NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030314].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211096 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vojska i policija u lovu na mafijaše »zemunskog klana« uhitile 200 osoba</p>
<p>Prema informacijama MUP-a Srbije vođe kriminalne grupe Milorad Luković Legija, Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum nalaze se u bijegu i za njima se intenzivno traga / Među oko 200 uhićenih nakon atentata su i bivši šef Službe državne sigurnosti MUP-a Srbije Jovica Stanišić i bivši komandant Jedinice za specijalne operacije Franko Simatović Frenki / Trojica uhićenih članova zemunskog klana zatražila status zaštićenih svjedoka i daju izjave specijalnom tužitelju / U vojsci podignuta razina borbene spremnosti </p>
<p>BEOGRAD, 13. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Nebojša Čović, potpredsjednik vlade Srbije i vršitelj dužnosti predsjednika srbijanske vlade, potvrdio je u četvrtak navečer Televiziji B92 da su među oko 200 uhićenih nakon atentata na premijera Zorana Đinđića i bivši šef Službe državne sigurnosti MUP-a Srbije Jovica Stanišić i bivši zapovjednik Jedinice za specijalne operacije Franko Simatović Frenki. Prema odluci o uvođenju izvanrednog stanja u Srbiji MUP Srbije ima pravo osumnjičene zadržati, bez odluke nadležnog istražnog suca, do 30 dana.</p>
<p>Dušan Mihajlović, ministar unutarnjih poslova Vlade Srbije, ustvrdio je na početku izvanredne konferencije za novinstvo u četvrtak da su »sve maske pale«. »Uhvatit ćemo sve odgovorne za zločin i likvidirati svakoga tko pruži otpor policiji«, rekao je Mihajlović. </p>
<p>Policija je do 17 sati u četvrtak uhitila 56 osoba, uključujući osmoricu iz kriminalne grupe koja je osumnjičena za organiziranje i izvršenje ubojstva Zorana Đinđića, priopćila je u četvrtak navečer Vlada Srbije. Prema tom priopćenju vođe grupe Milorad Luković Legija, Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum nalaze se u bijegu i za njima se intenzivno traga. Vlada je navela da su »trojica od osmorice uhićenih članova zemunskog klana zatražila status zaštićenih svjedoka i u postupku su davanja izjava specijalnom tužitelju«, a »izjave koje su dosad dali potvrđuju sudjelovanje ovog kriminalnog klana u krivičnim djelima, ali predstavljaju i osnovu za otkrivanje nekih novih ubojstava i razbojništava«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Građani Beograda, vidno zabrinuti zbog atentata i uplašeni, u velikom broju pohode mjesto pogibije Zorana Đinđića. U Srbiji i Crnoj Gori proglašeni su dani žalosti do subote kad će biti Đinđićev sprovod. </p>
<p> Milorad Luković, bivši zapovjednik jedinica za specijalne operacije poznatijih kao »Crvene beretke«, te Dušan Spasojević zvan Šiptar na čelu su »vjerojatno najbolje organizirane bande na Balkanu, s milijunima eura koje su dobili od otmica«, istaknuo je Korać. Dodao je da je ta skupina organizirala i neuspio atentat na premijera Đinđića u veljači ove godine, na autocesti kod dvorane Limes u Novom Beogradu. To je skupina koja je povremeno pomagala državi u sukobima na jugu Srbije, na području Bujanovca i Preševa, koja je imala kontakte u policiji i koja je spremna ići do kraja, ustvrdio je Žarko Korać. </p>
<p>Vrhovno vijeće obrane Srbije i Crne Gore naredilo je da se Vojska SCG-a angažira u borbi protiv terorizma i otklanjanja izvanrednog stanja u Srbiji, u koordinaciji sa srbijanskim MUP-om.</p>
<p>Načelniku generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore zapovijeđeno je da podigne razinu borbene spremnosti. Srbijanski ministar financija Božidar Đelić kazao je da i u uvjetima izvanrednog stanja normalno funkcioniraju finacijske institucije, tržište i opskrba.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Đinđićev pakt s đavlom</p>
<p>Nije više upitno da je država, nakon Đinđićeva ubojstva, odlučila pokrenuti konačni obračun s mafijom. Međutim, pitanje je koliko je moćna to i provesti zna li se stupanj involviranosti mafije u sve državne institucije, kaže Nataša Kandić, predsjednica Fonda za humanitarno pravo / Vjesnikovi su sugovornici uvjereni da, ostane li najavljeni obračun s mafijom samo deklarativan, na razini smirivanja javnosti, Srbija i Crna Gora tonu u najdublji mrak</p>
<p>BEOGRAD, 13. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – U Srbiji i Crnoj Gori dugo se nagađalo o razgranatoj kriminalnoj mreži koja je, duboko ukorijenjena u političkim institucijama, nesmetano provodila teror strahovitih razmjera, ne prezajući ni od brojnih likvidacija, no tek je ubojstvo predsjednika vlade Zorana Đinđića prelilo čašu strpljenja, pokrenuvši otvoreni rat protiv mafije.</p>
<p>Kako drukčije shvatiti cjelonoćno prozivanje (s fotografijama!) brojnih članova zemunskog klana na svim televizijskim postajama, ili naslovnicu jednog dnevnog lista koji otvoreno sugerira da je »Legija ubio Đinđića«!</p>
<p>»Nije više upitno da je država, nakon Đinđićeva ubojstva, odlučila pokrenuti konačni obračun s mafijom. Međutim, pitanje je koliko je država moćna to i provesti, pogotovo zna li se stupanj involviranosti mafije u sve državne institucije«, rekla je u razgovoru za Vjesnik Nataša Kandić, predsjednica Fonda za humanitarno pravo. Prema njenom mišljenju, sadašnja je vlast napravila veliku pogrešku dopustivši otvoreno djelovanje podzemlja, ne čineći ništa, osim deklarativno, da se obračuna s njim.</p>
<p>»Kad se vlast, nakon što je prije nekoliko tjedana pokušan atentat na Đinđića, odlučila sukobiti se s 'kriminalno-zločinačkim pothvatom', da upotrijebim haaški izraz za tu skupinu, stiglo je Đinđićevo ubojstvo. Mafija je tim činom pokazala koliko je jaka«, rekla je Kandić.</p>
<p>Na popisu, praktički tjeralici, vlade Srbije i Crne Gore su imena 23 vođa zemunskog klana, među kojima je najpoznatiji Milorad Luković Legija.</p>
<p>»Primijetit ćete u ovdašnjem tisku da, pri spominjanju djela za koje se sumnjiče ti mafijaši, uopće nema ni riječi o njihovoj ulozi u, primjerice, Srebrenici! Kao da nije ni postojala njihova kriminalno-zločinačka aktivnost tijekom ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu! A oni su tamo igrali itekako značajne i mračne uloge«, zaključila je Nataša Kandić.</p>
<p>Priča o Miloradu Lukoviću Legiji zapravo je suštinska za razumijevanje Srbije i Crne Gore danas. Čovjek s dva prezimena i dva nadimka rođen je prije 40-ak godina kao Milorad Ulemek, a u beogradskom je podzemlju osamdesetih godina bio poznat kao Cema i slovio je kao jedan od »tvrđih momaka«. Nakon spektakularne pljačke sportske trgovine emigrirao je u Francusku, gdje je radio i kao izbacivač u diskoteci. Nakon ubojstva koje je počinio u jednoj tučnjavi prijavio se u Legiju stranaca, gdje nije ostao dugo. Početkom devedestih je dezertirao i vratio se u Jugoslaviju.</p>
<p>»Tad počinje ova priča, koja je kulminirala Đinđićevim ubojstvom«, rekao je Vjesniku poznati srpski književnik Filip David. Prema njegovim riječima, upravo je taj predratni »angažman kriminalaca pod krinkom patriotizma« značio početak zla koje se samo širilo i gomilalo sve ove godine.</p>
<p>Tjednik Vreme je nedavno ironično primijetio da je Cemin povratak u Srbiju bio »pametan potez, jer su se u Srbiji u to vrijeme tražili ljudi posebnog kova koji bi bili novačeni u paravojne postrojbe u ratu u kojem Srbija nije sudjelovala«.</p>
<p>»Uz temperament i obučenost, Cema je imao i vezu: njegov rođak Mihajlo Ulemek bio je blizak s pokojnim Arkanom i lako je ušao u Srpsku dobrovoljačku gardu. Odatle je bio samo korak do članstva u Crvenim beretkama, tajnoj elitnoj grupi koju je početkom rata osnovao Jovica Stanišić, a kojom je rukovodio Franko Simatović Frenki. 'Beretke' su bile paravojna postrojba nad paravojnim postrojbama: o njima su sa strahom govorili i najokorjeliji veterani bosanskog rata«, piše Vreme, navodeći da Cema tad usvaja ratno ime Legija i brzo napreduje.</p>
<p>Filip David posebno sugerira da se druga ključna faza srpskog zapleta zbivala tijekom sankcija kojima je bila izložena državna tvorevina što se tada zvala Savezna Republika Jugoslavija. Prema njegovim riječima, Milošević je tad angažirao najokorjelije srpske kriminalce diljem svijeta da se vrate u zemlju i pomognu u »probijanju blokade«. </p>
<p>Praktički, njihovim povratkom kriminal je bio legaliziran, a uspješan šverc samo dvije cisterne goriva omogućavao je stvaranje novog sloja bogataša. Lopovi i ubojice postali su temelj države i »zvijezde« novinskih stupaca, a razbojstva i ubojstva svakodnevnica.</p>
<p>Kad su poslije Daytona Crvene beretke i službeno priznate kao Jedinica za specijalne operacije (JSO), Legija se pojavljuje kao jedan od časnika. Negdje u to vrijeme uzima ženino prezime Luković.</p>
<p>Nakon prvih sukoba na Kosovu, Legija i JSO se spominju u vezi s više akcija koje su završile mnogobrojnim civilnim žrtvama. Milošević ga je čak i odlikovao medaljom Obilića. Kad je Simatović u listopadu 1998. smijenjen u paketu sa Stanišićem, Legija i službeno postaje zapovjednik JSO-a s činom pukovnika, a njegova moć raste. Vuk Drašković ga je optuživao da ga je pokušao ubiti na Ibarskoj magistrali.</p>
<p>Kad su nastupile promjene u Srbiji i Crnoj Gori, Legija je, navodno, sklopio prešutni dogovor s Đinđićem o nemiješanju u ulične demonstracije koje su dovele do Miloševićeva svrgavanja.</p>
<p>Filip David taj »pakt s đavlom« smatra trećom, ključnom fazom stvaranja ozračja kronične nesigurnosti u Srbiji i Crnoj Gori. »Tim paktom, praktički, mafija je počela kontrolirati politiku«, smatra David.</p>
<p>Jedan visoki dužnosnik aktualne vlasti izravno nam je potvrdio priče o pomoći koju su im razni mafijaški krugovi pružili prilikom dolaska na vlast, pritom nam sve ilustrirajući svojedobnim Đinđićevim povratkom iz Crne Gore u Beograd: »Znate li tko ga je dočekao u beogradskoj zračnoj luci? Sedamdeset do zuba naoružanih kriminalaca bilo je spremno poginuti, samo da ga zaštite od Miloševića«.</p>
<p>Đinđićevo je ubojstvo potaknulo brojna pitanja od kojih je Hrvatskoj najzanimljivije hoće li najnoviji zaplet događaja usporiti najavljena izručenja Haaškom sudu osumnjičenih za ratne zločine. Vjesnikovi su sugovornici uvjereni da nakon Đinđića u Srbiji i Crnoj Gori ne postoji osoba te karizme i snage koja bi izručenja mogla provesti u djelo. Štoviše, smatraju da, ostane li najavljeni obračun s mafijom samo deklarativan, odnosno na razini smirivanja javnosti, Srbija i Crna Gora definitivno tonu u najdublji mrak. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Đinđićeva smrt neće usporiti pozitivne procese u Srbiji«</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – »U Srbiji su mafijaške strukture narasle u svjetlu sankcija i bombardiranja, pod paskom Miloševićeva režima. Sankcije su prisiljavale Miloševića da se osloni na ljude koji su nelegalno uvozili i izvozili sve što je trebalo, a sada kad to treba staviti pod kontrolu, to izaziva obračune. Kad se Đinđić našao pred hapšenjem glavnih kriminalaca i isporučivanja u Haag, došlo je do egzekucije iz tih istih krugova«.</p>
<p>Tako uzroke atentata na srbijanskog premijera Zorana Đinđića objašnjava predsjednik Socijalističke radničke partije (SRP), sociolog prof. dr. Stipe Šuvar.</p>
<p> • Hoće li atentat na Đinđića zaustaviti pozitivne procese u Srbiji koje pokušava provesti nova vlast?</p>
<p>– Nova srbijanska vlast je, kao i hrvatska, u mnogočemu nastavila kontinuitet sa starom vlašću. Siguran sam ipak da Đinđićeva smrt neće zaustaviti pozitivne procese u Srbiji nego će ih i ubrzati.</p>
<p> • Kako?</p>
<p>– Zapad koji sve kontrolira morat će uzeti u obzir situacije koje se mogu stvoriti iz ovih novih okolnosti. Mislim da će Zapad voditi računa o tome. U svjetlu rata s Irakom, cijela se naša regija našla izvan pažnje, a ova smrt usmjerit će barem privremeno pažnju i upozoriti da je to krizna regija na koju treba itekako obratiti pažnju. U Srbiji će to dovesti do osvješćivanja od nacionalizma, sada čak možda i brže nego prije.</p>
<p> • Postoji li, i u kojoj mjeri, veza između politike i mafije na prostoru bivše Jugoslavije?</p>
<p>– U svim »tranzicijskim zemljama« preko noći su stvoreni bogataši. Neki su čak ušli na svjetsku listu 400 najbogatijih, među kojima je 17 Rusa, a bio je i jedan Bugarin. U Srbiji i Hrvatskoj, kao prostorima bivše Jugoslavije, nema još ni jednog milijardera za kojeg se zna u svijetu, no način stvaranja nove razbijačke kapitalističke klase mora neminovno rađati pojačani kriminal. Budući da su na vlasti bivši komunisti, prekršteni u socijaldemokrate, i oni su često korumpirani. U isto vrijeme, masovno osiromašenje ljudi i pojačana nezaposlenost stvaraju pogodan milje za kriminal, prostituciju i sve vrste nelegalnog stjecanja bogatstva, ucjene i obračune.</p>
<p> • Može li se reći da Srbija prednjači po broju ubojstava u ovoj regiji?</p>
<p>– Srbija na ovom prostoru možda prednjači po ubojstvima, ali se u biti radi o istim pojavama, samo tamo gdje je društvena kriza veća – a u Srbiji svakako jest veća nego u Hrvatskoj, tamo je i više ubojstava. </p>
<p> • Možete li komentirati bombaški napad na Ninoslava Pavića?</p>
<p>– Ne mogu. Moj nekadašnji mladi znanac, kojega su drugi zvali »Šuvarov komandos«, postao je glavni medijski tajkun u Hrvatskoj. Nešto što ja nikada ne bih želio niti imao sposobnosti postati.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Napad iz mraka prošlosti</p>
<p>Đinđić je imao mnogo neprijatelja, od Vojislava Koštunice, dijela vojnog vrha do nervoznih haaških stanara / Potpredsjednik srbijanske vlade Žarko Korać čvrsto zastupa tezu da su atentat na Đinđića izveli plaćeni ubojice koje je financiralo imućno društvo kriminalaca i tajnih policajaca </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> - Tko je i s kojim motivima ubio Zorana Đinđića, premijera koji je simbolizirao novo, demokratičnije reformsko vrijeme Srbiji nužno potrebno da bi se nadoknadio zaostatak i uhvatio korak s vremenom i Europom?</p>
<p>Đinđićevih oponenata ima puno i različitih su vrsta. Ima političkih, poput Vojislava Koštunice ili Velimira Ilića, koji su s njim dijelili oporbene klupe, ali im se nije svidio Đinđićev pragmatizam i navodno bespogovorno klanjanje Zapadu. </p>
<p>Vojska velikim dijelom također nije bila zadovoljna novom vlašću jer ju je gurala u ruke zapadnim državama koje su joj do jučer bile ratni neprijatelj! Dio vojske, kako-tako materijalno osiguran, bio je spreman smiriti se unatoč osjećaju poraza i uzaludnog ratovanja u desetljetnoj zaštiti »vjekovnih srpskih interesa«, ali ostali, kojima je Miloševićev režim ostao koješta dužan, nisu vjerovali da će im dugove biti spremna platiti nova vlast. </p>
<p>Tu su i haaški stanari Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj, obojica (s pravom) uvjereni kako je baš Đinđić najviše pridonio promjeni njihove adrese. Milošević je godinama Đinđića kvalificirao kao zapadnog plaćenika, a Šešelj je uoči odlaska u Haag izjavio da će Srbija gorjeti i da će pasti krv. Problem su njihovi agresivni i osvetoljubivi sljedbenici koji su gubitkom vlasti izgubili ugodne i lukrativne sinekure, ostali bez moći i novca. Oni se nadaju da će »njihovi« opet doći na vlast i spremni su taj proces »pomoći« - možda i plaćenim ubojstvom. Đinđić je nastojao započeti borbu protiv narko-kriminala i šverca ljudi, a nije ispunjavao želje i očekivanja organiziranog kriminala, premda je s njim nastojao postupati oprezno i promišljeno. Novine su pisale da je jedan od biznismena, Ljubiša Buha Čume bio za Đinđića spreman dati život tijekom petolistopadske smjene vlasti. Druge su pak novine pisale da je te presudne noći Đinđić koristio i Milorada Lukoviću koji mu je javljao o raspoloženju vojske i mogućnostima da ona napusti vojarne u obrani Miloševića i njegove izborne krađe. Danas pak vodeći političari u Srbiji tvrde da mafijaši imaju i novine i novinare u svojem vlasništvu, što znači i da sve što se moglo pročitati u posljednje vrijeme treba uzeti s velikom rezervom. Među spekulacijama kome je Đinđić smetao ima i onih gospodarskih i geostrateških, no likvidacija premijera jedne države u Europi u tu svrhu također je teško zamisliva. </p>
<p>Potpredsjednik srbijanske vlade Žarko Korać čvrsto zastupa tezu da su atentat na Đinđića izveli plaćeni ubojice koje je financiralo imućno društvo kriminalaca i tajnih policajaca koje je do novca došlo narko-poslovima, a u posljednje vrijeme i otmicama bogatih ljudi u Srbiji. Iza njih pak stoje oni koji su politički sve podržavali. »Nije mali krug onih koji su u Zoranu Đinđiću vidjeli glavnu smetnju za takozvanu domaćinsku Srbiju, koja nije ni na Istoku ni na Zapadu, koja je dostojanstvena i ponosna, kojoj ne treba ovaj 'prljavi' Zapad kojem mi služimo«, rekao je Korać za B92. Ta je grupa, kaže Korać, odlično obaviještena o stanju u državi i znala je da su se pojavili neki novi dokumenti, zapravo dokazi i izjave, da su se u Haagu pojavila neka nova imena koja se ranije nikad nisu spominjala. Pojavili su se podaci koji su ubrzali njihovu akciju, navodi, a iza svega stoji vrlo jasan politički plan: destabilizacija države, sukob u DOS-u, nefunkcioniranje vlade i parlamenta, novi izbori i njihovo očekivanje da takozvane patriotske snage opet dođu na vlast, snage koje će imati razumijevanja za njihove takozvane ratne zasluge. »To je politički plan iza svega ovoga. Grupa je trenutačno u bijegu, ne samo da ne bi bili odmah uhvaćeni, nego čekaju taj trenutak, računaju na mjesec, dva ili tri do trenutka preuzimanja vlasti«, tvrdi potpredsjednik srbijanske vlade. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Mafija kao hobotnica</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Tko vlada Srbijom</p>
<p> – političari ili mafija? Ili, drastičnije, vladaju li Srbijom zajednički, ruku pod ruku, politički i kriminalni milje. </p>
<p>Srbijanski Kennedy završio je kao JFK! Žrtva urote, čiji korijeni duboko ulaze u samu srž srbijanskog društva na početku novog stoljeća.</p>
<p>Opojni miris novca širio se Balkanom od vremena rata koji je protutnjao regijom pod dirigentskom palicom srpskog nacionalizma. Prljave poslove preuzimali su mafijaši, a za uzvrat su tražili protuusluge od političara. Rukopis koji je na ovim prostorima znan još od vremena famozne Udbe, koja je ubacivala kriminalce u redove »nepoželjnih« i time im osiguravala amnestiju za druge njihove prljave poslove.</p>
<p>Umreženost političara i mafijaša, u trusno vrijeme rata i tranzicije, dosegla je alarmantne razmjere. Kontrolirani su putevi droge, nafte, cigareta i svega što je donosilo novac. Političari, koji su i sami uzimali svoj dio kolača, smatrali su da će mafijaši odraditi svoje, a kada dođe vrijeme bit će svladani.</p>
<p>U Srbiji se dogodilo suprotno. Oni danas predstavljaju snagu i moć. Kako su jučer »u interesu države« likvidirali Ivana Stambolića ili Slavka Ćuruviju, danas su – u svom interesu ili interesu nekih drugih snaga – ubili premijera u dvorištu vlade na čijem je čelu bio. Nismo ni mi u Hrvatskoj bili pošteđeni toga samrtnog plesa politike i kriminala. Pucalo se usred Zagreba, a predsjednik Mesić je nedavno ispričao kako se proveo kada je od svog prethodnika tražio da se sudi ubojicama obitelji Zec: »Pusti, možda će nam ti dečki još trebati«.</p>
<p>Ako su Slovenci donekle u svojoj profinjenoj tranziciji izbjegli zamku isprepletanja politike i kriminala, u ostatku bivše Jugoslavije to se nije dogodilo. Hrvatska još osjeća recidive tog nenormalnog stanja, ali, srećom, ono najgore je iza nas. Ali što južnije, to tužnije.</p>
<p>Nije (interesno dirigirani) kriminal, dakako, samo karakteristika (zapadnog) Balkana. Nikad se nije otkrilo ni tko je bio u pozadini ubojstva Olofa Palmea, švedskog premijera. Nikad nije izrečena ni puna istina o ubojstvu karizmatskog Johna F. Kennedyja.</p>
<p>Urota na srbijanski način možda isto neće biti nikad do kraja javnosti objašnjena i predstavljena. Previše je »državnog interesa« u igri, previše je kompromitiranih velikih igrača. Ostaje gorak okus da nitko nije siguran, da mafijaška mreža isprepleće svoje krakove kao hobotnica.</p>
<p>Hoće li biti kirurški, drastično odsječena, pitanje je svih pitanja kada se gleda budućnost Srbije, ali ne samo nje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Stara pravila za nove izbore</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Razmjerni sustav Vesne Škare Ožbolt, Sabor sa 120 zastupnika, zajamčena tri mjesta za zastupnike srpske narodnosti, izjednačavanje glasa dijaspore s glasom građana koji »trpe« Hrvatsku svakoga dana, sve to zajedno iz prijedloga DC-a, otišlo je u budućnost.</p>
<p>Na tom putu pridružio im se i Sabor sa 130 zastupnika iz prijedloga HSS-a. Pola zastupnika prema proporcionalnom sustavu u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici, druga polovica u većinskom dvokružnom izboru, osam mandata za manjine i tri za dijasporu, sve je to možda neko buduće rješenje za izborna pravila. Ni SDP nije prošao sa svojim 120-mandatnim parlamentom, razmjernim sustavom poluotvorenih lista i namjerom da biračka volja dođe jače do izražaja.</p>
<p>Zapravo su zastupnici Damir Kajin (IDS) i Zlatko Kramarić (LS) bili najbliži pragmatičnoj istini o izbornome zakonodavstvu: njihov prijedlog je tražio samo izmjene u postojećim pravilima.</p>
<p>Kad je Sabor odlučio da se izborni »stari« zakon mijenja samo da bi se uskladio s Ustavom (ukidanje Županijskog doma i izbacivanje odredaba koje se tiču toga ukinutog vijeća u Saboru) i Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama (svedeno na dva izborna glasa manjina), bilo je jasno da će Hrvati na izbore prema starim pravilima. Jer, rečeno je na Odboru za Ustav, nema vremena za korijenite promjene. </p>
<p>Time je prihvaćeno da hadezeovski zakon, koji je omogućio da nekoć moćna Tuđmanova stranka odleti s vlasti, funkcionira i dalje. A baš su HDZ-ovi raspravljači u radnim tijelima tvrdili da je došlo vrijeme u Hrvatskoj da se nekoliko izbora zaredom održi prema istim izbornim pravilima. </p>
<p>Pa ako su postojeća pravila utjecala na njihov let s vlasti, možda im u promijenjenim okolnostima nakon četiri godine omoguće i povratak. Vladajuća koalicija pak računa, ako su mogli izdržati četiri godine s naslijeđem HDZ-a, možda će im ista pravila omogućiti da dovrše posao u još četiri godine. Bez obzira na to tko bio u budućoj koaliciji.</p>
<p>Do svih tih spoznaja Sabor je došao nakon mnogo sati raspravljanja o prijedlozima za koje se znalo da će ih »pojesti« zakonski rokovi. HDZ je dobio satisfakciju da su napravili odavno »najbolji« izborni zakon. Samo su rijetki rekli da se zbog svega boje goleme biračke apstinencije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Odgoda balkanskog mira</p>
<p>Hrvatska je tu, među ostalim državama u okruženju Srbije, brod koji se ne smije previše udaljiti od Beograda, jer je regionalna uloga i europski kurs tjeraju da surađuje i pomaže. Ali se ne smije ni previše približiti da je vrtlog ne bi povukao na dno ako Srbija počne hvatati vodu. To je uloga za jednu sređenu, gospodarski propulzivnu i razumnu državu. Hrvatska bi to trebala brzo postati želi li biti sigurna s dugom graničnom linijom prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Pucnji u Zorana Đinđića nešto su najgore što se u ovom trenutku moglo dogoditi Srbiji (i Crnoj Gori), ali i cijeloj regiji jugoistočne Europe, pa tako, među ostalim, i Hrvatskoj. Srbija je možda na dulji rok vraćena u ruke političkog i kriminalnog podzemlja čije su dosadašnje perjanice ili u Haagu (Milošević, Šešelj) ili su mrtvi (Arkan). Srbija je danas, poput Bosne i Hercegovine i Makedonije, zrela za međunarodni protektorat, ali je prejaka i prekaotična da bi se itko primio takvog posla.</p>
<p>Ima u Hrvatskoj dosta onih koje, zbog ratnih rana, veseli svako zlo koje se dogodi Srbiji. To je, međutim, radost kratkog daha. Jer, pucnjima u Đinđića pogođena je, na neki način, i Hrvatska. Destabilizirana i neupravljiva Srbija automatski destabilizira cijelu regiju do Kupe i Dragonje, iza čije se schengenske granice na vrijeme skrila Slovenija.</p>
<p>Ako je istina da iza Đinđićeva ubojstva stoji zemunski klan, onda bi energična akcija kakvu su poduzele srbijanske vlasti mogla dovesti do neke katarze i tu zemlju vratiti u normalnije tokove. Ali teško je vjerovati da je sve to djelo 200 mafijaša koje vodi 20 teških kriminalaca koji su na kraju odaslali dva-tri profesionalca da ubiju premijera jedne države.</p>
<p>U Srbiji je kriminalno podzemlje zadnjih godina čvrsto povezano s ekstremnim političkim krugovima, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Izjave bivšeg državnog odvjetnika Ortynskog i sadašnjeg šefa Uskoka Žganjera, da kriminalni pipci sežu visoko u vlast, zastrašujuće su i još nedokazane pa zaslužuju primjeren i brz odgovor te vlasti. Istina, ta vlast nije nikad bila sposobna nešto napraviti na taj način.</p>
<p>Europa je odmah odaslala Solanu i Pattena u Beograd jer je zabrinuta: Đinđićev nestanak s političke scene ostavlja golemu rupu koju zasad pokriva obezglavljena vlada, spojene vojska i policija u akciji i zabrinuti i ustrašeni veći dio građana. Tko će popuniti taj prostor koji je bio određeno jamstvo vraćanja Srbije u normalu i približavanje Europi, zasad je nemoguće reći, jer su sve opcije otvorene.</p>
<p>Sve su strukture vlasti još prožete miloševićevskim duhom, premda dotični već dugo sjedi u Haagu i ismijava svjedoke svojih zločina.</p>
<p>Vojska je neočišćena od proratnih oficira, ali će slušati jedno vodstvo, ako takvo sad postoji. Policija s miloševićevskim natruhama tradicionalno je povezana s podzemljem što dokazuju povremeni odstreli njenih šefova. Takva vojska i policija zajedno sada su jedino jamstvo sigurnosti i reda u Srbiji.</p>
<p>Đinđić, jasno, nije bio »cvećka«, ali je bio europski favorit. On nije bio Žarko Korać, Nenad Čanak, Vesna Pešić ili arh. Bogdan Bogdanović, koji su riskirali da bi jednog dana u Srbiji demokracija profitirala. Nije pripadao plejadi izbjeglih Srba koji u Europi i Americi čekaju vraćanje Srbije u normalu. Nije pripadao ni onima koji su ostali u Srbiji da bi opstali i u strahu čekali svaki novi dan, jer su stalno u manjini prema nacionalističkoj histeričnoj većini.</p>
