NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030712].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204307 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Teško je jamčiti da će daljnja privatizacija ići glatko«</p>
<p>Ovotjedni dogovor o privatizaciji ni u čemu se, pa ni u detaljima, ne razlikuje od staroga! Tada dogovoren posao, na žalost, nije odrađen, što je i bio glavni razlog nezadovoljstva HSS-a i mene osobno / Otvoreno sam rekao premijeru Račanu da ne vjerujem da će od novih zakonodavnih poteza biti ikakve konkretne koristi za ovu vlast, jer su nam izbori pred vratima, pa se po njima i neće moći raditi, kaže Zlatko Tomčić </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Na tajnom sastanku u jednom selu kod Pitomače čelni ljudi SDP-a i HSS-a, dviju najjačih stranaka vladajuće koalicije, ovoga su tjedna još jednom pokušali pomiriti velike međusobne razlike u gledanju na daljnji tijek privatizacije. Jesu li u tome i uspjeli ili ćemo svjedočiti novim privatizacijskim aferama, pitali smo Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskoga sabora i HSS-a.</p>
<p> • Jeste li u srijedu s premijerom Ivicom Račanom napokon sklopili »pakt o nenapadanju« kad se radi o privatizaciji? Što je konkretno dogovoreno na sedmosatnom sastanku? </p>
<p>– Nismo sklapali nikakav pakt, jer ja i nisam čovjek koji sklapa paktove. Radilo se o potrebi da se privatizacija, koja je očito upala u slijepu ulicu, pokuša pokrenuti još za ovoga mandata. Mislim da smo oko toga postigli određenu suglasnost. Ponovili smo, zapravo, ono što smo zaključili i prije devet mjeseci, pa onda opet prije četiri mjeseca, a to je da nužno treba mijenjati koncept privatizacije, donijeti novi zakon o privatizaciji te preustrojiti Hrvatski fond za privatizaciju. </p>
<p>Otvoreno sam rekao premijeru Račanu da ne vjerujem da će od novih zakonodavnih poteza biti ikakve konkretne koristi za ovu vlast. Izbori su nam pred vratima, pa vjerojatno po tim zakonima nećemo ništa ni moći raditi. Ali, unatoč cijelome nizu pogrešaka koje smo napravili u dosadašnjoj privatizaciji, dužnost nam je ostaviti iza sebe barem korektna zakonska rješenja. </p>
<p> • U čemu se taj dogovor razlikuje od onoga iz studenoga? I tada ste se čvrsto dogovorili o novoj privatizacijskoj koncepciji i o preustroju Fonda. </p>
<p>– Novi se dogovor ni u čemu, pa ni u detaljima, ne razlikuje od staroga! Tada dogovoren posao oko dalje privatizacije, na žalost, nije odrađen, što je i bio glavni razlog nezadovoljstva HSS-a i mene osobno. Nismo svoje nezadovoljstvo krili od glavnoga koalicijskog partnera, nego smo ga otvoreno iznosili, a to ćemo raditi i ubuduće. </p>
<p> • Priznajete da su se HSS i SDP o istome dogovarali triput u devet mjeseci?</p>
<p>– Potpuno isti dogovor postigli smo lani u studenome, pa u ožujku, pa ovoga tjedna. A zašto u međuvremenu ništa od dogovorenoga nije napravljeno, ne bih to sada komentirao. </p>
<p> • HSS je pristao da država još jednom pomogne privatnom brodogradilištu »Viktor Lenac«. Jeste li dobili jamstva da Vlada neće za nekoliko mjeseci opet morati podmetnuti leđa?</p>
<p>– Nije HSS ni na što posebno pristao. To i ne može biti stvar međustranačkoga dogovaranja, jer je to konkretan problem izvršne vlasti. Saslušali smo cjelovitu informaciju o situaciji u »Lencu«, čuli smo i što članovi Vlade misle zašto je »Lenac« dospio gotovo pred stečaj. Stajalište je HSS-a da je o »Lencu« još ranije trebalo pokrenuti ozbiljniju raspravu. Međutim, sad smo tu gdje jesmo. Banke će, ipak, u »slučaju 'Lenac'« najviše potegnuti mačka za rep. </p>
<p>Vjerujem da je ovo zadnji znak dobre volje države prema tom brodogradilištu. HSS neće više ni na koji način opet raspravljati o »Lencu«, ako ne uspije ovo što sada činimo. Ubuduće će se morati postupati isključivo po propisima koji određuju što s tvrtkama koje su u financijskim teškoćama. Ipak, s obzirom na iznimnu nesigurnost zaposlenih, kao i na naznake vlasnika, odnosno banaka da će se mijenjati i menadžment u »Lencu«, mislim da se isplati pokušati još jednom pomoći toj tvrtki. </p>
<p> • Znači li to da niste postavili pitanje odgovornosti za dosadašnje olako odobravanje državnih jamstava privatnoj tvrtki čije je vodstvo na čelu s Damirom Vrhovnikom donosilo pogrešne poslovne odluke?</p>
<p>– Nisam postavio pitanje odgovornosti, jer sam od članova Vlade dobio obrazloženje da se radi i o nekim vrlo nespretnim potezima samoga menadžmenta »Viktora Lenca«. Takve poteze, međutim, hrvatska vlada neće više tolerirati.</p>
<p> • Jeste li optimist nakon novoga dogovora sa SDP-om? Možete li javnosti poručiti da do kraja mandata neće više biti privatizacijskih afera?</p>
<p>– Suzdržat ću se od izravnoga odgovora. Imam vrlo loša iskustva kad se radi o dogovorenome u privatizaciji, posebno u zadnjih devet mjeseci, pa je teško jamčiti da će daljnja privatizacija ići glatko. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U »Viktoru Lencu« plaše se stampeda vjerovnika</p>
<p>Svi vjerovnici »Lenca« su krajnje nepovjerljivi, osobito kad se zna da Vlada pokušava uvjetovati smjenjivanje Vrhovnika, a dodatni strah izaziva i najava radnika da će stupiti u štrajk 21. srpnja, ako im do 15. srpnja ne bude isplaćen zaostatak od 37 posto plaće za svibanj i akontacija za lipanj</p>
<p>RIJEKA, 11. srpnja</p>
<p> – Prije nepune dvije godine Riječka banka i »Viktor Lenac« su bili ponos ne samo riječkog već i hrvatskoga gospdarstva, da bi lani u veljači došlo do poslovnog sloma Riječka banke »teškog« 100 milijuna dolara, dok trenutno gubici »Lenca«, navodno, premašuju 120 milijuna dolara. </p>
<p>Zato, iako je Vlada u četvrtak odobrila »Lencu« spasonosnih, za sada, 2,5 milijuna eura, koji su bili uvjet da većinski dioničari sa svoje strane namaknu 28 milijuna eura za pokriće dugova, pitanje je može li se tim novcem škver iz Martinšćice doista izvući iz financijskog ponora.</p>
<p>U ovom trenutku, u »Lencu« nemaju novca ni za plaće, ni za repromaterijal, pa čak niti za telefon, a osim radnika, krajnje nervozni su i dobavljači. U ovom trenutku, prvi čovjek »Viktora Lenca« Damir Vrhovnik najviše energije troši upravo na uvjeravanje dobavljača da »ne sjednu« na »Lenčev« račun kad na njega uskoro kapne nešto novca (oko 300.000 dolara od remonta ruskog broda), a ni kad za dva-tri mjeseca počne stizati novac, koje je odobrila Vlada. Vrhovnik sad uporno ponavlja to da mu je najvažnije da u idućih godinu dana podmiri dugove dobavljačima, koje je sad teško uvjeriti da će tako doista i biti budući da na probleme u kojima je to brodogradilište.</p>
<p> Svi vjerovnici »Lenca« su krajnje nepovjerljivi, osobito kad se zna da Vlada pokušava uvjetovati smjenjivanje Vrhovnika, a dodatni strah izaziva i najava radnika da će stupiti u štrajk 21. srpnja, ako im do 15. srpnja ne bude isplaćen zaostatak od 37 posto plaće za svibanj i akontacija za lipanj. Ako bi netko od dobavljača izgubio živce i blokirao račun, to bi najvjerojatnije značilo stečaj »Lenca«, jer bi izazvalo pravi stampedo vjerovnika kroz Martinšćicu. U idućih 60 dana, većinski vlasnici i kreditori »Lenca« trebali bi potpisati da osiguravaju spomenutih 28 milijuna eura, a treba imati na umu da su ti isti prije mjesec i pol Vrhovnika ponovno imenovali predsjednikom Uprave.</p>
<p> Što se tiče zahtjeva za njegovu smjenu, Vrhovnik (56) nam je uz smiješak rekao da mu je još prerano ići u mirovinu. Već je najavio da će krajem srpnja na osmu operaciju ruke (posljedica prometne nesreće u Austriji, nakon povratka iz lova) te da će oporavak dugo trajati, pa neki zaključuju da bi to mogao biti početak njegova diskretnog povlačenja s čela »Lenca«, u kojem ima 4,22 posto dionica. Vlada traži da »Lenac« što prije dobije petočlanu Upravu, ali kojoj na čelu ne bi bio Vrhovnik.</p>
<p>U Martinšćici ističu da imaju 40 milijuna dolara ugovorenih poslova, da će još toliko najvjerojatnije ugovoriti, ali da moraju iznaći način kako preživjeti iduća dva-tri mjeseca, dok ne dobiju spomenuti novac spasa. Vrhovnik vjerojatno može pronaći novac kojim će premostiti razdoblje do jeseni kad planira potpuno zaposliti kapacitete novoizgrađenog brodogradilišta - kako izgradnje brodova, tako i platfornmi za vađenje plina iz Jadrana. Uz to, novac bi trebao početi donositi i veliki dok za čije stavljanje u funkciju treba još tri milijuna dolara. Tražeći ovih dana od Vlade spasonosnih 2,5 milijuna eura, Vrhovnik je upozorio da bi stečajem »Lenca« Hrvatska idućih šest-sedam godina izgubila milijardu dolara poslova.</p>
<p>Među inim, izgubila bi i velik posao gradnje osam platformi, koji bi preuzela talijanska brodogradilišta. Zato, bez obzira što se sad s velikom sigurnošću može reći da će »Lenac« dobiti željenu novu novčanu injekciju, to ne znači da se i izvukao iz problema. Novi problemi mogli bi nastati već krajem idućeg tjedna, ako radnicima do 15. srpnja ne budu isplaćene plaće, što bi za sobom povuklo, među inim, kašnjenje završetka remonta dvaju ruskih brodova.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mjesta ima u dobrim hotelima i lošim kampovima</p>
<p>Prema Ivanu Šoriću, prvom čovjeku Hrvatske udruge hotelijera, za individualce je u glavnoj sezoni osigurano najmanje 20 posto od ukupnih kapaciteta / Sladoljev: Od 1. do 25. kolovoza istarski i kvarnerski kampovi potpuno popunjeni, pa će se u razdoblju »čiste špice« mjesta naći samo u Dalmaciji</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Požele li zbog Stefanijeve uvrede talijanske plaže zamijeniti hrvatskima, Nijemce će ovdje dočekati dobra volja domaćina i ponešto slobodnih mjesta u hotelima, kampovima i privatnom smještaju. Prema Ivanu Šoriću, prvom čovjeku Hrvatske udruge hotelijera, za individualce je u glavnoj sezoni osigurano najmanje 20 posto od ukupnih kapaciteta, zakupljenih a neprodanih mjesta, na žalost također za najjače tjedne, još ima i kod stranih turoperatora.</p>
<p> Što se kampova tiče, Jerko Sladoljev, glavni tajnik Kamping udruge Hrvatske, tvrdi da slobodnih mjesta u kampovima ima do kraja srpnja, a da će od 1. do 25. kolovoza istarski i kvarnerski kampovi biti popunjeni. U tom će se razdoblju »čiste špice« mjesta naći samo u Dalmaciji. »Ne smijemo se veseliti tuđoj nesreći, ali ovaj spor između Talijana i Nijemaca za nas je pozitivan«, rekao je Vjesniku Ivan Šorić. On pretpostavlja da će dio Nijemaca zbog uvrede Stefana Stefanija, talijanskog državnog tajnika za turizam, koji ih je nazvao bezličnim masama što opsjedaju talijansku obalu, ipak promijeniti planove i zaobići državu iz koje im prvi čovjek turizma šalje takve poruke.</p>
<p>Šorić smatra da će planove mijenjati i individualni putnici, ali i oni koji su već bukirali u Italiji. U Hrvatskoj će ih, prije svega, dočekati kreveti namijenjeni individualcima koji su u pravilu višestruko skuplji od kreveta za organizirane goste. Riječ je i o više od 20 posto, jer naši hotelijeri glavninu prihoda ostvare posredstvom individualnih turista u danima ljetne špice (kad je smještaj, naravno, najskuplji). Ivan Šorić ističe da i strani turoperatori još nude dovoljno aranžmanskih mjesta za hrvatske destinacije (hotele), čak i u srcu sezone.</p>
<p>Planiraju li doći kod nas od 1. do 25 kolovoza, njemački kamperi morat će se zadovoljiti Dalmacijom. Bolji i kvalitetniji istarski i kvarnerski kampovi u tom će razdoblju biti puni. »Na žalost, prvenstveno zbog loše kvalitete, tzv. stara Europa sve više okreće leđa dalmatinskim kampovima, pa će dobar dio njih nuditi mjesta i u tjednima kad bi sve moralo biti puno«, tvrdi Jerko Sladoljev. </p>
<p>Na razinu kvalitete koju u prosjeku pružaju dalmatinski kampovi danas, naime, sve teže pristaju i manje zahtjevni turisti iz istočne Europe. Sladoljev vjeruje da će talijanski marketing brzo popraviti potrgane veze, a pogotovo propagandnu mašineriju koja će sve izgladiti do sljedeće sezone.</p>
<p>Budući da se u Hrvatskoj nitko ozbiljno ne bavi privatnim smještajem, ne može se procijeniti koliko je privatnih kreveta namijenjeno »putnicima namjernicima«. Jamačno, ne previše - razjedinjeni privatni iznajmljivači, doduše, ne rade ni približno mogućnostima, ali su uglavnom svi puni tih dva-tri tjedna ljetne špice. Prema posljednjim podacima, u hotelima i aparthotelima te turističkim naseljima nudi se oko 180.000 kreveta, u kampovima 204.000, a u privatnim sobama i apartmanima 324.000. Zajedno sa svim ostalim objektima, Hrvatska je u stanju ponuditi oko 804.000 turističkih kreveta. U njima će se naći mjesta i za uvrijeđene Nijemce.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvati zbog poreza istupaju iz Katoličke crkve</p>
<p>Crkveni porez u njemačkim biskupijama iznosi devet posto poreza na plaću, a visinu poreza određuje država. Primjerice, ako mjesečni porez na plaću iznosi 300 eura, tada doprinos za Crkvu iznosi 27 eura</p>
<p>BERLIN, 11. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Sve više Hrvata u Njemačkoj u posljednje vrijeme istupa iz Katoličke crkve. Čini se da tako slijede brojne Nijemce, katolike i evangelike, koji iz Crkve istupaju najčešće zbog crkvenog poreza. Zabrinutost tim trendom kod Hrvata ne raste samo u tamošnjim hrvatskim katoličkim misijama, nego i u njemačkoj crkvi, kojoj te misije pripadaju. Taj fenomen zapravo nije novost. Naime, još su od dolaska na privremeni rad u Njemačku Hrvati počeli tražiti ono što je i u bivšoj Jugoslaviji bilo neuobičajeno – ispis iz Katoličke crkve.</p>
<p>Da je, međutim, sadašnji trend zabrinjavajući, govori i činjenica da se upravo njemačka crkva nedavno odlučila upozoriti vjernike na posljedice istupa iz Crkve. U službenom stajalištu Crkve stoji, među ostalim, da se »odjeljujete od Crkve u kojoj ste odrasli i naučili vjerovati«, da otpadnik ne može biti kum kod krštenja u Katoličkoj crkvi te da se gube sva prava i obveze prema Katoličkoj crkvi. Istup – osim religiozne dimenzije – ima i onu financijsku za vjernike i Crkvu. Zaposlenim Hrvatima rastu životni troškovi i odbici od plaća. Neki misle da mogu uštedjeti time da odjave svoju pripadnost Katoličkoj crkvi, tako da više ne moraju plaćati crkveni porez. </p>
<p>Crkveni porez u njemačkim biskupijama iznosi devet posto poreza na plaću, a visinu poreza određuje država. Primjerice, ako mjesečni porez na plaću iznosi 300 eura, tada doprinos za Crkvu iznosi 27 eura. Tko uopće ne mora plaćati porez na dohodak, taj ne plaća ni crkveni porez. Crkva tvrdi da dobro gospodari ubranim porezom. Biskupsko porezno vijeće odlučuje o raspodjeli novca. Najveći dio ide za plaće i pastoralne troškove župnika, pastoralnih suradnika te socijalnih i drugih djelatnika. Od crkvenog poreza se također financiraju socijalne službe, dječji vrtići, bolnice i škole. Nemali broj tih djelatnika i službi radi u zajednicama katolika iz 23 jezične skupine. Hrvatska jezična skupina u Njemačkoj broji oko 350.000 katolika, među kojima djeluje 85 hrvatskih katoličkih misija sa 100 svećenika i 90 pastoralnih suradnika. Dakako, sve se to financira iz crkvenog poreza.</p>
<p>Ne samo istupi iz Crkve nego i kriza u njemačkom gospodarstvu, smanjuje priljev u crkvene blagajne. Unatoč objektivnom golemom bogatstvu, njemačka crkva je u financijskoj krizi. Jedino što sigurno donosi novac su vjernici i njihovi porezi. Međutim, sve je manje vjernika i onih koji mogu plaćati. Još 1990. Katolička crkva je u Njemačkoj imala 28,200.000 vjernika – danas ih je 26,800.000. </p>
<p>Crkva je 2002. zbog nezaposlenosti ubrala 50 milijuna eura manje poreza. Kako bi izašla iz krize, angažirala je čak i uglednu agenciju poslovnih savjetnika McKinsey. No, kada je riječ o krizi, primjerice, u Berlinu – Crkvi može pomoći samo molitva.</p>
<p>Tamošnja je nadbiskupija, naime, potpuno pogriješila u procjeni razvoja događanja u novom-starom njemačkom glavnom gradu – i u tome nije bila jedina. Procijenila je da će broj stanovnika Berlina rasti i da će sad biti već oko pet milijuna. Uložila je silan novac u škole, vrtiće i gradnju Katoličke akademije – i da bi to postigla, zadužila se do grla. Rast Berlina je, međutim, izostao. Čak se broj stanovnika i smanjio: u glavnom gradu živi oko 3,400.000 ljudi. Mnogi koji žive u Berlinu taj su grad prijavili samo kao drugo mjesto stanovanja – pa tako u drugom mjestu plaćaju i crkveni porez. Crkva u Berlinu »sjedi« na gomili dugova koji se sada već mjere u stotinama milijuna eura. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatsku i Izrael više neće opterećivati prošlost</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Posjet izraelskog predsjednika Moshe Katsava Hrvatskoj došao je u idealno vrijeme. Samo dan prije tog važnog državničkog posjeta Hrvatska je dobila povijesnu šansu za priključenje Europskoj uniji - Romano Prodi je jasno poručio da je Europska unija otvorila vrata, a sada je na Hrvatskoj da tu šansu iskoristi.</p>
<p>I unapređenje hrvatsko-izraelskih odnosa, što će posjet izraelskog predsjednika omogućiti, dio je mozaika koji Hrvatska u grčevitoj bici s vremenom treba spojiti da se nađe u europskoj obitelji. Politički problemi s Izraelom, koji su za vrijeme HDZ-ove vlasti kulminirali, više ne postoje, dvije države su zatvorile bolnu knjigu povijesti i isključivo gledaju na budućnost. Gospodarstvenici trasiraju puteve suradnje, a izmijenjene riječi predsjednika Mesića i Katsava pokazuju da više i nema problema koji opterećuju dvije države.</p>
<p>Odnosi s Izraelom vrlo su važni u međunarodnoj zajednici. Iako su prošla desetljeća od užasnog holokausta nad Židovima, ova osjetljiva tema svako malo se pojavi u svijetu, u ovom ili onom obliku. Prošla vlast učinila je kardinalne pogreške, od nespretnih Tuđmanovih izjava i dijelova iz njegove knjige do promoviranja ideje da se Jasenovac pretvori u spomen-područje svim žrtvama ratnih vihora. Izraelci su reagirali tako što su predsjedniku Tuđmanu zatvorili vrata za posjet Izraelu, što je on silno želio.</p>
<p>Njegov nasljednik Mesić je gotovo na samom početku mandata otišao u Izrael i ispričao se židovskom narodu za zločine koje je počinila ustaška vlast nad Židovima u Hrvatskoj. Izrael je Mesićevu ispriku prihvatio otvorenog srca i to je bio prvi korak da se zaboravi prošlost. Istodobno, hrvatski antifašisti dali su golem doprinos borbi protiv fašizma i svesrdno pomogli Židovima koje je ustaški režim proganjao.</p>
<p>Predsjednik Katsav poklonit će se sjenama stradalih u Jasenovcu. Svi narodi svijeta imaju u svojoj povijesti mrlje, ali je veličina u priznavanju pogrešaka i praštanju onih koji su bili žrtve. I, na kraju, zaboravu. Hrvatsku i Izrael više neće opterećivati prošlost.</p>
<p>Moderna, europska Hrvatska ima velikih planova za razvoj gospodarske suradnje s Izraelom. Spominje se izgradnja naftovoda, čak 100 tisuća izraelskih turista godišnje posjeti Hrvatsku, u pripremi je niz projekata.</p>
<p>Židovska zajednica u Hrvatskoj daje velik doprinos izgradnji modernog društva, a izraelska iskustva na mnogim područjima pomoći će hrvatskom putu u Europu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Je li Jurčićeva taktika povećala Ininu cijenu</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Ponude za 25 posto Ininih dionica, posebno MOL-ova, mnoge su ugodno iznenadile. Naime, još prije nekoliko dana mnogi su se čudili najavama da bi Vlada za četvrtinu Ine mogla dobiti oko 400 milijuna eura. Na kraju je konačni iznos ispao još veći.</p>
<p>No pitanje je tko je najzaslužniji što je ponuđeno čak 505 milijuna dolara. Je li to rezultat porasle vrijednosti Ine koja je krajem 2001. godine, kad je napravljena službena procjena, iznosila od 1,3 do 1,8 milijardi dolara, ovisno o metodi? Ili velike zasluge ima vješta pregovaračka taktika ministra gospodarstva Ljube Jurčića koji je, unatoč novinarskim optužbama da se sve radi nedovoljno transparentno, podatke puštao na kapaljku, potičući konkurentsko nadmetanje zainteresiranih kompanija. Štoviše, novinarima je priznao da se i njegov tim koristio lobiranjem puštajući u medije različite informacije, svjestan da su to radile i zainteresirane strane kompanije.</p>
<p>Treći mogući odgovor je da je Vlada potencijalnim strateškim partnerima ipak dala neke ustupke, što ih je motiviralo da povećaju ponude. Na primjer, dala im je dva mjesta u sedmeročlanoj Upravi koja će bitne odluke morati donositi s najmanje šest glasova, što znači da će, koliko je sad poznato, strateški partner moći blokirati ono što mu ne odgovara. </p>
<p>Što je od toga točno moći će se ustanoviti tek kad se dozna što piše u ugovorima koje će, prema najavama, uskoro potpisati Vlada i MOL. </p>
<p>Ali, dok je iznos koji će Vlada dobiti za 25 posto Ine najvažniji za državni proračun, u čiju će se blagajnu samo od Ine očito sliti više novca nego što je planirano od svih ovogodišnjih privatizacijskih projekata, Inu i potrošače njenih proizvoda prije svega zanima što će strateški partner poboljšati u njenom poslovanju.</p>
<p>Jer, od strateškog partnera se uz novac očekuje i da Ini olakša postizanje strateškog cilja - da postane jaki regionalni igrač. A to neće biti moguće bez ulaganja u njene rafinerije kako bi sve gorivo zadovoljavalo europske standarde, modernizaciju postojećih i gradnju novih benzinskih postaja te osiguravanje novih rezervi nafte i plina.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Raspišimo izbore za ministre, a ne za Sabor</p>
<p>Uvijek je kriv netko drugi. Novinari, uvijek. Ostali po potrebi. U privatizaciji - Linić. Dakle, SDP. U školstvu - Strugar. Dakle, HSS. Ostali ni luk jeli, ni luk mirisali. Zbog toga se više ni jedan veliki Vladin projekt ne može provesti bez posebnog povjerenstva ili savjeta kojemu predsjeda premijer, a u njemu su i svi ministri mjerodavni za provedbu projekta. Kao da svi već ne sjede u istoj vladi</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Tehnologija čuda stvara. Pa je Vlada u četvrtak uspjela održati sjednicu na dvije lokacije. Bez smetnji u komunikaciji. Što je doista čudo. Jer, ipak je to Vlada koalicije koja ima velike probleme u komunikaciji. Točnije, stalno se netko pravi lud, a netko zbunjen. Pa jedni nisu znali, drugi nisu čuli, trećima su krivo rekli, a četvrti nisu ni znali ni slušali, ali su vjerovali da... I to im je, kao, izlika u slučaju krize i problema. Nikako da im na pamet padne da ih građani plaćaju da slušaju, znaju, provjeravaju, budu informirani... Jer odlučuju. </p>
<p>Ali, ne. Uvijek je kriv netko drugi. Novinari, uvijek. Ostali po potrebi. U privatizaciji – Linić. Dakle, SDP. Ostali ni luk jeli, ni luk mirisali. Linić je kriv, naravno, prema zapovjednoj odgovornosti. Jer je potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo i donedavni predsjednik, a sada član Upravnog odbora Fonda za privatizaciju.</p>
<p>A što je s drugima? Onima koji su glasali »za« ili su ostajali mudro suzdržani, ne želeći reći da su protiv. Naime, u tom istom Upravnom odboru Fonda sve koalicijske stranke imaju svoje jake predstavnike. A frka se uvijek digne naknadno. Kad nezadovoljni uredno izglasanim odlukama pokrenu lobističku mašineriju i probiju se do medija. </p>
<p>Nije takvo ponašanje, odnosno izbjegavanje odgovornosti za neuspjehe i krize, specijalitet samo privatizacijskih prepucavanja i stranaka »ljubomornih« na velik SDP-ov utjecaj na privatizaciju. I SDP se pravi da s reformom školstva – protiv koje se ujedinila sva stručna javnost – nema prevelike veze. To je valjda problem HSS-a i njegovog ministra prosvjete Strugara. Kao i poljoprivreda, uostalom.</p>
<p>Zanimljivo je da taj izostanak odgovornosti za tuđe »zone utjecaja« naglo nestaje kada treba upisivati pluseve jer je neki projekt uspio. Pa su se svi i te kako potrudili prokazati HNS i Čačića kao »kradljivce« zajedničkog uspjeha cijele Vlade i cijelog naroda zbog uspješne medijske kampanje koju je spretni Čačić pokrenuo u vezi s autocestom što povezuje sjever i jug zemlje.</p>
<p>Nije takvo ponašanje ni rezultat (samo) predizborne nervoze. Tako je od prvog dana. Sjetimo se samo grčevite borbe stranaka za ministarske fotelje i utjecajna mjesta u institucijama i tvrtkama koje funkcioniraju kao produžena ruka države. Tko je tada uspio ščepati neki »sektor« najozbiljnije se trudio da drugi u njega ne mogu mi priviriti. Svi su se »kontrolni mehanizmi« apsolutnog utjecaja samo jedne stranke na jedno ministarstvo (agenciju, fond...) izvrdavali kako se znalo i umjelo. Jedan od tih mehanizama je i pravilo da ministar i njegov najbliži suradnik – zamjenik, ne mogu biti iz iste stranke. Pa smo, na primjer, u MORH-u svojedobno bili svjedoci pravih zaplotnjačkih igara kad su se sazivali važni sastanci ministra (iz HSLS-a) na koje SDP-ov zamjenik nije pozivan. I sve je to krasno funkcioniralo do prvog ozbiljnijeg problema zbog kojeg se digla prašina, jer su nezadovoljni ovom ili onom odlukom uspjeli pokrenuti medije i pronaći pokojeg zagovornika u drugim strankama koalicije.</p>
<p> E, tada nam odjednom svi serviraju svoju »nevinost« i »neinformiranost«, upirući prstom u formacijski najodgovornije.</p>
<p>Zbog takvog odnosa prema odlukama i problemima više se ni jedan veliki Vladin projekt ne može provesti bez posebnog povjerenstva ili savjeta, kojemu mora predsjedati premijer i u kojemu moraju sjediti svi ministri mjerodavni za provedbu projekta. Kao da svi već ne sjede u istoj vladi. Sjede, ali mi svejedno imamo i Povjerenstvo za ceste i Savjet za privatizaciju Ine... Ispada da Vlada odlučuje samo o manje važnim stvarima. Jer, kada su u igri one doista krupne, Vlada samo izglasava prijedloge povjerenstava i savjeta. Pa predlagači glasaju za vlastiti prijedlog. A premijer ih mrko gleda.</p>
