NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030213].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223955 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Amerikanci mogu Bagdad sravniti sa zemljom, ali se ne zna što će izmiljeti iz ruševina </p>
<p>Pentagon želi pacifizirati Irak uključujući u to i borbena pojačanja iz »nove« Europe / Cilj je osvojiti geopolitički odlučujući prostor koji više ne smije postati baza antiamerikanizma i terorizma usmjerenog protiv Amerike i njezinih interesa / Američki je standard sljedeći: misija je uspjela kad ima malo civilnih žrtava, a Al Qaidin kad ima mnogo mrtvih civila</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Amerikanci nisu završili posao ako okupiraju samo južni i sjeverni Irak. Postavlja se pitanje kako će pod kontrolom držati Bagdad, grad s pet milijuna stanovnika. Irak je velik poput Francuske, ali je većinom pustinja i polupustinja. Gradovi su smješteni uz rijeke i gusto naseljeni. A koliko je teško nadzirati velike gradove znaju i sami Amerikanci, čija policija u SAD-u uopće ne ulazi u sumnjive i ozloglašene urbane četvrti.</p>
<p>Drugo je pitanje kako razoružati Iračane, pri čemu se misli na milijune pušaka, pištolja, goleme količine eksploziva koje je Saddam tri desetljeća gomilao u gradovima. Opravdano se može pretpostaviti da će gerilski otpor većeg ili manjeg intenziteta postojati u svim okupacijskim zonama (američkoj, britanskoj, turskoj, čak i u bugarskoj, jer je upravo Sofija novi američki saveznik od povjerenja). Postoji još jedna opasnost: teroristički napadi na američke ciljeve po uzoru na palestinske samoubojice.</p>
<p>Rat u Iraku ima i jedan još gori nusproizvod. Al Qaida će dići glavu i iskoristiti homogenizaciju među Arapima. Pristupit će joj stotine, možda i tisuće razočaranih i poniženih Iračana i George Bush će dobiti još jednu močvaru punu komaraca, a da prije toga nije isušio ni jedno glavno leglo. </p>
<p>A s Al Qaidom nema šale. Njezine tehnike i taktike su zastrašujuće, pogotovo spoznaja da jezgru te panislamske organizacije ne čine špiljski ljudi iz Tore Bore, kako su to isprva mislili u Pentagonu.</p>
<p>Američke obavještajne agencije vjerovale su da je teško regrutirati potencijalne samoubojice u većem broju. No, Al Qaida ruši sve rekorde: najviše potencijalnih samoubojica ona novači u vjerskim školama širom svijeta (kod Arapa najviše u Saudijskoj Arabiji), gdje za obradu pogodne osobe žive odvojeno od svojih obitelji.</p>
<p>Trudnica koja ulazi u avion ne mora biti trudnica</p>
<p>Njima instruktori Al Qaide mjesecima ubacuju u glavu priče o nagradi koja ih čeka na onom svijetu, u raju, ako se pristanu žrtvovati za svoju zemlju. </p>
<p>Govori im se da će postati narodni heroji i da će njihove mnogočlane obitelji biti zbrinute. Iza svake osobe koja je spremna poginuti stoje deseci drugih koje planiraju napade, skupljaju podatke, obavljaju »duhovne treninge«, pripremaju eksploziv i prebacuju bombaše-samoubojice na mjesta koja su mete.</p>
<p>Profil samoubojica koje vrbuje Al Qaida promijenio se. I dok palestinski Hamas i Jihad računaju na mlade osobe (između 15 i 24 godine) koje nisu stupile u brak, Al Qaida radi s mnogo ljudi koji već imaju žene i djecu. </p>
<p>Najveća britanska zračna luka Heathrow pretvorena je u vojarnu, jer se doznalo kako je Al Qaida zaključila da u totalnom ratu svatko može biti atentator - biznismen besprijekorna izgleda, žena, čak i dijete. To znači da svaka trudnica koja ulazi u avion ne mora to i biti - ona možda oko pasa nosi vreću s eksplozivom. Rezultat: beskrajni redovi nervoznih i uplašenih putnika, te iscrpljujuće i skupe dodatne provjere ljudi, prtljage i ostale robe. </p>
<p>U okupirani Irak Al Qaida u logore američkih i savezničkih vojnika može tako slati pridobivene (preobraćene) novinare, voditelje, pomoćno osoblje... koji pod krinkom, s lažnim identitetom i savršenim dokumentima, mogu doći iz bilo koje zemlje svijeta (Al Qaida ima baze u 55 zemalja s 13.000 članova u »službama za opsluživanje« i jatačkim lancima u koje je teško prodrijeti izvana).</p>
<p>Amerikanci na obavještajnu djelatnost (civilnu i vojnu) izdvajaju godišnje više od 60 milijardi dolara. U stanju su, na primjer, potrošiti desetke milijuna dolara za kemijsku olovku kojim astronauti pišu u bestežinskom stanju (ruski kozmonauti sve što u svemiru trebaju zapisati to čine običnom olovkom). Sofisticiranost i skupe tehnike nisu uvijek dovoljne ako se ima posla s ljudima čiji je motiv vjerski zanos i iznimna privrženost suborcima i svojim bližnjima. Amerikanci mogu sravniti sa zemljom Bagdad, ali se ne zna što će onda izmiljeti iz povijesnih ruševina Babilona i u što će se pretvoriti Iračani.</p>
<p>Pentagon želi pacifizirati Irak uključujući u to i borbena pojačanja iz »nove« Europe (Česi, Slovaci, Poljaci, Mađari, Rumunji i Bugari). Cilj je osvojiti geopolitički odlučujući prostor koji više ne smije postati baza antiamerikanizma i terorizma usmjerenog protiv Amerike i njezinih interesa. Pritom je američki standard sljedeći: misija je uspjela kada ima malo civilnih žrtava. Al Qaidin standard i mjerilo uspješnosti je kada ima mnogo mrtvih civila.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Puko dodvoravanje Bushu«</p>
<p>Gazivoda: Bilo kakva odluka vlade SAD-a koja ne bi bila zasnovana na zajedničkom stavu Vijeća sigurnosti UN-a bila bi dosad najozbiljniji udarac cjelokupnom međunarodnom poretku / Teršelič: Sve skupa je skandalozno / Jurić: Hrvatska se pridružila nečemu za što ni sama ne zna kakve će biti posljedice</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Komentirajući odluku hrvatske vlade da potpiše izjavu Vilniuske skupine kojom se podržava politika SAD-a prema Iraku, nacionalni koordinator Centra za ljudska prava Tin Gazivoda ponovio je riječi predsjednika Stjepana Mesića »da treba dati šansu miru« i istaknuo je »očigledno pitanje koordinacije naše vanjske politike prema ovako važnim pitanjima«. Prema Gazivodi, »za hrvatsko je društvo daleko važnije pitanje ulaska u Europsku uniju i prihvaćanje vrijednosti EU-a u odnosu na naše potencijalno članstvo u NATO-u«.</p>
<p>Ustvrdio je kako je sasvim jasno da je režim Saddama Husseina diktatorski režim koji sustavno krši ljudska prava vlastitih građana i ne poštuje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Međutim, »bilo kakva odluka vlade SAD-a koja ne bi bila zasnovana na zajedničkom stavu Vijeća sigurnosti UN-a bila bi dosad najozbiljniji udarac cjelokupnom međunarodnom poretku, ali i postojećim međunarodnim mehanizmima zaštite ljudskih prava«, zaključio je Gazivoda.</p>
<p>»To što je predsjednik Stjepan Mesić održao govor u kojem je inzistirao na proceduri u UN-u niti spašava Vladu, niti ublažava Vladu«, rekla je mirovna aktivistica Vesna Teršelič. Žao joj je što je Vlada, bez konzultacija sa Saborom i ne uzimajući u obzir rezultate ispitivanja javnog mnijenja, odlučila potpisati dokument kojim podržava intervenciju SAD-a u Iraku.</p>
<p>»Nadam se da će Sabor, a prije njega saborski Odbor za vanjsku politiku, raspravljati o stavu prema ratu i izjasniti se o potpisivanju izjave. Smatram da Vlada može promijeniti svoju poziciju«, kazala je Teršelič, koja sve to smatra »skandaloznim«.</p>
<p>Podsjetila je da bi se u međuvremenu o svemu trebalo očitovati i Vijeće sigurnosti UN-a i da je »kratkovido podržati SAD i distancirati se od nezavisne politike Francuske i Njemačke u vrijeme kada se podnosi zahtjev za članstvo u EU«. Podrškom SAD-u, »hrvatska je vlada podržala politiku koja sustavno ne poštuje međunarodne institucije i međunarodni pravni poredak«, rekla je Teršelič.</p>
<p>Hrvoje Jurić u ime Građanske inicijative »Dosta je ratova!« kazao je da su »iznenađeni time da su predstavnici hrvatske vlasti, konkretno ministar vanjskih poslova Tonino Picula, potpisali izjavu Vilniuske skupine kojom se daje bezrezervna podrška napadu na Irak«. Podsjetio je da pritom nisu konzultirana druga relevantna državna tijela i da je javno mnijenje protiv takve odluke.</p>
<p>Je li priključenje NATO naš strateški interes?</p>
<p>»Zbog pukog dodvoravanja vladi SAD-a, odnosno predsjedniku Bushu, a to je očigledno jedini razlog potpisivanja peticije, Hrvatska se pridružila nečemu za što ni sama ne zna kakve će biti posljedice, a s velikom se vjerojatnošću može očekivati da posljedice za Hrvatsku mogu biti negativne«.</p>
<p>Jurić je kazao da Građanska inicijativa »Dosta je ratova!« traži da se hrvatski potpis s izjave povuče i da u mogućem sukobu u Iraku, kao i u sličnim napadima, Hrvatska ostane neutralna. »Inzistirat ćemo i na odustajanju Hrvatske od priključenja NATO-u, jer to ne smatramo strateškim interesom«, zaključio je Jurić.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Hrvatska želi da se problem Iraka rješava u Ujedinjenim narodima«</p>
<p>Dokumentom Vilniuske skupine Hrvatska ne podržava unilateralnu akciju, nego djelovanje kroz UN / Hrvatska kao kandidat za NATO pažljivo promatra sve što se događa i znat će u kritičnom trenutku dati pravi odgovor / U NATO-u se danas otvorenije razgovara o važnim pitanjima nego nekad / Ključno je pitanje želimo li u budućnosti, kao dio EU-a, biti izostavljeni iz procesa rasprave i odlučivanja o najvažnijim sigurnosnim pitanjima svijeta i Europe - članstvo u NATO-u nam to pruža, kaže Milanović </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - S povećanom mogućnošću vojne intervencije na Irak i u Hrvatskoj se pokrenulo pitanje kako će se službena politika postaviti prema tom problemu. O tome razgovaramo s hrvatskim diplomatom Zoranom Milanovićem, koji obnaša dužnost nacionalnog koordinatora za NATO i MAP.</p>
<p>• Hrvatska je potpisala izjavu Vilniuske skupine o situaciji vezanoj uz Irak. Znači li to da je Hrvatska podržala Bushovu politiku prema Iraku?</p>
<p>- Hrvatska je pristupila političkoj izjavi koordinirano s ostalih devet članica Vilniuske skupine i pružila podršku dokazima koje je američki državni tajnik Powell iznio Vijeću sigurnosti. Dio onoga što je Powell iznio predstavlja dokaze, a dio su vrlo jake indicije. Želim razlučiti neke stvari, jer je bilo dosta nerazumijevanja o hrvatskom stajalištu. </p>
<p>Hrvatska želi da se problem Iraka rješava kroz Vijeće sigurnosti UN-a, stožerno tijelo međunarodnog sustava kolektivne sigurnosti. U tom smislu u zadnjoj rečenici izjave Vilniuske skupine, koja je ključna, stoji kako se Vijeće sigurnosti poziva da poduzme određene mjere na temelju pruženih dokaza. I to je sve. Ništa manje, i ništa više. Dokumentom Vilniuske skupine Hrvatska dakle ne podržava unilateralnu akciju, nego djelovanje kroz UN. Podrška Vilniuske skupine u afirmaciji Vijeća sigurnosti na crti je politike Europske unije koju je Unija izrazila u zaključcima Vijeća ministara i u demaršu EU-a.</p>
<p>• U Hrvatskoj postoje različite ocjene kako bismo se trebali ponašati u iračkom slučaju. Treba li Hrvatska biti sasvim suzdržana ili aktivno uključena u procese?</p>
<p>- Hrvatska je pred neposrednom kandidaturom za EU i u sličnom je statusu prema NATO-u. To je objektivno mjesto gdje se Hrvatska nalazi. Dakle, ponavljamo značenje Vijeća sigurnosti kao mehanizma u rješavanju iračke krize. Kao odgovorna i angažirana članica međunarodne zajednice, mi ćemo biti s njom, u provođenju legalnih i legitimnih mjera.</p>
<p>• Možete li predvidjeti što će se dogoditi u Vijeću sigurnosti i hoće li se SAD odlučiti za jednostranu akciju ako ne dobije potporu UN-a?</p>
<p>- Vidimo da se u zoni Perzijskog zaljeva i s druge strane, u Turskoj, koncentriraju američke vojne snage. Što će se događati, vrijeme će pokazati. Znam da to nije originalan odgovor, no vrlo je teško predvidjeti. Vidimo grozničavu diplomatsku akciju u UN-u, EU nije jedinstven, u NATO-u je došlo do podjela. Hrvatska kao kandidat za NATO pažljivo promatra sve što se događa i znat će u kritičnom trenutku dati pravi odgovor.</p>
<p>• Znači li to da Hrvatska neće podržati jednostranu akciju SAD-a?</p>
<p>- Minimum principijelnosti hrvatske vlasti i politike je da se slučaj Iraka, koji se više od desetljeća tretira kroz mehanizme UN-a, tamo rješava i da se tamo definitivno i završi.</p>
<p>• NATO doživljava političku krizu. Koliko smisla ima ulazak Hrvatske u NATO i treba li nam učlanjenje u tu organizaciju?</p>
<p>- NATO itekako ima smisla. Istina je da u ovom trenutku prolazi političku krizu, prvu u posthladnoratovskom razdoblju. Prva kriza bila je 1966. godine nakon istupanja Francuske iz vojnoobrambenih struktura. NATO za Hrvatsku, međutim, predstavlja nešto drugo u odnosu na ono što je predstavljao za članice NATO-a prije devedesetih. </p>
<p>NATO je poprimio mnogo elemenata koji nadilaze klasični obrambeni savez i postao je sustav kolektivne i kooperativne sigurnosti. U NATO-u se danas otvorenije razgovara o važnim pitanjima nego nekad. Ključno je pitanje želimo li u budućnosti, kao dio EU-a, biti izostavljeni iz procesa rasprave i odlučivanja o najvažnijim sigurnosnim pitanjima svijeta i Europe. Članstvo u NATO-u nam to pruža. </p>
<p>S druge strane, ono nikoga ne tjera, kao u slučaju Iraka, na određenu akciju ako se želi ostati suzdržan. U slučaju Iraka ne radi se o klasičnoj obrani NATO-ova teritorija, pa vojna akcija, ako je bude, neće ići kroz strukture NATO-a. Za Hrvatsku je važno da aktivno i ravnopravno sudjeluje u procesu odlučivanja. Pa i u situacijama kad je NATO u krizi.</p>
<p>• U nas se dosta se raspravljalo i o neadekvatnim zrakoplovima i tenkovima. Traži li NATO u tom dijelu suvremenu vojnu opremu?</p>
<p>- NATO ne traži konkretno ništa nego samo želi vidjeti koliko smo ozbiljni i organizirani u trošenju novca koji imamo. NATO nema zahtjeva za eskadrilom »phantoma« u Hrvatskoj, jer je jasno da si mi to ne možemo priuštiti. NATO je danas prije svega splet političkih kriterija i određene razine sposobnosti u obrambenim pitanjima. Moje iskustvo u političkom dijalogu s NATO-om govori da su najvažniji politički uvjeti. Na prezentaciji prvog godišnjeg plana u Bruxellesu, 75 posto pitanja bilo je političke naravi, bila su to ista pitanja koja Hrvatskoj postavlja EU. </p>
<p>NATO znači igranje u NBA ligi</p>
<p>• U našoj se javnosti mnogo govori o negativnim učincima ulaska u NATO, poput velikih troškova. Koliko će Hrvatsku stajati ulazak u NATO?</p>
<p>- O tome se mnogo nagađa, a zadaća je Vlade, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva obrane da o tome počnu govoriti. Troškovi neće biti ništa veći od sadašnjih. Razina troškova iz hrvatskog proračuna smatra se za NATO prihvatljivim i ona je oko dva posto bruto domaćeg proizvoda. Uvjet za NATO nije kupnja velike količine novog oružja nego interoperabilnost. To znači, usklađeni sustavi komunikacije koji moraju biti, da se tako izrazim, na istoj valnoj duljini. I ništa više od toga. Zemlje koje su ušle u NATO u prvih su pet godina kupovale vrlo malo oružja, a neke koje su sad pozvane imaju vrlo skromne oružane snage. NATO je obrambeni savez, ali i politička organizacija. NATO znači profesionalizam i visoke standarde, igranje u najjačoj, NBA ligi. To ujedno i znači stvaranje profesionalne vojske, što Hrvatska sebi može i mora priuštiti. Zajedno s tim doći će jednog dana i ukidanje vojne obaveze, pa će se mladi ljudi moći posvetiti školovanju i nalaženju radnih mjesta, umjesto da se bave obveznim vojnim rokom.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Šuvar: SDP-ovu kritiku reforme školstva diktira vlasnik privatne gimnazije u Zagrebu</p>
<p>SDP je protiv predložene reforme školstva zato što je ministar iz stranke s kojom se SDP svaki dan svađa, a opet, zajedno su na vlasti / Neki akademici prednjače u kritici, iako ništa ne razumiju. Mislim da ne poznaju dobro ni stanje u prosvjeti niti u društvu, no, budući da se ne oglašavaju o drugim važnim pitanjima, žele se iskazati u izjašnjavanju o pitanjima obrazovanja / Danas nije ključno pitanje koliko će trajati osnovna škola, a koliko srednja, jer je trend u razvijenim zemljama Europe i svijeta da mladi ostaju u procesu obrazovanja ne samo do 15., nego do 18. godine života, a da potom sve više njih ide na studij / Danas se opet idealizira gimnazija, koja je (s rijetkim iznimkama, poput Matematičke gimnazije u Zagrebu) bila i ostala prilično nekvalitetna škola, a ostale srednje škole mahom su ponovo pretvorene u »šegrtske«</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Govoreći o predloženoj reformi školstva i njezinoj usporedbi s reformom koju je zajedno sa svojim tada brojnim suradnicima provodio od 1976. do 1982. godine, prof. dr. Stipe Šuvar sam sebe ironično predstavlja kao »ozloglašenog reformatora iz vremena mraka«. Profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Socijalističke radničke partije (SRP), Šuvar se i ovih dana često spominje u raspravama o obrazovanju, najčešće u negativnom kontekstu. Jer, reforma koju danas predlažu iz Ministarstva prosvjete po nekima je nastavak »nesretne Šuvarove reforme«.</p>
<p>Uvjeren je da hrvatskom školstvu nedostaje osposobljavanje učenika za samostalan rad, poticanje u onome u čemu je najbolji, za što ima sklonosti i talenta... Prema Šuvarovu mišljenju, školstvo moderne epohe zasnovano je na didaktici Jana Komenskog iz 17. stoljeća, koja polazi od frontalne nastave u razredu, odnosno od modela po kojem se sve učenike stavi u razred, tretira jednako i svodi na prosjek. Oni koji se istaknu su odlikaši, pojašnjava Šuvar, a one koji imaju teškoće iz socijalnih ili fizičkih razloga eliminira se kao neuspješne, čak i propalice.</p>
<p>»Ta škola prosjeka veliko je zlo. Potrebna je individualizacija odgojno-obrazovnog procesa od ranog doba, ali ne i usmjeravanje kojim se mladog čovjeka tjera da prerano izabere svoje zanimanje, tim više, jer je odluka o tome ionako uvjetovana obiteljskim okolnostima, odnosno obrazovnom razinom roditelja i njihovim materijalnim položajem«, kaže on.</p>
<p>• Prošle tri godine radilo se na radikalnoj reformi školstva. Sve stranke u Saboru dale su joj negativnu ocjenu, osim HSS-a, čiji ju ministar predlaže. Akademici joj se također protive. Što stoji iza tih kritika?</p>
<p>- Neki akademici prednjače u kritici, iako ništa ne razumiju. Mislim da ne poznaju dobro ni stanje u prosvjeti niti u društvu, no, budući da se ne oglašavaju o drugim važnim pitanjima, žele se iskazati u izjašnjavanju o pitanjima obrazovanja. SDP-ovu kritiku predložene reforme diktira vlasnik privatne gimnazije, koji je ujedno šef prosvjete u Gradu Zagrebu. Mislim da se on rukovodi privatnim interesima. Osim toga, SDP je protiv predložene reforme zato što je ministar iz stranke s kojom se SDP svaki dan svađa, a opet, zajedno su na vlasti. Ministar Strugar kaže da to nije njegov projekt, već projekt iza kojeg stoji Vlada. Ne znam je li to istina upravo zbog te podijeljenosti između HSS-a i SDP-a.</p>
<p>• Što su vaše zamjerke predloženoj reformi?</p>
<p>- Osim što je koncepcija devetogodišnje osnovne škole nepotrebna, mislim da je najopasnije što se ide na prerano razvrstavanje učenika u osnovnoj školi tako da jedni budu predodređeni za obrazovanje do najvišeg vrha, a da se drugi (iz siromašnih obitelji) moraju opredijeliti za teža i manje cijenjena zanimanja, i to mahom iz socijalnih razloga. Upravo toj drugoj kategoriji pripadaju djeca iz većine hrvatskih obitelji, koju bi se razvrstavanjem već u osnovnoj školi tjeralo u »šljakere«.</p>
<p>U hrvatskom se školstvu danas opet idealizira gimnazija, koja je (s rijetkim iznimkama, poput Matematičke gimnazije u Zagrebu) bila i ostala prilično nekvalitetna škola, a ostale srednje škole mahom su ponovo pretvorene u »šegrtske« i u njima se ne pruža neko šire obrazovanje, već se učenici osposobljavaju za često zastarjele obrte, za jednostavnija radnička zanimanja i za rutinske tehničare. Danas nije ključno pitanje koliko će trajati osnovna škola, a koliko srednja, jer je trend u razvijenim zemljama Europe i svijeta da mladi ostaju u procesu obrazovanja ne samo do 15., nego do 18. godine života, a da potom sve više njih ide na studij.</p>
<p>• Vaša je zamjerka novim rješenjima ne samo u nas nego i u zemljama oko nas i u Europi pretjerana amerikanizacija školskog sustava. Što pod tim podrazumijevate?</p>
<p>- Američki koledži danas su lošija verzija viših razreda naše srednje škole. Zato mi je neshvatljivo da Europa preuzima američki sistem obrazovanja, a napušta svoje obrazovanje na čijem je vrhu stajalo humboldtovsko sveučilište, koje daje široku kulturu. Amerikanizacijom obrazovanja snižava se razina znanja, a cilj je fleksibilizacija radne snage, po modelu - priuči čovjeka što prije, neka radi od danas do sutra, bez trajnih zanimanja i trajnih poslova. Osobno sam za očuvanje stanovitog europskog elitizma u obrazovanju. Ako se sva omladina u razvijenim zemljama ionako nalazi u školi do 18. godine života, bit nije u podjeli na stupnjeve, već u tome da se svakome omogući da mu latentne sposobnosti što prije i što više dođu do izražaja. Uz to bi našu školu, koja je u Hrvatskoj tehnički zaostala, trebalo opremiti svom modernom informatikom i kod učenika razvijati i što veću informatičku pismenost, uz istraživački duh i težnju za samoobrazovanjem.</p>
<p>• Zašto društvo odbija radikalnu reformu hrvatskog obrazovnog sustava?</p>
<p>- Hrvatsko društvo još nema spoznaju o tome da je školu doista potrebno mijenjati, više se povodi glasovima iz Europe i svijeta, koji kažu »školu treba mijenjati«, a da se ovdje i ne shvaća u kojem je pravcu treba mijenjati. A, oni koji nude promjene često pak robuju zastarjelom pedagogizmu. Da se razumijemo, pedagozi, s rijetkim iznimkama, i inače teško shvaćaju društvo i društvene promjene. Oni na društvo gledaju uglavnom samo iz škole, ono što ne vide kroz školski prozor, za njih kao i da ne postoji. Škola se pak ne može promijeniti sama iz sebe, već iz društva. U hrvatskom društvu sada, ponavljam, nema pravih spoznaja o tome što treba mijenjati.</p>
<p>• Neki daju i drukčiji odgovor - da nakon »Šuvarove reforme« ne prolazi nijedna druga, jer se hrvatsko društvo još liječi od njezinih posljedica.</p>
<p>- S teretom takve nezaslužene slave, vjerojatno ću i umrijeti! Reformu školstva koja se povezuje s mojim imenom najčešće spominju oni, koji su za nju odnekud čuli, a pojma nemaju što smo tada pokušali mijenjati ili se prave da ne znaju. Mi nismo ni taknuli u osnovnu školu, ona je ista od 1958. godine, a sada svi govore kao da je tada reformirana. Dirnuli smo u gimnazije i u ostale srednje škole kako bi se svim srednjoškolcima omogućilo što šire opće obrazovanje uz mogućnost da dođu do prvog zanimanja, ali i da svi mogu ići i na studij! U stvari, već smo tada uveli 10-godišnje opće obrazovanje (osam godina osnovne škole plus dvije godine srednje), s tim što su se upisom u srednju školu učenici opredjeljivali za prva zanimanja, koja su stjecali nakon tri ili četiri godine pohađanja te škole. Tadašnja reforma školstva uklapala se u trend demokratizacije obrazovanja, koji je proklamirao UNESCO, proglasivši razdoblje od 1970. do 1980. desetljećem obrazovanja. Tada sam zastupao ideju da obrazovanje mora biti deškolarizirano, da treba što više izaći iz škole, koja je kruta ustanova i imitacija tvornice, a čovjeka odgaja više za potrošača, nego za stvaraoca. Čovjek bi se trebao obrazovati u slobodnim mrežama obrazovanja, gdje bi se svatko usmjeravao prema vlastitim afinitetima. Na žalost, lijepe ideje se u praksi najčešće pretvaraju u karikature. To, što smo u obrazovanju pokušali prije četvrt stoljeća, danas onima koji ne znaju što bi sa školom i u školi samo daje povoda za njihovo traženje alibija.</p>
<p>»'Račanizam' se svodi na vještinu preživljavanja«</p>
<p>• Zašto je vladajuća koalicija dopustila da se tri godine radi na reformi za koju se sada govori da nije dobra i da nikom nije potrebna? Vidite li i tu sindrom »račanizma«, koji ste više puta spominjali?</p>
<p>- Reforma školstva nije iznimka. Ova će Vlada možda ući u povijest, ali kao vlada oklijevanja. Ona ni u čemu što je počela nije došla do kraja, a siguran sam da ni u preostalom dijelu mandata neće ništa promijeniti. Karakteristika »račanizma«, kao vrste politike, održavanje je na vlasti i pri vlasti po svaku cijenu. U biti, to je jedna nemušta politika, koja se jedino svodi na vještinu preživljavanja, pa nije ništa drugo, nego produženje »tuđmanizma«, po formuli - glumite da ste nešto promijenili u uklanjanju posljedica »tuđmanizma«, a niste ništa. </p>
<p>»Bez ratova, krahirala bi američka ekonomija«</p>
<p>• SRP se ne slaže s podrškom američkoj agresiji na Irak. Zašto?</p>
<p>- U tom stavu nismo osamljeni, pa vidite i po anketama da se tome protivi i velika većina građana Hrvatske. Mi u SRP-u smatramo da se radi o američkom ratu za naftu u sklopu američke politike dominacije nad cijelim svijetom. Litra nafte danas u svijetu stoji koliko i litra mineralne vode. Bogati žele zadržati tu cijenu. Irak prkosi Americi, koja jednostavno želi privatizirati tamošnju državnu kompaniju da bi ju Amerikanci preuzeli i time do kraja uspostavili kontrolu naftnih rezerva na Srednjem istoku. Amerika je već zagospodarila zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza oko Kaspijskog mora i tamo stvara svoje vojne baze, a to pokazuje da neće stati na Iraku, jer želi kontrolirati sve naftne resurse u svijetu, osim možda onih u Rusiji. Kad završi s Irakom, iskrsnut će neka nova zemlja, koju će proglasiti smrtnim neprijateljem. Uostalom, SAD mora voditi ratove i isprobavati i prodavati oružje po svijetu, jer se 90 posto znanstvenih otkrića i tehnoloških inovacija u toj zemlji odnosi na proizvodnju oružja i vojnu tehnologiju te na izgradnju svemirskog štita zbog tobožnjeg napada drugih. Bez ratova, krahirala bi američka ekonomija. A cilj je SAD-a uspostava potpune kontrole nad ljudskim i prirodnim resursima posvuda u svijetu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Potemkinove banane </p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Unatoč potpisanom ugovoru s tvrtkom Conares Balkan (Conares Trading, Mečelj...?) Vlada ipak raspravlja o mogućnosti da na dodatne razgovore o kupovini sisačke Željezare pozove i prijašnje potencijalne partnere koji su se javili na natječaj. Neki od kandidata već su načelno pristali na još jednu rundu razgovora, ali pitaju: Uspijemo li dokazati da je naša ponuda najbolja i potpisati ugovor za Željezaru, tko nam jamči da Vlada neće i dalje pregovarati s drugima?</p>
<p>Dobro pitanje, jer u normalnoj zemlji nakon što je ugovor potpisan ni dodatni niti prijašnji »potencijalni partneri« više jednostavno ne postoje. Dobro se, međutim, pazi s kime se, kada i pod kojim uvjetima bilo kakav ugovor (sporazum, zapisnik, protokol...) potpisuje.</p>
<p>Hrvatska je, međutim, drukčija zemlja. U Hrvatskoj je zato moguće da predsjednik ne zna što potpisuje, da se ministar rada na usputnom ručku u Moskvi dogovara o šest milijuna dolara nedostajućeg (i do tog trenutka neostvarivog) jamstva za plaće sisačkih metalaca, da predsjednik, pošto su mu objasnili što je potpisao, skokne na (privatni?) vikend u Rusiju... Moguće je, uostalom, i da generalni direktor tvrtke za koju se još ne zna da li postoji (jer ugovor o prodaji Željezare tek bi trebao stupiti na snagu ispune li sve strane postavljene uvjete) otvoreno prijeti premijeru i cijeloj vladajućoj garnituri u državi i poručuje im da »odbace sve ambicije« ako se ne slažu s uvjetima ugovora.</p>
<p>Moguće je i da Nasibulla Mukhatdinov, isti taj direktor, pozove medije da se u petak (uoči predsjednikova vikenda u Moskvi) okupe u tvorničkom krugu kako bi fotografirali radnike na njihovim radnim mjestima, iako ugovor još ne vrijedi, iako je na posao, zbog pripremnih radova, pozvano tek nekoliko radnika, iako...</p>
