NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030612].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205517 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nitko, pa ni sam Gotovina, nema snage imenovati odgovorne</p>
<p>Jedno ime znamo, iako ga ni Mate Granić nema hrabrosti izreći u tom kontekstu - Franjo Tuđman. Druga možemo samo nagađati. Gojko Šušak? Markica Rebić? Ivić Pašalić? Miroslav Tuđman? / Sada ti isti ljudi drugi put okreću leđa Gotovini jer je izjavio da priznaje nadležnost i legitimnost Haaškog suda. Pa ga, naravno anonimno, proglašavaju pokajnikom, kao da je riječ o mafijašu / Predsjednik Mesić smatra da bi Gotovininoj želji trebalo izići ususret, jer bi se tako ispravila nepravda koja mu je učinjena 1998. No, »proceduralni« problem je u tome da mu tu nepravdu nije učinio Haaški sud</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Maske su pale. General Ante Gotovina je priznao da su ga u stupicu haaškog optuženika za ratne zločine zapravo ubacili vlastiti politički prijatelji i »odvjetnici«. Tako se po tko zna koji put pokazalo koliko lako političari žrtvuju pojedinca, pogotovo ako smatraju da će im žrtvovani biti od veće koristi kao žrtva nego kao »običan«, u ovom slučaju od optužbi za monstruozne zločine slobodan čovjek. </p>
<p>A sudbina Gotovine kao »žrtve crvene vlasti i međunarodne zavjere protiv Hrvatske« uistinu je bezočno eksploatirana. I to upravo po diktatu političke opcije koja mu je uskratila mogućnost za razgovor s haaškim istražiteljima.</p>
<p>Sjetimo se samo mitinga koji su pod krinkom podrške optuženim generalima naciju trebali mobilizirati na rušenje vlasti koja se organizatorima tih skupova ne sviđa. </p>
<p>Nažalost, nisu pale sve maske, pa se maskenbal i dalje odvija punom parom. Ni sam Gotovina, na primjer, nema snage reći ime čovjeka kojeg sam naziva odgovornim za odluku da mu se, a da ga se i ne pita, uskrati mogućnost da se kao osumnjičenik obrani od sumnje da je kriv za ratne zločine. </p>
<p>Snagu da poimence navede odgovorne nema ni tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, iako tvrdi da je odluka donesena u trokutu obavještajna zajednica, MORH i Predsjednik Republike. Jedno ime, dakle, znamo, iako ga ni Granić nema hrabrosti izreći u tom kontekstu - Franjo Tuđman. Druga možemo samo nagađati. Gojko Šušak? Markica Rebić? Ivić Pašalić? Miroslav Tuđman?</p>
<p>No, nisu to jedine maske koje još ne želi strgnuti ni sam Gotovina, a pogotovo to ne žele njegovi navodni veliki politički zaštitnici i zagovornici, koje sam Gotovina optužuje da su mu »smjestili«. Najvažnija među njima je vezana za odnos Haaškog suda i države Hrvatske.</p>
<p>A temeljno u tome jest da hrvatska državna tijela i ljudi koji ih vode nisu nadležni za mijenjanje optužnica. Oni mogu, u tijeku istrage, mnogo učiniti za osumnjičene. Omogućiti pristup dokumentima koji osumnjičenog oslobađaju krivice, mogu pomoći u pronalasku svjedoka..., ali kada je optužnica potvrđena na Sudu, ni Račan, ni Mesić, ni Tomčić ne mogu više ništa. Zamjena statusa optuženika za status osumnjičenika je u isključivoj nadležnosti Haaškog suda i glavne haaške tužiteljice.</p>
<p>Zato u »slučaju Gotovina« nije pomoglo ni pismo koje je Račan svojedobno poslao Carli del Ponte u kojem je jasno rekao da i on i Hrvatska navode iz optužnice protiv Gotovine smatraju netočnim i neprihvatljivim. A generalu Rahimu Ademiju je pomoglo to što je, opremljen svim potrebnim dokumentima, dobrovoljno otišao u Haag, pa se danas brani sa slobode s dobrim izgledima da se suđenje održi u Hrvatskoj. </p>
<p>Zato će spremnost predsjednika Mesića da jamči »kako će se general Gotovina odazvati svakom pozivu tribunala ako mu se pruži šansa da u svojstvu osumnjičenika da iskaz u Zagrebu« Gotovini sasvim sigurno manje pomoći od iskaza i dokumenata koji su se u Haagu pojavili na suđenju Slobodanu Miloševiću. </p>
<p>Mesić smatra da bi Gotovininoj želji trebalo izići ususret, jer bi se tako ispravila nepravda koja mu je učinjena 1998. No, »proceduralni« problem je u tome da mu tu nepravdu nije učinio Haaški sud, koji ga je dva puta zvao na razgovore na kojima se Gotovina nije pojavio. Što se haaških istražitelja tiče, oni su bili fair, a nepravdu mu je učinila hrvatska država. Koja mu nije omogućila ono što je 2001. omogućila, na primjer, generalu Petru Stipetiću. </p>
<p>Za Haag je pritom potpuno svejedno koja je politička opcija državu vodila u tom trenutku. A za Gotovinu je danas važno samo to da Hrvatska ne odlučuje o njegovu statusu pred Haaškim sudom. Ona može predlagati, može diplomatskim kanalima pokušavati i ovo i ono, ali odluka se donosi u Haagu. </p>
<p>Sve to, naravno, znaju i navodni zagovornici Gotovine i tzv. branitelji digniteta Domovinskog rata. Ali ih to ne sprječava da opet gude u iste gusle pozivajući hrvatsku vlast da mijenja Gotovininu optužnicu. Koja sigurno ne bi bila takva kakva jest, ako bi uopće i postojala, da su upravo oni svoj dio posla obavili prije 2000.</p>
<p>K tome, sada ti isti ljudi drugi put okreću leđa samom Gotovini jer je izjavio da priznaje nadležnost i legitimnost Haaškog suda. Pa ga, naravno anonimno, proglašavaju pokajnikom, kao da je riječ o mafijašu, a ne o čovjeku o kojem su do jučer govorili isključivo kao o heroju i vitezu Domovinskog rata. Što mnogo manje govorio o Gotovini nego o njima i njihovu strahu od Haaškog suda. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Burna biografija generala Ante Gotovine</p>
<p>Neslužbena biografija umirovljenoga generala Ante Gotovine najvećim dijelom se oslanja na knjige Nenada Ivankovića »Ratnik, heroj i pustolov« te na knjigu »Državna divljač« francuskoga padobranca Dominiqua Erulina, koji slovi kao Gotovinin prijatelj iz Francuske i Latinske Amerike.</p>
<p>15. listopada 1955. - Rođen na otoku Pašmanu </p>
<p>1971. - Sa 16 godina napušta Hrvatsku i tadašnju Jugoslaviju na brodu kao slijepi putnik</p>
<p>1972. - S nepunih 18 godina priključuje se Legiji stranaca</p>
<p>1974. do 1981. - Sudjeluje u vojnim operacijama Legije stranaca u Džibutiju, Čadu, Obali Bjelokosti i Kongu</p>
<p>1981. - S prijateljem iz Legije stranaca Dominiquom Erulinom sudjeluje u pljački dragulja jednog bračnoga para u Parizu. Traži ga francuska policija pred kojom s Erulinom bježi u Ženevu. Iz Ženeve odlaze u Italiju, a potom opet u Afriku</p>
<p>1982. do 1984. - Instruktor Legije stranaca na području Kolumbije i Gvatemale</p>
<p>1984. - Dolazi u Francusku gdje ga uhićuje policija. Na Porotnom sudu u Parizu počinje proces zbog krađe nakita </p>
<p>1986. - Porotni sud ga proglašava krivim. U izdržavanje kazne ubrojeno je i vrijeme provedeno u pritvoru</p>
<p>1988. - Nakon odsluženja kazne odlazi opet u Latinsku Ameriku i kao vojni instruktor radi u Paragvaju</p>
<p>1991. - Naziva prijatelja Dominiqua Erulina koji mu posuđuje 7000 dolara i leti za Hrvatsku u svibnju 1991. Kao vojnik u 1. brigadi ZNG-a, popularnim »Tigrovima«, bori se na zapadno-slavonskom ratištu, a kod Novske je ranjen</p>
<p>1992. - Odlazi u Hercegovinu i postaje zapovjednik snaga Hrvatskoga vijeća obrane za područje Livna</p>
<p>1993. - Postaje zapovjednik Operativne zone Split HV-a, priprema i provodi akciju »Maslenica« u oslobađanju zadarskoga zaleđa</p>
<p>1994. do 1995. - Planira i priprema završnu operaciju HV-a »Oluja« i u međuvremenu predvodi oslobađanje Livanjskoga polja, Glamoča, Livna u operacijama »Zima-94«, »Skok-1«, »Skok-2« i »Ljeto-95« kako bi se kasnije lakše zauzeo Knin</p>
<p>1995. - Provodi akciju »Oluja« u južnom dijelu Hrvatske te s Armijom BiH sudjeluje u oslobađanju Mrkonjić Grada, Jajca, Drvara u operacijama »Maestral« i »Južni potez«</p>
<p>1995. - Odlukom predsjednika Franje Tuđmana postaje glavni inspektor HV-a</p>
<p>1998. - Haaško tužiteljstvo dvaput traži obavijesni razgovor, ali se ni na jedan nije odazvao</p>
<p>2000. - Zbog potpisivanja pisma generala HV-a o odnosu vlasti prema Domovinskom ratu, umirovljen je odlukom Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Stjepana Mesića</p>
<p>21. svibnja 2001. - Haag diže tajnu optužnicu </p>
<p>8. lipnja 2001. - Optužnica je javno potvrđena. Izdan je nalog za uhićenje zbog kaznenoga djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kažnjivih po Ženevskim konvencijama iz 1949. i Statutu Međunarodnoga kaznenog suda</p>
<p>8. srpnja 2001. - Hrvatska vlada uputila optužnicu protiv umirovljenoga generala Gotovine na izvršenje, što MUP nije mogao učiniti (niti uručiti optužnicu). General im više nije bio dostupan, jer se nalazio u bijegu koji traje i danas.</p>
<p>Za to vrijeme nagađalo se da se general Gotovina skrivao u Kanadi, na otočiću Visovcu iznad Šibenika, samostanu Masna Luka na Kupresu, samostanu Šćit kod Rame, u Zagrebu i Švicarskoj.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mintas-Hodak: Bilo bi dobro da se Mesić toga prije sjetio</p>
<p>Ne sjećam se da je na Savjetu za suradnju s Haaškim sudom uopće bilo govora o Vladinoj odluci o odbijanju razgovora generala Gotovine s haaškim istražiteljima, ističe Mintas-Hodak / Ne znam koji su motivi predsjednika Mesića na to naveli i kako se u nečijoj glavi dogodio takav »salto mortale«, komentirao je Rebić</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Odluku predsjednika Stjepana Mesića da od Haaškog suda zatraži preispitivanje optužnice protiv generala Ante Gotovine, komentirali su za Vjesnik Ljerka-Mintas Hodak i Markica Rebić.</p>
<p>»Podržavam svaku aktivnost koja ima realne šanse da se stvarno pomogne situaciji generala Gotovine. Lijepo da se Predsjednik toga sjetio, bilo bi dobro da je to već prije napravio«, kazala nam je Ljerka Mintas-Hodak. Predsjednik očito, dodala je, nastupa s pozicije autoriteta predsjedničke funkcije. </p>
<p>Upitana je li kao članica Savjeta za suradnju s Haagom u doba HDZ-ove vlasti znala za Vladinu odluku da odbije razgovor generala Gotovine s haaškim istražiteljima, odgovorila je da se »ne sjeća« da je uopće na Savjetu bilo govora o tome. </p>
<p>Njezin tada stranački kolega Mate Granić je, naime, tada rekao kako je Vlada odluku donijela u suradnji s Gotovinom, što general u svom intervjuu pobija.</p>
<p>Upitana za komentar medijskih napisa proizašlih iz zapisnika rada Savjeta za suradnju s Haagom iz 1998. godine, a prema kojima je bila u struji koja se protivila razgovoru sa Sudom, odgovorila je:</p>
<p> »Takvi se napisi, koji bi trebali izazvati podjele na 'za' i 'protiv' unutar tadašnjeg Savjeta za suradnju s Haagom, koriste u politikantske svrhe. Odluke su se na Savjetu donosile jednoglasno i nije bilo disonantnih tonova ni za ni protiv. Stav je tadašnje državne politike bio ne dopustiti nadležnost Haaškom sudu za oslobodilačke akcije 'Bljesak' i 'Oluju', niti razgovore s pojedincima u tom kontekstu, a Savjet nije donosio nikakve odluke«.</p>
<p>Markica Rebić, tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Tuđmana, u izjavi Vjesniku o Predsjednikovoj se odluci nije pak želio izjasniti ni pozitivno ni negativno. »Ne znam koji su motivi predsjednika Mesića na to naveli i kako se u nečijoj glavi dogodio takav salto mortale«, komentirao je. Želio bi, međutim, da se »sruši apsurdna optužnica i da general Gotovina opet bude među nama«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Đapić: To je velik korak naprijed</p>
<p>Anto Đapić (HSP): HSP pozdravlja stav predsjednika Mesića prema kojem bi trebalo preispitati optužnicu, i to je veliki korak naprijed. Očekujemo također i da Vlada napravi istu stvar kako bi se stvorili svi preduvjeti da se Ante Gotovina oslobodi ove nepotrebne i neutemeljene optužnice. Takva koordinirana akcija mogla bi dovesti do oslobađanja od optužnice protiv generala Gotovine.</p>
<p>Jadranka Kosor (HDZ): Ono što Mesić traži, HDZ traži od samog početka »slučaja Gotovina«, jer su za našu stranku bile neprihvatljive kvalifikacije iz optužnice protiv njega. HDZ traži punu istinu o događajima o kojima Gotovina govori u intervjuu.</p>
<p>Ivić Pašalić (HB): Žao mi je što do promjene stava predsjednika Mesića nije došlo ranije, jer se u međuvremenu ništa nije promijenilo. Promjena stava pokazuje da kad se nešto želi napraviti, uvijek se može, pa ako ništa drugo, onda barem pokušati.</p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ćesić Rojs: General Gotovina ne bi trebao ići u Haag</p>
<p>Gotovinu hrvatski narod, kad se vrati među njega, treba izabrati za vođu / I ja sam u Saboru govorio da priznajemo Haaški sud, ali da ne priznajemo podmetanja koja su nam nametnuli pojedinci koje su sebe gledali uzdignute i obećavali svjetskim »hohštaplerima« da će nas maknuti</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - S HDZ-ovim saborskim zastupnikom Ljubom Ćesićem Rojsom, jednim od najbližih prijatelja generala Ante Gotovine, razgovarali smo o nedavnom Gotovininom intervjuu Nacionalu, kao i o stanju u HDZ-u iz kojeg bi Rojs trebao biti izbačen, kako kažu u vodstvu te stranke, kad nađu vremena da se pozabave njegovim slučajem.</p>
<p>• Kako komentirate intervju generala Ante Gotovine »Nacionalu«?</p>
<p>-Drago mi je da je napokon iznio istinu o sebi i da je Predsjednik Republike, koji je donedavno blatio generala Gotovinu, shvatio da je on nevin i častan čovjek, što će dokazati i pred sudom. On nije nikakav optuženik, može biti samo osumnjičenik. Nema druge nego da ga hrvatski narod, kad se vrati među njega, izabere za svog vođu. </p>
<p>• Mislite da bi se general Gotovina trebao uključiti u aktivnu politiku?</p>
<p>- Kad prođe sve ovo, zašto ne bi trebao? On je svoje u ratu napravio, dokazao se kao velik ratnik. Napravio je velik posao i što bi sad trebao nego da u politici pomogne hrvatskom narodu koji teško živi.</p>
<p>• Kako ocjenjujete Gotovininu izjavu da priznaje Haaški sud i da je spreman izaći pred istražitelje u statusu osumnjičenika?</p>
<p>- On je uvijek davao takve izjave. I ne samo on, i ja sam u Saboru govorio da priznajemo Haaški sud, ali da ne priznajemo podmetanja koja su nam nametnuli pojedinci koje su sebe gledali uzdignute i obećavali svjetskim »hohštaplerima« da će nas maknuti. Blatili su nas, zbog čega smo u javnosti ispali zločinci i kriminalci.</p>
<p>• Mislite li da se Gotovina treba predati Haaškom sudu u slučaju da njegov zahtjev za davanjem statusa osumnjičenika ne bude prihvaćen?</p>
<p>- On se nema komu što predavati jer nije ništa kriv. Kao što je rekao i predsjednik Mesić, treba mu omogućiti da u Zagrebu kao osumnjičenik, a ne optuženik, da svoj iskaz i tek nakon toga će se glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte uvjeriti u njegovu nevinost i povući optužnicu. General Gotovina ne bi trebao ići u Haag. Ako mu se nije omogućilo da 1998. da iskaz, zašto mu se to ne bi danas omogućilo?</p>
<p>• Vjerujete li u Gotovininu tvrdnju da 1998. nije imao pojma da haaški istražitelji žele razgovarati s njim kao osumnjičenikom?</p>
<p>- Nije imao pojma jer su pojedini političari na tome gradili svoju političku karijeru. Spreman sam oprostiti svima koji su počinili agresiju na Hrvatsku jer je rat za nas završio, ali nisam spreman oprostiti domaćim izdajicama. Oni su najgori, oni su hrvatske Jude.</p>
<p>• Prema Vašem mišljenju, obračun s generalom Gotovinom počeo je još 1998. u vrijeme HDZ-ove vladavine, i to iz redova te stranke?</p>
<p>- Napadi na Gotovinu, mene i ostale suborce počeli su još u srpnju 1998. nakon smrti ministra Gojka Šuška.</p>
<p>Savjetnik oca domovine dr. Franje Tuđmana Ivić Pašalić obećao je u prosincu 1998. izaslaniku predsjednika Billa Clintona za Europu Robertu Gelbardu da će me smijeniti, što se nije dogodilo, jer me smijeniti mogao samo vrhovni zapovjednik predsjednik Tuđman. </p>
<p> Znali su da je bolest oca domovine uznapredovala i vidjeli su sebe na tom mjestu. Stolac je bio samo jedan, a takvih je u HDZ-u, nažalost, bilo dvadesetak. Srce me boli kad me napadaju pojedinci iz HDZ-a i oni koji su izašli iz stranke, otpadnici koji će se sami prepoznati. Odgovorno tvrdim da se u HDZ uvukao udbaško-kosovsko-masonsko-pedersko-kriminalističko-staljinističko-lopovski lobi.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Jamstva Gotovini </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Hrvatskoj se približava 20. lipnja, a s njim i solunski sastanak Europske unije. Točku dnevnoga reda dobila je i hrvatska molba za pokretanje procesa integriranja Save i Jadrana pod skute Staroga kontinenta.</p>
<p>Hrvatska na taj put može krenuti i lakše i optimističnije zatvori li se prije tog 20. lipnja dosje »Gotovina« u Haagu. Posebice ako je autentični Gotovina ozbiljno mislio kad je izjavio da priznaje Haaški sud.</p>
<p>I dok tužiteljstvo i policija ispituju okolnosti u kojima je nastao jedan novinski tekst, dok traju spekulacije o njegovoj autentičnosti, predsjednik Republike Stjepan Mesić »spreman je jamčiti Haaškom sudu da će se Gotovina odazvati svakom pozivu« ako mu se da status osumnjičenika. Čime to jamči Mesić kad je predsjednikom Republike čije je vodstvo već dobilo nekoliko žestokih haaških pljuski tipa »vi znate gdje je Gotovina, ali ga ne želite uhititi«.</p>
<p>Onda, pak, s druge strane grada premijer Ivica Račan dodaje da su »on i Vlada spremni sudjelovati u osporavanju nekih dijelova optužnice«. Istih onih dijelova optužnice o kojima je Račan već pisao Carli del Ponte, istih onih pravnih poteza opisanih u odgovoru na Kontićevu interpelaciju u Saboru.</p>
<p>Mesić je već nedavno »bio u kontaktu s Gotovinom« u izmišljenoj priči o telefonskom razgovoru. Je li u toj priči ipak nečega i bilo kad tako odrješito jamči generalov odziv na haaške pozive, i to nakon dvije godine neposluha prema haaškoj tjeralici.</p>
<p>»Slučaj Gotovina« Račan ima neprestano na svom premijerskom stolu. Iz tog je »fascikla« i njegova najnovija izjava o pravnoj pomoći iako bi je trebao svakodnevno čitati Gotovininim odvjetnicima i političkim savjetnicima koji uporno tvrde »kako komunjarska vlast progoni njihova klijenta«.</p>
<p>Ostaje u svemu tome samo pitanje zašto se Predsjednik i premijer pridružuju pokušaju da se »slučaj Gotovina« riješi izvaninstitucionalnim sredstvima. Pa to Gotovina i njegovi odvjetnici i advokati sve vrijeme i traže. Ne, međutim, i Carla del Ponte: »Odmah ću ispitati Gotovinu, samo neka dođe u Haag«. To je ona jedina jamčevina da će se »slučaj Gotovina« konačno skinuti Hrvatskoj s vrata. Tek nakon predaje, Gotovina ima pravo na uvjete. A Hrvatska na solunski optimizam 20. lipnja.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Papa za dušu, turizam za financijsko zdravlje</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ma koliko se partneri mrzili ili lupali pod stolom, logika je jednostavna i plodonosna: Papa za dušu, turizam za financijsko zdravlje nacije, a autocesta kao fizički dokaz velikog pomaka na bolje. Koja bi stranka to propustila ubilježiti u svoj konto ako može? Nijedna.</p>
<p>Zato su zimus, kada se aktualna koalicija tresla zbog Sunčanog Hvara, svi ozbiljniji analitičari tvrdili da koalicija neće raspasti prije ljeta. Jer, ako se raspadne Vlada s kojom je posjet dogovoren, Papa neće doći. Takav je protokol. Zbog toga je odmah bilo jasno i da izbora prije jeseni neće biti. Naime, ni jedna razumna stranka neće forsirati izbore uoči turističke sezone umjesto nakon nje, pogotovo ako se baš na njezinu početku trebaju napokon otvoriti neke dionice autoceste prema jugu. </p>
<p>No, tih nekoliko mjeseci koji nam ostaju do izbora bit će i vrijeme manje ugodnih poslova na Markovu trgu. Poslova koji su trebali biti davno obavljeni, a nisu. Na primjer, promjene Zakona o radu. Našlo bi se još takvih kapitalnih zakašnjenja među pedesetak zakona koje treba odraditi prije izbora ako se želi održati zadani ritam približavanja Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p>No, ne treba sumnjati da se baš ta »gužva pred golom« neće pokušati iskoristiti i za male ili veće »faulove«, odnosno »provlačenje« nekih poteza i odluka koji bi u normalnim okolnostima podigli veliku buru u javnosti. Naime, u tako kratkom roku jednostavno nije moguće odraditi kvalitetne rasprave o zakonima. Pogotovo zato što ni pozornost nacije na godišnjem odmoru neće biti u tolikoj mjeri usmjerena prema Markovu trgu koliko bi bila da se sve to događa potkraj jeseni, u zimu ili na proljeće. Vrućina čini svoje. </p>
<p>To na pleća Vladi i Saboru stavlja dodatni uteg odgovornosti za kvalitetu posla koji će se raditi na brzinu i bez uobičajenih mehanizama kontrole, primjerice drugog ili trećeg čitanja zakona. A posao mora biti odrađen na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> jer je Hrvatska u proteklom desetljeću, ali i u posljednje tri godine, već izgubila toliko vremena da si neko novo kašnjenje više jednostavno ne smije priuštiti. Pitanje je samo jesu li političari shvatili da imperativ brzine nije ispričnica za traljavo obavljanje tog posla.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dobro došli u svijet realpolitike</p>
<p>Unija još nije otvorila Hrvatskoj obećani pristup paneuropskoj kumulaciji podrijetla roba, jednoj od onih situacija gdje se, doslovno objavljivanjem u službenom listu EU-a, izvoznicima otvara brzi trak za udvostručenje izvoza na Unijino tržište. S pojačanim izvozom ubrzavaju se gospodarski oporavak i rast, a s njima i proces povratka izbjeglica, proces komu je čak i EU priznao da njih ne vraćaju novi krovovi, nego nova radna mjesta i nove perspektive. Tako je to s pomoći</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Pravo je na strani onoga tko daje, bez obzira na moralnost aranžmana. Kada se od dvije štete bira manja, država koja svoj opstanak zahvaljuje pomoći izvana jer vlastiti je porez tanak, a carine pojedu šverceri uvijek će se opredijeliti za 73 milijuna dolara američke pomoći umjesto za uzvišene principe pravde. Kruh se, naime, kupuje novcem, a ne principima. </p>
<p>Kada je parlament Bosne i Hercegovine prihvatio sporazum o izuzimanju američkih građana od jurisdikcije Stalnog međunarodnog suda za ratne zločine računao je da su dolari izvana, kada ih već nema na domaćem terenu, dragocjeniji od eteričnog pojma pravičnosti. Novac pjeva, čak i kada mu vrijednost kopni u odnosu na euro. Bosna i Hercegovina postala je tako prva i dosad jedina zemlja koje je dovršila proces prihvaćanja Sporazuma o članku 98. </p>
<p>Na pravosudnim terenima 37 zemalja svijeta - uključujući otočje Marshall, Pavau i Tuvalu - američki su građani sigurni da će ih, u slučaju činjenja ratnih zločina, ili progutati anonimnost ili im suditi američki sud, ne i međunarodno tijelo stvoreno političkom voljom stotinjak zemalja, uključujući kompletnu Europsku uniju. </p>
<p>Možda je američko inzistiranje na izuzetku od pravila zaista ponašanje što »tjera na crvenilo lica«, kako je to opisao europski koordinator Međunarodne koalicije za ICC. Ali, strana koja daje pomoć ima sve pravo tu pomoć uvjetovati, jer, kako je kazao američki Nobelovac, nema te stvari kao što je besplatan doručak. Zemlja-davatelj pomoći daje je ponajprije iz svojih interesa i njezino je pravo artikulirati ih. Zainteresirani partner može odbiti ili prihvatiti aranžman, ovisno što mu je interes i na kojoj je strani viša zarada. Bosni i Hercegovini američki dolari znače dragocjenu financijsku transfuziju pogotovo što joj upozorenja ove druge strane, europske, da se nekritički ne upušta u aranžman, ne znače ništa ni na srednjoročnu stazu i ne donose eure. Humanitarna će pomoć ionako uredno pristizati.</p>
<p>Hrvatskoj je prijetnja da će joj SAD uskratiti obećanih 19 milijuna dolara na ime modernizacije oružanih snaga nanesena na drukčiju vrstu papira. Gubitkom 19 milijuna gubi teško stečenu poziciju u integracijskoj utrci, a s njome i veće iznose asistencije. Europska unija jasno i glasno je poručila kandidatima, pristupajućim zemljama i Balkancima da se ne igraju, a ako već misle na dolare neka prije toga dobro izvažu da ne bi izgubili eure. Washington puše na Bruxelles da se ponaša »nimalo prijateljski«.</p>
<p>Bruxelles odvraća pričom o nesmanjenoj podršci stalnome sudu za ratne zločine i, naravno, principima pravde, »američki su strahovi neutemeljeni«, tvrde glasnogovornici po Unijinim institucijama, potom pravdaju kontrapritisak na zlosretnu čekaonicu »preporukama«, jer je na zemljama izabrati što žele. </p>
<p>EU na kraju bez previše oklijevanja, poput Komisijina povjerenika za vanjske poslove, ipak kaže da »zemlje ulaze u EU, a ne u NAFTA-u« ili još izravnije, »mi smo klub s određenim pravilima, zemlje zainteresirane ući u njega moraju ih se pridržavati, ako ne žele sada morat će o tome misliti kasnije, jedno od pravila je puno uvažavanje stalnog suda za ratne zločine, ponašanje suprotno tome zakomplicirati će im budućnost«. </p>
<p>Novac je, dakle, na stolu i zemlja suvereno odlučuje hoće li ih uzeti i za njih dati traženo za uzvrat ili neće. Slična priča s novcem, istina bez ucjenjivanja, ali s porukom da strana koja novac daje od ulaganja nešto očekuje, nalazi se u netom objavljenoj raspodjeli sredstava programa CARDS za Hrvatsku. </p>
<p>Europska unija u svoje ciljeve ulaže svoj novac. Svaki četvrti euro pomoći Hrvatskoj ide, primjerice, u pojačavanje procesa povratka izbjeglica. Neki će vrijedni euri školovati pravnike, unijeti kompjutore u katastar, ubrzati izradu i potom provedbu reforme državne uprave. Ta je pomoć zamišljena prema formuli »pomoć za samopomoć« i dobiva se temeljem ispunjavanja uvjeta. Uvjeta koji, srećom za zainteresirane, nisu dvojbeno izuzimanje državljana jedne zemlje od nedvojbene pravde nego lista demokratskih i tržišnih reformi čija je provedba i u interesu te zemlje. Naravno, strana koja daje novac određuje glazbu za ples. </p>
<p>EU je Hrvatskoj iz CARDS-a dostavila 17 milijuna eura za povratak izbjeglica. Novci će činiti razliku. Naravno i nažalost, iako je ovo bilo za očekivati, Unija se još nije odlučila na potez koji njezin proračun neće stajati ni eurocenta, ali će povratku izbjeglica osigurati dramatičan poticaj. </p>
<p>Unija još nije otvorila Hrvatskoj obećani pristup paneuropskoj kumulaciji podrijetla roba, jednoj od onih situacija gdje se, doslovno objavljivanjem u službenom listu EU-a, izvoznicima otvara brzi trak za udvostručenje izvoza na Unijino tržište. S pojačanim izvozom ubrzavaju se gospodarski oporavak i rast, a s njima i proces povratka izbjeglica, proces kome je čak i EU priznao da izbjeglice ne vraćaju novi krovovi nego nova radna mjesta i nove perspektive. Tako je to s pomoći. Gazda je ruka koja je pruža. Dobro došli u svijet realpolitike!</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Život na kreditnu karticu </p>
<p>Činjenica je da su osnovni egzistencijalni troškovi četveročlane obitelji u svibnju bili oko 1400 kuna veći od prosječne neto plaće / U Hrvatskoj se ipak živi relativno dobro / Obitelji danas imaju po dva, tri mobitela , trgovci računalnom opremom trljaju ruke, o rastu trgovine automobilima ne treba ni govoriti... / A sve zahvaljujući »plastici« (kreditnim karticama), otplatama na 12 ili 24 rate i dopuštenim minusima na tekućim računima </p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Po izračunu sindikata, samo osnovni egzistencijalni troškovi četveročlane obitelji</p>
<p> - za prehranu, režije, higijenu, odjeću, prijevoz i trošak, koji se odnosi na odgoj i obrazovanje školaraca - u svibnju su bili oko 1400 kuna veći od prosječne neto plaće koja je u ožujku isplaćena u Hrvatskoj. Podatak o plaći za ožujak posljednji je »službeni« podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku, pa računamo na temelju njega, a može se primijeniti jer plaće od tada uglavnom nisu rasle.</p>
<p>Uzmemo li u obzir činjenicu da je u Hrvatskoj oko 400.000 građana prijavljeno na minimalac ili tek nešto više od toga - što znači da imaju prosječne prihode oko 1400 kuna - to znači da čak i u obiteljima u kojima postoje dva zaposlena hranitelja s redovnom plaćom prihodi često ne pokrivaju ni osnovne potrebe obitelji. I to potrebe koje su sindikati prilično podcijenili, čini se.</p>
<p>Naime, troškovi prosječne četveročlane obitelji jednostavno moraju biti veći od onoga što za pojedine stavke procjenjuju sindikati. Tako se, primjerice, u potrošačkoj košarici za svibanj ističe da za troškove prijevoza obitelji mjesečno treba 471 kuna. No, većina automobila u Hrvatskoj kupljena je na kredit, s mjesečnom ratom koja u pravilu nije manja od 1000 kuna. Obitelj koja ima stariji automobil, kada podijeli troškove registracije vozila, te jednog ili dva popravka godišnje, potrošit će također više od spomenutog iznosa, pri čemu valja imati na umu i činjenicu da svi ukućani prema poslu i školi vjerojatno ne putuju u isto vrijeme. Dodatno, dakle, treba kupiti još jedan ili dva mjesečna pokaza za javni gradski prijevoz...</p>
