NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031113].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205578 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Koalicija SDP-HDZ bila bi kao ono neobično stvorenje u Dr. Dolittleu »Gurni me-Povuci ga«</p>
<p>Različiti smo i po načinu rada i po ljudima i po pristupu politici od drugih političkih stranaka / Nije autocesta projekt koji je teško smisliti, svi to hoće i smišljaju već 30 godina, a razlika je u tome znaju li to ili ne realizirati - mi smo znali uz kolektivnu podršku ostalih u Vladi / Sve ispod 15 zastupnika smatrat ćemo neuspjehom, a iznad 20 odličnim uspjehom / Ako koalicija pobijedi, ja ću svakako biti u vladi / Vladu će formirati tri liste: SDP-a, HNS-a i HSS-a / Mislim da koalicija SDP-HDZ nije realna mogućnost, kaže Vesna Pusić</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Iz Hrvatske narodne stranke (HNS-a) uoči izbora došla su vrlo zvučna upozorenja da bi promjena sadašnje koalicijske vlasti moglo zakočiti hrvatsko približavanje Europi. HNS je u sadašnjoj koaliciji prolazio i loše i dobre trenutke, ponekad se konfrontiravši s partnerima, pogotovo sa SDP-om u Zagrebu, ali su HNS-ovi kadrovi, kao ministar Čačić, dali i velik doprinos u realizaciji Vladinih programa u stanogradnji i izgradnji modernih prometnica. Zato HNS očekuje dobre izborne rezultate. Predsjednica stranke Vesna Pusić u razgovoru za Vjesnik kaže da je bilo i pokušaja predizborne koalicije sa SDP-om u nekim jedinicama, ali da su propali.</p>
<p>• Poručujete građanima »birajte nas jer smo manje isti«. Čime to jamčite?</p>
<p>- Različiti smo i po načinu rada i po ljudima i po pristupu politici od drugih političkih stranaka. Mi politiku gledamo kao posao u kojem se postižu ili ne postižu mjerljivi rezultati. Politika je za nas posao mjerljiv rezultatima, a mi i po cijenu oštrih kritika dosljedno zastupamo političke stavove. Različiti smo i po spremnosti da unaprijed definiramo ciljeve i preuzimamo odgovornost ako ih ne realiziramo. Prepoznatljivo smo različiti i po tome što ne mijenjamo stavove tako da u kampanji zastupamo jedno, a kasnije u parlamentu ili vladi drugo.</p>
<p>Mi smo u četverogodišnjem mandatu dosta, neki smatraju i pretjerano, demonstrirali zakonske projekte i ciljeve do kojih nam je naročito stalo. Pokazali smo u izvršnoj vlasti da znamo osmisliti projekt, podmetnuti leđa i provesti ga. Nije naravno autocesta projekt koji je teško smisliti, svi to hoće i smišljaju već 30 godina, a razlika je u tome znaju li to ili ne realizirati. Mi smo to znali uz kolektivnu podršku ostalih u Vladi.</p>
<p>• Hoće li autocesta i poticana stanogradnja biti najjači HNS-ovi argumenti u kampanji?</p>
<p>- To su na razini praktičnih projekata sigurno naši najjači argumenti i za ta dva projekta je silno važno dobiti političku podršku na ovim izborima da bismo ih mogli završiti brzo i efikasno. Ti su projekti HNS-ova legitimacija za bivši posao iz koje se može vidjeti što i kako radimo, ali oni su i temelj za obraćanje građanima da nam omoguće da taj posao i završimo. Uz te projekte, vrlo je važan i projekt plinofikacije za područje Dalmacije i Like, jer omogućava ne samo jeftiniju čistu energiju za kućanstva, nego i rješavanje mnogo većeg problema, a to je struja. Nudimo i projekt o kojem se relativno malo govori a djelomično je već osiguran novac, to je sistem od 47 pročišćivača otpadnih voda u 47 gradova uz jadransku obalu od sjevera do juga. Projekt je iznimno važan, jer ne možemo imati turizam ako kanalizacija ide direktno u more usred grada, niti domaće stanovništvo može normalno živjeti u takvim uvjetima. A u takve projekte treba uključiti i gradove na rijekama. </p>
<p>• Infrastruktura je jedan od šest HNS-ovih projekata?</p>
<p>- Da, to je samo dio naših ciljeva, a koliko je važan stalno ilustriram na primjeru turizma u Zadarskoj županiji i autoceste. Ove je sezone zadarsko područje zaradilo 40 posto više od turizma očito samo i isključivo zbog ceste. Jer, nije se ni more promijenilo, ni gradovi ni otoci. Ništa se nije promijenilo osim što je cesta došla do Zadra, a to je očito dalo puls cijeloj regiji i povećao se prihod od turizma. To će se sigurno osjetiti i u Lici, jer sad nema nikakvog razloga da se pogoni ne grade na jeftinijem zemljištu u Lici ako se autocestom za sat i pol stigne u Zagreb ili Zadar. Država gradeći infrastrukturu osigurava uvjete poduzetništvu i zato je infrastruktura doprinos razvoju gospodarstva.</p>
<p>Uz europske strategije i gospodarski program, imamo i četiri druga programa: javna uprava, reforme pravosuđa i obrazovanja, te priprema poljoprivrede za europske standarde. To su naši životopisi koje prezentiramo u kampanji tražeći da nam se posao povjeri i u idućem mandatu.</p>
<p>• Očekujete 20 zastupnika u Saboru? Na temelju čega ste uvjereni u takav uspjeh?</p>
<p>- Procjenjujemo to na temelju istraživanja javnog mišljenja koja su jedini pokazatelj koji prije izbora imamo. U tim okvirima, između 15 i 20 zastupnika su naša očekivanja. Sve ispod petnaest smatrat ćemo neuspjehom, a iznad dvadeset odličnim uspjehom.</p>
<p>• Ako rezultati budu tako dobri, očekujete li vi mjesto premijerke ili ministrice vanjskih poslova?</p>
<p>- Nema smisla predizborno o tome razgovarati, no ako koalicija pobijedi, ja ću svakako biti u vladi. Na kojem mjestu i koliko će nas biti neće ovisiti ni o čijoj dobroj volji nego o rezultatima izbora.</p>
<p>• No, bude li sve u skladu s prognozama i očekivanjima, koliko je to ministarstva za HNS?</p>
<p>- To bi značilo da imamo četiri ministra, a koja nemojte sad pitati, to ćemo vidjeti. Sve ovisi o drugim listama, jer vladu će formirati tri liste: SDP-a, HNS-a i HSS-a </p>
<p>• Gdje očekujete najbolji, a gdje najlošiji rezultat?</p>
<p>- Najbolji rezultat očekujemo u I., III. i VIII. izbornoj jedinici. I u VI. mislim da imamo dobre šanse. Najosjetljivije su II. i V., ali ni u jednoj nije upitan prolaz.</p>
<p>• Izborna pobjeda će očito biti vrlo tijesna. Tko je jezičac na vagi? HSS?</p>
<p>- Uteg na vagi će biti svatko tko se odluči hoće li ili neće pristati na određeni aranžman, to smo i mi i SDP jednako kao i HSS. Koaliciju neće moći sastaviti samo dvije stranke od te tri. </p>
<p>• No, jedino je HSS nesvrstan, može se prikloniti i desnoj koaliciji za razliku od HNS-a i SDP-a koji su tome jasno rekli ne? </p>
<p>- Ne mislim tako, ne razumijem zašto HSS smatra da mu koristi što ostavlja takav dojam. Mislim da bi za HSS bilo pogubno da se sad utopi u HDZ-u, on je u ovoj koaliciji funkcionirao dobro, zajedno smo realizirali niz projekata koji su kvalitetni i koji su pokazali da možemo zajedno i da ih trebamo zajedno i završiti. Mislim da bi i kolegi Tomčiću trebalo biti u interesu da ne ostavlja dojam da ne zna s kim će poslije izbora i da ljudi koji glasaju za HSS ne znaju za koji politički projekt glasaju.</p>
<p>• Predsjednik Mesić ovih je dana izjavio da je moguća koalicija SDP-a i HDZ-a. Slažete se?</p>
<p>- Mislim da Predsjednik malo relativizira cijelu situaciju i postizborne uvjete. Ako pojedine stranke smatraju da će njihovi logični koalicijski partneri tražiti u izvršnoj vlasti više nego što su dobili na izborima, zamislite što bi tek jedni drugima radili i kako bi se ucjenjivali u koaliciji SDP-HDZ. Kako bi se dogovorili tko bi bio premijer? Ili tko bi dobio koje ministarstvo? Kako bi ih vodili? To je nemoguće, pa to bi bilo kao ono neobično stvorenje u Dr. Dolittleu »Gurni me-Povuci ga«. Mislim da ta koalicija nije realna mogućnost.</p>
<p>»Račan mi se nije ni javio«</p>
<p>• Zašto je propala koalicija s LS-om i SDP-om, a zagovarali ste zajedništvo radi opstanka na vlasti?</p>
<p>- Kako će izbori biti vrlo tijesni, smatrali smo da je važno ujediniti sve u koaliciji da se ne bi izgubili glasovi, tih jedan do dva posto. Kolegi Bancu smo ponudili fer i pristojno drugo mjesto u X. izbornoj jedinici, četvrto u I. i ulazak u veliku koaliciju s SDP-om u IV. izbornoj jedinici. U ostalim izbornim jedinicama LS-u je ponuđeno da sudjeluje na listama, ali ne na mjestima s koje može ući u Sabor. Očito to nije bilo u skladu s njihovim željama i ono što su dogovarali sa SDP-om očito je, prema njihovoj procjeni, bilo povoljnije.</p>
<p>Ideja velike koalicije sa SDP-om potekla je od SDP-ovih zastupnika iz X. izborne jedinice s kojom su mi došli prije završetka zadnje sjednice Sabora i predložili mi zajednički izlazak u toj izbornoj jedinici. Razgovarala sam o tome s kolegom Račanom i on se složio, iako je smatrao da bi bolje bilo da idemo zajedno u IV. i IX. izbornoj jedinici. Načelno smo razgovarali, ali se nikad nismo dogovarali s kojim imenima i na kojim mjestima izaći. Nakon toga je Račan rekao da će o tome raspraviti na stranačkim tijelima, ali mi se kasnije više nije ni javio.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Milijun kuna minimum, pet milijuna za ozbiljnu kampanju</p>
<p>Iz proračuna je parlamentarnim strankama za kampanju isplaćeno 39,142.714 kuna, koliko su dobile i za redovan rad u 2003. godini/ Parlamentarni izbori 23. studenoga državu će prema nekim procjenama koštati više od 130 milijuna kuna, dok su izbori 2000. godine, prema podacima iz Ministarstva financija, državu koštali oko 120 milijuna kuna/ Najviše se troši na televizijske spotove, veleplakate i estradne zvijezde koje zabavljaju birače na predizbornim skupovima </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Parlamentarni izbori 23. studenoga državu će prema nekim procjenama koštati više od 130 milijuna kuna, no točan će iznos biti poznat nakon izbora. Predizborna kampanja, koja je uračunata u navedeni iznos, mogla bi stajati više od 60 milijuna kuna. Izbori 2000. godine su, prema podacima iz Ministarstva financija, državu koštali oko 120 milijuna kuna. </p>
<p>U ukupne troškove ovogodišnjih izbora ubraja se novac koji je iz proračuna isplaćen parlamentarnim strankama za kampanju - ukupno 39,142.714 kuna, zatim troškovi raznog materijala, poput glasačkih listića, troškovi izbornih povjerenstava... Tome treba dodati da će, prema Vladinoj odluci, izvanparlamentarne stranke koje prijeđu izborni prag na svoje račune dobiti 40.000 kuna, a nezavisne liste 20.000 kuna.</p>
<p>Financiranje stranaka određuje Zakon o političkim strankama čije je posljednje izmjene Sabor prihvatio 2001. godine. Prema njemu, dio novca za rad parlamentarnih stranaka koji se osigurava u proračunu iznosi 0,056 posto sredstava tekućih izdataka proračuna iz prethodne godine, plus 10 posto za saborske zastupnice. Novac se doznačuje tromjesečno u jednakim iznosima, a svakoj stranci pripada novac razmjerno broju zastupnika. Dakle, parlamentarne stranke za redovni rad novac dobivaju prema sljedećem modelu: po zastupniku godišnje 180.721 kunu, a 10 posto više, 198.793 kune, za svaku zastupnicu. Prema istom se modelu jednokratno iz proračuna doznačuje svota namijenjena izbornoj promidžbi 16 stranaka, koliko ih je bilo u prošlom saborskom sazivu.</p>
<p>Najviše je na svoj račun za predizbornu kampanju iz proračuna dobio SDP, koji je u Saboru imao 44 zastupnika - 28 muškaraca i 16 žena, pa je toj stranci isplaćeno 12.042.017 kuna. Na kampanju SDP namjerava potrošiti oko osam milijuna kuna, odnosno kažu da bi »bili sretni da bilanca predizborne kampanje završi na osam milijuna kuna«. SDP je planirao za kampanju potrošiti pet milijuna, od čega je gotovo polovica bila ranije osigurana, jer su svi članovi SDP-a koji su saborski zastupnici ili državni ili lokalni dužnosnici u stranačku blagajnu prve dvije godine mandata uplaćivali 1200 kuna, a druge dvije po 800 kuna. </p>
<p>SDP računa i na sponzore, koji ne smiju - ako je riječ o poduzećima - donirati više od 200.000 kuna, a ako je riječ o privatnim osobama, više od 50.000 kuna. U stranci se naglašava da je SDP-ovo financiranje potpuno transparentno i da se sve može provjeriti na stranačkom računu. Povećanje troškova kampanje sa pet na osam milijuna pripisuju HDZ-ovoj negativnoj kampanji na koju su, ističu, morali odgovoriti. </p>
<p>HDZ, koji je imao 31 zastupnika i sedam zastupnica, iz proračuna je za kampanju dobio 9,141.428 kuna. Stranka namjerava za kampanju, koja se financira iz triju izvora - proračuna, članarina i sponzorstvima - potrošiti između četiri i pet milijuna kuna. Odbacujući SDP-ove optužbe da su krenuli u negativnu kampanju i tako povećali troškove konkurencije, HDZ-ovci ističu da njihova stranka ima 217.000 članova koji su svoje vrijeme, znanje i kreativnu energiju stavili na raspolaganje stranci, čime će uvelike smanjiti troškove kampanje.</p>
<p>Što se sponzorstava tiče ona su, ističu u HDZ-u, transparentna i zakonita, a listu donatora stranka će objaviti nakon izbora, ako se sponzori s time slože, odnosno ako ne smatraju da je riječ o poslovnoj tajni. Također, ističe se da HDZ nije koristio, kada je riječ o medijskoj promidžbi, usluge raznih agencija, što povisuje cijenu kampanje, nego je sve radila stranačka ekipa koja se s medijima izravno dogovarala o promidžbi.</p>
<p>HSS: oko osam milijuna</p>
<p>Za 16 zastupnika HSS-u je iz proračuna isplaćeno 4.320,464 kuna, no za predizbornu kampanju se planira potrošiti dvostruko više - oko osam milijuna. Ostatak novca će se namaknuti sponzorstvima koja za fizičke osobe ne smiju prijeći 10.000 kuna, a za pravne 100.000. Stranka na svoj račun ne prima donacije poduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu, a da bi financiranje kampanje bilo potpuno transparentno, ustrojeno je posebno knjigovodstveno praćenje radi evidentiranja prihoda i troškova kampanje na razini države i svake izborne jedinice. </p>
<p>Za marketinške aktivnosti HSS je potpisao ugovor s agencijom »Millenium promocija« vrijedan 3,5 milijuna kuna. HSS namjerava nakon izbora objaviti popis svih donatora, osim onih koji ne žele biti imenovani.</p>
<p>Koalicija HSLS-a i DC-a iz proračuna je dobila 4,282.221 kuna (HSLS-u je doznačeno 3,460.528 kuna, a DC-u 821.683 kune), a donatorskom je večerom prikupljeno još milijun kuna, što bi pokrilo troškove kampanje koja bi trebala iznositi oko pet milijuna kuna.</p>
<p>Libri, petoj stranci prema broju zastupnika (devet), isplaćeno je 2,677.097 kuna, a za kampanju namjerava potrošiti oko 2,5 milijuna kuna. Slijedi HB koji je iz proračuna dobio 1,351.801 kuna što bi, uz pola milijuna kuna prikupljenih na donatorskoj večeri, trebao također biti dovoljno za kampanju. </p>
<p>HSP-u je isplaćeno 1,060.236 kuna, kao i IDS-u i LS-u. HNS je dobio 556.624 kune, a stranka je podigla i 1,5 milijuna kuna kredita. Njihov koalicijski partner PGS je za svoja dva zastupnika dobio 530.118 kuna. Ostale stranke, koje su u prošlom sazivu imale po jednog zastupnika, poput HKDU-a, SBHS-a i SNS-a, dobile su 265.059 kuna, što je nekima od njih premalo za financiranje kampanje.</p>
<p>Naime, procjene govore da je najmanji iznos s kojim se može krenuti u predizbornu kampanju milijun kuna, a ozbiljnija stranačka promidžba zahtijeva oko pet milijuna kuna. Najviše se troši na televizijske spotove, veleplakate i estradne zvijezde koje zabavljaju birače na predizbornim skupovima.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Rojsova lista za dijasporu prelila Sanaderovu čašu strpljenja</p>
<p>HDZ-ovo je čelništvo dugo tražilo načina kako bi se riješilo »prebrbljavog« Rojsa, koji se čak nije ustručavao u javnosti izjaviti da sadašnji HDZ vodi udbaško-kosovsko-masonsko-homoseksualni lobi / Mnogi tvrde da će Rojs kao neupitni »kralj Hercegovine« uspjeti ući i u sljedeći saborski saziv, a s druge se strane čuje da će to Rojsu ostati samo puka želja</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Isključenje Ljube Ćesića Rojsa, najbučnijeg i najnepredvidljivijeg sad već i bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika ali i stranačkog člana, samo dva tjedna uoči izbora i nije veliko iznenađenje. Uostalom, da je Rojs na debelu »ledu« u stranci još otkad je Ivo Sanader preuzeo HDZ-ovo vodstvo nakon pobjede na prošlogodišnjem travanjskom stranačkom saboru, znali su i svi u stranci, ali i sam Rojs.</p>
<p>U lipnju ove godine, uoči HDZ-ova Izvještajnog sabora koji se održavao u prepunoj dvorani Košarkaškoga centra Dražena Petrovića u zagrebačkoj Ciboni, HDZ-ov je Središnji odbor jednoglasno odlučio trenutačno suspendirati Ćesića Rojsa zbog, kako je već tada objašnjeno, »višekratnog i stalnog javnog istupanja i djelovanja koje šteti ugledu i političkim interesima HDZ-a i koje je suprotno programu, Statutu i politici stranke«. Dapače, Rojs tada uopće nije ni dobio pozivnicu za sabor u Ciboni i znalo se da je već tada definitivno dobio »crveni karton« te je samo pitanje trenutka kada će stranački vrh procijeniti da je vrijeme uputiti Rojsa prema HDZ-ovim izlaznim vratima bez mogućnosti povratka. </p>
<p>Stoga ni objašnjenje koje je HDZ sada odaslao u javnost, u kojem tvrdi da odbacuje i da se ograđuje »od svih Ćesićevih istupa i govora mržnje koje je širio za svojeg mandata u Saboru i danas«, ne predstavlja ništa novo nego samo logičan završetak »slučaja Rojs«. No, nije tajna da je stranačko vodstvo dugo tražilo načina kako bi se riješilo »prebrbljavog« Rojsa, koji se čak nije ustručavao u javnosti izjaviti da sadašnji HDZ vodi »udbaško-kosovsko-masonsko-homoseksualni lobi«. Možda je i ta njegova izjava, izrečena prije nekoliko mjeseci, bila samo kap koja je prelila čašu strpljenja HDZ-ove vrhuške, a ponovio ju je i sada, nakon isključenja iz stranke. </p>
<p>Potkrijepio je to i tvrdnjom da se to vidjelo pri izglasavanju Zakona o istospolnim zajednicama kada je, prema njegovim riječima, 17 zastupnika HDZ-a na čelu s predsjednikom stranke napustilo sabornicu. Rojs se i nakon isključenja iz stranke zaklinje jedino i samo u HDZ, neprestano ponavljajući da je HDZ za njega »svetinja« te da oni mogu njega izbaciti iz HDZ-a, ali ne mogu HDZ iz njegova srca.</p>
<p>U završnici razračuna s Rojsom HDZ-ov je vrh pozvao birače u XI. izbornoj jedinici za dijasporu da daju svoje glasove HDZ-ovoj listi. Upravo u tom pozivu valja tumačiti i ovaj (iznenadni) tajming u kojem se Rojsa isključilo iz stranke. </p>
<p>Nije nikakva tajna da Rojs uživa veliko povjerenje u Hercegovini, gdje tamošnji HDZ-ovi članovi od početka ne podupiru Sanaderovu politiku i uglavnom ne dijele njegove političke stavove, smatrajući da je »izdao Tuđmanovu politiku«. Uostalom, još tijekom borbe za predsjedničko mjesto između Sanadera i Pašalića hercegovački su hadezeovci uglavnom davali potporu Pašaliću. Upravo je nedavna Rojsova najava kako će predvoditi nezavisnu listu u dijaspori, i to unatoč stranačkoj odluci, dolila ulje na vatru Sanaderova strpljenja. </p>
<p>HDZ-ovo je čelništvo svjesno da Rojs, ma što se o njemu mislilo, ima velike izglede osvojiti glasove dijaspore i ponovno ući u Sabor. Za birače dijaspore, koji su uvijek važni za rezultat izbora a kojih prema procjenama ima oko 360 tisuća, borit će se i Rojsova nezavisna lista. </p>
<p>Stoga su na ovim izborima moguća iznenađenja i na listama za dijasporu. Mnogi tvrde da će Rojs kao neupitni »kralj Hercegovine« uspjeti ući i u sljedeći saborski saziv, a s druge se strane čuje da će to Rojsu ostati samo puka želja. No, sada je barem jasno da je definitivni razlog isključenja nepoćudna generala i zastupnika ne samo njegova ogluha o stranačku stegu nego i činjenica da se »usudio« formirati svoju nezavisnu listu i s njome se natjecati u XI. izbornoj jedinici.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Privatizacija u kojoj svi dobivaju</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Što će upravo završena prva faza privatizacije Ine, u kojoj je mađarski Mol kupnjom 25 posto plus jedna dionica za 505 milijuna dolara, donijeti Ini, državi, njenu vlasniku i potrošačima?</p>
<p>Ina je dobila strateškog partnera koji bi joj trebao pomoći da poboljša konkurentnost, proširi postojeća tržišta i postane važnim regionalnim igračem. Kako to neće biti moguće bez vrlo velikih ulaganja prve tri godine, unatoč očekivanom poslovanju s značajnom dobiti - neće biti isplaćivana dividenda, a nakon toga će se moći isplaćivati samo 25 posto dobiti tekuće godine. </p>
<p>Tako, ali i uz pomoć bankarskih kredita, osigurat će se više od 1,5 milijardi dolara koliko u modernizaciju i širenje Ine, prema prihvaćenom petogodišnjem razvojnom planu, treba uložiti do 2007. Da su zainteresirani za dugoročni razvoj Ine, a ne samo za hrvatsko tržište i brzu špekulantsku zaradu, potvrđuje i najava čelnika Mola da u ovu regiju namjeravaju uložiti dodatnih 500 milijuna dolara.</p>
<p>I država je od prodaje Ine dobro »omastila brk«. Jer u memorandumu s MMF-om jasno su naznačili da od prve faze privatizacije Ine očekuju oko 365 milijuna dolara, a na kraju su dobili čak 145 milijuna više. To će im omogućiti da uz plaćanje brojnih, ranije predviđenih proračunskih obveza, stotinjak milijuna džentlmenski ostave sljedećoj vladi.</p>
<p>Na kraju, na dobiti bi trebali biti i potrošači, jer će velika ulaganja nesumnjivo poboljšati kvalitetu Ininih roba i usluga. A sve jača konkurencija i Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti brinut će da cijene budu pod kontrolom. </p>
<p>Mnogi su, barem u početku, prodaju Ine uspoređivali s prvom fazom privatizacije HT-a. No na kraju se pokazalo da je razlika velika. Deutsche Telekom je kod HT-a dobio zajamčenu veliku dobit utemeljenu na višegodišnjem monopolu u fiksnoj telefoniji i pravo prvokupa u drugoj fazi privatizacije. Uz to, unatoč raznim obećanjima političara, taj ugovor još nije dostupan javnosti.</p>
<p>S druge strane Mol nije dobio monopol (osim u prirodnom plinu gdje zbog nerealnih cijena Ina stvara gubitak, a ne dobit), ni pravo prvokupa, a novinarima su, iako to u svijetu nije uobičajeno, podijeljeni svi ugovori o prodaji 25 posto Ininih dionica.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tko može preživjeti od socijale</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>U Ministarstvu rada i socijalne skrbi i dalje nemaju novih istraživanja i na njima utemeljenih podataka o broju siromašnih u državi, ali su, eto, jednostavno uvjereni da se njihov broj u posljednje četiri godine nije povećao. To što se broj korisnika socijalne pomoći u istom razdoblju utrostručio, rezultat je bolje obuhvaćenosti socijalno ugroženih mjerama koje u borbi protiv siromaštva provode Ministarstvo i Vlada, a ne povećanog broja siromašnih, ustvrdio je ovih dana na konferenciji za novinare ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. </p>
<p>Kad ne bismo znali da je u Hrvatskoj počela predizborna kampanja, čovjek bi se mogao zapitati što jednom sociologu (što Davorko Vidović po obrazovanju jest) treba da se sramoti na skupovima, iznoseći svoje dojmove kao nešto što bi nacija trebala prihvatiti zdravo za gotovo, kad je još do prije nekoliko mjeseci odbijao takvu vrstu razgovora upravo stoga što nema istraživanja na temelju kojih bi se o trendovima vezanim uz siromaštvo moglo suvislo razgovarati. Ovako, znamo, priča je to koju političar jednostavno mora ispričati, s konkretnim podacima ili bez njih.</p>
<p>Nažalost, čini se da su u »kockici« na Prisavlju zaboravili na još neke preduvjete koji bi morali biti ispunjeni da bismo mogli govoriti o siromaštvu, kao što je, na primjer, utvrđena linija siromaštva. Podsjetimo, iako ne znamo koliko ona danas iznosi, podaci iz istraživanja koje je Svjetska banka u Hrvatskoj obavila 1998. pokazali su da su siromašni svi pojedinci čiji mjesečni prihodi ne prelaze 1250 kuna. </p>
<p>Kad bismo se »uhvatili« samo za tu brojku, u Ministarstvu se uopće ne bi mogli hvaliti kako su »zahvaljujući svojim programima obuhvatili veći broj siromašnih«, nego bi morali priznati da je barem još 300 tisuća onih koji bi trebali ostvariti pravo na državnu pomoć, a nemaju za to šanse. Jer, socijalna pomoć, podsjetimo i to, određuje se na temelju limita od 400 kuna, uz određena (relativno mala) uvećanja za neke posebne skupine ugroženih (za invalide, na primjer). U razvijenim je zemljama socijalna pomoć davanje od kojega čovjek može skromno, ali bez većih problema, preživjeti mjesec (ponegdje čak i financirati hobi), a s 400 kuna socijalne pomoći u Hrvatskoj je to moguće tek - tjedan.</p>
<p>Svima je jasno da država u ovom trenutku za socijalu ne može izdvojiti mnogo više, jer jednostavno nema novca. No, političarima očito nije jasno da praznim pričama, umjesto simpatije, izazivaju nervozu zbog osjećaja da nas baš nimalo ne poštuju.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dobre namjere</p>
<p>U ovom svijetu dobrih namjera ulazak u paneuropsku kumulaciju podrijetla roba, obećan Hrvatskoj prije godinu, još je bez odgovora na hrvatske zahtjeve Komisiji da se napokon izjasni misli li zemlji pružiti udvostručavanje mogućnosti izvoza na Unijino tržište bez ulaganja eurocenta poreznih obveznika. Bitno je da sada svi značajno, a neki i subvencionirano, pričaju o zoni slobodne trgovine. Konceptu dovoljno uspješnom da zemlje održi gdje su sada bez prevelikih zašto</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Da neki student u svojim seminarskim radovima analizira ekonomiju kao povjerenik Europske komisije Pascal Lamy ili kompletan Drugi stol Pakta o stabilnosti, teško bi prošao ispit. Spomenuto društvo okuplja se u Rimu oko teme neprovedive u normalnoj praksi balkanske zone slobodne trgovine. Zona nije zona nego mreža bilateralnih sporazuma, a zona slobodne trgovine, kao pojam projekt ili koncept, toliko dobro zvuči u nečijim ušima da je buduća predsjedavajuća država izdvojila donaciju - na dobrobit Balkanaca - kojom će i dalje podržavati rad konzultanata na tom projektu.</p>