<p>U svom tom iznenadnom ludilu i dalje ostaje otvoreno nekoliko pitanja. Ako u potpisanom ugovoru doista stoji da će Vlada dati tražene garancije Mečelju (Conares Tradingu? Conares Balkanu?...), a Vlada tvrdi da takvo što nikada nije obećala, kome treba vjerovati? Direktoru Mukhatdinovu ili Vladi, čiji je ministar doveo predstavnike Mečelja predsjedniku republike na potpisivanje nepostojećeg protokola?</p>
<p>Ako predsjednik doista nije znao što potpisuje, znači li to da ni inače ne zna baš uvijek što potpisuje?</p>
<p>Ako u petak Željezara bude krcata nasmijanim i prezaposlenim radnicima, znači li to da je Siščanima doista krenulo ili da Mukhatdinov prodaje Potemkinova sela Hrvatima?</p>
<p>Ako sve to prođe bez posljedica, je li Hrvatska pravna ili banana država?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Moratorij na svađe </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Oni razgovaraju »dugo i ozbiljno«. Jer, »situacija je delikatna«. Pogotovo u koaliciji na vlasti. No, više od tih fraza nećemo čuti dok se Račan ne vrati iz Atene, gdje će predati zahtjev Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Očito, Račan i Tomčić su u višesatnoj sjedeljci u vili Weiss u utorak poslijepodne stavili ozbiljan moratorij na javne svađe dok se taj posao ne obavi. Budući da dotad zemlja ne može prestati disati (samo zato, jer HSS i SDP u posljednje vrijeme ne uspijevaju naći zajedničku valnu dužinu), koalicijski su se čelnici, izgleda, uspjeli dogovoriti barem o postupanju u nekim drugim delikatnim situacijama. A ima ih pun koš. Od Iraka preko Siska do svake hrvatske bolnice.</p>
<p>Premijer Račan je u srijedu, na naglo sazvanoj konferenciji za novinare, jasno naznačio što će u četvrtak Vlada reći o sve te tri delikatne situacije. Nakon duljeg vremena, Račan se pojavio u javnosti kao lider koji upravlja krizom. Očito, upalila su upozorenja suradnika da premijeru i njegovom SDP-u rejting pada svaki put kad Račan izbjegava jasno reći što i zašto namjerava učiniti, a pad u anketama još je uočljiviji kad javnost stekne dojam da ga partneri drže stjeranog u kut. A, upravo je taj dojam ostavio u aferi Sunčani Hvar, čiji je tempo vrlo vješto kontrolirao HSS.</p>
<p>Kolike su šanse koalicije da doživi jesen? Račan tvrdi da se koalicija neće raspasti. I izvori bliski vrhu koalicije mnogo su optimističniji, nego prije nekoliko dana. Iz SDP-a se čak može čuti da sve te burne svađe i predbacivanja ne znače da se s HSS-om neće računati kao s partnerom nakon sljedećih izbora. Čini se da je prevladao stav da se nikom, pa ni HSS-u zapravo ne isplati ići na izbore već ovog proljeća. Ne samo zbog već toliko spominjanog posjeta Pape, otvaranja važnih dionica splitske autoceste i pozitivnih učinaka turističke sezone na raspoloženje nacije. Počelo se, naime, ozbiljno raspravljati i o infrastrukturnoj sposobnosti stranaka da se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pripreme i uspješno odrade izbore. A na tom polju samo dvije stranke, SDP i HDZ, doista dobro stoje. Ostalima, pa i HSS-u, kratka bi kampanja pokrenuta već za nekoliko dana ipak bila mnogo veći problem.</p>
<p>Sve to ne znači da uskoro nećemo biti svjedoci nekih novih oblaka na koalicijskom nebu. Dapače, iznenadili bismo se kad ih ne bi bilo. No, što smo bliži proljeću, to igra na izazivanje prijevremenih izbora postaje sve rizičnijom. Pogotovo, ako se odgovornost za njih može prebaciti na samo jednu stranku. A SDP, HNS, Libra i LS pokazali su vrlo jasno da su spremni učiniti upravo to. I time bitno ograničiti manevarski prostor HSS-a ne samo u svom društvu nego i u eventualnim pregovorima s novim partnerom.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dvoje za razvojni tango</p>
<p>Uspije li Hrvatska, unatoč kvalitativnim i kvantitativnim CARDS-ovim ograničenjima, uspjeh će biti Unijin. Zastane li na pola puta zapletena u zahtjeve kompleksnog procesa proširenja i ograničavajuću prirodu Unijine asistencije, krivica će biti isključivo njezina</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Hrvatska je pružila dokaze da jedan od rijetkih primjera zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a, proces stabilizacije i pridruživanja, ipak radi. Europska unija je - vidi se to po istupima njezinih lidera koji pozdravljaju odluku Hrvatske da se kandidira za članstvo - tu formulu odmah prigrabila kao svoj uspjeh. </p>
<p>Na početku, kada je Zagreb tek počeo oprezno testirati puls petnaestorice pojedinačno i Unije u cjelini, stizali su različiti signali. Unatoč prisutnosti te hvaljene zajedničke vanjske i sigurnosne politike, osmišljene kroz projekt procesa stabilizacije i pridruživanja, članice EU-a nisu bile sigurne što za njih znači da se u okvirima tog procesa jedna od zemalja regije, prije nego što joj je to iz Bruxellesa rečeno, odluči učiniti presudan korak preko Rubikona regionalne izolacije i službeno kazati »ja hoću unutra«. </p>
<p>Kao i u svim dosadašnjim prigodama, neki su bili za, neki protiv (jer, riječ je bila o primjeni zajedničke politike!), a obje su strane izvlačile jednake argumente - što je u Unijinoj politici prije pravilo negoli izuzetak. Inicijativa se poklopila s grčkim i potom talijanskim ambicijama da učine nešto korisno za Europu tijekom njihovih šestomjesečnih mandata u 2003. </p>
<p>Projekt stabilizacije i pridruživanja treba praktičnu potvrdu da radi i da daje rezultate. Nagrada za uspjeh (kandidatura) ponuđena je na pladnju. Prvo je s ponudom došao premijer, pa predsjednik zainteresirane zemlje. Unija je bila dovoljno prisebna da u okvirima svoje zajedničke vanjske i sigurnosne politike prepozna upotrebljiv potencijal hrvatske inicijative, ocijeni ga korisnim i prihvati ga. Poruke su se promijenile, umjesto »čekajte na bolje vrijeme« rečeno je »mjesto vam je unutra« uz neizbježno »ali« - provedba demokratskih i ekonomskih reformi, kombinacija »kopenhagenskih kriterija« posoljena regionalnim specijalitetima dobrosusjedstva, povratka izbjeglica i, naravno, suradnje s Haaškim tribunalom za ratne zločine. </p>
<p>»Aplikacija demonstrira snažnu hrvatsku odlučnost da nastavi integracije«, ustvrdio je pred Stipom Mesićem predsjednik Europske komisije Romano Prodi, što je iznad njegove reakcije na istu inicijativu kada je premijeru Račanu izrekao ono srdačno »zašto ne«. </p>
<p>S njim se javno složio sve donedavno skeptični povjerenik za vanjskopolitičke odnose Chris Patten. I on je nanjušio uspjeh zajedničke vanjske i sigurnosne politike, one koju osmišljava i vodi njegova opća uprava, a koju institucionalizira slovo Sporazuma iz Maastrichta. Članice uglavnom ne poštuju ni jedno ni drugo, iako su oboje potpisali, što ukazuje da fenomen potpisivanja i nepoštivanja nije tek hrvatski specijalitet.</p>
<p>Komisija će pomagati praktičnim savjetima i financijskom podrškom kroz CARDS program, obećao je Prodi. CARDS znači ostaje, a značajnije promjene očekuju se sljedeće godine. Istodobno, hrvatska kandidatura i ambicije nemaju potporu sustava prilagodbe Europi kakvu su prijašnje države kandidati imale u programu PHARE, ali će napredak ići unatoč limitirajućoj naravi CARDS-a. K tome, ako se po jutru dan poznaje, povjerenica za proračun Michaele Schreyer upravo je objavila da će svi viškovi nastali proširenjem biti vraćeni članicama jer to one žele, a tek manji dio novca odaslat će se »starim« kandidatima ili nadoknaditi neke troškove novim članicama.</p>
<p>Uspije li Hrvatska unatoč kvalitativnim i kvantitativnim CARDS-ovim ograničenjima, uspjeh će biti Unijin. Zastane li na pola puta zapletena u zahtjeve kompleksnog procesa proširenja i ograničavajuću prirodu Unijine asistencije, krivica će biti isključivo njezina. Komisijin nalaz o podobnosti Hrvatske za početak pregovora temeljit će se, kazao je i to Prodi, »na načinu na koji je Hrvatska provodila nužne reforme«. (Ne i na načinu kojim ih je poticao EU, iako je i u ovoj situaciji za razvojni tango potrebno dvoje.) </p>
<p>Uspije li bez po mjeri skrojene pomoći za integraciju, što sadašnji CARDS definitivno nije, uspjeh će biti Unijin. Skrene li s puta, za iskakanje će biti kriva ona sama. To su činjenice koje se baš ne bi smjele olako izgubiti iz vida i na koje bi trebalo uporno podsjećati Unijine lidere opijene situacijom u kojoj, eto, zajednička politika funkcionira i čak daje spektakularne rezultate.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Janica sama odlučuje hoće li nastupiti</p>
<p>Brojne osvojene medalje joj, naravno, nitko neće moći oduzeti, no dvojbeno je stavlja li Janica previše toga na kocku nepotrebno zanemarujući zdravlje. Izbor je, očito, njezin i samo njezin, no valjda nismo prekonzervativni i prestaromodni kada na cilju neke utrke više volimo vidjeti nasmijanu Janicu...</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Dan nakon što je Janica Kostelić osvojila kombinacijsko zlato na Svjetskom skijaškom prvenstvu u St. Moritzu, vijest dana nije bila ta zlatna medalja, nego Janičino koljeno. Nesporno je, naime, da je »unutra« nešto puklo i da to Janicu boli, no pokazalo se da to nije ni izbliza dovoljan razlog da najbolja svjetska skijašica uzme osvojeno zlato i uz dubok naklon svih nazočnih završi svoj nastup na ovom prvenstvu.</p>
<p>Jer, iako će svakoga zadiviti način na koji Janica Kostelić pobjeđuje unatoč bolovima i svim mogućim ozljedama koje su je zadesile u karijeri, mnogo je onih koji će se ipak zapitati mora li najbolja hrvatska sportašica skijati i onda kada nije sasvim zdrava. Ili, da budemo do kraja precizni: tko je taj koji može i mora Janici reći da neće nastupiti onda kada vijugajući između štapova trpi bol, bez obzira na to koliko visok njezin prag trpljenja boli bio?</p>
<p>Jedni će reći da bi joj to trebali naložiti liječnici. U ovom slučaju svi liječnici okupljeni oko hrvatske skijaške reprezentacije suglasni su o tome da bi bilo najbolje da Janica odustane (barem) od veleslalomskog nastupa. Janica će, međutim, na to odmahnuti rukom i reći: »Svaka čast liječnicima, ali ja najbolje znam kako je moje koljeno«. Dakle, nisu liječnici... </p>
<p>Drugi će reći kako je na treneru da ocijeni je li njegov pulen sposoban nastupiti ili ne. U Janičinu slučaju to je njezin otac Ante Kostelić, koji nimalo slučajno nosi nadimak Gips. Poznato je da je on i kao trener i kao otac Janici nesporan autoritet. Kada bi on rekao »ne!« malo je vjerojatno da to Janica ne bi uvažila, iako su u posljednje vrijeme njezino sazrijevanje i neovisnost o očevim razmišljanjima više nego uočljivi. No, sudeći prema informacijama koje dopiru iz St. Moritza, Ante Kostelić se prema Janičinu nastupu u veleslalomu držao poprilično neodređeno, prepustivši kćeri konačnu odluku. </p>
<p>Teško se pritom ne prisjetiti jedne njegove izjave iz dokumentarnog filma Dnevnik pobjednika, gdje je izrekao otprilike sljedeću misao: »Sport je, istina, za zdrave ljude, no danas to baš i nije tako«. </p>
<p>Uistinu, uz vrhunski sport se danas neizbježno vezuju i brojne ozljede, no to još valjda ne znači da sportaši moraju nastupati nezaliječeni. S tim se, naravno, ne bi složila ona većina (!?) sportaša koja je u jednoj američkoj anketi izrazila spremnost riskirati i zdravlje i karijeru u zamjenu za barem trenutak sportske slave. Izjave poput one naše najbolje visašice Blanke Vlašić: »Otac mi je rekao da ne skačem kada me nešto boli« mnogima će, stoga, biti tek znak slabosti i neambicioznosti. I to svjedoči o »iščašenom« poimanju modernog sporta kojem (poimanju) u prilog idu Janičine pobjede popraćene bolnim grčem. Zanimljivo je, pritom, kako će te pobjede pratiti brojni hvalospjevi, veličanje njezine hrabrosti i borbe s boli, dok će se malo tko zapitati kakve bi sve to posljedice moglo imati na njezino zdravlje. </p>
<p>Ako, dakle, o nastupu ozlijeđene Janice Kostelić više ne odlučuju ni liječnici, ni trener-otac, ni bilo tko drugi, nego isključivo ona sama, tada u oči upada njezina radikalna promjena odnosa prema svjetskim skijaškim prvenstvima. Sve do prije nekoliko dana tvrdila je, naime, da joj je, za razliku od Olimpijskih igara i svjetskog skijaškog kupa, to sasvim nevažno natjecanje, pa se pitala zašto se oko istoga podiže tolika prašina. Sada, pak, unatoč suprotnim preporukama, želi ozlijeđena nastupiti na svim utrkama do kraja prvenstva, riskirajući još težu ozljedu. </p>
<p>Uz nevjerojatnu Janičinu opsjednutost skijanjem, razlog za to možda se može nazrijeti i u njezinim izjavama izrečenima nakon osvojenog zlata u kombinaciji. Janica se tada upadljivo obračunavala s »onima koji su u nju sumnjali i zbog kojih je morala osvojiti odličje i na Svjetskom prvenstvu«, iako je sasvim nejasno zašto bi i kome to Janica Kostelić nakon svega više išta morala dokazivati. Prije bi se moglo reći da ide na ruku onima koji će nakon njezina najavljenog okončanja karijere nakon Zimskih olimpijskih igra u Torinu 2006. (tada će joj biti tek 24 godine!) reći kako su znali da uz takvo zanemarivanje vlastita zdravlja neće dugo opstati u svjetskom skijanju.</p>
<p>Brojne osvojene medalje joj, naravno, nitko neće moći oduzeti, no dvojbeno je stavlja li Janica previše toga stavlja na kocku nepotrebno zanemarujući zdravlje. Izbor je, očito, njezin i samo njezin, no valjda nismo prekonzervativni i prestaromodni kada na cilju neke utrke više volimo vidjeti nasmijanu Janicu...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Prijeti opasnost od pretvaranja Europske unije u centralističku superdržavu, u »europski Levijatan«</p>
<p>Konvencije o budućnosti Europske unije pokazuju da je lakše uspostaviti zajedničko europsko tržište nego zajedničku europsku socijalnu državu i ako se isključi opcija stvaranja europske socijalne države, europska integracija postaje opasnim projektom koji uništava staru nacionalnodržavnu osnovu političkog kročenja kapitalizma, ne stvarajući novu, europsku osnovu / Čini se da će se Europska unija morati definirati evolutivno, jer se u protivnom nužno čini analitička pogreška. Ovdje je mjerilo vrednovanja samo ono što ometa ili unapređuje integracijske procese, odnosno premještanje političkih ovlasti s nacionalne na supranacionalnu razinu u realizaciji favorizirajućeg odnosa između tržišta i države. Europska unija je integracija u stalnoj evoluciji i dinamičnim promjenama za koje je teško uvijek pouzdano reći kuda vode</p>
<p>LUKA BRKIĆ</p>
<p>Parkerova »teorija trokuta« razloge europskog zajedništva nalazi u zemljopisnom, ekonomskom i kulturnom jedinstvu, te priznavanju ekonomske važnosti političkih granica i političke važnosti ekonomskih granica. </p>
<p>To su dva aspekta života nacija koja moraju biti jednoglasna ako žele imati smisla. I ovih smo dana svjedoci intenziviranja rasprava o Konvenciji o budućnosti Europske unije. Dvodnevna plenarna sjednica Konvencije otvorila je raspravu o prijedlozima prvih 16 članaka budućega europskog Ustava. Sve tamo od Fouchetova komiteta i Bonske deklaracije svjedočimo odlučnosti »o formi i sadržaju volje političkog ujedinjenja«. </p>
<p>Davinjonov (Luksemburški) izvještaj iz 1970. godine, u duhu preambula Pariških i Rimskih ugovora, ističe da treba dati određenu formu volji za političkim jedinstvom »kako bi se približio trenutak kad će se Europa moći izražavati jednim jedinim glasom... i kako bi se svima pokazalo da je budućnost Europe politička«.</p>
<p>Od potpisivanja Ugovora iz Maastrichta pa do summita Europske unije u belgijskom Laekenu i Konvencije o budućnosti Europe iz prosinca 2001. godine traju rasprave o odnosu integracije i suvereniteta država članica Europske unije. </p>
<p>Da bi se osiguralo optimalno korištenje resursa, tržištu kao najefikasnijem sredstvu treba omogućiti nesmetanu aktivnost, uz istodobno ograničavanje državne intervencije. U ovoj perspektivi, pretpostavka funkcioniranja tržišta jesu definirana prava vlasništva, jamstva ugovornih prava i kontrola zloporabe pozicija kojima upravlja tržište. </p>
<p>Država je dovoljno moćna da ostvari te preduvjete funkcioniranja tržišta, ali ima i moć upletanja, ometanja ili čak i uništenja tržišta. Ta, zapravo, ordoliberalna pozicija u potrazi je za ustavnim poretkom koji će državu obvezati da omogući funkcioniranje tržišta uz istodobno jamstvo ograničavanja njene intervencije. </p>
<p>Konkurencija se, dakako, ističe kao najefikasnije sredstvo reduciranja državne regulacije. Na tragu takva teorijskog pristupa, Europskoj uniji nedostaje demokratska legitimacija, odnosno legitimnost za politiku intervencije što je pretvara u sustav »kolektivne neodgovornosti«. Tu je opasnost pretvaranja Europske unije u centralističku superdržavu - »europski Levijatan«. Kako bi se to onemogućilo, državama članicama treba vratiti intervencionističke ovlasti, a Europskoj uniji prvotnu ulogu »europske najmanje zajednice«.</p>
<p>Zagovornici izgradnje zajedničkih politika i drugih institucija koje osiguravaju transfer većeg dijela instrumenata gospodarske politike na supranacionalnu razinu, pokušavaju pokazati da je europska integracija ugrozila idilu nacionalnih ekonomija u kojima se država pojavljuje kao politički korektiv nacionalnog tržišta. Stvaranje europskog zajedničkog tržišta trebalo bi rezultirati i konstrukcijom europske socijalne države koja bi omogućila političku kontrolu zajedničkog tržišta, ali sada, zbog integracije, na višoj, europskoj, a ne nacionalnoj razini. </p>
<p>Oblikovanje jedinstvenoga unutarnjeg tržišta tumači se kao pokušaj slamanja nacionalnih barijera, regulativa, kartela, subvencija itd. koje su i dovele do skleroze u nekim europskim državama što je rezultiralo slabijim gospodarskim rastom u usporedbi s novoindustrijaliziranim zemljama. </p>
<p>I sporne točke prijedloga Konvencije o budućnosti Europske unije (koordinacija politika zemalja članica uz poštivanje nacionalnog identiteta; podržavanje vanjske i sigurnosne politike EU-a uz suzdržavanje od akcija koje su u suprotnosti s interesima Unije; Ustav EU treba imati prednost pred zakonom zemalja članica) pokazuju da je lakše uspostaviti zajedničko europsko tržište nego zajedničku europsku socijalnu državu i ako se isključi opcija stvaranja europske socijalne države, europska integracija postaje opasnim projektom koji uništava staru nacionalnodržavnu osnovu političkog kročenja kapitalizma, ne stvarajući novu, europsku osnovu.</p>
<p>I uz neslaganje o tome pokreću li integraciju supranacionalni ili međudržavni čimbenici, nedvojbeno su ovlasti utemeljene u sklopu nacionalne države prenesene na europsku razinu. </p>
<p>Perspektiva u kojoj bi političko značenje europske integracije više ovisilo o promijenjenim odnosima između tržišta i države negoli o vertikalnom prenošenju ovlasti između nacionalne i supranacionalne razine značila bi pokušaj usmjeravanja razvoja Europske unije u smjeru »horizontalnog odnosa između države i tržišta, umjesto vertikalnog odnosa između Unije i država članica«. </p>
<p>Obje te perspektive slažu se da jezgru Rimskih ugovora čini zajedničko tržište, četiri slobode i pravo na konkurenciju i da je ta zajednica utemeljena radi stvaranja zajedničkog tržišta, a u provođenju tih zadataka koristi se ograničenim ovlastima. Razlike su pak u tome što prva pozicija smatra da su novim politikama stvoreni temelji kasnijeg diskrecijskog zadiranja u tržište, dok je za drugu, stvaranje zajedničkog tržišta samo korak koji vodi europskoj socijalnoj državi s ciljem institucionalna uravnoteženja europske konstrukcije.</p>
<p>Nama se čini da će se Europska unija morati definirati evolutivno, jer se u protivnom nužno čini analitička pogreška. Ovdje je mjerilo vrednovanja samo ono što ometa ili unapređuje integracijske procese, odnosno premještanje političkih ovlasti s nacionalne na supranacionalnu razinu u realizaciji favorizirajućeg odnosa između tržišta i države. </p>
<p>Europska unija je integracija u stalnoj evoluciji i dinamičnim promjenama za koje je teško uvijek pouzdano reći kuda vode. </p>
<p>Analiza europskih integracija kroz prizmu odnosa države i tržišta konstituira političku slobodu označavajući cijeli spektar alternativnih nacrta za Europu između kojih je onda i moguć smisleni izbor. Otvorenost svakoj mogućoj opciji jedini je način da se ne ugrozi stabilnost Europske unije.</p>
<p>Autor je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto su ekstremisti nepoželjni politički partneri </p>
<p>I krajnja ljevica i krajnja desnica vrlo su slojeviti pojmovi koji ne podnose paušalne osude, to više što mnoga središta političke moći nastoje na njihove skupove poslati svoje provokatore koji će ih isticanjem neprihvatljivih simbola sotonizirati pred demokratskim svijetom / Budući da ni krajna ljevica ni krajna desnica u Hrvatskoj zapravo neće imati »svoju« stranku koja bi ih zastupala, obje te ekstremne opcije bit će metom medijskih napadaja prenapetih »publicista«, a bez neke relevantne medijske obrane. Skribomani i historiopati doći će na svoje, a bez polemičarskog rizika</p>
<p>JAKOV GUMZEJ </p>
<p>Čak ni izraelski premijer i lider izraelske izrazito desne vodeće stranke Likud ne želi, kao koalicijske saveznike stranke, krajne desnice jer bi s takvom koalicijom morao voditi još ratoborniju politiku i odbaciti američka mirovna posredovanja što bi ga moglo politički upropastiti.</p>
<p>Iako je na prijevremenim parlamentarnim izborima premoćno pobijedio i broj zastupnika Likuda povećao sa 19 na 37, a konkurentske laburiste »smanjio« sa 26 na 19 mjesta, ipak ne želi s ostalim malim krajnje desnim strankama ući u koaliciju a za većinu mu treba 61 mjesto. </p>
<p>Gotovo sve manje krajne desne stranke mu se nude i sada ima tri puta: ili prihvatiti njihovu ponudu, što navodno ne želi, ili pokušati koaliranje s laburistima, koji njega ne žele, ili pak raspisati nove izbore. Može li se tako nešto dogoditi i na prijevremenim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, pa da i ovdje pobijedi desnica, ali da ne bude u mogućnosti koalirati s krajnom desnicom kako ne bi izgubila potporu Amerike i Europske unije, zatim da središnjica i ljevica odbiju koaliranje i da se na posljetku moraju raspisati novi parlamentarni izbori? </p>
<p>Krajna ljevica i desnica u hrvatskom izbornom zrcalu </p>
<p>Ljudi su zapazili da u Hrvatskoj danas djeluje i krajnja ljevica (čitaj: okupljanja radi veličanja Josipa Broza Tita) i krajna desnica (čitaj: okupljanja na koncertima Marka Perkovića Thompsona), ali ljudi neoprezno previđaju da na obje te strane postoji i »gore« i »dolje«.</p>
<p>A oni »dolje«, nepravedno osiromašeni, otpušteni s posla, zakinuti u svojim braniteljskim pravima, oni su častan i progresivan dio hrvatskog biračkog tijela, čak i kada se svrstaju krajnje lijevo ili krajnje desno, za razliku od mnogih onih »gore«, koji ih iz svojih udobnih pozicija i bogatih sinekura huškaju u, za svijet, neprihvatljive političke avanture, koje ekstreme Thompson zapravo smiruje.</p>
<p>I krajnja ljevica i krajnja desnica vrlo su slojeviti pojmovi koji ne podnose paušalne osude, to više što mnoga središta političke moći nastoje na njihove skupove poslati svoje provokatore koji će ih isticanjem neprihvatljivih simbola sotonizirati pred demokratskim svijetom.</p>
<p>U ovom predizbornom vremenu ne bi se moglo reći da su npr. Šuvarov SRP, odnosno Đapićev HSP stranke krajnje ljevice, odnosno krajne desnice. Čini mi se da je bliže istini zaključiti da ni krajna ljevica ni krajna desnica u Hrvatskoj, danas nemaju svoje prepoznatljive stranke te da će njihove glasove pokupiti legitimna ljevica i legitimna desnica, odnosno ponajviše SDP i HNS na ljevici i HDZ i HSS na desnici, a tek ponešto Đapićev HSP, čiji je Thompson član.</p>
<p>To znači da u Hrvatskoj ne bi moglo doći do političke situacije slične onoj koju Sharon ima nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u Izraelu te da u Hrvatskoj problem mogućeg koaliranja s ekstremnim strankama neće postojati, jer ovdje takvih značajnijih ekstremnih stranaka zapravo i nema.</p>
<p>Slijedom izloženoga i krajna ljevica i krajna desnica bit će svima dobro došli glasači, ali nakon izbora oni zapravo neće imati ni svoje stranke ni svojih zastupnika te će se svrstavanje na ekstremne pozicije još jedanput pokazati kao neracionalan potez i politički promašen folklor.</p>
<p>Budući da ni krajna ljevica ni krajna desnica u Hrvatskoj zapravo neće imati »svoju« stranku koja bi ih zastupala, obje te ekstremne opcije bit će metom medijskih napadaja prenapetih »publicista«, a bez neke relevantne medijske obrane. Skribomani i historiopati doći će na svoje, a bez polemičarskog rizika.</p>
<p>Iz pragmatičnih razloga nitko se u parlamentu neće zauzeti ni za ekstremno lijevi »Titov naprijed« niti za ekstremno desni »Za dom«, iako su oba ta poklika zapravo benigni politički folklor, u odnosu prema razornoj pljački koja se često krije iza »prihvatljivih« političkih fraza, krilatica, poštapalica, stereotipa i klišeja. Riječ je, zapravo, o pretjeranom protestu opljačkanih i osiromašenih koji će na majicama nositi Che Guevaru ili natpis »Za dom« više da bi prkosili moćnicima i tajkunima nego iz nekih dubljih političkih uvjerenja, ili je barem riječ o ljudima koji su nekad zaista bili osiromašeni i opljačkani. Thompson, dakle, nije nikakav dežurni krivac.</p>
<p>Razumna i učinkovita strategija protiv zaista ekstremnih pokreta i krajnih političkih stajališta može biti samo u tome da se napokon stvori pošten i human politički sustav koji će poticati rad, ulaganje i domoljublje te štititi i promicati ljudska prava.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, glavni je tajnik Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Što učiniti s Nacrtom izmjena Ovršnog zakona? Jedino je razumno da ga Vlada vrati Ministarstvu pravosuđa </p>
<p>Pitanje je smiju li javni bilježnici, prema Ustavu, izdavati platne naloge koji su sadržani u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i na temelju njih uvjetno određivati ovrhu, ili je to u isključivoj mjerodavnosti sudova. Ustavni će sud morati reći gdje su granice u prenošenju stvari iz sudske mjerodavnosti na druge nedržavne službe, zapravo granice mogućnosti »privatizacije«, »deetatizacije« pravosudne funkcije / Svaka komunikacija između javnih bilježnika i sudova morat će biti evidentirana u raznim sudskim i javnobilježničkim upisnicima. To će zahtijevati angažiranje dodatnih službenika u sudovima i kod javnih bilježnika. Ne vjerujem da će se time unaprijediti opća efikasnost ovršne funkcije i postići rasterećenje sudova. Baš naprotiv</p>
<p>MIHAJLO DIKA</p>
<p>Ako se, međutim, javnim bilježnicima »uvali« ovršna funkcija, oni će postali eksponentima interesa ovrhovoditelja koji će ih za to plaćati; morat će primjenjivati prisilu protiv ovršenika, plijeniti mu imovinu, prisilno je prodavati, iseljavati ga, itd. (prvi dio ovog teksta objavljen je u jučerašnjem broju). </p>
<p>Time bi se javnobilježnička služba našla u proturječnom položaju - ne bi bila samo služba preventivne pravne zaštite koju javni bilježnici obavljaju kao nepristrani povjerenici stranaka, nego bi bila i služba prisilna ostvarivanja tražbina u interesu jedne od stranaka protiv druge. </p>
<p>Plašim se da bi to u perspektivi dovelo do paralize javnobilježničke službe, pa i do njena raspada na dvije službe - javnobilježničku i ovršnu, ili do njena ukidanja. Umjesto da službu koja se, unatoč određenim ekscesima, koji, nažalost, nisu adekvatno sankcionirani, potvrdila u praksi, koja uspješno obavlja svoje zadaće i koja će, vjerujem, na pravi način preuzeti većinu nasljednopravnih stvari, a uskoro i neke druge izvanparnične, nesporne stvari, sačuvamo od potresa koji bi je destabilizirali, iz razloga koji se teško mogu racionalno objasniti, hoće je se opteretiti poslovima koji su strani njenoj pravoj funkciji i koje ona ne može uspješno obavljati paralelno s tom funkcijom.</p>