<p>Đinđić je, ipak, bio europski orijentiran i vratio se iz egzila da bi uz, vidi se sada, velik rizik osnovao stranku, dobio potporu i poslao Miloševića (na neki način i Šešelja) u Haag. Nije bio svetac pa je imao nacionalističke ispade na razini svojih protivnika i vjerojatno neke poslovne interese među onima koji su mu na kraju došli glave.</p>
<p>Ubili su ga profesionalci koje je poslala mafija povezana s ratnim i mirnodopskim profiterima i na čijoj se isplatnoj listi uvijek nađu neki policajci, vojnici i političari. I nama je u Hrvatskoj, među ostalim, dobro poznat taj pakleni spoj mafijaša, raspuštenih specijalaca, tajkuna sumnjivog porijekla imovine i političara kojima ruka automatski leti na pozdrav u zrak ako im samo malo oslabi pažnja. Vlast koja misli na budućnost uvijek nastoji takve barem držati pod kontrolom. Srbiju je ta paklena smjesa skupo koštala.</p>
<p>U Srbiji više ništa nije bilo pod kontrolom pa se iz kaosa i serije ubojstava na kraju izleglo izvanredno stanje. Pucnjima u Đinđića cijela je regija vraćena korak natrag. To je voda na mlin onima u Europi koji bi cijelu regiju izjednačili u (ne)zrelosti i ostavili da se paca u vlastitom balkanskom divljaštvu dok svaka od zemalja ne sazrije. Atentatori na Đinđića neće poput Gavrila Principa izazvati svjetski rat, jer je Amerika već pronašla dežurni izgovor u Iraku, ali će sigurno odgoditi balkanski mir.</p>
<p>Hrvatska je tu, među ostalim državama u okruženju Srbije, brod koji se ne smije previše udaljiti od Beograda, jer je regionalna uloga i europski kurs tjeraju da surađuje i pomaže. Ali se ne smije ni previše približiti da je vrtlog ne bi povukao na dno ako Srbija počne hvatati vodu. To je uloga za jednu sređenu, gospodarski propulzivnu i razumnu državu. Hrvatska bi to trebala brzo postati želi li biti sigurna s dugom graničnom linijom prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.</p>
<p>Sa Srbijom i Crnom Gorom koje su zbog potpuno nepredvidive budućnosti ponovno prijeteće kao i 1995. godine, na Hrvatskoj je da brzo redefinira svoje mjesto u jugoistočnoj Europi, gospodarske i geopolitičke interese i osigura zaleđe što bržim aranžmanom s NATO-om i EU, makar je još daleko od formalnog članstva. Sad je njena uloga u regiji jača ali i ranjivija, jer Srbija i Crna Gora više nisu meka za strane investicije nego crna rupa u kojoj svatko tko je tamo uložio traži tragove svoga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatske državljanke nipošto nisu jedinstven kolektiv</p>
<p>Prava i, dakako, odgovornosti su uvijek individualni. To bismo nešto lakše shvatili da nema one druge okolnosti, naime, da se za poštivanje individualnih prava valja najčešće boriti u zajedničkoj akciji s drugima, naime, kolektivno / Kažu da u Hrvatskoj živi 51 posto žena. Tko bi legitimno smio govoriti u njihovo ime? Teorijski je moguće zamisliti žensku stranku koja bi dobila većinu ženskih glasova ali politički, kulturno itd. Hrvatice i državljanke </p>
<p>Hrvatske nipošto nisu jedinstveni kolektiv. Njih se kao tako jedinstvene samo mora kolektivno zaštiti pred diskriminacijom koje bi im zato što su žene uskraćivala prava</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Politički život Hrvatske bio bi posve drukčiji kada bi ljudi razmišljali više o svojim individualnim pravima i mogućnostima nego o svojoj pripadnosti bilo kojem kolektivnom identitetu.</p>
<p>Prava i, dakako, odgovornosti su uvijek individualni. To bismo nešto lakše shvatili da nema one druge okolnosti, naime, da se za poštivanje individualnih prava valja najčešće boriti u zajedničkoj akciji s drugima, naime, kolektivno. Posebno je složena situacija kada je kolektiv o kojemu je riječ etnička pripadnost ili jedan od dva u koji nas svrstavaju čim se rodimo, muški i ženski rod. </p>
<p>Na žensko/muškoj »binarnoj opoziciji« (usput, samo nekoliko riječi o tom korisnom izrazu koji objašnjava kako se sustavom dvaju pojmova proizvode značenja: suvremena lingvistika, to jest znanost o jeziku, nas uči da riječi nešto znače zato što se međusobno razlikuju, ne zato što bi riječ »krava« na bilo koji način oslikavala ili sličila na tu korisnu životinju; u binarnoj opoziciji izražava se pak najveća moguća razlika između pojmova, na primjer kopno/more, ali tako da ta dva suprotstavljena pojma obuhvaćaju cjelinu, jer je na zemaljskoj kugli sve ili tlo ili voda) vidi se da podjele nisu bezazlene, jer donedavno svuda, a i sada u mnogim zemljama za sreću i slobodu pojedinca nipošto nije svejedno je li netko muškarac ili žena. </p>
<p>Poseban je pak problem ono što se ne može do kraja svrstati u jedan od dijelova opozicije. </p>
<p>Kako smo nedavno proslavljali Dan žena mediji su posvetili stanovitu pozornost prošloj i sadašnjoj nepravdi a moglo se i vidjeti kako trenutačno stoji s teorijom i praksom kolektivne pripadnosti. </p>
<p>Recimo da smo »kao žena« ili »kao muškarac« osjetljivi na još postojeću diskriminaciju. Kažu da u Hrvatskoj živi 51 posto žena. Tko bi legitimno smio govoriti u njihovo ime? Teorijski je moguće zamisliti žensku stranku koja bi dobila većinu ženskih glasova ali politički, kulturno itd. Hrvatice i državljanke Hrvatske nipošto nisu jedinstveni kolektiv. </p>
<p>Njih se kao tako jedinstvene samo mora kolektivno zaštiti pred diskriminacijom koje bi im zato što su žene uskraćivala prava, na primjer pravo glasa ili složenija prava kao što je pravo na slobodu kretanja bez straha od nasilnika i tako dalje. Sve ostalo je niz političkih i civilnih inicijativa s različitim namjerama.</p>
<p>U Hrvatskoj je, dakako, lako naći ljude koje će svoje sugrađanke čak žestoko upozoriti da moraju u prvom redu priznati da smo svi ljudi, a i mnoge žene još smatraju da čak i kada se angažiraju moraju izgovarati ritualne rečenice tipa »ja nisam feministkinja, ali…« Nema tako mnogo ljudi koji bi bili spremni svoju etničku pripadnost podrediti nekoj višoj. </p>
<p>Binarna opozicija kojom doživljavaju cjelinu čovječanstva jest Hrvat/nehrvat koju onda, na način kako se to događa s takvom strukturom mišljenja, vezuju uz druge pojmovne parove. </p>
<p>Na primjer kršćanin/nekršćanin, Zapad/Balkan, kultura/nekultura, gradeći čitavu konstrukciju mogućih identiteta u kojoj su na »boljoj« strani. Dok su stvari jasne to nije tako strašno. </p>
<p>Postoje identifikacije, projekcije, oduševljenja. Svi znamo da zapravo ne umijemo skijati poput Janice. Biti Hrvatica ne znači biti dobra skijašica. No opasno je kada pripadnost kolektivnom identitetu doživljavamo kao legitimaciju, uspjeh, čast bez obzira na ono što smo sami u stanju napraviti. Kolektivna prava su prava zaštite, a ne prava nametanja. </p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Licemjerje današnjega hrvatskoga »europejca«</p>
<p>Zahvaćena u magični krug grijeha, razmišljanja bazirana na pseudohumanističkoj iluminaciji bit će i puna kontradikcija. Dok će se neprestano i gotovo fanatično boriti za pravo žene da ona sama donese odluku hoće li izabrati roditeljstvo ili karijeru, hoće li novi život donijeti na svijet ili ga ukloniti, u isto će se vrijeme s podsmijehom i prezirom gledati one žene koje su se herojski odlučile ulagati u čovjeka i svoj život posvetiti sebedarju i podizanju života / Nema većega licemjerja u Hrvatskoj od licemjerja današnjega hrvatskog »europejca« koji će poluhisterično veličati demokraciju, ali će ujedno, jednom novom vrstom rasizma mrziti svoga neistomišljenika proglašavajući ga ognjištarskim desničarem primitivnog južnjačkog ili seljačkog genotipa</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Ovogodišnja proslava Dana žena, umjesto da smireno, sabrano, humano i zanosno izrazi poštovanje prema ženi i radikalno ustane protiv istinske diskriminacije i osporavanja ljudskih prava, opet je postala instrumentaliziranom od strane skorojevića koji su svojim mentalnim iživljavanjem nad već izmučenom nacijom htjeli pokazati svoju intelektualnu i civilizacijsku superiornost.</p>
<p>Uz već poznati sud, čiji nam tužitelji dolaze s diskutabilnim optužnicama, u samoj Hrvatskoj imamo tužitelje koji nas maltretiraju svojim modernim optužnicama, prolongirajući nas kao zatucane domorodce koje treba učiti demokraciji, samo još nije jasno u ime kojeg suda oni dolaze.</p>
<p>Feminizacija svijeta zahvatila je i dio našega javnog prostora koji nas agresivno i nesnošljivo optužuje da mu uskraćujemo neka prava od kojih je satkan veliki idol, pa i time i nas prisiljava svojim inkvizitorskim metodama da se tim pravima poklonimo. Drugim riječima, feminizam kao veličanje vlastite spolnosti u svojoj unutarnjoj odrednici, gotovo fantazmagorično u svemu drukčijem gleda neprijatelja kojega treba prezreti i uništiti.</p>
<p>Glorifikacija i idolatrija određenih prava, duboko u sebi neljudskih, izraz je deteizirane svijesti koja obitelj, život, majčinstvo, očinstvo i roditeljstvo prezire do groteske, uzdižući amoralnost i svoj ego kao jedini ispravan kriterij moralnoga i ispravnog života. </p>
<p>Takvoj svijesti, koja je izgubila kontakt s transcedentnim, život u sebedarju, ljubavi i darivanju apsolutno je neshvatljiv. Njoj je potpuno nejasna žrtva kao životno opredjeljenje u kojem čovjek kršćanin nalazi unutarnje oslobođenje i mir, pronalazi sebe i svoju egzistenciju u Kristovoj ljubavi.</p>
<p>Svijet, u svom deliriju egocentrizma protkanog glamourom, ismijavat će katoličko opredjeljenje kao anakrono i zaostalo, dok će pjevati hvalospjeve onom duboko nagonskom i hiperemocionalnom u čovjeku, zaboravljajući da je čovjek biće razuma, duha i srca koje je sposobno otvoriti se Mudrosti i u njenom svjetlu zaštititi se od zamke koja od Edenskog vrta do danas neprestano vreba da usmrti čovjekovu nutrinu i desenzibilizira ga za Krista.</p>
<p>Verbalno i teoretski najlakše je snošljivost, humanost i ljudska prava uzdizati kao vlastitu dogmu, ali će se od refleksa deteizirane svijesti svakoga tko misli drugačije ismijati i baciti u ropotarnicu povijesti. </p>
<p>Zahvaćena u magični krug grijeha, razmišljanja bazirana na pseudohumanističkoj iluminaciji bit će i puna kontradikcija. Dok će se neprestano i gotovo fanatično boriti za pravo žene da ona sama donese odluku hoće li izabrati roditeljstvo ili karijeru, hoće li novi život donijeti na svijet ili ga ukloniti, u isto će se vrijeme s podsmijehom i prezirom gledati one žene koje su se herojski odlučile ulagati u čovjeka i svoj život posvetiti sebedarju i podizanju života.</p>
<p>To je odraz pseudoliberalnog licemjerja.</p>
<p>Danas je feminizam dobio rejting mentalne prosvijećenosti, kao da će on u svojem opredjeljenju i klasifikaciji svojih neistomišljenika više mržnje pokazati prema ženi koja se opredijelila za obitelj i toplinu doma kao životnu filozofiju, nego prema muškarcu komu je objavljen bespoštedni rat. </p>
<p>Promišljeno u biblijsko-duhovnoj kategoriji, dijabolični duh u svojoj autodestrukciji mrzi svakoga čovjeka kojim se proslavio Isus Krist.</p>
<p>U svjetlu te dijaboličnosti može se promisliti i feminističko gledanje, koje će relativizirati i u svojoj viziji neprestano pronalaziti pogreške velikim i divnim ženama kojima se Bog proslavio. </p>
<p>Na meti takvoga duha bit će Majka Božja, kao protivnost feminiziranoj ženi koja će ju ismijavati. </p>
<p>Ni Majka Tereza nije bila pošteđena takvih napada neposredno nakon svoje smrti, u čemu se osobito pokazala agresija engleskih feministkinja.</p>
<p>Duboko promišljeno, kada se vlastito jastvo, oslobođeno sakralnoga duhovnog sadržaja, počne napajati samim sobom, ono ulazi u duhovni »suprotni tabor« i, misleći da je u skladu s europejskim glamurom koji je prolazan, zapravo postaje zaveden nečim negativnim i destruktivnim. </p>
<p>Nema većega licemjerja u Hrvatskoj od licemjerja današnjega hrvatskog »europejca« koji će poluhisterično veličati demokraciju, ali će ujedno, jednom novom vrstom rasizma mrziti svoga neistomišljenika proglašavajući ga ognjištarskim desničarem primitivnog južnjačkog ili seljačkog genotipa.</p>
<p>Feminizam u svemu tome nije ništa drugo nego podvrsta rasističkog »europejstva« koje će prihvatiti proroci dekristijanizacije Hrvatske i tako nas uvoditi u stečevine demokracije, ljudskih prava, mira i ljubavi – bez Boga.</p>
<p>Vjerujem, međutim, da će se katolici ipak trgnuti i izboriti se za svoja prava, te ljubavlju, molitvom, dubokom introspekcijom vlastitog života pokazati svjedočanstvo takvome svijetu da ga bez obzira na sve Krist voli i prihvaća unatoč tomu što ga taj svijet iznova razapinje i uklanja iz svoje percepcije.</p>
<p>U tom kristološkom svjetlu i žena nalazi svoje dostojanstvo, a jedna od najvećih žena u povijesti Crkve, nakon Majke Božje, sv. Edith Stein, svojom nam je samosviješću i intelektualnom gracioznošću to i posvjedočila – da žena, kao i svaka osoba na ovome svijetu pronalazi svoju istinsku vjerodostojnost u Njemu.</p>
<p>Autor je katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kako je rigidni islam došao u BiH i uspio se ukorijeniti da je postao sposobnim utjecati i na politička zbivanja</p>
<p>Aktivna islamska omladina, njen ideološki i politički profil, njen islamski integralizam, vezanost za vehabizam i mudžahedine te njene nasilničke metode djelovanja: Ispadi nesnošljivosti radikalnih islamista u BiH nisu nešto novo i dosad nepoznato. Za Božić 1997. godine ispred sarajevske katedrale osvanuli su leci s pozivom muslimanima da ne čestitaju katolicima Božić, blagdan mira i ljubavi. U rujnu 2002. godine u Zenici su se pojavili veliki plakati s natpisom »Isa nije božji sin«. Bilo je to uoči euharistijskog kongresa vrhbosanske nadbiskupije na Bilinom polju u Zenici ... To su samo neki primjeri koji svjedoče o netoleranciji dijela muslimana BiH prema katolicima i njihovu raspirivanju mržnje prema nemuslimanima / Oblici djelovanja AIO su raznovrsni pa se održavaju javna predavanja, javne tribine, šerijatski tečajevi, ljetni kampovi, zajednički iftari u vrijeme ramazana, javni skupovi i demonstracije te pisanje plakata, letaka, grafita u kojima izražavaju svoju nesnošljivost i ideološku obojenost radikalnim islamom / AIO je sljedbenik radikalističke struje islama, koju karakterizira isključivost prema onima koji su druge vjere, drukčije misle, drukčijeg su filozofskog nazora na svijet. Njihova političko-ideološka potka je, gledajući iz europskog iskustva, sljubljenost vjere i politike, konfesije i države, vjerskih službenika i političara. </p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Na Badnji dan 2002. godine u konjičkom selu Kostajnica odigrala se krvava badnja noć. Vođen vjerskom i nacionalnom nesnošljivošću i mržnjom Muamer Topalović, muslimanski ekstremist ubio je katolika Hrvata Anđelka Anđelića i njegove dvije kćeri Zoricu i Maru, a teško ranio, s namjerom da ga, također, ubije, Anđelkova sina Marinka, koji se poslije liječio u Zagrebu. </p>
<p>Topalović je izjavio da je član Aktivne islamske omladine i humanitarne organizacije »Al Furqan«, koja je bila zabranjena u BiH zbog veza s »Al Qaidom«. Čim je on to izjavio te dvije organizacije su ga se odrekle niječući da je ikada bio njihovim članom.</p>
<p>U Mostaru na Rondou, na biskupijskoj nacionaliziranoj zemlji, napalmom su spaljene božićne jaslice prošlog prosinca. Uoči proslave Nove godine, također, u Mostaru osvanuli su plakati vjerske nesnošljivosti, a na njima je bio ovaj natpis: »O muslimani! Zar ćemo učestvovati u najluđoj noći? 'Ko oponaša neki drugi narod, on je postao njihov (hadis). Obilježavanje kršćanske nove godine, djeda mraza ili svetog Nikole, kićenje jelki i gozbe sve je to dio protokola katoličkog blagdana i onoga što ga prati. Samim tim se postavlja pitanje. 'Kako je moguće da to rade muslimani'«.</p>
<p>A ti ispadi nesnošljivosti radikalnih islamista u BiH nisu nešto novo i dosad nepoznato. Za Božić 1997. godine ispred sarajevske katedrale osvanuli su leci s pozivom muslimanima da ne čestitaju katolicima Božić, blagdan mira i ljubavi. </p>
<p>U rujnu 2002. godine u Zenici su se pojavili veliki plakati s natpisom »Isa nije božji sin«. Bilo je to uoči euharistijskog kongresa vrhbosanske nadbiskupije na Bilinom polju u Zenici, na legendarnom prostoru na komu se Kulin ban 1203. godine odrekao »raskolništva« i priznao rimsku Crkvu za svoju majku.</p>
<p>To su samo neki primjeri koji svjedoče o netoleranciji dijela muslimana BiH prema katolicima i njihovu raspirivanju mržnje prema nemuslimanima. Sve su to većinom mladi ljudi. Sve to je i repertoar Aktivne islamske omladine i sve brojnijih pripadnika te militantne vjerske i političke organizacije.</p>
<p>Razložno je svakako upitati tko sve stoji iza vjerske netolerancije i islamskog trijumfalizma? Prije svega valja reći da se takve pojave nisu mogle ni zamisliti prije rata u BiH, da one duboko odudaraju od tradicionalnog BiH islama i da dio vodstva, mnoštvo vjernika i intelektualaca Islamske zajednice odbacuje sve to. </p>
<p>Ali te pojave su normalno funkcioniranje radikalne islamske mladeži u BiH organizirane u Aktivnoj islamskoj omladini i njoj sličnim organizacijama.</p>
<p>Prvi put se AIO pojavljuje u BiH 1995. godine i registriran je u Zenici. Na početku je imao »par stotina Bošnjaka«, a 1998. već ih je »nekoliko tisuća«. Danas se računa na dvadeset tisuća članova. </p>
<p>Ubrzo su nicali općinski odbori u Travniku, Bugojnu, Zavidovićima, Bosanskom Petrovcu, Visokom, Konjicu. Općina Stari grad u Sarajevu daje im, a njen načelnik Mustafa Mujezinović je financirao njihovo uređenje. U Bugojnu AIO se smjestio u uzurpiranoj zgradi Hrvatskog doma, čiji je vlasnik NKD Napredak. U tom domu su bili i mudžahedini.</p>
<p>Prvi predsjednik AIO bio je Adnan Pezo, a njegov nasljednik je Ismet Fazlić. Oba su bili pripadnici, po zlu poznatog odreda »El Mudžahid«, a mudžahedine BiH Hrvati pamte po nezapamćenim zločinima. </p>
<p>U borbi mudžahedina sa srpskom vojskom kod Vozuće ranjen je, među ostalima, i Adnan Pezo. Tada je među poginulim mudžahedinima bio i jedan od vođa »Al Qaide«. U svojim redovima AIO nema stranaca, jer se boji da bi nazočnost Arapa među članovima izazvalo odbojnost u mnogih ljudi.</p>
<p>Temeljni cilj djelovanja AIO izražen je u sloganu »trebamo mijenjati ljude«, a članovima je to najveća obveza i prva zadaća. Sve ostalo je podvrgnuto tome. Oblici djelovanja AIO su raznovrsni pa se održavaju javna predavanja, javne tribine, šerijatski tečajevi, ljetni kampovi, zajednički iftari u vrijeme ramazana, javni skupovi i demonstracije te pisanje plakata, letaka, grafita u kojima izražavaju svoju nesnošljivost i ideološku obojenost radikalnim islamom. </p>
<p>Organizacija ima i svoj list koji se zove Saff. Mjesečno se organiziraju stotine predavanja i tribina, a teme su isključivo islamske, bolje rečeno političke i društvene prožete islamom. </p>
<p>AIO ima organiziran tim specijaliziranih predavača, a često na tribinama gostuju eminentni islamski intelektualci i teolozi. </p>
<p>AIO mnogo drži do obrazovanja svojih članova i traži da ih što više završi fakultete. U njegovim je odborima dosta studenata, koji uče u slobodno vrijeme, jer rad u toj organizaciji je najveća obveza, a sve drugo je poslije toga.</p>
<p>Prema mnogim indicijama, AIO je sljedbenik radikalističke struje islama, koju karakterizira isključivost prema onima koji su druge vjere, drukčije misle, drukčijeg su filozofskog nazora na svijet. </p>
<p>Njihova političko-ideološka potka je, gledajući iz europskog iskustva, sljubljenost vjere i politike, konfesije i države, vjerskih službenika i političara. To je islam vehabijske škole, koji je različit od hanefijskog, koji stoljećima traje u BiH i kolokvijalno se naziva islam na bosanski način.</p>
<p>Zato je važno naći odgovor na pitanje odakle je i kako je taj rigidni islam došao u BiH i kako se uspio tu toliki snažno ukorijeniti da je brojčano ojačao i postao sposobnim utjecati na političke tokove. On je u svom prodoru izazivao i fizičke obračune unutar muslimanske zajednice u BiH. Ti obračuni su ponekad bili i fizički sukobi u džamijama.</p>
<p>S početkom rata u propaloj Jugoslaviji u BiH, većinom preko Hrvatske, punktovi su bili na Braču i u Splitu, dolaze mudžahedini, i to je bio presudan čimbenik izrastanja i širenja islamskog radikalizma. </p>
<p>Ismet Fazlić je iznio vlastito iskustvo iz susreta s Arapima, koji su došli u Bosnu. Javno su govorili da su došli pomoći, navodno, ugroženim muslimanima, svojoj braći po vjeri. </p>
<p>Fazlić je ubrzo utvrdio da se razlikuje u vjeri od tih Arapa i misli da je tek od njih počeo učiti temeljne stvari islama. On veli da je do tada pripadao tradicionalnom islamu i činilo mu se da ti Arapi ne pripadaju tome svijetu, njihove ideje nisu se uklapale u koncept laičke države, laičkog shvaćanja svijeta i života. </p>
<p>U »El Mudžahidu« Pezo i Fazlić su pohađali šerijatski tečaj i završili ga. Oni kritiziraju tradicionalni islam u BiH, jer ih nitko nije poučavao u vjeri i nitko ih nije pozivao u mektebe.</p>
<p>AIO se drži one struje, škole i mezheba, koji islam proglašava jedinom istinitom vjerom. </p>
<p>U tom konceptu Bog je samo Alah, koji je slao svoje poslanike na zemlju među ljude, a među njima su i Musa i Isa, što će reći Mojsije i Isus. </p>
<p>Fazlić kaže da je tek tada spoznao da se svako dijete rađa u islamu, a roditelji, društvo i sredina od njega naprave kršćanina, židova ili ateista. To učenje o urođenim idejama u europskoj filozofskoj pa i teološkoj misli je davno odumrlo. </p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>U izvještaju Vladi prešutio uspjehe obrane od tuče</p>
<p>Sindikalna podružnica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i povjereništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za grad Zagreb, traže razrješenje ravnatelja DHMZ-a, dr. Branka Gele. </p>
<p>Kako je rečeno u četvrtak na konferenciji za novinare, razlog za zahtjev da Gelo bude razrješen dužnosti ravnatelja jest njegovo »prešućivanje pozitivnih rezultata obrane od tuče i niz neistina iznijetih u 'Završnom izvješću o obrani od tuče' iz studenog 2002., koji je DHMZ uputio Vladi«. </p>
<p>»Došli smo do pismenih podataka da inozemne meteorološke institucije, kojima je trebalo biti poslano izvješće domaćih stručnjaka o efikasnosti obrane od tuče, nisu službeno napisale i vratile recenzije, već su one rad pojedinih njihovih stručnjaka«, istaknuo je sindikalni povjerenik DHMZ-a Damir Ščavničar. Sindikalci, naime, imaju pismene izjave Slovenske meteorološke službe i Međunarodnog centra za teorijsku fiziku iz Trsta kojima te institucije potvrđuju da nisu radile recenzije, iako se Gelo u Završnom izvješću poziva na njihove recenzije. Te su recenzije, naime, radili prof. Joža Rakovec sa slovenskog Fakulteta za fiziku i matematiku, te nekadašnji gost, znanstvenik Međunarodnog centra u Trstu, a od veljače djelatnik DHMZ-a, Čedo Branković. Stoga je SSSH uputio Vladi i Saboru zahtjev za opoziv izvješća o efikasnosti obrane od tuče, zajedno s izjavama pojedinih međunarodnih institucija. </p>
<p>»Priče o neefikasnosti sustava obrane od tuče počele su 2000. godine s dolaskom Gele na mjesto ravnatelja DHMZ-a«, rekao je povjerenik SSSH-a za grad Zagreb, Damir Gašparović. »Gelo bi ukinuo obranu od tuče, prenamijenio opremu i preraspodijelio zaposlenike, za što plan nije napravljen, pa sindikalci vjeruju da bi ljudi završili na ulici. Radi se o 100 zaposlenika DHMZ-a, uz to još oko 1000 raketara i 140 ljudi koliko ih radi na proizvodnji raketa. Odluka o ukidanju ugrozila bi prije svih i seljake, koji bi bili prisiljeni na skupo osiguravanje usjeva, što nije obrana već naknada«. </p>
<p>A državu godišnje obrana od tuče košta 25 do 30 milijuna kuna. »To je vrlo mala stavka u ukupnom državnom proračunu. Po hektaru branjene površine plaća se 17 do 20 kuna, što je zanemariva svota u odnosu na osiguranja, koja Gelo nudi kao zamjenu«, kaže Ščavničar.</p>
<p>Sindikalci još od prošle godine traže javnu raspravu te osnivanje državne agencije za obranu od tuče. Ovogodišnja obrana od tuče trebala bi, bez napravljenih planova i narudžbi opreme, funkcionirati po onoj »dok traje, traje«, kako je, ističu Ščavničar i Gašparović, svojevremeno izjavio i ministar Pankretić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Račan i policija ponižavaju radnike Croatia busa« </p>
<p>Oko 150 radnika krenulo je u mirni prosvjed pred zgradu MUP-a u Vukovarskoj ulici / »Od policije zahtijevamo da nam osigura nesmetan rad i da iz kruga poduzeća deložira sve osobe koje više nisu zaposlenici poduzeća«</p>
<p>Članovi Sindikata profesionalnih vozača, automehaničara i drugih stručnih radnika u javnom cestovnom prijevozu putnika (SIPROVOZ) poduzeća Croatia bus optužili su u četvrtak na konferenciji za novinare policiju i premijera Ivicu Račana da »svojim izjavama i ponašanjem podržavaju osobe koje su protuzakonito blokirale firmu, čime izigravaju i ponižavaju 340 radnika koji su se opredijelili za rad«. </p>
<p>»Policija je vlasništvo poduzeća pretvorila u javnu površinu po kojoj se kreće tko god hoće, čime se«, smatra predsjednik SIPROVOZ-a u Croatia busu Marijan Božičević, »potiču nelegalne radnje te svjesno i ciljano krši ustavna odredba po kojoj je svatko nevin dok mu se krivnja ne dokaže«. Božičević je prozvao i novinare »koji kroz medije stvaraju krivu sliku o Croatia busu«. </p>
<p>Nakon obraćanja novinarima, oko 150 radnika krenulo je u mirni prosvjed pred zgradu MUP-a u Vukovarskoj ulici. »Od policije zahtijevamo da nam osigura nesmetan rad, da iz kruga poduzeća deložira sve osobe koje više nisu zaposlenici poduzeća. Tražimo također da se zaštitarima omogući da spriječe ulazak u poduzeće osobama koje za to nemaju odobrenje, kao i da se zabrani svako javno okupljanje ispred porte«, zaključio je Božičević. U protivnom će se radnici, kako je najavio predsjednik SIPROVOZ-a, od 17. ožujka koristiti »maksimalno žestokim sredstvima samozaštite«. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prostorni plan na raspravi 15, a GUP-ovi 30 dana</p>
<p>Građani koji su sa svojim prijedlozima i primjedbama »zakasnili« na prošlu javnu raspravu, moraju ih podnijeti ponovo, jer se oni inače neće razmatrati</p>