<p>Dakle, put do pakla popločan dobrim namjerama izgleda ovako: Vlada je odobrila eure, oni su kao proslijeđeni stručnjacima, a oni nastavljaju »prežvakavati« temu balkanske zone slobodne trgovine na način od kojega bi se crvenio naš student. A svi su uvjereni da zemljama spremaju bolju i svjetliju budućnost. Jedini koji će od svega imati koristi jesu - oni sami. Konzultant za svoje dobro djelo mjesečno dobije desetak tisuća eura plus kako bi osmislio obećavajuću budućnost jednom prostoru, recimo Balkanu. On će stavljati beskrajne rečenice na papir, doći će na teren i tražiti od domaćina da mu udome konja kao onaj stručnjak za balkanologiju poslan na ispomoć znalcima iz hrvatskog Ministarstva za euro-integracije koje uistinu zna što radi. Pritom nitko neće pitati domaće o količini njihova znanja, vizijama ili prijedlozima: budućnost jugoistočne Europe u pravilu se kroji ne pitajući jugoistočnu Europu o njezinu gospodarstvu, planovima razvoja, iskustvima, idejama, pa i o činjenici da taj prostor nikad nije egzistirao kao gospodarska cjelina. </p>
<p>Izvjestitelj Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu sastavio je izvještaj o regiji s praktičnim iskustvima od nekoliko dana boravka Kosovu. Bolji poznavatelji te problematike dobrih namjera govore čak i o pojmu »konzultantske mafije«. Više od desetljeća društvo krojača dobrih namjera dobro je živjelo od nezadržive struje donacije koje su mu omogućavale da predlaže i ovo i ono. Svi dobronamjerni uključili su se u velik pogon proizvodnje »Velikog Ničega«: jedini pravi uspjesi postignuti su, naime, na svoju ruku i bez soljenja pameti sa strane. </p>
<p>Hrvatska kandidatura nije produkt smislene zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike, još manje vidovitosti stručnjaka, nego hrvatske odluke da ide kamo želi ići, unatoč dobronamjernim upozorenjima i opomenama (negdje i prijetnjama) da to ne čini. Kada je već kocka bačena, a Rubikon predaje zahtjeva prijeđen, ne treba biti posebno EU-potkovan za ne otkriti da je, eto, u svim istupima Unijinih čelnika Unija zaslužna za hrvatsku kandidaturu.</p>
<p>Zagreb je dobio po prstima zbog proglašavanja zaštićene ribolovne i ekološke zone, pa jednog lijepog dana (2008., 2012.), kada Hrvatskoj konsenzualno otvore vrata Unije, Hrvatska u zajedničku imovinu EU-a neće unijeti po međunarodnim zakonima maksimalno nego samo djelomično zaštićeno more zato što je to Unija pritiskala, a Zagreb je morao malo poslušati. Priča o dobrim namjerama uključuje i antologijsku galamu visokog predstavnika EU-a na hrvatske diplomate. On je, eto, prigovarao što se zemlja usudila raditi po međunarodnim zakonima, a ne slušati talijanski ribarski lobi zagovarajući nastavak bezakonja. Neke stručnjake za bolji jugoistok slušali smo, slušamo i slušat ćemo u Haagu. </p>
<p>Obogaćeni knjigama uspomena i lijepim sjećanjima na vremena kada su dobivali minutažu na tv-ekranima primjerenu veličini njihovih ega, krojači sudbina se i dalje vrijeđaju što nije bilo po njihovu. Autori dobrih namjera popločavat će put do pakla subvencioniranim nametanjem ideja i inicijativa. Držat će se kao pijani plota postulata, istina, modusa i uzusa uvjereni da je model što su ga tako uspješno teorijski postavili na noge prije desetljeća još i danas važeći model.</p>
<p>Perjanice konzultantske mafije muljat će s dnevnicama, a južnije na Balkanu i s cijelim privrednim granama, a da im nitko neće moći stati na rep dok im kolege »filaju« Unijin sustav informacija stalnim primjedbama o korumpiranosti društava. Na seminarima će naplaćivati tisuće eura od sudionika koji žele prisustvovati putujućem cirkusu održavajući priče o korupciji, švercerima ili nešto treće, jer to jamči posao na dulje staze. Upitani za objašnjenje, kao oni CEPS-ovi za posljednji paket ideja za Balkan, spremno će odvratiti da oni tako misle i da je to najbolja stvar za Balkance. Onda ih se podsjeti da drugi misle drukčije, recimo sugeriraju aplikaciju provjerenih, dokazanih, potvrđenih uspješnih Unijinih razvojnih taktika. Na što spremno stiže odgovor da one ne vrijede za Balkan. Valjda jer su već izmišljene, pa tu posla više nema.</p>
<p>U ovom svijetu dobrih namjera ulazak u paneuropsku kumulaciju podrijetla roba, obećan Hrvatskoj prije godinu dana, još je bez odgovora na hrvatske zahtjeve Komisiji da se napokon izjasni misli li zemlji pružiti udvostručavanje mogućnosti izvoza na Unijino tržište bez ulaganja eurocenta poreznih obveznika. Bitno je da sada svi značajno, a neki i subvencionirano, pričaju o zoni slobodne trgovine. Konceptu dovoljno uspješnom da zemlje održi gdje su sada bez prevelikih zašto, čak i ako onaj bjegunac završi gdje mu je mjesto. Kao što je rekao vrlo iskusan bivši diplomat, čak i najluđe ideje u optjecaju ukazuju na okvire u kojima se u kabinetima, iza zatvorenih vrata, kroji sudbina zemalja. Što li je sljedeće u popločavanju dobrim namjerama?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Glas onima koji će nas manje tjerati da patimo</p>
<p>»Zašto ne prihvatimo poziciju prvog susjeda Europske unije?« Kod nas će ionako svi na more, jest će fino i slasno, plaćat će cestarinu, dolazit će u naše nacionalne parkove, lovit će divlje životinje, gledat će rode i piti vodu iz slavine. Bit ćemo prvi susjedi - imat ćemo dobrosusjedske odnose. Nećemo morati trpjeti pravila koja nam ne odgovaraju. Zapravo, bit ćemo u poziciji Velike Britanije - bez funte doduše i bez kraljice, ali zato s kunom i s manjim ili većim premijerom. Nećemo kupovati modificirano smeće, dapače, izvest ćemo vlastito smeće njima / Zar sve te strane tvrtke i poduzeća iz Europe dolaze k nama zbog ljubavi prema Hrvatskoj i Hrvatima i Hrvaticama? Dolaze jer mogu ostvariti profit. Mi smo valjda jedini u Europi koji izvozimo trupce - balvane. U nas pravi balvani odlaze van, a bolje bi bilo da ostanu. Zar ne možemo organizirati vlastitu proizvodnju, ali ne balvana nego nečega što Europi nedostaje. Na primjer, klupe za čekaonice - izvorno Hrvatsko</p>
<p>IGOR SERDAR</p>
<p>Izborna je kampanja i nitko ne želi biti okarakteriziran kao kočničar europskih integracija. Niti ljevica koja nas pokušava uvesti u Europu - jer je na vlasti, niti desnica, koja bi to mnogo efikasnije napravila - što može reći - jer nije na vlasti. Mi birači i glasači sada smo na žeravici, jer nas u Europu vodi i ljevica i desnica - pitanje je samo tko će nas prije tamo odvesti. </p>
<p>Čak se i meni priviđa da bi bilo zgodno da me netko - napokon - odvede u Europu, pa da ne idem tamo, u tu Europu sâm. Već zamišljam situaciju kao u nekom dobrom snu: idem ja u Europu, a netko me vodi, brine, plaća, zna odgovor na svako pitanje o Europi - bilo praktično, bilo povijesno, a taj moj voditelj iz sna uvijek je nasmijan i dobre je volje. </p>
<p>Ako moj voditelj nešto slučajno ne zna - nema veze: okružen je stručnjacima, prijateljima i sljedbenicima tog našeg puta u Europu koji sve rješavaju upravo onako kako i dolikuje: europski, civilizirano, sigurno i bez sumnje - uspješno - kao s gotovinom (upravo onako kako svi mi to želimo). To se zove »Hrvatski san«.</p>
<p>To je upravo ono što su tamo neki daleki stručnjaci zaključili i savjetovali dragim našim lijevima i desnima. </p>
<p>Mi, upravo sada intenzivno razmišljamo o pitanju za koje se pretpostavlja da mora doći u središte pozornosti svakoga pojedinog stanovnika Lijepe naše: koga bismo mi željeli da nas vodi u Europu?</p>
<p>Koliko smo puta čuli poslijeizbornu rečenicu: »To je bilo u izbornoj kampanji, u svrhu izbora.«.Tu rečenicu ponovit će mnogo puta poslije izbora i ljevičar i desničar političar. To ćemo svi razumjeti - ali kako ćemo razumjeti ovo: »Hrvatska neće biti članica europske zajednice do 2012. godine. Hrvatska je dio zapadnog Balkana«. </p>
<p>Razmislite: odgovara li Europi da graniči tisuću kilometara s Bosnom (u kojoj nisu riješena osnovna pitanja) i Srbijom i Crnom Gorom (koje su vezane tri godine - a poslije: Vidjet ćemo).</p>
<p>Da ste vi npr. Europa, dragi moji glasači i birači, biste li vi radije za susjeda imali Lijepu našu - ili biste radije za susjeda imali Srbiju ili Crnu Goru - (tko zna što će biti za tri godine), plus Bosna i Hercegovina s Republikom Srpskom (tko zna što će biti pak tamo)?</p>
<p>Da ste vi Europa - za koga biste glasovali i jeste li sto posto sigurni u svoju odluku? Ako gledamo negativno - što je narodni običaj u Hrvata - mi smo taoci zapadnog Balkana, tih groznih odnosa - balkanskog mentaliteta i bla bla bla.</p>
<p>Ako gledamo pozitivno - što je novost - Hrvatska je npr. u poziciji u kojoj je nekada davno bila bivša Juga. SFR Jugoslavija iz onih vremena kad je ekvilibrirala između dvaju blokova. Mnogi se neće složiti s tom tvrdnjom a, intimno, ne slažem se niti ja.
Samo se sjećam kredita, gradnje cesta, pa i vikendica, ali i inozemnih putovanja pojedinih sasvim određenih skupina ljudi. </p>
<p>I zašto onda Hrvatsku neće primiti u Europsku uniju? Zato jer Hrvatsku Europa treba u drugoj ulozi. </p>
<p>Upravo zato su nam gotovo besplatno i savjetovali oni svjetski stručnjaci za izborne kampanje da je u izbornoj kampanji u Hrvatskoj najvažnije pitanje tko će nas brže i tko će nas prije odvesti u Europu. To su ponudili kao izbornu strategiju i ljevici i desnici. </p>
<p>Ljevica je to prihvatila, jer očito nisu stigli razmisliti - bore se ljudi s problemima - odgovorno. Desnica je prihvatila jer: »Znaju kako.« Promatrali su, evo, četvrtu godinu, kako ovi ne znaju. I što se dogodi? Prihvatila ljevica plus popušila desnica jednako homogena cjelina - Hrvatska jedinstvena. Što sad?</p>
<p>Sigurno ćemo u Europu samo je pitanje hoćemo li s nama ili ćemo s njima? Divide et impera - rekli su Latini, a ja mislim da je jasno i nama i njima da je Hrvatska u Europi, a da je europska zajednica interesni skup država. Ono što mi moramo to je shvatiti svoju poziciju, popušiti ovu stranu cigaru i - prestati pušiti. Imamo sve potrebne premise za prosperitet za suverenitet, za gospodarski pojas i/ili ribolovnu zonu, imamo čak i medvjede, i vukove, ali i srne, rode, a bogami i kune. </p>
<p>Ne mogu odoljeti, a da sad ne spomenem jednoga našega istaknutog stručnjaka koji se cijeli život brinuo o Hrvatskoj, a posljednje vrijeme brine se o zaštiti naše lijepe Hrvatske. Sazvao čovjek, doktor, profesor, pisac, novinare i svu silu sedmu, sedam puta ponovio u ime svoje stranke bojimo se, bojimo se, bojimo se, bojimo se - mislim samo u čije se ime samo taj čovjek toliko boji? </p>
<p>Nisam shvatio plaši li ga nešto konkretno ili se jednostavno samo boji? Na kraju sam pomislio: u koju će se boju obojiti sad? Jer sad je i za njega i za Lijepu našu hic Rhodos hic Salta.</p>
<p>Međutim, nije se obojio - ostao je kakav je i bio; blijed, uredan, pedantan i pametan. Osim toga rekao je istinu. bojimo se, a strah može napraviti svašta. Može nas paralizirati tako da problijedimo i uredno ne učinimo ništa. Ali strah može dati i dodatnu snagu - može izaći maksimum. S obzirom na to da su izbori, kaže se: lijevi maksimum ili desni maksimum?</p>
<p>Je li polako ali sigurno ili brže ali odlučnije?</p>
<p>Prvo pitanje glasi, što učiniti? To nam nisu rekli ni lijevi niti desni, ni selo, niti grad, niti čujem regiju niti pojedinca. Možda da ipak glasamo za uljudnost? Možda pak neki samo glume pretjeranu agresivnost i pretjeranu odlučnost, a neki samo hine pretjeranu uljudnost i pretjeranu ljubav. </p>
<p>Glasajte za Europu - ne možete pogriješiti. </p>
<p>Ako znate tko je taj koji nas vodi tamo i ako ste sto posto sigurni u tog velikoga ili, ako baš hoćete, malog genijalca. Međutim, evo legitimna savjeta europskih stručnjaka: »Zašto ne prihvatimo poziciju prvog susjeda Europske unije?« Kod nas će ionako svi na more, jest će fino i slasno, plaćat će cestarinu, dolazit će u naše nacionalne parkove, lovit će divlje životinje, gledat će rode i piti vodu iz slavine. </p>
<p>Bit ćemo prvi susjedi - imat ćemo dobrosusjedske odnose. Nećemo morati trpjeti pravila koja nam ne odgovaraju. Zapravo, bit ćemo u poziciji Velike Britanije - bez funte doduše i bez kraljice, ali zato s kunom i s manjim ili većim premijerom. Nećemo kupovati modificirano smeće, dapače, izvest ćemo vlastito smeće njima i platiti im da ga spale - samo za nas. Ekološki. Osim toga »bit ćemo motor cijele regije«.</p>
<p>Zar smo toliko nesigurni u sebe (po naški, papci) da ćemo dopustiti da nas drže u čekaonici u nedogled? Zar nisu neki narodi rekli da, zasad, ne žele u tu i takvu Europu?</p>
<p>Mi smo rekli želimo u Europsku uniju - ali za ispunjenje uvjeta potrebno nam je više razumijevanja te iste Europe, po naški: New deal, Croatian deal, but some deal. Dotad dok ne ispunimo uvjete moramo živjeti, raditi. Nastojati pametno raspolagati vlastitim resursima. Profitirat ćemo s zdravom hranom - u nas je sve organic. </p>
<p>Imamo more, gradimo ceste - zašto srljati tamo kad imamo prigodu ovdje. Zar sve te strane tvrtke i poduzeća iz Europe dolaze k nama zbog ljubavi prema Hrvatskoj i Hrvatima i Hrvaticama? Dolaze jer mogu ostvariti profit. </p>
<p>Mi smo valjda jedini u Europi koji izvozimo trupce - balvane. U nas pravi balvani odlaze van, a bolje bi bilo da ostanu. Zar ne možemo organizirati vlastitu proizvodnju, ali ne balvana nego nečega što Europi nedostaje. Na primjer, klupe za čekaonice - izvorno Hrvatsko. O tomu da ćemo sljedeće četiri godine sigurno biti prvi susjedi europske interesne zajednice, niti lijevi niti desni ne govore. Ne žele nam to niti šapnuti a kamoli reći. </p>
<p>Inozemni savjetnici hrvatskih stranaka takve će savjete, vjerojatno, skuplje prodati na EU tržištu. Dovest će strane tvrtke, a mi ćemo, da bi nas primili u Europu, davati povlastice za njihovo poslovanje. Igrat ćemo slavnu hrvatsku igru: »Dodvoravanje Europljanima« - kao, mi nismo Europljani... Upravo zato - izbore dobiva ona opcija koja će prva prestati prodavati dalju budućnost. Bliska budućnost zanima birače. </p>
<p>Nema tunela u Hrvatskoj koji neće biti probijen, samo, zašto bušimo tunel tamo gdje nam ga stalno zatrpavaju. Nismo mi talac zapadnog Balkana - mi smo joker istočne Europe ili preciznije: joker istoka europske zajednice. Uostalom, koja bi npr. zemlja htjela imati ozbiljnu diplomaciju u Zagrebu ako smo članovi Europske unije? Koliko voćaka smijemo posaditi ako smo članovi europske zajednice?</p>
<p>Ozbiljni stručnjaci ionako su izračunali da će nas prvih desetak godina članstva u EU više koštati nego što ćemo imati koristi. Zar da ova generacija nakon desetogodišnje stagnacije za vrijeme umiranja Jugoslavije i gotovo deset godina nenormalne situacije ratnog kaosa - proživi i deset godina europskih prilagodbi? Ona politička opcija koja se prva prestane poigravati s brzim europskim snom i suoči birače s realnošću samostalne suverene Republike Hrvatske ima realne izglede ubrati presudne bodove izborne kampanje. A hrabrost političke vidovitosti, barem dosad, uvijek je bila nagrađena od naroda. </p>
<p>Zato dragi moji birači i glasači pričekajmo zajedno da Seve otpjeva svoju čini se najtežu turneju, pričekajmo da nam Europa još nekoliko puta ponovi svoje refrene o Hrvatskoj - motoru zapadnog Balkana. Pričekajmo da stranački stožeri desno lijeve i lijevo desne cirkuske karavane potroše sve što su na razne načine priskrbili za cirkus i dajmo svoj glas onima koji će nas manje tjerati da patimo za i zbog njih. </p>
<p>Autor je savjetnik za odnose s medijima u Gradskom poglavarstvu Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prostitucija školstva: poduka o izborima s kondomima </p>
<p>Razumijem da živimo u slobodi i demokraciji, ali kakva je to sloboda i demokracija koju gospoda iz GONG-a šire? Ne nalikuje li to na podlu trgovinu, u kojoj na primjer, pod etiketom crnog vina kupujemo sirup od ribizla i sl.? Kada bi se to dogodilo u prodavaonici, izašla bi inspekcija i oštro kaznila trgovce. A ovdje? Postoji li takva mogućnost u školi? Stvarno, zašto gongovci za svoju akciju »Prvi put biram« na kraju predavanja dijele kondome? Gdje će ih učenici moći iskoristiti? Je li politika kurva koja se seksa? Ili je to poziv na sigurni seks? </p>
<p>ANTE PERKOVIĆ</p>
<p>Postoje događaji u ljudskom životu koje čovjek otrpi, progunđa u sebi i ne reagira javno. Postoje događaji koji djeluju opako i zlo kada se o njima razmišlja. Postoje događaji koji te iznenade svojom glupošću ili možda opakošću, usjeku se u pamet te bi čovjek na njih odmah javno reagirao. </p>
<p>Ipak sam smatrao korisnim strpjeti se nekoliko dana, razmisliti i tek onda napisati. Takav mi se događaj dogodio u ponedjeljak, 27. listopada 2003.</p>
<p>Nalik na podlu trgovinu</p>
<p>Dolazeći u razred primijetio sam na pokrajnjoj ploči plakate povezane s izborima i politikom, pravom biranja itd. Pohvalio sam učenike kako je lijepo da se tako spremaju za taj važan događaj u njihovu životu. A većina je učenika spontano rekla: »Znate što, profesore, bio je ovdje GONG, govorio o izborima i na kraju predavanja dijelio nam kondome!« </p>
<p>»Kondome«, upitah začuđeno. »Da, kondome!«, odgovoriše gotovo jednoglasno. Jedna učenica doda. »Meni stvarno nije jasno zašto su nam nakon govora o izborima davali kondome?«</p>
<p>Ali dogodilo se. </p>
<p>Razumijem da živimo u slobodi i demokraciji, ali kakva su to sloboda i demokracija koje gospoda iz GONG-a šire? Ne nalikuje li to na podlu trgovinu, u kojoj na primjer, pod etiketom crnog vina kupujemo sirup od ribizla i sl.? Kada bi se to dogodilo u prodavaonici, izašla bi inspekcija i oštro kaznila trgovce. </p>
<p>A ovdje? Postoji li takva mogućnost u školi?</p>
<p>Stvarno, zašto gongovci za svoju akciju »Prvi put biram« na kraju predavanja dijele kondome? Gdje će ih učenici moći iskoristiti? Je li politika kurva koja se seksa? Ili je to poziv na sigurni seks? Nije li to trgovanje dušama učenika? Nije li to najgori oblik sablažnjivosti? </p>
<p>Što ako bi učenici pokrenuli inicijativu, a naše društvo treba biti otvoreno prema privatnim inicijativama, a posebno inicijativama mladih, pa da stvarno kondome iskoriste za vrijeme izbora tako da u kutijicu spuste kondom s naljepnicom na kojoj piše: »Poklon od GONG-a«? </p>
<p>Bila bi to pljuska koju bi mladi dali cijelom sustavu i svim gongovcima koji mlade pokušaju iskoristiti za svoje ciljeve. Mislim da nitko ne bi mlade mogao osuditi jer se bore za svoje dostojanstvo. </p>
<p>Oni se moraju početi boriti za svoje dostojanstvo, jer se Ministarstvo koje je za to mjerodavno ne bori za njihovo dostojanstvo. </p>
<p>Nadam se da neće neki trgovac reći da je GONG htio nešto pokloniti mladima, pa da je izabrao ono što je najjeftinije? Taj me je događaj odmah asocirao na valjda još aktualan odnos prema jogi.</p>
<p>Naša javnost dobro zna kako je Ministarstvo pokrenulo inicijativu da joga uđe u naš školski sustav. Bilo tko, tko proučava religije svijeta i čita knjige iz hinduizma, dobro zna da je joga put čovjeka k bogu, u skladu s hinduističkim nazorom. </p>
<p>Joge nema u drugim religijama, a posebno nema i ne može biti u kršćanstvu, islamu i židovstvu, onim religijama koje su u većini prisutne u Hrvatskoj. U takvim slučajevima uvoditi u školski sustav takvu religioznu vježbu je izvan svake pameti, svojstveno samo našoj zapadnobalkanskoj pameti i onima koji vladaju našim školama. </p>
<p>Da, vladaju, ili nastoje vladati, a ne služiti, jer ministarstvo bi, prema značenju riječi, trebalo služiti. </p>
<p>To spada u duhovnu »prostituciju«. Možda je GONG šok terapijom htio poučiti Ministarstvo da ne smije provoditi takvu duhovnu »prostituciju«?</p>
<p>Ostavimo na trenutak GONG, a vratimo se učenicima i školi.</p>
<p>Da je takav stav Ministarstva prema školi prisutan, svjedoči i još jedna knjižica koja se navodno dijelila u školama i koja je pisana u istom ozračju kao što se provodi ova akcija u vezi s izborima. U knjižici su navedene gole informacije o svim mogućim situacijama u spolnosti, bez ikakvih moralnih ograda. Tako se školski sustav doživljava kao vrlo otvoren u koji može svatko ući, samo treba znati kako će prodati svoju robu. </p>
<p>To znači da on nije cijenjen kao takav, nije cijenjen zbog svoje obrazovne i odgojne funkcije, niti je u toj funkciji zaštićen. Jadni su, dakle, naši učenici, oni kojima razni gongovci manipuliraju, ili koji trpe udarce svoga ministarstva. Kako učenike zaštiti? </p>
<p>Ne znam postoji li - a ako ne postoji trebalo bi osnovati - neko povjerenstvo koje bi davalo svoje mišljenje o onim inicijativama koje bi povremeno ulazile u naš školski sustav. I slučaj male Ele svjedoči i o pogrešci školskog sustava koji nije skrbio o zaštiti privatnosti kao što se to radi u nekim zemljama EU-a. U povjerenstvo bi mogli ući, primjerice, psiholozi, pedagozi, etičari, vjeroučitelji, liječnici, filozofi, teolozi... uz povremeno mišljenje i drugih stručnjaka o nekim pitanjima.</p>
<p>Takvi događaji ne bi smjeli proći neopaženo. Podjela kondoma izazvala je barem čuđenje i neshvaćanje, nadajmo se da neće imati težih posljedica. Ali naš sustav bi trebao biti osjetljiv na takve krupne pogreške. Ne bi li tu moglo biti posla za Državno odvjetništvo, ta upravo su objavili da više nemaju zaostataka? Oni moraju biti institucija koja će štititi sve građane Hrvatske, a posebno one koji se razvijaju i rastu, naše mlade, kada ih već Ministarstvo ne štiti!</p>
<p>Usuđujem se, dakle, pitati Državno odvjetništvo, je li naš zakon predvidio mogućnost kažnjavanja takvog čina? U ime svojih učenika pitam GONG zašto su dijelili kondome nakon govora o izborima? A pitam Ministarstvo prosvjete i športa što će učiniti u vezi s tom akcijom GONG-a i hoće li spriječiti duhovnu »prostituciju« našeg školstva, odnosno naših mladih?</p>
<p>Autor je magistar znanosti, srednjoškolski profesor fizike i vjeronauka iz Rakova Potoka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Maloljetnik s psihijatrije pušten kući, počinio samoubojstvo </p>
<p>Maloljetni pacijent koji je četiri puta pokušao samoubojstvo, za vikend pušten kući s bolničkog liječenja te počinio samoubojstvo / Nakon što je saznala za smrt, ravnateljica nije obavijestila nadležne institucije</p>
<p>Maloljetnik D.C. (16), pacijent Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Kukuljevićevoj 11, počinio je u ponedjeljak, 10 studenoga, samoubojstvo, a ravnateljica bolnice dr. Neda Grgić, koja je za smrt saznala dan nakon toga, 11. studenoga, nije o tome obavijestila nadležne institucije - Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb te predsjednicu Upravnog vijeća te bolnice.</p>
<p> To je napravila tek nakon što joj je Vjesnik postavio pitanje o smrti pacijenta.</p>
<p>Ostaje također upitnim zašto je maloljetni D.C. pušten za vikend kući kad je, prema informacijama što smo ih dobili iz Policijske uprave zagrebačke, samo ove godine pokušao počiniti samoubojstvo čak četiri puta, a u Psihijatrijskoj bolnici bio je na bolničkom, a ne ambulantnom liječenju. </p>
<p>Prema riječima Gordane Vulame, glasnogovornice PUZ-a, maloljetnik je samoubojstvo počinio u noći s nedjelje na ponedjeljak u kući u Jakovlju, i to najvjerojatnije trovanjem za sada neutvrđenom tvari.</p>
<p> Tijelo je pronašao brat preminuloga, a glasnogovornica Vulama kaže kako je pronađena i oproštajna poruka. </p>
<p>»Točno je da je dječak liječen kod nas, ali za vikend je pušten kući«, rekla je u razgovoru za Vjesnik dr. Neda Grgić, ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež. Prema njenim riječima, maloljetnik je bio emocionalno nestabilan, no da su u bolnici procijenili da je bio sposoban za izlazak preko vikenda. </p>
<p>Prema riječima dr. Zorana Juretića, voditelja bolničkog odjela Psihijatrijske bolnice, pacijent je imao poremećaje u ponašanju, a liječio se duže vrijeme. Dr. Juretić je napomenuo kako je maloljetni pacijent već jednom bio u bolnici zbog pokušaja suicida.</p>
<p>Ravnateljica ističe kako još nema službenoga izvješća iz PUZ-a. Rekla nam je kako je za pacijentovu smrt saznala tek u utorak, a da su maloljetnikovom majkom stupili u vezu u srijedu ujutro te da je ona potvrdila smrt. Zanimljivo je, međutim, da kad je saznala za pacijentovu smrt, dr. Grgić nije obavijestila nadležne - pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, dr. Zvonimira Šostara te predsjednicu Upravnog vijeća dr. Josipu Rodić.</p>
<p>Dr. Šostar je za pacijentovu smrt saznao tek kad smo ga nazvali i upitali zna li što se točno dogodilo. Rano poslijepodne u srijedu dr. Šostar je dobio očitovanje dr. Grgić i dr. Juretića u kojem stoji kako pacijent u listopadu, kad je primljen na bolnički odjel, nije bio suicidalan, kao ni tijekom boravka u bolnici. U izvješću upućenom Gradskom uredu stoji kako je ravnateljica stupila u vezu s policijskom postajom u Zaprešiću pod koju spada i Jakovlje, te da joj je odgovoreno kako ta postaja nema nikakvih podataka o samoubojstvu. To pak se ne slaže s informacijom što ju je Vjesnik dobio iz PUZ-a. </p>
<p>»Nema vikend-izlazaka«</p>
<p>»Pacijent bolnice jest za otpust ili nije za otpust, nema vikend-izlazaka u vrijeme bolničkog liječenja«, komentirala je za Vjesnik dr. Marijana Marangunić, nekadašnja ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Kukuljevićevoj. Prema njenim riječima, u vrijeme dok je ona bila ravnateljica, pacijenti koji su bili na bolničkom liječenju, nisu mogli ići za vikende doma. »Zabrana izlazaka za vrijeme liječenja sigurno postoji još negdje u arhivi bolnice«, rekla je dr. Marangunić. </p>
<p>Međutim, kaže ona, zakon nigdje ne govori smije li se pacijenta u takvim slučajevima pustiti za vikende kući ili se to ne smije. »Riječ je o osobnoj procjeni liječnika psihijatra, no ja smatram da pacijent nema što tražiti 'vani', ako je na bolničkom liječenju«, kazala je dr. Marangunić. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Do izlagača na sajmu putem SMS poruka</p>
