NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031212].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220991 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Traži se ministar pravosuđa</p>
<p>Božidar Kalmeta spominjao se kao kandidat za potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo ili za ministra obrane, no čini se da će ipak postati novi ministar obnove i graditeljstva/ Budući da je za mjesto ministra obrazovanja i znanosti otpao Milorad Pupovac, a HDZ ne želi Doricu Nikolić, najviše izgleda ima Nevio Šetić/ Za ministra pravosuđa novi mandatar nije našao čovjeka iz svojih redova, pa bi ga ipak mogla dobiti Vesna Škare Ožbolt </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - HDZ-ov potpredsjednik i apsolutni stranački izborni pobjednik, zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta u raznim je kalkulacijama o sastavljanju nove vlade kandidat za najveći broj ministarskih fotelja. Do sada se spominjao kao kandidat za potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo ili za ministra obrane, no čini se da će ipak postati novi ministar obnove, javnih radova i graditeljstva.</p>
<p>Kalmeta, koji se kao prvi na HDZ-ovoj listi u IX. izbornoj jedinici izborio za čak devet zastupničkih mandata, dobio bi tako ministarstvo koje ima na raspolaganju najviše novca iz državnog proračuna. Kao zadarski gradonačelnik vrlo je dobro surađivao s dosadašnjom vladom i ministrom Radimirom Čačićem, što je pridonijelo izgradnji autoceste do Zadra i stanova iz programa poticane stanogradnje (POS). Uspije li do kraja mandata obavljati ministarsku dužnost, Kalmeti bi u zasluge pripao i dovršetak autoceste Zagreb-Split, a s obzirom na to da je riječ o jednom od mlađih i perspektivnih HDZ-ovih kadrova, vjerojatno bi mu porastao i utjecaj u stranci. </p>
<p>I dok za atraktivno mjesto Čačićeva nasljednika ima dovoljno kandidata, a govorilo se i o Marini Matulović-Dropulić koju je i Čačić spomenuo kao svog favorita, nema baš pretjerane navale na ministarstvo obrazovanja i znanosti koje bi nastalo spajanjem dvaju dosadašnjih. Najviše izgleda ima Nevio Šetić, dugogodišnji šef istarskog HDZ-a, profesor povijesti i talijanskog jezika te predsjednik HDZ-ova odbora za školstvo. Upravo Šetiću HDZ-ovci mogu zahvaliti za porast rejtinga svoje stranke u Istri, tradicionalno »neraspoloženoj« prema HDZ-u. Iz stranke još nema naznaka o Šetićevoj kandidaturi, a u javnosti su najviše odjeknule navodne Sanaderove ponude Miloradu Pupovcu, inače sveučilišnom profesoru lingvistike, da preuzme taj resor. Budući da SDSS vjerojatno neće ući u HDZ-ovu vladu, ta kombinacija otpada.</p>
<p>Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić, po struci profesorica njemačkog i talijanskog jezika, javno je kazala da smatra kako bi mogla obnašati dužnost ministrice prosvjete, no u HDZ-u su tu mogućnost odbili. Javna je tajna da je resor prosvjete bio nuđen Ivanu Čehoku, uz Đurđu Adlešić jedinom novoizabranom zastupniku HSLS-a i kandidatu za čelnika te stranke, a Čehok je odbio ponuđeno mjesto jer želi i dalje biti gradonačelnik Varaždina. I Đurđa Adlešić je mogla birati ministarstvo koje bi joj odgovaralo, ali i ona je rezolutno odbila poziv u Vladu želeći se i dalje baviti Bjelovarom kojem je na čelu.</p>
<p>Odluku o ulasku HSLS-a u koaliciju s HDZ-om donijet će u subotu Veliko vijeće stranke, a bude li pozitivna, HSLS-u bi pripalo jedno mjesto u Vladi. U mogućim kombinacijama spominjao se kratkotrajni ministar gospodarstva u Račanovoj vladi Hrvoje Vojković koji bi ponovo preuzeo taj resor, a navodno bi mu moglo pripasti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Dobro upućeni iz HSLS-a kažu, međutim, da Vojković nije ni bio u kombinacijama za ministarsko mjesto, a prema novijim informacijama više izgleda za to mjesto navodno ima Vladimir Vranković, predsjednik primorsko-goranskog HDZ-a i direktor brodogradilišta u Kraljevici. Kao kandidati spominju se i predsjednik Lučke uprave »Split« i predsjednik Hajduka Branko Grgić te predsjednik splitskog HDZ-a Zvonimir Puljić, zastupnik u bivšem Županijskom domu u dva mandata. Obojica su inače i bliski Sanaderovi prijatelji.</p>
<p>Gotovo je sigurno da će Sanaderova zamjenica Jadranka Kosor postati potpredsjednica Vlade, a nagađa se da bi uz to mogla dobiti i jedno ministarstvo. Spominju se Ministarstvo branitelja ili ministarstvo za obitelj i skrb o posebnim socijalnim i generacijskim skupinama koje bi se osnovalo prema austrijskom uzoru i koje bi brinulo i za braniteljsku populaciji.</p>
<p> Otvoreno je još i mjesto ministra pravosuđa, na koje pretendira DC-ovka Vesna Škare Ožbolt, jer Sanader i dalje traži zainteresirane za taj problematični resor u svojoj stranci. Budući da zainteresiranih nema, čini se da bi DC doista mogao dobiti taj osjetljivi resor u kojem je svaki potez pod povećalom i hrvatske i međunarodne javnosti.</p>
<p>Andrea Latinović, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vesna Škare-Ožbolt: Pravosuđe</p>
<p>Najvjerojatnija kandidatkinja za ministricu pravosuđa je zamjenica predsjednika i buduća predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt. Rođena je 20. lipnja 1961. u Osijeku, udana i majka dvoje djece. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1985., dvije godine kasnije magistrirala na kaznenom pravu, a 1993. položila pravosudni ispit. Može se pohvaliti profesionalnim iskustvom u vrhu vlasti. Od 1991. do 1994. bila je savjetnica hrvatskog predsjednika za odnose s javnošću, 1995. postaje pomoćnica predstojnika Ureda predsjednika, 1997. zamjenica predstojnika Ureda i predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja i normalizaciju odnosa na ratom oštećenom teritoriju Hrvatske. Godinu dana kasnije postaje savjetnica predsjednika Tuđmana za politička pitanja. Iz HDZ-a, u kojem je bila potpredsjednica, odlazi 2000., i zajedno s Matom Granićem osniva DC. Bila je saborska zastupnica, predsjednica Kluba DC-a i član Odbora za vanjsku politiku. Počasna je građanka grada Vukovara, Iloka i Brela. Govori engleski, njemački i talijanski.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jedan odvjetnički sat - samo 110 dolara</p>
<p>Glavni odvjetnik u Haagu može zaraditi 19.250 dolara mjesečno/ Iz tog iznosa odvjetnici plaćaju trošak osnivanja i funkcioniranja odvjetničkog ureda Haagu te administrativne troškove, a Sud plaća smještaj i prehranu/ Hrvatska je za odvjetničke usluge u Haagu ove godine izdvojila oko 11,3 milijuna kuna, a riječ je o novcu za Blaškićevu obranu</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Neki dan je mostarski odvjetnik Nenad Boban tražio od hrvatske vlade da mu isplati 160.000 kuna naknade za sudjelovanje u obrani generala Luke Džanka. Tehnička vlada Ivice Račana, premijera na odlasku, nije se izjasnila o tom zahtjevu prepuštajući nasljednicima da provjere ima li Boban osnova za takav zahtjev i da li baš u tom iznosu.</p>
<p>Ta činjenica može ponukati da se zaviri u državni proračun za 2003. godinu. U stavci »Ured za odnose s Haagom« stoji iznos od 11 milijuna i 297.782 tisuće kuna. Prema tumačenju Ureda za odnose s Haagom, riječ je o iznosu koji je u proračunu rezerviran za obranu Tihomira Blaškića. Obvezu da cijenu odvjetničkih usluga za Blaškića preuzima Hrvatska državnim sporazumom s BiH utvrdio je još HDZ u trenutku kad je Blaškić izručen Haagu. </p>
<p>Taj se iznos formira na temelju troškova obrane ispostavljenih Vladi godinu dana ranije. Zanimljivost spomenutih 11 milijuna kuna je u tome što je prije rebalansa budžeta taj iznos bio otprilike osam milijuna kuna. Ta je stavka, u rebalansu, za razliku od mnogih drugih, uvećana za tri milijuna.</p>
<p>Drugih troškova za odvjetničke usluge u Haagu hrvatski državni proračun nema.</p>
<p>Iz haaških izvora je moguće saznati da jedan sat odvjetničkog rada vrijedi 110 američkih dolara.</p>
<p>Taj iznos pripada šefu braniteljske ekipe. Kobranitelju pripada naknada od 80 dolara po satu. Po najnovijim pravilima, jer je i Tribunal prisiljen štedjeti, mjesečno se Sudu može prikazati najviše 175 sati odvjetničkog rada. Broj sati pomnožen s cijenom jednog sata daje mogućnost da glavni odvjetnik u Haagu može zaraditi 19.250 dolara mjesečno. Ili, u gruboj računici, oko 140.000 kuna.</p>
<p>Iz tog iznosa odvjetnici plaćaju trošak osnivanja i funkcioniranja odvjetničkog ureda u Haagu, plus administrativne troškove materijala i osoblja.</p>
<p>Iz kase Suda, pak, plaćaju se i troškovi smještaja i prehrane. No viša cijena (nije ujednačena, nego se formira za svaki slučaj posebno) pripada odvjetniku za prve dane rada, a potom se formira na nešto nižoj razini.</p>
<p>Haaški odvjetnici iz Zagreba kažu Vjesniku da stvari s plaćanjima nisu baš uvijek, a posebice ne danas, tako poetične.</p>
<p>Prvo, haaško knjigovodstvo u posljednje vrijeme kasni po nekoliko mjeseci s isplatom odvjetničkih honorara. Drugo, limitiran je odvjetnički rad u fazi istrage, odnosno u vrijeme glavne rasprave. Već činjenica da je maksimalna satnica ograničena na 175 odvjetničkih sati kazuje da su postavljeni limiti. Pritom Sud uopće ne zanima stvarni opseg posla.</p>
<p>Nadalje, cijena odvjetničkog sata u Haagu formira se na temelju nekih izvanpravnih elemenata. Prvo, za suđenje kaplaru satnica nije ista, niti se broj utrošenih sati računa kao u slučaju da je branjenik general. Drugo, razlika je u cijeni ako je branjenik sam na listi optuženika ili je jedan iz grupe optuženih. Na kraju, utrošeni sati procjenjuju se prije isplate prema složenosti predmeta u kojem odvjetnik nastupa kao branitelj.</p>
<p>Priče o golemim zaradama za odvjetničko zastupanje u haaškim predmetima počele su odavno. Naime, informacija da je u mandatu Ljerke Mintas Hodak odvjetniku Anti Nobilu (»slučaj Blaškić«) isplaćeno 15 milijuna kuna nikad nije službeno potvrđena. Podatak da je jedan od haaških odvjetnika u Haagu otvorio restoran, također. Spominjali su se i iznosi za haaško zastupanje od 4,6 milijuna dolara isplaćenih za obranu Darija Kordića iz hrvatskog proračuna, pa zadnja rata Davidu Rivkinu, nakon nagodbe, od 700.000 dolara.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Vesna Pusić i Radimir Čačić: Nije istina da smo u svađi</p>
<p>Iste stavove imaju i o koaliciji s HDZ-om i o njihovu odnosu prema BiH / Čačiću su iz HDZ-a neslužbeno nudili da ostane ministar obnove / Ne bih to prihvatio jer nisam samostalni politički subjekt, tvrdi Čačić </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – U HNS-ovu čelništvu nema raskola, a jaki stranački dvojac – Vesna Pusić i Radimir Čačić, nisu u svađi. Napise u nekim medijima koji uporno pokušavaju lansirati priče o sukobima i svađama čelnih narodnjaka, oboje rezolutno odbacuju. »S gospođom Pusić nisam ni u kakvu sukobu niti namjeravam biti. A ne preuzimam vodstvo stranke niti je to kod nas u HNS-u moguće, jer stranku vode zapravo dva predsjednika – predsjednik Središnjeg odbora i predsjednica stranke. I oboje nas biraju tajnim glasovanjem. Prema tome, ja i ne mogu smijeniti gospođu Pusić«, objašnjava Čačić proceduru smjene vodstva u HNS-u.</p>
<p>Upravo taj model smatra velikim potencijalom stranke koju trenutačno, ističe, zajednički vode dvije jake ličnosti s potvrđenim karijerama. Stoga Čačić analitičarima njihovih sukoba poručuje: »Zajednički smo gradili imidž stranke do sada, a tako ćemo i ubuduće«.</p>
<p>I Vesna Pusić u izjavi Vjesniku tvrdi da sa svojim stranačkim kolegom i najbližim suradnikom niti je bila niti jest u svađi, a ponajmanje bi razlog bili izborni rezultati, kako pišu neki mediji. Ne ulazeći u procjene »tko podmeće HNS-u« ,Vesna Pusić insinuiranje svađa i raskola u svojoj stranci smatra »zlonamjernim i tendencioznim«. No, nije ni potvrdila ni opovrgnula jesu li »šaptači« koji dojavljuju o tome, iz redova HNS-a ili SDP-a. Izborne rezultate HNS-a ne smatra neuspjehom, kao što se tumači u medijima.</p>
<p>»Naravno da smo htjeli petnaest zastupnika, ali ne smatramo da smo doživjeli neuspjeh ako smo sa dva došli na jedanaest zastupnika. Druga je stvar što su naše ambicije veće i što mislimo da bismo mogli više. No potrudit ćemo se da tako i bude«, kategorično ponavlja HNS-ova predsjednica.</p>
<p>»I ja sam, kao i gospođa Pusić, očekivao da možemo i trebamo dobiti više, to je točno. Petnaest zastupnika je bila naša procjena, no mi smo jedini koji uz HDZ u povratu i uz HSP imamo snažan uspon. Prema broju glasova potvrdili smo se kao treća politička snaga u državi i prvi put smo uvjerljivo ušli u zonu stabilnog parlamentarnog prisustva«, smatra Čačić. Zbog »loših« izbornih rezultata nije se »obrušio na Vesnu Pusić niti se njih dvoje razilaze glede koalicije s HDZ-om.</p>
<p>»Ma to nema veze s istinom, mi normalno radimo i surađujemo na stranačkim programima i već smo pet koraka dalje«, dodala je Pusić. Iako su oboje dosad jasno govorili da njihova stranka nije za koaliciju s HDZ-om, a to i danas tvrde, u javnosti su se pojavila tumačenja kako se i u tome razilaze. I to nakon što je Čačić izjavio da je koalicija s HDZ-om moguća u kontekstu vlade nacionalog jedinstva ako Ivo Sanader, budući premijer, ne bi uspio skupiti potrebnu većinu u parlamentu.</p>
<p>Sad je i ta priča passé, a čelnica narodnjaka opet ponavlja na što je Čačić aludirao takvim izjavama. »U trenutku kad se činilo da HDZ neće moći sastaviti vladu, a SDP je javno od toga odustao, kolega Čačić je govorio o koaliciji u kojoj bi, kao vlada nacionalnog jedinstva, privremeno bili SDP, HDZ, HSS i HNS«, objasnila je te dodala da i ona i Čačić »inače imaju ista stajališta o nekoaliranju s HDZ-om«. Vesna Pusić također odbacuje i priče da bi navodno Čačić ostao u HDZ-ovoj vladi ako mu to ponude, sugerirajući da se to pita i »kolegu Čačića«. </p>
<p>»Jesu, zvali su me mnogi iz HDZ-a, zahvalili na suradnji i zaželjeli da ostanem na ovom mjestu. To su meni osobno drage ljudske poruke«, riječi su ministra Čačića kojemu, tvrdi, HDZ i Ivo Sanader »ništa službeno nisu ponudili«. A što ako mu kojim slučajem službeno ponude da i dalje bude ministar obnove? »Ne bih to prihvatio jer nisam samostalan i nezavisan politički subjekt nego dio stranke koju sam i ja stvarao. HNS doživljavam i vidim i kao svoj projekt«, odgovara Račanov ministar Čačić.</p>
<p>U odlučnoj obrani svoje stranačke predsjednice, Čačić odbacuje i nagađanja kako je njezina oštra retorika o agresiji Hrvatske na BiH utjecala na lošije izborne rezultate stranke. »Sigurno je da izjave izrečene u kampanji utječu na rezultate. No ne treba to gledati linearno, to je puno kompleksnije od nečije procjene u novinarskoj analizi. Iste izjave nekog mogu i privući, dok drugog odbijaju«, smatra Čačić. »Tema o agresiji na BiH uvijek se koristi kao alibi za napade na gospođu Pusić koja je samo osudila agresivnu politiku HDZ-a prema BiH. Isti stav o tome imamo i ja i HNS«, poručuje. A svima koji tvrde da je čelnica narodnjaka rekla da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH nudi stenograme saborske sjednice koji će to lako demantirati.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Šetić: Politička autonomija kako je zastupa IDS, nemoguća je</p>
<p>Od otprilike 260 biračkih mjesta u Istarskoj županiji, na njih pedesetak HDZ je pobijedio osvojivši 20 ili više posto glasova / HDZ će dobro preispitati sve projekte koje je IDS ponudio u Istri, osobito one poput gradnje bolnice ili »Brijuni rivijere« / Suprotstavljam se ideji o drastičnom smanjenju broja općina / HDZ neće a priori odbacivati projekte zato što ih je predložio IDS</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Saborski zastupnik iz HDZ-ovih redova, dr. Nevio Šetić, predstavio je prošloga tjedna knjigu svojih intervjua »Istarski razgovori«. Šetićevo se ime u javnosti spominje i u kombinacijama Ive Sanadera za novu vladu. Na predstavljanju knjige dominirao je HDZ-ov pobjednički poslijeizborni ton i uvjerenje da je IDS-ova politika, u ideologijskom smislu, doživjela poraz.</p>
<p> • Na predstavljanju knjige, i kad je riječ o HDZ-ovim rezultatima u VIII. izbornoj jedinici, osjećao se pobjednički ton. Otkud takav ton i za tu izbornu jedinicu?</p>
<p>– Nakon desetgodišnjeg intenzivnog rada na preoblikovanju naše politike, prvi smo put osjetili da birači snažnije prihvaćaju HDZ, osobito u istarskom dijelu VIII. izborne jedinice. To je rezultat naših vrlo jasnih nastojanja svih ovih godina, posebno u posljednje vrijeme, a s druge strane potpunog razgolićivanja vidljive neučinkovitosti IDS-ove politike. Ljudi su shvatili da su zarobljenici promašene politike IDS-a koja nije onako kvalitetna ni učinkovita da daje svima, nego vrlo sterilna.</p>
<p> • Taj trijumfalni ton zvučao je gotovo kao najava HDZ-ove pobjede na lokalnim izborima, koji bi se trebali održati otprilike za godinu i pol. Kako to namjeravate postići s obzirom na to da je u Istri nezaposlenost šest posto, najmanje u državi?</p>
<p>– Od otprilike 260 biračkih mjesta u Istarskoj županiji na njih pedesetak HDZ je pobijedio osvojivši 20 ili više posto glasova. Nastavit ćemo svoju politiku i osvijetliti one dvojbene projekte za koje građani traže odgovor.</p>
<p> • Mislite na »Brijune Rivijeru«?</p>
<p>– Na to, na problem zemljišta. Da ne govorimo o svim onim inicijativama o prodaji zemljišta u općini Ližnjan, Medulin, Grožnjan koje otkrivaju da je lokalna vlast ponudila demagoške teze kao što su istrijanstvo, transregija, autonomija Istre ili federalizacija Hrvatske, a u međuvremenu je izgradila sofisticirani sustav za zadovoljavanje IDS-ove elite, osobito u materijalnom pogledu. Nošen svojim iskustvima HDZ će dobro preispitati sve projekte koje je IDS ponudio u Istri, napose one poput gradnje bolnice ili »Brijuni rivijere«</p>
<p> • Gradnja bolnice nije potrebna?</p>
<p>– Preispitat ćemo te projekte. Ako ocijenimo da su korisni i opravdani, HDZ ih neće a priori odbacivati samo zato što ih je IDS predložio. Želimo se uzdignuti iznad dnevne i stranačke politike i želimo prosuđivati ono što je dobro za našu županiju i Hrvatsku. Ne odbacujemo mogućnost i da druge stranke imaju druge projekte. </p>
<p> • Spomenuli ste federalizaciju Hrvatske. Mislite na ideju Ivana Jakovčića o referendumu o autonomiji Istre?</p>
<p>– U posljednje vrijeme, dok je IDS bio na vlasti i nešto pri vlasti, odustali su od nekih avanturističkih i oštrih zahtjeva, ali su sada, kada su na nacionalnoj razini izgubili, izvukli iz naftalina stari program prijetnji središnjoj vlasti da će, ne bude li kako oni traže, biti autonomija. Politička je autonomija, kako je IDS zastupa, nemoguća. Popis stanovništva 2001. pokazao je da u Istri živi 75 posto Hrvata pa se postavlja pitanje kako većinski narod može sam sebi dati autonomiju. Mi ćemo učiniti sve da lokalna samouprava i organiziranost društva na razini županija, općina i gradova bude bolja.</p>
<p> • Znači li to i smanjivanje broja općina kojih je u Hrvatskoj sad već oko 500?</p>
<p>– Suprotstavio bih se ideji o drastičnom smanjivanju općina iz pragmatičnog razloga. Nitko ne može bolje razmišljati o svom prostoru nego oni koji su dobili mandat. Ali, svakako treba preispitati treba li toliko novca trošiti na administraciju ili stvari staviti na volontersku razinu ili na neku drugu. S obzirom na današnju harmoniziranost Hrvatske, na probleme s demografskim bijelim mrljama, itd., mislim da bi bila pogreška odustati od modela u kojem imamo određen broj malih općina i gradova. </p>
<p> • Projekt zacrtan za trećesiječanjske vlasti je Istarska enciklopedija. Što znači promjena vlasti za nju?</p>
<p>– Riječ je o novumu u hrvatskoj leksikografiji. Nemam ništa protiv toga da Istra dobije svoju enciklopediju, dapače. Potrebno je i korisno da na visokostručnoj razini dobijemo enciklopediju o tom prostoru. To će biti obogaćivanje spoznaja. Mislim da se tu ništa neće promijeniti. Ako bismo manipulirali znanošću, onda Hrvatska ne bi imala nikakvu perspektivu, pa tako ni Istra. Duboko sam uvjeren da dugoročno u razvoju znanosti, struke i znanja, i Istra ima još što dograditi. Istarska enciklopedija mogla bi potaknuti izradu takvih izdanja i u drugim dijelovima Hrvatske.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Konsenzus za EU </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Treba li Hrvatskoj konsenzus svih stranaka o ulasku u Europsku uniju i NATO, na koji je Sanader u srijedu pozvao partnerske i opozicijske stranke? Ne treba. Jer jedini važan konsenzus već postoji, a to je konsenzus građana. Naime, ankete pokazuju da članstvo Hrvatske u EU priželjkuje otprilike četiri petine hrvatskih građana. Pa izbore ne može dobiti niti jedna stranka koja bi tvrdila da članstvo u EU nije dobro ili nije potrebno Hrvatskoj. </p>
<p>Zato članstvo Hrvatske u EU već dugo ne silazi s usana hrvatskih političara. Zato su se i u prošloj kampanji stranke natjecale u tvrdnjama baš one Hrvatsku u EU mogu uvesti brže i bezbolnije od drugih. Na kraju je izbore izgubila trećesiječanjska koalicija, koja je Hrvatsku Uniji približila u gotovo rekordnom roku, a izbore je dobio HDZ, koji je s Unijom imao problema u devedesetima, ali je obećao da će odsad sve biti bitno drukčije. </p>
<p>Što doista znači Sanaderov poziv na konsenzus? To je lijepa simbolična gesta, koja bi trebala pokazati da se HDZ odrekao stila vladanja u kojemu svi koji nisu »s nama« zaslužuju prijezir i a priorno odbacivanje. Koja pokazuje da je HDZ odlučio biti prava europska konzervativna građanska stranka a ne pokret koji gazi sve pred sobom, koji Bruxelles ne želi ni pred vratima, nekmoli u svojoj kući. </p>
<p>Zbog toga ni oporbene stranke ne bi smjele na nož dočekati Sanaderov poziv. I one to nisu u prvim reakcijama ni učinile. Što se i očekivalo, jer izborni gubitnici su tek počeli vidati rane pa nemaju ni vremena ni snage za veliko kontriranje. Pogotovo ne u samoj završnici dionice ishođenja službenog statusa kandidata za članstvo, čemu su i same mnogo pridonijele. Uostalom, i prije Sanaderova poziva na konsenzus bilo je jasno da je postignut prešutni »pakt o nenapadanju« oporbe i vlasti do odluke o pripuštanju Hrvatske u krug službenih kandidata, koja se očekuje u proljeće. Moguće je da taj pakt poživi i do jeseni kada se očekuje utvrđivanje datuma o početku pregovora s Hrvatskom kao kandidatom, što je sljedeća i najvažnija formalna »kontrolna točka« do samog primanja u članstvo.</p>
<p>Hoćemo li i kada do nje doći neće ovisiti o konsenzusu stranaka nego o konkretnim potezima koje povlači vlast. Naime, uvjeti za članstvo u EU i NATO-u su čvrsto zadani i Hrvatska ih, kao ni drugi kandidati prije nje, ne može bitno mijenjati. S konsenzusom hrvatskih stranaka ili bez njega, priča se definira u Bruxellesu a ne u Zagrebu. Zato je za ispunjavanje tih ciljeva konsenzus hrvatskih stranaka mnogo manje važan od konkretnih poteza koje će vući HDZ i partneri koji ga podržavaju u Saboru. Sve ostalo je simbolika.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vrijeme posljedica</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>U jeku burnih nesporazuma između Amerike i zemalja antiratne koalicije</p>
<p> – Francuske, Njemačke, Rusije i Kine – Colin Powell je najavio da će po njih doći vrijeme »nekih posljedica«. Sada je, očito – došlo. </p>
<p>Pentagon je zabranio zemljama koje su odbile sudjelovati u ratu protiv Iraka da sudjeluju u obnovi. Odluka američkih »jastrebova«, Rumsfelda i Wolfowitza negativno je dočekana i među republikancima i među demokratima, a Bush je požurio nazvati Jacquesa Chiraca i Gerharda Schrödera da im poruči da će linije komunikacije ostati otvorene.</p>
<p>Pentagonova odmazda očito nije došla u pravo vrijeme. Mukotrpnom diplomatskom akcijom, korak po korak, Amerika je nastojala odobrovoljiti svoje nesuđene saveznike i Ujedinjene narode da se uključe u obnovu Iraka i uz kiseo smiješak s obje strane to je prihvaćeno. Kofi Annan oprezno je dao naslutiti veći angažman UN-a, a iz Pariza su se čuli sve pomirljiviji tonovi. Ali na iračkom pladnju našlo se ono najosjetljivije – novac i interesi. Poslovi na obnovi vrijede gotovo 19 milijardi dolara i sada je trenutak za nagrađivanje lojalnih i kažnjavanje neposlušnih. Bush pritisnut sa svih strana, u prvom redu od onih koji su ga najviše podržavali za rat u Iraku, mora respektirati interese kapitala s kojim su u bliskoj vezi i njegov potpredsjednik Cheney i Wolfowitz. </p>
<p>Ali svoj dio kolača traže i zemlje s istoka Europe, koje je Amerika proglasila novom Europom. Poljaci su u Irak poslali 2400 vojnika, a svoje vojne snage tamo imaju i Slovaci, Mađari, Rumunji, Bugari, Albanci, Makedonci, Ukrajinci, Latvijci, Estonci... Mnogi su to teško opravdali pred domaćom javnošću koja nije bila raspoložena za slanje vojnika u Irak. Ali, obećanja o sudjelovanju u obnovi učinila su svoje. </p>
<p>U se Americi već čuju tvrdnje da je (i) istočna Europa ostavljena na cjedilu, a sada je uslijedila i nova gromoglasna uzbuna u »staroj« Europi. Bush bi tako mogao redom izgubiti mnoge saveznike, te biti optužen da je ratna mašinerija pokrenuta s ciljem da se osiguraju dobri poslovi nakon rata. S druge strane Pentagonovi kreatori te odluke tvrde da je vrijeme za nagrađivanje onih koji su podnijeli i najveći teret.</p>
<p>Irački čvor iz dana u dan je sve kompliciraniji i zamršeniji, a odluke iz Pentagona sigurno ne pridonose da se zaborave stari antagonizmi. A i Americi sada najmanje trebaju odmazde i osvete.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sanader bi trebao biti Superman </p>
<p>Budućem premijeru neće biti lako ni zbog velike jagme za ulazak u Banske dvore, a navala je toliko velika da bi Sanader, umjesto najavljenog smanjenja Vlade, morao učiniti upravo obrnuto. Trebao bi imati barem pedeset ministarstava za sve zainteresirane. I opet bi ih bilo malo. Ili bi trebao, kao Djed Mraz, u sanjkama naokolo dijeliti darove onima koji su ga podržali. Je li nekog u cijeloj priči uopće briga za obične ljude</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Ivi Sanaderu</p>
<p> - kojem je predsjednik države ovaj tjedan povjerio mandat za sastav Vlade, uz obostrano smješkanje i srdačnost pred televizijskim kamerama - uistinu nije lako. Svi od njega nešto očekuju. Stranački kolege čekaju da ih napokon posjedne u ministarske fotelje koje su priželjkivali. Koalicijski partneri za svoje glasove potpore »žicaju« koliko mogu, i to još neki rade besramno. Većina građana čeka da zemlja napokon krene naprijed i da počnu živjeti bolje, što im razne političke garniture obećavaju godinama, a Europa očekuje da dokažemo kako smo uljuđena, fina i pristojna mala zemlja ne bi li nas napokon pripustila u svoje društvo, ali prije toga moramo ispuniti milijardu zahtjeva. Carla del Ponte čeka da joj po svaku cijenu »isporuči« generala Antu Gotovinu, jer dok se to ne učini, sjedit će Hrvatskoj na vratu do iznemoglosti.</p>
<p>Nova bi hrvatska vlada, želi li udovoljiti svima u zemlji, ali i onima izvan nje, trebala biti čvrsta kao beton, nepopustljiva i popustljiva, ovisno o tome kad ustreba, dobročiniteljski osviještena poput Crvenoga križa, uporna kao bik, a pritom ne bi bilo zgorega da ima i čarobnjačke moći. U mnogim bi, pak, pitanjima i nedoumicama Sanader trebao biti Superman. </p>
<p>Iako se na prvi pogled čini da bi sve što se od njega i njegove vlade očekuje moglo izazivati napade panike ili straha, Sanader se uopće ne uzrujava previše. Kao što je pedantno koračao prema svom cilju, osvajanju vlasti, a potom ga i ostvario, istom metodom sada slaže i svoju vladu. Dobro zna da u tome mora biti vrlo oprezan, pa će mu višegodišnje diplomatsko iskustvo zacijelo dobro doći. Svima nešto treba dati, a u situacijama kada to baš i ne želi, treba biti filigranski precizan jer bi mu sutra ti isti, ostanu li praznih ruku, mogli raditi o Vladi.</p>
