NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030414].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 185974 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Iračka oporba počinje dogovore o prijelaznoj vladi </p>
<p>Prvi višestranački skup na iračkom teritoriju, nakon svrgavanja režima Saddama Husseina, ima tri ključna cilja: uspostavu prijelazne vlade, organiziranje demokratskih institucija u zemlji i pripremu prvih slobodnih izbora </p>
<p>ANKARA, 13. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački nacionalni kongres, krovna organizacija koja okuplja vrlo šaroliku oporbu, u ponedjeljak treba početi razgovore u gradu Nasiriyi, šezdesetak kilometara sjeverno od Basre. Taj prvi svestranački skup na iračkom teritoriju, nakon svrgavanja režima Saddama Husseina, ima tri ključna cilja: uspostavu prijelazne vlade, organiziranje demokratskih institucija u zemlji i pripremu prvih slobodnih izbora. </p>
<p>Iračke oporbene stranke, koje su dosad djelovale u inozemstvu, vrlo su brojne (ima ih više od 60), a njihova politička opredjeljenja vrlo raznolika i često dijametralno suprotna. Različiti su etnički interesi Arapa, Kurda, Turkmena i Asiraca (kršćani), a postoje i vjerske podjele između većinske šijitske i manjinske sunitske škole islama. </p>
<p>Glasnogovornik Iračkog nacionalnog kongresa Faisal Chelebi rekao je da će zasjedanje u Nasiriyi biti usredotočeno na hitno popunjavanje političkog vakuuma u zemlji koji je nastao zbog brzog sloma bagdadskog diktatorskog režima. On je rekao da će se pristaše poraženog iračkog predsjednika Saddama Husseina tretirati kao Nijemci i Japanci nakon Drugog svjetskog rata. Chelebi je kao preuranjene odbacio prognoze da će njegov stric Ahmed Chelebi, inače poznati svjetski matematičar i poslovni čovjek, biti izabran za novog prvog čovjeka Iraka. </p>
<p>Na konferenciji u Nasiriyi bit nazočan i Zalmay Khalilzad, posebni izaslanik američkog predsjednika Georgea W. Busha, te Ahmed Chelebi.</p>
<p>Izvješća koja stižu iz gotovo svih zaposjednutih iračkih gradova govore o kaosu i bezakonju koje prati masovna krađa i otimačina, nezabilježena u povijesti te drevne zemlje ponikle na ruševinama mezopotamskih civilizacija. Tome je, kako se tvrdi, pomoglo puštanje iz zatvora stotina okorjelih kriminalaca. Na meti pljačkaša našlo se i tridesetak bagdadskih bolnica od kojih rade samo tri. </p>
<p>Opljačkan je i čuveni Irački nacionalni muzej, iz čijih riznica su odneseni predmeti neprocjenjive vrijednosti. Neki od njih su stari i više od 5000 godina. »Osveta« nad poraženim Saddamovim režimom iskaljuje se na mnogim vladinim i drugim zgradama koje se pustoše i pale. Sve se to događa pred očima američkih vojnika. Nove slike bezvlašća stalno pristižu i sa sjevera Iraka. U Kirkuku, gradu sa oko 600.000 stanovnika, pljačkaši odnose sve što im dođe pod ruku. Mnogi od njih s oružjem upadaju u kuće bogatih Arapa, Turkmena ili Asiraca. Na žalost, u tome im, kako tvrde vodeći turski listovi, pomažu kurdske milicije koje su još u četvrtak zaposjele grad. </p>
<p>Ništa bolja situacija nije ni u Mosulu, trećem po veličini iračkom gradu. Tu je došlo i do prvih sukoba lokalnog arapskog stanovništva i Kurda. Epilog, koji prijeti građanskim ratom, bio je petnaest poginulih i više od 200 ranjenih.</p>
<p>Sirija je svu krivicu za sadašnje anarhično stanje u Iraku prebacila na anglo-američke invazore. Sirijski šef diplomacije Farouq al Shara optužio je SAD da namjerno dopušta besprimjerne krađe kako bi uništilo iračke nacionalne institucije. Govoreći na konferenciji za novinare, odbacio je američke optužbe da je Damask pomagao oružanim snagama Saddamovog režima. </p>
<p>Bushova administracija, koja se našla na udaru oštrih kritika širom svijeta, odlučila je uputiti jednu diviziju kopnene vojske sa zadaćom da uspostavi red i mir u Bagdadu. Prve postrojbe četvrte pješadijske divizije koja ima 10.000 vojnika već su stigle u Irak kako bi ojačale postojeće snage. Riječ je o jedinici koja je iz Turske prebačena u Kuvajt nakon što je turski parlament odbio stacioniranje američkih snaga na turskom teritoriju. Američka će pješadijska pojačanja biti iskorištena i za sukobe s pristašama Saddamovog režima koji su u subotu u Bagdadu razmjenjivale vatru sa američkim vojnicima. </p>
<p>Iračka poratna previranja prate se s velikim zanimanjem u Turskoj. Potpredsjednik vlade i šef diplomacije Abdullah Gül je izjavio da trenutno nema potrebe za turskom vojnom intervencijom u Iraku, dodavši da su turske snage spremne za svaki vojni izazov. U Turskoj je s olakšanjem dočekana vijest da su Amerikanci počeli patrolirati ulicama Mosula i Kirkuka, a da se kurdske milicije postupno povlače. Turski državni i vojni vrh je jasno stavio do znanja kurdskim frakcijama Massouda Barzanija i Jalala Talabanija da će oružano intervenirati u slučaju zaposjedanja tih gradova u kojima Turkmeni čine većinu pučanstva.</p>
<p>U međuvremenu, američke postrojbe angažirane su i na otkrivanju skloništa vrhuške poražene iračke vlasti, a možda i samog Saddama Husseina. Međutim, te potrage nisu, barem dosad, dale gotovo nikakve rezultate. Pronađene su samo određene količine oružja. Jedini »uspjeh« bila je predaja Saddamovog vojnog stručnjaka generala Amara al Saadija. Taj general koji tečno govori engleski i njemački i čija je žena Njemica bio je ključni čovjek bagdadskog režima tijekom suradnje sa inspektorima UN-a koji su tragali za oružjem masovnog uništenja. </p>
<p>Al Saadi je prilikom prvog ispitivanja rekao da Irak ne posjeduje zabranjeno oružje. Ustvrdio je također da ne zna gdje se trenutačno krije Saddam Hussein. No, neki tragovi upućuju na susjednu Siriju. Američki državni tajnik Colin Powell je optužio režim u Damasku da pruža utočište odbjeglim iračkim dužnosnicima. Pritom je ukazao na obvezu Sirije da isporuči sve iračke dužnosnike ako se protiv njih, kako je kazao, podigne optužnica. </p>
<p>Nešto ranije, slično upozorenje u smjeru Damaska izaslao je i američki predsjednik George Bush. Poručio je da od sirijskog šefa države Bashara al Assada očekuje punu suradnju u tom pitanju. Optužbama na račun Sirije se pridružio i Washington Post. Prema pisanju tih novina, dva vodeća iračka znanstvenika za biološko naoružanje našla su utočište u Siriji. Tim optužbama, koje potječu najvjerojatnije iz izvora izraelske obavještajne službe Mossad, pridružio se i službeni Tel Aviv.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rusi otkrivali Saddamu obavještajne tajne</p>
<p>LONDON, 13. travanja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U mjesecima uoči početka rata, Rusija je, čini se, pružala veliku obavještajnu pomoć Saddamu Husseinu, dajući mu među ostalim popis ubojica pogodnih za obavljanje atentata na Zapadu. Dvije zemlje također su potpisale sporazum o razmjeni obavještajnih podataka, dogovorile su međusobnu pomoć pri dobivanju viza za svoje agente, za njihov odlazak u treće zemlje, a razmjenjivale su i podatke o aktivnostima Osame bin Ladena. </p>
<p>Dokumenti koji pokazuju do koje su mjere Moskva i Bagdad surađivali na obavještajnom planu, pronađeni su u bombardiranom sjedištu iračke tajne službe u Bagdadu, a njihov sadržaj prenosi u nedjelju britanski list Daily Telegraph. Dokumenti su uglavnom pisani na arapskom, a radi se o obavještajnim izvješćima koja su slali anonimni agenti, te iračko veleposlanstvo u Moskvi. </p>
<p>Jedan od njih, datiran sa 12. ožujka 2002., potvrđuje da Saddam razvija ili već ima nuklearno oružje. Rusi, naime, u spomenutom dokumentu opominju Bagdad da će Americi dati »povod da uništi svako nuklearno oružje«, ne bude li surađivao s UN-om.</p>
<p>Od sedamdesetih godina, Rusija je bila važan saveznik Iraka, te jedan od glavnih dobavljača oružja Saddamovom režimu. Iračani su Moskvi ostali dužni više od deset milijardi dolara na ime isporučenog oružja, a i ruske naftne kompanije imaju jake interese u Iraku.</p>
<p>Jedno pismo upućeno iz iračkog veleposlanstva u Moskvi pokazuje da je Rusija obavještavala Irak i o svojoj prodaji oružja drugim zemljama. Iračani su tako znali da su Rusi dva puta, 1999. i 2000. prodali Siriji svoje rakete, te da je Egipat kupio od Rusa projektile zemlja-zrak. Moskva je također proslijedila informaciju da irački susjed i neprijatelj Kuvajt želi kupiti rusko oružje u vrijednosti od milijarde dolara, te da su Kinezi 1999. nabavili ratne avione od Rusije i Izraela. </p>
<p>U obavještajnim izvješćima spominje se i Osama bin Laden, te opisuje njegova podrška Čečenima u ratu protiv Rusa. Navodi se da je Bin Laden podigao dva logora u Afganistanu za obuku mudžahedina koji bi se borili u Čečeniji.</p>
<p>Obavještajni materijali pronađeni u Bagdadu također pokazuju da je Rusija uoči rata dostavljala Saddamovom režimu podatke o privatnim razgovorima Tonyja Blaira s drugim zapadnim vođama. Blair se tako spominje u izvješću koje nosi datum 5. ožujka 2002. i oznaku »tajno«. Radi se o pismu u kome neki irački obavještajac objašnjava kako mu je jedan ruski kolega dostavio pojedinosti o privatnom razgovoru što su premijeri Britanije i Italije, Tony Blair i Silvio Berlusconi, vodili na svom sastanku u Rimu. U dokumentu se kaže da je Blair kritizirao neke američke odluke oko Iraka, te rekao da nije spreman za rat u toj zemlji dok su britanske trupe još angažirane u Afganistanu.</p>
<p>Nije poznato otkuda su Rusi dobili te potencijalno osjetljive podatke o Blairu. Vijest da ih je Moskva proslijedila Bagdadu vjerojatno će pogoditi britanskog premijera, koji se osobno mnogo trudio oko što boljih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Blair je posjetio Putinovu obiteljsku daču kraj Moskve, dao podršku Rusima u ratu protiv Čečena, te organizirao da Putina primi britanska kraljica. </p>
<p>U afganistanskom ratu Britanci su čak dijelili s Rusima neke obavještajne podatke. Premda su britanske tajne službe opominjale da Rusija pojačava svoje obavještajne aktivnosti na Zapadu, Blair je radio na tome da otvori »novu eru« u odnosima s Moskvom. </p>
<p>Razvijanje tih veza nije se Londonu previše isplatilo, jer je Rusija zajedno s Francuskom radila u UN-u protiv rezolucije koja bi odobrila američko-britansku intervenciju u Iraku. Sada pak, kao novi udarac Blairu, stiže i vijest o obavještajnoj potpori Moskve Bagdadu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Signali prema Damasku</p>
<p>Sirija će zbog Bushovih »jastrebova« dobro razmisliti isplati li se ugostiti i štititi pripadnike propalog Saddamovog režima </p>
<p>PIŠE: FRAN VIŠNAR </p>
<p>Ne prođe dan, da Amerikanci ne upozore Siriju kako treba prste držati podalje od Iraka. I u 25. danu rata američko-sirijski odnosi nisu ništa bolji osobito nakon što su dva strana dobrovoljca, pretvarajući se da su vrtlari (imali su radničke kombinezone i opremu za rad u vrtu), ubila američkog marinca na straži pred jednom bagdadskom bolnicom. Kod njih su kasnije pronađeni sirijski dokumenti. Iako nema isprava koje se ne bi mogle krivotvoriti, kvaliteta njihove izrade pokazuje da su »lažnjaci« dobiveni ili pokupljeni u nekom od odsjeka sirijskih tajnih službi koje već mjesecima promatraju zbivanja u Iraku.</p>
<p>Sirija je 1991. godine bila bliska saveznica SAD-a, Velike Britanije i Francuske. Čak je u Zaljev poslala svoje postrojbe i aktivno sudjelovala u izbacivanju Saddamovih divizija iz okupiranog Kuvajta. Amerikanci su tada Damasku dali brojna obećanja, ali kada se pobjednička euforija stišala, sve što je Sirija dobila bilo je škrto i uvjetovano političkim promjenama u zemlji.</p>
<p>Sirijci su se u Vijeću sigurnosti i kroz UN borili kao lavovi da ne dođe do američkog jednostranog napada na Irak. Sada kada je rat pri kraju, sirijske oružane snage izvlače brojne pouke iz brzog kraha iračke obrane. Za vlasti u Damasku to je važno, jer se upravo Siriji šalju neizravni signali da je nakon zauzimanja zadnjeg uporišta bivšeg režima u Tikritu ona slijedeća na redu. Sirijski politički i vojni vrh i te kako dobro zna što SAD dobiva kontrolom Iraka. Kao što su Britanci u prvoj polovici 20. stoljeća pod svaku cijenu nastojali ugovorima, vojnim bazama i prisutnošću svojih trupa u Iraku osigurati britanske interese istočno od Sueza na putu prema Indiji, tako će sada Amerikanci od Iraka napraviti svoje najvažnije uporište za 21. stoljeće.</p>
<p>Padom Saddamovog režima Washington je u Iraku dobio ono što nije mogao ostvariti 1991. godine: odlučujuću geopolitičku poziciju. Američka vojska će još dugo ostati u Iraku. Podići će vojne baze veće od onih u Saudijskoj Arabiji ne samo da bi štitila naftna postrojenja u Kirkuku, Mosulu i Basri nego i zbog mnogo drugih razloga. S obje čizme čvrsto u Iraku Pentagon može s bliske udaljenosti pratiti, ali i utjecati na zbivanja u Siriji, Jordanu, palestinskim područjima, Saudijskoj Arabiji, Iranu i Turskoj (osobito dijelovima nastanjenim Kurdima).</p>
<p>Irak je idealni nepotopljivi »suhi« nosač aviona. Svi vojni aerodromi koje je podigao Saddam (uz neznatne rekonstrukcije) mogu primiti sve tipove i vrste američkih borbenih, transportnih i specijalnih (špijunskih) zrakoplova. Odatle se po potrebi može intervenirati bilo gdje u radijusu od 2000 kilometara bez popune gorivom. Amerikancima je sada u komotnijem dometu Kaspijsko more i nadziranje tamošnjih lokalnih svađa, čitavi Kavkaz i južni dijelovi Rusije. Kada bi, na primjer, u Čečeniji bila potrebna hitna »humanitarna« intervencija Amerikanci bi materijal, ljudstvo i letjelice mogli slati ne iz Njemačke ili od terorista nesigurne Saudijske Arabije, niti od kuće, nego izravno iz velikih bagdadskih vojnih zračnih luka, čime se skraćuje i put i silni troškovi.</p>
<p>Sirija se zato boji da bi se Washington vrlo brzo mogao početi miješati u dva njena prioritetna strateška interesa: nepopustljive stavove prema Izraelu i ulozi sirijske vojske i obavještajne službe u Libanonu (18.000 stalno prisutnih vojnika i obavještajaca), pogotovo kada su u pitanju veze s radikalnim proiranskim Hesbollahom. Stoga će Damask dobro razmisliti isplati li se ugostiti i štititi pripadnike propalog Saddamovog režima. Oni više uopće nisu korisni niti za taktičke niti bilo kakve krupnije nacionalne ciljeve. Sklanjati ih na vlastitom teritoriju znači izazivati Bushove »jastrebove« koji su razvili puna krila za svoje globalne koncepcije koje su se do prije nekog vremena činile konzervativnim maštarijama.</p>
<p>Sirijci su predugo ratovali s »malim« Izraelom da bi tek tako stavili kožu na šiljak u sukobu s Amerikom koja je za njihova poimanja »Izrael na desetu«. Ne treba se čuditi ako »sadamiste« Sirija počne Amerikancima isporučivati pojedinačno ili u paketu.</p>
<p>O nekoj skoroj vojnoj intervenciji SAD-a, u Damasku ne razmišljaju kao o prijetnji koja se ne može izbjeći. Jer, sirijska politička i vojna elita Amerikance počinje shvaćati vrlo ozbiljno. Rat s SAD-om bio bi fatalan za Siriju jer niti Izraelci, a možda ni Turci, ne bi sjedili skrštenih ruku. Zato treba očekivati da će iz Damaska prema Bijeloj kući biti uskoro poslane ne ljubavne, ali vjerojatno ljubaznije i pomirljivije poruke i ponude.</p>
<p>Zauzimanjem Iraka Amerikanci čine pritisak na sve okolne zemlje, osobito na Siriju i Iran. Na djelu je u punom zamahu Bushova doktrina. Ona polazi od činjenice da je u istočnjačkoj (arapsko-orijentalnoj) tradiciji priklanjanje jačemu prirodno ponašanje. Sada je jasno zašto je uoči rata i svih onih dugih mjeseci diplomatske borbe administracije u Washingtonu o stavovima arapsko-islamskog svijeta stalno ponavljala: »Ne vole nas?! Zavoljet će nas kada pobijedimo!«</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svi smo potencijalni taoci obmane</p>
<p>Dok milijuni protestiraju protiv rata i prijeteće kataklizme, a policija uhićuje među njima čak i nobelovce, ja vidim da će oni koji pate i umiru u Iraku biti ispraćeni tek privatnom sućuti humanih, nemoćnih pojedinca / A ubojice žena, djece i civila bit će sahranjivani uz najviše počasti!</p>
<p>PIŠE: ZORICA RADAKOVIĆ</p>
<p>Preko Interneta i novina, preko CNN-a i ostalih kanala pratim vijesti s ratno-pljačkaškog pohoda u Iraku i prizore u kojima američko-britanske snage kroz medijski ratni spektakl demonstriraju svoj politički i vojno-tehnološki autoritet. Užasnuta sam stravom rata, ali jednako se tako osjećam kontaminiranom lažima i informacijama smišljenim da izazovu konfuziju što ih zapadni izvori plasiraju prema interesima ratnog stroja.</p>
<p>Ta je medijska manipulacija sramotna i agresivna jer mase građana širom svijeta želi zbuniti, pridobiti i pokoriti da vjeruju i misle u slavu onih koje žele biti globalni gospodari. U tom smislu svi mi koji smo zainteresirani za ključno događanje u svijetu potencijalni smo taoci obmane. Naravno, sami novinari na terenu nisu kreatori cenzure, oni se zdušno, savladavajući brojne zapreke, bore za informacije, a kasnije i za njihov plasman. Sve ih cijenim i iskreno žalim svakog koji je smrtno nastradao i mislim da bi u prosvjedima protiv rata trebalo posebno dići glas za njihova prava jer od svih profesija koje su uključene u rat, reporteri imaju najhumanije poslanstvo.</p>
<p>Možda sam patetična, a to je zato što me je rat previše uvukao u sebe, pa se trenutno ne mogu značajnije baviti ni svojim poslovima pisanja. Naprosto, umjetnik ne može biti mimo svijeta, i stvarati svoje kreacije u nekom svom zakutku bez obzira na novi ustroj svijeta. A ja sam zabrinuta zbog nejasne sudbine svih onih koji su uključeni i koji će se uključiti u sukob i pitam se kakvo će stanje duha nastati nakon svih stradanja i promjena.</p>
<p>Nikad neću zaboraviti napad na Irak prije dvanaest godina, tadašnje bombardiranje Bagdada i istodobnu jezu zbog početaka rata u Hrvatskoj. Kako sam se u svim svojim književnim tekstovima uvijek bavila pojedincem u neslobodnom društvu, ideologijskim prinudama i političkim nasiljem, tako sam i onda, vođena snažnim proturatnim porivom napisala niz pjesama koje su se odnosile na Irak i Hrvatsku, no, na žalost, u našim ondašnjim kulturnim i političkim prilikama pacifizam je bio nepoželjan, pa je moj glas za mir ostao izvan javnosti. Ali danas su druga vremena!</p>
<p>Drago mi je što je nakon svih političko-povijesnih turbulencija u našoj zemlji, a pogotovo u Zagrebu narasla jaka proturatna svijest, što ljudi izlaze na proturatne prosvjede, pa čak i bojkotiraju američku robu! A kad čujem građane gdje se u anketama izjašnjavaju protiv rata i kad se tome pridoda činjenica da Hrvatska nije zemlja koja pomaže saveznicima u njihovim pohodima smrti, nakon mnogo godina ja osjećam: dobro je živjeti u Zagrebu, pa makar do njega iz etera dopirali nagovještaji o svjetskoj kataklizmi.</p>
<p>I, dok milijuni protestiraju protiv rata i prijeteće kataklizme, a policija uhićuje među njima čak i nobelovce, ja vidim da će oni koji pate i umiru u Iraku biti ispraćeni tek privatnom sućuti humanih, nemoćnih pojedinca. A ubojice žena, djece i civila bit će sahranjivani uz najviše počasti!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Predsjednik Udruge sudaca a ne radi kao sudac</p>
<p>VLADO RAJIĆ </p>
<p>Iz svoje bjelovarske busije još jednom se oglasio Vladimir Gredelj. I još jednom je to učinio kao predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, makar, kako vrijeme odmiče, sve se manje zna čemu on to i komu predsjeda. </p>
<p>Učinio je to u povodu uručivanja optužnice Bobetku za koju Gredelj tvrdi da je uručena neustavno i nezakonito. On to, dakako, zna u detalje, ali neće reći hrvatskoj javnosti da je ne opterećuje. Reći će to Gredelj, prema vlastitom obećanju, Uredu Haaškoga suda u Zagrebu. Jer to su pravi pravnici pa će oni razumjeti njegovo objašnjenje kako su ih to Račan i ostali u Vladi prevarili, i njih i njihove haaške šefove. </p>
<p>Kada bi čovjek živio samo od izvještavanja o javnim aktivnostima Vladimira Gredelja, svakomjesečno bi prebacio normu. Kada bi pak pratio samo Gredeljev sudački rad, u kartonu učinka imao bi kao i Gredelj čistu nulu. I tako već godinama. </p>
<p>Međutim, Gredelj voli nastupati u javnosti, urednici medijski ga vole i svaku njegovu črčkariju objavljuju uredno, čak u punom formatu. To je od Gredelja stvorilo medijsku zvijezdu koja govori o svemu i svačemu, sve i svašta. Od držanja lekcije premijeru do opomene američkom veleposlaniku. Jedino što se u sferi pravosuđa usuđuje ponešto pripomenuti ministrici Ingrid Antičević-Marinović. Ali Ivici Crniću </p>
<p>ni slučajno. </p>
<p>Zašto? Zato što je zapravo predsjednik Vrhovnog suda Crnić jedan od kumova te medijske slave Vladimira Gredelja. Drugi kum je predsjednik Županijskog suda u Bjelovaru, isti onaj koji je zbog neispunjenja norme suca svog suda Gredelja htio prebaciti na građanski odjel. A on mu mrtav hladan odgovorio da »mu građanski postupci ne leže«. I tako je stručnjak za kazneno pravo ostao na svom mjestu ne radeći ništa. Njegov predsjednik nije u godišnjem izvještaju spomenuo Gredeljevu praznu rubriku učinka. </p>
<p>A ne postoji sigurnost da će na tu prazninu za 14 tisuća kuna na mjesec upozoriti i Ivica Crnić. </p>
<p>E, pa kad njima to ne smeta onda žrtvu Gredeljeve aktivnosti treba podnijeti javnost. I podnosi je gotovo svakoga dana, barem tri puta na tjedan, o godišnjem učinku da se i ne govori. Kakva je to Udruga sudaca čiji predsjednik ne radi kao sudac?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Stanje se postupno mijenja</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>Predstavnici Hrvatske i BiH u subotu su se, na sastanku Međudržavnog vijeća za suradnju na Brijunima, bavili nizom važnih tema (povratka izbjeglica, gospodarska suradnja, prometni koridori...), ali su malo imali priopćiti javnosti. Na Brijunima nije objavljen konačan dogovor o neumskom koridoru i luci Ploče, iako je najavljivano da će se to dogoditi, a obje su strane, ističući da su odnosi između zemalja sve bolji, nezadovoljne stanjem i tempom rješavanja spornih pitanja.</p>
<p>Ni u sljedećem razdoblju, imajući u vidu aktualno stanje u jednoj i u drugoj državi, ne treba očekivati neki dramatičan zaokret. Hrvatska je u izbornoj godini i malo je vjerojatno da će vladajuća koalicija smoći snage baviti se pitanjem Ploča i Neuma, čije bi rješenje moglo izazvati nezadovoljstvo mnogih građana. BiH nije u izbornoj godini, ali procesi u toj zemlji zahtijevaju golemi angažman svih političkih struktura, pa je pitanje mogu li se posvetiti pitanjima odnosa sa susjednim zemljama koliko bi bilo potrebno. Pred BiH je, uz reforme koje provode sve tranzicijske zemlje, i preustroj državne administracije, potaknut dvjema aferama u čijem je središtu vojni i (nešto manje) politički vrh Republike Srpske. </p>
<p>Zbog njih - riječ je o izvozu vojne opreme u Irak i nedopuštenim aktivnostima obavještajnih službi vojske RS - međunarodna je administracija već poduzela neke mjere, a uskoro, prema nekima do kraja ove godine, nadzor nad vojskama entiteta bi trebale preuzeti institucije BiH. Članovi Predsjedništva BiH ovih su dana, u razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom za njegova posjeta, preuzeli konkretne obveze u tom smislu, uključujući i osnivanje ministarstva obrane na razini BiH.</p>
