NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030714].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 190859 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ina se mora privatizirati, ako doista »mislimo ozbiljno«</p>
<p>Ponuda Mola je vrlo ozbiljna pa bi međunarodno investicijsko tržište eventualno odustajanje ocijenilo drukčije nego odustajanje od prodaje Croatia osiguranja zbog prljave igre velikih svjetskih osiguratelja / Čisto, financijski i razvojno perspektivno privatizranje prvog paketa Ine važno je i zbog povratka pouzdanja nacije u privatizaciju i rastjerivanja još popularne političke magle o zlim stranim i dobrim domaćim vlasnicima</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> – Ina je uvijek bila više od velike i moćne tvrtke. Ina je oduvijek bila i alat za ostvarivanje političkih i osobnih ciljeva najmoćnijih ljudi u državi. Nisu slučajno samo u posljednjem desetljeću dva premijera bili predsjednici Uprave (Nikica Valentić i Franjo Gregurić), a jedan - Hrvoje Šarinić - predsjednik Nadzornog odbora. Ina, naravno, nikad ni neće biti obična tvrtka. Ali je krajnje vrijeme da se stavi točka na dosadašnju praksu grubog, da ne kažemo primitivnog političkog dikata njezinom poslovanju, koje se baš zato tek počelo izvlačiti iz zone katastrofe.</p>
<p>No to nije jedini razlog zbog kojeg se ova faza privatizacije Ine mora provesti bez obzira na sve pritiske i proteste, koji su već počeli, a bit će ih i više. U igri je, naime, mnogo više od sudbine jedne tvrtke. </p>
<p>Gledano izvana, Hrvatska privatizacija baš kao ni cijelo hrvatsko gospodarstvo nema veliki ugled. Manje ili veće afere, garnirane političkim prepucavanjima stranaka na vlasti, u posljednje su tri godine dodatno nagrizle ugled hrvatske privatizacije, koji jedva da je i postojao nakon desetljeća privatizacijske pljačke. Zato, zlata vrijede ocjene, poput one prošlotjedne iz pera analitičara Dun & Bradstreeta, koji su optimistični »kad se govori o dotoku kapitala i određen je sposobnostima Vlade u poticanju procesa privatizacije«. </p>
<p>No, ako se zbog unutarnjepolitičkih razloga odustane od prodaje Ine, značilo bi to upis Hrvatske na popis zemalja koje ozbiljni investitori i dalje trebaju zaobilaziti. A Hrvatska treba strani kapital, znanje i tehnologiju. Toga u Hrvatskoj jednostavno nemamo dovoljno.</p>
<p>Mol je za 25 posto plus jednu dionicu Ine ponudio ozbiljan novac (505 milijuna dolara), oko 150 milijuna dolara više nego što se predviđalo. Za uzvrat nije, kao svojedobno Deutsche Telekom u kupnji Hrvatskog telekoma, dobio pravo prvokupa preostalih dionica. Doduše, za uzvrat je dobio realna upravljačka prava veća od nominalnog udjela, ali je pristao na niz uvjeta koji i te kako svjedoče o njegovoj ozbiljnoj zainteresiranosti za Inu i njezin razvoj. A razvoj je osnovni cilj svake privatizacije koja se ne provodi po političkim ili privatnim vezama.</p>
<p>Zbog svega toga, međunarodno investicijsko tržište Hrvatsku bi počelo promatrati iz bitno drukčijeg kuta nego nakon odustajanja od prodaje Croatia osiguranja iako je i za tu tvrtku bio raspisan međunarodni natječaj. Tada je, naime, bilo očito da su veliki svjetski igrači u osiguranju odigrali prljavu igru pritisaka i međusobnih dogovora, želeći Croatia osiguranje kupiti za premali novac. No, kod Ine to nije slučaj, pa sad i Hrvatska mora dokazati da doista »misli ozbiljno«.</p>
<p>Zbog visine Molove ponude, sad će se sigurno naći mnogi koji će tvrditi da Inu ne treba prodavati, jer je to jako vrijedan komad »obiteljskog srebra«, pa je šteta da na njemu zarađuje netko drugi, a ne mi. No, bez razvoja na regionalnom tržištu, Ina nema budućnosti, a Ina sama u regiji nema šanse. Jer je u globalnim, a i u regionalnim razmjerima mala i relativno slaba, bez obzira koliko je velika i moćna u Hrvatskoj danas. A mala je ostala upravo zato, što smo na njoj zarađivali »mi«, a ne drugi. Samo što to »mi« nije bila čak ni cijela nacija, nego uski krug politički posvijećenih. I teško je očekivati da bi ikad bilo drukčije, ako Ina ostane u državnim rukama na dulji rok.</p>
<p>Čisto i otvoreno, financijski i razvojno perspektivno privatizairanje prvog paketa Ine važno je i zbog povratka pouzdanja nacije u privatizaciju. Koje je na doista niskim granama. Neće se ono, doduše, vratiti već sutra, jer se nakupilo previše prljavština i muteža. Ali bi napredak Ine sa stanim strateškim partnerima vrlo brzo mogao početi rastjeravati još jako popularne političke magle o zlonamjernim stranim i dobrim domaćim vlasnicima. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kuzmič: Manjine nisu »petokolonaši«, nego most prema Europi</p>
<p>»Mi se kao tradicionalna crkva na ovom prostoru izjednačujemo s ostalim tradicionalnim crkvama. Evangelička crkva u svim zemljama EU-a ima potpisane slične ugovore«, kaže Branko Berić, pastor Evangeličke crkve / »Ugovorima je prepoznato da su crkve reformacijske baštine zajednice hrvatskog korpusa i da su dobrodošle«, smatra Bratoljub Horvat, dopredsjednik Saveza baptističkih crkava </p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> – Nakon Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Islamske zajednice, ugovore s hrvatskom vladom napokon su početkom srpnja potpisale i crkve reformacijske baštine u Hrvatskoj. Specifičnost tih ugovora o pitanjima zajedničkog interesa je ta što su potpisana dva ugovora za pet reformiranih crkava i četiri pridružene.</p>
<p>Naime, potpisnice prvog ugovora s Vladom su Evangelička crkva i Reformirana kršćanska crkva, a drugog ugovora Evanđeoska (Pentekostna) crkva, Kršćanska adventistička crkva, Savez baptističkih crkava. Tome su drugome ugovoru pridružene još četiri crkve: Crkva Božja u Republici Hrvatskoj, Kristove crkve u Hrvatskoj, Reformni pokret adventista sedmog dana i Savez Kristovih pentekostnih crkava u Hrvatskoj.</p>
<p>Prema predočenom, kratki ugovori sa 23 odnosno 27 članaka ne donose mnogo novog što već nije načelno zajamčeno Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, osim što crkve potpisnice (i njima pridružene crkve) ugovorima dobivaju izvjesnu financijsku potporu države. </p>
<p>Uz to, čelnici crkava potpisnica zadovoljni su činjenicom da ih Republika Hrvatska na ovaj način i službeno uvažava kao ravnopravne većinskim vjerskim zajednicama. </p>
<p>Branko Berić, potpisnik Ugovora za Evangeličku crkvu u Hrvatskoj slaže se da Ugovor ne donosi mnogo novog u odnosu na Zakon o vjerskim zajednicama. »Manje-više Evangelička crkva uvijek je imala pravnu osobnost, i prije i sada. Ovim ugovorom je to samo na neki način legalizirano i stavljeno u red. S tim da će svaka crkva, kao i Evangelička, imati sva ona prava kao što ih ima i većinska crkva pa neće biti nikakvih razlika u tim pravima između većinskih i manjinskih crkava u Hrvatskoj«, napominje Berić. </p>
<p>Uz pravo na vjeronauk u školi, dušobrižničku skrb u ustanovama zatvorenog tipa i za vjernike pripadnike Oružanih snaga i policije, izgradnju vjerskih objekata i otvaranje vjerskih učilišta (koje jamči i Zakon o vjerskim zajednicama), utvrđena je i financijska pomoć države pojedinoj crkvi da bi se osigurali materijalni uvjeti za vjersko djelovanje. »Dosad nismo primali novčanu pomoć od Republike Hrvatske. Tek se potpisivanjem ovog ugovora otvorila mogućnost da i država sudjeluje u sufinanciranju, ili u nekoj maloj pripomoći normalnom duhovnom životu crkve. Ovime je osiguran i vjeronauk u školama i predškolskim ustanovama, što do potpisivanja Ugovora nismo imali«, kaže Berić.</p>
<p>Također smatra da je sklapanje posebnih ugovora između crkava i Vlade korak dalje prema zakonskoj ravnopravnosti vjerskih zajednica u Hrvatskoj. »Mi se kao tradicionalna crkva na ovom prostoru izjednačujemo s ostalim tradicionalnim crkvama kao što su Katolička crkva, SPC ili Islamska zajednica. Evangelička crkva u svim zemljama Europske unije ima potpisane slične ugovore. Iako smo u Hrvatskoj manjinska zajednica, u Skandinaviji smo, na primjer, većinska crkva, a sutra u Europskoj uniji omjer će biti pola-pola«, zaključuje Berić.</p>
<p>Bratoljub Horvat, dopredsjednik Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj, smatra da je najveća vrijednost ovih ugovora priznanje autohtonosti reformiranih crkava: »Ugovor koji smo potpisali nije sličan onima koje je potpisala Rimokatolička crkva, jer ono su međudržavni ugovori. Ovaj ugovor regulira osnovna prava i mogućnosti djelovanja naših crkava za opće dobro u Hrvatskoj. Ono bitno što je njime prepoznato i rečeno je to da su crkve reformacijske baštine zajednice hrvatskog korpusa, da su ovdje stoljećima prisutne i dobrodošle«.</p>
<p>Dr. Petar Kuzmič, predsjednik Evanđeoske (Pentekostne) crkve u Hrvatskoj također se slaže da Ugovor ne predstavlja znatniji pomak u odnosu na postojeći zakon. »Očekuje se da svi hvalimo završenje jednog procesa. Ja imam određene rezerve, što sam rekao i u Vladi prigodom potpisivanja, ali ne može se 'kriva Drina' tako lako ispravljati. Na neki način svi smo limitirani međudržavnim ugovorima Svete Stolice i Republike Hrvatske koji su sklopljeni prije donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. Tu se išlo obrnutim procesom. Sad, da se nekako isprave nepravde prema nerimokatoličkim vjerskim zajednicama, išlo se na te ugovore«, kaže Kuzmič.</p>
<p>O tome što je specifično Evanđeoska zajednica dobila Ugovorom Kuzmič kaže: »Dobila je javnu legitimaciju da je u pravima izjednačena s većinskom Rimokatoličkom crkvom kao i s SPC-om i Islamskom zajednicom, koje su potpisale ugovor krajem prošle godine. A za manjine je to važno. Mi jesmo manjina, i za crkve protestantske, dakle reformacijske baštine je to posebno važno jer nas vrlo često nedovoljno educirana javnost promatra u stilu: 'Protestanti, ah, tamo neki religijski štrajkači!'«. U tom kontekstu, smatra dr. Kuzmič, »odnos prema manjinama je u našem društvu problem na svim razinama, jer društvo još nije prošlo, jungovski rečeno, onaj proces individuacije koji je protestantizam donio na Zapad«. </p>
<p>Kuzmič također ističe da je sklapanje ovih ugovora »na neki način priznanje da raniji pokušaji homogenizacije Hrvatske prema etnoreligijskom obrascu nisu sasvim prevladani pa smo u tom pluralnom prostoru priznati kao ravnopravni članovi«. </p>
<p>Razloge zbog kojih se toliko dugo čekalo s potpisivanjem ugovora iako su prve inicijative i prijedlozi ugovora Vladi podneseni prije nekoliko godina, dr. Kuzmič vidi u činjenici da je to »bila sporedna stvar za Vladu«. »To nije bilo ni na kakvoj listi prioriteta, na mnoge se inicijative uopće nije odgovaralo. I to je ogledalo naše stvarnosti. Jer, čim ste manjina doći ćete na red 'kad mi možemo i kad mi hoćemo'. Iako je to čudno, jer mi kao manjina nismo ovdje 'petokolonaši' nego iznimno važan most prema Europi. Mi smo ambasadori prekogranične suradnje. I na humanitarnom planu smo učinilo mnogo, što isto nije dovoljno priznato u javnosti«, naglašava dr. Kuzmič. Ipak, dodaje, ne može se zanijekati napredak u pogledu priznavanja jednakosti svih vjerskih zajednica, a popratne teškoće samo su »slika našeg puta prema civilizacijskoj zrelosti«. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Riječki povratak u budućnost</p>
<p>Kredit Svjetske banke je dokaz da svjetski kapital vjeruje u potencijale riječkog prometnog bazena, kojem su mnogi predviđali sudbinu Bakra i Senja / Rijeku je prije sedam-osam godina pogodila prava gospodarska elementarna nepogoda - redom su propala mnoga velika poduzeća / Dobiveni kredit od 156 milijuna dolara otvorit će i 3000 novih radnih mjesta, od kojih 2000 u Rijeci i 1000 u regiji / Riječ je o najvećem kreditu koji je Svjetska banka dosad realizirala u Hrvatskoj, korisnom za cijelu zemlju</p>
<p>RIJEKA, 13. srpnja</p>
<p> – Subotnje riječko potpisivanje »ugovora stoljeća« za kredit Svjetske banke vrijedan 156,5 milijuna dolara znači »povratak u budućnost« ne samo riječke luke i Grada Rijeke nego i cjelokupnog riječkog prometnog pravca, ključnog za razvoj hrvatskoga gospodarstva. Od spomenute svote najviše je, oko 55 milijuna dolara, namijenjeno modernizaciji riječke luke, a ostatak izgradnji spojne cestovne infrastrukture s lukom te, među ostalim, za sanaciju Krčkog mosta (osam milijuna eura), kao i završetak izgradnje riječke obilaznice.</p>
<p>Svi ti radovi trebali bi biti gotovi do 2009. godine. Na taj način, riječka luka ponovno će postati konkurentna ostalim lukama sjevernog Jadrana, ponajprije Kopru i Trstu, koji su joj u šrošlih petnaestak godina preoteli gotovo sav kvalitetniji teret. Doduše, to i nije bilo osobito teško jer Hrvatska nije imala viziju razvoja riječke luke, opremljene prastarom lučkom mehanizacijom i opterećene nesrećom zvanom Domovinski rat.</p>
<p>S druge strane, u Kopru su još prije 25 godina dobro znali što žele u 21. stoljeću, pa su od plitkog močvarnog tla u Koparskom zaljevu napravili modernu luku u kojoj sad pretovaruju više od osam milijuna tona tereta, dok u riječkoj ovu godinu računaju zaključiti s nešto više od tri milijuna tona. To je sjajno u odnosu prema razdoblju od prije dvije-tri godine, kad se godišnje pretovarivalo skromnih 2,5 milijuna tona. Kažemo skromnih, jer se krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća ostvarivao godišnji promet od sedam milijuna tona tereta. Riječka luka već sad polako vraća izgubljeni teret, jer realiziran je korejski zajam od 34,5 milijuna dolara, dobiven na 25 godina s kamatom od 3,5 posto i počekom od sedam godina, koji je utrošen za modernizaciju lučke mehanizacije.</p>
<p>Kredit Svjetske banke je, pak, dokaz da svjetski kapital vjeruje u potencijale riječkog prometnog bazena, kojem su mnogi predviđali sudbinu Bakra i Senja, moćnih lučkih i brodarskih središta 19. stoljeća, koja su izgradnjom riječke luke i prometnica prema njoj, početkom 20. stoljeća preko noći postala gospodarsko slijepo crijevo, odnosno gradovi pomorski spomenici. Rijeku je prije sedam-osam godina pogodila prava gospodarska elementarna nepogoda, jer su redom propala mnoga velika poduzeća: Tvornica papira, Tvornica konopa, Torpedo, »Rikard Benčić«..., a vrhunac je bilo potonuće brodara »Croatia Linea«. Osim toga, pred stečajem su bili i riječka Luka i brodogradilište »3. maj«, u kojima je došlo do drastičnog smanjenja broja zaposlenih.</p>
<p>Dobiveni kredit od 156 milijuna dolara otvorit će i 3000 novih radnih mjesta od kojih 2000 u Rijeci i 1000 u regiji. Riječ je o najvećem kreditu koji je Svjetska banka dosad realizirala u Hrvatskoj, a premijer Ivica Račan vjeruje da će mnogi shvatiti da je koristan za cijelu našu zemlju. Budući da se od »slučaja Riječka banka«, koju je dvaput sanirala država, pa do posljednjih zbivanja u »Viktoru Lencu«, koji se također spašava novcem poreznih obveznika, sve češće čuju kritike da Vlada vrlo galantno pokriva sve riječke poslovne promašaje, Ivica Račan i Slavko Linić energično opovrgavaju te tvrdnje, napominjući da tako misle samo zlonamjerni, a da Vlada pazi da ni jedna regija ne zaostaje u razvoju.</p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac, pak, posebno naglašava da je ovaj kredit dobiven za ekonomski opravdan i profitabilan projekt, odnosno sam će se vraćati, jer Rijeka predstavlja prometna i trgovačka vrata Hrvatske i srednje Europe sa svijetom. </p>
<p>Riječane veseli da će se preuređenjem riječke luke, posebice Delte i luke Baroš, koji će biti namijenjeni nautičkim, sportskim i zabavnim sadržajima, Grad napokon vratiti na more, odnosno ponovno dobiti mediteranski štih, koji mu je oduzet podizanjem lučkih i industrijskih sadržaja usred Grada.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska - zemlja visoke kvalitete života</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> – Hrvatska je na 47. mjestu (od 175 zemalja) po kvaliteti života, prema izvještaju što ga je prošli tjedan objavio UN-ov program za razvoj. Hrvatski indeks je 0,818, što ju svrstava među zemlje visoke kvalitete života. Prije osam godina hrvatski je indeks iznosio 0,794, što nas je svrstavalo u skupinu zemalja srednje kvalitete života (granični je indeks 0,800). </p>
<p>Očekivani je životni vijek u Hrvatskoj 74 godine, a bruto domaći proizvod iznosi 9170 dolara po stanovniku, prema kupovnoj moći. Zemlja s najvišom kvalitetom življenja je Norveška (indeks 0,944), slijede Island i Švedska. SAD je na sedmom mjestu. Najveći dohodak po stanovniku prema kupovnoj moći ima Luksemburg – 53.780 dolara. Irska, koju se i u Hrvatskoj često ističe kao pozitivan primjer uspješnih reformi, je na 12. mjestu. </p>
<p>Međutim Irska je, uz Luksemburg i SAD, jedina zemlja s bruto domaćim proizvodom po stanovniku većim od 30.000 dolara prema kupovnoj moći.</p>
<p>Većina je tranzicijskih zemalja – koje će 1. svibnja 2004. postati punopravnim članicama EU-a – ispred Hrvatske. Najbolje se živi u Sloveniji (29. mjesto, indeks 0,881). Slijede Češka na 32., Poljska na 35., Mađarska na 38., Slovačka na 39., Estonija na 41. i Litva na 45. mjestu. Jedino je Latvija (50. mjesto) iza Hrvatske.</p>
<p>U 54 države svijeta danas se živi siromašnije nego prije 10 godina. Namjere svjetskih čelnika da siromaštvo u svijetu prepolove do 2015. pod ozbiljnim je upitnikom, navodi se u izvještaju. Zapravo, nastave li se sadašnji trendovi, to je nemoguće postići. </p>
<p>Od 4,6 milijardi ljudi koliko živi u zemljama u razvoju, 850 milijuna je nepismeno, a 325 milijuna djece ne ide u školu. Oko milijardu ljudi nema redoviti pristup pitkoj vodi, 11 milijuna djece mlađih od pet godina umire godišnje od bolesti koje se uspješno mogu prevenirati. </p>
<p>Drukčije iskazano, svake minute zbog toga umire 21 dijete mlađe od pet godina. U zemljama u razvoju 1,2 milijarde ljudi živi s manje od dolara dnevno, a HIV-pozitivnih je 34 milijuna. Ipak, životni vijek je u prosijeku produljen, pa djeca rođena danas mogu očekivati da će živjeti osam godina dulje nego djeca rođena prije 30 godina. Povećana je i pismenost stanovništva.</p>
<p>Devedesetih godina, koje su označene privrednim poletom u svijetu, pomoć zemljama u razvoju je smanjena, a njihov dug povećan. Cijene glavnih izvoznih proizvoda tih zemalja su pale pa je smanjen i njihov prihod. </p>
<p>Najnekvalitetnije se živi u Africi. Od 33 države s niskim indeksom čak 30 je afričkih. Dvadeset zemalja podsaharske Afrike opće osnovno obrazovanje moglo bi postići 2129. godine, a krajnje bi se siromaštvo moglo prepoloviti 2149. Tešku situaciju u tom dijelu svijeta potvrđuje i podatak da je na posljednjih 10 mjesta devet podsaharskih zemalja i jedna saharska (Mali). Stanovnici posljednje zemlje na listi, Sijera Leonea, mogu očekivati da će živjeti 34,5 godine, indeks ljudskog razvoja iznosi 0,275, a bruto domaći proizvod po stanovniku prema kupovnoj moći iznosi samo 470 dolara.</p>
<p>UN-ovi stručnjaci za izračun indeksa ljudskog razvoja uzimali su u obzir kupovnu moć po stanovniku, očekivanu životnu dob, pismenost i obrazovanost, zdravstvenu zaštitu, pristup stanovništva pitkoj vodi, itd. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Točka na povijest</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Predsjednici Izraela Moshe Katsav i Hrvatske Stjepan Mesić u nedjelju su zajedno posjetili Spomen-područje Jasenovac. Tamo su se, kako je kazao Katsav, podsjetili na najmračnije razdoblje ljudske povijesti, a povijesti se treba sjećati da se zločini ne bi ponovili.</p>
<p>Kada je riječ o odnosu prema povijesti i razdoblju Drugog svjetskog rata, predsjednik Katsav nastavio je tamo gdje je predsjednik Mesić stao za vrijeme svojeg posjeta Izraelu u listopadu 2001. godine. Za toga se uspješnog posjeta Mesić ispričao židovskome narodu zbog ustaških zločina i istaknuo da je današnja Hrvatska zasnovana na antifašizmu. Devedesetih je godina počesto iz Hrvatske svijetu sugerirano drukčije. Predsjednik Katsav u petak je u Saboru istaknuo da uvelike cijene partizane i junaštvo hrvatskih boraca za slobodu koji su se borili protiv fašizma u Hrvatskoj. </p>
<p>Nakon tih dvaju predsjedničkih posjeta, čini se da su povijesne teme između Hrvatske i Izraela arhivirane. Naravno, to ne znači da je povijest zaboravljena, na što su, uostalom, upozorila obojica predsjednika.</p>
<p>To pak znači da se Hrvatska i Izrael danas mogu mirno i bez opterećenja okrenuti bilateralnoj budućnosti. Odnosima Hrvatske i Izraela više neće dominirati genocid nad Židovima počinjen za vrijeme NDH, njima više neće dominirati ni knjiga »Bespuća povijesne zbiljnost« pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, kao što je to bio slučaj barem do 1997. godine. Naravno, vrlo je vjerojatno da će svaki hrvatski predsjednik (i ne samo predsjednik) koji posjeti Izrael posjetiti Yad Vashem, baš kao što će vjerojatno svaki izraelski predsjednik (i ne samo predsjednik) koji posjeti Hrvatsku posjetiti Jasenovac. Smisao tih posjeta nije puko protokolarni nego upravo u onome o čemu su Katsav i Mesić govorili u Jasenovcu – čuvanju sjećanja. </p>
<p>Dvije se države mogu okrenuti privrednoj, obrazovnoj, znanstvenoj suradnji. Naime, svih ovih godina otkako je Izrael priznao Hrvatsku izraelski poslovni ljudi stalno su prisutni u našoj javnosti. Stalno se pisalo o tome koliko su zainteresirani za ulaganja u turizam, o tome kako gospodarska suradnja raste, o tome na kojim sve područjima postoje odlični uvjeti za suradnju. </p>
<p>Jasno je, dakle, na što se treba usredotočiti u budućnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Brinu li se zastupnici zbog kratkih europskih rokova</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Sabor će možda morati zasjedati i u kolovozu, upozoravajućim je tonom prije nekoliko dana kolege zastupnike opomenuo predsjedavajući Zlatko Tomčić.</p>
<p>Tko zna koji put, naši se parlamentarci ni prošloga tjedna nisu udostojali zasjesti na svoja radna mjesta, raditi posao za koji su plaćeni i dignuti ruke za izglasavanje zakona. Unatoč silnim višemjesečnim natezanjima zbog izmjena, Zakon o radu još nije donesen. Taj je zakon jedan u velikom paketu novih regulativa koje moraju biti donesene da bi Hrvatska što prije počela ispunjavati svoje obveze želi li napokon za nekoliko godina postati članicom Europske unije. No naši uvaženi zastupnici kao da ne haju za to, iako su im usta puna priče o tome da je Hrvatska oduvijek sastavni dio Europe.</p>
<p>A onda, kada treba sjesti i pošteno raditi svoj posao, jer vremena je malo a Europa od Hrvatske zahtijeva odgovore na više od 2500 pitanja kao ulaznicu u društvo velikih, sabornica tradicionalno zjapi prazna. </p>
<p>Prije dva tjedna oporbene su stranke najavile bojkot rada Sabora kao prosvjed protiv »onoga što im radi vladajuća koalicija«, čulo se njihovo objašnjenje. Kao najveća oporbena stranka HDZ predvodi opoziciju, istodobno zaboravljajući da se u gotovo deset godina njegove vlasti na prste moglo nabrojiti koliko je tadašnjih (dobrih) zakonskih inicijativa ondašnje oporbe prošlo. Sad se bune jer se i njima to vraća kao bumerang. </p>
<p>Istina, oporbenjaci su velikodušno najavili da će u sabornici biti onda kad treba izglasavati zakone koji su Hrvatskoj važni za ulazak u EU, ali pitanje je hoće li se ponašati u skladu s tim. HDZ-ov šef Ivo Sanader, koji se voli hvaliti da novi, reformirani HDZ ima izrazitu proeuropsku orijentaciju, kao i time da je 14 godina živio na Zapadu, ne pojavljuje se često u Saboru, pa ni kad se raspravlja o zakonima važnim za ulazak u EU.</p>
<p>Pitanje ulaska Hrvatske u EU jedno je od nacionalno ključnih pitanja i tu ne bi smjelo biti neozbiljnosti ni prepucavanja na relaciji oporba – vladajući. Uostalom, više od 80 posto hrvatskih građana dalo je zeleno svjetlo za Hrvatsku u EU. I predsjednik Europske komisije Romano Prodi je prošlog tjedna u Saboru kazao da Hrvatska ne bi smjela biti podijeljena o tom pitanju.</p>
