NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030413].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193090 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>HSS je ovoga trenutka »težak« 13 posto glasova </p>
<p>Mi sami sebi moramo izgraditi svijest o vlastitim vrijednostima i potencijalima. To će zapravo biti ključna stvar HSS-ovog programa - izgraditi i uvjeriti hrvatsku javnost da imamo vrijednosti i potencijale i da možemo kao narod biti uspješni. Partner nam neće biti onaj tko neće biti spreman potpisati vrlo detaljan koalicijski ili međustranački sporazum. Ova je koalicija, a u njoj i HSS, platila vrlo visoku cijenu šlampavosti, neozbiljnosti i neodgovornosti u međusobnom ugovoru na početku mandata. Na takve pogreške HSS više neće natrčati </p>
<p>Predsjednik Sabora i HSS-a u razgovoru za Vjesnik prognozira izborni uspjeh svoje stranke, govori o uvjetima koje će HSS postaviti pred potencijalne poslijeizborne partnere, o uvjetima da bi stranka uopće ušla s nekim u koaliciju, objašnjava zbog čega je HSS zatražio očitovanje Vlade o istupu ministrice turizma pred parlamentom, te komentira spekulacije o mogućem datumu izbora. </p>
<p>• Većina građana smatra da danas živi lošije nego što je živjela prije tri godine, te da Hrvatska kreće u lošem smjeru. Kako to komentirate?</p>
<p>- Nitko nema pravo tumačiti osjećaje građana. Građani svoje osjećaje kvalitetnog ili nekvalitetnog života dnevno usklađuju sa svojim iščekivanjima. Kad se građani jednom izjasne da lošije žive, onda tu činjenicu političari moraju prihvatiti i razmisliti o načinu kako taj osjećaj, ali i stvarnu kvalitetu življenja građana, popraviti. S konstatacijom da Hrvatska ide u lošem smjeru, ne bih se složio. Hrvatska ipak ide u dobrom smjeru, no krunsko je pitanje ide li dovoljno brzo. Držim da Hrvatska ide u dobrom smjeru, i to na međunarodnom, gospodarskom i socijalnom planu, ali to su pomaci koji očito nisu u skladu s očekivanjima, s jedne strane građana, a s druge strane međunarodne zajednice, a ni samih politika u pojedinim strankama. Smjer Hrvatske je dobar, ali je nedovoljno dinamičan.</p>
<p> • Što bi odmah trebalo poduzeti kako bi se klima u zemlji promijenila?</p>
<p> - Ako govorimo o građanima, onda se političari i politika ne trebaju staviti u situaciju arbitriranja o osjećajima naroda, nego u ulogu ljudi koji kroz svoj posao, kreacije, zakonodavna i praktična rješenja, ali i kroz dnevno ponašanje u smislu operative, i kroz kvalitetu funkcioniranja državnih i lokalnih administracija, moraju prije svega vratiti vjeru građanima da oni imaju pravo na dostojanstvo, pravednost, zaštitu svih ljudskih prava. Da bi se ta vjera vratila, mi političari moramo biti vjerodostojni, a da bi to bili, moramo maksimalno ubrzati sve procese, odnosno reforme. Prije svega govorim o gospodarskim reformama. One mogu stvoriti okolnosti ubrzanja reformi i u socijalnoj, pravosudnoj, te u drugim sferama. A one će tada mijenjati intimni osjećaj nezadovoljstva ili nezadovoljstva građana. Dakle, treba maksimalno sve intenzivirati, a prije svega, nužno je eksplozivno intenziviranje gospodarskog razvoja. </p>
<p>• Što će HSS ponuditi biračima u svom izbornom programu? Kako će odgovoriti na ključna neriješena pitanja, kao što su nezaposlenost, nizak životni standard?</p>
<p>- Malo prerano to pitate, pa vam mogu odgovoriti sasvim načelno. S izbornim programom HSS će izaći onog trenutka kada bude posve jasno kada su izbori. Sada još uvijek postoje određene dvojbe, usuđujem se reći spekulacije o tome hoće li izbori biti početkom listopada, potkraj studenog ili još kasnije. S prezentiranjem programa nam se ne žuri, iz vrlo jednostavnog razloga - jer naš program, tko ga zna čitati, je uvijek aktualan. I to u smislu kako država treba izgledati, kako je organizirana, kakav je odnos demokracije i u njoj odnos vlasti i naroda, što su ključni pojmovi u naprednom, sređenom, dostojanstvenom, nacionalno odgovornom društvu. U konkretnom smislu, ponovit ću metaforu koju često upotrebljavam: brz, eksplozivan gospodarski razvoj - Hrvatska za to ima uvjeta.</p>
<p> Ako je Hrvatska u prošloj godini, bez obzira na neke kritike da je porast BDP-a od 5,2 posto ostvaren na uvoznoj akumulaciji i uz svijest da se nismo adekvatno pozabavili stanjem u nizu gospodarskih područja, onda sebi i javnosti postavljam pitanje: da smo se time pozabavili ili da smo bili efikasniji, da je država iskoristila sve mehanizme, u smislu i »kompromitiranog« državnog intervencionizma, a i državnog poduzetništva u smislu privatizacije, ne bi li bilo realno da Hrvatska u takvim okolnostima očekuje i dvoznamenkasti postotak porasta BDP-a? Mi sami sebi moramo izgraditi svijest o vlastitim vrijednostima i potencijalima. To će zapravo biti ključna stvar HSS-ovog programa - izgraditi i uvjeriti hrvatsku javnost da imamo vrijednosti i potencijale i da možemo kao narod biti uspješni. </p>
<p>• Izjavili ste da HSS neće ići u predizborne koalicije, a da postizborne ovise o programima i izbornim rezultatima. Na koje stranke - potencijalne partnere mislite, obzirom da vaši birači u koaliciji s HSS-om priželjkuju istovremeno i SDP i HDZ?</p>
<p>- HSS nije stranka spekulativnih namjera koja sondira raspoloženje javnog i medijskog mišljenja propitivanjem i bacanjem na političko tržište dvojbi i mamaca. Mi smo stabilna stranka koja dugoročno stoji kod svojih odluka.</p>
<p> Definitivno smo donijeli odluku da prije izbora ni s kim nećemo niti razgovarati o koaliciji, a da ćemo na izbore ići samostalno, te da ćemo ono što nam hrvatski birači daju kao izraz svog povjerenja, staviti isključivo u funkciju stvaranja vlasti koja će po našoj procjeni moći dati doprinos snažnom zamahu demokratskog, gospodarskog, socijalnog razvoja. Jasno smo rekli da za HSS razgovori o koalicijama i o formiranu vlasti počinju danom objave izbornih rezultata.</p>
<p> Već danas imamo vrlo jasno formirane svoje stavove tko nam može biti partnerom. No, bez obzira s kime ćemo razgovarati, bez obzira na jačinu te stranke, neće nam moći biti partner onaj s kime se nećemo moći vrlo detaljno usuglasiti oko gospodarske, socijalne i oko demografske politike koju, gle čuda, nitko ne spominje. Neće nam biti partner ni onaj s kojim nećemo moći postići vrlo detaljni sporazum oko regionalne politike - politike prema susjedima i hrvatskog položaja u ovom dijelu svijeta, kao ni onaj s kojim nećemo moći postići sporazum oko proeuropske i integracijske politike.</p>
<p> Jasno da isključujemo stvaranje bilo kakvih novih asocijacija, u bilo kakvom, pa i spekulativnom smislu.</p>
<p> Želimo samostalnu, snažnu, gospodarski neovisnu, perspektivnu - voljenu Hrvatsku. Partner nam neće biti ni onaj tko neće biti spreman potpisati vrlo, vrlo detaljni koalicijski ili međustranački sporazum. Ova koalicija je platila vrlo visoku cijenu, a u njoj i HSS, šlampavosti, neozbiljnosti i neodgovornosti na početku svog mandata kada smo sklopili međusobni ugovor od dvije i pol stranice. Na takve greške HSS više neće natrčati. </p>
<p>Također, HSS će vrlo brzo u javnost izaći s pozivom svima onima koji misle da znaju i mogu dati doprinos stabilnijem, staloženijem i dostojanstvenijem razvoju Hrvatske. Želimo ih pozvati pod kišobran HSS-a bez ikakvih obaveza da budu članovi stranke, jer imamo ambiciju stvoriti snažne, stručne, moralne i odgovorne ekipe koje žele prihvatiti principe HSS-a. Izbjeći ćemo bilo kakvo političko kadroviranje i interveniranje politike u struku, ali nećemo dozvoliti ni struci da, kako se ovih dana pokušava, bude sama sebi dostatna tumačiti što je državi i narodu najbolje. Na taj način HSS misli ući u slijedeće izbore. </p>
<p> • Prema IRI-jevom istraživanju HSS postiže 10 posto na izborima. Kakve rezultate vi prognozirate?</p>
<p> - U IRI-jeva istraživanja dosta vjerujem, jer su ona metodološki najispravnija, najodgovornija i rađena na dovoljno velikom uzorku da bi mogla dobiti epitete odgovornog istraživanja. No, čak i ta istraživanja prilično podcjenjuju rezultat HSS-a. Po mom shvaćanju, HSS je već ovog trenutka »težak« nekih 13 posto. Uz sve ovo što radimo očekujemo da će se naš rejting bitno popraviti, jer neki drugi bitno ruše svoj rejting i ti glasovi moraju nekamo otići. Očekujemo da će HSS u »tučnjavi« za slobodnim i za lutajućim glasovima, biti vrlo uspješan i neskromno ću reći da očekujemo rezultat između 15 i 20 posto. Bit ćemo, vjerujem, potencijalno značajan čimbenik na političkoj sceni, premda to uopće ne znači da ćemo rezultat isključivo željeti upotrijebiti za osvajanje vlasti i pozicija u vlasti. Ne budemo li mogli i s tako visokim postotkom naći partnere na onim principima o kojima sam govorio, HSS će biti spreman ostati i u opoziciji. I na taj način želimo potvrditi da nismo, za što nas se vrlo često optužuje, foteljaška i trgovačka stranka. Znamo tko nas za to optužuje i na koji način se na medije utječe da bi hrvatski narod bio 'napumpan' takvim informacijama. Nećemo se na to obazirati. Ovo su naši jasni stavovi - ne budemo li mogli hrvatskom narodu dati ono što mislimo da trebamo dati, spremi smo biti u opoziciji i čekati novu priliku. </p>
<p>• Kazali ste da priželjkujete koaliciju koja će »državu brzo i ekspeditivno vući naprijed«. Koje bi stranke po vama bile sposobne to učiniti?</p>
<p>- U HSS-ovoj predizbornoj kampanji neće biti spomenuta ni jedna stranka. Nećemo uopće govoriti o strankama dok ne vidimo rezultate. Govorit ćemo samo o onome kako vidimo budućnost Hrvatske i s kojim političkim, zakonodavnim, pragmatičnim i ostalim mehanizmima možemo doći do toga. Naša kampanja neće biti okrenuta ni prema jednom pojedincu, niti prema jednoj stranci, bit će okrenuta isključivo prema HSS-u i ulozi HSS-a u drukčijem načinu funkcioniranja hrvatske politike i uspješne Hrvatske. </p>
<p>• HSS prema istraživanjima podržavaju najviše osobe starije i srednje životne dobi, što stranka radi na privlačenju mladih ljudi?</p>
<p>- To je jedan od naših ozbiljnih problema, koji proizlazi iz percepcije stranke koja je isključivo bliska seljačkom dijelu nacionalnog korpusa, koja je isključivo okrenuta interesima starije populacije. Što logično proizlazi iz činjenice da smo stranka koja ima političko-pravni kontinuitet 98 godina. Mi nismo time zadovoljni i takvu percepciju pokušavamo mijenjati, kao i u dijelu u kojem pokušavamo privući veći postotak gradskog stanovništva iz većih gradova, jer manji gradovi su ipak uz nas. Mladima pokušavamo objasniti širinu našeg političkog spektra - od krajnje tradicionalnosti i konzervativnosti do vrlo naprednog narodnjaštva i socijalnih aspekata naše politike. Imamo tu širinu, koje se nikada nismo ni odrekli i zato upravo preko suvremenosti i dokazivanja mladoj generaciji, da znamo predvidjeti njihovu budućnost i prilagoditi sustav da se nađu u njemu, vrlo uspješno napredujemo u tome. Nedovoljno je poznato da HSS ima veliku organizaciju mladih, da već unutar stranke postoji određena dinamika između mladih i starih, koja i stranci, i meni kao njezinom predsjedniku odgovara, jer daje dobre rezultate. </p>
<p> • Smatrate li da je Hrvatska financijski sposobna smanjiti PDV na osnovne proizvode na 11%, kao što se već počelo spekulirati, ili su takve najave u smislu predizborne kampanje?</p>
<p>- Hrvatska nije baš na čistom PDV-u od 22 posto, jer imamo dio proizvoda i usluga koji se oporezuju tzv. nultom stopom PDV-a. Ako me već tako provokativno pitate, je li država sposobna za stopu od 11 posto PDV-a na veći dio prehrambenih proizvoda, ja ću vam još provokativnije odgovoriti - sposobna je izdržati i nultu stopu PDV-a za sve prehrambene proizvode, ali uz jedan mali uvjet - da se energičnije uhvati u koštac sa sivom i crnom ekonomijom, s kriminalom i korupcijom. Kroz te četiri kategorije odlijeva se mnogo više novca nego što je gubitak poreznih proračunskih prihoda razlike PDV-a. Hrvatska može i morat će ići u tom smjeru. Ako je riječ o predizbornoj spekulaciji, to će biti stvar kratkog efekta, što HSS neće podržati. Spreman sam glasati za ukidanje stope PDV-a za sve prehrambene proizvode, ali uz obvezu svih državnih institucija da se, kroz unaprijed predviđenu dinamiku, točno utvrdi tko će i što, u ovoj državi, napraviti da se u razumnim mjerama suzbije siva i crna ekonomija, korupcija i kriminal. Tvrdim da to je još jedan amortizer priče s početka ovog razgovora - zadovoljstva s rastom BDP-a. </p>
<p>Izbori su preozbiljan čin da se s njima smije spekulirati</p>
<p>• Pojavile su se spekulacije oko mogućeg datuma izbora, a vi ste kazali da su dva moguća datuma, koja su se pojavila u medijima nagađanja, no oni su izračunati na temelju Ustava. Zašto?</p>
<p>- Još uvijek mislim da ti datumi nisu izračunati na temelju Ustava. To je upravo moj apel svima onima koji se u javnosti gađaju s terminima izbora, kako bi shvatili da su izbori, naročito u ovakvoj konfuznoj, nestabilnoj, predinamičnoj političkoj situaciji kakva je sada, preozbiljna stvar da bi se na bilo koji način moglo oko njih spekulirati. Možemo govoriti i je li dobro da smo donijeli ovakav izborni zakon, možda možemo i dalje spekulirati nismo li možda ipak, da smo bili nešto više dobronamjerni, a nešto manje stranački sebični, mogli imati kvalitetniji, dugoročniji i za hrvatski narod potrebniji izborni zakon.</p>
<p> Sada treba sjesti i razgovarati s predsjednikom države, na koji način misli koristiti svoju Ustavnu obvezu za raspisivanje izbora - restriktivno ili na neki drugi način. Smatra li nakon raspuštanja parlamenta - a ja mislim da bi bilo dobro samoraspuštanje Sabora - svoja prava iskoristiti u roku od 30 ili 60 dana. Nakon toga treba dalje vidjeti koliko će trajati predizborna kampanja: dugo ili kratko, s velikim ili malim troškovima. Mislim da bi stranke ovog puta morale insistirati na relativno niskim troškovima predizborne kampanje. Jer, ako ćemo biti bahati, ako ćemo se razbacivati sa sredstvima, to će narod uvidjeti i opet će nas kritizirati. Sve su to suptilna pitanja, na prvi pogled vrlo jednostavna, a na koja hrvatska politika treba zajedno, promišljeno odgovoriti.</p>
<p> Treba odgovoriti i na pitanje bi li bilo mudro sazivati izvanrednu sjednicu Sabora tijekom ljeta, na kojoj bi se parlament raspustio, da bismo postigli određene datume. Ako su u pitanju datumi početkom listopada, već danas moramo znati kada je sjednica Sabora. Osobno sam govorio o teoretskim terminima izbora - kraj rujna ili početak listopada, ali je to podrazumijevalo raspuštanje Sabora prije 15. srpnja. S obzirom na tolika otvorena pitanja, besmisleno je nadmudrivati se i hvatati neke sitne akontacije u javnosti određivanjem datuma izbora. </p>
<p>HSS ne može opravdati nastup ministrice</p>
<p>• Zašto je HSS najavio da će, ukoliko Vlada u roku od 15 dana ne pruži detaljno objašnjenje postupaka ministrice turizma Pave Župan-Rusković, posljednjih dana u Saboru, tražiti njenu ostavku?</p>
<p>- Ni jedan ministar nema pravo tumačiti u Saboru svoje privatne stavove. Ministri dolaze u Sabor braniti službene stavove Vlade, bili oni precizni ili neprecizni, dobri ili loši. Ministar ne može braniti svoje privatne stavove, što je zapravo najveći grijeh ministrice turizma. Mi smo u to čvrsto uvjereni, jer je ona vrlo grubo podcijenila i uvrijedila parlament, a i Vladu.</p>
<p> Da bismo izbjegli makar jedan element iz mogućnosti ocjenjivanja njenog nastupa, želimo čuti što Vlada misli. Ne vjerujem da joj Vlada može dati podršku za onakav nastup u Saboru, jer bi to bilo vrlo izravno oponiranje vlastitim odlukama. Bez obzira na njenu uzrečicu »ja sam disciplinirani ministar, pa ja uvažavam odluke«. Ako joj Vlada dopušta u parlamentu govoriti privatne stavove, postavljam pitanje - kako ta Vlada uopće može funkcionirati? </p>
<p> No vjerujem da će je Vlada ozbiljno ukoriti ili možda i nešto drugo poduzeti, te da će dati tumačenje da niti jedan ministar u parlamentu ne može zastupati nikakve druge stavove, osim službenih stavova Vlade. HSS je, stavljajući čak i po strani cijelu priču o 'Sunčanom Hvaru', reagirao na posve neprimjereni postupak jednog hrvatskog ministra u hrvatskom parlamentu, koji je bio ponižavajući za pojam parlamentarizma i za Vladu iz koje ministrica dolazi. Preko toga HSS neće prijeći.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bespravnu gradnju potiču prekršajni sudovi</p>
<p>Mislim da zahtjevi za zaustavljanje projekta Družba Adria, dakle izvoza velike količine ruske nafte preko Omišlja, nisu realni. Jer, onda se može postaviti i pitanje trebaju li Hrvatskoj struja, električni vlakovi, tramvaji, hladnjaci... Osim toga, na Jadranu je najveći zagađivač upravo turizam. Razlozi učestale gradnje bez dozvole vuku se iz dugotrajne komunističke vladavine kad su pitanja vlasništva i ažuriranja zemljišnih knjiga bila potpuno zanemarena </p>
<p>Sve češći i jači prosvjedi protiv gradnje odlagališta radioaktivnog otpada, izvoza ruske nafte preko Omišlja, te velika akcija rušenja bespravnih gradnji u Dalmaciji, bili su povod za razgovor s Božom Kovačevićem, ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>• Zeleni uz podršku nekih stranaka i saborskih zastupnika najavljuju skupljanje dovoljno potpisa za organizaciju nacionalnog obvezujućeg referenduma o projektu Družba Adria i lokaciji za trajno odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Hoćete li ih podržati?</p>
<p>- Podržat ću pravo na takve inicijative. Ali svoje stajalište o tome ću odrediti kad doznam referendumsko pitanje. </p>
<p> • Prema riječima predstavnika eko-udruga, birači bi se na referendumu izjašnjavali jesu li za zabranu gradnje trajnog odlagališta radioaktivnog otpada i zaustavljanje projekta Družba Adria, dakle izvoza velike količine ruske nafte preko Omišlja, zbog opasnosti za Jadran. Zeleni, naime, tvrde da taj posao može Jadranu donijeti više štete nego koristi.</p>
<p>- Mislim da takvi zahtjevi nisu realni. Jer onda se može postaviti i pitanje treba li Hrvatskoj struja, električni vlakovi, tramvaji, hladnjaci... Osim toga, na Jadranu je najveći zagađivač baš turizam. A udruga Eko-Kvarner se o tome, koliko mi je poznato, nije izjasnila. Kao što ne pitaju ni trebaju li nam brodogradilišta iako sva, osim jednog, stvaraju gubitke i onečišćuju okoliš. Neosporno je pravo svake udruge da javno iznosi svoje stavove i zauzima se za njihovo uvažavanje. Isto tako svatko može iznositi svoj partikularni interes, ali državni i javni interesi moraju biti rezultat međusobnog uvažavanja. </p>
<p>Kad se razmatra treba li nam projekt Družba Adria treba imati u vidu da Janaf već normalno radi dvadesetak godina te da se u sjevernom Jadranu godišnje, bez Janafa, prekrca oko 70 milijuna tona nafte. Neuvažavati te podatke nije dovoljno odgovorno. Kad netko pita treba li Hrvatskoj odlagalište radioaktivnog otpada onda treba reći trebaju li nam npr. rendgen uređaji jer i oni stvaraju takav otpad. Nedvojbeno, u Hrvatskoj se proizvodi radioaktivni otpad i treba ga zbrinuti. Odgovor na pitanje treba li graditi odlagalište ili ga izvesti treba dati analiza isplativosti.</p>
<p>• Je li odlagalište radioaktivnog otpada opasan objekt, kako tvrde Zeleni i lokalne zajednice, ili nije ako se propisno izgradi i vodi, što tvrde brojni stručnjaci?</p>
<p>- Svaki objekt za zbrinjavanje otpada je potencijalno opasan. Zato se propisuju uvjeti zaštite okoliša. Ako bi se takvo odlagalište izgradilo po svim pravilima onda njegove efektivne posljedice na okoliš ne bi trebale biti štetne. Ako je nuklearna elektrana izgrađena i vođena po propisima onda je mogućnost nesreće gotovo nikakva. Dosadašnje velike nesreće u Černobilu i Otoku tri milje su nastale zbog lošeg upravljanja i nedovoljnog poznavanja tehnologije. Svi postojeći podaci pokazuju da nuklearke manje onečišćuju okoliš od drugih energetskih objekata. Ali ako dođe do nesreće, posljedice su puno veće. </p>
<p>Time ne zagovaram gradnju odlagališta radioaktivnog otpada. Ali moramo biti svjesni da ga proizvodimo i da ga moramo zbrinuti. One koji zagovaraju njegov izvoz moram pitati kako takva odlagališta mogu postojati u nekoj drugoj zemlji, a u Hrvatskoj ne. Jasno postoje geološki, hidrogeološki i drugi kriteriji na temelju kojih se određuje može li se takvo odlagalište negdje graditi ili ne. Npr. u Njemačkoj se neke vrste njihovog i uvoznog opasnog otpada zbrinjavaju u napuštenim rudnicima, na čemu dobro zarađuju, ali oni kod nas ne postoje. Stručnjaci koji su vodili izbor pogodnih lokacija za gradnju takvog odlagališta u Hrvatskoj tvrde da su pritom poštivani svi stručni kriteriji. Zasad je na Trgovskoj gori određeno samo šire pogodno područje na kojem bi se mogla izabrati točna lokacija. Ali bez potrebnih terenskih istraživanja te izrade studije utjecaja na okoliš s utvrđivanjem početnog stanja ne može se ni misliti na gradnju odlagališta.</p>
<p>• Što će se dogoditi ako Zeleni uspiju skupiti dovoljno potpisa i birači se na referendumu izjasne da su protiv Družba Adrie i odlagališta radioaktivnog otpada?</p>
<p>- Teško je odgovoriti na takvo hipotetsko pitanje. Ali prije odluke o raspisivanju referenduma treba odvagnuti razloge za i protiv. Prihvatiti struju iz Krškog i suvlasništvo u elektrani, a ne pristati na obveze sa radioaktivnim otpadom bilo bi neozbiljno. Zato ne vjerujem da bi mogao proći referendum koji bi neargumentirano ili jednostrano zastupao određena rješenja.</p>
<p>• Koliko ste zadovoljni slovensko-hrvatskim ugovorom o NE Krško? Prije nekoliko ste mjeseci imali primjedbe na taj dokument.</p>
<p>- Nisam bio zadovoljan činjenicom da u pripremama za njegovo potpisivanje naše Ministarstvo uopće nije konzultirano dok je glavni slovenski pregovarač bio njihov ministar za okoliš Janez Kopač. To pokazuje da još nije dovoljno razvijena svijest o važnosti institucija. </p>
<p> • Ako prođe referendum hoće li prije početka provedbe projekta Družba Adria početkom 2004. biti poduzeto sve potrebno da se rizik za okoliš maksimalno smanji?</p>
<p>- Za dio problema koje treba riješiti zadužena su hrvatska tijela državne uprave, dok se drugi dio ne može riješiti bez međunarodne suradnje. Prošli tjedan su predstavnici Italije, Slovenije i Hrvatske razgovarali o planovima intervencija u slučaju nesreće na Jadranu. Oni moraju biti usklađeni s Barcelonskom konvencijom. Ta tripartitna komisija treba definirati zaštitu sjevernog Jadrana kao posebno osjetljivog područja. Sljedeći tjedan je u Italiji sastanak Jadransko-jonske inicijative na kojem će se, očekuje, prihvatiti dogovori tripartitne komisije. </p>
<p>Početkom lipnja Ministarstvo organizira sastanak predstavnika Jadransko-jonske inicijative u Zadru sa ciljem da se dogovori najstroži režim zaštite mora u svim zemljama članicama. Italija je već zatražila da se zabrani plovidba Jadranom brodovima bez dvostrukog dna stariji od 15 godina. </p>
<p>Janafu smo dali dozvole za gradnju četiri pumpne stanice koje će omogućiti reverzibilni transport nafte od Siska prema Omišlju. Ali uporabne dozvole će dobiti tek kad dokažu da je naftovod ispravan. Od njih smo zatražili da naprave studiju utjecaja na okoliš zbog prenamjene terminala u Omišlju, jer se dosad tamo nafta samo istovarivala iz tankera, a sada će se i ukrcavati. U toj studiji treba biti i rješenje za problem tzv. inertnih plinova koji kod utovara nafte izlaze iz tankerskih spremnika te za balastne vode. </p>
<p>Sigurno je da nećemo dopustiti ispuštanje nepročišćenih balastnih voda u Jadransko more. Mogućnost njihovog ispuštanja u južnom Jadranu su predlagali stručnjaci kojima je profit važniji od zakona struke. Počeli su i dogovori ministarstava znanosti, pomorstva, prometa i veza, zaštite okoliša i MUP-a o osposobljavanju službi koje interveniraju u slučaju nesreća. To podrazumijeva i gradnju brodova za praćenje tankera i čišćenje mora. Te brodove zasad nemamo ali bi nam ih, ako zatreba, posudili Talijani. </p>