<p>BiH je dosad uživala svojevrsnu poštedu u vezi sa suradnjom s Haagom, barem kad je riječ o najtežim slučajevima, ali se stvari postupno mijenjaju, pa je predsjednik RS Dragan Čović rekao Roberstonu da se osjeća odgovornim za uhićenje Radovana Karadžića. Vlasti u BiH moraju uložiti golemu energiju u gospodarske reforme (velik dio poduzeća je neprivatiziran, a privatizirano se mora podvrći reviziji, nezaposlenost doseže 40 posto...), u povratak izbjeglica i prognanika te u jačanje pravne sigurnosti i ravnopravnosti građana koja danas, što se vidi u slučaju tržnice »Arizona«, nije zavidna.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>O ratu može i mimo dnevnog reda</p>
<p>Rat u Iraku uzdrmao je povjerenje potrošača, srušio cijene nafte, zaljuljao financijska tržišta i napravio priličnu štetu globalnom gospodarstvu, a rok oporavka još je prilično neizvjestan, smatraju MMF-ovi analitičari. MMF je, međutim, više zabrinut zbog sve lošijeg stanja američke ekonomije</p>
<p>VIKTOR VRESNIK </p>
<p>Washintonska okupljanja Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke odavno više pažnje javnosti privlače dodatnim i pratećim sadržajima, redovito aktualnijim i zanimljivijim od dosadnog protokola globalne financijske diplomacije. </p>
<p>Ti su događaji nekoliko proteklih godina bili toliko zanimljivi da se uopće ne čudim što se i poslijeratna obnova Iraka našla izvan službeno zacrtanoga ministarskog rasporeda. Ono što uspije poremetiti već mjesecima zacrtan program financijskih birokrata uvijek će biti shvaćeno ozbiljnije.</p>
<p>Nije, međutim, riječ samo o akcijama paralelnoga, u Washingtonu stalno živahnoga, svijeta lobista, antiglobalista, mirotvoraca i ostalih rubnih igrača (tijekom vikenda uz redovne antiglobaliste na washingtonskim ulicama su demonstrirali i poklonici i protivnici američke politike na Srednjem istoku). Ovdje i službena (ne samo američka) politika često učini naoko začuđujući zaokret. </p>
<p>Francuzi i Rusi, donedavno (uz Nijemce) najglasniji protivnici američko-britanskog ratovanja u Iraku žestoko su se u subotu usprotivili svakoj zamisli o oprostu iračkih dugova. Zbunjujuće? Ne bi li donedavno glasnim zaštitnicima iračkog naroda više odgovarao i malo mekaniji pristup kada je riječ o financijama? </p>
<p>Odgovor je lako naći - u masi iračkih dugova najveći su vjerovnici Francuska i Rusija. Nepristojno pitanje: koliko je ta činjenica imala udjela u njihovu donedavnom mirotvorstvu, ali i u današnjem ponovnom opreznom približavanju Americi? </p>
<p>»Narod Iraka ne treba opterećivati dugovima bivšeg diktatora«, poručio je sudionicima washingtonskog skupa John Snow, američki ministar financija. Točno, odgovorili su sumnjičavi (Rusi, Nijemci, Britanci...), možete li nam reći koliko su vama dužni?</p>
<p>Čak i inače precizni bankarski razgovori u brojkama ovih su dana u Washingtonu, kada se govorilo o Iraku, stekli neuobičajenu elastičnost. Claire Short, britanska ministrica za međunarodni razvoj tako je zaključila da bi poratnom Iraku, kako bi mu se olakšao teret dugova, danas trebalo između 62 i 120 milijardi dolara. Koliko?</p>
<p>Najžešći protivnici rata, tijekom proteklog vikenda pokazali su se i najljućim protivnicima bilo kakvog brzopletog »samostalnog« upletanja međunarodnih financijskih institucija u iračku obnovu. </p>
<p>Tu doduše može biti riječ o ustrajnosti razvijenih demokratskih država da se do kraja poštuje procedura i tako spasi UN (Svjetska banka i MMF samo su donekle samostalna tijela Ujedinjenih naroda), ali i o režanju na svaki, pa čak i dobar prijedlog koji dolazi od američke administracije.</p>
<p>Francuzi i Nijemci danas strahuju (posve očekivano, a i nije bez temelja) da Washington pokušava iskoristiti međunarodne financijske institucije kao pokriće za neke daljnje vlastite poteze. Kako, međutim, protumačiti da su im se u tom strahu ovih dana posve otvoreno pridružili i Britanci?</p>
<p>Financial Times, britanski financijski dnevnik, odlučio se za izravan pristup: »Ruskim i drugim neameričkim naftnim kompanijama moglo bi se dogoditi da godinama čekaju kako bi uopće doznale hoće li im netko priznati u vrijeme Saddamova režima sklopljene ugovore«. </p>
<p>Američki potpredsjednik Dick Cheney proteklog je vikenda bio još jednom i previše jasan: »Iračka nafta mogla bi SAD-u donositi 20 milijardi dolara na godinu«. A ostalima?</p>
<p>Bilo koja odluka neke buduće, privremeno skalupljene, iračke vlade da krene u izravnu rasprodaju naftnih rezervi (drugih po veličini na svijetu), u cijelom svijetu bila bi dočekana na nož, pogotovo ako bi se one - što je vjerojatno - prodavale strancima. Tijekom vikenda se zato u Washingtonu, doduše još neslužbeno, raspravljalo i o zajmovima MMF-a i Svjetske banke koje bi Irak otplaćivao naftom. Pošteno ili lukavo?</p>
<p>A da ne zaboravimo: još prije mjesec dana Amerika i Britanija čvrsto su obećavale svijetu da i nakon rata, štoviše tek nakon njega, »iračka nafta može pripasti samo iračkom narodu«.</p>
<p>Pokušaji američke administracije da zasjedanje dviju najjačih globalnih financijskih institucija iskoriste kako bi u ponovnu izgradnju Iraka (prije svega njeno financiranje) i obnovu tamošnjeg poretka uključili široku međunarodnu zajednicu nisu baš svugdje naišli na odobravanje. Zašto bismo popravljali posljedice nečega protiv čega smo bili u samom početku, i od čega nećemo imati baš nikakve koristi, pitaju danas (opet) Nijemci i Francuzi? </p>
<p>Rat u Iraku uzdrmao je povjerenje potrošača, srušio cijene nafte, zaljuljao financijska tržišta i napravio priličnu štetu globalnoj ekonomiji, a rok je oporavka još prilično neizvjestan, smatraju MMF-ovi analitičari. </p>
<p>MMF je, međutim, prema riječima izvršnog direktora Horsta Koehlera, posebno zabrinut zbog dvostrukoga američkog deficita: manjka u državnom proračunu i tekućoj platnoj bilanci. To, kaže Koehler, nije samo američki problem nego ozbiljna prijetnja cijeloj svjetskoj ekonomiji koja zbog toga već postaje nestabilnijom. </p>
<p>Malo hrvatsko izaslanstvo koje je otputovalo u Washington (Linić, Rohatinski, Kuštrak...) vjerojatno nije provelo previše stresan vikend. Nezanimljivi i nikome problematični, napokon su se, tisućama kilometara daleko, mogli osjećati opuštenijima nego kod kuće.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Stranačka borba za prevlast u »kući s pet domaćina«</p>
<p>S pripremanjem sezona na domaćem terenu, za razliku od promocija na eurotržištu, tradicionalno ne stojimo dobro, a ovaj put na startu sezone 2003. kašu su zakuhali - političari</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Sve istinske prirodne ljepote, povijesno-kulturne i turističke vrijednosti grada (i otoka) Hvara, čak i onaj izbor prije četiri, pet godina među deset najljepših otoka na svijetu (!), nisu, čini se, tome gradu (i otoku) donijele toliki tretman u domaćoj i dijelu strane javnosti koliko aktualna trakavica, prljavi »slučaj«, afera, politički skandal u obliku koalicijskog prepucavanja... zbog takozvane privatizacije hotelske tvrtke »Sunčani Hvar« koja pripada otužnom poglavlju naše stvarnosti i, prema načinu ostvarivanja, zove se - rasprodaja nacionalnih, u ovome slučaju turističkih, vrijednosti. </p>
<p>Trenutačno stanje, čini se, upućuje na to da je završeno, nazovimo ga, »prvo poglavlje« te političke sramote, i to traženjem jedne od stranaka (HSS) da ministrica turizma podnese ostavku, a zatim će se, bilo ostavke ili ne, čudovišna tragikomedija vjerojatno nastaviti... Naime, nakon dvodnevne žučljive rasprave (četvrtak i petak) »diskutanti« nisu donijeli nikakvu precizniju ili razumljiviju odluku iz jednostavnog (u saborskoj praksi već tradicionalnog) razloga jer - nije bilo kvoruma!?</p>
<p>Na žalost, »slučaj Sunčani Hvar« nije jedina »pretvorbeno-privatizacijska« nedorečenost, a velika je zabluda da bi se mogao (kao i ostali »slučajevi«) raščistiti ili riješiti ostavkom ili smjenom na čelu samo jednoga resornog ministarstva. </p>
<p>Vladajuće koalicijske stranke, što nije nikakva novost, jednostavno se bore za prevlast u »kući s pet domaćina«, posebno uoči novih izbora, pa im, svakoj na svoj način, dobro dolazi i kakav turistički »slučaj« naročito ako je riječ o poznatijemu imenu. Kakve će posljedice snositi glavno lice u aferi (sada Hvar) to, čini se, malo koga od njih zanima. Ako se oni bore za bolje pozicije u izbornoj utrci, što je napokon i shvatljivo, zašto onda ne »kovertiraju« ovu aferu i puste turizam da mirnije obavi posljednje pripreme za prihvat gostiju (i odradi sezonu), pa nakon toga nastave sa svojim prepucavanjima.</p>
<p>Turistička sezona 2003. službeno, i praktično, počinje za tri-četiri dana, znači na Veliki petak (uskrsni vikend), iz turističkih ureda jadranskih županija stižu većinom povoljne vijesti o rezervacijama smještaja u hotelima, a zna se da se za to donedavno strahovalo zbog posljedica koje će rat u Iraku i sve te nevolje proizvesti na štetu (međunarodnog) turizma. </p>
<p>Naša turistička operativa (posebno resorno ministarstvo i Hrvatska turistička zajednica) pojačano su »obradili« europsko emitivno tržište i uspjeli skrenuti pozornost poslovnih partnera i (potencijalnih) gostiju na nas kao, u ovoj ratnoj psihozi i strahu od eventualnog terorizma, tzv. (naj)bližu destinaciju. Znači da vjerojatno možemo očekivati goste, a drugo je (i najvažnije!) pitanje - kako ćemo ih dočekati i ugostiti?!</p>
<p>Žalosna je tradicija da naše pripreme za sezone već dugim godinama imaju isti »stil« - onaj promotivni dio na stranim tržištima je u redu, ali ovaj na domaćemu nikako da krene na vrijeme i kako treba. Dakle, poznati smo po kašnjenju s domaćim pripremama, nalaženju raznih izgovora (npr. lani je to bio »prerani Uskrs«, ovaj put rat u dalekom Iraku) i kad prigusti pribjegavanju improvizacijama, što znači polovičnim rješenjima. </p>
<p>Isto ili slično događa se i ovaj put, iako ima određenih pomaka, ali kakvi god bili pitanje je hoće li biti dovoljni da se opravda povjerenje gostiju.</p>
<p>Turističku sezonu na »našemu terenu« ni uz najveće napore i odgovornost ne može pripremiti samo turistička operativa, a kako i u toj operativi napori i odgovornost tradicionalno, na žalost, nisu na željenoj ili potrebnoj razini onda se pripreme mogu dovesti u red tek ako se uključe i drugi resori (npr. prometa i veza, gospodarstva, poljoprivrede, MUP-a, zaštite okoliša, javnih radova...), te ako se ozbiljnije i odgovornije angažiraju lokalni forumi. Hoće li se i u kojoj mjeri to sada dogoditi uskoro će se vidjeti, a ako turistička operativa i javnost budu i dalje opterećivani (da se ne kaže - maltretirani) političkim prepucavanjima i podmetanjima vladajuće koalicije na turističke »teme« onda optimizmu većinom nema mjesta!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Naći one koji znaju i žele raditi i koji bi bili spremni posvetiti koju godinu života uređenju vlastite domovine </p>
<p>Nije teško zamisliti crni scenarij u kojem bi se umjesto krađe slika u banske dvore postavile eksplozivne naprave ili na bilo koji drugi način ugrozio život onih koji tamo rade i djeluju. Bit će da je to tako stoga što oni tamo ne rade i ne djeluju, pa im stoga i mogu iz njihovih radnih soba odnositi vrijedna djela / Da mi je netko još samo prije mjesec dana rekao da ću poželjeti da se moja domovina ugleda u susjednu Srbiju, smatrala bih vjerojatno da mu je (ili njoj) potrebna psihološka pomoć, jer kako bi netko pri zdravoj pameti mogao poželjeti išta od svoga bivšeg agresora. A eto, bilo bi umirujuće vidjeti kako se i naši zatvori pune kriminalcima svih vrsta, kako se i u nas sve čini da im se stane na kraj. Umjesto toga, neke humorozne individue smireno razmještaju slike u Banskim dvorima, odnoseći one koje će im vjerojatno donijeti najbolju zaradu</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Krađa slika iz Banskih dvora zanimljiva je sama po sebi, jer se sigurno svatko pita kako je moguće brižljivo odabrati vrijedne slike i tada ih uokvirene iznijeti iz sjedišta vlade. Prije nego što je navodni lopov otišao sa svojim plijenom, pozabavio se novim razmještajem slika, a kako nigdje nije ostala prazna površina, bit će da je neke od njih i sam donio. </p>
<p>Ali ta je krađa još zanimljivija u usporedbi s događajima u Srbiji. Tamo su nakon stravičnog premijerova ubojstva, krenuli u temeljito čišćenje zemlje od pripadnika organiziranog kriminala, a vjerojatno i njihovih jataka. U nas pripadnici organiziranog i neorganiziranog kriminala žive mirno i udobno, osim ako se međusobno ne odluče na neke obračune. </p>
<p>Ako se nisu zamjerili nekom suparničkom klanu, nitko ih i ne spominje. Sprema li se slučajno protiv kojeg od njih optužnica, mogu ako baš zažele na koju godinu dana i otići iz zemlje, pa se nakon nekog vremena vratiti s nekom pričom, koju svi kao takvu prihvate. Nakon toga nitko ih više ništa ne pita, a ubrzo ih se opet može vidjeti i u slikovnim opisima života našeg jet-seta.</p>
<p>Zaista je nešto groteskno u činjenici da se iz Vladinih dvora mogu iznijeti vrijedne slike, jedva nekih desetak dana nakon što je trojici naših predsjednika javno, pred sljedbenicima i televizijskim kamerama pročitana poruka gdje ih se i s kim očekuje na doručku. </p>
<p>Vjerujem da bi većina građana nakon toga očekivala povećano osiguranje premijera i ostalih visokih dužnosnika, ne samo stoga što dotični čitač poruke nije zbog takvih izjava uhićen, nego i zbog odobravanja s kojim je ona u njegovih slušatelja i sljedbenika dočekana. </p>
<p>Pretpostavka bi ipak trebala biti da u našoj zemlji ima ljudi koji bi mogli i željeli nauditi našoj vladajućoj trojki. Ali očito ta poruka nije bila dovoljno jasna ili dovoljno glasna, pa se uz postojeće sigurnosne mjere oni željni vrijednih slika mogu mirno njima poslužiti u Banskim dvorima.</p>
<p>Nije teško zamisliti crni scenarij u kojem bi se umjesto krađe slika u banske dvore postavile eksplozivne naprave ili na bilo koji drugi način ugrozio život onih koji tamo rade i djeluju. Bit će da je to tako stoga što oni tamo ne rade i ne djeluju, pa im stoga i mogu iz njihovih radnih soba odnositi vrijedna djela.</p>
<p>Da mi je netko još samo prije mjesec dana rekao da ću poželjeti da se moja domovina ugleda u susjednu Srbiju, smatrala bih vjerojatno da mu je (ili njoj) potrebna psihološka pomoć, jer kako bi netko pri zdravoj pameti mogao poželjeti išta od svoga bivšeg agresora. A eto, bilo bi umirujuće vidjeti kako se i naši zatvori pune kriminalcima svih vrsta, kako se i u nas sve čini da im se stane na kraj. </p>
<p>Umjesto toga, neke humorozne individue smireno razmještaju slike u Banskim dvorima, odnoseći one koje će im vjerojatno donijeti najbolju zaradu.</p>
<p>Nema odlučnosti ni dosljednosti u postupcima ove vlade, pa se tako u nas može sa zgražanjem na televiziji govoriti kako su beogradski navijači došli na košarkašku utakmicu s četničkim simbolima, a da se na toj istoj televiziji nijednom ne spomenu nedavno prikazani ustaški simboli na središnjem zagrebačkom trgu. </p>
<p>Članovi vlade i visoki dužnosnici mogu se javno svađati i do te mjere optuživati za mito i korupciju da su spremni obratiti se sudu, da bi sljedeći dan slike njihove pomirbe krasile sve dnevne listove, a poruke o nepostojanju sukoba od svih nas prave ovce.</p>
<p>Uporno i nezaustavljivo ova vlast daje jamstva privatnim poduzećima koja svojim radom ne mogu opstati u tržišnoj utakmici (npr. brodogradilište »Viktor Lenac«). Javno se nakon toga obrazlaže da nije riječ o prijateljskim vezama našeg premijera, nego se vodi računa o zaposlenima koji bi inače ostali bez posla. </p>
<p>A što je s onim tisućama koji već jesu ostali bez posla i svakodnevno ponovno ostaju kad njihova poduzeća i proizvodni pogoni odu u stečaj? Zašto njihova poduzeća nijednom nisu dobila državna jamstva, dok se drugima mogu davati uvijek ispočetka? </p>
<p>Obećavali su nam novi, bolji, prikladniji izborni zakon, koji će nam omogućiti da glasamo za konkretne ljude koje poznajemo i cijenimo, ali, eto, nisu stigli u tri godine izraditi taj zakon, pa su u stisci s vremenom morali samo malo dotjerati onaj postojeći. Što ćemo, kad vrijeme tako leti.</p>
<p>Ovih je dana istjecao i rok za predaju optužnice generalu Bobetku. Tvrdilo se da mu se optužnica ne može uručiti zbog njegova zdravstvenog stanja, koje mu je doduše još nedavno omogućilo da primi neke počasti i predstavnike nekog grada. Ali tako to biva u ljudi koje pritišće teret godina i breme bolesti. Odjednom više ne mogu primiti ni list papira. I to se može razumjeti. </p>
<p>Ali nije očito ipak riječ o tome, jer je Vlada odlučila optužnicu poslati branitelju, ali tek pri kraju roka koji je odredio Haag, takoreći u posljednjih pet minuta. </p>
<p>Nema smisla ponavljati ono što je već mnogo puta rečeno, pa navoditi da ne šalje optužnicu Vlada, nego Sud, ne branitelju, nego generalu itd. Bitno je da je to i opet moralo kasniti i biti »navodno« uručeno i »navodno« odbijeno, jer, eto, nije bilo vremena da se to učini kako treba.</p>
<p>Nije točno da ova vlast nije održala svoja obećanja, ona to samo nije stigla učiniti, pa joj zbog toga baš i treba još jedan mandat da bi to mogla učiniti. Tako nam barem poručuju. </p>
<p>Krađa slika iz Banskih dvora, što je samo po sebi banalan događaj koji bi se vjerojatno mogao dogoditi u mnogim zemljama, jasno pokazuje kako u nas nitko ne radi svoj posao kako treba. </p>
<p>Trebalo bi negdje, nekako naći one koji znaju i žele raditi i koji bi bili spremni posvetiti koju godinu svog života uređenju vlastite domovine i unaprjeđenju kvalitete življenja njenih građana.</p>
<p> U potrazi za takvima trebalo bi na sljedećim izborima dati svoj glas onima na čijim će listama biti mladi, sposobni i odlučni ljudi, a ne onima čiju smo nesposobnost, neodlučnost ili gramzivost već upoznali.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zna li premijer što mu rade ministar i njegov zamjenik</p>
<p>Famoznim je člankom Sindikatu hrvatskih učitelja pošlo za rukom ishoditi nešto što nije uspjelo ni jednom od sindikata u Hrvatskoj... Oglušenje na sve zahtjeve koji su išli za tim da se prije početka nove školske godine izmijeni ili briše članak 30. Kolektivnog ugovora upozorava da nisu u pravu oni koji za spomenuti članak smatraju da ga je podmetnuo Sindikat hrvatskih učitelja. Tada se to još moglo učiniti bez štetnih posljedica. Ali ne leži vraže. Nije smisao bio da štetnih posljedica ne bude, nego da ih bude, koliko je god moguće, više</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ</p>
<p>Unatoč tome što je od početka ministarski mandat Vladimira Strugara obilježen nesnalaženjima, pogreškama i nedosljednostima, što je ministru prosvjete u raznim anketama priskrbilo epitet najnesposobnijega Račanova ministra rada, u četvrtoj godini mandata, postalo je očitim da ne postoji propust koji bi bio dostatan za smjenu ministra koji je ministarsku fotelju zaposjeo nakon političke nagodbe dviju vladajućih stranaka. </p>
<p>Kako čak i površna kronologija Strugarovih neuspjeha nadilazi okvire jednoga novinarskog napisa, preostaje nam jedino osvrtanje na najaktualnija ministrova nesnalaženja i pogreške. </p>
<p>Mnogo toga je izišlo na vidjelo kada je u lipnju prošle godine u ranim jutarnjim satima, gotovo kriomice, potpisan Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Očitim je tada postalo zašto je prethodno premijerov zamjenik Goran Granić učinio ama baš sve kako bi isključio zainteresirane školske sindikate iz pregovaranja, očitim je postalo i zašto se sa Sindikatom hrvatskih učitelja pregovaralo prije Granićeve odluke o Pregovaračkom odboru sastavljenom samo od predstavnika SHU-a, očitim je postalo i to zašto su »pregovori« i samo »potpisivanje« bili obavijeni velom tajnosti. </p>
<p>Odgovor na sva ta pitanja bio je u sadržaju članka 30. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Famoznim je člankom Sindikatu hrvatskih učitelja pošlo za rukom ishoditi nešto što nije uspjelo ni jednom od sindikata u Hrvatskoj. Prednost pri zapošljavanju moguće je ostvariti samo ako je djelatnik učlanjen u Sindikat hrvatskih učitelja. </p>
<p>Pogodnost se odnosi čak i na nezaposlene učitelje koji su učlanjeni u Sindikat hrvatskih učitelja. A da bi sve bilo pod sindikalnom prismotrom na županijskoj će razini o zapošljavanju skrbiti komisije u kojima će uz predstavnike županijske vlasti biti i lokalni činovnici Sindikata hrvatskih učitelja.</p>
<p>Nikoga tada u Ministarstvu prosvjete nije brinulo što su sporne odredbe u suprotnosti s više zakona, čak i s Ustavom Republike Hrvatske, s brojnim međunarodnim konvencijama. Oni koje bi to zasigurno zabrinulo (zainteresirani sindikati) već su prije Granićevom voljom bili uklonjeni iz »pregovaranja« i »prljavi« se posao mogao lagodno nastaviti odrađivati. </p>
<p>Nije se tinta na potpisu Ugovora ni osušila, a stigli su prvi prigovori na sadržaj spornoga članka. Na njih u Ministarstvu nisu ni pokušali odgovoriti. Odšutjelo se već u lipnju pristiglo Tumačenje Ministarstva rada i socijalne skrbi kojim se nedvosmisleno ističe kako »ustavnopravni standardi temeljnih ljudskih prava i sloboda ne prihvaćaju predloženo rješenje, ako ni standardi gospodarskih i socijalnih prava«. Oglušenje na sve zahtjeve koji su išli za tim da se prije početka nove školske godine izmijeni ili briše članak 30. Kolektivnog ugovora upozorava da nisu u pravu oni koji za spomenuti članak smatraju da ga je podmetnuo Sindikat hrvatskih učitelja. Tada se to još moglo učiniti bez štetnih posljedica. Ali ne leži vraže. Nije smisao bio da štetnih posljedica ne bude, nego da ih bude, koliko je god moguće, više.</p>
<p>Na uporne prigovore iz nekih školskih sindikata odgovaralo se imbecilnim objašnjenjima, kako npr. nije vrijeme za izmjene u ljetnim mjesecima, kako u Ministarstvu ne znaju kako na izmjene primorati sindikalnu stranu potpisnicu itd. </p>
<p>Ljeto je prošlo, problemi su krenuli. Da je problema bilo manje nego što ih je moglo biti najviše su pridonijeli ravnatelji koje su se znali oduprijeti županijskim komisijama u kojima su »uputničarenjima« krenuli rješavati zapošljavanje u osnovnim školama.</p>
<p>Ipak u nekim županijama, npr. u Splitsko-dalmatinskoj, negativne su posljedice primjene članka 30. stizale jedna drugu. Iščlanjivanje zaposlenika iz sindikata nepotpisnika Kolektivnog ugovora i učlanjenje u Sindikat hrvatskih učitelja, učlanjenje u Sindikat hrvatskih učitelja dotad sindikalno neorganiziranih zaposlenika, dobivanje boljeg radnog statusa (rad na neodređeno vrijeme) zahvaljujući učlanjenju u Sindikat hrvatskih učitelja, prijetnje ravnateljima koji nisu željeli postupiti prema zahtjevima županijskih komisija - neka su od najočitijih i najčešćih posljedica.</p>
<p>Za uslugu sređivanja zapošljavanja zaposlenici su se, uz učlanjenje u Sindikat hrvatskih učitelja, obvezivali poraditi na prikupljanju dovoljnog broja članova za osnivanje paralelne sindikalne podružnice itd.</p>
