NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030614].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 226868 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Povratak Srba prestaje biti političko pitanje</p>
<p>Vladine procjene kreću se oko 5000, OESS-ove 20.000, HHO tvrdi da ih je oko 10.000. Službena i relevantna brojka Srba povratnika je zasad 13.547. Toliko ih je, naime, pismeno podnijelo zahtjev za povratak, što im je i odobreno, no oni su i dalje u Srbiji i Crnoj Gori ili u BiH </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Početkom srpnja Srbi povratnici, nekadašnji nositelji stanarskih prava, moći će predati prve zahtjeve za svoj povratak i stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj. Do kraja rujna ove godine bit će odobreni prvi zahtjevi da bi se vidjelo koliko novca za njihov smještaj treba osigurati u državnom proračunu za iduću godinu. Priprema se i kampanja, a na teren će uskoro biti poslana i brošura u kojoj im se objašnjava što im hrvatska država nudi. </p>
<p>Najnoviji Vladin model stambenog zbrinjavanja nekadašnjih nositelja stanarskog prava objasnio je Lovre Pejković, predstojnik Vladine uprave za prognanike i izbjeglice. »Ne očekujemo najezdu zahtjeva jer je među onima koji su dobivali društvene stanove vrlo malo onih koji uz to nisu imali i privatnu imovinu. U to smo se već uvjerili kod ranijih povratnika. Svi oni uglavnom imaju kuće, vikendice i slično 300 metara dalje od stana«, kaže Pejković. </p>
<p>U Hrvatsku se, objašnjava, može vratiti svatko tko je u ratu izbjegao, privatna imovina se vraća vlasnicima, a bivše stanare državnih stanova država će stambeno zbrinuti kroz najam državnih stanova ili program POS-a u područjima gdje su ranije živjeli.</p>
<p>Iako je napokon svladana i zadnja prepreka za povratak prognanika i izbjeglica, usvajanjem modela zbrinjavanja i nekadašnjih nositelja stanarskog prava, većinom Srba, nitko točno ne zna o kojem je broju povratnika riječ. Vladine procjene kreću se oko 5000, OESS-ove 20.000, HHO tvrdi da ih je oko 10.000. Službena i relevantna brojka Srba povratnika je zasad 13.547. Toliko ih je, naime, pismeno podnijelo zahtjev za povratak, što im je i odobreno, no oni su i dalje u Srbiji i Crnoj Gori ili u BiH. No, u toj brojci više je onih koji čekaju povrat privatne imovine, a tek će manji dio onih koji su nekad živjeli u društvenim stanovima izgubili stanarsko pravo. </p>
<p>U idućih mjesec dana Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva razradit će uvjete i postupke koje će sutrašnji Srbi povratnici morati zadovoljiti, a u pripremi je i poseban obrazac koji će popunjavati kao zahtjev za povratak, život u Hrvatskoj i stambeno zbrinjavanje u područjima iz kojih su izbjegli. Zahtjeve će moći podnositi do 31. prosinca iduće godine, a država ih je obvezna zbrinuti do kraja 2006. No, morat će jamčiti ovjerenom izjavom da nemaju privatnu imovinu nigdje na području bivše Jugoslavije te da će živjeti u Hrvatskoj. Osim toga, jedan od uvjeta koji moraju zadovoljiti jest i dokaz da nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili stan ili kuću nakon 8. listopada 1991. godine.</p>
<p>Prema provizornoj procjeni u kojoj se računa s 5000 mogućih povratnika s prijašnjim stanarskim pravom izračunato je da bi državi za njihovo stambeno zbrinjavanje trebalo samo u sljedećoj godini 400 milijuna kuna. To će se uračunati u državni proračun za 2004. godinu tek kad se vidi koliko je zahtjeva za povratak uopće pristiglo.</p>
<p>Zasad, dakle, nitko točno ne zna koliko je izbjeglih Srba s bivšim stanarskim pravom i tko se uopće želi vratiti u Hrvatsku. Potpredsjednik Vlade Goran Granić rekao je da je ova vlada zatekla 19.242 stambene jedinice s novim stanarima. Dosad je vraćeno 13.746 stambenih jedinica, a zauzetih je još 5469. Od tog su vlasnici za 3502 kuće ili stana podnijeli zahtjeve za povratom imovine.</p>
<p>Pejković ističe da Hrvatska i zadnji problem s povratnicima rješava sama, bez pomoći međunarodne zajednice. Iz dosadašnjih pregovora s njima vidljivo je da su predloženim modelom zadovoljni. »Ne znači to da još neće biti prigovora, no ovim je problem povratka Srba definitivno prestao biti političko, a postaje tehničko pitanje i njime nas više nitko ne može ucjenjivati«, poručuje Pejković. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska nije u potpunosti odbila naš prijedlog</p>
<p>Istražit ćemo sve mogućnosti da bismo ustanovili kako dalje. Nadam se da ćemo, u ne tako dalekoj budućnosti, imati novi krug razgovora. Na razgovorima smo spomenuli mogućnost postizanja nekih drugih sporazuma. Vidjet ćemo kakvi će nam prijedlozi biti upućeni/ Ne kažemo da će Amerikanci koji počine ratne zločine moći slobodno odšetati. Ljudi misle da će Amerikanci ići svijetom i činiti ratne zločine, te proći nekažnjeno. To nije tako</p>
<p>Američka veleposlanica Marisa Lino na čelu je izaslanstva State Departmenta u Zagrebu koje je s Hrvatskom pregovaralo o mogućnosti potpisivanja bilateralnog sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Hrvatska je samo jedna od mnogih zemalja čije političko vodstvo veleposlanica Lino pokušava nagovoriti da potpiše bilateralni sporazum o neizručenju. S Marisom Lino razgovarali smo o rezultatima posjeta. </p>
<p>• Kakav je ishod pregovora?</p>
<p>- Sigurno pretpostavljate da ne mogu ići u detalje teme o kojoj se vode pregovori, no mogu vam reći da su razgovori bili dobri. Zaustavila bih se na tome. </p>
<p>• Ne možemo se zaustaviti na tome. Hrvatska je strana već ustvrdila da ne želi potpisati sporazum kakav ste predložili. </p>
<p>- Bez ulaženja u neke detalje, smatram da je hrvatska strana zauzela stajalište prema kojemu možemo naći prostor za nastavak razgovora o tom pitanju. U hrvatskom sam odgovoru našla prostor i volju da se kasnije dođe do nekih hrvatskih protuprijedloga. No, bio je to prvi razgovor i bio je pozitivan.</p>
<p>• Gdje su Hrvatska i SAD u pregovorima nakon prvoga kruga? Vaš sugovornik s hrvatske strane, zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, ustvrdio je da će se rješenje, koje će biti u obostranom interesu, naći u nekim drugim bilateralnim ugovorima. </p>
<p>- Istražit ćemo sve mogućnosti da bismo ustanovili kako dalje. Nadam se da ćemo, u ne tako dalekoj budućnosti, imati novi krug razgovora. U razgovoru smo spomenuli mogućnost postizanja nekih drugih sporazuma. Vidjet ćemo kakvi će nam prijedlozi biti upućeni, no nije bilo potpunog odbijanja našeg prijedloga. Razgovaramo i raspravljamo. </p>
<p>• Imate li razumijevanja za hrvatsko stajalište o vašem prijedlogu zbog naputaka Europske unije?</p>
<p>- Razumijevanja za to, naravno, imamo, ali o ovom pitanju razgovaramo i s našim europskim partnerima. Svih 15 zemalja članica EU-a priznalo je da je članak 98. moguć, i to je za nas najvažnije pitanje. U isto vrijeme, kazali smo da se s nekim Unijinim naputcima ne slažemo u potpunosti, i to u pravnim i tehničkim pitanjima Rimskog statuta. Prijatelji se o tome mogu ne slagati. Najvažnije je da su priznali kako se sporazumi mogu ostvariti. Naputci su naputci i svaka ih zemlja može proučiti, sagledati vlastitu vanjsku politiku, strateška partnerstva i onda odlučiti gdje joj je interes. </p>
<p>• Hrvatska se nadala kako će uspjeti postići da je američki predsjednik uvrsti među zemlje koje su izuzete, zajedno s članicama NATO-a i američkim strateškim partnerima. Ima li temelja za takvu odluku? </p>
<p>- Za to postoji mogućnost, no o tome odlučuje američki predsjednik. Dosad takva odluka nije donesena. </p>
<p>• Može li se to dogoditi u slučaju Hrvatske? </p>
<p>- Ne pokušavamo pogoditi što će predsjednik odlučiti. Pokušavamo dobiti što više ovakvih bilateralnih sporazuma, jer je to važno nama, važno je američkom predsjedniku, državnom tajniku Colinu Powellu, ministru Donaldu Rumsfeldu i Kongresu. Predsjednik se osobno uključio u to pitanje. </p>
<p>• Kako će se trenutačna situacija odraziti na Kongresov zakon prema kojem zemlja, ako ne potpiše sporazum od 1. srpnja, gubi pravo na američku vojnu pomoć?</p>
<p>- Zakon vrlo jasno navodi da će bilo koja zemlja koja nije potpisala članak 98. do 1. srpnja doći pod djelovanje tog zakona. Ne potpiše li Hrvatska sporazum do tog datuma, zakon će stupiti na snagu. </p>
<p>• Hrvatskoj se tada ukida vojna pomoć. No, je li točno da su sredstva za tu pomoć već u proceduri do kraja 2003. godine?</p>
<p>- Financiranje koje je u tijeku neće se dirati, no nastavak financiranja neće biti moguć.</p>
<p>• Kako prihvaćate hrvatske argumente za odbijanje potpisivanja sporazuma, prvo zbog naputaka EU-a, a zatim i zbog Haaškoga suda?</p>
<p>- Željela bih razjasniti neka pitanja koja su važna za nas. Ugovore koje nudimo opisuje se kao želju za imunitetom i izbjegavanjem kažnjavanja američkih građana. Jedina stvar koju nudimo jest obećanje obiju strana da neće poslati ljude druge strane ICC-ju bez njezine suglasnosti. To je sve. Sporazum ne govori ništa o imunitetu ili izuzeću od kaznene odgovornosti. Namjerno je tako i napisan da nema nikakva utjecaja na išta drugo, bilo da je riječ o bilateralnom ili multilateralnom sporazumu. SAD ima dugu povijest, koja ide od početka prošlog stoljeća, suđenja pojedincima koji su bili osumnjičeni za ratni zločin. SAD je uspješno bio uključen u suđenja ratnim zločincima, više nego bilo koja zemlja u svijetu. </p>
<p>• No, to uglavnom nisu bili američki građani.</p>
<p>- Da, većina nisu bili naši kriminalci, no kada pogledate Amerikance koji su bili optuženi za ratne zločine u vijetnamskom ratu, samo smo unutar vojnog sustava imali 22 ljudi koji su bili osumnjičeni, procesuirani i kažnjeni. Morali su u zatvor. U potpunosti smo podržali rad Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, poseban sud za Sierra Leone. Smatram da ne postoji sukob između tog stajališta i stajališta da ne želimo biti ICC-jevi članovi. Sudovi za bivšu Jugoslaviju i Ruandu te za Sierra Leone uspostavljeni su nakon mnogo rasprava u UN-u i pod mandatom Vijeća sigurnosti. Prema našemu mišljenju, ICC-ju nedostaje taj nadzor i političko vodstvo većeg tijela. To je jedan, ali ne i jedini element koji je za nas problematičan.</p>
<p>• Ipak, takvo američko ponašanje ostavlja dojam da se položaj najjače sile koristi kako bi je se izuzelo od onoga što vrijedi za ostale.</p>
<p>- Ne pripadamo ICC-ju, ali poštujemo stajalište onih koji žele biti njegovi članovi. No, protivimo se da institucija kojoj ne pripadamo ima jurisdikciju nad našim građanima. To je razlika o kojoj se ne govori. Ne kažemo da će Amerikanci koji počine ratne zločine moći slobodno odšetati. Kada se, naime, govori o ovim sporazumima, ljudi misle da će Amerikanci ići svijetom i činiti ratne zločine, te proći nekažnjeno. SAD je potpisnica Ženevske konvencije iz 1949. godine, Konvencije o genocidu i mučenju, dakle imamo međunarodne obveze koje nas prisiljavaju da se suočimo s tim čak i kada ne bismo imali domaće zakonodavstvo. No, također imamo vojni sud pravde, civilni, zakon o tretiranju ratnih zločina. Unutar našeg zakonodavstva možemo tretirati sva pitanja ratnih zločina i nitko ne bi trebao sumnjati da ćemo to činiti ako je riječ o kredibilnim i utemeljenim optužbama, a ne kao u slučaju generala Tommyja Franksa, kada je optužen na temelju političkih motiva, jer se neki nisu slagali s vojnom akcijom koalicijskih snaga u Iraku. Optužiti generala da je akcija bila nelegalna političko je pitanje, a ne pitanje ratnih zločina. </p>
<p>• Zašto se onda SAD ne uključi u rad ICC-ja kako bi dodatno pridonio poštivanju ljudskih prava i kažnjavanju ratnih zločina?</p>
<p>- Mnoge su nas zemlje ohrabrivale da se pridružimo ICC-ju. Odabrali smo da to nećemo učiniti i prošle smo godine naznačili da nećemo ratificirati Rimski statut. Bila je to preporuka predsjednika Billa Clintona i rekla bih da je to nepristrana odluka, i republikanaca i demokrata. Poštujemo odluku drugih zemalja, no tražimo od njih da poštuju našu odluku da ne postanemo ICC-jeva članica. Predsjednik George W. Bush je, međutim, jasno rekao da SAD neće vući poteze koji bi potkopali ICC-jev rad. Da smo to htjeli, išli bismo zemljama koje nisu ratificirale Rimski statut i rekli im da to ne čine. To nismo rekli ni jednoj zemlji. </p>
<p>• Ali povjerenik EU-a za vanjske poslove i sigurnost Chris Patten rekao je da odluka ostaje na svakoj zemlji, da je to njezina suverena odluka.</p>
<p>- EU je činio više od toga i požurivao zemlje da ratificiraju Rimski statut. Mi to nismo radili. Naglašavam tu razliku ne želeći prosuđivati. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Gdje su sada 'branitelji' i 'prijatelji' Ante Gotovine«</p>
<p>Optužbe za zločine su velike, ali nije ih on počinio, krivci su pod zemljom. Trebalo je suditi Tuđmanu, Šušku i Bobetku, onima koji su zapovijedali. Zna se što je rat i što se sve u njemu događa, a sada nitko ništa ne zna, za sve im je kriv Gotovina, kazao je jedan Pakoštanac/ Oni koji su se u protekle dvije godine proglasili najvećim Antinim braniteljima i prijateljima, samo su na račun njega zarađivali novac i političke bodove. Pravili su se njegovim prijateljima, a zapravo su mu najveći neprijatelji. Među njima je onaj koji je napisao knjigu o Anti, jedan od najvećih lažljivaca, rekao nam je jedan naš sugovornik/ Ante nikad nije zapovjedio likvidacije ljudi, uvijek je govorio: »Dovedi ga u stacionar, pa će ići u razmjenu«, objašnjava Gotovinin suborac</p>
<p>PAKOŠTANE, 13. lipnja</p>
<p> - »Ante nije zločinac nego pravi Hrvat i branitelj. Njegova mu stranka neće ništa pomoći, jer danas govore jedno, a sutra drugo. Ne vjerujem da će mu ni ova vlast išta uspjeti pomoći, ne vjerujem nikome. Zvala sam i tribunal u Splitu i tražila pomoć, ali mi nisu ni odgovorili«, rekla nam je Marija Miočev, teta umirovljenoga i pred Haaškim sudom optuženoga generala Ante Gotovine. Jedina je od Gotovininih rođaka u Pakoštanima koja je pristala komentirati novonastalu situaciju u »slučaju Gotovina«. »Dite moje, molim te napiši neka nas, obitelj, više ostave na miru, svi smo oboljeli od ove situacije. Ovo što se događa našem Anti žalosno je i za obitelj i za Hrvatsku«, sa suzama u očima jedva je izgovorila sedamdesetogodišnja Marija Miočev, zazvavši pritom i svetoga Antu čiji se blagdan slavio u petak, da pomogne njezinu nećaku. </p>
<p>U petak ujutro, kad smo posjetili Pakoštane, bilo je malo onih koji su željeli išta govoriti o intervjuu generala Gotovine. Ipak, Pakoštanci su ostavljali dojam kako im je dosta te situacije. Nadaju se samo da će se »napokon otkriti prava istina o našem Anti«.</p>
<p>»Pozitivno je ovo što se događa posljednjih dana, neka se konačno oslobodi i dođe kući. Neka živi i radi ovdje, u svojoj kući. Što prije, to bolje«, rekao nam je jedan stariji Pakoštanac. </p>
<p>U jednome od nekoliko kafića na pakoštanskoj rivi naišli smo na trojicu mlađih muškaraca koji su bili voljni razgovarati, no nitko se nije želio predstaviti. »Samo Haaški sud može to riješiti, ni Mesić ni naša država ni itko drugi ne može ništa. Ništa se neće dogoditi. Zašto se male ljude kažnjava, a ne prave krivce, one odgovorne. Trebalo bi pozatvarati velike«, rekao je jedan naš sugovornik, dok se drugi nije složio s njim: »Sve je ovo samo predizborna kampanja. Ako se Ante preda Haagu, dobit će 50 godina!«. </p>
<p>»Ja vjerujem da neće ni morati ići u Haag, da će naša država sve srediti ovdje. On nije napravio nikakvo zlo i nema razloga da ga se za išta osudi. Optužbe za zločine su velike, ali nije ih on počinio, krivci su pod zemljom. Trebalo je suditi Tuđmanu, Šušku i Bobetku, onima koji su zapovijedali. Zna se što je rat i što se sve u njemu događa, a sada nitko ništa ne zna, za sve im je kriv Gotovina«, dodao je treći. </p>
<p>»Nema uopće dvojbe u dobru volju vlasti koja je učinila prve korake da se Antu oslobodi krivnje. Ja duboko u to vjerujem, jer su mu u trenutačnoj situaciji dali potpunu potporu. Uvidjeli su svi, od Mesića do Račana, da ništa nije kriv«, kategoričan je bio prvi sugovornik. </p>
<p>»Poznajem Antu dugo i tvrdim: da je netko drugi bio na njegovu mjestu, itekako bi iskoristio situaciju. Prošao je svijeta, pametan je i on najbolje zna što mu je činiti, što je dokazao i ovim potezom«, priključio se razgovoru i četvrti mještanin. </p>
<p>Na naš upit zašto je Gotovina progovorio tek nakon dvije godine, odgovorio je: »Možda mu je toliko vremena trebalo da se iskristaliziraju neke stvari, ali i da možda pripremi svoju obranu. Ili jednostavno više ne može izdržati pod pritiskom. Puno se toga zaboravilo, a ja bih podsjetio one koji su pobjegli i nisu ništa učinili za svoju domovinu kako je nama tih godina bilo ovdje. Onaj tko je trebao voditi računa o našoj obrani, pobjegao je, a Ante je došao i uključio se. Prošao sam rat pod njegovim zapovjedništvom i znam kako je bilo na terenu. Ante nikad nije zapovjedio likvidacije ljudi, uvijek je govorio: 'Dovedi ga u stacionar pa će ići u razmjenu'«.</p>
<p>»Dolazio je tu na kavu i čitanje novina i nije dopuštao da mu se plaća piće. Naprotiv, više je on častio druge. On iz inozemstva nije došao iz interesa, došao je braniti svoju domovinu. Mnogi su slali novac, ali nisu došli ginuti kao Ante«, kazao je.</p>
<p>»Oni koji su se u protekle dvije godine proglasili najvećim Antinim braniteljima i prijateljima, samo su na račun njega zarađivali novce i političke bodove. Pravili su se njegovim prijateljima, a zapravo su mu najveći neprijatelji, a među njima je onaj koji je napisao knjigu o Anti, jedan od najvećih lažljivaca. Prema onome što sada izjavljuje, ispada da Ante laže. Oslobodi nas Bože takvih prijatelja! Sada ih nema nigdje, neka potvrde ono što Ante govori«, ljutito je rekao Gotovinin suborac. </p>
<p>»Nadamo se da će prava istina napokon sada izići na vidjelo. Ante je zaslužio slobodu. Mora se prijaviti u Haag jer jedino sud može riješiti njegov slučaj. Ne vjerujem ni njegovu odvjetniku Mišetiću«, rekao nam je jedan od umirovljenika koji je sjedio na klupi i pozorno čitao novine.</p>
<p>»I Mesić je s odbijanjem fotografiranja ispod njegove slike u Gradskoj vijećnici u Zadru priznao da je Ante ratni zločinac. Bio je i ostao partizan«, dodao je drugi umirovljenik. </p>
<p>»Nisi u pravu, on se kao predsjednik države ne smije slikati ispod Antine slike jer je za njim raspisana međunarodna tjeralica. Ali sada se pokazao kao pravi čovjek«, odgovorio mu je prvi. </p>
<p>»Znam da je on nevin čovjek i da su ga 'njegovi' izigrali. Oni su dobili dobre kuće i penzije, i briga ih za Antu. Osamdeset posto takozvanih branitelja se dobro osiguralo, a Ante je zločinac i progonjen. Oni koji su polijepili plakate s natpisima 'Mi smo krivi' s Antinim likom neka iziđu i prestanu se skrivati«, priključio se razgovoru još jedan prolaznik. </p>
<p>Uslijedili su potom svakakvi komentari: »Bog zna što će se sada događati i hoće li mu te njegove tvrdnje pomoći. Politika je laž. Vlast će ga samo formalno braniti, ali neće napraviti ništa«.</p>
<p>Pala je tu i pokoja sumnja: »Bolje bi bilo da ne ide u Haag, jer naši ga neće uspjeti obraniti. Želim mu što i samome sebi, ali bojim se i sumnjam da će proći kao general Stipetić«. </p>
<p>»Račanova se vlast sada brani tvrdnjama da ona vlast nije rekla Gotovini da ga Haag traži zbog izjave«, tvrdio je drugi umirovljenik, na što mu je prvi rekao: »Ali to sada govori Ante, a ne Račan!«.</p>
<p>»Dobro, onda vjerujem, ali ode li u Haag, neće se vratiti. Znam samo da nije bilo Ante, mi ne bismo na svetoga Antu ovdje sjedili nego bi tu sada četnici bazali«, zaključio je diskusiju.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kad se sjetimo što je učinio, nije nam do slavlja</p>
<p>Napokon je napravljen veliki korak u razrješenju ove teške situacije, ali smatram da nitko od uhićenih neće reći pravu istinu kako bi se doznala sudbina svih koji su odvedeni, rekla je dr. Vesna Bosanac/ Veljko Kadijević, Života Panić, Milan Gvero, svi su oni izravni krivci za ono što se dogodilo na ovim prostorima u vrijeme srpske agresije, a ne treba zaboraviti i nižerangirane, kazao je predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak</p>
<p>VUKOVAR, 13. lipnja</p>
<p> - Vijest o uhićenju Veselina Šljivančanina, poznatijeg pod nadimkom »vukovarski krvnik«, koji je zajedno s već uhićenim Milom Mrkšićem i Miroslavom Radićem, optužen za ratne zločine u Vukovaru, u petak je u gradu-heroju dočekana s velikom rezervom. Istina, vijest je bila tema dana u gradu, no Vukovarci smatraju da se sve to trebalo dogoditi mnogo ranije. Ipak, nije moguće ne primijetiti blago zadovoljstvo na njihovim licima jer »svaki Vukovarac taj događaj slavi u sebi i za sebe«. </p>
<p>»Ne treba od ovakvih događaja raditi spektakle. Nismo euforični jer nam nije do slavlja kada se dobro zna što je Šljivančanin sa svojim vojnicima učinio«, ističu Vukovarci. Većina ih se, doznavši za uhićenje, uputila na grobove svojih najmilijih, stradalih u agresiji na Vukovar, gdje su zapalili svijeće. </p>
<p>Ravnateljica vukovarske Opće bolnice dr. Vesna Bosanac, svjedokinja srpske agresije na grad heroj koja je na radnome mjestu dočekala njegovu okupaciju nakon čega je i zarobljena, kazala je za Vjesnik kako »vjeruje da s njom i ostali građani Vukovara dijele zadovoljstvo što je uhićena jedna od najodgovornijih osoba za rušenje grada i zločine koji su se u njemu dogodili nakon okupacije«.</p>
<p>»Napokon je napravljen veliki korak u razrješenju ove teške situacije. Međutim, smatram da nitko od uhićenih neće reći pravu istinu kako bi se doznala sudbina svih odvedenih«, zaključila je dr. Bosanac. </p>
<p>I mnogi se Vukovarci nadaju da će se u Haagu nakon ovoga napokon doznati i sudbina preostale 61 osobe koje su nakon pada Vukovara odvedene iz bolnice. Na mjestu masovne grobnice blizu farme Ovčara u ljeto 1996. godine ekshumirani su, naime, posmrtni ostaci 200 osoba odvedenih iz bolnice.</p>
<p>»Da su trojica uhićenih imali savjest, nikad ne bi počinili ovakav zločin, ne bi se dogodilo ovo što se dogodilo. Tvrdim da oni ni danas nemaju savjest i da neće reći istinu o tome što se dogodilo s tim ljudima. Treba provesti detaljnu istragu ne bi li se rasvijetlila ta tragedija, a za to će trebati još dosta vremena«, istaknula je dr. Bosanac. Rekla nam je da je spremna kao svjedok i treći put otići u Haag. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak ističe također da se »uhićenjem Veselina Šljivančanina neće rasvijetliti većina zločina u Vukovaru«. Smatra da je na slobodi još mnogo onih koji su odgovorni za zločin u Vukovaru, te spominje imena generala Veljka Kadijevića, Živote Panića te Milana Gvere. </p>
<p>»Svi su oni izravni krivci za ono što se dogodilo na ovim prostorima u vrijeme srpske agresije. Ne treba zaboraviti i nižerangirane. Trebamo biti uporni u traženju da se pred lice pravde izvedu i neposredni počinitelji. Svatko tko je počinio zločin, za to treba i ogovarati«, naglasio je Rehak.</p>
<p>Predsjednik Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja »Vukovarske majke« Ivan Pšenica, kazao je kako nije ni sumnjao u to da će Šljivančanin završiti u Hagu jer o svemu što je radio postoje i video-zapisi. »Dok je držao predavanja predstavnicima Međunarodnoga Crvenoga križa i Europske unije, njegovi su vojnici odvodili ranjenike. Međutim, za sve žrtve Ovčare treba suditi i neposrednim počiniteljima koji su još na slobodi«, ustvrdio je Pšenica. </p>
<p>Vukovar, na kojemu su i danas, 12 godina poslije, jasno vidljive rane ratnih strahota, najbolji je svjedok agresije na Hrvatsku u režiji JNA i srpskih paravojnih formacija. Tri tragična mjeseca Vukovarci su proveli u podrumima, čak 56 dana nisu imali struje, vode i telefonskih veza sa svijetom. Na grad je dnevno palo oko 5000 granata, više od 90 posto zgrada uništeno je ili porušeno do temelja.</p>
<p>Svjedok strašnog terora počinjenog u Vukovaru danas je i masovna grobnica na Novom groblju u Vukovaru na kojoj je od travnja do srpnja 1998. godine ekshumirano čak 938 tijela. Sada je to Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata na kojem je postavljeno 938 bijelih mramornih križeva. Sve su to žrtve poginule tijekom agresije na Vukovar ili su pogubljene nakon okupacije grada. Riječ je o najvećoj dosad otkrivenoj masovnoj grobnici u Europi nakon II. svjetskog rata. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Šljivančanin osobno birao one koje će odvesti u smrt</p>
<p>Srbijanski novinari koji su nakon »oslobođenja« Vukovara bili tamo, svjedoče da je cijeli grad bio jedna klaonica - jedan od njih tvrdi da se do ulaza u bolnicu moglo doći samo gaženjem po leševima/ Iako je Haaški sud optužio Mrkšića, Šljivančanina i Radića, nemoguće je ne upozoriti i na odgovornost vrha JNA - Kadijevića, Adžića i Panića </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Nakon početnih neuspjelih pokušaja lokalnih snaga bivše JNA, »teritorijalaca«, »šešeljevaca«, četnika i drugih paravojnih formacija da zauzmu Vukovar, potkraj ljeta 1991. Milošević i Kadijević odlučuju poslati na taj grad svoje najbolje postrojbe. Tako iz Beograda, posuta cvijećem i uz veliku medijsku pompu, prema Vukovaru kreće 1. gardijska oklopna brigada, najelitnija postrojba bivše JNA, kojoj je zapovjednik bio pukovnik Mile Mrkšić, za sigurnost je bio zadužen major Veselin Šljivančanin dok je zapovjednik postrojbe specijalne policije bio kapetan Miroslav Radić. </p>
<p> Međutim agresorske velikosrpske postrojbe nikako nisu uspijevale slomiti otpor branitelja. </p>
<p>Tek nakon tri mjeseca, nakon što im je ponestalo hrane i streljiva, 18. studenog 1991. bivša JNA zajedno s drugim srpskim paravojnim formacijama koje je imala pod svojim zapovjedništvom, ulazi u Vukovar. Tada pokazuje svoje pravo zločinačko lice. Sve preživjelo nesrpsko stanovništvo protjerano je iz grada, bilo u logore u Srbiji bilo na slobodni hrvatski teritorij, dok je nad ostatkom vojnika i civila počinjen masakr. Cijeli Vukovar postao je grobnicom, a jedna od najvećih nalazi se pored Ovčare gdje je pogubljeno najmanje 200 ranjenika, vojnika i civila iz gradske bolnice.</p>
<p>Jednu od glavnih uloga u tom bestijalnom iživljavanju nad hrvatskim zarobljenicima imao je upravo uhićeni Veselin Šljivančanin, major bivše JNA koji se kasnije hvalio kako je likvidirao »ustaše«. Jedan dan nakon okupacije grada upao je sa svojim vojnicima u bolnicu da bi ujutro 20. studenoga pozvao sve bolničko osoblje na sastanak. </p>
<p>Tijekom tog vremena, postrojba specijalne policije kojom je zapovijedao Miroslav Radić nasilno je izvukla sve zatečene ljude u bolnici, njih oko 400, utrpala ih u autobuse i potom odvela u obližnju vojarnu JNA. Nakon popisivanja, oko 260 ranjenika, vojnika i civila, ponovno je vraćeno u autobuse koji su ih odveli na poljoprivredno dobro Ovčara.</p>
<p>Šljivančanin je osobno sudjelovao u odabiru onih koji će ići u autobuse što su vodili u sigurnu smrt. Njih oko 260 potom su mučili i iživljavali se na njima u hangarima na Ovčari (u čemu je osobno sudjelovao i Slavko Dokmanović, bivši načelnik vukovarske općine koji je počinio samoubojstvo u haaškom pritvoru uoči izricanja presude), a potom su ih po skupinama ugurali u kamion i likvidirali u jednom usjeku nedaleko od tog objekta.</p>
<p>Nakon egzekucije pojedine skupine, kamion se vraćao po novu. Prema haaškoj optužnici, ubijeno je najmanje 200 osoba odvedenih iz vukovarske bolnice. Likvidaciju je provela skupina vukovarskih »teritorijalaca«, a prisutni su bili i »šešeljevci« te skupina vojnika bivše JNA. </p>
<p>Srbijanski novinari koji su odmah nakon »oslobođenja« Vukovara bili tamo, danas svjedoče da je cijeli grad zapravo bio jedna klaonica. Jedan od njih tvrdi da se do ulaza u vukovarsku bolnicu moglo doći samo gaženjem po leševima. </p>
<p>Uostalom, o tome što se događalo u tom gradu najzornije svjedoče snimke iz tog vremena na kojima se vide ulice prepune mrtvih i ruševina te srpske formacije s četničkim znakovljem koje »marširaju« glavnom gradskom ulicom pjevajući pjesme o klanju Hrvata.