<p>Kako se sad čini, u ovoj bi predizbornoj kampanji stranke trebale najprije točno najaviti koje resore namjeravaju uzeti pod svoje ako se dočepaju vlasti i tko će ih voditi. A ne da nas poslije zamaraju silnim igrama oko zona utjecaja. A možda bi bilo dobro i da se uopće ne raspisuju izbori za Sabor koji potom izglasava vladu nego da lijepo glasamo po ministarstvima. Pa da se točno vidi koliku podršku tko ima u resoru kojeg se želi dočepati. Kada tako sve lijepo izglasamo – ovoj stranci ovo ministarstvo, a onoj drugo – ekipa sjedne za stol i imamo vladu. Koja će u svoj »koalicijski sporazum« uredno upisati što je čija odgovornost, da nas ostali poslije ne zamaraju svojom nevinošću i neobaviještenošću.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Amerikanci ispituju što svijet misli o njima </p>
<p>Rasprave je li Amerika kolonijalna ili imperijalna sila manje su važne, jer je očito da SAD preoblikuje svijet onako kako to odgovara vojnom vrhu i krupnom biznisu. Uz poznate američke vojne baze širom svijeta sad je na redu stvaranje baza u Africi, čak i na Antarktiku, gdje Amerikanci bez prevelikog publiciteta podižu South Pole City i cestu do njega kroz led i stijene, dugu oko 1700 kilometara</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC </p>
<p>Rat protiv terorizma, osobito ne baš ugodna epizoda s Irakom, potiče rasprave o ulozi Sjedinjenih Država u svjetskim poslovima, o sve većim strahovanjima od moći jedine supersile i njenog ponašanja, ali i o sve uočljivijim sumnjama u sve što dolazi iz SAD-a, od genetski obrađene hrane do američkih objašnjenja svojih postupaka.</p>
<p>I sami Amerikanci, poput nezavisnog Istražnog centra Pew iz Washingtona, provode globalno ispitivanje javnog mišljenja. Prošle i ove godine Pew je anketirao 66.000 stanovnika u 50 država i usporedbama rezultata ustanovio da se produbljuje i širi jaz između SAD-a i ostatka svijeta, da su temeljito poremećeni odnosi između Amerikanaca i zapadnih Europljana, da su posebno pojačani protuamerički osjećaji u muslimanskom svijetu i da se smanjila podrška ratu protiv terorizma.</p>
<p>Odgovarajuće službe i vodeći mediji mjesecima analiziraju nalaze tog ispitivanja iako rezultati ne iznenađuju, dapače, potvrđuju ono što se obično misli i sve češće javno iznosi – popularnost SAD-a pada i, štoviše, prelazi u mržnju i strah.</p>
<p>Razumljivo, najveći zaokreti uočeni su u muslimanskom svijetu. Dok je npr. u Indoneziji prošle godine više od 60 posto ispitanika o Americi mislilo povoljno, u svibnju ove godine takvih je bilo samo 15 posto. U Nigeriji, afričkoj zemlji sa 130 milijuna stanovnika (polovica je muslimana), postotak onih koji pozitivno misle o Americi pao je s prošlogodišnjih 71 na 38 posto. Prije dvije godine više od 50 posto Turaka mislilo je dobro o Americi, prošle godine takvih je bilo još 30 posto, a ove godine i taj se broj prepolovio i pao na samo 15 posto.</p>
<p>Vjerojatno je najšokantniji nalaz da većina Palestinaca, Indonežana i Jordanaca, kao i oko pola Marokanaca i Pakistanaca, više vjeruje da će Osama bin Laden, a ne Bush, »učiniti pravu stvar u svjetskim poslovima«.</p>
<p>Pišući o tome, britanski tjednik The Economist spominje i ekstremističko uvjerenje među muslimanima da su terorističke napade 11. rujna 2001. na New York i Washington izveli Židovi »kako bi Americi dali razlog da napadne muslimane«. Kolumnist britanskog dnevnika The Guardian zaključuje da su neki postupci američkih marinaca u Bagdadu dokaz »primitivne kolonijalne prirode« rata u Iraku. A i New York Times se sve češće bavi kolonijalnom i imperijalnom politikom SAD-a.</p>
<p>Takve ocjene neokonzervativci odbacuju, proglašavajući Guardian listom ljevičara koji koriste svaku prigodu da bi ocrnili SAD, a za newyorški list kažu da je preliberalan da bi se njegova mišljenja ozbiljnije razmatrala. Uostalom, kažu, predsjednik Bush je u izbornoj kampanji uvjeravao: »Amerika nikad nije bila imperij«. </p>
<p>Naravno, sveučilišni profesori iz svojih »intelektualnih gnijezda ljevičarstva i liberalizma«, kako ih etiketiraju neokonzervativci, podsjećaju na američko imperijalno i kolonijalno nasljedstvo. U Španjolsko-američkom ratu SAD je stekao Portoriko, Filipine i Guam. U 19. stoljeću vjerovalo se da je Americi – ako želi biti velika sila – potreban imperij kakav su imale Britanija i Francuska. U 20. stoljeću američki imperij se smanjio kad je 1946. nezavisnost vraćena Filipinima, ali se i širio stjecanjem Djevičanskih Otoka, Američke Samoe, Sjevernih Marianskih Otoka i još sedam otočnih posjeda širom Tihog oceana.</p>
<p>Doduše, ti tropski posjedi nisu veliki – ukupno manje od pet milijuna stanovnika. Ali su strateški važni, a što je tipično, za njih ne vrijede načela kojima se SAD ponosi: demokracija, pravda i jednakost, kao i vlast koja »svoju pravičnu moć temelji na privoli onih kojima se vlada«. Stanovnici Američke Samoe nemaju američka građanska prava, na većini ostalih posjeda stanovnici su građani drugoga reda – ne mogu glasovati za predsjednika, nemaju svoga izabranog predstavnika u Kongresu niti zaštitu u Ustavu.</p>
<p>Spomenute rasprave je li Amerika kolonijalna ili imperijalna sila u krajnjem su slučaju manje važne, jer je očito da SAD preoblikuje svijet onako kako to odgovara vojnom vrhu i krupnom biznisu, odnosno famoznom Eisenhowerovom upozorenju o opasnom vojno-industrijskom kompleksu.</p>
<p>Od 11. rujna 2001., SAD je krenuo u širenje svoga utjecaja bez presedana. </p>
<p>Uz spomenute posjede po Tihom oceanu, američke vojne baze su u Japanu i Južnoj Koreji, čak i na Kubi, pa od Grenlanda, preko Europe i Sredozemlja, do Roga Afrike, po Srednjem istoku i bivšim sovjetskim satelitima u Srednjoj Aziji, sve do pakistanskih luka u Indijskom oceanu.</p>
<p>Na redu je stvaranje brojnih baza u Africi, a neće biti zanemaren čak ni Antarktik, gdje Amerikanci – bez prevelikog publiciteta – podižu South Pole City i cestu do njega kroz led i stijene, dugu oko 1700 kilometara. Bit će to jedan od najizazovnijih pothvata ovog stoljeća.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto Ćiro ne bi trenirao Srbiju i Crnu Goru</p>
<p>Blažević, dakako, ima pravo kada tvrdi da danas nitko u Hrvatskoj ne bi razumio njegov trajniji odlazak u Srbiju i Crnu Goru, iako bi i to imalo svoje razumljivo trenersko i stručno opravdanje. Kada jednom zidovi međusobne mržnje, nerazumijevanja, atavizama i mitova budu pali, Blažević će biti prestar da trenira bilo koga, i ovdje i tamo. Ali njegov intervju Politici, htio on to ili ne, odškrinuo je »neka vrata« i omogućio da se o nogometnim temama govori na nogometni način, bez političkog dramatiziranja</p>
<p>VILKO LUNCER </p>
<p>Bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i bivši trener zagrebačkog Dinama Miroslav Ćiro Blažević odveo je svoj novi klub Muru (Murska Sobota, Slovenija) na pripreme u Srbiju, na Zlatibor. Za vrijeme tih priprema, kontroverzni Blažević, koji je u Srbiji bio odlično dočekan i primljen, dao je intervju beogradskoj Politici. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje što bi učinio kada bi mu bilo ponuđeno da trenira nogometnu reprezentaciju Srbije i Crne Gore, Blažević je, (prema tekstu u Sportskim novostima od 10. srpnja autora Slavka Trošelja) odgovorio: »Taj bi me prijedlog doveo u tešku životnu situaciju. Iz stručnih razloga takvu ponudu prihvatio bih bez dvojbe. Ali iz političkih razloga, tako primamljiv poziv morao bih odmah odbiti. Biti izbornik SiCG veliki je stručni izazov. Jer pravi stručnjak se mora tu naći na najbolji način i to vrlo brzo. </p>
<p>Srbija i Crna Gora su veliki izvor nogometnih talenata. Vjerujem da bih ja u takvom okruženju mogao s reprezentacijom stići do najvećih visina na svjetskim i na europskim prvenstvima. </p>
<p>Međutim, politički razlozi govore mi da bih takvu ponudu morao odbiti. Jer u Hrvatskoj takav moj postupak nitko ne bi mogao razumjeti. Za mene u tom slučaju ne bi više bilo mjesta u domovini. Ja nisam spreman žrtvovati sve zbog jednog zadovoljenja u struci...«</p>
<p>Tako Miroslav Blažević. </p>
<p>Kao istaknut, proslavljen hrvatski trener, po vokaciji hrvatski domoljub i nacionalist, veliki poštovalac lika i djela predsjednika Franje Tuđmana, Blažević je svoju slovensku momčad odveo na pripreme u Srbiju. Nije odbio intervju Politici, listu za koji mi neki moji znanci i prijatelji tvrde, da je »izašao iz svoje nacionalističke faze« i ponovno je izvrstan, otvoreni dnevni list. </p>
<p>Ne znam, ne čitam Politiku, ne bih znao reći. I u nas se s novinama dogodilo slično. Doduše, ne baš sa svima. Ali s Vjesnikom jamačno. Prije koju godinu u Vjesniku ne bih pisao. Danas u Vjesniku pišem rado.</p>
<p>Što se tiče mojih liberalnih stajališta, sve što je u Srbiji uradio nogometni trener Miroslav Blažević legitimno je i normalno. Slovenci se i inače (a Ćiro sada pripada slovenskom sportskom korpusu, što sam mu nedavno, ne bez osobnog zadovoljstva, i rekao) otvaraju prema Srbiji i Crnoj Gori, zapravo čine to već godinama, kada je nešto slično u Hrvatskoj još bilo apsolutno nezamislivo.</p>
<p>Nadalje, zašto se hrvatski trener na privremenom radu u susjednoj državi, u Srbiji ne bi upuštao u ocjene postupaka srbijanskih nogometnih trenera i izbornika, kao što je to uradio Blažević. Naime, Bore Milutinovića, Santrača, Živadinovića, Petkovića, Đorića i Savićevića, kritizirajući ih čak zbog nekih glupih poteza, loših poteza, čak i katastrofalnih.</p>
<p>Ćiro govori o struci, ne o politici. Često je za sebe tvrdio da je za politiku nedarovit čovjek, navodno mu je to, ne jednom, bio kazao i pokojni predsjednik Tuđman. I to je legitimno, u granicama dopuštenog demokratskog ponašanja.</p>
<p>Ono u čemu Ćiro nikada neće »omanuti« njegova je osobna promocija i propaganda. U tome je istinski genij. Ako su mu za to potrebni Srbi, kao negativan, ali i kao pozitivan primjer i slučaj, Ćiro će i Srbe rado prihvatiti. Iz osobnog iskustva, iz vremena kada sam bio glavni urednik Sportskih novosti, znam da Blažević nikada nije bio nikakav srbofob. Usudio bih se napisati: upravo suprotno. </p>
<p>Tada se, također, mnogo spekuliralo kako bi se Blažević postavio da je dobio poziv iz Beograda, iz Crvene zvezde, bi li prihvatio mjesto trenera na kupi najslavnijeg srbijanskoga kluba?</p>
<p>Spreman sam se okladiti da bi tada, u tadašnjim okolnostima, unatoč svom neprijeporno velikom hrvatstvu, taj poziv bio prihvatio, jer bi to, također, bio »veliki stručni izazov«. Kao trener Prištine Ćiro je bio stvarno miljenik tada još Autonomne Pokrajine, a imao je i odlične odnose s nekim srbijanskim političarima, protivnicima i kasnijim žrtvama režima Slobodana Miloševića.</p>
<p>Blažević, dakako, ima pravo kada tvrdi da danas nitko u Hrvatskoj ne bi razumio njegov trajniji odlazak u Srbiju i Crnu Goru, iako bi i to imalo svoje razumljivo trenersko i stručno opravdanje. Kada jednom zidovi međusobne mržnje, nerazumijevanja, atavizama i mitova budu pali, Blažević će biti prestar da trenira bilo koga, i ovdje i tamo.</p>
<p>Ali njegov intervju Politici, htio on to ili ne, odškrinuo je »neka vrata« i omogućio da se o nogometnim temama govori na nogometni način, bez političkog dramatiziranja. Nisam baš siguran da je to bila njegova nakana, ali Ćiro zna iznenaditi i samoga sebe, i onda kada se tome najmanje nada. Ili, ne lezi vraže, gdje ima dima ima i vatre.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Program hrvatskih »navijačkih skupina« zapravo je scenarij za provociranje nereda i izvanrednog stanja</p>
<p>Kako drukčije – osim kao namjeru za nasilnim rušenjem vlasti – prevesti riječi gospodina Jajića da »neki naivno žele da nezadovoljstvo političkom situacijom navijačke skupine iskazuju jalovim jamranjem u novinama i črčkanjem po glasačkom listiću«, dok će one, tvrdo uvjerene u ispravnost svoje misije, »i dalje svoje poruke slati razbijanjem i tučnjavama«. Koje je, posve se slažem s potpisnikom tog manifesta, »vrlo lako iščitati« / Ako jedna društvena skupina odbacuje javni dijalog o svojim zamislima i nakanama kao »jalovo jamranje po novinama«, a demokracije se gnuša kao (također, jalova) »črčkanja po glasačkim listićima«, onda prestaje svaka dvojba o njenu identitetu: to je revolucionarno bratstvo za rušenje legalne vlasti / Ima tu obilje posla za školu, Crkvu, medije, osobito obitelj i lokalnu zajednicu, a nadasve za vodstva sportskih, posebice nogometnih klubova. Svi oni moraju korjenito promijeniti svoj odnos prema »navijačima« – reprogramirati ga iz »koncepcije« omalovažavanja, prešutna ohrabrivanja i otvorena podilaženja u pojačan pedagoški nadzor i »intenzivnu njegu« prema načelu mrkve i batine. Da, upravo tako: drastičnog kažnjavanja onih koji ustraju u divljanju – uključujući i utjerivanje, do posljednje lipe, naknade za otklanjanje šteta na stadionima...</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ </p>
<p>Svojom novom porukom (Vjesnik, Pisma, 7. srpnja ), gospodin Slaven Jajić, deklarirani BBB-ovac iz Zagreba, nije ostavio ni najmanje mjesta sumnji u njegovu interpretaciju ideološke osnove, povoda i svrhe stadionskog nasilja koje uporno brani. </p>
<p>Riječ je o nasrtaju na ustavni poredak, jer demokratski izabrana vlast ne provodi onu inačicu revanšističke politike prema Srbiji koju BBB-ovci (a, navodno, i ostale navijačke skupine) smatraju jedinim valjanim odgovorom na agresiju koja se, ratnih godina, s te strane bila sručila na našu zemlju.</p>
<p>Naime, kako drukčije – osim kao namjeru za nasilnim rušenjem vlasti – prevesti riječi gospodina Jajića da »neki naivno žele da nezadovoljstvo političkom situacijom navijačke skupine iskazuju jalovim jamranjem u novinama i črčkanjem po glasačkom listiću«, dok će one, tvrdo uvjerene u ispravnost svoje misije, »i dalje svoje poruke slati razbijanjem i tučnjavama«. Koje je, posve se slažem s potpisnikom tog manifesta, »vrlo lako iščitati«.</p>
<p>Jedina je nevolja Slavena Jajića i istomišljenika mu što su te poruke u sukobu s Ustavom i zakonom, civilizacijski i politički neprihvatljive, te ni u kakvoj vezi s bilo kojim sportom. </p>
<p>Stoga je program hrvatskih »navijačkih skupina« zapravo scenarij za provociranje nereda i izvanrednog stanja, »arbitraže« ekstremno nacionalistički inspiriranim nasiljem – jučer divljanjem na sportskim borilištima, danas sve više i nasrtajem na red i mir na ulicama, a sutra vjerojatno u obliku falangističkog juriša na ključne državne i javne ustanove. </p>
<p>Gospodin Jajić nije u svojim pismima natuknuo je li on možda službeni tumač stajališta Bad Blue Boysa ili njihov ideolog, nastupa li u ime nekakve akcijske udruge hrvatskih nasilničkih zdrugova »pritajenih« pod bojama navijačkih skupina. Ali to što iznosi u dobroj je mjeri – politički program. Vrlo udaljen od klasične »ideologije« ad hoc ili organiziranih grupa koje se okupljaju radi ritualizirane potpore svom nogometnom ili inom klubu, a vrlo blizu anahističko-fašističkim idejama o upotrebi nasilja kao sredstva »dijaloga« s demokratskom vlašću, a time i s građanskim tijelom koje je toj vlasti – »črčkanjem po glasačkom listiću« – dalo mandat za vođenje javnih poslova.</p>
<p>Vjerojatno nehotice, time se Slaven Jajić ideološki i akcijski pobratimio s ekstremno nacionalističkim srpskim navijačkim skupinama – onim iz čijih su redova, pod Arkanovim vodstvom, regrutirani pripadnici četničkih odreda za »obranu srpstva« u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, te oni bojovnici kriminalnog podzemlja nakon rata koji su »narodno nezadovoljstvo političkom situacijom« izrazili ubojstvom Zorana Đinđića. </p>
<p>Zaista, ako jedna društvena skupina odbacuje javni dijalog o svojim zamislima i nakanama kao »jalovo jamranje po novinama«, a demokracije se gnuša kao (također jalova) »črčkanja po glasačkim listićima«, onda prestaje svaka dvojba o njenu identitetu: to je revolucionarno bratstvo za rušenje legalne vlasti.</p>
<p>Nažalost po nastojanje Slavena Jajića da svoj pokret prikaže kao žestoku opoziciju HDZ-u, uza svu prihvatljivost argumenata prema kojima je bivši režim teško uvrijedio BBB-ovce udarajući na »sveto ime Dinamo« i otkrio se u pravom svjetlu »trgujući i surađujući s Abdićem, Karadžićem i ostalim zločincima«, posve je neuvjerljivo njegovo distanciranje od Tuđmanove sljedbe. </p>
<p>Naime, i ona se, uza sva javna zaklinjanja u demokraciju, u svojoj inicijalnoj fazi obilato služila revolucionarnim metodama pretakanja »narodnog bunta« u izvaninstitucionalni pritisak radi nasilna osvajanja i »redizajna« javnih ustanova, medijskih kuća i institucija vlasti.</p>
<p>Uostalom, zar HDZ nije, putem obavještajnih servisa i novcem iz državne blagajne, uzdržavao ekstremno nacionalističke skupine (čak i onu, nedavno samoraspuštenu, koju se nije usudio službeno registrirati, jer je otvoreno zagovarala nasilne metode osvajanja vlasti), kao i provocirao smjene vodstava u desničarskim strankama i udrugama (bivših političkih zatvorenika, ratnih veterana…), kako bi taj dio političkog spektra oblikovao u skladu sa svojim ciljevima i potrebama?</p>
<p>Ali da se vratimo suodnosu središnje Jajićeve teze – da je politika Račanove vlade prema Srbiji »farsa i mazohizam protiv kojih će BBB-ovci u svakoj prigodi neredima dizati svog glas« i nakane te iste vlade da zakonom uvede reda na sportskim priredbama »visokog rizika«. </p>
<p>U prvomu svom članku na tu temu, u povodu sramotnog događaja uz plivalište u Kranju, istakao sam da kampanja za sasijecanje korijenja stadionskom nasilju ne može uspjeti ako se na prikladan zakon i jasna pravila za policijsko uredovanje ne nadogradi snažna promotivno-pedagoška akcija. Država, odnosno Vlada, može je inicirati – štoviše, mora je, putem odgovarajućih ustanova, koncepcijski osmisliti i uvesti u praksu, ali ne i ostati njenim najvažnijim nositeljem.</p>
<p>Kako – posve uvjerljivo – ističe Slaven Jajić, »ni stotinu tačerizama (vjerujem da misli na britanske regule o obuzdavanju nasilnih navijača) neće spriječiti nove ekscese na utakmicama s prekodrinskim sportašima«, ako itko koga se taj neslavni fenomen tiče povjeruje da »zakon o navijačima« rješava srž problema. </p>
<p>Naime, kako besprijekorno argumentirano upozorava iskusni Željko Mataja (Vjesnik, Stajališta, 7. srpnja), pravim, »običnim« navijačima nikakav zakon ne treba da bi znali kako se moraju ponašati kad izražavaju potporu svomu omiljenom klubu ili natjecatelju. Problem je u tome što se zakonom mogu jedino regulirati postupci s nasilnim »navijačima«, ali ne i razbiti njihovo nebulozno uvjerenje da je stadion pravo mjesto za upućivanje poruka »vlastodržačkoj garnituri«.</p>
<p>Dakle, debelo prije nego što se na navijačko nasilje krene zakonom utanačenim postupcima – koje »navijači«, gle vraga, proglašavaju udarom na njihova građanska i ljudska prava! – potrebno je odijeliti sportsko, makar i incidentno, navijanje od stadionskog nasilja, kao opravdana izraza »narodnog nezadovoljstva političkom situacijom«. </p>
<p>Nakon toga, kad se iz žita ritualizirane potpore klubovima i individualnim natjecateljima otrijebi kukolj anarhističko-fašističkih demonstracija, nužna je snažna, trajna i cjelovita (pre)odgojna kampanja, kao i sustavno razgrađivanje legitimnosti (navijačkoga i svakoga drugog) nasilja kao oblika društvenog dijaloga. </p>
<p>Ima tu obilje posla za školu, Crkvu, medije, osobito obitelj i lokalnu zajednicu, a nadasve za vodstva sportskih, posebice nogometnih klubova. Svi oni moraju korjenito promijeniti svoj odnos prema »navijačima« – reprogramirati ga iz »koncepcije« omalovažavanja, prešutna ohrabrivanja i otvorena podilaženja u pojačan pedagoški nadzor i »intenzivnu njegu« prema načelu mrkve i batine. </p>
<p>Da, upravo tako: drastičnog kažnjavanja onih koji ustraju u divljanju – uključujući i utjerivanje, do posljednje lipe, naknade za otklanjanje šteta na stadionima, trgovinama, tramvajima – i poticajna nagrađivanja (ulaznicama, organiziranim putovanjima, navijačkim rekvizitima…) onih koji se mogu preodgojiti u uljuđene navijače.</p>
<p>Na kraju, hrvatski stranački spektar dovoljno je prostran da može udomiti pristalice čak i najzadrtije nacionalističke opcije – uz jedan uvjet: da, makar koliko bili nasuprot onima kojima Slaven Jajić imputira da su »odnarođeni«, poštuju ustavni poredak i temeljna pravila ponašanja u demokratskom društvu. </p>
<p>Ali čini se da je nevolja ekstremnih »navijača« u tome što nasilje koje gospodin Jajić nastoji prikazati kao legitiman odgovor na otvaranje granica između Republike Hrvatske i Srbije (i »pokajničke« Crne Gore), odnosno – kako ističe – dobrohotne poteze Račanove Vlade prema oficijelnom Beogradu kojima se zaziva nastavak velikosrpske agresije, danas ne supotpisuje nijedna registrirana hrvatska stranka.</p>
<p>Ono više nije in ni onima koji su njime obilato manipulirali, i nitko među stranačkim čelnicima, pa čak ni oni koji (u Saboru i drugdje) znaju lupetati gluposti od kojih se normalnu čovjeku želudac okreće, nije ustao u obranu sramote što su je BBB-ovci priredili o finalnu Europskoga vaterpolskog prvenstva u Kranju. Zar, gospodine Jajiću, i to nije pouka koju je, pogotovo ako niste odnarođeni, vrlo lako pročitati?</p>
<p>Sasvim pri kraju – razumijem da se Slaven Jajić uzrujava što omalovažavam nasrtaj BBB-ovaca na međunarodni identitet hrvatske države i nacije. Zaista, koliko god divljaštvo zaodjenuto nacionalnim bojama štetilo ugledu neke zemlje, ta sociopatološka pojava marginalno utječe na opći dojam o Republici Hrvatskoj i hrvatskom narodu. </p>
<p>Eto, dok su suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine i odnos prema povratnicima srpske etničko-kulturne pripadnosti prvorazredni kriteriji za približavanje naše zemlje Europskoj uniji – suzbijanje navijačkih nereda nije zavrijedilo niti jednog od onih gotovo 2500 pitanja što ih Romano Prodi donosi u Zagreb.</p>
<p>O Jajićevim tvrdnjama da su »Torcida, BBB i Armada (bili) u velikosrpskom stožeru determinirani kao najvitalniji dijelovi hrvatskog naroda, pa (da) su (stoga) nad njima primijenjene metode specijalnog rata« – uključujući i namjensko »filanje« drogom, zaista nema smisla razglabati. </p>
<p>Navijačke skupine svakako jesu bile zamijećene u »velikosrpskom stožeru«, ali ne zbog neke svoje izvanredne vitalnosti, nego zbog činjenice da okupljaju mladiće u ratničkoj dobi, ekstremno nacionalistički usmjerene gubitnike socijalnih previranja koji su, upravo zato, bili (na svim zaraćenim stranama!) izvanredno prikladni za novačenje i svakojaku manipulaciju.</p>
<p>Na kraju krajeva, krajnje je nebulozno iz toga izvlačiti osnove nekakve njihove trajne ideološke i revolucionarne »nemoguće misije«. A zaista nemam što reći o krajnje prepotentnoj Jajićevoj vrijednosnoj usporedbi javnoga, pa i moga, neprihvaćanja argumenata ekstremnih »navijača« – s napadima na Miroslava Krležu! </p>
<p>Autor je publicist i novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Čemu uopće služe zakoni i zašto su ih ljudi stvarali</p>
<p>Vlast bez moći isto je što i rijeka bez vode. A od svih tragičnih pojava u hrvatskom pravosuđu, kao sudbenoj vlasti, najtragičnija je njihova sinergijska izvedenica – njegov gubitak stvarno potrebne moći da se ostvare pravo i pravda. A pravda bez moći je gotovo isto što i moć bez pravde. Zapitati se je i ponoviti – čemu uopće služe zakoni i zašto su se ljudi cijelu svoju povijest trudili stvarati ih, izgrađivati, dorađivati i prema njima postupati? / Ako imamo pravosuđe izvan vremena i prostora, tada imamo vlast koja </p>
<p>o našem realnom životu odlučuje izvan realnosti! A ako netko izvan realnosti odlučuje o realnosti – možemo kao rezultat dobiti samo komediju ili tragediju</p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Dok se u ovoj poharanoj lijepoj našoj marljivo osnivaju čak i posebni sudovi za ratne zločine prema pojedincima, mirnodopska zla i prošlosti i sadašnjosti prema »većini« kao da se zaboravljaju i ne primjećuju. Stvaranje, postojanje i održavanje takvog pravosuđa je nedvojbeno jedan od zlih djelovanja politike prema građanima ove zemlje.</p>
<p>Vlast bez moći isto je što i rijeka bez vode. A od svih tragičnih pojava u hrvatskom pravosuđu, kao sudbenoj vlasti, najtragičnija je njihova sinergijska izvedenica – njegov gubitak stvarno potrebne moći da se ostvare pravo i pravda. </p>
<p>A pravda bez moći je gotovo isto što i moć bez pravde. Zapitati se je i ponoviti – čemu uopće služe zakoni i zašto su se ljudi cijelu svoju povijest trudili stvarati ih, izgrađivati, dorađivati i prema njima postupati? </p>
<p>Kako ni fizička, ni materijalna, ni mentalna moć nije ravnomjerno raspoređena među ljudima, cijelu povijest čovječanstvo se trudilo stvoriti sustave pravnih pravila kako bi što ravnomjernije bila raspoređena barem mogućnost ostvarivanja prava pojedinca kao sastavnih dijelova organiziranog društva. </p>
<p>Time se kretalo stalno prema pravu kao sustavu reda stvari i postupanja u društvenoj zajednici i težnji stvarati stanje da sloboda čovjekovih odluka bude istodobno kako izvjesna tako i inspirirana vrijednošću i za sebe i druge, a kako bi se ugoda osobnog prava uklopila u ugodu općega pravnog reda.</p>
<p>Sukladno tome, misao da se »ne treba zakona držati kao pijan plota« bila je (i uvijek će biti) stvarno stvaranje prepreke prema nužnosti poštivanja pravila ili otvaranje vrata slobodi nesustavnosti.</p>
