NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030312].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212166 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Mijenjanje izbornog zakona na brzinu opet bi izazvalo sumnju u izborni inženjering«</p>
<p>Trebalo bi ostati na postojećem izbornom zakonu, bez radikalnih zahvata / Rok od tri tjedna, koliko preostaje za donošenje novog izbornog zakona, prekratak je / Nemogućnost dogovora vladajućih stranaka glavni je razlog što će se vjerojatno ići samo na nužne promjene važećeg izbornog zakona, kaže Prpić</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Sudeći prema sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, idući će se izbori održati prema sad važećem izbornom zakonu (Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor iz 1999. godine). Taj bi izborni zakon, moglo se čuti na sjednici, trebao biti samo tehnički izmijenjen i usklađen s promjenom Ustava i nekih drugih zakona i odluka Ustavnog suda. U proceduru su puštena i četiri prijedloga za posve novi izborni zakon (SDP-ov, HSS-ov, DC-ov i LS-IDS-ov), a premijer Račan najavio je i peti, Vladin prijedlog koji se, međutim, podudara s prijedlogom da se ide samo u nužne izmjene izbornog zakona.</p>
<p>Dr. Ivan Prpić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i vanjski član Odbora za Ustav, pledirao je da se ostane na postojećem izbornom zakonu, bez radikalnih zahvata. Zašto, Prpić objašnjava u razgovoru za Vjesnik.</p>
<p>- Smatram da je takvo rješenje u ovom trenutku najracionalnije i najpoštenije. Izborni su zakoni iznimno važan element funkcionirajuće pluralističke demokracije. Naši su ustavotvorci očigledno također smatrali da su izborni zakoni iznimno važni za funkcioniranje pluralističkog demokratskog poretka. Stoga su propisali da ti zakoni moraju biti doneseni najmanje godinu dana prije održavanja idućih izbora. Taj rok istječe 2. travnja. Ovako važan zakon i druga izborna pravila sad, pak, treba donijeti u samo tri tjedna. </p>
<p>• Rok je prekratak? </p>
<p> - Mislim da to u tom roku nije moguće, ako se važeći izborni zakon temeljito mijenja. U saborsku proceduru upućeno je pet prijedloga novog izbornog zakona, od kojih četiri predlažu stranke vladajuće koalicije. To pokazuje da te stranke nisu uspjele ostvariti konsenzus o izbornom zakonu i malo je vjerojatno da to mogu učiniti u iduća tri tjedna. Mislim da postoje razlozi za promjene važećeg zakona. No, on se ne smije mijenjati na brzinu, bez valjane analize učinaka važećeg zakona i temeljitije rasprave u kojoj bi trebala sudjelovati i javnost, poglavito stručna javnost.</p>
<p>• S obzirom na to da se SDP i HDZ zalažu samo za nužne izmjene u sadašnjem izbornom zakonu, a HSS se tomu protivi, hoće li se idući izbori održati prema postojećem zakonu zbog dogovora SDP-a i HDZ-a?</p>
<p>- Nisam siguran u opravdanost vaše tvrdnje. Razložnijim mi se čini stav da je jedan od razloga za to nemogućnost koalicijskih stranaka da se dogovore o promjenama izbornog zakona.</p>
<p>• U raspravi na sjednici Odbora rekli ste da bi, u ovoj situaciji, svako drugo rješenje osim minimalnih izmjena izbornog zakona, ukazivalo na izborni inženjering. Možete li to pojasniti?</p>
<p>- Moramo se, naime, upitati zašto je vladajuća koalicija odlučila pokušati donijeti tako važan, izborni zakon, na ovakav način. Jer, skraćivanjem roka zapravo se sprečava ozbiljna rasprava o ovako važnom zakonu. Onemogućavanje rasprave i iskazana namjera da se zakon promijeni na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, bez analize učinaka važećeg zakona, bez analize funkcioniranja hrvatske demokracije i slično, izaziva sumnju da smo još jednom svjedoci pokušaja u nas, iz vremena vladavine HDZ-a, uobičajenog izbornog inženjeringa. Ipak, prije nego što se izvede takav zaključak, valja poći od činjenice da najjače koalicijske stranke predlažu tako radikalne promjene jer znaju da za njih ne mogu dobiti potrebnu većinu u Saboru. To pak govori u prilog tezi da najjačim strankama vladajuće koalicije nije do toga da se donese izborni zakon koji bi uklonio eventualne nedostatke postojećeg zakona i drugih izbornih pravila.</p>
<p> • Činjenica je i da postojeći izborni zakon ima nedostataka. Primjerice, građani ne mogu utjecati koji će zastupnik ući u Sabor.</p>
<p>- Političke su stranke u Hrvatskoj već prilikom rasprave o Zakonu o političkim strankama pokazale da one u demokraciji demos smatraju nebitnim za konstituiranje demokratskog poretka. Budući da način donošenja izbornog zakona stvara dojam da političke stranke izbore smatraju samo nužnim zlom čije učinke valja preventivno onemogućiti, mislim da nije isključeno da stranke svojim ponašanjem u biračkom tijelu potaknu nepovjerenje u pluralističku demokraciju.</p>
<p> • Može li se dogoditi da pitanje zastupljenosti dijaspore u Saboru postane kamen spoticanja između SDP-a i HDZ-a, bude li se išlo samo u tehničke promjene izbornog zakona?</p>
<p>- Ne vjerujem da će pitanje o pravu glasa osoba koje imaju dvojno državljanstvo biti razlogom ozbiljnijih prijepora. Tim prije što će se pitanje prava glasa osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo i državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine vjerojatno riješiti međudržavnim sporazumom. </p>
<p>Prijedlozi su u interesu stranaka iz kojih dolaze predlagači</p>
<p> • Kako biste ukratko okarakterizirali prijedloge izbornih zakona SDP-a, HSS-a, DC-a i LS-a-IDS-a?</p>
<p> - I iz površnog čitanja predloženih zakona ne može se previdjeti da su svi prijedlozi utemeljeni u interesu stranaka iz kojih dolaze predlagači. </p>
<p>Tako prijedlog SDP-a pogoduje tzv. velikim strankama, prijedlog HSS-a omogućava povećanje utjecaja HSS-u kao srednje velikoj stranci, a prijedlozi DC-a te zastupnika Kajina i Kramarića iz LS-a i IDS-a zapravo znače prilagođavanje važećeg izbornog zakona koji i malim strankama omogućava da budu predstavljene u Saboru. Imate li na umu način i vrijeme pokušaja donošenja radikalno novog izbornog zakona, nije teško pomisliti da se radi o izbornom inženjeringu.</p>
<p>Koalicija SDP-a i HDZ-a bila bi smrt za demokraciju</p>
<p>• Je li, prema vašem mišljenju, moguća koalicija SDP-a i HDZ-a nakon sljedećih izbora? </p>
<p>- Nisam, kako rekoh, siguran da je do blokiranja donošenja novog izbornog zakona došlo dogovorom SDP i HDZ. Iako su u hrvatskoj demokraciji moguća različita iznenađenja, nadam se da nam se neće dogoditi ta »velika koalicija«. Bila bi to smrt i zadnjih nada u vladavinu zakona i funkcionirajuću demokraciju u Hrvatskoj.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hoćemo li prvi put u 12 godina birati prema iskušanim pravilima?</p>
<p>Unatoč zaključcima Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbora za zakonodavstvo, da se izbori održe prema »starom zakonu«, i činjenici da je vladajuća petorka svjesna kako konsenzusa o novim izbornim pravilima neće biti, saborski će zastupnici u srijedu raspravljati o četiri predložena izborna zakona / Tehnički izmijenjen prijedlog izbornog zakona, prema najavi premijera Račana, mogla bi poslati i Vlada</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Hrvatska će, po svemu sudeći, sljedeće izbore odraditi prema modelu koji je bio primijenjen i za izbore 2000. godine. Iako su u saborskoj proceduri čak četiri prijedloga izbornog zakona - HSS-ov, SDP-ov, DC-ov te zajednički IDS-ovca Damira Kajina i LS-ovca Zlatka Kramarića - čelnici vladajuće koalicije, ali i opozicije, svjesni su da će se prvi put u 12 godina dogoditi da se parlamentarni izbori održe prema već iskušanim izborim pravilima. </p>
<p>To je, uostalom, bio i zaključak zajedničke sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo u ponedjeljak. Članovi obaju odbora ustvrdili su da će se, zbog nemogućnosti poštivanja ustavnog roka za donošenje novog izbornog zakona, izbori održati prema »starom zakonu« u koji će biti ugrađene samo nužne promjene.</p>
<p>Te se promjene odnose na usklađivanje s Ustavom: brisanje iz izbornog zakona odredbi koje se odnose na ukinuti županijski dom te usklađivanje s Ustavnim zakonom o pravima manjina, prema kojem se broj zastupnika manjina u Saboru povećava s pet na osam. Odbor za Ustav obvezan je, zaključeno je u ponedjeljak, izraditi prijedlog zakona koji će u postojeći izborni zakon ugraditi nužne promjene.</p>
<p>Međutim, unatoč zaključcima odbora i činjenici da je vladajuća petorka svjesna kako konsenzusa o novim izbornim pravilima neće biti, saborski će zastupnici u srijedu raspravljati o četiri predložena izborna zakona. Među njima je i onaj IDS-ovca Damira Kajina i LS-ovca Zlatka Kramarića, koji je zapravo postojeći izborni model promijenjen samo u nužnom segmentu usklađivanja s Ustavom i manjinskim zakonom. </p>
<p>Važeći izborni zakon, pa tako i onaj koji predlažu Kajin i Kramarić, propisuje razmjerni sustav, kandidati se biraju sa zatvorenih stranačkih i neovisnih lista, izborni je prag pet posto, a Hrvatska je podijeljena na 10 izbornih jedinica plus jedna za manjine i jedna za dijasporu. </p>
<p>Kramarić i Kajin ne bi mijenjali ni način izbora predstavnika dijaspore koji su na prošlim izborima bili birani prema tzv. nefiksnoj kvoti, što znači da njihov broj u parlamentu ovisi o broju birača izašlih na izbore u Hrvatskoj i izvan nje.</p>
<p>Upravo je način biranja zastupnika dijaspore točka o kojoj se najžešće raspravljalo, a glavno je pitanje prijepora mogućnost da Hrvati koji žive u BiH, a imaju dvojno državljanstvo, imaju pravo sudjelovati na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. No, ako do izbora bude potpisan međudržavni ugovor o dvojnom državljanstvu između Hrvatske i BiH, prema kojem će biti propisano da Hrvati s dvojnim državljanstvom u BiH imaju mogućnost birati samo u jednoj ili u drugoj državi, to bi pitanje trebalo biti skinuto s dnevnog reda. </p>
<p>Takav, samo tehnički izmijenjen prijedlog izbornog zakona - prema najavi premijera Ivice Račana u emisiji Hrvatskog radija »Kako vlada Vlada« - ne bi trebao ostati usamljen. Naime, premijer je u ponedjeljak najavio da bi i Vlada mogla zastupnicima poslati svoj prijedlog izbornih pravila koja bi također bila samo nužno usklađena s Ustavom. Kako doznajemo u Banskim dvorima u utorak, taj prijedlog još treba raspraviti uži kabinet Vlade.</p>
<p>No, Račan je na Radiju rekao i da bi trebalo promijeniti izborne jedinice koje su 1999., kada se donosio postojeći izborni zakon, tako »skrojene« zbog Županijskog doma, koji je kasnije ukinut. Tako je moguće da Vlada, uz usklađivanje izbornog zakona s Ustavom i manjinskim zakonom, predloži i novi sustav izbornih jedinica, odnosno »prekroji« njihove granice.</p>
<p>Ostala tri izborna zakona u saborskoj proceduri predlažu nemale promjene sadašnjeg izbornog sustava. Tako SDP predlaže da Hrvatska bude jedna izborna jedinica, predlaže i smanjenje broja zastupnika na 120, ukidanje posebne jedinice i izborne liste za dijasporu, poluotvorene liste i proporcionalni izborni sustav, te prag od pet posto i za koalicije i za stranke. </p>
<p>Taj je prijedlog naišao na neodobravanje ponajprije tzv. manjih regionalnih stranaka, koje se boje da njihovi predstavnici uz takav izborni model ne bi ušli u parlament. SDP-ovci svoj prijedlog opravdavaju okrupnjavanjem razmrvljene političke scene i mogućnošću da se, uz pomoć poluotvorenih lista, smanji utjecaj partitokracije, odnosno utjecaj stranaka na izbor zastupnika u Sabor. </p>
<p>Prijedlog su podržali HNS, oporbeni HSP, a ni HDZ nema ništa protiv da Hrvatska bude jedna izborna jedinica, iako u toj stranci naglašavaju da preferiraju postojeći izborni zakon. HDZ se također oštro protivi ukidanju posebne izborne jedinice za dijasporu. </p>
<p>HSS pak predlaže mješoviti većinsko-razmjerni izborni sustav, prema kojem bi se 65 zastupnika biralo po većinskom sustavu u 65 izbornih jedinica, a preostalih 65 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici prema razmjernom sustavu.</p>
<p>HSS-ov prijedlog predviđa najmanje tri zastupnika dijaspore koji bi bili birani prema teritorijalnom načelu: za Europu, sjevernu i južnu Ameriku i jedan za Afriku, Aziju, Australiju i Novi Zeland. I HSS smatra da Hrvati u BiH nisu dijaspora, a za biranje ostalih predstavnika dijaspore predviđena je i mogućnost primjene nefiksne kvote. HSS-ov prijedlog do sad su neformalno podržali Libra i LS.</p>
<p>DC je jedina oporbena stranka koja je u proceduru poslala svoj prijedlog izbornog zakona. Također predviđa smanjenje broja zastupnika na 120, kao i SDP, no prema DC-ovu prijedlogu zastupnici bi bili birani razmjernim sustavom u šest izbornih jedinica, u kojima bi se biralo po 20 zastupnika. Svaka bi jedinica imala oko 650.000 birača s odstupanjem od tri do šest posto. DC, kao i HSS, predlaže posebnu izbornu jedinicu za dijasporu čiji bi se predstavnici, kao i dosad, birali sustavom nefiksne kvote. </p>
<p>I Odbor za Ustav je prije nekoliko tjedana izradio tzv. radnu verziju izmjena i dopuna izbornog zakona koja je kasnije odbačena. Verzija je predviđala smanjenje broja zastupnika na 120, a birali bi se u 10 izbornih jedinica - u svakoj 12, a ne 14 zastupnika, kao prema važećem zakonu. Birali bi se na temelju razmjernog sustava na otvorenim listama, što znači da bi birači mogli - osim za određenu listu - glasati i za pojedinog kandidata s te liste. Također, bilo je predviđeno ukidanje posebne liste i izborne jedinice za dijasporu.</p>
<p>Konačnu riječ o novim izbornim pravilima reći će zastupnici, ali kritičari ovakvog načina donošenja izbornog zakona naglašavaju da je i sama saborska rasprava zakazana za srijedu suvišna, jer je rezultat poznat - unaprijed. Ustavni rok za donošenje izbornog zakona je 2. travnja ove godine.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Rizik nove politizacije povratka </p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Što se krije iza prijedloga predsjednika Mesića o trojnom sastanku Hrvatske, Srbije i Crne Gore i BiH na temu povratka, što ga je iznio na sastanku sa šefom OESS-ove misije Peterom Semnebyjem? Iako se može učiniti da bi se takvom inicijativom ubrzao povratak, to pitanje nedvojbeno otvara i šire političke konotacije. Naime, poznato je da je upravo OESS, koji sada »podržava Mesića«, zagovornik inicijative trilateralnog povratka u kojem bi tri zemlje bile na istim pozicijama. Drugim riječima, oni žele i u vezi s povratkom prognanika i izbjeglica izjednačiti cijelu regiju. A upravo se na problemima povratka dokazala jedino Hrvatska: dosad je vraćeno gotovo 100.000 Srba, skrbi za 130.000 Hrvata iz BiH, Srbima vraća imovinu, obnavlja im kuće, sudjeluje u obnovi hrvatskih kuća za one koji se ne žele vratiti u BiH. </p>
<p>Istodobno se Hrvati ne vraćaju u BiH i Republiku Srpsku, iako su Hrvatska i BiH još u prosincu 2001. potpisale Sporazum o povratku. Hrvatska je ministarstvu za izbjeglice susjedne zemlje dostavila podatke za 8000 izbjeglica koji se tamo žele vratiti, tražeći povratnu informaciju o njihovoj imovini. Stigao je odgovor, i to nepotpun, tek za njih nekoliko stotina.</p>
<p>To je samo mali djelić usporedbe naše zemlje s BiH kad je o povratku riječ. Toga je sasvim svjesna i vlast u Banskim dvorima, čiji su predstavnici, uključujući i premijera i ministre vanjskih poslova i obnove, poručivali u nekoliko navrata da je povratak za Hrvatsku tehničko, a ne političko pitanje.</p>
<p>Stoga bi Pantovčak trebao objasniti što Predsjednik podrazumijeva pod prijedlogom trojnog dogovora o povratku? Takva inicijativa je zanimljiva ali bi problem povratka u Hrvatsku ponovo mogla vratiti u politički prostor, iz kojeg se napokon izvukla konkretnim i teškim potezima.</p>
<p> Od naše se vlasti, naime, kroz takav model ponovo može tražiti reciprocitet u povratku, a na to Hrvatska ne može pristati jer se s povratkom nosila isključivo o vlastitom trošku (međunarodna zajednica pomogla je s jedva sedam posto!). </p>
<p>Za pretpostaviti je da u prijedlogu predsjednika Mesića nema loših namjera, međutim potreban je oprez, jer je povratak dosad išao samo u jednom smjeru - prema Hrvatskoj. Drugi su, pak, kalkulirali s tim i u političke svrhe, a sve uz svesrdnu pomoć međunarodne zajednice. I upravo zato bi i predsjednik Mesić morao biti na oprezu, jer takvi prijedlozi mogu na mala vrata povratak vratiti s tehničkog u političke okvire!</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zastupnik ili vatrogasac?</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Nakon okruglog stola o učincima Zakona kojim je jedinstveni matični broj građanina (JMBG) brisan sa svih javnih isprava, pokazalo se da bismo uskoro mogli imati ozbiljan politički problem: pojavi li se Mato Arlović na izbornoj listi SDP-a, prije nego što odlučimo o tome može li on zastupati našu izbornu bazu, čovjeka treba podvrći temeljitom ispitivanju i provjeri osobnih podataka.</p>
<p>Jer, umjesto pravnika, saborskog zastupnika i predsjednika saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, netko bi narodu mogao pokušati podvaliti Matu Arlovića - vatrogasca. Naime, onima koji rijetko gledaju izvještaje sa saborskih sjednica pa zastupnika Arlovića ne mogu prepoznati otprve, moglo bi biti svejedno koji je Mato Arlović na listi u njihovoj izbornoj jedinici. Pa bi nam Ustav i zakone, umjesto Mate Arlovića, pravnika i zastupnika koji to čini sada, ubuduće krojio Mato Arlović, vatrogasac. Bila bi to luda zemlja.</p>
<p>Vatrogascu bi, naime, bilo svejedno imaju li građani na javnim ispravama upisan JMBG ili ne, pa bi već na prvi zahtjev iz neke od brojnih institucija - koje su zbog tajnosti tog broja suočene s nizom problema - pokleknuo. U najmanju ruku, inicirao bi javnu raspravu i pokušao čuti zašto bedasti građani svoj JMBG sada selotejpom lijepe na nove dokumente. A možda bi se na kraju taj naš Mato Arlović, vatrogasac, ispričao građanima zbog »pogreške u koordinaciji« između Vladinih tijela koja su (kako je na okruglome stolu rekla Lada Lepri iz Ministarstva za europske integracije) imala na umu da prije ukidanja JMBG-a treba osmisliti drukčiji način jedinstvene identifikacije građana i testirati ga u praksi, i tražio da se »njegov« zakon povuče dok se sve to ne provede. I, eto, dakle, posvemašnje zbrke u državi ako na sljedećim izborima glasamo za Matu Arlovića koji nije onaj Mato Arlović kojem zapravo želimo dati glas.</p>
<p>O tome, pak, da bismo bez JMBG-a mogli imati problema kod podizanja vlastite ušteđevine u banci - zato što onih koji imaju isto ime i prezime, datum rođenja i ime oca u ovoj zemlji ima čak 1500 - da se i ne govori. Ili o tome da će i Državni zavod za statistiku s vođenjem evidencija iz kojih se generiraju neki zaključci bez JMBG-a imati problema. Ili o tome da ima problema s upućivanjem doprinosa na račune koje smo nedavno otvorili u mirovinskim fondovima.</p>
<p>Stručnjaci su, istina, progovorili. Pitanje je samo čuje li to »pravi« Mato Arlović, odnosno čuju li »pravi« SDP-ovi zastupnici pred kojima će ovih dana biti HSLS-ov prijedlog rješenja problema.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Od regionalizacije do federalizacije Hrvatske? </p>
<p>Ispada da vraćanjem Radićevoj baštini HSS itekako korespondira s današnjicom. Zagovaranjem regionalnog organiziranja, HSS-ovci udaraju i na sveopću centralizaciju. Otkad se izborila za nezavisnost, svako malo netko u Hrvatskoj upozori na nužnost decentralizacije središnje vlasti</p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Nedavnim promjenama svoga statuta, HSS je prokrčio put i regionalnom ustrojstvu stranke. Formiranjem pet regionalnih organizacija - Dalmacija s Istrom i Likom, Središnja Hrvatska, Sjeverozapadna Hrvatska, Zapadna Hrvatska i Slavonija - stranka Zlatka Tomčića počinje uvažavati regionalne razlike i specifičnosti Hrvatske. Tvrde da takvo regionalno ustrojstvo ima utemeljenje u HSS-ovoj povijesti. Čelnik HSS-ove organizacije za Dalmaciju Ante Markov kaže da su to »stare ideje« Stipice Radića, koji se zalagao za to da Hrvatska više njeguje svoje tradicionalne regionalne posebnosti.</p>
<p>Najavljuje li taj stranački regionalizam i novi teritorijalni ustroj Hrvatske? Hoće li se zbog toga opet zametnuti gadne političke kavge koje je, barem otkad je samostalne Hrvatske, prvi inicirao IDS Ivana Jakovčića, čijem su se »regionalnom cijepanju Hrvatske« u Tomčićevoj stranci jako protivili? Znakovito, današnji HSS ne bježi od preslikavanja njihovih pet regionalnih organizacija na budući teritorijalni ustroj zemlje. Uvjereni su da tih »pet prirodnih regija« ne narušava postojeću podjelu države na županije, ali i da se Hrvatska - koja teži ulasku u Europsku uniju - mora i regionalno ustrojiti. </p>
<p>Tako ispada da vraćanjem Radićevoj baštini HSS itekako korespondira s današnjicom. Zagovaranjem regionalnog organiziranja, HSS-ovci udaraju i na sveopću centralizaciju. Otkad se izborila za nezavisnost, svako malo netko u Hrvatskoj upozori na nužnost decentralizacije središnje vlasti. I bivše su HDZ-ove vlade najavljivale »prirodna preseljenja« nekih važnih državnih institucija, ali od toga nije bilo ništa. I koalicijska je vlast 2000. isto obećala, ali i zaboravila na obećano. Danas u HSS-u priznaju da je ukidanjem Županijskog doma Hrvatskog sabora - za što su i sami 2001. digli ruku - nekim područjima uskraćena i mogućnost zastupstva u najvišem zakonodavnom tijelu. </p>
<p>U HSS-u ne kriju da svojim stranačkim ustrojem žele potaknuti središnju državnu vlast da se više pozabavi decentralizacijom. »Ne treba se baš o svemu odlučivati u Zagrebu. Ne treba se baš svemu u Zagrebu krojiti kapa. Ne možemo s tako centraliziranom piramidom odlučivanja graditi civilno društvo i pripremati se za EU«, zbore danas ne u Jakovčićevu IDS-u, nego u Tomčićevu HSS-u. </p>
<p>Ne boje se pritom optužbi da zagovaranjem regionalnog ustroja zemlje najavljuju zapravo federalizaciju Hrvatske. Opet se »izvlače« na Stipicu Radića, čija su stajališta o hrvatskim regijama u potpunosti bila »antifederalna«. Jednostavno, kažu Radićevi sljedbenici, gospodarske, kulturne i druge specifičnosti regija moraju imati svog odraza i na središnju državnu vlast. Federalizam s time nema nikakve veze, a HSS je ionako jedan od najvećih protivnika federalizacije Hrvatske. </p>
<p>Ono što je još u HSS-ovoj regionalnoj priči zanimljivo, to je podatak da će njihove nove, nadžupanijske organizacije, imati velike i značajne ovlasti. To je pravo iznenađenje, jer je riječ o stranci Zlatka Tomčića koji, kao njezin neprijeporni lider, slovi za čvrstorukaša od čije (ne)milosti svi strepe i čija je u HSS-u uvijek zadnja. Ali, u novom, »decentraliziranom« HSS-u, regionalne će se organizacije politički brinuti o svemu na svom terenu, pa i o tako škakljivom pitanju kao što je izbor poželjnih koalicijskih partnera. </p>
<p>Ma koliko se inače politički i ideološki razlikovao od Tomčićeva HSS-a, vrlo slična stajališta o regionalnom ustrojstvu Hrvatske zastupa i HNS Vesne Pusić. Narodnjaci su zapravo jedina hrvatska stranka koja je od svog osnutka i regionalno ustrojena. Pet HNS-ovih regionalnih saveza - Zagreb, Rijeka, Split i Dalmacija, Slavonija i Baranja, Sjeverozapadna Hrvatska - glasnogovornik stranke Boris Blažeković objašnjava »prirodnom podijeljenošću Hrvatske na pet regija«. </p>
<p>Godi im spoznaja da su to »točno te regije« za koje ovih dana u Zavodu za statistiku plediraju da se po njima teritorijalno ustroji Hrvatska. Ni u HNS-u, kao ni u HSS-u, ne dvoje o tome da je regionalno ustrojstvo zemlje - hrvatska budućnost. I Tomčićevi i suradnici Vesne Pusić svjesni su da je to jako velik i skup projekt, i politički i financijski, ali su i uvjereni da nam nema druge, jer i EU inzistira na regijama. </p>
<p>Knjiga stranačkoga regionalizma, barem što se tiče stranaka koje su infrastrukturno premrežile više-manje cijelu Hrvatsku, time je ispunjena. Zasad, jer su u HSS-u i u HNS-u uvjereni da je pitanje dana kad će i drugi njihovim stopama. Bit će da ipak malo pretjeruju u toj samouvjerenosti, jer najjači hrvatski stranački igrači - oni u vladajućem SDP-u i oni u oporbenom HDZ-u - uopće »ne razmišljaju regionalno«. </p>
<p>Jedan SDP-ovac ironično kaže: »Za razliku od narodnjaka i seljaka, mi smo legalisti«. To će reći da ustroj SDP-a sa županijskim te općinskim i gradskim organizacijama slijedi ustroj države. Baš kao i HDZ. Iznenađujuća regionalna simbioza HSS-a i HNS-a ravna je antiregionalnoj sljubljenosti HDZ-a i SDP-a. Jedan iz Sanaderove ekipe zabrinuto upozorava: »Danas samo statističke regije, sutra i administrativne. A onda smo samo korak do Šuvarove federalne Hrvatske«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Huligani ili navijači? </p>
<p>U Latinici se moglo vidjeti da postoji još mnogo neslaganja među mjerodavnima u osnovnim opredjeljenjima i stavovima o tom zakonu te da njegovo donošenje zbog toga i kasni. Među ostalim, nije jasno ni kako tretirati »prerazigranog« navijača</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ </p>
<p>Televizija je definitivno medij nad medijima! Dok se naš tisak danima sustavno trudi</p>
<p> - posebno nakon posljednje navijačke sramote jesenas u Maksimiru na utakmici između Dinama i Hajduka - ukazati na apsurdnost neke čudne zakonske popustljivosti prema sudionicima nereda i nasilništva uz sportske terene, dovoljno je da, primjerice, Latinica taj problem detektira kao gorući i duhovi se odmah uzburkaju. </p>
<p>No, bolje s time nego bez toga, od viška glava ne boli, pa je više nego dobrodošao svaki novi prilog u pokušaju da se javnost što sustavnije upozna s rješavanjem problema navijača, koji zapravo tinja uz svaku važniju utakmicu, ne samo nogometnu. Dobrodošao je i ishod glasovanja gledatelja, od kojih se većina opredijelila za donošenje zakona o navijačima. </p>
<p>Tema je posebno aktualna i stoga jer je, da se slijedio autoritativni nalog hrvatske vlade izrečen jesenas nakon posljednjeg derbija u Maksimiru, prijedlog zakona trebao biti gotov još prije dva mjeseca. </p>
<p>No, iz priloženog se u Latinici moglo vidjeti da postoje još mnoga neslaganja među mjerodavnima u osnovnim opredjeljenjima i stavovima o tom zakonu te da njegovo donošenje zbog toga i kasni. </p>
<p>Među ostalim, nije jasno kako tretirati »prerazigranog« navijača - kao fanatično vjernog i do groba privrženog prijatelja kluba, koji je u ime te ljubavi mazohistički spreman na samouništenje, među ostalim i zato što u klubu pravilno ne radi sa svojim navijačima, ili se pak svatko tko se ogriješi o javni red treba tretirati kao najobičniji huligan? Razlika je velika.</p>
<p>Predstavnici navijačkih skupina dvaju naših najjačih klubova, Dinama i Hajduka, primjerice, odlučno su protiv donošenja tog zakona, a očito je i zašto. Naime, prema zakonu o navijačima po hitnom bi se postupku uhitili »snimljeni« izgrednici, bez obzira bili oni na tribinama, uz stadion, u razbijenom tramvaju... </p>
<p>Tim je načelom, čulo se u Latinici, odavno uveden red u Engleskoj, a sličan postupak odnedavno prakticira i Italija prema »Berlusconijevu dekretu«. Oni nogometni navijači koje na talijanskim stadionima policija evidentira kao izgrednike, odgovarat će u roku 36 sati i odmah će platiti za nedjela koja su učinili. No, kako smo mogli čuti, jedan dio javnosti zazire od takve reakcije države prema »navijačima«, jer su moguće zloporabe i kršenja cijelog niza osnovnih ustavnih prava o slobodi građana. To je i najjači argument kojim se taj dio javnosti odupire zakonu o navijačima. </p>
<p>Naša postojeća »sporovozna« regulativa, čulo se, među ostalim, u Latinici, zapravo potiče »navijače« na nove aktivnosti u istom rušilačkom ritmu.</p>