<p>Javna rasprava o predloženim izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Zagreba (PPGZ) trajat će 15 dana (od 22. ožujka do 6. travnja), dok će javna rasprava o izmjenama generalnih urbanističkih planova Zagreba i Sesveta početi također 22. ožujka, ali će trajati 30 dana. Odlučilo je tako Gradsko poglavarstvo na sjednici u četvrtak.</p>
<p>Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša objavit će početak javnih rasprava u petak, 14. ožujka u Vjesniku, te u Večernjem i Jutarnjem listu.</p>
<p>Kako je objasnio pročelnik Zavoda Miljenko Mesić, građanima će za trajanja javne rasprave svi prijedlozi biti dani na javni uvid u drugom paviljonu Zagrebačkog velesajma, i to radnim danom od 10 do 18 sati, te subotom od 9 do 12 sati. Stručnjaci Zavoda građanima će na Velesajmu pružati potrebna tumačenja, a sva očitovanja, prijedloge i primjedbe na predložene izmjene i dopune Zavod će primati do 6. travnja na adresu Ulica Republike Austrije 18.</p>
<p>Javno izlaganje o predloženom Prostornom planu grada Zagreba građani će moći čuti u utorak, 25. ožujka u 18 sati, u paviljonu 2 Zagrebačkog velesajma. Javno izlaganje o prijedlogu GUP-a grada Zagreba održat će se u četvrtak, 27. ožujka, također u 18 sati na Velesajmu.</p>
<p>Sesvećani će na javno izlaganje o predloženom PPGZ-u i GUP-u Sesveta moći doći u četvrtak, 27. ožujka u 18 sati, u Plavu dvoranu Područnog ureda Gradske uprave Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6.</p>
<p>Građanima će u tim izlaganjima biti predstavljene i promjene, dogovorne nedavno između SDP-a i HNS-a, oko prenamjene područja bivše svinjogojske farme u Sesvetama.</p>
<p>Građani koji su sa svojim prijedlozima i primjedbama »zakasnili« na prošlu javnu raspravu, moraju ih podnijeti ponovo, jer se oni inače neće razmatrati, poručuju iz Poglavarstva.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Lakše je mijenjati, nego pridržavati se zakona </p>
<p>»Skandali vezani za zagrebački Generalni urbanistički plan prešli su svaku mjeru, a goleme posljedice osjećaju se i na razini zemlje. Stvara se pravna nesigurnost kako kod građana, tako i kod investitora«, rekla je u četvrtak Jadranka Kosor, predsjednica povjerenstva GO HDZ-a na konferenciji za novinare povodom afere oko novog GUP-a.</p>
<p>Davorin Tepeš, potpredsjednik Gradske skupštine, optužio je koaliciju SDP-HNS za nered u proceduri prilikom njegova donošenja. Dokument tako nije donesen ni drugu godinu za redom. »Vama je lakše mijenjati zakone, nego pridržavati ih se«, poručio je, i podsjetio da o uređenju priobalja rijeke Save, jednom od predizbornih obećanja, danas više nitko ne brine.</p>
<p>Ne postoji urbana strategija Zagreba, a vijeća gradskih četvrti koja su trebala ojačati pravo glasa građana u slučaju svinjogojske farme u Sesvetama, opet su pokazala svoju beskorisnost. Vijećnici svih stranaka u više su navrata, naime, glasovali protiv gradnje stanova na tom području, ali uzalud. HDZ vjeruje da će gradnju zaustaviti izbori, nakon kojih će upravo ta stranka odlučiti o drugoj lokaciji.</p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Škrtac godine je Ivan Lovreković </p>
<p>Uzroke svoje štedljivosti Loverković je objasnio s medicinskog stanovišta: Svaki put kad posegne za lisnicom osjeti naglo grčenje prstiju. Jednom je, doduše davno, uspio platiti rundu, no to je rezultiralo višemjesečnom depresijom </p>
<p>Klub Zagrepčana u četvrtak je škrtcem godine proglasio novinara Katoličkog radija Ivana Lovrekovića. Žiri ni ovaj put nije imao lagan posao jer su kandidati za titulu, po riječima predsjednika Kluba Silvija Degena, sve brojniji. Lovreković je ove godine zamijenio Otta Reisinger. </p>
<p>»Jako sam uzbuđen i da mi nije žao suza, sad bih zaplakao«, rekao je Lovreković kojem je nakon proglašenja uručen »geldtašn« od krtičine kože, životinje koja je poznata po tome što na svjetlo dana ne izlazi često. </p>
<p>Uzroke svoje štedljivosti Loverković je objasnio s medicinskog stanovišta. Svaki put kad posegne za lisnicom kaže da osjeti naglo grčenje prstiju.</p>
<p> Jednom je, doduše davno, uspio platiti rundu, no to je rezultiralo višemjesečnom depresijom. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uskoro taksijem i na plac?</p>
<p>Zagrebački taksi-prijevoznici pokrenuli su inicijativu za uvođenje linijske vožnje taksija, o čemu su raspravljali u četvrtak. Riječ je, naime, o gradskim linijama, poput onih tramvajskih, kojima bi prevozili građane. </p>
<p>»Takvi taksiji imali bi posebne oznake, a građani bi ih zaustavljali mahanjem ruke pa bi na određenoj liniji, na primjer od Dubrave do Črnomerca, u autu bilo više putnika koji bi ulazili ili izlazili po želji«, ispričao nam je predsjednik Udruženja taksi prijevoznika grada Zagreba, Zdenko Novak. Taksiji bi, dodaje, bili fleksibilni, pa bi mogli skrenuti u neku od ulica uz njihovu trasu, kako bi građane s malom djecom, punim vrećicama ili putnim torbama dovezli do odredišta. </p>
<p>Taksisti kažu da bi cijena takvog prijevoza bila fiksna i veoma bliska cijeni tramvajske karte.</p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rock u živo i druženje sa »zmajevima«</p>
<p>Moto klub Zmaj organizira u subotu klasično cjelodnevno druženje motorista u The Garage pubu u Kovinskoj 4 U Jankomiru. Rock glazba uživo, izložba motora, tombola, »ruženje« uz pivo i striptiz nekoliko je dobrih razloga za svraćanje u pub i priključivanje zimskoj »fešti« motorista. Ulaz se ne naplaćuje, a član kluba Tihomir Sivec (Sivi) obećava dobru zabavu pozivajući sve zainteresirane građane i »civile«, odnosno ne-motoriste da dođu na druženje sa »zmajevima«. </p>
<p>Nakon ispita spretnosti vožnje, što počinje u 14 sati, bajkeri će prodefilirati gradskim ulicama i svratiti na »pivce i grah« u Movie pub u Savskoj. Potom se vraćaju u Jankomir, gdje namjeravaju »tulumariti« do jutarnjih sati. Sivi očekuje da će se na moto-feštu »zmajeva« odazvati 500 do 1000 članova 20-ak moto klubova iz Slovenije, BiH i Hrvatske. Bude li im vrijeme naklonjeno, Sivi predviđa kako bi ovo okupljanje moglo postati najvećom zimskom »feštom zmajeva« do sad. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Od »adrenalin parka« do Laponije </p>
<p>Ljudi koji odluke o zasluženom godišnjem odmoru ne ostavljaju za zadnji tren, pomoć pri odabiru termina i destinacije mogu potražiti do nedjelje, na Međunarodnom sajmu turizma. </p>
<p>Tako će svi oni, koji odmor planiraju provesti u Poreču, ove godine premijerno imati priliku pobijediti strah u »Adrenalin parku«. Poligoni slični onima na kojima treniraju američki marinci, sastoje se od bungee trampolina, letećih užadi, stupova hrabrih i slično. One, pak, koji odmor žele provesti u sportskom duhu no bez opasnosti, Udruga lađara Neretve poziva 9. kolovoza na tradicionalni maraton lađa. </p>
<p>Seoski turizam adut je sjevernog dijela Lijepe naše, što zorno prikazuju štandovi Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Od glasnogovornice Generalturista Maje Weber doznajemo da posjetitelje najviše zanimaju uskršnji aranžmani, i to na Hvaru i u Solarisu, dok je od europskih destinacije izdvojila Rim, Prag i Beč. »Uvijek se trudimo otkrivati svijet. Stoga je među našim klijentima sve više onih koji odlaze na Tajland, Kubu i u posljednje vrijeme za nas vrlo egzotičnu Laponiju«, rekla je Maja Weber. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Drvom za novorođenče do inkubatora za Petrovu</p>
<p>Rekreacijsko-sportski centar Jarun i Klinika za ženske bolesti i porode pokreću humanitarnu akciju »Drvo za novi život«, kojoj je cilj kupnja prijeko potrebnih inkubatora. Njihova se cijena kreće od 10 do 20 tisuća eura. Godišnje kroz Petrovu, prođe i do 700 novorođene djece kojoj inkubator spašava život.</p>
<p>»Akcija će biti provedena tako da roditelji, rodbina ili prijatelji, žele li, novorođenčetu iz Petrove bolnice poklone drvo koje će biti posađeno na Jarunu, na Otoku veslača. U prvoj fazi akcije planiramo posaditi 350 stabala po cijeni od 1000 kuna«, rekao je mr. Aleksa Kocijan, direktor RŠC-a Jarun. </p>
<p> Kupac ovog originalnog i ekološkog poklona moći će odabrati jednu od 25 vrsta drveta, te točno mjesto za sadnju. Uz drvo će biti postavljena i pločica s imenom djeteta. »Nedonoščad od 750 do 1500 grama koja se rodi u Petrovoj bolnici, preživljava u više od 75 posto slučajeva, što je uspjeh i na svjetskoj razini. No, uz bolje aparate imali bismo sigurno još bolje rezultate«, naglasio je prof. dr. Ivan Kuvačić, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode.</p>
<p> Pokretači akcije nadaju se da će akcija postati trajna, te da će na taj način moći nabavljati potrebne medicinske aparate. U bolnici u Petrovoj godišnje se obavi oko 5,5 tisuća poroda. U prostorijama bolnice svi zainteresirani naći će brošure s detaljima. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Sve što znam o Arsenu</p>
<p>OPATIJA, 13. ožujka</p>
<p> – Pred prepunim gledalištem opatijske ljetne pozornice u četvrtak se 16 glazbenika hrvatske, bosanske i slovenske estradne scene poklonilo Arsenu Dediću, otpjevavši njegova djela na svoj način i u novim aranžmanima. Dakako, osim Divasica, Olivera Dragojevića, Josipe Lisac, Nine Badrić, Tedija Spalata, Gibonnija, Drage Mlinarca, Tonija Cetinskog, Massima, Zorana Predina, Kemala Montena, Ive Pattiere, klape Maslina, Vice Vukova, Maje Blagdan i Tereze Kesovije, pjesme velikog hrvatskog umjetnika, odnedavna dobitnika Goranova vijenca, na koncertu »Sve što znaš o meni - Tribute to Arsen« Dedićeve su pjesme na svoj način interpretirali njegova supruga Gabi Novak, kao i sin Matija. Arsen je koncert, koji je otvorio i zatvorio svojim pjesmama Sve što znaš o meni« i »Nisam ti dospio reći«, pratio sa smiješkom na licu, posebice kad je u svojim rukama držao sedmomjesečnu unučicu Lu. </p>
<p>»Za mog Montena i druge prijatelje«, završio je Arsen, te na pomalo narodnjački način otpjevao posljednje stihove pjesme »Nisam ti dospio reći«. </p>
<p>»Nikad u životu ne izražavam zahvale, ne volim to. Ipak, htio bih zahvaliti svim kolegama - svatko tko je obećao doći održao je riječ. Ovo je u vremenu posvemašnje estradne prijevare velika rijetkost, pa svima zahvaljujem, i ženi i malom koji su tu. I ovoj maloj Badrićki koja mi je pjevala 'Ledolinu'. Sreo sam je jedan dan na ulici, pa mi se, kad sam je pitao 'Koja si ti?' predstavila kao 'vaša Ledolina'. Htio bih zahvaliti i vašoj volji, da vas ovoliko dođe... Hvala što ste imali volje primiti ovako nešto! Jer, znate, nije lako preuzeti tuđi rukopis. Ovi su moji kolege to na svoj najbolji način prenijeli. Kad će mene zvati, ja neću doći....«, našalio se Arsen te još jedanput ispričao kako je cijelu priču o ovakvom koncertu potakla Hrvatska glazbena unija. </p>
<p>»Ja se nisam gurao jer nisam želio biti prvi... Englezi uče na Cambridgeu , a mi na greškama... Ja sam učinio sve što sam mogao, više ne mogu! Ovo mi je bila možda posljednja prilika da govorim pa sam malo oduljio...«, završio je Dedić.</p>
<p>Premda je svoj dolazak na koncert, koji je otvorio ovogodišnji Porin, najavio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, neposredno prije koncerta potvrđeno je kako predsjednik neće doći zbog previše obveza. Međutim, svoje su mjesto u publici pronašli potpredsjednica Vlade i ministrica obrane Željka Antunović, ministar kulture Antun Vujić, njegova zamjenica Željka Udovičić, zamjenik ministrice turizma Niko Bulić i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivo Padovan. </p>
<p>Od svih glazbenika koji su uživo nastupili uz pratnju revijskog orkestra, jedino je Josipa Lisac otpjevala pjesmu koju je Arsen napisao baš za nju - »Što me čini sretnom«. Ostali su izvođači, uz Arsenov i savjet autora projekta Dražena Vrdoljaka, odabrali neka druga djela iz Dedićeva opusa koji je nastajao 40 godina. Tako je Predin izveo »Završit ću kao Howard Hughes«, Monteno »O, mladosti«, Divasice »Zagrli me« - pjesmu iz repertoara Zdravka Čolića, Gibonni »Tvoje nježne godine«, Tereza »Kuću pored mora«... Premda je bilo najavljeno da će Gabi otpjevati »Pusti me da spavam«, ipak se odlučila za novu verziju pjesme »Kuća za ptice«, a klapa Maslina za »Tamo da putujem«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Međugorju lani više od milijun pričesti </p>
<p>MEĐUGORJE, 13. ožujka</p>
<p> – U međugorskom svetištu, lani je podijeljeno 1.138.000 pričesti domaćim i inozemnim hodočasnicima, a sumisilo je 27.377 svećenika, objavio je ožujski broj hrvatskoga katoličkog mjesečnika »Naša ognjišta« iz Tomislavgrada. </p>
<p> Protekle je godine u Međugorju boravilo i osam biskupa - biskup Bac Ninha u Vijetnamu Nguyen Quang, biskup Merua u Keniji Silas Njiru, biskup San Ramona u Peruu Julio Ojeda Pascual, pomoćni biskup San Ramona Gerard Anton Gerdin, biskup Oyema u Gabonu Jean-Vincent Ondo, umirovljeni nadbiskup Cardiff/Walesa John Ward, umirovljeni nadbiskup otočja Fiji George Hamilton Pearce i umirovljeni torontski biskup Pearse Lacey.</p>
<p> U ovogodišnjem siječnju podijeljeno je 50.000 pričesti, a sumisila su 743 svećenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kinezi cenzurirali Stonese</p>
<p>PEKING, 13. ožujka</p>
<p> – Kineska vlada zabranila je Rolling Stonesima izvedbu četiri njihove pjesme na dva koncerta koji će grupa održati u Kini. Kao razlog zabrane izvođenja pjesama »Brown Sugar«, »Honky Tonk Woman«, »Beast of Burden« i »Let`s Spend the Night Together« naveden je njihov sadržaj koji je seksualno nepodoban. Stonesi će u svom prvom koncertnom posjetu Kini održati dva koncerta i to 1. travnja u Šangaju, te 4. travnja u Pekingu. Organizatorica koncerta izjavila je da su spomenute pjesme izbačene i sa kineskog izdanja albuma »40 Licks« prema naputku kineskog ministra kulture. Album »40 Licks« je inače prvi materijal Stonesa koji je legalnim putem objavljen u Kini.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Don Johnson uhvaćen na granici sa 8 milijardi dolara </p>
<p>LOS ANGELES, 13. ožujka</p>
<p> – Nekadašnja hollywoodska zvijezda Don Johnson uhvaćena je na granici Švicarske i Njemačke nakon što su u njegovu automobilu pronađene torbe u kojima je skrivao čak 8 milijardi dolara u obveznicama, čekovima i kreditnim karticama. </p>
<p>Glumac iz akcijskog serijala »Poroci Miamija« pokušao je vrijedan »teret« iznijeti iz Švicarske, ali u tome ga je onemogućila granična policija. Na pitanje policije što će mu toliko novca, odgovorio je: »Za kupnju novog automobila«. </p>
<p>S njim su u automobilu bila još tri muškarca, a svi oni sumnjiče se za pokušaj pranja novca. Iako još ne postoje konkretni dokazi, američke porezne institucije obaviještene su o tom sumnjivom transferu.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Al Pacino na Broadwayu</p>
<p>NEW YORK, 13. ožujka</p>
<p> – Američki glumac Al Pacino, koji je prošle jeseni igrao na off-Broadwayu, ovog će proljeća nastupiti i na velikim broadwayskim pozornicama. Pacino će glumiti kralja Heroda u »Salomi« Oscara Wildea. Premijera će se održati 30. travnja u Kazalištu Ethel Barrymore. Marisa Tomei portretirat će naslovnu ulogu, najpoznatiju po plesu sedam velova. U glumačkoj ekipi još su Diane West i David Strathairn. Redateljica je Estelle Parsons. Pretpremijera je zakazana za 12. travnja, a predstava će igrati do 7. lipnja. Šezdesetdvogodišnji Pacino prošlog se listopada pojavio na nezavisnim pozornicama na off-Broadwayu, u predstavi »The Resistible Rise of Arturo Ui«, priči Bertolda Brechta o čikaškom gangsteru.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Eastwood snima film o Neilu Armstrongu </p>
<p>HOLLYWOOD, 13. ožujka</p>
<p> – Clint Eastwood pretvorit će fikciju u stvarnost na svojem drugom putovanju u svemir, piše Variety. </p>
<p>Nakon što je s Warner Bros. studiom 2000. godine zajedno radio na filmu »Svemirski kauboji«, glumac-producent-redatelj sada je kupio filmska prava na autoriziranu biografiju astronauta Neila Armstronga, iz pera povjesničara Jamesa R. Hansena, nominiranog za Pulitzerovu nagradu. </p>
<p>Eastwood će producirati i režirati film za Warner Bros. putem svoje producentske tvrtke Malpaso, ali neće glumiti u adaptaciji, za koju se još uvijek traži scenarist. </p>
<p>Knjiga, pod naslovom: »Prvi čovjek: život Neila A. Armstronga«, prati Armstrongovu karijeru od vremena kad je bio borbeni pilot u Korejskom ratu do njegovih iskustava u američkom programu istraživanja svemira i njegove povijesne uloge prvog čovjeka koji je zakoračio na Mjesec. </p>
<p>Hansen, koji ima ekskluzivna prava na Armstrongovu priču, trebao bi završiti svoju knjigu do kraja 2004. godine. Eastwood trenutno za Warner Bros. radi na post-produkciji filma »Mystic River«, kriminalističke drame snimljene prema bestseleru Dennisa Lehanea. U filmu, koji je producirao i režirao Eastwood, glume Sean Penn, Tim Robbins, Kevin Bacon, Laurence Fishburne, Marcia Gay Harden i Laura Linney.</p>
<p>»Milijuni ljudi gledali su kako Neil Armstrong staje na površinu Mjeseca, a još milijuni i milijuni drugih su te slike vidjeli kasnije«, rekao je Eastwood. </p>
<p>»Međutim, sam Armstrong vrlo je enigmatična osoba. Knjiga Jamesa Hansena istražuje život privatnog čovjeka koji je podijelio duboko iskustvo s cijelim svijetom; to je priča koja bi prema mojem mišljenju mogla postati zanimljiv film«.</p>
<p>Eastwoodovi nedavni pothvati uključuju »Krvavi posao« i »Svemirske kauboje«, koje je producirao i režirao, a u kojima je glumio zajedno s Tommyjem Leeom Jonesom, Donaldom Sutherlandom i Jamesom Garnerom. Film govori o skupini od pet umirovljenih vrhunskih borbenih pilota, koji su vraćeni u službu NASA-e tijekom velike satelitske krize. </p>
<p>Eastwood je osvojio Oscara za režiju za vestern »Nepomirljivi«, koji je ugrabio ukupno četiri kipića, uključujući nagradu za najbolji film. Također je dobitnik nagrade Irving G. Thalberg Akademije filmskih znanosti i umjetnosti 1995. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Njemački sud dopustio prisluškivanje novinara </p>
<p>KARLSRUHE, 13. ožujka</p>
<p> – Policija za potrebe istrage u teškim kriminalnim slučajevima smije prisluškivati telefone i mobitele novinara, odlučio je njemački Ustavni sud u Karsruheu.</p>
<p> Suci su presudu obrazložili time da ustavom zajamčena sloboda medija, vlastima u načelu ne zabranjuje pristup telefonskim protokolima djelatnika u medijima. Time je odbačena žalba dvaju novinara čije telefone su vlasti nadgledale. U jednom slučaju je nadgledanje telefona dovelo do uhićenja bivšeg terorista, pripadnika RAF-a Hansa Joachima Kleina, a u drugom do uhićenja gospodarskog kriminalca Jürgena Schneidera. </p>
<p> Prema mišljenju sudaca pronalaženja kriminalaca je u istoj mjeri u interesu javnosti kao i sloboda medija. Novinari su, doduše, ustavom zaštićeni prilikom svojih istraga ali ne, kako je rečeno, i »privilegirani« te kao i svaki drugi građani Njemačke moraju s vlastima surađivati tijekom istraga.</p>
<p> Presudu su žestoko kritizirale udruge novinara i izdavači. Oni zajednički traže jasniju zakonsku definiciju slučaja u kojima je dopušteno nadgledanje novinarskih telefona. To, prema mišljenju novinarskih udruga, smije biti dopušteno samo u iznimnim slučajevima.</p>
<p> Predsjednik Njemačke udruge novinara (DJV) Rolf Lautenbach smatra da ova presuda ugrožava budući slobodan rad medija. On smatra da će novinari u budućnosti teže dolaziti do povjerljivih informacija zbog straha informanata od mogućeg prisluškivanja te pravnih posljedica. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Galerija Vidović zapela na trafostanici</p>
<p>Kuća Andrić lani je dodijeljena za Vidovićevu galeriju, ali je njezino uređenje usporeno zbog trafostanice, koju bi trebalo ukloniti / Čini se da nije jasno tko je dužan organizirati posao oko oslobađanja prostora buduće Galerije</p>
<p>SPLIT, 13. ožujka</p>
<p> – Pokušaji osnivanja u Splitu memorijalne galerije Emanuela Vidovića, jednoga od najslavnijih splitskih i najistaknutijih hrvatskih slikara 20. stoljeća, traju gotovo punih pola stoljeća, još od vremena slikareve smrti 1953. godine. Unatoč svim nastojanjima brojnih splitskih kulturnih djelatnika, posebice obitelji Vidović, koja je gradu prije l6 godina darovala slike i izvorni umjetnikov atelier u namjeri da postane jezgrom buduće Galerije, to još uvijek nije ostvareno.</p>
<p> Nakon niz neuspjelih inicijativa i promišljanja o tome gdje bi trajno trebalo smjestiti neprocjenjivi Vidovićev opus, krajem 1999. godine ravnatelj Muzeja grada Splita Goran Borčić sa suradnicima je otvorio tzv. protestnu privremenu izložbu sa 45 umjetnikovih slika i obnovljeni atelier, a namjera mu je bila pobuditi savjest Splićana kako bi Vidović konačno dobio galeriju u svom rodnom gradu i izašao iz tame vlažnog muzejskog spremišta. </p>
<p> Otvarajući privremeni postav, jedan od najboljih poznavatelja slikareva opusa, povjesničar umjetnosti i ravnatelj zagrebačke Moderne galerije Igor Zidić, potičući reakciju Splićana, tada je upitao »je li Vidović nedostojan Splita ili Split Vidovića«, te pozvao Split i gradsku vlast da naprave napor kako bi Vidovićevo slikarsko djelo ostalo u njegovu rodnom gradu, koji slikar ni u najtežim trenutcima nije napuštao.</p>
<p> U međuvremenu, na inicijativu bivšega člana Gradskog poglavarstva zaduženog za kulturu dr. Miljenka Grgića, prošle je godine Muzeju grada Splita dodijeljena nekadašnja kuća Andrić kod Srebrnih vrata, iz koje je iselila Turistička zajednica, a koja bi trebala postati budućom Galerijom Vidović. Autor idejnog projekta adaptacije zgrade je arhitekt Željko Kovačić, inače poznat po originalnim rješenjima na području muzejske arhitekture.</p>
<p> Uređenje kuće Andrić stoji 2,4 milijuna kuna, ali unatoč osiguranom novcu provedba projekta je usporena. Naime, na putu do konačne izvedbe plana ispriječila se trafostanica, koju bi hitno trebalo premjestiti kako bi se konačno prešlo na unutarnje uređenje galerije. Kustosica Muzeja grada Splita i voditeljica zbirke Vidović Nela Žižić ističe da se već duže vremena razmišlja o premještanju trafostanice u neki drugi prostor, te se nada da će gradski oci i tvrtka »Elektrodalmacija« uskoro osloboditi prostor kuće Andrić.</p>
<p> Gotovo je nezamislivo da tako važan muzejski projekt može biti zakočen zbog banalnih stvari kao što je trafostanica pa se postavlja pitanje tko je dužan organizirati posao oko oslobađanja prostora buduće Galerije. Božo Majstorović, član Gradskoga poglavarstva zadužen za kulturu, istaknuo je da bi ljudi iz kulture napokon trebali shvatiti da su oni pokretači projekta, te da upravo od njih treba krenuti poticaj za rješavanje problema.</p>
<p> »Prvi najjednostavniji korak koji u Muzeju grada Splita trebaju napraviti je uputiti dopis 'Elektrodalmaciji' i Gradu Splitu da bi se krenulo u realizaciju projekta. To su osnovne proceduralne stvari koje se moraju zadovoljiti. Nadam se da su ljudi u kulturi počeli shvaćati da su vremena čekanja prošla i da treba djelovati odmah«, istaknuo je Majstorović. Pomoć u osnivanju memorijalne Galerije pruža i Ministarstvo kulture, koje je osiguralo dio novca i koje želi sudjelovati u tako velikim i važnim muzejskim projektima.</p>
<p> U međuvremenu, već se razmišlja o radu buduće Galerije, tvrdi Nela Žižić, te dodaje kako će uz stalni Vidovićev postav, koji bi se trebao popunjavati kupnjom novih slika ili različitim donacijama, Galerija imati i prostorije za povremene izložbe.</p>
<p> »U tim prostorijama organizirat ćemo i likovne radionice, seminare, književne večeri i glazbene slušaonice. U sklopu Galerije zamišljamo i mali kafić prilagođen jednom krugu ljudi koji će voljeti doći u vrhunski kulturni prostor s određenim zabavnim sadržajem«, kazala je Nela Žižić.</p>
<p> No unatoč svemu, jer često se s riječi ne prelazi na djela, do konačnog otvaranja Galerije Emanuela Vidovića, djelatnici Muzeja grad Splita nastojat će još jedanput na sebi svojstven način trgnuti splitsku kulturnu javnost iz letargije i upitati je koliko je Split zaista dostojan Vidovića, nadajući se da je konačno došao kraj splitskom odugovlačenju dugom nedopustivih pola stoljeća.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Europski kulturni izazovi </p>
<p>U procesima izgradnje Europske unije uloga kulture je često bila zapostavljena / Potrebno je poticati zemlje da razvijaju kulturnu politiku, omogućiti veći protok umjetnika, promicati kulturnu suradnju i raznolikost kulturnih programa </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – O mjestu kulture u izgradnji ujedinjene Europe govorio je u srijedu u Europskom domu Claude Véron, ravnatelj Francuskog instituta u Zagrebu, postavivši na samom početku svoga predavanja pitanje – Zašto kultura nije u središtu zbivanja u procesima izgradnje Europske unije? Odgovarajući na to pitanje, izložio je ponajprije povijesne aspekte, odnosno kronološki slijed u spominjanju kulture u temeljnim europskim aktima.</p>
<p>Kultura se tako prvi put spominje godine 1957. u Ruskom sporazumu, i to u kontekstu zaštite baštine, dok je 1961. godine započela kulturna suradnja među sveučilištima Europske ekonomske zajednice. Budući da su glavni ciljevi te organizacije 50-ih i 60-ih bili vezani uz zajedničke političke i ekonomske koncepcije šest zemalja članica, kultura nije bila u središtu interesa, a svaka od zemalja imala je i različite modele kulturne politike. O kulturi se tada i ne razmišlja kao instrumentu zajedništva.</p>
<p>Tek se sedamdesetih godina počinje razmišljati o djelovanju u području kulture. No, ona se i dalje shvaća kao instrument za postizanje drugih ciljeva, što nije nužno zaštita baština ili stvaralaštvo. U 80-im se sve veća važnost pridaje kulturi. Tako je grčka ministrica kulture Melina Mercouri 1985. pokrenula inicijativu o europskom gradu kulture. Ugovorom iz Maastrichta potiče se kulturna suradnja između članica EU, dok je za donošenje odluka u području kulture potrebna suglasnost svih zemalja. Devedesetih godina pokrenuti su kulturni programi, te je započelo stvaranje prvih kulturnih mreža. Godine 1998. osnovan je prvi forum za kulturnu suradnju, a potom i programi »Kultura 2000.« i »Media Plus« koji će završiti 2006. </p>