<p>Razumljivo je da stranka koja je pobijedila na izborima želi u svojem okrilju zadržati sve ključne resore u državi, a one manje atraktivne dodijeliti svojim partnerima. Naravno, u nekim će kombinacijama HDZ morati i popustiti, ali samo bi politički amateri povjerovali da će Sanader pokleknuti pred pritiscima svojih »prijateljskih« partnera. Više bi se to moglo nazvati prijateljstvom iz nužde. </p>
<p>Iako je u predizbornoj kampanji bio samouvjeren, čak i agresivan, nakon izbora Sanader pokazuje drukčije lice. Prema političkim protivnicima sada pokazuje toleranciju, čak i razumijevanje. Barem javno. Tako je odmah pozvao opoziciju da zajednički surađuju u ključnim nacionalnim pitanjima. Da stranke pozicije i opozicije trebaju postići konsenzus o tim pitanjima, Sanader govori već mjesecima. Sada je dobio prigodu da taj svoj naum, bio on iskren ili ne, pretoči u praksu. Stoga budući premijer predlaže zajednički dogovor u pitanjima koja izlaze izvan okvira stranačkih interesa, kao što je ostvarenje boljeg standarda te ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO.</p>
<p>I bilo bi doista divno kada bi i ovi koji će sada vladati i oni koji će sada otići s vlasti sjeli za stol i ljudski se dogovorili o »paktu o nenapadanju«. To je u interesu svih koji žive u ovoj državi, pa bi valjda trebalo biti i u njihovu interesu. Potpuno je nevažno traži li Sanader to od svojih kolega iz politike, bez obzira na stranačku boju, zato što svojoj vladi želi osigurati primirje, ili to čini zato što to iskreno želi. Bitan je rezultat za sve građane, ne i motivi.</p>
<p>No, iz opozicijskih redova već stižu negativni signali na Sanaderov sirenski zov. Još nisu ni čuli radi čega bi konkretno trebalo sjesti i o čemu razgovarati i koliko je to za njih korisno, a u suparničkim su strankama već skočili na noge. Iz najžešćeg protivničkog tabora - ne SDP-ova, nego HNS-ova, u kojem odavno titra prezir prema svemu što dolazi iz HDZ-a - već poručuju da nikome, pa ni Sanaderu, neće dati bianco-kredit. Pravaši su spremni na razgovor, ali žele točno utvrditi koji su to nacionalni interesi jer strahuju da u HDZ-u i HSP-u možda postoje različite definicije za njih. Račan Sanaderu odgovara da će se o tome izjasniti nakon konzultacija sa svojom strankom. </p>
<p>Naravno da bi Sanaderov poziv, ali i pozitivan odgovor njegovih političkih kolega, bio previše bajkovit da bi bio stvaran. A u Hrvatskoj se nikad ne događaju bajke. Da su svjesni osjetljivosti političkog trenutka u kojem se Hrvatska nalazi, Sanaderovi bi konkurenti ozbiljno razmislili o pozivu da podrže tu vladu dok Hrvatska ne stekne status kandidata za EU. Važno je to za sve nas da Hrvatska ne bi opet ostala na sporednom kolosijeku na putu prema Europi. Unatoč odbojnostima prema HDZ-u, koji je voljom birača odnio pobjedu, oporba bi stvarno trebala razlučiti što je bitno za državu, a što nije.</p>
<p>Budućem premijeru neće biti lako ni zbog velike jagme za ulazak u Banske dvore, a navala je toliko velika da bi Sanader, umjesto najavljenog smanjenja Vlade, morao učiniti upravo obrnuto. Trebao bi imati barem pedeset ministarstava za sve zainteresirane. I opet bi ih bilo malo. Ili bi trebao, kao Djed Mraz, u sanjkama naokolo dijeliti darove onima koji su ga podržali. Je li nekog u cijeloj priči uopće briga za obične ljude.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Socijalna sigurnost može preokrenuti lošu demografsku sliku Hrvatske </p>
<p>Žene danas gotovo u pravilu rade i rađanje nerijetko odgađaju zbog karijere. Na to, bez sumnje, utječe i negativan odnos poslodavaca prema (budućim) majkama, kao i to da ne postoji kvalitetan sustav pomoći zaposlenim roditeljima</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Procjene UN-ova Odjela za ekonomske i socijalne poslove da bi se broj stanovnika Hrvatske, nastavi li se sadašnji trend stope nataliteta, do 2300. godine mogao smanjiti i deset puta, samo su potvrda za tvrdnje niza domaćih stručnjaka koji već godinama upozoravaju na to da su podaci o broju novorođenih krajnje alarmantni. Podsjetimo, posljednji put javno je na to upozorio Ured za obitelj, Hrvatske biskupske konferencije, na čijem je okruglom stolu upozoreno kako će Hrvatska 2003. godinu završiti s najmanjim brojem rođenih nakon 1726. godine! Prvi put od tada, naime, ove godine imat ćemo manje od 40 tisuća živorođene djece, no tada je Hrvatska imala oko 900 tisuća stanovnika, pa je taj broj rođenih, zapravo, bio relativno visok.</p>
<p>Stručnjaci su tada upozorili kako se današnja stopa fertiliteta kreće oko 1,25 a oko 60 posto obitelji u Hrvatskoj nema nijedno, ili ima samo jedno dijete. </p>
<p>Nastave li se takvi trendovi, vrlo su realne procjene UN-a, prema kojima bi broj stanovnika u Hrvatskoj do 2050. godine mogao pasti na 3,5 milijuna stanovnika, naglasio je demograf dr. Jakov Gelo na spomenutome okruglom stolu.</p>
<p>Hrvatska po tome u svijetu nije iznimka, pa iako se slični trendovi bilježe u većini tranzicijskih zemalja, kao i u većini zemalja EU-a, razlog tome nisu samo promjene u obitelji, odnosno odnosima između žena i muškaraca. Naime, istraživanja Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži provedena u posljednjih nekoliko godina, pokazala su da većina žena želi imati djecu, i to u prosjeku 2,7 djece. </p>
<p>O tome koliko će biti teško preokrenuti trendove svjedoče i procjene da bi rađanjem dvoje djece po obitelji Hrvatska do 2300. godine mogla pasti na 3,7 milijuna stanovnika, što znači da bismo s tim »željenim« brojem vjerojatno samo osigurali da se broj stanovnika bitno ne smanjuje. </p>
<p>Malo optimizma ulijeva i tvrdnja prema kojoj čak 97 posto ispitanih žena (a u istraživanje Državnog zavoda je uključeno 1220 žena, što je uzorak kojemu se ne može prigovoriti), ne smatra da je brak zastarjela institucija, što ima i svoju potvrdu u praksi. Hrvatska, naime, ima visok postotak sklopljenih brakova, a u poslijeratnom razdoblju bilježi se i porast udjela sklopljenih brakova među mladim ljudima, odnosno osobama ispod 27 godina. No većina ljudi, ipak, ulazak u brak danas odgađa do rješenja nekih egzistencijalnih problema (kupnje stana, automobila i slično), a u značajnu je porastu i broj razvoda, na što vjerojatno utječe visoka stopa socijalne nesigurnosti u društvu. </p>
<p>Nedavno objavljena neformalna analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanja potvrdila je, naime, postojanje veze između broja sklopljenih brakova i rasta stope proizvodnje, kao vezu između porasta nezaposlenosti u muškaraca i stope razvoda. </p>
<p>Činjenica je, osim toga, da žene danas gotovo u pravilu rade i rađanje nerijetko odgađaju zbog karijere. Na to, bez sumnje, utječe i negativan odnos poslodavaca prema (budućim) majkama, kao i to da ne postoji kvalitetan sustav pomoći zaposlenim roditeljima.</p>
<p>Državni vrtići, podsjetimo, jednostavno ne »šljive« djecu čiji roditelji rade u drugoj smjeni, a za privatne malo ljudi ima novca. Iako se načelno zaklinjemo u obrazovanje, u državnim školama i vrtićima standardi se podižu previše sporo (koliko je, primjerice, u ovom trenutku osnovnih škola koje imaju barem pet računala na jedan razred?), pa su roditelji koji svojoj djeci žele pružiti više jednostavno primorani s njima poslijepodne provesti u trčanju od škole stranih jezika do baleta. I raditi više i dulje, kako bi to mogli platiti, pa nije čudno što većina na kraju procijeni kako će to moći samo za jedno dijete. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj, podsjetimo, kreće se oko 3800 kuna, a približno 300 tisuća građana prijavljeno je na minimalac od 1850 kuna bruto (oko 1300 kuna neto!), dok se troškovi četveročlane obitelji procjenjuju na približno sedam tisuća, i to bez kredita za stan ili automobil ili troškova za godišnji odmor. </p>
<p>Dio problema, bez sumnje, vezan je i uz to što smo svi počeli bolovati od zaraze potrošačkog društva, u kojem je normalno ono što sa zdravim razumom nema veze. Primjerice to da djeca od desetak godina, ili mlađa, imaju mobitele, skupe igračke i skupu odjeću »s potpisom«, a da ujutro, prije polaska u školu, često nisu dobila najvrjednije: roditeljsku pouku i poljubac u obraz za sreću prije kontrolnoga. No većina roditelja prošla bi vjerojatno na tom ispitu, samo kad bi spomenute brojke bile u povoljnijim odnosima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Nije laka borba s vjetrenjačama, ali šutjeti se ne smije</p>
<p>Susiću sličnih poduzetnika nagledali smo se posljednjih godina u ovim krajevima. Najprije napadnu sve postojeće u Hrvatskoj kao nestručno i kriminalno, a onda nude kao spasitelji svoje metode i tehnologije kao pravo i konačno rješenje. Neka dr. Susić da izjavu da nije bio i nije danas zastupnik »Saubermachera« te da su netočni podaci o tome / Nisam prije dirao dr. Dražena Susića, a trebao sam, dok nije preuzeo osjetljiv i važan položaj s kojeg se može bitno utjecati na odluke u području zbrinjavanja otpada. Međutim, takav položaj savjetnika ministra Banca sasvim je inkompatibilan s ulogom zastupnika tvrtke za zbrinjavanje otpada i ja se nadam da on ima barem dokaz o prestanku obavljanja rečene privatne djelatnosti. U suprotnom imamo vrlo ozbiljan sukob interesa i postavljaju se teška pitanja ministru Bancu</p>
<p>FRANJO PLAVŠIĆ</p>
<p>Mislim kako je napokon došlo vrijeme iskrenosti do kraja u polemici između mene i dr. Dražena Susića. Ono što hoću naglasiti jest činjenica da ja nisam vodio polemiku samo zbog dr. Susića nego zbog naivnoga hrvatskog povjerenja u sve što dolazi izvana, a on mi je samo poslužio kao primjer.</p>
<p>Osnovni razlog zbog kojeg sam pisao jest nepovjerenje. I nije u prvom planu nepovjerenje u stručnost ljudi koji nam dolaze poklanjati znanje na području ekologije i šire nego sumnja u to što im je pravi cilj.</p>
<p>Dobio sam tek ovih dana relativno pouzdan podatak da je dr. Susić barem bio zastupnik tvrtke Saubermacher CRO d.o.o, pa onda njegovi istupi u javnosti dobivaju sasvim novo značenje. Za one koji ne znaju napominjem da se ta tvrtka vrlo uspješno bavi zbrinjavanjem otpada u Austriji i Hrvatskoj.</p>
<p>Susiću sličnih poduzetnika nagledali smo se posljednjih godina u ovim krajevima. </p>
<p>Najprije napadnu sve postojeće u Hrvatskoj kao nestručno i kriminalno, a onda nude kao spasitelji svoje metode i tehnologije kao pravo i konačno rješenje. Neka dr. Susić da izjavu da nije bio i nije danas zastupnik Saubermachera te da su netočni podaci o tome na web stranici http://www.ceinet.org/view/G/memberList.php CEI (Central European Initiative). </p>
<p>Imam iskustva s trgovcima. Svima je, dakako, glavni cilj prodati proizvod ili uslugu, a nekima način na koji će to napraviti nije važan. Postoji i konkurencija, koju bi poneki trgovac najradije uništio na bilo koji način.</p>
<p>Naravno da nismo svi jednaki i da je veći dio trgovaca vrlo civiliziran i poštuju etičke norme svoje struke. Oni ne ubijaju konkurenta nego npr. nude neke prednosti ako kupite njihovu robu ili uslugu. Ako kupite njegov auto on će vam dati na dar klimatizaciju, ali neće tvrditi da je konkurentov auto smeće. Strašni su oni koji nastupaju s tezom da je sve drugo osim njihova proizvoda smeće ili još gore od toga. </p>
<p>Nisam prije dirao dr. Susića, a trebao sam, dok nije preuzeo osjetljiv i važan položaj s kojeg se može bitno utjecati na odluke u području zbrinjavanja otpada. Međutim, takav položaj savjetnika ministra Banca sasvim je inkompatibilan s ulogom zastupnika tvrtke za zbrinjavanje otpada i ja se nadam da on ima barem dokaz o prestanku obavljanja rečene privatne djelatnosti. U suprotnom imamo vrlo ozbiljan sukob interesa i postavljaju se teška pitanja ministru Bancu.</p>
<p>Podsjećam samo na to da taj skandal o postrojenju Puto može dobiti sasvim drugo značenje u svjetlu činjenice da je ministrov savjetnik potencijalno zainteresiran za zbrinjavanje otpada. Njemu je moglo biti u interesu uskočiti u ovom slučaju s tehnologijom tvrtke koju predstavlja ili je predstavljao. Već to što bi mu moglo biti u interesu iskoristiti stanje dovoljno je barem za suzdržanost i sumnju.</p>
<p>A sada o Susićevu bijesu zbog kritike. Preuzimajući javnu funkciju mora biti spreman na kritiku, jer građani imaju pravo reći što misle o javnoj osobi. On misli da će ljudi povjerovati u njegove tvrdnje, jer je savjetnik i jer su njegove tvrdnje objavljene u sredstvima javnog priopćavanja, a lako ih je osporiti već s malim trudom. </p>
<p>Njegov je problem u tome što ulazi u polemiku s bijesom, jer onda čovjeku izlete svakakve izjave. To još prolazi kod usmenih nadmetavanja, ali ono što je napisano i objavljeno ostaje kao trajan dokument.</p>
<p> Svatko od nas u polemici zapravo pokazuje svoje pravo lice, pa je tako bilo i sada.</p>
<p>Ako je dr. Susić mislio da ću se uhvatiti za njegov mamac i da ću odgovarati na njegove ničim utemeljene uvrede, uključujući one moralne i političke diskvalifikacije, grdno se prevario. Mogao bih napisati cijeli članak o stručnim netočnostima koje je izrekao, ali to nema smisla. Hoću samo reći da više ne dvojim o njegovoj stručnosti.</p>
<p>Nakon svega što je napisao mislim da je nestručnjak za to područje. Ili možda on stvara novu kemiju i termodinamiku, tvrdeći npr. da amonijak može nastati u procesima oksidacije organskih molekula u plamenu? Ako bi to bilo točno zaslužio bi Nobela stvaranjem nove kemije.</p>
<p>Pouka tog slučaja je vrlo jasna. Samozvanaca je bilo i biti će ih, ali bi naši ljudi trebali biti kritičniji. </p>
<p>S ovom polemikom neću nastaviti, jer ništa novo nema se reći. Trebalo je problem razriješiti odmah čim se pojavio, i to na uobičajeni način stručnom i znanstvenom provjerom, ali ljudima je bilo neugodno tražiti pokretanje takvog postupka. Krajnji čas za provjeru pred stručnim povjerenstvom bio je pred imenovanje za savjetnika ministra Banca.</p>
<p>Naučimo i mi stručnjaci kako ne valja oklijevati i ponašati se oportunistički, jer nam napredak struke mora biti važniji od odbojnosti prema javljanju u novinama. </p>
<p>Točno je da se nije lako boriti s vjetrenjačama i da sam se ja u ovoj polemici nagutao silnih uvreda, ali šutjeti se ne smije.</p>
<p>I na kraju, čim postoji i najmanja sumnja da je dr. Susić bio ili je još zastupnik zainteresirane strane tvrtke, mora se hitno obaviti provjera takvih navoda i postupiti prema moralnim i drugim normama. Najviše je to u interesu ministru Bancu i na dulji rok Ministarstvu zaštite okoliša, jer bi slučaj mogao ostaviti teške i dugoročne posljedice na njihov ugled, a bome i na ugled struke.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor toksikologije, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za toksikologiju.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Protestantizam je u Hrvatskoj već višestoljetna vjera</p>
<p>Svjestan sam da se protestantizam želi prikazati kao nešto strano i novo hrvatskom društvu, odnosno kao nova vjera, pa otuda vjerojatno i tvrdnja kako je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj nova, odnosno tri godine stara vjerska zajednica. Autor članka trebao bi znati da je protestantizam u Hrvatskoj prisutan od šesnaestoga stoljeća, odnosno već s prvim počecima reformacije u Europi. Prva je protestantska Sinoda održana u Tordincima na Duhove 1551. godine gdje i danas djeluje hrvatska protestantska reformirana župa</p>
<p>JASMIN MILIĆ</p>
<p>Pod naslovom »Hoće li Sanader sklopiti ugovor s tri godine starom vjerskom zajednicom«, Vjesnik je 6. prosinca 2003. objavio članak u kojem je dotaknut problem statusa reformiranih, odnosno reformatskih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>I taj je članak pokazatelj »nepismenosti« pojedinih novinara glede protestantizma u Hrvatskoj. Svjestan sam da se protestantizam želi prikazati kao nešto strano i novo hrvatskom društvu, odnosno kao nova vjera, pa otuda vjerojatno i tvrdnja kako je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj nova, odnosno tri godine stara vjerska zajednica.</p>
<p>Autor članka trebao bi znati da je protestantizam u Hrvatskoj prisutan od šesnaestoga stoljeća, odnosno već s prvim počecima reformacije u Europi. Prva je protestantska Sinoda održana u Tordincima na Duhove 1551. godine gdje i danas djeluje hrvatska protestantska reformirana župa, a već 1576. godine u Kneževim Vinogradima održana je prva kalvinska Sinoda.</p>
<p>Te su župe reformirane (reformatske, odnosno kalvinske) tradicije djelovale kontinuirano od vremena reformacije u različitim zemaljskim crkvama (denominacijama), a danas su organizirane u tri administrativno neovisne i samostalne crkve: </p>
<p>Reformatsku kršćansku crkvu Mađara u Hrvatskoj, Reformiranu kršćansku crkvu u Hrvatskoj i Protestantsku reformiranu kršćansku crkvu u Republici Hrvatskoj. Sve su te tri vjerske zajednice jednako povijesne i jednakopravne pred Ustavom i hrvatskim zakonima. Temelj povijesnosti upravo su crkvene općine/župe kao pravni subjekti.</p>
<p>No u tom članku pristrano se ističe samo jedna vjerska zajednica reformirane tradicije, i to Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj koja je prijavila svoje djelovanje tek 1999. godine Državnom zavodu za statistiku, jedinom tijelu kojem su se tada vjerske zajednice prijavljivale i od koga su dobivale matični broj.</p>
<p>Valja također znati da je gospodin Endre Langh tek u studenome 2002. godine zaređen, pod čudnovatim okolnostima, i za svećenika i za biskupa, a tom prigodom zaređeni su i svi svećenici njegove denominacije koji su se godinama predstavljali kao župnici.</p>
<p>Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj već je realizirala sklapanje Ugovora s Vladom Republike Hrvatske, no taj će se ugovor u najmanju ruku trebati preispitati u pogledu financijske pomoći s obzirom na to da su u ovoj vjerskoj zajednici pribrojeni i oni vjernici koji pripadaju Reformatskoj kršćanskoj crkvi Mađara u Hrvatskoj i Protestantskoj reformiranoj kršćanskoj crkvi u Hrvatskoj.</p>
<p>U Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/2) nigdje nije definirano kako tradicionalne vjerske zajednice imaju prioritet kod sklapanja ugovora s vladom. Termin tradicionalne ili povijesne nigdje se ne spominje u Zakonu. </p>
<p>On omogućava ravnopravno svim vjerskim zajednicama da urede svoje odnose i putem ugovora s vladom. Do sada su i mnogo manje vjerske zajednice negoli je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj sklopile ugovor s hrvatskom vladom, kao na primjer Kristove crkve, Crkva Božja i Savez Pentekostnih crkava koje su uistinu relativno nove i male vjerske zajednice, a što je dobar pokazatelj poštivanja vjerske različitosti u Hrvatskoj.</p>
<p>To što novi mandatar za Vladu Republike Hrvatske najavljuje potpisivanje ugovora s Reformatskom kršćanskom crkvom Mađara u Republici Hrvatskoj, a vjerujemo da će to isto učiniti i s ostalim registriranim vjerskim zajednicama, hvale je vrijedan demokratski potez u kojem se očituje poštovanje Ustava o ravnopravnosti svih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Budući da gospodin Janos Kettos obavlja na zakonit način službu biskupa Reformatske kršćanske crkve Mađara u Republici Hrvatskoj bilo bi umjesno da ga se u tom članku titulira kao biskupa, umjesto da mu se zločesto pripisuje osnivanje Reformatske kršćanske crkve Mađara u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Crkva se ne ustrojava na jednom čovjeku, nego najviše crkveno tijelo – Sinoda – donosi odluke o ustrojstvu imena i ostalim važnim stvarima za djelovanje Crkve, a ako se vratimo u stvarne početke reformiranoga, odnosno reformatskog kršćanstva na ovim prostorima, onda je gospodin Kettos veoma mlad da bi se mogao svrstati u pionire reformacijskog pokreta šesnaestoga stoljeća na ovim područjima.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, senior Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nije li sve što se očekuje od našeg turizma dovoljno opsežna zadaća za jedno samostalno ministarstvo</p>
<p>Nijedno ministarstvo nije toliko iskoristilo blagonaklonost javnih medija da bi javnost impresioniralo uspjesima svog rada koliko je to, uz harmoniziranje Hrvatske turističke zajednice, tijekom proteklog mandata uspjelo Ministarstvu turizma. To je kulminiralo dičenjem o kolosalnih osam milijardi američkih dolara koliko je ove godine, navodno, od turizma zaradila Hrvatska. Navodno, jer milijarde dolara o kojima bajaju Ministarstvo turizma i HTZ nisu stvarne, nego su procjena izvedena iz modela tzv. turističke satelitske bilance na što se spomenuti samo koji put lakonski pozivaju / Bode u oči golem raskorak između podataka HNB i rezultata autoritativnih TOMAS anketa, prema kojima je dnevna prosječna potrošnja inozemnih turista iznosila samo trećinu iznosa tog pokazatelja izvedenog iz podataka Hrvatske narodne banke. Arbitrarnom manipuliranju HNB-a podacima o deviznom priljevu od turizma sigurno nije svrha puhanje u mijeh dipli Ministarstva turizma, ali se zbog netransparentnosti metodologije izračuna tog priljeva, kao što je to bilo zapaženo, može posumnjati na »otvaranje prostora za inozemno zaduživanje« / Ni novom vodećem timu za turizam, bez obzira na to u kojoj će se organizacijskoj shemi naći, neće biti lakše, jer su za ostvarenje vizija sustavnim radom potrebni odgovarajući temelji. Želi li novo vodstvo naći optimalni put što bržem usponu na višu razinu konkurentnosti hrvatskog turizma, morat će se žustro pobrinuti za ostvarivanje uvjeta koji će mu olakšati učinkovito usmjerenje i postizanje ciljeva</p>
<p>ZDENKO ŠULC</p>
<p>U nagađanjima o eventualnom preustroju pojedinih resornih ministarstava pažnju medija možda najviše plijeni kakva bi sudbina mogla biti skrojena Ministarstvu turizma. Pritom (još) nema nesuglasja, jer se mahom javljaju zagovornici zadržavanja njegova samostalnog statusa. Glavni argument je važna uloga turizma u hrvatskom gospodarstvu, što nije dvojbeno, iako je taj argument dosadašnje Ministarstvo doguralo do granica razumnoga. </p>
<p>Nijedno ministarstvo nije toliko iskoristilo blagonaklonost javnih medija da bi javnost impresioniralo uspjesima svog rada koliko je to, uz harmoniziranje Hrvatske turističke zajednice, tijekom proteklog mandata uspjelo Ministarstvu turizma. To je kulminiralo dičenjem o kolosalnih osam milijardi američkih dolara koliko je ove godine, navodno, od turizma zaradila Hrvatska.</p>
<p>Navodno, jer milijarde dolara o kojima bajaju Ministarstvo turizma i HTZ nisu stvarne, nego su procjena izvedena iz modela tzv. turističke satelitske bilance na što se spomenuti samo koji put lakonski pozivaju, odnosno široj javnosti ne pojašnjavaju. </p>
<p>Ukratko, satelitski izračun za turizam (što jest smisao i pravilniji prijevod termina tourism satellite account) – koji je s preporukom Svjetske turističke organizacije (WTO) globalno lansirala tvrtka World Travel and Tourism Council (WTTC) – metoda je za izračun sveukupnog ekonomskog učinka djelatnosti turizma, što uključuje s njime izravno i neizravno povezanih (»satelitskih«) segmenata gospodarskih djelatnosti koji mu doprinose. </p>
<p>Namjerno ili nenamjerno, dakle, Ministarstvo turizma i HTZ svojim bombastičnim brojkama hrvatskoj javnosti prodaju svijeću pod rog: satelitski izračun za turizam niti je kakva »bilanca«, a najmanje neki konkretni financijski rezultat iliti »zarada od turizma«.</p>
<p>A što se samog iznosa od osam milijardi dolara tiče, taj je u modelu WTTC-a agregat izražen pod naslovom »ukupna putna i turistička potražnja«, a sadrži procjene iznosa potrošnje stranih i domaćih turista i putnika, »tihog izvoza«, odnosno kupnje domaćih proizvoda i usluga koje kupe strani turisti i putnici, utrošenih sredstava za potporu i razvoj turističkog gospodarstva iz državnog proračuna, kapitalnih investicija u turizam (hoteli, privatni smještaj, ugostiteljstvo, putničke agencije, infrastruktura itd.), te potrošnje na poslovna i ina službena putovanja hrvatskih građana. </p>
<p>Premda je tih osam milijardi dolara, koje su bile najavljivane još od proljeća, javnost prihvatila s nedoumicom, javno reagiranje struke – s jednom iznimkom – bilo je veoma sporo. Tek se jesenas, naime, u javnosti oglasio Ante Radnić, analitičar Instituta za turizam te pojasnio Ministarsko-HTZ-ovo »miješanje kruški i jabuka« i procjenu ovogodišnjeg prihoda od turizma skresao na manje od pola.</p>
<p>Iznimka se pak odnosi na sveučilišnog profesora dr. Ivana Antunca, koji se punih pedeset godina bavi teorijsko-znanstvenim i praktičnim istraživanjima fenomena turizma za što je dobio i dvije nagrade za životno djelo. </p>
<p>»Turistička satelitska bilanca služi više veličanju 'važnosti' državnih turističkih djelatnika i njihovom prenapuhavanju značaja turizma nego ičemu drugome«, smatra dr. Antunac. </p>
<p>Činjenica da se sa WTTC-ovim modelom, u različitim fazama dorađenosti, danas eksperimentira u 161 zemalja dr. Antunca ne impresionira. »Model WTTC-a i njegova primjena sa stajališta ekonomskih znanosti su nevaljani, što mogu dokazati, a korist od toga je nikakva«, tvrdi on. </p>
<p>No to je samo dio priče. U stručnim krugovima, naime, prevladava stajalište da su i podaci Hrvatske narodne banke o deviznom priljevu od turizma do te mjere dubiozni, da su u analitičke svrhe neuporabni.</p>
<p>Konkretno, prema izvještaju HNB-a, u prvih je šest mjeseci ove godine realiziran devizni priljev od turizma od 1,75 milijardi dolara (što bi bilo 2,3 puta više nego u istom razdoblju lani!), a što pokazuje da bi onda, prema nekoj tradiciji omjera prvoga i drugog polugodišta, ovogodišnji devizni priljev mogao premašiti osam milijardi dolara.</p>
<p>Ako se uzme u obzir broj registriranih noćenja stranih turista, iz toga se prema podatku HNB-a može izvesti zaključak da je u prvom polugodištu ove godine prosječna potrošnja gosta po danu boravka iznosila više od 180 dolara, što je apsurdno, uzimajući čak u obzir i smetnju »sivog« turizma. (Realistične procjene kreću se, naime, najviše do pedeset dolara.)</p>
<p>Iz tog kuta gledano, također bode u oči golem raskorak između podataka HNB i rezultata autoritativnih TOMAS anketa prema kojima je dnevna prosječna potrošnja inozemnih turista iznosila samo trećinu iznosa tog pokazatelja izvedenog iz podataka Hrvatske narodne banke. </p>
<p>Arbitrarnom manipuliranju HNB-a podacima o deviznom priljevu od turizma sigurno nije svrha puhanje u mijeh dipli Ministarstva turizma, ali se zbog netransparentnosti metodologije izračuna tog priljeva, kao što je to bilo zapaženo, može posumnjati na »otvaranje prostora za inozemno zaduživanje«, odnosno »peglanje platne bilance«. </p>
<p>To daje podudarnosti ovogodišnjih procjena oba aktera pikantno intrigantni štih.</p>
<p>No nisu samo manipulacije o financijskim pokazateljima što zamagljuje realnu sliku opsega i uspješnosti današnjega hrvatskog turizma. Uvećavanju i uljepšavanju te slike pridonosi i nekritička, jednostrana interpretacija fizičkih pokazatelja kao što su to, na primjer, broj stranih turista i broj njihovih noćenja. Primjedbu treba staviti u pravilni kontekst.</p>
<p>Ovogodišnje povećanje turističkog prometa u usporedbi s 2002. godinom velik je i važan pomak koji nas sve ispunja zadovoljstvom i daljnjim optimizmom. Ali stvarati iz toga takvu iskričavost kakvu su Ministarstvo turizma i HTZ ljetos u medijima uspjeli orkestrirati neprimjereno je. </p>