<p>Trudom koji se mora uložiti u osposobljavanje javnih bilježnika za obavljanje ovršnih poslova, predviđa se, naime, njihova doedukacija, može se stvoriti posebna specijalizirana služba privatnih ovršitelja s javnim ovlastima, prema uzoru na Sloveniju i na niz drugih zemalja koje imaju takve službe. </p>
<p>Poslove, koji se namjeravaju povjeriti javnim bilježnicima, kako to pokazuju iskustva nekih drugih zemalja, mogu obavljati osobe sa srednjom i višom stručnom spremom.</p>
<p>Zato se postavlja pitanje zašto takvim poslovima opterećivati visokostručnu javnobilježničku službu? </p>
<p>Tim bi se istim trudom mogla povećati razina kompetentnosti i efikasnosti sudskih ovršnih službi koje su posljednjih nekoliko godina svladale materiju ovršnog prava i razvile tehnologiju postupanja u pojedinim vrstama ovršnih stvari. </p>
<p>Nacrtom bi se sve to znanje i iskustvo odbacilo i druga bi se za to nepripremljena služba opteretila poslom koji ona ne zna i ne želi obavljati. </p>
<p>Ako se ovršna funkcija prebaci na javne bilježnike kako je zamišljeno, morat će se udvostručiti ili utrostručiti broj javnobilježničkih mjesta, jer kako će oni inače moći savladati 180 tisuća ovršnih predmeta. </p>
<p>To će, međutim, ozbiljno ugroziti službu. Treba, naime, očekivati da će ono što će javni bilježnici moći naplaćivati za svoje radnje u ovršnom postupku biti vrlo skromno, jer će se država tu na tuđi, javnobilježnički račun, pokazati obzirnom i socijalnom. </p>
<p>S druge strane doći će do nelojalne konkurencije između mnogo javnih bilježnika u onim poslovima za koje je predviđena relativno veća nagrada. To bi moglo ozbiljno ugroziti integritet službe i smanjiti povjerenje javnosti, pa i države u nju.</p>
<p>Ne bi trebalo u svemu tome zanemariti ni okolnost da javni bilježnici nisu, blago rečeno, koliko sam uspio doznati u kontaktima s mnogo njih, oduševljeni idejom da postanu i sudski ovršitelji. Ovršna bi funkcija njima bila nametnuta protiv njihove volje i zapravo bez konzultacija s njihovom Komorom. I u tome vidim birokratsku aroganciju Nacrta.</p>
<p>Iznio sam neke od svojih pravno-političkih konsideracija o neprimjerenosti ideje da se na javne bilježnike prebaci ovršna funkcija. Međutim, ono što je vrlo opasno jest okolnost da u Nacrtu nije raščišćen čitav niz problema, koji se nužno moraju razriješiti da bi novi sustav ovrhe, ako se zakonski prihvati, profunkcionirao.</p>
<p>Prvo, nije jasno hoće li sudovi i javni bilježnici paralelno sudjelovati u ovršnom postupku, ili će se provedba ovrhe u cijelosti prebaciti na javne bilježnike uz nadzor sudova. </p>
<p>Nisam uspio razumjeti kakav je stav autora Nacrta o tome. Ako se provedba ovrhe prebaci na javne bilježnike u cijelosti, tada bi trebalo temeljito preraditi Ovršni zakon, jer je on napisan kao sudski postupnik.</p>
<p>Drugo, nije jasno prema kojim bi se kriterijima predmeti distribuirali javnim bilježnicima. Budući da je tu riječ o »privatizaciji« pravosudne funkcije, ustavni zahtjev da mjerodavnost sudova i postupak pred njima budu uređeni zakonom morao bi se na odgovarajući način primijeniti i na javne bilježnike. Bilo bi inače moguće zamisliti slučajeve u kojima bi neki javni bilježnici imali tisuće ovrha na temelju vjerodostojne isprave, a drugi samo nekoliko. </p>
<p>Treće, nije jasno što znači da bi javni bilježnici određivali i provodili ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Hoće li ovršni sud imati ikakva ovlaštenja i u toj ovrsi? Pitanje je zatim smiju li javni bilježnici, prema Ustavu, izdavati platne naloge koji su sadržani u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i na temelju njih uvjetno određivati ovrhu, ili je to u isključivoj mjerodavnosti sudova. </p>
<p>Ustavni će sud morati reći gdje su granice u prenošenju stvari iz sudske mjerodavnosti na druge nedržavne službe, zapravo granice mogućnosti »privatizacije«, »deetatizacije« pravosudne funkcije.</p>
<p>Četvrto, zbunjuje okolnost da bi iste vrste ovrhe (npr. na nekretninama, na sredstvima na računu itd.) jednom određivali (na temelju vjerodostojne isprave) javni bilježnici, a da bi ih drugi put (na temelju ovršne isprave) određivali sudovi, dok bi ih javni bilježnici samo provodili. </p>
<p>Pritom, u ovom drugom slučaju javni bilježnici ne bi bili ovlašteni odlučivati u povodu prigovora i prijedloga stranaka, nego bi u povodu tih inicijativa morali svoje spise umnožavati i slati ih sudu radi donošenja odluke. U nekim slučajevima bi javni bilježnici morali pet-šest puta umnožavati spis i slati ga sudu. </p>
<p>Zato se i nameće pitanje hoće li javni bilježnici u međuvremenu morati nastaviti s provedbom ovrhe? Drugo pitanje koje se nadovezuje na prethodno tiče se smisla i učinka takva šetanja predmeta? </p>
<p>U čemu će se tu sastojati rasterećenje sudaca kad će morati i onako odlučivati o svim pitanjima o kojima i sada odlučuju u ovršnom postupku, jer radnje provedbe ovrhe u sudovima i sada u pravilu obavljaju sudski ovršitelji. </p>
<p>Usto svaka komunikacija između javnih bilježnika i sudova morat će biti evidentirana u raznim sudskim i javnobilježničkim upisnicima. To će zahtijevati angažiranje dodatnih službenika u sudovima i kod javnih bilježnika. Ne vjerujem da će se time unaprijediti opća efikasnost ovršne funkcije i postići rasterećenje sudova. Baš naprotiv!</p>
<p>Peto, javni će bilježnici morati zaposliti posebne »službenike«, to bi uz državne i javne službenike bila nova kategorija službenika (?), koji će obavljati poslove sudskih ovršitelja, jer te poslove javni bilježnici, budući da imaju status prvostupanjskog suca, neće smjeti obavljati. </p>
<p>Oni će te službenike morati zaposliti neovisno o tome hoće li biti dovoljno posla za njih. Budu li javni bilježnici morali imati službenike koji će obavljati poslove sudskih ovršitelja, s obzirom na to da će suci i onako zadržati pretežni dio svojih ovlasti u ovršnom postupku, postavlja se pitanje zašto uopće između sudova i ovršitelja uguravati javne bilježnike, kad će njihova uloga biti u pravilu svedena na transmisiju poslova sa suda na ovršitelje? </p>
<p>Zašto se izravno ne osnuje ovršiteljska služba kao posebna služba s kojom će sudovi neposredno komunicirati, bez interpolacije aktivnosti javnih bilježnika? </p>
<p>Šesto, javni bilježnici ne samo da će morati organizirati ovršnu službu i zaposliti određene ljude kao ovršitelje, nego će i definitivno snositi rizik obavljanja te službe. </p>
<p>Država im u tome na teret proračuna neće pomagati. Bojim se da je i to rješenje protuustavno. Svatko bi morao imati pravo da mu se pravično naknade troškovi prouzročeni obavljanjem nametnutih poslova u javnom interesu.</p>
<p>U suprotnom bi ovršna funkcija bila svojevrsna eksproprijacija imovine javnih bilježnika koji bi morali iz svojih sredstava pokrivati gubitke koje bi zbog njene provedbe trpjeli.</p>
<p>Ono što me je posebno iznenadilo i začudilo u vezi s načinom na koji je Nacrt pripremljen jest najprije to da u to nije bio uključen nitko izvan Ministarstva - suci koji svakog dana rješavaju ovršne stvari, koji stoga raspolažu dragocjenim iskustvom koje bi se moglo korisno upotrijebiti, javni bilježnici o čijoj se sudbini odlučuje, ali ni ljudi koji se znanstveno bave tom materijom. Tek je gotov tekst poslan da određene adrese radi očitovanja, i reakcije su zbog doba godine u kojoj je to učinjene bile površne i mlake. </p>
<p>Dosad je bilo uobičajeno formirati radne grupe sastavljene od ljudi iz Ministarstva, onih koji zakone primjenjuju u praksi i, uvjetno rečeno, teoretičara. To je učinjeno npr. s Nacrtom izmjena Zakona o parničnom postupku, koji je u pravnoj javnosti većinom pozitivno ocijenjen. Zašto se nije tako postupilo i s Ovršnim zakonom?</p>
<p>Na kraju se postavlja pitanje što učiniti s Nacrtom? Čini mi se da bi jedino razumno rješenje bilo da Vlada Nacrt vrati Ministarstvu, koje bi trebalo formirati stručno povjerenstvo komu bi se povjerila izrada Izmjena Ovršnog zakona, neovisno o nacrtu o komu je riječ. </p>
<p>Čini mi se da tekst o komu sam ovdje pisao ne zaslužuje da se njime Sabor za sada opterećuje, ali ni da posluži kao osnova za ozbiljnu, promišljenu, odgovornu i kompetentnu reviziju ovršnog prava.</p>
<p>Osobno mislim da je sazrelo vrijeme da se preispitaju neka rješenja Ovršnog zakona - na to upućuju iskustva u praksi i teorijske analize. Trebalo bi uvesti i neke nove institute.</p>
<p>Tome bi poslu, međutim, trebalo, ponavljam, pristupiti na bitno drukčije u organizacijskom, kadrovskom i koncepcijskom smislu.</p>
<p>Autor je profesor građanskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i sudac Arbitražnog suda pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ljutiti Kinez, baklava i nasmijani Iračanin s diplomom naftnog inženjera </p>
<p>Teško je shvatiti da su prve savladane hrvatske riječi »nema slikanja« i »ne govorim hrvatski« / Ni »domaći« prodavači ne znaju imena svojih kolega jer s njima rijetko kontaktiraju / Kažu kako im je s dolaskom Azijata promet naglo opao / »Njihove jakne su i do 200 kuna jeftinije od naših. Pokušavamo ih cijenama pratiti, no to jednostavno nije moguće«</p>
<p>Tržnica kod okretišta na Črnomercu naizgled se čini običnom: drvene štandove s izloženom odjećom i obućom za svačiji džep naći ćete na gotovo svakoj od 22 adrese zagrebačkih tržnica. I njih, kao i promrzle prodavače koji su se - najčešće zbog niza nesretnih okolnosti - našli iza pulta. No, upravo tu, iza pulta, stvari iz običnih prelaze u neobične. </p>
<p>Tragom gradskih priča kako je tržnica, donedavno poznata kao Ponterosso, postala pravi raj za kineske trgovce, Vjesnikova se ekipa u srijedu zaputila u zapadni dio grada. Kako u svakoj gradskoj priči ima i (samo) nešto istine, tako smo na tržnici umjesto desetaka, zatekli samo četiri osobe kosih očiju. Što je razlog tome teško je reći, no kako smo tržnicu posjetili u ranim jutarnjim satima, može se zaključiti ili da ljudi vole malo duže spavati ili da su te brojke »napuhane«. No ne bi problem bio u tome što na tržnici nismo zatekli oveću kinesku obitelj, već to što, blago rečeno, nismo bili dobrodošli. </p>
<p>Nakon bezuspješnih pokušaja i uz objašnjenja kako razgovor s novinarima teško da im može naškoditi, jer već neko vrijeme nesmetano, dakle bez sankcija, posluju i na Črnomercu i na Hreliću, jedina reakcija koju smo od Kineza uspjeli izazvati bilo je odmahivanje rukom. Kad smo već pomislili kako imamo peh pa smo baš naišli na gluhonijeme ljude, fotoaparat je učinio čudo.</p>
<p> »Nema slikanja«, ljutito je reagirao trgovac. Naime, teško je shvatiti da su prve savladane hrvatske riječi baš »nema slikanja« i »ne govorim hrvatski«. </p>
<p>Pomoć u otkrivanju identiteta nenaklonih Kineza potražili smo kod »domaćih« prodavača. Imena im, doduše, ne znaju, jer s njima rijetko kontaktiraju, no kažu kako im je s dolaskom Azijata promet naglo opao. »Njihove jakne su i do 200 kuna jeftinije od naših. Pokušavamo ih cijenama pratiti, no to jednostavno nije moguće«, doznajemo od prodavačice Petre Zelenbrz koja smatra kako će dolazak jeftine kineske robe još više osiromašiti one najugroženije. </p>
<p> »Nemoj tako, pa nisu ljudi krivi što žive u neimaštini. Uostalom i naša djeca svakodnevno odlaze u svijet trbuhom za kruhom«, odlučno je stala u obranu časti Kineza susjeda s pladnjem kolača. »Jučer je bio Kurban Bajram pa sam za kolege ispekla baklavu i urmašice«, objasnila je prodavačica. </p>
<p>Kako bi opravdala epitet multinacionalne, gospođa Zelenbrz uputila nas je na drugi dio tržnice. Slijedeći njene upute, pronašli smo »Arapina« kojemu smo pak, poučeni iskustvom s Kinezima, pristupili vrlo oprezno. Nakon dogovora da ga nećemo slikati niti objaviti njegovo ime, započeli smo razgovor. Gospodin je, ni manje ni više, nego - iz Iraka. S diplomom naftnog inženjera i hrvatskom putovnicom na tržnici prodaje satove.</p>
<p> »Ne tužim se, nisam jedini trgovac s diplomom«, ustvrdio je Iračanin koji stav Vilniuske skupine nije htio komentirati.</p>
<p> »Situacija je vrlo ozbiljna«, zaključio je. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bivši radnici Končar-dizala šest godina traže svojih 3,5 milijuna kuna </p>
<p>Od kada je, 28. veljače 1997., tvrtka Končar-dizala d.d. otišla u stečaj, 450 bivših radnika očekuje da im se isplate potraživanja - tri zaostale plaće, otpremnine, jubilarne nagrade, naknade za prijevoz i regresi. Iznos radničkih potraživanja procijenjen je na 3,5 milijuna kuna.</p>
<p>»Stečaj u Končar-dizalima traje predugo i do danas nismo dobili obavijest da je završen. Zanimljivo je da stečaj poduzeća vodi Jaroslav Chour, osoba u osmom desetljeću života, koji je inače stečajni upravitelj u još dvije firme. Pitam se samo odakle mu energija za kvalitetno obavljanje tako zahtjevnih poslova«, rekao je regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske Josip Juričić.</p>
<p>On tvrdi kako Chouri odgovara dugotrajnost stečajnog postupka jer za njegovo vođenje prima visoku mjesečnu naknadu. Istaknuo je kako su Končar-dizala d.d. u stečaju imala na žiro-računu 4,3 milijuna kuna od prodane nekretnine u Mandićevoj ulici, te kako ne zna što se s tim novcem radi ali da potraživanja radnika nisu podmirena.</p>
<p>Končar-dizala u stečaju dužna su još i Gradu Zagrebu 1,5 milijuna za komunalne naknade i 952.000 kuna na ime zemljišne rente u Mandićevoj. Predstavnici sindikata sastali su se još krajem prošle godine s predstavnicima Gradskog poglavarstva te predložili da se Grad pomakne u drugi isplatni red i prepusti radnicima prednost u namirenju potraživanja iz stečajne mase.</p>
<p>»Na sastanku su bili zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić i tajnik Poglavarstva Vidoje Bulum koji su nam rekli da ne mogu mijenjati isplatni red, ali da bi mogli radnicima ustupiti dio koji se odnosi na rentu«, istaknuo je povjerenik SMH Končar-dizala u stečaju, Damir Klepac. Naravno, ništa nije stavljeno na papir, a sindikalci su sa sastanka otišli zadovoljni, vjerujući da će se radnicima isplatiti bar dio njihova novca.</p>
<p>Povlačenje zahtjeva za naplatu rente Gradu je predložio je i stečajni upravitelj Jaroslav Chour. Njemu je pak Željko Uhlir, pročelnik Ureda za upravljanje imovinom grada, dopisom odgovorio kako je renta, kojoj je pravni temelj Zakon o građevinskom zemljištu, različita od rente koja je 2000. godine ukinuta odlukom Ustavnog suda te kako nema pravne osnove za povlačenje zahtjeva za naplatu rente. </p>
<p>Sindikat se 7. veljače ove godine još jednom obratio Gradskom poglavarstvu, pozivajući se na raniji dogovor s predstavnicima Poglavarstva. Ostao je bez odgovora. Radnici, međutim gube strpljenje i sve češće se obraćaju sindikatu za pomoć.</p>
<p>Regionalni povjerenik SMH Josip Juričić na kraju je poručio da se »vođenje stečajeva prepusti mladim, sposobnim kadrovima koji nisu opterećeni politikom, a oni koji su već odavno zaslužili mirovinu neka u njoj uživaju kod kuće«.</p>
<p> U kratkoj izjavi za Vjesnik Jaroslav Chour rekao je kako je u stečaju Končar-dizala učinio sve što je mogao i da se onim radnicima, koji su skupili račune, upravo isplaćuje 11 posto njihovih potraživanja. Na optužbe sindikalaca odgovorio je kako bi oni trebali dokazati svoje tvrdnje o materijalnoj koristi koju stječe od upravljanja stečajnim postupkom. Zaključio je kako »po pitanju Končar-dizala ne može reći ništa više bez odobrenja stečajnog vijeća«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Treba pratiti tržišta i njima prilagoditi ponudu</p>
<p>Djelatnici u kulturi moraju se aktivno uključiti u izradu strategije o turizmu, rečeno je na stručnom skupu</p>
<p>Kako pridonijeti razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj? Bilo je to središnje pitanje na okruglom stolu, održanom u utorak u dvorani Hrvatske gospodarske komore - komore Zagreb. </p>
<p>Cilj ovoga stručnog skupa bio je motivirati djelatnike u kulturi i turizmu da se aktivno uključe u izradu strategije za učinkoviti razvoj te turističke grane. Strategiju je naručilo Ministarstvo turizma, a trebao bi je (do svibnja) sastaviti Institut za turizam iz Zagreba.</p>
<p>Kao stručnjak s područja turizma, dr. Renata Tomljenović istaknula je kako se na turističkim putovanjima sve više traže kulturni sadržaji te da se jedino partnerstvom kulturne i turističke djelatnosti mogu iskoristiti resursi kulturnog turizma Hrvatske. »Kultura daje atmosferu turističkim destinacijama, doprinosi njihovoj afirmaciji, produljuje boravak turista i privlači nove«, objašnjava Renata Tomljenović. Od toga pak, zaključila je ona, financijske koristi imaju i turizam i kultura.</p>
<p>Broj posjeta mogao bi se povećati stvaranjem novih zanimljivosti, programima specifičnih događanja i manifestacija, tematizacijom gradskih četvrti i ruralnih jezgri, tematski specijaliziranim rutama i boljim marketingom.</p>
<p>»Od ukupno 44,7 milijuna noćenja, ostvarenih prošle godine u Hrvatskoj, čak 89 posto otpada na strane posjetitelje, uglavnom iz Njemačke, Austrije i Italije, pa bi trebalo pratiti događanja na tržištima tih zemalja kako bismo im prilagodili svoju ponudu«, smatra dr. Renata Tomljenović. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zaprešićki gradonačelnik - privremeni ravnatelj škole </p>
<p>Gradonačelnik sa svojom novom funkcijom bit će »najbolji jamac da će škola biti dovršena, opremljena i početi s radom na vrijeme«</p>
<p>Vrlo je vjerojatno da će do rujna, odnosno početka nove školske godine, vršitelj dužnosti ravnatelja srednje škole u osnivanju »Ban Josip Jelačić«, biti gradonačelnik grada Zaprešića Vinko Morović. Tako je odlučeno na sjednici zaprešićkog Poglavarstva. </p>
<p>Poglavarstvo je takav prijedlog, za koji ne postoje zakonske prepreke, uputilo Skupštini Zagrebačke županije, koja bi, kao osnivač te srednje škole, 26. veljače trebala odlučiti o tome tko će brinuti da škola profunkcionira do početka rujna.</p>
<p>To se smatra logičnim kadrovskim rješenjem, jer bi grad Zaprešić u sljedećih nekoliko mjeseci trebao osigurati tri do četiri milijuna kuna za uređenje okoliša, prilaznih cesta i dijela komunalne infrastrukture. Prema mišljenju Poglavarstva, gradonačelnik bi bio najbolji jamac da će škola biti dovršena, opremljena i početi s radom na vrijeme, a važno je i da za taj svoj rad neće tražiti materijalnu naknadu, što bi za Zagrebačku županiju bila ušteda ne manja od 100.000 kuna.</p>
<p> Za Zaprešić pak je iznimno važno da škola počne raditi u 2003., prema planu, jer bi to značilo bitno manje proračunskog novca za subvencioniranja javnog gradskog prijevoza, manje brige oko adolescenata koji svakodnevno putuju u Zagreb kao i preduvjete za razvoj Zaprešića, zaključak je Poglavarstva. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>S posjetiteljima sajma družit će se i zlatni iz Portugala </p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu održat će se od 19. do 23. veljače 12. zagrebački sajam sporta i nautike, najveći takve vrste u jugoistočnoj Europi. U paviljonima od sedmog do 11. sportsku će i nautičku opremu, najnovija polovila svih vrsta, te opremu za ronjenje i podvodni lov i ribolov predstaviti 311 svjetskih i domaćih proizvođača i zastupnika. Najavio je to u srijedu, na konferenciji za novinare, direktor Grupe sajmova, Berislav Čižmek. Uz natjecanja u odbojci i rukometu na pijesku, održat će se i turnir u košarkaškom zakucavanju, malonogometni turnir, demonstracija golfa i još mnogo toga, a posjetiteljima će vjerojatno najzanimljivije biti druženja s najpoznatijim hrvatskim sportašima - »zlatnim rukometašima«, Dubravkom Šimencom, Mirkom Bašićem, Mirkom Filipovićem i drugima. Sajam će u srijedu, 19. veljače u 11 sati, otvoriti ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar. Jednokratna ulaznica s revijalnim katalogom koštat će 35 kuna, za đake i studente je 20 kuna, dok je ulaznica za stalni posjet 100 kuna. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Počinje stručni skup hrvatskih kemičara </p>
<p>U hotelu Opera u Zagrebu održat će se od 16. do 19. veljače XVIII. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera. Organizatori su Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i Hrvatsko kemijsko društvo. </p>
<p>Ovaj tradicionalan skup koji se organizatora svake druge godine, okuplja znanstvenike i stručnjake sa sveučilišta, instituta, srednjih škola i iz gospodarstva, ljude kojima su kemija i kemijsko inženjerstvo temeljna područja djelatnosti. </p>
<p>Skup je smotra znanstvene i stručne djelatnosti iz svih područja kemije, kemijskog inženjerstva i tehnologije i poticaj za daljnja fundamentalna i primijenjena istraživanja. Uz sudjelovanje inozemnih znanstvenika, očekuje se oko 400 sudionika.</p>
<p> Uz plenarna predavanja uglednih znanstvenika, dobitnika Nobelove nagrade prof. Ernsta, predsjednika Europske federacije za kemijsko inženjerstvo prof. Charpentiera te profesora Balzania, Bana, Kapteijna, Lübberta, Maksića i Šunjića, rad će biti organiziran po sekcijama. organizirane su sekcije: Anorganska kemija i kemija čvrstog stanja, Organska kemija i biokemija, Fizikalna kemija, Teorijska kemija, Analitička kemija, Reakcijsko inženjerstvo, Mehanički, toplinski i separacijski procesi, Analiza, sinteza i vođenje procesa, Biokemijsko inženjerstvo, Materijali, Zaštita okoliša, Obrazovanje i nastava.</p>
<p>Tijekom skupa bit će izložba laboratorijskih instrumenata domaćih i inozemnih proizvođača, najnovije stručne i znanstvene literature te računalne tehnike i odgovarajuće programske podrške.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Ibrica Jusić rasprodao karte za koncert na Valentinovo</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Dubrovački kantautor i šansonijer Ibrica Jusić rasprodao je u potpunosti svoj, već tradicionalni koncert na Valentinovo u splitskom HNK. </p>
<p>Kako su sve karte planule gotovo desetak dana prije koncerta organizator razmišlja o proširivanju gledališta na samu pozornicu, a svima onima koji nisu u prilici doći na koncert ostaje prijenos na 2. programu Hrvatskog radija. </p>
<p>Dan nakon koncerta, u subotu 15. veljače, od 12 do 13 sati u CD shopu Dancing Bear-a u Splitu, Ibrica će ekskluzivno potpisivati svoj novi CD »Amanet« i družiti se sa svojom publikom, a tom će se prilikom CD prodavati po promotivnoj cijeni.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U redu za posljednje karte ispred Doma sportova...</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Usprkos snijegu i hladnoći, nešto više od sto ljudi čekalo je u srijedu ujutro ispred Doma sportova da se otvore blagajne kako bi kupili posljednje karte za Gibonnijev koncert. Kad se pojavio čovjek na blagajni uslijedili su uzvici oduševljenja, pa su neki naglas pomislili da je na šalter došao sam Gibonni. Iako se u redu pričalo da je u prodaji samo stotinjak karata, očito ih je bilo mnogo više jer su svi kući otišli sa smješkom na licu, što znači s kartom u džepu. Na dan koncerta, karta je koštala 150 kuna, 20 kuna više nego u pretprodaji. Ljudi svih dobi, čekajući u redu ljubormorno su promatrali sretnike koji su došli prije njih, neki čak sat vremena prije otvaranja blagajne. Dogodio se i mali incident kad je jedan čekač drugoga optužio da se progurao ispred njega i ispred nosa mu kupio čak pet karata. Razloga za svađu, uspostavilo se na kraju, uopće nije bilo jer je ulaznica bilo dovoljno za sve.</p>
<p> »Dala bih i 300 kuna, samo da budem na tom koncertu«, komentirala je jedna dama srednjih godina koja je izašla s posla, pa ju je dok je čekala u redu nekoliko puta zvao šef, kojem je tvrdila da je zapela u prometu, a potom zvala kolegicu da šefu potvrdi kako ona govori istinu. Ostalima u redu se pak hvalila kako je tako u posljednji trenutak kupila i ulaznicu za nedavni koncet Đorđa Blaševića koji ju je oduševio, pa slijedom te logike, otkrila nam je kako se nada da je ni Gibonni neće iznevjeriti. A nakon što smo u redu bili već pola sata, priznala nam je da je luda za splitskim pjevačem, i da si nikad ne bi oprostila propuštanje koncerta. </p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uskoro i Jacksonova verzija spornog dokumentarca</p>
<p>NEW YORK, 12. veljače</p>
<p> - Medijski rat Michaela Jacksona i redatelja Martina Bashira se nastavlja nakon što je moćna televizijska kuća Fox pristala emitirati isječke iz spornog dokumentarca u odabiru slavnog pjevača. </p>
<p>Dvosatna emisija nazvana »Michael Jackson: Intervju koji vam nisu prikazali« na rasporedu je 20. veljače, a gledanost će vjerojatno biti jednako velika kao i u slučaju prethodnika kojeg je samo u Americi pogledalo preko 27 milijuna gledatelja. </p>
<p>Nekadašnja pop ikona se na taj potez odlučila nakon što su neke njegove izjave u Bashirovu dokumentarcu izazvale brojne kontroverze. Naime, Jackson je u spornom dokumentarcu između ostalog naveo kako voli spavati u krevetu s djecom koja ga posjećuju na njegovu ranču, a nakon što se digla buka odlučio je ublažiti posljedice. Snimke koje je odabrao za novi dokumentarac snimljene su za vrijeme Bashirova intervjua ali u produkciji pjevačeve kompanije. </p>
<p>»Te snimke će jasno pokazati kako je Bashir hvalio Michaelove očinske sposobnosti, te kako je nekoliko puta izjavio da je šteta što ga se toliko kritizira«, izjavio je Jacksonov glasnogovornik. </p>
<p>Snimke također uključuju intervju s Debby Rowe, bivšom Jacksonovom ženom.</p>
<p>Za sada nije poznato koliko je Fox platio Jacksonu za emitiranje novog dokumentarca ali se zna da je kuća ABC britanskoj televiziji isplatila pet milijuna dolara za prava na emitiranje Bashirova dokumentarca.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oskarovka Jennifer Connelly čeka drugo dijete</p>
<p>LOS ANGELES, 12. veljače</p>
<p> - Zvijezda filma »Genijalni um« Jennifer Connelly i njen partner, također glumac iz istog Oscarom nagrađenog filma Paul Bettany, očekuju svoje prvo dijete, koje bi se trebalo roditi tijekom ljeta. Dvoje glumaca, koje se i upoznalo na snimanju istog filma redatelja Rona Howarda, izjavili su da su oduševljeni tom viješću i činjenicom da će postati roditelji. </p>
<p>Njen nastup u »Genijalnom umu« Jennifer je lansirao među najcjenjenije glumice, što je dokazala i Oscarom za glavnu žensku ulogu portretirajući lik Alicije Nash, supruge matematičara Johna Nasha. Rođeni Londončanin, Paul Bettany, također je hvaljen zbog uloge zamišljenog prijatelja Johna Nasha, dobitnika Nobelove nagrade. </p>
<p>Par se vjenčao tijkom novogodišnjih praznika na privatnoj ceremoniji u Škotskoj, a svadbenoj svečanosti prisustvovali su samo članovi obitelji i uski krug prijatelja. </p>
<p>Jennifer Connelly majka je petogodišnjeg sina Kaija iz veze s fotografom Davidom Duganom, dok će njenom suprugu Paulu ovo biti prvo dijete. </p>
<p>Čini se da će ova godina za njih oboje biti vrlo zaposlena, s obzirom na filmske ponude i skoro roditeljstvo. </p>
<p>Najnoviji filmski pothvat oskarovke Jennifer je nastup u blockbuster redatelja Angeja Leeja »The Hulk« u kojem nastupa s Ericom Banom, dok Paul radi na »Dogvilleu«, povijesnoj drami u kojoj glavnu ulogu tumači Nicole Kidman. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Treće »da« Anthonyja Hopkinsa</p>
<p>LOS ANGELES, 12. veljače</p>
<p> - Unatoč izjavi da »nikad nije bio bogzna kakav muž«, glumac Anthony Hopkins, koji je dosad bio dva puta u braku, reći će, čini se, svoje treće »da«. Sudeći prema britanskom Daily Mailu, ovaj rođeni Velšanin planira u ožujku oženiti svoju djevojku Stellu Arroyave. </p>
<p>Sir Anthony Hopkins s 46-godišnjom nekadašnjom prodavačicom starina u vezi je posljednjih 18 mjeseci, a veza je postala javna prošlog lipnja. Prijatelji para izjavili su kako nikada nisu vidjeli slavnog glumca opuštenijeg nego kad je u Stellinom društvu.