Masakr, međutim, nije trajao samo nekoliko dana. Još dugo nakon okupacije Vukovara postojali su privatni logori u garažama sa zarobljenim stanovnicima nesrbima koji su nakon mučenja likvidirani i zatrpani u mnoge masovne grobnice, koje se još otkrivaju, ili su jednostavno bačeni u Dunav.</p>
<p>Na novosadskom groblju pokopan je dio stradalih izvađen iz Dunava, a grobnice Vukovaraca nalaze se i uz logore u Sremskoj Mitrovici, Šapcu i drugim srbijanskim mjestima. </p>
<p>Iako je Haaški sud kao najodgovornije za masakr od strane bivše JNA optužio Mrkšića, Šljivančanina i Radića, nemoguće je ne upozoriti i na odgovornost vrha te vojske. Veljko Kadijević je upravljao cijelom operacijom zauzimanja Vukovara, Blagoje Adžić je i osobno dolazio u okolicu tog grada pružiti potporu napadačima dok je Života Panić bio izravno nadređen Mrkšiću i Šljivančaninu. </p>
<p>Protiv njih ali i još nekolicine drugih osoba, vukovarski sud je nedavno podigao optužnicu. Iako nije izvjesno da će ih Srbija izručiti ili da će ih Haaški sud možda optužiti, ta će optužnica ostati barem podsjetnik na njihovo sudjelovanje u tom zločinu koji je zgrozio svjetsku javnost toliko da je mnogima u svjetskim središtima moći tek tada postalo jasno što se događa u Hrvatskoj. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Šljivančanin je imao operativnu kontrolu nad snagama JNA u Vukovaru</p>
<p>Poslijepodne 19. studenoga jedinice JNA ušle su u vukovarsku bolnicu i preuzele kontrolu. Sljedeće jutro Šljivančanin je pozvao medicinske sestre i liječnike na sastanak, a u isto vrijeme pripadnici JNA na brzinu su pokupili gotovo sve muškarce iz bolnice, njih oko 400/ Neko su ih vrijeme držali u jednoj od vojarni u gradu, a potom su ih odveli na poljoprivredno imanje Ovčara, gdje su ih mučili, pa pobili </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Haaško je tužiteljstvo 7. studenoga 1995. optužilo pukovnika Veselina Šljivančanina, generala Milu Mrkšića i kapetana Miroslava Radića za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja te teške povrede Ženevskih konvencija počinjene masovnim pogubljenjem najmanje 200 Hrvata na području Ovčare nedaleko od Vukovara prije gotovo 12 godina.</p>
<p>Glavnu odgovornost za napad i zauzimanje Vukovara, prema optužnici, imale su snage 1. gardijske motorizirane brigade Operativne grupe Jug JNA pod zapovijedanjem tada pukovnika Mrkšića. Njegov podređeni, tada s činom majora, Šljivančanin imao je operativnu kontrolu nad snagama JNA u samom gradu, uključivši vojnu policiju, a pod Radićevim je zapovjedništvom bila specijalna postrojba pješaštva JNA. </p>
<p>Mrkšić, Šljivančanin i Radić optuženi su za smrt ljudi koje su srpske snage 20. studenoga 1991. odvele iz vukovarske bolnice na poljoprivredno dobro Ovčara i pobile. Zločin je uslijedio nakon što su snage JNA i srpske paravojne postrojbe, nakon tromjesečne opsade i artiljerijskih napada, osvojile grad. </p>
<p>Nekoliko stotina ljudi je u posljednjim danima opsade Vukovara potražilo utočište u gradskoj bolnici vjerujući da će biti evakuirana, a osim bolesnih i ranjenih u bolničkom su se krugu, prema tužiteljstvu, okupili civili, članovi obitelji bolničkog osoblja te vojnici koji su branili grad, od kojih su se neki predstavljali kao pacijenti ili bolničko osoblje. </p>
<p>Poslijepodne 19. studenoga jedinice JNA ušle su u vukovarsku bolnicu i preuzele kontrolu nad njom. Sljedeće je jutro Šljivančanin pozvao medicinske sestre i liječnike na sastanak, a u isto vrijeme pripadnici JNA na brzinu su pokupili gotovo sve muškarce iz bolnice, njih gotovo 400. Neko su ih vrijeme držali u jednoj od vojarni JNA u gradu, a potom odveli na poljoprivredno imanje Ovčara gdje su ih mučili, pa pobili.</p>
<p>Bivši zapovjednik JNA na području Vukovara Mile Mrkšić predao se prošle godine Haaškom sudu i njegova je optužnica odvojena od one protiv Šljivančanina i Radića te ga se tereti za progon Hrvata i drugih nesrba počinjen na području Vukovara zatočenjem, zlostavljanjem i potom pokoljem zatočenih Hrvata na Ovčari 1991. godine.</p>
<p>Pukovnik Šljivančanin umirovljen je kao pukovnik Vojske Jugoslavije i od tada se skrivao na području Jugoslavije. Šljivančanin je, prema optužnici, rođen 1953. godine nedaleko od Žabljaka u Crnoj Gori. </p>
<p>U JNA je nosio čin majora i zapovijedao je bataljunom vojne policije, te bio zadužen za sigurnost. Bio je i odgovoran za operacije JNA u kasnijim fazama opsade Vukovara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Cijena europske propusnice</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Premijer Ivica Račan napokon je povukao potez koji Hrvatsku za još jedan mali krak približava Europskoj uniji: pozvao je sve Srbe iz Hrvatske da se vrate jer je hrvatska vlada prihvatila program njihova stambenog zbrinjavanja. Time si je Hrvatska s vrata skinula jedan od tri preostala uvjeta za ulazak u predvorje EU-a. Ostala dva su suradnja s Haaškim sudom i reforma pravosuđa.</p>
<p>Izbjeglim se Srbima pruža mogućnost da dobiju državne stanove u trajni najam ili da otkupe novoizgrađene iz Čačićeva programa POS. Čačić je požurio reći da se time ne obnavlja institut stanarskog prava ili povlašteni otkup stanova. Tako su primireni Hrvati u sličnom položaju jer Srbima nisu obećane veće povlastice. S druge pak strane predsjednik SNV-a Milorad Pupovac kaže da je taj potez Vlada trebala povući i ranije (što je istina) i ističe kako treba pronaći način da takvi zaštićeni najmoprimci dobiju status koji su imali nositelji stanarskog prava.</p>
<p>Uvijek lamentirajući da njezine poteze javnost ne razumije i ne prihvaća kako treba, Vlada se potrudila da i ovo sa stanovima obavi na sličan način. Prvo su samo stizale jadikovke kako bi vraćanje stanova ili isplata naknade svim Srbima povratnicima odveli Hrvatsku u stečaj, a onda je odjednom pronađeno rješenje. Ponovno je ostao opor okus odluke donesene pod pritiskom međunarodne zajednice koja neće potpuno zadovoljiti nijednu stranu. </p>
<p>Srbi su prvi put izrijekom pozvani natrag i ta je politička dimenzija Račanove poruke najvažnija. Hrvati iz krajeva od posebne državne skrbi neće biti zadovoljni brojkom od 400 milijuna kuna, koliko se samo sljedeće godine namjerava potrošiti na osiguranje povratka Srba. Srbi povratnici teško će smoći novac za varijantu otkupa POS-ovih stanova, a nitko im ne jamči ni posao, osobito u krajevima u koje se vraćaju. Država je svjesna da će, unatoč zagrijanosti međunarodne zajednice za taj projekt, od nje dobiti samo načelnu potporu i tapšanje po ramenu, a troškove će platiti sama. </p>
<p>Ili, kako to kaže Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije za ljudska prava, donatori se polako povlače iz Hrvatske i okreću se prema Kosovu. Da je tu odluku pregrizla ranije, Račanova je vlada, možda, mogla proći jeftinije. Treba joj ipak odati priznanje da je napokon odradila dug koji joj je ostavila Tuđmanova vlast. Ali i to je cijena koja se plaća za (prvo, i važnije) normalno funkcioniranje demokratske države u kojoj su svi ravnopravni i (drugo, i manje važno) za europsku propusnicu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Napokon i Šljivančanin</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Dan i pol uoči isteka roka koji su joj postavili Amerikanci, srbijanska vlast uhitila je Veselina Šljivančanina, majora bivše JNA protiv kojeg je Haaški sud još 1995. godine podigao optužnicu. Šljivančanin je zadnji optuženik iz »vukovarske trojke« osumnjičene da je organizirala i provela pokolj najmanje 200 vukovarskih ranjenika, vojnika i civila nakon okupacije toga grada u studenome 1991. godine, koji je dosad bio na slobodi. </p>
<p>Njegov formalno nadređeni u vrijeme napada na Vukovar, Mile Mrkšić, već se neko vrijeme nalazi u Haagu, a nedavno mu se pridružio i Miroslav Radić, kapetan bivše JNA, koji je zapovijedao postrojbom specijalne policije koja je prema Šljivančaninovu nalogu nasilno izvlačila zatečene ranjenike iz vukovarske bolnice, utrpala ih u autobuse te ih nakon kraćeg zadržavanja u tamošnjoj vojarni odvela na poljoprivredno dobro Ovčaru gdje su nakon mučenja i pogubljeni. </p>
<p>Tako se na kraju, skoro 12 godina nakon počinjenog zločina, dio onih koje su svjedoci i samo tužiteljstvo Haaškog suda prepoznali kao najodgovornije za masakr nad gradom i njegovim stanovnicima, našao iza rešetaka. Prije njih, nakon što je uhićen na temelju tajne optužnice, u Haagu se vodio i proces protiv Slavka Dokmanovića, bivšeg načelnika vukovarske općine. Međutim, nekoliko dana prije izricanja presude, Dokmanović je počinio samoubojstvo u haaškoj ćeliji.</p>
<p>Unatoč prethodnoj Mrkšićevoj dragovoljnoj predaji, a nedavno i Radićevoj, sami Vukovarci, ali i veći dio hrvatske javnosti, uglavnom su Šljivančanina percipirali kao najodgovornijeg za smaknuća, kako ranjenika iz vukovarske bolnice, tako i druge pokolje po gradu koji su se dogodili. Posljedica je to i njegovih televizijskih istupa tijekom kojih je demonstrirao prezir prema predstavnicima Crvenoga križa i prema poštivanju bilo kakvih ratnih pravila.</p>
<p>Uostalom, prema optužnici, Šljivančanin je i osobno sudjelovao u odabiru onih koji će ostati u autobusima koji su vodili u sigurnu smrt, a sam je i predvodio sastanak s medicinskim osobljem tijekom kojeg su Radićevi specijalci »očistili« bolnicu od zatečenih ljudi. Iako nitko nije kriv prije nego što mu se to na sudu dokaže, za Šljivančanina bi se moglo reći da je svojim ponašanjem i postupcima s kraja studenoga 1991., hvaleći se ulogom krvnika, sam sebi odavno napisao presudu i odredio uvjete u kojima će provesti ostatak života.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zemlja za male poreze i veliku potrošnju</p>
<p>Irsku se isplati kopirati gdje god se može, jer je ta mala zemlja, sa 3,8 milijuna stanovnika, uspjela razviti gospodarstvo koje se smatra jednim od najučinkovitijih na svijetu, od 1995. do 2001. bila je članica Europske unije s najvećom stopom gospodarskog rasta, koja je u prosjeku iznosila 9,4 posto dok je na razini cijele Unije iznosila samo 2,6 posto</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Za sve tranzicijske zemlje, pa i Hrvatsku, Irska je primjer u koji bi se svi rado ugledali. No nijedna tranzicijska zemlja ne može računati s dvama vrlo važnim elementima za gradnju gospodarskog čuda zbog koga je »smaragdni otok« u stručnoj literaturi prozvan i »keltskim tigrom«.</p>
<p>Irska je, naime, 1973. u Europsku uniju ušla kao prvi »siromašni rođak« bogatih Belgijanaca, Nijemaca, Francuza, Talijana, Luksemburžana i Nizozemaca. Tek osam godina kasnije je u europski zvjezdani krug ušla tada siromašna Grčka, a ništa bolje stojećem Portugalu to je uspjelo tek 1986. </p>
<p>Dakle, Irska je bila jedina na koju su bogate članice osnivači Unije u tom trenutku morali trošiti novac. Kolika je to prednost bila za Irsku možda najbolje govore podaci o bruto nacionalnom dohotku koji je lani po stanovniku u Irskoj iznosio oko 32 tisuća eura, otprilike dvostruko više nego u Grčkoj i Portugalu. Druga velika irska prednost bila je činjenica da je Irska zemlja u kojoj se govori engleski. Ma koliko to naoko nevažno izgledalo, sami Irci tvrde da je to bila jedna od glavnih prednosti u privlačenju stranog kapitala, pogotovo onoga vezanoga za informatičku industriju. </p>
<p>Ipak, Irsku se isplati kopirati gdje god se može, jer je ta mala zemlja, sa 3,8 milijuna stanovnika, uspjela razviti gospodarstvo koje se smatra jednim od najučinkovitijih na svijetu, od 1995. do 2001. bila je članica Europske unije s najvećom stopom gospodarskog rasta, koja je u prosjeku iznosila 9,4 posto dok je na razini cijele Unije iznosila samo 2,6 posto. Irska je, gledano per capita, i treći najveći izvoznik u svijetu, a drugi najveći izvoznik softwarea. </p>
<p>I sve to, ponajprije, zahvaljujući izravnim stranim ulaganjima, koje je Irska privlačila pristupom low tax high spend country (zemlja malih poreza i velike potrošnje). Rezultat takve strategije je podatak da je nakon 1969., kada je ta strategija zaživjela u poreznom sustavu, u Irsku došlo 1200 stranih kompanija, koje su otvorile 140 tisuća radnih mjesta (od kojih sedam posto za strance), i koje nose više od pola irskoga godišnjeg izvoza teškog 47 milijardi eura. </p>
<p>Razgovori premijera Račana u petak su u Irskoj bili više vezani za političke teme, jer će Irska predsjedati Unijom u prvom polugodištu 2004. kada se očekuje potvrda službenog statusa Hrvatske kao kandidata za članstvo. </p>
<p>Jasna i nedvosmislena izjava irskog premijera Aherna, da će Irska Hrvatskoj na tom putu pružiti svu pomoć koju može, zbog toga ima dodatnu težinu. No i svi drugi kontakti koje je imala hrvatska delegacija, a i novinari, pokazali su veliku sklonost Irske prema Hrvatskoj, i to ne samo na službenoj razini. To se ogleda i u podatku da su u prvih pet mjeseci upravo Irci bili nacija koja je zabilježila najveći porast turističkih posjeta Hrvatskoj od čak 226 posto. A ovog će se ljeta u Hrvatskoj odmarati i potpredsjednica irske Vlade Mary Harney, zadužena za gospodarstvo, inače prva žena na čelu jedne stranke u Irskoj. U prilog boljem povezivanju Irske i Hrvatske ide i jedan od strateških gospodarskih smjerova, koje je Irska počela razvijati relativno nedavno, vezan za izravna ulaganja u zemlje kandidate za članstvo u Uniji. Prema podacima agencije Enterprise Ireland, u istočnoj Europi, uključujući Rusiju, danas već rade 62 irske tvrtke, koje su u posao na tom terenu uložile milijardu i pol eura te otvorile oko 12 tisuća radnih mjesta. Zbog toga je EI osnovao urede u Varšavi, Pragu i Budimpešti. </p>
<p>Skrenuti dio irskog interesa na Hrvatsku bit će, zbog toga, jedan od primarnih zadataka novootvorenog veleposlanstva u Dublinu. Jer iskustvo govori da Irci u takve pothvate ulaze vrlo ozbiljno i promišljeno, dakle, s velikim izgledima za uspjeh. </p>
<p>A to i ne čudi ako se zna da je jedna od ključnih poluga irskoga gospodarskog čuda Nacionalna zaklada za znanost i istraživanja, koja ima središnju ulogu u ulaganju u visokostručne kadrove, a za rad te ustanove pri osnivanju izdvojeno je četiri milijarde eura (otprilike četvrtina hrvatskog BDP-a)! Godišnje se putem zaklade u razvitak poželjne kadrovske strukture uloži oko 400 milijuna eura. Zaklada se bavi prije svega kadrovima potrebnim industriji, ali ima i posebnu ulogu vladina savjetnika za razvoj nacionalnog gospodarstva na socijalno prihvatljiv način. </p>
<p>To, među ostalim, znači i ispitivanja budućih potreba za radnom snagom kako bi se uskladile potrebe tržišta rada i obrazovnog sustava. U Irskoj, na primjer, smatraju da je upravo to usklađivanje, vezano uz niske poreze, bila ključna prednost zbog koje je u ožujku ove godine najveći svjetski Internet pretraživač Google izabrao baš Irsku za glavno sjedište izvan SAD-a.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ćiro je bio posljednja brana Mamićevoj samovolji</p>
<p>Da je paktirati s predstavnikom primitivnoga, ali moćnoga kapitalizma, koji se služi uglavnom argumentima najvulgarnijih psovki, uvreda, prijetnji i šaka, gore nego potpisati ugovor s vragom, osjetili su na svojim leđima i neki bivši vlastodršci u Dinamu / Nova Mamićeva žrtva je Ćiro Blažević, čovjek koji ga je »izmislio«</p>
<p>ROMANA EIBL</p>
<p>Zdravko Mamić, neokrunjeni maksimirski vladar i tiranin, upravo je doživio klimaks svoje društveno-sportske moći. Doslovce preko noći, desetak dana prije početka priprema za novu sezonu i kvalifikacija za Ligu prvaka, otkazao je treneru-prvaku Miroslavu Ćiri Blaževiću i na Dinamovu klupu posjeo negdašnje Dinamovo dijete i jednog od Ćirinih »sinova« Nikolu Jurčevića, do jučer trenera Zagreba! </p>
<p>Da je paktirati s predstavnikom primitivnoga, ali moćnoga kapitalizma, koji se uglavnom služi argumentima najvulgarnijih psovki, uvreda, prijetnji i šaka, gore nego potpisati ugovor s vragom osjetili su i te kako na svojim leđima neki bivši vlastodršci u Dinamu, poput Josipa Šoića, Zlatka Canjuge, Velimira Zajeca... Kao najnovija Mamićeva žrtva na putu prema njegovu posvemašnjem ovladavanju klubom pao je nitko drugi do Miroslav Blažević, čovjek koji je, da paradoks bude potpun, »izmislio« Mamića i koji na kraju, koliko god ga je to smetalo zbog Mamićeve neuljuđenosti i sirovosti, nije mogao izbjeći da ga poistovjećuju s njim.</p>
<p>Slučaj Dinama i Ćire samo je mikro-primjer onoga što u ovoj našoj zemlji može sirova snaga kapitala sa svojim prvoborcima u prvim redovima. Poražavajuće je i obeshrabrujuće da jedan Mamić može u tolikoj mjeri ovladati hrvatskim sportskim simbolom i nogometnom institucijom pa bez ikakva otpora može maknuti iz Dinama čovjeka koji je istinski i sportski zadužio ne samo Dinamo, nego i cijeli hrvatski nogomet nemjerljivo više nego što će to ikad uspjeti Mamiću. Ćiro je na ružan način, ali s Mamićem drugog načina ionako nema, platio ljubav sa svojim kumom, poslovnim partnerom i na kraju - šefom. </p>
<p>Gdje je u cijeloj priči uopće šutljivi i rezervirani Mirko Barišić? Nominalno predsjednik Dinama, stvarno zagovornik i zaštitnik Mamićevih interesa (uključujući i glasoviti neboder u Heinzelovoj) te potpisnik svih Mamićevih eskapada, pa tako i ove posljednje, krajnje uvredljive za Blaževića. Ćirinim odstranjivanjem srušena je i posljednja maksimirska prepreka Mamićevoj samovolji. Ćiro je bio posljednja brana Mamićevu ulasku u svlačionicu, a to Mamić, koji je tamo ugnijezdio desetak svojih privatnih nogometaša, više nije mogao trpjeti. Mamić je prošlo ljeto očigledno mislio da će moći manipulirati svojim kumom te ga pridobiti da protežira i afirmira njegove igrače i učini ih spremnim za bogatu prodaju. Govorili su tada Barišić i Mamić da će Ćiro u Dinamu dobiti status Alexa Fergusona i ostati doživotno u najdražem klubu. No, Ćiro nije mogao protiv sebe, struke, nogometa i navijača, pa u momčad nije odabrao Mamićeve, nego najbolje igrače. Od Mamićevih desetak samo je jedan (Dario Smoje) izborio mjesto među prvih 11 u momčadi prvaka, a Mamić se Ćiri ipak nije usudio, kao nekim trenerima ranije na plavoj klupi, slati tekliće i direktive iz svečane lože o tome koga moraju postaviti u prvu momčad. Inače ih neće biti! </p>
<p>Kako je Ćiro na klupi ipak Dinamu i Mamiću jamčio naslov prvaka, kojim bi Mamić pred navijačima i javnošću kupio vrijeme za produženje mandata u klubu, tako je i Mamić bio strpljiv i slatkorječiv sve do trenutka dok Dinamo nije osigurao prvo mjesto. Nakon toga je počela operacija »kako se riješiti Blaževića«. Znajući za iznimnu Ćirinu osjetljivost, Mamić je, inače u sportskim krugovima poznat kao nogometni analfabet, počeo među Ćirinim kolegama i suradnicima nogometno osporavati Miroslava Blaževića i glasno proklinjati dan kada ga je angažirao za trenera. Nenaučen da djeluje u sredini u kojoj neće imati posvemašnju potporu - a Barišićeva je, očekivano, sve vrijeme izostajala - te nespreman pristati na trenersko samoubojstvo i prihvatiti Mamićeve zahtjeve za protekcijom njegovih igrača, Blažević je isprovocirao Mamića da preko noći objavi kako Ćiro više nije trener Dinama.</p>
<p>Psihoprofil Mamića, koji je većinu života potrošio na to da bi postao klonirani Ćiro, nalagao je da se na tom putu transformacije jednostavno mora i fizički ukloniti pravoga Ćiru iz Maksimira. No, to je već tema za Freudove sljedbenike...</p>
<p>Danas je Mamić apsolutni gospodar Dinama u kojem je vlasnik 12 od tridesetak igrača, u Skupštini je instalirao 30 svojih podanika, a cijeli je Izvršni odbor pretvorio u amorfnu masu i oblikuje je kako hoće i kako mu se da. Čovjek-skandal podredio je Dinamo sebi i svojim interesima, a njegove »suze« u petak za Ćirom, lažne su kao i njegove izjave da stalno daje svoj novac Dinamu. Mamić u Dinamo investira samo za svoje privatne projekte, a Dinamu ne daje nego ga kreditira, po principu banke, uz pozamašne kamate. </p>
<p>Zdravko Mamić, danas nažalost sinonim za Dinamo, čovjek je koji je svoj medijski uspon doživio 1992. tjeranjem tadašnjeg Dinamova predsjednika Josipa Šoića doslovce preko plota iz Maksimira, koji je vulgarno i nasilno ponašanje nametnuo kao društveno prihvatljivo, čovjek koji se jednako prljavo rješavao jučer Canjuge i Zajeca, a danas Ćire, koji naganja novinare i prijeti im smrću, nasrće jednako na neistomišljenike i na policiju. Čovjek koji je, da apsurd bude potpun, ovih dana kada se rješavao Ćire za trenera-pedagoga mlađih Dinamovih uzrasta angažirao inkriminiranoga, policijski i sudski gonjenoga, Vladu Kasala.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>U slučaju generala Gotovine Hrvatska propušta prigodu zaigrati na ravnotežu između Bruxellesa i Washingtona</p>
<p>Američko prešutno sudjelovanje u operacijama oslobađanja okupiranog hrvatskog teritorija praktički štititi hrvatske generale od pojavljivanja pred Haaškim tribunalom, jer bi to značilo mogućnost proširenja optužnice na Clintonovu administraciju</p>
<p>Hrvatska u slučaju generala Gotovine ostaje ukliještena između čekića i nakovnja, iako bi mogla odigrati partiju visokog samopoštovanja. Za takvo nešto, usto što je nizom loših poteza proteklo dragocjeno vrijeme, nema, međutim, ni volje ni znanja, ni odlučnosti. Obrat u slučaju generala Gotovine s nejasnim motivima koji su ga potaknuli samo je još jedna potvrda te tvrdnje</p>
<p>VJEKOSLAV KRSNIK</p>
<p>Neočekivan obrat u slučaju generala Gotovine nije se dogodio slučajno, jer se u politici, pogotovo onoj podignutoj u određenu pitanju do točke usijanja, takvi obrati ne događaju slučajno. </p>
<p>Tobožnji intervju generala Gotovine senzacionalističkom tjedniku Nacional, kažem tobožnji, jer vjerodostojnost intervjua ima mnogo rupa, da i ne govorimo o prozirnoj fotomontaži susreta glavnog urednika tjednika s odbjeglim generalom, očito je proizvod hrvatske političke kuhinje s jakom primjesom stranog faktora.</p>
<p>Glavni akter je svakako predsjednik Mesić, koji se od žestokog kritičara generala Gotovine pretvorio u njegova uporna branitelja. Otvara se mnoštvo pitanja za objašnjenje motiva u takvu saltu mortale predsjednika Republike. </p>
<p>Slučaj generala Gotovine već dvije godine koristi se na međunarodnoj razini kao prvorazredni motiv za pritisak dijela međunarodne zajednice na službeni Zagreb. </p>
<p>Namjerno ističem da je riječ samo o dijelu međunarodne zajednice, jer se na optužbu protiv generala Gotovine u raznim svjetskim metropolama gleda kroz različite naočale i interese.</p>
<p>Budući da sam posljednjih sedam godina proveo u Sjedinjenim Državama, imao sam prigodu izbliza registrirati američka stajališta prema tom problemu. </p>
<p>Nikad se ne smije ispustiti iz vida da je Haaški tribunal utemeljen prije deset godina i na hrvatski prijedlog. Treba podsjetiti da je prvi glavni tužitelj Međunarodnog tribunala bio američki sudac Shariff Bassiouni, koji je jednom prigodom ispričao tadašnjem hrvatskom ministru Zvonimiru Šeparoviću da ga je lord Owen nagovarao da u svojim izvješćima smanji broj hrvatskih i bošnjačkih žrtava, a poveća broj srpskih, kako bi se stvorila slika jednake odgovornosti svih u ratu koji je poveo Slobodan Milošević.</p>
<p>Završnim vojnim udarom na Miloševića, koji su neki hadezeovski komentatori poput razvikana Zorana Vukmana kritizirali jednako kao i velikosrpski bojovnici, stavljena je točka na ratna zbivanja na Balkanu. </p>
<p>Time je, međutim, otvorena nova faza sukoba interesa unutar zapadnog saveza.</p>
<p>Dok su prije vodeću ulogu u ICTY-ju igrali Amerikanci, ona je posljednjih godina prešla u ruke Britanaca i Francuza, upravo onih svjetskih sila koje su najviše odgovorne zajedno s manipuliranim UN-ovim Vijećem sigurnosti za patnje koje su desetak godina prolazili nesrpski narodi na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>U svjetlu tih činjenica, u kakvu se kontekstu onda može promatrati upitna optužnica protiv generala Gotovine. </p>
<p>U njegovoj optužnici ključna stvar je tzv. zapovjedna odgovornost. Kao zapovjednik vojno-redarstvene operacije »Oluja« general Ante Gotovina je optužen prema načelu prema kakvu bi mogli biti optuženi svi zapovjednici pobjedničkih vojski u Drugom svjetskom ratu i u ratovima nakon njega. Uostalom, koristeći svoje lokalno zakonodavstvo, u Belgiji je za zločine počinjene u Iraku već optužen i američki general Tommy Franks.</p>
<p>Pretpostavka da bi se odgovornost za »Oluju« mogla putem generala Gotovine protegnuti i na Amerikance ima, dakako, vojni temelj u tomu da su logističku potporu u operaciji »Oluja« Hrvatskoj vojsci dali u svojstvu jedne privatne kompanije umirovljeni američki generali, ali i određena obavještajna logistika američke vojske (bespilotne letjelice, satelitski snimci srpskih položaja).</p>
<p>Važno je izvješće koje je o zločinima nakon »Oluje« objavio New York Times u ožujku 1999. godine, pozivajući se na izvore Haaškog tribunala. U tom se izvješću tvrdilo da su dva kanadska visoka časnika (gdje su Srbi tu su uvijek i Kanađani), general Forand i pukovnik Leslie koji su bili u Kninu za napada Hrvatske vojske tvrdila da je od tri tisuće granata ispaljenih na grad samo 250 pogodilo vojne ciljeve.</p>
<p>Američki pravnik zaposlen u Tribunalu William Fenrick najprije je prihvatio njihovo gledište o nepotrebnu bombardiranju Knina, a potom ga je povukao uz obrazloženje da »odustaje od ocjene kanadskog generala koji je bio svjedok akcije Hrvatske vojske u Kninu i prihvaća ocjenu američkog generala koji je cijelu akciju planirao«.</p>
<p>Dakako, to se posljednje odnosi na američku privatnu vojno-savjetodavnu kompaniju MPRI (Military Professional Resources Inc.) koja je tada djelovala u Zagrebu.</p>
<p>Da bismo skratili priču, uopće nije točno sve ono što dolazi iz Vlade, a hrvatski mediji prenose, da je Hrvatska pred jedinstvenim pritiskom međunarodne zajednice da se Haaškom tribunalu izruči general Gotovina. Iako načelno i Amerikanci provode taj pritisak, on nema isti intenzitet, kakav je na primjer pritisak iz Londona, Bruxellesa, i Haaga. </p>
<p>Prema tome, pritisak je različit. </p>
<p>Specijalni američki veleposlanik za ljudska prava Jean Pierre Prosper s neuvjerljivim objašnjenjem otkazao je prije dva mjeseca posjet Zagrebu, nakon što je, ustrajući na suradnji s Haaškim tribunalom, obišao Beograd, Sarajevo i Banju Luku. Da je Amerikancima bilo do toga da pritisnu i Zagreb zbog slučaja generala Gotovine, sasvim sigurno bi to bili učinili. Zagreb očito nije shvatio ili nije želio shvatiti američku poruku, otkazivanje posjeta veleposlanika Prospera Zagrebu. </p>
<p>Ta bitne nijanse mogle bi, što, nažalost, nije slučaj, biti podloga za nezavisniju politiku Zagreba prema Bruxellesu, oslanjajući se na Washington. </p>
<p>Američko prešutno sudjelovanje u operacijama oslobađanja okupiranoga hrvatskog teritorija praktički štititi hrvatske generale od pojavljivanja pred Haaškim tribunalom, jer bi to značilo mogućnost proširenja optužnice na Clintonovu administraciju. </p>
<p>Budući da je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova na čelu s ministrom Toninom Piculom običan servis premijera Račana, koji drži sve konce u svojim rukama, onako kako mu u tome sufliraju iz raznih europskih prijestolnica, s te strane ne može se očekivati nikakav odlučan odgovor, jer to jednostavno nije stil hrvatskog premijera. </p>
<p>Gledajući u širem ozračju i slučaj generala Gotovine je samo jedan od aduta koji se koristi za psihopolitičku manipulaciju hrvatskim javnim mišljenjem. U ovom trenutku nije posve jasno u čiju se igru uključio predsjednik Mesić, jer da je vodio svoju vlastitu politiku s argumentima u prilog generala Gotovine izišao bi prije dvije godine.</p>
<p> Zato Hrvatska u slučaju generala Gotovine putem predsjednika Mesića i premijera Račana ostaje ukliještena između čekića i nakovnja, iako bi mogla odigrati partiju visokog samopoštovanja. Za takvo nešto, usto što je nizom loših poteza proteklo dragocjeno vrijeme, nema, međutim, ni volje ni znanja, ni odlučnosti. Obrat u slučaju generala Gotovine s nejasnim motivima koji su ga potakli samo je još jedna potvrda te tvrdnje.</p>
<p>Autor je slobodni novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Europa se privlačno pogranično smješka Hrvatskoj: Milijarder na ljevici ili čovjek tršćanskog otvaranja</p>