<p>Na sve su te pojave ostali osnovnoškolski sindikati bezuspješno upozoravali dužnosnike Ministarstva. Na upozoravajuće se dopise prestalo i odgovarati. Odgovorni su obećanja davali i kršili istodobno. I tko zna dokle bi to išlo tako da u međuvremenu Sindikat hrvatskih učitelja nije na početku ove godine »zahladio« odnose s Ministarstvom prosvjete i da Sindikat »Preporod« i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu nisu ustrajno pokušavali potaknuti izmjene Kolektivnog ugovora u dijelu koji se odnosi na privilegirano zapošljavanje.</p>
<p>I kada se napokon činilo da su se u Ministarstvu odlučili ukloniti sporni članak iz Kolektivnog ugovora, dogodio se neugodan obrat. Najvjerojatnije će cijeli članak biti zadržan, jedino će »veliko S« biti zamijenjeno »malim S«. Nevjerojatno! </p>
<p>Predloženo rješenje ništa ne rješava. Jedna diskriminacija ustupa mjesto drugoj. Dosad su članovi Sindikata hrvatskih učitelja bili privilegirani pri zapošljavanju nasuprot nečlanova sindikata i članova drugih sindikata, a ubuduće bi članovi sindikata bili povlašteni prema sindikalno neorganiziranim zaposlenicima. </p>
<p>Nakon svega teško se ne zapitati zašto ministar Strugar, kao neupitno najodgovorniji za spomenuto stanje, pristaje na sva ta rješenja koja nesumnjivo nameće Sindikat hrvatskih učitelja? </p>
<p>Odgovor na to pitanje nadilazi okvire ovog razmišljanja. </p>
<p>Nakon svega, samo od sebe nameće se i pitanje zna li premijer što mu radi potpredsjednik, znaju li obojica što im rade ministar i njegov zamjenik? </p>
<p>Sve teže je povjerovati da ne znaju. No čak i da je tako, jesu li stoga manje odgovorni?</p>
<p>Autor je predsjednik Saveza školskih sindikata.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Slana otočna osama: Trajalo kao prvotravanjska šala </p>
<p>Dolazi vrijeme izbora, pa otočani vjeruju da će se stranački kandidati nadmetati u obećanjima, kao što je u izborno vrijeme i red. Samo, poučeni iskustvima dosad mnogi će dobro izvagnuti svaki dio priče, a osobito onaj o povezivanju otoka s kopnom, poglavito Visa. Naročito će biti bitno osigurati ravnotežu između »ulivenih« kuna sa subvencijom ili bez nje, na jednoj strani vage, te želja, mogućnosti i razvojnih planova svih otočana, na drugoj strani vage</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Prošlih godina, sve do vremena Domovinskog rata, Vis, veliki pučinski otok Jadrana, bio je državni teritorij na koji se teško stizalo, dospjele sumnjičavo gledalo i ispod oka pratilo, još teže s njega odlazilo, ali je uvijek postojala nada da će vrijeme osame i izolacije jednoga dana proći i sve će biti drukčije.</p>
<p>I prošlo je vrijeme izolacije, Vis je slobodan, siguran i u svoj svojoj ljepoti izazovan svakom posjetitelju. Uspjelo se nekako pobjeći od kaveza s tunama, jer su stanovnici rekli da to ne žele i tu ne vide svoju razvojnu šansu. Rekli su, odavno, da žele turizam, stanovnike svoga ribarskog raja zadržati, djecu školovati na otoku, raditi u nekoj proizvodnji - duga je tradicija riboprerađivačkog posla, ali da im za sve to treba dobra i sigurna veza s kopnom. </p>
<p>Mnogima je kao prvotravanjska šala zazvučala informacija da je Vis baš od toga datuma dobio još jednu brzobrodsku liniju.</p>
<p>Eto veselja, jer će Višani za jedan dan moći do Splita i nazad, »do likara«, u kupnju, obavljanje nekog drugog važnog posla i slično. </p>
<p>Sve je trajalo upravo onoliko koliko traje prvotravanjska šala - samo četiri dana. Brodaru je nakon četiri dana rečeno - ništa od još jedne brze linije, nije prema zakonu prema kojem je na svih jedanaest državnih brzobrodskih linija, prestala obveza za otvaranje linije.</p>
<p>I priča tu završava. Snovi Višana da će za sat vremena, bez obzira na sve ćudi bure i juga na ovom dijelu Jadrana, skratiti put do kopna okopnile su. Sada opet valja po starom. Jedna brza pruga, pa ako ne može njom može trajektom, koji istina plovi brže nego mnogi njegovi predhodnici, ali kada baci sidro u luku Sv. Juraj na Visu ili u Splitsku gradsku luku ne vraća se odmah. Pa se ljudi onda imaju misliti, kako dalje.</p>
<p>Dolazi vrijeme izbora, pa otočani vjeruju da će se stranački kandidati nadmetati u obećanjima, kao što je u izborno vrijeme i red. Samo, poučeni iskustvima dosad mnogi će dobro izvagnuti svaki dio priče, a osobito onaj o povezivanju otoka s kopnom, poglavito Visa.</p>
<p>Naročito će biti bitno osigurati ravnotežu između »ulivenih« kuna sa subvencijom ili bez nje, na jednoj strani vage, te želja, mogućnosti i razvojnih planova svih otočana, na drugoj strani vage. </p>
<p>Ne može se biti baš posve nezadovoljan. Napravljeno je mnogo važnih pomaka na svim otocima prošlih godina. Bolje je stanje s vodoopskrbom, rješavaju se problemi odvodnje otpadnih voda, rade se ceste, ulaže se u zdravstvo i školstvo, ali gledajući na duge godine iseljavanja, rasta nezadovoljstva statusom ribara, nerazumijevanja problema koji su specifični i poznati samo otočnim težacima, stvari će se sporo i teško kretati naprijed.</p>
<p>Sreća, pa postoji i taj prvi travnja, pa se ljudi mogu povremeno našaliti. I to s prilično slanim šalama, jer brzi katamarani po olujnom moru raspršuju sol na sve strane. Toliko da zasole otočnu zbilju i svakodnevicu.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Nogometni spektakl u Maksimir doveo i japanskog turista</p>
<p>Uoči velikog nogometnog derbija između Dinama i Hajduka, mir Zagreba remetili su povici navijača koji su od jutra pjesmama bodrili svoj klub i igrače. Riječ je, naravno, o Dinomovim navijačima, jer svakom je jasno da bodrenje gostujuće momčadi može imati fizičkih posljedica. Čak i »neodgovarajući« dijalekt u često pripitih navijača izaziva agresivnost.</p>
<p> Mnogi se Zagrepčani, osobito stariji ili roditelji s djecom, boje u vrijeme utakmica kretati Maksimirom, odnosno blizu stadiona. </p>
<p>No, obzirom da je ove nedjelje bila Cvjetnica više je ruku držalo maslinove grančice nego navijačke »rekvizite« i boce. A, gotovo svaka navijačka skupina, koja se na glavni zagrebački trg došla zabaviti prije početka utakmice, okrepljivala se pićima iz limenki i plastičnih boca čiji sadržaj nije bio bezalkoholan. </p>
<p>Često bambusi, a još češće čisto vino i ove je nogometne nedjelje pobuđivalo žešće emocije. </p>
<p>Upitavši skupinu navijača koji su doputovali iz Knina, što misle kakav će biti rezultat utakmice, odgovor je bio kratak - »Dinamo - Zagreb«.</p>
<p> Pažnju nam je privukao i japanski turist, Akihiro Mochizuki, koji je zamolio jednu skupinu bad blue boysa da ga fotografiraju u svojem društvu s dinamovim šalom. Mochizuki, koji je Zagreb posjetio na nekoliko dana, rekao nam je da je čuo kako je riječ o nogometnom spektaklu pa je odlučio posjetiti zagrebački stadion. Njemu je , pak bilo svejedno tko će pobijediti, jer kako nam je rekao, samo želi uživati u nogometnom nadmetanju.</p>
<p>Policijska uprava zagrebačka se i za ovu utakmicu pripremila povećanim brojem policajaca koji su dežurali na lokacijama koje su se u proteklom vremenu pokazale kao potencijalno opasne. Ovaj put veći je broj policajaca bio i u blizini američkog veleposlanstva.</p>
<p>Prodavačica navijačkih dresova šalova i zastava, na štandu kod Glavnog kolodvora, rekla nam je da se ne boji navijača i da nikada nije imala problema. No ove nedjelje šalova, majica i zastava Hajduka nije bilo, a pored štanda se nalazila i »marica« s desetak policajaca. </p>
<p>Božo Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Uskoro obnova Grada mladih u Granešini</p>
<p>Iako je još prije mjesec dana trebao biti objavljen natječaj za obnovu Grada mladih u Granešini, do danas se nije napravilo ništa, rekla je Vjesniku Ana Troha-Draksler, upraviteljica toga naselja, namijenjenoga u prvom redu turizmu mladih.</p>
<p> Natječaj je trebao objaviti Gradski ured za izgradnju grada, ali nije ga objavio jer još nije priređena projektna dokumentacija. No, nakon sastanka koji se održao prije tjedan dana, projektant je najavio da će sve biti gotovo do ovog petka, tako da bi vrlo skoro trebala početi obnova cjelokupnog kompleksa koji je zadnji put saniran 1987. godine, za Univerzijadu.</p>
<p>Potrebna je obnova čitavog sustava vodovoda i odvodnje, nužna je i zamjena svih instalacija, ima i izgorjelih zgrada koje treba srušiti i ponovno sagraditi, cilj je povećati kapacitet sa 200 na 350 kreveta, a valja obnoviti i okoliš veličine 30 hektara u čijem sklopu su i sportski tereni, objašnjava Troha-Draksler. No, prioritet je u prvom redu zamjena neefikasnog i skupog centralnog grijanja na lož-ulje plinskim grijanjem, koje bi djelatnici mogli sami regulirati prema potrebi, što sada nije slučaj.</p>
<p>Procjene Trgovačkom društva Vladimir Nazor, koje upravlja Gradom mladih, govore da je za cjelokupnu obnovu potrebno najmanje 32 milijuna kuna, a ne 5 milijuna kuna, koliko ukupno stiže od Grada.</p>
<p>Da se netko sistematski brinuo o Gradu mladih, danas se ne bi ispred ulaza u restoran kopalo i mijenjalo trulu cijev koja je pukla, a koja se nije dirala od njena postavljanja prilikom gradnje, još 1951. godine, poručuju iz Grada mladih. To će koštati sigurno 15.000 kuna, a u zadnjih dvanaest mjeseci na ovakav način interveniralo se već nekoliko puta, što stvara dodatne i neplanirane izdatke (60.000 kuna ) za ionako ograničen proračun ovoga kompleksa.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Samoborski eko plac cvijeća i zdrave hrane</p>
<p>Tijekom vikenda u Samoboru je u sklopu manifestacije Dani zemlje, a u povodu Dana planeta Zemlja, 22. travnja, održan »Samoborski eko plac - sajam cvijeća i zdrave hrane«. </p>
<p>Na dvadesetak štandova Samoborci i brojni posjetitelji iz Zagreba mogli su kupiti ekološki proizvedenu hranu, cvijeće, sadnice, vino ili ukrasne predmeta. Jedan od najzanimljivijih izlagača bio je samouki umjetnik Franjo Jurčin koji već 22 godina od drveta izrađuje skulpture i reljefe. </p>
<p>»Od malih sam nogu bio vezan za drvo no, tek po odlasku u mirovinu ozbiljno sam se posvetio drvodjelstvu«, priča Jurčin. Iako na ekoplacu još nije prodao ni jednu skulpturu i kaže da se od toga ne može preživjeti, zainteresiranih za kupnju ima dosta. »Najviše upita imam za majmuna koji stoji 1200 kuna, a radio sam ga tjedan dana«, kaže Jurčin koji bi ozbiljnom kupcu, dodaje, cijenu spustio. </p>
<p>Što se ekološki proizvedene hrane tiče, nudila se ona Irokez čiju kvalitetu jamči sportaš Željko Mavrović. »Naša ponuda ima oznaku prve hrvatske ekološki proizvedene hrane za što imamo i certifikat Ministarstva za zaštitu okoliša«, pohvalio se distributer Mirko Kostelec. Tako osim soje, pšenice, ječma i zobi možete kušati eko tjesteninu, ledeni eko čaj, kavu na bazi ječma ili pak kupiti šampon i kremu za lice. </p>
<p>Učenici samoborske osnovne škole prodavali su svijećnjake, licitarska srca i stalke za uskršnja jaja, a s prikupljenim novcem kupuju materijal za izradu novih predmeta. </p>
<p>Cijeli eko-događaj popraćen je i zvučnom kulisom, pa su šetače zabavljali brojni dječji zborovi, kulturno umjetnička društva te učenici Glazbene škole Ferde Livadića. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Spretnost u plesu pokazala 104 plesača </p>
<p>Velika Gorica ovog je vikenda bila domaćin prvenstva Hrvatske u sportskim standardnim plesovima. U plesu je svoju spretnost i smisao za ritam pokazalo 104 natjecatelja iz desetak plesnih klubova Hrvatske. Nakon svečanog defilea svih natjecatelja, program je otvoren taktovima valcera, tanga i salse, a nastavio se standardnim i latinoameričkim plesovima. </p>
<p>Prvaci u kategoriji mlađih osnovaca su Kevin Majcen i Nera Gregorić iz varaždinskog ŠPK Harmony, a iz istog kluba dolaze i pobjednici u kategoriji osnovaca Franjo Carović i Anamarija Makarić. U kategoriji mlađe mladeži prvo mjesto osvojili su Antonio Ady-Kolarević i Ana Krizman iz zagrebačkog ŠPK Tactus, a iz istog kluba dolaze i prvaci mladeži Sven Zubić i Gabriela Pilić. Iz PK Fredi Mark i Ana Herceg prvaci su u skupini starije mladeži, a Vedran Miljan i Livija Šijaković u skupini odraslih. Prvi veterani su Fuad Topić-Ibrahimpašić i Jasmina Starc. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uz grah se lakše snalazi u prirodi </p>
<p>Ulice, parkovi i šumarci Dubrave bili su u nedjelju poligon za 150 zagrebačkih izviđača. Zagrebačko orijentacijsko natjecanje u organizaciji Odreda izviđača Javor okupilo je, naime, učenike-izviđače iz jedanaest osnovnih i šest srednjih škola koji su imali cjelodnevnu priliku da uz pomoć topografskih karata provjeriti vještinu snalaženja u prirodi. </p>
<p>Prije samog odlaska na teren ekipe su u Osnovnoj školi Retkovec temeljito razradile plan kretanja ucrtavajući kontrolne točke na karte. Po ucrtavanju puta koji će ih dovesti do odredišta, ekipe su kretale kroz »bespuća Gornje i Donje Dubrave«. </p>
<p>»Na svakoj od sedam kontrolnih točaka učenici dobivaju određen zadatak. Ovog puta moraju napraviti sklonište i pripremiti jelo. To dakle podrazumijeva sakupljanje drveća, paljenje vatre i kuhanje jela. Svaki tim dobio je namirnice za dobar kotlić graha«, ispričao nam je organizator Nenad Andrašek. </p>
<p>Staza za mlađe sudionike natjecanja duga je 11, a za starije 18 kilometara. Iako je za pobjedničko postolje vrijeme savladavanja staze bitan faktor, za pobjedu je jednako važno i uspješno prolaženje svih etape natjecanja. »Boduju se sve etape i zadaci, no postoji vremensko ograničenje tako da svi natjecatelji stazu moraju prijeći do 21 sat«, objasnio je Andrašek. Ovo je inače, drugo natjecanje u orijentaciji ove godine, a sljedeće će se održati početkom svibnja u Gradu mladih. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Simply Red i Sepultura na ljeto u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Velika britanska glazbena atrakcija Simply Red trebala bi u sklopu svoje nove turneje nastupiti na koncertu u Zagrebu, najavio je organizator Vanja Primorac. Ako sve prođe u redu, crvenokosi pjevač i tekstopisac Mick Hucknalla sa svojim će bandom nastupiti 7. srpnja u Domu sportova, a dan kasnije u Ljubljani. </p>
<p>Riječ je o turneji kojom promoviraju svoj novi, nedavno objavljeni album »Home«, a Hrvatska i Slovenija usputne su stanice nakon nastupa po Njemačkoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i još nekim europskim zemljama koje će Simply Red obići tijekom turneje. </p>
<p>Iako posljednjih godina nisu imali previše uspjeha, svejedno je vrlo malo bandova koji se mogu pohvaliti statusom svjetskih super zvijezda poput Simply Reda, stoga njihovo gostovanje zaslužuje posebnu pažnju. Još od njihova proboja s manchesterske glazbene scene sredinom 80-tih, Simply Red su počastili fanove brojnim nezaboravnim pop hitovima među kojima su »Holding Back The Years« i »If You Don't Know Me By Now« koji su između ostalog zauzimali i prva mjesto američkih top ljestvica, što danas teško polazi za rukom najvećoj britanskoj pop zvijezdi Robbieju Williamsu. Od svog debija iz 1985. godine »Picture Book« do posljednjeg albuma »Home« izdanog krajem ožujka ovi su glazbenici izdali deset albuma prodanih u gotovo 50 milijuna primjeraka. </p>
<p>Vanja Primorac također je najavio i gostovanje inovativnog brazilskog metal sastava Sepultura što prevedeno s portugalskog znači grob, koji će 29. lipnja nastupiti u zagrebačkom Pauku. Sepultura bi tijekom svibnja trebala izdati svoj novi album »Roorback«, pa na zagrebačkom koncertu valja očekivati predstavljanje novih pjesama. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Catherine Zeta-Jones u ulozi nesebične milijunašice</p>
<p>LOS ANGELES, 13. travnja</p>
<p> - Nakon iznimnog uspjeha s filmom »Chicago« u kojem je za sporednu ulogu dobila nagradu Oscar, Catherine Zeta-Jones u svom će novom filmu tumačiti lik vrlo bogate žene koja odluči darovati svoje bogatstvo. </p>
<p>Riječ je o romantičnoj komediji »Getting And Spending«, baziranoj na istoimenoj kazališnoj predstavi Michaela Chepiga. Radnja prati Victoriju, ženu koja trguje s dionicama na Wall Streetu. Neprestano se bogati i sve prihode daruje u dobrotvorne svrhe. Nakon što biva optužena za prijevaru pokušava dobiti najboljeg mogućeg odvjetnika, međutim saznaje da je onaj kojeg je imala na umu ostavio pravo i otišao u manastir. Nakon što ga pronađe i nagovori da preuzme njen slučaj, Victoria se ubrzo zaljubljuje u njega. Film »Getting And Spending« producirat će glumičina producentska kompanija Milkwood Films.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Cruise i DiCaprio u istoj ulozi u različitim filmovima </p>
<p>LOS ANGELES, 13. travnja</p>
<p> - Kaže se da u Hollywoodu sve dolazi u paru. Tako ne začuđuje da se istodobno pojavljuju filmovi o najpoznatijem serijskom ubojici u Chicagu iz 19. stoljeća i to s najsjajnijim glumačkim zvijezdama Tomom Cruiseom i Leonardom DiCaprijem, prenosi E! Online. </p>
<p>Cruise i producentica Paula Wagner, njegova poslovna partnerica, odlučili su ekranizirati bestseler Erika Larsona »The Devil in the White City«, piše Daily Variety. Radi se o đavolski nonšalantnom doktoru H.H. Holmesu koji je odvlačio žene sa Svjetske izložbe 1893. i ubijao ih u obližnjem hotelu čiji je bio vlasnik.</p>
<p>Režiju će najvjerojatnije preuzeti Kathryn Bigelow, a scenarij Christopher Kyle. Cruise i Wagner producirat će film u ime zajedničke kuće Cruise/Wagner.</p>
<p>Holmes je također tema konkurentskog filma DiCapriove producentske kuće Appian Way, s time da bi mladi glumac trebao biti producent filma i tumačiti glavnu ulogu.</p>
<p>Appian je u studenom prošle godine zadužio Aarona i Matthewa Benayja da napišu scenarij o istom jezivom ubojici no, za razliku od Cruiseova filma, u ovoj će se verziji više raditi o potrazi za doktorom iz perspektive detektiva Pinkertona koji je vodio istragu.</p>
<p>U svakom slučaju, oba filma imaju isti završetak: Holmes je na kraju uhićen te konačno i kažnjen vješanjem 1896. uz optužbe da je ubio 27 osoba. </p>
<p>U svoje je vrijeme Holmes bio tako poznat, da mu je novinarski sindikat Williama Randopha Hearta platio 10.000 dolara da objavi svoju zatvorsku ispovijed.</p>
<p>Pitanje je koji će se projekt prije prikazati. Zasad se još ne zna hoće li Cruise igrati glavnu ulogu u svojem filmu. DiCaprio uz ovaj film ima isplanirane i uloge Howarda Hughesa u filmu »The Aviator« te Aleksandra Velikog u istoimenom filmu Baza Luhrmanna. I taj film ima konkurenta jer se temom legendarnog makedonskog kralja bavi i redatelj Oliver Stone.</p>
<p>DiCaprio bi trebao glumiti i s Robertom De Nirom u filmu »The Good Shepherd«, o povijesti CIA-e, a predstoji mu i uloga nuklearnog fizičara koji je Sovjetima odavao američke tajne 1940-ih godina u filmu »Bombshell« Lassea Halstroema. </p>
<p>Za to vrijeme Cruise dovršava snimanje filma »The Last Samurai«, a slijedi snimanje i produkcija filma »Ghost Soldiers«, ratne drame u režiji Stephena Spielberga. </p>
<p>Cruise također planira suradnju s redateljem Davidom Fincherom (»Sedam«) radi uloge superšpijuna Ethana Hunta u nastavku »Nemoguće misije«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dawn French u novom filmu o Harryju Potteru </p>
<p>LONDON, 13. travnja</p>
<p> - Britanska glumica Dawn French dobila je ulogu u trećem nastavku filma o Harryju Potteru, samo nekoliko tjedana nakon televizijske šale na račun prva dva nastavka u kojoj je sudjelovala za dobrotvornu zakladu Comic Relief. </p>
<p>French će glumiti ulogu Debele dame u filmu »Harry Potter i zatočenik Azkabana«, čije je snimanje upravo počelo, javlja BBC. </p>
<p>U maratonu BBC-a namijenjenom skupljanju novca za Comic Relief, održanom 14. ožujka, French je glumila malog čarobnjaka u parodiji na prva dva filma iz serije. </p>
<p>Christopher Columbus, redatelj prva dva filma o Harryju Potteru i koproducent trećeg filma, BBC-u je potvrdio da će glumica igrati Debelu damu. Ona će se pojaviti u više scena kao slika koja govori. </p>
<p>Dawn French najbolje je poznata kao televizijska komičarka, posebno kroz suradnju s Jennifer Saunders u BBC-evoj televizijskoj seriji »Vikar iz Dibleyja«. Igrala je i dramske uloge u televizijskim serijama »Umorstvo prestrašno« i »Ted and Alice«. Drugi film - »Harry Potter i odaja tajni« zaradio je 53 milijuna funti od prodaja ulaznica u Velikoj Britaniji nakon što se počeo prikazivati poslije Božića prošle godine. </p>
<p>Čini se da će DVD koji u svijetu izlazi 11. travnja postati bestseler svih vremena. Pretprodaja tog DVD-a u Velikoj Britaniji premašila je pola milijuna primjeraka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Blair glumi britanskog premijera u »Simpsonima«</p>
<p>LONDON, 13. travnja </p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair nakratko se prestao baviti Irakom i nastupio kao zvijezda u kultnom crtiću »The Simpsons«, gdje glumi sama sebe, objavio je njegov glasnogovornik. Blair, koji je dugogodišnji ljubitelj te serije, proveo je kratko vrijeme na snimanju nekoliko replika dijaloga za posebno izdanje serije u kojemu disfunkcionalna crtana obitelj dolazi na ljetovanje u Britaniju.</p>
<p>"Predsjednik vlade iskoristit će svaku prigodu za promicanje Britanije, a scenarij mu omogućuje da glasno izreklamira britansku turističku industriju pred svjetskom publikom," rekao je glasnogovornik i dodao da u sadržaju davno dogovorene epizode nema ničega o ratu u Iraku.</p>
<p>Američki su turisti najveći dio stranih posjetitelja Britanije, no ove je godine broj gostiju naglo pao zbog rata u Iraku i onoga što mu je prethodilo. </p>
<p>Poznato je da je kroz seriju prošla cijelka parada poznatih osoba - primijerice bivši američki predsjednik Bill Clinton i glumica Elizabeth Taylor - koji u redu čekaju da postanu predmetom ironičnog izrugiranja posuđujući glasove i karikature kao gosti u seriji.</p>
<p>Blairov crtani alter ego nacrtan je sa širokim osmijehom i velikim klempavim ušima. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dan i pol govorio i izbjegao politiku</p>
<p>HARARE, 13. travnja</p>
<p> - Zimbabveanac Jonah Mungoshi srušio je u subotu Guinnessov rekord u neprekidnom govorenju koje je trajalo punih 36 sati. Munogoshi je time za čak deset sati nadmašio stari rekord Južnoafrikanca Johna Trevora Walkera. </p>
<p>»Strašno sam uzbuđen, ali i strašno pospan.</p>
<p> Jedino što sada želim je poći kući i naspavati se«, kazao je brbljavi Munogoshi, koji je u svom govoru uglavnom izbjegavao teme gospodarske i političke krize za koju mnogi u Zimbabveu i svijetu krivnju pripisuju predsjedniku Mugabeu, no spomenuo je svoju »duboku zabrinutost« za budućnost svoje zemlje. </p>
<p>Prije no što rekord bude i službeno priznat i unesen u Guinnessovu knjigu rekorda za 2004. valjanost njegova nastupa mora priznati i skupina stručnih procjenitelja.</p>
<p> Prema pravilima, bile su mu dopuštene samo »prirodne pauze« od maksimalno 30 sekundi, a svakih osam sati imao je pravo na 15 minuta predaha za jelo i obavljanje nužde. (Reuters, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dopamin je i uzrok i posljedica ovisnosti</p>
<p>PARIZ, 13. travnja </p>
<p> - Molekula koja omogućuje živčani prijenos između moždanih stanica mogla bi biti jedan od uzroka sklonosti drogama, pokazalo je ispitivanje koje su američki znanstvenici proveli na štakorima, a moglo bi pomoći i u liječenju ovisnosti kod ljudi. </p>
<p> Prema tom istraživanju koje je objavio znanstveni časopis »Nature«, dopamin je uzročnik ovisničkog ponašanja u štakora.</p>