Novoj Hopkinsovoj odabranici ovo će biti prvi brak. Drugi brak Sir Anthonyja s bivšom je suprugom Jenni trajao 29 godina, a godinama su živjeli odvojeno jer je Hopkins tako želio, a pripisivale su mu se i razne afere.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Obilježava se stota obljetnica rođenja Georgesa Simenona </p>
<p>PARIZ, 12. veljače</p>
<p> - Stota obljetnica rođenja Georgesa Simenona bit će obilježena brojnim događanjima, počevši od svečanosti u Liegeu, gradu u kojem je rođen 13. veljače 1903. godine, te objavljivanjem njegovih knjiga i prikazivanjem filmova. Djelo najplodnijeg i najpoznatijeg belgijskog pisca, čija je deviza bila »razumjeti, a ne osuđivati«, može se podičiti brojnim rekordima: najveći broj prodanih knjiga, najveći broj prijevoda i najviše filmskih adaptacija.</p>
<p> Stariji sin skromnog službenika u osiguravajućoj tvrtki i prodavačice u robnoj kući, Simenon je rođen 13. veljače neposredno nakon ponoći. Njegova praznovjerna majka dala je upisati u knjigu rođenih datum 12. veljače u 23.30 sati.</p>
<p> S 15 godina Simenon je ušao u Gazette de Liege. Godine 1922. otputovao je u Pariz, a nakon toga u Liege se vraćao samo sporadično. Međutim, njegovo djelo je utemeljeno na iskustvima iz mladosti. Nakon smrti u Lausannei (Švicarska) 4. rujna 1989. iza sebe je ostavio golemo djelo: osamdesetak detektivskih priča o inspektoru Maigretu, 115 »tvrdih« (nepolicijskih romana), 200 »popularnih romana« objavljenih pod pseudonimom. Njegov je život prikazan u knjizi »Simenon, legenda 20. stoljeća« (u izdanju La renaissance du livre). Riječ je o katologu izložbe koja će biti postavljena u Liegeu od 14. veljače do 9. rujna. Očekuju se deseci tisuća posjetitelja koji će moći saznati više o tom izvanserijskom stvaratelju, seksualnom stroju koji je »volio 10.000 žena«. Od toga broja, bilo je »8000 prostitutki«, navodno je rekao Federicu Felliniju 1977. </p>
<p> Mnogobrojne adaptacije njegovih romana za filmska platna i televizijske ekrane, među njima i Maigret, bit će također evocirani na toj izložbi. Simenon je po adaptacijama za film i televiziju, najplodniji pisac na francuskom jeziku u 20. stoljeću - blizu 60 dugometražnih i stotinjak televizijskih filmova. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Americi opet raste broj oboljelih od AIDS-a</p>
<p>WASHINGTON, 12. veljače </p>
<p> - Broj zaraženih HIV-om, kao i broj oboljelih od AIDS-a, u Sjedinjenim Državama prvi put je u porastu u posljednjih deset godina, objavile u utorak američke zdravstvene službe. </p>
<p> U istraživanju koje je obuhvatilo 25 američkih država u razdoblju od 1999. do 2001. godine zabilježen je porast zaraženih i oboljelih za osam posto. Najveći broj novozaraženih su homoseksualci, a slijede heteroseksualci. Podatke nisu dostavile dvije američke države, Kalifornija i New York, koje inače imaju najveći broj oboljelih, pa se strahuje da bi povećanje moglo biti i veće.</p>
<p> Zbog pristupačnosti i kvalitete lijekova mnogi zaboravljaju da je AIDS ipak opasna bolest, a ne stanje s kojim se može nesmetano živjeti, upozoravaju američki liječnici.</p>
<p> Pretpostavlja se da u Sjedinjenim Državama, uz navedeno, ima oko 300.000 ljudi koji ne znaju da su zaraženi. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Jedna stvarna i mnogo filmskih smrti</p>
<p>U Berlinu je za vrijeme festivala umro ugledni francuski producent Daniel Toscan du Plantier / Dva dobra francuska filma u konkurenciji - »Njegov brat« Patricea Chereaua i »Đavolji cvijet« Claudea Chabrola / Hans-Christian Schmid filmom »Odvojena svjetla« progovorio o sudbinama ljudi na njemačko-poljskoj granici </p>
<p>BERLIN, 12. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Na samoj sredini Berlinskoga festivala najveće uzbuđenje bile su, dakako, oscarovske nominacije. No, večer uoči dogodila se prava drama, kada je za vrijeme večere u Hotelu Hyat iznenada umro od srčanog infarkta Daniel Toscan du Plantier, ugledni francuski producent, predsjednik Unifrance film internationala, nekadašnji direktor Gaumonta i jedan od najutjecajnijih ljudi u europskoj filmskoj industriji.</p>
<p> Za razliku od te prave iznenadne smrti, na festivalskom programu gledatelji su svakodnevno svjedoci nebrojenih filmskih smrti. Tako je nakon kanadskog filma »Moj život poslije mene« i francuski redatelj Patrice Chereau posegnuo za sličnom temom u filmu »Njegov brat«. Chereauova vizija umiranja karakteristična je za njegov stil, on je majstor detalja i usporenog ritma kazivanja, te na briljantan način govori o tijelu, o ponižavajućem stanju nemoći. Bez mnogo riječi u tišini i sablasnoj bezbojnosti bolničke sobe on slikom i mimikom lica i tijela dočarava dramu, prati psihičku i fizičku deformaciju bića osuđenog na liječnike koji su i sami izgubljeni u nedostatku znanja i »dokaza« o pravom stanju bolesti.</p>
<p>Za razliku od svoga francuskog kolege, Claude Chabrol ne mijenja se ni tematski ni stilski. Njegov film »Đavolji cvijet« klasična je obiteljska kriminalistička drama s mnogo dijaloga, istaknutim cinizmom i konfliktnim međuljudskim odnosima u kojima se miješaju promiskuitetne sklonosti s obiteljskim vezama. Solidan, spretan kao i uvijek, premda ne najbolji Chabrol u konkurenciji sa samim sobom. </p>
<p>Nizozemski film »Da njegovateljica, ne njegovateljica« Petera Kramera našao se u konkurenciji možda zato što je imao dvostruku prednost, s jedne strane opet se govorilo o bolnici, a s druge riječ je o nekoj vrsti mjuzikla, pa je tako zadovoljio obje forme ovogodišnjeg festivalskog trenda. </p>
<p>A za ispunjenje treće i najaktualnije teme - izbjeglica pobrinuo se njemački redatelj Hans-Christian Schmid koji je filmom »Odvojena svjetla« progovorio o sudbinama ljudi na njemačko-poljskoj granici koji pokušavaju stići na »zlatni Zapad«, postajući pri tome žrtve varalica, manipulatora i vlastitih zabluda. </p>
<p> Nakon Michaela Winterebottoma koji je u filmu »In This World« prikazao sudbinu afganistanskog dječaka na njegovu mukotrpnom križnom putu od Pakistana do Londona, a prije slovenskog filma »Rezervni dijelovi« koji se bavi sličnim problemima, Schmid vješto isprepliće mozaik sudbina među kojima su najistaknutije one mladića iz Ukrajine koji sanja o berlinskom Potsdamer Platzu, zatim bračnog para s malom bebom koji bezuspješno pokušavaju stići do Njemačke.</p>
<p> A s obzirom na to da se sve događa na njemačko-poljskoj granici, tu su uključena poljska i njemačka strana, i to s raznolikim ljudima, od onih negativnih malih i velikih švercera, manipulatora i varalica do dobričina koji spontano pomažu ljudima u nevolji. Riječ je o pravom, autentičnom i aktualnom europskom filmu iako se bavi općim temama i zajedničkim problemima koji nas sve okružuju.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kako je Almodovar nominiran za Oscara </p>
<p>Premda Španjolci nisu za Oscara kandidirali Almodovarov film »Pričaj s njom«, činjenica da film ima distributera u SAD, gdje je i prikazan prije 31. prosinca 2002. godine, bila je dovoljan adut za nominaciju / Slično je i s »Pijanistom« Romana Polanskoga </p>
<p>BERLIN, 12. veljače</p>
<p> - Redatelj Patrice Chereau s temom bolnice i (od)umiranja nije pogodio pravi trenutak jer se pojavljuje nakon Almodovarova bravuroznog filma »Pričaj s njom«, nakon kojega više ništa ne će biti isto unutar europske, pa čak ni svjetske kinematografije. Srećom da su za razliku od Španjolaca članovi Američke filmske akademije prepoznali njegov rukopis i izabrali ga među pet najboljih redatelja. A za one koji se pitaju je li to moguće prema pravilima Akademije evo objašnjenja. </p>
<p> Budući da je Almodovarov film na španjolskome, on ne može kandidirati u skupini najboljih filmova, a kako ga španjolska kinematografija nije predložila kao svoga kandidata, on ne može biti predložen ni u konkurenciji najboljega filma na jeziku koji nije engleski. Ali kako film »Pričaj s njom« ima distributera u SAD, gdje je i prikazan u kinima prije 31. prosinca, on može biti predlagan u svim drugim kategorijama. A upravo to se i dogodilo, na radost većine filmskog svijeta koji su zadovoljni da je pravda napokon zadovoljena. </p>
<p>Slično je i s Romanom Polanskim, čiji je film »Pijanist« dobio sedam nominacija, što se smatra velikom pobjedom čovjeka svojedobno prognanim iz te iste Amerike, koja mu je oduzela jedan dragocjen dio njegova života. Hoće li se Polanski pojaviti na svečanosti dodjele ili ne će, hoće li iskoristiti bonus oprosta koji mu je Clintonova vlast omogućila - pitanja su koja trenutno najviše zaokupljaju filmsku javnost, čak i više od samih filmova u Berlinu. </p>
<p>B. S.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Podržimo urbanizam, suprotstavimo se komercijalizaciji!</p>
<p>Predavač na Umjetničkoj akademiji u Splitu traži da se povede široka javna, strukovna i znanstvena rasprava prije nego što se počne ostvarivati projekt oživljavanja zapuštenih prostora u Splitu / Petrićeva peticija može se podržati slanjem e-mail poruke </p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - »Projekt aktiviranja prostornih resursa gradske jezgre«, koji je sastavila Služba za gradsku jezgru u suradnji sa splitskim Konzervatorskim odjelom, Ministarstva kulture, izazvao je veliko nezadovoljstvo u splitskim kulturnim krugovima, a najveća zamjerka odnosi se na program izgradnje novih stanova i poslovnih prostora na površinama u spomeničkom dijelu grada. To se posebice odnosi na jugoistočni kvadrant Dioklecijanove palače, najugroženiji dio toga spomeničkog sklopa.</p>
<p> Peticijom pod naslovom »Podržimo urbanizam, suprotstavimo se komercijalizaciji« u vezi s tim projektom oglasio se i Mirko Petrić, predavač na Odsjeku za dizajn Umjetničke akademije u Splitu, koji se protivi takvom planu i traži da se povede široka javna, strukovna i znanstvena rasprava prije nego što se projekt oživljavanja prostornih resursa počne primjenjivati.</p>
<p> Petrić ističe da urbanističko planiranje i gradnja u okolišu od povijesne vrijednosti zahtijeva krajnju obazrivost. »Međutim, splitsko Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće nedavno su ozakonili plan prema kojemu mjesta na kojima je moguća gradnja u staroj gradskoj jezgri treba ponuditi za komercijalnu upotrebu ponuđaču najbolje cijene. Prema ovom planu, sredstva pribavljena prodajom terena uložila bi se u zaštitu spomenika«, istaknuo je u peticiji Petrić.</p>
<p>Podsjetio je da predloženi plan ne uključuje precizne smjernice o prirodi gradnje na spornom prostoru, niti predviđa arhitektonske natječaje kao metodu za pribavljanje najboljih, tj. najmanje intruzivnih rješenja u tom kulturno vrlo osjetljivom kontekstu.
Petrićeva inicijativa koja se suprotstavlja bezobzirnoj komercijalizaciji stare gradske jezgre i ugrožavanja kulturne baštine najvišega reda, može se podržati slanjem E-mail poruke na adresu Petition @ net.hr.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dojmljivo rucnerovo violončelo </p>
<p>Violinist Vladimir Sverak oprostio se od Zagrebačkih solista nakon trideset godina rada / Najzanimljiviji nastup ostvario je čelist Zlatko Rucner u Simovićevu Koncertu za violončelo i gudače </p>
<p>Treći koncert Zagrebačkih solista u Hrvatskome glazbenom zavodu u utorak je publici kao goste predstavio Tonka Ninića, do prije nekoliko godina dugogodišnjega prvog čovjeka toga ansambla, u izvedbi Tartinijeva Koncerta za violinu i gudače u d-molu, i potom čelista Zlatka Rucnera u praizvedbi Koncerta za violončelo i gudače Tomislava Simovića.</p>
<p> Na ovome se koncertu od ansambla nakon 30 godina oprostio violinist Vladimir Sverak. Uz nekoliko lijepih riječi od ansambla te od Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, u ime kojega je govorila Višnja Mažuran, također donedavno dugogodišnja članica ansambla, Vladimir Sverak zahvalio je svima, a posebno publici koja je Zagrebačke soliste pratila dugi niz godina. No, njegove riječi o želji da tako bude i dalje, na koncertu u utorak teško su našle odjek u izvedbama koje su nam Zagrebački solisti ponudili.</p>
<p> Gesta ansambla da pozove Tonka Ninića svakako je vrijedna pažnje u svakom smislu, no jedina doista zanimljiva izvedba te večeri bio je nastup Zlatka Rucnera, člana ansambla, u Simovićevu Koncertu za violončelo i gudače. Samo djelo ne pripada opusima koji će se održati na koncertnim programima, osim ako ne doživi neke bitne preradbe, no angažman i kvaliteta Rucnerova sviranja bili su na razini ozbiljnog i dojmljivog izvodilaštva.</p>
<p> Takva kvaliteta sviranja ono je što karakterizira Zagrebačke soliste u cjelini, i to je nesporna činjenica budući da su glazbenici redom vrlo kvalitetni, i, očito je, puni stvarne ambicije za pravim bavljenjem glazbom. No, temeljni aspekt razumijevanja glazbe, određenih interpretativnih ideja, razloga te konačno izvedbi u pitanjima same glazbe na površnoj je razini. Na taj način veliki potencijal i trud ansambla ostaje neiskorišten, te kao rezultate donosi izvedbe - kao na primjer na ovome koncertu Griegove »Holberg-suite« ili Elgarove »Serenade«, koje niti ocrtavaju, niti otkrivaju, a ponajmanje reflektiraju glazbu u njenim mnogim razlozima, vidovima i značenjima.</p>
<p> To u konačnici stvara zamor, te se pitanje nije li ipak uoči 50 godina postojanja Zagrebačkih solista došlo vrijeme da na njegovo čelo opet stane dirigent - čovjek snažne, duboke i žive muzičke osobnosti, kako bi se znanje, umijeće i energija ovih stvarno odličnih muzičara (koji polako oblikuju novi sastav ansambla, novi član je upravo postao Goran Bakrač) opet sublimirala i oblikovala glazbenu jezgru ansambla koji će svojim izvedbama doista obogaćivati i sebe i glazbeni život te biti jednim od njegovih bitnih i nezaobilaznih dijelova. </p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>O ikonama i slikama</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - U galeriji Art centar u četvrtak, s početkom u 19 sati, otvara se samostalna izložba Joze Andrića, na kojoj taj splitski slikar srednjeg naraštaja prikazuje radove iz ciklusa »O ikonama i slikama«. Autor nastoji sagraditi u opusu vlastitu malu ikonografiju ostavljajući na rubu slike kratke poetske putokaze na temelju kojih, kako je zabilježeno, možemo pratiti odakle dolazi unutarnje svjetlo te umjetnosti. Pri tome se koristi kolažnom tehnikom dodavanja materijala na podlogu te u kombinaciji s klasičnim slikarskim postupkom izdiže motiv prema vanjskom prostoru. Jozo Andrić rođen je 1947. u Mravincima. Godine 1967. završio je Školu primijenjene umjetnosti u Splitu, a samostalno izlaže od 1987. Do sada je priredio dvadesetak samostalnih nastupa, i to u Splitu, Trogiru, Solinu, Zagrebu, Dubrovniku, Kninu i Imotskom. Izložba u Art centru, gdje je izlagao i u studenom 2000., ostaje otvorena do konca mjeseca. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pilić, Horvat i Junaković dobitnici nagrade »Grigor Vitez« </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Godišnja nagrada »Grigor Vitez« za najuspješnija literarna i likovna djela u dječjem književnom stvaralaštvu 2002. bit će dodijeljena Sanji Pilić za roman »Sasvim sam popubertetio«, Tihomiru Horvatu za »Legendu o božićnom licitaru« i Svjetlanu Junakoviću za ilustracije slikovnica »Cirkus Ludolet« i »Sretan rođendan«. Tu uglednu nagradu već 36 godina dodjeljuje Savez društava »Naša djeca Hrvatske«, a ove će godine svečano biti predana 17. veljače u Čitaonici Gradske knjižnice Zagreb, priopćilo je Društvo. Nagrada se sastoji od diplome, brončane skulpture Ptica akademske kiparice Ksenije Kantoci i novca. Ove će se godine dodijeliti i Pohvale Nagrade »Grigor Vitez«: Ranki Javor za promicanje novih literarnih ostvarenja za djecu i Zoranu Maljkoviću za uspješan rad i uređivanje dječjih knjiga u biblioteci Mravac nakladničke kuće Mozaik knjige. Povjerenstvo za ocjenu knjiga radilo je u sastavu: Višnja Stahuljak, Branko Vujanović, Ana Đokić-Pongrašić, Joško Marušić, Maja Matković i Antonija Posilović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Objavljen Baudrillardov »Duh terorizma«</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Zagrebačka naklada »Meandar« upravo je objavila esej sociologa i poznatoga kritičara Jeana Baudrillarda »Duh terorizma«, u prijevodu Vande Mikšić. </p>
<p>Knjiga je napisana nakon urušavanja tornjeva Svjetskoga trgovačkog centra u New Yorku, a prošle godine, kada je objavljena u Francuskoj, pobudila je veliku pozornost javnosti. Jean Baudrillard (1929.), jedan od vodećih kritičara postmoderne kulture, komunikacijske ekonomije i medijskoga sustava, nazivan je »hiperrealistom« zbog teze da današnje društvo stvarnost ostavlja za sobom i ulazi u prostor »hiperstvarnosti« u kojemu se može sakriti od iluzija kojih se boji.</p>
<p> Na njegovu su misao utjecali Marx, Nietzsche, Saussure, Lévi-Strauss, Althusser, Lacan i drugi filozofi. Provokativan i često radikalan, Baudrillard je za vrijeme rata u Bosni napisao nekoliko članaka - »Nema milosti za Sarajevo« (1993.) i »Zapadno srbotrpljenje« (1995.) te jedan tekst za časopis Infini (»Srpska agresija u Bosni i zapadne vrijednosti«, 1996.). Uz sveučilišni rad i pisanje bavi se i fotografijom. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Splitskom ljetu ravnatelj će biti Milan Štrljić</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić u četvrtak će i službeno imenovati Milana Štrljića novim ravnateljem Splitskoga ljeta, rečeno je u srijedu u Ministarstvu kulture.</p>
<p>»Ministar Antun Vujić postavio me na mjesto ravnatelja Splitskog ljeta na dvije godine, a s te je dužnosti razriješio dosadašnju ravnateljicu Mani Gotovac,« izjavio je intendant splitskog HNK Milan Štrljić nakon današnjeg sastanka u Ministarstvu kulture.</p>
<p> Iz Ministarstva kulture najavljeno je da će se 21. veljače održati sjednica Vijeća Splitskog ljeta na kojoj će se govoriti o programu ovogodišnjeg festivala.</p>
<p> Mani Gotovac u utorak je objavila da je, zbog odlaska na mjesto intendantice Hrvatskog narodnog kazališta »Ivana pl. Zajca« u Rijeci, prije mjesec dana dala ostavku na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta. Na toj dužnosti bila je od veljače 2000.</p>
<p>Milan Štrljić (Tordinci, 1952.) diplomirao je glumu na beogradskoj kazališnoj akademiji. Od 1991. nastupa u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Glumio je, uz ino, u tv-seriji »Velo misto«, filmovima »Okupacija u 26 slika«, »Visoki napon«, »Kraljeva završnica«, »Blagajnica hoće ići na more«.</p>
<p> U lipnju prošle godine Milan Štrljić postao je intendant splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Kraljica je rekla 'da' i generali su zašutjeli</p>
<p>»Odluka je moja! Oni svi nešto smišljaju i razmišljaju, ali odluka je na meni. Pa, je l' moje koljeno!? Samo nemojte niš' pitati doktore. Oni nisu vidjeli moje koljeno niti znaju što je unutra, samo neka oni pričaju, jednako tako možemo pričati vi i ja. U svakom slučaju, ja hoću voziti, a koliko ću moći, naravno, ne znam«, kazala je odlučno Janica </p>
<p>IZVJEŠTAVA: ROMANA EIBL</p>
<p>ST. MORITZ (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 12. veljače</p>
<p> - Kraljica je rekla 'da' i generali su zašutjeli! Janica Kostelić sama je odlučila da će u četvrtak nastupiti u veleslalomskoj utrci Svjetskog prvenstva, neovisno o stavovima svih liječničkih konzilija, zvanih i nezvanih, koji bi je radije do završetka natjecanja u St. Moritzu gledali u kakvoj svečanoj ili VIP loži, a ne na stazi. No, da je nenadmašna olimpijska prvakinja ustuknula pred svakom boli u svom sportskom životu, odavno bi već bila u skijaškoj mirovini. Janica je satkana od nekog čudesnog materijala, ne samo njezino tijelo, koje se lomi i podiže i trpi i izdržava, nego i njezina psiha, njezina volja, karakter. </p>
<p>Kad je u srijedu oko podneva nakon treninga na skijama dojurila među nestrpljive hrvatske novinare, licem kao da nam je iskazivala čuđenje, u stilu »što se događa, zašto ste svi sada sa mnom ovdje?«.</p>
<p>Tako je nekako i započeo njezin razgovor s izvjestiteljima. </p>
<p>• U kojoj ste fazi na kraju s tim koljenom? </p>
<p>- Ne znam o kakvim fazama misliš.</p>
<p>• Pa, recimo, ima li nakon treninga nekih promjena, poboljšanja?</p>
<p>- Nema, sve je isto k'o..., gotovo da je zapjevala.</p>
<p>• Vozite li veleslalom u četvrtak?</p>
<p>- Da vozim, svi me još ispituju vozim ili ne vozim, ali u principu vozim. Imat ću dobar startni broj, vrijeme će biti koliko-toliko dobro, mislim da bu to čist' OK.</p>
<p>• Zapravo je vaša odluka da vozite, vas su pustili da odlučite hoćete li se spustiti u četvrtak ili ne.</p>
<p>- Da, odluka je moja! Oni svi nešto smišljaju i razmišljaju, ali odluka je na meni.</p>
<p>• Navodno su svi liječnici u stožeru reprezentacije protiv toga da vozite veleslalom, a odluka je vaša.</p>
<p>- Pa, je l' moje koljeno!? Samo nemojte niš' pitati doktore. Oni nisu vidjeli moje koljeno niti znaju što je unutra, samo neka oni pričaju, jednako tako možemo pričati vi i ja. U svakom slučaju, ja hoću voziti, a koliko ću moći, naravno, ne znam.</p>
<p>• Postoji li netko tko vam može reći ne? Recimo, otac.</p>
<p>- Ne, ne, ne. Jedino da me bace s trećeg kata ili da me zavežu za krevet! Hoću sezonu završiti kak' spada. Pitali su me što ako magnetska rezonanca u ponedjeljak pokaže da je za ovu sezonu kraj sa skijanjem. Ma, može pokazati što hoće, ja ću skijati do kraja. Vjerojatno zbog koljena to više neće biti tako dobro kao na početku sezone, ali želim sezonu odraditi korektno do kraja. Tata i Pavlek malo su računali i kažu da bi mi ukupno sto bodova do kraja sezone trebalo biti dosta za osvajanje Svjetskoga kupa. </p>
<p>• Opterećuje li vas ta silna briga mnogih ljudi, ne samo iz vaše neposredne blizine? Ljudi su stvarno zabrinuti.</p>
<p>- Znam. Uvijek je nekakva gungula oko mene, ne znam zašto se radi takva gužva, a sve bi moglo biti tako jednostavno. Zašto sada svi moraju gledati moje koljeno i razmišljati o njemu?</p>
<p>• Tko su, prema vašem mišljenju, favoritkinje u veleslalomu?</p>
<p>- Ima ih stvarno mnogo, na SP-u pogotovo, baš kao i na Olimpijskim igrama. Uvijek se dogodi iznenađenje. Prave favoritkinje su Sonja Nef i Karen Putzer.</p>
<p>• Svima nam je jasno da, kad ste već odlučili voziti, nećete voziti tako da budete četvrti.</p>
<p>- Istina. Ali, opet velim, ne znam koliko mogu, ne bih bila baš sretna da budem 20. i to ne bi bilo dobro za moj subotnji slalom. </p>
<p>• Hoćete li možda u četvrtak uzeti blokadu protiv bolova prije utrke?</p>
<p>- Ne. To nije dobro, jer tek onda ne znaš kaj se događa s koljenom, može se unutra nešto raspadati, a ti ništa ne osjećaš.</p>
<p>• Jeste li uspjeli pogledati Ivičinu vožnju?</p>
<p>- Gledala sam Ivicu. Nismo se čuli, ali sigurno je u laganoj depri, ovo mu je sad već treći put zaredom da pada (dva puta je nedavno pao u FIS veleslalomima, op.a.). Kaj možemo, to je sport. Ali, jako mi ga je žao, kazala je Janica i »otplutala« na svojim skijama u nepregledna bijela prostranstva. Ona je odlučila. Pobjednica olimpijskog veleslaloma bit će u četvrtak ujutro (prva vožnja u 9.30 sati, druga u 13) na stazi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Voljela bih kad bi Janica vozila samo slalom </p>
<p>ST. MORITZ</p>
<p> - Dr. Vlasta Brozičević, stručnjakinja za rehabilitaciju, koja godinama surađuje s obitelji Kostelić i na neki je način dio obiteljskog stožera, odgledala je neuspjelu Ivičininu utrku, a potom nas spremno izvjestila o trenutačnom Janičinu stanju i tretmanima koji se poduzimaju.</p>
<p>- Janica se bolje osjeća u odnosu na dan ranije, manje štedi nogu, koljeno je manje otečeno, ali vidi se da je i dalje smeta i boli. Svaki se dan provode sve mjere koje su trenutačno potrebne, koje bi joj olakšale stanje. Njezina je želja da u četvrtak vozi veleslalom. Mi bismo bili presretni da tu odluku ipak ne donese i da vozi samo slalom u subotu. </p>
<p>• Tko će o tome na kraju odlučiti?</p>
<p>- Usudila bih se reći, njezin najuži tim, zapravo sama Janica. Poznavajući Janicu, neće moći izdržati, a da se ne pojavi na startu veleslaloma.</p>
<p>• Što se poduzima da se koljeno stabilizira i smanji bol? </p>
<p>- Sve su mjere poduzete da joj se olakša. Uzima sve lijekove koje treba uzimati, a koji su u skladu s dopinškom kontrolom, sve radimo kako bismo joj smanjili bol i poboljšali funkciju koljena, od leda, masaža i još nekih lokalnih tretmana. </p>
<p>• Boli li je i kad miruje?</p>
<p>- Ona o tome ne govori, a ja mogu samo pretpostaviti. Bol je naizraženija u određenim položajima za vrijeme skijanja, pri posebnim pokretima, ali nju boli i pri hodu. </p>
<p>• Je li moguće da je oštećena hrskavica koljena? </p>
<p>- Magnetska rezonanca je preporučena, no zbog specifičnosti situacije i želje da se nastupi na Svjetskom prvenstvu te osvoji jedna od medalja, ona još nije učinjena, ali svakakao će biti u najkraćem roku i onda ćemo točno vidjeti o čemu se radi. Kad bi se radilo o vrlo ozbiljnom oštećenju, Janica vjerojatno ne bi mogla onako dobro odvoziti ona dva kombinacijska slaloma, zaključila je dr. Brozičević. </p>
<p>R. E.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Miller pobjednik veleslaloma, Ivica ispao</p>
<p>Veliki je pobjednik 25-godišnji Amerikanac Bode Miller, koji je kombinacijskom zlatu te srebru iz superveleslaloma dodao i zlato u veleslalomu / »Bila je to klasična pogreška. No, utrka je bila prekrasna, uvjeti su bili jako dobri. Mislim da je to najljepša utrka u ovoj sezoni i zato je zaista prava šteta što sam ispao«, kazao je Ivica nakon utrke </p>
<p>ST. MORITZ (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 12. veljače</p>
<p> - Ivica Kostelić izdržao je u veleslalomskoj utrci samo 15-ak sekundi, tisuće navijača još je bilo na snježnom putu prema stazi, a naš je skijaški prvak već nakon nekoliko zavoja, prije nego li je i stigao u vidno polje gledatelja u ciljnoj ravnini, završio svoj prvi nastup na ovogodišnjem SP-u. Veliki je pobjednik, zapravo apsolutni vladar Svjetskog prvenstva u St. Moritzu, 25-godišnji Amerikanac Bode Miller, koji je kombinacijskom zlatu te srebru iz superveleslaloma dodao i zlato u rijetko uzbudljivom veleslalomu, čime je konačno potvrdio ono što pokušava dokazati cijelu sezonu - da je najsvestraniji skijaš današnjice. </p>
<p>Najveća senzacija veleslaloma ipak je Millerov sunarodnjak Erik Schlopy, koji je nakon prve voženje bio 23., a nakon, kako će sam kazati nezaboravne druge vožnje, uspio se probiti na postolje, samo četiri stotinke iza Millera i samo stotinku iza srebrnog Austrijanca Knaussa.</p>
<p>- Neobjašnjivo. Sjurio sam se na glavu. Nisam imao što izgubiti i moram reći 'hvala ti, Bode', on je moj moralni vođa. </p>
<p>Bode Miller, koji je za Kanaussom zaostao velikih 87 stotinki sekunde u prvoj vožnji, bio je, jasno, na kraju ushićen:</p>
<p>- Iznimno sam sretan. Nije li ovo ludo, danas su dva Amerikanca na postolju! </p>
<p>Za razliku od Millera, svoga velikog suparnika u nedjeljnom slalomu, Ivica Kostelić nije imao razloga za veselje.</p>
<p>- Bila je to klasična pogreška. Malo sam zakasnio nekoliko vrata prije ispadanja, pa sam došao na kobna vrata preizravno i pokušao sam se izvući na gornjoj nozi kako bih skratio zavoj i ušao nazad u liniju pa sam, naravno, samo odsklizao na gornjoj nozi. Šteta, utrka je bila prekrasna, uvjeti su bili jako dobri. Mislim da je to najljepša utrka u ovoj sezoni, zato mi je žao što i dalje ne mogu biti dio nje. Čak mislim da sam bio u dobroj formi i za veleslalom i da sam dosta u njemu napredovao ove sezone.