<p>Kao što je i dičenje poput »Hrvatski turizam - šampion Mediterana!«, jer u kakvoj smo to utakmici (a kamoli šampionatu!) pobijedili osim u onoj koju smo, objektivno i realistično, odigrali tek sami sa sobom. </p>
<p>Hrvatska ima fenomenalni potencijal u turizmu i otužno ga je iskorištavati u samozadovoljstvu marginalnim umjesto težiti izazovu relevantnoga. </p>
<p>Upravo zbog lakše i učinkovitije realizacije tog potencijala potrebno je zadržati Ministarstvo turizma kao samostalni resor vlade. </p>
<p>Kritike su zdrava stvar, kako reče netko, jer upućuju na potrebu angažiranja, a tog poriva nema bez uvjerenja da se nešto može učiniti bolje, korisnije, uspješnije.</p>
<p>Dosadašnje je Ministarstvo često bilo izloženo kritici s mnogih strana – struke i drugih struka, od profesionalaca i od diletanata, a kao crvena nit provlačilo se »pomanjkanje vizije razvoja« i »nedostatak sustavnog rada«. Očekivali su se i zahtijevali instant-rezultati. (Pod tim pritiskom, ili možda ipak kao odraz nekoga mentalnog sklopa, mnoge »strateške« preokupacije dosadašnjeg vodstva doimale su se prije heuristički nego prizemljeno.)</p>
<p>Ni novom vodećem timu za turizam, bez obzira na to u kojoj će se organizacijskoj shemi naći, neće biti lakše, jer su za ostvarenje vizija sustavnim radom potrebni odgovarajući temelji. Želi li novo vodstvo naći optimalni put što bržem usponu na višu razinu konkurentnosti hrvatskog turizma, morat će se žustro pobrinuti za ostvarivanje uvjeta koji će mu olakšati učinkovito usmjerenje i postizanje ciljeva. </p>
<p>Ta općenitost otvara mnoštvo konkretnih pitanja. Jedno od njih je načeto u prvom dijelu ovog osvrta, odnosno što je uopće prava, a što zamagljena slika potencijala hrvatskog turizma? </p>
<p>Razmatrajući to pitanje u širem kontekstu, ugledni ekonomski komentator Ante Gavranović pronicavo upozorava da pomanjkanje vjerodostojnih pokazatelja koči doprinos onih koji »turizam doživljavaju kao ozbiljnu razvojnu perspektivu, truda vrijedno usmjerenje i važan oslonac u razvoju ukupnog hrvatskog gospodarstva, onih koji su u stanju sagledati njegovu integrativnu ulogu u uspješnijem međusektorskom povezivanju domaće proizvodnje i svih oblika turističke potrošnje, dakle, onih koji bi na sustavnom i visokostručnom praćenju svih aspekata turizma i kvalitetnoj informacijskoj osnovi mogli temeljiti ključne razvojne odluke«. (CROturizam, prosinac 2003.) </p>
<p>Od drugih većih zadataka kojih bi se novo vodstvo trebalo čim prije latiti je pronalaženje učinkovitijeg pristupa jačanju turističke konkurentnosti na regionalnoj i lokalnoj razini. Ništa manje nije važno u tom procesu napokon definirati konkretni sadržaj i oblike sudjelovanja s resorima zaštite okoliša, kulture, poljoprivrede i drugim. </p>
<p>Doda li se tome potreba za konkretiziranjem i poticanjem investicija u skladu sa zahtjevima održivog razvoja, za vodećom ulogom u kreiranju i plasmanu hrvatskog turističkog branda, poticanju marketinga itd. - nije li to dovoljno opsežna zadaća za jedno samostalno ministarstvo ?!</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik iz Maloga Lošinja, bivši poslovni menadžer, osobito menadžer za publicitet i promidžbu u turizmu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Ravnatelj tražio seksualne usluge u zamjenu za posao </p>
<p>Privremeni ravnatelj Osnovne škole u Posavskim Bregima Zoran Cvetković, inače član HSS-a, tražio je seksualne usluge od kandidatkinja koje su se javile na natječaj za posao defektologa. Kao »protuuslugu« nudio je ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Rekla je to u razgovoru za Vjesnik jedna od kandidatkinja (podaci poznati redakciji) koja je obavijest o natječaju dobila preko Zavoda za zapošljavanje i koja je konačno prijavila slučaj Općinskom državnom odvjetništvu u Ivanić- gradu. </p>
<p>Cvetković je djevojkama nudio stalni posao u školi, ali samo ako bi pristale na »jednokratnu seksualnu aferu«. »Ugovor se ne potpisuje u školi, već u kleti ili hotelskoj sobi«, govorio je ravnatelj koji je, prema riječima naše sugovornice, od nje tražio da ga zove »srećo moja« ili »sunce moje«. Također, iako još nije bila dobila posao, Cvetković joj je, kaže ona, nudio odlazak na seminare u Križevce i Opatiju, ali bi tamo morali biti u jednokrevetnoj sobi »jer škola nema puno novaca«. Kako nije htjela pristati na seks, Cvetković joj je poručivao kako »ona ne zna cijeniti posao«, a da će ga »možda znati cijeniti nakon nekoliko godina provedenih na burzi rada«. </p>
<p>Nakon prve zgranutosti i šoka zbog ponude, ta je djevojka povukla potez rijetko viđen u našem društvu. Kao u filmovima, pristala je, naime, na sastanak s ravnateljem u jednom zagrebačkom lokalu, ali je povela i svojega zaručnika i jednog policajca. Sa sobom je ponijela i diktafon kako bi snimila cijeli razgovor. </p>
<p>Nakon snimljenog razgovora u trajanju od gotovo jednog sata, djevojka je kasetu odnijela na Općinsko državno odvjetništvo te prijavila Cvetkovića. Nedugo nakon toga njenoj se prijavi pridružila još jedna, također jedne od kandidatkinja. Kako smo doznali iz Policijske uprave zagrebačke, istraga još traje. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Izgradnja tornja realna, ali je upitna lokacija</p>
<p>Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Ljubomir Miščević smatra da se, bude li se poštovala riječ struke, može stvoriti vrlo atraktivna, urbana slika u dijelu grada u kojemu bi bili koncentrirani visoki neboderi</p>
<p>»Neboder visok 376 metara namjeravam dovršiti i prije 2008. godine, naravno ako se struka pozitivno očituje o tome«, rekao je u četvrtak Vjesniku predsjednik Castellum grupe Tomo Horvatinčić, nakon što je objavljeno da na nepoznatoj zagrebačkoj lokaciji namjerava izgraditi neboder sa 104 kata, najviši u Europi. </p>
<p>Na upit je li realno očekivati da Zagreb do 2008. godine dobije neboder visine 376 metara, predsjednik Društva arhitekata Zagreba Ljubomir Miščević odgovara: »Moguće je, zašto ne, no pitanje je na kojoj lokaciji. Konačno, ja bih radije u Zagrebu vidio dva nebodera, umjesto dva postojeća dimnjaka visine 200 metara«. </p>
<p>»Put do građevinske dozvole je trnovit i u to se Horvatinčić osobno uvjerio. Pozdravljam njegovu izjavu u kojoj se poziva na riječ struke jer u civiliziranom društvu investitori poštuju propise prostornog uređenja«, rekao je Miščević. On procjenjuje da mora biti proveden natječaj, jer to zapravo podrazumijeva izradu studije izvodljivosti projekta. Pritom se, dodaje Miščević, posebnu pozornost treba pokloniti detaljnoj prometnoj analizi, parkirališnim mjestima i odnosu prema javnom prometu. </p>
<p>Govoreći o mogućoj lokaciji Horvatinčićeva nebodera, Miščević ističe kako visoka gradnja ne smije narušiti sliku grada. Činjenica je, kaže arhitekt, da neboder neće biti izgrađen u povijesnoj jezgri Zagreba koja je očuvana, ako ne uzmemo u obzir neboder na Trgu bana Jelačića. »S obzirom na seizmološku aktivnost područja, treba obratiti pozornost na statiku i sigurnost od potresa. Što se visoke gradnje na području grada tiče, još je starim GUP-om, donesenim 80-ih godina, idejno osmišljen zagrebački trapez, omeđen Vukovarskom avenijom, Heinzelovom ulicom, Radničkom i Savskom cestom, izvan kojeg je predviđena gradnja tornjeva dovoljno odmaknuta od središta gradske osi«, objasnio je Miščević. </p>
<p> Visoka gradnja, dodaje, zahtijeva suglasnost zračne luke odnosno usuglašavanje sa zračnim koridorima te televizijskim odašiljačima i vezama. </p>
<p>Upitan je li izgradnja nebodera budućnost grada koji bi u dogledno vrijeme mogao arhitekturom podsjećati na Manhattan, Miščević je rekao kako je Zagreb metropola koju očekuje gospodarski razvoj. »K nama, na žalost, ne dolaze poduzetnici zainteresirani za izgradnju tvornica već poslovnih zgrada. Potreba svakako postoji i naravno da investitori znaju zašto se upuštaju u izgradnju tornjeva«, zaključuje Miščević. On smatra da se, bude li se poštovala riječ struke, može stvoriti vrlo atraktivna, urbana slika u dijelu grada gdje bi bili koncentrirani visoki neboderi, »poput bečkog Dunavskog grada«, odnosno da »treba izbjeći pariški Montparnasse«. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Neboder od 104 kata je 'znanstvena fantastika'«</p>
<p>Zagreb je na izrazito potresnom području. Na skali od jedan do deset po opasnosti od potresa Zagreb je na devetki, kaže Ana Mrak-Taritaš, pročelnica Zavoda za planiranje</p>
<p>Najava gradnje nebodera visokog čak 104 kata negdje u rubnom dijelu Zagreba, koju je u jednim dnevnim novinama u četvrtak otkrio poznati zagrebački investitor Tomo Horvatinčić, iznenadila je članove Gradskog poglavarstva. Pročelnica Zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Ana Mrak-Taritaš nazvala je Horvatinčićevu želju »znanstvenom fantastikom«.</p>
<p>Novi zagrebački GUP, kaže pročelnica, za područja na kojima bi se gradile zgrade više od osam katova predviđa i izradu detaljnog plana uređenja i provođenje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja, čiji program propisuje Zavod za planiranje.</p>
<p>»Grad ne sprečava izgradnju nebodera, ali po mom mišljenju, neboder od 104 kata ipak je malo pretjeran. Sporno je to, što se Zagreb nalazi na izrazito potresnom području. Na skali od jedan do deset, po opasnosti od potresa Zagreb je na devetki, a tu je još i problem podzemnih voda«, kazala je Vjesniku Ana Mrak-Taritaš, dodavši kako svakako treba napraviti analizu, treba li uopće gradu Zagrebu toliko istaknuta vizura u prostoru.</p>
<p>Ni pročelnik Ureda za graditeljstvo Davor Jelavić osobno nije za gradnju tako visokih zgrada. »Meni je to previsoko, ali na urbanistima je da kažu može li se u Zagrebu graditi toliki neboder ili ne može«, naglasio je Jelavić. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Umirovljenicima do 250, a bebama do 600 kuna pomoći </p>
<p>U razdoblju od 2004. do 2007. godine standard socijalno ugroženih osoba te posebice umirovljenika, nezaposlenih osoba i višečlanih obitelji u gradu Zagrebu trebao bi se uvelike poboljšati. Gradsko je poglavarstvo na sjednici u četvrtak, naime, prihvatilo Program socijalne politike za to razdoblje, koji je izradio Ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
<p>Tako bi zagrebački umirovljenici s mirovinom nišom od 1210 kuna, njih oko 24 tisuće, umjesto sadašnjih 100 kuna pomoći, primali između 150 i 250 kuna. Ta pomoć davala bi im se iz gradskog proračuna, a nešto bi još dobivali i uoči Božića i Uskrsa. U domu za stare i nemoćne na Trnju osnovao bi se i gerontološki centar koji bi svojim uslugama, kako je rekao pročelnik Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar, znatno pridonio kvaliteti života starijih osoba.</p>
<p>Istaknuo je da se razmatra i mogućnost, da se Zagrepčanima starijima od 75 godina plaća i dopunsko zdravstveno osiguranje. Za socijalno najugroženije i za beskućnike, kojih je u Zagrebu službeno evidentirano 400, u zapadnom dijelu grada otvorila bi se još jedna pučka kuhinja. U naselju Kosnica osnovalo bi se, pak, još jedno prihvatilište za beskućnike.</p>
<p>Za potrebe 14.000 Zagrepčana oboljelih od Alzheimerove bolesti osnovat će se posebna ustanova i to u nedovršenom objektu na Jarunu, prvobitno namijenjenom invalidima. </p>
<p>Višečlane će obitelji već od 1. siječnja 2004. za svako novorođeno dijete dobivati od 100 do 600 kuna. Za prvorođeno će dijete to biti 100, za drugorođeno 300, a za svako sljedeće dijete 600 kuna mjesečno, sve do šeste godine djetetova života. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Broj nezaposlenih može se prepoloviti</p>
<p>»Od Poglavarstva ne očekujemo nikakav pismeni odgovor, već konkretne rezultate« / Treba povećati sredstva Ureda za gospodarstvo </p>
<p>Zagrebačko Povjereništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske zahtijeva da se Grad Zagreb aktivnije uključi u borbu protiv nezaposlenosti. Uz to, u dopisu koji je Povjereništvo uputilo gradonačelnici Vlasti Pavić i uredima Poglavarstva, ukazuje se na potrebu ubrzane izgradnje vrtića, domova za starije i nemoćne, kao i rješavanja problema beskućnika.</p>
<p>»Od Poglavarstva ne očekujemo nikakav pismeni odgovor, već konkretne rezultate« poručio je na konferenciji za novinare u četvrtak zagrebački povjerenik SSSH Damir Gašparović.</p>
<p>Prije desetak dana Povjereništvo je razmotrilo Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2004. »Od pet milijardi kuna iz gradskog proračuna, na Ured iz gospodarstvo otpadalo bi jedva 70-ak milijuna kuna.</p>
<p> »Mišljenja smo da bi se udio toga ureda u proračunu morao višestruko povećati, ali ciljano i namjenski, za otvaranje novih radnih mjesta«, istaknuo je Gašparović. Ured za gospodarstvo bi pak, dodao je, trebao biti poduzetniji i otvoreniji prema ljudima s idejama. </p>
<p>»U suradnji s fakultetima i drugim istraživačkim ustanovama mogao bi se oformiti svojevrsni intelektualni lobi koji bi procjenjivao poduzetničke ideje i olakšao poduzetnicima put do novca. Taj novac na kraju bi se vratio u proračun, otplatom kredita, ali i novim zapošljavanjem, jer bi te novozaposlene osobe plaćale poreze i prireze«, predlaže Gašparović. Takvom usmjerenom politikom Grada i »mudrijim trošenjem« proračunskog novca, pretpostavlja povjerenik SSSH, broj nezaposlenih u Zagrebu mogao bi se sa sadašnjih 40.000 brzo smanjiti, možda čak i prepoloviti. </p>
<p>U sindikatu su mišljenja kako treba skratiti i vrijeme čekanja na umirovljeničke domove, i to gradnjom novih. Konačišta i prenoćišta za beskućnike, pak, trebala bi se pretvoriti u njihova boravišta. »Procjene su različite, od toga da u Zagrebu ima nekoliko stotina beskućnika, pa do toga da ih ima 2000. Vjerojatnije su ove veće brojke. No za svaku od tih osoba mogao bi se uz minimalna ulaganja osigurati krov nad glavom jer Zagreb ima mnoge napuštene prostore u kojima su bili smješteni prognanici i izbjeglice«, zaključuje sindikalac.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Svečano otvorenje u srijedu 17. prosinca</p>
<p>Shopping centar Branimir centar u Branimirovoj 29 bit će svečano otvoren u srijedu, 17. prosinca no podzemna garaža i dio trgovina rad će započeti već u petak, 12. prosinca u popodnevnim satima, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare Alfred Groinigg, direktor Centra.</p>
<p>On je najavio i najniže cijene parkiranja u podzemnoj garaži s ukupno 440 parkirnih mjesta. Vozači će, naime, za sat parkiranja plaćati samo dvije kune.</p>
<p> U Branimir centru nalazi se i CineStar Zagreb, najmoderniji kompleks kina u jugoistočnoj Europi. Sadrži 13 dvorana s 3000 mjesta i najveći je multifunkcionalni prostor u Hrvatskoj. </p>
<p> Uz garaže, multipleks kino i oko 30 trgovina, u Branimir centru još se nalazi kasino, te brojni restorani i barovi, a i već otvoreni hotel Arcotel sa četiri zvjezdice.</p>
<p> Investicija je vrijedna 70 milijuna eura, a posao u Branimir Centru naći će, prema procjenama, otprilike 1500 osoba. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Josipa Lisac u Tvornici pjevala svojoj ljubavi</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Tradicionalni koncert Josipe Lisac pod nazivom »Mojoj ljubavi«, a u čast Karla Metikoša, u zagrebačkoj je Tvornici u srijedu navečer rijetko koga od mnogobrojne publike ostavio ravnodušnim. Prva diva hrvatske estradne scene na taj je način obilježila 12. godišnjicu smrti Karla Metikoša, a na sjajnom dvosatnom koncertu je ugostila kolegice Ivanu Husar, Ninu Badrić, te na opće iznenađenje skupinu Hladno pivo. </p>
<p>Već od uvodne pjesme »Ave Maria«, kojom Josipa običava otvoriti koncerte u čast Metikošu, bilo je jasno kako se radi o iznimnom i emocijama nabijenom glazbenom događaju. Takvo što je publika itekako znala cijeniti bučno reagirajući na svaki Josipin mig. A ona je, kako to i priliči pravoj divi, oduševljavala scenskim nastupom i izvrsnim vokalom unatoč primjetnim zdravstvenim tegobama. I dok su gostovanja Ivane Husar i Nine Badrić prošla bez nekih pretjeranih ovacija publike, izlazak Hladno piva na pozornicu doveo je atmosferu do usijanja. Istina, oni su se na sceni zadržali tek par minuta pjevajući refren svog hita »Soundtrack za život«, ali i to je bilo dovoljno jer se radilo o sjajnoj improvizaciji velike pjevačice koja je iskreno bila oduševljena gajničkim rockerima što je nekoliko puta i podijelila s publikom. </p>
<p>Na samom kraju koncerta, vidno ganuta, Josipa se željela porazgovarati s publikom, pa je insistirala na gašenju televizijskih kamera, koje su nakon upornog skandiranja publike ipak morale biti ugašene. </p>
<p>»Kažu mi da pretjerujem s romantikom i ljubavlju, ali ja vidim da vi ovdje želite voljeti i biti voljeni i svima vam od srca hvala«, rekla je Josipa. </p>
<p>Tijekom odlično dvosatnog nastupa Josipa je izvela svoje najveće hitove ali u potpuno izmijenjenim i osvježenim aranžmanima, te uz pratnju sjajno raspoloženog benda. Koncert je završen izvedbama nezaboravnih hitovi »Magla«, »Danas sam luda« i »Kraljica divljine«.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Luciano Benetton otvorio novi dubrovački trgovački centar</p>
<p>DUBROVNIK, 11. prosinca</p>
<p> – Presjekavši vrpcu, Luciano Benetton u četvrtak je svečano otvorio Dubrovački opskrbni centar u kojemu se uz Benettonovu trgovinu nalazi i prodajni centar Kerum, brojne trgovine, butici, kafići te dječja igraonica. Luciano Benneton, koji je uz Željka Keruma suvlasnik DOC-a, nakon svečanog otvaranja obišao je i Benettonovu trgovinu gdje se upoznao sa osobljem te izrazio zadovoljstvo prisutnošću njegove tvrtke na dubrovačkom, odnosno hrvatskom tržištu. </p>
<p>Uz nastup splitske grupe Magazin, DOC je brojne Dubrovčane počastio i bonovima vrijednim oko 30.000 kuna koji su se nalazili u puštenim raznobojnim balonima. Za ovu prigodu suvlasnik Dubrovačkog opskrbnog centra, Željko Kerum u Dubrovnik se dovezao u svom bijelom Maibachu koji, za razliku od njegovog predstavljanja u Splitu, na krajnjem jugu nije izazvao neku značajniju pozornost. Uz čašu primjereno rashlađenog pjenušca Don Perignon Željko Kerum sa svojim suradnicima i prijateljima proslavio je formalno otvaranje svog prvog ulaganja na hrvatskom jugu u caffe baru Fashion caffe. </p>
<p>Inače, čitav program svečanog otvaranja DOC-a koji je započeo još prošlog tjedna, na blagdan Svetog Nikole, kako neslužbeno saznajemo stajati će 250.000 kuna što će uz tvrtke Kerum i Benetton platiti i svi vlasnici poslovnih prostora u najnovijem dubrovačkom trgovačkom centru u kojem, zgodno je napomenuti, zbog loše izvedenih radova za vrijeme kiše nastaju prave poplave u buticima i trgovinama. Samo trošak balona za svečano otvaranje navodno iznosi 28.000 kuna dok će Magazin svoj nastup naplatiti 36.000 kuna.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Putopisi sladokusca »Čarolija okusa«</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Uoči blagdanskih dana zagrebačka je nakladnička kuća Ljevak podarila svojim čitateljima jednu prigodnu knjigu – »Čarolija okusa« stalnoga Glorijina suradnika Ivana Lozića, u kojoj su sabrani sjajni, duhoviti i vrckavi putopisi začinjeni čarobnim receptima, prikupljenih iz najrazličitijih krajeva svijeta.</p>
<p>O tome koliko su knjige kuharskih recepata popularne među Zagrepčanima svjedoči i činjenica da je ta prva Lozićeva knjiga na predstavljanju u srijedu na večer u Gliptoteci HAZU okupila brojne goste, za čije se dobro raspoloženje pobrinula i popularna radijska voditeljica Sonja Šarunić. Među prisutnima su tako viđeni i Tereza Kesovija, Tihana Harapin-Zalepugin, Saša Zalepugin, Mirjana Rakić, Suzy Josipović, Sanja Ivić i mnogi drugi.</p>
<p>Stefano Cosattini, gastronom koji je vodio kuhinju zagrebačkoga hotela Intercontinental, današnje Opere, punih pet godina, a od protekle godine radi u restoranu Sorriso u Zagrebu, bio je pun pohvalnih riječi za svoga dragoga prijatelja Ivana Lozića, istaknuvši da je on jedan od rijetkih novinara koji razumije što je to kuhinja.</p>
<p>»'Čarolija okusa' je zbirka objavljenih i neobjavljenih zapisa o mjestima na koja me život, i u stvarnosti i u mašti, odveo. Recepti uglavnom prate kalendarsku izmjenu godišnjih doba, a za cilj imaju još i pokazati da svi živimo na zajedničkoj adresi, jedinstvenom čudu – planetu Zemlji«, rekao je autor knjige.</p>
<p>Kroz putopise toga sladokusca prisutne je proveo dramski umjetnik Goran Grgić, a najsretniji kupci knjige bili su na kraju nagrađeni darovima iz bogate tombole. </p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Čar raznolikih kreacija</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Raznolike odjevne kreacije u koje su manekenke modne agencije Suzy Josipović Redžepagić bile odjevene u srijedu u klubu Hemingway, opet su pokazale spektar kreativnosti hrvatskih autora. </p>
<p>Prvi izlazak manekenki na pistu bio je u znaku Zagrepčanke Jasne Kutleša, odnosno njene modne marke »Jasson«. Dominirala je nosiva modna elegancija, pretežito jednobojnih nijansi i jednostavnih krojeva. Laki pad prirodnih materijala uklapao se uz pripadajuće visoke pete i pokoju francusku kapu</p>
<p>Drugi je izlazak manekenki bio u znaku kreacija iz Importanne centra. Mladi kreatori su naznačili što prevladava u njihovim uratcima: mini suknje uz kratke bundice, jače boje u primjerice ogrtačima od kojih je možda najefektniji, imao naizgled »ofucane« rubove. Autorstvo redom pripada imenima brandova Marina design iz Makarske, Dejvid iz Rijeke, te At-el-an i Mah iz Zagreba. </p>
<p>Kreaciju šest raskošnih i dugačkih, svilenih haljina iz treće prikazane kolekcije, potpisale su kreatorice Silvija i Anera Banovec, čiji rad je u stvari brand odjeće Banovec. Od prve haljine u crveno-ljubičastoj nijansi, preko one zlatne, pa vatreno crvene, dvobojne i haljine boje bjelokosti, pa do svijetle haljine sa stolom od eko krzna, sve su izazvale pozornost publike među kojima su bili Iva Majoli s dečkom Stipom Marićem, Neven Ciganović, Vlado Kalember i dr. </p>
<p>Među djevojkama koje su nosile reviju bile su Zorica Pupovac, Valerija Čilaš te Helena Lončar, kojoj je gaža u Hemingwayju bila svojevrsna »radna pauza« između dva leta avionom u svjetsko središte mode Milano.</p>
<p>Tanja Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>R. Kelly i Beyonce dobitnici najviše glazbenih nagrada Billboard</p>
<p>LOS ANGELES, 11. prosinca</p>
<p> – R pjevač R. Kelly, koji je u dvije američke savezne države optužen za posjedovanje dječje pornografije, jedan je od najvećih pobjednika glazbenih nagrada Billboard Music Awards, podijeljenih u srijedu navečer najprodavanijim glazbenicima godine. Kelly je osvojio četiri nagrade, isto kao i pjevačica Beyonce Knowles, koja uživa nezapamćen uspjeh u solo karijeri, izvan popularna ženskog trija Destiny's Child.</p>
<p>Kanadska zvijezda country popa Shania Twain, rapper 50 Cent i hip-hop trio Lil Jon & The Eastside Boys ugrabili su po tri nagrade.</p>
<p>Kelly je osvojio nagradu Hot 100 za produkciju, R produkciju, za tekstopisca i R tekstopisca. Knowles je osvojila nagrade za umjetnicu, novu R umjetnicu, novu umjetnicu i posebnu Hot 100 nagradu za najviše tjedana na »broju jedan« ove godine. Oboje su nastupili na dodjeli, kao i Twain i drugi poput Evanescence, No Doubt, Foo Fighters i Pink.</p>
<p>Kelly, kojem je policija u Chicagu i Miamiju pronašla video vrpce na kojima je prikazan seks s 14-godišnjom djevojčicom i digitalne obnažene fotografije maloljetne djevojčice, odbacuje te optužbe i tvrdi da je video »friziran«, a da slike prikazuju osobu koja vrlo sliči djevojčici.Nagrade su dodijeljene na svečanosti u MGM Grand Garden Areni u Las Vegasu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uefa zabranila pušenje na klupi </p>
<p>NYON, 11. prosinca</p>
<p> – Od sljedeće nogometne sezone treneri europskih klubova morat će se odreći pušenja za vrijeme utakmica Kupa Uefe i Lige prvaka. Odluku o zabrani pušenja donio je Izvršni odbor Uefe. </p>
<p> Ovakva odluka veliki je izazov za trenere poput Marcella Lippija i Hectora Cupera, koje se često može vidjeti s cigaretom u ustima dok uz aut liniju daju upute svojim igračima. Među najstrastvenijim hrvatskim pušačima na nogometnoj klupi je Miroslav Blažević koji pozdravlja odluku Uefe i koji će, izbori li s Varteksom europska natjecanja, umjesto cigareta u džepu za svaki slučaj imati koštice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čovjek mijenja klimu već tisućama godina</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 11. prosinca </p>
<p> - Ljudi su počeli mijenjati klimu prije 8 tisuća godina, mnogo prije industrijske revolucije, upozoravaju znanstvenici. </p>
<p> Velika spaljivanja šume i navodnjavanje zbog poljoprivrede odgovorni su za ispuštanje velike količine stakleničkih plinova u Zemljinu atmosferu, misli William Ruddiman sa Sveučilišta Virginia u Charlottesvilleu.</p>
<p> Do početka industrijske revolucije temperatura na Zemlji već je zbog čovjekove djelatnosti bila povećana u prosjeku za 0,8 Celzijevih stupnjeva, a na većim zemljopisnim širinama čak i za 2 Celzijeva stupnja, a to je bilo dovoljno da spriječi dolazak novoga ledenog doba, piše Nature.</p>
<p> Današnje zime bile bi čak za 7 stupnjeva hladnije na višoj zemljopisnoj širini da nije bilo toga ispuštanja stakleničkih plinova prije industrijske revolucije, tvrdi Ruddiman.</p>
<p> Koncentracije stakleničkih plinova ciklički se mijenjaju u atmosferi. Čak i male promjene njihove koncentracije u atmosferi utječu na primanje solarnog zračenja. Tragovi tih cikličkih promjena u ledu mogu se pronaći i do 400 tisuća godina unatrag, a koncentracija ugljičnog dioksida i metana postupno se trebala smanjivati najmanje tijekom posljednjih deset tisuća godina. </p>
<p> Umjesto toga, koncentracija ugljičnog dioksida u stalnom je porastu u posljednjih 8 tisuća godina, a koncentracija metana raste u posljednjih 5 tisuća godina. »Posve sam siguran da te promjene nisu prirodne«, izjavio je William Ruddiman prošloga tjedna na godišnjem sastanku Američkoga geofizičkoga društva u San Franciscu.</p>
<p> Njegova izjava mogla bi opet oživjeti rasprave među klimatolozima, a najmanje jedan skeptik već je promijenio svoje prijašnje mišljenje. »Do sada nisam u potpunosti uzeo u obzir čovjekov utjecaj. Sve više mi se čini da je Ruddiman doista nešto otkrio«, izjavio je Thomas Crowley, znanstvenik Sveučilišta Duke u Durhamu. </p>
<p> Pojačano solarno zračenje svake 22 tisuće godina povezuje se s jačim monsunima, a oni stvaraju više močvarnog tla. Propadanje močvarne vegetacije uzrokuje veće ispuštanje metana u atmosferu. Metan je u atmosferi najveću koncentraciju dosegao prije 11 tisuća godina, a nakon toga njegova se koncentracija trebala smanjivati zajedno sa solarnim zračenjem.</p>
<p> Ruddiman tvrdi da je prekid toga prirodnoga ciklusa, prije pet tisuća godina, izazvan pojavom navodnjavanja rižinih polja te velikoga broja domaćih životinja u Aziji.</p>
<p> Slična bi priča mogla objasniti neočekivanu promjenu u ciklusu ugljičnog dioksida. Svakih sto tisuća godina koncentracija ugljičnoga dioksida naglo je rasla, a zatim je polagano padala tijekom 15 tisuća godina. No, nakon posljednje najveće koncentracije toga plina, prije deset tisuća godina, njegova je razina lagano opadala samo dvije tisuće godina, a zatim je opet počela rasti. Ova se promjena u ciklusu podudara s početkom velikog uništavanja šuma zbog poljoprivrede na euroazijskom kontinentu, prije osam tisuća godina, tvrdi Ruddiman. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Atraktivni gospel </p>
