NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030514].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228723 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Lučin: Nema teorije da jedno ministarstvo ima grandiozne uspjehe, a vlada ne valja</p>
<p>Vrijeme će pokazati hoće li raspisivanje nagrade dati rezultate, no možda će se utvrditi je li Gotovina uopće u Hrvatskoj / Nema ni reforme MUP-a, ni ceste, ni kredita za male poduzetnike bez Vlade kao cjeline i bez potpore ostalih ministarstava / Vlada se mora promovirati zajednički, a ne da pojedina ministarstva tumače da je određeni projekt samo njihov uspjeh, kaže Lučin</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin za Vjesnik govori o razlozima raspisivanja novčane nagrade za informacije o odbjeglom generalu Anti Gotovini, o nedavnoj Vladinoj odluci koja zabranjuje solističke promidžbene nastupe ministara, te o novoj MUP-ovoj strategiji »Policija u zajednici«, čiji je cilj približavanje policije građanima</p>
<p> • MUP je raspisao nagradu za informacije o generalu Gotovini. Mediji nagađaju na kojoj je osnovi ta odluka donesena i kakvi će rezultati biti postignuti. Što vi očekujete?</p>
<p>– Raspisivanje nagrade za generalom Gotovinom je jedna od policijskih metoda koje se koriste u potrazi za odbjeglim osobama. Vrijeme će pokazati hoće li raspisivanje nagrade dati rezultate, no možda će se utvrditi je li Gotovina uopće u Hrvatskoj. Svi spekuliraju i pišu kao da je Gotovina sto posto u Hrvatskoj. Samo raspisivanje nagrade uobičajeno je u svijetu, no u nas je uvedeno tek sa Zakonom o policiji, usvojenim prije dvije godine. Dakle nemamo previše iskustava, jer je MUP dosad samo jednom raspisao novčanu nagradu za informacije.</p>
<p> • Demantirali ste da policija prisluškuje rodbinu i prijatelje generala Gotovine, jer nema zakonskih ovlasti, no to praćenje ipak nije do kraja objašnjeno.</p>
<p>– Tu ništa nije nejasno za one koji poznaju hrvatsko zakonodavstvo i kojima je poznato tko može prisluškivati i po čijem nalogu. Kada neko proziva MUP da nekoga prisluškuje ili ne prisluškuje, onda ne shvaća da je MUP, odnosno policija, samo servis pravosuđa. Policija mora pravosuđu dostaviti argumente zbog kojih bi se nad nekim primijenile posebne mjere i moram napomenuti da pravosuđe traži vrlo jake argumente kako bi se te mjere odobrile.</p>
<p>Što se tiče praćenja, jasno je da se, kad se neka osoba traži, policija informira o osobama koje su joj bliske, jer se pretpostavlja da bi te osobe mogle biti u kontaktu s traženom osobom. Ne događa se ništa posebno i spektakularno, ali valjda u Hrvatskoj nema važnijih tema – kao što su ulazak u EU, gospodarski rast, turistička sezona i slično – pa su ovakve teme dominantne.</p>
<p>• Kako komentirate Vladinu odluku da se svi solistički promidžbeni istupi ministara zabrane i da se sve takve aktivnosti zbivaju preko Vlade?</p>
<p>– Nisam to shvatio samo kao pitanje marketinškog istupa pojedinih ministara, nego da se jasno kaže da u kolektivitetu kakav je Vlada nema teorije da jedno ministarstvo ima grandiozne uspjehe, a da cijela Vlada ne valja. Ili, recimo, da je jedan ministar idealan, a da svi drugi ne valjaju. Sjednicu sam shvatio ponajprije kao dogovor da su i uspjesi i neuspjesi Vlade zajednički. Nema pojedinačnih uspjeha ili neuspjeha. Može se govoriti o varijacijama na temu, ali zapravo mislim da je stvar zdrave pameti da u koalicijskim vladama veliku odgovornost snosi stranka koja ima najviše mandata. Ona je odgovorna za loše stvari, ali jednako tako najzaslužnija i za sve uspjehe. Nema ni reforme MUP-a, ni ceste, ni kredita za male poduzetnike bez Vlade kao cjeline i bez potpore ostalih ministarstava. Vlada se mora promovirati zajednički, a ne da pojedina ministarstva tumače da je određeni projekt samo njihov uspjeh.</p>
<p> • Bliži se kraj mandata. Biste li ponovno bili ministar ako vaša stranka opet pobijedi na izborima?</p>
<p>– Da. I to samo iz jednog razloga – da drugu fazu projekta reforme MUP-a završimo do kraja. Kao što je poznato, trenutno implementiramo strategiju »Policija u zajednici«, što uključuje i nekoliko potprojekata. Ta bi strategija trebala javnosti pokazati novo lice hrvatske policije koja je u pravom smislu riječi postala servis građana i gdje je naglasak u radu policije na prevenciji, a ne na represiji.</p>
<p> • U sklopu »Policije u zajednici« najavili ste nove projekte. O čemu je konkretno riječ?</p>
<p>– Već bi idući tjedan trebao biti završen novi izbor policajaca za širenje pilot-projekta »Kontakt policajac«. Taj su projekt građani iznimno dobro prihvatili iako su policajci, u pet policijskih uprava, na ulici samo mjesec dana. Zato smo taj pilot-projekt odlučili već ovog ljeta proširiti i na dio manjih turističkih sredina na Jadranu, a najvjerojatnije i na Vukovar. Tu je, uz ostale potprojekte, i kriminalistička prevencija s kojom ćemo uskoro također krenuti. To je niz zajedničkih aktivnosti policije i građana na smanjenju rizika od kriminala.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska će odbiti zahtjev za neizručenje američkih državljana?</p>
<p>Ako Hrvatska odbije američku ponudu, sukladno američkom zakonu ASPA donesenom u Kongresu 1. lipnja prošle godine, mogla bi ostati bez 19 milijuna dolara vojne pomoći, kazala je američka diplomacija</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Hrvatska će najvjerojatnije odbiti američki zahtjev da potpiše bilateralni sporazum o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu, kazali su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori. Ako se takva odluka i donese, Hrvatska će od 1. srpnja biti lišena američke vojne pomoći. Ove bi se godine ta pomoć sastojala u vojnoj opremi i obuci časnika vrijednima oko pet milijuna dolara.</p>
<p>Hrvatska je podržala osnivanje stalnog kaznenog suda. Predstavnici hrvatske diplomacije, uključujući i ministra vanjskih poslova Tonina Piculu, već su najavljivali da je teško braniti suradnju s Haaškim sudom, a s druge strane pristati na američki zahtjev. Američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper ustvrdio je da je riječ o »dvije različite stvari«.</p>
<p>Ako Hrvatska odbije američku ponudu, sukladno američkom zakonu ASPA donesenom u Kongresu 1. lipnja prošle godine, mogla bi ostati bez 19 milijuna dolara vojne pomoći, kazala je američka diplomacija. </p>
<p>Nakon dugo vremena Hrvatska se, zajedno s Albanijom i Makedonijom, nalazi pred vrlo konkretnim problemom zbog kašnjenja u procesu integracija. Američki zakon, naime, s popisa zemalja kojima uskraćuje vojnu pomoć izuzima zemlje koje su u punopravnom članstvu NATO-a. Uz stalne članice NATO-a zakon se ne odnosi na Australiju, Argentinu, Egipat, Izrael, Japan, Jordan, Južnu Koreju, Novi Zeland i Tajvan. </p>
<p>Busheva je administracija slične bilateralne ugovore potpisala sa 34 zemlje, među kojima su i one koje su nedavno dobile pozivnicu za ulazak u NATO, poput Rumunjske. </p>
<p>Iako je posljednjeg dana svojeg mandata Bill Clinton potpisao američku suglasnost za osnivanje Međunarodnog kaznenog suda, Busheva ga je administracija odmah povukla. SAD tvrdi da se snažno zalaže za kažnjavanje ratnih zločina, no smatra da Rimski statut Suda ne jamči u dovoljnoj mjeri sigurnost od politički motiviranih istraga protiv američkih građana »koji su posebice ranjivi zbog američke globalne uloge u svijetu«. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Policija je bila obaviještena o dolasku izaslanstva iz SCG</p>
<p>Dragoljub Acković, šef udruge Roma iz Srbije i Crne Gore, prijavit će Hrvatsku Svjetskoj organizaciji Roma zbog nedjeljnog incidenta / Viša kustosica jasenovačkog muzeja tvrdi da je dolazak gostiju iz Srbije na vrijeme prijavila policiji u Novskoj</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Zaustavljanje sedmeročlanog izaslanstva jasenovačkih logoraša i Roma iz Srbije i Crne Gore na hrvatskoj granici, koji zbog toga u nedjelju nisu mogli biti na komemoraciji u Jasenovcu, u beogradskim medijima zauzima važno mjesto. Tako je beogradski dnevni list »Danas« u utorak objavio razgovor s Dragoljubom Ackovićem, direktorom Roma comuniti centra, koji je kazao da će o ovom incidentu obavijestiti i Predsjedništvo Svjetske organizacije Roma »jer to nije prvi put da doživljavaju neugodnosti kad dolaze u posjet Jasenovcu«.</p>
<p>Acković tvrdi da je izaslanstvo dostavilo osobne podatke gospođi Jelki Smreki iz Spomen-područja Jasenovac te da su očekivali da im MUP neće raditi probleme. Dodaje da bi vize zatražili u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu da im je tako rečeno. </p>
<p>Policajac im je na granici rekao da netko nije napravio svoj posao, odbio je kontaktirati sa Spomen-područjem i u putovnice udario pečat da su vraćeni sa granice.</p>
<p>U priopćenju za javnost u ponedjeljak, glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić kazala je da su izaslanstva jasenovačkih logoraša i Roma iz Srbije i Crne Gore (SCG) vraćena s granice jer MUP nije imao obavijest o njihovu dolasku, pa zbog toga nije bilo moguće izdavanje ni jednodnevne vize na graničnom prijelazu. </p>
<p>Viša kustostica u jasenovačkom muzeju Jelka Smreka potvrdila je Vjesniku da je Javna ustanova Spomen-područja Jasenovac krajem travnja poslala poziv bivšim jasenovačkim logorašima i udruzi Roma iz SCG da dođu na ovogodišnju komemoraciju.</p>
<p>»Od njih smo dobili popis ljudi s osobnim podacima koji smo 9. svibnja u 17 sati dostavili Policijskoj upravi Novska. Kad sam, na dan komemoracije, čula da je izaslanstvo iz SCG zaustavljeno na granici, pokušala sam ih dobiti telefonom, ali mi nije uspjelo«, rekla nam je Jelka Smreka.</p>
<p>Na Vjesnikovu molbu da se iz MUP-a očituju o izjavi više kustosice Smreke, da je dva dana ranije dostavila PU Novska podatke o izaslanstvu iz SCG, glasnogovornica Bardić do zaključenja ovog izdanja nije odgovorila. </p>
<p>Zahtjev za komentar dostavili smo i Uredu glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova. Natalija Bukovec nam je odgovorila da je Ministarstvo ovlašteno samo za izdavanje viza u veleposlanstvu u Beogradu i konzulatu u Subotici, kojima se romsko izaslanstvo nije javilo. Za izdavanje jednodnevnih viza na granici mjerodavan je MUP.</p>
<p>Događaj s granice, barem prema pisanju srbijanskih medija, bacio je sjenu na jasenovačku komemoraciju i veoma zapažen govor predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p>U tekstu u »Danasu« ponovno se otvara i rasprava o broju Roma ubijenih u Jasenovcu. Acković kaže da mu je žao što ove godine nisu mogli položiti vijenac na spomen-ploču kod grobnice u kojoj su posmrtni ostaci 18.000 Roma, u selu Uštice kod Jasenovca. »Danasov« novinar pak završava tekst rečenicom: »U logoru Jasenovac ubijeno je, prema nekim procjenama, više od 70.000 Roma«.</p>
<p>Viša kustosica jasenovačkog muzeja Jelka Smreka pak podsjeća da su znanstvenici Žerjavić i Kočović, neovisno jedan o drugome, procijenili da je u Jasenovu ubijeno 15.000 Roma.</p>
<p>Knjiga »Genocid nad Romima – Jasenovac 1942.«, autorice Narcise Lengel-Krizman, koja je u nedjelju predstavljena nakon komemoracije, iznosi još manji broj ubijenih Roma u Jasenovcu. Ona je uspjela identificirati 5611 Roma ubijenih u Jasenovcu, a zbrojivši neidentificirane došla je do 8109 romskih žrtava.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Oko 4500 umirovljenika u lipnju bez mirovine</p>
<p>Hrvatski građani koji su mirovine zaradili na području Srbije i Crne Gore, i za koje isplatu mirovina preuzimaju mjerodavna tijela mirovinskog osiguranja u toj državi, do srpnja bi mogli ostati bez ikakvih prihoda / Riječ je o građanima Hrvatske koji su mirovinu ostvarili prije 8. listopada 1991. godine, odnosno do osamostaljenja HrvatskeMarijana Matković </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Nakon što Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svibnju isplati mirovine za travanj, oko 4500 hrvatskih građana koji su mirovine zaradili na području Srbije i Crne Gore – i za koje isplatu mirovina preuzimaju mjerodavna tijela mirovinskog osiguranja u toj državi – do srpnja bi mogli ostati bez ikakvih prihoda. Riječ je o građanima Hrvatske koji su mirovinu ostvarili prije 8. listopada 1991. godine, odnosno do osamostaljenja Hrvatske, doznali smo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. </p>
<p>Prvog je svibnja na snagu stupio međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju, na temelju kojega svaka država potpisnica preuzima isplatu mirovina za svoje umirovljenike. HZMO će tako tim umirovljenicima u svibnju isplatiti zadnju mirovinu na koju imaju pravo u Hrvatskoj, onu za travanj. A kako se mirovine u Srbiji i Crnoj Gori (SCG) isplaćuju s dva mjeseca zakašnjenja, prva iduća mirovina s te adrese stići će im tek – u srpnju.</p>
<p>»Ne znamo kad bi točno SCG mogao isplatiti mirovine za svibanj tim umirovljenicima. Naime, mirovine se u SCG isplaćuju u dva dijela, u razmaku od 14 dana, pa će ih tako dobivati i korisnici koji žive u Hrvatskoj. U razgovoru sa stručnjacima mirovinskog osiguranja u SCG doznali smo da se druga polovica mirovine obično isplati najkasnije oko 25. u mjesecu, što znači da bi prvi dio mogao biti isplaćen oko 10.«, kaže Krunoslav Novak, pomoćnik ravnatelja HZMO-a zadužen za provedbu međunarodnog osiguranja. Ta bi mirovina, osim toga, mogla biti manja od iznosa koji su ti osiguranici primali iz hrvatskog proračuna.</p>
<p>Naš sugovornik kaže da će korisnici mirovina iz SCG, za koje je hrvatski nositelj mirovinskog osiguranja preuzeo isplatu, imati pravo na dodatak uz mirovinu iz SCG ako ispunjava uvjete propisane Zakonom o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija umirovljenika, za što treba podnijeti zahtjev u područnoj službi HZMO-a. No, kako se dodatak utvrđuje na temelju prosječne mirovine koja je umirovljeniku isplaćena prošle godine, ti će umirovljenici zahtjeve moći podnositi tek od početka iduće godine. </p>
<p>Do tada, nema osnove da im se bilo što dodatno isplaćuje. U HZMO-u to zasad ne žele komentirati, a u Ministarstvu rada i socijalne skrbi obećali su odgovor – uskoro. Kad tijela mirovinskog osiguranja iz SCG preuzmu isplatu mirovina za korisnike koji žive u Hrvatskoj, o tome će im stići obavijest na kućne adrese. Zajedno s njom stići će i poziv da umirovljenik otvori devizni račun na koji će mu se isplaćivati mirovina, te da na adresu tijela mirovinskog osiguranja pošalje određene dokumente.</p>
<p>Osim kopije osobne iskaznice i ovjerene potvrde o otvorenom deviznom računu (izdaje je i ovjerava banka u kojoj je račun otvoren), umirovljenik mjerodavnom mirovinskom zavodu treba dostaviti i ovjerenu »potvrdu o životu«. Prema dosad dostupnim informacijama, SCG neće izdavati posebne potvrde nego će priznavati tiskanice koje se mogu dobiti u svakoj područnoj službi ili ispostavi HZMO-a, a u tim se službama potvrde ujedno i ovjeravaju. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Ne treba ispunjavati upitnike za vizu koji se bave Domovinskim ratom«</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Nakon sjednice saborskog Odbora za vanjsku politiku, predsjednik tog saborskog tijela Zdravko Tomac najavio je da hrvatska diplomacija radi na rješavanju problema viznog režima s Kanadom i Australijom.</p>
<p>Postupak Kanade – koja od hrvatskog podnositelja zahtjeva za vizu u obrascu D20 traži mnogo više podataka od, primjerice, SAD-a, zadirući pritom i u oblast vojne i državne tajne – u Ministarstvu vanjskih poslova ocjenjuju besmislenim.</p>
<p>»Iznošenje podataka o angažiranju u Domovinskom ratu apsurdno je jer prejudicira krivnju pojedinca«, tvrdi za Vjesnik pomoćnik ministra Nenad Prelog, dodajući da te podatke moraju davati i osobe koje su tijekom rata bile djeca. </p>
<p>Ostalo je neobjašnjeno zašto je Kanada, unatoč dogovoru dviju strana na ministarskoj razini postignutom početkom 2002., bez ikakvog objašnjenja vratila upitnik u uporabu i za službene posjete, odnosno za vlasnike službenih i diplomatskih putovnica, objašnjava Prelog.</p>
<p>Upitnik australske konzularne službe je liberalniji i pokazuje više razumijevanja za vojnički angažman od kanadskoga, no i on je prezahtjevan, tvrdi pomoćnik ministra. Hoće li se što promijeniti znat će se uskoro, jer u Australiju u lipnju putuje saborsko izaslanstvo.</p>
<p>Upitnici sa spomenutim zahtjevima ne pridonose poboljšanju međudržavnih odnosa i hrvatska strana smatra da ne treba ispunjavati one koji na bilo koji način unaprijed nameću mišljenje o krivnji neke osobe zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu i dovode je u sukob s pozitivnim propisima u zemlji, upozorio je Prelog. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Salmonela skida zvjezdice?</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ </p>
<p>Nismo »probavili« ni Solaris, a već nam se dogodio Umag. Ono što je morao biti usamljeni slučaj, sada je dignuto na alarmantnu razinu. »Postat ćemo zemlja salmonele«, vrišti ministrica turizma koja bi pljuskala neodgovorne i skidala hotelske zvjezdice.</p>
<p>Izuzmemo li pljuskanje, ona je u pravu. Samo za promidžbu ovogodišnje sezone potrošena je gomila novca (i živaca). Hrvatski turizam je do ovih dana bio na pobjedničkom kolosijeku. »Slučaj Solaris« je zaljuljao vagone, a umaška Istra prijeti da ih izbaci s tračnica. </p>
<p>Uistinu, dva masovna trovanja hranom strahovita su pljuska hrvatskom turizmu. S jedne strane gradimo ceste i nastojimo podići ukupnu turističku ponudu, a s druge to neutraliziramo početničkim promašajima. </p>
<p>Prije dvije, tri sezone turisti su bili prestrašeni kravljim ludilom. »Ne bojte se, naša su goveda zdrava«, poručivali su im s Jadrana, iako se znalo da je 90 posto stoke uvezeno (iz uvoza, nažalost, dolazi većina namirnica koje završe na turističkim stolovima, dok istodobno hrvatski proizvodi propadaju).</p>
<p>Sada je stanje kritičnije – na samom početku predsezone Hrvatska si je sama zabila dva autogola, u trenu potrošivši kredite za cijelu godinu. Kako će na ovo reagirati Slovenci, koji su se najviše potrovali? </p>
<p>Nisu olakotne okolnosti, ali otrovani turisti moraju biti svjesni da je riječ o nenamjernom propustu, ali i da je dosad, što se mediteranskog okruženja tiče, Hrvatska i u ovom segmentu bila jedna od najsigurnijih država. Naime, još donedavno svaki se treći turist koji se odmarao u, recimo, Grčkoj ili Turskoj kući vraćao s crijevnom zarazom.</p>
<p>Uprava Solarisa je smijenjena, pretpostavljamo da jaku kaznu pripremaju i u Istraturistu. Skidanje zvjezdica za takve propuste? Zašto ne? To bi bila efektnija kazna, jer uprava ima koliko hoćeš. Iako je pravi problem u tome što većina prehrambenih namirnica ne prođe nikakvu kontrolu – skuhaju se i serviraju pa ako prođe, prođe. Ove predsezone dva puta nisu prošle. Dogodi li se to još jednom – možemo mirno zatvoriti »butigu«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jadran je najveća hrvatska šansa</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Regionalne inicijative apsolutni su politički hit ujedinjene Europe bez granica, pogotovo kada je riječ o još trusnom Balkanu. Trenutačno je Europa prošarana desetkom regionalnih inicijativa, od kojih su neke preživjele lijepo sročene programe samo na papiru, a neke su završile na dnu birokratskih ladica.</p>
<p>Jadransko-jonska inicijativa jedna je od onih od koje mnogo očekuju svi koji su joj pristupili, kao i oni koji su je pokrenuli. Suradnja na Sredozemlju otvara novo poglavlje u životu zemalja, a kruna svega trebala bi biti autocesta od Italije do Grčke. Hrvatska je za konkretiziranje planova iz programa Jadransko-jonske inicijative životno zainteresirana, jer je Jadran biser oko kojeg se vrti i tek će se vrtjeti razvoj i budućnost Hrvatske.</p>
<p>Europa Jadransko-jonskom inicijativom nastoji potaknuti rješavanja onih problema koji su prioritetni za zemlje Sredozemlja i Balkana. Gospodarstvo i zaštita okoliša, suradnja na planu tehnike, kulture i prosvjete te promet samo su dio područja otvorene suradnje. Međutim, Europa je posebno zainteresirana da Jadransko-jonskom inicijativom potakne suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala te proces normalizacije i demokratizacije država sredozemnog bazena.</p>
<p>Ta isprepletena mreža politike i gospodarstva već je zaživjela, a priključenjem Srbije i Crne Gore otvorene su i nove perspektive. Kako je na balkanskim prostorima proteklo desetljeće bilo ispisano rukopisom neslužbenog, ali moćnog braka politike i kriminala, svaka suradnja koja bi trebala ubuduće rezati krakove moćne kriminalne hobotnice koja ne poznaje ni granice ni ideologije bit će više nego dobrodošla.</p>
<p>Hrvatska je posebno zainteresirana za projekte iz Jadransko-jonske inicijative. Godinama su i u komunizmu i u neovisnoj Hrvatskoj Jadran i Jadransko more bili zanemarivani. U komunizmu zato da se Hrvatskoj ne dopusti brzi razvoj i perspektiva, a u sadašnjoj Hrvatskoj jer se nije prepoznala ta velika šansa. Ubuduće se treba nadati da tako neće biti i da će Jadran postati zonom suradnje, dinamičnog razvoja, ali i pametnoga gospodarenja koje uključuje brigu za okoliš. S autocestom koja bi prolazila jadranskim gradovima bila bi to dobitna kombinacija za buduću bogatu Hrvatsku.</p>
<p>Naši susjedi raspoloženi su za suradnju. Knjiga nesporazuma s Italijom davno je zatvorena, na putu prema europskim integracijama sve više razgovaramo s Makedonijom i Albanijom, a Grčka širom otvara vrata suradnji. Jadransko-jonska inicijativa postaje tako šansom koju nitko ne smije propustiti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bijeg u rovove</p>
<p>Hrvatskoj će biti još teže nego ostalim tranzicijskim zemljama i to upravo stoga što nema tradiciju države. Ubrzano sazrijevanje, pokazalo je prethodno desetljeće, proizvelo je i cijeli niz anomalija. Ako se u Europsku uniju želi već 2007., na sva teška pitanja hrvatska politička elita mora odgovoriti u samo godinu i pol. Njihova zrelost bit će ključna za razvoj Hrvatske, bolji život njezinih građana te, napokon, njezino pozicioniranje u međunarodnoj zajednici </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Teško da će bilo koji sljedeći referendum za Europsku uniju potvrditi primjer Litve. Njezini građani su se na referendumu izjasnili s čak 90 posto. Prije samog referenduma postojao je opravdani strah da na njega neće izaći potrebnih 50 posto. No, u nedjelju nakon mise, na kojoj su svećenici pozvali vjernike da se pojave na biralištima kako ne bi propustili prigodu koja im se pruža samo jednom, birališta su se popunila.</p>
<p>Za takav rezultat referenduma u Litvi odmah su se našla različita objašnjenja. Jedan od uvjerljivijih je i refleks starog straha od Sovjetskog Saveza zajedno s, naravno, geografskom blizinom. Prije Litve, i Slovenija je održala svoj referendum za EU, ali i za NATO. Najave također nisu obećavale, ali su Slovenci u jeku iračkoga rata povjerenje NATO-u dali s čak 67 posto. Odluka birača bila je zrela. </p>
<p>Iako je tako zavidna zrelost katoličkog klera u Hrvatskoj, poput one u Litvi, teško zamisliva, u posljednjih nekoliko mjeseci eurooptimizam je u porastu. S takvim eurooptimizmom Hrvatska je sama sebi zadala iznimno tešku zadaću. Kada se vrijeme koje je preostalo da bi se dostigla 2007. ogoli sa svim potrebnim procedurama, lako je utvrditi da je EU-kalendar za Hrvatsku vrlo okrutan. </p>
<p>Ratifikacija bi trebala biti završena do 2006., što znači da bi pregovori o punopravnom članstvu trebali započeti sredinom 2004., a završiti do kraja 2005. Hrvatska ima samo godinu i pol za usvajanje svih Unijinih uvjeta! Hrvatski dužnosnici uglavnom misle da je to dostižno. Ministar za europske integracije Neven Mimica siguran je da je takav scenarij ostvariv, dok je ministar vanjskih poslova Tonino Picula malo oprezniji – siguran je da će Hrvatska u Europsku uniju ući do kraja ovog desetljeća.</p>
<p>Veleposlanik Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunenburger izjavio je da je dobro imati ambiciozne ciljeve jer to ima motivirajući efekt. O datumima, naravno, nije želio govoriti. Ipak rekao je kako EU u svoje članstvo nikad nije primila zemlju koja nije ispunila političke kriterije. Administrativne preobrazbe i reforme nisu, dakle, sporne. Vrag je, kao uvijek, u politici i u tradiciji države. Hrvatska, do prvih višestranačkih izbora, nikad u svojoj povijesti nije uistinu bila demokratska, pa s temeljnim stvarima teško izlazi na kraj. Ovoga tjedna na dva su politička pola opet bili Bleiburg i Jasenovac. </p>
<p>Povijesni poučak hrvatskog predsjednika u Jasenovcu, utemeljen i državnički čin, njegovi će politički protivnici sasvim sigurno shvatiti kao još jedan dokaz za sve ono na čemu mu zamjeraju otkako je zasjeo na Pantovčak. O ovako teškim i povijesno važnim pitanjima, o događajima u kojima je izgubljeno na stotine tisuća života, u Hrvatskoj se još ne može normalno razgovarati. </p>
<p>Slično je i s odnosom prema BiH. Hrvatski političari i dalje se nalaze u rovovima pa je tako nemoguće da se u jednome rovu prizna kako bi u prvim danima rata bez organizacije Herceg-Bosne Hrvatska bila vrlo brzo prepolovljena na pola. Oni s druge strane rova ne žele pak razgovarati o kriminalu i zločinima koji su se dogodili, o politici sukobljavanja s Bošnjacima, odnosno o upletenosti državnog vrha u sve ono što je daleko od pravne države. Litva je možda u sada već iracionalnom refleksnom strahu »pobjegla« u EU. Hrvatska i dalje bježi od same sebe.</p>
<p>U tom bijegu u Europu, kada napokon tamo i pobjegne, Hrvatska će se suočiti s jednom novom Europom u kojoj će dijeliti svoj suverenitet. Hrvatska će ući u Uniju s već donesenim europskim ustavom koji će imati primat nad zakonima zemalja članica. Usvajanje temelja na kojima počiva funkcioniranje Europske unije pa zatim i potvrđivanje vlastita suvereniteta u jednoj velikoj integraciji, bit će stoga mnogo teža zadaća od administrativnog prevladavanja Unijinih zakona ispisanih na 80.000 stranica kriterija za punopravno članstvo. Prvi test prije Hrvatske obavit će upravo 10 zemalja koje sljedeće godine ulaze u tu demokratsku europsku integraciju. </p>
<p>Hrvatskoj će biti još teže nego ostalim tranzicijskim zemljama i to upravo stoga što nema tradiciju države. Ubrzano sazrijevanje, pokazalo je prethodno desetljeće, proizvelo je i cijeli niz anomalija. Ako se u Europsku uniju želi već 2007., na sva teška pitanja hrvatska politička elita mora odgovoriti u samo godinu i pol. Njihova zrelost bit će ključna za razvoj Hrvatske, bolji život njezinih građana te, napokon, njezino pozicioniranje u međunarodnoj zajednici. Bez obzira na to koliko ima stanovnika i kolike je zemljopisne površine.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Žrtve korupcije polako se oslobađaju straha</p>
<p>Podaci o prvom tjednu rada Otvorene telefonske linije Transparency Internationala Hrvatske potvrđuju da korupcija u nas najviše pogađa obične građane te da je upravo »sitna« korupcija koja se zbiva prigodom obavljanja svakodnevnih poslova najraširenija </p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Podaci o prvom tjednu rada Otvorene telefonske linije Transparency Internationala Hrvatske još jednom su ukazali na problem korupcije u u nas i na osjetljivost građana na tu temu. Podaci su poznati – od 250 poziva u pet dana, 107 odnosilo se na korupciju, a građani su se najviše žalili na mito koje su tražili prometni policajci, liječnici za utvrđivanje PTSP-a, a pomalo iznenađujuće visoko su pritužbe građana na mito koje se od njih tražilo prigodom upisa djece u vrtić. Istodobno, akademik Vladimir Paar upozorava da nije moguće uvesti pravednu državnu maturu u zemlji s visokim stupnjem korupcije. </p>
<p>Dakle, ponovo se potvrđuje da korupcija u Hrvatskoj najviše pogađa obične građane te da je upravo »sitna« korupcija koja se zbiva prilikom obavljanja svakodnevnih poslova najraširenija. </p>
<p>Međutim, pomalo u sjeni ostao je podatak da je čak 85 posto građana koji su prijavili slučajeve moguće korupcije na Otvorenu telefonsku liniju to učinilo navevši svoje ime i prezime. Za zaključak je možda prerano, ali čini se da se građani polako oslobađaju straha. Naime, korupciju je teško dokazati baš zato što mnoge žrtve korupcije ne žele govoriti o tome, posebno ne dajući sve osobne podatke, zbog straha da bi mogli zbog toga pretrpjeti dodatnu štetu. </p>