<p>Najlakši način da se dozna gdje se nalazi određeni izlagač na Velesajmu jest da to pitate putem sms poruke na broj 81235. Toga se rješenja dosjetio jedan izlagač s Educe plus, koji predstavlja i softvere za upravljanje ljudskim potencijalima, nama još uvijek poznatije kao kadrovska služba, a pokrenuo je i web stranicu www.ulaznice.com.hr, na kojoj za sada možete kupiti ulaznice samo za Velesajam, a za nekoliko dana to ćete moći i za sve koncerte u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.</p>
<p>Projekcije filmova »Gospodar prstenova«1. i 2., »Spiderman«, »Matrix« 1. i 2. te koncerti Robie Williamsa i The Rolling Stonesa mogu se na miru odgledati u improviziranim kino dvoranama, a to je prilika i za predstavljanje najnovijih ekrana, zvučnika i DVD-a.</p>
<p> Simulira se i učenje na daljinu u kojemu se za ovu priliku predavač nalazi u Sveučilišnom računalnom centru Srce. Kitnet je kviz-radionica o životu kitova, a može se odabrati i kupiti i dobar antivirusni program koji predstavljaju Martina, Tina i Iva. »Do prije dvije godine posjetiocima je to bilo zanimljivo ali strano, a danas, naprotiv, vrlo im je potrebno«, rekla je Tina. </p>
<p>Damir Jakuš izlaže pasivnu mrežu za sve što je izloženo na sajmu, a bez čega visoka tehnologija ipak ne može, iako je pokušala bežičnim vezama, tvrdi on. Ako želite za tri godine postati svoj šef, posjetite www.treningcentar.com koji se također tu predstavlja. </p>
<p>Najveći štand ima VIPme, na 2000 četvornih metara. Izgradio je pravo asfaltirano košarkaško igralište koje će u četvrtak posjetiti igrači Cibone. Tu je i parkiralište na kojemu hostesa Jelena Šušnjić upoznaje neupućene s mogućnošću plaćanja parkiranja putem sms poruke, a predstavlja i nešto čega još uvijek nema na tržištu: male automobile koji se voze na daljinsko upravljanje preko mobitela s kojima su u blue tooth vezi. Velik dio sajma zauzima i digitalna oprema za fotoaparate, a najljepše hostese zatekli smo na Siemensovu štandu.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>I Maja Blagdan zavirila u Bakinu škrinju</p>
<p>U obilasku zagrebačkih poklon-galerija i poklon-trgovina put nas je nanio u »Bakinu škrinjicu«, atelier - poklon-galeriju u Petrinjskoj 20, gdje smo u kupnji zatekli pjevačicu Maju Blagdan. Galerija koja se na ovom mjestu nalazi već dvije godine, obiluje ukrasnim i funkcionalnim predmetima većinom ručne izrade, a ni cijene nisu visoke, što je dobro znati s obzirom na to da već lagano počinje blagdansko traženje poklona. Dražen Štimac i Vedran Kirin, koji vode galeriju, više od polovine predmeta izrađuju sami. </p>
<p> Osim što izrađuju unikatne predmete, Štimac i Kirin su savjetima i uređenjem popravili interijere mnogih zagrebačkih stanova i kuća. Kako nam je rekao Štimac, nakon što izađu »na teren« i porazgovaraju s ljudima koji žele svoj prostor učiniti ukusnim i funkcionalnim, predlažu idejno rješenje a često ga sami i ostvaruju. </p>
<p>Bez obzira na to je li riječ o predmetu kupljenom u ovoj ili nekoj drugoj trgovini, u »Bakinoj škrinjici« predmet će biti umotan na najbolji način, čime će se podići i vrijednost poklona. Poklon galerija obiluje raznobojnim mirisnim svijećama, impozantnim visećim aroma-lampicama i teglama za cvijeće, svijećnjacima, šalicama, okvirima za slike, ogledalima, zavjesama, lampama i svime što prostor stanovanja ili rada čine ugodnim. »Često dođem pogledati što ima novoga u Škrinjici i sviđa mi se ugodna i opuštena atmosfera u kojoj mogu izabrati pravi poklon«, rekla nam je Maja Blagdan koja je ovom prilikom kupila jednu aroma-lampicu. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nova spalionica na Žitnjaku, uz centralni pročišćivač voda </p>
<p>Na predstavljanju prvo prisustvovala četiri, a zatim samo dva gradska zastupnika, što je čudno - upravo će oni jednom odlučivati o tom projektu</p>
<p>U Gradskoj skupštini u srijedu je predstavljena studija o utjecaju na okoliš postrojenja za termičku obradu otpada u gradu Zagrebu (PTOO). Predviđa se da bi spalionica proradila za oko pet godina. Izgradnja se ne bi financirala iz proračuna već kreditima ili koncesijom. </p>
<p> Zanimljivo je da su predstavljanju prvo prisustvovala četiri, a zatim samo dva gradska zastupnika, a upravo će oni jednom odlučivati o tom projektu. </p>
<p>Spalionica bi se trebala graditi na lokaciji Žitnjak-Istok, unutar prostora centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Gradila bi se na površini od 75.000 četvornih metara. Studiju je izradio Konzorcij Elektroprojekt i austrijska tvrtka Novum. U spalionici bi se spaljivao samo komunalni (ne i opasni) otpad, a projektirana je za spaljivanje nešto veće količine otpada nego što se sada odlaže na gradskom odlagalištu Jakuševec. Na Jakuševcu se, inače, godišnje odlaže oko 260.000 tona otpada. </p>
<p>»Spalionica će izvoditi toplu vodu i struju te smanjiti stvaranje stakleničkih plinova«, rekao je Branimir Vlah, projektant u tvrtki Elektroprojekt. Kao prednost lokacije nove spalionice navodi dobru prometnu povezanost tj. pristup spalionici, zatim izdvojenost PTOO-a od naselja, neposrednu blizinu centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda gdje bi se izdvajao mulj te smještaj unutar lokacije infrastrukturne gradnje. </p>
<p> Nedostaci te lokacije su pak udaljenost od termoelektrane-toplane (oko sedam kilometara) pa treba izgraditi vrelovod do nje jer bi toplina iz postrojenja spalionice trebala poslužiti za grijanje zgrada. Treba izgraditi i dalekovod od spalionice do trafostanice Resnik, te plinovod do plinsko-mjerne reducirne stanice Ivanja Reka. </p>
<p>Sonja Vidić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda izradila je studiju utjecaja PTOO-a na zrak. »Spalionica bi se izgradila u području koje je relativno malo opterećeno štetnim emisijama. Izgradnja PTOO-a povećala bi za oko četiri posto emisiju dušikovih spojeva«, rekla je Sonja Vidić. </p>
<p>PTOO bi tako zadovoljio zakonske uvjete zaštite okoliša s obzirom na količinu emitiranih tvari. Ograničavajući faktori za izgradnju spalionice su, međutim, u činjenici da je u Zagrebu kakvoća zraka II kategorije, što znači da mora postojati program smanjenja štetnih emisija, a Zagreb ga nema. Drugi ograničavajući faktor jest to, da Zagreb nema osmišljeni sustav praćenja kakvoće zraka ni sustav informiranja javnosti o kakvoći zraka i mjerama zaštite. </p>
<p>Govori se o izgradnji spalionice komunalnog otpada a u novom prostornom planu nije predviđena lokacija za odlagalište tog otpada, kao ni mulja, što je preduvjet za izgradnju spalionice. </p>
<p>A na razini države nije određena ni lokacija za izgradnju odlagališta komunalnog otpada, upozoreno je. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Školske dvorane za tjelesni odgoj otvorene za invalide </p>
<p>Predstavnici Gradskog ureda za obrazovanje i šport, Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb te Povjerenstva Grada Zagreba za invalide, u srijedu su u OŠ Miroslava Krleže na Kaptolu otvorili dvoranu za tjelesni odgoj u kojoj će se različitim sportovima kao što su stolni tenis, pikado, košarka, baviti djeca i mladi s teškoćama u razvoju. U toj će se školi, koju pohađa jedno slabovidno dijete i troje s poteškoćama u učenju, jednom tjedno, ovisno o broju zainteresiranih, održavati sportske aktivnosti za mladež oštećenog sluha. </p>
<p>Prema riječima Marinke Bakule-Anđelić, predsjednice Povjerenstva za invalide, u OŠ Horvati na Trešnjevci moći će dolaziti mladi s tjelesnim invaliditetom, u OŠ Mate Lovraka u Dubravi oni s lakom i umjerenom retardacijom, a u novozagrebačkoj školi Mladost moći će se sportom baviti oni s oštećenjima vida. </p>
<p>Program besplatne dostupnosti školskih prostora mladim invalidima radi bavljenja sportskim aktivnostima zadaća je koju je propisala i Zagrebačka strategija jedinstvene politike za invalide 2003. do 2006. Suradnici na projektu bit će studenti Kineziološkog fakulteta odnosno članovi Zagrebačkog sportskog saveza invalida. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrebfest u znaku obilježavanja 50. godina svog postojanja</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnji Zagrebački festival zabavne glazbe, koji će se odvijati četvrtak, petak i subotu navečer u prostorima Studentskog centra, ujedno je i jubilarni jer se njime obilježava 50. godina postojanja Zagrebfesta što ga čini najstarijom takvom manifestacijom u ovom dijelu svijeta. Povodom njegova održavanja i obilježavanja 50. obljetnice održana je tiskovna konferencija na kojoj je predstavljen program i na kojoj su se kao posebni gosti pojavili Fedor Kopsa, utemeljitelj festivala, te prvi laureat Zagrebfesta Ljubo Kuntarić. </p>
<p>Kako je riječ o posebnom izdanju Zagrebfesta, organizatori su i trodnevna događanja zamislili kao prisjećanja na pet desetljeća festivala, pa na ovom festivalu neće biti novih skladbi. </p>
<p>»Neće biti konkurencije novih pjesma već će sve tri večeri biti retrospektiva svega najboljeg što je Zagrebfest proizveo tijekom proteklih 50 godina«, rekao je Vanja Lisak, umjetnički direktor festivala, dodajući da nisu imali lagan zadatak jer su morali odabrati 60-tak skladbi od blizu 1600 koliko ih je izvedeno. </p>
<p>Tako je četvrtak rezerviran za retrospektivu šansona gdje će izvođači poput Radojke Šverko, Gabi Novak, Arsena Dedića, Ivice Percla ili Tereze Kesovije izvoditi dobro poznate skladbe. U petak će biti predstavljena revija skladatelja i pjevača koja će biti izvedena u formi potpurija da bi se autori predstavili sa što više pjesama. Posljednja večer je opet retrospektivna i nudi hitove poput »Prolazi sve« i »Milioner«, ali u cjelovitim izdanjima. </p>
<p>»Bilo bi još izvođača ali neki su otpali jer taj dan imaju gaže za novac ili nastupaju u predizbornim kampanjama, a na Zagrebfestu bi nastupili besplatno«, komentirao je Lisak. </p>
<p>Nisu svi bili zadovoljni ovakvim programom, a Drago Diklić je na konferenciji ustvrdio kako ima niz zamjerki, a kao osnovnu je naveo da je »festival bez novih pjesma samo pola festivala«.</p>
<p>Paralelno s fetivalskim večerima koje će prizivati u sjećanje zlatno doba Zagrebfesta predstavljena su i tri diskografska izdanja Croatia Reocordsa. Jedan album donosi 34 velike uspješnice iz 30-ih, 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća u izvedbi orkestra Ferde Pomykalo, čime se ujedno obilježava 30. godišnjica njegove smrti. Druga dva izdanja su dvostruki albumi s najboljim pjesmama Zagrebfesta od 1953. godine do 1973. Povodom obilježavanja 50. obljetnice Zagrebfesta objavljena je i monografija »Pedeset zlatnih godina« Nenada Marjanovića Zulima koja donosi niz fotografija, popis svih izvedenih pjesama, sjećanja učesnika i obilje drugog sadržaja vezanog uz bogatu povijest Zagrebfesta. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gladijator Russell Crowe uskoro će postati otac</p>
<p>SAN DIEGO, 12. studenoga</p>
<p> - Russell Crowe je nesumnjivo među najvećim svjetskim filmskim zvijezdama, a početkom tjedna je u San Diegu održana svjetska premijera njegovog novog filma »Master and Commander« od kojeg producenti mnogo očekuju. No, dolazak Russella na premijeru izazvao je veliku medijsku strku jer se slavni glumac na premijeri pojavio u društvu trudne supruge Danielle Spencer. </p>
<p>Karizmatični glumac u ovoj povijesnoj avanturi tumači kapetana broda Jacka Aubreyja u vrijeme Napleonskih ratova, a režiju potpisuje cijenjeni Peter Weir. </p>
<p>»Ovo je veliki filmski događaj, a kako smo film snimali na vjernoj replici britanske fregate lako nam se bilo 'ufurati' u mačevalačko raspoloženje«, objasnio je 39-godišnji glumac. </p>
<p>Na svečanoj premijeri filma se pojavio i Paul Bettany koji također glumi u filmu, a koji je s Russellom već nastupao u »Genijalnom umu«. Na snimanju tog filma ovaj je britanski glumac započeo svoju vezu s Oscarovkom Jennifer Connelly, s kojom se pojavio na svečanoj premijeri, pa je na premijeri i zabavi poslije nje vladala opuštena i gotovo obiteljska atmosfera.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Friendsovi« spremni za odlazak</p>
<p>LOS ANGELES, 12. studenoga</p>
<p> - Zvijezde i producenti američke humoristične serije »Prijatelji« objavili su da završetak serije nakon 10 godina emitiranja kod njih izaziva pomiješane osjećaje. </p>
<p>Producentica Marta Kaufman očekuje iznenađujuću posljednju epizodu, ali se nada da će ona »zadovoljiti« gledatelje, javlja BBC u utorak.</p>
<p> Matt LeBlanc, koji glumi Joeyja, rekao je da se osjeća »čudno« i uzbuđeno zbog svoje budućnosti, koja ne zahtijeva potpuni prekid s »Prijateljima«. Nakon završetka serije, LeBlanc će glumiti u novoj seriji koja se temelji na njegovu sadašnjem liku. </p>
<p> LeBlanc je s kolegama Lisom Kudrow i Matthewom Perryjem prisustvovao događaju na Beverly Hillsu u čast producenata serije. </p>
<p> Kudrow, koja igra maserku Phoebe, podržala je ideje producenata glede sadržaja epizoda u posljednjoj sezoni prikazivanja. »Ne tražim da mi puno govore, jer im vjerujem i znam da svi želimo da likovi budu sretni...«, izjavila je ona. </p>
<p> U proslavi su sudjelovali i Kiefer Sutherland, zvijezda televizijske dramske serije »24«, te glumac koji u seriji »Frasier« tumači Frasierova brata - David Hyde Pierce. </p>
<p> Le Blanc, Kudrow i Perry glume uz Jennifer Aniston, Courteney Cox Arquette i Davida Schwimmera u nagrađivanoj seriji o šest bliskih mladih prijatelja koji žive u New Yorku. </p>
<p> Serija je već pet godina za redom na prvom mjestu gledanosti američkih humorističnih tv serija za odrasle od 18 do 49 godina. </p>
<p> Od početka 1994., osvojila je 55 nominacija za nagradu Emmy, uključujući šest za iznimnu komičnu seriju, a tu je nagradu show osvojio ove godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Privedena supruga Christiana Slatera</p>
<p>LAS VEGAS, 12. studenoga</p>
<p> - Supruga nekad velike filmske zvijezde Christiana Slatera optužena je za obiteljsko zlostavljanje, nakon što je svog muža pogodila u glavu staklenim predmetom. Policija je bila pozvana na intervenciju u njihovu hotelsku sobu u Las Vegasu gdje je zatekla 34-godišnjeg glumca oblivenog krvlju i njegovu godinu dana stariju suprugu Ryan u prilično histeričnom stanju. </p>
<p>Slater, inače vlasnik crnog pojasa u karateu, odmah je policiji ispričao kako je ozlijeđen nakon što mu je supruga razbila stakleni predmet iznad glave. Policija ga je odvela u bolnicu gdje je dobio 20 šavova, dok je Ryan zadržana u pritvoru sve do plaćanja jamčevine. </p>
<p>»Policija je zaprimila poziv o svađi u hotelskoj sobi, a po dolasku su našli ženu i ozlijeđenog muškarca. On je odveden u bolnicu, a njegova supruga je zadržana u policiji«, stoji u policijskoj izjavi. </p>
<p>Par se vjenčao u veljači 2000. godine, imaju sina i kćer. Inače, već su bili na naslovnicama brojnih novina ranije ove godine, kad su tri erotske plesačice tvrdile da su se zabavljale s glumcem Benom Affleckom u njihovoj kanadskoj kući.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Guinnessova knjiga rekorda proslavila ulazak u knjigu rekorda </p>
<p>LONDON, 12. studenoga</p>
<p> - Najglasnije podrigivanje na svijetu odjeknulo je iz britanske Tate Modern Gallery dok je Guinnessova knjiga rekorda proslavljala objavljivanje svojeg stomilijuntog primjerka u utorak.</p>
<p>Knjiga koja je sakupljala rekorde od najmanjeg psa do najskupljeg televizijskog gosta sama je postavila rekord kao najbolje prodavano izdanje svih vremena.</p>
<p> »Svi sanjaju da će biti najbolji u nečemu, a ljudi imaju nevjerojatnu maštu«, rekla je izdavačica Claire Folkard. »To je ono što nas drži«.</p>
<p> Jedna od gošći koja je ispunila želju da uđe u Guinnessovu knjigu rekorda je Elaine Davidson koja ima 1903 piercinga na svojem u cijelosti istetoviranom tijelu.</p>
<p> Brazilka, koja živi u Edinburghu, tvrdi da je sve to sama napravila i da je jednom u dva sata sama probušila 85 rupa oko struka.</p>
<p> Počela se 'bušiti' prije četiri godine jer se htjela naći u knjizi rekorda. »Sada su se moji snovi ostvarili. Piercing je za mene oslobađanje od stresa«, rekla je Davidson.</p>
<p> Najviši Britanac također se našao na primanju gledajući ostale uzvanike s visoka. »Želim ostati anoniman«, odgovorio je na pitanje kako se zove. S 2,32 metra 59-godišnji Charles Greener je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda 1969. godine, ali je još uvijek 19 centimetara niži od najviše žene na svijetu.</p>
<p> Paul Hunn (34) najglasnije podriguje na svijetu i to je dokazao u televizijskom nastupu 2000. godine te namjerava zadržati taj rekord.</p>
<p> »Počeo sam podrigivati u školskom dvorištu a onda nastavio u pubu, to mi se činilo prirodnim slijedom stvari«, kazao je Hunn. </p>
<p> Među uzvanicima našla se i televizijska voditeljica Katy Hill, koja je vodila najdugotrajniju televizijsku emisiju - dječji show »Blue Peter«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Umrla najstarija žena na svijetu, Albanka stara 123 godine</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Albanka Hava Rexha, rođena 22. kolovoza 1880., umrla je u svojoj 124. godini, točnije: s pune 123 godine. Time će ona, kako se vjeruje, ući u Guinnessovu knjigu rekorda kao ne samo najstarija žena nego kao i najstarije ljudsko biće na svijetu, odnosno kao »čovjek koji je najdulje ikada živio«, kako ovih dana pišu svjetski mediji.</p>
<p>Dosad je tu »titulu« nosila Francuskinja Jeanne-Louise Calment koja je umrla 1997. i bila stara 122 godine i 164 dana. Ovih dana, naime, ovlaštena »komisija«, koja sastavlja Guinnessovu knjigu rekorda, podrobno provjerava sve dokumente te Albanke.</p>
<p>Inače, Hava Rexha rodila se u slikovitome albanskom selu Susice, gdje je proživjela cijeli svoj život. Pritom je jako patila i doživljavala velike šokove, udarce i poniženja. Sve je počelo u njezinoj 14. godini kada su je prisilno udali za 60-godišnjega muškarca, koji je prije toga već dva puta bio oženjen i rastavljen. Jednom je prigodom izjavila: »Nisam se htjela udati. Nisam voljela svojega muža. Bio je starac...« Ipak, u tome je braku rodila šestero djece, od kojih je četvero umrlo vrlo rano, u ranim dječjim godinama. Muž je umro ubrzo nakon Drugoga svjetskog rata u 102. godini života.</p>
<p>Nakon toga udovica je cijeli svoj budući život naporno radila na zemlji, obrađivala svoje imanje, uzgajala krave, odgajala svoje dvoje preostale djece i, kada sada pišu albanski mediji, nikad se nije odmarala. Pritom je bila duboko vjerna muslimanka, nikad nije okusila ni kap alkohola, ali je cijeli život uporno pušila i pila mnogo kave. Čak je, usprkos iskrenoj vjernosti islamu, rado volila jesti - mast. U međuvremenu, albanska Trgovinska banka dodjelila joj je mirovinu od 88 eura mjesečno, kako bi se njezinu unuku olakšala skrb o njoj.</p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Plivina« češka tvornica mnogo očekuje od svog novog citostatika, ali medijske su vijesti preuranjene</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Istraživački tim iz tvrtke »Pliva Lachema«, češke farmaceutske tvornice sa sjedištem u Brnu koja je u vlasništvu zagrebačkoga koncerna »Pliva«, testira novi lijek koji bi mogao biti učinkovit u borbi protiv raka, priopćila je u srijedu »Pliva«. Lijek PLD 147 poznat i kao LA - 12 novi je oralni citostatik čija su klinička ispitivanja započela ove godine, no s obzirom na zahtjevnost postupaka, a u slučaju uspješnog završetka kliničkih ispitivanja, finalni proizvod se ne očekuje na tržištu prije 2009. godine.</p>
<p> Taj citostatik, koji spada u skupinu spojeva platine, djeluje in vitro i in vivo, kako na tumorske stanice koje su osjetljive tako i na stanice koje su otporne na cisplatin.</p>
<p>»Pliva« koja nema običaj komentirati lijekove koji su još u fazi ispitivanja, izdala je priopćenje nakon vijesti u češkom tisku koje su prenijele i neke domaće novine.</p>
<p>Lijek koji su patentirali Kako piše praški dnevnik Lidove noviny, tvar s oznakom LA-12, ta tvar pacijente oslobađa većine poteškoća koje su inače nuspojave kemoterapije.</p>
<p>Prednost mu je i što se ne daje putem injekcija ili infuzije, nego u tabletama, što omogućuje da pacijenti izbjegnu dugu i neugodnu hospitalizaciju. Laboratorijski testovi pokazali su da lijek uspješno uklanja neke zloćudne tumore.</p>
<p>Stručnjaci za novi lijek, koji je razvijen u »Pliva - Lachemi« pod vodstvom poznatog češkog farmaceuta Petra Sove, znaju već dulje vrijeme. Sovina ekipa ga je već znatno ranije opisala u stručnim časopisima, a smjele pretpostavke potvrdili su i rezultati višegodišnjih testova. Znanstvenici su zato lijek patentirali u 50 zemalja u svijetu, što bi proizvođaču iz Brna moglo u budućnosti donijeti znatnu financijsku dobit. </p>
<p>Bit učinkovitijeg i štedljivijeg lijeka jest činjenica da za razliku od odsad korištenih citostatika sadrži specifičnu tvar nazvanu adamantan. »Upravo ona daje našem citostatiku specifična svojstva«, kaže Petar Sova, koji je sa svojim kolegama nominiran zbog uspjeha u borbi protiv raka za prestižno češko odlikovanje »Češka glava«, koje se dodjeljuje autorima »izuzetnih čeških pronalazaka i otkrića«. (Hina, V. Bojkić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Rijeka kroz prizmu mađarske književnosti</p>
<p>Mađarska tradicija dio je baštine grada Rijeke / Ulomci iz djela šestorice mađarskih autora u »Književnoj Rijeci«, u rasponu od početka 19. do kraja 20. stoljeća, nevelik su, ali dragocjen dobitak za hrvatsku književnost </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Kulturnu povijest Rijeke tvore različite tradicije koje se međusobno dopunjuju i u tom kontekstu mađarska je tradicija dio zajedničke baštine toga internacionalnog grada, poput hrvatske i talijanske tradicije, istaknuo je prof. dr. Irvin Lukežić sa Sveučilišta u Rijeci predstavljajući zadnji, 3. broj časopisa »Književna Rijeka« za jesen 2003,, u kojemu je posebna tematski blok pod nazivom »Slike Rijeke u mađarskoj književnosti« posvećen upravo tim vezama.</p>
<p> Lukežićevo predstavljanje tematskog broja časopisa u srijedu u Društvu hrvatskih književnika, dio je predstavljanja književnosti susjedne zemlje partnera na Interliberu i uvod u daljnji hrvatsko-mađarski dijalog o povijesti i književnosti.</p>
<p>- Povijest hrvatsko-mađarskih odnosa, rekao je dr. Lukežić, osobito na prijelomu devetnaestog i dvadesetog stoljeća, nedvojbeno je obilježena nesporazumima, ponekad čak i otvorenom netrpeljivošću, a upravo oko Rijeke, tada mađarske luke, nataloženo je mnogo bijesa. Iz današnje vremenske udaljenosti, kada su se strasti ohladile, stvari se mogu promatrati objektivnije.</p>
<p> Rijeka je danas veliki izazov za istraživanja, mediteranski grad srednjoeuropskog duha, kojemu su snažan pečat dali baš Mađari. Tematski blok »Slike Rijeke u Mađarskoj književnosti«, što su ga pripremili dr. Csaba G. Kiss i István Ladányi podsjećanje je na mađarsku literarnu baštinu i njezin odnos prema Rijeci - kazao je de. Lukežić. </p>
<p>Grad na obali mora privlačio je ljude s kontinenta, a među prvima o Rijeci je početkom 19. stoljeća pisao Mór Jókai. U romanu »Kašteli na bubnju«, čiji je ulomak objavljen u časopisu, Jókai je skupio obilje dokumentarnog materijala o Rijeci i okolici. Prozaik i novinar Viktor Cholnoky u noveli »Trivulzijevo oko« donosi čudnovat svijet bizarnosti, koji će dr. Lukežić povezati s djelom Janka Polića Kamova i Josipa Baričevića.</p>
<p> Rijekom se inspirirao i utemeljitelj suvremene mađarske proze Dezsó Kosztolányi, a ulomak iz njegova romana »Kornél Esti«, prema riječima dr. Irvina Lukežića, jedan je od njegovih najuspjelijih tekstova. U Rijeci je boravio i Lórinc Szabó, a u časopisu je predstavljen dvjema pjesmama. Najmlađi među mađarskim književnicima koji su posjetili Rijeku, Sándor Márai, jedan je od najpoznatijih mađarskih pisaca u svijetu. Svoje veliko zanimanje za mediteranski svijet Márai je pretočio u brojna djela koja se odigravaju na Jadranu i pored njega. U časopisu je objavljena njegova novela »Drama u Voloskom«.</p>
<p>Taj nevelik književni prikaz dragocjen je dobitak za hrvatsku književnost, u kojoj je mađarskih prijevoda još uvijek premalo, istaknuo je dr. Lukežić, dodavši da je baš to poticaj za otkrivanje daljnjih zaboravljenih veza. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jednom nogom unutra, a jednom van</p>
<p>Moj je roman posvećen položaju književnosti i profesora u našem društvu, ali ne samo u sociološkom smislu, već i u smislu duhovne težine. Iako o tome govorim negativno, to nije izraz mog temeljnog prezira. Samo želim upozoriti na ono što je otišlo u pogrešnom smjeru, kaže Marinko Koščec </p>
<p>Nakon što je objavljeno da je Marinko Koščec jedan od dvoje ravnopravnih dobitnika ovogodišnje V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, najčešći je komentar bio da je taj autor pretplaćen na nagrade. Naime, za svoj je drugi roman »Netko drugi« 2001. godine u Tuzli dobio nagradu »Meša Selimović«. Unatoč tomu, Marinko Koščec nije sveprisutan u medijima kao neke njegove kolege, možda i zbog tog što ne slijedi aktualne trendove na tematskoj i formalnoj razini.</p>
<p> Inače, Koščec radi kao asistent na katedri za francusku književnost Odsjeka za romanistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, u književnosti se javio romanom »Otok pod morem« 1999. godine, a aktivan je i kao prevoditelj, pa tako potpisuje prijevode jednog od najzanimljivijih suvremenih pisaca - Michaela Houellebecqa. Upravo ga s tim autorom kritika često povezuje.</p>