<p>Na visokoj frekvenciji: Članovi ansambla The Harlem Gospel Singers</p>
<p>Glasoviti ansambl je nastup prilagodio širem krugu publike, ali u svakom se trenutku osjećala povezanost s duhom afroameričke glazbene tradicije</p>
<p>Mahalia Jackson je jednom izjavila: »Ako ste tužni i pjevate blues, nakon toga ćete i dalje biti tužni; ali ako ste tužni i pjevate gospel, nakon toga osjećat ćete se uzvišeno.« Najbolja potvrda toj tvrdnji mogla se doživjeti u srijedu u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu na nastupu glasovita ansambla The Harlem Gospel Singers, jedne od najvećih svjetskih gospel atrakcija, koja više od deset godina nastupa diljem svijeta, najčešće u Europi, a dvaput je bila i pred Papom. U solidno popunjenoj dvorani, koju su te večeri iz zagrebačkoga hrama glazbe pretvorili u svetište gospela, prenosili su poruku ljubavi, nade i sreće. </p>
<p>Oslabljeni nedolaskom svoje suutemeljiteljice i mentorice, slavne pjevačice Queen Esther Marrow, ipak su djelovali uvjerljivo, uigrano i sigurno. Iako je njihov nastup prilagođen širem krugu publike i u znatnoj mjeri iskomercijaliziran, u svakom se trenutku osjećala povezanost s duhom afroameričke glazbene tradicije. </p>
<p>Izvedbe kojima se obraćaju Isusu zrače zanosom i pozitivnom energijom. Kao solisti iz ovoga su se mješovitog zbora izdvajali svi članovi, od kojih svaki ima iznimne glasovne mogućnosti. Znatan dio njihova atraktivnog iskaza čini scenski nastup i ples te ulasci pjevača u publiku. Živahnim je plesom, čak i kad je dirigirao, oduševio ravnatelj zbora. Kao pjevači predstavili su se i neki od članova pratećeg sastava, primjerice klavijaturist te gitarist koji je otprašio i kraći rockerski solo.</p>
<p> Intenzitet koji su uspostavili od samog početka održavali su tijekom cijeloga koncerta uspjevši pokrenuti posjetitelje i priključiti ih na svoju frekvenciju, dignuti i povući da polete s njima, kao što to poručuje i jedna od pjesama. Osjetivši naboj i energiju, publika se prepustila odgovarajući pljeskanjem i pjevanjem, ljuljajući se u ritmu gospela.</p>
<p> Iako je ansambl The Harlem Gospel Singers doveo svojega ton majstora, tonska slika nije u cijelosti odgovarala stvarnom odvijanju koncerta. Naime, izbalansiranost glasnoće glazbala bila je neujednačena, što se posebice osjećalo prigodom solističkih dionica, primjerice klavira, koji su osim stalnog klavirista svirali i neki od članova zbora, a još istaknutije je bilo u slučajevima solističkih vokalnih dionica kada se glas koji bi trebao dominirati gubio u pratećim vokalima zbora.</p>
<p> Možda je upravo zato najdojmljivija izvedba na koncertu bila a capella, neozvučena izvedba potpurija duhovnih pjesama kojim su započeli drugi dio koncerta. Ipak, uvjerljiviji su bili u prvom dijelu koji je u cijelosti bio usmjeren na gospel s izvedbama pjesama poput »Love Train«, »Today Is A Wonderful Day«, »Glory, Glory« i drugih. Veći dio drugog dijela nastupali su preodjeveni u »svjetovne odore«, a glazbeno su se udaljili od gospela.</p>
<p> No, bez obzira na popularniji repertoar, svojim su iznimnim vokalnim istupima uspjeli zadržati razinu kakvoće. U tom dijelu najdojmljivija je bila izvedba Lennonove skladbe »Imagine« koja se svojom porukom ljubavi i nade odlično uklopila u njihov glazbeni koncept.</p>
<p> Oduševljena publika dužim je ovacijama izmamila dodatak u kojem je The Harlem Gospel Singers izveo poznate pjesme »O Happy Day« i »Happiness« te okupio publiku oko pozornice podijelivši u izravnoj komunikaciji s njima svršetak ovoga divnog druženja. </p>
<p>Davor Hrvoj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>(Ne)moguća misija novih dopredsjednika </p>
<p>Hoće li toliko priželjkivana Izvanredna skupština Društva hrvatskih književnika išta pomakuti u postojećem poretku stvari? / Imaju li novinari pravo na informacije o zbivanjima u DHK, a da ih se pri tome ne prokazuje kao »zaklete neprijatelje«? / Čeka li nemoguća misija moguće dopredsjednike Stjepana Tomaša i Srećka Lipovčana? </p>
<p>Hoće li toliko priželjkivana Izvanredna skupština Društva hrvatskih književnika, koja se ima održati u subotu u 10 sati – a koja se nametnula kao neizbježna, nakon što je dotadašnji dopredsjednik Veljko Barbieri podnio neopozivu ostavku na tu dužnost i nakon što je iznenadna preminuo drugi dopredsjednik Anđelo Novaković – išta pomaknuti u postojećem poretku stvari? Je li to onaj demokratski i legitiman način rješavanja nezadovoljstva unutar redova Društva koji bi, kako je svojedobno tražio Veljko Barbieri, »sve članove Upravnog odbora, predsjednika i nove dopredsjednike stavio na test otvorenih izbora pred cjelokupnim članstvom«? Ili se radi tek o mazanju očiju javnosti i krpanju rupa na brodu koji propušta vodu na sve strane?</p>
<p>Prema pozivu za Izvanredna skupštinu bjelodano je da će se na skupu birati samo dva dopredsjednika, koji se valjda ne mogu nadopunjavati sljedećima na listi, kako se to činilo s pet od 12 članovima Upravnog odbora, koji su na taj način nadopunjavani. Tako se i moglo dogoditi da je, recimo, Tonka Maroevića, koji je dobio 78 glasova i poslije istupio iz DHK, zamijenio Mile Maslać, koji je prikupio jedva devet glasova. Bilo bi ipak teško zamisliti tko bi zamijenio Barbierija, koji je na spornoj skupštini dobio dvostruko više glasova od sadašnjeg predsjednika Slavka Mihalića.</p>
<p> Stoga se pribjeglo Izvanrednoj skupštini, koja međutim ne želi dovoditi u pitanje legitimet svoga čelništva, bez obzira na mišljenje javnosti i samih njezinih članova koji su zbog »dubokog nezadovoljstva načinom rada Upravnog odbora koji pod pritiskom predsjednika i nekih članova Uprave želi nametnuti svoja stajališta«, kako stoji u jednoj od ostavci, redom napuštali tu strukovnu udrugu upozoravajući na etičnost i moralnost njezina odlučivanja.</p>
<p>Čelništvo se na te vapijuće glasove prvih pera hrvatske književnosti nije osvrtalo, zamjenjujući ih olako sve većim i većim brojem novih anonimusa, stvarajući na taj način sebi sklon glasački stoj koji će bez problema i relevantne diskusije dići ruku za prijedloge Uprave. </p>
<p>Koliko doista prvi ljudi DHK drže do odnosa prema medijima i javnosti svjedoči činjenica da se tajnik Društva Željko Knežević nije želio javiti na telefonski poziv upućen iz redakcije »Vjesnika«, kada smo ga željeli pitati do kada aktualni Statut predviđa parcijalne izmjene upravnih tijela i što se mora dogoditi da bi se stavile na provjeru sadašnje izborne funkcije. Knežević se, rečeno nam je, upravo spremao na jedno od predstavljanja knjiga u Društvu i poručio nam je da se ne može javiti na telefon.</p>
<p>Nakon te odbijenice, nazvali smo samog predsjednika Slavka Mihalića, koji je, očito iznerviran istim pitanjem što smo ga željeli tajniku postaviti, povikao: »Vi ste zakleti neprijatelj ovoga Društva, ne želim s vama razgovarati«, nakon čega je slijedilo gromoglasno spuštanje slušalice.</p>
<p> Što bi na takav postupak kazao Zakon o medijima, kako komentirati odnos prema medijima koji, kako smatraju neki, nemaju pravo kritički pisati o javnim institucijama i ljudima koji u njima obnašaju javne funkcije? Ključno pitanje je i ono imaju li novinari pravo na informacije o tome što se zbiva u DHK, a da ih se pri tome ne prokazuje kao »zaklete neprijatelje«. </p>
<p> Je li spomenuta reakcija čin netolerancije zbog koje su »secesionisti« i napustili književničku udrugu, daje li ona povoda optimizmu koji bi DHK trebao povesti prema susretljivosti, demokratičnosti i otvorenosti različitim glasovima, ili ga vodi u nepovrat putem koji je tvrdoglavo zacrtalo njegovo vodstvo? Valja reći da u tim tijelima ima uglednih i časnih ljudi, ali zašto se njihovi glasovi ne čuju? </p>
<p> U javnosti se sve glasnije šuška da bi na ispražnjena dopredsjednička mjesta trebali sjesti osječki književnik Stjepan Tomaš te nakladnik i urednik časopisa »Most« Srećko Lipovčan. Ne čuje se, doduše, tko su im protukandidati, ali ako je suditi po toleranciji i ugledu što ga uživa netko poput Lipovčana, valja ipak vjerovati u tu nelaku ili (ne)moguću misiju. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tragom Goranove tragične sudbine</p>
<p>Izloženi su dokumenti, fotografije, rukopisi i knjige Ivana Gorana Kovačića te slike i skulpture s njegovim likom / Svrha izložbe je obilježiti Goranove obljetnice te demistificirati i dezideologizirati Goranovo djelo, rekao je akademik Dubravko Jelčić </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – U povodu 90. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti velikoga hrvatskog književnika Ivana Gorana Kovačića (1913. – 1943.) u Palači HAZU u Zagrebu otvorena je u četvrtak izložba njegovih dokumenata, fotografija, rukopisa i knjiga te slika i skulptura s prikazom lika toga tragično preminulog pisca. Među eksponatima je i izdanje njegova najpoznatijeg djela, poeme »Jama« koju su ilustrirali Zlatko Prica i Edo Murtić.</p>
<p> »Svrha izložbe je obilježavanje dviju obljetnica, ali i demistificiranje i dezideologiziranje Goranova djela«, rekao je na otvaranju izložbe Dubravko Jelčić, tajnik razreda za književnost HAZU, te je dodao: »Pjesnik zanesen vječnim idealima slobode i pravde, idealima uznesenima do razine apsoluta, bio je prevaren od onih kojima je povjerovao i onih kojima se suprotstavljao.«</p>
<p> Jelčić je iznio kako je prije 60 godina u nekoj mračnoj i neprohodnoj šumi istočne Bosne, u području Foče, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, ubijen tada mladi, tridesetogodišnji hrvatski pjesnik, koji u tim kontroverznim vrtlozima, zajedno s Vladimirom Nazorom, priprema i počinje tiskati nedotiskanu zbirku »Hrvatske pjesme partizanke«, potvrdivši time da kao hrvatski pjesnik stoji i u tom trenutku uz bok barda hrvatskog pjesništva.</p>
<p> Jelčić se također zapitao: »Treba li tu činjenicu dovesti u svezu s njegovom smrću, to je pitanje na koje se ne može, barem za sada, argumentirano odgovoriti, ali se ne može ni zanemariti.« Među ostalim, Jelčić je izjavio da sasvim sigurno ni Kovačić ni Nazor nisu znali da, odlazeći u partizane, padaju u tajno razapetu mrežu antihrvatskih tendencija. Kovačić je vizionarski predvidio vlastitu smrt, ali ne i zabludu, te pao od četničkog noža. Po Jelčiću njegova pjesnička izražajnost dosegnula je vrhunac u zbirci »Ognji i rože«, napisanoj zavičajnom lukovdolskom kajkavštinom.</p>
<p>Izložbu je otvorio akademik Ivo Padovan, predsjednik HAZU, ističući kako su predstavljeni predmeti iz fundusa ustanove. Pjesnik Dragutin Tadijanović kazivao je vlastite stihove koje je posvetio Goranu 1945. godine, a glumac Zlatko Crnković recitirao je Goranove pjesme. Autor izložbe je Ivica Matičević, a likovnog postava mr. Mario Beusan.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pronositelji hrvatske znanstvene misli </p>
<p>Predstavlja se 99 hrvatskih intelektualaca koji su predavali na inozemnim učilištima od srednjega vijeka do naših dana te njihova najznačajnija djela</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – U ozračju kraja godine, koji je nerijetko prigoda i za pogled unatrag, u četvrtak je u predvorju hrama znanosti i pisane riječi – Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otvorena izložba »Hrvati – predavači na inozemnim (sve)učilištima«. Izložba je to koja predstavlja 99 Hrvata koji su od srednjega vijeka do 20. stoljeća predavali na inozemnim učilištima te 60-ak njihovih najznačajnijih djela.</p>
<p>»Riječ je o informativno-dokumentarnoj izložbi koja prikazuje one osobe od 14. stoljeća do danas za koje imamo pouzdane podatke da su predavale na katedrama svjetskih učilišta i veleučilišta. Njome smo na svjetlo dana htjeli izvući nedovoljno isticanu dimenziju hrvatske kulturne i obrazovne povijesti i njezin prinos europskoj kulturi i obrazovanju, sa željom da ona bude poticaj i za dublje i svestranije istraživanje«, rekao je dr. Josip Stipanov, glavni ravnatelj NSK. Pritom je dodao da je Knjižnica ovih dana došla u posjed ratnoga dnevnika Marija Detonija iz 1943. godine, te se pohvalio da će na kraju ove ili početkom sljedeće godine NSK na svojim mrežnim stranicama otvoriti portal posvećen hrvatskim znanstvenicima u inozemstvu.</p>
<p>Akademik Josip Bratulić, jedan od autora izložbe, istaknuo je da je njome odana počast svima onima koji su se ugradili u hrvatsku i svjetsku znanost. Unatoč tomu što su odlazili zbog različitih razloga, poput onih političke naravi ili pak nemogućnosti napredovanja u struci, ti su ljudi, istaknuo je on, nastavili raditi na duhovnoj obnovi svoje prave domovine. Među njima su, spomenimo samo neka imena, i Serafin Bunić, Toma Basiljević, Milka Trnina, Josip Štolcer Slavenski, Vatroslav Jagić, Josip Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović i mnogi drugi.</p>
<p>Autori izložbe »Hrvati – predavači na inozemnim (sve)učilištima« su i akademik Žarko Dadić, dr. Vladimir Dugački, dr. Mijo Korade, dr. Vladimir Muljević, dr. Snježana Paušek-Baždar, dr. Milan Pelc i dr. Ennio Stipčević.</p>
<p>Izložbu je otvorio njezin idejni začetnik dr. Vladimir Muljević, a u svečanosti je sudjelovao i mr. Ivan Kosić, voditelj Trezora NSK, koji je pročitao oproštajni govor na odlasku iz Zagreba našega nobelovca, kemičara Lavoslava Ružičke. Program otvorenja izložbe, kroz koji je prisutne vodila voditeljica Muzičke zbirke NSK mr. Đurđica Brezak-Lugarić, svojim je nastupom oplemenio Kvartet »Silvester«, izvodeći Sorkočevićeva i Händelova djela.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pisati i – smijati se </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – U Društvu hrvatskih književnika u četvrtak je predstavljena knjiga Kazimira Klarića »Crv sumnje«, koju je objavila naklada »Zadro«. Pred prepunom dvoranom, u kojoj se tražio stolac više, na početku predstavljanja glumac Edo Peročević živopisno je pročitao odlomak iz knjige, nasmijavši publiku.</p>
<p> Kazimir Klarić, po struci pravnik, već je odavno poznat u svijetu knjige i drame u Hrvatskoj. Na televiziji mu je prikazano desetak drama, komedija i tv-serija, od kojih je vjerojatno najpoznatija »Ne daj se, Floki«. Taj antologijski pisac, koji je bio i urednik na Radio Zagrebu, već se odavno uhvatio u koštac s pisanjem humorističnih romana (»Afrička jaja«, »Pasji svatovi«...), te je »Crv sumnje« bio logičan nastavak te serije. To je, zapravo, knjiga humorističnih bilježaka koje je Klarić objavljivao u »Vjesnikovoj« rubrici »Stajališta«. </p>
<p>Prema riječima urednika »Crva sumnje«, Tita Bilopavlovića, Klarić upozorava da svijet nije crno-bijeli, već – crn. »Nemoguće je smijati se ozbiljnim bedastoćama, koje nas zapljuskuju s visokih govornica i tv-ekrana, ali je istinski smiješno samo patetično prenemaganje službenih mjeritelja i programera hrvatskog usuda«, kazao je Bilopavlović. </p>
<p>Autor je dodao da »treba sumnjati u događaje oko nas. Živjeti je hrabrost, a pisati je još veća hrabrost. Rijetka su vremena kada se slobodno može pisati i govoriti«. </p>
<p>Daniel Nikola Popović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Humanitarni koncert Maksima Mrvice </p>
<p>BRATIŠKOVCI, 11. prosinca</p>
<p> – Maksim Mrvica, pijanist iz Šibenika, koji posljednjih mjeseci postaje sve poznatije svjetsko pijanističko ime, svirao je u Bratiškovcima, selu u skradinskom zaleđu, štićenicima tamošnjega Centra za rehabilitaciju starijih osoba »Obitelj Roman«. </p>
<p>Nakon kratkog koncertiranja Maksim Mrvica je svim štićenicima koji u mjesecu prosincu slave rodjendane predao prigodne darove. Iznoseći svoje impresije s koncerta u Bratiškovcima Mrvica nije krio kako mu je izuzetno drago što se mogao odazvati pozivu da posjeti ovaj Centar. </p>
<p>Dan nakon koncerta Maksim Mrvica je otputovao u London, u petak će njegova producentska kuća EMI odrzati prigodni Božićni party za sve svoje umjetnike. U subotu putuje u Milano i Napulj, a u nedjelju u Hong Kong gdje će održati Božićni koncert. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rijksmuseum djelomice zatvoren </p>
<p>AMSTERDAM, 11. prosinca</p>
<p> – Poznati amsterdamski Rijksmuseum, u kojem se nalazi jedna od najbogatijih slikarskih zbirki nizozemskog »zlatnog doba«, djelomice je zatvoren ovih dana zbog radova na obnovi koji će trajati do 2008. godine. Glavnu zgradu muzeja, podignuta 1885. po nacrtima nizozemskog arhitekta Cuypersa, osvježit će španjolski arhitekti Antonio Ortiz i Antonio Cruz. Radovi vrijedni 272 milijuna eura trebali bi trajati četiri i pol godine. Ljubitelji slikarstva moći će se i dalje diviti remek-djelima Rembrandta, posebice »Noćnoj straži«, ili Brueghela, koji su proslavili Rijksmuseum. Od 20. prosinca u jednom krilu muzeja bit će izložena najpoznatija djela. Posljednjeg vikenda prije zatvaranja, Rijksmuseum primio je rekordan broj posjetitelja – 26.000, izjavio je glasnogovornik muzeja. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Traži li Marković odstupnicu </p>
<p>Nogometanje je kod nas, unatoč gotovo stalnoj nazočnosti reprezentacije na svjetskoj i europskoj sceni, prepušteno u gotovo svim segmentima samo sebi, a od velikih najava koje su trebale sanirati hrvatski nogomet i javnosti vratiti povjerenje u nj nije ostvareno gotovo ništa i to je sasvim sigurno glavni razlog zašto je Vlatko Marković demoraliziran </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Ako je točno ono što piše, a valja vjerovati da jest ako je kao ekskluziva bilo istaknuto preko cijele naslovne stranice jednog i jedinog našeg sportskog lista, onda nema razloga ne vjerovati da predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković neće do kraja odraditi svoj mandat. </p>
<p>Dapače, iz napisanog proizlazi da će predsjednik otići skoro tri godine prije kraja svoga drugog mandata, a vijesti poseban značaj daje činjenica da bi vrlo skoro mogao iznijeti svoje stvari iz Rusanove. Ako smo dobro shvatili, to bi se moglo dogoditi nekoliko mjeseci prije odlaska reprezentacije na EP u Portugalu (12. lipnja do 4. srpnja 2004.). Umjesto njega bi u komunikacijama s Johanssonom i ostalima iz Uefe HNS na najvišoj razini već bio zastupan nekim mlađim, poletnijim, žilavijim, lucidnijim, optimističnijim... predsjednikom, obavezno iz redova bivših »vatrenih«. </p>
<p>Bez da ulazimo u pitanje vjerodostojnosti te vijesti o Markovićevu preuranjenom i senzacionalnom odlasku, pogotovo u trenucima kad mu stižu čestitke sa svih strana, pa i od »neprijatelja«, a Savezu tek trebaju kapnuti milijuni, površna bi analiza pokazala da bi predsjednik, ako ih traži, mogao naći stotinu razloga zbog kojih ima logike da se demoralizira pa odmah odstupi. Dakako, ako je iznenada izgubio borbenost, entuzijazam i vjeru u bolju budućnost, a svrha postojanja mu se pretvorila u sizifov posao vođenja našega nogometa, koji nažalost nije samo reprezentacija. </p>
<p>Nogomet nam je, naime, gruba domaća scena rudarskog preživljavanja od danas do sutra, što uopće nije fraza. Riječ je o išaranoj sceni nasušnog opstanka i domišljanja svim mogućim, čak i alkemičarskim trikovima kako bi se dočekao sutrašnji dan te sudjelovalo u natjecanjima, koja su samo trošak, ali nekome valjda i dobit. Dakako, prisjetimo se s koliko se krvoločnosti ljudi bore da pošto-poto osvoje čak i najzaduženiji klub te da se s još više beskrupuloznosti opiru mogućnosti da klub ne dođe u neodgovarajuće ruke, makar suparnik za očigledno slatku klupsku vlast nudio »živi« novac, a ne samo pusta obećanja. Valja pritom naglasiti kako je nogometanje u nas, unatoč gotovo stalnoj nazočnosti reprezentacije na svjetskoj i europskoj sceni, prepušteno u gotovo svim segmentima samo sebi te da od nekih velikih najava koje su trebale sanirati hrvatski nogomet i javnosti vratiti povjerenje u nj nije ostvareno gotovo ništa. Osim što je u prvoj fazi djelovanja dojučerašnje vlasti HNS-u bilo dobrodušno savjetovano da umjesto posjećivanja predsjednika države, vlade ili sabora sami izrade prijedlog kratkoročnog i dugoročnog programa izlaska iz krize, koji su trebali predočiti Ministarstvu financija i vladi na razmatranje. </p>
<p>Epilog je poznat: HNS je svoje obavio. Tadašnje nogometno prvenstvo ipak je krenulo, unatoč totalnoj blokadi klupskih računa, i na tome je uglavnom ostalo do danas, s naglaskom da se takvim vrstama problema, ali i sporta općenito, na državnoj razini malo tko bavio, gurajući ih u sporedne ladice. Tako je i »spasonosni« Zakon o sportu bio sustavno guran na marginu u odnosu na mnoge druge zakone, a od zakona o sportu očekivalo se da, među ostalim, riješi pitanje statusa profesionalnoga kluba i njegovu transformaciju u dionička društva, možebitne povlastice za ulaganje u sport... Ni za što od toga nije bilo vremena, osim što su profesionalni sportaši dobili tretman »slobodnih umjetnika«, a klupska su davanja sa 120 posto »skresana« na otprilike polovicu. </p>
<p>Prava je glavobolja za svakog iz HNS-a, poglavito njezina prvog čovjeka Markovića, tek na vratima, jer će sigurno u traženju rješenja svi prvo kucati na njegov prag. Iduće godine, naime, počinje obavezno Uefino licenciranje, ne samo za inozemnu scenu nego i za domaću, budući da je HNS potpisnik te konvencije. Riječ je o taksativno ispisanim uvjetima koje moraju zadovoljavati klubovi u pogledu sportske infrastrukture, financija i koječega drugoga. Dužnici automatski ispadaju iz igre, a spoznaje s terena kazuju da u Hrvatskoj postoje samo dva, tri kluba koja mogu udovoljiti uvjetima licenciranja. </p>
<p>Stoga ne čudi kad Marković pri svakom povratku iz inozemstva rezignirano poručuje kako sve nevoljkije ide na put. Ne govori to zato što mu se ne putuje već onda kad kao član Fifine tehničke komisije stalno nanovo vidi što sve, i kako, države pomažu u razvoju sporta, posebno nogometa kao globalnog fenomena. Kad to usporedi s onim kod kuće, dođe mu ponekad, ne bez razloga, da digne ruke od svega. </p>
<p>Povratak na rodnu grudu Markoviću znači i sastanak s brojnim »prijateljima«, među kojima i najbliži suradnici nerijetko ne mogu iskočiti iz naše glasovite: »Sve ti mogu oprostiti, samo uspjeh ne.« Stoga je stolovanje u HNS-u nerijetko nalik areni vukova, što pak s druge strane Markovića motivira na dodatni inat i ostanak. Druga je pak stvar što se svakome može dogoditi neki slab trenutak u okruženju intimnog društva, kad se čovjeku omakne da mu je svega dosta i da će jednog dana neizostavno reći doviđenja. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Popravni ispit za Ivicu Kostelića u Madonni </p>
<p>ALTA BADIA, 11. prosinca</p>
<p> – Međunarodni skijaški savez napokon je riješio sve nedoumice i odlučio kako će izgledati ovaj vikend i početak idućeg tjedna, kad su u pitanju utrke Svjetskoga kupa. Znači, u subotu i nedjelju u Alta Badiji će prvo skijašice, a potom skijaši voziti veleslalom. U ponedjeljak i utorak cijela se karavana seli u Madonnu di Campiglio, gdje će prvo skijaši, a potom skijašice voziti slalom. Čak postoji mogućnost da se u srijedu, ukoliko dozvole uvjeti i kvaliteta staze, održi još jedan slalom skijašica.</p>
<p>Nika Fleiss i Ana Jelušić u talijanska mondena zimovališta dolaze s lijepim iskustvima iz Park Cityja, gdje je Nika osvojila petnaest, a Ana pet slalomskih bodova. Ivica Kostelić će tijekom noćnog slaloma u Madonni imati priliku za popravni ispit za nezavršeni prvi slalom sezone u Park Cityju. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Štrbac trči za hrvatske branitelje </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – »Ne zaboravimo branitelje« geslo je pod kojim će ratni vojni invalid Duško Štrbac drugu godinu zaredom trčati ultramaraton. Prošle je godine trčao od Zagreba do Pakraca, a ove će subote pretrčati 80 kilometara od Bjelovara do Pakraca. </p>
<p>Štrbac trči već pet godina tijekom kojih je, što na treninzima, što na natjecanjima, istrčao više od 12.000 kilometara. Prije mjesec je dana s prijateljem i trenerom, poznatim maratoncem Tadijom Opačkom, trčao od Beča do Budimpešte (352 km). </p>
<p>– Rezultati mi ne znače mnogo, važno mi je samo zdravlje. Trčanje me izliječilo i više ne mogu zamisliti život bez njega. Želja mi je pokazati i ostalim braniteljima da život ima smisla, istaknuo je Štrbac, koji će prema Pakracu krenuti u subotu u 5 sati, a dolazak na cilj očekuje se oko 14 sati. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Runje traži raskid ugovora </p>
<p>Zlatko Runje izgubio je strpljenje zbog trenutačnog stanja u klubu, a s obzirom na to da mu ugovor ističe u lipnju, već u siječnju želi prekinuti suradnju s Hajdukom</p>
<p>SPLIT, 11. prosinca</p>
<p> – Hajdukov vratar Zlatko Runje, nezadovoljan statusom u splitskom klubu, zatražit će pismeno raskid ugovora. Rotacije na vratima Hajduka dovode do nesigurnosti vratara, a Runje bi rado izbjegao daljnji život u neizvjesnosti i pronašao novo utočište. </p>
<p>Podsjetit ćemo da je ovog ljeta Runje na pripremama izborio mjesto među vratnicama, ali poraz na Poljudu od Inkera (1-4) platio je tako što je završio na klupi. </p>
<p>Umjesto njega na vrata je stao Sunara, koji je solidno branio, ali je ozlijeđen u uzvratnoj utakmici 1. kola Kupa Uefe protiv Grasshoppera u Splitu. Mogli bismo reći da je Runjin povratak među vratnice bio znatno uspješniji sve dok mu se nije dogodila pogreška protiv Rome, koja je i odredila konačnog putnika u 3. kolo. Ponovno je među vratnice stao Sunara, ali samo jednu utakmicu te je jesensku sezonu na vratima »bijelih« zaključio iskusni Balić. </p>
<p>Runje je izgubio strpljenje, a s obzirom na to da mu ugovor ističe u lipnju, već u siječnju želi prekinuti suradnju s Hajdukom. Ujedno, njegov je ugovor iznosio samo 10.000 eura po sezoni, što za nogometaške prilike i nije neka svota. Tek da se zna, čelnici Hajduka odlučili su iz Solina povući svog vratara, mladog Andriju Vukovića (njegov je brat Drago jedan od darovitijih rukometaša, član RK Zagreb). </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Među 16 čak 13 iz »liga petice« </p>
<p>U osmini finala Španjolska će imati četiri predstavnika, Engleska tri, Italija, Njemačka i Francuska po dva. Među njih su se ugurala i tri »uljeza« - Porto, praška Sparta te moskovski Lokomotiv</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Nogometnom Ligom prvaka i dalje dominiraju sastavi iz pet najuglednijih europskih liga, Španjolske, Engleske, Italije, Njemačke i Francuske, koji su »okupirali« 13 od 16 mjesta u osmini finala (ždrijeb u petak), a ostalima su prepustili tek »mrvice«. </p>
<p>Najviše predstavnika u osmini finala imat će Španjolska. Sva četiri kluba s Iberijskog poluotoka, Real Madrid, Real Sociedad, Celta i Deportivo, koja su krenula u natjecanje po skupinama uspješno su ga i završili. Po uspješnosti, iza Španjolske je odmah Engleska, koja je ostala bez Newcastlea još u pretkolu te će imati tri predstavnika među 16 najjačih, Manchester United, Arsenal i Chelsea. No, s obzirom na to da su sva tri engleska sastava osvojila prva mjesta u svojim skupinama te na snagu i širinu njihovih momčadi, ne bi bilo iznenađenje da se u samoj završnici nađe najviše klubova upravo s Otoka. </p>
<p>I druge zemlje iz »liga petice«, Italija, Njemačka i Francuska, dobro su zastupljene u osmini finala, sa po dva predstavnika. Italiju, koja je ostala bez Intera i Lazija, nadalje će zastupati prošlosezonski finalisti Lige prvaka Milan i Juventus, što dovoljno govori o snazi tih klubova. Predstavnici Njemačke ostali su Stuttgart, koji trenutačno drži vodeće mjesto u prvenstvu, te prvak i najugledniji njemački klub Bayern, a francuski će klupski nogomet zastupati prva dva sastava tamošnjeg prvenstva, Monaco i Lyon. </p>
