NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030613].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208956 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska »prijatelj suda« kad Gotovina bude »prijatelj Hrvatske«</p>
<p>Sve dok je Ante Gotovina bjegunac, dok je na snazi uhidbeni nalog i nalog o Gotovininu prebacivanju u Haag, ma koliko to željela, Hrvatska ne može biti »prijatelj« ni svojem optuženom građaninu, a onda ni Haaškom sudu/ Hrvatska se može pojaviti samo pred Sudom, jer su kontakti u »slučaju Gotovina« s Carlom del Ponte zaključeni 12. lipnja 2001. primitkom optužnice u Uredu za odnose s Haagom</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Hrvatska se kao amicus curie (»prijatelj suda«) može pojaviti samo prema 74. pravilu Pravilnika o postupku i dokazima Haaškog suda. Prema njemu, o tome odlučuje raspravno vijeće koje vodi postupak u slučaju, primjerice, Ante Gotovine. </p>
<p>Da bi raspravno vijeće imalo što voditi, nužno je prije svega da se optuženik, dakle Gotovina, nalazi pred njim. Tek se tada može, odlukom sudačkog vijeća, pozvati državu da nastupi pred njim i iznese stavove o bilo kojem pitanju koje odrede suci. Tvrdoću te odredbe ublažava rješenje prema kojem vijeće može državi odobriti da pred njim nastupi u predmetu »Gotovina«. Dakle, kad Hrvatska takav nastup predloži, a vijeće ga odobri.</p>
<p>Zapravo, Hrvatskoj je u predmetu »Gotovina« nastup ograničen optuženikovim postupanjem. Sve dok je Ante Gotovina bjegunac, sve dok se nalazi izvan dosega raspisane tjeralice, dok je na snazi uhidbeni nalog i nalog o Gotovininu prebacivanju u Haag, ma koliko to željela, država ne može biti »prijatelj« ni svojem optuženom građaninu, a onda ni Sudu.</p>
<p>Međutim, prihvati li Gotovina nadležnost Haaškog suda, kao što obećava u kontroverznom intervjuu ovih dana, Hrvatska ima mogućnost formalizirati svoj stav o optužnici i predmetu, koji je već ispisan u nekoliko prilika. </p>
<p>Samo da podsjetimo, »prijateljska« je gesta učinjena 18. lipnja 2001. godine. Tada je premijer Ivica Račan u pismu Carli del Ponte tražio da se iz optužnice brišu navodi koji poriču legitimitet oslobodilačkoj operaciji »Oluji« i kojima se kriminalizira Domovinski rat.</p>
<p>Drugi postupak sadržan je u premijerovu pismu Saboru, podnositeljima interpelacije u Gotovininu slučaju. U tom odgovoru premijer naglašava kako su on i Vlada spremni kao »prijatelj suda« uključiti se u kazneni postupak protiv Gotovine. Premijer obećava i punu zakonsku pomoć te doprinos optuženikovoj obrani da u njegovu korist pruži Haaškom sudu sva potrebna jamstva u skladu s pravilima o postupku i dokazima Suda.</p>
<p>Računajući na to da će razložnost pobijediti kod samog optuženoga Gotovine, Vlada je već tim javnim postupcima i prema Haagu i prema saborskim zastupnicima postupila prema pravilima Haaškog suda i unaprijed nastupila kao amicus curie, koji ta jamstva može proslijediti sudskom vijeću u nedirnutom obliku. Tim se intervencijama, naime, ne dira u činjenične dokaze o elementima kaznenog djela iz optužnice. Kvalifikacije, pak, iz optužnice, koje se odnose na »Oluju« i na Domovinski rat, upravo su ona pravna intervencija koja je dopuštena Hrvatskoj, koja utječe na pravnu stranu optužnice. Prema pravilima, to je jedino što se može učiniti.</p>
<p>Također valja podsjetiti da je Vlada u »slučaju Bobetko« nekoliko puta u statusu »prijatelja suda« podnosila podneske koji su rezultirali ne samo liječničkim pretragama i ekspertizama, nego su bitno utjecali i na konačnu predaju optužnice odvjetniku Janka Bobetka, čime je ukinut i uhidbeni nalog i nalog o njegovu prebacivanju, a postupak i doveden do željenog cilja: Bobetko nije išao u Haag.</p>
<p>Istim podnescima je Hrvatska, u »slučaju Bobetko«, nastupila kao subjekt suradnje službenog Zagreba i Haaga. Haaška pravila, naime, jasno kažu da podnositelj molbe za podnošenje amicus-podneska može to učiniti za svaki navod iz optužnice za koji smatra od će pomoći u pravilnom odlučivanju o predmetu. Prema tome, skupina pravnika okupljena oko premijera Račana već radi na tim materijalima.</p>
<p>Već iz ovako grubo opisanih pravila amicusa vidljivo je da se Hrvatska može pojaviti samo pred Sudom i da su kontakti u »slučaju Gotovina« s Carlom del Ponte zaključeni 12. lipnja 2001. godine primitkom optužnice u Uredu za odnose s Haagom.</p>
<p>Vladine će se namjere, dakle, materijalizirati tek kad i Gotovina prihvati status »prijatelja Hrvatske« i preda se Haaškom sudu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Propala koalicija HSP-a i HIP-a</p>
<p>Pravaši su si, svojom željom, natovarili »teret« nepotvrđenih stranaka, pa u konačnici za njih možda i nije loše to što je prijeizborna koalicija HSP-HB-HIP propala, a ni ova, HSP-HIP, nije više izgledna. Možda će HSP nešto naučiti iz lekcije koju je dobio</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – »Koalicija s HSP-om jednoglasno je odbijena na sjednici Predsjedništva prošle subote. To je zaključak vodstva i predsjednika stranke«, izjavio je u srijedu potpredsjednik HIP-a Nenad Ivanković, izazvavši nemalo iznenađenje i u HSP-u i u dijelu HIP-a. Naime, kako doznajemo iz vodstva obiju stranaka, sporazum o prijeizbornoj koaliciji već je bio sastavljen i parafiran od strane glavnih tajnika HIP-a i HSP-a prošlog tjedna. No, šuška se da je, nakon što je na uvid dobio parafirani sporazum, uzbunu u HIP-u podigao upravo Ivanković, nezadovoljan dijelovima sporazuma, jer u njemu navodno nema onog, što je dogovoreno na sastancima. HIP-ovci nisu zadovoljni činjenicom da su prva mjesta dobili samo na listama u Istri, Hrvatskom zagorju i u dvije zagrebačke jedinice.</p>
<p>Priča iz HIP-a govori da je Nenad Ivanković potom, navodno, nazvao predsjednika Hrvatskog bloka Ivića Pašalića, s kojim je, opće je poznato, godinama u najbližim odnosima, želeći se s njim savjetovati o novonastaloj situaciji. Potom je Pašalić, koji već dulje nije u dobrim odnosima s predsjednikom HIP-a Miroslavom Tuđmanom, kao »posrednika« angažirao Ivana Aralicu, s kojim je Tuđman blizak. Naime, Pašalić se ne može pomiriti s činjenicom da koalicija HB-a i HIP-a ipak nije osnovana, jer ni HB niti HIP još ne mogu biti sigurni u to da će prijeći izborni prag. Aralica je trebao uvjeriti Tuđmana u nužnost otkazivanja suradnje HIP-a i HSP-a i sporazuma tih stranaka te u potrebu koaliranja HIP-a i HB-a. Iako je sporazum o prijeizbornoj koaliciji HSP-a i HIP-a potpisan i »zapečaćen« rukovanjem čelnika dviju stranaka još prošlog četvrtka, njegov sadržaj u javnost nije pušten samo zato, što je upravo tog dana u Hrvatsku doputovao Sveti Otac. Do »udara« u HIP-u došlo je u subotu, na sjednici Predsjedništva stranke, koja nije održana u punom sastavu, ali je na njoj bio Miroslav Tuđman, koji je nakon toga otputovao na službeni put u London. Potpisani je sporazum odbačen, iako dio članstva HIP-a nije podržao tu odluku, a paradoksalno je da je pri sklapanju sporazuma upravo Miroslav Tuđman najviše inzistirao na dogovoru da se, nakon potpisivanja, o tom sporazumu više neće izjašnjavati stranačka tijela ni HSP-a niti HIP-a. Nezadovoljan odbacivanjem sporazuma, sjednicu Predsjedništva demonstrativno je napustio jedan od potpredsjednika HIP-a Davor Domazet Lošo, smatrajući da je koalicija s HSP-om u HIP-ovu interesu.</p>
<p>U kuloarima se čuje da ni u HB-u nije idilična atmosfera, pa iz same stranke dolaze priče o tome da je zagrebačka podružnica, ujedno i najjača, bijesna na predsjednika Pašalića. Razlog je nezadovoljstva, navodno, time da je Pašalić, pokušavajući učvrstiti dogovor s HIP-om, dogovorio da on dobije prvo mjesto u Drugoj izbornoj jedinici (Dubrava-Sesvete-Bjelovar-Koprivnica) na zajedničkoj listi HB-a i HIP-a, ali je zauzvrat HIP-ovcima morao prepustiti prva mjesta u ostalim izbornim jedinicama, što je revoltiralo članove vodstva, ali i članstvo zagrebačkog HB-a.</p>
<p>Ostaje nejasnim zašto je uopće čelništvo HSP-a inzistiralo na dogovoru i uspostavi koalicije s HB-om i HIP-om, strankama koje se nikad nisu ni potvrdile na izborima i za koje postoji realna mogućnost da ni ne dobiju željenih pet posto! HSP je stranka koja se u 12 godina potvrdila na izborima i ima tradicionalno biračko tijelo, koje ju neće iznevjeriti.</p>
<p>Doduše, logična je želja predsjednika Ante Đapića da poziciju svoje stranke ojača koaliranjem s te dvije stranke ne bi li konačno i desna strana političke scene bila »krupnija«, ali, dogovori su se zapravo pretvorili u svojevrsno nadigravanje i podmetanje. Jer, teško je vjerovati da HSP neće dobiti svojih od pet do sedam posto, a možda i kojeg zastupnika u Saboru više, ali za HB i HIP u ovom je trenutku prelazak još enigma. Pravaši su si, svojom željom, natovarili »teret« nepotvrđenih stranaka, pa u konačnici za njih možda i nije loše to što je prijeizborna koalicija HSP-HB-HIP propala, a ni ova, HSP-HIP, nije više izgledna. Možda će HSP nešto naučiti iz lekcije koju je dobio.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Europska unija priprema financijski »odgovor« SAD-u na Balkanu</p>
<p>Hrvatska nije jedina država koja se našla razapetom između američkih zahtjeva da potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju Međunarodnom kaznenom sudu i preporuke EU-a da to ne učini / Navodno se sad raspravlja o ideji da EU pojedinim zemljama na Balkanu refundira izgubljenu novčanu potporu SAD-a, ako one za uzvrat odbiju slijediti američku liniju</p>
<p>LONDON, 12. lipnja</p>
<p> – (Od Vjesnikove dopisnice) – Poput više drugih zemalja, Hrvatska se našla razapetom između zahtjeva SAD-a da potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju američkih građana Međunaordnom kaznenom sudu te naputaka EU-a da to ne učini. Uoči razgovora s američkim diplomatskim predstavnicima, u četvrtak, Hrvatska je dala naslutiti da kani slijediti uputstva EU-a, čijem članstvu stremi. Naša zemlja bila je tako prisiljena birati između američke vojne pomoći vrijedne dvadesetak milijuna dolara, koja bi joj mogla biti uskraćena, ako Amerikancima kaže »ne«, te zlovolje Bruxellesa, ako im kaže »da«. U sličnoj su dvojbi sad još mnoge zemlje. Sve to događa se na pozadini nove velike transatlantske svađe, koja se, nakon Iraka, ovog puta vrti oko Međunarodnog kaznenog suda (ICC).</p>
<p>Amerika traži da svi njezini građani budu izuzeti od ingerencija tog suda. Argument je da bi moglo doći do mnogih politički motiviranih procesa, zlonamjerno uperenih protiv građana SAD-a kao najveće velesile na svijetu. Pristalice suda tvrde da to tijelo ima ugrađene mehanizme koji štite od sličnih zloporaba, ali Amerika ustraje na svome. Lani je SAD povukao američki potpis ispod povelje o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda, jer nijednom međunarodnom tijelu ne želi dopustiti utjecaj na američki suverenitet. Od tada je Amerika uspjela osigurati privremeni imunitet za svoje mirovnjake u misijama UN-a. Američki izaslanici također su do sada sklopili bilateralne sporazume sa 37 zemalja o neizručenju građana SAD-a Međunarodnom kazenom sudu. Sporazume su uglavnom potpisale male i siromašne zemlje, uključujući državice kao što su Marshallovi otoci, Istočni Timor i Tuvalu.</p>
<p>Svađa se zametnula u travnju, nakon što je i Albanija potpisala sporazum o neizručenju u kome je potpuno prihvatila američke uvjete i terminologiju. Europski dužnosnici smatrali su da su Albanci otišli predaleko, pa su 23. svibnja uputili pismo svim zemljama koje žele ući u EU, uključujući države »Zapadnog Balkana«. Pismo poziva na poštivanje smjernica koje je EU izdao lani u rujnu. Tada je EU svojim članicama dopustio sklapanje separatnih sporazuma sa SAD-om o imunitetu, ali uz određene ograde. (Preporuka je EU-a da se imunitet može dati samo američkom vojnom osoblju na teritoriju neke zemlje, a ne paušalno svim američkim građanima.) Novo pismo EU-a, Amerikanci su protumačili kao neprijateljski čin, pa se počela dizati diplomatska prašina.</p>
<p>Amerika je nedavno uputila oštro sročen demarš u prijestolnice svih 15 članica EU-a, optuživši ih za nagovaranje budućih članica EU-a da ne potpisuju paktove s Washingtonom. Taj povjerljivi demarš procurio je ipak u javnost nakon što ga je netko iz američke adminisitracije provalio Washington Postu. Neobično oštrim jezikom u tom se dokumentu podsjeća na ranije bitke između Amerike i Europe zbog Iraka i kaže da će nova svađa »potkopati popravljanje transatlantskih veza«.</p>
<p>U Europi su bilateralne sporazume s Amerikom o neizručivanju, osim Albanije, potpisale Rumunjska, Gruzija i BiH. Član predsjedništva BiH Sulejman Tihić rekao je da je BiH to učinila iz zahvalnosti za američku podršku u ratu u BiH i da osigura nastavak američke vojne pristunosti. »BiH je bio svjedokom ponašanja EU-a u doba agresije, ali i svjedokom ponašanja Amerikanaca. Nama treba jak saveznik«, kazao je Tihić. No, BiH je, osim jakog saveznika, potreban i novac - konkretnije, sedamdesetak milijuna dolara američke pomoći, koju bi vjerojatno izgubila da nije potpisala bilateralni sporazum. Za razliku od BiH, Slovenija je glatko odbila potpisati sličan dokument.</p>
<p>Zbog nazočnosti američkih trupa u BiH i na Kosovu, područje bivše SFR Jugolsavije posebno je važno SAD-u. Zato je sad rečeno i Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori da i one moraju potpisati, ako ne žele izgubiti američku pomoć i podršku. U američkom tisku ovih se dana naveliko citira jedan tekst američkog velposlanika u Zagrebu Lawrencea Rossina o tome da bi Hrvatska mogla izgubiti vojnu potporu, vrijednu 19 milijuna dolara, ako sa SAD-om ne potpiše sporazum o neizručivanju Međunarodnom kaznenom sudu. EU je tu bio mnogo suptiliniji, tvrde na to europski diplomati.</p>
<p>»Za razliku od Amerikanaca, mi nismo zaprijetili da ćemo prekinuti financiranje«, izjavio je jedan od njih, anonimno, londonskom Guardianu. Regionalni vođe sad čekaju da vide kakve će ponude ili obećanja cijeloj regiji dati summit EU-a u Grčkoj ovog mjeseca - prije nego definiraju svoj stav prema Međunarodnom kazenom sudu, tvrdi taj list. Jedna ideja, o kojoj se sad raspravlja, navodno glasi da bi EU mogao pojedinim zemljama na Balkanu refundrati izgubljenu novčanu pomoć SAD-a, ako one za uzvrat odbiju slijediti američku liniju.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Partnerstvo u susjedstvu</p>
<p>Beograd nastoji kapitalizirati nekoliko političkih trenutaka kao što je obračun </p>
<p>s kriminalom i grčko predsjedanje Europskom unijom ne bi li se ubrzanim koracima priključio euroatlantskim integracijama. U tu svrhu, beogradska se diplomacija oslobodila jala, inferiornosti i tabu-tema</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Potpredsjednik Vlade Srbije Čedomir Jovanović rekao je u srijedu u Zagrebu da je za Srbiju vrlo važno poboljšanje odnosa Zagreba i Beograda te da njima put do Bruxellesa ne može biti kraći, ako se zaobilaze Zagreb, Sarajevo, Skopje ili Bukurešt. Istog dana slično je u Ljubljani govorio Goran Svilanović, ministar vanjskih poslova državne zajednice Srbije i Crne Gore. Beograd nastoji kapitalizirati nekoliko političkih trenutaka kao što je obračun s kriminalom i grčko predsjedanje EU-om ne bi li se ubrzanim koracima priključio zemljama zapadnog Balkana u euroatlantskim integracijama. U tu svrhu, beogradska se diplomacija oslobodila jala, inferiornosti i tabu-tema te nastoji ostvariti »taktičko« partnerstvo sa svima u susjedstvu od kojih može nešto naučiti, preuzeti i imati bilo kakve koristi.</p>
<p>Uostalom, to je recept koji se osim Bruxellesu jako sviđa i Washingtonu i čija primjena može biti od znatne (materijalne) koristi. Gotovo da nema tajne ni kad su u pitanju interesi službenog Zagreba. Shvaćeno je da je zajednički »napad« na bruxelleske urede oportun bez obzira na različite startne pozicije Hrvatske i Srbije i Crne Gore (naš bruto društveni proizvod per capita je dva i pol puta veći), jer je to učinkovit način da se država prometne u »faktor mira i stabilnosti u regiji«. O tome tko će naposljetku Zapadu, prije svega SAD-u, postati glavnim osloncem u regiji (čak i ako to znači prije svega postavljanje vojnih baza, pri čemu se u Srbiji nagađa čak o tri), tek će se vidjeti.</p>
<p>U međuvremenu, Hrvatska i Srbija (u nekim kombinacijama i Crna Gora) imaju mogućnost obračunati svojevrsni saldo međusobnih davanja i potraživanja normalizacije međudržavnih odnosa. Najnovije ukidanje odnosno suspenzija viznog režima u tom je kontekstu običnim ljudima svakako najatraktivnija stavka. Ništa manje važno nije ni povlačenje vojske SCG sa granica: Crna Gora je po odluci Vrhovnog vijeća obrane već pristupila tom poslu na Prevlaci, a na jesen vojska će napustiti i granicu na Dunavu. Ostaje ne baš jednostavno pitanje određivanja granične crte. Službeni Zagreb očekuje i rješenje enigme o sudbini više od 1300 nestalih tijekom rata na što se Beograd obvezao, kao i povrat matičnih knjiga odnešenih u Beograd iz okupiranih područja. Hrvatska sa Srbijom ima zatim neriješene probleme sukcesije, pitanje dvojnog državljanstva koje će se nekako morati ozakoniti, kao i povrat ukradenog hrvatskog kulturnog blaga. </p>
<p>Srbija najaktualnijim neriješenim životnim problemom ocjenjuje povratak izbjeglica i vraćanje stanarskog prava osobama koje su napustile Hrvatsku. U oba slučaja, činjenični podaci o broju oštećenih poprilično se razlikuju na obje strane. Može se pretpostaviti da će ostala pitanja, poput dugova željeznice ili regulacija zračnog prometa, biti lako rješiva u bućnosti.</p>
<p>Nema tabua, spornih ili nerješivih pitanja, rekao je potpredsjednik srbijanske vlade Jovanović, i nema razloga da se ne poduzimaju uravnotežene aktivnosti SCG i Hrvatske na putu u Europsku uniju. Rađaju se potrebne pretpostavke i okolnosti koje pružaju šansu da se završe povijesni sukobi i ostvare normalni dobrosusjedski odnosi na principima na kojima se zasniva Europska unija.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Šestomjesečna suspenzija viza već se vidi kao njihovo trajno ukidanje</p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan i potpredsjednik srbijanske vlade Čedomir Jovanović dogovorili su se »o zajedničkom aranžmanu i radu na projektu olimpijske kampanje kojom bi tijekom 2004. godine dvije države pokušale mijenjati image regije i afirmirati tranzit i komunikacije«, prenijela je beogradska Politika.</p>
<p>Hrvatski dužnosnici svojoj javnosti dosad nisu otkrili o kakvoj se zajedničkoj olimpijskoj kampanji radi, pa se može samo pretpostaviti da je u pitanju želja da se svijetu pokaže kako se kroz Hrvatsku i Srbiju može jednostavno i bez prepreka doći do olimpijske Atene. Drugim riječima, hrvatska šestomjesečna suspenzija viza Srbiji već se vidi kao njihovo trajno ukidanje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Spašeno partnerstvo</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Četvrtak, 12. lipnja, trebalo bi proglasiti danom hrvatske diplomacije. U četvrtak je, naime, hrvatsko izaslanstvo u pregovorima sa SAD-om postiglo ono što samo do prije nekoliko dana nije bilo vjerojatno. Hrvatska je kazala SAD-u da nema namjeru potpisati ponuđeni sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Američki prijedlog dokumenta, koliko god Amerikanci tvrdili suprotno, nije u suglasju s naputcima Europske unije. Istodobno, međutim, Hrvatska shvaća važnost partnerstva sa SAD-om. Unutar tih važnih načela i pozicije, koju je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović nazvao »između čekića i nakovnja«, u Zagrebu je izgleda pronađeno kompromisno rješenje. Američki pregovarači izrazili su razumijevanje za hrvatsku poziciju, pa je tako hrvatska diplomacija ostala vjerna naputcima Europske unije otvorivši prostor za bilateralne sporazume i aranžmane kojima će se zaštititi položaj Amerikanaca i koji neće biti u suprotnosti s Unijom. </p>
<p>Na sličan je način odgođen i problem prekida američkoga financiranja hrvatskih vojnih snaga, jer je objašnjeno da ta pomoć svoje učinke pokazuje već sada, a tako će biti sve do kraja 2003. godine. </p>
<p>Hrvatska je diplomacija uspjela oba problema zapravo samo odgoditi na neko vrijeme. Odgoda je u ovom trenutku važna, jer pruža dodatni manevarski prostor, no ne treba se zavaravati da će problemi nestati. Na kraju diplomatske akrobatike, oni će se ipak morati riješiti. </p>
<p>Pregovori s Amerikancima u četvrtak sasvim su se dobro poklopili i s važnim odlukama hrvatske vlade - odlukom o upućivanju vojnih postrojbi u Irak te odlukom o omogućavanju povratka izbjeglica u njihove domove. Riječ je o političkim uvjetima koji su punih osam godina opterećivali odnose Hrvatske i međunarodne zajednice, a kočili su približavanje Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u. </p>
<p>Sve te odluke, kao i uspješno završeni pregovori s Amerikancima u Zagrebu, samo su dokaz da se i najsloženija, i naoko teška pitanja, mogu riješiti vrlo brzo i učinkovito samo ako za to postoji politička volja, i to bez jeftinog politikantstva. Nakon ovog tjedna Hrvatska može lakše razmišljati o efikasnom nastupu na važnom sastanku Europske unije sljedeći tjedan u Solunu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vladin predizborni ispit</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Vlada je u četvrtak poslala Saboru Konačni prijedlog izmjene zakona o radu i 10 popratnih zakona bitnih za reformu radno-socijalnog zakonodavstva. Na drugo čitanje ne stiže usuglašeni tekst ZOR-a, jer ni nakon tri mjeseca pregovora socijalni partneri nisu postigli konsenzus o nizu spornih pitanja. Konačnu presudu donijet će saborski zastupnici, koje će jednakom žestinom za svoje stavove pokušati pridobiti i Vlada, i sindikati i poslodavci.</p>
<p>Iako je Vlada u dijelu odredbi popustila sindikatima nakon prosvjeda na Markovu trgu, ni milimetar nije odstupila od onog što je prije pregovora već dogovorila s MMF-om i Svjetskom bankom. Zbog spornih pitanja otpremnina i otkaznih rokova, malog poslodavca i radničkog predstavnika u nadzornim odborima privatnih tvrtki, o kojima nije postignut dogovor, nezadovoljni su i sindikati i poslodavci. </p>
<p>Sindikati se protive smanjivanju sadašnjih radničkih prava, a poslodavci tvrde da izmjene ZOR-a idu previše u korist radnika. Hrvatska udruga poslodavaca već je pripremila amandmane koje će pokušati progurati u Saboru. Četiri središnjice i autonomni sindikati od ponedjeljka do srijede provode referendum na kojem će 450.000 članova pitati jesu li im prihvatljive izmjene ZOR-a i popratnih zakona. Od generalnog štrajka su odustali, jer je Matica sindikata javnih službi odustala od referenduma, ali upozoravaju Vladu da su spremni, kaže li članstvo »ne«, vrlo brzo organizirati prosvjede ili štrajk. No i Vlada »konja za trku ima«. Ministar Vidović ovih dana piše sindikalnim podružnicama diljem zemlje i uvjerava ih kako je Hrvatska s izmjenama ZOR-a »na najboljem putu da dosegne blagostanje«! U pismu nabraja samo plusove za radnike, ali nema ni retka o smanjenim otpremninama i upola kraćim otkaznim rokovima. Tolika idila i samo što nije postignut konsenzus, kako tvrdi ministar, a sindikati se bune! </p>
<p>»Ne dirajte nam članstvo!«, zavapili su javno ljutiti sindikalni lideri i poručili ministru da su dobili povjerenje svog članstva na sindikalnim izborima, a vladajuću koaliciju provjera na izborima tek čeka. Prođu li izmjene ZOR-a kako ih predlože Vlada, sindikati prijete da će uoči izbora provesti drugi referendum među građanima o tome jesu li zadovoljni Vladinom politikom. Taj bi referendum, bude li ga, mogao pokazati raspoloženje građana bolje od svih anketa. Stoga je i ovaj prvi referendum, koliko god pitanje bilo anemično, upozorenje Vladi da je izmjena ZOR-a veliki predizborni ispit za koalicijsku vlast.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Salto morale Ante Gotovine</p>
<p>Grupacija djeluje na više razina: dok u prizemlju svira hip-hop glazba, za javnost u zatvorenim klubovima na katu sastaje se odabrano društvo generala, pravih i lažnih branitelja, svećenika i poduzetnika naglašeno rodoljubne orijentacije. Društvo je razočarano jer drže da ih je general, kojim su dvije godine mahali kao svojim flotnim barjakom, iznevjerio i prešao na drugi brod</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Otišao je Papa, vratio se Gotovina. Taman je Hrvatska odahnula od jednog uzbuđenja, a već ju je uhvatilo drugo. Sretne li zemlje kojoj je tako dobro da može ići bez problema iz euforije u euforiju, iz eufonije u kakofoniju, odnosno iz blagoglasja o Papi u nesklad o Gotovini.</p>
<p>Hrvatska je, među ostalim, još zelena i nezrela država. U njoj se živi na refule. Tjedan se dana živi od Pape, tjedan dana od Gotovine i baš me zanima tko je sljedeći tjedan na redu. Možda Marica, šefica američkog izaslanstva, koja je u četvrtak pregovarala u Zagrebu o tome hoće li Hrvatska potpisati ugovor prema kojem su Amerikanci nevini i kad su krivi, ako se dvije države tako bilateralno dogovore. Amerikanci su se to već dogovorili s 38 država i one ih neće izručivati novom haaškom kaznenom sudu čak i ako taj sud to zatraži. Marica je idealna za novu hrvatsku medijsku heroinu. Mama joj je Hrvatica, tata Talijan, ona Amerikanka, a ime joj se izgovara Marisa, kao da je junakinja brazilske televizijske sapunice.</p>
<p>Nikad Hrvatima dosta priča o tuđim životima kad su već njihovi tako dosadni i predvidljivi. Kad joj na vrata banu Papa ili Gotovina, cijela se zemlja pretvara u jedan veliki reality show u kojem epizodisti vrebaju glavne role, a glavni glumci do besvijesti ponavljaju stare priče. Uzak krug političara svaki Božji dan po novinama o nečemu nešto važno izjavljuje jer ih za rukav cimaju novinari. Koga normalnog to može još uopće zanimati?</p>
<p>Pašalić tako kaže kako ne zna je li Gotovina 1998. bio obaviješten da se haaški istražitelji zanimaju za njega jer »to nije bilo u njegovoj nadležnosti«. Doktore, doktore, zar mislite da su Hrvati narod s urođenom amnezijom koji je dodatno šenuo?</p>