<p> U njegovu će nagrađenom romanu »Wonderland« čitatelji možda tragati i za autobiografskim elementima jer se radi o intrigantnoj ispovijesti zagrebačkoga sveučilišnog profesora. I, kako stoji na koricama »Wonderlanda«: »Marinko Koščec je napisao svoje do sada najzrelije romaneskno ostvarenje koje ga promovira u jednog od najvažnijih mlađih hrvatskih romanopisaca današnjice.« </p>
<p>• U romanu ne opisujete baš pozitivno akademski milje, kojeg ste i sami dio. Kakvo je vaše mišljenje o našoj akademskoj zajednici?</p>
<p>- Moje je mišljenje o akademskoj zajednici otprilike onakvo kakvim sam ga formulirao u romanu, s tim da ništa od toga ne treba uzimati doslovno. Radim u okviru te zajednice i volio bih nastaviti sa svojim radom, a to što prokazujem neke pojave i detalje vrijedne poruge, ne znači da ne prihvaćam svoj položaj unutar toga kruga. Roman je jednako tako posvećen položaju književnosti i profesora u našem društvu, ali ne samo u sociološkom smislu, već i u smislu duhovne težine. Iako o tome govorim negativno, to nije izraz mog temeljnog prezira. Samo želim upozoriti na ono što je otišlo u pogrešnom smjeru. </p>
<p>• Književnici danas imaju, moglo bi se reći, estradni status. Kako se vi u tome snalazite? </p>
<p>- Nemam ništa protiv estradizacije književnosti ako joj to daje veću prisutnosti i svojevrsnu težinu u javnosti. U materijalnom svijetu u kakvom živimo i same su nagrade pokazatelj čitateljima da nešto vrijedi, i u tome nema ničega negativnoga.</p>
<p> S druge sam strane zahvalan medijima i široj zajednici što od mene ne traži previše jer mi je ipak važnija prisutnost u pisanju od prisutnosti u javnosti. Moj gotovo marginalan položaj mi odgovara.</p>
<p> • Priznajete li generacijsku senzibilnost u književnosti?</p>
<p>- Teško je ne pripadati svojoj generaciji, ali mene zanimaju i druge književne generacije. Nemoguće je pisati u potpunom otklonu od dominantnih tematskih i stilskih zaokupljenosti generacije, ali ipak nastojim pisati u otklonu od matrice, od dominantne ideologije, i na taj način formiram vlastiti književni identitet. Tu sam u ambivalentnoj poziciji za koju držim da me temeljno prožima - želja da istodobno budem jednom nogom unutra, a jednom van. </p>
<p>• Do sada ste objavili tri romana. Namjeravate li se okušati i u drugim, kraćim formama?</p>
<p>- Ni jedna opcija nije isključena. Volio bih pisati kratke priče, a možda bih pisao i za kazalište. Roman mi je bio spontan oblik izražavanja, najbliži je načinu na koji razmišljam u književnosti. Kratka je priča zadnjih godina bila bliža našim čitateljima zbog ritma u kojem živimo i zbog njene mogućnosti da na istant način reagira na aktualne, goruće probleme.</p>
<p> Roman ima duži dah i to mi odgovara jer, kada se angažirate na knjizi otprilike dvije godine, onda vas veseli vidjeti koliko ste daleko odmaknuli od početne nejasne ideje. Ne znam što ću dalje pisati, ali sam otvoren prema svim mogućnostima. Trenutno radim na antologiji francuske kratke priče. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Majstorica za pravljenje problema </p>
<p>Roman je inspiriran jednom sjedjeljkom na kojoj smo pričali o tome tko je što prvi put čuo. Tada sam se sjetila da sam kao mala imala običaj pitati roditelje što to znači orgazam i slično, kaže Jelena Marković </p>
<p>Mlada Jelena Marković (rođena 1975. u Užicama) već je naviknuta na nagrade. Nagrada za najbolju kratku priču Srbije 1991. i 1992, specijalna nagrada »Tode Čolak« 1992., najbolji pripovjedač književnog časopisa »Venac«... V.B.Z.-ova ju je nagrada zatekla u Sarajevu, gdje trenutno radi za sarajevske »Dane«. Diplomirala je filozofiju u Beogradu, objavila tri knjige priča, jednu pjesničku zbirku, a piše i drame. »Escajg za teletinu« njezin je prvi roman, objavljen je na srpskom jeziku, a izdavač ga reklamira kao »originalno, šarmantno i čitljivo štivo na koje su čitatelji dugo čekali«.</p>
<p>• Vaš je roman poslan na natječaj pod šifrom 'K....-palac', a tako mu je trebao glasiti i konačni naslov. Zbog čega je ipak naslovljen kao »Escajg za teletinu« ?</p>
<p>- Počinjala sam od toga naslova, imala sam ga prije prve rečenice. Do njega je došlo tijekom razgovora s jednim prijateljem. Naime, nabrajala sam mu o čemu sve namjeravam pisati i rekla sam da roman neće imati čvrstu koncepciju pa mi je on predložio takav naslov. Meni je to djelovalo zgodno i šarmantno pa sam ga i pisala pod tim naslovom. Kasnije je on ipak promijenjen jer objektivno ne odgovara knjizi. iako meni ne bi smetalo ni da je ostao. K....-palac je oznaka jednog vremena u kojem je to postalo uobičajen način opisa situacije. Ali, vrlo brzo sam se suživjela i s »Escajgom za teletinu«.</p>
<p> </p>
<p>• Već ste dosta puta nagrađivani. Što Vam znači ova nagrada?</p>
<p>- Ne mogu vam lagati, znači mi jako puno. Radujem se, tim više što sam se naučila radovati. Kada nešto radite, tisuću puta promislite kako ćete se veseliti kada vidite rezultate, a onda vas pregazi vrijeme. Dok sam iščekivala rezultate ovog natječaja, mislila sam kako ću stvarno biti sretna pobijedim li, i to se stvarno i događa. </p>
<p>• Kako biste predstavili svoj roman?</p>
<p>- Ponosna sam na to što sam ga pisala bez muke pa se nadam da će se bez muke i čitati. Inspiriran je jednom sjedjeljkom na kojoj smo pričali o tome tko je što prvi put čuo (roman započinje rečenicom: »Reč 'k....' čula sam prvi put 1982. godine«, op.a.). Tada sam se sjetila da sam kao mala imala običaj pitati roditelje što to znači orgazam i slično baš onda kada bi imali goste. Dakle, bila sam pravi majstor za pravljenje problema. Tako je čitava priča krenula iz kuta odrastanja sedamdesetih godina, odrastanja uz »Smogovce«, »Grlom u jagode«, »Hit mjeseca«...</p>
<p> Iz toga se vremena prebacujem u svoju dvadeset i petu godinu kada u Beogradu pokušavam objaviti roman, a izdavač mi predlaže da se vidimo na večeri. To je jedna mješavina onoga čemu smo se nadali dok smo odrastali i onoga što smo na kraju dobili</p>
<p>• Uz koju ste literaturu odrastali?</p>
<p>- U raznim životnim fazama pratio me Kundera, pa zatim Moravia, Dostojevski... Kasnije sam upisala studij filozofije pa me to odvelo u drugom pravcu. </p>
<p>• Nedavno je najčitanija hrvatska autorica Vedrana Rudan izjavila da su »hrvatski književni selektori ženomrsci«. Kakvo je Vaše iskustvo s muškim dijelom književnog života?</p>
<p>- Imat ću tu izjavu na umu. Inače, Vedrana je Rudan jako čitana u Srbiji. Ja se još nisam susrela s baš očitom diskriminacijom, ali s obzirom na to da dolazim iz Srbije u životu me ništa ne može iznenaditi. </p>
<p>• Može li se reći da pišete iz tzv. ženske perspektive?</p>
<p>- Ne znam bi li se tako moglo reći jer ženska perspektiva vrlo često za sobom povlači sklad, simetriju, naglašenu emotivnost. Kod mene postoji neka oporost koja nije u duhu klasičnog ženskog pisma. Vrlo često su etikete određenog pisma fleksibilne i svašta se može pod njih podvesti. Da bih odgovorila na pitanje radi li se o ženskom pismu, morala bih znati što tko pod tim podrazumijeva. </p>
<p>• Što je trenutno najčitanije u Bosni i Hercegovini?</p>
<p>- Ono što se dosta čita je postratna proza koja se ne bavi direktno ratom, već njegovim implicitnim posljedicama. Jergović je već godinama jako čitan, a, kako sam ovih dana čula, drugo mjesto na top-listi čitanosti zauzima Ivica Đikić svojim novim romanom. </p>
<p>B. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Zbog vremenskih uvjeta igrat će samo spremni igrači«</p>
<p>»Posebno pratimo meteorološke prognoze. Koliko znam, u Zagrebu bi vrijeme trebalo biti dobro, a u Ljubljani bi moglo biti pogoršanja. Zbog toga će igrati samo spremni igrači. Kako će biti nama, tako će biti i njima. No, ne priznajem da se Slovenci bolje snalaze na teškom terenu«, kaže Barić</p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE, 12. studenoga</p>
<p> - Nakon višednevnog skrivanja po hodnicima glomaznih Čateških toplica, pred novinarima se konačno pojavio i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić. Na pripremama za dokvalifikacijske dvoboje protiv Slovenije (15. studenoga u Zagrebu i 19. studenoga u Ljubljani) naš je izbornik sam sebi, dakle i svim ostalima u našoj nogometnoj ekspediciji, nametnuo poseban režim prema hrvatskim i slovenskim novinarima. Sve u cilju, kako sam tvrdi, što bolje koncentracije prema toliko željenom uspjehu, plasmanu naše vrste na europsku smotru u Portugal. </p>
<p>Koliko god naši nogometaši bili na raspolaganju svim novinarima ovdje u Čatežu, toliko je pak Barić zameo svoje tragove. Čim ugleda ljude s diktafonom u ruci, Barić se spretno povuče u osamu svoje sobe. </p>
<p>- Moram mnogo razmišljati, to mi je posao, zna reći Barić. </p>
<p>Ipak, u srijedu se pojavio pred novinarima, dobro raspoložen, vedar i nasmijan, iako, dodat će, ima razloga za brigu. </p>
<p>- Mislio sam na početku priprema da nećemo imati problema s ozljedama. No, ne ide to tako lako. U ovom trenutku Srnu muči gležanj, Šimunić je ozlijedio zglob na treningu i ne izgleda baš najbolje, a Mornara muči aduktor. No, za to je zaslužan i umor, jer je u 12 dana igrao četiri utakmice, u uvodu je rekao Barić. </p>
<p>Nakon kraćeg razmišljanja, izbornik se osvrnuo i na atmosferu u Čateškim toplicama.</p>
<p>- Nećete vjerovati, ali ovdje su nam slovenski domaćini sada još bolji nego što su bili prije. Sve čine kako ni na trenutak ne bismo pomislili da nam žele naškoditi u dvoboju protiv njihove reprezentacije. Pravi su profesionalci, nismo pogriješili što smo došli ovdje. Inače, atmosfera među dečkima je izvrsna. Moram pohvaliti i vas novinare, a bojao sam vas se. Sve što pročitam doista mi se sviđa. Imam jedino zamjerke na neke izjave iz slovenskog tabora, ali tome nisu krivi novinari. Naime, slovenski nogometaši u svojim izjavama stalno govore kako ih podcjenjujemo. Ni slučajno, stvar je preozbiljna, i mi smo preozbiljni. Nemamo ih pravo podcjenjivati. To će biti dvije veoma teške utakmice. Svjestan sam zajedno sa svojim igračima kako samo sa stopostotnim angažmanom možemo pobijediti. A to što svi pričaju da smo darovitiji za takve utakmice i ne vrijedi baš mnogo. Još ćemo pogledati Slovence na kaseti, ali zaista znamo sve o njima. </p>
<p>Ako upitate Barića na koliko igrača najozbiljnije računa od njih 22 na pripremama, kao iz topa će ispaliti: </p>
<p>- Čini mi se da imam 16 stopostotno spremnih igrača. Moramo oduzeti tri ozljede, zatim Roberta Kovača koji nema pravo nastupa u prvoj utakmici zbog žutih kartona, a možda su još jedan ili dvojica pomalo nespremni. No, i njih ćemo oporaviti. </p>
<p>Izbornika je zainteresiralo pitanje kakvo vrijeme očekuje u subotu u Zagrebu i u srijedu u Ljubljani.</p>
<p>- To je dobro pitanje, posebno pratimo meteorološke prognoze. Koliko znam, u Zagrebu bi vrijeme trebalo biti dobro, a u Ljubljani bi moglo biti pogoršanja. Zbog svega toga, igrat će samo spremni igrači. Kako će biti nama, tako će biti i Slovencima. Ne priznajem da se Slovenci bolje snalaze na teškom terenu. </p>
<p>Koliko je u ovom trenutku spreman Milan Rapaić, bilo je pitanje slovenskih novinara. </p>
<p>- Rapaić je sto posto spreman, ali ne znam za koliko minuta na terenu. Vjerujem u njega, možda je spreman za jedno poluvrijeme, možda za dva ili tri... Morate znati da se utakmica protiv Slovenije igra četiri poluvremena. </p>
<p>Klasično je pitanje za izbornika, na koje je već navikao, bilo koliko dvojbi ima pri sastavljanju postave za prvu utakmicu. </p>
<p>- Mislim da je riječ o dvije dvojbe - zanima me tko će biti ispred naša dva napadača, a još mi nije jasno tko će biti na lijevom boku. Želio bih postaviti igrače koji će biti u stanju potisnuti Slovence. </p>
<p>Potom su uslijedile riječi koje su iznenadile slovenske novinare: </p>
<p>- Eto, naš Neretljak može uništiti Ačimoviča. Ali, imamo mi i bolje od Neretljaka. </p>
<p>Brže-bolje Slovenci su tu vijest pohitali javiti redakcijama... Očito su izbornikova glasna razmišljanja slovenski reporteri shvatili veoma ozbiljno. Potom je Barić duboko udahnuo i počeo govoriti što ga zapravo najviše muči: </p>
<p>- Ako u momčad stavim nekoga tko dugo ili nikad nije bio u reprezentaciji, moram potpuno mijenjati koncepciju. Ako će igrati Niko Kranjčar, onda ćemo doista mnogo toga promijeniti. Na mjestu iza napadača može igrati i Rapaić, ili možda netko drugi... Još tražim odgovor. </p>
<p>Na kraju Barić je prokomentirao vijesti iz slovenskog tabora: </p>
<p>- Rekli su mi da se vratar Simeunovič ozlijedio, da Knavsa muči ozljeda. I Slovenci imaju problema... Možda mi svoje probleme možemo lakše riješiti, jer imamo više spremnih igrača. No, tvrdim vam da bilo koji nespreman igrač predstavlja hendikep za tu momčad. Neću razmišljati o tome tko ne može igrati, samo me spremni zanimaju. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pršo započeo, Zekić završio posao</p>
<p>U laganom ritmu Barić je isprobao nekoliko taktičkih varijanti, a utakmica je bila lišena oštrine i grubih prekršaja </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Hrvatski nogometaši iz svoje baze u Čateškim Toplicama skoknuli su na nekoliko sati u Zagreb kako bi odigrali trening utakmicu protiv niželigaša Trnja. Obično su se te utakmice dosad igrale u Sloveniji, no kako je upravo Sloveniji sljedeći dokvalifikacijski suparnik Hrvatima, tako su se čelnici našeg savez odlučili okrenuti domaćem nižerazrednom suparniku, kako bi se otklonile sve možebitne neugodnosti (ozljede) u srazu s nekim slovenskim klubom. Iako je Hrvatska pobijedila s 5-0 (1-0) teško je ocjenjivati kvalitetu viđenoga. U laganom ritmu Barić je isprobao nekoliko taktičkih varijanti, a utakmica je, dakako, bila lišena oštrine i grubih prekršaja. </p>
<p>Još prije utakmice Barić je napomenuo kako uopće ne treba suditi o možebitnom sastavu Hrvatske protiv Slovenije na temelju postava koje su nastupale protiv Trnja.</p>
<p>- Ovo je dobra prilika našim igračima da se rastrče i još malo bolje upoznaju, te da zadrže kontinuitet treninga. Uglavnom, to nam je dobrodošla promjena nakon vježbanja u Čatežu, kaže Barić. </p>
<p>U prvom poluvremenu Barić je izveo postavu: Pletikova - Tudor, Tomas, Živković - šimić, Leko, N. Kovač, Babić - Rosso - Pršo, Olić. U tom dijelu igre jednu zanimljiviju akciju efektno je okončao pogotkom Pršo u 31. minuti. </p>
<p>U nastavku za Hrvatsku su zaigrali Butina - Tokić, Živkoić, Neretljak - Srna, Leko, Agić, Babić - Kranjčar - Zekić i Olić. Već posustali Trnjani sada su češće kapitulirali, a strijelci su bili Neretljak (62), te Zekić (65., 77. i 85.). Milan Rapaić požalio se na stezanje u nozi pa izbornik Barić nije htio riskirati te je Rapaić preskočio dvoboj protiv Trnja. </p>
<p>Red je spomenuti i sparing partnere naših nogometaša, igrače Trnja koji su doista pažljivo parirali našim nogometašima, sve kako im ne bi naškodili nekom slučajnom ozljedom. Za Trnje su nastupili: Ćelina, Partlić, Jakić, Kramarić, Gavranović, Tolić, Kurelja, Rukavina, Vidaković, Penzer i Vucić. Igrali su još: Mihaljević, Jurjević, Haramina, Karlos, Šerbec i Radaković.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odluka pada u Ljubljani! </p>
<p>LJUBLJANA, 12. studenoga</p>
<p> - Odluka o tome hoće li na Europsko prvenstvo u Portugalu 2004. otputovati Slovenija ili Hrvatska past će tek na drugoj kvalifikacijskoj utakmici u Ljubljani, a ne u subotu u Zagrebu, tvrdi kapetan slovenske reprezentacije Miran Pavlin.</p>
<p>- Najvažnije je da u Zagrebu ne izgubimo, a ukoliko damo gol, to bi bilo fantastično. No, uvjeren sam da će odluka pasti tek u Ljubljani na uzvratnom susretu, izjavio je Pavlin za sportski dnevnik »Ekipa« od srijede, dodajući da je bi ovoj generaciji slovenskih nogometaša pobjeda nad hrvatskom reprezentacijom bila vrhunac njihovih karijera.</p>
<p>- O dvoboju s Hrvatskom ne razmišljamo kao o nekakvom povijesnom obračunu sa susjedima u stilu žutog tiska. Razmišljamo samo o sportskim, a ne političkim motivima, jer je Hrvatska konkurent protiv kojega možemo doći do vrhunca naše karijere i plasirati se na EP. Borit ćemo se za slovenski dres i slovenski grb, ali i za sebe, izjavio je Pavlin koji je trenutačno bez angažmana, pa trenira sa slovenskim Domžalama.</p>
<p>- To što sam bez kluba nije ništa negativno, iako mi nedostaju utakmice. Redovno treniram, a obje utakmice s Hrvatskom bit će takve da će mi dati dodatnu snagu same po sebi, izjavio je Pavlin.</p>
<p>Slovenski kapetan dodaje da na obje utakmice ne treba očekivati lijepu igru, nego samo borbu za rezultat i mnogo emocija, jer je to ipak »susjedski obračun«.</p>
<p>- Što se tiče emocija, tu smo u prednosti, jer su naši reprezentativci stariji i iskusniji, pa znaju što znači ispustiti EP. Većina hrvatskih reprezentativaca je mlađa i nemaju iskustva igranja u dodatnim kvalifikacijama. Željeni rezultat će dati utakmica u kojoj si spreman istisnuti sve od sebe, a to je važnije od lijepe igre koja ponekad nema efekta, završio je Miran Pavlin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Cibosi stali u posljednjoj četvrtini</p>
<p>U posljednjoj četvrtini Barcelona je napravila seriju 15-0, cibosi su sedam minuta bili »na konopcima«, tek je u 37. minuti Slaven Rimac ubacio tricu i prekinuo seriju Barcelone / Cibona nakon dva kola ima jednu pobjedu i poraz</p>
<p>BARCELONA, 12. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP nisu uspjeli na gostovanju iznenaditi Barcelonu, momčad aktualnog prvaka Europe. Barcelona je slomila otpor cibosa u posljednjoj četvrtini i na kraju slavila rezultatom 77-60 (38-30) u 2. kolu euroligaške skupine A. </p>
<p>Iako je punih 30 minuta u dvorani Blaugrana sve »mirisalo« na veliko iznenađenje, Bodiroga, Fučka, Navarro i Varejao prekinuli su san cibosa, ubacivši u »petu brzinu« u posljednjoj četvrtini. Na isteku 30. minute na semaforu je svjetlilo 53-53, a Cibona je do tada igrala najbolju utakmicu sezone. U četvrtoj četvrtini domaća momčad napravila je veliku seriju 15-0 i osigurala mirnu završnicu. Cibosi su sedam minuta bili »na konopcima«, tek je u 37. minuti Slaven Rimac ubacio tricu za prekid Barcelonine serije. Anzulovićeva momčad uspjela je, pak, u deset minuta pokvariti sve što je strpljivo gradila tri četvrtine. </p>
<p>Petorka - Penn, Rimac, Mamić, Golemac i Žižić djelovala je vrlo sigurno na terenu. Utakmicu je sjajno otvorio raspoloženi Slaven Rimac koji je za prvih deset minuta ubacio deset poena i pokazao da ga nadahnjuju veliki suparnici. Do poluvremena Barcini igrači su pojačali pritisak na Rimca koji je potom dodavanjima razigrao Andriju Žižića. Ipak, Barcelona je došla do prednosti zahvaljujući čvrstoj obrani koja je tjerala zagrebačku momčad na puno grešaka. To pokazuje i omjer osvojenih i izgubljenih lopti Barcelone (14-8) i Cibone (3-17). U trećoj četvrtini, bez obzira na pritisak domaće momčadi i neujednačen sudački kriterij koji je dozvoljavao takvu igru, cibosi su počeli pogađati i poveli su tricom Mamića u 27. minuti (47-46). Kada je sve ukazivalo na neizvjesni dvoboj do 40. minute, Anzulovićeva je momčad, ne prvi puta ove sezone, ušla u »crne minute«, što je lako kaznila momčad europskog prvaka.</p>
<p>• Dvorana Blaugrana</p>
<p>BARCELONA - CIBONA VIP 77-60 (18-18, 20-12, 15-23, 24-7)</p>
<p>BARCELONA: Rodriguez 2, ILIEVSKI 12 (3-4), FUČKA 9 (1-2), FEMERLING 4 (2-4), Bravo, BODIROGA 11 (3-4), Navarro 18 (6-6), De La Fuente 2, Varejao 15 (1-2), Van den Hare, Gasol, GRIMAU 4.</p>
<p>CIBONA VIP: PENN 11 (2-2), Kus, RIMAC 18 (1-2), Krasić 2, Žižić 18 (4-5), GOLEMAC 5 (1-3), Sesar, Štimac, Mance, MAMIĆ 6, POLJAK, Omerhodžić. </p>
<p>SUCI: Jungebrand (Fin), Rižik (Ukr) i Aitcheson (VB). GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dejan BODIROGA.</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina B: Panathinaikos - Skipper 75-64; skupina C: Efes Pilsen - ASVEL 69-44, Alba - Slask 53-67, Benetton - Tau Ceramica 92-99. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kratka klupa uzrok poraza </p>
<p>Tri produžetka nudila su nepotrebnu dramu da bi Zagrebu donijeli negativan rezultat/Ova je utakmica dokazala da Zagrebu nedostaje igrača koji će zamijeniti početnu petorku</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Previše su pogrešaka napravili košarkaši Zagreba da bi se vratili s gostovanja u Sofiji s pobjedom u 1. kolu Uleb kupa. Tri produžetka nudila su nepotrebnu dramu da bi Zagrebu donijeli negativan rezultat. A moglo je biti i drukčije... </p>
<p>Nepune dvije minute prije isteka osnovnog dijela utakmice imali su »mravi« pet poena viška (79-74), domaćini su ipak uspjeli doći do poravnanja, a Zagrebovu posljednju akciju Miljković zaključuje promašajem, pa utakmica odlazi u prvi produžetak. </p>
<p>Ista se stvar (bolje rečeno pogreška) dogodila u dodatnim minutama. Vodstvo sa 91-89, u trenutku kada je semafor pokazivao četiri sekunde do kraja utakmice 221 cm visoki Lauderdale anulira i odvodi utakmicu u dodatnih pet minuta. Drugi je produžetak ponudio još veću dramu. Minutu prije kraja Zagreb je imao tri koša razlike u svoju korist, Lukoil prije posljednjeg napada ostvaruje 107-104 prednost, a lopta koju je na trici prihvatio Nikola Garma pronalazi put do koša i slijedi novi produžetak. </p>
<p>Taj su dio utakmice Vulićevi igrači otvorili vrlo dobro postigavši osam i primivši samo dva poena. No, tu su stali i nepovratno izgubili ono što su imali u džepu - pobjedu. Koš koji je odlučio pobjednika postigao je Todor Stojkov (33) 22 sekunde prije isteka posljednjeg produžetka.</p>
<p>Ova je utakmica dokazala da Zagrebu nedostaje igrača koji će kvalitetno zamijeniti početnu petorku. Osobito sada kada će utakmice biti odigravane u kraćim vremenskim razmacima, zbog Uleba i Goodyearl ige.</p>
<p>Već u subotu Zagreb igra s Krkom i pitanje je kako igrače uvjeriti da nesretan poraz treba zaboraviti. Osvrnuo se na to trener zagrebaša Jakša Vulić: </p>
<p>- Dobro smo odigrali utakmicu i šteta je da nismo pobijedili. Sada je bitno igrače spremiti za utakmicu s Krkom, vratiti ih u normalu. Zadovoljan sam reakcijom mladog Nikole Garme.</p>
<p>Slobodan Nikolić, trener pobjedničke momčadi, imao je više razloga za zadovoljstvo. Sipao je komplimente na račun svoje i Zagrebove momčadi, a priznao je da je Lukoil do pobjede došao zahvaljujući i sreći: </p>
<p>- Sretno smo došli do bodova protiv mlade i kvalitetne momčadi Zagreba. Odlučila je mirnoća u završnici utakmice. </p>
<p>U Zagrebovoj su momčadi najviše pokazali Piplović (29) i Joško Garma (26), dok su pobjednike predvodili Stojkov s triple-double učinkom (33 poena, 13 skokova i 10 asistencija) i Lauderdale s postignuta 34 koša.</p>
<p>• Rezultati, skupina A: Astronauts - Opel Skyliners 57-72, Lukoil Academic - ZAGREB 116-115 ( tri produžetka), Real Madrid - Olimpia Milano 61-62, skupina B: Rhein - Kapfenberg 85-73, ZADAR - Auna 72-66, skupina C: Ventspils - Etosa 95-81, Varese - Gravelines 80-63, Crvena Zvezda - Charleroi 89-81, skupina D: Pepinster - Reflex 64-84, Telecom - Hapoel 83-80, Joventut - Virtus 70-78, skupina E: Makedonikos - Estudiantes 61-78, Energy - Sarthe 80-91, Budućnost - Eiffel T. 103-100, skupina F: Brighton Bears - SPLIT CO 86-87 (produžetak), Lietuvos - Prokom 70-67, Cholet - Ionikos 74-72.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Markovski napustio Zagreb</p>
<p>»Znam da je ovo najgore vrijeme, i za klub i za mene, ali jednostavno dalje nije išlo«, rekao je Ivan Markovski</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Desno krilo makedonske rukometne reprezentacije i Zagreba, Ivan Markovski u srijedu se pozdravio sa suigračima i klubom i vratio se u rodnu Bitolu. To nitko nije očekivao, samo dan ranije je Markovski igrao protiv Osijeka i pripremao se za nedjeljni dvoboj 4. kola Lige prvaka protiv grčkog Filipposa iz Verije. No, pet dana prije utakmice, Zagreb je ostao bez prvog desnog krila.</p>
<p>- U klubu je teška situacija, to svi znaju, no financijski problemi predugo traju. Osjetio sam da dalje ne ide, došao sam do granice i morao sam prelomiti. Znam da je ovo najgore vrijeme, i za klub i za mene, ali jednostavno dalje nije išlo. U Zagrebu sam proveo krasnih godinu i pol dana, ali u godinama sam kad moram razmišljati i o egzistenciji, rekao je Ivan Markovski dodao:</p>
<p>- S klubom sam dogovorio sporazumni raskid ugovora, Do kraja ovog dijela sezone igrat ću u matičnom Pelisteru, a onda ću vidjeti. Znam da će sad neki reći da sam ostavio klub u najgorem trenutku, ali i meni je teško.</p>
<p>Zagrebov glavni menedžer, Zoran Gobac, kaže:</p>
<p>- Pa, odlazak Markovskog je malo kompleksniji. Financije su manji razlog njegova odlaska, jer treba rješavati nešto obiteljski u Makedoniji. Razišli smo se korektno, poželjeli si svako dobro. </p>
<p>Nakon pobjede 33-31 protiv Osijeka dugo je u svlačionici s igračima ostao njihov trener Lino Červar. U prvi se mah činilo da ih je Červar zadržao na »ribanju«, no doznalo se da su igrači bili ti koji su imali sastanak. Zagrebaški štrajkaški izleti su poznati, ovaj put nije bilo štrajka, ali su preskočili jutarnji trening, koji je vodio pomoćnik Nino Marković, dok je Červar bio na predizbornom skupu HDZ-a u Puli i Rijeci. - Igrači su imali svoj sastanak, a i mi smo imali sastanak s njima. Sve znaju, sve im je jasno, štrajkova neće biti, tvrdi Gobac.</p>
<p>• Što može u ovom trenutku pomoći Zagrebu?</p>
<p>- Potpisani generalni sponzorski ugovor.</p>
<p>• To se najavljuje već dugo vremena, hoće li biti takvog ugovora?</p>
<p>- Uvjereni smo da hoće.</p>
<p>Pred europske dvoboja Zagreb je tako ostao bez najiskusnijeg ljevaka.</p>