• Kako će se to odraziti na vaše raspoloženje uoči slaloma?</p>
<p>- Nikako, veleslalom nema nikakve veze sa slalomom.</p>
<p>• Možda će taj posrtaj baš biti dodatni motiv za slalom.</p>
<p>- Sigurno, iako i ovako imam dovoljno motiva za slalom. Neće se sigurno odraziti negativno. </p>
<p>• Da ste danas bili među 10, što vam je i bio cilj, sigurno biste bili rasterećeniji u slalomu.</p>
<p>- Ne znam. Meni je jedino važno da sam u dobroj formi. Nemam nikakav strah od slaloma.</p>
<p>• Opterećuju li vas podsjećanja na olimpijski slalom u kojem ste na kraju druge vožnje zahaklali vrata i ostali bez plasmana?</p>
<p>- Ovaj je slalom mnogo manje važan od olimpijskog, zaključio je Ivica.</p>
<p>• Rezultati: 1. Miller (SAD) 2:45.93, 2. Knauss (Aut) 2:45.96, 3. Schlopy (SAD) 2:45.97, 4. Gorza (Slo) 2:46.32, 5. Lund Svindal (Nor) 2:46.77, 6. Palander (Fin) 2:46.82, 7. Von Gruenigen (Švi) 2:46.86, 8. Schieppati (Ita) 2:46.97,... 23. Stephan Eberharter (Aut) 2:47.96, 24. Kjetil Andre Aamodt (Nor) 2:48.25. </p>
<p>R. E.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cibosi slomili Skipper tek nakon produžetaka</p>
<p>Skipper je u Zagreb stigao sa samo osam zdravih igrača, ali hrvatski prvaci to nisu iskoristili, već su sve zakomplicirali pogodivši samo tri trice iz 28 pokušaja</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - U posljednjem kolu A skupine košarkaške Eurolige Cibona je tek nakon produžetaka svladala Skipper sa 89-83. </p>
<p>Utakmica u kojoj nijedna momčad nije imala imperativ pobjede bila je mnogo uzbudljivija nego što se očekivalo. Skipper je u Zagreb stigao sa samo osam zdravih igrača, među kojima je bio i 16-godišnji Vedran Pušić. Međutim, hrvatski prvaci to nisu iskoristili da dođu do lagane pobjede, već su sve zakomplicirali pogodivši sam o tri trice iz 28 pokušaja. Matej Mamić je, na primjer, čak osam puta pokušavao pogoditi tricu, ali to mu nijednom nije pošlo za rukom.</p>
<p>Cibona je od samog početka počela forsirati šut za tricu, što su Talijani brzo iskoristili i odlijepili se na 17-8. Ipak, nakon minute odmora domaćeg trenera Aleksandra Petrovića, vukovi su počeli igrati koncetriranije i poslije prve su četvrtine vodili sa 25-20. Kao i protiv ALBE, velik posao u prvom je dijelu utakmice odradio Dževad Alihodžić koji je prisilio Giacoma Galandu na tri osobne pogreške.</p>
<p>Do sredine druge četvrtine cibosi su održavali prednost, a onda je uslijedila serija pogrešaka i izgubljenih lopti koja je Talijane odvela do vodstva. U tim trenucima Mate Skelin zaradio je četvrtu osobnu pogrešku i gostujući trener Jasmin Repeša našao se u velikim problemima. S minimalnom prednošću na odmor su na kraju ipak otišli Zagrepčani.</p>
<p>U nastavku utakmice Cibona je došla do 61-56, a onda je ponovno stala i dopustila gostima seriju 8-0. Odličnom obranom u posljednjem dijelu utakmice hrvatski su prvaci došli do osam koševa prednosti i kada se činilo da će utakmicu mirno privesti kraju, novim nizom promašaja dopustili su da utakmica ode u produžetke koje je tricom 2 sekunde prije kraja osigurao Basile. Ozljedama načeti Skipper u produžecima se ipak nije uspio dugo opirati cibosima, a posebno je zanimljiva scena viđena u posljednjoj minuti utakmice kad je, zbog petog prekršaja Delfina, u igru morao ući i Emilio Kovačić koji je do kraja utakmice mirno stajao na svojoj polovici terena.</p>
<p>- Sami smo si krivi za sve što se događalo. U životu nisam vidio da neka momčad ima ovako loš postotak ubačaja za tricu. Definitivno nemamo pojma igrati utakmice bez imperativa. Uz dužno poštovanje prema Skipperu, Cibona je ovu utakmicu trebala dobiti sa 30 razlike, ljutito je istaknuo trener Petrović poslije utakmice. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA - SKIPPER 89-83 (25-20, 22-25, 14-19, 15-12, 13-7)</p>
<p>CIBONA: Krunić 6 (6-6), Kus 10 (6-7), Rimac 2, Krasić 3, Prkačin 14 (2-5), Mujezinović 16 (6-9), Planinić 5, Štimac 3, Mance 6, Mamić 21 (7-7), Ružić 1 (1-2), Alihodžić 2.</p>
<p>SKIPPER: Šćepanović 11 (1-2), Basile 27, Skelin 4, Mancinelli 7 (1-2), Barton 5 (3-4), Pozzeco, Kovačić, Galanda 17 (3-4), Pušić (0-2), Delfino 12.</p>
<p>Šut: Cibona 29-73 (40%), Skipper 32-73 (44%). TRICE: Cibona 3-28 (11%), Skipper 11-30 (37%).</p>
<p>SKOK: Cibona 47 (29+18), Skipper 42 (29+13). </p>
<p>SUCI: Brazauskas (Lit), Sudek (Svk), Guirao (Špa). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikša PRKAČIN.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tako se ne može savladati Belgija</p>
<p>Ukupno gledajući ova utakmica nije donijela ohrabrenje Hrvatima prije ključnog kvalifikacijskog dvoboja protiv Belgije koji se igra 29. ožujka u Zagrebu. Barićevi izabranici ne djeluju kao momčad koja zna što hoće, već kao skup solidnih pojedinaca koji djeluju individualno</p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - I druga utakmica na Hajdukovom trofeju Marjan završila je neodlučeno. Reprezentacija Hrvatske je protiv Poljske odigrala 0-0, a svega tisuću promrzlih gledatelja nije imalo baš što ni vidjeti na Poljudu. Iznenađujuće slaba posjeta odraz je nezainteresiranosti Splićana za revijalne utakmice pa makar se radilo i o reprezentacijama.</p>
<p> U generalnoj probi za kvalifikacijsku utakmicu protiv Belgije hrvatski izbornik Otto Barić izveo je formaciju 4-4-2. Gurnuo je na lijevi bok Šimunića, a ulogu dva stopera povjerio je Robertu Kovaču i Tomasu dok je Živković ordinirao po desnoj strani. Tudor je dobio ulogu posljednjeg veznog igrača koji razbija protivničku igru, a počinje akcije naše reprezentacije.</p>
<p> U takvoj igri pomalo izgubljeno djelovao je visoki Šimunić. Hrvati su bili agresivniji, nametnuli su se, no akcije su bile nepozvane pa je samo u jednom navratu poljski vratar Dudek bio u opasnosti i to u 40. minuti kada su Olić i Babić pripremili izvanrednu prigodu Tomislavu Mariću kojem je s pet metara poljski vratar obranio udarac. S druge pak strane Poljaci su imali jednu veliku priliku i to u 14. minuti. Nakon pogreške Tomasa kod postavljanja zaleđa, tamnoputi Olisadebe je krenuo sam prema Pletikosi, a hrvatski vratar je još jednom pokazao svoju klasu uhvativši loptu na nozi omalenog poljskog napadača. </p>
<p>Ujedno, Pletikosa je tijekom prvog poluvremena pokazao veliku sigurnost, obranio udarac Kalužnyja, a sve je ubačaje ispred svojih vratiju hvatao s lakoćom. Dopadljiv je bio i Rosso, a Srna je, po običaju, svojom borbenošću probijao desni bok Poljaka i »gurao« suigrače prema naprijed.</p>
<p> U drugom poluvremenu izbornik Barić u igru je uveo Mornara, Šimića i Šerića, a igra je postala jalovija. Hrvatski reprezentativci nisu pokušavali kompaktnošću i momčadskim akcijama slomiti Poljake. Već se sve svodilo na individualne pokušaje. Zabljesnuo je tako u 69. minuti Jerko Leko koji je s 20-ak metara iznenada pogodio vratnicu, milimetri su ga dijelili od pogotka. I Poljaci su imali jednu pravu prigodu u drugom poluvremenu. Slično kao i u prvom poluvremenu, Olisadebe je bio prebrz za visoke stopere Hrvatske. No u završnici je poslao loptu na sjevernu tribinu.</p>
<p> Ukupno gledajući ova utakmica nije donijela ohrabrenje Hrvatima prije ključnog kvalifikacijskog dvoboja protiv Belgije koji se igra 29. ožujka u Zagrebu. Hrvatska ne djeluje kao momčad koja zna što hoće već kao skup solidnih pojedinaca koji djeluju individualno. Jedno je sigurno, protiv Belgijanaca trebat će igrati mnogo, mnogo bolje. </p>
<p>• Stadion Poljud</p>
<p>HRVATSKA - POLJSKA 0-0</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 7 - Živković 6 (od 46. Šimić 6), Tomas 5, R. Kovač 6, Šimunić 5,5 - Srna 6 (od 46. Mornar 5), Tudor 6 (od 63. J. Leko 6), Rosso 6 (od 88. Mumlek -) , Babić 5,5 (od 46. Šerić 5) - T. Marić 5 (od 67. M. Marić 5), Olić 5.</p>
<p>POLJSKA: Dudek 7 - Baszczynski 5,5, Bak 5,5, Glowacki 5,5, Stolarczyk 6 - Karwan 6 (od 57. Dabrowski 5,5), Kalužny 6 (od 70. Radomski -), Swierczewski 6, Kosowski 6 - Žurawski 5 (od 81. Dawidowski -), Olisadebe 5.</p>
<p>SUDAC: Franz Xaver Wack (Njemačka). GLEDATELJA: 1000. </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Glowacki, Tomas</p>
<p>CRVENI KARTONI: </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stipe PLETIKOSA</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hajduk propustio prilike za pobjedu</p>
<p>Čini se da je momčad Hajduka bila bliža pobjedi, no ukazane prilike nije iskoristila / Začetnik Hajdukova pogotka je bio Rapaić, dok su Makedonci do pogotka došli nakon velike pogreške Hajdukove obrane</p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - U prvoj utakmici »Trofeja Marjan« nogometaši Hajduka i reprezentacije Makedonije odigrali su bez pobjednika, svaka je momčad postigla po jedan pogodak i to u drugom poluvremenu. Čini se da je momčad Hajduka bila bliža pobjedi, no ukazane prilike nije iskoristila.</p>
<p>U prvom poluvremenu nadmoćniji je bio Hajduk, ali pogotka nije bilo. Imali su Splićani dva dobra udarca, no vratar makedonske reprezentacije Nikoloski je obranio Deranji i Miladinu. Makedonci pak, nisu ozbiljnije zaprijetili bijelima, a dojam je da su splitski nogometaši s malo manje kompliciranja mogli biti ubojitiji.</p>
<p>U nastavku je za Hajdukovu momčad zaigrao je i Milan Rapaić, najveće ovosezonsko pojačanje bijelih i nekoliko je njegovih poteza bilo dovoljno da se vidi koliko že značiti splitskoj momčadi. Velik broj izmjena, pogotovo na Hajdukovoj strani, nije donio bitne promjene na travnjaku. Hajduk je i opet imao inicijativu, a do vodstva je došao u 73. minuti. Rapaić je izveo korner u kaznenom prostoru, Neretljak je dodao Vukoviću, koji je smirio loptu prstima, te škaricama savladao dobrog vratara Nikoloskog.</p>
<p>Samo šest minuta prije kraja utakmice, reprezentacija Makedonije je izjednačila. Dugu loptu iz obrane promašio je Radeljić, a Šačiri je savladao Balića.</p>
<p>Valja zabilježiti da je na istočnoj tribini bio izvješen transparent koji se odnosio na upravu Hajduka, a pisalo je: »Vatreni, istjerajte lihvare Grgića, Šurjaka i Vulića!« Malobrojni navijači Hajduka nisu propustili priliku da bi izvrijeđali kapetana makedonske reprezentacije, Gocu Sedloskog, koji brani boje Dinama.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - MAKEDONIJA 1-1 (0-0)</p>
<p>HAJDUK: Balić 6 - Vuković 6,5, Miše 6 (od 46. Radeljić 5), Neretljak 6 - Miladin 6, Andrić 5,5 (od 46. Lozo 6), Carević 6 (od 75. Gudelj) - Bule 5,5 (od 69. Brgles), Turković 6 (od 68. Jelavić), Krpan 5,5 (od 59. Đolonga 5,5) - Deranja 5,5 (od 46. Rapajić 6)</p>
<p>MAKEDONIJA: Nikoloski 7 - Zdravevski 5,5 (od 79. Masev), Sedloski 6, Weiss 5,5 (od 70. Čumbev), Vasovski 6 - Gligorovski 6 (od 46. Grozdanoski 5), Jančevski 5,5 (od 46. Halini 5,5), Mitrevski 5, Šačiri 6 - G. Tolevski 5 (od 46. Batkovski 5), Naumoski 5</p>
<p>SUDAC: Šupraha 6,5. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vuković (73.), 1-1 Šaćiri (84)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Neretljak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jane NIKOLOSKI </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Afrikanac zabio gol i otišao </p>
<p>Jedan taksist mi je rekao 'Ćiro, ovo je vrhunski nogometaš i sigurno će vam pomoći'. Sumnjičavo sam ih pogledao i ipak rekao da dođe na trening-utakmicu. I znate što se dogodilo!? Zabio je gol!«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Na Dinamovom je treningu ovih dana osvanulo novo lice. U pitanju je afrički napadač, kojeg je trener Miroslav Blažević testirao na prijepodnevnoj utakmici dviju maksimirskih momčadi. Međutim, mladi Afrikanac neće napraviti karijeru u Dinamovu dresu, s obzirom na to da mu je Ćiro u međuvremenu već pokazao izlazna vrata.</p>
<p> - Znate li vi kako je on uopće završio na probi u Dinamu?, zapitao je Ćiro i nastavio: - Sjeo sam u automobil i krenuo prema gradu, ali mi je na izlazu iz stadiona odjednom put prepriječio taksist. S njim je u društvu bio i mladi, tamnoputi nogometaš, a taksist mi kaže: »Ćiro, ovo je vrhunski nogometaš i sigurno će vam pomoći. Uzmite ga«. Sumnjičavo sam ih pogledao i ipak rekao da dođe na trening-utakmicu. I znate što se dogodilo!? Zabio je gol!</p>
<p>No, Ćiro mu je ipak sugerirao da potraži angažman u kakvom slabijem klubu.</p>
<p>- Kad sam mu to rekao, on me začuđeno pogledao i upitao: »A što je s onim golom!?« Uglavnom, već je otišao. </p>
<p>Tko zna, možda bi Afrikanac u srijedu otputovao i u Graz, gdje je Dinamo trebao odigrati prijateljsku utakmicu protiv austrijskog prvoligaša GAK-a. No, dvoboj je u međuvremenu otkazan, navodno zbog zaleđenog terena. Čini se, međutim, da su ipak u pitanju neki drugi razlozi, i to oni financijske priprode. GAK, naime, još nije isplatio određeni dug Dinamu koji datiraju od ranijih transfera Marija Tokića i Marija Bazine... </p>
<p>Stoga je maksimirskim nogometašima jedino preostalo da igraju - sami protiv sebe. Direktor stadiona Miljenko Sakoman tako je organizirao čišćenje pomoćnog igrališta Hitrec-Kacian, s kojeg su radnici odvezli čak 64 prikolice leda.</p>
<p> - To što nećemo igrati protiv GAK-a ne znači da ćemo se odmarati, zagrmio je Blažević i nastavio: - Nema odmora! U četvrtak ujutro imat ćemo trening, poslijepodne ću otići u Split, ali ću se odmah navečer vratiti. Dakle, ritam rada ostaje nepromijenjen. Ćiro je posebno naglasio kako je zadovoljan radom i pristupom onih igrača koji su trenutačno u drugom planu. Ovih su dana upravo oni nešto više došli »do zraka«, s obzirom na to da su čak desetorica igrača napustila Dinamov »kamp« zbog reprezentativnih obaveza.</p>
<p> Jedno od ugodnijih iznenađenja ovih priprema svakako je Dino Drpić. Mnogi kalkuliraju kako bi upravo on uskoro mogao »smijeniti« neuvjerljivog Darija Smoju u prvoj jedanaestorici. Mnogi osim - Ćire... Dinamov trener i dalje slijepo vjeruje Smoji. </p>
<p>Hoće li Dalibor Poldrugač uskoro u startnoj postavi zamijeniti Jasmina Agića? Poldrugač je sve bolji i kako vrijeme odmiče, čini se da je njegov dolazak ove zime sjajan potez maksimirske Uprave. No, Agić još nije dao povoda da ga Ćiro posjedne na klupu.</p>
<p> - Mislim da bi za obojicu trebalo biti mjesta u prvoj momčadi, kaže Ćiro.</p>
<p> A što je sa Silvijem Marićem? U posljednje je vrijeme i on na meti negativnih kritika.</p>
<p> - Marić je član Dinamove prve postave. On je bio i ostao naš velik adut! Marić je provjerena kvaliteta i moramo ga vratiti u stanje od kojeg ćemo svi imati koristi.</p>
<p> Blažević je, naravno, prokomentirao i najnoviji Hajdukov transfer. Povratak Milana Rapaića na Poljud pomalo je, čini se, ipak zabrinuo Dinamova trenera.</p>
<p> - To je, bez ikakve dvojbe, osjetno pojačanje za Hajduk. I nema veze što Rapaić nije prošao pripreme. On je igrač na mahove, njemu ne trebaju pripreme! Može riješiti utakmicu u tri minute. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Andrić u četvrtfinale preko prvog nositelja </p>
<p>Troje je hrvatskih tenisača izborilo nastup u četvrtfinalu, a sigurno će jedan od njih u polufinale, jer je jedan od četvrtfinalnih parova Karanušić - Tuksar </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Četvrtfinale 15.000 američkih dolara vrijednog ITF Futuresa, koji se ovog tjedna održava u paviljonu 36 Zagrebačkog velesajma, zaslužilo je troje hrvatskih tenisača. Jedan će od njih sigurno nastupiti u polufinalu, mjesto među najbolja četiri izborit će pobjednik dvoboja između osmog nositelja Roka Karanušića i Saše Tuksara. </p>
<p>Ipak, najteži posao u 2. kolu imao je 18-godišnji tenisač Medveščaka Ante Andrić. Nakon što je glavni turnir izborio kroz kvalifikacije, Andrić je u srijedu režirao najveće iznenađenje dana rezultatom 6-3, 7-6 (8) pobjedom protiv prvog nositelja Švicarca Marca Chiudinellija, 262. tenisača svijeta. Definitivno, najveća pobjeda karijere za Andrića stigla je nakon treće realizirane meč lopte u »tie breaku«, u kojem je spasio i jednu set loptu Švicarca.</p>
<p>A Saša Tuksar opravdao je pozivnicu organizatora sa 6-3, 6-2 pobjedom protiv Čeha Petra Kralerta, dočim je Karanušić do četvrtzavršnice stigao nakon 7-6 (4), 6-2 protiv Slovenca Bostjana Osabnika. Četvrti hrvatski predstavnik u 2. kolu nakon velike borbe oprostio se od zagrebačkog Futuresa. </p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: ANDRIĆ - Chiudinelli (1) 6-3, 7-6 (8), Mukhometov - Gaudi 5-7, 6-4, 6-3, Oger - Perić 7-6 (3), 7-6 (5), Cakl - Lobanov 6-0, 6-3, Karanušić (8) - Osabnik 7-6 (4), 6-2, Tuksar - Kralert 6-3, 6-2 i Jakupovic - Vlasov (2) bez borbe.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>NATO bliže kompromisu, ali još bez dogovora </p>
<p>BRUXELLES, 12. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - </p>
<p>Veleposlanici 19 zemalja članica NATO-a sastaju se u srijedu navečer kako bi pokušali pronaći rješenje za izlazak iz krize koja od ponedjeljka potresa Savez, a odnosi se na pomoć Turskoj u slučaju napada na Irak. </p>
<p> Glavni tajnik NATO-a George Robertson izjavio je kako se još nada da će se pronaći rješenje, odbivši nagađanja o mogućnosti da Francuska, Njemačka i Belgija popuste u svojim stavovima.</p>
<p>Naime, četvrti sastanak veleposlanika NATO-a u Bruxellesu u srijedu ujutro završio je bez postignutog kompromisa, izjavili su diplomatski izvori. Kako se saznaje, Robertson je iznio kompromisni prijedlog koji se odnosi samo na mjere zaštite Turske u slučaju napada na Irak. </p>
<p>Francuska je objavila u srijedu da, unatoč Robertsonovu kompromisnom planu, nije promijenila stav o planovima NATO-a za tursku obranu ako SAD zarati s Irakom. »Vrlo jasno razlikujemo dvije stvari: našu potpunu solidarnost s Turskom i naše političko polazište glede iračke krize, utemeljeno na UN-ovoj rezoluciji 1441. Dakle, ne možemo, na temelju NATO-ovih odluka, načelno podržati vojnu intervenciju u Iraku i tako ići ispred odluka Vijeća sigurnosti UN- a«, izjavio je glasnogovornik francuskog MVP-a. Dodao je da Francuska daje gotovo 6000 vojnika za NATO-ove operacije, a to je više od Njemačke, Belgije ili SAD-a. </p>
<p> Međutim, američki državni tajnik Colin Powell izjavio je u intervjuu za egipatske novine Al Ahram, kako je svrha francuskog prijedloga da se poveća broj UN-ovih inspektora u Iraku zauvijek odgoditi rješavanje iračkog pitanja.</p>
<p>A britanski premijer Tony Blair izjavio je u srijedu u britanskom parlamentu kako vjeruje da UN još može prihvatiti novu rezoluciju kojom se odobrava upotreba sile protiv Iraka, unatoč raskolu u EU. </p>
<p> Inače, u Robertsonovu planu odustalo se od dva ostala američka zahtjeva iz prvog prijedloga koji su odbile Belgija, Francuska i Njemačka - da se ojača osiguranje američkih baza u Europim te da europske trupe zamjenjuju američke u NATO-ovim balkanskim misijama ako se američke snage moraju rasporediti u Zaljevu. </p>
<p> Nagađa se da će i Njemačka i Francuska dobiti većinu onoga što su tražile s tim da će jedina zemlja koja je u tuu situaciju ušla iz čistih principa - Belgija - ostati usamljena. </p>
<p>Ipak, prva je u NATO-ova načela udarila Nizozemska odlukom da u turske baze prema iračkoj granici pošalje ili »posudi» ugroženoj saveznici, kako je obrazloženo tri svoja sustava raketa »patriot«, što znači stotinjak raketa i 350 vojnika.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Slovenski parlament uskoro o Krškom?</p>
<p>LJUBLJANA, 12. veljače</p>
<p> - Situacija s mogućom ratifikacijom međudržavnog sporazuma o NE Krško u slovenskom parlamentu nije sasvim jasna, ni nakon sastanka koji je u utorak s predstavnicima vlasti posavskih općina održao ministar za okoliš i prostor Janez Kopač.</p>
<p> Kako je za poslovni list Finance izjavio državni tajnik za energetiku u Kopačevu ministarstvu Đorđe Žebeljan, postoji mnogućnost da slovenski parlament uskoro ipak raspravlja o ratifikaciji jer su s načelnikom općine Krško Francijem Bogovičem dogovorili kako promijeniti zakonodavne okvire koji se tiču financiranja i lokacije skladišta za nuklearni otpad. </p>
<p> »Riječ je o promjenama zakona o ionizirajućem zračenju, a također smo im zajamčili da ćemo zadržati sadašnji način skupljanja sredstava u fondu za razgradnju nuklearke«, izjavio je Žebeljan. Dodao je da je bilo riječi i o scenarijima koji bi se mogli dogoditi ako hrvatska strana »odustane od provedbe sporazuma« potpisanog 2001. </p>
<p> Žebeljan nije definirao što ti scenariji uključuju, ali tvrdi da se nije govorilo o mogućnosti da Slovenija odustane od sporazuma o Krškom.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Glas na vrpci je Bin Ladenov, tvrde i Nijemci </p>
<p>BERLIN, 12. veljače </p>
<p> - Njemački izvori sigurnosti izjavili su u srijedu kako vjeruju da glas snimljen na audiovrpci emitiranoj na katarska televizija, koji poziva muslimane na borbu protiv »saveznika vraga«, pripada Osami bin Ladenu.</p>
<p> »S obzirom na sadašnja otkrića čini se da je vrpca autentična«, rekao je za Reuters jedan njemački izvor i dodao da se nastavljaju ispitivanja vrpce. Američki su dužnosnici izjavili da je vrpca, čiju je snimku u utorak emitirala televizija Al Jazeera, vjerojatno originalna. Naglasili su kako to pokazuje povezanost Iraka i Bin Ladenove terorističke mreže Al Qaide. Glas na vrpci poziva muslimane na borbu protiv SAD-a i na uzvraćanje ako uslijedi bilo kakav napad na Irak, ali također kritizira iračke čelnike i naziva ih »nevjernicima«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SAD pritišće Blixa da objavi kako Irak ne surađuje </p>
<p>WASHINGTON, 12. veljače </p>
<p> - Američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice u utorak je otputovala u New York kako bi navela šefa UN-ovih inspektora oružja Hansa Blixa da prizna Vijeću sigurnosti da se Irak odbija dragovoljno odreći svojih programa kemijskog, biološkog i nuklearnog oružja. O tome u srijedu piše The Washington Post. Posjet se podudario s nastojanjima SAD-a i Velike Britanije da dobiju novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi formalno proglasila da je Irak prekršio obveze da se razoruža te utrla put mogućoj američkoj invaziji na Irak. Britanija bi mogla sljedeći tjedan predložiti takvu rezoluciju, piše list. Neobjavljeni susret savjetnice Rice s Blixom naglašava zabrinutost Bushove vlade da Blixovo izvješće Vijeću sigurnosti u petak, iako kritično prema Iraku, možda neće biti dovoljno da uvjeri neodlučne članice Vijeća da podupru rat, ocjenjuje The Washington Post.</p>
<p> List navodi, pozivajući se na neimenovane izvore, kako će Blixovo izvješće biti mnogo sažetije nego ono od 27. siječnja i neće sadržavati izjavu da je Irak očito prekršio svoje obveze, na čemu nastoje Sjedinjene Države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Al Qaida prijeti raketnim napadom na London i New York</p>
<p>Nakon objave da Londonu prijeti napad sličan onome u New Yorku, Britanci također strepe da bi teroristi mogli pomoću prenosivog oružja gađati zrakoplov kao u Mombasi / Amerikacima preporučeno da nabave hranu, vodu i lijekove koliko je potrebno za tri dana </p>
<p>LONDON, 12. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Londonu prijeti napad sličnih razmjera poput terorističkog udara na Ameriku, izjavio je u srijedu predsjednik britanske vladajuće Laburističke stranke, John Reid. Na Otoku također vlada velika zabrinutost da bi teroristi mogli pokušati srušiti neki putnički avion pomoću nekog prenosivog oružja. Osjećaj prijetnje pokazuje i nazočnost naoružanih vojnika na londonskoj zračnoj luci Heathrow.</p>
<p> Zajedno s policijskim pojačanjima, vojska od utorka patrolira Heathrowom, kao i samom prijestolnicom. Slična zebnja vlada i s druge strane Atlantika. Čini se da su tajne službe primile upozorenje da bi Al Qaida ovoga tjedna mogla pokušati napad na putnički avion u Britaniji ili Sjedinjenim Državama, u Londonu i New Yorku, koristeći projektil zemlja-zrak. Jedan takav napad pokušali su islamski teroristi u studenom u Keniji, gdje su projektilom gađali izraelski avion pun turista. Napad na taj avion, koji je polijetao iz ljetovališta nedaleko od Mombase, nije međutim uspio. Projektil je promašio - najvjerojatnije zato što je izraelska letjelica bila opremljena skupim sustavom za proturaketnu obranu, kakve obično nemaju civilni, nego samo ratni avioni. </p>
<p>Otkako se dogodio napad u Mombasi, dužnosnici svjetskih zračnih kompanija preznojavaju se pri samoj pomisli na to koliko su njihovi avioni zapravo ranjivi.</p>
<p>To što britanska policija sada zaustavlja vozila na cestama blizu Heathrowa, ne može, recimo, spriječiti teroriste u njihovoj namjeri ako su se oni sa svojim projektilima već utaborili u nekoj od kuća u blizini aerodroma.</p>
<p>Oklopna vozila britanske armije koja sada patroliraju oko Heathrowa, također nisu zaštita od terorističkih projektila. Teroristi bi svoj napad mogli pokrenuti i iz automobila već parkiranog na jednom od brojnih parkirališta na Heathrowu, ili možda iz šume koja se nalazi blizu te najprometnije zračne luke na svijetu. Činjenica ostaje da su putnički avioni krajnje ranjivi, posebice prilikom uzlijetanja i spuštanja. (IRA je, inače, sredinom devedesetih pokušala pogoditi jedan avion koji je stajao na sletnoj stazi Heathrowa, i to iz automobila parkiranog izvan vanjske ograde aerodroma. Sletnu stazu pogodile su tom prilikom dvije granate, koje međutim nisu eksplodirale).</p>
<p>Ako sada razmišlja o napadu, Al Qaida bi vjerojatno upotrijebila neki od jednostavnih ruskih projektila zemlja-zrak, kao što su »strijela« ili »igla«, kojima se lako barata. Nakon raspada Sovjetskog Saveza mnogo je takvih projektila »otišlo« iz slabo čuvanih vojnih skladišta, te se danas lako mogu nabaviti na međunarodnoj crnoj burzi. Druga opcija za teroriste su američki projektili »stinger«, koji se mogu lansirati ručno. Osamdesetih godina CIA je »stingerima« uvelike opskrbljivala mudžahedine koji su se u Afganistanu borili protiv Rusa. No, ona danas navodno pokušava natrag otkupiti te projektile od različitih afganistanskih grupa, u strahu da bi ovih mogli dopasti u ruke teroristima. Bojazan je vjerojatno zakašnjela - prema nekim procjenama Al Qaida raspolaže sa 200 do 300 pomalo zastarjelih, no još sasvim upotrebljivih »stingera«.</p>
<p>Putnici na Heathrowu nisu jedini koji osjećaju nervozu. U Sjedinjenim Državama, vlasti su izdale upozorenje građanima da pripreme komplete potrebne za preživljavanje u slučaju mogućeg kemijskog, biološkog ili čak nuklearnog napada.</p>
<p>Tajnik za domaću sigurnost, Tom Ridge rekao je tako Amerikancima da nabave hrane, vode i lijekova koliko je potrebno za tri dana. Ridge je također uputio svoje sugrađane da nabave plastične folije i ljepljivu traku, pomoću kojih po potrebi mogu hermetički zatvoriti sve prozore i vrata.</p>
<p> To je upozorenje stiglo nakon signala tajnih službi da bi neposredno moglo doći do nuklearnog, kemijskog ili biološkog napada Al Qaide. Američkim obiteljima je rečeno da »budu spremne skloniti se u prostoriju bez prozora, prikriti svako osvjetljenje te gledati televiziju radi daljih obavjesti i uputa«.</p>
<p>Nad Amerikom i njenim glavnim, britanskim saveznikom, visi nedefinirana prijetnja od Al Qaide. Obavještajni izvori smatraju da će opasnost biti posebno jaka od sredine do kraja ovog tjedna, dakle dok traje islamski praznik žrtve. Nitko sasvim pouzdano ne zna specifičnu narav te prijetnje, no izvori bliski britanskim službama sigurnosti navode da »Al Qaidu zanimaju zračne luke«.</p>
<p>Međunarodna avijacija je u šoku. Prema nekim izvješćima, newyorške zračne luke razmišljaju da li da službeno zatraže da se postave proturaketni obrambeni sustavi na sve avione koji tamo slijeću. Američki Kongres također planira razmotriti prijedlog zakona o uvođenju protuketne obrane na sve američke putničke avione. Promatrači prognoziraju da mjera vjerojatno neće biti donijeta, jer bi njeno provođenje stajalo 15 milijuna dolara.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Iran, treći iz Bushove »osovine zla«, nije zaboravljen </p>
<p>U zamjenu za iransko obećanje da će vratiti američke zrakoplovce srušene nad svojim teritorijem i otvoriti granice iračkim izbjeglicama, Amerikanci su navodno zajamčili Irancima da neće iskoristiti budući Irak za pokretanje napada na njih </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Irak je trenutačno u središtu pažnje američke administracije i medija, Sjeverna Koreja je u rezervi, ali nije sasvim zaboravljen ni Iran, treća država iz famozne »osovine zla« iz prošlogodišnjeg govora američkog predsjednika Georgea W. Busha. Prošli mjesec, također u govoru o stanju nacije, Bush je izbjegao tu etiketu, ali ne i poruku. Prigovorio je iranskoj vladi da »ugnjetava svoj narod, nastoji stvoriti oružje masovnog uništavanja i podržava terorizam«. Iranci mu nisu ostali dužni. Službeni propovjednik osudio je SAD zbog »opijenosti« težnjom da dominira svijetom.</p>
<p>U sadašnjem ozračju svrstavanja za i protiv američke politike prema Iraku, Iran se opredijelio za pragmatičnu strategiju zaštite nacionalnih interesa u uvjetima američke vojne nadmoći. Iako se službeno protivi ratu, Iran nastoji ostaviti sve svoje opcije otvorenima.</p>
<p>Mnogi bi se Iranci radovali rušenju Saddama Husseina, jer mu pamte svoja grozna stradanja u osmogodišnjem ratu 1980-ih. Ali to ne znači da bi rado i iskreno surađivali s Washingtonom. Ma koliko mrzili irački režim, još im je mrskija pomisao na američku vojnu okupaciju ili marionetsku vlast s druge strane 1175 kilometara duge granice. </p>
<p>Ti osjećaji pojačavaju se još relativno svježim pamćenjem da ni SAD ni ostali iz međunarodne zajednice nisu kaznili Saddama za zlodjela u ratu s Iranom. Štoviše, ostavili su ga na vlasti i poslije Zaljevskog rata, uz općeprihvaćeno mišljenje da su time željeli dobiti protutežu Iranu. Stoga i sadašnje Bushove česte osude Saddama zbog uporabe kemijskog oružja primaju s ogorčenjem i gađenjem. Slično, izruguju se i Bushovoj doktrini preventivnih napada kao opravdanja za rat protiv opasnog Iraka, jer je i Irak 1980. koristio isto opravdanje za napad na Iran. </p>
<p>Opredjeljenja u Iranu dodatno se zapliću vrlo izraženim podjelama, pa i sukobima proreformske većine i vrlo utjecajnih konzervativnih vjerskih vođa. Demokratski izabrani predsjednik Mohammed Khatami, umjereni je zagovornik većih socijalnih i političkih sloboda i boljih odnosa sa Zapadom. No, koče ga veoma utjecajni vjerski dužnosnici pod vodstvom ajatolaha Ali Khameneija. </p>
<p>Pretpostavlja se da bi tek mladi mogli imati presudnu ulogu u slamanju vjerske diktature. Većina od 66 milijuna stanovnika rodila se poslije rušenja šaha 1979. i uspostave vlasti islamske teokracije - više od 70 posto je mlađih od 30 godina. Za njih, vjerska diktatura znači loša zaposlenja i skučeno stanovanje, pretjerani utjecaj vjerskih vođa, neopravdana ograničenja u svakodnevnom životu, stalna strahovanja od vjerskih sudova i paravojnih razbojnika. </p>
<p>Učestali su prosvjedi nezadovoljnika, pa i raskoli među nekadašnjim suborcima. Profesor povijesti blizak Khatamiju i invalid iz rata s Irakom, Hashem Aghajari, osuđen je na smrt zato što je rekao da muslimani ne bi smjeli »slijepo« slijediti vjerske vlasti. Zbog snažnih prosvjeda, najmasovnijih posljednjih godina, vjerski vođa Khamenei morao je narediti da se smrtna kazna ponovno razmotri. </p>
<p>Hossein Ali Montazeri (80) oslobođen je ovih dana poslije pet godina provedenih u kućnom zatvoru. Nekad najbliži suradnik i predodređeni Khomeinijev nasljednik, pao je u nemilost zato što je javno posumnjao u kretanje Irana. Gotovo istodobno, jedan od vodećih reformatora, Abbas Abdi, osuđen je početkom veljače na sedam godina zatvora zato što je objavio anketu koja pokazuje da tri četvrtine Iranaca zagovaraju razgovore s Washingtonom. A Abdi je bio jedan od studenata koji su 1979. zauzeli američko veleposlanstvo i 55 diplomata držali kao taoce 444 dana. </p>
<p>Izrazite podjele u društvu i u političkom vrhu dovode i do naoko kontradiktornih poteza povodom rata protiv Iraka.</p>