<p>Rok u kojem Hrvatska mora odgovoriti na silne upite je kraj listopada. No, brinu li se naši političari zbog onoga što su im poručili vlastiti građani i Europa? Ili će, u vremenskom tjesnacu, zbrzati donošenje tih zakona na uobičajen, kampanjski način?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto Vrhovnik nije Račanov Kutle</p>
<p>Sama činjenica da se ponaša bahato i da je prečesto iritantno razmetljiv svojim materijalnim dobrima može mnogima smetati, no to još nije dovoljno da bi ime »Vrhovnik« dobilo značenje koje danas </p>
<p>još uvijek ima kutleovština</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Možemo li doista reći da je Damir Vrhovnik, u posljednje vrijeme često po zlu spominjani predsjednik Uprave riječkog brodogradilišta Viktor Lenac, Ivici Račanu i SDP-u isto ono što je svojedobno bio Miroslav Kutle Tuđmanu i HDZ-u?</p>
<p>Ne možemo.</p>
<p>Znači li to da Vrhovnik danas, za razliku od Kutle onda, igra pozitivnu ulogu?</p>
<p>Ni slučajno.</p>
<p>U čemu je razlika?</p>
<p>U svemu.</p>
<p>Miroslav Kutle, u posljednjim danima SFRJ ambiciozni mladi revizor u Zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika Hrvatske, nije bio nimalo sklon u svojoj tvrtki uz eventualno polagano napredovanje čekati mirovinu. Iako diplomirani pravnik, shvatio je da novac leži na sasvim drugom mjestu i okrenuo se ugostiteljstvu. Za početak, bio je u pravu.</p>
<p>Kada sam krajem devedesetih intervjuirao navodno poslovno vrlo uspješan bračni par Kutle, za jedno od tada najnakladnijih Vjesnikovih izdanja, upravo su bili preuzeli restoran Globus, uz pretenciozno nazvani »kongresni centar« na Zagrebačkom velesajmu. Nismo, naravno, razgovarali o velesajamskoj gostionici, nego o grandioznim planovima koje su Miroslav i Ankica Kutle kovali za svoj budući (nikad ostvareni), ugostiteljski imperij. Zimski vrtovi, etno restorani, elitna okupljališta... Bio je to Kutlin prvi veliki razgovor za medije, posljednji u kojemu se ne spominje politika.</p>
<p>Velesajamski restoran i danas izgleda kao i krajem osamdesetih. Kutle je u međuvremenu od državnog činovnika i gostioničara (bio je svojedobno i apsolutni vladar državnih menzi) postao simbol svega lošeg što se dogodilo tijekom prvih godina »tajkunske« privatizacije u Hrvatskoj. Zapravo, kada se danas spomene riječ »Kutle«, malo tko više i pomisli na Miroslava.</p>
<p>Što mu se dogodilo?</p>
<p>Politika. </p>
<p>Nije Kutle htio biti političar. Bio je, međutim, u to vrijeme jedini »uspješan hrvatski biznismen«, koji je svoju blagajnu bez ustezanja stavio u službu jedne političke struje. Za razliku od Todorića i Rajića, ili politički aktivnijih Fižulića i Valentića (Vedriša, Čermaka…), nije se uspio ni usmjeriti niti zaustaviti. Njegov holding, poput japanskih »keiretsua« (ali u Hrvatskoj), raspolagao je medijima, bankama, slastičarnicama i špecerajima…, i širio se bez prestanka. On se, međutim, iako vječno blizu, nikad nije naučio koristiti politikom. Uvijek je bio u podređenom položaju, na usluzi.</p>
<p>Kada je suradnja potrošena, ostavljen je na cjedilu, a kompanije su jedna za drugom odlazile u stečaj. Jedino što mu je politika do danas donijela (novac je uglavnom izgubio) činjenica je da zasad nijedna optužnica protiv njega nije potvrđena i presudom. Pitanje je, međutim, bi li ikad bio optužen da nije bilo politike? </p>
<p>Damir Vrhovnik od početka je svoju karijeru gradio u Viktoru Lencu, ali i u politici. Na vrh Lenca stigao je 1987., i baš je u vrijeme njegova šefovanja društvo restrukturirano i privatizirano. Nekad uspješno hrvatsko remontno brodogradilište, najveći riječki poslodavac, danas je u većinskom stranom vlasništvu i pod prijetnjom stečaja.</p>
<p>Kutle je bio rođak Gojka Šuška, najutjecajnijeg HDZ-ova ministra.</p>
<p>Vrhovnik i potpredsjednik Vlade Slavko Linić bili su kolege u Lencu (korektni suradnici, ali ne i prijatelji, rekao je ovih dana Linić). Vrhovnik prijateljuje s Račanom. Vrhovnik je, za razliku od Kutle, bio saborski zastupnik. </p>
<p>Je li to dovoljno elemenata za njihovu izravnu usporedbu? Možda, ali ne i za izjednačavanje.</p>
<p>Za razliku od Kutle, Vrhovnik je sam politički aktivan, a što zbog profesionalne usmjerenosti na jednu kompaniju, što zbog burzovnih pravila (Lenac je u prvoj kotaciji Zagrebačke burze), bio je prisiljen poslovati javno. Javni su bili menadžerski krediti kojima je privatiziran Lenac, javna je i Vrhovnikova današnja plaća od dvadesetak tisuća kuna, na koju je nevoljko pristao baš pod pritiskom javnosti (bio je to strmoglavi skok naniže), nakon što je država morala intervenirati kako bi (prvi put) spasila brodogradilište od propasti. Vrhovnika se, uostalom, može smijeniti, Kutlu se prvo moralo zatvoriti.</p>
<p>Za razliku od Kutle koji je to samo htio biti, Vrhovnik jest biznismen. On možda nije dobar biznismen, ali (za razliku od Kutle) on još upravlja tvrtkom, na slobodi je, i barem zasad se protiv njega ne priprema nikakva optužnica. </p>
<p>Sama činjenica da se često u javnosti ponaša bahato i da je prečesto iritantno razmetljiv svojim materijalnim dobrima (znatno više no što je to ikad bio Kutle) može mnogima smetati, no to još nije dovoljno da bi riječ »Vrhovnik« dobila značenje koje danas još ima kutleovština.</p>
<p>A Račan?</p>
<p>Da bi Vrhovnik mogao biti njegov Kutle, Račan bi morao biti njegovim Tuđmanom. Kako je svaka usporedba i funkcija, ali i mentalnog sklopa dvojice hrvatskih državnika sasvim bespredmetna, nije teško zaključiti da Vrhovnik ne može biti Račanov Kutle.</p>
<p>Danas su uostalom neka druga vremena.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Turistička pretvorba: Tko će koga na kraju »srediti«</p>
<p>Nesporazumi, natezanja, nadmudrivanja, brojni mutni poslovi, svemoćne provizije, političke režije... sastavni su dio (i) naše turističke tzv. pretvorbe u kojoj najslabije prolaze radnici, a da se i ne govori o neodgovornoj i bahatoj rasprodaji hrvatskih turističkih dobara i uništavanju </p>
<p>turističke sutrašnjice</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Umjesto da se sva pozornost usmjerava prema gostima i uslugama u Primoštenu, na primjer, i dalje se rasplamsava rat između lokalne vlasti i mađarskih kupaca (ili »kupaca«) hotelske tvrtke Primošten d.d. To je tek jedan u nizu primjera duž naše rivijere, koji u prvome redu vidno destimulira ionako većinom slabo plaćene »bijele bluze«, što se itekako odražava na razinu usluga i ponašanja, a upravo o tome ovise financijski rezultati turističkog poslovanja.</p>
<p>Ima li smisla baš u špici sezone govoriti o pretvorbenim krivudanjima (blago rečeno) i (ras)prodaji turističkih dobara, ili to ostaviti za jesen? Ima, nažalost, jer se o aktualnoj sezoni (odnosno njezinu glavnom dijelu) nema što reći – kako je pripremljena, onako i traje i (ne) donosi željeno ili planirano. Dakle, ipak je važnije i stalno je aktualno ono što će i kako će biti sutra!</p>
<p>»Riječ je, nažalost, većinom o običnim rasprodajama naših turističkih dobara, i ne samo njih, koje bi Vlada trebala stopirati dok još nije sasvim kasno! Zašto prodavati hotele, čak i u bescjenje, ako bi bilo pametnije tražiti kredite koje bi promet i zarada od turizma te odgovorno poslovanje bez velikih teškoća vraćali. Ovako ćemo u dogledno vrijeme ostati bez objekata, postat ćemo sirotinja koju će stranci oderati«, rekao je prošloga ljeta doajen našega hotelijerstva Branko Jakopović.</p>
<p>Evo još jedne lanjske izjave, čiji autor kaže da važi i danas i sutra: »Smatram da je ekonomski pad kojega doživljavamo gori i od ratnih stradanja. U ratu čak ima mogućnosti da se izgubljeno vrati, a u ekonomiji kad te stranac kupi nema više povratka. Nastavimo li prodavati hrvatska dobra, uloga slugu neće nas mimoići. Stranci nas žele imati pod nadzorom, hipotekom, i moramo plesati kako oni sviraju«, smatra prvi hrvatski vinar Ivan Enjingi koga, jasno, zanima i hrvatski turizam kao tržište.</p>
<p>Na naglašeno aktualnu temu o rasprodaji hrvatskih turističkih vrijednosti, evo i dva »bodulska« mišljenja, prvo je staro oko dvije, a drugo oko pet-šest godina, ali vrijede, nažalost, i danas i sutra! »Šjor novinar, nisam baš sigur jesam li više na svome otoku«, pola u šali, pola u zbilji, rekao mi je jedan stariji Murterin. </p>
<p>»Sve mi se nekako čini da će ovim otokom u dogledno vrijeme dominirati stranci, ali ne samo u ulozi turista nego i – vlasnika«, proročanstvo je direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Milija Razovića, inače Hvaranina.</p>
<p>Bilo da su im autori boduli, ili oni s obale, ili oni u zaleđu rivijere, ili iz ravne Slavonije..., mišljenja i komentari o (ras)prodaji su ista ili slična, kao i opravdana zabrinutost što će biti sutra, odnosno kakva budućnost čeka našu djecu i unuke – hoće li na ovaj način dobar dio njih postati slugama i najamnicima u vlastitoj domovini?! </p>
<p>Istina, bilo bi pogrešno zatvoriti se u svoje dvorište, to je, uostalom, danas nemoguće i nepotrebno, ali još je veći promašaj neodgovorno rasprodavati svoje blago i vrijednosti. Koliko ćemo još čitati naslove poput »Parcele s kućom na Jadranu već ima dvije i pol tisuće Austrijanaca i Nijemaca«, »Betonski teror duž rivijere« (o domaćoj i stranoj divljoj gradnji i uništavanju tzv. netaknute prirode), »Privatizacija izdiše u klinču politike« (o strancima koji kupuju vikendice, domaćim kupcima zemljišta za apartmane koje nedovršene prodaju po 110 eura po kvadratu), »Rusi kupili dva otoka kod Medulina«, »Istočni blok osvaja Jadran«, itd... </p>
<p>Svako turističko odredište želi što više stranih gostiju i to je normalno, ali je pitanje je li normalno da raste broj stranaca u ulozi novih vlasnika naših dobara, pogotovo onih osnovnih, kao što su hoteli, kampovi, marine, poznatije plaže?!</p>
<p>U ovoj tzv. pretvorbi glavni su akteri prodavači (država), kupci i – hrvatski turizam. Kako će koji od njih proći? Prvi će se moći »pohvaliti« kratkotrajnom općom dobiti (famozne provizije su u stavci »nema dokaza«!), drugi će se svojski truditi da što prije vrate uloženo, i ta će »nastojanja« na svojoj koži izravno osjetiti domaća radna snaga, a treći akter – hrvatski turizam – ostat će »verbalna briga« aktualne državne vlasti, uostalom kao i dosad.</p>
<p>Postoji, međutim, i neka nada da čitav slučaj možda krene drugom stazom... Kojom i kako? Naš je turizam u sredozemnoj konkurenciji posebno poznat po kratkim, točnije najkraćim sezonama, te u poslovnom svijetu po nepoznatom i nepriznatom receptu kako se od tri do najviše četiri mjeseca rada živi (i to dobro) svih dvanaest. </p>
<p>Što će se događati ako naši majstori i maheri uspiju tim »virusom« zaraziti svoje strane gazde? Dakle, tko će koga »srediti«?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Muke trudnica s administracijom: koliko će se u nas rađati kada znamo u kakvu društvu živimo</p>
<p>Novac se rodiljama isplaćuje u Poštanskoj banci gdje ćete otvoriti knjižicu, i to kad dobijete ček na kućnu adresu. Pa da, to je ipak socijalna pomoć, a ne vaš novac kada vam nije ostavljena mogućnost da sami izaberete banku. A to znači: trudnice, buduće majke, socijalno su ugrožena kategorija. Lijepa i mudra Poštanska banka čuvat će vašu naknadu »netaknutu« cijela dva mjeseca. Pa gdje je depozit od tolikoga »čučanja« i treba li ga uopće zahtijevati? Ne treba, jer to je ipak visok stadij u razvitku administracije, odnosno demokracije / Da bi se poboljšao odnos društvene zajednice prema trudnici i rodilji, a time u konačnici i popravila demografska slika današnje Hrvatske, nužno je početi od nečega. Kad već javnost nije dostatno senzibilizirana i ne štiti tu, čini se, ugroženu kategoriju, predlažem donošenje zakona o zaštiti trudnica, rodilja i majki /Pa hoćemo li više ili manje rađati kad znamo u kakvom društvu živimo?! Možda bi naša praksa pogodovala kineskom društvu gdje se zakonom donose akti kako bi se manje rađalo. No mi smo »veliki« kao jedan manji kineski grad i, kako reče jedan kineski student mojoj prijateljici na izletu u dalekom Tibetu: pa što mi uopće imamo tražiti i zahtijevati kad smo tako mali</p>
<p>MILENKA PERVAN STIPIĆ </p>
<p>Da su rodilje, sada majke »iznimna, posebna« kategorija u našem društvu, pokazat će nekoliko primjera koji su me i potaknuli na pisanje ovog teksta. Kako sam se i sama našla u sličnoj situaciji, to ću moći i zornije prikazati. </p>
<p>Muke po administraciji ili muke po demokraciji bilo bi najbezbolnije to nazvati. Uzmimo za primjer trudnicu koja je zaposlena u nekoj državnoj ili javnoj službi i koja, prema zakonu, ostvaruje određena prava koja joj iz toga statusa proizlaze prema Zakonu o porodiljnom (plaćenom) dopustu, Zakonu o porodiljnoj naknadi itd.</p>
<p>Baš taj drugi nije potpuno dorečen što izaziva silne teškoće u praksi. Dakako, riječ je o ženama koje su njime zahvaćene i kojima je to prva križna postaja Muke po administraciji. </p>
<p>Pa, kakvi problemi? – reći će oni iz administracije – što je nejasno? </p>
<p>Visina naknade je i prosjek plaće, razdoblje isplate naknade (najviše 45 dana od poroda do šestoga mjeseca djetetova života i šest mjeseci jedinstvene naknade 1600 kuna za sve majke do navršene prve godine djetetova života). </p>
<p>To je tako zakonski, no kada i kako se uopće isplaćuju te naknade noćna je mora mnogih rodilja u Hrvatskoj. Sve ove godine čula sam i doživjela mnoštvo sličnih priča i sve se svode na to da su rodilje bez dostojanstva. </p>
<p>Na primjer, predali ste svom poslodavcu doznake potkraj mjeseca svibnja za taj tekući mjesec (dakle, na vrijeme, pa čak i prije) kada vam je i otvoren porodiljski, pa s pravom, kao svi zaposleni, očekujete da u lipnju dobijete tu famoznu naknadu i da vam se lanac dohotka ne prekida. </p>
<p>Malo se igrate bučna, pa gluha telefona da bi vam napokon iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, izrecitiravši vam vaša već poznata prava, rekli da ni do danas vaše doznake nisu došle (prvi je tjedan mjeseca lipnja), što znači da ćete svoju naknadu dobiti potkraj srpnja, kao i naknadu za novorođenčadsku opremu. </p>
<p>Nemalo ste iznenađeni što su tako rano završili s obradom papirologije, kad ionako čekovi tek stižu na kućne adrese potkraj mjeseca. Bez mogućnosti prigovora istražujete dalje kako ste i koliko zakinuti u svojim pravima. </p>
<p>Nova vam je i vijest da vam se vaš novac isplaćuje u Poštanskoj banci gdje ćete otvoriti knjižicu, i to kad dobijete ček na kućnu adresu. Pa da, to je ipak socijalna pomoć, a ne vaš novac kada vam nije ostavljena mogućnost da sami izaberete banku. A to znači: rodilje, buduće majke su socijalno ugrožena kategorija. </p>
<p>Lijepa i mudra Poštanska banka čuvat će vašu naknadu »netaknutu« cijela dva mjeseca. Pa gdje je depozit od tolikoga »čučanja« i treba li ga uopće zahtijevati? Ne treba, jer to je ipak visok stadij u razvitku administracije, odnosno demokracije. </p>
<p>A naša banka ove godine s domaćeg terena bi proglašena jednom od najuspješnijih sa stalnim porastom ulagača i ulaganja.</p>
<p>To o vremenskom roku isplate vaše naknade (kojoj je ime izvanredno pogodno) od dva mjeseca ustaljena je praksa za žene zaposlene u MORH-u. Pitajući službenice koje rade na doznakama zašto od njih one uvijek kasne, dobivate odgovor kako se najprije mora obraditi papirologija za normalno zaposlene, a onda ste vi na kraju. </p>
<p>Opet na posljednjem mjestu. Pa što treba činiti da se izbori časno mjesto u prvoj ligi. To je oduvijek tako i zašto bi se mijenjalo. </p>
<p>Možda taj problem ne poznaje načelnik financija toga ministarstva, i nemam ga namjeru zbog toga prozivati. No jedno je jamačno: ubija hladnokrvnost svih tih službenica zaposlenih i u ministarstvu i u HZZO-u kao da one uopće ne utječu na takve odluke. </p>
<p>Nešto bolje prođu one rodilje zaposlene u drugim upravama, jer dobiju naknadu i mjesec dana prije vas, ali svakako na kraju mjeseca. A ako je kraj mjeseca ujedno i kraj vikenda, onda se to prenosi u drugi mjesec, a prijašnjim i u treći. </p>
<p>E, tu tek počinje potraga za poštarom – je li viđen u petak, dolazi li u subotu. Jer režije već odavno vape iz ladice da se plate (tu ide redovita kamata), zalihe presušile: još jedan dokaz da ste socijalna kategorija iako lijepo stoji da ste redovito zaposleni, primate uredno plaću, uplaćujete doprinose itd. </p>
<p>Bilo je slučajeva da su doznake putovale i četiri mjeseca od spomenutog ministarstva do HZZO-a, a nisu bila ratna vremena. Kako se snašla za to vrijeme mlada mama s djetetom na prsima? Prodala nekretnine. Inače, na poslu uspješna i cijenjena, a s djetetom na rukama još jednom bila ponižena. </p>
<p>Još jednom da spomenem taj monopol Poštanske banke. Samom činjenicom da na vaše tekuće račune više ne stiže uobičajeni priljev novca mnoge vam banke dopušteni minus (kredit) pretvaraju u dug, a na drugoj strani sve kasni i, eto, nova postaja u Muci po administraciji. </p>
<p>Koliko mi je poznato, tome je zasad doskočila Raiffeisen banka produljenjem ugovora rodiljama do šest mjeseci. </p>
<p>Pa što će rodiljama novac -ionako im se dolazi na tzv. babine: netko »gurne« stotku u djetetov krevetić (još ne razumijem simboliku tog čina), netko donese kolačić i skupi se.</p>
<p>Kako je na ovim prostorima već poodavno više politiziranja nego poetiziranja i sve je u toploj fazi predizborne kampanje tako i predsjednik Sabora Tomčić onako usput novinarki HTV-a u mikrofon reče da će se problem porodiljnih naknada drugih šest mjeseci (1600 kuna) rješavati u drugom mandatu. Sve buduće trudnice, dobro pazite za koga ćete glasovati. Pravim odabirom možda ipak izborite koju stotku više. </p>
<p>O problemima koje spominjem ne govori se na javnom mjestu. Samo kao tračak svjetla bilježe se povremeni nastupi zastupnice Jadranke Kosor, koja je i sama majka i bivša novinarka, senzibilizirana za probleme rodilja u našem društvu. </p>
<p>Pa hoćemo li više ili manje rađati kad znamo u kakvom društvu živimo?! Možda bi naša praksa pogodovala kineskom društvu gdje se zakonom donose akti kako bi se manje rađalo. </p>
<p>No mi smo »veliki« kao jedan manji kineski grad i, kako reče jedan kineski student mojoj prijateljici na izletu u dalekom Tibetu: pa što mi uopće imamo tražiti i zahtijevati kad smo tako mali.</p>
<p>Je li podatak da izumiremo samo prazna upozoravajuća retorika pojedinca i UN-ova izvješća? Bit ću konkretnija i zabilježit podatak o rođenima i umrlima koji je izveden iz Matičnog ureda Karlovac a objavio ga je Karlovački tjednik 26. lipnja ove godine: rođenih je deset imenom i prezimenom i imenom roditelja), a umrlih 22 (imenom i prezimenom). Lokalne novine vjerojatno u svim našim županijama pronose takva izvješća, i to je najbolja statistika o tome što se događa. </p>
<p>Upitavši nedavno jednu primalju u jednom našem rodilištu kako to da su poneki krevetići već danima prazni, odgovori mi da je to sada tako, ali da zna biti gužva. Nismo se baš najbolje razumjele i ne vjerujem joj, jer žena je ipak mislila samo na svoj posao, i na to da mora biti gužva i kad je nema. </p>
<p>Začeće je najprije intimna odluka muškarca i žene uz još niz činjenica, rađanje isto može biti stvar izbora, no već rođeno dijete nije više izbor ni odluka, nego jedinstveno biće, individua koja se uključuje u društvenu zajednicu. A da bi se poboljšao odnos društvene zajednice prema trudnici i rodilji, a time u konačnici i popravila demografska slika današnje Hrvatske, nužno je početi od nečega. Kad već javnost nije dostatno senzibilizirana i ne štiti tu, čini se, ugroženu kategoriju, predlažem donošenje zakona o zaštiti trudnica, rodilja i majki za koji se nadam da bi prošao već prvo saborsko čitanje.</p>
<p>Autorica je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, lektorica je u vojnim glasilima.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U začaranu krugu: Civilno društvo kao opijum za mase</p>
<p>Svaki put kad kupite bon za mobitel, popijete bocu vode koja vas dok je nosite gradom čini osviještenim, ili pojedete zalogaj zdrave vlaknaste hrane uzgojene da bi bila skuplja u polju koje graniči s onim na kojem raste nezdrava i nebrigom uzgojena hrana, znajte da netko na tome dobro zarađuje, a da osim proizvoda koji ste kupili živite i matricu životne zainteresiranosti za »stvarne i životne« probleme... Političari su se odrekli gospodarskog suvereniteta za politički, menadžeri podržavaju političare kako bi mogli dodatno osiromašiti siromašne, a civilno društvo pomaže posrnulima podijeliti milostinju prikupljenu na dobrotvornom balu u elitnom hotelu, na kojem su političari i menadžeri pokazali svoju velikodušnost</p>
<p>SINIŠA KUHAR</p>
<p>Civilno društvo pojam je nejasnog sadržaja koji u sebi sublimira nerealna očekivanja i očekivane ishode. No, jedno je sigurno, država i društvo koje svoje blagostanje temelji na sve većem angažiranju građana za vlastitu socijalnu sigurnost, kao i građani koji odmak od izravnog političkog djelovanja kompenziraju kroz akcije koje provode građanske inicijative, neformalne skupine građana i nevladine organizacije, civilnom društvu pridaju sadržaj i atribute koji odražavaju gotovo utopijske razmjere.</p>
<p>Sumnjivo je, međutim, što civilno društvo i njegovu predimenzioniranu ulogu gotovo podjednako zagovaraju predstavnici međunarodnih financijskih institucija i njegovi legitimni predstavnici. I dok je za jedne to dobrodošao ispušni ventil koji građansku energiju ipak usmjerava na većinom konstruktivnu, ali i, za kapital, uglavnom bezopasnu akciju, drugi u njemu vide bijeg i prigodu da se političkom establišmentu konkurira opipljivim i plodonosnim akcijama, programima i projektima.</p>
<p>Tako se civilno društvo zgodno uklapa u medijsku promidžbu zdrave hrane, prava ljudi i životinja, kršćanskog samaritanstva i građana koji se brinu o svemu i svačemu. Globalni hegemon – profit, građansko je društvo iskoristio za obračun s nacionalnim barijerama, proglašavajući one koji razmišljaju u nacionalnom kontekstu, izuzev ako nije riječ o domaćoj zdravoj hrani i prirodnim ljepotama, uskogrudnim ksenofobima i šovinistima, a onima koji zagovaraju tradicionalne ili, nedaj Bože, religijske vrednote, mračnim puritancima.</p>
<p>Njima se, ako predstavljaju značajan društveni čimbenik, suprotstavljaju od nekog filantropa tipa Sorosa financirane razigrane gay udruge i feminističke organizacije, koje napredak promoviraju šetnjom u tangama i brojanjem ženskih masnica, kao dokaz da je nazadnjački mrak sve što se ne pokazuje javno, pa bila to muška stražnjica ili ženska patnja.</p>
<p>Ti se progresivni, iako brojčano zanemarivi segmenti civilnog društva (vjerovati je ipak da svi ne tuku žene i da djeca ne rastu samo iz epruveta) financiraju i promoviraju razmjerno opasnosti koju predstavlja tradicionalna nacionalna kultura i poimanje suvereniteta za prodor kapitala i »progresivnih« ideja s demokratskog Zapada.</p>
<p>Cilj je, koliko to god nerealno zvuči, kontrola građanskih inicijativa i promocija obrasca impotentnog humanitarnog djelovanja, u kojem se s udivljenjem piše o humanitarnim akcijama u kojima sudjeluju političke i estradne zvijezde, ali i obični ljudi, dokazujući da je ljudska patnja univerzalna poveznica koja može premostiti činjenicu da se namjerno čini manje da bi se moglo prodati više. </p>
<p>Zato svaki put kad kupite bon za mobitel, popijete bocu vode koja vas dok je nosite gradom čini osviještenim, ili pojedete zalogaj zdrave vlaknaste hrane uzgojene da bi bila skuplja u polju koje graniči s onim na kojem raste nezdrava i nebrigom uzgojena hrana, znajte da netko na tome dobro zarađuje, a da osim proizvoda koji ste kupili živite i matricu životne zainteresiranosti za »stvarne i životne« probleme.</p>