<p>Uz njih, u završnih je 16 još aktualni osvajač Kupa Uefe Porto te dva »uljeza« iz Istočne Europe, praška Sparta i moskovski Lokomotiv. Upravo su prolasci Sparte i Lokomotiva, i to na račun talijanskih divova Lazija i Intera, ponajveća iznenađenja natjecanja po skupinama. Sparta je do prolaska stigla upravo u izravnom dvoboju s Lazijem u posljednjem kolu, i to pogotkom u posljednjim trenucima utakmice, a Lokomotiv je do velikog uspjeha stigao unatoč nepovoljnom kalendaru, odnosno činjenici da je rusko prvenstvo završilo mjesec dana prije završetka Lige prvaka. </p>
<p>Dosad je najbolji dojam ostavio madridski Real, što i nije veliko iznenađenje kad se pogleda njegov sastav, koji je prepun superzvijezda, te je najveći favorit za novi naslov europskog prvaka, koji bi bio jubilarni, deseti za »kraljevski klub«. Većim je dijelom sezone sjajno je igrao i torinski Juventus, čiji je trener Marcello Lippi nakon prošlosezonskog poraza u finalu najavio povratak u finale, ali i pobjedu u njemu. </p>
<p> Posebnu pozornost u nastavku treba obratiti na europskih uspjeha »gladan« Arsenal, koji se izvukao iz nezavidne situacije u skupini te će sada Thierry Henry i društvo biti izuzetno neugodni. Francuski Monaco iskazao je odličnu efikasnost na svom stadionu, ali i veliku zrelost u igrama na gostovanjima, gdje su gotovo uvijek postizali ono što su željeli. </p>
<p>Nikako iz kruga favorita ne treba izbaciti niti standardne vrijednosti europskog nogometa, Manchester United, Bayern i, naravno, branitelja naslova Milan. Najneugodnije su svoje navijače iznenadili Ajax i Lazio, sastavi koje su mnogi vidjeli u osmini finala, a koji na kraju nisu uspjeli izboriti čak niti nastup u Kupu Uefe. Mlada je momčad Ajaxa prošle sezone u četvrtfinalu bila na pragu prolaska protiv budućeg pobjednika, a ove je napravila veliki korak unatrag. Zasigurno su više očekivali turski i grčki sastavi, no Bešiktaš i Galatasaray izborili su tek ulazak u 3. kolo Kupa Uefe, a samo je jedan od tri grčka sastava, Panathinaikos, izbjegao posljednje mjesto. </p>
<p>Što se hrvatskih igrača tiče, najbolji je dojam ostavio Dado Pršo, koji s pet pogodaka, od čega četiri Deportivu, dijeli prvo mjesto na listi strijelaca. Odlično je svoje obaveze u obrani Bayerna obavio Robert Kovač, Jerko Leko bio je neizostavan dio veznog reda kijevskog Dinama, dok je Zvonimir Soldo pravi vođa mlade momčadi Stuttgarta. Često su priliku dobivali i Jurica Vranješ (Stutgart), Silvio Marić (Panathinaikos), Goran Sablić (Dinamo Kijev), Ivica Mornar (Anderlecht) i Vedran Runje (Marseille), te su je prilično dobro koristili, dok su Igor Tudor (Juventus), Dario Šimić (Milan), Tomislav Butina (Club Brugge) i Goran Vlaović (Panathinaikos) na terenu proveli vrlo malo, a Mario Stanić (Chelsea) ove je sezone u dubokoj sjeni nakon dolaska mnogo novih igrača. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ivaniševiću pozivnica za Atenu i zastava u ruci!</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Goran Ivanišević će sigurno igrati na olimpijskom turniru u Ateni sljedeće godine! Štoviše, čak će i predvoditi hrvatsku ekspediciju na otvaranju Igara sa zastavom u ruci, baš kao što je to činio i u Barceloni 1992. godine. A sve je to u eter poznate zagrebačke radio postaje izrekao nitko drugi već predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.</p>
<p>Iako će za olimpijski turnir organizator podijeliti samo dvije pozivnice, jedna je očito rezervirana za Ivaniševića. Istina, molbe Tripartitnoj olimpijskoj komisiji nadležnoj za dodijeljivanje pozivnica trebalo je poslati do 11. studenoga. I dok u HOO-u ne znaju ništa o tome, Mateša tvrdi kako je stvar sređena. Naime, od ukupno 64 tenisača u glavnom ždrijebu olimpijskog turnira, koji su automatski stekli pravo nastupa i u turniru parova, 48 će ih se kvalificirati na temelju službenog renkinga u lipnju 2004. godine, a preostalih 16 izabrat će Međunarodni teniski savez (ITF) na temelju: renkinga, ukupnog broja sportaša na OI, zemljopisnog položaja i činjenice je li dotična zemlja uopće zastupljena na olimpijskom teniskom turniru. Ukoliko se ispostavi kako je pozivnica ipak bila zabluda, Mateša možda vidi šansu za Ivaniševića u jednom od gore navedenih kriterija.</p>
<p>Ukoliko se ostvare želje wimbledonskog pobjednika, koji žarko želi prije teniske mirovine još jednom nositi hrvatsku zastavu, bit će to njegova pete Olimpijske igre. Još je 1998. godine sa 17 godina u Seoulu igrao na turniru parova sa Slobodanom Živojinovićem. Četiri godine kasnije u Barceloni je stigao do prvog hrvatskog olimpijskog odličja, zaslužio je broncu u pojedinačnoj konkurenciji i u parovima sa Goranom Prpićem. Nastupe u Atlanti i Sydneyu završio je u ranoj fazi natjecanja.</p>
<p>Otkako je osvojio Wimbledon 2001. godine najbolji hrvatski tenisač svih vremena praktički nije spojio tri službena meča. Biografija 31-godišnjeg Splićanina od trijumfa u All England klubu ispunjena je većinom operacijama, rehabilitacijama i pehovima. Jedina svjetla točka vezana je uz privatni život, vjenčao se s dugogodišnjom djevojkom Tatjanom i dobio kćer Amber Mariju. Ali, uzimajući u obzir njegove zasluge kao jednog od najistaknutijih sportskih ambasadora neozbiljno je »loptati« se s njegovim imenom bez pravih činjenica, poglavito ako je riječ o njegovoj velikoj želji prije kraja zadivljujuće teniske karijere – nastupu na Olimpijskim Igrama. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Što se može protiv više sile</p>
<p>»Glavni tajnik Međunarodnoga rukometnog saveza Raymond Hahn javno je rekao da je to bila okolnost na koju se nije moglo utjecati i da je sve u redu, da nitko neće snositi posljedice«, kaže Silvio Njirić, glavni koordinator SP-a rukometašica </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Igralo se drugo poluvrijeme dvoboja između Mađarske i Norveške, kad je odjednom nestalo struje u Dvorani mladosti na Trsatu. Sve se ugasilo kod 14-11 vodstva Mađarica, a nakon dva sata, kvar je otklonjen i utakmica je nastavljena. Završila je podjelom bodova, 24-24. Odlukom direktorija, posljednja utakmica dana, između Slovenije i Rumunjske odigrana je tek kasno noću. Ovo je prvi put u rukometu da je utakmica počela prvi dan, a završila drugi. Slovenke su izborile noćnu pobjedu, 30-28, pa su se i one upetljale u borbu za završnicu prvenstva.</p>
<p>Kako to uvijek biva, neki su se strani novinari počeli raspitivati hoće li biti posljedica, kakav je stav organizatora, IHF-a... No, kad je netko nezadovoljan, onda će krivca pronaći i u nestanku struje.</p>
<p>– Nema posljedica, pa to je bila viša sila! Svima se to događa, na nogometnim stadionima, košarkaškim utakmicama... Jednostavno je zbog kvara trafostanice došlo do prekida napajanja struje u dvorani i točka. Glavni tajnik Međunarodnog rukometnog saveza, Raymond Hahn je javno rekao da je to bila okolnost na koju se nije moglo utjecati i da je sve u redu. Pohvalio bih pritom Rijeku, koja je odlično reagirala i otklonila kvar u najkraćem mogućem roku. Dakle, nikakvih primjedbi nije bilo, ni od strane IHF-a, niti od strane reprezentacija, jer je riječ o višoj sili. Zar bismo bili krivi i da je počeo puhati tornado i odnio krov s dvorane, kaže Silvio Njirić, glavni koordinator SP-a rukometašica.</p>
<p> • Rezultati 2. kola; skupina I: Rusija – Španjolska 25-25, Austrija – Francuska 25-28, Koreja – SiCG 33-35; redoslijed: Francuska 6 bodova, Španjolska 5, Rusija 5, Koreja 4, SiCG 4, Austrija 0;</p>
<p>skupina II: Njemačka – Ukrajina 23-25, Mađarska – Norveška 24-24, Slovenija – Rumunjska 30-28; redoslijed: Ukrajina 7 bodova, Mađarska 5, Norveška 5, Slovenija 4, Njemačka 2, Rumunjska 1.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Čač rekordom do finala</p>
<p>Čač je za više od sekunde popravio vlastiti hrvatski rekord na 200 metara mješovito i sa 1:57.81 ostvario četvrti rezultat kvalifikacija/ U finalu i hrvatska štafeta 4x50 mješovito</p>
<p>DUBLIN, 11. prosinca</p>
<p> – Sasvim »samozatajan« početak hrvatskih plivača na Europskom plivačkom prvenstvu u malim bazenima u Dublinu u četvrtak ujutro je poremetio Krešimir Čač u kvalifikacijama na 200 metara mješovitim načinom. Čač je u za njega sasvim netipičnom nastupu za više od sekunde popravio vlastiti hrvatski rekord u toj disciplini i sa 1:57.81 ostvario četvrti rezultat kvalifikacija, te tako ušao u finale. Osim njega u finale se plasirala i muška štafeta 4x50 metara mješovito (Mašković, Rogulj, Puninski i Volčanšek) koja je u kvalifikacijama ostvarila 3. rezultat. </p>
<p>Polufinale su izborili Aleksej Puninski na 100 leptir i Sanja Jovanović na 100 leđno. Najbolji hrvatski plivač Gordan Kožulj nije se plasirao u finale na 200 metara leđno jer je u kvalifikacijama ostvario 10. rezultat – 1:54.95 – što je za više od tri sekunde slabije od europskog rekorda kojeg je Kožulj postavio prije tri godine u Berlinu. Ovakav Kožuljev rezultat ne zavređuje nikakav poseban komentar, budući da je on u Dublin otišao sasvim neplanirano, kao kapetan reprezentacije. </p>
<p>Blizu plasmanu u polufinale bila je Smiljana Marinović na 50 metara prsno, no sa 32.49 ostvarila je 18. vrijeme kvalifikacija. Mirela Kardašević je u kvalifikacijama na 100 leđno ostvarila 40. vrijeme, a bez polufinala ostao je i Vanja Rogulj koji je ostvario 24. rerzultat na 100 prsno (1:01.30). Aleš Volčanšek, Ivan Mladina i Dinko Matić nastupili su na 50 metara slobodno. Sva trojica bila su daleko od plasmana u polufinale. Volčanšek je imao 33. vrijeme kvalifikacija (22.63), Mladina 38. (22.71), a Matić 49. (23.04). </p>
<p> • Rezultati kvalifikacija, plivači: 200m mješovito:</p>
<p>1. Christian Keller (Nje) 1:57.46, 2. Massimiliano Rosolino (Ita) 1:57.49, 3. Peter Mankoč (Slo) 1:57.63... 4. Krešimir Čač (Hrv) 1: 57.81, 100m leptir: 1. Thomas Rupprath (Nje) 51.68, 2. Nikolaj Skvorcov (Rus) 51.95,.. 10. Aleksej Puninski (Hrv) 52.71, 200m leđno:1. Blaž Medvešek (Slo) 1:53.43, 2. Markus Rogan (Aut) 1:53.44,... 10. Gordan Kožulj (Hrv) 1:54.95,... 27. Saša Imprić (Hrv) 2:01.13, 4x50 mješovito: 1. Njemačka 1:34.81, 2. Švedska 1:37.08, 3. Hrvatska 1:37.11... plivačice, 100m leđno: 1. Antje Buschschulte (Nje) 59.14, 2. Sarah Price (VBR) 59.56... 12. Sanja Jovanović (Hrv) 1:00.79... 40. Mirela Kardašević (Hrv) 1:05.62...</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Boroš lako s Liu Jiom</p>
<p>U četvrtfinalu će Tamara Boroš igrati protiv aktualne svjetske prvakinje, Kineskinje Wang Nan</p>
<p>GUANGZHOU, 11. prosinca</p>
<p> – Tamara Boroš je na najbolji mogući način iskoristila relativno povoljan ždrijeb u 1. kolu stolnoteniskog Pro Tour finala u kineskom Guangzhou. Najbolja europska igračica je sa 4-0 pobijedila austrijsku Kineskinju Liu Jiu i u četvrtfinalu turnira 16 najboljih igračica ovogodišnjeg Pro Toura igrat će protiv aktualne svjetske prvakinje i najbolje stolnotenisačice svih vremena, Kineskinje Wang Nan. Ono što je pritom posebno zanimljivo jest to da je Wang Nan jedina Kineskinjka iz svjetskog stolnoteniskog vrha koju Tamara Boroš još nikada nije pobijedila. Njihov posljednji dvoboj, u polufinalu ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u Parizu, završio je uvjerljivom pobjedom Kineskinje sa 4-0.</p>
<p>Natjecanje stolnotenisača na završnom turniru Pro Toura započelo je, inače, poprilično iznenađujuće, budući da su već u prvom kolu ispali prvi igrač svijeta Kinez Ma Lin, kao i aktualni svjetski prvak, Austrijanac Werner Schlager. Ma Lina je sa 4-2 pobijedio Šveđanin Jens Lundquist, dok je Schlagera sa 4-1 iz daljnjeg natjecanja eliminirao Kinez Chen Qi.</p>
<p> • Rezultati, stolnotenisačice. BOROŠ (HRV) – Liu Jia (Aut) 4-0 (11-8, 11-3, 12-10, 11-4). ></p>
<p>M.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Orlando izlazi iz tunela </p>
<p>Giriček je pobjedi Orlanda za 42 minute pridonio sa 15 koševa, šest skokova i dvije asistencije </p>
<p>NEW YORK, 11. prosinca</p>
<p> – Giričekov Orlando polako izlazi iz tunela. Nakon 19 uzastopnih poraza, u srijedu su upisali drugu pobjedu u nizu. Slavili su u gostima kod Washingtona sa 95-91. Hrvatski reprezentativac Gordan Giriček bio je u početnoj petorci, odigravši 42 minute. Za to vrijeme upisao je 15 koševa (šut 6-15), šest skokova i dvije asistencije. Najefikasniji je po običaju bio Tracy McGrady sa 27 poena. Juwan Howard dodao je 15 koševa i devet skokova. Kod Wizardsa najbolji su bili Larry Hughes sa 19 koševa i Kwame Brown sa 18. </p>
<p>Toni Kukoč zbog ozljede nije igrao za svoje Buckse, koji su na domaćem terenu nakon produžetka pobijedili Golden State Warriorse sa 94-89. Milwaukee je predvodio Michael Redd sa 25 koševa. Dan Gadzuric upisao je 19 poena i 13 skokova, a Joe Smith devet koševa i 14 skokova. Nick van Exel sa 21 je košem bio najefikasniji kod gostiju. </p>
<p>New York Knicksi u Salt Lake Cityu upisali su šesti uzastopni poraz, izgubili su od Utah Jazza sa 73-95. Domaćini su imali četvoricu izuzetno raspoloženih, koje je predvodio Matt Harpring sa 22 koša i devet skokova. Greg Ostertag ubilježio je 16 poena i 12 skokova, Raul Lopez 12 koševa, po devet skokova i asistencija, a Andrei Kirilenko 10 poena i 12 skokova. </p>
<p>Dallas, koji glasi za jednog od favorita na Zapadu, izgubio je u gostima od slabašnih Clippersa sa 99-100. Pobjednički koš sa zvukom sirene zabio je Glen Rice. Najefikasniji kod Clippersa bio je Corey Maggette sa 30 poena. Chris Wilcox ubacio je 21, a Elton Brand 18 koševa. Michael Finley sa 38 je koševa predvodio Dallas.</p>
<p> • Rezultati: Boston – Seattle 126-112, Washington – Orlando 91-95 (Giriček - 15 koševa, 6 skokova, 2 asistencije), Milwaukee – Golden State 94-89 (produžetak, Kukoč ozlijeđen), Memphis – Atlanta 103-90, San Antonio – Portland 102-77, LA Clippers – Dallas 100-99, Utah – New York 95-73. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Trener Sunsa dobio otkaz </p>
<p>NEW YORK, 11. prosinca</p>
<p> – Trener Phoenix Sunsa Frank Johnson dobio je otkaz nakon što je momčad nanizala šest poraza u posljednjih sedam susreta. Johnson je bio trener Sunsa od 2002. gidine. Prošle ih je sezone uveo u doigravanje, što je bio odličan rezultat s obzirom na konkurenciju na Zapadu NBA lige. No, ove sezone stvari nisu krenule prema očekivanjima vodstva Sunsa. Ubilježili su tek osam pobjeda i 13 poraza. Johnsona će naslijediti njegov pomoćnik Mike D'Antoni, koji je prošle sezone doveo Benetton iz Trevisa do naslova talijanskog prvaka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Napad u Tel Avivu: Troje poginulih, 18 ranjenih</p>
<p>JERUZALEM, 11. prosinca</p>
<p> – Troje je ljudi poginulo, a najmanje 18 ranjeno u četvrtak u eksploziji u samom središtu Tel Aviva, izvijestila je izraelska televizija pozivajući se na policijske izvore. </p>
<p>Eksplozija je najvjerojatnije djelo kriminalaca, a ne terorista kako se u prvi mah pretpostavljalo, navodi izraelska televizija.</p>
<p> »Razmatramo sve mogućnosti, ali u ovom trenutku čini nam se da je to djelo kriminalne prirode«, rekao je visoki policijski dužnosnik Ezra Aron.</p>
<p> Neki očevici tvrde da su na mjestu eksplozije vidjeli poznatu izraelsku ličnost iz mafijaških krugova, nagađajući da bi on mogao biti metom pokušaja ubojstva. Poprište eksplozije bila je mjenjačnica u Ulici Allenby, u poslovnom središtu grada.</p>
<p> Posljednji samoubilački teroristički napad u kojem su stradali izraelski civili bio je u u listopadu u Haifi. Tada je bilo više od 20 poginulih. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pentagon se osvećuje, State Department smiruje nezadovoljne, a Bijela kuća koordinira </p>
<p>Dok Francuska, Njemačka, Rusija i Kanada prosvjeduju što su isključeni iz poslova u Iraku, mediji su dobili slasnu staro-novu temu o nadmetanjima Pentagona i State Departmenta / Zašto su Donald Rumsfeld i njegov zamjenik Paul Wolfowitz pripremili odluku Pentagona da u poslovima za obnovu Iraka mogu sudjelovati samo one zemlje koje su poslale vojnike u Irak? </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Kako se moglo i očekivati, Pentagon neće dopustiti kompanijama iz zemalja koje nisu poslale vojnike u Irak da se natječu za dobivanje unosnih poslova u obnovi Iraka. Moći će sudjelovati samo kompanije iz Sjedinjenih Država i koalicijskih partnera, jer je to »neophodno za zaštitu temeljnih sigurnosnih interesa SAD-a«. (U ovoj fazi, riječ je o poslovima vrijednima 18,6 milijardi dolara). Najviše će biti pogođene - i već prosvjeduju - Francuska, Njemačka, Rusija i Kanada, zemlje s razgranatim poslovima u Iraku. </p>
<p>Dok te zemlje dokazuju kako američka administracija krši pravila o ravnopravnom sudjelovanju na međunarodnim natječajima, mediji su dobili slasnu staro-novu temu. </p>
<p>Među ostalim, londonski The Times i BBC-jev Radio 4, iznose nove dokaze za staru tezu o nadmetanju Pentagona i State Departmenta. O neslaganjima štetnima za obnovu ratom razorene zemlje govorio im je Jay Garner, umirovljeni američki general reaktiviran uoči rata kako bi vodio uspostavu reda u Iraku. No, kako nije uspio, bio je smijenjen samo poslije mjesec dana rata. Na njegovo mjesto došao je Paul Bremer, a sada je i Bremeru promijenjen šef, pa je Irak dobio treći režim u manje od godinu dana. </p>
<p>Iako se dio Garnerovih izjava može pripisati nezadovoljstvu zbog nagle smjene, neke njegove riječi djeluju sablažnjivo. Primjerice, State Department je posjedovao temeljito razrađen plan za upravljanje Irakom, ali Pentagon nije htio ni čuti za njega. </p>
<p>Potkraj veljače Garner je prisustvovao savjetovanju o poslijeratnom Iraku i bio je ugodno iznenađen znalačkim planom izrađenim za State Department. Više od 200 američkih i iračkih pravnika, inženjera, biznismena i ostalih stručnjaka, podijeljenih u 17 skupina, izradilo je planove o obnovi pravnog sustava, gospodarstva, reorganizaciji vojske i policije i uopće novom životu Iraka. Posao je vodio Tom Warrick iz State Departmenta. Garner je bio impresioniran onim što je čuo i htio je u svoju iračku ekipu svakako uzeti Warricka, ali mu je Rumsfeld to zabranio. </p>
<p>Kolumnist The Timesa, Simon Jenkins, pisao je o »drskosti od koje zastaje dah«, kojom su taj plan podcijenili i odbacili ministar obrane Donald Rumsfeld, njegov zamjenik Paul Wolfowitz, njihov veoma utjecajni savjetnik Richard Perle i njegov prijatelj, izbjeglica iz Iraka, Ahmed Chalabi. Oni su potpuno zanemarili upozorenja o mogućim pljačkama i o potrebi oslanjanja na Iračane, pa i na ljude iz starog državnog aparata. Chalabi je govorio da će Iračani požuriti da mu ljube noge i Rumsfeld mu je povjerovao.</p>
<p>Taj promašaj Pentagonovih suradnika i obavještajaca mogao se pokazati daleko opasnijim od svih zastrašujućih iluzija o oružju masovnog uništavanja, danas gotovo tabu temi u Pentagonu. </p>
<p>Garner govori da su Amerikanci morali imati znatno više pješadije kako bi održali red u Bagdadu, da se - nedavno najavljen - prijenos vlasti na Iračane trebao dogoditi znatno ranije i da se pogriješilo s raspuštanjem iračkih jedinica u uniformama. Ta pogreška se sada ubrzano ispravlja. Prema Rumsfeldovoj izjavi 2. prosinca u Bruxellesu, posljednjih mjeseci obnavlja se iračka vojska i policija - sada ih je 145.000 i najbrojnija su vojna komponenta u Iraku). </p>
<p>The New York Times je također saznao za plan i zaključio da su u njemu bili predviđeni mnogi problemi s kojima se suočila okupacija Iraka, ali je Pentagon zanemario upozorenja. Upozoreno je primjerice, da će poslije pada starog režima doći do opće pljačke i razbojstava zbog tisuće kriminalaca puštenih iz zatvora. Predlagalo se da koalicijske snage organiziraju vojne ophodnje u svim većim gradovima kako bi se spriječilo bezakonje posebice protiv najvažnijih instalacija i ključnih uređaja. I s time se zakasnilo. </p>
<p>Predstavnici Pentagona objašnjavaju da su neki dijelovi plana bili dobri, ali da je veći dio bio površan i akademski, prema tome, praktički neuporabiv. Ljudi iz State Departmenta obično imaju dobre ideje i osjećaj za politički okoliš, ali su loši u provođenju. Za razliku, Pentagon je odličan u logistici, ali je ograničen kad je riječ o politici. A nužna je, kažu, smjesa i jednog i drugog. </p>
<p>Sada je Bremer dobio novog šefa - više ne odgovara Rumsfeldu nego Bobu Blackwillu, zamjeniku savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice, dakle Bijeloj kući. Blackwill je novi prokonzul. Neugodno nadmetanje Pentagona i State Departmenta nastoji se ublažiti tako što Bijela kuća preuzima izravni nadzor i objavljuje najvažnije odluke. Službeno je to proglašeno koordinirajućom ulogom. </p>
<p>Rumsfeld i Wolfowitz praktički su prisiljeni na povlačenje, ali kako bi se pokazalo da i dalje igraju važnu ulogu - pripremili su »osvetničku« odluku Pentagona, kojom se 26 najvećih poslova u Iraku povjerava samo kompanijama iz zemalja koje su poslale vojnike u Irak, jer je to »neophodno za zaštitu temeljnih sigurnosnih interesa SAD-a«. Za nacionalnu sigurnost nadležan je, naravno, Pentagon. State Departmentu preostaje poznata uloga - da ublažava srdžbu nezadovoljnih. Bijela kuća je koordinator. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Berlusconijeva formula kako Španjolsku i Poljsku priznati kao »velike« </p>
<p>»Ponuditi ću je u zadnji trenutak i vidjeti ću kako će ona djelovati«, ohrabruje talijanski premijer sudionike summita uoči velikog testa zajedništva / Summit lidera velike Europe može ali i ne mora donijeti usuglašeni tekst novog europskog ustava / Talijansko će Predsjedništvo ipak najprije ponuditi već objavljenu verziju izmijenjenog teksta ustava </p>
<p>BRUXELLES, 11. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Summit lidera velike Europe u četvrtak može ali i ne mora donijeti usuglašeni tekst novog europskog ustava. Uoči početka skupa, popraćenog štrajkom zaposlenika u javnom prometu Bruxellesa, svi očekuju neuspjeh. </p>
<p>Pesimističke su prognoze dio političke igre. Svi su jednako tako složni da je bolje nemati ustav nego summit zaključiti loše sročenim dokumentom. Iskustvo iz prakse upozorava kako je Sporazum iz Nice, prije tri godine donesen na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, šlampavo sastavljen i sadrži mnogo beskorisnih kompromisa tako da se na njegov loš sadržaj neprekidno nadograđuju novi problemi. </p>
<p>Medijski je ovom prigodom najviše eksponirana svađa Španjolske i Poljske protiv EU, točnije protiv velikih zemalja. Te dvije zemlje ne namjeravaju odustati od Sporazumom iz Nice dodijeljenog im broja glasova u Ministarskom vijeću, barem ne do isteka Sporazuma krajem desetljeća. Europski ideal je stvoren za zaštitu manjih i srednjih zemalja, ponavljaju predstavnici Poljske. </p>
<p>Velike zemlje nisu impresionirane prijetnjom Varšave da će iskoristiti veto ne bude li kako ona hoće. Vrijeme je da se uvaže demografske činjenice, dosta smo ulagali i plaćali europske integracije, odvraća Njemačka. Predsjedavajući Europskim vijećem Silvio Berlusconi izjavio je da u rukavu drži skriveni adut, formulu kojom će se priznati Španjolsku i Poljsku kao velike zemlje. »Ponuditi ću je u zadnji trenutak i vidjeti ću kako će ona djelovati«, ohrabruje Berlusconi sudionike summita uoči velikog testa zajedništva. </p>
<p>Talijansko će Predsjedništvo ipak najprije ponuditi već objavljenu verziju izmijenjenog teksta ustava, s kraja prošlog mjeseca. Ne zna se hoće li praktično upotrebljiva i od većine u principu prihvaćena koncepcija dvostruke većine (broj zemalja i postotak stanovništva) preživjeti i u kojim će omjerima izaći zadnji, svima prihvatljiv koncept. Hoće li raspravu preživjeti formula da legitimitet odluci osigurava pola od ukupnog broja zemalja sa 60 posto stanovništva ili će famozni »europski kompromis« uvesti veći postotak stanovnika, a možda i broj zemalja, kako to traže neki članovi. </p>
<p>Ili će se sve, što opet najavljuje talijansko Predsjedništvo, razvodniti i odgoditi čak do sredine idućeg desetljeća! Bolje je ne dobiti ustav, nego oslabiti rezultat dogovora postignutih na Konvenciji, poručio je u pismu svim liderima uoči početka skupa predsjednik Europske komisije Romano Prodi. </p>
<p>Prodi apelira na države da ipak nađu zajednički jezik. Pametnije je odgoditi provedbu rješenja nego usvojiti sustav manje efikasan od onoga prihvaćenog u Nici, podsjeća Prodi. </p>
<p>Na konferenciji za novinare uoči summita Prodi je ipak bio optimist: »Nema razloga da summit ne uspije«, kazao je novinarima. Neće ići lako, pogotovo što je čak i oko tema prihvaćenih od velike većine država još uvijek ostalo prostora za političko manevriranje. Summit bi se mogao i produžiti: organizatori su za svaki slučaj uračunali dva dodatna dana, prisjećajući se kako se prekovremeno radilo u Nici. </p>
<p>Iako se sa sloganom »ili Nica ili smrt« ne može stići daleko, Poljska je glavna zvijezda uvertire u međuvladinu konferenciju. Njezina iskustva vele da se takva taktika isplati. Zahvaljujući jednokratnoj isplati odobrenoj u Kopenhagenu, Poljska je mogla udobno krenuti u kupovanje ratnih zrakoplova potrebnih za ispunjenje zahtjeva članstva u NATO-u. </p>
<p>Sad je na dnevnom redu snažnija pomoć poljoprivredi, što je posebno osjetljiva tema za poljsko političko vodstvo. </p>
<p>Neke stvari će na summitu u Bruxellesu proći relativno glatko, recimo objedinjavanje uloge ministra vanjskih poslova EU-a (sada Europske komisije i Ministarskog vijeća zasebno). </p>
<p>Glavnina posla vjerojatno je već odrađena i dogovorena. Jedini razlog zašto će nezadovoljnije države odustati od svojih traženja naći će se u obećanjima »na kopenhagenski način«, kad je privola u zadnji čas kupovana rezervnim paketima financijskih ustupaka i povlastica. </p>
<p>Summit će, nažalost, proći u znaku, kako je lijepo neki dan upozorio slovenski predstavnik u Konvenciji Alojz Peterle, ne napora iznalaženja odgovora na pitanje efikasnog odlučivanja, već efikasnog blokiranja odluka. Od summita se naravno očekuje kvalitetan odgovor kako vrednovati veličinu velikih i sačuvati interese manjih zemalja. O konačnim rješenjima neće odlučivati spremnost na fleksibilnost, već ono što će »ispod žita« dobiti pojedine zemlje u vidu dodatne solidarne pomoći poljoprivredi, regionalnom razvoju ili čak kao jednokratnu financijsku injekciju. </p>
<p>Naravno, u dogovorenim okvirima, velika Europa trebala bi nesmetano djelovati idućih pola stoljeća, a sve što se u Bruxellesu dogovori neće vrijediti od sutra niti od dana proširenja, nego, što se sustava odlučivanja tiče, od 2009. godine ili, »kako se bude nadograđivao europski kompromis«, čak od 2014. Još je jedna stvar sigurna: svaki će lider »svojim« medijima objasniti kako je ishod summita (bez obzira kakav on bio) nova velika nacionalna pobjeda.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Poljska spremna uložiti veto na ustav EU </p>
<p>LONDON, 11. prosinca</p>
<p> - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski je za britanski BBC izjavio da je spreman uložiti veto svoje zemlje na budući ustav Europske unije dođe li do smanjenja glasačkih prava Poljske. </p>
<p>»Ako stajalište ostane kakvo je u nacrtu (ustava), bez izgleda za kompromis, ne možemo ga prihvatiti«, pojasnio je Kwasniewski za televiziju BBC govoreći o prijedlogu ustava, o kojemu će se ovog vikenda razgovarati u Bruxellesu na europskom summitu. »Imamo razloga boriti se za dobru ravnotežu unutar Europske unije«, rekao je.</p>