<p>Kako je, prema samoj sebi, sloboda nesustavnosti s druge strane sustavnosti, a kako zakoni trebaju postojati, takvi »odbacivači zakonskog plota« koji su istodobno i držatelji moći odlučivanja uvijek se nađu u situaciji životne potrebe donositi razne zakone, ali bez kontrole sustava nad njihovom kompatibilnošću s prirodom i bitnim odrednicama ikakvog sustava ili čovjeku prirodnog ishodišta. </p>
<p>Kako sloboda odlučivanja uvjerava u moć, a moć je opijum za svakoga, takva moć nesustavne slobode lako prijeđe u lošu naviku prakticiranja »oslobođene želje«. A još je davno Ciceron izrekao da je navika kao druga priroda čovjeka.</p>
<p>Ako uz to respektiramo i Kantovu misao da je čovjek manje slobodan i nezavisan što je u njemu više navika, dolazimo jednostavno do zaključka da sloboda nesustavnosti stvara lošu naviku neodgovornosti prema potrebi postojanja sustava. </p>
<p>Ako takvi i tada ipak iz nekog razloga žele pokazati da barem formalno grade sustav, tada on može biti samo artificijelan i konstruiran prema potrebama navika da se »proizvode« zakoni i pravila, a bez reda i sukladnosti jesu li takvi potrebni i kompatibilni. I tada umjesto nadograđivanja zakona u cjelini sustava dobivamo »lijepljenje zakonskih krpica«, a od čega su svakako bolje i potrebnije čak i obične krpice sa zeljem.</p>
<p>Tada se za svaku pojavu i potrebu rade zakoni koji nemaju otklon odgovornosti prema sustavu, kao okviru trajne ishodišne vrijednosti i njegova nadograđivanja, nego su stvarno samo trenutačna reakcija prema potrebama trenutka u nesustavnoj slobodi njegovih donositelja. </p>
<p>Kako su takvi zakoni nesustavni i stalno proizvode jedan prema drugome neko »škripanje«, takvi nesustavni zakonodavci koji »proizvode« zakone radi potrebe konkretnog trenutka (ili pojedinaca i grupa) stalno su u situaciji potrebe dorade, popravljanja, mijenjanja, dopuna, promašaja i donošenja novih zakona kako bi »pokrpali« rupe i raspukline nesustava i svaki takav zakon eventualno »drži vodu dok majstori ne odu«! A neki ni to, pa takvi majstori, koji zbog nekih okolnosti imaju moć, imaju stalno što važno zakonodavno »majstorirati«! </p>
<p>I tako zbog nesustavnosti dolazi u državi do prenormiranja, kolizija i kontradiktornosti zakona, a onima koji su se trudili doznati odavno je poznato da je količina zakona obratno proporcionalna kvaliteti države.</p>
<p>U situaciji kada se zakonodavni koraci ponašaju kao rakova djeca, pravosuđe se od »zakonodavnog trčkaranja« s vremenom počinje umarati, djeluje sve slabije i nemoćnije i počinje se postavljati pitanje njegova smisla. A kada se uopće pojavi pitanje smisla pravosuđa, počinju se drmati temelji društva!</p>
<p>Tada ljubitelji sebeizma opet otvaraju krug olakih lijekova i stvaraju različite placebo efekte baveći se formaliziranjem umjesto biti stvari.</p>
<p>Tada na pravosuđe sve više djeluju različite nepotrebne formalnosti umjesto da ono djeluje na potrebe stvarnosti. Stvarni život se tada počinje utjecati nekim drugim alternativnim pravilima moći različite od pravnog reda i počinje djelovati prema principu »tko (po bilo čemu) jači – taj kvači«!</p>
<p>U tom trenutku pravosuđe ostaje samo sjena stvarnosti i vlast bez moći. I tada se takva sudbena vlast manifestira prevalentno kao pravo i mogućnost »odlučivati« godinama o nekoj stvari kao da je pravo igra staklenih perli za nositelje njegove igre u njemu i izvan njega, a svoju nemoć da se »zagrabi« u stvarnost prikazuje kao svoje poštivanje formalnosti umjetnoga i nekonzistentnog sustava, odnosno stvarnog nesustava uokvirenog šarenim formalnostima bez jasne strukturne poveznice.</p>
<p>Kako ljudi žive u realnom vremenu i prostoru, pravosuđe koje čovjeku u njegovu realnom vremenu i prostoru ne može donijeti realno djelotvornu odluku (bez obzira na to kakva ona bila) pokazuje se kao pravosuđe izvan vremena i prostora.</p>
<p>Ako pak imamo pravosuđe izvan vremena i prostora, tada imamo vlast koja o našem realnom životu odlučuje izvan realnosti! A ako netko izvan realnosti odlučuje o realnosti – možemo kao rezultat dobiti samo komediju ili tragediju. A iskustvo nas uči da su u pravilu na čelu komedija komedijaši, a na kraju tragedija tragičari. Kako obični građani nisu na čelu ničega osim svoga svakodnevnog tereta u takvoj društvenoj igri mogu biti samo na kraju kao tragičari.</p>
<p>Ako politika ne vidi da je pravosuđe izvan vremena i prostora tada je slijepa i samo slučajno nas može povesti pravim putem. No ako svoju sudbinu prepuštamo slučaju tada nismo djelotvorni. A ako nismo djelotvorni – tada će djelotvorno umjesto nas biti vrijeme ili neki drugi – ali sigurno ne na svu našu moguću korist! I tada je naša sloboda samo šareni leptir na vjetru komu i obični vjetrić lako odnese slobodu kretanja – kao što nam se i sada teško stečena sloboda državne konstitucije ne ukazuje djelotvornim sredstvom stvaranja boljeg života.</p>
<p>Za državu ne vrijedi cogito ergo sum; država se ne misli nego se djelotvornim promišljanjem ostvaruje kao okvir općeg dobra.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Oporba neće podržati GUP-ove</p>
<p>Bandić iz bolnice: novi GUP-ovi »trebaju zaštititi povijesni i prirodni okoliš grada, ali se njima isto tako ne bi smjelo nametnuti nova nepotrebna birokratska ograničenja / HB predložio povjerenstvo koje bi nadziralo izradu detaljnih planova i izazvao stanku i novu sjednicu Poglavarstva </p>
<p>Iako je sjednica Gradske skupštine sa samo dvije točke dnevnoga reda– donošenje novih GUP-ova Zagreba i Sesveta – počela u petak već u devet sati, do zaključenja našeg prvog izdanja, točnije do 16 sati, još nije završila ni rasprava o GUP-u Zagreba. No nitko u Skupštini ne sumnja u to da će GUP-ovi biti usvojeni, jer koalicijski partneri SDP i HNS čine većinu u tom zakonodavnom tijelu, a oni se slažu da GUP-ove treba konačno donijeti. </p>
<p>Rasprava o GUP-ovima, barem s oporbene strane gledano, bilo je pak vrlo zanimljiva. Otvorila ju je gradonačelnica Vlasta Pavić, koja je »preduhitrila« privremenog pročelnika Zavoda za planiranje razvoja grada Mislava Žagara u namjeri, da sâm, u ime izrađivača planova, iznese njihove osnovne značajke i ciljeve. »Iako nije rezultat svih iskazanih želja, GUP Zagreba je odgovor na potrebe građana Zagreba da žive u uređenom i kvalitetnom prostoru«, rekla je gradonačelnica. </p>
<p>Zatim je SDP-ov zastupnik Jurica Meić pročitao pismo koje je zastupnicima iz bolničkog apartmana uputio zamjenik gradonačelnice Milan Bandić. U njemu Bandić poručuje, da novi GUP-ovi »trebaju zaštititi povijesni i prirodni okoliš grada, ali se njima isto tako ne bi smjelo nametnuti nova nepotrebna birokratska ograničenja«. Bandić pritom misli, kako kaže, na hitnu i organiziranu izradu detaljnih planova, te sanaciju bespravne socijalne gradnje gdje je god to moguće. </p>
<p>Zastupnik Hrvatskog bloka Tomislav Jelić po tko zna koji put za govornicom je upitao SDP-ova potpredsjednika Skupštine Vladimira Velnića, što je s izvješćem povjerenstva kojemu je on na čelu, a koje je trebalo ustanoviti je li oko ubacivanja spornog članka 107 prošle godine (zbog čega je GUP tada povučen iz procedure), bilo kriminalnih radnji ili ih nije bilo. Jelić je također upitao, zašto se Skupštini to izvješće nije predočilo prije donošenja novoga GUP-a. Velnić mu je na to odgovorio, da se »podrazumijeva, ali nije obavezno izvješće uputiti prije donošenja GUP-a«. »Izvješće ću podnijeti kada dobijem očitovanje gradonačelnice i ministarstava zaštite okoliša i pravosuđa, koje je Povjerenstvo zatražilo još prije dva mjeseca«, objasnio je Velnić.</p>
<p>Nakon toga nastao je novi spor. Klub zastupnika Hrvatskog bloka predložio je, naime, amandman prema kojemu bi se trebalo osnovati povjerenstvo koje bi nadziralo izradu detaljnih urbanističkih planova. U povjerenstvu koje bi to radilo, smatraju u HB-u, trebala bi biti tri predstavnika Gradske skupštine, jedan iz Ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo, te dva iz Društva arhitekata Zagreba. </p>
<p>Kako je pak na početku sjednice Skupštine predsjednica HNS–a Vesna Pusić odlučno rekla kako više ne treba raspravljati ni o kakvim amandmanima koji nisu raspravljeni i već prihvaćeni na sjednici Poglavarstva, Skupština je prekinuta, da bi se u pauzi sastalo Poglavarstvo i razmotrilo HB-ov prijedlog. Klub SDP-a pak, najavio je konferenciju za novinare u isto vrijeme. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Croatia bus vozi prema stečaju </p>
<p>O sudbini poduzeća Croatia bus, narušenog zdravlja zbog posljedica preboljene tipično hrvatske bolesti – privatizacije i pretvorbe, čini se da je na kraju odlučio jedan sporni ugovor. Gradsko poglavarstvo povuklo je početkom tjedna zadnju slamku spasa za poduzeće iz Heinzelove ulice, onu koja bi mu omogućila obročnu otplatu komunalnog duga koji se gomilao još od 1994. godine. Naime, nakon što je početkom travnja zbog komunalnog duga blokiran račun tvrtke, Poglavarstvo je u svibnju pozitivno odgovorilo na zahtjeve poduzeća te odobrilo otplatu duga u visini od 5,9 milijuna kuna na pet godina. No, gradonačelnica Vlasta Pavić je to odbila potpisati te je zatražila očitovanje Državnog odvjetništva. Ono je pak izrazilo sumnju da je zamjena zemljišta obavljena između Grada i Croatia busa još 2001. godine, učinjena na štetu Grada. U međuvremenu je istekao i zakonski rok – 90 dana od blokade računa – te je Državno odvjetništvo od Trgovačkog suda zatražilo pokretanje stečaja. »Zemljište od 42 tisuće četvornih metara na kojem se nalaze poduzeća suvlasnici terena Croatia bus, Transcroatia i OPZ, nije bilo katastarski i gruntovno usklađeno. Tako je ustanovljeno da se u našem krugu nalazi trokut gradskog zemljišta dok je cesta koja od Heinzelove vodi do poduzeća, bila uknjižena kao naše vlasništvo«, rekao nam je direktor Croatibusa Trpimir Sulić. </p>
<p>Zamjenu zemljišta, tvrdi, inicirao je Grad koji je tom zamjenom izgubio oko 1200 četvornih metara. »Kad je ta razlika utvrđena, Porezna uprava odredila je cijenu od 700 kuna po četvornom metru. U interesu i Grada i poduzeća bilo je da konačno sredimo zemljište. Uredno smo platili dogovoreni iznos, ugovor je potvrdilo i Državno odvjetništvo i Poglavarstvo u kojemu je tada sjedila i sadašnja gradonačelnica Vlasta Pavić«, rekao je Sulić. </p>
<p> Stjeran u kut, ponajprije zahvaljujući Državnom odvjetništvu na temelju čijeg je mišljenja Poglavarstvo i poništilo svoju već donesenu odluku, Sulić je najavio mogućnost jednokratne otplate duga koji bi u tom slučaju – bez kamata – iznosio 3,6 milijuna kuna. </p>
<p>No, komunalni dug je samo je jedan od utega koji poduzeće vuče prema stečaju. Tu su i neriješeni vlasnički odnosi, način na koji su ostvareni, privatizacija, dokapitalizacija ....</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Štrajkom glađu izgubio 10 kilograma</p>
<p>Osam dana štrajkanja glađu zbog osam godina sudovanja koje još uvijek nema kraja, šenkovečkog učitelja tehničke kulture Muradifa Muharemovića koštalo je oko 10 kilograma tjelesne težine, povišenoga tlaka, gomile izgubljenih živaca, nemira i tuge u kući... I, što je najvažnije, još jednog razočaranja u Županijski sud u Zagrebu. Iz njega mu se, naime, nitko nije javio svih osam dana gladovanja, iako već dvije godine čeka da se riješi žalba na presudu koju je dobio na Općinskom sudu u Samoboru. </p>
<p> Muharemovića je baš zbog odugovlačenja na drugostupanjskom sudu i stupio u štrajk glađu u trajanju od osam dana, jer upravo ukupno osam godina traje sudski postupak zbog otkaza koji je dobio u Osnovnoj školi Ivan Perkovac, nakon što je optužen da je učenika povukao za uho. Sudeći prema još nepravomoćnoj presudi Općinskog suda, taj otkaz bio je neopravdan. </p>
<p>Vjesnik je pokušao doći do predstavnika suda, međutim njihove dužnosti, kojima su ih tajnice opravdale, zasjenile su obzir prema živome čovjeku i njegovu problemu, koji ga je nekoliko puta doveo na rub nesvjestice.</p>
<p>Nije mu se, kaže, javio, da ga barem moralno, ljudski podrži da izdrži do kraja štrajka, niti itko od vodećih ljudi u državi, od kojih je neke i javno pozivao da ga posjete, poput predsjednika Mesića, ministrice pravosuđa i ministra socijalne skrbi.</p>
<p>»Ali, ne mogu oni mene zapostavljati toliko, koliko ja njih volim!«, izjavio je Muharemović u razgovoru za Vjesnik nakon završenoga štrajka. »Zahvaljujući Vjesniku, koji je o meni pisao, javili su mi se samo pojedinci, 'obični' ljudi koji shvaćaju moj položaj pred sporim pravosuđem. Jedan je gospodin iz Zagreba donio mome sinu 100 kuna za sladoled. To su humanisti, kao i ja... Ja bih sad najradije posjetio Milana Bandića, samo da mi dozvole, jer ljudi kažu da zračim dobrotom i ljubavlju«.</p>
<p>Posljedice osmodnevnog gladovanja potvrđuje i lokalni liječnik Franjo Turalija koji je pregledao Muharemovića nakon štrajka. Po njegovim riječima, Muharemović je imao dovoljno snage za osam dana gladovanja i brzo će se oporaviti, no da je riječ o slabijem čovjeku i dužem štrajku, posljedica bi mogla biti i ketoacidoza, zbog tvari koja se bez hrane povećano oslobađa iz masnog tkiva uslijed njegova trošenja, i koja u velikim količinama dovodi i do smrti. </p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U nedjelju prvi Zagreb open air festival </p>
<p>U nedjelju će Zagreb prvi put u svojoj povijesti dobiti pravi open air festival, cjelodnevni glazbeni spektakl na otvorenome, na kojem će u Studentskom centru, pred gomilom raznovrsne publike, prodefilirati veći broj bendova, trenutačno najpopularnijih na svjetskoj i lokalnoj razini. Osim što je prvi takav u Zagrebu, festival je možda i prvi takav u svijetu koji se održava gotovo u samom središtu grada. Čak se ni organizator festivala, Zoran Marić iz udruge Zdravo društvo - multikultura, ne može sjetiti ničega sličnog.</p>
<p>Organizatori očekuju da će se na dvorištu SC-a okupiti i deset tisuća ljudi. Vodeći bendovi poput Morcheebe, Let3, Pipsa, Bareta i Plaćenika... nastupit će na najvećoj pozornici, dok će na dvije manje nastupiti Zadruga, Gustafi, Subway Dogs, Brain Hollidays.</p>
<p> No, to nije sve: za elektronsku glazbu bit će postavljene još dvije manje pozornice, u kinu će se emitirati rock-filmovi, u predvorju kina bit će promocija CD-ova, izložba fotografija, promovirat će se knjige. </p>
<p>R. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vedriš: »Nemam veze s Feniksom«</p>
<p>»Navodi koji posljednjih dana pune novinske stupce a tiču se izgradnje navodnog Vedriševog poslovnog kompleksa na križanju Heinzelove i Vukovarske ulice u potpunosti su netočni«. Rekao nam je to Mladen Vedriš naglasivši da se »ni kriv ni dužan našao u ispolitiziranoj priči o donošenju GUP-a«. </p>
<p>Naime, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu zastupnici Hrvatskog bloka istaknuli su kako SDP četvrtim amandmanom kojim bi se legalizirala gradnja devet i više etaža u Savskoj cesti, Držićevoj i Heinzelovoj ulici, »ide izravno na ruku velikih investitora poput Tome Horvatinčića, Ante Žužula i Mladena Vedriša«. Prema tvrdnjama HB-a, Vedriš, dakle stoji iza tvrtke Feniks, koja planira izgradnju objekta u Heinzelovoj ulici. </p>
<p>»Iznenađen sam razinom političke komunikacije koja je ispod svake kritike. Nije mi jasno kako netko može izlaziti u javnost s neprovjerenim informacijama. Nikada nisam imao nikakvih kontakata s tvrtkom Feniks, niti planiram išta graditi u Heinzelovoj ulici«, rekao nam je Vedriš. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Clinton kupio apartman na irskim golf terenima</p>
<p>LONDON, 11. srpnja</p>
<p> – Bivši američki predsjednik Bill Clinton dokazao je svoju ljubav prema piktoresknoj Irskoj kupivši dom u County Kildareu. Strastveni igrač golfa veseli se odlasku u Irsku i igranju u golf klubu »K Club«, gdje je kupio apartman vrijedan 800.000 funti. </p>
<p>U cijenu je uključena doživotna članarina za ekskluzivni klub u kojem će Clinton pohađati satove golfa. Koliko je poznato, njegov će učitelj biti pobjednik Ryder Cupa 2006.</p>
<p>Ovo je prvi put da je jedan američki predsjednik kupio posjed izvan Sjeverne Amerike, a lokalno se stanovništvo veseli dolasku poznatog političara.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Brad Pitt snima »Troju« u Meksiku </p>
<p>CIUDAD DE MEXICO, 11. srpnja</p>
<p> – Američki glumac Brad Pitt idući će tjedan početi u Meksiku snimati film »Troy« (Troja), sagu o borbi za Helenu Trojansku.</p>
<p>Meksički dnevni list Reforma piše ovih dana kako je Brad Pitt već odabrao konja -crnog pastuha, za svoj lik.</p>
<p>Film će se snimati u i oko odmarališta Cabo San Lucas, na pacifičkom poluotoku Baja California.</p>
<p>»Troy«, koji producira Warner Bros, donijet će dosta novca lokalnom stanovništvu, a dužnosnici Baja Californije procjenjuju da će oko 25 milijuna dolara biti potrošeno na tom području tijekom snimanja filma. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zaklada pokojne princeze Diane u financijskoj krizi </p>
<p>LONDON, 11. srpnja</p>
<p> – Zaklada koja nosi ime princeze Diane morala je obustaviti svaku pomoć karitativnim udrugama zbog visokih troškova sudskog postupka koji je protiv nje pokrenula američka tvrtka za prodaju suvenira s likom velške princeze, priopćio je u petak službeni predstavnik.</p>
<p> Zaklada koja je utemeljena nedugo nakon princezine smrti, krajem kolovoza 1997., financira oko 120 dobrotvornih udruga, među kojima i udruge za borbu protiv AIDS-a i projekte za razminiranje.</p>
<p> Glavni direktor zaklade Andrew Purkis obećao je u petak da će »istražiti sve moguće načine kako bi pronašao izlaz iz slijepe ulice«.</p>
<p> »Želimo da zaklada još odlučnije nastavi s radom, da se riješimo suda i da se što prije vratimo uobičajenim poslovima«, kazao je. »Treba nam oko deset milijuna funti (14 milijuna eura) kako bismo mogli financirati sadašnje obveze«.</p>
<p> Financijske su teškoće, obrazložio je, posljedica sudbenog progona zaklade koji je u studenom pokrenula američka tvrtka Franklin Mint, koja na tržištu prodaje predmete s likom pokojne princeze.</p>
<p> U lipnju 2000. Franklin Mint se i sam našao na sudu, jer ga je zaklada tužila zbog proizvodnje predmeta s Dianinim likom. Američko je pravosuđe odbilo tužbu, a Franklin Mint je lani uzvratio protunapadom tuživši zakladu za povredu njezina lika.</p>
<p>»Mislim da treba uprijeti prstom u veliku američku tvrtku koja je već dobila zadovoljštinu na sudu, koja je namirila svoj dug i podiže sasvim beskorisne i zlonamjerne tužbe protiv karitativne organizacije koja pomaže najpotrebnijima u svijetu«, rekao je Andrew Purkis. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Scorsese priprema televizijsku seriju za Sci Fi Channel</p>
<p>NEW YORK, 11. srpnja</p>
<p> – Po mnogima jedan od najvećih živućih filmskih redatelja Martin Scorsese, između ostalog poznat po mafijaškim filmovima »Bande New Yorka«, »Casino« i »Dobri momci«, potpisao je ekskluzivni ugovor sa Sci Fi Channelom o produkciji mini serije čija se premijera očekuje u 2005. godini. </p>
<p>Za sada se zna da je riječ o projektu pod nazivom »The Twelve«, čiji je glavni junak FBI agent koji otkriva niz bizarnih znakova što upozoravaju na približavanje apokalipse. Točan datum prikazivanja još se ne zna, ali budući da je riječ o Scorseseju treba očekivati prime time termin za ovaj projekt čije je predviđeno trajanje od najmanje šest sati. </p>
<p>Ovaj projekt je prvo Scorsesejevo bavljenje dugom televizijskom formom, ali i žanrom znanstvene fantastike, dok je takvo što uobičajeno na Sci Fi Channelu za koji su projekte radili brojni poznati režiseri. Tako je krajem prošle godine veliki uspjeh doživjela Spielbergova serija o žrtvama vanzemaljskih otmica »Taken«, za koju je već najavljeno snimanje novih nastavaka. Na novim mini serijama također rade i Gale Anne Hurd, inače producentica »Hulka«, koja za Sci Fi priprema seriju temeljenu na popularnim znanstvenofantastičnim romanima Kim Stanley Robinsona o koloniziranju Marsa, dok su Dean Devlin, producent »Dana nezavisnosti« i »Godzille«, te Bryan Singer, redatelj uspješnog serijala »X-Men«, pristali raditi na seriji koja će pokušati razjasniti misterij Bermoudskog trokuta. </p>
<p>Naravno, ne zna se kad će hrvatski televizijski gledatelji biti u prilici pogledati neku od spomenutih serija. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slavio je cijeli grad</p>
<p>DUBROVNIK, 11. srpnja</p>
<p> – Svečano otvaranje »Dubrovačkih ljetnih igara« tradicionalno je uvod u najluđu dubrovačku noć u kojoj čitav Grad slavi do ranih jutarnjih sati. Tijekom protekle 54 godine svoje bogate povijesti »Dubrovačke ljetne igre«, posebice njihovo otvaranje, postale su kultni događaj na kojem se mora biti viđen pa su tako i ove godine »Igre« u Dubrovnik »dovele« brojna poznata lica političkog i društvenog života Hrvatske. </p>
<p>U duhu pravog dubrovačkog gostoprimstva u palači Sponza pred sam početak ceremonijala za VIP goste organiziran je cocktail dobrodošlice a njihovo druženje nakon podizanja zastave »Libertas« na Orlandov stup nastavljeno je na terasi Umjetničke galerije Dubrovnik odakle se pružao najbolji pogled na vatromet iznad Grada. Za običan puk festa se nastavila ispred crkve svetog Vlaha gdje su do sitnih jutarnjih sati pjevale klape Maestrali, Opuzen, Mareta i Ragusavecchia.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>La Coste predstavila novu kolekciju </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Povodom 70 godina postojanja francuske modne kuće La Coste njezini zastupnici u Hrvatskoj, tvrtka Consul, organizirali su u četvrtak u privatnom show roomu prezentaciju modne kolekcije proljeće/ljeto 2004. Kolekcija će se na hrvatskom tržištu moći kupiti početkom 2004. godine, a kreirao ju je dugogodišnji kreator La Coste Christopher Lemaire. </p>
<p>Kolekcija sadrži mušku, žensku i dječju odjeću i obuću koja unatoč promjeni materijala ne odskače od klasičnog La Coste looka. Polo i T-shirt majice u sljedećoj sezoni bit će ukrašene s više prugica, u nježnim bojama, a prepoznatljivi krokodil će u svakoj kolekciji biti druge boje. Lemaire je kolekcijama bio inspiriran pojedinim talijanskim i francuskim gradovima. </p>
<p>La Coste koji svoj izvor u kreacijama nalazi u njima dva najvažnija sporta – tenisu i golfu, i dalje je prisutan. Ove godine slavi 70 godina postojanja, pa tako i kampanja nosi naziv »70 godina emocija«. Prema riječima zastupnika Consula, u Hrvatskoj je ciljana dobna skupina koju žele privući od 25 do 40 godina i to većinom žene. Također, žele ojačati image lifestyle branda što će napraviti putem raznih 'eventa' koji će se održati tijekom ove godine. Vrhunac obilježavanja 70 godina u Hrvatskoj će biti svečana prezentacija u prosincu. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U subotu svečana premijera »Kose«</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – U organizaciji kazališta Komedija, u čijim su prostorijama mladi glazbenici mjesecima pvježbali program mjuzikla »Kosa«, u subotu će se navečer na Otoku Univerzijade na Jarunu, nakon tri pretpremijere (od čega je prva prekinuta zbog kiše), održati svečana premijera tog djela koje je priredio Vlado Štefančić. </p>
<p>U mjuziklu nastupaju Vesna Pisaroivć, Vanda Winter, Đani Stipaničev i mnogi drugi glazbenici, dok je dirigent Dinko Appelt. Scenografiju potpisuje Dragutin Broz, koreografiju Suzana Sliva, a kostime je osmislila Matija Vujica.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Krajem srpnja u Poreču veliki »Sunkiss Beach Party«</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – U poplavi brojnih ljetnih događanja što očekuju sve posjetitelje jadranske obale, jedan od zanimljivijih bi trebao biti open air festival u Poreču. Poznati britanski radijski DJ Matt White, inače voditelj na najpoznatijoj britanskoj radio postaji Kiss FM, bit će domaćin »Sunkiss Beach Partyja«, što će se održati 26. srpnja na plaži ispred porečkog Colonia Beach Cluba. </p>
<p>Organizatori ovog događaja očekuju 4000 posjetitelja iz cijelog svijeta koji će biti u prilici uživati u najboljoj R, hip-hop glazbi, te latino zvukovima, a Mattu Whiteu bi se trebale pridružiti i brojne poznate britanske glazbene i televizijske zvijezde.</p>
<p> Riječ je o ekstravagantnim partyjima kakvi su, primjerice, već organizirani u Londonu, Americi ali i u Cannesu, u sklopu tamošnjeg filmskog festivala. </p>
<p>Na službenim internet stranicama organizatora navedeno je kako se radi o jedinstvenom projektu na hrvatskoj obali, te kako je riječ o zasigurno najvećem R i hip-hop događaju godine.</p>
<p> Ovakav događaj itekako bi mogao pridonijeti hrvatskom turizmu, tim više što ga se reklamira u Engleskoj, Italiji, Americi, Sloveniji, te naravno Hrvatskoj. </p>
<p>»Zaboravite Ibizu...Zaboravite Ayia Napu, Poreč na hrvatskoj obali je nova party destinacija za ovo ljeto«, riječi su kojima se na internetu najavljuje ovaj party, a dalje u tekstu se objašnjava da je zbog »toplih noći« i »kristalno čistog mora« svim posjetiteljima zagarantiran »provod života«. </p>
<p>Dan kasnije na programu je jednako zanimljivi after party za koji će se pobrinuti DJ-i iz Južne Amerike i Kube. </p>
<p>Više informacija o cijelom događaju može se pronaći na internet adresi www.atlargeevents.com. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Koliko bi ljudi platilo 500 kuna za Stonese?</p>