<p>Stoga rječnik menadžera i »civilnjaka« sadrži jednaku količinu običnom puku nepoznatih tuđica i pojmova koje blaženi hrvatski jezik nije u stanju ni izreći jer su bez smisla i sadržaja, ali one koji ih izgovaraju svrstavaju u povlaštenu kastu prodavača »Zepter« posuđa i društveno-korisnih djelatnika. Oni se uzajamno razumiju i poštuju što je veća potreba da neprosvijećenim građanima objasne koliko su toga vrijednog i korisnog učinili za gospodarstvo i građane. I dok menadžeri svoje plaće i povlastice crpe iz sluganskog odnosa prema inozemnim feudalcima, utvarajući si da su uspješni jer su pametni, zapravo su iskorišteni i kupljeni za sitan ulog u mnogo većoj pljački siromašne većine. Skupocjeni sat, dobro odijelo i mogućnost iznajmljivanja sobe u hotelu nakon večere s tajnicom dovoljan su razlog da im gazde ne moraju posebno govoriti što im je činiti. </p>
<p>Oni drugi dolaze poslije, kad građanima treba prodati nadgradnju i iluziju da trošenjem impulsa na svom telefonu dio profita Telekoma odlazi za izgradnju skloništa onima koji više ne mogu plaćati račune. Ako im to nije dovoljno, naći će se pas Gricko kojeg treba udomiti, zelena livada na kojoj će demonstrirati građanski neposluh bacanjem pod kotače bagera koji treba iskopati rupu za spremnik goriva, pripadnik kakve nacionalne manjine ili ekonomski imigrant čija su ljudska prava ugrožena. </p>
<p>Za to vrijeme s gnušanjem će odbiti i najmanju pomisao da izađu na izbore za parlament, jer pravi izbori su tu u lokalnoj zajednici. Oni ne glasaju za ništa veće od dječjih ljuljački u obližnjem parku i nešpricanih krastavaca na tržnici. Prava demokracija je lokalna akcija. Globalnu su akciju spremni poduzeti kad naciji treba pokazati za koga neće glasovati na izborima, kako su naučili na studijskom putovanju u nekoj dalekoj i demokratskijoj zemlji. Nekoliko kilometara dalje na tečaju demokracije bili su i političari za koje treba glasati.</p>
<p>Kad se sve posloži, civilno društvo i političko društvo naprave svoje, na red dolaze menadžeri koji preuzimaju svoj dio posla. Političari su se odrekli gospodarskog suvereniteta za politički, menadžeri podržavaju političare kako bi mogli dodatno osiromašiti siromašne, a civilno društvo pomaže posrnulima podijeliti milostinju prikupljenu na dobrotvornom balu u elitnom hotelu, na kojem su političari i menadžeri pokazali svoju velikodušnost.</p>
<p>Svima dobro i svi zadovoljni. A začarani krug života nastavlja se okretati... </p>
<p>Autor je diplomirani socijalni radnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrle na fakultete koji ih odvode na zavod za zapošljavanje</p>
<p>Tek za četiri godine znat ćemo što će biti sa svom silom gimnazijalaca, koji će tada završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje. Hoće li oni nakon traumatične utrke sa sobom, s profesorima među kojima ima mnogo onih koji se ne znaju nositi s povjerenim im zadatkom, nastaviti školovanje na nekom strojarskom fakultetu ili će krenuti uhodanim stazama pravnika i ekonomista, koje velikim dijelom vode prema zavodu za zapošljavanje</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Upisna groznica je pri kraju. Barem što se tiče srednjih škola. Svi rokovi su uglavnom potrošeni, a oni za gimnazijsko obrazovanje već u prvom naletu. Mladi ljudi su hrlili u gimnazijske klupe, a one druge popunjavane su po principu hoću-neću.</p>
<p> Nije ni čudo što je mladost zbunjena. Jedni poručuju iz europskih središta – ostavite se brodogradnje. S domaćeg terena brodogradilišta šalju alarme da se više naprijed ne može. U međuvremenu s navoza klize brodovi na diku i ponos svojim graditeljima. </p>
<p>Brodove ne grade samo inženjeri brodogradnje, kojima se može postati nakon završetka gimnazije i odgovarajućeg studija. Mnogo više treba zavarivača, brodocjevara, brodomontera, brodo-ovih, brodo-onih. A u te škole đaci idu nevoljko ili kao u jedinu ako im ništa drugo ne preostaje domaćeg terena stižu poruke da nam treba nova industrijalizacija. Kakva, ne kaže se točno, ali uz sva smanjenja slika na uredima za zapošljavanje nije bitno poboljšana. Znači, treba smišljati nove poslove, kako bi se ljudi »skinuli« s burze rada i počeli zarađivati kruh svojim prstima. U svim porukama koje stižu s raznih strana ima uobičajenih predizbornih »smicalica«, ali ima i zbilje koja se svaki dan može provjeriti.</p>
<p>Iz svijeta stižu i bogati i moćni, traže da se za njih grade hoteli i zdanja koja će već na prvi pogled odavati njihovo veliko bogatstvo, bez obzira što se neće bitno uklapati u okolnu sliku. Ali oni to plaćaju i misle da mogu sve. </p>
<p>Uglavnom, ljudi su sve više zbunjeni. Posebno mladi ljudi, koji – osim u gimnazije – hrle na ekonomske, pravne i druge fakultete sličnog obrazovanja, a fakulteti strojarstva, brodogradnje i slični, upisuju gotove sve koji se prijave, a i to im je malo. </p>
<p>Možda bi bilo vrijeme da se malo sjedne i dogovori. Za manje od dvije godine napravi se autocesta svjetske razine, sve s domaćim ljudima, a oko tako jednostavnih stvari kao što je školovanje vlastite mlade generacije, svi se zbunjuju i stalno negdje lutaju. I kada armirač iz tunela Ledenik kaže da je on nakon niza godina rada u inozemstvu siguran da naši ljudi mogu raditi sve što od poslova postoji, onda mu treba vjerovati. Viseći godinama na stropovima raznih tunela, on je svijet gledao iz druge perspektive i mnogo prije drugih shvatio mnoge stvari.</p>
<p>Tek za četiri godine znat ćemo što će biti sa svom silom gimnazijalaca, koji će tada završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje. </p>
<p>Hoće li oni nakon traumatične utrke sa sobom, s profesorima među kojima ima mnogo onih koji se ne znaju nositi s povjerenim im zadatkom, nastaviti školovanje na nekom strojarskom fakultetu ili će krenuti uhodanim stazama pravnika i ekonomista, koje velikim dijelom vode prema zavodu za zapošljavanje. Onda će opet statistika nezaposlenih biti poražavajuća, a iz europskih metropola stizat će u ove prostore opaske o tome kako ne znamo što radimo niti se znamo skrbiti o svojoj budućnosti.</p>
<p>I tako svake godine isto. Srećom, upisna groznica trese u najtoplijem dijelu godine, pa se lakše podnosi, a javlja se i u vrijeme kada su svima misli okrenute prema ljetnim zabavama koje dođu kao »oblog« na ljutu ranu nesnalaženju i manjku odgovornosti onih starijih za svoje mlade naraštaje. Do jeseni i tako sve prođe, a životno kolo vrti se i dalje.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Uklanjaju se ležeći policajci</p>
<p>Do 2006. godine moraju se, prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji, zamijeniti svi prometni znakovi koji se s njim ne podudaraju, postavit će se i neki novi, kao i turistička signalizacija </p>
<p>Sukladno novom Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza počelo je uklanjati izbočine za smirivanje prometa (tzv. ležeće policajce) s kolnika na kojima se odvija javni autobusni prijevoz, kao i s prilaza bolnicama. </p>
<p>Do 2006. godine moraju se, prema Pravilniku, zamijeniti prometni znakovi koji se s njim ne podudaraju, postavit će se i neki novi, kao i turistička signalizacija.</p>
<p> U Ministarstvu su nam objasnili kako je Pravilnik, koji je na snazi od 14. ožujka, donesen zato da bi se znakovi, oprema i signalizacija na cestama uskladili s europskim standardima.</p>
<p>Zbog toga će na prometnicama osvanuti znakovi koji se dosad nisu mogli vidjeti u Hrvatskoj, a žute linije na kolnicima postat će stvar prošlosti. Na najviše mjesta zamijenit će ih bijele linije, što znači da se s ukidanjem žutih traka ne ukidaju i posebne vozne trake za tramvaje, autobuse i taksije. </p>
<p>One ostaju i dalje. Europa, naime, napušta žutu boju pa će je u tome slijediti i Hrvatska. Ima to i praktičnu stranu, budući da je žuta boja skuplja i teža za održavanje od bijele. Iznimno će žutom bojom biti označene površine na kojima je zabranjeno parkiranje i mjesta za određene namjene, npr. stajališta taksija i biciklističke trake. Narančasta će se pak boja koristiti za privremenu regulaciju prometa. </p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva Marina Halužan napominje da će se novosti najprije primijeniti na državnu cestu D-1 u smjeru Karlovac-Plitvice-Split. Osim toga, zahvaljujući postavljanju turističke signalizacije, putnici će dobiti i bolju informaciju o blizini nacionalnog parka, spomenika kulture i slično. </p>
<p>U gradskom prometu najveća je novost da će ležeći policajci biti rezervirani samo za lokalne i nerazvrstane ceste, kojima ne prolazi javni autobusni prijevoz putnika.</p>
<p>Zagrebačke ceste već skidaju ležeće policajce tamo gdje oni nisu predviđeni Pravilnikom. »Taj pravilnik je malo problematičan jer ne uvažava specifičnosti Zagreba. Škole i vrtići, na primjer, često su smješteni uz prometnice kojima prolaze ZET-ovi autobusi, pa sad – što je važnije, autobusi ili djeca? </p>
<p>No mi se moramo pridržavati odredbi Pravilnika i uklonili smo, primjerice, sporne ležeće policajce prema Mihaljevcu i u podsljemenskom dijelu grada«, rekao je glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić. Poručio je kako bi prije usvajanja europskih standarda »trebalo naučiti i zagrebačke vozače da se ponašaju europski«.</p>
<p>Inače, cijena postavljanja jednog ležećeg policajca s pratećom signalizacijom iznosi 30.000 kuna. Mnogi vozači žale se na njihovu neujednačenost, a u Hrvatskim cestama također ocjenjuju da mnogi od njih nisu postavljeni u skladu s normama. </p>
<p>Osim toga, promet se može »smiriti« i bijelim crtama, trakama za zvučno upozorenje vozača ili vibracijskim trakama, a ležeći policajci, osobito uz ionako loše stanje naših prometnica, trebaju se koristiti tek kao krajnja mjera.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ležeći policajci smetaju ozlijeđenima tijekom prijevoza Ceste bez ležećih policajaca sigurnije za pacijente </p>
<p>»Ceste bez izbočina, bez ležećih policajaca, uvelike bi nam olakšale rad. Oni, naime, pri vožnji mogu značiti dodatnu opasnost za naše pacijente, posebice za one s ozljedom kralješnice« rekla je za Vjesnik Vlasta Jasprica - Hrelec, ravnateljica Hitne pomoći u Đorđićevoj. Smatra da bi ležeće policajce valjalo, među ostalim, ukloniti ispred bolnica jer svi pacijenti, bez obzira na vrstu traume ili bolesti, trebaju što manje »trešnje«.</p>
<p> Predsjednik Sindikata radnika hitne pomoći Hrvatske, Velimir Ostojić, naglasio je kako hitnom i sigurnom prijevozu pacijenata ne smetaju toliko ležeći policajci koliko loše ceste. Dokaz za to je, kaže, ulaz u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, u kojoj zbog razrovane ceste policajci i nisu bili potrebni. U Kišpatićevoj ulici pak, prema bolnici Rebro, vozačima Hitne najviše glavobolje zadaju »izvanserijski« ležeći policajci, zbog kojih se brzina mora smanjivati na samo pet kilometara na sat. Smatra da bi svi ležeći policajci u gradu morali slijediti iste standarde, jer sad su neki previsoki, dok se preko drugih »samo klizne«! </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Posvećeno baštini nacionalnih manjina</p>
<p>Posvećena baštini manjinskih zajednica koje žive u Hrvatskoj, 37. međunarodna smotra folklora, održat će se od 16. do 20. srpnja na Gradecu i na Trgu bana Jelačića. Smotra se organizira pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora a umjetnička joj je ravnateljica Zorica Vitez.</p>
<p> »Temom Smotre želimo pokazati da su folklorni izrazi nacionalnih manjina vrijednost koja nas sve obogaćuje«, rekla je Naila Ceribašić, predstavljajući središnji program, u sklopu kojega će nastupiti 14 skupina (Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci i Austrijanci, Romi, Rusini i Ukrajinci, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani i Židovi).</p>
<p> Iz Hrvatske nastupa devet folklornih društava, koja predstavljaju sve regije Hrvatske, a iz inozemstva dolaze skupine iz Bugarske, Gane, Indije, Italije, Izraela, Litve, Nigerije, Poljske i Španjolske. Smotru otvara koncert etno-glazbe »Istarski zvukolici« Tamare Obrovac a središnja priredba bit će 18. srpnja na Gradecu i u njoj će sudjelovati svi sudionici Smotre. </p>
<p>Osim u Zagrebu, nastupi će se odvijati u Zaprešiću, Karlovcu, Samoboru, Opatiji.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Oprez: Ljeti je pojačano otrovanje hranom</p>
<p>Kod otrovanja hranom ne pomaže nikakav lijek i najčešće će neugodne smetnje nestati same </p>
<p>za nekoliko dana</p>
<p>Otrovanja hranom i crijevne infekcije najčešći su razlozi zbog kojih Zagrepčani traže pomoć liječnika u ljetnim mjesecima. Mučnina, povraćanje, glavobolja i povišena temperatura uglavnom su simptomi koji upućuju na ove uzroke.</p>
<p> Prema riječima dr. Borislava Aleraja, epidemiologa iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, otrovanja hranom mogu se spriječiti ako se ljudi pridržavaju osnovnih pravila čuvanja hrane i higijene prilikom njene pripreme. »Hranu, a posebice meso, ribu, jaja i mlijeko, treba držati u hladnjaku. Prilikom kuhanja ili pečenja namirnica treba uvijek imati čiste ruke, a također se mora pripaziti da radne plohe u kuhinji budu uredne«, naglasio je dr. Aleraj. Svježe voće, povrće i salatu prije konzumiranja treba pažljivo oprati tekućom vodom.</p>
<p> Prilikom odlaska na izlete treba povesti računa i o tome kakva se voda pije. Najbolje je ponijeti pića u boci ili piti vodu iz javne vodoopskrbe. Neuređeni šumski izvori potencijalna su opasnost za crijevne infekcije, jer s njih mogu piti i šumske životinje. Ako je izvor zazidan i voda teče iz cijevi, njome se bez bojazni može osvježiti.</p>
<p> Bolesnici s kroničnim probavnim smetnjama ne bi, upozorava dr. Aleraj, trebali pripremati nikakvu hranu za svoje ukućane, kako ne bi drugima prenijeli bolest.</p>
<p> »Kod otrovanja hranom ne pomaže nikakav lijek i najčešće će neugodne smetnje nestati same za nekoliko dana. Preporučljivo je, međutim, držati se posta te jesti dvopek, nemasnu slanu juhu, a izgubljenu tekućinu nadomjestiti čajem. Kad smetnje nestanu, treba početi postupno jesti«, istaknuo je dr. Aleraj. </p>
<p>U slučaju zaraze bakterijom salmonele i ako se javi vrućica, treba se javiti liječniku. Otrovanja hranom uvijek su opasnija za malu djecu i starije ljude, te je i tada preporučljivo savjetovati se s liječnikom opće prakse. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kad komunalci ratuju </p>
<p>Rat koji je započeo još prije nekoliko mjeseci između gradonačelnika Velike Gorice Ivana Šukera i stečajnog upravitelja Velkoma d.o.o. Stjepana Uzbašića, nastavlja se nesmanjenom žestinom.</p>
<p> Naime, kako je Vjesnik već pisao, Velkom je otišao u stečaj zbog kriminala koji se događao prilikom izgradnje tržnog centra u Velikoj Gorici, koji nikad nije završen. Gradnju je pokrenulo zagrebačko Poglavarstvo dok je Gorica još bila u sastavu Zagreba, a istraga o svemu nije se niti nakon četiri godine pomakla s mrtve točke. </p>
<p>Tržni centar danas stoji u centru grada kao spomenik kriminalu i, blago rečeno, nestručnosti onih koji su pokrenuli njegovu gradnju, nema ni jednu uporabnu dozvolu, a i pod hipotekom je Poštanske banke i poduzeća Vinkuran, koje je centar i gradilo. Jednostavno rečeno, on je i dalje gradilište sa kojeg je izvođač radova pobjegao.</p>
<p>Ipak, Velkom je u stečajnom postupku uspio sačuvati imovinu Grada i koncesije koje Gradu donose prihod (vodoopskrba i šljunčarenje), te osporiti oko 48 milijuna kuna fiktivnih dugova. Na koncu postiglo se da na računu ima oko 28 milijuna kuna. Sve to govori da se Velkom, doduše polak, ali sigurno, izvlači iz stečaja.</p>
<p> Grad je, međutim, u međuvremenu osnovao nova poduzeća VG Komunalac, Čistoću i Vodoopskrbu (koja još nije započela s radom), a rat je nastao kada je Velkom zatražio da se cijena vode koja nije mijenjana još od 1995. godine, podigne za oko 26 posto.</p>
<p> Čak i s tim povećanjem, Velikogoričani bi imali najjeftiniju vodu u Hrvatskoj, tvrde u Velkomu. Grad nije dozvolio povećanje cijene vode te ovih dana u lokalnim medijima tu cijenu vode koristi kao glavni argument za napad na stečajnog upravitelja Stjepana Uzbašića, tvrdeći da je on zbog toga 1. srpnja u novoosnovanim poduzećima podigao cijene zakupa, opreme i prostora. To, međutim, kako smo pisali, nije točno jer su cijene u okviru onih koje je predlagao Ekonomski institut kada je radio studiju o novim poduzećima. </p>
<p>Uglavnom, zbog novih uvjeta zakupa nekoliko je radnika u VG Komunalcu dobilo otkaz jer im nisu produženi ugovori koji su bili sklopljeni na određeno vrijeme. Između ostalih, i sin predsjednika Odbora vjerovnika Željka Cavrića, a kao razlog za otkaz, kako je ustvrdio Cavrić, je to što je on podržao stečajnog upravitelja.</p>
<p> »Direktor VG Komunalca Tomo Vidović mi je rekao da mi je sin dobio otkaz zbog mog ponašanja«, kazao je Cavrić. Vidović je to oštro opovrgao. »Mi smo po novim uvjetima zakupa opreme, izgubili šest vozila. Morali smo smanjiti broj radnika jer nemaju na čemu raditi i naravno da smo onda otpuštali ljude koji su zadnji došli i koji su imali privremene ugovore. Cavrićev sin je došao s ugovorom do srpnja. I to je sva istina o neproduženju ugovora«, rekao je Vidović. </p>
<p>Inače, parkirališna afera koja je započela tako što je gradsko parkiralište zatvoreno zbog straha od urušavanja podzemne garaže na tržnom centru, također se nastavlja. Netko je jednostavno prerezao lanac na parkiralištu i ono se koristi bez ikakvog nadzora.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Do 2015. u gradu 30.000 stanovnika</p>
<p>Tim stručnjaka Urbanističkog instituta proteklog je tjedna predstavio koncept novog prostornog plana Zaprešića prema kojemu bi Grad, u sljedećih nekoliko godina, trebao imati značajan gospodarski, demografski i infrastrukturalni rast. Stambena zona prostirat će se na gotovo 1000 hektara i zauzimati 20 posto ukupne površine grada, privredno-gospodarska zona trebala bi se prostirati na 500 hektara ili 10 posto površine grada, a prostor iste veličine predviđen je za rekreaciju i šport na poziciji Novih dvora i jezera Zajarki. Obzirom da već sad postoje kvartovi u naselju Zaprešić gdje živi i 400 stanovnika po hektaru, ovaj plan predviđa usporavanje rasta stambenih zona i prednost širenju gospodarske i rekreative zone.</p>
<p> Zbog toga je županijskim prostornim planom Zaprešiću predviđen umjereni demografski prirast, sa sadašnjih 22.000 na 26.000 stanovnika odnsono do njih 30.000, u razdoblju do 2015. Značajna izmjena u odnosu na prethodno stanje u planiranju prostora očekuje se uz rijeku Krapinu. </p>
<p>To područje, dosad je bilo poljoprivredno zemljište, a razvojni plan tog područja predviđa izgradnju Shopping centra Zagreb, te multifunkcionalne rekreativne zone. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Padobranska škola - ljeto 2003. godine </p>
<p>Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zrakoplovni centar Croatia organizira padobransku školu koja traje 14 dana. Škola je, zajedno s prvim letom, besplatna za mlade od 16 do 18 godina. Za starije od 18 godina padobranska škola je beneficirana, za đake i studente ulazna taksa iznosi 200 kuna, prvi skok je 160 kuna a svaki daljnji je 130 kuna.</p>
<p>Informativno predavanje uz video kasete za polaznike i ostale zainteresirane održava se besplatno svaki ponedjeljak u 17 sati u sportskoj dvorani Sutinska vrela u Podsusedu. Treba se najaviti na mobitel broj 098/234-292.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>HUPT izdao novu edukativnu brošuru</p>
<p>Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara (HUPT) tiskala je edukativnu brošuru u 1000 primjeraka. Prema riječima dr. Nine Žganeca, pomoćnika ministra rada i socijalne skrbi, brošura je bogata sadržajem, govori o konkretnim primjerima ali i problemima invalida, od onih sa sustavom socijalne skrbi do građevinskih barijera. Žganec je rekao kako se oko 50.000 osoba u Hrvatskoj nalazi u nekom obliku institucionalne skrbi te da valja poraditi na deinstitucionalizaciji te skrbi. U tom cilju Ministarstvo rada i socijalne skrbi potaknut će osnivanje svojevrsne službe za podršku, odnosno centara za pomoć i njegu čiji bi mobilni timovi pružali svakodnevnu pomoć onima koji je trebaju.</p>
<p> Mandica Knežević, predsjednica HUPT-a, naglasila je kako se rehabilitaciji invalida s para i tetraplegijom treba pristupiti interdisciplinarno. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Nosač »Ronald Reagan« predan u službu</p>
<p>WASHINGTON, 13. srpnja </p>
<p> - Američka mornarica stavila je u subotu u službu najnoviji nosač zrakoplova Ronald Reagan, prvi američki ratni brod koji je dobio ime po još živom predsjedniku. Reagan (92) nije mogao doći na svečanost u mornaričku bazu Norfolk u Virginiji, jer boluje od Alzheimerove bolesti.</p>
<p> Brod je 2001. krstila Reaganova supruga Nancy, a u subotu je ona bila i na svečanosti ukrcaja i poručila posadi da brod povedu u život.</p>
<p> Nosač je dugačak 335 metara, visok 20 katova iznad mora, a površina sletno-uzletne piste je skoro 2 hektara. To je deveti nosač zrakoplova klase Nimitz, a njegova gradnja trajala je pet godina.</p>
<p>»Reaganova« matična luka bit će u San Diegu u Kaliforniji i američkoj bi mornarici trebao služiti idućih 50 godina. Brod nosi 80 zrakoplova, posadu čini 6000 mornara, a pogone ga dva nuklearna reaktora koja mu omogućuju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 30 čvorova i 20 godina plovidbe bez. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ruski mačak detektiv zgažen na dužnosti </p>
<p>MOSKVA, 13. srpnja</p>
<p> - Mačak koji je policiji i carini pomagao u lovu na švercere lososa i jesetre poginuo je na dužnosti, i to vjerojatno kao žrtva naručenog ubojstva, javili su ovoga vikenda ruski mediji.</p>
<p>Rusik, bivši ulični skitnica čiji je njuh navodno pomogao pri otkrivanju više krijumčara, poginuo je pod kotačima automobila koji je krenuo dok se on spremao njušiti losose, javila je agencija RIA Novosti.</p>
<p>Policajci na nadzornom punktu kod Stepnovskog u stavropolskoj oblasti uz Kaspijsko jezero kažu kako se čini da je vozač namjerno pokrenuo automobil dok ga je mačak njušio, iako ne mogu isključiti ni da ga jednostavno nije primijetio.</p>
<p>Rusika su policajci posvojili prije godinu dana, dok je još kao mali mačić dolutao u policiju i pokazao veliku sposobnost njušenja ribe, osobito sve ugroženiju jesetru, kakvu šverceri potajno prebacuju prema unosnom moskovskom tržištu. Bio je tako uspješan da je zamijenio policijskog psa.</p>
<p>Mačak detektiv poginuo je samo nekoliko dana nakon što su prošloga tjedna zanimanje za njega pokazali i strani mediji.</p>
<p>Policajci iz Stepnovskoga kažu da ih je Rusikova smrt rastužila ali ističu i da je njegov angažman vrijedan presedan i da će pokušati njegovim tragom uvježbati i druge mačke.</p>
<p>Kaspijska regija puna je švercera koji pokušavaju prenijeti jesertre i njihovu ikru poznatu kao kavijar u Moskvu i druge veće gradove, gdje ih mogu skupo prodati. Iz kaspijskog kraja dolazi 95 posto svjetskog kavijara, a ruske vlasti strahuju da bi nekontrolirano izlovljavanje moglo dovesti do izumiranja jesetre. (AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zbog lanjskih dugova agencije bolesni češki turisti spavaju na viškoj plaži</p>
<p>PRAG/ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Klijenti češke turističke agencije »Harmonie Medical« na otoku Visu našli su se u nebranu grožđu jer ne mogu dobiti mjesta u hotelu pa spavaju na plažama ili u hotelskim hodnicima. Iako su boravak na Jadranu platili između 15 i 30 tisuća kruna (tri do šest tisuća kuna) morat će, najvjerojatnije, platiti boravak u hotelu i putne troškove za povratak u Češku. Izvijestile su o tome u subotu navečer u udarnim informativnim emisijama privatna televizija »Nova« i državna Češka televizija (ČTV). TV Nova je objavila da je riječ o 180 osoba, dok je Češka televizija spomenula brojku od 300 ljudi, najviše umirovljenika i djece, među kojima su i mnogi s ozbiljnim zdravstvenim tegobama. </p>