<p>Mesić tvrdi da nije kontaktirao s generalom Gotovinom otkad je u bijegu niti je to učinio itko iz njegova ureda. Već sljedeći dan kaže da je još jednom pročitao Gotovinin intervju u Nacionalu i odlučio predložiti Haaškom sudu da preispita optužnicu protiv Gotovine. Predsjednik je čudovišno brzo shvatio da bi mogao pomoći Gotovini onako kako je pomogao Stipetiću. Teško se oteti dojmu da je Predsjednik odavno u igri, da ju je, premda to opovrgava, sam poveo koristeći blisku mu Nacionalovu redakciju.</p>
<p>Članica famoznoga HDZ-ova savjeta za suradnju s Haaškim sudom Ljerka Mintas Hodak »ne sjeća se« da je uopće na savjetu bilo govora o odbijanju Gotovinina razgovora s Haaškim istražiteljima. Ona je još jedna od onih koji su bili neupućeni, odsutni ili im je u međuvremenu ishlapjelo pamćenje. Pitam se kako je uopće takvo nehajno društvo uspjelo održati HDZ 10 godina na vlasti. </p>
<p>Markica Rebić, nekadašnji Tuđmanov savjetnik za nacionalnu sigurnost, meštar svih špijuna, čudi se otkud sad takav salto mortale u Mesićevoj glavi da se toliko zauzima za Gotovinu. Poglavica plemena Grand cherokee shvatio je da je Mesić zašao na njihovo područje i da njegovo društvo više nema ekskluzivno pravo na upravljanje generalom Gotovinom. Sad su iznenađeni i uvrijeđeni jer im se general oteo kontroli. </p>
<p>Predsjednik Mesić, kojeg je to društvo isfućkalo u splitskoj vojarni Dračevac, dobio je satisfakciju od Gotovine koji, sudeći prema intervjuu u Nacionalu, drži do vojničke časti. Taj bi ga osjećaj mogao napokon navesti na to da okonča bijeg i razgovara s haaškim istražiteljima. Mesić mu obećava da će jamčiti za njega u Haagu i lobirati da ga se sasluša u Zagrebu. </p>
<p>Mesić je slobodan igrač, predsjednik kojem je premijer uzeo ingerencije, pa lovi na umjetnički dojam. I nije loš u tome. Koji put pretjera, ali je očito da posljednjih mjeseci više ne improvizira onoliko koliko je to činio ranije. Više sluša savjetnike. Savjetnici su mu savjetovali da bi mogao upasti na tuđi teren i ubrati bodove za sebe, blisku si stranku HNS i državu kojom predsjeda. </p>
<p>Ujedno bi oslabio ekstremnu desnicu koja je dosad brinula o Gotovini brinući prije svega o vlastitim interesima. Ta grupacija djeluje na više razina: dok u prizemlju svira hip-hop glazba, za javnost u zatvorenim klubovima na katu sastaje se odabrano društvo generala, pravih i lažnih branitelja, svećenika i poduzetnika naglašeno rodoljubne orijentacije.</p>
<p>Društvo je razočarano jer drže da ih je general, kojim su dvije godine mahali kao svojim flotnim barjakom, iznevjerio i prešao na drugi brod. Oni koji su ga čuvali tako da mu nisu dali ni blizu haaškim istražiteljima kako ne bi izvukao sebe, a uvalio prave krivce, sad se uglavnom ničega ne sjećaju, a Mesića hvale jer je, doduše kasno, povukao pravi potez. </p>
<p>Zašto vi to niste učinili dok ste bili na vlasti, nego ste Gotovinu maknuli na stranu da ga slučajno ne pronađu? Nije sad Mesić napravio nikakav salto mortale, nego je Gotovina napravio salto morale. To je glazba koja ne ide u uho društvu koje sluša hip-hop, teško slušljivu glazbu u kojoj je bitan brzi marševski ritam, a repa se na uvijek isti tekst, sveudilj dosadan. </p>
<p>»Oni je žele razbu-caaa-ti a mi ćemo vam je saču-vaaa-ti.«</p>
<p>Hrvatsku, jasno.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Misli li tko platiti odštetu </p>
<p>Za naknadu štete nevinim žrtvama, iseljenim osobama, uništenim obiteljima, opljačkanim vlasnicima i nezaštićenim ciljevima terorista potrebni su milijuni državnih kuna kojih nema, pa je državi lakše najprije obećati, a potom obećano zaboraviti</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Dječaku i djevojčici, jedinim preživjelima iz obitelji Zec, država je obećala materijalnu i svekoliku potporu. Neovisno u neuspjehu pravosudnog kažnjavanja ubojica njihova oca, majke i sestre. Možda upravo zato. Međutim, kad je potporu trebalo ostvariti, država se povukla. »Što ako se isplatom stipendija, novčane pomoći i drugih davanja djeci obitelji Zec napravi presedan? Što ako se vođeni tim primjerom jave i druge žrtve zločina počinjenih u ona teška ratna vremena«, kaže visoki državni činovnik.</p>
<p>Na tisuće vojnih i civilnih stanova je početkom Domovinskog rata napušteno. Njihovi stanari, Srbi, nositelji stanarskoga prava su odlaskom iz Hrvatske, pod plaštem stvarnog ili isforsiranog straha od »nacionalnog ugrožavanja«, ostali bez prava da te stanove otkupe. Rat je prošao, sve ono čega su se izbjegli Srbi bojali postalo je i ostalo suverenom hrvatskom državom, pa se i interes za stanove i njihov otkup pojavio kao »mirnodopska tekovina«. </p>
<p>»Ne može hrvatska država samo tako dati te stanove na otkup. Što ako bivši nositelji stanarskoga prava to pravo iskoriste tek toliko da stanove prodaju i s dobivenim novcem opet odu iz Hrvatske«, kaže jedan drugi visoki državni odličnik.</p>
<p>Milan Levar je tijekom prvih poratnih mjeseci, pa onda i godina, zasipao policiju desecima podnesaka u kojima traži zaštitu od prijetnji ubojstvom sebe i članova obitelji. Obećana je zaštita, jedna i druga vlast su se javno zauzimale da se njihovim obećanjima vjeruje. I to je bilo sve od obećanja. Prije tri godine Levar je ubijen u svom dvorištu podmetnutom eksplozivnom napravom. </p>
<p>Krajem devedesetih Sabor je izbrisao iz Zakona o obveznim odnosima 180. članak kojim se regulira pravo na naknadu štete nastale terorističkim aktom. I nikad nije vraćen u zakon. »Terorizam na rubu bojišnica tragična je ali i uobičajena pojava. Država jednostavno nastalu štetu nije u stanju podmiriti, novca za to jednostavno se ne bi moglo smoći«, tumačio je tada u Saboru istaknuti zastupnik vladajuće stranke.</p>
<p>A onda bi se nizu državnih obećanja mogli pridodati i slučajevi generala Tihomira Blaškića, Ante Gotovine. Prvome je država obećala punu zaštitu, pa je na Sudu u Haagu, zbog uskrate dokumentacije, Blaškić osuđen na 45 godina zatvora. Drugome je država »zabranila« da svjedoči prije pet godina pred haaškim istražiteljima (»Ništa se ti ne boj, sve ćemo mi srediti«) da bi danas već drugu godinu bio bjegunac od haaške optužnice i teški teret na vratu državne administracije kojoj se taj isti Gotovina uporno spočitava kao dokaz »političkog otpora« međunarodnim obvezama.</p>
<p>I tako bi se moglo nabrajati unedogled.</p>
<p>Smisao svih tih primjera je u nevjerojatnoj sigurnosti da se posljedice obećanog, uništenog, nezaštićenog, ugroženog i otetog neće staviti na teret počinitelja, na teret »naše vlasti«. A to što će to ipak netko nekad platiti, odrobijati, ma koga briga.</p>
<p>Jest, državna blagajna je preslaba materijalna garancija, a državno pravosuđe (zasad i dogledno) preslaba sudbena zadovoljština. Ali, zakoni te iste države se ipak ne mijenjaju toliko da bi obveze nastale po nacionalnim paragrafima ikad nestale. </p>
<p>I to je ključ za navedene i sve nespomenute primjere. Jer, mnoge minirane kuće se ipak obnavljaju državnim novcem, ma koliko ruševine zla bile daleko od negdašnjih bojišnica. Otete vikendice (»Zauzeto, hrvatski vojnik«) se ipak vraćaju vlasnicima i prodaju. Stanovi na kapaljku ipak dolaze u posjet bivših nositelja stanarskog prava i prodaju, jer to više nije »ono« susjedstvo.</p>
<p>Zašto ta postupnost nije taktika i u slučajevima djece Zec, supruge i sina Levar? Zašto razmišljati o lavini tih zahtjeva za naknadom, kad je nema i kad je potrebno da se barem u ta dva slučaja šteta plati uime časti države koja ne obuhvaća samo čast njezinih najviših činovnika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Jesmo li vjernici ili samo masa u trenutačnu zanosu </p>
<p>Lako je voljeti Papu jer on ne živi s nama pod istim krovom. Ljubav na daljinu vrlo je lako ostvariti, ali izdržati kušnje svakodnevice u ljubavi, zbog ljubavi, mnogo je teže. Slušajući i gledajući prijenos Papinih obraćanja nama, koja su u pravilnim razmacima neovisno o sadržaju izrečenog bila prekidana pljeskom, podsjetilo me na neka druga vremena i neke sasvim druge osobe / Mi ćemo, dakako, uredno zapisati sve Papine riječi, konstatirati kako su mudre i duboke i skandirati mu: Ivane Pavle. mi te volimo. Ali što poslije toga? Gladni ostaju gladni, oni bez posla i dalje će ga uzaludno tražiti</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>I bi Papa treći puta u Hrvatskoj. Zanos ljudi bijaše silan, ali i utrošen novac. Zanos će, nažalost, brzo splasnuti, ali s dugovima se to nikada ne događa. </p>
<p>A vijest s naslovnice u Slobodnoj kaže: na temelju istraživanja GfK instituta 42 posto kućanstava u Hrvatskoj jedva spaja kraj s krajem. Važno je, međutim, da je čovjek put Crkve. </p>
<p>Od Pape smo ovih dana očekivali čudo, kao da je on otac James ili plemenski vrač. Kao da smo vjerovali da kada ga vidimo, možda dotaknemo, čujemo njegovu riječ uživo, da će se nešto bitno promijeniti u trenutku, da će sve odjednom postati ljepše i bolje u nama i oko nas. Poput djece očekivali smo čaroliju, bez našega aktivnog sudjelovanja. </p>
<p>Svima nam je drago čuti Papine poruke koje odišu ljubavlju i brigom za čovjeka, ali naš život ipak najčešće teče nekim drugim koritom. </p>
<p>Mi ćemo, dakako, uredno zapisati sve Papine riječi, konstatirati kako su mudre i duboke i skandirati mu Ivane Pavle mi te volimo, ali što poslije toga? </p>
<p>Gladni ostaju gladni, oni bez posla i dalje će ga uzaludno tražiti. </p>
<p>Lako je voljeti Papu jer on ne živi s nama pod istim krovom. Ljubav na daljinu vrlo je lako ostvariti, ali izdržati kušnje svakodnevice u ljubavi, zbog ljubavi, mnogo je teže. </p>
<p>Slušajući i gledajući prijenos Papinih obraćanja nama, koja su u pravilnim razmacima neovisno o sadržaju izrečenog bila prekidana pljeskom, podsjetilo me na neka druga vremena i neke sasvim druge osobe. </p>
<p>Jesmo li uopće vjernici ili samo masa u trenutačnu zanosu? Teško nam je prihvatiti da se naše vjerništvo može i mora najprije realizirati u našoj obitelji, župi, na radnom mjestu, pa su nam potrebni posebni uvjeti da bismo iskazali svoju vjeru (nije ona za svakodnevnu uporabu), i to na vrlo nekršćanski i nedjelotvoran način. </p>
<p>Čovjek je put Crkve, čuli smo tu sintagmu toliko puta. Što ona doista znači?</p>
<p>Postaje li čovjek put Crkve stojeći nekoliko sati na »zvizdanu« nazočivši misi koju predvodi Papa? </p>
<p>Kad se Bog opredijelio za čovjeka, živio je kao čovjek i svoj zemaljski život iz ljubavi poklonio za čovjeka, za njegov opstanak u vječnosti. Odraz takvog odnosa prema čovjeku negdje se izgubio. </p>
<p>Čak je i spomenuta sintagma »čovjek je put Crkve« zamijenjena na »obitelj put Crkve i naroda«. Znači li to da smo se odrekli svih koji nemaju svoje obitelji, da je Crkva suzila put kojim bismo trebali koračati? </p>
<p>Papa nam je ovih dana poručio na »nijedan krštenik ne smije ljenčariti«, jer »zauzimanje za pomirbu, solidarnost i društvenu pravdu zahtijeva hrabre pojedince«, a mi vjernici trebali bismo biti takvi. Hrabrost bi trebalo iskazati u svakodnevnom životu, u ustrajanju na vrednotama života i ljubavi, u spremnosti življenja s drukčijima, u snošljivosti prema neistomišljenicima, a ne u verbalnoj podršci Papi, podršci stadionskoga, navijačkog tipa. </p>
<p>Papa je, također, istaknuo da »postoje vrijednosti kao što su dostojanstvo osobe, ćudoredna i umna čestitost, solidarnost, mjerodavnost i sudjelovanje, poštivanje manjina« na kojima bi se trebala izgrađivati poštena država. </p>
<p>Na temelju rezultata telefonske ankete objavljenih u Globusu vidljivo je da gotovo polovica anketiranih ne misli da su pobačaj i eutanazija pokazatelji prihvaćanja kulture smrti; čak 41 posto se ne slaže da Bog može oprostiti samo onome tko nikoga ne mrzi; nešto manje od polovice se ne slaže da je nužno oprostiti i tražiti oproštenje ako se istinski želi mir na Balkanu…</p>
<p>Neki čovjek sjedi u vlaku. Na svakom kolodvoru proviri kroz prozor, pročita naziv mjesta i uzdahne. Nakon četiri ili pet stanica upita ga zabrinuto njegov suputnik: »Je li vam zlo? Tako strašno uzdišete.« Tada čovjek odgovori: »Zapravo bih morao izaći iz vlaka. Vozim se u pogrešnom smjeru. Ali ovdje unutra je tako ugodno toplo.« </p>
<p>Imamo li snage iz ugodne topline i sigurnosti u kojoj živimo, zavaravajući se da smo kršćani, izaći u stvarni svijet i suprotstaviti se šablonama, tradiciji, statičnosti i neuvjerljivosti svoje vjere? </p>
<p>Imamo li snage napokon promijeniti smjer, početi živjeti ono što slušamo od Pape ovih dana i što smo vjerojatno i ranije slušali ne samo od Pape nego i u svojim župama koje kao plebiscitarni katolici sigurno redovito posjećujemo? </p>
<p>Nama je lakše vjerovati ili nas žele natjerati da vjerujemo da velike i skupe manifestacije i javni darovi vrijede kod Boga više od svakodnevnoga, poštena načina života. I kao da nam ne smeta da živimo prema onoj »kruha i igara«. </p>
<p>Ali dok igre ne prestaju, kruha je svakim danom sve manje. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Posljednji odziv na Paragino izvrtanje istine</p>
<p>Ne preostaje mi nego ponoviti da blasfemično i zlonamjerno izmišlja, neprestano optužujući, ne samo mene – taj politički gubitnik koji se nikako ne može pomiriti sam sa sobom, a ne može niti zanijekati svoje držanje i ponašanje koje ga je dovelo u sukob sa svima s kojima je surađivao, prije i tada</p>
<p>VLATKO PAVLETIĆ</p>
<p>Dobroslav Paraga u Vjesniku od četvrtka, 12. lipnja 2003., nastavlja dokazivati da sam mu ja, već godinama, objekt opsesivnih napada i podmetanja (»Pavletićeva nepodnošljiva lakoća izvrtanja istine«, Stajališta). Pojava poznata i objašnjavana na različitim razinama struke i iskustva.</p>
<p>Ne preostaje mi nego ponoviti da blasfemično i zlonamjerno izmišlja, neprestano optužujući, ne samo mene – taj politički gubitnik koji se nikako ne može pomiriti sam sa sobom, a ne može niti zanijekati svoje držanje i ponašanje koje ga je dovelo u sukob sa svima s kojima je surađivao, prije i tada. </p>
<p>Sjetimo se samo njegovih provokacija s ustaškim pozdravom na mitinzima širom Hrvatske, njegova junačenja s topom ispred bespravno zauzete zgrade »Starčevićeva doma«, prijetnji da će sa svojim odredom doći na Markov trg i rastjerati Vladu.</p>
<p>A to je samo skica za okvir o Paraginu upadu i brzu ispadu iz politike.</p>
<p>S takvim čovjekom i smušenim mitomanom, spremnim na sve u borbi protiv osoba koje opsjedaju njegovu svijest, nema nikakva smisla raspravljati o bilo čemu. Neka on i dalje tvrdi da sam imenovan ministrom 1991., a ne 1990., neka uvjerava druge da su neki treći pričali o mojem pokajničkom pismu upućenu Titu itd. Sve to bez uspjeha u većine koja je dosad dovoljno upoznala njegovu nevjerodostojnost.</p>
<p>Nema ništa opakije nego neprestano se pozivati na neke druge koji su tobože govorili nešto o nekom trećem. Paraga tako piše da su neki moji kolege iz hrvatskoga proljeća komentirali riječima »da sam ih ja napustio već 1972. godine u istrazi, da odbijam svaki kontakt s njima i da sam sav ustrašen«. Ne navede li barem jednog svjedoka za tu svoju novu psinu, ostat će mu etiketa neodgovorna mitomana i neuspjela beletrista.</p>
<p>P.s.: Dobroslave Paraga, kako mislite da sam doista pisao pokajnička pisma, a da ih predstavnici represije nisu objavili. Pa to su uvijek činili, to bi nesumnjivo bilo u njihovu interesu. A o autorstvu Deklaracije postoji dovoljan broj meritornih tekstova i objašnjenja (akademik Dalibor Brozović) da je suvišno daljnje trošenje riječi za opovrgavanje neistina temeljenih na demantiranu popisu autora koji neznalački navodi Paraga. Zato od svakog osvrta na eventualne buduće paskvile unaprijed odustajem. To više, jer od onoga što sam čuo da drugi nazivaju paragizmom nema pravoga, pa ni pravnog lijeka.</p>
<p>Autor je akademik, potpredsjednik je Hrvatskoga sabora.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kafkijansko ponašanje birokracije u Zagrebu</p>
<p>Proizlazi da u Zagrebu nema pravne sigurnosti. A u toj situaciji su investicije i privlačenje stranoga kapitala priče za malu djecu. Kafkijansko ponašanje birokracije u Zagrebu vjerojatno nije izolirano. Zato se čudim da još nijedan hrvatski književnik nije literarno obradio kafkijansku situaciju u Hrvatskoj kao što je to uradio Kafka za češku birokraciju</p>
<p>BRANKO HORVAT</p>
<p>Dok desetine tisuća hrvatskih građana žive u krajnjoj bijedi, dok tisuće Zagrepčana nemaju svog stana dotle Poglavarstvo Grada Zagreba rasipa novac poreznih obveznika! A evo kako se to radi.</p>
<p>Asfaltirani put br. 3770/2 vodi izravno na Medvedgrad. Koji metar dalje kraći je šumski put kojim se vikendaši spuštaju biciklima sa Sljemena i koji također vodi izravno na Medvedgrad. Taj put nije registriran u geodetskoj karti, jer uprava ne poštuje zakonsku obvezu reambulacije kojom se stanje na karti periodički usklađuje sa stanjem na terenu.</p>
<p>Nekoliko desetaka metara dalje postoji asfaltirani pristupni put, koji se zatim nastavlja na šumski put. Taj, također, nije registriran u austrijskoj geodetskoj karti iz pretprošlog stoljeća, kojom se služi uprava, ali je ucrtan u zagrebačku Urbanističku kartu. To je ujedno rub nešto proširene zelene površine.</p>
<p>Prema tome na istom mjestu postoje tri puta koji vode na Sljeme. Nasuprot tome, između lijevoga i desnoga neregistriranog puta, Uprava je upravo sagradila četvrti put!</p>
<p>Kada je bio gotov, ispostavilo se da je prestrm za vozila. A i pješaci će se morati vježbati u alpinizmu. To je vjerojatno razlog zašto racionalni Austrijanci nisu sagradili taj put prije, nego su samo povukli ravnu crtu kao granicu parcela. (Ali 130 godina poslije zagrebačka uprava ga je sagradila!)</p>
<p>Dakle, tim se putem nitko neće služiti i on će nakon nekoliko godina zarasti u šikaru i biti posve neupotrebljiv. Znači da je novac poreznih obveznika bačen kroz prozor. Osim toga taj šumski put prolazi zemljištem koje su urbanisti predvidjeli za trafostanicu (drugo ne postoji!). Zatim, put nije sagrađen točno po trasi, nego pokraj. To znači da je uzurpirano privatno zemljište, za što mjerodavni moraju odgovarati, treba platiti štetu i uspostaviti prijašnje stanje. Usto je dio šume uništen, a riječ je o parku prirode. Čudim se da Uprava parka prirode nije ništa poduzela zbog te devastacije.</p>
<p>Gradski ured za imovinsko-pravne odnose predložio je elegantno rješenje da se izbjegnu birokratske zavrzlame. Zamijeniti pristupni put i austrijsku trasu s geodetske karte.</p>
<p>Prijedlog je pisano prihvaćen. I – ništa nije učinjeno!</p>
<p>Uprava opravdava svoj postupak rješenjem Upravnog suda. Međutim, uprava je vezana odlukom svog mjerodavnog tijela, Ministarstva za zaštitu okoliša. No uprava je ignorirala Ministarstvo, Upravni sud je svoje rješenje donio na osnovi neistinitih činjenica. Bio je na to upozoren, ali nije provjeravao.</p>
<p>Zašto Upravni sud ne provjerava činjenice i kad je na to upozoren (što je u ovom slučaju vrlo lako i ne oduzima više od pola sata vremena) posebna je priča. Uprava također zna da su navedene činjenice neistinite. Na kraju, ima inspekcijski nalaz Ministarstva. No sve se to ignorira.</p>
<p>Građevinska dozvola, s uključenim pristupnim putem, izdana je prije četvrt stoljeća. Od onda su provedene tri sukcesivne inspekcije: općinska, gradska i ministarska. Postoje tri izvještaja. Ustanovljeno je da je sve rađeno prema propisima. I sada bezglavo intervenira Zagrebačko poglavarstvo!</p>
<p>Proizlazi da u Zagrebu nema pravne sigurnosti. A u toj situaciji su investicije i privlačenje stranoga kapitala priče za malu djecu.</p>
<p>Kafkijansko ponašanje birokracije u Zagrebu vjerojatno nije izolirano. Zato se čudim da još nijedan hrvatski književnik nije literarno obradio kafkijansku situaciju u Hrvatskoj kao što je to uradio Kafka za češku birokraciju.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor, predsjednik je Znanstvenoga društva ekonomista.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Grad pokreće stečaj Puta</p>
<p>Zagreb nema koristi od Puta jer postrojenje ne radi već skoro godinu dana / Mogućnost pokretanja stečajnog postupka potvrdili su za »Vjesnik« Joso Bičanić, direktor Čistoće i dr. Radovan Fuchs, bivši direktor ZGOS-a </p>
<p>Zagrebačka spalionica opasnog otpada Puto, koja ne radi već skoro godinu dana, mogla bi uskoro u stečaj. Kako Vjesnik doznaje, Gradsko poglavarstvo i Uprava Čistoće razmatraju tu mogućnost kao vrlo ozbiljnu, jer od Puta, u kakvom je sad stanju, nema nikakve koristi, dok su troškovi održavanja postrojenja koje nije u funkciji previsoki. Za zaštitare, dežurne vatrogasce i djelatnike treba, naime, mjesečno izdvajati znatnu svotu novca. Uz to, još uvijek nema odobrenja o pokretanju rada spalionice, koje mora izdati Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>»Odluku o pokretanju stečajnog postupka mora donijeti Skupština društva Čistoće«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Joso Bičanić, direktor Čistoće, koji nam je potvrdio mogućnost stečaja. »Obveze Puta sada podmiruje Gradsko poglavarstvo, a i Puto je imao nešto zarađenoga novca«, rekao je Bičanić. Prema njegovim riječima, Skupštini društva Čistoća već je upućen dopis u kojem se traži odgovor na pitanje što dalje raditi. </p>
<p>Puto je sa 70 posto u vlasništvu Grada, dok 30 posto pripada dvojici inozemnih ulagača. Prema Bičanićevim riječima, Stipe Tojčić, zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo, već je sa stranim vlasnicima Puta razgovarao o eventualnom provođenju stečajnog postupka. </p>
<p>Na pitanje, je li on osobno za provođenje stečajnog postupka nad Putom, Bičanić nam je rekao kako »nije mjerodavan da kaže mišljenje«. »Ima toliko opasnog otpada koji se sad negdje baca! Trebalo bi se potruditi i uložiti novac da se on zbrine na odgovarajući način«, smatra Bičanić. Mjesto za to ne mora nužno biti u Zagrebu, dodaje. </p>
<p>Dr. Radovan Fuchs, bivši direktor ZGOS-a, također je u razgovoru za Vjesnik potvrdio mogućnost stečaja Puta, o čemu je i sâm čuo. »Nije mi sasvim jasno što gradska uprava želi postići provođenjem stečajnog postupka nad Putom«, kazao je dr. Fuchs. Prema njegovim riječima, očito je riječ o nekim interesima. »Činjenica je, da izvoz otpada donosi ogroman prihod«, rekao je. </p>
<p>Prema riječima dr. Fuchsa, Puto je prvotno bio zamišljen kao postrojenje koje se može premještati. »Ne mora Puto biti u Zagrebu, postoje bolje i pogodnije lokacije na kojima bi se mogla instalirati spalionica opasnog otpada«, dodaje dr. Fuchs. Od zatvaranja Puta, smatra, još je opasnije to što Hrvatska i dalje nema skladišta opasnog otpada. Kao moguće rješenje za to dr. Fuchs vidi podzemne prostore i skladišta bivših vojnih baza JNA koje se ne koriste. »To bi bilo barem privremeno rješenje, dok se ne odluči što želimo – spalionicu ili izvoz otpada«, dodao je.</p>
<p>Skladište spalionice opasnog otpada Puta zapalilo se i gorjelo je 1. kolovoza, no požar je konačno ugašen tek nekoliko dana kasnije. Prema policijskom izvješću, uzrok požara bilo je nepravilno skladištenje opasnog otpada. Tadašnji direktor Vladimir Gažić tada je smijenjen. Od tada, Grad i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja prebacuju lopticu odgovornosti. Grad smatra da je Ministarstvo krivo za to što spalionica još ne radi. Štete od požara procijenjene su ogromnima, isto kao i troškovi sanacije požarišta. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od 16. lipnja do 19. srpnja akcija odvoza olupina automobila</p>
<p>Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet organizira od 16. lipnja do 19. srpnja uklanjanje oštećenih, neregistriranih i odjavljenih vozila s javnih gradskih površina. U sklopu akcije vlasnici neupotrebljivih vozila platit će samo 150 kuna za transport vozila do CIOS-a, ako olupinu sami prijave na besplatni telefon (0800-200-083), što znači da neće platiti dodatne kazne i troškove recikliranja. U akciji će uz komunalno redarstvo sudjelovati Zagrebparking, MUP i CIOS. Zagrebparking je od 1990. godine, prema navodima direktora Mate Kraljevića, odvezao više od 10.000 olupina. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nagrade najboljima s Lidrana</p>
<p>U četvrtak su u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma svečano dodijeljene diplome i nagrade najboljim učenicima Zagreba na susretima Lidrano 2003.</p>
<p> Nagrade za najbolje uratke u literarnom, dramskom i novinarskom stvaralaštvu učenicima i njihovim voditeljima uručio je Ivica Lazanja, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport. Svečanost su predstavom »Mama, tata i ja« uveličali najmlađi sudionici Lidrana, učenici Ib razreda OŠ Mladost u Utrini, pod vodstvom učiteljice Sandre Bulaje. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stečaj znači gubitak 44 milijuna eura</p>
<p>Likvidacija, odnosno stečaj spalionice i cijela igra Ministarstva za zaštitu okoliša u vezi s Putom koštat će grad 44 milijuna eura, tvrdi inž. Stjepan Nikolić, bivši direktor Puta, a danas savjetnik za zaštitu okoliša u Zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. U razgovoru za Vjesnik Nikolić kaže kako hitno treba zaustaviti likvidaciju »jedinog ispravnog i jeftinog postrojenja za uništavanje opasnog otpada u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj«.</p>
<p>»Ako će se Puto likvidirati, prvo će trebati isplatiti sadašnje vlasnike a onda demontirati postrojenje što, prema mojim računicama, stoji 1,5 milijuna eura. Ne treba zaboraviti ulaganja grada u ovo postrojenje, koje po mojim procjenama iznosi do sada četiri milijuna eura. Puto ne radi, financiranje hladnog pogona odnijelo je od požara 1,5 milijuna eura, a treba platiti i izvoz i spaljivanje 6000 tona opasnog otpada, što je šest milijuna eura. Ako se doda da bi gradnja novog postrojenja stajala 20 milijuna eura, sve to, zbrojeno, iznosi 44 milijuna eura«, rekao je inž. Nikolić.</p>