<p>Broj poziva mogao bi ukazivati na to koliko su građani željni rješavanja problema korupcije i koliko im je dobrodošao svaki ventil kroz kojeg mogu »ispuhati« svoje probleme. Naime, bez sudjelovanja građana, svaka borba protiv korupcije i svako usvajanje bilo kojeg zakona kojim bi se ona suzbijala jednostavno nema smisla. Naravno, ne treba zanemariti ni mogućnost da netko prijavi nekoga iz zlobe ili zavisti, bez ikakva uporišta u realnosti. </p>
<p>Razdoblje zvanja Otvorene telefonske linije (ili drugih sličnih linija) moglo bi se zvati razdobljem kukanja. Za tu kuknjavu mnogi građani itekako imaju razloga, a što će glasnije i više kukati lakše će se i preciznije dijagnosticirati problem. Tada će se moći propisati i provesti terapija. Lijekova zapravo ima mnogo. Primjerice, u zdravstvu bi se mogle javno objavljivati liste za pojedine operacije. Time bi se smanjila mogućnost manipuliranja i podmićivanja.</p>
<p>No, nakon razdoblja kukanja mora uslijediti razdoblje djelovanja. Hrvatski sabor bi konačno trebao usvojiti zakon o sprječavanju sukoba interesa. O malo kojem zakonu u Hrvatskoj se toliko pisalo i to je za njega mogući dvosjekli mač, kad konačno bude usvojen. </p>
<p>Nakon razdoblja velikog iščekivanja, uslijedit će razdoblje velikih očekivanja. Moguće je da će mnoge trenutkom njegova usvajanja zapljusnuti val samozadovoljstva pa će se, što ne bi bilo prvi put u Hrvatskoj, zaboraviti na primjenu zakona. Moguće je, također, da su očekivanja od toga zakona (ako se bude primjenjivao) prevelika. Naime, upravo zato što se o njemu toliko piše postoji opasnost da ga građani dožive kao čarobni štapić koji će riješiti problem korupcije u Hrvatskoj. </p>
<p>Prevelika očekivanja mogla bi rezultirati velikim razočarenjem. Takav je zakon potreban, ali on je ipak samo jedan kamenčić u mozaiku suzbijanja korupcije. On zapravo više ukazuje na to koliko građani nemaju povjerenja u političare pa traže načine kako ih kontrolirati nego na to koliko je korupcija opasna i raširena. </p>
<p>Za učinkovito suzbijanje korupcije potreban je cijeli niz zakona, a prijedlog jednoga od njih – onaj o pravu na dostupnost informacija – trebao bi uskoro biti predstavljen javnosti. Za razliku od zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji jest važan ali se odnosi na relativno uzak krug ljudi, takav zakon tiče se svih građana i daje im važna prava. Međutim, da bi se takav zakon uspješno provodio, potrebna je transparentna i učinkovita javna uprava. Dakle, administracije, a ne birokracija. Tako se vraćamo na početak priče i pritužbe građana upravo na javne službe. Što će se više aduta dati građanima u ruke, to će mogućnost manipulacije, korupcije ili jednostavno lijenosti činovnika u javnoj upravi biti manja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Fanatizam ih sprječava da razmišljaju trijezno i logički</p>
<p>Danas je ipak evidentno da pojedine pseudodemokratske snage obljetnicu toga velikoga događaja ne obilježavaju iz humanih pobuda, nego iz običnog političkoga autodestruktivnog pragmatizma. Autodestrukcija se sustavno provodi provociranjem neprestanih podjela i svađa među ljudima, a takvo raspoloženje sofisticirano se stavlja u kontekst antifašizma, demokracije i civilizacijskih vrijednosti / S pravom se progone fašistički zločini, a komunistički se amnestiraju samo zbog toga što su počinjeni pod krinkom antifašizma. No zločincima je stalo do te vrijednosti kao do lanjskog snijega. Njihovi skupovi i danas postaju događaji širenja vjerske nesnošljivosti, a kao glavne plodove antikatoličke histerije vidimo grafite po zagrebačkim zgradama i crkvama kojima se poziva na mržnju protiv Katoličke crkve i svećenika, i to u ime antifašizma. O tome je danas zabranjeno govoriti slobodno, jer za njih je desničar svatko tko izrekne istinu</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Tvornice smrti i užasa kao što su koncentracijski logori, ako ih promatramo s kršćanskog gledišta imaju u sebi sve ono što se može nazvati poraženom i izgubljenom čovječnosti i davanjem prostora onom poganskom i atavističkom u čovjeku prožetom duhom zloće i pokvarenosti. </p>
<p>Jasenovac, kao paradigma ljudskoga stradanja na našim prostorima samo zbog nacije, rase ili drukčijeg uvjerenja treba potaknuti svakoga dobronamjernog čovjeka na iskreno razmišljanje o vrijednosti i nepovredivosti ljudskoga života i na ustrajno promicanje čovjekoljublja kao načela, jer svi mi imamo svoje dostojanstvo kao Božja djeca.</p>
<p>Proboj jasenovačkih logoraša pokazuje koliko pogaženo čovjekovo dostojanstvo može iznenada buknuti i postati velika snaga za borbu protiv zla i nepravde.</p>
<p>Danas je ipak evidentno da pojedine pseudodemokratske snage obljetnicu toga velikoga događaja ne obilježavaju iz humanih pobuda, nego iz običnog političkoga autodestruktivnog pragmatizma. </p>
<p>Autodestrukcija se sustavno provodi provociranjem neprestanih podjela i svađa među ljudima, a takvo raspoloženje sofisticirano se stavlja u kontekst antifašizma, demokracije i civilizacijskih vrijednosti.</p>
<p>Ako netko smogne snage da ustane protiv stvaranja takve podjele i produkcije destrukcije u društvu, te inteligentno i analitički otkriva naličje takve »demokracije«, redovito bude proglašen desničarom, fašistom, nacionalistom.</p>
<p>Veliko pitanje koje se svakom lucidnom i pronicljivom umu postavlja jest odakle ljudi koji su potkraj četrdesetih i na početku pedesetih godina prošloga stoljeća sudjelovali u najvećem grabežu, pljački i otimačini u cjelokupnoj povijesti hrvatskog naroda, širili mržnju prema svećenicima i Katoličkoj crkvi, ubijali svećenike i bili najveći zatiratelji vjerskih i političkih sloboda, desetljećima maltretirali naciju svojim povlasticama, zatirali pravni sustav, dijelili moralne lekcije, danas postali demokrati i antifašisti, a nisu se posuli pepelom po glavi za svoje zloće?</p>
<p>Njihova strastvenost govora o Jasenovcu izaziva pitanje ne bježe li oni prokazivanjem fašističkih zločina od svoje vlastite savjesti i po čemu se oni svojom estetikom zla i mržnje razlikuju od fašista? Svatko tko bi im redovito sasuo u lice i podsjetio ih na njihove zločine koji nisu bili ništa manji od ustaških, bio bi redovito proglašen fašistom, jer je pravilo da svaki onaj koji se u najmanjoj stvari ne uklapa u njihovu gulag-kulturu dobije tu etiketu.</p>
<p>Umjesto da se obrate i pogledaju samokritično, oni moraliziraju o svijetlim tradicijama antifašizma i odbijaju svaku mogućnost političkoga i bilo kakvoga drugog dijaloga s neistomišljenicima, a kamoli pomirenja i zajedništva, zaboravljajući da je i njihov neprijatelj osoba, a vrijednost koju oni koriste kao deklarativnu formu trebala bi biti praštajuća i otvorena prema svima.</p>
<p>Najtragičnije je opravdavanje Bleiburga tvrdnjom da je Jasenovac organiziran planski, a Bleiburg spontano, kao da je žrtvama svejedno jesu li ubijane planski ili spontano. Kakva bolesna logika! S pravom se progone fašistički zločini, a komunistički se amnestiraju samo zbog toga što su počinjeni pod krinkom antifašizma. No zločincima je stalo do te vrijednosti kao do lanjskog snijega.</p>
<p>Njihovi skupovi i danas postaju događaji širenja vjerske nesnošljivosti, a kao glavne plodove antikatoličke histerije vidimo grafite po zagrebačkim zgradama i crkvama kojima se poziva na mržnju protiv Katoličke crkve i svećenika, i to u ime antifašizma. O tome je danas zabranjeno govoriti slobodno, jer za njih je desničar svatko tko izrekne istinu. Takvo tretiranje osobe poprimilo je naznake groteske. Ne slažeš li se s njima čak u najmanjoj stvari, ti si fašist.</p>
<p>Na takav način funkcioniraju srca zaslijepljena ideologijom smrti. </p>
<p>Tako se neprestano provociraju nove podjele, a posljednja izjava u Jasenovcu o nemogućnosti pomirenja, jer bi se time navodno revitaliziralo ustaštvo, bila je izvanredan primjer antievanđeoske poruke koja krije u sebi autodestruktivni delirij. Načelo – optuži drugoga za mržnju kako bi ti mogao mrziti pokazuje mentalnu perverziju takvoga pristupa.</p>
<p>Kontradiktorno je da baš oni koji danas najviše sikću na ideju općehrvatske pomirbe koja je nužna i koja sadrži snažne kršćanske elemente, mogu toj pomirbi uopće i zahvaliti što danas javno djeluju, te uživaju velike povlastice. Samo ih iracionalnost i fanatizam sprječavaju da o tome razmišljaju trijezno i logički. </p>
<p>Sukladno porukama koje su lansirane u javnost s Kamenog cvijeta, postoji simbolika. </p>
<p>Tijekom molitvenog dijela, koji je u tom događaju bio jedina svjetla točka i zapalio iskru pomirenja i plemenitosti, skup se počeo osipati, te se većina ljudi počela udaljavati od toga mjesta. Tom se gestom pokazao stav prema ideji pomirenja i oprosta.</p>
<p>U svakom slučaju, religiozna dimenzija koja je u Jasenovcu implicite vapila da mjerilo čovječnosti bude jedino kada se razmišlja o žrtvama svih ideologija – i ovaj puta bila je glas vapijućeg u pustinji. Politika odlučuje. Zbog tvrdih ljudskih srdaca, na veliku žalost novih generacija.</p>
<p>Za kršćansko srce svaka je žrtva čovjek, bez obzira na političko uvjerenje i bilo kakvo egzistencijalno opredjeljenje.</p>
<p>Autor je katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Šibenski »Solaris« mogao bi biti oslobođen svake odgovornosti za salmonelozu među svojim gostima</p>
<p>Oštećeni gosti moći će s uspjehom potraživati naknadu pretrpljene materijalne i nematerijalne štete samo od »Solarisa« d.d., i to ako dokažu da je to društvo (odnosno njegovi radnici, za čije propuste društvo prema zakonu odgovara) prouzročilo štetu. »Solaris« d.d. će se moći braniti dokazujući da je za štetu odgovoran netko treći, npr. proizvođač, odnosno isporučitelj zaraženih jaja ili piletine (najčešći uzrok salmoneloze); ili možda veterinarska inspekcija koja pregledom nije otkrila zdravstvenu neispravnost odnosnih namirnica / Zaposlenici »Ugo-opreme« mogu mirno spavati i raditi u svom poduzeću, štediše Jadranske banke još mirnije, a mali dioničari, među kojima je za pretpostavljanje da prevladavaju »Solarisovi« radnici, mogli bi osjetiti negativne posljedice tog slučaja, ali ne u vlasničkom smislu, nego posredno, npr. ako im plaće budu umanjene zbog isplate odštete, odnosno ako se ta afera negativno odrazi u daljnjem poslovanju njihova »Solarisa« / I u najcrnjoj verziji za »Solaris« d.d., ako se ustanovi njegova isključiva odgovornost za aferu, i ako je uistinu riječ o sto pedeset oboljelih gostiju, uvjeren sam da će svekoliki izravni (odštete oboljelim gostima) i neizravni (okrnjen ugled kuće) konačni negativni financijski efekt te afere biti mnogo bliži iznosu od 150 tisuća nego 7,5 milijuna eura</p>
<p>DARKO KACIGA</p>
<p>U novinarstvu, posebno onom najintenzivnijem (svako)dnevnom razumljivo je da se događaju i gafovi, pa i da se tu i tamo, zbog kratkoće rokova ili nedovoljne opće informiranosti, odnosno neprovjerenosti konkretnih činjenica, i potpuno promaši tema napisa. </p>
<p>Baš se to dogodilo u Vjesniku 6. svibnja 2003. s člankom Vlade Rajića koji svojim naslovom (»Salmonela uzročnik, salmoneloza posljedica za državnu blagajnu«), nadnaslovom (»Koliko će država platiti za 150 oboljelih u 'Solarisu'«), te podnaslovom (»Svaki od oboljelih od salmoneloze može tražiti od 1000 do 100 tisuća eura, ovisno o medicinskoj dokumentaciji, o stupnju bolesti koja ih je pogodila za vrijeme boravka u šibenskom hotelskom naselju«), a koje se teze u tekstu nekoliko puta ponavljaju, sugerira potpuno pogrešan autorov pristup problemu.</p>
<p>Sve, ama baš sve ključne teze u članku su pogrešne, sve su informacije zapravo dezinformacije, pa ću ih njihovim parafraziranjem pokušati ispraviti. </p>
<p>Goste šibenskoga hotelskog naselja »Solaris« nije ugostila »Ugo-oprema« (60 posto vlasničkog portfelja), ni Jadranska banka (20 posto), niti mali dioničari (20 posto). Ugostilo ih je posebno, od vlasnika različito, trgovačko društvo »Solaris« d.d., koje samostalno i cjelokupnom svojom imovinom odgovara za svoje obveze. </p>
<p>Vlasnička struktura nije, ne može i neće biti ujedno i popis tuženih strana u slučaju trovanja sto pedeset gostiju. U ekstremnim slučajevima (npr. stečaj) oni će posredno odgovarati najviše do visine vrijednosti svojih dionica, tako što će iz njihove vrijednosti biti podmireni vjerovnici; ali ni u kojem slučaju išta više od toga.</p>
<p>Dakle, dioničari svojom imovinom ne odgovaraju za obveze dioničkog društva. Pri čemu treba reći da imovina koju su kupujući dionice unijeli u dioničko društvo nije više njihova imovina, nego imovina dioničkog društva. Oni samo imaju određena prava na osnovi tako uloženog kapitala, ali ne i pravo npr. tražiti od dioničkog društva povrat novca plaćena za dionice.</p>
<p>Oni do tog novca, redovnim tokom stvari, mogu doći tako što će svoje dionice (kao vrijednosne papire) prodati trećemu npr. na burzi, i to ne u iznosu koji su uplatili kad su ulagali u društvo, nego prema cijeni prema kojoj one kotiraju u trenutku prodaje. </p>
<p>Dakle, oštećeni gosti moći će s uspjehom potraživati naknadu pretrpljene materijalne i nematerijalne štete samo od »Solarisa« d.d., i to ako dokažu da je to društvo (odnosno njegovi radnici, za čije propuste društvo prema zakonu odgovara) prouzročilo štetu.</p>
<p>»Solaris« d.d. će se moći braniti dokazujući da je za štetu odgovoran netko treći, npr. proizvođač odnosno isporučitelj zaraženih jaja ili piletine (najčešći uzrok salmoneloze); ili možda veterinarska inspekcija koja pregledom nije otkrila zdravstvenu neispravnost odnosnih namirnica. </p>
<p>Relativno su česte pojave ograničenih epidemija salmoneloze, crijevnog oboljenja koje se gotovo rutinski uspješno i relativno brzo liječi na infektološkim odjelima naših bolnica, i to tako da bolest rijetko ostavlja trajnije posljedice. Dakle, riječ je o oboljenju koje izaziva mučne trbušne tegobe, ali koje se, u pravilu, potpuno izliječi za nekoliko dana rutinskoga bolničkog tretmana. </p>
<p>S obzirom na to i na našu važeću sudsku praksu, više je nego proizvoljna teza da svaki od oboljelih 150 turista (je li ih stvarno toliko oboljelo?) može tražiti naknadu od tisuću do čak sto tisuća (sic!) eura, iz čega autor odmah izvlači statistički prosjek od pedeset tisuća eura po oboljelom, što ga dovodi do astronomskih 7,5 milijuna eura svekolike štete, a da bi poentirao tezom o »proračunskoj krizi«, odnosno odgovarajućim »manjkom u proračunu«.</p>
<p>Pri čemu misli baš na državni proračun.</p>
<p>Iznebuha se, dakle, pojavljuje i država kao obveznik naknade štete; umjesto koje će štetu podmiriti osiguratelj ako je »Solaris« bio osiguran od odnosnog rizika, a ako nije, onda država ispada iz igre, pa se stvar vraća na početak (prema Rajiću), pa »trošak snose tri vlasnika hotelskog poduzeća«. </p>
<p>Nakon tih građanskopravnih neupućenosti, slijedi istovrsni izlet u kaznenopravni aspekt problema: »Pravno, dodatni problem je kaznena prijava protiv vlasnika hotela.« A vlasnici hotela, pri čemu je jasno da autor misli na dioničare, mogli bi kazneno odgovarati samo u uistinu hipotetskom slučaju ako bi se ustanovilo da su oni (Ugo-oprema, odnosno šibenski bankari odnosno građani – mali dioničari), znajući da su npr. jaja određenog dobavljača zaražena salmonelom, utjecali da se ona otkupe i serviraju »Solarisovim« gostima. </p>
<p>Najcrnja verzija</p>
<p>Jasno je da su potpuno promašene i apokaliptičke prognoze koje slijede iz takvih pogrešnih teza.</p>
<p>Dakle, ako »Solaris« d.d. nije bio osiguran, teret naknade štete neće pasti na vlasnike poduzeća. Zaposlenici »Ugo-opreme« mogu mirno spavati i raditi u svom poduzeću, štediše Jadranske banke još mirnije, a mali dioničari, među kojima je za pretpostavljanje da prevladavaju »Solarisovi« radnici, mogli bi osjetiti negativne posljedice tog slučaja, ali ne u vlasničkom smislu, nego posredno, npr. ako im plaće budu umanjene zbog isplate odštete, odnosno ako se ta afera negativno odrazi u daljnjem poslovanju njihova »Solarisa«.</p>
<p>I u najcrnjoj verziji za »Solaris« d.d., ako se ustanovi njegova isključiva odgovornost za aferu, i ako je uistinu riječ o sto pedeset oboljelih gostiju, uvjeren sam da će svekoliki izravni (odštete oboljelim gostima) i neizravni (okrnjen ugled kuće) konačni negativni financijski efekt te afere biti mnogo bliži iznosu od 150 tisuća nego 7,5 milijuna eura. </p>
<p>Dopuštam da mi je promaklo, ali nisam registrirao »dosad javno objavljene podatke koji upućuju na nespornu krivnju hotelskog osoblja zbog kojega je salmonela dospjela u hranu…«</p>
<p>Imam i nekakvoga osobnog iskustva: jedno od moje troje djece svojedobno je bilo zaraženo tom bolešću, pa ni mi u našoj peteročlanoj obitelji nismo uspjeli ustanoviti što je to dijete pojelo, a mi ostali nismo, jer smo kritične dane jeli istu hranu. Nekoliko dana bolničkoga liječenja i nekoliko infuzija bili su dovoljni da potpuno ozdravi.</p>
<p>Dakle, znam da ne može biti riječ o astronomskim odštetama, jer iz »dosad javno objavljenih podataka« o šibenskom slučaju uistinu proizlazi da, na sreću, nije bilo oboljelih s težim ili atipičnim komplikacijama. </p>
<p>S time da pitanje odgovornosti ostaje otvoreno.</p>
<p>Štoviše, ako je riječ o najvjerojatnijem slučaju da je izvor zaraze pošiljka jaja, pa ako ih je isporučio redoviti dobavljač »Solarisa« d.d., pa ako su ona bila i uredno veterinarski odnosno inspekcijski pregledana i kao takva obilježena, te ako je kritično jelo bilo spravljeno prema pravilima kulinarske struke, onda bi se »Solaris« d.d. mogao osloboditi svake odgovornosti za štetu.</p>
<p>Ako je tako ili približno tako, želim im od svega srca da u tome uspiju.</p>
<p>A Vama, gospodine Rajiću i gospodo urednici najozbiljnijeg našeg dnevnika, da vam se takav gaf više ne ponovi. Dolijevajući takvim napisom ulje na vatru ionako teške nesreće koja je zadesila »Solaris«, demonstrirali ste sigurno mnogo veću nestručnost, neodgovornost i bešćutnost u svom fahu od onih koje su možda pokazali šibenski hotelijeri u svom.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Dubrovnika.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bolje izdresiranog naroda od Hrvata nema u Europi</p>
<p>Naši vrhunski krotitelji, koje smo sami demokratski izabrali, čvrsto sjede na našim grbačama i čine čuda. Svaki tjedan svinjarija, barem jedna. Ne trebaju im korbači, kao krivonogim kaubojima. Ni bodljikava čelična zvjezdica, na čizmi. Kad treba puk potjerati u galop. Vrhunski cirkusanti... Bijeda i siromaštvo omekšavaju karakter ljudi. Čini ih pokornim i kod podčinjenih guši svaku želju za pobunom... Znaju to savršeno jahači hrvatskog puka, iako nisu to čitali. Sve oni znaju. Ako ustreba, operirali bi oni nama i mozak. Uveli demokraciju, a pravne države nema. Apsurd. Brbljaj što hoćeš, ali u nas ne diraj. Pokornu glavu, sablja ne siječe / Sve se bojim da će u budućem rječniku našeg jezika izostati riječ hrabrost. To će strpati, pod naziv, duševnih bolesti. Ludo hrabar. Nepotkupljiv. Moralno čist. Bez dlake na jeziku. Jahači puka će drsko izjaviti da su te opasne bolesti uspjeli za kratko vrijeme iskorijeniti na ovim prostorima. Isključivo zahvaljujući njima, njima i samo njima</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Odgovorno tvrdim da bolje izdresiranog naroda od Hrvata nema u Europi. Naši vrhunski krotitelji, koje smo sami demokratski izabrali, čvrsto sjede na našim grbačama i čine čuda. Svaki tjedan svinjarija, barem jedna. Ne trebaju im korbači, kao krivonogim kaubojima. Ni bodljikava čelična zvjezdica, na čizmi. Kad treba puk potjerati u galop. Vrhunski cirkusanti.</p>
<p>Možda netko od njih i ima – krive noge. Ali ne od uspješna jahanja, nego ga je mama u djetinjstvu, pogrešno prematala. Većina ih ima, stamene, čupave noge. Kad se jednom pripnu u sedlo vlasti, više ih nitko ne može snimiti dolje. Tu je Bogom dani imunitet. Možeš osobno raditi što hoćeš, ali moraš biti pokoran. Prije slušali, Partiju, sada šefa partije. Čistke i dalje traju, ako se netko od jahača, uspravi. Stegovni postupci su rijetki. Šefovi jahača na vlasti, sjajno međusobno koaliraju.</p>
<p>Pridržavaju jedan drugoga, da ne padnu na nos. Ako treba, može i s crnim vragom, samo da ostaneš u sedlu. Recikliranih jahača, bivših vlasti, koliko želiš. Usprave se u sedlu. Gledaju umjesto nas, daleko. Sve slute, sve znaju. Vide oni bolje od nas, gdje su za njih bolje jasle. U galopu, tamo. Tko putem u bolje sutra lipše, koga za to briga.</p>
<p>Bilo je dostatno vidjeti ovih dana, samo dvije ljupke slike naše znakovite današnjice. Čeka narod u repovima tužnu lutrijsku sreću. Sve jedan drugome, nabijen u leđa. Repovi se kreću besprijekorno tiho. Koračić po koračić, pa tup pred uplatni šalter. Puk je izdresiran stajati u repovima. Dostojanstveno. Bogec i akademik zajedno.</p>
<p>Ako treba i danima će čekati. Čekao je tako s točkicama, kruh. Kasnije, par, nepar, za benzin. Kasnije u gruntovnici, sudu, bolnici. Koše mučno svaki svoju muku u ustima. Potihno gunđa, tiho psuje i što je vrlo ružno, kad mu se sve to skupa smuči, pljune. Svaki dan dobiva nove uplatnice. Blago uvećani računi. Kokošarska državna krađa. Kome da se potuži. Može jedino poštaru.</p>
<p>Za praznik rada ista slika. Otegla se siva, bezvoljna kolona propale radničke klase u nedogled. Sve krezubac do krezupca. Nema love za zubara. Istežu suhe vratove. Osluškuju. Da slučajno do njih ne dopre zloguki glas, nema više bažula. Očaj. Da im je barem Bog u starosti podario četiri noge, bilo bi znatno lakše čekati, na strašnom zvizdanu koje žeže. </p>
<p>Dva se predstavnika bivše avangarde potukli štapovima. Sekundanata koliko želiš. Onaj ispred njega dobio grah, drugi nije. Žalit će se u Strasbourgu. Oni ostali, što nisu dobili grah, samo što ne plaču. Zuje nesretnici, traže hlad.</p>
<p>Ma imaš brate hlada u Maksimiru koliko želiš. Diši hrvatski zrak, punim plućima. Uz popust, možeš posjetiti i braću u ZOO, pa vidjeti, da je i drugim živim bićima na vrućini teško. Što bi rekao pjesnik, pazi da hodaš, uspravan ispod zvijezda. Vrag po grahu. Za to vrijeme, u postavljeni čador, dojahali jahači puka. Jedu grah. Dobili svoje sledovanje, kako bi se to reklo jezikom propale JNA. Jako su ljutiti. Pod nosom ih škaklja crveni karanfil. </p>
<p>Dođe im, da puknu od muke. Zamislite, radnički voždovi nisu im dopustili, da drže političke govore.</p>
<p>Ipak će iz njih progovoriti za koju uru, grah. Hvala Bogu da i to ne zabilježi naša marna TV i tiskovina koja ih u stopu prati.</p>
<p>Thomas More u svojoj »Utopiji« tvrdi, da sigurnost kralja leži u siromaštvu naroda... Bijeda i siromaštvo omekšavaju karakter ljudi. Čini ih pokornim i kod podčinjenih guši svaku želju za pobunom...</p>
<p>Znaju to savršeno jahači hrvatskog puka, iako nisu to čitali. Sve oni znaju. Ako ustreba, operirali bi oni nama i mozak. Uveli demokraciju, a pravne države nema. Apsurd. Brbljaj što hoćeš, ali u nas ne diraj. Pokornu glavu, sablja ne siječe. Veži konja, gdje ti aga kaže. Bogu Božje, caru carevo. Biti tiho. Pokoran. U školi, najbolje prolaze pokorni. Na poslu, isto. Klimaj lijevo, klimaj desno. </p>
<p>Mog djeda jašili. Uzjahali poslije preokreta i mog oca, starog učitelja. Nepotkupljivoga. Stroga, ali pravedna. </p>
<p>Došao mladac, nepismeni partizanski kurir, da ga provjeri, kako to bivši domobran radi. Na nogama u njega, teške planinarske cipele. Uvezane šarenim telefonskim žicama. Ondašnja moda. Sjedi na stolcu mog oca. Kopa nos. Detaljno. </p>
<p>Jako bio zadovoljan predavanjem mog oca o stranama svijeta. Zinuo i sluša. Prvi puta čuo da postoje strane svijeta. Prestao i nos kopati. To će on, svojima, jasno usmeno prenijeti, da je učo dobar. Otac dobio tri, a i ja kasnije, kad su i mene uzjašili, jedan čir. Humanizirali se jahači.</p>
<p>U nas izumiru hrabri ljudi. Kad se netko i pobuni, svi se od njega izmaknu, kao da je šugav. Bio ovaj rat nezapamćeno surov, krvav. Bilo heroja. Ohohooo, kakvih heroja. O njima nitko ne priča. Ispao veliki herojski čin, jednog zastupnika, što se za to vrijeme, motao oko saborskog šanka. Ma što je to značilo, biti na prvoj crti bojišnice. Ništa. Hrabrost je bila, dizati ruku u Saboru. Stotine kilometara od smrti. </p>
<p>Navukli si jahači mirovine, a samo nekoliko mjeseci sjedili u sedlu vlasti. Kao da su jašili razjarena bika, a ne jadan hrvatski puk. Sve naplatili. Obilno. Pomiješali namjerno hrabre i kukavice. Marodere i dezertere. Čupajte se međusobno, koliko hoćete. A mi u sedlu. Vješto umrtvili hrvatski puk, da se jedva već kreće. I Crkva zaboravila na hrabre. Više ih brine gruntovni upis, otete bivše imovine, nego što je s pukom. Dokle je potonuo.</p>
<p>Nekada sam u mladosti obožavao kauboje. Odlučni. Pred njim divlji konj, mustang. Nabaci mu laso. Skoči mu na pleći. Ostane na njemu, minutu, dvije, pa pljus na nos. Hrabri. Zgadili mi se kasnije, kad sam čuo, da je kaubojske filmove, obožavao i Tito. </p>
<p>Učio iz tih filmova kako da jaše narode i narodnosti. Znao je on vrlo dobro da hrabre i jogunaste seljake, mora ukrotiti. Potjerati ih sa zemlje. Jest da su nakon rata tužno jeli, ali su bili svoj na svome. Kasnije, u gradovima, tvornicama i PIK-ovima, omekšali. Moli za stan. Moli za ovo, moli za ono. Ako treba, na koljena.</p>
<p>Ti naši jahači mogu mu se zahvaliti. Obavio za njih golem posao. I bivše moćne carevine, na ovim prostorima, dobro nas izdresirale. Najprije, klekni na lijevu, pa na desnu nogu. </p>
<p>Kako se jahač može na tebe mirno popeti. Od potomaka hrabrih napravili dvogrbe deve i ponije. Na pleći nam se može popeti i stara baba. Genetika je gadna stvar. Kad se ženiš, govorilo se, nek je cura do koljena, ali nek je od koljena. </p>
<p>Tužno sam se ponadao neki dan, kad sam čuo, da bi u Zagorju mogla izbiti buna. Vlada sprema novi zakon o vinu, pa slijedom toga, treba posjeći sve hibride u Hrvatskoj. Tako bi nestao naš divni tudim ili direktor. Noha. Vrhunski cro proizvod. </p>
<p>E, neće to ići tek tako. Javio se muž. On je glavni proizvođač toga vina. Čak ga i flašira u buteljke. Pod znakovitim nazivom, »Dr. Jekil and Mr. Hyde«. Prodao ga veli bivšoj vlasti za debele pare. Rezultate svi osjetili. Veli, ako treba, Zagorci će dići bunu, kao nekada slavni Matija Gubec. O tempora, o mores.</p>
<p>Sjajni mađarski pisac Bela Hamvas u svojoj knjizi »Filozofija vina« piše: Hibridno grožđe i od njega napravljeno jetko i smrdljivo vino, nije ništa drugo do nespretno isprobavanje kako bi i on đavo, napravio vino... </p>
<p>Kažem, đavo je pozavidio vinskom umijeću Stvoritelja i odlučio sam napraviti vino.</p>
<p>Jedan nesretnik javno u Oglasniku, traži hrvatski stijeg za malo bolji mobitel. Kao, što će mu stijeg, kad više i nema bitaka. Niti će ih biti. A mobitel je naš nasušni kruh. Bez njega ni u šekret.</p>
<p>Sve se bojim da će u budućem rječniku našeg jezika izostati riječ hrabrost. To će strpati, pod naziv, duševnih bolesti. Ludo hrabar. Nepotkupljiv. </p>
<p>Moralno čist. Bez dlake na jeziku.</p>
<p>Jahači puka će drsko izjaviti da su te opasne bolesti uspjeli za kratko vrijeme iskorijeniti na ovim prostorima. Isključivo zahvaljujući njima, njima i samo njima. </p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>»Gradski planeri nesposobni - razvoj grada preuzima država«</p>
<p>Zlatko Uzelac, pomoćnik ministra zaštite okoliša: Ministarstvo smatra da je odnos prema rijeci Savi tragično neodređen i čudi ga što najveći planerski zavod u Hrvatskoj ne vodi urbanistički taj projekt</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u petak je dalo suglasnost na izmijenjeni Prostorni plan grada Zagreba (PPGZ), iako u njega nisu ucrtane granice područja posebnih obilježja. Posebno je to značajno za područje rijeke Save, jer je Ministarstvo predlagalo Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, da u PPGZ ucrta granice posebnog obilježja za područje oko te rijeke. </p>
<p>Gradski se zavod, međutim, rekao nam je Zlatko Uzelac, pomoćnik ministra zaštite okoliša, odrekao mogućnosti da Grad planira područje oko Save, te »prepustio« sve Ministarstvu.</p>
<p> »Prvo nismo htjeli dati suglasnost na Prostorni plan, no onda smo shvatili da to ne vodi nikamo. Ako je grad nesposoban, onda dobro, umjesto njega, njegov će razvoj planirati država«, komentirao je Uzelac. </p>
<p>U Gradskom se zavodu, međutim, s tom ocjenom ne slažu. Nisu se, kaže arhitektica Jadranka Veselić Bruvo, ničega odrekli. Izmjene u Prostornom planu bile su ciljane, a problem je i u tome, što se dvije hidroelektrane (Drenje i Podsused) nalaze u Zagrebačkoj županiji, pa je potrebno planirati izradu zajedničkog prostornog dokumenta, kazala nam je Jadranka Veselić Bruvo.</p>