<p>Ukratko, izvoz ruske nafte i povećavanje broja tankera u Jadranu neće početi prije rješavanja svih problema kako bi se rizik za okoliš maksimalno smanjio. A početak projekta Družba Adria je dobar povod da sve jadranske zemlje primjene najstroža pravila zaštite okoliša i izrade zajedničke planove intervencija na što ih obvezuje Barcelonska konvencija. No, moram napomenuti da dio tih mjera nije u nadležnosti našeg, nego Ministarstva pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>• Nedavno pokrenuta akcija rušenja bespravne gradnje u Dalmaciji privukla je pozornost javnosti. Zašto u Hrvatskoj ima tako puno bespravno izgrađenih objekata? Ponekad su, čini se, u neskladu lokalni i državni podaci o tome gdje je gradnja dopuštena. Tko je za to kriv i kako pomoći ljudima koji se zateknu u takvoj situaciji?</p>
<p>- Teško je odgovoriti tko je kriv. U svakom slučaju kriv je onaj koji gradi bez dozvole, a inspekcija to otkrije. Razlozi učestale gradnje bez dozvole vuku se iz dugotrajne komunističke vladavine kad su pitanja vlasništva i ažuriranja zemljišnih knjiga bila potpuno zanemarena, a nepoštivanje zakona o gradnji bilo učestala pojava. Takvom stanju pripomogla je i politika vođena tijekom 90-tih godina ali još više rat koji je uzrokovao velike migracije i slabljenje pravne sigurnosti. Hrvatska želi u EU pa svoje zakonodavstvo mora uskladiti sa europskim pravilima i osposobiti se za primjenu vlastitih zakona. </p>
<p>Bespravnom gradnjom je najviše ugrožen Jadran. Zato smo ove godine tamo organizirali kampanju sprječavanja bespravne gradnje u začetku kako investitori ne bi nepotrebno trošili novac i vrijeme. Ali oni nakon inspekcijskog rješenja nerijetko ubrzaju gradnju uvjereni da im nitko neće rušiti kuću. Provest ćemo još jedan nadzor prije turističke sezone i nadam se da neće trebati još jedan val rušenja. Tijekom ljeta ćemo akciju nastaviti u kontinentalnom dijelu zemlje da ne štetimo turizmu.</p>
<p>Lani smo ipak zapazili pozitivan trend. Nakon izdavanja 350 naloga za uklanjanje bespravne gradnje u 280 slučajeva su investitori to napravili sami. Također, nakon inspektorskih uviđaja sve više investitora traži dozvole kako bi legaliziralo svoje objekte. Iz toga je vidljivo da postižemo rezultate. </p>
<p>Ali teško je očekivati da će bez koordinirane akcije svih institucija samo građevinska inspekcija riješiti taj ozbiljni socijalni problem. Kad netko gradi veći poslovni objekt bez dozvole to znači da nije mogao dobiti bankarski kredit pa plaća gotovinom što znači da su njegove transakcije često ilegalne. Zato bi se u rješavanje tog problema trebala uključiti i porezna inspekcija što se, nažalost, ne događa. </p>
<p>Katastrofalan odnos nekih institucija prema bespravnoj gradnji dokazuju i podaci da su krivci u čak 93 posto prekršajnih presuda dobili najmanju zakonom propisanu kaznu, a u 76 posto slučajeva čak još manju. To znači da prekršajni sudovi vode politiku koja izravno ohrabruje bespravne graditelje. Kazna može biti i do 500.000 kuna, ali nijedan sudac nije izrekao ni približnu kaznu. Najčešće se kazne kreću oko 500 kuna, a često su i manje.</p>
<p>• Koliko ukupno u Hrvatskoj ima bespravno izgrađenih objekata i koliko ih se može naknadno legalizirati?</p>
<p>- Ukupno ih je sigurno više desetaka tisuća od nadstrešnica i svinjaca do velikih stambenih i poslovnih objekata. Lani smo izdali čak 5331 rješenje za rušenje takvih objekata. Ranijih godina je taj broj bio još veći iako vjerojatno nismo uspjeli uhvatiti sve. Dio ih sami uklanjaju svoje građevine, dio ih nastoji legalizirati, ali još uvijek je po Hrvatskoj puno takvih ilegalnih kuća. Zato pripremamo poseban zakon koji će omogućiti legalizaciju takvih objekata koji su u skladu s prostornim planovima. Kod toga će se morati angažirati i jedinice lokalne samouprave. Ako bespravni graditelji ne pristanu pritom platiti sve pristojbe predlažemo da njihove kuće postanu vlasništvo jedinice lokalne samouprave nakon što dugovi prijeđu vrijednost objekta.</p>
<p>Neki bespravnu gradnju brane tvrdnjama da je to jedino rješenje za siromašne. Ali kako onda objasniti da mnogi ulažu stotine tisuća pa i milijune kuna u svoje bespravne kuće. Za njih se može reći da se na određeni način bave organiziranim kriminalom.</p>
<p> • Kako efikasno štititi okoliš kad dobar dio inspekcijskih prijava na sudovima dočeka zastaru ili se određuju minimalne kazne?</p>
<p>- To je čest problem ali ipak je primjetan pomak na bolje. Lani su sudovi počeli izricati kazne i na temelju kaznenih prijava za zagađivanje okoliša. Koordinirani rad naših inspekcija i Državnog inspektorata je doveo do toga da sudovi češće donose veće kazne, a nešto je smanjen i broj zastara. Ali sve je to još nedovoljno. </p>
<p>Dobro je da sve više tvrtki više brine o okolišu. Nakon naredbe naše inspekcije da naprave sanacijski program Dalmacijacement je napravio program vrijedan 18 milijuna eura, a mjerenje njihovih emisija u okoliš pokazuju da su one unutar zakonom dopuštenih granica. Veliko poboljšanje je napravio i HEP u TE Plomin. TE Plomin 1 je godinama bila veliki zagađivač okoliša. Ali izgradnjom TE Plomin 2 sa brojnim uređajima za pročišćavanje, na koje je priključen i TE Plomin 1 stanje je znatno poboljšano.</p>
<p>• Sve su češći problemi s tzv. Nimby efektom i prosvjedi protiv gradnje raznih nepopularnih objekata kao što su odlagališta i spalionice otpada, kanalizacijski ispusti, odašiljači za mobitele, uzgajališta tuna itd. Kako ih riješiti? </p>
<p>- Tako česti prosvjedi protiv raznih objekata pokazuju da je Hrvatska demokratska država. Ali uz prava na koje se Zeleni pozivaju uvijek moraju ići i odgovornosti. Takve probleme treba rješavati striktnim poštivanjem zakona kao i temeljitom pripremom za koju su odgovorna državna i lokalna vlast te investitori. Ulagač mora otvoreno i pošteno lokalnu zajednicu upoznati s planovima i dati sva jamstva da će poštivati sve propise. </p>
<p>Državna i lokalna vlast trebaju posredovati između investitora koji želi nešto izgraditi i lokalne zajednice koja ima pravo na čist okoliš. Zakoni trebaju omogućiti da interes svih budu zadovoljeni. Kod donošenja odluka treba pokazati više senzibiliteta prema interesima javnosti i uvažavati argumente. Svjetska iskustva pokazuju da o temeljitosti priprema ovisi i provedba projekta. Nažalost, u Hrvatskoj se često malo vremena posveti pripremi što onda produžava i poskupljuje provedbu. Ali i tu su primjetni pomaci jer je nekad bilo uobičajeno da i država gradi bez dozvola što je sada, zbog čestih inspekcija, rijetkost.</p>
<p>• Ali što napraviti kad je sve o čemu govorite provedeno, a lokalna zajednica se ipak uporno protivi gradnji nekog nužnog objekta npr. odlagališta otpada ili kanalizacijskog ispusta? Je li jedino rješenje graditi uz pomoć policije?</p>
<p>- Funkcioniranje pravne države ponekad, nažalost, podrazumijeva i primjenu sile protiv onih koji ne prihvaćaju odluke donesene u skladu sa zakonom. Takav je slučaj npr. bio u Stobreču kraj Splita, gdje su mještani dugo pokušavali spriječiti gradnju kanalizacijskog ispusta. Nitko im nije branio da izraze svoje nezadovoljstvo. Ali studija utjecaja na okoliš prošla je javnu raspravu, i razgovaralo se s lokalnom zajednicom. A kad nadležna tijela jednom izdaju potrebne dozvole onda, ako treba, policija mora omogućiti provedbu zakona. Jer otpadne vode će se ispuštati 2500 metara od obale, a sve studije su pokazale da je to dovoljno. Mi smo obvezali investitora da stalno prati kvalitetu mora, što kontrolira i naša inspekcija, te da u slučaju odstupanja od odobrenih parametara mora odmah početi gradnju uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda. </p>
<p>• Do takvih situacija često dolazi zato što su ljudi desetljećima varani. Često im je obećavano jedno, a kasnije je ispalo drugačije pa sada pušu i na hladno.</p>
<p>- U tom pogledu su u pravu. Ali tako se mnogi nužni objekti nikad neće izgraditi. Sve treba napraviti po zakonu, a onda će inspekcija zaštite okoliša nadzirati rad. </p>
<p>LS na parlamentarne izbore izlazi samostalno </p>
<p>• Što očekujete kako će Liberalna stranka proći na izborima? Hoćete li ići samostalno ili s nekim u koaliciji? Planirate li spajanje s Librom?</p>
<p>- Središnji odbor stranke još o tome nije odlučivao. S obzirom na porast zanimanja javnosti za Liberalnu stranku, nakon njenog nedavnog izbornog sabora i izbora novog predsjednika Ive Banca, u stranci je prilično optimistično raspoloženje. Zato razmišljamo o samostalnom nastupu na izborima.</p>
<p>Ali odluka će ipak biti donešena na temelju analize sadašnjeg stanja i šansi za uspjeh na izborima. Ultimativni cilj nam je imati u Saboru više od četiri sadašnja zastupnika od kojih su dva izabrana na stranačkim listama, a druga dvojica kao pripadnici nacionalnih manjina. Bili bi zadovoljni da u sljedećem mandatu imamo barem pet zastupnika. Nastojat ćemo, iako nam to nije tako imperativni cilj, sudjelovati i u izvršnoj vlasti. Ali to će ovisiti i o rezultatima drugih stranaka i o dogovorima poslije izbora.</p>
<p>Svjesni smo da najmanje pet zastupnika nećemo moći izboriti u jednoj izbornoj jedinici zbog usvojenog izbornog zakona. Dobre rezultate očekujem tamo gdje je naša stranka respektabilna - na osječkom području, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničkoj, Primorsko-goranskoj županiji i Dalmaciji, kao i u Zagrebu. Ali to je moje mišljenje jer takve mogućnosti u stranci još nismo analizirali. </p>
<p>Što se tiče spekulacija o spajanju s Librom postoje samo kontakti predsjednika stranaka, ali nema nikakve odluke o tome. No, takva mogućnost je svakako otvorena.</p>
<p>Postoji mogućnost da odem u diplomaciju </p>
<p>• Odlazite li, kako doznajemo možda i prije izbora, za veleposlanika u Prag?</p>
<p>- Ta mogućnost postoji. Budući da o tome ne odlučujem sâm, čekam odluku nadležnih tijela. Nadam se da će odluke biti u skladu s mojim očekivanjima i interesima hrvatske diplomacije. Jer mandat našeg veleposlanika u Pragu je odavno istekao.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Kraljevstvo za policajce</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Jesu li ovo htjele Sjedinjene Države? Zar je ovo Irak kojeg žele Amerikanci? Nema vlasti, nema zakona i reda posvuda su samo lopovi!?« Ove riječi koje je početkom 24. dana još nezavršenog rata u Iraku na engleskom izgovorio jedan izbezumljeni stanovnik Bagdada obišle su svijet. Vjerojatno su došle i do Bijele kuće. Vjerojatno su glavni Bushovi savjetnici shvatili da je anarhija otišla predaleko i da se nešto hitno mora poduzeti. </p>
<p>Gotovo svuda po svijetu pasivno držanje američke vojske u Bagdadu i drugim gradovima prilikom pljački velikih razmjera djelovalo je izuzetno mučno, a u arapsko-islamskim zemljama antiamerikanizam je dobio nove pristaše. Islamski ekstremisti zadovoljni su onim što vide u Bagdadu jer će to, kako misle, samo pojačati mržnju prema Amerikancima, Britancima i zapadno civilizaciji općenito, te u njihove redove dovesti nove ratnike-mučenike.</p>
<p>Tu treba raščistiti dvije stvari. Prvo, američki vojnici u Bagdadu prva su tri dana nakon pada Saddamovog režima shvatili kao opuštanje i zasluženi predah nakon skoro tri tjedna neprekidnog napredovanja kroz pustinju (cijelo vrijeme ih je šibao topli pješčani pustinjski vjetar) i probijanja, uz teške borbe, kroz manje gradove. Većini njih situacija da stanovnici Bagdada u vladinim zgradama pljačkaju sve redom od madraca i fotelja do ukrasnog bilja i kičastih vaza, činila se smiješnom, ponekad i zabavnom. </p>
<p>Nezapamćeno divljaštvo</p>
<p>Američki profesionalni vojnici odlično su uvježbani za vojne vještine, ali njihovo opće obrazovanje i poznavanje kulturne baštine Mezopotamije nije toliko suptilno da mogu razlikovati da je jedno kada svjetina pljačka, pali i razbija rezidenciju omraženog Saddamovog sina Udaya, a drugo kada onako barbarski uništi Arheološki muzej u Bagdadu što je divljaštvo nezapamćeno još od mongolskih vremena u srednjem vijeku. Iz straha za vlastiti život u bijeg su se dali čak i čuvari svih muzeja koje rulja s ulice smatra važnim dijelom Saddamovog režima.</p>
<p>Iračka oporba je zgranuta takvim držanjem američke vojske pa je čak jedan izraziti proamerički Iračanin Ahmed Chalabi šokiran službeno izjavio: »Za Amerikance nema mjesta u novoj iračkoj vladi!«. Druga stvar koja objašnjava zbog čega su američki vojnici tako dugo mirno promatrali ulična pljačkaška stampeda je činjenica da im do tada nitko nije zapovijedio da se ponašaju drugačije. </p>
<p>Glavni stožer u Dohi čeka što će reći Pentagon, a Pentagon čeka i gleda u Bijelu kuću, dok tamo George Bush i njegova skupina zadovoljnih »jastrebova« nemaju nikakav plan za takav razvoj događaja, izuzev shvaćanja da američka vojska ne može obavljati policijske zadaće.</p>
<p>Takav stav za jedinu veliku silu i super-državu je neozbiljan. Pa u svakom priručniku o ratnom pravu kojeg sa sobom nose američki časnici (a to i studiraju na vojnim akademijama) piše da je zaraćena strana koja pobjeđuje dužna brinuti se za javni red i mir na područjima koje je zauzela, i to odmah, a ne sa zadrškom »dok se ne prouči kako će se uvoditi demokracija i stabilizacija«. </p>
<p>Čudno je da se jedan tako pragmatični stroj kakva je američka kopnena vojska (zrakoplovce i mornare sve se to ne tiče jer su oni svoj posao obavili) ne upita kakve će posljedice imati užasni nered u Bagdadu, upravo po njezinu sigurnost. Uvjeti u kojima se građanski rat osjeća u zraku idealni su za Saddamove preostale diverzante i sabotere, a da se Al Qaidini teroristi i ne spominju.</p>
<p>Vođe pljački</p>
<p>Washington ne smije dopustiti da u arapskom svijetu prevlada mišljenje da Amerikanci namjerno dopuštaju bezvlašće kako bi svijetu u živo dokazali kakvi su Arapi kada se nađu u nevolji i kada ih se oslobodi od korbača njihovih vlastodržaca: bez časti, dostojanstva i pristojnosti. U stvarnosti je upravo suprotno - pljačkaške bande predvode kriminalci koje je iz zatvora pustio Saddam Hussein. Taj je (bio živ ili mrtav) nadmašio čak i Fidela Castra. Naime, šef kubanskog režima 80-tih godina prošlog stoljeća dopustio je veliki migracijski val prema SAD-u. Na Floridu je stiglo 250.000 oduševljenih ljudi, kličući slobodi i Americi. Uskoro, FBI je, vršeći provjere, shvatio da im je Castro od žena poslao većinu svojih prostitutki, a od muškaraca sve same nepopravljive kriminalce od običnih džepara do narkomana i serijskih ubojica.</p>
<p>Saddam je Amerikancima uz lopove i psihopate na cesti ostavio i pet milijuna ljudi koji nikad nisu živjeli u demokraciji, osobito ne onakvoj za kakvu se zalaže sadašnja američka administracija. Zato neće biti čudno ako se začuje vrlo skori Bushov i Rumsfeldov poziv u pomoć: »Policajce, kraljevstvo za policajce!«.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tko je na redu nakon Saddama </p>
<p>Rezultati »brzog rata« u Iraku osokolit će bez sumnje one elemente u američkoj administraciji koji vjeruju u »mišićavu demokraciju«</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI</p>
<p>Uz pomoć Britanaca, Amerikanci još praše po Iraku. Saddamu Husseinu ni do subote, dok ovo pišemo, nije bilo traga - moguće je da je doslovce propao u zemlju, skončavši u krateru nastalom još početkom tjedna od golemih američkih bombi. Moguće je, s druge strane, da je živ, zdrav i u bijegu. Neke maštovitije teze tvrde čak da se tajno nagodio s Amerikancima da ga puste pobjeći, ako prestane pružati otpor. U svakom slučaju, Saddam je mrtav, ako ne i tjelesno, barem politički. No premda Amerika u Iraku još ima dosta posla, jastrebovi iz Bushove administracije već razmišljaju o novim projektima tjeranja u red svojeglavijih svjetskih režima. </p>
<p>Moglo bi se reći da je Irak bio tek poligon za iskušavanje nove američke doktrine preventivnih akcija. U skladu s njome, Saddama je trebalo kazniti ne zato što je u zadnje vrijeme učinio nešto posebno loše, već zbog sumnji da posjeduje kemijsko i biološko oružje, koje bi možda mogao upotrijebiti ili ga dati teroristima. Brzo napredovanje u Iraku oskolit će sada one elemente u američkoj administraciji koji vjeruju u »mišićavu demokraciju«. Riječ je o školi mišljenja koja drži da je Amerika, ne obazirući se puno na međunarodne konvencije, pozvana tjerati u red druge nacije koje bi mogle ugroziti njenu sigurnost.</p>
<p>Irak, Iran i Sjeverna Koreja tri su zemlje koje je George Bush svrstao u »osovinu zla«. Jedna grupa ljudi oko njega tvrdi sada da tom spisku treba pridodati i nove države, s kojima bi Amerika trebala agresivno obračunati na svoju ruku, ma što o tome rekla i mislila međunarodna zajednica. Iza takvog razmišljanja stoji novi soj takozvanih neokonzervativaca - konzervativno nastrojenih američkih intelektualaca, poput tajnika za obranu Donalda Rumsfelda, njegovog zamjenika Paula Wolfowitza i potpredsjednika Dicka Cheneya. </p>
<p>Takav pristup, međutim, brine State Department. Ovaj neokonzervativce smatra opasnim ideolozima, koji pojednostavnjuju složena pitanja a svojim će ratobornim stavovima Ameriku zavaditi sa cijelim svijetom. Šef State Departmenta Colin Powell, koji zagovara načine kao što su kompromis i dijalog, donekle služi kao protuteža militantnoj washingtonskoj struji. </p>
<p>Pojednostavljeno bi se moglo reći da jastrebovi uglavnom obitavaju u Pentagonu, a golubovi u State Departmentu, a predsjednik Bush je dosada uspijevao donekle održavati ravnotežu između jednih i drugih. Brza pobjeda u Iraku osokolit će međutim ratobornu struju da počne zagovarati nove intervencije po svijetu i tražiti nove avanture. Jastrebovi tako već fantaziranju o preoblikovanju cijelog Srednjeg istoka, tvrdeći da su mnoge zemlje u tom dijelu svijeta zrele za promjenu poretka i uvođenje demokracije, spontanim ili drugim sredstvima. Primjer novog, slobodnog i demokratičnog Iraka trebao bi biti uzor okolnim nacijama da zbace svoje despotske režime - no ako to ne bi išlo samo od sebe, moguća je i aktivna američka pomoć, propovijedaju neokonzervativci. </p>
<p>Razloga za zabrinutost imaju mnoge države. Tu je, primjerice, Sirija, koju je američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld nedavno optužio da Saddamovim pristalicama omogućava bijeg iz Iraka. Prije toga Rumsfeld je Sirijce okrivio da Saddama opskrbljuju oružjem, te da preko svog teritorija puštaju »džihadiste«, koji idu u Irak da bi ratovali protiv Amerikanaca.</p>
<p> Tu zemlju koja inače potpomaže i radikalne palestinske grupe, neokonzervativci u Washingtonu smatraju jednim od glavnih srednjoistočnih kandidatkinja za promjenu režima. Nasuprot tome, Britanija zagovara dijalog s Damaskom, no ona ima tek status mlađeg partnera. Američki jastrebovi imaju na oku i Iran, koji optužuju da razvija nuklearni vojni program i udomljava borce Al Qaide - premda Teheran niječe jedno i drugo. </p>
<p>Libija je posljednjih godina prestala otvoreno sponzorirati međunarodne terorističke grupe. Posredno je prihvatila i odgovornost za podmetanje bombe u jedan američki zrakoplov koji je pred desetak godina pao nad Škotskom. Američki jastrebovi drže je međutim na oku zbog sumnji da razvija zabranjeno kemijsko oružje. </p>
<p>Sjeverna Koreja, jedna od članica Bushove »osovine zla« jako je zaoštrila svoj stav otkako je počela invazija Iraka. Sumnjajući da bi se uskoro i sama mogla naći na američkoj meti, ona sada tvrdi kako mora učiniti više da bi se obranila od mogućeg napada.</p>
<p>Sjevernokorejci uzrujavaju Ameriku svojim nuklearnim programom, za koji malo tko vjeruje da je isključivo miroljubive namjene. Taj zatvoreni i militantni režim tvrdi međutim da je ponešto naučio od Saddama, te da nikada neće ponoviti grešku koju je on učinio kada je u svoju zemlju pustio nuklearne inspektore. Pomalo paradoksalno, premda ovog trena vjerojatno potencijalno najopasnija, Sjeverna Koreja teško će se naći na meti američkog napada. Mnogo je lakše bilo udariti po Saddamu, koji nema nuklearno oružje, nego li po Sjevernoj Koreji, koja ga ima, a uz to drži i stajaću vojsku od gotovo milijun ljudi. </p>
<p>Američki neokonzervativci bacaju oko i na Kubu, kao još jednu zemlju koja bi bila zrela za promjenu režima. Tvrdeći kako Amerika aktivno radi na tome da ga makne, kubanski lider Fidel Castro je nedavno dao pozatvarati više od 70 disidenata, od kojih su neki osuđeni na vrlo dugačke kazne. Na tom otoku vlada uvjerenje da bi Kuba doista mogla biti sljedeća na redu.</p>
<p> Spisak zemalja u kojem bi jastrebovi iz Washingtona rado upriličili promjenu nije ni time iscrpljen. Kao potencijalne kandidatkinje spominju se katkada još i srednjoistočne države poput Egipta i Saudijske Arabije. Neokonzervativci su sebi, čini se, zabili u glavu, da bi vojnim sredstvima ako treba, valjalo preoblikovati političku kulturu Srednjeg istoka, te arapski svijet privesti »moći demokratske ideje«. Jedan od glavnih zagovornika toga je Paul Wolfowitz, koga njegovi kritičari nazivaju naivnim i opasnim. </p>
<p>Glavni motiv neokonzervativaca je strah od opasnog svijeta, napučenog teroristima, te neodgovornim režimima koji su spremni opskrbiti teroriste oružjem masovnog uništenja. Premda je njihov dnevni red bio sastavljen prije 11. rujna 2001., njihova se paranoja još ustrostručila nakon terorističkog udara na Ameriku. Neokonzervativna dogma nalaže da u politici valja djelovati preventivno, pa je u to ime bio kažnjen i Saddam - prije nego je imao vremena da smisli i izvede neku psinu. No, takvim se pristupom stvara zla krv i radikalizira islamsko javno mišljenje, a kažnjeni despot brzo može prerasti u mučenika. Umjesto svijetlog demokratskog primjera drugim nacijama, Irak bi tako lako mogao postati povodom nove islamske radikalizacije i stvaranja još većeg protuameričkog vala diljem Srednjeg istoka. </p>
<p>Preventivni ratovi spadaju i izvan uobičajenih međunarodnih normi, koje toleriraju napad na neku zemlju samo ako je ova učinila nešto konkretno čime bi ugrozila drugu državu. Neki elementi Bushove administracije vide sada međutim Ameriku kao imperijalnu silu, koja bi demokraciju trebala širiti mačem. Američki komentator William Pfaff naziva neokonzervativce »fanaticima« i »fundamentalistima« koji »vjeruju da je vrijedno ubijati ljude zbog nedokazanih ideja«. </p>
<p>No, riječ je o ideologiji koja na neki način odražava američki status jedine preostale velesile na planeti. Bivši francuski ministar vanjskih poslova Hubet Vedrine, smislio je za Sjedinjene Države naziv »hipersila«, ne misleći im time davati kompliment. Europljani, koji tu »hipersilu« često kritiziraju, ne ulažu međutim sami dovoljno u vlastitu sigurnost, nego se spremno oslanjaju na američke vojne mišiće.</p>
<p> Irački slučaj nedavno je ponovo pokazao koliko je Europa razjedinjena i nesložna kada se o nečemu mora izjasniti. Preostaje Amerika kao jedina svjetska metla. No ako, ohrabreni uspjehom u Iraku, neokonzervativci odnesu prevagu i uspiju predsjednika Busha definitivno privući na svoju stranu, u mnogim će prijestolnicama zazvoniti (još jača) zvona na uzbunu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="5">
<p>Nesigurnosti i straha dovoljno je u najbližoj okolici</p>
<p>Čini se da Hrvatska unatoč stalnom spominjanju globalizacije nije dio svjetskih zbivanja u doživljavanju svojih građana. Za neke je svijet, prema definiciji, ono drugo, ono neprijateljsko, ono što nema razumijevanja za Hrvatsku. Drugi pak žive kao da su doista svjesni građani svijeta, braća drugih prosvjednika, ma koliko bili malobrojni. Ti potonji većinom su mlađi i taj politički kozmopolitizam mladih dobrodošla je novina današnje scene / Kako su zaokupljeni lomovima u vlastitoj državi građani Hrvatske, unatoč potresenosti ili zgroženosti nad ratovanjem, nisu pravo zabrinuti pa će još dugo zbog međunarodnih stvari demonstrirati samo malo njih</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Hoće li svijet od sada pa nadalje biti »unipolaran«? S tom riječju, naime, označava se očita svjetska prevlast SAD. Brojni komentatori, od stručnjaka do dokonih umirovljenika, upozoravaju na to da je takve prevlasti već bilo pa su se onda uvjeti promijenili. Prevlast jednoga carstva nikada ne traje. </p>