<p> Paul Phillips i njegovi kolege sa sveučilišta u Sjevernoj Karolini (SAD) utvrdili su da štakori počinju tražiti drogu kada dođe do privremenog porasta razine dopamina.</p>
<p>Taj se signal, koji je vrlo brz, mogao otkriti zahvaljujući razvoju pribora za mjerenje: s praćenja u minuti prešlo se na praćenje svakih sto milisekundi.</p>
<p> Američki su istraživači proučavali ponašanje štakora koje su privikavali na ovisnost o kokainu, tj. uvježbavali ih da pritisnu polugu kako bi uzeli dozu droge.</p>
<p> Mjerenjem razine dopamina u mozgu utvrđeno je da postoji vršna vrijednost koja za nekoliko sekunda prethodi pritiskanju poluge.</p>
<p> U normalnim uvjetima, oslobođeni dopamin se »reciklira«, ali kokain priječi ponovno hvatanje. Porast razine dopamina izaziva osjećaj euforije. Vraćanje razine na normalu izaziva osjećaj potrebe i potiče toksikomana na ponovno uzimanje droge kako bi zadržao osjećaj ugode.</p>
<p> U tom trenutku dolazi do privremenog povećanja razine dopamina koji potiče na traženje droge.</p>
<p> Dopamin i ovisnost su u začaranom krugu: porast dopamina ujedno je i uzrok i posljedica uzimanja droge, piše u komentaru uz istraživanje. Dakle, te dvije najviše vrijednosti u izlučivanju mogle bi biti ključ u liječenju ovisnosti kod ljudi. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Zavodljiv spektakl </p>
<p>Čudesnim nastupom portugalskog Baleta Gulbenkian pred prepunim gledalištem HNK na najljepši je način završen Biennale / U prvome planu priredbe nije bila glazba, nego koreografije i plesni nastupi ansambla </p>
<p>Bio je to događaj sezone, ne samo u okviru 22. MBZ</p>
<p> - naslutila je to publika, posebno mlađa, koja je prepunila gledalište Hrvatskog narodnog kazališta na posljednjoj festivalskoj priredbi u subotu. Gostovao je baletni ansambl Gulbenkian iz Lisabona, danas jedna od vodećih plesnih trupa u svijetu, i to sa svoje tri reprezentativne produkcije, praizvedene u zadnje dvije godine. A potpisuju ih trojica koreografa, također svjetskog ugleda, koji dolaze s različitih strana svijeta. Valja odmah istaći da u prvome planu priredbe nije bila glazba, nego koreografije i plesni nastupi ansambla, kao dragocjen ukras na kraju festivala. </p>
<p>Prva točka pod naslovom »Prumo« plesana je na glazbu sugestivno oblikovanih fragmenata, odvojenih i povećim prekidima, skladatelja Hendrika Lorenzena. Brazilski koreograf Henrique Rodovalho kao dekor je shvatio nekoliko viskova, oko čijih užeta se pletu plesači, najjednostavnije odjeveni u hlače, majice i tunike. Silno raščlanjenu koreografiju, prepunu promišljenih detalja pokreta ali i mimike, mogli bismo nazvati baletom svakodnevice, s prikazom psihologije današnje žene i muškarca - sve do sušenja rublja na improviziranom užetu između dva viska u pozadini scene.</p>
<p> Drugu točku večeri izvodilo je sedam plesačica koje uglavnom sjede na redu stolica, zauzimajući na njima najrazličitije pozicije, izvodeći strogo sinhronizirane pokrete, ali i neke naznake međusobnog komuniciranja. Bose, odjevene u crne dekoltirane tunike, sačinjavale su nevjerojatno šarmantan baletni friz, kojim je izraelski koreograf Itzik Galili, pod naslovom »Chameleon«, pratio jednostavno prebiranje po klaviru iz pera kontroverznog avangardista Johna Cagea. Makar jednostavno, to prebiranje bilo je strogo ritmizirano i omogućilo je izražajne, »svakodnevne« pokrete i gibanja tijela, tek naoko uglatih, a zapravo duboko promišljenih koreografskih zamisli, što su obuhvatile skupnu plesnu igru šarmantnih balerina. No, najatraktivniji je bio kraj. Pod naslovom »Cantata« nastupio je kompletan ansambl od osam plesačica i osam plesača, na glazbu tradicionalnih napolitanskih pjesama u izvođenju četiriju pjevačica, koje su povremeno i plesale, svirale harmoniku ili gitaru, ili određivale ritam upotrebom tamburina. Na takvu se koncepciju odlučio talijanski koreograf Mauro Bigonzetti, razvijajući opsežnu i maštovitu baletnu sliku »kroz pomalo ironični, no istodobno i pomalo dramatični aspekt koji se stalno mijenja, nešto pomalo nalik na commediju dell'arte«.</p>
<p> Otvoreni grleni način pjevanja arhaičnih predložaka iz okoline Napulja, slično našim Ladaricama, stvarao je atmosferu nabijenu strastvenim temperamentom. Došlo je tu i do verbalnoga delikta dviju plesačica, a sve je završilo košmarskim orgijanjem cijelog ansambla, u koji su se povremeno miješale i pjevačice, da bi se pred zatvaranje zastora ansambl, kao u početku, smirio u grupi s jednim lirskim napolitanskim napjevom. Ovacije su bile nagrada očito razdraganim plesačicama, plesačima i pjevačicama što su ostvarili čudesni plesni spektakl, kojim je na najljepši mogući način završio 22. MBZ.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Biennalski crni petak </p>
<p>Kada bi se sudilo prema odazivu publike na večernje priredbe predzadnjeg dana 22. biennala suvremene glazbe u dvoranama »Lisinskog«, bio bi to svojevrsni debakl festivala koji je sve ove dane bilježio više nego intenzivno zanimanje slušateljstva. Jer, u prvome dijelu reprezentativnog koncerta Zagrebačke filharmonije, pod ravnanjem sjajnog dirigenta svjetske reputacije Aluna Francisa, od pet blokova stolica u parteru Velike dvorane tri su bila potpuno prazna, što se vjerojatno još nikada nije dogodilo. Šteta, jer je upravo ta večer bila iznimno zanimljiva, a donijela je posebno uočljivu afirmaciju vodećih hrvatskih skladatelja dviju generacija. Tu treba ponajprije istaknuti dva autora, pripadnike dviju različitih generacija. Već od ranije poznato djelo Milka Kelemena »Delicate clusters« osvanulo je na ovogodišnjem biennalskom nebu kao vrhunski opus suvremenog simfonizma. Djelo je praizvedeno 1998. u Stuttgartu, a našlo se i na programu Svjetskih dana glazbe 2001. u Japanu. Na kraju tog Filharmonijskog biennalskog programa obradovao nas je uspjeh 40-godišnjeg Srećka Bradića, skladatelja iza kojega već stoje veoma zapaženi opusi simfonijske i komorne glazbe. </p>
<p>Tu večer praizvedbu Bradićeva Koncerta za klavir i orkestar svirao je njegov stalni suradnik i promicatelj njegove glazbe, nešto mlađi (izvrsni) pijanista Damir Gregurić. Djelo donosi autentičnu glazbu suvremenog izričaja. Potekao iz klase prof. Stanka Horvata, Bradić je ponovno dokazao da suvereno vlada instrumentacijom, kojom sa različitih strana osvjetljava impozantne skladateljske blokove, s međusobnim prožimanjem orkestralnog zvuka i solističke dionice.</p>
<p> Uz spomenuto vrhunsko Kelemenovo djelo i praizvedbu simfonijske skladbe »Dolce furioso« Dubravka Detonija u tumačenju ansambla London sinfonietta u utorak, taj Bradićev opus čini - na čast hrvatskoj glazbi - trijadu najboljih orkestralnih djela Biennala. Jer, ostalo što smo slušali tu večer bile su prije svega informacije o danas aktualnim imenima svjetske suvremene glazbe različitih usmjerenja.</p>
<p>Program je bio dugačak, pa smo jedva stigli sići u Malu dvoranu »Lisinski«, u kojoj je auditorij također bio veoma prorijeđen. Nastupio je belgijski komorni sastav Musique nouvelle pod umjetničkim i dirigentskim vodstvom violončelista Jean-Paula Dessyja. Iako i ansambl i dirigenta prate laskava priznanja, očito nisu izazvali zanimljive biennalske publike, što je opravdala i nezanimljivost uvodne skladbe za gudački kvartet samog dirigenta. Mnogo bolje djelovala je praizvedba skladbe »Chronostasis« Vjekoslava Nježića za devet gudača i elektronsku vrpcu, u kojoj autor istražuje »relativnost vremenskog toka«. </p>
<p>N. T.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vožnja poznatim smjerom</p>
<p>Mješavina tradicionalne glazbe indoazijskoga područja povezane s elektronikom, hipnotički ritmovi, elektronski tretmani i eklekticizam osnovni su radni postupci kojima se Transglobal Underground poslužio na zagrebačkom koncertu / Unaprijed programirana kompjuterska podloga ovaj put odnijela je pobjedu nad improvizacijom i smanjila dotok iznenađenja </p>
<p>Britanska postava Transglobal Underground nesumnjivo je jedna od najzaslužnijih za prodor indoazijskog zvuka u srednju struju pop-glazbe devedesetih. Nakon što su postali favoriti britanske klupske scene i jedni od zaštitnih znakova novog pop-rukopisa, premjestili su se s pozicija kult imena do statusa planetarne koncertne atrakcije. U Zagrebu su već svirali 1997. kao predgrupa na koncertu Jimmyja Pagea i Roberta Planta koji su kao bivši Led Zeppelin i sami prakticirali povezivanja rock zvukovnice s folklornim utjecajima Indije i drugih područja. Transglobal Underground u Zagreb su stigli bez bitne članice Natashe Atlas koja je nakon odlaska iz postave započela samostalnu karijeru i vidljivo nedostaje, jer zamjenska pjevačica nema njezinu scensku karizmu. </p>
<p>Svojim radom i novom ideologijom Transglobal Underground načeli su trend proširivanja granica pop rječnika devedesetih, demonstrirajući usput širinu zahvata u lokalne tradicije i »opću kulturu« umreženog planeta. No, ono što je nekada bila stimulacija na više razina polako se pretvorilo u manirizam bez iznenađenja. pa nismo doživjeli koncertnu uzbudljivost nedavnih zagrebačkih gostiju Fundamental ili Asian Dub Foundation. </p>
<p>U šesteročlanoj postavi (bubnjevi-bas/sitar-klavijature-udaraljke i dva vokala), Transglobal Underground pokazali su odavno poznatu sklonost multietničkom rukopisu koji je u devedesetima bio njihov odgovor na sve jača globalna glazbena povezivanja različitih tradicija. Preslagivanje frioznih ritmova, etnografskih sastojaka i ambijentalnih dionica s vokalnim mantrama i danas rezultiraju halucinogenim ritualom s poticajima usmjerenim na osjetilne i razumske senzore publike. </p>
<p>Transglobal Undergrounda jasan su primjer izvođača koji su se i ovom prilikom predstavili kao zagovornici sviračko/ideološke opcije koja želi djelovati i prema glavama i nogama slušatelja, no, čini se da je njihova strategija ostala tamo gdje je bila prije nekoliko godina. </p>
<p>Mješavina tradicionalne glazbe azijsko/indijskoga područja povezane sa elektronikom, hipnotički ritmovi, elektronski tretmani i eklekticizam osnovni su radni postupci kojima su se kao na tanjuru poslužili i na zagrebačkom koncertu, vozeći poznatim sviračkim smjerom. Čini se da je unaprijed programirana kompjuterska podloga ovaj puta odnijela pobjedu nad improvizacijom i smanjila dotok iznenađenja.</p>
<p> Transglobal Underground danas nastupaju u ponešto revijalnijem izdanju, bez završnog zvučnog udara, više skloni »ljuljanju« nego iskoracima na nova područja. U nešto opuštenijoj fazi rada, smjesu indo-dub bas linija i sampleova koriste kao efektnu podlogu na koju i publika reagira predvidljivo pozitivno, pa im pretjerani scenski trud niti nije potreban. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Boli slavonske duše </p>
<p>Duško Valentić je u interpretaciju Đuke Begovića unio podosta melankoličnosti, krhkosti i nježnosti koja priziva empatiju, dok je »Paganini band« sa zvucima tambure i violine uspješno ilustrirao pojedina psihološka stanja glavnoga junaka</p>
<p>Dramsko kazalište »Gavella« novom predstavom »E, moj sokole«, rađenom po motivima romana »Đuka Begović« Ivana Kozarca, ponovo je oživilo atrij kao svoj treći scenski prostor. Prisjetimo se, cabaret »Črni mačak« u devedesetima igrao se također u atriju, u opuštenom barskom ambijentu sa stolovima i stolicama, evocirajući slavne dane kada je taj kazališni žanr »palio i žario« Zagrebom. </p>
<p>Predstava »E, moj sokole« junaka Đuku Begovića, kojeg utjelovljuje Duško Valentić s glazbenim partnerom »Paganini bandom«, smješta u gostionicu s obvezatnim kariranim stolnjacima, a gledatelji sjedeći u blizini pozornice uvučeni su u radnju poput gostiju u tipičnoj slavonskoj birtiji. Dočaravajući život slavnog bećara kojem je blatnjava panonska krčma bila draža od doma i gdje je jedino živio punim životom, Đuku poslužuju vrela »kelnerica« Jasenka Kujundžić koja će u raskalašenoj atmosferi dugih pijanih noći i zaplesati na stolu. </p>
<p>Duško Valentić pripovijeda svoju mračnu priču isprva mirno, polako, staloženo, da bi nekoliko put dolazio do bolnih i ekstatičnih klimaksa koji bi se s vremenom stišavali. Đuka je grješnik koji ne traži pokajanje, ni sućut, a ponajmanje sažaljenje. On je slagao dan s danom, boreći se s duhovima vlastite prošlosti i svojom vrelom krvi kako je najbolje znao i mogao. Volio je, varao žene, trošio novac, izgubio imanje, postao ocoubojica. </p>
<p>No, ništa nije moglo slomiti njegovu beskrajnu samovolju i želju za autodestrukcijom. Ostao je vjeran sebi, zovu svoje krvi, širokoj slavonskoj duši, popudbini njegovih »starina« i eruptivnoj snazi koju nisu mogli uništiti ni zakoni sela, zatvora niti države. Njegovo bezumlje i razarajuća strast na kraju pobjeđuje kao žilava individualnost koja ne trpi okove društvenih konvencija. </p>
<p>Valentić je u interpretaciju Đuke Begovića unio podosta melankoličnosti, krhkosti i nježnosti koja priziva empatiju, dok je »Paganini band« sa zvucima tambure i violine pogođeno i uspješno ilustrirao pojedina psihološka stanja glavnog junaka. Predstava »E, moj sokole« će zbog svoje nekonvencionalnosti i zabavljačkog ozračja privući publiku.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tajne židovskog misticizma</p>
<p>Knjiga govori o meditativnom znanju starom nekoliko tisuća godina / Interreligijski i otvoren pristup naspram drugih sustava koji su njegovali kontemplacijsku tradiciju </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Promocija knjige »Židovska meditacija« Jasminke Domaš, autorice djela iz židovske duhovnosti i predsjednice Udruge za vjersku slobodu, održana je u nedjelju u Židovskoj općini. O knjizi su govorili izdavač Dragutin Hlad, mr. Suzana Glavaš, predstojnik Vladina ureda za ljudska prava Darko Gottlicher i autorica.</p>
<p> Knjiga govori o židovskom meditativnom znanju starom nekoliko tisuća godina. Za kabaliste, izvještaj u Knjizi postanka meditativno je središte povezano s deset sefirota, nebeskih snaga protoka duhovne energije između Beskonačnog i čovjeka. Na toj stazi Adama susrećemo i praoca Abrahama i njegovu kontemplaciju o transcendentnom, o Jednom i ideji monoteizma. Svoje iznimno snažno meditativno iskustvo Židovi su doživjeli prilikom Objave na Sinajskoj gori. Židovsko meditativno znanje bilo je strogo čuvano sve do Abrahama Abulafiji (1240. - 1295.) koji je preneseno znanje zapisao. Puni uspon kabalističkog misticizma bio je u 16. stoljeću u Safedu na čelu s najistaknutijim predstavnikom, rabinom Isaakom Lurijom. </p>
<p> Sačuvano je nekoliko meditativnih tehnika, primjerice, korištenje mantre u obliku imena Boga, ili korištenje hebrejskih slova. Zadnjih dva desetljeća otkrivaju se sve više hebrejski mistični rukopisi u arhivima gdje se pruža, kako kaže autorica, bolji i jasniji uvid u sustav kojim su se služili židovski mistici. </p>
<p> Jasminka Domaš upozorava da meditacija nije pet minuta »nečeg drugačijeg«, nego način života koji u jasnoći misli pokazuje na ono bitno u nama i oko nas, pomažući da spoznamo sebe i druge. Također, pristup Jasminke Domaš nije jednostran i zatvoren, već je interreligijski i otvoren naspram drugih sustava koji su njegovali kontemplacijsku tradiciju, poput hinduizma i budizma. Knjigu je objavila nakladnička kuća MISL.</p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk odgodio odluku o prvaku</p>
<p>Usprkos Hajdukovoj pobjedi, maksimirski klub ima i dalje golemu prednost na vrhu ljestvice, i dalje su Zagrepčani glavni kandidati za osvajanje naslova prvaka. No, onih naizgled nedostižnih sedam bodova sada se, eto, istopilo na četiri</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - »Šuti, samo šuti, šuti moj dječače plavi...« - grmjelo je s južne tribine maksimirskoga stadiona nakon nedjeljnog prvenstvenog okršaja Dinama i Hajduka. Splitski su navijači, eto, slavili veliku pobjedu svoga kluba, koji je iz Zagreba odnio sva tri boda, pobijedivši 1-0 te na taj način - spasio sezonu. Čovjek odluke bio je Milan Rapaić, koji je u 40. je minuti »zakucao« loptu u mrežu iz slobodnoga udarca sa čak 25 metara udaljenosti!</p>
<p>Dinamov vratar Butina akrobatski se bacio na tu loptu, uspio ju je nekako dodirnuti i odbiti u stativu, nakon čega se ona zakoprcala u mrežu. A taj isti Rapaić je nedugo prije toga, također iz slobodnoga udarca, već i najavio mogući rasplet ovoga derbija. No, tada je lopta prohujala malo iza prečke.</p>
<p>Usprkos Hajdukovoj pobjedi, maksimirski klub ima i dalje golemu prednost na vrhu ljestvice, i dalje su Zagrepčani glavni kandidati za osvajanje naslova prvaka. No, onih naizgled nedostižnih sedam bodova sada se, eto, istopilo na četiri. Gotovo je nevjerojatna bila Dinamova nemoć u ovoj utakmici, posebice u prvom poluvremenu. Butina je pretrpio pravu kanonadu bijelih napadača i ovdje doista nismo mogli ni nazrijeti obrise šampionske momčadi. Imao je Dinamo doista sjajnih i nadahnutih igara ovoga proljeća, no u nedjeljnom derbiju je djelovao nekako - strašljivo.</p>
<p>Fama o »Ćirinim tatarima« je, barem privremeno, ugasnula. Hajduk je u ovu utakmicu zakoračio bez ikakvoga kompleksa, ponašao se kao da se igra na poljudskome, a ne na maksimirskom travnjaku i kao da na tribinama stoji 20 tisuća »bijelih«, a ne »plavih« navijača. Doduše, Splićani ni nisu imali zbora, jedino su se eventualnom pobjedom u Maksimiru mogli uključiti u borbu za naslov prvaka.</p>
<p>Maksimirski trener Blažević je prije ove utakmice je uporno ponavljao da u ovom derbiju očekuje potpunu ofenzivu Hajduka i da je na to spreman. No, čini se da to baš i nije tako... Dinamo ove nedjelje nije spremno dočekao agresivnu i otvorenu Splitsku momčad!</p>
<p>- Hajduk će htjeti napasti, ali to neće moći. Oni će u Maksimiru doživjeti šok, jer ćemo mi njih stisnuti od samoga početka, govorio je Ćiro uoči derbija.</p>
<p>S druge strane, Hajdukov trener Zoran Vulić nije se razbacivao bombastičnim najavama. I na kraju je Hajduk priredio šok Dinamu!</p>
<p>Već je u 4. minuti Krpan »uneredio« Dinamov kazneni prostor i tako najavio razvoj događaj u ovom derbiju. Turković je pretrčao Smoju, ubacio loptu u sredinu za Krpana, ali mu je Butina uspio ući u udarac. I pitanje je koliko bi lopti završilo u Dinamovoj mreži da na maksimirskim vratima toga poslijepodneva nije stajao upravo Butina. Valjda se naljutio na vlastitoga trenera, koji je najavljivao da će »vratari morati činiti čuda kako bi sačuvali svoju mrežu«. Butina je, eto, na trenutke doista činio čuda. Pletikosa to uopće nije trebao činiti.</p>
<p>Dvaput je Rapaić ubacivao loptu u Dinamov kazneni prostor u tim, početnim trenucima. Ponovno je Krpan izašao sam pred Butinu, a koju minutu kasnije Računica se prošetao kroz maksimirsku obranu, ali ga je Dinamov vratar također spriječio na vrijeme. Pa, iako je vrlo dobro branio i velikim dijelom preuzeo ulogu »izbavitelja«, Butina je ipak primio pogodak sa 25 metara!</p>
<p>U nedjelju smo gledali Hajduk na »raketni pogon«. A ovakav dojam dodatno je pospješila i mlitava Dinamova igra. Doduše, u drugom poluvremenu se Ćirina momčad ponešto trgnula, ali bez konkretnoga učinka. Sramežljivi pokušaji »plavih« da navrate u splitski 16-erac vješto je zaustavljao Hajdukov stoper Vuković. Dinamovi su igrači u nekoliko navrata pokušali prodrijeti s te, Vukovićeve strane splitske obrane.</p>
<p>Tek kad je Mikić s desna poslao nekoliko upotrebljivih lopti i pokazao kakvu-takvu ofenzivnu namjeru, Dinamo je uspio nekako zaposliti Pletikosu. Balaban je efektnim volejem sa 10-ak metara opalio prema vratima, ali taj udarac nije bio dovoljno snažan. Ponovio je Balaban napad, sa sedam metara, ali je Pletikosa izbio loptu u korner. Tad su prema splitskim vratima poletjela četiri uzastopna »projektila«, ali lopta se uvijek odbijala od bijeloga bloka. Na izmaku poluvremena Sedloski je probao glavom, a Pletikosa je loptu zaustavio na gol-crti.</p>
<p>U Dinamovom je 16-ercu najviše nereda činio Krpan, no Hajdukov napadač ima problema s realizacijom. Nedostatak mu je i visina. A Krpan je najčešće bio u klinču sa maksimirskim braničem Smojom, koji je gotovo za glavu viši od njega. No, Krpan je čak dva puta glavom odnio loptu ispred Smoje.</p>
<p>Splićani su se u drugom dijelu povukli, vrebali su iz kontranapada. Pa, iako je Dinamo živnuo i pokazao veće ambicije, to mu nije pomoglo. Svi su ti napadi djelovali stihijski. Naposljetku, Krpan je u tom, drugom dijelu dvaput promašio vrata sa sedam metara udaljenosti, Butina je zaustavio Turkovićevu bombu.</p>
<p>Znače li ova tri Hajdukova boda doista ulazak u neizvjesnu završnicu domaćega prvenstva? </p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - HAJDUK 0-1 (0-1) </p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Mikić 5,5, Sedloski 5,5, Smoje 5 (od 86. Drpić -), Polovanec 5 (od 46. Olić 5,5) - Marić 6, Agić 6, Kranjčar 5, Mujčin 6,5 - Balaban 5,5 (od 78. Zahora -), Mitu 5,5</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7 - Vejić 6,5; Vuković 7, Neretljak 6,5 - Andrić 7, Računica 6,5 (od 70. Miladin -), Đolonga 6,5; Srna 7,5, Turković 6,5 (od 69. Bule -), Rapaić 7,5 - Krpan 6</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 7. GLEDATELJA: 25.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Rapaić (41.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mikić, Agić, Mitu, Sedloski; Đolonga, Srna</p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Milan RAPAIĆ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Blažević: Hajduk me iznenadio odlučnošću</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Otvarajući konferenciju za novinare, Ado Kožul, glasnogovornik Dinama započeo je sljedećim riječima:</p>
<p>- Za nas ovdje je neuobičajeno da moramo započeti na taj način, čestitkama suparniku, ali što se može...</p>
<p>Tim je riječima ujedno Kožul nastojao uvesti oba trenera u viđenje maksimirskog derbija. Prednost je po običaju dobio trener Hajduka Zoran Vulić, i nakon što je čestitao Dinamu na korektnoj igri, pohvalio je i obje navijačke skupine, a onda dodao:</p>
<p>- A što reći kad se pobijedi veliki Dinamo? Normalno da je to za mene velika čast. I da kažem da smo tom pobjedom malo zakomplicirali prvenstvo.</p>
<p>Vulić je još izrekao svoja razmišljanja nakon prvih 20-ak minuta utakmice u kojima Dinama praktički nigdje nije bilo:</p>
<p>- Igrali smo zaista fantastično i normalno da nakon onih naših brojnih promašenih prigoda odjednom sam se uhvatio u svojevrsnoj dvojbi. Sve mi se češće počelo motati po glavi da će nas zbog toga Dinamo kazniti, jer riječ je o nepisanom zakonu u takvim slučajevima. Pogodak Rapaića, međutim, odlučio je pobjednika, ostvario se naš cilj da otvorenom, riskantnom igrom pokušamo pobijediti. Pitate kako sam vidio suđenje? Po običaju, o tome ne pričam.</p>
<p>Vulić, dakako, i nije imao razloga prigovoriti na suđenje kad se radostan vraća iz Maksimira, ali zato Blažević nije mogao prešutiti jedan detalj uz spomenutu temu:</p>
<p>- Makar ne želim o tome govoriti, jer Hajduk je ipak zasluženo pobijedio, hoću samo podsjetiti da prekršaj iz kojega je postignut pogodak nije postojao. Time sam, mislim, rekao svoje o suđenju. Jest, jako mi je žao što sam stavio tu primjedbu, ali sami ćete se uvjeriti da sam u pravu, kaže Blažević.</p>