<p>Pomoćnik ministra Uzelac, pak, smatra, da je odnos prema rijeci Savi tragično neodređen, a čudi ga, kaže, što »najveći planerski zavod u Hrvatskoj ne vodi urbanistički taj projekt. To bi bilo logično, jer to nije samo tehničko, već i urbanističko pitanje zaštite voda i okoliša«. </p>
<p>Prvi korak Ministarstva u koordinaciji tog projekta bit će raspisivanje natječaja čim, kaže Uzelac, država odluči kakva će joj biti energetska politika. Ministarstvo će, naime, zatražiti izmjenu Nacionalne strategije prostornog uređenja, koja bi konkretno trebala odrediti gdje će se i koliko hidroelektrana uopće graditi.</p>
<p>Što se tiče izrade Prostornog plana posebnog obilježja za područje Medvednice, Uzelac tvrdi, da Ministarstvo i tu ima negativna iskustva sa Zavodom za planiranje. Izrada plana kasni, kaže Uzelac, a rok izrade jedva je skraćen s prosinca ove godine na kraj listopada.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kombi izbio tramvaj iz tračnica, dvoje ozlijeđenih</p>
<p>»Nesreće bi se mogle izbjeći da su na svim tramvajima s lijeve strane postavljeni retrovizori, no to nije tako jer bi se prilikom mimoilaženja na nekim uskim raskrižjima tramvaji doticali«, tvrde vozači ZET-a</p>
<p>Dvije osobe lakše su ozlijeđene u prometnoj nesreći u kojoj su se sudarili tramvaj broj 2 i kombi. Nesreća se dogodila u utorak u 10.26 sati na križanju Servisne industrijske ceste i Ulice Koledovčina na Žitnjaku. Osim vozača, nitko od malobrojnih putnika nije ozlijeđen no, prema procjenama šefa prometa u ZET-u, Damira Slavnovića materijalna šteta je velika. Promet je normaliziran tek u 12.10 sati.</p>
<p> Prema riječima policajaca koji su obavili očevid, sudar se dogodio u trenutku kad je vozač kombija poduzeća Swift elektromaterijal Jerko Čačić skretao u desno i pritom oduzeo prednost tramvaju kojim je upravljao Milivoj Vukmanić, a koji se kretao u pravcu okretišta na Žitnjaku. »Riječ je o bočnom sudaru koji je uzrokovao iskakanje motornih kola iz tračnica i sreća je da nema teže ozlijeđenih«, rekao je Slavnović. </p>
<p>U vrijeme zastoja okupljeni vozači ZET-a komentirali su nesreću kao nešto što je sastavni dio njihova posla. »Ponekad bi se nesreće mogle izbjeći da su na svim tramvajima s lijeve strane postavljeni retrovizori, no to nije tako«, rekao je vozač Božo Gašpert. </p>
<p>Dodao je da na nekim tramvajima lijevi retrovizori nisu postavljeni jer bi se prilikom mimoilaženja na nekim uskim raskrižjima tramvaji doticali. Vozači ističu kako su najkritičnija raskrižja Branimirove i Draškovićeve te Draškovićeve i Vlaške. </p>
<p>A. R./N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Opet sukobi taksista i njihova predsjednika </p>
<p>Članovi Upravnog odbora Udruženja autotaksi prijevoznika grada Zagreba uručili su u ponedjeljak predsjedniku Zdenku Novaku odluku o suspenziji. Razlozi zbog kojih bi Novak trebao odstupiti s čelnog mjesta udruženja koje okuplja 1200 zagrebačkih taksista, velika su materijalna šteta koju je prouzročio, to što Udruženje ne funkcionira u skladu sa Statutom kao i to što se ne poštuju odluke Skupštine kao najvišeg tijela, ističu članovi Upravnog odbora. </p>
<p>»Cilj je zaštititi članove Udruženja od Novakove samovolje i spriječiti izbore kojima bi on formirao Skupštinu onako kako se njemu sviđa«, izjavio je član Upravnog odbora Emir Pašalić. On, naime, tvrdi kako na nedavno održanoj sjednici Skupštine Udruženja Novakov financijski plan nije prošao, isto kao ni prijedlog da se članarina povisi na 130 kuna.</p>
<p> »To je bio dovoljan razlog da on Skupštinu proglasi nevažećom, a ako k tome još dodamo činjenici da Novak mjesečno stoji Udruženje nešto više od 17 tisuća kuna, svaka je daljnja rasprava suvišna«, zaključuje Pašalić. </p>
<p>Zdenko Novak, pak, smatra kako je riječ o grupi od 30 ljudi koji su svjesni da na poštenim izborima gube svaki utjecaj na odlučivanje u Skupštini, jer na 20 taksista dolazi samo jedan predstavnik. »Riječ je o ljudima koji su na isti način 1999. smijenili tadašnjeg predsjednika, Velimira Brenka, nakon čega je on preminuo. Njihovi motivi su, dakle, jedino moć i novac«, smatra Novak. </p>
<p>On tvrdi da činjenicu, da je upravo on jedini legalno izabrani predsjednik Udruženja, potvrđuje i Obrtnička komora Zagreb. U izvodu iz registra Udruženja obrtnika Novak je upisan kao ovlaštena osoba za zastupanje Udruženja autotaksi prijevoznika. Na istom dokumentu stoji i to, da jedino Skupština može izbrati i opozvati predsjednika, pa Upravni odbor nije ovlašten odlučivati o tome. </p>
<p> »Odluka o mom imenovanju donesena je na godišnjoj skupštini u studenom 2002. godine a mandat traje četiri godine«, ističe Novak koji u utorak nije došao na posao. »Pokušavam pronaći načine kako bi se ova situacija vratila u zakonske okvire. Na žalost, policija intervenira samo ako dođe do incidenta. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Policija privela sakupljača otpada s Medvednice</p>
<p>Radnicima će za sanaciju područja trebati mjesec dana / Metalni otpad odvest će se u poduzeće CIOS i željezare, a gume u Koromačno</p>
<p>Zbog ometanja odvoza otpada policija je u utorak privela Dragutina Kekelja višegodišnjeg sakupljača koji je otpad gomilao na ulazu u Park prirode Medvednica. Kekelj je vlastitim automobilom pokušao spriječiti prilaz kamionima.</p>
<p> U utorak je, naime, napokon počela akcija čišćenja najvećeg odlagališta glomaznog otpada u Parku prirode Medvednica za što je iz državnog proračuna izdvojeno 300.000 kuna. Bačve, olupine automobila, felge, stare frižidere i druge kućne uređaje s rubova staze koja iz naselja Mikulići, točnije ulice Talani, vodi prema planinarskom domu Risnjak, radnici poduzeća I. T.-sirovina iz Siska stavljali su u kamione. Idućih dana na red će doći gume i drvo, a sve će kako saznajemo potrajati mjesec dana.</p>
<p>Riječ je o otpadu koji Kekelj skuplja godinama, a s kojim Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša muku muči već četiri i pol godine.</p>
<p>Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša donijela je, naime, još 5. veljače prošle godine rješenje po kojem je Dragutin Kekelj trebao ukloniti otpad u roku od 60 dana. </p>
<p>»Po Pravilniku o unutarnjem redu, u Parku prirode Medvednica zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada, bez obzira na to što je otpad dijelom i na privatnom zemljištu. Ako vlasnik ne čisti to je dužna napraviti jedinica lokalne samouprave«, objasnio nam je inspektor zaštite prirode, Juraj Posarić. </p>
<p>Kako saznajemo od vlasnika poduzeća I. T. - sirovina Ivice Đaića, metalni otpad odvest će se u poduzeće CIOS i željezare, a gume u Koromačno.</p>
<p> »Poduzeće I. T. - sirovina mora nam, prema ugovoru, dostavljati popratnice kako bi potvrdilo pravilno zbrinjavanje otpada«, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ipak se ruši Ferenčakova tvornica u Parku prirode</p>
<p>»Čekam donošenje Prostornog plana i legalizaciju tvornice«, rekao je Srećko Ferenčak, koji je za rješenje o rušenju saznao od naše novinarke</p>
<p>Bespravno sagrađena tvornica stolarije Ferbos, vlasnika Srećka Ferenčaka, HNS-ovog člana Gradskog poglavarstva i glavnoga tajnika te stranke, koja se nalazi na Bidrovečkoj cesti 38 u Parku prirode Medvednica, uskoro bi mogla doći na red za rušenje. Kako, naime, saznaje Vjesnik, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdalo je 4. ožujka ove godine konačno rješenje o rušenju Ferenčakove tvornice. </p>
<p>Tome su prethodila rješenja o obustavi gradnje tvornice (na tom je području dopušteno graditi samo spremište, a on je sagradio dio pogona veličine 900 četvornih metara), te rješenje o uklanjanju građevine iz listopada 2002., na koji je Srećko Ferenčak podnio žalbu. Kontrolnim je nadzorom građevinske inspekcije ove godine ipak utvrđeno, da Ferenčak nije uskladio trenutno prevelike gabarite tvornice s građevinskom dozvolom, pa je u ožujku uslijedilo konačno rješenje o rušenju.</p>
<p>Srećko Ferenčak je, pak, za rješenje o rušenju saznao od naše novinarke. »Ne znam ništa o rušenju. Čekam donošenje Prostornog plana i legalizaciju tvornice«, rekao nam je Ferenčak.</p>
<p>U Ministarstvu, pak, kažu, da je moguće da Ferenčak nije primio rješenje o rušenju, jer ono nije dobilo povratnicu Hrvatskih pošta. Rješenje, naime, postaje izvršno tek kada ga primi investitor a prema Zakonu o gradnji, ne odgađa ga nikakva žalba. Uz to, kažu, građevinska inspekcija radi po propisima koji je na snazi, a ne prema planovima koji se tek trebaju donijeti. </p>
<p>U Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada, kažu, pak, da područje na kojem je tvornica zadire u Park prirode Medvednicu, pa vlasnik tvornice vjerojatno čeka donošenje Prostornog plana područja posebnog obilježja. Nakon izrade (rok je kraj listopada), taj plan ide na javnu raspravu, pa će svi građani imati mogućnost dati eventualnu primjedbu na tvornicu. No u Zavodu kažu, da ne može prostorni plan rješavati bespravnu gradnju, već da postoji zakonski postupak, koji vrijedi jednako za sve bespravne investitore. A, dodaju, pitanje je i kako tvornica pristaje u park prirode koji bi trebao biti zaštićeno dobro grada. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Norijade će biti</p>
<p>Zagrebački će maturanti u petak, 23. svibnja, imati organiziranu norijadu, potvrđeno je to u ponedjeljak i utorak, na sastancima zamjenika gradonačelnice Milana Bandića, maturanata, ravnatelja škola i direktora Jaruna Alekse Kocijana. Iako će sa sobom nositi rižu i brašno, maturanti ovaj put neće to bacati po prolaznicima, već će ih dati u humanitarne svrhe, na Trgu bana Jelačića. Potom će se pješice, zajedno s ravnateljima i Bandićem, uputiti niz Savsku cestu na Jarun. Detalji organizirane proslave na Jarunu znat će se u ponedjeljak. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>U srijedu veliki koncert Maksima Mrvice u Londonu</p>
<p>LONDON, 13. svibnja</p>
<p> – Sve je spremno za veliku promociju Maksima Mrvice, mladog Šibenčanina koji je, nakon što se dokazao u Hrvatskoj i kao stipendist »Vjesnika« studirao u Parizu, svoj kutak sreće potražio u Londonu. Njegov album »The Piano Player« od četvrtka će se, odmah nakon svjetske promocije u koju je organizacija menadžera Mela Busha uložila 450.000 eura, naći u svim prodavaonicama s kojima surađuje velika diskografska kuća E.M.I. Classic, s kojom je Maksim potpisao petogodišnji ugovor, a koji ga obvezuje na objavljivanje tri albuma. </p>
<p>Ekskluzivni koncert održat će se u srijedu, 14. svibnja, u Round Houseu, antiknom zdanju koje će, nakon brojnih koncerata i predstava, zaključno s Maksimovim koncertom, biti srušeno. </p>
<p>Dvadesetosmogodišnji će pijanist u dvosatnom programu izvesti sva djela s albuma, od Huljićeve klasične verzije »Struna ljubavi«, s kojom se prije dvije godine predstavio na Eurosongu, do velikih djela Bacha i drugih klasičara. Stanku između dva djela koncerta, na koji dolaze i predstavnici E.M.I.-a iz SAD-a, te brojni britanski uglednici, Maksim je odlučio iskoristiti za predstavljanje djela »Barunica« hrvatskog autora Frane Parača, koje i inače izvodi na svojim koncertima.</p>
<p>Prvi singl koji će biti objavljen nakon velike svjetske promocije, poznata je skladba »Bumbarov let«, a Mrvica, dan uoči koncerta, priznaje da ima tremu, no navodi kako je ipak cijeli koncert znatno lakše odraditi od klasičnog. </p>
<p>P. Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Predstavljena ekipa HTV-a koja putuje na Eurosong u Rigu</p>
<p>»Potrudit ćemo se što bolje predstaviti našu zemlju u Rigi, a već smo preslušali i konkurentske pjesme, te znamo pjevati skoro sve refrene s Eurosonoga«, izjavila je u utorak Claudia Beni </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Još od početka ožujka poznato je da će hrvatska predstavnica na Eurosongu u Latviji biti mlada pjevačica Claudia s pjesmom »Više nisam tvoja«, a ovih je dana kompletirana i ekipa Hrvatske televizije koja će Claudiju i njenu ekipu pratiti na natjecanje u glavni latvijski grad Rigu. </p>
<p>Unatoč glasinama kako se čelnici televizijskog mastodonta s Prisavlja ne mogu dogovoriti oko toga tko će predstavljati nacionalnu televiziju na Eurosongu, te da se urednici svađaju oko brojnosti ekipe, sada je poznato da će u ime HTV-a Rigu posjetiti svega šest televizijskih djelatnika. Hrvatsku delegaciju predvodi Aleksandar Kostadinov, a uz njega u Rigu putuju Mario Sedmak, urednik ovogodišnje Dore, Željko Mesar, urednik glazbenog programa, Rajko Pavlović, producent, Danijela Trbović-Vlajki kao komentatorica, te od tehničkog osoblja kamerman HTV-a. </p>
<p>Na tiskovnoj konferenciji održanoj u utorak u zgradi HTV-a, Kostadinov je zajedno s Claudijom Beni i Andrejem Babićem, autorom pjesme, novinarima predstavio i multimedijalni CD rom koji je napravljen specijalno za Eurosong u Latviji. Na CD romu se nalaze hrvatska i engleska verzija pjesme, prateći video spot, prilozi s ovogodišnje Dore, razgovor s pobjednicima koji se vodio u Opatiji neposredno nakon proglašenja pobjednika, Claudijina biografija i foto galerija. </p>
<p>»Potrudit ćemo se što bolje predstaviti našu zemlju u Rigi, a već smo preslušali i konkurentske pjesme, te znamo pjevati skoro sve refrene s Eurosonoga«, rekla je Claudia. </p>
<p>Kostadinov je također rekao kako se Claudia s pratećom skupinom uživo pojavila na grčkoj i ciparskoj televiziji u sklopu promotivnih aktivnosti.</p>
<p>»Imamo jako dobar odjek s tih prezentacija, a znamo da su njihov nastup na ciparskoj televiziji pratili i u Engleskoj«, rekao je Kostadinov pohvalivši mlade glazbenike za profesionalnost i ugodnu suradnju. On se osvrnuo i na nedavne natpise u jednim dnevnim novinama o cenzuri spota skupine Kawasaki 3p, u kojemu se vide gaćice mlade pjevačice, tvrdeći da to nije istina i da se ne radi ni o kakvoj cenzuri. </p>
<p>Inače, Claudia je nedavno raskinula suradnju s dosadašnjim menadžerom, te će se ubuduće za njenu karijeru brinuti diskografska kuća Menart. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ljubitelji i vlasnici buba od 23. do 25. svibnja u Rovinju </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Od 23. do 25. ovoga mjeseca u kampu San Polo nedaleko od Rovinja održat će se treći po redu susret ljubitelja i vlasnika automobila volkswagen buba. </p>
<p>Očekuje se dolazak oko 300 automobila iz svih krajeva Europe, od Slovenije i Italije do Njemačke, Nizozemske, Mađarske, pa čak i iz dalekog Portugala. Tijekom trodnevne manifestacije bit će organizirane igre na otvorenom, prikazivat će se filmovi na velikom platnu u kampu, a za posljednju večer predviđen je i koncert te tulum do jutra. Za posjetitelje je ulaz slobodan, a prvenstveni cilj je promidžba Hrvatske.</p>
<p>Organizator susreta je Buba klub Zagreb uz pomoć i sponzorstvo Turističke zajednice grada Rovinja, autokuće »Burić« i Iskon Interneta.</p>
<p>»To je dosad najveći takav susret u Hrvatskoj i nadam se da ćemo iz godine u godinu prerastati u sve veću manifestaciju. Hrvatska je jedina zemlja izvan Europske unije koja ima susret ljubitelja i vlasnika legendarnih buba«, kazao nam je predstavnik organizatora Tomislav Janičić, dodajući kako su takvi susreti jedinstvena prilika da vlasnici najprodavanijeg automobila na svijetu svih vremena izmjene iskustva i u opuštenoj atmosferi razgovaraju o svojim limenim ljubimcima okruglih farova. Iako buba već godinama u Europi ne silazi s tvorničkih traka, ljubitelji tog automobila uvjereni su da taj auto njihove mladosti nikad neće nestati s hrvatskih cesta. </p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šesti koncert za vukovarsku bolnicu</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – U velikoj koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u utorak, 20. svibnja, u 20 sati održat će se veliki humanitarni koncert »Sveto ime Vukovar – za vukovarsku bolnicu«. To je šesti takav koncert, a dosad su s uspjehom održani u Zagrebu, Vukovaru, Splitu, Čakovcu i Koprivnici. Na taj je način za našu najslavniju ratnu bolnicu, koja je dosad obnovljena svega pet posto, prikupljeno više od 300.000 kuna. Na koncertu, kojeg organizira Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, nastupit će Jasna Zlokić, Krunoslav Kićo Slabinac, Gazde, Najbolji hrvatski tamburaši, Dražen Žanko, Boris Babarović, Emilija Kokić, Tina i Nikša, Boris Ćiro Gašparac, Anja Šovagović-Despot, Viktorija Kulišić-Đenka i Dangube, Dario Plevnik, El Combo, grupa Vertigo i drugi. Voditelji priredbe bit će Vlatka Pokos i Branko Uvodić. Koncert će se održati uz pomoć Grada Zagreba, Udruge branitelja Domovinskog rata INA-Naftaplina i Belupa. </p>
<p>I.M.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jack Nicholson napao delegate NBA</p>
<p>LOS ANGELES, 13. svibnja</p>
<p> – Glumac Jack Nicholson, došao je nedjelju prilikom NBA utakmice doigravanja između Los Angeles Lakersa i San Antonio Spursa u verbalni sukob s delegatima utakmice. Incident se dogodio u drugoj četvrtini nakon što je jedan sudac dosudio prekršaj igraču L.A. Lakersa Shaquilleu O`Nealu. </p>
<p>Nicholson, koji slovi za jednog od najpoznatijih navijača tog košarkaškog kluba, usprotivio se sučevoj odluci te odlučio uzeti stvar u svoje ruke i glasno iznijeti svoje mišljenje. Nakon što je sa svog mjesta pored terena, vrijednog 500 dolara, uputio par uvredljivih komentara, poznati glumac ipak se primirio. Najavljivač Lakersa Lawrence Tantor, kasnije je izjavio da se osiguranje plašilo da bi se navijači pobunili u slučaju da su se odlučili izbaciti Nicholsona sa utakmice, što je običaj u ovakvim slučajevima. Jack Nicholson je inače poznat kao fanatični navijaš Lakersa i osoba ne baš blage naravi. Nerijetko se događalo da se snimanja njegovih filmova planiraju prema rasporedu košarkaške momčadi iz Los Angelesa.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tko prestane pušiti, vrijeme doživljava sporijim</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Najnovije istraživanje američkih znanstvenika pokazalo je da osobe koje su prestale pušiti mijenjaju doživljaj vremena, pa im se čini da vrijeme teče gotovo dvostruko sporije.</p>
<p> Istraživači vjeruju da je ovaj proces povezan s biološkim i psihološkim procesima povezanim s prestankom pušenja, piše »New Scientist«.</p>
<p> »Osobe koje apstiniraju nervozne su i imaju osjećaj da vrijeme prolazi sporije no obično,« rekla je Laura Cousino Klein, psiholog sa Sveučilišta Pennsylvania. »To je otprilike isto kao kad vam se čini da crveno svjetlo na semaforu traje zauvijek kad se vama žuri«, dodala je. </p>
<p> Klein smatra da je ideja o usporavanju vremena povezana s neprijateljskim stavom i osjećajem ljutnje.</p>
<p> »Promjena doživljaja vremena koju smo primijetili kod osoba koje su prestale pušiti mogla bi biti jedan od razloga zbog kojeg te osobe osjećaju stres i manjak koncentracije,« kaže Klein.</p>
<p> Znanstvenici su od 20 pušača i 22 nepušača tražili da procjene trajanje razdoblja od 45 sekundi. </p>
<p>Obje su skupine na početku točno procijenile proteklo vrijeme, no nakon što su pušači apstinirali jedan dan, većina ih je procijenila da je razdoblje od 45 sekundi trajalo 50 posto dulje.</p>
<p> Klein smatra da hormonalne promjene povezane s prestankom pušenja vjerojatno utječu i na percepciju vremena. Na taj proces utječu hormoni kortizol i arginin vasopresin, iako su stručnjaci podijeljeni oko utjecaja prestanka pušenja na te hormone.</p>
<p> Znanstvenici trenutačno proučavaju način na koji promjene u razini tih hormona utječu na pušenje i stres, nakon čega će ispitati učinke dužeg razdoblja apstinencije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sto grama votke – i SARS-a nema</p>
<p>MOSKVA, 13. svibnja </p>
<p> - Ruski biolozi umanjili su u ponedjeljak opasnost od bolesti teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i, ocijenivši da panika koja je zavladala u svijetu »nije opravdana«, preporučivši dnevno konzumiranje votke kao mjere zaštite protiv virusa.</p>
<p> »Sto grama votke ubija sve viruse«, rekao je Anatolij Vorobijev s odjela mikrobiologije i imunologije Medicinske akademije u Moskvi.</p>
<p>Vitalij Zverev s Instituta za istraživanje virusa tvrdi da metoda koja se u svijetu koristi za dijagnosticiranje SARS-a nije pouzdana, dovodeći u sumnju broj oboljelih koje navodi Svjetska zdravstvena organizacija. On je ustvrdio da nema ništa neuobičajenog u pojavi SARS-a jer se, kako ističe, u posljednjih 40 godina pojavilo oko 30 agensa, uzročnika novih bolesti.</p>
<p>Također je ustvrdio da SARS nije ništa opasniji od gripe koja odnosi znatno više života. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Heroj zagrebačke arhitekture</p>
<p>Izložba u Muzeju grada Zagreba posvećena jednom od najvećih modernih arhitekata dokumentira ukus rezidencijalnoga stanovanja međuratnog vremena, ali i kulturološku klimu toga doba u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Jednom od protagonista zlatnoga doba zagrebačke arhitekture između dva svjetska rata, Mladenu Kauzlariću posvećena je izložba »24 sata heroja«, otvorena u ponedjeljak u Muzeju grada Zagreba. Osim što je željela upozoriti na vrijednost Kauzlarićeva djela, autorica izložbe Hela Vukadin Doronjga nastojala je također dokumentirati ukus rezidencijalnog stanovanja međuratnog vremena, ali i kulturološku klimu toga doba u Zagrebu.</p>
<p> Ograničivši se na deset obiteljskih vila koje je Kauzlarić izveo između 1930. i 1940. godine, kustosica Vukadin Doronjga izložbu je koncipirala u tri dijela. Prvi čine biografski elementi. Nakon graditeljske škole Kauzlarić je završio studij arhitekture kod Drage Iblera na arhitektonskom odsjeku Likovne akademije. Tridesetih godina dijeli atelier sa Stjepanom Gombošem, koji je nezaobilazan suradnik pri nastanku prikazanih kuća. Četrdesetih je postao profesor na Arhitektonskom fakultetu, a šezdesetih akademik. Uz biografske dokumente tu su posebno istaknuti Kauzlarićevi crteži iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, što pokazuju njegovu sklonost likovnoj imaginaciji koja ga odvaja od suvremenika iz vremena međuratne moderne. </p>
<p>Drugu razinu čine Kauzlarićeve obiteljske kuće prikazane fotografijama izvornog stanja i današnjih detalja te Kauzlarićevi perspektivni crteži. Rekonstrukciju stanovanja dopunjavaju sačuvani dijelovi namještaja koji je i sam bio sastavni njihov dio, s obzirom da je Kauzlarić oblikovao i interijere, stvarajući total-dizajn. </p>
<p>Mladen Kauzlarić razvio je vlastiti arhitektonski rječnik, neovisan o trendovima, koji svojom elegancijom i jednostavnošću arhitekturu diže na novu razinu. Kao svaki veliki umjetnik radio je po principu vlastite savjesti i unutarnje volje, a ne šablona vremena. Od ostalih modernih arhitekata Kauzlarića razlikuje poseban senzibilitet, jednostavnost, štedljivost oblikovnog rječnika i sveprisutna elegancija, istaknula je kustosica Vukadin Doronjga na otvorenju izložbe.</p>
<p> Sam naziv izložbe »24 sata heroja« preuzet je od drame koju je 1936. Kauzlariću posvetila prijateljica Irina Kunjina Aleksander, književnica i prevoditeljica. U formi dijaloga investitora i arhitekta ona je dodatno približila značenje koje je arhitektura imala za Mladena Kauzlarića i zaokružila sociološku i kulturološku studiju vremena. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novi oltar Kuzme Kovačića</p>
<p>SINJ, 13. svibnja</p>
<p> – U crkvi čudotvorne Gospe Sinjske postavljen je novi glavni oltar koji je izradio splitski kipar Kuzma Kovačić. Oltar od bračkog kamena ukrašen je hrvatskim pleterom, a u središnjoj kaseta isklesana je riba s križem. Oltar je rađen točno pola godine, a Kovačiću je pomagao i akademski kipar Nikola Džaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hipnotička pakistanska tradicija</p>
<p>Muke s dobivanjem radnih dozvola u dva navrata posve nezasluženo zatekle pakistanske glazbenike i odgodile dolazak do »treće sreće« / Briljantan nastup bio je dragocjena mogućnost za susret s poslasticama tradicionalne pakistanske glazbe</p>
<p>Agilni organizatori iz Multikulture u samo dva mjeseca u Zagreb su doveli nekoliko premijernih postava world music scene. Nakon gostovanja rumunjskih Taraf de haidouks, Transglobal Underground, Panjabi MC-ja i Istanbul Oriental Ensemblea, pakistanska postava Rizwan-Muazzam Qawwali poslije brojnih peripetija stigla je u dvoranu »Vatroslav Lisinski«. Sigurno je da su ranije muke s dobivanjem radnih dozola posve nezasluženo zatekle pakistanske glazbenike i odgodile dolazak do »treće sreće«. Iako smo prije nekoliko mjeseci pisali kako nakon dva neuspješna pokušaja dolaska, trećeg vjerojatno neće ni biti, uslijedio je pozitivan rasplet, na sreću svih u dvorani »Lisinski« u ponedjeljak navečer.</p>
<p> Tada je – valjda iz neznanja, a ne zbog nečeg drugog – potpuno zanemarena priča o profilu pakistanskih glazbenika, da ne spominjemo glazbeno majstorstvo. Odmah treba razjasniti temeljnu dvojbu glede izvođačkog usmjerenja gostiju i njihove ideološke orijentacije, što je i ključ za razumijevanje njihove priče. Sufi pjevanje je duhovna pakistanska glazba koja zagovara toleranciju i često nije po volji fundamentalistima koji ih i optužuju za premlaki odnos prema svjetovnim događanjima. Primjera radi, slično usmjerena postava Asif Ali Khana gostovala je na zadnjem albumu Brucea Springsteena »The Rising« koji, između ostaloga, propitkuje aktualnu otvorenost, tj. zatvorenost, Amerike prema povezivanju, kako glasi naziv pjesme, »razdvojenih svjetova«. </p>
<p>I američki kantautor Steve Earl uključio je na svoj izvrstan album »Jerusalem« pjesmu »John Walker's Blues« i dobio »po prstima« u SAD, tražeći toleranciju nakon homogeniziranja američke javnosti poslije napada na nebodere WTC-a. Rizwan-Muazzam Qawwali vraćaju istom mjerom, pa je time čudnije da je baš kod nas bilo problema s dobivanjem dozvola za dva ranija termina nastupa. Rasprave o mogućim provokacijama ne samo da su vrijeđale goste iz Pakistana nego su pokazale temeljito nerazumijevanje priče. </p>
<p>Rizwan-Muazzam Qawwali na svjetskom su tržištu prisutni putem diskografske etikete Real World Petera Gabrieala preko koje objavljuju internacionalno distribuirane albume. Osim Gabrielovih pokušaja, sufi pjevanje već je pronašlo put do zapadne publike, u svoj rad uključivali su ga mnogi pop-glazbenici. Glasoviti Nusrat Fateh Ali Khan, preminuo 1997., zasigurno je najpoznatije ime te tradicije u zapadnome svijetu, a članovi Rizwan-Muazzam Qawwali, osim što su u rodbinskoj vezi i njeguju 600-godišnju obiteljsku tradiciju, dio su iste priče. </p>
<p>U dva sata zagrebačkoga nastupa Rizwan-Muazzam Qawwali pokazali su fascinantnu vokalnu spremu, u postavi s tri glavna vokala, pet pratećih i tri glazbenika na tabla-bubnjevima i harmoniju, spajajući rezonace glasova sa žičanim instrumentima i udaraljkama. Duge, dvadesetominutne mantre pune hipnotičkih vokalnih dionica, izmjena tempa i stvaranja zvukovnih tapiserija prebacivanjem težišta s vokala na instrumente i obrnuto, nesumnjivo su nadahnut primjer majstorske vokalne improvizacije i ritmičke otvorenosti.</p>
<p> Isporuka religijskh i duhovnih tema, s gestikulacijama pjevača u sjedećem položaju, pogodan je primjer narodne umjetnosti pa je vjerojatno svima u dvorani bilo jasno o čemu se pjeva, iako ne govorimo arapskim ili urdu jezikom. Njihove glazbene postavke možda su egzotične za nenaviklo tuzemno uho, ali briljantan nastup bez ikakve je dvojbe bio dragocijena mogućnost susreta s poslasticama mistične tradicionalne pakistanske kulture.</p>
<p>Hrvoje Hovat</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pobjednik beogradski »Skup« </p>
<p>RIJEKA, 13. svibnja</p>
<p> – Predstava »Skup« Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, u režiji Jagoša Markovića, pobjednik je 10. festivala malih scena, održanog u Rijeci, po ocjeni publike i stručnog žirija. Dobitnici nagrada »Veljko Maričić« proglašeni su u ponedjeljak kasno na večer nakon posljednje prikazane predstave »Nosi nas rijeka« Hrvatskog narodnog kazališta iz Splita, koja je dobila specijalnu nagradu žirija za kolektivnu igru. Nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je Olga Odanović iz predstave »Skup«, a najboljim glumcem proglašen je Zsolt Nagy iz »Radničkog cirkusa« Kretakor theatra iz Budimpešte. Najbolja je mlada glumica Jadranka Đokić nagrađena za ulogu u predstavi »Kraljice«, a najbolju epizodnu ulogu ostvarila je Katarina Bistrović Darvaš u »Jelki kod Ivanovih«.</p>