<p>Još se češće koriste riječi carstvo ili točnije »imperij«, opet u širokom rasponu, od barem prema samorazumijevanju lijeve kritike do neke varijante zagovaranja »tereta bijeloga čovjeka«, navodne obveze onih na najvišem stupnju civiliziranosti da se pobrinu za one koji zaostaju.</p>
<p>No možemo li svijet na barem ponešto suvisli način razumjeti u proameričkom ili antiameričkom ključu? U Hrvatskoj kao da nema prave strasti ni na jednoj strani unatoč širokom rasponu mogućih i osviještenih motiva za jednu ili drugu stranu.</p>
<p>Čini se da Hrvatska unatoč stalnu spominjanju globalizacije nije dio svjetskih zbivanja u doživljavanju svojih građana. </p>
<p>Za neke je svijet, prema definiciji, ono drugo, ono neprijateljsko, ono što nema razumijevanja za Hrvatsku. Drugi pak žive kao da su doista svjesni građani svijeta, braća drugih prosvjednika, ma koliko bili malobrojni. Ti potonji većinom su mlađi i taj politički kozmopolitizam mladih dobrodošla je novina današnje scene. </p>
<p>Desetljećima su mladi naraštaji jedan za drugim tražili, i to većinom uspješno, priključak nečemu što se pojednostavljeno može nazvati svjetskim trendovima u umjetnosti, u modnim stilovima i tomu slično, a politička je sfera bila stavljena u zagrade. To je bila posljedica posebnog položaja Jugoslavije, posebnog tipa legitimiranja nedemokratskog sustava. Nezadovoljstva postojećim stanjem svakako je bilo, iako nije bilo mnogo disidenstva onog tipa kakav poznajemo iz drugih zemalja realnog socijalizma. </p>
<p>Najveća razlika je gotovo potpuno izostajanje kulturnog pesimizma, pa i osjećaja straha i neizvjesnosti koji su toliko tipični za obrazovane »zapadnjake«. </p>
<p>Službena ideologija nesvrstanosti kao da je onemogućila da bilo tko ozbiljno shvati prijetnju od nuklearnog sukoba. Ideološka funkcija traženja »trećeg puta« i realnopolitička svijest o dvama jakim blokovima kojima se donekle može manipulirati, na paradoksalan su način, onima koji su sada srednje dobi, stvorile iluziju da je svijet sve u svemu sigurno mjesto. </p>
<p>Tranzicija i rat za njih, a možda ni za mlađe, nisu nešto što je proizvod cjeline svijeta nego naša lokalna nesreća (to je tako i u teorijama urote ili presudne uloge velikih sila: opet je naglasak na tuđoj intervenciji koja je mogla izostati). </p>
<p>Napad na Irak i njegove posljedice možda će postupno djelovati na u nas, unatoč svemu, još postojeće uvjerenje da je svijet vani sigurno mjesto samo, eto, sebično ili lišeno razumijevanja za Hrvatsku.</p>
<p> Kako su zaokupljeni lomovima u vlastitoj državi građani Hrvatske, unatoč potresenosti ili zgroženosti nad ratovanjem, nisu pravo zabrinuti pa će još dugo zbog međunarodnih stvari demonstrirati samo malo njih.</p>
<p> Naravno, nesigurnosti i straha je dovoljno u najbližoj okolici pa se globalni strahovi čine povlasticom dokonih.</p>
<p>Da to previđanje globalne scene pridonosi osnaživanju namjere da se doma, ovdje i sada, napravi što više, to bi nekako bilo prihvatljivo. No zapravo odvojeno razmišljanje o vanjskom i unutrašnjem samo pothranjuje osjećaj nemoći i ressentimenta.</p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska još 1994. proglasila gospodarski pojas</p>
<p> ></p>
<p>Zanimljivo je da se nitko od bivših, a dijelom ni sadašnjih saborskih zastupnika, nije prisjetio da su upravo oni tamo još 1994. izglasali važeći Pomorski zakonik, koji je izrijekom definirao sve što se odnosi na more, na ono ispod ili iznad njega. Tako je Republika Hrvatska jasno definirala i proglasila što su to unutrašnje morske vode, teritorijalno more, gospodarski pojas te epikontinentski pojas. Nesporno je da je zakon pravodobno i pravovaljano stupio na snagu</p>
<p>JOSIP TOLIĆ</p>
<p>Sabor Republike Hrvatske upravo ovih dana treba, među ostalim, raspraviti i o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Možda su stoga upravo sada nastupile povoljne okolnosti prema kojima bi se »hladne glave« a ne »usijanih emocija« - čemu smo svjedočili prošloga ljeta, moglo raspraviti i o tvrdnjama, odnosno zahtjevima tada vrlo ogorčenih hrvatskih ribara - poglavito onih istarskih.</p>
<p>Naime, lako se prisjetiti velikih napetosti koje su nastale prihvaćanjem međudržavnog Sporazuma o pograničnom prometu između hrvatske i slovenske države, jer su se u to vrijeme cjelokupni tisak, televizija i svi ostali mediji aktivno bavili dramatičnim događanjima u vezi s Piranskim zaljevom. </p>
<p>Bit je zahtjeva bila zapravo usmjerena prema tomu da Hrvatska mora hitno proglasiti svoj gospodarski pojas kako bi »mogla sama gospodariti svojim morskim resursima, na što ima potpuno pravo, te stoga i tražimo gospodarski pojas na moru kako bismo se zaštitili od Talijana i Slovenaca«.</p>
<p>To je u kontekstu mnogih sličnih autoriteta, među ostalima, izjavio asistent splitskoga Instituta za oceanografiju i ribarstvo g. Alen Soldo, sublimirajući tako bit spornih pitanja. </p>
<p>Sve ondašnje izjave, protesti pa i demonstracije istarskih ribara uz granicu kretali su se otprilike u istom smjeru. Zahtijevalo se, dakle, hitno proglašenje gospodarskoga pojasa.</p>
<p>Dobro je za Hrvatsku da su se i zastupnici u Saboru ovih dana, a poglavito čak i oni iz posljednjih klupa, zainteresirali ponešto za Pomorski zakonik. I to vrlo motivirano čak i emotivno - raspravljajući, na primjer, o temi pomorskoga dobra. To stoga, jer je svojedobno ministar Čačić u kontekstu rasprava o Janafu izjavio: »Ova vlada nema jadransku orijentaciju, ali ono što Vlada mora to je vidjeti što je za ovu regiju i njene građane pametno a što nije. A pametno je među ostalim sagraditi komunikaciju između Europe i Jadrana«.</p>
<p>Koliko Vlada doista nema sluha niti ideja za tu temu pokušat će pojasniti predstavnici Otočnog sabora, koji s druge strane najavljuju protest i potpisivanje peticije na Markovu trgu, tražeći od Vlade razumijevanje za njihove specifične probleme. Ponajprije da im se barem osiguraju uvjeti za kakvu-takvu pristojnu komunikaciju sa središtima vlastitih regija, te za rješavanje ključnih pitanja održanja života na gotovo iznemoglim i odumirućim otocima.</p>
<p>Zanimljivo je stoga da se nitko od bivših, a dijelom ni sadašnjih zastupnika, nije prisjetio da su upravo oni tamo još 1994. godine izglasali važeći Pomorski zakonik, koji je izrijekom definirao sve što se odnosi na more, na ono ispod ili iznad njega. </p>
<p>Zar to što ga je donijela ondašnja HDZ-ova vlada treba značiti da ga ova sadašnja koalicijska - ne priznaje? Te zbog čega gotovo zaratismo sa Slovencima?</p>
<p>Ipak pojasnimo. Zastupnički dom Hrvatskoga sabora evidentno je donio 27. siječnja 1994. Pomorski zakonik, koji je potpisao predsjednik dr. Franjo Tuđman 2. veljače 1994. godine, a objavljen je u Narodnim novinama br. 17/94. </p>
<p>Radi preciznijih pojašnjenja široj javnosti, morat ću se doslovce poslužiti citatima pojedinih odredbi ovoga zakonika.</p>
<p>U glavi I. dio drugi, članak 6. piše: »Suverenitet RH na moru prostire se na unutrašnje morske vode i teritorijalno more RH, na zračni prostor iznad njih te na dno i podmorje tih morskih prostora. U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite očuvanja i unapređivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti«.</p>
<p>A u glavi III. članak 19. definira teritorijalno more: »Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa«. U članku 20. dalje piše da »vanjska granica teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte«. </p>
<p>U glavi IV., članak 33. detaljno se definira gospodarski pojas: »Gospodarski pojas RH obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom«.</p>
<p>A članak 34. određuje: »U svom gospodarskom pojasu RH ostvaruje suverena prava radi: istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima; proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova«.</p>
<p>Članak 35: »Ovlaštena tijela RH imaju pravo i dužnost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu RH, uključujući pregled, inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke o uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država zastave broda«.</p>
<p>Članak 36 glasi: »U gospodarskom pojasu RH ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskom podzemlju«. </p>
<p>A u članku 40 piše: »Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu RH primjenjuju se carinski i porezni propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi RH«. </p>
<p>Zanimljiv je i članak 47.: »Progon stranoga broda poduzet će se ako mjerodavno tijelo osnovano sumnja da je strani brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno s njime, povrijedilo ovaj zakon, druge propise RH ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava. </p>
<p>Progon stranoga broda može početi samo ako se sumnjivi brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno sa sumnjivim brodom, nalazi u unutrašnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentskim pojasom RH i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje«.</p>
<p>Možemo, dakle, zaključiti da je Republika Hrvatska, donošenjem Pomorskoga zakonika još 1994. godine, jasno definirala i proglasila što su to unutrašnje morske vode, teritorijalno more, gospodarski pojas te epikontinentski pojas. Nesporno je da je zakon pravodobno i pravovaljano stupio na snagu, te nema potrebe šire elaborirati citirane članke toga zakonika. </p>
<p>Autor je časnik trgovačke mornarice iz Zadra.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Umjesto međunarodnoga mira i sigurnosti, cilj zaštita nacionalne sigurnosti i ostvarivanje nacionalnih interesa </p>
<p>Važan zaključak je bio: sustav se ne smije upotrijebiti protiv bilo koje od velikih sila (nastao bi opći kolaps sigurnosti u svijetu), pa je odlučeno da svaka od pet država stalnih članica u Vijeću sigurnosti može zaustaviti bilo koju važnu odluku Vijeća (dakako, koja je suprotna njenim interesima) glasanjem protiv. Odatle glasoviti »veto« u Ujedinjenim narodima. Male države, koje su gunđale, veliki su pitali: jesu li za međunarodni mir jednako odgovorni SAD ili Sovjetski Savez i, recimo, Luksemburg? Naravno, nisu. E, pa kad imamo veće odgovornosti, valja nam dati i veća prava / Zbog neoperativnosti sustava kolektivne sigurnosti, umjesto kolektivnih mjera (gospodarskih i vojnih sankcija npr.), Ujedinjeni su narodi započeli poduzimati tzv. mirovne operacije, kojih u izvornome tekstu Povelje svjetske organizacije nema. Valjalo je naći kakvu takvu zamjenu za kolektivne mjere radi očuvanja ili uspostavljanja mira... S uspostavljanjem novoga univerzalnog sustava sigurnosti valja požuriti, jer će se u integriranome svijetu sve češće pojavljivati problemi koji se mogu riješiti jedino zajednički. Npr. distribucija pitke vode, očuvanje kisika, zaustavljanje zatopljenja, zbrinjavanje otpada, reguliranje nataliteta, ali i suzbijanje oružanih sukoba, uključujući međunarodni terorizam</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Nakon Drugoga svjetskog rata pobjednici su odlučili izgraditi sustav kolektivne sigurnosti na iskustvima Lige. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Osnovani su Ujedinjeni narodi (prva u povijesti svijeta univerzalna politička međunarodna organizacija, jer obuhvaća gotovo sve države svijeta), </p>
<p>Poveljom UN-a zabranjena je upotreba i prijetnja silom (dakako, i rat kao najgrublji oblik upotrebe sile), a UN-ovu Vijeću sigurnosti povjereno je odlučivanje o tome tko je agresor, a tko žrtva napadaja i o obveznome poduzimanju prisilnih mjera protiv napadača.</p>
<p>Koncepcija kolektivne sigurnosti UN-a počivala je na uvjerenju da o svjetskom miru moraju odlučivati vodeće svjetske sile. Na konferenciji savezničkih vođa u Jalti, Staljina (Sovjetski Savez), Churchilla (Velika Britanija) i Roosevelta (SAD), u veljači 1945., razmatrane su različite varijante sustava sigurnosti (željelo se npr. osigurati mir za sljedećih pedeset godina, predlagano je razbijanje Njemačke na pet država i sl.).</p>
<p>Među ostalim razmatralo se i razdoblje od pada Napoleona do Prvoga svjetskog rata, tzv. stotinu godina mira (konstatacija povijesno nije točna, jer su u drugoj polovici 19. stoljeća vođeni veliki ratovi u Europi). </p>
<p>Zaključili su da se u to vrijeme mir održavao, jer su o važnim svjetskim pitanjima odlučivale velike sile. Ponovimo to, rekli su, i u društvo stalnih članica UN-ova Vijeća sigurnosti pozvali vojno posrnulu Francusku i golemu Kinu. </p>
<p>Važan zaključak je bio: sustav se ne smije upotrijebiti protiv bilo koje od velikih sila (nastao bi opći kolaps sigurnosti u svijetu), pa je odlučeno da svaka od pet država stalnih članica u Vijeću sigurnosti može zaustaviti bilo koju važnu odluku Vijeća (dakako, koja je suprotna njenim interesima) glasanjem protiv. Odatle čuveni »veto« u Ujedinjenim narodima. </p>
<p>Male države, koje su gunđale, veliki su pitali: jesu li za međunarodni mir jednako odgovorni SAD ili Sovjetski Savez i, recimo, Luksemburg? Naravno, nisu. E, pa kad imamo veće odgovornosti, valja nam dati i veća prava. Staljina su male zemlje nervirale. Jednom je odbrusio: »Orao ne sluša što male ptice pjevaju!« </p>
<p>Sustav kolektivne sigurnosti UN-a temeljio se na uvjerenju da će se solidarnost saveznika u Drugome svjetskom ratu - najveće vojne koalicije u povijesti svijeta - nastaviti i nakon toga rata. Kada je rat završio saveznici su se brzo razišli i podijelili na ogorčene protivnike svrstane u dva politička i vojna tabora: zapadni i istočni. Sustav kolektivne sigurnosti UN-a, predviđen u Povelji UN-a, ostao je tako mrtvo slovo na papiru. </p>
<p>Prema nekim analitičarima u svijetu se tijekom svake godine od završetka Drugoga svjetskog rata naovamo, vodi prosječno sedam ratova. Prema nekima još i više, jer se razlikuju kvalifikacije raznih oružanih sukoba (zbog toga se danas umjesto riječi rat upotrebljava termin oružani sukob). </p>
<p>Nažalost, Ujedinjeni narodi nisu uspjeli te sukobe ni spriječiti ni suzbiti (iznimka je rat u Koreji 1950. i ponovna uspostava neovisnosti Kuvajta 1991.). Nije problem u pravnoj aparaturi sustava, nego u različitim interesima država, prije svega velikih sila stalnih članica Vijeća sigurnosti. </p>
<p>Država zloćo u pravilu će uvijek naći jednu od stalnih članica Vijeća koja će je zaštititi (Kubu npr. svojedobno Sovjetski Savez, a Izrael Sjedinjene Države).</p>
<p>Zbog neoperativnosti sustava kolektivne sigurnosti, umjesto kolektivnih mjera (gospodarskih i vojnih sankcija npr.), Ujedinjeni su narodi započeli poduzimati tzv. mirovne operacije, kojih u izvornome tekstu Povelje svjetske organizacije nema. Valjalo je naći kakvu takvu zamjenu za kolektivne mjere radi očuvanja ili uspostavljanja mira. Razlika između prisilnih mjera UN-a i mirovnih akcija je, dakako, velika. </p>
<p>Mirovnjaci su zamišljeni u prvom redu kao nepristrane tampon snage između strana u sukobu. Njihov status je u pojedinim dijelovima svijeta različit. Najčešće se stacioniraju na području države ako se s tim država domaćin složila, moraju se povući ako država domaćin zatraži, naoružani su defanzivnim oružjem, i što je posebice važno, nisu usmjereni protiv jedne strane u sukobu. </p>
<p>Kada je npr. Egipat u lipnju 1976. zatražio da se povuku »plave kacige« (UNEF) postavljene na njegovu području nakon izraelsko-arapskog rata 1956., postrojbe UN-a su se morale povući. Dok su se povlačile, preko njihovih glava započeo je topnički dvoboj i novi rat Izraelaca i Egipćana. </p>
<p>Dobra je strana mirovnih operacija što zaustavljaju oružane sukobe i sprječavaju nove. A loša, što zamrzavaju stanje. »Plave kacige« su na Cipru već gotovo trideset godina, od 1974. Za to vrijeme ustalile su se dvije etničke zajednice, grčka i turska, a prostori su etnički očišćeni. </p>
<p>Premda ciparska Vlada i velika većina država u svijetu još smatraju otok jedinstvenom državom, konačne su solucije daleko od onih odnosa koji su vladali za vrijeme ciparskog predsjednika arhiepiskopa Makariosa.</p>
<p>Imali smo i sami iskustva s Unproforom u Hrvatskoj tijekom obrambenoga Domovinskoga rata.</p>
<p>U predvečerje iračkog rata većina državnika se grozničavo pozivala na Ujedinjene narode, pa i onih država koje su sva važna svjetska pitanja dosad rješavali izvan UN-a, izravnim međusobnim pregovorima i dogovorima velikih sila. Svi su se pozivali i zaklanjali za odluku Vijeća sigurnosti o Iraku, a znali su da opće prihvatljivu odluku o Iraku Vijeće nije u stanju donijeti. </p>
<p>Nakon što je srušen bipolarni sustav sigurnosti, a sustav kolektivne sigurnosti UN-a ostao ukočen i neoperativan, nastala je praznina u svjetskom sustavu sigurnosti. NATO se teško snalazio, pogotovo kad je prvi put u svojoj povijesti poveo vojne kampanje izvan granica svojih šesnaest država, posebice na području SR Jugoslavije, koja nije zatražila intervenciju.</p>
<p>Ni Sjedinjene Države, jedina velesila na svijetu, nisu imale jasnu viziju svoje uloge u svjetskim zbivanjima. Amerikanci su nalikovali na nabildanoga zbunjenog borca K-1 koji tumara praznim ringom tražeći protivnika. </p>
<p>Stvari su se temeljito promijenile 11. rujna 2001. godine nakon terorističkoga napadaja na New York i Washington. SAD, iznenađen, rasrđen i gnjevan, a moćan, preuzeo je ulogu svojevrsnoga svjetskog policajca, rukovodeći se u svojim djelatnostima ponajprije nacionalnim interesima i vlastitim prosudbama. </p>
<p>U tome je važna razlika između kolektivne sigurnosti i unipolarnog sustava sigurnosti: umjesto međunarodnoga mira i sigurnosti, primaran cilj unipolarnog sustava je zaštita nacionalne sigurnosti i ostvarivanje nacionalnih interesa. </p>
<p>Kako promijeniti stanje? </p>
<p>Jedan od putova je revizija Povelje UN i stvaranje nove organizacijske strukture svjetske organizacije. Na primjer: proširenje Vijeća sigurnosti (novim članicama npr. Njemačkom, Japanom, Brazilom, Indijom, Egiptom), ukidanje prava veta i utvrđivanje visokoga praga kvalificirane većine potrebite za donošenje važnih odluka (npr. četiri petine). Problem je u tome što se sa svakom takvom promjenom in fine moraju složiti sve stalne članice Vijeća sigurnosti. Promjene, inače, ne mogu stupiti na snagu.</p>
<p>S uspostavljanjem novoga univerzalnog sustava sigurnosti valja požuriti, jer će se u integriranome svijetu sve češće pojavljivati problemi koji se mogu riješiti jedino zajednički. Npr. distribucija pitke vode, očuvanje kisika, zaustavljanje zatopljenja, zbrinjavanje otpada, reguliranje nataliteta, ali i suzbijanje oružanih sukoba, uključujući međunarodni terorizam. </p>
<p>Kako reagirati ako se pojavi npr. neki novi Pol Pot? Preventivno intervenirati? Pustiti neka stvari teku kako teku i stvarati obrambene sustave na vlastitome teritoriju (poput Australije, koja kani postaviti antiraketni sustav strahujući od napadaja Sjeverne Koreje)? Ili slijediti za sada jedinu velesilu i čekati da stasaju stare-nove velesile, Rusija i Kina npr., koje će nas vratiti u novi bipolarizam ili triparticiju svijeta? </p>
<p>Može li mala Hrvatska, zajedno sa srednjoeuropskim državama, potaknuti i organizirati raspravu na velikoj međunarodnoj konferenciji o temi: uspostavljanju novoga svjetskog sustava sigurnosti? </p>
<p>Autor je akademik, profesor je međunarodnoga prava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Krivi račun za ekološku rentu </p>
<p>Zašto stanovnici Mraclina i Buševca ne moraju plaćati odvoz smeća, zahvaljujući tome što su blizu smetlištu, a Mičevčani ga plaćaju, iako su samo kilometar od Jakuševca / Mičevčani traže da se ekološka renta obračunava prema stvarnoj »kvadraturi« njihovih objekata a ne prema onoj iz građevinske dozvole</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja -Mičevec, selo sa oko 1100 stanovnika nadomak Jakuševca, administrativno spada pod grad Veliku Goricu, no po ugroženosti od zagrebačkog odlagališta otpada pripada u rang Jakuševca, jer je od odlagališta udaljeno tek kilometar. Unatoč takvoj blizini, Mičevčani su se, za razliku od Jakuševčana, tek ove godine uspjeli izboriti za tzv. ekološku rentu - naknadu za umanjenu vrijednost nekretnina u ekološki ugroženom okolišu.</p>
<p> Odluku o naknadi donijelo je Županijsko poglavarstvo, a komunalno poduzeće ZGOS pokušalo ju je početkom ove godine osporiti. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša odbacilo je žalbu ZGOS-a, pa je to komunalno poduzeće početkom ožujka ipak doznačilo dio naknade na račun grada Velike Gorice. Grad će trećinu toga novca morati utrošiti na komunalno opremanje Mičevca, a dvije trećine isplatiti vlasnicima nekretnina. </p>
<p>Kako je, međutim, Vjesniku javilo nekoliko Mičevčana, grad Velika Gorica će, barem kako je vidljivo po obrascu koji mještani trebaju ispuniti, visinu naknade utvrditi prema veličini objekata, utvrđenoj građevinskim dozvolama. Stvarno stanje je puno drugačije, tvrde Mičevčani, jer je većina kuća izgrađena prije 20 do 30 godina, a ljudi su u međuvremenu na svojim imanjima puno toga nadograđivali. Smatraju da bi Grad trebao, sukladno prethodnom dogovoru sa Županijom, napraviti novi izmjer objekata. »Grad nas želi prevariti«, tvrde ogorčeni Mičevčani, »jer po njegovim kriterijima mi bi trebali dobiti puno manje«. </p>
<p>Grad Velika Gorica je, pak, kako Vjesnik saznaje u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, da bi izbjegao ovakvo tumačenje Mičevčana, zatražio od Županijskog zavoda za zaštitu okoliša, koji je i izradio odluku o isplati naknade, da se očituje po kojim bi se zapravo kriterijima ta naknada trebala isplaćivati. </p>
<p>Time su malo smirene tenzije u Mičevcu, u kojemu su se ovih dana gotovo svi digli na noge i jedne druge odluke velikogoričke gradske uprave. Nakon što su, naime, iz medija saznali da su Mraclin i Buševec, zbog toga što su blizu velikogoričkog odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi, oslobođeni plaćanja skupljanja i odvoza komunalnog otpada, to isto zatražila je i Zelena akcija iz Mičevca. Zahtjev je obrazložen činjenicom da je tu zagađenje višestruko veće, pa da je grad Velika Gorica trebao dogovoriti pokrivanje tih troškova sa Zagrebom, odnosno ZGOS-om, koji Mičevčanima odvozi smeće.</p>
<p>Odgovor još uvijek nije stigao, pa većina aktivista ZA smatra da se velikogrička gradska uprava odnosi prema Mičevcu kao da taj mjesni odbor nije sastavni dio grada. Ističe, naime, da uz sve te probleme, Mičevčani već godinama imaju i problem s lošim cestama, autobusnim linijama (moraju prvo u Zagreb, pa tek potom u Veliku Goricu), vodovodom, kanalizacijom, i sličnim. </p>
<p>Premda svi ti problemi ne spadaju pod ingerenciju grada (primjerice županijske ceste), Mičevčani drže da bi se on, ako ništa drugo, trebao barem više zauzeti za njih u razgovoru sa Zagrebom i Županijom. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U Zagrebu 8000 potpisa na Librinu peticiju za ukidanje vojnog roka</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Zagrebačka akcija potpisivanja peticije za ukidanje obveznoga vojnog roka, koja je u ponedjeljak počela u organizaciji Libre - stranke liberalnih demokrata, pod nazivima »Mijenjam vojni za ispitni rok« te »Šest mjeseci voljno«, završena je u subotu priredbom u Bogovićevoj ulici. </p>
<p>Librinu peticiju na nekoliko mjesta u gradu potpisalo je oko 8000 ljudi, a još tisuću na Librinoj internetskoj stranici. Idući će se tjedan peticiju moći potpisati i u drugim dijelovima Hrvatske.</p>
<p>»Hrvatska ima dvije vojske, profesionalnu i ročnu, a nijednu kvalitetnu«, rekao je predsjednik Libre i bivši ministar obrane Jozo Radoš novinarima ispred improvizirane stražarske kućice i štanda za potpisivanje u Bogovićevoj. </p>