<p>Tako će se obistiniti i naše tvrdnje da će oba proljetna odlučujuća derbija između Dinama i Hajduka u doigravanju za prvaka (prvi 12. travnja u Zagrebu, uzvrat 10. svibnja u Splitu) biti tretirana postojećim zakonom i praksom, bez obzira na to što je svoje »za« za neizostavno donošenje zakona o navijačima izreklo 62 posto gledatelja Latinice. Ne stječe li se time dojam da je ostatak gledatelja uvjeren kako se i postojećom zakonskom regulativom može postići željeni učinak?</p>
<p>Uostalom, »cipelarenje« je naš zakonodavac još od pamtivijeka opisao kao nedopustivu, kažnjivu radnju, kao i demoliranje javne imovine, automobila, tramvaja, udaranje prolaznika, vrijeđanje... Ne potiče li se sadašnjom blagonaklonošću društva drugu stranu da uzvrati kad će ona biti »na štihu«?</p>
<p>Iako Latinica nije iskoristila svojih pet minuta, pa je čak u nekim dijelovima pridonijela promoviranju predstavnika navijača u svojevrsne zvijezde, a zagovornike zakona u neodlučne nespretnjakoviće, svaki je razgovor te vrste dobrodošao. </p>
<p>Ovom prigodom, ako ni zbog čega drugog, barem da se vidi kako je mukotrpan put usuglašavanja pri donošenju i takva zakona koji bi nam trebao jamčiti mir na priredbama koje bi zapravo trebale biti lišene politike. Nažalost, upravo zato što je i tu viška politike, zakon o navijačima još će pričekati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Scenarij užasa: Ishod o kojemu bi svatko trebao razmisliti prije nego što govori za rat ili protiv njega</p>
<p>Osim pouka iz povijesti američki politički stratezi misle i na budućnost. Najprije zato da bi spoznali što će se dogoditi u sljedećim desetljećima, do kraja stoljeća, i dalje. Zatim da procjene koji budući događaji nisu u njihovom interesu, a koji jesu. I na kraju, da u sadašnjosti djeluju tako da spriječe razvoj budućnosti koji je protivan nacionalnim interesima / U pacifičkom bazenu vodi se agresivna politika vezivanja kineskoga i dalekoistočnih gospodarstava za najrazvijenije američke države Zapadne obale, kako bi se otežala prirodna gospodarsko-politička gravitacija prema Rusiji. Međutim, više nego očita praznina nastala je u srednjoazijskom prostoru gdje Sjedinjene Američke Države nemaju dovoljno stabilno uporište za projekciju željene politike. I zbog toga je potreban rat protiv Iraka, da bi se osigurao teritorij koji bi bio klin u srce Euroazije</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Rat u Iraku samo što nije počeo! Jedni misle da će se ratovati radi nafte, drugi da je u pitanju antiterorizam, treći da se namjerava spriječiti širenje oružja za masovno uništavanje. Četvrti vjeruju da će ratom na Srednjem istoku doći do promijene svjetskoga poretka.</p>
<p>Prema svemu sudeći, svi su pomalo u pravu, ali posljednji, koji misle da je najviše riječ o krojenju budućeg svijeta, najbliže su istini.</p>
<p>Međutim, u pogledu činjenica oni su prilično daleko od onoga što se stvarno zbiva. Naime, rat protiv Iraka vodit će se ne zato da se nešto mijenja, nego iz suprotnoga razloga - da se zadrži poredak, u kojem Amerika i njeni bliski saveznici vladaju svijetom.</p>
<p>U stvarima visoke globalne politike američki stratezi polaze od jednostavne povijesne istine, prema kojoj se oduvijek netko uspijevao nametnuti kao svjetski predvodnik. Tako je bilo nekada, tako je danas i tako će biti u budućnosti. </p>
<p>Druga isto toliko važna istina pokazuje da su svjetske vladavine, u povijesnim relacijama, uvijek kratko trajale. Samo u nekoliko posljednjih stoljeća dogodile su se dvije velike promjene globalnih hegemona - Španjolsku je zamijenila Velika Britanija, a Veliku Britaniju Sjedinjene Američke Države. </p>
<p>Polazeći od takvih iskustava sasvim je normalno očekivati da Amerika razmišlja o tome kako ostati vječnom svjetskom silom i kako spriječiti silazak u sumrak povijesti. Uostalom, riječ je o vitalnim nacionalnim interesima, i o blagostanju svakog stanovnika novoga svijeta, što nijednoga američkoga strateškog političara ne može ostaviti ravnodušnim.</p>
<p>Nije ni potrebno previše obrazlagati što bi se dogodilo kada Microsoft, McDonald's, IBM, Coca-Cola i bezbrojne druge američke multinacionalne kompanije ne bi imale pristup svjetskim tržištima izveden iz statusa vodeće svjetske sile. </p>
<p>U Sjedinjenim Američkim Državama bi nastala dugoročna recesija koja bi završila s nemirima na ulicama. Slično kao što se je to događalo sredinom tridesetih godina prošloga stoljeća za vrijeme Velike krize, kada je plaćan danak izolacionističkoj politici, i otežanu pristupu prekomorskim tržištima. </p>
<p>No osim pouka iz povijesti američki politički stratezi misle i na budućnost. Najprije zato da bi spoznali što će se dogoditi u sljedećim desetljećima, do kraja stoljeća, i dalje. Zatim da procjene koji budući događaji nisu u njihovom interesu, a koji jesu. I na kraju, da u sadašnjosti djeluju tako da spriječe razvoj budućnosti koji je protivan nacionalnim interesima. </p>
<p>A što se to tako loše za Ameriku sprema u dubokoj budućnosti da već mora danas ratovati u Iraku? </p>
<p>Da bi se odgovorilo na to pitanje treba se samo podsjetiti na krupne i dinamične promjene koje se u ovom trenutku odigravaju u najvažnijem svjetskom kopnenom prostoru Euroazije. </p>
<p>Europa je u procesu formiranja kontinentalne države s nezaustavljivim trendom širenja. Rusija i bivše države Sovjetskog Saveza prešle su iz urušenoga socijalizma u učinkovitiji tržišni sustav, i postupno ulaze u proces međusobna povezivanja. </p>
<p>Najprije u zajednicu nezavisnih država, a od prošloga mjeseca u zonu slobodne trgovine između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Ukrajine otvorenu za nove članove. </p>
<p>Kada se svemu rečenome doda Kina, koja divovskim koracima uvodi tržišno okruženje s privatnim vlasništvom i departizacijom, te brzo rastuća daleko istočna gospodarstva i Indijski potkontinent, očito je riječ o izgledima koji moraju duboko zabrinuti Ameriku. </p>
<p>Najprije zato jer se prvi puta u povijesti od Atlantskog do Tihog oceana formira politički i gospodarski ujednačeni prostor. Postupno nestaju razlike, i iz dana u dan povećava se bliskost nekada potpuno suprotnih političkih i gospodarskih sustava. </p>
<p>Najdalje je otišla integracija Europe koja se priprema da u sljedećih desetak godina zaokruži kontinentalnu državu. Potom nije teško zamisliti povezivanje Europske unije i Rusije sa zajednicom nezavisnih država, u jednu, najprije ekonomsku a onda u političku, cjelinu. U nešto daljoj budućnosti toj, gotovo izvjesnoj, integraciji morat će se pridružiti i Kina, i Indija, i ostale azijske države. I kako se sada čini, i kako pokazuju trendovi, do kraja ovoga stoljeća većina svjetskoga stanovništva mogla bi živjeti u »sjedinjenim državama Euroazije«. </p>
<p>Za Sjedinjene Američke Države buduće gotovo izvjesno povezivanje euroazijskih država u moćnu cjelinu je scenarij noćne more, i u najvećoj suprotnosti s nacionalnim interesima. U takvom razvoju događaja potpuno bi se promijenila slika svijeta, ispunila bi se zakonomjernost povijesti, i došlo bi do ponovne smjene svjetskog hegemona. </p>
<p>Već sada, samo dijelom, ujedinjena Europa i Rusija pokazuju sramežljive trendove promjene težišta svjetske moći. Tako je prošlih godina, prema posljednjem nalazu časopisa Forbes Global, broj milijardera u Americi u padu, istodobno u Europi i Rusiji taj se broj povećava. </p>
<p>Što će tek biti sljedećih desetljeća kada se Europska unija proširi do granica Staroga kontinenta, pa zatim kada se toj političkoj skupini pridruži Rusija? A što će se tek dogoditi kada se nastavi integracija prema istoku? Prema onome što se sada zbiva u sljedećim desetljećima u Euroaziji će biti i više stotina dolarskih milijardera, a u Sjedinjenim Američkim Državama tek po koji, ako uopće i bude.</p>
<p>To bi se sve moglo dogoditi, ali neće, jer su američki stratezi već aktivirali planove za promjenu budućnosti. Prije svega otvoreni su procesi koji trebaju što prije osigurati megamaterijalne i ljudske temelje za buduće izazove.</p>
<p>Tako je prije nekoliko godina formirana Sjevernoamerička organizacija slobodne trgovine /NAFTA/ između Meksika, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. To je bio samo prvi korak, a prošli mjesec je pokrenut još opsežniji projekt. Na početku veljače službeno je predstavljen prijedlog o ukidanju carina i stvaranju slobodne trgovinske zone dviju Amerika (FTAA). Istodobno, američki predsjednik George Bush pozvao je sve države zapadne zemljine polutke da se što prije pridruže trgovinskoj bescarinskoj zoni koja se proteže od Aljaske do Patagonije na kraju Južne Amerike, i koja bi trebala biti najveće zajedničko tržište vrijedno 13 bilijardi američkih dolara sa 800 milijuna stanovnika. </p>
<p>Unatoč mamutskim proporcijama planirane panameričke interkontinentalne integracije to ni izdaleka nije dovoljno da se osujeti dugoročna perspektiva povezivanje Europe i Azije u moćnu svjetsku silu. Za takav složeni pothvat promjene budućnosti potrebna je aktivna politika na čitavom euroazijskom kopnu.</p>
<p>S jedne strane, na atlantskom krilu, to se već postiže putem NATO, organizacije koja prema bitnim čimbenicima politike nadilazi Europsku uniju i snažno projicira američki interes. </p>
<p>S druge strane u pacifičkom bazenu vodi se agresivna politika vezivanja kineskoga i dalekoistočnih gospodarstava za najrazvijenije američke države Zapadne obale, kako bi se otežala prirodna gospodarsko-politička gravitacija prema Rusiji. </p>
<p>Međutim, više nego očita praznina nastala je u srednjoazijskom prostoru gdje Sjedinjene Američke Države nemaju dovoljno stabilno uporište za projekciju željene politike. </p>
<p>I zbog toga je potreban rat protiv Iraka, da bi se osigurao teritorij koji bi bio klin u srce Euroazije.</p>
<p>Drugim riječima, rat protiv Iraka vodit će se radi okupacije i organiziranja, praktično, američke države iz koje će biti moguće učinkovito projicirati moć prema središnjoj Euroaziji i povezati tu politiku s djelovanjem prema NATO i Kini. Jer samo tako je moguće otežati, a možda i spriječiti, dugoročnu gospodarsku i političku integraciju najveće neprekinute kopnene mase na svijetu i održati sadašnji svjetski poredak. </p>
<p>Kada se razlozima svjetske politike doda nafta, antiterorizam i razoružanje sasvim je jasno zašto Ameriku ne može ništa zaustaviti da okupira Irak. Posebno zato jer bi alternativa mogla u sljedećem stoljeću, a vjerojatno i prije, Sjedinjene Američke Države dovesti na razinu drugorazredne države, a veliko je pitanje je li bi to bilo dobro za svijet!? </p>
<p>O takvom, mogućem, ishodu trebao bi svatko razmisliti prije nego što govori za ili protiv rata.</p>
<p>Autori su strateški i poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Antiodgojni utjecaji školske prakse: Jao si ga zemlji čiji obrazovni sustav osmišljavaju strani plaćenici</p>
<p>Pisci propalog projekta reforme samo su promijenili financijera. Financijer više nije samo Ministarstvo prosvjete. Judine škude dolaze preko velike bare od još većeg burzovnog mešetara. Poimence, svi ti ljudi s veličanstvenog projekta reforme sada su podijeljeni na manje odrede, odnosno na četiri nova projekta. Kako sada stvari izgledaju, imat ćemo školstvo prema mjeri Sorosevih plaćenika</p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆ</p>
<p>Jeste li čuli onu poznatu priču? Vladar nije bio sposoban upravljati vlastitom zemljom i narodom, pa je pozvao u pomoć strane trupe. I tako je postao vazal!</p>
<p>U ovoj priči to je aktualni ministar prosvjete, koji je hrvatsko školstvo izručio Sorosu.</p>
<p>Jadne li zemlje i naroda kome obrazovni sustav osmišljavaju strani plaćenici. U kojoj li to normalnoj zemlji nevladine udruge preuzimaju ulogu ministarstva i kroje nastavne programe i kurikulum?! Jao si ga zemlji čiji obrazovni sustav osmišljavaju strane »trupe«!</p>
<p>Dakle, igre bez granica se nastavljaju u prosvjeti, na scenu ovog puta stupa Otvoreno društvo G. Sorosa. Razvidno je da je u prvi plan isturen Šešeljev »pulen« Reškovec. Sada je još nešto razvidno! </p>
<p>Motiv pobune SDP-ova »velikog maga« prosvjete (Šešelja) protiv nedomišljene reforme (prisjetimo se onih 300 tisuća kuna koje je nepovratno dobila njegova privatna klasična gimnazija od Gradskog poglavarstva dok druge škole imaju jedva za kredu) nije iskrena želja za boljitkom, nego podjela Soroševa kolača na njegove suradnike. </p>
<p>Pisci propalog projekta reforme samo su promijenili financijera. Financijer više nije samo Ministarstvo prosvjete. Judine škude dolaze preko velike bare od još većeg burzovnog mešetara. Poimence, svi ti ljudi s veličanstvenog projekta reforme sada su razdijeljeni na manje odrede, odnosno na četiri nova projekta. Kako sada stvari izgledaju imat ćemo školstvo prema mjeri Sorosevih plaćenika! </p>
<p>A zašto se to događa ovoj zemlji i narodu? Zato što smo imali redom nekompetentne ministre! Pa kako će ministri (svi, osim jedne neobične profesorice-ravnateljice) koji nikad nisu radili u školi (rad u knjižnici nije isto što i rad u razredu, biti tajnik vrtića nije isto što i raditi u prosvjeti) znati uočiti bitne školske probleme. </p>
<p>A dotična profesorica-ministrica pak pati od amnezije i protivi se sada ranoj izbornosti (Jutarnji list), a do prije koju godinu predlagala je A, B, C program, odnosno upravo tu istu ranu izbornost. Kako mijenja stranke tako mijenja i ideje!</p>
<p>Pa kako će ministar koji sam ne zna uporabiti računalo okupiti prave ljude, odnosno tim koji će mu provesti informatizaciju sustava? Pa kako će ministar, koji je u sukobu interesa zbog izdavanja udžbenika, kvalitetno riješiti udžbeničku problematiku (od autora do nakladnika)? </p>
<p>Naravno da nam onda Sorosevi plaćenici predlažu švedsko-američki sustav školstva. Ako tako nastavimo za koju godinu sami učenici će nam dići pobunu protiv nimalo modernih školskih programa, kojima se sada ni autori ne znaju!</p>
<p>S druge pak strane pojedini umirovljeni sveučilišni profesori zamagljuju čitavu priču iznoseći teze iz svoje »znanosti« koju su razvili do apsurda. Umorio sam se već od stalnog poučavanja istih, što god napišem, nakon nekog vremena ponavljaju k'o »papagaji«, ali kako ne razumiju stvari i nisu sa školskom praksom imali doticaja, sve interpretiraju pogrešno u silnoj želji da nadmaše sami sebe.</p>
<p>A što je rješenje? </p>
<p>Niti nam treba, niti je smisleno, a niti je moguće provesti megalomansku reformu. Hitno treba početi, u sljedeće četiri godine, pripremati državnu maturu, jer tada će otpasti svi »muljatori« školstva koji rade zbrku i dobro je naplaćuju u milijunima kuna. </p>
<p>Uvede li se jednog dana državna matura, više ništa neće biti isto kao što je bilo! </p>
<p>Imat ćemo tada prve objektivne i temeljne povratne informacije iz sustava naobrazbe. </p>
<p>One će omogućiti sustavno praćenje školstva; moći će se u nekom duljem razdoblju vrednovati kakvoća rada nastavnika i škola; postizat će se sve veća ujednačenost kriterija između škola, pa i nastavnika. </p>
<p>Škola će postati ozbiljna; pripremanje za maturu ostvarivat će se tijekom školovanja (četiri godine, a ne kampanjski pred klasifikacijske ispite na fakultetima)</p>
<p>Nastavnici će se dovesti u natjecateljsko okružje; zaštitit će se savjesni nastavnici koji često zbog svoje dosljednosti i radinosti ispadaju manjina i »crne ovce«; imat ćemo objektivnu povratnu informaciju o realnosti nastavnih programa, kao i o njihovoj provedivosti što je temeljni preduvjet uopće razgovora o rasterećenju, da ili ne, i kakvom.</p>
<p>Uspostavit će se barem u sadržajnom, ako ne već u formalno-upravnom, prosvjetna vertikala od vrtića do sveučilišta; nestat će opće društvene histerije pred upise (bilo koje); stvorit će se društvena klima da je znanje i rad mjerilo vrijednosti, a ne »formalni papir, veze i vezice«.</p>
<p>Tek tada možemo govoriti o odgojnoj komponenti sustava naobrazbe, jer prepisivanje, poklanjanje ocjena, nezasluženi odlikaši itd. - sve su to antiodgojni utjecaji školske prakse.</p>
<p>Tek tada će doći do začetka uspostave sustava vrijednosti u hrvatskom društvu. U protivnom imat ćemo i nadalje zametak korupcije u mentalnom sklopu, i to zametak začet u školskoj praksi.</p>
<p>Autor je član Odbora za školstvo, znanost i kulturu HDZ-a, bivši je zamjenik ministra prosvjete (1998. - 1999.).</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko će zaštititi Zagrepčane od ekološkoga terorizma</p>
<p>Zbrinjavanje jakuševačkog odlagališta postojećom tehnologijom moglo bi, dakle, biti »Sizifov posao«, jer nije zajamčena zaštita vodonosnog crpilišta, iako će biti potrošen golem novac. Što li sve još očekuje građane ugroženih naselja može se samo pretpostaviti, pogotovo u ljetnom razdoblju kada počnu visoke temperature koje će intenzivirati procese truljenja na razrovanom jakuševačkom odlagalištu?... Jedan od načina zaštite je gradnja podzemnog zida na istočnoj strani jakuševačkog odlagališta prema vodocrpilištu »Črnec«</p>
<p>ILIJA BILANDŽIJA</p>
<p>Zagreb, metropola jedne od najljepših zemalja na svijetu, proživljava već dvije godine najveći ekološki incident u Europi, a da nitko ništa ne poduzima da se to barem ublaži! </p>
<p>Čak ni sveznajuća novinarka ovaj put nije reagirala, iako je smrad dospio i do zgrade HRT-a u kojoj i ona radi. O razmjerima toga ekološkog incidenta, koji traje već drugu godinu, može se naslutiti iz podataka da nesnosan smrad ugrožava nekoliko naselja Novog Zagreba i Trnja, a 10. ožujka ove godine osjetio se čak u travničkom autobusu, koji polazi ispred pothodnika kod glavnog Željezničkog kolodvora. Ekološki incident tolikih razmjera uzrokuju izvođači radova, koji prema mome mišljenju »zbrinjavaju« jakuševačko odlagalište »Sizifovom tehnologijom«. </p>
<p>Riječ je o tome da se milijuni tona otpada s postojeće lokacije - koji je u fazi truljenja - premještaju na novu lokaciju bliže gradu u betonske kalote s nepropusnom podlogom. Sve to pokrenuto je radi zaštite vodonosnog područja »Črnec«.</p>
<p>Iako je ideja zaštite vodonosnog crpilišta plemenita, tehnologija nije smjela biti takva da ugrožava toliko građanstvo smradom nepoznatog porijekla. A spomenuto crpilište pitke vode može opet biti ugroženo od jakuševačkog odlagališta i nakon prebacivanja otpada u betonske kalote s nepropusnom podlogom, jer je podloga ispod postojeće lokacije već toliko zasićena i zatrovana, da će oborine i dalje ispirati lokaciju i štetne tvari nositi prema podzemnim vodama.</p>
<p>Zbrinjavanje jakuševačkog odlagališta postojećom tehnologijom moglo bi, dakle, biti »Sizifov posao«, jer nije zajamčena zaštita vodonosnog crpilišta, iako će biti potrošen golem novac.</p>
<p>Što li sve još očekuje građane ugroženih naselja može se samo pretpostaviti, pogotovo u ljetnom razdoblju kada počnu visoke temperature koje će intenzivirati procese truljenja na razrovanom jakuševačkom odlagalištu?</p>
<p>Ako bi se odustalo od primjene tehnologije zbrinjavanja jakuševačkog odlagališta i daljnjeg prebacivanja otpada - koji je u fazi truljenja - ali je zaštićen vanjskim slojem koji više nije aktivan i štiti okoliš tako što onemogućava smrad da u tolikoj mjeri onečišćuje atmosferu, zaštita vodonosnog sloja crpilišta trebala bi se planirati drukčije. </p>
<p>Jedan od njih je gradnja podzemnog zida na istočnoj strani jakuševačkog odlagališta prema vodocrpilištu »Črnec«.</p>
<p>Taj zid bi trebao biti od nepropusna betona, do dubine koju bi istraživanjem i tehničkim mogućnostima trebalo odrediti. Njegova cijena ne bi trebala biti prepreka za razmišljanje o njemu, a to sve ionako plaćaju Zagrepčani.</p>
<p>Eto, Izrael trenutačno podiže betonski zid uzduž svoje zapadne granice u dužini nekoliko stotina kilometara, da bi zaštitio svoje građane od prijetećega terorizma. Nas građane ugroženih dijelova grada Zagreba, također, bi trebala vlast zaštititi od pošasti za koju bi odgovarao naziv - ekološki terorizam.</p>
<p>Autor je magistar energetike, registrirani je znanstveni istraživač u području racionalnog iskorištavanja energije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Troškovi života u Zagrebu porasli 18 posto!</p>
<p>Troškovi života za četveročlanu obitelj u Zagrebu dosegli su u veljači 5632 kune / U šest mjeseci »hrvatska košarica« poskupjela je samo oko 4 posto pa sindikalisti upozoravaju da je za znatno skuplji život u metropoli krivo Poglavarstvo i njegove odluke o poskupljenjima (vode, struje, stanovanja, čistoće...)</p>
<p>Troškovi života za četveročlanu obitelj u Zagrebu dosegli su u veljači 5632 kune što je povećanje čak za 18 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, kada su troškovi iznosili 4762 kune, upozorio je u utorak na konferenciji za novinare zagrebački povjerenik Saveza samostalnih sindikata Damir Gašparović. Toliko poskupljenje tzv. potrošačke košarice ocijenio je »neočekivanim i nerazumljivim« pa je uputio i dopis gradonačelnici Vlasti Pavić i njezinim zamjenicima, tražeći hitnu izvanrednu sjednicu Poglavarstva.</p>
<p>»Neka članovi Poglavarstva preispitaju što se to događa i koliko su sami pridonijeli da dođe do ovakvog porasta troškova u Zagrebu«, kaže Gašparović. Napomenuo je kako su u odnosu na kolovoz 2002. troškovi života u veljači 2003. godine za 870 kuna. </p>
<p>Takvo poskupljenje, smatra povjerenik SSSH ne može se opravdati sezonskim učincima (skuplja hrana, grijanje), jer u tom bi slučaju »košarica« poskupjela za oko 200 kuna kao što je slučaj u cijeloj Hrvatskoj. »Hrvatska košarica«, usput, stajala je u kolovozu 5029 kuna, a u veljači 5230 kuna, što je povećanje od oko 4 posto. </p>
<p>Kao glavne razloge poskupljenja zagrebačke potrošačke košarice naveo je prehranu skuplju 12,5 posto (1872 kuna) i stanovanje, skuplje 28,5 posto (1758 kuna). Usluge Čistoće poskupile su u šest mjeseci 19,9 posto, tvrdi Gašparović dok je cijena vode porasla za 7 posto a struje za 7,6 posto.</p>
<p>»Ne sjećam se da je Poglavarstvo dalo odobrenje HEP-u za višestruka povećanja u iznosima od 50 do 100 posto, pa bi moralo postaviti pitanje HEP-u čime ih opravdava. Svojim odlukama Poglavarstvo može utjecati na iznose koje plaćamo svojim računima i ono bi se trebalo baviti realnim problemima, umjesto silnim raspravama o GUP-u i POS-u, koje su se pretvorile u Santa Barbaru i malo koriste građanima«. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Grad u obnovu kipa bana Jelačića ulaže 50.000 kuna</p>
<p>Grad ne zanima besplatna restauracija spomenika bana Josipa Jelačića koju mu, kako je Vjesnik već pisao, nudi obrtnik Željko Šelendić u čijoj je radionici početkom devedesetih spomenik uređen pa dopremljen na Trg.</p>
<p> Suprotno tomu, Grad će »platiti 50.000 kuna za obnovu«, tvrdi se u odgovoru Ureda za izgradnju. Za taj novac, navodi se, »spomenik će biti zaštićen i očišćen«, drugim riječima radit će se isto ono što nudi i Šelendić ali besplatno. </p>
<p>Na naš upit zašto se odbija ponuda privatnika iz Gračana a navedeni iznos ne preusmjeri u druge prioritete kojih sigurno ima, iz Grada odgovaraju da odbiti nemaju što jer ponudu nisu ni primili. Restaurator Šelendić je razočarano utvrdio da netko iz gradskih ureda laže »moja ponuda je tamo još od mandata gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić«, rekao je. Prigovara što nikakvom spomen-pločom nije zabilježen njegov višemilijunski doprinos gradu pa nas je uputio na Milana Bandića, zamjenika gradonačelnice, koji »bu sve to rešil«.</p>
<p>Prilikom prethodnog pisanja o ovom problemu iz Bandićeva ureda preusmjerili su nas na gorespomenuti gradski ured. Taj ured, pak, kao uvjet za radove na spomenicima kulture, navodi, uz ostalo, dokumentaciju koju moraju imati ponuditelji te odobrenje Ministarstva kulture za obavljanje radova na nepokretnim kulturnim dobrima.</p>
<p>Pitamo se jesu li od Šelendića i 1990. traženi takvi papiri. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Smrad s Jakuševca građani će osjećati do rujna</p>
<p>Građani su se posljednjih dana ponovno žalili na smrad koji se, kako su pretpostavili, širio s odlagališta Jakuševec. Smrad je kod pojedinaca, navodno, izazvao i peckanje te suzenje očiju. </p>
<p>Širenje smrada s Jakuševca potvrdio nam je i direktor poduzeća Zbrinjavanje gradskog otpada i sanaciju (ZGOS), Zdravko Vac. </p>
<p>»Dok god bude trajala sanacija, osjećat će se povremeno i smrad i na to već neko vrijeme upozoravamo građane. No smrad nije opasan po zdravlje«, rekao nam je Zdravko Vac. Građani koji se žale na suzenje i peckanje očiju, dodaje, trebali bi otići liječniku, jer se radnici koji rade na sanaciji Jakuševca, a zbog kojih se stalno obavljaju mjerenja zraka, ne žale na takve tegobe. </p>
<p>Smrad uzrokuje otpad koji se raspada, a na koji se nailazi prilikom prebacivanja smeća radi sanacije odlagališta. Širenju smrada pak pogoduju vremenske prilike, pogotovo vjetar. Prebacivanje smeća trebalo bi, prema planu, biti gotovo 15. rujna, no kako bi se ono upravo zbog smrada završilo što prije, uvedena je i druga smjena. Ako se vrijeme pogorša, uvest će se i treća smjena. Novo smeće pokriva se sa zemljom, što će se raditi i ubuduće, nakon sanacije, pa smrada više neće biti. </p>
<p>»Građane jedino možemo zamoliti da se strpe, jer 30 godina smeće smo samo odlagali, a sad treba smetlište sanirati i zaštititi podzemne vode«, istaknuo je Zdravko Vac. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ljubavni i krimi-romani za lakši i brži oporavak</p>
<p>Nitko još nije posudio poeziju / Medicinske knjige »zabranjene« za pacijente jer poznato je da pacijente, koji čitaju o svom zdravstvenom problemu, počne boljeti i ono što ih inače ne boli...</p>
<p>Klinička bolnica Dubrava jedina u Hrvatskoj ima uz svoju stručnu, medicinsku knjižnicu, i 3000 knjiga beletristike, namijenjenih pacijentima. Svatko tko je u bolnici proveo makar i samo nekoliko dana, zna kako sporo prolazi vrijeme u njoj. Kako bi svojim pacijentima boravak učinila što ugodnijim, knjižnica KB Dubrave u svoj je fond od samog početka djelovanja počela uvoditi i nestručnu literaturu.</p>
<p> U »prometu« je gotovo uvijek stotinjak knjiga, uglavnom kriminalističkih ili ljubavnih romana, no često se izdaju i slikovnice i dječje knjige, za male pacijente.</p>
<p> »Iako imamo knjiga svih vrsta, dosad ni jedan pacijent nije posudio poeziju. Muškarci posuđuju krimiće, a žene se opuštaju uz ljubavne priče. Stručnu literaturu pacijentima ne posuđujemo, iako mnogi, ovisno o svojim zdravstvenim problemima, traže medicinsku literaturu. Poznato je da pacijente, koji o svom zdravstvenom problemu čitaju iz stručne literature, počne boljeti i ono što ih inače ne boli«, rekla nam je knjižničarka Danica Crnobrnja.</p>
<p>Upravo dok smo razgovarali, pacijentica s odjela abdominalne kirurgije došla je prvi put u knjižnicu i pitala imaju li »nešto stručno za nju«, no knjižničarke su je brzo uvjerile kako je bolje da posudi nešto »pitkije«. Drugi nam je pacijent, pak, rekao kako je već pet dana u bolnici i da je pročitao već dva krimića. Vratio se po treći i rekao da ne zna što bi radio da nema knjiga.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mraclin i Buševec ne moraju plaćati odvoz smeća</p>
<p>Zbog negativnog utjecaja na okoliš, odlagalište otpada u Mraclinskoj Dubravi trebalo bi se sanirati u ovoj godini, mještani Mraclina i Buševca do daljnjeg su oslobođeni plaćanja za skupljanje i odvoza komunalnog otpada. Tako je odlučeno u utorak, na sjednici Poglavarstva Velike Gorice. </p>