<p>Poljska, kao i Španjolska, čvrsto brani prednost postignutu na summitu u Nici u prosincu 2000. kada je tim sporazumom dobila gotovo jednak broj glasova kao i najveće zemlje članice (Njemačka, Britanija, Francuska, Italija) u Vijeću ministara EU. Takvo stajalište iritira Pariz i Berlin, dok za poljsko-španjolska stajališta razumijevanje pokazuje London. </p>
<p>Zbog svojih stajališta oko Iraka i ponašanja za pregovaračkim stolovima u Bruxellesu, Poljska - koja bi u svibnju trebala postati punopravnom članicom Europske unije - brzo stječe reputaciju novog »zločestog djeteta« EU-a. Poljska je bila daleko najžilaviji pregovarački partner u dugotrajnom procesu priključenja Uniji. Nadalje, ta je zemlja podržala američkog predsjednika Georgea W. Busha u njegovoj kampanji protiv Iraka, što je izazvalo oštre kritike Berlina i Pariza. Isto tako, Poljska će biti najveći protivnik Njemačkoj na predstojećem summitu EU-a u Bruxellesu, na kojem će se raspravljati o budućem europskom ustavu, te načinu donošenja odluka u europskim vijećima i Europskoj komisiji.</p>
<p>Pet mjeseci prije službenog ulaska u klub zapadnih demokracija, Poljsku neki njezini novi europski partneri proglašavaju zemljom koja stvara probleme. Posljednji primjer poljske tvrdoglavosti zbio se prije deset dana u Napulju tijekom rasprave ministara 15 sadašnjih i deset budućih zemalja članica o novoj europskoj obrambenoj politici.</p>
<p> Neki od 25 ministara željeli su znati zašto je novo vijeće EU-a za vojno planiranje nazvano »stalnim«. Odgovoreno im je da je to zato da bi se europski pristup razlikovao od pristupa SAD-a, koji je privremenu vojnu koaliciju ad hoc nazvao »koalicijom država koje žele sudjelovati«. Poljski ministar vanjskih poslova Wlodzimierz Cimoszewicz rekao je da bi »u tom slučaju naše vijeće trebali nazvati koalicijom država koje ne žele sudjelovati«. »Možda bi to bio precizniji i realističniji opis situacije«, dodao je Cimoszewicz.</p>
<p>Njegova ironična primjedba naglasila je nezadovoljstvo Poljske francusko-njemačkim ambicijama oko jačanja europske obrambene politike, te odanost Varšave Washingtonu kao njezinom ključnom strateškom partneru i jamcu sigurnosti. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Britanski obavještajci povezani s napadima u Republici Irskoj?</p>
<p>DUBLIN, 11. prosinca</p>
<p> - Protestantskim paravojnim skupinama, koje su u bombaškim napadima u Republici Irskoj 1974. godine ubile 33 osobe, možda su pomagali pripadnici britanske obavještajne službe, navodi se u dugoočekivanom izvješću objavljenom u srijedu navečer.</p>
<p> Ipak, u izvješću irskog vladinog povjerenstva o najkrvavijem danu tijekom 30-godišnjeg sjevernoirskog sukoba, ne navode se čvrsti dokazi o tajnim dogovorima paravojnih skupina i britanskih vlasti u Sjevernoj Irskoj.</p>
<p> »Postoje temelji za sumnju da su bombaši mogli imati potporu članova (britanskih) sigurnosnih snaga«, navodi se u izvješću koje je sastavio sudac Vrhovnog suda Henry Barron. »Međutim, sudjelovanje pojedinaca u takvim aktivnostima ne znači nužno da je država (Velika Britanija) službeno ili neslužbeno odobrila bombaške napade«, dodaje se u izvješću. Ipak se ne može dokazati da su visoki dužnosnici vojske ili policije bili umiješani u napade, i ako se ne pojave novi dokazi, »takva umiješanost mora ostati na razini sumnje«, stoji u Barronovom izvješću.</p>
<p> Dvadeset i šest osoba, uključujući i jednu trudnu ženu, poginulo je kad su pripadnici »lojalističkih« Ulsterskih dobrovoljačkih snaga (UVF) detonirali tri automobila bombe u središtu glavnog grada Republike Irske Dublina u vrijeme najveće večernje gužve 17. svibnja 1974. godine. U roku od nekoliko sati detonirana je još jedna bomba u Monaghanu, nedaleko od granice sa Sjevernom Irskom, pri čemu je poginulo još sedam osoba.</p>
<p> Nitko nije optužen za napade koji su se dogodili u najturbulentnijim trenucima sjevernoirske povijesti, dva dana nakon što su protestantski radnici diljem te britanske pokrajine počeli štrajk u znak prosvjeda protiv uspostave protestantsko- katoličke vlasti u Belfastu.</p>
<p> Ta zajednička vlast, prethodnica protestantsko-katoličke skupštine uspostavljene u sklopu Sporazuma od Velikog petka 1998. godine, raspala se dva dana nakon bombaških napada.</p>
<p>Barronovo izvješće - koje ima više od 300 stranica, a sastavljano je posljednje četiri godine - također kritizira tadašnju irsku vladu i policiju zbog pokazivanja »nedovoljnog interesa za bombaške napade«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U Njemačkoj velika racija protiv islamskih ekstremista</p>
<p>BERLIN, 11. prosinca</p>
<p> - Djelatnici Njemačkog kriminalističkog ureda (BKA) u četvrtak su izveli dosad najveću raciju protiv jedne islamističko ekstremističke organizacije tijekom koje je više od 5.500 policajaca diljem Njemačke pretražilo više od 1.000 stanova pripadnika zabranjene islamske organizacije »Kalifatska država«.</p>
<p> Povod za raciju je sumnja da ta organizacija, unatoč zabrani, i dalje djeluje te da priprema terorističke napade. Državni odvjetnik Kay Nehm priopćio je kako postoji utemeljena sumnja da ta organizacija priprema terorističke napade na »nepoznate ciljeve«. Tijekom racije su uhićene i četiri osobe koje se sumnjiče za pripremu terorističkih napada.</p>
<p> Prema riječima njemačkog ministra unutarnjih poslova Otta Schilyja (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) današnja akcija je »jasno upozorenje« svima koji zlorabe političke i vjerske slobode u Njemačkoj. On je također upozorio da će svako ignoriranje zabrane djelovanja ekstremnih islamskih organizacija biti suzbijano svim raspoloživim pravnim sredstvima. »Kalifatska država« je nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. zabranjena jer joj je cilj »uspostaviti svjetsku vladavinu islama«.</p>
<p> Cilj današnje akcije je i vođa »Kalifatske države« Metin Kaplan koji se još naziva i »Kalif od Kölna«. On se, nakon odsluženja zatvorske kazne zbog javnog poziva na ubojstvo, nalazi na slobodi. </p>
<p> Schily nastoji svim pravnim sredstvima Kaplana izručiti Turskoj, koja ga traži zbog pokušaja rušenja državnog sustava. Izručenje je dosad nekoliko puta odbijano zbog toga što Kaplanu u Turskoj prijeti smrtna kazna. (Dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Prijevremenim imenovanjem kulturnih vijeća Vlada krši ne samo dobre običaje </p>
<p>nego i Zakon </p>
<p>U Vjesniku od 2. prosinca, objavljen je članak »Zašto smjena u kulturnim vijećima«. Želim skrenuti pozornost na neke neistine, koje su se u tekstu potkrale.</p>
<p>U tekstu se kaže da su imenovanja novih članova u Kulturna vijeća Ministarstva kulture, neke poput mene prilično pogodila. Vjesnikova novinarka Vesna Kusin piše: »Stoga je i javno reagirala, jer njezin mandat, navodno, završava tek 6. prosinca, a na njezino je mjesto već imenovan netko drugi.« Mandat ne traje navodno do 6. prosinca, nego traje sigurno do 6. prosinca, za što su dokaz Narodne novine broj 109. od 11. prosinca 2001. godine i Narodne novine broj 187 od 26. studenoga 2003. godine. Nadalje, nisam ja javno reagirala, nego Upravni odbor Hrvatskog društva filmskih djelatnika koji me i kandidirao u Vijeće. Reagirala sam osobno, tek kad su me novinari zvali radi pojašnjenja.</p>
<p> Istinit je navod da su tri člana Vijeća za film i kinematografiju dala neopozive ostavke prije više od godine dana, i točno je da je reda trebalo napraviti prije, na što smo ja i neki drugi članovi Vijeća upozoravali nadležne u Ministarstvu kulture. I mene je iznenadila činjenica da je gospodin Boris T. Matić nakon toliko vremena povukao ostavku, o čemu nije bilo obaviješteno Vijeće, pa sam to doznala iz novina. U tekstu se postavlja pitanje kako se sastav u Vijećima mijenja kada je većina onih kojima je istekao mandat ponovno imenovana. Kada bi sve drugo bilo po Zakonu to ne bi bilo sporno, jer Zakon to omogućava. Citiram: »Gaćešić Livaković nije imala tu sreću, a da jest, pitanje je bi li reagirala. Zašto to nije učinila kada je raspisan natječaj za popunjenje tih mjesta?«</p>
<p>Dana 22. rujna 2003. godine objavljen je Poziv za predlaganje članova Kulturnih vijeća. Dana 6. listopada 2003. Upravni odbor HDFD jednoglasno me ponovno predlaže kao kandidata za člana Kulturnog vijeća za film o čemu postoji dokument upućen Ministarstvu kulture 7. listopada 2003. godine. </p>
<p>Na hipotetsko pitanje odgovaram da niti Upravni odbor HDFD, a niti ja osobno do tada nismo imali na što reagirati, jer je sve bilo po Zakonu. U javnom pozivu nigdje nije stajalo kada će se dogoditi imenovanja, a misleći da živimo u zemlji gdje se poštuju zakoni, vjerovali smo da će se imenovanja dogoditi po isteku mandata.</p>
<p>Napominjem: Kada je dana 6. lipnja proglašen Zakon o kulturnim vijećima ministar je bio dužan osigurati da se Vijeća imenuju i konstituiraju najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o kulturnim vijećima. Ministar je iskoristio punih šest mjeseci da imenuje članove Vijeća, a Vijeće za film je konstituirano 30. siječnja 2002. godine, dakle van zakonskog roka. Dokaz tomu je odredba članaka 19 st. 1. Zakona o kulturnim vijećima. To navodim samo zato da pokažem koliko se tada ministru kulture žurilo provesti u djelo vlastiti zakon, i na taj način pokazati koliko mu je uistinu stalo do Kulturnih vijeća. Kako se približavao kraj mandata ovoj Vladi, ministar postaje naglo ažuran, pa će se pokazati što sam već potkrijepila dokazima, i preažuran.</p>
<p>Reći ću Vam i svoje mišljenje o činjenici zašto Vlada kršeći zakon razrješuje i imenuje članove Vijeća prije isteka mandata i to upravo 21. studenoga, dakle dan pred izbore. To je bio naime posljednji dan kada je Vlada uopće mogla reagirati, jer od tada može raditi, što i sama priznaje, samo tehničke poslove. Hipotetski rečeno, da je kojim slučajem, a dokazano nije, članovima Vijeća istekao mandat, Vlada bi prekršila samo dobre običaje, ostavivši nekoj novoj Vladi svoja imenovanja, što naravno nikako nije niti korektno, niti u duhu demokracije. Ovako Vlada uz dobre običaje, krši i zakon, te držim da takova razrješenja i imenovanja nikoga ne mogu obvezati. </p>
<p>NADA GAĆEŠIĆ LIVAKOVIĆ, Predsjednica HDFDZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pretvorba i privatizacija najveći povijesni zločin protiv hrvatskog naroda</p>
<p>Očajničko pismo gospodina Josipa Grbelje »Osjećam da je u pretvorbi i privatizaciji riječ o golemoj prijevari nas koji smo radili i ulagali« (Vjesnik, 9. prosinca, rubrika Stajališta) odlično ilustrira što se nama, kao najširem krugu građana, graditelja i ulagača, događalo i događa tijekom pretvorbe i privatizacije. To pismo je istovremeno i poziv hrvatskoj javnosti, građanskim udrugama i poštenim nositeljima vlasti (one političke, zakonodavne i sudske) da se konačno trgnu i da stvar po stvar rasčiste prije nego počnu raditi motke i toljage.</p>
<p>Isto sam kao i gospodin Grbelja ulagao sredstva u tri pretplatnička telefonska priključka nemam sve ugovore, osim jednog (broj 004 14 0280 87 od 5. siječnja 1988.), s OOUR-om Gradski telefon po kojem ugovoru, da bi dobio priključak, prihvaćam kreditiranje GT-a s 380 tisuća tadašnjih dinara u deset mjesečnih rata. Istim ugovorom GT se obavezuje da će početi vraćati mi kredit po isteku 36 mjeseci nakon uplate cijelog iznosa uz kamatu od 7,5 posto godišnje kroz deset godina.</p>
<p>Nakon isteka roka od trinaest godina došao sam u poduzeće Gradski telefon radi mojeg novca o čemu nitko nije htio sa mnom razgovarati uz obrazloženje da sam taj novac davno primio pa sam onda tražio obračun s kamatama i isplatnim doznakama koje nisam mogao dobiti. Očito je da se radi o planiranoj prevari ne samo mene već mnogih građana.</p>
<p>Kao što smo ulagali u telefoniju tako smo ulagali u tvornice, bolnice, energetiku (struja, plinifikacija, vodovodi, navodnjavanje i odvodnja), ceste, hotele, stanove i još mnogo čega što smo s entuzijazmom i odricanjem gradili za sebe) i svoje potomke, za budućnost svoga naroda od kojeg je to sve oduzeto, devastirano i predano u problematično vlasništvo domaćih i inozemnih lihvara a stvarnim posjednicima su se smanjila mirovinska prava te potomcima prava na rad, socijalnu sigurnost i perspektivu.</p>
<p>Bojim se, dragi gospodine Grbelja, da je ovo što pišete vi, moja malenkost i mnogi drugi učeni i obični ljudi »vapaj u pustinji« ili kako bi moji kajkavci rekli »kak da si suhi bob u stenu hitil«. </p>
<p>IVAN PAJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zar je SDSS kroz cijelo vrijeme hrvatskoga višestranačja bio konstruktivniji od HSP-a</p>
<p>Rado slušam emisije u živo gdje mogu čuti necenzurirano mišljenje javnosti, no mnoge od takvih emisija u posljednje su vrijeme toliko ispolitizirane i izideologizirane da ih je muka slušati. Osvrćem se na jednu od njih, na emisiju »Puls javnosti« od 10. prosinca 2003. (HR, I. program, voditelj Miroslav Zadro).</p>
<p> Voditelj je u cijeloj emisiji umjesto da pusti slušatelje da govore, sam poučavao, indoktrinirao: neumjereno je i nespretno sa slušateljima raspravljao, čak se i prepirao braneći svoje političke i ideološke stavove. Tako npr. u dvojbi koga uključiti u hrvatsku Vladu, HSP ili SDSS, izrazito je navijao za SDSS jer da je međunarodna zajednica »dala jasne znakove da ne želi HSP«.</p>
<p> Smije li novinar tako plašiti i dezinformirati hrvatsku javnost? Naime, međunarodna je zajednica demantirala svoje preferencije u Hrvatskoj, a ni poltronsko ulagivanje međunarodnoj zajednici ne donosi nam pozitivne bodove u očima te zajednice. Sve ako je međunarodna zajednica dala znakove da ne želi HSP, treba li to bespogovorno prihvatiti?</p>
<p> S druge strane, za SDSS nitko se ne boji da bi međunarodna zajednica što prigovorila. No u vezi s time s pravom možemo postaviti pitanje: Je li doista SDSS kroz cijelo vrijeme hrvatskoga višestranačja bio konstruktivniji od HSP-a? Ako bi međunarodna zajednica uistinu dala prednost SDSS-u, to bi samo potvrdilo tezu da krivnju za sve nedaće u ovim krajevima treba izjednačiti, to jest krivnju Srba smanjiti, a Hrvata povećati.</p>
<p>PETAR BAŠIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Osumnjičeni je uspio pobjeći na područje Srbije i Crne Gore? </p>
<p>Kombijem »lada niva« u srijedu oko 19,15 sati na cesti između Bapske i Šarengrada pregažen je iločki policajac Dragan Medaković / Navodni krijumčar je s ugašenim svjetlima na automobilu, preko oranica, nezakonito prešao državnu granicu između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, a policija je dobila obavijest da se uspio neopazice vratiti odakle je i došao </p>
<p>VINKOVCI/ŠARENGRAD, 11. prosinca</p>
<p> – Unatoč blokadi prometnica, zasad još nepoznati vozač koji je kombi vozilom marke 'lada niva' u srijedu oko 19,15 sati na cesti između Bapske i Šarengrada namjerno pregazio iločkog policajca Dragana Medakovića (33) uspio je prebjeći iz Hrvatske na područje Srbije i Crne Gore! Kako je za Vjesnik potvrdio načelnik vukovarsko-srijemske policijske uprave Marijan Tomurad, policija je u četvrtak oko podneva dobila obavijest da se kombi 'lada niva' nalazi u susjednoj nam državi. </p>
<p>Podsjetimo, djelatnik granične policije vukovarsko-srijemske policijske uprave Dragan Medaković iz Vukovara na mjestu je preminuo nakon što je na njega u srijedu oko 19,15 sati, prilikom rutinske kontrole sudionika u prometu, naletjelo vozilo koje je pokušao zaustaviti na cesti između Bapske i Šarengrada. </p>
<p>Riječ je o kombi vozilu »lada niva«, crvene boje s registracijskim pločicama Srbije i Crne Gore s područja Vojvodine, kojega su oko 19 sati primijetili djelatnici granične policije kako s ugašenim svjetlima, preko oranica, nezakonito prelazi državnu granicu. Dočekali su ga na obližnjoj cesti te su ga pokušali zaustaviti, no vozač se 'oglušio' na znak »stop« te je brzinom većom od 100 kilometara na sat pobjegao u smjeru Bapske, koja je od granice udaljena oko dva kilometra. </p>
<p>O svemu su odmah obaviještene sve policijske patrole koje su ubrzo blokirale cijelo to područje. Naime, područje na kojemu se nalaze Bapska, Šarengrad i Ilok naistočniji je dio Hrvatske koje je u obliku potkove sa tri strane omeđeno granicom sa Srbijom i Crnom Gorom. </p>
<p>Policijska ophodnja u kojoj su se nalazili policajci Dragan Medaković i Miroslav Fodor nalazila se između Bapske i Šarengrada, iza velikog zavoja. Kada su začuli da im se približava vozilo, koje nisu vidjeli, Medaković je stao uz desni rub ceste te je vozača pokušao zaustaviti palicom stop. No, vozač »lade nive«, pri brzini se od oko 100 do 120 kilometara na sat namjerno zaletio u Medakovića. Od siline udarca nesretni je policajac odbačen na travnati dio uz lijevi rub ceste te je od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda na mjestu preminuo. </p>
<p>Na upit novinara zašto njegov kolega, policajac Miroslav Fodor, nije upotrijebio oružje, načelnik Tomurad je na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u prijepodnevnim satima u Vinkovcima istaknuo da mu je »toga trenutka bilo važnije bilo pružiti pomoć kolegi i pokušati mu spasiti život«. </p>
<p>Iako je na mjesto događaja ubrzo stigao i dežurni liječnik iz Iloka, Medakoviću više nije bilo spasa. </p>
<p>Vozač »lade nive« potom je bez zaustavljanja pobjegao prema Šarengradu. Usput je, kako se pretpostavlja, skrenuo na jednu od oranica preko kojih se ponovno vratio u Srbiju i Crnu Goru. </p>
<p>»Nakon ovog teškog ubojstva, na teren su poslane policijske ophodnje i jedinice interventne policije. U pomoć su nam pristigli i kolege iz brodsko-posavske te osječko-baranjske policijske uprave. Teren je 'češljalo' dvjesto policajaca«, istaknuo je Tomurad, dodavši da je iz Zagreba za potrebe potrage angažiran i helikopter MUP-a.</p>
<p>No, cijela je potraga i blokada prometnica ostala bez rezultata jer se očito radi o osobi koja dobro poznaje cijeli teren te sva mjesta na kojima je moguće ilegalno prijeći granicu. To potvrđuje i podatak da samo kod mjesta Bapska, kod kojega se dogodila ova tragedija, postoje čak 32 puta poznata policiji preko kojih se, terenskim vozilima, može ilegalno ući u Hrvatsku iz Srbije i Crne Gore!</p>
<p>Cijelo je područje bilo pod policijskom blokadom, od ubojstva policajca pa sve do četvrtka u podne kada je policiji dojavljeno kako postoje indicije da je sporno kombi vozilo viđeno na području Vojvodine. S obzirom da granicu naših susjeda još uvijek nadzire vojska, načelnik Tomurad je naglasio da hrvatska policija s njima nema »dodirnih točaka« te da upravo stoga »iz svojih ljudi pokušavaju izvući maksimum«. No, ustvrdio je da u potrazi za odbjeglim vozilom Hrvatska dobro surađuju s policijom Srbije i Crne Gore te je pozvao i sve građane, koji imaju bilo kakva saznanja o ovome događaju, ili su u srijedu navčer vidjeli crvenu »ladu nivu« da se jave u najbližu policijsku postaju, odnosno na broj 92. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ubojica svećenika uhićen u splitskom kafiću</p>
<p>Uz kaznenu prijavu koja ga tereti za ubojstvo svećenika Mije Stijepića iz Posedarja te za pokušaj silovanja maloljetne djevojke iz Gaćeleza kod Vodica, nezaposleni bravar iz Suhača Mate Ćurković (25), priveden je u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK, 11. prosinca</p>
<p> – Nezaposleni bravar iz Suhača kod Sinja Mate Ćurković (25) uhićen je u srijedu u jednom splitskom kafiću, a u četvrtak je, uz kaznenu prijavu za ubojstvo svećenika don Mije Stijepića iz Posedarja te za pokušaj silovanja maloljetne djevojke iz Gaćeleza kod Vodica, priveden u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku.</p>
<p> Osumnjičenik je policiji priznao da je počinio ta dva kaznena djela, a prilikom kriminalističke obrade nije angažirao odvjetnika. </p>
<p> Rečeno je to na izvanrednoj konferenciji za novinare u šibenskoj PU, na kojoj su o kronologiji ovog slučaja govorili načelnik Odjela kriminalističke policije u Šibeniku, Zdravko Sedlar, načelnik istog odjela u zadarskoj PU, Edi Rogić, načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Dragutin Cestar, te glasnogovornice Zinka Bardić i Rosanda Truta.</p>
<p>Šestomjesečna kriminalistička obrada ovog slučaja jedna je od najsloženijih u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj, izjavio je Dragutin Cestar, koji je naveo da se obrada provodila na području gotovo svih policijskih uprava u suradnji s Interpolom, ali i na području BiH, jer se raspolagalo saznanjima da je pokojni svećenik imao kontakte s nekim ljudima iz susjedne države. </p>
<p> Svećenik don Mijo Stijepić nestao je 21. lipnja ove godine, a njegov je nestanak dan kasnije policiji prijavila rodbina nestalog župnika. </p>
<p>Nestali svećenik je sa sobom ponio manju svotu novca i najavio da će obaviti neke liječničke preglede. Tada je pokrenuta opsežna istraga koja je trajala gotovo punih šest mjeseci. </p>
<p>Pet dana nakon nestanka policija je pronašla svećenikov automobil, a 27. lipnja njegovo je mrtvo tijelo, u raspadajućem stanju, pronađeno uz more, nedaleko od Pirovca. Kako je svećenikovo tijelo bilo u raspadnutom stanju tek je DNA analizom i vještačenja utvrđeno je da se radi baš o njemu. Obdukcijom nije bilo moguće utvrditi uzrok smrti. Da se radi o ubojstvu, a ne prirodnoj smrti, ukazivale su neke sumnjive okolnosti. Tijelo mrtvog svećenika bilo je sakriveno, a sumnju je pobudio i položaj tijela, a sumnje su pojačane i zbog nestanka nekih predmeta koji su bili u Stijepićevom vlasništvu te činjenice da je pronađen njegov osobni automobil. </p>
<p>Djelatnici policije iz Zadra i Šibenika povezali su svećenikovo ubojstvo i događaj od 24. lipnja ove godine s područja Vodica, kada je zaprimljena dojava o pokušaju silovanja nad maloljetnom osobom, a osumnjičeni je opisan kao muškarac u dobi od oko 25 godina, koji je viđen u crnom »golfu« zadarske registracije. Potom je izrađen fotorobot te osobe i objavljen u dnevnim novinama. Krug indicija se zatvorio, a osumnjičen je upravo Mate Ćurković. </p>
<p>Uhićen je 9. prosinca u Splitu gdje je zatečen u jednom kafiću i prebačen u Šibenik. Tijekom obrade se saznalo doznalo da je Ćurković svećenika ubio udarcima po glavi nakon što su se posvađali. </p>
<p>Naime, osumnjičeni Ćurković je stopirao, a svećenik ga je primio u svoj automobil na području Vodica i povezao prema Zadru. Stali su da bi predahnuli i otišli na plažu kod Prosike, gdje se i dogodilo ubojstvo. Policija je utvrdila da je Mate Ćurković nakon ubojstva ukrao svećenikov »golf«, u kojem je viđen i nakon spomenutog kaznenog djela silovanja u pokušaju nad maloljetnom osobom.</p>
<p>Mate Ćurković je od ranije poznat policiji zbog počinjenja više kaznenih djela, odnosno imovinskih delikata. Na konferenciji se nije mogao dobiti odgovor na upit kako je moguće da je osumnjičeni neotkriven danima vozio ukradeni svećenikov »golf«, a da to nikome nije »zapelo za oko«. Nije poznato ni koji je bio motiv tog okrutnog ubojstva. Iz dosadašnjeg tijeka istrage proizlazi da je to bio njihov prvi susret, tj. da se osumnjičeni i žrtva nisu poznavali od ranije. </p>
<p>Inače, usumnjičeni je maloljetnu djevojku iz Gaćeleza pokušao silovati, primivši je kao autostopericu u ukradeni automobil.</p>
<p>Prema riječima Dragutina Cestara tijekom šestomjesečne obrade ovog slučaja obavljeno je više od 1.200 informativnih razgovora. Provedeno je stotinjak konkretnih kriminalističkih obrada nad sumnjivim osobama, obavljeno je tridesetak poligrafskih testiranja, policija je obavila dvadesetak pretraga stanova i drugih prostorija te niz drugih istražnih radnji. Nakon objavljivanja fotorobota policiji se javilo dvadesetak građana s korisnim podacima i obavijestima, a značajan doprinos u dovršenju kriminalističke obrade ubojstva dali su i djelatnici Centra za kriminalistička vještačenja, koji su izradili više elaborata. </p>
<p>Aludirajući na kojekakve spekulacije, koje su se proteklih mjeseci pojavljivale u novinama, glasnogovornica Badrić je istakla da nije bilo poligrafskog ispitivanja policajaca vezano uz ovaj slučaj, isključujući mogućnost ubojstva iz osvete ili trovanja, o čemu su mediji spekulirali.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tajkun uvrijeđen epitetom »šefa hrvatske mafije«</p>
<p>Butković Hrvoja Petrača spominje kao vodećeg protagonista organiziranog kriminala, međunarodnog švercera cigareta i oružja</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Zagrebački Općinski sud zatražio je u četvrtak od Uskoka transkripte snimanih telefonskih razgovora Hrvoja Petrača, te podatak vodi li se protiv njega bilo kakav istražni postupak. </p>
<p>Zahtjev je donesen u sklopu postupka koji se na sudu vodi u povodu privatne tužbe poduzetnika Hrvoja Petrača, koji za klevetu tuži urednika Jutarnjeg lista, Davora Butkovića. Povod tužbi je tekst objavljen 17. svibnja 2002. godine, u kojem Butković između ostalog Hrvoja Petrača spominje kao vodećeg protagonista organiziranog kriminala, međunarodnog švercera cigareta i oružja te jednog od šefova hrvatske mafije.</p>
<p>Sudac Nenad Lukić u četvrtak je saslušao novinare »EPH-a« Renatu Ivanović i Gordana Malića, te policajca Željka Dolačkog, koje je u svojoj obrani Butković naveo kao izvor informacija o navodnoj Petračevoj kriminalnoj djelatnosti. </p>
<p>Gordan Malić je u svom iskazu naveo kako nikad nije decidirano Butkoviću rekao da je Petrač jedan od šefova mafije, ali mu je iznio dosta indicija koje bi mogle na to ukazivati. Govoreći o za Petrača navodno kompromitirajućim podacima Malić je naveo »kuloarske glasine« da Vjeko Sliško i njegovi ljudi prijete Petraču smrću iz »kompetativnih« razloga, spomenuvši pritom transkripte prisluškivanih razgovora o navodnom švercu cigareta, bliskost s pokojnim »zelenašem« Zlatkom Bagarićem i s tim u vezi činjenicu da se Petrač bavio otkupom tuđih dugova koje je zatim »utjerivao«. Malić je kao kompromitirajući podatak naveo i susret Sliška i Petrača na Cvjetnom trgu 2000. godine, a susret su navodno organizirali visoki dužnosnik MUP-a Vjeko Brajović i bivši hrvatski konzul u Mostaru, Ćiro Grubišić. Po Malićevim riječima, on je imao saznanja iz policije, državnog odvjetništva i obavještajnih službi da je Sliško (ubijen u ožujku 2001, na Cvjetnom trgu op.a.) jedan od šefova organiziranog kriminala. </p>
<p>Tužitelj Hrvoje Petrač je u primjedbi na Malićev iskaz naveo da nije istina da je spomenuti sastanak održan posredovanjem spomenute dvojice državnih dužnosnika, već da ga je osobno telefonom nazvao Vjeko Sliško.</p>
<p>Novinarka Renata Ivanović rekla je također da je svom uredniku Butkoviću prenosila svoja saznanja o Hrvoju Petraču, a do kojih je došla iz izvora u državnom odvjetništvu i policiji. Po tim je podacima, kaže novinarka, Petrač bio obuhvaćen istragom protiv »zločinačke organizacije«. Ivanovićka je izjavila i da je Petrača kompromitirao i snimak razgovora Zorana Pripuza s pokajnikom Zoranom Miletićem, a u kojem se spominje Petračevo ime. </p>
<p>Renata Ivanović navela je i kako je krajem 2000. godine napisala tekst u kojem iznosi portret Hrvoja Petrača, međutim da tekst nikada nije objavljen u Globusu, budući da je »Dan prije objavljivanja Petrač telefonom nazvao Ninu Pavića (vlasnika EPH op.a.) i zaprijetio da će mu, ako tekst bude objavljen, sačekati djecu«.</p>
<p>Hrvoje Petrač na tu je tvrdnju uzvratio riječima da je Pavić »u znak dobre volje sam donio tekst njegovoj supruzi i rekao da je on osobno zabranio da se u Globusu objavljuju takve bljuvotine, a spominjao je i psihoanalizu Renate Ivanović«.</p>