<p>Zagrebački nastupi Simple Mindsa i Stereo MC'sa održani su s domaćom rasvjetom i razglasom i prekratko su trajali za uobičajene inozemne standarde / Čini se da je to cijena koju treba platiti da bi se publici ponudile jeftinije ulaznice i da bi se kod nas dva puta tjedno pojavilo neko značajnije ime </p>
<p>Nastupom Cesarie Evore u pulskoj Areni službeno je otvorena sezona inozemnih gostovanja pod vedrim nebom koja će ovog ljeta biti nešto kaloričnija od uobičajenih. U Velikoj Gorici na stadionu Nogometnog kluba »Radnik« najprije su koncert održali heavy metal prvaci Iron Maiden, a na otvorenome prostoru Šalate nastupili su Simple Minds i Stereo MC's. U Pulu ovog ljeta stižu Tiziano Ferro i Simply Red, a Massive Attack premješteni su za 6. kolovoza na Šalatu. Zagrebački open air festival, pod vedrim nebom iznad dvorišta Studentskog centra, ponudit će u nedjelju, 13. srpnja, Morcheebu kao glavne zvijezde i još nekoliko imena na višesatnom koncertu na tri pozornice, dok su Placebo potvrđeni za zagrebački Dom sportova u rujnu. Zapravo smo u čudnoj situaciji: koncerata ima, ali kakvih? S velikom »rupom« u aktualnosti i stalnosti. </p>
<p> Kako god bilo, ovosezonska ponuda domaće rock scene bogatija je od očekivanoga. Ova sezona zapravo se odvija prema postavkama pop/rock-turizma koji pametno povezuje ljetne prednosti Jadranske obale s ukusom masovne publike, a usput računa i na one koji su ostali »doma«", recimo u Zagrebu. Vječno, a nikada riješeno pitanje, ono je kako zainteresiranima priuštiti stalna inozemna rock gostovanja i izvan ljetne matrice, u kojoj se presudno računa na dolazak »turističke« publike. Je li sve baš tako sjajno kako izgleda kada pobrojimo ovih sedam-osam imena koja nas posjećuju ovoga ljeta?</p>
<p> S druge strane granice, u Austriji i Mađarskoj, često i Sloveniji, tržišni rejting spomenutih znači veći broj publike, s plaćenom većom cijenom ulaznice, a manjim troškovima organizatora. U isto vrijeme kultni izvođači manjeg tržišnog dometa – dakle, oni koji ne pripadaju srednjoj struji, nego su neka od najzanimljivijih autorskih pojava današnjeg rocka – tamo se tretiraju poput kulturnog blaga, na koncertima imaju publike otprilike kao Simple Mindsi kod nas i puno su češća pojava nego na našim pozornicama. Primjerice, Queens Of The Stone Age i White Stripes, dva možda najzanimljivija mlađa imena koja su ovog proljeća putovala Europom, nisu stigla i do nas iako je bilo nekih sramežljivih najava organizatora. </p>
<p>Iako se radi o nižoj cijeni ulaznice nego u bilo kojoj susjednoj zemlji, neki su prije voljni snositi skuplje troškove autobusnog aranžmana za put u Ljubljanu, Beč ili Budimpeštu, nego što će se napuniti Dom sportova ili neki drugi prostor. Primjerice, najjeftinije, shodno tome i »najlošije«, karte za ovoljetne koncerte Rolling Stonesa ili Brucea Springsteena stoje 400 kuna, a skuplje od 600 kuna naviše. Koliko bi ljudi posjetilo »Dinamov« stadion da su Stonesi ipak tamo stigli, jedno je pitanje, a kako bi prošao organizator s cijenom ulaznice od 300 kuna, sasvim je druga priča. </p>
<p>Koliko god nam se to ne sviđalo, radi se o zakonitostima na koje su navikli strani izvođači i njihov menagment, i to već od početka pregovora. Na žalost, zagrebački nastupi Simple Mindsa i Stereo MC'sa održani su s domaćom rasvjetom i razglasom, i prekratko su trajali za uobičajene inozemne standarde, pa se čini da organizatori za manje honorare dovode izvođače nalik filmskim b-produkcijama, otprilike kao kad su naše zabavnoglazbene zvijezde gostovale po SSSR-u sedamdesetih godina. Izgleda da je to cijena koju treba platiti da bi se publici ponudile jeftinije ulaznice i da bi se kod nas dva puta tjedno pojavilo neko značajnije ime. </p>
<p>Stalna ponuda klubova zapravo je važnija od kampanjskog »punjenja« Doma sportova, a u nedostatku stalne veze s novim mlađim imenima – izuzmemo li KSET, Močvaru, Tvornicu i Aquarius – publika, pa i ona sklona srednjostrujaškim specijalitetima, izgubila se negdje između polupraznog novčanika i bezvoljnosti. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Slabija ponuda od očekivane</p>
<p>U programu konkurencije prikazano 16 filmova, među kojima se tek tri-četiri ističu kvalitetom / Kriza ovogodišnje proizvodnje, ili se svi pripremaju za festival u Veneciji?</p>
<p>KARLOVY VARY, 11. srpnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Danski film »Staro, novo, tuđe i plavo« Natashe Arthy dobio je naziv po tradicionalnom običaju kod odijevanja mladenke, koja na sebi uvijek moraju imati nešto staro, nešto novo, nešto tuđe i nešto plavo. Ali to nije glavni motiv filma u kojem je planirano i propalo vjenčanje samo povod za priču o strasnoj ljubavnoj vezi i nemogućnosti samokontrole. Ona se treba vjenčati, no nekoliko dana uoči vjenčanja odlazi u posjet sestri. Ona je u teškom psihičkom stanju, djelomice uzrokovanom i problemima sa svojim dečkom koji se iznenada vraća iz Afrike. I dok je njezina sestra u bolnici, a mladić u završnim pripremama za vjenčanje s njom, ona upada u žestoku vezu sa sestrinim dečkom što izaziva niz dramatičnih posljedica.</p>
<p>Film je rađen moderno, neopterećen je moralnim dilemama i ima sjajne dijaloge i uvjerljive glume, nesputane i prirodne. To je jedan od boljih filmova na festivalu, a posebno oduševljava režija mlade autorice koja je pokazala izrazitu darovitost. </p>
<p> Dobar je i francusko-japanski film »Fear and Trembling« Alaina Corneaua, nastao po autobiografskoj knjizi Amelie Nothomb. Film tretira tragikomične sudare civilizacija Istoka i Zapada, u središtu kojih je mlada žena. Ona se vraća u Japan, gdje je provela djetinjstvo, da bi radila u velikoj korporacijskoj kompaniji. Bez obzira na bogatstvo i raskoš super uspješne i moderne kompanije, ona ubrzo uočava kako je sve namješteno jer šefovi i službenici robuju tradiciji, hijerarhiji i staromodnom vrednovanju žena bez obzira na njihove stvarne sposobnosti. Ništa se nije promijenilo, osim fasade koja samo pokriva stare navike. Zanimljiv, zabavan i dramaturški čvrsto osmišljen film. </p>
<p> Amerikanci su se predstavili solidnim filmom »The Cooler» Waynea Kramera u kojem je u središtu radnje gubitnik, izvjesni Lootz, antijunak kojem ništa nije kako treba. Loš brak, sin kojeg gotovo i ne poznaje, gubitak u kockarnici, nakon kojega ga tamo zapošljavaju kako bi svoju lošu sreću i gubitničku energiju prenio na ostale igrače i tako spasio kockarnicu od gubitaka. U naslovnoj ulozi igra William H. Macy, uz Aleca Baldwina i Mariju Bello.</p>
<p> Zanimljiv je i tipičan Eurimages film (koprodukcija Irske, Velike Britanije, Danske i Španjolske) »Song for a Raggy Boy» Aislinga Walsha. Drama se događa u Irskoj 1939. godine kada bukne konflikt između sadistički nastrojenog svećenika, brata Johna, koji svakodnevno muči dječake, i modernog mirnog učitelja koji stiže u katoličku školu nakon iskustva u građanskom ratu u Španjolskoj. Sustav odnosa prema učenicima ispunjen fizičkom agresijom i ponižavajućim tretmanom, koji je vladao u irskim katoličkim školama sve do 1984., još jednom je podsjetio na licemjerje i dvostruki moral mnogih katoličkih obrazovnih ustanova, što je prošle godine na sjajan način prikazao Peter Mullan u filmu »Magdalenine sestre« kojim je trijumfirao u Veneciji. Jer Walshov film, kao i Mullanov, uvjerljivo i dramatično progovara o istoj temi, a obojica glumaca, Aidan Quinn i Iain Glen, sjajni su u tumačenju zadanih likova. </p>
<p> Uz talijanski i njemački film, to bi bilo sve što je zanimljivo u programu konkurencije za nagrade ovogodišnjih Karlovyh Vary. I ponovno su zakazali češki, slovački i mađarski autori, dok poljskih nije ni bilo, što samo upućuje na krizu kinematografija Srednje Europe, koja je jamačno uvjetovana i političkim promjenama. Naime, nakon što su se otvorile granice i »zatvorili« zatvori jer su prestala proganjanja, kao da je nestao otpor, motiv za filmove koji su nekada bili žestok ili, pak, ironičan oblik »dijaloga« s okupacijskom vlašću. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U znaku konceptualne umjetnosti</p>
<p>Osmi Trijenale hrvatskog kiparstva otvara se u četvrtak u Gliptoteci HAZU uz performanse petero umjetnika / Na 2200 četvornih metara najnovije radove izlaže 120 autora svih generacija / Velika nagrada Trijenala pripala je Viktoru Popoviću </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Na osmom Trijenalu hrvatskog kiparstva u Gliptoteci HAZU, na površini od 2200 četvornih metara svoje radove izložit će 120 autora. Velika manifestacija otvara se u četvrtak, 17 srpnja, u 20 sati, a svečano otvorenje pratit će performansi Jasminke Končić, Ines Krasić, Žarka Violića, Krešimira Popovića i Vlaste Žanić, najavila je ravnateljica Gliptoteke Ariana Kralj u petak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Glavninu manifestacije čini izložba žiriranih radova, a popratni program uključuje samostalnu izložbu dobitnice Velike nagrade prošlog Trijenala Ines Krasić te četiri manje izložbe u postavi izbornika Ive Korbler, Vesne Mažuran Subotić, Dalibora Prančevića i Janke Vukmir, koji svaki u svojoj autorskoj koncepciji daju vlastito viđenje skulpture danas, kazala je tajnica ovogodišnjeg trijenala Lidija Roje Depolo. Prema riječima predsjednika Organizacijskog odbora Trijenala akademika Ivana Kožarića, izlagački materijal je raznovrstan, a težište izložbe je na konceptualnim radovima.</p>
<p>Ocjenjivački sud u sastavu: mr. Leonida Kovač, Vesna Mažuran Subotić, dr. Ive Šimat Banov, Mirjana Vodopija i Gorki Žuvela (predsjednik) Veliku nagrada Trijenala dodijelio je mladom umjetniku Viktoru Popoviću za instalaciju »Bez naslova«. Tri jednakovrijedne nagrade pripale su Kristijanu Kožulu za instalaciju »Discovery«, Vlasti Žanić za performance »Svijeća za Editu«, što će ga izvesti na otvorenju, te Goranu Petercolu za instalaciju »Čaše«. Akademkinja Marija Galetović Ujević primila je donaciju Erste Steiermakische Bank za realizaciju skulpture »Val« u javnom prostoru Rijeke, a u rujnu će jedan od autora, sudionika ovogodišnjega Trijenala, dobiti i nagradu posjetitelja Centra Kaptol. </p>
<p>Obrazlažući odluku Ocjenjivačkog suda da nagradi rad Viktora Popovića, Lidija Roje Depolo istaknula je: »Popovićeva instalacija po svojoj invenciji i mladosti ističe se od ostalih radova. On se na suvremen i zanimljiv način referira na svakodnevni život, potrošačko društvo i predmete koji su dijelom naših života. Odjevni predmeti izliveni u olovu i postavljeni u police od pleksi stakla na umjetnički su način pretvoren svakodnevni doživljaj. Preko elemenata svakodnevnice, što ih simbolizira vitrina, Popović je načinio umjetničko djelo«. </p>
<p>Govoreći o postavu ovogodišnjeg Trijenala autor likovnog oblikovanja prostora i postava izložbe Mario Beusan rekao je kako je za potrebe izložbe iznimno maknut velik dio stalnog postava Gliptoteke, a postojeći je prostor bitno preoblikovan u niz manjih za potrebe konceptualnih radova. Posebna pažnja pri postavi posvećena je oblikovanju svjetla, čime ova izložba otvara novu, suvremenu praksu izlaganja skulpture. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pomažu stručnjaci iz Italije</p>
<p>SPLIT, 11. srpnja</p>
<p> – Tim talijanskih stručnjaka doputovao je u četvrtak u Splitu da bi izvršio probu čišćenja kasnoantičkih kolonada Peristila specijalnom hidrodinamičkom metodom. </p>
<p>Budući da vozilo na kojem se nalazio specijalni aparat nije moglo proći kroz usku Dioklecijanovu ulicu, demonstracija čišćenja izvršena je na fasadi Zlatnih vrata Dioklecijanove palače. </p>
<p>Sanacijski radovi na Peristilu, jednom od najvrjednijih arhitektonskih sklopova unutar Dioklecijanove palače, počeli su prošle godine, a splitski konzervatori pomoć su potražili od kolega iz Opificia delle pietre dure, jedne od najprestižnijih talijanskih restauratorskih radionica iz Firenze, kojoj su izvršena ispitivanja stupnja oštećenosti peristilskog kamena i predložene metode čišćenja.</p>
<p> Prije hidrodinamičke metode, stručnjaci su demonstrirali čišćenje kamena kemijskim preparatima i laserom, a nakon temeljite analize i stručne obrade rezultata, restauratori će izabrati najbolju metodu čišćenja svih kamenih površina Peristila, na kojem su konzervatorski i restauratorski zahvati zadnji put izvršeni prije 120 godina. Ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinand Meder, koji je nazočio demonstraciji čišćenja kamenih ploča u Splitu, istaknuo je da su stručnjaci, s obzirom na iznimnu spomeničku vrijednost Peristila i njegovo poprilično loše stanje, proveli značajna ispitivanja nedestruktivnim metodama. </p>
<p>– Pokazalo se da su peristilski stupovi na više mjesta vrlo oštećeni, bilo da se radi o pukotinama ili pojavi ljuskanja površine kipova. Slijedi složena konzervatorska i restauratorska akcija saniranje Peristila u cjelini – kazao je ravnatelj Meder dodavši da će obnova proteći bez radikalnih zahvata i većih intervencija, jer se žele očuvati izvorne vrijednosti svih detalja te spomeničke cjeline.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Nabucco« na otvorenju Splitskog ljeta</p>
<p>SPLIT, 11. srpnja</p>
<p> – Premijerom Verdijeve opere »Nabucco« u ponedjeljak, 14. srpnja, na splitskom Peristilu u 21 sat počinje ovogodišnji program 49. splitskog ljeta. Nakon tri godina pauze i devet godina od prethodne Giulianove postavke, četvrtu obnovu »Nabucca« na Splitskom ljetu režirao je Georgij Paro, koji hvali domete splitskog Zbora i suradnju s upravom splitske Opere, ističući da se držao izvorne Verdijeve partiture, a ispravljajući neke dosadašnje propuste. </p>
<p>Zanimljivo je da će tako babilonski kralj Nabucco prvi put na scenu dojahati na konju, kako je i u izvorniku. Zborom i orkestrom ravnat će Lorenzo Castriota Skandarbeg, koji navodi da se u 19. stoljeću sve podređivalo pjevaču, a da je na suvremenom promišljanju opere neke tenorske partije preskočio kako bi se redateljski pojačala dramatičnost te opere praizvedene u milanskoj Scali 1842. godine po drami »Nabuccodonosor« Amicet-Bourgeoisa i Francisa Cornuea. </p>
<p>Naslovnu ulogu babilonskog kralja pjevat će talijanski tenor Davide Damiani, a ostale uloge tumačit će Nelli Manuilenko, Ivica Čikeš, Branko Robinšak, Inge Heinl, Mišo Kravar... Minimalističku scenografiju izradila je Dinka Jeričević, kostime su izradili Irena Sušac i Leo Kulaš, a koreograf je Miljenko Vikić. Verdijeva opera će tri puta biti izvedena na splitskom ljetnom kazališnom festivalu, nakon primjere još 16. i 18. srpnja. Medijski pokrovitelj Splitkog ljeta je Vjesnik. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>»Ubojica vratara« najbolji igrač u posljednjih 50 godina </p>
<p>Legendarni Davor Šuker, najbolji strijelac hrvatske nogometne reprezentacije, pobijedio je ispred Zvonimira Bobana i Bernarda Vukasa </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Više se od svega u nogometu slavi strijelac, čulo se na svečanosti proglašenja u zagrebačkom hotelu Sheraton. Taj je detalj presudio u korist Davora Šukera pri izboru najboljega hrvatskog nogometaša u razdoblju od 1954. do 2003. godine, koji je pod pokroviteljstvom Uefe i HNS-a provela redakcija Sportskih novosti. Glasalo je 20 istaknutih nogometaša, nogometnih djelatnika, komentatora te čitatelji. </p>
<p>Konačni je poredak sljedeći: Šuker 70 glasova, Boban 64, Vukas 57, Prosinečki 33, D. Jerković 20, Beara 10, Boban, Bokšić i Skoblar po 9, R. Belin, Ladić i Zebec po 6, I. Horvat 3, Asanović, Bilić, J. Jerković, Mlinarić i Mužinić po 2, Kranjčar, Zl. Vujović, Gudelj, Zajec i Žungul po 1. Poredak je zanimljivom nogometnom društvu objavio Otto Barić, predsjednik ocjenjivačkog suda, istaknuvši da nisu imali nimalo lak posao. Pojašnjavajući razloge pobjede genijalnog strijelca, Barić je istaknuo da je tome pridonio tipični hrvatski osječaj za igru, prostor i pogodak, koje, uz ostale individualnosti sjedinjene u Šukerovu liku, ima najbolji strijelac hrvatske nogometne reprezentacije, sa 45 pogodaka iz 69 nastupa. </p>
<p>Šuker se, nakon četverominutnog filma o njegovim majstorijama i čuvenog pogotka Schmeichelu, uz burno odobravanje penjao na pozornicu. </p>
<p> – Osjećam se kao da sam ovog trenutka postigao pogodak. Ježim se kad ovo gledam. Hvala Bogu što mi je dao osjećaj za pogodak. Zapravo sam tek sada, kad u mene više nisu upereni reflektori na travnjaku, počeo shvaćati ozbiljnost svog djela, kazao je Šuker.</p>
<p>Bobanovu je karizmu kao drugoplasiranog Barić sažeo u sljedeće riječi:</p>
<p> – Legendarni kapetan, vođa, umjetnik, a po potrebi radnik.</p>
<p>Boban, koji je vrlo brzo napustio priredbu, izbor je prokomentirao riječima: </p>
<p> – Zaista sam sretan izuzetno visokim drugim mjestom u izuzetnoj konkurenciji, ali priznajem da bih bio zadovoljniji da sam prvi. Šalim se, Davor je pobjedu potpuno zaslužio. </p>
<p>Pri najavi trećeplasiranog Bernarda Vukasa Barić je pojasnio: </p>
<p> – Taj bi zagrebački Splićanin odnosno splitski Zagrepčanin udovoljio i današnjim zahtjevima suvremenog nogometa. U jednoj je osobi bio maratonac, strijelac, dribler i vođa. </p>
<p>Vukasov je sin Zdeslav, koji je u ime pokojnog velikana primio priznanje, ulogu oca i ostalih velikana iz onog vremena poistovijetio s bajkom: </p>
<p>– Čuvajmo junake iz bajke, podsjetimo se da su i oni postojali. </p>
<p>Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, podsjetio je da je taj izbor bio ponuđen Kući hrvatskog nogometa u povodu 50. obljetnice Uefe i 100. obljetnice Fife, što se obilježava iduće godine. Zahvalio je Sportskim novostima i istaknuo da će se iduće godine održati Fifin izbor najboljeg nogometaša svih njezinih članica pojedinačno u posljednjih sto godina i da će to biti prilika za podsjećanje na plejadu izuzetnih nogometaša, koji ovom podneblju nikad nisu nedostajali. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kožulj: Jedva čekam da prvenstvo počne!</p>
<p>»To što sam brz dobar je znak, jer mi je brzina ranije bila problem. Izdržljivost se može istrenirati, a brzinu ili imaš ili nemaš«, rekao je Gordan Kožulj / Hrvatsku reprezentaciju zastupat će osam plivača i jedna plivačica</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Sukladno »konspirativnom« ozračju koje posljednjih mjeseci vlada u Hrvatskom plivačkom savezu, i sastav reprezentacije za Svjetsko prvenstvo u Barceloni službeno je obznanjen tek prije nekoliko dana. U Barcelonu će, dakle, Gordan Kožulj, Duje Draganja, Vanja Rogulj, Ivan Mladina, Krešimir Čač, Aleš Volčanšek, Igor Čerenšek, Mladen Delač i Sanja Jovanović. </p>
<p>Budući da plivačka natjecanja na Svjetskom prvenstvu u Barceloni započinju tek 20. srpnja, hrvatskim plivačima predstoji još sedam dana zajedničkih priprema. Na konferenciji za novinare naši su plivači iznijeli dio svojih ambicija za predstojeći svjetski plivački summit.</p>
<p>– U početku nam je plan bio 3-4 finala, dok bismo sada, nakon ozljede Duje Draganje i izostanka Marka Strahije, bili zadovoljni s dva nastupa u finalu i plasmanom obje naše štafete među 12 najboljih, čime bi se izravno plasirale na Olimpijske igre u Ateni, rekao je direktor plivačke reprezentacije Boris Volčanšek, dodajući kako se Draganja uspješno oporavlja u Splitu:</p>
<p>– Teško je reći u kojoj će mjeri uspjeti sanirati ozljedu koja ga mući već godinama, još otkako je naglo izrastao. Sigurno je da u Barceloni neće biti 100 posto spreman, ali će biti spreman upravo toliko koliko je potrebno da otpliva dobro. Naročito u štafetama koje su nam izuzetno bitne.</p>
<p>Pri spomenu dva hrvatska finala u Barceloni, prva asocijacija je svakako Gordan Kožulj, aktualni europski prvak na 200 leđno:</p>
<p>– Zdrav sam, spreman sam, veselim se prvenstvu i jedva čekam da počne. Očekujem dobar rezultat, a za nešto više se puno toga mora poklopiti. Nisam imao puno kontrolnih natjecanja, ali ni poljoprivrednik kada posadi krumpir ne otkopava ga svaki dan kako bi vidio napreduje li, filozofski je svoj nastup u Barceloni najavio Kožulj. Također je prokomentirao činjenicu da je na nedavnom Prvenstvu Hrvatske bio bolji u sprinterskim disciplinama negoli u svojoj najjačoj, na 200 metara leđnim načinom:</p>
<p>– To što sam brz dobar je znak jer mi je brzina ranije bila problem. Izdržljivost se može istrenirati, a <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ili imaš ili nemaš. Što se tiče utrke na 200 metara, tu sam dionicu, naravno, najviše trenirao. Osim toga, jako mi je stalo da obje naše štafete plivaju dobro. Jer, koliko je Hrvatska posljednjih godina napravila u plivanju vidjet će se upravo na štafetama.</p>
<p>S velikom dozom optimizma u Barcelonu putuje i Vanja Rogulj, koji je na nadavnom »Zlatnom medvjedu« pobijedio u sve tri svoje discipline – na 50, 100 i 200 metara prsnim načinom:</p>
<p>– Ono na »medi« sigurno nije bilo 100 posto mojih mogućnosti. Bilo je to na kraju trenažnog procesa, pa bi u Barceloni sve to trebalo biti još i bolje.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Barceloni o neredima u Kranju </p>
<p>RIM</p>
<p> – Europski plivački savez (LEN) sazvao je za 21. srpnja u Barceloni, izvanredno zasjedanje, na kojem će glavna točka rasprave biti događaji s finalne utakmice EP-a u Kranju. Finalni ogled u kojem je reprezentacija Srbije i Crne Gore nakon produžetaka pobijedila Hrvatsku sa 9-8 obilježili su izgredi hrvatskih navijača. Premda se strahovalo kako će zbog divljanja hrvatskih »navijača« hrvatska reprezentacija biti kažnjena neigranjem na SP-u, vodstvo Međunarodne plivačke organizacije zasad nije kaznilo odabranike izbornika Zorana Roje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Petacchijev »hat-trick«</p>
<p>NEVERS </p>
<p> – Kada se pobjednik etape na ovogodišnjem »Tour de Franceu« odlučuje u završnom sprintu, talijanski biciklist Alessandro Petacchi izgleda kao sigurna oklada. Petacchi je u petoj etapi voženoj od Troyesa do Neversa u dužini od 196.5 kilometara stigao do svog trećeg uspjeha.</p>
<p>Kao što je to i običaj u etapama u prvom tjednu »Toura«, u prvom dijelu etape iz glavne skupine izdvojilo se nekoliko biciklista koji su se nadali da će ostati na čelu kolone sve do kraja dana. Ali, peloton je u četvrtak bio vrlo aktivan, te stoga petorka u kojoj su bili Nijemac Voigt, Mađar Bodrogi u trojica domaćih vozača Turpin, Jalabert i Finot, niti u jednom trenutku nije imala više od tri minute prednosti.</p>
<p>Kada je postalo jasno da će bijeg propasti, u očajnički pokušaj solo-vožnje do cilja krenuo je Frederic Finot, inače rodom iz Neversa, ali uhvaćen je 20 kilometara prije cilja. U završnom obračunu sprintera Petacchi je ponovno pokazao da je za klasu bolji od Estonca Kirsipuua, Nijemca Zabela i Australca McEwena.</p>
<p>Vodstvo u ukupnom redoslijedu zadržao je Kolumbijac Victor Hugo Peńa koji je na cilj sigurno stigao u velikoj skupini vozača u vremenu pobjednika. U toj skupini bio je i naš Vladimir Miholjević koji je ciljem prošao kao 70, te je u ukupnom redoslijedu 175. </p>
<p> • Rezultati, 5. etapa (Troyes – Nevers, 196.5 km): 1. Alessandro Petacchi (Ita/Fassa Bortolo) 4;09:47, 2. Jaan Kirsipuu (Est/Ag2r), 3. Baden Cooke (Aus/fdjeux.com), 4. Erik Zabel (Njem/Telekom), 5. Robbie McEwen (Aus/Lotto-Domo), 6. Luca Paolini (Ita/Quick Step), 7. Thor Hushovd (Nor/Credit Agricole), 8. Stuart O'Grady (Aus/Credit Agricole)... 70. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) svi u istom vremenu... ukupni redoslijed: 1. Victor Hugo Peńa (Kol) 17;54:31, 2. Lance Armstrong (SAD) + 1, 3. Vjačeslav Jekimov (Rus) + 5, 4. George Hincapie (SAD) + 5, 5. Jose Luis Rubiera (Špa) + 23, 6. Roberto Heras (Špa) + 27, 7. Pavel Padrnos (Češ) + 27, 8. Floyd Landis (SAD) + 28... 175. MIHOLJEVIĆ + 9:40... ></p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Česi u polufinalu, Španjolci otpali </p>
<p>MADRID</p>
<p> – U polufinalnim susretima Svjetske lige odbojkaša igrat će Češka i Brazil, te Srbija i Crna Gora i Italija.</p>
<p> • Skupina E: SiCG – Grčka 3-1 (24,15,-15, 21), Češka – Španjolska 3-1 (15, 21, -22, 23). Ljestvica: 1. SiCG 6 bodova, 2. Češka 5, 3. Španjolska 4, 4. Grčka 3.</p>
<p> • Skupina F: Bugarska – Rusija 3-1 (-18, 23,18, 22), Italija – Brazil 1-3 (-29, -21, 17, -23). Ljestvica: 1. Brazil 6 bodova, 2. Italija 4, 3. Bugarska 4, 4. Rusija 4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Karlović u četvrtfinalu</p>
<p>BRISTOL </p>
<p> – Nakon najljepše epizode u karijeri Ivo Karlović nije napustio Otok. Ovog tjedna nastupa na 50.000 vrijednom ATP Challengeru u Bristolu. A tamo je stigao do četvrtfinala i ogleda protiv Švicarca Romana Valenta. U dvoboju 2. kola 208 centimetara visoki Karlović je sa 6-3, 7-6 (5) pobijedio 342. tenisača svijeta Australca Luke Bourgeois. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ulihrach najavio tužbu </p>
<p>PRAG, 11. srpnja</p>
<p> – Nakon što mu je ukinuta suspenzija i dokazano kako nije uzimao nedopuštena stimulativna sredstva češki tenisač Bohdan Ulihrach (28) najavio je podizanje tužbe protiv Udruženja teniskih profesionalaca (ATP). </p>
<p>Ulihrachu je u svibnju izrečena dvogodišnja suspenzija zbog toga što je u listopadu 2002. na ATP turniru u Moskvi bio pozitivan na dopinškoj kontroli. No, nakon što je nedopušteni stimulans pronađen u elektrolitskim tabletama, što su ih fizioterapeuti ATP-a davali igračima, Čeh je oslobođen optužbi da je uzimao nandrolon, a odgovornost je za cijeli skandal preuzeo ATP. Iako će mu biti vraćeni bodovi i odmah može igrati na turnirima, Ulihrach je najavio i sudsku tužbu.</p>