<p>U ovoj je godini za odvoz glomaznog komunalnog otpada iz otprilike 4050 domaćinstava u proračunu predviđeno nešto više od 500 tisuća kuna. Otpad će se u dogovoru s mjesnim odborima odvoziti vikendom. Pri donošenju ove odluke upozorilo se na neodgovornost građana. Na privremenim deponijima građani, naime, iako je to zabranjeno, odlažu i opasni otpad (kiseline, lužine, pesticide, herbicide, boje i lakove, stara motorna i jestiva ulja, akumulatore, baterije i slično). </p>
<p>Javna vatrogasna postrojba grada dobit će novo interventno vozilo, jer su postojeća zastarjela i nesigurna za vožnju. Natječaj za nabavku uskoro će biti raspisan, a cijena ne smije biti viša od 710 tisuća kuna. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ratnim invalidima onemogućen daljnji rad</p>
<p>Zbog 7577 kuna duga i bez prethodnog upozorenja, zagrebačka je Elektra isključila struju i grijanje u prostorijama Zajednice udruga Hvidre grada Zagreba, u Slovenskoj 21, priopćili su u utorak iz Zajednice na konferenciji za novinare. </p>
<p>Kako je istaknuo predsjednik ZU Hvidre Ivan Pandža, nakon što je Ministarstvo obrane još 2000. godine prestalo snositi režijske troškove Udruge, grad još nije preuzeo tu obvezu.</p>
<p> »Grad financira nekoliko naših programa, ali ti su troškovi isključivo namjenski i ne smiju se trošiti za režije i plaće nekolicine naših službenika«, kaže Pandža. Zagrebačkim je ratnim vojnim invalidima time onemogućen daljnji rad, jer osim struje i plaće socijalne radnice, koja nije isplaćena tri mjeseca, uskoro će im zbog drugih režijskih dugova biti oduzeti telefaks i fotokopirni stroj. </p>
<p>»Već godinu dana tražimo da nas primi gradonačelnica, ali ona i njezini suradnici još za to nisu našli vremena«, poručuju gradskim čelnicima ogorčeni invalidi Domovinskog rata. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Colonia produžila ugovor o suradnji s Croatia Recordsom</p>
<p>OPATIJA, 11. ožujka</p>
<p> - Izdavačka kuća Croatia Records u utorak je u Opatiji najavila produženje ugovora s vinkovačkom dance skupinom Colonia, točnije s podetiketom Goblin u vlasništvu njihova člana Borisa Đurđevića. Kako je Colonia među njihovim najuspješnijim izvođačima, te je ove godine nominirana za tri Porina, ne čudi zadovoljstvo čelnih ljudi Croatia Records, tim više što su u tom paketu dobili prava na distribuciju svih ostalih izvođača koji surađuju s Goblinom, među kojima je, primjerice, Jacques, vrlo zapažen na ovogodišnjoj Dori. </p>
<p>Ista prigoda je iskorištena za predstavljanje novog lica Croatia Recordsa Silvija D'Anze. Riječ je o mladom glazbeniku, porijeklom iz Imotskog, i daljnjim rođakom Vjekoslave Huljić, koji ovih dana u suradnji s inozemnim kompozitorom i producentom Davidom Bloomom treba izdati svoj prvi album. Na albumu će se naći 12 skladbi od kojih većina ide u izvornom obliku namijenjenom njemačko-američkom tržištu, dok će samo dvije skladbe biti prepjevane na hrvatski jezik, a jednu od njih D'Anza će izvesti u duetu s Danijelom. D'Anza je završio glazbenu akademiju 1997. godine i to pjevanje, kompoziciju i klavir, nastupio je u frankfurtskoj operi, a njegov glazbeni izričaj je mješavina popa i klasike. Croatia Records uz izdanje D'Anzina »svjetskog« albuma u Hrvatskoj s mladim pjevačem planira i poseban projekt. </p>
<p>»Riječ je o projektu 'Music of Croatia' gdje bi D'Anza trebao izvesti poznate domaće skladbe poput 'Vjetra s Dinare', 'Da li znaš da te volim' ili 'Zora' na engleskom jeziku. To je možda najambiciozniji projekt Croatia Records koji će koštati 100 tisuća eura, ali će se raditi o visoko kulturnom načinu predstavljanja naše domovine«, objasnio je Đorđe Novković, dodajući kako će taj album naš predsjednik bez problema moći darovati stranim državnicima. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Police, Costello, Clash i AC/DC primljeni u rockersku Kuću slavnih</p>
<p>NEW YORK, 11. ožujka</p>
<p> - Grupa The Police prvi se put u ponedjeljak okupila nakon 18 godina stanke. Svirkom su Sting, Andy Summers i Stewart Copeland proslavili čast koju im je dodIjelila struka - ulazak u Rock Hall of Fame. Zajedno s njima, 2003. godinu i 18. godišnju dodjelu ovih priznanja po tome će pamtiti i članovi grupa The Clash, Righteous Brothers i AC/DC, te Elvis Castello & The Attractions. </p>
<p>»Divno je večeras biti Britanac! Jer, trojica veličanstvenih umjetnika koji će sada biti nagrađeni ulaskom u Hall of Fame, dolaze iz Britanije«, kazao je Elton John u Waldorf Astoria Hotelu, najavljujući Elvisa Costella i The Attractions.</p>
<p>Sting i The Police podsjetili su publiku u New Yorku na prvi (»Roxanne«) i posljednji (»Every Breath You Take«) hit koji su izvodili u svojoj kratkoj ali veoma plodnoj karijeri. Kako se bubnjar Stewart Copeland požalio na premalo udaraljki u te dvije pjesme, The Police su izveli i »Message in a Bottle«. Njih je na pozornici u hotelu Waldorf Astoria dočekala Gwen Stefani, pjevačica grupe No Doubt, koja je publici pokazala fotografiju na kojoj njoj, kao 13-godišnjoj djevojčici, Sting daje autogram. </p>
<p>Članove grupe The Clash na pozornici su dočekali The Edge iz U2 i Tom Morello iz Audioslave, dok se grupi AC/DC pridružio pjevač Aerosmitha Steven Tyler. </p>
<p>Nagradu za životno djelo dobio je dugogodišnji direktor Warner Brothers Recordsa Mo Ostin, a veteranske nagrade primili su glazbenici Benny Benjamin, Floyd Cramer i Steve Douglas.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Bringing Down the House« najgledaniji u SAD-u </p>
<p>LOS ANGELES, 11. ožujka</p>
<p> - Obiteljska komedija »Bringing Down the House« sa Steveom Martinom i Queen Latifah, nominiranom za 75. dodjelu Oscara za sporednu ulogu u »Chicagu«, zauzela je prvo mjesto gledanosti u SAD-u protekloga vikenda. Filmska satira o rasizmu u produkciji Walt Disney Co. ostvarila je zaradu od 31,7 milijuna dolara tijekom vikenda, priopćila je specijalizirana kuća Exhibitor Relations. </p>
<p> Na drugom je mjestu akcijski film »Tears of the Sun« s Bruceom Willisom u glavnoj ulozi, koji je nakon prvog vikenda prikazivanja zaradio 17,2 milijuna dolara. Kako navode analitičari, »House« se, čini se, okoristio oskarovskom nominacijom Queen Latifah u kategoriji najbolje sporedne glumice u 13 puta nominiranom mjuziklu »Chicago«.</p>
<p> U filmu »Bringing Down the House« ova pjevačica hip-hopa i glumica tumači ulogu pogrešno optužene žene koja u zatvoru započinje vezu putem elektronske pošte s razvedenim odvjetnikom kojeg tumači Martin.</p>
<p> Nakon što je puste iz zatvora, potraži ga kako bi joj pomogao uložiti žalbu na presudu. No kad se on tome usprotivi, ona se okomi na njegov dom, život i posao s ciljem da ga osramoti.</p>
<p> U sasvim drukčijem filmu »Tears of the Sun«, Willis tumači pomorskog časnika koji prolazi krizu savjesti spašavajući američku liječnicu (Monica Belucci) i njezine pacijente tijekom fiktivnog građanskog rata. </p>
<p> Iako je film ostvario znatno manju zaradu od svojeg suparnika, producenti su zadovoljni prodajom ulaznica budući da se u oba slučaja radi o filmovima namijenjenima mladoj muškoj publici. Iza ova dva filma, na trećem je mjestu komedija »Old School« u produkciji DreamWorksa, sa zaradom od 9,2 milijuna dolara, a slijedi kandidat za Oscara »Chicago« o plesačicama i pjevačicama-ubojicama, koji je popevši se s petog na četvrto mjesto zaradio 6,9 milijuna dolara i do sada ukupno 114,5 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svađa oko prava na Hundertwasserovu kuću </p>
<p>Austrijski umjetnik Joseph Krawina (71), koji je pomagao čuvenom austrijskom slikaru i arhitektu Friedensreichu Hundertwasseru u podizanju neobičnoga zdanja, traži status suautora i polovicu prihoda od prodaje razglednica, kalendara, albuma, knjiga, minijaturnih modela i drugih predmeta koji se svakoga dana prodaju posjetiteljima te kuće</p>
<p>BEČ, 11. ožujka</p>
<p> - Gotovo dvadeset godina od izgradnje »kuća Hundertwasser« izgrađena u središnjem dijelu austrijskoga glavnoga grada, a poznata po nepravilnom i išaranom pročelju predmet je pravne bitke oko intelektualnog vlasništva.</p>
<p> Austrijski umjetnik Joseph Krawina (71), koji je pomagao čuvenom austrijskom slikaru i arhitektu Friedensreichu Hundertwasseru u podizanju neobičnoga zdanja, traži status suautora i polovicu prihoda dobivenih od prodaje razglednica, kalendara, albuma, knjiga, minijaturnih modela i drugih predmeta koji se svakoga dana prodaju posjetiteljima te kuće.</p>
<p> Predsjednik Trgovačkog suda zaduženog za taj slučaj Rainer Geissler je kazao da Krawina želi da sve stvari vezane za kuću uz Hundertwasserovo nose i njegovo ime.</p>
<p> Zgrada Hundertwasser, završena 1985., nalazi se u bečkom trećem okrugu, a u njoj su smještena 52 potpuno različita stana veličine između 30 i 150 četvornih metara. U njima živi dvjestotinjak stanara. Izgleda poput prave kuće iz bajke i prava je arhitektonska mješavina na kojoj će se naći pozlaćene kupole ruskih crkava, engleske telefonske kabine, francuski klasicistički balkoni, katalonski barok, viseći vrtovi koji podsjećaju na Babilon i stupovi drevne palače na Kreti.</p>
<p> Objekt napravljen od cigle koštao je oko 100 milijuna šilinga ili 7,5 milijuna današnjih eura, što je dvostruko veća cijena od uobičajene građevine.</p>
<p> Proteklog je mjeseca Krawina uspio ishoditi odluku Vrhovnoga suda prema kojemu je suspendirana prodaja predmeta izvedenih iz postojanja »kuće Hundertwasser«. Ta se suspenzija zasad odnosi samo na obližnji muzej koji je napravljen u istom stilu kao i kuća, te na jednu švicarsku tiskaru.</p>
<p> Krawina se od projekta udaljio 1981. nakon što je Hundertwasser za pročelje nametnuo rješenje plavo-ružičastog mozaika osmišljenog poput djetinjaste mješavine marcipana i kandiranog voća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U Brazilu umrla navodno najstarija žena na svijetu </p>
<p>RIO DE JANEIRO, 11. ožujka</p>
<p> - Navodno najstarija žena na svijetu umrla je u Brazilu u 124. godini, javljaju u utorak mediji. Maria Etelvina Dos Santos preminula je od moždanog udara u sjevernom gradu Salvadoru.Potomak afričkih robova, Dos Santos je rođena, po službenom rodnom listu, 15. srpnja 1878. Za sobom je ostavila petero unuka, 26 praunuka, 39 prapraunuka i još četvoro njihovih nasljednika. Njezina jedina kći umrla je prije mnogo godina. Dos Santos je bila dobra zdravlja, a njezin savjet za dugovječnost glasi: »Uvijek ostanite mirni«. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Čak 90 posto jelenske divljači zaraženo opasnim metiljem</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Ispitivanja koje je proveo Hrvatski veterinarski institut na 175 odstrijeljene jelenske divljači tijekom lovne sezone, pokazala su da je 90 posto divljači zaraženo opasnim parazitom tzv. američkim metiljem (fascioloides magna). </p>
<p>Istraživanja su pokazala da je bolest značajno proširena kod jelenske divljači na području Baranje, te između Vinkovaca i Nove Gradiške. </p>
<p> U slučaju da izostanu mjere suzbijanja, prevencije i praćenja širenja metilja, koji kod jelenske divljači izaziva raspadanje jetre, životinjama prijeti - izumiranje u tim područjima. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Otkriveno dvanaest novih Jupiterovih satelita</p>
<p>PARIZ, 11. ožujka</p>
<p> - Najveći planet Sunčeva sustava, Jupiter, ima sada 52 mjeseca, pošto su prošlog mjeseca astronomi otkrili dvanaest novih satelita. Scott Sheppard i David Jewitt iz Instituta za astronomiju havajskog Sveučilišta (SAD), kao i Jan Kleyna sa sveučilišta u Cambridgeu (Velika Britanija) otkrili su početkom veljače sedam novih satelita, a nekoliko dana poslije i drugih pet. Astronomi, čije je rezultate potvrdio Međunarodni astronomski savez, primijenili su dva najjača digitalna fotoaparata na svijetu, na opservatoriju smještenom na vrhu planine Mauna Kean na Havajima.</p>
<p> Promjer novih Jupiterovih satelita nešto je manji od kilometra. Jupiter bi mogao imati stotinjak satelita iste veličine, misli David Jewitt.</p>
<p> Iza Jupitera sa 52 dosad otkrivena mjeseca, na drugom mjestu je Saturn sa 30 satelita, zatim dolaze Uran (21) i Neptun (11). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Roboti - budućnost američke zdravstvene zaštite </p>
<p>LOS ANGELES, 11. ožujka</p>
<p> - Još treba riješiti neke probleme u ponašanju kraj uzglavlja, ali eksperimentalni robot mogao bi jednoga dana pomoći američkome sustavu zdravstvene zaštite da se suoči sa sve većim pritiskom starih i bolesnih. </p>
<p> Zasad roboti funkcioniraju najviše kao oblik mobilnoga video-telefona koji pacijentima omogućuje komunikaciju s liječnicima. No s vremenom bi mogli koristiti čitavome sustavu: voziti pacijente na večeru, čak im mjeriti temperaturu ili vaditi krv.</p>
<p> »Ova tehnologija omogućuje sudionicima u zdravstvenoj zaštiti da skrbe za ljude na udaljenoj lokaciji u samo djeliću vremena koje bi im inače trebalo«, kaže Loren Shook, glavni direktor ustanove Silverado Senior Living, organizacije koja pruža smještaj i njegu oboljelima od Alzheimerove bolesti. </p>
<p> Kalifornijski centar Silverada mjesto je na kojem se klinički ispituje robot koji su proizveli u tvrtki InTouch Health, a koji pruža izravnu komunikaciju, u stvarnome vremenu, između liječnika i bolesnika, kao i bolesnika i obitelji. Taj mobilni robot, nazvan Companion, opremljen je kamerom koja snima pacijenta, a lice osobe koja pruža zdravstvenu njegu pojavljuje se na ekranu na robotovoj glavi. Robotom se upravlja s udaljene konzole, a radi pomoću softvera i bežične širokopojasne internetske veze, pa pacijent i njegovatelj mogu jedno drugo čuti, vidjeti i razgovarati.</p>
<p> »Što ste stariji, manje ste skloni promjeni«, kaže Shook i priznaje svoj početni strah da će roboti prestrašiti neke štićenike. »Na naše zadovoljstvo, neki su samo uprli prstom u robota i nasmijali se. Ostali su s njime razgovarali«.</p>
<p> Neka važna pitanja, npr. kako platiti liječnika koji pacijenta liječi pomoću robota, a ne osobno, još se rješavaju.</p>
<p> Predstavnici Silverada vjeruju da će u idućih godinu ili dvije biti donesen zakon koji će omogućiti punu naknadu za daljinsko liječenje u staračkome domu.</p>
<p> »Predviđamo da će se robot sam isplatiti«, kaže Shook i dodaje da robot smanjuje putne troškove i potrebu za dolascima u hitnu službu, a poboljšava se i obučenost domskoga osoblja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Paviljon u škarama »posebnog interesa« </p>
<p>Radi se o širem marketinško komunikacijskom natječaju otvorenom svima zainteresiranima, uključujući i arhitekte, kažu u Nacionalnom odboru Svjetske izložbe EXPO 2005. / Međutim Udruženje arhitekata traži posebni natječaj samo za arhitekte / Nije jasna definicija natječaja - traži li se idejno arhitektonsko rješenje paviljona, rješenje izložbe ili oboje, kažu arhitekti </p>
<p>Rok natječaja Vlade RH za izradu idejnog rješenja izložbe Republike Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2005. u Japanu istječe 21. ožujka. Hoćemo li u tome kratkom razdoblju dobiti odgovarajuće rješenje za paviljon i sve ostalo što ide uz izložbu i hoće li sve biti regularno? </p>
<p>Ta se pitanja postavljaju s obzirom na nedavni istup Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), koje je priopćilo da natječaj nije u skladu s temeljnim odredbama Pravilnika o organizaciji natječaja s područja urbanizma i arhitekture UHA. Naime, nakon što je Nacionalni odbor za EXPO 2005., Vladino tijelo zaduženo za organizaciju hrvatskog nastupa, na njihovo traženje izjavio kako natječaj ne smatra arhitektonskim - krovna udruga hrvatskih arhitekata obavijestila je svoje članove neka ne očekuje njezinu zaštitu i potporu ako se jave na natječaj. </p>
<p>Razlog takve odluke, donesene nakon jednomjesečne prepiske s organizatorom, jest stav UHA da je natječaj neregularan zbog brojnih manjkavosti i nejasnog temeljnog određenja. U spornom natječaju, objavljenom 21. siječnja u dnevnom tisku, traži se ideja za predstavljanje Hrvatske u paviljonu površine 650 četvornih metara. Udruženje se nije složilo s time da se isključivo traži koncepcija i scenarij nastupa u paviljonu, bez razrade idejnog arhitektonskog projekta koje takav zadatak nosi.</p>
<p>Zapravo, kako tvrdi predsjednik Udruženja arhitekata Nenad Fabijanić, nije toliko problem u činjenici što se radi o natječaju za idejno rješenje, on se i ne mora nužno zvati arhitektonski, ali je važan način njegove organizacije i provedbe. Fabijanić se stoga poziva na Pravilnik o organizaciji arhitektonskih natječaja u koji su ugrađena i opća pravila javnih natječaja za dobivanje idejnih rješenja. U skladu s time Udruženje je šest dana nakon raspisivanja natječaja organizatoru uputilo dopis s nizom odredbi koje ne odgovaraju pravilima o organizaciji i provođenju arhitektonskih natječaja. Među ostalim, tu se spominje nejasna definicija natječaja - traži li se idejno arhitektonsko rješenje paviljona, rješenje izložbe ili oboje, neprihvatljiv sustav nagrađivanja (samo jedna nagrada), u ocjenjivačkom sudu samo je jedan arhitekt, a rok od dva mjeseca je neprihvatljiv.</p>
<p> Uz to u Udruženju smatraju da traženi zahvat uključuje i arhitektonske, konstrukcijske, instalaterske i interijerske intervencije, za što je nužno načiniti projektno rješenje i izvedbenu dokumentaciju, a te zadatke mogu načiniti samo ovlašteni arhitekti. </p>
<p>Kako bi natječaj za hrvatski nastup u Japanu bio po pravilima lojalne i jasne utrke, UHA je predložila da se uz sadašnji natječaj za koncept provede dodatni za arhitektonsko rješenje ili ponovni natječaj s izmijenjenim uvjetima. Budući da je rok za dostavu ponuda 21. ožujka, u Udruženju ne vjeruju da se to više može provesti. Na njihove prigovore organizatori su odgovorili da se u ovom slučaju radi o marketinško komunikacijskom natječaju, samim time otvorenom zainteresiranima iz sviju struka, uključujući i arhitekte. </p>
<p>Razlog da se ne organizira arhitektonski natječaj sa svim njegovim pravilima - organizatori su objasnili odlukom Vlade RH iz prosinca prošle godine kojom se utvrđuje »poseban interes za iznimnu nabavu«, čime se, kako kažu u odgovoru, zaobilazi obaveza provedbe natječaja, sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Drugim riječima, a kako to stoji i u tekstu natječaja, organizator hrvatskog nastupa na EXPO-u zadržava pravo izbora realizatora kojem će se povjeriti izvedba. </p>
<p>Jedan od članova ocjenjivačkog suda dekan Arhitektonskog fakulteta Ivan Juras rekao nam je da zamjera organizatorima što nisu pažljivo proučili program za raspisivanje natječaja, ali taj njihov potez opravdava kratkim rokom do 1. svibnja, do kada Nacionalni odbor japanskim organizatorima mora potvrditi sudjelovanje na EXPO-u. Što o svemu tome ima reći organizator - ni uz najbolju volju nismo uspjeli doznati, jer do voditelja Odbora Ivice Maričića nismo uspjeli doći zbog njegovih obveza.</p>
<p> Nakon svega spomenutoga nameću se pitanja - zašto si organizator uzima za pravo sâm izabrati realizatora, a ne javnim natječajem, zašto je natječaj organiziran u zadnji trenutak bez uvida u pravila, kako kaže dekan Juras, i koliko će koštati nastup u Japanu?</p>
<p>U Udruženju arhitekata tvrde da su natječaji za hrvatski nastup na Svjetskim izložbama u Lisabonu i Hannoveru također bili neregularni. To, međutim, ne znači da su rezultati bili loši. Treba se samo sjetiti uspjeha u Lisabonu, gdje je hrvatski paviljon bio u središtu pozornosti. U Lisabonu Hrvatska nije gradila svoj paviljon kao u Hannoveru, nego je uređivala interijer u već izgrađenom tipiziranom paviljonu, baš kao što će to biti i u japanskom Aichiju. U Hannoveru, pak, gdje paviljon nije u potpunosti izveden prema projektu, zbog ograničenih financija, u interijeru je razrađena tema započeta u Lisabonu. Ne treba smetnuti s uma da je projektant, u oba slučaja arh. Branko Silađin, u Hannoveru paviljon postavio u bazen u koji se niz zidove zdanja spuštala voda. Kako je tema ovogodišnjeg EXPO-a »Mudrost prirode«, a hrvatskog nastupa »Kap vode«, mnogi već slute da će posao pripasti istomu, već provjerenom autoru. Hoće li se to stvarno zbiti? </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dobrodošlica u muzeje </p>
<p>Prošle godine navršilo se deset godina od primitka Hrvatske u ICOM / Međunarodni dan muzeja obilježit će se pod geslom »Muzeji i prijatelji« / Upriličit će se domjenak dobrodošlice za sudionike skupa »Najbolji u baštini« u Dubrovačkoj kući</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Program rada HNK ICOM (Hrvatskog nacionalnog komiteta International Comittee of Museum) predstavljen je u utorak na godišnjoj skupštini udruge sa sjedištem u Muzeju grada Zagreba. Predsjednica HNK ICOM Željka Kolveshi podnijela je izvješće o radu u protekloj godini te najavila djelatnosti u organizaciji Udruge za 2003. </p>
<p>Prvi sljedeći projekt očekuje se 18. svibnja na Međunarodni dan muzeja koji će se u sjedištu održati pod geslom »Muzeji i prijatelji«, a bit će obilježen okruglim stolom na kojem će sudjelovati djelatnici i prijatelji muzeja. HNK ICOM također će upriličiti domjenak dobrodošlice za sudionike skupa »Najbolji u baštini« u Dubrovačkoj kući, izražavajući time važnost održavanja te međunarodne manifestacije u Hrvatskoj te njezino značenje za napredak muzejske struke.</p>
<p> Hrvatska će na jednodnevni stručni boravak u Zagrebu pozvati članove slovenskog ICOM-a, gdje će im domaćin biti Tehnički muzej, a naši će gostovati na godišnjem sastanku Udruge u Austriji. Tijekom godine također se očekuju predavanja stranih stručnjaka iz muzeološke teorije i prakse.</p>
<p>HNK ICOM broji 76 članova, od kojih 68 individualnih i osam institucionalnih. Inače, u članstvu ICOM-a sa sjedištem u Parizu je oko 1700 članova koji su uključeni u 143 nacionalna komiteta. Branka Kolveshi lani je sudjelovala na 63. sjednici Savjetodavnog komiteta ICOM-a na redovnom godišnjem zasjedanju u Parizu, gdje je razmatrana strategija rada do 2007. godine. Tom prilikom istaknuta je važnost ICOM-a i muzeja na području obrazovanja i društveno-gospodarskih djelatnosti, te su preporučeni projekti »Kulturne različitosti« i »Nematerijalne baštine«. </p>
<p>Prema izvješćima Generalne konferencije održane u Seulu 2002., radna grupa izvijestila je o profesionalnoj etici naspram nematerijalnoj baštini koja će biti uvrštena u Statut i Kodeks. Preporučena je zastupljenost muzeja na Internetu u okviru jedinstvenog sustava Museum Doma, nacionalnih i međunarodnih komiteta. Prihvaćena je nova koncepcija »Zaštita podvodne kulturne baštine« u suradnji s ICOMOS-om. Naglašeno je da će Međunarodni komiteti u okviru ICOM-a dobiti dodatnu samostalnost u radu, što obuhvaća veća sredstva i pravne ovlasti. </p>
<p>Službeno je obznanjeno da će se Generalna konferencija ICOM-a 2007. održati u Austriji, te je usvojen zajenički projekt Danske i Švedske pod nazivom »Kulture povezane mostom«. Hrvatska je tom prigodom osigurala svoje mjesto među 23 države osnivača obnovljene ICOM-ove Regionalne grupe za Europu koja broji ukupno 49 članica. </p>
<p>Prošle godine navršilo se deset godina od punopravnog primitka HNK u ICOM, zaključila je Kolveshi, a 2002. obilježio je prvi posjet Hrvatskoj predsjednika ICOM-a Jacquesa Perota te održavanje godišnje konferencije Međunarodnog komiteta za regionalne muzeje u Hrvatskoj (ICR ICOM), srebrna medalja za CD-Rom »Exat 51 i Nove tendencije« na Međunarodnom audiovizualnom festivalu muzeja i baštine.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Umro Marijan Kolesar </p>
<p>U proteklih 40 godina izlagao uglavnom u Belgiji i Francuskoj, a predstavljao se i u Hrvatskoj / Smrt ga je zatekla na pripremanju retrospektivne izložbe što se trebala održati u Klovićevim dvorima</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Marijan Kolesar (1936.), arhitekt, slikar i grafičar, iznenada je umro 5. ožujka u Antwerpenu. Studij arhitekture završio je u Zagrebu, a u Antwerpen odlazi polovicom šezdesetih godina. U proteklih 40 godina izlagao je uglavnom u Belgiji, Francuskoj, a predstavljao se i hrvatskoj likovnoj publici. Najomiljeniji Kolesarovi motivi bili su pejsaži, vedute i aktovi. Prije smrti Kolesar je pripremao retrospektivnu izložbu u Klovićevim dvorima, uz pomoć povjesničara umjetnosti Nikole Albanežea, jednoga od najboljih poznavatelja njegova opusa.</p>
<p> Ministar kulture Antun Vujić uputio je u utorak izraze sućuti u povodu smrti hrvatskoga slikara i grafičara Marijana Kolesara umjetnikovoj obitelji i Hrvatskomu društvu likovnih umjetnika. »Umjetnički dar i vještina ovoga hrvatskog i europskog slikara desetljećima su podjednako osvajali likovnu kritiku i publiku, a životni i stvaralački entuzijazam pretočen je u djela originalnoga i snažno pulsirajućega likovnog izraza«, ističe na početku brzojava sućuti ministar.</p>
<p> »Hrvatsku likovnu scenu napustila je iznimna i plemenita stvaralačka osobnost, no ostao je izvanredan umjetnički opus, koji će se pamtiti i komu će se vraćati kako domaća, tako i inozemna kulturna javnost«, ističe u brzojavu ministar. </p>
<p>Pokop Marijana Kolesara bit će 14. ožujka u 15 sati na zagrebačkome Mirogoju, a komemoracija u Muzeju »Mimara« u 12 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Avignon u znaku Belgijanaca </p>
<p>PARIZ, 11. ožujka</p>
<p> - Belgijski umjetnici s redateljima- koreografima Alanom Platelom i Janom Fabreom ove će godine u povećem broju ući u najljepše dvorište papinske palače u prigodi 57. festivala kazališta u Avignonu koji će trajati od 8. do 28. srpnja. Theatre du Soleil (Sunčevo kazalište) Ariane Mnouchkine i Bartabasovo konjaničko kazalište Zingaro bit će druge dvije zvijezde kazališne smotre koju je utemeljio Jean Vilar, a kojega će nasljednik Bernard Faivre d'Arcier napustiti upravu koncem ljeta 2003. Faivre d'Arcier odlučio je na Internetu otkriti glavne smjernice ovogodišnjeg programa, zadnjeg koji on sastavlja (www.festival- avignon.com). 57. festival održavat će se istodobno u glavnom dvorištu, gdje će se davati kazališno-plesna predstava »Wolf« (pet predstava od 8. do 13.) i u cirkuskom šatoru, u predgrađu Avignona, gdje će se davati Bartabasova nova predstava »Loungta, konji vjetra« (petnaest predstava od 8. do 28.). Predstavit će se djela autora od Shakespearea do Martina Crimpa. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Etno grupa Kries nastupila u Berlinu </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Na ITB-u, najvećem svjetskom sajmu turizma Berlinu, na kojem je Hrvatska imala čast biti domaćinom svečanog otvaranja, nastupila je prvi put i nova hrvatska etno grupa Kries iz Zagreba. Predstavila se praizvedbom pjesme koja ulazi u maxi singl koji će ovoga mjeseca izaći pod etiketom Scardone i Kopito records-a, a pod nadzorom producenta Nikše Bratoša. Dodatnu privlačnost scenskog nastupa na pozornici ICC-a pružili su Putokazi koji su pripremili i plesnu koreografiju na pjesmu Kriesa. Mladićima Ivi Letuniću, Kreši Oreškom, Kamenku Ćulapu, Stjepanu Večkoviću i Mojmiru Novakoviću redatelj cijele priredbe Krešimir Dolenčić osigurao je i prigodnu video projekciju - vatrene plamenove koji su se prostirali po velikom platnu iza njih. Svojim posebnim spojem tradicionalnog i suvremenog Kries je dao svoj prinos šarolikosti programa. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Fuertwaengler« dodijeljen Barenboimu i Staatskapelli </p>
<p>BERLIN, 11. ožujka</p>