<p>Novinarka je pak izjavila i kako joj je po Petračevu povratku u Hrvatsku u rujnu 2002. godine, telefonom nazvao Miljenko Žaja Krojf (jedan od navodnih članova »zločinačke«, op.a.), koji je, insinuirajući da mu se vratio šef, između ostalog rekao da će joj na grobu svirati narodnjake.</p>
<p>Policajac Dolački, koji je vodio kriminalističku obradu nad članovima sada već bivše »zločinačke organizacije«, pozvao se na obvezu čuvanja službene tajne, koje ga može osloboditi samo ministar. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ljubomorni muž pokušao autom pogaziti suprugu</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Zbog osnovane sumnje da je dovodio u opasnost život vlastite supruge, u srijedu su policajci iz Svetog Ivana Zeline kazneno prijavili 36-godišnjeg muškarca.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je kako je osumnjičeni u utorak poslijepodne došao svojim »mitshubishi galantom« na parkiralište kafića »Zlatni klas« u Svetom Ivanu Zelini, gdje kao konobarica radi njegova supruga s kojom već duže vrijeme ima bračnih problema uzrokovanih njegovom ljubomorom. Vidjevši ga na parkiralištu, supruga je izašla van i počeli su se uzajamno vrijeđati. Nakon kratkotrajne svađe supruga se vratila u kafić, dok je 36-godišnjak sjeo u automobil i njime se zaletio prednjim dijelom u ulazna vrata kafića kako bi ozlijedio suprugu koja je bila pola metra od vratiju. U naletu, supruga nije ozlijeđena, a nasilnik je pobjegao. </p>
<p>Kako doznajemo u policiji, napadnuta supruga dosad nije bila fizički zlostavljana. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policajac autom udario biciklista</p>
<p>KARLOVAC, 11. prosinca</p>
<p> – U prometnoj nesreći, koja se dogodila u karlovačkoj gradskoj četvrti Brodarci, stradao je biciklist u sudaru s automobilom kojim je upravljao policajac S. P., djelatnik I Policijske postaje. Automobil je bio njegov privatni i policajac je bio izvan službe.</p>
<p>U vrijeme pisanja izvještaja još je trajao očevid i utvrđivalo se tko je kriv, kao i podatak koliko je teško ozlijeđen biciklist, koji je prevezen u Karlovačku opću bolnicu. U spomenuto vrijeme još nije na teren izašao ni istražni sudac, kako doznajemo.</p>
<p>Naknadno, prema izvješću liječnika Karlovačke opće bolnice, dr. Bore Bakote, stradali Ivan Vinski (77), nakon pregleda »čini se u redu i izvan životne je opasnosti«, te je upućen na kućno liječenje. </p>
<p>J.I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Uvedena izvozna carina na pšenicu kako Hrvatska ne bi ostala bez te žitarice </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Da bi otklonila moguće poremećaje na domaćem tržištu, hrvatska vlada privremeno je, do 15. svibnja iduće godine, uvela izvoznu carinu na pšenicu u iznosu od 2,9 eura na sto kilograma. Uredba će stupiti na snagu za desetak dana. Uvođenje izvozne carine za pšenicu Vladi je predložilo Ministarstvo poljoprivrede zbog upozorenja proizvođača te stanja na hrvatskom i okolnim tržištima pšenice.</p>
<p> Ove je godine Hrvatska zbog suše proizvela najmanje pšenice u posljednjih pet godina (oko 610 tisuća tona), a podbacio je i prirod koji je u odnosu na prosječnih 4,1 tonu iznosio svega 2,9 tona po hektaru. </p>
<p>S druge strane, pšenica se pojačano izvozi – samo u listopadu izvezeno je oko 20 tisuća tona. Nastavi li se tom dinamikom, lako je moguće, procjenjuje se, da se Hrvatska suoči s nedostatkom pšenice do nove žetve. Kako bi se to spriječilo, Ministarstvo poljoprivrede procijenilo je da je opravdano privremeno uvesti izvoznu carinu za pšenicu. </p>
<p>Na sjednici u četvrtak doneseno je i više financijskih odluka. Među ostalim odlučeno je da se iz tekuće proračunske zalihe MUP-u osigura dodatnih 2,5 milijuna kuna za podmirenje troškova sezonskih vatrogasaca, podmirenje neplaćenih računa, popravak opreme i tehnike, te za materijalne troškove. Osigurano je i 6,2 milijuna kuna za prijevoz učenika srednjih škola na područjima posebne državne skrbi za prvo tromjesečje 2004. </p>
<p>Ministarstvo financija zaduženo je provesti zaključak Vlade o rasporedu 6,4 milijuna kuna vjerskim zajednicama za njihovo djelovanje, te za popravak i gradnju objekata. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Elka prodaje kablovsku industriju i postaje holding za investicije</p>
<p>Na skupštini Elke 4. veljače kablovsko poslovanje izdvojit će se u tvrtku kćer i prodati na međunarodnom natječaju / Neće biti javne ponude za preuzimanje, potvrđuje predsjednik NO Elke David Rys / Elka trenutačno ima oko 140 milijuna kuna likvidne imovine</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Najveći pojedinačni dioničar Elke, tvrtka Proficio (bivši ZIF Expandia) koja drži 47,7 posto, podržat će na skupštini Elkinih dioničara 4. veljače 2004. prijedlog izdvajanja proizvodnje kablova i imovine vezane uz tu proizvodnju u novu tvrtku kćer u stopostotnom vlasništvu Elke, kazao je u četvrtak predsjednik Nadzornog odbora Elke i direktor Proficija David Rys. NO Elke prihvatio je, naime, prijedlog CAIB Investa, kojeg su angažirali kao savjetnika za prodaju Elke, da prvo izdvoji proizvodnju kablova i zatim izdvojenu tvrtku u veljači ponudi na prodaju putem međunarodnog natječaja.</p>
<p>Ovo je ujedno loša vijest za one koji su posljednjih mjeseci kupovali Elkine dionice nadajući se javnoj ponudi za otkup preostalih dionica i zaradi na arbitraži u cijeni, jer, naime, javne ponude neće biti, potvrđuje i Rys. Tržište je odmah reagiralo pa je cijena Elkine dionice u jednom danu pala za čak 13,3 posto. Upravo očekivana prodaja Elke gotovo je udvostručila cijenu njezinih dionica, koja se godinama kretala oko 60 kuna.</p>
<p>No, Rys očekuje da će dugoročno cijena dionice rasti, jer će, kaže, struktura imovine buduće holding kompanije s ulaganjima kao osnovnom djelatnošću, biti mnogo jasnija, odnosno imovinu će činiti gotovo isključivo likvidna sredstva. Elka trenutačno ima oko 140 milijuna kuna u kratkoročnoj financijskoj imovini, što zapada blizu 90 kuna po dionici.</p>
<p>Dosad su četiri kupca Proficiju iskazali namjeru za kupnju i potvrdili svoje sudjelovanje na budućem natječaju za prodaju, kaže Rys, te dodaje da su, osim sadašnje Uprave Elke i konkurentskog Eurocablea, za Elku zainteresirani i jedan slovenski investitor te jedna inozemna financijska institucija. No, Rys se nada da će CAIB Invest animirati još kojeg potencijalnog kupca, jer, dodaje, što je više zainteresiranih, može se postići bolja cijena. Ne budu li ponude zadovoljavajuće, Rys ostavlja otvorenom i mogućnost da se tvrtka ne prodaje.</p>
<p>Iako se mali dioničari vjerojatno s tim ne bi složili, Rys tvrdi da je ovakav način prodaje u interesu svih dioničara Elke, jer će, prema njegovim riječima, dioničarima donijeti najveću vrijednost. Slaže se da je model prodaje donekle sličan, ali ne isti kao model koji će primijeniti TDR, koji također izdvaja duhanski dio, ali još nije objavljeno kako će se on prodati.</p>
<p>Inače, Elka koja je zadnjih godina poslovala s dobiti (ali dividenda se unatoč tome nije isplaćivala), devet mjeseci ove godine završila je s gubitkom od 5,29 milijuna kuna, koji je stvorila upravo proizvodnja kablova. Naime, prema njegovim riječima, Uprava Elke izvijestila je NO da su razlozi gubitka uzrokovani padom prodaje na domaćem tržištu, na kojem Elka ostvaruje glavninu prihoda, i to zato jer je najveći »potrošač« kablova, HEP znatno smanjio narudžbe. No, dodaje da se situacija popravila u trećem i četvrtom tromjesečju, pa iako će godišnji rezultati biti slabiji od lanjskih, konačni gubitak ne bi trebao biti velik, što će se znati tek potkraj siječnja 2004. Ostvari li se plan i proda kablovska proizvodnja »kupcu čiji je primarni interes kablovsko poslovanje i njegov daljnji razvoj«, vlasnici bi se riješili gubitaškog dijela tvrtke. Inače, uz Proficio koji drži najveći dionički paket Elke, 20 posto dionica tvrtke je pod skrbništvom Zagrebačke banke, a oko 4 posto ima Slavonski ZIF. Preporuku CAIB Investa o izdvajanju kablovskog poslovanja u tvrtku kćer očekivano podržava i Uprava Elke. U svojoj izjavi za javnost, predsjednik Uprave Elke Marijan Pejčić kaže da »vjeruje da predloženi model jamči budućnost kablovskog poslovanja, uz odgovarajuće upravljanje kompanijom«.</p>
<p>»Kao potencijalni kupci Elke, odnosno njenog kablovskog poslovanja, menadžment Elke podržava ideju o odvajanju tvrtke-kćeri koja je u skladu s našim namjerama o kupnji – menadžment Elke zainteresiran za kupnju želi ostati prije svega u kablovskom poslovanju što će ovaj predloženi model i omogućiti. Dodatna pogodnost jest činjenica da bi nam izdvajanje i prodaja kablovskog poslovanja mogla omogućiti još lakše zatvaranje financijske konstrukcije.</p>
<p>Također, smatramo da će ovakvim načinom prodaje u samom početku biti odbijeni potencijalni kupci kojima možda očuvanje i daljnji razvoj kablovskog poslovanja nije u primarnom fokusu«, kaže Pejčić. Podsjetimo da je Uprava Elke svojedobno za 70 posto dionica Elke nudila 111 milijuna kuna. Potom se javila i tvrtka Eurocable u vlasništvu Ernesta Tolja zahtijevajući transparentniju prodaju i najavila veću ponuđenu cijenu.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mičić: Šokirani smo mogućnošću spajanja ministarstava turizma i poljoprivrede</p>
<p>Zamjenik ministrice turizma Zdenko Mičić čudi se ideji o spajanju ministarstava turizma i poljoprivrede / Nakon povratka iz SAD-a ministrica Pave Župan Rusković pokušat će odgovoriti mandatara vlade Ivu Sanadera od najavljenog spajanja dvaju ministarstava </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Nakon što se vrati s Havaja, najvjerojatnije u ponedjeljak, ministrica Pave Župan Rusković pokušat će odgovoriti Ivu Sanadera od spajanja ministarstava turizma i poljoprivrede. Spomenuti prijedlog najblaže rečeno zapanjio je zaposlenike Ministarstva turizma.</p>
<p>»Šokirani smo mogućnošću spajanja ministarstava poljoprivrede i turizma«, rekao nam je Zdenko Mičić, zamjenik ministrice turizma. Kaže da ne zna otkuda potječe ta ideja, ističe tek da su prijedlogom neugodno iznenađeni i turistički i poljoprivredni radnici.</p>
<p>»Zatečeni smo jer se u posljednje dvije godine turizam definitivno afirmirao. U bilo kojem kutku Europe, Hrvatska je poznata upravo po turizmu«, tvrdi zamjenik ministrice.</p>
<p>Ministarstvo turizma ima 50-ak zaposlenih, većinom stručnih osoba, a proračun te institucije nije prevelik izdatak za državu. Mičić naglašava da se nisu izvukle pouke iz slučaja kada se Ministarstvo turizma pripojilo Ministarstvu gospodarstva. Zaposlenici Ministarstva turizma nisu protiv toga da u budućnosti dođe do spajanja ministarstava i reduciranja glomazne vlade, ali sada nije pravi trenutak za to.</p>
<p>»Turizam je još uvijek u fazi razvoja. Tek očekujemo značajnija strana ulaganja u sektor, razvoj hotelijerstva i slično. Ministarstvo turizma sve to treba koordinirati. Cijeli resor očekuje našu podršku, bilo da je riječ o hotelijerima, agencijama, kampovima...«, kaže Mičić.</p>
<p>Ni njemu nije jasno kako bi veza turizma i poljoprivrede mogla funkcionirati na sjednicama Vlade ili Hrvatskog sabora. </p>
<p>U tom smislu nitko iz turizma nije kontaktiran. Šokantni detalji se, tvrdi Mičić, saznaju iz medija.</p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sedam europskih sindikata trgovine protiv rada nedjeljom</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Sindikati trgovine iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke i Mađarske dogovorili su se na sastanku u Beču da nedjelja treba biti isključivo dan tjednog odmora, kako je to predviđeno međunarodnim konvencijama, ustavima i zakonima pojedinih zemalja, priopćio je u četvrtak Sindikat trgovine Hrvatske.</p>
<p>Naime, Njemačka i Austrija imaju zakone koji ne dopuštaju rad nedjeljom, u Sloveniji je referendumom izglasano da trgovine mogu raditi samo deset nedjelja u godini (uključujući i blagdane), a u Hrvatskoj se od 1. siječnja treba početi primjenjivati zakon koji ograničava rad nedjeljom.</p>
<p>Dogovoreno je da se do kraja siječnja izradi prijedlog koji bi se uputio svim europskim sindikatima i Europskoj uniji, kako bi se smjernicom i ustavom EU odredilo da je nedjelja dan tjednog odmora i dan za obiteljsko druženje i odmor u cijeloj Europi.</p>
<p>Kako je i Sveti Otac Ivan Pavao II. zatražio od EU da u njezin ustav uđe odrednica po kojoj je nedjelja obvezno dan tjednog odmora u Europi, prijedlog će se uputiti i Svetoj Stolici.</p>
<p>Zaključuje se da bi rad nedjeljom trebalo plaćati puno više, primjerice 250 posto, kako bi postao ekonomski neisplativ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Walter Wolf od Hypo Alpe-Adria Banka traži deset milijuna eura odštete</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Walter Wolf, bivši vlasnik zadarske tvornice pića Maraska, tužit će Hypo Alpe-Adria Bank i tražiti odštetu od najmanje deset milijuna eura.</p>
<p>Wolf je, naime, sredinom 2001. godine kupio 84 posto dionica Maraske, uzevši pritom kredit Hypo Alpe-Adria Banka od 5,5 milijuna eura. Kako ga nije uredno otplaćivao, Hypo Alpe-Adria Bank naplatio se preuzevši njegov vlasnički udio u Maraski, koji je poslužio kao jamstvo za podizanje kredita.</p>
<p>Kako navodi slovenski dnevnik Finance, Wolf tvrdi da ga je Hypo Alpe-Adria Bank istisnuo iz Maraske kada je vidio da poduzeće može dobro poslovati i zaraditi od 20 do 30 milijuna eura. U Hypo Alpe-Adria Banku tvrde da Wolf nije podmirio gotovo 400.000 eura nepodmirenih kreditnih obveza, te je Banka aktivirala instrumente osiguranja i raskinula ugovor o kreditu. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Novi predsjednik AmChama u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Novi predsjednik Američke trgovačke komore u Hrvatskoj (AmCham) je Wade Channell, priopćeno je iz AmChama. Broj članova Komore porastao je, inače, na 205 članova, od čega su 50 posto predstavnici američkih tvrtki, 30 posto hrvatskih, te 20 posto predstavnici poduzeća iz drugih zemalja. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nestle i Colgate-Palmolive pokreću zajedničko ulaganje</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Europski su blue chip indeksi u četvrtak ostali vrlo blizu vrijednosti zabilježenih dan ranije. Među dobitnicima su bili izvoznici i automobilski sektor, zahvaljujući slabljenju eura prema dolaru te blažem padu prodaje automobila europskih proizvođača u studenom nego što se očekivalo. Međutim, negativan utjecaj na kretanje dionica imala je vijest iz SAD-a o prošlotjednom rastu broja zahtjeva za pomoć za nezaposlene, pošto se očekivao njihov pad.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,17 posto, na 4328 bodova, ali je frankfurtski Dax zato porastao 0,67 posto, na 3846,5 bodova. Pariški CAC 40 je dobio 0,37 posto dosegavši 3541,74 boda. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je sa 2589,7 bodova bio 0,4 posto niži nego u srijedu.</p>
<p>U prvim trenucima trgovanja u New Yorku, Dow Jones Industrial Average je porastao 0,4, a tehnološki Nasdaq Composite 0,6 posto, nakon što su dan ranije ostali gotovo nepromijenjeni. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, u četvrtak skočio 1,66 posto, na 10.075,14 bodova.</p>
<p>BMW je porastao 3,1 posto zahvaljujući 12,5-postotnom rastu prodaje u studenom. Fiat, čija je dionica dobila 0,5 posto, u studenom je zabilježio mjesečni rast prodaje po prvi puta od kraja prošle godine. Volkswagen je porastao 3 posto, DaimlerChrysler 1,6, a Peugeot i Renault oko 0,6 posto. Prodaja europskih automobila u studenom je pala 1,1 posto, dok se očekivao pad veći od 2 posto.</p>
<p>Europska komisija je odobrila stvaranje zajedničke podružnice Nestlea i Colgate-Palmolivea, koja će razvijati bombone i žvakaće gume za njegu usne šupljine. Dionica Nestlea je porasla 0,2 posto, a Colgate-Palmolivea je dobila 0,4 posto u prvih sat vremena trgovanja u New Yorku. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada: Bechtel odustaje od autoceste Zagreb-Sisak</p>
<p>»Hrvatska više nema nikakvu obvezu prema Bechtelu vezano uz gradnju autoceste Zagreb-Sisak«, naglasio je ministar javnih radova Radimir Čačić dodajući da za državu neće biti nikakvih posljedica i nikakve materijalne štete / Bechtelu skraćen rok za izgradnju dionice Bosiljevo-Sveti Rok sa 2006. na lipanj iduće godine, što će Hrvatske autoceste stajati dodatnih 20 milijuna dolara, ali novac je osiguran </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Američka tvrtka Bechtel odustaje od prava na gradnju autoceste Zagreb-Sisak i od prava na ograničavanje izbora drugog izvođača ako bi se gradilo u roku dvije godine nakon završetka autoceste Bosiljevo-Sveti Rok, rekao je u četvrtak nakon zatvorene sjednice Vlade ministar javnih radova Radimir Čačić. Ministar je to izjavio nakon što je Vlada prihvatila izmjenu Okvirnog sporazuma o autocesti Bregana-Zagreb-Dubrovnik između Vlade i Bechtela. »Hrvatska više nema nikakvu obvezu prema Bechtelu vezano uz gradnju autoceste Zagreb-Sisak«, naglasio je Čačić dodajući da za državu neće biti nikakvih posljedica i nikakve materijalne štete. </p>
<p>Ugovor s Bechtelom sklopljen je 1998. i u njemu je bila predviđena gradnja triju dionica: Bregana-Zagreb, Zagreb-Velika Gorica-Sisak i Sisak-granica s BiH. No, izgradnja prema Sisku, pod određenim uvjetima, suspendirana je 1999., a umjesto dionice Sisak-granica BiH išlo se na gradnju autoceste Zagreb-Bosiljevo-Sveti Rok.</p>
<p> Izmjenama ugovora, koje je Vlada prihvatila u četvrtak, dionica Zagreb-Sisak u potpunosti je izbrisana iz njega iako je ostavljena mogućnost da se, umjesto te dionice, gradi neka druga pod uvjetima Okvirnog sporazuma i u slučaju da se Vlada i Bechtel o tome dogovore prije nego što se završi dionica Bosiljevo-Sveti Rok. </p>
<p>Bechtelu je pak skraćen rok za gradnju te dionice ličkog dijela autoceste Zagreb-Split sa 2006. na lipanj iduće godine. To ubrzanje roka Hrvatske će autoceste stajati dodatnih 20 milijuna dolara, a sredstva su osigurana, kazao je Čačić.</p>
<p> Bechtelu će biti ubrzano isplaćeno pet milijuna dolara odmah, a preostalih 15 milijuna nakon završetka radova na toj dionici 30. lipnja 2004. godine.</p>
<p> Vlada, prema Čačičevim riječima, nije htjela pristati na ubrzano plaćanje Bechtelu sve dok se američka tvrtka nije odrekla svojih prava na izgradnju dionice Zagreb-Sisak. </p>
<p>Trošak gradnje te dionice buduće autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik, duge 40 kilometara, prema ugovoru iz 1998., iznosio bi 200 milijuna dolara. Ugovor koji je sklopila HDZ-ova vlada, napomenuo je Čačić, koalicijskoj je vladi »ostavio okove na nogama«. Objasnio je da se u slučaju gradnje autoceste Zagreb-Sisak ona morala povjeriti Bechtelu ili od njega dobiti suglasnost da to radi netko drugi i to još dvije godine nakon što Bechtel završi s poslom u Hrvatskoj.</p>
<p> »Kako je bilo predviđeno da dionica do Svetog Roka bude završena 2006., to znači obvezu da se do 2008. Bechtelu povjeri posao za autocestu do Siska«, rekao je Čačić. </p>
<p>Buduća vlada može ugovoriti gradnju te dionice s Bechtelom, a ako tako bude, onda ostaju uvjeti iz sporazuma sklopljenog 1998., dodao je ministar procjenjujući da troškovi izgradnje autocesta izravnom pogodbom mogu biti i 25 do 50 posto viši nego što je tržišna cijena, odnosno cijena koja se može postići na međunarodnom natječaju. Uz to, Čačić podsjeća da ta cijena ovisi i o tečaju dolara. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Izmijenjen Stečajni zakon</p>
<p>Na zatvorenoj sjednici Vlada je potvrdila odluku iz lipnja o subvencioniranju izdavanja lista Vjesnik u ukupnom iznosu od 33,6 milijuna kuna. S pozicije Ministarstva gospodarstva izdvojit će se 22,6 milijuna kuna, a ostatak iz jamstvene pričuve državnog proračuna za 2003., navodi se u priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade. </p>
<p> Vlada je uredbom izmijenila Stečajni zakon čime je omogućeno da i radnici u trgovačkim društvima u kojima je stečaj otvoren prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona ostvare svoja stečena prava. Donesena je i odluka o nastavku sudjelovanja 50 pripadnika hrvatskih oružanih snaga u mirovnoj misiji u Afganistanu (ISAF). </p>
<p> HBOR je dobio suglasnost za kreditno zaduženje u inozemstvu kod Kreditanstalt für Wiederaufbau, u iznosu od 37,5 milijuna eura, radi financiranja projekata za vodoopskrbu i odvodnju na jadranskoj obali. Dana je suglasnost za zaduženje pojedinim gradovima i općinama sukladno Programu razvoja poduzetničkih zona kroz kreditiranje lokalne samouprave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Studenti promijenili brave ureda u Riječkoj ulici i pozvali policiju</p>
<p>U pismu koje je Maja Cvitan uputila Vjesniku, a koje je svojevrstan (gotovo u potpunosti nepismen) izvještaj o događaju, piše da su studenti pozvali policiju kako bi dokazali djelatnicima Sveučilišta da nemaju nikakve osnove </p>
<p>tjerati ih iz prostorija </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - Nekoliko studenata bivšeg veleučilišta u Splitu – koje je Vladinom uredbom pripojeno Splitskom sveučilištu – usprotivili su se u četvrtak primopredaji prostorija u splitskoj Riječkoj ulici, donedavnom sjedištu bivšeg rektora veleučilišta Borisa Anzulovića. U verbalni sukob studenata i djelatnika Sveučilišta u Splitu koji su došli na primopredaju prostorija i dokumentacije bivšega veleučilišta, uključila se i splitska policija.</p>
<p>Predstavnici Sveučilišta u Splitu po pismohranu su došli s nalogom, koji je potpisao rektor Sveučilišta u Splitu, Ivan Pavić, a studenti na čelu s Majom Cvitan njihovu su namjeru protumačili kao pokušaj da ih se izbaci iz prostorija te su pozvali policiju. U pismu koje je Maja Cvitan uputila Vjesniku, a koje je svojevrstan (gotovo u potpunosti nepismen) izvještaj o događaju, piše da je policija stigla za desetak minuta. »Kad su gospoda sa Sveučilišta došla u Riječku, dali su do znanja da ih dokumentacija ne zanima te da ustvari žele izbaciti studente iz tih prostorija«, piše u pismu Maje Cvitan, koje zbog toga što ne ispunjava kriterije pismenosti potrebne za objavu u medijima, ne možemo doslovno citirati.</p>
<p>Cvitan, koja se predstavljala kao savjetnica bivšeg štrajkaškog odbora studenata veleučilišta, u pismu obrazlaže da su studenti pozvali policiju da bi dokazali djelatnicima Sveučilišta da nemaju nikakve osnove tjerati ih iz prostorija. Tvrdi da su studenti pred policijom zahtijevali da se obavi primopredaja dokumentacije te su pozvali bivšeg rektora veleučilišta Anzulovića, kojega studenti smatraju »jedinom pravno ovlaštenom osobom da potpiše predaju takvoga dokumenta«. </p>
<p>Cvitan navodi da je razgovarala i s rektorom Sveučilišta Ivanom Pavićem te se i s njime sporazumjela o načinu primopredaje, ali da su se nakon toga djelatnici Sveučilišta »u tren oka pokupili i napustili prostorije«.</p>
<p>Policija je o događaju sastavila zapisnik te uzela izjave studenata. Prema onome što se može shvatiti iz pisma Maje Cvitan, studenti su izjavili policiji da djelatnicima Sveučilišta nisu onemogućavali ulaz u prostorije u Riječkoj. Cvitan na kraju pisma citira djelatnike Sveučilišta, koji su navodno izjavili da im ne preostaje ništa drugo nego promijeniti bravu na vratima ureda bivšeg rektora Anzulovića.</p>
<p> Prema objašnjenju rektora Sveučilišta Ivana Pavića, primopredaja ne podrazumijeva samo predaju dokumentacije bivšega veleučilišta kao što to tumači Cvitan, nego i prostorija koje su svojedobno bile u najmu bivšeg veleučilišta.</p>
<p>»Temeljem Vladine uredbe morali smo preuzeti prostorije, a ako nas netko u tomu priječi i ostaje u prostorijama, to radi neovlašteno. Kada su djelatnici Sveučilišta od studenata tražili da im predaju ključeve ureda u Riječkoj, oni su se usprotivili. Zbog toga je Sveučilište, držeći se civiliziranih načela, odustalo od primopredaje«, kaže rektor. Pritom je dodao da djelatnici Sveučilišta ne mogu ući u prostorije bivšeg veleučilišta jer su studenti promijenili bravu. »Nismo smatrali da moramo biti nasilnici koji će na neciviliziran način ući u prostorije«, objašnjava Pavić zašto je propao pokušaj preuzimanja prostorija. Očekuje da će Maja Cvitan uvidjeti da nema pravo na takvo ponašanje te da će na civiliziran način predati prostorije i pismohranu.</p>
<p>»Vjerujem da će shvatiti da sve skupa nema smisla. Maja Cvitan više ne predstavlja nikoga, jer su studenti bivšeg veleučilišta sada studenti Sveučilišta, a studentski zbor bivšeg veleučilišta javno se distancirao od njenih postupaka. Podržava ju četiri do pet studenata«, napomenuo je rektor Pavić. Činjenica je, naime, da Cvitan svojim postupkom krši i Vladinu uredbu. Iako se s njom trebao sastati u petak, sastanak će, kaže, nažalost morati odgoditi za sljedeći tjedan jer je u petak na službenom putu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>ASH obilježio obljetnicu smrti Ante Mike Tripala </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> - U povodu osme obljetnice smrti Ante Mike Tripala, utemeljitelja i prvog predsjednika Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH), izaslanstvo te stranke položilo je u četvrtak vijenac na njegov grob na zagrebačkom groblju Mirogoju.</p>
<p>U znak sjećanja i zahvalnosti na Tripala vijenac je položio predsjednik ASH Zlatko Klarić. </p>
<p>Svim štovateljima Ante Mike Tripala Klarić je poručio da su mrtvi samo oni koji su zaboravljeni, a Tripalo ostaje zauvijek u sjećanju jer je za sobom ostavio trajno djelo i njegovo je ime duboko utkano u hrvatsku povijest. Klarić je istaknuo da je Tripalo bio političar koji je za demokratizaciju hrvatskog društva učinio i više nego je mogao te da će njegovi sljedbenici nastaviti tamo gdje je stao. »ASH neće dopustiti da nestane socijaldemokracije u Hrvatskoj«, poručio je Klarić.</p>
<p>Ante Miko Tripalo umro je 11. prosinca 1995. u 70. godini u Zagrebu. Bio je sudionik NOB-a i prvi suborac Josipa Broza Tita. Tripalo je bio jedan od ključnih sudionika Hrvatskog proljeća 1971. Umro je kao saborski zastupnik ASH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HRT: Program manje, manje prostora za sve teme</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Nakon što je pater Tonči Trstenjak, urednik religijske redakcije HTV-a, izjavio da je vjerski program na televiziji »getoiziran« novom programskom shemom, HRT-ov glasnogovornik Janos Römer ističe da shema još nije gotova, nego je tek u fazi prijedloga. </p>
<p>Römer opovrgava Trstenjakove tvrdnje prema kojima su religijske emisije prisutne samo na Drugom programu. »Emisije kršćanske tematike prisutne su na oba programa, a isto tako naglašavam da je bespredmetno tvrditi da je Drugi program lošiji od Prvoga«, kaže glasnogovornik.</p>
<p>Römer ističe da će HRT-u od tri zemaljska programa ostati tek dva. »Svaka tema u tim preostalim programima, ma o kojoj je temi riječ, nužno mora imati manji dodijeljeni prostor nego što je imala dosad«, upozorava glasnogovornik. Pritom je dodao da će HRT nastojati iskoristiti sve mogućnosti da unatoč sažimanju programa drugim načinima distribucije emitira barem jednako toliko minuta kao do sada, ako ne i više. </p>