<p> Najbolja je dramaturgija ona Laryja Zappie u predstavi »Glorija«, najbolji kostimi su Lane Cvijanović iz »Skupa«, glazba Duška Rapoteca Utea za »Gloriju«, a oblikovanje svjetla Tamasa Banyaija za »Radnički cirkus«. Nagrade »Veljko Maričić« nose ime po uglednom glumcu iz prošlog stoljeća koji je najveće uspjehe ostvario u riječkom kazalištu. Nagradu »Anđelko Štimac« za najbolju režiju dobio je Jagoš Marković za »Skup«. Riječki »Novi list« dodijelio je svoju nagradu »Mediteran« glumici Jadranki Đokić. Selektor toga festivala, održanog od 3. do 12. svibnja, bio je Darko Lukić, a umjetnički direktor Nenad Šegvić. Organizatori su HKD teatar i Odjel za kulturu Grada Rijeke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nova slika stare Bosne</p>
<p>U knjizi su prvi put na jednome mjestu okupljeni svi izvorni tekstovi o složenome pitanju Crkve bosanske i bosanskih krstjana, u izvorniku i prijevodu</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Znanstvena studija istaknutoga hrvatskoga povjesničara, akademika Franje Šanjeka: »Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13. – 15. st.)«, koja daje kulturnu sliku srednjovjekovne Bosne, drukčiju od one koja je dosad uobičajena, predstavljena je u utorak u Europskome domu. Knjigu je objavilo zagrebačko nakladničko poduzeće »Barbat«.</p>
<p>– Ova knjiga je kruna tridesetogodišnjega rada na osnovnoj preokupaciji Šanjekova znanstvenoga usmjerenja, pitanju heterodoksnih pokreta u Europi od 12. do 15. stoljeća, od bugarskih bogumila do zapadnoeuropskih katara, unutar kojih jedno od važnih mjesta zauzimaju bosanski krstjani – kazao je akademik Lujo Margetić istaknuvši da je Šanjek najbolji svjetski poznavatelj pitanja vezanih uz bosansko-humske krstjane.</p>
<p>U knjizi su prvi put na jednome mjestu okupljeni svi izvorni tekstovi o složenome pitanju Crkve bosanske i bosanskih krstjana, u izvorniku i prijevodu. Po ocjeni akademika Tomislava Raukara, riječ je o cjelovitome djelu koje otvara nova pitanja i postaje osnovicom budućih istraživačkih nastojanja. </p>
<p>Akademik Petar Strčić istaknuo je da je Šanjek svoj rad temeljio i na istraživanjima dvojice znamenitih povjesničara koji su dali vrijedne prinose na tome području – Franje Račkoga i Jaroslava Šidaka. Dodao je da nema događaja ni ličnosti u prošlosti koja se danas ne ispolitizira zbog banalnih, ali opasnih političkih i politikanskih potreba. Šanjekovom studijom, dodat će Petar Strčić, svaki čitatelj sada sam može očitati nemilu sudbinu bosansko-humskoga srednjovjekovlja koja se, na žalost, na najgori način preslikava i u naše dane. </p>
<p>Akademik Šanjek kazao je na kraju da studija čitatelju omogućuje uroniti u hrvatsko srednjovjekovlje bez ideoloških, nacionalnih i sličnih posvojenja, na koje nailazimo u 150 godina dugoj hrvatskoj i, šire, južnoslavenskoj historiografiji. </p>
<p>Uz istaknute stručnjake za srednjovjekovlje, na predstavljanju knjige bio je i msgr. Giulio Enaudi, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prvi nastup Velikogoričkoga orkestra</p>
<p>VELIKA GORICA, 13. svibnja</p>
<p> – U izvanredno akustičnoj Crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici, u nedjelju se prvi put predstavio Velikogorički gradski orkestar, sastavljen od akademskih glazbenika, članova zagrebačkih simfonijskih i kazališnih orkestara, od kojih polovica živi u Velikoj Gorici. Sa željom da obogate kulturnu ponudu svojega grada, glazbenici su se organizirali i pod vodstvom dirigentice Silvane Čuljak pripremili kraći popularni program. Izbor iz 1. i 2. suite Glazbe na vodi Georga Friedricha Händela, Intermezzo iz opere Cavalleria Rusticana Pietra Mascagnija i Idila Večer Vatroslava Lisinskog, pružili su priliku svakom glazbeniku posebno i u kompaktnoj cjelini da pokažu svoje kvalitete i opravdanost budućeg kontinuiteta. Orkestar manjeg simfonijskog sastava od 26 članova ozbiljno se pripremio za taj nastup, koji je pomoglo nekoliko sponzora, te je pod sigurnim i muzikalnim vodstvom Silvane Čuljak ostvario visoku razinu izvedbe. Nagrađen je obiljem aplauza mnogobrojne publike u velikogoričkoj crkvi. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Filmska baština u Cannesu </p>
<p>PARIZ, 13. svibnja</p>
<p> – Dok će 15. svibnja u Grand Theatre Lumiere u Cannesu trajati projekcija filma »Matrix Reloaded«, film »Andaluzijski pas« Luisa Bunuela, u obliku kopije koju je dotjerala Filmoteca Espanola, najavit će program posvećen baštini u dvorani Bunuel. Bit će prikazano petnaest filmova – klasika, slavnih ili rijetkih, deset na 35 mm vrpci, a pet u digitalnom obliku visoke razlučivosti, od čega tri filma u čast Michaelu Curtizu, francuski animirani film »Kralj i ptica« Paula Grimaulta te obnovljena verzija »Strašila« Jerryja Schatzberga, dobitnika Zlatne palme 1973. Od prošle godine festival u Cannesu predstavlja godišnji odabir dotjeranih kopija filmova iz cijelog svijeta (Europa, SAD, Azija). Među filmovima koje su predložili arhivi, filmoteke, studiji i producenti, nalaze se: »Toliko smo se voljeli« Ettorea Scole, »Hladnokrvni« Richarda Brooksa, »Marseljeza« Jeana Renoira, »Ja, Kuba« Mihaila Kalatozova i »Robin Hood« Michaela Curtiza. Bit će prikazano i više dokumentarnih filmova o Federicu Felliniju, Charlieju Chaplinu, Claudeu Sautetu i Lesteru Jamesu Periesu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Revija suvremenog filma iz BiH</p>
<p>OSIJEK, 13. lipnja</p>
<p> – U organizaciji Rotaray klubova iz Osijeka i Sarajeva u osječkom kinu Europa, od 30. svibnja do 3. lipnja, upriličit će se prikazivanje »Revije suvremenog BiH filma«, a pokrovitelji priredbe su Veleposlanstva RH i BiH, hrvatsko Ministarstvo kulture, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija. To je u utorak naglasio predsjednik osječkog Rotaray kluba Tomislav Levak na konferenciji za novinare napomenuvši da je Slavonska banka generalni sponzor Revije, dok su medijski pokrovitelji »Glas Slavonije«, Slavonska televizija i Slavonski radio. – Bit će prikazano šest filmova: Remake, Savršeni krug, Mliječni put, Tunel, Prvo smrtno iskustvo i Gori vatra, a u Osijeku će nazočit i redatelji, osim Faruka Sokolovića – kazao je Levak naglasivši da se klub odlučio za bosanski film jer se nakon osvojenog Oscara osjetila ekspanzija bosansko-hercegovačkog filma u svijetu. Na zatvaranju Revije, glumac Zijah Sokolović odigrat će monodramu »Caba res-Caba-rei«. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Likovna radionica u povodu Dana obitelji</p>
<p>PETRINJA, 13. svibnja</p>
<p> – U organizaciji »Suncokreta« – Centra za humanitarni rad, a u suradnji s petrinjskim Hrvatskim domom, u tome je gradu u ponedjeljak na večer održana likovna radionica. U okviru programa »Odgoj za ljubav i nenasilje« radionica je organizirana u povodu Dana obitelji. Djeca u dobi od 7 do 14 godina likovno su se izražavala uz pomoć stručnih voditelja. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mijićeve likovne dosjetke</p>
<p>SPLIT, 13. svibnja</p>
<p> – Monografskom izložbom skulptura splitskoj javnosti u Galeriji umjetnina predstavio se Matko Mijić, poznati hrvatski kipar i docent na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Riječ je o autorovoj tridesetoj samostalnoj izložbi, ali i prvoj u prostoru Galerije umjetnina gdje je izložio 110 radova, nastalih od 1990. do netom dovršenih skulptura. Predstavljena je i glavnina ciklusa »Putovanja«, započetog krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, koji autor obogaćuje novim uratcima, kao i četiri skulpture povezane nazivom »Hommage Radovanu«. Ciklus »Putovanja« inicirali su neumjetnički, uporabni predmeti nađeni u atelijeru, kao što su zahrđali čavli, udice, brave ili ključevi koje autor inkorporira u bajkovite složence, primjenjujući kolažno-montažni princip oblikovanja. U skulpturama je snažno artikulirana dosjetka, kao trajno obilježje Mijićeva likovnog govora. Kroz opus se stalno provlači ludički moment, koji radove čini iznimno privlačnima, vizualno i haptički – napisala je u predgovoru kataloga kustosica Galerije umjetnina Iris Slade. Matko Mijić porijeklom je iz Milne na Braču, a od 1985. živi i stvara u Trogiru. Tijekom gotovo tri desetljeća javnog djelovanja sudjelovao je na više od stotinu skupnih izložaba. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>»Malo je momčadi koje imaju bolju obranu od Cibone«</p>
<p>»Pogledam utakmice na HTV-u. Tu svatko svakoga pobjeđuje, momčadi su ujednačene. Slavit će momčad s boljom psihološkom pripremom u završnici«, prognozirao je rasplet Hrvatskog prvenstva Jasmin Repeša</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – U sezoni u kojoj zasad nisu osvojili niti jedan trofej, košarkaši Cibone VIP mogu se pohvaliti pobjedom protiv europskog prvaka, momčadi Barcelone. U pohodu na Euroligu Barcelona je skupila četiri poraza. Hrvatski trener Jasmin Repeša dvaput je srušio katalonskog diva, prvo na Ciboninoj klupi, a zatim na Skipperovoj. </p>
<p>– To su bile domaće pobjede. S Cibonom mi je bilo mnogo lakše jer smo bili dulje zajedno, u Bolognu sam tek bio stigao i nismo imali toliko vremena za uigravanje, kazao je Jasmin Repeša. </p>
<p> • Koji je bio vaš recept za Barcelonu?</p>
<p>– Koncentrirali smo se na tri stvari. Prvo, udvajali smo Bodirogu, apsolutno najboljeg igrača. Drugo, limitirali smo Jasikevičiusa, koji na svakoj utakmici može zabiti 30 poena, a to nisu napravili ni Ivković ni Messina (treneri CSKA odnosno Benettona, op. a.). Treće, Mujezinović je zaustavio Fučku, išao je »u kost«. </p>
<p> • Bez obzira na neuvjerljive igre tijekom sezone, Barcelona se u šestom finalu u 19 godina dokopala naslova europskih prvaka. Tko je na završnom turniru u Barceloni bio vaš favorit?</p>
<p>– Svakako Barcelona, zbog snage igrača, trenera i na kraju zbog organizacije »final foura«. Pokazalo se da u završnici nije važna forma, već mentalna snaga. Uz njih, izdvojio bih i CSKA, prije nego Benetton, ali Rusi su se u polufinalu sudarili s Barcelonom. </p>
<p> • Momčad Benettona podbacila je u finalu, cijele ih je sezone krasila učinkovitost, a u Barceloni su ubacili po 65 poena na dvije utakmice. </p>
<p>– Slažem se da su odigrali ispod razine na kojoj su bili cijele sezone. Imao sam dojam da nisu bili psihološki pripremljeni, jer su promašivali otvorene šuteve. Nicola, Garbajosa, Edney i Langdon promašivali su čak kada je Barcelona u igri imala dvojicu izrazito visokih igrača, Femerlinga i Duenasa, koji nisu mogli dobro pokrivati vanjski šut. </p>
<p> • Bez obzira na podbačaj u finalu, ostaje li Benetton, prema vašem mišljenju, najozbiljniji kandidat za prvaka Italije? </p>
<p>– Koliko strahuju za domaće prvenstvo pokazuje što su doveli O'Bannona koji igra na krilnoj poziciji. Neće im biti jednostavno, jer ako prođu Roseto ili Reggio Calabriju, u polufinalu ih čeka Montepaschi kojem je prvenstvo posljednji vlak za Euroligu sljedeće godine. Zajamčen nastup u Euroligi imaju Benetton, Skipper i Virtus, uz još jedno slobodno mjesto, a tu je u prednosti Roma koja je bila bolja u osnovnom dijelu prvenstva. </p>
<p> • Kakvi su izgledi Skippera u doigravanju? </p>
<p>– Prošli smo prvi krug i u srijedu igramo prvu utakmicu protiv Cantua. U prvenstvu smo kod kuće pobijedili sa 22 koša, vani izgubili sa 17. Nemamo imperativa jer cijelu sezonu imamo problema s ozljedama. Kovačić, Delfino i Šćepanović bili su ozlijeđeni po dva mjeseca, ali ide na bolje. </p>
<p> • Kakav je vaš status u Skipperu?</p>
<p>– Imam ugovor do kraja sezone, ali predsjednik kluba već je izjavio kako ostajem i sljedeću sezonu. Mislim da su zadovoljne obje strane, nema žurbe i panike.</p>
<p> • Kakva je vaša prognoza raspleta u Hrvatskom prvenstvu? </p>
<p>– Pogledam utakmice na HTV-u. Tu svatko svakog pobjeđuje, momčadi su ujednačene. Slavit će momčad s boljom psihološkom pripremom u završnici. </p>
<p> • A Cibona? </p>
<p>– Pročitao sam mnogo kritika, ali pola ih treba prihvatiti, a pola baciti. Mislim da Cibona ima vrlo dobru momčad, s obzirom na proračun. Vrlo malo momčadi u Europi može odigrati bolju obranu od cibosa. Mamić, Mujezinović, Kus, Mance i Alihodžić mogu svakog zaustaviti. Imaju i napadački orijentiranih igrača – Rimac je jedno vrijeme bio čak i najbolji strijelac Eurolige, a tu su i Planinić te Prkačin, koji prolazi svakoga u igri »jedan na jedan«.</p>
<p> • Biste li poželjeli nekoga Ciboninog igrača u sastavu Skippera?</p>
<p>– Neka se igrači fokusiraju na svoj posao. Bit će vremena za razgovore nakon završetka prvenstva.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Olimpijske igre 2014. u mraku? </p>
<p>TROMSÖ</p>
<p> – Norveški gradić Tromsö potvrdio je u ponedjeljak svoju kandidaturu za Zimske olimpijske igre 2014. godine, javljaju norveški mediji. Tromsö je oko 350 kilometara unutar arktičkoga kruga, pa tijekom veljače, kad je termin Igara, ima samo šest sati sunčeve svjetlosti na dan, što znači da bi većina Igara protekla - u mraku. Bez obzira na tu činjenicu, Tromsö je dobio potporu Norveškog olimpijskog odbora i norveške vlade. Norveška je posljednje Olimpijske igre ugostila 1994. u Lillehammeru, a te igre ostat će upamćene kao dosad najbolje organizirane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Montoyi oduzeta vozačka dozvola </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Jedan od najpoznatijih vozača formule 1 Kolumbijac Juan Pablo Montoya do daljneg voziti samo u bolidu Williams-BMW. Montoyi je u južnofrancuskom gradu Draguignanu oduzeta vozačka dozvola, a policijski je radar zabilježio brzinu 204 km/h, što je 75 km/h više od dopuštenog. </p>
<p>Montoya je vozio svoj BMW X5 na autoputu prema Nici, a 27-godišnji Kolumbijac mirno je primio oduzimanje dozvole zbog prekoračenja brzine. </p>
<p>Prema francuskim zakonima, kazna je 1000 eura i dvomjesečna zabrana vožnje u Francuskoj, a na svu sreću za Montoyu, u F1 nema vozačkih dozvola i ograničenja brzine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Samo napad na šampionskoj razini </p>
<p>Je li današnji Dinamo možda najslabiji u posljednjih 12 godina, otkako se igra Hrvatska nogometna liga? Najefikasniji napadački dvojac »plavi« su imali prije točno deset godina u tandemu Cvitanović-Vlaović, najbolju vezu iz sjajnih dana Lige prvaka u trolistu Prosinečki-Marić-Mujčin / Od odlaska Gorana Jurića koji je zajedno sa Šimićem i Tomasom činio čvrsti modri bedem, Dinamo više nije imao gospodara obrane, koja je rak-rana današnje momčadi koja ipak korača prema naslovu prvaka </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Je li Dinamo doista toliko inferioran u odnosu na Hajduk? Nekome će se možda učiniti čudnim ovakvo pitanje, s obzirom da Zagrepčani ipak suvereno grabe ka naslovu prvaka, koji im je praktički već u džepu. Neupućeni bi se promatrač, nakon šturoga pogleda na ljestvicu, zapitao o kakvoj je to »Dinamovoj inferiornosti« riječ? No, tri pobjede splitske momčadi u četiri derbija ove sezone, automatski nameću takva pitanja. I ovdje nisu toliko bitne same pobjede, već uvjerljiva Hajdukova igra. Sve nas je to nagnalo na razmišljanje o tezi da je današnji Dinamo možda najslabiji u posljednjih 12 godina, otkako se igra Hrvatska nogometna liga. Jesu li takva razmišljanja suviše radikalna, jesu li nerealna, subjektivna, ili možda ipak imaju kakvo čvrsto uporište? Dobro, teško je biti slabiji od generacije koja je 1992. zauzela peto mjesto u domaćem prvenstvu...</p>
<p> Kakva je, dakle, stvarna vrijednost današnje Dinamove momčadi? Pri takvoj vrsti (pr)ocjenjivanja teško je izbjeći subjektivni doživljaj, svaki će analitičar o određenome igraču imati barem donekle različito mišljenje. Neupitno je tek da je prvo mjesto u Hrvatskoj limit sadašnje garniture. Ali, što uopće u europskim razmjerima znači biti prvak hrvatske nogometne lige? Uz svo dužno poštovanje prema našem prvenstvu (kakvo god da jest – naše je)... Je li ovaj Dinamo doista tek momčad za »kućnu zabavu«? Čim odškrine vrata i zakorači na ulicu, tresne ga kakav teretnjak europskih oznaka. </p>
<p> Možda bi dobra odrednica za procjenu kvalitete sadašnje momčadi mogla biti usporedba s nekim bivšim »plavim« garniturama. Prošarali smo sastavima iz četiri Dinamova razdoblja. Ovu smo generaciju usporedili s onom iz 1993. godine kad su »plavi« prvi put postali hrvatskim prvacima, potom iz 1997. kad je momčad predvođena Prosinečkim inicirala golemu nogometnu euforiju, te s onom iz 1999. koja je posljednji put zaigrala u Ligi prvaka.</p>
<p> Nakon razočaravajućeg petog mjesta u premijernom hrvatskom prvenstvu 1992. godine, na maksimirsku je klupu zasjeo Miroslav Blažević. Već sljedećega ljeta Dinamovi su nogometaši plesali s peharom u ruci. A kakvu je uopće »supstancu« Blažević tada imao u svlačionici? Napadački dvojac Igor Cvitanović – Goran Vlaović bio je svojevrsni hit tadašnje lige, zajedno su zabili čak 38 pogodaka! Vlaović 23, Cvitanović 15... Samo za usporedbu: Olić i Balaban su ove sezone (do kraja su još ipak ostala tri kola) zajedno postigli 26 pogodaka. Doduše, Olić je zaigrao tek od petog, a Balaban od šestog kola. Ipak, već prvo iščitavanje ovih podataka sugerira na zaključak da je osječki duet bio uspješniji od ovog sadašnjeg. Dinamo (zapravo HAŠK Građanski, to jest Croatia ili kako već...) tada je imao i – Marija Stanića. Bila je to njegova jedina sezona u plavome dresu. Igrao je u veznome redu i odigrao doista sjajnu sezonu, što potvrđuje i njegovih deset postignutih golova. Toliko je, primjerice, »utrpao« i Željko Adžić, koji je također ordinirao u veznome redu, ali nešto povučenije.</p>
<p> Danas se, pak, u »plavoj« vezi događaju određene devijacije. Klasični napadač Dumitru Mitu silom prilika je stjeran u vezni red, jer se u napadu ne može probiti pored Balabana i Olića. Iako bi mu, primjerice, mnogi pružili priliku i prije rastrčanog, borbenog, ali ne i suviše inventivnog Ivice Olića... Time je, eto, u veznom redu popunjeno mjesto koje bi trebao pruzeti Edin Mujčin, jedan od rijetkih umjetnika u »plavome« sastavu. Nadalje, Kranjčar nije načinio očekivani korak naprijed, Agić je isključivo orijentiran ka defanzivi i ne snalazi se baš najbolje u distribuciji lopte.</p>
<p> Obrambeni Dinamov red iz onoga vremena, dakle s Ištvanićem, Panadićem i Lesjakom, bio je sjajno uigran. Ti su se dečki dobro poznavali praktički još iz tinejdžerskih dana. Današnja obrana, pak, šara s varijante od četiri igrača u liniji do one s klasičnim zadnjim braničem. U takvoj, nedefiniranoj obrani igraju i napadač Mikić, pa kiksevima skloni Smoje i Polovanec...</p>
<p> A kad se samo sjetimo – Gorana Jurića. Bio je prototip nekadašnje »petice«. Taj su broj najčešće nosili gospodari obrane, a Jurić je bio upravo to – gospodar Dinamove obrane! Gledajući momčad s Jurićem na terenu, kod većine je navijača bio prisutan onaj osjećaj – sigurnosti. Dakle, nije bilo straha svaki put kad bi lopta bila nadomak »plavoga« kaznenog prostora. A danas? Taj se osjećaj u međuvremenu nekako zagubio. Puls plavoga navijača »potrči« čim netko usmjeri vrh kopačke prema onoj strani na kojoj se nalaze Dinamova vrata.</p>
<p> Osim Goce Sedloskoga u ovome Dinamu gotovo da i ne postoji branič koji bi mogao odgovoriti Dinamovim standardima. Primjerice, Sedloski je, uz Marića, Krznara i Mujčina, rijetka poveznica današnjega Dinama i onoga iz vremena Lige prvaka. U posljednjoj sezoni velikoga Dinama (ili Croatije, kako hoćete) svoje je mjesto našao i Sedloski, odigravši svih 90 minuta protiv Manchester Uniteda u Zagrebu (1-2). Mujčin je sad najčešće rezerva, Krznara su »umirile« ozljede, dok je Marić još uvijek jedan od vodećih kreatora Dinamove igre. Marić, međutim, najbolje funkcionira kad ga treneri ne trpaju u kalupe, dakle najbolji je kad se ne zamara previše taktičkim zakonitostima, već kad – igra nogomet. U onom je Dinamu imao takvu slobodu, dok u ovome – nema.</p>
<p> Dinamo u Ligi prvaka? To je posebna priča. A za maksimirske navijače i posebno – bolna. Jer, prisjetiti se pobjede protiv Ajaxa usred Amsterdama, ili pak velikoga boda na Old Traffordu protiv najjače postave Manchester Uniteda, samo budi sjetu. A da u ono vrijeme nije bilo (povremenih) »divljanja« tadašnjega maksimirskog trenera, proslavljenog Argentinca Osvalda Ardilesa, možda je Dinamo mogao načiniti i korak dalje. Ardiles je doista činio čudne poteze. Primjerice, Bišćana je jedno vrijeme gurao u vrh napada, Prosinečkoga na klupu (!), nerijetko je vukao posve nelogične izmjene. No, Ardilesovo je ime, s druge strane, ipak značilo golemu Dinamovu medijsku promociju na europskoj sceni, tako da je njegov dolazak ponajprije shvaćen kao marketinški potez Uprave.</p>
<p> Ardiles je uglavnom igrao s jednim isturenim igračem – Josipom Šimićem. Katkad mu je znao pridružiti i Šokotu ili Mikića. Standardni prednji braniči bili su Tokić i Tomas, a posljednji čovjek obrane Jurić. Prosinečki je igrao s vremena na vrijeme. Katkad je izostao zbog ozljeda, a katkad zbog Ardilesa... Na desnu stranu veznoga reda Argentinac je nerijetko znao ubaciti Rukavinu. Bokove su pokrivali Šarić i Mario Cvitanović... »Plavi« su tada često mijenjali sustav igre. Primjerice, jedno su vrijeme igrali poput Hajduka danas – 3-3-3-1.</p>
<p> Posebno je indikativna formacija kojom je maksimirska momčad »dotukla« Partizan u Maksimiru sa 5-0. Ispred Jurića je u obrani ordinirao samo jedan prednji branič (!), Dario Šimić. Uz Jurčića u ulozi zadnjeg veznog, te Šarića i Krznara na bokovima, funkcionirala je možda najjača vezna linija u maksimirskoj povijesti – Silvio Marić, Robert Prosinečki, Edin Mujčin. Uz napadački dvojac Igor Cvitanović – Mark Viduka, te naravno, uz sjajnoga Ladića na vratima, bila je to doista neponovljiva generacija. Hm, danas je navijače strah uopće i pomisliti što bi bilo kad bi ždrijeb plavima ponovno sučelio Beograđane. Partizan je danas kudikamo jači nego prije šest godina, baš kao što je i ova »plava« momčad znatno slabija od one koju je u Ligi prvaka predvodio Prosinečki. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Real se boji Juventusa </p>
<p>Naš će Igor Tudor, zbog neigranja kažnjenih Ferrare i Iuliana, iz veznog reda preseliti u obranu</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Momčadska snaga Juventusa ili pojedinačna kvaliteta Reala? Što će se pokazati uspješnijim saznat ćemo nakon završetka uzvratnoga polufinalnog dvoboja nogometne Lige prvaka u srijedu (20.45 sati). </p>
<p>Real u Torino donosi minimalnu 2-1 prednost, koju mu je donio Roberto Carlos preciznim udarcem s vrha kaznenog prostora u 70. minuti. Unatoč terenskoj inicijativi »kraljevski klub« nije uspio stvoriti veliki broj prilika za pogodak, Juventusova obrana uspijevala je držati Realove zvijezde podalje od vratiju. Istina, to ju je koštalo čak pet žutih kartona, a zbog treće opomene iz konkurencije za uzvrat su ispali standardi braniči Ciro Ferrara i Mark Iuliano. Stoga će naš Igor Tudor iz veznoga reda preseliti u obranu.</p>
<p>Da i Realov trener Vicente del Bosque iznimno cijeni sastav Juventusa potvrđuje i to da u početnu postavu u uzvratu namjerava uvrstiti čak trojicu prednjih braniča, Hierra, Helgueru i Pavona, kako bi što čvršće zatvorio prilaze Ikeru Casillasu. No, da su i u Realu svjesni da je protiv Juventusa gotovo nemoguće održati čistu mrežu, svjedoči i činjenica da Realova liječnička služba čini sve kako bi osposobila najboljeg igrača prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva Ronalda, koji je s tri pogotka u uzvratnom četvrtfinalnom dvoboju protiv Manchester Uniteda Madrižanima osigurao prolazak u polufinale. Ronaldu će, ako bude spreman, društvo u napadu praviti Raul, kojemu će ovo biti prvi nastup nakon operacije slijepog crijeva.</p>
<p>Vjerojatni sastavi: </p>
<p>Juventus: Buffon – Thuram, Tudor, Montero, Zambrotta – Camoranesi, Tacchinardi, Davids, Nedved – Del Piero, Trezeguet. </p>
<p>Real: Casillas – Salgado, Hierro, Helguera, Pavon, Roberto Carlos – Figo, Flavio Conceicao, Zidane – Guti (Ronaldo), Raul. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Benfica osigurala drugo mjesto</p>
<p>LISABON, 13. svibnja</p>
<p> – Bivši nogometni prvak Portugala, momčad Benfice, za koju nastupa i nekadašnji igrač Dinama Tomo Šokota, osigurala je nastup u trećem kolu kvalifikacija za Ligu prvaka sljedeće sezone. </p>
<p>Naime, Benfica je tri kola prije kraja na drugom mjestu prvenstvene ljestvice sa 10 bodova prednosti u odnosu na trećeplasirani Sporting, koji je svoju priliku za nastupom u Ligi prvaka prokockao u ponedjeljak u dvoboju protiv Uniao Leirije, koji je završio neodlučenim rezultatom 1-1. </p>
<p>Pitanje novoga portugalskog prvaka također je riješeno, jer Porto ima 11 bodova prednosti ispred Benfice, koja nije bila prvak devet godina. Posljednji je put nastupila u europskim klupskim natjecanjima u sezoni 1999./2000. </p>
<p>Reuters/Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Košarkaška akademija dobila dvoranu na Velesajmu </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – U prostorijama Hrvatskoga košarkaškog saveza predstavljen je reklamni spot Košarkaške akademije, koji će se emitirati u utakmicama doigravanja Hrvatskog prvenstva. Ljetni kamp Košarkaške akademije HKS-a održat će se na otočiću Sveti Nikola kraj Poreča u smjenama po deset dana od 28. lipnja do 30. kolovoza. Očekuje se dolazak oko 500 djece iz Hrvatske i inozemstva. </p>
<p>– Cilj nam je imati uvid u sve hrvatske talente, i iz najmanjih sredina. S djecom će raditi vrhunski treneri. Imat ćemo i specijalne treninge za braniče i centre, kao i dio za fizičku pripremu, kazao je voditelj Akademije Boško Božić Pepsi. U okviru kampa trebao bi se organizirati seminar za košarkaške trenere i suce te Ljetna liga. Košarkaška je akademija dobila i prostor na zagrebačkom Velesajmu, gdje će se moći trenirati cijele godine. Otvorena je i internetska stranica www.basketball-adademy.com. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>New Jersey projurio Bostonom </p>
<p>Košarkaši New Jerseya »nokautirali« su Boston, pobjedivši ga četiri puta zaredom te su se plasirali u finale Istočne konferencije </p>
<p>BOSTON, 13. svibnja</p>
<p> – Košarkaši New Jersey Netsa plasirali su se u finale Istočne konferencije NBA lige nakon što su sa 4-0 u polufinalu izbacili Boston Celticse. U dvoboju u Bostonu Netsi su pobijedili sa 110-101 nakon dva produžetka. U finalu Istoka prošlogodišnji prvaci te konferencije čekaju boljeg iz dvoboja Detroit – Philadelphia. </p>
<p>Četvrta je utakmica ponudila izuzetna uzbuđenja, igrala su se dva produžetka, u kojima su gosti imali jače adute – izvanrednog Jasona Kidda (29 koševa, 10 skokova, osam asistencija) i Kenyona Martina (22), koji je u dodatnih deset minuta zabio devet koševa. </p>
<p>– Jason i Kenyon naši su vođe, a tako su se i ponašali na terenu. Prije utakmice smo se zakleli da nećemo iz Bostona bez pobjede. Svakako je bilo teško, jer su i oni željeli pobjedu više od svega, kazao je trener Netsa Byron Scott. </p>
<p>Netsima je to tek treći put u povijesti da su u doigravanju prošli glasovite Celticse, no ovaj se puta to očekivalo, jer su ih ove sezone pobijedili u 10 od ukupno 11 odigranih utakmica. Richard Jefferson (15), Kerry Kittles (14) i Rodney Rogers (12) bili su iznad deset postignutih koševa za New Jersey, dok su Paul Pierce (27, 10 skokova, sedam asistencija), Tony Delk (23), Antoine Walker (20) i Eric Williams (18) bili najbolji kod Celticsa. </p>
<p>Najveću su priliku za pobjedu domaćini, točnije Pierce, propustili na kraju prvog produžetka, no pokušaj trice najboljeg strijelca Bostona odbio se od obruča. </p>
<p> • Rezultati drugoga kruga doigravanja; Istočna konferencija: Boston – Detroit 101-110 (Detroit pobijedio sa 4-0). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Janici Kostelić opet operirano koljeno </p>
<p>Artroskopski je obrađeno desno Janičino koljeno, koje je operirala u Zagrebu u ožujku / Rehabilitacija će trajati tri tjedna, a potom će odlučiti hoće li Janica krenuti na Hintertux ili će skijati tek u srpnju u Zermattu </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Najbolja svjetska skijašica Janica Kostelić ponovno je operirala desno koljeno, s kojim je bila na artroskopiji u ožujku, kao posljedicu operacije u rujnu prije dvije godine. Naime, zbog stalnih bolova u desnom koljenu koji nisu jenjavali, vodstvo skijaške reprezentacije kontaktiralo je dr. Schenka u klinici u Schrunsu, koja im je najbliža s obzirom na to da su na pripremama na Hintertuxu.</p>