<p>Slična se matematika može primijeniti i kad je riječ o troškovima stanovanja. Naime, 1572 prosječne kune i više su nego dovoljne za pokriće režija, s obzirom na to da je prosjek stambenog prostora po obitelji u Hrvatskoj nešto manji od 60 četvornih metara. No, taj je iznos teško rastegnuti na troškove održavanja i popravaka, kupnju novih kućanskih aparata, ili na mjesečnu ratu kredita za stan. Naime, iako će zahvaljujući poreznim olakšicama dio toga troška građanima biti vraćen kroz povrat poreza, taj će novac stići tek u drugoj polovici iduće godine.</p>
<p>Čak 73 posto prihoda obitelj troši na hranu</p>
<p>Do tada - treba preživjeti. I svim tim stavkama dodati sve ono što čini život, a ne ubraja se u osnovne troškove: godišnji odmor, kupnju dječjeg bicikla, troškove za dječje »maturalce«, na primjer, ili povećane izdatke ako je netko od ukućana bolestan... No, ma koliko mi pričali o tome da prosječna plaća nije dostatna ni za pokriće osnovnih troškova te da prosječna obitelj čak 73 posto svojih prihoda troši samo na hranu, činjenica je da se u Hrvatskoj u prosjeku ipak živi relativno dobro. Činjenica da prosječne obitelji danas imaju po dva, tri mobitela i mjesečno na razgovore troše barem tristotinjak kuna, ipak svjedoči o tome. Činjenica da trgovci računalnom opremom trljaju ruke također govori o tome, bez obzira na to što se računalo danas može nabaviti na »rasprodaji«, za pet, šest tisuća kuna. O rastu trgovine automobilima ne treba ni govoriti...</p>
<p>A sve zahvaljujući »plastici« (kreditnim karticama), otplatama na 12 ili 24 rate, s tri ili šest mjeseci počeka. Zahvaljujući dopuštenim minusima koji na nekim računima daleko premašuju prihode. Ili zahvaljujući nenamjenskom, gotovinskom kreditu banke koji je danas moguće podići ne samo bez jamaca i potvrde o prihodima nego na temelju unaprijed pripremljenog kupona koji stigne na kućnu adresu, u manje od tri minute kontakta sa službenikom na šalteru. </p>
<p>Znaju dobro naši »spasitelji« da nemamo druge, pa je njihova poslovnost prešla sve granice: Doznajemo tako da je nedavna odluka jedne banke o izdavanju nove kreditne kartice bila uvjetovana time što je analiza poslovanja pokazala kako su korisnici karticu izdanu prije godinu, dvije već opteretili do maksimuma. Bankina logika ili logika tvrtke koja se bavi kartičnim poslovanjem, svela se, dakle, na to da ne prekinu začarani krug dugovanja, kako bi korisnicima omogućili da ratu kredita na jednoj kartici otplaćuju - drugom. Ili da kredit prebijaju kreditom. Sve to, naravno, potrošača dodatno košta (visoki troškovi obrade kredita, visoke kamate, članarine za kartice), odnosno dodatni je prihod onih koji su to omogućili. Pa dok ide - ide.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ne bi trebalo biti svejedno kako se rastavljaju riječi </p>
<p>Bilo bi ovako: gdje se osjeća morfemska granica, izgovor je sigurno dvosložan (pouka), gdje se to ne osjeća, tamo će biti (i) jednosložan (pauk). Očito je da moramo imati pravopisno pravilo o nerastavljanju dvoslova, troslova, četveroslova... kojima se piše jedan glas</p>
<p>ALEMKO GLUHAK</p>
<p>U hrvatskim je pravopisima i drugim jezičnim priručnicima sasvim običan savjet u vezi s rastavljanjem riječi na kraju retka - da se dvoslovi dž, lj, nj ne rastavljaju na svoje sastavnice. To je u vezi s tim da ti dvoslovi označavaju po jedan glas.</p>
<p>Međutim, to da mi u svojem pisanju imamo i troslov -pomalo se i zaboravlja. U popisu slovâ hrvatskoga jezika spominju se temeljna slova (jednoslovi, monografi, monogrami: a, b, c, d, e, f, g, h, i, j, k, l, m, n, o, p, r, s, š, t, u, v, z), izvedena slova (č, ć, đ, š, ž), dvoslovi (digrafi, digrami: dž, lj, nj), ali u nekim se priručnicima ne spominje to da imamo i troslov (trigraf, trigram) ije. Troslovom ije piše se dvoglasnik /ie/: lijep, snijeg, prijelaz, korijen, poluvrijeme. Jedina razlika u ponašanju toga troslova u odnosu prema ponašanju dvoslova jest ta da dvoslovi imaju svoja mjesta u abecednom poretku, a troslov ije u tom poretku ponaša se kao da je riječ o tri slova. Usput budi rečeno, u rječničkomu dijelu Hrvatskoga pravopisa Ivana Broza (1892., 1893.) riječi na lj, nj smještene su unutar popisa na l, n.</p>
<p>Imamo pak pravilo da »ne valja« na kraju retka »odvajati one dvoslove kojima se piše jedan glas, dakle: ne pol-je nego po-lje, ne hod-ža nego ho-dža, ne ufan-je nego ufa-nje« - tako npr. u Hrvatskom pravopisu Babića, Finke i Moguša iz 2002. i u prijašnjim izdanjima. Slična su pravila dana i u prijašnjim pravopisima i drugim jezičnim priručnicima.</p>
<p>Za troslov najčešće nigdje ne piše ništa. Imamo i to da se u Pravopisu hrvatskoga jezika Anića i Silića 2001., tako i u prijašnjim izdanjima, veli izričito ovako: »Slijed ije (kao 'refleks glasa jata') ponaša se kao i svaka druga sekvencija tipa samoglasnički + suglasnički + samoglasnički fonem. To znači da će se rastavljati ovako: i-je (usp. odni-je - prema odnijeti i ri-jeka).«</p>
<p>Međutim, ako ne valja rastavljati »dvoslove kojima se piše jedan glas«, onda isto tako ne bi valjalo rastavljati troslov kojim se piše jedan glas - a to je troslov ije.</p>
<p>Odnosom prema slovima kojima se piše dvoglas /ie/ pozabavili su se zabranjeni Hrvatski pravopis Cipre, Guberine i Krstića iz 1941. i »korienski« Hrvatski pravopis Ureda za hrvatski jezik, sastavljača Cipre i Klaića, iz 1944., pravopis proizašao iz onoga iz 1941.</p>
<p>Prvi od njih kaže jasno: »Jednosložno ije ne rastavlja se na kraju retka..., a ni ispod kajda...« Dalje ima to da se ne rastavljaju au i ije) jednosložni dvoglas au u tuđicama: au-to; tau-tologija. b) jednosložno ije...«, te u primjeru za note u tekstu koji treba doći pod njih piše »Lije-pa na-ša do-mo-vi-no!« </p>
<p>U drugom se od njih za dvoglas /ie/ piše dvoslov ie, no riječ je o istom načelu. U tom se pravopisu za primjer toga da se ne može rastaviti jednosložna riječ daje riječ snieg i isti primjer s prvim stihom himne, s pisanjem lie-pa. Malo dalje izričito veli da se ne rastavlja »jednosložni dvoglas ie: snieg (jedan slog), snie-ga (dva sloga) i t.d.« te »jednosložni dvoglasi u tuđim riečima: au-tor, Eu-terpa, Leip-zig i t.d.«</p>
<p>U jezičnim savjetima piše se o mnogo čemu, a o tome baš i ne. U vezi s raspravom o tome bi li bilo dobro prijeći na pisanje ie za dvoglas /ie/, osvrnuo sam se na to u Večernjem listu 18. svibnja 1999. - pa sam spomenuo to da ne bi trebalo rastavljati ije, au, eu, ou te da ne treba zanemarivati slogotvorno l.</p>
<p>Postavlja se i pitanje kako se izgovaraju neke riječi. Imamo različite izgovore za au, eu, ou (kao što stoji da ne označava svaki ije dvoglas /ie/, npr. nije, nijedan). Npr., pauk, paučina, paun, paunica, paus - izgovaraju li se one po slogovima kao /pa-uk/, /pa-u-či-na/, /pa-un/, /pa-u-ni-ca/, /pa-us/? U riječima Europa, neuron, neuralgija imamo jedan slog s dvoglasom /eu/ za dvoslov eu, a u neumiješan, neumješan, neuobičajen, neuspjeh itd. eu nije dvoslov nego su to dva slova.</p>
<p>Sigurno se jednosložno izgovara soul i tu je ou dvoslov; a u pouka, pouzdan to su dva slova. Bilo bi ovako: gdje se osjeća morfemska granica, izgovor je sigurno dvosložan (pouka), gdje se to ne osjeća, tamo će biti (i) jednosložan (pauk).</p>
<p>Očito je da moramo imati pravopisno pravilo o nerastavljanju dvoslova, troslova, četveroslova... kojima se piše jedan glas. </p>
<p>Dakle, moguća su rastavljanja lije-po (ne li-je-po), au-to (ne a-u-to), Eu-ro-pa (ne E-u-ro-pa); također, slično je (ne posve isto) i u slučajevima s tuđim riječima i imenima, npr. njemačko Kretsch-mer, češko Ma-chek, poljsko Krzy-sztof itd., jer su to redom u hrvatskom izgovori /kreč-mer/, /ma-hek/, /kši-štof/.</p>
<p>Nemarnici rastavljaju u knjigama i novinama kojekako, no za to ne bi trebalo biti svejedno ljudima pismenima.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer matematike i doktor znanosti u području jezikoslovlja.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pavletićeva nepodnošljiva lakoća izvrtanja istine</p>
<p>Uvidom u životopis akademika Pavletića, ne samo što sam apsolutno uvjeren da on tu nagradu nije ničim zaslužio, nego smatram da je zbog takvoga pogrešnog izbora nagrada od početka pretvorena u lakrdiju, a zaslužni pojedinci zakinuti... Sve što sam objavio o Pavletićevu životopisu potpuno je istinito i vjerodostojno, te nisam ništa dodao niti oduzeo / Naslijedivši umirućeg Tuđmana, Pavletić se je već vidio u njegovoj ulozi promovirajući javno samog sebe kao mogućega Tuđmanova nasljednika na tronu neproglašenoga hrvatskog kraljevstva, kako ga je vidio i sebe u njemu sam Tuđman. Na sreću, košmarni snovi akademika Pavletića potrajali su samo malo kraće negoli je trajnost mlijeka u tetrapaku, ali dovoljno dugo da se je i u tih mjesec dana dodatno kompromitirao</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Ne želim, isključivo radi civilizirana odnosa i poštovanja prema Vjesnikovim čitateljima, teška zdravstvena stanja i visoke životne dobi akademika Vlatka Pavletića, uzvratiti mu istom mjerom i zloporabiti medijski prostor u Vjesniku za izricanje grubih uvreda poput: »mitomanski raspoložen nevjerodostojnik«; »čovjek nimalo impresivne reputacije«; »Paraga romaneskno izmišlja«; »Paraga obmanjuje javnost«; »ako je i od Parage, previše je prozirno i prijezira vrijedno«, s kojima me je ovaj književnik »počastio« u svojem ispravku objavljenom 10. lipnja 2003. u Vjesniku (»Laži i klevete Dobroslava Parage«, Stajališta).</p>
<p>S obzirom na to da je nagrada »Zlatni grb« nagrada za promicanje parlamentarizma i demokracije, najdublje sam uvjeren da je svatko, pa tako i ja, pozvan javno promišljati je li ovogodišnji izbor laureata objektivan i vjerodostojan ili promašen. </p>
<p>Uvidom u životopis akademika Pavletića, ne samo što sam apsolutno uvjeren da on tu nagradu nije ničim zaslužio, nego smatram da je zbog takvoga pogrešnog izbora nagrada od početka pretvorena u lakrdiju, a zaslužni pojedinci zakinuti.</p>
<p>U svojem članku na ovim stranicama objavljenom pod naslovom »Povijesno neistinito iščitavanje Pavletićeva životopisa« iznio sam niz autentičnih i neoborivih činjenica koje akademik Pavletić, a niti današnje vodstvo Hrvatskog sabora, ne mogu izmijeniti niti izbrisati.</p>
<p>Sve što sam objavio o Pavletićevu životopisu potpuno je istinito i vjerodostojno, te nisam ništa dodao niti oduzeo.</p>
<p>Dakle, povijesna je istina da akademik Pavletić nije bio ni autor niti inicijator Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, kako on to uz pomoć Odbora za dodjelu nagrade Sabora želi neistinito prikazati, nego je Upravni odbor Matice hrvatske 1967. godine izabrao povjerenstvo od sedam članova (Miroslav Brandt kao inicijator, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Radoslav Katičić, Jakša Ravlić, Dalibor Brozović i Slavko Pavešić), koji su zajednički sastavili tekst i dali ga ostalima na potpisivanje.</p>
<p>Kada akademik neutemeljeno svojata inicijativu koja nije njegova, treba mu ovaj put reći da ne samo da nije inicijator i autor Deklaracije, nego se je prvi odrekao tog dokumenta na sjednici Gradskog komiteta Saveza komunista Zagreba, kojem je bio i član sljedećim riječima: »Neki me smatraju čak autorom, neposrednim autorom i piscem te deklaracije, iako to nema nikakve veze sa stvarnim činjenicama«. </p>
<p>Svaki prosječni čitatelj lako može vidjeti jesam li lagao i klevetao akademika Pavletića ili je to on učinio meni, nakon što sam ga suočio s istinom da nije zaslužio priznanje koje mu je, ne slučajno, dodijelilo sadašnje vodstvo Hrvatskog sabora. </p>
<p>Jednako, kao što se je olako odrekao Deklaracije, zadržavši pritom položaj i dodatne povlastice, o kojima sam već pisao u neosporenom članku, akademik Pavletić pušten je iz pritvora u jeku najžešćih progona i pisanja optužnica protiv tisuća pristalica hrvatskog proljeća 1972. godine, ali i niza Pavletićevih kolega književnika i novinara. </p>
<p>Treba ovom prigodom istaknuti da je Pavletić pušten na mnogima, tada neobjašnjiv način, čak i prije negoli sam Tuđman, koji je o sebi samom širio neprovjerenu legendu da je oslobođen nakon nepunih deset mjeseci pritvora na intervenciju Tita, koji je navodno poručio partijskom vodstvu u Zagrebu »Tuđmanu ne pakovati«. </p>
<p>Istina je, da je Tuđmana oslobodilo njegovo »držanje« u zatvoru i lojalnost prema Titu.</p>
<p>Nije riječ, dakle, o nikakvoj bljezgariji, nego o vrlo upitnu izlasku Pavletića iz istražnog zatvora, sigurno ne zbog dobi, 41 godina, nego se je u najužem krugu ljudi iz hrvatskog proljeća pojavila višekratno ponovljena informacija da se je Pavletić pokajao u zatvoru i odrekao bilo kakve uloge u hrvatskom proljeću, kao što se je, prema istom receptu prije odrekao bilo kakve uloge u donošenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. </p>
<p>Samo usput, Gotovac, Bušić, Paradžik, Čičak, Mesić, Ivičević, Đodan, Veselica, Tomičić, Šošić i tisuće drugih odležali su dugogodišnje zatvorske kazne u najtežim uvjetima U Staroj Gradiški i Lepoglavi.</p>
<p>Akademik Pavletić kao da je dobio amneziju odnosno izgubio sjećanje, ali podsjetit ću ga da je upravo već prethodno citiranim riječima »da oni koji su potpisali peticiju nemaju što izgubiti, da su neinteligentni, a on je samo književnik koji objavljuje svoje radove« 1980. godine odbio potpisati peticiju za amnestiju političkih zatvorenika, što su njegovi kolege iz hrvatskog proljeća (na koje se on u svojem klevetničkom napisu poziva) komentirali riječima »da ih je on napustio već 1972. godine u istrazi, da odbija svaki kontakt s njima i da je sav ustrašen«. </p>
<p>Napominjem, glede autentičnosti tog događaja, da je njegov opis objavljen u slovenskom tjedniku Mladina 1986. godine, odnosno godinu dana uoči primanja Vlatka Pavletića u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (čak je, i to krivotvoreno u životopisu akademika koji je pročitan u Saboru, jer mu piše da je 1987. godine bio primljen u HAZU a ne u JAZU). </p>
<p>Taj susret s akademikom Pavletićem također sam opisao u mojoj knjizi »Goli otok istočni grijeh Zapada« 1995. godine.</p>
<p>Književniku Slobodanu Šnajderu nemam uopće razloga ne povjerovati u autentičnost njegova svjedočenja o Pavletićevoj preporuci da 1991. godine napusti zemlju, a glede toga je li se dočepao fotelje ili su ga molili da na nju zasjedne, tako je malo važno, kada je opće poznato, da je, naslijedivši umirućeg Tuđmana, Pavletić već sebe vidio u njegovoj ulozi promovirajući javno samog sebe kao mogućega Tuđmanova nasljednika na tronu neproglašenoga hrvatskog kraljevstva, kako ga je vidio i sebe u njemu sam Tuđman.
Na sreću, košmarni snovi akademika Pavletića potrajali su samo malo kraće negoli je trajnost mlijeka u tetrapaku, ali dovoljno dugo da se je i u tih mjesec dana dodatno kompromitirao. </p>
<p>Svakako manje negoli desetljetnom šutnjom o Tuđmanovoj diktatorskoj vladavini i upropaštavanju hrvatskog naroda i Republike Hrvatske za što računi svima nama, ali ne i akademiku Pavletiću, stižu pod nos. </p>
<p>Ne samo što je šutio, jer se je s Tuđmanovom nasilnom vlašću slagao (Si tacuisses, consentire videtur!) i u njoj aktivno participirao, nego ga je, ne slučajno, čak i naslijedio.</p>
<p> Umjesto da se crveni od srama, nakon svih otkrića o Tuđmanovu zlosilju nad Hrvatskom, hrvatskim narodom i demokracijom, on mi prijeti sudskom tužbom. </p>
<p>Samo izvolite, dobitniče »Zlatnog grba« nedemokracije i neparlamentarizma.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sa stajališta promicanja jednakosti žena Obiteljski zakon je reakcionaran i potpuno neprihvatljiv</p>
<p>U Hrvatskoj danas postoje samo tri društvene grupe čiji se status i prava reguliraju posebnim zakonima: osobe s duševnim smetnjama, žene i, najnovije, homoseksualci. To što temeljni zakoni ove države ne sadrže odredbe koje jamče jednaki tretman navedenim skupinama, nepobitni je dokaz da se ustavna jamstva u nas primjenjuju prema starom Aristotelovu načelu pravednosti »jednake tretiramo jednako, različite različito«... Ideja posebnog zakona o obiteljskom nasilju dobila je iznenada nove pristalice. One u raspravu nisu unijele nikakve stručne argumente, nego su instinktom prekaljenih karijeristica uočile da bi donošenje posebnog zakona moglo biti nešto što će im donijeti korisne političke bodove</p>
<p>KATARINA VIDOVIĆ</p>
<p>Nekonzistentan obiteljski zakon konačni je rezultat teorijski krajnje zaostala i ideološki rigidna shvaćanja da zakon o obitelji može biti isključivo u funkciji promocije i zaštite prava djece, a nikako supruga ili majki. (Prvi dio ovog teksta objavljen je u jučerašnjem broju.)</p>
<p>To je, nažalost, shvaćanje Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu čija dugogodišnja šefica, profesorica Mira Alinčić smatra da žene uživaju jednakost u društvu još od vremena kada je takvo mišljenje bilo politička obveza, a vidimo da se dobro uklapa i u svježe pristigle liberalne nazore.</p>
<p>Istina je, znamo, potpuno suprotna. Na pitanje je li taj zakon izgrađen na konkretnu iskustvu žena, odgovor je - ne. Na pitanje radi li taj zakon na ukidanju dominacije muškaraca u obitelji, odgovor je također negativan. Gledano iz perspektive promicanja jednakosti žena, Obiteljski zakon je reakcionaran i potpuno neprihvatljiv. </p>
<p>Zamisao da je potreban poseban zakon o nasilju u obitelji potekla je upravo iz Ministarstva rada i socijalne skrbi. </p>
<p>Indikativna je i argumentacija koju su u prilog tomu iznosili. Donošenje posebnog zakona smatraju potrebnim zbog »specifičnost(i) i delikatnost(i) obiteljskog nasilja i njegove sve već(e) učestalosti«. Međutim, nasilje nad djecom je isto tako, ako ne i više, specifično i delikatno pa ih to nije spriječilo da mjere za zaštitu djece uvedu u Obiteljski zakon. </p>
<p>Ta hinjena briga služi licemjernu prikrivanju stvarnog razloga, a on leži u činjenici da su žrtve obiteljskog nasilja u najvećem broju žene. U Hrvatskoj danas postoje samo tri društvene grupe čiji se status i prava reguliraju posebnim zakonima: osobe s duševnim smetnjama, žene i, najnovije, homoseksualci. To što temeljni zakoni ove države ne sadrže odredbe koje jamče jednaki tretman navedenim skupinama, nepobitan je dokaz da se ustavna jamstva u nas primjenjuju prema starom Aristotelovu načelu pravednosti »jednake tretiramo jednako, različite različito«. Jednom ustanovljena društvena nejednakost tako se zakonski petrificirala i nikakva količina »posebnih zakona« to ne može i neće promijeniti. </p>
<p>Radna skupina Ministarstva rada i socijalne skrbi nije uvažila preporuku Povjerenstva Vlade za ravnopravnost spolova kojom se izričito tražilo uvažavanje prijedloga O-ZONE o uvođenju mjera zaštite zlostavljanih u Obiteljski zakon. Tadašnja predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova također je, nakon iscrpnih konzultacija, zauzela stav da se mjere zaštite trebaju ugraditi u Obiteljski zakon prije no što se pristupi izradi novoga.</p>
<p>Međutim, ideja posebnog zakona o obiteljskom nasilju dobila je iznenada nove pristalice. One u raspravu nisu unijele nikakve stručne argumente, nego su instinktom prekaljenih karijeristica uočile da bi donošenje posebnog zakona moglo biti nešto što će im donijeti korisne političke bodove. </p>
<p>Jedna od njih, Milanka Opačić, iako s dugogodišnjim političarskim stažom, čak se nikada prije nije ni bavila »ženskim pitanjem« - niti u svojoj stranci niti u ženskim grupama niti sudjelovanjem u državnim aktivnostima na tom području.</p>
<p>Bez prethodnih referenci, ona se u tu raspravu uključila tako što je ignorirala argumente stručnjaka Ministarstva pravosuđa i neovisnih ekspertica da su Obiteljski i Kazneni zakon te Zakon o kaznenom postupku sasvim dostatni okvir za koherentno i sveobuhvatno adresiranje spolno specifičnog nasilja iz perspektive građanske jednakosti žena. </p>
<p>Osim toga, upozoravale smo, gomilanje propisa stvara pravnu zbrku, što nužno otežava provođenje zakona i svjedoči o pravnoj zaostalosti zemlje.</p>
<p>Naime, uključujući taj posebni zakon, u nas će problematiku obiteljskog nasilja regulirati ukupno čak pet zakona od kojih nijedan ne zadovoljava navedene kriterije promicanja jednakosti žena. Dodatni problem je i to što je obiteljsko nasilje zakonski definirano i kao prekršaj i kao kazneno djelo pa će policija arbitrarno odlučivati hoće li uopće i koju vrstu prijave podnijeti. Tako nešto svakako ne pogoduje afirmaciji ljudskih prava i jačanju pravne države. </p>
<p>Pogledajmo što sve obuhvaća pojam obiteljsko nasilje u posebnu zakonu »(a) fizičke napade u bilo kojem obliku te bilo kakav napad na fizički integritet drugog člana obitelji, bez obzira na to je li u konkretnu slučaju nastala tjelesna ozljeda ili ne; (b) verbalne napade u obliku prijetnje bilo kojeg oblika ili sadržaja, vrijeđanja, psovanja, nazivanje pogrdnim nazivima; (c) sve vrste namjernoga spolnog napada bez pristanka žrtve; (d) prijetnju, uhođenje te sve druge načine uznemirivanja; (e) izolaciju, ograničavanje slobode kretanja i komuniciranja sa trećim osobama«.</p>
<p>Sve nabrojeno može se naći i u Kaznenom zakonu opisano kao kaznena djela nanošenja tjelesnih ozljeda, uvrede, prijetnje, spolni odnošaji s primjenom sile i bez pristanka žrtve, bespravno oduzimanje slobode i uspostava ropstva. A da ne bi bilo pogreške, oni koji su pisali taj posebni zakon potrudili su se čak i da ne ispuste pristanak žrtve kao kriterij za utvrđivanje postoji li, u ovom slučaju, prekršaj (sic!) silovanja ili ne.</p>
<p>Uvjetujući da seksualni napad mora biti namjeran, poseban zakon je dosljedno uvažio duh Kaznenog zakona pa su muževi silovatelji tako i dodatno osigurani od »hirova zlonamjernih supruga«. </p>
<p>Svaka žena zna da se u uvjetima muške dominacije na seks mnogo puta pristaje, ne iz želje, nego da bi se smirilo nasilje (seks nakon batina), izbjeglo nasilje ili još više nasilja. </p>
<p>Zakonodavac i silovatelji, zastupaju, međutim, isti stav - ako se nije odupirala, bez obzira na količinu prije, za vrijeme ili poslije, angažiranog nasilja, žena je pristala, dakle, nijedan zakon nije prekršen, nitko nije povrijeđen. Kriterij za razlikovanje prekršaja i kaznenih djela zakonodavac vidi većinom u razmjerima i težini štete koja je nastala njihovim počinjenjem (zanimljivo će biti vidjeti koje silovanje je prekršaj, a koje kazneno djelo). </p>
<p>U postupku pred sudom nema bitne razlike - prava počinitelja i oštećenih jednaka su u prekršajnom i kaznenom postupku. Istina, prekršajnim nalogom mogu se na mjestu izreći zaštitne mjere, ali ako osoba kojoj se one izreknu u roku osam dana uloži prigovor, njihovo se provođenje odgađa. </p>
<p>Neuzimanje u obzir navedene argumentacije i ustrajanje na donošenju posebnog zakona, samo je još jedan u nizu primjera totalne bijede domaćeg politikantstva (politika je, naime, nešto potpuno različito) koje dominira svekolikim životom - nije važno kakvi su zakoni i hoće li se primjenjivati, a kamoli kakve će posljedice njihova primjena proizvesti, važan je samo dojam i politički bodovi za one koje(i) su ih predložili.</p>
<p>Kao glasnogovornica te inicijative, Milanka Opačić je dala i ovakvu izjavu: »U Zakonu o kaznenom postupku otvorili smo i mogućnost da istražni sudac u razdoblju od početka kaznenog postupka do izricanja (...) može izreći privremene mjere, na primjer, mjeru udaljavanja nasilnika od obitelji i zabrane prilaska žrtvi. Nažalost, do sada tu mogućnost ZKP-a nije iskoristio nijedan sudac kako bi se nasilna osoba odvojila od žrtve. </p>
<p>Zato smo napisali i Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji kao posebni zakon koji bi trebao što bolje odrediti što je čiji posao i što treba činiti kada je u pitanju nasilje u obitelji.« (Jutarnji list, 28. studenoga 2002.).</p>
<p>Budući da ju je studij politologije, prema njezinim vlastitim riječima, osposobio da bude političarka, a ne politologinja, nećemo joj uzeti za zlo tragično nerazumijevanje zakonodavnog procesa - kad se jedan zakon ne primjenjuje pa se donosi drugi zakon obično znači da je prvi nekvalitetan i da se stavlja izvan snage, a to ne može vrijediti za ZKP, jer se njega može samo mijenjati i primjenjivati.</p>
<p>Ali ono što joj možemo uzeti za zlo je njezina izjava, citirana na početku ovog teksta, koju je dala poslije šest mjeseci. U njoj ona decidirano najavljuje mogućnost da se »najbolji zakon« u budućnosti neće primjenjivati. A da bi politički bodovi i dalje nepomućenim sjajem resili njezinu predizbornu kvalifikaciju, ona će sebe unaprijed osloboditi svake odgovornosti za takav slučaj. »Za to ćete si biti krive same«, poručuje nam. </p>
<p>Tako nešto može izjaviti samo osoba koja uopće nije upoznata, a kamoli da razumije što je nasilje prema ženama. To ju, međutim, nimalo ne sprječava da nameće svoja rješenja, koristeći obilato moć koju joj daje njezin položaj (u međuvremenu je postala predsjednicom saborskog Odbora za ravnopravnost spolova) - štetu ionako trpe druge.</p>
<p>Situacija nas drugih je, međutim, takva da nismo sve udate za bivše djelatnike Ministarstva vanjskih poslova i javne ličnosti, da bi se za našu sudbinu iskreno zainteresirala javnost, a s njom i Državno odvjetništvo. Ima raznih žena - hrabrih, manje hrabrih i nas koje smo kukavice, ali to, nažalost, nema nikakva utjecaja na postupanje muškaraca prema nama.</p>
<p>I dok nema građanskog zakona koji prepoznaje i priznaje što nam se događa samo zato što smo žene, koji nam služi kao instrument postizanja pravne zaštite i zadovoljštine, koji nam jamči građansko dostojanstvo i ljudsku vrijednost, mjeru naše slobode i jednakosti određivat će muškarci i/ili država (što je u većini slučajeva jedno te isto).</p>
<p> Upravo zato, jer je još sve u njihovim rukama, a ništa u rukama žena - održanje statusa quo ženske društvene subordiniranosti jamči nam i ova politička garnitura. »Najbolji posebni zakon« ne donosi ništa novo. Srećom to nije ZKP pa ćemo ga možda jednom i staviti izvan snage. Borba se nastavlja! </p>
<p>Autorica je sociologinja, članica O-ZONE.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Tumbri: »Primam 6000 kuna, a ne radim ništa!«</p>
<p>Nakon što je Milan Bandić 2000. smijenio devet direktora trgovačkih društava u vlasništvu grada, četvorica su ostala raditi u tvrtkama u kojima su bili, petorica su se snašla drukčije / Prema mišljenju dr. Radovana Fuchsa, bivšega direktora ZGOS-a, ako neki bivši »ne rade nekome o glavi«, postaju razni savjetnici »koji ništa ne rade« </p>
<p>Zvonimir Tumbri, bivši direktor Zagrebačkih cesta, smijenjen 2000. godine, još je uvijek zaposlen u Zagrebačkim cestama na mjestu rukovoditelja. Kako nam je sâm rekao, prima plaću od 6000 kuna, a ništa ne radi.</p>
<p> »Nakon 24 godine radnog staža, od kojih 18 u Zagrebačkim cestama, posljednje tri godine, nakon bezrazložne smjene, živim bez radnih zadataka«, ispričao nam je Tumbri. Osobno, on to smatra uvredom - prima takvu plaću, a ništa ne radi. Za sebe Tumbri kaže kako je bio miljenik medija jer je postavio niz semafora i kamionete za održavanje s registarskim oznakama Ceste 1,2,3, uredio je cestu od Plesa do Marije Bistrice za svojedobni doček Ivana Pavla II... Slučaj Zvonimira Tumbrija slikovito pokazuje kako i na koji način funkcionira gradska uprava.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Zagreba Milan Bandić proveo je 2000. godine (dok je bio gradonačelnik), nakon dolaska SDP-a na vlast, zajedno s Darinkom Kosorom i Mladenom Vilfanom, a u ime Skupštine trgovačkih društava, »čistku« u devet od 24 zagrebačkih gradskih trgovačkih društava. Tada su smijenjeni direktori ZGOS-a, Vodoprivrede, Robnih terminala, Autobusnog kolodvora, Tržnica i veletržnica, Zagrebačkih cesta, Vodoopskrbe i odvodnje, Vladimira Nazora te Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva. Bandić je tvrdio kako su direktori smijenjeni po kriterijima uspješnosti poslovanja, a novinarima su, kao obrazloženje, dostavljene »liste grijeha«. </p>
<p>Poput Tumbrija, još su trojica bivših direktora ostali raditi u tvrtkama s čijeg su čela smijenjeni. Tako je, primjerice, Rino Jurić smijenjen s mjesta direktora Robnih terminala i postavljen na mjesto pomoćnika direktora, dok Zdenko Jech, nekadašnji direktor Trgovačkog društva Vladimir Nazor i dalje radi u njemu, na mjestu voditelja Turističke agencije Vladimira Nazora. Bivši direktor Vodoopskrbe i odvodnje, Zlatko Ivaniš, sada radi u istoj tvrtki, ali na mjestu pomoćnika rukovoditelja Službe razvoja.