<p>On nije bježao od priznanja da ga je Vulić u početku iznenadio:</p>
<p>- Tada smo imali dosta sreće. U nastavku krenuli smo riskantnije ne bismo li poravnali, ali nam je izostalo kvalitetno zadnje dodavanje.</p>
<p>• Čime je to Hajduk iznenadio, budući da suparnici sve znaju jedni o drugima, a na travnjaku nije bilo nikakvih senzacionalnih inovacija? </p>
<p>- Je, bilo ih je, pojačali su središnjicu, ali su nadasve iznenadili odlučnošću. Unatoč tome, nadao sam se da će Balaban barem jednom pogoditi.</p>
<p>Podvukao je još Blažević o igri njegovih igrača da su bili indisponirani, odnosno da nisu bili u najboljem izdanju. Poraznim je ocijenio podatak da su njegovi igrači čak 22 puta loptu direktno predali Hajduku. Nikog nije htio izdvajati od igrača koji su svojom izvedbom u tih startnih 20 minuta utjecali na obezglavljeni izgled momčadi.</p>
<p>- Ne bih to rekao, to nije u mom duhu.</p>
<p>O sljedećoj utakmici, u Varaždinu, Blažević je rekao da će silom prilika biti nekih izmjena.</p>
<p>- Smoje je ozlijedio skočni zglob, a Mikić i Mitu imaju višak kartona. Je li mi žao što nisam započeo s Olićem? Nisam, jer jedino logično je bilo ono što smo napravili.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Splićani poslali poruku Ciboni</p>
<p>Da je Dino Rađa promašio zadnju loptu, svi bi govorili o 32 poena Slavena Rimca. No, glavne uloge pripale su Sesaru i Rađi. Cibona je oba igrača imala pod svojim okriljem, ali priča tog dvojca s Cibonom imala sretan završetak. Tako je pobjeda Splićana bila ujedno i mala osveta bivšem klubu</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP u hrvatskom prvenstvu nikad nisu imali lošiji start. Nakon četiri kola Zagrepčani imaju dva poraza, protiv Zadra i Splita , izravnih konkurenata za prvo mjesto uoči doigravanja. Dino Rađa i Josip Sesar u »osvetničkoj misiji« poharali dvoranu bivšeg kluba. Splićani su u derbiju 4. kola Ožujsko lige svladali Cibonu 84-83 (33-39). </p>
<p>Dalmatinske momčadi ozbiljno su ugrozile dominaciju Cibone u domaćem dvorištu koja traje neprekinutih 11 godina. Direktor kluba Bože Miličević znao je uvijek govoriti »kako nije Cibona kriva što su ostali klubovi toliko slabiji«. Sada se situacija promijenila, Zadrani i Splićani u prvom redu, pa onda i Zagreb, zajamčili su momčadi iz Savske nemirne snove. Cibosi će, žele li obraniti naslov, morati shvatiti da više nije dovoljno istrčati na teren za laganu pobjedu. Prvi je to nakon utakmice priznao Slaven Rimac: </p>
<p>- Morat ćemo igrati daleko, daleko bolje. </p>
<p>Da je Dino Rađa promašio zadnju loptu, svi bi govorili o sjajnoj Rimčevoj igri, no 32 poena najboljeg igrača Cibone, ostala su u drugom planu. Glavne uloge pripale su Sesaru i Rađi. Cibona je oba igrača imala pod svojim okriljem, ali priča tog dvojca s Cibonom imala sretan završetak. Tako je pobjeda Splićana bila ujedno i mala osveta Ciboni. Sesar je bivšem klubu ubacio 29 poena i bio pokretač serije kojom su »žuti« uhvatili priključak u drugom poluvremenu, nakraju je s dvije izgubljene lopte u završnici zamalo prosuo sve što je dotad dobro napravio. U posljednje četiri sekunde Splićani su prodali dobar štos domaćoj momčadi, Sesar je odvukao obranu, a lopta je došla do Rađe koji je sekundu prije kraja ubacio pobjednički koš. </p>
<p>Proslavljeni centar Splićana hrvao se s borbenim Mujezinovićem, gađao iz reketa tek dva puta, uglavnom je šutirao s poludistance. Ipak, iz svakog Rađinog dodira s loptom vidjelo se njeogvo golemo iskustvo. Dobro je što se takav igrač vratio na domaći parket. Tako će ostali igrači moći na djelu vidjeti pravog majstora i uočiti koliko im još rada nedostaje kako bi se samo približili Rađinoj kvaliteti. Treba pritom znati da je Dino u 36. godini i nije naravno u punoj snazi, ali još uvijek sve hrvatske centre može puno toga naučiti. </p>
<p>Cibonini visoki igrači nisu se naigrali pored Rađe u reketu. Mujezinović se izmorio čuvajući Rađu, dok je za post Prkačina djelomično kriv i trener Petrović. Nakon što je u 19. minuti napravio treću osobnu pogrešku, Prkačin je ostao na klupi do 39. minute. Neuvjerljivo zvuči Acino objašnjenje kako je Tomislav Ružić odigrao sjajnih 20 minuta. Ružić je s par šuteva otvorio reket Splićana, pružio dobru igru, no zna se tko treba biti na terenu kad se utakmica odlučuje. Iako je dotad igrao blijedo, mišljenja smo da je Prkačin ipak trebao biti na terenu veći dio posljednje četvrtine. Uvijek najbolji igrači završavaju utakmice, takvo je nepisano košarkaško pravilo. </p>
<p>Jedno od opravdanje Ciboni može biti što nije bila u kompletnom sastavu, nedostajao je Matej Mamić koji je važan igrač u Petrovićevoj koncepciji. Iako je Petrović najavio da bi mogao dobiti koju minutu, Mamić nije bio niti na klupi. Jasno je da Mamić još nije potpuno spreman, ali Petrović ga uopće nije stavio u sastav, kako bi barem odmijenio Mancea u obrani na Sesaru. Zanimljivo je da Mamić više ne osjeća nikakve bolove... </p>
<p>Na konferenciji za novinare trener Aleksandar Petrović »eksplodirao« je na provokativno pitanje i pokazao da ga poraz protiv Splićana boli možda i više nego što želi pokazati. Teško je gubiti u posljednjoj sekundi, zato je trenerski posao jedan od najstresnijih. Uz novinarski... </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Disciplinom do ostanka u skupini</p>
<p>»U konkurenciji kao što je ova, teško je obećavati pobjede. Ali obećajem svima da će hrvatska momčad svaku večer dati sve od sebe, borit će se i namučiti svakog suparnika, pa što bude. Toliko dugujemo sami sebi i gledateljima, kaže glavni trener hrvatskih hokejaša Ivano Zanatta</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Treću godinu zaredom hrvatski će hokejaši na ledu pokušati izboriti opstanak u I. diviziji, što je nekadašanja B skupina svjetskog hokeja. U ponedjeljak će dvobojem Estonije i Italije (12.30 sati) započeti natjecanje skupine B, I. divizije, u kojoj su Norveška, Francuska, Italija, Velika Britanija, Estonija i Hrvatska. Za opstanak u skupini Hrvatskoj je potrebna jedna pobjeda, a računa se na onu, u posljednjem dvoboju, protiv Estonije.</p>
<p>Kako izbornik Pavel Kavčič još ne smije sjediti na klupi zbog kazne Međunarodnog saveza hokeja na ledu (IIHF), momčad će voditi Ivano Zanatta i Diego Scandella. To su dvojica bivših Kavčičevih igrača iz Milana koji su u srijedu s Luganom osvojili švicarsko prvenstvo i odmah nakon toga došli u Zagreb.</p>
<p>Trener Zanatta nije skrivao da je prvi put vodio hrvatsku momčad i da nema smisla bilo što mijenjati dva-tri dana uoči početka SP-a.</p>
<p>- Hrvatska je momčad mlada, najmlađa od svih u Zagrebu, ali dečkima ne nedostaje hrabrosti i na tome im svaka čast. Mijenjati bilo što donijelo bi samo konfuziju u njihovim glavama, ali između Kavčiča i mene i Scandelle nema velike razlike. Poznajemo se godinama i slično razmišljamo. U konkurenciji kao što je ova, teško je obećavati pobjede. Ali, obećajem svima da će hrvatska momčad svaku večer dati sve od sebe, borit će se i namučiti svakog suparnika, pa što bude. Toliko dugujemo sami sebi i gledateljima, rekao je Zanatta, pohvalivši pritom organizatore za napravljeni posao.</p>
<p>Istina, predsjednik Organizacijskog odbora i glavni tajnik Hrvatskog saveza hokeja na ledu, Milan Vukelić rekao je da je zanimanje za ovo SP iznenađujuće veliko.</p>
<p>- Osim naših navijača, svoj posjet je najavilo oko 400 britanskih i oko 200 norveških navijača. Navijači ostalih reprezentacija nisu kontaktirali Savez zbog ulaznica, ali sigurno je da će doći u vlastitom aranžmanu, objasnio je Vukelić. Za navijače sa kupljenim ulaznicama (20 kn) svakog će se dana biti i nagradna igra, pa će najs(p)retniji kući otići sa zgodnim nagradama. Kako bi navijači došli u što većem broju, Hrvatska će svih pet utakmica igrati u 20 sati.</p>
<p>Zagrebačka će nadmetanja pratiti i predsjednik IIHF-a, René Fasel, što potvrđuje da je to natjecanje vrijedno svakog respekta. Uostalom, Estonija i Hrvatska jedine su momčadi iz donjeg doma svjetskog hokeja, ostale momčadi (Norveška, Francuska, Italija i Velika Britanija) okusile su i natjecanje u najjačem hokejaškom razredu.</p>
<p>Izbornik Kavčič će za vrijeme utakmica biti u vezi sa Zanattom i Scandellom.</p>
<p>- Naša je momčad mlada i zato ima i pogrešaka, ali sve to ide u rok odrastanja. Suparnici poput ovih u skupini bit će im sjajno iskustvo, jer naši igrači imaju još prostora za napredovanje. Hvala Zanatti i Scandelli što su došli na moj poziv i odrekli se velikog slavlja za osvojeni švicarski naslov, kaže Kavčič.</p>
<p>Na upit što bi mogla biti prevaga na stranu Hrvatske u dvoboju protiv Estonije, Kavčič i Zanatta su u glas odgovorili:</p>
<p>- Disciplina! Igrači moraju biti i ostati staloženi, bez obzira što se događalo na ledu. Pokušavamo ih smiriti tako da ni u jednom trenutku ne osjete paniku, odvratili su, dodavši:</p>
<p>- Bit će teško, to je sigurno, no cilj ćemo ispuniti.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Gospićanke pobjednice Kupa</p>
<p>GOSPIĆ, 13. travnja</p>
<p> - Košarkašice Gospić Industrogradnje iz trećeg su pokušaja stigle do naslova pobjednica hrvatskog kupa »Ružica Meglaj Rimac«. U finalu su Gospićanke pobijedile Šibenik Jolly JBS 83-80 (39-45). U prvom dijelu dominirale su Šibenčanke Korana Zanze i Ana Lelas, no u nastavku su domaće igračice uspjele zaustaviti šibenski dvojac i čvrstom obranom stići do preokreta. Prijelazni pehar košarkašicama Gospića predao je Slaven Rimac, sin proslavljene hrvatske košarkašice. </p>
<p>• Gradska dvorana</p>
<p>GOSPIĆ INDUSTROGRADNJA - ŠIBENIK JOLLY JBS 83-80 (20-23, 19-22, 21-11, 23-24)</p>
<p>GOSPIĆ INDUSTROGRADNJA: Valentić, Jelavić 13 (7-13), Stilinović, Fredotović 12, Puzar 9 (4-6), Marohnić 14 (2-2), Tabak 16, Radaković, Luketić 4, Mrnzevska 8 (2-3), Bogoje 7 (3-6), Došen.</p>
<p>ŠIBENIK JOLLY JBS: Vrsaljko, Čakić 8, M. Periša, Vukičević, Gambiraža 2, Lokas, Erceg 8, Lelas 32 (6-7), T. Periša 3, Bura, Zanze 27 (11-11), Zubak.</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar) i Jovović (Zagreb). GLEDATELJA: 1500</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Damira Fredotović </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slovenski četverac bolji od hrvatskih</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Utrka četveraca bez kormilara privukla je najviše pažnje drugog i završnog dana veslačke regate »Croatia Open«. Posada slovenskog Bleda (T. Pirih, M. Pirih, Sračnjak, Klemenčič) pobijedila je ispred dviju hrvatskih posada sastavljenih od veslača nekoliko klubova. Druga je, pomalo iznenađujuće, bila posada u sastavu Rebić, Vekić, Smoljanović i Vujević. Krešimir Čuljak je neposredno prije utrke otkazao nastup, pa je umjesto njega uskočio mladi Mario Vekić koji je prije toga veslao i u dvojcu na pariće. Osim ovih problema, srebro ove posade je iznenađujuće i zbog toga što je druga hrvatska posada (Vučičić, Boraska, Martinov, Saraga) nastupila u gotovo istom sastavu u kojem je osvojila broncu na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu, doduše, u četvercu s kormilarom. Braća Skelin nisu nastupili zbog smrtnog slučaja u obitelji.</p>
<p>Da bi organizatori popunili program, ponovili su nekoliko utrka od subote. Tako smo ponovno vidjeli pobjedu Mirne Rajle Brođanac u samcu, dok je zadarski dvojac bez kormilara (Marić i Bajlo) popravio dojam nakon subotnjeg ispadanja u kvalifikacijama, premda u nedjelju nisu ni imali pravu konkurenciju. </p>
<p>• Rezultati, seniori, samci: 1. Podstupka (Svk) 7:27.03, 2. Žugić (Mla) +1.15, 3. Dragojević (Ošj) +5.32; laki samci: 1. Pištar (Izola) 7:35.10, 2. Kircher (Aut) +1.53, Barovina (Ita) +7.10; dvojac »bez«: 1. Marić, Bajlo (JZd) 7:10.46, 2. H. Eškinja, F. Eškinja (JZd) +1.91, 3. Topić, Brec (JRi) +9.15; dvojac na pariće: 1. Špik, Prelog (Bled) 6:53.13, 2. Vekić, Šindler (Mla) +3.24, 3. Milin, Nisiteo (JZd) +5.05; četverac »bez«: 1. Pirih, Pirih, Sračnjak, Klemenčič (Bled) 6:26.14, 2. Rebić, Vekić, Smoljanović, Vujević (Hrv 1) +3.43, 3. Vučičić, Boraska, Martinov, Saraga (Hrv 2) +5.66; seniorke, samci: 1. Rajle Brođanac (Ikt) 8:12.66, 2. Stapić (Ikt) +6.80, 3. Jerman (Izola) +13.20; juniori A, samci: 1. Kogler (Dre) 7:37.34; dvojac »bez«: 1. Dunat, Jerić (JZd) 7:17.51; dvojac na pariće: 1. Franjul, Zenzerović (Ist) 7:11.26; četverac »bez«: 1. Černe, Pristov, Bizjak, Kavaš (Bled) 6:40.34; četverac na pariće: 1. Vodlan, Ivanišević, Maglica, Pistonik (Pir) 6:33.78; osmerac: 1. Iktus (Stašćik, Moguš, Jaman, Radmanić, Strujić, Moguš, Jonjić, Radmanić; Vlainić) 6:24.97; juniorke A, samac: 1. Brkić (Ikt) 8:50.08; četverac na pariće: 1. Ventil, Medved, Pizzamus, Giordano (Ita) 7:30.04; juniori B, samci: 1. Sinković (Mla) 7:54.34; dvojac na pariće: 1. Subotić, Jurina (Tre) 6:59.00; četverac na pariće: 1. Tripalo, Jakobson, Tripalo, Britvec (Cro) 6:52.60.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Amerikanci u Tikritu, pljačke se nastavljaju </p>
<p>Vođe petnaest glavnih plemena koji su ostali u Tikritu pozvali američke snage da prekinu bombardiranja grada radi pregovora i mirne predaje fedajina / Kirkuk, Mosul i Bagdad i dalje na udaru pljačkaša koji uzimaju sve što im dođe pod ruku / Saddamova sudbina nepoznata, a američki general Tommy Franks ustvrdio da Amerikanci imaju Saddamov uzorak DNK i njime će se koristiti za provjeru je li irački diktator doista ubijen</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Američki marinci ušli su u nedjelju u irački grad Tikrit, rodni grad Saddama Husseina, što znači da je blizu pad posljednje utvrde njegova režima. Američki ratni zapovjednik, general Tommy Franks, potvrdio je da su neke postrojbe marinaca ušle u Tikrit. Franks je izjavio da američke snage nisu naišle na otpor, ali nije naznačio gdje se one nalaze - na rubovima grada ili u središtu.</p>
<p> Prije dolaska marinaca, CNN je objavio snimke uživo sa sjevernih rubnih dijelova Tikrita na kojima se vidi da nema znakova aktivne iračke obrane. Vjeruje se da su vojne snage u tom gradu pretrpjele velike gubitke u američkim zračnim udarima. General Vincent Brooks ustvrdio je da američke postrojbe gotovo da nisu naišle na otpor oko Tikrita.</p>
<p>Vođe petnaest glavnih plemena koji su ostali u tom gradu pozvali su u nedjelju američke snage da prekinu bombardiranja radi pregovora i mirne predaje fedajina. U Tikritu je zavladala velika napetost, a naoružani civili brane se od mogućih pljački. Velik dio stanovništva napustio je grad u kojem je dosad živjelo oko 100.000 ljudi. </p>
<p>U Kirkuku se stanje normalizira, no ipak nitko ne može stati na kraj pljačkašima koji odnose sve mogu. Sukobi su izbili u Mosulu, gdje je u obračunima između Arapa i Kurda od petka poginulo između 15 i 20 osoba, a najmanje 200 je ranjeno. Ni u tom gradu pljačkaši ne miruju. </p>
<p>Marinci su, prema izvješćima britanskih medija, zauzeli i grad Ak-Kout, jugoistočno od Bagdada.</p>
<p>Pljačkaši su nastavili svoju rabotu i u Bagdadu. Da ne biraju grabeći sve što im dođe pod ruku, svjedoči i činjenica da su iz jedne bolnice ukrali viruse koji mogu izazvati meningitis. </p>
<p> Opljačkan je i Irački nacionalni muzej iz čijih su riznica odneseni predmeti neprocjenjive vrijednosti.</p>
<p> Dragovoljci su u nedjelju s ulica iračkoga glavnoga grada odnosili tijela žrtava, stradalih posljednjih dana u sukobima američkih vojnika i iračkih boraca. Tijela poginulih nalaze se u pogođenim vozilima ili na pločnicima. Dogovoreno je da se posmrtni ostaci žrtava prebace u bolnice radi identifikacije, a zatim pokopaju.</p>
<p>No, sudbina iračkoga diktatora Saddama Husseina još nije poznata. Prema pisanju američkog tiska od subote, američke obavještajne službe uhvatile su komunikacije između bivših iračkih čelnika koje upućuju na to da je bivši predsjednik ubijen u zračnom napadu 7. travnja u Bagdadu.</p>
<p> General Franks izjavio je u nedjelju da američke snage u Iraku imaju Saddamov uzorak DNK i njime će se koristiti za provjeru je li irački diktator doista ubijen. »Saddam je ili mrtav ili je u bijegu«, istaknuo je Franks u izjavi za CNN, dodavši da će Saddama voditi kao živog sve dok »ne budem mogao potvrditi da je mrtav«. Ustvrdio je i da vojna akcija u Iraku neće završiti sve dok džepovi iračkog otpora ne budu pod kontrolom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Skupina nestalih Amerikanaca pronađena u Iraku</p>
<p>BAGDAD, 13. travnja</p>
<p> - Američke snage koje napreduju sjeverno od Bagdada pronašle su šest ili sedam Amerikanaca koji su bili proglašeni nestalima u iračkome ratu, izjavio je u nedjelju američki ratni zapovjednik general Tommy Franks, a CNN je nešto poslije javio da je u skupini sedam vojnika bila i jenda žena.</p>
<p> Prema izvješću CNN-a sedam je američkih vojnika izišlo iz helikoptera u nedjelju blizu Bagdada i ušlo u ambulantna vozila. Među nima bila je i jedna Afroamerikanka, javlja CNN. Franks je rekao da ne zna jesu li ti Amerikanci biti svrstani u ratne zarobljenike ili u nestale u akciji. SAD je ranije objavio da je sedam vojnika zarobljeno u iračkom ratu, među njima petero pripadnika iz postrojbe održavanja zarobljenih 23. ožujka kada je njihov konvoj pogrešno skrenuo na jugu Iraka i upao u zasjedu iračkih snaga. Među njima je tada bila jedna Afroamerikanka. Druga dvojica vojnika bili su piloti helikoptera Apache koji se srušio istoga dana. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Antiratna trojka« nije priznala diplomatski poraz</p>
<p>Putin, Chirac i Schröder tvrde da nije bilo nikakve njihove »osovine« protiv Washingtona i Londona </p>
<p>BERLIN, 13. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon američko-britanskih vojnih pobjeda u Iraku, »antiratna trojka« Moskva-Berlin-Pariz nije otvoreno priznala da je doživjela diplomatski poraz. Međutim, upravo su ovoga vikenda na trojnom sastanku u Sankt Peterburgu trojica vođa zajednički objavili: nikakve »osovine« protiv Washingtona i Londona nije bilo! Naime, francuski predsjednik Jacques Chirac, ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Gerhard Schröder pokušali su u Vijeću sigurnosti UN-a spriječiti rat, a sada pokušavaju utjecati na poslijeratni poredak, odnosno naći prostor za svoje interese u Iraku. </p>
<p>»Antiratna trojka« zahtijeva od Amerikanaca i Britanaca da UN ima ključnu ulogu u demokratizaciji poslijeratnog Iraka. No, o tome se nije razmetalo riječima, kao u pokušajima da se zaustave Amerikanci u napadu na Irak. »Podjela međunarodne zajednice o tom pitanju morala bi se izbjeći», ističe se u zajedničkom priopćenju. To se jedva može protumačiti kao podizanje retoričkoga tona. Dapače, Putin, Chirac i Schröder ponudili su pomoć Iraku, kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa i zaštitilo međunarodno pravo. </p>
<p>Američkoga predsjednika Georgea W. Busha susret u Sankt Peteburgu očito se nije dojmio, ako je suditi po tome da novinske agencije nisu prenijele nikakve njegove reakcije. Zna se, inače, da Bush ne prihvaća poslijeratni scenarij za Irak kako ga predlaže »antiratna trojka«. Na susret u Sankt Peterburgu reagirao je, pak, zamjenik američkoga ministra obrane Paul Wolfowitz koji je izjavio kako bi Rusija, Francuska i Njemačka trebale oprostiti dugove Iraku. </p>
<p>Trojici protivnika američke vojne intervencije u Iraku preostalo je samo da pomirljivo reagiraju na Wolfowitzevu poruku. Signalizirali su eventualnu spremnost da se oprosti dug Iraku, ali i spremnost na financijsku pomoć u obnovi te zemlje. Da bi pokazao retoričku dosljednost, Schröder je dodao: »Njemačka će pružiti pomoć Iraku samo na temelju rezolucije UN-a.« </p>
<p>Oni u Berlinu koje ne obvezuje vanjskopolitička retorika (kao Schrödera) prema najvažnijem partneru (Washingtonu) nemaju iluzija.</p>
<p> Oni otvoreno kažu kako je jedina supersila, koja je u rat ušla bez potpore Vijeća sigurnosti, potvrdila svoju moć koju ne želi dijeliti s drugima kroz mandat UN-a. Doduše, humanitarna pomoć u obnovi bit će dobrodošla, ali više od toga ne. Osim toga, pokazuje se da Bush ostvaruje svoj naum prema UN-u što ga i nije krio: igrajte prema našim pravilima, ili idete na marginu! </p>
<p> SAD i Velika Britanija u Bagdadu neće podnositi nikakvu upravu koja ne odgovara njihovim interesima, a pogotovu ne ako imaju daljnje planove za novi poredak u čitavoj regiji. Protiv toga Putin, Chirac i Schröder mogu negodovati koliko im drago, ali čini se da će, ipak, tako biti.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Linić: MMF zadovoljan hrvatskim gospodarskim rezultatima </p>
<p>WASHINGTON, 13. travnja</p>
<p> - Međunarodni monetarni fond (MMF) zadovoljan je hrvatskim gospodarskim rezultatima u prošloj i početkom ove godine kao i ponašanjem hrvatske Vlade koja se pridržava ograničenja proračunskih troškova, rekao je u nedjelju u Washingtonu potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo, koje predvodi Linić, razgovaralo je u MMF o rezultatima hrvatskog gospodarstva u prošloj godini i u prva četiri mjeseca ove godine te o odvijanju stand-by aranžmana.</p>
<p> »Izraženo je zadovoljstvo i s jedne i s druge strane i s prošlogodišnjim rezultatima i odvijanjem programa stand-by«, rekao je hrvatskim novinarima Linić nakon razgovora. »Ja bih rekao da su bili iznenađeni da se Vlada, koalicijske stranke, drže proračuna, stavaka u proračunu i da nema probijanja i groznice trošenja u predizborno vrijeme«, rekao je Linić.</p>
<p> MMF je u veljači ove godine odobrio Hrvatskoj 14-mjesečni stand-by kredit od 146 milijuna dolara kako bi podupro hrvatski gospodarski i financijski program do travnja 2004. godine. Hrvatska Vlada ovaj aranžman kani tretirati samo kao mjeru opreza i ne namjerava koristiti kredit.</p>
<p>»Podaci su daleko bolji nego što smo očekivali, tako da se uopće ne razgovara o mogućnosti povlačenja (kredita)«, kazao je Linić.</p>
<p> MMF posebno inzistira da Hrvatska smanji javni deficit, ograniči državne troškove, posebice za plaće, nadzire investicije i troškove lokalne samouprave. »Svi dosadašnji pokazatelji za prvi kvartal pokazuju da nema probijanja ni na jednoj od tih stavaka, a s druge strane povećani su prihodi tako da su negativni trendovi deficita i zaduženja manji nego što se predviđalo«, kazao je Linić.</p>
<p> Izaslanstvo u kojem su još bili zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak i veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić, susrelo se u MMF s izvršnim direktorom Jeroenom Kremersom, direktorom europskog odjela Michaelom Depplerom i voditeljem misije za Hrvatsku, Hansom Flickenschildom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ministri EU danas o hrvatskom zahtjevu za članstvo </p>
<p>LUXEMBOURG, 13. travnja </p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Europske unije trebali bi u ponedjeljak na sjednici u Luxembourgu razmotriti hrvatski zahtjev za članstvo te odlučiti hoće li dati mandat Europskoj komisiji za izradu mišljenja o Hrvatskoj. </p>
<p> Hrvatski zahtjev za članstvo, koji je premijer Ivica Račan predao grčkom predsjedništvu Europske unije 21. veljače u Ateni, došao je vrlo brzo, za manje od dva mjeseca, na dnevni red Vijeća ministara.</p>