<p>Claude Véron je naglasio potrebu za promišljanjem značajnije uloge kulture među članicama EU, jer danas se na njezinu izgradnju gleda isključivo iz ekonomskih perspektiva, zaboravljajući da je upravo kulturna raznolikost ono što drži zemlje članice zajedno. Stoga, po njegovu mišljenju, treba inzistirati što više na kulturnoj raznolikosti, jer upravo ona doprinosi boljem razumijevanju među narodima. Također Véron smatra da treba promijeniti način glasanja te da se o pitanjima kulture treba glasati kvalificiranom većinom.</p>
<p> Dodaje kako je potrebno pronaći specifične instrumente u kulturnim politikama, odnosno poticati zemlje da razvijaju kulturnu politiku, omogućiti veći protok umjetnika, promicati kulturnu suradnju i raznolikost kulturnih programa te regulirati obranu pozicije EU u području kulture s obzirom na, primjerice, Svjetsku trgovinsku organizaciju. »Naš zajednički jezik nije engleski, to je jezik koji govore prevoditelji, stoga trebamo razvijati instrumente vezane uz prevođenje«, zaključio je Véron predavanje o ulozi kulturi u izgradnji ujedinjene Europe.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Drame prolaznosti ideja i osjećaja</p>
<p>Na repertoaru su publici izazovne predstave, a među suvremenim autorima su i klasici 20. stoljeća Krleža i Marinković – kazao je izbornik Hrvoje Ivanković </p>
<p>SPLIT, 13. ožujka</p>
<p> – Trinaesto izdanje »Marulićevih dana – festivala hrvatske drame i autorskog kazališta«, održat će se u Splitu od 22. do 29. travnja. I ove godine festivalski izbornik je dramaturg i kazališni kritičar Hrvoje Ivanković, koji je od 30 prijavljenih predstava izabrao deset naslova iz šest gradova: Zagreba, Rijeke, Pule, Osijeka, Dubrovnika i Splita.</p>
<p> Predstavljajući program na konferenciji za novinare u splitskome HNK, Rade Perković, direktor Marulićevih dana, kazao je da se u konkurenciji nalazi pet tzv. velikih i pet manjih predstava koje pokušavaju odgovoriti na pitanja neurotičnog vremena u kojem živimo i kroz koje se provlači tema smrti, ne samo fizičke, već umiranja ideja i emocija. »Presjek naslova temelji se na suvremenim hrvatskim dramama i autorima, ali nisam zanemario ni baštinu, te neke tekstove iz 20. stoljeća koji su već postali klasici kao što su Marinković i Krleža«, kazao je Hrvoje Ivanković. </p>
<p>Festival će biti otvoren Krležinim »Kraljevom« osječkoga HNK, u režiji Vladimira Gerića, a riječ je o spektakularnoj predstavi sa 70 izvođača u zanimljivoj koreografiji Mirka Šparembleka. Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika izvest će »U lugu onumuj« Nikole Nalješkovića u režiji Renea Medvešeka. Splitski HNK ponudit će predstave »Nosi nas rijeka« Elvisa Bošnjaka u režiji Nenni Delmestre i »Nevažne priče« Trpimira Jurkića u režiji Gorana Golovka.</p>
<p> HKDU iz Rijeke u Split dolazi s jednom od do sada najradikalnijih izvedbi Marinkovićeve »Glorije«, u režiji Larija Zappie u kojoj glavnu ulogu nosi splitska glumica Bruna Bebić-Tudor. Izbornik Ivanković napominje da će ta izvedba sigurno izazvati kontradiktorne ocjene publike i kritike. ZKM će se predstaviti s dva naslova – »Kamov, smrtopisom« Slobodana Šnajdera u režiji Branka Brezovca i »Susjedom« Zorice Radaković u režiji Ivice Boban. Iz riječkoga HNK stiže predstava Nine Nujić »Komšiluk naglavačke« koju je režirao Saša Anočić.</p>
<p>Za kraj »Marulićevih dana« izbornik je predvidio dvije lakše predstave koje spadaju u tzv. zabavljačko-komercijalnu sferu, ali su također, napominje Ivanković, reprezentativni i sofisticirani izraz toga žanra. To su »Fritzspiel« Borisa Senkera u režiji Roberta Raponje i izvedbi Epilog teatra te »Norveške šume« Vladimira Stojsavljevića u režiji Roberta Waltla i izvedbi Teatra ITD. </p>
<p>Na otvorenju festivala bit će objavljeni dobitnici nagrade »Marin Držić« Ministarstva kulture RH za novi dramski tekst, a ove godine bit će održano i scensko čitanje prvonagrađene drame. Ocjenjivački sud ovogodišnjih Marulićevih dana čine glumice Arijana Čulina i Anja Šovagović-Despot, dramaturginja Željka Turčinović, redatelj Želimir Mesarić i scenograf Zlatko Kauzlarić-Atač. Voditelji okruglih stolova bit će Tatjana Gašparović i Darko Lukić. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Partenonski friz vraća se na Akropolu </p>
<p>Grčki ministar kulture izjavio da bi Britanija mogla zadržati nadzor nad skulpturama, a izlagati ih u muzeju na Akropoli </p>
<p>ATENA, 13. ožujka</p>
<p> – Grčka je ponudila da zajedno s British Museumom postavi izložbu Elginova friza s Partenona, kako bi se sukob oko antičkih skulptura završio prije olimpijskih igara, koje će se sljedeće godine održati u Ateni, objavljeno je u srijedu. Grčka je prošle godine pojačala pritisak za povratak friza na mjesto odakle potječe, te je čak za njegovo izlaganje počela graditi novi muzej na Akropoli. Britanija je, pak, uporno odbijala zahtjev. Grčki ministar kulture Evangelos Venizelos izjavio je na jednodnevnoj konferenciji o Elginovu frizu da bi Britanija mogla zadržati nadzor nad skulpturama, a izlagati ih u muzeju na Akropoli. </p>
<p> »To bi praktički značilo da bi zgrada novog muzeja na Akropoli radila kao aneks British Museuma, tako da bi vlasništvo i nadzor nad frizom ostali, kao i do sada, u Londonu«, rekao je Venizelos prisutnim stručnjacima za umjetnost, povjesničarima i političarima. Partenonski je friz, niz antičkih skulptura s mitološkim i religioznim scenama, u 19. stoljeću u Britaniju donio diplomat i ljubitelj umjetnosti Lord Elgin. Prošloga je mjeseca Neil MacGregor, novi direktor British Museuma, prekinuo razgovore o budućnosti skulptura izjavivši da je njegov muzej najbolje mjesto za izlaganje friza u »širem svjetskom kontekstu«. </p>
<p> No zamjenik direktora Britanske udruge muzeja Maurice Davies izjavio je na konferenciji da je MacGregor još uvijek otvoren za razgovore i da će se sastati s grčkim partnerima kako bi dogovorili temelj za pregovore. Dugoročna posudba friza Grčkoj morala bi biti odobrena od strane muzeja, dok bi se odluka o stalnom povratu morala donijeti u britanskom Parlamentu. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kandidati za britansku nagradu stranim piscima </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 13. ožujka</p>
<p> – Britanska neovisna nagrada za stranu književnost, vrijedna 10 tisuća funti, ove će godine biti dodijeljena 7. travnja u Londonu, javlja BBC. Među romanima u najužem izboru našli su se: »9,99 funti« Frederica Beigbedera, »Posjet kraljevskog liječnika« Pera Olova Enquista, »Pahuljičina konstanta« Petera Stephana Jungka, »Jarčeva gozba« Maria Vargasa Llose, »Spilja« Josea Saramaga te »The Athenia Murders« Josea Carlosa Somoze. U žiriju se nalaze profesorica Susan Bassnett sa sveučilišta Warwick, romanopisac Ahdaf Soueif, pjesnik Jack Mapanje, članica Engleskog umjetničkog vijeća Amanda Hopkinson te književni urednik lista Independent Boyd Tonkin. Francuski pisac Frederic Beigbeder u romanu »9,99 funti« (na hrvatski preveden kao »129,90 kn«) opisuje reklamni londonski svijet prepun kokaina, dok Danac Olov Enquist u knjizi »Posjet kraljevskog liječnika« razvija priču o sestri kralja Georgea III. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Arhitekti iz studija 3LHD u Londonu </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Hrvatski arhitekti iz studija 3LHD održali su 11. ožujka predavanje pod naslovom »Dokument o mostu« pred punom velikom dvoranom Kraljevskoga udruženja britanskih arhitekata (RIBA) u Londonu. Predavanje je priredio britanski časopis The Architectural Review u povodu nagrade AR+D za najbolju realizaciju projekta u 2002., koju je 3LHD dobio za Most hrvatskih branitelja u Rijeci. Predstavljeni su radovi 3LHD-a, a posebno projekt Mosta hrvatskih branitelja. Nakon toga su predstavljeni autori suradnici multimedijalnog nastavka projekta o mostu sa svojim radovima. Grafički dizajner Lana Cavar predstavila je koncept knjige »most=vijest«, dok je filmska umjetnica Nicole Hewitt pokazala 10-minutni eksperimentalni film »Spomenik za hodanje«. Projekt »Dokument o mostu« je potakao veliko zanimanje britanske stručne javnosti. Dio projekta su i dva kratka filma: »Under Construction« Vladislava Kneževića i »Meeting place« Damira Gamulina. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Žena na slikama Fadila Hadžića</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – U Galeriji »Zvonimir« Ministarstva obrane u petak, s početkom u 19 sati, otvara se izložba slika Fadila Hadžića (1922.), svestranog stvaraoca koji već pet desetljeća djeluje u zagrebačkom kulturnom životu na području crtanog i igranog filma, satire, humora, karikature i teatra. Ovaj put predstavlja 30-ak ulja na platnu i lesonitu o licima u prolazu, o ženi i ženskom aktu, nastala u zadnje četiri godine. Fadil Hadžić rođen je u Bileći. Od 1944. do 1948. pohađa Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Životni put odvodi ga na druga područja likovnosti i kulture gdje djeluje kao autor i organizator. Vratio se na Akademiju. Diplomirao je 1973. u slikarskoj klasi prof. Nikole Reisera. Iste godine počinje izlagati na skupnim izložbama, a prvu samostalnu izložbu priredio je 1977. u Umjetničkom paviljonu. Izložba u »Zvonimiru« može se pogledati do 3. travnja, radnim danim od 11 do 18, a subotom od 10 do 12 sati. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Trijumf Zadra na Gripama</p>
<p>Košarkaši Zadra su samo na početku bili suzdržani, u preostale tri četvrtine, razbili su Cibonu / Pobjednik je odlučen nakon 25-0 serije izabranika Danijela Jusupa u trećoj četvrtini</p>
<p>ZADAR, 13. ožujka</p>
<p> – Košarkaši Zadra zasluženo su osvojili Kup Krešimira Ćosića, u finalu su superiornom igrom porazili Cibonu VIP rezultatom 72-59. </p>
<p>Nakon ovako briljantne igre, borbenosti i uigranosti možemo samo napisati – bravo Zadar! Bravo Jusup! Na pogonsko gorivo zadarskih navijača Tornada, koji su napunili dvoranu Gripe, Zadrani su samo na početku bili suzdržani, u preostale tri četvrtine razbili su cibose.</p>
<p>Početak susreta nije najavljivao ovakav kraj. Cibona je bolje ušla u susret, uvjerljivom igrom, pogotovo zahvaljujući skokom u napadu, stvorili su Zagrepčani značajnu prednost, koja je u 13. minuti iznosila 13 poena (27-14). Zadrani su bili blokirani, imali su problema s organizacijom napada, a uzroke može potražiti u neigranju Erjavca (ozljeda zadnje lože). Mladi Vladović nije uspjevao povezati napade Zadrana, no nakon 13. minute, cibosi su nestali s parketa. Promašivali su u serijama, a mizerni šut za tri poena u tom razdoblju (1-16 u prvom poluvremenu) omogućio je Zadranima da nadoknade zaostatak. Na odmor se otišlo sa samo dva poena prednosti Zagrepčana, dočim je u trećoj četvrtini Zadar preuzeo igru u svoje ruke. Poveli su s 39-27. Zapravo, druga i treća četvrtina ući će u povijest, jer je Cibona za tih 20 minuta igre postigla samo 13 poena. Briljirao je uz Marka Popovića i Šamanić. </p>
<p>A da se Petrovičevoj momčadi ne piše dobro, najavio je Prkačin, koji je slabu igru okrunio i tehničkom pogreškom. Stoga nije ni čudo da su Zadrani napravili seriju od čak 25-0! U završnici je najbolji igrač turnira Marko Popović briljantno vodio svoju momčad do prvog ovosezonskog trofeja. Posebno treba apostrofirati zasluge trenera Danijela Jusupa, koji je zadarskoj momčadi prenio pobjednički mentalitet, vrhunski je pripremio i nadmudrio Acu Petrovića u finalu, kao što je u polufinalu nadmudrio trenera Splita CO Petra Skansija.</p>
<p> l Dvorana Gripe</p>
<p>CIBORAN VIP – ZADAR 59-72 (21-14, 6-11, 7-25, 25-22)</p>
<p>CIBONA VIP: Krunić, Kus 13 (2-2), Rimac 8 (4-4), Krasić, Prkačin 2, Mujezinović 4 (2-2), Planinić 11 (3-4), Štimac, Mance 7 (1-2), Mamić 2, Ružić 12 (2-2), Alihodžić.</p>
<p>ZADAR: Tvrdić 7 (4-4), Vladović 3, Popović 18 (5-7), Longin 14 (4-4), Perinčić 5 (0-1), Šamanić 17 (1-2), Špralja, Erjavec, Dijan, Pavić, McDonald, Meeks 8 (2-2).</p>
<p>SUCI: Srđan Dožai (Zagreb) i Goran Rukalo (Šibenik). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>SKOKOVI: Cibona 31 (19+12), Zadar 32 (27+5). ŠUT: Cibona 20-65 (31 %), Zadar 23-48 (48 %).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Porazi Federera, Fererra i Henmana </p>
<p>INDIAN WELLS, 13. ožujka</p>
<p> – Čak sedam nositelja na 2,45 milijuna američkih dolara vrijednom ATP turniru u Indian Wellsu nije izborilo nastup u 3. kolu. Brazilac Gustavo Kuerten nakon Ivaniševića je nadigrao i četvrtog nositelja Švicarca Rogera Federera, a kvalifikant Amerikanac Brian Vahaly pobijedio je trećeg nositelja Španjolca Juana Carlosa Ferrera.</p>
<p> • Rezultati, 2. kolo: Kuerten – Federer (4) 7-5, 7-6 (3), Vahaly – Ferrero (3) 6-4, 3-6, 6-3, Calleri – Henman (13) 6-4, 7-6 (4), Coria – Corretja (16) 6-2, 6-1, Safin (7) – Philippoussis 6-4, 6-3, Robredo – Schalken (14) 5-7, 6-2, 6-0, Spadea – Kiefer 6-3, 6-2, Roddick (6) – Lopez 6-4, 6-3, Grosjean (11) – Malisse 6-3, 6-3, Schüttler – Zabaleta 6-3, 6-3, Mirnji – Rios 6-3, 6-3;</p>
<p>tenisačice, četvrtfinale: Capriati (2) – Zvonareva 7-5, 6-2, Davenport (4) – Mauresmo (5) bez borbe. </p>
<p>I. Mi.</p>
<p> ></p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Velika gužva u skupini B</p>
<p>Nakon sjajnog voleja Igora Tudora, kojim je u 93. minuti utakmice protiv Deportiva osigurao Juventusu iznimno vrijednu pobjedu sa 3-2, torinske »zebre« mogu ispasti samo ako u posljednjem kolu izgube od Basela s više od četiri pogotka razlike</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Posljednje kolo nogometne Lige prvaka iznjedrit će preostalih pet četvrtfinalista, jer su siguran prolaz dosad osigurali tek Milan, Manchester United i Barcelona.</p>
<p> Istina, ispadanje Juventusa i prolazak švicarskog Basela kao drugoplasirane momčadi u skupini D više je domena bajke nego realnosti.</p>
<p>Naime, nakon sjajnog voleja Igora Tudora, kojim je u 93. minuti utakmice protiv Deportiva osigurao Juventusu iznimno vrijednu pobjedu sa 3-2, torinske »zebre« mogu ispasti samo ako u posljednjem kolu izgube na gostovanju u Baselu s više od četiri pogotka razlike te usto Deportivo ne pobijedi Manchester United na svom Riazoru.</p>
<p> Dakle, situacija u skupini D vrlo je čista, trebalo bi se dogoditi »svjetsko čudo« pa da se Manchesteru, koji je osigurao prvo mjesto, u četvrtfinalu ne pridruži Juventus.</p>
<p>Tek je neznatno kompliciranija situacija u skupinama A i C. U obje skupine poznat je pobjednik, u skupini A na vrhu je nedostižna Barcelona, a u skupini C siguran prvi je Milan. U borbi za drugo mjesto ostale su po dvije momčadi, Inter i Newcastle United u A te madridski Real i Borussia iz Dortmunda u C. </p>
<p>Inter i Real u posljednje kolo ulaze s bodom prednosti u odnosu na Newcastle i Borussiju te usto imaju i bolji omjer u međusobnim dvobojima. To znači da će se i Inter i Real plasirati u četvrtfinale, čak i ako izgube na gostovanjima u Leverkusenu, odnosno Moskvi u slučaju da Newcastle ne svlada Barcelonu (Inter) ili Borussia ne pobijedi u Milanu (Real). U slučaju pobjeda Newcastlea i Borussije, tad i Inter i Real svoje mjesto u četvrtfinalu moraju izboriti pobjedama u posljednjem kolu.</p>
<p>Najzamršenija je situacija u skupini B, gdje još nijedan sastav nije izborio četvrtfinale, a sva četiri još uvijek imaju izgleda za proboj među prvih osam.</p>
<p> Tri momčadi, Arsenal, Ajax i Valencia ovise same o sebi, dok Roma osim svoje pobjede protiv Ajaxa mora navijati i za neodlučeni ishod dvoboja u Valenciji. Arsenalu i Ajaxu za četvrtfinale je dovoljan i bod, Valencia ako pobijedi prolazi, dok u suprotnom ispada, a Roma bi mogla proći i ako Arsenal svlada Valenciju, a ona pobijedi Ajax sa 1-0 ili više od jednog pogotka razlike kako bi bila uspješnija od »kopljanika« u međusobni dvobojima.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Ovaj trofej će nam olakšati sezonu«</p>
<p>Danijel Jusup, trener Zadra: </p>
<p>– Očekivali smo strašno tešku utakmicu jer smo se u srijedu protiv Splita ispraznili. U prvom poluvremenu jedva smo se sastavljali sa igrom, što na našu sreću Cibona nije iskoristila. U drugom dijelu smo odigrali puno bolje, čestitam momcima, u dva dana smo pobijedili dvije velike momčadi. Strašno sam sretan, ovaj prvi trofej će nam olakšati sezonu. </p>
<p>Aleksandar Petrović, trener Cibone VIP: </p>
<p>– Čestitam Zadru, a razloge poraza moramo potražiti u našim redovima. Otvorili smo snažno, a onda neshvatljivo propustili par protuudara, te je uslijedio neobjašnjivi pad. Promašili smo previše otvorenih šuteva, pa ne možeš razloge poraza tražiti nigdje osim kod sebe. </p>
<p>Josip Sesar: </p>
<p>– U četvrtak popodne u taboru košarkaša Split – Croatia osiguranje nastala je panika jer Josip Sesar nije došao na trening. Potragom ga se pronašlo u Mostaru gdje se liječi od upale grla, doktor mu je prepisao antibiotik Sumamed.</p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Starčević: Na Gripama za mene nema mjesta </p>
<p>»Nakon Skansijeva dolaska, bilo je jasno da će on biti šef, a ja sam se zavaravao da još uvijek imam prostora za rad. Utakmica protiv Zadra otvorila mi je oči. No, nadam se da ćemo dogovorom riješiti spor na obostrano zadovoljstvo«, kazao je Mladen Starčević</p>
<p>SPLIT, 13. ožujka</p>
<p> – Košarkaši Splita CO izgubili su u zanimljivoj utakmici od Zadrana pa se želja da se na svom parketu momčad ojačana Rađom, Zdovcem i Sesarom dokopa trofeja u Kupu pokazala neutemeljenom. Naime, Zadrani su uigraniji, taktički zreliji, mudrije vođeni te je epilog očekivan, a zanimljivost je, iako danas više nije vijest, da je utakmicom s klupe »žutih« dirigirao Petar Skansi. </p>
<p>Tako od utakmice sa Zadrom Mladen Starčević više neće biti dežurni krivac. Tiha smjena na Gripama je obavljena, jer Starčeviću nitko iz kluba nije otvoreno rekao da Skansi preuzima momčad. No, danas je jasno da za Stračevića na Gripama budućnosti nema te je dojučerašnji trener Splićana s četverogodišnjim ugovorom spakirao kovčege, a detalje oko raskida prepustio svojoj agenciji Nane sport i zastupniku Dušku Miškovića. Jedini je razlog tišine o smjeni iz klupskog ureda taj što se u slučaju jednostranog raskida Starčeviću mora platiti iznos dvogodišnjeg ugovora, što je oko 100.000 eura neto. </p>
<p>Ipak, tiha smjena daje prostora Starčeviću da naplati dug, a treba dodati da više od sto dana nije dobio plaću. Nakon utakmice sa Zadrom, kad je svima postalo jasno da je trener Splita CO Skansi, Starčeviću su ponuđene opcije daljne (ne)suradnje. Ponuđeno mu je i neko drugo mjesto u klubu, bilo koje daleko od pravog posla i odgovornosti. Mogao je i ostati trener, ali bez ikakvih taktičkih zamisli, odnosno može biti uz Skansija, ali kao - fikus. Postoji i treća opcija, ustvari jedina realna, da se dogovore oko raskida ugovora. </p>
<p>Starčević je vidno utučen (ne)očekivanim raspletom, ali korektnim se istupima maksimalno suzdržava konačan razlaz učiniti korektnim, iako bi i te kako mnogo toga mogao reći o nezahvalnom položaju u kojem je bio još od dolaska savjetnika. Tijekom polufinalne utakmice vidjelo se u kakvom je nezahvalnom položaju bio Starčević, jer, iako je bio na klupi, nije bio dio »Skansijeve momčadi«.</p>
<p>– U idućih sedam dana riješit će se moj status s klubom. No, pravne ću probleme prepustiti svojoj agenciji Nane sport. Odmah je bilo jasno da su doveli šefa ispred kojeg moram stajati mirno, a ja sam se zavaravao da još uvijek imam prostora za rad. Utakmica protiv Zadra otvorila mi je oči i shvatio sam da na Gripama za mene nema mjesta. Nadam se da ćemo dogovorom riješiti spor na obostrano zadovoljstvo, kazao je Starčević, od kojeg se očekivalo da čarobnim štapićem napravi čudo, a kako smo vidjeli u polufinalnoj utakmici protiv Zadra, magično drvce nema ni bivši hrvatski izbornik Skansi...</p>
<p>Zadar - Split 86-84</p>
<p> • SPLIT – Dvorana na Gripama </p>
<p>ZADAR – SPLIT CO 86-84 (20-25, 21-17, 23-25, 22-17)</p>
<p>ZADAR: Tvrdić 3 (3-4), Vladović, Popović 17 (0-2), Longin 10, Perinčić 14, Šamanić 15 (3-6), Špralja, Erjavec 11 (2-2), Dijan, Pavić, McDonald 4 (2-2), Meeks 12 (1-2).</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 8, Mimica, Zdovc 5, Rančić, Žižić 14 (4-4), Sesar 26 (4-9), Ukić 8, Pašalić, Kedžo 2, Kastropil, Rađa 21 (5-6), Oršulić.</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik) i Muhvić (Karlovac). GLEDATELJA: 2000. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Eberharteru drugi mali globus i velika kruna pobjednika Svjetskoga kupa </p>
<p>Janica Kostelić osvojila je 14. mjesto u posljednjoj utrci superveleslaloma, u kojoj je pobjednica bila Talijanka Karen Putzer. No, mali je kristalni globus u toj disciplini ipak pripao Montillet zbog dovoljne zalihe bodova, koja je bila tek 10. / Iako je Marco Büchel imao 24 boda prednosti, Austrijanac Stephan Eberharter izvrsnom je vožnjom i pobjedom osigurao svoj drugi mali kristalni globus i ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu </p>
<p>LILLEHAMMER, 13. ožujka (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Janica Kostelić zauzela je 14. mjesto u posljednjoj utrci superveleslaloma Svjetskoga kupa, u utrci koja je donijela i konačan trijumf Francuskinji Carole Montillet u toj disciplini. Iako je Montillet u posljednjem superveleslalomu sezone osvojila tek 10. mjesto, to nije bilo dovoljno njezinim konkurenticama da je prestignu - Renate Götschl bila je četvrta, a Karen Putzer čak prva. Međutim, prednost Francuskinje bila je sasvim dovoljna da i s 10. mjestom sačuva svoje vodstvo i tako dosegne mali kristalni globus, namijenjen ukupnoj superveleslalomskoj pobjednici. </p>
<p>Kudikamo dramatičnije bilo je u muškom superveleslalomu. Iako je Marco Büchel iz Lihtenštajna imao 24 boda prednosti pred Austrijancem Stephenom Eberharterom, posljednja utrka posve je preokrenula situaciju u korist Austrijanca. Izvrsnom vožnjom Eberharter je osigurao svoj drugi mali globus, ali i teoretski osigurao ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu. Naime, Eberharterov trijumf u superveleslalomu i 17. mjesto Marcha Büchela bilo je dovoljno da Austrijanac s 356 bodova postane prvi u toj disciplini, a Büchel se morao zadovoljiti drugim mjestom u ukupnom poretku. On, naime, s tim slabim mjestom nije osvojio ni boda u posljednjoj utrci. </p>
<p>Eberharter je prvim mjestom »ubio« i ostale pretendente za prvo mjesto u superveleslalomu, Švicarca Didiera Cuchea i Norvežanina Kjetila Andrea Aamodta. Opet je razočarao Amerikanac Bole Miller, koji nikako ne može sakriti lošu formu. U superveleslalomu je bio tek 20. i tako jednostavno pogurnuo Eberhartera prema konačnom trijumfu u ukupnom poretku. </p>
<p>Iako naša Janica u posljednjoj superveleslalomskoj utakmicu sezone nije bila glavna zvijezda zbog dramatičnosti pri raspodjeli vršnih mjesta u toj disciplini, naša je skijašica opet bila u središtu pažnje publike uokolo ciljne ravnine. Nekoliko desetaka hrvatskih navijača poteklo je prema Lillehammeru čak iz Švedske, a stiglo je tu nekoliko obitelji iz Malmoa i Lunda. Muškarci su rastvorili veliku hrvatsku zastavu, površine stotinjak četvornih metara, na kojoj su nalijepili grbove Dinama i Hajduka. Kako sami kažu, tako žele utjecati na ljude u domovini da se svi moraju ujediniti u podršci našim sportašima. </p>
<p>– Nije li to lijepo vidjeti, ovdje ima i Dinamovaca i Hajdukovaca, svi gledamo svaku Janičinu utrku na televiziji i tresemo se od sreće nakon njezinih trijumfa. Jedan drugog grlimo i ljubimo i zato smo odlučili doći ovdje. Zajedno, kako smo s njom i proživljavali cijelu sezonu, rekli su nam naši simpatični ljudi na privremenom radu na dalekom sjeveru Europe. </p>
<p>Janica je nakon utrke opet bila dobro raspoložena, izjavivši kako ovdje u Norveškoj nije važna ona, nego njezin brat Ivica, koji će se, podsjetimo, u nedjelju boriti za slalomski primat s Fincom Kalleom Palanderom. </p>
<p>– Sviđa mi se Norveška i ove njihove skijaške staze. Ja sam ovu utrku odskijala tako-tako... Moglo je i bolje, ali to nije važno. Glavno je da se skupljaju bodovi, iako ih imam i previše, izjavila je Janica, koja je u utrci superveleslaloma osvojila 18 bodova. </p>
<p>Liječnik naše skijaške reprezentacije dr. Željko Šućur u razgovoru s novinarima istaknuo je kako nema većih neprilika oko Janičina zdravlja, iako se, kako on kaže, u nekim novinama može pročitati da je Janica u posve drukčijem stanju.</p>
<p>– S Janicom je sve u redu, osim što je možda iscrpljena zbog duge i naporne sezone. Njoj se može dogodit samo da pokupi neki virus, jer joj je zbog iscrpljenosti imunitet slabiji. No, drugih većih problema nema. A za operaciju koljena znali smo odavno da treba napraviti... Ta će joj operacija samo dobro doći, jer će se u postoperativnoj rehabilitaciji Janica konačno moći odmoriti. </p>
<p>U petak je na završnici skijaškoga Svjetskoga kupa slobodan dan, u subotu će se voziti muški i ženski veleslalom, u nedjelju je na raspored muški i ženski slalom. I Janica i Ivica nastupat će u obje utrke... </p>
<p> • Rezultati ženskog super G-a: 1. Putzer (Ita) 1:21.77, 2. Meissnitzer (Aut) +0,58, 3. Ertl (Njem) +0,58, 4. Götschl (Aut) +0,79, 5. Dorfmeister (Aut) +1,02, 6. Obermoser (Aut) +1,16, 7. Clark (SAD) +1,24, 8. Rohregger (Aut) +1,49, 9. Rey-Bellet (Švi) +1,63, 10. Montillet (Fra) +1,70.</p>
<p> • Rezultati muškog super G-a: 1. Eberharter (Aut) 1:36.97, 2. Kjus (Nor) +0,41, 3. Reichelt (Aut) +0,43, 4. Aamodt (Nor) +0,53, 5. Trinkl (Aut), +0,70, 6. Kernen (Švi) +0,73, 7. Hoffmann (Švi) +0,82, 8. Cuche (Švi) +0,87, 9. Knauss (Aut) +0,94, 10. Cavegn (Švi) +1,06.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Poštar prešao granicu od 36.000 koševa</p>
<p>Samo je Kareem Abdul-Jabbar ubacio više koševa od Karla Malonea – ukupno 38.387 </p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 13. ožujka</p>
<p> – Prvi su put ove sezone sva četiri hrvatska košarkaša koja igraju u NBA ligi izašla na parket u istom danu, no iskazao se samo Gordan Giriček. Unatoč solidnom učinku, Giriček se na kraju ipak nije veselio, budući da je njegov Orlando na domaćem terenu izgubio od Utah Jazza rezultatom 111-108. Dvostruko slavlje imao je legendarni Karl Malone Poštar. Iako je već 40-godišnjak, Malone je igrao kao mladić. Ubacio je 40 poena i tome dodao devet skokova i sedam asistencija za pobjedu svoje momčadi. Također, prešao je granicu od 36.000 koševa u karijeri i drugi je strijelac u povijesti NBA lige. Samo je Kareem Abdul-Jabbar ubacio više – ukupno 38.387 koševa. </p>