<p>Hoće li ministar Božo Kovačević moralno i materijalno odgovarati zbog svega toga, pita se inž. Nikolić.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Informacije su točne, a krivac je Ministarstvo okoliša«</p>
<p>»Sastanak s ministrom Božom Kovačevićem odlučujući je za sudbinu spalionice Puto«, rekao je u četvrtak za Vjesnik zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić. On je potvrdio da postoji mogućnost da Puto ode u stečaj, jer je održavanje postalo preskupo.</p>
<p> »To je jedna mogućnost. A druga, manje vjerojatna, jest da se postrojenje ipak osposobi, no takvo rješenje u potpunosti ovisi o odluci Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, koje se u slučaju Puta ponijelo nekorektno jer mu je zabranilo rad, a odugovlači s odlukom o njegovoj budućnosti«, rekao je Tojčić.</p>
<p> On je najavio i mogućnost da se protiv Ministarstva pokrene postupak za nadoknadu štete jer troškovi hladnog pogona Puta Grad mjesečno stoje i do 800 tisuća kuna.</p>
<p> »Ministarstvo je trebalo odluku o Puto donijeti što prije, bez obzira kako ona glasila«, rekao je Tojčić. </p>
<p>Na zahtjev Poglavarstva, podsjetio je, izrađena su dva elaborata o osposobljavanju spalionice Puto, na temelju kojih bi Grad u spalionicu trebao uložiti od osam do 12 milijuna kuna. Nakon nabavke potrebnih uređaja spalionica bi trebala proći probni rad kako bi se izmjerile emisije plinova odnosno da bi se utvrdilo hoće li one biti u dopuštenim granicama. No, bez odobrenja inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja čitava priča pada u vodu.</p>
<p>Umjesto rješenja, Poglavarstvo je dobilo dopis u kojem stoji da Ministarstvo ne prihvaća elaborate, ali traži da Poglavarstvo »uloži sredstva u spalionicu, pa će ono tada donijeti odluku«.</p>
<p>»Zamislite da uložimo taj novac, a da Ministarstvo onda donese odluku o zabrani rada postrojenja«, zaključio je Tojčić. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gelo: Nema dokaza o učinku obrane raketama </p>
<p>Suša te status i budućnost obrane od tuče bili su središnja tema konferencije za novinare koju je u četvrtak održao ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Branko Gelo.</p>
<p> Tom prilikom prikazane su snimljene izjave trojice međunarodnih meteoroloških stručnjaka. To su Philipe Courtier, zamjenik generalnog direktora Meteo-France, Michel Jarraud, zamjenik glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije i Tillman Mohr, generalni direktor EUMETSAT-a. Oni, ukratko, tvrde kako nema jasnih i statistički značajnih rezultata koji bi dokazivali nedvojbenu učinkovitost obrane od tuče, a da bi za značajne rezultate trebao dugotrajan, ciljani i skup međunarodni znanstveni eksperiment.</p>
<p>»Vlada je pokrenula istraživanje obrane od tuče jer se uvijek pričalo da tu nešto nije u redu. Mi smo joj dostavili završno izvješće, no 24. travnja Vlada je ipak odlučila da se zbog operativnih, socijalnih, psiholoških razloga ove godine nastavi s obranom od tuče«, izjavio je Gelo. </p>
<p>On navodi da se za jednu obranu iskoristi od 10 pa do više stotina raketa, vrijednosti oko 2550 kuna svaka, a »ne zna se kolika je korist od toga«. K tome, tvrdi, po istraživanjima Agencije za tehnička istraživanja i razvoj i Rudarsko geološkog fakulteta rakete ne zadovoljavaju sigurnosne i balističke standarde. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Konačan prijedlog GUP-a u Poglavarstvu u petak </p>
<p>Mislav Žagar, član Poglavarstva zadužen za Zavod za planiranje grada i zaštitu okoliša: Zahvaljujući timskom radu, za 20 dana završili smo ono što bi Mesić radio šest mjeseci </p>
<p>Upotpunjenu dokumentaciju Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša predat će Poglavarstvu u petak, najavio je u četvrtak za Vjesnik član Gradskog poglavarstva i »pročelnik Zavoda na određeno vrijeme«, Mislav Žagar. </p>
<p>Prema svim pokazateljima, dodaje Žagar, Zagreb bi konačno početkom srpnja, nakon 18 godina, trebao dobiti GUP.</p>
<p> »Problemi s kojima smo se susretali u pripremi GUP-a bili su uglavnom tehničke prirode, tako da nam je najviše problema zadala izrada karata. Osim toga trebali smo obraditi i 2500 primjedbi te uskladiti GUP s Prostornim planom Grada Zagreb«, rekao je Žagar. </p>
<p>On je izrazio nadu kako oko donošenja GUP-a neće biti nesuglasica između koalicijskih partnera jer je njegovo donošenje u interesu obiju stranaka.</p>
<p> »GUP je rezultat kvalitetnog zajedničkog rada, kako koalicijskih partnera tako i tima urbanista«, ustvrdio je Žagar. </p>
<p>Komentirajući izjavu bivšeg pročelnika Zavoda Miljenka Mesića, prema kojoj je GUP nemoguće donijeti do listopada, rekao je: »Nakon dolaska u Zavod zatražio sam pismeno očitovanje urbanista o mogućem roku za dovršenje GUP-a po sistemu koji je provodio bivši pročelnik. Prema njemu, prijedlog GUP-a bio bi dovršen tek u listopadu. Dakle, posao za koji bi Mesiću bilo potrebno šest mjeseci, nakon određenog restrukturiranja unutar Zavoda i konzultacija s timom ljudi koji rade na GUP-u, mi smo obavili za 20 dana«.</p>
<p>Što se pak, natječaja za pročelnika Zavoda tiče, Žagar kaže kako su ponude zaključene te da odluku o imenovanju novog pročelnika očekuje u srpnju. »Među kandidatima nema stranačkih ljudi«, naglasio je Žagar. </p>
<p>Osvrnuvši se i na odnose HNS-a i SDP-a, Žagar je rekao kako je razilaženje gradskih koalicijskih partnera oko nekih pitanja potpuno prirodno. »Dobro je da su u gradu veličine Zagreba na vlasti dvije stranke jer to podrazumijeva međusobnu kontrolu. Primjedbe koje upućujemo jedni drugima uvijek imaju samo jedan cilj – još kvalitetniji rad. Stoga, opstanak koalicije uopće ne smatram upitnim«, ustvrdio je Žagar.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rožić (HSP): Sesvetama ne treba »Čačićev geto«!</p>
<p>Pitanje o ovakvoj promjeni GUP-a postavit ću u Hrvatskom saboru, najavila saborska zastupnica HSLS-a Đurđa Adlešić</p>
<p>Pod sloganom »Svinjogojska farma gospodarstvu</p>
<p> – POS u stambenu zonu«, ispred Muzeja Prigorka u Sesvetama u četvrtak je počelo potpisivanje peticije protiv toga da se u Generalnom urbanističkom planu Sesveta područje bivše svinjogojske farme prenamijeni iz gospodarske u pretežno stambenu zonu. Peticiju su na konferenciji za novinare najavili predstavnici svih stranaka čiji predstavnici čine Vijeće Gradske četvrti Sesvete, osim SDP-a i HNS-a. Radoslav Dumančić iz Hrvatskog bloka (HB) istaknuo je da iz vladajuće koalicije najavljuju da će novi GUP biti usvojen 3. srpnja, iako Sesvećani još nisu dobili odgovor na 380 primjedbi koje su na prenamjenu uputili u Zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. </p>
<p>Da se ovdje radi o »golim interesima Čačićevih firmi, koje se ovime rugaju svima koji bi trebali kupiti ne tako jeftini stan na području bivše farme«, složio se skupštinski i saborski zastupnik HSP-a Miroslav Rožić. </p>
<p>On je rekao kako će se protiviti izgradnji »Čačićeva geta«. I HSLS se, kako je rekla Đurđa Adlešić, protivi »useljavanju građana u stanove na životinjskoj farmi«. Ona je najavila da će se o ovome »još progovoriti u Saboru«. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Poglavarstvo na temelju usmenog dogovora isplatilo 500.000 kuna</p>
<p>Gradsko poglavarstvo donijelo je u četvrtak odluku kojom tvrtki J. J. Atlas iz Zagreba dodjeljuje 431 tisuću kuna naknade za stazu za skijaško trčanje koju je firma 2000. izgradila na Sljemenu. U obrazloženju koje je za tu dodjelu novca ponudio pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada Nenad Crnić, stoji da je riječ o sportskom objektu od značenja za Grad Zagreb te da se na taj način ispravlja nepravda, jer je izgradnju staze u potpunosti financirala spomenuta tvrtka. Na primjedbu novinara kako Grad nikada nije potpisao ugovor o izgradnji staze, </p>
<p>Crnić je istaknuo kako je riječ o usmenom dogovoru s izvođačem radova, te da se na taj način želi izbjeći mogući sudski spor između J. J. Atlasa i Grada. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vještaku za procjenu troškova uređenja ribarnice ponuđena dokumentacija iz 1974.!</p>
<p>Ribari s ribarnice na Dolcu, koju Tržnice Zagreb žele obnoviti do kraja ovoga ljeta jer ne zadovoljava minimalne tehničke uvjete, osnovali su Udrugu za ribarstvo grada Zagreba. Nakon sastanka s predstavnicima Tržnica, početkom lipnja stupili su u vezu s Društvom arhitekata grada Zagreba i sa sudskim vještakom. Na taj će način za nekoliko dana dobiti mišljenje o ponuđenom idejnom projektu, a potom će građevinski vještak izaći na teren i napraviti konačni izračun troškova obnove ribarnice.</p>
<p> No, problem je u tome, što su Tržnice ponudile vještaku dokumentaciju iz 1974. godine, a u kronološkom prikazu knjige »Dugo putovanje na Dolac« koju su izdale same Tržnice, vidi se da te godine nije bilo nikakve gradnje, sanacije ili adaptacije. »Ribarnica je temeljito uređena 1989. no o tome do sada nisam dobio apsolutno nikakav podatak. Ova je dokumentacija zato bezvrijedna i neupotrebljiva jer se ne zna što je učinjeno nakon nje. To je podmetanje«, rekao je Veco Holjevac, predsjednik Udruge. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Velnić izabran za predsjednika Turističke zajednice Zagreba</p>
<p>Kandidat Gradskog poglavarstva Vladimir Velnić jednoglasno je prihvaćen kao novi predsjednik Turističke zajednice grada Zagreba na Izbornoj skupštini, održanoj u četvrtak u hotelu International. Prihvaćeni su i kandidati Poglavarstva za članove Vijeća TZ-a, Stipe Tojčić i Slavko Kojić, a u Nadzorni odbor ušao je Boris Blažeković. </p>
<p>Za članove Vijeća izabrani su Amelija Tomašević, Maja Rednović, Zdenko Verić, Ivan Mišetić, Anđelko Leko i Branko Žufika. Naknade za sjednice ostale su iste, dvije tisuće kuna po sjednici, odnosno, 24 tisuće kuna godišnje za 12 mjesečnih sjednica. </p>
<p>R. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="24">
<p>Leonarda Boban predstavila prvi hrvatski miris</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Ona više nije »supruga Zvone Bobana«, ona je Leonarda. Tim je riječima poznatu hrvatsku dizajnericu, koja je svojim modelima »kupila« modne štovatelje Milana i Zagreba, u srijedu navečer u prostoru kavane Boban u središtu Zagreba lijepu Leonardu predstavio iskusni voditeljski lisac Oliver Mlakar. Međutim, ovaj put Lea nije predstavljana zbog svojih odjevnih modela ili pak torbi i cipela, već zbog – parfema. Naime, prije nešto više od pola godine, Leonarda je odlučila svoj kapital uložiti u stvaranje mirisa za žene, što je ujedno i prvi takav slučaj u Hrvatskoj. </p>
<p>Miris odiše osobnošću same autorice, a ujedno nosi i njezino ime - Leonarda L. Kako je sama kazala, Lea je miris posvetila ženama koje uživaju u svojoj ženstvenosti i životu, a parfem je kombinacija cvijeća i voća. Baza mirisa je jagoda, a među esencijama se nalaze đurđica, mandarina, naranča, lubenica i jantar. </p>
<p>»Leonarda L.« stvaran je u talijanskoj tvornici mirisa koja proizvodi parfeme za tvrtke Etro, Dolce i Kenzo. »Oni su složili miris od esencija koje sam odabrala poslije višetjednog poučavanja, i nakon nekoliko puta koliko sam dolazila i mirisala dobivene parfeme, odabrala sam ovaj koji sada možete i sami osjetiti«, priča Leonarda, koja je sama oslikala i kutiju parfema, koju za Hrvatsku distribuira Martimex. Veljko Marton naglasio je kako je parfem paralelno predstavljen u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i Mađarskoj, a autorica prvog hrvatskog mirisa u petak će u trgovini Martimexa na Trgu bana Jelačića od 18 do 21 potpisivati kutije parfema. </p>
<p>Na promociji, koju je Leonarda iskoristila i za predstavljanje svojih najnovijih modela, u čemu su joj pomogle manekenke Iva Radić, Mia Šlogar, Iris Rajčić i Danijela Alavanja, okupili su se mnogi predstavnici zagrebačkog jet-seta. U za tu priliku posebno izrađenim koktelima i mnoštvu »ražnjića« od voća uživali su Vanna i Andrija Vrdoljak, Matia Vujica i Jurica Popović, Mia Begović i Željko Žnidarčić, Nina Badrić, Ivana Šundov i mnogi drugi. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sportska pustolovina bez granica - na zagrebačkom asfaltu i na velebitskim bespućima </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Najveća i prema riječima njezinog direktiora Šimuna Cimermana najprestižnija europska pustolovna utrka Terra Incognita, svoje će drugo izdanje doživjeti od 16. do 21. rujna ove godine. Kako je Cimerman u četvrtak obznanio novinarima, za sudjelovanje u tom natjecanju koje je još lani preraslo hrvatske okvire, već se prijavilo 35 ekipa iz 18 zemalja, a svoj je dolazak u Hrvatsku najavilo i 30-ak renomiranih svjetskih novinskih i televizijkih izvjestitelja. Utrka će trajati pet dana i noći tijekom kojih će ekipe savladavati 400 kilometara staze na 15 otoka sjevernog Jadrana i Kvarnera te na prostoru Primorsko-goranske, Zadarske i Ličko-senjske županije. </p>
<p>Velikoj utrci prethodit će dvije manje, pa će se već idućeg vikenda, 21. i 22. lipnja u Zagrebu održati »Off! Urban Challenge Zagreb 2003 «, prva hrvatska urbana pustolovna utrka, a od 11. do 13. srpnja sportaše će pustolovina odvesti na Velebit gdje se održava »Velebitski pustolovni treking« za koji je prijavljeno 45 timova iz sedam zemalja. </p>
<p>Glavi tajnik nedavno osnovanog Hrvatskog saveza pustolovnih sportova (HSPS) Marko Perica najavio je kako iduće godine u organizaciji Terre Incognite i HSPS-a, pod pokroviteljstvom Hrvatskog Olimpijskog Odbora i Ministarstva prosvjete i sporta započinje hrvatska liga pustolovnih utrki Cro Adventure Cup. Riječ je o pet jednodnevnih pustolovnih utrki u pet županija koje će se održati od ožujka do srpnja 2004. godine u skladu s najvišim svjetskim standardima. </p>
<p>Čini se da u Hrvastkoj ni sportski događaji ne mogu proći bez pratećeg skandala. Perica je istaknuo »kako su udruge Spirit iz Splita i Ad Nature iz Rijeke, koje vode osobe vrlo upitnog morala, pokušali ukrasti ideju, ime i koncept projekta hrvastke lige pustolovnih utrka.«</p>
<p>Kako je najavljeno, u ponedjeljak 1. lipnja u 19. sati u prostorijama knjižnice »Bogdan Ogrizović«, u Preradovićevoj ulici u Zagrebu otvara se jedinstvena izložba slika dizajnerice i slikarice Lidije Fištrek pod nazivom »Limits - exist only in people's minds«. Ova jedinstvena izložba motivirana je pustolovnim utrkama i bit će uvertira u dvodnevnu zagrebačku utrku za dvočlane ekipe. Natjecatelji će savladavati stazu kroz Zagreb i okolicu u disciplinama kajak, brdski biciklizam, planinarenje, trčanje, orijentacija i spuštanje alpinističkim užetom. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nino Manfredi na 60. venecijanskoj Mostri </p>
<p>RIM, 12. lipnja</p>
<p> – Nino Manfredi, posljednji veliki talijanski komičar svojeg naraštaja, sudjelovat će na skoroj vencijanskoj Mostri (od 27. kolovoza do 6. rujna), gdje će mu nagradu za životno djelo uručiti talijanski državni sindikat filmskih kritičara (SNGCI), priopćili su u srijedu organizatori. Nino Manfredi ima 82 godine i za sobom ima dojmljiv popis snimljenih filmova, kao glumac, redatelj i scenarist. On je posljednji živući član skupine »četvorice pukovnika smijeha« koju su uz njega činili Toto, Vittorio Gassman i Alberto Sordi, stariji od njega godinu dana, koji je umro 25. veljače.</p>
<p> Talijanska je kritika time htjela odati priznanje »njegovoj glumi i njegovu autorskom radu iza kamere koji su dali važan doprinos talijanskom filmu«, prema navodima SNGCI-ja. Glumac će sudjelovati na svečanosti na kojoj će mu Talijani pokazati koliko ga vole. Nino Manfredi još nastupa u televizijskoj seriji »Linda i brigadir«, u kojoj tumači zanimljivu ulogu umirovljenog policajca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nirvanina pjesma postala moderni klasik </p>
<p>LONDON, 12. lipnja</p>
<p> – Legendarna pjesma rock skupine Nirvana, »Smells Like Teen Spirit«, proglašena je najboljom pjesmom u posljednjih 25 godina na glazbenom kanalu VH1, javio je BBC u srijedu. </p>
<p>Pjesma, koja je postala himnom grunge ere 1990-ih, pobijedila je hitove Michaela Jacksona, Guns 'n' Roses, Eminema i grupe U2. </p>
<p> Nirvana se smatra jednom od najpopularnijih i najvažnijih rock skupina zadnjih godina, koja je utjecala na cijelu generaciju rock zvijezda.</p>
<p> »Billie Jean« Michaela Jacksona došla je na drugo mjesto liste od 100 pjesama. Na trećem mjestu našla se još jedna rock skupina - Guns 'n' Roses, s hitom iz 1988. »Sweet Child O' Mine«, ispred Eminemove »Lose Yourself«. </p>
<p> Basist skupine Guns 'n' Roses Duff McKagan izjavio je da »Smells Like Teen Spirit« označava »prijelomni trenutak«. </p>
<p> »To je bila još jedna pobjeda, mislim, za neshvaćenu glazbu, znate. Kad je 'Teen Spirit' izlašla, probijena je brana«, rekao je on. </p>
<p> »Smells Like Teen Spirit« zauzela je 6. mjesto u SAD-u i 7. mjesto u Velikoj Britaniji kad je objavljena 1991., no od grupe je učinila najveći svjetski bend sve do samoubojstva glavnog pjevača Kurta Cobaina 1994. godine. </p>
<p> Jedan od hitova irske skupine U2 iz 1992., »One«, na petom je mjestu, dok je pjesma skupine Run-DMC »Walk This Way« završila kao šesta. </p>
<p> Među prvih 10 našli su se Prince, Whitney Houston, Police i Madonna, dok su među prvih 20 Van Halenov »Jump« i pjesme Pink Floyda, Def Lepparda i Public Enemy. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pamela Anderson za dobro jutro </p>
<p>LOS ANGELES, 12. lipnja</p>
<p> – Ako sanjate o tome da vas svakog jutra budi glas Pamele Anderson, uskoro bi vam se san mogao i ostvariti. </p>
<p>Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama uskoro će biti pokrenuta služba za buđenje koja svakome omogućava da ga probudi njegova omiljena zvijezda i to za skromnih 7,99 dolara mjesečno.</p>
<p> Glumica, jednako poznata po svojim ulogama i oblinama, snimila je za tvrtku Celebrity wake up sedam različitih jutarnjih poruka.</p>
<p> »Dobro jutro, Pamela ovdje, ja zamjenjujem tvoju budilicu. Obožavam životinje. Slatke su, nježne i s njima se može igrati. Mogu li se igrati s tobom? Hajde, postavi se na sve četiri i počni lajati poput psa. Pomakni stražnjicu, siđi s kreveta i nađi mi papuče,« dodaje Pamela prije nego završi sa »želim ti ugodan dan, životinjo«.</p>
<p> Anderson, koja je otkrivena zahvaljujući seriji »Spasilačka služba«, prva je poznata osoba koja je pristala snimati poruke za »Celebrity wake up«, tvrtku koja tvrdi da već pregovara i s drugim zvijezdama.</p>
<p> »Željeli bismo porukama potaknuti ljude da se probude«, rekao je osnivač tvrtke J.R. Getches.</p>
<p> Ako niste raspoloženi za humor, Pamela vas može probuditi vojničkim pozdravom.</p>
<p> Celebrity wake up priprema i mogućnost da vas za rođendan nazove neka poznata osoba i to za pet dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Klausovi stražari pozirali za pornografiju i ucjenjivali prostitutke</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Novi češki predsjednik Vaclav Klaus ogorčen je na pripadnike Hradčanske (predsjedničke) straže, koji svojim nepodopštinama ozbiljno narušavaju ugled te elitne vojne postrojbe. Najprije je u javnosti izbila afera kad su dva vojnika te postrojbe optužena zbog ucjene, a zatim ih se devet slikalo za pornostranice na Internetu. Ono što je Klausa najviše razljutilo jest činjenica da su na fotografijama korištene uniforme Hradčanske straže, a najviše ga je zaprepastilo što je cijelu akciju organizirao profesionalni vojnik, zapovjednik te postrojbe. Organizator akcije zatražio je otpust iz službe, što mu je odobreno, a ročni vojnici bit će disciplinski kažnjeni i premješteni. </p>
<p>No to nije jedini skandal u toj elitnoj postrojbi. Prošli tjedan su dvojica vojnika te jedinice optužena zbog ucjene bugarskih prostitutki Vaclavskim namestima. Ta su dvojica, predstavljajući se kao policajci, legitimirali dvije bugarske prostitutke i tvrdeći da su im istekle vize oduzeli im putovnice i mobitele. Ujedno su im zaprijetili da će ih privesti na policiju za strance ako im ne daju 2000 kruna (oko 400 kuna). Nakon što su dobili traženo, jednu su pustili, dok ih je druga morala zadovoljiti »oralno i vaginalno«. Bugarke su zatim sve prijavile policiji.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="30">
<p>Između diktatura i utopija</p>
<p>Umjetnički ravnatelj Francesco Bonami oblikovao je ovogodišnji Biennale kao seriju nezavisnih izložaba zasebnoga identiteta / Igor Zabel koncipirao »Individualne sisteme« među kojima je i »Rječnik boli« Mladena Stilinovića / Na izložbi plakata »Postaja utopije« je i poster »Lois meets Hank« Tomislava Gotovca / Umjetnik i gledatelj ravnopravni subjekti</p>
<p>VENECIJA, 12. lipnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Tema ovogodišnjega 50. venecijanskog biennala, otvorenoga u četvrtak, pod umjetničkim ravnateljem Francescom Bonamijem, jest »Snovi i konflikti: diktatura promatrača«. Biennale je zamišljen kao »izložba izložaba«, a događat će se u prostorima Arsenala, u nacionalnim paviljonima na Giardinima te na mnogim drugim lokacijama u srcu Venecije.</p>
<p> Francesco Bonami odlučio je Biennale, kao najveći pregled međunarodne suvremene umjetnosti, oblikovati u seriju nezavisnih izložaba zasebnog identiteta te je na suradnju pozvao niz uglednih međunarodnih kustosa koji će u sklopu Biennala predstaviti samostalne izložbene projekte. </p>
<p>Tako je u Giardinima, osim izložaba u nacionalnim paviljonima predstavljena i koncepcija kustosa Massimiliana Gjonia s umjetničkom grupom A12, naslovljena »Zona« te zajednički projekt Francesca Bonamija i Daniela Birnbauma pod nazivom »Kašnjenja i revolucije« koji je predstavljen u Talijanskom paviljonu.</p>
<p> U Arsenalima predstavljeni su i projekti »Urgentna zona« koju je realizirao Hou Hanru, dok je Igor Zabel koncipirao »Individualne sisteme« među kojima se nalazi i »Rječnik boli« Mladena Stilinovića. Projekt, također smješten u Arsenalima, naslovljen »Skriveni«, osmislio je Francesco Bonami, a »Pogrešne korake« je zamislila Gilane Tawadros. U Arsenalima su predstavljeni i koncepti Carlosa Basualda »Struktura preživljavanja«, »Suvremene arapske reprezentacije« koje je osmislila Catherine David, te »Izmijenjena svakodnevica«, koncept Gabriela Orozcoa.</p>
<p> Osobito je zanimljiv projekt »Postaja utopije« kustoskog tima koji tvore Molly Nesbit i Hans Ulrich Obrist te umjetnik Rirkrit Tiravanija.</p>
<p>Taj projekt sastoji se od nekoliko razina; od seminara, svakodnevnih performansa, izložaba, koje se odvijaju u različito vrijeme i na različitim mjestima.</p>
<p>Izložba plakata »Postaja utopije« tvori treću, najtrajniju i najvažniju razinu projekta, a u tu razinu je uključen i poster »Lois meets Hank« Tomislava Gotovca u čijoj »utopiji« epizodisti postaju glavni likovi. Plakati su izloženi u prostranom izložbenom prostoru Arsenala, uzduž njegovih vanjskih zidova, te po cijeloj Veneciji. Kako objašnjava koncept, plakati omogućavaju istodobnu prezentaciju mnoštva polazišnih pozicija umjetnika, te je zamišljeno da nakon Biennala projekt traje kao putujuća izložba. Osim toga, projekt plakata bit će uključen u knjigu koju je kustoski tim osmislio u suradnji s izdavačkom kućom »Thames & Hudson«, a koja će predstaviti »Postaju utopije« te rasprave koje je projekt potaknuo. </p>
<p>Svojevrsni hommage slikarstvu izložba je predstavljena u Muzeju Correr, naslovljena jednostavno »Slikarstvo: Od Rauchenberga do Murakamija, 1964.– 2003.«. Ta izložba, čiji je kustos Bonami, sadrži više od četrdeset djela umjetnika koji su izlagali na Biennalu od 1964. i tako postali dio vizualne povijesti te manifestacije. </p>
<p>Namjera Francesca Bonamija je ovaj Biennale kreirati poput svojevrsne strukture, odnosno karte-itinerera, koju gledatelj prilagođava svojim željama i potrebama, istovremeno otkrivajući različita »lica« suvremene umjetničke prakse od kojih svako predstavlja zasebni identitet i samostalnost.</p>
<p> Umjetnik i gledatelj su na ovogodišnjem Biennalu dva ravnopravna subjekta, a jedino se razlikuju po načinu na koji promatraju svijet oko sebe.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nini Ivančić Vjesnikov »Račić«</p>
<p>Rekombinacija, posezanje za osobnim slikarskim inventarom te preinačavanje predložaka dio su prosedea Nine Ivančić / Nakon što je jezik medijski transponiranih znakova svela na efektne kolorističke igre osnovnim geometrijskim elementima, umjetnica se vratila prepoznatljivim motivima, što je pokazala njezina izložba u splitskoj Galeriji umjetnina</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Svojom izložbom u Galeriji umjetnina u Splitu, kojom je preispitivala poziciju slikarstva, preinačujući neke od vlastitih predložaka, slikarica Nina Ivančić izdvojila se u prošlogodišnjoj umjetničkoj produkciji hrvatskih umjetnika, te tako postala laureatom Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, što se dodjeljuje od 1969. godine. Tu odluku donio je ocjenjivački sud u kojem su ove godine radili Kažimir Hraste, Sandra Križić Roban, Vesna Kusin, Tonko Maroević i Jadranka Vinterhalter.</p>
<p>Od samih početaka, slikarstvo Nine Ivančić posvećeno je dvodimenzionalnom polju slike u skladu sa svim njegovim ograničenjima i mogućnostima. Tu je dvoznačnost pokazala i njena samostalna izložba, održana tijekom lipnja i srpnja 2002. u Galeriji umjetnina u Splitu, s izborom djela nastalih od 1986. do danas. Radi se o radovima što svjedoče o autoričinu postupku u kojem ne inzistira na prikazivanju predmeta i okoline onakvih kakvi oni jesu, već slika ono što zna o njima. Dugotrajni je slikarski proces, osim toga, određen dekonstrukcijom i razradnjom samog sadržaja slike. </p>
<p>U početku, radilo se o radovima naglašene gestualnosti i transparentnosti prepoznatih u okviru »Nove slike«. Reagiravši na taj period prelaskom na geometrijsku apstrakciju izrazita kolorita, Nina Ivančić svoju je slikarsku seriju upotpunila efektnim prikazima što su upućivali na manipulaciju medijskim predlošcima, kojima je čitavo vrijeme bila izložena. Upravo tada, njezin se rukopis »smiruje« dovodeći do rezultata lišenih ekspresivnosti. </p>