<p>U susjednoj nam regiji Friuli-Venezia Giulia čistu je pobjedu odnio kandidat lijevosredinske koalicije Masline, Riccardo Illy, milijarder ljevičar, miljenik obitelji podrijetlom iz Rumunjske i Austrije, ali i istarske i irske krvi... Čovjek koji voli motocikle i ne nosi kravatu, na čelu je snažne struje tršćanskih poslovnih ljudi, koji znaju da će, bez otvaranja prema susjedima, Sloveniji i Hrvatskoj napose, Trst i okolina i nadalje stagnirati, stoga nije čudno što je Trst, poznat po tome što desetljećima preferira desničarske stranke (s istaknutim desnim krilom unutar postfašističke Aleanze nazionale - nacionalnog saveza, i Forza Italia - Naprijed Italijo), poslovni i građanski Trst, izabrao Illyja. Kao i regionalistički Videm</p>
<p>MILAN RAKOVAC</p>
<p>Novi, povoljniji vjetrovi na zapadnim granicama, nakon posjeta pape Ivana Pavla II., čelnika Vatikana - najvažnije male države na svijetu - Europa se smješka Hrvatskoj. </p>
<p>Veselimo se, također, jednoj diskretnoj vijesti i jednoj važnijoj, na nama zapadnim stranama; diskretna, niti posve nova, niti neočekivana, ali precizna i dobrodošla dolazi iz Ljubljane gdje je slovenski ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc, objavio je da će se schengenski režim na slovensko-hrvatskoj granici uvesti »između 2006. i 2007. godine«, a dotad će Europsku uniju pojačano i dalje čuvati Italija i Austrija...</p>
<p>Druga, također za nas dobrodošla vijest dolazi iz Trsta. Tvorničar kave, premda poslove tvrtke vodi brat mu Francesco - slogan je tvrtke »u svijetu se popije pet milijuna Illy-espressa na dan!« - Riccardo Illy novi je predsjednik pogranične tršćanske regije Furlanija-Julijska krajina (Friuli-Venezia Giulia), čovjek koji se u dva mandata kao tršćanski gradonačelnik, a zatim kao zastupnik u talijanskome parlamentu, dosljedno zauzimao za otvaranje Trsta i regije. </p>
<p>Na općinskim i regionalnim izborima u Italiji, lijevi centar doživio je zamjetan uzlaz, a vladajući desni centar zamjetan uzmak. U susjednoj nam regiji Friuli-Venezia Giulia čistu je pobjedu odnio kandidat lijevosredinske koalicije Masline, Riccardo Illy, milijarder ljevičar, miljenik obitelji (nadimak mu Sonnenschein) podrijetlom iz Rumunjske i Austrije, ali i istarske i irske krvi...</p>
<p>Kada je, na početku devedesetih, izabran prvi put za tršćanskoga gradonačelnika, razgovarao sam s njim za Hrvatsku televiziju, rekavši mu da smo mi, okolni Hrvati i Slovenci, čovjeka poput njega na čelu Trsta čekali stotinu i pedeset godina. </p>
<p>Tada je zgranuo tradicionalan Trst, koji u svome »kozmopolitizmu« ima mjesta za sve i svakoga - osim za Slavene - zahvalivši putem RAI-ja na slovenskome jeziku, odnosno na - hrvatskome rekavši »hvala lijepa«.</p>
<p> Ispravio se prigodom ponovljena izbora zahvalivši na slovenskome. </p>
<p>Riccardo Illy, čovjek koji voli motocikle i ne nosi kravatu, na čelu je snažne struje tršćanskih poslovnih ljudi, koji znaju da će, bez otvaranja prema susjedima, Sloveniji i Hrvatskoj napose, Trst i okolina i nadalje stagnirati, stoga nije čudno što je Trst, poznat po tome što desetljećima preferira desničarske stranke (s istaknutim desnim krilom unutar postfašističke Aleanze nazionale - nacionalnog saveza, i Forza Italia - Naprijed Italijo), poslovni i građanski Trst, izabrao Illyja. Kao i regionalistički Videm (Udine).</p>
<p>I premda Illy nikako nije ljevičar, njegova umjerenost, otvorenost, upućenost na socijalnu solidarnost i međunacionalnu snošljivost, donijeli su mu još jednom i glasove radničkoga i slovenskog ambijenta, kao i furlanskoga. »Opasnost je minula, Regija se otvara pogledima naprijed«, naslovljuje svoj komentar u tršćanskome Primorskom dnevniku Bojan Brezigar: »Da je na izborima pobijedila desnica, regija i Italija počele bi se strmoglavljivati u propast. </p>
<p>Pobjeda Riccarda Illyja, dakle, nije samo uspjeh lijevosredinske koalicije u jednoj od manjih talijanskih regija, nije samo osobni uspjeh kandidata, koji je na svoju stranu znao pridobiti većinu glasača, nije samo početak uspona lijevog centra u pripremama za parlamentarne izbore 2006. Ne, pobjeda Riccarda Illyja, također, je dokaz da su talijanski glasači ipak mudri i da se ne opredjeljuju za gromku i prijeteću kampanju desnice«...</p>
<p>Uz ostalo, Illy i danas u rimskome parlamentu podsjeća da je Italija dužna (prema slovu međunarodnih ugovora iz 1947., 1954., 1975...) nadoknaditi štetu emigrantima (esuli) iz naših krajeva, na temelju čega je naša strana odustala od zahtijeva za ratnom odštetom, pa i od zahtjeva za izručenjem više od osam stotina Talijana osumnjičenih za ratne zločine. Usput i talijanski je sud nedavno (što je, dakako, na našim stranama jedva zamijećeno!), još jednom odbio suditi i presuditi hrvatskom partizanu Oskaru Piškuliću...</p>
<p>Pobjeda Illyja na potonjim regionalnim izborima, dakako, ne znači nikakvu dramatičnu promjenu, jer u Trstu i dalje vlada desničarska koalicija. Ali Illyjeva pobjeda naznačuje prije svega uspostavljanje demokratske ravnoteže, koja je i u Italiji, i osobito ovdje uz granice, bila opasno narušena.</p>
<p>Autor je književnik, publicist i novinar.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kao pravi otac, Papa bi pokudio i agresivni nacionalizam i nazvao ga zlom da ga u Crkvi u Hrvatskoj doista ima</p>
<p>To što su neki biskupi i neki svećenici imali drukčije mišljenje o Haaškom tribunalu i nekim haaškim optužnicama proglašavalo ih se jednostavno nacionalistima, tvrdim desničarima i koječim drugim. A u prigodi trećeg dolaska Pape u Hrvatsku čuli su se, iako rijetki, tonovi o navodnu nacionalizmu unutar Crkve u Hrvata... Da u hrvatskom vjerničkom puku nema ksenofobičnosti i nesnošljivosti moglo se vidjeti baš na osječkoj zračnoj luci. Tamo se pljeskalo mitropolitu Jovanu Pavloviću, kao i na spomen Srpske pravoslavne crkve. I to je bilo zdravo domoljublje, a u krilu Crkve u Hrvatskoj. Hrvatski puk je pokazao da cijeni različitosti i da je spreman na praštanje i pomirbu</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Pet dana plodna boravka pape Ivana Pavla II. u Republici Hrvatskoj proteklo je u ozračju obostrane ljubavi i razumijevanja. Bilo je to pet dana u kojima se pokazalo iznova da je Papa posebno sklon Hrvatskoj. Hrvatski vjernički puk je još jednom dokazao svoju odanost i vjernost Svetoj Stolici, ali je i čuo, posebno njegovi političari, i ozbiljne i teške riječi njegovih poruka kao što su one o drogi, kriminalu, nezaposlenosti, obitelji, praštanju i pomirenju, dijalogu i ekumenizmu. </p>
<p>I kada je Papa svečano i razdragano ispraćen iz Zadra u Rim ostala je nedoumica. Teška i veoma ozbiljna.</p>
<p>Je li Ivan Pavao II. u svojim mnogim nastupima i u svojim brzojavima iz Rima predsjednicima Stjepanu Mesiću i Carlu Azegliju Ciampiju, prešutio poguban agresivan nacionalizam nekih hrvatskih katoličkih biskupa i dijela katoličkog klera? </p>
<p>Nijednom riječju za svoga trećega putovanja po Hrvatskoj Ivan Pavao II. nije izrazio potrebu da digne svoj glas osude nekog nacionalizma u Hrvatskoj. Činio je on to prijašnjih godina, prije jedno desetljeće, ali ovaj put ne.</p>
<p>Možda on ne zna za nacionalnu, agresivnu retoriku jednog dijela katoličkih biskupa u Hrvatskoj, osobito onih iz Dalmacije? </p>
<p>Naprotiv, da je to bilo potrebno Papa bi znao i ne bi šutio. Možda on i zna za pojave nacionalističke retorike pa je ipak šutio? To je pak teško vjerovati, jer se zna da ne štedi ni one kojima je posebno sklon.</p>
<p>Zašto cijeli taj uvod? Pa zbog toga što su hrvatski političari ove i prošle godine predbacivali dijelu biskupa i svećenika da se drže desnice i nacionalizma u pitanjima Domovinskog rata i haaških optuženika. </p>
<p>To što su neki biskupi i neki svećenici imali drukčije mišljenje o Haaškom tribunalu i nekim haaškim optužnicama proglašavalo ih se jednostavno nacionalistima, tvrdim desničarima i koječim drugim. A u prigodi trećeg dolaska Pape u Hrvatsku čuli su se, mada rijetki, tonovi o navodnu nacionalizmu unutar Crkve u Hrvata.</p>
<p>Tako je za jednu inozemnu agenciju o tome govorila prof. dr. Mirjana Krizmanić rekavši i ovo: »Crkva u Hrvatskoj je veliki izvor nacionalizma, koji ona potiče i podržava, i u tome je velika opasnost, a bez svećenika, osobito nižerazrednih, nacionalizam bi dosad već bio presušio.«</p>
<p>Ovih dana dr. Krizmanić nije našla istomišljenike u ocjeni da je dio katoličkog klera i biskupa u Hrvatskoj »izvor nacionalizma«. I to »izvor« i ništa manje!</p>
<p>Bilo je i nekih drugih, ali manje oštrih priča o hrvatskom nacionalizmu pa je bečki Die Presse zabilježio da je papa Ivan Pavao II. na distanci prema desno i nacionalistički orijentiranu dijelu Katoličke crkve u Hrvatskoj. Zanimljivo da u tome nitko nije zabilježio nijedan detalj za Papina boravka.</p>
<p>Čak su i svjetski mediji veliki vukovarski križ na osječkoj zračnoj luci nazvali »simbolom hrvatskog trpljenja«. Ni Papin susret s velikim posterom generala Ante Gotovine u Zadru nije izazvao neke zapaženije negativne komentare, iako je AP naslućivao da iza njegova neskidanja s javnih mjesta stoji strah od reakcije veterana i nacionalista.</p>
<p>Ostaje nam nejasno što je dr. Mirjana Krizmanić mislila pod nacionalizmom u svojoj izjavi za inozemnu upotrebu. Nije to pojasnila pa smo u nedoumici što bismo mislili o tako uopćenoj kvalifikaciji nacionalizma u Crkvi u Hrvatskoj. </p>
<p>Teško je prihvatiti njeno objašnjenje korijena nekakvog nacionalizma danas u Hrvatskoj. Zar opakom nacionalizmu korijeni nisu socijalni i politički, a ponajprije ekonomski? Zar to može biti neka konfesija ili se ona samo uklapa u postojeći sklop i podržava nacionalizam koji je nastao negdje drugdje?</p>
<p>Ne možemo pak vjerovati da ona danas optužuje dio hrvatskih biskupa i svećenika za opaki nacionalizam, komu je zapravo prije svega mit »krvi i zemlje«, nesnošljivost, agresija. Čini nam se da je sve to samo odjek nekih prošlih vremena.</p>
<p>A veličanstveni pohod Ivana Pavla II. u Hrvatskoj je dao sasvim drukčiju sliku i navodnog nacionalizma u Hrvatskoj. </p>
<p>U Osijeku na dočeku Pape biskup Marin Srakić jasno je poručio: »Mi ne želimo biti zarobljenici prošlosti, nego narod s pogledom u budućnost, koju želimo graditi s vjernicima drugih kršćanskih crkava i vjerskih zajednica i sa svim ljudima dobre volje«. </p>
<p>A da u hrvatskom vjerničkom puku nema ksenofobičnosti i nesnošljivosti moglo se vidjeti baš na osječkoj zračnoj luci. Tamo se pljeskalo mitropolitu Jovanu Pavloviću, kao i na spomen Srpske pravoslavne crkve. I to je bilo zdravo domoljublje, a u krilu Crkve u Hrvatskoj. Hrvatski puk je pokazao da cijeni različitosti i da je spreman na praštanje i pomirbu.</p>
<p>Riječki je nadbiskup dr. Ivan Devčić Ivanu Pavlu II. rekao da je u gradu koji su stoljećima zajedno izgrađivali s Hrvatima i pripadnici drugih naroda, posebno Talijani i Mađari. U svojoj ocjeni Papina pohoda nadbiskup Devčić posebno je istakao da u svemu nije bilo ni traga ksenofobičnosti i nacionalizma nego se pokazalo kako smo mi uljuđeni europski narod.</p>
<p>A Ivan Pavao II. kao pravi otac ne bi samo hvalio hrvatski vjernički puk nego bi mu rekao i ono što mu ne valja pa bi sigurno pokudio i agresivni nacionalizam nazvavši ga zlom da ga u Crkvi u Hrvatskoj ima. </p>
<p>On zna i opominjati, a ne samo hvaliti. Došavši u Rim on je poslao pozdravne brzojave predsjednicima Stjepanu Mesiću i Carlu Azegliju Ciampiju, koji su vrlo znakoviti. Predsjedniku Mesiću se zahvaljuje za gostoljubivost i želi da njegov pohod bude »doprinos duhovnom i materijalnom napretku ove plemenite nacije«. </p>
<p>Predsjedniku Ciampiju poručuje da se »u Hrvatskoj susreo s narodom nadahnutim živom željom za izgradnjom slobodne i solidarne nacije«.</p>
<p>Ivan Pavao II. ide i dalje u pohvalama Hrvatskoj i svom vjerničkom puku u njoj. Na generalnoj audijenciji u srijedu on je potanko opisao dojmove sa svoga trećeg pohoda Hrvatskoj. Poručio je da će Hrvatska uvijek imati povlašteno mjesto u njegovoj privrženosti i njegovoj molitvi.</p>
<p>A za svoga trećeg boravka u Hrvatskoj papa Ivan Pavao II. izrekao je više misli o našoj zemlji i našemu narodu, koji su pravi komplimenti. On govori puče hrvatski, narode blaženstva, budite narod nade, voljeni narod koji me prihvatio otvorenih ruku i srca, zemljo Hrvatska, Bog te blagoslovio. </p>
<p>Posebno su zvučale Papine riječi: »Ljubljeni puče hrvatski, poznata mi je tvoja snaga, hrabrost i ufanje; siguran sam da ćeš ugledati bolje dane«.</p>
<p>Bile su to riječi izvan pripremljena teksta, spontane i iskrene. Zato razumijemo što je povjerio »svu zemlju i narod Hrvata« Gospi Velikog Hrvatskog zavjeta time povezujući Zadar sa Solinom i Kninom.</p>
<p>Ivan Pavao II. je dao otvorenu potporu Republici Hrvatskoj za njen prijam u Europsku uniju. A da je u Hrvatskoj na sceni agresivni nacionalizam to bi Papa znao i ne bi tako zdušno podupirao njen put prema Europskoj uniji. </p>
<p>Znao bi on dobro da bi u takvim uvjetima to bio Sizifov posao i svakako kontraproduktivan, a Sveta Stolica bi napravila pogrešan diplomatski potez. Bila bi to i izravna šteta za samu Republiku Hrvatsku, a Papa to sigurno ne bi učinio da je uvjeren o nacionalističkim tenzijama u Crkvi u Hrvatskoj.</p>
<p>A sve je to u suprotnosti s onima koji, navodno, brane Hrvatsku od katoličkih biskupa i svećenika, koji su navodno »izvor nacionalizma« i zbog koga nas Europa neće u svoj zagrljaj. Pa ako su neki hrvatski biskupi i svećenici nacionalisti kako bi Papa mogao biti slijep na tu činjenicu i ne uvidjeti da ni s vjerničkim hrvatskim pukom nešto nije u redu kada su mu pastiri takvi!</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Nismo baš previše pažljivi u iskazivanju ljubavi Zagrebu </p>
<p>Miroslav Gašparović, voditelj Zbirke slikarstva i grafike Muzeja za umjetnost i obrt</p>
<p>Zagreb se može voljeti na razne načine. Vole ga oni rođeni u njemu jer je on mjesto prvih iskustava, ljubavi, razočaranja, mjesto odrastanja i sazrijevanja. Pa i kad odemo iz njega, on zauvijek ostaje prisutan u nama. </p>
<p>Vole ga i oni koji su u njega došli na školovanje, trbuhom za kruhom. Neki ga vole jer se nisu morali promijeniti, mogli su ostati ono što su bili - Slavonci, Dalmatinci, Istrijani, Primorci, Ličani ili što god drugo - pa ipak postati Zagrepčani. Čak i oni, koji nakon tridesetak godina »privremenog« života u Zagrebu nisu odustali od svog materinjeg dijalekta, vole Zagreb na svoj način. </p>
<p>Svi mi volimo Zagreb sasvim osobno i osobeno. Svi mi imamo svoj Zagreb, jednako lijep ili ružan, očaravajući i zastrašujući, malograđanski i velikodušan velegrad u kojem su se preklopile sve različitosti i sličnosti Hrvatske i Srednje Europe. </p>
<p>Zagreb nije ni najveći (hvala Bogu!!!), niti najljepši grad na svijetu. On nije ni mjesto gdje su se odvijali povijesno presudni događaji koji su određivali svjetsku povijest, za njega nisu vođene velike bitke. U njemu nisu stolovali ni kraljevi niti carevi. On je oduvijek bio grad običnih ljudi koji su stvorili neobičan grad.</p>
<p>Zagreb nije ni na planini niti na rijeci. Sava, opjevana rijeka, nije prisutna u mentalitetu Zagrepčana, kao što je na primjer Drava prisutna u životu Osječana. Savu smo prije četrdesetak godina preskočili, no još uvijek nismo počeli živjeti na njoj. Našu zaštitnicu Medvednicu, kao termiti smo napali, izjedajući posljednjih godina njezine prekrasne šumarke koji su nam do nedavno dolazili do samoga centra grada. Samo je pitanje vremena kada će se švicarski chateleti početi uzdizati i na višim obroncima planine. Jer da! Mi volimo Zagreb, ali nismo baš previše pažljivi u iskazivanju te ljubavi. </p>
<p>Imamo Gornji grad, naš ponosni Grič. Pričamo svima koji nas hoće slušati da je to nešto posebno, jedinstveno na svijetu. Nigdje nema takvoga! I nije to baš posve netočno, bar za nas. No, što činimo? Brinemo li zaista da on iskaže svoju ljepotu? Nažalost ne! </p>
<p>Svakih nekoliko godina pokreće se akcija oživljavanja Gornjega grada. Cijeli se grad uzbudi, beskonačno se raspravlja, i nakon nekog vremena veo zaborava pada na Gornji grad, da bi ga opet nakon nekoliko godina ponovo oduševljeno i uzbuđeno otkrili i o tome pričali kao svjetskoj senzaciji koju, eto, ti grozni stranci neće prepoznati i valorizirati kako treba, a mi smo se opet lijepo do sita napričali. Slični smo i u drugim stvarima. </p>
<p>No, ipak, usprkos svemu, stvoren je lijep grad. Ni prevelik, niti premalen, baš po mjeri čovjeka. Prekrasnih trgova, i ulica uvijek prepunih ljudi, kafića za svaku dušu, kazališta i muzeja, koje malo tko od Zagrepčana posjećuje, jer ipak je važnije znati što ima drugdje nego doma. </p>
<p>No što je zapravo Zagreb i koliko je u njemu život, usprkos svemu, lijep, shvatimo u subotu prije podne za šetnje centrom. Kada na svakom koraku susretnemo nekog. Kad nam od Cvjetnog do Trga treba sat ili dva. To je ono što zaista malo koji grad na svijetu ima. </p>
<p>To je taj dobri duh Zagreba koji volimo!</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Radnici podnose nepodnošljivih 38 Celzija i još - rade </p>
<p>Na Domovinskom mostu, u produžetku Radničke ceste, trenutačno se radi u samo dvije smjene, jutarnjoj i noćnoj, jer neizdržive temperature, više od 30 stupnjeva Celzija, ne samo da iscrpljuju 120-ak Industrogradnjinih radnika, već se pri takvim uvjetima ne može ni kvalitetno betonirati. Na isijavajućim željeznim armaturama stupova, na visini od 15-ak metara, posljednjih su dana zabilježene i temperature do 38 stupnjeva, pa se betonira u večernjim satima, pod reflektorima. </p>
<p>Operativni rukovodilac gradilišta, Stipe Perković, rekao nam je kako od mehanizacije na gradilištu rade dva bagera i šest kranova. Za obilaska gradilišta objasnio je kako se na sjevernoj strani mosta (prema Žitnjaku) trenutačno iskapaju temelji devetog para potpornog stupovlja i postavljaju armature za deseti par stupova. Sedam pari stupova i temelja na toj strani je gotovo, izvedeno je i oko 75 posto završne ploče upornjaka uz korito rijeke Save. Obavljene su i pripreme za betoniranje donje ploče između sedmog i osmog para stupova.</p>
<p>Na južnoj strani (prema Mičevcu) upornjak je u fazi da bi do kraja mjeseca trebao biti zgotovljen. Između 11. i 12. para stupova postavljaju se skele i oplate za gornje ploče, budućeg prilaza mostu, dužine 84 i širine 34 metara. Kada se sve zbroji, od početka radova, 6. kolovoza 2002. do sada, u most je ugrađeno 10.000 »kubika« betona ili, prema Perkoviću, oko trećina ukupno predviđene betonske mase. </p>
<p>»Betoniramo po noći jer na temperaturama višim od 30 stupnjeva Celzija beton puca«, objasnio je Perković. Napomenuo je kako je cijeli most zahtjevan za gradnju, zbog njegove dužine - 878,9 metara, ali i zbog »klasične« izvedbe, u sklopu koje se sve radi na licu mjesta, bez montažnih elemenata. </p>
<p>»Svi stupovi, njih ukupno 13 pari, bit će podignuti za oko tri tjedna. Najsloženiji pak dio - postavljanje raspona, spojnice dužine 60 metara - tek je pred nama i u izgradnju mosta postepeno ćemo morati uključivati sve veći broj ljudi«, predviđa glavni inženjer gradilišta, Roman Zupanc. </p>
<p>U prosjeku, u prvoj smjeni koja traje devet sati, na mostu radi 120 radnika, dok navečer radi njih dvadesetak. Zupanc kaže kako je zasad još prerano ocjenjivati hoće li biti odstupanja od roka dovršetka mosta - kolovoza 2004. »Zima je bila duga, sada su velike vrućine, a ipak se radi o ljudima i oni imaju svoja ograničenja«, zaključio je Industrogradnjih inženjer, ponovivši da se radovi mogu ubrzati jedino većim brojem građevinaca. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U potrazi za hladom neotrovne zmije mogu zalutati i u zgrade </p>
<p>Vrućina, visoke temperature i sparni dani natjerali su i zmije da potraže hlad pa se, eto, događa da se u istom hladu nađu zajedno s ljudima, kao ovih dana čak i u Zagrebu. </p>
<p>»U gradu možete naići jedino na neotrovne vrste zmija. Najčešća je takozvana Eskulapova zmija, odnosno bjelica koja voli biti na drveću, te smukulja, a u okolici Jaruna i Bundeka zbog blizine vode moglo bi se pronaći i bjeloušku. Otrovnica ima tek u nekim dijelovima Mikulića i na Sljemenu, no ne želim reći točno gdje, jer bi ljudi odmah krenuli ubijati ih«, rekao je Vjesniku dr. Zoran Tadić iz Zavoda za animalnu fiziologiju na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zmije su, objašnjava, veoma korisne jer su prirodno sredstvo za uništavanje glodavaca koje je do nekoliko puta efikasnije od kemijskih sredstava, a što je još važnije uopće nisu štetne.</p>
<p>Ove temperature su i za gmazove jako visoke, makar ljudi misle da oni vole vrućinu. Idealna temperatura za zmije iz naših krajeva s umjerenom klimom jest između 25 i 30 stupnjeva Celzija, dok su za guštere, također iz naših krajeva, idealna dva stupnja više.</p>
<p>»Meteorolozi kažu da je danas i temperatura u hladu na samom vrhuncu, a kako zmije ne reguliraju temperaturu tijela fiziološkim mehanizmima (znojenjem) kao ljudi, već ponašanjem, možemo ih očekivati i u zgradama jer se pokušavaju skloniti u hlad i tako stvoriti za sebe idealnu temperaturu«, objasnio je naš sugovornik. Ulazi i brojni otvori u zgradama podsjećaju ih na procijepe i šupljine u prirodi, gdje je i inače hladnije i zato u njih i ulaze.</p>
<p>Normalno je da se zmije prilagođavaju, to nije ništa neobično, rekao nam je dr. Tadić koji je do prije nekoliko dana u laboratorijima na fakultetu svojim tropskim zmijama uključivao grijanje. Njima, naime, za razliku od »domaćih« zmija, godi viša temperatura tropskih krajeva, a gašenje grijanja značilo bi da su i u Zagrebu dosegnute tropske temperature.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prodaje se zmijski protuotrov opasan po život!</p>
<p> »Zmijski protuotrov nitko sebi ni u kom slučaju ne smije davati bez savjetovanja s liječnikom«, ponovio nam je nekoliko puta pojačanim glasom naš sugovornik s PMF-a dr. Zoran Tadić. Objasnio je da se protuotrov proizvodi iz konjske krvi posebnim biokemijskim i imunološkim metodama, te u slučaju da je netko alergičan a da to ne zna te sâm sebi uštrca serum, u roku od nekoliko minuta može se pojaviti anafilaksa - po život opasan poremećaj koji vrlo lako može dovesti do smrti. </p>
<p>Svi oni koje zmija ugrize, poručuje dr. Tadić, trebali bi se javiti u ambulantu Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević. No, to ipak ne sprečava ljekarne da bez recepta, po cijeni od 129 kuna, i dalje prodaju protuotrov koji može biti - opasan po život. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nagrađeni najuzorniji đaci iz 31 osnovne škole</p>
<p>Drugu godinu za redom u petak su dodijeljena priznanja najuzornijim učenicima zagrebačkih osnovnih škola. Akciju koja nosi ime »Dobrim građanstvom protiv nasilja« organiziraju zajednički Socijaldemokratski forum žena SDP-a grada Zagreba, Klub drevnih Zagrepčana »Zagreb 1899« i Turistička zajednica grada Zagreba. Ove je godine u njoj sudjelovala 31 škola. U gotovo svim školama nagrađen je najuzorniji đak petog, šestog, sedmog i osmog razreda, dok su neke škole nagradile i učenike nižih razreda. Posebnu nagradu, Super-uzorni đak, dobio je naj-đak svake škole, rekao nam je Vlado Korbar jedan od organizatora akcije. </p>
<p>Sljedeće godine ovom projektu priključit će se još barem dvadesetak škola. Cilj je smanjiti nasilje i potaknuti sve mlade da njeguju dobre navike i običaje, da se međusobno više uvažavaju i budu tolerantni te da učine Zagreb građanski uljuđenim. U novoj školskoj godini akciju će pratiti i dječji časopisi Modra lasta i Smib. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bandić traži drugu lokaciju za benzinsku u Horvaćanskoj</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, pročelnik za prostorno uređenje i graditeljstvo Davor Jelavić i Slavko Dakić, savjetnik gradonačelnice, primili su u petak predstavnike Vijeće četvrti Trešnjevka jug i stanovnike Jaruna, kako bi razgovarali o izgradnji benzinske crpke na Jarunu. Milan Bandić obavijestio je prisutne da je od petka upravo on zadužen za rješavanje problema nastalih pri izgradnji te benzinske postaje, te da je već okupio tim ljudi koji traži zamjensku lokaciju. »Učinit ćemo sve da se pronađe zamjenska lokacija«, rekao je Bandić. Savjetnik Dakić doda je kako postoji veliko zanimanje za lokacije na kojima bi se mogle graditi benzinske postaje. </p>
<p>Izgradnja benzinske crpke usprkos volji stanovnika mogla bi imati nesagledive političke posljedice, istaknuo je Bandić te na kraju dodao kako će se »problem riješiti, uz više dobre volje i zalaganja«.</p>
<p>Građani će pak, rekli su, nastaviti s prosvjedovanjem protiv izgradnje, a akcija je u petak na gradilištu obilježena i izložbom radova pod nazivom »Zagreb voli vodu - voda voli Zagreb«. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Štandovi na Svetom Duhu za Antunovo</p>
<p>»Ja te žarko ljubim, žarom srca svog, ne ostavljaj me samog, ljubavnika tvog«. Tako piše na licitarskom srcu, jednom od poklončića koji su se u petak prodavali na štandovima u Ulici Sveti Duh, prema Crkvi sv. Ante, povodom prošćenja i Antunova. Prodavač Darko Sabol rekao nam je da od licitarskih suvenira bolje ide prodaja medenjaka po 10 kuna. Zagrepčanku Mirjanu zatekli smo nakon mise dok se osvježavala gvircom. »Pijenje gvirca, pića na bazi meda, običaj je koji sam usvojila još kao mala, kad sam s roditeljima išla na prošćenja«, otkrila nam je Mirjana.</p>
<p> Mlada prodavačica Marina Grgić, koja je radila na štandu sa svijećama s likom svetog Ante, istaknula je da je na Antunovo običaj kupovati ljiljane. Otkrila nam je da se najveća fešta očekuje u obližnjim kafićima navečer, nakon mise u 19 sati. Dvanaestogodišnji Josip Čibarić, koji zbog velike vrućine u petak nije imao nastave, iskoristio je taj dan da pomogne prodavati likove anđelčića i slične figurice. </p>
<p>Starije prodavačice komentirale su da je ranijih godina na Antunovo ovdje znalo doći toliko ljudi da ni igla nije stala, dok je sad interes puno manji. Vozači koji su u petak išli u Opću bolnicu Sveti Duh rekli su nam da bi sljedeće godine štandove trebalo postaviti malo dalje, a ne uz samu cestu i po njoj, što otežava promet. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Psihomodo pop koncertom proslavio 20. rođendan</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Velikim slavljeničkim koncertom u prepunoj dvorani Studentskog centra u četvrtak navečer skupina Psihomodo pop je proslavila 20. obljetnicu svog postojanja, a ako je suditi po energiji koju je band prikazao tijekom svirke, ne treba iznenaditi ako na sceni potraju još toliko. </p>
<p>Već od uvodne stvari »Telegraf Sam«, koja je krenula čak sat i pol vremena nakon predviđenog početka koncerta, vidjelo se kako su se Gobac i dečki iz banda zaželjeli svirke, te su to uredno demonstrirali tijekom dvosatnog koncerta za vrijeme kojeg su izvodili svoje najveće hitove s brojnih albuma. Prepuna dvorana SC-a je gotovo cijelo vrijeme bila pred usijanjem, a mnogobrojna uglavnom mlađa publika reagirala je na sve podražaje s pozornice potvrđujući kako je Gobac još uvijek vrhunski manipulator koji itekako dobro zna podići atmosferu. Unatoč paklenoj vrućini koja je vladala u dvorani zbog velikog broja posjetitelja i loše klime, svi prisutni su bili dobro raspoloženi, te je cijela dvorana plesala i pjevala uglas s Gopcem. U jednom trenutku se Psihomodo popu na sceni pridružio književnik Davor Slamnig koji je na nekoliko pjesama odsvirao gitaru kao vraćanje usluge Gobcu za ilustraciju naslovnice za nedavno objavljenu knjigu. Uz Slamniga, posebne gošće na koncertu su bile i djevojke iz kvarteta Divas.</p>
<p>Na kraju koncertom svi mogu biti zadovoljni jer su Psihići na dostojan način proslavili rođendan, a publika je počašćena odličnom svirkom. Zamjerke koncertu vezane su uz nepostojanje bilo kakve klime, bezobrazno devedesetminutno kašnjenje koncerta, te uz bahato osiguranje koje je previše ozbiljno shvatilo svoj posao pa su novinari i fotoreporteri imali problema s ulaskom na koncert. </p>