<p>Budući da Janičina liječnika nije bilo, prevezena je u Feldkirchen kod prof. dr. Benedetta, koji ju je pregledao i preporučio manju, ali hitnu artroskopiju.</p>
<p>Janica Kostelić operirana je u ponedjeljak u 20.30 sati i artroskopijom su očišćene priraslice koje su bile glavni uzročnik bolova. Očišćen je pritom i srednji dio lateralnog meniska, a napravljene su minimalne korekcije na stražnjem rogu medijalnog meniska. Stražnji križni ligament skraćen je zbog veće stabilnosti koljena.</p>
<p>Hrvatski skijaški savez ujedno zahvaljuje dr. Darku Matiću iz Traumatološke klinike iz Draškovićeve. Naime, dr. Matić je pomogao u kontaktu s prof. dr. Benedettom, ali i pri artroskopiji. </p>
<p>Naša se skijašica dan nakon operacije osjeća odlično, dobro je raspoložena i u srijedu će izaći iz bolnice. Rehabilitacija će trajati tri tjedna, a odradit će je u Selcu ili Moravskim Toplicama u Sloveniji. Nakon rehabilitacije, Janičina će ekipa odlučiti hoće li odmah krenuti u Hintertux na snijeg ili će skijati tek drugom polovicom srpnja na Zermattu. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stefanu Garzelliju treća etapa, Miholjević 52. </p>
<p>TERME LUIGIANE</p>
<p> – Talijanski biciklist Stefano Garzelli, član momčadi Sidermec, pobjednik je treće etape utrke Giro d'Italia, vožene od Policoroa do Terme Luigiane, dugačke 175 kilometara. </p>
<p>Garzeli je pobjednik Gira 2000. godine, ali je samo godinu dana kasnije sramotno izbačen iz utrke i kažnjen sa 70.000 eura zbog uzimanja nedopuštenog diuretika probenecida. Suspenzija mu je istekla prošlog mjeseca, pa je njegova etapna pobjeda sasvim neočekivana. Talijani su zauzeli sva mjesta na postolju - Francesco Casagrande bio je drugi, a treći Alessandro Petacchi, koji je time zadržao ukupno vodstvo, 17 sekundi ispred Garzellija i 27 u odnosu na Gabrielea Colomba. </p>
<p>Jedini hrvatski biciklist na Giru Vladimir Miholjević završio je treću etapu na 52. mjestu, 46 sekundi zaostatka za Garzellijem. U ukupnom poretku Riječanin je 68. sa 2.37 minuta zaostatka za vodećim. </p>
<p> • Poredak treće etape: 1. Stefano Garzelli (Ita/Sidermec) 3:34.38, 2. Francesco Casagrande (Ita) +02, 3. Alessandro Petacchi (Ita) +02, 4. Franco Pellizotti (Ita) +02, 5. Gabriele Colombo (Ita) +02, 6. Paolo Lanfranchi (Ita) +02, 7. Gilberto Simoni (Ita) +02, 8. Serhij Gončar (Ukr) +02, 9. Andrea No (Ita) +02, 10. Graziano Gasparre (Ita) +02... 52. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ +0.46; ukupni poredak: 1. Alessandro Petacchi (Ita/Fassa Bortolo) 13:37.08, 2. Stefano Garzelli (Ita) +17, 3. Francesco Casagrande (Ita) +27, 4. Gabriele Colombo (Ita) +27, 5. Graziano Gasparre (Ita) +32, 6. Franco Pellizotti (Ita) +32, 7. Gilberto Simoni (Ita) +32, 8. Denis Lunghi (Ita) +39, 9. Andrea No (Ita) +39, 10. Bo Hamburger (Dan) +39... 68. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ +2:37. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Momčad koja ima potencijala </p>
<p>»Pokazali smo da imamo kvalitetu. Neki su govorili da je pobjeda nad Belgijom bila obična sreća, no sad smo ih opovrgnuli. Odluka o pomlađivanju definitivno je bila ispravna«, istaknuo je igrač Tomislav Čošković</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Hrvatska reprezentacija ostvarila je proteklog vikenda ostanak u prvom razredu europske odbojke. Premijera ove znatno pomlađene selekcije time se ipak može ocijeniti uspješnom. </p>
<p>Rezultati nakon prvoga kvalifikacijskog turnira, koje su ovim mladim dečkima u naslijeđe ostavili Laninović, Marić, Jakovčević, Antunović i ostali, nisu bili previše obećavajući. Plasman na Europsko prvenstvo bilo je praktički nemoguće očekivati, realnost je ipak nudila borbu za ostanak. I to su naši odbojkaši odradili prilično dobro. Već u prvom dvoboju velikom su borbenošću pobijedili iskusnu Belgiju i taj se trijumf na kraju pokazao ključnim za ostanak. U tim trenucima čak se otvorila i mala prilika za plasman na EP, no Mađari su je već u sljedećoj utakmici ipak zatvorili. U posljednjoj utakmici trebala su nam dva osvojena seta za ostanak, no hrvatski su odbojkaši učinili i više od toga svladavši, istina, ne previše motiviranu Bugarsku.</p>
<p>– Pokazali smo da imamo kvalitetu. Neki su govorili da je pobjeda nad Belgijom bila obična sreća, no sad smo ih opovrgnuli. Odluka o pomlađivanju definitivno je bila ispravna, istaknuo je Tomislav Čošković, koji se nije složio s time da je bio naš najbolji igrač na turniru. </p>
<p>– Svi smo igrali kao momčad, nijedan se pojedinac nije isticao. </p>
<p>Izbornik Vinko Dobrić poželio je da se ova reprezentacija, proširena s još nekoliko imena, okupi u srpnju i napravi jedno veliko testiranje na Kineziološkom fakultetu. U kolovozu bi se trebale održati još jedne kraće pripreme, a u rujnu je na rasporedu predolimpijski turnir za koji, smatra Dobrić, svakako moramo pronaći financijska sredstva za nastup.</p>
<p>Ovom pomlađenom sastavu svakako u ovim trenucima treba što više okupljanja i uigravanja. Nakon prvog turnira teško je reći koliko su ovi dečki u stanju postići, no potencijala sigurno imaju i zato im treba omogućiti da ga za koju godinu i pokažu.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mladost lovi naslov, Azena petu utakmicu</p>
<p>Mladostašice vode sa 2-1 u pobjedama i samo ih jedna pobjeda dijeli od novog naslova hrvatskih prvakinja</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Prvu meč loptu za obranu naslova hrvatskih prvakinja odbojkašice Mladosti imat će u srijedu u 19 sati kada u Domu odbojke Bojana Stranića gostuje velikogorička Azena. Mladostašice, podsjetimo, vode sa 2-1 u pobjedama i samo ih jedna pobjeda dijeli od novog naslova. zanimljivo je da su u sve tri dosadašnje utakmice doigravanja slavile su gošće. Zagrepčanke su u obje utakmice u Velikoj Gorici bile vrlo uvjerljive, slavile su bez izgubljenog seta. Azena je, pak, u drugoj utakmici, nakon povratka Vladimira Jankovića na klupu, vrlo borbenom igrom došla do svoje jedine pobjede.</p>
<p>Mladostašice u četvrtu utakmicu ulaze kao favoritkinje. Njihova velika prednost je iskustvo – Anzulović, Tjurina, Ščerbakova odigrale su mnogo više važnih utakmica od mladih azenašica. Kod Velikogoričanki će, pak, mnogo toga ovisiti o raspoloženju njihovih dviju glavnih igračica, Senne Ušić i Diane Reščić. Ušić je nakon posljednje utakmice izjavila kako je na Savi uvijek posebno motivirana, a je li to doista tako imat ćemo se priliku uvjeriti već u srijedu. Dodajmo još kako će na klupi mladostašica ponovno biti Vinko Dobrić koji je posljednjih dana bio sa muškom reprezentacijom, no utakmicu bi, po želji predsjednika kluba Ante Bakovića, ponovno mogao voditi trener zlatnih kadetkinja Nino Matjačić. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Samo Krajan u 2. kolo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultat nastupa hrvatskih tenisača prvog dana ATP Challengera Zagreb Open – četiri poraza i jedna pobjeda. Željko Krajan, šesti nositelj 75.000 američkih dolara vrijednog turnira, očekivano lako je stigao do 2. kola 6-3, 6-2 pobjedom protiv Boška Šimundže, juniora sa pozivnicom organizatora. A Lovro Zovko, Roko Karanušić i Goran Belošević oprostili su se porazima u 1. kolu protiv španjolskih tenisača. </p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Balcells – BELOŠEVIĆ 6-2, 6-1, KRAJAN (6) – ŠIMUNDŽA 6-3, 6-2, Montanes – ZOVKO 6-3, 6-1, Ramirez-Hidalgo – KARANUŠIĆ 7-6 (6), 6-4, Clavet – Eschauer 6-0, 6-3, Galimberti – Hadad 6-3, 6-3, Starace – Van Scheppingen 6-3, 6-2. </p>
<p>I. Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Matutinović na klupi Jadrana</p>
<p>SPLIT, 13. svibnja</p>
<p> – Dragan Matutinović, uspješni vaterpolski trener, sljedeće će dvije sezone momčad splitskog Jadrana. Ambiciozna uprava kluba sa Zvončaca uvjerena je da će ih Matutinović uspijeti dovesti do borbe za trofeje, a sad, kad su pronašli trenera, predstoji i dovođenje pojačanja. U kombinaciji su Đogaš, Sarić, Oreb…</p>
<p>– Tražili smo trenera koji bi našoj mladoj momčadi dao dodatnu energiju i doveo je do borbe za trofeje. Uvjereni smo da je Matutinović pravi izbor, te da ćemo uspjeti vratiti klubu nekadašnji sjaj, kaže predsjednik Jadrana, Mislav Polić.</p>
<p>Jadran je početkom 90-ih dvaput bio prvak Europe, a posljednjih sezona je napravio darovitu momčad. Matutinović veli:</p>
<p>– Drago mi je što me se Jadran sjetio. Očekuje nas dosta posla, ali to je gušt. Borba za naslove je izazov, a važan je kontinuitet uspjeha. Što ću poručiti Mladosti i Jugu? Ništa. Čim sam došao, znaju što ih čeka…</p>
<p>Spomenuta je i mogućnost da bi Jadran dozvolio Matutinoviću da preuzme reprezentaciju. U slučaju da Upravni odbor HVS-a kazni izbornika Veselina Đuhu. Naime, u srijedu će se u Splitu sastati čelnici HVS i raspravljati o Đuhi i njegovom ispadu na utakmici Juga i Mladosti. Indicije kažu da bi se Đuhu moglo rigorozno kazniti. Priče spominju kazne od visokih novčanih do vremenske zabrane obavljanja trenerskog posla. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>U Francuskoj prosvjedovalo više od 800 tisuća ljudi </p>
<p>PARIZ, 13. svibnja</p>
<p> - Više od 800.000 osoba prosvjedovalo je u utorak diljem Francuske protiv plana mirovinske reforme koju najavljuje francuska vlada. Prema procjeni sindikata, u Marseillesu se okupilo oko 200.000 prosvjednika, u Parizu 250.000, a u Toulouseu 100.000. U Nici se okupilo između 25.000 i 30.000 prosvjednika, a u Toulonu između 12.000 i 15.000. Slična su se okupljanja dogodila u Clermont-Ferrandu, Saint-Etienneu, Grenobleu, Rennesu, Brestu, Rouenu, Le Havreu, Nantesu i Saint Nazaireu.</p>
<p> Ti su prosvjedi , prema procjenama promatrača, najveći od 1995. kada su se Francuzi okupili u znak prosvjeda protiv mirovinske reforme i politike tadašnjeg premijera Alaina Juppea.</p>
<p> Javni prijevoz u francuskim gradovima u utorak ujutro bio je gotovo potpuno blokiran zbog nacionalnog štrajka i prosvjeda službenika, organiziranog uslijed odluke francuske vlade o mirovinskoj reformi koja francuskim državljanima ne odgovara. </p>
<p> U Parizu javni prijevoz »gotovo uopće ne funkcionira«, u prometovanju pariške podzemne željeznice vozi tek svaki deseti vlak. Veze metroa s pariškim predgrađima potpuno su prekinute, a u samome središtu grada vozi svaki peti autobus. Otkazano je oko 80 posto letova. </p>
<p> U utorak ujutro nije izišao nijedan francuski nacionalni list, a ni mnogi regionalni listovi. Mnoge škole i pošte bile su zatvorene, a mnogi zdravstveni djelatnici također su štrajkali.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ruske mirovne snage odlaze iz BiH i Kosova do 1. kolovoza</p>
<p>Povlačenje našeg vojnog kontingenta ne znači da je Rusija izgubila interes prema rješavanju problema u regiji, rekao je ruski ministar obrane Sergej Ivanov / Rusija će i dalje aktivno djelovati na Balkanu u sklopu UN-a, OESS-a, te bilateralnom i drugom suradnjom</p>
<p>MOSKVA, 13. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija će do 1. kolovoza ove godine potpuno povući svoj kontingent mirovnih snaga na Balkanu, izjavio je ruski ministar obrane Sergej Ivanov na zasjedanju Vijeća NATO-Rusija koje je u utorak pod predsjedanjem glavnog tajnika Sjevernoatlanstkog saveza Georega Robertsona održano u Moskvi. </p>
<p>Prema riječima Sergeja Ivanova odlazak ruskih vojnika iz Bosne i Kosova počet će već potkraj ovog mjeseca a provest će se u tijesnoj suradnji s NATO-om.</p>
<p> »Povlačenje našeg vojnog kontingenta s Balkana ne znači da je Rusija izgubila interes prema rješavanju i uređivanju problema u toj regiji«, izjavio je Sergej Ivanov dodajući da će Rusija i dalje aktivno sudjelovati u traženju političkih rješenja na Balkanu u sklopu UN-a, OESS-a, te bilateralnim i drugim susretima. </p>
<p> Uz to Sergej Ivanov je najavio da će Rusija u rješavanju problema na bivšem jugoslavenskom prostoru umjesto s vojnim ubuduće sudjelovati s policijskim snagama. Glavni tajnik NATO-a, lord Robertson pritom je zahvalio i odao priznanje Rusiji za sudjelovanje njezinih vojnih kontingenata u mirovnim operacijama na Balkanu.</p>
<p> Zasjedanje Vijeća NATO-Rusija koje je na razini veleposlanika održano u utorak u moskovskom hotelu »Prezident« privuklo je veliko zanimanje promatrača. Riječ je o prvom zasjedanju tog foruma u Moskvi što je nesumnjiv dokaz sve tješnje suradnje Sjevernoatlantskog vojnog saveza s Rusijom ili kako je to naglasio Sergej Ivanov, potvrda da »suradnja Rusije i NATO-a prelazi iz teorije u praksu«. Potvrdio je to i lord Robertson koji je na konferenciji za novinare nakon završenog zasjedanja Vijeća izjavio da su dvije strane usuglasile konkretan program suradnje u oblasti proturaketne obrane. »Još prije godinu dana problem proturaketne obrane bio je krajnje sporan, a mi sada o njemu usuglašavamo konkretan program«, naglasio je lord Robertson kako bi novinarima i javnosti ukazao uspješan razvoj u odnosima NATO-a i Rusije.</p>
<p> Na »gostujućem« zasjedanju u Moskvi sudjelovao je i ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov koji je pozvao rukovodstvo NATO-a da ubrza korekciju Ugovora o oružanim snagama u Europi koja je nužna nakon primanja novih članica u NATO. »Ako do svibnja 2004. godine ne riješimo ta pitanja doći će do procjepa i nesklada između nove geopolitičke realnosti i mjera kontrole naoružanja u Europi«, upozorio je Igor Ivanov.</p>
<p> Jedna od glavnih tema ovog zasjedanja bila je borba protiv međunarodnog terorizma i tom je prilikom lord Robertson izrazio solidarnost ruskoj vladi u povodu najnovije terorističke akcije u čečenskom gradiću Znamensko. U eksploziji kamiona-bombe u ponedjeljak je prema posljednjim službenim podacima poginulo 54, a ranjeno je 197 ljudi od kojih se 53 i dalje nalaze u kritičnom stanju. Među poginulima je najviše civila od kojih je 16 žena i sedmero male djece.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Njemačka državna blagajna sve praznija, ministar financija pred ostavkom</p>
<p>BERLIN, 13. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prazne državne blagajne i kaos u financijskoj politici mogle bi - osim produbljenja krize - imati jednu personalnu posljedicu: njemački ministar financija Hans Eichel (SPD) mogao bi izgubiti fotelju u crveno-zelenoj vladi u Berlinu, premda kancelar Schröder tvrdi da ga nipošto neće žrtvovati.</p>
<p>Pritisci na Eichela da dade ostavku eskalirali su nakon što je prošlog vikenda prvi puta službeno priznao da »ove godine Njemačka neće moći ispuniti postavljene proračunske ciljeve«. Drugim riječima, time su priznanjem potvrđene spekulacije da će sa sadašnjih 19 milijardi eura novo zaduženje države povećati od 30 milijardi eura. Uzroci su, kako kaže ministar financija, kriza svjetskog gospodarstva, visoka stopa nezaposlenosti i manjak u prihodima od poreza. </p>
<p>Eichel je doživio još jednu blamažu na javnoj sceni. Naime, gotovo do jučer on je govorio (i bio u pravu) da bi povećanje poreza na duhanske proizvode bilo otrov za konjunkturu. Ipak, krajem prošlog tjedna u vladi je glasovao upravo za to. To znači da će pušači uskoro morati dublje posezati u novčanik te tako financirati dobar dio vladine reforme zdravstva. Od iduće godine svaki kutija cigareta će biti skuplja za jedan euro. Za uspjeh reforme traže se odricanja i od bolesnika te umirovljenika. </p>
<p>Zapravo, Nijemci već sa svakim litrom goriva koje lijevaju u spremnik svojih vozila (»ekoporez«) financiraju prazne mirovinske fondove. Ovaj put se Eichel nameće kao »žrtveni jarac«. Javnost i komentatori su bijesni. Najčešće mu poručuju u stilu: »Zar vas nije stid, gospodine Eichel?« Prevladava uvjerenje da »onaj tko javnost tako besramno vuče za nos ili dopusti da ga šef vlade tako ponižava, jednostavno treba podnijeti ostavku«. Eichel, pak, kaže da mu ostavka ne pada na pamet - dok kancelar ima povjerenje u njega.</p>
<p>Eichel je donedavno bio kancelarov ljubimac u vladi. Govorilo se o njemu kao Schröderovom nasljedniku; u javnosti su ga nazivali »željeznim Hansom«. Mnogi su u njemu vidjeli nesmiljenog štedišu novca poreznih obveznika koji će dovesti u red njemačke financije. </p>
<p>Ni sam Eichel nije zazirao od velikih riječi. Sad je morao kapitulirati i priznati da od svega toga ništa nije ostvareno. Državni dug raste, rebalans proračuna je neizbježan, porezni prihodi ni izdaleka nisu onoliki koliki su planirani. Izdaci se gomilaju, i Njemačka će ponovo prekršiti ugovor iz Maastrichta, jer će zaduživanje države biti veće od tri posto društvenog proizvoda zemlje. </p>
<p>Eichel je dugo izbjegavao suočiti njemačku javnost sa sušom u njemačkim blagajnama. Sada je neuspjeh proračunske politike izbio u javnost, pa on mora i osobno preuzeti konzekvence za to stanje. No, analitičari upozoravaju da, ma koliko bude opravdana njegova ostavka, njome se neće ništa riješiti. </p>
<p>Jasno je, međutim, da samo Eichel ne može biti odgovoran za sve to. Neki upozoravaju da ministar financija može biti uspješan samo u mjeri u kojoj je uspješna vlada čiji je član. </p>
<p>Izbjegavanje da se suoči s financijskom zbiljom nije karakteristično samo za vladu nego i za oporbu. Politička elita bježi od korjenitih reformi. Umjesto toga ide se na parcijalne akcije. No, čak i te »parcijalne« mjere koje se proguraju u Bundestagu oporba blokira u Bundesratu. Sve se to desetljećima ponavlja i plaća većim zaduživanjem države. </p>
<p>Uostalom, »surogat reforme« poput porez na cigarete, porodiljnih naknada, porez na benzin samo većini običnih Nijemca ogađuju pojam reforme. Za prave reforme koje bi moćnim interesnim grupama »skresale« zaradu, politička elita odavno nema hrabrosti. Političari kao da pred očima imaju samo sljedeće izbore. </p>
<p>Ankete, pak, pokazuju da je Nijemcima »pun kufer« takve politike. Oni su zabrinuti za svoje mirovine, zdravstveno osiguranje, za budućnost … Osjećaju da je to početak kraja države obilja i blagostanja, i da im političari govore samo poluistine. Posljedica toga je stalni gubitak kredibiliteta političara. Time se krug političke blokade zatvara.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Clare Short svojom ostavkom želi srušiti Tonyja Blaira</p>
<p>Ostavka britanske ministrice za razvoj, zbog Iraka, ubrzano eskalira u širi sukob oko zdravstva, školarina i eura, koji prijeti da iznutra podijeli vladajuće laburiste Clare Short</p>
<p>LONDON, 13. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tony Blair još se oporavlja od udarca koji mu je nanijela sada već bivša ministrica za razvoj Clare Short. Temperamentna političarka u ponedjeljak je demonstrativno podnijela ostavku, optuživši Blaira u Donjem domu da je »sve više opsjednut svojim mjestom u povijesti«. Potom je, trljajući sol u ranu još malo dublje, dala nekoliko intervjua, u kojima se okomila na svog bivšeg šefa. </p>
<p>Izravni povod njenoj ostavci je nacrt rezolucije koju Britanija i Sjedinjene Države sada promiču u UN-u. Dogovorena u tajnosti, ta rezolucija ne daje Ujedinjenim narodima »vitalnu ulogu« u Iraku, kakvu su obećali Tony Blair i George Bush. Bivša ministrica bila je i protiv samog iračkog rata, pa je čudo da nije već ranije odstupila. U ponedjeljak je priznala da je svoju ostavku već mnogo puta uručivala britanskom premijeru, ali bi uvijek ustuknula pred nagovorom da ostane u vladi. </p>
<p>No sada je, osim zbog Iraka, napala Blaira i zbog »centralizacije vlasti u rukama premijera i uskog kruga savjetnika«. U laburističkim redovima, ostavka ministrice primljena je s nelagodom, a u oporbi s likovanjem. Vođa britanskih Liberalnih demokrata Charles Kennedy izjavio je: »Činjenica da jedan od Blairovih ministara iz njegovog vlastitog kabineta s tolikom strašću vjeruje da on nije uspio osigurati vitalnu ulogu za UN … otkriva doista mnogo.«</p>
<p>Nakon bučne ostavke u Donjem domu, bivša ministrica je krenula u medijsku ofenzivu. U jednom radijskom intervjuu ona je nacrt UN-ove rezolucije o obnovi Iraka nazvala »sramnim« i »neoprostivim«, a Britaniju i Ameriku »okupacijskim silama na okupiranom teritoriju«. Dovela je u pitanje i legitimitet američko-britanske vojne intervencije u Iraku. </p>
<p>U intervjuu za Guardian i Financial Times od utorka, Clare Short je rekla da je Blair do sada postigao »strahovito mnogo«. Premda je tek navršio pedeset godina, što ga čini jednim od najmlađih britanskih premijera, Clare Short misli da bi on morao početi razmišljati o svom nasljedniku. Valja pretpostaviti da ona time agitira za britanskog ministra financija Gordona Browna s kojim je sklopila politički pakt. </p>
<p>Tako je njen spor s Blairom eskalirao u nešto mnogo šire od pitanja intervencije u Iraku i obnove te zemlje. U svojim medijskim istupima, Clare Short se žali sada i na Blairove planove da reformira zdravstvo tako što će nekim elitnim bolnicama dati autonomiju. Smetaju je i planovi laburističke vlade da drastično poveća fakultetske školarine. Riječ je o temama koje bi iznutra mogle podijeliti laburiste, jednako kao i trnovito pitanje britanskog pristupanja euru. </p>
<p>Kao ministar financija, Gordon Brown kani uskoro javno reći da nisu ispunjeni uvjeti za prelazak Britanije na zajedničku europsku valutu. Tony Blair je, međutim, već signalizirao drugim svojim ministrima da se smiju uhvatiti u koštac s Brownom, te govoriti u prilog euru. </p>
<p>Sve su to pitanja i dileme koje ovoga trena razdiru vladajuće britanske laburiste. Konzervativni vođa Iain Duncan Smith nije sasvim u krivu kada tvrdi kako je odlazak Clare Short snažan udarac za Tonyja Blaira, te da se britanska vlada »rascijepila od vrha do dna oko eura, zdravstvene reforme i Iraka«.</p>
<p>Premda jak, taj udarac nije i neprebrodiv. Clare Short bila bi mnogo više naškodila Blairu da je odstupila već uoči iračkog rata, u isto vrijeme kada i bivši ministar vanjskih poslova Robin Cook. U tom smislu, njena je intervencija zakašnjela, a njena nakana, o kojoj se šuška u Westminsteru, »da sobom na dno povuče i Blaira«, čini se propalom. Odlazak Clare Short, popularne političarke koja je uvijek govorila što misli, a kao ministrica za razvoj dosljedno zagovarala veću pomoć siromašnim nacijama, svejedno je gubitak za Blairov kabinet. Njena nasljednica je Valerie Amos, rođena u Gvajani, prva crna žena u Blairovoj vladi. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vllasi: Kosovo ili neovisna država ili samostalna regija</p>
<p>PRIŠTINA, 13 svibnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Kad se poslije Kačanika, nakon što se na Kosovo uđe preko graničnog prijelaza Blace, izađe na čistinu odakle se dalje ravno ide prema Ferizaju i Prištini, s lijeve strane se »ukaže« prelijepi planinski vrh koji strahovito strmo, poput kolca »probija« nebo. I u ove je sparne dane, kad na Kosovu temperature premašuju 30 stupnjeva, Ljuboten, tako se zove, pod snijegom. </p>
<p>»E, taj vrh je posebna priča i slobodno se može reći da je u nekim stvarima pravi fenomen«, sjećam se da mi je pričao skopski sveučilišni profesor Ferid Muhić, inače strasni ljubitelj pasa šarplaninaca i planina, potkrjepljujući priču brojnim podacima od kojih zastaje dah. Naime, dok se različita mjerenja svih svjetskih planinskih vrhova u najgorem slučaju razlikuju u metar do metar i pol, naprosto je nevjerojatno da su oscilacije u rezultatima mjerenja Ljubotena gotovo 1100 metara. Stručnjaci francuskog instituta su sredinom 19. stoljeća izmjerili 1955 metara, početkom XX. stoljeća austrougarski stručnjaci su u dva različita mjerenja došli do visina koje taj vrh proglašavaju najvišim vrhom Balkana, oba puta Ljuboten se pokazao viši od 3000 metara. </p>
<p>Najveći srpski geograf, pak, Jovan Cvijić, Ljubotenu je posvetio poveći esej, »Misterij Ljubotena«, jer mu je bilo neshvatljivo da je u čak tri mjerenja dobio tri različita rezultata koji osciliraju gotovo 800 metara.</p>
<p>Ljuboten, tako, kao da se definitivno opire mjerenjima, baš kao i područje nad kojim dominira. Dok su se još prije četiri godine mnogi zaklinjali u tu, nekad, autonomnu pokrajinu u sastavu Jugoslavije kao »kolijevku srpstva«, zbog čega se nije prezalo i cijeli jedan narod, Albance, protjerati od tamo, danas kao da Kosovo i u svijesti vodećih srpskih političara ne posjeduje više onu mističnu moć iz koje se crpila energija za osvajanja ostalih »srpskih zemalja«. </p>
<p>U tom kontekstu i ne čude posljednja sinkronizirana pisanja nekih beogradskih novina koja, kao probni balon, imaju zadatak da kroz navodne priče o »nemoralnoj ponudi«, odnosno prodaji Kosova Albancima za 2,5 milijarde dolara, a kroz reakcije javnosti, ponovno ispipaju puls naroda kad je Kosovo u pitanju.</p>
<p>Azem Vllasi, nekada jedan od najperspektivnijih jugoslavenskih političara, danas odvjetnik i politički analitičar, sa smiješkom reagira na beogradske poglede na Kosovo. Prema njegovom mišljenju, u Beogradu je sve više tendencija da se na Kosovu održi postojeći status quo, jer, smatra, »u Srbiji se misli da vrijeme radi za njih«. »Od svih drugih opcija«, nastavlja Vllasi, »najrealnija je ona o podjeli Kosova na albanski i srpski dio«.</p>
<p>»Naravno, za Albance na Kosovu to ne dolazi u obzir, jer bi to bilo svojevrsno otvaranje Pandorine kutije«, nastavlja Vllasi i pojašnjava: »Dovođenje u pitanje cjelovitog Kosovo, makar i kroz izdvajanje, primjerice, općine Leposavić, gdje živi 95 posto srpskog stanovništva, otvara druga pitanja, poput - a što s Preševom na jugu Srbije gdje su Albanci 99 posto tamošnjeg stanovništva?!«</p>
<p>Azem Vllasi, koji u budućnosti ipak ne isključuje mogućnost ponovnog političkog angažmana, ključnim smatra definitivno utvrđivanje ustavno-političkog statusa Kosova, pogotovo u svjetlu činjenice što su prošle već četiri godine od uspostave protektorata međunarodne zajednice nad tim područjem.</p>
<p>»Ne postoji nikakva mogućnost da Kosovo u ustavno-pravnom smislu ostane vezano za Srbiju. A hoće li Kosovo u svemu biti neovisna država, sa svojom suverenošću u klasičnom smislu kao i sve druge države, ili će za neko razdoblje funkcionirati kao neka posebna regija, te tako integrirana ući u Europsku uniju, to je već drugo pitanje«, tvrdi Vllasi koji jedno od glavnih uporišta svojem uvjerenju nalazi u Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a koja govori o privremenoj upravi međunarodne zajednice na Kosovu.</p>
<p>»Zanimljivo je da se u Rezoluciji ne spominje da se Kosovo, po isteku međunarodnog protektorata, vraća pod suverenitet SRJ. A u međuvremenu je ta državna tvorevina prestala funkcionirati! S obzirom da ne postoji automatizam prebacivanja suvereniteta sa SRJ na SCG, definitivno je i nepovratno da Kosovo treba i ostati izvan jurisdikcije Srbije i srpskih vlasti. Dakle, samo se još treba formalno sankcionirati činjenično stanje, a to je da je Kosovo već četiri godine, od lipnja 1999. godine, neovisno od Beograda«, zaključuje Vllasi.</p>
<p>Dotle, Kosovo će, poput Ljubotena koji se nadvio nad tim područjem, još biti predmet različitih interpretacija.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Teroristička akcija u Riyadhu - povratak Al Qaide</p>
<p>Čak tri kamiona puna eksploziva eksplodirala su u rezidencijalnoj četvrti glavnog grada Sudijske Arabije; poginulo je desetak ljudi, uglavnom Amerikanaca / Taj se teroristički napad dogodio samo nekoliko sati prije dolaska Colina Powella koji je rekao da napad nosi sva obilježja zloglasne terorističke skupine Al Qaida i njezinog vođe Osame bin Ladena</p>
<p>ANKARA, 13. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rezidencijalnu istočnu četvrt saudijske prijestolnice Riyadh, u kojoj žive uglavnom Amerikanci i drugi zapadni državljani, potresle su u noći na utorak četiri snažne eksplozije. Nepoznati su se napadači sa tri automobila bombe, otvarajući vatru na čuvare, probili u kompleks zgrada gdje se nalaze sjedišta zajedničkih saudijsko-američkih kompanija. Među njima je i saudijska tvrtka Siyance. Jedna od zgrada je u plamenu, a od snažnih eksplozija potresle su se i mnoge okolne zgrade. </p>
<p>Ta teroristička akcija, najveća od zračnih udara Al Qaide na New York i Washington (11. rujna 2001.), uslijedila je samo nekoliko sati prije najavljenog dolaska američkog državnog tajnika Colina Powella u Saudijsku Arabiju. Očito, željelo dati do znanja da su američki interesi u Saudijskoj Arabiji postali metom terorističkih napada. </p>