<p>- Markovski posljednjih mjeseci i nije bio u tako sjajnoj formi, nedostajat će nam, ali ne previše. Uostalom, imamo Horvata, Zirduma i Majnova, objasnio je Gobac, Od spomenutog trojca, inače, igra samo Majnov i to prvi put u ulozi prvog desnog pucača. Mladi Horvat i Zirdum teško dobivaju priliku čak i u domaćim nadmetanjima, a sad bi se trebali iskazivati protiv jakih europskih suparnika.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Iznenađujuća ujednačenost</p>
<p>Nakon obveznih sastava, čak osam klizača ima teoretsku mogućnost za postolje</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Start 36. Zlatne piruete Zagreba navijestio je neviđeni ishod. Nikada muški dio ovog međunarodnog natjecanja nije bio toliko izjednačen. Između prvog i 20. natjecatelja gotovo da nema bitne razlike pa ne postoji ni najava tko bi mogao biti favorit u slobodnim sastavima.</p>
<p> Sve će se odlučiti u četvrtak kad su na redu slobodni sastavi jer su u obaveznim sastavima jedna ili dvije sitne pogreške odlučile privremeni poredak. Možda sve najbolje ilustrira podatak da je vodeći Kinez Xiaodong Ma nastupio prvi i prvi ostao do kraja. Istina, on je pokazao najveću sigurnost, najveću (kinesku) istreniranost jer se kod većine ostalih klizača osjećalo da su tek na početku završne faze priprema, budući da je pred njima još gotovo pet mjeseci do kulminacije sezone. Zbog zbrajanja bodova teoretsku mogućnost za postolje ima čak osam klizača, od Kineza Ma do vrlo muzikalnog, ali nesigurnog Amerikanca Nicholasa Larochea.</p>
<p>U natjecanju parova bilo je prijavljeno samo tri para, ali su se iznenada u Zagrebu pojavili Kanađani pa je nastupilo pet ujednačenih parova. Poveli su Amerikanci koji su sve bolji u klizanju parova otkad imaju sve više ruskih trenera. Konačni poredak, kao i kod muških, odlučit će slobodni sastavi. Kod plesa, u poretku koji je nastao poslije obaveznog (dosadnog) paso-doublea, vode i najvjerojatnije će pobijediti Mađari Nora Hoffman i Attil Elek jer Rusi Jana Hohlova i Sergej Novicki nisu bili na razini ruske škole plesanja. </p>
<p>Natjecanje se nastavlja u četvrtak u 13 sati obaveznim sastavima klizačica, u 17 sati na rasporedu je originalni ples i u 18,30 slobodni sastav klizača.</p>
<p>• Rezultati, klizači (obavezni sastav): 1. Ma (Kina) 0,5, 2. Serov (Izrael) 1.0, 3. Toth (Mađarska) 1.5, 4. Dobrohodov (Azerbajdžan) 2.0, 5. Berntsson (Švedska) 2.5, 6. Sviatko (Slovačka) 3.0., 7. Wilson (V. Britanija), 8. Laroche (SAD) 4.0...parovi: 1. Amanda Ivora - Mark Ludwig (SAD) 0.5, 2. Lee - Faustino (Kanada) 1.0, 3. Brozović - Futas (Slovačka) 1.5...</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Na meti u Iraku svi strani vojnici koji pomažu okupacijskoj koaliciji</p>
<p>Eksplozijom bombe pred stožerom talijanskih snaga u gradu Nassiriyah na jugu Iraka ubijeni su deseci karabinjera i Iračana/ Paul Bremer u Washingtonu traži što hitniji prijenos vlasti na Iračane/ Bush obećava da se tiranija više neće vratiti u Bagdad i Kabul </p>
<p>ANKARA, 12. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Eksplozija bombe koja je u srijedu odjeknula ispred Glavnog stožera talijanskih snaga u gradu Nassiriyah na jugu Iraka odnijela je desetke života - talijanskih karabinjera i Iračana. U eksploziji praćenoj golemim plamenom, jedna od zgrada je potpuno srušena, pa se strahuje da je pod ruševinama zgrade ostalo mnogo mrtvih i ranjenih karabinjera, vojnika i Iračana. Na lice mjesta stigli su istražitelji i spasilačke ekipe koje pretražuju ruševine. </p>
<p>Bio je to prvi i dosad najsnažniji gerilski napad na snage koalicije koje pomažu američko-britanskim okupacijskim snagama u obnovi Iraka, te održavanju mira i sigurnosti. Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi nazvao je napad iračke gerile teškim »terorističkim činom«. U Iraku se, inače, nalazi oko 2300 talijanskih karabinjera. Nassiriyah je dosad uglavnom bila pošteđena akcija iračkih snaga otpora koje se protive stranoj okupaciji zemlje. </p>
<p>Napadom na glavni talijanski vojni stožer nastavljana je čitava serija napada širom Iraka. Bagdadom su tijekom noći na srijedu, u tzv. zelenoj zoni pored Tigrisa, odjekivale zaglušne eksplozije praćene visokim plamenom. Prema tvrdnjama očevidaca na taj dio grada, gdje se, među ostalim, nalazi glavni stožer američkih okupacijskih snaga, ispaljeno je najmanje osam projektila. </p>
<p>Prema američkim izvorima, nije bilo ljudskih žrtava i ozbiljnije materijalne štete. Zelena zona površine oko tri četvorna kilometra, u kojoj se nalazi i prestižni hotel »Al Rashid«, često je dosad bila metom napada iračkih podzemnih snaga. </p>
<p>Sukoba je bilo i na jugu zemlje u milijunskoj Basri. Vijesti govore da je od bačene bombe smrtno stradalo četiri civila. Nije poznato tko stoji iza tog napada. U gradu Fallujah, na jednom kontrolnom punktu, američki vojnici su otvorili vatru iz streljiva na »sumnjive« Iračane. Tvrdi se da su četiri osobe poginule, a nekoliko ih je ranjeno. </p>
<p>Američki civilni upravitelj Iraka Paul Bremer, koji se najvjerojatnije i sam ne osjeća sigurnim u bagdadskom paklu, nalazi se na kozultacijama u Washingtonu. On je, kako se saznaje, najviše dužnosnike administracije predsjednika Georgea W. Busha upozorio na veliko povećanje nasilja. Bremer je, kako se saznaje, zatražio što hitnije prenošenje vlasti na lojalne Iračane.</p>
<p>Prema nekim naznakama Bremer je izložen i određenim kritikama Bijele kuće. U svakom slučaju, sve češće se spominje nedostatak pouzdane i učinkovite strategije za Irak. Američki predsjednik Bush je, u međuvremenu, upozorio da snage iračkog otpora žele uspostavu vlasti po uzoru na poraženi afganistanski talibanski režim. On je, govoreći na svečanosti Dana veterana u washingtonskoj zakladi Haritage, obećao da se tiranija više neće vratiti u Bagdad i Kabul. </p>
<p>Bijela kuća za teško stanje u Iraku, gdje su deseci nevidljivih bojišnica i poprišta sukoba - optužuje dragovoljce koji pristižu iz nekih arapskih i drugih zemalja. Među prvoprozvanim je režim sirijskog predsjednika Bashara al Assada.</p>
<p>Stoga ne čudi vijest stigla s washingtonskog Capitol Hilla da je američki Senat, velikom većinom glasova, odobrio uvođenje gospodarskih i trgovinskih sankcija protiv Sirije. </p>
<p>Toj arapskoj zemlji na dušu se stavlja ne samo pomaganje terorističkih skupina u Iraku, već da se pokušava domoći oružja masovnog uništenja. Međutim, malo je vjerojatno da bi američke sankcije mogle ozbiljnije ugroziti stabilnost sirijskog gospodarstva, budući da je međusobna robna i trgovinska razmjena gotovo simbolična. </p>
<p>Bushovo stalno pokazivanje snage nije mu, barem dosad, donijelo željene rezultate. Umjesto toga, zamjetno je da sve više jačaju snage kako u SAD tako i svijetu koje se protive okupaciji Iraka. Protiv takve politike Bushove administracije otvoreno je ustao i George Soros, poznati svjetski poslovni čovjek. »Moja najvažnija sadašnja zadaća je da istisnem predsjednika Busha iz Bijele kuće« rekao je Soros obećavši istodobno oporbenim demokratima 15 milijuna dolara na ime predizborne kampanje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Marović spreman ispričati se građanima BiH </p>
<p>BEOGRAD, 12. studenoga</p>
<p> - Predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović spreman je ispričati se građanima Bosne i Hercegovine tijekom svoga prvog službenog posjeta Bosni i Hercegovini, u četvrtak.</p>
<p> »Spreman sam ispričati se građanima BiH i bude li prilike, to ću i učiniti. Volio bih da to ne bude osobna isprika«, rekao je Marović beogradskom dnevniku Danas. Dodao je kako bi to »isto trebali učiniti i dužnosnici u Sarajevu ili Zagrebu« jer »zlo pripada mnogim stranama«, a »narode treba osloboditi težine i odgovornosti koju na svojim leđima za svoja djela trebaju ponijeti pojedinci«.</p>
<p>U izjavi za Danas predsjednik Marović osvrnuo se na problem izručenja državljana SCG-a koje je optužio Haaški sud: »Ne mislim da treba izručivati bilo koga i toga se bojim, jer je ovaj narod veoma ponosan i teško doživljava mnoge stvari. Ali, državnici moraju preuzeti dio odgovornosti i reći da je to nepravedno, bolno, neravnopravno, ali da je to, nažalost, nešto na što nas obvezuje Zakon o suradnji s Haaškim tribunalom koji smo prihvatili«.</p>
<p> »U svakoj zemlji postoji zakon, a ako se nešto ne može riješiti diplomatski, sporazumom u kući ili s Haaškim tribunalom, mora se napokon suočiti s realnošću da onda vrijede prisilne norme. Mislim da je najbolje kad svatko shvati svoju odgovornost. Ne želim nikakvo zlo ni Mladiću, niti Karadžiću ili Šljivančaninu, ali još više ne želim zlo Srbiji ili Crnoj Gori«, kazao je Marović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zločine je provodila dobro organizirana vojska bosanskih Srba</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Suđenje bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću nastavljeno je u srijedu iskazom svjedoka optužbe Francisa Thomasa, kanadskog bojnika koji je 1993. i 1994. bio šef vojnih promatrača UN-a u Sarajevu. </p>
<p> Od listopada 1993. do srpnja 1994. Thomas je bio na čelu oko 200 vojnih promatrača UN-a u Sarajevu, Goraždu i Žepi, koji su UN izvještavali o vojnim aktivnostima, razmjeni vatre i žrtavama. </p>
<p> U tom je razdoblju, prema Thomasu, sa srpskih topničkih položaja »nasumice« otvarana vatra na Sarajevo, a stanovništvo terorizirano gađanjem vodocrpilišta, bolnica i sličnih civilnih ciljeva. </p>
<p> Za primjer je naveo kako su promatrači UN-a početkom veljače 1994. utvrdili da su dvije minobacačke granate, koje su ubile više civila, među kojima i šestoro dece, došle s položaja vojske RS.</p>
<p> Svjedok je naglasio da je Vojska Republike Srpske (VRS) imala čvrstu i profesionalnu zapovjednu strukturu koja je kontrolirala snage na terenu i u topničkim i u snajperskim napadima.</p>
<p> Thomas je tijekom protuispitivanja potvrdio da su strani mediji u izvješćima iz Sarajeva često prenosili tvrdnje vlasti BiH, različite od nalaza promatrača UN. Za primjer je naveo 20. prosinca 1993. kada su objavljeni podaci o stotinama žrtava topničkih napada dok su njegovi promatrači u gradskim mrtvačnicama izbrojali 17 tijela.</p>
<p> Na traženje Miloševića potvrdio je da su u prosincu 1993. snage Armije BiH spalile više srpskih sela oko Han Pijeska i pobile njihove stanovnike, te opisao druge incidente sa srpskim žrtvama.</p>
<p> Prije Thomasa, svoj je iskaz završio zaštićeni svjedok B- 1399 koji je preživio strijeljanje nakon pada Srebrenice. Opisao je kako su Bošnjaci, koji su se predali srpskim snagama 13. srpnja 1995., bili prebačeni u Bratunac gdje su neki od njih ubijeni a ostali su sutradan prebačeni u Zvornik gdje ih je 2000 zatvoreno u sportsku dvoranu škole u Grbavici.</p>
<p> Svjedok je rekao da su zarobljenicima stavljani povezi na oči, da su zatim u skupinama izvođeni iz dvorane i strijeljani na obližnjoj livadi. B-1399 je preživio strijeljanje neozlijeđen nakon što je na njega pao jedan pogođeni zarobljenik.</p>
<p> Optužba je pred kraj današnje sjednice izvela svjedoka Mirsada Kučanina, visokog dužnosnika MUP-a BiH, koji je od 1992. do 1994. sudjelovao u oko 40 istraga o topničkim i snajperskim napadima na Sarajevo. U sudnici je, na zemljovidu šireg područja Sarajeva, naveo petnaestak lokacija s kojih su srpski topnici i snajperisti pucali na grad i istaknuo da su žrtve većinom bili civili.</p>
<p> Optuženi je u protuispitivanju tvrdio kako Srbi nisu opkoljavali Sarajevo jer je crta sukoba slijedila crtu prijeratne etničke podjele grada s bošnjačkim centrom i srpskim predgrađima i selima. </p>
<p> Kučanin je odbacio takvu tvrdnju ukazujući da je JNA ukopala položaje iznad grada dva mjeseca prije početka rata. </p>
<p> Svjedok je opovrgnuo i tvrdnju optuženog da su se Bošnjaci znatno prije rata naoružavali i organizirali paravojne formacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Biskupi i episkopi u BiH protiv predmeta »kultura religija« </p>
<p>MOSTAR, 12. studenoga</p>
<p> - Biskupi Katoličke crkve i episkopi Srpske pravoslavne crkve u BiH zajednički su razmatrali pitanja vjeronauka u školama, te se suprotstavili uvođenju obaveznog predmeta »kultura religija« umjesto vjeronauka, što se zagovara novim zakonom o osnovnim i srednjim školama. »Iznenađeni načinom izrade i primjene Zakona o osnovnim i srednjim školama, obraćamo se vjernicima svojih crkava i svim mjerodavnim bosanskohercegovačkim ustanovama i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH. Izražavamo svoje čuđenje da je u ovoj državi moguće o tako važnoj stvari kao što je odgoj i obrazovanje mladih generacija, odlučivati bez temeljite javne rasprave«, navodi se u zajedničkom priopćenju katoličkih biskupa i pravoslavnih episkopa u BiH koje je u srijedu objavio Ordinarijat mostarsko-duvanjske biskupije.</p>
<p>»Kako bi i ovaj predmet trebao tretirati vjerske teme, tražimo da o njegovu sadržaju, udžbenicima i predavačima suodlučuju crkve i vjerske zajednice«, kaže se u zajedničkom dokumentu biskupa i episkopa BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Soros odlučio financirati Bushevu smjenu </p>
<p>Soros je izjavio da je »Amerika pod Bushem opasnost za svijet«/ On je također sebi pripisao zasluge za promjene vlasti u više zemalja, uključujući i Hrvatsku, rekavši: »Bili smo zapravo prilično djelotvorni u osiguravanju demokratizacije i demokratske promjene režima u Slovačkoj, Hrvatskoj i Jugoslaviji</p>
<p>LONDON, 12. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon promicanja demokracije i otvorenog društva u istočnoj Europi, Africi i Aziji, milijarder George Soros, jedan od najbogatijih svjetskih financijera postavio je sebi novi cilj - poraz predsjednika Busha na američkim izborima 2004. »To je središnje pitanje mog života«, izjavio je on ovih dana, dodajući da se radi o »pitanju života i smrti«. U tu je svrhu spreman potrošiti 15 milijuna dolara, potpomažući razne liberalne grupe. </p>
<p>Jedna od njih je MoveOn.org, kojoj je Soros u ponedjeljak zajedno s jednim svojim partnerom dodijelio pet milijuna dolara pomoći. Drugoj grupaciji, zvanoj America Coming Together (ACT), koja predlaže mobiliziranje birača protiv Georgea Busha u 17 ključnih američkih država, na predsjedničkim izborima, Soros je sa svojim prijateljem Peterom Lewisom, obećao 10 milijuna dolara.</p>
<p>Također je najavio da će financirati novi liberalni institut zvan Centar za američki napredak, koji će voditi John Podesta, bivši šef predsjedničkog ureda Billa Clintona. Zadatak instituta bit će da parira sve većem utjecaju neokonzervativnih institucija u Washingtonu. </p>
<p>Financijer koji se obogatio na burzovnim špekulacijama postao je tako preko noći »krupni financijski igrač na ljevici«, kako ga je ovih dana nazvao Washington Post. On je tom listu izjavio da je »Amerika pod Bushem opasnost za svijet«, te ustvrdio da se Bijela kuća rukovodi »ideologija supremacije«. Soros tvrdi da su ga iskustva pod nacistima i Sovjetima učinila »posebno osjetljivim«. </p>
<p>Od 2002., u Americi je na snazi zakon koji strogo regulira donacije. Soroseva novčana potpora trebala bi popuniti rupe koje su se zbog toga pojavile u blagajni Demokratske stranke. Sada se događa da u igru uskaču ne-stranačke grupacije, koje primaju neregularne novčane darove, u kakve, čini se, spadaju i ove Soroseve donacije. Te organizacije zatim na sebe preuzimaju mobilizaciju birača. </p>
<p>Glasnogovornica Republikanskog nacionalnog odbora Christine Iverson tvrdi da je »nevjerojatno ironično što George Soros pokušava stvoriti otvorenije društvo koristeći neregularnu grupu koja se oslanja na neredovan novac i sasvim je izvan radara«. </p>
<p>Sorosa je kritizirala i organizacija Democracy 21 koja se ranije borila za promjene u načinu financiranju američke predsjedničke kampanje. Njen predsjednik Fred Wertheimer tvrdi kako ima neke ironije u zadnjim Sorosevim potezima, s obzirom na njegovu raniju borbu protiv neregularnih donacija. »Žao mi je da je gospodin Soros odlučio uložiti toliko novca u politički napor da se porazi jednog kandidata. Motrit ćemo ga vrlo pažljivo«, tvrdi Wertheimer. Soros je, međutim, uvjeren da neokonzervativci koji danas dominiraju Bushevom administracijom iskorištavaju teroristički napad na Ameriku 2001. kako bi progurali svoj raniji plan preventivnih udara i svjetske dominacije. Svoje ideje kani iznijeti i u knjizi »Mjehur američke nadmoći« (The Bubble of American Supremacy), koja izlazi dogodine.</p>
<p>U njoj zagovara kolektivni pristup sigurnosti. »Ideja da će Sjedinjenim Državama biti bolje ako iskoriste svoj položaj da svugdje nametnu svoje vrijednosti i interese potpuno je kriva. Upravo je time što nije zloupotrebljavala svoju silu Amerika stekla svoj sadašnji položaj«, kaže se u Sorosevoj knjizi. Dodaje se da Bush stvara »stalno ratno stanje«, te da ne može dobiti rat protiv terorizma.</p>
<p>Još krajem rujna ove godine George Soros je u jednom intervjuu za BBC ustvrdio da će Sjedinjene Države prestati provoditi »ekstremističku« politiku jedino ako dođe do promjene u Bijeloj kući. U istom razgovoru je priznao da se »miješa u unutrašnje poslove država«, ali je rekao da se to »temelji na podupiranju ljudi unutar dotične zemlje, koji zauzimaju određeni stav«. Sebi je pritom pripisao zasluge za promjene vlasti u više zemalja, uključujući i Hrvatsku, rekavši: »Bili smo zapravo prilično djelotvorni u osiguravanju demokratizacije i demokratske promjene režima u Slovačkoj, Hrvatskoj i Jugoslaviji, ali to je bilo pomaganjem civilnom društvu u tim zemljama da se mobilizira.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jessica Lynch, slučajni heroj rata u Iraku</p>
<p>Unatoč gromoglasnim vijestima lansiranima iz Pentagona, Jessica Lynch nije ispalila ni metka jer se njezina puška M-16 zakočila / Stoga ta djevojka sada govori da »nije nikakav heroj« jer nije pucala, nego se samo molila Bogu, već da su heroji oni koji su poginuli</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Postala je ratna heroina, iako takvu slavu kategorički odbija. Nacija je obožava, novine su pune ispovjedi i obiteljskih sličica, gostuje u najgledanijim američkim talk-showovima. U utorak je promovirana njezina biografija iz pera novinara Ricka Bragga »I'm a Soldier, Too: The Jessica Lynch Story« (I ja sam vojnik: Priča Jessice Lynch), a časopis Glamour proglasio ju je američkom ženom godine. </p>
<p>Ova dvadesetogodišnja djevojka koja se pridružila američkoj vojsci na logističkim poslovima i ne sanjajući da će se ubrzo doista naći u Iraku na prvoj crti bojišnice, ranjena je i zarobljena 23. ožujka nakon što je njezina postrojba, 507. satnija za održavanje, s bazom u Fort Blissu u Teksasu, upala u zasjedu Iračana u povijesnom gradu Nasiriji na jugoistoku Iraka. Tako su barem govorile prve vijesti. </p>
<p>Danas se zna da je njezina postrojba pogrešno skrenula u grad, umjesto da ga zaobiđe, i to stoga što je zapovjednik (ne)pažljivo čitao (ne)precizne upute. Osim toga, pustinjski vjetar, pijesak i blato onemogućavali su kretanje, i vozila u konvoju su se pogubila, a većina oružja se u tim uvjetima onesposobila. Jedanaest od 32 vojnika ubijeno je u napadu, među njima i Jessicina najbolja prijateljica Lori Piestewa, šestoro ih je zarobljeno, osam ranjeno. </p>
<p>Unatoč gromoglasnim vijestima lansiranima iz Pentagona, Jessica nije ispalila ni metka jer se njezina puška M-16 zakočila. Stoga sad i govori da »nije nikakav heroj« jer nije pucala, nego se samo molila Bogu, već da su heroji oni koji su poginuli. Vojno je zapovjedništvo, piše magazin Time, željelo po svaku cijenu prikriti činjenicu da su na frontu poslani nedovoljno obučeni i loše opremljeni vojnici, a da je operacija bila utemeljena na krivim podacima i nekvalitetno pripremljena. Jessica je pretrpjela višestruke prijelome lijeve noge, desnog stopala, napuklinu kičmenog diska te lom desne ruke. </p>
<p>Nakon ranjavanja i užasa oko sebe, pala je u nesvijest i probudila se tri sata kasnije u bolnici u Nasiriji. Što se događalo u međuvremenu, ostalo je enigma za nju, za liječnike i sve ostale. Naime, medicinski nalazi pokazuju i da je bila silovana, no ona se takvog čina ne sjeća. Liječnici i medicinske sestre u iračkoj bolnici oštro demantiraju takvu mogućnost i tvrde da su joj pružili najbolju moguću njegu s obzirom na njezino katastrofalno stanje i ratne okolnosti (to o kvaliteti liječenja potvrdili su i američki doktori). </p>
<p>I sama Jessica priznaje da se sjeća lijepog ophođenja koje je primala s nevjericom i strahom očekujući svakog trenutka mučenje i smrt. Držali su je pored bolničkog prozora ne bi li je uočili američki vojnici na okolnim krovovima, piše prema njezinom svjedočenju Bragg u knjizi. Gradom se pročulo da je u bolnici američka zarobljenica. A onda se, 27. ožujka, Mohammed Odeh Rehaief, odvjetnik u Nasiriji odvažio i američkom marincu na kojeg je naišao u udaljenom dijelu grada rekao da plava vojnikinja leži u bolnici »Saddam Hussein«. </p>
<p>Oko ponoći prvoga travnja, grupa helikoptera »black hawk« s rendžerima i marincima krenula je po Jessicu. Jedni su odvlačili pozornost Iračana u okolici, a drugi upali u bolnicu u kojoj nije bilo vojske ni ikakvog drugog osiguranja. Misija je uspješno okončana i Jessica Lynch je, sva razlomljena i teškim bolovima, opet bila na sigurnom. </p>
<p>U američku bazu Ramstein u Njemačkoj stigla je 3. travnja i tamo su je došli posjetiti roditelji brat, također u vojnoj službi, i mlađa sestra (koja se upravo i sama sprema u vojsku). Prije povratka kući u malo mjesto Palestinu u Zapadnoj Virdžiniji provela je i stotinjak dana u washingtonskoj bolnici »Walter Reed«. Za to vrijeme susjedi i prijatelji potpuno su rekonstruirali njihovu skromnu kuću kako bi joj olakšali rehabilitaciju i kretanje u invalidskim kolicima na koje će još neko vrijeme biti osuđena. </p>
<p>Terapeuti su inače vrlo zadovoljni njezinim ozdravljenjem, roditelji ponosni njezinom čvrstinom i upornošću, a dečko Ruben Contreras, kojega je upoznala u vojnoj bazi, čeka da se njome oženi. Svi su najvjerojatnije zadovoljni pažnjom i ljubavlju kojom su okruženi u rodnom gradiću, a još više čekom od milijun dolara koji je Jessica dobila od izdavača Braggove knjige. </p>
<p>Ona osobno nije odustala od stare želje da se upiše na koledž za odgajateljice. Uostalom, vojsci se i pridružila, baš kao i njoj slični iz radničkih i imigrantskih obitelji, da bi došla do novca za obrazovanje. Bila je zadovoljna s 1100 dolara mjesečne plaće u Fort Blissu kao netko tko vodi računa o narudžbama i rezervama toaletnog papira. To je priznala Timeu.</p>
<p>Prošle je nedjelje televizija NBC, kojoj je Jessica dala prvi intervju i srušila Pentagonovu »istinu«, prikazala i film »Spašavanje Jessice Lynch«, a dobro je prošao i irački odvjetnik koji je riskirao život za nju: dobio je azil u Sjedinjenim Državama i objavio knjigu o tom slučaju prije Jessice i Bragga. Nezadovoljna je pak nekolicina najbližih poginulima i ranjenima u Iraku koji nikad neće vidjeti milijune i tračak medijske slave, a jednako su požrtvovno služili domovini. Oni sad optužuju Jessicu da je »obični ratni profiter«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Londonska policija strahuje od napada Al Qaide za vrijeme Busheva posjeta</p>
<p>LONDON, 12. studenoga </p>
<p> - Teroristička mreža Al Qaida mogla bi za novi napad iskoristiti masovne prosvjede planirane u povodu posjeta američkog predsjednika Georgea W. Busha Britaniji idućeg tjedna, upozoravaju u srijedu britanski mediji. </p>
<p> Scotland Yard je objavio da će osiguranje u povodu Bushova posjeta biti najveća sigurnosna operacija dosad u Britaniji. Jedan policijski dužnosnik trodnevni je posjet proglasio pravom »noćnom morom«. Otkazani su svi godišnji odmori, a mobiliziranje dodatnih 3.800 policajaca državu će stajati četiri milijuna funti. Londonska policija usprotivila se planu američke tajne službe da tijekom posjeta gotovo u cijelosti zatvori londonski West End. »Htjeli su London pretvoriti u mali Washington zatvaranjem kilometara cesta a to jednostavno ovdje nije prihvatljivo«, rekao je jedan britanski policajac za The Times of London. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ljubavna avantura ugrožava peruansku vladu </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Počelo je kao ljubavna avantura, a završilo kao korupcijski skandal koji je prerastao u političku krizu, ugrozivši i vladu predsjednika Alejandra Toleda. Peruanski mediji uspoređuju priču koja ovih dana potresa zemlju s lošim scenarijem za film pun seksa, vlasti i korupcije.</p>
<p>U središtu je priče prvi potpredsjednik Perua i ministar turizma i vanjske trgovine Raúl Diez Canseco, koji je u ponedjeljak dao ostavku na ministarsko mjesto. Ipak, zadržao je položaj prvoga potpredsjednika, što znači da upravo on zamjenjuje Toleda kad je izvan zemlje, te u slučaju teške bolesti, smrti ili smjenjivanja.</p>
<p>Diez Canseco (55) pod medijskom je paljbom otkako ga je prošloga četvrtka visoko nakladni list Correo optužio kako je utjecao da njegova mlada ljubavnica, 26-godišnja Luciana de la Fuente, dobije posao u Komisiji za promociju izvoza (Prompex), tijelu koje pripada njegovu (sad već bivšem) ministarstvu. Tamo je također namjestio i dva Lucianina bratića, a svi su dobili pozamašne plaće.</p>
<p>Također je njezinome ocu »sredio« da posao s prodajom hrane na međunarodnom aerodromu u Limi bude izuzet plaćanja poreza. I to izdavanjem dekreta za što nije imao ovlasti, pa će se zbog tog morati pojaviti na sudu.</p>
<p>Peruanski i južnoamerički mediji tvrde da je ljubavna veza Dieza Canseca s mladom damom već nekoliko mjeseci tema političkih krugova. No, kako je on poznat po svojoj odanosti katoličkim vrijednostima, mnogi nisu povjerovali u te glasine. Sada, kad je sve izbilo u javnost, kažu kako je »izgubio glavu za Lucianom« te se upustio u vezu s njom, premda je prije ona bila djevojka njegova sina. </p>