Nekad čelni čovjek gradske tvrtke Vodoprivreda, Vladimir Jurašić, sada radi u Hrvatskim vodama, kao voditelj Službe Vodno gospodarskog odjela Sava za zaštitu od štetnog djelovanja voda. </p>
<p>»Imam svoju tvrtku i riješio sam se politikantstva i nestručnosti«, rekao nam je Stipan Tojčić, nekadašnji direktor Autobusnog kolodvora. Prema njegovim riječima, 2000. godine direktorska mjesta dijelila su se »kao što biskup dijeli župe, a od stručnosti nije bilo ni slova s«. »Došli su ljudi koji nisu znali što je virman«, rekao je Tojčić. Uz Tojčića, u gradskim tvrtkama više ne rade ni bivši direktor Tržnica i veletržnice Tomica Tomljenović, bivši direktor Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva Danijel Žamboki i dr. Radovan Fuchs, bivši direktor ZGOS-a. </p>
<p>»Vratio sam se u istraživački milje, u Institut za medicinska istraživanja«, rekao nam je dr. Fuchs. S obzirom na to da je, kako kaže, očekivao smjenu, on je u Institutu, gdje je i prije radio, uzeo godinu dana neplaćenog dopusta. Na pitanje kako to da je gotovo polovica bivših direktora ostala raditi u istim tvrtkama, dr. Fuchs nam je rekao kako oni očito nisu imali kamo otići »pa su ih ostavili«. »Ako nisu nekome 'radili o glavi', postali su razni savjetnici«, izjavio je te dodao kako je »i HEP prepun savjetnika koji su prije bili pomoćnici direktora, a sad ne rade ništa«.</p>
<p>Nakon što ga je smijenio, Bandić je Fuchsu htio naći posao</p>
<p> »Nakon što sam predvidio da će biti smjene u gradskim tvrtkama, ponudio sam Milanu Bandiću, tadašnjem gradonačelniku, ostavku, no on je nije želio prihvatiti«, ispričao nam je dr. Radovan Fuchs, bivši direktor ZGOS-a. Prema njegovim riječima, nakon nekog vremena susreo se s Bandićem i on mu je tada ponudio posao.</p>
<p> »Čuj, je ' trebaš posao, ja ću ti ga naći«, rekao je Bandić Fuchsu.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Osjećaju se dobro, sljedeći tjedan izlaze iz bolnice </p>
<p>Za dulji razgovor s novinarima mladić je predložio cijenu od 4000 kuna a 8000 kuna ako je uključeno i slikanje</p>
<p>Mladi par, M. B. (24) i B.M (20) koji je u ponedjeljak navečer stradao pri udaru groma u stablo na Jarunu, dobro se oporavlja u Kliničkoj bolnici »Sestre milosrdnice«.</p>
<p>»Oboje su već pokretni i nisu vitalno ugroženi. Opće stanje im je dobro, no neophodno je da se naprave pretrage, poput EEG-a, kako bi se isključila moguća oštećenja unutarnjih organa«, rekao nam je prim. dr. sc. Željko Vučičević, šef Zavoda za urgentnu medicinu. Kako se sada čini, pacijenti bi mogli napustiti bolnicu početkom ili sredinom sljedećega tjedna.</p>
<p>U kraćem telefonskom razgovoru mladić M.B. potvrdio nam je da se oboje osjećaju dobro, te da im lijekovi olakšavaju bolove od zadobivenih udaraca. Iako im u posjet dolaze samo roditelji, ne osjećaju se odsječenima od svijeta jer s prijateljima razgovaraju putem mobitela.</p>
<p> Mladić nam je rekao da je najčešće pitanje koje im postavljaju, kako to da su se sakrili baš ispod stabla , što je pri grmljavini najgore rješenje. Prema njegovim riječima to je bila čista slučajnost. Rekao je da mu je drago što su, s obzirom na sve, ipak dobro prošli. Za dulji razgovor s novinarima mladić je predložio cijenu od 4000 kuna, a 8000 kuna ako je uključeno i snimanje!</p>
<p>Zbog toga objavljujemo samo toliko - tek kraći, prepričani razgovor.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bolje u automobilu i na zemlji nego ispod stabla </p>
<p>Mr. Ivan Čačić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda navodi za »Vjesnik« praktične savjete koje treba imati na umu kad grmi </p>
<p>Većina Zagrepčana s podsmijehom je komentirala situaciju u kojoj se u ponedjeljak našao mladi ljubavni par. Naime, zaklon od ljetnog nevremena praćenog grmljavinom mladi su potražili ispod krošnje tik do jarunskog jezera. Iako nas jedna od prvih osnovnoškolskih lekcija uči kako je zaklon ispod stabla najgore rješenje, da ne bismo bili previše kritični, ostaje pitanje što bismo i sami učinili, da se kojim slučajem u ponedjeljak na njihovu mjestu našao netko od nas. </p>
<p>Za sve one koji bi postupili kao dvoje mladih Zagrepčana, načelnik Odjela Državnog hidrometeorološkog zavoda za vremensku analizu i prognozu, mr. Ivan Čačić, naveo je nekoliko praktičnih savjeta koje u slučaju grmljavine treba imati na umu. »Za vrijeme grmljavine najbolje je izbjegavati otvorene prostore, no nađete li se na otvorenom bez zaklona, najbolje je leći i pričekati da grmljavina prođe«, rekao je Čačić. »Ako, pak, osjetite dizanje i pucketanje kose, odmah legnite na tlo, jer iz vaše glave prema nebu strši naelektrizirana kosa koja 'čeka' kratki spoj odnosno udar munje. U slučaju grmljavine potrebno je odbaciti sve metalne i šiljate predmete kao što su kišobran, vile ali i mobitel«. </p>
<p>Mr. Čačić dodaje kako se nikako ne smijemo skloniti ispod krošanja drveća, pogotovo ako je stablo na osamljenom mjestu. »Drveća čiji su korijeni položeni vertikalno prema tlu, najkraća su veza prema podzemnim vodama te privlače gromove«, objasnio je Čačić. Svakako treba izbjegavati i mjesta ispod električnih vodova, pogotovo visokonaponskih. </p>
<p>Iako ljudi to često čine, za vrijeme grmljavine ne treba bježati iz automobila. Automobil je i na otvorenom jedno od najsigurnijih skrovišta od udara groma. Pri tome, naglašava Čačić, valja voditi računa o ostalim pojavama (jak ili olujni vjetar, pojava pijavice, bujice itd.). </p>
<p>Ako se pak nalazite u svom domu, za vrijeme grmljavine treba isključiti sva električna trošila, pogotovo ona koja su vezana uz visoki napon, glačala, televizore i sl. </p>
<p>Od voditelja Gorske službe spašavanja Ivana Hosta doznajemo da je, nađete li se za grmljavine u planinama, najbolje što prije napustiti vršne dijelove i krenuti ka podnožju. »No, najveću uslugu ljudi će si napraviti ako pažljivo poslušaju vremensku prognozu«, zaključio je Host. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Oko Sveučilišne bolnice polugoli radnici, kamioni i fazani</p>
<p>»Kaj da vam velim, pogled na bolnicu govori sam za sebe. Pa vidite da na krovu raste drveće«, opisuje radnik koji u limenoj kućici »čuva« bolnicu </p>
<p>Predstavnici Vlade i Grada trebali bi se sastati idući tjedan i dogovoriti način na koji će napokon pokrenuti sanaciju i daljnju izgradnju Sveučilišne bolnice u Blatu. Vrijeme sastanka ovisi o tome kada će premjer biti slobodan. </p>
<p>»Uvjeren sam da će prvi radnici na prostor Bolnice doći na jesen i početi s njenom sanacijom«, rekao nam je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zvonimir Šostar. U jesen bi, dodao je, trebao biti raspisan i natječaj za izvođače radova na dovršetku bolnice. </p>
<p>Najbolji opis trenutnog stanja bolnice dao nam je mladić koji u limenoj kućici »čuva« bolnicu.</p>
<p> »Kaj da vam velim, pogled na bolnicu govori sam za sebe. Pa vidite da na krovu raste drveće«, rekao nam je. »Bolnica je živi beton, ali sasvim je u redu«, nastavio je. Na pitanje je li nedavno netko iz Grada ili Vlade obišao bolnicu, kaže: »Ja nisam nikoga vidio«. »Bojim se da se to nikad ne bu završilo, to su samo predizborna obećanja, a naši starci utukli su u nju brdo para«, rekao je. </p>
<p>Ni radnici u 40-ak skladišta raznih firmi koje u dijelovima bolnice skladište svoj materijal, nisu vidjeli da je netko obilazio bolnicu.</p>
<p> Vrućina je i njih usporila, pa se polugoli odmaraju u hladu i majice natopljene znojem suše na drvenim kašetama. Ogromnom kompleksu bolnice živost daju samo kamioni i viličari koji dovoze i premještaju robu. Vidjeli smo i jednoga usporenog fazana, očito omamljenog vrućinom. </p>
<p>Okoliš oko dijela skladišta nije baš uredan, ima dosta odbačenog smeća, a i kontejneri su puni. Uz dio bolnice koji gleda na autoput trava je pokošena, a na preostalom dijelu izmiješana je s grmljem i samoniklim drvećem. Od nevremena dijelovi između skladišta ostali su natopljeni vodom. Rasvjetni lampioni u dobrom su stanju, nisu polupani.</p>
<p> Čuvar u portirnici na glavnom ulazu, onom odmah nakon skretanja s autoputa, očito je ažurniji noću. Jer novinari Vjesnika prošli su u poslijepodnevnim satima kraj porte ne zaustavivši se, i nitko se zbog toga nije uznemirio.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kraš »puni« proračun sa 5,5 milijuna kuna</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić posjetila je u srijedu Tvornicu slatkiša Kraš, a kao razlog posjeta navela je pružanje podrške uspješnim proizvodnim sustavima. »Sve velike tvrtke uplaćuju u gradski proračun oveća materijalna sredstva kao komunalne naknade«, rekla je Vlasta Pavić te dodala kako Kraš godišnje plaća Gradu 5,5 milijuna kuna. Rekla je također kako će grad pomoći Krašu pri izlasku na tržišta kojima Kraš trenutno teži - u Slovačkoj i Češkoj. »Mi zapravo živimo od industrijske proizvodnje, odnosno od naknada koje nam tvornice plaćaju, stoga smo dužni izraziti im zahvalnost«, napomenula je Vlasta Pavić.</p>
<p>»Oko trećina Kraševe proizvodnje namijenjena je izvozu, a Kraš je u vlasništvu malih dioničara«, rekla je Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave. Prema njenim riječima, Kraš će ove godine pokušati znatno smanjiti troškove proizvodnje. Na pitanje kako se to misli provesti, Zvjezdana Blažić odgovorila je kako neće biti otpuštanja stalno zaposlenih, nego će se smanjivati broj sezonskih radnika. »Uz to, troškove planiramo smanjiti povećanjem prodaje«, pojasnila je. Gradonačelnica je najavila i skori posjet drugim velikim tvrtkama u Zagrebu - Končaru, Badelu i Ledu. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U prvom danu prikupljeno 330 doza krvi </p>
<p>»U utorak smo u Zavodu za transfuziju prikupili 170 doza krvi a u cijelom gradu naše tri dežurne ekipe prikupile su još 160 doza«, rekao je u srijedu Vjesniku dr. Čedomir Maglov, voditelj Odjela za uzimanje krvi i promidžbu u Zavodu za transfuzijsku medicinu u Petrovoj 3. U srijedu je samo do 10 sati prikupljeno više od 50 doza krvi, a to je inače dnevni prosjek tijekom cijele godine, rekao je dr. Maglov. Naš sugovornik očekuje da će se do kraja dana prikupiti barem toliko doza kao i u utorak. Najtraženije krvne grupe su A pozitivna i sve negativne, jer ih ima samo 15 posto ljudi.</p>
<p>Zavod je u utorak počeo putem medija pozivati davatelje i već isti dan Zagrepčani su se odazvali u velikom broju. Ljeto je i inače teško vrijeme za prikupljanje krvi jer ljudi polako napuštaju grad, dolaze turisti, veće su gužve na cestama što povećava broj prometnih nesreća, dodao je dr. Maglov. Upozorio je da statistike pokazuju kako se zadnjih godina krv troši mnogo više nego prije. Samo jedna prometna nesreća može potrošiti sve zalihe neke rijetke krvne grupe, a pri transplantacijama organa koje se obavljaju sve češće, zna se potrošiti i do 30 doza. A u svakoj dozi ima tri decilitra krvi. Zato je svako darivanje krvi ljeti dobrodošlo. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Tironi odustaje jer nije »glamurozan tip«, Nova dalje traži voditelje</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Nakon što su prošloga tjedna sve dnevne novine gotovo svakodnevno izvještavale o slučaju« emisije »Red Carpet« na Novoj TV i njezina nesuđenog voditelja Marina Tironija s Nove TV stiglo je novo, valjda konačno, priopćenje za javnost. U njemu je, uz direktora programa Branka Vukšića, koji je ponovio kako je Story SuperNova Show većini finalista iz temelja promijenio život, stvorivši od njih svehrvatske medijske zvijezde, svoje razloge odustajanja od vođenja »Red Carpeta« napokon iznio i sam Tironi: »Budući da po prirodi nisam 'glamurozan tip', a to Monika Kravić i Dorijan Elezović jesu, smatram da ne bih u toj emisiji dao ono što njih dvoje mogu. Nadam se da se gledatelji slažu da se Dorijan i Monika odlično snalaze u svijetu glamura o kojemu emisija i govori.« Također, Tironi u pripćenju zahvaljuje svima koji su bili uz njega tijekom Story SuperNova Sowa, kao i Novoj TV na razumijevanju u povodu odustajanja od vođenja »Red Carpeta«.</p>
<p>Direktor programa Vukšić dodao je kako, bez obzira na to što zbog upisa na studij glume Marin Tironi neće imati vremena za puni angažman kakav zahtijeva rad na emisiji »Red Carpet«, to ne znači da on odlazi s Nove tv. »Zajednički ćemo pronaći njegovo mjesto u programu«, kazao je Vukšić, dodajući kako će time biti zadovoljni i Nova TV i Marin Tironi, a i gledatelji.</p>
<p>Iako će »Red Carpet« najvjerojatnije i dalje voditi Monika Kravić i Dorijan Elezović, Branko Vukšić za Vjesnik je potvrdio prekjučerašnju izjavu kako će Nova TV ipak organizirati novu audiciju za voditelje, kako bi za sadašnje i buduće projekte i emisije dobili što više kvalitetnih, talentiranih mladih ljudi. Show se, dakle, nastavlja. </p>
<p>Dž. Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Šo!Mazgoon donio dašak mora u Aquarius</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Mediteransko-kontinentalna skupina Šo!Mazgoon uspjela je u utorak navečer u Zagreb donijeti dašak morske atmosfere koncertnom promocijom novog albuma »Velegradele«. Promocija trećeg po redu studijskog albuma održana je na terasi kluba Aquarius, uz pomoć gostiju Hrvoja Rupčića, Ricarda Luquea, Nenada Grahovca, Mladena Ilića iz Cubisma, Marija Markovine, te za ovu priliku specijalno preimenovanog Ede Jamaajke. </p>
<p>Iako se radilo o koncertnoj promociji albuma, dvosatni nastup Šo!Mazgoona nije bio sačinjen isključivo od novih stvari, već su se mogli čuti i njihovi stari već dobro prihvaćeni hitovi poput »Tramuntona« ili »Na Palagružu«. Međutim, ako je suditi po atmosferi koja je vladala u Aquariusu, njihov najnoviji album bi mogao biti odlično prihvaćen jer je dobro raspoložena publika sjajno reagirala na gotovo sve nove pjesme. Zvuk otočkog rocka koji baštini elemente funka, meksičke glazbe, latina, reggaea i tradicionalne domaće glazbe rasplesao je pristojno popunjenu terasu Aquariusa, a vrhunac večeri je bilo gostovanje Ede Maajke. Edo je uspio natjerati publiku da pjeva i pleše s njim, te je tako potvrdio da je trenutačno među najvećim domaćim glazbenim zvijezdama. Budući da su Jakopač, Leiner, Jurčić i Kovačić odlično odradili koncert, te pokazali da su se odlično uvježbali, njihovom nastupu se nema što zamjeriti, a jedini minus koncerta je paklena vrućina koja je vladala Aquariusovom terasom. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Orlando film« će zaštitu prava tražiti putem suda</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - »Povod za ovu tiskovnu konferenciju je nešto što je krivo protumačeno kao skandal i rat oko televizijskih prava za prijenos meča Mirka Filipovića s Heathom Herringom iz Yokohame«, naglasio Ivica Blažičko, direktor O.K. Nove TV na tiskovnoj konferenciji održanoj u srijedu, 11. lipnja u prostorijama Operativne kompanije. Prema njegovim riječima skandala nije trebalo ni biti jer je s njihove strane sve »čisto«. </p>
<p>Nova TV, je, prema njihovim najavama, u nedjelju, 8. lipnja oko 12 sati spomenuti meč trebala izravno prenositi. No, u to vrijeme gledatelji su na ekranu mogli pročitati ispisanu obavijest da zbog tehničkih problema prijenosa neće biti. Ivica Blažičko je na tiskovnoj konferenciji demantirao te navodne tehničke probleme i iskoristio priliku da se ispriča gledateljima, koji su prema njegovim riječima u cijeloj priči najviše bili oštećeni. Novinarima je tom prilikom bio predočen ugovor između »Dream Stage Entertainmentom« i »Orlando filma«, kojim »Orlando film« s kojim Nova TV ima ugovor, ima pravo izravnog prikazivanja utakmica »Pridea«. </p>
<p>»U kontaktu s 'Dream Stageom Entertainmentom'« stavljeni smo pred svršen čin i signal u vrijeme izravnog prijenosa nam je bio uskraćen«, pojasnio je Blažičko. Prema njegovim riječima razlog tomu je ultimatum Mirka Filipovića i njegovog menadžera da neće nastpiti ako meč ne bude prenosila HTV.</p>
<p>»Orlando film«, naglasio je Orsat Zovko, direktor »Orlando filma«, ima ekskluzivan ugovor na tri godine za šest zemalja s organizacijom »Pridea«. Nakon ovoga, zaštitu svojih prava će tražiti putem suda jer se, zaključio je, svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas, krađa televizijskih prava tretira kao kriminal. </p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ljetne aktivnosti grupe Vatra</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Virovitička pop-rock skupina Vatra ovog ljeta će biti prilično zauzeta jer ih čekaju brojni nastupi diljem Hrvatske, a upravo su dovršili i snimanje novog spota za pjesmu »Želim biti ti«, koji će se idućeg tjedna pojaviti na svim televizijskim top listama. </p>
<p>Snimanje spota pod redateljskom palicom Tomislava Povića odrađeno je u žitnim slavonskim poljima, što je izazvalo alergijsku reakciju kod njihova pjevača i frontmana Ivana Dečaka. </p>
<p>»Snimali smo neke kadrove u žitu i uhvatila me nekakva alergija, pa sam se prepao da ću završiti u bolnici, ali na svu sreću sve je dobro završilo«, rekao je Ivan. </p>
<p>Vatru ovog ljeta očekuju i brojni nastupi od Đakova u kojemu nastupaju 14. lipnja, preko Osijeka, gdje će nastupiti 20. lipnja u sklopu Osječkog ljeta mladih, Čakovec je na redu dan kasnije, Kutina 26. lipnja, njihova Virovitica 27., dok će ih Bjelovar ugostiti 28. lipnja. Već 1. srpnja Vatra nastupa u Zagrebu, na Šalati, kao predgrupa Simple Mindsima, a 5. srpnja sviraju u Puli. </p>
<p>»Cijeli srpanj i kolovoz Vatra će se širiti obalom Jadrana«, najavljuje Ivan Dečak planove svojeg banda za ovo ljeto. </p>
<p>Uz snimanje spota Vatra se pobrinula i za novu web stranicu banda, pa sve podatke o njima i njihovim aktivnostima možete potražiti na www.vatra.hr. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Internet giganti planiraju lansirati glazbene on-line usluge </p>
<p>LOS ANGELES, 11. lipnja</p>
<p> - Očekuje se da će neka od najvećih imena Interneta pokrenuti vlastite glazbene on-line usluge, nakon velikog uspjeha programa za »skidanje« glazbe iTunes, Apple Computersa.</p>
<p>Microsoft, Yahoo, Amazon.com i AOL Time Warner planiraju pokretanje sličnih usluga, dok o takvom poslovnom poduhvatu razmišlja i MTV, piše Los Angeles Times, pozivajući se na izvore bliske toj industriji.</p>
<p> Takvi planovi Internet divova označavaju radikalni odmak od dosadašnjih glazbenih poslovnih poduhvata Internet industrije, koji obuhvaćaju sve - od besplatnih, ali pravno upitnih glazbenih stranica poput Napstera, do neuspješnih pretplatničkih glazbenih stranica pet najvećih svjetskih muzičkih kuća.</p>
<p> Appleov iTunes probio je led kad je lansiran krajem travnja, nudeći ogroman katalog pjesama i gotovo neograničeno »skidanje« za 99 američkih centi po melodiji.</p>
<p> »Ovo je prava revolucija«, ocjenjuje Doug Morris, predsjednik glazbenog ogranka Vivendi Universala, najveće glazbene operacije u svijetu. »Preko Yahooa se Internetom neprekidno koristi ogroman broj ljudi, Amazon prodaje ogromnu količinu sadržaja, dok je MTV svakako zanimljiv za ljubitelje glazbe. Ovo je doista poseban trenutak«.</p>
<p> Iz istih se izvora saznaje da se lansiranje novih on-line glazbenih usluga očekuje prije zimskih praznika, kada muzičke kuće tradicionalno objavljuju albume svojih najvećih zvijezda, što bi trebalo dati poticaja novim uslugama. Izvršni dužnosnici te industrije optimistični su glede tih planova, te predviđaju da će novi »muzički dućani« revolucionarizirati način korištenja Interneta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dijeta od 20 krafni dnevno</p>
<p>LONDON, 11. lipnja</p>
<p> - Britansku glumicu Renee Zellweger snašle su teške muke - zbog prisilnog debljanja, koje što hitnije mora obaviti budući da joj je 10 kilograma potrebno kako bi mogla stati pred kamere za novi nastavak filma o usamljenoj 30-godišnjakinji Bridget Jones. </p>
<p>Kako je priznala britanskim novinarima, Zellweger dnevno unosi u organizam više od 4000 kalorija, što je dvaput više od »dozvoljene« količine. Dan započinje s duplim McBurgerom, obogaćenim mnoštvom masnih krumpirića i velikim milkshakeom. Za ručak pojede 20 velikih krafni, pizzu, pomfrit i još jedan milkshake. I kao da joj ništa od toga nije bilo dovoljno, Renne i večera - velik tanjur špageta s mesnim umakom. </p>
<p>»Ovaj put mi je lakše, jer poučena prijašnjim iskustvom. Teško mi je toliko jesti, ali jedna krafna, nažalost, ne bi mogla dati rezultate, pa ih moram jesti - 20«, izjavila je glumica.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kraljica Elizabeta i princ Philip posjetili Legoland</p>
<p>LONDON, 11. lipnja</p>
<p> - Britanska kraljica Elizabeta II i princ Philip, tijekom proslave kraljičina 82. rođendana, odlučili su provesti vrijeme obilazeći Buckinghamsku palaču, London Tower, te Edinburški zamak, ali nisu zbog toga morali putovati cijelom zemljom. Naime, princ i kraljica su posjetili dječji tematski park Legoland, u sklopu kojeg su obišle minijaturne verzije poznatih građevina. </p>
<p>Tijekom obilaska Legolanda, kraljica se susrela sa svojim plastičnim alter egom, koji je igrom slučaja bio odjeven u žutu haljinu, gotovo identičnu onoj koju je kraljica nosila za vrijeme posjeta. U međuvremenu je i Vojvoda od Edinburgha upozorio odgovorne u Legolandu da su konji koji vuku kraljičinu kočiju krive boje, te da minijaturni dostavljač mlijeka pošiljku mlijeka ostavlja pred krivim vratima što su ovi odmah obećali ispraviti. </p>
<p>»To je takva vrsta informacija koje mi u principu nikad ne bi mogli normalno dobiti«, rekao je Mads Ryder, direktor parka. </p>
<p>Posjet članova kraljevske obitelji Legolandu održan je u sklopu nastojanja kraljevske obitelji da promoviraju turizam u Britaniji. Paralelno s njihovim posjetom Legolandu, princ Edward je obišao park u Walesu, dok je njegov brat princ Andrew obišao »Drunken Duck Inn« u Cumbriji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Lasvegaški hoteli na drevnome krku </p>
<p> Kompleks Haludovo slavnog arhitekta Borisa Magaša, što ga je kupio armenski trgovac dijamantima, upravo se ruši, a na njegovu će mjestu niknuti zastrašujuća arhitektura / Hoće li besramna rasprodaja arhitektonskoga naslijeđa uzrokovati da nam obala izgleda poput floridskih plaža?/ Poziv državnim vlastima</p>
<p>Gangster i pustolov Bugsy Siegel vođen snovima stvorio je Las Vegas u pustinji Nevade. Njegov san nije loše ispao, dapače - inagurirao je poseban tip spektakularne »svijetleće« i glamurozne arhitekture posvećene grozničavim žudnjama kockara, arhitekture koja ima smisla - u Americi. No, što se događa kada lasvegaški model biva prenesen na staroeuropsko tlo, i to baš Hrvatske, točnije Dalmacije?</p>
<p>Do kada će trajati prostorno razaranje Hrvatske i gradnja arhitektonskih kompleksa što evociraju Las Vegas, unakazuju prostor, te teško vrijeđaju povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu, samo se možemo pitati. Besramna ideja kojom je američka grupacija AFCO željela u Splitu graditi golemi poslovno-stambeni kompleks hotela nalik američkim kockarnicama, srećom je zaustavljena. No, to se nije dogodilo i na Krku, gdje se upravo ruši znameniti hotelski kompleks Haludovo arhitekta Borisa Magaša, dugogodišnjeg profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, člana HAZU, dobitnika brojnih strukovnih i državnih priznanja.</p>