<p>Američki veleposlanik u Riyadhu Robert Jordan izjavio je da je najvjerojatnije 25 ljudi poginulo, a oko 60 teže ili lakše ranjeno. Nešto kasnije, službeni izvori su potvrdili ubojstvo trinaest osoba. Među ubijenima i ranjenima je najviše Amerikanaca. Saudijski ministar unutarnjih poslova princ Nayaf smatra da su napad izvršili dobro obučeni i pripremljeni teroristi. Rekao je da je za organizatorima i nekim počiniteljima terorističke akcije pokrenuta široka i temeljita potraga. Saudijske snage sigurnosti su prije mjesec dana uhitile 19 osumnjičenih pripadnika Al Qaide, od kojih su čak sedamnaestorica bili saudijski državljani. </p>
<p>Teroristički udari ipak nisu spriječili Colina Powella da u utorak iz Jordana doputuje u Riyadh. Američki državni tajnik je izjavio precizan, vremenski vrlo dobro isplaniran napad nosi sva obilježja zloglasne terorističke skupine Al Qaida i njezinog vođe Osame bin Ladena. »Izvedeni udari nisu vezani za izraelsko-palestinske odnose, to je klasični terorizam«, rekao je. Powell je na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u Ammanu, izrazio također uvjerenje da napad automobilima bombama potvrđuje da je terorizam globalni problem i pojava. Poručio je kako nitko neće odvratiti SAD od promicanja interesa mira širom svijeta. </p>
<p>Zanimljivo je da je samo tjedan dana prije te terorističke akcije u saudijskoj prijestolnici, tamošnja policija pronašla oko 400 kilograma eksploziva te velike količine oružja i municije. Američki State Department je na temelju pouzdanih obavještajnih dojava upozorio američke državljane da bez veće potrebe ne putuju u Saudijsku Arabiju i neke druge okolne zemlje. Rečeno je, štoviše, da se teroristi nalaze u završnoj fazi priprema raznih subverzivnih napada na američke i druge ciljeve. </p>
<p>U SAD vrlo ozbiljno računaju i sa mogućnošću da se teroristički udari prenesu na američko tlo. Stoga se provode velike vježbe spremnosti i osposobljenosti Amerikanaca u borbi protiv terorista.</p>
<p> Prva takva provjera antiterorističke osposobljenosti, naročito u slučaju nuklearnih i bioloških napada, održana je u Seattleu, a u utorak se nastavlja u Chicagu. Vježbe, prve te vrste u SAD, koštat će 16 milijuna dolara. U njima sudjeluje više od 8000 uposlenih u saveznim i lokalnim vladinim agencijama te pripadnici američki Crveno križa.</p>
<p>Povratak terorizma na velika vrata akcijom u Riyadhu, mogao bi biti samo zlokobni nagovještaj novih snažnih erupcija terorizma širom Zemlje. Stoga je nužno da se bez ikakvog odlaganja, nađe kompromisna formula za stišavanje izraelsko-palestinskih sukoba. Scene zračnih udara izraelskih zrakoplova na stambene četvrti Ramallaha ili Gaze u kojima stradavaju najčešće nevine žrtve, izazivaju kod frustriranih Arapa neodoljivu želju za što bržom nekontroliranom osvetom. </p>
<p>Nova, možda još snažnija eruptivna jezgra terorizma mogla bi se stvoriti u okupiranom Iraku ako se sudbina te velike naftom i riječnim vodotocima bogate zemlje ne prepusti što je moguće prije njenim stanovnicima. Toga bi, upozoravaju mnogi dobro upućeni poznavatelji zaljevskih i srednjoistočnih prilika, trebao itekako biti svjestan novi američki civilni upravitelj za Irak Paul Bremer koji je u utorak započeo svoj prvi bagdadski radni dan. </p>
<p>Afganistanski politički model, prema kojem nametnuta manjina vlada većinom, dolazi svakim danom na sve veću kušnju, a u iračkim uvjetima, takva državno-pravna opcija bi, kako se vjeruje, mogla bi nositi sve naznake prave ne samo iračke, već i regionalne terorističke katastrofe.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>SAD-u više nije važno hoće li naći kemijsko oružje u Iraku</p>
<p>Neuspjeh u pronalaženju oružja masovnog uništavanja u Iraku može ugroziti napore Bushove administracije da mu obavještajni podaci, kao u slučaju Iraka, koriste kao baza za doktrinu preventivnih vojnih napada </p>
<p>WASHINGTON, 13. svibnja</p>
<p> - Sjedinjene Države počinju sve više umanjivati značenje pronalaženja iračkog oružja za masovno uništavanje, ključnog opravdanja napada na Irak, odgađajući njegovo pronalaženje u neodređenu budućnost, piše u utorak USA TODAY.</p>
<p> Predaja ključne iračke znanstvenice za biološko oružje Rihabe Rashid Tahe, poznatije kao »dr. Mikrob«, dala je administraciji predsjednika Busha mogući izvor informacija o oružju masovnog uništavanja, ali američki stručnjaci umanjuju mogućnost da će ona dati pravi dokaz o njegovom postojanju, piše list. USA TODAY navodi, pozivajući se na obavještajne izvore, kako drugi irački dužnosnici kojih su se Amerikanci dokopali nastavljaju poricati postojanje zabranjenih oružja.</p>
<p>Dužnosnici američke vlade sada nastoje skrenuti očekivanja od lova na oružje, naglašavajući kako bi mogli proći tjedni ili mjeseci da se otkrije arsenal za koji su predsjednik Bush i drugi američki dužnosnici opetovano tvrdili da sadrži dovoljno kemijskog i biološkog oružja, piše list.</p>
<p> »Svaka osoba koje se dokopamo od pomoći je, ali mislim da se prema njihovim vlastitim djelima i priznanjima, američka vlada odriče nade da će naći zakopano blago puno oružja...«, rekao je Jon Wolfsthal, stručnjak za oružje u Carnegie zakladi za međunarodni mir. »Izgleda da više ne očekuju da će u skorije vrijeme naći velika skrovišta oružja«.</p>
<p> Premda su dužnosnici američke vlade zabrinuti zbog negativnih reakcija glasača, jer nema ni traga oružju za koje su tvrdili da je u Iraku, istraživanja javnoga mišljenja ukazuju da je njihova briga neosnovana. Istraživanje USA TODAY/CNN/Gallup pokazalo je 1. svibnja da 79 posto Amerikanaca vjeruje da je rat u Iraku bio opravdan i ako ne budu nađeni dokazi da je Irak imao oružje masovnog uništavanja.</p>
<p> Neuspjeh u pronalaženju oružja masovnog uništavanja u Iraku može ugroziti napore Bushove administracije da obavještajne podatke, kao u slučaju Iraka, iskoristi kao bazu za doktrinu preventivnih vojnih napada protiv neprijateljskih zemalja. Zato Pentagon namjerava udvostručiti do 1.300 broj tragača za oružjem u Iraku, piše list. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sharon će bojkotirati susret sa Solanom</p>
<p>JERUZALEM/RAMALLAH, 13. svibnja </p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon bojkotirat će u srijedu susret s Javierom Solanom kako bi izrazio nezadovoljstvo odlukom visokoga predstavnika EU za vanjsku politiku da se sastane s Yasserom Arafatom, izvijestio je u utorak izraelski javni radio. Solana je, za razliku od američkoga državnog tajnika Colina Powella koji se u nedjelju odbio sastati s Arafatom, najavio svoj susret s palestinskim predsjednikom tijekom svoje srednjoistočne turneje.</p>
<p> »Arafat je predsjednik Palestinske samouprave, uveo je reforme i to je pozitivno«, objasnio je Solana svoje stajalište tijekom boravka u Egiptu. Izraelska strana, pak, smatra da svaki sastanak visokih dužnosnika s Arafatom slabi položaj palestinskoga premijera Mahmuda Abbasa.</p>
<p> Glede američkoga mirovnog plana za Srednji istok, koji Izrael nije prihvatio, dnevni list Jerusalem Post u utorak je objavio kako Izrael, kada je riječ o prvoj fazi plana, tj. obustavi širenja židovskih naselja na palestinskim područjima, nije podvrgnut nikakvom pritisku SAD-a. »Pritiska nema ni od koga«, rekao je Sharon u razgovoru za novine.</p>
<p> Istodobno je visoki palestinski dužnosnik izjavio je u utorak kako će se izraelski premijer Ariel Sharon i palestinski premijer Mahmud Abbas sastati u subotu navečer. »Abbas će se u subotu sastati sa Sharonom kako bio dobio njegov pristanak za novi srednjoistični mirovni plan, s obzirom na to da američki državni tajnik Colin Powell nije uspio od Izraela dobiti zeleno svjetlo«, rekao je isti dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. No, on nije znao reći gdje će se održati taj prvi sastanak dvojice dužnosnika od uspostave Abbasove vlade 30. travnja.</p>
<p>U međuvremenu, 13 izraelskih Arapa, optuženih za pranje novca u korist Hamasa, glavnoga palestinskog islamističkog pokreta, uhićeni su u noći s ponedjeljka na utorak, objavila je izraelska policija. Većina osumnjičenih uhićena je u Um el Fahmu, arapskome gradu na sjeveru Izraela.</p>
<p> Izraelska policija sumnjiči te izraelske Arape da su prebacili novac iz inozemstva na račune Hamasa i obitelji palestinskih zatvorenika koji su počinili samoubilačke napade u Izraelu. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="58">
<p>Pokusno glasovanje nije uspjelo zbog tehničkih poteškoća</p>
<p>U Vjesniku od 13. svibnja objavljen je članak »Za razliku od zastupnika, kuharice i konobarice uspješno glasovale u Saboru«, u kojem se, uz ostalo, ističe »kako se čini, saborski službenici bolje se razumiju u tehniku i elektroniku nego predstavnici građana jer je proba ovaj put uspjela«.</p>
<p>Tekst neosnovano prikazuje saborske zastupnike u nepovoljnom svjetlu. Oni su 7. svibnja imali pokusno glasovanje koje nije uspjelo, ne zbog njihovog nesnalaženja već zbog tehničkih poteškoća s uređajem za elektronsko glasovanje. Tijekom vikenda stručnjaci Siemensa su sve doveli u red i naravno da je potom novo pokusno glasovanje, u kojem su sudjelovali službenici i namještenici Sabora, uspjelo. </p>
<p>dr. ŽELJKO SABOL,Voditelj službe za odnose s javnošću Hrvatskog Sabora</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatski tisak bez odgovora na »bačenu rukavicu« Zmage Jelinčiča</p>
<p>Autor članka naslovljenog »Preko granice i 'čez mejo' razumom i dobrom voljom«, u Vjesnikovoj rubrici Stajališta (10. svibnja 2003.) Vilko Luncer, između ostaloga piše: »Novinar i publicist Milan Rakovac često piše o odnosima Hrvata, Slovenaca i Talijana u Istri, s mnogo upućenosti i brižnosti, europske širine i kozmopolitske kulture. Ima i drugih autora koji o tim odnosima pišu bez zajapurenosti, smireno i dobronamjerno«.Gospodin Milan Rakovac, istarski Zagrepčanin, u istom broju Vjesnika, također u rubrici Stajališta javlja se tekstom naslova: »Istra, koja je pokazala da može vrlo mnogo: hrvatsko iskustvo i moguća formula za Europu«.</p>
<p>Nije potrebno posebno predstavljati čitateljima Vjesnika predsjednika Slovenske nacionalne stranke (SNS) i potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku u Državnom zboru (parlamentu) Slovenije, Zmagu Jelinčiča. Podsjetimo se samo njegova prošlogodišnjeg »bisera«: »Fakat je da Jadransko more nije nikad bilo hrvatsko. (...) Sad kad se Jugoslavija raspala, potrebno je da se dogovorimo i o sukcesiji Jadranskog mora, jer Hrvatska ne može uzeti kompletno more, a potrebno je da se dogovore i kopnene granice. (...) Prije deset dana boravio sam u Beogradu, gdje sam o toj sukcesiji razgovarao s gospodinom Vladanom Batićem, ministrom pravde SRJ, koji se slaže s tom idejom, pozdravlja je i podržava organizaciju međunarodne konferencije koja će biti održana u Beogradu«. (Novi list, 11. rujna 2002.)</p>
<p>Toj Jelinčičevoj eskapadi treba pridodati još jedan najnoviji ovoproljetni »črni biser«. Naime, »povjesničar« Zmago u razgovoru za Vjesnik (od 3. svibnja 2003.) uporno (se) ponavlja: »(...) Hrvatska nikada nije imala more, već ga je dobila nakon dezintegracije Jugoslavije. (...) Ako se ne možemo dogovoriti, tražimo cijelu Istru«.</p>
<p>Nevjerojatno (ali i žalosno istinito), kako, eto, niti na ovu posljednju »bačenu rukavicu« slovenskog političara nema nikakvog odjeka u našem tisku. Tu, prije svega mislim upravo na spomenute, M. Rakovca i V. Luncera, dakako, i na naše povjesničare, npr. akademika Petra Strčića.</p>
<p>Hrvatski politički dužnosnici o tome će se valjda udostojiti prozboriti koju tek post festum – negdje u poznu jesen. Naime, Jelinčić u Vjesniku daje još i ovu znakovitu, zabrinjavajuću informaciju (sada već kao gotovu, dogovorenu stvar): »SNS najesen u Beogradu organiziran prvu međunarodnu konferenciju o sukcesiji Jadranskog mora i o pitanju bivših granica nekadašnje SFRJ«.</p>
<p> Iz same Jelinčićeve izjave nikako nije razvidno hoće li netko zastupati hrvatske interese i stavove na toj »međunarodnoj konferenciji«, odnosno jesu li pozvani i neki naši predstavnici (službeni i državni)!</p>
<p> Jelinčićev »alpski« pogled na naše Jadransko mor(j)e ostaje tako na dlaku isti, zapravo i dapače, postaje svake godine sve ultradesniji, jer »zajapureno« i »slavodobitno« urbi et orbi obznanjuje: »Tražimo cijelu Istru«.</p>
<p> Milan Rakovac u već spomenutom članku navodi da »Istra priprema, zajedno s Leksikografskim zavodom, Enciklopediju Istre«.</p>
<p>Mi nešto, eto, konačno pripremamo i pišemo, dok neki »čez mejo« stvarno i uistinu efektno međunarodno djeluju. No, Jelinčič za divno čudo u zadnje vrijeme, treba reći, postaje »široke ruke«, jer svojedobno je, uz Istru, svojatao i Rijeku.</p>
<p>Parafrazirajući Rakovca, pitam (se): Je li to možda moguća formula za ulazak Istre, odnosno cjelokupne Hrvatske u Europu, via Zmago?!</p>
<p>GINO PRENCdr. med, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ne rušiti, već iskoristiti za opće društveno dobro</p>
<p>Često u tisku čitamo o bespravno sagrađenim objektima. Ono što mnogima pri tome smeta jest činjenica da se »bespravno sagrađeni« objekti ruše i još k tome na trošak poreznih obveznika, umjesto da se stave u općekorisnu funkciju.</p>
<p>U prilog tomu ide činjenica da je Hrvatska izašla iz rata teško porušena, s mnoštvom izbjeglica, koji niti dan danas nemaju riješeno stambeno pitanje. S druge strane, sveopće siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak više od 600.000 stanova, nedostatak dječjih vrtića, ambulanti, odmarališta ili lječilišta, ne sprječava resorno ministarstvo da nemilice ruši.</p>
<p> No, umjesto da ih se ruši, ti objekti mogli bi riješiti brojne teške socijalne probleme. Bilo bi potrebno nametnuti drastične zakonske kazne za bespravnu gradnju, pa će vlasnici sami takve svoje nekretnine radije prepustiti državi u vlasništvo, nego da plaćaju visoke kazne i realne troškove rušenja objekta.</p>
<p> Rušenje pak treba biti tek rijetka iznimka i to samo zbog ozbiljnog narušavanja važnijih interesa društva, primjerice zaštite pitke vode ili jakih urbanističkih razloga.</p>
<p>Ustavno pravo vlasništva pri tome ne bi bilo ugroženo, jer se svaki vlasnik ilegalne gradnje uvijek može odlučiti na plaćanje kazne i tako zadržati svoju nekretninu (zemljište), istodobno poštivajući u ovom slučaju veoma važno ustavno načelo da vlasništvo obvezuje.</p>
<p>DALIBOR PEŠEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Lakše je obznaniti zabrane nego organizirati kontrolne mehanizme</p>
<p>Inicijativa za »neradnu nedjelju«, posebno apostrofirana u sektoru trgovine, nehotice otkriva dvije činjenice. Prvo, da nadležna državna tijela ne kontroliraju poštuju li poslodavci postojeće propise te, drugo, da smo nesposobni prihvatiti činjenicu da živimo u 21. stoljeću, u novom konkurentnom okruženju, orijentiranom prema borbi za kupca.</p>
<p> Potpuno je neshvatljiva tvrdnja da poslodavci tjeraju zaposlenike na rad sedam dana bez prekida, jer ona ukazuje da »netko« ne radi svoj posao.</p>
<p> Uopće nije problem izračunati koliko zaposlenika treba imati vlasnik trgovine, da bi organizirao rad sedam dana tjedno u dvije smjene. Ovo svakako vrijedi za manje trgovine. A u velikim prodajnim centrima, kojih ipak nema »na stotine«, treba redovno provoditi kontrole ne samo isplata zaposlenicima, već i toga, poštuje li se i zakonom propisani raspored prema smjenama (posebno noćni rad).</p>
<p>Prije svega, moramo se kao građani ove zemlje zapitati što želimo: trgovine koje će biti otvorene svakoga dana – 365 dana u godini, ili samo pet do šest dana tjedno, tako da neke subotom rade skraćeno, a nedjeljom samo rijetke dežurne trgovine. </p>
<p>Kao zemlja kojoj je strateška orijentacija turizam, ali i kao moderna zemlja, koja svojim građanima želi omogućiti život primjeren on-line internetskom društvu, očito je da izlaz nije u restrikcijama u nečemu što predstavlja izvjesnu kvalitetu života, već u potpunoj fleksibilnosti.</p>
<p> Ako, dakle, poslodavac želi, neka radi po formuli 7/365, ali neka podastre dokaze da ima odgovarajući broj zaposlenih. To nadležni moraju moći redovno provjeravati i, u slučaju nepravilnosti, odgovarajuće kazniti.</p>
<p>Očito, lakše je obznaniti zabrane nego organizirati efikasniju infrastrukturu i kontrolne mehanizme. Možda je ipak 21. stoljeće stiglo prerano…</p>
<p>D.T.Zagreb (podaci poznati Redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Vrhovni sud: Policija nije prekoračila ovlasti</p>
<p>Maglov je uhićen prije tri mjeseca nakon što je u splitskoj Ulici slobode u njegovu vozilu pronađeno oko 100 grama heroina i vaga</p>
<p>SPLIT, 13. svibnja</p>
<p> – Nakon što je Vrhovni sud u slučaju optuženog Željka Maglova odbio žalbu njegovih branitelja, koji su uložili prigovor zbog nezakonitog postupanja policije, umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske i bivši zapovjednik 73. bojne vojne policije pojavit će se u srijedu pred Vijećem Županijskog suda u Splitu, gdje mu se sudi zbog preprodaje heroina.</p>
<p> Suđenje optuženom Maglovu počelo je 18. ožujka, ali je istoga dana prekinuto, jer su njegovi branitelji ustrajali u ocjeni da je splitska policija, za vrijeme i nakon Maglovljeva uhićenja, prekoračila ovlasti i pribavila dokaze na nezakoniti način. </p>
<p>Maglov je uhićen prije tri mjeseca nakon što je u splitskoj Ulici slobode u njegovu vozilu pronađeno oko 100 grama heroina i vaga, a policija je naknadnom pretragom njegova stana pronašla i omot s 0,5 grama marihuane, kao i 300 grama materije za koju je vještačenjem utvrđeno da se radi o vapnu, koju preprodavači droge obično koriste za miksanje s heroinom. </p>
<p>Osim što je pred sudskim Vijećem, kojem je predsjedavala sutkinja Spomenka Tonković, izjavio da se ne osjeća krivim, Maglov je rekao da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka. </p>
<p>Njegovi branitelji pokušali su osporiti iskaze svjedoka, načelnika Odjela za droge PU splitsko-dalmatinske Josipa Buljana i inspektora toga Odjela Ivana Kasuma koji su potvrdili sve navode iz optužnice, a upravo su ta dva policajca zatekla Maglova s heroinom na splitskim Gripama. </p>
<p>Osim što su iznijeli niz primjedbi na iskaze svjedoka, koji su se odnosili na način oduzimanja smotuljka s heroinom, branitelji su prosvjedovali i zbog toga što svjedoci nisu znali odgovoriti na pitanje jesu li Maglov ili njegovi branitelji nazočili otvaranju smotuljka i vještačenju njegova sadržaja. Uz to, svjedoci nisu mogli odgovoriti i na pitanje tko je zapečatio omot s zaplijenjenom drogom. </p>
<p>Sve to bilo je dostatno da branitelji zatraže izdvajanje rezultata vještačenja iz spisa optužnice, što je sudsko Vijeće odbilo. Međutim, suđenje je ipak prekinuto jer je prihvaćena primjedba obrane da joj se zahtjev o odbijanju dostavi pismenim putem kako bi se mogli žaliti Vrhovnom sudu. Vrhovni sud je pak odbacio njihov zahtjev, pa se suđenje nastavlja u srijedu pred istim sudskim Vijećem. Inače, po sudskim hodnicima danima se komentiralo svjedočenje sudskog vještaka iz neurologije i psihijatrije dr. Mije Milasa, koji je na raspravi ustvrdio da Maglov »unatoč tome što boluje od PTSP-a i pokazuje osobine disocijativnog poremećaja ličnosti, nije duševno bolestan«. </p>
<p>Ipak, Milas je kazao da je Maglov ovisnik o heroinu, ocijenivši da je u njegovu slučaju riječ »o psihičkoj i fizičkoj ovisnosti lakšeg do srednjeg stupnja, zbog čega je smanjeno ubrojiv i ne shvaća posljedice kaznenog djela koje mu se stavlja na teret«. Također je ustvrdio da je optuženom potrebno liječenje, ali ne ambulantnog tipa, zaključivši da je njegovo konzumiranje droge izravna posljedica posttraumatskog stresa. </p>
<p>U tom slučaju, mogao je i miješati vapno s heroinom kako bi, preprodajom takve smjese, namakao novac za svoje potrebe. Ipak, konačnu riječ imat će sudsko Vijeće. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Četiri puta pijan u vožnji, trinaest puta evidentiran u prekršaju </p>
<p>VINKOVCI, 13. svibnja</p>
<p> – U provedenoj akciji »Noć bez alkohola« koja je na području Vukovarsko-srijemske županije trajala od petka u 22 sata do nedjelje do 4 sata, pri čemu su kontrolirali 428 sudionika u prometu. Zatečeno je 37 vozača koji su upravljali vozilima pod utjecajem alkohola, a od toga broja 27 ih je bilo u dobi od 18 do 30 godina. Najveća koncentracija alkohola (2,73 promila) izmjerena je Mati T. (39) u subotu oko 23,20 sati u Babinoj Gredi. Mate T. koji je zatečen prilikom upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim mopedom. </p>
<p> Zanimljivo je istaknuti kako je u nedjelju oko 2,30 sati u Iloku zaustavljen Mihael B. (19) iz Iloka, koji je upravljao »opel kadettom«, registracije VU 364-Z, a koji se odbio podvrgnuti alkotestiranju. Njegov je slučaj policija izdvojila, jer je mladić do sada četiri puta zatečen u alkoholiziranom stanju ili se odbio podvrgnuti alkotestu.</p>
<p>Osim toga, prošle je godine pijan prouzročio prometnu nesreću u kojoj je bilo nekoliko ozlijeđenih osoba, a ukupno je trinaest puta evidentiran kao počinitelj prekršaja. </p>
<p>M.S.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Oteo i na »krovu vozio« dužnike iz Srbije i Crne Gore</p>
<p>Jedan od bjegunaca je skočio na otmičarev automobil i tako se odvezao do naplatnih kućica na auto-cesti, gdje je zatražio pomoć policajaca</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Nakon što mu nisu isplatili navodni dug, 46-godišnjak oteo je i revolverom prijetio dvojici državljana Srbije i Crne Gore, koji su se uspjeli osloboditi, nakon čega je započela prava filmska jurnjava.</p>
<p>Osumnjičeni je, naime, u ponedjeljak oko 15 sati temeljem dogovora oko rješavanja duga od 6.000 eura pozvao 36-godišnjeg i 25-godišnjeg državljanina Srbije i Crne Gore u svoj automobil i odvezao ih do svoje kuće u Donju Zdenčinu.</p>
<p>Kada su stigli do kuće, osumnjičeni je izvukao revolver i zaprijetio im kako će ih ubiti ukoliko im ne isplate novac. Kako nisu imali novac, osumnjičeni im je ljepljivom trakom vezao ruke i zatvorio ih u podrum, no zatočenici su se uspjeli osloboditi, ali ih je u bijegu prema autocesti Zagreb-Karlovac zamijetio otmičar i ispalio nekoliko hitaca u zrak.</p>
<p>Jedan od bjegunaca je zatim skočio na otmičarev automobil i tako se odvezao do naplatnih kućica, gdje je zatražio pomoć policajaca, dok je drugog osumnjičeni otmičar vratio u Samobor gdje je pozvao policiju.</p>
<p>Sva trojica su zatim dovedena u policijsku postaju u Jastrebarskom gdje je u tijeku kriminalistička obrada radi utvrđivanja svih činjenica ovog događaja i podnošenja odgovarajućih kaznenih i prekršajnih prijava.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dr. Sakoman: »Znam da je Preglej bio na kokainu«</p>
<p>Saši Vukadinu i drugima sudi se na zagrebačkom Županijskom sudu zbog udruživanja radi preprodaje te posjedovanja droge</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Na suđenju Saši Vukadinu i drugima zbog udruživanja radi preprodaje, te posjedovanja kokaina, u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu iskazivao dr. Slavko Sakoman. On je iznio svoje stručno mišljenje o ubrojivosti drugooptuženoga Tomislava Pregleja, prilikom davanja njegovog iskaza na policiji nakon uhićenja, te o tvrdnji koju je Preglej iznio u svojoj obrani da je 20 grama kokaina koje je policija pronašla kod njega bilo za osobne potrebe.</p>
<p>»Preglej mi je, kada sam razgovarao s njim, rekao da je tijekom šest mjeseci prije uhićenja »trošio« oko gram kokaina dnevno. S obzirom da jeste bio ovisnik o toj drogi smatram da je bio smanjeno ubrojiv«, rekao je dr. Sakoman, preporučivši da se Pregleju izrekne i mjera obaveznog liječenja o ovisnosti. </p>
<p>Budući je Preglej u svojoj obrani tvrdio da je njegov iskaz, dan u Odjelu kriminaliteta droga, zapravo iznuđen, te da su ga policajci prilikom ispitivanja svukli do gola i izudarali, u utorak su kao svjedoci pozvani i policajci koji su provodili predistražne radnje. Policajac Dražen Miličević tvrdio je da nikakvog maltretiranja u policiji nije bilo, jer za tim nije postojala potreba. »Sudjelovao sam u kompletnoj kriminalističkoj obradi protiv Pregleja, i može on pričati što hoće«, tvrdio je Miličević. Inače, postupak protiv petooptuženoga Aljoše Dadića razdvojen je, jer je Dadić zbog operacije bubrega nesposoban pratiti suđenje. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U strahu, oko kuće podigao zid i nije izlazio bez oružja</p>
<p>Petar Štajduhar iz Velike Gorice je 23. travnja 1996. u Ivana Babića ispalio pet hitaca, zadavši mu pritom jednu strijelnu i dvije prostrijelne rane</p>
<p>VELIKA GORICA, 13. svibnja</p>
<p> – Pred Vijećem velikogoričkog Županijskog suda u utorak je nastavljeno suđenje Petru Štajduharu iz Velike Gorice, koji je 23. travnja 1996. godine u Ivana Babića ispalio pet hitaca, zadavši mu pritom jednu strijelnu te dvije prostrijelne rane okarakterizirane kao teške i po život opasne ozljede.</p>
<p> Budući da optužnica nije bila čitana iz rasprave se nije moglo zaključiti kako je taj dan do sukoba uopće došlo. Sudeći po iskazu vještakinje psihijatrice, Štajduhar je dulje vrijeme bio u strahu od Babića, jer ga je ovaj jednom prilikom fizički napao, te mu u dva navrata prijetio preko svjedoka. U strahu je oko kuće podigao visoki zid, promijenio žaluzine i brave, te počeo nositi pištolj svaki puta kada bi izlazio u dvorište. Kako je rečeno policija nije željela pomoći Štajduharu, nego mu je sugerirala da uzme zaštitare. Okrivljeni je, po iskazu vještakinje, zbog svega toga imao sniženi prag tolerancije na frustracije, što je dovelo do kumulacije agresivnih impulsa i smanjenja uračunljivosti.</p>
<p>Oštećeni se Babić nije pojavio na sudu, pa je sud odlučio da ga se privede na raspravu koja će se održati 30. svibnja. Vještakinja je na upit sutkinje prokomentirala psihičko stanje oštećenog, ogradivši se pritom da mišljenje o njemu donosi samo na temelju medicinske dokumentacije i predstavki koje je oštećeni pisao sudu. Po njima je vidljivo da je Babić povremeno odlazio psihijatru, bolovao od PTSP-a, alkoholizma i paranoidne psihoze. To sve međutim, rekla je vještakinja, nije razlog da se oštećeni ne bi mogao pojaviti na sudu.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Financijskom sektoru nužne su nove tehnologije</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - U zagrebačkom hotelu Opera u utorak je počeo najveći godišnji skup financijske industrije, Osmi financijski forum, uz koji se održava i Treći e-bussines forum. Cilj ove trodnevne manifestacije je predstaviti novosti na financijskom tržištu, privući strane investitore i pružiti priliku potencijalnim ulagačima da upoznaju gospodarsko-političku klimu i ostvare poslovne kontakte. Forume je otvorio ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, koji je podsjetio da se gospodarstvo sastoji od realnog i financijskog sektora, koji se međusobno trebaju podupirati, ali da je za razvoj realnog dijela gospodarstva nužno da financijski sektor uvijek bude korak naprijed. Da bi, prema njegovim riječima, financijski sektor mogao napredovati, treba uvoditi i nove tehnologije i stvarati nove proizvode, te tako poticati razvoj realnog sektora. </p>
<p>Željko Čović, predsjednik Hrvatskog vijeća za konkurentnost, koje je počasni gost Foruma, upozorio je na činjenicu da po konkurentnosti Hrvatska zaostaje za drugim zemljama srednje i istočne Europe. On je istaknuo da se prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2002./2003., koje su izradili Svjetski ekonomski forum i sveučilište Harvard, u kojem je uspoređena konkurentnost u 80 zemalja svijeta Hrvatska našla na 52. mjestu. </p>
<p>Nakon što je, kako je rekao napravljen benchmark Hrvatske, za lipanj je najavio predstavljanje cjelovitog izvješća o hrvatskoj konkurentnosti. Također, do kraja ove godine grupa eksperata pripremit će »Preporuke za poboljšanje konkurentnosti«, čime bi Nacionalno vijeće za konkurentnost preuzelo aktivniju ulogu u promoviranju konkurentnosti, odnosno usmjeravanju institucija i politike u cilju prosperiteta cijele nacije, kazao je Čović. </p>
<p>Direktor Infoforuma, tvrtke u čijoj se organizaciji održavaju Financijski i e-bussines forum, Tomislav Gavazzi najavio je da će ove godine prvi put jedan dan Foruma biti posvećen malom i srednjem poduzetništvu. Istaknuo je i regionalni karakter Foruma, objašnjavajući da će na pojedinim konferencijama i drugim manifestacijama sudjelovati i predstavnici financijske industrije iz Slovenije, Srbije, BiH i Makedonije. Uz to, gost foruma je i gradonačelnik svjetskog središta financijske industrije, londonskog Cityja, Alderman Gavyn Arthur, koji predvodi izaslanstvo britanskih institucionalnih investitora. </p>