<p>Na lječilišni boravak na Visu otputovali su u četvrtak, a češka turistička agencija, kako je javila Češka televizija, nije podmirila troškove u hotelu još za prošlu godinu, zbog čega je sud u Pragu još u ožujku ove godine izdao nalog o pljenidbi. No, vlasnica agencije Hana Vitečkova zanijekala je u televizijskoj emisiji svoj dug hotelu na Visu. </p>
<p>Medicinska sestra koja prati klijente turističke agencije rekla je da su mnogi ljudi rekonvalescenti nakon operacije kralježnice i srčani bolesnici, a, što je još gore, turistička agencija nije im dala ni zdravstvene kartone osiguranja pa su za viške zdravstvene institucije neosigurani, a pogoršava im se i zdravstveno stanje. </p>
<p>Češka agencija »Harmonie Medical« prevarila je vlastite putnike jer je na Vis poslala trostruko više ljudi od ugovorom dogovorenih, no to za tu agenciju nije ništa novo budući da slične stvari radi već godinama. </p>
<p>»Češka agencija umjesto ugovorenih 80, poslala je 280 ljudi. Mi smo 80 ljudi primili kao i dodatnih 30 nenajavljenih, ali s ostalima zaista nismo imali kamo« izjavio je za Vjesnik Jakša Medvidović, direktor hotela Issa gdje se, zaslugom češke agencije, dogodio incident.</p>
<p> Nastojeći izbjeći skandal, Medvidović je višak turista želio proslijediti u privatni smještaj ali to je otpalo jer češka agencija nije htjela dati dodatne garancije plaćanja.</p>
<p>»Pogrešku češke agencije priznao je i češki konzulat, a mi ćemo ubrzo prekinuti poslovanje s ovom agencijom« zaključio je direktor viškog hotela.</p>
<p>I Mirjana Žilić, direktorica predstavništva Hrvatske tursitičke zajednice u Pragu, rekla nam je kako se radi o incidentnoj agenciji. Prošle je godine, naime, na hrvatskoj obali imala nekoliko sličnih incidenata, slala je ljude u hotele kojima nije plaćala, a jednom su njihovi putnici u Pragu čekali pet sati na ukrcaj u autobus prema Jadranu. Na kraju, ni krivi ni dužni, ispaštaju ljudi koji su već platili aranžman. </p>
<p>U hotelu »Biševo« na Komiži također tvrde kako su s tom češkom agencijom prošle godine imali problema. </p>
<p>U cijeli slučaj uključila se, piše praški dnevnik »Lidove noviny«, češka konzulica u Hrvatskoj Veronika Honcova, s kojom vlasnica turističke agencije ne želi komunicirati. Honcova je izjavila da je u subotu poslije podne i navečer oko 90 Čeha krenulo trajektom iz Visa prema Splitu te da vlasnica turističke agencije navodno duguje autobusnom prijevozniku 380.000 kruna (76.000 kuna).</p>
<p>Vlado Bojkić, Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Finalisti Festivala dalmatinskih klapa u iščekivanju pobjednika</p>
<p>SPLIT, 13. srpnja</p>
<p> – Nakon druge izborne večeri 37. omiškog Festivala dalmatinskih klapa, održane u subotu, stručni ocjenjivački žiri odabrao je svih 12 klapa sudionica ovogodišnje završnice ženskih klapa. </p>
<p>Subotnjim nastupom za tu se privilegiju, odličnim nastupima, zasluživši visoke ocjene stručnog ocjenjivačkog suda, izborilo ukupno pet klapa – Fa Linđo iz Dubrovnika, Skradinke iz Skradina te Dišpet, Korjandul i Gričanke iz Zagreba. </p>
<p>Nastupom na prvoj izbornoj večeri, koja je održana u petak, u finale su se uvrstile klape Baklje iz Rijeke, Čakulone iz Zagreba, Hreljin iz Hreljina i Anima Maris iz Zadra. </p>
<p>U završnici 25. srpnja nastupit će i Kastav iz Kastva te Dalmatinke i Filip Dević iz Splita osvojivši dovoljan broj bodova na Svečanom koncertu kojim je otvoren ovogodišnji festival.</p>
<p>U nedjelju je održan i Koncert s povodom na kojem su nastupile klape Gričanke i Cesarice iz Zagreba, Tamarin iz Vranjica, Šufit iz Splita i Adrion iz Makarske – ovogodišnji slavljenici koji proslavljaju jubilarne obljetnice rada.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tobey Maguire obećao još bolji nastavak »Spidermana« </p>
<p>LOS ANGELES, 13. srpnja</p>
<p> – Američki glumac Tobey Maguire, koji se proslavio glumeći Spidermana, obećao je ovih dana obožavateljima da će nastavak tog filma, koji se najavljuje za iduću godinu, biti još bolji od prvog dijela.</p>
<p>»Stvarno sam zadovoljan filmom. Bit će bolji od prvog dijela, jer je priča puno bolja«, rekao je Maguire na konferenciji za novinare, gdje je najavljivao svoj novi film »Seabiscuit«.</p>
<p>Maguire, koji je oživio strip-junaka u borbi protiv zločina i njegova alter ega Petera Parkera, rekao je da je »Spiderman II« jednom trećinom već završen.</p>
<p>Odbio je otkriti detalje iz sadržaja filma. Poznato je samo da Parker studira na koledžu Sveučilišta Empire State, a nova dva zločinca, Dr. Octopus i Lizard, planiraju ga ubiti.</p>
<p>Prvi »Spiderman« bio je 2002. jedan od najvećih filmskih hitova, publiku je oduševio akcijskim scenama i efektima, a kritičare pričom o Parkeru, razapetom između čežnje za ljubavlju i svojim nadljudskim sposobnostima. »Spiderman« je zaradio 806 milijuna dolara u cijelome svijetu, a samo u prvom vikendu u SAD-u i Kanadi srušio je rekord zaradivši na ulaznicama 114 milijuna dolara.</p>
<p>Prije nekog vremena u Hollywoodu se šuškalo da je Maguire ozlijedio leđa glumeći džokeja Johnnyja »Red« Pollarda u »Seabiscuitu« i da, zbog zahtjevnih akcijskih scena, neće moći glumiti u »Spidermanu«. Dvadesetosmogodišnji glumac odbacio je te tvrdnje, rekavši da mu problemi s leđima nisu ozbiljni, no nije htio detaljnije govoriti o njima.</p>
<p>»Spiderman II« bi trebao imati premijeru u srpnju 2004. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Boris Becker primljen u tenisku kuću slavnih</p>
<p>Boris Becker je u subotu, u društvu bivše supruge Barbare, te sinova, devetogodišnjeg Noaha i četverogodišnjeg Eliasa, sudjelovao u još jednom veoma svečanom trenutku njegova života - primljen je u Međunarodnu tenisku kuću slavnih. Svečanost je održana u Newportu na Rhode Islandu, a Becker, koji se već nekoliko godina profesionalno ne bavi tenisom, bio je oduševljen novim korakom u karijeri. Ovaj je tenisač osvojio šest grand slam titula, pobjednik je dva Australian Opena i tri Wimbledonea.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Courtney Love potpisla ugovor s Virgin Recordsom</p>
<p>NEW YORK, 13. srpnja</p>
<p> – Kontroverzna glazbenica Courtney Love, poznata i kao supruga legendarnog Kurta Cobaina, potpisala je novi diskografski ugovor po kojemu je dužna snimiti tri nova albuma za kuću Virgin Records. Prvi album ironično nazvan »America's Sweetheart« na tržištu bi se trebao naći krajem listopada, otkriva Billboard u svom posljednjem broju. Iako je do izdanja albuma ostalo tek nešto više od tri mjeseca još uvijek nije odlučeno koji će singl predstaviti njen prvi album nakon petogodišnje stanke. Veći dio pjesama na albumu popisala je Linda Perry, autorica hitova za pop zvijezde poput Christine Aguilere ili Pink, dok će dvije balade na albumu producirati predsjednik Virgina Matt Serletic. </p>
<p>Kako je Courtney love poznata po brojnim sukobima i incidentima unutar glazbene industrije novinare je zanimalo je li se nešto od toga našlo u njenim pjesmama. </p>
<p>»Ne, nije vrijedno da pišem o tome«, objašnjava Courtney valjda ciljajući na njenu parnicu protiv tvrtke Universal Music Group koju je tužila, ali i od koje je tužena. </p>
<p>»Ali postoji pjesma o izmišljenom mladiću koji spašava rock'n'roll u izmišljenom gradu. Osim toga na albumu će biti Boga, seksa, ponovnog rođenja, smrti i nešto nade«, dodala je Courtney. </p>
<p>Svega desetak dana nakon objave albuma »America's Sweetheart« Courtney kreće na američku turneju praćeno svojom skupinom Hole. Dogodine je planirana turneja po Australiji, Europi i Japanu, a preostala dva albuma iz ugovora se očekuju krajem 2004. i krajem 2005. godine. Zna se samo da će njen idući album biti »live«, te da će biti snimljen u ženskom zatvoru, najvjerojatnije negdje u Irskoj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Poruke hipija i danas aktualne </p>
<p>Nezaboravna glazba što pronosi antiratne i humanističke poruke u produkciji zagrebačke »Komedija« i režiji Vlade Štefančića / Glavni junak svakako je Đani Stipaničev, mladi pjevač širokog estradnog raspona, u ulozi Claudea / Ljetna scena na Jarunu je pun pogodak / Krcate pretpremijere i subotnja premijera »Kose« privukle su tisuće gledatelja </p>
<p>Mjuzikl »Kosa« skladatelja Galta MacDermota, pisca pjesama Geromea Ragnija i autora teksta Jamesa Radoa prati generacije mladih ljudi na putu njihova sazrijevanja i suočavanja sa životom. U doba nastanka »Kosa« je bila zrcalni odraz stvarnosti. Neke su njene poruke bile direktno upozorenje na strahote suvremene civilizacije kojima smo danas izloženiji nego što su bili hipiji krajem šezdesetih godina. Amerika se zaratila s Vijetnamom, a mladi Amerikanci pokušavali su duhom zajedništva i ljubavi riješiti probleme, eksperimentirajući s drogama, seksom i stvaranjem vlastitih zajednica izvan društvenih okvira. Politika im nije dala mira tjerajući ih na suočenje s mnogo težim problemima od potrage za vlastitim »ja«. </p>
<p>Problemi mladih isti su onda kao i danas. Pakao droge još je gori. Zato postavljanje »Kose« na pozornici na jarunskom jezeru u Zagrebu, u produkciji kazališta »Komedija«, ima puno opravdanje. Ovaj mjuzikl nije nimalo zastario. Njegova je glazba vječna. »Kosa« dugovječnost zahvaljuje stilskoj raznolikosti pjesama koje upućuju direktne poruke s oštrom društvenom kritikom.</p>
<p> Dirigent Dinko Appelt pažljivo je ansambl doveo do ritmičke egzaktnosti i glazbene dominacije koju je publika neposredno osjetila. »Plemenski« orkestar sačinjavaju vrsni muzičari, podjednako kod kuće u rock i pop stilu, s jednako dobrim osjećajem za blues. Izvođači na sceni poprimili su autentičan identitet mjuzikla u zajedničkim višeglasnim zborskim nastupima, a pojedini solisti daleko su odskočili kvalitetom vokalnih nastupa. Uz dirigenta Dinka Appelta, važnu je ulogu imao voditelj zbora Dario Štulić.</p>
<p> Pozornica na Jarunu veličinom je zadovoljila kao mjesto ljetnog spektakla, čak i unatoč kraćem prekidu zbog prijetnje kišnih oblaka. Moderna scena Dragutina Broza sa svjetlosnim efektima i vatrometom bila je dostojna glazbenog rock događaja. Plemenske ćelije (kao veliki bubnjevi) malo su previše separirale aktere. Hipijevski kostimi Matije Vuice odavali su ljubavno-plemenski karakter, naglašavali prirodnost tijela i slobodu pokreta. Koreografkinja Suzana Sliva postavila je nekoliko uspješnih brojeva, ali preveliki prostor što joj ga je redatelj Vlado Štefančić prepustio nije kreativno osvojila. Zato su se u predstavi često gubili nit priče i poruke što ih djelo nosi.</p>
<p>Audicije o kojima je brujalo po Zagrebu doista su otkrile moguće nove zvijezde glazbene scene. Tu su Vanda Winter kao Sheila, Siniša Magdalenić kao Berger, Boris Barberić kao Woof, Adalbert Turner-Juci kao Hud, Suzana Anić-Antić kao Jeanie, Christiana Uichita kao Dionne, Tina Rupčić kao Crissy i Dragan Peka kao Margaret/Ronnie. </p>
<p>Glavni junak svakako je Đani Stipaničev u ulozi Claudea. Nevjerojatno je s kolikim modulacijama raspolaže i kako uvjerljivo može svoj vokal prilagoditi porukama i ugođajima pojedinih songova. Mladi pjevač širokog estradnog raspona najbolje je mjesto našao na sceni mjuzikla, te iz uloge u ulogu dokazuje svoj talent. </p>
<p> Ljetna scena na Jarunu je pun pogodak. Krcate pretpremijere i subotnja premijera »Kose« privukle su tisuće gledatelja. Nezaboravna glazba što pronosi antiratne i humanističke poruke duboko se usijekla u svijest kao trajna vrijednost svjetske glazbene baštine koju nam je »Komedija« približila. </p>
<p>Damir Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Trijumf Talijana i Eurimagesa</p>
<p>Najboljim proglašen talijanski film »Prozor preko puta« Ferzana Ozpeteka, snimljen u koprodukciji Eurimagesa s Velikom Britanijom, Turskom i Portugalom / Filmu su pripale i nagrade za režiju te za žensku ulogu </p>
<p>KARLOVY VARY, 13. srpnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Svečanom podjelom nagrada u subotu na večer završen je 38. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma koji je ove godine okupio više od stotinu filmova u raznim programima i žanrovima. U glavnom programu konkurencije za nagrade prikazano je 16 filmova, a tri glavne nagrade osvojio je talijanski film »Prozor preko puta« (La finestra di fronte) turskog redatelja Ferzana Ozpeteka koji je tipičan primjer koprodukcije Eurimagesa, nastale u financijskoj potpori četiriju zemalja – uz Italiju i Tursku, koproducenti su također Velika Britanija i Portugal). Ipak, film se vodi talijanskim jer je talijanska tema, snimljen je na talijanskom jeziku i s tamošnjom ekipom.</p>
<p>U središtu radnje je žena koja se približava tridesetima, umorna od života, rastrzana između bračnih stereotipa, posla, dvoje djece i dodatnog rada u lokalnom caffeu. Ona jedinu zabavu nalazi u sanjarenju o privlačnom mladom susjedu kojega gleda na prozoru preko puta i s kojim ulazi u intimnu vezu, nakon susreta s »iznenadnim« gostom u vlastitoj kući, 80-godišnjim starcem izgubljenog pamćenja koji ju poučava da treba živjeti oslanjajući se na emocije i ne zatomljivati strasti. U dojmljivoj ulozi 80-godišnjeg Davida nastupio je veliki talijanski glumac Massimo Girotti, koji je umro u siječnju ove godine tako da mu je to bila posljednja uloga na filmu.</p>
<p>Emotivan, nježan i topao film s iznimnom režijom Ferzana Ozpeteka, jedno je od najboljih ostvarenja cijelog festivala, a posebno se ističe senzibilnom režijom i smislom za razumijevanje i sudjelovanje u nevoljama i ljepotama ženskog svijeta. Rođen u Istanbulu, Ozpetek je s 19. godina otišao raditi kao asistent uglednim redateljima u teatru Julianu Becku, a na filmu Marku Rizziju, Massimu Troisiju i Rickyju Tognazziju. Debitira 1997. vlastitim filmom »Haman« koji je prikazan u programu »Tjedna redatelja«. Dvije godine kasnije, 1999., ponovno je u Cannesu, u programu »Izvjestan pogled«, s filmom »Harem Suare«, a njegov treći film »Ignorant Fairies« prikazan je u službenom programu Berlinalea 2001. godine. </p>
<p>Sa zadnjim filmom »La finestra di fronte« osvojio je pet nagrada David, kao najbolji talijanski film ove godine, a trijumf u Karlovym Varyma samo je potvrda vrijednosti toga iznimno kvalitetnog djela. Uz Grand-prix za najbolji film te nagradu za režiju, najboljom je proglašena i Giovanna Mezzogiorno, koja ex aequo dijeli nagradu za najbolju žensku ulogu sa Sylvie Testud iz filma »Fear and Trembling«, u francusko-japanskoj koprodukciji koji je režirao iskusni Alain Corneau. Njemu je pripala posebna nagrada za scenarij što ga je napisao po romanu Amelie Nothomb.</p>
<p>To je još jedan film posvećen ženi i njezinim problemima. Ovaj put radi se o super zaposlenoj ambicioznoj djevojci koja se vraća u Japan gdje je provela djetinjstvo i u svakodnevnom poslu sudara se s nizom problema i nazadnog odnosa prema ženama. U sudaru dvaju civilizacija, Istoka i Zapada, mlada žena mora se boriti s žestokim otporom tamošnjih šefova, naučenih da ponižavaju i omalovažavaju ženu ma kako ona sposobna i vrijedna bila. </p>
<p>Specijalna nagrada žirija pripala je filmu »Babuška« Lidije Bobrove iz Rusije o ruskoj obitelji u kojem nove socijalne promjene u društvu utječu na odnose i umanjuju tradicionalne navike. Nestaju emocije i prevladavaju interesi u kojima se starica ne snalazi, svjesna da je vrijeme da slijedi »glas svojih anđela». Film je oštra kritika novoga ruskog društva, posebno mlade naglo obogaćene generacije i njihova nehumanog odnosa prema starijima, za koje ne nalaze ni malo razumijevanja i emocija. </p>
<p> Najboljim glumcem proglašen je Bjorn Kellman za ulogu u izvrsnom danskom filmu »Staro, novo, posuđeno i plavo« Natashe Arthy, koji na neobično otkvačen način govori o svakodnevnim odnosima među ljudima i neočekivanim ljubavnim zapletima. Posebnu nagradu za debitantski film dobio je mađarski redatelj Andor Szilagyi, za film »Roszova pjesma« koji govori o glasovitu opernom pjevaču židovskog porijekla u čijoj vili nekolicina židovskih izbjeglica nalaze utočište, u jesen 1944., bježeći pred nacističkim terorom. Oni, slušajući njegove pjesme, nalaze smirenje i predah ne sluteći da je riječ tek o glasu s ploče već umrlog umjetnika. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ishitreni cabaretski tonovi </p>
<p>Po predlošku Ivana Kušana, zagrebačka cabaretska izvedba »Lažna barunica» publiku vodi u tridesete godine prošlog stoljeća / Ne odveć uvjerljivo, redatelj Vid Balog predstavio je na Opatovini »veseli pučki igrokaz s pjevanjem i pucanjem«</p>
<p>Tridesete godine prošlog stoljeća poslužile su dramatičaru i komediografu Ivana Kušanu kao okvir za »veseli pučki igrokaz s pjevanjem i pucanjem«, posvećen velikanu hrvatskog glumišta Titu Strozziju, koji je u cabaretskoj formi u Zagrebu premijerno izveden u petak na večer na Cabaret sceni »Gumbek« Glumačke družine »Histrion«. Gledateljima Kušan nudi pogled u zagrebačku stvarnost »opterećenu« sladunjavim preljubima i slomljenim srcima, kazališnim spletkama i strašnim razbojstvima, katastrofičnim novinskim napisima i vodviljskim obratima…, nekom pomalo ishitreno dekadentnom slikom jednog vremena u kojem bi se trebali prepoznavati znakovi naše suvremenosti.</p>
<p> Već i sam zaplet »Lažne barunice« ne čini se odveć uvjerljivim, čak ni na onaj način koji bi odgovarao lakoći iskaza primjerenoj cabaretu. Rasplet što slijedi nakon predugačke ekspozicije doima se pomalo naivnim i upućuje na ona izvanjska rješenja kojima se nastoji što »bezbolnije« završiti komad. A nedoumice koje se nameću pogledu gledatelja pokušavaju se, u redateljskom viđenju Vida Baloga, prikriti što dopadljivijim songovima.</p>
<p>Uz efektnu originalnu glazbu i stihove Duška Zubalja, u »Lažnoj barunici« koriste se i obrade popularnih pjesama, u luku od agramerskih šlagera i zagorskih popevki do fragmenta iz Brecht – Weillove »Opere za tri groša«. Taj neobičan remiks »za svačiji ukus« također svjedoči o priličnoj površnosti u pristupu, kako prema ponuđenom dramskom materijalu tako i prema formi cabareta. Jer cabaret nužno ne podrazumijeva scenske ishitrenosti i ponavljanje simplificiranih zabavljačkih modela, već zahtjeva promišljenost u svakom segmentu cabaretskog iskaza čiji je, pak, krajnji cilj, u interaktivnom suodnosu, zabaviti publiku.</p>
<p> Premijerne večeri na Opatovini i u glumačkim interpretacijama zamjećivale su se oscilacije. Mirela Brekalo ponajbolje je svladala komične zadanosti lika »lažne barunice« koju je privukao zov metropole. Uvjerljivo je predočila naivnost provincijalke zalutale u dekadentnu zagrebačku svakodnevicu s početka prošlog (po nekim naznakama i ovog) stoljeća i izazvala ponajviše smijeha u publici. </p>
<p>Po tipskim smjernicama zapisanim u liku glumačke zvijezde i »nespretnog zavodnika« ravnao se Adam Končić, dopadljivo predstavivši Rudolfa. Maja Petrin, Marija Borić i Alen Šalinović slijedili su opća mjesta, što lako vodi u pretjerivanje, pa i nepotrebnu karikaturu, ocrtavajući portrete epizodista jednog komičnog igrokaza čija je namjera bila cabaretskom lakoćom privući publiku. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mira Furlan ponovno osvaja publiku</p>
<p>BRIJUNI, 13. srpnja</p>
<p> – Tjedan dana prije početka jubilarnog 50. Pula film festivala, Pula je preplavljena velikim plakatima Mire Furlan, ali to ujedno ne znači da će je publika vidjeti u Areni, barem ne ove godine. Miri Furlan još nijedan hrvatski redatelj nije ponudio filmsku ulogu, pa se njezini obožavatelji moraju zaputiti na Brijune gdje se od 11. do 15. srpnja reprizira predstava »Medeje« u kojoj ona igra naslovnu ulogu, blistajući kao u najboljim vremenima.</p>
<p> Mira Furlan još jednom je potvrdila da želi igrati ovu predstavu i u Zagrebu, čim se za to nađe termin i prikladan otvoreni prostor. A što se novih planova tiče za sada je jedino izgledan zajednički filmski projekt koji priprema sa suprugom Goranom Gajićem, koji bi mogao biti zgotovljen za narednu godinu. Na prostorima nekadašnje zajedničke države, na kojima je Mira suvereno nastupala, za sada je igrala jedino u filmu »Diši duboko« srbijanskog redatelja Dragana Marinkovića, između dviju predstava na Brijunima kazala je kako joj je bilo zadovoljstvo igrati sa starim prijateljem Bogdanom Diklićem.</p>
<p>I dok je »Medeja« na Malom Brijuni u punom pogonu, Rade Šerbedžija sa svojom ekipom »Kralja Leara« priprema reprizni program od 23. do 27. srpnja, a u međuvremenu potiho se radi na novom projektu »Marat/Sade« po tekstu P. Weissa (čija je pretpremijera najavljena za 14. kolovoza, premijere 16. i 17., te reprize od 19. do 25. kolovoza). Ta premijera već sada je pobudila iznimnu pozornost kulturne javnosti, s naglašenim kritičkim prizvukom jer će naslovne uloge tumačiti Zlatko Vitez i Rade Šerbedžija, koji su nakon desetgodišnjeg razdoblja ponovno srdačni prijatelji, i po svemu sudeći, izvrsni suradnici na daskama koje život znače. To njihovo obnovljeno prijateljstvo vjerojatno će privući više publike nego sama predstava koja će također odaslati zanimljive poruke.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Počinje 49. splitsko ljeto</p>
<p>SPLIT, 13. srpnja</p>
<p> – Premijernom izvedbom Verdijeve opere »Nabucco« u režiji Georgija Para i pod ravanjem Lorenza Castriote, na drevnom Peristilu u ponedjeljak bit će svečano otvoreno 49. splitsko ljeto. U 30 dana festivala, koji se održava pod okroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića i medijskim pokroviteljstvom »Vjesnika«, na 13 pozornica bit će izvedena 32 različita naslova, a direktor Splitskog Ljeta Milan Štrljić najavio je i promociju novih gradskih prostora na otvorenom, pogodinih za kazališna događanja. </p>
<p>U dramskom dijelu programa premijerno će biti izvedene dvije predstave: Machiavellijeva »Mandragola« u režiji Krešimira Dolenčića" i Euripidova »Alkestida« u režiji Zlatka Svibena, dok će baletni program ponuditi jednu premijeru – »Baletnu večer« s koreografijama Ramija Beera i Staše Zurovca. Osim »Nabucca«, na Peristilu će biti izvedena i Verdijeva »Aida« koju je 1997. postavio Petar Selem. U zanimljivim gradskim prostorima gostovat će Pariški virtuozi, Tomislav Mužek, Nikica Lesić, Stefan Milenković, Bartok Quartet i Matija Dedić.</p>
<p> Festival će biti obogaćen i izložbama Ede Murtića, Jose Špralje i Stephana Lupina, koji će se izložbom fotografija »Moji anđeli« u utorak predstaviti u galeriji Fotokluba »Split«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Vaterpolistima prijeti dvogodišnje izbacivanje s europske scene </p>
<p>U Barceloni će 15. srpnja pred Fininim povjerenstvom biti saslušan privremeno suspendirani hrvatski plivač Marko Strahija / Europski plivački savez će na Izvanrednom kongresu 21. srpnja raspravljati o navijačkim izgredima u Kranju / Izaslanstvo Rijeke na čelu s Vojkom Obersnelom i Zlatkom Matešom će od 20. do 24. srpnja predstaviti kandidaturu našeg grada za Mediteranske igre 2009.</p>
<p>BARCELONA (od Vjesnikovog izvjestitelja), 13. srpnja</p>
<p> – Na Svjetskom prvenstvu u plivanju, vaterpolu, sinkroniziranom plivanju i skokovima u vodu Hrvatsku će predstavljati 25 sportašica i sportaša: 13 vaterpolista, 9 plivača i troje predstavnika u daljinskom plivanju. Oni će tražiti prigodu za dobar plasman, čak i odličja, među 1200 sudionika iz čak 164 zemlje svijeta. Za Hrvatsku će, međutim, jednako zanimljiva biti i događanja mimo sportskih natjecanja na 10. Svjetskom plivačkom prvenstvu, iako neka od njih nemaju veze sa sportom. </p>