<p>Kako za »Vjesnik« ističe profesor Nenad Fabijanić sa zagrebačkoga Arhitektonskog fakulteta i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, novi vlasnik hotela Haludovo u Malinskoj, tvrtka Soglasie iz Moskve, kani rušiti kompleks hotela Maestral i Marina, srušiti vile i devastirati ribarsko naselje, a hotel Tamaris je već srušen. Struci nepojmljiva barbarska devastacija na koju je odmah reagiralo Udruženje hrvatskih arhitekata, događa se nad radom uvaženoga hrvatskog arhitekta, tvorca svjetskog spomenika arhitekture - nogometnoga stadiona na Poljudu, također hotelskoga kompleksa Solaris i autora budućeg stadiona Meditaranskih igara u Rijeci.</p>
<p>Već stižu podrške iz Hrvatske i svijeta (Argentine), ističe Nenad Fabijanić da se to uništavanje zaustavi. Turističku cjelinu Haludovo, podsjeća, sagradio je Boris Magaš 1972. godine prilično provokativno »otvorivši nove stranice oblikovanja unutar svog opusa«. Bio je to »dijalog s tradicionalnim arhitektonskim temama koje su se pretvorile u osobni stav«. Uspio je Boris Magaš u tom djelu nagovijestiti nove teze nadolazeće postmoderne. Analizirao je osobnu arhitekturu kroz teoretske postavke oblikovanja pa je taj primjer, smatra Fabijanić, mogao biti put ka učenju drugim arhitektima. Bio je to sretan spoj tradicionalnog urbanizma i klasičnih teza o arhitekuri.</p>
<p> Cijeli je zahvat, ističe Fabijanić, bio brižno proporcioniran jer je intencija bila sagraditi relativno velik kompleks. Stoga je Boris Magaš pomno studirao kompleks iz zraka, s mora i u podneblju Krka-Malinske. U 30 godina postojanja, međutim, objekt je djelomično devastiran i dotrajao, za što snose odgovornost oni koji su njime upravljali. O financijskim transakcijama, te poslovnoj transakciji na osnovi koje je Haludovo prodano, kaže Fabijanić, »niti želi, niti ima pravo govoriti«. Kompleks je kupio armenski trgovac dijamantima Arau Abramianu, čija tvrtka sa sjedištem u Moskvi ima 12, 2 posto dionica Haludova.</p>
<p>Sukladno ingerencijama, ističe Nenad Fabijanić u ime Udruženja hrvatskih arhitekata, mole se odgovorni u izvršnim tijelima vlasti, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, ministrica turizma i ministar kulture da energično zaustave rušenje turističkog kompleksa Haludovo koje spada u povijest turističke arhitekture. Jer, ono što se tamo kani izgraditi jest »građevinski monstrum« sastavljen od novih hotela, casina, »najgore moguće arhitekture koju sam u životu vidio i koja se može graditi na Jadranu«, kaže Nenad Fabijanić.</p>
<p> »Tražimo da se javnosti i struci odgovori: pod kojim su uvjetima kompleksi prodani, ako nije uvjetovana niti minimalna zaštita arhitektonske cjeline? Odakle pravo stranoj kompaniji da po Jadranu izvodi takav kompleks? Tko izdaje dozvole za takve zahvate u prostoru i tko je s političke scene odgovoran za već započet proces devastacije?«</p>
<p>Kako je moguće, pita se Fabijanić, da se elementarna civilizacijska razina komunikacije između arhitekta autora i budućeg »planera« nije niti pokušala uspostaviti? Poseban je problem što je u Hrvatskoj arhitektonska baština 20. stoljeća zaštićena tek u fragmentima, i to samo remek-djela, a sve ostalo što nema vremensku distancu - nema zaštite.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nedjeljku Fabriju Vjesnikov »Goran«</p>
<p>Izabravši patos i osudu nad poviješću kao svojevrsne literarne dijagnoze o ludilu, jalovosti i smrti, Fabrijev »Triemeron« na posredan način svjedoči i o tome koliko su njegov autor, a s njime i naša literatura, kultura pa i život uopće još uvijek uronjeni u prošlost te kako cijenu u pravilu plaćaju ne oni koji povijest stvaraju, već oni koji zbog nje trpe - kaže se u obrazloženju žirija</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Jedan od vodećih hrvatskih književnika i prošlogodišnji dobitnik Herderove nagrade Nedjeljko Fabrio ovogodišnji je laureat Vjesnikove nagrade za književnost »Ivan Goran Kovačić« - njegov roman »Triemeron« (Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2002.) proglašen je najboljom knjigom u 2002. godini.</p>
<p> To je jednoglasna odluka ocjenjivačkoga suda u kojem su bili: Vinko Brešić (predsjednik), Branka Džebić, Zoran Kravar, Julijana Matanović i Helena Sablić-Tomić, i koji je tu odluku donio nakon nekoliko krugova glasovanja birajući između pet odnosno šest kandidata koji su ušli u najuži izbor.</p>
<p>»Triemeron« se svojim stilskim umijećem i širokim zamasima spisateljskoga pera, koje obaseže čitavo stoljeće sežući sve do naših dana, nametnuo kao najkompleksnije djelo i literarna simfonija što na potresan način govori o hrvatskoj muci, ludilima, zabludama i ljubavima njegovih slabih junaka, pa kao takvo ponosno nosi naslov - najbolje knjige protekle godine. </p>
<p>Stoga u obrazloženju petočlane prosudbene komisije stoji: Suvremeni hrvatski pripovjedač, dramski pisac, esejist, glazbeni kritičar i prevoditelj Nedjeljko Fabrio prošle je godine u izdanju NZ Matice hrvatske objavio svoj četvrti roman »Triemeron« koji s ranije objavljenim romanima »Vježbanje života« (1985) i »Berenikina kosa« (1989) čini autorovu Jadransku trilogiju. Riječ je o ciklusu povijesnih romana u kojima ovaj pisac kombinacijom fikcije i metafikcije, intertekstualnosti i grafizama, visokonjegovanom stilizacijom prati sudbinu nekoliko naraštaja jedne talijanske, odnosno hrvatske obitelji na području Rijeke od Napoleonove Ilirije do Domovinskog rata.</p>
<p> Kroz njihovu sudbinu Fabrio na romaneskno superioran način daje s jedne strane dvjestogodišnju političko-povijesnu fresku multinacionalne i multikulturalne Rijeke i njezine okolice, s druge, izlaže vlastitu filozofiju povijesti kao histerije, izvora zla i patnje.</p>
<p>Povijest, Mediteran i obitelj, odnosno porodica kao najmanja ljudska zajednica koja prelama krupna zbivanja iz vanjskog, velikog svijeta, uz obilnu autobiografsku i dokumentarnu građu i fikciju, okosnica su i zadnjega dijela Fabrijeve Jadranske trilogije. Glavnu priču o rasapu jedne porodice u »Triemeronu« autor razvija kroz dvije paralelne priče koje se zbivaju 1996. godine u svega tri dana (otuda: triemeron) - jedna nadomak Rijeke, u jednome opatijskome hotelu, druga u bolesničkoj sobi jedne stockholmske bolnice. U prvoj se slučajno susreću Tonija, žena Ecije Grimanija, i slikar Alfred koji odbija slikati »po narudžbi«, tj. u duhu »apologije nacionalnog mita«, u drugoj Tonijin muž Ecije, bivši komunist koji padom komunizma emigrira u Švedsku, i sin im Andrej, borac Domovinskog rata, svjedok i sudionik zbivanja na Pakračkoj Poljani, koji istraumatiziran dospijeva u tu istu Švedsku, ali na psihijatrijsku kliniku.</p>
<p> Kroz dvije priče o najmlađim Grimanijima zapravo se retrospektivno prati sudbina četiri naraštaja ugledne dalmatinske građanske porodice koji odreda, bez obzira da li i koliko uopće sudjelovali u povijesnima zbivanjima, na kraju bivaju žrtve te iste povijesti - u ovome slučaju povijesti 20. stoljeća - od pada Austro-Ugarske Monarhije i uspostave Kraljevine SHS, preko prve i druge Jugoslavije do Domovinskoga rata i stvaranja Republike Hrvatske. </p>
<p>Izabravši patos i osudu nad poviješću kao svojevrsne literarne dijagnoze o ludilu, jalovosti i smrti, Fabrijev »Triemeron« na posredan način svjedoči i o tome koliko su njegov autor, a s njime i naša literatura, kultura pa i život uopće još uvijek uronjeni u prošlost koja je prepuna mitova i raznih vila domaće povijesti te kako cijenu u pravilu plaćaju ne oni koji povijest stvaraju, već oni koji zbog nje trpe.</p>
<p> Autorova teza o povijesti kao o circulusu vitiosusu u kojoj ono što se dogodilo prošlim generacijama, kao u igri domina, neće mimoići niti nas, na umjetničkoj razini nalazi svoje rješenje na isti način kako to nalazi i Šeherezada iz Tisuću i jedne noći kada pričanjem kupuje vlastiti život, jer - poručuje Fabrio - samo ljudska priča može pobijediti smrt, tj. povijest, baš kao što samo pjesma može poraziti Mažuranićeva silnika Smail-agu ili samo legenda može trajno sačuvati uspomenu na grob Ivana Gorana Kovačića. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Steinerovi crteži u »Galeriji 11«</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Nakon duže stanke »Galerija 11« u gornjogradskoj Kamenitoj (br. 11) ulici počinje iznova izložbenu aktivnost, otvarajući u četvrtak, 12. lipnja u 19 sati, izložbu radova Ivana Steinera (1894. - 1918.). Riječ je uglavnom o crtežima u tehnici olovke, ugljena, krede i tuša. Između desetak izloženih djela nalazi se i jedan akvarel te bakropis. Svi radovi ove male kolekcije vlasništvo su Josipa Vanište. To nije prva Steinerova izložba u »Galeriji 11«, koja je umjetnikovom brojčano malom opusu (zbog njegove prerane smrti) već i ranije posvećivala pažnju. Bila je, naime, jedina koja je između dviju njegovih retrospektiva (1956. i 1987.) prezentirala izbor Steinerovih radova. Njegovi su crteži, pa i ovdje izloženi, svojevrsni dnevnik umjetnikova kretanja, interesa i raspoloženja. Izložbom Milana Steinera, koji se profilirao kao posebna, pomalo izolirana, cjelina u hrvatskome slikarstvu, »Galerija 11« naznačuje nastavak izložbene aktivnosti u ranije zacrtanom smjeru na klasične vrijednosti hrvatske umjetnosti. </p>
<p>V. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nagrađeni na festivalu u Annecyju</p>
<p>ANNECY, 11. lipnja</p>
<p> - Animirani film »My life as McDull« (Kina/Hong Kong) Tonyja Yuena primio je nagradu Cristal za najbolji dugometražni film na svečanosti zatvaranja 27. međunarodnog festivala animiranog filma u Annecyju, održanog od 2. do 7. lipnja. Nagrada za najbolji kratkometražni film također je otišla u Aziju, za film »Atama Yama«, Japanca Kojija Yamamure. Posebna nagrada žirija dodijeljena je filmu Australca Adama Benjamina Elliota, »Harvie Krumpet«, ostvarenom animiranjem gline. Taj je film primio i nagradu publike te nagradu Međunarodne federacije filmskih novinara, zajedno s filmom »Oio« Simona Gouleta iz Kanade. »My life as McDull« (2001.), koji izlazi u Francuskoj 2. srpnja, prati život praščića McDulla koji živi u Hong Kongu s majkom i sanja o odlasku na Maldive. Film je izrađen tehnikama crteža na crtežu, pastela, fotografije, kolaža, 3-dimenzionalnog računalnog programa i filma. Grand prix festivala (kratkometražni i dugometražni film) dodijeljen je filmu »L'Auberge« Francuza Izua Troina. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Novi faraonski muzej</p>
<p>KAIRO, 11. lipnja</p>
<p> - Egipat je proteklog vikenda predstavio dizajn novoga faraonskog muzeja u pustinji kraj piramida u Gizi. Uglata zgrada bit će napola ukopana u pustinjsku dinu, s trokutastim pločama na pročelju i krovu, odražavajući oblik piramida koje su udaljene dva kilometra. Međunarodni ocjenjivački sud odabrao je dizajn irske tvrtke Heneghan.Peng.Architects, čija izvedba stoji oko 350 milijuna dolara. Izgradnja će početi ove godine, a završetak radova predviđa se za 2007. godinu. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nagrada »Hölderlin« Moniki Maron </p>
<p>BAD HOMBURG, 11. lipnja</p>
<p> - Monika Maron, njemačka spisateljica, kritičarka bivšeg komunističkog režima Istočne Njemačke, dobitnica je nagrade Friedricha Hölderlina za 2002. godinu, jedne od najuglednijih nagrada njemačke književnosti, doznaje se od ocjenjivačkoga suda za dodjelu nagrade. Potonji je ocijenio da je 61-godišnja spisateljica, autorica »Nesporazuma« (1982.) i »Prebjega« (1986.), izvrsno prikazala odnose između dvije Njemačke prije i poslije ujedinjenja 1990. Monika Maron je rođena u Berlinu 1941. Godine 1951. njezina se obitelj seli u istočni Berlin, u Demokratsku Republiku Njemačku. Kritičarka režima, napose njegove politike prema okolišu, objavljivala je svoja djela u Saveznoj Republici Njemačkoj, kamo je redovno dolazila. Godine 1988., godinu dana prije pada Berlinskog zida, preselila se u Hamburg. Nagradu Friedricha Hölderlina vrijedna je 12.500 eura, a dosad su ju dobili i Wolf Biermann, Martin Walser i Marcel Reich-Ranicki. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Knjiga o Papi</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Djelo koje na poseban način promišlja duhovne i religiozne, crkvene te suvremene društveno-političke teme - »Ivan Pavao II., suvremeni svijet i kraljevstvo Božje«, povjesničara, esejista i teologa Zdravka Gavrana, predstavljena je u utorak na večer u Dominikanskome samostanu u Zagrebu. Knjiga sabire 29 članaka, rasprava i ogleda objavljenih u nekoliko časopisa, a posvećena je trećem Papinu pastirskom pohodu Hrvatskoj. Izdavač knjige je Samostan Kraljice svete krunice u Zagrebu. »Iz Gavranove knjige ižaruju različite ideje koje je u posljednjih 25 godina ovaj papa pronio svijetom, a ona također zorno posvjedočuje njegovu ljubav prema našemu narodu, ali i prema drugim narodima, posebno onima koji su trpjeli ili trpe. Ivan Pavao II. nije političar koji iz zbivanja nastoji izvući neku korist. Njegova su obzorja obasjana kršćanskom vizijom povijesti«, rekao je akademik Franjo Šanjek na predstavljanju knjige o kojoj je govorio i mr. Vlado Lončarević te sam autor. Ivan Iko Mateljan bio je voditelj večeri, a odabrane tekstove pročitala je Tihana Jurić. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Kovač Hrvatsku približio Portugalu</p>
<p>U teškoj utakmici u kojoj su morali pobijediti, hrvatski igrači napadali su od samoga početka, ali tek u 77. minuti Niko Kovač je uspio na nabacivanje Milana Rapaića smjestiti loptu u mrežu iza odličnog estonskog vratara Pooma</p>
<p>TALLINN, 11. lipnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila je u gostima Estoniju sa 1-0 (0-0) u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo u Portugalu sljedeće godine, a zgoditak odluke nakon mukotrpne bitke na teškom travnjaku terena u Tallinnu postigao je Niko Kovač u 77. minuti nakon izvrsnog nabacivanja Rapaića s lijeve strane. Bila je to kruna hrvatskih nastojanja da u ovoj bitnoj utakmici dođu do tri boda i tako potvrde svoje aspiracije prema europskoj smotri. </p>
<p>Tijekom cijelog dvoboja Hrvati su žestoko napadali, no nisu stvarali prigode na način koji su željeli. Čvrsta estonska obrana dugo je odolijevala, a nakon našeg pogotka Estonci su krenuli na sve ili ništa i na samom kraju utakmice spasio nas je izvrsnom intervencijom vratar Stipe Pletikosa zaustavivši precizan i snažan udarac Lemsaula. </p>
<p>Suprotno meteorološkim prognozama Hrvate i Estonce dočekalo je veoma hladno (12° C) i kišovito vrijeme, što je, dakako dodatno pogoršalo loš teren talinskog travnjaka. Na takvom tlu nije bilo moguće lako organizirati brzu i točnu igru pasova, proigravanja krila, te ubačaja u sredinu na čemu je inzistirao izbornik Barić. Ipak, uz podršku 50-ak hrvatskih navijača, naši su držali inicijativu, proigravali napadače, međutim do udarca se teško stizalo. Fanatično uporni Estonci uspjeli su blokirati svaki šut ili svako završno dodavanje uoči prigode. </p>
<p>U prvom dijelu valjalo bi izdvojiti pokušaj Olića na samom početku, Prše nakon Rapaićevog kornera, te Srnina namjera iz slobodnog udarca. Osjetilo se da Estonci rastu iz minute u minutu, nakon što su izdržali početni pritisak Hrvata raslo im je samopouzdanje, pa su čak i zaprijetiti prema Pletikosi. Prigodu nisu stvorili, ali su hrvatskim nogometašima pokazali da bi valjalo biti na oprezu. </p>
<p>Kako pogodak u prvom dijelu nije postignut, očekivali smo da će izbornik Barić odmah posegnuti za izmjenama, no u nastavak je krenuo s istom postavom. Iznova se krenulo žestoko, agresivno, pokušavalo se Estonce slomiti već na njihovu dijelu igrališta, uzeti im loptu i jurnuti prema vratima. Počele su se, konačno, stvarati i prigode. Tako je nakon krasne akcije koju je začeo Rapaić na krilu nastavio Olić, Pršo došao u pravu poziciju, ali mu je zbog teškog terena lopta pred samim golom ostala u nogama. Nekoliko minuta kasnije slična nevolja (opet taj teren) dogodila se Oliću. Estonci su se još žešće branili, a u jednom protunapadu sjevnulo je pred Pletikosom, Oper je bio zamalo kratak. Inicijativa se potvrđivala slobodnim udarcima iz kojih Rapaić nije pogađao, a u 61. minuti umjesto Darija Šimića ušao je Tomislav Marić koji se gotovo istog trena našao u prigodi, glavom je prebacio vrata. </p>
<p>Ipak, ulaskom Marića počelo se igrati sa tri napadača, igra je živnula i konačno je stigao trenutak kojeg smo toliko dugo čekali. Uporni, ali i drski Rapaić na lijevoj strani je promiješao Estonce i poslao upotrebljivo nabacivanje na drugu vratnicu. Lopta je preletjela kompletan zadnji red Estonaca, a i sjajnog vratara Pooma, na nju je naletio Niko Kovač, te ju je bacivši se pospremio u mrežu. Hrvatskom veselju nije bilo kraja. </p>
<p>Nakon našeg vodstva Estonci su, što im inače nije običaj, krenuli na sve ili ništa. Svi su krenuli u napad, bilo je i gusto pred našim vratima, no prave dvije prigode su stvorili hrvatski nogometaši, Olić je mogao odlučiti utakmicu, nije uspio i pobojali smo se za ishod. </p>
<p>I da nije bilo Stipe Pletikose u posljednjim sekundama utakmice, teško stečeno vodstvo izgubilo bi se u najgorem mogućem trenutku. U jednoj gužvi pred našim vratima lopta je stigla do Lemsaula, svježa estonska pričuva tukla je sjajno, Pletikosa je tešku loptu mačjim skokom ulovio na samoj gol crti. </p>
<p>• Le Coq Arena</p>
<p>ESTONIJA - HRVATKA 0-1 (0-0)</p>
<p>ESTONIJA: Poom 7 - Allas 6 (od 84. Zahovajko -), Stepanov 6,5, Piiroja 6,5, U. Rooba 6,5 - Leetma 6, M. Rooba 5,5 (od 70. Reinumae -), Kristal 5,5, Lindpere 5,5 (od 85. Lemsalu -) - Zelinski 6, Oper 5,5.</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 7,5 - Šimunić 7; Tomas 7, Živković 7 - Šimić 6 (od 60. T. Marić 6), N. Kovač 7, Babić 6 (od 72. Leko -) - Rapaić 7,5 (od 80. Rosso -), Srna 6,5 - Pršo 6,5, Olić 6.</p>
<p>SUDAC: Hammer (Luksemburg) 7. GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 N. Kovač (77)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Piiroja, Kristal, Šimić, Živković, Srna, Olić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Milan RAPAIĆ</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prihodi povećani, ali ne i dostatni</p>
<p>Hrvatski olimpijski odbor će u 2003. godini ostvariti 76 milijuna kuna prihoda. Iako je riječ o znatnom povećanju prihoda u odnosu na prethodne godine, to još uvijek nije iznos koji bi u potpunosti zadovoljio potrebe HOO-a</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Zahvaljujući prihodima od igara na sreću, te pojačanoj marketinškoj aktivnosti, Hrvatski olimpijski odbor će u 2003. godini ostvariti 76 milijuna kuna prihoda. Iako je riječ o znatnom povećanju prihoda u odnosu na prethodne godine, to još uvijek nije iznos koji bi u potpunosti zadovoljio potrebe HOO-a budući da, primjerice, samo u 2003. godini hrvatski sportaši nastupaju na 200 svjetskih prvenstava i kupova, te na 130 europskih prvenstava i kupova. Zbog toga u HOO-u razmišljaju i o dodatnim izvorima prihoda, poput vlastitih igara na sreću itd.</p>
<p>Ovako je na 4. sjednici Opće skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora Prijedlog programa i financijskog plana prezentirao predsjednik naše krovne sportske udruge Zlatko Mateša. Sve navedeno popraćeno je, kako je rekao, i smanjenjem rashoda, pa je tako HOO za 10 posto smanjio broj zaposlenih i plaće, dok su materijalni troškovi smanjeni za čak 40 posto. Glavne napore u predstojećem razdoblju HOO će, rekao je Mateša, usmjeriti prema pripremama za Olimpijske igre u Ateni, kao i kandidaturi Rijeke za dobijanje Mediteranskih igara 2009. godine.</p>
<p>Veliku pozornost su na Skupštini izazvale informacije o usvajanju novog Zakona o sportu. Prema riječima doministra prosvjete i sporta Stjepana Puhaka, u prijedlog zakona su nakon prvog čitanja u Saboru ubačeni još neki iznimno bitni članci, poput onog o obvezi jedinica lokalne samouprave da za sport izdvajaju minimalno šest posto lokalnog proračuna. Ukoliko bi taj prijedlog bio usvojen, za sport bi se na lokalnoj razini izdvajalo oko 550 miljuna kuna, što bi uz 50-ak milijuna kuna iz državnog proračuna bilo oko 0.4 posto bruto-društvenog proračuna. Predlaže se, također, da klubovi ubuduće moraju osigurati sredstva za mirovinsko osiguranje svojih vrhunskih sportaša, kao i to da vrhunski sportaši vojni rok služe kao civilne osobe u sportskim klubovima.</p>
<p>U punopravno članstvo HOO-a primljen je Hrvatski bob i skeleton savez, dok je odbačen zahtjev Hrvatskog rafting saveza. Goranko Fižulić je izabran za predjednika Skupštine olimpijskih sportova, Ivo-Goran Munivrana predsjedat će Skupštinom nacionalnih sportskih saveza, a Nikola Švigir Skupštinom lokalnih sportskih zajednica.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Čelnici HOO-a su se kockali i sve prokockali!«</p>
<p>»Rukometaši su svjetski prvaci i logično je da pokušavaju nametnuti svog sponzora. No, kad se odlučiš za jednu opciju - a to je u slučaju HOO-a bio Reebok - onda na tome trebaš ustrajati do kraja«, kaže Boris Šušković</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Nismo mala tvrtka koja ne bi mogla donirati opremu hrvatskim olimpijcima, niti smo bili nekorektni prema Hrvatskom olimpijskom odboru, izjavio je za Vjesnik direktor Wulf Sporta Boris Šušković, nezadovoljan načinom na koji je raskid ugovora između HOO-a i Wulf Sporta na konferenciji za novinare prezentirao glavni tajnik HOO-a Ivica Miočić Stošić.</p>
<p>- Našli smo poslovni interes u sponzoriranju HOO-a i u taj smo aranžman ušli s jasnom računicom. Na osnovi ugovora s HOO-om trebali smo, naime, dobiti znatno više reklamnog prostora negoli bismo ga dobili da smo isti prostor zakupili. No, budući da od HOO-a nismo dobivali dogovorenu protuvrijednost, tj. očekivani prostor u medijima, ponudili smo novi model suradnje ili raskid ugovora. Ovdje je, naime, ipak riječ o sponzorskom, a ne donatorskom ugovoru i očekivali smo protuvrijednost kroz reklamu za opremu koju dajemo HOO-u, nastavio je Šušković, ne želeći komentirati insinuacije da su nudeći novi model suradnje možda išli na ruku onima koji su priželjkivali raskid ugovora. </p>
<p>- Wulf Sport nije tvrtka koja svoje poslovanje temelji na glasinama, a glasina je, i ne samo njih, u ovom slučaju bilo mnogo, naročito u vezi s ulaskom Adidasa »u igru«. To nas ne čudi jer su rukometaši svjetski prvaci i logično je da pokušavaju nametnuti svog sponzora HOO-u. No, kad se odlučiš za jednu opciju - a to je u slučaju HOO-a bio Reebok - onda na tome trebaš ustrajati do kraja, bez obzira na posljedice. Mislim da su se čelnici Hrvatskog olimpijskog odbora u ovom slučaju kockali i sve - prokockali! Inače, smatram da odgovor na ova pitanja leži u činjenici da olimpizam u Hrvatskoj nema onu težinu koju ima u svijetu. Zamislite što bi se dogodilo da se u Njemačkoj raskine ugovor s dobavljačem opreme za olimpijce?! Vjerojatno bi se čekalo u redu za potpis novog ugovora. Ovdje to, kao što vidite, nije slučaj, zaključio je Šušković.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatska gleda prema medalji </p>