<p> - Poznati orkestar Staatskapelle iz Berlina i njegov ravnatelj Daniel Barenboim dobitnici su ugledne nagrade Wilhelm Fuertwaengler za 2003. za klasičnu glazbu, priopćio je orkestar u ponedjeljak. Nagrada koja nosi ime velikog njemačkog dirigenta (rođen je 1886., umro 1954.) redovito se dodjeljuje orkestrima, ravnateljima orkestara, pjevačima i solistima s klasičnim repertoarom. Već su je dobili pjevači Placido Domingo, Jose Carreras, Agnes Baltsa, Cheryl Studer, Nikolaj Hjorev, pijanist Alfred Brendel, ravnatelj orkestra James Levine i Bečki filharmonijski orkestar. Daniel Barenboim, Izraelac argentinskog podrijetla, od 1992. je glazbeni direktor Državne opere (Staatsoper), u čijem je sastavu orkestar. Dana 13. ožujka Staatskapelle će održati koncert u Berlinskoj filharmoniji pod ravnateljskom palicom Barenboima, čime će se obilježiti dodjela nagrade. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Janica lovi rekord, Ivica Palandera </p>
<p>Ivica se osjeća dobro, ne bole ga toliko leđa, a i staze u Lillehammeru urednije su i bolje, pa će naš prvak ipak nastupati i u subotnjem veleslalomu, jer veleslalom može biti dobra provjera i pravi put do željene forme u slalomu / Janica će se nakon povratka iz Lillehammera, 20. ožujka podvrgnuti artroskopiji desnoga koljena </p>
<p>ZAGREB/LILLEHAMMER 11. ožujka</p>
<p> - U iščekivanju završnice Svjetskoga skijaškoga kupa, koja počinje u srijedu u Lillehammeru, gradu koji se 1994. godine proslavio izvrsnom organizacijom Zimskih olimpijskih igara, vodstvo hrvatske reprezentacije nije gubilo vrijeme. U brojnim kontaktima sa Zagrebom dogovoreno je da će najbolja svjetska skijašica Janica Kostelić operirati koljeno 20. ožujka u Zagrebu, riječ je o artroskopiji meniska desnoga koljena koje će obaviti prof. dr. Miroslav Hašpl.</p>
<p>- Znali smo da će Janica na operaciju odmah nakon Svjetskoga kupa, no nismo znali datum. Odlučili smo da se operacija napravi što hitnije, a potpuno imamo povjerenja u zagrebačku ekipu liječnika, kaže Janičin otac i trener Ante, dodajvši da će se Janica rehabilitirati kao i uvijek u Termama Selce kod dr. Vlaste Brozičević.</p>
<p> Iz našeg tabora u Norveškoj još jedna vijest. Ivica Kostelić ipak će nastupati u utrci veleslaloma u subotu, a zna se da glavni Ivičin ispit slijedi u nedjelju u slalomu, gdje će voditi bitku za vrh postolja s Fincem Kalleom Palanderom. U istom rasporedu, prije nekoliko dana u Japanu, Ivica je preskočio veleslalomsku utrku. Otkud sad takva promjena?</p>
<p>- Ivica se sad osjeća dobro, ne bole ga toliko leđa, a i staze u Lillehammeru urednije su i bolje. Veleslalom može biti dobra provjera i pravi put do željene forme u slalomu, kaže Ozren Müller, glasnogovornik reprezentacije. </p>
<p>Brojni skijaški znalci, inače, već danima raspravljaju koje će utrke biti najdramatičnije u norveškoj završnici. Dok se s potpunom sigurnošću može reći kako će Janica proslaviti pobjedu u ukupnom poretku Svjetskoga kupa, jer Janica ima 1552 boda, a njezina prva pratilja Anja Pärson 957, za poredak u ukupnom poretku muškog dijela natjecanja još je štošta neizvjesno. Iako je Austrijanac Stephan Eberharter u lijepoj prednosti ispred Amerikanca Bodea Millera. Eberharter ima, naime, 1153 bodova, Miller posjeduje 1060. No, Miller će voziti sve četiri discipline u Lillehammeru, a Eberharter samo spust i superveleslalom. Može li Miller sa svojom svestranošću nadvisiti Eberharterovu brzinu?</p>
<p>Sudeći prema tome u kakvoj je formi ove sezone Miller, ipak smo skloniji tvrdnji da će Austrijanac slaviti osvajanje Kristalnoga globusa zajedno s našom Janicom. Uistinu bi bilo iznenađenje da Miller prestigne Eberhartera. Miller je ove sezone vozio iznimno riskantno i brojni padovi postali su obilježje njegova načina skijanja. No, bit će zanimljivo u muškom superveleslalomu, čak tri skijaša tu traže priliku za mali globus; Marko Büchel iz Lichtensteina (280), Stephan Eberharter (256) i Švicarac Didier Cuche (238). Mnogi se nadaju da bi se tu na vrh mogao ubaciti i domaćin Norvežanin Kjetil-Andre Aamodt, koji ima 201 bod.</p>
<p>Međutim, svakako će najzanimljivije biti u muškom slalomu, koji će se održati u nedjelju. Ivica Kostelić, koji je još donedavno imao 100 bodova prednosti pred Fincem Palanderom, sad zaostaje čak 34 boda. Posljedica je to slabijih nastupa u Južnoj Koreji i Japanu, očito je da je Ivica tempirao formu za SP u St. Moritzu. S druge strane, Palander, koji je na svjetskoj smotri u Švicarskoj razočarao, sad se izvanrednim nastupima lansirao u orbitu.</p>
<p>- Mislim da Ivica nije bez izgleda. U posljednjoj utrci presuđuje i psihološka stabilnost. Palander nije bio naročit na Svjetskom prvenstvu, možda je i psihički posustao. To može biti Ivičina prilika, smatra Ante Kostelić. </p>
<p>Podsjetimo, ako Ivica osvoji prvo mjesto u Lillehammeru, ni to mu ne jamči mali globus u slalomu. Palander u tom slučaju treba biti treći. S drugim mjestom Palander će biti u svakom slučaju pobjednik slaloma.</p>
<p>Teško je vjerovati i da će Von Grüningen iz Švicarske sa 482 boda ispustiti prednost u veleslalomu pred Bodea Millerom koji ima 385 bodova. Miller koji će morati riskirati i zbog poretka u ukupnom poretku, ali i zbog namjere da i u veleslalomu dođe na vrh morat će »zapaliti svijeću« kako opet ne bi doživio spektakularan pad. </p>
<p> Janica Kostelić kao uvjerljiva pobjednica što se tiče Svjetskoga skijaškoga kupa odavno je već osvojila i naslov najbolje u slalomu gdje sada posjeduju 710 bodova ispred Šveđanke Pärson sa 458 bodova i Francuskinje Pascal sa 335. No, zato Janica Kostelić želi zadržati treće mjesto u veleslalomu, u kojem sada ima 343 boda. Četvrta Sonja Nef ima 329 bodova, ali je ona već završila sezonu zbog ozljede. Janica je, zapravo, najviše motivirana da zadrži treće mjesto u veleslalomu, dočim su joj druga, Talijanka Karen Putzer sa 413 bodova, i Šveđanka Ana Pärson sa 469 bodova nedostižne.</p>
<p>- Doista želim biti treća u veleslalomu, da ne slušam više priče kako mi je olimpijska medalja iz te discipline slučajnost, zna reći Janica često nakon svojih utrka.</p>
<p>Osim toga, Janičin je novi motiv osvojiti naslov ukupne pobjednice Svjetskoga kupa s najvećom razlikom u povijesti u odnosu na drugoplasiranu. Sada rekord drži Šveđanka Pernilla Wiberg iz 1997. godine, koja je Njemicu Katju Seizinger ostavila za 536 bodova. Janica prije posljednje četiri utrke Anji Pärson bježi za 595 bodova! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Porezni sustav otjerao i Anju Pärson u Monaco</p>
<p>STOCKHOLM, 11. ožujka </p>
<p> - Nakon poraza od Janice Kostelić na vlastitom terenu u Areu, Anja Pärson ima i stambeno-financijskih problema. Najpoznatija švedska skijašica uskoro se seli u Monaco. Tako se nastavlja lanac kojeg je 70-ih godina započeo Björn Borg. Ovaj legendarni tenisač dobio je oštre kritike švedskog društva, a prozvan je osobom koja izbjegava plaćanje poreza.</p>
<p> Danas su 20-ak najpoznatijih švedskih sportaša građani Monaca - atletičari Kajsa Bergqist, Christian Olsson, tenisači Thomas Johansson, Thomas Enqvist, Magnus Larsson, golfer Robert Karlsson i mnogi drugi.</p>
<p>Zbog sve učestalijih odlazaka švedskih sportaša iz domovine, ministrica sporta Mona Sahlin i ministar financija Bosse Ringholm konačno su pokrenuli pitanje o posebnim poreznim pravilima koja bi vrijedila za vrhunske sportaše. Prvi korak u rješavanju problema bit će usporedba sa drugim zemljama. </p>
<p>Dok se na vrhu obavljaju pripreme za rješavanje poreznog sustava vrhunskih sportaša, Anja se sprema na preseljenje.</p>
<p>- Da imam mogućnosti ostati i dalje u Švedskoj, naravno da bih ostala. No, kao i svi drugi želim zarađivati novac s onim s čime se i bavim, kazala je Anja. </p>
<p>Njeni uspjesi u posljednje vrijeme zaslužni su da se i njezin konto naglo povećao. Samo zlatna medalja u St. Moritzu donijela je mladoj 21- godišnjoj djevojci 3 milijuna kruna. Za svoj stan na periferiji Monte Carla Anja je kupila namještaj kada je bila tamo nakon svjetskog prvenstva. Još joj samo krevet nedostaje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kup »ne leži« Aci </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP u polufinalu Kupa Krešimira Ćosića dobili su objektivno najlakšeg suparnika, momčad Svjetlosti Broda. Cibosi su favoriti u tom dvoboju, bez obzira na brojne probleme u momčadi. Naime, Nikšu Prkačina »stisnula« su leđa, Matej Mamić čeka operaciju bolne prepone, dok posljedice viroze još osjećaju Haris Mujezinović i Bariša Krasić. </p>
<p>- S obzirom na sve probleme, trebamo sa što manje štete dobiti prvu utakmicu, kako bi Prkačina i ostale osposobili za finale. Ne smijemo napraviti jednu pogrešku, podcijeniti Brođane za koje je to sigurno utakmica života. Moramo odigrati agresivno na njihove vanjske igrače, ispričao je jednostavnu taktiku trener Cibone VIP Aleksandar Petrović. </p>
<p>Govoreći o izgledima za osvajanje Kupa, Aco je Ciboni, Zadru i Splitu dodijelio 33 posto, a Brođanima jedan posto izgleda. </p>
<p>- Mi, izraziti favoriti, Brođane samo moramo shvatiti ozbiljno. Pod košem imaju Piplovića, najkorisnijeg igrača Ožujsko lige, koji je ipak ograničen u odnosu na Prkačina i Mujezinovića. Izvana mogu pogoditi Kovačević, Nirac, Mandrić i Kristić. Pitanje je pobjednika u drugom polufinalu otvoreno. </p>
<p>Inače, dosadašnjih 11 Kupova osvajale su samo tri momčadi. Cibona je osvojila pet trofeja, Split četiri, a Zadar dva. I dok je u hrvatskom prvenstvu imao besprijekoran omjer, pet od pet, Aco Petrović na Ciboninoj je klupi u Kupu imao mnogo manje uspjeha, od četiri nastupa slavio je tek jednom, 1995. godine u Dubrovniku. Dvaput je s momčadi gubio u polufinalu (1993. i 1998.) te jednom u finalu (1994.).</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Probleme gurnuti pod tepih i pokušati izboriti finale </p>
<p>Spuštanje savjetnika Petra Skansija s tribine na klupu, ostavlja u nedoumici ne samo publiku već i košarkaše. Svaki trening - novi voditelj. Vidi se da klub nije eksplicitno odredio tko što u klubu radi i za što odgovara</p>
<p>SPLIT, 11. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Splita CO u čudnovatom ozračju dočekuju polufinalnu utakmicu Kupa Krešimira Ćosića protiv Zadra (srijeda, 18 sati, Gripe). Spuštanje savjetnika Petra Skansija s tribine na klupu, i to s licencom trenera, ostavlja u nedoumici ne samo publiku već i košarkaše u svlačionici. Svaki trening - novi voditelj. Iz istupa u javnost vidi se da klub nije eksplicitno odredio tko što radi i za što odgovara, već se deklarativno drže poštapalice »zajedno smo jači«. Kao da ne znaju onu staru »puno baba - kilavo dite«. Ili je možda razlog jasnog neizjašnjavanja što prema ugovoru u slučaju otkaza klub Starčeviću mora isplatiti vrijednost dvogodišnjeg ugovora, što je otprilike 100 tisuća eura. Stoga im je najlakše i financijski najpovoljnije šutjeti i čekati da Starčević sâm digne sidro u neizdrživom položaju. Dojam je da bi od čelnika kluba mnogo poštenije bilo da su se dogovorili i Starčevića isplatili kad su već odlučili Skansiju dati veće ovlasti od savjetničke. </p>
<p>Svaki događaj ima barem dvije strane, a o svemu će ipak presuditi rezultat. Iako na prvi pogled ozračje ne djeluje motivirajuće, pokušat će se probleme gurnuti pod tepih i probiti do finala.</p>
<p>- Nije polemika, niti želim da mi se postavljaju pitanja na ovu temu. Tek želim kazati da me odgovorni nisu obavijestili da će Petar Skansi doći na klupu, što je sportski direktor izjavio na konferenciji za novinare u ponedjeljak, a rasplet izlazi izvan okvira dogovora ljudi u struci od 22. veljače. Tada smo precizirali tko što radi, kazao je još uvijek službeni trener Splita CO Mladen Starčević.</p>
<p>• Kako pripremate utakmicu protiv Zadra?</p>
<p>- Ja se držim dogovora od 22. veljače, kad smo precizirali uloge svakog od nas u stručnom stožeru. Gledat ćemo videozapis utakmica Zadra, a tu se zna što je čiji dio posla i odgovornosti. </p>
<p>• A kako ćete funkcionirati tijekom utakmice? </p>
<p>- Za mene je to nepoznanica. Kao djelatnik kluba usmjerit ću svu energiju da prođemo u finale i na kraju osvojimo kup. </p>
<p>No, pitanje je može li se samo individualnošću Rađe, Žižića, Sesara, Zdovca, Ukića i drugih pobijediti uigranija momčad Zadra. Tijekom sezone omjer je 1-1, s tim da su Splićani slavili u Jazinama, a Zadrani na Gripama. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zadrani na Gripe s oprezom</p>
<p>ZADAR, 11. ožujka</p>
<p> - U Jazinama ulogu favorita, u polufinalnom dvoboju Kupa Krešimira Ćosića protiv Splita Croatia osiguranja, rado prebacuju na leđa domaćina. Valjda im je tako lakše nositi se sa pritiskom kojeg zadarski navijači iznova potenciraju, svaki put kad se ukaže prigoda za osvajanaje nekog trofeja. Euforija u gradu pomalo raste, iako je primjetan i oprez zbog činjenice da su Zadrani nekoliko puta ove sezone pokleknuli kad se to od njih najmanje očekivalo.</p>
<p>- Za nas će to biti jedna od težih utakmica sezone, također, znamo koliko navijači očekuju trofej, ali moraju biti svjesni da je Split zbog domaćeg parketa u velikoj prednosti.Vjerujem da su od onog trenutka kad su saznali parove Kupa, snimali svaku našu utakmicu, kazao je Damir Tvrdić. </p>
<p>Zadar prošle godine nije iskoristio prednost domaćeg parketa, Cibona ih je zaskočila usred Jazina. Dvije godine prije, Zadrani su slavili u Zagrebu, do trijumfa su došli na krilima Dina Rađe i Arijana Komazeca. Sada će Rađa pokušati sa svojim »žutima« doći do novog trofeja. </p>
<p>- Povratkom Rađe na Gripe, njihove su ambicije ove sezone naglo porasle. Naša je prednost u tome što smo ove sezone imali daleko veći broj kvalitetnih utakmica. Iskusniji smo i jači od Splita. Nadam se da će iz Zadra na Gripe doći veliki broj navijača, s kojima ćemo zajedno u finale Kupa, zaključio je Tvrdić. </p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hoće li Ćiro naći mjesta Juriću i Poldrugaču</p>
<p>»Kako se ne bih sjećao Mirsada Baljića!? Zvali su ga Žvaka. Nije mi baš idol, ali dobro je radio taj 'bicikl'. Ima više vrsta 'bicikala', a jednog me od njih naučio Zdravko Jurčić Miš«, kaže Mario Jurić / »Ozračje u Dinamovoj svlačionici pet je puta bolje ovdje nego što je bilo prošle godine u Kranjčevićevoj«, tvrdi Dalibor Poldrugač</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Moram pronaći mjesto u prvoj postavi za Marija Jurića; Jasmin Agić je u 'opasnosti', jer mu prijeti Dalibor Poldrugač«, rekao je nedavno maksimirski trener Miroslav Blažević. Spomenuti je dvojac Poldrugač-Jurić u posljednje vrijeme doista bljesnuo, a uz Edina Mujčina bio je i glavni generator Dinamove pobjede u Rijeci, koju mnogi ocjenjuju kao presudnu u lovu na naslov prvaka.</p>
<p> - Prije četiri-pet godina sjedio samo na tribini stadiona na Kantridi među Dinamovim navijačima. Sjećam se, pogotke su postigli Bišćan i Šokota... Tad sam samo sanjao da bih jednog dana i ja mogao biti dio Dinamove pobjedničke momčadi na tom istom stadionu. Sad sam uspio i mogu reći da je sjajan osjećaj dignuti ruke u zrak na kraju utakmice.</p>
<p> To su riječi Marija Jurića, samozatajnoga Dinamova igrača, koji je u prvu momčad ušao tiho, bez suviše medijske pozornosti. Zanimljivo, u Dinamovu je dresu debitirao prije tri godine na utakmici protiv Parme u gostima!</p>
<p> - Bio sam u pionirskoj i kadetskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine, a u Zagreb sam došao kad je počeo rat, dakle 1992. godine. Igrao sam za NK Vrapče, a nakon toga sam vježbao s trenerom Zdravkom Jurčićem Mišem. U to mi vrijeme nogomet nije bio na prvom mjestu, koncentrirao sam se na školu. Završio sam srednju medicinsku, a potom upisao Fakultet za fizičku kulturu, sad sam na drugoj godini. </p>
<p>Osim po uspješnim prodorima po desnoj strani, Jurić je zapažen i po učinkovitom driblingu, popularnom »biciklu«... Svojedobno je na ovim prostorima taj potez bio svojevrsni »zaštitni znak« nekad popularnog reprezentativca Mirsada Baljića. </p>
<p> - Kako se ne bih sjećao Baljića!? Zvali su ga Žvaka. Nije mi baš idol, ali dobro je radio taj »bicikl«. Ima više vrsta »bicikala«, a jednog me od njih naučio Zdravko Jurčić Miš...</p>
<p> U maksimirskoj momčadi Jurić najčešće pokriva ulogu desnog bočnog i glavni mu je konkurent - Mihael Mikić. A budući da Ćiro neprestano ponavlja da ne može zamisliti momčad bez Mikića, jasno je da će Juriću, želi li ga ugurati u prvi sastav, morati pronaći neko drugo mjesto.</p>
<p> - Ma, igrao sam čak i u napadu, nerijetko i na lijevoj strani. No, moje je mjesto desni vezni, onaj koji igra uz aut-crtu u sustavu 4-4-2.</p>
<p> Veliko osvježenje Dinamovoj igri svakako predstavlja i Dalibor Poldrugač. Nekadašnji maksimirski junior vratio se u svoj klub nakon uspješne sezone u susjednoj Kranjčevićevoj, gdje je sa Zagrebom osvojio naslov prvaka.</p>
<p> - Meni, pak, najbolje odgovara uloga zadnjeg veznog. Tako se mogu kretati praktički po cijelome terenu. Ćiro je nedavno najavio da bih mogao zaigrati i na desnome boku. U svojoj sam karijeri igrao na gotovo svim mjestima. Zapravo, jedino mi Butina nije konkurencija. Uzgred, baš sam s Butinom nedavno razgovarao o našoj momčadi. Rekao sam da bih doista volio vidjeti kako ćemo reagirati u situaciji kad u nekoj utakmici budemo gubili. Pa, da onda preokrenemo rezultat i pokažemo kakav smo karakter! I to se dogodilo već u prvoj proljetnoj utakmici protiv Zagreba, dodao je Poldrugač.</p>
<p> Kao glavni segment u lovu na naslov prvaka izdvaja sjajnu atmosferu među igračima. A kakva je bila atmosfera u Zagrebovoj svlačionici u ovo doba prošle godine, dakle na polovici Zagrebova puta do naslova?</p>
<p> - Važno je napomenuti da postoji velika razlika u organizaciji klubova između Dinama i Hajduka s jedne strane te svih ostalih s druge. Tu ponajprije mislim na razlike u strukturi ljudi koji vode klub. Primjerice, u Kranjčevićevoj su, osim trenera i nas igrača, tu još bila samo dva čovjeka - predsjednik i direktor. Ovdje o nama brine cijela struktura ljudi, koji se bore za to da nam ništa ne nedostaje. A atmosfera u svlačionici pet je puta bolja ovdje nego što je bila u Kranjčevićevoj.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Liga za prvaka ili čistka </p>
<p>»Moramo dati sve od sebe u iduće dvije utakmice protiv Rijeke i Šibenika, a potom ćemo napraviti 'obračun' o odgovornosti uspjeha ili neuspjeha«, izjavio je nakon redovite klupske sjednice Upravnog odbora direktor Robert Markulin </p>
<p>KOPRIVNICA, 11. ožujka</p>
<p> - Nikome u Koprivnici nije svejedno kad se radi o rezultatskoj krizi Slavena Belupa. Mnogi su već vidjeli smijenjenog trenera Magića, iako je jedino točno da u protekle tri utakmice Slaven Belupo nije osvojio tri zacrtana boda već samo jedan. Nije se, dakle, računalo na bodove u utakmicama protiv Hajduka i Varteksa, ali jest na sva tri protiv Zagreba. U utorak je zasjedao klupski Upravni odbor. Na redovitoj je sjednici podcrtan cilj, a to je ulazak u Ligu za prvaka. Do doigravanja su još dva kola, pa će se tek tada ocjenjivati uspjeh ili neuspjeh. Predsjednik kluba Miroslav Vitković ustvrdio je da je osvojen bod umjesto planirana tri u protekla tri kola te da će, ako »farmaceuti« u sljedeća dva kola ne ostvare cilj, biti velika čistka u kadru Slavena Belupa, rezolutan je bio predsjednik.</p>
<p>Na sjednici su izglasani novi članovi Uprave, direktor komunalca Josip Pobi, direktor nabave Belupa Anđelko Čiković, direktor marketinga Panonske Pivovare Dino Bijač i koordinator za prodaju za tržišta Slovenije i BiH Podravke Milan Šarlija.</p>
<p>- Ta dva kola treba »izgurati«, imali smo problema zbog ozljeda, no treba poduzeti sve da se ostvari plasman u Ligu za prvaka. Također, treba dati sve od sebe u iduće dvije utakmice (Rijeka i Šibenik), a potom ćemo napravit »obračun« o odgovornosti uspjeha ili neuspjeha. U slučaju neostvarenja ciljeva, kao i u svakoj tvrtki, bit će odgovornosti i određenih promjena, rekao nam je direktor kluba Robert Markulin.</p>
<p>Izvijestio je da je Uprava utvrdila početak radova dovršenja prostorija pod tribinom za početak idućeg tjedna, prikupljene su ponude za semafor, a u realizaciji će najbolje sponzorstvom pomoći Croatia osiguranje. U dogovoru s gradom Koprivnicom radi se na dobivanju Uefina kredita za rasvjetu na stadionu. Marijo Dodik neće nastupiti ni u subotu protiv Rijeke, jer se ne želi riskirati s obnavljanjem ozljede mišića, koji još nije zaliječen. Dobra je, pak, vijest da će biti spreman Božac, koji je odslužio kaznu zbog isključenja, ali će zbog iste kazne nedostajati Ferenčina. Treneru Magiću i u idućim će utakmicama najveći problem biti učinkovitost, jer u proljetna tri kola nije postignut nijedan pogodak, a na svakoj je utakmici isključen po jedan igrač.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bit ćemo bolji od Rusije, Danske i Norveške </p>
<p>»Bit će teško, posebno s Rusima, a na toj utakmici ne mogu računati na Đurđeka, koji ima tri žuta kartona. Ipak, smatram da imamo sastav za pobjede, neovisno o ponekom kadrovskom hendikepu«, kazao je nekadašnji hajdukovac i reprezentativac Ivan Gudelj</p>
<p>PULA</p>
<p> - Ivana Gudelja, nekadašnjeg prvaka Hajduka i reprezentacije bivše države, bolest je udaljila s terena kad je, uz Francuza Platinija, slovio za najskupljeg i najboljeg europskog nogometaša. Igrača koji s Diegom Maradonom ponio naslov najboljega mladog svjetskog nogometaša na SP-u u Japanu, nažalost pobijedila je žutica i morao je reći zbogom aktivnoj igranju nogometa. Štoviše, bila je to prava borba za život, koja je uspješno okončana. Napušten skoro od svih, Gudelj se nije predavao, pobijedio je žuticu, a posebno je značajnu potporu imao od sadašnjeg predsjednika HNS-a Vlatka Markovića, no ništa manju ni od Zorislava Srebrića. </p>
<p>- I kao trener sam u našem nogometu imao rezultata, poglavito s Pomorcem iz Stobreča. Granata koja je s velikosrpskih položaja pogodila sobu do moje u hotelu Zagreb prekinula je moj rad u Zadru. Kasnije sam se okrenuo onome što mi je bilo najvažnije - svom stručnom definiranju. Postao sam jedan od onih kojima je povjerena briga o našem mladom naraštaju. Tu sam našao sebe i stigao do titule profesora nogometa, kazao je Imočanin Ivan Gudelj i dodao: </p>
<p>- Zapravo dolazim iz Zmijavaca i s ponosom ističem da su mali Zmijavci dali Ivana Buljana, Stanka Mršića i još neke. Dakle, iz kamenjara su nicali dobri nogometaši. </p>
<p>• I svi krenuli prema Hajduku. </p>
<p>- Hajduk je za nas institucija i to će uvijek i biti. Zato želim da osvoji naslov prvaka, držim palčeve Zoranu Vuliću i njegovim igračima. Doduše, Dinamo je jak i ništa ne prepušta slučaju, ali Hajduk je ozbiljna prijetnja. </p>
<p>• Reprezentacija do 17 godina, koju vodite, prema mišljenju mnogih, posebno je perspektivna, a u Istri je čekaju kvalifikacije za ulazak među osam najboljih u Europi. </p>
<p>- Konkurencija je jaka... U Puli 17. ožujka igramo s Rusijom, 19. ožujka s Danskom u Rovinju i 21. ožujka s Norveškom u Novigradu. Bit će teško, posebno s Rusima, a na toj utakmici ne mogu računati na Đurđeka, koji ima tri žuta kartona. Smatram da imamo sastav za pobjede, neovisno o ponekom kadrovskom hendikepu. Kandidati za reprezentaciju su: Lončarić, Juroš, Čorluka, Glavina, Kardum, Šarić, Mikulić, Karabašić, Đurđek, Bartulović, Grčić, Bušić, Franić, Rožić, Grizelj, Viljevac, Begović, Hudolin, Petrović, Dinjar i Kerić. Siguran sam da će ih većina uskoro pokucati na vrata prvih klupskih postava. </p>
<p>• Ovog vas proljeća čeka još jedna zanimljiva zadaća.</p>
<p>- Trenirat ću hrvatsku svećeničku nogometnu reprezentaciju za susret s Italijom 4. lipnja u Rijeci. Uostalom, to sam i ranije radio i sretan sam što mi se pruža prilika da nastavim taj posao. Siguran sam da će gledatelji na riječkoj Kantridi u susretu svećeničkih reprezentacija Hrvatske i Italije vidjeti pravi nogomet i uvjeriti se da hrvatski svećenici odlično igraju, završio je Gudelj. </p>
<p>Branko Kanižaj</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dvoboj odluke u Torinu </p>
<p>Juventus i Deportivo u posljednje vrijeme igraju u odličnoj formi, a u srijedu će u međusobnom dvoboju odlučivati o drugom mjestu u skupini D</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Iako će se u srijedu na stadionu Santiago Bernabeu u dvoboju 5. kola skupine C nogometne Lige prvaka sastati klubovi koji u svojim vitrinama imaju 14 naslova prvaka Europe, Real i Milan, najzanimljiviji dvoboj dana igrat će se u Torinu, gdje će Juventus ugostiti Deportivo iz La Coruńe u odlučujućoj utakmici za drugo mjesto u skupini D.</p>
<p>Manchester United s četiri je pobjede u prva četiri kola ostvario nedostižnih osam bodova prednosti u odnosu na najbliže pratitelje, Juventus i Deportivo, te može rasterećeno ući u dvoboj protiv Basela na Old Traffordu. S druge strane, u Torinu će se voditi velika bitka između dva sastava koji u posljednje vrijeme igraju u sjajnoj formi. Juventus u talijanskom prvenstvu ruši sve prepreke, u nedjelju je pogotkom Trezegueta nanio prvi domaći poraz Udineseu u sezoni te je sa tri boda prednosti na vrhu Serie A, dok je Deportivo također u sjajnom pozitivnom nizu u Primeri kojim se probio na treće mjesto s tri boda zaostatka za madridskim Realom. </p>
<p>Budući da je prvi međusobni dvoboj ovih sastava u La Coruńi završio 2-2, jasno je da će pobjednik dvoboja u Torinu postati neuhvatljiv za poraženoga. Bez obzira na to što zbog ozljede za Juventus posljednjih 40-ak dana ne igra Alessandro del Piero, to se uopće ne osjeti na igri. U životnoj je formi Čeh Pavel Nedved, koji se početkom ove godine prometnuo u prvog igrača Juventusa. Deportivo će na ovaj odlučujući dvoboj doputovati kompletan, a najveće nade polažu se u napadački dvojac Tristan - Makaay. Ne prođe utakmica, a da netko iz tog dvojca ne postigne pogodak. </p>
<p>Još uvijek je u igri za drugo mjesto i švicarski Basel, koji za Juventusom i Deportivom zaostaje samo bod, ali njihovi izgledi su ipak teoretske prirode. </p>
<p>Madridski Real je s(p)retno izborenim remijem protiv Borussije u Dortmundu prije dva tjedna zadržao bod prednosti u odnosu na njemačkog prvaka te u posljednja dva kola sam odlučuje o svom prolasku u četvrtfinale. S dvije pobjede izborit će drugo mjesto iza Milana. Upravo stoga što je već izborio prvo mjesto u skupini, Milan neće u Madrid stići u najjačem sastavu, trener Carlo Ancelotti odlučio je poštediti puta i igre prvoga strijelca kluba Filippa Inzaghija. Treneru Reala Vicenteu del Bosqueu najviše glavobolja uzrokuje nova ozljeda sjajnog napadača Ronalda, koji bi zbog istegnuća mišića mogao propustiti dvoboj u srijedu.</p>
<p>Ruski prvak Lokomotiv iz Moskve plaća ceh neuravnoteženom rasporedu Lige prvaka i domaćih natjecanja. Trenutačno je u Rusiji pauza između dva prvenstva što se moralo odraziti na natjecateljsku formu Rusa, koji su potonuli na posljednje mjesto u skupini. Stoga Borussia ne bi smjela imati većih problema u lovu na tri boda, kojima bi zadržala priključak s Realom.</p>
<p>Z. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Saddamu novi rok do 27. ožujka</p>
<p>U posljednji trenutak Velika Britanija je predložila da se pomakne ultimativni rok od 17. ožujka za deset dana, a traži se da Saddam dopusti znanstvenicima da napuste Irak / Očekuje se i četvrti istup Hansa Blixa pred Vijećem sigurnosti / Francuski veto nije kraj UN-a, tvrdi Kofi Annan</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - U posljednji trenutak Velika Britanija je predložila da se ultimativni rok Saddamu Husseinu od 17. ožujka pomakne za deset dana. Pokušavajući doći do kompromisa Britanija predlaže i neke izmjene u tekstu rezolucije, ali se ostaje pri formulaciji da će Irak biti vojno kažnjen ako se ne razoruža. Predlaže se i da Saddam Hussein pusti iz zemlje znanstvenike.</p>
<p>Očekuje se i četvrti istup Hansa Blixa pred Vijećem sigurnosti u kojem bi on trebao jasno naznačiti što se od Bagdada očekuje. Bilo je predviđeno da Blix o tome govori 27. ožujka, ali je zbog dramatične situacije odlučeno da to bude »tijekom ovog tjedna«.