<p>Skandal je odjeknuo poput političke bombe. Oporba je odmah zatražila njegovu ostavku, a vladajući su se podijelili između većine koja također od njega zahtijeva da se povuče, te manjine koja ga brani, uz obrazloženje da je riječ o njegovu privatnom životu. Predsjednik Toledo, pak, zasad se ne izjašnjava o političkoj sudbini svojega prvog potpredsjednika. </p>
<p>Za peruansku je politiku nezgodno što upravo Diez Canseco vodi ovih dana pregovore sa Sjedinjenim Državama o slobodnoj trgovini, pa mnogi već upozoravaju kako ljubavno-korupcijski skandal koji ga prati neće koristiti zemlji. On pak odbija sve optužbe da je učinio bilo što protuzakonito i kaže kako su »usluge Lucianinoj obitelji puka slučajnost«. Tvrdi kako je on »žrtva kampanje koja ga želi moralno uništiti«, a vode je ljudi koji preko njega žele destabilizirati peruansku vladu. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Nuklearni program Irana transparentan je i u skladu s međunarodnim kriterijima i propisima</p>
<p>U Vjesniku od 31. listopada 2003. i 1. studenoga 2003. na 13. stranici tiskan je članak »Senzacija na Srednjem istoku: Iran poziva Izrael na pregovore« koji, nažalost, ni u naslovu ne sadrži istinite informacije, a netočne informacije u tekstu u suprotnosti su s principom iskrenosti i činjeničnim informiranjem kakvo je cilj svakoga lista, pa tako i Vjesnika. </p>
<p>Vlada Islamske Republike Iran okupatorski režim Izraela zbog okupacije domovine Palestinaca i temeljenja države na nasilju i zločinu ne smatra legitimnom i pravno utemeljenom državom i ne priznaje je. Islamska Republika Iran oduvijek je inzistirala na svom stavu i nije od toga odustala. Prema tome, opovrgavajući tiskani članak u Vjesniku, sumnjamo, ako se ne radi o pogrešnom zaključku poštenog dopisnika, da je riječ o medijskim spekulacijama samog okupatorskog režima radi svraćanja pozornosti s domaćih problema, a posebno sa Sharonove obitelji, na pragu neizvjesnih izbora.</p>
<p>Nuklearni program Irana nasuprot svim medijskim spekulacijama SAD-a i Izraela potpuno je transparentan i u skladu s međunarodnim kriterijima i propisima, te je namijenjen jedino proizvodnji 6000 MW električne energije, tj. ima potpuno miroljubivu svrhu. Sve aktivnosti su pod nadzorom i odobrenjem jedne jedine službene i zakonske nadležne organizacije: Svjetske organizacije za nuklearnu energiju.</p>
<p> Isto tako, politika Islamske Republike Iran nikad nije bila zasnivana na posjedovanju nuklearnog oružja jer je kao država osnovana na temeljima islama, a principijelno po vjeri nije dopušteno posjedovanje i korištenje oružja za masovno uništenje. S druge strane, Iran je prema svojim međunarodnim dužnostima potpisao dokumente NPT-a, a kroz izjavu koja je dana na koncu posjeta ministara vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Britanije pristao je potpisati dodatne protokole, ali Izrael nije zadovoljan tim dogovorom i nastavlja sa širenjem negativne propagande protiv Irana.</p>
<p>Principijelno, posjedovanje nuklearnog oružja u obrambenoj doktrini Islamske Republike Iran uopće nema mjesta. Čak nasuprot, Iran je inicijator ideje »Srednji istok bez nuklearnog oružja« i ustrajava na toj inicijativi. Proizvodnja, gomilanje oružja za masovno uništenje u čitavom svijetu, a pogotovo u osjetljivoj regiji Srednjeg istoka smatra se štetnim za sigurnost i održavanje svjetskog mira, te je zbog toga u Teheranskoj izjavi, inzistirajući na toj ideji, tražena pomoć europskih država za obavljanje svoje dužnosti u realizaciji te ideje.</p>
<p>U okolnostima praktičnog poštivanja međunarodnih zakona i propisa od strane Islamske Republike Iran i s obzirom na miroljubivi cilj te inicijative utemeljen na prihvaćanju međunarodnih normi, svjedočimo da, na temelju izjava međunarodnih krugova okupatorskog režima, Izrael posjeduje oružje za masovno uništenje i nuklearne glave i nije potpisao dokument NPT. Brojna kršenja ljudskih prava nad Palestincima, nastavak okupacije njihova teritorija, često neuvažavanje svjetskog javnog mnijenja, gaženje međunarodnih prava i propisa te javno nepriznavanje rezolucija UN-a - sve jasno govori o potpunoj bezobzirnosti toga režima.</p>
<p>Potpora palestinskim grupama otpora koje se bore za oslobađanje svojih okupiranih domova i za svoje legitimno pravo za određivanje svoje sudbine nije samo iranska dužnost, nego i svih brižnih zemalja svijeta te nevladinih organizacija (NGO) za ljudska prava. Borbi palestinskog naroda za svoju slobodu i njihovim legitimnim težnjama Islamska Republika Iran je, pored drugih svjetskih država u skladu s međunarodnim pravom i Poveljom UN-a, oduvijek davao svoju moralnu podršku.</p>
<p> Dakako, Iran nije protiv rješenja krize Srednjega istoka mirnim putem između dviju strana ako bi narod Palestine to želio, ali smatra da aktualno rješenje ne obuhvaća interese palestinskog naroda, te da u konačnici neće dovesti do stabilnog mira. </p>
<p>KULTURNO-MEDIJSKI ODJEL Veleposlanstva Islamske Republike Iran Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Puli je došlo do ograničavanja slobodnog izražavanja političke volje</p>
<p>Zbog zabrane održavanja predizbornog skupa koalicije SDP-IDS na pulskom Forumu, želimo se obratiti javnosti. Naime, gradska je vlast odlučila da u petak 21. studenoga poslije podne održi u Komunalnoj palači sjednicu Gradskog vijeća grada Pule, te iz toga razloga nije odobreno održavanje predizbornog skupa koalicije SDP-IDS.</p>
<p> Forum je trg na kojem se održavaju brojne značajne društvene manifestacije, a proteklih 13 godina i simbol značajnih društvenih događaja gdje su se građanima predstavile sve najznačajnije političke ličnosti i stranke u državi. Nažalost, zbog takve odluke u Puli vladajuće koalicije IDF-HDZ, IDS neće moći održati centralni politički skup na prostoru gdje su završavani prijašnji predizborni ciklusi.</p>
<p>Ne želimo i nemamo pravo utjecati na termin održavanja sjednice Gradskoga vijeća, ali začuđuje nas da će sjednica biti održana u petak poslije podne, prema dosadašnjoj praksi neobičnom terminu. Čudi nas da je za termin sjednice Gradskoga vijeća odabran zadnji dan održavanja predizborne kampanje za parlamentarne izbore, a ne na primjer dan prije ili nekoliko dana kasnije da to ne utječe na tijek predizborne kampanje.</p>
<p>Začuđujuće je i to što se sjednica Gradskoga vijeća uzima kao razlog za zabranu održavanja predizbornog skupa koalicije SDP-IDS ako se zna da je predizborni skup trebao biti održan na otvorenom prostoru ispred zgrade Komunalne palače, dok se sjednica Gradskoga vijeća održava unutar zgrade.</p>
<p>Navedenom treba pridodati činjenicu da, suprotno prijašnjim iskustvima, IDS-u nije dopušteno rezervirati prostorije Istarskoga narodnog kazališta gdje bi se održao predizborni skup u slučaju lošeg vremena.</p>
<p>Uzevši u obzir sve navedene činjenice, možemo žaliti što je u gradu Puli došlo do ograničavanja slobodnog izražavanja političke volje. Teško je prihvatiti objašnjenje da su takve odluke samo plod birokratskog razmišljanja. Takve odluke zasigurno su rezultat političkih odnosa u Gradu gdje je na vlasti koalicija IDF-HDZ. I podsjećaju na svojevremenu HDZ-ovu zabranu održavanja velikih sindikalnih prosvjeda na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.</p>
<p>ORIANO OTOČAN član Izbornog štaba IDS-a Pula</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zabrinjava koliko je u našoj zemlji uzela maha netolerancija prema dobi</p>
<p>U Vjesniku od 5. studenoga, u rubrici Stajališta, sveučilišna profesorica psihologije Mirjana Krizmanić u tekstu »Kada procjenjujemo djela onih koji su nama vladali, moramo uzeti u obzir i ona o kojima šute« u prvom dijelu članka prozvala je neke političare: »Političari koji su već prevalili pola životnog puta, a u politici zašli barem u drugo desetljeće svog rada, kažu da su nova snaga, dok drugi znadu odgovore na sva važna pitanja«. </p>
<p>Naoko nevažna konstatacija ne bi smjela izaći iz misli, a potom i pera profesorice psihologije koja je zajedno s Vladimirom Kolesarićem napisala izvrsnu knjigu »Tolerancija u svakidašnjem životu - Psihologija tolerancije« (naklada Slap, 2003.).</p>
<p> Pozivajući se na tu knjigu, želim naglasiti da je tolerancija po dobi (godinama života) zajamčena i Ustavom Republike Hrvatske (članak 14.), što znači da citirani političari u tekstu imaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli (članak 38.), kao što im se jamči i pravo na političko ili bilo koje drugo uvjerenje (članak 43.).</p>
<p> Nije mi namjera braniti bilo koga od političarki ili političara, kao ni da zastupam ideje njihovih stranaka, no moram konstatirati da su se upravo spomenuti političari u tekstu uvažene profesorice do sada pokazali kao vrlo tolerantni, upravo onakvima kako je citirano u spomenutoj knjizi.</p>
<p> Na stranici pedeset knjige piše: »Tolerantno ponašanje u politici očituje se u poštivanju stavova i uvjerenja političkog protivnika, u komunikaciji bez omalovažavanja, uvreda i stereotipnih karakterizacija«. </p>
<p> Zabrinjava koliko je u našoj zemlji uzela maha netolerancija prema dobi. U zemljama kojima želimo da se pridružimo (Europske unije) nezamislivo je da bi se bilo kojem političaru javno isticalo da je prestar, naročito ako se nalazi u radnoj dobi.</p>
<p> Godine nisu uvjet za ostvarivanje ustavom zajamčenih prava. Stoga ću citirati iz spomenute knjige Alberta Einsteina: »Sami zakoni ne mogu jamčiti slobodu izražavanja; da bi svaki čovjek mogao nekažnjeno izreći svoja stajališta, mora postojati duh tolerancije u cijeloj populaciji.« Takav stav valja graditi iako je mukotrpan.</p>
<p>MIRJANA ČERIN Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Opća je sigurnost u Zagrebu znatno lošija nego lani...</p>
<p>Prošle godine na području Zagrebačke županije počinjeno 13 ubojstava, a ove već 18 /Lani nije bilo podmetnutih eksplozija, a dosad su u ovoj godini zabilježena već četiri takva slučaja </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Nisu potrebne službene policijske statistike da bi se zaključilo kako je stanje sigurnosti u Zagrebu u odnosu na prošlu godinu pogoršano. Dovoljno je pobrojati događaje od početka ove godine da bi se dobila slika rastućeg nasilja na zagrebačkim ulicama, a raspoloženje građana prelazi polako u apatiju.</p>
<p> Stanovnici zagrebačke Dubrave, u utorak su čisteći staklo sa svojih u eksploziji triju bombi raznesenih prozora nijemo su slijegali ramenima. Sretni su što nisu postali kolateralne žrtve u obračunu kriminalaca, a pomireni s mišlju da bombaši kao ni u jednom ranijem slučaju neće biti otkriveni i privedeni pravdi.</p>
<p>Ova je godina, za razliku od prošle, bila »eksplozivna«. Najprije je odletio u zrak automobil vlasnika »EPH« Ninoslava Pavića. Na Sveticama je ljetos ispred stambene zgrade eksplodirao »BMW«, jedne osobe poznate policiji. Nedugo iza toga u Novom Zagrebu eksplozivna naprava je oštetila »mercedes«, Ljuljia Krasniqija, a vlasnik, također poznat policiji, lakše je ozlijeđen. Posljednja ekplozija (odnosno tri detonacije) u utorak ujutro raznijela je nekoliko automobila i oštetila desetak obiteljskih kuća. </p>
<p>Meta je također bila osoba koju policija dobro poznaje. Ni u jednom od navedenih slučajeva podmetači eksploziva nisu otkriveni, kao što nije otkriven ni jedan »miner« u nekoliko desetaka sličnih događaja u posljednih desetak godina.</p>
<p>Broj ubojstava u odnosu na prošlu godinu na području PU zagrebačke, također je u porastu. Lani je ubijeno 13 osoba, a ove godine već ih je dosad zabiljećeno 18. Sva prošlogodišnja ubojstva su razriješena, a u 12 od 13 slučajeva motiv je bio obiteljske naravi, a nije se dogodilo niti jedno »mafijaško ubojstvo«. Ove godine zabilježena su dvije takve likvidacije. U siječnju je ispred svog hotela rafalom iz strojnice ubijen Marko Sliško, brat dvije godine ranije ubijenoga Vjeke Sliška. Još se jedno ubojstvo može svrstati u okvir kriminalnih obračuna. Ljetos je u automobilu kod sajma na Hreliću pronađen mrtav muškarac, poznat policiji. Nedugo nakon ubojstva priveden je osumnjičeni koji je navodno počinio ubojstvo zbog duga za drogu. U utorak navečer, kilometar dalje od mjesta eksplozije koja je toga dana ujutro probudila Dubravu, hicem u glavu iz pištolja s prigušivačem ubijen je Željko Bilen (31), poznat policiji kao počinitelj više kaznenih djela. Policija zasad ne povezuje jutarnju eksploziju i večernje ubojstvo, ali se veza između dva događaja nije isključena.</p>
<p>Od 18 ovogodišnjih ubojstva policija još nije riješila tri slučaja. Osim Sliškovih i Bilenovih likvidatora, još nije otkriven ubojica bogatog samoborskog obrtnika, kojeg su najvjerojatnije ubili lopovi pri provali u kuću. I ove godine prevladavaju ubojstva s obiteljkim motivima, ali su u porastu grabežna ubojstva. Prošle je godine zabilježen jedan a ove četiri takva slučaja od kojih jedan (ubojstvo samoborskog obrtnika) još nije razriješen.</p>
<p>Ove se godine bilježi i porast uličnih razbojstava te razbojništava kojima su mete trgovine, kladionice, kiosci i slično.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Maskirani dvojac prijeteći nožem opljačkao banku</p>
<p>Od Željka Cujzeka, glasnogovornika PU krapinsko - zagorske, u srijedu smo doznali da razbojnici još nisu pronađeni, no za njima se intenzivno traga</p>
<p>ZABOK, 12. studenoga</p>
<p> - Dvojica nepoznatih i maskiranih muškaraca u utorak su navečer opljačkali poslovnicu »Zagrebačke banke« u Božićevoj ulici u Konjščini.</p>
<p> Prema priopćenju krapinsko - zagorske policije, maskirani razbojnici ušli su u banku i zaposlenicima noževima zaprijetili da im daju novce. Iz banke su odnijeli veću količinu domaćeg i stranog novca te se udaljili u nepoznatom smjeru. </p>
<p>Nakon što su policajci primili dojavu o pljački, blokirali su sve okolne prometnice, a od Željka Cujzeka, glasnogovornika PU krapinsko - zagorske, u srijedu smo doznali da razbojnici još nisu pronađeni, no za njima se intenzivno traga. </p>
<p>Utvrđuju se sve okolnosti pljačke, poput toga jesu li se počinitelji nakon toga udaljili pješice ili automobilom, a pretpostavlja se i da ih je automobil negdje čekao. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Je li Atlija 1993. prodavao heroin sa bratom Shatmana Baftija?</p>
<p>Sami Bafti i Atlija, koji se tada zvao Petrit Kelmendi, zajedno su stanovali u iznajmljenom stanu u Balokovićevoj ulici</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Protiv Pere Atlije (37), pod čiju kuću i automobil je u utorak rano ujutro nepoznata osoba postavila tri eksplozivne naprave, te ih potom aktivirala, na zagrebačkom Županijskom sudu se trenutno vodi postupak zbog preprodaje 70 grama heroina pronađenih u stanu koji je Atlija koristio zajedno sa Samijem Baftijem (47), starijim bratom Shatmana Baftija (42), osuđenoga, pak, na 15 godina zatvora zbog preprodaje velikih količina iste droge.</p>
<p>Prilikom pretrage stana, koji su Sami Bafti i Atlija, a koji se tada zvao Petrit Kelmendi, zajedno iznajmili u Balokovićevoj ulici u Zagrebu, policija je 11. svibnja 1993. godine pronašla 70 grama bijelog heroina sakrivenog u kutiji za kekse koja se nalazila u ormaru.</p>
<p>Pretrazi stana prethodilo je uhićenje Almira Mehića, kod kojega je policija pronašla manju količinu heroina, za koju im je rekao da je kupio od Kelmendija. Na suđenju Bafti i Kelmendi su u svojim obranama tvrdili da droga nije njihova već pripada Petritovom rođaku Šačiru Kelmendiju, te njegovom prijatelju Hajrudinu Gashiju, koji su s njima dijelili stan, no bili su nedostupni pravosuđu jer su navodno otputovali u Njemačku.</p>
<p>Zbog činjenice da indicije koje su ukazivale da je heroin Baftijev te Kelmendijev nisu zatvorile krug, te mogućnosti da droga stvarno ne pripada njima, vijeće kojim je predsjedavao sudac Emir Midžić, 15. listopada je obojicu oslobodilo optužbi.</p>
<p>No, nakon žalbe Županijskog državnog odvjetništva, Vrhovni sud je 9. svibnja 1996. godine ukinuo presudu prvostupanjskog suda, te zatražio ponovno suđenje. U međuvremenu je Sami Bafti postao nedostupan hrvatskom pravosuđu, pa je na ponovljenom suđenju koje još traje, donesena odluka da mu se sudi u odsutnosti.</p>
<p>Samijev, puno poznatiji mlađi brat Shatman, osuđen je 11. studenog na 2001. godine na 15 godina zatvora zbog udruživanja radi preprodaje heroina braći Momčilović s Knežije, a trenutno mu se također zbog udruživanja radi preprodaje heroina, no ovoga puta sa Marijom Erkapićem, sudi na zagrebačkom Županijskom sudu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Izlovljena lubanja mladića nestalog ljetos na pedalini?</p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Lubanja koju je u subotu u mreži izvukla koćarica »Dino« iz Dugog Rata, po prvim podacima patologa najvjerojatnije je pripadala muškarcu srednje dobi i na njoj po prvim pregledima nema tragova nasilja i patoloških promjena, a više će se znati nakon analize DNA, rekla je patologinja Kliničke bolnice u Splitu Marija Definis. </p>
<p>Analiza DNA potrajat će otprilike dva tjedna te će se nakon toga vjerojatno moći reći je li riječ o nekoj od nestalih osoba, rekla je dr. Definis.</p>
<p> Dodala je da je nemoguće procijeniti od kada se lubanja nalazi u moru. </p>
<p> No identifikacija bi bila moguća i kad bi postojao stomatološki karton osoba koje su zadnjih godina nestale u obalnom području, rekla je Definis. </p>
<p> Kad je nađena lubanja, u medijima se nagađalo da je možda pripadala Marijani Soldić ili Hrvoju Ovčaričeku, djevojci i mladiću koji su u srpnju ove godine nestali na pedalini kojom su isplovili iz Baške Vode. </p>
<p>Mediji podsjećaju i na neriješen slučaj nestanka češkog turista na tom području prije nekoliko godina. </p>
<p> Koćarica »Dino« je mrežom bačenom u more kod Bola na Braču i vučenom kroz more do milje ispred Makarske osim ribe izvukla i lubanju. </p>
<p>Koćar Đevad Jusić, koji je pronašao lubanju, ne može reći na kojem mjestu je bila lubanja jer je mreža vučena nekoliko milja od Bola do Makarske. Dvije kosti, također pronađene u mreži, po riječima patologinje Definis, najvjerojatnije nisu ljudske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Samoubojstva bombom i mesarskim pištoljem</p>
<p>VUKOVAR/NUŠTAR, 12. studenoga</p>
<p> - Na području vukovarsko-srijemske policijske uprave, u utorak su se dogodila dva samoubojstva. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, samoubojstvo je, aktiviranjem ručne bombe, u utorak oko 13,30 sati počinio Nevenko R. (68) u svojoj obiteljskoj kući. Istoga dana, suicid je počinio i šezdesetčetverogodišnji Slobodan A. iz Nuštra u svojoj kući ispalivši si u glavu hitac iz mesarskog pištolja. Očevidom na oba mjesta događaja nisu pronađeni nikakvi tragovi koji bi upućivali na to da je riječ o ubojstvu, a o svemu je obaviješteno nadležno državno odvjetništvo.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sindikat policije podnio i dvije prijave protiv Lučina</p>
<p>Samo prema potraživanjima Sindikata policije Hrvatske, na čijem je čelu Dubravko Jagić, MUP, navodno, svojim djelatnicima duguje oko 500 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 12, studenoga</p>
<p> - Hoće li i kako dva sindikata, najavljujući na konferencijama za novinare, moći izboriti naplatu potraživanja njihovih članova i djelatnika MUP-a, a koja su završila na sudu?</p>
<p> Naime, samo prema potraživanjima Sindikata policije Hrvatske, na čijem je čelu Dubravko Jagić, MUP duguje svojim djelatnicima oko 500 milijuna kuna, po sudskim potraživanjima. Riječ je o 7000 članova spomenutog Sindikata, koji su podnijeli tužbe, a Jagić tvrdi da »broj tužbi raste, kao i iznos duga kojem treba pridodati zatezne kamate i troškove postupka«.</p>
<p>Jagić se među ostalim žalio i ocijenio »neprimjerenim da policajac sa srednjom stručnom spremom ima plaću od 3.200 kuna, za tako složene poslove kao što su zaštita ljudskih života, imovine i sigurnosti države«.</p>
<p> Jagić smatra da se ne poštuje kolektivni ugovor, te je Sindikat podnio dvije kaznene prijave protiv ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, koje još nisu procesuirane. S druge pak strane, kako naplatiti potraživanja koje je dosudio sud, Jagić kaže: »Jednostavno, oni koji su dužni moraju platiti, i najbolje im je da se ne žale na prvostupanjske presude. Došli smo do toga da kamata polako jede glavnicu. Ako pravna država funkcionira mora doći do naplate. Prije dvadeset godina ne bi se takvo što moglo odgoditi, kad bi netko rekao da nema novca završio bi u zatvoru«. </p>
<p>Da oni koji su odgovorni za takvu situaciju nisu toliko nesposobni, ne bi došlo do ovakvih situacija, Postoji kolektivni ugovor i zna se što se treba poštivati, a među njima su kao odgovorni vrh MUP-a i Vlada, smatra Jagić, uz opasku da moraju poštivati ono što su potpisali.</p>
<p> »Policajci hodaju 'podrapani', a nabavljeno je 600 BMW-a za koje doista ne znamo kome su potrebni, a mi vozimo automobile na leasing, O svemu odlučuju ljudi koji ne znaju što je zapravo od opreme ono osnovno da bi policaja mogala obnašati svoj izuzetno težak i odgovoran posao«, zaključio je Jagić.</p>
<p> Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, Zdravko Lončar kaže: </p>
<p>»Mi kao sindikat možemo postupati samo u okviru Zakona, a postoji pravna procedura kojom pokušavamo podmiriti potraživanja. Ne želimo zarađivati na članstvu i njihovim problemima, ne uzimamo proviziju, nismo ulazili u poslovanje s Heliosom (osiguravajućim društvom, op. a.), i mislim da smo izabrali pravi put«. </p>
<p>Kako je izjavio Lončar, u Bjelovaru su uspjeli ostvariti oko 200 presuda, donesenih u njihovu korist, ali tek putem ovrhe.</p>
<p> »Sklopili smo nagodbe s MUP-om, ali Vlada ni Ministarstvo financija nisu na to pristali. Znam da je MUP nešto poduzimao, ali je vjerojatno Vlada rekla ne. Mi kao sindikat nismo dobili nikakav odgovor«, rekao je Lončar, čiji Sindikat broji oko 6.360 članova, a podnijeli su ukupno 3.500 tužbi. Dosada je naplaćeno 18 odštetnih zahtjeva, koji iznose oko 700.000 kuna.</p>
<p>U pokušaju da od MUP-a saznamo što nadležne službe misle i kako reagiraju na poteze i zahtjeve sindikata, nismo uspjeli dobiti odgovor, niti smo s njima u srijedu na bilo koji način mogli uspostaviti kontakt..</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatsku će 2004. posjetiti 190.000 britanskih turista</p>
<p>Prema Britancima, hrvatski hoteli imaju prvorazrednu zdravstveno-higijensku zaštitu / Turistički svijet se privikava da postoji svakodnevna mogućnost nekog novog terorističkog čina, rekla je na londonskoj turističkoj burzi ministrica turizma Pave Župan Rusković</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Tijekom razgovora s britanskim turoperatorima na londonskoj turističkoj burzi WTM, Pave Župan Rusković, hrvatska ministrica turizma, saznala je da su Britanci iznimno zadovoljni zdravstveno-higijenskom zaštitom u hrvatskim hotelima, ali i da će ti isti hoteli, žele li u budućnosti primati britanske goste, morati postrožiti protupožarne standarde.</p>
<p>»Prema mišljenju britanskih turoperatora, hrvatski hoteli pružaju prvorazrednu zdravstveno-higijensku zaštitu. Za razliku od pojedinih receptivnih država gdje se i do 50 posto britanskih turista zarazi nekom od crijevnih bolesti, u Hrvatskoj nema takvih problema. S druge strane, turoperatori se žale da naši hoteli ne primjenjuju standarde protupožarne zaštite na kakve su, u svojoj državi, navikli Britanci«, rekla nam je Pave Župan Rusković.</p>
<p>Ministarstvo turizma stoga će sljedeće godine organizirati seminar na kojemu će se domaćim hotelijerima objasniti kakve standarde protupožarne zaštite žele Britanci (protupožarna vrata, pomoćne stube i slično). čega će se, barem djelomično, morati pridržavati hoteli koji žele Britance za goste. Međutim i ministrica turizma ističe kako su hrvatski hoteli građeni drugačije od britanskih pa da i zbog toga ne očekuje velike preinake.</p>
<p>Hrvatska kao turistička država zanima sve veći broj Britanaca. Ukoliko se ostvare najave izrečene na WTM-u, koji se održava od 10. do 13. studenoga, sljedeće će nas godine posjetiti 190.000 turista iz Velike Britanije ili dvadesetak posto više nego ove. Dostizanje prijeratne kvote od pola milijuna turista zasad je nemoguće zbog manjka hotelskih i zrakoplovnih kapaciteta.</p>
<p>Uz postojeće, za sezonu 2004. aranžmane u Hrvatskoj prodavat će 23 nova turoperatora, a ovih se dana vode razgovori s još šest turoperatora koji bi se u posao uključili za 2005. godinu.</p>
<p>Inače, britanski se novinari raspituju o mogućnostima kupnje starih kuća na hrvatskoj obali, što je već u Velikoj Britaniji popularno već dvije godine (pojedini tamošnji mediji su ulaganje u nekretninu na hrvatskoj obali proglasili prvorazrednim poslovnim potezom).</p>
<p>Kako Pave Župan Rusković procjenjuje sljedeću turističku sezonu na globalnom planu?</p>
<p>»Više nitko od turističkih stručnjaka ne spominje ni Irak ni 11. rujna, što ne znači da su te katastrofe zaboravljene. Turistički svijet se jednostavno privikava na novo stanje - svi su svjesni da postoji svakodnevna mogućnost nekog novog terorističkog čina. Nad turizmom stalno stoji prijetnja, pokušavamo živjeti s tom novom spoznajom«, ističe ministrica turizma. </p>
<p>Po nama, Hrvatska je sigurna zemlja, pred kojom je dobra turistička budućnost. No krhkost turizma mora nas podsjetiti da nam prihodi od turizma ne bi trebali biti glavni, gotovo jedini oslonac u popunjavanje deficita platne bilance.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rohatinski: Ukupni inozemni dug dosegnuo 20 milijardi dolara</p>