<p> Ako Vijeće, kako se očekuje, dade mandat Europskoj komisiji, ona odmah kreće s izradom mišljenja o sposobnosti Hrvatske da postane kandidat za članstvo u Uniji.</p>
<p> Prema najavama iz Europske komisije, izrada mišljenja traje otprilike godinu dana. Hrvatska može vrlo brzo očekivati opsežan upitnik s otprilike 4000 pitanja na koja će trebati odgovoriti. Na temelju odgovora na ta pitanja, ali i iz drugih izvora, Europska komisija daje mišljenje i preporuke o sposobnosti zemlje da postane kandidat za članstvo.</p>
<p> Kad Komisija završi s izradom mišljenja, ona ga upućuje Vijeću ministara na razmatranje, koje onda odlučuje hoće li odobriti status kandidata i odrediti datum početka pregovora o punopravnom članstvu.</p>
<p> Vijeće ministara također će na sjednici u Luxembourgu prihvatiti i drugo godišnje izvješće o napretku zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja, koje je Europska komisija objavila 26. ožujka.</p>
<p> Prema tom izvješću, političke prilike u Hrvatskoj ocijenjene su stabilnim, ukupna situacija u zemlji zadovoljavajućom, ali unatoč tom pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na suradnji s Haaškim sudom, povratku izbjeglica i Zakonu o HRT-u.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šljivančaninu će se suditi u Haagu, kaže Svilanović </p>
<p>BEOGRAD, 13. travnja </p>
<p> - Bez obzira što je uhićeno nekoliko navodnih izravnih izvršitelja pokolja u Ovčari 1991. godine, Veselinu Šljivančaninu, haaškom optuženiku za ratne zločine u Vukovaru, sudit će se u Haagu, izjavio je u nedjelju ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović.</p>
<p> »Neki koji su osumnjičeni kao izravni izvršitelji zločina na Ovčari uhapšeni su, ali njih nije optužilo haaško tužiteljstvo. Ako je to doista tako, ovdje bi mogao početi postupak protiv njih čiji bi elementi mogli pomoći u haaškom postupku protiv Šljivančanina«, rekao je Svilanović. </p>
<p>Govoreći u emisiji »Nije srpski ćutati« ministar je istaknuo kako bi činjenica da su izvršitelji uhićeni, mogla biti »ponuda ohrabrenja« Šljivančaninu da se preda Haaškom sudu. »Nakon izmjene zakona o suradnji s Tribunalom u ponedjeljak, moći ćemo postupati po novim optužnicama, ali ne znam hoće li Jovica Stanišić, bivši načelnik Službe državne sigurnosti MUP-a Srbije, i Franko Simatović, osnivač i prvi zapovjednik tzv. Crvenih beretki, biti optuženi«, rekao je. Istaknuo je da vlasti u Beogradu moraju »djelovati uvjerljivo« kad kažu da haaški optuženik, general Ratko Mladić, nije u zemlji niti je pod zaštitom nekih vojnih ili policijskih krugova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Korać: Šešelj je znao za organiziranje atentata na Zorana Đinđića</p>
<p>U Srbiji je na sceni bio pokušaj da se vrati bivša kriminalizirana država na čelu s kriminalcima kao kvazi-patriotima / Ono što sad javnost prvi put ima prilike vidjeti, to je da se ne radi o patriotima i ratnim herojima, nego o plaćenim ubojicama i trgovcima heroinom, ističe Žarko Korać, potpredsjednik srbijanske vlade</p>
<p>BEOGRAD, 13. travnja</p>
<p> - Žarko Korać, sveučilišni profesor psihologije, potpredsjednik srbijanske vlade i bliski suradnik ubijenog premijera Zorana Đinđića u razgovoru za Vjesnik opisuje najnoviju situaciju u progonu pripadnika političko-kriminalne mafije i obilježjima političke klime nakon događaja koji je potresao Srbiju i uznemirio šire okruženje.</p>
<p>• Je li javnost redovito i točno informirana o najnovijim saznanjima u istrazi Đinđićeva ubojstva?</p>
<p>- Sve detalje o Đinđićevom ubojstvu zna samo nekoliko ljudi, i to je jedino moguće ako se želi provesti uspješnu istragu. U protivnom, uvijek se da neka informacija (pre)više, možda i slučajno, a političari su uvijek pomalo »opasni« jer žele izaći u javnost s podacima. To poslije stvara probleme, pogotovo u koalicijskoj vladi kakvu mi imamo, gdje u svakom trenutku netko nešto želi kapitalizirati. </p>
<p>Postoji i ogroman pritisak domaće i strane javnosti da se nešto dozna, i mislim da smo se dosad dobro snalazili, jer bi inače upropastili cijelu istragu. Svakako treba naglasiti da Zoran Đinđić nije ubijen zato što se nije htio obračunati s kriminalom, nego zato je to htio i to zato što je po prvi put bio u stanju tako nešto učiniti. </p>
<p>• Postoje li nova saznanja o ambicijama pojedinaca u pozadini eliminacije premijera Đinđića?</p>
<p>- Mi smo bili svjesni da postoji i funkcionira taj stup bivše države, prije svega u policiji i vojsci. To je bilo jasno nakon pobune »Crvenih beretki« u Kuli u studenome 2001., deset mjeseci nakon što je izabrana demokratska vlat, kad se vidjelo da imaju veliku podršku medija i jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. U Srbiji je na sceni bio pokušaj da se vrati bivša kriminalizirana država na čelu s kriminalcima kao kvazi-patriotima. </p>
<p>• Što je toj grupaciji bio prioritet: obrana od haaških optužnica, osvajanje vlasti ili oba cilja u simbiozi?</p>
<p>- Haag kristalizira odnos prema ratnim zločinima. Ovdje ne samo da se ne dopušta suđenje za ratne zločine, ovdje se negira da je ratnih zločina bilo. Ono što sad javnost prvi put ima prilike vidjeti, to je da se ne radi i patriotima i ratnim herojima, nego o plaćenim ubojicama i trgovcima heroinom. Istraga koja je u tijeku zapravo je i smrt antihaaškog lobija, on umire pred našim očima. Znamo da su petorica koji su ubili Ivana Stambolića dobili po 20.000 DEM na ruke, još ne znamo koliko je dobio Legija kojem je to ubojstvo naručeno. Svi su bili pripadnici »beretki«, imali su policijske legitimacije, znači ubili su ga pripadnici policije, državne sigurnosti i još su bili plaćeni! Taj Legija je u izravnim prijateljskim i poslovnim odnosima s najvećom grupacijom dilera heroina i kokaina, tzv. zemunskim klanom, a mi smo sad od engleske policije saznali dosta podataka o njima, budući da ih oni već dugo prate u sklopu veće mreže.</p>
<p>• Nazire se lanac: prva karika je Haag, druga je novac, što ide dalje?</p>
<p>- Naravno da iza svega stoji bivši režim. Jedan od dokaza je bivši načelnik resora državne sigurnosti Rade Marković koji je u zatvoru jer je osuđen za pokušaj atentata na Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali kad je poginulo četvero ljudi iz pratnje. To su također počinili pripadnici »beretki« - jedince za specijalne operacije državne sigurnosti. Nezamislivo je i običnom čovjeku da je sve to radio sam šef tajne policije, a iznad njega su postojale samo dvije osobe - Slobodan Milošević i Mira Marković. </p>
<p>• Znači li to da je predsjednički bračni par izravno naručivao ubojstva ili su njihovi pristaše sami iščitavali zapovjedi između redaka?</p>
<p>- Ništa nije isključeno, no ne znam, ja na to pitanje zasad ne mogu odgovoriti. Istraga teče. Sve što znam je da je prvi pokušaj atentata na Đinđića bio 21. veljače, a Šešelj je odlazio u Haag tri dana poslije toga. Mira Marković također 23. veljače odlazi u Rusiju i sve to pokazuje da su se sklonili neki ljudi koji pripadaju antihaaškoj grupi, koji pripadaju bivšoj vlasti. Jesu li svi oni znali za pokušaj atentata ne znamo, ali naše je mišljenje da je Šešelj znao. Šešelj je opasan čovjek koji se samo trudi da bude sličan klaunu. </p>
<p>• Što je s glavnim svjedokom Ljubišom Buhom Čumetom? Je li točno da se skrivao i u Hrvatskoj?</p>
<p>- Koliko smo mi imali povjerenja da ga možemo sačuvati govori i ovaj podatak koji dosad nije iznesen u javnost: Ljubiša Buha, čovjek iz vrha organizacije koji je odlučio progovoriti nakon što je shvatio da će biti likvidiran, u Beogradu je bio sakriven u jednom stranom diplomatskom predstavništvu. Tamo smo ga sakrili i odveli smo ga u inozemstvo jer smo svakako željeli sačuvati tako važnog svjedoka. Taj je svjedok izazvao paniku i, zajedno s novim organizacijskim mjerama koje su počele u policiji, natjerao grupu da ubije premijera Đinđića. </p>
<p>• Kakva je sad situacija na srbijanskoj političkoj sceni i kakav je rejting bivšeg predsjednika Vojislava Koštunice?</p>
<p>- Demokatska stranka Srbije, koja nedvojbeno pripada tzv. patriotskim snagama kao njihov intelektualni izraz, sad je u defenzivi. Od uvjerljivosti sudskih procesa i ostalih događaja u zemlji zavisit će koliko će dugo i ostati u defenzivi. Nemam iluziju da su patriotske snage nestale, premda držim da će Šešelj kao političar tonuti. Radi se o starijim glasačima, siromašnijim, neobrazovanima, onima podrijetlom iz Hrvatske ili Bosne koji često ovu vlast doživljavaju kao izdajnika nacionalnih interesa i sa skepsom uzimaju njezinu orijentaciju ka europskim integracijama. Broj takvih glasača ostaje, to tijelo nije većinsko, ali ostaje na sceni. Možda se može pasivizirati ili tražiti neki izlaz, ali svakako mislim da popularnost Koštunice i DSS-a neće više rasti, već da će eventualno stagnirati. </p>
<p>Mislim da Koštunica neće propasti, ali da će on i njegova stranka proći kroz teško razdoblje jer će se utvrditi da su neki ljudi iz vrha te stranke imali određene »kontakte«. Ilustrativna je Koštuničina izjava hoće li pozvati Šljivančanina i Mladića da se predaju Haagu - da to nije učinio ni kad je bio predsjednik, a kamoli sada. </p>
<p>• Kako sad stoje Šešelj i radikali, odnosno Miloševićevi socijalisti?</p>
<p>- Iako »patriotske snage« ne nestaju preko noći, držim da će Šešelj kao političar tonuti. Što se tiče socijalista može se reći da je ubojstvo Ivana Stambolića politička smrt Slobodana Miloševića. Na njemu se vidi da je uznemiren, a sigurno se četiri milijuna ljudi u Srbiji pita je li moguće da je osobno povezan sa Stambolićevim ubojstvom. Pitaju se je li moguće da su oni iz spavaće sobe naručili ubojstvo, a moj je odgovor da je moguće. Naročito to mislim za Miru Marković.</p>
<p>• Zašto se raspao SDP?</p>
<p>- Dvije su se naizgled slične stranke, SDU i SD, ujedinile u SDP bez ikakvog posebnog razloga. Socijaldemokraciju su poslije Daytona napravili Vuk Obradović, koji je mirovnjak postao poslije rata, a prije šutio, i Bogoljub Karić, koji je pod Miloševićem stekao veliki novac. Kriv sam jer sebi nisam postavio ključno pitanje: kakvu to stranku njih dvojica mogu napraviti? Naša se poimanja politike previše razlikuju i ovo mi je nauk da na političkoj sceni Srbije imam malo partnera, najbliži mi je Građanski savez, a bliski su mi Rasim Ljajić i Nenad Čanak. Stvaranje SDP-a bila je greška. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Velika većina Mađara za ulazak u EU</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 13. travnja</p>
<p> - Mađari su na subotnjem referendumu sa 83,8 posto glasova »za« potvrdili ulazak svoje zemlje u Europsku uniju (EU), objavilo je izborno povjerenstvo nakon 99 posto prebrojanih glasova. »Stanovnici Mađarske svojoj su vladi time dali mandat da u Ateni 16. travnja potpiše sporazum o pristupu EU 2004.«, izjavio je mađarski premijer Peter Medgyessy.</p>
<p>Referendumu se odazvalo 45,6 posto birača, što je bitno manje od 70 posto koliko je očekivala i najavljivala mađarska vlada. Mađarska je treća od deset zemalja pozvanih u EU koja je raspisala referendum o pristupu Uniji. Prethodno su svoj pristup potvrdili Maltežani i Slovenci. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Ograničiti saborski mandat kako se ne bi pojavljivala uvijek ista imena </p>
<p>I nakon trinaest godina višestranačja u Hrvatskoj, pažljivom analizom aktivnih sudionika toga višestranačja može se doći do pogubnih zaključaka. </p>
<p> Nakon nekoliko provedenih izbora uvijek nam se nameću ista imena ponekad u jednoj, a ponekad u nekoj drugoj stranci. Gospoda vrlo lijepo i udobno žive ne mareći baš previše za primarnu zadaću svoga posla saborskog zastupnika - zastupanje interesa birača. Da nije bilo raskola u HSLS-u, nitko i ne bi zamijetio podatak da je Baltazar Jelšovec već treći mandat na radnom mjestu saborskog zastupnika. Već više od deset godina svoje stručne, moralne i političke svjetonazore za saborskom govornicom sukobljavaju Mato Arlović i Vladimir Šeks, najprije vodeći računa o vlastitim interesima, a ne ponajprije o biračima koji im omogućavaju biti u Saboru.</p>
<p> Ovisno o izbornim rezultatima neka gospoda privremeno završe i u Vladinim foteljama kao primjerice ministri, a nakon više ili manje dobro odrađenog posla u biti svejedno se vraćaju u Sabor. Neki poput Ante Đapića izvedu tu i tamo neki skeč tek toliko da podsjete da su još uvijek tu.</p>
<p> Kako bi pokazali da su spremni žrtvovati sve radeći za druge, rado se primaju i funkcija koje su spojive s funkcijom saborskog zastupnika, primjerice funkcije gradonačelnika. Zlatko Kramarić je vjerojatno potrošio putnih naloga na relaciji Osijek - Zagreb kao jedan godišnji osječki proračun. Na njega su se ugledali i drugi kao; Čehok, Adlešić, Šuker, Šuica, zadarski gradonačelnik i dr. koji su, kada ih trebate u uredu gradonačelnika (ako im ne odgovara osoba ili tema sastanka), u Saboru, a ako ih tražite u Saboru, tada će reći da su u uredu gradonačelnika ili negdje na putu - zapravo nigdje. </p>
<p>U tijeku izrade izbornog Zakona i predlaganja izglasavanja Zakona o sukobu interesa nitko od sabornika nije se osvrnuo na vlastiti rad odnosno nerad. Uloga saborskog zastupnika u dva, tri ili više mandata u izravnom je sukobu s javnim interesom za stručnim, marljivim bespoštednim zastupnikom koji će se boriti za interese svojih birača. Stoga bi bilo potrebno ograničiti saborski mandat. Tako bi se omogućilo da saborskim zastupnicima konačno postanu i neke nove mlađe osobe motiviranije u borbi za javni interes.</p>
<p>Zakonski bi to bilo moguće, ako je već zabranjeno sudjelovanje na javnim političkim skupovima sucima, djelatnim vojnim osobama i dr., a ne daj Bože kada bi se navedeni još učlanili u neku stranku ili slučajno kandidirali na izborima. </p>
<p>Takvo ograničenje trebalo bi se uvesti i u trajanje predsjedničkih mandata u našim strankama jer ćemo imati doživotne predsjednike koji će možda izmisliti neki od počasnih naziva za svoj dugogodišnji predsjednički rad u stranci pa ćemo ih zvati primjerice »maršalima« i sl. Nema osim prirodnog odliva druge mogućnosti otvoriti mjesta mladim ljudima s novim idejama.</p>
<p>Sve to zbog općeg dobra i napretka svih nas. Oni narcisoidni političari koji misle da su nezamjenjivi, najveća su zapreka općem razvoju. </p>
<p>BERNARD STIPIĆ Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mirko Filipović značajno doprinosi ugledu hrvatskog sporta u svijetu</p>
<p>U Vjesniku od petka, 11. travnja 2003. objavljeno je pismo gospodina Antuna Kuzmeka iz Varaždina pod naslovom »Uz svjetske domete naših sportaša, nepotrebno slavimo jedno beznačajno natjecanje u nepriznatom sportu«.</p>
<p>Nama jadnima, zavedenim čitateljima (i TV gledateljima) gospodin Kuzmek želi objasniti da se svjetskom sportskom uspjehu još jednog hrvatskog sportaša ne treba pridavati tolika pozornost u medijima jer je to samo »pučka zabava... gluma.. itd.« te da je taj uspjeh u sportskom smislu »za Hrvatsku potpuno beznačajan«.</p>
<p> Za gospodina Kuzmeka Ivanišević je osvojio neslužbeno (možda za Kuzmeka nepriznato) »svjetsko prvenstvo« u tenisu. Za gospodina Kuzmeka Toni Kukoč je Europljanin, a ne Hrvat (!?).</p>
<p>Sličan stav iznio je vjesnikov komentator Marin Šarec u Vjesniku od 31. ožujka 2003. pod naslovom »Bubrezi, a ne jetra!«, nadnaslov: »Japanski igrokazi«. Vjesnik nije objavio nikakvo izvješće o velikom uspjehu Mirka Filipovića ni u sportskoj, ni u drugim rubrikama, što smatram velikim propustom Uredništva.</p>
<p>Budući da već nekoliko godina pratim sportski uspon Mirka Filipovića, a meč sa Sappom sam gledao na TV uživo i nekoliko puta reprizu, smatram da je uspjeh Mirka Filipovića utemeljen na velikom talentu, entuzijazmu, mukotrpnom i sistematskom radu i učenju te urođenoj (sportsko-borilačkoj) inteligenciji.</p>
<p> U svakoj prilici javnog pojavljivanja Mirko Filipović iskazivao je rodoljublje prema svojoj domovini Hrvatskoj (CRO COP, hrvatska zastava).</p>
<p>Oko 100.000 gledatelja u Japanu, kao i milijunski TV auditorij, srdačno je pozdravilo efektnu pobjedu hrabrog i vještog Hrvata Mirka Filipovića protiv vrlo jakog divovskog Amerikanca Boba Sappa. Takav uspjeh značajno pridonosi ugledu cijele Hrvatske i hrvatskog sporta u čitavom svijetu.</p>
<p>To smo svi vidjeli, i zaista nam ne trebaju »stručna« objašnjenja gospode Šareca i Kuzmeka što smo mi, zapravo, vidjeli, te je li taj sport priznat ili nije itd. </p>
<p>Rezultati Mirka Filipovića trebaju se svrstati u niz planetarnih uspjeha hrvatskih sportaša i njihovih projektnih timova, kao što su primjerice, obitelj Kostelić, hrvatska rukometna reprezentacija, plivači, među koje ubrajam Anu Sršen, veslači... i mnogi drugi koje je ovdje nemoguće pobrojati.</p>
<p>Stoga čestitka velikom uspjehu Mirka Filipovića i hrvatskog sporta sa željom da nastavi tim putem. </p>
<p>MLADEN BANDIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Počinje suđenje Nevenki Tuđman i Igoru Kneževiću</p>
<p>Otužnicu protiv kćeri pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana i lokalnog biznismena Kneževića podigao je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Na zagrebačkom Županijskom sudu u utorak će pod predsjedanjem suca Vladimira Pavlekovića početi suđenje Nevenki Tuđman i Igoru Kneževiću koje optužnica tereti za protuzakonito posredovanje i zloporabu obavljanja dužnosti državne vlasti.</p>
<p>Kako se navodi u optužnici koju je protiv kćeri pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana i lokalnog biznismena Kneževića podigao Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), optužena je koristeći svoj društveni položaj i ugled omogućila Igoru Kneževiću da bez natječaja i kvalifikacije bude postavljen kao glavna stručna i odgovorna osoba u Ministarstvu znanosti i tehnologije za provođenje natječaja za ugradnju telefonskih centrala.</p>
<p>Knežević je na taj način »ubrao« više od deset milijuna provizije, od čega je, prema optužnici 2.150.000 kuna isplatio Nevenki Tuđman u 43 gotovinske rate. Centrale je, prema prikupljenim podacima USKOK-a, kupilo 12 sveučilišnih sredina u zemlji te četiri institucije u koje je uključena »Hrvatska narodna banka« i zaklada Tuđmanovih »Spasimo djecu Hrvatske«. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Policajcu priznao da prevozi drogu pa pokušao pobjeći</p>
<p>Mladić iz Okruga Gornjeg odustao je od pokušaja bijega nakon što je policajac u zrak ispalio hitac upozorenja </p>
<p>ŠIBENIK, 13. travnja</p>
<p> - U nedjelju prijepodne u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku policija je privela dvadesetčetverogodišnjeg mladića iz Okruga Gornjeg kojeg se sumnjiči da je krijumčario 3,5 kg opojne droge marihuane.</p>
<p>Mladić je uhićen dan ranije na graničnom prijelazu Strmica kod Knina. </p>
<p>Naime, u unutrašnjosti njegova osobnog automobila »golfa«, splitskih registarskih oznaka, policija je uočila smeđi smotuljak karakterističnog izgleda za krijumčarenje marihuane. </p>
<p>Na upit policajca što se nalazi u njegovu vozilu mladić je odgovorio - marihuana nakon čega se dao pješice u bijeg u pravcu mjesta Strmica. Kako bi ga spriječio u bijegu policajac je ispalio jedan hitac u zrak nakon čega je bjegunac uhićen i priveden u šibensku policiju gdje je nad njim provedena kriminalistička obrada. </p>
<p>Uz pomoć službenog psa za detekciju opojnih droga obavljena je i pretraga osobnog vozila. Tako su policajci u unutrašnjosti automobila i to između karoserije i tapeciranog obloga pronašli sedam paketa omotanih selotejpom ukupno teški 3,5 kilograma opojne droge marihuane, te njegovi osobni dokumenti i mobitel. </p>
<p>Policija će protiv 24-godišnjeg mladića podnijeti više kaznenih prijava. za zlouporabu opojnih droga. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Optuženi za tri grama kokaina »potrošili bonus«</p>
<p>Goran Ernjaković i Milan Popović tvrde da policajci lažu i ne osjećaju se krivima, iako je testovima i analizama dokazano da se ipak radilo o kokainu, marihuani i heptanonu</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Tri grama kokaina i nekoliko tableta heptanona, uzrok su još jednoj odgodi suđenja za zloporabu droge pred zagrebačkim Županijskim sudom. </p>
<p> Rasprava je (kao i dan ranije pred drugim raspravnim vijećem koje je trebalo suditi o zloporabi narkotika), odgođena jer je u srijedu izostao policajac iz Odjela kriminaliteta droga PUZ-a. Makar je poziva uredno dostavljen, jedan od svjedoka policajac nije došao, a braniteljica prvooptuženoga nije se složila da se pročita njegov iskaz iz istrage. Zahtijevala je da i taj policajac osobno svjedoči, što znači još jedno ročište.</p>
<p> Tako slučaj nekoliko grama kokaina ulazi u drugu godinu trajanja. Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Gorana Ernjakovića, kao prvooptuženog i drugooptuženog Milana Popovića. Ernjakovića se tereti da je kupovao i preprodavao drogu, a Popovića da ju je posjedovao kada su ga policajci uhitili u WC-u u jednom novozagrebačkom kafiću.</p>
<p> Okrivljeni tvrde da policajci lažu i ne osjećaju se krivima, ali materija koja je kod njih pronađena i prošla sva testiranja u MUP-u, govore da ipak nije tako. Skupim testovima i analizama utvrđeno je da je u pitanju kokain u prahu, marihuana i heptanon. </p>
<p>Slučaj je s kriminalističkog stanovišta relativno jednostavan, veću »težinu« daje mu činjenica što je u pitanju opojna droga, makar je mala količina, ali droga sve više predstavlja povećanu društvenu opasnost. Drugooptuženi Popović, koji je zbog blaže inkriminacije nije trebao angažirati odvjetnika zamolio je suca Ranka Marijana da ne šalje policajca po njega radi privođenja na sljedeće ročište, na što je dobio odgovor: »Poziv ćete dobiti sada, a ako se ne odazovete slijedi vam pritvor!«</p>
<p>To je bila opomena obojici, jer su već ranije iskoristili »bonus« nedolaženja na obveznu sudsku raspravu u svojstvu okrivljenih. Svaki je po jednom izostao, zbog čega je rasprava u dva navrata morala biti odgođena.</p>
<p>Samo zahvaljujući slučaju da je u rokovniku predsjednika raspravnog vijeća jedna rubrika bila nepopunjena, nastavak, i vjerojatno i završetak rasprave određen je za prvi dan iza Uskršnjih blagdana. Ako opet dođe do nepredvidivih teškoća i odgoda slučaj zapljene tri grama kokaina, može izblijedjeti iz sjećanja četvorice policajaca - svjedoka iz Odjela za kriminalitet droga. Tim više što im se postavljaju pitanja o nekim detaljima koje su oni istakli u svojim iskazima tijekom istrage, ali ih se sada, godinu dana kasnije teško prisjetiti.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>S mjesta nesreće bježe i gradonačelnici i suci</p>
<p>ŠIBENIK, 13. travnja</p>
<p> - U samo tri ovogodišnja mjeseca na šibenskim ulicama dogodila su se dva slučaja bijega vozača koji su prouzročili prometnu nesreću u kojima su osobe zadobile teške tjelesne povrede.</p>
<p>Jedan neoprezni vozač nedavno je u Unešiću oborio 78-godišnju staricu i pobjegao, međutim policajci su ga slijedećeg jutra otkrili i protiv njega podnijeli kaznene prijave i pokrenuli prekršajni postupak.</p>
<p>Vozač u Šibeniku koji je nakon što je skrivio prometnu nesreću sakrio svoje vozilo ubrzo je otkriven.</p>