Kina smatra novu rezoluciju nepotrebnom, ali nije najavila veto, kao Rusija i Francuska. »Ni SAD ni Velika Britanija nemaju pravo mijenjati režim u Iraku«, rekao je Igor Ivanov, ruski ministar vanjskih poslova.</p>
<p>Kofi Annan je u utorak izjavio kako francuski veto ne bi značio i kraj Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Frank čeka da ga Senat potvrdi za veleposlanika u Hrvatskoj</p>
<p>WASHINGTON, 11. ožujka</p>
<p> - Diplomat Ralph Frank trebao bi dobiti potvrdu američkog Senata za preuzimanje veleposlaničkog mjesta u Zagrebu na koje bi trebao doći vjerojatno već ovo ljeto.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush izjavio je, naime, nedavno da namjerava imenovati Franka veleposlanikom u Hrvatskoj, što je prvi korak do konačnog imenovanja. Smatra se da je objavljivanje namjere znak da je Hrvatska već prihvatila Franka kao veleposlanika.</p>
<p>Franka u Senatu prije toga očekuje saslušanje. Potvrdi li Senat njegovo imenovanje, u što se, kako se doznaje u ponedjeljak u State Departmentu, ne sumnja, Bush bi ga nakon toga svojim potpisom konačno imenovao na veleposlaničko mjesto.</p>
<p>Frank (47) je diplomat koji je bio veleposlanik u Nepalu, a prethodno je službovao u američkim veleposlanstvima u Varšavi i Beogradu. Trenutačno je direktor Ureda za razvoj i imenovanja u personalnom odjelu State Departmenta. Frank nije imao mnogo izravnih veza s regijom jugoistočne Europe. Njegovo imenovanje za veleposlanika u Zagrebu smatra se u Washingtonu još jednom potvrdom Hrvatskoj da je uplovila u mirne vode. Znači to i kako SAD Hrvatsku više ne smatra problemom nego dijelom rješenja problema regije te da s njom namjerava razvijati uobičajene političke i ekonomske odnose. </p>
<p>Ralph Frank bi se možda već na ljeto mogao naći na novom veleposlaničkom mjestu, doznaje se u State Departmentu.</p>
<p>Lawrence G. Rossin, koji se nalazi na mjestu veleposlanika u Hrvatskoj od početka 2001., trebao bi se vratiti u State Department na mjesto zamjenika pomoćnika za jugoistočnu Europu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Malta se odlučila za EU, Cipar za podjelu</p>
<p>Jedan je sredozemni otok na referendumu potvrdio članstvo u Europsku uniju/ Istodobno je drugi na neodređeno vrijeme odgodio želju većine svojih stanovnika zbog krutih stajališta vodstava dviju zajednica </p>
<p>BRUXELLES, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Malta je probila led i malom natpolovičnom većinom njezini su građani na referendumu odlučili prihvatiti ulaznicu u Europsku uniju (EU). Naime, 19.000 glasova više »da» uz respektabilan odaziv od 91 posto od 299.000 upisanih glasača skinulo je prvu, potencijalno veliku, prepreku ulasku novih država u EU. Procjenjivalo se da će glasovanje dati tijesan rezultat, znatno tješnji od onih konačnih 53,5 prema 44,4 posto. No, na koncu se ispostavilo da je pobjeda dovoljno glatka za trijumfalno mahanje EU-zastavama i za noć fešte većinske strane.</p>
<p> Mala, zatvorena i izolirana otočka sredina Malte, istina, različito je protumačila slobodnu volju većine stanovništva. Riječ je, ipak, o zajednici koja je na površinu otoka Šolte smjestila broj stanovnika Splita s okolicom i koja je, ne samo zemljopisno, bliža Africi nego Europi. Stoga je u lokalnim političkim vodama, u tipičnom sredozemnom ozračju velikih strasti, bilo optuživanja i slavlja u isto vrijeme, te su gubitnici proglasili poraz protivnika ulaska u EU vlasitom pobjedom. </p>
<p>»Ovo je uspješan start pred referendume u drugim kandidatskim zemljama«, komentirano je iz ureda ministra vanjskih poslova najveće članice EU-a Njemačke. »U svim tim zemljama ljudi sada odlučuju o budućnosti Europe i konačnom uklanjanju podjela našega kontinenta«, izjavio je Joschka Fischer. »To je dobra vijest i poruka ostalima«, vjeruje poljska ministrica europskih poslova, dok je iz Budimpešte pobjeda malteških zagovornika ulaska u EU ocijenjena »znakovitom«.</p>
<p>»S posebnnim zadovoljstvom pozdravljam odluku Maltežana, što je pozitivan signal procesu proširenja«, oglasio se predsjednik europske Komisije Romano Prodi. Riječ je o »povijesnom izboru stabilnosti i rasta kao i mirnoga ujedinjenja Europe i njezinih ljudi«, veli Prodi. Sljedeća je na redu, vjerojatno, Slovenija s referendumom zakazanim za 23. ožujka i zatim Mađarska 12. travnja.</p>
<p> I dok su Maltežani obavili posao (bez obzira na lokalna natezanja pozicije i opozicije), drugi je sredozemni otok-kandidat, Cipar, krenuo u konačno pregovaranje o tome u kakvome će stanju ući u EU te potom, nakon punih 15 sati pregovora, propustio dogovoriti se. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan bio je u Haagu domaćin sastanku ciparskih suparnika, čelnika grčke i turske zajednice. Ponudio im je plan ponovnog ujedinjenja u labavu konfederaciju švicarskog tipa i s perspektivom ulaska u EU cjelovitoga Cipra.</p>
<p>No, od toga plana nije bilo ništa. »Na žalost, svi su naši napori ostali bez uspjeha. Stoga dijelim razočarenje i žalost sa svim miroljubivim ciparskim Turcima i Grcima«, izjavio je, nakon jalovih maratonskih pregovora, vidno umorni glavni tajnik. »Sada smo na kraju puta i sumnjam da će se slična prigoda tako skoro ukazati«, pesimistički je izjavio Annan. Pritom je grčki predstavnik, predsjednik Cipra Tassos Papadopoulos, »otkucao« kako je bilo neslaganja s obje strane, »ali je glavna odgovornost za propast pregovora, dakako, na turskoj strani, zapravo na njezinom vođi Raufu Denktasu».</p>
<p>I jedna i druga strana smatrale su objektivno primjenjiv plan »katastrofom za nacionalne interese«. Pritom je Annan uzalud upozoravao vođe dviju nesložnih otočnih zajednica: »Ovo je vaša posljednja prilika!« UN-ov je plan ponudio ujedinjeni Cipar koji bi ušao u EU dogodine, otok u kome bi središnja vlada zastupala interese obiju polovica na međunarodnoj sceni, a te bi polovice pak zadržale autonomiju kroz dvije odvojene uprave. Turska bi strana trebala preuzeti obvezu povratka imovine grčkim građanima, a Turcima su zajamčena sva prava koja uživaju Grci. Međutim, Turci su ocijenili da tim bi prihvaćanjem toga plana dali »previše zemlje«. Grci su, samo u načelu, bili za plan, iako su njihovi prigovori bili da se dopušta povratak »premalome broju izbjeglica«.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Produbljuje se jaz između »stare« Europe i Bushove Amerike</p>
<p>Za Jacquesa Chiraca, političara desne provenijencije - ako su takve podjele u današnjem svijetu uopće moguće - moglo se očekivati da će imati više sluha i razumijevanja za sadašnju američku administraciju od, recimo, »lijevog« Blaira / Polovina Amerikanaca smatra da Bush ide u rat zato što njegov otac nije završio posao u Pustinjskoj oluji </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Udaljavanje Europe od Sjedinjenih Država bilo bi strašno opasno«.</p>
<p>Riječi su to britanskog premijera Tonyja Blaira, uoči završnog diplomatskog usuglašavanja oko nove rezolucije o Iraku u Vijeću sigurnosti. Signale koje su poslali Francuzi i Rusi da će posegnuti za vetom Blair je ocijenio kao poruku Saddamu Husseinu da može mirno spavati. »Odijeliti Europu od Amerike, savezništvo koje nam je dobro služilo preko pola stoljeća, bilo bi vrlo, vrlo opasno. Moramo naći novi temelj koji će nas ujediniti«, kazao je Blair.</p>
<p>Ove riječi britanskog premijera dolaze u delikatnom trenutku u kojem su odnosi Europe i SAD-a poremećeni do krajnjih granica, a gotovo se može reći da nikad nisu bili na nižoj točci. Amerika se osjeća kao da joj je Europa u presudnom trenutku okrenula leđa, a Europa (ili bar dio nje) želi pokazati da neće bespogovorno provoditi želje sadašnje američke administracije.</p>
<p>Od svega je najzanimljiviji ruski stav. Očekivalo se da će Putin, ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog isprepletenih i kompliciranih gospodarskih odnosa s Amerikom, biti popustljiviji. Spominjala se i »vezana trgovina« u vezi s Čečenijom, za popustljiviji stav oko Iraka, a na kraju je Putinov kabinet, u nedjelju navečer, donio (neočekivanu) odluku o vetu.</p>
<p>Francuska, kao predvodnica antiratne koalicije, u sve žešćoj retorici protiv SAD-a, traži novo vrijeme za inspektore i izbjegavanje rata po svaku cijenu. Za Jacquesa Chiraca, političara desne provenijencije - ako su takve podjele u današnjem svijetu uopće moguće - moglo se očekivati da će imati više sluha i razumijevanja za sadašnju američku administraciju od, recimo, »lijevog« Blaira. No, dogodilo se suprotno. Što naravno ne znači da će Blair iz svega izaći bez rana i ožiljaka.</p>
<p>Amerika uoči rata nalazi se u fazi podijeljenosti, ali i jedinstva, koliko god to zvučalo inkompatibilno. Anketa New York Timesa pokazuje da sve veći broj Amerikanaca podržava rat u Iraku i bez rezolucije UN-a i da se broj Amerikanaca koji su za rat po svaku cijenu porastao s 58 posto čak za deset posto u odnosu na prošle mjesece.</p>
<p>Ipak, polovina Amerikanaca smatra da Bush ide u rat zato što njegov otac nije završio posao u Pustinjskoj oluji</p>
<p>Istodobno, američki diplomat John H. Brown podnio je u ponedjeljak ostavku protestirajući protiv rata u Iraku. Riječ je o drugom više pozicioniranom američkom dužnosniku koji je to učinio u posljednjih mjesec dana. »Diljem svijeta Ameriku se povezuje sa neopravdanom upotrebom sile«, napisao je Brown u ostavci.</p>
<p>Ostavku, protestirajući protiv rata u Iraku, podnio je i visoki savjetnik za sigurnost australskog premijera Andrew Wilkie, izjavivši da je »australska podrška glupa i nije vrijedna rizika«, ocjenjujući da bi Saddam mogao zaista upotrijebiti oružje za masovno uništenje ako bude napadnut.</p>
<p>Smirivanju naelektrizirane atmosfere pridružio se Romano Prodi, pozvavši Europljane da se »ne predaju« pred neuspjehom što nisu mogli postići zajedničku platformu prema Iraku. Iz Prodijevog reagiranja osjeća se razočaranje što Europa politički nije jedinstvena, jer predsjednik Europske komisije tugaljivo kaže da se ne može zadovoljiti time da Europa bude samo veliko zajedničko tržište. Prodi se zauzima i za Europu koja ima svoj politički stav s kojim se zajednički može boriti u svijetu, a sadašnja podijeljena Europa sigurno za to nije primjer.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bagdadu još desetak dana za »stratešku odluku o razoružanju«</p>
<p>Blair tvrdi da će Saddam Hussein »proći nekažnjeno« ako Francuska ili Rusija potegnu veto protiv druge UN-ove rezolucije/ Novi bi prijedlog, pripreman pod prijetnjom francuskog i ruskog veta, dao Iraku rok od desetak dana, što znači da više ne bi vrijedio rok do 17. ožujka </p>
<p>LONDON, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski diplomati u UN-u sastavili su novi, modificirani prijedlog rezolucije o Iraku. Oni su odabrali kompromisnu formulu, nakon što su u ponedjeljak Francuska i Rusija najavile da su vetom spremne blokirati novu ratnu rezoluciju. Britanski diplomati nude modifikacije, premda i u svojoj zadnjoj varijanti dokument sadrži zahtjev da se Bagdad mora razoružati do kraja. </p>
<p>U čvrsto određenom roku Irak bi morao ispuniti konkretne zahtjeve ili će biti kažnjen ratom, predlaže se u nacrtu nove rezolucije. Kompromisni prijedlog dao bi Saddamu Husseinu novi rok od desetak dana, unutar kojega mora donijeti stratešku odluku o razoružanju. Time bi postojeći datum do kojega se Irak mora pokoriti bio pomaknut od 17. ožujka (kako je predlagao prijašnji nacrt rezolucije) za još nekoliko dana.</p>
<p>Novi prijedlog traži da se iračkim znanstvenicima dopusti izlazak iz zemlje, kako bi u inozemstvu bez straha mogli odgovarati na pitanja o Saddamovu programu naoružanja. Od Bagdada se zahtijeva i to da podnese dokumente koji će objasniti što se točno dogodilo s dijelom arsenala, za koji se točno ne zna gdje je završio. </p>
<p>Istodobno, Britanci i Amerikanci na jednoj, te Francuzi na drugoj strani, i dalje aktivno lobiraju među članicama Vijeća sigurnosti za vojnu intervenciju u Iraku odnosno protiv nje. Predsjednik George Bush telefonirao je početkom tjedna osmorici svjetskih vođa, nagovarajući ih na ratnu opciju. Britanska ministrica u Foreign Officeu, lady Amos, krenula je u posjet afričkim članicama Vijeća sigurnosti, no njih je obišao i francuski ministar vanjskih poslova Dominque de Villepin. </p>
<p>Anglo-američku stranu podbola je najnovija izjava predsjednika Chiraca, od ponedjeljka navečer, da će »Francuska glasati 'ne', ma što se dogodilo«. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov također je ponovio proturatni stav, te rekao kako njegova zemlja misli da nikakva nova rezolucija nije potrebna. Ma kakve modifikacije i kompromise nudili sada britanski predlagači, njih bi blokirao ruski ili francuski veto.</p>
<p>Saddam Hussein će »proći nekažnjeno« ako Francuska ili Rusija potegnu veto protiv druge UN-ove rezolucije o Iraku, upozorio je u utorak Tony Blair. Britanski premijer je rekao kako je spreman raditi »danju i noću« da među članicama Vijeća sigurnosti osigura zajedničku potporu za novu rezoluciju. </p>
<p>Blair se nada da će novim kompromisnim prijedlogom biti prevladana sadašnja paraliza u UN-u. Britanskom premijeru stalo je i do toga da smanji pojačane domaće političke napetosti, koje je izazvala prijetnja ministrice za razvoj Claire Short da će dati ostavku zbog Iraka. Ministrica je u ponedjeljak rekla da će odstupiti ako se u rat krene bez UN-ove podrške. Ne želeći od nje stvarati mučenicu, Blair je, međutim, nije smijenio.</p>
<p>Blair je u ponedjeljak telefonirao članicama Vijeća sigurnosti, te su u novi, kompromisni prijedlog rezolucije o Iraku ugrađene i neke njihove primjedbe. Kao glavna protivnica ratne opcije, Francuska se, međutim, čvrsto ušančila u suprotnom taboru, pa ni novi ustupci vjerojatno neće biti dovoljni da prevladaju njene primjedbe.</p>
<p>Premda su toga svjesne, Amerika i Britanija svejedno se i dalje bore svim silama da u Vijeću sigurnosti, koje broji 15 članica, prikupe potrebnu većinu od devet glasova. U slučaju da njihovu rezoluciju doista blokira veto, mogli bi tada barem tvrditi da su u Vijeću imale »moralnu većinu«. No, »moralna većina« kategorija je koja nema pravni status. Vojna akcija povedena bez odobrenja Vijeća sigurnosti bit će vrlo dubiozna, kako je to u ponedjeljak podsjetio i glavni tajnik UN-a Kofi Annan. No ako bi Amerikanci i Britanci intervenirali na svoju ruku, škodilo bi to ne samo njihovu imageu već i ugledu UN-a, koji bi bio opasno marginaliziran. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Saddam dovozi eksploziv na naftna polja?</p>
<p>Bagdadski bi vlastodržac mogao posegnuti za »eksplozivnom odmazdom« u slučaju ratne opasnosti, kao što je to učinio i tijekom Zaljevskog rata 1991. kad je zapalio kuvajtska naftna polja</p>
<p>ANKARA, 11. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračke snage dovoze na naftna polja oko Kirkuka i Mosula tone snažnog eksploziva. Time se, u slučaju angloameričke vojne invazije, želi spriječiti eksploatiranje tih dragocjenih energetskih izvora, čije su rezerve druge u svijetu. Tu informaciju, koja potječe iz Pentagona, prenijeli su u utorak gotovo svi elektronski mediji Zaljeva i Turske.</p>
<p>Režim iračkog predsjednika Saddama Husseina je smjesta opovrgnuo washingtonske tvrdnje, nazivajući ih potpuno besmislenima. Međutim, bagdadski bi vlastodržac mogao posegnuti za takvom »osvetom« u slučaju ratne opasnosti, kao što je to učinio i tijekom Zaljevskog rata 1991. kada je zapalio kuvajtska naftna polja. Samo danonoćnim naporima vatrogasnih jedinica spriječena je prava ekološka katastrofa. </p>
<p>U međuvremenu, irački predsjednik tajnim kanalima pokušava spriječiti vojni pohod SAD i saveznika na Bagdad. Prema pisanju saudijskog lista Al Riyadh, Saddam je uputio novu, treću poruku šefu američke administracije Georgeu W. Bushu. Tvrdi se da je poruku pokušao predati katarski šef diplomacije Hamad Ben Jassam Al-Thani, ali je ona, navodno, odbijena već na vratima Bijele kuće. </p>
<p>U nepročitanoj, ali objelodanjenoj poruci, Saddam je predložio punu suradnju sa SAD, uz uvjet da najveća svjetska sila odustane od već zacrtanog plana napada na Irak. Bagdadski režim bi za uzvrat bio spreman ponuditi naftne i sigurnosne ustupke. Zanimljivo je da je Saddam i 1991., prije pokretanja »Pustinjske oluje« kojom je oslobođen Kuvajt, nudio praktički sve i svašta pod uvjetom da se ne mijenja tadašnji zaljevski status quo. Uz ostalo, nudio je tada Bushu starijem dugoročno ekskluzivno snabdijevanje iračkom i kuvajtskom naftom, uz najniže zajamčene cijene. I tada je uvjet bio isti - poštedjeti Irak ratnih razaranja. </p>
<p>Amerikanci i Britanci nastavljaju stezanje vojnog obruča oko nepoćudnog Iraka. Turska koja ima posebno mjesto u američkim ratnim planovima nalazi se i dalje pod snažnim pritiskom Washingtona da dopusti dolazak oko 62.000 vojnika. Od toga bi se 20.000 vojnika prebacilo na sjever Iraka, dok bi 42.000 ostali u Turskoj obavljajući iznimno važnu logističku potporu. </p>
<p>Turski premijer Abdullah Gül, koji će tu dužnost najvjerojatnije obnašati do četvrtka, rekao je u utorak, na konferenciji za tisak, da će odluku o raspoređivanju američkih trupa donijeti nova rekonstruirana turska vlada na čelu sa Recepom Tayyipom Erdoganom. Uspostava novog rekonstruiranog kabineta koji će, kako se očekuje, uključiti sedam novih ministara, započela je u utorak neposredno nakon što je Erdogan prisegnuo u kao novi zastupnik turskog parlamenta. </p>
<p>Američki predsjednik Bush, svjestan karizmatske snage budućeg turskog premijera, imao je duži telefonski razgovor sa Erdoganom. Detalji njihovog dijaloga nisu poznati, ali se opravdano pretpostavlja da se odnosio na što je moguće hitnije razmještanje američkih trupa u Turskoj i na iračkom sjeveru. Erdogan je, nešto ranije, priopćio da bi do toga moglo doći samo ako Vijeće sigurnosti prihvati novu rezoluciju o Iraku koju su pripremili SAD i Velika Britanija uz potporu Španjolske. </p>
<p>Vojni planeri Pentagona se nadaju da će, neposredno po dobivanju turske privole, brzo rasporediti vojne postrojbe uz granicu sa Irakom.</p>
<p>U tom poslu, Washington očekuje i učinkovitu pomoć savezničkih zemalja unutar NATO pakta. Neposredno nakon što turski parlament odobri stacioniranje američkih trupa, čemu se oštro protivi oporbena Republikanska narodna stranka (CHP) Deniza Baykala, Amerikanci bi uspostavili devet logističkih baza. One će se nalaziti u mjestima Kiziltepe, Dicle, Olayi, Nusaybin, Gaziantep, Oguzeli, Birecik, Sanliurfa i Vitransehir. Inače, bez tih logističkih postaja, »osvajanje Iraka« bilo bi vrlo skupo, a neke računice govore da bi moglo koštati i do 100 milijardi dolara. </p>
<p>U Kuvajtu se obavljaju posljednje ratne pripreme, a civilno stanovništvo se ubrzano snabdijeva zaštitnim maskama i priprema za odlazak u skloništa. Kuvajćani, koji su bili žrtve iračke agresije 1990., izražavaju nadu da će, uz sve žrtve, imati sreću da konačno ugledaju odlazak Saddama s političke scene. Kako pišu tamošnje novine Iračani neće braniti omrznutu strahovladu, predviđajući da će, već na prvi američki pucanj, Saddam ostati usamljen. </p>
<p>Unatoč snažnom protivljenju reprizi zaljevskog rata širom svijeta, sve je manje onih koji vjeruju da se vojni rasplet iračke krize može izbjeći. Jedan od rijetkih koji vjeruje da se rat još može izbjeći je direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohammed ElBaradei. Drži kako bi se to moglo postići samo pod uvjetom da Saddam Hussein javno, posredstvom rtv mreže, priopći kako je u potpunosti spreman surađivati sa inspektorima UN-a koji tragaju za oružjem masovnog uništenja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rusija zaoštrila svoj antiratni stav</p>
<p>MOSKVA, 11. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nema više nikakve dvojbe da SAD neće u Vijeću sigurnosti dobiti »zeleno svjetlo« za rat protiv Iraka i vojno svrgavanje režima Saddama Husseina. George Bush može krenuti u napad na Irak jedino grubim kršenjem Povelje Ujedinjenih Naroda. Naime, nakon Francuske, i Rusija je sada bez ikakva okolišanja, javno i otvoreno dala do znanja da će protiv nove rezolucije o Iraku koju predlažu SAD, Velika Britanija i Španjolska glasati »protiv«, što u praksi znači da će kao stalna članica Vijeća sigurnosti upotrijebiti svoje pravo veta.</p>
<p>Potvrdio je to ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov dva puta u posljednja 24 sata. Prvo, u ponedjeljak u Moskvi kada mu je svečano uručena diploma počasnog doktora filozofskih i jezičnih znanosti Moskovskog državnog lingvističkog sveučilišta, a ponovio je to i u utorak u Teheranu kamo je doputovao u dvodnevni radni posjet Iranu. </p>
<p>»Ako na sjednicu Vijeća sigurnosti bude stavljena rezolucija koju sada predlažu SAD, Velika Britanija i Španjolska, Rusija će glasati protiv njena usvajanja«, nedvosmisleno je izjavio Igor Ivanov, dodajući da su neopredijeljene zemlje članice Vijeća sigurnosti pod snažnim informacijskim, političkim i ekonomskim pritiskom Washingtona kako bi svoj glas dale u prilog te rezolucije koja treba otvoriti vrata za angloamerički rat protiv Iraka.</p>
<p>Upravo stoga i da upozore Ameriku da je uzaludan njezin pritisak na neopredijeljene zemlje članice Vijeća sigurnosti kako bi sporna rezolucija dobila većinu u tom forumu, Francuska i Rusija odlučile su se na krajnju mjeru, odnosno javnu najavu korištenja svog prava veta. Naime, odnos snaga u Vijeću sigurnosti i dalje ide u prilog protivnicima rata protiv Iraka. </p>
<p>Za rat su SAD, Velika Britanija, Španjolska i Bugarska, protiv su Francuska, Rusija, Njemačka, Kina i Sirija, ali se i dalje u svom opredjeljenju koleba čak šest zemalja nestalnih članica Vijeća sigurnosti: Angola, Meksiko, Pakistan, Kamerun, Gvineja i Čile. </p>
<p>Kako nije isključeno da za svoj ratni plan Amerika pridobije Meksiko, Pakistan, a možda Angolu i Čile (Čile se već javno žalio da su njegovi diplomati u SAD pod prismotrom i pritiscima) i tako ostvari većinu u Vijeću sigurnosti, Francuska i Rusija otvoreno su najavile blokadu sporne rezolucije korištenjem veta.</p>
<p>Ta je prijetnja nagnala Washington da odgodi za nekoliko dana (navodno do početka idućeg tjedna) stavljanje sporne rezolucije na dnevni red Vijeća sigurnosti, što prema procjeni moskovskih analitičara odgađa i početak angloameričke vojne operacije protiv Bagdada. Bush se, naime, iz dva razloga zasad neće odlučiti za rat bez odobrenja Vijeća sigurnosti. Prvo, što takav ratni pohod bez odobrenja UN-a može srušiti njegovog glavnog saveznika, britanskog premijera Tonyja Blaira koji već ima problema s pobunom u vlastitom kabinetu. Drugo, što će Busova administracija sljedećih nekoliko dana ipak iskoristiti da najrazličitijim pritiscima na »kolebljive« zemlje promijeni odnos snaga u Vijeću sigurnosti u prilog svom ratnom planu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Topalović nije duševno poremećen, potvrdio liječnik </p>
<p>MOSTAR, 11. ožujka</p>
<p> - Muamer Topalović, optužen za trostruko ubojstvo Hrvata u Kostajnici na Badnjak prošle godine, ima natprosječne intelektualne sposobnosti, izjavio je u utorak na suđenju prim. dr. Senadin Ljubović iznose nalaz psihijatrijskog vještačenja Topalovića.</p>
<p> Primarijus Ljubović rekao je kako je psihijatrijska ekspertiza pokazala da Topalović nema ni trajnu ni povremenu duševnu bolest, odnosno duševni poremećaj. Uz visoke intelektualne potencijale, njemu se povremeno javljaju »osvetničke tendencije«, objasnio je prim. dr. Ljubović na suđenju u Mostaru. </p>
<p> Sudski vještak Hamza Žujo izjavio je da je troje članova obitelji Anđelić Topalović ubio hicima iz vatrenoga oružja pucajući na njih iz neposredne blizine. Za Marinka Anđelića, koji se liječi u Zagrebu, vještak je rekao da je teško ozlijeđen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vlasnici zemljišta na »Arizoni« traže ostavke čelnika Distrikta</p>
<p>BRČKO, 11. ožujka</p>
<p> - Poslije niza neuspjelih pokušaja da organiziraju sastanak s čelnicima vlade, skupštine, OHR-a i tvrtke »Italprojekt«, članovi Udruženja »Ravne« koje okuplja vlasnike privatnog zemljišta na tržnici »Arizona«, zatražili su u ponedjeljak ostavke gradonačelnika Brčkog Siniše Kisića, predsjednika Prijelazne skupštine Mirsada Đape, šefa Odjela za urbanizam Ismeta Dedića te šefa inspekcijske službe u Brčkom Senade Garić.</p>
<p> Oni su najavili i građanski neposluh prema vladi Distrikta Brčko, a također su upozorili da će »bilo kakve dalje aktivnosti na privatnom zemljištu za potrebe preuređenja tržnice braniti vlastitim tijelima«.</p>
<p>Pozivu na zajednički sastanak u ponedjeljak, na kojem se trebalo iznaći rješenje koje bi zadovoljilo sve strane u sporu, odazvali su se samo hrvatski članovi vlade i trojica hrvatskih zastupnika u skupštini Distrikta. </p>
<p>Protivljenje eksproprijaciji privatnoga zemljišta na tržnici »Arizona« iskazale su sve političke stranke s hrvatskim predznakom, Katolička crkva, hrvatske udruge proistekle iz Domovinskoga rata, mjesne zajednice s većinskim hrvatskim življem te brojna nestranačka udruženja koja okupljaju brčanske Hrvate. </p>