<p>– Uništili su mi ime i karijeru. Zbog ATP-a sam izgubio mnogo novca. Razmišljam o sudskoj tužbi, kazao je Čeh. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Turina ljutit i razočaran</p>
<p>Mario Jozić donedavno je bio treći Dinamov vratar, a iduću je sezonu trebao provesti u Širokom Brijegu, iako još nije potpisao ugovor. Sad ga je Mamić brzopotezno vratio pod Dinamov barjak, priključio ga pripremama u Švicarskoj</p>
<p> i odmah ga najavio kao prvog vratara u idućoj pripremnoj utakmici, u subotu protiv Sochauxa </p>
<p>SARNEN, 11. srpnja</p>
<p> – Samo nekoliko dana i pet pripremnih utakmica bilo je dovoljno da primijetimo prve obrise sumnje u burno najavljivani projekt stvaranja velikog Dinama. Taj je projekt, kako govori klupski dopredsjednik Zdravko Mamić, temeljen isključivo na mladim igračima, koji će tek za nekoliko godina, igrajući u istoj momčadi, postati ravnopravni suparnici momčadima iz europskog vrha. No, te je mlade nogometaše, kako sugerira Mamić, potrebno istrpiti, potreban je visok prag tolerancije i ne treba ih kritizirati nakon svake pogreške.</p>
<p> No, slučaj vezan uz maksimirskog vratara Ivana Turinu nekako se ne uklapa u tu viziju i na nju baca malu sjenu. Nakon samo pet, i to pripremnih utakmica, klupski je dopredsjednik pobjesnio i energično ustvrdio: </p>
<p>– Vraćamo Marija Jozića! On će protiv Sochauxa biti naš prvi vratar. </p>
<p>Mario Jozić donedavno je bio treći Dinamov vratar, a iduću je sezonu trebao provesti u dresu Širokog Brijega, iako još nije potpisao ugovor. Sad ga je Mamić brzopotezno vratio pod Dinamov barjak, priključio ga pripremama u Švicarskoj i odmah ga, u dogovoru sa strukom, najavio kao prvog vratara u idućoj pripremnoj utakmici, u subotu u francuskom Illsachu protiv Sochauxa, petoplasirane momčadi francuskog prvenstva. A što će biti s Turinom? U klubu tvrde da dovođenje Jozića ne znači da je mladi maksimirski vratar izgubio dres s brojem jedan, ali to ćemo tek vidjeti. Činjenica je da su, uz pozivanje na strpljenje i toleranciju prema mladim igračima, prvi posustali baš oni koji to najviše zagovaraju. </p>
<p> – Teško mi je, ali nadam se da će ipak sve sjesti na svoje mjesto. Ne znam zašto se to događa, na treninzima je sve dobro, procijedio je razočarani, ali i bijesni Turina.</p>
<p> No, njegov bijes nije usmjeren prema treneru ili dopredsjedniku, već ponajprije prema samom sebi.</p>
<p>– Ne mogu vjerovati da se to događa. Nakon dobre polusezone u Osijeku mislio sam da neće biti problema u Dinamu. A onda primim one glupe golove... Takve mi se pogreške nikad nisu događale. Od tih pet pogodaka nisam smio primiti nijedan. </p>
<p> No, postoji još jedan detalj koji muči Turinu. Razočaran je reakcijom nekih suigrača. </p>
<p>– Nakon primljenog pogotka protiv Hannovera svi su digli ruke i počeli prigovarati. A još smo se prije dogovorili da takvih reakcija neće biti, da ćemo podržati jedni druge. To me potreslo više od svega. Nitko neće prigovoriti dečkima u napadu. Da smo poveli sa 2-0 ili 3-0, kao što smo trebali, ništa se od toga ne bi dogadilo. No, nije na meni da to govorim, moje je da branim, zaključio je vlasnik Dinamova dresa s brojem 1(2).</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Na EP '08. iz svake skupine po dvije reprezentacije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osim promjene sustava natjecanja nogometnog Kupa Uefe, Izvršni odbor krovnoga tijela europskoga nogometa (UEFA) odlučio je predložiti promjene sustava kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. Svjetskoj nogometnoj organizaciji (FIFA), a izglasalo je i novi oblik kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2008. godine. </p>
<p> Uz domaćina Njemačku, iz Europe će, po novom formatu kvalifikacija za SP, 13 reprezentacija zaigrati na svjetskoj smotri. U europskim kvalifikacijama će se naći 51 reprezentacija, a bit će podijeljene u tri skupine po sedam i pet skupina po šest momčadi. Osam pobjednika skupina, te dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije izravno će osigurati plasman na SP, dok će preostala tri mjesta upotpuniti pobjednici međusobnih dvoboja ostalih šest drugoplasiranih sastava. </p>
<p> Promjene kvalifikacija za EP još su drastičnije. Naime, Austrija i Švicarska su domaćini, pa neće igrati kvalifikacije u kojima će se za 14 mjesta koje vode na EP boriti 50 nacionalnih vrsta. Jedna će skupina brojati čak osam momčadi, a preostalih šest po sedam. Dakle, bit će sedam skupina, a prve dvije reprezentacije iz svake skupine izravno će se plasirati na Europsko prvenstvo. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Van der Meyde u Interu </p>
<p>MILANO, 11. srpnja</p>
<p> – Nakon Luciana i Khaliloua Fadige redove milanskog Intera pojačat će i mladi napadač nizozemskog Ajaxa, Andy van der Meyde (23).</p>
<p>– Izuzetno sam sretan što ću zaigrati u jednom od najvećih klubova na svijetu. Takva prilika se ne propušta, kazao je van der Meyde. </p>
<p>Transfer jednog od najtalentiranijih mladih nizozemskih nogometaša iz amsterdamske Arene na milanski San Siro vrijedan je sedam milijuna eura. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Petković novi izbornik Srbije i Crne Gore </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Nakon što je Dejan Savičević podnio ostavku, za novog je izbornika nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore izabran Ilija Petković (57). </p>
<p>– Petković će voditi momčad do kraja kvalifikacijskog ciklusa za Europsko prvenstvo 2004. godine, a tada ćemo ponovno razgovarati, izjavio je predsjednik nogometnog saveza SiCG-a Dragan Stojković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Lyon i PSV u Južnoj Koreji </p>
<p>SEOUL, 11. srpnja</p>
<p> – Od 15. do 22. srpnja u Južnoj Koreji održat će se premijerno izdanje »Mirovnog kupa«, na kojem će nastupiti osam klubova s pet kontinenata. Boje Europe branit će francuski Olympique Lyon, nizozemski PSV Eindhoven, njemački TSV 1860 München i turski Besiktas, a nastupit će i urugvajski National, južnoafrički Kaizer Chiefs, američki Los Angeles Galaxy i južnokorejski Seongnam Ilhawa. Turnir je organizirala Sunmoon Peace Football Fondation. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U zatvor zbog udaranja suca </p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> – Vratar brazilskoga nogometnog prvoligaša America-Belo Horizonte, Fabiano osuđen je na 180 dana zatvora zbog udaranja suca. Fabiano je udario Marcosa Tadeu Mafra za vrijeme utakmice s Avaijom. Istodobno, policija je u Rio de Janeiru započela istragu protiv nogometnog djelitelja pravde koji je navodno za vrijeme utakmice vrijeđao vratara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Frank de Boer u Galatasarayju </p>
<p>ISTANBUL, 11. srpnja</p>
<p> – Nizozemski nogometni internacionalac Frank de Boer (33) karijeru će nastaviti u redovima turskoga Galatasarayja. – Predstavnici Galatasarayja bili su iznimno korektni i nisam imao nikakve dvojbe kad sam dobio ponudu, kazao je De Boer, koji je potpisao dvogodišnji ugovor. Prošlih je pet godina branič nizozemske vrste igrao za Barcelonu, no nakon što mu je istekao ugovor nije se uspio dogovoriti s čelnicima katalonske momčadi. Frank je stigao u Barcelonu 1998. godine iz Ajaxa zajedno s bratom Ronaldom, koji je 2000. godine preselio u Glasgow Rangers. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Znam da nisam kriv, korišten je nepouzdan test!«</p>
<p>»Potpuno se isto na Europskom atletskom prvenstvu u Splitu 1990. godine dogodilo skakaču u dalj Borutu Bilaču. On je uspio dokazati pogrešku, pa vjerujem da će isto uspjeti i meni«, kaže Marko Strahija</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – U četvrtak je procurila mjesecima skrivana vijest o pozitivnom dopinškom nalazu Marka Strahije, a već je u petak ujutro hrvatski rekorder u plivanju na 200 metara leđnim načinom u Zagrebu održao konferenciju za novinare o tom slučaju. Strahija potpuno odbacuje mogućnost da je uzimao bilo kakva nedopuštena stimulativna sredstva, a Svjetski plivački savez (Fina) optužuje za neprofesionalnost.</p>
<p>– Znam da nisam kriv! Slučaj se nepotrebno oduljio, a u Fini su sasvim neprofesionalno postupali cijelo vrijeme. Prvo se pet mjeseci nisu oglašavali, a kad su mi konačno poslali nalaz i kada sam vidio koji su test napravili, »pao sam u nesvjest«, započeo je priču Strahija, inače student medicine u Rijeci. </p>
<p>– Kontaktirao sam u međuvremenu mnogo stručnjaka i svi su se zgrozili metodom koju su koristili Finini liječnici. Riječ je, naime, o sasvim nepouzdanom i u medicini odbačenom immuno assay testu. Danas je uobičajena masena spektografija, no i taj se nalaz mora potvrditi testom krvi, koji je jedini sto posto pouzdan. Da su mi odmah uzeli krv, do ovog ne bi došlo. Prošle sam godine mnogo puta bio na dopinškoj kontroli i nikad nisam imao problema. Zanimljivo je da sam testiran i desetak dana nakon ove famozne kontrole u Rijeci (22. srpnja 2002.) i tad je nalaz bio negativan. Dakle, očito je riječ o pogrešci.</p>
<p> • Na koji to način mislite dokazati i je li to uopće moguće? </p>
<p>– Moguće je, jer se potpuno isto na Europskom atletskom prvenstvu u Splitu 1990. godine dogodilo skakaču u dalj Borutu Bilaču. On je uspio dokazati pogrešku, pa vjerujem da će isto uspjeti i meni. U povijesti plivanja, inače, još nitko nije bio kažnjen zbog hCG hormona u mokraći. Već sam jednom bio na saslušanju, nakon čega su već donesenu odluku u Fini povukli. Iduće je saslušanje u Barceloni, a na isto sa mnom odlazi i moj odvjetnik sa 200 do 300 stranica dokaza, laboratorijskih testova, itd. Ako Fina ne prihvati naše argumente, spremni smo ići i na sud. Previše je nelogičnosti u cijelom slučaju da bismo to tek tako prihvatili. </p>
<p> • Mnogi su poznati sportaši dokazivali, pa i dokazali svoju nevinost nakon pozitivnih dopinških nalaza. Vi ste, međutim, prvi koji je to radio u tajnosti. Je li to baš bilo nužno? </p>
<p>– Problem je u tome što mi je Fina prve nalaze poslala tek nakon pet mjeseci. Zbog svega što sam vam o tim nalazima rekao, vjerovao sam kako će se za dva, tri tjedna sve riješiti u moju korist, pa nisam želio s time izlaziti u javnost. No, cijeli se slučaj oduljio i zakomplicirao. Nismo htjeli istupati u javnosti dok nismo bili sigurni o čemu se radi i zato je ispalo da nešto skrivamo, što nam svakako nije bila namjera.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Tony Blair rehabilitira »treći put« </p>
<p>»Treći put« bio je zamišljen kao svojevrsna alternativa kapitalizmu i socijalizmu / No, u zadnje vrijeme se o njemu sve manje čulo, pa je cilj Blairovog londonskog skupa ovog vikenda - dokazati da je politika lijevo od centra i dalje relevantna </p>
<p>LONDON, 11. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair sazvao je u Londonu veliku konferenciju o »progresivnoj vladavini«, na koju je pozvao svjetske lidere, mislioce i akademike lijevo od centra. Jedan od govornika je i bivši američki predsjednik Bill Clintona. Predviđen je i summit šefova socijaldemokratski obojenih vlada. Riječ je o još jednom od čuvenih Blairovih vijećanja o tzv. trećem putu u politici – koji je zacrtan izvan klasičnih podjela na lijevo i desno.</p>
<p>Nakon pobjede Georgea Busha i Americi i Jacquesa Chiraca u Francuskoj, čuju se tvrdnje da je »treći put« na zalazu. Tony Blair želi londonskom konferencijom demantirati one koji tako misle. Osim Clintona, u London je pozvan i njemački kancelar Gerhard Schröder, još jedan od ranijih Blairovih partnera u stvaranju novog političkog pravca. »Treći put« bio je, naime, zamišljen kao svojevrsna alternativa kapitalizmu i socijalizmu. No, u zadnje vrijeme se o njemu sve manje čulo, pa je cilj londonskog skupa dokazati da je politika lijevo od centra i dalje relevantna.</p>
<p>»Progresivne ideje su u usponu naspram politike desnice« rekao je Blair u govoru kojim je u petak otvorio konferenciju koja će trajati tijekom vikenda. </p>
<p>Na skup su pozvani i kanadski premijer Jean Chretien, južnoafrički vođa Tabo Mbeki, te socijaldemokratski lideri iz više zemalja. Osim daljnje gradnje – možda bi bolje bilo reći rehabilitacije – »trećeg puta«, skup je zamišljen i kao mjesto s kojeg će biti lansirane nove ideje za iduću predizbornu kampanju britanskih laburista, premda do novih izbora na Otoku ima još tri godine. Blair u Londonu također želi popraviti svoje odnose s europskim socijaldemokratskim vođama, nakon zahlađenja zbog rata u Iraku. On se nada da će konferencija unijeti malo jedinstva i među njegove laburiste, koje je rat u Iraku također iznutra podijelio.</p>
<p>Na Otoku je cijelo događanje dočekano s određenom dozom cinizma, nakon čitave serije do sada održanih seminara i summita o »trećem putu«. Blair je na vlasti već šest godina, te bi se trebao baviti konsolidiranjem političkih ideja koje je do sada lansirao, umjesto da izmišlja nove, tvrde neki. Reforma britanskog javnog sektora ide sporo i teško, a neki njeni elementi (poput uvođenja djelomičnih školarina za studente) pokazali su se vrlo nepopularnima.</p>
<p> Tony Blair ovih je dana priznao da njegova stranka mora jasno naznačiti na koji je način ta reforma udovoljava ideji socijalne pravde, za koju se britanski laburisti također zalažu. </p>
<p>Ljudi iz Blairove blizine izjavili su uoči početka konferencije da Britanija – koja u javnim službama uvelike zaostaje za Francuskom ili Njemačkom, ne želi docirati drugima, jer su u pitanju različiti pristupi. »U Njemačkoj imaju daleko bolje javne službe nego mi. Dok mi nastojimo poboljšati te službe kroz povećanje poreza, kod njih se nameće pitanje kako održati istu razinu usluge uz paralelno smanjenje poreza«, rekao je neimenovani suradnik britanskog premijera londonskom tisku.</p>
<p>U Londonu će se raspravljati i o budućnosti odnosa između Amerike i Europe. Šef za vanjsku politiku EU, Javier Solana, namjerava u svom već najavljenom referatu reći, među ostalim, da SAD i EU moraju raditi na stvaranju zajedničkih pravila »koja tvore osnovu nove vanjskopolitičke doktrine«.</p>
<p> Svjetski lideri razmatrat će i pitanje migracija. Spomenut će se mogućnost uvođenja transnacionalnih viza, koje bi bile međunarodno priznate. Također će biti riječi o strožoj regulaciji velikih kompanija, davanjem većih ovlaštenja dioničarima. Raspravljat će se i o politici »ulaganja u bebe«, temeljeno na gledištu da su djeca koja žive u bijedi »do treće godine uništena«, te o temama kao što su nova država blagostanja i privreda temeljena na znanju. </p>
<p>No, ne treba očekivati da će londonsko vijećanje iznjedriti neke bitne nove zaključke. Možda to i nije potrebno. Financial Times ističe: »Gaf talijanskog premijera Silvija Berlusconija u Europskom parlamentu prošlog tjedna, izložio je dijelove europske desnice kritici da su populistički, kratkoročnog gledanja i lišeni ideja. Ne čineći puno više od toga da sjednu zajedno i razmjenjuju ideje, lideri lijevo od centra - automatski će dobiti na respektabilnosti«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U Potočarima pokopane žrtve pokolja u Srebrenici</p>
<p>Pokopana su tijela 282 Bošnjaka ubijena u ljeto 1995. godine, nakon što su srpske snage okupirale tadašnju »zaštićenu zonu UN-a« / Vjerska ceremonija ukopa koju je vodio poglavar islamske zajednice BiH, reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić, obavljena je na Dan sjećanja, točno na osmu obljetnicu pada Srebrenice</p>
<p>SARAJEVO/SREBRENICA, 11. srpnja</p>
<p> - U Potočarima kod Srebrenice u petak su pokopana tijela 282 Bošnjaka ubijena u ljeto 1995. godine, nakon što su srpske snage okupirale tadašnju »zaštićenu zonu UN-a«. Vjerska ceremonija ukopa koju je predvodio poglavar islamske zajednice BiH reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić, obavljena je na Dan sjećanja, točno na osmu obljetnicu pada Srebrenice, a ovom tužnom okupljanju nazočilo je oko 20.000 ljudi, uključujući najviše bosansko-hercegovačke političke dužnosnike i predstavnike međunarodne zajednice.</p>
<p>Građani koji su prisustvovali ceremoniji došli su u Srebrenicu organizirano, autobusima, ali i prvi put osobnim automobilima. Skup u Potočarima osiguravala je policija Republike Srpske u suradnji s kolegama iz Federacije BiH i uz nadzor Europske policijske misije (EUPM).</p>
<p>Reis Cerić je u prigodnom obraćanju pozvao na strpljenje i nadu, utvrđivanje istine i pravde, ali i pomirenje među narodima, te da se Srebrenica više nikome i nikada ne ponovi. »11. srpnja upisan je u povijest velikih sramota čovječanstva, koje nije htjelo spriječiti ubijanje nevinih ljudi«, rekao je reis Cerić, upozorivši da se ta sramota nakon osam godina nije smanjila, jednako kao niti bol majki.</p>
<p> »Ona dvojica bjegunaca još se smiju cijelom svijetu«, kazao je, aludirajući na Karadžića i Mladića. »Sve je isto kao i prije osam godina, osim naše vjere u Boga, vjere da srebrenička žrtva nije uzaludna. U riječi Srebrenica krije se naša stvarnost koju trebamo prepoznati. Nije moguće shvatiti zašto je 10.000 nevinih ljudi ubijeno u jednom danu, nije moguće shvatiti nečovječnost onih koji još guslaju svoju laž i prenose laž o Srebrenici, ali treba imati povjerenje u istinu i pravdu … Ovaj Centar je melem na ranjenoj muslimanskoj duši u Europi. Mi hoćemo vjerovati da ovdje počinje sretnija budućnost za sve nas, jer Srebrenica je veliko iskušenje koje Europa može svladati u korist svoje bolje budućnosti. Danas smo ovdje da posvjedočimo da je istina je naša snaga, pravda naša sudbina, ljubav naša nada, mir naša poruka, Bosna naša domovina, a Srebrenica zvijezda koja budi savjest onih kojih dadoše mač nasilniku«, rekao je vjerski poglavar bosanskih muslimana.</p>
<p>emni ostaci 282 bošnjačke žrtve pripadaju drugoj skupini identificiranih tijela pogubljenih u srebreničkom masakru. Prvih 600 žrtava ukopano je 31. ožujka ove godine, kada su i počeli ukopi u Memorijalnom centru Potočari, na mjestu gdje je nekoć bila tvornica akumulatora, a u ratu baza plavih kaciga. U sklopu centra predviđen je prostor za ukop ubijenih nakon pada Srebrenice. </p>
<p>Proces identifikacije se nastavlja, a upravo su na osmu obljetnicu pokolja iz Povjerenstva za nestale osobe priopćili da je DNA analizom identificirana tisućita nestala osoba iz Srebrenice. U gradiću Visoko, u prostorima tamošnjih »Gradskih groblja« na identifikaciju u ovom trenutku čeka još 800 tijela. »Svi oni koji su uključeni u proces identifikacije moraju nastaviti tragati za posmrtnim ostacima i vraćati identitet tisućama ljudi koji se još vode kao nestali. Mi predano radimo na ostvarenju ovog cilja i nastavit ćemo tako dok ne nađemo ne samo ljude iz Srebrenice nego iz cijelog područja, dok ih ne identificiramo i ne vratimo obiteljima«, kazao je šef ureda Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe Gordon Bacon.</p>
<p>Proces utvrđivanja identiteta žrtava i njihov dostojanstven ukop predstavljaju za članove obitelj, ali i cijelu zajednicu određenu satisfakciju, jednako kao što se očekuje da će to biti i privođenje pravdi najodgovornijih za ovaj zločin, prije svega Ratka Mladića i Radovana Karadžića koji su još uvijek na slobodi.</p>
<p>Srpske snage su nakon zauzimanja Srebrenice ubile između osam i deset tisuća Bošnjaka, uglavnom muškaraca, ali i brojne starce, djecu i žene. I među ukopanim u petak nalazila su se tijela dva 14-godišnja dječaka i dva starca od 75 godina.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Lukašenko smijenio premijera i trećinu članova vlade</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko smijenio je premijera Genadija Novickog i trećinu članova vlade. Među ostalim, smijenjeni su vicepremijer Aleksandar Popkov, ministar poljoprivrede Mihail Rusi i predsjednik državnog poljoprivrednog koncerna »Belogos piščeprom« Anatolij Kuzma. </p>
<p>»Do kraja godine trećina vlade bit će obnovljena«, izjavio je Lukašenko imenujući za v.d. predsjednika vlade dosadašnjeg prvog vicepremijera Sergeja Sidorskog. Svoju odluku o smjenjivanju premijera i dijela članova vlade Lukašenko je objasnio lošim radom. »Nisu ispunjavali zadatke predsjednika države na debirokratizaciji vlade, a potpuno su ignorirali zadatak da izmire dugove poljoprivrednim proizvođačima«, rekao je Lukašenko dodajući da ga je smijenjeni premijer Novicki pokušao i obmanuti. Tvrdio je da je zaduženost prema poljoprivrednim proizvođačima ugašena, a stvarni podaci govore da trgovina duguje prehrambenim poduzećima 20 milijuna dolara, a ovi seljacima pak pet milijuna dolara. Lukašenko je zatražio od vrhovnog tužitelja Bjelorusije i predsjednika državnog komiteta za kontrolu da pokrenu kaznene postupke protiv falsifikatora podataka o dugovanju poljoprivrednim proizvođačima. </p>
<p>Odluku o smjenjivanju premijera i dijela članova vlade Lukašenko je donio na dan devete obljetnice svog dolaska na vlast odnosno pobjede na predsjedničkim izborima, ali osim što je prigodom svog »jubileja« zaoštrio odnose sa svojom elitom Lukašenko je ovog tjedna pogoršao i odnose s Rusijom. Bjeloruska vlada donijela je u četvrtak odluku kojom je u Minsku zatvoreno dopisništvo i zabranjen u zemlji rad poznate moskovske telekompanije NTV. Povod za tu odluku bila je reportaža dopisnika NTV o pokopu poznatog bjeloruskog književnika Vasilija Bikova koji je bio jedan od oponenata Aleksandra Lukašenka. Na zatvaranje dopisništva NTV energično je reagiralo rusko ministarstvo vanjskih poslova, a rusko ministarstvo informiranja je tu odluku bjeloruske vlade nazvalo »incidentom svojstvenom državama sa totalitarnim režimom«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Schröder ne ide na odmor jer Njemačku nakon ljeta čeka najveća kriza u novijoj povijesti</p>
<p>Njemački kancelar je prije ljetnog odmora osigurao potporu svoje vlastite stranke kao i mlađeg koalicijskog partnera / Da bi vlada provela reforme poreznog i socijalnog sistema potrebna joj je i potpora oporbe</p>
<p>BERLIN, 11. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U politici je i izbor mjesta godišnjeg odmora - politika. Igra predomišljanja njemačkog kancelar Gerharda Schrödera o nekom drugom odredištu za ljetovanje, a ne u Italiji, te odluka da to bude doma u Hannoveru očito ima političko-taktične razloge. Među razlozima moglo bi biti krizno stanje u Njemačkoj koje bi nakon ljetnog odmora moglo eskalirati. </p>
<p>Čini se da je šef njemačke vlade poslušao apel bavarskog premijera Edmunda Stoibera (CSU) koji je uputio ovdašnjoj političkoj klasi da skrati ljetni odmor jer se »pred zemljom nalazi najozbiljnija kriza u njezinoj povijesti«. </p>
<p>Nema sumnje, pred saveznom vladom su važne, sudbinske reforme. Schröder je prije ljetnog odmora osigurao potporu svoje vlastite stranke kao i mlađeg koalicijskog partnera. No, da bi vlada provela reforme poreznog i socijalnog sistema potrebna joj je i potpora oporbe. Stoga je Schröder vladinoj deklaraciji zatražio potporu za vladin paket reformi od Stoibera i Merkel i, u načelu, je dobio. Kakve su, međutim, šanse da u Njemačkoj dođe do promjena koje svi traže, a ipak su nevoljni da ih provedu?</p>
<p>Svakako, velik je pritisak da razgovori budu uspješni - na svim stranama. Pa ipak, prevelika euforija je preuranjena. Možda stručnjaci vladajuće koalicije i oporbe imaju želju za dogovorom. Ali, vrag se skriva u detalju. Kompromisi nisu tako jednostavni. Oni često reformu razvodne, ako se s njima pretjera. </p>
<p>Osim toga, još uvijek su u sjećanju pregovori o mirovinskoj reformi u prošlom legislativnom razdoblju. I tada su očekivanja na početku bila velika, ali su pregovori propali jer se vodstvu Unije CDU/CSU nisu uklapali u političku računicu i jer zemlja nije bila spremna za promjene.</p>
<p>Schröder sad tvrdi: Njemačka je spremna na promjene! U Njemačkoj se stvari pokreću«. Nakon tri godine beznačajnog gospodarskog rasta i rastuće nezaposlenosti, kao i rekordnog broja tvrtki koje su bankrotirale, svima je jasno da ovako dalje ne može. Ne samo da ljudi u Njemačkoj očekuju rješenje, već i EU vrši pritisak da se nešto učini. Naime, čitavih 30 posto vrijednosti EU proizvodi se u Njemačkoj. Kada njemački gospodarska lokomotiva »trokira« i drugi europski vagoni se usporavaju. </p>
<p>No kritičari ne vjeru Schröderu da se u Njemačkoj nešto kreće na bolje. Ono što je zasad u opticaju samo su nagovještaji. Reformska dijele tek trebaju doći. Primjerice, reformu socijalnih sustava kancelar je u ožujku predložio u tzv. Agendi 2010., a nedavno najavio smanjenja poreza što bi trebalo pokrenuti stagnirajuće gospodarstvo. </p>
<p>Pravi izazov dolazi, međutim, kad treba objasniti kako će se ozbiljno financirati prerana reforma poreza. Naime, potrebno je nadoknaditi 15 milijardi eura smanjivanjem subvencija i privatizacijom državnog vlasništva. Na tome posebno inzistiraju pokrajinske vlade i općine koje će najviše biti pogođene reformom poreza. Hessenski pokrajinski premijer Roland Koch (CDU), koji je najprije signalizirao da neće blokirati reforme, sada najavljuje velike rezerve. </p>
<p>Bilo bi fatalno kada bi CDU i CSU u Bundesratu (Vijeću pokrajina) blokirali vladinu poreznu reformu samo zato da bi se napakostilo političkom protivniku. Politički komentatori i gospodarstvenici pozivaju Merkel i Stoibera da moraju pokazati da su im bliži srcu interesi države od interesa njihovih stranaka. </p>
