NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031111].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214915 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Napadi na Tuđmana 1990. i Gotovca 1997. dosad najteži incidenti</p>
<p>Prema dostupnim podacima, tijekom dosadašnjih izbornih kampanja u Hrvatskoj dogodila su se, nasreću, samo dva teška incidenta: 1990. u Benkovcu kad je srpski militant krenuo pištoljem prema Franji Tuđmanu i 1997. kada je u Puli satnik HV-a nasrnuo na Vladu Gotovca</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Prije početka predizbornog skupa SDP-a u Imotskom, izvijestila je u nedjelju glasnogovornica splitske policije, »dogodila se neugodnost« - jedan je muškarac, inače invalid Domovinskog rata, jajima gađao SDP-ove kandidate. Prema policijskom izvješću, Slavko Linić i Marin Jurjević »gađani su mnoštvom jaja, ali i drugim predmetima, te su bili prljavi od glave do pete«.</p>
<p>Nakon toga izgreda, predizborni skup SDP-a koji se održavao na središnjem trgu u Imotskom prošao je mirno. Predsjednik SDP-a Ivica Račan za taj je incident proglasio odgovornim predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera koji je u tom gradu u subotu, dan ranije, imao predizborni nastup.</p>
<p>Iz HDZ-a su pak odgovorili da osuđuju napad, uz primjedbu da su napadnuti Linić i Jurjević, »umjesto da na način kako to redovito čine političari u zapadnim demokracijama, džentlmenski i stoički prokomentiraju ovaj događaj, ma koliko on uistinu bio neugodan, iznijeli bujicu bezobzirnih i krajnje uvredljivih objeda na račun HDZ-a i predsjednika stranke Ive Sanadera optužujući ih ne samo da stoje iza napada na njih, nego i da svojim djelovanjem potiču javnost na nasilje«.</p>
<p>Prema dostupnim podacima, tijekom svih dosadašnjih predizbornih kampanja u Hrvatskoj dogodila su se, nasreću, zasad samo dva teška incidenta. Prvi se zbio 28. ožujka 1990. tijekom osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice u Benkovcu, u kampanji za prve višestranačke izbore u Hrvatskoj. Tada je veći broj srpskih militanata pokušavao onemogućiti taj skup, a jedan od njih se s pištoljem pokušao probiti prema Franji Tuđmanu. U tome ga je spriječilo osobno osiguranje tadašnjeg predsjednika HDZ-a.</p>
<p>Drugi teški incident tijekom izborne kampanje dogodio se u lipnju 1997. godine u Puli, kada je satnik Hrvatske vojske nasrnuo na tada predsjedničkog kandidata Vladu Gotovca. Satnik je Gotovcu prišao s leđa i stao ga udarati opasačem. I u tom slučaju prvi su reagirali djelatnici Gotovčeva osobnog osiguranja koji su ga spasili od daljnjih ozljeda. Gotovac je potom odveden u pulsku bolnicu gdje mu je pružena prva pomoć, a potom je MUP-ovim helikopterom prebačen u zagrebački KBC Rebro.</p>
<p>Drugih, većih incidenata tijekom izbornih kampanja, koliko je poznato, nije bilo. Istini za volju, pojedini političari su izjavljivali da su tijekom kampanje bili kamenovani ili da im je zbog nekih čudnih razloga pukla guma na automobilu koji je bio u punoj brzini, što su pripisivali zastrašivanju ili pokušajima atentata.</p>
<p>Međutim, incidenata vezanih uz političare ili političke skupove bilo je izvan izbornih kampanja.</p>
<p>Tako je prošle godine jedan neraspoređeni policajac ispred Banskih dvora jajem gađao potpredsjednika Vlade Slavka Linića. Jaje je okrznulo Linića, ali se on na vrijeme izmaknuo pa se nije razbilo na njemu nego na tlu.</p>
<p>Nasilja i političkih prijetnji bilo je i u slučajevima prelaska pojedinih zastupnika ili vijećnika iz jedne političke stranke u drugu. U vezi s tim najpoznatiji je slučaj paljenja automobila zadarske vijećnice Renate Peroš koja je svojim glasom omogućila HDZ-u da zadrži vlast u Zadru. U nekim drugim slučajevima, političke se protivnike nastojalo diskreditirati putem medija, dostavljanjem optužujućih informacija protiv dotadašnjih stranačkih kolega.</p>
<p>No, nasreću, izuzmemo li dva teška incidenta vezana uz Tuđmana i Gotovca, hrvatske predizborne kampanje se - što se tiče količine bačenih jaja, torti i sličnih pomagala u lice i tijelo političkih neistomišljenika - prema svemu sudeći ne razlikuju odveć od europskog prosjeka. Iako se, dakako, ponajprije od političkih stranaka očekuje da učine sve što je potrebno kako bi takvih incidenata ubuduće bilo što manje. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Britancima je gađanje jajima poslovni rizik političara</p>
<p>Guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger poručio je napadaču koji ga je pogodio jajetom da mu »duguje i slaninu« / Bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona jajem je pogodio 19-godišnji Poljak - Clinton je incident nazvao »zanimljivim susretom« koji ga »nije uvrijedio«</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Gađanje političara sirovim jajima i trulim rajčicama omiljen je način prosvjedovanja u zapadnim demokracijama, a najčešće završava kratkim privođenjem počinitelja ili novčanim kaznama. </p>