<p>Sud u Brčkom, prošloga tjedna, proglasio je ništavnim dio sporazuma potpisanog između vlade i »Italprojekta« koji se odnosi na eksproprijaciju privatnoga zemljišta, ali pojedini vladini odjeli i inspekcijske službe i dalje rade po vlastitom nahođenju. </p>
<p>Nakon mirnih prosvjeda, koje je Udruženje »Ravne« organiziralo na Dan Distrikta, 8. ožujka, policija Distrikta podnijela je prekršajne prijave protiv predstavnika Udruženja, uz obrazloženje da su prosvjedi održani bez odobrenja policije.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Đorđević: Milošević je znao za zločine paravojnih snaga u Hrvatskoj </p>
<p>O zločinima je 1991. obaviješteno srbijansko ministarstvo obrane / Svjedok potvrdio i financijsku ovisnost Knina o Beogradu </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Umirovljeni general JNA Milosav Đorđević, svjedok optužbe na haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću, u utorak je svjedočio o beogradskom financiranju snaga pobunjenih Srba u Hrvatskoj, o pretvaranju MUP-a Srbije u Miloševićevu »pretorijansku gardu« i uzrocima nasilnog raspada SRFJ. </p>
<p> Đorđević je 1991. bio načelnik koordinacijske skupine za »SAO Krajinu« u ministarstvu obrane Srbije. </p>
<p> »Zapovijedi za promjene u Teritorijalnoj obrani Krajine stizale su iz Ureda za organizacijsko-formacijska pitanja saveznog ministarstva obrane (SSNO)«, rekao je svjedok u utorak.</p>
<p> Objasnio je da su dvije trećine pripadnika TO na okupiranim područjima Hrvatske, koji nisu bili u sastavu korpusa JNA, umjesto plaća primali »jednokratne novčane naknade«, osiguravane iz sredstava SSNO-a i ministarstva financija Srbije. Tužitelj je uveo niz dokumenata kao potvrdu financijske ovisnosti Knina o Beogradu. </p>
<p> Đorđević je govorio o enormnom trošenju proračunskih sredstava za MUP Srbije, od kojeg je Milošević stvorio svoju »pretorijansku gardu«. Potvrdio je da je ministarstvo obrane Srbije 1991. bilo obaviješteno o zločinima paravojnih snaga na okupiranim hrvatskim područjima, te da je za to znao i Milošević. Tužitelj je uveo kao dokaze zapovijed načelnika glavnog stožera JNA Blagoja Adžića o sprečavanju zločina i niz dokumenata vlade Srbije i SSNO-a o uključivanju dobrovoljaca u sastav JNA.</p>
<p> Svjedočio je i o pripremljenom bombardiranju Ljubljane 26. srpnja 1991. koje je spriječio savezni premijer Ante Marković. Govoreći o ulozi koordinacijske skupine u pripremama vlasti u Kninu za Vanceov plan, Đorđević je izjavio da predsjednik »SAO Krajine« Milan Babić »nije bio oduševljen i strahovao je za budućnost ako se TO demobilizira, a hrvatske snage krenu u napad«.</p>
<p> Milošević je u protuispitivanju želio dobiti potvrdu svojih standardnih teza o uzrocima rata u »secesiji Slovenije i Hrvatske, njihovim paravojnim snagama i ugroženosti Srba«, no bez uspjeha. Đorđević je potvrdio da je '95. iz Hrvatske izbjegao velik dio od 270.000 Srba iz popisa 1991., ali je rekao da su i iz Srbije, iz Srijema, protjerivani Hrvati. »Tko je to činio? Vlasti u Srbiji nisu«, rekao je Milošević. »Vaš koalicijski partner u vladi i sadašnji kolega u Scheveningenu«, odgovorio mu je svjedok aludirajući na radikala Vojislava Šešelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Direktor »stare« Ljubljanske banke najavio žalbu na presudu Vrhovnog suda </p>
<p>LJUBLJANA, 11. ožujka</p>
<p> - Direktor »stare« Ljubljanske banke Borut Ožura najavio je žalbu na presudu Vrhovnog suda Hrvatske kojom je omogućena isplata hrvatskih štediša iz nekretnina te banke u postupku ovrhe. </p>
<p>»Namjeravam za zaštitu naših interesa iskoristiti sve mogućnosti koje pruža hrvatski zakon o ovrsi«, rekao je Ožura.</p>
<p>Dodao je da mogućnost ovrhe njihovih nekretnina u Hrvatskoj ne spominje bilateralni sporazum o imovinsko-pravnim odnosima koji se ne odnosi na nuklearku Krško i Ljubljansku banku Zagreb, ali predviđa da se ta dva pitanja riješe međudržavnim ugovorom.</p>
<p>Ožura nije želio komentirati mogućnost da Slovenija pitanje ovrhe njihovih nekretnina u Hrvatskoj internacionalizira pred međunarodnim sudovima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Suvišna pitanja Drage Pilsela</p>
<p>Drago Pilsel traži od mene (»Može li Galić demantirati i Matkovića«, Vjesnik, Pisma čitatelja, 6. ožujka) da potvrdim ili opovrgnem nešto što bi barem on, kao bivši predsjednik Foruma 21, morao znati: spadam li (i) ja u osnivače te novinarske udruge?</p>
<p> Umjesto što se tim pitanjem bavi na skolastički način, mogao je otvoriti Povelju Foruma 21 i među potpisnicima pročitati i moje ime (uz imena Branimira Bilića, Romana Bolkovića, Tihomira Ladišića, Ivu Lončara, Damira Matkovića, Dubravka Merlića, Mirjanu Rakić...). Na osnovi toga, sam bi zaključio kakva je bila moja uloga u osnivanju Udruge, a ne bi javno potezao pitanje na koje ne može dobiti očekivani odgovor.</p>
<p>Da je g. Pilsel bio na osnivačkoj skupštini Foruma 21 znao bi tko je 5. studenoga 1997. obrazlagao osnivačku povelju i tumačio ciljeve i motive te udruge; da je tjedan-dva kasnije bio na sjednici Vijeća HRT-a uvjerio bi se tko je bio glavna meta napada i tko je branio kolege (i sebe) od takve kampanje; da je sudjelovao u pripremama osnivačke skupštine, zapamtio bi tko je asistirao Branimiru Biliću koji je na predlošku Damira Matkovića obavio glavnu redakturu; da je, na posljetku, sudjelovao u pripremama za pokretanje Foruma 21, ili da se o tome valjano raspitao, znao bi tko je predložio da se Udruga nazove baš tim, a ne nekim drugim imenom.</p>
<p>Ukratko, da Drago Pilsel zna činjenice o osnivanju Foruma 21, ne bi postavljao suvišna pitanja, a najmanje meni, i pročitao bi moju izjavu u intervjuu Vjesniku od 23. veljače da sam »s grupom suradnika stvarao svojevrsni pokret za javnu televiziju, kroz Forum 21« - baš onako kako je napisana.</p>
<p>MIRKO GALIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska bi mogla živjeti samo od turizma</p>
<p>Autor komentara u Vjesniku od 28. veljače 2003, pod naslovom »Zašto je Austrija turistički div, a Hrvatska šepavi patuljak?«, novinar Davor Verković vrlo je dobro iznio srž problema, zbog kojih smo mi svjetlosnu godinu udaljeni od Austrije.</p>
<p> Iako bi Hrvatska po svojim kapacitetima i mogućnostima, mogla ne samo dostići Austriju, već je i premašiti. Zapravo bi cijela Hrvatska mogla živjeti samo od turizma kada bi bilo onako kako bi trebalo biti. Problem br. jedan je katastrofalno loša infrastruktura. U tom pogledu mi za Austrijom, Španjolskom ili npr. Švicarskom zaostajemo nekoliko desetljeća i već na startu, samo zbog toga vjerojatno gubimo stotine tisuća potencijalnih gostiju. Jadranska magistrala, ta »kralježnica« hrvatskoga turizma i prometa uopće je jedna od najslabijih točaka uopće. Ova cesta koja povezuje sva mjesta hrvatske obale trebala bi biti proširena i pretvorena u modernu autocestu sa po tri kolovoza na svakoj strani, te benzinskim crpkama, prodavaonicama i postajama za osvježavanje duž nje, i napokon naravno izlazima, odnosno skretnicama za svako, pa i najmanje mjesto jadranske obale.</p>
<p>To bi bio posao stoljeća za Hrvatsku, koji bi istina koštao vremena i novaca, ali bi se kasnije višestruko isplatio. </p>
<p>I završavanjem dvaju autocesta Zagreb-Split i Zagreb-Rijeka tako bi Hrvatska dobila svoj bazni prometni trokut i bila odlično povezana.</p>
<p>Nadalje, možda bi se moglo poraditi i na tome, u suradnji sa BiH, da se postojeća magistrala Ploče-Mostar-Sarajevo, i dalje preko sjeveroistočne Bosne do Vinkovaca i Osijeka, također pretvori u jednu autocestu, te također pravac od Sarajeva preko Banja Luke do Zagreba. Ovo možda sada zvuči utopistički, ali ne bi bilo nemoguće.</p>
<p>Tako bi hrvatski južni Jadran, prije svega Dubrovnik, bio izvrsno povezan, sa istočnim dijelom Hrvatske, a preko nje sa istočnom Europom, odakle dolazi, a u budućnosti će dolaziti još više, također veliki broj turista (iz Poljske, Češke, Slovačke, Rusije... itd.</p>
<p>Izgradnjom ovih cesta, ili bar ovog trokuta na teritoriju same Hrvatske, bili bi već osigurani preduvjeti za veliki turistički boom. I kako bi na eventualnoj autocesti duž hrvatske obale bili putokazi za izlaze, odnosno skretanje ka svim poznatim odmaralištima, te otocima, tako bi na dvjema autocestama u unutrašnjosti Hrvatske trebali biti putokazi za sva poznata, odnosno potencijalna turistička mjesta i zanimljivosti, prije svega u Lici i Gorskom kotaru, pa i u Slavoniji, a naša je unutrašnjost u tom pogledu posve zapostavljena, ali taj dio priče zasluživao bi šire obrazloženje nekom drugom prigodom. </p>
<p>ANTON KUZNEK Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za načelnika Carića Hrvati u Dvoru su manjina</p>
<p>U Dvoru nitko ne koristi doseljene Hrvate za svoje ciljeve jer Hrvati u Dvoru ne žele da ih se dijeli na doseljene i domaće, svi smo mi Hrvati u svojoj državi i u svoj državi ne možemo biti manjina, kako nas, inače, naziva ovdašnji načelnik, gospodin Nikola Carić.</p>
<p>Za nepotrebne tenzije i netrpeljivost najodgovorniji je upravo gospodin načelnik, a najnovija provokacija je uvođenje ćirilice.</p>
<p> Hrvati su 9. kolovoza 2002 godine obilježili dan oslobođenja Dvora od srbočetničke okupacije i pokazali svoje zajedništvo, a Srbima u lokalnoj vlasti pokazali da neće nikome dati da gazi njihove svetinje. Gospodin načelnik je tu proslavu prozvao mitingom i još jednom pokazao netrpeljivost prema svemu što je hrvatsko. </p>
<p> Predsjednika HSP-a gospodina Antu Đapića, koji je 18.rujna 2002, u Dvoru odao počast poginulim hrvatskim braniteljima, gospodin načelnik je nazvao uvoznim provokatorom.</p>
<p>Načelnik namjerno zaboravlja da je 1991. u Dvor dolazio Arkan sa svojim pristašama, ali njega nije nazivao uvoznim provokatorom.</p>
<p>Načelnik Carić nastoji u Dvoru, preko Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, izbrisati svaki trag hrvatske državotvornosti.</p>
<p>Podsjećam da je gospodin načelnik Nikola Carić, koji se na svakoj sjednici općinskog vijeća hvali da provodi hrvatske zakone, vrlo revno provodio i zakone fantomske države krajine i sudio Hrvatima.</p>
<p>MIJAT BARIĆ predsjednik HSP-a, podružnica Dvor</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ako im stanovi nisu oduzeti zašto traže povrat?</p>
<p>Bivši, ili nominalni vlasnici neuseljivih stanova, uporno se žele prikazati pravim vlasnicima, kojima imovina tobože nije uopće bila oduzeta. Ako nije oduzeta, zašto onda traže da im se vrati? </p>
<p> Najnoviji takav apsurdni pokušaj je pismo čitatelja Stjepana Kovačevića u Vjesniku od 10. ožujka 2003. pod naslovom »Ne može se ozakoniti prisilan otkup tuđih stanova«.</p>
<p> On opet prigovara nositeljima stanarskog prava, koji opravdano traže otkup stana na isti način kao što su otkupljeni ne samo društveni stanovi nego i dio privatnih stanova (po čl. 48. Zakona o najmu stanova, 1996.) te nacionalizirani stanovi. Prigovara i mnogim saborskim zastupnicima, koji predlažu to isto, pa zato nisu prihvatili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu, nego opravdano traže moratorij kojim će se spriječiti maltretiranje i izbacivanje stanara iz njihovih domova. Taj čitatelj bi htio nekakvu »realniju najamninu«, koja mu ne pripada, nego mu pripada naknada za oduzetu imovinu. Cijelo pismo je novi pokušaj prešućivanja pravih argumenata radi postizanja neopravdanih ciljeva. Neistinito tvrdi da su stanari »tolike godine stanovali uz uvijek preniske stanarine i bez ikakvih briga i obaveza oko održavanja stambene zgrade«, kao da su nominalni vlasnici održavali stanove i zgrade! </p>
<p> Od zastupnika traži da se pridržavaju(!) pogrešnih odluka Ustavnog i Europskog suda, utemeljenih na neistinitim podacima kojima su ti sudovi bili obmanuti. Naprotiv, zastupnici trebaju donijeti pravedne zakonske odredbe po kojima će sudovi suditi, i kojima će se konačno ukinuti višegodišnja, teška i nedopustiva diskriminacija stanara. </p>
<p>SLAVICA DRAVOJ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Prije »nastava neprilagođena uzrastu djece« nego spolno zlostavljanje</p>
<p>Jedinu meritornu ocjenu mogu dati policija i pravosuđe /Roditelji optužili vjeroučitelja za pedofiliju/ Crkva uvodi spolni odgoj u vjeronauk kako bi preduhitrila »svjetovnu« nastavu istog sadržaja/Kaptol nekritički staje u obranu svojih službenika </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Tekst objavljen u utorak u Večernjem listu u kojem se govori o navodnom slučaju pedofilije u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, aktualizirao je pitanje spolnog zlostavljanja djece. </p>
<p>Napis u pomalo senzacionalističkom tonu otvara nekoliko pitanja od kojih su najznačajnija dva. Jedno je pitanje koliko su mediji objektivni u obradi spomenute teme, a drugo kakav je stav katoličke Crkve o tom problemu.</p>
<p>Roditelji djece koja su navodno zlostavljana tvrde da je školski vjeroučitelj njihovu djecu, učenike četvrtog razreda, zlostavljao govoreći im na satovima vjeronauka kako seks nije sramota i da se o tome treba otvoreno pričati. Po riječima roditelja djeca su im ispričala svoja »grozna iskustva« o neprimjerenom ponašanju vjeroučitelja, koji je, između ostalog, navodno tražio da djeca crtaju gole Adama i Evu. Vjeroučitelj je također navodno kazao djeci da roditeljima ništa o tome ne govore.</p>
<p> U Katehetskom uredu Zagrebačke nadbiskupije reagirali su tvrdnjom da je spomenuti vjeroučitelj nakon svega zbog »fame«, koja je o njemu stvorena premješten u jednu drugu školu, te da je on »zbog svoje naivnosti pribijen na stup srama«.</p>
<p>U razgovoru s jednom zagrebačkom vjeroučiteljicom, koja je željela ostati anonimna, čuli smo da su inače svi vjeroučitelji dobili preporuku da uključe spolni odgoj u svoju nastavu, a kako bi se preduhitrilo najavljeno uvođenje seksualnog odgoja u »svjetovnu nastavu«. Vjeroučiteljica je dodala i da se u konkretnom slučaju prije može raditi o »nastavi neprilagođenoj uzrastu djece«, nego o spolnom zlostavljanju.</p>
<p>Kako mediji s jedne strane uvijek burno reagiraju objavljujući zdravo za gotovo »činjenice«, o navodnim pedofilima, iz crkvenih redova reagiraju, odlazeći u drugu krajnost, negirajući i samu mogućnost da se nešto takvoga njima može dogoditi.</p>
<p>O tome između ostalog najbolje govori poznati slučaj šestinskog župnika Ivana Čučeka kojem se sudilo zbog sumnji da je na vjeronauku nedolično dirao djecu. Skandal je izbio u travnju 2000. godine, kada je župnika ispitala zagrebačka policija, a nakon čega je terećen za bludne radnje nad 37 djevojčica. Ivan Čuček osuđen je na tri godine zatvora, a presudu je kasnije potvrdio i Županijski sud. Kasnije je ipak došlo do preokreta i prošle godine je Vrhovni sud presudu poništio i vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Prva reakcija Kaptola na pokretanje istrage protiv Čučeka bila je bezrezervno stavljanje na njegovu stranu. Zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak izjavio je tada kako Nadbiskupija daje »najveću potporu« svom službeniku. Brojni župljani iz Šestina također su stali uz župnika, ne čekajući što će o svemu odlučiti sud. Tvrdili su da je sve dio »komunističke urote« kojoj je cilj ukidanje vjeronauka u školama.</p>
<p>Prije svake sudske rasprave pedesetak je Šestinčana autobusom dolazilo demonstrirati pred Palaču pravde, a predvodile su ih Ružica Čavar, predsjednica u vrijeme HDZ-ove vlasti izuzetno eksponiranog »Hrvatskog društva za majke i djecu« i Kata Šoljić, čija su četiri sina i muž poginuli u Vukovaru.</p>
<p>I nakon što je Ivan Čuček nepravomoćno proglašen krivim i osuđen, stav Crkve se nije promijenio. Župniku je doduše preporučeno »da se povuče od svojih pastoralnih djelatnosti za vrijeme trajanja žalbenog postupka«, ali je ovaj preporuku glatko odbio. Biskup Mrzljak tada je, upitan zašto Crkva nije provela svoju istragu, Vjesnikovu novinaru izjavio »crkveni sud pokreće istragu kad na nj stigne tužba, a protiv Čučeka nije bilo nikakve tužbe«.</p>
<p>Na kraju postaje jasnije da se u slučajevima stvarnog ili navodnog seksualnog zlostavljanja moraju isključiti uzavrele emocije svih zainteresiranih strana, odnosno da posao moraju odraditi za to nadležni organi, odnosno policija, državno odvjetništvo i sudovi.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za šverc 13 kg droge devet godina zatvora </p>
<p>Sud nije prihvatio obranu optuženog da nije znao da prevozi drogu te da mu ju je amfetamine i ecstasy netko podmetnuo / Gajskome je pritvor produljen do pravomoćnosti presude </p>
<p>ZLATAR, 11. ožujka</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u utorak je izreklo nepravomoćnu presudu od devet godina zatvora Stjepanu Gajskom (40) iz Vrbnog pokraj Bednje za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga.</p>
<p> Stjepan Gajski je optužen da je 14. prosinca prošle godine u svom teretnom vozilu na kojem je iz Belgije prevozio dva osobna automobila pokušao u posebno izrađenom metalnom spremištu s donje strane podvoza preko graničnog prijelaza Macelj prevesti veliku količinu droge. Tako je policija na tom graničnom prijelazu, uz upotrebu specijalnih alata i uz pomoć policijskog psa, pronašla 13 paketa u kojima je bilo 9272,5 grama amfetamina i 20.595 tableta ecstasyja. Prema riječima predsjednika Vijeća suca Tomislava Ivande Sud nije prihvatio obranu optuženog kako nije znao da prevozi drogu te da mu ju je netko podmetnuo za vrijeme dok on nije bio uz kamion. Iako na paketima nisu pronađeni njegovi otisci, a DNK analiza također je pokazala da na paketima nema bioloških tragova koji bi ukazivali da je Gajski bio u kontaktu s tim paketima, Sud smatra da je optuženi bio uključen u šverc droge, te da je znao za koga prevozi tako veliku količinu droge, koja bi na crnom tržištu dostigla vrijednost veću od milijun kuna. Stjepanu Gajskom u kaznu se uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru u kojem je od 15. prosinca prošle godine a ujedno mu je pritvor produljen do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»U Bibinju je samo jedan 'Piko' i to ovaj u sudnici«</p>
<p>Policija je tijekom sedam mjeseci prisluškivala telefonske razgovore optuženih i kupaca i prikupila podatke o transakcijama na zadarskom narkotržištu</p>
<p>ZADAR, 11. ožujka</p>
<p> - U utorak je na zadarskom Županijskom sudu nastavljeno suđenje šestorki iz Bibinja optuženoj za udruživanje radi preprodaje heroina. Tomislav Petković Srića (27), Ivica Lisica - Piko (35), Gojko Lisica Tica (31), Ana Marija Lisica (35), Romeo Kinda - Rome (33) i Gordon Vešović Vešo (37) i dalje poriču da su počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret.</p>
<p>Kako se navodi u optužnici, na teret im se stavlja da su u razdoblju od 2001. godine do 4. srpnja 2002. godine u Bibinjama, nakon prethodnog dogovora nabavljali veće količine heroina i preprodavali ga na zadarskom narko tržištu. Policija je tijekom sedam mjeseci prisluškivala telefonske razgovore optuženih i kupaca, a na sudskim raspravama počelo je preslušavanje snimaka.</p>
<p>U utorak je svjedočio i načelnik općine Bibinje Nino Šimunić. Pitanje koje je postavio sudac Branimir Zorica bilo je »koliko u Bibinjama ima osoba s nadimkom Piko?«.</p>
<p>»Koliko mi je poznato, u mjestu postoji samo jedan i to ovaj u sudnici. Šimunićev iskaz komentirao je optuženi Ivica Lisica Piko: »Nije istina da sam ja jedini. Ima nas petero kojima nadimak počinje sa Pi...« , rekao je optuženi Lisica.</p>
<p>Suđenje je nastavljeno preslušavanjem snimljenih telefonskih razgovora prvooptuženog Petkovića s ostalim optuženicima, a nastavit će se u srijedu.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Svjedok »zaboravio« da ga je Bertić udario pištoljem?</p>
<p>»Prije dolaska u kafić 'Goks' bio sam na nogometu i moguće je da sam tamo uganuo nogu«, tvrdi sada svjedok Čačić, iako u optužnicu tako ne piše </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Tjelohranitelju pokojnog Vjeke Sliška, Ivici Bertiću (33) sudi se na zagrebačkom Općinskom sudu zbog pokušaja teškog ozljeđivanja i općeopasne radnje.</p>
<p>Prema navodima optužnice, Bertić je 3. travnja 1997. godine u kafiću »Goks« u Koledinečkoj ulici, iza ponoći pištoljem u glavu udario Mladena Čačića, a ovaj je nakon toga pao i uganuo nogu. </p>
<p>Prema tvrdnji tužiteljstva, nakon toga je alkoholizirani Bertić, kojeg su gosti i vlasnik kafića pokušali smiriti, iz pištolja ispalio metak koji je probio izlog lokala.</p>
<p>Navodni oštećenik Čačić, ostao je međutim kod svog iskaza iz istrage u kojem tvrdi da nije vidio ni pištolj ni osobu koja je pucala. On je demantirao i navode iz liječničke prijave u kojoj je pisalo da je ozlijeđen u tučnjavi s Bertićem. </p>
<p>»Prije dolaska u kafić bio sam na nogometu i moguće je da sam tamo uganuo nogu, međutim toga se sada ne sjećam. nitko me nije gurnuo i nije istina da sam bio pijan jer ja nikada ne pijem«, rekao je Čačić.</p>
<p>Bertić je inače na raspravu doveden iz zatvora u Remetincu, gdje čeka pravomoćnost presude od devet godina zatvora zbog ubojstva Jamesa Cappiua. Cappiu je 21. ožujka 2001. godine kao plaćeni ubojica likvidirao Vjeku Sliška. Bertić, Sliškov bliski prijatelj i tjelohranitelj par minuta kasnije pucao je Cappiuu u glavu dok su ovoga zaštitar iz obližnje banke i jedan policajac držali na podu. </p>
<p>Ivica Bertić nakon toga je mirno odšetao s mjesta događaja, a par dana kasnije uhapšen je kada je, navodno slučajno, policija pozvonila na vrata stana u kojem se skrivao. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Jedan krijumčar uhićen, trojica pobjegla</p>
<p>VUKOVAR, 11. ožujka</p>
<p> - Jedna je osoba uhićena u noćnoj akciji policijskih djelatnika PU vukovarsko-srijemske, provedenoj kod mjesta Lovas u ponedjeljak oko 22 sata, dok su tri još u bijegu i za njima se traga. </p>
<p>Naime, u ataru »Bečka« u blizini Lovasa policajci su uočili više vozila i nekoliko osoba kako pretovaruju robu. Kako bi provjerili o čemu se radi, policajci su se uputili do njih, no kada su primijetili policiju, muškarci su se razbježali. Tada je započela potjera za bjeguncima od kojih je jedan uhićen. </p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom nad uhićenim muškarcem je utvrđeno kako je riječ o hrvatskom državljaninu čiji identitet policija nije htjela otkriti. On je, kako je naknadno utvrđeno, u suradnji s tri državljanina Srbije i Crne Gore, koji su još u bijegu počinio kazneno djelo izbjegavanja carinskog nadzora ilegalno prevozeći sjemenski kukuruz preko državne granice. </p>
<p>Uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta s »mjesta događaja«, policajci su zaplijenili 1.860 kilograma sjemenskog kukuruza, dva osobna automobila, jedan teretni automobil, jedan revolver marke 'CZ' i 25 komada streljiva, jednu radio vezu i uređaj za noćno promatranje. </p>
<p>Protiv uhićenog slijedi kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, dok se za trojicom bjegunaca traga. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Cijelo imanje nestalo u plamenu zbog dimnjaka?</p>
<p>SUNJA, 11. ožujka</p>
<p> - U Općini Sunja, u mjestu Krivaj, u noći na ponedjeljak, sat i pol iza ponoći, u požaru velikih razmjera izgorjele su obiteljska kuća, staja i radionica, vlasništvo obitelji Dragičević.</p>
<p>Kako još nisu utvrđeni uzroci požara, a neslužbeno se sumnja da je uzrok bio u neispravnom dimnjaku, policija je tijekom ponedjeljka obavila očevid. </p>
<p>U gašenju vatrene stihije, koja je progutala obiteljsku kuću na čijem je tavanu bila spremljena velika količina kukuruza, radionicu s brojnim alatom i strojevima, te staju prepunu sijena, sudjelovali su vatrogasci DVD Sunja, te okolnih društava, ali i mještani Krivaja i Sunje.</p>
<p>Obitelj Dragičević ostala je i bez prasaca i psa koji su također izgorjeli u vatri. Mještani su uz pomoć traktora s priključnim strojevima spriječili prodor vatrene stihije na okolno područje.</p>
<p>Osmeročlana obitelj Dragičević ostala je bez svojeg imanja, te je smještena kod rodbine, no već sada se doznaje da će se stanovništvo Sunje uključiti u pomoć kako bi se ova tragedija što lakše riješila. Po neslužbenim informacijama šteta prouzrokovana požarom procjenjuje se na više stotina tisuća kuna.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Komisija će podržati ulaganje mirovinskih fondova u dionice javnih dioničkih društava</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Končar distributivni i specijalni transformatori (D) prva je tvrtka čija je dionica uvrštena u posebnu kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) na Zagrebačkoj burzi. Ugovor o uvrštenju u utorak su potpisali predsjednik uprave Končar D Ivan Klapan, član uprave tvrtke Petar Vlaić i direktor Burze Marinko Papuga, a dionicama će se moći trgovati od srijede, 12. ožujka.</p>
<p>Naime, iako je novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira (prema kojem se sva društva s više od 100 dioničara i s temeljnim kapitalom većim od 30 milijuna kuna moraju uvrstiti u posebnu (JDD) kotaciju na nekoj od burzi), stupio na snagu još lani u srpnju, prvo je uvrštenje zabilježeno tek sada. Istodobno, rok u kojem se javna dionička društva moraju uvrstiti na burze ističe 25. srpnja.</p>