<p>Prilikom otvorenja Foruma Arthur je kazao da Hrvatska u gospodarskom smislu zauzima značajno mjesto u regiji, te istaknuo potrebu uključenja Hrvatske i ostalih zemalja u regiji u EU. Među izlagačima na Forumu su najveće hrvatske banke, investicijski i mirovinski fondovi, stambene štedionice, osiguravatelji, informatičke tvrtke, burze, HGK. No, ove je godine primjetan izostanak štanda Zagrebačke banke.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Linić: Prije ljeta namjeravamo prodati 25 posto dionica Ine</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Privatizacija ostaje jedan od ključnih ciljeva Vlade, poručio je u utorak potpredsjednik Vlade Slavko Linić, govoreći na Osmom financijskom forumu o gospodarskoj politici Vlade i privatizaciji.</p>
<p>Prije ljeta Vlada namjerava prodati 25-postotni udio u Ini jednom od tri potencijalna strateška partnera, kazao je Linić. Podsjetimo, u igri za stjecanje četvrtine vlasničkog udjela u ovoj hrvatskoj naftnoj kompaniji ostali su austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft. </p>
<p>Isto tako, očekivanja Banskih dvora govore da bi do jeseni mogao završiti postupak dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke, o čemu Vlada kao većinski vlasnik pregovara s IFC-om, investicijskom kućom Svjetske banke. </p>
<p>Konačno, u Vladi žele staviti u funkciju poduzetništva, posebno malog i srednjeg, dio nekretnina koje se nalaze u njezinu vlasništvu, a dio nastaviti koristiti za potrebe države i lokalne samouprave, istaknuo je potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Linić je ponovno odbacio optužbe dijela javnosti da Vlada rasprodaje »obiteljsko srebro«, potkrijepivši to podatkom da je u protekle tri godine privatizirano samo 17 posto portfelja u vlasništvu države. Samo 31 poduzeće prodano je javnim prikupljanjem ponuda, a od toga ih je tek osam prodano strancima. </p>
<p>Inače, ukupna nominalna vrijednost ove 31 tvrtke je oko 1,028 milijardi kuna, a država je od njihove prodaje zaradila 498,7 milijuna kuna. Putem Zagrebačke burze prodani su dionički paketi 461 tvrtke, a putem Varaždinske burze 626 paketa. U stečaju je završio portfelj vrijedan 3,65 milijardi kuna.</p>
<p>Prema Linićevim podacima, u vlasništvu države još uvijek se nalaze udjeli u 1.188 trgovačkih društava, a 2000. godine bilo ih je 1.850. Nominalna vrijednost portfelja u vlasništvu države 2000. je godine iznosila 31 milijardu kuna, a danas oko 23 milijarde kuna. Sve to govori da Vlada ne može biti zadovoljna dosadašnjim tempom privatizacije, te ga u predstojećem razdoblju želi ubrzati, poručio je Linić. </p>
<p>Na potrebu ubrzanja privatizacije upozorio je i ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Istaknuo je kako cilj države treba biti povećanje zaposlenosti, ali ne na štetu učinkovitosti poduzeća. </p>
<p>Prema mišljenju odvjetnika Nevena Cirkvenija, prodaja državnog portfelja u poduzećima strancima najuspješniji je model privatizacije.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Obveznički fondovi ove će godine nuditi veći prinos od novčanih </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – »Fondovska industrija u Hrvatskoj ove godine bilježi pad profitabilnosti, ali fondovi su dokazali da i u uvjetima padajućih kamatnih stopa mogu konkurirati jačoj, bankarskoj industriji«, kazali su u utorak Marko Čižmek i Igor Noršić, članovi uprave Euroinvesta, društva koje upravlja otvorenim investicijskim fondovima ICF Fixed Income, ICF Equity i ICF Money Market.</p>
<p>Prema njihovim riječima od 108 milijardi kuna, koliki je ukupni iznos depozitnog i žiralnog novca u Hrvatskoj, samo 2,8 milijardi ili manje od tri posto uloženo je u otvorene investicijske fondove. Kako je taj postotak u drugim zemljama mnogo veći, to znači da fondovi imaju velik potencijal i daje nadu da će stasati u respektabilne institucionalne ulagače na domaćem i inozemnom tržištu. </p>
<p>Govoreći o poslovanju ICF-ovih fondova, kazali su da ih u ovom trenutku ne zanima retail sektor, već isključivo institucionalni i korporativni ulagači. </p>
<p>»Ne vidimo tako skoro oporavak dioničkih indeksa, a obveznički fondovi ove će godine ponuditi veće prinose od novčanih. No, vjerujemo da vrijeme dioničkih fondova tek dolazi, te da će i JDD kotacija iznjedriti neku likvidnu dionicu«, kazali su Noršić i Čižmek, te zaključili da dok tržište ne oživi nema potrebe da Euroinvest osniva mješoviti otvoreni investicijski fond. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Do srpnja bez poskupljenja plina</p>
<p>Konačnu odluku o cijeni plina donosi Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti, a ne Ministarstvo gospodarstva kako tvrde u Ini, suglasni su predstavnici Vijeća i Ministarstva gospodarstva </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Nisu točne tvrdnje iz Ine da o cijenama plina odlučuje Ministarstvo gospodarstva. Konačnu odluku o tim cijenama donosi Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti, jedinstven je stav predsjednika tog Vijeća Miće Klepe i Romana Note, pomoćnika ministra gospodarstva za energetiku.</p>
<p>Tako je razjašnjena zbrka nastala nakon najava predstavnika Ina-Naftaplina na susretu stručnjaka za plin u Opatiji da će, unatoč toga što je Vijeće odbilo njihov zahtjev za poskupljenje plina od 21 posto, Ministarstvo ovaj tjedan donijeti konačnu odluku.</p>
<p>Takav zahtjev Ina je obrazložila podatkom da im je početkom ove godine dosta povećana cijena ruskog plina, odakle na temelju dugoročnog ugovora nabavljaju oko 45 posto tog energenta. </p>
<p>»Po važećem Tarifnom sustavu za dobavu plina Vijeće određuje konačne cijene plina za sve tarifne kupce, a Inin smo zahtjev odbili jer nije bio u skladu s tim Tarifnim sustavom. Do njegove eventualne promjene Ministarstvo gospodarstva ne može utjecati na našu odluku«, objašnjava Klepo.</p>
<p>»Ako Ina nije zadovoljna odlukama Vijeća, zaduženog za nadzor primjene Tarifnog sustava, po zakonu može samo pokrenuti spor na Upravnom sudu. Ne postoji mogućnost žalbe Ministarstvu niti smo mi ovlašteni za promjene odluka Vijeća«, dodaje Nota.</p>
<p>Ina može zatražiti i izmjene postojećeg Tarifnog sustava za dobavu plina što je, prema Klepinim riječima, već najavila. No, zanimljivo je da je Ina izradila i prijedlog sadašnjeg Tarifnog sustava, koji je nakon pozitivnih mišljenja Vijeća i Ministarstva, usvojila Vlada.</p>
<p>Klepo ističe da ne može komentirati izjave predstavnika Ine da o cijeni plina ipak odlučuje Ministarstvo gospodarstva. Pritom napominje da nikakav eventualni javni pritisak neće utjecati na Vijeće da promijeni svoju odluku. Ali otvoreni smo, dodaje, za stručnu raspravu s obje strane - dobavljačima energenata i udrugama potrošača. </p>
<p>Vijeću će, po Klepinim riječima, nezahvalan posao oko određivanja cijena energenata u svakom slučaju biti lakši kad Ina u dobavi plina, a HEP u dobavi struje dobiju pravu konkurenciju. </p>
<p>To znači da Ini, ako ne pokrene spor pred Upravnim sudom, preostaje jedino da u lipnju ponovno od Vijeća zatraži povećanje dobavne cijene plina. Tarifni sustav, naime, predviđa da se cijena može mijenjati svaka tri mjeseca, naravno ako to dobavljači (zasad je to samo Ina) zatraže. Ako Vijeće odobri njihov zahtjev dobavna cijena plina će porasti tek od 1. srpnja. </p>
<p>U Tarifni sustav je ugrađena i formula za određivanje cijene plina slična onoj za naftne derivate. Konkretno, nabavna cijena plina (iz vlastite proizvodnje ili iz uvoza) ili ponderirani prosjek nabavnih cijena plina za tromjesečje za koje se prodajna cijena utvrđuje, množi se s prosječnim prodajnim tečajem dolara prema kuni (prema tečaju Hrvatske narodne banke) za mjesec koji prethodi utvrđivanju cijene. Tome se dodaje prodavatelju odobrena marža. </p>
<p>Tako utvrđena prodajna cijena se mijenja, ako je razlika između dotadašnje i novoizračunate cijene veća od dvije lipe po prostornom metru. Izračun prodajne cijene radi se do 10. dana u mjesecu koji prethodi tromjesečju za koje se cijena utvrđuje. To znači da će se potrošači, vjerojatno, morati naviknuti i na dosta česte promjene cijene plina koja se posljednjih godina mijenjala vrlo rijetko.</p>
<p>Taj tarifni sustav vrijedi samo za tarifne kupce. To znači da se ne odnosi na tzv. povlaštene velike kupce koji po zakonu mogu birati dobavljača i s njim izravno dogovaraju cijenu i ostale uvjete.</p>
<p>Ako plin ipak poskupi početkom ljeta, kućanstva i ostale manje potrošače će koliko toliko utješiti barem činjenica da bi maloprodajne cijene plina trebale, po izračunu stručnjaka, porasti otprilike za polovicu povećane dobavne cijene. Inina dobavna cijena plina je, naime, samo jedan od troškova poslovanja lokalnih distributivnih poduzeća. To znači da bi u slučaju da Ina, primjerice, poveća cijenu za 10 posto, konačna cijena distributera mogla porasti oko pet posto. Naravno, pod uvjetom da Inino poskupljenje ne iskoristi i za povećanje svojih marži.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>IntesaBCI nadmašila očekivanja analitičara</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Jaki euro i u utorak je utjecao na pad dionica većih izvoznika u eurozoni, a posebno su loše prošle automobilske grupacije zbog slabih tromjesečnih rezultata njemačkog Mana i odluke Goldman Sachsa o spuštanju rejtinga čitavog sektora. </p>
<p>Najveći pad je među europskim blue chip indeksima i u utorak zabilježio frankfurtski DAX – do poslijepodneva je izgubio 1,13 posto spustivši se na 2904,17 bodova. Londonski FTSE 100 je zato sa 3983,1 bodom bio samo 0,11 posto niži nego u ponedjeljak. Pariški CAC 40 je pao 0,52 posto na 2947,36, a milanski MIB 30 0,3 posto na 24.382 boda. Indeks 50 najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je zato ipak nešto porastao – dobio je 0,07 posto dosegavši 2297,26 bodova. </p>
<p>Na pozitivnom je teritoriju bio i švicarski SMI koji je porastao 0,92 posto na 4520,9 bodova, zahvaljujući prije svega dobrim tromjesečnim rezultatima UBS-a, čije su dionice dobile 4 posto. </p>
<p>Očekivanja analitičara nadmašila je i najveća talijanska banka IntesaBCI, koja je u prvom tromjesečju ostvarila dobit od 313 milijuna eura. Iako je dobit oko 25 posto niža nego u istom razdoblju prošle godine, dionice Intese porasle su 3,1 posto. </p>
<p>Man je u prvom tromjesečju zabilježio gubitak veći nego što su analitičari prognozirali i dionice kompanije su pale čak 7,5 posto. DaimlerChrysler, Volkswagen i Peugeot su izgubili između 2,5 i 3 posto. </p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi u utorak indeksi pali, a u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average je izgubio 0,5 posto spustivši se na 8681,98 bodova. S 500 je pao 0,2, a Nasdaq Composite 0,4 posto. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak pao 0,38 posto na 8190,26. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Štete od suše dosegle milijardu i pol kuna</p>
<p>Gradska i općinska vijeća, prema zakonskoj obvezi, dužna su najkasnije u roku osam dana dostaviti prva izvješća o opsegu štete, novčanom iznosu i posljedicama/ Među mjerama koje će Ministarstvo poljoprivrede predložiti Vladi, traži se da se korisnici novčanih poticaja u cijelosti oslobode obveza predaje i dokazivanja minimalnog referentnog prinosa te otpisivanje dijela potraživanja Vlade prema korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta/ Predložit će se i da Hrvatske vode otpišu obvezu za vodnu naknadu</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - »Ukupne štete na jesenskim i proljetnim poljoprivrednim usjevima uzrokovane ekstremnom sušom iznose oko 1,4 milijarde kuna«, rekao je u utorak Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, na konferenciji za novinare. </p>
<p>Pankretić je dodao da je stanje elementarne nepogode dosad proglasilo 10 županija, a Međimurska je županija najavila objavu elementarne nepogode. Gradska i općinska vijeća, prema zakonskoj obvezi, dužna su najkasnije u roku osam dana dostaviti prva izvješća o opsegu štete, novčanom iznosu i posljedicama. Prema Pankretićevim riječima, konkretne mjere, koje će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložiti Vladi, sastavljene su u 11 točaka. Ministarstvo, između ostalog, traži da se korisnici novčanih poticaja u cijelosti oslobode obveza predaje i dokazivanja minimalnog referentnog prinosa, otpisivanje dijela potraživanja Vlade prema korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta, te godinu dana počeka na otplatu korisnicima kredita iz Fonda za razvoj te druge olakšice vezane za kredite.</p>
<p>Pankretić nije htio prebacivati krivnju na Hrvatske vode zbog vrlo slabog navodnjavanja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, ali će predložiti Vladi da ta tvrtka otpiše obveze za vodnu naknadu za ovu godinu. Ministarstvo će u okviru programa kreditiranja i kroz model kapitalnih ulaganja (100 milijuna kuna) dati poseban prioritet nabavi opreme i sustava protiv mraza i tuče. »Od 1998. do 2002. godine je iz Fonda za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta iskorišteno oko 92 milijuna kuna za melioraciju i uređenje zemljišta, ali je zbog rascjepkanosti parcela 30 do 40 posto sredstava ostalo neiskorišteno«, ističe Pankretić.</p>
<p>Od Ministarstva financija zatražiti će se da osigura 30 posto od iznosa stvarnih šteta od suše kroz povećanje sredstava na 400 milijuna kuna, te da hitno riješi pitanje plavog diesela za njegovu neograničenu primjenu. </p>
<p>Ministarstvo će predložiti i izmjenu Zakona o novčanim potporama da bi se ublažila nastala šteta. To se u prvom redu tiče nacionalnih kvota, kaže Pankretić, gdje, ako se odredi određena kvota, može doći do smanjenja potpore. </p>
<p>»Primjerice, ako je ove godine zasijano više pšenice nego što je to u nacionalnoj kvoti koja se odredi, onda bi sam poticaj od 1650 kuna mogao pasti, a to se ne bi smjelo dogoditi«, kaže on. </p>
<p>U prijedlogu mjera za suzbijanje posljedica suše je i prijedlog nadzornim i upravnim odborima poslovnih banaka da reprogramom ili počekom u otplati kredita poljoprivrednim proizvođačima pomognu kako bi lakše prebrodili nastale štete na poljoprivrednim usjevima.</p>
<p>Pankretić se nada da će predložene mjere biti usvojene na Vladi. Premijer Ivica Račan je za srijedu sazvao Krizni stožer za otklanjanje posljedica suše. </p>
<p>Odgovarajući novinarima na pitanja, Pankretić je rekao da je veće navodnjavanje smanjilo posljedice suše na povrću i voću, ali ne i na tradicionalnim usjevima poput pšenice, kukuruza i šećerne repe.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Bioteroristički« pothvat neopranih ruku</p>
<p>U ovom je incidentu, uz malo nepažnje, ulogu nesumnjivo odigralo i toplo vrijeme, kaže dr. Željko Slemenšek, načelnik Odjela sanitarne inspekcije u Ministarstvu zdravstva, i dodaje da sanitarna inspekcija ne može 24 sata nadzirati svako mjesto gdje se radi s namirnicama, nego to mora biti interna kontrola i nadzor, </p>
<p>a toga u pravilu - nema</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Desetak dana nakon Šibenika dogodio se Umag. Vjerojatno je, sudeći prema simptomima, riječ o još jednoj crijevnoj infekciji salmonelom, opet u turističkom objektu, a među oboljelima su opet i stranci. Dogodi li se uskoro još jedan sličan incident, ministrica turizma Pave Župan Rusković s pravom strahuje da bi Hrvatska mogla dobiti epitet zemlje sa salmoneloom. Malo maštovitiji ovoj priči mogu dodati i sumnje o bioterorizmu, podmetanju zaraze da bi turisti odabirali »sigurnija« odredišta no, po svoj prilici, jedini su »bioteroristi« u konkretnom slučaju dobro poznata salmonela udružena s nemarom i neznanjem.</p>
<p>Dr. Željko Slemenšek, načelnik Odjela sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva, ispričao nam je i svoje iskustvo otprije nekoliko godina u turističkoj »sili« Španjolskoj, gdje je cijeloj grupi prisjelo putovanje zbog »popratnih manifestacija«. Dakle, »bakteriološki rat« može se svakome dogoditi – gdje god se imalo popusti u discipliniranom provođenju higijenskih mjera.</p>
<p>»Dok ne bude gotova analiza uzetih uzoraka ne možemo sa sigurnošću reći da se u umaškom hotelu radilo o salmoneli, jer ima i drukčijih pokazatelja od onih što upućuju na salmonelozu«, rekao je Slemenšek u utorak Vjesniku. </p>
<p>Osim podataka od ponedjeljka poslijepodne (10 hospitaliziranih u Sloveniji), doznaje se da se 12 Zadrana, koji su također boravili u Umagu, javilo u bolnicu u Zadru kad su se u nedjelju vratili kući. Dr. Slemenšek ističe da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo javio slovenskom o tri blaga slučaja bolesti Slovenaca koji su se u umaški dom zdravlja javili u nedjelju ujutro.</p>
<p>Kako je moguće da se, unatoč higijensko-sanitarnim mjerama, događaju ovakve zaraze? Dr. Slemenšek kaže da svi u lancu proizvodnje i manipulacije namirnicama, od uzgoja i prerade do posluživanja u prodavaonici ili ugostiteljstvu, prolaze zakonom obvezne tečajeve o higijenskom minimumu, svake četiri godine po tjedan dana, gdje uče i ponavljaju pravila postupanja s namirnicama, a na kraju polažu i ispit znanja. Nakon toga dobivaju potvrdu bez koje ne mogu raditi, inače imaju posla s inspekcijom.</p>
<p>Propust bilo koga u dodiru s namirnicom ne mora biti velik. Dovoljno je samo jednom ne oprati ruke nakon doticanja ljuske svježeg jaja, na kojoj se mogla naći salmonela, i nakon toga dirati svježe ili već pripremljeno meso ili drugo jelo u blizini štednjaka, gdje je taman toplo da se bakterija razmnoži... Salmonela na ljuski jaja preživljava dovoljno dugo da se prenese na drugo mjesto, ali se ništa ne događa ako se ruke peru nakon dodirivanja jaja – ruke i ploha na kojoj su se nalazila.</p>
<p>Problem su, međutim, kliconoše. Čovjek može biti prijenosnik klica kolere a da ne osjeća tegobe i simptome, kao i salmonele. Ne operemo li ruke nakon nužde, moguća je zaraza. Prema tome, govoriti o bioterorizmu u ovom kontekstu, smatra dr. Slemenšek, pretjerano je, ali je spomenuo da se na jednom nedavnom sastanku sanitarnih inspektora razgovaralo i o tom aspektu, iako ne vjeruje da je Hrvatska nekome jako zanimljiva u tom smislu. No, dodao je, nikad se ne zna.</p>
<p>Osim salmonele, među klicama »teroristima« mogu se naći i druge bakterije koje izazivaju slične posljedice, kao schigella, clostridia, staphylococcus, campylobacter i niz nešto rjeđih bakterija, a zatim i virusi kao adenovirusi, coxacy, rotavirusi, itd. </p>
<p>Ponekad se uzročnik epidemije ne otkrije, ali su tada kliničke slike nešto lakše. Prošle je jeseni bilo dosta viroza s nešto lakšim slikama, blagim povraćanjem, bez temperature, laganim proljevima. Kuharima i svima u lancu uzeti su uzorci, pa kad se nisu otkrili kliconoše, zaključilo se da je najvjerojatniji uzročnik virus.</p>
<p>Što će se poduzeti u aktualnom slučaju? Kao i nakon šibenskog, i u umaškom se slučaju uzimaju uzorci krvi i stolice zaposlenih, hrane i vode, brisevi s ruku i radnih ploha za analizu, sve se dezinficira, ako treba provede se i dezinsekcija. Broj uzoraka hrane je velik, ali prvooboljeli su već otišli pa će se teško dokazati povezanost s izvorom zaraze, što će se moći s kasnije oboljelima.</p>
<p>»Ulogu u ovom incidentu, uz malo nepažnje, nesumnjivo je odigralo i toplo vrijeme«, kaže dr. Slemenšek i dodaje da sanitarna inspekcija ne može 24 sata nadzirati svako mjesto gdje se radi s namirnicama, nego to mora biti interna kontrola i nadzor, a toga u pravilu – nema.</p>
<p>Od salmoneloze godišnje u Hrvatskoj oboli oko 5000 ljudi. To je najčešća infekcija u našem podneblju koju izaziva salmonela, parazit crijevne sluznice, hranom unesena u organizam. Može izazvati upalu želučane sluznice i crijeva te grčeve nakon 12 do 24 sata inkubacije (katkad i sedam do 72 sata, ovisno o masi bakterija i otpornosti). Oboljeli povraća, ima proljev, visoku temperaturu, a najopasniji u toj bolesti je nagli gubitak tekućine (dehidracija). Najosjetljivija su djeca i stariji, posebno ako već od nečega boluju, pa neliječenje može dovesti do teškog šoka i smrti. </p>
<p>Liječenje se provodi nadoknadom tekućine, pijenjem ako nema povraćanja ili infuzijom, a obvezna je i dijetalna prehrana. Antibiotici se daju samo bolesnicima narušenog imuniteta i u slučaju paratifusa i sepse koje izazivaju salmonele drugih sojeva. Bolest se sprečava pranjem ruku i pravilnim čuvanjem namirnica. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Čak i nekvalificirani upravitelji vode stečajne postupke</p>
<p>Od nekoliko desetaka tisuća stečajnih postupaka, dovršeno je samo 60 / Od 340 stečajnih upravitelja s položenim državnim ispitom za taj posao, radi ih samo trećina. To znači da stečajne postupke i dalje vodi netko drugi, uglavnom nekvalificiran za taj posao, istaknuto na sjednici Odbora za pravosuđe</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Konačni prijedlog zakona o zaštiti potrošača doživio je u utorak na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav toliko amandmana da se o samom tekstu jednostavno nije moglo glasati. Odluka dizanjem ruku odgođena je stoga za četvrtak rano ujutro, neposredno uoči početka saborskog zasjedanja. Dva su ključna razloga zbog kojih su zastupnici i konačnoj verziji uputili toliko primjedbi.</p>
<p>Prva je zadržavanje pojma paušalog plaćanja struje, vode, plina, grijanja, vode i odvodnje te odvoza smeća i korištenja fiksnog telefona. Zašto potrošač koji cijeli mjesec ne koristi ni jednu od tih usluga mora plaćati naknadu? Na to pitanje odgovor će se čekati do četvrtka. Drugi razlog je što zakon, kojim se kani štititi potrošače, uopće ne uvažava sadržaj propisa koji reguliraju svaku od tih usluga. Prava potrošača, kažu sabornici, tamo su temeljno ugrožena, a zakon o njihovoj zaštiti nije u stanju mijenjati odredbe drugih zakona.</p>
<p>Slične opaske upućene su Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti potrošača i na sjednici Odbora za zakonodavstvo. Na sjednici je pak prihvaćen Prijedlog zakona o azilu zajedno s amandmanima Hrvatskog pravnog centra, koje je predlagač prihvatio.</p>
<p>Odbor za pravosuđe imao je na dnevnom redu samo Prijedlog zakona o stečaju. Budući da na sjednici nije bilo predstavnika Ministarstva pravosuđa, kojeg se drži glavnim predlagačem, povela se »mlaka« rasprava, iako su razlozi za promjenu zakona veliki. Od nekoliko desetaka tisuća stečajnih postupaka, dovršeno je samo 60. Od 340 stečajnih upravitelja s položenim državnim ispitom za taj posao, radi ih samo trećina. To znači da stečajne postupke i dalje vodi netko drugi, uglavnom nekvalificiran za taj posao. Zatim, stečajevi se vode maratonski, a za to vrijeme društva u stečaju (primjerice, Nama i Diona) i dalje prave gubitke. Članovi Odbora su prihvatili zakon u prvom čitanju, ali obavezali predlagaču da sve iznesene primjedbe uvrsti u konačnu verziju zakona.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pankretić: Na pomolu nova pšenična afera</p>
<p>Problem je u tome, što se još prije tri mjeseca na domaćem tržištu pojavilo između 5000 i 10.000 tona pšenice, bez papira, koja najvjerojatnije potiče iz Robnih zaliha / Hrvatska bi nagodinu mogla uvoziti pšenicu, jer domaće potrebe za tom krušaricom iznose godišnje oko 650.000 tona ili 60.000 tona pšenice mjesečno</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Naslućuje se nova pšenična afera u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe, kaže Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva. Dodao je da Ministarstvo za gospodarstvo nije do 30. travnja Vladinoj koordinaciji za gospodarstvo dostavilo izvješće o stanju robnih zaliha. Problem je u tome, što se još prije tri mjeseca na domaćem tržištu pojavilo između 5000 i 10.000 tona pšenice, bez papira, koja najvjerojatnije potiče iz Robnih zaliha.</p>
<p>Prema Pankretićevim riječima, takva bi nas situacija treba zabrinuti, posebno s obzirom na negativan utjecaj enormne suše na poljoprivrednu proizvodnju. To znači da bi Hrvatska nagodinu mogla uvoziti pšenicu, jer domaće potrebe za tom krušaricom iznose godišnje oko 650.000 tona ili 60.000 tona pšenice mjesečno.</p>
<p>Na zasijanih 156.000 hektara, štete iznose između 30 i 50 posto. Radi se o vrijednosti proizvodnje po hektaru od 4500 kuna, odnosno štetama u iznosu 1800 kuna po hektaru. Ukupno se štete na zasijanim površinama pod pšenicom procjenjuju na 282.425.400 kuna.</p>
<p>Pojedinosti o stanju zaliha pšenice znat će se, kaže Pankretić, nakon revizije izvješća, pa je ovo prilika, poručio je, da se požure oni koji rade na izvješću o stanju državnih robnih zaliha. S druge strane, u Ministarstvu gospodarstva kažu da pripremaju analizu pregleda poslovanja Robnih zaliha za razdoblje od 2000. do 2003. godine i da bi se ta analiza najvjerojatnije idući tjedan trebala naći na sjednici Vladine koordinacije, a potom i na Vladi. </p>
<p>Što se tiče nepoštivanja spomenutog roka, u Ministarstvu kažu da se radi o cjelovitoj analizi koja se odnosi na nekoliko posljednjih godina, a zaključno s posljednjim podacima o stanju robnih zaliha. Međutim, zabrinjava da odnosi dvaju ministarstva, iako se nalaze u istoj zgradi, nikad nisu bili dobri. U pravilu je svaka žetva pšenice, umjesto slavlja zbog dobrog uroda, a u pravilu se radi o više od milijun tona pšenice, završavala ponekom pšeničnom aferom. Osim toga, dvojica ministara se sad »prepucavaju« o tome je li privatizacija kombinata veći problem od brodogradnje. </p>
<p>Uz to, nije poznato je li Ministarstvo gospodarstva vratilo posuđeni novac od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za prošlogodišnju žetvu pšenice, odnosno izvoz znatnih tržišnih viškova. Ali, poznato je da, kad zrno pšenice jednom uđe u silose, jako teško se može kontrolirati. Pšenica se zbog filtriranja mora premiještati s jednog kraja silosa na drugi i obrnuto. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da bez poznatog stanja na tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda ne mogu izraditi proizvodne bilance pšenice za sljedeću sjetvu. No, moglo bi se dogoditi da usput otkriju još jednu pšeničnu aferu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Poboljšalo se stanje okoliša u zadnjih deset godina</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Novo hrvatsko izvješće o stanju okoliša, koje je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, uskoro će biti poslano u Vladinu i saborsku proceduru, najavio je u utorak na konferenciji za novinare ministar Božo Kovačević. </p>
<p>Bit će predstavljeno i na konferenciji »Okoliš za Europu«, koja će se krajem svibnja održati u Kijevu. Na njoj će sudjelovati sve europske zemlje, a hrvatsku delegaciju vodit će Božo Kovačević. Na toj konferenciji bit će predstavljeno i treće izvješće o stanju okoliša u Europi, koje prvi puta obuhvaća cijelu Rusku Federaciju te ostalih 11 država istočne Europe, Kavkaza i srednje Azije.</p>
<p>U njemu se konstatira da se stanje okoliša u Europi poboljšalo u prošlom desetljeću, no postoji mogućnost da gospodarski rast izbriše velik dio tog napretka, jer vlade još moraju napraviti velike korake kako bi razdvojile pritiske na okoliš od gospodarskih djelatnosti, kazala je Anita Pirc Velkavrh iz Europske agencije za zaštitu okoliša. Upozoreno je da treba ojačati mjere zaštite okoliša u energetici, zaštiti voda i tla, a posebno je opasan porast prometa i količina otpada. Taj izvještaj će biti temelj za kijevsku deklaraciju te mjere za daljnju suradnju u poboljšavanju zaštite okoliša. </p>
<p>Cilj Hrvatske je usklađivanje naših propisa o zaštiti okoliša s europskim te učlanjenje u Europsku agenciju za okoliš u čijem radu zasad sudjelujemo kao zemlja gost, rekao je Kovačević. Zato je krajem prošle godine osnovana hrvatska Agencija za zaštitu okoliša. Ta javna ustanova će koordinirati rad ostalih institucija koje se bave zaštitom okoliša, prikupljati podatke o stanju okoliša, obrađivati ih i dostavljati tijelima državne vlasti te razmjenjivati podatke s Europskom agencijom. Za ravnateljicu Agencije izabrana je dr. Savka Dragičević.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Primaju li vrtići mito za upis djece</p>