<p>»Ukidanje vojnog roka je opći trend u Europi«, napomenuo je i dodao kako bi se time u državnom proračunu uštedjelo oko 500 milijuna kuna. Radoš tvrdi da ta ideja nema nijednu negativnu posljedicu.</p>
<p>»Treba slomiti otpor koji dolazi iz dijela vojnog vrha, koji obveznim vojnim rokom jača svoj utjecaj u društvu«, kazao je. </p>
<p>»Tradicionalno je shvaćanje da se velikim brojem vojnika stvara vojna sila, a to je svijest koja svoje ideje crpi iz koncepcije bivše JNA«, smatra Radoš. </p>
<p>Zamoljen da prokomentira nedavnu izjavu vojnog savjetnika predsjednika Republike i bivšeg načelnika Glavnog stožera Petra Stipetića da si Hrvatska ne može priuštiti ukidanje obveznog vojnog roka i prijelaz na isključivo profesionalnu vojsku, Radoš je rekao da je Stipetić jedan od otvorenih protivnika Librine ideje. </p>
<p>»U Vladi je postojala kritična masa za ukidanje vojnog roka kojoj se general Stipetić i dio vojnog vrha suprotstavio. Da ne bismo izazivali sukobe u vrijeme kada smo imali važnijeg posla, a to su bile reforme vojnog sustava, tu smo ideju samo odgodili«, izjavio je Radoš. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Maslinove grančice za Cvjetnicu</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Ni nestabilno vrijeme subotnjeg jutra nije spriječilo Zagrepčane da požure kupiti svoju maslinovu grančicu koju će sa sobom ponijeti na nedjeljnu misu na Cvjetnicu. Cijena ovisi o ljepoti i veličini grančice, ali i o tome gdje kupujete. Središte grada je jeftinije.</p>
<p>Trgovci su grančice dovezli čak iz Dubrovnika, no uz njih nude ružmarin, palme i lovor, kao i ručno napravljene ukrase od palminih grana, koji se vješaju na maslinu. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nastavljena akcija »Uljepšajmo Bundek«</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Zaposlenici nekoliko gradskih ureda odlučili su ovu subotu provesti radno, no ne u zagušljivim uredima već na zraku u ekološkoj akciji »Uljepšajmo Bundek«. Riječ je o Uredu za prostorno uređenje i graditeljstvo, zatim Uredu za poljoprivredu i šumarstvo, Uredu za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, te Gradskom zavodu za zaštitu spomenika, kulture i prirode. Budući da Grad ipak ima 18 ureda, za ovu se akciju može slobodno reći da je skromna. </p>
<p>No, prosjek su joj ipak podigli svojim sudioništvom zaposlenici »Zrinjevca«, »Čistoće«, »Tržnica Zagreb«, »Veletržnice«, ZGOS-a, »Vodoopskrbe i odvodnje«, pripadnici vojske te neizostavni članovi Udruge »Bokci«. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vrtić Vjeverica čistili roditelji, djeca i odgojitelji</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Dječji vrtić Vjeverica u subotu je povodom Dana planete Zemlja organizirao dvije ekološke akcije - »Spašavanje potoka Vjeverica« i »Čišćenje zagrebačke prašume« u kojima su sudjelovali djeca, roditelji i odgojitelji. </p>
<p>»Odaziv roditelja je veoma velik, čiste se pročelja, pješčanici, cvjetnjaci i travnjaci oko sve četiri vrtićke kuće, no glavne akcije čišćenja odvijaju se uz potok Vjeverica koji se ulijeva u potok Medveščak i oko prašume, a obje lokacije nalaze se pokraj središnje kuće na Mihaljevcu«, rekla je Nevenka Žuljević-Vukelić, ravnateljica vrtića, koja je pohvalila veliki odaziv roditelja. </p>
<p>Akciju su podržali i Željko Mavrović, sada već bivši boksač koji je započeo proizvodnju zdrave hrane, kao i slikarica Katarina Henc. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Neslužbeno druženje s Pipsima</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U petak navečer društvo 'odabranih', kako su skupinu novinara, glazbenika i nekolicine prijatelja nazvali ljudi iz diskografske kuće Menart, okupilo se u »BP Clubu« na druženju s Pipschipsvideoclipsima. Bend Dubravka Ivaniša Rippera nije se, međutim, u cijelosti okupio na neslužbenom druženju u povodu izlaska njihovog najnovijeg albuma - »Drveće i rijeke«, koji će svjetlo dana, na zadovoljstvo mnogih obožavatelja koji su strpljivo očekivali nastavak doista odličnog albuma »Bog«, ugledati u ponedjeljak, 14. travnja. Pipsi, naime, u najnovijoj postavi broje čak 11 članova (među kojima i Ripperova supruga Yaya koja je, uz Mauricija Ferlina, likovno ilustrirala omot albuma).</p>
<p>Druženje nije zamišljeno kao promocija albuma, a samog predstavljanja neće niti biti. Tako okupljeni u »BP«-u nisu mogli poslušati najnovije Ripperove pjesme, producirane u SAD-u u studiju glasovitog Davea Fridmanna. Pretpostavlja se da će prvi koncert, koji će ujedno biti i službena promocija, Pipsi održati u rujnu, a u svojim je izjavama Dudo Ivaniš naglasio kako više ne namjerava izvoditi pjesmu koja mu je otvorila vrata u glazbeni svijet - »Dinamo ja volim«. </p>
<p>P. Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U šibenskom kazalištu održana »Večer najljepših meksičkih pjesama« </p>
<p>ŠIBENIK, 12. travnja</p>
<p> - Poznata hrvatska mezzosopranistica Katja Markotić i pijanist iz Meksika Sergio Enrique Vazquez nastupili su u šibenskom kazalištu podarivši publici »Večer najljepših meksičkih pjesama« koje su razgalile malobrojnu šibensku publiku koja je te večeri pohodila šibensko kazalište. Izvrsna interpretacija naše proslavljene mezzosopranistice i veliko iznenađenje koje je šibenska publika doživjela u mladom meksičkom pijanistu koji ih je zadivio svojom virtuoznošću, naišla je na veliku zahvalnost šibenske publike koja ih je nagradila dugim pljeskom i tri puta pozivala na bis.</p>
<p> Sergio Enrique Vazquez diplomirao je glasovir u Meksiku u klasi danas istaknutog meksičkog pijanista Alberta Cruzprieta. Kao solist nastupao je uz brojne sastave kao što su Camrata de coahuila, Orquesta sinfonica de Nuevo Leon i druge. Nastupao je u brojnim europskim gradovima - Parizu, Londonu, Lisabonu, Madridu te u više gradova na američkom kontinentu. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, a posebno mu je drago ono od meksičke vlade, koje je dobio za istaknutu i perspektivnu pijanističku djelatnost. Ovaj mladi pijanist pored svjetskih klasika pokazuje i veliku sklonost ka suvremenoj meksičkoj i latinoameričkoj glazbi, a posebno se istaknuo izvođenjem skladbi suvremenog meksičkog skladatelja Conlona Nancarowa za glasovir i solo. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Prijatelji životinja« protiv kaveza za piliće</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Udruga »Prijatelji životinja« organizirala je u subotu u povodu uskrsnih blagdana na Starčevićevom trgu neobičnu akciju pod nazivom »Svako jutro jedno jaje, kokošima patnju daje«. </p>
<p>»Iza veselih reklama sa svježim jajima i zdrave piletine krije se ružna istina o uzgoju i ubijanju pilića. Stoga ćemo jedan dan provesti u kavezu površine jedan metar četvorni, kako bi upozorili javnost na nehumane uvjete uzgajanja kokoši«, poručili su aktivisti »Prijatelja životinja«. </p>
<p>Oni, naime, podsjećaju da je Europska unija donijela odluku o zabrani uzgoja kokoši u kavezima, koja će na snagu stupiti 2012. godine, dok od 2004. godine ne smije biti proizveden niti jedan novi kavez. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najugroženija »vrsta« na svijetu su - djeca!</p>
<p>Najveće prijetnje dječjem zdravlju nalaze se na mjestima na kojima bi ona trebala biti najsigurnija - u domu, školi i zajednici. Agencija UN-a za zdravstvo procjenjuje da djeca mlađa od pet godina čine samo 10 posto svjetske populacije, ali na njih otpada i čak 40 posto globalnih bolesti</p>
<p>I ovaj je rat u Iraku dokazao staru tezu kako u neprirodnim situacijama i okolnostima na svijetu uvijek najviše stradavaju djeca. </p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na hitnu međunarodnu akciju kako bi se uklonile prijetnje okolišu zbog kojih godišnje umire pet milijuna djece, uglavnom u siromašnim zemljama svijeta. Jednostavne mjere kojima bi se poboljšalo stanje u okolišu u kojem djeca žive, uče i igraju se, mogle bi spriječiti akutne infekcije dišnog sustava, malariju i dijareju, bolesti od kojih umire najveći broj djece širom svijeta, priopćio je WHO.</p>
<p>Najveće prijetnje dječjem zdravlju nalaze se na mjestima na kojima bi ona trebala biti najsigurnija - u domu, školi i zajednici, misli glavna tajnica WHO-a Gro Harlem Brundtland. Agencija UN-a za zdravstvo procjenjuje da djeca mlađa od pet godina čine samo 10 posto svjetske populacije, ali i 40 posto globalnih bolesti. Trećina tih bolesti mogla bi biti izazvana faktorima povezanima s onečišćenjem okoliša. Najveći ubojica djece je zagađenje zraka u prostorijama u kojima djeca borave, a koje je izazvano upotrebom nečistih goriva u domaćinstvu. </p>
<p>Onečišćen zrak izaziva akutne infekcije dišnih putova od kojih godišnje umire dva milijuna djece. Neodgovarajuć pristup čistoj vodi i loše higijenske prilike čest su uzrok dijareje od koje godišnje umire 1,3 milijuna djece. Malarija ih godišnje ubije milijun, uglavnom u subsaharskoj Africi.</p>
<p>Poboljšanja ventilacije i štednjaka na kruta goriva, osiguravanje boljih sanitarnih uvjeta i čuvanje pitke vode, te stavljanje mreža za komarce na prozore i vrata, samo su neke od jednostavnih i ne preskupih mjera koje savjetuje WHO kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva djece. </p>
<p>No još je jedan gorući problem na listi prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije a to je - cjepivo za djecu. Naime četvrtina djece u svijetu nema cjepiva, potvrđeno je to i u izvješću objavljenom nedavno u Ženevi. Od tri milijuna ljudi koliko ih godišnje umre od različitih zaraznih bolesti zbog nedostatka cjepiva, dva su milijuna, prema tom izvješću, djeca.</p>
<p> Da bi se spriječila smrt te djece, odnosno cijepilo daljnjih deset milijuna djece protiv opasnih bolesti kao što su difterija, tetanus, hripavac, tuberkuloza, dječja paraliza i ospice, bilo bi potrebno 350 milijuna dolara. Sve se više šire i uzročnici upala jetre hepatitis B i haemophilus influenza tip B, koji izazivaju bolesti kao što su trovanje krvi i meningitis. Postojeća situacija - u analizi su sudjelovali i UNICEF i Svjetska banka - pokazuje da se mnoge infektivne bolesti koje se bile gotovo prevladane ponovno javljaju, ali se pojavljuju i nove.</p>
<p>Svjetska organizacija zato preporučuje hitno djelovanje i prevladavanje procjepa između raspoloživih sredstava, istraživanja i dostupnosti cjepiva. Danas više ni jedno dijete ne bi smjelo umrijeti zbog nedostatka cjepiva kojim se bolest može spriječiti. </p>
<p>Premda je za tri četvrtine djece u svijetu cjepivo dostupno, pogotovo u visoko razvijenim industrijskim zemljama, ipak postoje velike razlike na relaciji sjever-jug. Izvješće prigovara industrijskim zemljama da premalo izdvajaju za programe cijepljenja u zemljama u razvoju. Danas su ta izdvajanja 1,56 milijardi dolara godišnje. Posebna stavka u izvješću je malarija. Od nje danas umire oko milijun ljudi godišnje, a većina od njih su djeca u Africi.</p>
<p>Lana Kos</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Mitska babilonska kula još je žrtvenik ljudske oholosti </p>
<p>Otvorenje izložbe »Babilonska kula - Podrijetlo i raznolikost govornog i pisanog jezika« u gracerskoj Palači Eggenberg nije bilo lišeno političkih konotacija vezanih za aktualni rat u Iraku. U svemu je, dakako, bilo i mnogo simbolike, budući da je Mezopotamija, kao kolijevka pisma, vrlo snažno fokusirana i na samoj izložbi</p>
<p>U reprezentativnoj Palači Eggenberg, jednom od najljepših manirističko-baroknih zdanja u Štajerskoj, sagrađenoj po uzoru na glasoviti Escorial (Palača-dvorac djelo je Palladijeva učenika Pietra de Pomisa, a bila je rezidencijom princa Hansa Ulricha von Eggenberga, istaknute figure austrijskog političkog života u doba cara Ferdinanda II.) otvorena je u subotu, 5. travnja, reprezentativna izložba s naslovom »Babilonska kula - Podrijetlo i raznolikost govornog i pisanog jezika«, realizirana u sklopu Projekta Graz 2003 - Kulturna prijestolnica Europe. </p>
<p>Priređivač izložbe je ugledni bečki Povijesnoumjetnički muzej (Kunsthistorisches Museum). Pripreman i svečano inauguriran u sjeni aktualnih ratnih zbivanja, taj ambiciozni i nadasve zahtjevan projekt bečkog Muzeja, nesumnjivo je događaj koji nadilazi granice ovogodišnje europske kulturne prijestolnice. </p>
<p> Iz naslova izložbe, koju je samo u nekim elementima moguće uspoređivati s projektom nekadašnjeg zagrebačkog Muzejsko-galerijskog centra, naslovljenim »Pisana riječ u Hrvatskoj«, moguće je naslutiti što se iza takvog naslova skriva. Babilonska kula, sa svim njezinim povijesno-religijskim i jezičnim implikacijama, nije u ovom slučaju samo metaforički znamen ljudske oholosti te biblijskog ishodišta i permanentnog rasadišta čovjekovih utopističkih ideja. Na izložbi u Grazu ta čudesna građevina u funkciji je oslikavanja podrijetla i raznolikosti govornog i pisanog jezika.</p>
<p> Primarni cilj izložbe nije, dakle, nužnost pronalaženja odgovora na sva relevantna pitanja vezana uz rasprave i prepirke što ih Kula oduvijek i opetovano izaziva: na izložbi je ona poslužila za pružanje cjelovita pregleda različitih diskusija i interpretacija vezanih uz fenomen mitskog nedovršenog zdanja, od najranijih razdoblja njegova pojavljivanja, do percepcije tog fenomena u današnjem, modernom vremenu.</p>
<p>Izložba započinje s Babilonskom kulom kao simboličkim početkom nastale jezične konfuzije, izazvane Jahvinim kažnjavanjem graditelja Kule zbog njihove oholosti, što je urodilo nestankom univerzalnog, do tada svima razumljivog jezika. </p>
<p>Tomu je suprotstavljeno čudo praznika Duhova, predočeno odgovarajućom instalacijom i glazbenom kulisom te likovnom vizualizacijom poznatog događaja vezanog uz silazak Duha Svetoga, monumentalnom slikom Juana Batiste Maina, iz početka 17. st., koja se čuva u madridskom muzeju Prado. Pentekostno čudo simbolizira, naime, objedinjavanje različitih jezika i obnovljeno razumijevanje prekinuto spomenutim starozavjetnim događanjima. </p>
<p>Izložbu čine tri glavne dionice, raspoređene sukladno raspoloživim, ne baš najsretnijim, prostornim uvjetima. Prva tematska cjelina - Babilonska kula, u osnovi je i polazna točka čitave izložbe. Slijedi potom tema Podrijetlo i raznolikost govornog jezika, odnosno Podrijetlo, rasipanje, raznolikost i odgonetavanje pisanog jezika.</p>
<p> U sklopu šireg upoznavanja s biblijskim mitom o Babilonskoj kuli, kao metafori posvemašnje konfuzije i raspršenosti jezika i naroda, na samom je početku izložena paleta najvažnijih prikaza Kule, od ranih srednjovjekovnih minijatura, do različitih rukopisa, bakroreza, crteža, i slika. </p>
<p>Tim dijelom izložbe dominiraju platna dvojice Breughela, osobito prikaz tog motiva viđen očima Pietera Breughela mlađega (slika iz privatne zbirke u Bruxellesu), kao i više djela majstora iz slikarske dinastije Valckenborch - Lucasa odnosno Martena. Suvremena umjetnost je također zastupljena, vrlo dojmljivom kulom - instalacijom Patricka Mimrana, naslovljenom »Babilon. TV«.</p>
<p> Povijesno-kulturni fenomen Babilonske kule nije, dakle, do naših dana prestao biti izazovnom umjetničkom fascinacijom. U nastavku prve sekcije izložbe je arheološka dionica s naglaskom na arheološkim istraživanjima te raznim pokušajima rekonstrukcije babilonskih zigurata. U središtu su pozornosti austrijska istraživanja u mezopotamskoj (iračkoj) Borsipi, nadomak Babilona, jer su upravo rezultati tih istraživanja u najvećoj mjeri pridonijeli razumijevanju konstrukcijskih rješenja mezopotamskih stepenastih kula. </p>
<p>Završetak je fokusiran na povijesnom i kulturnom značenju Babilonske kule, u odnosu na legende o podrijetlu jezika, budući da je pitanje podrijetla jezika dio velikog mita o stvaranju svijeta, kako kod primitivnih populacija, tako i uznapredovalih civilizacija Kine, Indije ili Grčke. Iz tih je razloga znatna pozornost posvećena Genezi (Postanku) i Starom Zavjetu, odnosno njihovoj recepciji u religiji Zapada i ukupnoj intelektualnoj povijesti.</p>
<p>Mnoštvo svjetskih jezika, nastanak, razvitak i raznolikost govornih i pismenih komunikacija tema su dviju završnih dionica izložbe. Raznolikost i podrijetlo jezika u svijetu predstavljeni su akustičnim i grafičkim instalacijama: veliki globus, primjerice, prikazuje jezičnu raznolikost, dokumentirajući to brojnim primjerima, a u sličnoj je funkciji i zvučna instalacija, interaktivna »jezična šuma«, sastavljena od tamnih satelitski povezanih čeličnih šipki koje nakon osjetljiva dodira odašilju poruke na različitim jezicima, među ostalim, i na hrvatskome. Ta zanimljiva instalacija Christiana Möllera nalazi se u unutrašnjem dvorištu Palače.</p>
<p>Teorije o nastanku jezika, kao i koncept antropoloških pretpostavki govora, također su našli mjesto na izložbi, kao i prikaz načina prisvajanja govora malenog djeteta. Zasebno su pak obrađene i neurološke pretpostavke govora, kao i pitanja fonetike i psihoakustike. Posjetiteljima će, vjerujemo, biti zanimljiva i vizualizacija govornih signala putem spektograma, odnosno mogućnost praćenja vlastitog glasa na instaliranom ekranu!</p>
<p>Fenomen jezika, raznolikost i diseminacija, pojedinačni jezici i njihova povezanost tema su druge dionice izložbe koju, mogli bismo kazati, karakterizira masovnije korištenje tehnoloških i akustičnih uređaja. Iz širokog spektra različitih tematskih blokova nameće se zaključak o značenju međusobnog komuniciranja, što je jedan od najvažnijih čimbenika kojim se ljudska bića razlikuju od životinjskog svijeta (dio izložbe posvećen je, doduše, i »jeziku životinja«).</p>
<p>Završna dionica donosi brojnu zanimljivu arheološku i etnološku građu. U tom dijelu izložbe govori se o mjestu i vremenu nastanka pisma, oblicima njegova širenja i slično. Pokazuje se da je pismo, uz jezik, najvažnije sredstvo komuniciranja među ljudima te se stoga ubraja među najveća čovjekova umna dostignuća. S nekoliko stotina izložaka pregledno je predstavljen veliki broj različitih pisama, njihova povezanost i razvoj, različite mogućnosti izražavanja (slikovni i apstraktni govor znakova), dostignuća u dešifriranju nepoznatih jezika i drugo.</p>
<p> Nova otkrića i intenzivna arheološka istraživanja posljednjih su godina utrla putove novim saznanjima u vezi s podrijetlom i strukturom egipatskog pisma, potaknuvši ujedno diskusije o prioritetu mezopotamskog klinastog pisma kao najstarijem među poznatim pismima. </p>
<p>U tom sklopu nije zaobiđeno niti »sporno« pitanje znakova urezanih na neolitičkim idolima Vinčanske kulture (četiri takva spomenika su iz zbirki zagrebačkog Arheološkog muzeja). Jezikoslovac Harald Haarmann smatra, primjerice, da navedeni znakovi predstavljaju najstariji u svijetu poznati sustav pisma, čak stariji i od klinastog ili kineskog pisma! Mnogi dakako ne dijele takvo mišljenje te se klone diskusija i odgovora na pitanje je li riječ o pretpismu, pismu ili nečemu što s pismom nema nikakve veze. </p>
<p>Znatan prostor zauzima prikaz našeg alfabeta, ali i pismenih sustava vaneuropskih zemalja, poput kineskog i indijskih pisama te pismenih sustava Srednje Amerike i Anda. Pozornost će svakako privući i procesi dešifriranja različitih pisama, zatim problemi kriptografije, sljepačkog pisma i drugo.</p>
<p>Za nas je osobito zanimljivo što je na tako značajnoj izložbi kao jedan od najvažnijih izložaka prikazana i poznata Zagrebačka lanena knjiga (Povoji zagrebačke mumije), najduži sačuvani tekst s etruščanskim pismom, rukopis na lanenom platnu koji se čuva u zagrebačkom Arheološkome muzeju. Vrijedi se podsjetiti da je u vrijeme Austro-Ugarske vladavine taj višestruki svjetski unikat (riječ je o jedinoj sačuvanoj lanenoj knjizi iz antičkog doba) bio procijenjen na basnoslovnih milijun zlatnih kruna!</p>
<p>Zaključujući prikaz ove velike i značajne izložbe, koju je osmislio i do konačne realizacije vodio Generalni direktor bečkog Kunsthistorisches muzeja, Dr. Wilfried Seipel, napomenuli bismo da je postav izložbe, po našem mišljenju, možda i najslabija karika projekta. O tomu će svakako najbolje prosuđivati oni koji budu posjećivali izložbu.</p>
<p> Osim nedostataka u postavu, prvenstveno zbog pomanjkanja prostora, svakako nedovoljnog za izložbu takva opsega, potkrale su se i manje pogreške u popratnim tekstovima. Sve to ipak ne umanjuje značenje čitavog projekta. Najjača karika tog projekta je reprezentativni višesveščani katalog, što ga je tiskala poznata milanska izdavačka kuća Skira. Četiri tiskana sveska ukupno broje čak 1342 stranice. </p>
<p>Na posljetku valja istaknuti da je i otvorenje izložbe bio događaj za pamćenje. S obje strane široke pozornice, podignute pred glavnim ulazom u Palaču, u prekrasnom ambijentu prostranog parka koji okružuje dvorac te uz, uhu ne baš najugodniju zvučnu kulisu raskošnih paunova, kojima je očito smetao glas instaliranih mikrofona (na kraju im se sličnim glasanjem predstavio i muški zbor »Vrišteći momci iz Finske«), postavljena su bila dva golema video-zida. </p>
<p>Na njihovim ekranima čitavo vrijeme otvorenja prenosio se program dviju razvikanih svjetskih TV postaja, s lijeve strane američkog CNN-a, a s desne katarske Al Jazzire. Izravno su prenošena slična ratna izvješća, ali s različitim stavovima na ista zbivanja. U svemu je, dakako, bilo i mnogo simbolike, budući da je Mezopotamija, kao kolijevka pisma, vrlo snažno fokusirana i na samoj izložbi.</p>
<p> I svi govornici - od Wolfganga Lorenza, programskog direktora projekta »Graz 2003.«, već spomenutog Wilfrieda Seipela, zatim guvernera Pokrajine Štajerske, gospođe Waltraud Klasnic i odgovornog za kulturu u Grazu Christiana Buchmanna, pa do austrijske ministrice vanjskih poslova Benite Ferrero-Waldner, koja je i otvorila izložbu, - svoja su izlaganja povezali s aktualnim zbivanjima, ostajući tako u najvećoj mjeri u sferi političkog govora. </p>
<p>Jedan od rijetkih spomenika koji je bio javno apostrofiran upravo je zagrebački etruščanski natpis, za kojega je direktor bečkog Muzeja, pred brojnim uzvanicima, domaćim i stranim uglednicima, tom prigodom naglasio da je riječ o spomeniku velike vrijednosti koji je u Graz stigao iz Zagreba.</p>
<p> Neka nam na kraju bude dopuštena i mala neskromnost. Citirat ćemo, naime, izvadak iz teksta deplijana izložbe u kojemu se govori o sudjelovanju brojnih međunarodnih institucija u tom projektu. Spominje se da je čak 600 izložaka pristiglo iz inozemstva, iz mnogih muzeja i zbirki, među ostalim, »primjerice, iz Egipatskog muzeja u Kairu, Generalne direkcije za starine i muzeje AR Sirije, Arheološkog nacionalnog muzeja u Teheranu, Nacionalnog muzeja u Tokiju, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Državnih muzeja u Berlinu...« Doista respektabino društvo kojemu je, eto, priključen i zagrebački Muzej.</p>
<p>Nemo propheta in patria, rekli bismo. Sve ovo ističemo zbog činjenice što se upravo nedavnih dana u jednom dnevnom visokotiražnom listu pojavio spisak zagrebačkih muzeja, kako onih »značajnih«, tako i onih »manje značajnih«. Među »popisanima« nije bilo mjesta za Muzej koji je, uz ostalo, među najstarijima Zagrebu, a brojnošću i kvalitetom fundusa svakako je i među najbogatijima.</p>
<p> Slično bi se moglo zaključiti i iz nedavnog priloga o muzejima, tiskanog u tiražnom zagrebačkom tjedniku. Kako to često biva, više nas cijene u inozemstvu, nego u vlastitom dvorištu. Sapienti sat, dodali bismo.</p>
<p>Ante Rendić-Miočević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gornjogradski pejzaž zadobit će novu vizuru</p>
<p>Inicijator projekta je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok je Grad Zagreb investitor. Projekt bi, u konačnici, trebao gradu Zagrebu vratiti izvorni izgled parka kao jednog od značajnih spomenika gradske parkovne arhitekture</p>
<p>Sondažna arheološka istraživanja na Gornjem gradu, koja je Muzej grada Zagreba realizirao u okviru Projekta krajobraznog uređenja Parka Grič, upravo su završena. Inicijator projekta je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, a Grad Zagreb je investitor cijeloga projekta. Projekt bi, u konačnici, trebao Zagrebu vratiti izvorni izgled parka kao jednog od značajnih spomenika zagrebačke parkovne arhitekture.</p>