<p>Već 15. srpnja će pred povjerenstvom Svjetskog plivačkog saveza (Fina) biti saslušan privremeno suspendirani hrvatski plivač Marko Strahija. Hrvatski rekorder u plivanju na 200 m leđno i osvajač brončane medalje u istoj disciplini na prošlogodišnjem Europskom prvenstvu u Berlinu stigao je u Barcelonu odlučan u namjeri dokazati svoju nevinost u slučaju pozitivnog dopinškog nalaza na hCG hormon. U toj namjeri trebao bi mu pomoći odvjetnik i 300 stranica dokaza i laboratorijskih testova koji potvrđuju nepouzdanost metode kojom je u njegovom uzorku urina indicirana nazočnost spomenutog hormona. Čak i ako mu već u Braceloni bude skinuta suspenzija, Strahija na ovom Svjetskom prvenstvu neće nastupiti jer za to, nakon svega, nije spreman. Nije, međutim, isključeno da će u tom slučaju Strahija karijeru željeti zaključiti dobrim plasmanom na Olimpijskim igrama u Ateni sljedeće godine.</p>
<p>Drugi za nas vrlo važan događaj je Izvanredni kongres Europskog plivačkog saveza (Len), sazvan isključivo zbog rasprave o navijačkim, zapravo huliganskim, neredima na finalnoj utakmici vaterpolskog Europskog prvenstva u Kranju. Kongres Lene će biti odražan u Barceloni 21. srpnja i na njemu možemo očekivati vrlo oštre sankcije za hrvatski vaterpolo. Spominje se čak i dvogodišnja suspenzija hrvatske reprezentacije i klubova sa svih natjecanja pod ingerencijom Lene. To bi, dakle, značilo da nas neće biti ni na sljedećem europskom prvenstvu, a onda po kvalifikacijskom »domino efektu« ni na sljedećem svjetskom prvenstvu, ni na Olimpijskim igrama u Pekingu. Hrvatski se vaterpolisti, ipak, uzdaju u utjecaj hrvatskih predstavnika u Leni i očekuju puno blažu kaznu. </p>
<p>Nadalje, u Barceloni će od 20. do 24. srpnja boraviti delegacija Rijeke na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, pojačana predsjednikom Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatkom Matešom, a možda i članom Međunarodnog olimpijskog odbora Antunom Vrdoljakom. Oni će u Barceloni prezentirati kandidaturu Rijeke za Mediteranske igre 2009. godine. Nakon kampanje po arapskim zemljama mediteranskog bazena, ovaj bi četverodnevni posjet Barceloni i Almeriji, koji uključuje i predstavljanje španjolskim medijima, te razgovor s bivšim predsjednikom MOO-a Juanom Antonijem Samaranchom, mogao biti ključan za konačnu prevagu Rijeke nad ostalim kandidatima za organizaciju MI 2009. Kuloari kažu da je Rijeka već 90 posto sigurna za dobivanje tih igara, no ne treba zaboraviti da je Rijeka bila veliki favorit već prije osam godina, pa je Mediteranske igre dobio Tunis. Nakon toga su MI 2005. »obećane« Rijeci, no organizaciju je dobila Almerija. Zato se sada ništa ne prepušta slučaju i improvizaciji.</p>
<p>Zvuči nelogično, no pomalo u sjeni svega navedenoga kao da je ostala činjenica da naši vaterpolisti u Barceloni moraju osigurati nastup na Olimpijskim igrama u Ateni. To neće biti nimalo jednostavno jer sigurni putnici za Atenu su samo prve tri reprezentacije s ovog prvenstva. U Atenu bi se moglo i s četvrte pozicije ako među tri najbolja budu i pobjednici predstojeće vaterpolske Svjetske lige, pa čak i s pete ako se među prva četiri »uguraju« još i Grci, koji će kao domaćini ionako sudjelovati na Igrama 2004. No, u to se baš ne treba pouzdati. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Srna, Pletikosa i Leko startali pobjedom</p>
<p>KIJEV</p>
<p> – Rezultati prvoga kola nogometnog prvenstva Ukrajine: Zaporožje – Šahtar Doneck 0-3 (Pletikosa je branio cijelu utakmicu za Šahtar, Srna je ušao u 77. minuti, predsjednik Šahtara je članove prve postave nagradio sa 5000 dolara nagrade, a Srna je dobio 3750 USD), Borispol – Dnjepropetrovsk 0-2, Lvov – Krivi Rog 4-1, Kirovograd – Arsenal Kijev 1-0, Dinamo Kijev – Volin 5-1 (Jerko Leko odigrao cijelu utakmicu za Dinamo), Mariupol – Simferopol 1-1, Metalurg Doneck – Poltava 2-2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Herceg, Mujčinović i Glücks u polufinalu</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Hrvatski kanuisti Danko Herceg i Emir Mujčinović, te kajakaš Andrej Glücks plasirali su se u polufinale treće utrke Svjetskog kupa u slalomu na divljim vodama, koja se održava u Tacenu. Herceg je bio peti, Mujčinović je bio 19., a kajakaš Glücks 32. Jedini koji nije uspio proći u polufinale je Boris Dujmić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sjajni Virenque u vodstvu</p>
<p>MORZINE </p>
<p> – Omiljeni vozač domaće publike, Richard Virenque novi je vodeći biciklist na »Tour de Franceu«. Sjajnom vožnjom u najdužoj, 7. etapi ovogodišnjeg »Toura«, koja se vozila od Lyona do Morzinea u dužini od 230.5 kilometara, 33-godišnji Virenque je u cilju pobrao gotovo sve nagrade. Osvojio je etapu, vodeći je u ukupnom redoslijedu, a poveo je i u natjecanju za najboljeg penjača na »Touru«, te jasno dao do znanja da ove godine juriša na rekordni šesti naslov u toj kategoriji.</p>
<p>Sedma etapa ovogodišnjeg »Toura« bila je prvi pravi ispit forme za sve kandidate za ukupnu pobjedu, jer pred njima je bilo pet uspona, od čega jedan prve i dva druge kategorije. Akciju na startu su inicirala dvojica domaćih vozača, Mederic Clain i Benoit Poilvet, koji su se izdvojili iz glavne skupine na početku, ali u glavnim ulogama većim dijelom etape bili su Talijan Paolo Bettini, Nijemac Rolf Aldag i junak dana Richard Virenque, koji su im se ubrzo priključili na čelu etape.</p>
<p>Ponajviše zahvaljujući naporima Bettinija i Virenquea vodeća skupina ostvarila je i preko osam minuta prednosti u odnosu na peloton polovicom etape, da bi zatim na najtežem usponu dana na Col de la Ramaz, Virenque nezadrživo krenuo ka etapnoj pobjedi, a kasnije se ispostavilo i vodstvu u ukupnom redoslijedu. </p>
<p>Hrvatski vozač Vladimir Miholjević u prvoj je brdskoj etapi na »Touru« na cilj stigao kao 91. sa 14:32 minute zaostatka za Virenqueom, te se u ukupnom redoslijedu nalazi na 99. poziciji sa 22:42 minute zaostatka.</p>
<p> • Rezultati, 7. etapa (Lyon – Morzine, 230.5 km): 1. Richard Virenque (Fra/Quick Step) 6;06:03, 2. Rolf Aldag (Njem/Telekom) + 2:29, 3. Sylvain Chavanel (Fra/Brioches la Boulangere) + 3:45... 91. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) + 14:32... ukupni redoslijed: 1. Virenque 29;10:39, 2. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 2:37, 3. Aldag + 2:48... 99. MIHOLJEVIĆ + 22:42... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Karlović ispao u polufinalu</p>
<p>BRISTOL</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivo Karlović ispao je u polufinalu 50.000 dolara vrijednog challengera u Bristolu. Od našeg je tenisača bio bolji Nijemac David Prinosil sa 6-3, 6-4.</p>
<p> I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tomislav Gregurević pobjednik »Pepsi kupa«</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> – Povratak s ljetnih praznika uvelike se isplatio Tomislavu Gregurevića. Nakon tri nastupa u finalima teniski turnira, 11-godišnji Zagrepčanin je u četvrtom pokušaju zaslužio prvi naslov na turnirima mlađih kategorija. Prvu stranicu možebitno uspješne karijere napisao je pred domaćom publikom na terenima teniskog kluba Concordije. Veliku ljubav prema tenisu iskazao je kada se samo zbog ovog turnira vratio sa mora, a igračke kvalitete i psihičku nadmoć u odnosnu na konkurenciju dokazao je sa četiri uzastopne pobjede. U finalu »Pepsi kupa« Gregurević je sa 6-2, 6-4 pobijedio Riječanina Marcela Ružića iz teniskog kluba Kastav. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska - Malezija 110-65</p>
<p>SOLUN</p>
<p> – U utakmici trećega kola skupine D Svjetskog juniorskog prvenstva, košarkaši Hrvatske su uvjerljivo svladali Maleziju 110-65. Naši su mladi košarkaši tako natjecanje u skupini D završili sa tri pobjede, a četvrtfinale su osigurali u petak pobjedom protiv Venecuele.</p>
<p> • HRVATSKA – MALEZIJA 110-65</p>
<p>HRVATSKA: Pašalić 15, Ukić 22, Novačić 7, Omerhodžić 18, Tomas 6, Banić, Filipović 4, Kastropil, Kedžo 19, Kralj 2, Previšić 11, Perić 6</p>
<p>MALEZIJA: Sarjet Singh 10, Khor, Ahmad 7, Chan 12, J. Cheong 7, Y. Cheong 3, Ang 2, Koo 6, Soo 8, Lai, Phang 10. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mirna Rajle-Brođanac najbolja u Luzernu</p>
<p>LUZERN, 13. srpnja</p>
<p> – Najbolja hrvatska veslačica Mirna Rajle-Brođanac pobjednica je utrke lakih samica u Luzernu, na posljednjoj regati ovogodišnjeg Svjetskog kupa.</p>
<p>Osječanka, koja je bila uvjerljivo najbrža u kvalifikacijama i polufinalu, i u finalu je potvrdila svoju kvalitetu, slavivši sa 2.62 sekunde prednosti ispred drugoplasirane Irkinje Heather Boyle. Treće mjesto pripalo je Čehinji Danieli Nachazelovoj. Rajle-Brođanac je 500 metara prije cilja bila tek četvrta, no odličnim finišom stigla je do prvog mjesta. </p>
<p>Četverac s kormilarom, u sastavu Kušurin, Murer, Lovrić, Rebić i kormilar Travaš, osvojio je drugo mjesto, no valja napomenuti kako su u konkurenciji bila samo tri čamca. Pobijedila je njemačka posada s gotovo pet sekundi prednosti ispred naših. U C finalu samaca Bojan Žugić osvojio je drugo, a Mario Vekić četvrto mjesto.</p>
<p> • Rezultati, lake samice, finale A: 1. RAJLE-BROĐANAC (HRV) 7:44.84, 2. Boyle (Irs) 7:47.46, 3. Nachazelova (Češ) 7:47.80; četverac »sa«, finale A: 1. Njemačka 6:11.71, 2. HRVATSKA (Ante Kušurin, Ante Murer, Petar Lovrić, Ivan Rebić; Luka Travaš) 6:16.65, 3. Italija 6:17.29; samac, finale C: 1. Brennan (Aus) 7:02.70, 2. ŽUGIĆ (HRV) 7:05.22, 3. Hasu (Fin) 7:07.32, 4. VEKIĆ (HRV) 7:08.00. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stipe Drviš obranio europski naslov</p>
<p>LEVERKUSEN</p>
<p> – Hrvatski profesionalni boksač u poluteškoj kategoriji Stipe Drviš u Leverkusenu je nakon 12 rundi bodovnim omjerom 116-112 pobijedio Francuza Kamela Amranea. Ovom pobjedom Drviš je obranio naslov prvaka Europe. Drviš je u prve četiri runde izborio solidnu bodovnu prednost. U sljedećim je rundama malo popustio pritisak, a nove je bodove osvojio u osmoj rundi. U 11. rundi hrvatski je boksač nakratko bio uzdraman, ali se je brzo vratio i uputio nekoliko udaraca Francuzu. Svoju je premoć potvrdio i u posljednjoj rundi.</p>
<p>– Borba je zbilja bila teška. Bio sam gotovo šest mjeseci izvan ringa, suparnik je bio zahtjevan, malo sam bio izgubljen prvih nekoliko rundi, ali sam se onda malo pribrao, rekao je Drviš nakon svoje 24 pobjede u karijeri. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Preskar nokautirao Armstronga u prvoj rundi</p>
<p>Nije dugo trebalo dečku iz zagrebačke Dubrave da obori svoga protivnika s nogu, učinio je to u 119. sekundi</p>
<p>ZAGREB / LAS VEGAS, 13. srpnja</p>
<p> – Jedini hrvatski boksač u teškoj kategoriji 19-godišnji Mario Preskar u prvoj je rundi svoga prvoga profesionalnog meča nokautirao Amerikanca Romana Armstronga (31) u Las Vegasu, te tako pobjedom započeo profesionalnu karijeru. Inače, Armstrongu je ovo bio treći profesionalni dvoboj i treći poraz nokautom. </p>
<p>Nije dugo trebalo dečku iz zagrebačke Dubrave da obori svoga protivnika s nogu, učinio je to u 119. sekundi prve runde, te tako opravdao očekivanja, kako svoga trenera Leonadra Pijetraja tako i njegova zaštitnika i najpoznatijeg svjetskog promotora Dona Kinga, koji Hrvatu predviđa vrlo uspješnu karijeru uspoređujući ga s Mikeom Tysonom, Lennoxom Lewisom i Evanderom Hollyfieldom. King je na predstavljanju Preskara američkim novinarima dva dana prije meča našega borca naglasio da je spreman za velike stvari, te kako će se svi u to uvjeriti nakon prve borbe, a to se i dogodilo. Uz to, Joel Judah, čovjek koji je spojio našeg boksača s Donom Kingom, prije borbe je kazao kako će se Preskar u slučaju pobjede vrlo skoro, odnosno za desetak borbi, naći u ringu upravo s Tysonom.</p>
<p> Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sršino zlato i Vincekova bronca</p>
<p>ZAGREB/SHERBROOKE</p>
<p> – Hrvatska kladivašica Valentina Srša osvojila je zlatno odličje na Svjetskom prvenstvu mlađih juniora (do 18 godina) u kanadskom Sherbrookeu. Naša je atletičarka bila uvjerljivo prva sa hicem od 61.18 metara. O Sršinoj nadmoći govori i podatak da su joj i ostala tri ispravna hica bila duža od najboljeg rezultata drugoplasirane Ruskinje Marije Bespalove (57.18). Bronca je pripala Njemici Johanni Hoppe sa 56.46 m. U finalu su bile čak 24 bacačice, jer kvalifikacije zbog jakog vjetra nisu održane.</p>
<p>Brončanom medaljom se okitio naš mladi trkač na 400 m, Željko Vincek. On je u finalnoj utrci istrčao 47.45, a pobjednik, Sudanac Ali Abubakr je postavio rekord prvenstva sa 46.10, a taj je i u polufinalu bio brži od našeg Vinceka. Mladi Varaždinac ostvario je drugi rezultat polufinala, istrčavši svoj osobni rekord (47.26).</p>
<p>Danijela Grgić ostala je bez finala na 200 metara, ostvarivši peti rezultat u svojoj kvalifikacijskoj skupini. No, vrijeme 24.28 sekundi njezin je najbolji rezultat u karijeri, a ujedno i najbolji seniorski rezultat ove godine u Hrvatskoj. Kada tome dodamo da je Danijeli tek 15 godina, jasno je propušteni finale nije tragedija. Ivana Čerkez u bacanju kugle (12.92 m)i Branka Marinković u skoku u dalj (5.73 m) nisu bile ni blizu ulaska u finale, premda je Marinković postavila osobni rekord. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Plavi« i dalje bez pobjede</p>
<p>ILLSACH (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Dinamovi nogometaši još uvijek nemaju nijednu pobjedu na ovoljetnim pripremama. U prijateljskom ogledu u francuskom Illsachu maksimirski je klub poražen protiv Sochauxa, petoplasirane momčadi francuskog prvenstva. Završilo je 1-0 za Francuze, a »plavi« su pokleknuli vrlo rano, već u 8. minuti. Ponovo je maksimirska obrana kapitulirala nakon akcije iz prekida. Sochauxov napadač, Mickael Pagis je glavom, nakon udarca iz kuta, zatresao mrežu. Dinamo je igru povezao tek u drugom poluvremenu kada je bljesnuo mladi Ante Tomić. No, i ovaj put je do izražaja došla, sada već kronična, neefikasnost Jurčevićevih napadača. Možda bi ovom prilikom pomogao mladi Eduardo Da Silva, no on je izostao zbog manjih bolova u mišiću.</p>
<p> • Gradski stadion</p>
<p>SOCHAUX – DINAMO 1-0 (1-0)</p>
<p>SOCHAUX: Richert – Daf, Flachez, Monsoreau, Raschke – Trapasso, Pouarene, Lonfas, Machieu – Frau, Pagis (još su igrali: Gnanhouan, Boumelaha, Shedli, Diarra, S. Diawara, Dos Santos, Isabey, Ndaw, Zairi)</p>
<p>DINAMO: Jozić – Mijatović; Sedloski, Drpić – Mikić (od 46. Ćosić), Poldrugač (od 46. Tomić), Agić (od 58. Štrok), Mujčin (od 63. Čale); Kranjčar – Mitu (od 46. Zahora), Olić (od 72. Mešanović)</p>
<p>SUDAC: Hugolini (Francuska). GLEDATELJA: 3000</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Pagis (8)</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vinkovčani okrenuli za treće kolo</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Nogometaši Cibalije su potpuno zasluženo ostvarili plasman u treće kolo Intertoto kupa. Ponajprije zahvaljujući furioznoj izvedbi u drugom poluvremenu, kada su preokrenuli 2-1 vodstvo bjeloruskog predstavnika Šahtjora iz Soligorska u svoju prednost 4-2. Kako je u prvoj utakmici bilo 1-1, Cibalia je sa ukupno 5-3 prošla dalje, a u 3. kolu će igrati protiv boljeg iz nedjeljnog sraza Sutjeske (SiCG) i Tamperea (Fin). </p>
<p>Gosti su priredili hladan tuš domaćim navijačima u 12. minuti kada je Skripčanka doveo svoju momčad u vodstvo. Bartolović je izjednačio iz jedanaesterca, a nakon toga Nikifarenka je postigao drugi zgoditak za Bjeloruse. Drugi dio utakmice vinkovački su nogometaši odigrali besprijekorno. Bjeloruska je obrana popustila u 59. minuti, Ćorić je postavio 2-2, a Ratković i Maroslavac su iz brzih protuudara donijeli 4-2. </p>
<p>• Stadion HNK Cibalia</p>
<p>CIBALIA – ŠAHTJOR 4-2 (1-2)</p>
<p>CIBALIA: Marić 6, Pavličić 6 (od 46. Križanović 6,5), Jozinović 7, Lučić 6, Leutar 6, Ivanković 6, Maroslavac 7, Žgela 6 (od 46. Ćorić 7), Ratković 7, (od 75. Jurić), Lajtman 7, Bartolović 7,5</p>
<p>ŠAHTJOR: Marteškin 6, Sijarosin 5, Belavusau 5,5, Ljavončik 5,5, Yurevich 5,5, Trapackin 6, Slesarčuks 5 (od 79. Bojka –), Nikifarenka 6,5, Skripčanka 6,5 (od 65. Novik –), Cikančik 6 (od 60. Podrez –), Kalahov 6.</p>
<p>SUDAC: Loizou (Cipar) 6,5. GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Skripčanka (12.), 1-1 Bartolović (45., 11m), 1-2 Nikifarenka (45.), 2-2 Ćorić (59.), 3-2 Ratković (74.), 4-2 Maroslavac (85.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Skripčanka, Ivanković, Lajtman, Jurić, Ćorić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ D. Beidenegl</p>
<p> • Ostali rezultati uzvratnih utakmica: TOBOL KOSTANAY(Kaz) – St. Truiden (Bel) 1-0 (prva utakmica 2-0), Gloria Bistrita (Rum) – BRESCIA (Ita) 1-1 (1-2), OFK Beograd (SiCG) – SYNOT (Češ) 3-3 (0-1), FC BRNO (Slk) – Thun (Švi) 1-1 (3-2), Partizani Tirana (Alb) – DACIA KIŠINJEV (Mol) 0-3 (0-2), Dubnica (Slk) – KOPER (Slo) 3-2 (0-1).</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vidak presudio Sesvećanima</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – U prvoj pripremnoj utakmici na svom stadionu nogometaši Inkera pobijedili su drugoligaša Croatiju Sesvete 2-0, a oba pogotka je u 16. i 17. minuti postigao Krunoslav Vidak. Prvi pogodak postigao je lijepim udarcem sa 12 metara iz voleja desno iskosa, lopta je odsjela u samom kutu prve vratnice, a drugi glavom nakon udarca iz kuta. O dominaciji Inkera dovoljno govori podatak da Sesvećani nisu uputili nijedan opasniji udarac prema vratima Čavline. Zaprešićani su se, pak, predstavili u solidnom izdanju, no prostor za nadogradnju postoji. Ovaj je dvoboj bio ujedno i prvi za novoga »keramičara«, mladog Kamerunca Daniela Wansyja koji je u nekoliko navrata pokazao da je riječ o kvalitetnom napadaču fine tehnike. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Američki vratar Howard u Manchester Unitedu </p>
<p>FOXBORO, 13. srpnja</p>
<p> – Vratar američke nogometne reprezentacije Tim Howard (24) dogovorio je prelazak u redove engleskog prvaka Manchester Uniteda. Prema Howardovim riječima, iz Machestera su mu poručili kako su podnijeli zahtjev za dobijanje radne dozvole, te da će ugovor potpisati u ponedjeljak.</p>
<p>– Nazvao me Alex Ferguson i rekao kako mi je odobren zahtjev za radnu dozvolu, te da je stvarno sretan što ću se priključiti njegovoj momčadi, kazao je Howard. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Iračani uključeni u upravljanje zemljom preko Vijeća za privremenu upravu </p>
<p>Vijeće koje je praktički imenovao Paul Bremer imat će devetnaest članova i u njemu su pored šijitskih predstavnika zastupljeni i suniti, a odražava i etničku, plemensku i drugu iračku šarolikost / Pred vijećem su dva strategijska cilja: izrada i usvajanje novog iračkog poratnog ustava i organiziranje prvih slobodnih demokratskih izbora </p>
<p>Američki vojnici u ophodnji Fallujahom</p>
<p>ANKARA, 13. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki upravitelj Iraka Paul Bremer predsjedavao je u nedjelju prvom sjednicom Vijeća za privremenu upravu Iraka koje bi trebalo osigurati sudjelovanje Iračana u upravi zemljom. Osnivanjem tog tijela Bremer očito želi podijeliti odgovornost, ali i moguću krivicu za obavljanje dugotrajnih poratnih zadaća u Iraku. </p>
<p>Vijeće koje je praktički imenovao Bremer, imat će devetnaest članova. U njemu su pored 13 šijitskih predstavnika, zastupljeni i suniti, a odražava i etničku, plemensku i drugu šarolikost gotovo svih iračkih boja. Više od pedeset posto članova vijeća čine bivši azilanti u koje administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha ima početno povjerenje. Uspostava tog vijeća nije samo važan politički trenutak uključivanja samih Iračana u upravljanje vlastitom zemljom već i svojevrsni test za SAD. </p>
<p>Bit će to i svojevrsna provjera raspoloženja Iračana. Na praktičnom planu to znači svakodnevno utvrđivanje vjerodostojnosti poteza povučenih u poratnoj obnovi i izgradnji. Ako se ti koraci ocijene odnosno dožive kao pozitivni s autentičnim nacionalnim predznakom, Amerikanci bi mogli računati na duže zadržavanje u toj okupiranoj, poglavito arapskoj zemlji. U protivnom, narastanje iračke gerile i proširivanje njihovih akcija bit će jasan znak početka kraja američke vojne misije u Iraku.</p>
<p>Vijeće za privremenu upravu Iraka imat će dva strategijska cilja: izradu i usvajanje novog iračkog poratnog ustava i organiziranje prvih slobodnih demokratskih izbora. Ono će također imati pravo imenovati ministre, razmatrati pitanje državnog proračuna, a o najvažnijim pitanjima konzultirat će se s američkom upravom. Glavni autoritet vlasti ostat će i dalje Paul Bremer. On će moći mijenjati odluke Vijeća za privremenu upravu budući da će ključne odluke upravljanja zemljom ostati u njegovoj nadležnosti.</p>
<p>U nedjelju započeto povlačenje američkih postrojbi iz grada Fallujaha, snažnog uporišta pristaša nasilno svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina, predstavlja praktički prvi ispit predaje vlasti u iračke ruke. Taj iznuđeni korak je uslijedio nakon pobune lokalnih policajaca koji su zatražili odlazak američkih trupa iz lokalne policijske postaje. Oni su naime ustvrdili da ih američka nazočnost u gradu stavlja u vrlo rizičnu situaciju da se nađu na meti lokalnih pobunjenika. Amerikanci će, međutim, zadržati jednu jedinicu za brzo reagiranje u okolici Fallujaha kako bi, u slučaju opasnosti, mogli priteći u pomoć tamošnjim policijskim snagama. </p>
<p>Sigurno je da će »demokratski eksperiment« započet u Iraku biti praćen budnim okom kako iračkog pučanstva i svjetske javnosti, tako i američkih oporbenih demokrata. Sve učestaliji napadi iračke gerile na američke vojnike (od početka rata do danas poginulo je 217 američkih i 42 britanska vojnika) i rastuća proturječnost oko korištenja, točnije zloporabe obavještajnih podataka kako bi se opravdao rat protiv Iraka, otvorili su Demokratskoj stranci širok prostor za oštre kritike mnogih Bushevih vanjskopolitičkih poteza. Riječ je o političkom terenu na kojem je šef Bijele kuće, barem sve do nedavno, uživao snažnu potporu američkog javnog mijenja.</p>
<p>No, nakon priznanja washingtonske administracije da su u ključnom Bushevom govoru (u siječnju ove godine) korišteni netočni obavještajni podaci kako bi se legalizirala invazija na Irak, Bijela kuća se našla na udaru tektonskih političkih podrhtavanja. </p>
<p>Bush je, međutim, nakon što je šef CIA-e George Tenet preuzeo odgovornost, cijeli slučaj proglasio okončanim. Čini se malo vjerojatnim da bi se tome moglo završiti. Ugledni senator iz Massachusettsa Ted Kennedy doslovce je rekao: »Brine me činjenica da naši vojnici, pripadnici najbolje uvježbane vojske na svijetu služe kao policajci u zemlji koja sve više nalikuje na streljanu.« Drugi demokratski senator John Kerry, koji je svojedobno podržao invaziju na Irak, rekao je kako danas ne stoji iza takve odluke. »Osobno sam naučio u Vijetnamu što se događa kada se osobni ponos ispriječi donošenju poštenih odluka«, rekao je. Kritike na račun Busheve administracije dolaze čak i iz tabora njegove Republikanske stranke. Senator John McCain upozorio je američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda za mnoge, kako je kazao, iračke promašaje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Upitni francuski i njemački mirotvorci </p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld najavio je da će se kontingentu ratnika za mir u Iraku pridružiti i vojnici iz zemalja najglasnijih protivnika ratne opcije, ali nije mogao reći s kim je SAD sve pregovarao o sudjelovanju i koje su zemlje zainteresirane</p>
<p>BRUXELLES, 13. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francusku nitko nije pitao hoće li sudjelovati u osvajanju mira u Iraku, a ni Njemačku također. To je prva informacija nakon što je kontroverzni američki ministar obrane Donald Rumsfeld pred senatorima spomenuo ovu opciju kao gotovu stvar. Uz rat u koji se krenulo navodno radi do danas nepronađenih prijetećih kontingenata oružja masovnog uništavanja vezuje se već toliko neistina i poluinformacija da nije senzacija niti ova ministrova najava da će se kontingentu ratnika za mir pridružiti i vojnici iz zemlja najglasnijih protivnika ratne opcije. </p>