<p>»Slovaci znaju igrati, brzi su, okretni i dobri šuteri. Kvaliteta je na našoj strani, ali ovakve utakmice ne priznaju favorite. Očekujem da će nam se susprotstaviti zonskom obranom, i to sa svih pet igrača. No, važno je da zadržimo motivaciju, moramo biti svjesni težine četvrtfinala«, kazao je naš izbornik Zoran Roje</p>
<p>KRANJ (Od Vjesnikova izvjestitelja), 11. lipnja</p>
<p> - Hrvatska je zaveslaj do polufinala, jer će se za prolaz među četiri najbolje momčadi Staroga kontinenta ogledati sa Slovačkom (četvrtak, 21.30). Rasplet je po skupinama za nas na kraju idealan, jer su slovački vaterpolisti slabiji nego Mađari, Rusi ili pak reprezentativci SiCG. Hrvatska je zasluženo osvojila prvo mjesto u skupini B, nametnula se iskoristivši svoje prednosti, kao što je dobra pozicijska igra, a mane je, poput slabije okretnosti i brzine, sakrila. </p>
<p>Stoga je sigurno da u prezentaciji ima mnogo prostora za bolju i kvalitetniju igru, ali je prvi zaveslaj na EP-u ostvaren u skladu s nadanjima. A da nije bilo baš jednostavno proći skupinu potvrđuje činjenica da Italija, koja je prije natjecanja figurirala kao favorit za medalju, nije među osam najboljih. Rezultati su bili iznenađujući i djeluju upozoravajuće prije četvrfinalne utakmice sa Slovačkom. Ujedno, drugi se dio natjecanja igra na ispadanje, pa bi i najmanja pogreška mogla biti kobna. Stoga i izbornik Zoran Roje kaže: </p>
<p>- Sustav natjecanja na ispadanje sa sobom nosi mnogo zamki te u pripremi treba paziti i na najsitnije detalje. Turnir je pokazao veliku izjednačenost momčadi, pa tako i mi moramo biti oprezni, iako smo favoriti protiv Slovaka. Važna je psihološka stabilnost pojedinaca i momčadi. Ohrabruje me što smo u dosadašnjim susretima pokazali želju, motiviranost potrebnu za uspjeh te smo zajedništvom prevladali krizni dan nakon poraz od Španjolaca. Slovački je vaterpolo naslonjen na mađarski, škola je slična, a samo mu je baza manja. I mi smo znali posegnuti za slovačkim vaterpolistima. Tako je Veszelits prije nekoliko sezona igrao u Mladosti, Nagy je bio u POŠK-u, Kaid u Primorju, a sjetit ćete se Vidumanskoga i Polačika (danas trener u reprezentaciji) te trenera Mladosti Ladislava Bottlika. Također valja istaknuti da su Slovaci priželjkivali Hrvate, jer su ih na prošlom EP-u u Budimpešti pobijedili rezultatom 10-9. </p>
<p>- Dobro poznajem kvalitete slovačke reprezentacije. Znaju igrati, brzi su, okretni i dobri šuteri. Istina, kvaliteta je na našoj strani, ali ovakve utakmice ne priznaju favorite. Očekujem da će nam se susprotstaviti zonskom obranom, i to sa svih pet igrača, te da će se igrač koji pokriva našeg desnog vanjskog »usidriti« ispred Hinića ili Smodlake. Važno je da zadržimo motivaciju, moramo biti svjesni težine četvrtfinala, kaže izbornik Roje.</p>
<p>U četvrtak počinje borba za medalje i moramo zaboraviti sve dosad odigrano. Ipak, trebamo sagledati što se dosad događalo. Tko je favorit za finale? Dokle mogu Hrvati?</p>
<p>- Najviše su pokazali Mađarska i SiCG, koji su papirnati favoriti. Mi imamo kvaliteta i možemo im parirati. Nedostaje nam više lopti na centre i malo nam pati napad, a obranu igramo dobro. Ne želim ništa prognozirati, to nema smisla. </p>
<p>Roje ne iskazuje emocije, imao je manje od mjesec dana suživota s ovom selekcijom, a vidi se da duboko proživljava svaki loš, ali i dobar potez. Pokušava sakriti nervozu, premda je vidljiva. </p>
<p>- Poznavao sam ove igrače, ali ne kao članove momčadi. Stoga smo se upoznavali u hodu. Svjestan sam da se u sportu sve mijenja za jedan dan i nisam euforičan. Više me pogađaju porazi nego što me vesele pobjede, a u ovom je poslu važna jedino prva iduća utakmica, kazao je Roje.</p>
<p>Očekuje se sve više hrvatskih, ali i srpskih navijača, pa su organizatori poduzeli sve sigurnosne mjere. Upozorenje prošlim događajima, kad je u nedjelju navečer skupina Srba lutala Kranjom tražeći Hrvate kako bi im pokazala svoju snagu, shvatili su ozbiljno. I policija se pripremila, vježbala je kako gradom provesti i jedne i druge navijače, a da se ne susretnu, a smjestit će ih na što udaljenije tribine. No, dva najupornija hrvatska navijača Viktor i Mario neće pamtiti Kranj po dobru, jer su svoje slovenske dane proveli uglavnom - bježeći. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Borba s ozljedama i vrućinom </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Izbornik hrvatskih rukometaša Lino Červar bori se s ozljedama, vrućinom i sparinom. To mu svakako otežava pripreme za predstojeći kvalifikacijski dvoboj protiv Bjelorusije za plasman na Europsko prvenstvo 2004. u Sloveniji. Prvi će dvoboj odigrati u subotu u Minsku, a uzvrat će biti sljedećeg vikenda u Zagrebu.</p>
<p>- Igrači su izmrcvareni, imali su napornu sezonu, sad još ove sparine... Nije nam lako, ali se borimo, jer smo svjesni da će nam ovo biti težak ispit, kaže Červar i nastavlja: - Jasno je da će svi ići svom snagom na svjetskog prvaka. Zato nam je ova utakmica toliko važna. Volio bih kad bismo se iz Minska vratili s pobjedom, jer bi nam posao u Zagrebu bio mnogo lakši.</p>
<p>Dok Hrvati stenju pod (pre)visokim temperaturama i dišu na škrge od sparine, u Minsku je ugodnih 15 do 20 stupnjeva, a predviđeni su i pljuskovi. Hoće li vremenski uvjeti šokirati naše igrače u Minsku ili će ih osvježiti?</p>
<p>- O tome sam i ja razmišaljao, jer je moguće oboje. Ne trebam ni reći da bih radije ovo drugo, veli Červar.</p>
<p>Nakon Tončija Valčića i Mirze Džombe, koji su otišli zbog ozljeda, velik je upitnik i nad nastupom Ivana Balića.</p>
<p>- Zasad je mogućnost Balićeva nastupa minimalna. Pa tek je nedavno čvrsto stao na nogu. Hoću li ga voditi u Minsk, odlučit ću u četvrtak navečer, prije putovanja, objasnio je izbornik.</p>
<p>U slučaju da Balić neće moći, na mjestu organizatora igre ostaje Slavko Goluža. No, Červar je pripremio i druge kombinacije.</p>
<p>- Uigravao sam varijante i s Patrikom Ćavarom, kojem ta uloga nije strana. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska će uvijek imati privilegirano mjesto u mojoj molitvi </p>
<p>Na temeljima kršćanstva, koje je pridonijelo razvoju Hrvatske, dragi hrvatski narod može nastaviti graditi svoju koheziju i stabilnost radi priključenja zajednici europskih naroda, rekao je Papa tijekom opće audijencije u Vatikanu </p>
<p>RIM, 11. lipnja</p>
<p> - »Hrvatska će uvijek imati plivilegirano mjesto u mojoj privrženosti i molitvi«, rekao je Ivan Pavao II. u srijedu govoreći na općoj audijenciji u Vatikanu nakon svoga trećeg pohoda u Hrvatsku i stotog apostolskog putovanja izvan Italije. </p>
<p> Papa je cijeli govor posvetio putovanju u Hrvatsku. »Vratio sam se u plemenitu hrvatsku zemlju da potvrdim poruku mira i pomirenja, a imao sam sreću beatificirati sestru Mariju Propetoga Isusa Petković«, rekao je Ivan Pavao II. Zahvalio je hrvatskim biskupima, predsjedniku Republike, civilnim i vojnim vlastima, te Riječkoj nadbiskupiji na lijepom prijemu.</p>
<p> »Prva etapa bila je stari i slavni grad Dubrovnik, ponosan na svoju povijest i svoje tradicije slobode i pravde«, istaknuo je Papa i podsjetio da je tijekom mise beatificirao Mariju Petković.</p>
<p> Govorio je i posjetu Osijeku dan kasnije, u subotu, 7. lipnja, gdje je sudjelovao na svečanom zatvaranju Druge sinode i u obilježavanju 150. obljetnice utemeljenja crkvene provincije. Bio je i u đakovačkoj katedrali gdje je pozdravio sjemeništarce i njihove profesore zajedno s velikom skupinom redovnika i redovnica.</p>
<p> U nedjelju, 8. lipnja, na Duhove u Rijeci se obratio obiteljima u Hrvatskoj i svijetu. »Smatrao sam korisnim potvrditi primarnu društvenu vrijednost obitelji«, naglasio je Sveti Otac podsjetivši da njoj treba biti posvećena posebna pozornost. Poslijepodne je bio u crkvi Gospe Trsatske, a u ponedjeljak je posjetio Zadar, »grad bogat poviješću«, gdje je održao molitvu šestoga časa. Tijekom tog putovanja uvjerio sam se koliko je kršćanstvo pridonijelo razvitku umjetnosti, kulture i prije svega duhovnim i moralnim vrijednostima Hrvatske i njezina naroda, rekao je.</p>
<p> »Na tim čvrstim temeljima sada na početku trećeg tisućljeća, draga hrvatska nacija moći će nastaviti graditi svoju koheziju i svoju stabilnost radi priključenja zajednici europskih naroda«, dodao je Papa uz riječi: »Neka Bog nastavi blagosloviti i štititi Hrvatsku«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>BiH dobiva Institut za nestale osobe </p>
<p>SARAJEVO, 11. lipnja </p>
<p> - Bosna i Hercegovina do kraja godine dobit će Institut za nestale osobe koji bi preuzeo zadaću dugoročnog rješavanja pitanja nestalih, najavili su u srijedu u Sarajevu predsjednik Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) James Kimsey i predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac.</p>
<p> Kimsey i jordanska kraljica Noor, koja nastupa u svojstvu jednog od pet povjerenika ICMP-a, doputovali su u dvodnevni posjet BiH kako bi provjerili načn realiziranja projekata kojima se pokušava otkriti sudbina više desetaka tisuća nestalih tijekom ratova na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>Predsjednik ICMP-a kazao je novinarima u Sarajevu, nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH, da se sada očekuje konkretna potpora uspostavi Instituta za nestale osobe jer bi to tijelo od početka 2004. trebalo preuzeti poslove traganja koje sada obavljaju entitetska povjerenstva. Rad takvih tijela do sada nije bio koordiniran, što je otežavalo suradnju i usporavalo pronalaženje posmrtnih ostataka. </p>
<p>Kimsey je također najavio da će ICMP u međuvremenu, nastaviti realizirati iznimno važan projekt identifikacije posmrtnih ostataka DNK analizom. Tom revolucionarnom metodom dosad je identificirano 2200 osoba koje su smatrane nestalima, a1500 u cjelosti je zaključeno. Na području bivše Jugoslavije djeluje pet laboratorija u kojima se obavlja ovakva identifikacija, a jedan od njih je i u Zagrebu.</p>
<p>Kimsey je posebice istaknuo kako je svih 600 žrtava masakra u Srebrenici, koliko ih je do sada pokopano, identificirano zahvaljujući DNK analizi odnosno usporedbi pronađenih posmrtnih ostataka s uzorcima krvi uzetima od obitelji. Predsjednik ICMP-a je apelirao je još jednom na sve koji to znaju da otkriju lokacije masovnih grobnica istaknuvši kako je rješavanje sudbine nestalih temljni preduvjet pomirenja u regiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Češkom komunistu četiri godine zatvora</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Bivšeg visokog dužnosnika Komunističke partije Čehoslovačke 79-godišnjeg Karela Hoffmanna (bio je član Predsjedništva CK KPČ od 1971. do 1989.) osudio je sud u Pragu na četiri godine zatvora nakon suđenja koje je trajalo skoro dvije godine. On je u noći 21. kolovoza 1968. godine, u trenutku kad su u Čehoslovačku ušle vojske zemalja Varšavskog ugovora, naredio obustavu emitiranja Čehoslovačkog radija. Prema presudi, Hoffmann je time spriječio emitiranje proglasa Predsjedništva Centralnog komiteta Komuističke partije Čehoslovačke kojim se osuđuje vojna intervencija, iako se radilo o proglasu legalnog (i najvišeg) organa, čije je naredbe Hoffmann trebao poštivati. </p>
<p>Hoffmann je osuđen samo zbog zloporabe položaja a ne i zbog veleizdaje, što je tražilo tužilaštvo. Prema riječima sutkinje Pavle Augustinove u toku procesa tužilaštvo je uspjelo samo dokazati da je naredio isključenje odašiljača, ali ne i to da je to naredio u prethodnom dogovoru sa stranim snagama. Hoffmann se pritom branio da je podređenima naredio samo da »poštuju svakodnevni prekid emitiranja« između 02 i 04,30 sati.</p>
<p>Hoffmann je najavio žalbu Vrhovnom sudu, a cijeli slučaj mora ispitati i ministar pravosuđa Pavel Rychetsky kako bi utvrdio odnosi li se na Hoffmanna amnestija bivšeg predsjednika Vaclava Havela za osobe starije od 60 godina. Hoffman je šesti visoki komunistički dužnosnik koji je osuđen, a sudski proces zbog veleizdaje još se vodi protiv dvojice najviših dužnosnika - Miloša Jakeša (81) i Jozefa Lenarta (80), dok je bivši komunistički premijer i ministar unutarnjih poslova Lubomir Štrougal (80) oslobođen krivnje.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bivši terorist otkriven prisluškivanjem novinarke</p>
<p>BERLIN, 11. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka policija prisluškuje novinarske mobitele da bi otkrila bjegunce pred zakonom. Primjerice, mjesto skrivanja bivšeg pripadnika RAF-a ( Frakcija crvene armije) Hansa Joachima Kleina otkriveno je prisluškivanjem njegovih telefonskih razgovora sa novinarkom tjednika Stern. </p>
<p>Novinari su prisluškivani u potrazi za jednim odbjeglim građevinskim poduzetnikom, a prikupljeni su podaci korišteni u kasnijem sudskom procesu.</p>
<p>Nedavno je, naime, Savezni ustavni sud tzv. »mobitel-presudom« dao pravorijek po kojem su oba telefona novinara zakonito prisluškivana. </p>
<p>Prošle je godine, naime, zakonskom reformom regulirano da novinar odbijanjem svjedočenja može zaštiti svoga informatora i informacije koje mu je informatora predao, ali ne i vlastite materijale, bilješke i fotografije. Istražni organi dobili su reformom zakona pravo korištenja informacija prikupljenih prisluškivanjem novinara u krivičnim procesima. </p>
<p>Novinari se žale da se pod krinkom zakonske dozvole često događalo da bi policija pretresala redakcije, a pronađenim se dokaznim materijalima služila pred sudom. Takve akcije su umnogome uništile povjerenje informatora u neovisnost i diskreciju novinara.
U novinarskim redovima ključa nezadovoljsvo. Predsjednika Saveza njemačkih novinara Rolf Lautenbach drži da novinari moraju imati mogućnost vođenja povjerljivih razgovora sa svojim informatorima.</p>
<p>Njemačko novinarsko vijeće, smatra da je proces prikupljanja informacija ključan dio slobode medija. S druge strane Savezni je ustavni sud zastupa gledište da - osobito ako se uzmu u obzir novi mediji - o širini slobode izvještavanja odlučuje zakonodavac. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Franjevci nisu dopustili pripadnicima SFOR-a ulaz u samostan u potrazi za Gotovinom</p>
<p>»Ovdje je danas mirno. Nije zamjetno prisustvo vojnika SFOR-a, niti njihovih oklopnih vozila«, kaže Mato Tadić, gvardijan Franjevačkoga samostana Rama-Šćit</p>
<p>SARAJEVO, 11. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ovdje je danas mirno. Nije zamjetno prisustvo vojnika SFOR-a, niti njihovih oklopnih vozila, no nakon onoga što se događalo u nedjelju i ponedjeljak zbilja je ostala gorčina«, priča u srijedu fra Mato Tadić, gvardijan Franjevačkoga samostana Rama-Šćit. Rekao je to sumirajući dojmove nakon dramatičnih događaja tijekom kojih je tek njegova odlučna reakcija i prijetnja da će o skandalu biti obaviješten i Vatikan, spriječila pripadnike SFOR-a da nasilno upadnu u samostan i šćitsku Kuću mira, navodno tragajući za hrvatskim generalom Antom Gotovinom.</p>
<p>»I sada, kad su napetosti popustile, o akciji SFOR-a mislim isto što i na početku. Bila je bespotrebna, promašena i jedini učinak je bilo uznemirivanje cijele Rame. No, mi za to ne okrivljujemo vojnike SFOR-a koji samo ispunjavaju zapovijedi, već one koji su ovako nešto zapovjedili«, kaže fra Mato. Po njegovim riječima, treba učiniti sve da se ovakvi slučajevi ne ponove. »Treba ići na najvišu razinu, što smo mi i učinili izvijestivši o događaju Provincijalat i Biskupiju. Nakon svega, naravno da očekujemo ispriku, rekao je gvardijan.</p>
<p>Protekli vikend u Rami dobio je od mještana epitet »crni«. Petnaestogodišnja djevojčica Ana Brković poginula je u subotu od udara groma, a izreku da nesreća nikad ne dolazi sama potvrdila je dan kasnije akcija SFOR-a čiji su pripadnici, navodno tragajući za haaškim optuženikom Antom Gotovinom, uznemirili mještane i oskvrnuli mir franjevačkog samostana i Kuće mira na Šćitu.</p>
<p>Te oaze duhovnosti suočile su se s vojničkom brutalnošću, tijekom još jedne blamaže SFOR-a u BiH kad je riječ o potrazi za osobama koje je optužio Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY).</p>
<p>»Ogorčen sam kao i svi ostali žitelji ovog kraja, priča za Vjesnik Božo Mišura, bivši prvi čovjek federalnog mirovinskoga fonda i jedna od najpoznatijih osoba u javnom životu s ovog područja. Mišura je jedan od utemeljitelja Demokratske alternative Rama (DAR), udruge koja okuplja brojne bosansko-hercegovačke intelektualce i zalaže se za primjenu demokratskih standarda pri uređenju života u ovoj zemlji. </p>
<p>Demokratska alternativa Rama u posebnom je priopćenju oštro prosvjedovala zbog načina na koji je izvedena SFOR-ova akcija te zatražila pojašnjenje zbog nepotrebnog uznemirivanja i uhićenja člana Predsjedništva DAR-a Luke Faletara, te Ramljaka Joze Meštrovića. »Osupnuti smo nasiljem koje su ti vojnici učinili nad Ramom i franjevačkim samostanom, svetim mjestom svih Ramljaka. Dok karabinjeri i španjolski vojnici »treniraju strogoću« nad Ramom i ramskim fratrima, istinski ratni zločinci šeću diljem BiH. Vjerujemo da će u budućim akcijama biti dobro provjerene sve sumanute insinuacije da bi fratri mogli davati utočište osobama optuženim za ratne zločine, kaže se u priopćenju predsjednika DAR-a Zorana Stojanovića.</p>
<p>Prisjećajući se akcije SFOR-a, očevici tvrde da su Stabilizacijske snage izvršile jak pritisak na lokalno stanovništvo i poluotok Šćit, te da je u selu Ripci bila blokirana cesta koja vodi do Franjevačkog samostana. Pretresani su automobili, prolaznici, čak i djeca, kojima su istresane knjige iz školskih torbi. Mještani su se našli pred uperenim oružjem, no najveću su neugodnost doživjeli Luka Faletar i ramski ugostitelj Jozo Meštrović koji su privedeni, navodno radi utvrđivanja identiteta; pretpostavlja se da su SFOR-ovci mislili da je netko od njih Ante Gotovina</p>
<p>»Nakon što su me talijanski karabinjeri zaustavili u vozilu i tražili dokumente, odlučili su me privesti i nakon toga odvesti u Sarajevo na detaljniju obradu. Premda je u blizini bio nazočan jedan od svećenika i vojnike pokušao uvjeriti da je riječ o grešci, sve je bilo uzalud«, ispričao je Faletar nakon povratka iz SFOR-ove baze u Butmiru, tvrdeći da je tijekom razgovora s pripadnicima SFOR-a u više navrata spominjan Gotovina.</p>
<p>Iako se većina snaga SFOR-a povukla još u ponedjeljak, provokacija je bilo i u utorak ujutro kada su dva oklopna transportera s dvadesetak francuskih pripadnika SFOR-a pokušali ući u dvorište župnog ureda. To je spriječio lokalni župnik fra Andrija Jozić koji je stao ispred njih i upitao ih što žele. Oni su odbijali odgovoriti, ponavljajući rečenicu »samo dvije minute«, no nakon što fra Andrija nije popustio ipak su se povukli.</p>
<p>Mještani pretpostavljaju da je netko dao SFOR-u lažnu dojavu o tome da se na ovom području krije Ante Gotovina, a nagađa se da je ovakva akcija možda izvedena i zbog sumnji da se haaški bjegunci kriju prerušeni u svećeničke odore. </p>
<p>Te su se sumnje često spominjale vezano uz Radovana Karadžića, koji se navodno krije prerušen u pravoslavnog monaha. »A budući da gospođa Carla del Ponte stalno izjednačava Karadžića i Mladića s Gotovinom, ovo što se dogodilo nije uopće čudno«, glasi jedan od komentara. No, vjerojatno u znak inata zbog iritirajuće akcije SFOR-a, u većini komentara se ističe da »kad bi Gotovina bio ovdje, mi ga sigurno ne bismo odali«.</p>
<p>Provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mijo Đolan ocijenio je SFOR-ov desant »nespretnim nasrtajem vojnika SFOR-a na franjevački samostan u Rami«, čime su priređene neugodnosti braći i sestrama u samostanu, djelatnicima Kuće mira i čitavom ramskom puku«, te priopćio kako je zapovjedniku SFOR-a, američkom generalu Williamu Wardu s punom odgovornošću potvrdio činjenicu da se Gotovina ne nalazi su Franjevačkom samostanu Rama-Šćit.</p>
<p>Svi se slažu da je vrhunac nasilja bilo opkoljavanje franjevačkog samostana, Gospinog svetišta i nasilni ulazak u crveno dvorište i prostor pred Kućom Mira, usprkos odbijanju gvardijana samostana fra Mate Topića da da dopuštenje za pretres crkvenih objekata. Tek nakon što je fra Mate kazao da će vijest doći do Vatikana, SFOR-ovi vojnici su odustali od nasilnog upada u samostan. </p>
<p>Bez obzira na kasnije povlačenje vojnika SFOR-a i relativno zatišje koje sada vlada u Rami, ostala je mrlja na savjesti onih koji su na ovakav način odlučili narušiti mir franjevaca u njihovom samostanu i Kući mira, ali i svih žitelja ovog područja.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Prijeteće poruke Papi slao A. A. iz Zenice</p>
<p>SARAJEVO, 11. lipnja </p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine priopćilo je u srijedu da je otkrivena osoba koja je tijekom nedavna posjeta Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj elektroničkom poštom uputila prijetnje putem novinskih agencija Hine i IKA-e.</p>
<p> U priopćenju federalnog MUP-a dostavljenom Hini u Sarajevu navodi se kako je kao poštiljatelj prijetećih poruka poslanih 6. lipnja identificiran muškarac s inicijalima A.A. rođen 1980. godine u Zenici gdje je i nastanjen.</p>
<p> Prijeteće poruke tada su proslijeđene novinskim agencijama Hina i IKA. Sukladno svojim ovlastima, Uprava policije federalnog MUP-a 11. lipnja protiv A.A. podnijela je kaznenu prijavu pod sumnjom da je počinio kazneno djelo terorizma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svjedok C-17: »Crvene beretke« i »Šešeljevi četnici« poubijali Hrvate i Muslimane u Mostaru</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Zaštićeni svjedok optužbe C-17 u srijedu je na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom nastavio svjedočiti o djelovanju srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj i BiH, uključujući i »crvene beretke« u čijim je redovima i sâm bio. Svjedok je rekao da su »crvene beretke« - jedinica za posebne operacije državne sigurnosti Srbije - 1991. i 1992. imale više baza u Hrvatskoj, primjerice u Golubiću kod Knina, Bruški kod Benkovca, Pajzošu kod Bapske, u Bilju kod Osijeka i Kneževim Vinogradima kod Belog Manastira.</p>
<p> Opisao je kako su »crvene beretke« i »Šešeljevi četnici« sudjelovali u napadu na Mostar, 6. svibnja 1992., zajedno s lokalnom srpskom TO i JNA, pod zapovjedništvom Momčila Perišića.Tijekom toga napada »sve je popaljeno i opljačkano«, a Muslimani i Hrvati protjerivani su iz grada.</p>
<p> Rekao je još kako su »Šešeljevi četnici«, tijekom povlačenja JNA iz Mostara u lipnju iste godine, na obali Neretve ubili desetine bošnjačkih civila iz naselja Zalik.</p>