<p>After party se nakon koncerta nastavio u kafiću teatra , a na njemu su se u ugodnoj atmosferi družili Mare Milin, Filip Šovagović, Kristijan Ugrina, Ranko Zidarić, Robert Perišić, Radoslav Jovanov Gonzo i brojni drugi prijatelji i ljubitelji Psihomodo popa. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prijatelji i obožavatelji odaju Pecku posljednju počast</p>
<p>LOS ANGELES, 13. lipnja</p>
<p> - Zvijezde Hollywooda, obožavatelji i prijatelji Gregoryja Pecka (87), koji je preminuo u četvrtak u svome domu, u petak su izražavali veliku tugu zbog odlaska filmske legende.</p>
<p>Obožavatelji Gregory Pecka okupili su se oko njegove zvijezde za hollywoodskom Šetalištu slavnih kako bi mu odali posljednju počast, dok su se njegovi prijatelji okupili u rezidenciji u Los Angelesu kako bi izrazili sućut njegovoj obitelji.</p>
<p>»Obitelj je šokirana, ne mogu vjerovati«, rekao je njegov agent Monroe Friedman dodavši: »To je stvarno kraj jednog razdoblja«.</p>
<p>Brojni su posjetitelji došli u njegov dom u Los Angelesu izraziti sućut supruzi Veronique koja mu je bila životna pratilja 48 godina. Među njima su bili Peckov dugogodišnji prijatelj francuski glumac Louis Jordan i Larry Gelbart, redatelj televizijske serije »M.A.S.H« i autor komedije »Tootsie«. Sućut je došla izraziti i kći Franka Sinatre Tina.</p>
<p> Na Hollywood Boulevardu, na Šetalištu slavnih, Peckovu zvijezdu obožavatelji su prekrili cvijećem.</p>
<p>Politički dužnosnici, među njima i demokratski guverner države Kalifornije Gray Davis, također su se okupili da bi odali počast oskarovcu Pecku.</p>
<p> Osim filmske karijere Gregory Peck bio je i politički aktivan i njegovo se ime spominjalo kao ime mogućeg demokratskog kandidata za guvernera Kalifornije.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Elvisovi osobni predmeti izloženi u Liverpoolu </p>
<p>LONDON, 13. lipnja</p>
<p> - Jedna od najvećih zbirki osobnih predmeta Elvisa Presleyja izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući otiske prstiju i njegov omiljeni motor, od subote će biti izložena u Liverpoolu. </p>
<p>Izložbu je osmislio tim muzeja Beatles Story zbog Elvisova utjecaja na skupinu iz Liverpoola. </p>
<p> »Ovo je sjajna izložba za sve one koji su zainteresirani za glazbenu povijest«, izjavio je u srijedu Elvisov polubrat David Stanley koji čita audio zapis obilaska izložbe. </p>
<p> Izložba je nazvana »Elvisovi otisci« i uključuje njegov omiljeni motor Harley Davidson, zlatni Mercedes, odijela s nastupa i dokumente s Elvisovim rukopisom. </p>
<p> Izloženi otisci prstiju uzeti su s Elvisove dozvole za nošenje oružja. Sve izloške posudila su dva privatna kolekcionara. </p>
<p>»Elvis je imao velik utjecaj na Beatlese«, izjavio je ravnatelj Jerry Goldman. Dodao je da je John Lennon izjavio kako prije Elvisa nije bilo ničega. </p>
<p> Glasnogovornica izložbe izjavila je da je to prava prilika za Elvisove obožavatelje da vide njegove osobne predmete izvan SAD-a. Izložba će trajati dok god bude zanimanja za nju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U ponedjeljak kreće »Jackpot« Nove TV</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Dugo najavljivani kviz Nove TV »Jackpot« započinje s emitiranjem u ponedjeljak, 16. lipnja, a prikazivat će se svakodnevno od ponedjeljka do petka u 20.05 sati.</p>
<p>Iako je početak kviza najavljen još za prošli ponedjeljak, do početka emitiranja dolazi tjedan dana kasnije, ali Nova TV već je navikla gledatelje na takve stvari. Ako su mogli pompozno najavljivani »Red Carpet« emitirati bez svoje najveće zvijezde Tironija, kojeg su k tome birali isključivo za voditelja te emisije, teško da išta više može iznenaditi njihove gledatelje. </p>
<p>»Kako smo taj vikend krenuli s dosta novih projekata, odlučili smo s kvizom pričekati tjedan dana da ne bi previše opteretili naše gledatelje«, objašnjavaju na Novoj razloge kašnjenja kviza. </p>
<p>Kviz je zamišljen kao dinamični, dvadesetminutni interaktivni projekt, a iako se do sada spekuliralo s imenima iz »Story SuperNova Showa«, na kraju je odlučeno kako će voditeljski dio odrađivati Rene Bitorajac i Vinko Štefanac. Iako su se uglavnom svi mediji složili kako bi Tironi bio odličan voditelj nekakve kontakt emisije, a i on sam je nekoliko puta izjavio da bi volio voditi nešto poput kviza, bilo je za očekivati da će upravo on dobiti voditeljsku ulogu, no na Novoj TV su očito mislili drugačije. Naravno, ukoliko se situacija ne promijeni u idućih par dana što je na osnovu dosadašnje prakse moguće očekivati. </p>
<p>U kvizu će gledatelji svojim znanjem krenuti u osvajanje glavnog zgoditka - Jackpota, čija je početna vrijednost 10 000 kuna, a tijekom emisije će se povećavati. Do njega se može stići preko četiri pitanja različite težine i najtežeg - jackpot pitanja.</p>
<p>S Nove TV su također demantirali novinske napise o novom krugu audicije za »Red Carpet« navodeći kako voditelje već imaju, te da takvo što ne bi imalo smisla. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Princ Harry školu završio tek u četvrtak</p>
<p>LONDON, 13. lipnja</p>
<p> - Princ Harry završio je u četvrtak školovanje na jako »otmjenoj« privatnoj engleskoj školi u Etonu, nakon zadnjeg ispita iz zemljopisa, iako su britanski mediji najprije izvještavali kako će treći po redu prjestolonasljednik školu završiti u utorak, dva dana ranije. Harry će se najrpije godinu dana odmoriti, a potom bi se trebao upisati na uglednu vojnu akademiju Sandhurst, gdje će možda započeti vojnu karijeru.</p>
<p>Pojedinosti o tome što će princ raditi tijekom godine odmora neće biti poznate do rujna.</p>
<p> Da bi se upisao na Sandhurst princ Harry prvo treba položiti ispit, a zatim ući u izbor prijamnog odbora.</p>
<p> Bude li Harry doista profesionalni vojnik, bit će drugi član kraljevske obitelji koji je krenuo tim putem, 42 godine nakon princa Michaela od Kenta.</p>
<p> Zahvaljujući A-levels (odgovara našoj maturi) u umjetnosti i zemljopisu kojima je dodatno obogatio svoj životopis, Harry kojemu je 18 godina, već je za petogodišnjeg boravka u Etonu pokazao svoje zapovjedničke sposobnosti. </p>
<p> Pošto je u svibnju bio promaknut u najviši čin u sklopu školskog zbora kadeta, tj. u čin časnika, princ Harry predvodio je na godišnjem školskom mimohodu vod od 48 svojih drugova iz istog naraštaja. To je s divljenjem pratio njegov otac, i sam bivši časnik u kraljevskoj mornarici.</p>
<p> Harry, koji bi mogao izabrati vojnu karijeru pod zastavom Welsh Guards, trebao bi se najprije upisati na Sandhurst, jednu od najstarijih vojnih akademija na svijetu.</p>
<p> Nakon 44-tjedne obuke učenici te škole dobivaju čin časnika. U Kraljevskoj vojnoj akademiji Sandhurst, utemeljenoj 1947., školovao se jordanski kralj Hussein i sultan Bruneja.</p>
<p> Princ Harry će u Sandhurstu ići i stopama Dodija al Fayeda u čijem je društvu bila njegova majka Diana kada je u kolovozu 1997. smrtno stradala u automobilskoj nesreći. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Iskušenja oslobođenog gledatelja</p>
<p>Izložbom fotografija »Uzorci vidljivosti« u hrvatskome paviljonu predstavljaju se Boris Cvjetanović i Ana Opalić / Tajvanski kustos Shu-Min Lin uspoređuje metaforu limba u zapadnoj i tajvanskoj kulturi </p>
<p>VENECIJA, 13. lipnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Sudeći prema broju stručne publike koja je došla na otvorenje 50. venecijanskoga biennala, namjera umjetničkoga ravnatelja Francesca Bonamija o pretvaranju te manifestacije u izložbu izložaba u potpunosti je uspjela. Osim projekata međunarodno priznatih kustosa kojima je ostvario dijalog među različitim umjetničkim koncepcijama, i nacionalni paviljoni pojedinih zemalja i dalje privlače pažnju. </p>
<p>Tako je jedan od zanimljivijih projekata realizirao tajvanski kustos Shu-Min Lin uspoređujući metaforu limba u zapadnoj i tajvanskoj kulturi. Limb kako ga opisuje Dante u Božanskoj komediji, jest predvorje pakla određeno za one koji čekaju spas. Takav opis pakla ne razlikuje se mnogo od onoga u tajvanskim izvorima, u spjevu Osam dijelova nebeskog zmaja. Upravo u toj sivoj zoni čekanja iskupljenja, odnosno spasa koji dobro opisuje tajvanske tranzicijske procese, nastali su i radovi četvero međunarodno aktivnih tajvanskih umjetnika. Svaki od njih je stvorio individualni, vizualni kod, osobni jezik limba.</p>
<p>Juan Goang-Ming u fotografskom radu Diskvalificirani grad predstavio je sablasnu viziju Tajpeia kao grada koji su napustili ljudi. Projekt Spavanje zamislila je Lee Mingwei pozivajući posjetitelje da provedu noć s umjetnicom, upozoravajući na razlike u korištenju fraza spavati i spavati s nekim, istodobno istražujući koncept susreta s potpunim neznancima.</p>
<p> Što će se dogoditi kada češnjak zamijeni novčanu valutu 2030. godine, duhovito je predstavio kroz multimedijski projekt Češnjak jednako bogati zrak Shu Lea Cheng. </p>
<p>Osim tajvanskoga, i portugalski je paviljon predstavljen zanimljivim projektom Pedra Cabrita Reisa, naslovljenim Duža putovanja, kojim umjetnik želi upozoriti da je umjetnost konstruiranja jedna od najvažnijih ljudskih djelatnosti. Isti umjetnik predstavljen je i u koncepciji Francesca Bonamija i Daniela Birnbauma Novi konflikti, i to projektom Odsutna imena. Taj rad zamišljen je poput monumentalne građevine bez otvora koja tajnovitošću poziva posjetitelje da zavire u unutrašnjost. Tamo ih očekuje ambijent ispunjen hladnim zrakom, što je na venecijanskih 35 stupnjeva Celzijusa više nego poziv na umjetničku kreaciju.</p>
<p>Osobito je važna činjenica da je Francesco Bonami ovogodišnjim Biennalom pokušao vratiti gledatelju »kontrolu«. Gledatelj je diktator koji kroz osobno iskustvo pokušava interpretirati pojedina izložena djela, oslobođen od bezličnoga koncepta umjetničke publike.</p>
<p> Prvo iskušenje oslobođenog gledatelja je projekt »Revolucije i kašnjenja« koji su osmislili kustosi Francesco Bonami i Daniel Birnbaum. A jedan od paradigmatskih djela je video rad Felixa Gmelina koji, uspoređujući situaciju iz 1968. i danas, postavlja pitanje gdje je nestala revolucija. Osim kustoskih koncepcija u Giardinima se i dalje nalaze nacionalne izložbe od kojih su se neke umjesto snova ili konflikata pretvorile u pravi košmar zbog dugotrajnog čekanja na ulaz.</p>
<p> Svakako valja istaknuti danski paviljon nazvan slijepim paviljonom sa sjajnim ambijentima i skulpturama Olafura Eliassona, njemački paviljon sa ciklusom fotografija Candide Höfer, britanski s radovima Chrisa Ofilija te japanski sa skulpturama Motohika Kodamija. Nakon razgledavanja kustoskih koncepata smještenih u Giardinima i Arsenalima, njih zajedno čak osam, valja razmisliti o svojevrsnom upozorenju koje su kustosi uputili ponovo moćnom posjetitelju na ulazu u talijanski paviljon, poželjevši posjetitelju sreću. </p>
<p> Naime, sve moguće interpretacije se sada nalaze u rukama i pogledu posjetitelja. No valja se zapitati da li posjetitelj može podnijeti takvu slobodu i da li će je znati pravilno iskoristiti. </p>
<p>Koncept nacionalnih paviljona i dalje privlači pažnju publike. Hrvatski paviljon se otvara u petak na večer, a ove godine smješten je u Muzeju Fortuni. U odabiru Leonide Kovač, na izložbi pod nazivom »Uzorci vidljivosti« svojim fotografijama predstavljaju se Boris Cvjetanović i Ana Opalić.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Luki Dragiću Vjesnikov »Dujšin«</p>
<p>Kreacije Luke Dragića odlikuje zrelost svojstvena glumcima s velikim iskustvom i originalna interpretacija što se kloni klišeja kojima su mladi glumci često skloni upravo na početcima karijere / Spreman na pozornici odgovoriti najzahtjevnijim izazovima, smiono ulazi u dijalog s dramskim predloškom i čini ga bliskim te razumljivim dijelom naše stvarnosti.</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Za uloge Arkadija Nikolajeviča Kirsanova u predstavi »Očevi i sinovi« zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta i za ulogu Melchiora Gabora u predstavi »Proljetno buđenje« zagrebačkog Teatra ITD, mladi glumac Luka Dragić nagrađen je prestižnom Vjesnikovom nagradom za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« za godinu 2002. Odlučio je to većinom glasova ocjenjivački sud u sastavu: Ivica Buljan, Goran Grgić, Ivica Kunčević (predsjednik), Anja Šovagović Despot i Dubravka Vrgoč. </p>
<p> Posljednjih sezona u hrvatskome kazalištu javljaju se naraštaji glumaca iznimne energije, inteligencije i prodornosti. Krasi ih predanost poslu, analitičnost i spremnost raznolikim istraživanjima. Luka Dragić jedan je od ponajboljih. U svojoj prvoj profesionalnoj sezoni taj mladi glumac nastupio je na pozornicama triju kazališta - od zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta i Dramskoga kazališta »Gavelle« do Teatra ITD. U sva tri s ozbiljnim, posve različitim i zahtjevnim zadatcima, ali i s istom kazališnom znatiželjom, onom pomoću koje se još uvijek mogu pomicati granice kazališne umjetnosti, i to u vremenu po mnogo čemu nesklonom kazalištu.</p>
<p>Kreacije Luke Dragića odlikuje zrelost svojstvena glumcima s velikim iskustvom i originalna interpretacija što se kloni klišeja kojima su mladi glumci često skloni upravo na početcima karijere. Spreman na pozornici odgovoriti najzahtjevnijim izazovima, smiono ulazi u dijalog s dramskim predloškom i čini ga bliskim te razumljivim dijelom naše stvarnosti. Stoga se likovi koje interpretira, u dojmljivim poveznim glumačkim lukovima, mogu očitati i kao naši suvremenici</p>
<p> U ulozi Arkadija Nikolajeviča Kirsanova, u uprizorenju drame »Očevi i sinovi« Briena Friela po Turgenjevljevu romanu, pokazao je kako superiorno i analitički pristupa liku iz tradicionalnoga realističkog repertoara s modernim otklonom, rafiniranim pristupom i svježinom buntovnika. </p>
<p>U ulozi Melchiora Gabora u »Proljetnom buđenju« Franka Wedekinda Dragić pokazuje spremnost za izazove drukčije vrste. Riječ je o kreaciji koja objedinjuje zadanosti srednjoeuropske dramaturgije s početka 20. stoljeća s radikalnim interpretativnim tehnikama, katkada bliskima performanceu. Atraktivnost njegove kreacije iznalazi se upravo u spoju dvaju glumačkih prosedea, čime se ostvaruje susret dvaju vremena u cjelovitosti Dragićeva umjetničkog iskaza.</p>
<p>Mladenački stil Luke Dragića nije samo stvar svježine. Njega, kao najbolje glumce, resi vrhunska dikcija, ali i iznimna tjelesna spremnost. Elementi su to koji se nameću kao vrijednosti naspram površnosti, a kazalištu i glumačkoj profesiji, osobito kod mladih, vraćaju snagu intelektualnog izazova. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Alkestida« ne može u Vilu Dalmacija</p>
<p>SPLIT, 13. lipnja</p>
<p> - Splitsko Hrvatsko narodno kazalište primilo je dopis Gradskog poglavarstva i dogradonačelnika Mira Buličića u kojem stoji da Vila Dalmacija više nije na raspolaganju kazališnim potrebama, odnosno da se u njoj više ne mogu izvoditi predstave.</p>
<p> Festival Splitsko ljeto time će izgubiti jedan od najatraktivnijih prostora za igru, ali i scenu za premijernu izvedbu Euripidove drame »Alkestida« u režiji Zlatka Svibena, koja je u okviru ovogodišnjeg Ljeta trebala biti izvedena u dvorištu Vile. Želja autorskog tima »Alkestide« bila je da se taj komad postavi u Poljicima, mitskom i povijesnom mjestu u dalmatinskom zaleđu, ali je ideja brzo otpala zbog tehničkih problema. Prijedlog o selidbi predstave na otok Brač također nije dugo opstao, a nakon zabrane postavljanja u Vili Dalmacija Euripidova drama premijeru će najvjerojatnije doživjeti u kazališnoj zgradi.</p>
<p> Intendant splitskoga HNK Milan Štrljić žali što Splitsko ljeto nakon punih deset godina gubi ambijentalni kazališni prostor. Šteta je, ističe Štrljić, što Grad nema sluha za kazališne potrebe i velika je šteta uskratiti građanima zadovoljstvo da u jednom takvom prostoru uživaju u stvaranju kazališnih predstava.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tizianova izložba u Pradu </p>
<p>MADRID, 13. lipnja</p>
<p> - U muzeju Prado u Madridu cijelo će se ljeto moći razgledati velika izložba Tiziana (1488.-1576.) koja obuhvaća 65 njegovih djela, što je najveća retrospektiva talijanskog slikara nakon one u Veneciji 1935.</p>
<p> Izložba su ovih dana otvorili princ Felipe, nasljednik španjolske krune, i talijanski dopredsjednik vlade Gianfranco Fini, a trajat će do 7. rujna u središnjoj galeriji madridske pinakoteke. Ona bi trebala biti »jedan od glavnih kulturnih događaja ovog ljeta u Europi«, kaže ravnatelj Prada Miguel Zugaza.</p>
<p> Retrospektiva Tiziana, »revolucionarnog slikara i najnaprednijeg čovjeka XVI. stoljeća«, kako kaže Zugaza, nastavak je velike izložbe s 43 njegova djela koja se proljetos održala u londonskoj Nacionalnoj galeriji, a vidjelo ju je tristo tisuća posjetitelja.</p>
<p> Okosnicu ove kronološke izložbe čini trideset pet Tizianovih slika koje su vlasništvo Prada, uz slike posuđene od drugih velikih muzeja kao što je Nacionalna galerija (pet djela), bečki Muzej povijesti umjetnosti, pariški Louvre, Nacionalna umjetnička galerija iz Washingtona i nekoliko talijanskih muzeja, među kojima su i Uffizi iz Firence s remek-djelom »Venera Urbinska«, koje je prvi put izloženo izvan Italije.</p>
<p> Izbor 65 djela ponuđenih javnosti je »praznik za oči koje mogu vidjeti neka od najljepših djela u povijesti umjetnosti«, rekao je Miguel Falomir, direktor izložbe.</p>
<p> Nakon izložbe posvećene Vermeeru i nizozemskom interijeru koja je trajala od veljače do svibnja, ovo je druga velika izložba ove godine u Pradu, za kojom će na jesen doći monografijska izložba Edouarda Maneta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zagrebački arhitekti izlažu u New Yorku </p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK, 13. lipnja</p>
<p> - Izložba novih arhitektonskih rješenja za otvorene prostore prestižnog Instituta Van Alen otvorena je u četvrtak u New Yorku, a na njoj, uz poznata svjetska imena, sudjeluju i hrvatski arhitekti iz Zagreba. Izložba pod nazivom »Open« predstavlja nova arhitektonska rješenja iz cijeloga svijeta za javne prostore. Arhitekti Studija 3LHD iz Zagreba, Silvije Novak, Saša Begović i Tatjana Grozdanić, predstavljaju rješenje Mosta branitelja u Rijeci. Riječ je o važnoj izložbi na kojoj su arhitekti iz cijeloga svijeta izložili tridesetak objekata koji pokazuju nova rješenja za život u gradovima. Ova izložba suvremenih javnih prostora koji se tek rade, u gradnji su ili su nedavno dovršeni, predstavlja najinovativniju arhitekturu, okoliš i urbani dizajn iz gradova diljem svijeta. Na izložbi su pokazani i Gradska vijećnica u Londonu, Nacionalna opera u Oslu, Institut suvremene umjetnosti u Bostonu, Muzej umjetnosti u Tokiju i spomenik ubijenim židovima u Berlinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Opera HNK na festivalu u Miskolcu</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Opera zagrebačkoga HNK 17. lipnja gostuje na Trećem međunarodnom opernom festivalu u Miskolcu u Mađarskoj. Na tom je festivalu zagrebačka Opera 2001., kada su moto festivala bili Bartok i Verdi, izvela operu »Nabucco« Giuseppea Verdija. Ove su godine moto festivala Bartok i Mozart. Opera zagrebačkoga HNK izvest će predstavu »Idomeneo« Wolfganga Amadeusa Mozarta, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege te u režiji Heberta Kapplmuellera i Lise Strumpfoegger. Nastupit će Miljenko Đuran u naslovnoj ulozi, Tvrtko Stipić (Idamante), Adela Golac Rilović (Ilia), Dubravka Šeparović Mušović (Electra), Stjepan Franetović (Arbace), Sotir Spasevski (Veliki svećenik), Luciano Batinić (Glas) te zbor i orkestar Opere HNK u Zagrebu. Uz zagrebačku Operu na festivalu sudjeluju sve mađarske opere te opere iz Tallina, Beograda i Hamburga. U okviru festivala održava se i mali festival »Čarobne frule« Wolfganga Amadeusa Mozarta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zagreb dobiva 13 kino dvorana </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Zagreb će krajem rujna dobiti 13 novih kino dvorana. To je rečeno na susretu s novinarima u petak na kojem je predstavljen projekt CineStar Zagreb, prvi multipleks kino u Hrvatskoj i jedan od najvećih u ovom dijelu Europe. Okupljenima u hotelu Opera predstavljen je CineStar Zagreb uz nazočnost vlasnika novoosnovane joint venture kompanije Blitz-CineStar, Heinera Kiefta i Hrvoja Krstulovića. CineStar Zagreb je prvi naš stvarni multipleks s 13 kino dvorana i 2954 mjesta, a otvara se koncem rujna u poslovno-trgovačkom kompleksu »Branimir«, na mjestu nekadašnje tvornice »Josip Kraš« u Branimirovoj ulici. CineStar je njemačka prikazivačka kompanija, peta po veličini u Europi koja broji 104 kina s 673 platna kino u Njemačkoj, Švicarskoj, Nizozemskoj, Italiji, Austriji i Češkoj. U istom kompleksu uz trgovački centar i multipleks kina bit će otvoren i hotel s 151 sobom s četiri zvjezdice koji će biti u sklopu Arcotela, dakle austrijskih lanaca hotela. </p>
<p>Br. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Blažević odstupio, Jurčević novi trener Dinama </p>
<p>»Ostao sam zaprepašten kad nam je Blažević najavio odlazak iz Dinama. Pa, samo smo dan ranije zajedno gledali naše juniore i bili raspamećeni od sreće« / »Neugodno sam iznenađen Ćirinim istupima u medijima. Radi se o već nekoliko puta viđenom scenariju. Ne znam zašto mu sve to treba i zašto odlazi na takav način. Želi ispasti žrtva, a to ne stoji!«, kaže Zdravko Mamić</p>
<p>T%:ZAGREB, 13. lipnja - Miroslav Blažević više nije trener Dinama! Maksimirsku će momčad u novoj sezoni predvoditi donedavni trener Zagreba Nikola Jurčević. Je li takav nagli obrat, kakav je u petak uzdrmao Maksimir, doista iznenađenje? Jest, ali samo djelomično... Urušavanje prijateljskog (i interesnog) mosta koji je spajao Ćiru i dopredsjednika Zdravka Mamića, počelo je još krajem prošle godine, nakon što je Dinamo ispao iz domaćega kupa, a kulminacija je uslijedila ovog petka. U kategoriju neočekivanog jedino bismo mogli ugurati brzinu kojom je nastao rez na maksimirskoj klupi. Ćirin odstup i Jurčevićev dolazak dogodili su se unutar samo nekoliko sati. </p>
<p> - U nedjelju, uoči humanitarne utakmice Dinama i Hajduka, Blažević nas je izvijestio o tome da želi okončati svoj posao i boravak u Dinamu, naglasio je Mamić. - Ostao sam zaprepašten, pogotovo zato što smo dan ranije otvoreno razgovarali i što smo se dogovorili da ćemo organizirati konferenciju za novinare na kojoj ćemo oštro negirati bilo kakva naklapanja o Blaževićevu odlasku. Pa, nama nije bilo niti u peti da bi doista mogao otići. Evo, te smo subote razgovarali s mnogo entuzijazma o novoj sezoni. Zajedno smo gledali završnicu juniorskog turnira »Mladen Ramljak« i oduševljavali se igrom naših mladih nogometaša. Ma, bili smo raspamećeni od sreće! A onda je u nedjelju Blažević načinio »salto mortale«! </p>
<p> Mamić pritom želi naglasiti navodni gospodski razlaz s dosadašnjim trenerom. No, teza o džentlmenskom raskidu suradnje propala je nakon nedavnoga Ćirina istupa u javnosti, u kojem je vrlo oštro govorio o sadašnjoj Upravi.</p>
<p> - Ćirino uručivane otkaza našem klubu ujedno znači da smo u doista neugodnoj situaciji. Pritom odbacujemo sva nagađanja da je Blaževiću netko radio iza leđa, da su ovdje postojale nekakve urote protiv njega! Ma, i javno sam govorio da Blaževiću ne bismo dali otkaz čak niti da s Dinamo ispadne u drugu ligu! Dakle, nitko nije tjerao Blaževića i tu se radi o zamjeni teza... Nama je doista žao što se odlučio na takav korak, a sad nam samo preostaje okrenuti novi list.</p>
<p> Dinamov dopredsjednik tvrdi da Blažević nikome u klubu nije otvoreno rekao razloge svog odlaska. Je li možda problem u tome što u prvoj Dinamovoj momčadi igra tek jedan član Mamićeve menadžerske agencije? Naposljetku, tu je tezu i sâm Ćiro nerijetko znao provući u javnosti. </p>
<p> - Agencija? Ne bih polemizirao na tu temu, ne bih se želio spuštati na tu razinu komunikacije. Ponavljam, dogovorili smo se o gospodskom razlazu, ali sam poslije ostao neugodno iznenađen njegovim istupima u medijima. Radi se o već nekoliko puta viđenom scenariju. Ne znam što mu sve to treba i zašto odlazi na takav način. Želi ispasti žrtva, a to ne stoji! </p>
<p>S jedne strane Blažević govori da nije osjećao potporu klupske Uprave, a s druge Mamić tvrdi posve suprotno.</p>
<p> - Pokušao sam ga razuvjeriti, željeli smo da ostane u Dinamu. Evo, Blažević je bio plaćen na specifičan način, a mi smo mu, i bez prethodnog dogovora ili obećanja isplatili 50.000 eura nagrade za osvojeno prvenstvo. A što se tiče nedostatka potpore... Ne znam zašto je izabrao baš takav način komunikacije. No, ponosni smo što smo imali njega za trenera i ostajemo u prijateljskom odnosu i ljubavi. Ako netko želi drukčije, mi tu ništa ne možemo, to je samo njegov izbor, zaključio je Mamić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Maksimirski »Petak 13.«</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Kultni horror-serijal iz sredine 80-ih godina, »Petak 13.«, filmskim poklonicima ponajviše ostaje u sjećanju po završnoj sceni u kojoj glavni negativac beživotno leži okovan utezima na dnu jezera. I dok redatelj Rob Hedden gledateljima sugerira kako je filmski hladnokrvni ubojica napokon skončao svoj put, tada se uz zaglušujuće glazbene šok-efekte otvaraju oči naoko dokusurenoga glavnog lika. Na sličan način završava gotovo svaki nastavak ovoga serijala, pa je tako i nastao popularni najavni slogan »Jason is still alive!«... A događaji, kakvi su u posljednje vrijeme zapljusnuli maksimirske salone kulminirali su upravo na zanimljiv datum - petak 13.</p>
<p> Naša asocijacija na spomenuti horror nije niknula samo zbog naslova. Štoviše, katkad nam se nameće pitanje je li, zapravo, Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić - »maksimirski Jason«! Nakon svih svojih, i to vrlo čestih i žestokih obračuna protiv »svih i svakoga«, uvijek ostane čitav. I kada se čini da je dobio završni udarac, on baš poput Jasona - progleda na dnu jezera!</p>
<p> Mamićeve amplitude u ponašanju sve su teže probavljive, a imalo civiliziranija sredina u njegovom bi slučaju odavno potrošila sve zalihe tolerancije. Prijetnje pojedinim novinarima ubojstvom, sve češća obračunavanja s donedavnim suradnicima, kontinuitet sudjelovanja u raznim verbalnim, pa i fizičkim obračunima, naglašeno sirovi i neprihvatljiivi rječnik u njegovoj javnoj komunikaciji... Sve se ove »eskapade« (Mamićev omiljeni termin) svjetlosnom brzinom isprepliću s onom drugom njegovom karakternom crtom, koja zadire u posve drugu krajnost. Dinamov je dopredsjednik, naime, nerijetko vrlo servilan u komunikaciji sa svojim suradnicima, katkad čak i do razine neukusa. Naposljetku, na takvo što se požalio i sam Blažević, tvrdeći da je njegov kum naglašeno slatkorječiv, ali se ubrzo potom transformira u žestokoga kritizera. Tako se, recimo, Ćiro požalio kako ga Mamić iza leđa osporava i u nogometnome smislu.</p>
<p> Manje je bitno to što se Mamić ponaša poput kakvog horror-junaka, ali je i te kako bitno što je od Dinama i Maksimira stvorio sofisticiranu verziju Heddenovoga serijala. Uostalom, i kulisa najvećega zagrebačkog stadiona bi sjajno mogla poslužiti za snimanje kakvoga novog nastavka »Petka 13.«(čak se i izgled stadiona uklapa u taj žanr).</p>
<p> »Nitko od nas ne odlazi iz Dinama!«. Tako je Miroslav Blažević govorio još prije samo mjesec dana. U Vjesniku smo još prije tri mjeseca pisali o prvim naznakama razilaženja dva maksimirska autoriteta. </p>
<p>- Kamo bismo stigli kad bismo svi imali isto mišljenje, govorio je tada Ćiro. - Uz različite ideje i diskusiju možemo samo doći do još boljega rješenja. Najvažniji ljudi u klubu ipak su predsjednik Mirko Barišić i dopredsjednik Zdravko Mamić. Oni odlučuju, ali ipak uvažavaju i ono što ja kažem.</p>
<p> Blažević je, eto, u jednom dijelu bio u pravu. Predsjednik i dopredsjednik su doista uvažili ono što Ćiro kaže - uvažili su njegovu ostavku! Pa, iako sam Mamić uporno tvrdi da je pokušao razuvjeriti Ćiru i nagovoriti ga na ostanak u Dinamu, sumnjamo da je u te svoje pokušaje utrošio mnogo energije. Možda i zato što Ćiru smatra preplaćenim. Mamić je, naime, jednom prilikom priznao da je klub za Blaževićev ugovor izdvojio oko 500.000 eura. Sve u svemu, u onome svom izlaganju Ćiro je ipak pogriješio u jednome detalju. Pogriješio je u kategorizaciji najvažnijih ljudi u klubu, gdje je na prvo mjesto gurnuo predsjednika Mirka Barišića. Posljednji su događaji otkrili (ili samo potvrdili) tko je u ovome trenutku apsolutni maksimirski vladar.</p>