<p>Izazovi su veliki, i kako upozoravaju neovisni analitičari, stanje je takvo da se dogovori ne mogu odgađati za jesen. Stoga pravog političkog odmora ovog ljeta na njemačkoj političkoj pozornici neće biti. Sve to, pak, govori da Schröder nije odgodio odmor u Italiji samo zato što je jedan talijanski državni tajnik vrijeđao njemačke turiste. Još manje zato što su mu dosadili špageti i, uopće, »bella Italija«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Moguć »totalni rat« protiv Palestinaca</p>
<p>Akcija koju smo izveli krajem ožujka 2002. na Zapadnoj obali mogla bi se ponoviti i u Gazi ako palestinski čelnici ne donesu odluku o uništenju terorističke infrastrukture, rekao je zapovjednik glavnog stožera izraelske vojske Moshe Ya'alon</p>
<p>JERUZALEM/RIM/PARIZ, 11. srpnja</p>
<p> - Zapovjednik glavnog stožera izraelske vojske Moshe Ya'alon u intervjuu za francuski tjednik Paris Match spomenuo je mogućnost »totalnog rata« protiv Palestinaca ako palestinski čelnici ne eliminiraju »terorističku infrastrukturu«.</p>
<p> »Moguća je opcija totalni rat. Akcija koju smo izveli krajem ožujka 2002. na Zapadnoj obali mogla bi se ponoviti i u Gazi ako palestinski čelnici ne donesu odluku o uništenju terorističke infrastrukture«, rekao je Ya'alon za francuski tjednik.</p>
<p> »U slučaju otvorenog rata, nećemo koristiti samo dio naših snaga, kako smo učinili u Jeninu gdje nismo ispalili nijednu granatu niti smo korostili zrakoplove da bismo izbjegli nevine žrtve«, rekao je izraelski dužnosnik, dodavši kako Izraelci ne namjeravaju od predsjednika Palestinske samouprave Jassera Arafata napraviti »mučenika«. </p>
<p> Izraelski premijer Ariel Sharon pozvao je europske zemlje da slijede primjer Italije te da izoliraju predsjednika Palestinske samouprave Yassera Arafata, navodi se u intervjuu lista Corriere della Sera s izraelskim premijerom. </p>
<p> »EU mora shvatiti da će odbijajući financirati Arafata i podupirući Mahmuda Abbasa moći postići neke rezultate«, rekao je Sharon za list. »Italija, s kojom imamo odlične odnose, to je shvatila. Predsjednik Berlusconi se, tijekom posjeta Izraelu, nije sastao s Arafatom«, kazao je izraelski premijer. »Druge se zemlje ponašaju drukčije: šalju ondje svoje čelnike, šalju mu poruke i poruke. To je velika pogreška. Želio bih poručiti europskim zemljama da slijede talijanski primjer«, istaknuo je Sharon, dodajući kako je njegov prijedlog upućen »gotovo svim europskim zemljama«.</p>
<p>Inače, izraelski premijer će krajem srpnja otputovati u Washington, umjesto, kako je ranije bilo predviđeno početkom jeseni, izvijestio je u četvrtak Izraelski radio. </p>
<p> Radio prenosi kako je predsjednik Bush pozvao Sharona ranije nego što je predviđeno kako bi podsjetio na smjernice međunarodnog mirovnog plana, čije je napredovanje usporeno, djelomično i zbog izraelsko-palestinskih razmirica oko oslobađanja palestinskih zatvorenika. U približno isto vrijeme američki bi predsjednik u SAD trebao pozvati i palestinskog premijera Mahmuda Abbasa. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Američke snage sve nemoćnije u borbi protiv iračke gerile</p>
<p>Demokrati u američkom Predstavničkom domu traže internacionaliziranje iračkog problema / Tommy Franks najavio da bi savezničke snage mogle ostati u Iraku tri do četiri godine, a možda i duže</p>
<p>ANKARA, 11. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pentagon je priopćio da su dvojica vojnika ubijena, a jedan ranjen tijekom najnovijih napada na američke trupe u Iraku. Riječ je o odvojenim napadima od kojih se jedan dogodio kod mjesta Mahmudiah, dvadesetak kilometara južno od Bagdada. Nešto kasnije, pristigla je i informacija da su na jednu američku vojnu postaju kod grada Ramadi izvršena tri minobacačka napada. Podataka o ubijenima ili ranjenima nema, kao ni eventualnoj materijalnoj šteti. </p>
<p>Otkako je američki predsjednik George W. Bush 2. svibnja proglasio da su glavne vojne operacije u Iraku okončane, snage navodno lojalne nasilno svrgnutom iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu ubile više od 30 američkih vojnika. U raznim drugim incidentima poginulo je još 46 vojnika. Šef Bijele kuće koji se nalazi na turneji po afričkim zemljama, priznao je da postoji zabrinutost glede opće sigurnosti u Iraku. »Nije sporno da imamo sigurnosnih problema u Iraku i morat ćemo ih rješavati«, rekao je. Bush je, istodobno, najavio odlučnu borbu sa, kako je kazao, svakim napadačem pojedinačno.</p>
<p>Sve veća i snažnija pustinjska oluja koja se diže oko američke nazočnosti u Iraku polako ali sigurno prenosi se i na američki Kongres i Senat. To se tumači kao siguran znak da je sve više Amerikanaca koji su uvjereni da stvari u Iraku ne idu u željenom smjeru, odnosno kako je to zamislila Bushova administracija. </p>
<p>Tommy Franks, glavni zapovjednik američkih snaga tijekom anglo-američke invazije na Irak navijestio je da bi savezničke snage mogle ostati u okupiranoj arapskoj zemlji tri do četiri godine, a možda i duže. On je, svjedočeći pred Senatskim odborom, naglasio da borbene operacije u Iraku još nisu završene. »Želimo ostati tamo sve dok Iračani ne budu u stanju uspostaviti vladu koja će poštovati ljudska prava i svoje susjede«, rekao je. Franks je pritom izrazio sumnju da bi napadi Saddamovih pristaša na američke vojnike mogli uskoro prestati. </p>
<p>U obranu Bushove iračke strategije odlučno je stao i američki državni tajnik Colin Powell. On je odbacio optužbe da je šef Bijele kuće zavarao američki narod netočnim informacijama o iračkom oružju masovnog uništenja. Powell je glavnu težinu iračkih izazova prebacio na hipotetički teren, ustvrdivši kako je »predsjednik vjerovao u točnost obavještajnih podataka prema kojima Saddam Hussein pokušava nabaviti uran iz nekih afričkih zemalja«.</p>
<p>Takve poruke iz vrha washingtonske administracije nisu smanjile zabrinutost i umirile članove Senatskog odbora. Senator John Kerry, predsjednički kandidat demokrata pozvao je predsjednika Busha da hitno ineternacionalizira irački problem. On smatra kako Amerikanci započeti irački posao ne mogu okončati sami. »Vrijeme je da predsjednik Bush otvoreno kaže da nemamo dovoljno snaga za obnovu Iraka i da se iz te zemlje u razumnom roku povučemo«, rekao je Kerry. Dodao je kako se to mora učiniti zbog dobrobiti SAD, njezinog ugleda u svijetu, a najviše, kako je rekao, zbog mladih Amerikanaca koji nose uniforme.</p>
<p>Sigurno je da će se kritike demokrata na račun Bushove administracije uskoro još više pojačati. Iznošenjem sve utemeljenijih tvrdnji da Iračani prije početka anglo-američkog pohoda na Irak nisu raspolagali zabranjenim oružjem masovnog uništenja dovodi se u pitanje ne samo opravdanost cjelokupne vojne operacije već i Bushov osobni ugled. Postoje i određene pretpostavke da bi šefu Bijele kuće iznenada mogao okrenuti leđa i moćni američki židovski lobi, što bi njegov rezbor iduće godine moglo ozbiljno uzdrmati. Inače, Bushova popularnost, prema mnogim provjerama javnog mijenja, nalazi se na stalnoj silaznoj putanji.</p>
<p>U svakom slučaju, da se američke okupacione snage ne mogu same hrvati sa sve većim iračkim poratnim izazovima, potvrđuje i najava osnivanja tzv. lokalnih vladajućih vijeća. Ta tijela bit će ustanovljena za tjedan dana, a većinu njihovih članova činit će »američki predstavnici šijitskog pučanstva«. Na nužnost uspostave vladajućih vijeća upozorila je i pobuna iračkih policajaca u gradu Fallujah, koje su unovačili i obučili Amerikanci. Oni su u na prosvjedima četvrtak zatražili da američki vojnici napuste policijsku postaju u roku od 40 sati. Svoj su zahtjev obrazložili tvrdnjom da američka nazočnost ugrožava njihove živote.</p>
<p>Američkom namjesniku za Irak Paulu Bremeru nije preostalo ništa drugo nego da popusti pred tim policijskim pritiscima. Bio je to, kako javljaju novinari iz Bagdada, pravi šamar Amerikancima na otvorenoj sceni. Postoje nagovještaji da bi slični zahtjevi mogli doći iz Ramadija i drugih iračkih gradova. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>U projekt Brijuni rivijera već se na samom početku krenulo problematičnim putem </p>
<p>Po svemu sudeći, naše vladajuće strukture ne ravnaju se prema poznatoj maksimi da smo mi samo posudili svekolika prirodna dobra i vlasništvo od naših potomaka i da im to moramo neokrnjeno vratiti i predati u nasljedstvo.</p>
<p>Kakve ćemo uvjete života i mogućnosti pružiti sebi i budućim naraštajima, ako strancima rasprodamo naše prirodne resurse, našu obalu, naše hotele i ostalo? Mogli bismo postati sluge strancima u vlastitoj zemlji!</p>
<p>Postoje neki prirodni i strateški resursi koji pripadaju narodu i nisu za rasprodaju strancima, bez obzira na trenutačne potrebe i neka besmislena opravdanja, kako je ta prodaja u skladu s nekom (kvazi)ideologijom o globalizaciji, a ona nije ništa drugo nego ideologija neoimperijalizma (gdje razvijeniji tlači slabijega).</p>
<p> Strancima, dakako, možemo pod određenim uvjetima prodati neke industrijske i prerađivačke pogone, gdje nam oni pored kapitala mogu donijeti nova znanja i tehnologiju te tako zaposliti našu radnu snagu. To je onda obostrana korist. Ako nekome takva umjerena tranzicija i privatizacija nisu jasni – neka malo pogleda kako se to radi i odvija u susjednoj Sloveniji. Jer ako male države provedu privatizaciju tako da u nekim osjetljivim sektorima dođe do znatnije prodaje strancima, onda se čine strašne i nepopravljive greške.</p>
<p>Protiv nerazumne rasprodaje naših kapitalnih vrijednosti većina je našeg naroda, što se i očekuje, ali nažalost još se nije formirala ona jasna i glasna politička opcija koja bi to na odgovarajući način i zastupala. U privatizaciji treba stvari postaviti na pravo mjesto i promijeniti propise.</p>
<p>Ako želimo održivi razvitak, veliku većinu naših morskih uvala treba ostaviti nedirnutima, isto kao i maslinike na obali.</p>
<p>S toga stanovišta, u Istarskoj županiji s projektom Brijuni rivijera već je u samom pristupu načinjena greška. Rješenjem Skupštine Istarske županije osnovano je posebno društvo Brijuni rivijera i dana su mu sredstva, a pri tome su dobrim dijelom zaobiđeni kako općina tako i grad Pula, čije će površine projekt obuhvaćati. Takvi se projekti trebaju rješavati u skladu s odgovarajućim prostornim planovima na općinskim, gradskim i višim razinama, a za postupak njihova donošenja i moguće dopune postoje propisana zakonska rješenja, u okviru kojih je predviđena sva potrebna koordinacija i demokratska procedura javne rasprave i usvajanja.</p>
<p> Osnivanje nekog posebnog društva nepotrebno je i štetno zbog vrlo problematične mogućnosti društvene kontrole. Kad se krene problematičnim stazama onda se dogodi i to, da prije predloženih urbanističkih planova određeno zemljište – kao poljoprivredno (milijun četvornih metara) – kupi tvrtka kojom upravlja predsjednik Skupštine Istarske županije, a potom se to zemljište urbanizira, pri čemu je nastala razlika u cijeni tog zemljišta od oko 95 milijuna eura, koje će umjesto u državne fondove otići u privatne džepove (što bi trebalo zainteresirati i Državno odvjetništvo).</p>
<p>Svu tu opisanu zavrzlamu bilo je moguće izglasati u Skupštini Istarske županije jer većinu zastupničkih mjesta ima jedna stranka (IDS), pa se glatko izglasa sve što preporuči vrhuška te stranke. </p>
<p>Da bi se spriječile posljedice takve štetne odluke Županijske skupštine te u konačnici i poništile takve odluke, potpora se može tražiti samo u narodu, prvo putem peticije a potom i referenduma. </p>
<p>IVAN MAJHERRovinj</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zagrebu ostaviti ono što ga čini Zagrebom</p>
<p>Zora Dirnbach započela je svoj tekst u Vjesnikovoj kolumni »Zašto volim Zagreb« rečenicom: »Iz svih razloga koje vjerojatno dijelim s ljudskom većinom, a to znači prije svega jer je to grad moga prvog svjesnog djetinjstva...«</p>
<p> Tekst, objavljen prije par mjeseci zasigurno su mnogi već zaboravili, ali ne i ja, a vjerujem i svi oni u kojima je preostalo bar malo onog pravog fakinskog, boemskog i poetičnog duha. Ne želim reći, da u Zorinu »klapu«, mogu ući samo fakini, šverceri kino-ulaznica, ili propali muzičari, tamburaši bircuza starog Trnja ili bok te pitaj gdje.</p>
<p>Zora tu govori, ili možda sanja, o svom gradu i svome djetinjstvu. Zora Dirnbach tim malim člankom probudila je sjećanje. I pitam se stoga, je li Zagreb zamisliv bez svog Samoborčeka? Ljetni kompleks na Savi, gdje je sada. Nije riječ o melankoliji, već o urbanizmu, o gradu. Riječ je o tome da nestaje ono što je imao samo Zagreb. </p>
<p>Kao »pikavac«, klinac, znao sam markirati iz škole na Kaptolu i odlaziti na stari grad Medvedgrad prepušten potpunoj samoći kako bi se što vjernije uživio u taj davno nestali svijet. Stajala je tamo kula sa ona svoja dva visoka tornja... S mog balkona često sam tužno gledao kako vremenom ti moji ponosni tornjevi bivaju iz dana u dan sve manji. Dok najednom nisam ugledao da mi je ostao samo - jedan.</p>
<p> Zagreb je, kako (nam) kaže i Zora »grad, koji je oslonjen isključivo na našu ljubav«. A o tome što su mi značili Franjo Welfl, Viki Glovacky, Roman Garber, Zvonimir Magdić, Zvonimir Bučar, Josip Grakalić, Đuro Peulić (arh.urbanist.), možda nekom drugom prilikom. </p>
<p>NENAD MARINČIĆCaracas, Venezuela</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Može se raspravljati o istospolnim zajednicama, ali nakon što se riješe važniji i hitniji problemi</p>
<p>Nitko nikome ne brani da živi s kim hoće i kako hoće, da pomaže moralno i materijalno koga hoće, i kome hoće ostaviti svoju imovinu pa čemu onda tolika buka i žurba oko rješavanja Zakona o istospolnim zajednicama. I nekad su prijatelji i prijateljice (neoženjeni i neudate) znali živjeti u zajedničkom kućanstvu (bilo da lakše žive ili zbog nečeg drugog) i nitko od toga nije pravio pitanje – pa što?</p>
<p> Danas, svakako netko moćan – na položaju, s prikrivenim sklonostima homoseksualnosti ima posebno razloga da to nametne nad sve ostale probleme važne i prevažne – ili se hoće dodvoriti onoj manjini koja to traži i silom hoće prikazati istospolni odnos kao nešto normalno i prirodno, a obespravljeno. To je ukratko u svome izlaganju u Saboru naglasio i dr. Anto Kovačević. </p>
<p>Treba raspravljati na temu »donošenja Zakona o istospolnim zajednicama«, ali ne pod hitno i nakon što se riješe mnogo važniji i hitniji problemi od spomenutog.</p>
<p>MARIJA RAHELAZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Naoružani razbojnik opljačkao benzinsku crpku</p>
<p>ČAKOVEC, 11. srpnja</p>
<p> – U petak između 4 i 4,30 sati nepoznati je počinitelj opljačkao benzinsku crpku »Europetrol« u Pušćinama.</p>
<p> Prema priopćenju međimurske policije, maskirani je razbojnik došao na crpku i pištoljem djelatniku naredio da mu preda novac, što je on i učinio. Pljačkaš je ukrao oko 4.000 kuna, a tijekom pljačke nosio je maskirnu kapu s prorezima za oči. Djelatnik je razbojnika opisao kao muškarca jače građe, visokog oko 175 centimetara, nosio je tamnoplavu zimsku jaknu i crne rukavica, a govorio je bosanskim naglaskom. Nakon pljačke, nepoznati je počinitelj s benzinske crpke otišao pješice, a policija molim sve koji imaju informacije o događaju da se jave najbližoj policijskoj postaji ili na broj 92.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Austrijankama ponudili pomoć, pa ih pokrali</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Tijekom četvrtka policija je zabilježila dvije teške krađe na autocesti Zagreb-Ljubljana.</p>
<p>Prva krađa dogodila se u četvrtak oko 17 sati, kada se austrijska državljanka K. H. (49) sa svojom snahom zaustavila na parkiralištu motela »Plitvice«, ne bi li se malo odmorile prije nastavka puta u Tuzlu, ali su zbog velike gužve krenule dalje. Nakon nekoliko prijeđenih kilometara njihovom »mercedesu« je prišao crni »audi 80« na kojem su bili upaljeni pokazivači smjera. Vozačica se prestrašila, pomislivši kako ih zaustavlja policija pa je stala, a iz automobila je izašao nepoznati muškarac i upitao: »Je li to put za Sarajevo?«. Vozačica mu je odgovorila da jest, pa su oboje krenuli svojim putem.</p>
<p>U jednom trenutku vozačica je osjetila kako se automobil zanosi, pa je stala i primijetila kako joj je probušena guma. Putnice su zatim izašle van i počele vaditi stvari kako bi došle do rezervnog kotača. Ispred njih se na zaustavnoj traci zaustavilo vozilo šlep službe, a na suprotnoj strani crni »audi 80«u kojem je bio isti onaj vozač koji je pitao za put prema Sarajevu.</p>
<p>Malo kasnije iz vozila šlep službe izašao je vozač i austrijskoj državljanki ponudio pomoć pri promjeni kotača. Vozačica je pristala i kada je posegnula za novčanikom, u kojem je bilo oko 5.000 eura, austrijske putovnice, vozačka dozvola i razne kartice, i htjela platiti 20 eura koliko je tražio vozač šlep službe, u njemu više nije bilo ničeg.</p>
<p>Oštećena je, pak, policiji rekla kako je na parkiralištu motela »Plitvice« zamijetila kako vozač šlep službe razgovara s vozačem crnog »audija«, pa smatra kako je to bio neki dogovor.</p>
<p>Druga krađa dogodila se oko 22,30 sati kod čvora Jankomir, gdje je 46-godišnji slovenski državljanin stao zbog probušene gume. Kako bi oslobodio prtljažni prostor i prišao dizalici i rezervnom kotaču svu je prtljagu izvadio iz vozila. Kad je probušenu gumu zamijenio, vratio je stvari u prtljažnik i zatim krenuo dalje. No, nakon nekoliko kilometara zamijetio je kako mu nedostaje torbica. U torbici su bile dvije slovenske putovnice, 4.000 tolara i 3.500 eura.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tri i pol godine zatvora za pokušaj ubojstva policajca</p>
<p>Kao olakotne okolnosti u obrazloženju se navodi da je optuženi imao teško djetinjstvo, a da je prema nalazu psihijatrijskog vještaka riječ o disocijalnoj ličnosti</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Svetozar Kačavenda (27) osuđen je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri i pol godine zbog pokušaja ubojstva policajca na dužnosti 19. listopada 1996. te fizički napad na policajca počinjen istom prilikom.</p>
<p>Optužnica je Kačavendu teretila da se, nakon što je policija interevenirala zbog dojave građana o tučnjavi u stanu njegove majke u Miljackinoj ulici, najprije potukao s policajcima koji su došli po dojavi, a zatim jednom od njih iz futrole istrgnuo službenu zbrojevku, te pištoljem policajca Marijana Majera ranio u rame. Nakon toga policajci su savladali Kačavendu i uhitili ga.</p>
<p>Sudac Željko Horvatović Kačavendi je za pokušaj ubojstva policajca izrekao kaznu od tri godine zatvora, dok je za napad na policajca dobio 8 mjeseci zatvora, pa mu je izrečena jedinstvena kazna. Premda Kačavenda na suđenju nije priznao djelo koje mu se stavljalo na teret, te je tvrdio da su ga policajci vrijeđali po vjerskoj osnovi i prvi ga napali, u obrazloženju presude sudac je naveo da je , pak, postojalo niz olakotnih okolnosti. »Optuženi je imao teško djetinjstvo, prema nalazu psihijatrijskog vještaka riječ je o disocijalnoj ličnosti, a te noći bio je i pod utjecajem alkohola«, obrazložio je sudac Horvatović.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dva muškarca se bacila pod vlak</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Stotinjak metara zapadnije od sesvetskog željezničkog kolodvora, u petak nešto prije podneva bacanjem pod vlak samoubojstvo je počinio mlađi muškarac.</p>
<p>Mladić je, naime, hodao prugom nedaleko od »Europatradea« i potom se bacio pod vlak koji je prometovao na relaciji Dugo Selo-Zaprešić.</p>
<p>Dan prije, negdje u isto vrijeme, samoubojstvo bacanjem pod vlak kod Aleje Bologne počinio je nepoznati muškarac. Vlak pod koji se bacio muškarac, prometovao je na relaciji Zagreb-Kotoriba.</p>
<p>U oba slučaja očevid su obavili djelatnici ekipe za očevide Pu zagrebačke, a tijela poginulih muškaraca prevezena su u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, gdje će se obdukcijom utvrditi njihov identitet. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Okrivljeni poriču iznudu pri kojoj su uhvaćeni u »Mačku«</p>
<p>Krešimira B. i Žarka V. tereti se za kazneno djelo iznude, zbog čega im je istražni sudac prošli tjedan nakon uhićenja odredio i pritvor</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Na Općinskom je sudu u petak održana rasprava u suđenju Krešimiru B. i Žarku V. koje se tereti za kazneno djelo iznude, zbog čega im je istražni sudac prošli tjedan nakon uhićenja odredio i pritvor. </p>
<p>U optužnom se aktu navodi kako su njih dvojica od rujna 2002. do 1. srpnja ove godine, Božidaru E. rekli kako će mu učiniti nešto ružno i polomiti ga, te mu naredili da se javlja svaka dva dana te da im mora isplatiti 100,000 kuna do 1. kolovoza ove godine, a 500.000 do 1. listopada ove godine. Ukoliko to ne učini zaprijetili su mu da će ga rastrgati, zbog čega je Božidar E. 1. srpnja rekao provokrivljenom da će mu dati novac, te je oko 11,10 sati u ugostiteljskom objektu »Mačak« u Lastovskoj dao okrivljenom dvije novčanice od po 200 kuna, zajedno s izrezanim snopom papira, rekavši mu kako mu daje 50.000 kuna. Krešimir B. je to stavio u torbicu i otišao, oštetivši Božidara E. za 400 kuna. </p>
<p>Bošnjak je u svoj obrani izjavio da ga je svojedobno nazvao Milivoj P. i rekao da mu Božidar E. duguje neki novac, ali se boji sastati s njim da mu Božidar E. ne bi naudio i upitao okrivljenog bi li pošao s njim. Kako se okrivljeni u tom trenutku nalazio u teretani zajedno s drugookrivljenim, na insistiranje Milivoja P. otišli su u stan Božidara E. Nakon toga su otišli i kod jednog odvjetnika, a da se radi o novcu doznao je tek kad je pokrenut ovaj postupak. Nakon nekog vremena, ispričao je okrivljeni, ponovno ga je nazvao Milivoj P. i rekao mu da mu je Božidar E. prijetio i pitao ga može li mu dati broj od okrivljenog. Nedugo potom Božidar E. je stvarno i nazvao okrivljenog te ga zamolio da nagovori Milivoja P. da ga ne tuži zbog duga, a nazvao ga je i da mu se dogovore oko sastanka, jer je nabavio novac za Božidara E. Kad su se našli dao mu je kuvertu koju je okrivljeni spremio u torbicu, nakon čega je došla policija. </p>
<p>»Nikad nisam prijetio Božidaru, uvijek smo bili u prijateljskim odnosima. Ja uopće ne znam što se događa i iznenađen sam«, izjavio je okrivljeni. </p>
<p>Božidar E. je rekao da je uistinu postojao određeni njegov dug, te kako su jednog dana k njemu došli Milivoj P. i okrivljeni, te je tada Milivoj rekao da novac sada duguje okrivljenima, te da idemo k odvjetniku. No kada je predložio da se odvjetniku ode drugi dan prvookrivljeni mu je rekao da nije u poziciji birati. Tada nije shvaćao zašto bi išao odvjetniku, ali su mu rekli neka uzme papire od vlasništva stana i kioska, no, tada nije zaključen nikakav ugovor. </p>
<p>Božidar je izjavio i da je tada okrivljenog molio da ništa ne učini njegovoj supruzi i djetetu, na što je okrivljeni navodno rekao kako oni neće patiti, ali on hoće, ako ne vrati dug. </p>
<p>Nadalje je ispričao da je dnevno uplaćivao određene iznose na ime duga, te da je kod većih iznosa, određeni dio novaca odlazio okrivljenima kao provizija. </p>
<p>Svjedok je izjavio da su mu jednom prilikom rekli da će ako ih prijavi policiji, prvookrivljeni biti u Mađarskoj za dva sata, dok drugookrivljeni i tako ima »žutu knjižicu«.</p>
<p>Izjavio je i kao je na nagovor supruge i prijatelja odlučio sve prijaviti policiji, koja mu je i predložila »akciju« u »Mačku«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Račan: Mađarska ponuda za Inu bolja od austrijske </p>
<p>MOL je ponudio 85 milijuna dolara više od OMV-a i očekuje se da će Vlada potvrditi da Mađari postaju strateški partner / MOL će dobiti na uvid i dokumente koji su poslovna tajna, no Račan ne misli da će to donijeti neke promjene </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - »Savjet za privatizaciju Ine predložit će Vladi da mađarsku naftnu kompaniju MOL izabere za strateškog partnera Ine. Očekuje se da će Vlada donijeti tu odluku na sjednici sljedeći četvrtak«, izvijestio je u petak nakon sjednice Savjeta njegov predsjednik premijer Ivica Račan.</p>
<p>Savjet je, naime, zaključio da je financijska ponuda MOL-a od 505 milijuna dolara za 25 posto plus jednu dionicu Ine znatno viša – za 85 milijuna dolara – od ponude austrijske naftne kompanije OMV koja je bila spremna platiti 420 milijuna dolara. »Budući da su obje kompanije prihvatile Inin petogodišnji razvojni plan, viša ponuđena cijena bila je presudna da se odlučimo za mađarsku ponudu«, rekao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.</p>
<p>S obzirom da je Savjet procijenio kako MOL-ovi uvjeti u ponudi nisu takvi da bi se zbog njihove provedbe ponuda mijenjala, odlučio je da se Mađarima sljedećih dana daju na uvid svi Inini dokumenti (uglavnom ugovori) koje dosad nisu vidjeli jer su poslovna tajna. </p>
<p>Uvjereni smo da to neće donijeti nikakve promjene, istaknuo je Račan na konferenciji za novinare.</p>
<p>Nakon toga Savjet očekuje od MOL-a potvrdu da u vezi s Inom i strateškim partnerstvom više nema nerazjašnjenih pitanja. To je uobičajena praksa jer je MOL dosad bio konkurent, a sada postaje strateški partner, objasnio je Jurčić.</p>
<p>Potom će Savjet predložiti Vladi da izabere MOL kao Ininog strateškog partnera, izvijestio je Račan. Budući da Savjetom predsjeda premijer Račan, a članovi su mu ministri iz svih stranaka vladajuće koalicije, gotovo je sigurno da će Vlada u četvrtak odlučiti da strateški partner hrvatske naftne kompanije postaje MOL.</p>