<p>Predsjednik Mohammed Khatami nastoji djelovati kako bi se izbjeglo oružani obračun, podržava Francusku u zahtjevima za razoružanje Iraka i nastavak rada inspektora. Rat protiv Iraka proglašava neodgovornim izvrtanjem američke kampanje protiv terorizma i vanjsku politiku Bushove administracije uspoređuje s fanatičnim vjerskim stajalištima bivšeg talibanskog režima u Afganistanu. </p>
<p>No, kako bi zadržao što veći utjecaj na zbivanja u regiji, Iran prima u iznenađujući posjet iračkog ministra vanjskih poslova. Prošlog vikenda, bivši neprijatelj, Naji Sabri, došao je u Teheran kako bi saznao stajališta Irana nakon što je Bush upozorio Saddama da je »igra završena«. Koliko se zna, rečeno mu je da Badgad - ako želi izbjeći napad - mora surađivati s inspektorima UN-a za razoružanje. </p>
<p>Istodobno, čak i ozbiljni listovi pišu i o tajnim sastancima Iranaca s američkim dužnosnicima kako bi se dogovorila neka vrsta suradnje za vrijeme i poslije rata. Navodno, u zamjenu za iransko obećanje da će vratiti američke zrakoplovce srušene nad svojim teritorijem i otvoriti granice izbjeglicama, Amerikanci jamče da neće iskoristiti budući Irak za pokretanje napada na Iran. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rok za smaknuće Saddama Husseina 48 sati od početka napada</p>
<p>Pentagon želi u Iraku po svaku cijenu izbjeći ponavljanje slučaja Osame bin Ladena </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Američki ratni stratezi procijenili su da američki specijalci moraju likvidirati Saddama Husseina za manje od 48 sati od početka napada na Irak ako žele izbjeći produljenje rata i moguće komplikacije pri uspostavi mira. Poučen bijegom Osame bin Ladena tijekom rata protiv Afganistana, Washington je izradio planove za ograničenje štete koja bi mogla nastati u slučaju neuspjelog svrgavanja iračkog vođe. </p>
<p>Dio strategije, čije je dijelove u srijedu objavio britanski dnevnik The Times, odnose se na uvjeravanje Iračana da američke snage imaju kontrolu nad zemljom čak i prije Saddamovog odlaska. Tijekom prvih dana napada, Pentagon planira, slično kao i za vrijeme napada na Afganistan, bacanje lijekova i hrane iz zrakoplova, računajući da će time pridobiti naklonost i potporu Iračana. </p>
<p>Rat će, kako je ranije objavljeno, započeti snažnim zračnim udarima s ciljem uništavanja Saddamove zapovjedne strukture, a nakon toga na bojišnicu stupaju kopnene snage koje počinju veliku »trku za Bagdad« u lovu na Saddama Husseina. </p>
<p>Amerikanci strahuju da bi Saddamov bijeg, odnosno ponavljanje slučaja Osama bin Ladena, i nedostatak dokaza da je Saddam mrtav moglo imati dvojak učinak. S jedne strane, ojačao bi pokret iračkog otpora, a s druge izazvao strahovanja Iračana da izraze potporu američkim vojnicima. </p>
<p>Američki predsjednik George Bush ranije je izjavio kako je propust uhićenja Bin Ladena jedan od glavnih osnova u planiranju rata protiv Iraka. Pred američkim snagama očito stoji vrlo teška zadaća, posebno kad se zna da Saddam ima nekoliko dvojnika i da nikad ne spava dvije noći za redom na istom mjestu. </p>
<p>U međuvremenu, na terenu se provode posljednje pripreme za napad. Ovih dana u Perzijski zaljev uplovio je američki nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln koji je od završetka Zaljevskog rata 1991. godine provodio operaciju nadgledanja južnog Iraka. </p>
<p>Američki zrakoplovi koji su trebali štititi šijite od napada iračkih trupa u južnom Iraku često su u proteklih dvanaest godina bombardirali iračke snage koje su pokušale ući u zonu zabrane letenja. Posljednji incident dogodio se u utorak kada je izviđački zrakoplov napadnut raketama zemlja zrak u okolici Basre, no američki dužnosnici odbili su pojasniti odakle je napadnuti zrakoplov doletio. </p>
<p>Kendall Card, kapetan USS Abraham Lincoln kaže da operacije zračnog nadzora ne znače da se na tlu tajno ne rade neke stvari, dodajući kako je opasnost od uporabe kemijskih i bioloških oružja znatno veća nego tijekom prvog Zaljevskog rata. »Mislim da čak ni dečki u obavještajnim službama koji imaju mnoštvo informacija ne mogu znati što će se dogoditi. Ratna magla uvijek je gusta, i ako bude odlučeno da se ide u rat, očekuju nas mnoge stvari o kojima sad ništa ne znamo«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Svi nagovaraju Saddama da napusti Irak</p>
<p>Sve su glasniji pozivi iz neposrednog susjedstva, naročito Saudijske Arabije, iračkom diktatoru da napusti zemlju kako bi se cijela regija poštedjela od teških posljedica novog zaljevskog rata / Ratni psiholozi upozoravaju da bi nove ratne strahote imale iznimno teške posljedice po mentalno i fizičko zdravlje oko 12 milijuna iračke djece </p>
<p>ANKARA, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Bagdadu se vrlo pažljivo osluškuju prepirke unutar NATO-a oko američkog zahtjeva da se Turskoj ustupi dodatna vojna oprema kako bi se u slučaju iračkog napada ojačale njene obrambene sposobnosti. Irački mediji se suzdržavaju od komentara, očito u namjeri da dolijevaju ulje na bruxellesku vatru. Time se pojačavaju iračke nade da Vijeće sigurnosti nakon inspektorskog izvješća 14. veljače neće usvojiti »ratnu rezoluciju« za vojni pohod na Bagdad.</p>
<p>Umjesto toga, bagdadski listovi At-Thawra, Al-Jumhurija, Al-Iraq i Babel skreću pozornost na ustupak kojim se američkim špijunskim bespilotnim letjelicama U-2 dopušta neometano snimanje svih sumnjivih lokacija širom zemlje. Pritom se navodi izjava iračkog predsjednika Saddama Husseina da američki i britanski borbeni zrakoplovi (nadgledaju zonu zabrane letenja na jugu i sjeveru Iraka) ne bi trebali bombardirati iračke ciljeve u vrijeme obavljanja misija U-2. </p>
<p>Iračani su sa gotovo fatalističkim mirom dočekali prvi dan Kurban bajrama, najvećeg muslimanskog vjerskog blagdana. Na tradicionalnoj jutarnjoj molitvi, džamije su bile prepune onih koji su prizivali mir kako bi ostali pošteđeni nove ratne apokalipse. Ratni psiholozi upozoravaju da bi nove ratne strahote imale iznimno teške posljedice po buduće mentalno i fizičko zdravlje oko 12 milijuna iračke djece. Rat bi, kako se zamjećuje, mogao usporiti i raspodjelu ionako racionirane hrane, a time izravno ugroziti živote iračkog pučanstva. </p>
<p>U međuvremenu, sve su glasniji pozivi iz neposrednog susjedstva, naročito Saudijske Arabije, iračkom diktatoru da napusti zemlju kako bi se cijela regija poštedjela od teških posljedica novog zaljevskog rata. No, Saddam, dodatno ohrabren oštrim razmiricama u zapadnom taboru, ali i skorašnjim dolaskom u Bagdad živog »ljudskog štita« iz Londona i ne pomišlja na uzmak. Štoviše, naredio je, kako se saznaje, ubrzanu izgradnju tisuća maketa tenkova, teškog topništva i drugog oružja kako bi se zavarali budući američko-britanski napadači. </p>
<p>Poruka ohrabrenja koju je Iračanima uputio međunarodni terorist Osama bin Laden mogla bi, ako je vjerodostojna, samo dodatno otežati poziciju bagdadskog režima. Čelnik ekstremne skupine Al Qaida podsjetio je Iračane na afganistanske planinske vrleti Tora Bora gdje su njegove snage preživjele američke napade. Poručio je kako se samo odlučnim, jedinstvenim otporom, može savladati »američki agresor«. </p>
<p>Šef CIA-e George Tenet je izjavio kako raspolaže saznanjima prema kojima Al-Qaida priprema nove terorističke napade. Riječ je, kako se tvrdi, ne samo o ciljevima unutar SAD, već i na Arapskom poluotoku. Potvrdio je da Bin Ladenovi ekstremisti još uvijek raspolažu mogućnostima da organiziraju napade koji bi mogli odnijeti na stotine američkih života. »Napadači bi mogli koristiti otrovne kemijske supstance i radioaktivni materijal«, istaknuo je Tenet. </p>
<p>Time se želi izvršiti dodatni pritisak na bruxelleski skup NATO-a da pruži vojnu potporu Turskoj, čime bi se praktički otvorila vrata vojnoj invaziji na Irak. Unatoč snažnom washingtonskom pritisku, Francuska, Njemačka i Belgija, nastavljaju blokirati slanje najsuvremenijeg oružja i vojne opreme Turskoj, jedinoj islamskoj zemlji članici Sjevernoatlanskog vojnog saveza. Europska trojka je mišljenja da bi se takva odluka mogla donijeti samo nakon novog inspektorskog izvješća, odnosno na temelju nove rezolucije Vijeća sigurnosti.</p>
<p>I Rusija je upozorila SAD da bi bila »velika greška« ako bi se vojni pohod na Irak organizirao bez potpore međunarodne zajednice. Kina je također zatražila da se dade više vremena UN-ovim inspektorima.. </p>
<p>Turska, koja je zatražila vojnu potporu NATO-a, a najavila i mogućnost otvaranja svog teritorija i vojnih baza za dolazak američkih vojnika, našla se u gotovo apsurdnoj situaciji. Premijer Abdullah Gül, koji još vjeruje u mir, volio bi nesumnjivo da se sve glasnije američko udaranje u ratne bubnjeve zaustavi, a vojnici vrate u vojarne. »Turska u sadašnjem trenutku gleda samo vlastite nacionalne interese«, kazao je.</p>
<p>No, ratne pripreme Pentagona su toliko daleko odmakle da još malo tko vjeruje u miroljubivi rasplet iračke krize. To potvrđuje i odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata (u srijedu) da u Kuvajt uputi 4000 vojnika zajedno sa tenkovima, udarnim helikopterima i ratnim brodovljem. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vasiljević svjedočio o srpskim zločinima na Ovčari, u Lovasu, Dalju i Škabrnji </p>
<p>Na obljetnicu suđenja Miloševiću svjedočio jedan od ključnih svjedoka tužiteljstva / Bivši šef kontraobavještajne službe JNA kaže da je u zločinu na Ovčari sudjelovala i jedinica koju su smatrali četničkom i Šešeljevom / U napadu na Vukovar angažirane snage MUP-a i TO Srbije, te JNA </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Suđenje bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom, koje u srijedu ulazi u drugu godinu, nastavljeno je svjedočenjem jednog od ključnih svjedoka tužiteljstva, umirovljenog generala Aleksandra Vasiljevića.</p>
<p>Vasiljević je u srijedu svjedočio o zločinima na Ovčari, u Lovasu i Škabrnji, o čistkama koje je 1992. proveo Milošević u vrhu JNA, te o srpskim operacijama na Kosovu 1999. </p>
<p> Za zločin na Ovčari Vasiljević tvrdi da je saznao tek 1993. od zapovjednika postrojbe specijalne policije i drugih svjedoka. Zarobljenici iz bolnice prebačeni su na Ovčaru gdje su vukovarski teritorijalci strijeljali oko 160 civila. U likvidacijama je sudjelovala jedinica lokalne TO »Leva Supoderica« , pod zapovjedništvom Miodraga Lančužanina Kamenog, potvrdio je svjedok dodavši da se tu jedinicu smatralo »četničkom i Šešeljevom«. </p>
<p> General Mile Mrkšić, koji je zapovijedao okupacijom Vukovara, priznao je Vasiljeviću 1998. »da je znao što će im napraviti, nikad ih ne bi predao«, te da su se kasnije »zakleli na šutnju«. </p>
<p>Na Ovčari je pronađeno 200 tijela, a procijenjeno je da je ubijeno 260 ljudi. </p>
<p> Vasiljević je svjedočio i o zločinu u Lovasu 23. listopada 1991. kad je dobrovoljački odred »Dušan Silni« natjerao 30 Hrvata u minsko polje kao »živi štit«. Tada je poginulo 14 mještana i trojica dobrovoljaca. Dan prije, odred je likvidirao četvoricu Hrvata.</p>
<p>Govorio je i o izvješću vojne policije o tome da su na farmi Lovas kod Dalja nađena 23 masakrirana civila, 9. studenoga 1991.</p>
<p>Vasiljević je potvrdio autentičnost više dokumenata koji spominju ubojstva, pljačke i maltretiranje hrvatskih civila što su provodili dobrovoljci i teritorijalci. </p>
<p>Potvrdio je i autentičnost službene bilješke vojnog obavještajca o zločinu u Škabrnji u prosincu 1991., u kojoj se spominje strijeljanje žena, djece i staraca te korištenje civila kao »živog štita«. Vasiljević je i tu ukazao na odgovornost »dobrovoljaca četnika« i teritorijalaca, koji su za njega »banda, a ne vojska«. </p>
<p>Govorio je i o rastu Miloševićeva utjecaja na JNA u drugoj polovici 1991. i početkom 1992. te umirovljenju oko 60 generala JNA izvan redovne procedure u proljeće 1992. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatska, Albanija i Makedonija za integraciju u EU i NATO</p>
<p>TIRANA, 12. veljače </p>
<p> - Hrvatska, Albanija i Makedonija izrazile su u srijedu u Tirani namjeru da rade na punoj integraciji u europske i transatlantske institucije i uvjerenje da Europa neće biti u punoj mjeri ujedinjena sve dok u njezine strukture ne uđu sve zemlje jugoistočne Europe.</p>
<p>»Naš konačni cilj je puna integracija naših zemalja u Europu i transatlantske integracije«, kaže se u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon sastanka predsjednika Stjepana Mesića s predsjednicima Albanije i Makedonije, Alfredom Moisiuom i Borisom Trajkovskim u Tirani.</p>
<p>Također su istaknuli namjeru da ubrzaju demokratske, gospodarske, obrambene i druge reforme, ojačaju obranu ljudskih i manjinskih prava kao i borbu protiv međunarodnog terorizma, organiziranog kriminala i korupcije, što su sve uvjeti za integraciju u euroatlantske asocijacije.</p>
<p>U priopćenju se kaže kako su trojica predsjednika razmotrili napredak u izradi »povelje partnerstva« između SAD-a i triju zemalja »koja će potaknuti naše zajedničke ciljeve«.Ta će povelja, kako je rekao predsjednik Trajkovski, biti potpisana u ožujku u Washingtonu.</p>
<p>Mesić, Moisiu i Trajkovski dotaknuli su se i iračke krize, ističući kako se režim Sadama Huseina treba razoružati, kao što je to zatražio UN ili se suočiti s posljedicama, dodajući kako će »naše zemlje poduprijeti akcije međunarodne zajednice protiv te zajedničke opasnosti«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Tko zapravo pokušava razbiti Vladu? </p>
<p>U tjedniku Nacional od 11. veljače 2003. navodi se da Herman Vukušić, član HSLS-a pokušava izazvati novi sukob branitelja i Vlade jer nagovara oboljele od PTSP-a da se zbog novih testova pobune protiv vlasti.</p>
<p>Mladi HSLS-a Grada Zagreba podsjećaju da u Zakonu o zaštiti osoba s duševnim tegobama, a i u Nacrtu Zakona o psihološkoj djelatnosti koji je trenutačno u proceduri stoji da svaki pacijent može odbiti bilo koji dijagnostički ili terapijski postupak. Isto tako podsjećamo da Herman Vukušić, iako predsjednik Gradske organizacije HSLS-a Grada Zagreba, nikada, govoreći o novim testovima, nije nastupao u ime HSLS-a već isključivo kao stručnjak koji je prije više od dvije godine bio stručni voditelj Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, a sada djeluje kao liječnik koji je voditelj Centra za terapiju branitelja KBC-a Zagreb. </p>
<p>Dr. Herman Vukušić samo upozorava oboljele branitelje na njihova prava sukladno hrvatskim zakonima, a Nacional se još jednom pokazuje kao progonitelj onih koji su najviše dali za ovu zemlju - branitelja - podsjetimo samo da je upravo Nacional zagovarao javnu objavu imena HRVI s područja Osječko-baranjske županije što je suprotno temeljnim ustavnim i građanskim pravima na privatnost.</p>
<p>Pitanje je tko pokušava razbiti Vladu i pravnu državu? Da li je to stvarno Herman Vukušić koji upozorava na zakonska prava pacijenata? </p>
<p>KRISTINA BUDIMIR KUNIĆ predsjednica GV Mladih hrvatskih liberala Grada Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za pretvorbeni kriminal ne smije biti zastare</p>
<p>Kada bismo među mnoštvom birali najveći, najjasniji i konačan dokaz o propasti privatizacije, to bi svakako bio nalaz državne revizije.</p>
<p> Najnoviji ponovni nalazi revizije službeno potvrđuju da je dosadašnji model privatizacije potpuni fijasko i promašaj, koji je državu Hrvatsku i hrvatski narod direktno koštao milijarde u vrijednosti izgubljene osnovne imovine privatizacijom opljačkanih poduzeća, te u desecima tisuća izgubljenih radnih mjesta, a o posrednoj šteti da i ne govorimo.</p>
<p> Kako su nalazi revizije najkonkretnije dokazali promašaj i štetnost privatizacije, treba prvo donijeti odluku o zabrani svake daljnje prodaje, po modelu kojeg su svi, osim njegovih kreatora, proglasili potpuno promašenim.</p>
<p> I ovom revizijom je, po tko zna koji put, opovrgnuta suluda teza iz vrhova vlasti, da se tobože bez pretvorbe ne može u napredak, ako je ta pretvorba, što je dokazano i revizijom, glavni instrument kriminala, zaostajanja i demontiranja hrvatskog gospodarstva.</p>
<p> Ne samo da su suludom prodajom nepovratno uništena brojna poduzeća (i radna mjesta), nego su i preostala s trenutkom privatizacije, postala instrumenti pljačke i parazitiranja na hrvatskim građanima, pa umjesto obećanih sniženja cijena i boljitka zbog tobožnjeg napretka, modernizacije i konkurencije, narod se drsko pljačka zloupotrebom monopola.</p>
<p>Čisti su pak cinizam izjave o tobožnjoj odgovornosti, s kojom će vlada navodno riješiti slučaj Sunčanog Hvara. Premda bi morala, Vlada naime za to ne snosi nikakvu odgovornost. Kada bi odgovornost doista postojala, podrazumijevala bi materijalni i krivični progon odgovornih. </p>
<p>Poništenje privatizacije logično se nameće kao najpravednije rješenje, a odgovornost se podrazumijeva, jer se pretvorba nije dogodila sama od sebe.</p>
<p>Jedna od posljedica je i negativan natalitet, što se može izjednačiti s genocidom, pa tako otpada primjedba o tobožnjoj zastari pretvorbenog kriminala. </p>
<p>Za genocid, naime, nema zastare. Uostalom, predlažem: u sveopćoj poplavi i beskrajnim promjenama zakona, što bi značila mala promjena po kojoj bi se rok za zastaru, tih kaznenih djela višestruko produljio. Tko dobronamjeran ne bi podržao ovakvu malenu zakonsku promjenu? </p>
<p>VLADIMIR SALEČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Najmanje se bune oni koji zarađuju najmanje</p>
<p>Već se neko vrijeme javlja u Vjesnikovoj rubrici »Stajališta« hrvatski književnik gospodin Kazimir Klarić. Njegovi su tekstovi pisani na jedan poseban način i sigurno privlače veliku pozornost čitatelja, pa vjerujem da je tako i s najnovijim u »Stajalištima« 8. veljače 2002.</p>
<p>Svaki građanin Hrvatske trebao bi nekoliko puta pročitati taj tekst jer vrlo uvjerljivo piše o tome kuda Hrvatska ide sa štrajkovima raznih uvrijeđenih zvanja i zanimanja, ali i bez jasnog strateškog usmjerenja. U smjeru da ćemo odnijeti zaista gaće na štapu, kako to piše K. Klarić. Zato, svaki građanin Hrvatske trebao bi se duboko zamisliti nad rečenicom: »Onda, kao onako, usput, jave na radiju, bez stida i srama, da smo dužni 14 milijardi dolara«.</p>
<p>A koliko je zapravo dužna Hrvatska tko će to i znati, jer ovih 14 milijardi je glavnica, koju je dužna valjda samo država. A koliko je dužno pučanstvo koje tako bijedno živi da u jednoj godini kupuje više od 70 tisuća osobnih vozila; a valjda su nešto dužna i poduzeća. </p>
<p>Je li bi političari jednom trebali kazati narodu, građanke i građani država nije tu da smišlja koje proizvode Hrvatska može ponuditi svijetu, mi smo tu da stvorimo okvirne uvjete. A dok svi ne mućnute glavom svake godine moramo se zadužiti za novih milijardu ili više dolara, jasno američkih pa je sve bliže dan kada ćemo zaista svi gaće odnijeti na štapu. A tome osobito pridonose oni koji žive na državnim jaslama, pa kao poniženo zvanje ili zanimanje ne žele raditi, pa ni onda kada ljudi umiru. Pučanstvo bi se zaista trebalo zamisliti; po potrebi kažnjavati političare ako ne stvaraju uvjete za rad ili se petljaju u sve i sva, ali ne i očekivati da im država sve stavi na stol i da se država pretvori u generalnu direkciju za pronalaženje novih izvora zarade i zapošljavanja. Pritom najviše u pozitivnom smislu pridonose oni koji su najslabije plaćeni da bi onda mogli oni na državnim jaslama, proračunu, najviše izvolijevati; oni koji su i bez toga relativno najbolje plaćeni.</p>
<p>STJEPAN POLOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Pljačkaš u bijegu ubio policajca </p>
<p>Naoružani pljačkaš pucao je na policajce nakon što je otkriven u blizini rijeke Drave/ U srijedu navečer ubojica čakovečkog policajca još nije bio uhvaćen</p>
<p>ČAKOVEC, 12. veljače</p>
<p> - U potjeri za pljačkašem banke u srijedu predvečer ubijen je policajac čakovečke postaje prometne policije Željko Murk. Naoružani pljačkaš, koji je oko 15 sati iz poslovnice Varaždinske banke u Nedelišću odnio sav novac i pobjegao, pucao je na policajce nakon što je otkriven u blizini Drave. Ubijeni Željko Murk iz Mihivljana, star 32 godine, otac je troje djece. U srijedu navečer ubojica još nije bio uhvaćen.</p>
<p> Sve je započelo odmah nakon 15 sati kada je u poslovnicu Varaždinske banke u Ulici maršala Tita u Nedelišću, u samom središtu mjesta, ušao naoružani pljačkaš. U poslovnici su bile sve tri tamo zaposlene službenice. Jedina od njih stisnula je alarm i ubrzo su došli djelatnici zaštitarske tvrtke »Arsenal Ivezić« iz Varaždina, kao i policijski službenici iz Čakovca, ali prekasno. </p>
<p>Pljačkaš je osobnim automobilom golfom bosanskohercegovačke registracije 792-J-432 s opljačkanim novcem pobjegao u smjeru Varaždina. </p>
<p> Kasnije su građani policiji dojavili da se željezničkom prugom Čakovec - Varaždin koja prolazi kroz šumu Čep, između Nedelišća i Kuršanca kreće sumnjiva osoba. Pretragom toga područja, na kojem se nalaze oranice, pronađen je napušteni golf. </p>
<p>Potom su se u akciju, osim interventne jedinice PU međimurske, uključili i interventni policajci iz Varaždina, a bila je zatražena i pomoć specijalne jedinice policije iz Zagreba. U traganju za pljačkašem bio je angažiran i policijski helikopter. </p>
<p>Tijekom potrage na lijevoj, međimurskoj obali Drave, ispod cestovnog mosta Bana Josipa Jelačića preko rijeke Drave zamijećena je sumnjiva osoba. U to su područje upućene policijske snage, kako je na izvanrednoj konferenciji za novinare u srijedu navečer rekao načelnik PU međimurske Goran Cmrečak. Nakon što je sumnjivac primijećen, zapucao je na potjeru i pritom ubio policajca Murka. </p>
<p>Načelnik Cmrečak je za Vjesnik potvrdio da je na policajca pucano iz dugog vatrenog oružja. Područje Gornjohrašćanske šume policija je u međuvremenu u potpunosti blokirala. Tijekom večernjih sati obavljen je očevid i utvrđivane su okolnosti smrti policijskog službenika. </p>
<p> Načelnik Cmrečak demantirao je informaciju da je još netko od policajaca ranjen, a isto tako je rekao da policijske snage nisu pucale prema bjeguncu. Prema njegovim riječima, u potrazi je angažirano više od 150 policajaca. </p>
<p>Prometni policajac Željko Murk prvi je policijski službenik u Međimurskoj županiji koji je život izgubio u službi. Njegovo ubojstvo zacijelo će otvoriti mnoga pitanja. Građanima Međimurja, je, naime, još je uvijek u živom sjećanju oružana pljačka mjenjačnice »Lotus« u Prelogu 20. siječnja. Tada je odnesena znatna svota novca, a ubijena je 25-godišnja trudna blagajnica Gordana Fic iz Dragoslavca.</p>
<p> Predstavnici policije i Varaždinske banke nisu mogli ili htjeli reći koliko novaca je odneseno u pljački u Nedelišću, ali je poznato da poslovnice takve veličine imaju blagajnički maksimum od 300 tisuća kuna. </p>
<p>Na pitanje Vjesnikova dopisnika, načelnik PU međimurske Goran Cmrečak rekao je da policiji za hvatanje pljačkaša i ubojice treba najviše osam sati. Upozorio je građane da se ne približavaju obali Drave u blizini mosta, radi vlastite sigurnosti. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vozeći u »rikverc« sletjela u more</p>
<p>Policiji je nesreću prijavio slučajni prolaznik/ Mirjana je bila majka četvero djece / Mjesto nesreće do jutra je osiguravao policijski brod »Zvir«</p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - Mirjana Kerum (48) iz Splita, majka četvoro djece, u srijedu sat vremena iza ponoći, svojom »mazdom«, registracijskih oznaka ST 326-HP, pala je u more u splitskoj Gradskoj luci kod Gata sv. Petra te poginula.</p>
<p> Prema riječima istražnog suca Županijskog suda u Splitu, Stanka Grbavca, koji je u srijedu obavio očevid, žena se utopila, a automobil je pao u more na dubinu od šest metara, desetak metara od obale. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo kako je riječ o samoubojstvu, te da je utopljenica bila udana za brata poznatog splitskog poduzetnika Željka Keruma. </p>
<p>U more je sletjela vožnjom unatrag, a na sebi je imala trenirku i sportske natikače.</p>
<p>Policiji je nesreću prijavio slučajni prolaznik, koji je Gatom sv. Petra pješačio prema autobusnom kolodvoru kako bi se ukracao na autobus za Zagreb. </p>
<p>Mjesto nesreće do jutra je osiguravao policijski brod »Zvir« da bi automobil s beživotnim tijelom dizalicom poduzeća Pomgrad bilo izvađeno tek u srijedu u 9,50 sati. </p>
<p>Istražni sudac naredio je obdukciju i identifikaciju. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U naletu vlaka poginula mlada žena </p>
<p>Je li riječ o samoubojstvu ili o spletu tragičnih okolnosti, znat će se nakon okončanja istražnog postupka</p>
<p>SISAK, 12. veljače</p>
<p> - U srijedu prije podne, gotovo u središtu Siska, dogodila se tragedija u kojoj je život izgubila zasad nepoznata mlađa ženska osoba. Nesreća se dogodila u 9.50 sati, na željezničkoj pruzi između kolodvora Sisak i Sisak - Caprag, na predjelu iznad Gradskog nogometnog stadiona.</p>
<p> Kako nam je priopćio načelnik Ureda načelnika Policijske uprave sisačko-moslavačke, mr. Petar Mašić, očevidom je utvrđeno da je lokomotiva međunarodnog brzog vlaka, koji je prometovao na relaciji Zagreb - Ploče, udarila u tijelo žene koja se, iz za sada nepoznatih razloga, u trenutku nailaska vlaka, nalazila na tračnicama. Mrtvo tijelo prevezeno je u Opću bolnicu dr. Ivo Pedišić u Sisku, gdje će se po nalogu istražne sutkinje Višnje Vukić, provesti obdukcija, nakon čega će, kako se očekuje, biti poznat i njezin identitet.</p>
<p> Zastoj u željezničkom prometu, zbog obavljanja očevida, trajao je od 9.52 do 11.45 sati.</p>
<p> Neslužbeno smo doznali da u odjeći stradale nisu pronađeni nikakvi dokumenti koji bi mogli upućivati na njezin identitet ili na eventualne razloge nesreće. Pretpostavlja se da bi se moglo raditi o djevojci od otprilike 17 godina. Naime, kako saznajemo također neslužbeno, strojovođa je izjavio da je vidio osobu koja ide pored pruge, koja je, nakon što je primijetila vlak, iznenada stala između tračnica.</p>
<p> Je li riječ o samoubojstvu ili o spletu tragičnih okolnosti, znat će se nakon okončanja istražnog postupka. </p>
<p>Javnost je s nevjericom primila vijest o tragičnom događaju. Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci u prometnim je nesrećama poginulo troje mladih Siščana, između 12 i 15 godina starosti. Ljetos je samoubojstvo bacanjem s građevine, koju Siščani zovu Piramidom, počinio jedan 21-godišnji mladić, a nedavno i 16-godišnja djevojka.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Optužena peteročlana razbojnička banda iz Bjelovara</p>
<p>Petorica Bjelovaraca pljačkali u Zagrebu/ Navodni vođa, jugoslavenski državljanin Đorđe Vasiljević Atila, još je u bijegu</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo je u srijedu kako je podiglo optužnicu protiv petorice razbojnika koji su od ožujka do srpnja prošle godine počinili četiri razbojstva na području Zagreba.</p>
<p>Nikola Lekšić, Mario Magdić, Hrvoje Ovčariček, Nenad Šerepec i Dejan Novak, svi iz Bjelovara, optuženi su zbog pljački poslovnica Hrvatskih pošta u »Mamutici«, i na Vinecu, »Erste i Steirmarkische banke« na Kenedijevom trgu, te zbog pljačke poslovnice Prve sportske kladionice u Hećimovićevoj ulici.</p>
<p>U priopćenju državnog odvjetništva navodi se i da se nastavlja istraga za još 24 razbojništva za koja postoji osnovana sumnja da ih je sam ili uz pomagače počinio jugoslavenski državljanin Đorđe Vasiljević Atila, za kojim je raspisana tjeralica.</p>
<p>Spomenuta optužnica epilog je »složene kriminalističke obrade MUP-a i PU zagrebačke, a podignuta je nakon istrage Istražnog centra zagrebačkog Županijskog suda«. </p>
<p>Kako je Vjesnik pisao, između 18. rujna i 2. listopada prošle godine »pala« je šesteročlana skupina osumnjičenih razbojnika. Zagrebačka je policija u listopadu priopćila da kako je utvrđeno da je skupinu predvodio mlađi državljanin SR Jugoslavije, koji je u bijegu, te da su oni u 28 razbojstava opljačkali oko 620 tisuća kuna.</p>
<p>Od šestorice uhićenih jedan je ubrzo pušten iz pritvora, a on je bio i jedini Zagrepčanin među njima. Policija je tada priopćila i da su, navodni »Bjelovarci«, već prijavljivani zbog provala, razbojništava, i zlouporabe droga.</p>
<p>Atila je inače u svim razbojstvima djelovao nemaskiran, misleći da ga nitko neće prepoznati zbog njegova nezakonitog boravka u hrvatskoj, a pomagače je koristio zbog slabog poznavanja Zagreba.</p>
<p>Razbojnici su uzimali novac, a katkad i mobitele koje je Atila kasnije prodavao. Većinu novca je uzimao za sebe a manji dio plijena davao je ostalima. </p>
<p>Zanimljivo je da je prilikom pljačke pošte u »Mamutici« u ožujku prošle godine policija legitimirala Vjesnikovog novinara, koji je došao napraviti reportažu s mjesta događaja. Policijski inspektor objasnio je novinaru da njegov izgled odgovara opisu jednog od razbojnika. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Švercao 22.000 tableta ecstasyja, ne osjeća se krivim</p>
<p>Braniteljica optuženog Škorića, Jasna Novak, zatražila je da se zapisnik o pretrazi vozila izdvoji iz spisa, jer je »pribavljen na nezakonit način« / Optuženom je pritvor produljen do 12. travnja</p>
<p>ZLATAR, 12. veljače</p>
<p> - U srijedu u Županijskom sudu počelo se suđenje Stevi Škoriću (29) iz Obrovca, sa mjestom boravka u Nizozemskoj, a koji ima ujedno dvojno hrvatsko-nizozemsko državljanstvo, zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga.</p>
<p> On je prema optužnici zaustavljen na međunarodnom graničnom prijelazu Macelj 18. studenoga oko 18,15 sati i pri pregledu vozila policijski pas je pozitivno reagirao na drogu. Pri pregledu vozila »ford mondeo«, nizozemskih registarskih oznaka, u rezervoaru vozila pronađeno je devet boca Coca cole od 0,5 litara i jedna od 0,3 litre sa 12.843 tablete ecstazya. </p>
<p>Nakon pronalaska droge Stevo Škorić je uhićen, a naknadnim pregledom automobila, nakon što je dobiven nalog za detaljnu pretragu, u posebno izrađenom metalnom spremniku ispod akumulatora pronađeno je još osam paketa sa 8.757,5 tableta ecstasyja, 198,07 grama kokaina i 1881,75 grama amfetamina. </p>
<p>Braniteljica optuženog Škorića Jasna Novak zatražila je od suda da se zapisnik o pretrazi vozila, kao i svi kasnije proizašli zapisnici izdvoje iz spisa, jer su navodno dokazi protuzakonito pribavljeni. No vijeće suda odbilo je njezin zahtjev, ali je predsjednik vijeća rekao da su dvije službene zabilješke o obavijesnim razgovorima s optuženim u PU krapinsko-zagorskoj protuzakonite, te su po službenoj dužnosti izdvojene iz spisa. </p>
<p>Nakon toga sudac Tomislav Ivanda čitao je sve dokaze mišljenja sudskih vještaka, a prema nalazu vještaka za papilarne tragove, na vrećicama koje su bile skrivene u metalnom bunkeru ispod akumulatora nađeno je više otisaka prstiju, od koja su četiri upotrebljiva, dva su nepoznati otisci, te dva otiska prstiju za koje u Centru za kriminalistička vještačenja sa sigurnošću tvrde da pripadaju optuženom. Kako je braniteljica optuženog posumnjala da vozilo nakon zaustavljanja nije bilo osigurano i da postoji mogućnost da je netko u njega podmetnuo drogu, na prijedlog Županijskog odvjetništva zatraženo je od policije da obrazloži gdje se nalazilo vozilo i kako je bilo osigurano. </p>
<p>Suđenje će se nastaviti krajem veljače, kada će biti saslušani svjedoci koji su bili prisutni na obje pretrage vozila, sudski vještaci toksikologije i monodaktiloskopije. Sudsko vijeće ujedno je produžilo pritvor Stevi Škoriću do 12. travnja ove godine. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Na pozivu za Rožića nije pisalo »upozorenje«</p>
<p>U tužbi se navodi da je Miroslav Rožić tužitelja pred uključenim televizijskim kamerama nazvao »manijakalnim i bezumnim progoniteljem HSP-a i hrvatskih branitelja / Kao nadoknadu za pretrpljenu duševnu bol Paraga traži 100.000 kuna </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - U sporu između Dobroslava Parage i Miroslava Rožića, na raspravi u srijedu na zagrebačkom Općinskom sudu Rožić se nije pojavio po drugi put, kao tuženi, ali je rasprava ipak odgođena, jer mu na pozivu nije bilo napisano »upozorenje«.