<p>Živko Čičmir -Veštić, policijski službenik za preventivu cestovne problematike ističe kako u slučajevima bijega postoje dvije vrste odgovornosti. </p>
<p>Naime, vozač je dužan ostati na mjestu događaja i u slučaju kada u nesreći nema teško ozlijeđenih.</p>
<p>Ovakvi prekršaji kažnjavaju se novčanom kaznom i oduzimanjem vozačke dozvole na šest mjeseci. U slučajevima kada osoba u nesrećama teško strada, a vozač pobjegne, počinitelj »zaradi« dvije kaznene prijave i to zbog izazivanja nesreće i nepružanja pomoći.</p>
<p>Takav vozač može se kazniti i kaznom zatvora i trajnim oduzimanjem vozačke dozvole. </p>
<p>Javnosti je poznato da je istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku prije nekoliko mjeseci skrivio prometnu nesreću i pokušao pobjeći vozilom, međutim, naišao je na slijepu ulicu pa je morao odustati od bijega. Uz to, sudac je vozio u alkoholiziranom stanju, a osoba u vozilu na koje je on naletio je zadobila tešku ozljedu ruke.</p>
<p>Krajem prošle godine prometnu je nesreću izazvao i gradonačelnik Šibenika Milan Arnautović koji je nakon »kontakta« s drugim vozilom u vožnji nastavio svoju vožnju s opravdanjem da nije osjetio sudar.</p>
<p>Tek je kasnije, pojasnio je, na svom automobilu vidio tragove bliskog kontakta s drugim vozilom.</p>
<p>Policija je protiv gradonačelnika podnijela prekršajnu prijavu. Prije skoro dvije godine mjesto na kojem je doživio prometnu nesreću u kojoj nije bilo ozlijeđenih, napustio je i dožupan Miha Mioč.</p>
<p>Inače, u prva tri mjeseca ove godine na šibenskim ulicama dogodilo se ukupno 459 prometnih nezgoda u kojima je stradala 91 osoba od kojih su dvije osobe poginule.</p>
<p>Nesreće su se najčešće događale utorkom, nedjeljom i petkom, a najčešći vremenski termin prometnih nezgoda bio je od 8 do 12 sati.</p>
<p>U najvećem broju slučajeva vozila su slijetala s ceste i udarala u parkirano vozilo, a najčešći uzrok prometnih je neporopisna i neprilagođena brzina, nepropisno skretanje te vožnja na nedovoljnoj udaljenosti.</p>
<p>Čak 431 nesreću skrivili su vozači, a preostalih 5 prouzročili su pješaci. Pod utjecajem alkohola u ovoj je godini bilo 45 sudionika u prometu. </p>
<p>Policija je protiv 10 počinitelja podnijela kaznene prijave. Osobe mlađe životne dobi i to one do 30 godina starosti skrivile su najveći broj nesreća, a zanimljivo je saznanje da su osobe koje imaju malo vozačkog staža, točnije do 5 godina staža, prouzročile najveći broj nesreća.</p>
<p>Prema riječima Živka Čičmir -Veštića, u tri mjeseca ove godine utvrđeno je ukupno 5825 prometnih prekršaja i naplaćeno 686 novčanih kazni na mjestu događaja, izrečeno je 2942 upozorenja, iz prometa je isključeno 394 vozila, privremeno je oduzeto 172 vozačke dozvole, dok je u prekršaju nepropisne brzine zatečeno 817 vozača.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dvoje pješaka poginulo zbog prebrze vožnje</p>
<p>ČAKOVEC, 13. travnja</p>
<p> - Policijska uprava Međimurska izvijestila je u nedjelju da je u prometnim nesrećama u toj županiji život izgubilo dvoje pješaka, tridesetogodišnji Goran Viljevac i osamdesetjednogodišnja Regina Vurušić. </p>
<p>Gorana Viljevca iz naselja Trnovec sinoć je oko 22,40 sati u međimurskom selu Dunjkovec, u trenutku kad je prelazio cestu, udario automobil čakovečkih registarskih oznaka. Udarac ga je oborio na cestu, pred drugi automobil, koji ga je pregazio. </p>
<p>Viljevac je oko 1,50 sati u nedjelju preminuo u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Vozilom koje je naletjelo na njega upravljao je 25- godišnji Stevan H. koji, prema policijskom izvješću, nije prilagodio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> mokroj cesti. </p>
<p>Na Reginu Vurušić iz Ivanovca dok je gurala bicikl, osobnim je automobilom naletio pijani dvadesetosomogodišnji Ivan T. iz Mačkovca. Alkotestom je kod Ivana T. utvrđena koncentracija od 2,32 promila alkohola u krvi.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Maloljetnici krivotvorili, a stariji puštali u opticaj</p>
<p>KUTINA, SISAK, 13. travnja</p>
<p> - Kutinski policajci uhitili su i uz kaznenu prijavu zbog počinjenog djela krivotvorenja novca u nedjelju predali istražnom sucu Županijskog suda u Sisku mlađeg punoljetnika iz Kutine. Na temelju dojava službenika Hrvatske pošte, trgovina, ljekarne i HŽ-a, na području Siska, Kutine i Popovače, kako su prigodom brojanja dnevnog utrška uočene novčanice od 100 kuna za koje su posumnjali da su krivotvorene, PU sisačko-moslavačka povela je istragu. Sisački policajci su u Vinogradskoj ulici proteklog petka, zatekli dva maloljetnika s područja Popovače i jednog mlađeg punoljetnika iz Kutine kod kojih je pronađeno 16 novčanica od 100 kuna, identičnih serijskih brojeva. Tom prilikom, mlađi je punoljetnik pokraj ceste odbacio još 11 istih novčanica.</p>
<p> Nakon što je provedena kriminalistička obrada, policija je utvrdila da je krivotvorine izradio mlađi punoljetnik iz Kutine. On je u razdoblju od 4. do 8. travnja ove godine uz pomoć računala izradio više lažnih novčanica od 100 kuna s namjerom da ih stavi u opticaj kao prave. Dio novčanica dao je mlađem punoljetniku koji ih je s dvojim maloljetnika "proturio" na području Siska i Kutine. Protiv njih je također podnesena kaznena prijava. </p>
<p> Oduzete novčanice poslane su na vještačenje u Hrvatsku narodnu banku, a policija nastavlja rad na utvrđivanju okolnosti toga kaznenog djela te na otkrivanju i drugih krivotvorenih novčanica, koje su moguće završile također u opticaju, priopćio je načelnik Ureda načelnika PU sisačko-moslavačke, mr. Petar Mašić.</p>
<p> Kako doznajemo od prodavača na tržnici u Petrinji, protekle subote i tamo se dogodio incident s krivotvorenom novčanicom, ali ovaj put od 50 kuna. Nakon što je u ranim poslijepodnevnim satima prodavač I. A. prebrojio dnevni utržak, uočio je sumnjivu novčanicu. Službenica obližnje mjenjačnice potvrdila je njegove sumnje, rekavši mu da je prema svemu sudeći riječ o krovotvorini. Oštećeni I. A. slučaj je odmah prijavio u Policijsku postaju Petrinje te im predao lažnu novčanicu. O tome događaju još nemamo službenog priopćenja.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Diler se nije niti ispričao, toliko drži do suda</p>
<p>Isprika je bila mutna i neuvjerljiva, ali je stav vijeća bio jasan: ne dođe li na ročište zakazano u svibnju, sud će mu odrediti pritvor</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Goran Radoš ( 29) prokockao je šansu da iskoristi priliku za brzo i objektivno suđenje: svi sudionici rasprave došli su u sudnicu sutkinje Duške Zastavniković Duplančić, neki su izvan Zagreba, osim prvooptuženoga Radoša.</p>
<p> Isprika je bila mutna i neuvjerljiva, ali je stav vijeća bio jasan: ne dođe li na određeno suđenje u svibnju, sud će mu odrediti pritvor.</p>
<p>Gorana Radoša, dvadesetogodišnjaka bez zaposlenja, i neoženjenog, optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti da je u veljači 2001. godine dobavio, drugooptuženom, Davoru Tucaku iz Osijeka kilogram marihuane. Isporuka je obavljena prema prethodnom dogovoru u zagrebačkoj Dubravi. Policajci iz odjela kriminaliteta droga bili su brzi i efikasni, pronašli drogu spakiranu u dva omota. Prvooptuženi Radoš u svojoj obrani međutim ističe kako nikada nije trgovao s narkoticima a drugooptuženog zapravo slabo poznaje. Danas je bila prilika da se oslobodi sumnje za tužbu koja mu se stavlja na teret. Ovako može zaglaviti u pritvoru, a sigurno će odgovarati za preporodaju droga. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Kuštrak: Sto milijuna dolara SAL zajma u srpnju </p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 13. travnja</p>
<p> - Do ljeta Sabor bi trebao prihvatiti izmjene zakona o stečaju, trgovačkim društvima i o radu kako bi Hrvatska ispunila pretpostavke za povlačenje druge tranše SAL zajma, rekao je za Vjesnik zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, nakon sastanka hrvatskoga izaslanstva s predstavnicima Svjetske banke u Washingtonu. Riječ je o kreditu za strukturalnu prilagodbu u iznosu od 100 milijuna dolara. Kuštrak očekuje da bi Hrvatska mogla dobiti taj novac u srpnju. </p>
<p>Hrvatski predstavnici razgovarali su s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Johannesom Linnom i izvršnim direktorom zaduženim za Hrvatsku Adom Melkertom, a u Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC) s izvršnim potpredsjednikom Peterom Woickeom.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo, koje je u Washingtonu sudjelovalo na dvodnevnom proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, vodio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>Razgovori u IFC-u, dijelu grupe Svjetske banke, uglavnom su se odnosili na poticanje privatnog sektora u Hrvatskoj. Bilo je govora i o sljedećim parlamentarnim izborima, a predstavnici Svjetske banke zanimali su se koliko će činjenica da se skoro održavaju izbori utjecati na provedbu Vladina programa.</p>
<p>S obzirom da je glavna tema proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke bila kriza u Iraku, Kuštrak je još jednom istaknuo da rat u Iraku nije imao niti će imati ikakvih posljedica za hrvatsko gospodarstvo. </p>
<p>Naglasio je da da su posljednji hrvatski makroekonomski podaci bolji od očekivanih. Kuštrak je dodao kako je dogovoreno da će MMF-ovo izaslanstvo u svibnju posjetiti Hrvatsku. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kolektivna ostavka Uprave splitske Željezare </p>
<p>SPLIT, 13. travnja</p>
<p> - Direktor splitske Željezare Jakov Miljak rekao je u nedjelju da će Uprava tog poduzeća podnijeti kolektivnu ostavku u znak prosvjeda što se Vlada ponovo oglušila na rješavanje teškog stanja u tvornici čija agonija traje od 8. veljače, kada joj je HEP, zbog duga od 7,5 milijuna kuna, obustavio isporuku električne energije. </p>
<p>Predsjednik Uprave ističe da Ministarstvo gospodarstva nije imalo zamjerke na predloženi plan poslovanja Željezare, ali da Vlada, unatoč zalaganju ministra Ljube Jurčića, još nije donijela odluku o pokretanju proizvodnje. </p>
<p>»Uprava Željezare ne može stalno obmanjivati 420 radnika, koji su odustali od sindikalnih akcija zahvaljujući obećanjima da je pokretanje proizvodnje pitanje dana«, kazao je Miljak, dodajući da je stanje u tvornici gore nego prije dva mjeseca. </p>
<p>Radnicima je tek prošli tjedan isplaćena prva od sedam zaostalih plaća, a novac je osiguran od prodaje dijela proizvodnih zaliha za 2,4 milijuna kuna. Tvornica, u čiju je modernizaciju uloženo 22 milijuna eura državnih jamstava, sada tone pod teretom dugova, jer tekućem gubitku od 159 milijuna kuna, treba pridodati i 310 milijuna kuna duga što ga je prouzročila bivša uprava. Osim toga, nastavlja Miljak, kad se tome doda i gubitak od oko 700.000 kuna, koliko Željezara dnevno gubi zbog prekinute proizvodnje, »onda je jasno da ne možemo opstati bez Vladine pomoći«. </p>
<p>HEP je pristao na reprogramiranje duga, ali Uprava Željezare ne može platiti ni prvu ratu od oko milijun kuna, jer nema taj novac, rekao je Miljak, naglasivši da je, unatoč svim problemima, čelništvo tvornice postiglo dogovor s većinom vjerovnika koji su pristali na dvogodišnju otplatu duga. Uprava Željezare zatražila je od države dodatna kreditna jamstva u iznosu od 50 milijuna kuna, s obzirom na to da su joj, osim struje, potrebna i obrtna sredstva za pokretanje proizvodnje. »Dok ne dobijemo državna jamstva, ni jedna banka neće sklopiti posao sa Željezarom, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da se Vlada, ni nakon dva mjeseca prisilnog mraka, nije očitovala o tom problemu«, ustvrdio je Miljak. Inače, za ponedjeljak je sazvana izvanredna sjednica Nadzornog odbora Željezare, na kojoj će članovi Uprave podnijeti ostavke, a njihov primjer slijedit će i predsjednik Nadzornog odbora Mijo Rogulj. Istog dana sastat će se i Povjerenstvo Sindikata metalaca Hrvatske, koje će razmotriti nove okolnosti i odlučiti o mogućem pokretanju sindikalnih akcija. </p>
<p>Čelnik HUS-a Zvonko Šegvić zamjerio je Vladi što se »maćehinski odnosi prema splitskoj tvornici, dok je za sisačku Željezaru pronašla rješenje«. Šegvić je istaknuo da je uvoz željeza pod ingerencijom jakih lobija u Hrvatskoj, prozvavši lokalne političare i saborske zastupnike iz Dalmacije na odgovornost za šutnju kojom su se okružili »dok Željezaru guta mrak«. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Nužno hitno usvojiti zakon o slobodnim zonama« </p>
<p>RIJEKA, 13. travnja</p>
<p> - »Prije rata, preciznije 1989., samo riječka regija godišnje je bilježila 1,25 milijardi dolara izvoza, koji je trenutačno pet puta slabiji - 227 milijuna dolara«, rekao je predsjednik riječke Hrvatske gospodarske komore Josip Stanković, u nedjelju na tradicionalnom susretu s građanima na Trsatu »Na kavi s...«, čiji je organizator Hrvatska narodna stranka. </p>
<p>Razlog tomu, dodao je, loše je stanje u brodogradnji, te činjenica da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja destimulira izvoz. </p>
<p>Upozorio je da hrvatski gospodarstvenici, u odnosu na kolege u susjednim zemljama, imaju 53 posto više nameta, dok, primjerice Slovenija sa 15 posto stimulira izvoz. Upravo je to razlog preseljenja brojnih tvrtki iz Rijeke u Sloveniju. </p>
<p>Osnovna namjera 10 slobodnih zona u Hrvatskoj, kazao je Stanković, trebala bi biti privući stranog partnera, jer on ima tržište i tehnologiju, a to pak nije moguće zbog neusvajanja zakona o slobodnim zonama i slobodnim skladištima kojim bi se Carini oduzelo pravo da kontrolira tehnološki proces poduzeća u tim zonama. Među ostalim, Stanković je upozorio da, ne usvoji li se zakon u iduća dva mjeseca, nikakvih pomaka neće biti idućih godinu dana, jer slijedi izborna kampanja i nova vlast. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Umjetnine iz Klovićevih dvora ukrao pomoćni radnik </p>
<p>Dosad pronađena 31 od 61 ukradene umjetnine / Vrijednost ukradenih djela iznosi oko 80 tisuća kuna / Kradljivac prodavao umjetnine kolekcionarima ili na sajmu antikviteta / Utvrdit će se i eventualna odgovornost nadležnih u Galeriji jer je krađa prijavljena tri mjeseca nakon što je otkriven manjak u depou </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Nakon što je 7. travnja objavljeno da je iz depoa Galerije Klovićevi dvori nestalo 61 umjetničko djelo, zagrebačka je policija nakon jednotjedne istrage otkrila da je djela ukrao četrdesetčetverogodišnji pomoćni radnik u Galeriji. Osumnjičenik je u subotu popodne priveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda gdje ga je ispitao istražni sudac i pustio ga da se brani sa slobode.</p>
<p>Kao motiv za krađu, policija je navela loše financijsko stanje osumnjičenog i probleme s alkoholizmom u njegovoj obitelji. Kad je pokrenuta istraga, taj pomoćni radnik uopće nije bio u krugu sumnjivaca, priopćeno je u nedjelju na konferenciji za novinare u sjedištu Kriminalističke policije. No, otkriven je kad se policiji javio jedan od kupaca slika. </p>
<p>Kradljivac koji je povremeno radio kao vozač Galerije, zaposlio se u Klovićevim dvorima 1986. godine. Pokazalo se da je umjetnine ukrao u razdoblju od ožujka do prosinca prošle godine. </p>
<p>Prema prikupljenim podacima, za vrijeme radnog vremena iz depoa je iznosio umjetnine i nakon posla ih odnosio kući. Naime, nakratko je uzimao ključeve depoa, koji inače služe samo za slučaj požara. </p>
<p>Otkriveno je da je kolekcionarima i antikvarima prodao dio umjetnina, a dio je prodavao na zagrebačkim sajmovima antikviteta. </p>
<p>Policija je u stanu osumjičenog pomoćnog radnika pronašla dio umjetnina, a pojedina su djela dobrovoljno vratili kupci, uglavnom privatni kolekcionari. </p>
<p>Dosad je vraćeno 31 djelo, uglavnom iz donacije Oskara Hermana i Josipa Crnoborija, među kojima je mapa Branka Šenoe »Osijek s Drave« s 12 djela. Pronađena je i skulptura Miroslava Krleže koja uopće nije bila evidentirana u Klovićevim dvorima.</p>
<p>Ukupna tržišna vrijednost ukradenih djela, rekao je Željko Prša, načelnik Odjela općeg kriminaliteta Policijske uprave zagrebačke, iznosi između 70.000 i 80.000 kuna. Vrijednost triju djela iznosi 10.000 kuna, a ostalih između 700 i 1000 kuna.</p>
<p>Policija će nastaviti s kriminalističkom obradom kako bi pronašla i ostale umjetnine ukradene iz depoa Klovićevih dvora, iako pretpostavlja da je dio toga već izvan Hrvatske. </p>
<p>Daljnja istraga trebala bi utvrditi i eventualnu odgovornost nadležnih u Galeriji koji su krađu prijavili tri mjeseca nakon provedene inventure i utvrđenog manjka u depou. </p>
<p>Naime, policiji je upućena prijava tek 4. travnja iako je 16. siječnja redovitim godišnjim popisom inventara zamijećeno da u depou Klovićevih dvora nedostaje 61 umjetnina, uglavnom crteža i grafika iz donacija Oskara Hermana, Josipa Crnoborija, dr. Vinka Perčića te Slavka Kopača.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nepoštivanje zakona praksa hrvatskoga nogometa</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - »Zar mislite da su drugi sportski klubovi radili drukčije?«, upitao je jedan od čelnika NK Hajduk nakon što su je Županijsko državno odvjetništvo u petak podiglo optužnice protiv deset bivših i sadašnjih čelnika tog nogometnog kluba. Desetorica se terete za zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno da su neplaćanjem poreza i doprinosa oštetili državni proračun za oko 230 milijuna kuna.</p>
<p> Podsjetimo, istraga u Hajduku počela je još prije tri godine, a u lipnju 2000. trojica hajdukovaca, Ivan Buljan, Vedran Rožić i Bartol Kaleb, bili su uhićeni i kraće vrijeme zadržani u pritvoru.</p>
<p>Da su se i drugi klubovi prema zakonu odnosili prilično komotno, svjedoče stranice novinskih crnih kronika u zadnjih nekoliko godina. </p>
<p>Već gotovo tri godine vodi se istraga o postupcima čelnika Hajdukova najvećeg sportskog suparnika, NK Dinamo. Zagrebački županijski državni odvjetnik Krunoslav Canjuga izjavio je za jedan dnevni list da će se za otprilike mjesec dana znati hoće li i protiv dinamovaca biti podignuta optužnica.</p>
<p>Bivši čelni ljudi Dinama, Mirko Novosel, Tomislav Horvatinčić i Damir Vrbanović, te bivši pročelnik Gradskog ureda za izgradnju Boris Ordulj terete se za navodne malverzacije počinjene od 1997. do 2000. godine kojima je državni proračun oštećen za 194 milijuna kuna. U istrazi se spominje i navodna pronevjera prilikom izgradnje sjeverne tribine Maksimirskog stadiona.</p>
<p>Na zahtjev Općinskoga državnog odvjetništva u Zagrebu, zagrebačka je policija provela kriminalističku obradu nad čelnikom NK Hrvatski dragovoljac Stjepanom Spajićem i Tomislavom Merčepom, predsjednikom Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata (UHDDR). </p>
<p>Prema policijskim navodima, Merčep i Spajić su 1,3 milijuna kuna koje je 1999. godine Ministarstvo branitelja doznačilo UHDDR-u, prebacili na račun NK Hrvatski dragovoljac. </p>
<p>Spajića se tereti zajedno sa saborskim zastupnikom HDZ-a, generalom Ljubom Ćesićem Rojsom za milijunsku malverzaciju na štetu MORH-a. Prema navodima optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Rojs je kao pomoćnik ministra obrane na teret MORH-a odobravao gostovanja nogometnih klubova koji su u Zagreb dolazili na utakmice s Hrvatskim dragovoljcem. Tereti ga se da je u dogovoru sa Spajićem otpisao dug njegova kluba prema Ministarstvu od tri milijuna kuna.</p>
<p>Spajić je pak pod istragom i zbog navodnog podmićivanja nogometnog suca. »To nije bilo mito već nagrada za pošteno suđenje«, izjavio je Spajić pred istražnim sucem.</p>
<p>»Čist« pred zakonom nije, čini se, ni prošlogodišnji hrvatski prvak u nogometu NK Zagreb. Zagrebačka je policija nedavno podnijela kaznenu prijavu protiv direktora NK Zagreb Drage Marića zbog navodnih malverzacija s novcem od transfera nogometaša Ivice Banovića. Sličnih primjera ima još mnogo i to ne samo u »elitnom« nogometnom društvu, već i u mogim regionalnim klubovima gdje lokalni moćnici iskorištavaju nogomet za osobnu i stranačku promociju.</p>
<p> Aktualan je primjer jednog načelnika općine u Slavoniji kojem se sudi za financijske malverzacije. Direktor seoskog nogometnog kluba izjavio na sudu da je načelnik uvijek bio »široke ruke« kad su potrebe kluba bile u pitanju.</p>
<p>MUP navodno provodi kriminalističku obradu u Hrvatskom nogometnom savezu čiji bi pojedini članovi, vjeruje se, mogli rasvijetliti tamnu pozadinu najpopularnijeg hrvatskog sporta.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Picula: Hrvatska će ući u EU prije kraja ove dekade </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - »Vjerujem da ćemo u ponedjeljak na Vijeću ministara dobiti zeleno svjetlo, te da će Europska komisija u sljedećih godinu dana dati pozitivnu procjenu o hrvatskoj kandidaturi za EU«, istaknuo je ministar vanjskih poslova Tonino Picula, u nedjelju gostujući na Glavnom odboru Foruma mladih SDP-a u nedjelju. </p>
<p>Naglasio je da će Hrvatska u ovoj godini završiti više od 80 posto onoga što se obvezala u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, potpisanog s EU. »Hrvatska će ući u EU prije konca aktualne dekade«, procijenio je. »Uvjeren sam da hrvatska unutarnja politika u izbornoj godini neće oštetiti realizaciju vanjskopolitičkih ciljeva«, naglasio je Picula. »Standardizacija po europskim kriterijima stajat će mnogo, no konkretan iznos nije bitan, jer bi mnogo skuplje bilo da izostane približavanje Uniji«, rekao je. »Problemi suradnje s Haagom, Zakon o HRT-u i reforma pravosuđa dobivaju drugi kontekst nakon pozitivne ocjene za kandidaturu«, rekao je Picula. </p>
<p>Odgovarajući na upit hoće li podržati inicijativu za ukidanje viza na Balkanu, Picula je rekao da SDP načelno podupire taj prijedlog, no, »sigurnosna pitanja upućuju nas na oprez prema određenim državama«. Na upit hoće li Hrvatska ući u EU ako na izborima pobijedi HDZ, Picula je odgovorio kako mnogi vjeruju da HDZ i EU nisu kompatibilni pojmovi. No, »na građanima je da odaberu tko će ih predstavljati«. Picula se osvrnuo i na Sporazum o luci Ploče rekavši da neke točke treba promijeniti. Na upit o dvojnom državljanstvu s BiH, izjavio je da je Hrvatska rekla svoje i da očekuje odgovor od BiH. »Svakako ne treba stimulirati stjecanje dvostrukog državljanstva«, naglasio je ministar. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Umirovljeni časnik zabranio ekipi HTV-a snimanje na biralištu </p>
<p>ORAHOVICA, 13. travnja</p>
<p> - U nedjelju ujutro, na izvanrednim izborima u Orahovici, umirovljeni časnik Pavo Vukelić i vlasnik diskokluba zabranio je ekipi HTV-ova osječkog dopisništva da snima na biralištu u zgradi Šumarije. Naime, u nedjelju su u Orahovici na jedanaest birališta građani glasovali za petnaest vijećnika Gradskoga vijeća. </p>
<p>Novinarka HTV-a Renata Ostović nije željela komentirati taj slučaj upućujući nas da pričekamo policijsko izvješće.</p>