<p>Novinare je zanimalo koji su sve uvjeti ugrađeni u prijedloge ugovora. Najvažniji su da strateški partner mora prihvatiti trogodišnju socijalnu klauzulu što onemogućuje otpuštanje radnika, zadržati obje rafinerije (u Sisku i Rijeci), tri godine se sva dobit zadržava u Ini, a nakon toga će se kroz dividendu moći isplaćivati najviše 25 posto dobiti iz tekuće godine, ali ne i one iz prijašnjih godina, naveo je Jurčić. </p>
<p>Odgovor na pitanje kolike su bile prve ponude potencijalnih strateških partnera predane sredinom siječnja ove godine, kao i ostale detalje javnost će, obećao je Račan, doznati na sljedećoj sjednici Vlade. Ne bi, dodao je, bilo korektno da ostali članovi Vlade to doznaju iz novina.</p>
<p>Premijer je podsjetio da je treći potencijalni strateški partner, ruski Rosneft, u posljednjem trenutku odustao jer je nakon nekoliko krugova pregovora shvatio da Vlada ni u kojem slučaju ne želi prodati većinsko vlasništvo u Ini, nego samo naći strateškog partnera kako bi hrvatska naftna kompanija postala još kvalitetnija.</p>
<p>Račan je istaknuo da su privatizaciju željeli voditi transparentno i u skladu sa Zakonom o privatizaciji Ine, te da su za korektno i pošteno odrađivanje posla već dobili priznanje od potencijalnih partnera, ali i drugih.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>ABB porastao nakon zaključenja tužbe u SAD</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Europski su blue chip indeksi u petak porasli, a iako je pozitivan trend prevladao u većini sektora, najveći dobitnici bile su dionice financijskih grupacija. Tako je nizozemski osiguravatelj Aegon porastao 3 posto nakon što je najavio smanjenje broja zaposlenih na domaćem tržištu između 10 i 15 posto. Allianz i München Re su također porasli oko 3 posto, dok su španjolske banke BBVA i BSCH dobile oko 2,5 posto. </p>
<p>Među značajnijim je dobitnicima u petak bila i švicarsko-švedska grupacija ABB, čije su dionice zahvaljujući povoljnom razrješenju tužbe zbog azbesta u SAD-u porasle 5,5 posto. Naime, sud je odobrio ABB-ovu nagodbu s tužiteljima vrijednu 1,3 milijarde dolara, čime je grupaciji konačno omogućena prodaja petrokemijskog odsjeka upletenog u tužbe zbog azbesta, čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu dolara. Međutim, do poslijepodneva su se dionice ABB-a ponovno spustile na vrijednost 2 posto višu nego u četvrtak. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,5 posto na 4049 bodova, dok je frankfurtski DAX prošao znatno bolje – dobio je 1,09 posto dosegavši 3305,5 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,74 posto, na 3121,2 boda, a milanski MIB 30 0,71 posto, na 25.255 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 porastao je 0,96 posto, na 2421,26 bodova.</p>
<p>U New Yorku su blue chipovi neposredno nakon otvaranja znatno porasli. Naime, Dow Jones Industrial Average je u prvih deset minuta trgovanja skočio 0,5 posto, na 9080 bodova, dok je Nasdaq Composite porastao 0,4 posto, na 1723 boda. Tokyjski NIKKEI 225 je u petak, međutim, drastično pao – izgubio je čak 3,22 posto spustivši se na 9635,35 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nema ponuda za kupnju Diokoma</p>
<p>SPLIT, 11. srpnja</p>
<p> - Nadmetanje za prodaju dijela imovine splitskoga Diokoma u stečaju, koje se trebalo održati u petak na Trgovačkom sudu, propalo je jer se nitko od potencijalnih kupaca nije javio na javni natječaj. </p>
<p>Oglašena je bila prodaja dijela imovine poduzeća čija je vrijednost procijenjena na 6,259 milijuna eura, nad kojim je prije tri godine otvoren stečajni postupak. Prodaja iznimno vrijedne Diokomove imovine odnosi se na nekretnine u Splitu i Benkovcu, kao i na maloprodajnu mrežu diljem Hrvatske. </p>
<p>U petak je Trgovački sud samo potvrdio informaciju da se nitko nije javio na natječaj, iako se dan ranije znalo da od prodaje u prvom krugu nadmetanja neće biti ništa, budući da je potencijalni kupac trebao najkasnije do četvrtka uplatiti jamčevinu od milijun kuna na račun Diokoma, što se nije dogodilo.</p>
<p> Stečajni upravitelj Diokoma Frane Krišto očekivao je ponudu za kupnju Diokomove imovine od neke profitabilne tvrtke, kako bi se osigurao posao za preostalih tisuću radnika tog poduzeća, čija je sudbina i dalje neizvjesna. Ni nakon tri godine se ne zna hoće li Diokom biti likvidiran ili će nastaviti s proizvodnjom, odnosno izaći iz stečaja.</p>
<p> Naime, osim što bi trebao kupiti cjelokupnu imovinu Diokoma, kupac je dužan sklopiti ugovore o radu s oko tisuću radnika, što znači da bi ugovori trebali biti sklopljeni na određeno vrijeme od tri godine, ali uz osiguranje kontinuteta radnog staža od dana otvaranja stečaja. U navedenom roku nijedan radnik ne smije dobiti otkaz ugovora o radu, odnosno ne smije biti proglašen tehnološkim viškom.</p>
<p> Po svemu sudeći, cijena Diokomove imovine, koja u kunskoj protuvrijednosti iznosi 46 milijuna kuna, najvjerojatnije će se snižavati, kao i u slučaju prodaje istočnog dijela Diokomova kompleksa Brodarica koji je prodan splitskoj tvrtki Kerum za šest milijuna eura, četiri milijuna manje od oglašene cijene na prvom natječaju. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Euromoney: Nagrade Zagrebačkoj i Raiffeisen banci</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja </p>
<p> - Prema izboru financijskog časopisa Euromoney, Zagrebačka banka je nagrađena za izvrsnost poslovanja u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Zagrebačka banka proglašena je najboljom bankom u Hrvatskoj, dok je Zagrebačka banka BH Mostar proglašena najboljom bankom u BiH.</p>
<p>Zagrebačka banka je već peti put dobitnik ove nagrade za Hrvatsku te prvi put za Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Euromoney je Raiffeisen banku proglasio najboljom brokerskom kućom u Hrvatskoj u prošloj godini.</p>
<p>Tu je nagradu RBA dobila na temelju obujma trgovanja na Zagrebačkoj burzi, gdje je krajem 2002. imala tržišni udjel od 35,9 posto u ukupnom prometu. </p>
<p>Nagrađeno je još nekoliko članica RZB Grupe – slovačka Tatra banka deveti put uzastopno proglašena je najboljom bankom u Slovačkoj, RBA u Srbiji i Crnoj Gori drugi put, a slovenska Raiffeisen Krekova banka dobila je nagradu za najboljeg aranžera obveznica. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Donose li novi pretplatnički modeli HT-a uštedu korisnicima</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Na temelju navika korištenja usluga fiksne mreže izradili smo dva nova korisnička paketa, Mini halo i Halo plus. Prvi korisnički paket namjenjen je socijalno ugroženim korisnicima, a drugi onima koji više telefoniraju, kažu u Hrvatskom telekomu. </p>
<p>U HT-u dodaju da je Mini halo paket namijenjen korisnicima, čiji telefonski račun u nekoliko posljednji mjeseci nije prelazio 85 kuna s PDV-om i imaju najmanje četiri poziva u nacionalnoj fiksnoj mreži. </p>
<p>Ako spomenuti korisnici zadrže postojeće korisničke navike, uštedjet će, prema sadašnjem obračunu potrošenih telefonskih impulsa, 20-ak kuna mjesečno. </p>
<p>Naime, između 250.000 i 270.000 korisnika fiksne mreže koristi telefon u okviru postojeće telefonske pretplate s PDV-om. Do 1. studenoga, iako je najavljeno ukidanje plaćanja, pitanje telefonske pretplate bit će riješeno novim zakonom o telekomunikacijama, koji se nalazi u saborskoj proceduri. Inače, od 1. kolovoza telefonska pretplata za korisnički paket Mini halo bit će snižena 15 kuna i po novom će iznositi 55 kuna s PDV-om. Nove cjenike treba odobriti Vijeće za telekomunikacije. </p>
<p>U socijalni telefonski paket uključeno je 60 minuta besplatnog telefoniranja mjesečno. Za utrošak telefonskih impulsa iznad toga iznosa, HT će obračunavati veću cijenu poziva unutar države, s 0,23 kune na 0,56 kuna, kao i inozemnih poziva, te poziva prema mobilnim mrežama, s 1,60 na 2,50 kuna po minuti od sedam do 19 sati, odnosno 1,25 kuna po minuti od 19 do sedam sati radnim danom, nedjeljom i praznikom.</p>
<p> Korisnici Mini halo korisničkog paketa na besplatnom telefonu (0800-9800) moći će saznati stanje telefonskog računa, odnosno broj potrošenih impulsa. Uz to, dodatnih 60 minuta besplatnog telefoniranja unutar zemlje nedjeljom moći će iskorititi između 18 i 19 sati.</p>
<p>Halo plus korisnički paket namijenjen je onima koji imaju ISDN telefonski priključak, odnosno više telefoniraju. U HT-u napominju da će u ovom korisničkom paketu, uz besplatno telefoniranje pozivi prema mobilnim mrežama biti niži do 25 posto, a međunarodni pozivi niži od 30 do 40 posto. </p>
<p>Zahtjevnim telefonskim korisnicima telefonska pretplata poskupljuje sa 60 na 91,50 kuna s PDV-om. Cijena nacionalnih poziva ostaje 0,23 kune po minuti, dok je za međunarodne pozive od 21 do osam sati svaki dan smanjena cijena između 30 i 40 posto. Pozivi prema mobilnim mrežama jeftiniji su 25 posto u odnosu na postojeći cjenik. </p>
<p>Primjerice, ako je telefonski račun s više telefoniranja mjesečno dosad iznosio sveukupno 359,90 kuna, po novom bi telefonski račun iznosio 306,22 kune. Dakle, 50-tak kuna manje.</p>
<p> Telefonski pretplatnici mogu nastaviti koristiti HT-ove usluge fiksne telefonije i prema dosadašnjim načinu obračuna cijena. Uz mjesečnu naknadu od 60 kuna (bez PDV-a) u koju je uključeno 10 kuna bonusa, te istu cijenu razgovora kao i do sada (0,23 kune po minuti).</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uprava osječkog IPK zadovoljna odlukom Vlade o privatizaciji</p>
<p>OSIJEK, 11. srpnja</p>
<p> - Izrazivši zadovoljstvo odlukom Vlade oko završetka konsolidacije i privatizacije IPK Osijek, predsjednik Uprave poduzeća Zvonko Erak u petak rekao je kako će Slavonskoj banci biti podmirene sve posudbe koje je dala ovom kombinatu, te će se otkupiti njezin vlasnički udio. </p>
<p>U dijelu društava unutar IPK provest će se privatizacija dioničarstvom radnika, a za profitabilnije tvrtke će se naći strateški partneri. </p>
<p>Erak je rekao da je za djelatnike koji budu tehnološki višak osigurano 38 milijuna kuna. Dodao je da se »doista mora brzo raditi oko društava Ratarstvo-stočarstvo, Croatije i Oranice kao prioriteta«. Predsjednik Uprave najvećeg poljoprivrednog kombinata napomenuo je da se sa službama HFP-a korektno surađivalo, te dodao da je tvrtka Pioneer zainteresirana za najveći dio imovine, doradu sjemenskog kukuruza i distribuciju u slučaju Oranice, koja ide u programirani stečaj.</p>
<p>Oko modela privatizacije postignuta je potpuna suglasnost sa sindikatima unutar poduzeća, a u prvu fazu realizacije odluke Vlade može se krenuti odmah. Za privatizaciju profitabilnih društava nema rokova, jer to nije potrebno s obzirom da ona funkcioniraju. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Michael Spies novi član Lurine uprave</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - Nadzorni odbor Lure imenovao je Michaela Spiesa petim članom Uprave Lure, čija je zadaća ostvarenje strategije prerastanja Lure iz domaće kompanije s dominantnim mliječnim segmentom poslovanja u regionalnu prehrambenu kompaniju.</p>
<p>Upravu Lure već čine Željko Perić, predsjednik, te članovi Nina Anđal, Ivan Kliček i Boris Teški. Michael Spies, će dužnost člana Uprave i glavnog direktora za razvoj poslovanja obnašati od 15. srpnja. </p>
<p>On je, inače, radio oko deset godina u Danone Group, a posljednje dvije godine bio je generalni direktor tvrtke Danone Galbani za srednju Europu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Prva tranša komercijalnih zapisa Kraša u kotaciji Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - U Kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira Zagrebačke burze uvrštena je Prva tranša komercijalnih zapisa zagrebačkog Kraša, čija je vrijednost 30 milijuna kuna, izvijestili su s Burze.</p>
<p> Trgovina tim vrijednosnim papirima počet će u ponedjeljak 14. srpnja, pod burzovnim simbolom KRAS-M-341A. Nominalni prinos tranše je 3,9 posto.</p>
<p> Rok Prve tranše komercijalnih zapisa Kraša je 91 dan, odnosno, datum dospijeća je 10. listopada ove godine. Pokrovitelj uvrštenja je Privredna banka Zagreb. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U JDD kotaciji Varaždinske burze PPK Valpovo, Schot Boral i MTČ </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - U kotaciju JDD Varaždinske burze u petak su uvrštene dionice PPK Valpova (VLPV-R-A), pulske tvrtke Schott Boral (SCHB-R-A) i Međimurske tvornice trikotaže (MTCT-R-A). Trgovina spomenutim dionicama počet će u ponedjeljak, 14. srpnja. Temeljni kapital Valpova iznosi 122,337 milijuna kuna i podijeljen je na 407.790 dionica, nominalne vrijednosti po 300 kuna.</p>
<p> Vrijednost temeljnog kapitala tvrtke Schott Boral iznosi 36,388 milijuna kuna i podijeljen je na 363.880 dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna. Temeljni kapital MTČ-a iznosi 8,5 milijuna kuna, a podijeljen je na 4726 dionica, nominalne vrijednosti po 1800 kuna.</p>
<p>Dionice PPK Valpovo prvi put su na burzu uvrštene u rujnu 1999. Do uvrštenja u JDD kotaciju trgovanje ovim dionicama odvijalo se u kotaciji Slobodno tržište gdje je ostvaren promet od četiri milijuna kuna. Cijena se kretala od 50 kuna do 200 kuna. Posljednja transakcija ostvarena je 13. lipnja ove godine po cijeni od 200 kuna. Navedenom redovitom trgovanju treba pridodati i prodaju udjela te tvrtke na dvjema dražbama za Prava, tijekom travnja i lipnja 2001. u iznosu od 9,5 milijuna Prava uz postignutu cijenu od 75 Prava. Dionice poduzeća za izradu laboratorijskog stakla Schott Boral do sada nisu bile uvrštene na Varaždinsku burzu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Končar - Elektroindustrija i Jadranska banka u JDD kotaciji Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - U Kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze u ponedjeljak će biti uvrštene redovne dionice Končar - Elektroindustrije i Jadranske banke iz Šibenika, izvijestili su s Burze. Trgovina tim dionicama počet će istog dana pod burzovnim simbolom KOEI-R-A i JDBA-R-A.</p>
<p> Temeljni kapital Končar Elektroindustrije podijeljen je na 2.517.053 redovnih dionica serije A, nominalne vrijednosti 400 kuna. Izdane dionice daju pravo sudjelovanja u upravljanju i podjeli dobiti. Dionice su u potpunosti slobodno prenosive, a postoje u obliku elektroničkog zapisa u depozitoriju Središnje depozitarne agencije.</p>
<p> Temeljni kapital Jadranske banke iznosi 72.800.000 kuna i podijeljen je na 36.400 dionica serije A, svaka nominalne vrijednosti 2.000 kuna. Dionice su izdane u nematerijaliziranom obliku, a temeljni kapital u cijelosti je uplaćen. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska i Izrael jačaju političke i gospodarske veze </p>
<p>Uvelike cijenimo hrvatske partizane i junaštvo hrvatskih boraca za slobodu koji su se borili protiv fašizma u Hrvatskoj. Ti borci protiv fašizma služe na čast narodu Hrvatske i važna su nacionalna vrijednost za mladu generaciju, naglasio je Katsav u Saboru / Predsjednici Katsav i Mesić na Forumu hrvatskih i izraelskih gospodarstvenika istaknuli su da postoje velike mogućnosti za jačanje gospodarske suradnje i povećanje trgovinske razmjene dviju zemalja</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja </p>
<p> – Predsjednici Hrvatske i Izraela, Stjepan Mesić i Moshe Katsav, u petak su zajednički izrazili uvjerenje da će posjet izraelskoga predsjednika Hrvatskoj pridonijeti jačanju političkih i gospodarskih veza dviju zemalja.</p>
<p> Predsjednik Katsav od petka do nedjelje boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Prvi je izraelski predsjednik koji je došao u Hrvatsku od njezine neovisnosti.</p>
<p> »Razgovarali smo u prijateljskoj i otvorenoj atmosferi i nadamo se da će poslije ovog posjeta doći do još veće suradnje i u političkom i u gospodarskom smislu«, rekao je predsjednik Mesić u petak nakon sastanka. </p>
<p> Prema njegovim riječima, razmotrili su sve teme koje su zanimljive Izraelu i Hrvatskoj, pozdravili bilateralnu i multilateralnu suradnju, a razgovarali su i o zadacima koji očekuju Hrvatsku u ispunjenju strateških ciljeva, odnosno ulaska u EU i NATO.</p>
<p> Dvojica su predsjednika, prema Mesićevim riječima, razgovarala i o stanju na jugoistoku Europe, te o krizi na Srednjem istoku. »Dotaknuli smo se i naših gospodarskih odnosa koji su dobri, ali mogu biti i znatno bolji«, smatra hrvatski predsjednik. </p>
<p> Katsav je razgovore ocijenio vrlo plodnima i konstruktivnima, potvrdivši da su obradili sva pitanja od međusobnog interesa. »Drago mi je što je u Hrvatskoj postignut tako dramatičan napredak od našeg zadnjeg susreta u Jeruzalemu«, izjavio je Katsav govoreći o Mesićevu posjetu Izraelu 2001. godine, što je bio prvi posjet jednoga hrvatskog predsjednika židovskoj državi .</p>
<p>Predsjednik Katsav obratio se u petak i zastupnicima Hrvatskog sabora istaknuvši da Izrael cijeni Hrvatsku zbog uloge hrvatskih boraca protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. </p>
<p> »Uvelike cijenimo hrvatske partizane i junaštvo hrvatskih boraca za slobodu koji su se borili protiv fašizma u Hrvatskoj. Ti borci protiv fašizma služe na čast narodu Hrvatske i važna su nacionalna vrijednost za mladu generaciju«, naglasio je Katsav. </p>
<p> Rekao je i kako od rujna 2000. godine u Izraelu traje ustanak Palestinaca koji traže neovisnu državu, ističući da »ni terorizam protiv kojega se židovska država bori već gotovo tri godine ne umanjuje vjeru u mirno rješenje«. </p>
<p> »Pod vodstvom Sjedinjenih Država, cijeli se svijet mora pozabaviti epidemijom našega doba – međunarodnim terorizmom«, zaključio je Katsav.</p>
<p> Predsjednici Mesić i Katsav govorili su na otvorenju Foruma hrvatskih i izraelskih gospodarstvenika u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pritom su istaknuli da postoje velike mogućnosti za jačanje gospodarske suradnje i povećanje trgovinske razmjene dviju zemalja.</p>
<p>Izraelski se predsjednik susreo i s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom te predstavnicima židovske zajednice u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>ASH traži od Tomčića da opozove imenovanja zastupnika Poropata </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) Zlatko Klarić zatražio je u petak od predsjednika Hrvatskog Sabora Zlatka Tomčića hitno povlačenje imenovanja zastupnikom Valtera Poropata (IDS), imenovanog na tu dužnost umjesto Dine Debeljuha koji odlazi na mjesto veleposlanika u Indiju. </p>
<p> Poropatovo imenovanje ne može biti pravno valjano bez suglasnosti ASH-a, koji je na prošlim izborima bio dio Porečke skupine u osmoj izbornoj jedinici (HSS, IDS, HNS, LS, ASH), ustvrdio je Klarić na konferenciji za novinare.</p>
<p> Klarić ističe da ASH nitko nije pitao za suglasnost o Poropatovom imenovanju već je saborsko Mandatno-imunitetsko povjerenstvo donijelo odluku unatoč zakonskoj obvezi da se imenovanje ne može obaviti bez suglasnosti svih članova koalicije.</p>
<p> Predsjednik ASH-a pritom ističe kako je Predsjedništvo njegove stranke donijelo odluku da će do kraja saborskog mandata suglasnost za imenovanje zastupnika dati samo ako taj zastupnik pristane od Sabora tražiti odgodu donošenja Zakona o radu jer on ide na štetu hrvatskih radnika.</p>
<p> ASH je tako dao suglasnost na imenovanje zastupnikom Karla Gorinšeka (LS), imenovanog umjesto Marija Livaje koji odlazi u diplomaciju.</p>
<p> Klarić je istaknuo da nitko iz ASH-a, iako ima pravo na zastupničko mjesto, ne bi prihvatio imenovanje jer je, kako je rekao, »ovaj saziv Hrvatskog sabora prevario hrvatski narod«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sumnje u zakonitost treba uputiti nadležnim tijelima</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Klinička ispitivanja omogućavaju brži pristup najmodernijim metodama liječenja i mogu se provoditi samo uz suglasnost Ministarstva zdravstva, priopćeno je u petak iz tog ministarstva. Reakcija je to na napise o listi od 200 liječnika koji su se navodno obogatili upravo na kliničkim ispitivanjima. U »kuloarima« se štoviše govori o tajnim inozemnim računima za liječnike koji pogoduju farmaceutskoj tvrtki u dovođenju novog lijeka, postupka ili aparata na tržište. </p>
<p>Ministarstvo inače stalno potiče klinička ispitivanja, a u tom cilju dorađuje i zakonsku regulativu. Tako je u četvrtak Vlada uputila u saborsku proceduru Konačni prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima što je u skladu s obavezom usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a. </p>
<p>Ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio je, prema priopćenju, komentirajući napise da klinička ispitivanja omogućavaju bolesnicima brži put do novih lijekova, metoda liječenja i veću vjerojatnost izlječenja. </p>
<p>Postupak regulira aktualni Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima i provodi se, tvrdi Ministarstvo, u skladu s visokim standardima struke i etičnosti, na transparentan način i samo uz njihovo odobrenje koje se dobiva nakon dugog i složenog postupka. Slično je u svim visokorazvijenim zemljama, kaže priopćenje: proučava se opsežna dokumentacija, protokol studije, upute za ispitivače, test lista ispitanika, obavijest za ispitanika i njegov tzv. informirani pristanak, certifikat analize lijeka, polica osiguranja, odobrenje povjerenstva za lijekove zdravstvene ustanove, odobrenje etičkog povjerenstva ustanove i suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove gdje će se provoditi ispitivanje. Suglasnost moraju dobiti i farmaceutske tvrtke, znanstvene institucije ili znanstvenici pojedinačno. </p>
<p>U priopćenju se ističe da svi građani imaju pravo raditi honorarno (u vezi s mogućim sukobom interesa), pa tako i liječnici koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima, te da se nestručnim i neprofesionalnim napisima o tome dovodi u pitanje zakonitost i etičnost te prakse, kao i ugled liječnika. Sve sumnje u zakonitost postupaka treba uputiti nadležnim tijelima da ispitaju moguće nepravilnosti, kaže se u priopćenju Ministarstva zdravstva. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U srijedu prosvjed seljaka nezadovoljnih cijenom pšenice</p>
<p>Bezuspješna su bila uvjeravanja pomoćnika ministra poljoprivrede Miroslava Pažura da će selu u sljedećih mjesec dana stići milijardu kuna, kao i da će kroz cijenu od jedne kune, isplatu poticaja i štete od suše, te druge mjere cijena pšenice biti veća od 1,30 kuna</p>
<p>ĐAKOVO, 11. srpnja</p>
<p> – »Ova vlast želi uništiti mala seljačka obiteljska gospodarstva i to radi sustavno, nebrigom i nedostojnim subvencijama, razlog tomu je ulazak u EU, u kojoj je svega tri do četiri posto seljaka«, rezime je burne rasprave na sastanku što ga je u petak u Đakovu organizirala Koordinacija seljačkih udruga žitorodnih krajeva Hrvatske, a kojemu je, umjesto pozvanog ministra Božidara Pankretića bio nazočan njegov pomoćnik Miroslav Pažur. </p>
<p>Nezadovoljstvo seljaka ovogodišnjim modelom otkupa i ponuđenom cijenom od jedne kune za kilogram, bio je tek povod za vrlo oštre riječi i optužbe na račun koalicijske vlasti i njezin odnos prema agraru, a posebno su seljaci bili ogorčeni na HSS i njegova predsjednika Zlatka Tomčića, za kojega su rekli da je brzo zaboravio svoja obećanja, te da se »odnarodio«.</p>
<p>»Seljaci su izgubili bitku, 'preveslali' su nas trgovci i mešetari«, čulo se tijekom rasprave. </p>
<p>Da je bilo igara oko cijene pšenice,najizravnije je potvrdio Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, izjavivši da je Agrokor nagovarao čelnike seljačkih udruga na cijenu od 1,30 kuna, a spomenuo je i to da neki otkupljivači čak ucjenjuju seljake s obračunom ulazno-izlaznog kala. </p>
<p>Bezuspješna su bila sva uvjeravanja pomoćnika ministra Pažura da o odnosu ove vlasti prema seljacima najbolje govori podatak da će kroz sve mjere koje je Vlada poduzela u poljoprivredi, selu u sljedećih mjesec dana stići milijardu kuna, te da će kroz cijenu od jedne kune, isplatu poticaja i šteta od suše, te druge mjere cijena pšenice biti veća od 1,30 koliko seljaci traže. Upozorio je seljake da hrvatska javnost više nije na njihovoj strani, a izazvan burnim reakcijama čelnike seljačkih udruga, posebno Antuna Lasla, zapitao je zašto ranije nisu reagirali na cijenu. Pozvao ih je da ne onemogućavaju druge seljake u prihvaćanju dogovorene cijene, a atmosferu stvorenu oko otkupa i cijene pšenice okarakterizirao je političkim igrama. </p>
<p>Nakon što nije postignut nikakav dogovor, čelnici seljačkih udruga najavili su prosvjede za srijedu, no, taj zaključak nije podržala Novakovićeva udruga poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava slavonskih županija. Takav potez Novakovića Lasla nije iznenadio i najavio je da će seljaci istrajati na svojim zahtjevima. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Haag želi utvrditi ulogu Hrvatske u ratu u BiH</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Tri mjeseca nakon što je Vlada deklasificirala prvi set dokumenata nastalih djelovanjem pokojnog ministra obrane, Gojka Šuška, na zatvorenoj sjednici u četvrtak deklasificirala je i drugi set. Riječ je dokumentima koji se uglavnom odnose na korespondenciju Šuška i institucija u Bosni i Hercegovini.</p>
<p> Prvi set dokumenata, koji je u Haag poslan još početkom travnja, odnosio se na zahtjeve iz Herceg-Bosne za financiranjem, koji su bili upućeni Šušku kao ministru obrane. Procjenjuje se da je od 1990. do 2000. godine u BiH iz Hrvatske, uglavnom preko MORH-a, radi financiranja HVO-a, poslano najmanje 20 milijardi kuna.</p>