<p>Giriček je na terenu proveo čak 46 minuta i prema košu uputio 19 šuteva. Samo je prvi strijelac lige Tracy McGrady potrošio više lopti. No, od 19 ispucanih lopti samo su četiri pogodile cilj. Tako je Giriček završio utakmicu sa 13 poena, pet skokova i dvije asistencije. McGrady je ubacio 32, a Pat Garrity 20 koševa. </p>
<p>Košarkaši Bostona prekinuli su niz New Orleans Hornetsa od pet uzastopnih pobjeda na gostovanjima. »Isprašili« su ih sa 93-65. Antoine Walker postigao je 23 koša, a Paul Pierce 21. Napokon je zaigrao i Bruno Šundov, koji je za šest minuta ubilježio dva koša i tri skoka. </p>
<p>Kukočevi Bucksi drugim su uzastopnim porazom doveli u pitanje osmo mjesto na Istoku, odnosno doigravanje. U Atlanti su ih Hawksi pobijedili sa 111-92. Kukoč je za 21 minutu ubacio samo dva koša te upisao po četiri skoka i asistencije. </p>
<p>Bullsi su, pak, nakon iznenađujuće pobjede protiv Lakersa, u Memphisu doživjeli otrežnjenje. Poraženi su sa 29 koševa razlike od Grizzliesa (95-124). Briljirao je Pau Gasol sa 27 poena, a kod Bullsa najefikasniji je bio Eddy Curry sa 21 košem. Dalibor Bagarić odigrao je 11 minuta i ubilježio jedan koš, tri skoka i jednu asistenciju. </p>
<p> • Rezultati: Philadelphia – Indiana 96-93, Atlanta – Milwaukee 111-92, Orlando – Utah 108-111, Detroit – LA Lakers 111-88, Minnesota – San Antonio 99-111, Memphis – Chicago 124-95, Houston – LA Clippers 118-114, Portland – Toronto 125-103, Boston – New Orleans 93-65. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatska nikad ambicioznija</p>
<p>Među prijavljenim skakačicama u vis Blanka Vlašić ima čak četvrti rezultat. Bolje su od nje Ruskinje Čičerova i Jelesina te Šveđanka Bergqvist / Siniša Ergotić s ovogodišnjih je 8.10m deseti među skakačima u dalj, no kaže da je spreman i za mnogo veće domete </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Vrhunac, a ujedno završnica dvoranske atletske sezone odigrat će se od petka do nedjelje u Birminghamu, na Svjetskom dvoranskom prvenstvu. Budući da u dvorani nema dugih bacačkih disciplina (kladivo, disk, koplje) te da su norme za nastup na SP-u iznimno visoke, u Birminghamu će među 650 atletičara i 145 zemalja biti samo troje Hrvata. No, bez pretjerivanja se može reći da Hrvatska ni na jednom natjecanju do sada nije imala tako ozbiljnu i ambicioznu atletsku reprezentaciju.</p>
<p>Blanka Vlašić je prije nekoliko dana u Linzu sa 198 cm postavila novi hrvatski dvoranski rekord i na taj se način priključila najužem svjetskom skakačkom vrhu. O tome svjedoči i podatak da među skakačicama prijavljenima za nastup na dvoranskom SP-u naša najbolja visašica ima čak četvrti rezultat. Bolje od nje ove su godine Ruskinje Ana Čičerova (204) i Jelena Jelesina (202) te Šveđanka Kajsa Bergqvist (203). To, naravno, nikako ne znači da će takav biti i poredak u Birminghamu, kao ni da treba otpisati, primjerice, Ukrajinku Irinu Mihalčenko, Talijanku Antoniettu Di Martino, Mađaricu Doru Györffy, Njemicu Danielu Rath, Amerikanku Amy Acuff i ostale. Norma za nastup na SP-u bila je iznimno visoka - 194 cm - i u Birminghamu nema slabih skakačica. </p>
<p>Siniša Ergotić s ovogodišnjih je 8.10m deseti među skakačima u dalj, no vrlo otvoreno kaže kako je spreman i za mnogo veće domete, vjerojatno i za skokove preko 8.20. Kao papirnati favoriti figuriraju Španjolac Yago Lamela (ove godine 8.43), Amerikanci Dwight Phillips (8.21) i Miguel Pate (8.27) te Jamajčanin James Beckford (8.17). Lamelu je, podsjećamo, Ergotić lani pobijedio na EP-u u Münchenu, dok su nedavno na mitingu u Budimpešti bili sasvim poravnati sa 8.08. U Birminghamu, inače, neće biti dvojice najboljih svjetskih daljaša. Ivan Pedroso oporavlja se od ozljede, a Savante Stringfellow nije prošao na američkim kvalifikacijama.</p>
<p>I Dejan Vojnović je u Linzu istrčao novi hrvatski rekord, no njegovih 6.63 ni izbliza nije dovoljno za finale na 60 metara. U toj disciplini, naime, najbolji trče 20-ak stotinki brže. U odsustvu Amerikanaca Mauricea Greenea i Tima Montgomeryja, glavni favoriti za pobjedu bit će njihovi sunarodnjaci Justin Gatlin (6.45) i Terrence Trammell (6.46). Njihov obračun s domaćim uzdanicama Jasonom Gardenerom (6.49) i Markom Lewisom-Francisom (6.57) bit će svakako šlager prvog dana Svjetskog prvenstva u Birminghamu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Biciklizam opasniji od Formule 1 </p>
<p>Kiviljev je ukupno 20. biciklist koji je izgubio život na utrci, a još je mnogo više onih koji su stradali tijekom treninga </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Kazahstanac Andrej Kiviljev (29) posljednja je u nizu žrtava koje je uzeo jedan od najopasnijih sportova, biciklizam. Kiviljev je stradao u utorak tijekom druge etape utrke »Paris – Nice« te je u srijedu ujutro podlegao teškim ozljedama glave koje je zadobio. </p>
<p>Iako se to nekome neće činiti logičnim, s obzirom na brzine koje se postižu u biciklizmu u odnosu na one u automobilističkom sportu, nesreće s teškim posljedicama mnogo su češće kod sportaša na dva kotača. Prvenstveni razlog tome vrlo je slaba zaštićenost vozača koji ustvari teže tomu da imaju što manje opreme. Takva je situacija bila i s Kiviljevim koji nije nosio zaštitnu kacigu, koja bi mu vjerojatno spasila život.</p>
<p>– Da je Andrej nosio kacigu, njegove ozljede bile bi mnogo lakše, izjavio je liječnik u bolnici u Saint-Etienneu.</p>
<p>Upravo zbog sigurnosti vozača, Svjetski biciklistički savez (UCI) namjerava dosadašnju preporuku o nošenju zaštitne kacige pretvoriti u obavezu. Prije 15-ak godina UCI je također pokušao uvesti obavezno nošenje kaciga, ali iz protesta na tu odluku vozači su stupili u štrajk.</p>
<p>Kiviljev je ukupno 20. biciklist koji je izgubio život na utrci, a još je mnogo više onih koji su stradali tijekom treninga. Posljednji vozač koji je poginuo za vrijeme utrke bio je Španjolac Manuel San Roma na utrci »Volta a Catalunya« 1999. godine, a u svježem je sjećanju i pogibija Talijana Fabija Casartellija na »Tour de Franceu« 1995. godine, koji je stradao na sličan način kao i Kiviljev, udario je glavom u kamen pored ceste, a nije imao zaštitnu kacigu. </p>
<p>Prije godinu dana poginuo je španjolski biciklist Ricardo Otxoa, a njegov brat Javier doživio je teške ozljede glave nakon sudara s automobilom. I u Hrvatskoj je nedavno jedan od naših najboljih biciklista, Tomislav Elkasović doživio nesreću tijekom treninga, te proveo nekoliko dana u komi. Upravo zbog takvih nesreća, koje su još češće kod rekreativaca, neke su zemlje, kao Belgija, Španjolska i Australija, uvele obavezno nošenje zaštitne kacige za sve bicikliste uz visoke novčane kazne u slučaju kršenja te uredbe. </p>
<p>– Nije mi jasno zašto Andrej nije nosio kacigu. Bio sam vrlo blizu njega u trenutku pada, vozili smo oko 40 km/h i čini mi se da je pao na glavu preko prednjeg dijela bicikla. Vjerojatno će sada uvesti pravilo o obaveznom nošenju kacige, a mislim da se nitko ne bi trebao žaliti na tu odluku, jer sadašnje su kacige tako ugodne da uopće ne smetaju u vožnji, mišljenje je Nizozemca Maxa van Heeswijka.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Gripa poharala Lokomotivu</p>
<p>»Neće nam biti lako, valjda će još koja od cura prizdraviti. No, nakon gripe neće biti prave, pokušat ćemo s vitaminima«, kaže uoči europskog dvoboja Lokomotivin trener Velimir Kljaić</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Jedini hrvatski predstavnik u europskim rukometnim natjecanjima je zagrebačka Lokomotiva. Nakon što su osmini finala Kupa pobjednica kupova lokosice pobijedile rusku Luč, suparnice u četvrtfinalu su im rukometašice danskog Koldinga, jaki sastav, a kojim će prvu utakmicu odigrati u petak (20.30 sati) u dvorani II Doma sportova.</p>
<p>No, koliko god Dankinje bile neugodne suparnice, one nisu najveći problem zagrebačkog sastava. Trenera lokosica, Velimira Kljaića u nezavidnu je situacija gurnula gripa koja je poharala njegovu ekipu nakon utakmice u Splitu ovog vikenda. Gripa je u krevet pospremila Svjetlanu Pasičnik, Mariju Čelinu, Anamariju Kalchgruber, Maju Hečimović, Petru Starček, Dijana Golubić je bolesna došla na konferenciju za novinare, a Nikica Pušić se još nekako drži na nogama... Točnije, zdrave su Maida Arslanagić, Vlatka Skaramuca i vratarice Jelena Galkina i Ivana Jelčić.</p>
<p>– Nadam se da ću imati sedam ili osam spremnih igračica. Ovaj sam tjedan na treninzima imao tek nekoliko igračica, pa nisam ni mogao uvježbavati nekakve taktičke varijante. Radili smo na udarcu, istrčavanju, ali bez igračica ne mogu uvježbavati taktiku. Osim toga, od Koldinga imamo na kazeti samo jedno poluvrijeme i to od prije mjesec-dva. A to nam ne može reći mnogo, kad se ekipe mijenjaju iz utakmice u utakmicu, objasnio je trener Kljaić, dodavši:</p>
<p>– Neće nam biti lako, valjda će još koja od cura prizdraviti. No, nakon gripe neće biti prave, pokušat ćemo s vitaminima. Trebat ću više mijenjati igračice, da ulove malo zraka, jer ako se ovakve, napola bolesne, iscrpe, oporavljat će se još duže.</p>
<p>U ovoj nezavidnoj situaciji Kljaić ne dozvoljava da ga napusti dobro raspoloženje. Kroz smijeh je dodao da, ako se još koja igračica razboli, mogu on i Zoran Mlinarić staviti perike i zaigrati. »Šteta što je fašnik prošao«, veli. No, pripremio se za suparnice koliko može. Šesta su ekipa danskog prvenstva, imaju brzi protok lopte, igraju na kontru, a obranu 6-0 igraju vrlo agresivno.</p>
<p>– Opasnost nam prijeti sa svih strana, morat ćemo se itekako pomučiti. Napravit ćemo koliko možemo, a valjda vjerovati da će rezultat biti dobar i da će se do uzvrata igračice oporaviti, kaže Kljaić.</p>
<p>Lijevo krilo Nikica Pušić je komentirala <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> danske suparnice.</p>
<p>– Morat ću trčati pored nje kao Mario Jones, tko će to izdržati, pitala se Nikica, dok je Dijana Golubić dodala:</p>
<p>– Borit ćemo se, to je sigurno. Ovo nam je velika prilika, suparnice su odlične i, iako nas je dosta bolesnih, dat ćemo najviše što možemo da napravimo što bolji rezultat.</p>
<p>Ulaznice su besplatne, a mladim i sad oslabljenim lokosicama podrška s tribina će itekako trebati.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bez Hrvata u glavnom turniru</p>
<p>Prvo kolo kvalifikacija Croatian Internationala iznijelo je na vidjelo poziciju hrvatskog badmintona u odnosu na svjetski</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Razlika u kvaliteti igrača iz zemalja koji njeguju badminton dulji niz godina i predstavnika badmintona iz Hrvatske, došla je do izražaja već na samom početku međunarodnog prvenstva Hrvatske. </p>
<p>Odustajanje Vedrana Ciganovića ostavilo je male izglede da ćemo vidjeti nekog od hrvatskih predstavnika u ždrijebu glavnog turnira. Prvi reket hrvatskog badmintona je zbog ozljede lijevog stopala bio prisiljen odustati, a trenutna situacija u hrvatskom badmintonu još je uvijek, nažalost, takva da se veliki rezultati mogu očekivati samo od njega.</p>
<p>Austrijanci, Nijemci, a osobito Danci i Englezi bili su uvjerljivi u dvobojima protiv naših predstavnika, pa su se već u prvom kolu kvalifikacija od turnira oprostili Balen, Ilić i Rihtar.</p>
<p>Jednako su prošli i drugi predstavnici muškog dijela ždrijeba kvalifikacija, a više sreće nisu imale niti djevojke. Esih, Šavor i Žvorc poražene su, pa Hrvatska neće imati predstavnika u pojedninačnom dijelu natjecanja. </p>
<p>Slab odaziv gledatelja na tribinama Ledene dvorane, zasigurno nije bio stimulans za naše natjecatelje, no na takvu su situaciju već navikli, pa se u tome ne smije tržiti alibi porazima. Rješenje nije u publici, rješenje je u ulozima u igrače. Dokle god će se oni sami morati financirati, neće biti u potpunosti posvećeni samoj igri. A u profesionalnom sportu je upravo takav pristup igri jedini važeći i jedini koji može donijeti rezultat.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Topaloviću, trostrukom ubojici Hrvata, 35 godina zatvora </p>
<p>Sudac suda u Mostaru Hamo Kebo izjavio da je Topalović počinio trostruko ubojstvo s umišljajem, iz vjerskih i nacionalnih pobuda </p>
<p>MOSTAR, 13. ožujka </p>
<p> - Sudsko vijeće Županijskog hercegovačko-neretvanskog suda u Mostaru izreklo je u četvrtak kaznu od 35 godina zatvora Muameru Topaloviću. On je u trodnevnom sudskom postupku priznao da je počinio trostruko ubojstvo u obitelji Anđelić, u Kostajnici u blizini Konjica, na Badnjak prošle godine, i teško ozlijedio jednoga člana te obitelji. </p>
<p> Prema kaznenom zakonodavstvu Federacije BiH, za djela koja je počinio Topalović predviđena je kazna od 10 do 40 godina. Obrazlažući izrečenu kaznu, sudac Kebo istaknuo je nekoliko puta da je Topalović počinio trostruko ubojstvo iz vjerskih i nacionalnih pobuda, odabravši za upad u kuću povratničke hrvatske obitelji Anđelić noć uoči katoličkog Božića. Sudac Kebo istaknuo je kako činjenica da je ubojstvo počinjeno uoči katoličkoga blagdana dobiva na intenzitetu, jer se svojim negativnim posljedicama održava ne samo na Hrvate, nego i na sve druge u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Izraelci poginuli zbog »operativne pogreške«</p>
<p>JERUZALEM, 13. ožujka</p>
<p> - Izraelska je vojska noću od srijede na četvrtak na Zapadnoj obali uhitila 18 Palestinaca, javljaju izžraelski vojni izvori. Među tim su Palestincima, uhićenima blizu Nablusa u sjevernom dijelu Zapadne obale, i aktivisti koji su pripremali samoubilačke napade. Dvojica uhićenih pripadaju zajedničkoj ćeliji Tanzima (paravojna skupina bliska Fatahu) i Narodnoj fronti oslobođenja Palestine, dodao je isti izvor.</p>
<p> Osim toga, izraelska je vojska uputila pojačanje u Hebron predviđajući veliku »antiterorističku« operaciju. Kako javlja izraelski radio, vojnici se spremaju za opsežne racije i hvatanje palestinskih radikala kako bi spriječili pripremu protuizraelskih atentata. </p>
<p> Istodobno, službeni izraelski dokument, što ga je objavio list Haaretz, navodi kako je od početka Intifade u rujnu 2000. ubijeno 365 palestinskih civila, od kojih 130 djece mlađe od 16 godina. Prema istom dokumentu, 1945 Palestinaca ubijeno je u sukobu s izraelskom vojskom od početka nasilja.</p>
<p>U tim statističkim podacima, koje je obradilo ministarstvo obrane, ističe se kako su među 235 ubijenih odraslih osoba, koje nemaju ništa »s terorističkim aktivnostima«, uglavnom žene i starije osobe, dodaje Haaretz.</p>
<p>Dva su Izraelca ustrijeljena u četvrtak u blizini Hebrona na Zapadnoj obali, javio je izraelski radio navodeći da su ih pogreškom ubili izraelski vojnici. Radio je javio da su dva izraelska civila putovala u automobilu koji je zasut mecima vojske koja je učinila »operativnu pogrešku« i pucala na njih. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>UN: Odluka američkog suda o teroristima - opasan presedan</p>
<p>NEW YORK, 13. ožujka</p>
<p> - Pravni stručnjak Ujedinjenih naroda (UN) upozorio je u srijedu kako je odluka američkog Prizivnog suda da zatočeni teroristi u Guantanamu nemaju pravo na saslušanje pred američkim sudom - »opasan presedan«.</p>
<p> Dato Param Cumaraswamy, posebni izvjestitelj UN-ova Povjerenstva za ljudska prava za neovisnost sudaca i odvjetnika izrazio je zabrinutost presudom američkoga Prizivnog suda da su osumnjičeni teroristi, koje SAD drži u bazi Guantanamo, »stranci« i stoga ne mogu biti zaštićeni američkim ustavom. On je rekao kako odluka, čini se, implicira kako vlada suverene zemlje »može iznajmiti komad zemlje od susjedne države, uspostaviti logor, uhititi osumnjičene za terorizam iz druge jurisdikcije, poslati ih u logor i tada im zanijekati njihova zakonska prava, uključujući načela propisanog postupka koje osigurava svojim državljanima, temeljem toga što je logor fizički izvan njezine jurisdikcije«.</p>
<p> »Takvim ponašanjem američke vlade, u ovom slučaju, čini se da SAD sustavno izbjegava primjenu domaćega i međunarodnoga prava kako bi uskratila tim osumnjičenicima njihova zakonska prava«, rekao je Cumaraswamy. Posljedice su takve odluke »dalekosežne« i »opasan presedan«. </p>
<p>Pozivajući Sjedinjene Države da poštuju međunarodna ljudska prava, prava izbjeglica i humanitarno pravo, Cumaraswamy je rekao kako »rat protiv terorizma nikako se ne može dobiti nijekanjem zakonskih prava, uključujući temeljna načela pravnog postupka prema onima koji su samo osumnjičeni za terorizam«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ashdown: BiH ne prijeti destabilizacija </p>
<p>SARAJEVO, 13. ožujka </p>
<p> - Ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića treba biti znak svim državama regije da se moraju udružiti u zajedničkoj borbi protiv organiziranog kriminala, poručio je u četvrtak visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown.</p>
<p>U izjavi novinarima u Sarajevu, rekao je da se tim tragičnim događajem pokušavaju zaustaviti demokratske promjene u Srbiji. No, uvjeren je da se u takvim namjerama neće uspjeti, baš kao što to ubojstvo neće dovesti do destabilizacije regije, pa tako ni Bosne i Hercegovine. »Veće nestabilnosti u BiH neće biti jer je prošlo vrijeme kad su se zbivanja u Zagrebu i Beogradu ponavljala i u ovoj zemlji«, izjavio je britanski diplomat. Glavni zapovjednik Stabilizacijskih snaga general William Ward oštro je osudio Đinđićevo ubojstvo. SFOR procjenjuje da kriza u Srbiji ne može destabilizirati BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>SCG treba što prije ući u Vijeće Europe, kaže Schieder </p>
<p>ZAGREB/STRASBOURG, 13. ožujka </p>
<p> - Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Peter Schieder zatražio je u četvrtak, nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, da se Srbiju i Crnu Goru primi u Vijeće Europe kao njegovu 45. članicu tijekom proljetnog zasjedanja Skupštine. </p>
<p>Parlamentarna skupština zasjedat će od 31. ožujka do 4. travnja. </p>
<p> U pismu predsjedniku Odbora ministara Vijeća Europe, malteškom ministru vanjskih poslova Josephu Borgu, Schieder izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica tog ubojstva za daljnji razvoj Srbije i Crne Gore, smatrajući da se toj zemlji sada hitno mora ponuditi pomoć, potpora i suradnja.</p>
<p> Ujedno poziva Odbor ministara VE da razmotri može li ubrzati proces odlučivanja kako bi Srbija i Crna Gora mogla postati punopravnom članicom Vijeća Europe tijekom iduće sjednice Parlamentarne skupštine.</p>
<p> »Time bi se dao jasan i važan signal i toj zemlji i njezinim stanovnicima«, smatra Schieder. Ističe da ga na tu inicijativu nije potaknula ni Parlamentarna skupština niti njezin ured, već svijest o potrebama regije i uvjerenje da bi upravo sada pozitivan signal iz Europe bio od najveće važnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U povijesnoj jezgri oštećeno 55 posto zgrada i 70 posto krovišta</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> - Gotovo 60 posto objekata u povijesnoj jezgri Dubrovnika pretrpjelo je oštećenja tijekom bombardiranja JNA 1991. i 1992. godine, potvrdila je u četvrtak povjesničarka umjetnosti Žana Baća, svjedokinja optužbe na haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću.</p>
<p> Žana Baća, pročelnica Konzervatorskog odjela Dubrovnik Državne uprave za zaštitu spomenika kulture, priložila je uz pisani iskaz i izvješće Konzervatorskog odjela s kategorizacijom šteta u povijesnoj jezgri Dubrovnika, izrađeno u suradnji s Unescom. Od ukupno 824 objekta u povijesnoj jezgri, oštećenja su zabilježena na 463 zgrade. Oštećeno je 55 posto zgrada i 70 posto krovišta. </p>
<p> Svjedokinja je govorila i o štetama na zaštićenim objektima izvan povijesne jezgre, na renesanskim ljetnikovcima u okolici grada i sveučilišnoj knjižnici koja je u cijelosti izgorjela. </p>
<p> Rekla je da su u bombardiranju 29. svibnja te 8. i 19. lipnja 1992. nanesena izrazito teška konstruktivna oštećenja u Starom gradu projektilima velikog kalibra. </p>
<p>Na kraju glavnog dijela svjedočenja u sudnici je prikazana videosnimka najtežeg bombardiranja Dubrovnika 6. prosinca 1991. uz objašnjenja svjedokinje o pogođenim objektima.</p>
<p> Napad granatama na Dubrovnik jedan je od pojedinačnih ratnih zločina za koji se Miloševića tereti u optužnici za Hrvatsku. </p>
<p> Miloševićeve pokušaje da minimalizira posljedice bombardiranja Dubrovnika, uz korištenje fotografije pogođenih objekata na kojima su oštećenja teže uočljiva, Žana Baća uvjerljivo je odbacila pokazujući da u detalje poznaje oštećenja svih važnih objekata.</p>
<p> »Od tada je prošlo skoro 13 godina, ali potvrđujem istinitost svake riječi u izvještaju«, rekla je.</p>
<p> Tako je, na Miloševićev zahtjev, opisala sva oštećenja na crkvi sv. Vlaha, naglasivši da su ona restaurirana, ali još traje statička sanacija crkve.</p>
<p> Suci raspravnog vijeća pitali su svjedokinju o tome »do kada će trajati radovi na obnovi i hoće li Dubrovnik biti opet kulturna ikona i vratiti staru slavu«. </p>
<p>Na suđenju Miloševiću pred Haaškim sudom u četvrtak je počeo svjedočiti Davor Strinović, forenzički patolog sa Zavoda za sudsku medicinu u Zagrebu. Uz svoj iskaz koji daje kao sudski vještak, Strinović je priložio izvještaj s forenzičkim nalazima o žrtvama rata u Hrvatskoj 1991/92., s podacima o ekshumacijama, tablicama žrtava, te fotografijama posmrtnih ostataka i mjesta zločina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Blair prešao osobni Rubikon</p>
<p>Prkoseći domaćoj javnosti, riskirajući pobunu u stranci i ostavke u kabinetu, britanski premijer spreman poći u rat na Irak i na temelju rezolucije 1441/ Ako nova rezolucija o Iraku ne dobije zeleno svjetlo Vijeća sigurnosti, Amerika bi već idućeg tjedna na svoju ruku mogla pokrenuti rat protiv Saddama Husseina</p>
<p>LONDON, 13. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda se do četvrtka još naveliko borila da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda izglasa mandat za rat protiv Iraka, Britanija se praktički pomirila s time da ga vjerojatno neće dobiti. »To u osnovi znači da je vojna akcija postala vjerojatnijom«, rekao je vođa britanske oporbe Iain Duncan Smith nakon sastanka s premijerom Tonyjem Blairom u Downing Streetu 10. On je također potvrdio da su Britanci spremni poći u rat i na temelju postojeće rezolucije 1441.</p>
<p>Tony Blair je već u srijedu u Donjem domu signalizirao istu stvar: s novim mandatom UN-a ili bez njega, britanske će se snage priključiti američkoj intervenciji u Iraku. Britanski premijer time je prešao svoj osobni Rubikon, prkoseći domaćem javnom mišljenju, riskirajući pobunu u stranci i ostavke u kabinetu. Blair tvrdi da i zadnja rezolucija, broj 1441, daje dovoljno pokrića za rat. No taj je dokument dovoljno neodređen da bi bio podložan različitim tumačenjima. </p>
<p>Britanija je međutim i u četvrtak nastavila borbu za glasove šest neodlučnih članica u Vijeću sigurnosti. Većina u vijeću dala bi Londonu i Washingtonu određeni moralni autoritet, čak i ako neka od stalnih članica novu rezoluciju blokira vetom.</p>
<p>U pokušaju da pridobiju neodlučne države, Britanci predlažu mjerila na temelju kojih bi se lakše odredilo da li se Saddam Hussein pokorio zahtjevu da se razoruža. Jedan od zahtjeva glasi da se irački predsjednik putem televizije mora obratiti javnosti na arapskom te priznati da raspolaže oružjima masovnog uništenja. </p>
<p>Također bi morao obećati da će se tih oružja riješiti, ili objasniti što je s njima učinio. Bagdad bi se morao pokoriti i zahtjevu da tridesetak svojih stručnjaka za naoružanje pusti na Cipar, gdje bi ih – bez naozočnosti iračkih dužnosnika – u miru saslušali inspektori naoružanja. </p>
<p>Irak bi također morao pristati na to da uništi 10.000 litara bedrenice, te znatne količne drugih bioloških i kemijskih oružja za koja se sumnja da ih još ima. Morao bi objasniti i ulogu iračkih bespilotnih letjelica, te obećati da će se odreći pokretnih bioloških laboratorija. </p>
<p>Irački izvori već su dali na znanje da većinu zahtjeva smatraju prihvatljivim, ali ne i onaj o Saddamovom nastupu na televiziji. Irački predsjednik bio bi, doduše, spreman potvrditi da pristaje na razoružanje - ali ne i priznati da je lagao, kažu ti izvori.</p>
<p>Smatrajući britansku bitku u Vijeću sigurnosti izgubljenom, Španjolci su povukli svoje ranije sponzorstvo novoj rezoluciji o Iraku. U međuvremenu je dodatne britanske uvjete uz drugu rezoluciju već odbacila Njemačka. Što je još bitnije, učinila je to i Francuska, koja ima pravo veta u Vijeću. </p>
<p>Francuski minsitar vanjskih poslova Dominique de Villepin rekao je pritom da Pariz odbija »logiku ultimatuma«. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw na to je ljutito reagirao: »Držim nečuvenim da francuska vlada odlučuje odbaciti te prijedloge, a da ih prethodno nije pažljivo proučila«.</p>
<p>No, i između Washingtona i Londona pojavile su se određene razlike u prioritetima. Amerikanci imaju sve manje strpljenja za diplomatsku rutu, smatrajući je besplodnom. Izvori u Bushovoj administraciji rekli su za britanski list Daily Telegraph kako Amerika neće dopustiti da je dalje koči diplomatska zbrka u UN-u. Ono što se sada događa u svjetskoj organizaciji zapravo ima više veze sa spašavanjem obraza različith zemalja, nego s traženjem odgovora na temeljno pitanje: da li se Irak riješio svih svojih oružja masovnog uništenja, ili nije. Ako nova rezolucija o Iraku ne dobije zeleno svjetlo Vijeća sigurnosti, Amerika bi već idućeg tjedna na svoju ruku mogla pokrenuti rat protiv Saddama Husseina. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>SAD-u nedostaje još samo jedan glas u Vijeću sigurnosti?</p>
<p>Američke obavještajne službe procjenjuju kako vodstvo oko iračkoga predsjednika Saddama Husseina nije spremno za borbu</p>
<p>WASHINGTON, 13. ožujka </p>
<p> - Sjedinjene Države vjeruju kako im u Vijeću sigurnosti nedostaje samo jedna glas kako bi osigurale potporu rezoluciji koja utire put vojnoj akciji u Iraku, doznaje se srijedu od izvora u State Departmentu. SAD-u trebaju devet glasova 15-članog Vijeća sigurnosti, uz izostanak veta neke od stalnih članica.</p>