<p>Ukupni inozemni dug do kraja godine iznosit će 21 milijardu dolara, što je 74 posto bruto domaćeg proizvoda, s tendencijom da u 2004. dosegne 80 posto BDP-a, rekao je guverner HNB-a Željko Rohatinski / MMF predviđa da će ove godine hrvatski deficit tekućih transakcija platne bilance biti održan u okvirima naknadno predviđenih 4,6 i 5,9 posto BDP-a</p>
<p>OPATIJA, 12. studenoga</p>
<p> - »Ukupni inozemni dug do kraja rujna dosegnuo je 20 milijardi dolara, a do kraja godine iznosit će 21 milijardu dolara, što je 74 posto bruto domaćeg proizvoda s tendencijom da u 2004. dosegne 80 posto BDP-a«, rekao je guverner Željko Rohatinski na skupu Ekonomska politika Hrvatske u 2004. godini. On je kazao da je najnovije upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda od srijede opravdano. Naime, MMF izražava zabrinutost glede rasta vanjske ranjivosti sustava pozivajući hrvatske vlasti da poduzmu odgovarajuće mjere fiskalne i monetarne politike za daljnje smanjenje deficita platne bilance i inozemnog duga. Naime, MMF konstatira da će Hrvatska ove godine ostvariti višu stopu ekonomskog rasta uz nižu inflaciju od očekivane te da će fiskalni deficit i deficit tekućih transakcija platne bilance biti održani u okvirima naknadno predviđenih 4,6 i 5,9 posto BDP-a.</p>
<p>Inozemni dug u devet mjeseci ove godine, rekao je Rohatinski, porastao je 4,6 milijardi dolara, a za oko 70 posto toga duga odgovorna je ekonomska politika, odnosno kako kaže Rohatinski, izravno ili neizravno država. </p>
<p>On drži da će se tek vidjeti u kolikoj je mjeri prirast toga duga bio u funkciji razvoja. Napomenuo je i kako je financijski sustav u Hrvatskoj vrlo osjetljiv na potencijalne šokove, te da je iznimno važna stabilnost financijskog sustava.</p>
<p>Obrazlažući posljednju odluku HNB-a o povećanju udjela kunskog izdvajanja obvezne rezerve na deviznu pasivu banaka sa 35 na 42 posto, rekao je da se time sterilizira 1,5 milijardi kuna. Tu odluku, kazao je Rohatinski, HNB je morala donijeti jer je izvršna vlast suprotno ranijem opredjeljenju »da su Samuraj obveznice samo kredit za premošćivanje do ostvarivanja prihoda od privatizacije Ine nakon čega je najveći dio tih obveznica od 216 milijuna dolara trebao biti deponiran kod HNB-a i trebao poslužiti za otplatu inozemnih dugova početkom 2004. godine. Ministarstvo financija je uz prešutnu suglasnost MMF-a izmijenilo strukturu financiranja proračunskog deficita tako da su ove obveznice postale nadomjestak za niže, ali i skuplje zaduživanje proračuna kod domaćeg nebankovnog sektora. U takvoj konstrukciji 400 od ukupno 505 milijuna dolara prihoda od Ine služi za financiranje proračunskih rashoda do kraja 2003. godine i ne deponiraju se kod HNB za angažiranje u slijedećoj godini«, kazao je Rohatinski.</p>
<p>Guverner Središnje banke istaknuo je da je rast plasmana banaka i ukupne ponude novca prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu, te da je rast ukupnih plasmana za trećinu sporiji od prošlogodišnjeg. Prosječna kamatna stopa na kredite koja je u rujnu iznosila 8,1 posto niža je od prošlogodišnje, među godišnja stopa inflacije u listopadu iznosi samo 1,5 posto, a stopa temeljne inflacije 1 posto. Usporavanje rasta ponude novca nije se negativno odrazilo na gospodarsku aktivnost te se ocjenjuje da će rast BDP-a ove godine iznositi pet posto, rekao je Rohatinski, te naglasio da će HNB nastaviti i u slijedećoj godini ograničavajuće djelovati na ponudu novca kako bi se njezin rast zadržao na razini od oko 10 posto, pri stopi inflacije nižoj od 2,5 posto i uz stabilan tečaj.</p>
<p>Rohatinski je kazao da se neće bez stvarne potrebe u sljedećoj godini uvoditi neke posebne dodatne mjere, ali će se smanjiti manevarski prostor koji bankama ostavljaju postojeće mjere. On je rekao da će dosadašnji blagajnički zapisi kao instrument finog podešavanja biti zamijenjeni operacijama na otvorenom tržištu, uz očekivanja da će ostale politike djelovati u pravcu reguliranja potražnje i poticaja izvozne ponude te da bi BDP u 2004. mogao rasti po stopi od 4,5 posto, dok bi se deficit tekućih transakcija platne bilance mogao smanjiti na oko pet posto BDP-a.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ivica Todorić najavio nove akvizicije u BiH</p>
<p>Agrokor će sljedeći tjedan sudjelovati na natječaju za kupnju još jedne tvrtke, a planiraju i ulaganja u poljoprivredu i proizvodnju voća i povrća / Dosad su u BiH investirali oko 50 milijuna eura </p>
<p>KISELJAK, 12. studenoga</p>
<p> - Direktor Agencije za privatizaciju srednjobosanskog kantona Nikola Grubišić u srijedu je predsjedniku koncerna Agrokor Ivici Todoriću uručio Potvrdu o izvršenju svih obveza koje su Jamnica i Agrokor preuzeli prilikom kupnje Sarajevskog kiseljaka u prosincu 2000. godine.</p>
<p>Riječ je o službenoj potvrdi (nakon Agencijine kontrole realizacije preuzetih obveza) da je u razvoj i rekonstrukciju Sarajevskog kiseljaka uloženo više od 23 milijuna konvertibilnih maraka (KM) (jedan euro vrijedi oko dvije konvertibilne marke) i zaposleno 68 novih djelatnika. Grubišić je istaknuo da je to najveći i najuspješniji privatizacijski projekt od ukupno 121 koliko ih je realizirano u srednjobosanskom kantonu. </p>
<p>»Agrokor je dosad u BiH investirao oko 50 milijuna eura, a sljedeći tjedan sudjelovat ćemo na natječaju za kupnju još jedne tvrtke. Također planiramo ulaganja u poljoprivredu i proizvodnju voća i povrća« kazao je tom prilikom Todorić, napominjući da se gospodarska slika zemlje značajno mijenja nabolje. Nije precizirao za kupnju koje tvrtke će se Agrokor natjecati, međutim, nepotvrđene su špekulacije da je riječ o sarajevskom Klasu, proizvođaču kruha, tjestenine, kolača i drugih prehrambenih proizvoda. Inače, Agrokor od ranije u vlasništvu ima i tvornicu sladoleda Ledo Čitluk.</p>
<p>Agrokorova Jamnica svojedobno je na međunarodnom natječaju od Agencije za privatizaciju kupila 41,18 posto dionica Sarajevskog kiseljaka, a otkupom dionica od malih dioničara došla je do udjela od 99 posto. Prilikom akvizicije Agrokor je s Agencijom dogovorio ulaganja u Sarajevski kiseljak u iznosu od 14,8 milijuna KM, koje je i realizirano, a ostalih 8,7 milijuna KM uloženi su iz dobiti i tekućeg poslovanja Sarajevskog kiseljaka. Investicije su obuhvatile gradnju nove upravne zgrade, novih hala i proizvodnih linija, čime su povećani proizvodni kapaciteti.</p>
<p>Otvoreni su distributivni centri u Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Banjoj Luci i Grudama, a distributivna mreža ojačana je nabavkom novih vozila. Rezultat je investicija povećanje prodaje za više od tri i pol puta, a danas zajedno s Jamnicom Sarajevski kiseljak drži blizu 55 posto bosanskohercegovačkog tržišta mineralnih voda, a kako se saznaje, u roku dvije godine planira se krenuti i s proizvodnjom negazirane vode. Također, osim što je najveća i najstarija, Sarajevski kiseljak danas je i najsuvremenija punionica mineralne vode u BiH. Također, temeljni kapital tvrtke povećan je na 13,17 milijuna eura, a broj zaposlenih na 170 ljudi.</p>
<p>Sarajevski kiseljak prošlu je godinu završio s blizu 16 milijuna KM prihoda, te oko 2,5 milijuna KM dobiti. Očekuje se da će ovogodišnji prihod dosegnuti blizu 23 milijuna KM, a dobit bi trebala iznositi 3,5 milijuna KM. Godišnje se u Sarajevskom kiseljaku proizvede blizu 57 milijuna litara tekućine, od čega oko 85 posto otpada na mineralnu vodu, a ostalo su sokovi.</p>
<p>Značajan dio proizvodnje, više od 70 posto se izvozi, najviše u Hrvatsku, a ovih dana otpremljena je pošiljka sokova u SAD. BiH tržište mineralnih voda ima trend rasta, a iza sadašnjih tržišnih lidera, Jamnice i Kiseljake, po udjelu na tržištu slijede vode Vitinka iz Zvornika i Knjaz Miloš iz Srbije.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HTmobile spreman za uvođenje UMTS-a</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - HTmobile tehnološki je spreman za uvođenje treće generacije mobilne telefonije (UMTS) na hrvatsko tržište, te u očekivanju objave natječaja za 3G mrežu već probno razvija i usluge koje iduće godine planira ponuditi korisnicima, rečeno je u srijedu na Info forumu.</p>
<p>Predstavljajući novu uslugu Georg Mündl, direktor marketinga HTmobilea, rekao je da će 3G mreža pružiti poboljšane usluga poziva u mobilnoj telefoniji druge generacije, kao i mogućnost tzv. video poziva i video konferencija.</p>
<p>Dodao je da će se standardno slanje SMS poruka nadopuniti mogućnošću slanja i multimedijalnih poruka (MMS). Radi se o slanju, odnosno primanju slike, animacije, čestitke i drugog, putem mobilnih telefona.</p>
<p>Kao najveću promjenu u odnosu na dosadašnju drugu (GSM) i drugu i pol generaciju (GPRS) mobilne telefonije, kažu u HTmobileu, 3G mrežu omogućuju znatno veću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pristupa Internetu i prijenosa puno veće količine podataka putem mobilnih telefona u realnom vremenu.</p>
<p>Uz to, UMTS će omogućiti prijenos TV i radio programa, kao i mogućnost povezivanja između 3G mobitela i prijenosnih računala. Brzina prinosa osnovnih 3G usluga je zadovoljavajuća, zaključuju u HTmobileu. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>VIP.videom protiv gužvi u prometu</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga </p>
<p> - Tvrtka VIPnet prva je na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu uvela uslugu VIP.video, putem koje korisnici nadograđenih mobilnih telefona mogu na njima pogledati video najave filmova, glazbene videospotove te provjeriti 'uživo' stanje u prometu, rečeno je u srijedu u na Info forumu na Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Christian Maetz, direktor marketinga VIPneta, rekao je da je nova usluga usluga dostupna samo u Zagrebu, odnosno da se njome mogu provjeriti najave filmova u zagrebačkim kinima, kao i stanje u prometu na najvažnijim zagrebačkim prometnicama.</p>
<p>Dodao je da će uskoro VIP.video biti ponuđen i u drugim većim gradovima u Hrvatskoj. Radi se o uvidu u promet u realnom vremenu, kao i drugim korisnim informacijama.</p>
<p>VIP.video sadržaji mogu se pogledati na VIP.wap portalu odabirom link VIP.video, nakon čega korisnik može odabrati neku kategoriju iz sadržaja. </p>
<p>Za korištenje VIP.video usluga potrebno je imati GPRS mobilni telefon koji podržava uslugu te aktivira VIP.gprs. Korištenje VIP.video usluge naplaćuje se prema važećim VIP.gprs cjeniku i nije potrebna nikakva prethodna aktivacija. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Rimu će se potpisati četiri ugovora o slobodnoj trgovini </p>
<p>Ugovore će potpisati Albanija i SCG, Albanija i Moldova, Bugarska i SCG te Moldova i SCG, tvrde u Paktu o stabilnosti </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U Rimu će se u četvrtak održati ministarska konferencija zemalja sudionica Pakta o stabilnosti o liberalizaciji trgovine u jugoistočnoj Europi, na kojoj će hrvatsko izaslanstvo predvoditi ministar za europske integracije Neven Mimica.</p>
<p>Skup se održava pod pokroviteljstvom Italije, a otvorit će ga talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini i ministar trgovine Adolfo Urso. Najavljuju se i govori povjerenika Europske komisije za trgovinu Pascala Lamyja i posebnog koordinatora Pakta o stabilnosti Erharda Buseka.</p>
<p>Osnovna tema sastanka ministara zemalja regije u Rimu bit će dogovor o »poduzimanju dodatnih koraka s ciljem nastavka liberalizacije trgovine u regiji«, stoji u priopćenju Pakta. Kako smo već pisali, to će se, potvrđuju i u sjedištu Pakta o stabilnosti, postići usvajanjem ministarske izjave. Dnevnim redom konferencije nije planirano potpisivanje multilateralnog, regionalnog ugovora o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Neslužbene najave iz diplomatskih krugova kažu da će se sudionicima skupa obratiti i Mimica, koji će u svom govoru izraziti spremnost Hrvatske za nastavak liberalizacije trgovine u regiji. Već smo objavili da će se to najvjerojatnije ostvariti postupnim širenjem CEFTA-e, koju će od svibnja iduće godine činiti samo Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, na ostale zemlje regije, i to nakon što one ispune za to potrebne uvjete.</p>
<p>Prema našim informacijama, hrvatski ministar za europske integracije u svom će se govoru na konferenciji založiti za uključenje Hrvatske i ostalih zemalja regije u paneuropski sustav dijagonalne kumulacije podrijetla robe, što je preduvjet povećanja izvoza. Podržat će i ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) onih zemalja europskog jugoistoka koje još nisu njezine članice (BiH i SCG), kao i integraciju zemalja regije u EU.</p>
<p>Dnevnim redom konferencije predviđeno je potpisivanje četiriju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini među zemljama regije. Radi se o ugovorima između Albanije i SCG-a, Albanije i Moldove, Bugarske i SCG-a, te Moldove i SCG-a, čime se privodi kraju stvaranje mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini na europskom jugoistoku.</p>
<p>Zemlje sudionice Pakta o stabilnosti su Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunjska i SCG, a naknadno im se priključila i Moldova. Jedan od projekata ove regionalne inicijative je stvaranje mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi, što je predviđeno i posebnim memorandumom iz lipnja 2001. Hrvatska je dosad sklopila i ratificirala ugovore o slobodnoj trgovini sa svim zemljama regije, osim s Moldovom, s kojom se još pregovara. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Commerzbank pao zbog 2,3 milijarde eura neto gubitka</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Kretanja na europskim burzama u srijedu su bila različita, ali promjene nisu bile izražene. Među znatnijim su gubitnicima bile prije svega naftne kompanije. Royal Dutch/Shell je tako pao 1,3, odnosno 0,8 posto unatoč tome što je Saudijska Arabija najavila da će s tom nizozemsko-britanskom tvrtkom i francuskim Totalom potpisati ugovor o zajedničkom projektu crpljenja plina. Total je pao 1, a BP 1,6 posto.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE porastao 0,48 posto, na 4365,8, a frankfurtski Dax 0,25 posto, na 3739,2 boda. Pariški CAC 40 je pao 0,06 posto, na 3404 boda. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je sa 2651 bodom bio 0,04 posto viši.</p>
<p>U New Yorku su dionice neposredno nakon otvaranja porasle - Dow Jones Industrial Average je dobio 0,1, a Nasdaq Composite 0,8 posto. Dan ranije je DJIA pao 0,2 posto na 9737, a Nasdaq 0,6 posto, na 1931 bod. U Tokyju je Nikkei 225 u srijedu porastao 0,2 posto, na 10.226,22.</p>
<p>Njemački Commerzbank je nakon objavljivanja tromjesečnog neto gubitka od 2,3 milijarde eura i najave emisije prava na kupnju dionica vrijedne 800 milijuna eura pao 6 posto. Gubitak Commerzbanka je uzrokovao otpis vrijednosti imovine vezan uz problematičnu podružnicu Eurohypo, čiji su dioničari i Dresdner i Deutsche Bank. Do poslijepodneva su se dionice Commerzbank dijelom oporavile, dosegavši cijenu 1,3 posto nižu nego u utorak. München Re, koji u Commerzbank drži 10,4 posto, neznatno je pao nakon što je najavio da neće sudjelovati u emisiji.</p>
<p>Lufthansa je porasla 1 posto unatoč tromjesečnim rezultatima: operativnom gubitku od 154 milijuna eura. Kompanija je, naime, najavila bolje rezultate za cijelu godinu. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Račan: U Hrvatskoj se sada živi bolje nego prije 2000.</p>
<p>Premijer Ivica Račan istaknuo je da je cilj zadržati rast BDP-a na ovogodišnjoj razini od pet posto, stopu inflacije na dva do tri posto, stopu nezaposlenosti smanjiti ispod 10 posto, odnosno broj nezaposlenih ispod 200.000/ Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader kazao je da se Vladino nerespektiranje monetarne vlasti može tumačiti kao flagrantni napad na gospodarski sustav zemlje/ Guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao je da je najnovije upozorenje MMF-a i njegova zabrinutost zbog deficita platne bilance i inozemnog duga - opravdano</p>
<p>OPATIJA, 12. studenoga</p>
<p> - »U Hrvatskoj se sada živi bolje nego prije 2000., no ljudi, razumljivo, nisu zadovoljni time i traže više«, kazao je u srijedu u Opatiji premijer Ivica Račan na 11. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista o rezultatima proteklog razdoblja i ekonomskoj politici za iduće razdoblje.</p>
<p>Govoreći o prioritetima za buduće razdoblje, Račan je istaknuo da je cilj zadržati rast bruto domaćeg proizvoda na ovogodišnjoj razini od pet posto, stopu inflacije na dva do tri posto, stopu nezaposlenosti smanjiti ispod 10 posto, odnosno broj nezaposlenih ispod 200.000. Istaknuo je i da će u idućem razdoblju ustrajati na makroekonomskoj stabilnosti, te je, među ostalim, izrazio namjeru podizanja prosječne mirovine sa sadašnjih 43 posto prosječne plaće na 50 posto prosječne plaće. </p>
<p>Kao jedan od ciljeva Račan je najavio daljnju plinifikaciju Hrvatske, odnosno postizanje toga da plin bude dostupan svakom građaninu Hrvatske, a ne kao dosad svakom trećem.</p>
<p>Premijer je najavio i veću potporu izvoznicima, ograničavanje uvoza robe slabije kvalitete, uvođenje međustope PDV-a od 12 posto za poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam te nastavak privatizacije »gdje to ima smisla«, ali ne i prodaju javnih dobara. Račan je izrazio i odlučnost nastavka reforme pravosuđa, državne uprave te spajanja pojedinih ministarstava kao i vrednovanje geostrateškog položaja Hrvatske jer drži da je do 2010. godine moguće od prometa ostvariti veći prihod nego od turizma.</p>
<p>Premijer se osvrnuo i na naslijeđeno stanje i dugove zatečene dolaskom koalicije na vlast 2000. te je, govoreći o infrastrukturnim projektima, rekao da je u tri godine napravljeno više kilometara autocesta nego u proteklih 40 godina. </p>
<p>Račan je istaknuo i da se za hrvatski model cestogradnje zanimaju Irska, Libija, Crna Gora i BiH. </p>
<p>Govoreći o razini inozemne zaduženosti, on smatra da ona još nije alarmantna i da nitko ne dovodi u pitanje hrvatsku sposobnost otplate dugova. Do porasta zaduženosti došlo je, kaže Račan, zbog pokretanja investicijskog ciklusa i podmirivanja naslijeđenih dugova. </p>
<p>Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, koji je zakasnio na početak skupa i nije slušao Račanov govor, a kako kaže zbog obaveza u Istri tijekom izborne kampanje napustio je skup neposredno nakon svoga govora, iznio je HDZ-ov pogled na gospodarsku politiku u idućem razdoblju. Sanader je pritom demantirao tvrdnje da će HDZ-ov gospodarski program ići na štetu hrvatskih branitelja. On je razdoblje koalicijske vladavine nazvao razdobljem neodlučnosti i borbe za fotelje istaknuvši da Hrvatskom prevladava osjećaj besperspektivnosti.</p>
<p>Sanader je ustvrdio da siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi od 25 do 35 posto BDP-a i rekao kako treba težiti smanjenju stope nezaposlenosti na 10 do 15 posto, koliko ona iznosi u drugim europskim mediteranskim zemljama. </p>
<p>Založio se za smanjenje poreza i doprinosa, povećanje trošarina, jačanje izvozne uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak, restrukturiranje velikih poduzeća u državnom vlasništvu te zaustavljanje rasta inozemnog duga odnosno zamjenu dosadašnjeg duga za dionice iz državnog portfelja.</p>
<p>Sanader je ocijenio da će Europa, unatoč drukčijim tumačenjima, prihvatiti svaku vlast koju izaberu hrvatski birači i koja pokazuje odlučnost. </p>
<p>Sanader smatra da se Vladino nerespektiranje monetarne vlasti može tumačiti kao flagrantni napad na gospodarski sustav zemlje. </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac, komentirajući Sanaderov istup, rekao je: »Došao je, rekao svoje i otišao, a s njime i besperspektivnost«. </p>
<p>Crkvenac smatra da Sanader nije rekao ništa o tome kako HDZ kani ostvariti proklamirane promjene, te je istaknuo da izvršna vlast dobro surađuje s monetarnom vlašću. </p>
<p>Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ocijenio je dobrom gospodarsku suradnju dviju zemalja, te naglasio da je Hrvatska glavni strani ulagač u BiH. U tom kontekstu istaknuo je kao posebno privlačne sektore potencijalnim ulagačima prehrambenu industriju i turizam. </p>
<p>Terzić je, govoreći o luci Ploče, istaknuo važnost BiH za tu luku naglasivši da se lani od ukupno prekrcanog tereta čak 94 posto odnosilo za klijente iz BiH.</p>
<p>HDZ-ov program favorizira bogate, kaže Račan </p>
<p>Govoreći o gospodarskom programu HDZ-a, Račan je kazao da se nudi smanjenje poreza i doprinosa, što znači smanjenje proračunskih prihoda, a istodobno se iz HDZ-a daju obećanja koja iziskuju nova novčana sredstva. </p>
<p>Lošim je Račan ocijenio to što HDZ-ov program favorizira bogate na štetu srednjeg sloja i siromašnih, a dobrim to što takav program ne može dugo trajati. Glede kritika koje je Rohatinski iznio na račun izvršne vlasti, premijer je najavio da će u četvrtak na svojoj sjednici Vlada dati neke nove informacije s tim u vezi, a neke i demantirati.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Ukidanjem trogodišnjeg dopusta majkama, smanjen broj trećerođene djece«</p>
<p>HDZ obećava da će vratiti dječji doplatak studentima, subvencionirati stambene kredite za mlade obitelji, poboljšati kvalitetu studija i provoditi program prevencije zloporabe droga / Umirovljenicima obećava da će ukinuti televizijsku pretplatu, uvesti povlastice u željezničkom prometu te bolju socijalnu skrb za starije ljude</p>
<p>ZAGREB, 12. studenog</p>
<p> - Najave iz SDP-a da će do kraja godine povećati rodiljne naknade vrhunac su cinizma, jer obećavati to danas znači podcjenjivati pamet birača. Ja sam tri godine uporno predlagala izmjene Zakona o izvršenju proračuna kojima bi se naknade povećale, a iz SDP-a i HSS-a su nam poručivali da im idemo na živce jer novaca nema. Sada, deset dana prije izbora, novaca odjednom ima«, rekla je u srijedu Jadranka Kosor, zamjenica HDZ-ova predsjednika, predstavljajući HDZ-ov prijedlog socijalne politike. </p>
<p>Osim što će, dođe li na vlast, vratiti trogodišnji porodiljni dopust i rodiljne naknade na razinu iz godine 2000., HDZ obećava da će vratiti dječji doplatak studentima, subvencionirati stambene kredite za mlade obitelji, poboljšati kvalitetu studija i provoditi program prevencije zloporabe droga. Umirovljenicima HDZ obećava da će ukinuti televizijsku pretplatu, što se ne bi odnosilo na korisnike povlaštenih mirovina. Također obećavaju povlastice u željezničkom prometu i bolji sustav skrbi za starije osobe. </p>
<p>Kosor je najavila da HDZ planira izmijeniti Zakon o posredovanju pri zapošljavanju, prema kojem su nezaposlene majke dužne prihvatiti posao u krugu 80 kilometara od mjesta stanovanja. »Nalog za takve restrikcije došao je iz MMF-a, a Vlada ga je poslušno provela. Imamo egzaktne podatke da je ukidanje trogodišnjeg dopusta dovelo do smanjenja trećerođene djece«, dodala je Kosor. Pritom je istaknula da je demografska obnova prvorazredno strateško, nacionalno i političko pitanje. Vladu je kritizirala i zato, što nije dala ni lipe Udruzi 8 plus, koja skrbi o obiteljima s osmero i više djece. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dvije stranke na državnoj razini, jedna na papiru</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Srbi u Republici Hrvatskoj svoje političko djelovanje, osim posredovanjem svojih manjinskih zastupnika u Hrvatskome saboru, ostvaruju još kroz tri srpske stranke: Srpsku narodnu stranku (SNS), Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS) i Stranku podunavskih Srba (SPS).</p>
<p>Najstarija srpska stranka, SNS, osnovana je 18. svibnja 1991. u Zagrebu i ima 15.000 članova. SNS oblikuje politička mišljenja, stavove i zahtjeve Srba u Republici Hrvatskoj polazeći, kako u programu stranke piše, od: humanističkih opredjeljenja, demokratskih metoda političkog djelovanja, slobodarskih i demokratskih tradicija Srba u Hrvatskoj iz vremena Austro-Ugarske, predratne Jugoslavije i antifašističkih opredjeljenja iz vremena Drugog svjetskog rat. Brine se za pripadnost i očuvanje srpskog naroda, za građanska i nacionalna prava i slobode.</p>
<p>SNS se zalaže za očuvanje duhovnih i materijalnih vrijednosti ukupnog bića i baštine Srba u Hrvatskoj, za kulturnu autonomnost i zastupljenost u tijelima vlasti i uprave, za građanski suverenitet, socijalnu pravdu, za slobodu vjeroispovijesti, neovisno sudstvo, slobodu medija, slobodnu tržišnu privredu i privatno poduzetništvo te reafirmaciju sela i poljoprivrede.</p>
<p>Predsjednik SNS-a je Milan Đukić, dosadašnji zastupnik srpske nacionalne manjine. Stranka je zastupljena na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.</p>
<p>Od samog osnutka SNS je imao zastupnike u Hrvatskome saboru. Član je Međunarodne organizacije za profesionalni razvoj - mirovni tim Amerikanaca, Srba, Hrvata i Bosanaca SAD-a. </p>
<p>Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), kako u povijesti stranke piše, prvo je bila Samostalna srpska stranka (SSS), koju je 1994. osnovao Milorad Pupovac. SSS, nakon što je bio u sklopu SNS-a i iz njega istupio, zapravo 6. listopada 1995. u Zagrebu postaje SDSS. Tek na sjednici SSS-a 19. ožujka 1997. donesena je odluka o promjeni statuta, prema kojemu je stranci promijenjeno ime u Samostalna demokratska srpska stranka. Tada je izabrano novo vodstvo stranke i njezino sjedište premješteno u Vukovar, gdje je i danas.</p>