<p> Primjerice, prije otprilike dva mjeseca Mamić je Dinamovoga trenera javno upozorio. I to s potpunim pravom:</p>
<p> - Ćiro, ti si samo trener i bavi se svojim poslom. Ne miješaj se u druge teme.</p>
<p> Mamić je to učinio prilikom nekih Ćirinih političkih diskusija pred novinarima. Prve naznake eventualnoga razdora između Mamića i Ćire primijetili smo nedugo nakon što je Dinamo ispao iz hrvatskoga Kupa, kada ga je u osmini finala izbacio Kamen-Ingrad. Mamić je tada ispalio upozoravajuću rečenicu prvom treneru:</p>
<p>- U klub smo doveli najbolje igrače. Sve što vrijedi u hrvatskom nogometu doveli smo u Dinamo! Osim nekoliko igrača koji su u Hajduku... Pa, što još da učinimo!? Zato vas molim da ubuduće, za slabe rezultate, kritizirate struku, a ne Upravu!</p>
<p> U prijevodu: kritizirajte Ćiru! Vidljivo je, eto, da je Mamić pred određenim auditorijem nerijetko znao verbalno okrznuti Ćiru (i kad treba i kad ne treba), želeći time valjda slikovito dati do znanja kakav je raspored u klupskoj hijerarhiji. Tako je, primjerice, nakon pobjede protiv Rijeke treneru sugerirao da neosporno sjajni Mujčin »ubuduće mora igrati«. S druge strane, Ćiro je, barem u javnosti, uvijek nastojao amortizirati medijske kritike upućene Mamiću.</p>
<p> Jasno je, eto, da je takva retorika Dinamovog dopredsjednika značila početak borbe maksimirskih autoriteta. Zapravo, nameće se pitanje je li tu uopće bilo ikakve borbe. Čini se da je Blažević otišao bez ispaljenoga metka, pa sad možemo parafrazirati spomenutoga Heddena: »Mamić is still alive«!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb preuzima Kranjčar?! </p>
<p>Kako u svakom zlu ima i nešto dobroga, Jurčevićev bi odlazak u klub u kojem se već vidio Zlatko Kranjčar trebao potaknuti Cicin povratak u Zagreb, bude li vodstvo kluba željelo prihvatiti Ininu izdašnu spasonosnu injekciju </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - U raspadnutoj Kranjčevićevoj, rastrganoj bitkama oko većinskog broja mjesta u upravi i skupštini kluba, i da hoćete ne znate od koga biste potražili komentar o činjenici da je Nikola Jurčević napustio Zagreb i postao trener Dinama. A u kuloarima se šuška kako bi ga mogao zamijeniti - Zlatko Kranjčar. Ipak, budući da direktor kluba Pero Šarić i dalje barem formalno figurira kao službena klupska osoba, zabilježili smo njegov (očekivani) komentar: </p>
<p>- Ovo mi je prvi glas! No, ako se dogodilo, drago mi je da je mladom treneru ukazano povjerenje voditi klub kao što je Dinamo. No, istodobno mi je i žao što je Jurčević otišao iz kluba u kojem je savjesno obavljao svoj posao. </p>
<p>Čovjek koji je nedavno pozdravio odlazak u Dinamo jednog od najboljih Zagrebovih igrača Hrvoja Štroka, iako prije toga ništa nije poduzeo da ga zadrži ili barem na njemu nešto zaradi, očekivano je odgovorio i kada smo napomenuli kako Jurčevićev odlazak iz kluba nije iznenađenje. Naime, čelni Zagrebovi ljudi već mjesecima ne pokušavaju razgovarati o produljenju ugovora sa svojim najboljim igračima, pa tako ni s Jurčevićem, Zbog toga mu savjest može biti čista.</p>
<p> - Čak da je u Zagrebu sređenija situacija i da je s Jurčevićem nešto i dogovoreno, budite sigurni da bi objeručke prihvatio Dinamovu ponudu. Dinamo se u našim okvirima jednostavno ne odbija, zbori Šarić. </p>
<p>Dakako da je od Šarića na pitanje kako dalje, budući da Zagreb već za osam dana starta u Intertoto kupu, iluzorno očekivati odgovor. A ništa se ne može doznati ni od predsjednika kluba Mire Marčinkovića, koji klupsku većinu ne želi prepustiti nekom drugom, pa ni Ini, čijim bi se sponzorstvom klub mogao dobro osvježiti, premda najavljuje da se zbog zdravstvenih i psihičkih razloga povlači s funkcije. Međutim, Ina ne želi odustati, a koliko smo shvatili čak joj s psihološke strane ide na ruku činjenica da je Jurčević otišao. Znak je to da se klub hitno mora konsolidirati i ne smije se dopustiti da se igrači rasprše. Jurčevićevim se odlaskom zaista došlo do prekretnice. </p>
<p>Uspije li se Ina nagoditi s Marčinkovićem, mogući povratak Kranjčara može se shvatiti kao as iz rukava, na kojemu inzistira naš najveći prerađivač nafte. Trener koji je lani sa Zagrebom osvojio naslov prvaka bez sumnje nije spokojno primio saznanje da ga je Dinamo zaobišao u svom izboru. To ga sigurno dodatno motivira da pokuša ponoviti podvig, što je za Inu i njezine partnere i te kakav motiv da posegnu još dublje u džep. Vrijeme je da se u Kranjčevićevoj opet počne događati nešto značajno...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatska u finalu protiv Srbije i Crne Gore</p>
<p>Izabranici Zorana Roje odigrali su protiv moćnih Mađara upravo kako se i priželjkivalo od prve do posljednjeg sekunde, mirnom i kolektivnom igrom Hrvati su nadjačali individualnu kvalitetu te brzinu i okretnost mađarskih vaterpolista</p>
<p>KRANJ (Od Vjesnikova izvjestitelja), 13. lipnja</p>
<p> - Hrvatska je u finalu vaterpolskog Europskog prvenstva. Iz vodenog rata protiv moćne Mađarske izašla je kao pobjednik. Vrhunsko taktički odigrana utakmica okrunjena je pogotkom Elvisa Fatovića 30 sekundi prije kraja utakmice za 10-9 (2-3, 3-3, 1-1, 4-2) slavlje. U nedjeljnom finalu sastat će se Hrvatska protiv Srbije i Crne Gore, koja je pobijedila Rusiju sa 11-7. S obzirom na našu igru protiv Mađarske možemo se nadati zlatnoj medalji.</p>
<p>Ideja izbornika Zorana Roje bila je igrati strpljivo, s dugim napadima držati rezultatsku ravnotežu. Pokušati mirnom kolektivnom igrom odgovoriti na individualnu kvalitetu, te <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i okretnost mađarskih vaterpolista. I ključ uspjeha bio je što je naša reprezentacija uspjela kontrolirati emocije i zamišljenu koncepciju provesti od prve do posljednje sekunde.</p>
<p>U prvoj četvrtini osjećala se nervoza u našoj igri te smo brzopleto rješavali igrača više. Mađari su, pak, bili aktivniji i poveli su s 3-1. Hinić je izvanrednim pogotkom sa dva metra prvu četvrtinu zaključio s 3-2. Otvaranje utakmice je najavilo hrvatsku pobjedu jer se vidjelo da znamo što hoćemo i da Mađare držimo u šahu. Ohrabrila nas je početkom druge četvrtine izvanredna Vićanova obrana Kasasevog udarca iz neposredne blizine te suparnička izbezumljenost kod prednosti igrača više. Ubrzo smo poveli 4-3 pogotcima Štritofa i Fatovića. A čvrstom obranom istjerali smo Mađare daleko od raspoloženog vratara Vićana. Uspjeli smo i zatvoriti prostor ispred suparničkog centra Molnara. </p>
<p>Nije nas pokolebao ni preokret kojeg je inicirao Kasas s dva uzastopna pogotka. Rezultatsku neizvjesno smo priželjkivali jer mađarska snaga kopni kada se utakmica ne razvija kako su priželjkivali. I makar je rasplet bio krajnje dramatičan, osjećalo se da su hrvatski vaterpolisti, kako se utakmica bližila kraju, moćniji te da će uspjeti doplivati do finala. U zadnjem napadu Mađari su imali igrača više, no u tim trenucima pokazala se golema želja Hrvata jer su dva udarca Benedeka i Birosa završila u blokovima naših igrača. Zaslužena pobjeda u najboljoj igri koja je razveselila mnogobrojne hrvatske navijače, kojima nije teško bilo doći do Kranja. Sigurno će ih mnogo više biti i u nedjelju.</p>
<p>• Gradski bazen u Kranju</p>
<p>HRVATSKA - MAĐARSKA 10-9 (2-3, 3-3, 1-1, 4-2)</p>
<p>HRVATSKA: Vićan, Gulić 1, Šimenc, Vranješ, Štritof 1, Smodlaka, Đogaš 1, Franković 2, Barač 1, Hinić 1, Fatović 3, V. Kobeščak, Volarević.</p>
<p>MAĐARSKA: Szecci, Madaras, Varga 1, Kasas 3, Vari, Kiss 1, Benedek 2, Fodor, B. Steinmetz, Molnar, Biros 2, A. Steinmetz, Kovacs.</p>
<p>SUCI: Filippo Rotunno (Italija), Erhan Tulga (Turska). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 8 (11), Mađarska 6 (13).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Elvis FATOVIĆ.</p>
<p>• Ostali rezultati, za poredak od 5. do 8. mjesta: Njemačka - Grčka 6-4, Španjolska - Slovačka 5-6; za 9. mjesto: Italija - Rumunjska 7-3: za 11. mesto: Nizozemska - Slovenija 7-4.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Iz Minska prema Sloveniji</p>
<p>»Naša je velika opasnost 'bolest prvaka'. Ne smije nam se dogoditi da bilo koji igrač pomisli da će pobjeda doći samo zato što je on svjetski prvak. Irfan Smajlagić i ja mnogo smo pričali s igračima ovih dana i mislim da je želja za pobjedom jača od sindroma prvaka«, kazao je izbornik Lino Červar</p>
<p>MINSK (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 13. lipnja</p>
<p> - U subotu (15 sati) šesti će se put ogledati rukometaši Hrvatske i Bjelorusije. U dosadašnjih pet dvoboja samo je jednom bilo neodlučeno, i to prvi put, dok su u iduća četiri slavili Hrvati. </p>
<p>Novom se slavlju naši nadaju i ovog puta, u kvalifikacijskim dvobojima protiv Bjelorusa, koji bi svjetskim prvacima donijeli nastup na Europskom prvenstvu 2004. godine u Sloveniji. Pobjeda u Minsku bila bi prvi korak prema europskoj smotri i rukometaši na svakom koraku ističu kako bi si gostujućom pobjedom voljeli olakšati posao.</p>
<p>Hrvatska će u Minsku igrati bez svoja tri zlatna igrača, zbog ozljeda su s priprema otišli Tonči Valčić i Mirza Džomba, a uoči putovanja je odlučeno da će prvu utakmicu preskočiti i Ivano Balić. No, lucidni će organizator igre vrlo vjerojatno biti spreman za uzvrat idućeg vikenda, ali Valčić i Džomba neće biti te sreće. Izbornik Lino Červar ne kuka previše zbog izostanka svojih prvaka, a ni zbog vrućine i sparine koja im je još kako otežala pripreme u Rovinju. </p>
<p>- Neki su igrači došli iscrpljeni od sezone u klubu, neki su se već počeli opuštati, sparina ih je samo dodatno iscrpila, no trebam ih sve pohvaliti. Unatoč svemu, radili su jako dobro, trudili se, pokazali su veliku želju, jer je svakome od njih jasno da će svaki suparnik protiv Hrvatske maksimalno. Pa svatko želi pobijediti svjetske prvake, kaže izbornik Červar.</p>
<p>Među vratnicama će malu prednost dobiti Vlado Šola, iako Červar ne zaboravlja da je Mario Kelentrić odlično branio ove sezone.</p>
<p>- Šolina je prednost mala, ali to ništa ne znači na terenu. Branit će onaj koji će imati bolji dan, veli Červar.</p>
<p>Oko prve postave nije bilo previše dvojbi - na crti će se izmjenjivati Sulić i Jović, na desnom je krilu Zrnić umjesto Džombe, s desne vanjske pozicije prijeti Metličić, igru će organizirati kapetan Goluža, s lijeve će strane pucati Lacković, a na lijevom je krilu Kaleb. Povratnik u reprezentaciju Patrik Ćavar uskakat će kao zamjena Goluži i Kalebu, a Vukas će mijenjati Metličića.</p>
<p>- Pero je imao zbilja tešku sezonu, u Ademaru Leonu i u reprezentaciji i napravit ću sve da ne pukne od umora. Zato smo ovih dana više uvježbavali s Vukasom, da Peru ne umorimo previše, objasnio je Červar.</p>
<p>Hrvatska će reprezentacija igrati obrambene formacije 3-2-1 i 6-0, jer vremena za uigravanje novotarija nije bilo. Izbornik ističe da je sad rezultat u prvom planu, a na Europskom prvenstvu i Olimpijskim igrama će Hrvati sigurno pokazati nešto novo.</p>
<p>- Moramo izmisliti nešto novo, po čemu ćemo biti prepoznatljivi. To smo napravili u Portugalu i sad se, na neki način, od nas očekuje da to ponovimo, kroz smijeh će Červar.</p>
<p>Stručni stožer naše rukometne vrste stalno ističe koliko je opreza potrebno u dvobojima protiv Bjelorusa. Visoki su, skočni, tehnički dobro potkovani, pravi izdanak ruske škole. Nije ni čudo, jer pomlađenu bjelorusku momčad vodi iskusni rukometni lisac Spartak Mironovič. Koliko to dobro radi, dokaz je i činjenica da su Bjelorusi bili drugi u kvalifikacijskoj skupini iza Norvežana i to samo zbog lošije razlike pogodaka u međusobnim dvobojima.</p>
<p>No, Červar nije propustio naglasiti čega se Hrvati još trebaju čuvati.</p>
<p>- Naša je velika opasnost »bolest prvaka«. Ne smije nam se dogoditi da itko od igrača pomisli da će pobjeda doći samo zato što je svjetski prvak. Irfan Smajlagić i ja mnogo smo pričali s igračima ovih dana i mislim da je želja za pobjedom jača od sindroma prvaka, veli Lino Červar.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Galić: »Čelan i Jandrić osnovali su trule klubove i dobili glasove«</p>
<p>Predsjednik KK Tempo, jednog od suspendiranih klubova, Željko Galić potkrijepio teške optužbe dokazom da šest klubova ima isto sjedište, broj telefona i gotovo identičan žig / Predstavnici sukobljenih strana bili su na sastanku kod glavnog tajnika HOO-a, koji je zatražio rješavanje nesuglasica </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Oluja u hrvatskim karataškim vodama nastavlja se iz dana u dan, a svakim je satom sve izvjesnije kako će na kraju najviše ispaštati sportaši, a ako ne bude značajnijeg obrata, i reprezentacija. </p>
<p>Naime, u petak su predstavnici suspendiranih klubova (Tempo, Croatia, Hrvatski dragovoljac, Trešnjevka, Sportski život i Stenjevec) u gotovo jednosatnoj konferenciji za novinare još jednom iskazali nezadovoljstvo bezrazložnom i, kako su naglasili, višim interesima protkanom suspenzijom. Uvodne riječi pripale su predsjedniku KK Tempo Željku Galiću.</p>
<p>- Nismo očekivali suspenziju, pogotovo uoči hrvatskog prvenstva za juniore u subotu u Virovitici, koje je kvalifikacijsko za Svjetsko juniorsko prvenstvo u listopadu ove godine. Najgore je što se time uništava trud karataša koji su izuzeti iz ždrijeba za juniorsko PH, a ti klubovi daju 11 kandidata za reprezentaciju i postižu najbolje rezultate, kazao je Galić. </p>
<p>Podsjećamo, HKS je suspendirao klubove zbog neistinitog iznošenja činjenica u javnosti i protustatutarnom djelovanju, a u svom je obrazloženju naveo kako će pisana izjava (čitaj isprika, op. a.) omogućiti Stegnovnoj komisiji automatsko ukidanje suspenzije(?). </p>
<p>- Zanimljivo je da je za neke postupke u Hrvatskom karate savezu potrebno nekoliko mjeseci, za neke samo nekoliko dana. No, nije mi jasno zašto su kažnjeni sportaši. Oni ne smiju trpiti, a to je ovdje slučaj. Sportaš može biti suspendiran samo na borilištu. Očigledno je cilj iskorijeniti neistomišljenike politikom zastrašivanja i ucjena, rekao je Galić. </p>
<p>Inače, predstavnici suspendiranih klubova poslali su pismo glavnom tajniku HOO-a Ivici Miočiću Stošiću, u kojem je naglašeno da su čelnici HKS-a (Stjepan Čelan) i ZKS-a (Berislav Jandrić), bez osobnih sportskih rezultata kao i uspjeha u klubovima koje su trenirali, osnovali mnogo »trulih« klubova kako bi osigurali glasove na plenarnim sjednicama i tako gospodarili cijelom organizacijom, privatizirajući njezine funkcije. </p>
<p>Budući da je riječ o prilično teškim optužbama, »pobunjenici« su ih potkrijepili dokazom. Naime, na papiru koji smo dobili stoje imena šest klubova (Polet, Maksimir, Sljeme, Medvednica, Tuškanac, Zrinjevac), koji imaju isto sjedište (Trg sportova 10), broj telefona i gotovo identičan žig, a razlika je samo u slovima imena kluba (?!). Novinarima je također pokazana ponuda sponzorstva reprezentacije, koju je 1997. godine HKS-u poslala tvrtka Kwon, a koja je odbijena jer predsjednik Saveza ima krojačku radionicu u kojoj šiju kimona.</p>
<p>Inače, predstavnici sukobljenih strana u četvrtak su bili na sastanku kod glavnog tajnika HOO-a, koji je zatražio rješavanje nesuglasica u što kraćem roku. No, s obzirom na sve dosadašnje događaje, sumnjamo da će mir zavladati tako brzo...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bez Vujčića u Švedskoj </p>
<p>»Vujčić me nazvao i kazao da će oporavak nakon operacije trajati 12 tjedana. Rekao je da će mi donijeti svu liječničku dokumentaciju«, rekao je Neven Spahija </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Hrvatski košarkaški reprezentativac Nikola Vujčić otkazao je nastup na Europskom prvenstvu u rujnu u Švedskoj. Operacija septuma nosa, kojoj se Vujčić podvrgnuo nakon što je u izraelskom prvenstvu Maccabi osvojio deseti uzastopni naslov i 43. ukupno, nije se pokazala bezazlenom i umjesto tri tjedna mirovanja, 25-godišnji će Splićanin prema prognozama izraelskih liječnika pauzirati čak 12 tjedana, što ne daje nikakve izglede da bi mogao zaigrati u Švedskoj.</p>
<p>- Vujčić me nazvao i kazao da će oporavak nakon operacije trajati 12 tjedana. Rekao je da će mi donijeti svu liječničku dokumentaciju, ali što mi to vrijedi, jadao se izbornik hrvatskih košarkaša Neven Spahija. </p>
<p>Pitanje je je li se moglo pričekati s operacijom koja je Vujčića, najboljeg igrača Maccabija u ovoj sezoni, udaljila od EP-a. Sam igrač odbio je takvu mogućnost: </p>
<p>- Već nekoliko godina imao sam kronične probleme s disanjem, a ove godine liječnik mi je rekao da ne smijem oklijevati s operacijom, jer postoji mogućnost da se zbog čestih infekcija dišnih puteva stvore problemi sa srcem. Čim je završila sezona, otišao sam na operaciju, kazao je Nikola Vujčić. </p>
<p>Tako je hrvatska reprezentacija ostala bez jednog od stožernih igrača. </p>
<p>- Nemamo takav profil igrača kao što je Vujčić. Reprezentativac se ne postaje nečijim otkazom. Njegov će izostanak biti velik problem. Što drugo reći nego mu zaželjeti uspješan oporavak, kazao je Spahija koji je u slovenskom prvenstvu na korak od osvajanja naslova prvaka, jer Krka protiv Olipije vodi sa 2-1 u finalu doigravanja. </p>
<p>Četvrta utakmica igra se u nedjelju. Ako Ljubljančani izjednače omjer, peta bi se utakmica igrala u srijedu, što bi značilo da Spahija neće voditi reprezetnaciju na utakmici posvećenoj njegovu velikom prijatelju Draženu Petroviću. </p>
<p>- Bit će mi jako žao ne budem li mogao doći. Znači, morat ćemo pobijediti Olimpiju u nedjelju u Ljubljani, zaključio je Spahija, čija je momčad osigurala nastup u Euroligi iduće sezone. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Svilanović: Uhićenje Veselina Šljivančanina važno za odnose s Hrvatskom </p>
<p>U višesatnoj akciji koju je nastojalo spriječiti nekoliko stotina Šljivančaninovih pristaša, ozlijeđeno 10 policajaca i 20 prosvjednika, uništeno sedam policijskih džipova i dvije »marice«, mnoga vozila... / Policija eksplozivom razbila blindirana vrata Šljivančaninova stana, a haaški optuženik nije pružao otpor pri uhićenju / Njegovo uhićenje do 15. lipnja bilo je uvjet da SAD odobri Beogradu 100 milijuna dolara pomoći </p>
<p>BEOGRAD, 13. lipnja</p>
<p> - Srbijansko ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je u petak da je tijekom noći, prema nalogu Okružnog suda u Beogradu, uhićen oficir bivše JNA Veselin Šljivančanin. To uhićenje haaškog optuženika Šljivančanina od velike je važnosti za odnose s Republikom Hrvatskom. Otklonjena je velika prepreka koja je opterećivala odnose dviju zemalja, izjavio je u petak ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović. »Pritisak na nas sve je manji, te ako nakon ovoga možemo reći da Ratko Mladić nije u zemlji, onda je najveći dio posla u odnosima s Haagom iza nas«, rekao je Svilanović za emisiju »Kažiprst« Radija B92, u petak.</p>
<p>Šljivančaninovo uhićenje do 15. lipnja bio je uvjet koji su Sjedinjene Države postavile vlastima u Beogradu kako bi im odobrile pomoć od oko sto milijuna dolara.</p>
<p> U priopćenju srbijanskog MUP-a navodi se da je policija, nakon što je razbila »blindirana vrata i ušla u stan« uhitila Šljivančanina i predala ga nadležnim tijelima. Sama akcija pripremljena je »nakon operativnih saznanja da je on u svom stanu u Brechtovoj ulici 1 u beogradskom naselju Cerak«. Zbog informacija da je u stanu i Šljivančaninova obitelj, a u zgradi i drugi stanari, »uhićenje je izvedeno uz posebne mjere opreza«.</p>
<p> Prema neslužbenim informacijama, u sukobu policije i nekoliko stotina Šljivančaninovih pristaša, ozlijeđena su desetorica policajaca, od kojih trojica teže, te dvadesetak prosvjednika. Uništeno je sedam policijskih džipova i dvije »marice«, mnogi osobni automobili i stakla na susjednim zgradama. </p>
<p>Akcija je počela u četvrtak popodne, a pristaše haaškog optuženika su, tvrdeći da on nije u stanu, pokušavali spriječiti policiju da uđe u zgradu. Kad su, oko 23 sata, prosvjednici pokušali ući u zgradu, policija je upotrijebila šok-bombe i suzavac. Oko zgrade zapaljeni su automobili i kontejneri, a bilo je i nekoliko ozlijeđenih.</p>
<p> Pola sata prije ponoći iz Šljivančaninove zgrade čula se eksplozija, jer je policija eksplozivom raznijela blindirana ulazna vrata njegova stana. Prema informacijama, on je u stanu slavio 50. rođendan. </p>
<p> Suprotno onome što je više puta rekao, Šljivančanin nije pružao otpor pri uhićenju i žandarmerija ga je pola sata nakon ponoći izvela iz zgrade te prebacila u centralni zatvor u Beogradu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Antunović: Suradnja sa SAD neće biti dovedena u pitanje </p>
<p>BRUXELLES, 13. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Mislim da dostignuta razina suradnje sa SAD neće biti dovedena u pitanje«, izjavila je hrvatska ministrica obrane Željka Antunović nakon zasjedanja Sjevernoatlantskog partnerskog vijeća na ministarskoj razini i nekoliko bilateralnih susreta, uključujući i razgovor s Donaldom Rumsfeldom i dužnosnicom u Ministarstvu obrane SAD Miom Ricardel.</p>
<p> Neslaganje stavova, usprkos američkom uvjetovanju dostave američke pomoći modernizaciji oružanih snaga stavljanjem hrvatskog ptopisa na »članak 98«, neće polučiti težih posljedica, smatra ministrica jer, »kada govorimo o suradnji na području obrane i sigurnosti, posljedice političke odluke Hrvatske o ICC-u i neprihvaćanju izuzeća američkih građana od jurisdikcije suda neće biti nepremostive«, uvjerena je ministrica. Suradnja SAD i Hrvatske na vojno-sigurnosnom planu dobila je veoma dobre ocjene obiju strana. </p>
<p>U bilateralnim razgovorima s kolegama iz Poljske, Kanade, Njemačke i Velike Britanije ministrica obrane je dobila komplimente za prve korake Hrvatske u međunarodnim snagama za očuvanje mira. </p>
<p>L. Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ahern dao punu potporu Hrvatskoj na putu u EU </p>
<p>Irski premijer izrazio nadu da će Hrvatska za irskog predsjedanja Unijom, u prvoj polovici 2004., dobiti službeni status kandidata za članstvo u EU / Ahern posebno zahvalio premijeru Račanu na uvidu u situaciju u jugoistočnoj Europi te na pomoći koju je Hrvatska ponudila u stabiliziranju regije </p>
<p>DUBLIN, 13. lipnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice) </p>
<p> - »Hrvatska ima punu potporu i pomoć Irske na svom putu u Europsku uniju«, rekao je u petak irski premijer Bertie Ahern na kraćoj konferenciji za novinare nakon sastanka s premijerom Ivicom Račanom, koji u Irskoj boravi u dvodnevnom radnom posjetu. Ahern je također rekao kako se nada da će Hrvatska za irskog predsjedanja Unijom, u prvoj polovici 2004., dobiti službeni status kandidata za članstvo. </p>
<p>Irski premijer posebno je zahvalio Račanu na uvidu u stanje u jugoistočnoj Europi te na pomoći koju je Hrvatska ponudila u stabiliziranju regije. Irskoj je to posebno važno, naglasio je Ahern, jer za svog predsjedanja Unijom namjerava nastaviti napore da se stabilizira regija jugoistočne Europe i zapadnog Balkana. </p>
<p>Premijer Račan izrazio je zadovoljstvo takvim stavom Irske prema Hrvatskoj, posebice povećanim interesom Iraca za Hrvatsku. Dodao je da Hrvatska pokušava primijeniti neka od irskih iskustava u razvoju gospodarstva, o kojima se u Hrvatskoj mnogo zna. Račan je pozvao Aherna u posjet Hrvatskoj tijekom kojega bi irski premijer prisustvovao otkrivanju spomenika irskom piscu Jamesu Joyceu u Puli. </p>
<p>Uz politička pitanja vezana uz Europsku uniju i regiju, premijeri su na sastanku, koji je trajao nešto dulje od predviđenog, razmotrili mogućnost da Hrvatska iskoristi irska iskustva u razvoju gospodarstva. Irska je ponudila i stručnu pomoć vezanu za razvoj tehnologije te reforme pravosuđa, državne uprave i obrazovanja. </p>
<p>O gospodarskoj suradnji bit će više riječi u subotu kada se Račan sastaje s potpredsjednicom irske vlade nadležnom za gospodarstvo Mary Harney, koja će ove godine ljetovati u Hrvatskoj. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja irskih novinara o potpori hrvatskih građana za članstvo Hrvatske u Uniji, Račan je naglasio da »imamo kontinuirano podršku oko 75 posto građana, koja nije bitno pala čak ni zbog provedbe nekih teških mjera i odluka«. Napomenuo je da je Hrvatska već obavila više od 60 posto posla zacrtanog u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Premijer Račan, te ministri vanjskih poslova i europskih integracija Tonino Picula i Neven Mimica bili su u petak u Dublinu i na otvorenju hrvatskoga veleposlanstva na čijem je čelu veleposlanik Nenad Prelog, a sastali su se i s predsjednicima zastupničkog doma i senata parlamenta Roryjem O'Hanlonom te Roryjem Kielyjem. Poslijepodne je hrvatskog premijera primila i irska predsjednica Mary McAleese.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Nakrcani« dnevni red produžit će solunski summit EU</p>
<p>Na raspravi je mnogo značajnih tema od interesa za sve države članice da bi summit bio odrađen za standardna dva radna dana</p>
<p>BRUXELLES, 13. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Solunski summit počet će ranije i trajat će duže od planiranog roka, objavilo je grčko Predsjedništvo Europskom unijom. Razlog produženju posla je poznat, na raspravi je mnogo značajnih tema od interesa za sve države članice da bi summit bio odrađen za standardna dva radna dana, čak i pod uvjetom opće harmonije među Petanestoricom.</p>
<p> No, to se s obzirom na dnevni red, različitost stavova i općenito količinu političkih vrućih krumpira ne može očekivati osim ako se ne dogodi neko čudo. Po pravilu, čuda na summitima nema i posao se zna otegnuti radi potpuno beznačajnih predmeta dogodi li se da netko od 15 lidera odluči - zanovijetati. I dansko je Predsjedništvo za summit proširenja u Kopenhagenu u prosincu prošle godine rezerviralo prostor kongresnog centra u gradu za dva dodatna dana kako bi lideri na raspolaganju imali radni prostor i za prekovremeni rad.</p>
<p>Naravno, organizatori su se pozivali na iskustva summita u Nici kada se rad na kovanju »europskog kompromisa« otegnuo do sitnih sati i preko predviđenog vremena na što Francuzi nisu računali. </p>
<p> Osim teme nacrta budućeg ustava EU, lideri europskih država obradit će pitanje imigracije, za što je predviđeno ekstra-popodne u Porto Carrasu, jugoistočno od Soluna kao i saslušati izvještaj visokog izaslanika Javiera Solane o prvoj skici europske sigurnosne i obrambene doktrine. Riječ je o dokumentu koji bi trebao postati temeljem kolektivne obrane u EU aranžmanu. U ovoj prenatrpanoj satnici i u konkurenciji veoma hitnih poslova tema »zapadnog Balkana« koja toliko zanima publiku u regiji jugoistočne Europe bit će bačena doslovno na margine. Baš je taj evidentni izostanak interesa Petnaestorice za regiju koja više nije akutan problem, zadao glavobolje predsjedavajućoj zemlji.</p>
<p>»Europska unija ima specijalnu odgovornost, obećala je integrirati ove zemlje dajući im mogućnost ulaska u EU kada za to sazru uvjeti; zalagali smo se i očekujem da će to summit zemljama pojačati integracijski okvir unošenjem elemenata procesa proširenja, grčko Predsjedništvo vjeruje da će i naš prijedlog o financiranju procesa proći sve filtere«, izjavio je pun optimizma novinarima u Bruxellesu glasnogovornik Predsjedništva, nakon radnog dogovora predsjednika europske Komisije Romana Prodija s grčkim premijerom Costasom Simitisom. </p>
<p>Grci su možda jedini koji upozoravaju na opasnost »zasićenja procesom proširenja« i namjeravaju stoga učiniti sve ne bi li uspjehom s jedinom preostalom neintegriranom regijom Europe okrunili svojih pola godine predsjedavanja Unijom.</p>
<p> »Europa nikada neće biti kompletna bez ovih država i zato ćemo, budući da kao balkanska zemlja zaista imamo posebnu odgovornost za naše šire susjedstvo, uvijek i u svakoj prilici zagovarati jačanje veza i približavanje; mi, naime, vjerujemo da je to što radimo u interesu cijele Europske unije«, zaključio je Rousos Koundouros.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Koizumi nastoji spriječiti slanje japanskog novca u Sjevernu Koreju </p>