<p> »Ljudi su ubijani pištoljima, puškama i noževima, svim i svačim. Ne mogu to opisati, jer je ubijan moj narod, ljudi s kojima sam se rodio i odrastao. Ja sam ovdje u ime onih koji su ubijani samo zato što su druge nacionalnosti, da bi se saznalo šta se dogodilo«, rekao je C- 17.</p>
<p> Na gradskom smetlištu Uborak otkrivena je masovna grobnica sa 88 tijela za koje se pretpostavlja da su žrtve toga pokolja, kazao je. Opisao je i zauzimanje Nevesinja, u kojemu je sudjelovala i paravojna jedinica »Vukovarci«, koja je grad »potpuno očistila od Muslimana i Hrvata«. Svjedok je rekao kako je čuo da su četnici iz »Bijelih orlova« silovali i ubijali redovnice i civile u katoličkom samostanu u Bijelom polju, kraj Mostara.</p>
<p> Svjedočio je i o srpskim napadima na Sarajevo, gdje je bio 1994. i 1995. u sastavu Bijelih vukova, posebne postrojbe MUP-a RS. Potvrdio je da je oružje i streljivo za napade na Sarajevo stizalo civilnim kamionima iz Srbije, te da su na streljivu bile oznake proizvodnje PPU '94. - tvornice Prvi partizan iz Užica. </p>
<p> Optuženi Milošević, koji se pred Haškim sudom brani sam, u protuispitivanju je tvrdio kako »crvene beretke koje je svjedok opisao nemaju nikakve veze s crvenim beretkama iz Srbije«.</p>
<p> Milošević je inzistirao na nasilju muslimanskih ekstremista i HOS-a prema Srbima u Mostaru i okolici, odvođenju Srba u Dretelj i druge logore te napadima na srpska sela nakon povlačenja JNA. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nakon završetka rata u Iraku poginulo 30 američkih vojnika</p>
<p>»Činjenica da Saddam Hussein nije ubijen ili uhićen samo povećava napetost u Iraku«, izjavio je Donald Rumsfeld / Neki analitičari pretpostavljaju da je Saddam naredio naglo prekidanje otpora invazijskim snagama kako bi nakon njihovog razmještanja počeo </p>
<p>gerilske akcije otpora</p>
<p>ANKARA, 11. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Iraku je ubijen jedan američki vojnik, a drugi je teško ranjen kada su dvojica nepoznatih napadača ispalili na njih tromblonske mine. Riječ je o 30. američkoj žrtvi koju su, kao i ranije u proteklih šest tjedana ubili pripadnici poraženih iračkih snaga lojalni nasilno svrgnutom Saddamu Husseinu.</p>
<p>Prema tvrdnji čelnika Iračkog nacionalnog kongresa Ahmeda Chalabija, Saddam plaća za svakog ubijenog Amerikanca u Iraku. Za tu svrhu, kaže Chalabi, Saddam raspolaže s 1,3 milijarde dolara u gotovini koje je odnio iz Središnje iračke banke još 18. ožujka, prije američkog zauzimanja Bagdada. </p>
<p>Chalabi vjeruje da se irački diktator skriva u središnjem dijelu zemlje. »Na temelju vlastitih saznanja i obavještajnih dojava postoje opravdane sumnje da je Saddam nedavno promijenio mjesto svog prebivališta«, kaže Chalabi. On smatra da se iz Diyala, sjeveroistočno od Bagdada, Saddam prebacio u smjeru svog rodnog grada Tikrita. </p>
<p>Zanimljiva je i Chalabijeva ocjena da Amerikanci u Iraku moraju zadržati 25.000 do 50.000 vojnika. Radi učinkovitijeg odgovora na buduće Saddamove izazove, Chalabi je predložio uspostavu iračkih snaga sigurnosti koje bi djelovale pod izravnom američkom kontrolom. </p>
<p>U međuvremenu, američke okupacijske snage započele su kampanju uhićenja svih sumnjivih osoba. Samo u Bagdadu slobode je lišeno 370 osoba, među kojima se nalazi i tridesetak najodanijih stranačkih pristaša svrgnutog režima.</p>
<p>Američki Pentagon je bio primoran priznati vrlo loše procjene o iračkoj poratnoj zbilji. Pomoćnik ministra obrane Joseph Collins izjavio je da je američka administracija prije vojnog pohoda na Irak sačinila detaljne i sveobuhvatne planove. Dodao je, međutim, kako se situacija na terenu pokazala težom i složenijom nego što su to predviđali i najiskusniji vojni i politički američki analitičari. </p>
<p>Collins je među »neugodna iznenađenja« svrstao pljačke, nasilje i oružani otpor koji se pripisuje Saddamovim najvatrenijim pristašama. Značajnu ulogu na iračkoj turbulentnoj pozornici imaju i teroristi, kriminalci, bivši vojnici i strani borci.</p>
<p>Takvo mišljenje dijeli i šef Pentagona Donald Rumsfeld. »Činjenica da Saddam Hussein nije ubijen ili uhićen samo povećava napetost u Iraku«, kaže on. Time stalno podgrijavaju nade njegovih pristaša da bi se ipak jednoga dana mogao vratiti na vlast. </p>
<p>Krah iračkih poratnih predviđanja i neizvjesnost glede budućih političkih, vojnih i gospodarskih poteza je ono s čime se Amerikanci sada suočavaju. Neki čak pretpostavljaju da bi se okupacijske postrojbe mogle naći u dobro smišljenoj i pripremljenoj Saddamovoj klopci. Neki vojni analitičari iznose pretpostavke prema kojima je Saddam naredio naglo prekidanje pružanja daljeg otpora znatno jačim invazijskim snagama kako bi nakon njihovog razmještanja, počeo gerilske akcije otpora. </p>
<p>Ako sete pretpostavke pokažu točnima, onda bi se svako dugo zadržavanje Amerikanaca, uključujući i uspostavu vojnih baza u Iraku, moglo pokazati kao dvosjekli mač. Saddamov poraz mogao bi postati vrlo skupa avantura, teško saglediva po svojim krajnjim posljedicama. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Blix teškim uvredama po Pentagonu </p>
<p>U intervjuu za londonski »Guardian« glavni inspektor UN-a ustvrdio da su neki »kopilani« u Washingtonu pokušali potkopati njegov autoritet, te da je bilo američkih dužnosnika koji su o njemu »širili glasine« i »podmetali mu gadne stvari putem medija«</p>
<p>LONDON, 11. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ne obazirući se mnogo na diplomatske protokole, glavni UN-ov inspektor iračkog naoružanja, Hans Blix, oštro je kritizirao Pentagon. U ekskluzivnom intervjuu za londonski Guardian on je ustvrdio da su neki »kopilani« u Washingtonu pokušali potkopati njegov autoritet, te da je bilo američkih dužnosnika koji su o njemu »širili glasine« i »podmetali mi gadne stvari putem medija«.</p>
<p>»Bilo je to kao kad vas komarac ugrize navečer, pa vas ugriz iritira još sljedećeg jutra«, tvrdi Blix, koji za tri tjedna odlazi u mirovinu. On navodi da je Bushova administracija činila pritisak na inspektore u njegovoj komisiji, kako bi ovi u svojim izvješćima što jače osudili Irak. Washington je, tvrdi dalje Blix, smatrao da je UN »strana sila«, za koju bi bilo najbolje da potone u East River.</p>
<p>Hans Blix preuzeo je zadaću u Iraku na molbu glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, kao jedina osoba prihvatljiva i Zapadu i Iraku. U vrijeme kada je stigla Annanova molba, on je sa suprugom ljetovao u Patagoniji. Upravo je čekao na autobus koji ga je trebao odvesti natrag na aerodrom, kada se pojavila turistička predstavnica, s viješću da ga na telefonu traži stanoviti »gospodin Kofi«. </p>
<p>Švedski diplomat prihvatio se nezahvalne zadaće iz, kako tvrdi, osjećaja dužnosti. Kaže međutim da su američki napadi na njega počeli već prije početka njegove misije. U blaćenje glavnog UN-ovog inspektora uskoro su se uključili i Iračani, tvrdeći da je sretno oženjeni Blix »homoseksualac, koji svaka dva tjedna ide u Washington po nove upute«.</p>
<p>Kako se Blixova misija približavala kraju, tako je rastao pritisak Bushove administracije na njegovu komisiju, tvrdi glavni UN-ov inspektor oružja. Washington je htio da UN-ovi inspektori u svome izvješću o iračkom arsenalu upotrijebe što oštriji jezik, nadajući se da bi to moglo utjecati na tijek glasanja u Vijeću sigurnosti, navodi Blix. On tvrdi da je Washingtonu bilo posebno krivo što inspektorska ekipa nije »izvukla više« iz otkrića iračkih kazetnih bombi i bespilotnih letjelica u ožujku. Najviše ga boli da Irak nije bio razoružan miroljubivim putem. »Najgori trenutak došao je na kraju, kada sam shvatio da se to neće dogoditi. Bilo je to veliko razočaranje. Rat je stajao mnogo, u razaranju i izgubljenim životima«. </p>
<p>Tijekom svoje misije, koja je trajala tri i pol mjeseca. Blix i njegova ekipa pregledali su više od 200 mjesta u Iraku na kojima se moglo nalaziti oružje masovnog uništenja, ali nigdje nisu pronašli ništa. Amerikanci i Britanci naveli su postojanje takvog oružja kao glavni razlog za rat protiv Iraka, pa je to do danas ostala politički vrlo osjetljiva tema. Ni nakon vojne intervencije nije u Iraku pronađeno ništa od bioloških i kemijskih oružja, niti nuklearnog materijala, koje je Saddam navodno imao. </p>
<p>Na pitanje je li Irak imao takvo oružje, sam Blix odgovara da je »i dalje agnostik«, te da će vrijeme pokazati svoje. On međutim primjećuje da Amerikanci i njihovi saveznici »umjesto o otkrivanju oružja masovnog uništenja sada govore o programima. Mi sa sigurnošću znamo da su oni postojali....i ne možemo isključiti da će se nešto možda pronaći«, navodi Blix, koji je kao odvjetnik navikao na oprezni pristup, te oslanjanje na čvrste dokaze. </p>
<p>Prošlog tjedna Hans Blix je kritizirao kvalitetu američkih i britanskih obavještajnih podataka, koji su bili dostavljeni njegovoj komisiji. Priznao je da njegovi inspektori na temelju takvih dojava nisu uspjeli otkriti ništa. Zadnja Blixova procjena bila je da je Saddam Hussein možda sakrio oružje masovnog uništenja, a možda ga je uništio. Da je i htio, glavni UN-ov inspektor nije mogao biti neodređeniji. U intervjuu za Guardian on međutim izražava ponos što je njegova komisija »pod golemim pritiskom uspjela dokazati da se može postići nezavisno, nepristrano, objektivno motrenje«. Činjenica međutim ostaje da on i njegova ekipa nisu u Iraku nisu uspjeli postići mnogo više od toga. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bundeswehr unatoč napadu Al Qaide ostaje u Kabulu </p>
<p>Nećemo pokleknuti pred prijetnjama terorističkih grupa i pridonijet ćemo stabilizaciji Afganistana, to dugujemo našim poginulim vojnicima, izjavio je njemački ministar obrane Peter Struck </p>
<p>BERLIN, 11. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bundeswehr unatoč napadima Al Qaide ostaje u Afganistanu. »Nećemo pokleknuti pred prijetnjama terorističkih grupa. Pridonijet ćemo stabilizaciji Afganistana, to dugujemo našim poginulim vojnicima«. To je u srijedu u intervjuu Prvom programu njemačke televizije (ARD) opetovao njemački ministar obrane Peter Struck.</p>
<p>I njemački je kancelar Gerhrad Schröder, nakon susreta s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom u utorak najavio da će Njemačka dati logističku potporu snagama Europske unije u Demokratskoj Republici Kongo. </p>
<p>Trenutak nije loše odabran kako bi se naglasilo značenje novog eu-ustava i volju za putom neovisnim od SAD-a. Pritom Njemačka, koja se vratila na međunarodnu pozornicu kao vojna sila, naravno, ne želi ostati po strani. Berlin nastavlja preuzimanje nove uloge iako je Bundeswehr preslabo opremljen i obučen za takve zadaće. No, unatoč tomu već sudjeluje u 11 angažmana u inozemstvu, ali pojma nema o Africi i vojnicima dječjeg uzrasta. </p>
<p>Premda je Schröder ushićeno nakon susreta sa Chiracom izjavio da se popravljaju odnosi Washingtona s Berlinom i EU, najava da i američki predsjednik George Bush početkom srpnja posjećuje Senegal, Nigeriju i JAR, govori da počinje europsko-američki rat za Crni kontinent.</p>
<p>Povrh svega Njemačka je nelikvidna i troškove angažmana će moći vjerojatno snositi samo ako 2004. godine ponovo prekrši dopuštenu granicu deficita.</p>
<p>U Njemačkoj istodobno traje rasprava o tome tko je kriv za nesreću u kojoj su na putu za Kabul poginula četiri i ranjeno 29 vojnika; odnosno je li morao biti bolje osiguran? Struck odbacuje tvrdnje oporbe da je autobus nastradao zato što nije bio bolje osiguran. »Kriv je atentator samoubojica i ljudi koji su mu pomogli. Mjere zaštite su i u ovom, kao i u mnogim slučajevima poduzete«, izjavio je Struck. </p>
<p>Struck i glavni inspektor Bundeswehra Wolfgang Schneiderhan odbijaju prijedlog glasnogovornika Kluba zastupnika CDU-a Christiana Schmidta da se tenkovi tipa »Leopard« prebace u Afganistan. </p>
<p>Unatoč činjenici da je Bundeswehr jako pogođen atentatom, ne želi preuzeti robusniju strategiju. Struck i Schneiderhan obrazlažu da su pripadnici Bundeswehra u Afganistanu da bi pomogli u procesu oslobađanja. Kad bi tamo došli s teškim naoružanjem, kao što to traži oporba, po njihovom mišljenju ne bi se mogla ispuniti ta zadaća. </p>
<p>Prema Schneiderhanu Bundeswehr u Afganistanu ima dovoljno oklopnih transportera. On je, međutim, kritičan kada je u pitanju prijevoz većeg broja vojnika od baze do zračne luke - tada se moraju koristiti autobusi. No, sada se razmatra mogućnost dodatnih sigurnosnih mjera.</p>
<p>U utorak je, kao što je i planirano u Afganistan otputovala ekipa vojnih stručnjaka koja bi trebala ispitati hoće li (kako je najavljeno) njemački vojnici proširivati svoj radijus djelovanja i šire od Kabula. Provjerit će se mogućnost misije u Heratu, na zapadu zemlje, a alternativno bi to bila provincija u blizini glavnoga grada. Takva misija, međutim, ne bi mogla početi prije rujna. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ljevica pobijedila na lokalnim izborima u Trstu</p>
<p>TRST, 11. lipnja</p>
<p> - Drugi krug lokalnih izbora, održanih u nedjelju i ponedjeljak u Italiji, pokazao je blagi uspon ljevice, ali u Friulansko-julijanskoj pokrajini taj rezultat ima daleko veće značenje od lokalnog, a prevladava ocjena da će se njegove posljedice osjetiti i na nacionalnoj razini.</p>
<p> Jedan od razloga jest što se Trst i njegova okolica, centar regije Friuli-Venezia Giulia, gdje je pobijedila široka koalicija lijevog centra s poduzetnikom Riccardom Illyjem na čelu, tradicionalno smatraju desno orijentiranima. </p>
<p>Zbog gubitka pozicija u toj regiji neki od članova Berlusconijeve koalicije, a povrh svih Nacionalni savez vicepremijera Gianfranca Finija, već su zatražili razgovor o odnosima unutar koalicije.</p>
<p> Drugi je razlog što su u izbore u toj sjeverno-istočnoj regiji pripadnici Berlusconijeve Kuće slobode (CDL) uložili velike napore.</p>
<p> Još od ožujka, kad je za kandidatkinju koalicije CDL-a izabrana pripadnica Bossijeve Sjeverne lige Alessandra Guerra, sam je premijer Berlusconi u regiji bio tri puta a njegovi mnogobrojni ministri i češće. Međutim, niti agresivna predizborna kampanja nije mogla sakriti krizu u koaliciji prouzročenu Guerrinom kandidaturom. Mnogobrojni lokalni članovi premijerove stranke Forza Italia (Fi), koja je dosad imala župana, proteklih su mjeseci a uslijed Guerrine kandidature podnijeli ostavke. Neki su izašli iz stranke a neki su izbačeni.</p>
<p> Ljevica je euforična pobjedom u Trstu a Illy, koji je s 53,2 posto nadvladao Guerrinih 43,2 posto, smatra da je rezultate u regiji moguće prenijeti i na nacionalnu razinu. </p>
<p> »Ako je u ovim rezultatima vidljivo nepovjerenje prema Berlusconiju«, smatra Illy, a prenosi tršćanski dnevni list Il Piccolo, »onda je on sam tomu kriv, s jedne strane jer je tri puta dolazio u regiju, a s druge jer je uporno tvrdio da je značenje ovog glasovanja samo lokalno: proturječnosti se plaćaju«.</p>
<p> Illyja, 48-godišnjeg poduzetnika u proizvodnji kave i nekadašnjeg gradonačelnika Trsta podržala je široka koalicija lijevog centra, od lokalnih poduzetnika antikomunista i bivših članova Sjeverne lige (kao što je bivši i vjerojatno budući gradonačenlik Udina Sergio Cecotti) do komunističke stranke Fausta Bertinottija (Rifondazione comunista).</p>
<p> Baš će ta činjenica, tvrde neki iz koalicije desnog centra, prouzročiti probleme u funkcioniranju Illyjeve koalicije, dok su drugi spremniji priznati poraz u očekivanju raščišćavanja odnosa u Kući slobode, poglavito one između Nacionalnog saveza s jedne strane i Bossijeve Sjeverne lige s druge. </p>
<p> Sam Berlusconi poručuje, kako prenosi kanal RAI1, da su »rezultati očekivani i da su ovisili o lokalnim liderima«. Opozociji pak Berlusconi savjetuje neka se previše ne raduje »jer će ionako ostati u opoziciji dok su živi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kissinger: Kosovo će postati nezavisna država</p>
<p>BEČ, 11. lipnja</p>
<p> - Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik i dobitnik Nobelove nagrade za mir, govoreći na Europa forumu koji je u Beču organizirala Bank Austria Creditanstalt, sastavni dio HVB grupacije, ustvrdio je kako će »Kosovo postupno postati nezavisna država, jer dugoročno ne može ostati dijelom Srbije«. On je pojasnio pritom da ne govori u ime državne administracije, već svoje osobno.</p>
<p> Dodao je i da američka politika nema za cilj podjelu Europe, ali smatra da će se Europa sama rascjepiti nastavi li s politikom distanciranja od SAD-a. Tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe žele postati članicama EU, ali teže i bliskim odnosima sa SAD-om jer još uvijek strijepe od ruske prijetnje.</p>
<p>On trenutačno ne vidi prijetnju u Rusiji, ali konstatira kako je kroz povijest Rusija uvijek vodila ekspanzionističku politiku i za zemlje srednje i istočne Europe, koje to još dobro pamte. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>U našim školama kvaliteta je zanemarena, bitna je kvantiteta!</p>
<p>Završetak nastavne godine prilika je da se kaže nekoliko riječi o našem vječnom problemu</p>
<p> - školskom sustavu. U prvi plan krajem svake školske godine izbijaju problemi ocjenjivanja. Svake godine o tome se kaže što se misli, ali se, po našem običaju, ne mijenja ništa.</p>
<p> Ocjene su, zapravo, vrlo dobar primjer za stvaranje slike o čitavom sustavu. Često se one poklanjaju, kao da se čitave godine nije ništa radilo i ništa pokazalo. Gotovo svatko dobije ono što želi! U tome su nastavnici prepušteni isključivo individualnom odnosu. No, kao i drugi problemi našeg otužnog školstva, ni ovaj se ne može pripisati samo nastavnicima. </p>
<p> Najtočnije bi bilo reći da naše društvo i država, zapravo, prema školstvu nemaju nikakav odnos. Svaki ministar do sada, pa i ovaj sadašnji, ima zadatak da sistem održava i da na njemu krpa rupe, ali ni jedan nije imao niti ima jasnu viziju i koncepciju onoga što radi i što smatra potrebnim. U Hrvatskoj još nismo doživjeli stvarnu političku volju da se školstvo mijenja. To je srozalo društveni status nastavnika, učitelja i profesora, odnosno dovelo do njihove potplaćenosti, koja im dodatno oduzima snagu i motivaciju da se drže načela svoje struke.</p>
<p>Stoga ništa što se u našem školstvu loše događa nije čudno, čudno je ako se događa nešto dobro!</p>
<p>Bez racionalnog i voljnog usmjeravanja, državni se školski sustav razvija po najjednostavnijem obrascu - škola je dostupna svima, svatko može upisati gotovo svaki smjer (45 učenika u razredu!), svatko može pa i mora školu i završiti, u zbornicama vlada načelo »ne diraj me pa te neću dirati«, itd. Takva ideologija školstva ima potpunu potporu Ministarstva, bez obzira na reformske priče. </p>
<p>Takav egalitarno-masovni tip školstva, međutim, donosi i određene neugodne posljedice. Prva je što se kvaliteta rada bitno umanjuje, a drugu čini već spomenuti problem s ocjenjivanjem, treća je razvijanje kod učenika stava da obaveze i učenje nisu primarni kriteriji uspjeha, itd. itd.</p>
<p> Na kraju godine ili školovanja svi su jednaki, s istim svjedodžbama i sličnim ocjenama koje na tržištu vrijede isto. Kvaliteta je zanemarena, bitna je kvantiteta!</p>
<p> Naše škole podsjećaju na industrijske pogone koji kao na tekućoj traci izbacuju goleme količine gotovih proizvoda! To sigurno nije smisao škole, barem ne prvotni. Nije nužno da taj opis vrijedi za svaku hrvatsku školu, ali je on najprisutniji i u hrvatskom školstvu. Nije stoga čudno da mi o rezultatima, uspješnosti i znanju učenika ne znamo sa sigurnošću gotovo ništa, jer je na koncu upitno je li to i pravi smisao ovakvog tipa školstva.</p>
<p>Uvjeren sam da Hrvatskoj treba drugačiji tip prosvjete, već samim time što je ovaj postojeći nepravedan. Treba nam selektivno, stratificirano i individualizirano školstvo, koje će razlučiti kvalitetu od nekvalitete, koje će bolje pogurati naprijed, a slabijima dati primjereno obrazovanje. Naše škole trebaju pronaći one koji će Hrvatsku voditi kroz ovo stoljeće na svim poljima, ali one trenutno to nisu u stanju. Tržišni sustav i globalizacija neće dugo podnositi takvu socijalističku egalitarnu masovnost!</p>
<p> Nerealne ocjene samo su kratkoročna korist pojedinca, a škola kao javna ustanova mora gledati dugoročni interes većine članova društva. Nadam se da će doći vrijeme kad će svjedodžba i ocjene u njoj igrati važnu ulogu pri primanju na posao. Jednostavno rečeno, ocjene trebaju biti pravedne, tj. takve kakve netko zasluži tokom godine!</p>
<p>Na žalost, gotovo je nemoguće vjerovati da će se u Hrvatskoj u dogledno vrijeme nešto bitno promijeniti. U tolikoj mjeri zaostajemo za nužnim promjenama da ih je teško, vrlo teško sustići. Mislim da postoje tri teška, ali neizbježna uvjeta za promjene: politička volja i odlučnost, osiguranje dovoljnih i velikih materijalnih sredstava te reforme u rukama stručnih, ali iznad svega mladih ljudi. Za početak, velika bi stvar bila kad bi se i one norme o školstvu propisane zakonima i pravilnicima jednostavno - poštivale!</p>
<p>ZORAN MIHALINA, prof., Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ikavica je jednostavnija i praktičnija nego ijekavica </p>
<p>S posebnim zanimanjem i zadovoljstvom pročitao sam u Vjesniku od 7. lipnja u rubrici Stajališta članak gospodina Filipa Čorlukića pod naslovom »Ijekavski jezikoslovcima nametnuo nepremostive probleme: Ikavski je govor jedino razumno rješenje«.</p>
<p>Premda sam po majci iz južne Hrvatske u kojoj se govori ijekavski, u potpunosti prihvaćam razmišljanja i zaključke gospodina Čorlukića. Doista, ikavica je jednostavnija i praktičnija nego ijekavica. I obrazovaniji ljudi često su u dilemi kada treba uporabiti je, a kada ije. Ja govorim i pišem infinitive glagola šutiti, a ne šutjeti, živiti, a ne živjeti, želiti, a ne željeti, oboliti, a ne oboljeti itd.</p>
<p> Ako u govoru kažem »ja šutim«, a ne »ja šutjem«, logično mi je da u svim glagolskim vremenima moram govoriti i pisati i, a ne ije ili je.</p>
<p>Povijesno promatrano, ikavicom se izražavalo i u književnosti. Ako se ne varam, Krsto Frankopan govorio je i pisao čistom ikavicom. Jesu li njegove riječi: »Viruj Nimcu kako zimskom suncu«?</p>
<p>Na našim je jezikoslovcima da razumno i postupno gdje god je to moguće prihvate ikavicu. Slažem se s tvrdnjom gospodina Ćorlukića da postoji agresivna infiltracija engleskoga. I u Vjesniku koji u priličnoj mjeri pazi na jezik čitam izraz chat mjesto hrvatskog brbljanja ili tomu slično. U susjednoj ulici čitam na ploči riječi: clever kauf. Zar treba u svakodnevnom životu zavirivati u rječnik stranih riječi i stranih jezika da bi se odgonetnula pojedina riječ. Smatram da mi Hrvati na taj način omalovažavamo svoj jezik i otuđujemo ga od puka (naroda).</p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Supruginom glavom udarao u betonski zid </p>
<p>ŠIBENIK, 11. lipnja </p>
<p> - U Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku priveden je 34-godišnji muškarac iz Šibenika zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji na štetu svoje 21-godišnje suspruge Mirele M. iz Šibenika.