<p>Rekombinacija, posezanje za osobnim slikarskim inventarom te preinačavanje predložaka dio su umjetničina prosedea, osobito zamjetljivi posljednjih desetak godina. Nakon što je jezik medijski transponiranih znakova svela na efektne kolorističke igre osnovnim geometrijskim elementima, Nina Ivančić vratila se prepoznatljivim motivima. No, motivi brodova i aviona što nastaju posljednjih godina lišeni su općega karaktera reprezentacije, kao i rukopisa koji je gotovo sveden na mehanički postupak kopiranja. Osim toga, u velikoj su mjeri lišeni dominantnog kolorizma što je dugo vremena prevladavao u umjetničinu opusu. </p>
<p>Priklonivši se prikazivanju »mračnih strana« brodova i aviona, te ih u pojedinim slučajevima upotpunjujući tipografskim ispisima nazivlja, Nina Ivančić nastavila je slikarskim sredstvima kolažirati pikturalna polja. U njenu zamjetnu opusu slikarsko je upotpunjeno konceptualnim. Dijelovi ranijih struktura ponovno se aktualiziraju, repetiraju i sempliraju u skladu sa suvremenom kulturom, u kojoj ne postoje barijere prostora i vremena te njihovih predložaka. Upravo to su karakteristike koje autoricu odmiču od programatske isključivosti, uvrštavajući je među one umjetnike koji distancirano, koncentrirano i razložno promišljaju osobnu poziciju, jednako kao i poziciju medija u kojem djeluju.</p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bioetika u novoj epohi</p>
<p>Sudjelovat će stručnjaci iz 14 zemalja / Okrugli stol »Bioetika i novinarstvo« / Susret znanstvenih, religijskih i svjetonazorskih perspektiva</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Drugi »Lošinjski dani bioetike« održavaju se od ponedjeljka do srijede u Malom Lošinju. Na skupu u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva, Hrvatskoga bioetičkog društva i Grada Malog Lošinja uz već redoviti međunarodni simpozij »Bioetika i nova epoha« ove godine održat će se i okrugli stol »Bioetika i novinarstvo« te niz kulturno-umjetničkih događanja s naglaskom na baštinu cresko lošinjskog arhipelaga, najavio je u četvrtak glavni tajnik manifestacije Hrvoje Jurić.</p>
<p> Osnovna zamisao skupa je da, tragom poticajnosti bioetičkog pristupa, uspostavi interdisciplinarni dijalog o temeljnim problemima suvremene civilizacije. Tri sastavnice ovogodišnjih Dana su interdisciplinarnost, interkulturalnost i internacionalnost, a u radu simpozija sudjeluje šezdesetak sudionika iz 14 zemalja, Albanije, BiH, Bugarske, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Makedonije, SAD, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Tajvana, Velike Britanije i Hrvatske; filozofa, sociologa, teologa, liječnika, biologa i genetičara. Dvije sekcije, na hrvatskome i engleskome jeziku, pokrit će širok spektar tema, među kojima su pitanja pojma života kao temelja, utemeljenja i metodologije bioetike, etike i bioetike u novoj epohi, ljudskih prava i prava općenito, načelna pitanja zdravlja i zdravstvene skrbi, reproduktivnih prava, eutanazije, transplantacije, AIDS-a, genetike i kloniranja. </p>
<p>Nakon početaka u sklopu filozofske manifestacije Dani Frane Petrića u Cresu, bioetički skup će se već drugi put samostalno održati u Malom Lošinju . »Posljednjih nekoliko desetljeća, kada znanost sve više postaje izvor strepnje, a ne više ekskluzivna istina – njezino mjesto preuzima interdisciplinarno područje u kojemu se susreću znanstvene, religijske i svjetonazorske perspektive«, rekao je prof. dr. Ante Čović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, jedan od predsjednika Organizacijskog odbora »Lošinjskih dana bioetike«. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rovinj dobio Hrvatski kulturni dom </p>
<p>ROVINJ, 12. lipnja</p>
<p> – Predsjednik rovinjskoga Hrvatskoga kulturnog društva »Franje Glavinića« Branimir Crljenko na konferenciji za novinare najavio je u srijedu da se u četvrtak svečano otvara Hrvatski kulturni dom u Rovinju, sjedište rovinjskog ogranka Matice hrvatske i Kulturnog društva »Franje Glavinića«. Po njegovim riječima time su prvi put u Rovinju stvoreni uvjeti za rad hrvatskih kulturnih društava koja će, dodao je, ubuduće moći uravnoteženo djelovati uz već afirmirana društva talijanske manjine u Rovinju.</p>
<p> »Uređenje doma bilo je prijeko potrebno i od negdašnje obiteljske zgrade stvorili smo višenamjenski prostor za rad Društva«, rekao je Crljenko. Tajnik ogranka Matice hrvatske Josip Brstilo izvijestio je novinare kako je Hrvatski kulturni dom izgrađen novcem rovinjskoga gospodarstva, grada Rovinja i brojnih darovatelja, članova udruge i građana, a u uređenje visokovrijedne zgrade s elementima spomeničke vrijednosti uloženo je više od milijuna kuna.</p>
<p> Posebno je zahvalio Tvornici duhana Rovinj koja je za preuređenje doma dala 490 tisuća kuna te gradu Rovinju koji je izdvojio 130 tisuća kuna i koji je prepoznao vrijednost toga kulturnog doma za sve Rovinjane. U prigodi svečana otvorenja Hrvatskoga kulturnog doma otvara se i izložba skulptura kipara Mate Sabljića, naslovljena »Čovjek-radnik, sanjar i stradalnik«, te izložba o dosadašnjem djelovanju kulturnih udruga ogranka Matice hrvatske i Hrvatskoga kulturnog društva »Franje Glavinića«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pronađene tri Turnerove slike</p>
<p>LONDON, 12. lipnja</p>
<p> – Galerija Tate, koja trenutno popisuje cjelokupni opus slikara J.M.W. Turnera, prethodnika impresionista, pronašla je tri djela kojima se izgubio trag, javio je u srijedu britanski muzej.</p>
<p> Tate se obratila privatnim kolekcionarima, trgovcima umjetninama i ravnateljima galerija s molbom da je obavijeste posjeduju li djela tog britanskog slikara. </p>
<p>Neki su se skupljači umjetnina koji su stupili u vezu s galerijom Tate razočarali kad su nakon vještačenja doznali da zapravo ne posjeduju Turnerove slike, već radove umjetnika iz XIX. stoljeća koji su oponašali glasovitog romantičnog pejzažista.</p>
<p> No Tate je u zadnje dvije godine otkrila trag triju slika i potvrdila njihovu autentičnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pola stoljeća Zagrebačkih solista </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Jedan od vodećih hrvatskih ansambala Zagrebački solisti u sezoni 2003./2004. proslavit će 50. obljetnicu djelovanja, istaknuto je na konferenciji za novinare u srijedu u Hrvatskome društvu skladatelja u Zagrebu. Predsjednik Organizacijskog odbora i Savjeta Zagrebačkih solista Lovro Lisičić podsjetio je da su Zagrebački solisti prvi koncert održali 5. siječnja 1954. pod vodstvom osnivača glasovitog violončelista i dirigenta Antonija Janigra. Pedeseta obljetnica će biti proslavljena na isti dan, 5. siječnja, 2004. svečanim koncertom u Velikoj dvorani »Vatroslava Lisinskog«. Za svečanu sezonu Zagrebački solisti priredit će šest koncerata u Hrvatskome glazbenom zavodu. Zagrebačka agencija »Cantus« priprema izradbu nosača zvuka (CD-a), monografiju o Solistima i prigodnu izložbu. Proslava 50. obljetnice održat će se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, a predsjednica Počasnog odbora proslave je zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nagrada »Johnson« Puškinovu biografu </p>
<p>ZAGREB/OXFORD, 12. lipnja</p>
<p> – Sveučilišni profesor iz Oxforda dobio je nagradu »Samuel Johnson« za biografiju ruskog pjesnika Aleksandra Puškina, javlja BBC. T. J. Binyon (63) dobio je nagradu vrijednu 30.000 funti za »napetu i intimnu priču« o velikanu iz 19. stoljeća. Binyon, profesor na Wadham Collegeu u Oxfordu, prihvatio se pisanja prve veće Puškinove biografije u zadnjih 60 godina. Puškin je »imao kratak život, slikovit i živopisan, a živio je u burnim vremenima – što bi još netko mogao poželjeti?«, kaže Binyon. Pobjednik je proglašen na svečanosti u londonskom hotelu Savoy. Uručujući nagradu, britanski parlamentarac Michael Portillo, koji je sudjelovao u odabiru, izjavio je: »Binyonova biografija Puškina je proizvod niza godina autorova rada na toj temi. Napisao je napetu i intimnu priču o njegovu životu i smrti«. Žirijem je presjedala novinarka i reporterka Rosie Boycott. Nagrada »Samuel Johnson«, koju sponzorira kanal BBC Four, jedna je od najbogatijih za publicistiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sjećanje na Zlatka Pricu</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Kao druga priredba u nizu tek otvorene Galerije »Canvas« sa stalnim prostorom u Tomašićevoj ulici 8, postavljena je izložba slika u znak sjećanja na Zlatka Pricu (Pečuh,1916. – Zagreb, 2003.), umjetnika koji je živio i radio u istom kvartu, a čiju su grafiku i slikarstvo cijenili i izvan granica zemlje. Za tu prigodu izloženo je desetak ulja iz autoru posebno dragog »Tarskog ciklusa«. Naime, vezan uz sredozemni ambijent Istre, Prica je predano radio na rečenom nizu puna dva desetljeće, između 1971. i 1992., smatrajući ga krunom opusa u kojem je sintetizirao svoje bogato iskustvo dugogodišnje stvaralačke prakse. Prica je diplomirao 1940. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod prof. Ljube Babića. Počeo je slikati s polazišta postimpresionističkog kolorizma zagrebačke škole, no ubrzo nalazi vlastita rješenja – priklanja se monumentalnosti izraza i specifičnoj ugođenoj paleti. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="38">
<p>»Imamo najveće izglede biti prvi u skupini«</p>
<p>»Smatram da imamo 40 posto izgleda biti prvi, a Bugari i Belgijanci po 30 posto. Uvjeren sam da možemo pobijediti u preostale tri utakmice, Andoru i Belgiju u gostima i Bugarsku doma. Dobri smo, pa pogledajte rezultate ovogodišnjih kvalifikacija« / »Dan prije utakmice odlučili smo ih od početka napasti. Razmišljali smo hoćemo li ih pustiti da malo izađu ili odmah nasrnuti. Igrači su bili za početni nasrtaj, a ja sam to prihvatio. Zato smo na početku igrali tako žustro, šteta što nismo odmah uspjeli. No, uspjeli smo na kraju« </p>
<p>TALLINN, 12. lipnja</p>
<p> – Na povratku iz Estonije, gdje su iščupana tri vrijedna boda u kvalifikacijama za EP u Portugalu 2004. pobjedom protiv Estonije sa 1-0, uz glasnu smo se pjesmu igrača i osmijeh od uha do uha izbornika Otta Barića sjetili bivšeg izbornika Ćire Blaževića i jedne njegove misli: »Kako je lijepo pobijediti, čovjek poželi da se više nikad ne igra nijedna utakmica!« </p>
<p>Hrvatska je pobjedom u Tallinnu zaokružila preokret u svojoj kvalifikacijskoj skupini, o kojem se samo maštalo. Nakon posvemašnjeg razočaranja u prve dvije utakmice (Estonija 0-0, Bugarska 0-2), naša je reprezentacija sličila na bolesnika na aparatima, s malim izgledima za život. No, nakon iduće tri utakmice (Belgija 4-0, Andora 2-0, Estonija 1-0) Hrvatska sada sama sebi može krojiti sudbinu, pa čak biti i prva u skupini i odići izravno u Portugal, bez dodatnih kvalifikacija. U svim hrvatskim namjerama dobro su se poklopili i rezultati ostalih utakmica te sada Bugari i Belgijanci mogu zavidjeti Hrvatskoj. </p>
<p>Naš izbornik Otto Barić zacijelo nosi najveći dio zasluga, isto kao što mu se pripisivala i krivica za početne posrtaje. No, jedno se izborniku mora priznati. Od prvog je trenutka vjerovao u svoju ideju, nije ga napuštao optimizam. Već je glasovita njegova rečenica pri svakom susretu s novinarima: »Ne bojte se, imat ćemo sjajnu momčad i prave rezultate.« </p>
<p>I sada Barić priča slično - »Bit će ova dobra momčad još i bolja.« Nakon estonskog je trijumfa vidno opušten Barić podastro svoja razmišljanja o dosad prijeđenom kvalifikacijskom putu, s naglaskom na na najtežu, estonsku utakmicu.</p>
<p>– Tek sad vidim kakva je ovo momčad. Naime, prije utakmice u Tallinnu imali smo sastanak. Razgovarao sam s Nikom Kovačem i Darijom Srnom, a do nas dolazi Josip Šimunić. Prvo je pogladio Kovača, potom Srnu, a onda je sjeo među nas. Stiže Živković, sve ih je dotaknuo, dao im svoje energije i želje. Tad sam vidio da su stvarno momčad. Pa, slušajte ih sada, pričao je Barić, a u pozadini se čula pjesma svih 19 hrvatskih nogometaša u zračnoj luci u Tallinnu dok se iščekivao zrakoplov iz Hrvatske. Nastavio je: </p>
<p>– Sjećam se, bilo je trenutaka kad se pokušavalo zaključiti kako u ovoj momčadi nema kohezije. Bile su to tlapnje. Ovi dečki ne popuštaju. Gledam Pršu, u 80. ga minuti boli noga, a on igra izvrsno, ni ne pomišlja na izmjenu. Oni su pravi dečki, pravi prijatelji, to ćemo graditi. Imamo još četiri, pet igrača koji bi mogli biti izvrsni. Rosso iz Izraela, koji je malo stariji od ostalih, na klupi se veseli pogotku kao malo dijete. Ponosan sam na takvo stanje u momčadi. Poznavao sam razne reprezentacije, gdje su taštine izbijale u prvi plan. </p>
<p> • To je bilo vaše razmišljanje o psihološkom profilu momčadi. No, možemo li malo o taktici iz estonske utakmice?</p>
<p>– Dan prije utakmice odlučili smo ih od početka napasti. Razmišljali smo hoćemo li ih pustiti da malo izađu ili odmah nasrnuti. Igrači su bili za početni nasrtaj, a ja sam to prihvatio. Zato smo na početku igrali tako žustro, šteta što nismo uspjeli. Iznudili smo udarce iz kuta, poluprilike, no Estonci su čvrsti i protiv njih nije jednostavno igrati. Htjeli smo postići pogodak, ali morali smo čekati... Ruku na srce, zasluženo smo pobijedili. Toliko smo željeli tu pobjedu da je morala doći. </p>
<p> • Činilo nam se da je nedostajalo napadačke moći preko bokova, kod Šimića i Babića.</p>
<p>– Mislim da ste malo prekritični. Šimić je igrao dobro, ali ga nisam vadio zbog loše igre nego promjene koncepcije, počeli smo igrati s tri napadača. Babić je bio bolji od očekivanja. Mislim da nismo imali slabog mjesta, igrači sudjeluju srcem i učinkom. </p>
<p> • Možete li apostrofirati najboljeg igrača u vašim redovima?</p>
<p>– Ne mogu, cijela je momčad bila dobra, jer bi to bilo nepravedno. Bilo je četiri, pet boljih igrača, ali svi su dali sve od sebe.</p>
<p> • Jeste li vjerovali da će vaša momčad postići pogodak? </p>
<p>– Za pogodak smo uglavnom igrali mi. U takvim je utakmicama momčad s tolikim htijenjem u većini slučajeva nagrađena, jer je sve učinila za taj pogodak. Da, vjerovao sam. Taj pogodak nije bio samo sreća, nego naš pritisak. Pogledajte estonske utakmice, oni zaista rijetko primaju pogotke. </p>
<p> • Kakve su nam sad izgledi u kvalifikacijama za EP u Portugalu?</p>
<p>– Smatram da imamo 40 posto izgleda biti prvi, a Bugari i Belgijanci po 30 posto. Mislim da možemo pobijediti u preostale tri utakmice, Andoru i Belgiju u gostima i Bugarsku doma. Dobri smo, pa pogledajte rezultate ovogodišnjih kvalifikacija. Govorite kako su neki igrali slabo, recimo Niko Kovač. Srećom da nemam vaše glave, ja ne odabirem igrače za medije. Meni Kovač nije bio minus. Napravio je neke pogreške, ali je bio i u prilici, a na kraju je postigao odlučujući pogodak. Nismo imali boljih od ovih igrača za našu postavu i tu prestaje priča. Igrači su bili umorni i iscrpljeni, a ova je reprezentacija trenutačno pružila najviše što je mogla. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kiddova slobodna bacanja odvela Netse do pobjede</p>
<p>Četvrti dvoboj finala NBA doigravanja kvalitativno je bio vrlo loš, o čemu svjedoči i postotak šuta - momčadi su kombinirano pucale iz igre 54-168 </p>
<p>EAST RUTHERFORD</p>
<p> – U utakmici s najmanje koševa u dosadašnjem tijeku ovogodišnjeg finala NBA lige New Jersey Netsi svladali su San Antonio Spurse rezultatom 77-76 te tako izjednačili omjer na 2-2. </p>
<p>Finalni se okršaj Netsa i Spursa već sad može proglasiti najneizvjesnijim u posljednjih pet godina, ali osim neizvjesnosti, ovogodišnji se finale ne može pohvaliti skoro ni s čim drugim. Jer, igra koju prikazuju obje momčadi daleko je od one kvalitete koja se očekuje u NBA finalu, Spursi su umalo pobijedili iako su iz igre šutirali mizernih 29 posto (26-90), a to su im omogućili Netsi koji se također ne mogu pohvaliti dobrim šutem (28-78, 36 posto).</p>
<p>Oba su sastava imala nekoliko prilika riješiti dvoboj u svoju korist, ali nisu uspjela zadati završni udarac, pa se o pobjedniku odlučivalo u posljednjem napadu. Naime, 4,8 sekundi prije kraja Jason Kidd pogodio je oba slobodna bacanja za vodstvo Netsa sa 77-74, u preostalom vremenu Spursi su tricom pokušali izboriti produžetak, ali je šut Emanuela Ginobilija bio prekratak, dok koš sa sirenom Tima Duncana za konačnih 77-76 nije imao nikakvog utjecaja na konačni ishod. </p>
<p>Prvi su priliku za rješenje utakmice prije same završnice imali Netsi, koji su početkom drugog poluvremena poveli sa 15 koševa prednosti (51-36), a nakon što je Richard Jefferson atraktivnim zakucavanjem preko 12 centimetara višeg Kevina Willisa za 56-45 podigao gledatelje na noge, očekivalo se da će domaći »prelomiti« utakmicu. No, dogodilo se potpuno suprotno, nakon toga Netsi čak šest i pol minuta nisu postigli koš, a u to su vrijeme Spursi napravili seriju 16-0 za preokret i vodstvo 61-56. </p>
<p>Ipak, Netsi su se uspjeli vratiti i serijom 9-0 sredinom četvrte četvrtine stigli do prednosti 67-63. U posljednju su minutu ušli rezultatom 73-72 za Netse, koji su imali i loptu. Nakon što je Kidd promašio, loptu je u napadu uhvatio Dikembe Mutombo, no Kidd niti u drugom pokušaju 15 sekundi prije kraja nije bio precizan, ali lopta se odbila u ruke Kerryja Kittlesa. Potom su Spursi morali prekršajem zaustaviti Kidda, jer su Netsi došli su situaciju da mogu držati loptu do isteka vremena. Kidd je 9,1 sekundu prije kraja pogodio oba slobodna bacanja za 75-72, tri i pol sekunde kasnije Tim Duncan smanjio je na 75-74, a Kidd je potom ponovno pogodio oba bacanja nakon što je zaustavljen prekršajem. </p>
<p>Prvi je strijelac Netsa treći put u ovoj finalnoj seriji bio Kenyon Martin sa 20 poena, čemu je dodao i 13 skokova, napokon je vrlo dobro odigrao i Jefferson sa 18 ubačaja, a Kidd je dvoboj okončao sa 16 koševa, devet asistencija i osam skokova. Spurse je ponovno predvodio Duncan sa 23 koša i 17 skokova, David Robinson dodao je 14 pogodaka, ali podbacio je Tony Parker, koji je ubacio tek tri poena, uz šut 1-12. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Marin Mišura europski juniorski prvak </p>
<p>MARSTRAND, 12. lipnja</p>
<p> – Hrvatski jedriličar Marin Mišura postao je novi europski juniorski prvak klase finn na Europskom prvenstvu u švedskom Marstrandu, koje je završeno u četvrtak. Mladom je Splićaninu ovo drugi naslov europskog prvaka u karijeri - prvi je osvojio u laseru, a u Marstrandu je zabilježio i odličan rezultat među seniorima, zauzevši deveto mjesto sa 89 negativnih bodova. Taj bi plasman bio i bolji da Mišura posljednju regatu nije završio na 15. mjestu. </p>
<p>Najbolje je plasirani hrvatski jedriličar među seniorima u Marstrandu bio Karlo Kuret, koji je na kraju peti sa 70 bodova, zahvaljujući trećem mjestu u posljednjem plovu. Nažalost, Kuret nije obranio brončanu medalju s prošlog EP-a u turskom Cesmeu. Naš se treći jedriličar u ovoj klasi Nenad Vialli plasirao na 15. mjesto, prošavši ciljem kao sedmi u posljednjoj utrci prvenstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Umro istaknuti motociklist Vilko Sever </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Nakon duge i teške bolesti, u Zagrebu je 10. lipnja u 75. godini preminuo višegodišnji uspješni natjecatelj i prvak u cestovnom motociklizmu te utemeljitelj Hrvatskog auto-moto športskog saveza Vilko Sever.</p>
<p>Vilko Sever rođen je 1928. u Novoj Kapeli kod Vrbovca, a bio je uspješan poslovni čovjek na području opreme za naftnu industriju. Na početku Domovinskog rata s članovima Prvoga hrvatskog motokluba Zagreb osnovao je Moto satniju koja se uključila u obranu Hrvatske, a Sever je donirao i servisirao prve motocikle za postrojbe Hrvatske vojske. </p>
<p> Bio je zaljubljenik u sport, posebno onaj na »dva kotača«, a osim što je bio višestruki prvak Jugoslavije u cestovnom motociklizmu, bio je i uspješan konstruktor i proizvođač motora klase 80 kubika za cestovne utrke. Godine 1992. izabran je za prvog predsjednika Hrvatskog auto-moto športskog saveza. Nositelj je brojnih uglednih sportskih, vojnih i gospodarstvenih priznanja. </p>
<p> Posljednji će ispraćaj Vilka Severa biti u petak, 13. lipnja u 11 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rapaić, Srna i Pletikosa sve bliže ostanku u Hajduku</p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> – Novi sportski direktor Hajduka Igor Štimac odmah nakon što je preuzeo dužnost od sad već bivšega sportskog direktora Ivice Šurjaka, sjeo je za stol s trenerom Zoranom Vulićem te razgovarao o mogućim pojačanja »bijelih« za novu sezonu. Vulić je Štimcu predočio listu želja mogućih pojačanja za novu sezonu. Vulić bi u Hajdukovoj majci želio vidjeti dvojicu nogometaša Zagreba Vedrana Ješea i Franu Ćaćića, zatim nogometaša Rijeke Stjepana Skočibušića te bivšeg dinamovca Tomislava Rukavinu, koji se baš nije naigrao u talijanskoj Veneziji.</p>
<p> Štimac će pokušati realizirati želje trenera Vulića. U idućih nekoliko dana trebalo bi se napokon znati hoće li Stipe Pletikosa, Darijo Srna i Milan Rapaić napustiti Poljud ili će ostati u »bijeloj« majci. Sudeći prema trenutačnoj situaciji, čini se da su sva trojica ipak bliže ostanku nego odlasku s Poljuda. </p>
<p>A. Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Španjolska, Italija, Nizozemska i Engleska u dodatnim kvalifikacijama?</p>
<p>Najveći dobitnici lipanjskih utakmica su Grci, dok su najveći gubitnici Španjolci / Englezi i Turci se namučili protiv Slovaka i Makedonaca / Totti i Del Piero pogocima se zahvalili Trapattoniju na povjerenju</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Rezultati posljednjeg ovosezonskog kola kvalifikacijskih dvoboja za odlazak na Europsko nogometno prvenstvo situaciju niti u jednoj skupini nisu približili razrješenju, što nam garantira iznimno zanimljivu jesen. Kako sada stvari stoje, sasvim je realna mogućnost da će put ka Portugalu kroz dodatne kvalifikacije morati tražiti Italija, Španjolska, Nizozemska i Engleska, pa je samim time još važnije da naša reprezentacija osvoji prvo mjesto u skupini kako bi izbjegla tako neugodnog suparnika u odlučujućim dvobojima.</p>
<p>Skupina 2</p>
<p>Od neodlučenog rezultata Norvežana i Rumunja u Oslu najviše koristi imali su Danci koji se sada nalaze na čelu skupine 2 i u slučaju pobjeda u preostala dva dvoboja osigurat će prvo mjesto i izravni plasman na EURO. U Oslu su Rumunji poveli preko Ganee u 64. minuti, a izjednačio je Solskjaer iz kaznenog udarca u 78. Dojam je da je sudac Michel podlegao pritisku domaćina koji su od početka utakmice pokušavali iznuditi jedanaesterac, te je nakon nehotičnog igranja rukom Chivua pokazao na bijelu točku.</p>
<p>Skupina 3</p>
<p>Česi su u srijedu imali lagan zadatak na svom terenu svladati Moldaviju, te se tako ponovno izjednačiti s Nizozemcima na vrhu skupine 3. Zadatak je obavljen uvjerljivom 5-0 pobjedom, pa će odluka o pobjedniku skupine pasti u međusobnom dvoboju Čeha i Nizozemaca u Pragu 10. rujna.</p>
<p>Skupina 4</p>
<p>Stvari u skupini 4 napokon sjedaju na svoje mjesto. Prvi favoriti skupine Šveđani su 3-0 pobjedom protiv Poljske stigli na vrh ljestvice. Priliku za odlazak an EURO još uvijek imaju i Mađari i Latvijci, ali s obzirom na ono što pokazuju Šveđani, tim dvjema reprezentacijama preostaje borba za drugo mjesto.</p>
<p>Skupina 5</p>
<p>Viceprvaci svijeta Nijemci umalo su se osramotili na Farskim Otocima. Sastav sa tri profesionalna nogometaša u svojim redovima držao je 0-0 protiv Nijemaca sve do 89. minute kada je Miroslav Klose napokon udarcem glavom svladao Mikkelsena. U velikog kandidata za drugo mjesto u skupini prometnuli su se Islanđani koji su kao gosti svladali Litvance sa 3-0.</p>
<p>Skupina 6</p>
<p>Najveći dobitnici lipanjskih kvalifikacijskih dvoboja su Grci, a najveći gubitnici Španjolci. Dva pogotka u dvije utakmice bila su dovoljna Grcima za šest bodova kojima su izbili na prvo mjesto skupine 6, te ukoliko na jesen svladaju Armeniju u gostima i Sjevernu Irsku kod kuće osigurat će odlazak u Portugal. Junak pobjede protiv Ukrajine bio je Angelos Haristeas koji je svladao Šovkovskog u 86. minuti. </p>
<p>Španjolci su nakon domaćeg poraza od Grka još jednom kiksali odigravši tek 0-0 protiv slabe Sjeverne Irske, te će stoga najvjerojatnije morati u dodatne kvalifikacije, a najveći »krivac« za to bit će vratar Mick Taylor koji je obranio nekoliko »zicera« španjolskim napadačima.</p>
<p>Skupina 7</p>
<p>Englezi i Turci pobjedama protiv Slovaka i Makedonaca su ostali na istim pozicijama kao i prije srijede, te će o prvom mjestu gotovo sigurno odlučivati njihov međusobni dvoboj 11. listopada u istanbulu. No, niti jedni niti drugi nisu lako stigli do već ranije upisanih bodova. Englezi su u posljednjih pola sata preokrenuli 0-1 vodstvo Slovaka pogocima Michaela Owena, dok su Turci zaostatak 1-2 s poluvremena u prvih 15 minuta nastavka preokrenuli u 3-2.</p>
<p>Skupina 9</p>
<p>Talijani su se vratili u igru za prvo mjesto u skupini 9 sigurnom 2-0 pobjedom na gostovanju protiv Finske. Izbornik Trapattoni je prvi put nakon lanjskog SP u početnu postavu uvrstio i Tottija i Del Piera, a ova dvojica su mu uzvratili svaki sa po pogotkom. Reprezentacija Srbije i Crne Gore svakim svojim nastupom pada sve niže, nakon katastrofalnog 0-3 poraza od Finaske u subotu, u srijedu ju je svladao i nejaki Azerbejdžan. Nakon ovakve sramote izbornik Dejan Savićević je odmah podnio ostavku.</p>
<p>Skupina 10</p>
<p>Otkako je Brian Kerr preuzeo mjesto izbornika reprezentacije Irske, momčad sa »Zelenog otoka« je procvala. Sa tri uzastopne pobjede Irci su se probili na drugo mjesto skupine 10, te ukoliko na jesen svladaju Ruse doma i Švicarce u gostima osvojit će prvo mjesto. No, vrh za sada i dalje drže Švicarci koji su nakon teške borbe svladali Albance sa 3-2.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Portugal - Bolivija 4-0 </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Portugalska nogometna reprezentacija u prijateljskoj je utakmici u Lisabonu svladala Boliviju rezultatom 4-0. Pogotke za Portugal postigli su Andrade (8), Couto (14) i Postiga (41, 48). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Matthäus odlazi iz Partizana? </p>