<p>Japanska vlada osuđuje sjevernokorejske ucjene nuklearnim oružjem i prijeti protumjerama, ali ne prihvaća sankcije koje sugerira Washington / Umjesto sankcija, kažnjavat će se polulegalni i ilegalni poslovi s Pyongyangom, kao i slanje novca stečenog na igri pachinko u Japanu </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Već je postalo uobičajeno da Washington osuđuje režim Sjeverne Koreje za nastojanje da proizvede nuklearno oružje. I da Amerikanci traže da ih slijede i ostali, ali u prvom redu najzainteresiranije savezničke vlade u Tokiju i Seoulu. Japanski premijer Junichiro Koizumi izjavljuje da nikad neće popustiti nuklearnim ucjenama Pyongyanga, ali se i dalje opire sveobuhvatnim gospodarskim sankcijama koje zagovara američka administracija, a Pyongyang prijeti da će ih shvatiti kao objavu rata. </p>
<p>Umjesto općih sankcija, Koizumi najavljuje pojedinačne mjere kojima bi se smanjilo pritjecanje japanskog novca u Sjevernu Koreju. </p>
<p>Kao prvo, kažnjavat će se japanske tvrtke koje u tu susjednu zemlju ilegalno izvoze strojeve i dijelove koji se mogu upotrijebiti u oružju masovnog uništavanja, a iz te zemlje odvoze droge i zabranjeno oružje. </p>
<p>Još bi se ozbiljniji udarac zadalo na naoko neozbiljnom području - da se spriječi slanje u Sjevernu Koreju novca stečenog na igri pachinko. Oko 20 milijuna Japanaca gotovo je hipnotizirano igrom na uređajima sličnima poker-automatima. Aparati su smješteni u oko 18.000 specijaliziranih lokala i na njima se godišnje vrti oko 250 milijardi dolara, što igru pachinko stavlja u ligu s japanskom automobilskom industrijom. </p>
<p>Svake godine, otprilike pola milijarde pachinko-novca dospijeva u Sjevernu Koreju, jer mnoge lokale vode japanski državljani korejskog podrijetla, povezani s rodbinom u staroj domovini. Poslije Drugoga svjetskog rata taj posao s ruba časnih zanimanja, bio je među malobrojnima kojima su se mogli baviti potcjenjivani doseljenici. Japan je od 1910. do 1945. bio kolonijalni gospodar Korejskog poluotoka i na najgorim poslovima zapošljavao Korejce. </p>
<p>Postupno, pachinko je postao popularan, a vlasnici sve brojnijih aparata počeli su dobro zarađivati. Dio zarade šalju rodbini - najčešće posredstvom banaka u Hong Kongu ili Singapuru, ali ponekad i izravno, kad japanski Korejci brodovima odlaze u posjet staroj domovini. </p>
<p>Japanske vlasti dosad se nisu previše miješale, iako - prema nekim procjenama - tim novcem režim Kim Jong Ila podmiruje oko deset posto svojih troškova. Sada Koizumi prijeti da će ometati slanje novca i time barem djelomice udovoljiti zahtjevima Washingtona da se i gospodarskim pritiscima prisili Sjevernu Koreju na odustajanje od nuklearnog oružja. </p>
<p>U pojačanoj kampanji protiv Sjeverne Koreje, obnovljene su i optužbe da režim Kim Jong Ila stoji iza proizvodnje i izvoza heroina i još nekih droga u Japan, Kinu, Tajvan i ostale zemlje. </p>
<p>Prema objavljenim izjavama sjevernokorejskih bjegunaca pred nadležnim pododborom američkog Senata i u japanskim novinama, u Sjevernoj Koreji - po nalogu s vrha - sva državna poljoprivredna dobra već 25 godina moraju izdvojiti deset hektara i na tim površinama uzgajati mak za dobivanje heroina. Kako bi proizvodnja bila što uspješnija, dovedeni su stručnjaci iz Tajlanda. Tvrdi se da poslovi s drogom donose vladi u Pyongyangu više od polovice deviznih prihoda. </p>
<p>Republikanski senatori tim povodom izražavaju dvije bojazni. Prva je, da novac od poslova s drogama režim koristi za financiranje proizvodnje nuklearnih, bioloških i kemijskih oružja. A druga, da mrežu uspostavljenu za prodaju droga može iskoristiti i za prodaju nuklearnih i drugih oružja teroristima. Demokratski senatori znatno su umjereniji - ukazuju da bi Sjevernu Koreju trebalo pregovorima navesti da odustane od nuklearnog programa prije nego se upotrijebi sila. </p>
<p>Iz Washingtona i - znatno blaže - iz Tokija već godinama se režim u Pyongyangu povremeno optužuje da krijumčari oružje i droge, ali dosad nisu iznošene tako brojne i detaljne prijetnje protumjerama. No, znatno je uvjerljiviji Herbert Shaepe, tajnik Međunarodnog komiteta za nadzor droga. On izjavljuje kako ga žalosti što se takve optužbe ponavljaju i umnažaju uvijek kada se pojačaju političke napetosti i kada je to politički pogodno. Također tvrdi da spomenuti komitet ne raspolaže dokazima da se Sjeverna Koreja bavi proizvodnjom ili prodajom bilo heroina ili drugih droga. </p>
<p>Sve zajedno, počinje podsjećati na slučaj Iraka i optužbi o - još nepronađenom - oružju masovnog uništavanja koje je polužilo kao opravdanje rata? </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Američke snage u novim okršajima ubile sedamdeset Iračana </p>
<p>Glasnogovornik američke armije potvrdio da su Iračani ubijeni kada su američke snage upale u »teroristički logor« u sjeverozapadnom Iraku / Radilo se o akciji uperenoj protiv pripadnika stranke Baas, bivše Republikanske garde, te drugih »subverzivnih elemenata«, tvrdi američka armija</p>
<p>LONDON, 13. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U najvećim borbama u Iraku nakon pada Saddamovog režima američki vojnici ubili su najmanje sedamdeset Iračana, javile su u petak agencije, pozivajući se na glasnogovornika američke armije. On je potvrdio da su Iračani ubijeni kada su američke snage upale u »teroristički logor« u sjeverozapadnom Iraku. Radilo se o akciji uperenoj protiv pripadnika stranke Baas, bivše Republikanske garde, te drugih »subverzivnih elemenata«, tvrdi američka armija. </p>
<p>U odvojenom incidentu američke trupe ubile su u petak još 27 Iračana, nakon što su ovi protutenkovskim oružjem napali jednu američku patrolu u gradu Balad. </p>
<p>Reuters prenosi američko vojno priopćenje prema kojem su tenkovi Sjedinjenih Država uzvratili vatru, ubivši najprije četvoricu Iračana. Nakon toga su se američka oklopna vozila uz podršku helikoptera dala u potjeru za ostatkom grupe, te ubila još 23 njenih pripadnika. U Baladu, inače, još od ponedjeljka traje operacija »Udar na poluotok«, najveća američka vojna akcija od kraja rata. Američke snage pokrenuli su je kako bi s jednog poluotoka na rijeci Tigris protjerali gerilce. Nakon napada na »teroristički logor« u sjeverozapadnom Iraku, general američkih zračnih snaga Richard Myers je rekao da se radilo o oštroj borbi, jer je neprijatelj bio dobro uvježban i dobro pripremljen. Dodao je da američke obavještajne službe sada obrađuju dokaze da su se u napadnutom logoru nalazili i strani borci. </p>
<p>International Herald Tribune procjenjuje da je američka vojna prisutnost u Iraku posljednjih dana »ušla u novu i agresivniju fazu«, u kojoj su američke snage lansirale veće operacije južno i zapadno od Bagdada. Visoki američki zapovjednik, general poručnik David McKernan izjavio je ovih dana da otpor pružaju Saddamovi lojalisti iz stranke Baas, paravojne snage, a možda i militanti iz Sirije, Jordana te drugih arapskih zemalja - koji vjerojatno još ulaze u Irak da bi ratovali protiv Amerikanaca. Snage iračkog otpora - za koje se ne čini da se njima koordinira iz nekog središta - uspjele su u četvrtak srušiti i dvije američke ratne letjelice - čija se posada u oba slučaja spasila. </p>
<p>Kraj iračkog mjesta Baiji, oko 220 kilometara sjeverno od Bagdada, zapalio se naftovod koji vodi u Tursku. Američki vojni izvori tvrde da je vatra posljedica curenja plina. BBC međutim prenosi lokalne izvore koji navode da su požar izazvale bombe podmetnute kod naftovoda. On, inače, prolazi blizu Tikrita, rodnog grada Saddama Husseina, gdje svrgnuti irački silnik ima još dosta sljedbenika.</p>
<p>Visoki američki vojni zapovjednici priznali su novinarima da u Iraku nalaze na sve sofisticiraniji otpor. Izvješća spominju da i vojnici na terenu sve više govore o točnosti i vještini svojih napadača. Većina njih oboružana je kvalitetnim oružjem, a neki su napadi bili koordinirani signalnim raketama, navodi londonski Guardian. </p>
<p>Od svibnja, kada je predsjednik Bush proglasio da je rat u Iraku praktički gotov, tamo je poginulo više od 30 američkih vojnika. Samo u zadnja dva tjedna, u neočekivanoj seriji napada, život ih je izgubilo najmanje 10, dok ih je više od 25 ranjeno. Službeni podaci nisu poznati, ali neki izvori tvrde da u posljednjih tjedan dana ima više od deset napada dnevno na američke trupe u Iraku. Guardian u petak spominje i »vjerodostojne prijetnje od samoubilačkih bombaških napada«. Novi američki civilni administrator Iraka, Paul Bremer, također je priznao da američke trupe nailaze na organizirani otpor. Vjeruje se da taj otpor jednim dijelom potiče i činjenica što Saddam Hussein nije do sada uhvaćen - pa njegovi sljedbenici računaju da je još na životu. Neki dužnosnici navode da pojedine grupe dobivaju naoružanje i podršku iz Irana.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Amerikanci će sudjelovati u ruskim vježbama na Tihom oceanu</p>
<p>MOSKVA, 13. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zasjedanje Vijeća NATO-Rusija što je u petak završilo u Bruxellesu donijelo je nove konkretne potvrde sve tješnje suradnje Moskve s Amerikom i uopće sa Zapadom. Naime, za vrijeme odvojenih pregovora s Donaldom Ramsfeldom ruski ministar obrane Sergej Ivanov predložio je i pozvao američku stranu da se kao promatrač ili aktivni sudionik uključi u vojne vježbe koje će ruske vojne snage imati u kolovozu ove godine na Tihom oceanu.</p>
<p>Šef Pentagona se suglasio da SAD sudjeluju u predstojećim ruskim vojnim vježbama na Tihom oceanu i to je u petak bila glavna vijest u moskovskim vojnim i političkim krugovima.</p>
<p>Osim SAD, od članica NATO-a u tim će ruskim vojnim vježbama sudjelovati i Kanada. »To su naši najbliži susjedi u tihooceanskoj regiji«, objasnio je svoj poziv Sergej Ivanov ocjenjujući da je upravo završeno zasjedanje Vijeća NATO-Rusija na kojem je sudjelovalo 20 ministara obrane potvrdilo visoki stupanj jedinstva prema načinu i putovima suradnje.</p>
<p> Pritom je ruski ministar obznanio da je u Bruxullesu donijet konkretni plan suradnje Rusije i NATO-a u idućoj godini koji će vojnim vježbama i drugim akcijama biti provjera operativnosti uzajamnog djelovanja. Ukupno će biti 21 zajednička vojna vježba od kojih će se osam provesti na teritoriju Rusije, a 13 na teritoriju zemalja članica NATO.</p>
<p> Ruske oružane snage planiraju i potkraj ovog mjeseca vojne vježbe na Baltiku na koje je Sergej Ivanov pozvao zemlje članice NATO-a da budu promatrači. Uz to osim suradnje na razini Rusija- NATO već ranije su dogovorena i provode se dvostrana rusko-njemačka, rusko-francuska i rusko-britanska vojna učenja.</p>
<p>Da potvrdi čvrstu orijentaciju Moskve na vojnu suradnju sa Zapadom i NATO-om Sergej Ivanov je na zasjedanju u Bruxullesu predložio da Rusija i Sjevernoatlantski vojni savez u budućnosti počnu suradnju u proizvodnji novih oružja. </p>
<p> »Naravno, za većinu zemalja članica NATO-a nerealno je da sudjeluju zajedničkoj razradi novih oblika oružja i u tom poslu mogle bi ponajprije sudjelovati one europske članice NATO-a koje imaju visoko razvijenu vojnu industriju. S tim državama Rusija je spremna na takvu suradnju i vojnoindustrijsku kooperaciju«, objasnio je ruski ministar obrane Sergej Ivanov.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Putovanje u uvjetima remonta je maltretiranje putnika, ali drugoga izbora nema</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja 13. lipnja 2003. objavljeno je pismo gospodina Mirana Goste pod naslovom »Cijene željezničkih usluga rastu, a kvaliteta usluga pada«, u kojemu on komentira putovanje vlakom na relaciji Zagreb - Karlovac.</p>
<p>Vrlo nam je žao zbog teškoća koje svi naši putnici, pa i gospodin Gosta, posljednjih mjeseci imaju na putovanjima na nekim pružnim dionicama. Te teškoće posljedica su vrlo kompleksnih radova na remontu pruga, zbog čega je pojedine dionice potrebno potpuno zatvarati za promet. Putnici se pritom moraju prevoziti autobusima jer su radovi na nekim mjestima takvi da se mora raditi gotovo nova pruga.</p>
<p> Uprava HŽ-a svjesna je toga da je organizacija prometa u uvjetima pružnoga remonta zapravo maltretiranje putnika, ali drugoga izbora nema. Zato smo sve svoje putnike pravodobnim obavješćivanjem (»na sva zvona«) upozorili na teškoće i kašnjenja koji ih mogu snaći na putovanju te im se unaprijed ispričali.</p>
<p>Točno je da kvaliteta prijevozne usluge već desetak godina pada i točno je da se već desetak godina nije ulagalo u željeznicu. No, investicijski ciklus sada je pokrenut i rezultat toga bit će to da će se na 22 km riječke pruge voziti brzinom do 160 km/h. No, to se ne može postići preko noći i bez većih poremećaja u prometu.</p>
<p>Dopunske teškoće stvaraju nam visoke temperature, zbog kojih se radovi ne mogu dovršiti. Zbog toga će i rezultat remonta na toj dionici, kao i na svim drugim dionicama na kojima se radi, biti vidljivi tek u jesen.</p>
<p>Koristimo se i ovom prigodom da bismo se ispričali svim putnicima koji zbog remonta pruga moraju presjedati na autobuse te zbog toga kasniti na svoje odredište. Na žalost, takvo stanje potrajat će sve dok se ne izvedu planirani radovi.</p>
<p>Iskreno nam je žao i ispričavamo se svim putnicima i gospodinu Gosti za sve nedaće koje svaki dan imaju na putovanju željeznicom, te ih molimo za strpljenje. Objektivni razlozi nestat će nakon dovršetka radova, a sa subjektivnim teškoćama svaki dan pokušavamo izaći na kraj.</p>
<p>VLATKA ŠKORIĆ, prof., šefica Službe za odnose s javnošću Ured Uprave HŽ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hoće li UBBDRH sačuvati ugled ili potonuti u spletkama?</p>
<p>Udruga Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske (UBBDRH) ovih je dana pred velikom dilemom: vratiti unutarnju čistoću i sačuvati ugled ili potonuti u prizemnim i nečasnim igricama. Udruga, kao i ostali Bošnjaci u RH, najprije je trebala prebroditi teret animoziteta dijela hrvatske javnosti te raznih usmenih naputaka usmjerenih diskvalificiranju Bošnjaka iz Domovinskog rata u RH, što je posljedica hrvatsko-bošnjačkih sukoba u Bosni i Hercegovini, za što hrvatski Bošnjaci nisu nimalo krivi. Dapače.</p>
<p> Osim tih vanjskih utjecaja, udrugu je prošle godine pogodio i unutarnji potres. Naime, kada je tajnik udruge Ishak Hodžić pronevjerio određeni novčani iznos, tadašnji predsjednik udruge, brigadir Mesud Šabanović, odlučio je to žestoko sankcionirati, čemu sam se kao dopredsjednik udruge suprotstavio braneći čovjeka, a ne nedjelo. Predsjednik zbog toga daje neopozivu ostavku, a tajnik Hodžić, umjesto poštenja i zahvalnosti, nastavlja dalje u nečasnom smjeru, što me kao onoga koji ga je branio stavlja u moralnu obvezu da sada ukažem na opasnosti od njegove aktivnosti u udruzi. </p>
<p>Nakon što je krajem prošle godine na izbornoj skupštini UBBDRH raznim spletkarenjima (neverificiranja glasača, »nošenja« izborne kutije od nečlana izborne komisije, nepodudaranje broja glasača na početku s brojem glasačkih listića, itd.) pridonio izboru gospodina Hamdije Malića za predsjednika udruge, tajnik gospodin Hodžić, uz nekolicinu ne baš uglednih branitelja, ide i dalje. Naime, za subotu 14. lipnja 2003. sazvao je skupštinu u prostorijama udruge (premalim za takav skup) s nakanom da iz Predsjedništva i ostalih organa udruge makne makar neke od časnijih članova kako bi s Malićem njome lakše gospodario.</p>
<p> Hoće li od trenutnog predsjednika i tajnika pozvani i manipulirani članovi istisnuti i nadglasati časniju većinu ili će ona imati prostora i savjesti da zaustavi propadanje i urušavanje teško stečena ugleda udruge? </p>
<p>ABDULAH (ALIJA) BEĆIREVIĆ, dopredsjednik UBBDRH, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Gradnja autocesta i stanova znači i otvaranje novih radnih mjesta </p>
<p>Za gradnju dviju stambenih zgrada na području Nove Mokošice u Dubrovniku pripreme teku prema utvrđenom planu i željenom brzinom. Riječ je o dvjema zgradama s ukupno 66 stanova koji su u javnosti dobile naziv »Čačićevi stanovi« po idejnom autoru, ministru obnove i graditeljstva RH Radimiru Čačiću.</p>
<p>U vrijeme vladanja vladajuće koalicije stanogradnja je dobila zamaha zahvaljujući Vladinu programu društveno poticane stanogradnje, što je dovelo do smanjenja cijena građenja otprilike za 15 posto uz istodobno povećanje produktivnosti, tj. Vladinu poreznu politiku koja oslobađa poreza one koji ulažu u kupnju ili obnovu stana. A također mora se spomenuti i pozitivni trendovi prilikom traženja bankovnih zajmova, ali i građevinskih dozvola, što je do sada bilo natezanje bez prestanka.</p>
<p>Za razliku od prijašnje građevinske prakse prvo »zidaj, a onda traži dozvolu« ovdje je zahtjev za građevinsku dozvolu, za ove stanove, predan prije početka radova, a nakon toga slijedilo je i prikupljanje svih predviđenih suglasnosti. Držim da je takva pomalo zaboravljena praksa uvijek dobro došla, pogotovo kada su bespravno sagrađene zgrade naša gorka sadašnjost. </p>
<p>Na sreću, ponovni početak provedbe takvih zaboravljenih praksa je dvostruko povećalo ulaganje u stanogradnju, što se vidi u podacima o broju izdanih građevnih dozvola. Tako je po izjavama medija u 2000. godini izdano 11.000, a 2002. godine 19.649 građevinskih dozvola, a ukupna vrijednost ugovorenih građevinskih investicija ove godine iznosi čak dvije milijarde eura, ili dvostruko više nego 2000. godini. </p>
<p>Ipak, najveći će se dio odnositi na ulaganje u autoceste, jer bez ulaganja u javne radove i obnovu, u ovom slučaju autoceste, nijedna zemlja nije izišla niti će izaći iz ekonomske recesije, a tako i Hrvatska. A ovakva ulaganja kao u autocestu Zagreb - Split - Dubrovnik, koja će biti završena do 2008. godine, osiguravaju tržište ulaganja u infrastrukturu u Hrvatskoj za sljedećih sedam do deset godina, što znači otvaranje novih radnih mjesta na tržištu rada.</p>
<p>NADA MILIĆ Dubrovnik, Nova Mokošica</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Glazbenu akademiju treba graditi na Gornjem gradu </p>
<p>Svesrdno podržavam gradnju zgrade za Glazbenu akademiju u Zagrebu, ali sam protiv, kao i veliki broj arhitekata i umjetnika, da se akademija smjesti u zdanje »Ferimporta«, jer je ono arhitektonsko ruglo komunističkoga pogleda na svijet arhitekture, koje treba što prije srušiti da bi se očuvao jedan od ljepših europskih gradskih trgova.</p>
<p>Treba skupljati novac i pridobiti ulagače za gradnju zgrade, ali i uporno tražiti da se zgrada za Glazbenu akademiju sagradi na Gornjemu gradu, na prostoru nekadašnjega, u požaru uništenoga, samostana za koju je lokaciju svojedobno učinjen i nacrt za zgradu Glazbene akademije. Tako bi se dvostruko dobilo, izbjegnulo bi se arhitektonsko ruglo i gradska buka, a dobilo potrebnu tišinu i zgradu dostojnu glazbene umjetnosti. Pišem ovo stoga jer sam veliki poklonik glazbe.</p>
<p>TOMA PODRUG Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Liječnik iz Imotskog priveden zbog smrti trudnice </p>
<p>SPLIT, 13. lipnja</p>
<p> - Ginekolog imotskog Doma zdravlja dr. Cicko Rebić (43) priveden je u srijedu popodne istražnom sucu Županijskog suda u Splitu uz kaznenu prijavu da nije pružio neodgodivu medicinsku pomoć trudnici Anđi Crnogorac, koja je preminula, te da je počinio teško kažnjivo djelo protiv zdravlja ljudi. Istražni sudac Ivan Bartulović, koji ga je ispitao, pustio je opetak navečer dr. Rebića da se brani sa slobode. Sudac je izjavio kako je razlog za tu odluku to što ne postoji mogućnost ponavljanja kaznenog djela. </p>
<p> Dr. Rebić je 3. lipnja bio dežurni ginekolog u Domu zdravlja Imotski. Oko jedan sat u noći pomoć je zatražila 34- godišnja trudnica Anđa Crnogorac zbog jakih bolova i trudova u poodmakloj trudnoći. Kako dr. Rebić nije bio na svojem radnom mjestu, nego u pripravi kod kuće, prvu pomoć ženi pružila je medicinska sestra prema njegovim telefonskim uputama.</p>
<p> Kada je oko 4,30 sati došao u Dom zdravlja, dr. Rebić je trudnicu zatekao u vrlo teškom stanju. Odlučio ju je odmah vozilom Hitne medicinske pomoći prevesti u splitsku bolnicu, gdje je stigla oko 6,30 sati polumrtva i u stanju šoka, gotovo bez tlaka i pulsa. Odmah je ultrazvukom utvrđeno da je dijete koje je nosila mrtvo. Kako je njezino zdravstveno stanje bilo sve gore, liječnici su se odlučili na reanimaciju. Međutim, preminula je oko 7,10 sati. </p>
<p> »Kod Anđe Crnogorac radilo se o prsnuću maternice, zbog čega je nastupilo krvarenje. To je bio i uzrok smrti djeteta koje je bilo u poprečnom položaju«, doznje se smo od dr. Antonija Alujevića, patologa u Kliničkoj bolnici Split, koji je obavio obdukciju tijela nesretne žene. </p>
<p> Zbog svega toga djelatnici PU splitsko-dalmatinske ispitali su slučaj i ustanovili da da postoje elementi za podizanje kaznene prijave. Za policiju je, doznaje se od glasnogovornice PU Tine Disopre, sporno to što je liječnik informacije o trudnici dobio oko jedan sat, a u splitsku je bolnicu dovedena tek oko 6,30 sati. </p>
<p> Za nepružanje neodgodive medicinske pomoći predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, a za teško kažnjivo djelo protiv zdravlja ljudi zatvorska kazna od 10 do 15 godina zatvora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Skrivila »lančani sudar« s jednim poginulim i pobjegla</p>
<p>UDBINA, 13. lipnja</p>
<p> - Nepropisnim pretjecanjem u Jošanima, nedaleko od Udbine, I.B. (61) iz Vodica skrivila je prometnu nesreću u kojoj je jedan vozač poginuo, njegova suputnica teško, i još je dvoje ljudi lakše ozlijeđeno, a nesavjesna vozačica je nastavila vožnju, ne mareći za posljedice svog nepromišljenog čina.</p>
<p>Poginuo je vozač automobila slavonskobrodske registracije Željko Ivković, njegova je suputnica, Finka Ivković (49), zadobila teške tjelesne ozljede te je zadržana na liječenju u Općoj bolnici Gospiću, a lakše su ozlijeđeni vozač osobnog automobila iz Slovenije, Vladimir Klarić, kao i putnica u njegovu vozilu Margareta Klarić (59). Nesreća se dogodila u četvrtak u 11,50 sati, kada se I.B., upravljajući osobnim automobilom »renault 11«, šibenskih registarskih oznaka, upustila u nepropisno pretjecanje.</p>
<p>Ona je, vozeći iz smjera Korenice prema Gračacu, pretjecala nepoznati teretnjak i u tom je trenutku iz suprotnog smjera, nailazio osobni automobil »citroën« slovenske registracije, kojim je upravljao V.K. (68). Vozač iz Slovenije pokušao je izbjeći izravan sudar te je zbog naglog kočenja sletio udesno, izvan kolnika, a potom se zanio i vratio na suprotnu stranu ceste i prednjim dijelom vozila se sudario s nadolazećim »fordom« slavonskobrodske registracije, kojim je upravljao Željko Ivković (45), iz Sl. Broda. Slijedio je sudar »citroëna« i »seata«, varaždinske registracije za čijem je upravljačem bio B.K. (46) iz Varaždina.</p>
<p>Nakon što je skrivila »lančani sudar« vozačica I.B. je bez zaustavljanja nastavila vožnju prema Gračacu. </p>
<p>Djelatnici PU šibensko kninske naknadno su pronašli I.B. i nad njom obavili kriminalističku obradu.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Godinu i pet mjeseci zatvora za smrt zbog nemara</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Hasan Mujkić (65), proglašen je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu krivim jer je 8. siječnja svojim nehajom prouzročio smrt svojega prijatelja Abida Mujića, što je tijekom rasprave i sam priznao vijeću, te nepravomoćno osuđen na godinu i pet mjeseci zatvora.</p>
<p> Naime, Mujkić je bio optužen da je spomenutog datuma pozvao Mujića u svoj stan u Haramanovu prilazu, da bi mu pokazao pištolj koji je namjeravao prodati. Kada je Mujić došao, optuženi je iz kutije izvadio »zbrojevku« kalibra 7,65 mm, ne provjerivši nalazi li se u cijevi metak, te se, zakoračivši prema prijatelju, spotaknuo o trosjed i pritom pritisnuo okidač. Ispaljeni metak pogodio je Mujića u glavu na mjestu ga usmrtivši. U optužnici koju je ŽDO podiglo protiv Mujkića, teretilo ga se za pokušaj ubojstva, međutim, dokazi koji su se pojavljivali tijekom postupka, te iskazi svjedoka, doveli su najprije do izmjena činjeničnog stanja, a na kraju i do drugačije kvalifikacije djela. U obrazloženju presude sutkinja Duška Zastavniković Duplančić navela je optuženikovu raniju neosuđivanost, te njegovo kajanje zbog djela, dok otegotne okolnosti vijeće nije pronašlo.</p>
<p>Budući da se u pritvoru nalazi od samoga događaja, tj. više od godinu i pet mjeseci, Mujkić je u petak pušten na slobodu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dvoje staraca u stalnom strahu od sina </p>
<p>Sin je vrlo rano počeo s alkoholom i iako je policija dosad više puta intervenirala, nije završio na liječenju / Nije reagirao niti Centar za socijalnu skrb </p>
<p>VELIKA GORICA, 13. lipnja</p>
<p> - U četvrtak navečer u obitelji Mirka i Kljubice Klasnić iz Pokupskog Cerja, izbila je žestoka svađa između 74-godišnjeg oca Mirka i 47-godišnjeg sina Stjepana.</p>
<p> Pod utjecajem alkohola, Stjepan je oca napao prvo verbalno, a potom i fizički pivskim bocama i metlom, slomivši ocu dva rebra, što mu prema pričanju 72-godišnje majke Ljubice nije bilo prvi put. Stalno ih je tukao i vrijeđao, što je ocu izgleda prekipjelo, jer ga je na kraju ubo nožem u trbuh.</p>
<p> Stjepan Klasnić je prevezen u bolnicu, a otac u istražni zatvor. O događaju je policiju obavijestila bolnica. Liječnicima je sin rekao da se sam ubo nožem, ali je tijekom kriminalističke obrade rekao da se ipak radilo o pokušaju ubojstva.</p>
<p>»Ozljeda nije opasna po život, a kad se vrati oboje će nas ubiti«, ispričala nam je krhka baka Ljubica nakon odlaska policije. Njihov život zadnjih 20-ak godina sliči na priču iz najcrnjih horora, jer živeći na kraju sela (prije bi se moglo reći na kraju ničega, njihovu je kuću teško našla i policija), bili su na određen način izolirani od svega. Sin je vrlo rano počeo s alkoholom, nije se nikada ženio, a jedino vrijeme što je bio od kuće - bilo je dvije godine provedene u ratu. Roditeljima je pomagao obrađivati 14 jutara zemlje i hraniti stoku, a ostatak vremena je provodio uz čašicu, nakon koje bi terorizirao roditelje. </p>
<p>Iako je policija zbog toga više puta intervenirala u njihovu domu, sin nije završio na liječenju. Nije reagirao niti Centar za socijalnu skrb, pa je dvoje staraca, kako je rekla baka Ljubica, u stalnom strahu od sina. »Ma, nitko nam ne želi pomoći. Stari ljudi nikom izgleda nisu potrebni«, kazala je Ljubica Klasnić. Dok je trajao uviđaj, iz daleka se moglo čuti kako otac govori da mu je jako žao što je to učinio, ali da mu je i dozlogrdilo to što ih sin stalno tuče. </p>
<p>Ukratko, obitelj Klasnić je još jedna klasična priča u kojoj caruje alkohol i nasilništvo i u kojoj nadležne službe ne rade posao za koji su plaćene. Pitanje je, naime, hoće li ovim starim ljudima, ali i sinu, i ovaj put netko pomoći ili će se čekati da novi obračun završi prolijevanjem krvi. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nađen mrtav u kući svojih roditelja</p>
<p>ČAKOVEC, 13. lipnja</p>
<p> - Zvonimir Zdolec (45) u petak je nađen mrtav obiteljskoj kući u Ulici kralja Zvonimira u Belici. Doznali smo da je obdukcijom utvrđeno da je riječ o samoubojstvu, odnosno da si je Zdolec sam nanio ubodne rane u predjelu srca i pluća.</p>
<p> Očevid je obavila i obdukciju zatražila istražna sutkinja varaždinskog Županijskog suda.</p>
<p> U ljetnoj ga je kuhinji, koja se nalazi u dvorištu, mrtvoga pronašla susjeda koja je donijela jaja. Zdolec je u kuhinji ležao na klupi, a susjeda je vidjela i krv, no pomislila je da spava, pa ga je pokušala i probuditi, no više nije davao znakova života.</p>
<p> Preminuli muškarac je inače živio u obiteljskoj kući svojih roditelja, kojima se doselio prije nekoliko dana. Navodno je nedavno izašao iz zatvora, a u njemu je boravio jer je, navodno, zlostavljao i tukao suprugu, a imao je i troje djece. Prijatelji kažu da je bio vrlo dobar i druželjubiv čovjek, uvijek spreman počastiti, a u društvu nije bio nasilan. </p>
<p>Neki su ga susjedi vidjeli u četvrtak kako sjedi u hladu i razgovara s roditeljima, sve je bilo mirno i normalno i nije se ni na koji način moglo naslutiti da bi moglo doći do tragičnog događaja. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dolenčevi su još izvan domašaja »ruke pravde«</p>