<p> Istraživanja su rezultat prepoznatljive politike Zavoda, kojom svaki građevinski zahvat unutar historijske jezgre Grada mora respektirati svu njezinu slojevitost - od arheoloških nalaza do recentnih intervencija u njezinu strukturu. Stoga je sastavni dio njihova djelovanja, prema riječima prof. Silvija Novaka, zamjenika pročelnice Gradskog zavoda, neizostavno uključivanje arheologije u promišljanje izvedbenih zahvata na spomenicima kulture koji se nalaze na arheološki »osjetljivom« području jer nam se arheologija, svojom metodologijom, nametnula kao nezaobilazni čimbenik u definiranju čak i novijih povijesnih činjenica. </p>
<p>Takova razmišljanja, kako kaže prof. Novak, rezultirala su dugogodišnjom suradnjom Muzeja grada Zagreba i Gradskog zavoda na prezentaciji mnogih zajedničkih projekata, od istraživanja srednjovjekovnih gradskih vrata i jedine ubicirane zagrebačke kasnogotičke obrtničke radionice na Novoj Vesi, do najnovije prezentacije arheoloških nalaza otkrivenih na lokaciji gradilišta Svećeničkog mirovnog doma u vrtu kurije na Kaptolu br. 8, a sve u cilju ukazivanja javnosti na kulturno-historijsku slojevitost prostora, koju baštinimo. </p>
<p>Slijedom takove politike i provođenje projekta uređenja Parka Grič uvjetovano je arheološkim istraživanjima kako bi se na povijesnoj karti grada rasvijetlila još jedna točka koja nam je ostala zasjenjena unatoč naporima brojnih istraživača gradske povijesti. </p>
<p> Naime, ovaj jugozapadni plato srednjovjekovnog Gradeca nalazi se unutar gradskih zidina i nedaleko najstarijih objekata izgrađenih u Zagrebu. U njegovoj blizini je kula Lotrščak - svjedok vremena kada se grad opasavao bedemom s kulama čija je zadaća bila spriječiti nasrtaje osvajača, ponajprije - u svijesti tadašnjih stanovnika Gradeca još uvijek prisutnih - Tatara. </p>
<p>Nadalje, neposredno uz sam park smještena je današnja zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda u čije je istočno krilo 1829. godine inkorporirana kapucinska kapela Uznesenja Marijina iz sredine 17. stoljeća, nastala nakon njihova preuzimanja dominikanskog samostana i kapele Blažene Djevice Marije na današnjoj Vranicanijevoj poljani. </p>
<p>Sam prostor Parka Grič, prema povijesnim izvorima i starim nacrtima, služio je kao vrt već spomenutih samostana sve do sredine 19. stoljeća kada je i priveden današnjoj svrsi. U to ga je vrijeme s juga i zapada omeđivao srednjovjekovni gradski bedem na čijem se jugozapadnom uglu uzdizala četverokutna branič kula smještena unutar gradskog zida. Zidna struktura vanjskog plašta zapadnog bedema još je i danas vidljiva iznad istočne strane Mesničke ulice, dok su južni zid i kula poznati samo iz starih gradskih veduta i planova te nacrta za dekoraciju »Južne promenade« - današnjeg Strossmayerova šetališta. Ove potonje izradio je arhitekt Bartol Felbinger za potrebe uređenja grada prilikom boravka cara i kralja Franje II. u Zagrebu 1818. godine.</p>
<p> Bile su to činjenice koje su predstavljale okosnicu za planiranje i organizaciju arheoloških istražnih radova u Parku Grič. Vođeni idejom o potrebi točnog ubiciranja i definiranja izgleda kule te južnog i zapadnog bedema, djelatnici Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te arheolozi Muzeja grada Zagreba postavili su arheološke sonde tako da se dobiju što obuhvatniji podaci o povijesti parka.</p>
<p> Za taj prostor povijesni izvori ne bilježe nikakvu građevinsku aktivnost, premda je, osobito tijekom 17. stoljeća, u gradu vladala neprestana potražnja za građevinskim parcelama. </p>
<p>Otvorene su tri arheološke sonde, a već u prvoj je definiran zapadni gradski bedem. On je, kao i na drugim mjestima na Gornjem gradu, gdje je arheološki dokumentiran, bio zidan na zdravici i u temelju je širok 2,20 metara.</p>
<p>Njegovo je vanjsko i unutarnje lice građeno od grubo pritesanog kamenja većih dimenzija, dok je unutrašnja struktura zida bila zapunjavana lomljenim kamenom. Iznad temeljne stope bedem je sa svake strane sužen za desetak centimetara te njegova širina u gornjem dijelu iznosi dva metra. Tijekom radova pojavio se problem zaštite ogoljelog korijenja platana. Njih su arheolozi morali čuvati kako ne bi došlo do oštećenja na raslinju koje je sastavni dio spomeničkog kompleksa Parka Grič, a nad čijim je očuvanjem neprestano bdjela Jadranka Janjić, načelnica Odjela za zaštitu prirode Gradskog zavoda. Stoga je korijenje oblagano humusom i umotavano u jutenu tkaninu. </p>
<p>Nakon uklanjanja recentnih slojeva i gomile urušenog kamenja počeli su se nazirati sačuvani ostaci sjevernog zida jugozapadne kule koji je, kako se naknadnim istraživanjima pokazalo, izrazito devastiran radovima na rješavanju komunalne infrastrukture i uređenju pokosa prema šetalištu. U tom su dijelu zidovi kule, na pojedinim mjestima, srušeni do razine temeljne stope, a južni dio bedema, s kojim je kula činila jedinstvenu cjelinu, potpuno je uklonjen kako bi pokos zadržao blagu kosinu u odnosu na hodnu razinu šetališta. </p>
<p>Prema sadašnjem stupnju istraženosti, osobito ako imamo u vidu da je 1864. godine bedem potpuno srušen i u dijelu južnog pročelja današnjeg Državnog hidrometeorološkog zavoda, može se tvrditi da na dijelu Strossmayerova šetališta - od jugozapadnog ugla Vranicanijeve poljane do zapadnog bedema - nigdje nisu sačuvani njegovi temelji. </p>
<p>No ipak, istraživanja su pokazala da je unutrašnjost jugozapadne kule bila površine 25 četvornih metara te da je, zajedno sa zidovima bedema, odnosno sa svojim vanjskim zidovima s kojima je organski povezana, činila konstrukciju veličine 9,5 X 9,5 metara. Uz njezin istočni zid, u intaktnom sloju, pronađena je keramička čaša koja odgovara vremenu gradnje kule (13./14. st.), a predstavlja uobičajeni oblik stolnog posuđa toga vremena. U unutrašnjosti kule definirana je razina njezina urušavanja, odnosno sloj na koji su pali prvi srušeni dijelovi zidova. Potom su za arheologe slijedila nova iznenađenja. </p>
<p>Ispod sloja urušavanja pronađeni su dislocirani ostaci gorene gline koji su nekada činili konstrukciju stambenih objekata iz starijeg željeznog doba (8./7. st. pr. Kr.) što omogućuje pretpostavku o postojanju naselja iz toga vremena i na južnom dijelu Griča. Naime, naselje iz razdoblja halštatske kulture starijeg željeznog doba već je početkom devedesetih godina evidentirano prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja na sjevernom dijelu Gornjeg grada - uz Popov toranj - na mjestu nekadašnjeg samostana opatica Klarisa - danas Muzeju grada Zagreba u Opatičkoj ulici br. 20.</p>
<p> Rezultati ovih istraživanja: tlocrtna dispozicija jugozapadne kule; nalazi dislociranih ljudskih kostiju; utvrđivanje razine samostanskih vrtova; postojanje eventualnog stariježeljeznodobnog naselja te definiranje unutrašnjeg temelja zapadnog bedema, samo su neki detalji koje treba još sustavno i znanstveno razmotriti, ali nam ona, sama po sebi, nameću i pitanja o njihovom čuvanju i prezentaciji. </p>
<p>S obzirom na dobra iskustva u javnoj prezentaciji dosadašnjih projekata koje su zajedno realizirali Muzej grada Zagreba i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, nije pretjerano očekivati da će i ovi nepokretni i pokretni arheološki nalazi ubrzo biti prezentirani javnosti u skladu sa suvremenim muzeološkim trendovima u prezentaciji arheoloških nalaza na mjestu njihova pronalaska. Time bi gornjogradski pejzaž zadobio novu vizuru u kojoj bi jasno bio naglašen fortifikacijski karakter srednjovjekovnog Gradeca, za što ovi nalazi pružaju izrazito dobro polazište. </p>
<p>Boris Mašić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Revitalizacija zaboravljenih prostora </p>
<p>Poznata po svojim hrabrim umjetničkim performanceima kojima je u ovom žalosnom kutku svijeta proširivala granice erotskih sloboda, Vlasta Delimar, s bivšim hrvatskim ratnikom Milanom Božićem, upravo se bori za očuvanje hrvatske kulturne baštine, spavajući u 12 zaboravljenih i devastiranih kulturnih objekata diljem Hrvatske</p>
<p>Seks i Hrvati</p>
<p> - evo teme koja će zasigurno izazvati verbalnu buru pogubna ishoda i svađu sugovornika!</p>
<p>Stoljeća potiskivanja nagona, konzervativizam i patrijarhat ostavili su svoj tegobni trag. Ne samo da je sve više samaca u ovom našem žalosnom kutku svijeta, nego je i naša literatura o ovom primarnom vitalističkom impulsu, nagonu i žudnji vrlo skromna. Malobrojni su pod pseudonimom izživjeli svoje erotske strasti, pa osim Igora Mandića koji je proučavao seksualne fenomene (Prijapov problem), te time postao naš Henry Miller, Mirka Valenta i Ivana Kušana - čovjek gotovo i nema što za čitati. S likovnošću situacija je nešto bolja. Veliki su hrvatski slikari od Bukovca, Sessije, Kraljevića, Becića, Uzelca, Motike, Trepšea, Babića, kao i kipara Meštrovića, Augustinčića, Kršinića, da spomenemo tek neke, znali »zapaliti« platno ili prostor putenim aktovima što odašilju tjeskobne signale spola u prostorima neke sobe. Među rijetkima koji su probijali umjetničke granice seksualnih sloboda smiono i bez predrasuda (uz Toma Gotovca) bila je umjetnica Vlasta Delimar.</p>
<p>Uronivši u tamne dubine podsvijesti, suptilne granice muško-ženskih odnosa - svaki je puta umjetnica šokirala publiku i mlaku likovnu scenu. Već i sami nazivi njezinih performancea kao što su »Farbanje jaja«, »Jebanje je tužno«, »Tražim ženu«, »Vezana uz drvo«, »Žena je žena je žena«, »Zrela žena«, »Spanish fly«, »Žena nije ratnik« - izazivali su sablazan. Neke je radove posvetila slavnim ženama - Gertrudi Stein, Erici Jong, Fridi Kahlo, Marini Cvetajevoj, newyorškoj dadaistici Elsi von Treitag Loringhoven, Merit Oppenheim, te Vladi Marteku. Izlagala je na prestižnim svjetskim festivalima performancea u Lyonu, Trstu, Ljubljani, te u Poljskoj i Danskoj.</p>
<p> Zadnji je puta Vlasta Delimar šokirala Zagreb jašući gola na bijelom konju - akcija »Šetnja kao lady Godiva«. Bila je to posveta legendi o engleskoj plemkinji i ženi grofa Leofrica, lady Godivi, koja je sredinom 11. stoljeća na zahtjev okrutnog muža projahala gola gradom želeći ukinuti porezne namete stanovnika Coventryja.</p>
<p>Prije nekoliko godina Vlasta Delimar započela je suradnju s bivšim hrvatskim ratnikom Milanom Božićem s kojim je izvela performance »Razgovor s ratnikom ili žena je nestala«, »Tantra« i »Prinček«. Najnovija akcija »Vlasta Delimar i Milan Božić provest će noć u...« vrlo je impresivna. Dvoje će umjetnika provesti noć u prostorima 12 hrvatskih mjesta i gradova - utvrdama, dvorcima, obiteljskim kućama, vilama, industrijskim objektima i vojarnama osobite povijesne važnosti.</p>
<p> Riječ je o mahom spomenicima kulture na koje su gotovo svi zaboravili, pa je akcija posvećena očuvanju hrvatske kulturne baštine! Prvu noć 28. ožujka umjetnici su proveli u prostoru stare koprivničke »oružane«, to jest »cajghausa« smještene u jugoistočnom dijelu koprivničke bastionske utvrde. Izvorna funkcija zaboravljene građevine iz 16. st. kako su pokazala arheološka istraživanja, bila je ulaz u utvrdu. Današnji izgled oružana je dobila pregradnjama, bila je škola, a nakon Drugog svjetskog rata opet oružana. Ograđena je bodljikavom žicom, a bedem je pretvoren u streljanu. Na prvom je katu arhiv, a devastirano prizemlje je prazno. Prije no što su Vlasta Delimar i Milan Božić u prostoru prenoćili, posjetitelje je arheolog Igor Kulenović upoznao s bogatom poviješću objekta.</p>
<p> Diljem Hrvatske slijedit će akcije noćenja u staroj bjelovarskoj tvornici keksa »Koestlin« - spomeniku industrijske arhitekture koje Dubravko Adamović kani preobraziti u Muzej suvremene umjetnosti (!), zatvorenu dvorcu Zrinski u Čakovcu u kojem traju arheološka istraživanja, potom u bivšoj vojarni u Varaždinu u kojoj su prebivale izbjeglice, staroj kući u Ravnici pokraj Motovuna koja će postati Centar za kulturnu razmjenu, te u tzv. zgradama Fortica u Puli. Postoji još nekoliko gradova u kojima je akcija odobrena, ali ne i prostor. Riječ je o ljetnikovcu Sorkočević u Dubrovniku, Kapetanovoj kući u Zadru, tvornici »Rikard Benčić« u Rijeci, Diklecijanovoj palači u Splitu i Švicarskoj kući u Zagrebu.</p>
<p>Provesti noć u prostoru koji je momentalno izgubio svaki smisao a još više duh, jest izazov, ističe Vlasta Delimar. Prostori su to koji su izgubili svoju funkciju i čekaju da im se vrati prvobitni smisao i »dostojanstvo« postojanja.</p>
<p> Poput slovenskog umjetnika Marka Pogačnika koji na kritičnim točkama gradova postavlja »energetske stupove« iscjeljujući prostor, tako i Vlasta Delimar i Milan Božić »liječe« zaboravljene kuće »egzistencijalnom energijom«. Što dvoje umjetnika radi nakon što se publika upozna s objektom (razgovara, spava, šuti ili vodi ljubav) - irelevantno je, ističe Vlasta Delimar. Energija muško-ženskog odnosa treba potaknuti revitalizaciju zaboravljenih prostora prepuštenih na milost i nemilost kojekakvih uprava, zavoda i komisija, dakle, cilj je senzibiliziranje naše javnosti za povijesne objekte.</p>
<p>Kulturne politike zemalja u tranziciji reinterpretiraju kulturne vrijednosti, ističe Vlasta Delimar, dok je istovremeno suvremena umjetnost orijentirana prema komunikaciji s Europom. Stoga i njezina performing akcija na neki način odobrava »nacionalnu orijentaciju« u smislu očuvanja od negativnih učinaka komercijalizacije. Pitanje identiteta se može vrlo dobro uklopiti u globalnu integraciju ako se želi izaći iz izolacije, te pokazati kreativne kulturne raznolikosti.</p>
<p>Zajedničko putovanje Vlaste Delimar i Milana Božića kroz vrijeme i prostor, nagrizle punktove, završit će tiskanjem knjige u izdanju »Modernih vremena« u kojoj će svaka lokacija biti predstavljena s desetak fotografija i predgovorom povjesničarke umjetnosti Silve Tkalčić.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pavlu Pavličiću prva nagrada za najbolju kratku priču </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Prva nagrada za najbolju kratku priču objavljenu u »Večernjem listu«, tijekom 2002. godine, dodijeljena je Pavlu Pavličiću za priču »Što da se radi s Krležom« na svečanosti održanoj u subotu u atriju Muzeja »Mimara« u Zagrebu. Druga nagrada, koja od 2001. godine nosi ime velikoga hrvatskoga pisca Ranka Marinkovića i dugogodišnjega predsjednika žirija za dodjelu nagrada, pripala je Robertu Mlinarcu za priču »Smrt u Švedskoj«, a treću je dobio Miroslav Mićanović za kratku priču »Buka i bijes«. Tako je nakon pregleda 44 objavljene priče u sklopu 38. po redu natječaja za najbolju kratku priču »Večernjeg lista« odlučio žiri u sastavu: akademik Miroslav Šicel (predsjednik), akademik Nedjeljko Fabrio, prof. dr. Krešimir Nemec, dr. Tomislav Sabljak i Milan Ivkošić, urednik u tome listu. Dobitnici su nagrađeni novčanim nagradama, u iznosu od 3000 i 4000 kuna, a prvonagrađenom autoru je uz 5000 kuna pripalo i prijenosno računalo.</p>
<p>»Svake godine broj prijavljenih priča sve više i više raste, a ove je godine prijavljen rekordan broj od 1047 priča«, istaknula je operna pjevačica Sandra Bagarić, voditeljica svečanosti. </p>
<p>Istaknuvši važnost koju »Večernji list« pridaje kulturnim događajima, a posebno natječaju za »Večernjakovu« kratku priču, Ružica Cigler, glavna urednica toga lista, podsjetila je prisutne da su u 38 godina postojanja u natječaju, kao nagrađeni autori ili članovi žirija, sudjelovali brojni ugledni hrvatski književnici poput Ranka Marinkovića, Jure Kaštelana, Mirka Božića, Vjekoslava Kaleba, Ivana Kušana, Nade Iveljić, Zvonimira Majdaka, Luke Paljetka, Antuna Šoljana i drugih.</p>
<p>Svečanost je svojim nastupom na električnom violončelu uveličala mlada umjetnica Ana Rucner. </p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Predstavljene knjige Dubravka Horvatića </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Knjiga eseja i članaka Dubravka Horvatića »Od Tuđmana do tuđinaca« te njegov »Kalendarij hrvatske groteske« - dnevnik od svibnja do prosinca 2002., predstavljeni su danas u zagrebačkom Domu HVIDRA-e.</p>
<p> Obje knjige izdao je zagrebački nakladnik »K. Krešimir«. O knjigama u kojima Horvatić daje svoje viđenje aktualnih političkih zbivanja u Hrvatskoj govorili su, uz autora, akademik Josip Pečarić, prof. Ivan Biondić te odvjetnik Željko Olujić. Horvatić je rekao kako svojim knjigama nastoji predočiti nepravdu koju aktualna vlast nanosi hrvatskom narodu, »progoneći branitelje, kriminalizirajući Domovinski rat te izdajući nacionalne interese dodvoravanjem Europskoj uniji i SAD-u«.</p>
<p> Horvatić se protivi nastojanjima ulaska u Europu: »Pouzdajmo se u vlastite snage, ne srljajmo u tvorevine u kojima ćemo biti zadnji«. On još upozorava da se »krši katolički moral oponašanjem Amerike«, pri čemu se, kaže među ostalim Horvatić, »promovira homoseksualizam čije udruge dobivaju više novca nego HVIDRA«. </p>
<p> Akademik Josip Pečarić rekao je kako Horvatić »svojim knjigama upozorava na pokušaje rastakanja hrvatske države od početka njezina stvaranja do današnjih dana, sve dok ponovno ne bude uključena u neki oblik jugoslavenskog saveza«.</p>
<p> Prof. Biondić je rekao kako Horvatić »literarno raščlanjuje fenomenologiju zala koja su snašla hrvatski narod nakon uspostave trećejanuarske diktature, fenomenologiju destrukcije hrvatske države i rashrvaćivanja hrvatstva«.</p>
<p> Odvjetnik Željko Olujić je rekao da Horvatić »duboko utemeljeno promišljajući hrvatsku sudbinu slika grotesku hrvatske sadašnjosti, pišući u prilog istine o svom opljačkanom i prevarenom narodu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prvo hrvatsko znanstveno djelo nastalo prije 860 godina</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Prvo hrvatsko znanstveno-filozofsko djelo »O bitima« Hermana Dalmatina nastalo je prije 860 godina.</p>
<p> »De Essentiis«, kako mu je izvorni naziv, jedino je pouzdano autorsko djelo Hermana Dalmatina, koje je on počeo i završio u istoj godini. Pored toga, Dalmatin je preveo više djela kojima je ostvario prijenos grčke i arapske znanosti u zapadnu Europu te time izvršio veliki kulturni i znanstveni utjecaj. Zaslužan je i za upoznavanje zapadne Europe sa Islamom nakon što je radio s drugima na prijevodu Kurana. </p>
<p>Prigodna poštanska marka tiskana je prije deset godina 30. studenoga, u povodu 850. obljetnice djela »De Essentiis«, u 350.000 primjeraka. Iste godine u Pazinu je održan simpozij o Hermanovu djelu. Godina njegova rođenja nije poznata, a ni smrti. Zna se da je rođen u srednjoj Istri, kako je sam napisao »u morskoj i brdovitoj Istri«. Potpisivao se »Sclavus«, pa je sigurno bio Slaven, smatra akademik Dadić. Suvremenici su ga nazivali Hermanus Dalmata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tri stoljeća od rođenja hrvatskog misionara Konšćaka </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Hrvatski misionar Ferdinand Konšćak, po ocjenama kroničara jedan od najvećih pionira istraživača u povijesti sjevernoameričkoga kontinenta, rodio se prije 300 godina.</p>
<p> Varaždinac Konšćak (1703. - 1759.) prvi je izradio zemljovid meksičke Kalifornije (Baja California), koji je do sredine 19. stoljeća bio dio službene karte Sjeverne Amerike. Prvi je Europljanin koji je došao do ušća Rio Kolorada. Osnovao je rudarsko naselje San Antonio Reala. Gradio je rudnike, ceste i brane. U Kalifornijskom zaljevu jedan se otočić naziva njegovim imenom, Consag Rocks. Dr. Damir Zorić koji je doktorirao na Konšćakovu djelu smatra da se o njegovu radu kod nas premalo zna, o čemu svjedoči i činjenica da samo jedna ulica u Varaždinu nosi njegovo ime. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Hajduk nema što tražiti u Dinamovoj kući«</p>
<p>»Logično je očekivati da će nas Hajduk napasti od prve minute. Svaka vrsta kalkulacije ići će nama u prilog. Ali, taj Hajduk će u Maksimiru doživjeti šok! Znate zašto? Zato, jer ćemo mi njih također odmah napasti! U našoj ste kući, gospodo, a tu nemate što tražiti! Ma, sigurno će to biti spektakl«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Ivica Olić je ipak rezerva! Tako je odlučio Dinamov trener Miroslav Blažević, najavljujući, eto, da će »plava devetka« početak nedjeljnoga derbija protiv Hajduka u Maksimiru dočekati na - klupi. Olić je prije tri tjedna operirao jagodičnu kost, u međuvremenu je pomalo ispao iz natjecateljske forme i to su detalji koji su ga (privremeno) izgnali iz udarnoga Dinamovog sastava.</p>
<p> Istina je, također, da je Dinamo u posljednjim utakmicama, bez Olića u momčadi, djelovao doista nadahnuto i furiozno. Jedan od razloga je i taj što je Dumitru Mitu napokon uskočio na svoje pravo mjesto, u napad. Zbog Olića je uglavnom igrao nešto povučenije. Pa, iako se sjajno snašao u ulozi veznoga igrača, Mitu je najkorisniji u vrhu napada. Olićev povratak bi, jasno, značio i Mituov povratak u vezni red, pa bi na klupu morao preseliti netko od trojca Marić - Kranjčar - Mujčin. Jasmin Agić vjerojatno ne bi bio pod znakom pitanja, s obzirom da je on jedini destruktivac u Dinamovome veznom redu. No, kalkulacije o tome tko će »ustupiti« mjesto Oliću splasnule su onoga trenutka kad je Ćiro najavio da će maksimirski napadač ući tek u drugome poluvremenu.</p>
<p> No, Blažević je nerijetko sklon ekshibicijama sa sastavom, pa se nerijetko dogodi da na travnjak istrči ponešto drukčija 11-orica od one koju dan ranije Dinamov trener najavi u medijima. Hoće li tako biti i ovaj put? Znat ćemo tek kad igrači u plavome dresu u nedjelju, nešto prije 17.30 sati, »izrone« iz tunela na travnjak.</p>
<p> - Igrat ćemo u onakvoj formaciji kakvu sam već i najavio, pojasnio je Ćiro. - U razgovoru s Olićem sam zaključio da je najbolje da ga uvedem u drugome poluvremenu. Olić također smatra da je to najbolje rješenje. Ući će kad tenzije s početka pomalo splasnu. Taj je potez taktički opravdan, jer je Olić istinski džoker i dat će impuls momčadi u pravome trenutku.</p>
<p> Tihe najave o tome kako će Hajduk, uoči derbija, promijeniti svoj ustaljeni sistem igre, Blažević ne smatra realnim.</p>
<p> - Vulić je suviše mudar trener da bi učinio takvo što. Taj bi potez sasvim sigurno unio dodatnu konfuziju u njegovu momčad. Što se nas tiče, mi ostajemo vjerni najavljenoj formaciji, koja sve bolje funkcionira.</p>
<p> Dinamova će koncentracija, jasno, ponajprije biti usmjerena ka splitskome reprezentativnom dvojcu Rapaić - Srna.</p>
<p> - Nećemo ih striktno čuvati! Obrana »čovjek na čovjeka« za nas bi bila porazna. Uostalom, Hajduk će igrati napadački, s obzirom da je u takvoj poziciji da mora loviti sva tri boda. Ne pobijede li u nedjelju u Zagrebu, oni gube sve! Dakle, ovo će sigurno biti izuzetna nogometna predstava s mnogo golova. Unatoč tome što na vratima oba kluba stoje naši najbolji vratari. Ali, oni će doista morati činiti čuda žele li sačuvati mrežu. Hajduk ima mnogo napadača, tu su Krpan, Turković, Rapaić, Srna... Ali, tu je i Neretljak koji se također pridodaje u završnici akcija. Ali, ako konzultirate našu momčad, također ćete primijetiti »ekvilibr«. Niti mi nismo drukčije orijentirani. Imamo Mitua, Balabana, Marića, Mikića... Svi su oni također ofenzivci. Epicentar svih zbivanja bit će - Niko Kranjčar. Sretan sam da je došao na tu razinu da može biti velika uzdanica u ovako važnoj utakmici.</p>
<p> No, Splićane u nedjelju u Maksimiru očekuje - šok! Tako, barem, najavljuje sam Ćiro...</p>
<p> - Logično je očekivati da će Hajduk napasti od prve minute. Svaka vrsta kalkulacije ići će nama u prilog. Ali, taj Hajduk će u Maksimiru doživjeti šok! Znate zašto? Zato, jer ćemo mi njih također odmah napasti! U našoj ste kući, gospodo, a tu nemate što tražiti! Ma, sigurno će to biti spektakl. Inače, mislim da utakmica neće biti odlučena sve dok u igru ne uđe Ivica Olić. Pobijedimo li u nedjelju, tada garantiram osvajanje naslova prvaka. U tom slučaju više neće biti nikakve dvojbe.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pravda je spora, ali ipak stiže</p>