<p>BERLIN, 12. lipnja</p>
<p> – Bivši njemački reprezentativac Lothar Matthäus, koji ima najviše nastupa u dresu »elfa«, izjavio je kako je vrlo zainteresiran postati trenerom bundesligaša Schalkea 04. </p>
<p>– Schalke bi bio velik izazov. Nakon loših rezultata protekle sezone, očito je da im treba jaka osoba, koja može podnijeti pritisak. A ja sam naučio raditi pod pritiskom«, kazao je 42-godišnji Nijemac. </p>
<p>Matthäus je trener beogradskog Partizana, s kojim je osvojio naslov državnog prvaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bez Ljubičića i Ančića, ali s Moyom i Gonzalezom</p>
<p>Promjenom ATP kalendara u tjednu Croatia Opena ove sezone se igraju i milijunski turniri u Indianapolisu i Kitzbühelu, no vrhunski tenisači neće zaobići Umag</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Vrhunski tenis i ove godine neće zaobići Umag. Jedini hrvatski ATP turnir i njegov »tata« Slavko Rasberger uspjeli su ponovo privući imena »teža« od 380.000 američkih dolara vrijednog nagradnog fonda. Što je ove godine bilo znatno zahtjevnije, budući da se promjenom ATP kalendara ove sezone u tjednu Croatia Opena igraju i milijunski turniri u Indianapolisu i Kitzbühelu.</p>
<p>– Najveća zvijezda turnira ponovo će biti Carlos Moya. Četvrti tenisač svijeta deveti put će igrati u Umagu. S njim će doći i njegov nasljednik 16-godišnji Rafael Nadal. Moya me već u siječnju tražio pozivnicu za Nadala, nisam mogao odbiti. Dolaze i bivši pobjednici Felix Mantilla, Magnus Norman, finalisti Mariano Puerta i David Ferrer, najavio je Rasberger.</p>
<p>Osim njih, u Umag stiže i četvrtfinalist Roland Garrosa Čileanac Fernando Gonzalez, koji je najviše namučio Ferrera na putu do pariškog trijumfa, te Slovak Dominik Hrbaty, Švicarac Marc Rosset i Čileanac Hicham Arazi.</p>
<p>Kako je u međuvremenu Nadal zaslužio poziciju na ATP ljestvici dovoljnu za izravan plasman u glavni turnir, pozivnica ostaje u rukama menedžerske tvrtke IMG, koja još nije odlučila kome će ukazati povjerenje.</p>
<p>Sigurno je kako jedna pozivica ide u ruke Marija Radića, kojeg je prošle godine upravo u Umagu prvi put upoznala hrvatska javnost. Željko Krajan je najavio operaciju ramena nakon Wimbledona pa je njegov nastup vrlo upitan. Ivan Ljubičić i Mario Ančić imaju neke druge planove...</p>
<p>– Ljubičić je u Umagu igrao sedam puta, četiri puta je dobio pozivnicu. Ipak, sentimentalnost i profesionalizam ne ide ruku pod ruku. Ljubičić i Ančić ove godine imaju drugačiji plan, ali vrata Umaga uvijek su im otvorena, rekao je Rasberger.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Osvježenje hrvatskog tenisa </p>
<p>Šprem je na Fed kup dvoboj protiv Ruskinja u Moskvu stigla kao potpuna nepoznanica. A otišla je s mnogo više samopouzdanja, nakon tri seta protiv »top 10« tenisačice Anastazije Miškine i pobjedom protiv Jelene Lihovčeve</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Nakon Ive Majoli, Mirjane Lučić, Silvije Talaje i Jelene Kostanić, hrvatski je tenis dobio i 18-godišnju Varaždinku Karolinu Šprem. Iako je sazrijevanje pod paskom trenera Saše Hiršzona trajalo dulje od onog Ive Majoli i Mirjane Lučić, to nikako ne znači kako će Šprem kraće trajati.</p>
<p>Nakon šest mjeseci u seniorskom tenisu već se može pohvaliti najboljom sezonom u karijeri, na rukavu su ucrtane pobjede protiv nekoliko ponajboljih tenisačica svijeta. I zbog toga je Šprem osvježenje hrvatskoga ženskog tenisa u sezoni kad su Talaja i Kostanić daleko od najbolje forme, a Majoli se bori s ozljedama.</p>
<p>Upravo je zbog smrknuća Talaje, Kostanić i Majoli uoči Fed kup dvoboja protiv Ruskinja svanulo mladoj Varaždinki. Naime, u Moskvu je stigla kao potpuna nepoznanica, kako hrvatskoj, tako i ruskoj javnosti. A iz Moskve je otišla s mnogo više samopouzdanja, zarađenog nakon tri seta protiv »top 10« tenisačice Anastazije Miškine i pobjedom protiv Jelene Lihovčeve.</p>
<p>Istina, teško je nakon prvog rezultata vrijednog pamćenja govoriti o budućnosti Karoline Šprem. No, uspoređujući Šprem s Majoli i Lučić, možda je formula uspjeha dobitna za dugo iščekivanu nadu hrvatskog tenisa. Naime, Majoli je sa 19 godina dostigla vrhunac karijere trijumfom u Roland Garrosu i četvrtim mjestom na WTA ljestvici. Uslijedila je tada petogodišnja stanka bez WTA naslova, darovita je Zagrepčanka prekinula post tek prošle godine u Charlestonu. A Mirjana Lučić još je mlađa prvi put okusila seniorski Tour, sa 16 godina već se mogla pohvaliti sa dva naslova pobjednice bolskog turnira, a sa 17 je igrala u polufinalu Wimbledona. Ipak, nakon toga je Mikičina karijera krenula nizbrdo, zbog obiteljskih problema preselila se u SAD i sada je u 21. godini ponovno osuđena na kvalifikacije i milost organizatora turnira s pozivnicama za glavni turnir u rukama. </p>
<p>Nova uzdanica Fed kup izbornika Gorana Prpića nije preskakala stepenice na putu do seniorskog Toura, temeljito je iskoristila boravak u svakoj kategoriji. Samopouzdanje je počela graditi na juniorskim turnirima, a nastavak je uslijedio na seniorskim turnirima niže kategorije u organizaciji Međunarodne teniske federacije (ITF). Naporan rad i izniman talent urodio je plodom na početku ove sezone, kada je Šprem osvojila čak četiri ITF turnira.</p>
<p>Budući da se tek uspinjala na WTA ljestvici, nastup u glavnom turniru morala je zaslužiti kroz kvalifikacije, pa je tako ostvarila savršen omjer pobjeda i poraza 29-0! Naravno, apetiti i plasman na ljestvici rapidno su rasli. Nakon finala u Strasbourgu, Šprem je ravnopravna članica »top 100« kluba s obećavajućim potencijalom. Još jedna potvrda kvalitete stigla je ovog tjedna kada je Šprem ponovo iz kvalifikacija stigla do četvrtfinala WTA turnira u Beču.</p>
<p>Treneri su uvijek vodili veliku borbu s roditeljima perspektivnih tenisačica. Nerijetko su upravo zbog nesporazuma trenera i roditelja trpjele tenisačice, nerijetko su zbog prekida suradnje trpjeli rezultati, a potencijal je nepovratno prokockan. I Marinko Lučić i Stanko Majoli u jednom su trenutku mislili da znaju više i bolje od Gorana Prpića. A Šprem iza sebe ima samo Sašu Hiršzona, koji se nakon igračke karijere izvrsno snalazi u trenerskoj ulozi. Naravno, velika je roditeljska podrška obitelji Šprem neupitna u svakom pogledu, no oni ipak ne određuju koordinate kretanja njihove darovite kćeri. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Otpali Šprem, Lelić i Blažičko</p>
<p>Velik je problem izborniku Červaru ozljeda prvog organizatora igre Ivana Balića. On je tek počeo trenirati i, premda će putovati u Minsk, teško se može očekivati njegov nastup u prvom dvoboju </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Nakon jutarnjeg su treninga u četvrtak hrvatski rukometni reprezentativci ručali i krenuli u Zagreb. No, tu će samo prespavati, jer u petak ujutro lete prema Minsku. Tamo će, pak, u subotu (15 sati) odigrati prvu utakmicu kvalifikacija protiv Bjelorusije za plasman na Europsko prvenstvo 2004. u Sloveniji. Uzvratni će se dvoboj igrati idućeg vikenda u Zagrebu. </p>
<p>Na odlasku je iz rovinjske baze izbornik Lino Červar objavio koji igrači neće putovati u Minsk. To su lijevo krilo Goran Šprem, desno krilo Frane Lelić i vratar Nikola Blažičko. Nacionalni će dres u Minsku tako nositi vratari Šola i Kelentrić, desno krilo Zrnić, lijeva krila Ćavar i Kaleb, kružni napadači Jović, Sulić i Vori te vanjski napadači Metličić, Vukas, Goluža, Špoljarić, Lacković, Dominiković i Lisica. </p>
<p>Velik je problem izborniku Červaru ozljeda prvog organizatora igre Ivana Balića. On je tek počeo trenirati i, premda će putovati u Minsk, teško se može očekivati njegov nastup u prvom dvoboju. No, bit će uz momčad, što je dobro zbog ozračja, koje je, kako se čuje, odlično. </p>
<p>Naši su rukometaši bili u Rovinju tjedan dana, no nisu našli svježinu koju su tražili. Naime, Červar ni sâm nije znao je li im gore bilo u dvorani bez zraka ili na otvorenom na vrućini. No, Hrvatima bi trebalo biti bolje u Minsku, jer će ih tamo dočekati najviše 20 stupnjeva, a predviđena je i kiša, pa će malo doći do zraka. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Spektakl za Dražena</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – U srijedu, 18. lipnja u dvorani koja nosi njegovo ime, odigrat će se utakmica povodom 10. obljetnice pogibije Dražena Petrovića. Košarkaškom velemajstoru u čast sučelit će se dvije hrvatske izabrane vrste, Draženovi suigrači iz 1992. godine iz Barcelone te aktualna reprezentacija koja će ovog ljeta igrati na Europskom prvenstvu u Švedskoj. </p>
<p> Draženova majka Biserka Petrović je naglasila: </p>
<p>– Htjeli bismo da dvorana bude ispunjena i da sve bude u veselim tonovima. </p>
<p>Dino Rađa i Stojko Vranković imali su zadatak okupiti igrače. Svi su se odazvali izuzev Tonija Kukoča koji će u SAD-u biti do 21. lipnja. Igrač Milwaukeeja kazao je kako mu iz HKS-a nitko nije poslao poziv, no kasnije ga je demantirao tajnik Željko Drakšić koji je predočio faks koji je poslao hrvatskom igraču. Prava je šteta da Kukoč neće stići u Zagreb, jer je uz Dražena, Dina i Stojka bio nositelj igre srebrnih iz Barcelone. </p>
<p>Za momčad iz 1992. godine nastupit će: Danko Cvjetićanin, Dino Rađa, Stojko Vranković, Arijan Komazec, Franjo Arapović, Veljko Mršić, Stipe Šarlija, Aramis Naglić, Alan Gregov, Vladan Alanović, Žan Tabak i Roko Leni Ukić. Momčad će, kao i u Barceloni, voditi Petar Skansi uz pomoćnika Aleksandra Petrovića.</p>
<p>Za reprezetnaciju 2003. igrat će: Zoran Planinić, Damir Mulaomerović, Marko Popović, Gordan Giriček, Davor Marcelić, Matej Mamić, Emilio Kovačić, Mate Skelin, Mario Kasun, Ivan Tomas, Mario Stojić i Bruno Šundov. Na klupi će biti izbornik Neven Spahija i pomoćnik Dražen Brajković. U srijedu, 18. lipnja, program će u »tornju« započeti u 20 sati kada će biti prikazan kratki film o košarkaškom Mozartu, a potom će nekoliko pjesama izvesti Željko Sesvećan i klapa Nostalgija. Utakmica dviju generacija hrvatskih košarkaša započet će u 20.22 sati i imat će humanitarni karakter, dio prihoda odvojit će se za šibensku bolnicu dok će dio sredstava biti uložen u Memorijalni centar Dražena Petrovića </p>
<p>Organizatori pozivaju gledatelje da što prije kupe ulaznice, uz koje će u dvorani dobiti prigodnu majicu s Petrovićevim likom i brošuru. Ulaznice su već u prodaji, po 30 i 50 kuna, a mogu se kupiti u Fan shopu u Ciboninom Passageu, u café baru Ippon u Vrapču i u Intergral pothodniku. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>Rumsfeld opet dijeli Europu na novu i staru</p>
<p>Američki državni tajnik za obranu smatra da razlike između stare i nove Europe danas uistinu više nisu stvar starosti, veličine ili zemljopisnog položaja, nego pitanje stajališta - vizije da se zemlje okupe u transatlantskim odnosima</p>
<p>Donald Rumsfeld i Geoffrey Hoom</p>
<p>BERLIN, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld ponovno je bio u »starom kraju«, Njemačkoj, zemlji svojih predaka. Povod je desetogodišnjica Marshalovog centra u Garmisch-Partenkirchenu (Europskom institutu za sigurnosno-političke studije) koji su nakon pada Željezne zavjese zajednički utemeljili Nijemci i Amerikanci. </p>
<p>Rumsfeldov susret s njemačkim kolegom Peterom Struckom trebao je demonstrirati da su odnosi Sjedinjenih Država i Njemačke na putu prema normalizaciji. Struck je uvjeren u takav razvoj. On je izjavio da je postojala razlika u mišljenju u jednom, doduše, bitnom pitanju, »ali sad smo jedinstveni u tome da moramo gledati naprijed, a ne unatrag«. </p>
<p>Za njemačkog ministra obrane ključno je da Njemačka treba dobru suradnju sa SAD-om osobito pri akcijama u Afganistanu i na Balkanu. »I Amerika treba Njemačku i mi trebamo Ameriku u tim teškim misijama.« No, Rumsfeld nije propustio priliku da u prigodnom govoru spomene saveznike u ratu protiv Iraka. Ponovio je svoju tezu o staroj i novoj Europi«. On smatra da razlike između stare i nove Europe danas uistinu više nisu stvar starosti, veličine ili zemljopisnog položaja nego pitanje stajališta - vizije da se zemlje okupe u transatlantskim odnosima. </p>
<p>Šef Pentagona je posebno pohvalio angažman Poljske i Rumunjske u Iraku. O Njemačkoj i Francuskoj nije govorio. Iz govora je ispustio dio unaprijed pripremljenog teksta u kojem kritizira pojedine europske zemlje koje su se »definirale kao oporba Sjedinjenim Državama, kao protuteža Americi«.</p>
<p>No, neomiljeni Amerikanac ovaj put nije dočekan žestokim medijskim komentarima. Ipak, kad bi se u Njemačkoj pravila top-lista najomraženijih stranih političara u Njemačkoj, prvo mjesto bi uvjerljivo pripalo tom washingtonskom jastrebu. Čime je Rumsfeld zaslužio to mjesto? On se u vrijeme iračkog rata oštro obrušavao osobito na miroljubive »golubove« njemačkoj crveno-zelenoj vladi. </p>
<p>Njemački politički vrh i javno mnijenje posebno bolno su pogodile dvije Rumsfeldove izjave. U prvoj je Njemačku i Francusku, zbog njihovog antiratnog stajališta u iračkoj krizi nazvao dijelom »stare Europe«, sugerirajući time da je vrijeme njihove dominacije na Starom kontinentu prošlo. </p>
<p>Kritike koje su iz Washingtona stigle na adresu Pariza i Berlina uznemirile su duhove u Njemačkoj. Za neke je to bio jasan znak da je »američka strana dugoročno pri definiranju svojih interesa odlučila posegnuti za onom jednostavnom crno-bijelom formulom o dobrim i lošim momcima: »Tko nije za nas, taj je protiv nas«. Rumsfeldove riječi bile su za mnoge »demonstracija imperijalističkog načina razmišljanja kojemu su u raspravi o eventualnom ratu protiv Iraka mjerodavni samo vlastiti argumenti«. </p>
<p>Drugi Rumsfeldov »grijeh« je što je Njemačku, zbog njenog odbijanja da sudjeluje u ratu protiv Iraka, stavio u društvo Libije i Kube. U Berlinu je takva ocjena shvaćena kao pljuska u prvom redu zbog činjenice jer je riječ o dvije države koje Washington stavlja na vrh liste »lopovskih država« ili »diktatorskih država«. </p>
<p>Sa takvom »prtljagom«, Rumsfeldu nije lako ni u Marshallovom centru, koji je svakako dokaz tome što se može postići kada Njemačka i Sjedinjene Američke Države surađuju, normalizirati odnose s Nijemcima.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sve zemlje svijeta imaju problem modernog ropstva</p>
<p>Prema procjenama američke vlade između 800 i 900 tisuća ljudi godišnje bude žrtvom trgovine ljudima preko međunarodnih granica diljem svijeta / Ujedinjeni narodi upozoravaju kako trgovci ljudima godišnje zarade između 7 i 10 milijardi dolara </p>
<p>WASHINGTON, 12. lipnja</p>
<p> - Najnovije izvješće State Departmenta navelo je da je između 800 i 900 tisuća osoba godišnje u svijetu žrtva trgovine ljudima, i zaprijetilo petnaest zemalja, među kojima su i američki saveznici Grčka i Turska, sankcijama ukoliko do jeseni ne pojačaju borbu protiv ropstva modernog doba.</p>
<p> Treće godišnje izvješće State Departmenta predstavlja najobuhvatnije izvješća o naporima vlada u nešto preko stotinu obuhvaćenih zemalja da suzbiju trgovinu ljudima.</p>
<p> Prema procjenama američke vlade između 800 i 900 tisuća ljudi godišnje bude žrtvom trgovine ljudima preko međunarodnih granica diljem svijeta. Između 18.000 i 20.000 tisuća njih završi u Sjedinjenim Državama. </p>
<p> Ovo izvješće predstavlja »duboku predanost Sjedinjenih Država zaustavljanju užasavajuće prakse trgovine ljudima«, rekao je američki državni tajnik Colin Powell predstavljajući izvješće novinarima. Radi se o ženama, muškarcima i djeci kojima se trguje radi seksualne eksploatacije ili ih se tjera u prisilni rad.</p>
<p> »U svijetu 21. stoljeća u kojem se sloboda i demokracija proširila na sve kontinente strašno je i moralno neprihvatljivo da su stotine tisuća muškaraca, žena i djece iskorištavani, zlostavljani i porobljavani od strane preprodavača ljudske bijede«, rekao je Powell.</p>
<p> Upotrebljavajući silu, prijevaru i korupciju trgovci porobljavaju nemoćne, očajne i ranjive, rekao je on.</p>
<p> Powell je naveo kako djevojčice od samo pet godina bivaju prodavane da bi postale prostitutke, a dječaci od samo 11 godina bivaju prinuđivani da postanu vojnici ili da obavljaju prinudni rad.</p>
<p> »Sve zemlje svijeta imaju problem modernog ropstva, uključujući Sjedinjene Države«, rekao je John Miller, direktor Ureda za nadzor i borbu protiv trgovine ljudima u State Departmentu.</p>
<p> Procjene broja žrtava trgovine ljudima ne uključuju trgovinu unutar granica pojedinih zemalja. Miller je kazao da ako bi se uključila i ta forma da bi onda broj ljudi kojima se trguje godišnje bio daleko iznad jednog milijuna. </p>
<p> Ujedinjeni narodi procjenju kako trgovci ljudima godišnje zarade između 7 i 10 milijardi dolara. Miller je naveo kako se procjenjuje da je trgovina ženama radi prostitucije treći po veličini izvor zarade za organizirani kriminal, nakon trgovine drogom i trgovine oružjem. </p>
<p> Ove godine po prvi put zemlje čije vlade ne čine dovoljno u borbi protiv trgovine ljudima mogle bi se suočiti sa sankcijama Sjedinjenih Država.</p>
<p> Izvješće navodi kako mnoge zemlje ne udovoljava američkim kriterijima za borbu protiv trgovine ljudima, među kojima su i Belize, Bosna i Hercegovina, Burma, Kuba, Dominikanska Republika, Gruzija, Grčka, Haiti, Kazahstan, Liberija, Sjeverna Koreja, Sudan, Surinam, Turska, Srbija i Crna Gora i Uzbekistan.</p>
<p> Ako do 1. listopada ne pokažu da čine napore kako bi pojačale borbu protiv trgovine ljudima Sjedinjene Države bi im mogle ukinuti pomoć koja nije humanitarnog karaktera i koja se ne tiče trgovine, a također i usprotiviti se pomoći međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. </p>
<p> »Zemlje mogu izbjeći sankcije radeći s nama i poduzimajući hitne akcije kako bi poboljšale svoju politiku i praksu«, rekao je Powell.</p>
<p> On je izrazio nadu da će izvješće potaknuti bolju suradnju između vlada pojedinih zemalja u borbi protiv trgovine ljudima.</p>
<p> »Transnacionalni karakter ovoga zločina znači da zemlje podrijetla, tranzitne zemlje i zemlje destinacije moraju raditi partnerski da spriječe trgovinu, zaštite njezine žrtve i progone one koji se bave trgovinom«, kazao je Powell.</p>
<p> Upitan hoće li SAD uvesti sankcije svojim NATO saveznicima Grčkoj i Turskoj, Miller je rekao kako se nada da će one do listopada poboljšati angažman u borbi protiv trgovine ljudima, ali da zapravo ne zna što će se dogoditi. </p>
<p> Na pitanje gdje u američkoj klasifikaciji spadaju same Sjedinjene Države Miller je, napomenuvši kako State Department ne ocjenjuje vlastitu zemlju, rekao kako su Sjedinjene Države u borbi protiv trgovine ljudima »dosta učinile, ali imaju još dosta za poboljšati«. </p>
<p> Nešto preko stotinu zemalja obuhvaćenih izvješćem podijeljeno je u tri skupine. U prvoj su one koje u cijelosti poštuju minimalne standarde američkog Zakona o zaštiti žrtava trgovine iz listopada 2000. Drugu, najveću skupinu čine zemlje čije vlade se ne pridržavaju u cijelosti minimalnih standarda ali čine značajne napore kako bi to postigle, a treću skupinu čine zemlje koje ne udovoljavaju minimalnim standardima i čije vlade ne čine napore da bi to postigle. </p>
<p> Minimalni standardi predviđeni američkim Zakonom o zaštiti žrtava trgovine su da vlade zabrane trgovinu ljudima i kažnjavaju je oštrim kaznama te da ozbiljnim i ustrajnim mjerama nastoje ukloniti trgovinu. </p>
<p> I BiH se našla u trećoj skupini kao zemlja destinacije i tranzita trgovine ženama i djevojkama radi prostitucije, većinom iz Moldove, Rumunjske i Ukrajine. Izvješće kaže da je vlada BiH poduzela mjere da ukloni strukturalne i zakonodavne slabosti, ali da je korupcija na lokalnoj razini glavni ograničavajući čimbenik ovih inicijativa. Navodi se da su dužnosnici vlasti pomagali, zatvarali oči ili su na drugi način bili sudionici u trgovini na lokalnoj razini. </p>
<p> Podatke za izvješće osigurale su pojedine zemlje, nevladine organizacije i novinari te međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije za migracije i Međunarodne organizacije rada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>SAD će nadzirati luke u drugim zemljama</p>
<p>WASHINGTON, 12. lipnja (Hina)</p>
<p> - Američka vlada je odlučila nadzirati luke u muslimanskim i drugim strateški postavljenim zemljama kako bi spriječila teroriste da u kontejnerima prokrijumčare oružje masovnog uništavanja u Sjedinjene Države, piše u četvrtak The New York Times.</p>
<p> U luke će biti smješteni američki inspektori s detektorima radijacije, kemijskim detektorima i drugom opremom kako bi provjeravali sadržaj kontejnera koji idu prema Sjedinjenim Državama, piše list pozivajući se na visoke vladine dužnosnike. SAD se već u prvoj fazi programa započetog nakon terorističkih napada 11. rujna usmjerio na 20 velikih kontejnerskih luka u Europi i Aziji.</p>
<p>Među lukama u muslimanskim zemljama koje su sada na redu, američki inspektori će biti u Dubaiju, Maleziji, Turskoj i drugim zemljama. Vjeruje se da je Al Qaida značajno nazočna u Dubaiju i Maleziji. Američke obavještajne službe izvijestile su kako je Al Qaida već koristila kontejnere za prebacivanje konvencionalnog oružja i eksploziva, među ostalim i onaj koji je korišten za napade na američka veleposlanstva 1998. u istočnoj Africi. Strahuju i od krijumčarenja terorista u kontejnerima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>NATO širi svoj »zaštitnički kišobran« na svjetska krizna žarišta</p>
<p>Prekrajanje NATO-ovog sigurnosnog kišobrana donosi gotovo dramatično reduciranje vojnih baza, a nove će se »seliti« prema jugoistoku, bliže krajevima u kojima će NATO-ova intervencija kad-tad biti potrebna</p>
<p>BRUXELLES, 12. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Veliko preuređivanje hladnoratovskog NATO-ovog pogona za izazove ranog 21. stoljeća, ili »cilj unapređivanja globalne sigurnosti« kako je to u svom priopćenju označio NATO-ov Odbor za planiranje obrane, središnja je tema dvodnevnog redovnog polugodišnjeg skupa ministara obrane u glavnom sjedištu NATO-a u Bruxellesu. </p>
<p>Nakon razdora oko Iraka, Sjevernoatlantski savez se ponovno spaja u funkcionalnu cjelinu, tvrde NATO-ovi dužnosnici. U svom reformiranju od vojnog saveza bez svrhe - jer je hladni rat navodno odavno zaboravljen – i u pripremanju za doprinos sigurnosti svijeta, NATO je prošle jeseni na summitu u Pragu poduzeo prve značajne korake prema promjeni. </p>
<p>Prekrajanje NATO-ovog sigurnosnog kišobrana donosi gotovo dramatično reduciranje vojnih baza, a nove će se »seliti« prema jugoistoku, bliže krajevima u kojima će NATO-ova intervencija kad-tad biti potrebna. Američki državni tajnik za obranu Donald Rumsfeld je navodno imao nekoliko neugodnih dijaloga s europskim kolegama, pogotovo onima iz mediteranskih zemalja, no argumenti su bili uvjerljivi, i neke će se mediteranske vojne baze početi polako gasiti. Slična sudbina čeka i neke druge baze, npr. u Njemačkoj.</p>
<p>»Smanjenje od 40 posto zaista je golemo reduciranje ali nas ono neće oslabiti, štoviše, omogućit će nam više fleksibilnost, efikasnost i, naravno, domet; želimo naime da NATO izađe iz prostora za koji je bio stvoren prije pola stoljeća i preseli se na područja gdje će imati posla i gdje će njegovo prisustvo značiti stabilizaciju«, izjavio je pod uvjetom anonimnosti jedan visokorangirani dužnosnik američke Misije pri NATO-u. </p>
<p>Više nema Željezne zavjese, ali NATO čekaju zadaci tipa afganistanske misije. NATO službeno preuzima ISAF 11. kolovoza. Saveznici su obećali punu pomoć Poljacima kako bi oni izdržali teret rukovođenja čitavim jednim iračkim sektorom. </p>
<p>Naznake s ministarskih skupova upozoravaju na zadovoljstvo sudionika pomacima postignutim u razvijanju novog koncepta snaga za brzi odgovor, »značajnog koraka osiguravanja mogućnosti brze reakcije NATO-a i katalizatora razvoja novih potencijala«, vele ministri. Upozoravaju, međutim, da će se taj koncept razvijati u suradnji s Europskom Unijom i njezinim snagama za brzo djelovanje. </p>
<p>Veliko pospremanje za nove izazove vodi, osim smanjenja broja vojnih baza, i daljnjim promjenama u sustavu zapovijedanja. Na strateškoj razini, odlučivati će, primjerice, dva zapovjedništva; jedno će voditi operacije a drugo voditi i poticati transformaciju snaga i ostalih kapaciteta. Sve je »namijenjeno jačanju transatlantskih veza«, vele u NATO-u. </p>
<p>Naravno, ni ovaj skup nije mogao proći bez zakulisnih nagađanja. Američki državni tajnik se, kao najmoćniji i najutjecajniji među navodno jednakima, susreo na »radnom dogovoru« s potencijalnim kandidatom za novog glavnog tajnika NATO-a, budući da je George Robertson još prije nekoliko mjeseci najavio povlačenje nakon četverogodišnjeg mandata. Postoje dva ozbiljna kandidata: Portugalac Antonio Vitorin, trenutno povjereniku Europske komisije za pravosuđe, bivši ministar obrane Portugala te norveška ministrica obrane Kristin Krohn Devold. Konsenzus nije niti na vidiku, ne zato što su oboje snažnih kandidata dvojben izbor, nego što procedura kandidiranja uvijek može izbaciti još ponekog favorita. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Krvoproliće u Jeruzalemu i Gazi novi izazov Washingtonu</p>
<p>Najnovije ubijanje na jednoj i drugoj strani pokrenulo grozničave razgovore Bushove administracije s vodećim izraelskim i palestinskim dužnosnicima kako bi se sačuvali barem glavni obrisi dogovorenog »putokaza mira« iz Aqabe </p>
<p>ANKARA, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Nakon napada palestinskog bombaša-samoubojice, na autobus prepun putnika u središnjem dijelu Jeruzalema u srijedu uvečer kada je poginulo 16, a ranjeno više od 80 osoba, gotovo se sa sigurnošću može reći, da je srednjoistočna »putna karta« mira američkog predsjednika Georgea Busha praktički pocijepana. Bio je to, prema priopćenju militantne palestinske skupine Hamas, odgovor na, dan ranije, izraelski pokušaj ciljanog ubojstva njihovog čelnika Abdela Aziza al Rantissija u središtu Gaze. </p>