<p>Oni se nisu pojavili na sudu na dan objave presude, pa je istoga dana izdan nalog za njihovim privođenjem </p>
<p>VARAŽDIN, 13. lipnja</p>
<p> - Desetak dana prošlo je od objave presude Nadi i Branku Dolencu, no oni su još uvijek nedostupni pravosudnim organima i policiji.</p>
<p> Dolenčevi su, kako smo već pisali, nepravomoćnom presudom varaždinskog Općinskog suda osuđeni svaki na sedam godina zatvora zbog kaznenih djela prijevare i povrede obaveze vođenja poslovnih knjiga. Budući da se na objavi presude nisu pojavili, istoga je dana izdan nalog za njihovim privođenjem. Policija ga je u nekoliko navrata pokušala provesti, no, Dolenčeve nisu našli ni u gradu ni kod kuće. Može se pretpostavljati da su u bijegu, no tjeralica još nije izdana, a policajci, kako kaže njihov glasnogovornik Mladen Kaselj, o svemu izvješćuju sud. Branko Dolenc inače ima važeću putovnicu, dok je Nadina istekla, ali mogu u one zemlje u koje se može s osobnom iskaznicom. </p>
<p>Zbog cijele se situacije priopćenjem oglasila i Udruga oštećenih »Aurorinih« zajmodavaca, u kojem od Policijske uprave varaždinske traže da se javno očituje o tome zašto 4. lipnja, na dan izricanja presude, nisu uhitili Dolenčeve i sproveli ih u pritvor. »Imamo saznanja da su dan prije objave presude upozoreni da će se presuda objaviti idućega dana te da pripaze na njihovo kretanje«, kaže se u priopćenju. »Aurorini« oštećenici stoga žele znati zašto to nije učinjeno i je li to zbog toga jer im je tako netko naredio ili su to propustili učiniti po vlastitom nahođenju. Bračni par Dolenc optužnica je teretila da su, kao odgovorne osobe poduzeća »Aurora export-import«, »Aurora- mjerni instrumenti« i »Aurora-turist«, te kao fizičke osobe, počinili spomenuta kaznena djela, pribavivši protupravno oko 5,2 milijuna kuna. Za njima je već bila izdana i međunarodna tjeralica, a uhićeni su 1999. godine u Mađarskoj u koju su, kako su govorili, otišli radi proširenja posla, a ne zato što su bježali od zajmodavaca. Neko su vrijeme tamo bili u pritvoru, a zatim su prebačeni u varaždinski Okružni zatvor. Iz pritvora su izašli u prosincu 1999. godine i ponovo otvorili kavanu »Sakcinski«.</p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Znance pozivali »na kavu«, a prodavali im »bombice«</p>
<p>VARAŽDIN, 13. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak počelo suđenje Vladi B. (43) i Snježani M. (35) optuženima za zlouporabu opojnih droga. </p>
<p>Vladu B. optužnica tereti da je 14. rujna prošle godine u stanu u Varaždinu Martini Š. prodao dvije »bombice« heroina za 200 kuna, a taj je heroin zatim pripremio za ušmrkavanje. </p>
<p>Snježani M. na teret se stavlja da je 18. rujna 2002. godine u stanu u kojem je živjela s prvooptuženim u svojoj torbi držala 11 tableta »Carsona« i 12 tableta »Praxitena« koje su zabranjene u prometu, a istoga su ih dana oduzeli policajci.</p>
<p>Martina Š. na raspravi je rekla da ju je toga dana drugooptužena pozvala na kavu, došla je k njoj s Romanom M., no nikad od optuženih nije kupovala drogu, niti ju je kod njih konzumirala, niti je, pak, kod njih u stanu drogu ikad vidjela.</p>
<p>Romana M. ispričala je, pak, da je toga dana poslije podne bila kod Martine Š., tamo je bila i optužena i čula je kako nešto pričaju o tome da će se kasnije naći kod optužene. Poslije je išla s Martinom Š. u grad, a Martina Š. rekla joj je da ide »nažicati« neki novac, jer kasnije ide k Vladi B. po heroin. Svjedokinja je rekla da joj je bilo neugodno »žicati« po gradu, pa je otišla k ujaku da joj posudi nešto novca. Njih su se dvije zatim našle kod jednog lokala, nazvale su optuženu, ali se javio Vlado B. koji je Martini Š. rekao neka sama dođe do njih. Otišle su do zgrade u kojoj su optuženi živjeli, tamo su Vladu B. ponovo nazvale, pa je onda on rekao neka u stan ipak dođe i Romana M. </p>
<p>U stanu je, rekla je svjedokinja, bilo mračno, tako da nije točno vidjela koliku je količinu droge optuženi dao Martini Š. niti koliko je ona njemu dala novaca, no sigurno je da joj je »bombice« dao. I ona je od Vlade B. kupila heroina za oko 50 kuna, kojeg je odmah u stanu i ušmrkala, no ne zna je li ga u stanu konzumirala i Martina Š. Prisjetila se i da je optuženi heroin pripremio na nekom pladnju, a ona je nakon konzumacije još popušila cigaretu i otišla. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pijan vrijeđao suprugu i kćer, intervenirala policija</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - U četvrtak rano ujutro, oko 1,20 sati, 44-godišnjak je u svojoj kući u Vrbovcu u alkoholiziranom stanju vrijeđao svoju godinu dana mlađu suprugu te 21-godišnju kćer, pa su one pozvale policiju.</p>
<p>Nakon što je uspostavljen javni red i mir, nasilnik je doveden u policijsku postaju kako bi se barem malo otrijeznio i smirio. Dok su, pak, policajci smirivali pijanog supruga i oca, kćer je iz spavaće sobe roditelja donijela poluautomatsku pušku »crvena zastava«, za koju otac nema dozvolu, a dan kasnije nakon otrježnjenja 44-godišnjak je iz svoje vikendice predao još tri ručne bombe, jedan protuavionski metak i 110 komada raznog streljiva.</p>
<p>Protiv njega je podnijeta kaznena prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari te prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Legao na prugu pa ga pregazio teretni vlak</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Na željezničkom Savskom mostu u četvrtak oko 21,40 sati pod teretni vlak relacije Ranžirni - Zapadni kolodvor bacio se nepoznati muškarac i smrtno stradao.</p>
<p>Tijekom očevida policija je doznala da je u trenutku prolaska vlaka nepoznati muškarac izašao iza ograde mosta na prugu i legao preko nje da bi na njega zatim naletio vlak.</p>
<p>Nakon očevida tijelo jeprevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati. Riječ je, naime, o muškarcu tridesetih godina, visine oko 190 centimetara, jače tjelesne građe, smeđih očiju, tamno smeđe kose dužine tri centimetara, Bio je odjeven u crne kratke hlače, bijelu majicu kratkih rukava, tamno sive gaće s natpisom »enigma«, a na nogama je imao crne čarape, dok su u blizini pronađene tenisice »nike« broj 46.</p>
<p>U tijeku je kriminalistička obrada radi utvrđivanja identiteta i drugih okolnosti vezanih uz samoubojstvo. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vrpca koju je snimila policija - neupotrebljiva</p>
<p>Zaštićeni svjedok, koji je dobio kodno ime »Aco«, svjedočio je preko audio-linka</p>
<p> ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Suđenje bivšem istražnom sucu Jurju Boljkovcu zbog sumnje da je primio mito odgođeno je za jesen, kada bi trebali te će se još jednom preslušati tajna kaseta koju je snimila policija u namjeri pribavljanja dokaza o umiješanosti Boljkovca u primanje mita.</p>
<p>U petak je na Županijskom sudu svjedočio docent dr. Hrvoje Domitrović iz Zavoda za elektroakustiku koji je dobio zadatak da se kaseta, koja je predložena kao jedan od jačih materijalnih dokaza, »pročisti« od nepotrebnih šumova i raspravnom vijeću učini jasnija za ocjenu. </p>
<p>No vještak je, nakon detaljnog stručnog objašnjenja o svim postupcima kojima je bila izvrgnuta audio-kaseta, morao zaključiti da ni nakon toga »rezutat nije bitno bolji«. Naime, zbog loše kakvoće snimke, nije moguće prepoznati glas govornika!</p>
<p>Zaštićeni svjedok, koji je dobio kodno ime »Aco«, svjedočio je iz jedne sobe na sudu preko audio-linka. Pozivajući se na zakonske odredbe on je odbio odgovoriti na neka pitanja stranaka, govoreći da je to državna tajna. Opisao je cijeli događaj u kojemu se trebao snimiti razgovor, ali i eventualna predaja novca, između oštećenog Zdravka Bosiljevca i optuženoga Boljkovca, koji je navodno, od Bosiljevca tražio novac za neke usluge u sudu. Kao voditelj ekipe operativaca, koja je imala zadatak da uz snimanje prati autmobile Boljkovca i Bosiljevca, izričito je naglasio da su njih dvojica sami, izdvojeno, razgovarali, šetkajući u blizini jednog karlovačkog stadiona, dok je Goran Šabić, sjedio u automobilu. »Aco« je dodao da snimljenu vrpcu kasnije nije preslušao, ni on ni njegovi ljudi, i da je originalna vrpca, bez prethodnog presnimavanja, predana policiji, odnosno tužilaštvu.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pozlilo mu, zaustavio automobil i umro </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Šezdesetpetogodišnji Dragutin Kralj nesretnim je slučajem preminuo u petak oko 11 sati na Staroj zagorskoj cesti kod mjesta Pojatno.</p>
<p> Naime, kako neslužbeno doznajemo Kralj je upravljao osobnim automobilom »škoda fabia«, registracije ZG 901-AG u smjeru Zagorja te mu je u jednom trenutku pozlilo. Usporio je vožnju te zaustavio vozilo uz cestu. Ostali vozači su mu pokušali pomoći. Premda je slučajno prolazio i liječnik koji je također htio pomoći, muškarac je ubrzo preminuo. </p>
<p>Stoga se ponovno upozoravaju starije osobe te osobe slabijeg zdravlja, osobito oni s srčanim tegobama ili koji imaju problema s tlakom, da za vrijeme ovih nesnosnih vrućina što manje izlaze iz kuća, te se što manje zadržavaja na otvorenom. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Vlada odustala od spajanja Poštanske i Croatia banke</p>
<p>Za razdoblje nakon izbora odgađa se najavljena prodaja sedam posto dionica zaposlenicima HT-a, navodi se u Dodatnom memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici kojega je Vlada uputila MMF-u / Odustaje se i od prodaje 30 posto dionica Croatia osiguranja na Zagrebačkoj burzi, a 25 posto dionica CO ponudit će se Katoličkoj crkvi i ostalim investitorima </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Dodatnim memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici, kojeg Vlada upućuje MMF-u, a koji je usvojen na posljednjoj zatvorenoj sjednici Vlade, odustaje se od spajanja Hrvatske poštanske banke i Croatia banke, dok se prodaju 7 posto dionica Hrvatskog telekoma zaposlenicima odgađa za razdoblje nakon izbora. Također, udio od 25 posto Croatia osiguranja ponudit će Katoličkoj crkvi i ostalim investitorima.</p>
<p>Hrvatska narodna banka početkom godine uvedene mjere usmjerene usporavanju kreditne ekspanzije, zamijenit će krajem godine bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama, dok će u međuvremenu pojačati učinak postojećih mjera. Inače, MMF je 14-mjesečni stand-by aranžman Hrvatskoj odobrio 3. veljače ove godine, čime je Hrvatskoj stavljeno na raspolaganje oko 140 milijuna dolara. Vlada i u dopuni Memoranduma potvrđuje da ne namjerava povlačiti ta sredstva.</p>
<p>U Memorandumu, koji je usuglašen u svibnju prilikom posljednjeg posjeta misije MMF-a Hrvatskoj, a kojeg će MMF razmatrati 1. kolovoza, naglašava se da glavni ciljevi gospodarskog programa Vlade za ovu godinu ostaju isti. </p>
<p>Vlada vjeruje da će rast BDP-a ove godine dosegnuti 4,2 posto, a inflacija biti i niža od ranije procijenjenih 3 posto, odnosno da će iznositi oko 2,25 posto. Promjene se odnose na smanjenje proračunskog deficita opće države, s pet na 4,6 posto BDP-a, kao i na smanjenje javnog duga sa 57,2 posto BDP-a na 50,5 posto BDP-a (bez HBOR-a). Razlog za to su uočene statističke greške nastale uslijed dvostrukog računanja zajmova i jamstava. Banski dvori planiraju da će u 2003. godini BDP po glavi stanovnika prijeći iznos od 6000 dolara, dok će se zaposlenost povećati za oko 5 posto. </p>
<p>Uslijed kašnjenja strukturnih reformi, jer se pokazalo da je njihova provedba teža nego što se planiralo, u dopuni Memoranduma se kaže da većina strukturnih uvjeta iz stand-by aranžmana nije zadovoljena, te da nije ostvarena ni jedna od tri strukturne kontrolne točke - privatizacija INA-e, privatizacijski plan za Hrvatsku poštansku banku, te donošenje novog zakona o proračunu. </p>
<p>Vlada najavljuje da će odluku o prodaji 25 posto plus jedne dionicu Ine donijeti do kraja lipnja i od toga planira veći prihod. Podsjećamo da je odluka o kupcu Ininih dionica trebala biti donesena do kraja ožujka 2003. Odgođena je i za drugo tromjesečje ove godine najavljivana prodaja 7 posto dionica HT-a zaposlenicima i to za razdoblje nakon izbora. </p>
<p>Glede privatizacije Croatia osiguranja, Vlada 25 posto dionica tog osiguravajućeg društva namjerava ponuditi Katoličkoj crkvi kao naknadu za nacionaliziranu imovinu. U Memorandumu se planiralo 30 posto dionica prodati na Zagrebačkoj burzi. </p>
<p>Odustaje se i od spajanja Poštanske banske s Croatia bankom, kao i od ulaska IFC-a, fonda iz sastava Svjetske banke, u tu banku u iznosu od 25 posto. Plan je do kraja godine napraviti program privatizacije Poštanske banke, a najavljeno je i da će se od IFC-a zatražiti da obavi due dilligence za preuzimanje 19 posto udjela HPB-a, uz pravo veta. </p>
<p>Dopune Memoranduma vezane su i za mjere središnje banke iz siječnja ove godine o ograničavanju kreditne ekspanzije i najavu da će ih HNB krajem ove godine zamijeniti bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama. HNB će u međuvremenu pojačati učinke postojećih mjera tako što će dodatno apsorbirati likvidnost bankovnog sustava povećanjem svojih kamatnih stopa i/ili minimalne obvezne pričuve, i/ili ograničiti kapitalne priljeve iz inozemstva. HNB je sukladno s time već povećala prosječnu kamatnu stopu na blagajničke zapise sa 2 na 2,33 posto, a najavljuje se da neće oklijevati provesti daljnje povećanje te kamatne stope, ako to bude potrebno zbog kretanja domaće inflacije, rasta kredita i kretanja na tekućem računu platne bilance. </p>
<p>Kada se govori o fiskalnom sektoru, najavljeno je da će se do kraja lipnja izraditi registar aktivnih Vladinih jamstava, s pregledom novih, ugašenih i podmirenih jamstava u prvoj polovici godine. Do tada bi se trebali usvojiti i novi kriteriji za izdavanje državnih jamstava i tako, kako se navodi, osigurati da nedavno izdavanje jamstva privatnom brodogradilištu Viktor Lenac ostane iznimka. Vlada ističe i da su je povećani porezni prihodi početkom godine potaknuli da poveća projekcije prihoda za 0,9 posto, dok će proračunski rashodi ostati nepromijenjeni. Vlada je odlučna da se proračun za sljedeću godinu ne revidira.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Poskupljuje dizel gorivo i lož ulje?</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Pored temperature zraka u posljednja dva tjedna rasla je i cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, što se povezuje sa povećanom potražnjom za benzinom.</p>
<p>Za razliku od prethodnih godina ravnoteža na tržištu djelomično je narušena činjenicom da su zalihe najrazvijenijih zemalja i SAD-a na najnižoj razini u posljednjih 20 godina. Osobito je kritično u SAD-u, gdje se komercijalne pričuve nalaze na najnižoj razini u posljednjih 27 godina. </p>
<p>Mediteransko tržište također je zabilježilo procvat cijena automobilskog goriva, te loživog ulja, prema kojima primjerice Ina formira svoje cijene naftnih derivata. Izraženo u dolarima po toni, vrijednost benzina na Mediteranskom tržištu u posljednjih je desetak dana prosječno porasla za gotovo pet posto, u usporedbi sa drugom polovicom svibnja. </p>
<p>U istom razdoblju nešto je više porasla vrijednost dizelskog goriva i to za oko 5,5 posto, na oko 250 dolara po toni, dok je najviši skok ostvarila cijena ekstra lakog loživog ulja (rast cijene sedam posto), koja je porasla na oko 240 dolara po toni. Istodobno, prosječna vrijednost Brent nafte na burzi u Londonu porasla je za oko četiri posto, na 27 dolara po barelu. </p>
<p>Ipak, dolar je u promatranom razdoblju nastavio slabiti prema kuni, ali nešto sporijim tempom. U prosjeku, vrijednost dolara u odnosu na kunu na tečajnici HNB-a je u prvoj polovici lipnja prosječno bila niža gotovo jedan posto.</p>
<p>Stoga se sredinom lipnja cijene benzina ne bi se trebale korigirati, dok bi se mogle promijeniti jedino cijene dizela i lakog loživog ulja. Naime, izraženo u kunama po litri, vrijednost dizelskog goriva na Mediteranskom tržištu porasla je za oko 4,9 posto, dok je vrijednost loživog ulja skočila za 6,5 posto. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Brodosplit: Tehnološki višak 400 radnika</p>
<p>SPLIT, 13. lipnja</p>
<p> - Čelnici splitskoga brodogradilišta objavili su u petak da se Brodosplit, nakon dvije godine obilježene financijskim teškoćama, konačno konsolidirao.</p>
<p>Kolja Grisogono, predsjednik Nadzornog odbora, istaknuo je da je Brodosplit u prošloj godini, zahvaljujući Vladinim mjerama, poslovao pozitivno i da je u tom razdoblju isporučeno pet novih brodova. Prema njegovim riječima, od kolovoza 2002. godine Brodosplit nije iskazao nove financijske dubioze, te je unatoč smjeni, sada već bivše uprave, velikog požara i smrtnih slučajeva kooperanata, ove godine isporučio tri nova broda. Sredinom srpnja predat će još jedan brod, a do kraja godine i peti, čime će u potpunosti ispuniti proizvodni program. Grisogono je kazao da je primjenom programa restrukturiranja utvrđen tehnološki višak, koji će se zbrinuti realizacijom odobrenih kredita uz državno jamstvo. Oko 400 radnika zbrinut će se isplatom otpremnina, dokupom mirovine ili prekvalifikacijom. </p>
<p>Brodosplit će promijeniti omjer neproizvodnih i proizvodnih radnika, i to u korist potonjih. »Ciljani omjer od 60 posto proizvodnih i 40 posto neproizvodnih radnika ostvarit ćemo do kraja lipnja, ako se aktiviraju spomenuta uz uvjet državna jamstva«, rekao je Grisogono.</p>
<p>On je naglasio da se plaće matičnim radnicima i kooperantima redovito isplaćuju, baš kao i usluge dobavljačima. </p>
<p>Nadzorni odbor izvijestio je da je pokrenuto odvajanje Tvornice dizel motora u samostalno društvo s ograničenom odgovornošću, a programom restrukturiranja sve djelatnosti koje ne spadaju u osnovnu brodograditeljsku djelatnost, bit će odvojene. </p>
<p>Komentirajući najave o smjenama domaćih uprava, koje bi zamijenili strani menadžeri, Grisogono je rekao, da NO predstavlja vlasnika, pa će se u skladu s njegovim odlukama i ponašati. Međutim, dodao je, kako nije u redu da direktori brodogradilišta svojim plaćama jamče za eventualne gubitke u poslovanju, jer postoji čitava piramida odgovornosti, od uprave pa do poslovođa. </p>
<p>Direktor Brodosplita Predrag Čudina najavio je da će plan racionalizacije, koji je već dostavljen Vladi, polučiti odlične rezultate. On je kazao da će Brodosplit do 2005. smanjiti ukupne financijske troškove, što uključuje racionalizaciju materijalnih troškova, osiguranja, kooperacije, te posebno troškove same proizvodnje broda. Na kraju je dodao kako očekuje da će državna jamstva, što ih je Vlada odobrila krajem travnja, biti realizirana ovih dana. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>SARS nanio više štete zrakoplovnim tvrtkama od terorizma</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Prema procjenama svjetskih stručnjaka za civilno zrakoplovstvo SARS i posljedice rata u Iraku putničkom su zrakoplovstvu načinile veću štetu od terorističkog napada 11. rujna 2001. godine, otkad sve značajne zrakoplovne kompanije bilježe stalan pad broja putnika i velike novčane gubitke.</p>
<p> Njemačka Lufthansa, jedna od najvećih svjetskih zrakoplovnih kompanija, u prva tri mjeseca ove godine ostvarila je čak 415 milijuna eura gubitka, dok je u istom kvartalu prošle godine ostvarila 12 milijuna eura dobiti. </p>
<p>U Lufthansi stoga napominju kako se »svjetski zračni promet nalazi u dosad najvećoj krizi«.</p>
<p>»U postojećim uvjetima zrakoplovne kompanije mogu se spasiti od poslovnog kolapsa jedino snižavanjem troškova na svim razinama. Troškovna disciplina i povećanje produktivnosti ostaju jedinim ključem uspjeha zrakoplovnih kompanija«, najnoviji je zaključak Lufthanse.</p>
<p>Mjere štednje se odnose primarno na popunjenost putničke kabine. Isplativ je trenutačno onaj let u kojem je prodano najmanje 80 posto sjedala u zrakoplovu. No usprkos smanjenju cijena potražnja za turističkim putovanjima zrakoplovom naglo je pala nakon pojave SARS-a, koja je vremenski koincidirala s ratnim zbivanjima u Iraku. </p>
<p>U posljednje vrijeme sve češće putnici koji su prije letjeli bussines klasom sada kupuju jeftinije karte u ekonomskoj klasi. To je odraz i pogoršanog stanja u svjetskom gospodarstvu, a ne samo krize u zrakoplovnoj industriji. Najslabije su popunjeni zrakoplovi koji iz Europe lete prema Aziji i Pacifiku.</p>
<p>Unatoč tome Hrvatska bilježi stalni rast broja putnika u zračnom prometu, iako hrvatske zračne luke nisu još dosegnule ni polovicu prometa ostvarivanog prije Domovinskog rata. Tada su hrvatske zračne luke godišnje imale 5,5 milijuna putnika, a do 2010. njihov bi broj u najboljem slučaju mogao porasti na 4,6 milijuna.</p>
<p>Nešto realnije i manje optimistične procjene govore da bi do 2010. hrvatske zračne luke mogle primiti godišnje oko 3,7 milijuna osoba.</p>
<p>Prošle godine ukupan broj putnika registriranih u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 2,5 milijuna, što odgovara razini iz 1972. godine. </p>
<p>U Croatia Airlinesu ipak tvrde da će ove godine prevesti 11 posto više putnika nego u 2002. godini. To potvrđuju i podaci o rekordnom svibanjskom prometu u putničkom prijevozu. Naime, Croatia Airlines je u svibnju prevezla 141.727 putnika ili 11 posto više nego u svibnju 2002. godine.</p>
<p>Svibanjski broj prevezenih putnika, ističu u Croatia Airlinesu, rekordan je u mjesecu svibnju u povijesti tvrtke. Prosječna popunjenost putničke kabine pritom je iznosila 58 posto, što je za 4,2 postotna boda bolji rezultat nego u istom mjesecu lani. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Burze: Njemačke banke među najvećim gubitnicima</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Nakon tjedan dana rasta, europske su blue chip dionice u petak ostale uglavnom nepromijenjene. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je tako do poslijepodneva neznatno pao - 0,05 posto na 2447,38 bodova. </p>
<p>Trend rasta usporile su prije svega dionice financijskog sektora, ali i vodeći europski proizvođači elektroničkih uređaja. Francuski Thomson je, naime, objavio da neće moći ispuniti ranije najavljene rezultate za 2003., pa su mu dionice pale 13,3 posto. Slijedio ga je i Philips, koji je izgubio 4,1 posto.</p>
<p>Pariški indeks CAC 40 se također zadržao oko vrijednosti zabilježene u četvrtak - porastao je 0,03 posto na 3153,26 bodova, dok je amsterdamski AEX pao 2,5 posto. Londonski FTSE 100 je porastao 0,3 posto na 4173,5, a milanski MIB 30 0,48 posto na 25.944 boda. U Frankfurtu je DAX dobio 0,44 posto dosegavši 3233,8 bodova.</p>
<p>Vodeće njemačke banke HVB i Commerzbank su u petak bile među najvećim gubitnicima: dionice su im pale 5,1 odnosno 4,7 posto nakon znatnog rasta ostvarenog tijekom tjedna. Deutsche Bank je, pak, porasla 0,6 posto. </p>
<p>Allianz je izgubio 1,4 posto, nakon što je u prethodnih nekoliko dana skočio gotovo 10 posto zahvaljujući glasinama da se Bank of America sprema iznijeti ponudu za Dresdner Bank. Drugdje u financijskom sektoru, nizozemski Aegon i ING pali su 3 odnosno 1,1 posto, a UniCredito je izgubio 1,2 posto nakon upozorenja da bi neizvjesni uvjeti na tržištu mogli utjecati na ovogodišnje rezultate.</p>
<p>U New Yorku su u prvih sat vremena trgovanja indeksi pali: Dow Jones Industrial Average je izgubio oko 0,6, a S 500 i Nasdaq Composite 1 posto. U Tokyju je Nikkei 225 porastao 0,7 posto na 8980,64 boda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Optužnica protiv Gotovine mogla bi biti promijenjena, a možda čak povučena </p>
<p>Uvjet za pozitivan rasplet, tvrdi Vjesnikov izvor, jest da Gotovina pristane razgovarati s haaškim istražiteljima kao optuženik u razdoblju dok se tehnički sređuje postupak izručenja / Time bi se otvorila mogućnost da Haag, nakon razgovora s Gotovinom, promijeni optužnicu ili je čak povuče prije no što postupak izručenja bude završen / Hrvatska mora dati i čvrsta jamstva da će izručiti generala ne bude li povučena optužnica </p>
<p>DUBLIN, 13. lipnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - U Banskim dvorima vjeruje se kako je moguć pozitivan rasplet »slučaja Gotovina«, odnosno da postoji mogućnost da general Ante Gotovina s predstavnicima Haaškog suda razgovara u Zagrebu nakon čega bi optužnica mogla biti promijenjena, a možda čak povučena, saznajemo od visokog izvora bliskog Vladi. </p>
<p>To uvjerenje temelji se, ponajprije, na dokumentima i dokazima koji su se pojavili na haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću, ali i tijekom rada na drugim optužnicama.</p>
<p>Vjeruje se, naime, da je haaško tužilaštvo danas mnogo sklonije nego prije dvije godine prihvatiti hrvatske prigovore jer, ako bi prema sadašnjoj optužnici protiv Gotovine započelo suđenje, to bi nosilo vodu na mlin Miloševićevoj obrani. </p>
<p>Uvjet za pozitivan rasplet, tvrdi naš izvor, jest da Gotovina pristane s haaškim istražiteljima razgovarati kao optuženik i to u razdoblju dok se tehnički sređuje postupak izručenja. Tako bi se otvorila mogućnost da Haag, nakon razgovora s Gotovinom, promijeni ili čak povuče optužnicu prije no što postupak izručenja bude završen. No, to znači da Hrvatska mora dati i čvrsta jamstva Haagu da će izručiti generala ako optužnica ne bude povučena. </p>
<p>Premijer Ivica Račan smatra da »puna suradnja generalu Gotovini daje dobru perspektivu« i tvrdi da »svako uvjetovanje razgovora odstupanjem od optužnice nije optimalan korak, odnosno da je takvo uvjetovanje korak koji i generala Gotovinu i Hrvatsku vraća unazad«. </p>
<p>Prema našem izvoru, o tom se rješenju još nije razgovaralo ni s generalom Gotovinom, odnosno njegovim zastupnicima, niti s haaškim tužiteljima. </p>
<p>Jesu li o tome u četvrtak nasamo raspravljali predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan, također nije poznato jer premijer Račan nije uoči puta u Irsku novinarima želio otkriti o čemu su razgovarali. No, u kuloarima se može čuti da je upravo na Račanovu intervenciju, Mesić ublažio neke formulacije u pismu Carli del Ponte.</p>
<p>Inače, naš izvor tvrdi da se posljednjih dana oko »slučaja Gotovina« razvilo mnogo magle, pogotovo vezano uz generalove kontakte s predsjednikom Mesićem. Naš izvor kaže da je kontakt išao preko Predsjednikova ureda zato što je njegova pozicija u odnosu prema Haaškom sudu lakša od pozicije Vlade.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vratiti monitoring zastupljenosti političkih stranaka na HRT-u </p>
<p>Galić: Neka Sabor što prije imenuje programsko vijeće HRT-a, jer HRT dobiva konkurenciju; pogreške u poslovanju ne moraju biti stvar namjere/ Stazić: »Forum« HTV-a eklatantan dokaz pada profesionalizma/ Kosor: U prilogu o Gotovini u Dnevniku HTV napravio selekciju na koju nema pravo i odmah presudio tko su dobri, a tko loši momci</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Hrvatska radio-televizija u 2000. i 2001. zabilježila je rast ukupnog prihoda i iskazala dobit od 7,3 odnosno 29 milijuna kuna. </p>
<p>Koncem 2000., ukupne obveze te kuće iznosile su 475,9 milijuna, a godinu kasnije 526,4 milijuna kuna. Rekla je to glavna državna revizorica Šima Krasić predstavljajući u petak saborskim zastupnicima prvo od tri izvješća o HRT-u o kojima je rasprava bila objedinjena.</p>
<p>Predočivši Izvješće o reviziji poslovanja HRT-a za 2000. i 2001. Krasić je ukazala na nastavak prakse nepravilnog prikazivanja poslovanja HRT-a. Kazavši da u analitičkim evidencijama poslovni događaji nisu iskazivani kronološki, ona je upozorila da u nabavi roba i usluga skupljih od 200.000 kuna često nije poštivana obveza o raspisivanju javnog natječaja. </p>
<p>Podnoseći Izvješće o radu Upravnog vijeća HRT-a, privremeni glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT) Mirko Galić zatražio je od Sabora da što prije imenuje Programsko vijeće HRT-a, kako bi ta kuća dobila upravu s trajnim mandatom. »Ne bude li se na vrijeme osnovalo vijeće, neće se na vrijeme moći konstituirati trajna rukovodstva kuće, a privremenost ne pridonosi autoritetu sadašnjeg vodstva«, kazao je Galić. »Bude li kuća obezglavljena ili s vodstvom koje nema trajni mandat to će biti loš znak za HRT koji se mora suočiti s najjačom konkurencijom u svojoj povijesti«, upozorio je.</p>