<p> Izvori tvrde da je SAD osigurao osam glasova i nastavlja razgovore s Meksikom i Čileom kako bi i njih pridobio na svoju stranu. Državni tajnik Colin Powell u srijedu je razgovarao sa svojim meksičkim kolegom Luisom Ernestom Derbezom lobirajući za meksički glas u Vijeću sigurnosti, rekao je glasnogovornik State Departmenta. Sjedinjene Države smatraju da već imaju glasove afričkih zemalja, nestalnih članica Vijeća sigurnosti, Gvineje, Angole i Kameruna, a računaju i na glas Pakistana, doznaje se iz diplomatskih izvora.</p>
<p> SAD i Velika Britanija nastavljaju razgovore s članicama Vijeća sigurnosti, nastojeći osigurati devet glasova nužnih za njezino izglasavanje. Pritom izražavaju spremnost na kompromis oko jezika rezolucije koja sada Iraku postavlja rok do 17. ožujka da se razoruža ili suoči s ratom. Naime, SAD i Velika Britanija spremne su za nekoliko dana produljiti rok Iraku. »Radimo na rezoluciji koja bi dobila potporu«, rekao je u srijedu novinarima glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher.</p>
<p> Moglo bi se, međutim, dogoditi da SAD, unatoč dovoljnom broju glasova, ipak ne progura rezoluciju kroz Vijeće sigurnosti jer je Francuska prijeti zaustaviti vetom. Predsjednik Jacques Chirac rekao je kako će Francuska biti protiv bilo kakve rezolucije koja odobrava vojnu akciju u Iraku. Boucher je rekao kako spremnost Francuske da vetom zaustavi američko-britansko-španjolski nacrt rezolucije, bez obzira na to kakva ona bila, šalje loš signal Iraku od kojega se očekuje mirno razoružanje.</p>
<p>Boucher je potvrdio da SAD računa da će glasovanje o novoj rezoluciji u Vijeću sigurnosti biti ovoga tjedna. Izvor u State Departmentu kaže kako će Bushova vlada smatrati devet dobivenih glasova moralnom pobjedom, čak i ako neka od zemalja s pravom veta zaustavi rezoluciju.</p>
<p> Američki predsjednik George W. Bush već je rekao kako će razoružati Saddama Husseina i bez odobrenja Vijeća sigurnosti, smatrajući kako u prethodnim rezolucijama UN-a ima dovoljno ovlasti za vojnu akciju u Iraku. Ti bi testovi uključili predaju antraksa, ili dokaz da je uništen, dopuštenje iračkim znanstvenicima i njihovim obiteljima da otputuju izvan Iraka kako bi ih intervjuirali UN-ovi inspektori te objašnjenje o letjelicama bez posade za koje SAD i Britanija vjeruju da se mogu upotrijebiti za nošenje kemijskog i biološkog oružja.</p>
<p> Nacrt rezolucije predviđa sljedeći ponedjeljak, 17. ožujka, kao rok Saddamu Husseinu da se razoruža. Međutim, Boucher je rekao kako su Sjedinjene Države naznačile da bi mogle za kratko produljiti postavljeni rok od 17. ožujka, ali ne za 30 ili 45 dana kako su predložile neke zemlje.</p>
<p> U međuvremenu, neimenovani američki dužnosnici kažu kako su počeli tajni pregovori o predaji s iračkim vojnim dužnosnicima te kako su neki dijelovi iračke vojske već, navodno, izrazili spremnost da se ne bore u vjerojatnom ratu sa SAD-om. Naime, američke obavještajne službe procjenjuju kako vodstvo oko predsjednika Saddama Husseina nije spremno na borbu. A ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je kako SAD ulaže napore da se uzdrma volja iračke vojske za borbom. On je rekao kako »postoje kontakti« s iračkim vojnim dužnosnicima. Pritom američki dužnosnici kažu kako ne mogu ulaziti u pojedinosti tih kontakata strahujući od odmazde Saddama Husseina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ministri i generali različito o cijeni rata protiv Iraka </p>
<p>Ministar obrane Donald Rumsfeld i njegov zamjenik Paul Wolfowitz, javno opovrgnuli procjene načelnika stožera kopnene vojske, generala Erica Shinsekija da će za troškove rata i obnove Iraka samo ove godine biti potrebno između 60 i 95 milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> - Moglo bi se reći kako je sasvim očekivano da približavanje rata protiv Iraka izaziva sporenja republikanaca koji vode administraciju i njihove demokratske oporbe. No, nije baš uobičajeno da ministar obrane Donald Rumsfeld i njegov zamjenik, Paul Wolfowitz, javno opovrgnu procjene načelnika stožera kopnene vojske, generala Erica Shinsekija.</p>
<p>Kao jedan od najistaknutijih zagovornika ratne opcije, drugi čovjek Pentagona Paul Wolfowitz, u raspravi pred Odborom za proračun Predstavničkog doma Kongresa reče da su »daleko pretjerane procjene« kako će u Iraku poslije rata biti potrebno nekoliko stotina tisuća američkih i deseci tisuća savezničkih vojnika. Odbacio je i procjene medija, koje se pozivaju na vojne stručnjake za proračun, da će za troškove rata i obnove samo ove godine biti potrebno između 60 i 95 milijardi dolara. Wolfowitz upozorava da nije moguće predvidjeti trajanje rata, obim razaranja i potrebe obnove. Slično je novinarima govorio i Donald Rumsfeld. Nisu spominjali imena, ali je bilo očito da su mislili na Shinsekija koji je svoje procjene iznio u senatskom Odboru za vojne službe i objavljene su u svim medijima. </p>
<p>Wolfowitz je iznio nekoliko razloga zašto misli da su objavljene procjene pretjerano visoke. Rekao je npr., da u Iraku ne postoje etnički sukobi poput onih u Bosni i na Kosovu (što nije točno, kad se zna za višestoljetne netrpeljivosti šijita i sunita ili obračune s Kurdima koji traju od raspada Otomanskog carstva). Ustvrdio je također da će iračko stanovništvo dobrodošlicom dočekati američke oslobodioce koji neće biti višegodišnji okupatori nego će »ostati koliko bude nužno i otići čim bude moguće«. </p>
<p>K tome, države koje se protive ratu protiv Iraka - čak i Francuska - najvjerojatnije će pristati da pomognu u obnovi. </p>
<p>A treba uzeti u obzir i činjenicu da je Irak bogata zemlja, s godišnjim izvozom nafte vrijednim 15 do 20 milijardi dolara. Prema tome, pogrešno je zaključiti da će Amerikanci platiti sve troškove. </p>
<p>Demokrati su iskoristili neslaganja civila i vojnika u Pentagonu kako bi upozorili da se prikrivaju važni podaci o ratu. Na tvrdnje da se ne mogu predvidjeti troškovi rata i obnove, demokrati su iznijeli da su Rumsfeld i njegov ravnatelj za proračun o procjenama obavijestili predsjednika Georgea Busha, te da, prema tome, procjene postoje, ali se taje. </p>
<p>A taje se vjerojatno zato jer nisu utješne. </p>
<p>U povodu tih rasprava, mediji su podsjetili da vlade dosljedno umanjuju procjene troškova svojih ratova. Lincolnov ministar financija procijenio je da će izravni troškovi građanskog rata sjevernim državama odnijeti oko sedam posto njihova BDP-a. Stvarni troškovi bili su 12 puta veći. Troškovi južnih država bili su još veći. U novije doba, Pentagon je najviše podcijenio troškove Vijetnamskog rata, bili su oko deset puta veći od službenih procjena. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Primakov: Rat s Irakom vodi novoj podjeli svijeta</p>
<p>Rusija se i dalje nada da za novu rezoluciju koja otvara vrata ratu, SAD neće dobiti većinu glasova od 15 država članica Vijeća sigurnosti</p>
<p>MOSKVA, 13. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija će glasovati protiv svake rezolucije o Iraku koja neposredno ili posredno otvara put ratu, izjavio je u četvrtak novinarima, u Dušanbeu za vrijeme radnog posjeta Tadžikistanu, šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov. Ponovnim upozorenjem Americi da će Rusija blokirati vetom novu rezoluciju, Ivanov je istupio nakon što je u Washingtonu lansirana informacija da je Bushova administracija uspjela pridobiti na svoju stranu nekoliko »neodlučnih« članova Vijeća sigurnosti i da joj u ovom trenutku nedostaje samo jedan glas da ta rezolucija dobije većinu.</p>
<p>Iako je prethodnih dana Ivanov javno upozoravao da SAD najrazličitijim političkim i ekonomskim pritiscima pokušava na svoju stranu pridobiti neodlučne države članice Vijeća sigurnosti, nije htio komentirati koliko su točne tvrdnje Washingtona da je blizu tome da u petak na izjašnjavanju o novoj rezoluciji o Iraku osigura minimalnu većinu glasova. Medutim, te optimističke najave iz Washingtona bile su očito i glavni povod Ivanovu da ponovno javno upozori američku administraciju da će Rusija (kao i Francuska) u tom slučaju vetom blokirati izglasavanje rezolucije koja daje »zeleno svjetlo« Americi za rat protiv Iraka.</p>
<p>Prema Ivanovu, kontraproduktivno je vezivati rusko protivljenje ratu uz bilateralne odnose Rusije i SAD, jer to protivljenje nije usmjereno protiv nijedne zemlje. »Naprotiv, naše je nastojanje da se mirnim putem riješi iračka kriza i u interesu SAD«, rekao je Ivanov. </p>
<p>Istovremeno, istaknuti ruski političar Jevgenij Primakov upozorio je u četvrtak međunarodnu javnost da eventualni rat SAD protiv Iraka nosi opasnost nove podjele svijeta. »Američki rat i vojna pobjeda nad Irakom vodi opasnoj podjeli svijeta i to više ne po ideološkoj, već civilizacijsko-religioznoj osnovi«, ocijenio je Primakov.</p>
<p>Dakako, Rusija se i dalje nada da za novu rezoluciju koja otvara vrata ratu, SAD neće dobiti većinu glasova od 15 država članica Vijeća sigurnosti, i da u tom slučaju neće trebati iskoristiti svoje pravo veta zbog kojeg može pokvariti svoje odnose s Washingtonom. Međutim, u Moskvi su uvjereni da će SAD napasti Irak i bez odobrenja Vijeća sigurnosti. »Većina glasova za novu rezoluciju u Vijeću sigurnosti, Washingtonu je potrebna zbog svojih saveznika, prije svega zbog Engleske i Tonyja Blaira. Naime, ako bez te rezolucije Engleska krene zajedno sa SAD u rat protiv Iraka, vlada Tonyja Blaira će pasti«, procjenjuje moskovski politolog Vjačesalav Nikonov.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Europski uvjet za obnovu Iraka </p>
<p>Puna i dugoročna suradnja oko pomoći Iraku lakše će se organizirati ako vojnu akciju pokrije adekvatna odluka UN-a, upozorava EU </p>
<p>BRUXELLES, 13. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dogodi li se napad na Irak bez rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, teško je vjerovati da će Europska unija intenzivnije sudjelovati u obnovi te zemlje, najavio je povjerenik za vanjskopolitičke odnose Europske komisije Chris Patten. </p>
<p>Pritom je rekao da to nije nikakvo upozorenje Washingtonu, već najobičnije priznavanje činjenice da će se EU teško odlučiti za uklanjanje šteta nastalih akcijom izvan UN-ova mandata.</p>
<p>EU je najveći svjetski donator pomoći, uključujući i onu za obnovu i razvoj, usprkos činjenici da su sredstva, kako je to opisao povjerenik, »rastegnuta do krajnjih granica«. </p>
<p>Puna i dugoročna suradnja lakše će se organizirati ako vojnu akciju pokrije adekvatna odluka UN-a. Procjene kažu da bi cijena obnove Iraka dostigla dvije i pol milijarde dolara godišnje ne računajući dodatnih pola milijarde dolara humanitarne pomoći. Cijena angažiranja mirovnih trupa, prema američkim procjenama, bila bi 17 milijardi dolara godišnje. </p>
<p>Patten se obraćao europarlamentarcima koji su većinom apsolutno protiv rata, a najglasniji su se pojavili se s duginim bojama i porukom »mir«. </p>
<p>Parlamentarci i visoki dužnosnici EU razilazili su se u ovom slučaju samo u detaljima opisa nezadovoljstva činjenicom da rat može početi bez UN-a i da unilateralna američka akcija dovodi u pitanje i svjetsku organizaciju i slovo međunarodnih zakona. Tradicionalno podijeljene parlamentarne skupine su preko svojih čelnika iskazivale identična gledišta: »unilateralna akcija povreda je Povelje UN-a«, ili »akcija protiv Iraka mora se provesti u okvirima međunarodnog prava«. </p>
<p>Patten je naišao na glasno odobravanje kada je podsjetio da svrgavanje Saddama Husseina ne rješava krizu u široj regiji: »Istinski se plašim da će nakon rata u Iraku uslijediti još mnoge godine nasilja između Palestinaca i Izraela«, ocijenio je povjerenik, razrađujući tezu da uklanjanje Saddama s vlasti ni u kom slučaju ne znači pobjedu nad terorizmom. Patten podsjeća kako se uvjeti za cvjetanje terorizma stvaraju situacijom invazije na Irak i nastavkom postojeće situacije neriješenih problema između Izraela i Palestinaca. </p>
<p>Europa je veoma nezadovoljna i zabrinuta što Washington sustavno odgađa početak praktične provedbe smjernica mirovnog plana zacrtanog na sastanku SAD, EU, UN, i Rusija. Uđe li se u Irak, a da se istovremeno ne priprema teren za trajni sporazum Izraela i Palestinaca, upozorio je Patten, »nitko od nas neće biti pošteđen (negativnih) posljedica«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Nove malverzacije sa Sveučilišnom bolnicom</p>
<p>»Do svibnja odluka« pišu novine u svezi s projektom Sveučilišne bolnice u Novom Zagrebu i dodaju da će projekt za novu bolnicu izraditi »Biro 71«.</p>
<p>Događa se nešto nevjerojatno, a to je da će novi projekt raditi isti onaj koji je svojim projektom iz 1984. godine upropastio investiciju, skoro osmogodišnji samodoprinos, te doveo da danas praktično imamo nedovršenu bolnicu u tragičnom stanju.</p>
<p>A kako je do toga došlo.</p>
<p>Na temelju medicinskog programa i građevinsko-arhitektonsko-tehnološki program zadao je okvire prema kojima bi bolnica raspolagala sa 980 kreveta i 135.416 četvornih metara brutto izgrađene površine i na osnovi toga raspisan je samodoprinos i arhitektonski natječaj.</p>
<p> Međutim, između Predsjednika odbora za izgradnju (Ivo Latin) i Biroa 71-Domžale, dogovoreno je da će njihov rad biti odabran na natječaju, a sam natječaj je formalnost.</p>
<p>I taj tako unaprijed odabrani natječajni rad zamislio je bolnicu na više od 230.000 četvornih metara, ili za cca 100.000 četvornih metara, odnosno za 77 posto veću od planirane.</p>
<p> Zagrebački projektanti, od kojih je zatraženo da daju ponudu za projektiranje na temelju odabranog natječajnog rada Biroa 71, prilikom kalkulacije ustanovili su to povećanje površine za više od 100.000 četvornih metara, te su o tome odmah obavijestili nadležne u gradu, shvaćajući da će to neplanirano drastično povećanje površine upropastiti investiciju, što se je i dogodilo. Ali umjesto da se na to stručno reagira, stavljen je politički embargo na tu činjenicu, te se je počelo sa gradnjom tako povećane bolnice. Dapače, čak se je u propagandnim materijalima za drugi samodoprinos krivotvoren podatak da se bolnica gradi na 135.416 četvornih metara, a ne na 230.000 četvornih metara. No, malverzacija se je i dalje nastavljala. Prilikom traženja ponuda za projektiranje od zagrebačkih projektanata održani su brojni sastanci, tražene dodatne brojne analize, razni dinamički planovi, terminski planovi, plan organizacije projektiranja na gradilištu itd., da bi Biro 71 6. lipnja 1984. dao svoj pismeni prijedlog o organizaciji projektiranja na gradilištu, u kojemu izjavljuje: »Da je Biro 71 u velikom dijelu idejni projekt arhitekture već razradio suglasno sa dogovorom sa investitorom«. Dakle, sve ponude i sastanci bili su samo formalno pokriće, jer je Investitor suprotno zakonu unaprijed dao raditi projekt, i to je isti slučaj kao sa dogovorenim arhitektonskim natječajem.</p>
<p>Treba napomenuti da je Građevinski fakultet, u svojemu članku »Konstrukcije i proračun zgrada Sveučilišne bolnice u Novom Zagrebu« objavljen u elaboratu »Prikaz hrvatskih postignuća« za simpozij u Amsterdamu 1998. god. dao podatak da bolnica ima čak 240.000 četvornih metara.</p>
<p>Nevjerojatno je da se onome koji je svojim projektom upropastio tu investiciju, želi dati da on opet radi projekt adaptacije, te mu zato platiti teške devizne milijune, jer je taj biro iz Domžala. I konačno treba postaviti pitanje da li je za to projektiranje raspisan međunarodni natječaja, i gdje je objavljen. Žalosno je ako ne i tragično da se dalje ovako vodi ta investicija da mjerodavni iz zdravstva daju u javnost netočne i krivotvorene podatke o standardu i troškovima dovršenja. Još je tragičnije da Zagrepčani ne mogu saznati na kakav je to kriminalni način upropašten njihov samodoprinos.</p>
<p>BRANKO VADLJAdipl. ing. građ., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Više od 650.000 umirovljenika prima manje od 1.600 kuna </p>
<p>U 2002. godini prosječna plaća iznosila je 3.720 kuna, a prosječna mirovina tek 1.647 kuna, odnosno 44,2 posto od prosječne plaće i taj se odnos iz godine u godinu pogoršava.</p>
<p> Ako se Hrvatska i dalje bude zaduživala dosadašnjim tempom nikakvim se štrajkovima neće moći izboriti veće plaće, a svi ćemo biti sretni ako nećemo baš gladovati. Tada ćemo postati svjesni da nismo imali mogućnosti graditi toliko značajnih infrastrukturnih objekata za ovu razinu plaća. Zapravo naši rezultati rada, za sada, dozvoljavaju da plaća za minuli rad u prosjeku iznosi 1.650 kuna, a za tekući 2.200 kuna. Tada ispada prosječna plaća 100 posto, a prosječna mirovina 75 posto.</p>
<p> Jedina ispravna formula je da se mirovine isključivo usklađuju sa kretanjem plaća i da odnos mora biti 100 plaća, prema 75 mirovina. </p>
<p>Takve odnose mogu ostvarivati i za njih se zalagati samo umirovljenički zastupnici, koji će biti bez saborske plaće i mirovine. To od njih svi umirovljenici, kao uvjet za dolazak na listu, moraju tražiti. </p>
<p>Iz dosad normalnih uvjeta (ne privilegiranih) mirovina je ograničena na 5.273 kune i mi nemamo nikakvog razloga nekome osiguravati plaću od najniže zastupničke 12.240 kuna, pa do možda 17.500 kuna za potpredsjednika, a iza toga za više od dvije godine zastupničkog mandata mirovinu od 7.900 do 12.850 kuna.</p>
<p>Naš zastupnik (pošto je već u mirovini) mora potpisati da njegova plaća ide na račun HSU, a mirovinski doprinos u fond za mirovanje i da se on osobno toga odriče. </p>
<p>Samo za one koji to prihvate možemo glasati i izabrati ih u Sabor. </p>
<p>Ovo radi toga, što kao opravdano treba smatrati bojazan umirovljenika, da svojim glasovima ne daju bilo kome takve privilegije, a da i preko više od 650.000 umirovljenika prima mirovinu ispod prosječne. </p>
<p>Možda bi bilo dobro da kao umirovljenici u Općinskim i Gradskim organizacijama HSU evidentiramo svoje opredjeljenje da ćemo glasovati samo za volontere.</p>
<p>Za umirovljenike bi moralo biti časno i ponosno da u Saboru zastupaju svoju umirovljeničku interesnu skupinu i da pomognu općem napretku i dobru građana Hrvatske, a kroz to ostvarenje jednakosti i građanskih prava, koja bi omogućila jednom velikom broju umirovljenika život dostojan suvremenog europskog čovjeka. Udovice i udovci u zemljama Europske unije, ako su u mirovini, uz svoju mirovinu dobivaju i do 60 posto mirovine pokojnog bračnog druga, a toj se Europskoj uniji nastoji pridružiti i naša zemlja.</p>
<p>NIKOLA VICKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Premještanje Traumatološke bolnice bilo bi zločin</p>
<p>Nakon članka »Ne damo bolnicu u središtu grada«, koji je izašao u »Nedjeljnom Vjesniku« još 14. travnja 2002. godine, bila sam vrlo potresena. Sada je ponovno aktualna tema reorganizacije zdravstvenog sustava koju priprema Ministarstvo zdravstva i opet se spominje moguće ukidanje Klinike za traumatologiju u Zagrebu.</p>
<p>Prije dvanaest godina, berući voće pala sam s drveta i pritom sam slomila tri kralješka i ostala gotovo nepokretna. Pokušala sam potražiti pomoć u nekoliko zagrebačkih bolnica, ali me niti jedna nije htjela primiti na liječenje. Tek kad sam došla u Traumatološku bolnicu u Draškovićevoj ulici primljena sam i odmah nakon obrade operirana. Ozljede su bile tako teške da se nakon mjesec dana morao obaviti još jedan operativni zahvat. Samo najvećim zalaganjem neurokirurga i cijelog osoblja bolnice, te nakon liječenja u toplicama mogla sam se ponovo kretati uz pomoć korzeta. Napominjem da bih bez operacije koja je pravovremeno obavljena u Traumatološkoj bolnici ostala potpuno nepokretna.</p>
<p>Zbog izuzetnog zalaganja liječnika, fizioterapeuta i ostalog bolničkog osoblja, smatram i danas ovu bolnicu kao svoj vlastiti dom.</p>
<p>Ukidanje ili premještanje Traume (bolnice ) iz Draškovićeve bilo bi pravi zločin prema ljudima koji doživljavaju ovako teške ozljede.</p>
<p>Trenutno se ponovo nalazim u Traumatološkoj bolnici. Prije godinu dana imala sam bolove zbog deformacije stopala i potražila sam pomoć u drugim bolnicama gdje su me predbilježili za operaciju, ali do danas nisam dobila odgovor na moju zamolbu. Zato sam ponovo došla u Draškovićevu ulicu na Traumu i tu sam bila primljena i tu sam već operirana.</p>
<p>Zadovoljna sam sa tretmanom. s liječnicima i ostalim osobljem, pa molim sve građane koji imaju ovakva iskustva sa liječenjem u ovoj ustanovi da se zauzmurane da se sačuva bolnica u centru grada.</p>
<p>ZELE AJDINOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Podignuta optužnica protiv Ivankovića i Viteškića za ratni zločin u Paulinu Dvoru </p>
<p>Njih dvojicu tereti se da su 11. prosinca 1991. kao pripadnici HV-a s više nepoznatih osoba iz osvete ubili 19 mještana srpske nacionalnosti </p>
<p>OSIJEK, 13. ožujka</p>
<p> - Zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civila počinjenog 1991. u Paulinu Dvoru, Županijsko je državno odvjetništvo u Osijeku nakon višemjesečne istrage u četvrtak podignulo optužnicu protiv Nikole Ivankovića (43) i Enesa Viteškića (33). O tome je novinare izvijestio županijski državni odvjetnik Davor Petričević. </p>
<p> Njih dvojicu tereti se da su se 11. prosinca 1991. kao pripadnici druge pješačke čete prve bojne 130. brigade Hrvatske vojske, koja je branila Paulin Dvor i okolna sela, s više zasad nepoznatih osoba dogovorili da iz osvete ubiju tamošnje mještane srpske narodnosti. Taj je dogovor, navodi se u optužnici, nastao nakon što su Ivanković i Viteškić u gostionici u selu Vladislavcima čuli da je umro njihov ranjeni suborac Ilija Ravnjak. </p>
<p>»Tada su se s više nepoznatih osoba, naoružani automatskim puškama i ručnim bombama, ukrcali u vozilo VW caddy i tijekom noći dovezli u Paulin Dvor«, ističe se u optužnici.</p>
<p> Navodi se da su došli do kuće Andrije Bukvića u Glavnoj ulici 52 znajući da u njoj boravi više civila srpske nacionalnosti. Prema navodima optužnice, ušli su u kuću u kojoj su rafalnom paljbom iz automatskih pušaka i bacanjem ručnih bombi usmrtili devetnaest civila u dobi od 41 do 85 godina - Milana Labusa, Spasoju Milovića, Boju Grubišića, Božidara Sudžukovića, Bosiljku Katić, Dragutina Kečkeša, Boška Jelića, Milana Katića, Dmitra Katića, Draginju Katić, Vukašina Medića, Darinku Vujnović, Milku Lapčević, Anđu Jelić, Milicu Milović, Petra Katića, Jovana Gavrića, Milenu Rodić i Mariju Sudžuković.</p>
<p>Obojica optuženika privedena su 14. rujna prošle godine. Ivanković se tijekom istrage branio šutnjom, a Viteškić je izjavio da o cijelom događaju zna samo onoliko koliko je pročitao u novinama. </p>
<p>U četvrtak je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku prihvatilo zahtjev Županijskog državnog odvjetništva i optuženicima produljilo pritvor. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Petogodišnji dječak igrajući se šibicama zapalio stan</p>
<p>Ozlijeđenih osoba nije bilo, a u požaru su, osim stana u kojem je požar i izbio, vatrom i vodom uništena još dva stana / Borba s vatrom trajala je oko sat vremena</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Petogodišnji dječak igrajući se šibicama u četvrtak je oko podneva zapalio stan u zgradi na Trgu Ivana Meštrovića 11, u novozagrebačkom naselju Zapruđe.</p>
<p> Ozlijeđenih osoba nije bilo, a u požaru su, osim stana u kojem je požar i izbio, vatrom ali i vodom uništena još dva stana.</p>
<p>Kako smo doznali od okupljenih stanara, u spomenuto vrijeme u stanu Marine Šarkanj na šestom katu »limenke«, obavljani su vodoinstalaterski radovi.</p>
<p>Naime, obitelj Šarkanj se tek prije dva tjedna doselila u stan, a stvari koje su donijeli još nisu bile raspakirane. Upravo su te stvari bile mjesto koje je plamen šibice zapaljen dječjom rukom, uhvatio. Jedan od radnika osjetio je dim, no kada su pogledali u sobu požar se već proširio, te su dohvativši dječaka u panici pobjegli iz stana.</p>
<p>Vatra se proširila na zavjese i počela »lizati« vanjsku stranu viših katova »limenke«. Nitko se nije sjetio nepokretne starice koja također živi u stanu.</p>
<p>»Prvo sam osjetio veliki smrad i dim. Vidio sam da su se stanari evakuirali, ali znao sam da u stanu živi i starica, koje dolje nije bilo. Potrčao sam na šesti kat i našao je kako se drži za kvaku i plače. Nije se mogla pomaknuti. Ponio sam je jer ima svega trideset kila i izašli smo iz stana. U tom je trenutku eksplodiralo staklo i požar se još jače proširio«, rekao nam je Franjo Modrušan, prdsjednik kućnog savjeta.</p>
<p>»Vatrogasci su stigli s jedne i druge strane zgrade, a onda sam vidio na prozoru sedmog kata još dvije gospođe koje nisu na vrijeme izašle. No, šmrkovi su već bili upaljeni i nije došlo do tragedije«, rekao nam je Modrušan. još uvijek vidno uzbuđen.</p>
<p>Unatoč gustom crnom dimu koji je kuljao iz stanova na šestom i sedmom katu, na livadi s istočne strane zgrade okupio se veći broj znatiželjnika koji su ometali gašenje požara, pa su vatrogasci bili primorani pozvati ih megafonom da se udalje od zgrade.</p>
<p>»Zbog stupića i parkiranih automobila nismo se mogli probiti bliže ulazu i poslužiti se vatrogasnim ljestvama, no vatra je gašena izvana sa šmrkovima, a iznutra s aparatima«, rekao nam je Miroslav Požega, voditelj vatrogasne smjene. </p>
<p>Borba s vatrom trajala je oko sat vremena. Unatoč brzoj intervenciji vatrogasaca, dvosobni stan obitelji Šarkanj u potpunosti je izgorio, a prilikom gašenja voda iz vatrogasnih crijeva uništila je još dva stana na višim katovima, što je ogorčilo jednog mladića koji je, navodno, u obnovu stana uložio veliki novac. </p>
<p>Božidar Trkulja, Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Umirovljenik silovao trinaestogodišnjakinju?</p>
<p>VIROVITICA, 13. ožujka</p>
<p> - Trinaestogodišnjakinju iz Virovitice koja je četiri dana izbivala iz obiteljske kuće bez znanja roditelja, djelatnici kriminalističke policije Policijske uprave virovitičko-podravske pronašli su u utorak poslije podne u Učeničkom domu u Virovitici, izvijestila je u četvrtak Policijska uprava.</p>