<p>U programu stranke piše da se, kao nacionalna stranka srpskoga naroda u Republici Hrvatskoj, zalaže za ostvarivanje svojih manjinskih prava i interesa, kako na lokalnoj, regionalnoj (istočna Slavonija, zapadni Srijem i Baranja) tako i na državnoj razini. Stranka je organizirana teritorijalno, a predsjednik joj je Vojislav Stanimirović, koji je za čelnika izabran na konvenciji stranke 6. listopada 2001. u Zagrebu. Stranka je snažna na lokalnoj i regionalnoj razini, osobito u mirno reintegriranom području Republike Hrvatske, ali nije zastupljena u Hrvatskom saboru.</p>
<p>Stranka podunavskih Srba (SPS) praktički je stranka samo na papiru. Predsjednik joj je Rade Leskovac, a sjedište joj je u Vukovaru. Nema vijećnike na lokalnoj i regionalnoj razini niti saborskog zastupnika.</p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Iskustvo i stabilnost ili neodlučnost i trgovina </p>
<p>Neki su bivši manjinski zastupnici i neki sadašnji kandidati unaprijed izrazili strah prema preuzimanju odlučujuće uloge i odgovornosti koja iz toga proizlazi - većina ih misli da bi taj teret na svoja pleća trebao preuzeti i nositi većinski narod</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Mogu li se ostvariti predviđanja nekih analitičara, prema kojima bi budući zastupnici nacionalnih manjina i zastupnici iz dijaspore mogli biti prevaga u sastavljanju buduće hrvatske vlade? Ako bi se to dogodilo što bi to, u demokratskom smislu, Hrvatskoj donijelo? Nastavak onoga što je Vlada započela, reforme, reforme, ili bi se štošta promijenilo? Pa i Ustav. Premda je sve na razini spekulacija, ipak, s obzirom i na takvu mogućnost, može li se već sada govoriti o pobjednicima, odnosno o političkom profilu manjinskih zastupnika? Dakle, što ponuđeni kandidati na manjinskim listama u XII. izbornoj jedinici - neki su među njima sigurni pobjednici - mogu ponuditi u kreiranju buduće hrvatske parlamentarne većine? Iskustvo i stabilnost ili neodlučnost i trgovinu? </p>
<p>Jedno proizlazi iz prirodnog položaja manjine, iz njezine ovisnosti o obnašatelju vlasti, jer u nas »život« manjine još počesto ovisi o volji vlasti da riješi manjinske probleme. Drugi razlog takvom promišljanju očituje se u činjenici da su neki bivši manjinski zastupnici i neki sadašnji kandidati unaprijed izrazili strah prema preuzimanju odlučujuće uloge i odgovornosti koja iz toga proizlazi. Uglavnom, većina ih misli da bi taj teret na svoja pleća trebao preuzeti i nositi većinski narod.</p>
<p>Pa, tko su mogući zastupnici nacionalnih manjina?</p>
<p>Iako su izbori neizvjesni već sada se može govoriti o nekim budućim zastupnicima u Hrvatskome saboru. Među njima mnogi vide stare-nove zastupnike Furija Radina (zastupnik Talijana, koji se kao i dosad kandidirao kao nezavisni) i Borislava Graljuka (dosadašnji zastupnik Austrijanaca, Nijemaca, Rusina, Ukrajinaca i Židova, kojima su sad pridodani Bugari, Poljaci, Romi, Rusi i Turci, a kandidirao ga je LS). Uz bok njima je Milan Đukić (dosadašnji zastupnik srpske manjine i kandidat SNS-a). </p>
<p>Manje sigurni u konačni uspjeh su Zdenka Čuhnil (dosadašnja zastupnica Čeha i Slovaka, kandidatkinja HSS-a), Njegovan Starek (bivši zastupnik Čeha i Slovaka, kandidat SBHS-a i PGS-a) i Jene Adam (kandidat za zastupnika mađarske manjine, predložila ga je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske). Među novim zastupnicima očekuju se i: Šemso Tanković kandidat Stranke demokratske akcije (Bošnjaci), Vojislav Stanimirović i Milorad Pupovac, kandidati Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).</p>
<p>Očito je, dakle, riječ o političarima s dugogodišnjim saborskim iskustvom (Radin, Đukić), o onima s manjim iskustvom (Graljuk, Čuhnil, Starek, Pupovac i Stanimirović) i o onima bez toga iskustva (Tanković).</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>GONG-u se prijavilo 2655 promatrača</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - »Do srijede ujutro nevladinoj organizaciji GONG prijavilo se 2655 osoba za promatranje parlamentarnih izbora. Zainteresirani se još mogu prijaviti, zaključno do četvrtka, 13. studenoga. </p>
<p>U pojedinim je županijama premalo prijavljenih promatrača, točnije u Zagrebačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj se zasad prijavilo samo 12 promatrača«, izjavila je GONG-ova glasnogovornica Ivana Bajsić. </p>
<p>Osim promatrača na izbornim mjestima, izbore će promatrati i 63 GONG-ova pokretna tima te promatrači u XI. izbornoj jedinici (za dijasporu). GONG će organizirati i promatrače za prikupljanje i obradu izbornih rezultata i promatrače u gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, u izbornim povjerenstvima izbornih jedinica i u Državnom izbornom povjerenstvu. Osim osoba koje su već promatrale izbore, prijavilo se dosta mladih koji su prošle školske godine sudjelovali u GONG-ovu programu »Prvi put biram«. </p>
<p>Uskoro će se početi emitirati spot o izbornom danu, a Bajsić je istaknula dobru suradnju s HRT-om, s lokalnim televizijama RiTV-om, NeT-om, OTV-om i ATV-om, kao i s brojnim lokalnim radijskim postajama. Suradnja s DIP-om i Ministarstvom pravosuđa također je dobra. </p>
<p>Zbog toga što se na više mjesta u Hrvatskoj netko lažno predstavljao u GONG-ovo ime i provodio ispitivanje javnog mišljenja, GONG je prije nekoliko dana priopćio da ne provodi nikakvo ispitivanje. Zasad su doznali da je riječ o jednoj tvrtki koja potencijalne ispitanike dezinformira tvrdeći da surađuje s GONG-om.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Malverzacije s nekretninama Srba na područjima posebne državne skrbi</p>
<p>Motivi za napad mogli su biti i privatne naravi, no u javnosti se taj događaj već počeo povezivati s revizijom Pejkovićeva Ureda o poslovanju Agencije za promet nekretninama (APN) godine 2001. / S jedne strane cijeli projekt ima političku dimenziju da se izbjeglim Srbima nadoknadi imovina izgubljena ili oštećena u ratu, odnosno da se od onih koji se ne namjeravaju vratiti u Hrvatsku otkupe nekretnine, koje bi pak poslužile u zbrinjavanju Hrvata izbjeglih iz BiH / Druga dimenzija je financijska, jer su u igri veliki novci, čiji tokovi nisu »pod posebnim povećalom« javnosti, upravo zbog političke dimenzije</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U pravoj maloj poplavi nasilja posljednjih dana, izdvaja se napad na Lovru Pejkovića, pomoćnika ministra javnih radova, obnove i graditeljstva, mjerodavnog u Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice. Iako je brutalno pretučen u subotu na autocesti Karlovac - Zagreb te zadobio lakši potres mozga, a otpušten iz bolnice u utorak, Pejković ne želi ni policiji ni javnosti otkriti pojedinosti napada, a pogotovo moguće motive napadača. </p>
<p>Motivi za napad mogli su biti i privatne naravi, no u javnosti se taj događaj već počeo povezivati s revizijom Pejkovićeva Ureda o poslovanju Agencije za promet nekretninama (APN) godine 2001. Navodno su se tom revizijom otkrile brojne malverzacije pri otkupu nekretnina izbjeglih Srba na područjima posebne državne skrbi. Kako o toj reviziji dosad nije bilo riječi u javnosti, napose u kontekstu mogućih kaznenih prijava, teško je reći koliko su ta nagađanja utemeljena. </p>
<p>Spekulira se da je revizijom otkriveno da je dobar dio nekretnina enormno precijenjen, da u barem trećini kupljenih objekata nitko ne živi te da je većina objekata na miniranom području. Izneseni su i podaci o kupoprodajnim ugovorima koje je potpisao Davor Rajčić, direktor APN-a, prema kojima se kupovalo objekte koji uopće ne postoje. Reagirajući na to, direktor Agencije kaže da je iznenađen podacima o reviziji te da APN podnosi izvješća Vladi, a ne Ministarstvu u kojem radi Pejković. Napominje da do sada iz Vlade nije bilo prigovora na rad Agencije te da će se za desetak dana znati sadržaj izvješća o radu APN-a u prošloj godini, koji je prema njegovu mišljenju pozitivan. </p>
<p>U kuloarima se dosta spekuliralo o mogućim malverzacijama i o »masnim« provizijama u poslovima s otkupom imovine izbjeglih Srba. No dosad nije bilo nikakvih konkretnih dokaza iznesenih u javnosti koji bi potkrijepili takva nagađanja. Pretpostavlja se da su izbjegli Srbi ili njihove obitelji, koji su u tim poslovima prodavatelji, u svakom slučaju zadovoljni svotama koje uspijevaju dobiti kao naknadu za nekretnine. (Do pojave Agencije te su se nekretnine preko različitih posrednika u Mađarskoj zapravo prodavale u bescjenje). Stoga se i ne treba čuditi da nije bilo javnih pritužbi prodavatelja. </p>
<p>Neslužbene informacije o malverzacijama mogle su dolaziti od stručnih procjenitelja imovine ili od tvrtki koje su s državom ulazile u građevinske poslove na kupljenim nekretninama. A ako je i bilo malverzacija, stručni procjenitelji s tim informacijama nisu izlazili u javnost, vjerojatno strahujući da ih se ubuduće neće angažirati. Ista stvar je i s građevinskim tvrtkama. Situacija je uistinu složena. S jedne strane cijeli projekt ima političku dimenziju da se izbjeglim Srbima nadoknadi imovina izgubljena ili oštećena u ratu, odnosno da se od onih koji se ne namjeravaju vratiti u Hrvatsku otkupe nekretnine, koje bi pak poslužile u zbrinjavanju Hrvata izbjeglih iz BiH. Druga dimenzija je financijska, jer je u igri velik novac, čiji tokovi nisu »pod posebnim povećalom« javnosti, upravo zbog političke dimenzije.</p>
<p>Tako su se, primjerice, ovih dana čak i na stranačkoj razini, u HNS-u, čiji je potpredsjednik Radimir Čačić Pejkovićev šef, odvijala lobiranja u svezi s vrijednom nekretninom u Glini, za koju pravni sljednik vlasnika ne može dobiti potrebne papire od Pejkovićeva ureda kako bi je prodao APN-u.</p>
<p>Agencija za promet nekretninama želi otkupiti zemljište koje je prije glasilo na hrvatskoga građanina srpske nacionalnosti, stradalog 1991. na Banovini, o čemu Glavno državno odvjetništvo vodi istragu. Na tom zemljištu država namjerava graditi kuće izbjeglim Hrvatima iz Bosne, koji pak moraju napustiti objekte u koje se žele vratiti neki izbjegli Srbi. </p>
<p>To je samo jedan od brojnih osjetljivih, politički obojenih slučajeva na relaciji vlasnici nekretnina - APN - Ured za prognanike pri Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva, o kojima je teško dobiti relevantnu informaciju za javnost. </p>
<p>A dok javnost ne bude dovoljno informirana o tome što se događa u tom sektoru, ostat će sumnje i u motiv napada na Pejkovića i u moguće malverzacije s otkupom nekretnina na područjima posebne državne skrbi.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Izbori će koštati 130 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Prema neslužbenim procjenama, parlamentarni izbori koštat će porezne obveznike više od 130 milijuna kuna, dok je za izbore 2000. godine država izdvojila 120 milijuna kuna. </p>
<p>Parlamentarnim strankama, kojih je u prošlom sazivu Hrvatskog sabora bilo 16, iz proračuna je ukupno za izbornu promidžbu jednokratno isplaćeno 39,142.714 kuna, no u cijenu izbora treba uračunati izradu raznih materijala poput glasačkih listića, te troškove izbornih povjerenstava. Vlada je odlučila i da će se izvanparlamentarnim strankama koje uđu u Sabor, nakon izbora isplatiti po 40 tisuća, a neovisnim listama po 20 tisuća kuna.</p>
<p>Novac za promidžbu parlamentarne stranke dobile su po modelu prema kojem se i inače redovno financiraju iz proračuna. Najviše je za kampanju iz proračuna dobio SDP koji je u Saboru imao 44 zastupnika - 12.042.017 kuna, a za promidžbu namjerava utrošiti oko osam milijuna kuna. Slijedi HDZ koji je imao 38 zastupnika i dobio 9,141.428 kuna. U toj stranci procjenjuju da će ih kampanja koštati između četiri i pet milijuna kuna. HSS-u, koji za kampanju planira potrošiti osam milijuna kuna, isplaćeno je 4.320,464 kune.</p>
<p> Stranke koje proračunskim novcem neće moći pokriti trošak kampanje, uglavnom su posegnule za sponzorima čija imena neke namjeravaju objaviti nakon izbora. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska želi što prije pregovarati s Italijom i Slovenijom o izlovu u Jadranu</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Hrvatska se priprema za razgovore o zaštiti Jadrana kako bi na ministarskom sastanku EU u Veneciji, 25. i 26. studenoga, mogla konstruktivno sudjelovati u raspravi o zaštiti Mediteranskog mora koje je potaknula Europska unija, rekli su hrvatski diplomatski izvori. </p>
<p>Hrvatska diplomacija želi što prije pokrenuti pregovore o izlovnim kvotama ribe za Italiju i Sloveniju u novoproglašenom području. Hrvatski pregovarači nadaju se da na sastanku u Veneciji neće biti mjesta za kritike na račun Hrvatske zbog te odluke, nego da će se razgovarati o konkretnim potezima zaštite europskih mora. </p>
<p>Budući da je riječ o sektorskom sastanku, pregovore će voditi Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a diplomacija će služiti kao logistika. Razgovori u Veneciji vodit će se dva dana nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Verheugen se sastaje s državnim i sa stranačkim dužnosnicima </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen sudjelovat će u četvrtak u raspravi Vlade o približavanju Hrvatske Europskoj uniji. Prije toga razgovarat će s premijerom Ivicom Račanom, a nakon sjednice Vlade predviđena je konferencija za novinare. </p>
<p>Očekuje se da će Račan s Verheugenom najviše razgovarati o političkim uvjetima za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, a posebna će pažnja biti posvećena objašnjavanju hrvatske politike prema susjedima. </p>
<p>Verheugen će se sastati i s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem te s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom. </p>
<p>Povjerenik Europske komisije za proširenje razgovarat će također s predstavnicima parlamentarnih stranaka. Na razgovor su pozvani predstavnici SDP-a, HDZ-a, HSS-a, HNS-a, DC-a i HSLS-a. Nakon toga u hotelu »Opera« održat će predavanje pod naslovom »Hrvatska u Europi, izgledi i mogućnosti«. </p>
<p>U diplomatskim krugovima Verheugena se smatra zagovornikom skorog ulaska Hrvatske u Uniju, a u domaćoj je javnosti snažno odjeknula njegova lanjska izjava na međunarodnoj konferenciji u Beču da »Hrvatska ne pripada zapadnom Balkanu, te da bi prema svojim individualnim postignućima trebala biti među kandidatima za sljedeći krug proširenja Europske unije«.</p>
<p> Budući da Verheugen dolazi u Zagreb desetak dana prije izbora, u političkim se kuloarima to tumači kao podrška politici približavanja Hrvatske Europskoj uniji koju je dosad vodila koalicijska vlast. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Granica Hrvatske i Crne Gore bez privremenih vojnih fortifikacijskih objekata</p>
<p>HERCEG NOVI, 12. studenoga</p>
<p> - Sastanak Komisije za demilitarizaciju pograničnog područja Hrvatske i Crne Gore, nakon dvodnevnog inspekcijskog nadzora na dubrovačkom području, nastavljen je u srijedu u crnogorskom gradu Herceg Novom. </p>
<p>U Domu Vojske SCG-a tijekom brifinga predstavnici VSCG-a na čelu s pukovnikom Životom Babićem upoznale su hrvatske kolege, koje je vodio pukovnik Željko Hosi, s tijekom uklanjanja i prenamjene vojnih objekata koji se nalaze unutar demilitarizirane zone.</p>
<p>Istaknuto je da su nakon razminiranja područja tijekom svibnja i lipnja u crnogorskom dijelu demilitarizirane zone Debeli Brijeg, uklonjeni svi privremeni vojni fortifikacijski objekti. </p>
<p>»Osim minobacačkog vatrenog položaja, uništena su i zaravnana 44 drveno-zemljana puškomitraljeska i mitraljeska bunkera te pet objekata skupnih nepokretnih zaklona. Odgovorno tvrdim da u demilitariziranoj zoni uz južnu granicu s Hrvatskom na teritoriji općine Herceg Novi ne postoji nijedan vojni fortifikacijski objekt koji su izgradili pripadnici JNA ili Vojske SCG-a«, rekao je pukovnik Korpusa Ratne mornarice VSCG Tomislav Gašović.</p>
<p>Govoreći o hrvatskom dijelu posla, pukovnik HV-a Željko Hosi rekao je da će se osnovati tvrtka Park Prevlaka, koja će postojeće vojne objekte na rtu Oštro prenamijeniti u turističke. »Uz cestu od Prevlake kroz mjesta Vitaljina, Đurinići i Pločice te uz Jadransku turističku cestu na području graničnog prijelaza Debeli Brijeg porušena su sva armirano-betonska skloništa i ostali fortifikacijski objekti«, kazao je. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uvođenje udžbenika na CD-u u škole koči administracija</p>
<p>Vibor Cipan, student zagrebačkog PMF-a, predstavio je ministru Strugaru projekt »Škola budućnosti« / Mladi informatičar autor je udžbenika fizike na CD-u po kojem učenici još ne mogu raditi jer takav oblik školskog priručnika ne predviđa Zakon o udžbenicima / Cipan, koji je dobitnik priznanja Saveza informatičara Hrvatske, nema svoje računalo </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Kad je kao sedamnaestogodišnjak počeo raditi na maturalnom radu - udžbeniku fizike na CD-u, Vibor Cipan nije računao da će za dvije godine, taman uči izbora, prezentirati svoj rad kao hvaljeni projekt pod nazivom »Škola budućnosti«. Predstavio ga je srijedu u Ministarstvu prosvjete i sporta.</p>
<p>Dobre strane klasičnog udžbenika fizike pretočio je na CD dajući mu niz prednosti, poput izravnog pristupa Internetu i web stranicama s tematikom koju obrađuje pojedina jedinica u udžbeniku. Zadržao je mogućnost listanja stranica i dodao pretraživač po pojmovima ili po stranici.</p>
<p>Mladi informatičar, student fizike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu ponudio je budućim korisnicima udžbenika fizike na CD-u i povijesnu dimenziju, odnosno pregled poznatih fizičara i njihovih izuma. CD sadrži arhivske članke (za one koji žele znati više), ispite i primjere pokusa na interaktivnim simulacijama.</p>
<p> »Prvu verziju udžbenika na CD-u završio sam potkraj 2001. godine, no trebalo ju je dosta dorađivati. Sada je spremna za školske klupe«, rekao je Vibor Cipan navodeći da je bilo koji školski predmet moguće u kratkom roku uvrstiti na CD. </p>
<p>Iako je u projekt uložio dosta truda i vremena, devetnaestogodišnji informatičar, dobitnik najvećeg priznanja Saveza informatičara Hrvatske, kao stanar jednog od zagrebačkih studentskih domova nema ni svoje računalo. Projekt je radio na posuđenim računalima, uz pomoć svog mentora i profesora fizike iz Hamburga s kojim se nikad nije vidio, nego komuniciraju Internetom.</p>
<p>Cipan odbacuje primjedbe da je velika mana digitalnih udžbenika izbacivanje nastavnika i klasičnih udžbenika iz procesa obrazovanja. »Primjeri sa Zapada svjedoče suprotno. Udžbenici na CD-u izvrsna su dopuna klasičnim udžbenicima i pomoć nastavnicima. Izdavači se ne bi trebali osjećati ugroženima«, kaže Cipan. </p>
<p>Ministar prosvjete Vladimir Strugar smatra da bi se pilot-projekt »Škola budućnosti« mogao uvesti tek za godinu, dvije, pri čemu je najvažnija dobra priprema nastavnika za nove tehnologije. </p>
<p>Najveća je zapreka uvođenju udžbenika na CD-u u škole legislativa koju treba mijenjati. Iako je riječ o dokumentu novijeg datuma, Zakon o udžbenicima ne predviđa takav oblik udžbenika. Strugar stoga priznaje da je upravo administracija složeniji dio puta za primjenu projekta.</p>
<p>Kako je naglasio pomoćnik ministra Zoran Paldi, školama je odobreno svih 135 zahtjeva za nova radna mjesta nastavnika informatike. Trenutačno je zaposleno 1330 nastavnika, no svi oni nisu stručnjaci isključivo iz tog područja. Što se tiče informatičke opremljenosti, do kraja ove godine 79 posto osnovnih i srednjih škola imat će umrežene računalne učionice.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Na građane neće utjecati sugestije HBK-a za koga glasovati</p>
<p>SDP nije za zabranu pobačaja, već da svaka osoba ima pravo na izbor i zato sam siguran da ćemo imati većinsku potporu javnosti, poručio je predsjednik SDP-a/ IDS i SDP su se razilazili i približavali, ali i na vrijeme shvatili da povratak desnice na vlast nije opcija ni za Istru niti za Primorsko-goransku županiju, rekao je prvi na listi Damir Kajin</p>
<p>RIJEKA, 12. studenoga</p>
<p> - »Za uspjeh SDP-a ne treba nam komparacija ni s kim. Uvjeren sam da ćemo na izborima dobro proći i da ćemo na njima još jednom potvrditi svoju snagu«, izjavio je predsjednik Ivica Račan, u srijedu na susretu s novinarima u Rijeci, odgovarajući na upit kako komentira izjavu Radimira Čačića da se, prema ispitivanju javnog mnijenja, HNS opasno približava SDP-u. </p>
<p>Račan je u Rijeci izrazio potporu nositelju liste SDP-IDS u VIII. izbornoj jedinici Damiru Kajinu, drugoj na listi Gordani Sobol i ostalim kandidatima. </p>
<p>Komentirajući poziv koji je javnosti uputila Hrvatska biskupska konferencija da se na izborima ne glasa za one koji podupiru pravo na pobačaj i eutanaziju, Račan je kazao da su stavovi Katoličke crkve poznati, izrazivši pritom uvjerenje da na građane neće utjecati pozivi takve vrste. »SDP nije za zabranu pobačaja, već da svaka osoba ima pravo na izbor i zato sam siguran da ćemo imati većinsku potporu javnosti«, zaključio je. </p>
<p>Na pitanje zašto na listi SDP-a u VIII. izbornoj jedinici nisu poznatije osobe, primjerice župan i gradonačelnici, Račan je kazao kako se rukovodio i kriterijem da se ne treba kandidirati ljude koji već obnašaju istaknute funkcije. </p>
<p>»Rizik postoji čak i kad riskira oprezni Račan. Stoga sam siguran da je politički fajter poput Slavka Linića korisniji u teškoj i složenoj izbornoj jedinici poput X., nego u VIII., gdje je stanje dosta stabilno po svim pitanjima«, izjavio je predsjednik SDP-a, odgovarajući na pitanje novinara zbog čega Linić nije kandidat u VIII. izbornoj jedinici. </p>
<p>»Niti će IDS u ovoj koaliciji izgubiti na prepoznatljivosti, niti će SDP izgubiti na osebujnosti. Mi nismo ista stranka. Razilazili smo se i približavali, na neke stvari ne gledamo isto, ali smo na vrijeme shvatili da povratak desnice na vlast nije opcija ni za Istru niti za Primorsko-goransku županiju«, rekao je prvi na listi Damir Kajin. Složio se da mnoga predizborna obećanja nisu ispunjena, naglašavajući da je ipak neprihvatljiva teza »da je Vlada zadala smrtonosni udarac riječkoj privredi«. Poručio je kako je bilo iluzorno očekivati da bi se brodogradilišta »3. maj«, Kraljevica, Brodosplit i trogirsko održali bez države. Treba pomoći i »Lencu« te prestati politizirati kad su gospodarski sustavi posrijedi, jer su oni živi organizmi; danas jesu, sutra ih nema. </p>
<p>Kajin je mišljenja da je problem loših transakcija evidentan bio i prije 3. siječnja 2000. i kako bi, da a država nije intervenirala, Rijeka bila na koljenima. Smatra da će tom gradu trebati više od četiri godine da bi postao ono što je bio 1980. godine, pod uvjetom da zaživi Luka. Zaključio je da su 2003. prilike neusporedivo bolje nego što su bile 1999.; »ako se nije povećao životni standard, stvorene su pretpostavke za njegov rast«. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Čačić: Pobjeđuje lijeva opcija uz neznatnu razliku</p>
<p>ĐAKOVO, 12. studenoga</p>
<p> - Govoreći u srijedu na predstavljanju kandidata HNS-a i SBHS-a za IV. izbornu jedinicu predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić izrazio je uvjerenje u pobjedu lijeve koalicije, procjenjujući ipak da će između lijeve i desne opcije odlučivati glasovi tek nekoliko desetaka ili nekoliko stotina ljudi. Birače je pozvao da pokažu odgovornost i izađu na izbore, dodajući da je došlo vrijeme kada treba procjenjivati mjerljive stvari. </p>
<p>»Kada stranka koja pretendira na vlast nema što pokazati osim fige, i ne zaslužuje ništa drugo osim fige«, ustvrdio je Čačić. Analizirajući gospodarsko stanje u zemlji, naglasio je da se koalicijskoj vlasti možda može zamjeriti sporost u provođenju reformi, no ne može joj se osporiti ekonomska stabilnost, rast produktivnosti i BDP-a. </p>
<p> Na skupu je govorili i dr. Svaka Dabčević Kučar, počasna predsjednica HNS-a, koja je pozvala birače da glasuju za vladajuću koaliciju koja je »dobro zaorala«. Dodala je da bi ono što je stvoreno moglo biti prekinuto, dođe li do promjene vlasti. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Podrug: Nakon izbora Gotovina načelnik Glavnog stožera HV-a</p>
<p>IMOTSKI, 12. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Luka Podrug, nositelj izborne liste koalicije HČSP-a i HKDU-a u X. izbornoj jedinici, u srijedu je na predizbornom skupu u Imotskom pozvao birače da »smijene izdajničku vlast«. »Ta je izdajnička vlast od stranih nalogodavaca dobila zadatak da rastroji državu i vojsku, posvađa narod, vrati Srbe i rasproda imovinu kako bi Hrvatska postala lak plijen svjetskih mešetara koji će je uvaliti u balkansku uniju«, ustvrdio je Podrug. Umirovljenu generalu Anti Gotovini, kojega je optužio Haaški sud, poručio je da izdrži još malo, do 23. studenoga, pa će biti načelnik Glavnog stožera HV-a. Podrug je izjavio kako koalicija HČSP-a i HKDU-a jest za suradnju i s HDZ-om i HB-om i HSP-om. HDZ-u, rekao je, priznaje da je stožerna stranka, ali da treba surađivati s pravim ljudima. Jer, dodao je, »tragedija je što su u vodstvima političkih stranaka ostali komunistički lopovi«. Potpredsjednik HČSP-a Tadija Barun, kandidat te stranke u IX. izbornoj jedinici, pozdravio je postupak HČSP-ova člana Dubravka Šumanovića koji je u nedjelju u Imotskom bacio jaja na kandidate SDP-a Slavka Linića i Marina Jurjevića. »Napravio bih isto jer je Jurjević 1991. vikao 'Živjet će Jugoslavija!'«, rekao je Barun. Na skupu u športskoj dvorani u Imotskom bilo je tristotinjak ljudi, pjevale su se pjesme o Juri Francetiću i Anti Paveliću. Podrug je pozvao nazočne da »zajednički kao oporuku aktualnoj vlasti otpjevaju - 'Oj Ivice i Stipane, pojest će vas crne vrane'«. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031113].
|