<p>»Snimanje je oko 9.15 sati zabranio jedan glasač, koji se u tome trenutku našao na biralištu nakon čega je ekipa HTV-a isključila kameru i krenula na drugo biralište. No, automobilom ih je slijedio građanin koji je zabranio snimanje pa su oni, ne zaustavljajući se, produžili prema Osijeku i prijavili policiji da ih ta osoba slijedi. Navode iz televizijskog priloga o prijetnjama i oštećenju ne mogu ni potvrditi niti opovrgnuti dok ne završi istraga«, rekao je za Vjesnik načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske Milan Baričević. On je potvrdio identitet građanina koji je HTV-ovoj ekipi zabranio snimanje. </p>
<p>Predsjednica Izbornog povjerenstva Branka Tolić rekla je da ne može komentirati taj slučaj dok ne dobije policijsko izvješće, koje je »zatražila da bi se otklonila sumnja kako bi incident mogao utjecati na tijek izbora«. </p>
<p>Prema priopćenju promatrača GONG-a, izbori u Orahovici protekli su »u tolerantnoj i demokratskoj atmosferi«, a incident se ne spominje. </p>
<p>Na izravan upit, odgovorili su nam kako je, prema njihovim informacijama, snimanje HTV-ovoj ekipi zabranio predsjednik biračkog odbora na tom izbornom mjestu kako bi spriječio incident i narušavanje reda i mira. Na to je, tvrde u GONG-u, imao pravo. </p>
<p>Inače, izbori su provedeni nakon što je Vlada 6. siječnja raspustila Gradsko vijeće Orahovice i imenovala povjerenika jer u zakonskom roku nije bio prihvaćen gradski proračun. Uz to, vijećnici se nisu mogli dogovoriti ni o prihvaćanju odluke o privremenom financiranju. </p>
<p>Slavica Bakić-Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mirovinu nižu od 500 kuna dobiva 70 tisuća umirovljenika </p>
<p>S mirovinom nižom od 2000 kuna preživljava 71 posto umirovljenika / Standard umirovljenika vrlo je nizak, a jasno je da će se teško povećati bez gospodarskog rasta, kaže ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković / Od uvođenja drugog stupa mirovinskog osiguranja ipak znatno poboljšana naplata doprinosa za mirovinsko osiguranje</p>
<p>RIJEKA, 13. travnja</p>
<p> - Prema podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za siječanj ove godine, čak 73.181 hrvatski umirovljenik prima mirovinu ispod 500 kuna. Njihov prosječan prihod iznosi 359,31 kunu. </p>
<p>Otprilike 127.000 umirovljenika u siječnju je primilo između 500 i 1000 kuna, odnosno 794,72 kune u prosjeku, dok je 291.000 umirovljenika s primanjima između 1000 i 1500 kuna u prosjeku dobilo mirovinu od 1313,16 kuna. Uključivo sa 222.000 umirovljenika koji imaju mirovinu između 1500 i 2000 kuna (u prosjeku 1739,66), oko 71 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu ispod 2000 kuna.</p>
<p> »Predstavnici Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje sudjeluju u radu stručnih tijela u mirovinskoj reformi, ali i u sklopu projekta reforme i sustava socijalne skrbi kako bismo pridonijeli poboljšanju standarda današnjih umirovljenika. Taj je standard vrlo nizak i moramo nastojati da ne bude još niži. Jasno je da će se teško povećati bez gospodarskog rasta«, prokomentirao je te podatke ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković.</p>
<p> Prema njegovim riječima, dobra je vijest za umirovljenike da je od uvođenja drugog stupa mirovinskog osiguranja znatno poboljšana naplata doprinosa za mirovinsko osiguranje. Tako je ukupan prihod od doprinosa neposredno prije uspostave drugog stupa bio niži nego što danas prikupi samo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u sustavu generacijske solidarnosti.</p>
<p> U siječnju 2003. naplaćeno je 1,05 milijardi kuna doprinosa, a u prosincu 1,4 milijarde. To znači da je potpuno anuliran tranzicijski trošak mirovinske reforme. </p>
<p>Pozitivni trendovi bilježe se i kad je riječ o strukturi prihoda HZMO-a. Naime, iako proračunska sredstva čine čak 41,8 posto od iznosa potrebnog za isplatu mirovina, samo 35 milijuna mjesečno (ili pet posto posto tog iznosa) izdvaja se za pokriće manjka u mirovinskoj blagajni. Podsjetimo, prije četiri do pet godina manjak je iznosio oko 300 milijuna kuna mjesečno. </p>
<p>Svi ostali proračunski izdaci za mirovine »pokriveni su« posebnim zakonima (za povlaštene mirovine, mirovine iz drugih republika bivše SFRJ, povećanja po zakonu o prenošenju sredstava fondovima i zakonu o povećanju mirovina) pa su redovna obveza države.</p>
<p> Uz to što je poboljšana naplata doprinosa, u HZMO-u očekuju da će u 2003. porasti prihodi po toj osnovi budući da raste broj osiguranika i to ponajviše zbog uvođenja obveze plaćanja doprinosa i na honorare. </p>
<p>Vuković je istaknuo da će HZMO zadržati stabilnost rokova isplate mirovina, a još jednom je podržao i zahtjev umirovljenika da se promijeni način izračuna troškova života, kako bi podaci koji se koriste pri usklađivanju mirovina bili kvalitetniji.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatskoj prije ukidanja vojnog roka treba drukčije novačenje</p>
<p>Miljavac: Novi model novačenja treba pripremiti, vidjeti što on nosi i hoće li polučiti zadovoljavajući učinak, a tek tada ukinuti postojeći. U protivnom, ukinuo bi se model koji kako-tako funkcionira, što bi bilo ishitreno i neozbiljno / Francuska je šest godina pripremala svoj sustav obrane prije nego se odlučila za ukidanje obveznog vojnog roka / SAD ima pričuvnu i profesionalnu vojsku s razvijenim sustavom treninga</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Zašto vojni rok nije ukinuo dok je bio ministar obrane, nego peticiju za to pokreće sad, početkom predizborne kampanje? To je jedno od neizostavnih pitanja koja se mogu čuti pri spomenu Librine (Radoševe) inicijative »Mijenjam vojni za ispitni rok« ili »Šest mjeseci - voljno«.</p>
<p>Iako se teško oduprijeti dojmu da je inicijativa najmlađe parlamentarne stranke ujedno i neka vrst pohoda na jednako tako mlađahan dio biračkog tijela, Jozi Radošu valja priznati da o mogućnosti ukidanja vojnog roka govori već nekoliko godina. To ne umanjuje snagu argumentacije, koja kaže da sad pokušava ono što kao ministar obrane nije uspio.</p>
<p>Radoš se opravdava, tvrdeći da je za mandata u MORH-u izbjegavao to pitanje, ne želeći otvarati nove sukobe između Vlade i Ureda Predsjednika, no pitanje je koliko izbjegavanje neugodnih tema može biti opravdanje. Osim toga, stoji da Libra pokreće inicijativu na početku predizborne kampanje, odnosno da Radoš o ukidanju vojnog roka govori zadnje dvije godine. Od saborskih rasprava uoči prihvaćanja »paketa« vojnih zakona, on priča o tome da Hrvatska može i treba odmah ukinuti vojni rok, a kad mu prijedlog nije prošao, tražio je da makar u Zakon o obrani uđe 2005. kao godina kad bi državni vrh odlučio kako dalje u tom pitanju.</p>
<p>Za Radoša nema dvojbe: imamo dvije vojske, obje ne možemo plaćati i zato jednu treba ukinuti. Osim toga, u ukidanju obveznog vojnog roka on prepoznaje samo korisne posljedice, a među njima i ostvarenje izravne godišnje ušteda od gotovo pola milijarde kuna u proračunu. No, u Hrvatskoj svi očito ne misle kao bivši ministar obrane. U nekim slučajevima, čuju se i upozorenja o tome da je hrvatski profesionalni vojnik prosiječno 10 godina stariji od svog kolege u svijetu. U tom kontekstu, nameće se pitanje hoće li u Hrvatskoj za koju godinu itko uopće htjeti u vojsku.</p>
<p>Žestoke rasprave o toj temi tek se očekuju, no jasno je da će među najoštrijim protivnicima Librine inicijative biti dvojica bivših načelnika Glavnog stožera od kojih je jedan bio i ministar obrane. Naime, među oponentima koji misle da još nije vrijeme za ukidanje sadašnjeg sustava novačenja prednjači Predsjednikov savjetnik za vojna pitanja Petar Stipetić. On tvrdi da Hrvatska trenutačno ne može uvesti punu profesionalizaciju, jer za to nema dovoljno novca. Osim toga, »i pričuvna vojska i vojska na odsluženju vojnog roka - jeftinije su od profesionalne«.</p>
<p>Radošev prethodnik Pavao Miljavac ide korak dalje, naglašavajući da obvezni vojni rok trebamo još najmanje godinu dana. »Ne bi se smjelo dogoditi da najprije ukinemo vojni rok, a da potom počnemo graditi nov sustav novačenja«, upozorava Miljavac. Novi model novačenja treba pripremiti, vidjeti što on nosi i hoće li polučiti zadovoljavajući učinak, a tek tada ukinuti postojeći, predlaže Miljavac. U protivnom, tvrdi on, ukinuo bi se model koji kako-tako funkcionira, što bi bilo ishitreno. Svjestan toga da u izbornoj godini nije previše popularno braniti obvezu služenja vojnog roka, Miljavac pojašnjava da to »čini svatko tko racionalno, dugoročno razmišlja o nacionalnoj sigurnosti«.</p>
<p>»Ne tvrdim ja da je obvezno služenje vojnog roka jedini i najbolji način, ali mislim da bi prije donošenja odluke trebalo okupiti stručnjake za obranu«, kaže bivši ministar. Nakon što bi novi model novačenja dobio potporu političkih stranaka, drži Miljavac, prije odluke o ukidanja vojnog roka trebalo bi izmijeniti zakonsku regulativu. »To je proces koji ne može brzo biti gotov, za to je potrebno najmanje godinu dana, a govoriti o ukidanju prije toga - neozbiljno je«, ocjenjuje. On tvrdi da bi Hrvatska treba zadržati profesionalnu vojsku, ali i pričuvnu sastavnicu. Drugo je, kaže, pitanje kako ćemo doći do pričuvnog sastava. Od svjetskih iskustava, podsjeća da je Francuska šest godina pripremala svoj sustav obrane prije nego se odlučila za ukidanje obveznog vojnog roka. SAD ima pričuvnu i profesionalnu vojsku s razvijenim sustavom treninga.</p>
<p>Miljavac ističe da postoje razni modeli motiviranja mladih da izaberu vojni poziv. U nekim zemljama nude im se određene povlastice, pa i prednost u zapošljavanju. »Razumljivo je što ljudi idu linijom manjeg otpora, no treba voditi računa da se radi o ozbiljnom pitanju - obrana nije nešto, što se rješava pritiskom na gumb, za nju su potrebne duge pripreme«, zaključuje Miljavac.</p>
<p>Predizbornim trikom ili ne, Libra je samo prošlog tjedna u Zagrebu skupila 8000 potpisa potpore ukidanju obveznog služenja vojnog roka. Nakon Uskrsa nastavlja akciju i u drugim gradovima.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>O potpisivanju antikorupcijske povelje doznali naknadno iz medija</p>
<p>Iako neki antikorupcijski zakoni već postoje ili su u saborskom postupku, potpisnici Povelje podijelili su zadatke: Zlatko Kramarić (LS) piše zakon o imovinskoj kartici, Đurđa Adlešić (HSLS) zakon o sprječavanju nepotizma, Vesna Škare Ožbolt (DC) zakon o informiranju, Damir Kajin (IDS) zakon o neposrednom izboru gradonačelnika, Jozo Radoš (Libra) zakon o pravu na informaciju, a Tonči Tadić (HSP) zakon o sukobu interesa</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - U borbu protiv korupcije uhvatile su se i razne nevladine udruge, pa je jedna od njih, Partnerstvo za društveni razvoj, u Saboru prošlog petka, s predstavnicima šest parlamentarnih stranaka potpisala Povelju o suradnji u borbi protiv korupcije. Povelja predviđa donošenje šest novih zakona radi suzbijanja korupcije na državnoj i lokalnoj razini.</p>
<p>Povelju su potpisale tzv. manje stranke - DC, HSLS, IDS, Libra, LS i HSP - čiji su se predstavnici obvezali do 10. lipnja izraditi šest zakona: zakon o izravnom izboru gradonačelnika i načelnika općina, zakon o sprječavanju nepotizma, zakon o pravu na informaciju, zakon o imovinskoj kartici, zakon o sredstvima javnog informiranja i zakon o sukobu interesa.</p>
<p>Najjače stranke u Saboru - HDZ, SDP i HSS - nisu potpisale povelju. No, kako Vjesnik doznaje, ne zato što ona nije u skladu s njihvim političkim interesima, već zato što uopće nisu bile obaviještene o tom događaju. Jadranka Kosor, potpredsjednica HDZ-a, Milanka Opačić, SDP-ova zastupnica u Saboru, te Luka Trconić, potpredsjednik HSS-a, tvrde da nisu bili upoznati s inicijativom udruge Partnerstvo za društveni razvoj, a da jesu, rado bi se odazvali.</p>
<p>«Sa simpatijama gledamo na tu inicijativu«, naglasio je Trconić, dodavši da je takva incijativa dobra i potrebna, te da dolazi u obzir da joj se i HSS priključi. Sličnog su mišljenja i Jadranka Kosor i Milanka Opačić. »Nema razloga da HDZ ne pristupi inicijativi«, kazala je Kosor, naglasivši da je za potpisivanje inicijative doznala tek u petak navečer, iz medija. Kao i Milanka Opačić, koja ističe da je SDP podržao zakon o sukobu interesa te - da je bio obaviješteni - odazvao bi se i toj inicijativi.</p>
<p>Oni koji su potpisali Povelju, već su podijelili i zadatke. Primjerice, Zlatko Kramarić (LS) piše zakon o imovinskoj kartici, Đurđa Adlešić (HSLS) zakon o sprječavanju nepotizma, Vesna Škare Ožbolt (DC) zakon o informiranju, Damir Kajin (IDS) zakon o neposrednom izboru gradonačelnika, Jozo Radoš (Libra) zakon o pravu na informaciju, a Tonči Tadić (HSP) zakon o sukobu interesa. Ipak, treba napomenuti da neki od tih zakona već postoje - recimo, Zakon o imovinskoj kartici primjenjuje se još od razdoblja vladavine HDZ-a, a zakon o neposrednom izboru gradonačelnika i općinskih načelnika je u saborskom postupku, na inicijativu predsjednice HNS-a Vesne Pusić. A, što se tiče zakona o sprječavaju sukoba interesa, o dva se njegova prijedloga nedavno, u prvom čitanju, raspravljalo u Saboru: o onom koji je izradila Vlada te o onom koji je izradio HSP.</p>
<p>Vlada bi trebala do početka lipnja izraditi konačni prijedlog zakona o sukobu interesa. Oba prijedloga, i HSP-ov i Vladin, podrazumijevaju oštre kazne za političare koji posredstvom svojih veza i utjecaja pribavljaju sebi ili drugima materijalnu, imovinsku ili neku drugu korist. I dok je HSP predlagao da se političare, koji ogreznu u korupciju, diskreditira moralno te im se onemogući bavljenje politikom, Vlada je predložila novčane kazne. Oba prijedloga predviđaju osnivanje parlamentranog tijela, koje bi razmatralo slučajeve sukoba interesa.</p>
<p>Valja podsjetiti, također, da se o zakonu o sukobu interesa raspravljalo u parlamentu još početkom mandata sadašnjeg sastava Sabora kad je, tada koalicijski HSLS, oštro istupio protiv nekih odredbi u zakonu. Tako da je zakon o sukobu interesa, radi mira u tadašnjoj koaliciji, završio u ladici da bi se priča reaktivirala krajem prošle godine kad je HSP izašao u javnost sa svojim prijedlogom na što je ragirala Vlada i u parlamnetarni postupak poslala svoju verziju zakona.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Papina petodnevna rezidencija - Bogoslovsko sjemenište u Rijeci</p>
<p>Treći pastoralni pohod Hrvatskoj 100. je putovanje Svetog Oca izvan Italije/ Papin posjet počinje u zračnoj luci na Krku, a završava polijetanjem za Rim iz zadarske zračne luke/ Na blagdan Duhova Sveti Otac će na riječkoj Delti slaviti euharistiju; u svetištu Majke Božje Trsatske sastat će se, u privatnom posjetu, s franjevcima/ S dubrovačkog Straduna, iz Papinih će ruku poletjeti bijele golubice mira/ Papa će posjetiti, privatno, i Đakovo </p>
<p>DUBROVNIK, OSIJEK, ĐAKOVO, RIJEKA, ZADAR, 13. travnja</p>
<p> - Nakon što je objavljena i službena potvrda Papina dolaska u Hrvatsku, sve su poznatije i pojedinosti tog povijesnog događaja. </p>
<p>Treći pastoralni pohod Hrvatskoj, ujedno i 100. putovanje izvan Italije, Sveti Otac Ivan Pavao II. počet će 5. lipnja dolaskom u Zračnu luku Rijeka na Krku, gdje će ga u 16,45 sati dočekati visoko državno vodstvo, te crkveni velikodostojnici. U 18,30 Papa bi trebao brodom stići u riječku luku, a 15 minuta nakon toga papamobilom će se uputiti u Bogoslovsko sjemenište, odnosno svoju petodnevnu rezidenciju. </p>
<p>Posjet Dubrovniku predviđen je za 6. lipnja, a Osijeku i Đakovu za 7. lipnja. </p>
<p>Na blagdan Duhova, 8. lipnja u 10 sati, Sveti Otac će na riječkoj Delti, gdje se očekuje više od 100.000 vjernika i hodočasnika, slaviti euharistiju, a u podne će održati prigodni nagovor uz molitvu Anđelova pozdravljenja. Istoga dana predvečer, odnosno u 18 sati Papa će se iz Bogoslovskog sjemeništa uputiti prema svetištu Majke Božje Trsatske, gdje će sa sastati samo s franjevcima - čuvarima svetišta, jer je riječ o njegovu privatnom posjetu. </p>
<p>Riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić, službeno potvrđujući Papin dolazak u Hrvatsku, ovih je dana naglasio da je taj događaj povezan sa znatnim organizacijskim, a posebice prometnim naporima, s obzirom da će Papa u Rijeci pet dana i četiri noći imati svoju rezidenciju. To će, dodao je, od svih zahtijevati strpljivost i razumijevanje, čega ne bi trebalo manjkati, budući da je upravo Hrvatska u najtežim danima imala njegovu potporu. </p>
<p>Fra Serafin Sabol potkraj prošloga tjedna javnosti je predstavio nacionalni i riječki logotip trećeg Papina pohoda Hrvatskoj koji je u obliku ribe, grčki ICHTYS - Iesus Christos Theu Yios Soter, što u prijevodu znači Isus Krist, sin Božji i Spasitelj. Logo sadrži Papin križ u zlatno - žutoj boji (Vatikanska zastava), te slovo »M«, jer je Sveti Otac veliki štovatelj Majke Božje. Plava boja predstavlja tri grada na moru koje će Papa posjetiti, odnosno Rijeku, Zadar i Dubrovnik, a istodobno i tri rijeke Savu, Dravu i Dunav koje protječu kroz Đakovačku i srijemsku biskupiju. </p>
<p>Sveti Otac će tijekom jutra 6. lipnja doputovati zrakoplovom u Dubrovnik. Nakon što mu u Zračnoj luci dobrodošlicu zažele dubrovački biskup msgr. Želimir Puljić te predstavnici Županije i Grada, dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje, gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica i direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović, Papa će kroz Konavle i Župu dubrovačku stići u Dubrovnik odnosno plato luke Gruž gdje bi, kako se pretpostavlja, u 10 sati predvodio Svetu misu za pedesetak tisuća vjernika. </p>
<p>Nakon misnog slavlja Sveti Otac odlazi u biskupski dvor gdje je predviđen ručak i popodnevni odmor da bi se potom papamobilom odvezao na Stradun, gdje će ispred crkve zaštitnika Dubrovnika Svetog Vlaha simbolično pustiti bijele golubice mira. </p>
<p>Nakon kratkog zadržavanja unutar stoljetnih zidina Papa se predvečer vraća u Zračnu luku Dubrovnik odakle se zrakoplovom vraća u Rijeku. </p>
<p>Đakovačku i srijemsku biskupiju Sveti Otac će pohoditi 7. lipnja. Papin će se zrakoplov spustiti u osječku zračnu luku Klisa u 9,45 gdje će ga dočekati sva četvorica đakovačkih biskupa, župan i osječki gradonačelnik, a Svetog Oca će dočekati i skupina odjevena u slavonske narodne nošnje. Predviđeno je da se automobilom Papa uputi prema Sportskoj zračnoj luci Osijek, gdje će u 10,45 služiti svečano euharistijsko misno slavlje, a prije toga će papamobilom, koji će ga čekati iza oltara, proći tim prostorom, kako bi ga pozdravili hodočasnici. Sveta misa bi trebala trajati do 13 sati, nakon čega će Papa automobilom krenuti u privatni posjet Đakovu, gdje će u salonu Biskupskog dvora ručati s đakovačkim biskupima. U biskupskom domu, koji se ubrzano prilagođuje za Papin boravak u njemu, Sveti će se Otac odmoriti nakon objeda, a oko 17 sati s bočne će strane dvora ući u Strossmayerovu katedralu, gdje će se zadržati u kraćoj molitvi. Nakon toga, Papu će na izlazu iz katedrale pozdraviti gradonačelnik, čime bi završila kratkotrajna posjeta Đakovu. Iz Strossmayerova grada Papa bi se papamobilom trebao odvesti do Klise i tom prigodom bi ga cijelim putem mogli pozdraviti vjernici, a na povratku bi Sveti Otac, kako se očekuje, mogao Papamobilom proći i kroz Osijek. </p>
<p>Ivan Pavao II. boravit će u Zadru u ponedjeljak, 9. lipnja, na blagdan Marije Majke Crkve. Na zadarsku zračnu luku u Zemuniku Papa bi trebao sletjeti u 10,30 sati, zatim je predviđen njegov posjet Katedrali sv. Stošije, a potom predvođenje Službe riječi na Forumu. Služba riječi, tj. liturgijska molitva »Slavlje šestog časa« s vjernicima, počet će u 11,10 sati na pozornici na Forumu koja će biti postavljena između Crkve sv. Donata i zgrade Arheološkog muzeja. Pozornica će biti okrenuta prema moru i okružena znamenitim zadarskim simbolima: zvonikom Katedrale sv. Stošije, Crkvom sv. Donata, Crkvom sv. Marije. Na samoj pozornici bit će postavljene najveće zadarske relikvije: škrinja sv. Šime, Višeslavova krstionica i veliki križ iz katedrale. Trebala bi biti podignuta na tri razine, a uz Svetog Oca na njoj će biti najviši crkveni dostojanstvenici, biskupi i kardinali. Uzvanici i službene osobe bit će smješteni na počasnome mjestu pokraj pozornice, a ispred pozornice bit će smješten zbor od oko 1000 pjevača sastavljen od zadarskih crkvenih i svjetovnih zborova i klapa. Liturgijskoj molitvi prethodit će dvosatni molitveno-glazbeni program pod nazivom »Velika kateheza crkve« u kojemu će se predstaviti povijest i sadašnje svjedočenje zadarske Crkve a sudjelovat će redovničke zajednice te članovi crkvenih pokreta i udruga. Zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa uputio je župnicima pastoralni program kojim se vjernike upućuje na duhovnu pripravu u kojoj će korizmene pobožnosti biti prožete katehetskim tumačenjima o crkvi, Papi, Božjoj riječi, sakramentima i svime što crkva svjedoči i navješta uz naglasak Papine službe u zajednici vjernika. Stoga su Svi su korizmeni i uskrsni blagdani prodahnuti Petrovom službom i značenjem dolaska Svetoga Oca u Zadar. </p>
<p>Doček Pape, njegov boravak u Zadru i potom Papa će bit ispraćen iz Hrvatske za Rim upravo iz zadarske zračne luke 9. lipnja u 12,50 sati. u zračnoj luci, organiziraju Koordinacijski i Organizacijski odbor Zadarske nadbiskupije sa devet pododbora, Zadarska županija i Grad uz pomoć Policijske uprave zadarske. Organizacija Papina boravka određena je protokolarnim, sigurnosno-prometnim i brojnim tehničkim zadacima čija je realizacija u tijeku. Biskupija će uputiti poziv Hrvatskoj mornarici, zrakoplovstvu te brodovima i brodicama da toga dana ispune Zadarski kanal i uveličaju Papin boravak te da ujedno i prime njegov blagoslov. </p>
<p>Prema dosadašnjim najavama, Papin posjet će pratiti stotinjak stranih i domaćih novinara. </p>
<p>»Posjet Svetoga Oca Zadru ima iznimno duhovno i pastoralno značenje i bit će veliko ohrabrenje mjesnoj crkvi, vjernicima, svećenicima i nadbiskupu za našu vjernost Kristu i za življenje Evanđelja«, istaknuo je msgr. Prenđa. Zadarska nadbiskupija je pred jubilejem od 1700 godina mučeništva sv. Stošije (Anastazije), srijemske mučenice, koja je bila spaljena u doba cara Dioklecijana, 304. godine. Biskup Donat donio je 810. godine njezine svete ostatke u Zadar i od tada se sv. Stošija slavi kao zaštitnica Zadra. Kako je istaknuo msgr. Prenđa, treći posjet Svetoga Oca Hrvatskoj i njegova riječ »bit će prihvaćeni kao potpora nastojanjima i putokaz nade da možemo od Boga izmoliti snagu za poslanje naše Crkve u novim povijesnim okolnostima unatoč nemalim poteškoćama«. Logotip dolaska Ivana Pavla Drugog u Zadar izrađen je pod nazivom »Maria Orans - Marija moliteljica«, idejni mu je tvorac dr. fra Bernardin Škunca, pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral Hrvatske biskupske konferencije, dok ga je likovno oblikovao i dizajnirao akademski slikar Mate Ljubičić. Lik Marije, matrice loga, slika je sa starokršćanskog Novaljskog relikvijara iz 4. stoljeća, otkrivenog prije 30 godina u kući koja je služila za bogoslužje crkvi gdje su se prvi kršćani u skrovitosti okupljali na molitvu. Marijin lik nalazi se u krugu koji je simbol sunca, a dolazak Pape »novi je izlazak sunca« koji će Zadar obasjati novim svjetlom. </p>
<p>Anton Hauswitschka, Ljubica Ivićev-Balen, Mile Ljubičić i Ljiljana Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030414].
|