<p>Time je Bushov »putokaz mira«, nadahnut u početku zamjetnim tračkom nade, koji su na summitu u jordanskoj luci Aqaba prošlog tjedna osobno potaknuli izraelski premijer Ariel Sharon i palestinski premijer Mahmoud Abbas, vrlo ozbiljno uzdrman. Na taj način, najavljeni izraelsko-palestinski mirovni pregovori došli su pred vrlo ozbiljne prepreke prije nego što su i počeli. </p>
<p>Crne slutnje potvrdili su i novi izraelski helikopterski napadi na odabrane ciljeve u srijedu navečer u Gazi. Jedan projektil ispaljen iz »Apachea« pretvorio je u plamenu buktinju vozilo u kojem su se, navodno, nalazila dva pripadnika militantne skupine Hamas. Osim njih, na žalost, nastradalo još pet nedužnih palestinskih civila, koji su se u to vrijeme slučajno našli na ulici.</p>
<p> Kako se saznaje, ukupna crna bilanca bila je deset mrtvih, i znatno više ranjenih. Izraelski premijer Sharon time je jasno stavio do znanja, da neće sjediti skrštenih ruku. »Teroristički napad u srcu Jeruzalema bio je usmjeren protiv civila, čiji je jedini zločin što su Židovi«, rekao je premijer. Poručio je da Izrael neće posustati u istrebljenju terorista i onih koji stoje iza njihovih priprema financiranja i obučavanja. Sharon je, istodobno, naglasio kako je njegova zemlja odana pregovorima koji će dovesti do mirnog rješenja sadašnjih sukoba. On je obećao i poduzimanje svih drugih nužnih mjera kako bi se zaštitili izraelski građani.</p>
<p>Palestinci za najnoviju eskalaciju nasilja optužuju izravno izraelskog premijera. Maen Erekat, savjetnik palestinskog premijera Abbasa, doslovce je rekao: »Ono što čujemo od Sharona nije ohrabrujuće«.</p>
<p>Drži kako izraelsku vladu vode iznimno radikalni elementi u vojsci, koji još vjeruju da se sukob sa Palestincima može riješiti uporabom gole vojne sile. Erekat smatra da vojno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba ne postoji. </p>
<p>Predsjednik Bush, pokrovitelj aqabskog susreta, najoštrijim riječima je osudio Hamasovu samoubilačku akciju u Jeruzalemu. Znakovito je, međutim, da nije pozvao izraelskog premijera Sharona da se suzdrži od osvetničke odmazde.</p>
<p>Nešto ranije, izrazio je ozbiljnu zabrinutost izraelskim pokušajem ciljanog ubojstva vođe Hamasa, Al Rantissija. Bush je ocijenio, što se i pokazalo točnim, da bi ta akcija mogla potkopati njegova mirovna nastojanja. Bila je to, inače, prva Bushova izravna kritika postupaka vlade premijera Sharona.</p>
<p>U međuvremenu, Bushova administracija počela je intenzivne telefonske razgovore s vodećim izraelskim i palestinskim dužnosnicima u grozničavom nastojanju da se sačuvaju barem glavni obrisi dogovorenog »putokaza mira« iz Aqabe. Američki državni tajnik Colin Powell pozvao je glavne sudionike krize da sačuvaju živce. Poručio je objema oštro sučeljenim stranama da se mirovni proces mora nastaviti prema zacrtanoj Bushovoj »putnoj karti«. </p>
<p>Palestinski vođa Yasser Arafat i premijer Abbas, poznatiji po nadimku Abu Mazen, pozvali su Izraelce na trenutačni prekid vatre. Oba palestinska čelnika su pritom najoštrije osudili Hamasov teroristički napad u Jeruzalemu, ali i raniji izraelski raketni napad na Gazu. Ocijenili su da se time samo potiče spirala gotovo nekontroliranog nasilja i zatvaraju vrata srednjoistočnog mira. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kuba nazvala EU »licemjernom i oportunom«</p>
<p>HAVANA, 12. lipnja</p>
<p> - Pritisnuta sankcijama zbog kršenja ljudskih prava, Kuba je Europsku uniju ocijenila »licemjernom i oportunom«, upozorivši da neće tolerirati »provokacije i ucjene«.</p>
<p> Koristeći se rječnikom obično upućivanim Sjedinjenim Državama, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da će se Kuba oštro obračunati s pokušajima pretvaranja europskih veleposlanstava u »špijunske centre« za urotu protiv kubanskog predsjednika Fidela Castra. Kubanske su vlasti ranije optužile disidente za urotu s američkim diplomatima na Kubi sa ciljem svrgavanja Castra.</p>
<p> Kuba je dugo vremena održavala prijateljske odnose s većinom europskih zemalja koje, za razliku od Sjedinjenih Država, nisu tom karipskom otoku nametnule gospodarske sankcije. EU je ipak prošlog tjedna najavila poduzimanje niza mjera protiv Kube što je izazvalo oštru reakciju Havane. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>EU reformira potporu poljoprivredi u francusko-njemačkoj režiji </p>
<p>Polovica proračuna EU, 43 milijarde eura u ovoj godini, troši se na subvencije u poljoprivredi</p>
<p>BRUXELLES, 12. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska Unija zaista se kreće naprijed tek kada proradi francusko-njemački »motor«. Najnovija potvrda te teze izrečene prilikom svečanog obilježavanja obljetnice sporazuma dvaju velikih europskih susjeda, dogodila se na sastanku ministara poljoprivrede EU. </p>
<p>Tema je reforma poljoprivrede koja godinama svađa države članice, sindikate, udruge poljoprivrednika, vlade i političare. Posljedice se osjećaju daleko izvan granica EU. Polovica proračuna EU (43 milijarde eura u ovoj godini) troši se na poljoprivredu. Porezni obveznici uredno financiraju sustavno nadograđivanje »botterberga«, poljoprivrednih viškova, budući da je postojeći sistem ohrabruje i proizvodnju hrane koja nikome ne treba , potom je plaća; ponekad plaća da se viškovi ipak ne proizvode, ali bez nuđenja alternative. </p>
<p>Kada je povjerenik za poljoprivredu Franz Fischler objavio reformu, odustajući od inzistiranja na viškovima i dajući prednost zdravoj hrani, razvoju ruralnih krajeva i kvaliteti umjesto kvantitete, naišao je na snažan otpor. Francuska, najveći korisnik sredstava iz proračuna EU odmah je dala do znanja da se ne slaže s predloženim promjenama. Njemačka. koja najviše uplaćuje u proračun EU, poručila je kako je vrijeme za domaćinsko ponašanje, jer je plaćanje viškova nemoralno, ničim opravdano rasipanje resursa. </p>
<p>Francuska se pozvala na opće nezadovoljstvo domaćih proizvođača specijaliziranih u proizvodnji viškova i potom kupljenju proračunskog vrhnja za iste, ukazujući na poznate scene prosutih tona krumpira, rajčica ili jagoda pred ulazom u predsjedničku palače, Parlament ili sjedište vlade u Parizu te opću blokadu prometa, kako to već Francuzi znadu činiti i radi manjih stvari. </p>
<p>»Vrijeme je odluka, ne slažem se ponavljanju novog šepavog kompromisa, pregovori će biti teški i pred nama je nekoliko dana i noći intenzivnog rada, ali sporazum moramo iskovati«, poručio je Fischler. </p>
<p>Uvertiru u ministarski sastanak dao je »motor« (Pariz-Berlin) naznačivši da je dogovor na pragu uspjeha jer su se najveći uplatitelj u proračun i najveći potrošač proračuna dogovorili. Nijemci i Francuzi ipak su se usuglasili o kompromisu koji je zadovoljio obje strane. Povjerenik za poljoprivredu već je poručio da je većina članova EU podržala predložene mjere. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Istina o Studentskom centru ima sasvim drugačije lice</p>
<p>Radujem se da se bar u jednom zagrebačkom javnom mediju (Vjesnik, 11.lipnja: »I Sveučilište protiv izmjena statuta SC-a«) pokušala napisati drukčija slika o stanju u Studentskom centru od one koja se stvara već tri godine.</p>
<p>Smiješna je i neistinita tvrdnja da je Studentski centar pretprošle godine radio s 20 milijuna kuna gubitka, a po dolasku sanacijskog upravitelja odmah iduće godine s 27 milijuna kuna dobiti. Takav rezultat i preokret zaslužio bi Nobelovu nagradu i bio bi proučavan na inozemnim školama menadžmenta.</p>
<p> A za stručnjaka, gospodina Vlatka Jurišića, diplomiranog politologa, koji je postigao takav rezultat zapravo je šteta da sjedi u takvoj ustanovi, kad se takve sposobnosti traže na važnijim mjestima. Moj prijedlog je mjesto premijera, jer i država nam je previše zadužena, a on bi to riješio za godinu dana, kao što je riješio i probleme SC-a.</p>
<p>Na žalost, istina ima sasvim drugačije lice. Za prijelomnu godinu u poslovanju SC-a može se uzeti 1999., a od 2000. SC posluje s dobiti i smanjuje svoje obveze prema dobavljačima, 2001. i 2002. godine sa čk 20 milijuna kuna dobit. I tu nema nikakve zasluge spomenuti upravitelj i sanacija. Dapače, odluka o sanaciji je bila politička odluka koja nije nikomi bila potrebna.</p>
<p>Uostalom, i sama odluka je običan pamflet, jer stručno gledano ne sadrži ni iz nos koji se sanira, ni vrijeme sanacije, ni izvore sredstava, ni sve ostalo što takva odluka mora sadržavati. Logično je da takvoj odluci podršku nije dalo Sveučilište, jer ono je ipak stručan autoritet i vlasnik naše ustanove.</p>
<p>Postavljanjem sanacijskog upravitelja Ministarstvo znanosti je počelo uredno plaćati svoje obveze, a to je sve što se od njega i očekivalo. To isto Ministarstvo 2001. godine SC-u nije doznačilo ni kune, čime je kršilo i Zakon o proračunu.</p>
<p> Uprava i djelatnici Studentskog centra sami su smanjili troškove poslovanja i SC izvukli iz gubitaka. Ničim opravdano miješanje Ministarstva znanosti u upravljanje SC je taj proces zaustavilo, a rastrošnost kojom gospodin sanacijski upravitelj provodi sanaciju neshvatljiva je.</p>
<p>Privatnoj se firmi plaća izrada pravilnika o sistematizaciji, po računu 110.000 kuna za jedan sat konzultantskih usluga, renovira se restoran u jeku studentske sezone i time gubi redovan prihod, završetak radova kasni dva mjeseca, a upitno je hoće li moći dobiti uporabnu dozvolu, provodi se natječaj za uređenje cyber caffea i prihvaća ponuda od 67.000 kuna, i to bez kompjutorske opreme, izvodi se pet premijera u Teatru ITD itd., itd... A zaposlenicima se smanjuju bodovi i plaće.</p>
<p> Po prijedlogu Pravilnika šef čuvarske službe ima manju plaću od telefonistice u toj službi. Kako da radničko vijeće podrži promjene ako umjesto magistra ekonomije za šefa komercijale dolazi diplomirani politolog, za šefa student servisa (najprofitabilniji dio SC-a) dolazi magistra prehrambene tehnologije, za voditelja kulture srednjoškolac... Što se tiče podrške u ustanovi, sanacija ju nema osim kod nekoliko podobnih djelatnika, koje je doveo na položaje sanacijski upravitelj i koji su, zamislite slučaja, po novoj sistematizaciji unaprijeđeni.</p>
<p> Podršku sindikata, na koju se poziva, dobio je dajući rukovodeća mjesta ljudima koji vode sindikat (mjesto šefa pravne službe), a posljedica je da je u toku osnivanje novog sindikata u SC.</p>
<p>Situacija u Studentskom centru uzburkana je i nestabilna. Nepotrebna odluka o sanaciji, nestručno napravljena sistematizacija i pravilnik o plaćama, nestručan i nesposoban sanacijski upravitelj, koji postavlja još manje stručne suradnike, ne mogu rezultirati ničim dobrim za Studentski centar, i u konačnici dobrim za studente.</p>
<p>Neka i ovo moje pismo bude prilog zahtjevu da se napokon netko stručan počne baviti Studentskim centrom. Ako se ne vjeruje nama koji radimo u njemu, i koji smo ga uistinu izvukli iz gubitaka, neka stručnjaci prelistaju bilance i poslovne knjige, pa da konačno prestanu priče o kriminalu u SC-u, podmetanja po novinama i blaćenje časnih djelatnika ove ustanove. Siguran sam da sadašnji sanacijski upravitelj, gospodin Vlatko Jurišić, to niti zna, niti može. I to treba napraviti što prije, da svojom nestručnošću ne upropasti ono dobro što je od 2000. godine napravljeno.</p>
<p>Mr. IVAN ČARAPINAv.d. voditelja komercijale SC-a, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Cijene željezničkog prijevoza rastu, a kvaliteta usluga pada </p>
<p>Želim upozoriti na nekorektno ponašanje uprave Hrvatskih željeznica. Živim u Karlovcu i svakodnevno putujem na posao u Zagreb. Do nedavno sam i kao student, zajedno s mnoštvom karlovačkih studenata, također putovao vlakom u Zagreb.</p>
<p>Kako bih približio svoje nezadovoljstvo, opisat ću svoju nedavnu vožnju od Zagreba do Karlovca. Za 26 kuna kupio sam kartu na blagajni. </p>
<p>Ušao sam u vlak koji treba krenuti u 16,15 sati. Vlak nije krenuo točno, pa sam pogledao na semafor i na njemu sam vidio obavijest da vlak kasni u polasku 15 minuta. U 16,30 sati vlak (naravno) nije krenuo. Do 16,30 sati stajala je obavijest da vlak kasni u polasku 15 minuta, kada je promijenjena u obavijest: »Kasni 30 minuta«. U 16,45 sati vlak je krenuo. Vozio je 10 minuta do Remetinca, gdje redovno staje. Ali nije ni krenuo dalje. Nakon 15 minuta čekanja, saznalo se da nema struje i da vlak ne može krenuti.</p>
<p> Na pitanje upućeno kondukteru što dalje dobio se najčešći odgovor osoblja koje radi u HŽ-u: »Ne znam«. Nakon 50 minuta čekanja u Remetincu, na temperaturi koja je u stojećem vlaku sigurno dosezala 40 stupnjeva, izišao sam iz vlaka i pješice otišao do Rotora gdje sam stopirao za Karlovac. </p>
<p>U proteklih nekoliko godina primijetio sam znatni pad kvalitete pružene usluge uz vrlo česta povećanja cijene prijevoza. Posljednjih mjeseci situacija u putničkom željezničkom prometu je alarmantna. Zbog remonta pruge na dionici Karlovac – -Zagreb promet se djelomice odvijao autobusima. Prijevoz putnika bio je krajnje neorganiziran, što je bez razloga unosilo znatna kašnjenja na koja putnici nisu bili upozoreni.</p>
<p>Izdržavši teške dane, nadajući se da će nakon remonta prijevoz biti brži i ugodniji, danas sam potpuno razočaran i odlučio sam da više neću putovati željeznicom. Iako je remont završen tjedan dana prije planiranog roka, što se objavljivalo »na sva zvona«, zna se da dio pruge nije zavaren, što onemogućava postizanje veće brzine, tako da se umjesto obećanih 160 km/h na nekim mjestima vozi samo 30 km/h. </p>
<p>Ovu priču mogu potvrditi stotine ljudi koji svakodnevno putuju HŽ-om. Kao korisnik usluge očekujem ispriku HŽ-a, te poboljšanja u daljnjem poslovanju. Željeznice moraju ponuditi točnost ako žele biti konkurentne autobusnom prijevozu, koji isto stoji, ugodniji je (klima) i ima redovitije polaske. U slučaju kašnjenja (npr. zbog remonta pruge), predlažem, kao ispriku, da se cijena karte umanji za 50 posto uz obavještavanje putnika unaprijed.</p>
<p>MIRAN GOSTAdipl. ing. elek., Karlovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Svjedok tvrdi da je bio »kurir«, ali ne zna što je bilo u kuverti</p>
<p>Sudsko će vijeće u petak čuti nalaz i mišljenje vještaka o autentičnosti tajno snimljenih razgovora s magnetofonske vrpce, koja je poslana na »čišćenje«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Suđenje za primanje mita, za što pred zagrebačkim Županijskim sudom odgovara bivši istražni sudac iz karlovačkog Županijskog suda Juraj Boljkovac, u četvrtak je nastavljano suočenjem dvaju ključnih svjedoka, ali i svjedočenjem sutkinje i općinske državne odvjetnice iz Karlovca. </p>
<p>Na osnovno pitanje je li itko vidio novac koje se predaje iz ruke u ruku, raspravno vijeće kojemu predsjeda Dražen Tripalo, nije dobilo nedvosmislen odgovor. Krunski svjedok i osoba koja je suca Boljkovca prijavila Uskoku, odnosno glavnom državnom tužitelju Bajiću, Zdravko Bosiljevac ponovno je izjavio da novac predao okrivljenome i to u dva navrata, pozivajući se na Šabića koji je suca automobilom vozio na sastanke. No Šabić je prilikom suočavanja s Bosiljevcem to porekao, govoreći kako se uvijek udaljavao dok su Bosiljevac i okrivljeni Boljkovac razgovarali. </p>
<p>Na pitanje predsjednika Tripala kako je tekla inicijativa za taj navodni »posao«, odnosno tko je koga prvi nazvao, Šabić je poričući takvo što upitao Bosiljevca: »...otkud bih ja znao da si ti u teškoćama sa sudom i zašto bi ja tebe zvao?« </p>
<p>Problem gotovine koja je navodno dvaput promijenila vlasnika (prvi put 2.000 eura a drugi put dio je bio u američkim dolarima, a dio u eurima) nije osvijetlio ni Bosiljevčev kum Davorin Antić. On je na zamolbu Bosiljčeve supruge odnio njenom suprugu prvu ratu novca, dok se Bosiljevac skrivao od policije, u jednu vikendicu blizu Ozlja. Na pitanje je li vidio da Bosiljčeva supruga pakira gotovinu, da li je pred njim Bosiljevac otvorio bijelu kuvertu da vidi ima li u njoj novca Antić je odgovorio da zna samo za bijelu zatvorenu omotnicu, koju je, u ulozi kurira dopremio i predao kumu Bosiljevcu. Nikakvu gotovinu nije vidio.</p>
<p>U iskazu pred sudom svjedokinja, sutkinja iz Karlovca Smilja Bubaš, je izjavila da Boljkovca poznaje samo kao kolegu iz pravosuđa, a odlučno je porekla tvrdnju svjedoka Bosiljevca da je optuženi od nje ikada tražio bilo kakvu uslugu, pa ni za Zdravka Bosiljevca.</p>
<p> Sutkinja je potvrdila da se na sudu sada nalaze tri predmeta koja terete Bosiljevca, a Bosiljevac nije u pritvoru, iako je to traženo. Sutkinja Bubaš smatra da je Bosiljevcu pritvor ukinut jer je navodno na tome insistirao Uskok, čineći mu protuuslugu. Tri predmeta protiv Bosiljevca nisu se mogla dalje procesuirati, jer u sva tri postoje zahtjevi za izuzeće sutkinje, predsjednika općinskog suda u Karlovcu, općinske državne odvjetnice i njenoga zamjenika. Sva ta imena spominjana su na prethodnim raspravama kao mogući članovi »urote« koja radi protiv Zdravka Bosiljevca (prema svjedočenju njegove supruge), a on sam je u četvrtak pojasnio što je mislio, svjedočeći o novcu koji je navodno dao Boljkovcu. Svoju raniju izjavu donekle ublažio, govoreći da nije spominjao izričito imena osoba kojima je Boljkovac dao novac, već je pretpostavio da su i oni u to umiješani. Sudsko će vijeće u petak čuti nalaz i mišljenje vještaka o snimljenoj vrpci koja je poslana na »čišćenje«, a očekuje se da će svjedočiti i zaštićeni svjedok. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Upao u policijsku klopku jer je zakasnio na trajekt</p>
<p>Cigarete, vrijedne 310.000 eura, policija je pronašla skrivene u posebno napravljenom tajnom bunkeru u cisterni</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok), podigao je prošlog tjedna optužnicu protiv grupe osumnjičene za šverc cigareta i ljudi preko državne granice.</p>
<p> Članove navodne grupe Manfreda Bausa (58), Željka Cvjetića (27), Roberta Vidakovića (25), Dražena Vidakovića (29), Darka Nikešića (43), Gerharda Schmidta (50) te Gorana Garića (31), tereti se da su između ostalog organizirali prijevoz 7755 šteka cigareta »Sovereign« vrijednih oko 310.000 eura, 5. ožujka ove godine iz BIH u Hrvatsku. Cigarete je policija pronašla u Klisu, a bile su skrivene u posebno napravljenom tajnom bunkeru u cisterni, koju je Schmidt navodno prevezao iz Tomislavgrada u Split. Prilikom pretrage u cisterni su pronađene i posebno napravljen klupice, pa odatle sumnja da su uz cigarete u cisterni bili prevoženi i ljudi. Schmidt se, navodno sa cisternom trebao u Splitu ukrcati na trajekt za Italiju, no zakasnio je na trajekt koji je polazio u 10 sati ujutro, te je bio primoran čekati slijedeći trajekt, pa je cisternu odvezao u Klis, gdje ga je uhitila policija. Baus i Cvjetić, koje se tereti da su bili organizatori grupe, još su jedini koji se nalazi na slobodi. Naime, Baus je njemački, a Cvjetić bosanskohercegovački državljanin, te ih njihove zemlje nisu dužne izručiti. Svi ostali članovi navodne grupe su uhićeni te su od 10. ožujka u pritvoru.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Matkun kao drugog napadača prepoznao Zorana Miletića</p>
<p>Hrvoje Petrač je izjavio da Zorana Miletića »u životu nije vidio«, niti ga poznaje/ »Miletića je tadašnji državni odvjetnik Orynski nagovarao da svjedoči protiv mene, ali on na to nije pristao«, izjavio je Petrač </p>
<p>NOVI MAROF, 12. lipnja</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u četvrtak završeno suđenje Trpimiru Jandreku i Hrvoju Petraču optuženima za iznudu.</p>
<p> Optužnica ih je teretila da su od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća »Unit-V« iz Varaždinskih Toplica, čiji je Matkun bio direktor, htjeli izmamiti milijun njemačkih maraka, kao tobožnji dug, u korist Petračeva poduzeća. Jandrek ga je s još jednom nepoznatom osobom pretukao i propucao mu automobil, dok mu je Petrač prijetio telefonom.</p>
<p> Na raspravi je ponovo saslušan oštećeni Matkun, koji je rekao da je lani u novinama na fotografiji prepoznao drugu osobu koja ga je napala s Jandrekom, a riječ je o Zoranu Miletiću, zaštićenom svjedoku iz slučaja »zločinačka organizacij« u Rementincu. Tada kada ga je napao Zoran Miletić, rekao je Matkun, samo što je bio drukčije odjeven i imao masku na licu. Miletića je, rekao je Matkun, vidio i kasnije u Petračevu uredu tada ga je, također, spomenuti maltretirao, a prijetio mu je i telefonom. Nakon tog sastanka, Miletića više nikad nije vidio, niti je s njim razgovarao.</p>
<p> Snježana Prpić, Petračeva namještenica, rekla je, pak, da Miletić nikad nije bio u njihovom poduzeću, a ona je za njega čula putem medija.</p>
<p> Jandrek je u svojoj obrani rekao da je s Petračem u prijateljskim odnosima, jer je njegove sinove trenirao boks, pa je zato i znao dolaziti u Petračevo poduzeće. Nikad u životu, rekao je, nije bio u Varaždinskim Toplicama, niti je Matkuna vidio do suđenja, a niti poznaje Zorana Miletića. Dodao je i da je invalid i ne može udarati desnom rukom niti stisnuti šaku, no pojasnio je da može boksati, jer se šaka »bandažira« i navuče rukavica. </p>
<p> Petrač je istaknuo da dug poduzeća »Unit-V«, odnosno Matkuna, prema njegovom poduzeću od oko 590 tisuća maraka ni do danas nije podmiren. Matkun je svojedobno predlagao da se dug Petraču isplati putem dionica topličkog poduzeća, no Petrač na to nije želio pristati. Matkun je, međutim, bio uporan, s tim da se, kazao je Petrač, obavezao da će te dionice naknadno preuzeti od Petrača i tako podmiriti dug, pa je Petrač to prihvatio. No, Matkun poslije toga nije otkupljivao dionice, niti mu dug vraćao. </p>
<p> O događajima za koje ga se tereti prvi je puta čuo od Matkunove supruge, koja ga je nazvala telefonom i rekla »svi ste vi medvjedi«, a on uopće nije znao o čemu se radi. O napadima na Matkuna nije znao ništa, niti mu je Matkun o tome išta govorio, iako su nakon toga imali nekoliko sastanaka. Zorana Miletića »u životu nije vidio«, niti ga poznaje. </p>
<p> »U novinama sam pročitao da je i sam Miletić, kad je davao iskaz, na nagovor Ortynskog da lažno svjedoči protiv mene, rekao da to ne može učiniti, jer me nikad nije vidio«, rekao je Petrač.</p>
<p> I dok je optužba smatrala da je dokazano da su optuženi počinili djelo za koje ih se tereti, obrana je tvrdila da to nije tako, te za svoje branjenike zatražila oslobađajuće presude.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Marsel Budimir je zdrav i ne boluje od duševnih bolesti </p>
<p>Pokazalo je to i psihijatrijsko vještačenje u Vrapču koje su tražili njegovi branitelji</p>
<p>ČAKOVEC, 12. lipnja</p>
<p> – Županijsko državno odvjetništvo u Čakovcu podiglo je optužnicu protiv Marsela Budimira, u kojoj ga se tereti za ubojstvo policajca, pokušaj teškog ubojstva, razbojništvo i otmicu, izvijestio je u četvrtak novinare županijski državni odvjetnik Daroslav Mesarov. </p>
<p> Budimira se tereti da je 12. veljače ove godine oko 15 sati u poslovnici Varaždinske banke u Nedelišću počinio razbojništvo uz prijetnju oružjem, ukravši oko 311 tisuća kuna. Tijekom bijega pred policijom, Budimir je na predjelu šume s vikendicama zvanom Dobšina Graba nedaleko mosta preko Drave u Gornjem Kuršancu ubio policajca Željka Murka, a njegovog kolegu Stjepana Balića pokušao ubiti. U daljnjem je bijegu Budimir došao do vikendice Mirka Špicara te vatrenim oružjem od njega zatražio da ga automobilom odveze iz blokiranog područja, čime je počinio kazneno djelo otmice. Optuženom je produljen i pritvor i to zbog opasnosti da bi mogao pobjeći i ponoviti djelo. Da je pritvor osnovan, pojasnila je zamjenica županijskog državnog odvjetnika Sonja Šraj - Slovenc, proizlazi iz niza okolnosti, poput toga da je Budimir u Zagrebu odlučio počiniti razbojništvo u relativno udaljenom Nedelišću, pri čemu se koristio ukradenim automobilom, a koristio se i sredstvima za maskiranje, te mljevenim paprom kako bi onemogućio pse tragače. Imao je i vatreno oružje, a nakon razbojništva, tijekom prethodno smišljenog bijega, nije prezao ni od teških ubojstava, kao ni plivanja preko riječnog kanala u krajnje nepovoljnim zimskim uvjetima, čime je nastojao ostati nedostupan državnim tijelima. To sve ukazuje na mogućnost da bi mogao pobjeći, a snažno izražene pobude koristoljublja ukazuju na to da bi mogao ponoviti djelo. </p>
<p> Nad Budimirom je tijekom istrage provedeno i psihijatrijsko vještačenje u Vrapču koje su tražili njegovi branitelji, no ono je pokazalo da je Budimir zdrav i da ne boluje ni od kakvih duševnih bolesti. Tijekom istrage branio se šutnjom.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dugove »Gradskog podruma« pretvarali u vlasničke udjele </p>
<p>Branitelj Marija Piškurića sudu je predao medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo da se Piškurić razbolio</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Suđenje Miroslavu Kutli i šestero suokrivljenih za malverzacija tijekom pretvorbe »Gradskog podruma« odgođeno je u četvrtak na Općinskom sudu zbog izostanka četvrtookrivljenog Marija Piškurića (42).</p>
<p> Njegov je branitelj sudu predao medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo kako je Piškurić bolestan.</p>
<p>U optužnici se navodi kako je Miroslav Kutle 7. travnja 1992. godine potpisao ugovor o nabavci robe i opreme za »Gradski podrum«, a što je supotpisao Dragutin Mužinić (62), tadašnji direktor. Uz to su ugovorom o cesiji, jer je »Gradski podrum« tobože bio u financijskim problemima preuzeli i njegova dugovanja prema drugim dobavljačima. U slučaju da »Gradski podrum« ne može »Globus grupi« plaćati nabavu robe, ali i preuzete obveze prema drugim vjerovnicima, Kutlina krovna tvrtka osigurala se odredbom po kojoj se svota potraživanja pretvarala u vlasnički udio. </p>