<p>U toj priči manjka vitalni element: Francuska i Njemačka o tome, naime, nemaju pojma! Kako je to uobičajeno s mutnom iračkom pričom, Rumsfeld nije niti mogao niti znao reći u Zastupničkom domu s kim je SAD sve pregovarao o sudjelovanju i koje su zemlje zainteresirane i jesu li to njih 70 ili 90 kojima su (navodno) poslani zahtjevi za trupe, iako dio zemalja još nije ni saznao da je od njih traženo da sudjeluju o krojenju iračkog mira. </p>
<p>Ostalo je nejasno je li u igri samo onih 19 država s trupama u Iraku, uključujući u ovu kolekciju »voljnih« simboličan, ali Albaniji i Makedoniji politički i dolarski veoma značajan element prisutnosti njihovih postrojbi.</p>
<p>»Koalicija voljnih« okupila je 19 zemalja sudionica, od kojih su neke status iračkog saveznika SAD-a zaradile slanjem svega nekoliko vojnika, tako da se ova matematika bezuvjetne podrške vodi na način jednak onome sa zemljama koje su pristale na izuzeće Amerikanaca od stalnog međunarodnog suda za ratne zločine.</p>
<p>Bitan je broj zemalja, a ne unos, premda će veoma skoro Amerikanci spoznati da će teško popunjavati praznine jer će 60 posto novih trupa planiranih za slanje u Irak u rujnu zapravo samo zamijeniti sadašnje premorene vojnike. Pragmatičniji senatori, pogotovo iz redova manjinskih demokrata, već su počeli upozoravati (i to bez posljedice da ih napadnu kao nedomoljubne) kako će SAD teško bez savezničke suradnje podržavati skoro 150.000 vojnika u Iraku, naročito kad stručnjaci procjenjuju da je za punu kontrolu ove nesređene zemlje potrebna još jedna nula na kraju ove brojke odnosno više od milijun vojnika da bi sve bilo pod nadzorom. Osvajanje mira je uvijek predstavljalo složeniji problem od vojne pobjede u ratu, priznao je neki dan francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin. </p>
<p>Francuska je »u principu« spremna trupama pridonijeti smirivanju Iraka, ali »tek uz precizan UN-ov mandat«. Stav Francuske, a ona u tome izražava mišljenje većine, jest da UN treba dobiti zamjetniju ulogu u dostavi humanitarne pomoći, poboljšavanju uvjeta života stanovništva Iraka, obnovi zemlje kao i procesu izgradnje državnih institucija i uhodavanja državnog aparata. </p>
<p>Villepin je, naravno, obavezno morao na kraju »zasoliti« procijenivši da će njegova zemlja »ipak imati izvjesnih problema« šaljući vojnike u koalicijske snage za stabilizaciju nakon rata kojem se žestoko suprotstavljala. Njemačka, kao i Francuska, nije među ovih »70 ili 90« Rumsfeldovih država od kojih je zatražena pomoć. Nijemci su već odbili prijedlog Poljaka da ljudstvom participiraju u poljskom sektoru u Iraku. Nijemcima je za slanje trupa nužna UN-ova odluka da bi o tome uopće raspravljali. Hoće li ili neće ići, odgovorit će diplomacija. </p>
<p>Za sada, Poljacima je uspjelo na papiru osigurati 9000 ljudi obećanih za poljski sektor i novčanu pomoć Amerikanaca koji zapravo sve plaćaju. Poljaci su jedini - nakratko, jer je izjava naprasno izvučena iz sustava - izjavili kako im primarni razlog za angažman u Iraku nije dokazivanje solidarnosti s Amerikancima i Britancima i provjera vojne sposobnosti, već prilika dobivanja prava trajnog korištenja iračkih naftnih rezervi.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>George Tenet žrtveni jarac u zataškavanju iračkog skandala</p>
<p>Tenet je profesionalni obavještajac i sasvim je nevjerojatno da je Bushu dostavljao sumnjive ili potpuno netočne podatke o iračkom naoružanju i Saddamovim namjerama / No, Bijela kuća je od CIA-e željela čuti samo ono što je išlo u smjeru rušenja Saddama Husseina / Zbog blizine izbora Tenet bi mogao podnijeti ostavku na funkciju na kojoj je još od proljeća 1997. godine</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Nakon što je CIA preuzela odgovornost za preuveličavanje opasnosti od iračkih oružja za masovno uništenje, stvari su se u Washingtonu još više zakomplicirale. Demokratski senatori »nanjušili su krv« i okomili se na taktiku Bijele kuće da svu krivicu za netočno izvješćivanje prebaci na CIA-u. Njezin direktor George Tenet nije imao izbora: pristao je biti žrtveni jarac kako bi zaštitio Georgea Busha i ključne ljude u njegovom kabinetu.</p>
<p>Takav potez je logičan i trebao bi smiriti strasti te pritisak s predsjednika SAD-a usmjeriti na Georgea Teneta. Njega ionako mnogi republikanci ne vole kao ni ostale ljude u sadašnjoj administraciji koje je imenovao Bill Clinton. Tenet je ostao direktor CIA-e i nakon smjene vlasti u Bijeloj kući. Preživio je i fatalne sigurnosne pogreške 11. rujna 2001. godine. Kako već sada počinju američke predizborne svađe i taktiziranje, Bush ipak neće uspjeti marginalizirati ovaj problem, pa će se pritisak na Georgea Teneta vjerojatno pojačati. Zbog blizine izbora on bi mogao podnijeti ostavku na funkciju na kojoj je još od proljeća 1997. godine.</p>
<p>Tenet je profesionalni obavještajac i sasvim je nevjerojatno da je Bushu dostavljao sumnjive ili potpuno netočne podatke o iračkom naoružanju i Saddamovim namjerama. No, početkom 2003. godine. Bijela kuća je od CIA-e željela čuti samo ono što je išlo u smjeru rušenja Saddama Husseina. Dogodilo se sljedeće: CIA je (jednako kao i MI6 u Velikoj Britaniji) upozorila američko državno vodstvo da je niz podataka (iz »vanjskih izvora«) o iračkim strateškim oružjima izuzetno nepouzdan, ali nije dugo inzistirala na stavu da bi javno iznošenje neprovjerenih činjenica moglo dovesti do neželjenih posljedica u budućnosti. Jednostavno, George Tenet je morao Bushu, Rumsfeldu, Cheneyju, Powellu i drugim nakostriješenim jastrebovima ponuditi nešto što bi ubrzalo napad na Saddama Husseina.</p>
<p>Razlozi navedeni za rat u Iraku bili su apsurdni od samog početka. I Bushevo uporno ponavljanje, jednako kao i ono Tonyja Blaira da je Saddam u roku 45 minuta spreman za biološko-kemijski napad na američke ciljeve u Zaljevu, Turskoj i Izraelu, te da u Nigeru pokušava kupiti veće količine prirodnog urana trebali su opravdati »izvlačenje mača iz korica«.</p>
<p>Sada se otkrilo da su i CIA i MI6 kao glavne obavještajne izvore koristili iračku oporbu. Ona im je dostavljala na stotine »originalnih« Saddamovih dokumenata (na arapskom i engleskom). Većina njih bila je lažna (dotjerana od samih iračkih disidenata radi uvjerljivosti). Dio pisanih strogo povjerljivih izvora iračkoj oporbi podvalile su pak Saddamove tajne službe kao klasičnu dezinformaciju. U CIA-i su odavno shvatili da su irački krugovi koji žive u inozemstvu vrlo nepouzdani. Njihovi lideri prikazivali su stvari previše emocionalno i pristrano, ne prikrivajući da su politički ambiciozni, željni vlasti i nazajažljivi u dodvoravanju Amerikancima po svaku cijenu. Njihova vjerodostojnost bila je s obavještajnog stanovišta i te kako kompromitirana.</p>
<p>No uoči rata, Bush i njegovi ministri nisu bili spremni čitati izvješća i analize o tome da je iračka oporba gotovo u cjelini nesposobna, politčki rascjepkana, sklona hohštapleraju i podvalama (čak i »političkom huliganizmu«) i intrigama. CIA je u suštini Bijeloj kući slala dobre procjene i upozoravala na manjkavosti spomenutih svjedočenja, ali Tenet se tada nije bio spreman suprotstaviti ratničkoj klimi koja se nezaustavljivo širila Washingtonom, nego je krenuo linijom manjeg otpora i nuđenja Georgeu Bushu i njegovoj ratobornoj ekipi onoga što ih neće uzrujavati i ometati u ostvarenju od osnovnog cilja: zbacivanja s vlasti Saddama Husseina, sa ili bez NBK naoružanja.</p>
<p>Slično je učinjeno i u odnosu na Downing Street br. 10, ali je postupljeno još gore. Tony Blair i njegov kabinet ponijeli su se poprilično amaterski u iznošenju argumenata za rat. Blairova vlada je naime koristila podatke s Interneta (i to vrlo stare), a potom i teze iz jedne doktorske disertacije koja govori o mogućem Saddamovom nuklearnom, biološkom i kemijskom naoružanju (sve potkrijepljeno efektnim fotografijama, pokupljenim iz stručnih vojnih časopisa).</p>
<p>Uz takve javne izvore, Blairov kabinet je u završnoj verziji službenog dokumenta kojim se opravdavao rat protiv Iraka naveo i svjedočenje bivšeg američkog ministra obrane Williama Cohena, javne istupe direktora CIA-e Georgea Teneta i obilje također javno dostupnih podataka Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu (IISS). U MI6 bili su nezadovoljni takvom taktikom i tehnikom. IISS jest ugledna institucija, ali ono što je ta kuća objavljivala o Iraku više su bile procjene i dugoročne analize nego konkretni dokazi. Tony Blair i njegovi pomoćnici i savjetnici odbacili su taj oprez hvatajući se i za najtanju sitnicu koja ih je vodila u središte navodnih Saddamovih atomskih i kemijskih tajni.</p>
<p>I za službeni Washington i za London nepovoljno je to što se gerilski otpor u Iraku razmahuje i vodi organizirano, a skupi profesionalni vojnici ginu ili postaju doživotni invalidi praktično svaki dan. Srljanje u rat osvećuje se nakon što je on završen, barem kada su u pitanju velike vojne operacije.</p>
<p>Američka i britanska javnost cijelu situaciju doživljavaju kao »obavještajnu katastrofu«, dok su tradicionalni protivnici rata protiv Iraka našli snažan oslonac pa stalno ponavljaju da »ovo više nije pitanje političke prezentacije i propagande, nego fundamentalni odnos istine i laži«. Sad je također lakše ocijeniti anglo-američki rat u Iraku. Razlog za njegovo započinjanje nije bila neposredna iračka prijetnja nego okolnost da je u Bijeloj kući zasjela vlast koja se po svaku cijenu željela osvetiti za 11. rujna i pokazati svijetu (osobito neprijateljima) koliko su jake Sjedinjene Države. U Washingtonu je utjecaj neokonzervativne struje oko Georgea Busha bio odlučujući, dok je u Velikoj Britaniji Tony Blair u potpunosti podupro takav pristup koji sada više ne brani političkim nego pravničkim jezikom i sitnim retoričkim nadmudrivanjima o tome što je zapravo obavještajno friziranje i pakiranje podataka.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Obnovljeni sukobi Tutsija i Hutua u Burundiju</p>
<p>BUJUMBURA, 13. srpnja </p>
<p> - Borbe između pobunjenika iz Nacionalnih snaga oslobođenja (FNL) i vojske Burundija obnovljene su u nedjelju u okolici Bujumbure, javila je agencija France Presse pozivajući se na izjave državnih dužnosnika i svjedoka.</p>
<p>Cilj napada izvedenog u nedjelju, kao i prethodnoga koji je gotovo cijeli prošli tjedan, bio je »uzbuniti svijet«, doznaje se od dužnosnika FNL-a koji okuplja pripadnike plemena Hutu. »Željeli smo svijetu pokazati prirodu sukoba, da se radi o sukobu između Tutsija i Hutua, o sukobu u kojem nitko ne može pobijediti«, izjavio je glasnogovornik FNL-a Pasteur Habimana. </p>
<p>Prema mirovnom sporazumu i sporazumu o tranziciji koji je stupio na snagu 30. travnja, pripadnik plemena Hutua Domitien Ndayzeye naslijedio je na tom mjestu predsjednika Pierrea Buyoyu, Tutsija. Međutim, FNL smatra da Tutsi još uvijek dominiraju vojskom i tako imaju stvarnu vlast u državi. Napad koji je FNL izveo u nedjelju dogodio se u rezidencijalnim četvrtima Gatake i Mutanga Nord u istočnom dijelu glavnog brada Burundija. Vojska je na napade FNL-a odgovorila minobacačima. Kako kažu svjedoci, u sukobima su sudjelovali i stanovnici četvrti Musaga u kojima uglavnom žive pripadnici plemena Tutsi. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>SIS prisluškivao redakciju slovačkog dnevnika »Sme«</p>
<p>Slovačka informativna služba (SIS) nezakonito je prisluškivala razgovor urednika bratislavskog dnevnika </p>
<p>s Pavelom Ruskom, predsjednikom vladajuće stranke </p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Slovačka vojna informativna služba (SIS) prisluškivala je nezakonito razgovor urednika bratislavskog dnevnika Sme s Pavelom Ruskom, predsjednikom stranke Alijansa novog građanina (ANO). Nakon višemjesečnog istraživanja tog slučaja, koji je u Slovačkoj izazvao veliku buru, to je potvrdio glavni vojni tužitelj Dobroslav Trnka. </p>
<p>Zasad nije utvrđeno kako je dugo SIS prisluškivao redakciju lista Sme, a afera je izbila kad je netko iz SIS-a, ali nije se uspjelo utvrditi tko, poslao 11 snimljenih prisluškivanih telefonskih razgovora ministarstvu unutarnjih poslova. </p>
<p>Upravo je činjenica da nije otkriven pošiljatelj tih snimaka stvorila teškoće istražnim organima jer, kako je rekao Trnka, »kad bismo znali pošiljatelja, lako bismo otkrili motiv«. </p>
<p>U istrazi je saslušano 58 svjedoka, ali ni jednome od osam osumnjičenih djelatnika SIS-a, nije bilo moguće dokazati upletenost u taj slučaj. Tako je vojno tužiteljstvo zbog nedostatka pravih dokaza odustalo od podizanja optužbe, ali je najavilo da će se tim slučajem i dalje baviti te pažljivo motriti na moguće buduće slične pokušaje. Uočeni su ozbiljni nedostaci u prislušnom sustavu SIS-a koje će trebati ispraviti.</p>
<p>Cijeli spis vojno tužiteljstvo dostavilo je predsjedniku, premijeru, predsjedniku parlamenta, predsjedniku obrambeno-sigurnosnog odbora parlamenta, šefu SIS-a i odboru za kontrolu SIS-a, a ministar unutarnjih poslova Ladislav Pittner poduzeo je dosad najobimnije mjere, ali je odbio objelodaniti detalje.</p>
<p>Generalni direktor »Petit Pressa« Alexej Fulmek, koji je izdavač lista Sme, u svom je priopćenju naglasio da je to ozbiljan slučaj ograničavanja slobode i nezavisnosti novinara, kojim se može prokazati njihove izvore informacija i utjecati na njihov rad. Rekao je i da je podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja. </p>
<p>Taj slučaj osudile su i međunarodne organizacije za zaštitu slobode govora, upozorivši da je prisluškivanje dnevnika Sme ozbiljno ugrožavanje demokracije.</p>
<p>Inače, slučaj prisluškivanja političara već nekoliko mjeseci potresa slovačku političku scenu jer se smatralo da je bio prisluškivan Pavel Rusko, predsjednik vladajuće stranke. </p>
<p>No, sad je utvrđeno da je prisluškivana bila redakcija Sme, a on je bio jedan od sugovornika novinara tog lista. </p>
<p>Uz njega se poimence spominje i Ana Malikova, predsjednica Slovačke narodne stranke (SNS).</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Spolna nepravda: žene dobivaju mirovinu dvanaest godina duže od muškaraca</p>
<p>Ovih su dana na dnevnom redu Sabora promjene u mirovinskom osiguranju i to je prilika da se konačno ispravi jedna dosad ozakonjena gruba nepravda na spolnoj osnovi.</p>
<p> Riječ je o tome da osiguranici muškog spola moraju za punu starosnu mirovinu raditi pet godina duže nego osiguranici ženskog spola. Čudno je da se nitko od saborskih zastupnika, a među njima je mnogo pravnika, ne sjeti kako je ta zakonska odredba očito neustavna jer Ustav izričito zabranjuje bilo kakvu spolnu diskriminaciju.</p>
<p> Zbog toga protuustavnog zakona o mirovinskom osiguranju žene uživaju starosnu mirovinu 12 godina duže nego muškarci. Statistika je jednostavna: žene u prosjeku žive sedam godina duže, a pet godina manje rade, što ukupno iznosi 12 godina. </p>
<p>Nitko razuman ne bi se protivio da se ženama za svako materinstvo prizna 2-3 godine radnoga staža, ali svakoj ženi pokloniti pet godina radnog staža samo zato što se rodila sa ženskim a ne muškim spolnim organima očita je zloupotreba solidarnosti na kojoj se temelji mirovinsko osiguranje. Zloupotreba je tim veća što žene pet godina kraće uplaćuju doprinos u mirovinski fond nego muškarci, dakle, i opet spolna diskriminacija. </p>
<p>Oni koji ovakvu diskrimnaciju pokušavaju opravdati biološkim svojstvima žene, sami sebi skaču u usta jer bi po takvoj logici morali donijeti dijametralno suprotan zaključak. Statistika kaže da ima najmanje tri puta više udovica nego udovaca. Samo u SAD-u ima oko dva milijuna udovica.</p>
<p>Zašto se u Saboru o tome šuti? Možda u strahu od lobija borbenih feministkinja koje su u Saboru duboko pustile svoje korijenje makar su manjina u saborskim klupama. Svakoga tko bi se usudio dirnuti u ovu feminističku »tekovinu« obasule bi bujicom optužbi za - muški šovinizam, a novine bi ih razapele na stup srama jer borbene feministkinje i u redakcijama imaju snažne lobije (među novinarima su žene odavna postala velika većina). </p>
<p>Mnoge civilizirane zemlje odavna su ukinule takve diskriminatorske odredbe o mirovinama, no Hrvatska će se, izgleda, u tom pogledu civilizirati valjda tek kad bude ulazila u Europsku uniju. Zar doista treba dotle čekati? </p>
<p>Dr. ŽELJKO POLJAK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Viktor Lenac, hrvatska sapunica bez sretnog završetka</p>
<p>Cijela ta priča oko Viktora Lenca podsjeća pomalo na TV-sapunice – nikad kraja, svako malo-novi zaplet! Na pitanje do kada ćemo mi porezni obveznici plaćati tu »sapunicu« ne može odgovoriti nitko od nas običnih smrtnika, koji redovno podmirujemo svoje porezne obveze. Ne može ni premijer, niti predsjednik hrvatskog Sabora, koji samo putem medija prijete, reklo bi se »pucaju iz prazne puške«. Ali zato sigurno može svemoćni Slavko Linić, pogotovo jer je njegovo inozemno »kumče« Viktor Lenac u pitanju.</p>
<p> »Progutao« je ovaj narod Kutlu i ostalu bratiju vezanu uz pretvorbenu povijesnu pljačku HDZ-a, milijarde dolara na Djevičanskim otocima, »progutali« smo i komedijašku dilersku predstavu Riječke banke. A sad trebamo »progutati priče« o Viktoru Lencu. I to za brodogradilište čiji su vlasnici pretežno strane banke i bogato društvo tvrtki zapadne demokracije! Oprostili smo mi Kutli, a vjerojatno ćemo i Vrhovniku. Iako su to veliki »pljačkaši«, opet su to naši ljudi, pa im se i kroz prste može progledati.</p>
<p>Ali u slučaju Lenca nedopustivo je i neshvatljivo, da ovu, siromašnu zemlju u tranziciji, pljačkaju bogati stranci. Ma koliko brodogradnja bila naš (prazni) ponos, ma koliko plakali nad sudbinom onih jadnih 1200 lojalnih radnika.</p>
<p> Budući da je »vlada odriješila poreznu kesu« za dodatnih 2,5 milijuna dolara socijalnog mira, trebalo bi odmah, u ime poreznih obveznika (i obespravljenih i zakinutih umirovljenika), čija »kesa« je u pitanju, postaviti Slavka Linića za direktora Lenca. Zašto ne, pa on je »kumovao« svim jamstvima i kreditima, Lenac pozna k'o svoj džep, pa neka sada, u ime stranih vlasnika, a s našim novcem, izvuče brodogradilište iz ambisa u koje je upalo! Raspolagao je on, kažu, uspješno, i financijama riječke rafinerije, pozna i cijelu riječku privredu u dušu! Pa neka strani dioničari i Vrhovnik vide što znači Lenac i neka im Linić pokaže kako s njim treba upravljati!</p>
<p>U ovoj zemlji, i bez Lenca, ima previše gladnih usta, a i narodu je već dosta da tuđe greške pokriva iz vlastitog džepa! Što narodu znači premijerova izjava »ni ja nisam zadovoljan privatizacijom«. A tko je? Ili, pak ona izjava predsjednika Sabora: »Linić je kriv za gluposti u privatizaciji«. Pa uzmite, zaboga, onda pametne ljude! Tko i čime odgovara za te gluposti, koje se skupo plaćaju i neprestano ponavljaju? Ne treba biti suviše pametan da bi se dao odgovor. Plaća, a tko drugi – nego narod! Dok će oni koji su te »glupe greške« napravili i dalje narodu prodavati »pamet«! </p>
<p>U cijelom ovom »slučaju« ima jedna stvar koja, zbog svoje plemenitosti zaslužuje posebnu pažnju, prosto čovjeku izmami suze na oči. Vrhovnik je ponudio dva milijuna dolara svoje skromne ušteđevine (plaća mu je, piše u tisku, 16.000 dolara na mjesec, pa jahta, vila….) da bi pomogao svojim dragim radnicima! Država je to glatko odbila. Bogata je moja Hrvatska i ponosna, platit će to sama, bez tuđe pomoći. Zar nije zločesto, kad netko kaže da vlast ne vodi računa o svakom svom građaninu. Pogotovo kad je Vrhovnik u pitanju, jedan od ljudi SDP-a, stranke iz vladajuće koalicije! Bila bi sramota da takav uglednik dođe na prosjački štap! Konačno, nije ni bitno tko je na vlasti, na žalost i tugu ovog prevarenog naroda, i svaka druga vlast bi se vjerojatno jednako ponašala!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆOmiš</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Učinimo Hrvatsku europskom zemljom i uz pomoć iseljeništva i dijaspore </p>
<p>Nas Hrvate iz dijaspore i iseljeništva, koji radimo i živimo, većinom, u zapadnoeuropskim zemljama, i duboko smo integrirani u ta društva, a rado bi svoja znanja i iskustva prenijeli u domovinu, u Hrvatskoj nitko ništa ne pita. </p>
<p>Čak nas se još uvijek marljivo ubraja među turiste. I to samo zato što posjedujemo strane registracijske pločice. Svrstava nas se tako u strance, turiste i nije bitno što nas većina u Hrvatsku dolazi u vlastite kuće. Za koje uredno i pošteno mjesečno plaćamo svoje porezne obaveze, ponekad i više nego što je potrebno. Tako turistički pokazatelji govore jedno, a kad bi se govorilo istinski, stvarna bi brojka stala na polovici.</p>
<p> Kad stignemo u svoje domove u Hrvatskoj, odmah nam je jasno kako bi svi na nama samo zarađivali. Jer zna se da smo se, tamo na zapadu, naučili da ne ostajemo dužni i da je za nas poštivanje zakona normalna pojava. Svjedoci smo mnogih nepravdi i iznenađujućih postupaka, pa nije čudo što na njih gledamo drugačije i drugačije ih doživljavamo. Stoga je za modernu Hrvatsku nužno donijeti i ugovoriti i niz modernih zahvata. </p>
<p>Hrvatska bi ubrzo mogla postati bogata zemlja, bez velikih dugova i bez apatičnih i frustiranih ljudi i prevaranta. Zemlja sretnih građana koji bi uživali u državi kakvu su željeli. Samo kada bi se barem malo preuzele ideje i iskustava nas iz dijaspore i iseljeništva. Kada bi svi prihvatili praksu zajedničke suradnje, razgovarajući i raspravljajući o onim malim i sitnim, a tako važnim stvarima. Bitnim i za konkurentnost tržišta, a glavne osnovice su poštovanje rada i radnih navika i poštenja.</p>
<p>JOSEF MAYER Berglen, Njemačka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>U Rijeci zaplijenjeno 536 grama heroina</p>
<p>RIJEKA, 13. srpnja</p>
<p> - Policija je u subotu u Rijeci u hotelskoj sobi uhitila državljanina Srbije i Crne Gore kod kojega je pronašla 536 grama heroina, što je najveća zapljena heroina ove godine u Primorsko-goranskoj županiji, izvijestila je u nedjelju Policijska uprava primorsko-goranska.</p>
<p>Istog dana u Zagrebu je uhićen državljanin Hrvatske osumnjičen da je sudjelovao u krijumčarenju heroina, rekao je načelnik Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke Božo Barbarić.</p>
<p>Obojica su u nedjelju privedena istražnome sucu Županijskoga suda u Rijeci Dušku Tišmi, koji im je odredio tridesetodnevni pritvor. Kako se doznaje od istražnog suca, u Rijeci je uhićen Azim Braimi, a u Zagrebu Dušan Karadža.</p>
<p>Barbarić je izvijestio da su u skupini osumnjičenoj za krijumčarenje te droge još trojica muškaraca, od kojih su dvojica nedostupna hrvatskoj policiji. Po policijskim informacijama, oni nisu u Hrvatskoj, a jedan je u bijegu na području Hrvatske. Od njih trojice dvojica su državljani Srbije i Crne Gore, a jedan hrvatski državljanin. Prema riječima načelnika Odjela kriminaliteta droga pri Ministarstvu unutarnjih poslova Darka Dundovića, to je najveća zapljena heroina ove godine u Primorsko-goranskoj županiji. Rekao je da je nekoliko policijskih uprava tu skupinu počelo pratiti prije nekoliko mjeseci. Tajnim praćenjem omogućeno je da se droga u subotu zaplijeni te da se uhite osumnjičenici.</p>