<p>Kako je napomenuo glasnogovornik Burze Željko Kardum u postupku izrade prospekta i u proceduri uvrštenja je još desetak društava, ali, dodao je, »držimo da bi njihovo navođenje u trenutku kada procedura još nije završena bio krajnje neozbiljan potez«. Končar D, istaknuto je, prvo je društvo u Hrvatskoj koje je zadovoljilo zakonsku proceduru i obavilo sve potrebne radnje, te se jedini kvalificirali za uvrštenje. U suradnji s Raiffeisen vrijednosnicama napravili su prvi i zasad jedini prospekt za uvrštenje u JDD koji je odobrila Komisija za vrijednosne papire.</p>
<p>Klapan je napomenuo da je tvrtka zapravo tek nedavno prešla limit od 30 milijuna kuna temeljnog kapitala i to zahvaljujući novoj emisiji dionica vrijednoj 4 milijuna kuna. Direktor Burze Marinko Papuga ovo je uvrštenje ocijenio »povijesnim događajem«, a iako je, kako je rekao zakonska odredba koja tjera tvrtke na burzu jedna vrsta pritiska, »ona ipak znači da država vodi računa o vlasničkim interesima«.</p>
<p>Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Miljenko Fičor kazao je da današnje uvrštenje ima i šire značenje za transparentnost hrvatskog tržišta kapitala. Iako ima pokušaja da društva izbjegnu uvrštenje na burzu, što mogu učiniti smanjenjem temeljnog kapitala ili broja dioničara, ali i transformacijom u društva s ograničenom odgovornošću, Fičor smatra da tu nije riječ o masovnoj pojavi, već o manjem broju od očekivanih 250 do 300 društava koja bi se do kraja srpnja trebala uvrstiti u JDD kotacije Zagrebačke ili Varaždinske burze. Ovu tvrdnju ilustrirao je upravom primjerom Končar D, koji ima temeljni kapital oko milijun kuna veći od zakonskog limita i lako je mogao izbjeći izlazak na burzu.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, činjenicu da dosad nije bilo uvrštenja u JDD kotacije prije treba pripisati »sklonosti da se obveze rješavaju u zadnji čas«. Osim toga, dodao je, sezona je skupština dioničkih društava, pa će Komisija najvjerojatnije biti zatrpana poslom nakon što društva održe skupštine, odnosno u lipnju i srpnju. Fičor je također kazao da će Komisija podržati već pripremljeni prijedlog da se mirovinskim fondovima omogući kupovanje dionica iz kotacije JDD.</p>
<p>Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak je činjenicu da se u posebnu kotaciju po zakonu mora uvrstiti određeni broj društava okarakterizirao poticajem, a ne prisilom. Dodao je i da je njegova želja da do kraja mandata vidi i barem jednu uspješnu javnu ponudu (IPO) i uvrštenje u prvu burzovnu kotaciju neke od državnih tvrtki.</p>
<p>Inače, temeljni kapital prve tvrtke u kotaciji JDD, Končar D je 31,2 milijuna kuna i podijeljen je na 90.319 dionica serije A (60.980 redovnih i 29.339 povlaštenih) te 13.708 dionica serije B (12.333 redovnih i 1.375 povlaštenih), svaka nominalne vrijednosti 300 kuna. Većinski vlasnik tvrtke je Grupa Končar-elektroindustrija (58,44 posto), a drugi najveći dioničar je kompanija Nesma iz Saudijske Arabije koja ima 29,36 posto dionica.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>MUP ne želi komentirati medijske napise o Ini</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova nije željelo u utorak potvrditi ni opovrgnuti navode iz Ine da je predsjednik Uprave dr. Tomislav Dragičević od ministra Šime Lučina zatražio da MUP ispita valjanost izbora najboljih izvođača za modernizaciju rafinerija u Rijeci i Sisku, oko čega se posljednjih dana digla medijska prašina.</p>
<p>MUP ne želi komentirati medijske napise o Ini i navodnom sukobu njenih čelnika, poručila nam je glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić. Nije željela odgovoriti ni na pitanje je li policija počela s ispitivanjem koje je zatražio Dragičević te je li nešto dosad ustanovljeno.</p>
<p>O tome zasad ne želi govoriti ni potpredsjednik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora Ine Slavko Linić jer je, prema neslužbenim informacijama, uvjeren da bi time štetio započetoj privatizaciji Ine i nepotrebno dolijevao ulje na vatru. No, neslužbeno smo iz krugova bliskih Vladi doznali da je demantirao navode Jutarnjeg lista po kojima je nekoga u Upravi Ine optužio za primanje mita.</p>
<p>Ali nije isključeno da će se Vlada o tome ipak očitovati narednih dana. Takvu mogućnost je, uostalom, najavio i premijer Ivica Račan izjavom da će idućih dana to još provjeriti, ali da u onome što je do sada uspio doznati nije dobio potvrdu o postojanju mita. On je izrazio bojazan da je riječ o još jednoj nepotrebnoj aferi. »Ne znam zbog čega i ne znam gdje je napravljena«, izjavio je Račan.</p>
<p>Dodatna pojašnjenja pokušali smo dobiti i od Dragičevića i Sanjina Kirigina, kojeg jedan tjednik navodi kao Linićevog čovjeka u Upravi Ine. Međutim, oni su u utorak zbog višesatnog sastanka Uprave bili nedostupni. </p>
<p>Dok čelnici Vlade, MUP-a i Ine izbjegavaju daljnje komentare i objašnjenja što se uistinu dogodilo, po kuloarima kruže priče da se radi o sukobu SDP-a i Linićevog lobija s jedne te HNS-a i Dragičevićevog lobija s druge strane za prevlast u Ini te da je to samo posljednji u već podužem nizu njihovih sukoba. Pritom se nabrajaju raniji sukobi oko pregovora Ine o kupovini Avantia, upravljanja Plinacroom, tvrtkom koja brine o plinskom sustavu, suradnji s Diokijem i prodaji Ininog dijela dionica riječkog Jadranskog pomorskog servisa koji razvozi naftne derivate po Jadranu.</p>
<p>U svakom slučaju, takve afere neće koristiti Ini prije završetka prve faze njene privatizacije, najavljene za kraj ožujka. Jer dok čelnici Vlade uporno ponavljaju da sve ide predviđenim tijekom i u roku, sve su češće glasine da bi i ta privatizacija, kao i Sunčani Hvar, zbog unutarkoalicijskih neslaganja mogla biti odgođena do dolaska nove vlade.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tekstilci zainteresirani za izvoz u Srbiju i Crnu Goru</p>
<p>Hrvatski su tekstilci i obućari veoma zainteresirani za plasman svoje robe na tržište Srbije i Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - U organizaciji i uz financijsku potporu Hrvatske gospodarske komore (HGK), 14 hrvatskih tvrtki iz tekstilne i kožarske industrije predstavilo se na Međunarodnom proljetnom sajmu mode, kože i obuće, koji je između 27. veljače i 2. ožujka održan u Beogradu.</p>
<p>Prema riječima direktora Sektora za industriju HGK-a Miljenka Babića i voditeljice Odjela tekstila, kože i obuće pri HGK-u Mirjane Gambiroža - Jukić, hrvatski proizvođači tekstila, odjeće i obuće izlagali su na oko 225 četvornih metara prostora te su ih javnost i mediji u Srbiji i Crnoj Gori (SiCG) veoma dobro primili. Nekoliko je hrvatskih tvrtki tom prilikom nagrađeno, a većina ih je uspostavila ili obnovila poslovne kontakte s tamošnjim tvrtkama, dok su konkretne poslove - premda, u skromnim iznosima - na sajmu dogovorili Pamučna industrija iz Duge Rese i San Peter - Mali Bukovec.</p>
<p>Prema Babićevim riječima, hrvatski su tekstilci i obućari veoma zainteresirani za plasman svoje robe na tržište SiCG-a, tim više što su hrvatske robne marke na tom tržištu poznate i uživaju ugled. U tom smislu, problem im ne predstavlja ni razmjerno niska kupovna moć građana SiCG-a, kao ni sve jača konkurencija sa Zapada, ali zabrinjavaju ih i dalje visoke carine te u nekim slučajevima neriješeno pitanje povrata imovine.</p>
<p>Podaci HGK-a govore da je ukupan hrvatski izvoz u SiCG lani dosegao vrijednost od 172,3 milijuna USD, dok je uvoz iznosio 53,1 milijun USD, po čemu je donedavna SRJ bila jedna od rijetkih zemalja s kojima je Hrvatska imala suficit u robnoj razmjeni. Ukupan hrvatski izvoz tekstilnih proizvoda u SiCG lani je iznosio 2,3 milijuna USD, čemu valja pridodati još i preko 0,5 milijuna USD težak izvoz proizvoda kožarske industrije.</p>
<p> S druge strane, uvoz tekstilnih proizvoda iz Srbije i Crne Gore prošle je godine vrijedio nešto manje od 2,2 milijuna USD, dok je uvoz obuće i ostalih proizvoda od kože iznosio oko 1,6 milijuna USD.</p>
<p>Hrvatska i SiCG potpisale su 23. prosinca prošle godine u Beogradu Ugovor o slobodnoj trgovini, kojim se za trgovinu tekstilnim proizvodima predviđa potpuno ukidanje carina. Ugovor, međutim, još nije stupio na snagu, jer nije završen proces ratifikacije u nacionalnim parlamentima. Do njegova zaživljavanja, pri izvozu hrvatskih tekstilnih proizvoda naplaćuju se carine, koje je Beograd nedavno, na zahtjev Europske unije (EU), snizio. Stoga one sada, kaže Mirjana Gambiroža - Jukić, iznose 22 posto za odjeću (ranije 31 posto), 18 posto za trikotažu (prije 30 posto) i tri do pet posto za tkaninu (donedavno 10 do 15 posto). </p>
<p>U Hrvatskoj je, inače, 2001. godine bilo registrirano 688 tvrtki u tekstilnoj i odjevnoj industriji te 150 tvrtki u kožarsko-prerađivačkoj industriji. Ove su industrijske grane u studenom prošle godine zapošljavale oko 42.000 ljudi. Ukupan prihod u tekstilnoj i odjevnoj industriji u 2001. godini iznosio je 4,7 milijarde kuna, a u kožarsko-prerađivačkoj industriji 911,8 milijuna kuna, pokazuju podaci HGK-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Grupa Zagrebačke banke: Čista dobit 773 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Grupa Zagrebačke banke ostvarila je prošle godine dobit prije oporezivanja u iznosu od 950 milijuna kuna, što predstavlja porast od 62,7 posto u odnosu na kraj 2001. godine. Dobit prije oporezivanja same Zagrebačke banke iznosi 739 milijuna kuna (porast od 43,2 posto). Dobit poslije oporezivanja na razini Grupe iznosi 773 milijuna kuna (rast od 62,7 posto), pri čemu je dobit nakon oporezivanja same Zagrebačke banke povećana za 53 posto, na 592 milijuna kuna, objavljeno je u utorak iz Zagrebačke banke. </p>
<p>Prema revidiranim rezultatima poslovanja za 2002. godinu, ukupna aktiva Zagrebačke banke na razini Grupe iznosila je 53,69 milijardi kuna i bila je za 12,4 posto veća nego krajem 2001. Aktiva same Banke istodobno je povećana za 12,1 posto, na gotovo 46,04 milijarde kuna. </p>
<p>Najznačajniji izvor dobiti Grupe Zagrebačke banke, s udjelom od 94 posto ili 896 milijuna kuna (prije oporezivanja) u ukupnoj dobiti, jest segment bankarstva. Turizam, dok je turizam u prošlogodišnjoj dobiti sudjelovao sa 42 milijuna kuna, a ulaganja u nekretnine s još 18 milijuna kuna.</p>
<p>Ukupan prihod Grupe lani je dosegnuo 3,1 milijardu kuna (rast od 15,9 posto), dok ukupni prihod Zagrebačke banke iznosi 2,2 milijarde kuna (rast od 14,5 posto). U strukturi ukupnih prihoda Grupe najveći dio čine neto kamatni prihodi - 1,53 milijarde kuna. Kamatni prihod Grupe Zagrebačke banke porastao je lani 1,6 posto, dok su prihodi od provizija i naknada porasli za 23,6 posto, na 708 milijuna kuna. Tako visok rast prihoda od provizija i naknada objašnjava se pak preuzimanjem poslova domaćeg platnog prometa, povećanjem broja korisnika elektroničkog bankarstva, uvođenjem novih kartičnih proizvoda i prihodima od garancija.</p>
<p>Ukupan prihod same Zagrebačke banke premašio je 2,2 milijarde kuna (rast od 14,5 posto.</p>
<p>Tijekom prošle godine Zagrebačka banka na razini Grupe povećala je iznos kredita klijentima za 42,3 posto, na 23,78 milijardi kuna. Na razini same Zagrebačke banke, ukupni kreditni plasmani iznosili su 19,96 milijardi kuna, što je 38,8 posto više nego krajem 2001. Ukupni depoziti na razini Grupe povećani su za 7,2 posto, na više od 40 milijardi kuna, dok su na razini Banke porasli za 7 posto, na 33,67 milijardi kuna.</p>
<p>Grupa Zagrebačka banka ima tržišni udjel od 30,2 posto u aktivi hrvatskog bankovnog tržišta i 21,3 posto udjela na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine. Društvo za upravljanje fondovima - ZB Invest, sastavni dio grupacije, drži 52,9 posto tržišta budući da upravlja s pet fondova i imovinom vrijednom 1,3 milijardi kuna. AZ obvezni mirovinski fond kontrolira pak 42,2 posto tržišta. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Croatia Airlines u veljači prevezla 23 posto više putnika nego lani</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Zračni prijevoznik Croatia Airlines u ovogodišnjoj je veljači prevezla ukupno 64.600 putnika u domaćem i međunarodnom prometu, što je 23 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, a ujedno i najveći broj prevezenih putnika u veljači u povijesti te tvrtke.</p>
<p>Na domaćim redovitim letovima u veljači je prevezeno 28.480 putnika ili čak 50 posto više nego u istom mjesecu lani, čemu je, kako napominju iz Croatia Airlinesa, pridonijela primjena novog tarifnog sustava po povoljnijim cijenama.</p>
<p> I u prva dva mjeseca ove godine na domaćim je letovima prevezeno više putnika nego u istom razdoblju lani, i to 43 posto više ili ukupno 56.783 putnika.</p>
<p> Na međunarodnim redovitim letovima Croatia Airlinesa u veljači je također zabilježen porast od 7 posto, sa ukupno prevezenih 35.278 putnika.</p>
<p> U prva dva mjeseca pak ove godine na domaćim i međunarodnim letovima Croatia Airlinesa bila su ukupno 131.433 putnika, što je 21 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, a za 4,9 bodova poboljšana je i popunjenost putničke kabine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Burze: Automobilski sektor pao, osiguravatelji porasli</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Unatoč daljnjem rastu napetosti zbog Iraka, te nizu razočaravajućih kompanijskih izvješća, europski su indeksi u utorak ostali blizu vrijednosti zabilježenih dan ranije iako su trendovi bili različiti. Najveći rast ostvarile su dionice vodećih europskih osiguravatelja, dok su među gubitnicima bile prije svega kompanije automobilskog sektora. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,17 posto na 3442 boda, dok je frankfurtski DAX pao 0,57 posto na 2315,65 bodova. Pariški CAC 40 je izgubio 0,17 posto spustivši se na 2509,42 boda, dok je milanski MIB 30 porastao solidnih 0,69 posto na 21.471 bod. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je dobio 0,42 posto dosegavši 1990,21 bod. </p>
<p>U Tokyju je Nikkei 225 po prvi puta u posljednjih dvadeset godina pao ispod 8000 bodova - izgubio je 2,2 posto spustivši se na 7862,43 boda. U New Yorku su Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite u prvim trenucima trgovanja porasli oko 0,7 posto, a S 500 je dobio 0,4 posto.</p>
<p>Pad u automobilskom sektoru potaknula je pesimistična najava Volkswagena da ove godine neće moći dostići operativnu dobit kakvu je ostvario prošle godine. Iako je tijekom dana VW izgubio čak 15 posto, do poslijepodneva je cijena dionica bila 7,9 posto niža nego u ponedjeljak. Daimler Chrysler i BMW su pali 2,4 odnosno 4,1 posto, a u Parizu su Peugeot i Renault izgubili 1,4 i 4,4 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru ulagače je razočarala Nokia, koja je spustila ciljanu dobit za ovu godinu. Iako je nakon izvješća dionica Nokie pala 7 posto, do poslijepodneva je bila samo 1,5 posto niža. </p>
<p>Među osiguravateljima, Aegon je skočio 8,6 posto, a Swiss Re 6,7 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Haaški sud traži dokumente Privredne banke </p>
<p>Haaško tužiteljstvo traži da mu se dostave dokumenti Privredne banke Zagreb vezani za poslovanje s Hercegovačkom bankom od 1992. do 1994. / PBZ odbio predati dokumente pozvavši se na bankarsku tajnu, pa toj banci predaju traženih dokumenata može naložiti samo nadležni hrvatski sud / U razdoblju koje zanima Haag banku vodio Martin Katičić, a Prka, danas predsjednik Uprave PBZ-a, bio je ministar financija </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Haaško tužiteljstvo traži da mu se dostave dokumenti Privredne banke Zagreb (PBZ) vezani za poslovanje s Hercegovačkom bankom od 1992. do 1994. godine. Tu su informaciju Vjesniku potvrdila dva visokorangirana izvora bliska Vladi. </p>
<p>Hercegovačka banka je, podsjećamo, bila glavni kanal kojim se distribuirala financijska pomoć Hrvatima u BiH, poglavito institucijama Herceg-Bosne i Hrvatskom vijeću obrane, a Privredna banka Zagreb bila je, očito, ključna institucija u Hrvatskoj za transfer novca. Traženi dokumenti Privredne banke dio su paketa što sadrži tristotinjak dokumenata koji još nisu isporučeni Haagu, zbog čega je haaško tužiteljstvo već izrazilo nezadovoljstvo. </p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima, dio dokumenata koje je u vezi s PBZ-om zatražio Haag vrlo je neprecizno opisan, bez ikakva dokaza da uopće postoje ili da su postojali. No, Vjesniku je potvrđena informacija prema kojoj je Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom od Privredne banke već zatražio da preda dokumente što ih traži Haag. Banka je odbila predati dokumente pozvavši se na obvezu čuvanja bankarske tajne, pa PBZ-u predaju traženih dokumenata može naložiti samo nadležni hrvatski sud. </p>
<p>Teoretski je, dakako, moguće da vlasnik računa, ako želi, sâm zatraži reviziju računa i podatke preda istražiteljima. Druga i treća mogućnost vezane su za sudski nalog za predaju traženih dokumenata, odnosno skidanje »pečata« bankarske tajne s njih. To je, međutim, moguće samo ako podnositelj zahtjeva sudu pruži argumente da su traženi dokumenti bitni za djelo ili djela zbog kojih su haaški tužitelji pokrenuli postupak, odnosno da se sud uvjeri u postojanje osnovane sumnje da je učinjeno kazneno djelo.</p>
<p> Prema tvrdnjama stručnjaka s kojima je Vjesnik kontaktirao, Haaški sud može sam od hrvatskog suda zatražiti da PBZ-u naloži predaju dokumenata jer je taj sud de facto integriran u hrvatski pravosudni sustav. Moguće je i da Državno odvjetništvo izda nalog istražnom sucu za otvaranje procesnih radnji prema toj banci. </p>
<p>Neisporučivanje tražene dokumentacije prouzročilo je, čini se, novu napetost između službenog Zagreba i haaškog tužiteljstva i zbog različitih pogleda na proceduru prema kojoj bi dokumenti zaštićeni bankarskom tajnom trebali postati dostupni istražiteljima. Kako je izjavio jedan od Vjesnikovih sugovornika, pravnici upravo raščišćavaju nedoumice vezane za pravnu proceduru koja se treba poštivati u tom postupku. </p>
<p>Zasad su, čini se, stavovi Zagreba i Haaga različiti. U Zagrebu se, naime, smatra da bi haaško tužiteljstvo od Državnog odvjetništva trebalo zatražiti da ga zastupa pred sudom nadležnim za oslobađanje od obveze čuvanja bankarske tajne. Prema riječima jednog od Vjesnikovih izvora, u Haagu smatraju da takav pravni korak nije potreban jer se Hrvatska obvezala surađivati s Haaškim sudom pa sudski postupak može pokrenuti i bez posebnog zahtjeva Haaga za pravnom pomoći. No, takav se stav u Zagrebu smatra preširokim tumačenjem obveze o suradnji. </p>
<p>U razdoblju za koje se zanimaju haaški istražitelji na čelu PBZ-a bio je Martin Katičić, a nakon njega bankom je upravljao Ivan Tešija kao sanacijski upravitelj. Zanimljivo je da je u dijelu razdoblja koje zanima Haag (od srpnja 1994. do 1997.) današnji predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka bio ministar financija. Na tom položaju naslijedio je Zorana Jašića, koji je bio ministar financija od povlačenja Joze Martinovića s te funkcije u kolovozu 1992. Ako haaške istražitelje zanimaju nepravilnosti u transferu financijske pomoći Hrvatske HVO-u i Herceg-Bosni, tada bi činjenica da je Prka bio ministar financija mogla biti važna za Prkinu karijeru u Privrednoj banci, koju je nastavio voditi i nakon što je banku preuzela talijanska IntesaBCI.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader: Izbori svake četiri godine u isto vrijeme</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »HDZ-u je svejedno kakav će izborni zakon donijeti koalicija, jer ne može utjecati na većinu u parlamentu. No, postojeći izborni zakon, koji je donesen još za HDZ-ove vlasti, vrlo je dobar, a HDZ će ionako sigurno pobijediti na idućim izborima«, rekao je predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader na konferenciji za novinare u utorak. HDZ će, rekao je Sanader, dati svoj prilog tome da Hrvatska napokon postane ozbiljna, demokratska zemlja. Stoga će predložiti donošenje trajnog izbornog zakona, kao i da se utvrdi da izbori budu svake četiri godine u isto vrijeme. »Ne mogu izbori biti u siječnju ili u prosincu, jer su to mjeseci kad se donosi proračun pa se događa da nova vlada raspolaže proračunom koji je donijela bivša. Zato izbori moraju biti nekoliko mjeseci ranije, da bi nova vlada napravila proračun koji njoj odgovara«, izjavio je Sanader.Također, u HDZ-u smatraju nedopustivim da se iz izbornog zakona isključuje iseljeništvo, jer je ono zaslužno za uspostavu samostalne Hrvatske jednako kao i domovinska Hrvatska. Zato se iseljeništvo ne može kažnjavati i ograničavati mu se biranje. Komentirajući izbornu pobjedu HDZ-a na lokalnim izborima u Virovitici, Sanader je rekao da HDZ taj rezultat shvaća kao ozbiljnu obvezu da nastavi s takvim radom. Tamošnji HDZ ima pravo postupanja po načelu supsidijarnosti, dakle može donositi autonomne odluke i na lokalnoj razini koalirati s onim strankama za koje ocijeni da je to u interesu HDZ-a. Ipak, odbacio je mogućnost da bi HDZ u Virovitici mogao koalirati sa SDP-om, ponavljajući da HDZ sa SDP-om nigdje neće koalirati.</p>
<p>Sanader je uvjeren da će izbori biti na jesen iako bi, smatra, bili raspisani i ranije da Papa u lipnju ne dolazi u Hrvatsku. »Izborna je problematika toliko razjedinila koaliciju da partneri jedva razgovaraju i to će se najbolje vidjeti u Saboru«, kazao je Sanader. Prema njegovu mišljenju, posvađani koalicijski partneri održavat će status quo do izbora i ništa se bitno neće dogoditi, jer o svim važnim pitanjima imaju suprotne pozicije.</p>
<p>HDZ uvodi besplatnu pravnu pomoć za starije građane, ne nužno umirovljenike, koji često nemaju novca da bi ostvarili neka prava. Sanader je ponovio kako su mirovine premale da bi se mogli pokriti troškovi odvjetnika i sudskih procesa, kako osiromašenim starijim osobama treba pravna pomoć da bi ih se zaštitilo, a besplatna pravna pomoć u sudstvu ne postoji. »Otvaramo vrata HDZ-a ljudima starije dobi«, poručio je Sanader, tvrdeći da će ta kategorija građana Besplatna pravna pomoć moći će se ostvarivati u područjima nasljedno-pravnih, imovinsko-pravnih i obvezno-pravnih odnosa, prava iz socijalne skrbi te prava u slučajevima potrebe pravnog savjeta u postupcima pred sudovima i tijelima državne uprave. Besplatnu pravnu pomoć HDZ će davati svake srijede od 17 do 19 sati na telefon 01/4553-752.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić primio Banca</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak predsjednika Liberalne stranke Ivu Banca s kojim je razgovarao o političkoj situaciji u Hrvatskoj te o uzrocima neprovođenja reformi, priopćeno je iz Predsjednikova ureda.</p>
<p>Banac je pritom rekao da je u ovoj izbornoj godini potrebno napraviti reformski program o kojem bi se dogovorile sve koalicijske stranke. Također je kazao da treba razbiti veliku apatiju koja vlada u biračkom tijelu i koja onemogućava mnogo toga, stoji u priopćenju. </p>
<p>Predsjednik je čestitao Bancu na izboru za predsjednika LS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Čačić: Nema sukoba između HNS-a i SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Ne postoji sukob između HNS-a i SDP-a oko privatizacije Ine«, istaknuo je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva te predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić.</p>
<p>»Nakon sukoba HSS-a i SDP-a u vezi s privatizacijom Sunčanog Hvara, medijski je produciran ovaj sukob o kojemu nema ni govora«, ustvrdio je Čačić. Dodao je da je Ina velik sustav u kojemu sigurno ima lobija, no dvije stranke nisu sukobljene. </p>
<p>»To neće utjecati na cijenu Ine u privatizaciji«, zaključio je Čačić. Premijer Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak kako nije točno da je potpredsjednik Vlade Slavko Linić optužio čelnika Inine uprave Tomislava Dragičevića za primanje mita. </p>
<p>A. Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Obljetnica smrti novinara i političara Krešimira Džebe</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Desetu obljetnicu smrti novinara, političara i gospodarstvenika Kređimira Džebe obilježili su u utorak na tribini u Zagrebu članovi HNS-a. Po riječima predsjednika Središnjeg odbora HNS-a Radimira Čačića, Džeba je bio »spiritus movens i realizator programa HNS-a«. Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971., Džeba ulazi u dugogodišnju izolaciju, koju prekida 1991. člankom u Danasu. Te godine sudjeluje u osnivanju HNS-a, a godinu poslije postaje zastupnik u Saboru. U jednom intervjuu, Dežba je rekao da je 1971. bilo doba sjetve, a tada posijane ideje niknut će dvadesetak godina poslije. Džeba je poznat i kao glavni urednik Vjesnika u srijedu (VUS), koji je pretvorio u politički tjednik s nakladom i do 300.000 primjeraka. Bio je i predsjednik Društva novinara Hrvatske te je dobitnik dviju najviših novinarskih nagrada. O Džebinom životu govorili i Božo Novak, Drago Tović i Dražen Kalogjera. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Godek: Nemamo ni jednu pravomoćnu presudu za gospodarski kriminal i ni jednu presudu za ratni zločin </p>