<p>Proteklih se dana HRT-u javilo nekoliko udruga i pojedinaca, među kojima su i filmski djelatnici, koji su prosvjedovali protiv smanjenog prostora predviđenog za njihovu djelatnost u novoj programskoj shemi. Römer ističe da je »HRT i te kako svjestan svojih zakonskih i društvenih obveza koje ima kao javna ustanova te da kao i dosad namjerava pratiti razvoj svakog aspekta hrvatskog društva«. On ponavlja da programska shema o kojoj je riječ još nije usvojena, nego se o njoj raspravlja, a to će učiniti i novo Programsko vijeće HRT-a.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Policajci, carinici i poreznici traže veće plaće</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Sindikati carine, vojske, policije, pravosudne policije i porezne uprave u sastavu Udruge radničkih sindikata Hrvatske u četvrtak su u ime 15.000 državnih službenika koje zastupaju, vladi uputili zahtjev da se plaće i koeficijenti državnih službi izjednače s onima u javnim službama. </p>
<p>»Ako će Sanaderova vlada smanjiti PDV, morat će se povećati financijska disciplina i pojačati rad poreznih i carinskih službi, koje onda moraju biti bolje organizirane i bolje plaćene«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare URSH-ov dopredsjednik i koordinator sektora sindikata državnih službi Željko Popović.</p>
<p>Plaće policajaca, carinika, djelatnika porezne uprave zaostaju od 10 do 60 posto za plaćama javnih službenika. »Tako su za iste poslove sa VSS spremom u javnim službama koeficijenti za plaće od 1,35 do 2,09, dok su u poreznoj upravi od 1,06 do 1,6, a u carinskoj službi samo 1,3«, istaknula je predsjednica Sindikata porezne uprave Tamara Smokvina. Ovisno o tome kako će se moći pregovarati s novom vladom, sindikati će tražiti da se plaće povećaju uredbom, strukovnim kolektivnim ugovorima ili donošenjem novog zakona o državnim službenicima i namještenicima.</p>
<p>»Zakon iz 2001. godine je posve promašen »balkanski« zakon, koji je sve državne službe strpao u isti koš. Mi tražimo da se definiraju posebna prava za svaku službu«, rekao je Popović te dodao da je nedavno Ministarstvo pravosuđa priznalo da je zakon napravio zbrku u državnoj upravi. Popović pita zašto je ministrica priznala pogrešku tek na kraju mandata, »kao da državi nije stalo da carinici i poreznici skupe dovoljno novca za proračun.« HDZ-ov Zakon o državnim službenicima i namještenicima iz 1994. bio je kudikamo bolji od sadašnjeg pa se, poručuju sindikati, može predložiti i vraćanje tog zakona uz neke preinake.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Važnost projekta nadilazi Split i Hrvatsku </p>
<p>SPLIT, 11. prosinca</p>
<p> – Voditelj projekta Eko-Kaštelanski zaljev u Svjetskoj banci, Manuel G. Marino, te bančin stručnjak za sociološka pitanja na području Europe i središnje Azije, Stan Peabody, u četvrtak su na konferenciji za novinare u Splitu izrazili zadovoljstvo dosad učinjenim na provedbi tog projekta. Nakon obilaska dijela objekata vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, Marino je rekao da važnost projekta Eko-Kaštelanski zaljev nadilazi Split i Hrvatsku te se može mjeriti u mediteranskim razmjerima. Unatoč kašnjenju od sedam mjeseci zbog sporosti rješavanja problema s imovinsko-pravnim odnosima, Marino je rekao da ipak očekuje da će sve biti realizirano u roku.</p>
<p>U kreditiranju tog projekta Svjetska banka sudjeluje sa 70 milijuna eura, odnosno 30 posto. Najveći dio novca potrošit će se za gradnju kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir, koji je trenutačno u fazi projektiranja.</p>
<p> »Najveći razlog kašnjenju je nesređenost našeg zakona te brojne zapreke u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, što znatno usporava postupak dobivanja građevinskih dozvola. No, očekujemo da će kanalizacijski sustav Split – Solin i vodoopskrba Splita, Solina, Kaštela i Trogira u rad biti pušteni sljedeće godine«, istaknuo je izvršni direktor Agencije Eko-Kaštelanski zaljev Bogdan Ivančić. Najveći dio objekata u kanalizacijskom sustavu Split – Solin već je pušten u pokusni rad, kao i dio objekata vodoopskrbnog sustava četiriju gradova.</p>
<p>Kolja Kuzmanić, direktor splitskog Vodovoda i kanalizacije, najavio je da će početkom sljedeće godine započeti provedba projekta »Eko 2«, vrijednog 70 milijuna eura. U siječnju će početi izrada idejna rješenja. »Tim projektom u potpunosti će se udovoljiti svim potrebama vodoopskrbe i odvodnje na području od Marine preko Zagore do Podstrane«, tvrdi Kuzmanić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska nije na popisu zemalja koje će moći sudjelovati u obnovi Iraka </p>
<p>Hrvatska je jedina država potpisnica Jadranske povelje, koja nije na popisu zemalja podobnih da se natječu za poslove iračke obnove / Slično je prošla i Slovenija koja jedina od sedam zemalja što u svibnju iduće godine ulaze u NATO ne može konkurirati na natječajima / Na popisu nema ni BiH niti SCG-a</p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Hrvatske tvrtke neće moći sudjelovati u obnovi Iraka koju financiraju američki porezni obveznici.</p>
<p>Naime, Hrvatske nema na Pentagonovu popisu 63 države svijeta koje se mogu natjecati za sklapanje ugovora za poslove obnove u Iraku. Riječ je o 26 ugovora, čija se vrijednost procjenjuje na 18,6 milijardi američkih dolara koje je prošli mjesec osigurao američki Kongres. Tim će se ugovorima pokriti poslovi obnove u vodoprivredi, elektroprivredi i naftnoj infrastrukturi, te opremanje nove iračke vojske. Odluku je potpisao zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz. </p>
<p>Hrvatska je jedina država potpisnica Jadranske povelje, koja nije na popisu zemalja podobnih da se natječu za poslove obnove Iraka. Naime, hrvatski partneri u Jadranskoj povelji - Albanija i Makedonija – uvršteni su na Wolfowitzov popis. Slična je sudbina zadesila i susjednu Sloveniju, koja jedina od sedam zemalja što u svibnju iduće godine ulaze u NATO ne može konkurirati na natječajima. Na popisu »podobnih« nema ni Bosne i Hercegovine niti Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Među sadašnjih 19 članica NATO-a mogućnost dobivanja unosnih prvih poslova obnove Iraka nemaju Francuska, Njemačka, Belgija, Luksemburg i Grčka, te Kanada. Kao i u slučaju većine zemalja bivše Jugoslavije, riječ je o državama koje nisu zdušno podržale proljetnu američko-britansku intervenciju u Iraku čiji je cilj bio svrgnuti režim Saddama Husseina. Na popisu nema ni Rusije, Kine i Indije, ali ni Izraela.</p>
<p> S druge strane, mogućnost sudjelovanja u obnovi Iraka imaju države poput Maršalovih i Solomonskih otoka, Mikronezije, Moldavije, Mongolije i Tonge. Na popisu su i tradicionalni američki saveznici izvan NATO-a – Japan, Australija, Novi Zeland i Južna Koreja. </p>
<p>U Washingtonu ističu kako popis zemalja koje se mogu natjecati za dobivanje poslova iračke obnove nije konačan, jer će uključenje drugih država ovisiti o njihovoj potpori američkim naporima da zavede red u toj srednjoistočnoj zemlji. Isto tako, naglašavaju da i druge zemlje mogu sudjelovati u obnovi Iraka, ali u onom dijelu – riječ je o 13 milijardi USD - koji će financirati donatori. Ne isključuje se ni mogućnost da tvrtke iz zemalja s Pentagonova popisu prepuste određene poslove onima koje nisu na listi. </p>
<p>Ovime, čini se, padaju u vodu težnje hrvatskih tvrtki da daju doprinos obnovi Iraka. Podsjetimo, mnoge od njih poslovale su ranije u Iraku. Među njima spomenimo »Ingru« koja je gradila hidroelektrane, zatim »Končar« i »Đuro Đaković« koji su isporučivali opremu. </p>
<p>Očekivanja Zagreba govorila su da bi se poslovima obnove Iraka posebice mogli okoristiti hrvatski građevinari. Kako sada stoje stvari, hrvatske će tvrtke u najboljem slučaju moći dobiti određene podugovore ili, pak, poslove obnove koji se neće financirati sredstvima američkih poreznih obveznika. Upitno je i hoće li hrvatska strana uspjeti naplatiti svoja potraživanja od Iraka. Njih pojedini analitičari procjenjuju na između 250 i 300 milijuna USD, a uglavnom datiraju s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tek kad se Gotovina preda, Vlada obvezna predati dokumente obrani </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – U četvrtak prijepodne nadležnom Općinskom sudu predana je žalba Vlade na djelomičnu presudu toga sudišta kojom ju se obvezuje da preda 77 dokumenata braniteljima haaškoga optuženika Ante Gotovine, koji je u bijegu. Kao opunomoćenik Vlade žalbu je napisalo Državno odvjetništvo postupajući prema nalogu Ureda za odnose s Haagom jer je tužena strana upravo Vlada.</p>
<p>Žalba pobija sudske navode prema kojima Vlada mora, bez obzira na žalbu, uručiti haašku dokumentaciju braniteljima haaškoga bjegunca.</p>
<p>Razlozi za to pobijanje su u pozivu na pravila prema kojima Gotovina tek u postupku predaje ima pravo na te spise. Kako je riječ o bjeguncu, na njega se ne mogu primijeniti te odredbe. Šansu za pozitivnu odluku Gotovina ima u postupku pred Županijskim sudom u Zagrebu, koji odlučuje o osnovanosti optužnice, ali ni tamo Gotovine nema.</p>
<p>Nadalje, navodi se u žalbi, Gotovina može tražiti tu dokumentaciju u postupku pred Sudom u Haagu, ali on je od njega jednako udaljen kao i 12. lipnja 2001. kad je optužnica stigla u Zagreb.</p>
<p>Žalba obuhvaća i prigovor sudskom tumačenju 29. ustavnog članka i 6. članka Europske konvencije o ljudskim pravima koje jamče optuženiku da raspolaže podacima koje ima i tužiteljstvo. Ali, samo u konkretnom predmetu. A predmet je konkretiziran tek ako je optužena osoba dostupna sudu.</p>
<p>Žalba potire pogrešno tumačenje Općinskog suda da je postupak pred Sudom u Haagu već počeo. Upravo stoga što to nije tako, u žalbi se navodi da postupak za predaju uopće nije proveden, prema tome nema ni zakonske osnove da se dokumenti u spisu Gotovina daju na uvid njegovim braniteljima jer bi se time grubo narušila dužnost čuvanja službene i profesionalne tajne. Jer, dok Gotovina nije dostupan sudu, njegovi branitelji su, zapravo, »obični građani«, dakle osobe neovlaštene za uvid u te papire.</p>
<p>U žalbi se osporava zaključak Općinskog suda o valjanosti punomoći odvjetnika u slučaju Gotovina. Sud utvrđuje da ta punomoć postoji i da se ona odnosi na zastupanje pred hrvatskim državnim tijelima i pred svim drugim državnim organima. No, Međunarodni kazneni sud u Haagu, navodi se u žalbi, nije ni hrvatsko državno tijelo niti drugi državni organ. A postupak protiv Gotovine vodi se u Haagu, a ne pred nacionalnim sudom.</p>
<p> Žalba pobija i navod iz tužbe da je »postupak pred Međunarodnim sudom i pred Županijskim sudom u Zagrebu (o izručenju) jedan cjeloviti i jedinstveni progon premda se postupanje odvija pred dva različita suda«. U žalbi Držano odvjetništvo pobija taj zaključak pozivajući se na činjenicu da nikakvog spajanja postupaka nema jer Gotovinini branitelji nemaju braniteljsku licencu u Haagu. Žalba upozorava da tu činjenicu uopće nije utvrđivao Općinski sud, a ni branitelji nisu podnijeli nikakve dokaze koji bi potvrdili postojanje takve haaške licence.</p>
<p>Žalba na kraju osporava i aktivnu legitimaciju odvjetnika (pravo na tužbu) jer Gotovina ni pred jednim sudom zapravo i nije stranka, a bez tog statusa ni njegovi branitelji ne mogu nastupiti u postupku. </p>
<p>Tome valja dodati i poziv u žalbi na odredbu 73. članka Zakona o upravnom sporu. Tamo se regulira postupak u odnosu suda na radnju optuženika koja se mora prekinuti i obvezu tuženika da stvar vrati u prethodno stanje. Na konkretnom slučaju, upozorava se u žalbi, Vlada bi morala prekinuti radnju koje nema (dokumenti su dostavljeni Haagu), a povrat u prethodno stanje značio bi zahtjev Hrvatske da Sud u Haagu vrati u Zagreb 77 dokumenata poslanih u sklopu slučaja Gotovina na tribunalsku adresu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Prijedlog šest zemalja EU: Odluka o statusu Hrvatske na ljeto iduće godine </p>
<p>BRUXELLES, 11. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Šest zemalja članica Europske unije koje će u sljedeće tri godine predsjedavati Unijom izradilo je prijedlog strateškog višegodišnjeg programa u kojem se kaže da će se o hrvatskoj kandidaturi za EU odlučivati na Unijinom sastanku na vrhu koji će se održati u lipnju sljedeće godine.</p>
<p>Irska, Nizozemska, Luxembourg, Velika Britanija, Austrija i Finska predale su taj dokument Odboru stalnih predstavnika (COREPER), koji čine veleposlanici zemalja članica u sjedištu EU-a u Bruxellesu. Od COREPER-a je zatraženo da analizira dokument te da rezultate svoje analize dostavi Vijeću Europske unije.</p>
<p>Spominjanje Hrvatske u kontekstu obveze Unijina izjašnjavanja, i to među prioritetnim zadacima, može se tumačiti kao dobar znak ili indikator spremnosti EU-a da se ozbiljnije pozabavi idućim valom proširenja. To nije prvi put da se obećava kako će Europsko vijeće već na kraju irskog predsjedavanja u prvoj polovici 2004. odlučiti o ritmu hrvatske integracije u EU temeljeći odluku na izvješću i preporukama Europske komisije i sugestijama Ministarskog vijeća dobivenim raspravom u državama-članicama. </p>
<p>Bitna je poruka iz plana šest država da se definiranje iduće faze u odnosima predlaže kao zajednički stav te da se to smatra jednim od glavnih zadataka trogodišnjeg razdoblja, zajedno s integracijom novih članica u Uniju, provedbom novog europskog ustava i javne rasprave o novom srednjoročnom proračunu EU-a. Hrvatska je prema prijedlogu smještena u »kandidatski« blok zemalja, zajedno s Bugarskom i Rumunskom te Turskom. </p>
<p>Šest zemalja navodi da bi iduće godine trebali biti sklopljeni sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju sa svim zemljama jugoistočne Europe, što se u ovom trenutku smatra preambicioznim, posebice stoga što BiH i SCG čekaju procjenu jesu li spremni za pregovore.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatska na putu prema EU: Procedura kao za kandidate </p>
<p>Hrvatskoj je obećan ulazak u TAIEX, Komisijin ured za razmjenu informacija o tehničkoj pomoći koji je dosad, uz članice, bio na raspolaganju samo pristupajućim i kandidatskim zemljama / TAIEX-ova stručna pomoć znači konkretan, praktičan doprinos Komisijinih stručnjaka usklađivanju hrvatskih zakona s europskima </p>
<p>BRUXELLES, 11. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Tehnički posao »europeizacije« Hrvatske kroz prihvaćanje i provedbu kompletne zakonske infrastrukture prilagođene europskoj ušao je u uznapredovalu fazu. Procedura je sve sličnija tretmanu zemalja kandidata, čak i bez političke odluke o kandidaturi. Tijekom jedne, ali radno veoma zahtjevne godine došlo se do trenutka da se na sastanku pododbora Hrvatske i Europske komisije za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u području zajedničkog tržišta ne razgovara više o uvođenju cijelih paketa zakona, nego o pojedinim zakonskim člancima. To uključuje i polusatnu stručnu raspravu o značenju i posljedicama veznika u tekstu zakonskog paragrafa, saznajemo od članova hrvatskog međuresorskog izaslanstva.</p>
<p> Pododbor je održao drugi ovogodišnji radni sastanak s dvostruko više predstavnika ministarstava i s dnevnim redom u kojem se stručno razmatrala problematika provedbe SSP-a u području financijskih usluga, banaka, pošte, zaštite intelektualnog vlasništva ili potrošača. </p>
<p> Ovo je bila godina prihvaćanja zakona i podzakonskih akata, a dogodine bi, prema planu, radnih 12 mjeseci obilježila njihova provedba. Ili, 76 zakona i 55 direktiva iz Nacionalnog programa ove je godine ušlo u upotrebu, u 2004. godini plan je uposliti Sabor raspravom o 39 zakonskih i čak 199 podzakonskih akata s prioritetima koji se, možda, običnom smrtniku čine apsurdni, ali su dio sustava bez kojega se ne može, čak ni u Europskoj uniji. Primjerice, treba ratificirati seriju međunarodnih dokumenata poput Ženevskih sporazuma o patentima, Sporazuma o žigovima ili onoga o zaštiti olimpijskog simbola. </p>
<p>Usput, na neke od dvjestotinjak dodatnih pitanja, koja su nedavno pojačala Komisijin upitnik Hrvatskoj, već je odgovoreno u izravnom dijalogu specijalista iako će ostatak odgovora pričekati još poneki radni tjedan. </p>
<p> Hrvatskoj je konačno obećan ulazak u tzv. TAIEX, Komisijin ured za razmjenu informacija o tehničkoj pomoći. TAIEX je dosad stajao na raspolaganju, uz članice, samo pristupajućim i kandidatskim zemljama, a hrvatski diplomatski veterani u Bruxellesu pričaju da su im iz tog ureda svojedobno i ne tako davno odbijali ikakvu komunikaciju.</p>
<p> TAIEX-ova stručna pomoć znači konkretan, praktičan doprinos Komisijinih stručnjaka usklađivanju zakonskih akata u Hrvatskoj s europskima. Za razliku od političkog dijela odnosa Hrvatske i Europske unije gdje sve ovisi o vrućim detaljima tipa Haaga, taj dijalog ide uhodanim tračnicama uz procjenu da Hrvatska, prilagođavajući postupno i na vrijeme svoje zakonske okvire Unijinima, neće osjetiti integracijski šok u mjeri u kojoj je on pogodio pristupajuće zemlje.</p>
<p> U tehničkom dijalogu i pripremama Hrvatska se sve naglašenije tretira kao kandidat – iako je sve dosege za koje je zavrijedila komplimente Komisijinih stručnjaka učinila bez svih onih vrsta predpristupne pomoći i strategije na koju su se oslanjale pristupajuće i kandidatske države. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić: Hrvatska vanjska politika neće se mijenjati </p>
<p>Vanjskopolitička orijentacija Hrvatske neće se mijenjati kao ni strateški ciljevi - ulazak u EU i NATO, a ona će nastojati ubrzati njihovo ostvarenje, rekao je hrvatski predsjednik nakon razgovora s predsjednikom Skupštine Srbije i Crne Gore Dragoljubom Mićunovićem na marginama WSIS-a/ Odluka hrvatske vlade da srpski državljani mogu bez vize ući u Hrvatsku bit će zbog blagdana produljena i poslije Nove godine </p>
<p>ŽENEVA, 11. prosinca </p>
<p> – Nakon izbora neće se mijenjati hrvatska vanjska politika niti odnosi sa susjednim državama, istaknuo je u četvrtak u Ženevi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon razgovora s predsjednikom Skupštine Srbije i Crne Gore Dragoljubom Mićunovićem.</p>
<p> »Vanjskopolitička orijentacija Hrvatske neće se mijenjati, njezini strateški ciljevi ostaju isti, a to su ulazak u Europsku uniju i NATO, i ona će nastojati ubrzati njihovo ostvarenje«, kazao je Mesić u razgovoru s Mićunovićem, s kojim se susreo na margini Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS) koji se održava u Ženevi. Mićunovića je, naime, zanimalo kakva će biti vanjskopolitička orijentacija Hrvatske nakon izbora i odnosi sa susjednim državama. </p>
<p> Mesić je izjavio da je s Mićunovićem razgovarao i o nekim otvorenim pitanjima između Hrvatske i SCG-a kao što su povratak izbjeglica i povrat imovine pravnim i fizičkim osobama. Hrvatski predsjednik sastao se s Mićunovićem i u srijedu kad ga je obavijestio da će odluka sadašnje vlade da srpski državljani mogu prijeći granicu s Hrvatskom bez vize biti produljena i poslije Nove godine zbog blagdana. </p>
<p> Gospodarska suradnja dviju zemalja, posebice na području elektroenergije i gradnje cesta, također je bila tema razgovora s Mićunovićem, rekao je Mesić. </p>
<p> Hrvatski predsjednik sastao se i s rumunjskim predsjednikom Ionom Illiescuom, s kojim je razgovarao o bilateralnoj suradnji. </p>
<p> Novinare je zanimao skori Mesićev posjet Rusiji od 14. do 16. prosinca budući da će on biti prvi svjetski državnik koji će se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon parlamentarnih izbora provedenih u toj državi. Mesić je najavio da će s Putinom razgovarati o budućoj suradnji Hrvatske i Rusije. </p>
<p> Potrebno je zadržati dobre odnose s Rusijom i unaprijediti ih, naglasio je Mesić. »Za nas je važnija suradnja s takvim privrednim gorostasom kakva je Rusija«, dodao je.</p>
<p> Prema njegovim riječima, s Putinom će razgovarati i o nekim europskim pitanjima te o regionalnim krizama. </p>
<p> Upitan da komentira WSIS, Mesić je istaknuo kako je summit dobra prigoda za slabije razvijene države da se uključe u izgradnju informacijskog društva. Hrvatska je »dosta poodmakla u izgradnji informacijskog društva i postala lider u svom okruženju na području informatizacije«, ocijenio je. </p>
<p> Drugi dan ženevskog sastanka počeo je govorom njemačkog ministra za gospodarstvo i rad Wolfganga Klementa iako je bilo najavljeno da će uvodni govor održati njemački kancelar Gerhard Schröder. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Demografi upozoravaju: Hrvatska izumire</p>
<p>Ako država materijalno i psihološki ne podrži aktivnu demografsku politiku, neće se moći potaknuti populacijska politika i nastavit će se sve brže izumiranje hrvatskoga stanovništva, istaknula je većina sudionika skupa o demografskom stanju u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 11. prosinca</p>
<p> – Dvodnevni znanstveni skup pod nazivom »Demografski razvoj, stanje i perspektive Republike Hrvatske« započeo je u četvrtak u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, u organizaciji Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« i Hrvatskoga instituta za povijest. </p>
<p>Ako država aktivnu demografsku politiku ne podrži materijalno i psihološki neće se moći potaknuti populacijska politika i nastavit će se sve brže izumiranje hrvatskoga stanovništva, istaknula je većina sudionika skupa. </p>
<p>Sudionici, redom istaknuti stručnjaci iz demografije, ali i sociologije, povijesti, geografije... u svojim izlaganjima govorili su o brojnim čimbenicima, kao i o metodologiji proučavanja demografskih podataka, o svemu dakle što utječe na demografsku sliku Hrvatske. Rečeno je da proces depopulacije Hrvatske traje više od stoljeća te da je prouzročen mnoštvom razloga, a najviše iseljavanjima, ratovima i čestim promjenama društveno-političkih okolnosti kroz koje je Hrvatska prolazila. </p>
<p>Jakov Gelo, profesor demografije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je da politika često svojim nepromišljenostima utječe na friziranje stvarnog stanja stanovništva. Naveo je primjer popisa stanovništva iz 2001. godine, za koji tvrdi da nije točan, jer je u stalno hrvatsko stanovništvo pribrojeno 5,1 posto više stanovnika nego što ih stvarno ima. Tih 5,1 posto ili 225.043 stanovnika naši su »inozemci«, tvrdi Gelo. S njim se složio i prof. Anđelko Akrap, stoga što se time generira mnoštvo krivih podataka koji se poslije koriste. </p>
<p>O utjecaju srbijanske oružane agresije na razvoj stanovništva Hrvatske između 1991. i 2001. godine govorio je dr. Dražen Živić. Prema njegovu istraživanju, 22.192 osobe žrtve su rata, od kojih je, prema dostupnim i nepotpunim informacijama, njih 6222 srpske nacionalnosti. </p>
<p> Akrap je govorio i o strukturi fertilnog kontingenta od 1971. do 2001. te je istaknuo da ne raste broj brakova bez djece kako se često govori i piše, kao i da većina hrvatskih žena želi imati više od dvoje djece. Dr. Nenad Pokos je govoreći o glavnim značajkama obrazovne strukture stanovništva Hrvatske naglasio da ona nije nikakvo iznenađenje, kako su pisalo i govorilo nakon što su objavljeni rezultati popisa stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 1991., ta je struktura bila daleko poraznija, rekao je. </p>
<p>Tijekom skupa nagrada »Annales Pilar« uručena je akademkinji Alici Wertheimer-Baletić za dugogodišnji znanstveni rad u području demografije. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Država koja ne pomaže obiteljima s mnogo djece ne ponaša se kao država </p>
<p>Na otvorenju skupa bila je i Jadranka Kosor, zamjenica predsjednika HDZ-a i vjerojatno buduća potpredsjednica Vlade, koja se, kako sama kaže, već četiri godine intenzivno bavi demografskim problemima Hrvatske i na čelu je udruge »8 plus«.</p>
<p> • Kakav će biti odnos buduće vlade prema demografskim problemima i depopulaciji stanovništva Hrvatske?</p>
<p>– To će biti jedan od problema na koji će naša vlada fokusirati pozornost. Za nas je rješavanje demografskih problema prvorazredno političko, nacionalno, strateško i svako drugo pitanje. Dakle, tom pitanju će biti posvećena osobita pozornost zbog svih podataka koje ne čujem prvi put. Politika treba napokon dokazati sve u što se kune. Pogotovu oni koji govore kako im je znanost na prvome mjestu i da se na temelju znanstvenih istraživanja trebaju raditi strategije i voditi politika. Podaci koji se ovdje iznose, sasvim sigurno bit će temelj za donošenje programa dugoročne demografske politike. </p>
<p> • I neće sadržavati tri rečenice kao program Račanove vlade?</p>
<p>– Sasvim sigurno ne. Mi ćemo na temelju ovih podataka pozvati mnoge od sudionika skupa na suradnju. Naravno nećemo ih koristiti samo za detektiranje stanja nego za kreiranje mogućih rješenja, kojima bi se trend depopulacije prvo zaustavio.</p>
<p> • U kojem roku ćete to učiniti? Odmah?</p>
<p>– Neke mjere kojima bi se trend mogao zaustaviti, pokrenut ćemo odmah. Primjerice, povećat ćemo porodne naknade, vratiti trogodišnji dopust za majke s troje i više djece i pokrenuti poseban program za obitelji s osmero i više djece, koje su članice udruge »8 plus«. Jedna od mjera koja se može odmah primijeniti jesu besplatni udžbenici za obitelji koje imaju osmero i više djece. Država koja to nije u stanju osigurati, zapravo se ne ponaša kao država. Mislim da je nedopustivo u mandatu prošle vlade što ni jedna lipa nije odvojena za rad te udruge. </p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sve Strossmayerove zasluge </p>
<p>MARIJA BISTRICA, 11. prosinca</p>
<p> – U četvrtak, drugoga i završnog dana simpozija u povodu 150. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije, u Mariji Bistrici, govorilo se o sufraganskim biskupijama Zagrebačke metropolije i Zagrebu kao crkvenom središtu svih Hrvata. </p>
<p>Tako je dr. Andrija Šuljak, opisujući crkveno stanje sredinom 19. stoljeća u Đakovačkoj i Srijemskoj sufraganskoj biskupiji, istaknuo ulogu biskupa Josipa Kukovića, a posebice biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Strossmayer je, naime, osuvremenio središnje ustanove biskupije, gradio đakovačku katedralu, pokrenuo izdavačku djelatnost, organizirao katoličko pučko i srednje školstvo... Njegovo zauzimanje za jedinstvo kršćanskih crkava, obnovu ćirilometodske baštine, zbližavanje slavenskih naroda, te njegova prisutnost u kulturnom i političkom životu Hrvatske, kao i teološka aktivnost na 1. vatikanskom saboru u znatnoj su mjeri oblikovali život Đakovačke i srijemske biskupije.</p>
<p> O crkvenom stanju sredinom 19. stoljeća u Križevačkoj biskupiji govorio je mr. Nino Kekić, a o stanju sredinom 19. stoljeća u Senjskoj i Modruškoj biskupiji dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski. </p>
<p>Mons. Bogović istaknuo je ulogu biskupa Mirka Ožegovića Barlabaševačkog, koji je stolovao u Senju, obnovio Senjsku gimnaziju i ustanovio konvikt. Bio je i promotor ideje narodnog preporoda dajući moralnu i materijalnu potporu svim inicijativama koje su bile usmjerene na kulturni i gospodarski napredak Hrvatske. </p>
<p>Dr. Juraj Kolarić rasvijetlio je crkvene prilike u Zagrebačkoj biskupiji sredinom 19. stoljeća. Riječ je o razdoblju koje je Hrvatskoj donijelo odvajanje od Ugarske, imenovanje Strossmayera za đakovačkog biskupa, uzdignuće Zagrebačke nadbiskupije i formalno ujedinjenje Gradeca i Kaptola u Zagreb kao jedinstven grad, patentom Franje Josipa I. iz 1850. </p>
<p>Govoreći o Zagrebu kao crkvenom središtu, dr. Franjo Šanjek je naglasio da je uspostavom nadbiskupije i metropolitanskog sjedišta u Zagrebu 1852. godine ostvaren stoljetni san da nacionalno središte Hrvata postane ishodištem svehrvatske crkvenosti. </p>
<p>Završetkom simpozija u Mariji Bistrici istodobno je zaključena godina obilježavanja 150. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031212].
|