Naime, kako saznajemo u policiji Mirela M. sjedila je 8. lipnja ove godine u večernjim satima s prijateljicom ispred cafe bara »Anno Domini« u Šibeniku kada joj je prišao suprug sa kojim vodi brakorazvodnu parnicu. Zatražio je razgovor sa suprugom na što je ona pristala pa su otišli iza kafića gdje je odmah došlo do verbalnog sukoba, a potom i do fizičkog obračunavanja. Suprug ju je najprije s obje ruke uhvatio za vrat i udarao joj glavom o betonski zid, a potom ju je udarao o stepenice. Nakon više neuspjelih pokušaja bijega zlostavljana žena je uspjela pobjeći u kafić, a suprug je uspio pobjeći s mjesta događaja. Ozlijeđenoj ženi je medicinska pomoć pružena u Općoj bolnici Šibenik, gdje su joj liječnici konstatirali lakše tjelesne ozljede. Policija se dala u potragu za odbjeglim nasilnikom, koji se sutradan sam prijavio policiji, gdje je nad njim obavljena kriminalistička obrada, a potom je završio u pritvoru.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Trinaestogodišnja Njemica poginula u sudaru skutera</p>
<p>ZATON, 11. lipnja</p>
<p> - U utorak je u teškoj nesreći na moru, u Zatonu kod Nina, poginula 13-godišnja njemačka državljanjka Carina Illen Schlumberger.</p>
<p> Djevojčičin otac, Herbert Seile (51), teško je ozlijeđen i zadržan je na liječenju u Općoj bolnici Zadar.</p>
<p>Nesreća se dogodila na udaljenosti od oko kilometar i pol od plaže u Zatonu kada su se sudarila dva skutera. Na jednom skuteru bili su Carina Illen Schlumberger i Herbert Seile, dok je drugim skuterom upravljao 38-godišnji poljski državljanin, kojem policija nije objavila ime. Poljak je u nesreći prošao bez ozljeda. Majka djevojčice Ingeborg Schlumberger i njezina mlađa kći Marleen (10), u Zadru namjerava ostati dok njezin suprug ne bude spreman na povratak u Njemačku. No, na Odjelu za kirurgiju preporučili su joj da se vrati kući te da sama pokopa poginulu kćer, budući da njezin suprug mora biti podvrgnut teškoj operaciji glave. </p>
<p>Djelatnici Turističkog naselja Zaton ogorčeni su ovom nesrećom, jer iako je plaža ograđena kako skuteri i gliseri ne bi ozlijedili plivače, uvijek se nađe netko tko ne poštuje propise. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mrtvom Haziriju u Zagrebu se sudi u odsutnosti</p>
<p>Protiv Hazira Hazirija ponovno je bio pokrenut postupak pred zagrebačkim Županijskim sudom zbog pokušaja ubojstva Mije Kovče, a provjerom je utvrđeno da je optuženi prije osam godina ubijen u Frankfurtu</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Hazir Haziri je 1989. godine bio optužen zbog pokušaja ubojstva Mije Kovče počinjenog godinu dana ranije, te mu je na tadašnjem zagrebačkom Okružnom sudu bilo suđeno kao pripadniku skupine u kojoj su se uz njega nalazili Kristo Gjergjaj, Sami Musli i drugi. Sudski postupak koji su novinari tada prozvali suđenje »Albanskoj mafiji«, ili »Zelenoj mafiji«, bio je prvi postupak koji je u tadašnjoj Jugoslaviji bio pokrenut protiv organiziranog kriminala. Između ostalih na optuženičkoj klupi se našao i policajac Jadranko Garbin koji je navodno bio »policijska veza« te grupe, i koji je 1992. poginuo pod misterioznim okolnostima u jednoj automobilskoj nesreći.</p>
<p>No svi optuženi na suđenju su 1. prosinca 1989. godine oslobođeni krivnje, ali su pojedinci bili osuđeni za pojedinačna kaznena djela.</p>
<p>Tijekom devedesetih neki od slučajeva iz suđenja »Albanskoj mafiji« su izdvojeni i ponovno vraćeni na suđenje. Tako je između ostalih ponovljeno suđenje za navodni dvostruki pokušaj ubojstva u disko klubu »Sestre Baković« u Gundulićevoj za koje je bio optužen Sami Musli, te pokušaj ubojstva Mije Kovče za koji se teretilo Hazirija.</p>
<p>No, nakon što je proces Haziriju 2002. godine na zagrebačkom Županijskom sudu ponovno počeo, ovoga puta u odsutnosti, po novinama su se počele pojavljivati neslužbene informacije da je optuženik ubijen prije osam godina, te netočan podatak da je njegovo ubojstvo naručio Mijo Kovčo. Sutkinja koja vodi slučaj Erna Dražančić zatražila je zbog toga više provjera, uključujući njemački i jugoslavenski interpol. Međutim uskoro se ispostavilo da hrvatska policija nema Hazirijeve otiske prstiju, te da se u spisu postoje različiti podaci o optuženikovom datumu rođenja, što je znatno otežalo provjeru.</p>
<p>Prvu potvrdu Hazirijeve smrti sud je zaprimio od jugoslavenskog interpola, čiji su službenici u Galicama na Kosovu razgovarali sa Hazirijevim bratom.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hazirijeva ubojicu njemačka policija namamila u zamku</p>
<p>Njemačka policija krenula je 1997. godine u akciju i Azemaju podmetnula prikrivenu istražiteljicu, koja je »odglumila« zaljubljenost</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Nedavno nakon što je izašao iz njemačkog zatvora, gdje je »odležao« tri godine zbog provalnih krađa, Hazira Hazirija (35) je ispred frankfurtskog suda 24. lipnja 1994. godine hicima iz pištolja ubio Safet Azemaj (33), također dobro poznat njemačkoj policiji.</p>
<p>Nakon što je ubio Hazirija, inače kosovskog Albanca iz Vučitrna, i teško ranio još dvojicu prolaznika, Azemaj je uspio pobjeći u Portugal pa je za njim preko Interpola raspisana tjeralica. Kako potjera nije urodila plodom, njemačka policija krenula je 1997. godine u akciju i Azemaju podmetnula prikrivenu istražiteljicu, koja je »odglumila« zaljubljenost i uspjela nagovoriti Azemaja da napuste Portugal i odu u Istanbul.</p>
<p>Međutim, u spektakularnoj akciji zrakoplov na liniji Lisabon - Istanbul naglo je skrenut s rute i prizemljen na frankfurtski aerodrom, gdje je Azemaj uhićen a nedugo zatim osuđen na doživotni zatvor.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, tijekom istrage oko ubojstva ispred zgrade frankfurtskog suda utvrđeno je da su se Haziri i Azemaj posvađali još za vrijeme odsluženja kazne u njemačkom zatvoru te da se Azemaj, navodno, zakleo da će ubiti Hazirija.</p>
<p>Vanja Majetić i Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Terasa je bila puna gostiju, a »nitko ništa nije vidio ni čuo«</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda, u izmijenjenom sastavu, nastavilo je u srijedu suđenje Nenadu Šečiću, po zanimanju sakupljaču starog željeza (33) i ocu devetero djece, kojeg se tereti za teški pokušaj ubojstva Izeta Zahirovića ispred Superkonzuma u Vukovarskoj ulici, 21. rujna 2001.</p>
<p> Šečić, koji je doveden iz pritvora, u sudnici je bio potpuno odsutan i gledao samo u pod. Sudac ga je stoga nekoliko puta opomenuo da prati raspravu.</p>
<p> Veća tragedija tog 21. runa 2001. spriječena je zahvaljujući brzoj kirurškoj intervenciji, pa su liječnici Zahiroviću spasili život. Sreća je bila na strani Zahirovića i stoga što je Šečićev pištolj, marke Frommer, kojim je pucao u Zahirovića, zatajio s metkom u cijevi, nakon što je prvim hicem pogodio žrtvu. Vještak za sudsku medicinu, prof. dr. Dušan Zečević, ponovno je, prije otvaranja rasprave, pregledao oštećenog Zahirovića i izjavio da je rana od metka iz Frommera bila vrlo teška i opasna po život. Metak iz ovog sada već trofejnog oružja, navodno pronađenog negdje među odbačenim starim željezom, načinio je velika oštećenja tkiva u želucu ozlijeđenog Zahirovića, trbuh je s vanjske strane pun dugih ožiljaka, pa se, svjedočio je vještak, ne može odrediti koji je od ulazne rane.</p>
<p>Od svih saslušanih svjedoka raspravno vijeće najviše je konkretnih podataka čulo od svjedoka i policajca Marija Čizića, koji se u vremenu spornog događanja našao u Superkonzumu. Kad je istrčao pred zgradu svi akteri već su bili nestali, ali je on ipak našao jedno ispaljeno zrno, koje je označio kredom, posudivši je od konobarice u obližnjem kafiću. Mnogi gosti još su ležali iza stolova, ili su se najvećom brzinom pokušali udaljiti. Na pitanje policajca nitko se nije odazvao da nešto više kaže o pucnjavi. »Nitko nije ništa vidio ni čuo«, redom su odgovarali revnom policajcu.O optuženom nije ništa čula ni Zahirovićeva nevjenčana supruga Sanela. Na jednoj od budućih rasprava svoj će nalaz obrazložiti i sudski vještak za psihijatriju, koji će ocijeniti ubrojivost okrivljenika u vrijeme počinjenja kaznenog djela.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mrtvog muškarca našli u olupini »stojedinice«</p>
<p>PULA, 11. lipnja</p>
<p> - U utorak ujutro između mjesta Petehi i Orehi, nedaleko od Pule, pronađen je mrtav muškarac, čije je tijelo u poodmakom stadiju raspadanja. Riječ je o muškarcu u dobi između 50 i 60 godina, koji je na gornjem dijelu imao obučene duge rukave, a donjeg dijela odječe nije imao - bio je samo u tenisicama. </p>
<p>Tijelo je pronađeno u jednoj olupini »zastave 101« na odlagalištu smeća, a na njemu nema vidljivih tragova nasilja. Identitet muške osobe, jače građe i svjetlije kose, znat će se nakon obdukcije. Uz ekipu za očevid mjesto na kojem je pronađen mrtav čovjek obišao je i državni odvjetnik Vlatko Nuić, a prema navodima iz policije, sumnja se da je riječ o skitnici s područja Pule. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Najbrže raste tržište jugoistočne Europe </p>
<p>BEČ,11. lipnja</p>
<p> - Europska unija i SAD dijele zajedničku sudbinu i partneri su više od pola stoljeća, a osnovni principi toga partnerstva i dalje su važeći i nakon iračkog rata - ustvrdio je u srijedu Henry Kissinger, bivši državni tajnik SAD-a, govoreći na Europa forumu kojega već nekoliko godina uzastopno organizira Bank Austria Creditanstalt, sastavni dio HVB grupacije.</p>
<p>On je tumačeći trenutačne političke odnose u svijetu ustvrdio kako je neosporno da smo na pragu još jednog američkog stoljeća i da tako skoro nitko neće SAD-u u političkom i vojnom smislu oduzeti primat.</p>
<p>Bivši američki državni tajnik smatra da bi i SAD i EU ubuduće trebale izbjeći konfliktne situacije u kojima jedni protiv drugih traže saveznike u drugim dijelovima svijeta. Članice sjevernoatlantskih integracija uistinu se nalaze u 21. stoljeću u dobu globalizacije, dok je istodobno u Aziji na snazi odmjeravanje snaga kao u 19. stoljeću, a na Bliskom istoku se vode ideološka sukobljavanja nalik onima iz 17. stoljeća. </p>
<p>Kissinger smatra da novonastala tržišta srednje i istočne Europe nisu samo u nadležnosti EU-a, već se i SAD mora njima aktivno baviti.</p>
<p>Hans Dietrich Genscher, bivši njemački ministar vanjskih poslova, vjeruje da je nužno repozicioniranje EU-a i ističe da su upravo EU i SAD odgovorni za stvaranje stabilnog svjetskog poretka u duhu pravednosti, ali su isto tako one i odgovornije od drugih zemalja kada je u pitanju transparentnost financijskih tržišta.</p>
<p>Glavna ekonomistica Bank Austrije, Marianne Kager, ustvrdila je kako je srednja i istočna Europa pobjednik prošlog desetljeća, jer je primjerice BDP po glavi stanovnika u eurima u proteklih pet godina porastao za gotovo 60 posto, čime je regija premašila i gospodarski rast kakav ostvaruje Kina. </p>
<p>Na privatni sektor sada otpada oko 80 posto gospodarstva, izvoz čini 40 posto BDP-a, a gotovo 70 posto izvoza odlazi na tržišta Europske unije. </p>
<p>Srednja i istočna Europa s prosječnim BDP-om per capita od gotovo 6100 eura postala je najproduktivnijim novonastajućim tržištem, koje je u mnogo aspekata zasjenilo Kinu. Njemačka i Austrija, kazala je Kager, igraju značajnu ulogu u regiji, na njih zajedno otpada trećina svih stranih ulaganja u srednju i istočnu Europu, kao i trećina izvoza.</p>
<p>Ona smatra da će ideja zajedničke europske kuće biti zaokružena tek nastavkom širenja EU na zemlje istočne Europe i najavljeno proširenje 2004. ne bi smjelo biti kraj europskih integracija. </p>
<p>S druge strane, zemlje jugoistočne Europe (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Albanija i Makedonija), istaknula je, imaju prosječan BDP po glavi stanovnika od 2132 eura, što čini svega 35 posto BDP-a budućih članica EU iz srednje i istočne Europe (prosjek 6091 euro). Među zemljama jugoistočne Europe ističe se Hrvatska s BDP-om per capita od 5270 eura, ali i činjenicom da je od svih zemalja jugoistočne Europe od 1991. do 2002. godine primila najmanje financijske potpore EU-a.</p>
<p>Tržište jugoistočne Europe, naglasila je Kager, nakon političkih promjena posljednjih godina na najboljem je putu da postane najbrže rastuće tržište u istočnoj Europi. Lani je gospodarski rast u tim zemljama iznosio prosječno 4,5 posto BDP-a, dok je prosječan gospodarski rast u osam zemalja istočne i srednje Europe koje uskoro postaju članice EU iznosio 2,4 posto.</p>
<p>Zemlje srednje i istočne Europe, naglasila je Kager, sada u 75-postotnom omjeru ispunjavaju kriterije Maastrichta, dok je prije pet, šest godina taj omjer bio 55 posto prosječno.</p>
<p>O europskim financijskim tržištima i krizi povjerenja u korporativni sektor, kao i o posljedicama skandala poput Enronova na europska tržišta kapitala govorili su među ostalim čelnici Londonske, Budimpeštanske i Bečke burze.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pecek: Otvorit ćemo 150.000 novih radnih mjesta </p>
<p>SPLIT, 11. lipnja</p>
<p> - Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva do sada je plasiralo 3,6 milijardi kuna kreditnih sredstava kroz svoje programe. U idućih pet godina plasirat će još četiri milijarde kuna. Kroz te programe u iduće četiri godine trebalo bi se otvoriti 150.000 novih radnih mjesta. Kazao je to u srijedu u Splitu ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek.</p>
<p>Na sastanku sa splitskim gradonačelnikom Slobodanom Berošem, ministar je kazao da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji do sada, kroz programe, plasirano 250 milijuna kuna u posljednje tri godine. Na raspolaganju je još 200 milijuna kuna.</p>
<p>»Realizacijom naših programa na ovom području više smo nego zadovoljni. U posljednjih godinu i pol čak 90 milijuna kuna u ovoj županiji je uloženo u razvoj malog turizma. Županija i jedinice lokalne samouprave su dobar partner ali su potrebni i dodatni iskoraci - stimuliranje poduzetnika početnika oslobađanjem visokih komunalnih pristojbi i lokalnih poreza«, istaknuo je Pecek.</p>
<p>Gradonačelnik je kazao da splitsko Gradsko poglavarstvo intenzivno radi na programima stimuliranja razvoja poduzetništva, a da je jedan od poticaja i smanjivanje komunalnih i poreznih davanja početnicima. </p>
<p>Splitski Centar za poticanje poduzetništva i obrtništva (CEPOS) prošle je godine proglašen najboljim suradnikom Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva CEPOS je bio i nositeljem izobrazbe za savjetnike u poduzetništvu, koju su uspješno završila 82 polaznika iz cijele županije, a u koju je Ministarstvo uložilo 69.000 kuna bespovratnih sredstava. </p>
<p>Pecek je savjetnicima lokalne uprave i samouprave educiranima u CEPOS-u dodijelio i certifikate. Savjetnici će davati savjete poduzetnicima i pružati stručnu pomoć. Na taj način smanjit će administrativne barijere. </p>
<p>U razgovoru sa certificiranim savjetnicima ministar je kazao kako bi se veća pozornost trebala posvetiti programu poticanja tradicijskih obrta, zadrugarstvu i usvajanju ISO normi.Kazao je i kako njegovo ministarstvo pomaže i inovatorima - od zaštite patenta, preko izrade prototipa do izrade tržišnog proizvoda. U posljednje tri godine, pod okriljem Ministarstva na domaće, a uskoro i inozemno tržište, plasirano je 15 vrhunskih inovatorskih proizvoda.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ostvareni preduvjeti za razvoj zadrugarstva</p>
<p>SPLIT, 11. lipnja</p>
<p> - Željko Pecek, ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva u srijedu je bio i na sjednici skupštine Zadružnog saveza Dalmacije. Na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice kazao je kako su ostvareni svi preduvjeti za razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj izmjenama Zakona o zadrugarstvu, donošenja pravilnika i osnivanjem Hrvatskog saveza zadruga.</p>
<p>»Trenutačno je na području četiriju dalmatinskih županija koje pokriva ovaj Savez 150 zadruga. Želimo tu brojku približiti 1.000, kao što je to nekad bilo, što će se i dogoditi ukoliko se konzumiraju programi koji su na raspolaganju«, kazao je ministar, ističući kako ekološke zadruge imaju budućnost, naročito na otocima.</p>
<p> U posljednje dvije i pol godine Ministarstvo je posredstvom Zadružnog saveza Dalmacije plasiralo 2,3 milijuna kuna različitih potpora, a i dalje će, kaže ministar Pecek podupirati programe maslinara, vinara i proizvođača meda. </p>
<p>Za boravka u Splitu ministar je upoznat i problemima vinarskih zadruga opterećenih kreditima, te je najavio mogućnost odgode otplate tih kredita i restrukturiranje zadruga. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Zagrebu dva dana proizvodnih obrta - uživo </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Dvodnevni »happening« posvećen proizvodnom obrtništvu koji će se održati 13. i 14. lipnja (petak i subota) u središtu Zagreba, u Petrićevoj ulici, samo je jedna od brojnih aktivnosti koje organizira Hrvatska obrtnička komora u sklopu provođenja projekta «2003. godina - godina proizvodnog obrta».</p>
<p>Tijekom cijelog dana, građanima će se predstavljati tradicionalne i suvremene obrte i objasniti prednosti uvođenja novog, dualnog obrazovnog sustava u obrtništvo. U takve aktivnosti uključit će se i drugi gradovi i županije, a organizatori sličnih događanja bit će regionalni cehovi proizvodnog obrta.</p>
<p>To je u srijedu na prigodnoj konferenciji za novinare najavio Zdravko Golub, predsjednik Ceha proizvodnog obrta u HOK-u, Kako je posebno naglasio, uz praktične demonstracije rada obrtnika, ovo će biti prigoda da se raspravi i o poboljšanju uvjeta i stvaranju još povoljnijeg zakonskog okruženja za razvoj obrtničkih djelatnosti. Kako ocjenjuju u HOK-u, bogat ovogodišnji program njihovih aktivnosti pridonijet će da se mlade generacije češće odlučuju za obrazovanje za proizvodna obrtnička zanimanja, tim više što se na ovom području mogu lako zaposliti. Posjetitelje zagrebačke «interaktivne izložbe» proizvodnih zanata, dočekat će i vrlo praktična iznenađenja. Naime, od ranih jutarnjih do kasnih poslijepodnevnih sati, među ostalim, besplatno će se moći ošišati ili urediti frizuru, popraviti cipele ili saznati tajne izrade glinenih posuda. </p>
<p>B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Moralić odustao od kupnje Kutjeva </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Tvrtka Božjakovina u vlasništvu Envera Moralića, poslovnog čovjeka iz Njemačke, odustala je od kupnje PPK Kutjeva pod novim uvijetima prodaje dionica te tvrtke u odnosu na one koji su bili oglašeni u javnom natječaju.</p>
<p>Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva kaže da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva zajeno sa Hrvatskim fondom za privatizaciju pripremilo financijsku konsolidaciju Kutjeva koju je prihvatila Vlada, a s ciljem izbjegavanja stečaja i buduće lakše privatizacije PPK Kutjevo. </p>
<p>Pankretić dodaje da će inzistirati da se o privatizaciji PPK Kutjeva raspravi na Vladi kako bi svi oni koji su sudjelovali u ovom čudnom prosecu morali snositi odgovornost za PPK Kutjevo koje je sad u definitivno teškoj sitaciji, kaže on. </p>
<p> Prema Pankretićevim riječima, u tom postupku provedena je zamjena potraživanja dionica društva u iznosu 206 milijuna kuna, i reprogram je iznosio od 112 milijuna kuna u nove kreditne linije. Ovim je postupak financijska konsolidacija za koju je bilo nadležno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva okončan i društvo PPK Kutjevo time je bilo spremno za privatizaciju koju provodi HFP.</p>
<p>O modelu i tijeku privatazacije Kutjeva Vlada je donijela zaključak 14. studenoga 2002. godine kojim je utvrdila da će se 94 posto temeljenog kapitala društva ponuditi na tržištu, prvo po nominalnoj cijeni od 60 milijuna kuna. To je bila osnova natječaja za prodaju dionica PPK Kutjeva objavljenog 8. veljače ove godine.</p>
<p>U međuvremenu je zbog potraživanja oduzete imovine s kojom sad raspolaže PPK Kutjevo Upravni odbor HFP-a smanjio udio temeljnog kapitala Kutjeva koji je ponuđen na prodaju na 70 posto. </p>
<p>Ali Moralićeva tvrtka nije prihvatila odluku Upravnog odboda HFP-a. Uz to, Božjakovina je putem koncesije tražila maksimalan iznos poljoprivrednog zemljišta u požeškoj Zlatnoj dolini.</p>
<p> Podsjetimo, Kutjevo je 2001. godine obrađivalo nešto više od 6000 hektara poljoprivrednog zemljišta, da bi nakon davanja suglasnosti državne na programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem jedinicama lokalne samouprave dobilo suglasnost na oko 4.300 hektara. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>OPEC zasad neće mijenjati proizvodne kvote</p>
<p>DOHA, 11. lipnja</p>
<p> - Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u srijedu je odlučila ne mijenjati proizvodne kvote svojih članica te zahtijevati bolje poštivanje postojećih proizvodnih limita kako bi obranila cijenu barela sirove nafte od 25 američkih dolara.</p>
<p>Delegati na izvanrednom sastanku toga naftnog kartela kazali su da su ministri za naftu članica OPEC-a odlučili ostaviti proizvodne kvote na 25,4 milijuna barela nafte dnevno. Sporazum o tome bit će ratificiran kasnije tijekom dana.</p>
<p> »Održat ćemo sadašnje kvote. Smanjit ćemo ih možda u rujnu«, rekao je kuvajtski šeik Ahmad al-Fahd al-Sabah.</p>
<p> Cijene nafte nalaze se blizu gornje granice OPEC-ova ciljana raspona od 22 do 28 dolara po barelu, što je ministrima za naftu zemalja članica toga kartela dalo prostora za disanje kako bi pričekali s prvim smanjenjem kvota od kraja 2001. »Ključne za ovu igru su cijene, a cijene su dobre«, izjavio je indonezijski ministar za naftu Purnomo Yusgiantoro.</p>
<p> Cijena nafte na američkom tržištu oslabila je 25 centi, na 31,48 dolara po barelu. Cijene nafte cijelo vrijeme podgrijava iračka proizvodnja, koja se sporo kreće prema prijeratnim razinama.</p>
<p> »OPEC će neizbježno trebati djelovati, no tajming smanjivanja kvota ovisit će o iračkom oporavku«, ocijenio je Gary Ross, izvršni direktor PIRA Energy. »Kad dođe vrijeme, smanjit će proizvodnju, a pritom žele za sobom povući i nečlanice«, dodao je.</p>
<p> Nezavisni proizvođači, ponajprije Rusija, Meksiko i Norveška zamoljeni su da se pridržavaju budućih ograničenja kako bi se spriječilo daljnje smanjivanje tržišnog udjela OPEC-a u korist nečlanica tog kartela.</p>
<p>Cijene sirove nafte na tržištu u Londonu pale su u srijedu zbog odluke OPEC-a i zato što trgovci čekaju tjedno izvješće o zalihama nafte u SAD za nove smjernice.</p>
<p>Na međunarodnom tržištu u Londonu cijena sirove nafte marke Brent spustila se tako za 15 centi, na 27,93 dolara po barelu, dok se na tržištu u New Yorku spustila za osam centi, na 31,65 dolara. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić spreman jamčiti Haagu za Gotovinu ako general bude pozvan kao osumnjičenik </p>
<p>Time bi se ispravila nepravda prema generalu koju su 1998. učinile bivše vlasti, kaže predsjednik Mesić / Premijer Ivica Račan rekao je kako je nemoguće izbjeći Gotovinino pojavljivanje pred Haaškim sudom, dodavši kako bi bilo dobro kad bi general mogao dati iskaz kao osumnjičenik, no to je teško moguće / Potpredsjednik Vlade Goran Granić smatra da Predsjednikovu inicijativu nije moguće provesti u cijelosti, te da bi bilo najbolje da se Gotovina sam javi tužiteljstvu i započne s njim razgovore o optužnici </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u priopćenju od srijede navodi kako je »odlučio predložiti Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije preispitivanje optužnice protiv generala Ante Gotovine«. </p>
<p> »Nakon što sam još jednom pažljivo pročitao intervju generala Ante Gotovine u Nacionalu te stekao još neka saznanja koja bacaju novo svjetlo na cijeli 'slučaj Gotovina', odlučio sam predložiti Međunarodnom sudu da preispita optužnicu protiv generala Gotovine«, navodi se u priopćenju koje je potpisao hrvatski predsjednik. </p>
<p> »Kako ne sumnjam u istinitost i iskrenost onoga što je objavljeno u Nacionalu, nemam razloga ne vjerovati Anti Gotovini, generalu HV-a u pričuvi, pa sam zbog toga spreman jamčiti Haaškom sudu da će se general Gotovina odazvati svakome pozivu Tribunala ako mu se pruži šansa da kao osumnjičenik dâ iskaz haaškim istražiteljima u Zagrebu. Smatram da bi se time ispravila nepravda koju su 1998. počinile bivše vlasti kad mu je prešućeno i zabranjeno dati iskaz haaškim istražiteljima te ga se na taj način izravno gurnulo u položaj optuženoga«, ističe predsjednik Mesić.</p>
<p> Najavio je da će o tom prijedlogu pisati Haaškom sudu i glavnoj tužiteljici Carli del Ponte. </p>
<p>Osvrćući se na Predsjednikovu izjavu kako je spreman jamčiti Haagu za Gotovinu ako se generalu omogući da govori kao osumnjičenik, a ne kao optuženik, premijer Ivica Račan izjavio je kako je nemoguće izbjeći izlazak generala Gotovine pred Haaški sud.</p>
<p> »Bilo bi dobro kad bi Gotovina mogao dati iskaz kao osumnjičenik, no to je teško moguće. I sâm sam u pismu Carli del Ponte osporio neke važne dijelove optužnice protiv generala Gotovine. I ako je moguće od njih odstupiti skidajući optužnicu, bilo bi to jako dobro«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Napomenuo je da su on i Vlada spremni sudjelovati u osporavanju nekih dijelova optužnice, u čemu će pomoći i suđenje Miloševiću. </p>
<p>»Gotovinina suradnja s Haaškim sudom dobra je za njega i za Hrvatsku«, zaključio je premijer.</p>
<p>»Svaka je inicijativa koja ide za rješenjem slučaja Gotvina, dobro došla. Ne mislim da inicijativa predsjednika Mesića oduzima posao Vladi, jer smo svi mi taoci ove situacije - ne samo general Gotovina, nego cijela Hrvatska«, rekao je potpredsjednik Vlade Goran Granić ocjenjujući da se Predsjednikov prijedlog ne može provesti u cijelosti. </p>
<p>»Bilo bi najbolje da se Gotovina sâm javi tužiteljstvu i započne s njim razgovore o optužnici«, smatra Granić. Time se, objašnjava, otvara mogućnost da tužiteljstvo djelomično revidira optužnicu prije službenog očitovanja pred sudom. No potpredsjednik Vlade ističe da su to samo nagađanja, dodavši kako je u svakom procesu, u bilo kojoj fazi, moguće da tužiteljstvo odustane od optužnice, ali ako postoje čvrsti dokazi za to. </p>
<p>Podsjetio je i da je tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću Haaški sud došao do novih informacija i dokaza što bi mogli pozitivno utjecati na optužnicu protiv Gotovine, koja nije mijenjana ni usklađivana s novim dokazima od 2000. godine. </p>
<p>Riječ je o dokumentima i iskazima zaštićenih svjedoka prema kojima je očito da je tadašnje vodstvo hrvatskih Srba na čelu s Milanom Martićem zapovjedilo da se srpsko stanovništvo povuče iz »Krajine«. A to dovodi u pitanje dijelove haaške optužnice koji terete Gotovinu kao indirektno odgovornog za protjerivanje Srba iz tog dijela Hrvatske. </p>
<p>Mogući je scenarij, ako se ostvari Mesićeva inicijativa, da Haaški sud povuče uhidbeni nalog i međunarodnu tjeralicu za Gotovinom kako bi on mogao razgovarati s haaškim istražiteljima.</p>
<p>Moguće je i da prije izjašnjavanja o optužnici, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte stavi optužnicu u status mirovanja ako procijeni da je dobila neke nove detalje koji mijenjaju bit optužnice. </p>
<p>Stoga postoji teoretska mogućnost da se Gotovini omogući da se brani sa slobode, kao što se to dogodilo u slučaju srpskog admirala Milana Zeca, ali uz uvjet da država jamči da Gotovina neće pobjeći. </p>