<p>U nazočnosti oca policija je s djevojčicom razgovarala o tome što se događalo otkako je u petak otišla u školu do utorka poslije podne kada je pronađena kod prijateljice u Učeničkom domu. Taj ih je razgovor doveo do umirovljenika Ivana B. (63) iz Virovitice.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđena je osnovana sumnja da je Ivan B. u svome stanu počinio kazneno djelo »spolni odnošaj s djetetom«, u više navrata u različito vrijeme. Počinio je time, piše u policijskom priopćenju, kazneno djelo iz članka 192. stavka 1. Kaznenog zakona. To bi moglo značiti da je trinaestogodišnjakinja možda i dobrovoljno došla u njegov stan, jer su kaznena djela nasilnog spolnog odnošaja s djetetom i kazneno djelo spolnog odnošaja zlouporabom položaja djeteta opisani u stavcima 2. i 3. istoga članka Kaznenog zakona. </p>
<p>Uz kaznenu prijavu Ivan B. je u srijedu priveden u Istražni centar Županijskog suda u Bjelovaru i određeno mu je zadržavanje. </p>
<p>Istražni sudac bjelovarskog suda zatražio je i pretragu stana Ivana B. i tijekom te pretrage u stanu je pronađena i manja količina streljiva pa će protiv Ivana B. biti podnijeta i prekršajna prijava Prekršajnom sudu u Virovitici zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju. </p>
<p>»Djevojčica je pronađena u Učeničkom domu, ali Ivan B. s tom ustanovom, prema dosadašnjim policijskim saznanjima, nema nikakve veze«, izjavio je za Vjesnik Mario Hanić, voditelj Ureda načelnika PU virovitičko-podravske.</p>
<p>Slavica Bakić Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Policija uhvatila novozagrebačkog »fantoma«</p>
<p>U jednoj trgovini pljaškaša je snimila video kamera, a u njegovu stanu nađen je i »pribor« kojim je kretao u razbojničke pohode</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Zagrebačka policija otkrila je novozagrebačkog »fantoma«, 30-godišnjeg hrvatskog državljanina, koji je utjerivao strah, prijetio nožem i pljačkao trgovine na užem području grada. Nakon dokazivanja više razbojstava, po kriminalističkoj obradi policije, 30-godišnjak je doveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je počinio ukupno 28 kaznenih djela razbojstava na štetu više osoba i to u vremenskom razdoblju od 28. listopada prošle godine do 28. veljače ove godine.</p>
<p>Kako je u četvrtak priopćila policija, razbojnik je maskiran ulazio u trgovine te prijetio prodavačicama vojnim nožem a u jednom slučaju sprejem suzavcem i tjelesnom snagom te iz registar blagajni krao novac i bonove za mobitele, a potom je, uglavnom pješice bježao s mjesta događaja.</p>
<p>Prema podacima policije, Novog Zagreba »fantom« je, osim u Novom Zagrebu, »operirao« i u Trnju, gdje je počinio tri te u Susedgradu i na Trešnjevci, gdje je izveo po dva razbojstva.</p>
<p>Prateći stanje kriminaliteta i porast broja kaznenih djela razbojstava općenito te kaznenih djela razbojstava uz prijetnju »vojničkim nožem« u trgovinama i novčarskim ustanovama, policajci Šeste policijske postaje nedvojbeno su utvrdili da se radi o istoj osobi.</p>
<p>Stoga su posljednjih mjeseci sukladno obavljenoj operativnoj analizi i sigurnosnoj prosudbi poduzeli niz operativno-taktičkih mjera i radnji kao što su opservacije, zasjede i prismotre, te su tim mjerama »pokrivali« područje Novog Zagreba, odlučni da uhvate »fantoma«.</p>
<p>U stanu pronađene maske s prorezima za oči</p>
<p>Tako je 28. veljače 2003. godine oko 19.40 sati dojavljeno da je u opljačkana trgovina »Ivan« u Sopotu, a nepoznati je razbojnik zatim pješice pobjegao. Policajci su odmah reagirali i u neposrednoj blizini mjesta događaja zatekli i legitimirali 30-godišnjeg hrvatskog državljanina kod kojeg su našli vojnički nož, sredstva za maskiranje i druge predmete koje je skrivao u ruksaku.</p>
<p>Uhićen je i doveden u policijsku postaju na kriminalističku obradu koja je uključila i pretragu njegova stana u kojem je pronađeno više ručno izrađenih vunenih maski s prorezima za oči, jakne, trenirke i druge odjeće koje je počinitelj koristio za maskiranje tijekom razbojstava. Nakon pretrage stana provedene su i istražne radnje prepoznavanja pronađenih predmeta a u jednom slučaju pribavljena je i preslika izrađenih fotografija postavljenog videonadzora u trgovini »Čavar promet«, koje nedvojbeno pokazuju opis i tijek razbojstva, kao i opis odjeće koja je kasnije pronađena pretragom stana.</p>
<p>Ukupna materijalna šteta iznosi oko 45.000 kuna a kriminalistička obrada se nastavlja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ginekologinja optužena za nesavjesno liječenje</p>
<p>Liječnička greška prouzročila cerebralnu paralizu kod djeteta/Optužena u sporno vrijeme bila na specijalizaciji </p>
<p>OSIJEK, 13. ožujka</p>
<p> – Na osječkom je Općinskom sudu u četvrtak započelo suđenje doktorici medicine S.Z. koju optužnica Općinskog državnog odvjetništva tereti da je počinila kazneno djelo nesavjesnog liječenja. </p>
<p>Prema optužnici, S.Z. je 21. veljače 2000. godine između 20 i 24 sata na Odjelu ginekologije i porodiljstva u Kliničkoj bolnici Osijek kao dežurna liječnica zadužena za porođaje, nije reagirala kada je jednoj rodilji koja je bila u sedmom mjesecu trudnoće prilikom pucanja vodenjaka istekla gusta zelena plodna voda. Znajući da je dijete u maternici ozbiljno ugroženo, liječnica S.Z. nije ubrzala porođaj, smatrajući da će, unatoč svemu, on proteći u redu i bez posljedica za novorođenče. Međutim, kašnjenje u porođaju bitno je utjecalo na stanje djeteta nakon porođaja. Prouzrokovana je asfikcija, hipetrofija i sepsa što je u konačnici rezultiralo cerebralnom paralizom djeteta.</p>
<p> Na taj način liječnica S.Z. iz nehaja nije primjenila mjere za zaštitu bolesnika prema pravilima medicinske struke a kaznenim djelom teško je narušeno zdravlje neke osobe. Time je počinila kazneno djelo nesavjesnog liječenja za koje je predviđena novčana ili zatvorska kazna u trajanju do godine dana. </p>
<p>Nakon čitanja optužnice, S.Z. je naglasila kako se ne osjeća krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret. </p>
<p>Govoreći o čitavom slučaju oštećena 31-godišnja majka ispričala je sudskom vijeću da tijekom trudnoće nije imala nikakve komplikacije, a kritični događaj po njezinm riječima dogodio se kada je bila u sedmom mjesecu trudnoće. </p>
<p>»Moje dijete sada je motorički nemoćno. Staro je tri godine i tek sad počinje polako govoriti. Ne može sjediti niti hodati«, ispričala je majka hendikepiranog djeteta istaknuvši kako je tijekom trudnoće redovito išla na kontrolu te da nije uzimala nikakve lijekove. </p>
<p>S obzirom da je optužena u kritično vrijeme u osječkoj Kliničkoj bolnici bila na specijalizaciji, njezin je branitelj predložio da se od Kliničke bolnice prikupi sva potrebna dokumentacija kako bi se utvrdilo je li ona doista bila odgovorna osoba. Ovaj je prijedlog prihvaćen kao i to da se od Liječničke komore zatraži mišljenje o odgovornosti specijalizanta. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Na sud nisu došli Petrač, ni njegov odvjetnik </p>
<p>Sutkinja je obrazložila da nedolazak tužitelja i njegova zastupnika znači da su odustali od tužbe</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Na Općinskom sudu u Zagrebu u četvrtak je obustavljen postupak u slučaju tužbe za klevetu koju je protiv novinarke HTV-a Ivane Petrović podigao poznati poduzetnik Hrvoje Petrač. </p>
<p>Sutkinja Maja Štampar Stipić donijela je rješenje o obustavi postupka nakon što se na zakazanoj raspravi nisu pojavili tužitelj niti njegov zastupnik, odvjetnik Marijan Pedišić. Sutkinja je obrazložila kao nedolazak tužitelja i njegovog zastupnika znači da su odustali od tužbe. Inače na prošlu raspravu koja je trebala biti održana 6. veljače nisu došli tužena novinarka i njen odvjetnik.</p>
<p>Petrač je Ivanu Petrović tužio zbog njenog priloga objavljenog prije dvije godine u emisiji »Motrišta«. U prilogu se ime Hrvoja Petrača stavlja u kontekst kriminalnih krugova, odnosno »zločinačke organizacije« kojoj se sudilo u »procesu desetljeća« u remetinečkom zatvoru.</p>
<p>O obustavi postupka odvjetnik Pedišić saznao je u telefonskom razgovoru s Vjesnikovim novinarom. »Imali smo opravdan razlog izostanka«, rekao nam je Marijan Pedišić, te dodao da o svemu ne želi dalje putem novina već će to »riješiti dalje u sudskom postupku«.</p>
<p>Inače nakon ubojstva Vjeke Sliška u ožujku 2001. godine Hrvoje Petrač »nestao« je iz Hrvatske, a vratio se u rujnu prošle godine.</p>
<p> »Nisam pobjegao, već sam bio vani na radnim zadacima«, rekao je Petrač po povratku. Tada je i saslušan u zagrebačkoj policiji o svojim eventualnim saznanjima o ubojstvu Vjeke Sliška. </p>
<p>Hrvoje Petrač tužio je zbog klevete i bivšeg glavnog urednika tjednika Globus, Davora Butkovića, a taj se postupak također vodi na zagrebačkom Općinskom sudu. </p>
<p>D.Gr.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada zadovoljna planovima Ine, HEP-a, Janafa... </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić smatra da će se u ovoj godini dovršiti restrukturiranje u Hrvatskoj elektroprivredi i Hrvatskim šumama / Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović vjeruje da će Hrvatska uskoro početi dobivati struju iz Krškog</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Vlada je u četvrtak izrazila zadovoljstvo financijskom konsolidacijom i restrukturiranjem javnih poduzeća s područja energetike, šuma i voda. Planove poslovanja za ovu godinu na sjednici Vlade predstavili su predsjednici uprava Ine, HEP-a, Jadranskog naftovoda, Plinacroa, Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić smatra da će se u ovoj godini dovršiti restrukturiranje u Hrvatskoj elektroprivredi i Hrvatskim šumama</p>
<p>Govoreći o poslovanju HEP-a, predsjednik Uprave Ivo Čović izrazio je zadovoljstvo što je stupio na snagu Ugovor Hrvatske i Slovenije o Nuklearnoj elektrani Krško te što je HEP ponovo suvlasnik nuklearke. </p>
<p>»Očekujemo da, u skladu s Ugovorom, u roku tri dana postojeća uprava NE Krško sazove skupštinu na kojoj bi bili imenovani novi nadzorni odbor i nova uprava te da time otpočne, nadamo se, brz ulazak HEP-a u nuklearku i preuzimanje električne energije u što kraćem roku. To je moguće napraviti u sljedećih mjesec, dva«, rekao je Čović.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Linić nezadovoljan je investicijskim planovima Hrvatskih voda i Plinacroa. </p>
<p>Ministar javnih radova Radimir Čačić smatra pak da su Hrvatske vode proteklih godina napravile najveći pomak u podizanju razine naplate, te da su troškove poslovanja u tri godine smanjile za 12 posto.</p>
<p> Hrvatska će vjerojatno biti jedina zemlja koja je u dvije godine provela reformu energetskog sektora, istaknuo je potpredsjednik Vlade Goran Granić. On vjeruje da ćemo »u drugoj polovici godine moći reći kako imamo do kraja restrukturiran energetski sustav«.</p>
<p>Prema iznesenim podacima, Ina je prošlu godinu završila s bruto dobiti od 903 milijuna kuna, dok u 2003. planira ostvariti dobit od 415 milijuna kuna i investicije od oko dvije milijarde kuna. </p>
<p>U protekle dvije godine Ina je, kaže Tomislav Dragičević, predsjednik njezine uprave, otplatila 230 milijuna dolara kredita. Ističe da treba pojednostaviti proceduru javnih natječaja, jer pojedine nabave traju i 470 dana. Govoreći o poslovanju Dragičević je naglasio da će do kraja godine, prema trenutačnim kalkulacijama, Hrvatskoj nedostajati 200 milijuna prostornih metara plina pa se stoga »u Ini razmišlja o redukcijama tijekom ljetnih mjeseci«.</p>
<p>HEP je prošlu godinu završio s bruto dobiti od 53,6 milijuna kuna, a u ovoj godini očekuje dobit od 10,2 milijuna kuna.</p>
<p>HEP u 2003. planira investicije od gotovo 2,25 milijardi kuna i završetak dva kapitalna objekta - trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec.</p>
<p>Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi po kojemu bi se sredstva za njihove plaće osiguravala u lokalnim proračunima. </p>
<p>Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović priznala je da »Hrvatska ima vojsku državnih službenika, ali loše plaćenih«, dok je Granić podsjetio da je u protekle tri godine u državnoj upravi, uključujući vojsku i policiju, broj zaposlenih smanjen za 15.000. </p>
<p>U četvrtak je inače obilježeno 195 godina postojanja Banskih dvora. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HEP tvrdi da se prosječna cijena struje nije promijenila</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Iako je kod nekih kategorija potrošača došlo do promjena, prosječna prodajna cijena struje u 2002. godini od 48,8 lipa po kilovatsatu (bez PDV-a) nije se promijenila u odnosu na 2001. Istaknuto je to u četvrtak na obilježavanju Dana potrošača Hrvatske elektroprivrede u sklopu predstavljanja rezultata izvanrednog očitanja brojila provedenog krajem prošle i početkom ove godine.</p>
<p>No, mr. Mladen Žunec, direktor tvrtke HEP-Opskrba, kaže da je za potpunu analizu posljedica novog tarifnog sustava potrebno pričekati da prođe barem jedan cijeli obračunski ciklus, dakle 12 mjeseci od početka njegove primjene 1. rujna prošle godine – tek će tada vidjeti ima li promjena na računima za struju. </p>
<p>Po HEP-ovim podacima, lani je u odnosu na 2001. povećana prosječna cijena samo potrošačima na visokom naponu (110 kV), za 4,1 posto. Potrošačima na srednjem naponu prosječna je cijena smanjena 1,1 posto. Prosječna cijena je smanjena i potrošačima na niskom naponu, i to kućanstvima za 0,2 posto, a poduzetništvu za 1,6 posto, tvrde u HEP-u.</p>
<p>Unatoč tome da je većini potrošača prosječna cijena struje smanjena, HEP je lani od njene prodaje ipak zaradio 6 posto više. Ali to objašnjavaju povećanjem prodaje struje za 6,1 posto. Pohvalili su se i da su za 4,3 posto smanjili gubitke u distribucijskoj mreži.</p>
<p>Izvanrednim očitanjem brojila utvrđeno je i da su potrošači s dvotarifnim brojilima prosječno 61 posto struje potrošili po skupljoj, a 39 posto po jeftinijoj tarifi. Budući da je HEP akonatacijske uplatnice računao po omjeru 65 za skuplju, a 35 za jeftiniju tarifu, dijelu potrošača koji su previše platili to će biti usklađeno kod godišnjih obračuna. Nakon toga će im sljedeće akontacijske rate biti usklađene s njihovim izmjerenim omjerom potrošnje. </p>
<p>Članovi Uprave HEP-a predstavili su i velike investicijske planove u ovoj godini. Među njima se ističu ulaganja u revitalizaciju i rekonstrukciju hidroelektrana i termoelektrana ukupno vrijedna 410 milijuna kuna te ulaganja u dovršetak započetih radova na trafostanicama Ernestinovo i Žerjavinac i pratećim dalekovodima. </p>
<p>Član Uprave za proizvodnju Mato Pažić upozorio je da potrošnja raste, a HEP-ove elektrane su sve starije zbog čega pripremaju gradnju novih. Ali kod toga su suočeni s brojnim problemima. Predstavljena je i jedna od najvećih investicija HEP-a unazad nekoliko godina – kombi-kogeneracijski blok u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani u čiju je izgradnju uloženo 115 milijuna eura.</p>
<p>Ante Pavić, direktor HEP–Distribucije, je upozorio da su već oko dvije milijarde kuna uložili u saniranje ratnih šteta, a do završetka tog posla trebaju investirati još 800 milijuna kuna. Prema njegovim riječima, 15 posto potrošača još uvijek nema dovoljno kvalitetan napon, a puno problema sa strujom imaju potrošači u podvelebitskom području, na otoku Pagu te sisačkom i šibenskom području.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HAGENA: Fondovi će ulagatiu javna poduzeća kad njihovo poslovanje bude transparentno</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – »Naši su fondovi stabilni, a novac osiguranika potpuno siguran«, rekao je ravnatelj Hagene dr. Dragan Kovačević na konferenciji za novinare. </p>
<p>Naglasio je kako sigurnost nije ugrozio ni ulog koji su fondovi imali u Dom fondu, a koji je u ukupnoj imovini mirovinskih fondova iznosio tek 0, 74 posto.</p>
<p> »Imovina fondova dosegla je 2,5 milijardi kuna, od čega je 98,23 posto uloženo u domaću aktivu. Oko 88 posto imovine i dalje je uloženo u državne obveznice koje su se pokazale vrlo dobrim vrijednosnim papirom«, naglasio je Kovačević. Zbog porasta broja osiguranika porastao je ukupan iznos doprinosa koji se mjesečno naplati. Do kraja veljače poslodavci su uplatili oko 188,3 milijuna kuna u odnosu na približno 176,3 milijuna kuna u siječnju.</p>
<p>Ravnatelj Hagene je naglasio kako mirovinski fondovi zasad neće ulagati u javna dionička društva, iako su spremni za uključivanje u njihovu privatizaciju. »Kada poslovanje bude transparentno, fondovi će biti spremni za ulaganje u Inu, HEP, pa i Sunčani Hvar«, rekao je Kovačević.</p>
<p>Stručnjaci Hagene i Regosa završili su rad na izmjenama Zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i one će uskoro biti upućene u proceduru. Izmjene bi mogle biti usvojene najkasnije u travnju, najavio je Kovačević te dodao kako je Hagena ovih dana razgovarala »s predstavnicima dvaju sustava« koji su iskazali interes za osnivanje dobrovoljnih mirovinskih fondova. Očekuje se da će se samo u tim sustavima u treći stup uključiti oko 15.000 članova.</p>
<p> »U konačnom Prijedlogu izmjena Zakona usvojeni su gotovo svi zahtjevi fond-menadžera. Tako će, na primjer, Hagena ubuduće moći ograničiti ili povećati limit ulaganja u određene vrijednosne papire s obzirom na stanje na tržištu, a Hagenin prijedlog morat će odobriti Vlada«, rekao je pomoćnik ravnatelja Hagene Ivica Letinić. Ministarstvo rada, dodao je, pripremit će rješenje i za one osiguranike koji neće ostvariti pravo na mirovinu po Zakonu o mirovinskom osiguranju jer nisu odradili 15 godina staža, a štedili su u drugom mirovinskom stupu. »Oni će moći povući novac iz drugoga stupa, no još se ne zna kako. Jedna je od mogućnosti da to bude kroz ostvarivanje prava na nacionalnu mirovinu«, rekao je Letinić.</p>
<p>»S izmjenama Pravilnika o prijenosu računa u slučaju kada osiguranik mijenja mirovinski fond smanjio se i rizik osiguranika. Naime, umjesto u roku pet dana, fond iz kojega osiguranik izlazi njegov novac ubuduće mora isplatiti najkasnije u roku tri dana, čime se izbjegava mogućnost da se razdoblje tijekom kojega novac 'putuje' produži zbog vikenda«, pojasnio je pomoćnik ravnatelja Vladimir Puškarić. Novac će se pripisivati računu u novome fondu već od prvoga dana članstva. Izmjene Pravilnika će se primjenjivati tek od 1. listopada, budući da je Regosu potrebno toliko vremena za prilagodbu informatičkog sustava.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Riječko poglavarstvo prodalo 34 posto komunalnog društva Energo</p>
<p>RIJEKA, 13. ožujka</p>
<p> – Poglavarstvo grada Rijeke u četvrtak je donijelo odluku o prodaji 34 posto udjela riječkog Komunalnog društva Energo,d.o.o. i to u jednakim omjerima od 17 posto po ukupnoj cijeni od 7,920 milijuna eura talijanskog tvrtki AMGA Azienda Multiservizi SpA iz Udina i njemačkoj tvrtki Thuga Aktiengesellschaft iz Munchena.</p>
<p> Sredstva ostvarena prodajom poslovnog udjela koristit će se za povećanje temeljnog kapitala, odnosno dokapitalizaciju KD Energo,d.o.o. Rijeka prvi hrvatski grad koji se odlučio za prodaju dijela svog udjela u Komunalnom društvu. </p>
<p>Po završetku dokapitalizacije Grad će u Energu imati 56 postoThuga i AMGA po 17%, a Ina 9,1 postoTomu dodajmo da je Prostornim planom PGŽ-a usvojena trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija – Hrvatska. kopneni dio projektiranog međunarodnog plinovoda Pula- Karlovac najvećim dijelom prolazi Primorsko – goranskom županijom. </p>
<p>Cilj projekta je da se izgradnjom podmorskog plinovoda Casalborsetti – Pula u samome startu omogući dobava dodatnih količina prirodnog plina za potrebe hrvatskog tržišta. Nastavkom izgradnje kopnenog plinovoda od Pule do Karlovca uspostavila bi se veza s hrvatskim plinskim sustavom.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kako u pet godina udvostručiti potrošnju ribe</p>
<p>U Hrvatskoj se po stanovniku pojede osam kilograma ribe, u Italiji 23, a u Španjolskoj 39 kilograma / U skladu s EU smjernicama, Hrvatska bi morala preuzeti obvezu da zemljama u susjedstvu ponudi višak resursa / Katavić ističe kako nema potrebe za ograničenim izlovom srdele i plave ribe</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Prosječena potrošnja ribe na domaćem tržištu po stanovniku iznosi godišnje samo osam kilograma, a u, primjerice, Europskoj uniji 16 kilograma, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva dr. Ivan Katavić na okruglom stolu »Sustav organizirane prodaje ribe«, koji je održan u okviru sajma Enogastronomije i turizma.</p>
<p>Dodao je kako niz problema opterećuje domaće ribarstvo, koje najviše zaostaje kad se radi o gospodarskom ribolovu. Primjerice, u Italiji je prosječna godišnja potrošnja ribe po stanovniku 23 kilograma, u Španjolskoj 39 kilograma. Riba ulovljena u Jadranu vrlo teško dolazi do većih domaćih tržišta, u prvom redu Zagreba i Osijeka, već ostaje u lokalnim granicama. </p>
<p>Prema Katavićevim riječima, za izgradnju logističke podrške ribarstvu nužna je potpora više ministarstva. Tako bi se osigurala kvalitetnija proizvodnja i veća financijska korist, što bi stvorilo dodatnu vrijednost u ribarstvu. </p>
<p>Vrijednost izvezene ribe mjeri se godišnje iznosom blizu 180 milijuna eura. Izvoz ribe i drugih morskih organizama dosegao je lani četvrtinu ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. </p>
<p>U domaćoj marikulturi godišnje se uzgoji 4000 tona tune i 3000 školjaka, a samo u Grčkoj vrijednost marikulturnog uzgoja mjeri se iznosom od 80.000 do 100.000 tona. Promjenom EU politike prema Sredozemlju otvara se mogućnost proširenja našeg ribolovnog mora i preko granične crte koja ide sredinom Jadrana. Radi se pojasu od 12 nautičkih milja od kopna. Primjerice, Malta računa na pojas od 25 nautičkih milja, Španjolska na 49, a Francuska na tzv. ekološku zonu u gospodarenju morskim resursima. Naime, pokazalo se da međunarodne vode na otvorenom moru koriste svi, a zapravo su one izvan kontrole.</p>
<p> S druge strane, u skladu s EU smjernicama, naša zemlja bi morala preuzeti obvezu da zemljama u susjedstvu ponudi višak resursa, a Katavić ističe kako nema potrebe za ograničenim izlovom srdele i plave ribe. </p>
<p>U našem dijelu Jadrana, prema provedenom monitoringu u posljednje dvije godine, iskorištava se 5,4 posto prirodnog prirasta srdele, a u sjevernom Jadranu 10,4 posto, u srednjem Jadranu 8,5 posto te 0,9 posto na otvorenom moru. </p>
<p>Italija, primjerice, provodi monitoring na Jadranu od 1996. godine, a dobiveni rezultati pokazuju pad izlova srdele u zajedničkom moru. Zajednički godišnji izlov ribe u Jadranu se kreće između 350.000 i 750.000 tona, ovisno o godini.</p>
<p>Na našem dijelu Jadrana ribolovom se bavi 50.000 sudionika ribolova na moru. Uz njih postoji 30.000 sportskih ribolovaca te 40.000 dozvola za slatkovodni ribolov. Osim ribolova za osobne potrebe, koji ne postoji u drugim zemljama, postoji problem upravljanja ribom u našem dijelu Jadrana.</p>
<p> Radi se 150 komercijalnih vrsta riba te čak 50 vrsta ribolovnih alata. To pokazuje domaću ribolovnu tradiciju, ali i stvara dodatne probleme što se tiče nadzora iskorištavanja prirodnih resursa te je nužna bolja suradnja s nadležnim inspektorima. </p>
<p>Katavić je istaknuo kako je poseban problem loše organiziran promet ribom. Riba od ribara do potrošača prolazi kroz jako puno ruku. Rezultat je takve tržišne politike da potrošači dobiju vrlo skup konačni proizvod bilo da je riječ o svježoj ribi, konzerviranim, filetima, tuna-suši itd.</p>
<p>Država, naime, želi bolje povezati proizvođače i potrošače ribe i drugih morskih organizama, pa je u pripremi niz projekata koji bi uz povećanje kvalitete trebali na tržištu osigurati pristupačnije cijene. Katavić ističe kako ohrabruje da riba konačno postaje i cijenom konkurentna peradarskom i svinjskom mesu. </p>
<p>Predsjednik Ceha ribara pri HOK-u Tonči Božanić podržao je ambiciozne planove prema kojima bi se u narednih pet godina trebala povećati potrošnja ribe na domaćem tržištu. Dodao je da ribu ipak treba najprije uhvatiti. On ističe da sredstva Ministarstva (iako se odgovorni uzdaju u rebalans proračuna) nisu dovoljna ni za izradu projektne dokumentacije za izgradnju ribarske luke i veletržnice ribe na Visu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Patten: EU bi već u travnju mogla razmatrati hrvatski zahtjev za članstvo </p>
<p>Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove ne misli da bi Đinđićevo ubojstvo moglo utjecati na pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji / Račan zabrinut zbog događaja u Srbiji </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića neće utjecati na pridrživanje Hrvatske Europskoj uniji koje podupiremo s entuzijazmom. Hrvatsku kandidaturu razmotrit ćemo najvjerojatnije u travnju, na sastanku ministara vanjskih poslova EU. Izjavio je to u četvrtak Chris Patten, povjerenik Europske komisije za vanjske poslove, nakon razgovora u Zagrebu s predsjednikom države Stjepanom Mesićem i premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>Hrvatski premijer pak ne krije zabrinutost zbog najnovijih zbivanja u Srbiji. »Zabrinuti smo zbog mogućih štetnih implikacija Đinđićeva ubojstva na stanje u regiji i samoj Srbiji. Hrvatska kao stabilna i demokratska zemlja želi pridonijeti stabilnosti u regiji i pozitivnim procesima u jugoistočnoj Europi«, izjavio je Račan.</p>
<p>Đinđićevo ubojstvo za EU je šokantno, rekao je Patten koji u četvrtak popodne, nakon sastanaka s hrvatskim dužnosnicima, putuje u Beograd da bi srbijanskoj vladi izrazio solidarnost Europske unije u novonastaloj situaciji. »Nitko od nas ne smije dopustiti da se zaustavi demokratizacija u Srbiji ubojstvom nekoga tko se za to hrabro borio«, poručio je Patten. </p>
<p>Nakon sastanka s hrvatskim čelnicima, Patten je istaknuo kako će razmatranje hrvatskog zahtjeva za članstvo u Uniji trajati otprilike godinu dana. Pohvalio je hrvatsku vladu za uspješno provedene reforme započete prije tri godine: »Čestitam Vladi na postignućima, ali i hrvatskom narodu na teškim odlukama koje je morao donijeti i provesti«. Dio zrelosti ove vlasti, zaključio je Patten, već se dokazao u tome jer rješava pitanja bitna za priključenje Uniji. </p>