Rožić je, prema Paraginoj tužbi, 14. studenog 2001. godine kao saborski zastupnik za vrijeme održavanja javne sjednice Sabora Republike Hrvatske koju je prenosila Hrvatska televizija, za Paragu je izjavio: »Najnoviji dokaz i primjer tome je postupak policijskog istražitelja koji su potrošili barem dva radna dana kako bi uzeli izjave od predsjednika HSP-a, te trojice dužnosnika stranke, od kojih je jedan i dopredsjednik stranke, jesu li ili nisu navodnu invalidnost stekli na temelju lažnih dokumenata za što ih je optužio Dobroslav Paraga koji inače pod normalno tjedno fabricira tri do četiri takve nebulazne kaznene prijave.... Već ovaj primjer bio bi dovoljan da zaključimo kako je HSP ili žrtva političkog progona ili žrtva nevjerojatne sprege manijakalnog i bezumnog progonitelja Dobroslava Parage.... «.</p>
<p>Paraga je stoga tužio Rožića zbog narušavanja »njegove časti i ugleda čime su stečeni uvjeti za naknadu nematerijalne štete zbog duševnih boli koje trpi...«. Stoga Paraga putem suda traži naknadu štete od 100.000 kuna, a kako saznajemo, saborski zastupnik im imunitet u kaznenom postupku, ali ne i u parničnom. Zanimljivost je i u tome da je prethodno, odnosno prvo ročište na kojem se Rožić također nije pojavio, bilo zakazano za 12. rujna prošle godine a sljedeće je zakazano za 17. lipnja ove godine. Na raspravi u srijedu Paragin zastupnik, inače odvjetnik Branko Šerić, a sada u zamjeni Aljoša Šerić, predložila je sucu Milanu Aniću donošenje presude zbog izostanka tuženika, no, sud je donio rješenje da se rasprava ipak odgodi. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kuhar i fizioterapeut tvrde da nisu bili ni blizu mjestu zločina </p>
<p>Recepcioner Aldo Hrvatin ubijen je u noći, 18. travnja 2002. oko dva sata ujutro / Suđenje će se nastaviti u četvrtak pregledom video zapisa očevida, te očitovanjem sudskih vještaka i patologa</p>
<p>PULA, 12. veljače</p>
<p> - U srijedu je u Puli svjedočenjem direktorice hotela Mirna Graciele Marić te recepcionerke Tatjane Slivar započelo suđenje Kristijanu Valentu i Siniši Miličeviću, kuharu i fizioterapeutu u Istarskim toplicama, koje optužnica tereti za razbojništvo i ubojstvo recepcionera, Alda Hrvatina, u noći, 18. travnja 2002. oko dva sata ujutro.</p>
<p> Optuženi su, kako se navodi, pritom iz sefa hotela Mirna odnijeli 454 tisuće kuna - novac većinom od pologa 78 talijanskih turista, koji su odsjeli u tom hotelu. Taj su plijen Valenta i Miličević trebali podijeliti u omjeru 60 naprama 40. </p>
<p>Na pitanje zamjenika ŽDO Bruna Ivinića, Tatjana Slivar opisala je noć uoči događaja, kad su ona i Kristijan otišli izvan, negdje prema Buzetu, no večerali su odvojeno. Zaspali su zajedno oko 22.30 sati, a svjedokinja je, premda inače lakoga sna, cijelu noć mirno spavala na vanjskoj strani kreveta, tako da je Valenta samo preko nje moga iz njega izaći »što bi ona bila primijetila«. Kad je ujutro došla na recepciju, zatekla je svog starijeg kolegu na podu, u pomoć pozvala sina ravnateljice hotela Vedrana Marića, a potom u šoku i Kristijana, koji se spustio za pet minuta, kako je rekla, preplašen da se njoj nije štogod dogodilo. Kako je rekla vidno uznemirena svjedokinja, Kristijan je često dolazi k njoj na recepciju i znao je gdje se nalazi sef, ali ne i gdje je ključ od sefa. Ključ je, naime, po riječima svjedokinje, bio u njezinoj ladici, a ključ od ladice ona je redovito imala kod sebe - bilo u uniformi, bilo u torbici. Kristijan je znao koja je njena ladica, no nikad nije ni pitao koliko je novca u sefu, premda svjedokinja ni sama to nije znala, jer se tek vratila sa slobodnih dana. </p>
<p>Svjedokinja je potvrdila da su se ona i drugooptuženi Siniša Miličević, njegova djevojka Sanja (također zaposlena u Istarskim toplicama) i Kristijan Valenta povremeno družili; jednom su otišli na picu i nekad kartali u hotelskom kafiću, ali nisu bili prijatelji izvan posla. Nekoliko dana nakon događaja, kad nije znala što se događa sa Kristijanom, Tatjana Slivar zvala je njegovog oca i tom ga je prilikom pitala: je li mu bio posudio tisuću eura za plaćanje duga Diners kartice. Otac je to zanijekao, a svjedokinja je bila zbunjena, jer kad je svog momka upitala odakle mu taj novac, Valenta joj je odgovorio, da ga je posudio od oca. Potvrdu o zamjeni tog iznosa u kune svjedokinja je još u istrazi predala sudu. </p>
<p>Tadašnja ravnateljica hotela Mirna Gracijela Marić rekla je, da se do recepcije neopaženo moglo proći samo kroz kuhinju i restoran koji su bili zaključani, ili, pak, dosta bučnim dizalom za dostavu robe. Potvrdila je da je Tatjana Slivar bila Kristijanova djevojka, te da su slobodno dijelili istu sobu na drugome katu. Nije primijetila posebno druženje okrivljenika, niti da su skloni alkoholu i drogama, iako je kasnije u Miličevićevoj sobi, kako je rekla pronađen narkomanski pribor i ostaci plastičnih vrećica. </p>
<p>Prijatelj prvookrivljenog Edi Flego potvrdio je da mu je jednom prilikom prije događaja Kristijan spominjao »neku pljačku«, što je Flego shvatio kao šalu. Ipak, nakon događaja u Istarskim toplicama, Flego je svog prijatelja - »jer ga poznaje« - pitao, je li on opljačkao hotel. Kako je na pitanje Valentovog branitelja Jošanovića pojasnio, Flego bi ga to bio pitao »i da se pljačka dogodila bilo gdje na području Istre«. Suđenje se nastavlja u četvrtak pregledom video zapisa očevida, te očitovanjem sudskih vještaka i patologa. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bivšem policajcu tri godine i pet mjeseci</p>
<p>Šestorici optuženih su određene bezuvjetne, a preostaloj sedmorici uvjetne zatvorske kazne, a sud je odredio i iznose protupravno stečene imovine koja će biti oduzeta optuženima </p>
<p>KARLOVAC, 12. veljače</p>
<p> - Vijeće Općinskoga suda u Karlovcu donijelo je u srijedu prvostupanjsku presudu proglasivši trinaestero optuženika krivima za protupravnu naknadu štete od osiguravateljskih društava lažnim prikazivanjem prometnih nesreća 1993., krivotvorenje službenih isprava, prijevare i primanje mita. </p>
<p> Bezuvjetnim zatvorskim kaznama osuđeni su: na tri godine i pet mjeseci bivši policajac Saša Polojac iz Karlovca, Dražen Kovačević, također bivši policajac iz Karlovca, na dvije godine, Branko Beus, ugostitelj iz Zagreba, na godinu dana i osam mjeseci, Mirko Popović na osam mjeseci te Vinko Pokrovac i Jozo Bagarić na po šest mjeseci. </p>
<p> Ostalih sedmero osuđeno je na uvjetne zatvorske kazne s dvogodišnjom kušnjom. </p>
<p> Prvostupanjskom presudom određeno je da svih trinaestero okrivljenika moraju platiti najviši iznos sudskih troškova od po 4000 kuna zbog duga postupka koji se vodi od 1995. U tom su razdoblju neki od okrivljenika namjerno opstruirali dokazni postupak, kazala je u obrazloženju presude sutkinja Sanda Janković. Naglasila je da su presude za neka istovjetna djela različite upravo zbog otegotnih i olakotnih okolnosti glede ponašanja okrivljenika u dokaznom postupku. </p>
<p> Osim toga, presuđeno je da se Marijanu Duganu (kažnjen uvjetno sa šest mjeseci) oduzme protupravna imovinska korist od 8658 eura, Branku Beusu 112.132 kune, Ankici Ilić (šest mjeseci uvjetno) te Branku i Jadranki Beus (uvjetno šest mjeseci) u jednakim omjerima 75.582 kune, Vinku Pokrovcu 22.360 eura i Jozi Bagariću 16.059 eura. Te svote su obvezni doznačiti na račun državnog proračuna nakon pravomoćnosti presude, inače će to sud potraživati ovrhom njihove imovine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Mečelj spreman i bankovnim jamstvom potkrijepiti ugovor o kupovini Željezare Sisak</p>
<p>MOSKVA, 12.veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruska državna tvrtka Emercom Demaining započet će razminiravanje u Hrvatskoj već u svibnju, a Čeljabinski metalurški kombinat Mečelj spreman je i bankovnim jamstvom potkrijepiti sklopljeni ugovor o kupovini Željezare Sisak. To je rezultat trodnevnih pregovora u Moskvi hrvatskog ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića.</p>
<p>Pregovore o razminiravanju Vidović je vodio s ruskim ministrom za izvanredna stanja i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Sergejem Šojgu te predstavnicima ruske specijalizirane državne tvrtke Emercom Demaining koja će obavljati te poslove. </p>
<p>Riječ je o poslu vrijednom 32 milijuna dolara koji je još prošle godine načelno dogovoren na razini dviju vlada, s tim da se razminiravanje financira iz dijela sovjetskog klirinškog duga bivšoj Jugoslaviji koji pripada Hrvatskoj. Međutim, kako do ovog trenutku još nije utvrđen konačan iznos sovjetskog duga bivšoj Jugoslaviji, cilj Vidovićevih pregovora sa Šojguom u Moskvi bio je da bez obzira na to Emercom Demaining već u ovoj godini krene s poslovima razminiravanja koji će se plaćati na račun tog duga. To tim više što se procjenjuje da će konačan iznos sovjetskog klirinškog duga bivšoj Jugoslaviji biti utvrđen na oko 1,292 milijarde dolara, a od tog iznosa Hrvatskoj treba pripasti 23 posto, što je daleko više od cijene dogovorenog posla na razminiravanju.</p>
<p>Prema riječima ministra Vidovića, na pregovorima sa Šojguom postignut je dogovor da Emercom Demaining pristupi razminiranju u svibnju na prostoru Kotar šume između Siska i Petrinje. »To je vrlo težak teren koji je u 13 godina obrastao šumom, a na kojem je od mina već stradalo osmero ljudi pa je tom prostoru dan prioritet u razminiravanju«, naglasio je Vidović.</p>
<p> Kako je Sergej Šojgu ujedno i supredsjednik rusko-hrvatske međuvladine komisije za gospodarsku suradnju, ministar Vidović je u pregovorima pokrenuo i pitanja vezana za proširenje trgovinskih odnosa u skladu s protokolom potpisanim prošle godine i pismom koje je 17. siječnja hrvatski premijer Ivica Račan poslao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tako su Vidović i Šojgu pregovarali i o hrvatskoj namjeri da iz njezinog dijela sovjetskog klirinškog duga za 18 milijuna dolara kupi nekoliko ruskih protupožarnih helikoptera te djelomično popuni svoje robne rezerve nekim ruskim proizvodima.</p>
<p>Vidović je potaknuo i mogućnost da ruska strana sudjeluje u izgradnji trećeg eneregetskog bloka sisačke termoelektrane koja bi se također mogla djelomično financirati iz sovjetskog klirinškog duga Hrvatskoj. Riječ je tzv. kombi plinskoj centrali za grijanje i električnu struju snage 400 megavata, koja bi mogla zamijeniti Krško, ali i poslu u koji bi se uz rusku stranu mogle uključiti hrvatske tvornice Đuro Đaković i Končar. </p>
<p> »Taj bi se posao mogao brzo realizirati jer su ruske tvrtke izradile i prva dva energetska bloka sisačke centrale, s tim da se prema postojećem projektu za treći blok koristi i vrhunska Siemensova elektronika«, izjavio je Vidović.</p>
<p>Velika uzbuna u hrvatskoj javnosti i sumnje u opravdanost nedavne prodaje Željezare Sisak Čeljabinskom metalurškom kombinatu Mečelj bili su povod ministru Vidoviću da se u Moskvi odvojeno sastane i s Igorom Zjazinom, jednim od suvlasnika tog velikog kombinata. Tom prilikom Zjazin je potvrdio zainteresiranost kombinata Mečelj za dugoročnu suradnju i ulaganja u sisačku Željezaru te spremnost ruskog kombinata da hrvatskoj vladi da bankovno jamstvo u vrijednosti 6 milijuna dolara kao sigurnost u slučaju odustajanja ili povlačenja iz sklopljenog ugovora, čime bi se namirile plaće radnicima Željezare u razdoblju od pet-šest mjeseci.</p>
<p>Prema riječima ministra Vidovića, razgovor sa Zajzinom pokazao je da nisu u pravu oni u Hrvatskoj koji šire famu i tvrde da je Mečelj kupio sisačku Željezaru iz špekulativnih razloga ili radi dobivanja novih kvota za izvoz. </p>
<p>»Mečelj se ne bavi preprodajom već proizvodnjom. Riječ je o velikom ruskom i svjetskom proizvođaču, a Sisak proizvodi tek 23.000 tona željeza. Uz to, plan je rukovodstva Mečelja da proizvodnju u Sisku dovede do 300.000 tona godišnje, za što će samo u prvoj fazi uložiti 25 do 30 milijuna dolara, tim više što se procjenjuje da je 185.000 tona godišnje prag rentabilnosti proizvodnje za sisačku Željezaru. Sve to znači da postoje i veliki izgledi da se sa sadašnjih 1700 ljudi broj zaposlenih s vremenom poveća, a ne smanjuje«, izjavio nam je ministar Vidović, napominjući kako ga je Zjazin obavijestio da se u Čeljabinsku priprema 300 vagona čelika koji do kraja veljače trebaju stići u Sisak kako bi se u Željezari pokrenula proizvodnja cijevi.</p>
<p>Radni posjet Moskvi ministar Vidović završio je u srijedu popodne razgovorima sa svojim kolegom, ruskim ministrom rada Aleksandrom Počinkom.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vlada traži izmjene ugovora o prodaji Željezare</p>
<p>Hrvatska tvrtka Conares Balkan ne odustaje od namjere da pokrene proizvodnju, bez obzira na činjenicu što kupoprodajni ugovor nije stupio na snagu</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Izjava ministra gospodarstva Ljube Jurčića u utorak kako će Vlada u četvrtak razmotriti sve pristigle ponude za kupnju sisačke Željezare - slovačke Podbrezove, talijanske Zinchitalije, švicarskog Duferca i austrijskog Olmaxa - nije obeshrabrila novog direktora Željezare Nasibullu Mukhatdinova. Novi vlasnik sisačke Željezare, hrvatska tvrtka Conares Balkan, ne odustaje od namjere da pokrene proizvodnju, bez obzira na činjenicu što kupoprodajni ugovor nije stupio na snagu te bez obzira na to što Vlada u četvrtak razmatra pristigle ponude ostalih ponuđača. </p>
<p>Kako doznajemo, ugovor ne mora stupiti na snagu da bi novi vlasnici počeli raditi unutar pogona Željezare Sisak. Naime, u uvjetima ugovora stoji kako novi vlasnik može ući u pogone i prostorije sisačke Željezare. </p>
<p>Tako je u srijedu u 14 sati 15 radnika Željezare Sisak počelo s radom, a do kraja veljače počet će raditi još 80 radnika u proizvodnji te deset Željezarinih inženjera. </p>
<p>Prema riječima direktora Željezare Sisak Mukhatdinova, prvi gotovi proizvodi bit će spremni za izvoz početkom travnja. </p>
<p>Komentara oko ponovnog »čitanja« ponuda potencijalnih partnera nema previše. Neki partneri, poput slovačke Podbrezove, odbijaju komentirati nova događanja, dok je predstavnik talijanske Zinchitalije u Hrvatskoj Josip Radeljak-Dikan pristao komentirati nove događaje.</p>
<p> »Pristajemo na to, pod uvjetom da bude potpuno jasno da Conares Tradinga više nema u razgovorima«, rekao je Radeljak. Također se pita na koji će način Vlada RH sada poništiti potpis. »A zašto bi Vlada nama ispunila uvjete koje tražimo, ako ne želi njima?« upitao je na kraju Radeljak. Švicarski Duferco nije siguran je li još zainteresiran za ulaganje u Željezaru Sisak. </p>
<p>Edin Todorovac, predstavnik novog partnera Željezare Conares Tradinga, rekao je u razgovoru nam je kako je Conares dao korporativnu garanciju, a da se izdavanje bankovne garancije još uvijek razmatra. »Ugovor će najvjerojatnije u četvrtak stupiti na snagu«, uvjeren je Todorovac.</p>
<p>U Uredu za socijalno partnerstvo za srijedu je zakazan je sastanak kojem će prisustvovati ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, predstojnik Ureda Vitomir Begović, zamjenica stečajnog upravitelja Željezare Sisak Blanka Andučić Orešić, predstavnici Gospodarsko-socijalnog vijeća Sisačko-moslavačke županije te predstavnici sindikata. </p>
<p>Sastanak je zakazan uoči sjednice Vlade koja će se održati u četvrtak zbog situacije nastale zaključivanjem ugovora s Conares Tradingom. Cilj sastanka je pronalaženje dugoročnog i gospodarski isplativog rješenja i njegovo reguliranje putem kupoprodajnog ugovora. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tko ima policu u trgovini ima i tržište </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Kakav je omjer hrvatskih i stranih proizvoda u domaćim trgovinama? Svi trgovački lanci na domaćem tržištu, i strani i domaći, ističu da prodaju znatno više hrvatske robe nego uvozne, iako sami proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda priznaju da imaju samo pet proizvoda dovoljnih za podmirenje potreba domaćeg tržišta.</p>
<p>Slovenski Mercator u Hrvatskoj je početkom ove godine prekinuo poslovnu suradnju s domaćim dobavljačima robe koji nisu ispunili dogovorene poslovne ciljeve. Radi se o dva posto ukupne Mercatorove nabave u Hrvatskoj, a dobavljači su bili posrednici u distribuciji robe. »Naša je strategija poslovati izravno s proizvođačima«, objašnjavaju u Mercatoru.</p>
<p>Dodaju kako je kod ugovaranja poslova s dobavljačima jedan od uvjeta određena razina prometa. Usporedba prodaje robe tih dobavljača s jednakim proizvodima drugih dobavljača pokazala je da ti proizvodi u godinu dana nisu zadovoljili taj kriterij. </p>
<p>Osim toga, kažu u Mercatoru, ako potrošači ne kupuju neki proizvod on se miče s polica i na njegovo mjesto se stavlja drugi.</p>
<p>Mercator na hrvatskom tržištu, kao uostalom i na svakom tržištu na kojem je prisutan, posluje prema određenim standardima. U svojim trgovinama ima 40 posto domaćih proizvoda, 40 posto slovenskih i 20 posto iz trećih zemalja. U tom omjeru zastupljeni su proizvodi na policama svih Mercatorovih centara u Hrvatskoj. </p>
<p>S dobavljačima na hrvatskom tržištu Mercator također planira zajedničke prodajne projekte. Hrvatski su proizvođači zajedno sa slovenskima uključeni u projekt pod nazivom »Hrvatska košara«, koji bi trebao biti korak dalje u povećanju konkurentnosti na putu otvaranja granica i uključivanja u Europsku uniju. </p>
<p>Mercator ima u planu širenje tržišta te jamči plasiranje proizvoda hrvatskih proizvođača u svim svojim prodavaonicama. Radi se o proizvodima Podravke, Kraša, Francka, Lure, Plive i dr. Najveći slovenski trgovački lanac želi biti značajan partner domaćoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji koji će osigurati plasiranje proizvoda hrvatskih proizvođača na regionalno tržište. </p>
<p>U Metrou Cash Hrvatska kažu kako od 20.000 artikala hrvatski proizvodi čine oko 90 posto ukupnog asortimana. Dodaju da su glavni Metroovi dobavljači u sektoru prehrane domaće tvrtke Podravka, Lura, Vindija, Kraš i Zvijezda.</p>
<p>Metro, u dogovoru s centralom u Njemačkoj, u svakoj zemlji gdje otvara nove veletrgovine, a zasad samo u Zagrebu već ima dvije, želi dogovoriti i proizvodnju robnih marki. Presudni kriteriji pritom su kvaliteta, pakiranje i cijena. </p>
<p>Metro je dosad s hrvatskim tvrtkama pokrenuo proizvodnju Aro octene kiseline te ukiseljenog povrća, a u plastenicima na širem području Zagreba i Splita proizvodi se povrće za njegove potrebe.</p>
<p>U asortimanu prehrambenog dijela hipermarketa Ipercoop u trgovačkim centrima King Cross i Mercatone 70 posto su hrvatski proizvodi. U ostalim, neprehrambenim odjelima, zastupljenost hrvatskih proizvoda je do 30 posto, uz mogućnost daljnjeg rasta u narednim godinama.</p>
<p>U prvom domaćem Cash sustavu Getrou snažno su prisutni hrvatski dobavljači sa 70 posto asortimana roba. Getro posluje s više od 500 dobavljača, a većinu prihoda ostvaruje u ponudi prehrane. Danas se na domaćem tržištu može naći više od 1000 artikala privatnih robnih marki. Među privatnim robnim markama koje se prodaju u Getrou oko 70 posto čine takvi proizvodi domaćih proizvođača.</p>
<p>U nacionalnom lancu maloprodaje Konzumu, čiji tržišni udio iznosi 11 posto, ističu da je zastupljenost domaćih dobavljača u njihovim trgovinama »iznadprosječna«. Primjerice, kava domaćih proizvođača u Konzumu čini 94,33 posto ponude, a stranih proizvođača 5,67 posto. Na domaćem tržišta, bez Konzuma, domaći proizvođači kave zastupljeni sa 86 posto, a strani sa 14 posto.</p>
<p>Što se tiče vina i jakih alkoholnih pića, domaći proizvođači vina u Konzumu su zastupljeni sa 95,1 posto ponude, a pića sa 82,78 posto, dok je udio stranih vina 4,84 posto te pića 8,50 posto. Na domaćem tržištu, bez Konzuma, udio domaćih vina je 91,50 posto, a udio stranih proizvođača jakih alkoholnih pića 17,96 posto.</p>
<p>Kod »slatkog programa« (čokolada, bomboni i keksi) proizvodi domaćih proizvođača u Konzumovim trgovinama su u prosjeku zastupljeni sa oko 70 posto, a strani sa oko 30 posto. No, taj omjer na hrvatskom tržištu maloprodaje, bez Konzuma, gotovo je izjednačen. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HUP protiv Vladine uredbe o obaveznim zalihama nafte</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Članovi Udruge trgovine naftom i naftnim derivatima pri HUP-u upozorili su na skupštini da se Uredba o obaveznim zalihama nafte i naftnih derivata odnosi samo na uvoznike, a ne i na proizvođače, što je ocijenjeno kao diskriminacija. Zaključeno je da postoje elementi za ocjenu njene ustavnosti pa će HUP uputiti takav zahtjev, doznajemo iz HUP-a. </p>
<p>»Zatražit će se i sastanak s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem, na kojem ćemo zahtijevati promjenu načina izračuna obveznih zaliha«, kazao je novi predsjednik Udruge Tomislav Antunović. Umjesto obveze stalnog čuvanja 10 do 35 posto (ovisno o vrsti derivata) prethodne godine uvezene količine derivata, predložit ćemo da na obvezne zalihe otpadne 10 do 25 posto skladišnog prostora koji moramo imati po postojećim propisima, dodaje Antunović. Konkretno, za svaki uvezeni derivat moraju imati skladišni prostor za najmanje tisuću tona.</p>
<p>To b omogućilo smanjivanje obaveznih zaliha u odnosu na predloženo u Uredbi, a time i manje dodatne troškove zbog nove obaveze, jer se u prijedlogu Uredbe ne navodi kako financirati takve rezerve.</p>
<p>Uredba će svim uvoznicima znatno povećati troškove, a još više od privatnika bunit će se strane naftne kompanije imaju više crpki u Hrvatskoj, kaže Antunović. Budući da se, dodaje, nova obaveza ne odnosi na proizvođače, Vlada vjerojatno time želi pomoći Ini.</p>
<p>Međutim, u Ministarstvu gospodarstva upozoravaju da HUP i privatni naftaši nisu u pravu jer će se Uredba odnositi na sve pravne i fizičke osobe koje su prethodne godine uvezle najmanje 25 tona nafte ili derivata - dakle i Inu. Jedina njihova beneficija je da im se zbog domaće proizvodnje obavezne zalihe od 90 dana mogu smanjiti za četvrtinu, dakle na sedamdesetak dana. </p>
<p>Za 90-dnevne zalihe odlučili smo se u skladu s praksom EU, kažu u Ministarstvu i napominju da će svi koji neće ispunjavati tu obvezu izgubiti dozvolu za rad. Svjeskoje ni problema koji bi nastali uvođenjem takve obaveze preko noći odlučili su se za postupno povećavanje rezervi. </p>
<p>Tako će svi uvoznici morati 1. travnja imati 10 posto prethodne godine uvezenih količina, početkom 2004. - 15 posto, početkom 2005. - 20 posto, a potrebnih 25 posto dovoljnih za 90 dnevnu potrošnju trebali bi doseći početkom 2006. godine. Naravno, ako Vlada uskoro, kako se očekuje, usvoji predloženu uredbu. </p>
<p>Dakle, male su šanse da će prijedlog HUP-a i privatnih naftaša o izmjeni načina izračuna obveznih rezervi biti prihvaćen. U tom slučaju, naime, privatne naftne tvrtke ne bi imale dovoljne rezerve za najmanje 90-dnevnu potrošnju u slučaju poremećaja na tržištu nafte. </p>
<p>U Uredbi je predviđeno ugrađivanje tih dodatnih troškova u maloprodajne cijene derivata, a biti će ugrađeni i u formulu po kojoj Ina određuje svoje cijene. </p>
<p>Stručnjaci procjenjuju da bi za pokrivanje svih troškova bilo dosta maloprodajne cijene litre derivata povećati za pet do sedam lipa, ali o tome će samostalno odlučivati svaka tvrtka.</p>
<p>Ministarstvo gospodarstva priprema i analizu raspoloživih skladišta za naftne derivate kako bi se utvrdilo ima li ih dosta i u kakvom su stanju. Prema sadašnjim procjenama, zasad ih ima dovoljno, a manjak bi se, zbog postupnog rasta obveznih zaliha, mogao pojaviti za dvije-tri godine.</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva očekuju da će Vlada Uredbu donijeti u veljači. Ne očekuju velike pritužbe stranih naftnih kompanija koje u Hrvatskoj imaju benzinske postaje, kao što su austrijski OMV, mađarski MOL, slovenski Petrol i druge jer isti propisi već postoje u Europskoj uniji, Sloveniji, Mađarskoj i drugim zemljama. </p>