<p>Kutlina je tvrtka počela dostavljati višestruko uvećane račune, primjerice, stolovi i stolci su naplaćeni trostruko skuplje od tržišne cijene. Neka su poduzeća čak naplaćivala neisporučenu robu i nepostojeće radove. Rukovoditelji su, kako ih tereti optužnica, iako su znali da se radi o lažnim računima sve ovjeravali.</p>
<p>U prvoj točki optužnice »Globus grupa« se tereti da je malverzacijama stekla 502.470 njemačkih maraka u dionicama »Gradskog podruma«. </p>
<p>Druga se točka odnosi na štetu na teret Fonda za privatizaciju, koji je, prepisivanjem dionica po povlaštenoj cijeni, oštećen za 60.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Nastavak suđenja sudac Siniša Pleše odredio je za 25. rujna.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Gubitak HŽ-a u prošloj godini smanjen na 227,4 milijuna kuna</p>
<p>Članovi Uprave HŽ-a potpisali izjave prema kojima svojim primanjima jamče namjensko korištenje zajmova i njihovo uredno vraćanje</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Hrvatske željeznice prošlu su godinu završile s gubitkom od 227,4 milijuna kuna, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na 2001. godinu koja je završena sa 620 milijuna kuna gubitka, rekao je u četvrtak predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić predstavljajući rezultate poslovanja u 2002. godini.</p>
<p>Prihodi HŽ-a od prijevoza tereta i putnika porasli su 8,2 posto, a oni iz državnog proračuna smanjeni su za 21,4 posto, pa ukupno bilježe porast od 15 posto. Potraživanja od kupaca iznosila su krajem godine 292,3 milijuna kuna, a dugovi prema dobavljačima 486,8 milijuna kuna. Zaduženost HŽ-a povećana je 15,7 posto. Lani su investicije dosegle 646,4 milijuna kuna, što je 53,6 posto više negoli godinu ranije, ali samo 28,3 posto planiranog. Prevezeno je 2 posto manje putnika nego u 2001. godini, a broj prevezenih tona tereta neznatno je povećan (0,2 posto).</p>
<p>Drempetić je izvijestio da je u HŽ-u završen proces izdvajanja sporednih djelatnosti, te je sada ostao samo core business, da su 1. lipnja počela samostalno poslovati još dva d.o.o.-a (Održavanje vučnih vozila i Održavanje vagona), te sada Hrvatske željeznice imaju 16 društava s ograničenom odgovornošću i jedno dioničko društvo, koja idu u privatizaciju. Broj zaposlenih u HŽ-u smanjen je na 15.200 ljudi.</p>
<p>Uskoro će u drugo saborsko čitanje novi Zakon o željeznici, koji bi trebao biti donesen u srpnju, a stupa na snagu 1. siječnja 2005. godine. Tada će se HŽ podijeliti na dva trgovačka društva, infrastrukturu i prijevoz, a godinu dana kasnije prijevoz se dijeli na prijevoz putnika i prijevoz tereta. U 2006. godini liberalizirat će se željeznička mreža u Hrvatskoj što znači da će prijevoz moći obavljati i drugi operateri, a dotad se HŽ mora pripremiti za nadolazeću konkurenciju.</p>
<p>Za ovu godinu osigurano je za investicije 2,4 milijarde kuna, po prvi put i zajmovima HBOR-a koji podržava domaće proizvođače opreme i vozila za HŽ, te zajmovima europskih banaka i Zagrebačke banke po dosad najboljim uvjetima. Od 1,7 milijardi kuna zaduženja u 2003., koje im je odobrila Vlada, oko 600 milijuna kuna bit će utrošeno za nabavku osam dizel motornih nagibnih vlakova i održavanje vozila, a 1,1 milijarda kuna namijenjena je za infrastrukturu. Ukupno 50 milijuna eura bit će uloženo u informatizaciju HŽ-a. Drempetić je rekao i da su članovi Uprave HŽ-a potpisali izjave kojima svojim primanjima jamče da će odobreni krediti biti namjenski korišteni u uredno vraćeni.</p>
<p>Član uprave HŽ zadužen za infrastrukturu Dražen Ratković kazao je da se trenutno obnavlja 75 kilometara pruga (Zagreb-Zdenčina, Dugo Selo-Vrbovec i Ivankovo-Vinkovci), te da će se po završetku radova na tim prugama moći voziti brzinama od 140 do 160 kilometara na sat. Do kraja 2008. godine trebali bi biti završeni i oko 2 milijarde kuna vrijedni radovi na ličkoj pruzi koja je nakon rata bila u najlošijem stanju. Do kraja 2004. završit će se remont 120 kilometara pruge, u 2005. godini svi kolodvori osigurat će se najmodernijom tehnologijom i na pruzi Oštarije-Split uvesti daljinsko upravljanje, a do kraja 2008. pruga će biti elektrificirana. </p>
<p>U lipnju iduće godine kompanija Bombardier će isporučiti 8 nagibnih vlakova koji će prometovati između Zagreba i Splita, a vožnja će u jednom pravcu trajati manje od pet sati.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Moody's: Hrvatski rejting stabilan, ali ga ograničava spora reforma</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – U svom redovnom godišnjem izvješću o Hrvatskoj, analitičari rejting agencije Moody's ističu kako je sadašnji kreditni rejting – Baa3 za dugoročne državne obveznice u stranoj valuti odnosno Ba1 za depozite – stabilan, ali ga trenutno ograničava sporo provođenje fiskalne konsolidacije i strukturalnih reformi.</p>
<p>Autorica izvještaja Nina Ramondelli kazala je da investicijski kreditni rejting odražava postignuti napredak u gospodarskoj stabilizaciji i poticanju trgovine i gospodarske suradnje u regiji. Međutim, istaknula je da Hrvatska u »usporedbi s mnogim drugim zemljama srednje i istočne Europe zaostaje u uspostavljanju modernog tržišnog gospodarstva, što se također odražava u Moody'sovih Baa3«, što je najniži investicijski rejting. </p>
<p>Stabilna ocjena kreditnog rejtinga, pak, odražava suradnju Hrvatske s MMF-om, Svjetskom bankom i CEFTA-om te prihvaćanje drugih multi i bilateralnih trgovinskih sporazuma čiji je »krajnji cilj integracija zemlje u Europsku uniju, a što će se pozitivno odraziti na dugoročni rast«, stoji u Moody'sovom priopćenju objavljenom u srijedu.</p>
<p>Ramondelli upozorava da su reforme dijelom odgođene zbog zahtijeva koje pred vladu postavlja poslijeratna obnova jednako kao i problemi koje dijele zemlje što su još uvijek u procesu tranzicije. S druge strane, napomenula je da će strukturalne reforme ubrzati i proces započeo predavanjem zahtjeva za članstvom u EU. </p>
<p>Moody'sova analitičarka je pozdravila vladin program smanjenja proračunskog deficita i deficita tekućeg računa, istaknuvši da se vanjska likvidnost Hrvatske poboljšala dijelom zahvaljujući i zaduživanju, uz rast deviznih rezervi na 6 milijardi dolara, dvostruko više nego prije tri godine. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Novi kredit EIB-a za potporu privatnom sektoru </p>
<p>BRUXELLES/ LUXEMBOURG, 12. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Razvojna banka EU doborila je novih 30 milijuna eura kredita privredi u Hrvatskoj, ovoga puta za potporu razvoja privatnog sektora, kako je to obrazloženo u priopćenju Europske investicijske banke (EIB) u Luxembourgu. Kredit je odobren u sklopu paketa važećeg od 2000. do 2007., prema kojem EIB može na prostoru jugoistočne Europe, provodeći strateške ciljeve politike EU, plasirati do 9,28 milijardi eura. To je relativno malen iznos imajući u vidu prošlogodišnja ulaganja EIB-a u »podupiranje ciljeva razvojne politike EU« teško 39,6 milijardi eura (33,3 milijarde za članice, 3,6 milijardi za pristupajuće i 2,6 milijardi za ostale partnerske zemlje). </p>
<p>Trećina kreditne linije realizirat će se preko Raiffeisenbank, a ostatak posredstvom Raiffeisen Leasinga (RL). Svrha kredita su »male i srednje investicije« u industriji, uslužnim djelatnostima, infrastrukturi, zdravstvu i obrazovanju. Za Raiffeisenbank EIB ističe da je za kratko vrijeme došla do mjesta treće po veličini banke u Hrvatskoj, dok je RL jedna od pet najvećih leasing tvrtki u Hrvatskoj. </p>
<p>Ovo je već četvrti EIB-ov kredit namijenjen podupiranju razvoja privatnog sektora i plasiran putem lokalnih banaka. Iznos svih kredita malom gospodarstvu je 76 milijuna eura. </p>
<p>L. Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dugi Rat: Umjesto tvornice ferolegura nautički centar i hotel?</p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> – Potpredsjednik HUS Ozren Matijašević ocijenio je odluku o likvidaciji dugoratske tvornice Dalmacija pravno neutemeljenom. On drži da je stečajna upraviteljica Dalmacije Blanka Tuđen-Mazuth obmanula i javnost i 400 bivših radnika, te je upozorio na nezakonite radnje koje su se tijekom stečajnog postupka provodile na splitskom Trgovačkom sudu. </p>
<p>Likvidacija tvornice trebala bi omogućiti provedbu ekološki prihvatljivog i gospodarski učinkovitog programa u budućoj turističkoj zoni. Za kupnju atraktivne lokacije bivše tvornice od 180.000 četvornih metara, zainteresirana je i tvrtka Adria Development Cort. Tamo želi sagraditi luku dubokoga gaza za cruisere, te nautički centar s luksuznim hotelom i marinom. </p>
<p>Bivši radnici su nedavno primili otpremnine nultnog isplatnog reda, i to zahvaljujući pozajmici HFP-a od 15,8 milijuna kuna. Stečajna upraviteljica obećala im je da će preostalih 30 milijuna kuna biti isplaćeno nakon prodaje tvorničkog zemljišta. Međutim, Matijašević je sumnjičav prema takvim optimističnim procjenama. Upozorava da na zemljištu šibenskog TEF-a, unatoč obećanjima, nikada nije niknula turistička zona. Rekao je kako će podržati odluku bivših radnika, ma kakva ona bila. Ako mirno prihvate odluku o likvidaciji, Matijašević će zatražiti od Vlade da ne završe na ulici. Onima koji se žele baviti turizmom ili poljoprivredom, država bi trebala omogućiti povoljne kredite, a radnicima koji bi se zaposlili u novoj turističkoj zoni, Vlada bi trebala isplaćivati minimalce ili skrbiti o njihovoj egzistenciji.</p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Dionice Slatinske banke u JDD kotaciji Varaždinske burze</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – U kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze u četvrtak su uvrštene redovne (SNBA-R-A) i SNBA-P-A) i povlaštene dionice Slatinske banke. Savjetnik pri uvrštenju bila je varaždinska brokerska kuća Rast, a trgovanje dionicama u JDD kotaciji počinje u petak.</p>
<p>Temeljni kapital Slatinske banke iznosi 91.897.200 kuna, podijeljen je na 114.662 redovnih dionica nominale 600 kuna i 57.750 povlaštenih, svaka nominalne vrijednosti 400 kuna.</p>
<p>Slatinska banka osnovana je u listopadu 1992. godine, danas ima 14 poslovnica i 9 ispostava. </p>
<p>N.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić predlaže izmjenu optužnice ili njezino povlačenje </p>
<p>Da je bivša vlast dala Gotovini priliku odgovarati na pitanja istražitelja, dakle surađivati s Haaškim sudom, on bi mogao obraniti svoju čast i svoju Hrvatsku vojsku, rekao je Predsjednik / Mesić kaže da je Gotovina pokrenuo više od 300 prijava protiv svojih vojnika i više od 250 kaznenih prijava što mu ide u prilog jer je njegova dužnost bila tražiti odgovornost za sve što sazna / Predsjednikov ured poslao je u četvrtak Vladinom uredu za suradnju s Haagom određeni broj dokumenata vezanih uz Gotovinin slučaj</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je u četvrtak pismo glavnoj tužiteljici Međunarodnog kaznenog suda za prostor bivše Jugoslavije Carli del Ponte, u kojem je poziva da razmotri mogućnost izmjene odnosno povlačenja optužnice protiv umirovljenog generala Ante Gotovine.</p>
<p> »Ako mi se general Ante Gotovina javi, i osobno ću ga svakako primiti, jer je on general u pričuvi i moja je dužnost da ga primim«, rekao je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na skupu u HAZU, odgovarajući na novinarski upit u vezi s odlukom da će Haaškom sudu predložiti preispitivanje optužnice protiv Gotovine.</p>
<p>Istaknuvši da nije osobno kontaktirao s Gotovinom nego mu je slao poruke, Mesić je podsjetio da to mediji dobro znaju te da su to korektno prenosili hrvatskoj javnosti. Predsjednik smatra kako će se sada ubrzati rješavanje situacije vezane uz taj slučaj.</p>
<p>»Da je bivša vlast dala Gotovini priliku odgovarati na pitanja istražitelja, dakle surađivati s Haaškim sudom, on bi mogao obraniti svoju čast i svoju Hrvatsku vojsku«, rekao je hrvatski predsjednik.</p>
<p> Naveo je da je Gotovina pokrenuo više od 300 prijava protiv svojih vojnika i više od 250 kaznenih prijava što mu ide u prilog jer je njegova dužnost bila tražiti odgovornost za sve što sazna. </p>
<p> Mesić je ponovio kako mu je bila moralna obveza reagirati nakon što je pročitao Gotovinin intervju u Nacionalu. Iz toga intervjua, dodao je, bilo je vidljivo da je generalu 1998. bilo zabranjeno očitovati se na pitanja haaškoga tužiteljstva pa je tako bio doveden u poziciju da ne može braniti sebe i iznositi činjenice koje mu idu u korist.</p>
<p> Na upit smatra li da je trebao izvijestiti hrvatsku vladu o svojoj odluci, Mesić je rekao kako nije bilo potrebno ikoga obavještavati, pa tako ni Vladu, o tomu što je dosad učinio u vezi s generalom Gotovinom. </p>
<p>Ali, istaknuo je, Vladi treba dati sve dokumente koji su pronađeni ili koji se mogu pronaći, a mogu utjecati na Gotovinin spis na Haaškom sudu. </p>
<p> »Te dokumente ne mislimo predati izravno Tribunalu, već Vladinom uredu za odnose s Haaškim sudom«, dodao je Predsjednik.</p>
<p> Na pitanje smatra li da će Haaški sud izmijeniti dio Gotovinine optužnice, Mesić je ustvrdio da tužiteljstvu to može predložiti samo Sud. </p>
<p> »Ja nisam sudac ni tužitelj, ja ne branim generala Gotovinu niti mu pomažem nego jedino želim da on ima isti tretman koji imaju i drugi, dakle da odgovori na pitanja i da se brani«, rekao je Mesić izrazivši očekivanje da će Gotovina pristupiti Haaškom sudu i ako tužiteljstvo ne promijeni optužnicu. </p>
<p>Jer, rekao je, Ante Gotovina je u intervjuu priznao Haaški sud, hrvatsko pravosuđe i institucije hrvatske države.</p>
<p> Hrvatski je predsjednik istaknuo kako mu je teško komentirati razloge zašto je general promijenio dosadašnje stajalište. »Mogu samo nagađati o njegovim razlozima, pa tako mislim da je u protekle dvije godine imao prilike razmotriti sve činjenice i okolnosti u kojima se našao i shvatiti da pred Tribunalom trebaju biti svi jednaki, pa tako i on«, ustvrdio je Predsjednik. </p>
<p> »Gotovina je mogao shvatiti da nitko ne može izbjegavanjem odgovora pred Haaškim tribunalom biti amnestiran te da njegovi politički savjetnici zapravo na njegovoj koži skupljaju političke bodove. General Gotovina je pametan i razuman čovjek koji je sve razlučio i odlučio kako će sada reagirati«, zaključio je hrvatski predsjednik.</p>
<p>Predsjednikov ured poslao je u četvrtak Vladinom uredu za suradnju s Haagom određeni broj dokumenata vezanih uz Gotovinin slučaj. Dostava dokumentacije dio je Mesićeve najave da će generalu Gotovini pružiti svu potrebnu pomoć kako bi imao jednaki tretman pred Haaškim sudom kao i ostali hrvatski generali koji su ili optuženi ili osumnjičeni. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nakon vijesti o pokolju, Gorinšek navodno angažirao neke službe da sve »saniraju« </p>
<p>Svjedok Franjo Kovačević potvrdio da je jutro nakon pokolja u Paulinu Dvoru Gorinšeka o svemu obavijestio jedan od zapovjednika / Bivši župan Bognar rekao da su znali za mnoge stvari koje su se događale 1991., ali tada nije bilo ni snage ni volje da ih se rješava. Vladalo je prilično rasulo jer su ljudi ginuli, a okolna sela padala i bavili smo se jedino time kako spriječiti okupaciju Osijeka </p>
<p>OSIJEK, 12. lipnja</p>
<p> - Saslušanjem svjedoka u četvrtak je na osječkom Županijskom sudu nastavljen dokazni postupak koji se vodi protiv Nikole Ivankovića (44) i Enesa Viteškića (34) iz Vladislavaca. Njih dvojica optuženi su za ratni zločin protiv civila počinjen potkraj 1991. u Paulinu Dvoru. </p>
<p>Optužnica ih tereti da su 11. prosinca 1991. godine kao pripadnici Druge pješačke čete Prve bojne 130. brigade Hrvatske vojske, koji su branili Paulin Dvor i okolna sela, s više zasad još nepoznatih osoba ušli u kuću Andrije Bukvića u Paulinu Dvoru gdje su boravili civili srpske nacionalnosti. Tada su, navodi se, iz osvete ubili 19 civila u dobi između 41 i 85 godina. </p>
<p>Saslušani svjedoci nisu imali neposrednih informacija o samom događaju, već su njihovi iskazi o pokolju u Paulinu Dvoru povezani s tim što su čuli od drugih. </p>
<p>Među svjedocima bio je i donedavni osječko-baranjski župan Ladislav Bognar koji je 1991. bio jedan od članova zapovjedništva Operativne zone i jedan od čelnih ljudi Službe informativno-političke djelatnosti. </p>
<p>»Naš odjel nije bio nadležan provoditi istrage, a svojim aktivnostima nastojali smo da ne dođe do takvih događaja«, rekao je Bognar zaključivši kako je u to vrijeme u njihovim jedinicama vladalo »prilično rasulo jer su ljudi ginuli, a okolna su sela padala pa su se bavili jedino time kako spriječiti okupaciju Osijeka«. </p>
<p>»Naša je služba znala za mnoge stvari koje su se tada događale, ali u to vrijeme nije bilo ni snage niti volje da ih se rješava«, istaknuo je Bognar. </p>
<p>Svjedok Josip Pavlinčić, nekadašnji zapovjednik Prve bojne 130. brigade, objasnio je kako se kritičnoga dana vratio sa slobodnih dana te da je od svoga dozapovjednika čuo da se »u Paulinu Dvoru dogodilo neko sranje jer su poubijani civili«. Pavlinčić je rekao da ništa drugo ne zna o tome. </p>
<p>Slično je govorio i svjedok Franjo Kovačević iz Bjelovara koji je radio u zapovjedništvu Operativne zone Osijek. Prema njegovim riječima, jutro nakon pokolja u Paulinu Dvoru jedan od zapovjednika došao je zapovjedniku Operativne zone Karlu Gorinšeku i obavijestio ga o svemu. </p>
<p>»Nisam bio prisutan dok su razgovarali jer sam morao obaviti neke poslove. Znam samo da je Gorinšek angažirao neke službe da 'saniraju' taj događaj. O svemu sam nešto više saznao samo iz priča drugih ljudi«, zaključio je Kovačević.</p>
<p>Dokazni postupak i saslušanje novih svjedoka nastavlja se u ponedjeljak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska prepoznala važnost Deklaracije o ljudskom genomu </p>
<p>Trodnevnu Međunarodnu konferenciju o ljudskom genomu i ljudskim pravima otvorio je hrvatski predsjednik koji je naglasio važnost Deklaracije i plemenite ciljeve UNESCO-a čija je univerzalnost i njegov zaštitni znak</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u četvrtak je započela trodnevna Međunarodna konferencija »Opća deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima: Trenutačno stanje - buduće perspektive«. Konferenciju, koja će trajati od 12. do 14. lipnja, organizirali su Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO Ministarstva vanjskih poslova u suradnji s Razredom za medicinske znanosti HAZU-a, a tijekom trodnevnog rada u njezinom će radu sudjelovati četrdesetak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva.</p>
<p>Skup je otvorio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je naglasio važnost bioetičkih pitanja, ali i uz njih vezanih pitanja o ljudskim pravima. »Hrvatska je postala članicom UNESCO-ova odbora već u početku. U sustavu UN-a UNESCO je organizacija za promicanje intelektualne suradnje na programskim područjima obrazovanja, znanosti, kulture i komunikacije. Sva rečena područja relevantna su za cjelovito shvaćanje trenutačnih etičkih problema u znanosti. Taj multilateralni podij UNESCO-a tako postaje jednim od ključnih foruma za dijalog suradnju na tim područjima«, kazao je Predsjednik.</p>
<p>Istaknuo je da Hrvatska, ali i on osobno visoko cijene UNESCO-ove plemenite ciljeve. »Prateći rad i aktivnosti UNESCO-a, hrvatsko povjerenstvo prepoznalo je važnost Opće deklaracije o ljudskom genomu i ljudskim pravima i 2000. godine pristupilo izradi prijedloga projekta konferencije. Početkom 2001. povjerenstvo je projekt kandidiralo za sufinanciranje UNESCO-a u sklopu participacijskog programa 2002. i 2003., za što je UNESCO odobrio financijska sredstva«, naglasio je Mesić.</p>
<p>Opća deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima prvi je opći međunarodni pravni akt iz područja biologije, a usvojena je na 29. zasjedanju Generalne skupštine UNESCO-a u studenome 1997. godine u Parizu. Dvije godine poslije usvojene su i smjernice njezine provedbe, te su izabrane i države članice uključene u početak rada odbora za bioetiku. UNESCO osobitu pozornost posvećuje problemima etike u znanosti i tehnologiji, bioetike ljudskoga genoma, promicanja ljudskih prava, demokratskih principa i tolerancije.</p>
<p>Sudionike Konferencije pozdravili su akademici Milan Moguš i Dragan Dekaris, dr. Darko Bekić, pomoćnik ministra vanjskih poslova, dr. Siniša Varga iz Ministarstva zdravstva, dr. Zdenko Franjić, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, te hrvatska veleposlanica pri UNESCO-u Neda Ritz. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Počelo elektroničko glasovanje pa prekinuto – zbog bojkota</p>
<p>Klub HSLS-a je prosvjedovao zbog glasovanja o zakonima raspravljenima 29. svibnja popodne s obzirom da je sabornica u vrijeme te rasprave bila gotovo prazna, te da su nedostajali i predlagatelji zakona/ Nekima je bilo preče ići otkrivati biste nego sjediti u Saboru, komentirao je tu primjedbu predsjedavajući Mato Arlović/ Oporba ima pravo bojkotirati kvorum, a na vama iz vladajućih stranaka je da osigurate većinu potrebnu za izglasavanje, uzvratio mu je Željko Glavan (HSLS)</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Činjenica da su zastupnici Hrvatskog sabora u četvrtak konačno počeli koristiti sustav za elektroničko glasovanje ostala je u sjeni brojnih svađa i opstruiranja kvoruma. Zbog uzavrele atmosfere prijepodnevni dio sjednice bio je i prekinut 45 minuta prije uobičajenog završetka. </p>
<p>Na zahtjev pojedinih klubova nekoliko je puta davana stanka radi konzultacija. Tako je Želimir Janjić u ime HSLS-a prije početka glasovanja o zakonima raspravljenima 29. svibnja popodne uložio prosvjed s obzirom da je sabornica u vrijeme te rasprave bila gotovo prazna, a nedostajali su i predlagatelji zakona. Među ostalim, na dnevnom redu bilo je Izvješće o provođenju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, prijedlog moralne deklaracije »Hrana za sve« Vesne Škare-Ožbolt (DC), Izvješće o sudjelovanju Hrvatske u mirovnim misijama UN-a te HSP-ov prijedlog dopuna Zakona o obrani. </p>
<p>»Nije krivnja na Saboru što najveći broj zastupnika nije bio prisutan i što oni koji su plaćeni za to ne obavljaju svoj posao. Nekima je bilo preče ići otkrivati biste nego sjediti u Saboru«, kazao je Mato Arlović (SDP), aludirajući na zastupnike HDZ-a koji su 29. svibnja popodne gotovo svi otišli u mesnicu Fiolić u Hrašću gdje je predsjednik te stranke Ivo Sanader otkrio skulpturu bika. </p>
<p>Zatim se pristupilo glasovanju, a s obzirom da zastupnici HSLS-a nisu željeli staviti svoje ključiće u sustav za identifikaciju, Arlović je zatražio ručno glasovanje. Zbog toga je predsjednik Kluba HSLS-a Joško Kontić zatražio stanku, nakon koje je ponovio stav svoje stranke da je rasprava obavljena 29. svibnja bila nekorektna i suprotna dobrim saborskim običajima. Nakon toga u sabornici je nestao kvorum, pa je predsjedavajući Arlović otvorio raspravu o prijedlogu za davanje vjerodostojnog tumačenja Zakona o lokalnoj samoupravi u povodu nedavnih događaja u Skupštini Osječko-baranjske županije kada je pola vijećnika podnijelo ostavke.</p>
<p>Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks na to je zatražio da se prije toga obave konzultacije predstavnika svih klubova. Taj zahtjev podržali su svi klubovi osim SDP-a te HNS-PGS-SBHS-a, pa je Arlović kao koordinator klubova sazvao sjednicu koordinacije za petak u devet sati.</p>
<p>Najžešća polemika uslijedila je potom izazvana primjedbom predsjedavajućeg Mate Arlovića (SDP), koji je izlazak dijela oporbenih zastupnika komentirao riječima da je hrvatskoj javnosti zanimljivo vidjeti kako se zastupnici ponašaju i kako to porezni obveznici plaćaju. </p>
<p>»Ovo je već treći put danas da dajete neke poluduhovite dosjetke. Ako treba, jednom ćemo vam se nasmijati pa onda nemojte više jer u Poslovniku ne piše da možete davati neduhovite dosjetke na rad zastupnika«, kazao je na to Joško Kontić, dok je njegov stranački kolega Željko Glavan Arloviću poručio da im ne drži predavanja. </p>
<p>»U zadnja tri mjeseca bili ste dvaput u Saboru. Jeste li otvorili bolovanje, ako ste bili na bolovanju?«, upitao je Arlovića Željko Glavan (HSLS). </p>
<p>»A tako? Vi u sabornici imate pravo izgovoriti što god želite, pa i vrijeđati predsjedavajućeg, ali javnost ima pravo znati da sam u vrijeme topličkog liječenja otvorio bolovanje i naplatio ga. Što se tiče dosjetki šaljivog karaktera, najveća koja se ikad dogodila bili su vaši zahtjevi za istražnim povjerenstvima«, rekao je Arlović. Kontić mu je na to poručio: »Vaša partija glasovala je za izvješće povjerenstva, a zatim preko MUP-a koji kontrolira opstruirala njegovu provedbu«. </p>
<p>Arlović mu je odgovorio da iznosi optužbe na račun jedne parlamentarne stranke i to one koja je njegovoj stranci omogućila da bude u Saboru. »Za to što se napustili koaliciju pa se pretvorili u opoziciju nije vam kriva moja stranka«, dodao je Arlović, nakon čega je Kontiću, koji mu je iz klupe poručio da nije u CK-u nego u Saboru, dao opomenu, zabranio da dalje govori i poručio da sabere živce. </p>
<p>»Vi ste ocijenili da kolega Kontić neće ispravno postupiti prije nego se javio za riječ. Nemate pravo unaprijed ocjenjivati je li pločicu opravdano ili neopravdano dignuo i zaslužili ste da sami sebi date opomenu«, kazao je Glavan, nakon čega je više klubova zatražilo stanku.</p>
<p>U popodnevnom nastavku sjednice Glavan je iznio oštar prosvjed HSLS-a protiv Arlovića, rekavši da mu Poslovnik ne dopušta da se ponaša kao TV-komentator ili psihijatar. »Oporba ima pravo bojkotirati kvorum, a na vama iz vladajućih stranaka je da osigurate većinu potrebnu za izglasavanje zakona, a ne da odgovornost prebacujete na druge. Gdje je 29. svibnja bilo vaših 76 zastupnika? Znate li vi koliko vas uopće ima u koaliciji, s obzirom da neki zastupnici nekad jesu u njoj, a nekad nisu«, kazao je Glavan, čiji istup je predsjedavajući Ivica Kostović prekinuo. Glavanove riječi izazvale su negodovanje zastupnika SDP-a. </p>