<p> Galić je istaknuo da poslovanje HRT-a u 2002. obilježava stabilnost, pojasnivši pritom da se nacionalna radiotelevizija financira 60 posto od pretplate i 40 posto od marketinga. Dodao je da obveze HRT-a danas iznose 50 milijuna kuna, što je ocijenio neznatnim u odnosu na 1,2 milijardu kuna prihoda.</p>
<p>Istaknuo je pritom da će u lani započet četverogodišnji tehnološki razvojni ciklus kuće, digitalizaciju radijskog i televizijskog informativnog programa, te digitalizaciju tona i slike, biti uloženo 500 milijuna kuna vlastitih prihoda. Kazavši da je ulaganje u tehnološku opremljenost nužno zbog konkurencije koja se HRT-u bliži privatizacijom trećeg programa HRT-a, dodao je da je HRT, iako više nema monopol, zadržao dominaciju nad elektroničkim medijskim tržištem. </p>
<p>Za nepravilnosti u poslovanju HRT-a, koje je utvrdio nalaz Državne revizije, Galić je rekao da pogreške dijelom proizlaze iz poslovanja bivše uprave, a da su dijelom rezultat nedostatka kadrova i nedovoljne informatičke opremljenosti, te da stoga pogreške u poslovanju »ne moraju biti stvar namjere«.</p>
<p>Svi klubovi u raspravi su podržali izvješća i zauzeli se za što hitnije osnivanje Programskog vijeća HRT-a i strožu kontrolu poslovanja, posebice trošenja u nacionalnoj radijsko-televizijskoj kući. </p>
<p>Pritom su se zauzeli (HSS, HDZ, LS, Libra, SDP) za vraćanje monitoringa zastupljenosti političkih stranaka u programima radija i televizije, posebno u predizbornoj godini.</p>
<p>Pozvavši na hitno ustrojavanje Programskog vijeća HRT-a, Luka Roić (HSS) zauzeo se za »proizvodnju što više programa za tržište«.</p>
<p>Atmosferu u sabornici potom je podigla Jadranka Kosor (HDZ), ustvrdivši da privremenost stanja na HRT-u generira klimu u kojoj »može raditi tko što hoće«, ona je osporila proklamiranu »depolitiziranost, pluralističku orijentaciju i političku nezavisnost informativnog programa televizije«. Ilustrirala je to prilogom o generalu Gotovini emitiranom prije nekoliko dana u Dnevniku. »Televizija je napravila selekciju na koju nema pravo i odmah presudila tko su dobri, a tko loši momci«, kazala je Kosor, opisujući prilog koji završava kadrom silaska niz stepenice Ive Sanadera i Vladimira Šeksa »pokrivenog« novinarskim tekstom da je desnica u Hrvatskoj obezglavljena. </p>
<p>Nazvavši Sanadera predsjednikom, po svim istraživanjima, najjače stranke u Hrvatskoj, izazvala je reakcije Marina Jurjevića (SDP) koji je rekao da je najjača hrvatska stranka SDP, »a njezin predsjednik u tom prilogu nije silazio niz stepenice«. I predsjedavajući Baltazar Jalšovec je dobacio da su još uvijek važeći rezultati posljednjih izbora, na što je odgovorila Zdenka Babić Petričević (HDZ), kazavši da je HDZ na prošlim izborima bio najjača stranka, što će se, dodaje, ponoviti i na sljedećim.</p>
<p>Za Želimira Janjića (Klub HSLS-a) upitne su revizije ako se uočene nepravilnosti ne otklanjaju, pa zato traži sankcioniranje za nepostupanje po nalazima revizije. Upozorivši da je izborna kampanja već počela, Zlatko Kramarić (LS) poziva na hitno imenovanje Programskog vijeća HRT-a, kako bi konačno situacija u toj kući bila riješena. </p>
<p>»Neke emisije HRT-a«, upozorio je, u ime Kluba SDP-a, Nenad Stazić, »nisu u funkciji javne televizije i u svrhu potrebe zadovoljavanja građana, već su u funkciji promocije svojih voditelja«. Ilustrirao je to posljednjim »Forumom«, za koji tvrdi da je »eklatantan dokaz pada profesionalizma i odstupanja od elementarnih principa profesionalnog rada«. Dodavši da u vijestima HRT-a nema izrazite dominacije pojedinih stranaka, Stazić je citirao monitoring HHO-a iz 1999., po kojemu je HDZ u vijestima HRT-a bio zastupljen sa 26,5 posto, dok su stranke vladajuće koalicije prošle godine bile zastupljene sa 7,4 posto.</p>
<p>Objedinjenom raspravom o paketu izvješća o HRT-u Sabor je u petak završio ovotjedno zasjedanje. Nastavak 33. sjednice zakazan je za ponedjeljak.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Gradonačelnik samovoljno i bez konzultacija prekinuo razgovore s AFCO-om?</p>
<p>Istekao ultimativni rok za odgovor na pismo upozorenja koje je Splitu poslala američka korporacija AFCO, nezadovoljna »samovoljnim i kapricioznim prekidom pregovora o projektu Gradska luka« / Gradonačelnik Beroš: Split nije odbacio AFCO kao potencijalnog strateškoga partnera, već AFCO nije ispunio uvjete koje je grad tražio / Dr. Šimunović: Split je ostao bez daljnjih pregovora s AFCO-om zbog nemara i neznanja ljudi koji su sudjelovali u projektu i nesmotrenosti Beroša / AFCO: Najveću odgovornost za prekid višegodišnje suradnje treba snositi gradonačelnik Beroš</p>
<p>SPLIT, 13. lipnja</p>
<p> - U četvrtak je istekao ultimativni rok za odgovor na pismo upozorenja koje je gradu Splitu prije mjesec dana poslala američka korporacija AFCO, nezadovoljna »samovoljnim i kapricioznim prekidom pregovora o projektu Gradska luka« u koji su Amerikanci bili voljni uložiti 500 milijuna dolara. Međutim, splitski gradonačelnik Slobodan Beroš nije uznemiren, te tvrdi da se gradu ne mogu davati nikakvi ultimativni rokovi.</p>
<p>On se poziva na Memorandum o razumijevanju koji je grad potpisao s AFCO-om i u kojem piše da se, ako se dvije strane ne usuglase u roku od jedne i pol godine, razilaze tako da svaka strana pokriva svoje troškove. </p>
<p>»To je sve što smo potpisali s AFCO-om kojeg grad uopće nije odbacio kao potencijalnog strateškoga partnera, već je AFCO taj, koji nije ispunio uvjete koje je grad tražio. Tu je priči došao kraj«, kazao je Beroš za Vjesnik. Istaknuo je da je o američkom pismu htio razgovarati sa Savjetom projekta Gradska luka, ali većina članova nije se odazvala pozivu ni u prošli petak ni u ponedjeljak.</p>
<p> Tvrdi nadalje, da projekt Gradska luka, bez obzira na novonastalu situaciju, ide dalje. Nakon što će se krajem listopada definirati GUP Splita, grad će raspisati javni natječaj za strateškoga partnera u realizaciji ambicioznog projekta obnove Gradske luke, ali i cjelovite izgradnje grada. Beroš napominje da se na javni natječaj može prijaviti i AFCO.</p>
<p>Na pitanje, zašto sa sadržajem pisma upozorenja nije upoznao Gradsko vijeće, Beroš je odgovorio, da to nije točno, jer su vijećnici upoznati s pismom koje je, napomenuo je, poslano na nekoliko adresa, a ne samo njemu. </p>
<p>S druge pak strane, dr. Ivo Šimunović, koji je kao nekadašnji predsjednik Gradskoga vijeća Splita bio uključen u projekt, tvrdi da gradskim vijećnicima pismo nije stiglo, a o njegovu postojanju saznali su iz drugih izvora, a ne od gradonačelnika. Šimunović vjeruje da AFCO neće podići tužbu protiv Splita, tvrdeći da su pošiljaoci pisma htjeli pokazati koliko je Split aljkav, neuredan, nekorektan i koliko se ne zna ponašati prema međunarodnim kodeksima. </p>
<p>»Amerikanci imaju puno razloga za loše mišljenje o hrvatskoj strani koja je u slučaju Gradske luke zakazala. Trebalo im se odgovarati na pisma upućivana posljednjih godina i prema njima imati sasvim drukčiji stav«, kazao je dr. Šimunović. Ustvrdio je da je Split ostao zbog daljnjih pregovora s AFCO-om zbog nemara i neznanja ljudi koji su sudjelovali u projektu, te nesmotrenosti Beroša koji je samovoljno, bez prethodne konzultacije s Gradskim vijećem, prekinuo razgovore s Amerikancima.</p>
<p>»Način na koji je Split komunicirao s AFCO-om je više nego ponižavajući za strane investitore, a sve ovo što se dogodilo, u međunarodnim će krugovima zvučati vrlo ružno. Ovo je velika bruka i sramota«, ustvrdio je dr. Šimunović, zaključivši da AFCO najvjerojatnije neće ići na tužbu protiv Splita, jer je iznad te razine. </p>
<p>Međutim, AFCO-ovi stručnjaci u pismu ističu da će, ako se ne nastave pregovori sa Splitom o realizaciji projekta, zakonskim mjerama zatražiti zaštitu svojih prava i interesa. </p>
<p>Pozivaju se na članak 30. Zakona o obaveznim odnosima, kojim se izražava pravni stav, da pregovori produljeni na dulji vremenski rok jamče pravnu zaštitu i nude odgovarajuću zaštitu onoj strani u procesu, koja je pretrpjela štetu zbog unilateralnog, neutemeljenog prekida pregovora ili namjere da se uđe u pregovore s trećom stranom. </p>
<p>U AFCO-u upozoravaju da će korištenje njihovog intelektualnoga vlasništva biti smatrano povredom prava vlasništva, a od grada Splita će tražiti plaćanje pozamašne odštete. </p>
<p>U AFCO-u su također mišljenja da najveću odgovornost za prekid višegodišnje suradnje između splitske i američke strane treba snositi gradonačelnik Beroš, jer tvrde, da Beroš nije bez ovlasti prekinuo pregovore, sada bi oni bili uspješno završeni.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Novi dokumenti o Gotovini »tek sad pronađeni« </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Što se tiče generala Gotovine, nemam nikakvih novih informacija, izjavio je novinarima predsjednik Stjepan Mesić u petak, prigodom otvorenja nove zgrade američkog veleposlanstva u Zagrebu. Na upit zašto je čekao dvije godine s predajom dokumenata koji bi Gotovini mogli koristiti, Mesić nije rekao o kakvoj je vrsti dokumenata riječ. No, objasnio je da su novi dokumenti »tek sada pronađeni među svim tim papirima«, te kako »očito nekom nije bio interes da se stave u funkciju obrane generala Gotovine, a vjerojatno i drugih«. Na pitanje je li se u posljednje vrijeme možda čuo s generalom Antom Gotovinom, Mesić je odgovorio: »Sve što znam, znam iz Nacionala«.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tužiteljstvo Haaškog suda primilo Mesićevo pismo</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Tužiteljstvo Haaškoga suda u četvrtak je primilo pismo hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića s prijedlozima vezanim uz optužnicu protiv generala Ante Gotovine, potvrdila je u petak glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann.</p>
<p> »U četvrtak smo primili pismo predsjednika Mesića. Razmotrit ćemo svaki element pisma i na njega opširno odgovoriti«, izjavila je Hartmann. Nije željela prejudicirati kakav će biti odgovor na prijedloge sadržane u pismu, nego je rekla da će tužiteljstvo »dati prioritet odgovoru predsjedniku Mesiću u skladu s ranije isticanim načelima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vlada cijeni Mesićeve napore u »slučaju Gotovina«</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Hrvatska vlada visoko cijeni napore predsjednika Republike Stjepana Mesića u otklanjanju barijera da general Ante Gotovina pristupi Haaškom sudu i još jednom ponavlja svoje stajalište da se o ulozi generala Gotovine u akciji »Oluja« istina može utvrditi i obraniti samo na Sudu u skladu sa Statutom, Pravilima Suda i hrvatskim zakonima, ističe se u priopćenju koje je u petak medijima poslao Vladin ured za odnose s javnošću.</p>
<p> U priopćenju se navodi da dokumentaciju koju je iz Ureda hrvatskog predsjednika dobio u četvrtak, Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom namjerava tijekom petka dostaviti zagrebačkom uredu tužiteljstva Tribunala. </p>
<p> Ta je dokumentacija dio one koju je Vlada već dostavila haaškom tužiteljstvu, a novih je samo samo pet dokumenata koji se odnose na organiziranje odlaska građana srpske nacionalnosti prije akcije »Oluja« i koji svojim sadržajem dopunjuju dokumente već dostavljene haaškom tužiteljstvu.</p>
<p> Ostala dokumentacija dostavljena iz Predsjednikova ureda, odnosi se na naredbe generala Gotovine kojima se iniciraju stegovni i drugi postupci protiv jednog broja pripadnika Hrvatske vojske zbog počinjenih disciplinskih prekršaja. Među tim naredbama nema onih koje bi se odnosile na kažnjavanje ili prijavu potčinjenih zbog težih kaznenih djela ili ratnih zločina. </p>
<p> U priopćenju se dodaje da je Vlada stoga, imajući u vidu kako je moguće da postoje i takve naredbe generala Gotovine, već zatražila da nadležne hrvatske institucije i službe takvu dokumentaciju, ako postoji, najžurnije pribave da bi ju se moglo proslijediti tužiteljstvu.</p>
<p>Vlada, navodi se, ne želi nagađati o mogućim odlukama Suda već ih je dužna, prema Ustavnom zakonu, u cijelosti poštivati i nada se da će inicijativa hrvatskoga predsjednika pomoći Gotovini u odluci da pristupi Sudu te da se oslobodi sponzora koji su njega i Republiku Hrvatsku doveli u položaj taoca.</p>
<p> U priopćenju se dodaje kako je od podizanja optužnice pa do današnjega dana Vlada ustrajala na pravnom aspektu optužnice, poštivanju odluka Haaškog suda i na prikupljanju relevantnih dokaza za istinu o Domovinskom ratu i akciji »Oluja«. U tom kontekstu, uz pismo premijera Ivice Račana kojim su snažno osporeni dijelovi optužnice, Vlada je, uz zatražene materijale u srpnju 2001. tužiteljstvu predala više desetaka dokumenata, a 7. svibnja 2002. i glavnoj tužiteljici Carli del Ponte osobno detaljnu dokumentaciju, 122 stranice različitih dokumenata, s posebnom raščlambom, pisanim i video zapisima, o pripremi, odlukama i planovima te provedbi evakuacije hrvatskih građana srpske nacionalnosti u organizaciji bivših vođa »republike srpske krajine«, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Rossin: Hrvatska i SAD prijatelji koji rade zajedno i kad se ne slažu </p>
<p>Uvijek ćemo biti spremni saslušati druge, ali očekujemo i da drugi imaju sluha za nas. Sigurni smo da će SAD znati cijeniti Hrvatsku koja misli svojom glavom više nego onu koja bi se svela na ulogu bilo čijeg poslušnika, izjavio je predsjednik Mesić / Isključeno je da bi SAD pomišljao na to da kazni bilo koga s kim dijeli vrijednosti, zato što ostaje vjeran načelima međunarodnih odnosa i slobodi pojedinca i nacija </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Novo američko veleposlanstvo u Hrvatskoj svečano je otvoreno u petak u zagrebačkom prigradskom naselju Buzinu. Na otvorenju su bili predsjednik Republike Stjepan Mesić, potpredsjednik Vlade Slavko Linić, načelnik Glavnog stožera HV-a general zbora Josip Lucić, brojni dužnosnici i predstavnici diplomatskog zbora. </p>
<p>Naglasivši da je Hrvatska postigla mnogo, američki veleposlanik Lawrence Rossin je napomenuo da treba uložiti još prilično truda da bi zauzela mjesto i važnost koji joj pripadaju u regiji i euroatlantskoj zajednici. SAD podupire Hrvatsku, rekao je, premda je u partnerstvu dviju strana bilo i nesuglasica. Ali, Hrvatska i SAD su prijatelji, a prijatelji rade zajedno i kad se ne slažu, pogotovo ako dijele zajedničke ciljeve i interese, ocijenio je veleposlanik Rossin.</p>
<p>Predsjednik Mesić je ocijenio da su hrvatsko-američki odnosi »uvijek bili, jesu i ostat će odnosi primanja i davanja za jednu i drugu stranu«. U tim odnosima bilo je uspona i padova, ali Hrvatska sebe vidi kao iskrenog prijatelja SAD-a kod kojega nema antiameričkih osjećaja. Međutim, rekao je Mesić, za svaki je odnos potrebno dvoje, i »SAD treba shvatiti da je naše prijateljstvo iskreno i trajno pa i onda kad o nekom pitanju razmišljamo drukčije nego Washington«. </p>
<p>»Znamo da je isključeno kako bi Sjedinjene Države mogle pomišljati na to da bilo koga s kim dijele vrijednosti, kažnjavaju zato što ostaje vjeran temeljnim postavkama međunarodnih odnosa, slobode pojedinca i nacija te njihove pune ravnopravnosti«, naglasio je. Hrvatska svoje mjesto vidi u EU i NATO, a našu vanjsku politiku ne vodimo s osloncem čas na jednu zemlju ili skupinu zemalja, čas na drugu, izjavio je Mesić</p>
<p> »Jedan je od prioriteta naše vanjske politike proširivanje dobrih, čak i savezničkih odnosa sa Sjedinjenim Državama, ali mi smo samostalna, suverena država i dok dio svoga suvereniteta ne prenesemo na EU, mi ćemo svoje odluke donositi sami«, zaključio je Predsjednik. »Uvijek ćemo biti spremni saslušati druge, ali očekujemo i da drugi imaju sluha za nas i sigurni smo da će SAD znati cijeniti Hrvatsku koja misli svojom glavom više nego onu koja bi se svela na ulogu bilo čijeg poslušnika«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Ocjenjujući hrvatsko-američke pregovore o neizručenju Amerikanaca ICC-u, hrvatski predsjednik rekao je da su pregovori pokazali kako su Hrvatska i SAD prijateljske zemlje koje uvažavaju jedna drugu i za svako pitanje mogu naći rješenje jer je »važno da postoji volja da se nađe rješenje«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Učenici ne donose knjige u školu, nastava skraćena i odvija se na igralištima</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Školski sindikat Preporod i dio ravnatelja zgroženi su nerazumijevanjem Ministarstva prosvjete i sporta. Nakon što je Sindikat tražio da se zbog nesnosnih vrućina i time nepodnošljivih uvjeta rada u školama skrati nastavna godina koja bi završila 13. umjesto 18. lipnja, Ministarstvo je odgovorilo kako je to nemoguće jer treba ispuniti kalendar za tekuću školsku godinu.</p>
<p>»Kad je ministar Strugar zadnji put bio na nastavnom satu u školi? Da dođe sada, vidio bi kako izgleda užareno dijete od sedam godina«, ogorčeno komentiraju ravnatelji. Predsjednik Preporoda Vinko Filipović također je predložio ministru Vladimiru Strugaru i predstavnicima državnih ureda za prosvjetu da iz svojih klimatiziranih kancelarija i automobila odu samo na jedan sat u učionicu pa će možda bolje razumjeti okolnosti u kojima ovih dana u školama rade učenici i nastavnici. </p>
<p>Zbog teških uvjeta rada većina osnovnih škola ovih je dana skratila nastavni sat s 45 na 35 minuta, a djeci i nastavnicima pokušava se pomoći i drugim novim pravilima.</p>
<p>Ravnateljica Osnovne škole »Dragutin Kušlan« u Zagrebu Jagoda Đukić kaže da uz to što su skratili nastavni sat, djeci su rekli i da ne donose knjige u školu, a nastava se održava u školskom parku. Ravnatelj zagrebačke Oasnovne škole »Petar Preradović« Dragutin Šatović, sjeća se da su škole posljednji put po tako nesnosnim uvjetima radile jednoga ljeta prije rata. </p>
<p>U nekim novijim bolje uređenim i većim školama vrućina se podnosi lakše, pa stoge ni ne vide logike zašto nastavna godina ne bi trajala do 18. lipnja.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mučnjak: Prosvjed na Markovu trgu u vrijeme saborske rasprave</p>
<p>Vlada predložila da se izmijenjeni Zakon o radu primjenjuje od 1. srpnja / Sindikati spremni prosvjedovati i u lipnju, a žešće akcije najavljuju u jesen prije izbora / Upozoravaju da su radnici s više od 20 godina staža dvostruko zakinuti </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Četiri sindikalne središnjice i autonomni sindikati od 16. do 18. lipnja organiziraju referendum među članstvom o tome jesu li prihvatljive izmjene Zakona o radu koje je Vlada u četvrtak, u paketu s popratnim zakonima, uputila u Sabor po hitnom postupku.</p>
<p>Trodnevni referendum provest će se među 450.000 članova sindikata, a pravovaljan je ako mu se odazove dvije trećine ili 300.000 radnika. Rezultati su obvezujući za sindikate ako se za odgovor »da« ili »ne« izjasni 150.001 onih koji su izišli na referendum. </p>
<p>Sindikati su odustali od izjašnjavanja o općem štrajku, jer je peta središnjica, Matica sindikata javnih službi, odustala od referenduma i općeg štrajka. Ovisno o ishodu referenduma, sindikati će dogovoriti dodatne pritiske na vlast.</p>
<p>Prema prijedlogu Vlade, izmijenjeni Zakon o radu primijenjivao bi se već od 1. srpnja, a iznimka su odredbe o nižim otpremninama i kraćem otkaznom roku koje bi vrijedile od 1. siječnja 2004. godine. Sindikati su malo iznenađeni s obzirom na obećanja u Vladi da se novi zakon neće usvajati do sredine srpnja, ali nisu i zatečeni.</p>
<p>»To smo i očekivali! Vlada je očito odlučila ubrzati postupak kao i za prvo čitanje. Spremni smo organizirati prosvjed na Markovu trgu u vrijeme rasprave u Saboru, makar ona bila i prije 1. srpnja«, ističe predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak. </p>
<p>Čelnici središnjica načelno su se dogovorili o prosvjedu u vrijeme ili uoči saborske rasprave.</p>
<p>No, čekaju razgovor s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem kako bi saznali kad će izmjene ZOR-a biti na dnevnom redu. </p>
<p>Osim prosvjeda sindikati sada neće organizirati druge akcije koje, kako najavljuje Mučnjak, ostavljaju za jesen kad budu prihvaćeno svih deset zakona u paketu s izmjenama ZOR-a..</p>
<p>»Klubovima zastupnika izložit ćemo kakvo je raspoloženje članstva, prema rezultatu referenduma. Ako članstvo iskaže nezadovoljstvo ZOR-om, zastupnicima ćemo reći da ga još imaju priliku ispraviti. A ako to ne učine, tempirat ćemo glavne sindikalne akcije prije izbora«, najavljuje Mučnjak. Sindikati će preko zastupnika pokušati progurati amandmane za institute o kojima u tromjesečnim pregovorima nije postignut dogovor s Vladom. Za svoje amandmane u Saboru će lobirati i Hrvatska udruga poslodavaca koja traži radikalnija rješenja. </p>
<p>Sindikatima je najvažnije da proguraju amandman u kojem traže da se otpremnine uz otkaz smanjuju postpuno od 2004. do 2006. godine, kako se radnicima s više od 20 godina staža ne bi odmah od 1. siječnja sljedeće godine prepolovile otpremnine. </p>
<p>Vlada je prvo predlagala da se sve otpremnine prepolove, ali je u pregovorima pristala da se radnicima do 20 godina staža ne smanjuju. No, kako je najviša otpremnina limitirana na šest bruto plaća, što je u sklopu obveza koje je Vlada preuzela prema Svjetskoj banci, stariji radnici bit će najviše zakinuti. </p>
<p>Budući da se i otkazni rokovi skraćuju sa šest na tri mjeseca, radnici s više od 20 godina staža dvostruko su zakinuti. Zbog kraćeg otkaznog roka gube plaću za tri mjeseca i još im je upola niža otpremnina. Tako radnik s 20 godina staža zbog kraćeg otkaznog roka i smanjenja otpremnina ukupno gubi 18.000 kuna, radnik s 30 godina staža 37.000 kuna, a uz 35 godina rada kraći je za čak 47.000 kuna!</p>
<p>Kao kompenzaciju za gubitak, radnici s više od 20 godina staža dobili bi na burzi jednokratnu naknadu između 2000 i 6000 kuna, novčane naknade za nezaposlene povećale bi se na 1000 kuna, a svi s više od 10 godina staža primali bi naknadu duže nego sada. </p>
<p>Nezadovoljni sindikati ističu da je takva kompenzacija premala, zbog čega su i tražili postupno smanjenje otpremnina, što je Vlada odbila u pregovorima. No, s druge strane, poslodavci će u svojim amandmanima zahtijevati da se otpremnine još više smanje i da iznose trećinu neto, a ne bruto plaće po godini staža kako predlaže Vlade, ili da se odredbe o otpremninama brišu iz Zakona o radu i prepuste kolektivnim ugovorima. </p>
<p>I sindikati i poslodavci pripremaju amandmane o statusu malog poslodavca te radničkom predstavniku u nadzornim odborima privatnih tvrtki. Vlada predlaže da tu obvezu imaju poslodavci s više od 200 radnika, sindikati traže 100, a HUP je protiv ulaska radnika u nadzorne odbore. </p>
<p>Uz mnoge znatne pomake u korist radnika u izmjenama ZOR-a, i u izmjenama deset drugih zakona poboljšava se socijalna sigurnost radnika. Zbog neisplate plaća direktori mogu završiti u zatvoru do tri godine, a radni sporovi po novome morali bi se završiti u roku osam mjeseci.</p>
<p>U paketu zakona za radnike je vjerojatno najveći dobitak što će im u slučaju stečaja država jamčiti isplatu triju minimalnih plaća i dijela otpremnina. Budući da se po novom stečajnom zakonu šire otvara ventil za stečajeve, procjenjuje se da će godišnje oko 10.000 radnika završiti na burzi.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Predstavilo se šest ponuđača u natječaju za nacionalnu televizijsku koncesiju </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Šest od sedam ponuđača za nacionalnu televizijsku koncesiju za treću mrežu, kojom se sada služi Treći program HTV-a, predstavilo je u petak u Novinarskom domu svoje ponude pred Vijećem za radio i televiziju. Na prezentaciji se nisu pojavili predstavnici UCD distribucije. Vijeća će do 1. listopada odlučiti o koncesionaru za treću mrežu. </p>
<p>Prvi se predstavio konzorcij čija bi se televizija zvala Kanal 3, a čiju je natječajnu dokumentaciju preuzela tvrtka FINA-MUR. Predvodnik konzorcija je skandinavska TV mreža SBS s 33,33 posto, a udjele imaju i Večernji list, HGU, konzultantska kuća Intel te HOO. Nude informativni program »za građane, neovisan o političkim opcijama«. Tvrtka HMTM podigla je dokumentaciju za moguću »TV 3«. Ferenc Tolnaly izjavio je da su u to uključeni MTM, vodeća produkcijska kuća u Mađarskoj, Telemunchen koji se bavi filmskom i TV produkcijom, te hrvatski partner s kojim se još, navodno, pregovara. Glavni je interes »promicati nacionalni identitet, ali i kulturu europskih zemalja«. Medijska kuća CME - Central European Media Enterprises djeluje u Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, gdje ima kanal POP TV, te u Ukrajini. »Želja nam je stvoriti vodeću TV postaju s hrvatskim identitetom«, istaknuto je.</p>
<p>Tvrtka Rovita preuzela je dokumentaciju za TDR, HT, i News Corporation. Na prezentaciji njihove televizije CTV puštena je i snimka obraćanja Ruperta Murdocha, vlasnika News Corporationa. Ivana Šoljan, članica Uprave HT-a i glasnogovornica CTV-a, kaže da CTV namjerava ponuditi 24-satni program s više od 60 posto domaće produkcije. </p>
<p>Ana Babić i Jean Charles De Keyser predstavili su grupu HRTL koju čine jake hrvatske tvrtke Agrokor, Podravka, Atlantic grupa, te HVB/Splitska banaka i Pinta TV tri i inozemna RTL Group. Glavni projekt bit će stvaranje domaće televizijske sapunice.</p>
<p> Zvonimir Kabelka, direktor i glavni urednik TV Moslavine, rekao je da je NeT jedina televizija na natječaju za treću mrežu što drugi ponuđači tek trebaju postati. </p>
<p>A. Fjorović i M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Čačić okrivio Arlovića da je zaustavio Zakon o brdsko-planinskim područjima </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Zbog toga što je Hrvatski sabor odbacio Vladin prijedlog da novi zakon o brdsko-planinskim područjima uđe u hitni postupak, Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, održao je u petak konferenciju za novinare. Na njoj su bila i devetorica gradonačelnika s područja na koja se odnosi taj zakon. </p>
<p>Čačić smatra da je za »zaustavljanje« novog zakona, koji se trebao primjenjivati od 1. srpnja, zaslužan SDP-ov saborski zastupnik Mato Arlović, koji je na Odboru za zakonodavstvo rekao kako »ima nešto dodati« predloženim izmjenama. </p>
<p>»Arlović misli da takav zakon nije provediv u sljedećih nekoliko godina, jer nema programa održivog razvoja. No, ovdje to i nije potrebno, jer novac za povlastice na koje ima pravo 38 gradova i općina u brdsko-planinskom području ide izravno iz državnog proračuna«, objasnio je Čačić.</p>
<p>Riječ je o tome, kaže ministar, da se sve što se ubere po poreznoj osnovi vraća u proračun tih jedinica loklane samouprave tako da država ne daje iz proračuna ništa, već se u korist proračuna gradova i općina odriče prihoda na temelju poreza na dohodak i dobit. Primjenom tog zakona, u lokalnim bi proračunima ostajalo ukupno 200 milijuna kuna godišnje. Uz to, zaposleni građani s prebivalištem na brdsko-planinskom području dobivali bi povrat poreza na dohodak, u prosjeku 3500 kuna.</p>
<p>Proračuni tih siromašnih i demografski opustošenih gradova i općina primjenom zakona povećali bi se oko 80 posto, a kreditna sposobnost jedinica lokalne samouprave uvelike bi se poboljšala.</p>
<p> Najvažnije je, smatra, što bi se 86 posto povećao izvorni prihod koji je zaslužan za dugoročno i strateško planiranje razvoja grada.</p>
<p>Država mora, smatra Čačić, hitno dovesti ta područja u koliko-toliko ravnopravnu poziciju s ostalim gradovima i općinama u Hrvatskoj i time pomoći njihov gospodarski i demografski razvoj.</p>
<p> »Ovdje nije riječ o stranačkim, nego o sitnim interesima i osobnim obračunima koji štete i nanose ljagu na sve što se radi. Riječ je i o nesporazumu i nerazumijevanju u nekim krugovima, ali ako se tvrdoglavo u tome ustraje, budite sigurni da će biti političkih posljedica«, upozorio je ministar.</p>
<p>Gradonačelnici Trilja, Vrgorca, Delnica, Sinja, Ogulina, Vrbovskoga, Čabra, Čavala i Lepoglave podržali su ministrove napore da Sabor što prije prihvati izmijenjeni zakon. Naglasili su da će svim strankama i nadležnim tijelima uputiti apel kako bi se pogreška što prije ispravila.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030614].
|