<p>To je, uostalom, dobro osjetila Ina kad su joj takvih propisi i njima uvjetovani dodatni troškovi smanjivali konkurentnost na stranim tržištima.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Burzovni indeksi potonuli zbog bin Ladena i Renaulta </p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 12. veljače</p>
<p> - Poruka Osame bin Ladena ponovo je vratila na scenu strah od rata, pa su na europskim burzama indeksi u srijedu potonuli prema najnižim razinama u zadnjih šest godina.</p>
<p> Londonski FTSE indeks potonuo je do podneva 1,12 posto, na 3.628 bodova. Frankfurtski DAX spustio se 1,8 posto, na 2.579 bodova. </p>
<p> »Rat zasjenjuje sva tržišta i ako u petak čujemo bilo što novo što bi moglo povećati vjerojatnost od rata u Iraku, tada će negativne sile prevladati«, kazala je Petra Kerssenbrock, analitičarka pri Commerzbanci u Frankfurtu. </p>
<p> UN-ovi inspektori za oružje u petak bi trebali Vijeću sigurnosti podnijeti ključno izvješće, što će financijska tržišta pratiti s velikom pozornošću. Ulagači na nekim tržištima, uključujući i Wall Street u utorak, bili su preplašeni snimljenom porukom Osame bin Ladena u kojoj je pozvao muslimane na solidarnost s Irakom. Washington je objavio da to ukazuje na veze između Iraka i bin Ladenove al-Quaede.</p>
<p>Uz geopolitičke napetosti, na raspoloženje ulagača negativno su utjecala i nova poslovna izvješća. Najviše su stradale dionice proizvođača automobila, nakon što je francuski Renault objavio oprezne procjene o poslovanju. Najveći gubitnik, pak, bila je dionica financijske skupine MLP, spustivši se 14,4 posto pošto su objavljeni podaci o gubitku u poslovanju u zadnjem lanjskom tromjesečju koji je šokirao ulagače. </p>
<p> Cijene japanskih dionica izbjegle su opći trend pada na svjetskim tržištima kapitala, tako da je Nikkei indeks Tokyjske burze porastao 2,11 posto, na 8.664 boda. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Vladajuća koalicija ide dalje, Hrvatska nije donijela nikakvu odluku o ulasku u rat </p>
<p>Potpis na izjavu Vilniuske skupina Račan ne smatra alarmantnim. »Nikakve obveze iz te izjave ne proizlaze za Hrvatsku«, rekao je premijer / Vlada nije zadovoljna sklopljenim ugovorom o prodaji Željezare i inzistirat će da se osigura pet godina zaposlenosti i financijski naplativo jamstvo za isplatu šest radničkih plaća ako posao propadne / Problem između SDP-a i HSS-a nije u nesuglasicama već u različitim stajalištima kakva postoje i među drugim strankama koalicije, objasnio Račan </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Suprotno takvim interpretacijama, Hrvatska nije donijela odluku o ulasku u rat u Iraku, a vladajuća koalicija ide dalje i neće se raspasti. To su dva najvažnija naglaska s konferencije za novinare što ju je u srijedu u Banskim dvorima održao premijer Ivica Račan, nakon sastanka s predstavnicima vladajuće koalicije održanom u Vili Weiss. </p>
<p>To što na sastanku petorke nisu bile dvije od pet stranaka, HNS i LS, premijer Račan ne smatra naznakom za raspad koalicije. Žali što se koalicija nije sastala u punom sastavu i donekle razumije razloge nedolaska čelnika LS-a i HNS-a, ali napominje: »I dosad sam sa svim članovima koalicije razgovarao u četiri oka, nastavit ću tako i ubuduće. Nema potrebe da ikoga informiram o sadržajima stranačkih razgovora«. Pritom je u nekoliko navrata istaknuo da tijekom njegova susreta s Tomčićem nisu donesene nikakve odluke u ime koalicije. Problem u odnosu SDP-a i HSS-a nije u nesuglasicama već u različitim stajalištima, kakva postoje i među drugim strankama koalicije, objasnio je Račan. »Naš problem nije u tome možemo li izbrisati razlike, jer to u demokratskom društvu nije moguće. Pitanje je kako živjeti s razlikama. To je mentalni problem u Hrvatskoj koji treba svladati«, smatra premijer. </p>
<p>Stoga, rekao je, predsjednica HNS-a koja se nije odazvala sastanku petorke upravo sumnjajući da se Račan i Tomčić politički dogovaraju, ima vremena reagirati ako bi se to pokazalo točnim. No to zasad nije slučaj, tvrdi Račan.</p>
<p>Govoreći o iračkoj krizi i hrvatskoj poziciji u novonastalim okolnostima, Račan je izjavio da je Hrvatska zagovornik mira i rješavanja sporova političkim sredstvima, a ne ratom. </p>
<p>Naša se zemlja, također je istaknuo, priključuje svjetskoj borbi protiv terorizma. Hrvatska nije donijela nikakvu odluku o ulasku u rat, kategoričan je premijer. No, ako bi se to od nje tražilo, znat će donijeti odgovornu odluku poštujući svoj Ustav i zakone.</p>
<p> Osvrnuo se i na najavu da će Vlada obustaviti prodaju sisačke Željezare ruskoj tvrtki Mečelj. </p>
<p>»Inzistiramo kao i dosad na realnom jamstvu, financijski utrživom, kojim se upravo osiguravaju radnici Željezare. Oni koji pokušavaju dignuti radnike protiv Vlade, znaju što čine u toj manipulaciji«, poručio je Račan. </p>
<p>Naglasio je da Vlada nije zadovoljna sklopljenim ugovorom o prodaji Željezare i inzistirat će da se osigura pet godina zaposlenosti i financijski naplativo jamstvo za šest mjesečnih radničkih plaća ako posao propadne. </p>
<p>Budući da ugovor sklapaju hrvatske kompanije, »bogami će hrvatske kompanije poštovati hrvatske zakone dok postoji ova vlada«, rekao je Račan.</p>
<p>Činjenicu da Fond trenutačno nema Upravni odbor, premijer ne smatra preprekom za odlučivanje u HFP-u. Podsjeća kako je već prije odlučeno da bi Fond trebalo reorganizirati da bi se efikasnije upravljalo državnom imovinom.</p>
<p>Premijer je komentirao i popisivanje izjave Vilniuske skupine kojom se podupire američka politika prema Iraku. Potpis ministra vanjskih poslova Tonina Picule na tu izjavu Račan ne smatra alarmantnim iako se zbog toga u javnosti digla buka. </p>
<p>»Nikakve obveze iz te izjave ne proizlaze za Hrvatsku«, zaključio je premijer, objasnivši da Hrvatska, kao članica UN-a, mora poštovati dokumente te organizacije. No, Račan dopušta mogućnost da su »zbog nepreciznosti izjave na vidjelo izašle različite interpretacije o hrvatskim obvezama«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Osumnjičenima za ratni zločin u Paulinu Dvoru produljen pritvor</p>
<p>OSIJEK, 12. veljače</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku u srijedu je odlučilo produljiti pritvor za još 30 dana Enesu Viteškiću (34) i Nikoli Ivankoviću (43). Sumnjiči ih da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civila u Paulinu Dvoru 1991. godine.</p>
<p>Kako nam je potvrdio predsjednik osječkog Županijskog suda Ninoslav Ljubojević, istražni postupak o zločinu u Paulinu Dvoru još traje pa su zato osumnjičenici još zadržani u pritvoru. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podnijelo je 14. rujna prošle godine zahtjev za provođenje istrage protiv Viteškića i Ivankovića koji su od tada u pritvoru u osječkom Okružnom zatvoru. </p>
<p>Njih dvojicu tereti se da su s više zasad nepoznatih osoba 11. prosinca 1991. oko 17 sati kao pripadnici Hrvatske vojske ubili 19 civila srpske nacionalnosti u Paulinu Dvoru, mjestu 15 kilometara udaljenom od Osijeka.</p>
<p> Navodno su toga dana dok su bili na odmoru i izvan dužnosti, naoružani vatrenim oružjem i ručnim bombama, otišli do jedne kuće u Paulin Dvoru u kojoj su bili srpski civili i sve ih ubili postupivši protivno odredbama međunarodnog prava. </p>
<p>U svibnju prošle godine haaški su istražitelji u masovnoj grobnici pokraj Gospića pronašli 18 posmrtnih ostataka ubijenih civila iz Paulina Dvora, a jedan je pronađen u blizini Paulina Dvora. Istraga treba utvrditi kada su i na čiju zapovijed leševi prevezeni na gospićko područje. </p>
<p> Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vjekoslav Krsnik tužio »Feral« za jednu kunu</p>
<p>Krsnik je novinare o svojoj tužbi izvijestio u Hrvatskom društvu književnika. Objasnio je da im se nije mogao obratiti u Novinarskom domu, jer mu to nije dopustio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić-Luce</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Novinar i publicist Vjekoslav Krsnik tužio je za klevetu odgovornog urednika Feral Tribunea Viktora Ivančića, zbog Ivančićevih tvrdnji iznesenih u članku »Med i Vjeko«, od 18. siječnja 2003. godine. »Za nanesenu moralnu i profesionalnu štetu«, Krsnik traži jednu kunu i objavljivanje presude u Feralu. </p>
<p> U spornom članku Ivančić za Krsnika tvrdi da je »bio glavni suradnik Udbe, u vrijeme kad je bio dopisnik Tanjuga«.</p>
<p> Također, Ivančić je naveo da je Krsnik organizirao medijsku kampanju protiv bivšeg igrača Hajduka Vedrana Rožića, jer da je za nogometni klub »Croatia» iz Sidneya, u koji je Rožić otišao igrati 1984., pisao da je »ustaški klub«. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u srijedu, Krsnik je rekao da tužbom za jednu kunu želi pokazati da mu nije važna visina odštete, nego zaštita novinarskog profesionalizma. </p>
<p>Krsnik je izjavio da nikad nije surađivao s Udbom, kao niti s jednom drugom obavještajnom službom. Ustvrdio je i da su činjenice o Rožiću upravo suprotne od onog što mu predbacuje Ivančić, a u prilog tomu predočio je i članak iz tog vremena iz Slobodne Dalmacije u kojem Krsnik afirmativno piše o Rožiću i »Croatii«.</p>
<p>Krsnik je podsjetio da je cijeli slučaj počeo s apelom 555 uglednika koji su od Vlade tražili da preispita odnose prema Haaškom sudu. Ivančić je u Feralu negativno pisao o tom apelu, apostrofirajući u tom kontekstu 38 novinara državnih medija koji su potpisali apel. Na taj Ivančićev tekst Krsnik je odgovorio u Vjesnikovim Stajalištima, gdje je iznio da Ivančić izražava staljinistički odnos prema drukčijim mišljenjima. Na taj, pak, članak, Ivančić je u Feralu iznio tvrdnje za koje ga tuži Krsnik. </p>
<p>Krsnik je za Ivančića ustvrdio da je »sam oštar kritičar Vlade, no da ne dopušta drugima da misle drukčije od Vlade«. Po Krsnikovim riječima, »takvo pljuvačko novinarstvo, nema nikakve veze s časnom novinarskom profesijom«. </p>
<p>Krsnik je press-konferenciju održao u Hrvatskom društvu književnika. Objasnio je da se novinarima nije mogao obratiti u Novinarskom domu jer mu to nije dopustio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić-Luce. Krsnik je rekao da mu je Lučić čak sugerirao da odustane od tužbe, i protiv Ivančića podnese prijavu Sudu časti HND-a, na što Krsnik nije pristao. </p>
<p>»Ne znam boji li se Lučić Ferala, ili ga Feral kontrolira«, kazao je Krsnik. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tomčić: Račan i ja razgovarali smo samo o odnosima SDP-a i HSS-a </p>
<p>Predsjednik HSS-a rekao da čelnici HNS-a i LS-a imaju pravo ne doći na sastanak vladajuće koalicije </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić komentirao je u srijedu nedolazak čelnika HNS-a i LS-a na sastanak vladajuće koalicije. Rekao je da je to njihovo pravo, jednako kao što je pravo predsjednika pojedinih stranaka razgovarati bez čelnika drugih stranaka koalicije, uz pretpostavku da se na takvim sastancima ne donose odluke vezane uz cijelu koaliciju. »Na mom sastanku s Ivicom Račanom razgovarali smo samo o odnosima SDP-a i HSS-a i dogovorili da se održi sastanak proširenih predsjedništava stranaka na kojem bi bilo po sedam predstavnika sa svake strane. Time ćemo dokazati da i u ovim kompliciranim uvjetima možemo biti odgovorni«, izjavio je Tomčić.</p>
<p> Na pitanje hoće li na odnose u koaliciji utjecati stav prema iračkoj krizi, dodao je da na njih može eventualno utjecati podnošenje kazaplikacija za članstvo u EU. Istaknuo je kako ne bi bilo politički mudro prije podnošenja kandidature, 21. veljače, donositi definitivne zaključke o sudbini koalicije te da će se o njima raspravljati nakon toga.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Babić: Tužit ćemo Vladu ako uvede radnu obvezu ili zabrani štrajk </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Štrajk se nastavlja u istom obliku kao dosad, glavni je zaključak sjednice Glavnog štrajkaškog odbora Hrvatskog liječničkog sindikata održane u srijedu u Zagrebu. </p>
<p>Ako Vlada odluči zabraniti štrajk ili uvesti liječnicima radnu obvezu, poduzet ćemo sve zakonom dopuštene akcije. </p>
<p>To znači da ćemo tražiti zaštitu pred hrvatskim sudovima, a bude li trebalo i na Europskom sudu u Strasbourgu, rekao je dr. Ivica Babić, predsjednik HLS-a, na konferenciji za novinare u srijedu nakon sastanka Glavnog štrajkaškog odbora. O štrajku HLS je obavijestio i Europsku udrugu lioječničkih sindikata. </p>
<p> Sa sastanka Štrajkaškog odbora upućeno je priopćenje u kojem se, među ostalim, ističe da predsjednik Vlade tijekom svog mandata nije primio predstavnike liječničkih udruga unatoč njihovim višekratnim zahtjevima, a oni su ga htjeli objektivno obavijestiti o stanju u zdravstvu.</p>
<p> Budući da dosadašnji pregovori nisu uspjeli, HLS smatra nužnim da o stanju u zdravstvu raspravlja Hrvatski sabor i spreman je aktivno sudjelovati u toj raspravi.</p>
<p> Kao i dan prije, Sindikat za nesnošljive prilike u zdravstvu smatra odgovornim ministra, Vladu i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kako se navodi u priopćenju, Sindikat je tijekom štrajka i pregovora znatno smanjio početne zahtjeve i pokazao spremnost na kompromis, za razliku od Vlade koja nije odstupila od početnih pozicija. HLS se ne slaže s Vladinom uredbom prema kojoj se liječnička plaća povećava s 4474 na samo 4750 kuna, što je ispod razine složenosti i odgovornosti liječničkog rada. </p>
<p>Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor i Sindikat pozivaju Vladu na nastavak dijaloga radi sklapanja sporazuma. Rečeno je da će svim liječnicima štrajkašima biti osigurana pravna zaštita. </p>
<p>B. Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Banac: Umjesto meni, poziv su poslali Kramariću</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Predsjednik Liberalne stranke Ivo Banac, koji je trenutačno u Americi, rekao je Vjesniku da »poziv na sastanak koordinacije nije poslan predsjedniku stranke koji može jedini odrediti hoće li ići osobno na sastanak ili će ga na njemu predstavljati jedan od potpredsjednika ili potpredsjednica«. </p>
<p>»Umjesto toga, mimo procedure, poziv je poslan Kramariću«, kaže Banac dodavši kako je nezadovoljan »procedurom« odlučio da na sastanku ne bude predstavnika LS-a. </p>
<p>»Nezadovoljan sam posebnim dijalogom na liniji SDP-HSS, što sastanak koordinacije u mnogome čini suvišnim«, zaključuje Banac. »Predsjednik stranke sugerirao mi je da ne dođem na sastanak petorke«, kratko je Vjesniku obrazložio svoj nedolazak na koordinaciju Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a. »Odlučio sam da ću odsad bolje čuvati svoj dignitet, jer smatram da se značaj koji se u politici stječe godinama, ne može izgubiti za jedan dan«, rekao je Kramarić ne ulazeći u daljnja objašnjenja.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pusić: Neću dolaziti na petorku da bih saznala što su dogovorili Račan i Tomčić </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Predsjednica HNS-a Vesna Pusić u srijedu nije došla na sastanak vladajuće petorke. Uoči susreta, objasnila je premijeru Ivici Račanu kako »neće sudjelovati na sastancima koalicije jer je ionako sve bilateralno dogovoreno između predsjednika SDP-a i HSS-a«.</p>
<p> Čelnica narodnjaka potvrdila je to u srijedu u izjavi Vjesniku, objasnivši kako ne vidi smisao svog sudjelovanja na sastancima petorke samo zato da bi je izvijestili što su u odvojenim razgovorima dogovorili Račan i Tomčić.</p>
<p> »Nemoguće je tako raditi. Koalicija ima pet stranaka i o sudbini koalicije odlučuje pet stranaka, a ne dvije najvažnije. Ako o svemu odlučuju SDP i HSS, onda mi ostali nismo ni potrebni na tim sastancima, mogu nas i telefonski izvijestiti što su se dogovorili. Besmisleno je da mi ostali dolazimo nakon njihovih bilateralnih susreta da bismo slušali odabrana poglavlja iz tih razgovora«, rezolutno je zaključila Vesna Pusić.</p>
<p> »HNS nije mala stranka i to će se pokazati na ovim izborima«, poručuje im njihova koalicijska partnerica. </p>
<p>»Možemo se mi svi bilateralno sastajati sa svima, HNS s HSS-om, pa s Librom, LS-om, ali kakvog to ima smisla? Kakvog smisla ima da svaki put kad se donose važne odluke, sastanče i dogovaraju se Račan i Tomčić. Ne vidim razloga da se nakon toga uključujem u razgovore kad je ionako sve dogovoreno«, naglašava Vesna Pusić.</p>
<p>Ne izjašnjavajući se o daljnjoj budućnosti koalicije, objasnila je da se HNS-ova politička pozicija u vlasti tim bojkotom sastanaka koalicije ne mijenja.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Identificirano još 11 žrtava, na popisu nestalih 1282 osobe </p>
<p>Ured za zatočene i nestale poziva srodnike nestalih osoba da daju krv radi identifikacije / Potkraj veljače ili početkom ožujka najavljena ekshumacija na beogradskom području / Informacije o grobnicama ili nestalima mogu se dojaviti na telefon 062/111-111 </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Nakon što je u srijedu u Zavodu za sudsku medicinu na Šalati identificirano još jedanaest posmrtnih ostataka, na listi traženja nestalih ostale su 1282 osobe. Objavio je to u srijedu u Zavodu pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladinog ureda za zatočene i nestale. Među jedanaest identificiranih, čije su obitelji pozvane u srijedu u Zavod, pet žrtava ekshumirano je u Srbiji, tri na Novom vukovarskom groblju, a po jedna iz Ovčare, grobnice na farmi Lovas i u dubrovačkom zaleđu. </p>
<p>Kako su objasnili liječnici sudske medicine Davor Strinović i Milovan Kubat, posmrtni su ostaci identificirani klasičnom i DNA metodom. »Osmu godinu zaredom identificiramo žrtve s Ovčare. Dosad smo utvrdili imena 95 posto žrtava. Takav postotak daje nadu da će se većina ostalih slučajeva ipak riješiti. Imali smo veći popis za Ovčaru od onoga što se otkrilo ekshumacijom. Otkriveno je 200 posmrtnih ostataka, a dosad je identificirano 190 osoba«, pojasnio je Strinović.</p>
<p> Napomenuo je da se u procesu identifikacije, unatoč evidentnim pomacima u brojkama, uvijek mogu očekivati dodatne komplikacije zbog toga što se nekim članovima obitelji ne može ući u trag. Često je, upozorio je, nedostatan samo jedan član obitelji za potvrdu identifikacije putem krvi. Zato se sada ponovo uzima krv i od drugih članova obitelji. </p>
<p>»Apeliramo na sve članove obitelji da se odazovu pozivu Vladinog ureda za zatočene i nestale kako bismo proveli anketu i vidjeli gdje nam još nedostaju srodnici od kojih također trebamo uzeti uzorke krvi«, poručio je u srijedu Kubat.</p>
<p>Pukovnik Grujić podsjetio je na još 500 neidentificiranih posmrtnih ostataka pokopanih u zajedničkoj masovnoj grobnici na Mirogoju. Iako su ti ostaci obrađeni, neće ih se identificirati jer za njih nitko nije pokrenuo proces traženja.Grujić poziva sve koji išta znaju o nečijem nestanku ili o masovnim i pojedinačnim grobnicama da se jave na telefon 062/111-111 dostupan dvadeset i četiri sata na dan. Pozivi mogu biti anonimni.</p>
<p>S predsjednikom jugoslavenske komisije za nestale Grujić se neformalno, za vrijeme nedavnog susreta u BiH, dogovorio da se ekshumacija na području Beograda nastavi potkraj veljače ili početkom ožujka. Potvrdio je kako očekuje između 60 i 100 posmrtnih ostataka hrvatskih građana nestalih tijekom Domovinskog rata i pokopanih kao nepoznate osobe.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pančić: Ako oboljeli od PTSP-a ne ispuni test, ništa ne gubi </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - »Hrvatski branitelj koji ne ispuni test MMPI-2 ništa ne gubi. Psiholog će utvrditi da osoba nije ispunila taj test i bit će primijenjene neke druge metode, kao što je intervju«, rekao je u srijedu ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić. </p>
<p>Nema tu ništa revolucionarno. Test MMPI-2 se provodio se i prije u Hrvatskoj, a jedina je novost što je sada postao obvezan, objasnio je Pančić na konferenciji za novinare u Ministarstvu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, »test je sličan onima kod izdavanja vozačkih dozvola, regrutacije ili zapošljavanja u policiji«. </p>
<p>Primjena je, misli Pančić, pokazala da je najveći problem to što je čak 4700 branitelja podnijelo zahtjev za utvrđivanje stupnja invaliditeta na temelju oboljenja od PTSP-a. </p>
<p>Problem je očito u pojedincima, točnije u jednom psihijatru, otkrio je ministar potvrdivši da misli na Hermana Vukušića. Dodao je kako se neki očito koriste i najmanjim povodom da o hrvatskim braniteljima progovore jezikom senzacije.</p>
<p>Pančić je oštro odbacio spekulacije da test može biti temelj za podizanje optužnice: »To je običan pokušaj manipulacije braniteljima. Test nije i ne može biti osnova ni za kakvu optužnicu, pa ni za haašku«. </p>
<p>Profesor Zvonimir Knezović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvao je medije da odgovornije izvješćuju. »Test je instrument koji ima međunarodni autoritet, a našoj zemlji, koja je na razmeđi dva svijeta, ne treba još jedan atribut zemlje balkanoidnog karaktera, u kojoj se pitanja svjetski priznatih testova čitaju u TV-Dnevniku«, rekao je Knezović, upozorivši novinare koji pišu o testu MMPI-2 da se »kreću u zakonski vrlo škakljivom području«. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Račan i Picula u utorak o dokumentu Vilniuske skupine</p>
<p>ZAGREB, 11. Veljače</p>
<p> - O krizi u Iraku i njezinom utjecaju na Hrvatsku u utorak 18. veljače trebali bi raspravljati saborski odbori za unutarnju i vanjsku politiku na zajedničkoj zatvorenoj sjednici kojoj će moći nazočiti svi zainteresirani zastupnici. Održavanje takve sjednice predsjednicima odbora predložio je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, koji je u srijedu novinare obavijestio kako je moguće održavanje i posebne sjednice Sabora. </p>
<p>Na sjednici bi o svemu što je Hrvatska poduzela vezano uz iračku krizu detaljna izvješća trebali podnijeti premijer Ivica Račan i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>»Bitno je da Sabor zbog svoje ustavne pozicije bude aktivan u ovom slučaju, posebno bude li Hrvatska morala donijeti neke konkretne odluke o kojima Sabor mora dati svoje mišljenje«, rekao je Tomčić. Na sjednici bi zastupnici trebali biti upoznati sa sadržajem dokumenta zemalja Vilniuske skupine, koji je potpisao i ministar Picula. Tomčić je istaknuo da tim potpisom nije napravljen nikakav proceduralni prekršaj jer je svrha dokumenta traženje da UN svojim mehanizmima spriječi proizvodnju oružja za masovno uništenje. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Canjuga: Istraga o Medačkom džepu još nije završena </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Zagrebački županijski državni odvjetnik Krunoslav Canjuga izjavio je u srijedu da istražne radnje o navodnim zločinima u Medačkom džepu još nisu završene, te da je preuranjeno govoriti o podizanju istražnog zahtjeva.</p>
<p> »Na gospićkom Županijskom sudu provode se još neke istražne radnje i zasad se ne može govoriti o podizanju istražnog zahtjeva protiv osumnjičenih za zločine u Medačkom džepu«, rekao je Canjuga Hini.</p>
<p> Dodao je da su jedne dnevne novine u utorak preuranile najavljujući da će za desetak dana biti podneseni istražni zahtjevi protiv više osoba zbog ubojstava i rušenja objekata u Medačkom džepu.</p>
<p> Canjuga nije želio govoriti o pojedinostima dosadašnje obrade i koje se istražne radnje još trebaju provesti, niti potvrditi pisanje medija da će tužiteljstvo podići istražni zahtjev i protiv Mirka Norca koji je tijekom akcije »Medački džep« 1993. zapovijedao devetom gardijskom brigadom HV-a.</p>
<p> Prema odluci glavnog državnog odvjetnika, istraga o navodnim zločinima u Medačkom džepu povjerena je zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu.</p>
<p> U haaškoj optužnici protiv umirovljenog generala Janka Bobetka navodi se da je u akciji »Medački džep« ubijeno najmanje sto Srba, te uništeno više od tristo kuća i gospodarskih objekata. Haaško tužiteljstvo tvrdi da je znatan dio uništen nakon prekida vatre, a prije nego što je završilo povlačenje HV-a. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030213].
|