<p>Drugi set obuhvaća dokumente o brojnim promaknućima pojedinih časnika i odluke o dodjeli činova, ali i zapovijedi o slanju dobrovoljaca na južno bojište, suglasnost za upravljanje postrojbama HVO-a iz 1992. godine, te izvješće načelnika uprave za obranu Bosanske Posavine Mile Anića iz 1993. godine.</p>
<p> U Banskim dvorima naglašavaju da nije moguće procijeniti koliko su dokumenti koje je haaško tužiteljstvo tražilo od Vlade obvezujući se da će se prema njima odnositi kao prema povjerljivoj građi, važni za istražitelje.</p>
<p>Naime, ne može se špekulirati protiv koga Haag vodi istragu. Tomu u prilog svjedoči i dokument o stanju u Bosanskoj Posavini, jer u Vladi tvrde kako on dokazuje da Haag želi utvrditi širu sliku, a dokumentima nastoji zaokružiti tezu da je Hrvatska bila umiješana u rat u BiH.</p>
<p> Što se tiče zapovijedi o slanju dobrovoljaca na južno bojište, objašnjava se da se to bojište, u vojnom smislu, protezalo od granice s Crnom Gorom do Neretve, a u sjevernom dijelu i preko teritorija BiH, te da je bilo organizirano tako da bi Hrvatska mogla zaštititi svoje vojne i obrambene interese. </p>
<p>Dužnosnici Banskih dvora procjenjuju kako Haag namjerava utvrditi odnos službenog Zagreba i ulogu Hrvatske prema ratu u BiH i u njemu, posebice u Hercegovini. Dodajući da Šuškovu ulogu u ratu u BiH ne treba posebno objašnjavati, jer ne treba dokazivati da je pokojni ministar obrane bio umiješan u ratna zbivanja u susjednoj zemlji, dužnosnici naglašavaju kako optužnice protiv visokopozicioniranih Hrvata za počinjene eventualne ratne zločine u Herceg-Bosni nisu ni podignute. </p>
<p>Slučajeve Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele tumače kao incidentne, jer oni nisu bili ni politički niti vojni dužnosnici.</p>
<p>U Haag su poslani i dokumenti o pomoći Hrvatske vojske HVO-u, te suglasnost za upravljanje postrojbama HVO-a iz 1992. Godine 1993. poslana su iz Hrvatske u BiH dva pilota za obuku i jedan tehničar, godinu kasnije HVO-u je osigurana telekomunikacijska i informatička oprema. Uz to, 1992. godine izrađeno je 26 tisuća registarskih pločica za potrebe HVO-a. Među dokumentima je i zapisnik o preuzimanju kontingenta oružja koji je 1992. zaplijenio MUP u Rijeci, zatim stambena rješenja za pojedine časnike HV-a, te suglasnost za dodjelu stana Boži Rajiću.</p>
<p> Brojni su zapisi o rezervacijama hotelskih soba, među kojima i onaj o osiguranju sobe za Ivana Lucića u vojnom hotelu »Zvonimir« u Zagrebu. Poslan je i prijedlog rasporeda za Ivicu Rajića iz 1994. godine. Rajić je, podsjetimo, nedavno izručen Haagu, a Vladini analitičari ocjenjuju da nakon što je protiv njega podignuta haaška optužnica, ne postoji ni jedan službeni dokument o njemu. Stoga i taj dokument treba tumačiti u kontekstu definiranja odnosa Hrvatske i Herceg-Bosne. </p>
<p>Poslan je i zapis o incidentu u Varaždinskim Toplicama te pismo pokojnog kardinala Franje Kuharića iz 1994., u kojem iznosi stavove Crkve o ratu u BiH. </p>
<p>Vladini krugovi procjenjuju da i tim dijelom Šuškove arhive, koji je od Zagreba zatražila tužiteljica Carla del Ponte, Haag pokušava pronaći pismeni dokaz koji bi potvrdio politiku Hrvatske prema BiH onako kako ju je prezentirao pokojni hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman. No, dokumenata koje je u tom smislu Tuđman potpisivao nema. </p>
<p> U Vladi se nadaju da bi slanjem tih dokumenata mogla završiti priča o Šuškovoj arhivi koju traži Haag. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U sedamnaest gradova nađene krivotvorene novčanice od tisuću kuna </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja </p>
<p> – Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatska narodna banka u petak su opet upozorili na pojavu krivotvorenih novčanica od tisuću kuna kojih je u posljednjih dvadesetak dana u 17 gradova pronađeno 132. Od 22. lipnja do 9. srpnja 92 novčanice pronađene su prilikom obrade pologa u Financijskoj agenciji i bankama, a 40 krivotvorina zaplijenila je policija u dosadašnjoj kriminalističkoj obradi, kaže se u zajedničkom priopćenju MUP-a i HNB-a.</p>
<p> Krivotvorene novčanice otkrivene su u Belom Manastiru, Bjelovaru, Crikvenici, Đakovu, Našicama, Novoj Gradiški, Novskoj, Okučanima, Opatiji, Osijeku, Rijeci, Rovinju, Sesvetama, Slavonskome Brodu, Slunju, Velikoj Gorici i Zagrebu.</p>
<p> U optjecaj su najčešće stavljene plaćanjem manjih računa u trgovinama, benzinskim postajama, kioscima i kafićima. Sve krivotvorene novčanice nose datum izdanja 31. listopada 1993. </p>
<p> Policija je dosad zbog stavljanja u optjecaj krivotvorenih novčanica od 1000 kuna, odnosno kaznenog djela krivotvorenja novca, podnijela kaznene prijave protiv 12 osoba.</p>
<p> Krivotvorene novčanice relativno je lako prepoznati po izrazito žućkastoj boji papira sjajne površine, ali i po obrubljenosti crteža portreta uskim zamrljanim pojasom, odnosno razdvajanjem crteža portreta od crteža podloge uskim neotisnutim pojasom. Uz to, imitirana zaštitna nit nije ugrađena u papirnu masu pa se ne može vidjeti gledajući prema svjetlu kao kontinuirana nit. Vodeni je znak također imitiran dotiskivanjem na donjem dijelu naličja krivotvorene novčanice. Promatrano prema svjetlu, vidljiv je crtež portreta zadebljanih, tamnožućkastih kontura koji odstupa od izgleda portreta u vodenom znaku originalne novčanice koji je sivkastih kontura. Boje na crtežu portreta svjetlijih su sivih nijansi, dok su u originalu tamnih nijansi, crteži i boja na podlozi su mutni i nejasni, a tekst tiskan mikropismom mutan i nečitljiv.</p>
<p> HNB je naložio svim financijskim institucijama da povuku iz prometa sve novčanice za koje znaju ili imaju dovoljno razloga vjerovati da su krivotvorine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Za nekoliko dana MUP će odgovoriti na svoj dio pitanja Europske komisije </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja </p>
<p> – Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin najavio je u petak da će MUP u sljedećih nekoliko dana odgovoriti na sva pitanja iz upitnika Europske komisije koja se odnose na to ministarstvo.</p>
<p> »Pitanja su takva da ćemo na njih odgovoriti za nekoliko dana«, rekao je Lučin u Ravnateljstvu policije, dodajući kako je »očekivao i teža pitanja«. Ocijenio je da su pitanja iz područja unutarnjih poslova »čak jednostavnija« od pitanja postavljenih nekim zemljama koje će uskoro pristupiti Uniji.</p>
<p> Komentirajući sadržaj dvjestotinjak pitanja iz područja rada policije i unutarnjih poslova, Lučin je kazao da se većina upita odnosi na hrvatske stavove o useljeničkoj politici, te pitanjima azila, organiziranog kriminala i trgovine drogom. U tim je područjima hrvatska policija i prije imala zavidne rezultate, te usklađivanje s europskim standardima MUP-u neće biti problem, ustvrdio je Lučin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nema šanse da me posvade s Vrhovnikom, kaže Linić </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Potpredsjednik Vlade Slavko Linić opovrgnuo je u petak informaciju da je tražio smjenu Damira Vrhovnika iz Uprave Brodogradilišta »Viktor Lenac«. </p>
<p>»Nisam u svađi s Vrhovnikom i ne znam otkud naslov da ja smjenjujem Vrhovnika. </p>
<p>Nema šanse da me posvade s Vrhovnikom«, tvrdi Linić i dodaje da »o članovima Uprave odlučuju dioničari«, a ne on ili Vlada. </p>
<p>A od dioničara Linić očekuje da će Upravu »Lenca«, kojom je dosad suvereno vladao Vrhovnik, povećati na najmanje pet članova. </p>
<p>Ipak, potpredsjednik Vlade priznaje i da Vrhovnik snosi dio krivice za probleme u kojima se našao »Lenac«, a zbog kojih je Vlada u četvrtak odlučila intervenirati s dodatna 2,5 milijuna eura kako bi se to brodogradilište, uz dodatna ulaganja dioničara, spasilo od stečaja. Linić zamjera Vrhovniku što je u investicije ušao »na bazi povjerenja«, prije nego što je dogovor dioničara formalno odnosno financijski ispunjen. </p>
<p> S druge strane, Linić hvali Vrhovnikovu ulogu u rješavanju krize, jer je s kvalitetnim financijskim informacijama o problemima omogućio kvalitetan dogovor. Naglašava i iznimno važnu i kvalitetno odigranu ulogu pregovarača Hypo Vereins Bank koji je, prema Liniću, uložio najviše truda u spašavanje Brodogradilišta, te pregovarača IFC-a.</p>
<p>Za formalizaciju dogovora koji će temeljito promijeniti i vlasničku strukturu »Lenca«, trebat će najmanje dva mjeseca, a možda i tri budući da je riječ o partnerima koji su velike i trome institucije, a slijedi sezona godišnjih odmora. Tako bi tek u rujnu »Lenac« mogao doći pod dominantan utjecaj banaka, jer će Raiffeisen, prema posljednjem dogovoru, imati devet posto udjela, HVB 15 posto, IFC 18, DEG 11, talijanski privatni dioničar Zachella 30, a ostali mali dioničari 17 posto dionica. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Autocesta Zagreb-Macelj bit će završena do kraja 2006. godine </p>
<p>Ugovor o zajdničkom ulaganju i koncesijski ugovor za izgradnju i gospodarenje tom autocestom potpisali ministar javnih radova Radimir Čačić i Roy Walter, član Uprave njemačke tvrtke Walter Bau AG / Radovi na autocesti Zagreb-Macelj ukupno »teški« oko 250 milijuna eura/ Dosad smo bili samo izvođači radova, a sada postajemo i ulagači, kazao je e Walter </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Ugovor o zajedničkom ulaganju i koncesijski ugovor za izgradnju i gospodarenje autocestom Zagreb - Macelj u petak su u hotelu »Opera« potpisali u ime hrvatske vlade Radimir Čačić, ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a u ime njemačke tvrtke iz Bavarske Walter Bau AG, Roy Walter, član Upravnog odbora. </p>
<p>Cijena građenja dionica iznosi oko 250 milijuna eura, a od ukupno 60 kilometara autoceste izgrađeno je i pušteno u promet 40 kilometara. Predviđeno je da autocesta bude do kraja završena potkraj 2006. </p>
<p>Dosad je izgrađena poluautocesta Jankomir - Zaprešić duga 7,4 kilometara, dionica Zaprešić - Zabok (Gubaševo) duga 17,02 kilometara, te Zabok (Guševo) - Krapina u duljini 16,22 kilometra. Nepovoljan sastav tla, te prirodne nepogodnosti s obzirom na gradnju učinile su da gotovo trećinu autoceste čine tuneli, mostovi i vijadukti što je utjecalo i na konačnu cijenu. </p>
<p>Najteži je dio 19,3 kilometara od Krapine do Macelja i to će biti najskuplja dionica sagrađena u Hrvatskoj. </p>
<p>Zagreb-Macelj vjerojatno je najvažniji pravac za Hrvatsku jer je to europski ulaz u našu zemlju, istaknuo je Čačić. </p>
<p>»To je projekt s najdužim stažem u Hrvatskoj jer je već 1997. dana zajednička izjava bavarske i hrvatske vlade o suradnji na području prometne infrastrukture, a te godine potpisan je i sporazum naše vlade i Walter Baua AG o izgradnji ove ceste«, rekao je Čačić. No, te je godine dogovoreno da Bavarci u gradnji imaju tek 15 posto udjela, dok je 2001. sporazum zasnovan na potpuno novim temeljima. </p>
<p>U koncesijskom društvu Autocesta Zagreb-Macelj, Walter Bau AG ima 51 posto udjela, a država 49 posto. </p>
<p>Koncesija je izdana na 28 godina. Financiranje gradnje mora osigurati strani investitor. Sve je zasnovano na bazi modela financiranja BOT (built operate transfer) i nema državnih jamstava za otplatu duga, objasnio je ministar. </p>
<p>Vlada je odlučila da se gradnja neće ugovarati ni prema idejnom projektu poučena iskustvom gradnje dubrovačkog mosta gdje su se troškovi udvostručili upravo zbog tog pristupa poslu. Također, inzistirala je da cijena svake stavke ugovora bude realna, čime su smanjeni troškovi za 50 milijuna eura.</p>
<p>Roy Walter rekao je da je Hrvatska od zemlje obilježene ratom, postala zemlja na putu prema EU, s demokratskom vladom i tržišnim gospodarstvom. »Dosad smo bili samo izvođači radova, a sada postajemo i ulagači u zemlju koju volimo i u koju imamo povjerenja«, rekao je opisavši da njegova tvrtka gradi »vrata« Hrvatske prema Europi. </p>
<p>Projekt autoceste primjer je partnerstva privatnog i javnog sektora što znači da hrvatski državni proračun neće biti opterećen, dodao je Walter. Objašnjavajući razloge ulaganja u autocestu, istaknuo je da je širenje Europe prema istoku nezaustavljiv proces. Pritom Hrvatsku vidi kao pokretača gospodarskog razvoja ove regije. </p>
<p>Kao drugi razlog ulaganja naveo je ljepotu hrvatske obale za koju je rekao da je među najljepšima na Mediteranu.</p>
<p> Njemački veleposlanik Gebhardt Weiss čestitao je što su potpisani ugovori.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Protiv Miloševića svjedočio pripadnik ZNG-a koji se bijegom spasio s Ovčare </p>
<p>Svjedok C-1171 označio je na popisu dvjesto ubijenih na Ovčari sve koje je vidio u vukovarskoj bolnici, u krugu vojarne JNA i na samoj Ovčari </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Haaško suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću nastavljeno je u petak iskazom zaštićenog svjedoka C-1171, vukovarskog branitelja koji je bijegom iz kamiona izbjegao strijeljanje na Ovčari.</p>
<p> On je pred Haaškim sudom već svjedočio na suđenju bivšem gradonačelniku okupiranog Vukovara Slavku Dokmanoviću, a transkript njegova iskaza uveden je kao dokaz protiv Miloševića.</p>
<p> Svjedok koji je rekao da je bio pripadnik Zbora narodne garde, bio je među više od dvjesto zarobljenika koji su iz vukovarske bolnice autobusima odvezeni u vojarnu JNA, a zatim na poljoprivredno dobro Ovčara. </p>
<p> »Tamo smo, nakon što su nam oduzete sve vrijednosti, uvedeni u hangar kroz špalir osoba u različitim odorama koji su nas tukli željeznim šipkama, lopatama i svime čime su stigli«, rekao je svjedok. U hangaru u kojem je bilo između 200 i 300 ljudi, nastavljeno je mučenje i premlaćivanje. Deset do dvadeset ljudi išlo je od skupine do skupine zarobljenika, ispitivalo ih i tuklo, pri čemu je jedna osoba podlegla batinama. Zarobljenike je u hangaru popisivao jedan vojnik JNA, dodao je svjedok C-1171. </p>
<p> Tijekom noći postrojavane su i izvođene skupine od deset, petnaest zarobljenika, kojima je rečeno da idu u drugi hangar. </p>
<p>Svjedok je bio u četvrtoj ili petoj skupini uvedenoj u vojni kamion s ceradom, u kojem su bili vozač i naoružani vojnik. </p>
<p> Dok se kamion kretao kroz polje brzinom manjom od 20 kilometara na sat, on je iskočio iz stražnjeg dijela i pobjegao prema Vukovaru dok je iza sebe čuo rafalne pucnje. </p>
<p> Kasnije je ponovo zarobljen i predan vojnoj policiji, te odveden u Stare Jankovce gdje je pretučen. Njegova je golgota nastavljena u srpskim zatvorima u Šidu, Srijemskoj Mitrovici i Beogradu, gdje je iz vojnog zatvora razmijenjen u kolovozu 1992. </p>
<p> Svjedok C-1171 označio je na popisu dvjesto ubijenih na Ovčari, iz Miloševićeve optužnice za zločine u Hrvatskoj, sve koje je vidio u vukovarskoj bolnici, u krugu vojarne JNA i na samoj Ovčari.</p>
<p> Milošević je u protuispitivanju nastojao kompromiritati svjedoka optužujući ga da je kao pripadnik minerskog voda ZNG-a postavljao eksplozivna sredstva pod lokale i domove vukovarskih Srba. Svjedok je negirao takve tvrdnje, a sudac je prekinuo Miloševića. </p>
<p> »Koliko ste vi osobno ubili Srba?«, provocirao je Milošević tvrdeći da svjedoka kompromitira i njegov ratni nadimak koji je zatajio istražiteljima. O nadimku je raspravljano na zatvorenoj sjednici. </p>
<p> Optuženik je tražio da se u spis uvede dokument o nedovršenom suđenju svjedoku u SRJ 1992., rekavši da se u njemu kao »civil iz Vukovara tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva«. Svjedok C-1171 uzvratio je da je to »neka zabuna jer se optužnica odnosi na civila, a on je bio vojno organizirana osoba«.</p>
<p> Milošević je tražio da svjedok potvrdi kako Ovčara nije bila pod nadzorom JNA, što je on opovrgnuo. </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Oporba protiv produljenja HT-ova monopola</p>
<p>Hrvatska je po slovu ugovora s WTO-om morala fiksnu mrežu otvoriti konkurenciji već od početka ove godine, upozorili su zastupnici oporbe, odbacivši pojašnjenje Ministarstva pomorstva, prometa i veza da se produljenjem roka potencijalnim operaterima omogućuje priprema za davanje usluga fiksne telefonije/ Kajin: Ovaj se zakon usklađuje s interesima DT-a, u čijem je vlasništvu HT, a ne sa stavovima EU-a ili WTO-a iako zakon nosi oznaku europskog</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Većina klubova zastupnika u petak je oštro kritizirala odredbe Konačnog prijedloga zakona o telekomunikacijama kojim se, po tvrdnjama oporbe, štiti i produljuje monopol Hrvatskog telekoma (HT) i njegova većinskog vlasnika Deutsche Telekoma (DT). Pod udarom zastupnika našla se naime zakonska odredba kojom se fiksna mreža otvara konkurenciji, ali tek 2005., kako je određeno ugovorom s DT-om.</p>
<p>Oporba je upozorila i na mogućnost kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda, budući da zakon operaterima uvodi obvezu nabave i instaliranja opreme za praćenje i snimanje telefonskih poziva o svom trošku, te nalaže da prikupljene podatke u svakom trenutku moru ustupiti obavještajnim službama, na njihov zahtjev. </p>
<p>Vladinim prijedlogom zakona koji bi, po riječima ministra pomorstva, prometa i veza Rolanda Žuvanića, trebao među ostalim, stvoriti pretpostavke za liberalizaciju telekomunikacijskog (TK) tržišta i zaštitu korisnika TK usluga, operatere se obvezuje da korisnicima moraju dostaviti podroban ispis računa, obavijeste ih o unosu osobnih podataka u imenik, te slati im opomene prije isključivanja telefona.</p>
<p>Zakon predviđa osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela - agencije za telekomunikacije - koje će zamijeniti dosadašnje Vijeće i Zavod za telekomunikacije. Njome bi upravljalo peteročlano vijeće, koje bi imenovao i razrješavao Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a u agenciji bi profesionalno radili djelatnici Vijeća i Zavoda za telekomunikacije. </p>
<p>Kritizirajući produljenje monopola HT-a, oporba upozorava da je Hrvatska, po slovu ugovora s WTO-om, morala fiksnu mrežu otvoriti konkurenciji već od početka ove godine. Odbacili su stoga pojašnjenje Ministarstva pomorstva, prometa i veza da se produljenjem roka potencijalnim operaterima omogućuje priprema za davanje usluga fiksne telefonije. Oporba pritom ocjenjuje kako je, vjerojatno, riječ o ograničenjima na koja je hrvatska Vlada pristala pri sklapanju dvaju ugovora s DT-om, kojim je ta tvrtka postala većinski vlasnik HT-a.</p>
<p>I dok HSLS ističe da neće glasovati za takav zakon, HSS i HDZ njegovo prihvaćanje uvjetuju uvažavanjem svojih amandmana. </p>
<p>Mario Kovač (HSLS) prijedlogom zaključka traži da se Saboru dostavi na uvid ugovor o privatizaciji HT-a.</p>
<p>»Velika je ljubav Vlade i DT-a i kao i sve velike ljubavi obavijena je velom tajnovitosti. Većina medija uvijek je sklonija strankama na vlasti pa Vlada stoga pogoduje HT-u koji financira hrvatske medije, koji će nastaviti džentlementski odnos prema vladajućim strankama«, rekao je Kovač. Podsjetio je da je predsjednik uprave DT-a svojedobno obećao 700 milijuna dolara i otvaranje 300 radnih mjesta. »Umjesto svega toga HT je dobio zastarjelu opremu i poskupljenje usluga«, rekao je Kovač, usprotivivši se uvođenju obveze operaterima da o svom trošku nabave i instaliraju opremu za prisluškivanje, kojom se, drži, zadire u osnovna ljudska prava.</p>
<p>Protiv monopolizacije TK tržišta je i Damir Kajin (IDS). »Ovaj se zakon usklađuje s interesima DT-a, u čijem je vlasništvu HT, a ne sa stavovima EU-a ili WTO-a iako zakon nosi oznaku europskog«, smatra Kajin. </p>
<p>I HDZ se protivi odbijanju liberalizacije TK tržišta, pa Jure Radić poručuje: »Protivimo se produljenju monopola HT-a, pa makar i za jedan dan«. Ističe da je potrebno odmah početi postupak predodabira drugog operatera u fiksnoj mreži i naglašava da bi Sabor trebao zaštititi građane od »nuđenja nenaručenih i nametljivih usluga i jasno definirati da se svaka usluga može naplaćivati tek kada je korisnik prihvati, odnosno kada bude priključena«. </p>
<p>O neravnopravnom položaju koncesionara na tržištu telekomunikacija govori i Luka Roić (HSS), koji ističe da veliki koncesionari mobilne mreže (Cronet i VIP) mogu graditi odašiljače bez dozvole i gdje žele, dok to zakon ne dopušta potencijalnim manjim operaterima. Stoga HSS traži jednaku tržišnu utakmicu za sve, a protivi se i odredbi da inspekcijski nadzor nad TK tržištem i dalje ostane u djelokrugu Vlade, odnosno Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Taj bi nadzor, zaključuje Roić, trebala obavljati agencija, koja bi bila neovisna od izvršne vlasti i odgovorna samo Saboru.</p>
<p>Suprotnog je mišljenja SDP pa Miroslav Korenika drži da bi na taj način Agencija prerasla u »premoćno tijelo«.</p>
<p>Zastupnici su pozdravili odluku Ustavnog suda o ukidanju HT-ove pretplate'.</p>
<p>Raspravom o ovom zakonu, Sabor je završio ovotjedni rad. Sjednica se nastavlja u ponedjeljak popodne.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Razdoblje prekretnice</p>
<p>Vladine napore povezuju dva procesa, smatraju u OESS-u - odlučnost da Hrvatska postane članicom EU-a 2007. i pripreme za sljedeće parlamentarne izbore koji se mogu očekivati do kraja 2003./ Vlada je započela »ambiciozan, potencijalno nerealan petogodišnji plan reforme«; jedini vidljivi korak u reformi zasad je zapošljavanje novih sudaca</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Izvješće o ispunjavanju međunarodnih obveza što ga je Misija OESS-a sažeto predstavila u utorak, u četvrtak je u sjedištu OESS-a u Beču objavljen u cijelosti. Riječ je o 12. takvom izvješću Misije OESS-a u Hrvatskoj.</p>
<p>Naravno, ocjena koju je u utorak izrekao voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj veleposlanik Peter Semneby da je od studenoga 2002. pa do lipnja 2003. postignut napredak u ključnih zakonima, ali da je provedba zakona spora stoji. </p>
<p>»Postoji dovoljno preliminarnih pokazatelja koji sugeriraju da je razdoblje na koje se odnosi izvješće prekretnica«, navodi se u izvješću. Vladine napore povezuju dva procesa, smatraju u OESS-u – odlučnost da Hrvatska postane članicom EU-a 2007. i pripreme za sljedeće parlamentarne izbore koji se mogu očekivati do kraja 2003. </p>
<p>Povratak prognanika i povrat imovine i dalje su glavna briga OESS-a koji je zabilježio zakonodavna i upravna poboljšanja. Privremeno zamrzavanja viznog režima sa Srbijom i Crnom Gorom (do kraja ove godine) također se ocjenjuje pozitivno i ono »može biti podrška povratku izbjeglica i pomirbi«. Međutim, povrat zaposjednutih kuća i stanova nije ubrzan. Glavni razlog za spor povrat imovine su propisi koji favoriziraju osobe koje žive u privremeno zauzetim kućama, a ne zakonske vlasnike. Usporen je i povratak izbjeglica srpske nacionalnosti. U prvih šest mjeseci prošle godine registrirano je 6026 »manjinskih povratnika«, dok ih je u prvih pet mjeseci ove godine registrirano samo 3070. Problem bivših vlasnika stanarskog prava i dalje je velik.</p>
<p>Pozitivnim korakom ocijenjeno je usvajanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Međutim, nacionalne manjine, posebno Srbi, nedovoljno su zastupljene u državnoj upravi. Nacionalne manjine nedovoljno su zastupljene i u sudstvu. Po podacima Vlade iz listopada 2002., više od 94 posto svog sudskog osoblja su Hrvati, a nešto manje od šest posto pripadnici nacionalnih manjina, od toga 2,6 posto su Srbi kojih je u stanovništvu Hrvatske 4,5 posto. </p>
<p>Kada je, pak, riječ o pravosuđu Vlada je započela »ambiciozni, potencijalno nerealni petogodišnji plan reforme«. Jedini vidljivi korak u reformi zasad je zapošljavanje novih sudaca. Sporost je i dalje važna značajka hrvatskog pravosuđa. Velik problem je i neprovođenje pravomoćnih sudskih odluka - krajem prošle godine bilo ih je 312.000. </p>
<p>Ustavni je sud povećao broj odluka kojima je dosudio odštetu građanima zbog sporog sudskog postupka. Takvih je odluka otprilike 20. </p>
<p>Međutim, Ustavnom sudu također prijeti zagušenje. Prošle je godine odlučio u 2000 slučajeva, a u ovu je godinu prenio 4000 slučajeva. </p>
<p>Početak 2003. označava povećan broj uhićenja zbog sumnje da je počinjen ratni zločin, »posebno lokalnih Srba uključujući i policajce u Podunavlju«. Do početka srpnja uhićeno je 27 osoba zbog sumnje da su počinile ratni zločin, a od toga je 21 Srbin. Iskustva sa suđenjima za ratne zločine koje su počinili Hrvati različita su. Navodeći, uz ostale, suđenje »gospićkoj skupini« na Županijskom sudu u Rijeci napominje se da je presuda izrečena usmeno, ali da ni tri mjeseca nakon toga još uvijek nema pisane presude. </p>
<p>Tehnička suradnja s Haaškim sudom poboljšana je nakon posjeta Carle del Ponte u travnju. Međutim, brojni zahtjevi Haaškog suda upućeni Vladi i dalje su neispunjeni, posebno oni koji se tiču dokumenata i statističkih podataka. Neuhićenje Ante Gotovine i dalje je razlog za zabrinutost glavne haaške tužiteljice. </p>
<p>U medijskome zakonodavstvu korak naprijed učinjen je usvajanjem novog Zakona o HRT-u. Međutim, konačna ocjena toga zakona ovisit će o njegovoj provedbi. Zabrinjava što u Kaznenom zakonu djelo klevete nije dekriminalizirano. Predstavnik OESS-a za slobodu medija upozorio je pismom ministra Tonina Piculu da u demokratskim društvima klevetničke izjave ne bi trebalo smatrati kaznenim djelom.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030712].
|