<p>Dundović je istaknuo da ta količina droge sigurno neće bitno utjecati na tržište heroina u Rijeci, ali je dodao da će na njega sigurno utjecati uhićenje te dvojice i potraga za ostalom trojicom. Heroin je bio namijenjen riječkome tržištu, a došao je tzv. balkanskom rutom, preko zemalja istočno od Hrvatske, istaknuo je Dundović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Djevojke vrijeđali, a mladićima letvama slomili čeljust i zatiljak</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Marko Š.(20) i Luka S.(20) zadobili su teške tjelesne ozlijede, od kojih su one Marka Š. opasne po život, kada su njih te njihovog prijatelja Krešimira H.(20), koji je lakše ozlijeđen, u subotu oko 2,30 sati u Klanječkoj ulici na Trešnjevci letvama napali nepoznati mladići te ih pretukli i razbili im automobil. </p>
<p>Napadači su, kako tvrde u PU zagrebačkoj, navodno bez ikakvog povoda, nasrnuli na trojicu mladića te ih nogama, rukama i letvama počeli udarati, a uskoro su se okomili i na »mitsubishi lancer« Marka Š., razbivši na vozilu vjetrobransko i bočno staklo.</p>
<p>U tučnjavi je najteže prošao Marko Š. kojemu je slomljena zatiljna kost te je prevezen u Kliniku za traumatologiju. Njegov prijatelj Luka S. zadobio je prijelom donje čeljusti te je iz »Traume« prebačen u KB Dubrava gdje je zadržan na liječenju, a kako smo doznali iz bolnice podvrgnut je operaciji čeljusti. </p>
<p>Lakše ozlijeđeni Krešo H. je nakon liječničke intervencije pušten kući. </p>
<p>Kako nam je u kratkom razgovoru rekao Markov otac, V.Š. neposredno nakon što je posjetio sina, Marko se nalazi izvan životne opasnosti, no, ima napuknuće lubanje veličine 10 cm, nagnječenje mozga te izljev krvi u mozak. </p>
<p>»Udarali su ih gredama, a ne nikakvim letvama«, rekao nam je vidno uzrujani otac te dodao da je njegov sin sada pri svijesti, no, morat će se obaviti još niz pretraga. </p>
<p>»Pa to je čisti pokušaj ubojstva. Policija mora pronaći dečke koji su to napravili i spremiti ih u zatvor«, rekao je V.Š. dodajući kako su njegovog sina udarili s leđa dok je pokušao pomoći napadnutom prijatelju Luki S. »Najprije su udarili Luku gredom slomivši mu čeljust, te se on od silovitog udarca onesvijestio. Kada mu je Marko pokušao pomoći te se nagnuo nad njega, neko od mladića udario ga je svom snagom gredom u zatiljak«, ispričao je otac.</p>
<p>Povod čitavom događaju navodno su bile Markove i Lukine prijateljice. Naime, Markov je otac ispričao da su neki mladići iz kvarta počeli vrijeđati djevojke s kojim su Marko i Luka došli automobilu, te su se njegov sin i Luka počeli svađati sa njima, a uskoro je počela tučnjava. </p>
<p>Za Krešu H. Markov nam otac nije znao reći da li je bio s njegovim sinom u trenutku napada, no kaže, čuo je da su napadači Krešu udarili gredom po glavi, ali da na sreću nije teško ozlijeđen, već samo ima veliku kvrgu na čelu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Poznanika pokušao ubiti udarcima čekićem u zatiljak</p>
<p>KNIN, 13. srpnja</p>
<p> – Šezdesetjednogodišnji Nikola B. muškarac zadobio teške i po život opasne ozljede u tučnjavi koja je između njega i šest godina starijeg muškarca, kojem policija nije otkrila ime, izbila u subotu u Zvonimirovoj ulici. </p>
<p>Kako doznajemo u policiji, dvojica su se muškarca, inače dobra poznanika susrela u Zvonimirovoj ulici, te je stariji muškarac predložio da odu na piće i porazgovaraju oko njihovih neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, No, Nikola B. je tu ponudu odbio i ušao u obližnju prodavaonicu »El Bakota«. </p>
<p>Nakon desetak minuta za njima je, s torbom u ruci, ušao 67-godišnji muškarac koji je odmah iz torbe izvukao čekić težak oko kilogram i njime Nikolu B. udario u zatiljak glave, koji je od siline udarca pao na pod. Kada je pokušao ustati, stariji ga muškarac udario čekićem još jednom u zatiljak glave nakon čega je Nikola ostao ležati na podu prodavaonice, dok je napadač spremio čekić u torbu i pokušao se udaljiti, no, u tome ga je spriječio djelatnik prodavaonice i zadržao ga do dolaska policije. </p>
<p>Teško ozlijeđenom Nikoli B. liječnička pomoć je pružena u kninskoj bolnici, a ubrzo je zbog teških i po život opasnih ozljeda glave prebačen u splitsku bolnicu Firule gdje se liječnici još bore za njegov život.</p>
<p>Napadač je zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva nakon kriminalističke obrade priveden u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uvjetna osuda za dilanje droge u hotelskoj sobi</p>
<p>VARAŽDIN, 13. srpnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom varaždinskog Županijskog suda Vice M. (22) osuđen je na uvjetni pridržaj maloljetničkog zatvora uz obavezno liječenje od ovisnosti zbog zlouporabe opojnih droga. Optužnica ga je teretila da je tijekom 2001. godine u hotelskoj sobi u »Turistu« koju je koristio za stanovanje tijekom studiranja, radi prodaje držao »speed« pakiran u 12 paketića različitih težina, zatim tablete ecstasyja te marihuanu i hašiš. Tereti se i da je u par navrata tada maloljetnom Tomislavu Š. prodao ecstasy te mu omogućio da ga konzumira u njegovoj sobi.</p>
<p>Vice M. branio se šutnjom, a svjedok Tomislav J. na raspravi je rekao da su se u početku družili i zajedno izlazili, a tijekom rujna 2001. godine primijetio je neke promjene u Vicinom ponašanju i fizičkom izgledu. Optuženi je naglo smršavio i cijelo je vrijeme izgledao umorno i iscrpljeno. Kada ga je upitao što mu je, optuženi je rekao da ima problema s drogom te da konzumira »speed« i to svakodnevno do dva grama, dok su vikendom te količine bile i do tri puta veće. S obzirom da je »speed« droga koja čovjeka drži budnim, svjedok je optuženoga pitao kad onda spava, a optuženi mu je odgovorio da za spavanje koristi marihuanu.</p>
<p>Svjedočio je i Tomislav Š. koji je rekao da mu optuženi nije prodao drogu te da nema saznanja da bi je držao u sobi i prodavao. U sobi optuženoga bio je svega dva puta i to zato jer su razmjenjivali CD-ove. Svjedoku je potom pročitan iskaz kojeg je dao tijekom hitnih istražnih radnji u jednom drugom postupku, a tada je rekao da Vicu M. i saslušanog svjedoka Tomislava J. upoznao u klubu »Ex« te da je od obojice kupovao drogu. </p>
<p>Međutim, na raspravi je rekao da to nije točno te da saslušanog svjedoka tada uopće nije poznavao, a takav je iskaz dao jer je cijeli dan bio na policiji i sudu. Iako mu na policiji nisu prijetili da bi mogao imati problema s drogom ako lažno ne tereti optuženoga, na indirektan su mu način dali do znanja da bi takvih problema mogao imati, pa je zato tako i iskazivao. </p>
<p>Tužiteljica je u završnom govoru predložila da se Vice proglasi krivim, ali i da se prema njemu, kao zadnja opomena, primijeni Zakon o sudovima za mladež te da mu se izrekne maloljetnički zatvor s rokom kušnje. Njegov je branitelj, pak, napomenuo da se optuženi u potpunosti odrekao konzumacije droge, dosad je neosuđivan i redovno studira. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Plečko priznao da je prvi potegao pištolj</p>
<p>Sporni obračun zbio se ispred diskoteke »The Best« 16. prosinca 1994. / Svjedok Franjo Leši, također, je zaboravio što je svojedobno ispričao istražnom sucu</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> – Iskazivanjem Franje Lešija prijatelja oštećenoga Davora Plečka zvanog Džek, na zagrebačkom je Županijskom sudu nastavljeno suđenje Veliboru Momčiloviću Loli te Davoru Zečeviću Zecu, zbog poticanja na ubojstvo i pokušaja ubojstva Plečka, navodno počinjenih ispred poznate zagrebačke diskoteke »The Best«, 16. prosinca 1994. godine. </p>
<p>Budući je došlo do promjene jednog od članova vijeća, suđenje Momčiloviću i Zečeviću formalno je vraćeno na početak pa će, na prijedlog tužiteljstva,u nastavku suđenja ponovno biti ispitan oštećeni Plečko. Inače, Plečko je, svjedočeći na suđenju, bitno izmijenio svoj iskaz iz istrage, te za razliku od svoje »priče« u istrazi, više nije teretio optuženike da su ga htjeli ubiti, rekavši da je on prvi potegnuo pištolj na Momčilovića.</p>
<p>Svjedok Leši, koji je jedina saznanja o događaju imao na osnovu priče svoga prijatelja Plečka, kojega je kada je ovaj bio ranjen ispred »The Besta« posjetio u bolnici »Merkur«, u petak je također iskazivao drugačije nego u istrazi, na što ga je sudac Turudić, i upozorio. Naime, dok je kod istražnog suca Radovana Ortynskog rekao da mu je Plečko kao napadače naveo braću Momčilović, te je spominjao i osobu pod nadimkom »Zec«, u petak se više nije mogao prisjetiti nikakvih konkretnih imena.</p>
<p>Sljedeća rasprava zakazana je za 4. rujna kada bi trebali između ostalih biti ispitani Plečko i Goran Jungić, a u međuvremenu bi trebalo biti obavljeno i psihijatrijsko vještačenje prvooptuženoga Momčilovića.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Laslo: U ponedjeljak posljednja šansa da se izbjegnu prosvjedi seljaka </p>
<p>Nedolazak ministra Pankretića na prošlotjedni sastanak s Koordinacijom seljačkih udruga žitorodnih krajeva Hrvatske pokazao je da Vlada, dok seljaci ne blokiraju prometnice, ne shvaća ozbiljno naše zahtjeve, ističe Laslo</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Vlada u ponedjeljak ima posljednju šansu izbjeći prosvjede seljaka na prometnicama, koji su za srijedu najavljeni diljem Slavonije i Baranje, rekao je u nedjelju Vjesniku Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.</p>
<p>Laslo je dodao da je nedolazak Božidara Pankretića, ministra poljoprivrede i šumarstva, na prošlotjedni sastanka s Koordinacijom seljačkih udruga žitorodnih krajeva Hrvatske pokazao da Vlada, dok seljaci ne blokiraju prometnice, ne shvaća ozbiljno njihove zahtjeve.</p>
<p>Podsjetimo, seljaci traže 1,30 kuna po kilogramu pšenice dok zajamčena otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda iznosi kunu. Uz to, nezadovoljni seljaci smatraju da ih je reforma agrara u režiji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dovela »pred zid«.</p>
<p>Da je prošle godine jesenska sjetva obavljena kako treba (s 50 posto poticaja), posljedice ovogodišnje katastrofalne suše na poljoprivrednim usjevima ne bi iznosile čak 1,8 milijardi kuna, napominje Laslo. </p>
<p>Ovako su, dodaje, seljaci morali sijati na vlastitu štetu, a računica je da s 1,20 kuna po kilogramu pšenice ne mogu pokriti troškove sjetve.</p>
<p>Vlada se, kaže Laslo, hvali da je izdvojila 20 puta više za saniranje posljedica suše nego prijašnjih godina. Riječ je o 400 milijuna kuna. No, seljacima nije poznato na koji način će biti isplaćen osigurani novac za sušu - prema hektaru uništenih usjeva ili na neki drugi način. Uz to, smatraju da je sporan i iznos sredstva za nadoknadu suše, jer su seljaci na ime poreza i repromaterijala za sjetvu platili više od spomenutog iznosa. </p>
<p>Što se tiče cijene pšenice, Laslo je opovrgnuo tvrdnje da je, primjerice, Agrokor poticao seljake da traže veću otkupnu cijenu pšenice od kune. Agrokor je, naime, jedna od ukupno 14 tvrtki i zadruga s kojom je sklopljen ugovor o otkupu seljačke pšenice po županijama.</p>
<p>Od sudjelovanja u prosvjedima seljaka odustala je Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, smatrajući da se pritiskom na otkupljivače može postići veća cijena. Seljake, tvrde, nitko ne može natjerati da predaju pšenicu odabranim tvrtkama. </p>
<p>Laslo ističe da će biti malo seljaka koji neće predati pšenicu. Država, kaže, namjerno nije isplatila novac za predano mlijeko za travanj i svibanj kako bi natjerala seljake da predaju pšenicu.</p>
<p>U Koordinaciji udruga seljaka kažu kako iza odluke da seljaci prosvjedu ne stoji politika, ali HSS-u stavljaju na teret svoje nezadovoljstvo jer je zaboravio na predizborna obećanja.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ne dobiju li u utorak plaću, radnici »Lenca« će u štrajk</p>
<p>Radnike i sindikalno vodstvo ne zanima previše ni to što bi »Lenac« potkraj mjeseca trebao dobiti još 300.000 dolara ako do tada bude gotov remont na jednom ruskom brodu / Završetak tog posla mogao bi doći u pitanje ako radnici 21. srpnja počnu štrajk</p>
<p>RIJEKA, 13. srpnja</p>
<p> - Iako je Vlada u četvrtak odobrila brodogradilištu spasonosnih 2,5 milijuna dolara, radnici »Viktora Lenca« su istog dana održali referendum na kojem su se izjasnili da će 21. srpnja stupiti u generalni štrajk ako im do utorka, 15. srpnja ne bude isplaćen zaostatak – trećina plaće za svibanj i predujam plaće za lipanj. Predsjednik sindikata »Lenca« Damir Bačinović rekao je Vjesniku da će radnici, ne dobiju li traženi novac, štrajkati, bez obzira na to što je Vlada odobrila novac škveru.</p>
<p>Zanimljivo je da radnike i njihovo sindikalno vodstvo ne zanima previše ni to što bi »Lenac« potkraj mjeseca trebao dobiti još 300.000 dolara, pod uvjetom da do tada bude gotov remont na jednom ruskom brodu. Završetak toga posla mogao bi doći u pitanje ako radnici 21. srpnja započnu štrajk.</p>
<p>U Rijeci je dosta onih koji misle da bi »Vrhovnikovi« brodograditelji trebali imati malo više strpljenja, s obzirom na to da im se duguje »samo« nešto više od jedne plaće. Naime, u mnogim drugim riječkim poduzećima radnici isplatu plaće čekaju znatno dulje. Međutim, u »Lencu« smatraju da ne treba biti popustljiv prema poslodavcu nego ga treba natjerati da pronađe i isplati novac koji su pošteno zaradili. Tim više što je nemalo od sadašnjih 1100 radnika tog škvera ranije mjesecima radilo u drugim, sad već propalim poduzećima, gdje su dobivali samo obećanja, ali ne i plaću.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sedam milijuna kuna za infrastrukturu Županije</p>
<p>POŽEGA, 13. srpnja</p>
<p> – Prvi puta od svoga osnutka Fond za ragionalni razvoj bespovratnim sredstvima pratit će izgradnju infrastrukture na području Požeško slavonske županije. O tome su ugovor potpisali predsjednik Fonda Danijel Žamboki, župan požeško slavonski Anto Bagarić, gradonačelnik Pleternice Franjo Lucić, te načelnici općina Velika i Brestovac Josip Perić i Zdravko Mandić.</p>
<p>Potpisanim ugovorom Fond se obvezuje da će dodijeliti 7 milijuna kuna nepovratnih sredstava. Od tog kolača općina Velika dobit će 5 milijuna za gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Velikoj, dok će Pleternica za gradnju regionalnog vodovoda Pleternica-Sukovci-Bzenica dobiti 1,5 milijuna, a općina Brestovac za projekt vodoopskrbne mreže 525.000 kuna.</p>
<p>Međutim, još dva kandidirana projekta, onaj pakrački za izgradnju gradske tržnice i regionalni vodovod Pleternica-Gradac u Fondu nisu dobili zeleno svjetlo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić i Katsav: Strahote Jasenovca ne smiju se nikada ponoviti</p>
<p>Ovo je mjesto koje nas podsjeća i upozorava da je ovdje počinjen jedan od najvećih zločina u Drugome svjetskom ratu, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić / Hrvatski i izraelski narod te Židovi diljem svijeta nikad neće zaboraviti ono što se dogodilo u Jasenovcu. Stoga vjerujem da će oba naša naroda buduće naraštaje usmjeravati na put suradnje i razumijevanja, naglasio je izraelski predsjednik Moshe Katsav </p>
<p>JASENOVAC, 13. srpnja</p>
<p> - Naša je elementarna obveza bila doći ovamo i podsjetiti se na najmračnije doba ljudske povijesti, rekao je u nedjelju u Jasenovcu izraelski predsjednik Moshe Katsav, koji je zajedno s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem obišao Memorijalni muzej i spomenik žrtvama poginulima u nekadašnjem ustaškom koncentracijskom logoru, kojih je - po posljednjim procjenama - bilo oko 83 tisuće, među kojima i 13 tisuća Židova.</p>
<p>»Ovo je mjesto koje nas podsjeća i upozorava da je ovdje počinjen jedan od najvećih zločina u Drugome svjetskom ratu. Ovdje su, naime, ljudi ubijani samo zato što su mislili drukčije, što su bili druge vjere ili nacije. Vjerujem da se to više nikad neće ponoviti, ali da bi tako bilo, mladi moraju znati što se ovdje događalo.« Izjavio je to predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je, kao domaćin, u nedjelju pratio svojega gosta predsjednika Države Izrael Moshe Katsava za posjeta Spomen-području Jasenovac.</p>
<p>Gost je pritom, u izjavi nakon završetka obilaska i razgledanja mjesta gdje je od 1941. do 1945. godine, u tadašnjoj NDH, bio jedan od najstravičnijih koncentracijskih logora u Europi, naglasio: »Naša je elementarna obveza bila doći ovamo i podsjetiti se na najmračnije razdoblje ljudske povijesti. Hrvatski i izraelski narod te Židovi diljem svijeta nikad neće zaboraviti ono što se dogodilo u Jasenovcu. Stoga vjerujem da će oba naša naroda buduće naraštaje usmjeravati na put suradnje i razumijevanja.« </p>
<p>Sjećanje na događaje u prošlosti pokazat će nam pravi put u budućnosti, zajedički je zaključak dvojice predsjednika, koji su se za trodnevnoga posjeta Katsava Hrvatskoj »snažno sprijateljili«, kako se moglo čuti iz Predsjednikova ureda. Inače, nadovezujući se na taj zaključak, predsjednik Mesić je naglasio da hrvatski školski sustav mora omogućiti da mladi doznaju o svim užasima i strahotama, što su ih u Jasenovcu »proživljavali ljudi koji su bili drukčiji«. Upravo je zato u tijeku, dodao je, revizija školskih udžbenika povijesti u Hrvatskoj, »jer su oni do 2000. sadržavali mnoge povijesne neistine«.</p>
<p>Predsjednici su pred Memorijalni muzej u Jasenovcu došli u zasebnim helikopterima. Prvo je stigao Mesić u policijskome i, kao domaćin, nakon pet minuta dočekao i pozdravio Katsava, koji je doletio helikopterom Hrvatske vojske. Nakon toga dvojica su predsjednika razgledali sadašnji postav Memorijalnoga muzeja, kroz koji ih je vodila direktorica Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić, te su se upisali u Spomen-knjigu, gdje su izrazili vrlo sličnu misao: »Treba se sjećati svih tih strahota i time pomoći da se zločin nikad ne ponovi.«</p>
<p>Nakon toga su se izaslanstva dviju država, zajedno s gostima, na čelu s predsjednicima Mesićem i Katsavom, pješice prošetala do Spomenika žrtvama ustaškoga logora u Jasenovcu, gdje su položili vijence i zapalili svijeće. Pritom je glavni rabin za Hrvatsku Kotel Dadon održao molitvu, u pratnji svečane glazbe tzv. mirozova. Cijelom posjetu Jasenovcu i ceremoniji pred Spomenikom žrtvama, uz ostale goste, bio je nazočan i Avner Shalev, upravitelj Yad </p>
<p>A izraelski predsjednik Katsav i ovom je prigodom, kao i prije u ova tri dana svojega prvog službenog uzvratnog posjeta Hrvatskoj - predsjednik Mesić posjetio je Izrael u listopadu 2001. - dokazao svoju suptilnost u reagiranjima. U kratkoj izjavi novinarima je, naime, rekao: »Povijesna je poruka i nama i svim budućim naraštajima kako se najstrašnije stvari mogu dogoditi i u uzornim društvima.« Pritom je protumačio kako misli na Njemačku koja je u vrijeme uoči Drugoga svjetskog rata bila »primjer cijelome čovječanstvu«, zahvaljujući svojemu profinjenom društvu i najboljim umjetnicima i pjesnicima svijeta. »A, ipak, takvo je društvo počinilo najstrašnije stvari u ljudskoj povijesti«, naglasio je i ponovio kako je to »poruka koju treba prenositi budućim naraštajima«.</p>
<p>U tijeku posjeta Memorijalnome muzeju visokome gostu iz Izraela i njegovoj pratnji protumačeno je da su u ustaški koncentracijski logor u Jasenovcu smještani i ubijani uglavnom Srbi, Židovi, Muslimani, Romi i Hrvati antifašisti. U četiri godine, prema posljednjim procjenama uglednoga demografa i istraživača Vladimira Žerjavića, u tome je logoru ubijeno oko 83.000 zatočenika, među kojima je 13.000 Židova. Inače, posjetu hrvatskoga i izraelskoga predsjednika Spomen-području Jasenovac bilo je nazočno i sedmero preživjelih logoraša, koji su se čudesno izvukli živi u zadnji tren, dok su svi njihovi bližnji bili ubijeni. Oni su se upoznali s predsjednikom Katsavom i ukratko mu prepričali svoje patnje. </p>
<p>Posjetu Jasenovcu bili su nazočni i predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj dr. Milorad Pupovac, predstavnik Roma Stevo Đurđević i predstavnici Židovske zajednice Ognjen Kraus, Slavko Goldstein i Mihajlo Montiljo.</p>
<p>Predsjednik Izraela Moshe Katsav je u nedjelju poslije podne zapalio svijeću i položio vijenac ispred Mojsijeva spomenika na zagrebačkom groblju Mirogoj. Polaganju vijenca nazočili su predstavnici Židovske općine u Zagrebu na čelu s dr. Ognjenom Krausom. </p>
<p>Mihailo Ničota, Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Radimir Čačić očekuje dobre rezultate HNS-a na izborima</p>
<p>VARAŽDIN 13. srpnja</p>
<p> – Utjecaj HNS-a raste, o čemu najbolje govori porast broja članova u Varaždinskoj županiji za 83 posto u odnosu na prošlu godinu, rekao je na konferenciji za novinare u nedjelju predsjednik Županijskog vijeća HNS-a Zlatko Koračević. On je naglasio da su u Središnji odbor HNS-a izabrani Ivica Dubovečak, Danko Novak, Zoran Hegedić, Marijan Lorbek, a u rujnu će u Središnji odbor iz Varaždinske županije biti uključeni i Martin Hajdinjak i Branko Putarek. Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić istaknuo je da je varaždinska županijska organizavcije HNS-a među najjačima u Hrvatskoj, što dosad nije bilo vidljivo na izbornim rezultatima.</p>
<p>HNS na idućim izborima očekuje dobre rezultate zbog porasta rejtinga u Varaždinu i zbog dobrih rezultata u Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, koje sa Varaždinskom čime treću izbornu jedinicu. Čačić je govorio i o projektima HNS-a u toj izbornoj jedinici - od gradnje i rekonstrukcije bolnica u sve tri županije do izgradnja podravske magistrale od slovenske granice do Koprivnice.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Ispad protiv bitnih vrijednosti Grada«</p>
<p>DUBROVNIK, 13. srpnja</p>
<p> – Plakat s likom umirovljenog odbjegloga generala Ante Gotovine i velikim natpisom »Sloboda«, koji se za otvaranja 54. dubrovačkih ljetnih igara vijorio iznad Straduna, obješen o dva balona, izazavao je brojne reakcije u Dubrovniku. Tim su činom Dubrovačke ljetne igre i ove godine, na žalost, dobile političku pozadinu, iako se posljednjih godina svi trude da najstarija kulturna manifestacija ostane na distojanstvenoj razini. Dovođenjem u neposrednu vezu slučaja Gotovina s Igrama, osobito natpisom »Sloboda«, koji na latinskom jeziku (Libertas) krasi zastavu Igara, i to u trenutku kad se izvodi Himna slobodi, nije bila zadovoljna ni dubrovačka HDZ-ova gradonačelnica Dubravka Šuica.</p>
<p>Ona je nakon uočavanja plakata s Gotovininim likom koji su, po riječima očevidaca, držale mlađe osobe u crnim majicama na kojima je na prednjoj strani bio tiskan zlatni križ, a na zadnjoj natpis »Isus je moj gospdar«, ,osudila takvo ponašanje.</p>
<p> Dubrovačkoj je gradonačelnici, koja se lani »proslavila« tvrdim političkim govorom, zasmetao Gotovinin lik, jer se u ovogodišnjem govoru trudila istaknuti proeuropsku orijentaciju Dubrovnika i Hrvatske. </p>
<p>Za razliku od Šuice i HDZ-a, miješanje politike u kulturu osudila je Liberalna stranka, čiji dubrovački ogranak smatra da su »naši mali desničari« pokazali da se na području dobrog ukusa nikada nisu snalazili.</p>
<p>»Ovim činom najeća šteta učinjena je generalu Anti Gotovini i ugledu našega grada, jer to nije bio ispad protiv tamo prisutnog predsjednika Stjepana Mesića ili izraz zabrinutosti za sudbinu generala Gotovine, već protest protiv manifestacije bitnih vrijednosti Grada«, ističe dubrovački LS.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Svjetske agencije o posjetu Moshe Katsava Jasenovcu </p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Svjetske su novinske agencije i u nedjelju izvještavale o posjetu izraelskog predsjednika Moshe Katsava Hrvatskoj, koji je posljednjeg dana svog trodnevnog boravka iskoristio za posjet Jasenovcu.</p>
<p>Agencije Reuters, DPA i AFP posebice ističu činjenicu da je Katsav prvi izraelski predsjednik koji je posjetio Hrvatsku od proglašenja njezine neovisnosti 1991. i izraelskog priznanja hrvatske države godinu kasnije.</p>
<p>Reuters i France Presse nadalje pojašnjavaju da su odnosi između dvije države bili zahlađeni u proteklom desetljeću zbog, iz izraelskog kuta viđenja, antisemitskih izjava bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je, između ostalog, osporavao brojku od navodnih više stotina tisuća žrtava Jasenovca.</p>