<p>»Još sam uvijek razočaran što nisam imao mogućnost pred navijačima podići ruke i mahnuti im s pobjedničkog postolja. No, ipak sam sretan ostvarenom pobjedom«, kaže Fisichella</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Saga o pobjedniku utrke za Veliku nagradu Brazila došla je kraju. Nakon pregledavanja snimki i dvojbi o pobjedniku, najviše organizacijsko tijelo automobilističkih utrka FIA, donijelo je odluku po kojoj je pobjednički pokal oduzet Raikkonenu i naknadno, ipak, dodijeljen Talijanu Giancarlu Fisichelli. Tako je ispravljena nepravda načinjena momčadi Eddija Jordana i deset bodova pripalo je njegovom prvom vozaču.</p>
<p>- Drago mi je da su svi shvatili da sam ja uistinu pobjednik utrke u Brazilu, ali mi je žao što nisam stao na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja, izjavio je Fisichella nakon promjene odluke prema kojoj se njemu upisuje prva pobjeda u karijeri.</p>
<p>Nakon odvoženih 110 utrka u natjecanjima Formule 1, Talijan je ostvario najveći uspjeh u karijeri. Prije nego je potpisao za momčad Jordana, takav uspjeh mu nije pošao za rukom niti u momčadima Minardija niti Benettona, čiji je vozač bio. </p>
<p>- Bilo mi je teško nakon velike gužve koja se događala nakon završetka utrke i još sam uvijek razočaran što nisam imao mogućnost pred navijačima podići ruke i mahnuti im s pobjedničkog postolja. No, ipak sam sretan ostvarenom pobjedom. Nadam se da je ovo tek početak mojih pobjeda. </p>
<p>Vlasnik momčadi Eddi Jordan bio je vrlo zadovoljan FIA-inom odlukom:</p>
<p>- Oduševljen sam. Nedjeljnom utrkom Giancarlo je pokazao zrelost i talent, no ostaje žaljenje za najvišim postoljem. Ova pobjeda dokaz je da se možemo natjecati s najboljim momčadima.</p>
<p>Fisichellinom pobjedom proslavljena je 200-ta utrka momčadi Jordana u natjecanjima Formule 1. Pobjedom ostvarenom u Brazilu Talijan trenutno zauzima četvrto mjesto u ukupnom redoslijedu vozača. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»I ptice na grani govore o našoj uspavanosti« </p>
<p>Hoće li Vulić poslušati Ivićev savjet da za pobjedu protiv boljih momčadi treba učiniti taktičke promjene? Bez obzira na najave, neće krenuti otvorenoga garda, već će ipak istrčati s opreznijom, čvršćom, obrambenom varijantom. Mjesto u početnoj postavi trebali bi pronaći Računica i Miladin, a s klupe će ući ubojiti Turković i brzonogi Bule</p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Hajduk će u Maksimiru protiv Dinama tražiti priliku u preokret. Nedjeljnoj utakmici Splićani prilaze maksimalno koncentrirani i oprezni, premda se mora dodati da je podizanje optužnica protiv desetorice čelnika kluba iz prošlog desetljeća u predvečerje derbija skrenulo pozornost s utakmice. </p>
<p>Više se priča o stranicama crne kronike dnevnih listova nego o ključnom prvenstvenom dvoboju. Ionako je trenutačnih sedam bodova zaostatka utjecalo na tamnijim bojama obojano raspoloženje u »bijeloj« svlačionici.</p>
<p>Nakon nedjelje više nema popravnog </p>
<p>Nema traga optimističkim najavama, koje katkad služe za ohrabrivanje, već dominira respekt prema treneru Blaževiću i njegovim igračima. Uostalom, svjesni su prvotimci »bijelih« da je teško vaditi se u Dinamovu domu, na travnjaku gdje su vrlo rijetko pobjeđivali. A kao nikad dosad Hajduk treba tri boda, jer popravnog više nema. </p>
<p>Ove je sezone Vulićeva momčad već bila u sličnoj situaciji, u Kupu Uefe u ogledima s Fulhamom. Splitski poraz (0-1) tjerao ih je da u Londonu ispravljaju krivi korak. Hrabrom su napadačkom igrom te taktičkim iznenađenjem u rasporedu zamalo i uspjeli. Dva su puta vodili i samo nedostatak vjere u iznenađenje, a i malo sreće, izbacilo ih je iz Europe. </p>
<p>Može se kazati da u nedjelju igraju sličnu utakmicu.</p>
<p>- Očekujem dobru utakmicu, kvalitetan nogomet i pravo sportsko ozračje. Nadam se da će obje navijačke skupine biti na europskoj razini. Volio bih da bude mnogo pogodaka, naravno, više u njihovoj nego u našoj mreži, kazao je trener Zoran Vulić. </p>
<p>Hajduk je uoči ovog susreta pokušao kontrolirati i najmanju sitnicu. Naime, zabrinuti zbog apatičnih izdanja tijekom ove sezone u Zagrebu (porazi u Maksimiru i Kranjčevićevoj), odlučili su promijeniti hotel te će umjesto u Palaceu odsjesti u Operi. </p>
<p>A o usporenosti i uspavanosti u metropoli Hajdukov trener danas kaže: </p>
<p>- U Maksimiru i Kranjčevićevoj nismo odigrali najbolje, ali valjda će ovo biti treća sreća. I ptice na grani govore o našoj uspavanosti, što se ovog puta neće dogoditi... </p>
<p>Vulić je najavio da će igrati napadački. Još je početkom tjedna govorio da će biti 3-0 ili pak 0-3. Dan prije utakmice ponovio je iste stavove, a o taktici je rekao: </p>
<p>Napadom do uspjeha</p>
<p>- Moja su razmišljanja uvijek ista. Neću odstupiti, napadačkom ćemo igrom tražiti uspjeh, a nadam se da će napadači biti rasploženi, da će ulaziti u prilike, a za uspjeh u nogometu potrebno je i malo sreće. Ne očekujem promjene u Dinamovoj igri, možda će im jedino posljednji red igrati malo dublje, neće biti na polovici igrališta, već bliže svom vrataru. </p>
<p>Hoće li Vulić poslušati Ivićev savjet, javno iznesen, da za pobjedu protiv boljih momčadi treba učiniti taktičke promjene? Sasvim je moguće. </p>
<p>Pa tako, bez obzira na najave, neće krenuti otvorenoga garda, već će ipak istrčati s opreznijom, čvršćom obrambenom varijantom. Mjesto u početnoj postavi trebali bi pronaći Računica i Miladin, a s klupe će krenuti ubojiti Turković i brzonogi Bule. </p>
<p>Tako bi Hajduk dobio napadačke adute ako utakmica ne krene u željenom smjeru, ali i gušći raspored u sredini. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Veličani prekinuli neugodnu seriju</p>
<p>VELIKA, 12. travnja </p>
<p> - U 24. kolu Lige za prvaka Kamen Ingrad je s 1-0 (0-0) zasluženo svladao Varteks i prekinuo neugodnu seriju poraza. </p>
<p>Tek 14. minuta donijela je prvu ozbiljnu prigodu domaćina. Popović je izvanredno uposlio Vidovića, no uslijedio je mlaki udarac kojeg je Mađarić obranio. U drugom poluvremenu vidjeli smo nešto bolju igru i nekoliko prigoda domaćina. Balašković je oštro centrirao sa 30-ak metara na lijevu vratnicu. Smoje je tukao glavom ali Mađarić je odlično obranio. U nastavku Vidović je imao još jednu prigodu ali je i ovaj put Mađarić bio bolji. Nešto kasnije ipak dolazi do veselja na stadiona. U 57. minuti Balašković poslužuje Čizmeka, ovaj ubacuje u kazneni prostor gdje se našao Popović i sa nekoliko metara ubacio u mrežu.</p>
<p>• Stadion SRC Kamen Ingrad</p>
<p>Kamen Ingrad - Varteks 1-0 (0-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 7, Gusić 7, Bešlić 6, R. Vidović 5 (od 63. Jakirović -), Balašković 6,5, Čizmek 6 (od 85. Brkić -), Kopunović 6 (od 72. Karoglan -), Rendulić 6, Popović 7, Smoje 6,5, Vujica 6,5.</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 7, Toplak 6, Fumić 6, Karić 6, Granić 6, Jančevski 6, Vučković 5,5 (od 65. Kristić -), Petričević 5 (od 55. Huljev 5,5), Sklepić 5 (74. Halini -), Šafarić 6, Kastel 6.</p>
<p>SUDAC: Nikola Petir (Kašina) 7,5. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Popović (57.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Popović, Jančevski.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško POPOVIĆ.</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šimić spasio Zagreb</p>
<p>Nazočni menedžeri stranih klubova nisu imali što vidjeti, budući da je utakmicu obilježilo obostrano mučenje lopte, a ishod je nekako u skladu prikazanog siromaštva</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U Kranjčevićevoj miroljubiv remis nogometaša Zagreba i Cibalije, iako sama utakmica nije djelovala miroljubivo. Dapače, bila je za malobrojne gledatelje vrlo negledljiva, a ishod je nekako u skladu prikazanog siromaštva, svakom pojednako - 1-1 (0-0).</p>
<p>Susret je ponudio malo toga za sjećanje. Doduše kako je krenulo, mislilo se da ćemo nazočiti jednoj živoj utakmici. No, već ubrzo nakon početka tempo je splasnuo, igra se pretvorila u obostrano mučenje lopte. Cibalia je pritom djelovala nešto povezanije i ambicioznije, ali u prvom dijelu praktički bez udarca na jedna ili druga vrata.</p>
<p>Izvjesna su se uzbuđenja ponudila u nastavku. Najprije u 50. minuti kad je Đalovićeva lopta iskosa okrznula gostujuću vratnicu. Dvije minute nakon toga neoprezni Spahić srušio je Bartolovića u kaznenom prostoru, dovoljno da Abramović iz kaznenog udarca dovede Cibaliju u vodstvo. A tri minute nakon toga nervozni Spahić zbog preoštrog prekršaja dobio je drugi žuti karton i tako oslabio redove Zagreba.</p>
<p>Činilo se nakon toga da je pobjednik odlučen, ali ulaskom Šimića domaćinu se posrećilo. Branič gostiju Pernar neoprezno je na granici kaznenog prostora loptu formalno gurnuo prema natrčalom Šimiću koji je odmjerenim udarcem postigao efektan pogodak. Isti je igrač minutu kasnije ponovno dobro pucao, ali je Marić obranio i to je u biti sve iz ovog susreta koji će nazočni što prije zaboraviti. Pritom sumnjamo da su i neki nazočni menadžeri imali što za vidjeti, a jedan od njih navodno iz redova norveškog prvaka Rosenborga došao je pogledati Lovreka.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>Zagreb - Cibalia 1-1 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6 - Ješe 6; Stavrevski 5,5, Spahić 5 - Novaković 5, Biskup 5, Ćaćić 5,5 (od 68. Šimić 6), Verhas 5,5 - Štrok 5,5 - Lovrek 5,5 (od 68. Brunčević 5), Đalović 5,5 (od 85. Milas -).</p>
<p>CIBALIA: Marić 6 - Lučić 6, Leutar 6, Pernar 5, Čutura 6 - Pamić 5,5, Žgela 5,5 (od 76. Križanović -), Jurić 5,5, Maroslavac 6 - Abramović 6, Bartolović 6.</p>
<p>SUDAC: Mukić (Rijeka) 6,5. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Abramović (53. - 11 m), 1-1 Šimić (81.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Spahić, Marić, Čutura.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Spahić (57. drugi žuti).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šibenik - Rijeka 0-0</p>
<p>ŠIBENIK, 12. travnja</p>
<p> - Prije početka prvenstva nitko nije vjerovao da će se Riječani naći u situaciji da se bore za goli život. U Šibeniku su odigrali pametno, mudro i zasluženo odnijeli bod. Najbolju priliku imali su Šibenčani u 22. minuti kada je Župan odlično uposlio Jukića a ovaj se našao sam pred Kalinićem no njegov udarac završio je pored vratiju. U drugom poluvremenu Šibenčani su uspostavili ravnotežu, izvršene su izmjene ali zgoditaka nije bilo. Moramo priznati da su u takvoj riskantnoj igri gosti u 68. minuti imali priliku koju je bilo teže promašiti ali je Samardžić i to uspio. Tukao je sa pet-šest metara ali je Stojkić izbacio u korner. </p>
<p>• Stadion Šubićevac</p>
<p>Šibenik - Rijeka 0-0 </p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6,5 (od 67. Stojkić 6,5), Bedeković 6, Jović 6,5 (od 75. Alviž 5,5), Raić 6,5, Pranjić 6,5, Bulat 6,5, Pešić 6, Tarega 6, Jurić 6 (od 61. Martins 6), Župan 6, Vuković 6.</p>
<p>RIJEKA: Kalinić 6, Mijatović 7, Knežević 6,5, Milinović 6,5, Viljčetić 6, Linić 6, Batkovski 6, Duro 5,5 (od 64. G. Brajković 6), Shkembi 6,5, Celišak 6 (od 83. Klič -), Samardžić 6,5.</p>
<p>SUDAC: Vlado Svilokos (Sisak) 6,5. GLEDATELJA: 500.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pešić, Raić, Shkembi, Celišak.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrej MIJATOVIĆ. </p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Slaven Belupo - Osijek 0-0</p>
<p>KOPRIVNICA 12. travnja</p>
<p> - Slaven Belupo i Osijek podijelili su bodove u utakmici bez pogodaka. Osijek je iz Koprivnice otišao jako zadovoljan s tim bodom, a i u Slavenu Belupu nije se osjećala prevelika tuga zbog izgubljena dva boda jer Slaven je čvrsto na vrhu Lige za ostanak. Od ozbiljnijih prilika navodimo onu iz 15. minute kada je Kovačić proigrao Dodika, koji se spustio po lijevoj strani i kad je došao nadomak vratara u punom trku pucao je zamalo pokraj gola. Osijek zamalo da nije postigao autogol u 37. minuti kada je nakon slobodnog udarca Posavca, Igor Tkalčević uputio loptu pokraj vlastitog gola.</p>
<p>U 66. minuti Posavec je pucao prema golu i na nju su zajedno naletjeli branič Osijeka Božinovski i golman Turina. Sudarili su se i rezultat svega bile su ozljede Turine po glavi i prsima. </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>Slaven Belupo - Osijek 0-0 (0-0)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6 - Međimorec 6,5, S. Bošnjak 6,5, Gal 6 - P. Bošnjak 6,5, Ferenčina 6,5, Posavec 6 (od 90. Kovačević -), Jurčić 5,5, Božac 6 - Kovačić 6 (od 69. Geršak 6), Dodik 6 (od 87. Filipović -).</p>
<p>OSIJEK: Turina 6,5 (od 74. Burcsa -) - Mikulić 6,5, Tkalčević 6, Miljković 6,5 - Božinovski 5,5, Brkić 6, Buljat 6, Lalić 6 - Čordaš 6,5 (od 90. Balatinac -) - Ljubojević 5,5 (od 65. Milardović 6), Špehar 6,5.</p>
<p>SUDAC: Darko Peljan (Zagreb) 6,5. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jurčić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan TURINA.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rađa presudio Ciboni</p>
<p>»Žuti« su nanijeli cibosima drugi poraz u hrvatskom prvenstvu i udaljili ih od »jedinice« uoči doigravanja</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Košem Dina Rađe sekundu prije isteka 40. minute, košarkaši Splita došli su do pobjede protiv Cibone VIP 84-83 (33-39) u 4. kolu Ožujsko lige za prvaka. »Žuti« su nakon Zadra, nanijeli cibosima drugi poraz u domaćem prvenstvu i znatno udaljili Zagrepčane od prvog mjesta uoči doigravanja. </p>
<p>U utakmici punoj preokreta, Split je u završnici bio jači za »starog majstora« Dina Rađu koji je iskoristio leđni blok suigrača i pogodio preko Prkačina, iako se činilo da će posljednju loptu ispucati Josip Sesar.</p>
<p>Košarkaši obje momčadi vratili su okus pravog košarkaškog derbija na parket dvorane »Dražena Petrovića«. Slaven Rimac i Josip Sesar nadmetali su se u poenima, Dino Rađa i Haris Mujezinović vodili su bitku pod obručima, vrlo dobro igrali su Andrija Žižić i Tomislav Ružić. Cibona je na krilima raspoloženog Slavena Rimca (17 poena u 20 minuta) vodila na poluvremenu 39-33. </p>
<p>U nastavku je uzvratio Josip Sesar, koji je u prvih šest minuta treće četvrtine ubacio 16 poena. </p>
<p>Od 21. do 26. minute »palo« je čak devet trica, pet Cibone (Rimac 2) i četiri Splićana (Sesar 3). Velikom Sesarovom serijom »žuti« su u 26. minuti poveli 58-56, no cibosi su, ponajprije koševima Ružića u 30. minuti stigli do vodstva 66-61.</p>
<p>Sesar je i u četvrtoj četvrtini nastavio »osvetnički« pohod protiv bivšeg kluba, s njegovih novih deset poena (ukupno 29), Splićani su poveli 74-70. Posljednje dvije minute pokazale su svu dramatičnost košarkaške igre. Rimac je pogodio važnu tricu za 79-80, uzvratio je Rađa, da bi potom Rimac pogodio četiri slobodna bacanja za 83-82, 53 sekunde prije kraja. Nakon promašenog Sesarovog šuta za tricu, »meč-loptu« imao je Mujezinović koji je promašio šut preko Rađe. U preostalih 12 sekundi, cibosima je dva puta lopta bježala iz ruku, da bi u posljednje četiri sekunde »žuti« odigrali pobjednički napad.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - SPLIT CO 83-84 (22-14, 17-19, 27-28, 17-23)</p>
<p>CIBONA VIP: Krunić, KUS 8, RIMAC 32 (8-8), Krasić 3, PRKAČIN, MUJEZINOVIĆ 12 (0-2), Planiniić, Štimac, MANCE 2, McLinton 14 (5-5), Ružić 12, Alihodžić.</p>
<p>SPLIT CO: SUBOTIĆ, Mimica 3, ZDOVC 3, Rančić 3 (1-1), ŽIŽIĆ 20 (2-4), SESAR 29 (6-8), Ukić 4, Pašalić, Kedžo, Kaštropil, RAĐA 22 (4-5), Oršulić.</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 17-31, Split 25-41</p>
<p>TRICE: Cibona 12-26 (46%), Split 7-21 (33%). </p>
<p>SKOKOVI: Cibona 29 (22+7), Split 24 (18+6). </p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dino RAĐA.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Brođani potopljeni u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja </p>
<p> - U četvrtom kolu Ožujsko lige za prvaka košarkaši Zagreba svladali su momčad Svjetlost Broda sa 124 - 76. Utakmica u kojoj je momčad trenera Anzulovića dominirala cijelim dvobojem, definitivan rasplet dobila je već istekom prvog dijela, kada Zagrebaši ostvaruju 36 koševa prednosti. Budući da je takvu prednost bilo vrlo teško prokockati, mogućnost da se dokažu trener Anzulović dao je svim igračima. </p>
<p>Na listu strijelaca u pobjedničkoj momčadi upisali su se svi igrači, a prednjačili su sa po 19 koševa Miljković, Perinčić i Vidaković, dok je kod gostiju najraspoloženiji bio Piplović s učinkom od 29 koševa i 12 skokova.</p>
<p>• Dvorana u Trnskom </p>
<p>ZAGREB - SVJETLOST BROD 124-76 (29-19, 44-18, 24-18, 27-21)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 19 (2-2), Miljković 19 (2-2), Morić 10, Pehar 9 (3-1), Vidačak 4, Šaronja 3 (2-1), I. Tomas 1 (2-1), Jelavić 4, M. Tomas 13 (6-5), J. Garma 17 (1-1), Perinčić 19 (2-1), N. Garma 6.</p>
<p>SVJETLOST BROD: Kovačević 4 (2-1), Kaurić 6, Pezer 10 (2-2), Piplović 29 (10-6), Ivić 6, Mandić 4 (2-2), Kristić 12 (2-1), Prostran 3, Marinić, Možar 2, Miličević, Dišlijev.</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar), Šarac (Osijek). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir Miljković. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Braća Skelin uvjerljivo do pobjede</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Najzanimljiviji događaj prvog dana veslačkog »Croatia Opena« bila je utrka dvojaca bez kormilara. U kvalifikacijama i finalu nastupili su gotovo svi najbolji hrvatski veslači, a uvjerljiva pobjeda na kraju je pripala »gusarima«, Siniši i Nikši Skelinu, brončanima sa posljednjeg Svjetskog prvenstva u Sevilli. </p>
<p>Drugo mjesto je, sa više od šest sekundi zaostatka, osvojila kombinirana posada Mladosti i zadarskog Jadrana, u sastavu Tomislav Smoljanović i Branimir Vujević. Treći su do cilja došli Slovenci Sračnjak i Pirih, a četvrta je bila još jedna posada Gusara, Igor Boraska i Damir Vučičić. Plasman u A finale nisu uspjeli ostvariti Saraga i Martinov, te Marić i Bajlo, dok Čuljak i Francetić nisu nastupili zbog bolesti ovog potonjeg.</p>
<p>- Zadovoljni smo, budući da nam je ovo prva utrka sezone. U prilično smo dobroj formi, a bit ćemo još i brži, kazao je nakon pobjede Nikša Skelin, koji, kao ni Siniša, neće nastupiti u nedjelju zbog smrtnog slučaja u obitelji.</p>
<p>Uvjerljive pobjede vidjeli smo i u utrkama samaca, kod seniorki je slavila najbolja hrvatska veslačica Mirna Rajle Brođanac, a kod seniora član zlatnog olimpijskog dvojca na pariće, Slovenac Luka Špik. Unatoč najavama, njegov partner iz Sydneya, Iztok Čop, ipak nije došao u Zagreb.</p>
<p>• Rezultati, seniori, samci: 1. Špik (Bled) 7:13.40, 2. Vekić (Mla) +8.66, 3. Šindler (Mla) +13.64, dvojac na pariće: 1. Sami Kaya, Saim Kaya (Turska) 7:01.26, 2. Turker, Yilmaz (Tur) +3.20, 3. Ružić, Cetinić (Mla, Zag) +5.41, dvojac »bez«: 1. S. Skelin, N. Skelin (Gus) 6:56.49, 2. Smoljanović, Vujević (Mla, JZd) +6.51, 3. Sračnjak, Pirih (Bled) +8.44; seniorke, samci: 1. Rajle Brođanac (Ikt) 8:07.58, 2. Jerman (Izola) +12.06, 3. Nadalin (JRi) +14.05; juniori A, samci: 1. Nisiteo (JZd) 7:28.74, dvojac na pariće: 1. Lerga, Stražina (JZd) 7:16.12, dvojac »bez«: 1. Kavaš, Bizjak (Bled) 7:07.98, četverac »bez«: 1. Mrkić, Jerić, Dunat, Vidak (JZd) 6:48.30; juniorke A, samci: 1. Kešerac (Ikt) 8:23.35, dvojac na pariće: 1. Vrbančić, Perković (Kor) 8:41.09; juniori B, samci: 1. Jurina (Tre) 7:40.67, dvojac na pariće: 1. Kelava, Aman (Ikt) 7:19.30, četverac »sa«: 1. Bogdan, Superina, Pogarčić, Fućak; Odović (JRi) 7:23.16, osmerac: 1. Garbati, Bujas, Malbašić, Maretić, Jurlin, Sabljić, Klarić, Burić; Mamić (Kaš) 6:41.78; juniorke B, samci: 1. Šebetić (Mla) 8:40.11, dvojac na pariće: 1. Crnogaća, Grubišić (Krka) 7:50.94.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Kaos i anarhija šire se Irakom</p>
<p>U pokušaju da zaustave anarhiju i pljačku američki su marinci u subotu uveli danonoćne ophodnje Bagdadom i najavili uvođenje policijskog sata u nekim dijelovima toga grada. Američke i britanske snage i dalje napreduju prema Tikritu, posljednjem od velikih iračkih gradova kojega još uvijek drže iračke snage. Francuska pozvala SAD i Veliku Britaniju da osiguraju red u Iraku</p>
<p>BAGDAD, 12. travnja</p>
<p> - Naoružane skupine iračkih civila u subotu i dalje nastavljaju pljačkati gradove Iraka. Prema izvještaju BBC-ja, situacija u Bagdadu je iz sata u sat sve gora: zbog paleža, pljačke i pucnjave nitko nije siguran. I američka tv postaja CNN izvijestila je o nastavljanju pljački i bezvlađa u najvećim iračkim gradovima. Prema opisu američkog reportera, u Bagdadu vladaju uvjeti slični onima na Divljem zapadu. Ništa drukčije nije ni u gradovima na sjeveru Iraka: Mosulu, gdje su američke snage ušle u subotu, dan nakon što su se snage lojalne Husseinu predale bez borbi, i u Kirkuku koji je pod kontrolom kurdskih boraca. </p>
<p>Zbog naoružanih pljačkaša koji provaljaju čak i u bolnice i muzeje, stanovnici nekoliko iračkih gradova izišli su na ulice zahtijevajući od okupacijskih snaga uspostavu reda i mira. Isto od SAD-a traže i humanitarne organizacije koje upozoravaju da bezvlađe odgađa dostavu prijeko potrebne humanitarne pomoći. I Francuska je u subotu pozvala Sjedinjene Države i Veliku Britaniju da iračkom narodu zajamče sigurnost. </p>
<p>U pokušaju da zaustave anarhiju i pljačku, američki su marinci u subotu uveli danonoćne ophodnje Bagdadom i najavili uvođenje policijskog sata u nekim dijelovima grada. Američki vojnici od subote osiguravaju najveću bagdadsku bolnicu i crpilište vode. Akcije zaustavljanja nereda najavili su i u drugim gradovima. U Basri Britanci pokušavaju formirati ophodnje s lokalnim policajcima. </p>
<p>Američke i britanske snage u međuvremenu i dalje napreduju prema Tikritu, rodnom gradu Saddama Husseina i posljednjem od velikih iračkih gradova kojega još drže iračke snage. Grad je u subotu bio pod zračnim udarima, a u okolici je, pred skori kopneni napad, počelo razmještanje Četvrte pješačke divizije američke vojske. Prema nekim izvješćima, u Tikritu bi se, u slučaju da je preživio osvajanje Bagdada, mogao nalaziti i sam Saddam Hussein. No, osvajanje Tikrita, naglasio je brigadni general Vincent Brooks iz Središnjeg zapovjedništva u Kataru, ne mora značiti kraj rata.</p>
<p> »To nije jedino mjesto gdje ima pristaša režima i dužnosnika Saddamove vlasti«, upozorio je te izvijestio da američke snage pomalo slamaju otpor Iračana koji brane Qaim, grad na zapadu zemlje u kojemu je, prema sumnjama SAD-a, skriveno oružje za masovno uništenje. Amerikanci su u subotu počeli preuzimati kontrolu nad Kirkukom, odakle su se počeli povlačiti kurdski borci. Povlačenje Kurda iz Kirkuka trebalo bi umiriti Tursku, zabrinutu da bi irački Kurdi taj grad mogli proglasiti prijestolnicom vlastite države, što bi potaklo separatizam među Kurdima u Turskoj. Američki dužnosnici najavili su da će se sljedećega tjedna održati konferencija o budućoj vladi Iraka. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kubanska pogubljenja s porukom Americi</p>
<p>Ubrzano suđenje otmičarima broda koji su namjeravali pobjeći u SAD i njihovo pogubljenje tumači se kao poruka vlasti samim Kubancima, ali i američkom susjedu da će službena Havana na otmice aviona ili brodova gledati kao na »plan s predumišljajem kojim se stimulira nelegalna emigracija«</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Vijest iz Havane da su u petak pogubljena trojica »glavnih organizatora« prošlotjedne otmice putničkog broda u havanskom zaljevu iznenadila je one koji su vjerovali da se na Kubi ipak događaju postupne demokratske promjene. Od 11 otmičara broda s pedesetak putnika i članova posade, pogubljeni su Lorenzo Copello, Bárbaro Sevilla i José Luis Isaac, petorica otmičara osuđeni su na kaznu doživotnog zatvora, jedan na 30 godina, a tri žene koje su sudjelovale u otmici osuđene su na pet, tri i dvije godine zatvorske kazne.</p>