<p>Burna rasprava je nakon toga ipak prestala, pa je za govornicu izašao Anto Đapić (HSP), predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe građana kako bi podnio izvješće o njegovu radu.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Ne manipulirajte sindikalnim članstvom prije referenduma«</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović šalje pisma sindikalnim podružnicama širom države u kojima hvali izmjene ZOR-a/ Smanjivanje radničkih prava kroz te izmjene za NHS je neprihvatljivo, ističe Krešimir Sever</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Uoči sindikalnog referenduma, na kojemu će se članstvo od 16. do 18. lipnja izjasniti jesu li prihvatljive predložene izmjene Zakona o radu (ZOR), ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović šalje pisma sindikalnim podružnicama širom države u kojima hvali promjene ZOR-a. Čelnik NHS-a Krešimir Sever u četvrtak je na konferenciji za novinare optužio ministra da komuniciranjem s nižim strukturama sindikata, što nije uobičajeno, izravno napada sindikalne organizacije i razbija socijalni dijalog. </p>
<p> »S kojim pravom Vidović, koristeći adrese iz registra sindikata u Ministarstvu, izravno komunicira sa sindikalnim ograncima? Ministar manipulira članstvom i šalje mu poruku da ga vara vlastito sindikalno vodstvo, pa istinu treba doznati od ministra i Vlade. U poruci otvoreno sumnja da su sindikati kvalitetno informirali članstvo, pa se on našao pozvanim upozoravati što su sindikati u pregovorima dobro ili loše napravili«, ogorčen je Sever. </p>
<p> Ministar se, smatra Sever, ne bi služio takvom metodom da i sam nije svjestan kako nije napravljen dobar posao u izmjeni ZOR-a, jer su mnoga pitanja ostala problematična. Vlada preskače ključne reforme, koje su veća smetnja od ZOR-a, ali kako nema snage za reforme koje bi poticale zapošljavanje i strana ulaganja, ističe Sever, lupa po najslabijima – radnicima i sindikatima. »Nitko ne brani Vidoviću da sazove presicu i javno lamata s čim hoće. Poručujem ministru i Vladi da ne šalju poruke i ne miješaju se u sindikalne organizacije. Vaš je mandat pri kraju i nemojte loše rezultate pregovora prikazivati dobrim zato što se bliže izbori. Mi smo povjerenje našeg članstva dobili na izborima. Vidjet ćemo kakvo ćete povjerenje vi dobiti«, poručio je Sever.</p>
<p> Smanjivanje radničkih prava kroz promjene ZOR-a za NHS je neprihvatljivo, rezolutan je Sever. Zato je NHS uz zajednički letak četiriju središnjica i autonomnih sindikata svom članstvu poslao još jedan letak u kojemu jasno šalje takvu poruku, ali i konkretan pregled rezultata pregovora s Vladom. Rezultat je pregovora da su starijim radnicima otpremnine i otkazni rokovi smanjeni na pola, pa radnik sa 25 godina staža gubi 28.000, a onaj sa 35 godina staža 47.000 kuna.</p>
<p> »Za taj će gubitak radnici dobiti na burzi jednokratnu naknadu od 2000 do 6000 kuna. Uistinu se država ispružila. Hrvatski sindikati nemaju pravo prihvatiti izmjene ZOR-a koje se lome preko leđa starijih radnika, jer tada solidarnost pada u vodu«, ocijenio Sever. Istaknuo je da je zajednički letak rezultat kompromisa središnjica, te da NHS svojim letkom ne ruši zajedništvo, već iznosi vlastito promišljanje.</p>
<p> Predsjednik NHS-a ne sumnja u uspjeh referenduma, iako sindikatima ne ide na ruku to što su se pregovori produžili do ljeta, pa se i referendum organizira na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Sindikati imaju neslužbenu informaciju da će izmjene ZOR-a biti na drugom čitanju u Saboru do 15. srpnja, a zatražili su i razgovor sa Zlatkom Tomčićem.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Reakcije SSSH-a i PPDIV-a na Vidovićevo pismo </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ustvrdio je u četvrtak da je način na koji se ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, uoči referenduma o izmjenama Zakona o radu, obratio sindikalnom članstvu »upletanje u demokratsko pravo sindikata na autonomno djelovanje«.</p>
<p> »Iznenađeni smo činjenicom da se Vidović, koristeći položaj ministra i dostupnost državnog registra sindikalnih podružnica, izravno obratio pismom sindikalnom članstvu, propagirajući pritom Vladinu politiku oko donošenja ZOR-a«, navodi SSSH u priopćenju.</p>
<p> Iako ta središnjica ne spori pravo ministra da se izravno obraća radnicima, njegov postupak smatra upletanjem u pravo na autonomno djelovanje jer sindikati ovih dana provode referendum o ZOR-u. SSSH se pritom poziva na Konvenciju (br. 87.) Međunarodne organizacije rada o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje.</p>
<p> Prosvjedovao je i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>HSP poziva Vladu da slijedi Mesića u »slučaju Gotovina«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – HSP izražava zadovoljstvo što se slučaj generala Ante Gotovine ponovno našao u fokusu javnosti i to na drukčiji način, jer su do sada predstavnici vlasti inzistirali na Gotovininom uhićenju, dok je drugi dio političke scene samo sakupljao jeftine političke bodove glumeći Gotovinine zaštitnike, istaknuo je na konferenciji za novinare u četvrtak u Hrvatskom saboru predsjednik HSP-a Anto Đapić. </p>
<p>Pravaši su ustvrdili da je Gotovinin intervju »dao posve novo svjetlo na odnose Hrvatske s Haaškim tribunalom, jer se sada potvrđuje HSP-ova teza da će suradnja s Haaškim tribunalom otvoriti mogućnost velikih manipulacija na unutarnjem planu u Hrvatskoj«. No, HSP sada očekuje oštro raščišćavanje situacije u vezi s Gotovinom, a stranka podupire i stavove predsjednika Mesića koji traži da se preispita optužnica protiv Gotovine, nazvavši ih »ugodnim iznenađenjem«, ali naglašavaju nužnost da i Vlada napravi sličan iskorak i »krene putem Mesića«.</p>
<p>Glavni tajnik HSP-a Vlado Jukić je, u ime Kluba zastupnika te stranke, prosvjedovao što je u srijedu s dnevnog reda saborske sjednice skinuta rasprava o produženju mandata hrvatskih vojnika u Afganistanu. U HSP-u su uvjereni da je razlog »skidanju« nedavni tragičan događaj u Kabulu u kojem su stradali njemački vojnici iz kontingenta kojem pripadaju i hrvatski vojnici u Afganistanu. »To pokazuje da se radi o misiji visokog rizika«, kazao je Jukić.</p>
<p>»HSP uopće ne interesiraju izjave Nenada Ivankovića, jer on nije sudjelovao u razgovorima HSP-a i HIP-a«, kazao je Đapić na zamolbu da komentira izjavu potpredsjednika HIP-a Nenada Ivankovića kako od već dogovorene izborne koalicije HSP-a i HIP-a neće biti ništa. Đapić je upozorio da je koalicija HSP-a i HIP-a dogovorena s predsjednikom HIP-a Miroslavom Tuđmanom i detalje će objaviti čim se Tuđman vrati iz Londona. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Pođimo od Papine slike o nama, a ne od one koja nam se nameće«</p>
<p>GOSPIĆ, 12. lipnja</p>
<p> – Gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović, komentirajući na konferenciji za novinare u četvrtak u Gospiću treći pastoralni posjet Svetog Oca Hrvatskoj, naglasio je kako »ono što je Sveti Otac uočio u nama, trebamo i mi uočiti, i na tome graditi bolje dane«, te da »pođemo od Papine slike o nama, a ne od one koja nam se s raznih strana nameće«. </p>
<p> Dodao je da nije važno samo kako se Papa predstavio nama, nego je još važnije kako smo se mi kao narod predstavili. S tim u vezi mons. Bogović ističe da je hrvatski narod u vrijeme Papina posjeta pokazao bogatstvo svojih plemenitih osjećaja, želja i htijenja.</p>
<p>»Papa kaže da je otkrio u nama još više plemenitosti i dobrote. On vjeruje da bismo ulaskom u Europsku uniju pomogli Europi da obnovi svoju kršćansku dušu«, rekao je gospićko-senjski biskup. </p>
<p> Mons. Bogović ističe da je pred Svetim Ocem narod pokazao da su mu drage vrline koje on naviješta i živi, te su izašla na vidjelo pozitivna energija u narodu, a Papa je pomogao da se ona izrazi i da se očituju njemu, nama i svijetu. »To znači da narod vapi za moralnim autoritetima. To je jasna poruka svima onima koji aspiriraju na vodeća mjesta u društvu«, kazao je mons. Bogović, i ocijenio da je »narod nezadovoljan problematičnim kompromisima koje svakim danom gleda kod onih kojima je dao povjerenje«.</p>
<p> No, kako ističe mons. Bogović, neprestano nas obasiplju podatcima o našim slabostima te je hrvatski narod »doista danas u opasnosti da izgubi povjerenje u sama sebe kao narod«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić piše Carli del Ponte da je Gotovina spreman staviti se Sudu na raspolaganje i nakon iskaza </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je u četvrtak pismo glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte. </p>
<p>»Obraćam Vam se u vezi s predmetom koji je kako osjetljiv, tako i od osobite važnosti za odnose između Republike Hrvatske i Međunarodnoga suda. Kao što vjerojatno znate, proteklih sam dana poduzeo određene korake usmjerene na to da se okonča situacija u vezi s umirovljenim generalom Antom Gotovinom koji je optuženik Haaškog suda i koji je dvije godine u bijegu. </p>
<p>Polazim pritom od toga da apsolutno svi pred Međunarodnim sudom moraju biti jednaki, a da je utvrđivanje istine jedina svrha i cilj tužiteljstva«, ističe Mesić u pismu tužiteljici. »Činjenica je da umirovljenom generalu Gotovini režim koji je bio na vlasti u Hrvatskoj do 2000. godine nije omogućio davanje iskaza pred istražiteljima Međunarodnoga suda. Time su stvorene osnove za situaciju s kojom smo danas suočeni«, ističe hrvatski predsjednik dodajući:</p>
<p>»Želim Vas obavijestiti da sam hrvatskoj vladi stavio na raspolaganje određene dokumente koji mogu biti upotrijebljeni u obrani generala Gotovine i koji, prema mojoj procjeni, bacaju novo svjetlo na činjenično stanje što ga je tužiteljstvo utvrdilo na osnovi dosad dostupnih dokumenata. Obraćam Vam se s molbom da, u skladu s odredbama Statuta Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, razmotrite mogućnost izmjene, odnosno povlačenja optužnice protiv umirovljenog generala Ante Gotovine.</p>
<p>Napominjem da je general Gotovina spreman dati iskaz istražiteljima Haaškog suda i osobno se staviti na raspolaganje tom sudu ako tužiteljstvo i nakon njegova iskaza bude smatralo da postoje osnove za optužbu protiv njega«.</p>
<p>Predsjednik na kraju pisma naglašava: »U želji da osiguram potpunu transparentnost mojih motiva kao i svih poteza koje poduzimam u ovom slučaju, sadržaj pisma učinit ću dostupnim hrvatskoj i međunarodnoj javnosti«.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Landale: Gotovina se mora predati </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 12. lipnja </p>
<p> - Glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale izjavio je u četvrtak da je hrvatski general Ante Gotovina haaški optuženik i da se mora predati. »On je optužen i mora se predati«, rekao je Landale na pitanje vezano uz priopćenje generalovih odvjetnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Odvjetnici: General spreman na razgovor nakon povlačenja optužnice i uhidbenog naloga</p>
<p>Odvjetnički tim generala Ante Gotovine priopćio je u četvrtak da ne dolazi u obzir razgovor niti saslušanje generala kao osumnjičenika sve dok se ne povuče haaška optužnica te ukine međunarodna i MUP-ova tjeralica. Marijan Pedišić, jedan od Gotovininih odvjetnika, izjavio je Hini kako je priopćenje upućeno da bi se razjasnile dvojbe koje su se pojavile o tome kada je i na koji način Gotovina spreman razgovarati s haaškim istražiteljima. </p>
<p>Gotovina je u ovom trenutku optuženik i ako se pojavi, hrvatske vlasti morale bi ga odmah uhititi jer je na snazi uhidbeni nalog Haaškog suda, te međunarodna i MUP-ova tjeralica. »Obrana smatra da postoje svi uvjeti za preispitivanje optužnice te povlačenje naloga za uhićenje i tjeralica, posebice zato što i predsjednik Mesić govori o nekim saznanjima koja bacaju novo svjetlo na cijeli slučaj. Ako to uslijedi, ne bi bilo potrebno uhititi Gotovinu i on bi se kao slobodan čovjek pojavio pred haaškim istražiteljima i iznio svoju obranu«, izjavio je Pedišić. »Podržavamo Mesićevu inicijativu na kojoj smo mu zahvalni i nadamo se da će ona pridonijeti konačnom razrješenju tog slučaja«, istaknuo je, ne želeći odgovoriti je li Gotovina kontaktirao s braniteljima nakon intervjua Nacionalu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Račan pozvao izbjegle Srbe da se vrate u Hrvatsku </p>
<p>Državni stanovi davat će se u trajni najam ili će povratnici moći kupiti stan POS-a / Mimica: Rješavanje stambenog pitanja za bivše nositelje stanarskog prava jedan je od političkih preduvjeta za početak pregovora o ulasku Hrvatske u EU / Granić: Priča o pomoći međunarodne zajednice da se ostvari projekt samo »propagandnog karaktera« </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – Premijer Ivica Račan pozvao je u četvrtak na sjednici Vlade sve izbjeglice iz Hrvatske, bivše nositelje stanarskog prava koji nemaju vlastitu imovinu, da se vrate u Hrvatsku. Uz to, Vlada je prihvatila odluke o stambenom zbrinjavanju te kategorije izbjeglica, a tim se paketom mjera svim povratnicima i izbjeglicama, koji se žele vratiti i trajno živjeti u Hrvatskoj, osigurava pravo na dom. </p>
<p>»Stambeno pitanje više nije prepreka izbjeglicama da se vrate u Hrvatsku«, naglasio je Račan dodajući da će svi bivši nositelji stanarskog prava, koji se žele vratiti i trajno živjeti u Hrvatskoj, a nemaju kuću ili stan, biti stambeno zbrinuti. Dodao je da je ta odluka, uz obnovu kuća i povrat imovine, treća mjera koju je hrvatska vlada poduzela, pa su time eliminirane sve prepreke povratku. »Pozivam sve izbjeglice, građane Republike Hrvatske da se vrate u svoju domovinu i iskoriste priliku koja im je pružena ovim paketom mjera«, naglasio je premijer. </p>
<p>Mjerama za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava predviđeno je da se državni stanovi daju u trajni najam ili se omogući kupnja stanova putem programa društveno poticane stanogradnje. Zahtjev do kraja iduće godine mogu podnijeti oni povratnici u Hrvatsku koji ne posjeduju nikakvu imovinu na području bivše države i koji nakon 8. listopada 1991. nisu otuđili takvu nekretninu. </p>
<p>Plan je, ustvrdio je ministar javnih radova Radimir Čačić čije je ministarstvo nositelj projekta, sve dovršiti do kraja 2006. godine. Istaknuvši da će svi hrvatski građani, bez obzira na nacionalnost, biti jednako tretirani, Čačić je kazao da odluka o stambenom zbrinjavanju ne znači obnovu nekadašnjeg stanarskog prava i ne uvodi se nikakva mogućnost povlaštenog otkupa stanova. Objasnio je da se time omogućuje da država na područjima gdje se ne provodi POS, kupi nekretnine koje će se povratnicima dati u najam pod istim uvjetima pod kojima su stambeno zbrinuti hrvatski prognanici, ili da sami povratnici, pod potpuno istim uvjetima kao i ostali građani Hrvatske, kupe stan u sklopu POS-a. </p>
<p>Usprkos tome što se na sjednici Vlade nije moglo čuti koliko je povratnika zainteresirano za povratak, procjena je da njih 5000 ispunjava sve uvjete. Čačić je također istaknuo da će trošak projekta samo u sljedećoj godini biti 400 milijuna kuna.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade Goran Granić ocijenio je da je priča o pomoći međunarodne zajednice u ostvarenju tog projekta samo »propagandnog karaktera«, te da će hrvatska država snositi više od 98 posto troškova. »Hrvatska je ostala sama u rješavanju tog problema i sama će ga i riješiti«, zaključio je.</p>
<p>Rješavanje stambenog pitanja za bivše nositelje stanarskog prava u sklopu povratka izbjeglica, naglasio je ministar europskih integracija Neven Mimica, jedan je od važnih političkih preduvjeta, uz rješavanje odnosa s Haagom i reformu pravosuđa, da se započnu pregovori o ulasku Hrvatske u EU. </p>
<p>Upozorivši da ni jedna zemlja nije započela pregovore za ulazak u EU, a da nije razriješila sporna politička pitanja, naglasio je da je Vlada donijela te odluke zato što se u Hrvatskoj poštuju temeljne vrijednosti koje zastupa i Unija, a to su pravo na povratak, te zaštita ljudskih sloboda i privatnog vlasništva. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hrvatska neće potpisati sporazum o neizručenju Amerikanaca ICC-u </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – »Hrvatska neće potpisati američki sporazum o neizručenju američkih građana stalnom sudu za ratne zločine. No, u konstruktivnom dijalogu sa Sjedinjenim Državama nastavit će suradnju kako bi se zaštitili interesi obiju zemalja«, istaknuo je u četvrtak zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. </p>
<p>Piculin zamjenik odgovarao je na pitanja novinara zajedno s predstavnicima State Departmenta. </p>
<p> Američko izaslanstvo na čelu s veleposlanicom Marisom Lino došlo je u Zagreb kako bi pokušalo nagovoriti hrvatsku stranu da potpiše sporazum kojim bi se spriječilo izručenje američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).</p>
<p>»Razinom našeg izaslanstva poslali smo poruku da je Hrvatskoj iznimno stalo do političkog dijaloga sa Sjedinjenim Državama. Američkoj smo strani iznijeli naše stavove, a razgovori su bili otvoreni i nadilaze naša očekivanja«, rekao je Šimonović. </p>
<p>»Pokazali smo dobru volju unutar našeg manevarskog prostora, ali tu nije bilo mjesta za potpisivanje sporazuma kakav su ponudili Amerikanci«, naglasio je zamjenik hrvatskog ministra dodavši kako će se s američkom stranom nastaviti razgovori o drugim oblicima zaštite u nizu ostalih bilateralnih ugovora. </p>
<p>Hrvatska je tom diplomatskom akcijom izbjegla izravni sukob sa SAD-om, a prema riječima zamjenika Šimonovića, Hrvatska neće izgubiti ni vojnu pomoć čime se prijetilo ako Zagreb ne potpiše sporazum s Washingtonom.</p>
<p> »Sada stvari izgledaju drukčije, a od iznosa američke vojne pomoći do kraja godine Hrvatska neće izgubiti ni centa. Američki zakon koji će biti na snazi od 1. srpnja ne djeluje retrogradno, a sredstva namijenjena Hrvatskoj do kraja 2003. već su angažirana«, objasnio je Šimonović. Smatra da se takvim stajalištem Hrvatska svrstala u treću skupinu zemalja koje žele zadržati partnerske odnose sa Sjedinjenim Državama i istodobno poštovati naputke Europske unije. </p>
<p>Dijalog Hrvatske i SAD-a nastavit će se upravo zbog postizanja aranžmana u kojem će, naglašava hrvatski dužnosnik, obje zemlje zaštititi svoje interese. </p>
<p>Šimonović je još rekao kako se u razgovoru zauzeo da SAD i EU prevladaju svoje razlike jer »kada se slonovi tuku, strada zelena trava«. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Canjuga odbacio Uskokovu optužbu o primanju mita i odavanju službenih tajni</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Bivšeg zagrebačkog državnog odvjetnika Krunoslava Canjugu u četvrtak je saslušao istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Ratko Šćekić. Canjuga je izjavio istražnom sucu da nikada ni od koga nije primio ikakav dar kao kompenzaciju za nekakvu uslugu ili da ne bi obavio svoju dužnost. Ustvrdio je i da nikada nikomu nije otkrio ikakvu službenu tajnu, a na pitanja istražnog suca nije želio odgovarati.</p>
<p>Canjugin branitelj, odvjetnik Mate Matić, predložio je da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje transkripti snimljenih razgovora. Matić smatra da se nalog istražnog suca za prisluškivanje telefona odnosi samo na Batarela, te da se na dijelu snimki na kojima je snimljen njegov branjenik ne može temeljiti odluka o pokretanju istrage. </p>
<p>Batarelo se nije pojavio pred istražnim sucem, jer nije primio poziv.</p>
<p>Protiv Canjuge, koji je sada zamjenik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zlataru, Uskok je prošli mjesec podnio istražni zahtjev zbog sumnje da je od zagrebačkog odvjetnika Mirka Batarela, u vrijeme dok je bio županijski državni odvjetnik, primao mito.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Poseban državni odvjetnik za ratne zločine</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> – »Zakon o primjeni Statuta Međunarodnoga kaznenog suda, koji je Vlada poslala u proceduru, ispunjavanje je obveza preuzetih iz Rimskog statuta tog suda, odnosno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Rimskim statutom. To je posebno važno s obzirom da Haaški sud namjerava dio procesa prepustiti nacionalnom zakonodavstvu«, rekla je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović u četvrtak na sjednici Vlade. </p>
<p>Kao najveću novost istaknula je odredbu po kojoj se županijski sudovi u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu određuju kao nosioci vođenja kaznenog postupka za ratne zločine, ali i ostali županijski sudovi, prema potrebi, mogu procesuirati ratne zločine. </p>
<p>Novost je i da glavni državni odvjetnik mora imenovati jednoga od svojih zamjenika na dužnost državnoga odvjetnika za ratne zločine, kojem je zadaća koordinirati i usmjeravati progon počinitelja tih zločina, te rad nadležnih državnih odvjetnika i odjela nadležnog za ratne zločine u MUP-u. </p>
<p>Ministrica Antičević-Marinović navela je da je u Hrvatskoj u tijeku velik broj kaznenih postupaka u kojima se procesuiraju ratni zločini. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, od 1991. do kraja 2002. godine za ratni zločin prijavljeno je 4625 osoba, među kojima je optuženo njih 1648. Izrečene su 872 presude, a 849 predmeta je u fazi istrage, dok je u 543 slučaja podignuta optužnica za koje još nije donesena presuda, što znači da su ukupno 1392 neriješena predmeta. </p>
<p>Prihvaćen je i zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ove godine radnicima propalih tvrtki minimalac iz privatizacijskog fonda </p>
<p>Od sljedeće godine plaće radnika čiji je poslodavac u stečaju, namirivale bi se iz Fonda za razvoj, a novac bi se osigurao u proračunu. Država bi u tom slučaju bila vjerovnik / Produljen porodni dopust ako ga uzima i muškarac / Bolje definiran postupak u slučaju kad radnik prijavi uznemiravanje </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - »Za razliku od njemačkog kancelara Gerharda Schrödera koji je izmjene nekih propisa pravdao time da će se tako održati blagostanje, izmjene zakona kojima se uređuje radni odnos i utvrđuju radnička prava Hrvatskoj su potrebne da bi postigla blagostanje«, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović predstavljajući u četvrtak na Vladi paket šest zakona. Riječ je o izmjenama zakona o radu, o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, o mirovinskom, zdravstvenom osiguranju, te zakona o zaštiti na radu, kao i o zakonu o osiguranju radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. </p>
<p> Svi zakoni upućeni su u Saboru po hitnom postupku budući da bi se trebali primjenjivati od 1. srpnja. Iznimka su jedino odredbe o duljini otkaznih rokova i visini otpremnina koje bi se primjenjivale od 1. siječnja 2004. </p>
<p>U odnosu na prvu verziju izmjena Zakona o radu, novost je produljeni porodni dopust za dva mjeseca, ali samo za slučaj kad će ga koristiti i muškarac, i to najmanje tri mjeseca. Time se želi promicati ravnopravnost spolova i raspodjela poslova u kući, rekao je Vidović. Majke blizanaca, troje ili više djece moći će raditi skraćeno do djetetove druge godine.</p>
<p>Definiran je postupak u povodu pritužbe radnika u slučaju uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja. Pritom je na poslodavcu teret dokazivanja kad se vodi spor za zaštitu dostojanstva radnika. Radnik je zaštićen od otkaza kad prijavi opravdanu sumnju na korupciju.</p>
<p> Poslodavac za isti posao ne bi smio zapošljavati radnike na određeno vrijeme dulje od tri godine, a onima koji rade na određeno na poslovima na kojima se mogu stalno zaposliti, dužan je osigurati usavršavanje.</p>
<p>»U zadnje tri godine stečajni postupak pokrenut je za 5358 poslodavaca, a naslijedili smo još 929 slučaja. Do 31. prosinca prošle godine dovršeno je oko 60 posto tih slučaja, odnosno 3792 stečajna postupka. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje zbog prestanka rada poslodavca prijavilo se 32.574 radnika«, rekao je Vidović. Naglasio je da će se zakonom o osiguranju radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca riješiti problemi radnika koji u stečajnoj masi poduzeća ne mogu naplatiti plaću i druga potraživanja. Stoga, ocijenio je, nije jasno »zašto su sindikati taj zakon u raspravama uglavnom prešutjeli«.</p>
<p>Prava radnika namirivala bi se iz Fonda za razvoj i zapošljavanje, a iznimno u ovoj godini - na prijedlog potpredsjednika Vlade Slavka Linića koji su članovi Vlade jednoglasno prihvatili - iz sredstava privatizacije. </p>
<p> Zakonom se jamči isplata plaće za zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, odnosno otvaranja stečaja, no iz Fonda će se namiriti samo iznos najniže zajamčene plaće u državi. U proračunu bi trebalo osigurati 160 milijuna kuna, ali kako će se smanjivati broj stečaja, trebat će i manje novca. Otprilike broj stečaja godišnje opada za 30 posto. </p>
<p>Prema izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju, HZZ iz evidencije ne bi brisao osobe koje povremenim radom zarade manje od iznosa mjesečne naknade za nezaposlenost. Produljeno je vrijeme tijekom kojega osobe s više od deset godina staža mogu primati naknadu za nezaposlenost, i to na 338 radnih dana, oni s više od 15 godina staža naknadu bi primali 364 dana, a oni s više od 20 godina staža to pravo mogli bi koristiti 390 radnih dana. Moguće je ostvariti jednokratnu novčanu naknadu, u visini dvije najviše mjesečne naknade za nezaposlenost (za 20 godina staža kod istog poslodavca), do šest (za 30 i više godina).</p>
<p>Izmjenama Zakona o zaštiti na radu omogućuje se veća djelotvornost inspekcije rada. Bolje su definirana i prava povjerenika za zaštitu na radu. </p>
<p> Prema izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, osobe koje rade s nepunim radnim vremenom imat će pravo na mirovinu nakon 15 godina trajanja osiguranja, a ne 15 godina staža kao dosad. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030613].
|