<p>Reuters, pozivajući se na nezavisne povjesničare, navodi brojku od 80.000 ljudi ubijenih u Jasenovcu, uključujući oko 13.000 Židova. Agencije izvješćuju o zajedničkom polaganju vijenaca dvaju predsjednika, Katsava i Mesića, a zasluge za poboljšanje izraelsko-hrvatskih odnosa pridaju upravo sadašnjem hrvatskom predsjedniku, koji je, kako piše Reuters, u »listopadu 2001. godine otišao u prijelomni posjet Izraelu«, ispričavši se za zločine hrvatskog marionetskog režima.</p>
<p>Agencije su prenijele i da se izraelski predsjednik sastao sa 76-godišnjim Židovom Geshuom Abinunom, koji je u logoru izgubio cijelu obitelj, navodeći njegove riječi da je »stoga posjet izraelskog predsjednika veoma važan, za mene osobno i za buduće odnose Izraela i Hrvatske«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zbog hodajućih bombi osiguranje izraelskog predsjednika ne vjeruje nikomu </p>
<p>Mnoge je u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu, iznenadilo da se za vrijeme dolaska, boravka i odlaska predsjednika Katsava na dulje zatvarao promet, ali to je dio uobičajene procedure zaštite izraelskog predsjednika / Izraelskom predsjedniku i premijeru stalno prijeti opasnost od hodajućih bombi, auto-bombi s daljinskim aktiviranjem, vozila nakrcanih eksplozivom kojima upravljaju izvježbani vozači-samoubojice, snajperskih strijelaca koji se žrtvuju, itd. / Hamas je, na primjer, za svoje operacije počeo koristiti prave novinare s autentičnim akreditacijama </p>
<p>Trodnevni službeni posjet izraelskog predsjednika Moshe Katsava Hrvatskoj protekao je u rijetko viđenim rigoroznim mjerama sigurnosti. Hrvatska strana u potpunosti je poštivala sve dodatne izraelske sigurnosne zahtjeve pa je osiguranje ne samo oko Katsava nego i šire bilo neusporedivo jače i veće nego u dane kada u Zagreb stiže haaška tužiteljica Carla del Ponte. U nekim detaljima i postupcima sigurnost na izraelski način nadmašuje i mjere koje se poduzimaju kada u inozemstvu boravi Papa.</p>
<p>Izraelci imaju mnogo razloga da vanjska i unutarnja sigurnost oko predsjednika Moshe Katsava bude na najvišem stupnju. Neugodno iskustvo s ubojstvom Yitzhaka Rabina kada je atentator prišao iza leđa izraelskom premijeru i precizno pucao kroz njegovo tjelesno osiguranje, te terorizam koji poduzimaju palestinski Hamas i Islamski džihad zahtijevaju niz preventivnih procedura koje otežavaju ili u potpunosti onemogućuju da Moshe Katsav ili Ariel Sharon postanu žrtve atentata. Kada netko od spomenute dvojice putuje izvan Izraela, onda se aktiviraju i protuterorističke mjere koje trebaju neutralizirati ili odvratiti bilo kakvu djelatnost Al Qaide.</p>
<p>Mnoge je u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu, iznenadilo da je za vrijeme dolaska, boravka i odlaska predsjednika Katsava na dulje zatvaran promet ključnim cestama (npr. od zračne luke do središta grada), uključujući i vožnju tramvajima. Na svakih 50 metara postavljen je najmanje po jedan policajac, sva parkirana vozila kontrolirana su uz diskretan snajperski nadzor s uzvišenih objekata.</p>
<p>Primijećeno je i da je naše osiguranje iznimno strogo, posebno prigodom ulaska u Sabor. Nije bila dovoljna samo osobna detektorska provjera. Izraelske taktike štićenja značajnih osoba vrlo su temeljite. Nalažu da svi novinari, foto-reporteri, pratnja i drugo osoblje koje ulazi, primjerice, u prostor gdje trenutačno boravi Moshe Katsav stalno drže svoje akreditacije i identifikacijske pločice jednom rukom okrenute u visini očiju izraelskih agenata i pripadnika domaće sigurnosti. Oko Katsava je uvijek nazočno četiri do šest agenata koji nikada ne gledaju u njega nego oko, ispred i iza njega, kao i u njegove sugovornike.</p>
<p>Izraelska tjelesna pratnja povezana je minijaturnim mikrofonima (slušalice su im stalno u uhu), a naoružani su pištoljima velikih kalibara i mini-strojnicama tipa »Uzi«, koje stanu u džep hlača, sakoa ili se skriju ispod košulje. Izraelci svoje ručno oružje potežu munjevito i smjesta pucaju iz svih položaja, štiteći istodobno svojim tijelom predsjednika države ili premijera. Njihovi refleksi i sposobnost uočavanja fizičke prijetnje vrlo su izoštreni jer Izrael nema posla s klasičnim atentatorima i plaćenim ubojicama, nego s ideološki fanatiziranim samoubojicama spremnim za očajničke postupke bilo koje vrste.</p>
<p>Tako, izraelskom predsjedniku stalno prijeti opasnost od hodajućih bombi, auto-bombi s daljinskim aktiviranjem, vozila nakrcana eksplozivom, kojima upravljaju izvježbani vozači-samoubojice, snajperskih strijelaca koji se žrtvuju, itd. Hamas je, primjerice, za svoje operacije počeo koristiti prave novinare s autentičnim akreditacijama (u Izrael stižu iz inozemstva ili putuju u zemlju u koju odlaze Katsav ili Sharon), pa izraelska sigurnost svakog provjerava i nikomu ne vjeruje. Izraelski agenti se nikad ne smiju opustiti, stalno su na oprezu i ne prekidaju dugi lanac osiguravanja važnih političara bilo kakvim osobnim razlogom, nespretnošću ili padom koncentracije.</p>
<p>Posjet Moshe Katsava Hrvatskoj za nas je značajan i zbog još jedne usporedbe: takve sigurnosne mjere najbolje pokazuju u kakvu okružju i opsadnom stanju žive Izraelci. Kod nas se gunđa i prigovara samo zbog nekoliko sati ili dana rigoroznog nadzora, a oni se rađaju, žive i umiru s takvim stanjem. Totalni terorizam zahtijeva i totalnu sigurnost.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan u Sarajevu o luci Ploče i prometnom povezivanju</p>
<p>U svom drugom posjetu BiH hrvatski će premijer s bosansko-hercegovačkim čelnicima razgovarati i o imovinsko-pravnim odnosima dviju država, položaju Hrvata te o povratku izbjeglica i raseljenih </p>
<p>SARAJEVO, 13. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Drugi službeni posjet hrvatskog premijera Ivice Račana Bosni i Hercegovini pobudio je veliko zanimanje javnosti u obje zemlje, a glavni razlog su, dakako, očekivane teme razgovora između hrvatskoga izaslanstva i bosanskohercegovačkih domaćina. Naime, osim još nekih otvorenih pitanja u odnosima Hrvatske i BiH, vrlo aktualno je i definiranje međudržavne suradnje u području prometnoga povezivanja. Sporazum o luci Ploče na vrhu je liste pitanja koji opterećuju odnose Hrvatske i BiH. Taj sporazum Hrvatski sabor još nije ratificirao, a glavni razlog je procjena da u samome tekstu dokumenta ima elemenata koji nepotrebno i neopravdano narušava suverenitet Hrvatske te da ih stoga iz teksta Sporazuma valja ukloniti.</p>
<p>Riječ je, naravno, o poziciji sedmog, inozemnog člana Upravnog odbora Luke Ploče, na što Hrvatska ne želi pristati, jer bi u tom slučaju Sporazum bio suprotan hrvatskom Ustavu. Osim toga, tvrdi se da je taj sporazum potpisan u vrijeme kada se razmišljalo o konfederaciji Federacije BiH i Republike Hrvatske te da je dokument zaključen kao dio Ugovora o posebnim paralelnim odnosima Federacije BiH i Hrvatske od kojeg je Hrvatska odustala.</p>
<p>U proteklom razdoblju postignut je bitan napredak vezan uz to pitanje i čini se da je u ovom trenutku najveći problem tehničke naravi, odnosno utvrđivanje načina na koji bi se izmjenu Sporazuma trebalo provesti, nakon čega bi dokument bio ratificiran u oba parlamenta. S pitanjem korištenja luke Ploče za potrebe bosanskohercegovačkoga gospodarstva usko je vezan i Ugovor o slobodnom prolazu kroz Neum.</p>
<p>Drugo važno otvoreno pitanje je i Ugovor o imovinsko-pravnim odnosima. Tu je također ostvaren bitan napredak, ali je još neriješeno pitanje načina stjecanja nekretnina. </p>
<p>Hrvatska i BiH trebaju međusobno usuglasiti, potpisati ili ratificirati i cijeli niz drugih ugovora, poput onoga o izvršenju sudskih odluka u kaznenim djelima, protokol o veterinarskoj suradnji, ugovor o provedbi Sporazuma o povratku izbjeglica.</p>
<p>Naravno, pitanje prometnog povezivanja dviju zemalja u samom je vrhu zanimanja. BiH, Hrvatska i Mađarska zajednički rade na pripremama za definiranje pravca cestovnog koridora 5-C. Hrvatska je otvoreno iskazala interes da se na koncesijskom modelu uključi u izgradnju autoceste trasom spomenutog koridora, pri čemu bi glavni adut bili sjajni rezultati hrvatskih graditelja u svojoj domovini. Nezaobilazno je i pitanje prolaska dijela autoceste prema Dubrovniku preko teritorija BiH. Naime, u slučaju Jadransko-jonske ceste dvije zemlje moraju utvrditi način njezina prolaska kroz teritorij BiH.</p>
<p>U odnosima je važno i pitanje položaja Hrvata koji su u BiH ravnopravan i konstitutivan narod, a Hrvatska ima ustavnu obavezu za njih skrbiti, poštujući suverenost i ustavni poredak BiH. I pitanje povrataka izbjeglica i raseljenih u vrhu je liste prioriteta. </p>
<p>Prije Račanova posjeta Sarajevu iskazana je i nada da bi se vlade dviju zemalja mogle dogovoriti o tome da građani od početka iduće godine prelaze granicu samo s osobnom iskaznicom, kakva je praksa dosad bila za vrijeme turističke sezone. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Terzić: Dobro je da je Hrvatska zainteresirana za koridor 5-C</p>
<p>SARAJEVO, 13. srpnja</p>
<p> - Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić izjavio je uoči razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom da pozdravlja zainteresiranost Hrvatske za realiziranje projekta izgradnje cestovnog koridora 5-C koji preko BiH treba povezati Budimpeštu i Ploče. U kraćem intervjuu koji je u nedjelju objavio sarajevski Dnevni avaz, Terzić je kazao kako je »dobro da premijera Račana zanima koridor 5-C«, jer je to samo još jedan pokazatelj kako su vlasti BiH na dobrom putu kada je riječ o provedbi ovog projekta.</p>
<p>»Nama odgovara da ima više interesenata za realiziranje ovog projekta«, kazao je Terzić, potvrdivši kako ranija odluka Vijeća ministara BiH da omogući privatnoj tvrtki »Bosmal« prikupljanje inicijalnih sredstava potrebnih za izradu projektne dokumentacije buduće autoceste »ne isključuje mogućnost da se i drugi zainteresiraju i uključe u realizaciju projekta«. Terzić je potvrdio da će na razgovorima s Račanom u ponedjeljak bosanskohercegovačka strana pokrenuti i pitanje provedbe Sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje.</p>
<p>Terzić tvrdi da neke tvrtke iz BiH i danas imaju poteškoća s izvozom svoje robe u Hrvatsku. Također će se razgovarati i o imovinsko-pravnim odnosima koji, prema Terzićevoj ocjeni, trenutačno najviše opterećuju odnose dviju zemalja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ustavni sud dodijelio još 13.500 kuna zbog odugovlačenja sudskih postupaka </p>
<p>Ustavni sud zaključio je u jednom slučaju da je duljini sudskog postupka pridonijelo to što su se u postupku izmijenila čak četiri suca zagrebačkog Općinskog suda, no glavni razlog nedonošenja presude u razumnom roku je neučinkovitost suda </p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Ustavni sud usvojio je još tri ustavne tužbe zbog odugovlačenja sudskih postupaka i dodijelio tužiteljima po 5500, odnosno 2500 kuna, a sudovima u Zagrebu i Splitu dao rok da presude donesu najkasnije za šest mjeseci.</p>
<p>Usvojena je tužba D.K. iz Zeline, koji je zbog naknade štete već osam godina u sporu s »Importanne centrom«, a Općinski sud u Zagrebu još nije donio presudu. Mještanin Zeline zadobio je, kao »Importanneov« djelatnik na poslovima sigurnosti, teške tjelesne povrede, smirujući skupinu mladića ispred lokala »Kaktus«, zbog čega traži naknadu štete. </p>
<p>Ustavni sud je zaključio da je duljini sudskog postupka pridonijelo to što su se u postupku izmijenila čak četiri suca zagrebačkog Općinskog suda, no glavni razlog nedonošenja presude u razumnom roku je neučinkovitost suda. </p>
<p>Zbog spora u vezi s isplatom duga koji na Općinskom sudu u Splitu nije okončan ni nakon devet godina, jedan albanski državljanin obratio se Ustavnom sudu. Riječ je o sporu koji vodi na splitskom sudu za isplatu 40.000 nekadašnjih njemačkih maraka od jednog našeg državljanina. Ustavni sud utvrdio je da Općinski sud u Splitu od podizanja tužbe za dug, uopće nije raspravljao o predmetu spora te da od 1994. do 2003. nije zakazao nijedno ročište. Zaključeno je i da sudski spor nije kompliciran te da tužitelj svojim postupanjem nije bitnije utjecao na dugotrajnost postupka. </p>
<p>Usvojena je i tužba S.K. iz Kaštel Gomilice, čiji ostavinski postupak Općinski sud u Splitu nije riješio ni za devet godina. U ostavinskom postupku splitski sud je održao sedam ročišta, a slučaj je prošle godine vraćen na početak, nakon što je Županijski sud ukinuo odluku nižeg suda. </p>
<p>Ustavni sud utvrdio je također da su odugovlačenju ovog postupka u znatnoj mjeri pridonijeli neki od nasljednika, kojih je u ovom postupku sedam. No, sve to nije opravdanje za splitski Općinski sud, koji je morao voditi računa o zakonskoj obvezi da se ostavinski postupci moraju hitno rješavati, zaključeno je.</p>
<p>Ustavni sudac Milan Vuković nije se složio s dodjeljivanjem naknade za odugovlačenja postupaka na splitskom sudu, tvrdeći da su za to krive same stranke. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sindikat »Preporod« traži za 2004. više novca za školstvo </p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« zatražio je u nedjelju od ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara da u prijedlogu proračuna svog Ministarstva za 2004. Vladi predloži značajnije povećanje novca za odgoj i obrazovanje.</p>
<p>Preporod u priopćenju ističe da sadašnja izdvajanja za školstvo ne mogu riješiti dva osnovna problema, a to su male plaće i nizak pedagoški standard. Plaće zaposlenih u školstvu 20 su posto manje od plaća ostalih korisnika proračuna, a škole su po opremljenost na razini polovice prošloga stoljeća, upozorava, uz ostalo, »Preporod«.</p>
<p>Hrvatska i dalje s 3,3 posto ima najnižu stopu izdvajanja za školstvo iz bruto domaćeg proizvoda u Europi, gdje se prosječno izdvaja 5,6 posto proračunskog novca, navodi, među ostalim, sindikat.</p>
<p>»Prijedlogom proračuna za 2004. vladajuća će koalicija odgovoriti na pitanje kakav će status školstvo imati u naredne četiri godine, ako ta koalicija na izborima dobije još jedan mandat«, zaključuje sindikat »Preporod«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Za 10-15 dana odlučit će se o optužnici protiv Kurjaka</p>
<p>Većina sumnji odnosi se na darivanje jajnih stanica bez znanja darivateljica, žena kojima su uzimane te stanice radi oplodnje »in vitro« pri čemu su, navodno, neke »nestale« / Sljedeća u nizu je i sumnja da su se na Ginekološkoj klinici na Svetom Duhu i u privatnoj klinici Kurjakove supruge Moderni medicinski centar obavljale operacije septuma maternice, što se naplaćivalo po 1000 eura</p>
<p>ZAGREB, 13. srpnja</p>
<p> – Prema Vjesnikovim izvorima, istražne radnje Državnog odvjetništva u slučaju Kurjak potrajat će još 10-15 dana, nakon čega će se odlučiti hoće li se protiv ginekologa prof. dr. Asima Kurjaka podignuti optužnica, odnosno hoće li se postupak voditi za sve za što ga se sumnjiči ili samo za dio sumnji. Kurjak je, inače, zajedno sa svojim suradnicima, sve te sumnje više puta odlučno odbio. Svoju istragu obavilo je i istražno povjerenstvo Ministarstva zdravstva, koje je više od 500 stranica nalaza uputilo državnom odvjetniku.</p>
<p>Većina sumnji, podsjetimo, odnosi se na darivanje jajnih stanica bez znanja darivateljica, žena kojima su uzimane te stanice radi oplodnje in vitro pri čemu su, navodno, neke »nestale«. Kurjak je to opovrgao, tvrdeći da je sve bilo u skladu s propisima i medicinskom etikom, iako i Nacionalno bioetičko povjerenstvo potvrđuje sumnje. Sljedeća u nizu je i sumnja da su se na Ginekološkoj klinici u bolnici na Svetom Duhu i u privatnoj klinici Kurjakove supruge Moderni medicinski centar obavljale operacije septuma maternice, urođene pregrade koja onemogućuje oplodnju, što se naplaćivalo po 1000 eura.</p>
<p>Tih operacija, prema mišljenju nekih vještaka, mnogo je više, nego se prirodno septumi pojavljuju. Osim što su zahvatima pristupali navodno i kad nije trebalo, pa su čak »samo uspavljivali pacijentice«, kako se Kurjaku i njegovim suradnicima stavlja na dušu, nalazi ga opterećuju i sumnjom da - nije plaćao porez... Tu je i nabava dijagnostičkih aparata, koji su navodno radili bez sve potrebne dokumentacije o sigurnosti u radu s aparatima koji zrače. Slijedi i pitanje dvostruke plaće, kao profesora na Medicinskom fakultetu i kao operativca u bolnici (poznati je stručnjak za ultrazvuk priznat i u svijetu, gdje je i član i predsjednik svjetski važnih udruga za ultrazvučnu dijagnostiku i prenatalnu medicinu...), što nije rješeno ni za druge profesure.</p>
<p>Slučaj Kurjak otežava i to, što Hrvatska nema zakon kojim bi se reguliralo područje izvanmaterične oplodnje. U starom Zakonu o umjetnoj oplodnji, iz 1979. godine, o darivanju jajašaca nema ni riječi, iako je darivanje spermija dopušteno. U tijeku je postupak za donošenje devet novih zdravstvenih zakona (najvažniji je o zdravstvenoj zaštiti, pa o liječništvu, zaštiti pacijenata, sestrinstvu, itd.), što je objektivno gledano ogroman posao i, možda, opravdava Ministarstvo zdravstva, što se ne stigne baviti i humanom reprodukcijom, iako je zabranilo darivanja tih stanica dok se ne donese zakon ili pravilnik.</p>
<p>Takva dva pravilnika već su na njegovu stolu pri čemu je na prvom radio i Kurjak, a na drugom nova ekipa liječnika. Ministar Andro Vlahušić svojedobno je rekao Vjesniku da to pitanje velikim dijelom nije riješeno ni u Europi ili mu se pristupa različito, ovisno o običajima i stavovima. Do daljnjeg, darivanje jajnih stanica je zabranjeno, a svi ostali postupci izvantjelesne oplodnje drže se propisa iz bivše države. Neki stručni krugovi smatraju da je nepošteno, što se to ne rješava, jer su zakinute mlade žene koje zbog preboljene bolesti ne mogu ostvariti željeno majčinstvo, što, kažu, ima i svoju demografsku dimenziju s obzirom na negativan prirodni prirast stanovništva Hrvatske.</p>
<p>Lista sumnji u slučaju Kurjak širi se i na slučaj rodilje Dragice Ivankić, koja je umrla, tvrdi se, zbog nestručnosti dežurnih liječnika kojima je nadređeni bio Asim Kurjak. Tada je i privremeno odstupio s mjesta predstojnika na koje se kasnije, u reizboru, nije uspio vratiti. Valja podsjetiti i na to da je stručno povjerenstvo Hrvatske liječničke komore odbacilo sumnje u regularnost postupka u tom slučaju, ali se o tome šire kontroverzni zaključci, ovisno o tome s koje strane dolaze.</p>
<p>Kako će i kad će završiti ova afera, teško je procijeniti, jer valja uzeti u obzir da doista još nije podignuta nikakva optužnica, na što upozorava Asim Kurjak u pokušajima da obrani narušeni etički integritet. Pred takvim dvojbama zacijelo je i Državno odvjetništvo, tražeći pouzdane temelje za daljnju akciju. Pritom je očito da u javnosti vlada veliko zanimanje za rasplet slučaja Kurjak, odakle i pritisak na istražne organe: jednih koji Kurjaka žele ukloniti sa scene i drugih, koji ga žele zaštititi ili se, najmanje, s njim ne sukobiti.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Volarević: Naš cilj je bolji život u Vukovaru</p>
<p>Čelnici SDP-a u Vukovaru bave se samo osobnim interesima i razračunavanjem s članstvom, a ne problemima koji godinama opterećuju građane. Služe se lažima i kojekakvim namještaljkama i tako krše opća načela socijaldemokracije. To nije društvo za nas i jednostavno ne želimo sjediti s njima za istim stolom, ustvrdio je Volarević, dodavši da je novoosnovana frakcija otvorena za suradnju sa svim organizacijama i frakcijama koje imaju slične stavove</p>
<p>VUKOVAR, 13. srpnja</p>
<p> – Dosad najstabilniju stranku u hrvatskom političkom životu, SDP, u posljednje vrijeme potresaju razna lokalna sukobljavanja. Jedno od njih rezultiralo je i formiranjem frakcije u vukovarskoj organizacije stranke. Riječ je o drugoj frakciji SDP-a, nakon osnutka one u Babinoj Gredi, prije četiri mjeseca. </p>
<p>Predsjednik frakcije u vukovarskom SDP-u Nikola Volarević u razgovoru je za Vjesnik naglasio da je ona osnovana zbog dvogodišnjeg neslaganja i unutarstranačkih sukoba u gradskom i županijskom SDP-u te zbog skupine ljudi koja vodi SDP na tom području s kojom se ni u čemu ne slažu. On tvrdi da čelnici SDP-a u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji ne čine ništa za dobrobit grada i županije, nego da se bave isključivo promicanjem osobnih interesa.</p>
<p>»Naša je vizija socijaldemokracije potpuno drukčija i zato smo odlučili djelovati kao frakcija. Trenutno okupljamo trećinu članstva gradskog SDP-a«, kazao je Volarević. Naime, u Vukovaru se može čuti da su pojedini ljudi iz Gradskog odbora SDP-a početkom devedesetih bili u HDZ-u. Na posljednjoj konvenciji vukovarske organizacije stranke, za koju neki tvrde da je obavljena nelegalno, izabrana je upravo ta skupina ljudi. Navodno je pri glasovanju rezultat bio 30 prema 18, odnosno tri glasa manje od kvoruma, a u zapisnik je stavljeno da je rezultat bio 33 prema 18. Međutim, Nadzorni odbor SDP-a donio je odluku da je sve provedeno u redu.</p>
<p>Budući da, kako se šuška, tu skupinu »predvodi« saborski zastupnik i predsjednik SDP-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji Branko Tušek, te da je zato u razgovoru za medije ministar Ivica Pančić najavio da će se dogoditi nešto u stilu »imperij uzvraća udarac«, mnogi osnivanje frakcije u vukovarskom SDP-u doživljavaju upravo kao »uzvraćeni udarac«. No, Volarević ističe da je osnivanje frakcije »isključivo ideja dijela članova vukovarskog SDP-a zbog stanja u gradu i sadašnjeg vodstva stranke«.</p>
<p>»Čelnici SDP-a u Vukovaru bave se samo osobnim interesima i razračunavanjem s članstvom, a ne problemima koji godinama opterećuju građane. Služe se lažima i kojekakvim namještaljkama i tako krše opća načela socijaldemokracije. To nije društvo za nas i jednostavno ne želimo sjediti s njima za istim stolom«, ustvrdio je Volarević, dodavši da je novoosnovana frakcija otvorena za suradnju sa svim organizacijama i frakcijama koje imaju slične stavove. On je naglasio da je za današnje »očajno stanje u vukovarskom SDP-u najodgovorniji njegov sadašnji predsjednik Željko Sabo«.</p>
<p>«Članstvo SDP-a u Vukovaru već se dvije godine ne povećava. Smatram da se to događa upravo zbog ove garniture, koja je sada na vlasti u Gradskom odboru stranke, jer oni zadnje dvije godine nisu radili ništa, osim konstrukcija kojima su sebe doveli na vodeće mjesto. I županijska organizacija stranke je u stagnaciji, jer od prije dvije godne, kada su bili lokalni izbori, do danas nije osnovana ni jedna nova organizacija, a neke su se čak i ugasile. Mi ćemo to, naravno, pokušati promijeniti. Okrenut ćemo se mladima, intelektualcima i onima koji su spremni čvrsto braniti svoje stavove«, tvrdi Volarević.</p>
<p>Na pitanje o tome hoće li možda jedan od njihovih ciljeva stoga biti i pokušaj smjene sadašnjeg vodstva Gradskog odbora SDP-a, Volarević je kazao da »ne žele takav način rada ni takve sukobe, jer ih ta garnitura ljudi uopće više ne zanima«.</p>
<p>»Naš osnovni cilj bit će grad i građani, odnosno bolji život u ovom gradu. Jer, u Vukovaru se još neizmjerno mnogo treba raditi da bi se postigla razina nekih gradova u Hrvatskoj. Ovom gradu sad najmanje trebaju politička razračunavanja«, rekao je Volarević i dodao: »U normalnim, zapadnoeuropskim strankama, frakcije su organizirane tako da jačaju stranku i omogućuju da na okupu ostanu ljudi koji ne misle isto baš o svim pitanjima«.</p>
<p>Zaključivši da je zbog sadašnje garniture ljudi, koji ga vode, SDP na ovom području u posljednje vrijeme počeo gubiti i imidž i članove, Volarević je ustvrdio da će upravo zato stranka u Vukovarsko-srijemskoj županiji na idućim izborima »polučiti prilično loš rezultat«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030714].
|