<p>Prema službenom objašnjenju, presude su donesene u skladu sa zakonom protiv terorizma. No, način na koji je to izvedeno neobičan je čak i za kubanske prilike. </p>
<p>U samo šest dana, »obavljen« je sudski postupak protiv otmičara, Vrhovni sud je razmotrio žalbu, a državno vijeće (izvršna vlast) potvrdilo je presudu. Iako nije propušten ni jedan korak koji zahtijeva kubansko zakonodavstvo, izvršenje smrtne kazne po »brzom postupku« ipak je iznenađujuće.</p>
<p>Osobito zato što su to prva pogubljenja nakon četiri godine, premda u zatvorima čame ljudi osuđeni na smrtnu kaznu. Naime, kubanska se vlada posljednje četiri godine držala svojevrsnog moratorija na izvršenje najteže kazne zbog koje su je kritizirale europske zemlje s kojima želi uspostaviti bolje gospodarske odnose. </p>
<p>Prema službenom priopćenju, trojica pogubljenih organizirala su 2. travnja otmicu broda s pedesetak putnika, među kojima su bile dvije francuske turistkinje. Namjeravali su se domoći obala Floride, ali su nakon 50 kilometara ostali bez goriva. U 48 sati koliko je otmica trajala, otmičari su prijetili taocima da će ih ubiti ako im vlada ne dopremi gorivo za nastavak putovanja.</p>
<p>Dok su trajali pregovori, dvije Francuskinje su se bacile u vodu, a njihov su primjer slijedili i ostali taoci. To su iskoristile kubanske snage sigurnosti koje su izvele napad na brod, svladale otmičare, a potom i odvukle brod na kubansku obalu. </p>
<p>U petak, na dan smaknuća trojice otmičara, kubanske su vlasti objavile da je spriječen još jedan pokušaj otmice zrakoplova na aerodromu Otoka mladih. Upravo su tamo u ožujku oteta dva manja aviona koja su sletjela u Floridi, a čiji su otmičari, unatoč uvjeravanjima američkih vlasti da će biti zadržani u pritvoru, osuđeni i primjereno kažnjeni, ipak pušteni uz kauciju.</p>
<p>Pokušaji bijega Kubanaca iz siromaštva i rigidnog komunizma nisu nikakva novost. Godinama se ponavljaju slike prenatrpanih brodica ili sklepanih splavi na opasnom putu prema američkoj obali, pri čemu često prebjezi nalaze smrt u nemirnim karipskim vodama. Sve su učestalije i otmice zrakoplova, no one, umjesto slobode, svugdje donose visoke zatvorske kazne. </p>
<p>Kubanske vlasti obvezale su se da će učiniti sve kako bi spriječile tu »nezakonitu emigraciju« u Sjedinjene Države. U tom se kontekstu, ubrzano suđenje otmičarima broda i njihovo pogubljenje tumači kao poruka samim Kubancima, ali i američkom susjedu. Ministar vanjskih poslova Felipe Pérez Roque u četvrtak je upozorio da će se na otmice aviona ili brodova gledati kao na »plan s predumišljajem kojim se stimulira nelegalna emigracija«. </p>
<p>Položaj Kube</p>
<p>A oni koji se upuste u takve akcije, rekao je Pérez Roque, žele bojkotirati međunarodne migracijske sporazume koje je potpisala Kuba.</p>
<p>Pogubljenje otmičara i visoke zatvorske kazne koje su početkom ovoga tjedna dosuđene kubanskim disidentima optuženima za urotu kojom je trebao biti svrgnut Fidel Castro, neće olakšati položaj Kube u svijetu. No, čini se da Castro ne odustaje od »svog puta«, ma kako to moglo izazvati napetosti u odnosima Havane i svjetskih centara moći.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Kini od SARS-a umrlo još dvoje ljudi, a u Hong Kongu troje </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Dvije osobe umrle su od atipične upale pluća u kineskoj pokrajini unutarnjoj Mongoliji, što su prvi slučajevi zabilježeni na sjeveru zemlje. </p>
<p>U glavnom gradu te pokrajine Hohotu zaraženo je još deset ljudi. Prema službenoj statistici u Kini je dosad od teškog akutnog respiratornog sindroma oboljelo oko 1300 ljudi, a umrlo ih je 58.</p>
<p> Istodobno je stanje u Vijetnamu nepromijenjeno, jer je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u subotu identificirala jedan novi slučaj zaraze, ali je jedan dosadašnji uklonila s popisa.</p>
<p> Prema podacima te organizacije, u Vijetnamu su od početka epidemije oboljele 62 osobe, od kojih su četiri umrle, a više od dvije trećine se oporavilo. Dužnosnici kanadskog ministarstva zdravstva u petak su objavili da je novih 13 osoba zaraženo SARS-om, ali da se mjere nadzora i izolacije provedene u Ontariju, gdje je najviše slučajeva, pokazuju uspješnima. Između 266 zaraženih, dosad je umrlo 10 osoba. </p>
<p>Hong Kong je u subotu objavio da je još 49 stanovnika oboljelo od atipične upale pluća, te se broj oboljeljih na području Hong Konga popeo na 1.108. </p>
<p>Još su tri pacijenta preminula čime se broj preminulih od početka epidemije popeo na 35, objavili su lokalni dužnosnici. </p>
<p> Diljem svijeta od SARS-a je oboljelo više od tri tisuće osoba, a preminulo ih je 120. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rumsfeld: Koalicijske snage nastoje održati red </p>
<p>WASHINGTON, 12. travnja </p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld kazao je kako mediji preuveličavaju značenje nereda i pljački u Iraku i rekao da se radi samo o prolaznoj fazi nakon pada represivnog režima Saddama Husseina. Rumsfeld je na konferenciji za novinare u Pentagonu rekao kako se pljačke ne mogu opravdati, ali da se mogu razumjeti osjećaji Iračana koji dolaze »nakon desetljeća represije«.</p>
<p>On je rekao kako koalicijske snage nastoje koliko mogu održavati red i pružiti ljudima sigurnost. Rumsfeld smatra kako stalna televizijska izvješća o pljački i neredu pridonose preuveličavanju stvarnog stanja i ne daju da se osim tih negativnih strana novostečene slobode vide i pozitivne. Nakon pada režima Saddama Husseina u Bagdadu, Basri, Mosulu i drugim iračkim gradovima došlo je do pravoga kaosa u kojem ljudi oslobođeni stega vlasti neometano pljačkaju ne samo režimske ustanove i kuće dužnosnika, nego i bolnice.</p>
<p>Rumsfeld je kazao kako će američke snage obnoviti opremu iračkog radija i televizije kako bi osigurali pristup informacijama koji je bitan za izgradnju slobodnog društva. Istaknuo je da su Iračani nakon pada Saddamovog režima mogli slobodno izraziti svoje osjećaje i pokazati arapskom svijetu da je Amerika prijatelj Arapima, »ne okupator, nego osloboditelj«.</p>
<p>Rumsfeld je ustvrdio da nije iznenađen činjenicom da oružje masovnog uništavanja, temeljno opravdanje američkog napada na Irak, još nije pronađeno. Ministar smatra da je ono negdje skriveno, no siguran je da će naći ljude u Iraku koji će pomoći koalicijskim snagama da doznaju što je s oružjem. </p>
<p>Pentagon drži kako su koalicijske snage potpuno uništile sposobnost iračke vojske i Republikanske garde da vodi konvencionalni rat i da u Iraku više nema većih vojnih snaga. Rumsfeld je ranije optužio Siriju da dopušta dopremanje vojne opreme u Irak preko svoje granice kao i kretanje ljudi u i iz Iraka. On je kazao kako u posljednje vrijeme nije bilo prebacivanja opreme, ali da Sirija nastavlja primati iračke dužnosnike koji bježe iz Iraka. Američke vojne snage nastoje spriječiti bijeg iračkih dužnosnika u Siriju postavljajući cestovne prepreke na cestama prema Siriji i nadzirući ih iz zraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Američki vojnici dobili naredbu da uhite ili ubiju 55 iračkih dužnosnika </p>
<p>Američke snage kontroliraju iračku autocestu br. 11 prema graničnom prijelazu sa Sirijom, sjeverno od granice s Jordanom</p>
<p>WASHINGTON, 12. travnja</p>
<p> - Sudbina svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina još uvijek nije poznata, ali se američki dužnosnici počinju polagano priklanjati mišljenju da je on vjerojatno mrtav.</p>
<p> Američke obavještajne agencije presrele su komunikaciju Iračana na rubu Saddamove svrgnute uprave, koji kažu da vjeruju da je on mrtav. No, američki dužnosnici upozoravaju da to samo po sebi nije dovoljan dokaz. Ti Iračani ili znaju da je Saddam mrtav, ili vjeruju da je mrtav, ali mogu biti u krivu ili nastoje proširiti dezinformacije američkim vlastima, budući da znaju da se njihove komunikacije motre, ustvrdili su dužnosnici.</p>
<p> »Rekao bih da se priklanjamo polako mogućnosti da je više mrtav nego živ«, rekao je Reutersu jedan američki dužnosnik. Dužnosnici koji su pregledali »pune vanjske oznake obavještajnih podataka« vjeruju da se izgledi približavaju u korist tome da je Saddam Hussein mrtav, rekao je jedna dužnosnik, želeći ostati neimenovan. Dužnosnik obrane, koji je također želio ostati neimenovan ustvrdio je da što više vremena prolazi bez ikakvih znakova o pojavi Saddama Husseina, to je izglednije da je mrtav.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush, koji je u petak posjetio ranjene američke vojnike prebačene u SAD, je izjavio: »Ne znam je li Saddam živ ili mrtav. Znam samo da više nije na vlasti«. Istodobno američka vojska upozorava da irački čelnici pokušavaju pobjeći u inozemstvo, te je objavila listu s 55 osoba za koje su vojnici dobili naredbu da ih uhite ili ubiju. </p>
<p> »Postoje indicije da osobe bliske iračkom režimu nastoje pobjeći u druge zemlje«, rekao je novinarima brigadni general Vincent Brooks u Središnjem zapovjedništvu američkih snaga u Kataru. Brooks je rekao da američke snage kontroliraju iračku autocestu br. 11 prema graničnom prijelazu sa Sirijom, sjeverno od granice s Jordanom. Američka je vojska priopćila da irački čelnici pokušavaju pobjeći u inozemstvo, te je objavila listu s 50 osoba za koje su vojnici dobili naredbu da ih uhite ili ubiju. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanci više neće u Iraku isticati svoju zastavu</p>
<p>KUWAIT, 12. travnja </p>
<p> - Američki vojnici u Iraku dobili su zapovijed da više ne ističu američku zastavu kako ne bi izazvali odbojnost prema SAD-u kao okupacijskoj sili, kako ih već vidi dobar dio arapskog svijeta.</p>
<p> Slike, objavljene u cijelom svijetu, američke zastave postavljene nad iračkom lukom Umm Qasrom i na licu kipa iračkog predsjednika Saddma Husseina u Bagdadu izazvale su oštre kritike u cijeloj regiji ionako duboko sumnjičavoj glede američkih namjera.</p>
<p> U oba spomenuta slučaju američka je zastava skinuta i nakratko zamijenjena iračkom, a iz vrha američke vojske čuju se i priznanja da je isticanje zastave i u jednom i u drugom slučaju bilo pogreška. Mnogi američki vojnici donijeli su zastavu sa sobom, jer ih podsjeća na kuću, ali sad im je naređeno da je ne nose sa sobom. » Možete je imati na vozilima ili držati na prsima, ali ih nemojte igdje postavljati«, rekao je svojim vojnicima časnik 4. pješačke divizije natporučnik Mark Hart. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Putin, Chirac i Schröder zahtijevaju reformu Ujedinjenih naroda </p>
<p>Trojica europskih čelnika sastanak završili apelom Bushovoj administraciji da poslijeratno uređenje i obnovu Iraka prepusti svjetskoj organizaciji </p>
<p>MOSKVA, 12. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvodnevni pregovori ruskog predsjednika Vladimira Putina, njemačkog kancelara Gerchara Schrödera i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca završili su u subotu u Sankt Peterbugu još jednim apelom Bushovovoj administraciji da poslijeratno uređenje i obnovu Iraka prepusti Ujedinjenim narodima. </p>
<p>»Samo UN imaju legitimitet, moralni autoritet i napokon iskustvo koje im daje pravo da ustroje novu vlast u Iraku«, ustvrdio je Chirac, a Putin je dodao da je u rješavanju sudbine Iraka nedopustiva »primjena elemenata novog kolonijalizma«.</p>
<p> Naime, na summitu u Sankt Peterburgu lideri europske antiratne trojke suprotstavili su se stvaranju novog svjetskog poretka u kojem bi volja jedne, makar i najmoćnije, države svijeta bila presudna u uređivanju međunarodnih odnosa i rješavanja međunarodnih problema. Pritom su Putin, Schröder i Chirac namjerno i vješto izbjegli daljnje zaoštravanje i svađanje s Amerikom. Tako je Putin unatoč stajalištu svoje vlade, u Sankt Peterburgu javno prihvatio prijedlog Bushove administracije da Rusija razmotri mogućnost otpisivanja iračkog duga od osam milijardi dolara i to na pregovorima u Pariškom klubu i na sastanku »osmorice« (G7 i Rusija) početkom lipnja. Istina, Putin je pritom američki zahtjev da Rusija, Francuska i Njemačka oproste dugove Iraku ironično prokomentirao konstatacijom da su se »jedni u Iraku nambombardirali, drugi napljačkali, a trećima sada ostaje da otpisuju dugove«.</p>
<p> Ustupkom Americi može se tumačiti i činjenica što je »antiratna trojka« u Sankt Peterburgu naglašeno izrazila i zadovoljstvo što je srušen režim Saddama Husseina u Iraku.</p>
<p>Kremaljski državni vrh otkrio je i tajnu da je Putin samo četiri dana prije početka angolameričkog napada na Irak poslao u Bagdad ruskog bivšeg premijera Jevgenija Primakova da pokuša nagovoriti Saddama da podnese ostavku i tako se izbjegnu ratna razaranja i patnje iračkog naroda. Međutim, tajna misija Primakova kojeg je Saddam primio i saslušao završila je neuspješno.</p>
<p> Uostalom, Saddam i njegov režim su sada prošlost, a na summitu u Sankt Peterburgu trojica europskih lidera okrenuli su se prema budućnosti dogovarajući taktiku svojih odnosa prema Americi kako bi ju odobrovoljili da prizna vrhovnu ulogu UN-a u rješavanju svjetskih poslova i da se sačuva svjetski pravni poredak koji je ugrožen ratom protiv Iraka. Točnije, Putin, Schröder i Chirac raspravljali su u Sankt Peterburgu na koji bi način mogli reanimirati međunarodne institucije oslabljenog UN-a kako se međunarodna organizacija ne bi pretvorila u debatni klub ili možda u još jedan 'Crveni križ' kako Amerika predlaže nudeći UN-u samo humanitarnu ulogu i zadatke u poslijeratnom Iraku. Stoga je europska trojka u Sankt Peterburgu istupila i s prijedlogom da se pristupi reformi UN-a, a Putin se založio da u sklopu te reforme vodeća svjetska organizacija dobije »instrumente za rješavanje problema sigurnosti u svijetu«.</p>
<p>Kancelar Gerhard Schröder primio počasni doktorat na pravnom fakultetu u nazočnosti predsjednika Rusije i Francuske, Vladimira Putina i Jacquesa Chiraca.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Američka zaštita počinje nadzorom u Europi</p>
<p>SAD želi znati tko, kada i kako dolazi u Ameriku pa zahtijeva da osobni podaci svakog putnika koji zrakoplovom ili brodom, iz Europe putuje u SAD postanu dostupni američkim sigurnosnim službama </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Osobni podaci svakog putnika koji, zrakoplovom ili brodom, iz Europe putuje u SAD trebaju biti dostupni američkim sigurnosnim službama. To je zahtjev pomoću kojeg SAD žele pravodobno znati tko, kada i kako (i zašto) dolazi u Ameriku.</p>
<p>Do potpisa sporazuma koji to regulira (na EU/SAD summitu 25. lipnja) primjenjuje se (od 5. ožujka) prijelazno rješenje. EU administracija tvrdi da je američki zahtjev »pokriven« jasnim zakonskim jamstvima o zaštiti građanskih podataka.</p>
<p> »Statewatch« nezavisna grupa koja nadzire građanska prava unutar Europske unije, upozorava na moguće posljedice takvog EU/SAD dogovora. Američko ministarstvo domovinske sigurnosti, odnosno agencije u njegovu sastavu, dobit će sve podatke s putničkih lista iako se to protivi sada važećoj Uputi Europske komisije o zaštiti osobnih podataka. Američka strana nema , navodi »Statewatch«, zakonom ustanovljenu zaštitu takvih podataka. </p>
<p> Dosadašnji pregovori između EU i SAD upozoravaju da američka strana nema namjeru stvoriti dodatne upute o zaštiti podataka, prema europskim mjerilima. Istodobno nedovoljno su jasni kriteriji koji određuju listu agencija s pravom pristupa tako stvorenim bazama podataka. Zato »Statewatch« upozorava da prikupljene obavijesti mogu koristiti (mnogo)brojne američke tajne službe pa se podacima poslužiti čak i za »međudržavnu« agencijsku razmjenu(?).</p>
<p>S onu stranu prigovora je opredjeljenje Europske komisije da u punoj mjeri surađuje s Amerikom u antiterorističkoj borbi. Upotreba podataka s rezervacijskih lista (putnički dokumenti, brojevi kreditnih kartica...) predviđena je samo za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. Za eventualnu zloupotrebu podataka predviđena je kazna zatvorom do godinu dana. </p>
<p>Zabrinutost zbog toga nije umanjena. Baze podataka koje se sada stvaraju omogućit će informacije o inače zaštićenim podacima iz života svakog pojedinca. O njegovom imovnom stanju, podrijetlu, a posrednim putem i o zdravlju, navikama i sličnom. (Što putnik jede u zrakoplovu nije zanemariv podatak kao ni to što pije.) </p>
<p> Američko ministarstvo domovinske sigurnosti, iz savim jasnih razloga želi znati sve o kretanju potencijalnih sumnjivaca ne samo u dolasku nego i na cijelom teritoriju SAD. To je logično, iako nakon toga treba posve zaboraviti na, najblaže rečeno, romantična inkognito putovanja. </p>
<p>To je danak antiterorizmu, ali i jedna od pobjeda terorista u borbi protiv zapadne demokracije i neograničene slobode kretanja ljudi. </p>
<p>Organizacija »Statewatch«, još je u rujnu prošle godine upozorila da EU i SAD sastavljaju tajnu protuterorističku povelju. Te su se pripreme tumačile kao dio općeg antiterorističkog okupljanja nakon »11. rujna«. Tada stvoreni strah od terorista nije istodobno smanjio strah od društvenih promjena koje bi mogle ugroziti postignutu razinu građanskih prava i sloboda u svijetu. </p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Montgomery: Odmrzavanje novca s računa u SAD-u problem država sljednica bivše SFRJ </p>
<p>BEOGRAD, 12. travnja</p>
<p> - »Odmrzavanje novca koji se nalazi na računima u SAD-u nije problem američke administracije nego država sljednica bivše Jugoslavije«, izjavio je američki veleposlanik u Beogradu William Montgomery za beogradski dnevnik Danas od subote.</p>
<p>»Mi bismo to željeli napraviti već danas, ali je problem u tome što nemamo pristanak ostalih država i bez takvog sporazuma ova bi sredstva mogla biti predmet sudskih sporova, pa postoji opasnost da taj novac nitko nikad i ne dobije. U ovom trenutku pokušavamo učiniti da sve države sljednice shvate o čemu je riječ«, kazao je Mongomery u intervjuu za taj list.</p>
<p>Montgomery je pozdravio najavu srbijanske vlade da će ukinuti izvanredno stanje krajem travnja. </p>
<p>»Mislim kako su svi, uključujući i srbijansku vladu, svjesni da je izvanredno stanje vrlo ozbiljna stvar ako traje suviše dugo i da se može iskoristiti za zloupotrebe. Svi pozdravljamo najavu da će izvanredno stanje uskoro biti okončano. Istodobno, želim biti oprezan i ne kritizirati Vladu Srbije u ovo vrijeme, jer je to kritičan trenutak za budućnost zemlje. Ubojstvo premijera Đinđića duboko je tragičan događaj koji se nije zbio u Europi desetljećima, mislim od ubojstva Olofa Palmea, ali se i to dogodilo pod sasvim drukčijim okolnostima. Ovo je krupan posao, u obračunu s organiziranim kriminalom postignut je veliki uspjeh i zato ne bih kritizirao srbijansku vladu«, kazao je američki veleposlanik. Američki državni tajnik Colin Powell svojim je nedavnim posjetom Beogradu, kazao je Montgomery, želio pokazati potporu srbijanskoj vladi, ali i poštovanje ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Srbija: Podignute optužnice protiv Mihalja Kertesa i Radomira Markovića </p>
<p>BEOGRAD, 12. travnja</p>
<p> - Prvo općinsko javno tužiteljstvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv bivšeg direktora Savezne uprave carine Mihalja Kertesa, bivšeg načelnika Službe državne sigurnosti MUP-a Srbije Radomira Markovića i policijskoga generala Branka Đurića te još jedne osobe čije ime nije navedeno, zbog registracije ukradenog vozila, objavio je u subotu beogradski dnevnik Danas.</p>
<p>List, pozivajući se na izjavu tužitelja Prvog općinskog javnog tužiteljstva Gorana Ilića, tvrdi da je riječ o registraciji ukradenog džipa koji je Kertes - uz pomoć Markovića, Đurića i još jedne osobe - registrirao na svoje ime, bez plaćanja zakonskih obveza. Mihalj Kertes bio je - kako je pokazala istraga u Srbiji i dokumenti izneseni u postupku protiv Slobodana Miloševića u Haagu - Miloševićev čovjek od povjerenja, te je novcem od carina financirao Miloševićevu vlast, ali i ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Kertesovo ime spominjalo se i u slučaju Ibarske magistrale, kad su ubijena četvorica visokih funkcionara, tada najjače oporbene stranke Srpskog pokreta obnove, a predsjednik te stranke Vuk Drašković bio je lakše ozlijeđen. Kamion kojim je napravljen atentat, Kertes je dao Radomiru Markoviću i Službi državne sigurnosti MUP-a Srbije, a u sudskom postupku - u kojem je Marković osuđen na sedam godina zatvora - ustanovljeno je da je kamion vozio također radnik te službe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Koštuničin DSS odbacio optužbe </p>
<p>BEOGRAD, 12. travnja</p>
<p> - Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice odbacila je tvrdnje predstavnika srbijanske vlade da je ta stranka vodila blok snaga koji je odgovoran za ubojstvo premijera Srbije Zorana Đinđića. </p>
<p>»Ne sporeći nijednog trenutka svoju demokratsku i nacionalnu orijentaciju, DSS otvoreno ukazuje javnosti da je sad sasvim očito da se izvanredno stanje, umjesto za stvarni obračun sa svim vidovima organiziranoga kriminala, koristi za obračun s najjačom političkom strankom u Srbiji«, kaže se u priopćenju stranke.</p>
<p>Prije nekoliko dana uhićeni su bliski Koštuničini suradnici Rade Bulatović, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost, i Aleksandar Tomić, bivši načelnik Službe sigurnosti Vojske Jugoslavije. Osumnjičeni su da su se često, u organizaciji Borislava Mikelića, viđali s Miloradom Lukovićem Legijom, bivšim zapovjednikom Crvenih beretki i prvoosumnjičenim za ubojstvo premijera Đinđića, a sam Tomić je - prema tvrdnjama policije - priznao da se jednom sreo i s Dušanom Spasojevićem Šiptarom (ubijenim prije desetak dana u policijskoj akciji), jer mu je, navodno, ovaj htio pokloniti mobilni telefon u znak zahvalnosti za »uspješno uhićenje američkog špijuna Momčila Perišića«. </p>
<p>I Srpska radikalna stranka u subotu je odbacila tvrdnje da je lider te stranke, haaški optuženik Vojislav Šešelj, bio umiješan u planiranje i organiziranje ubojstava i otmica po Srbiji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Sudskom tužbom protiv izjava kojima se sugerira krivnja brodogradilišta za smrt ljudi</p>
<p>U tekstu novinarke Ljiljane Pandže »Zašto se umire od raka na području Martinščice«, objavljenom u Vjesniku 8. travnja, na vrlo su neetičan način povezani slučajevi oboljelih od malignih bolesti na području Martinščice, Žurkova i Šoića s brodogradilištem »Viktor Lenac«.</p>
<p> Na izjave čelnika općine Kostrena, kojima se sugerira krivnja brodogradilišta za smrt pedeset ljudi, podići ćemo sudsku tužbu kako bismo zaštitili svoj ugled, ali i dostojanstvo obitelji preminulih kojima na vrlo ružan način manipuliraju čelnici općine.</p>
<p>Maligne bolesti pošast su suvremene civilizacije i još uvijek neriješen problem medicinske znanosti. Danas, na žalost, gotovo i nema dijela naše zemlje ili svijeta u kojem te bolesti nisu u porastu, bez obzira na nasljedne faktore, stanje okoliša ili bavljenje rizičnim zanimanjima. Stoga je politikantski istup čelnika općine Kostrena etički i medicinski nedopustiv, jer namjerno potiče strah i nesigurnost.</p>
<p>Gospoda Uljan, Arnautov i Hlastec to vrlo dobro znaju, jer vjerojatno niti jedna medicinska studija danas ne može sa stopostotnom preciznošću utvrditi apsolutnu opravdanost ili neopravdanost tih teza. Spomenute izjave »pucanj su u prazno«, jer bismo tom logikom trebali zabraniti upotrebu mobilnih telefona, mikrovalnih pećnica i televizora, svih motora s unutarnjim sagorijevanjem, salonitnih ploča, pečenog mesa, pesticida, boja i lakova, dalekovoda, mnogih lijekova, sunčanja...</p>