<p>Potvrdio je to i Račan naglasivši među najvažnijim obvezama koje Hrvatska već ispunjava privatizaciju, povratak izbjeglica i odnos s Haagom. I Patten i Račan izrazili su zadovoljstvo činjenicom da je upravo europski povjerenik kao jedini strani dužnosnik sudjelovao u radu hrvatske vlade na sjednici prije nekoliko godina.</p>
<p> »To pokazuje koliko tijesno surađujemo s hrvatskom vladom i koliko želimo da Hrvatska bude član naše obitelji«, objasnio je Patten. </p>
<p>Povjerenik Europske komisije razgovarao je s članovima saborskih odbora za vanjsku politiku i europske integracije, te s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem.</p>
<p>Patten je u izjavi novinarima rekao da Komisija podupire hrvatsku kandidaturu za EU te najavio da bi pregovori o članstvu počeli vjerojatno 2004. »Bez obzira na početak pregovora, ulazak u EU potpuno je u vašim rukama«, naglasio je Patten. </p>
<p>Miroslava Rožanković, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ujednačiti plaće i uvjete rada u prostorijama poslodavca i kod kuće</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Radna grupa Vlade, sindikata i poslodavaca u četvrtak je na nastavku pregovora o izmjenama Zakona o radu razmotrila institut rada kod kuće. Budući su neka pitanja još otvorena, o toj će temi nastaviti pregovore u ponedjeljak. Sindikati traže da radnici koji rade kod kuće nemaju nepovoljnije uvjete od onih koji rade u prostorijama poslodavca. Vlada i poslodavci prihvaćaju taj prijedlog, ističe predsjednik NHS-a Krešimir Sever, ali još treba u zakonu odrediti uvjete rada koje takvi ugovori o radu moraju sadržati.</p>
<p>Sindikati zahtijevaju da plaća radnika s radnim mjestom kod kuće ne smije biti niža od plaće radnika kod poslodavca. Tome se zasad protive poslodavci, jer smatraju da bi im ta odredba ograničila slobodu ugovaranja. Sindikati također traže da ugovor o radu sadrži obvezu poslodavca da održava strojeve i alate. Ako radnik kod kuće koristi vlastite strojeve, treba ugovoriti naknadu troškova od strane poslodavca, uključujući troškove struje, telefona i nadzor sigurnih uvjeta rada. Socijalni partneri složili su se da se za rad kod kuće raspored radnog vremena, skraćeno radno vrijeme, prekovremeni i noćni rad te dnevna stanka reguliraju u ugovoru o radu i kolektivnom ugovoru. Predložena je i obveza poslodavca da obavijesti inspekciju rada o sklopljenim ugovorima o radu kod kuće.</p>
<p>U ponedjeljak će se nastaviti pregovori o agencijama za privremeno zapošljavanje, najnižoj plaći, predstavnicima radnika u nadzornim odborima te pravima nezaposlenih, odnosno povećanju naknada na burzi. U dosadašnjim pregovorima, socijalni partneri usuglasili su se o radu na određeno vrijeme, koji će i dalje biti iznimka, te o zadržavanju radne knjižice kao javne isprave. Još su ostala sporna pitanja statusa malog poslodavca te duljine otkaznih rokova i visine otpremnina.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Sabor nakon zatvorenog sastanka opet odgodio glasovanje o Krškom </p>
<p>Oporba protiv hrvatsko-slovenskog ugovora / Tomčić o mogućoj »štetnoj poziciji za Hrvatsku «</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> - Glasovanje u Hrvatskom saboru o HSLS-ovu zahtjevu da se poništi Ugovor između hrvatske i slovenske vlade o Nuklearnoj elektrani Krško trebalo je biti održano već u četvrtak ujutro. </p>
<p>No, nakon dvosatnog sastanka predstavnika klubova zastupnika parlamentarnih stranaka s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem i zamjenikom ministra vanjskih poslova Ivanom Šimonovićem iza zatvorenih vrata, odlučeno je da o tom osjetljivom pitanju zastupnici glasuju ipak u petak. </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić izvijestio je novinare da su od Vlade zatražene dodatne informacije je li Ugovor stupio na snagu s obzirom da se njegov tekst razlikuje od note slovenske vlade poslane hrvatskoj strani prije nekoliko dana.</p>
<p>»Bude li odgovor negativan, znači da Ugovor nije stupio na snagu pa ćemo nastaviti s usklađivanjem prijedloga zaključaka. No, ako jest stupio na snagu, naći ćemo se u potpuno novoj situaciji za koju sada ne mogu reći kako će se odvijati, no ona bi vjerojatno bila štetna za Hrvatsku«, rekao je Tomčić. </p>
<p>Ministar gospodarstva Jurčić nije, međutim, želio komentirati da će Hrvatska u toj poziciji biti oštećena. Vlada smatra kako bi za Hrvatsku bilo bolje da Ugovor stupi na snagu, jer bi se tada mogla pokrenuti međunarodna arbitraža koja bi Sloveniju prisilila da poštuje dokument. </p>
<p>»To što se sada događa pokazuje da je HSLS bio u pravu suprotstavljajući se Ugovoru i tražeći da ga se proglasi nevrijednim. Naša je pozicija oslabljena ratifikacijom u Saboru 3. srpnja i upućivanjem note slovenskoj vladi prije ratifikacije, te prekoračenjem roka da se točka o toj temi stavi na dnevni red Sabora budući da slovenski parlament nije do 31. prosinca prošle godine ratificirao Ugovor«, izjavio je HSLS-ov predsjednik Dražen Budiša. </p>
<p>Sličnog je mišljenja i predsjednik DC-a dr. Mate Granić, koji kaže da se relevantni međunarodni pravni stručnjaci trebaju očitovati je li Ugovor stupio na snagu ili nije, kako bi u petak zastupnici o tome mogli dati svoje mišljenje. »Slovenski je zakon o ratifikaciji tendenciozan i sadrži elemente kojih nema u Ugovoru«, istaknuo je Granić. </p>
<p>Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks upozorio je da je HDZ podnio tužbu Ustavnom sudu kojom traži poništenje ratificiranog ugovora, no sud još nije počeo rješavati taj predmet. HDZ smatra da Ugovor nije stupio na snagu, jer je Hrvatski sabor ratificirao tekst dokumenta koji se razlikuje od onoga koji je prihvatio slovenski parlament. </p>
<p>Da je atmosfera na dvosatnom sastanku bila usijana, potvrdio je i predsjednik Libre Jozo Radoš, koji je demonstrativno s njega izašao prije završetka, uz obrazloženje da »neki sudionici sastanka optužuju Vladu da radi u interesu Slovenije«.</p>
<p> Posebno su bili nezadovoljni haespeovci upozorivši kako uopće nije točno ono što je izjavio Šimonović da je ugovor sa Slovenijom već stupio na snagu samim činom slovenske notifikacije. </p>
<p>»Slovenska nota sadrži elemente promjene ugovora koji nisu uobičajeni prema Bečkoj konvenciji o potvrđivanju međudržavnih ugovora i zato tražimo od hrvatske vlade da odbaci slovensku notu i ispočetka krene s pregovorima o Krškom«, izjavio je Miroslav Rožić. </p>
<p>Podsjetimo, zastupnici su u četvrtak upozorili da slovenska nota o ratifikaciji Ugovora, stvara sasvim nove okolnosti koje su vrlo nepovoljne za Hrvatsku. Ponajprije se to odnosi, kako su istaknuli predsjednik HSLS-a Dražen Budiša i zastupnik HSP-a Tonči Tadić, na činjenicu da će Hrvatska morati 15 godina prije od predviđenog roka zbrinuti nuklearni otpad.</p>
<p>Andrea Latinović, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Del Ponte potkraj travnja u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka </p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte sa zadovoljstvom je prihvatila poziv Hrvatske da službeno posjeti Zagreb, koji joj je upućen prošli tjedan. To je u četvrtak priopćeno iz Vladina ureda za odnose s javnošću.</p>
<p> U pismu potpredsjedniku Vlade i predsjedniku Savjeta za suradnju s ICTY-jem Goranu Graniću, glavna tužiteljica Del Ponte ističe da je zainteresirana za održavanje neposrednih kontakata s vlastima Republike Hrvatske, koji su i prema njezinu mišljenju najbolji put za rješavanje otvorenih pitanja u sklopu međusobne suradnje. Istodobno, tužiteljica izražava zadovoljstvo zbog odlučnosti hrvatske vlade da pridonese ostvarenju ciljeva Haaškoga suda.</p>
<p> Posjet Carle del Ponte, zbog njezinih drugih već preuzetih obveza, uslijedit će u drugoj polovici travnja, dodaje se u priopćenju Vlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Suđenje »gospićkoj skupini«: Čanić oslobođen optužbe </p>
<p>RIJEKA, 13. ožujka</p>
<p> - U završnici suđenja »gospićkoj skupini«, u četvrtak je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Doris Hrast odustao od tužbe protiv petooptuženog Milana Čanića. </p>
<p>No, Čanić do daljnjega ipak mora biti nazočan na suđenju, jer bi optužnicu protiv njega mogli preuzeti opunomoćenici oštećenih u tom sudskom procesu. Njegov branitelj Velimir Došen rekao je da je očekivao oslobađajuću presudu, a nada se da opunomoćenici oštećenih neće teretiti Čanića. </p>
<p> Hrast je prisutne u sudnici iznenadio i izmjenom optužnice, odnosno izmjenom opisa kaznenog djela. Optužene se sada tereti za nestanak pedesetak civila sa šireg gospićkog područja i Karlobaga navodeći njihova imena, dok je dosadašnja optužnica spominjala tridesetak nestalih bez imena. U optužnici se ponavlja da su Tihomir Orešković i Mirko Norac naredili uhićenje i likvidaciju tih civila srpske i hrvatske nacionalnosti. </p>
<p>Prema prijašnjoj optužnici, prilikom likvidacije na Pazarištu Norac je iz svog oružja usmrtio jednu ženu, a nova optužnica navodi da je nakon toga Norac htio usmrtiti i jednog mladića, ali mu je pritom pištolj triput zatajio. Optužnica tereti Stjepana Grandića da je po zapovijedi organizirao likvidaciju civila na Lipovoj Glavici, a Ivana Rožića da je iz Karlobaga odveo trojicu civila i likvidirao ih na Crnom Dabru. </p>
<p>Svi optuženi negirali su sve navode iz optužnice.</p>
<p> Da bi obrana mogla proučiti izmijenjenu optužnicu, sutkinja Ika Šarić odgodila je nastavak suđenja za ponedjeljak, 17. ožujka. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Rokovi za odlučivanje o nuklearnom otpadu skraćuju se sa 2025. na 2008. </p>
<p>U sadržaju slovenske note i uz nju dostavljenom zakonu o ratifikaciji ugovora o NE Krško - novi elementi/ Šimonović: To obvezuje isključivo slovenski dio međudržavne mješovite komisije, a obveza se odnosi na ravnanje po pravilima koja će tek u budućnosti donijeti EU/ Budiša: Novonastala situacija dodatno daje za pravo zahtjevu HSLS-a da se ugovor poništi, sve vrati u početno stanje i otpočne novi krug pregovora/ Većina podržala samo SDP-ov i HSS-ov prijedlog izbornog zakona; Odbor za Ustav treba pripremiti nužne tehničke izmjene važećeg izbornog zakona/ Donesen Zakon o državnim potporama </p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Nota slovenske Vlade Hrvatskoj o ratifikaciji ugovora o NE Krško u četvrtak je bila razlogom prekida sjednice Hrvatskog sabora, a zatim je dogovoreno da o novonastaloj situaciji šefove klubova zastupnika na posebnom sastanku obavijeste predstavnici Vlade. Stoga je vruća rasprava o ovom osjetljivom pitanju ostavljena za popodnevne sate. </p>
<p>Naime, hrvatska je strana zabrinuta zbog činjenice da bi rokovi za razgradnju i skladištenje radioaktivnog nuklearnog otpada, po Zakonu o ratifikaciji koji su donijeli Slovenci bili skraćeni za 15 godina, a to bi, istaknuli su zastupnici bitno utjecalo na međudržavni ugovor i bilo bi puno nepovoljnije za Hrvatsku jer bi cijena struje iz NE Krško znatno skočila. </p>
<p>Zastupnici su također upozorili da je Slovenija za neisporučenu struju iz nuklearke Hrvatskoj već dužna oko 50 milijuna dolara i to od srpnja prošle godine, pa se zbog svega toga prolongiralo i očekivano glasovanje o HSLS-ovom prijedlogu da se poništi spomenuti ugovor. </p>
<p>Zastupnicima se obratio i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, podsjetivši kako su notom od 10. ožujka Slovenci obavijestili Hrvatsku da su ratificirali ugovor, te posebno upozorio na dodatak toj noti, a to je Zakon o ratifikaciji ugovora. Ustvrdio je da taj dodatak </p>
<p>ne mijenja karakter ugovora, ali i da je primitkom slovenske note ugovor o NE Krško stupio na snagu. Šimonović je pojasnio da članak 3. spomenutog zakona, koji govori o obvezama i rokovima u razgradnji i skladištenju nuklearnog otpada, obvezuje isključivo slovenski dio međudržavne mješovite komisije, a obveza se odnosi na ravnanje prema pravilima koja će tek u budućnosti donijeti EU. Kazao je i da to eventualno može obvezivati i hrvatsku stranu, ako dođe do neslaganja između hrvatskog i slovenskog dijela komisije. </p>
<p>Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša je istaknuo kako novonastala situacija dodatno daje za pravo zahtjevu njegove stranke da se taj ugovor poništi, da se sve vrati u početno stanje i otpočne novi krug pregovora sa slovenskom vladom. </p>
<p>Stoga je Budiša, u ime HSLS-a, predlagatelja poništenja ugovora o Krškom, upozorio da bi sporni članak rokove za odlučivanje o nuklearnom otpadu mogao skratiti sa 2025. na 2008., ponovivši ranije stavove da je riječ o vrlo štetnom ugovoru za Hrvatsku.</p>
<p>»Pri tome nema ni riječi što je sa 50 milijuna dolara slovenskog duga za struju neisporučenu od srpnja prošle godine do danas«, istaknuo je Budiša. </p>
<p>Zastupnici su od četiri prijedloga izbornog zakona u drugo čitanje uputili prijedloge HSS-a i SDP-a, a većinom glasova odbacili prijedloge DC-a, kao i zastupnika Zlatka Kramarića (LS) i Damira Kajina (IDS). </p>
<p> Također, Sabor je zaključkom obvezao Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da za iduću saborsku sjednicu pripremi nužne tehničke izmjene važećeg izbornog zakona, kako bi bio usklađen s ustavnim promjenama i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. </p>
<p>Većinom glasova Sabor je donio Zakon o državnim potporama koji je predložila Vlada, ali i odbio amandman Drage Krpine (HDZ), koji je amandmanom reagirao na odredbu koja omogućava da se državna potpora socijalnog karaktera daje za poljoprivredne proizvode, neovisno radi li se o domaćim ili stranim proizvodima. Naime, Krpina drži da se te potpore mogu davati samo kako bi se zaštitio domaći proizvod, odnosno da se novac od potpora koristi isključivo za kupnju domaćih proizvoda, dok Vlada i zastupnici vladajuće koalicije smatraju da bi se tako diskriminirao strani proizvod. Vlada je predložila svoj amandman, koji je saborska većina prihvatila, a kojim se iz teksta zakona briše odredba o socijalnim potporama za potrošače, jer je, tvrde u Vladi, to područje regulirano drugim zakonima.</p>
<p>No, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak upozorio je da se po propisima Europske unije subvencije izdaju neovisno o podrijetlu proizvoda, odnosno da se korisnicima potpora prepusti odluka koje će proizvode kupovati novcem od potpora. Vladu su podržali vladajući parlamentarni klubovi, a oporbeni su kritizirali tvrdeći da Vlada želi ukinuti socijalne potpore i dodatno poticati uvoz stranih proizvoda na štetu domaćih proizvođača.</p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) je istaknula da bi se prihvaćanjem HDZ-ova amandmana prisililo domaće privrednike da na tržištu kupuju skuplje proizvode, čime ne bi bila postignuta svrha potpore. SDP drži da se Vladinim amandmanom želi postići ravnopravnost tržišnog natjecanja i sloboda svakog korisnika potpora da kupuje najisplativije proizvode, kazao je Mato Arlović. No, Joško Kontić (HSLS) je upozorio da Hrvatska izvozom pokriva samo 45 posto uvoza, zbog čega se nalazi među državama s najlošijom trgovinskom bilancom u Europi, pozvavši zastupnike da prihvate Krpinin amandman. </p>
<p>Tome se pridružio i Tonči Tadić (HSP), ustvrdivši da Hrvatska mora imati barem jedan zaštitni institut koji će kod dodjele potpora voditi računa o hrvatskim potrebama. »Nemojmo kupovati tuđe ako imamo svoje«, apelirao je Tadić.</p>
<p>Većinom glasova prihvaćene su i izmjene Carinskog zakona.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Đukić: Uklanjanje ruševina završetak - one politike</p>
<p>Rekavši da su ruševine, koje se uklanja s turističkih pravaca, uglavnom imovina građana srpske nacionalnosti, Milan Đukić je napustio sjednicu Odbora/ Uskoro naknada za čekanje vlasnicima koji još čekaju na povrat svojih kuća</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Vlasnici privremeno zauzete imovine na područjima posebne državne skrbi koji još čekaju na povrat svog vlasništva, od države će uskoro početi dobivati naknadu za čekanje od sedam kuna po četvornome metru kuće mjesečno, rekao je u četvrtak na sjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Lovre Pejković. </p>
<p>Sjednica je bila posvećena imovinsko-pravnim odnosima na spomenutim područjima s kojih, kako je rekao predsjednik Pododbora za ljudska prava Romano Meštrović (SDP), dolaze brojne žalbe prognanika iz BiH i povratnika iz Srbije čija je imovina u Hrvatskoj dana na privremeno korištenje. Dodao je da najviše pritužbi ima na račun lokalnih vlasti koje »potiču antagonizme među povratnicima i tako hrane svoje održavanje na vlasti«, kao i na Agenciju za posredovanje nekretninama. </p>
<p>Prema podacima Ureda za izbjeglice i prognanike, od ukupno 18.960 privremeno zauzetih objekata koje je početkom svog mandata preuzelo Ministarstvo obnove, vlasnicima treba vratiti još 6000 objekata, a time trajno smjestiti i oko 24.000 ljudi koji tu imovinu privremeno koriste. Koliko će pravih vlasnika primati naknadu za čekanje od sedam kuna po četvornome metru mjesečno, nije rečeno, no poznato je da je oko 3800 vlasnika od ukupno 6000 podnijelo zahtjev za povratom. </p>
<p>»Za zbrinjavanje privremenih korisnika i povrat imovine, u ovoj će godini iz državnog proračuna biti izdvojeno 700 milijuna kuna, a najveći bi problem moglo predstavljati gotovo 400 obitelji koje su bespravno uselile u tuđu imovinu i nemaju nikakav alternativni smještaj. Zakonitih 4700 privremenih korisnika bit će zbrinuto dodjelom građevinskog zemljišta i materijala, besplatnim priključkom na struju i s dodatnih 15.000 kuna koje će im se dodjeljivati po završetku kuće«, kazao je Pejković. </p>
<p>Gradonačelnik Donjeg Lapca i predsjednik Srpske narodne stranke Milan Đukić protestirao je zbog brojke od »svega« 6000 preostalih objekata koje treba vratiti vlasnicima, pitajući prisutne gdje su u tom slučaju svi ostali Srbi izbjegli iz Hrvatske. Dodao je da Vlada ne može više odgađati povrat imovine i obnovu, niti provoditi projekte kao što je uklanjanje ruševina iz rata duž turističkih pravaca. Nakon što je konstatirao kako je riječ o »projektu - završetku 'one' politike«, jer su ruševine uglavnom imovina građana srpske nacionalnosti, Đukić je napustio sjednicu Odbora. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Do ljeta se uklanja oko 300 ruševina uz turističke ceste</p>
<p>Ratom uništeni objekti na putu do mora uklanjat će država o svom trošku samo odobrenjem vlasnika / Uklanjanje ne isključuje pravo na obnovu / Postrojenje za kondicioniranje vode u vodoopskrbnom sustavu Butoniga proradit će za šest mjeseci</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Uklanjanje prvih od čak 1206 otkrivenih ratom uništenih kuća uz ceste koje vode prema moru počet će za 15 dana, najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić. »Njih 300-400 uklonit ćemo već do početka ljeta. Uklanjanje će platiti država, a nijedna se ruševina neće ukloniti bez pisane suglasnosti njezinog vlasnika«, naglasio je Čačić. </p>
<p>Odmah se mogu ukloniti 64 ruševine, koje su uključene u organiziranu obnovu. Vlasnici daljnjih 176 ruševina podnijeli su zahtjev za obnovu, a još 78 ruševina je u državnom vlasništvu. Ministar Čačić je procijenio da se oko trećine ruševnih objekata neće srušiti, jer vlasnici to neće htjeti. Pojasnio je da se ruševine uklanjaju zbog sigurnosti građana, ali i zbog turista, koje ruševine podsjećaju na ratne strahote. Najviše ruševina, njih 87 posto, stambeni su objekti, nešto je gospodarskih i nešto javne namjene. »Projekt se provodi u suradnji sa Srpskim demokratskim forumom (SDF) te međunarodnim organizacijama kao što su UNHCR i OESS. Srbi i ostali građani koji nisu u Hrvatskoj nemaju se čega bojati, jer ćemo ih u suradnji s tim ustanovama kontaktirati«, naglasio je ministar Radimir Čačić.</p>
<p>Također je rekao da uklanjanje ruševina ne isključuje pravo na obnovu ili bilo kakvo obeštećenje. Vlasnike koji nisu ni podnijeli zahtjev za obnovu, Čačić je pozvao da državi prodaju parcelu s ruševinom. On je govorio i o istarskom vodoopskrbnom sustavu Butoniga, ustvrdivši da iz njega izlazi sanitarno ispravna voda. »Imali smo dosta problema s izvođačem radova, bečkim Thyssenkruppom, koji je u gradnji postrojenja za kondicioniranje vode premašio financijske planove i rokove izvedbe. Neki smo dan konačno postigli dogovor, pa je ta tvrtka prihvatila o svom trošku ukloniti bilo kakve tehničke nedostatke te isplatiti 1,6 milijuna eura za moguće štete i propuste u sustavu u sljedeća 24 mjeseca«, rekao je Čačić.</p>
<p>Do ljeta će se, naglasio je, završiti to postrojenje i za njega ishoditi uporabnu dozvolu. Postrojenje će u funkciji biti za šest mjeseci, najavio je Radimir Čačić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Jordanić: O korupciji se više priča nego što je ima</p>
<p>DUBROVNIK, 13. ožujka</p>
<p> – Državni inspektorat Republike Hrvatske u cavtatskoj »Croatiji« održava dvodnevni stručni skup na kojem sudjeluje oko 700 inspektora iz čitave Hrvatske. </p>
<p>Nazočne inspektore iz svih 11 službi Inspektorata te stručne suradnike drugih tijela državne uprave s kojima je Inspektorat u svakodnevnoj suradnji pozdravili su glavni inspektor Branko Jordanić i ravnatelj Policije Ranko Ostojić dok će kako je najavljeno u popodnevnim satima skup pozdraviti i potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić. Tema skupa je primjena gotovo 400 zakona i drugih propisa na konkretna činjenična stanja u 11 upravnih područja. </p>
<p>»Na parametrima pravde i prava pokušavamo stvoriti jednu modernu dinamičku službu za što imamo priznanja iz svijeta a EU u našoj organizaciji vidi i određena rješenja za svoje sustave. Radi se o skoro 900 ljudi koji svakodnevno odrađuju silan posao a istodobno trpe poviku te je vrijeme da se rezultati rada objave. Ima u tom sustavu i određenih nelogičnosti a ovaj je skup prilika da ih se spomene i ispravi«, naglasio je Jordanić. </p>
<p>»Animozitete koji vladaju u svim upravama treba nadići kroz međusobno poštovanje, podjelu rada i izmjenu podataka kako bismo stvorili brzu, efikasnu i pametnu državu koja se ne da varati«. dodao je glavni državni inspektor. On je naveo i da se protiv dvadesetak inspektora vode postupci zbog korupcije te kako su neki dobili i zatvorske kazne. »Korupcija je dvosmjerni postupak. U certificiranom postupku ona ne postoji. O korupciji puno više priča nego što je ima«, pojasnio je Jordanić ističući da broj prijava u zadnje vrijeme pada te da Hrvatska sigurno ulazi u certificirani sustav. </p>
<p>Ranko Ostojić je ocijenio da bi skup trebao rezultirati boljom koordinacijom svih tijela koja se bore protiv nezakonitosti. »Samo u 2002. bilo je više od 1000 zajedničkih akcija«, podsjetio je. Na početku skupa naglašeno je kako je s manjim brojem zaposlenih 2002. Državni inspektorat obavio sedam posto više inspekcijskih kontrola primjene propisa. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Ni SDP-ova vlada ne želi se obračunati s kriminalom«</p>
<p>Smokvina je u tužbi naveo da je kroz taj konto u Villachu prošlo oko 200 milijuna maraka iseljeničkog novca, a da je Hrvoje Šarinić preostalih tri milijuna maraka nezakonito prenio na račun Zaklade državnog zavjeta u Privrednoj banci u Zagrebu. Tužitelj tvrdi da Šarinić i danas ima taj novac, »koji mu je ustupljen nečijom nezakonitom odlukom« / Potpisnici konta u Villachu bili su Gojko Šušak, Hrvoje Šarinić i nekadašnji ministar financija Jozo Martinović</p>
<p>ZAGREB, 13. ožujka</p>
<p> – Na zagrebačkom Općinskom sudu u četvrtak je održano pripremno ročište u kojem hrvatski iseljenik Radovan Smokvina tuži HDZ-ovu Zakladu hrvatskog državnog zavjeta za nenamjensko trošenje iseljeničkog novca. Smokvina u tužbi navodi da je 1991. godine na konto austrijske Bank für Kärnten und Steiermark u Villachu uplatio 40.000 švicarskih franaka isključivo za naoružanje Hrvatske. Potpisnici tog povjereničkog konta bili su Gojko Šušak, Hrvoje Šarinić i nekadašnji ministar financija Jozo Martinović. Smokvina ima potvrdu iz banke u Villachu o uplati novca na njihov račun.</p>
<p>Smokvina je u tužbi naveo da je kroz taj konto u Villachu prošlo oko 200 milijuna maraka iseljeničkog novca, a da je Hrvoje Šarinić preostalih tri milijuna maraka nezakonito prenio na račun Zaklade u Privrednoj banci u Zagrebu. Tužitelj tvrdi da Šarinić i danas ima taj novac, »koji mu je ustupljen nečijom nezakonitom odlukom«. Smokvina ističe da mu »nije stalo do povrata novca«, koji bi uplatio Institutu otvoreno društvo ili nekoj sličnoj udruzi, »nego je riječ o moralnom pitanju«.</p>
<p>Osobito je ogorčen što nikad nije dobio izvješće o tome kako je potrošen njegov novac, iako su potpisnici računa na to bili obvezni. On navodi i to da je Šarinić, kao jedini živući sudionik u tim događajima, davao javne izjave da je spreman surađivati sa svima zainteresiranim radi razjašnjenja spornih događaja, a Smokvinu je navodno naknadno obavijestio da od toga odustaje. Smokvina od Šarinića očekuje i odgovor o tome tko je bio vlasnik računa u Villachu.</p>
<p> Vježbenica odvjetnika Ante Župića koji zastupa Zakladu osporavala je Smokvini pravo stranke u postupku. Vježbenica je prigovorila da je novac uplatila Iris, a ne Radovan Smokvina. No, taj prigovor je odbijen, jer je riječ o novcu bračne imovine Iris i Radovana Smokvine.</p>
<p>Smokvina, koji je bio član HDZ-a, rekao je da mu se »čaša prelila« kad je u vrijeme pada Vukovara kupljen avion Challenger za hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. Da potraži gdje je završio njegov novac, kaže, potaknula ga je knjiga Martina Špegelja u kojoj se opisuje kako se Hrvatska naoružavala.</p>
<p>Smokvina kaže da ima loša iskustva i sa sadašnjom vlašću, a tvrdi da »nema nikakve razlike između HDZ-ove i SDP-ove vlade, jer se nijedna ne želi obračunati s kriminalom«. Smokvina je spomenuo da je 1993. godine na riječkom području htio kupiti industrijsko zemljište, ali da je u tome prevaren. Zbog toga vodi spor na sudu u Rijeci, no, ne očekuje pozitivno rješenje, jer »Linić utječe na riječko sudstvo«.</p>
<p>»Pašalić drma zagrebačkim, a Linić riječkim sudstvom«, tvrdi Smokvina, nazivajući potpredsjednika Vlade »lopovom«.</p>
<p>Sutkinja Nika Grospić zakazala je novo ročište na zagrebačkom Općinskom sudu za 24. travnja.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030314].
|