<p>Naglašavajući kako su sve mogućnosti otvorene, u Vladi ipak smatraju da bi Gotovina morao dati iskaz u Haagu, a ne u Zagrebu, jer otprije dvije godine postoji osobno jamstvo glavne haške tužiteljice da će razmotriti dijelove optužnice, ali uz uvjet da započne proces protiv Gotovine.</p>
<p> Neki Vladini dužnosnici, koji su dobro upoznati s pravilima Haaškog suda, misle kako bi za Gotovinu bilo najbolje da izravno ili putem odvjetnika od povjerenja stupi u kontakt s Vladom. Sugeriraju i da Vlada uspostavi izravni i tajni kontakt s Carlom del Ponte kako bi se dogovorili uvjeti Gotovinine predaje, te eventualni naknadni elementi kao što je njegova obrana sa slobode uz jamstvo države i mogućnost da Hrvatska u tom slučaju bude »prijatelj suda«.</p>
<p>Čuju se i procjene da Mesićevo jamstvo nema nikakvu pravnu težinu, no neupitna je njegova politička težina zbog ugleda koji hrvatski predsjednik uživa u Haagu, kao i zbog njegovih dobrih odnosa s Tribunalom. Neki dužnosnici u Vladi smatraju da ipak u Hrvatskoj ne postoji osoba koja je u tako dobrim odnosima s Carlom del Ponte da bi se moglo sa sigurnošću računati da će ona dopustiti presedan takve težine kao što je odobrenje da Gotovina, koji je bjegunac, dade iskaz u Zagrebu. To bi, procjenjuju, narušilo autoritet Suda u odnosu na one slučajeve i optuženike koje glavna haaška tužiteljica - slučajno ili ne - stavlja u isti rang sa slučajem generala Gotovine.</p>
<p> Doznaje se također da je Haag neizravno reagirao na najnovija zbivanja u vezi s odbjeglim generalom. Tako je u srijedu ujutro Vladi dano do znanja da haaško tužiteljstvo »pažljivo prati razvoj događaja«, na što je iz Banskih dvora odgovoreno da i Vlada to čini.</p>
<p>Gordana Petrovčić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Frankopanima bi se trebali pozabaviti povjesničari«</p>
<p>RIJEKA, 11. lipnja</p>
<p> - U Rijeci je u srijedu održana zadnja sjednica Odbora Riječke nadbiskupije, Grada i Primorsko-goranske županije na kojoj su msgr. Emil Svažić, Ksenija Linić, fra Serafin Sabol i drugi članovi rezimirali prošlodnevne događaje u sklopu Papina posjeta Rijeci. Najveću pohvalu dobili su građani, koji su se pridržavali svih naputaka, a uz to su se dokazali i izrazitom gostoljubivošću. Danijel Frka iz Rijeka prometa, čijih je 60 djelatnika bilo angažirano na preregulaciji prometa središnjim gradskim ulicama, kazao je kako je promet funkcionirao besprijekorno. Osvrćući se na nedjeljno misno slvalje na Delti, napomenuo je da je na tri punkta za doček hodočasnika stiglo ukupno 200 autobusa. Autotrolej je samo 8. lipnja, potvrdio je Mleden Radojković, besplatno prevezao 75.000 građana, a 1.109 hodočasnika u Rijeku je stiglo morskim putem, odnosno sa šest brodova. Željeznicom je još stiglo više od 3.000 vjernika. Tajnik Odbora Darko Kralj iznio je zanimljiv podatak, odnosno da je temperatura asfalta na Delti večer uoči središnjeg misnog slavlja iznosila 63 stupnja Celzijevih, zbog čega je organizirano polijevanje vodom tog prostora. Direktor Rijeka prometa Nikola Modrić podsjetio je na telefonsku liniju otvorenu u tom poduzeću 19. svibnja putem koje se, na boj 060 102 102 do 8. lipnja, o preregulaciji prometa informiralo 4.311 Riječana. Tijekom Papina posjeta nije zabilježen niti jedan sanitarno- zdravstveni izgred. Na terenu je na blagdan Duhova 8. lipnja bilo 37 mobilnih ekipa hitne pomoći, 22 stacionirane, a tri posebne bile su pripravne za eventualne zdravstvene potrebe Svetog Oca. Na taj dan zdravstvene su ekipe intervenirale 154 puta, a hospitalizirano je četvoro hodočasnika. Policija je uputila apel građanima da se narednih dana jave na broj 051/ 430 120, radni preuzimanja predmeta oduzetih na ulazu na prostor Delte. Polcija, naime, raspolaže sa četiri kutije raznih predmeta, čije je nošenje toga dana, iz sigurnosnih razloga, bilo zabranjeno. </p>
<p>Jedno od novinarskih pitanja fra Sabolu bilo je kako su navodni potomci Frankopana dospjeli u trsatsko svetište, a potom i pred Papu. On je odgovorio da su članovi te obitelji više puta dolazili na Trsat s namjerom da se uvrste u protokol Papina posjeta svetištu, a naposljetku su to zamolili i msgr. Boccarda u Vatikanu, koji im je to i odobrio posredstvom Hrvatske biskupske konferencije. Fra Serafin Sabol je dodao da sam ne želi komentirati je li riječ o pravim ili lažnim Frankopanima, istaknuvši da bi se time trebali pozabaviti povjesničari. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hartmann: Tužiteljstvo će odgovoriti u skladu sa zakonom </p>
<p>RIM/ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Na prijedlog predsjednika Stjepana Mesića Haaškom sudu (ICTY) da se optužnica protiv generala Ante Gotovine preispita te da se generala sasluša u Zagrebu kao osumnjičenika, Tužiteljstvo će odgovoriti »u skladu sa zakonom«, odnosno Statutom i Pravilima suda, izjavila je u srijedu glasnogovornica haaškog Tužiteljstva.</p>
<p> »To je pitanje poštivanja zakona koji je vrlo jasan. Osoba koja je optužena može biti saslušana kao optuženik u Haagu, uz cijelu lepezu prava koja ima po Statutu i Pravilniku ICTY-a«, kazala je glasnogovornica Florance Hartmann. »Priznajemo rad predsjednika Mesića u njegovoj zemlji i poštivanje prema Haaškom sudu koje on uvijek javno izražava, ali ćemo odgovoriti prema zakonu«, dodala je.</p>
<p> »Čekamo da dobijemo Mesićevo pismo, ako pismo sadrži istu ponudu kao i priopćenje mi na nju možemo odgovoriti samo prema zakonu. Tužiteljstvu je prema zakonu omogućeno da ga sasluša čim dođe u Haag i tužiteljica se angažirala na tome«, kazala je Hartmann, dodavši da »nije moguće raditi iznimku od zakona«. </p>
<p> U Sud još nije stiglo pismo predsjednika Mesića, a kada stigne uslijedit će i službeni odgovor, dodala je glasnogovornica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Sve bi išlo drukčije da je Gotovina razgovarao s haaškim istražiteljima </p>
<p>Bilo je daleko lakše dizati prašinu u povodu optužnice nego sagledati zašto je do toga trebalo doći, odgovorio je premijer na pitanje zastupnika Ante Kovačevića / Račan očekuje da oni koji su 1998. spriječili da Gotovina dâ iskaz, preuzmu dio odgovornosti </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - »Uvjeren sam da bi general Ante Gotovina, da mu je 1998. godine bilo sugerirano ili dopušteno pristupiti obavijesnom razgovoru, bio u stanju odgovoriti na određene upite haaških istražitelja i stvar s optužnicom ne bi završila onako kako jest«, ustvrdio je premijer Ivica Račan u srijedu tijekom Aktualnog prijepodneva u Saboru, </p>
<p>»Očekujem da tadašnji sudionici nešto kažu i preuzmu svoj dio odgovornosti. Sve što se događalo, nije se trebalo dogoditi. Bilo je daleko lakše dizati prašinu u povodu optužnice nego sagledati zašto je do toga trebalo doći«, dodao je premijer odgovarajući na pitanje zastupniku Anti Kovačeviću (HKDU).</p>
<p>Kovačevića je zanimalo tko će odgovarati što Gotovini nije bilo omoguženo da prije pet godina dade iskaz haaškim istražiteljima. </p>
<p>Račan je istaknuo da će se general Gotovina morati pojaviti pred Sudom u Haagu kao optuženik, rekavši kako je uvjeren da će se, uz pomoć Vlade, Gotovina uspjeti obraniti od spornih elemenata optužnice. Uostalom, ni sam premijer, ni Vlada nisu bili suglasni s ključnim točkama optužnice protiv Gotovine.</p>
<p> Premijer Račan podsjetio je na svoje pismo tužiteljici Carli del Ponte u lipnju 2001., te na Vladin odgovor na interpelaciju oporbenih zastupnika o slučaju Gotovina, u kojima je izražena i spremnost Vlade da na određeni način, kad proces počne, sudjeluje na strani generalove obrane.</p>
<p>Premijer, ipak, nije odgovorio na dio Kovačevićeva pitanja što će Vlada učiniti te hoće li tražiti reviziju optužnice budući da je jedan hrvatski tjednik pronašao žive srpske civile za koje se u haaškoj optužnici protiv Gotovine tvrdi da su ubijeni nakon akcije »Oluja«.</p>
<p>Kako je Ivo Pukanić uspio doći do generala Gotovine, a hrvatska policija nije, upitao je SDP-ov zastupnik Marin Jurjević. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin odgovorio je da nije Pukanić, koji je objavio razgovor, došao do Gotovine nego Gotovina do Pukanića i to preko posrednika. Lučin je rekao i kako je sam Pukanić izjavio da se s odbjeglim generalom susreo izvan Hrvatske.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Premijer ne želi procjenjivati razgovore s Amerikancima o neizručivanju ICC-u </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja </p>
<p> - Premijer Ivica Račan u srijedu nije želio procjenjivati kako bi mogli završiti razgovori s američkom stranom o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Račan nije želio procjenjivati mogućnosti da Hrvatska u tim razgovorima dobije izuzeće. Hrvatska vlada ušla je u te razgovore s nadom da će američki prijatelji razumjeti delikatnost hrvatske situacije, izjavio je premijer novinarima nakon svečanog puštanja u rad novog kombi-kogeneracijskog postrojenja u Termoelektrani-Toplani Zagreb. Američko veleposlanstvo u Zagrebu priopćilo da u srijedu u Zagreb treba doputovati veleposlanica Marisa Lino na sastanke s višim hrvatskim dužnosnicima radi pregovora o neizručivanju američkih državljana ICC-u, a ti sastanci najavljeni su za četvrtak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Umjesto stanarskog prava, Srbima pravo na stambeno zbrinjavanje</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Vlada će na sjednici u četvrtak razmotriti prijedlog stambenog zbrinjavanja srpskih izbjeglica koji su imali stanarsko pravo u Hrvatskoj, ali nemaju stan ili kuću u vlasništvu na području cijele bivše SFRJ. Država namjerava do 2006. godine riješiti problem stambenog zbrinjavanja izbjeglica, na čemu je posebno ustrajala međunarodna zajednica. Dužnosnici Ministarstva javnih radova tvrde da su s predstavnicima međunarodne zajednice, posebice UNHCR-a i Europske komisije, postigli visok stupanj suglasnosti, a ni iz OESS-a se ne očekuju nove primjedbe. </p>
<p>Tim se prijedlogom izbjeglicama ne vraća institut stanarskog prava, već će oni dobiti pravo na stambeno zbrinjavanje u mjestu gdje su prije rata imali prebivalište. Država će im osigurati stan ili putem društveno poticane stanogradnje ili kupnjom stanova u mjestima gdje se POS ne provodi.</p>
<p> Zahtjev za stambeno zbrinjavanje, uz određene uvjete, srpski povratnici mogu podnijeti do kraja 2004. godine. Primarno je da kod javnog bilježnika ovjere izjavu da nigdje na području bivše SFRJ ne posjeduju nikakvu nekretninu, odnosno da nisu nakon 8. listopada 1991. godine prodali, darovali ili na drugi način otuđili takvu imovinu. Uz to, moraju biti spremni zauvijek se vratiti u Hrvatsku. </p>
<p>Najamina za stanove određivat će se sukladno kriterijima za povratnike na područja od posebne državne skrbi, odnosno imat će pravo na zaštićenu najamninu za 35 plus 10 četvornih metara po osobi, dok će se sve iznad toga plaćati prema tržišnoj cijeni najma. Ti će kriteriji vrijediti i izvan područja od posebne državne skrbi, odnosno i u gradovima gdje su srpski izbjeglice prije živjeli. Uz najam državnog stana, ti povratnici moći će kupiti stan prema kriterijima POS-a, no ne bi imali prednost pred hrvatskim građanima koji su podnijeli zahtjev za te stanove, jer u njihovu slučaju nije riječ o projektima za koja su nadležne jedinice lokalne samouprave. </p>
<p>U Ministarstvu javnih radova procjenjuju da bi za zbrinjavanje srpskih povratnika koji bi zadovoljili sve kriterije, trebalo osigurati najviše pet tisuća stanova. Za taj projekt u sljedećoj godini predviđen je trošak od oko 400 milijuna kuna, od čega je 300 milijuna za inicijalna sredstva obvezna pri kupnji stanova iz POS-a, a 100 milijuna za otplatu kreditnih anuiteta. </p>
<p>Što se tiče pripadnika bivše JNA, u Vladi objašnjavaju kako se njih ne može, prema međunarodnim konvencijama, tretirati kao izbjeglice, jer su bili pripadnici agresorske vojske.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Od Soluna se očekuje jasna poruka o približavanju EU</p>
<p>SCG će s Hrvatskom, poslije sastanka na vrhu EU-a u Solunu, pripremiti zajedničku deklaraciju koja će sadržavati usuglašeni i jasni politički stav o europskim ambicijama i partnerstvu u regiji, kazali su hrvatski ministar za europske integracije i potpredsjednik srbijanske vlade</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - »Srbija i Crna Gora će s Hrvatskom, poslije sastanka na vrhu EU-a u Solunu, pripremiti zajedničku deklaraciju koja će sadržavati usuglašen i jasan politički stav o europskim ambicijama i partnerstvu u regiji«, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare potpredsjednik srbijanske vlade Čedomir Jovanović. Najavu je potvrdio i hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica dodavši da nije riječ o pravnom dokumentu nego o potvrdi suradnje i očekivanju dviju zemalja od ubrzavanja procesa pridruživanja EU.</p>
<p>Mimica je naglasio da je proces suradnje u regiji nužnost, ali da je put u Europsku uniju individualan za svaku od zemalja u regiji. Hrvatska će Srbiji i Crnoj Gori pružiti punu tehničku pomoć i podijeliti hrvatska iskustva približavanja EU u cilju brže stabilizacije stanja i napretka u regiji. Navodeći kakva su kolektivna očekivanja od solunskoga sastanka, Mimica je rekao da se može očekivati jasna politička poruka: proces proširenja nije završen bez zemalja u regiji, konačni cilj je priključenje zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja, a do članstva se dolazi individualno, na temelju sposobnosti svake zemlje. </p>
<p>Jovanović je napomenuo da će zemlje zapadnog Balkana usuglasiti i nastupanje prema EU u vezi s fondovima namijenjenim proširenju. Očekuje se isti tretman kakav je imalo 10 zemalja iz posljednjega kruga proširenja, a riječ je o 2,5 milijardi eura »okovanih« u proračunima razvijenih država koje one, zbog recesije, nisu voljne dati u tu svrhu. Rekao je i da Srbija bez kompleksa i zluradosti promatra Zagreb u integracijskim procesima.</p>
<p>Jovanović se tijekom boravka u Zagrebu susreo s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom i razgovarali su, navodi se u priopćenju, o bilateralnim odnosima te obostrano pozdravili ukidanje, odnosno suspenziju viznog režima između dviju zemalja. Prilikom susreta Jovanovića s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem istaknuto je očekivanje da će se nastaviti s rješavanjem preostalih otvorenih međudržavnih pitanja, jačanjem europskih perspektiva i provođenjem reformi u svakoj zemlji, ali i međunarodno preuzetih obveza, kaže se u priopćenju iz Predsjednikova ureda.</p>
<p>Uskoro povlačnje vojske SCG s granice na Dunavu </p>
<p>Odluka o povlačenju vojske Srbije i Crne Gore s granice na Dunavu ušla je u proceduru i uskoro se u Beogradu očekuje donošenje zakona o reguliranju tog pitanja kako bi se SCG priklonila svim europskim zemljama u kojima poslove čuvanja granica obavlja policija, najavio je potpredsjednik Vlade Srbije Čedomir Jovanović. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Račan pustio u rad novo postrojenje Termoelektrane-Toplane u Zagrebu </p>
<p>Novo postrojenje istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju korištenjem zemnog plina / Otvaranje novog energetskog postrojenja pokazatelj je da smo u reformi energetskog sustava otišli korak dalje, rekao je premjer Račan</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Klikom na mišu premjer Ivica Račan pustio je u srijedu u komercijalni rad novo postrojenje Termoelektrane-toplane (TE-TO) Zagreb na Žitnjaku. Riječ je o kombi-kogeneracijskom postrojenju koje istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju korištenjem zemnog plina. Rezervno je gorivo, u slučaju poremećaja u opskrbi plinom, ekstra lako loživo ulje. Da bi rad novog postrojenja okarakterizirao ekološki prihvatljivim, premjer je zalio i mlado drvo breze posađeno u tegli.</p>
<p>»Otvaranje novog energetskog postrojenja pokazatelj je da smo u reformi energetskog sustava otišli korak dalje«, rekao je premjer Račan. Posebno je dobra vijest, istaknuo je, da će u novom postrojenju prirodni plin zamijeniti ekološki neprihvatljivo loživo ulje. »Ovdje doista ulažemo u čistu ekonomiju koja nam jamči zdravu budućnost«, zaključio je. </p>
<p>Sve otpadne vode pročišćavat će se u posebnom uređaju, a smanjit će se i toplinsko opterećenje rijeke Save. </p>
<p>Zamjenik veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Patrick S. Moon kazao je da će američke tvrtke surađivati i na drugim projektima u Hrvatskoj, a posebice onima koji se odnose na energetski sektor. </p>
<p>Hrvatska elektroprivreda je početkom travnja ove godine od izvođača radova, američke tvrtke Parsons Power Group, preuzela na komercijalno korištenje završeno postrojenje po sistemu »ključ u ruke«. Time je počeo dvogodišnji jamstveni rok tog proizvodnog postrojenja. U svibnju ove godine za objekt je izdana i uporabna dozvola. </p>
<p>Novo postrojenje ima 200 megavata električne i 150 megavata toplinske snage, a godišnje će proizvoditi oko 1,4 milijarde kilovatsati električne i oko 320 milijuna kilovatsati toplinske energije. »Postrojenje će, uz ostale proizvodne jedinice TE-TO-a, zadovoljiti potrebe Zagreba za toplinom i povećati sigurnost rada ukupnoga hrvatskoga elektroenergetskog sustava«, izjavio je direktor TE-TO-a Josip Odak. </p>
<p>»Kombi-kogeneracijsko postrojenje TE-TO-a Zagreb prvi je proizvodni objekt koji je, od osamostaljenja Hrvatske, HEP u cijelosti pripremio, gradio i financirao vlastitim sredstvima«, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović. </p>
<p>Ukupna vrijednost projekta je oko 230 milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Još jedan svjedok naglo izgubio pamćenje </p>
<p>Josip Smolčić pravdao razlike u svom iskazu u istrazi i na sudu čak i »mogućim lapsusom« pri pisanju istražnog zapisnika / U istrazi prije godinu dana, svjedok izjavio kako je Ante Pranjić rekao načelniku SIS-a Grošelju da je među gardistima koji su ubili civile u Paulinu Dvoru glavni bio Ivanković. No, Smolčić se u srijedu nije toga sjećao </p>
<p>OSIJEK, 11. lipnja</p>
<p> - Ni treći dan dokaznoga postupka, koji se na osječkom Županijskom sudu vodi protiv Nikole Ivankovića (44) i Enesa Viteškića (34) iz Vladislavaca, optuženih za ratni zločin protiv civila počinjen 1991. u Paulinu Dvoru, nije donio velikih promjena. </p>
<p>Još jedan važni svjedok Josip Smolčić, nekadašnji zapovjednik službe motrenja i obavještavanja smještene 1991. u Vladislavcima, »naglo« je izgubio pamćenje te je porekao većinu toga što je rekao prije godinu dana u istrazi. </p>
<p>Optužnica tereti Ivankovića i Viteškića da su 11. prosinca 1991. kao pripadnici Druge pješačke čete Prve bojne 130. brigade Hrvatske vojske, koji su branili Paulin Dvor i okolna sela, s više zasad još nepoznatih osoba, ušli u kuću Andrije Bukvića u Paulinu Dvoru gdje su boravili civili srpske nacionalnosti. Prema optužnici, iz osvete su u toj kući ubili 19 civila u dobi između 41 i 85 godina.</p>
<p>Svjedok Smolčić je tijekom istrage izjavio, što je i potpisao, da je idućega popodneva, nakon kritične večeri 11. prosinca 1991., čuo kako je Ante Pranjić (nekadašnji zapovjednik Prve bojne 130. brigade HV-a koji je saslušan na sudu u utorak) načelniku SIS-a Mirku Grošelju rekao da je među gardistima koji su ubili civile u Paulinu Dvoru glavni akter bio Nikola Ivanković, te je prijavio svoga brata Franju Pranjića i Enesa Viteškića. No, Smolčić se u srijedu u sudnici toga, kako je rekao, »nije sjetio«. </p>
<p>»Popodne nakon ubojstva civila u Paulinu Dvoru bio je organiziran sastanak u školi u Vladislavcima. Grošelj me pozvao na sastanak: 'Smole, dođi da čuješ što su naši idioti napravili'. Ušao sam u jednu od učionica. Tamo je bilo petnaestak gardista, vojni policajci i Pranjić. Grošelj je vikao na njih: 'Idioti, kreteni, treba vas sve pobiti'. Tada je odlučeno da se ti gardisti za kaznu zbog ubojstva u Paulinu Dvoru prebace na najgoru liniju obrane prema Paulinu Dvoru gdje su trebali spriječiti prodor tenkova«, navodi se u iskazu iz istrage koji je Smolčić dao prije godinu dana. </p>
<p>Dodaje se kako bi vojnici na tome mjestu obrane teško mogli preživjeti pa je Ivanković zamolio Grošelja da im, prije nego ih pošalju na zapovijeđeno mjesto određeno kaznom, organiziraju »posljednju večeru«. To im je i odobreno pa su sljedeći dan prevezeni u Našice gdje su išli na večeru i u disko. Nakon toga nije više bilo potrebe slati ih na tu liniju obrane jer su te noći Paulin Dvor okupirali Srbi. </p>
<p>Nakon čitanja iskaza, sudac Dragan Poljak pitao je svjedoka zašto se njegovo svjedočenje pred sudskim vijećem razlikuje od onoga u istrazi. Smolčić je još jednom istaknuo kako on nije rekao istražnom sucu da je Pranjić spominjao imena vojnika koji su sudjelovali u ubijanju srpskih civila, te da također nije rekao niti da je optuženi Ivanković tražio da ih se odveze na »posljednju večeru« prije izvršenja kazne. </p>
<p>U jednom trenutku, svjedok je pravdao razlike u svojim iskazima čak i »mogućim lapsusom prilikom pisanja zapisnika u istrazi«.</p>
<p>Na koncu je rekao kako ne zna »zašto je istražni sudac u zapisnik upisao drukčije od onoga što je on kazao« te da ne zna tko je ubio srpske civile u Paulinu Dvoru. </p>
<p>Saslušanjem novih svjedoka suđenje se nastavlja u četvrtak. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Hrvatski proračun više neće plaćati gubitke vlasnika 'Lenca'«</p>
<p>Linić: Ako se sadašnji vlasnici ne izvuku iz gubitaka, a banke ne uspiju pronaći novoga vlasnika, 'Lenac' će morati u stečaj i tako se pokušati spasiti; Vlada će najkasnije početkom srpnja raspravljati o namirivanju seljacima štete od suše; moguće dodatne količine plavog dizela/ Račan: Preustroj MORH-a ide dobro i uvjeren sam da ćemo ga završiti bez obzira na pokušaj da ga se dramatizira/ Granić: Posebno će se rješavati svaki zahtjev povratnika za nadoknadom najamnine za korištenje tuđih kuća u progonstvu</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Hrvatski sabor počeo je u srijedu 33. sjednicu minutom šutnje za tragično preminulog kolegu, HDZ-ova zastupnika Ivu Baicu. Sjednica će trajati čak pet tjedana, sve do Ustavom predviđenog roka prije ljetne stanke, 15. srpnja.</p>
<p>Osim zastupničkih pitanja u vezi s umirovljenim generalom Antom Gotovinom, aktualno je prijepodne kojim počinje svaka sjednica obilježilo nekoliko »iskri« koje su »potpalili« zastupnici koalicijskog HSS-a. Tako je Luka Roić prozvao Vladu zbog neispunjavanja saborskih zaključaka o »Sunčanom Hvaru«.</p>
<p>»Vlada priprema odgovore na saborske zaključke kojima je bila obvezna donijeti strategiju upravljanja u turizmu i privatizacije u turističkom sektoru, kao i na istupe ministrice turizma Pave Župan Rusković o privatizaciji 'Sunčanog Hvara'. U pripremi su i odgovori o projektima u turizmu, u što su uključeni i strani konzultanti zbog čega odgovori još nisu gotovi«, odgovorio je premijer Ivica Račan. </p>
<p>Roićeva stranačkog kolegu Marijana Maršića zanimalo je pak, što je Vlada poduzela u provedbi zaključaka Sabora iz rasprave o nuklearci Krško. Potpredsjednik Vlade Goran Granić odgovorio je da je HEP dobio 50 posto vlasništva u nuklearci, a podnesen je i zahtjev za naknadom štete zbog neisporuke struje te su osnovana povjerenstva. »Na čelu hrvatskog povjerenstva je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, no u ovom je trenutku teško procijeniti kada će povjerenstvo završiti posao«, rekao je Granić.</p>
<p>Reforma vojske i preustroj u MORH-u odvijaju se na zadovoljavajući način i završit će sa što manjim posljedicama po ljude koji neće moći ostati u Oružanim snagama. »Sa zadovoljstvom mogu reći da proces preustroja ide dobro i duboko sam uvjeren da ćemo ga završiti bez obzira na pokušaj da ga se dramatizira«, izjavio je Račan, odgovarajući na pitanje Krunoslava Gašparića (HB), kojega je zanimalo što Vlada poduzima da reforma MORH-a ne proizvede nove socijalne slučajeve. </p>
<p>Na upit Ljube Ćesića-Rojsa (HDZ) kako je to on završio na crnoj listi SAD-a, Goran Granić je odgovorio da se hrvatsku Vladu o tome nije pitalo te da ona ne može utjecati na odluke neke zemlje o ulasku na svoj teritorij.</p>
<p>Hoće li »Viktor Lenac« u stečaj, pitao je Damir Kajin. »Ako se sadašnji vlasnici ne izvuku iz gubitaka, a banke ne uspiju pronaći novoga vlasnika, 'Lenac' će morati u stečaj i tako se pokušati spasiti«, odgovorio mu je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>Željka Glavana (HSLS) zanimalo je što Vlada kani učiniti da bi spriječila agoniju zaposlenika u tom brodogradilištu, na što je Linić odgovorio da Vlada u zadnjih pola godine neprekidno pregovara s vlasnicima »Lenca« te nastoji zaštititi hrvatske tvrtke od neodgovorna ponašanja vlasnika i poslovodstava. Na Glavanovo pitanje hoće li Vlada problem brodogradilišta riješiti kao i u slučaju Riječke banke, Linić je ustvrdio da je Riječka banka našla novoga vlasnika, a »Lenac« nije »pa mu se, dok se to ne učini, na taj način ne može pristupiti«. »Hrvatski proračun više neće plaćati gubitke koje su vlasnici 'Lenca' stvorili ulažući u nešto što danas ne funkcionira«, upozorio je.</p>
<p>Hoće li i kada seljacima biti isplaćena pomoć za štetu od suše, pitao je Drago Krpina (HDZ). Potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio je da će o tome Vlada odlučivati najkasnije početkom srpnja. Potrebno je utvrditi visinu štete te kriterije nadoknade, odgovorio je Linić. Nezadovoljan odgovorom, Krpina je ustvrdio da prepirke SDP-a i HSS-a neće pomoći seljacima. »Pitanje je samo hoće li Vlada naći 400 milijuna kuna za pomoć seljacima ili ne«, zaključio je. Linić se potom složio s inicijativom Ivana Kolara (HSS) da se seljacima pomogne dodatnim količinama plavog dizela.</p>
<p>Zašto Vlada ne poštuje odluku Sabora po kojoj će ona prognanicima nadoknađivati najamninu za korištenje tuđih kuća, zanimalo je Jadranku Kosor (HDZ), upozorivši na kritičan materijalni položaj prognanika. »Svaki pojedinačni zahtjev bit će obrađen, riješen i financijski nadoknađen«, odgovorio je Goran Granić.</p>
<p>Aktualac nije prošao bez oštrih napada na pojedine Vladine dužnosnike. Potpredsjednik Linić, kojeg je Marko Baričević (HSLS) zbog slučaja »Kutjevo« optužio da dosljedno uništava sve u Slavoniji, rekao je da će, unatoč uvredama, odgovorno raditi svoj posao. </p>
<p>Nezavisni zastupnik Ivo Lončar optužio je Vladu i premijera da imaju dvostruka pravila jer su, s jedne strane, smijenili ravnatelja Robnih zaliha za kojega je utvrđeno da nije kriv za štetu, a s druge strane »ne diraju« doministra poljoprivrede koji je pravomoćno osuđen za kriminal. »Znači li to da je Vlada, da bi ostala na vlasti, spremna koalirati i s 'dečkima s Knežije'«, upitao je Lončar Račana. Premijer mu je odgovorio da ne vrijeđa članove Vlade »prljavim insinuacijama«. »Svatko snosi odgovornost za ono što čini; ne vjerujem da ćete na ovaj način dignuti svoj izborni rejting«, primijetio je Račan. Kazao je i da su u Robnim zalihama utvrđeni određeni propusti, zbog kojih je suspendiran ravnatelj, kao i da Vlada očekuje završetak istrage kako bi se vidjelo je li bilo i odgovornosti drugih za te propuste. Nezadovoljan, Lončar je premijeru poručio da se kad nema argumenata pravda ili jugom ili uskraćujući odgovor. »Stoga vas molim da meni i Saboru kažete da na vaš osobni i politički svjetonazor nije utjecalo jugo nego jedan drugi vjetar - košava koji miriše na Bizant«, ocijenio je Lončar prošavši bez opomene predsjednika Zlatka Tomčića iako je govorio jezikom, kako je rekao, »dvojice poznatih političara - beogradskih đaka, ćiriličnom varijantom srpsko-hrvatskog jezika«. </p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030612].
|