<p> Nabrajanjem bismo mogli ispuniti knjige, jer vjerojatno svaki predmet ili proces na ovom svijetu u jednom trenutku može postati kancerogen. Zbog toga ipak ne odbacujemo suvremenu civilizaciju, već sustavno i u najvećoj mogućoj mjeri smanjujemo rizične činioce. Do rezultata se dolazi sporo i s neizvjesnim ishodom, ali je očito da političari općine Kostrena za to nemaju vremena.</p>
<p>Stoga o takvom nemoralnom, neetičkom i nehumanom pristupu svoje mišljenje može dati samo sud, a čelnicima općine Kostrena poručujemo: »Sramite se!«</p>
<p>ALAN BAHORIĆ predstavnik za odnose s javnošću Uprava Brodogradilišta Viktor Lenac d. d.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Senzacionalistički napisi o krađama otvorili su prašnjavu škrinju nacionalnog blaga </p>
<p>Zadnjih se nekoliko dana javnost i mediji puno više zanimaju za našu ostavštinu umjetnina, pogotovo onoj po državnim ustanovama u koje stručnjaci i javnost obično nemaju dovoljno pristupa niti im je omogućen prikladan izvor informacija. Žalosno je što je takva aktivnost potaknuta tek drskim krađama, ali nadam se da će nakon toga koraka unatrag slijediti nekoliko u pravom smjeru.</p>
<p>Pozdravljam što su mediji krađu u Banskim dvorima objavili senzacionalistički i tako otvorili prašnjavu škrinju nacionalnog blaga, iako se pitam da li je takav pristup posljedica »vrijednosti« samog mjesta krađe ili umjetnina. </p>
<p> Naime, sada je upravo prilika da se ukaže na propuste koje su napravila državna tijela, točnije rečeno zastarjela javna uprava svojim inertnim i grubim odnosom spram, između ostalog, kulturnog nasljeđa u proteklih trinaest godina. Sva umjetnička baština od slikarstva i kiparstva pa do arhitektonskog nasljeđa zahtijeva da ju se makar otkrije i evidencijski svrsta na popis vrijedne umjetničke baštine ili vrijednog graditeljskog nasljeđa, te da im se kao takvima pruži odgovarajuća skrb, a što trenutno kako smo mogli vidjeti nije tako.</p>
<p> Svakodnevno uništavanje ili nestajanje takvog nacionalnog bogatstva prevelika je cijena za ljudski nemar. Evidencijski popis Ministarstvo kulture Republike Hrvatske davno je trebalo pokrenuti i obaviti. Oni odgovaraju: »u tijeku je...«</p>
<p>Bez informacije o cjelokupnoj baštini ne možemo djelovati ni zaštitarski jer ne znamo što sve moramo štititi. Tako je većina umjetnina prepuštena na milost i nemilost, pa i mogućnosti krađe. </p>
<p>S pravom stoga možemo postaviti pitanje djelatnicima i stručnjacima Ministarstva kulture - vode li brigu o nacionalno vrijednoj naslijeđenoj umjetničkoj baštini i što će učiniti kako bi je adekvatno zaštitili?</p>
<p>BOŽO ŠIMUNOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Neumjesno je u novinama iznositi svoje intimne probleme </p>
<p>Ugledavši članak Anne Marie Grünfelder »Brutalni tirani i antiratni prosvjedi: Irački bi narod protivnici rata rado prepustili Sadamovoj diktaturi«, objavljen u Vjesniku od 8. travnja u rubrici Stajališta, pomislio sam - evo napokon članka u kojem autorica Grünfelder neće napadati Katoličku crkvu, odnosno hrvatske teologe, svećenike i biskupe te Vatikan i Svetoga Oca. </p>
<p>Ali, opet isto. Pa nije pretjerano tvrditi da bi se ona okomila na spomenute osobe i institucije taman kada bi pisala i o prognozi vremena!</p>
<p> Autorica ima problema i dvojbi u svezi s vlastitom savješću kada kaže: »Prema tome, kao katolkinja morala bih zastupati uvjerenje da rat ne rješava probleme, da treba bezuvjetno pregovarati...« </p>
<p>Ako je uistinu katolkinja, onda bi svoje dvojbe trebala iznijeti prilikom svete ispovijedi i tamo ih raspraviti. Ako je tomu tako, onda je uistinu neumjesno i neukusno iznositi u novinama svoje intimne probleme.</p>
<p>STIPE SUČIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Maskirani razbojnici zatočili i opljačkali supružnike </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Dvojica maskiranih razbojnika u petak navečer zatočili su bračni par u njihovoj obiteljskoj kući kod Velike Gorice, a zatim su im ukrali vrijednu numizmatičku zbirku te pobjegli njihovim automobilom, izvijestila je policija.</p>
<p> Maskirani razbojnici čekali su supružnike Slobodana P. i Jasenku B. ispred njihove kuće u Selnici Šćitarjevskoj, nedaleko od Velike Gorice. Kada su se oko 21 sat vratili doma i parkirali automobil, nasilnici su Slobodana udarili pištoljem po glavi te njega i suprugu natjerali da uđu u kuću. Zatim su ih zavezali i držeći Jasenki nož pod grlom tražili da im otkriju gdje čuvaju novac. Ukupnu štetu policija, koja još traga za maskiranim razbojnicima, procjenjuje na oko 150.000 kuna.</p>
<p> Policija je također izvijestila da je u petak oko 22 sata u Maksimirskoj cesti u Zagrebu opljačkana Inina benzinska crpka. Dok su se u prostorijama crpke nalazila dva radnika ušao je maskirani muškarac i prijeteći im vatrenim oružjem zatražio novac. Kad su mu radnici predali novac, razbojnik ih je zaključao te pobjegao s plijenom od oko 30.000 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ispituju se uzroci smrti novorođenčeta</p>
<p>VRBOVEC, 12. travnja</p>
<p> - Novorođeno dijete dvadesetjednogodišnje majke K.S. iz mjesta Lonjica kod Vrbovca , umrlo je u subotu u obiteljskoj kući majke pod nepoznatim okolnostima. Je li u pitanju bilo mrtvorođeno dijete ili je, pak, riječ o nasilnoj smrti utvrdit će u Zavodu za sudsku medicinu na Šalati, gdje je, u subotu predvečer prevezeno tijelo novorođenčeta. I njegova dvadesetjednogodišnja majka također je prevezena u bolnicu u Petrovoj, ali razloge njene hospitalizacije nismo uspjeli doznati. Očevid je obavila dežurna istražna sutkinja Zagrebačkog županijskog suda Mirjana Rigljan, no nije iznjela pojedinosti slučaja. »Još je rano govoriti o tome, jer još nije gotov obdukcijski nalaz, a ni istražitelji još uvijek nisu uspjeli razgovarati s K.S.« , kazala je sutkinja. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U prometnoj nesreći suputnik poginuo, vozač teško ozlijeđen </p>
<p>RIJEKA, 12. travnja</p>
<p> - U nesreći koja se u noći s petka na subotu dogodila na križanju Zametske i Ulice Baredi u Rijeci poginula je jedna, za sada nepoznata osoba, dok je teško ozlijeđen osamnaestogodišnji vozač. Do nesreće je došlo kad je Danko T. (18), upravljajući automobilom »citroen« riječkih registracija, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom, prešao na suprotnu stranu kolnika i sudario se s autobusom austrijske registracije, kojim je iz suprotnog smjera upravljao Roko P. (50). Danko T. u nesreći je teško ozlijeđen, dok je njegov suputnik smrtno stradao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Poginuo nakon slijetanja s ceste </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko ponoći, na Golom Bregu u Brezovici, poginuo je Saša Miler (21), dok je njegov suputnik Josip J. (21) teško ozlijeđen, te je prevezen u KBC Rebro. Miler je upravljao automobilom registarske oznake ZG 431 - AJ, bez položenog vozačkog ispita, da bi u jednom trenutku, zbog vožnje prevelikom brzinom, izgubio nadzor nad vozilom te sletio s ceste. Automobil je krećući se velikom brzinom udario u betonski stup za električnu rasvjetu, a nesretni vozač je od zadobivenih ozljeda odmah umro. Očevid je obavio dežurni Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pijani vozač usmrtio pješakinju</p>
<p>ČAKOVEC 12. travnja- U subotu u 14,30 sati u Preloškoj ulici ispred kućnog broja 24 dogodila se prometna nezgoda u kojoj je poginula pješakinja Regina Vurušić (81) iz Ivanovca. Do nesreće je došlo kad je dvadesetosmogodišnji vozač osobnog automobila ČK 960-BL iz Mačkovca, ne prilagodivši <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> mokrom kolniku, sletio s ceste i oborio pješakinju. Nesretna starica kretala se biciklističkom stazom iz suprotnog smjera, gurajući bicikl. Vozilo ju je prignječilo, pa je od teških tjelesnih ozljeda preminula u 16,45 sati u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Nakon provedenog alkotesta policija je utvrdila kako je vozač u trenutku nesreće imao čak 2,32 promila alkohola u krvi!</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Provaljeno u dva automobila</p>
<p>KARLOVAC, 12. travnja</p>
<p> - Karlovački policajci u noći na subotu u Karlovcu i Draganiću zabilježili su dvije provale. U osobni automobil KA 705 - CC provalnik je najprije razbio staklo na vratima i iz automobila otuđio platnenu torbu s dokumentima, čekovima i novcem. Vlasniku automobila J. G. (53) načinjena je šteta od oko 4000 kuna. Druga krađa dogodila se u Draganiću na parkiralištu kraj crkve sv. Juraj. Provaljeno je u osobni automobil 57-godišnjeg A. P. iz Pule. Iz njegova automobila registarskih oznaka PU 114 - ET provalnik je otuđio 500 eura, 200 kuna, mobitel i čekove Zagrebačke banke, sve u vrijednosti od preko 8000 kuna. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Umro igrajući tenis</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Subotnja partija tenisa završila je kobno za pedesettrogodišnjeg muškarca Z.B. Nesretni tenisač kojemu policija nije htjela otkriti identitet, preminuo je nakon što mu je, oko 18,40 sati, pozlilo na igralištu teniskog kluba Concordija, u Klanječkoj ulici. Unatoč brzom dolasku Hitne pomoći na teren Concordie, reanimiranje nesretnog Z.B.-a nije uspjelo. Iako se sumnja da je Z.B. umro zbog zastoja srca, točan uzrok smrti biti će poznat nakon što se obavi obdukcija.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Crkvenac: ACI-jevoj marini nije mjesto na Kornatima</p>
<p>ACI-jeva marina je strano tijelo u Nacionalnom parku i tamo joj nije mjesto, a nadležne institucije trebaju preispitati rad tamošnjih ugostiteljskih objekata i sudbine bespravno sagrađenih objekata, rekao je ministar Crkvenac</p>
<p>MURTER, 12. travnja</p>
<p> - »Nacionalni park Kornati je ekskluzivni, prirodni i svjetski resurs prvog reda, no istodobno, on je i katastrofa jer nije odgovarajuće zaštićen i valoriziran. Zbog toga ovo područje zahtijeva kompleksni pristup, a to znači da će se istodobno uz usvajanje prostornog plana pristupiti izradi ekonomsko-financijsko-razvojnog dugoročnog plana koji će tako zajedno odrediti sudbinu ovog područja bremenitog problemima od kojih se neki mogu i moraju riješiti već do ove turističke sezone«, rekao je to u Murteru Mato Crkvenac, ministar financija, nakon što je u pratnji Gorana Baranovića, ravnatelja Nacionalnog parka Kornati, posjetio akvatorij tog parka. </p>
<p>Ministar je upoznat s mnogim problemima koji muče ovaj vodeni park od bespravne izgradnje, nelegalnog rada brojnih ugostiteljskih objekata te prijepornog rada ACI-jeve marine. »ACI-jeva marina je strano tijelo u Nacionalnom parku i tamo joj nije mjesto, a nadležne institucije trebaju preispitati rad tamošnjih ugostiteljskih objekata i sudbine bespravno sagrađenih objekata. U Kornatima je, naime, oko 350 objekata i sve one izgrađene na divlje hitno treba srušiti«, stav je ministra Crkvenca.</p>
<p>Ministar je istaknuo da je jedan od hrvatskih prioriteta i odgovarajuća valorizacija lokalnih prednosti koje Hrvatska ima, a jedna od takvih prednosti je i atraktivno kornatsko područje. </p>
<p>»Trenutačno smo pred fazom u kojoj će se Hrvatsko dogoditi kvaliteta. Što se tiče stope PDV-a u turizmu, ona se neće smanjivati za moga mandata jer bi se u slučaju smanjenja ove stope moralo intervenirati u druge poreze, a to se neće raditi«, kazao je Crkvenac. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Završen sajam »Građenje i opremanje«</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Na Zagrebačkom velesajmu u subotu je zatvoreno pet međunarodnih sajmova pod zajedničkim nazivom »Građenje i opremanje«, na kojima se od utorka, 8. travnja, predstavilo 1580 izlagača iz 34 zemlje.</p>
<p>Sajamska priredba »Građenje i opremanje« obuhvaća 27. međunarodni sajam graditeljstva, 45. međunarodni sajam obrtništva, 51. međunarodni sajam kućanskih aparata i ostale tehnike »Dom i tehnika«, 17. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda »Interklima« te Drugi međunarodni sajam elektrotehnike, industrijske elektronike, mjerenja i automatizacije »ELCRO«. </p>
<p> U sklopu sajma obrtništva održan je Obrtnički forum na kojem su sudjelovali ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i ministar za obrt malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Održana je i edukativna izložba »Želim postati majstor« kojom je Hrvatska obrtnička komora željela približiti učenicima osmih razreda obrtnička zanimanja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Picula: Hrvatska nezadovoljna provedbom dogovora o dvojnom državljanstvu, statusu Luke Ploče i prolazu kroz Neum</p>
<p>BRIJUNI, 12. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i članovi Predsjedništva BiH predvođeni predsjedavajućim Borislavom Paravcem u subotu su na Brijunima održali sedmu sjednicu Međudržavnog vijeća za suradnju Hrvatske i BiH. U središtu je razgovora bio povratak izbjeglih, prognanih i raseljenih, ali i odnosi u gospodarstvima, prometu, stanju u regiji i svijetu, s posebnim naglaskom na rat u Iraku. Nije propušten ni status Luke Ploče uz tvrdnju da je to prije svega gospodarsko pitanje.</p>
<p>»Postoje sporazumi i nekoliko prijedloga kako status Ploča riješiti i dogovoreno je da se to ubrza«, kazao je predsjednik Mesić. »Mi Ploče ne gledamo kao izdvojeno međudržavno pitanje, nego kao razvojni činitelj cjelokupnoga gospodarstva BiH i Hrvatske«, dodao je. </p>
<p>Razgovaralo se i o zajedničkom rješavanju dvaju prometnih koridora: Jadransko-jonskog i Koridora C5 koji će povezati Luku Ploče preko BiH i RH s Budimpeštom i dalje sa srednjom Europom. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Tonino Picula istaknuo je da je dosad najviše uspjeha bilo u suradnji dvaju gospodarstava, dogovoru o povratku izbjeglica te koordinaciji u pripremama za gradnju prometnih koridora. Picula, pak, nije zadovoljan realizacijom dogovora o dvojnom državljanstvu, statusu Luke Ploče i prolazu kroz Neum, ali je iskazao uvjerenje da će se i to ubrzanije rješavati. </p>
<p>Obraćajući se novinarima nakon trosatnog razgovora u Bijeloj vili na Brijunima, predsjednik Mesić naglasio je kako je zadaća Međudržavnog vijeća da razmatra odnose, upozori na ono što nije dobro, da pokaže na najbolje putove daljnje međudržavne suradnje i da je to u subotu i učinjeno. </p>
<p>»Sve drugo zadaća je vlada i parlamenata dviju država. Potvrdili smo čvrstu privrženost načelima na kojima se temelje odnosi Hrvatske s BiH. Hrvatska želi BiH kao dobro organiziranu demokratsku državu triju konstitutivnih naroda čije unutarnje uređenje neće biti samo izraz želje međunarodne zajednice da prekine rat nego i odraz spremnosti naroda koji žive u BiH da grade zajedničku budućnost što je zajednički interes sviju. Isto je tako i interes BiH da i Hrvatska bude stabilna pravna država«, rekao je predsjednik Mesić. Dodao je da mu je drago što je s razumijevanjem primljena njegova inicijativa da Predsjedništvo BiH te predsjednici Srbije i Crne Gore i Hrvatske prihvate načelnu deklaraciju o povratku izbjeglica, što uz dobru političku volju, ali i suradnju medija i nižih tijela vlasti to pitanje može skinuti s dnevnog reda. </p>
<p>»Pozvat ćemo sve one kojih se to pitanje tiče da pomognu u njegovu rješavanju«, kazao je predsjednik Mesić. Prema njegovim riječima, sudionici brijunske sjednice složili su se da je povratak izbjeglih, prognanih i raseljenih prioritetni zadatak svih struktura u BiH i RH. </p>
<p>Predsjedavajući Predsjedništva BiH Borislav Paravac istaknuo je kako činjenica da su obje države živjele zajedno 70 godina upućuje na to da njihovi odnosi moraju izići iz klasičnih bilateralnih okvira s tim da među čelnim ljudima dviju susjednih i prijateljskih država nema više tabu-tema. </p>
<p>Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić ustvrdio je kako su odnosi Hrvatske i BiH sve bolji, ali ne onoliko dobri koliko bi mogli i trebali biti s obzirom na strateške interese obiju država. </p>
<p>»S brijunskog je susreta dan poticaj vladama i ministarstvima obiju država da ubrzaju pojedina rješenja, posebice je pozornost posvećena povratku izbjeglica«, kazao je Tihić. »Smatramo da je to zajednički interes jer je riječ o najnesretnijim ljudima čije su sudbine posljedica raznoraznih velikodržavnih projekata humanog preseljenja ili genocida, ovisno kako tko to zove«, kazao je i dodao da je sada političko raspoloženje u RH, BiH te Srbiji i Crnoj Gori na državnoj i lokalnoj razini takvo da se omogućuje i potiče proces povratka i održivoga opstanka. Pritom je, naglasio je Tihić, vrlo bitna suradnja s Haaškim sudom radi izručenja i suđenja ratnim zločincima.</p>
<p>Mladen Ivanić, ministar vanjskih poslova BiH ocijenio je odnose dviju zemalja vrlo dobrima, ali je ustvrdio kako o tome javnost ne zna dovoljno. Naveo je tako i primjer sporazuma o malograničnoj suradnji i prometu, koji je u interesu više od pola milijuna ljudi s obiju strana granice. »Uz to ide i unapređenje socijalnog osiguranja, rješavanje radnog staža, za što je zainteresirano po 5000 građana s obiju strana. Do sada, nažalost, nije dovoljno učinjeno na tome planu«, dodao je Ivanić. </p>
<p>Što se rata u Iraku tiče, na skupu je rečeno da se poslijeratna obnova organizira preko Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Gredelj o dostavi optužnice Bobetku: Vlada obmanula javnost i Haaški sud</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj ponovno je u subotu optužio hrvatsku vladu da je dostavom haaške optužnice za generala Janka Bobetka pogazila pravnu formu, te je ustvrdio kako je Vlada time obmanula Haaški sud i hrvatsku javnost. </p>
<p>U Gredeljevu priopćenju kaže se da Međunarodni kazneni sud nije od hrvatske vlade tražio da ona sama uruči optužnicu nego da nalog za uručenje optužnice preda »nadležnim tijelima vlasti (sudbenoj) radi dostave optužnice generalu Bobetku«. </p>
<p>»Vlada ne bi smjela optužnicu sama dostaviti braniteljima generala Bobetka ni da su to oni odlučno zahtijevali, jer oni ne mogu mijenjati zakon kojim je pitanje dostave regulirano niti birati tijelo koje će im dostaviti optužnicu«, kaže se u priopćenju i dodaje kako je Haaški sud uhidbeni nalog za Bobetka ukinuo u dobroj vjeri da je optužnica uredno dostavljena.</p>
<p>»Želim upozoriti ukupnu hrvatsku javnost da ova činjenica procesno-pravno, a ni u mnogim drugim aspektima nije nimalo beznačajna, niti ima za posljedicu samo ukidanje uhidbenog naloga, kako se to u javnosti jednostrano prezentira, jer od trenutka uručenja optužnice postupak protiv generala Bobetka u svakom pogledu ulazi u bitno novu fazu, pa se tim više čini opravdanim inzistiranje na poštivanju principa ustavnosti i zakonitosti, a ne opravdavati njegovo ugrožavanje 'višim interesima'. U demokratskom društvu nepoštivanje Ustava i zakona uvijek je neprihvatljivo, makar ga i sam predsjednik države nazvao 'pravnom ekvilibristikom'«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Gredelj navodi da priopćenje objavljuje potaknut izjavom premijera Ivice Račana da građani koji osporavaju dostavu optužnice »ugrožavaju interese Republike Hrvatske« te pohvalom predsjednika Stipe Mesića kako je riječ o poželjnoj »pravnoj ekvilibristici«.</p>
<p>Gredelj je odbacio i izjavu ministrice Ingrid Antičević Marinović da »nije riječ o formalnoj dostavi u smislu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom niti na temelju Zakona o kaznenom postupku«. </p>
<p>»Nije jasno po kojem principu neformalna dostava proizvodi formalne posljedice«, kaže Gredelj i ističe: »To nema veze s pravom, to graniči sa zdravim razumom«. </p>
<p>Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca napominje da će širu formalno-pravnu elaboraciju ovog pitanja uputiti Uredu Haaškog suda u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HNS: Javnu upravu odvojiti od politike</p>
<p>SISAK, 12. travnja</p>
<p> - Županijska organizacija HNS-a u subotu je Siščanima predstavila program nove javne uprave. »Mi želimo rješavati obične, svakodnevne, konkretne probleme građana koji su najčešće vezani uz funkcioniranje javne uprave. Naš program nove javne uprave pretpostavlja njezino odvajanje od politike. Javna uprava mora postati jeftinija, brža i pouzdanija, temeljena na znanju i suvremenoj informacijskoj tehnologiji. Naša telefonska linija za svakodnevnu vezu s građanima do sada je pokazala dobre rezultate pa ćemo je zadržati i dalje«, rekao je za Vjesnik glasnogovornik sisačko-moslavačkog HNS-a Darko Galić.</p>
<p>Najavio je da će stranka uskoro krenuti s predstavljanjem novih programa reforme pravosuđa, europskih integracija te reforme znanosti i obrazovanja. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pašalić: Mladi će biti naši glavni kandidati</p>
<p>SISAK, 12. travnja</p>
<p> - »Kad smo u Sisku osnovali Hrvatski blok, bilo je nekih pritisaka, poglavito na naše vijećnike, ali su onda oni koji su ih radili shvatili da je to nepotrebno. Mi smo u Sisak i Hrvatsku došli s mladim, obrazovanim i pametnim ljudima u želji da pomognemo boljitku svake sredine. Nećemo se natjecati u grubostima nego u pameti i idejama«, izjavio je za Vjesnik predsjednik HB-a Ivić Pašalić u subotu u Sisku. </p>
<p>Naglasio je da se HB zalaže za što veći i konkretniji angažman mladih ljudi i žena ne samo u toj stranci, nego na cjelokupnoj hrvatskoj političkoj sceni. </p>
<p>»Hrvatska na dulji rok nema šanse biti prosperitetna zemlja bez onih koji su za to najviše zainteresirani, a to su upravo mladi. HB mladima nudi ne partijski nego kreativan angažman, poglavito u osmišljavanju programa zapošljavanja«, rekao je Pašalić prigodom predstavljanja programa »Glas nove generacije« na gradskoj tržnici Kontroba, gdje je razgovarao s građanima. </p>
<p>»Na predstojećim parlamentarnim izborima upravo će mladi biti glavni kandidati na HB-ovoj izbornoj listi. Nadalje, HB smatra da se ova vlast može mijenjati jedino koaliranjem hrvatskih državotvornih stranaka, pa ćemo u cilju stvaranja državotvornog saveza promicati tu ideju«, ustvrdio je predsjednik HB-a.</p>
<p>Pašalić je u subotu poslijepodne u Sisku sudjelovao u radu Utemeljiteljske skupštine Zajednice žena Hrvatskog bloka za Sisačko-moslavačku županiju. </p>
<p>M. Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Orahovici izbori za Gradsko vijeće </p>
<p>ORAHOVICA, 12. travnja</p>
<p> - U Orahovici će se u nedjelju održati izvanredni izbori za Gradsko vijeće.</p>
<p>Vlada je raspustila orahovačko gradsko vijeće i raspisala izvanredne izbore jer u zakonskom roku nije prihvaćen gradski proračun, a nakon toga ni odluka o privremenom financiranju. </p>
<p>Za orahovačke izbore kandidiralo se sedam stranaka, a za 15 mjesta u Gradskom vijeću nadmetat će se 105 kandidata. Na izbore će samostalno izaći Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska stranka prava (HSP), Liberalna stranka (LS) i Socijaldemokratska partija (SDP). </p>
<p>U Orahovici je prema biračkom popisu registrirano 5039 birača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vlahušić izabran za predsjednika dubrovačke Libre</p>
<p>DUBROVNIK, 12. travnja</p>
<p> - Na Osnivačkoj skupštini dubrovačkog ogranka Libre - Stranke liberalnih demokrata u subotu je u Dubrovniku u hotelu »Park« za predsjednika ogranka izabran Andro Vlahušić. Potpredsjednik je Nenad Vekarić, a tajnik Mario Kraljević. </p>
<p>Govoreći o predstojećim aktivnostima Libre, Vlahušić je, među ostalim, izdvojio osnivanje županijskih organizacija na području Konavala, Župe dubrovačke i doline Neretve, te je istaknuo da ubuduće neće biti moguće formirati vlast na lokalnoj razini bez Libre. Naglasio je i da će stranka na buduće parlamentarne izbore izaći samostalno, da je otvorena za suradnju sa strankama liberalno-socijalne orijentacije te da je trenutačno u razgovorima s LS-om. Istaknuo je i da su u Libri uvjereni kako će dobro surađivati i s dubrovačkim HSLS-om. </p>
<p>Vlahušić je najavio i da će se u Dubrovniku koncem travnja početi s potpisivanjem peticije za ukidanje vojnoga roka. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030413].
|