<p>Peklić: Riječ je o zlobnoj dezinformaciji. Za tako nešto nema potrebe, pogotovo ne u vrtićima u središtu grada, koji uspijevaju upisati svu prijavljenu djecu / Žilajković: Kad bi roditelji imali novca, platili bi guvernantu da im čuva dijete u stanu, a ne bi podmićivali u vrtiću / Krošnjar: Imala sam neugodno ljeto, ali se ispostavilo da je riječ o pogrešci</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Prema prikupljenim pozivima građana na Otvoreni telefon Transparency Internationala Hrvatske, veći broj građana požalio se na mito koji je od njih tražen za upis djece u vrtiće. Mito za dječji krevetić našao se na listi iza žalbi na moguću korupciju u sudstvu, javnim službama, zdravstvu i prometnoj policiji. Djelatnici u dječjim vrtićima, posebno ravnateljice, tu informaciju odbacuju odlučno i sa zgražanjem. Tvrde da nema korupcije čak ni u vrtićima u kojima broj prijavljene djece upola premašuje kapacitete.</p>
<p>»Riječ je o neutemeljenim optužbama roditelja nezadovoljnih što nisu uspjeli odmah upisati dijete u vrtić najbliži svom prebivalištu«, tvrdi nekoliko ravnateljica iz Zagreba, Osijeka i Rijeke, među njima i ravnateljica zagrebačkog vrtića »Različak« Jasna Peklić. Ona tvrdi da je u njezinom vrtiću 460 mališana, svake se godine upisuje oko 120 novih, ali godinama nije bilo ni ponude niti primanja mita. »Riječ je o zlobnoj dezinformaciji. Za tako nešto nema potrebe, pogotovo ne u vrtićima u središtu grada, koji uspijevaju upisati svu prijavljenu djecu«, dodaje ravnateljica. </p>
<p>Sumnja u mogućnost primanja mita od roditelja za upis u dječje vrtiće proizašla je iz činjenice da svake godine u Hrvatskoj ostane neupisano oko 6000 mališana, od toga oko 1000 u Zagrebu, a po nekoliko stotina u većim gradovima. Upravo je u tijeku predaja prijava za upis, koja traje do 30. svibnja, no ravnateljice kojima poduža lista čekanja već godinama nije novost, kažu da im u njihovoj dugoj praksi nitko od roditelja nije ponudio novac za upis djeteta.</p>
<p>»Kad bi roditelji imali novca, platili bi guvernantu da im čuva dijete u stanu, a ne bi podmićivali u vrtiću«, kaže Eva Žilajković, ravnateljica jednog od većih zagrebačkih vrtića u naselju Travno. Taj vrtić ima 600 djece i 80 djelatnika, svake godine upisuje oko 150 mališana u jaslice i vrtić, a na listama čekanja ostaje dvadesetak djece. Većinu ih vrtić ipak uspije primiti tijekom godine.</p>
<p>»Problem je što roditelji žele da su im djeca smještena u vrtiću do njihove zgrade. Ako u njemu nema mjesta, odbijaju upisati dijete u vrtić u susjednom naselju, koji je također blizu«, kaže ona, smatrajući da upravo zbog tog nezadovoljstva roditelji znaju pričati da su bili spremni sve učiniti i ponuditi da bi upisali dijete. Na kraju, to »sve« najčešće se svodi na bonbonjeru. Je li primanje bonbonjere korupcija, pita se ravnateljica. </p>
<p>Zanimljivo je da se često događa to da vrtiće nazivaju roditelji s preporukom nekog ministarstva. »Znaju nam se javiti službenici iz Ministarstva rada i socijalne skrbi ili netko s preporukom Ministarstva prosvjete, pa mole da primimo dijete. Ako je to korupcija, onda ona dolazi od onih koji iskorištavaju svoj službeni položaj«, zaključuje Žilajković.</p>
<p>Ravnateljica vrtića »Duga« Ljerka Krošnjar sjeća se iz svoje tridesetgodišnje prakse samo jednog neugodnog slučaja kad su je prozvali da je upisala dijete političara, koji je za prijem svog djeteta ponudio popravak krova na zgradi vrtića. »Imala sam prilično neugodno ljeto, ali se ispostavilo da je riječ o pogrešci. Radilo se, naime, o vrtiću sličnog imena«, kaže Ljerka Krošnjar.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sudu u Strasbourgu predana najava tužbe zbog segregacije Roma u Međimurju</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Europski centar za prava Roma (ERRC) objavio je na konferenciji za novinare održanoj u utorak da je zajedno s odvjetnicom Lovorkom Kušan Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu predao najavu tužbe protiv Hrvatske. Najava tužbe podnosi se u ime 15 romske djece zbog prakse kontinuirane rasne diskriminacije i segregacije u osnovim školama u Macincu, Podturenu i Orehovici u Međimurskoj županiji.</p>
<p>Riječ je o učenicima koji su u travnju prošle godine podnijeli tužbu Općinskom sudu u Čakovcu protiv Ministarstva prosvjete, Međimurske županije i četiri osnovne škole u toj županiji zbog rasne segregacije i diskrimancije. Tada je tužbu podnijelo 57 učenika, a najavu tužbe sudu u Strasbourgu podnosi ih 15. Razlog smanjenja broja je pritisak mjesnih vlasti i zajednice, kazala je na konferenciji za novinare direktorica ERRC-a Jean Garland. Općinski sud je odbio tužbu, a tu je odluku potvrdio 14. studenoga 2002. Županijski sud. U prosincu je podnesena tužba Ustavnom sudu, kojom se traži ukidanje obje presude i vraćanje slučaja na prvostupanjski postupak. Ako se Ustavni sud proglasi nenadležnim u ovom slučaju (zasad nema nikakvih naznaka da bi bilo kakva odluka mogla biti donesena), onda se kao datum konačne sudske odluke uzima 14. studenoga 2002. Budući da tužba sudu u Strasbourgu mora biti podnesena u roku šest mjeseci od konačne odluke domaćeg pravosuđa, predana je najava tužbe, koja »zaustavlja sat od šest mjeseci«, kazala je Garland. U najavi tužbe tvrdi se da je smještaj romskih učenika u odvojene razrede ponižavajući postupak, da je time odbijeno pravo učenicima na obrazovanje, da su učenici podvrgnuti rasnoj diskriminaciji u pravu na obrazovanje, zatim ukidanju njihovih ljudskih prava u proceduri koja je dokazano pogrešna, prekršeno je i pravo na pravično suđenje, a podnositeljima najave tužbe uskraćen je djelotvoran domaći pravni lijek, čime je prekršeno pet članaka Europske konvencije o ljudskim pravima. </p>
<p>»Ako se Ustavni sud proglasi nadležnim u spomenutom postupku, tim bolje, a ako podrži odluke suda, trenutno ćemo podnijetu tužbu sudu u Strasbourgu«, kazala je Garland.</p>
<p>ERRC navodi da je nastavni program za učenike koji pohađaju odvojene romske razrede znatno smanjen u usporedbi s propisanim, a rezultat toga je velika obrazovna, psihološka i emocionalna šteta. Zbog slabijeg nastavnog programa, smanjena im je mogućnost da nađu odgovorajući posao. Službena državna statistika pokazuje da u Međimurskoj županiji skoro 60 posto svih romskih učenika pohađa isključivo romske razrede, navodi ERRC.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HSS: Vladine opomene ministrima samo promocija premijera i SDP-a</p>
<p>U HSS-u su posebno ogorčeni time što se njihov ministar malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek »trpa u isti koš« s HNS-ovim ministrom graditeljstva Radimirom </p>
<p>Čačićem/ U HSS-u optužuju Čačića da ucjenjuje neke njihove župane </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Nezadovoljno onim što je premijer Ivica Račan nakon subotnje sjednice Vlade rekao novinarima, čelništvo HSS-a traži da se Vladini zaključci o komunikaciji s javnošću odmah rasprave na sastanku vladajuće petorke. »Ti zaključci sadrže niz nelogičnosti«, izjavila je u utorak novinarima glasnogovornica HSS-a Marijana Petir, pojasnivši da u njima prevladava nesklad između rasprave vođene na sjednici Vlade, donesenih zaključaka i njihove prezentacije medijima.</p>
<p>»U HSS-u smatramo da su naši članovi Vlade lojalni i odgovorni, pa zato ne pristajemo na površne ocjene iznesene u zaključcima«, rekla je. HSS traži i da se moguće nepravilnosti u pojedinim Vladinim resorima javno objave, s imenima i prezimenima, a ne da se svi ministri »trpaju u isti koš«. </p>
<p>Neslužbeno nam u HSS-u kažu da je sjednica Vlade u subotu protekla »u smirenom tonu« te da se nije spominjao nijedan konkretan primjer korištenja Vladinih rezultata za stranačke potrebe. »Stoga su naši ministri bili iznenađeni onim što je prezentirano medijima, pogotovo premijerovom izjavom da će se zahvaliti onim ministrima kojima stranačka promidžba bude na prvome mjestu«, saznaje se u stranci Zlatka Tomčića.</p>
<p>U HSS-u kažu da se iza »takozvane nove Vladine komunikacijske strategije« krije, zapravo, »promidžba SDP-a«. »Ono što sada Vlada želi napraviti u komunikaciji s javnošću, kao i način na koji je premijer Račan Vladine zaključke prezentirao javnosti - Račanova je osobna promocija i promocija njegove stranke«, ističu u HSS-u.</p>
<p>U toj stranci su posebno ogorčeni time što se njihov ministar malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek »trpa u isti koš« s HNS-ovim ministrom graditeljstva Radimirom Čačićem. Tvrde da Pecek nije za reklamiranje rezultata svog ministarstva potrošio nijednu kunu iz proračuna, nego je za to našao sponzore. »Račan se očešao i o Peceka, jer mu je to dobro došlo ne bi li se prikrilo da se u ovom slučaju radi o borbi između SDP-a i HNS-a koji računaju na iste birače«, naglašavaju u HSS-u.</p>
<p>U toj stranci saznajemo i da su vrlo nezadovoljni neki njihovi župani koji »tvrde da su ucijenjeni«. »Ucjenjuju ih ministar Čačić i direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović, koji od njih traže da pomognu u osnivanju HNS-ovih ogranaka na terenu, inače - neće dobiti novac za vodu i kanalizaciju!«, otkrivaju u HSS-u. </p>
<p>Na pitanje o kojim je županijama riječ, saznajemo da je »ucjenjivanje vrlo čest slučaj u Varaždinskoj županiji, a toga ima i u Splitsko-dalmatinskoj te Koprivničko-križevačkoj županiji«.</p>
<p>U Tomčićevoj stranci upozoravaju i na buduću centralizaciju sustava komunikacije Vlade s javnošću. »U zaključcima koji su prezentirani novinarima, a koji nisu dogovoreni na sjednici Vlade, kaže se da će se sve medijske aktivnosti Vlade, ministara i ministarstava provoditi isključivo u koordinaciji, i to s jednog mjesta u Vladi. Što to znači«, pitaju u HSS-u, dodajući: »Znači li to da ministar Pankretić ne smije više javno govoriti što će njegovo ministarstvo učiniti u saniranju šteta od katastrofalne suše, nego će to isključivo raditi premijer? Znači li to da ministar Pecek neće smjeti reći da je u malom i srednjem poduzetništvu otvoreno 35.000 novih radnih mjesta, ako mu to Račan ne dopusti?«. </p>
<p>Uz tvrdnju da Vlada ni nakon tri i pol godine nema komunikacijsku strategiju, u HSS-u napominju i da »u inače velikom Vladinu uredu za odnose s javnošću radi i mnogo onih koji očigledno nisu dosad uspjeli dobro prezentirati pojedine Vladine projekte, a sad se zapošljavaju i novi ljudi«. Time u HSS aludiraju na Krešimira Macana, bivšega glasnogovornika HRT-a, koji prelazi u Vladu. </p>
<p>Sve su to razlozi, naglašavaju u HSS-u, da se i čelnici vladajućih stranaka izjasne o budućim aktivnostima Vlade kad se radi o komunikaciji s javnošću. »Kod HSS-ovih ministara ni dosad nije bilo strančarenja, pa su zato s pravom nezadovoljni što ih premijer izjednačava s nekim drugim ministrima, a još su nezadovoljniji time što im se sad na neki način zabranjuju istupi u javnosti«, zaključuju u HSS-u. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>U SDP-u bez komentara na HSS-ov najnoviji napad</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Čelni ljudi SDP-a nisu u utorak željeli komentirati najnovije napade svoga koalicijskog partnera HSS-a. Naime, kako se neslužbeno doznaje iz HSS-a, ta stranka procjenjuje da će Vladina odluka, prema kojoj se zabranjuju samostalni promotivni istupi pojedinih ministara i resora, ići u korist samo jednoj stranci - SDP-u.</p>
<p>»Kao ministrici i predsjednici Glavnog odbora SDP-a ne pada mi na pamet komentirati ovakve izjave«, izjavila je u utorak za Vjesnik Gordana Sobol. </p>
<p>Poznato je kako u SDP-u smatraju da si pojedini resori i pojedini ministri ne mogu uzimati sve zasluge za uspješne Vladine projekte kao što su autocesta ili krediti za male poduzetnike, nego da je cijela Vlada zaslužna i za uspjehe i za neuspjehe. SDP-ovo mišljenje dijele i čelnici nekih drugih koalicijskih stranaka, odnosno njihovi ministri u Vladi. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Drnovšek: Da Hrvatska 92. nije blokirala Ljubljansku banku, veći dio duga bio bi vraćen </p>
<p>LJUBLJANA, 13. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> – »Hrvatska je još 1992. blokirala rad nekadašnje filijale Ljubljanske banke u Zagrebu i onemogućila servisiranje štediša. Da toga nije bilo, banka bi najvjerojatnije veći dio duga štedišama i vratila. A budući je banka bila blokirana, dug je postao predmetom sukcesije«, istaknuo je u utorak slovenski predsjednik Janez Drnovšek nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p>Objasnio je da je Hrvatska Ljubljanskoj banci onemogućila servisiranje njezinih obveza i to se pitanje sada ne može riješiti »političkim pritiscima«. Dodao je kako postoji mogućnost da se problem riješi preko Banke za međunarodna poravnanja u Baselu ili izdavanjem dozvole Ljubljanskoj banci za rad u Hrvatskoj kako bi mogla ispuniti svoje obveze. </p>
<p> »Jamac za devizne obveze bila je Narodna banka Jugoslavije i problem Ljubljanske banke više nije politička obveza Slovenije«, zaključio je Drnovšek, odgovarajući na pitanja novinara o problemu hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci u Zagrebu. </p>
<p>Potvrdio je da je Slovenija spremna na rješavanje tog problema, ali sada samo »u sklopu rješavanje pitanja sukcesije«. Stoga Drnovšek preporučuje Hrvatskoj da ratificira Ugovor o sukcesiji, kao što su to učinile ostale zemlje sljednice bivše Jugoslavije. </p>
<p>Hrvatski i slovenski predsjednici Mesić i Drnovšek</p>
<p>Uz taj otvoreni problem dvojica su predsjednika razgovarala o pitanju sukcesije i problemima granica. </p>
<p>Predsjednik Mesić istaknuo je kako je uvjeren da će njihovi razgovori pridonijeti uspostavi klime prijateljstva. </p>
<p>»Ne tvrdim da se nismo udaljili, ali je činjenica da se u javnosti isticalo previše ono što nas dijeli, a premalo ono u čemu smo suglasni«, kazao je Mesić. </p>
<p>Hrvatski predsjednik smatra kako treba raditi na stvaranju takve klime u kojoj neće biti nemoguće riješiti preostala otvorena pitanja, i to tako da ne bude ni pobjednika ni gubitnika, već da obje strane budu dobitnice. »Kao takvi bit ćemo zanimljivi partnerima zemalja udružene Europe«, istaknuo je predsjednik Mesić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, sa slovenskim predsjednikom razgovarao je o potrebi da se traže zajednička tržišta, a pozvao ga je da potakne ulaganja u Hrvatskoj. </p>
<p>Obje zemlje zainteresirane su za to da cijela jugoistočna Europa bude stabilna i gospodarski prosperitetna, te da Slovenija i Hrvatska prednjače u tome. </p>
<p>Slovenija podupire hrvatsko priključenje Europskoj uniji i NATO-u, kazao je Drnovšek. »Želimo da granica Europske unije ne bude na našoj granici, da to ne bude nova željezna zavjesa«, dodao je .</p>
<p>Slovenske novinare zanimao je stav hrvatskoga predsjednika o skorom svjedočenju bivšeg slovenskog predsjednika Milana Kučana u Haagu protiv Slobodana Miloševića. </p>
<p>Mesić je odgovorio kako je Milošević apsolutni krivac za sve što se događalo, a »Kučan dobro zna što se događalo«. </p>
<p>Slovenija može pomoći Hrvatskoj na njezinu putu prema Europskoj uniji, rekao je Mesić. »Nama je jasno što trebamo poduzeti da ubrzamo naše približavanje Uniji. Nekoliko se pitanja već rješava – povratak prognanika i imovine, suradnja s Haagom. Slovenija nam može pomoći tako da nas usmjeri na prioritete i tajming«, dodao je. </p>
<p>Na Brdu kod Kranja predsjednik Mesić susreo se i s bivšim slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom. </p>
<p> Hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić susreo se sa svojim slovenskim kolegom Jakobom Presečnikom i razgovarao o usklađivanju aktivnosti na izgradnji autoceste na Phyrnskom pravcu koridora X kroz Hrvatsku i Sloveniju, priopćeno je iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Lučin zatražio da saborski Odbor utvrdi prisluškuje li policija Gotovinine prijatelje </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin zatražio je od saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da provede nadzor nad policijom i utvrdi prisluškuju li se osobe bliske odbjeglom generalu Anti Gotovini. »Iako sam opovrgnuo da policija prisluškuje takve osobe, u medijima se i dalje pojavljuju suprotne tvrdnje pojedinaca pa i saborskih zastupnika«, stoji u pismu koje je Lučin poslao Odboru.</p>
<p>Predsjednik Odbora Ante Markov (HSS) na sjednici u utorak naglasio je da će za dvadesetak dana biti poznat sustav nadzora koji obavlja Odbor u skladu sa Zakonom o sigurnosnim službama, Zakonom o policiji i Zakonom o zaštiti tajnosti podataka. </p>
<p>Uz to, stručne službe Sabora upravo prevode knjigu »Parlamentarni nadzor nad sigurnosnim službama« koju je poslalo Vijeće Europe.</p>
<p>Nenad Stazić (SDP) smatra da Odbor nakon obavljenog nadzora treba u javnost poslati jasnu poruku prisluškuju li se ili ne ljudi bliski Gotovini. </p>
<p>Ivan Penić (HDZ) to je nazvao demagoškim istupom, istaknuvši da nitko u Odboru nije osposobljen za nadzor nad sigurnosnim službama. Dodao je kako je u zadnje tri godine vidio neke materijale o prisluškivanju za koje ne zna jesu li autentični, te da se članovima Odbora može jedino vjerovati na riječ da nema prisluškivanja.</p>
<p>Vlado Jukić (HSP) rekao je da možda ne prisluškuje MUP nego Protuobavještajna agencija (POA) te da novinari nekih medija, za razliku od članova Odbora, imaju njezina izvješća. </p>
<p>Bez kvoruma, ali vrlo polemično, protekla je rasprava o HSP-ovu prijedlogu izmjena Zakona o obrani. Njime se traži da samo predsjednik Republike ili premijer imaju ovlasti u situaciji iznenadnog napada na Hrvatsku narediti djelovanje Oružanih snaga i mobilizaciju, a ne da se za takvu naredbu traži supotpis obojice. Zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić prijedlog je nazvao sadržajno i koncepcijski lošim. </p>
<p>O predloženim izmjenama glasovat će se naknadno kad Odbor skupi kvorum.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Picula: Europa se ne može samo politički spajati</p>
<p>BARI, 13. svibnja </p>
<p> - Gotovo 60 posto od ukupno 356 mjera predviđenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU je ispunjeno, a ostatak će biti izvršen do konca 2004., čime Hrvatska želi pokazati da je sposobna ispuniti sve uvjete za članstvo u EU do kraja 2006. godine, kazao je hrvatski premijer Ivica Račan na sastanku šefova država i vlada Jadransko-jonske incijative u utorak u Bariju. </p>
<p> »Hrvatska odlučnost i opredijeljenost hrvatskih građana za pridruživanje EU s kojom ćemo u 2004. imati granicu dužu od tisuću kilometara snažan je signal nade za budućnost, stabilnost, razvoj i miran suživot u cijeloj regiji« rekao je Račan. </p>
<p> U zajedničkoj deklaraciji Jadransko-jonske inicijative, objavljenoj po završetku sastanka, podupire se hrvatski ulazak u EU. Hrvatski je premijer naglasio značaj sadašnjeg grčkog i budućeg talijanskog predsjedanja Unijom, jer se radi o dvjema zemljama članicama Inicijative.</p>
<p> Račan je izrazio uvjerenje da povijesni projekt proširenja EU treba nastaviti kako bi sve europske zemlje jednog dana postale njezinom članicom i tako dosljedno opravdale njezino ime. </p>
<p> Račan je u Bariju istaknuo važnost projekta jadransko-jonske autoceste i pozvao Europsku komisiju da se uvjeri u opravdanost i potrebu njezine izgradnje. </p>
<p>»Nadamo se da će i zemlje Europske unije potaknuti projekt gradnje jadransko-jonske autoceste«, kazao je u Bariju hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula govoreći na ministarskom sastanku Jadransko-jonske inicijative u talijanskom gradu Bariju.</p>
<p> Hrvatski ministar naglasio je da je važno nastaviti razvijati gospodarske i druge odnose u regiji, a za to su potrebne i nove prometnice među kojima i jadransko-jonska autocesta. </p>
<p>»Zasad je taj projekt poticala Hrvatska, ali nadamo se da će to uskoro učiniti i zemlje Europske unije jer se Europa ne može samo politički spajati već treba razvijati i prometne pravce i druge odnose«, naglasio je Picula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>U Lici i Zagori suša ugrozila vodoopskrbu, otočani se bune jer manjka brodova vodonosaca </p>
<p>Stanovnicima Imotskog i Sinja preporučeno da maksimalno štede vodu / Razina Modrog jezera umjesto 70 samo 14 metara / Zbog suše prijeti pomor riba u slavonskim ribnjacima </p>
<p>IMOTSKI, GOSPIĆ, ŠIBENIK, DUBROVNIK, SINJ, ZADAR, SPLIT, 13. svibnja</p>
<p> - Suša nije pogodila samo usjeve, nego je ugrozila i vodoopskrbu, uglavnom u dalmatinskom zaleđu i Lici. U Slavoniji je zbog suše snižena razina u svim ribnjacima i prijeti pomor ribe, objavila je Hina. </p>
<p> Do sredine svibnja na imotskom području palo je samo 37 litara kiše po četvornom metru što se ne pamti od 1950. U Modrom jezeru tek je 14 metara vode umjesto 70. Povrće je ugroženo, a usjevi pšenice i ječma požutjeli. Naselja koja nemaju vodovod, muku muče s opskrbom. U Vodovodu Imotske krajine upozoravaju da je potrebno štedjeti vodu jer se snizila razina vode u izvorima. </p>
<p>U mnogim ličkim selima osjeća se nestašica vode. Lani su vatrogasci zbog suše i manjka vode na području Otočca razvezli više od 300 cisterna vode, što se može očekivati i ove godine. Sniženi su vodostaji rijeka Like i Gacke, s kojih se vodom opskrbljuje Ličko-senjska županija, podvelebitsko primorje i neki otoci.</p>
<p> U otočkom Komunalcu kažu da izvori Gacke posjeduju iznimno velike količine vode kojima je, unatoč jakoj suši, moguće podmiriti potrebe Gacke doline. Ali, Brinje, Vrhovine i Donji Lapac imaju problema jer su vodoopskrbni sustavi zastarjeli ili nedovoljno izgrađeni. </p>
<p>Kao i lani, otoci Žirje i Kaprije žeđat će i ove godine. No, već od 2004. stvari bi se trebale promijeniti nabolje jer se grade vodospreme kapaciteta po 600 prostornih metara, a zatim slijedi gradnja vodovodne mreže. Investicija je vrijedna šest milijuna kuna. </p>
<p>Otoci Zlarin, Prvić Luka, Prvić Šepurine i Krapanj imaju stare vodovodne cijevi zbog čega tijekom sušnih ljetnih mjeseci imaju velike probleme s opskrbom pitkom vodom. </p>
<p>Dubrovnik nema poteškoća s opskrbom vodom ali se o njezinoj kvaliteti već duže polemizira. Naime, na području sliva smješteno je odlagalište otpada Grabovica pa za jakih kiša voda u Dubrovniku zna biti jako zamućena, a zbog mogućeg onečišćenja pojačano klorirana. </p>
<p>Sinjani su upozoreni da smanje potrošnju vode jer bi mogle biti uvedene redukcije. Duga suša prazni akumulacijska jezera - Peruču, Đale, Prančeviće, a prema ocjeni stručnjaka, već je kritična razina i u akumulaciji Buško blato. </p>
<p>U Zadarskoj županiji nije proglašena elementarna nepogoda zbog suše jer je većina poljoprivrednih površina oko Vranskoga jezera gdje vode ima u izobilju. Velikim trudom poljoprivrednika koji zalijevaju zasađene površine, povrće je uglavnom spašeno. </p>
<p>Zbog suše najveća opasnost od žeđi prijeti otocima na što upozoravaju predstavnici Otočnog sabora. No, otočani se više žale na nedostatak brodova vodonosaca, koji još nisu dovezli ni vodu za travanj. Dva vodonosca, koji opskrbljuju zadarske otoke, već sada nisu dovoljna da redovito opskrbljuju otočane, a s dolaskom sezone i gostiju, voda će postati akutni problem, pogotovo na Ižu i Istu. </p>
<p>U Splitsko-dalmatinskoj županiji problema s nestašicom pitke vode tijekom ljeta jedino je imao otok Vis. Od ovoga ljeta, kaže direktor Vodnogospodarskog odjela Split u Hrvatskim vodama Branko Pejaković, i taj će problem biti riješen. Umjesto 36 Vis će dobivati 45 litara vode po sekundi, što je dovoljno za stanovnike i goste. Ali, ta količina vode, upozorava Pejaković, ipak neće biti dovoljna za nekontrolirano navodnjavanje poljoprivrednih površina.</p>
<p>A. Aračić, I. Dragičević, A. Hauswitschka, Lj. Ivićev Balen, J. Klisović, N. Musulin i D. Prša</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Kunst osudio oholo ponašanje HUP-a</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - »Osuđujemo oholo ponašanje Hrvatske udruge poslodavaca koja trima zahtjevima uvjetuje pristanak na izmjene Zakona o radu. HUP to radi u sprezi s Vladom kako bi pritisnuli sindikate u pregovorima o otkaznim rokovima i otpremninama«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst.</p>
<p>Zahtjev poslodavaca da se polusatna stanka za odmor ne računa u radno vrijeme i ne plaća, ocijenio je pokušajem da se plaće smanje za 6,2 posto i izgladne radnici, jer bi se mnogi odrekli stanke samo da ne izgube na plaći. Radnici s najnižom plaćom dobili bi 93 kune manje (1393 umjesto 1486 kuna), a oni s prosječnom izgubili bi 300 kuna (3689 umjesto 3995 kuna). Bude li se ozbiljno razmatrao prijedlog HUP-a, URSH će, najavio je, zahtijevati da se tjedno radno vrijeme skrati s 40 na 37,5 sati te da poslodavci radnicima plate i vrijeme dolaska i odlaska s posla. </p>
<p>HUP zahtijeva i da otpremnine po godini staža iznose trećinu neto plaće, a ne bruto plaće, kako predlaže Vlada. »Tim su zahtjevom poslodavci pokazali pravo lice, jer im, nakon nemoralne privatizacije i pretvorbe u kojoj su se upravo neki od njih okoristili, sada treba jeftina i obespravljena radna snaga da bi uveli fleksibilni model robovlasničkih odnosa. I robovlasnici su svoje robove hranili, a naši poslodavci ne bi ni to«, rekao je. </p>
<p>Poslodavci se protive ulasku radničkih predstavnika u nadzorne odbore privatnih tvrtki, smatra Kunst, zato što se plaše da bi radnici mogli saznati za njihove mućke. »Poslodavcima mutikašama, koji se bogate u mutnom, radnici su problem. Takvi nas poslodavci guraju u Aziju a ne Europu«, poručuje Kunst. </p>
<p>Osvrnuo se i na najnovije podatke o smanjenju nezaposlenosti na 345.294 u travnju, rekavši da su javni hvalospjevi Vladinih dužnosnika jednako vjerodostojni kao i predizborna obećanja o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta. </p>
<p>»Bliže se izbori pa vlast pokušava na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> smanjiti nezaposlenost čarobnjačkim potezima. Budući da se ne otvaraju nova radna mjesta, nezaposlenost se smanjuje samo statistički, jer se ljudi masovno brišu s evidencije na burzi«, ističe Kunst. </p>
<p>Svoju tvrdnju potkrijepio je podatkom da se od siječnja 2002. godine broj nezaposlenih s tadašnjih 411.115 smanjio za 55.307, a broj zaposlenih povećao za samo 10.241. U proteklih 16 mjeseci s burze je, međutim, izbrisano 148.484 nezaposlena.</p>
<p>»Vlast se poigrava brojkama i statistikom da bi u predizbornoj kampanji zaslijepila narod i pripisala si zasluge za smanjenje nezaposlenosti«, kaže Kunst. Pritom se, dodaje, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje svojski trudi podilaziti potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću koji prognozira da će se nezaposlenost do kraja godine smanjiti na 300.000. »Ni čarobnjaci ne mogu iščarobirati Linićevo vizionarstvo. Hrvatska bi bila zemlja čuda uz toliko smanjivanje nezaposlenosti, a da se ne otvaraju radna mjesta. Nastavi li se ova dinamika smanjivanja nezaposlenosti, morat ćemo uvoziti radnu snagu, što bi bilo i iznad Linićevih očekivanja«, ironično je zaključio Kunst.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Hrvatska i Slovačka žele zajedno u mirovne misije </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Mogućnost zajedničkog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama, razmjena iskustava o reformi obrambenih sustava i izgradnja nove europske sigurnosne arhitekture neke su od tema o kojima su u Ministarstvu obrane u utorak razgovarali hrvatska ministrica obrane Željka Antunović i njezin slovački kolega dr. Ivan Šimko. </p>
<p>Izaslanstva su u utorak potvrdila spremnost da se nastavi suradnja, a sastanak je iskorišten za razgovore o mogućnosti zajedničkog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama.</p>
<p>Konkretniji dogovori definiraju se na stručnoj razini, no suglasili smo se da bi pripadnici hrvatskih i slovačkih oružanih snaga mogli zajedno sudjelovati u mirovnim misijama na Cipru i Istočnom Timoru, objasnila je ministrica obrane Željka Antunović.</p>
<p>Hrvatska je strana, čulo se nakon sastanka, posebno zainteresirana za slovačka iskustva u vezi s obrambenom reformom koja se u toj zemlji provodi od 1998. godine.Podsjećajući da u ovom trenutku imaju više od 800 ljudi u različitim mirovnim misijama, Šimko je pozdravio mogućnost da se dvije zemlje konkretnije dogovore o angažmanu na tom području. </p>
<p>»Hrvatskom izaslanstvu prenio sam želju Slovačke da zajedno budemo članice Europske unije i NATO-saveza«, istaknuo je Šimko, dodajući kako je vrlo važno da europske zemlje što više komuniciraju, pogotovo sada kad se u Europi gradi nova sigurnosna arhitektura. Šimka je primio i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, a slovački se ministar obrane sastao i s članovima Odbora za unutranju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030514].
|