<p>Pašalić: U zadnje tri godine u pravosuđu nije napravljeno ništa/ Kovač: Zašto Vlada reformu predlaže na kraju, a ne na početku mandata/ Kramarić: Razmisliti o posebnom zakonu o Vrhovnom sudu, te reformi Upravnoga suda/ Haramija: Suce ne birati na određeno vrijeme a odvjetnicima isključivo pravo zastupanja pred sudovima/ Šantić: Ubrzati usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Burne zastupničke reakcije izazvao je prijedlog pravosudne reforme o kojoj je Hrvatski sabor raspravljao u utorak, u nastavku 30. sjednice. </p>
<p>Programskim dokumentom, koji je u najavi proračunske rasprave prihvatila Vlada još sredinom prošle godine, povećana je pravosudna stavka proračuna za 37 posto u odnosu na 2002., što znači da bi pravosuđe ove godine iz proračuna moglo potrošiti 2,3 milijarde kuna. Reformom bi se trebao smanjiti broj zaostataka, racionalizirati i kompjuterizirati pravna mreža. Do 31. prosinca 2001. neriješeno je ostalo oko 1,2 milijuna predmeta, a godišnji priljev novih iznosi 1,6 milijuna.</p>
<p>»U zadnje tri godine u pravosuđu nije napravljeno ništa, osim što su promijenjena dva ministra, provedene kadrovske čistke na svim razinama, bacana ljaga na suce i što se sukobljavalo sa sudačkom udrugom. Tek sad, uoči izbora, građanima nudite dokument pretenciozno nazvan reforma pravosuđa koja je samo dobra ideja za zamagljivanje stvarnosti«, rekao je, u ime Kluba HB-a, Ivić Pašalić. On je kritizirao hiperprodukciju zakonskih propisa, koja za posljedicu ima kontradiktornost i nesnalaženje u sudačkoj praksi, za što su odgovorne izvršna i zakonodavna, a ne sudska vlast. </p>
<p>Mario Kovač (HSLS) zamjerio je što Vlada reformu predlaže na kraju, a ne na početku mandata, što nije poboljšana stručna opremljenost sudova, a podsjetio je i na obećanje da će pravosuđe dobiti ministarstvo odvojeno od uprave i lokalne samouprave. »Nedavno je ministar Picula izjavio da se za slučaj Lora očekivalo drukčije rješenje. Ma otkud mu pravo očekivati nekakvo rješenje od hrvatskog pravosuđa. Ili će možda presude morati voditi računa o domaćoj vlasti i međunarodnim centrima moći«, upitao je Kovač, koji smatra da radi uspješne borbe s kriminalom treba ojačati USKOK. </p>
<p>Klubovi vladajuće koalicije žestoko su odgovorili na oporbene kritike. Pohvalili su Vladinu analizu stanja u pravosuđu, tvrdeći da je ona dobro polazište za korjenitu reformu pravosuđa i bolju pravnu zaštitu građana.</p>
<p>Zdenko Haramija (HSS) protivi se biranju sudaca na određeno vrijeme i predlaže da odvjetnici dobiju isključivo pravo zastupanja pred sudovima kako bi svi predmeti bili stručno pripremljeni. </p>
<p>Darko Šantić (HNS-PGS-SBHS) podržava, kako je rekao, racionalne mjere reforme kojima će se otkloniti zaostaci, neracionalna pravosudna mreža i nedovoljna stručnost pravosudnih dužnosnika. No predlaže ubrzano usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a, jer je 2007. blizu. Šantić predlaže da se problem u zemljišnim knjigama pokuša riješiti uputstvima koja bi otklonila formalne i administrativne zapreke koje nemaju zakonsko uporište, kao i da se uspostavi sustav ocjenjivanja uspješnosti rada u pravosuđu.</p>
<p>Zlatko Kramarić (LS) dvoji koliko je reforma kozmetička, a koliko posljedica zahtjeva iz Europe. LS zagovara novu, izmijenjenu mrežu sudova u koju bi se uveli i kotarski sudovi, te predlaže da se razmisli o posebnom zakonu o Vrhovnom sudu, te reformi Upravnoga suda.</p>
<p>Postojeće pravosuđe nije dobro, ocjenjuje Mladen Godek (Libra). Analize pokazuju da nemamo ni jednu pravomoćnu presudu za gospodarski kriminal, te ni jednu presudu za ratni zločin. Odbija pritom opozicijske kritike po kojima je reforma pravosuđa predizborni trik, argumentirajući to izmjenama zakonâ o parničnom i kaznenom postupku. No, prava reforma pravosuđa dogodit će se »tek kada se dogodi reforma u nama samima«, tvrdi zastupnik Libre. Emotivnim tonom upozorio je da ne samo što nije osuđen ubojica Aleksandre Zec, već zbog proceduralne pogreške nije odgovarao ni sudac. »Slučaj Levar nije zaključen, iako cjeli Gospić šuti, a zna o sve o tome. Zbog atmosfere u društvu nitko nije odgovarao za palež tisuće spaljenih kuća poslije Oluje i Bljeska«, ustvrdio je Godek. </p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Anđić poriče ubojstvo dvojice gardista na Lošinju 1991. </p>
<p>RIJEKA, 11. ožujka</p>
<p> - »Kao 18-godišnji vojnik JNA nisam ubio dvojicu hrvatskih gardista u Malom Lošinju, 16. listopada 1991. godine«, izjavio je u utorak Radovan Anđić (30), iz Bijeljine u BiH, istražnom sucu Županijskog suda u Rijeci Dušku Tišmi.</p>
<p> Anđića je na osnovu tjeralice iz 1991. godine minulog vikenda uhitila hrvatska policija na graničnom prijelazu kod Županje, te ga prepratila u pritvor u Rijeku. Po službenoj dužnosti Anđiću je za branitelja određen Milenko Škrlec. On ma je rekao da Anđić već pet godina radi kao građevinski radnik u Austriji, da je svo to vrijeme prolazio kroz Hrvatsku, da je u međuvremenu dolazio i u Rijeku, ali da nije znao da je za njim raspisana tjeralica.</p>
<p> Istražnom sucu je Anđić ispričao kako je nazočio spornom okršaju s hrvatskim gardistima, ali da pritom nije pucao, niti je, kako tvrdi, vidio što se točno dogodilo. </p>
<p>Osumnjičeni je napomenuo da je krvavu lošinsku akciju organizirao ekstremni zapovjednik vojarne »Velopin«, kapetan JNA Vlado Grbin, inače, niški specijalac. »Da mi je tada Grbin i naredio da pucam u gardiste - ja to ne bih učinio«, bio je kategoričan Anđić. </p>
<p>Podsjetimo, tog 16. listopada 91., nekoliko minuta iza ponoći, iz zasjede su ubijeni gardisti Mladen Bujačić i Rifat Mustić. Na njih je pucano iz dvorišta vile »Flora«, udaljene 150 metara od vojarne »Velopi«n. Istraga je tada utvrdila da su ubojstvo počinili Vlado Grbin, te vojnici Radovan Anđić i Petar Petrović, koji su na njih ispalili 20 odnosno 17 i 18 metaka iz automatske puške. </p>
<p>Do daljnjega Anđić ostaje u riječkom pritvoru. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zbog nezakonita ribolova zadržane dvije slovenske koće </p>
<p>PULA, 11. ožujka</p>
<p> - Istarski pomorski policajci opazili su u utorak oko 18,15 sati u tijeku redovita nadzora dvije slovenske koćarice u nezakonitu gospodarskom ribolovu u hrvatskom teritorijalnom moru i sproveli ih u pulsku luku, izvijestila je glasnogovornica istarske Policijske uprave Štefanija Prosenjak- Žumber.</p>
<p>Koćarice su primijećene 0,9 nautičkih milja u hrvatskom teritorijalnom moru, jugozapadno od pličine Albaneža, nedaleko od svjetionika Porera, dodala je Prosenjak-Žumber.</p>
<p> Po njezinim riječima policija je dvije koćarice, »Ribu 1« »Ribu 2«, zatekla u nezakonitu gospodarskom ribolovu i sprovela ih do pulskoga carinskog gata, gdje su i usidrene. Kad se utvrdi činjenično stanje, protiv zapovjednika dviju koćarica bit će podnesene prijave, kazala je glasnogovornica Prosenjak-Žumber. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Del Ponte neće u Zagreb u ožujku, ali do ljeta sigurno hoće</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte ne planira u ožujku posjetiti Hrvatsku, nego će to učiniti idućih mjeseci u sklopu programa redovitih posjeta«, rekla je u utorak glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florance Hartmann.</p>
<p>Hrvatska vlada prošli je tjedan odbacila prigovore o nesuradnji s Haaškim sudom i objavila da će pozvati u posjet tužiteljicu Del Ponte, koja je prethodno zapadnim diplomatima i dužnosnicima EU-a izrazila nezadovoljstvo »nesuradnjom Hrvatske«.</p>
<p>»Del Ponte će sigurno idućih mjeseci doći u Hrvatsku u sklopu redovitih posjeta, svakako prije ljeta«, rekla je Hartmann.</p>
<p>»U međuvremenu se nadamo da će se Hrvatska potruditi odgovoriti na sve zahtjeve koji čekaju«, rekla je glasnogovornica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Zagreb stigla slovenska nota o ratifikaciji Ugovora o Krškom </p>
<p>Uz notu dodan i slovenski zakon o ratifikaciji tog dokumenta koji predviđa znatno kraće rokove za trajno odlaganje radioaktivnog otpada od navedenih u Ugovoru, navodi slovenski radio </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Vlada je u utorak putem hrvatskog veleposlanstva u Ljubljani primila notu slovenskog ministarstva vanjskih poslova o ratifikaciji Ugovora o Nuklearnoj elektrani Krško, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću. </p>
<p>U noti se, pozivajući se na notu hrvatskog ministarstva vanjskih poslova od 9. kolovoza 2002., izvješćuje da je Državni zbor Republike Slovenije 25. veljače ove godine ratificirao Ugovor između slovenske i hrvatske vlade o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa povezanih s ulaganjem u NE Krško, njenim korištenjem i razgradnjom te zajedničku izjavu prihvaćenu na potpisivanju Ugovora 19. prosinca 2001. u Krškom.</p>
<p>Ali, kako je javio slovenski radio, uz notu je predan i slovenski zakon o ratifikaciji koji u trećem članku spominje Europsku konvenciju o odlaganju nuklearnog otpada, odnosno obvezu slovenske strane da za trajno odlaganje nuklearnog otpada iz Krškog prihvati skraćene rokove koje zahtijeva ta konvencija, a hrvatski-slovenski ugovor ih ne predviđa. O tome znači li taj zakon o ratifikaciji, priložen noti, formalnu rezerviranost prema sporazumu ili ne znači, u Ljubljani postoje različita tumačenja, navodi slovenski radio.</p>
<p>Ako hrvatska strana potvrdi da prihvaća slovensku notu, Ugovor stupa na snagu danom njezinog primitka. U tom slučaju, Uprava nuklearke treba u roku tri dana sazvati Skupštinu koja će imenovati novi nadzorni odbor čiji će predsjednik biti Hrvat. </p>
<p> Nadzorni odbor imenuje novu dvočlanu upravu čiji će predsjednik biti Slovenac, a drugi član Hrvat, te po tri izvršna direktora s obje strane. Također će trebati imenovati arbitražno vijeće koje će rješavati sporove u poslovanju. Nova uprava treba pripremiti reviziju poslovnog plana nuklearke i početi isporuke struje Hrvatskoj. No tu bi moglo biti problema jer su Slovenci već prodali hrvatsku polovicu struje za ovu godinu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ministrica optužila HDZ za teško stanje u pravosuđu, Šeks uzvratio da nije bilo čistki sudaca</p>
<p>Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović rekla da je u tijeku više od dva milijuna sudskih predmeta, »što je karakteristično za zemlje srednje i niske pravne kulture« / Predsjednik Kluba HDZ-a Šeks odbio navode o politički motiviranim čistkama, objasnivši da je broj sudaca smanjen jer dio njih otišao u odvjetnike, a dio na okupirano područje / »Dok ste vi ministrica i sadašnji premijer na čelu Vlade, nema ni pravne države ni neovisnog sudstva«, izjavio Rojs na što je dio zastupnika negodovao lupajući po klupama </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Prijedlog reforme pravosuđa koji je u utorak u Saboru predstavila ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović, izazvao je polemičku raspravu. </p>
<p> I dok su stranke vladajuće koalicije podržale predloženu reformu pravosuđa, opozicija tvrdi da je riječ o predizbornom potezu. </p>
<p>Ministrica je ustvrdila da je za probleme u pravosuđu odgovorna bivša HDZ-ova vlast, na što je reagirala oporba.</p>
<p>»Ukazivanje povjerenja sucima bez obzira tko ih je imenovao, podrazumijeva se u svim stabilnim demokracijama, ali u Hrvatskoj se to dogodilo tek 2000. godine. Sjetimo se velikih čistki nakon 1971., a za vrijeme prošle vlasti ne samo da se nisu ostvarile težnje građana za neovisnošću pravosuđa nego je stanje u mnogo čemu unazađeno. Pravosuđe je tada napustila petina sudaca, njih oko 200, a i nakon osnutka Državnog sudbenog vijeća 1994. nastavljeno je s čistkama još predanije«, istaknula je ministrica upozorivši da su neke odredbe Zakona o DSV-u bile neustavne.</p>
<p>Ministrica Antičević-Marinović tvrdi kako je nova vlast zatekla opustošen pravosudni kadar, velik broj zastara i financijske poteškoće. Naglašava da je u posljednje tri godine popunjena većina sudačkih mjesta, a u tijeku je natječaj za njih 260 čime bi bili popunjeni i najveći, ali i zaostalim predmetima najzatrpaniji općinski sudovi u Hrvatskoj - zagrebački i splitski.</p>
<p> Prema njezinim riječima, u tijeku je više od dva milijuna sudskih predmeta, »što je karakteristično za zemlje srednje i niske pravne kulture«. Stoga se reformom predviđaju izmjene Zakona o parničnom postupku kojima bi se omogućilo i izvansudsko rješavanje sporova, kao i izmjena Ovršnog zakona. Zbog povećanja proračuna za pravosuđe planira se obnova i kupnja novih zgrada, a za sređivanje katastra i zemljišnih knjiga osigurano je više od 27 milijuna eura. </p>
<p>Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks odbio je navode o politički motiviranim čistkama rekavši da je broj sudaca smanjen jer je dio njih otišao u odvjetnike, a dio na okupirano područje. Drago Krpina usprotivio se ministričinim tvrdnjama da svi mediji podupiru neovisno pravosuđe. »Dio njih poput nekadašnjih centralnih komiteta, unaprijed izriče presude, a sudovi koji ih ne potvrde izvrgavaju se neviđenom linču«, rekao je Krpina, ilustrirajući to suđenjima u slučaju Lore i »gospićke skupine«. </p>
<p>Ljubo Ćesić Rojs smatra da se u pravosuđe vraćaju oni koji su vodili montirane procese. »Dok ste vi ministrica i sadašnji premijer na čelu Vlade, nema ni pravne države ni neovisnog sudstva«, izjavio je Rojs izazvavši negodovanje dijela zastupnika koji su lupali po klupama. </p>
<p> »Samo vi tucite, sudit će vam se za veleizdaju«, dodao je Rojs i snažnim gestikuliranjem pokazao prema klupama vladajućih, zbog čega ga je predsjedatelj Zdravko Tomac opomenuo i zabranio mu da dalje sudjeluje u raspravi.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Proglašenje gospodarskog pojasa Hrvatskoj bi sada donijelo </p>
<p>više štete nego koristi</p>
<p>»Vjesniku« je u Ministarstvu vanjskih poslova rečeno da je inicijativa za proglašenje hrvatskoga gospodarskog pojasa u Jadranskom moru stigla u loše vrijeme, a samim time i s krivo postavljenim argumentima/ U Europskoj uniji ide se u pravcu proglašenja gospodarskih pojaseva, što će se u perspektivi pozitivno reflektirati i na Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Inicijativa za proglašenje hrvatskoga gospodarskog pojasa u Jadranskom moru stigla je u loše vrijeme, a samim time i s krivo postavljenim argumentima, rečeno je Vjesniku u utorak u Ministarstvu vanjskih poslova. Ne želeći dolijevati ulje na vatru, odnosno sa željom da se prijedlog koji je nedavno u javnost iznio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić stavi u realni kontekst hrvatskoga vanjskopolitičkog položaja, visoki izvor u hrvatskoj diplomaciji upozorava da pitanje korištenja gospodarskog pojasa svakako treba urediti. Međutim, trenutačno država ne može obraniti svaki aspekt tog čina i zato gospodarski pojas treba proglasiti u budućnosti, onda kad korist od toga bude veća od moguće štete.</p>
<p>Argumenti za, odnosno u hrvatskom slučaju istodobno i protiv proglašenja gospodarskog pojasa, mogu se podijeliti u tri skupine. Unutar pojasa država je dužna domaćinski gospodariti marikulturom, što pretpostavlja dobro i sveobuhvatno poznavanje karakteristika područja. Nadalje, država ima obvezu provoditi ekološku zaštitu mora od svih vrsta zagađenja i, naposljetku, ima pravo koristiti sve blago koje unutar pojasa postoji, prije svega u ribarstvu, što je dijelu hrvatskih građana i najvažnije. </p>
<p>Za svako od ovih pitanja postoje i protuargumenti koje pobornici proglašenja gospodarskog pojasa zanemaruju, tvrdi Vjesnikov izvor na Zrinjevcu. Hrvatska, naime, još uvijek nema znanstvenu bazu podataka koja bi detaljno obuhvatila prirodne karakteristike i potencijale područja usred Jadrana. Osim toga, nema kapacitete za praćenje, prevenciju i saniranje ekološke situacije i bogatstva u teritorijalnome moru, a kamoli za monitoring još jednog isto toliko velikog područja. </p>
<p>Treći razlog, javnosti atraktivan jer se odnosi na ribare (s obrazloženjem da bi se u tom slučaju njima znatno povećao posao), također je problematičan jer Hrvatska zapravo ne zna s kolikim ribljim blagom raspolaže. Broj ribara je možda prevelik, a njihova tehnička opremljenost svakako ispod razine konkurentnosti ribarima iz susjedstva. Naši ribari i danas mogu slobodno na otvoreno more, ali za to jednostavno nisu osposobljeni.</p>
<p>Argument da je već 135 država u svijetu proglasilo gospodarski pojas također je problematičan jer većina sredozemnih zemalja to ipak nije učinila i to zbog neriješenih graničnih pitanja. Francuska je proglasila ekološki pojas radi zaštite od posljedica tankerske plovidbe, Španjolska ribolovno područje na Atlantiku, što Francuzi nisu dobro primili, Grčka i Turska također nemaju riješene granice... </p>
<p>Dobro upućeni hrvatski diplomatski izvor upozorava da Hrvatska ima zakonsku regulativu koja već omogućava brojne prednosti koje se stječu proglašenjem gospodarskog pojasa. Međutim ne treba zaboraviti da se svaka odluka koja se tiče zatvorenog ili poluzatvorenog mora nužno reflektira na susjede zbog čega konvencija ne dopušta samovolju. Susjedi bi nam mogli uvjetovati redoslijed poteza i otežati međunarodni položaj, a Hrvatska trenutačno s njima nije ravnopravna ni glede europskih integracija ni u mogućnosti da se suprotstavi vještom lobiranju nekih izravno zainteresiranih. U tom kontekstu ni pravo neškodljivog prolaza za slovenske brodove nije upitno jer se jamči postojećim međunarodnim propisima neovisno o proglašenju gospodarskog pojasa (čak i ratnim brodovima). </p>
<p>Jednostavno rečeno, Hrvatska s postojećim znanstveno-tehničkim kapacitetima nije vjerodostojna ni u zaštiti svoga teritorijalnog mora, pa si lošim timingom proglašavanja gospodarskog pojasa i automatskim širenjem prava i obveza može nanijeti političku štetu, upozorava se iz redova hrvatske diplomacije. Što se tiče Europske unije, dodaje se, tu stvari idu u pravcu proglašenja gospodarskih pojaseva (u želji da se zemlje članice sačuvaju od konkurencije s Dalekog istoka!) što će se u perspektivi pozitivno odraziti i na Hrvatsku. Za naš sadašnji politički položaj taj potez nije preporučljiv, kažu poznavatelji te problematike u hrvatskoj diplomaciji.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Antunović: Samo Sabor može odlučiti o dolasku američkih vojnika</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Vladino odobrenje američkim civilnim transportnim zrakoplovima da, u slučaju rata protiv Iraka, koriste hrvatski zračni prostor, isključuje bilo kakvu mogućnost dolaska stranih vojnika na tlo Hrvatske. O tome je nadležan odlučiti samo Sabor«, kazala je u utorak ministrica obrane Željka Antunović, reagirajući na tekst objavljen u Nacionalu.</p>
<p>Iz Nacionalova teksta proizlazi, naime, da je Vlada »prešutno« odobrila iskrcavanje američkih vojnika u nekim hrvatskim zračnim lukama, pa čak i njihov kraći boravak u »obližnjim odmaralištima«. »Ne postoji nikakav posebni sporazum između Hrvatske i SAD-a, riječ je o protokolu postupanja koji je Vlada izradila radi otklanjanja proizvoljnog postupanja u praksi«, tvrdi ministrica. Prema njezinim riječima, radni materijal na koji se poziva domaći tjednik nije nikakav dokument, nego analitička simulacija mogućih američkih zahtjeva prema Hrvatskoj u slučaju vojne intervencije u Iraku.Potvrdila je da je simulacija do koje je došao domaći tjednik izrađena u MORH-u, no kazala je da nije riječ o tajnom dokumentu.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Predstavnici manjina ogorčeni jer im se na lokalnim izborima ukida dvostruko pravo glasa</p>
<p>Predstavnici manjina nezadovoljni jer je u Saboru prihvaćen HDZ-ov amandman kojim se ukida dvostruko pravo glasa manjina na lokalnim izborima/ Alan Phillips iz Vijeća Europe kaže da je Ustavni zakon o nacionalnim manjinama općenito dobar, ali treba ga i provoditi </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Okrugli stol o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i njegovoj provedbi, koji su zajednički organizirali Vladin ured za nacionalne manjine i Vijeće Europe, okupio je u u utorak mnoge predstavnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj, međunarodne zajednice i hrvatske vlasti.</p>
<p>Otvarajući skup, potpredsjednik Vlade dr. Ante Simonić istaknuo je da je Ustavni zakon usklađen s međunarodnim standardima i da proširuje postojeća manjinska prava. Simonić je rekao da je Vlada u ovogodišnjem proračunu za provedbu manjinskih programa osigurala 20 milijuna kuna, ili 10 posto više nego lani.</p>
<p> Stephanie Marshall iz Tajništva Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe ocijenila je da Ustavni zakon napredak, no da treba pomno pratiti njegovu provedbu.</p>
<p>Alan Phillips, predstavnik Vijeća Europe, pohvalio je Hrvatsku što je jedna od triju europskih zemalja koje su predstavnicima manjina osigurale mjesta u parlamentu. Ustavni zakon ocijenio je općenito dobrim i drago mu je da su prihvaćene sugestije Vijeća Europe. No, naglasio je da je sada taj zakon potrebno provoditi u praksi, o čemu će se Vijeće Europe očitovati za godinu dana. Phillips smatra da Hrvatska mora sada rješavati problem vraćanja na posao osoba koje su u pravosuđu dobile otkaz tijekom devedesetih zbog svojih političkih stavova ili zato što pripadaju drugoj etničkoj skupini. </p>
<p>Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen je u prosincu prošle godine i rok za početak njegove primjene je 90 dana. Zakon predviđa osnivanje vijeća nacionalnih manjina na lokalnim razinama i savjeta za nacionalne manjine na državnoj razini. Izbori za vijeća trebali bi se održati 23. ožujka. </p>
<p>S tim u vezi, predstavnike nacionalnih manjina, koji su bili na okruglom stolu, ogorčila je činjenica da je u Saboru u utorak prihvaćen HDZ-ov amandman na izmjene zakona o izborima nacionalnih manjina u tijelima lokalne uprave i samouprave kojim se ne dopušta dvostruko pravo glasa.</p>
<p> Milorad Pupovac iz Srpskog demokratskog foruma izjavio je da se time »ide protiv pozitivne diskriminacije manjina«, te da je to »smišljeno i ciljano kako bi se onemogućili dopunski izbori za lokalnu upravu i samoupravu najavljeni za 23. ožujka«. Pupovac je najavio da će tražiti zaštitu ustavnosti u Hrvatskoj, a bude li trebalo, i u svijetu. Zahtjev su poduprli i zastupnik talijanske manjine Furio Radin, zastupnica češke manjine Zdenka Čehnil i predstavnica Židovske općine u Zagrebu Sanja Zoričić-Tabaković.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Elisabeth Rehn s predsjednikom Mesićem i ministricom Antunović</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Ministrica obrane Željka Antunović sastala se u utorak u Zagrebu s Elisabeth Rehn, predsjedateljicom Radnog stola za demokratizaciju i ljudska prava Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. </p>
<p>Ministrica je nakon sastanka kazala da su razgovarale o promjenama u hrvatskom obrambenom sustavu. »Razgovarale smo o hrvatskim planovima za ulazak u NATO te o planovima u okviru mirovnih operacija«, kazala je i dodala kako su se složile da je mir razlog za postojanje obrambenog sustava. </p>
<p>Ministrica Antunović pozvala je Elisabeth Rehn da u regionalnom središtu za kontrolu naoružanja (RACVIAC) te u Centru za obuku za mirovne operacije održi predavanje o potrebi jačanja mira i stabilnosti u svijetu. </p>
<p>Podsjećajući na činjenicu da je upravo ona bila prva ministrica obrane u svijetu, Rehn je kazala kako se »na neki način osjeća kao baka svim današnjim ministricama obrane«. Dodala je da ju je dojmio način na koji hrvatska ministrica obrane rješava mnoge zadaće, posebice one u dijelu reforme obrambenog sustava. </p>
<p>Kao neovisna stručnjakinja Fonda za žene pri UN-u, Rehn je poručila da bi o pitanju jednakosti između spolova trebalo govoriti više, a ne samo na različitim obljetnicama.</p>
<p>Elisabeth Rehn primio je u utorak i predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Rehn je čestitala Mesiću na podnošenju hrvatske kandidature za EU. </p>
<p>Predsjednik je govorio o zadacima koji stoje pred Hrvatskom na njezinu putu prema EU, naglasivši ubrzavanje povratka izbjeglih i raseljenih, slobodno raspolaganje imovinom, suradnju s Haaškim sudom te pretvaranje HRT-a u javnu instituciju. </p>
<p>Rehn je pokazala posebno zanimanje za stanje u medijima, napominjući da se senzacionalizmom kao sredstvom pobuđivanja interesa javnosti služe i mnogi mediji u zemljama etablirane demokracije. </p>
<p>Mile Franičević i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>MORH neće financirati sinjski hipodrom, kaže Antunović</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Ministrica obrane Željka Antunović rekla je u utorak da Ministarstvo obrane neće financirati troškove održavanja sinjskog hipodroma ili »nekih drugih aktivnosti koje s MORH-om nemaju veze«. »Ponovno se aktualizira problem Sinjske alke iako do toga nije trebalo doći«, kazala je ministrica Antunović potvrdivši da je u ponedjeljak u Zagrebu razgovarala s izaslanstvom Viteškog alkarskog društva iz Sinja.</p>
<p>»Trebalo je mnogo ranije razgovarati i definirati što je to Sinjska alka, trebalo je jasno odrediti odgovornost i obveze ljudi koji se o njoj brinu«, istaknula je. </p>
<p>»Mi nećemo više izdvajati sredstva za održavanje hipodroma u Sinju, no tamo imamo nekoliko konja koji su u našem vlasništvu i o kojima ćemo se brinuti«, rekla je ministrica obrane. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030312].
|