<p>Posljednje je gađanje jajima zabilježeno 4. rujna kad je prosvjednik preciznim pogotkom uprljao odijelo Terminatora, sadašnjeg guvernera Kalifornije Arnolda Schwarzeneggera.</p>
<p> Incident se dogodio tijekom njegova posjeta latinoameričkim studentima kojima je objašnjavao svoju potporu inicijativi da se smanji iznos novca namijenjenog zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za neevidentirane useljenike.</p>
<p>Schwarzenegger je dobio jaje u leđa dok se rukovao sa simpatizerima da bi kasnije reagirao za mnoge neočekivano. Poručio je napadaču, koji je pronađen nekoliko dana kasnije, da mu (Schwarzeneggeru) »duguje i slaninu«. Novinarima je kasnije izjavio da je sve to dio slobode govora i da misli kako je to »super«.</p>
<p>U Velikoj Britaniji 2001. godine nezadovoljni je prosvjednik bacio jaje na Johna Prescotta, zamjenika britanskog premijera Tonyja Blaira. Reakcija političara koji se u mladosti bavio boksom bila je suprotna od Schwarzeneggerove. On je šakom udario napadača, nakon čega su se njih dvojica pograbila i završila na podu. Tučnjava je prekinuta tek kada su se umiješali policajci. </p>
<p>Britanska je javnost bila šokirana, ali ne zbog pokušaja gađanja jajima nego zbog Prescottove reakcije. Isprovocirani je političar tvrdio da se samo branio od napada, no kolege iz oporbe su mu zamjerili šakanje, smatrajući da je gađanje jajima i rajčicama poslovni rizik svakog tko se bavi politikom. Kasnije se doznalo da je prosvjednik strastveni lovac nezadovoljan vladinim najavama da će zabraniti lov na lisice.</p>
<p>Sam Blair nije reagirao kad su ga demonstranti jednom pogodili rajčicom, a bivša premijerka Margaret Thatcher ostajala je hladnokrvna kad su u njenom pravcu znala letjeti jaja.</p>
<p>Zanimljiv se slučaj zbio u svibnju 1997. u Parizu tijekom državnog posjeta poljskog predsjednika Aleksandera Kwasniewskog. Nakon što su jaja i rajčice bačene na poljskog predsjednika i njegovu ženu, poljski ministar unutarnjih poslova Leszek Miller odlučio je smijeniti šefa vladine sigurnosne službe Miroslava Gavora. Miller je odluku objasnio riječima da, ako Francuzi nisu u stanju osigurati poljskog predsjednika, to su trebali učiniti Poljaci sami. Francuski sud uhitio je trojicu počinitelja i osudio ih na tri mjeseca zatvora.</p>
<p>Upravo je u Poljskoj bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona jajem pogodio 19-godišnji Poljak, protivnik globalizacije. Mladića su ubrzo svladali agenti američke tajne službe i poljski policajci. Clinton je, skinuvši sako, nastavio šetati i dijeliti autograme obožavateljicama. Incident je nazvao »zanimljivim susretom« koji ga »nije uvrijedio«. Prosvjednik je uhićen unatoč Clintonovoj pomirljivosti.</p>
<p>Drastičniji oblik susreta nezadovoljnih građana i političara dogodio se u Srbiji u rujnu 2000. godine kada su pristalice Slobodana Miloševića kamenjem, jajima, jabukama i rajčicama gađali predsjedničkog kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava Koštunicu, na mitingu u Kosovskoj Mitrovici. Koštunicu je kamen pogodio ispod oka, a kamen u glavu dobio je i snimatelj CNN-a.</p>
<p>Meta nezadovoljnih prosvjednika bila je i britanska kraljica Elizabeta II. Dok je s mužem, princem Philipom, šetala parkom tasmanskoga grada Launcestona, netko je na njih bacio rajčicu koja je pala dva metra od kraljevskoga para. Rajčicu je bacila osoba koja se skrivala iza stabla. Policija nije uspjela pronaći počinitelja. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zbogom nategnutom kvorumu u sabornici</p>
<p>Ako se traži disciplina unutar stranaka, tražit će se i tzv. koalicijska disciplina unutar većinske, odnosno manjinske grupacije stranaka</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Istraživači javnoga mnijenja se slažu: izborni pobjednik će nakon 23. studenoga u Saboru imati tijesnu većinu. Tijesna većina za peti saborski saziv znači prekid 14-godišnje navike bojkota kvoruma, zastupničke radne nediscipline i promjenu uloge i značenja klubova zastupnika i radnih tijela parlamenta. Zašto? U raspuštenom Saboru vladajuća je koalicija imala 87 mjesta, a oporba 63. Ta 24 glasa razlike omogućavala su mnogim zastupnicima da »markiraju« u vrijeme glasanja.</p>
<p>Sličnu je logiku javnost mogla uočiti na zatvorenoj sjednici Vlade koja se očitovala o saborskom zaključku u vezi s Gotovinom. Za vrijeme glasanja u hodniku su bili HSS-ovi ministri Pankretić i Pecek, Strugar je bio na putu, a Simonić se suzdržao. Odluka je, dakle, donesena jednoglasno, uz jedan suzdržan glas.</p>
<p>U novom saborskom sazivu s tijesnom većinom vladajuće koalicije takva odluka ne bi mogla proći. Sabor će vjerojatno imati 151 zastupnika, kao i dosad. Deset puta 14 mandata po izbornim jedinicama, plus osam zastupnika manjina i tri zastupnika dijaspore. Ako će većina imati, recimo, 78 zastupnika, a manjina 73, da bi odluka bila pravovaljana na sjednici mora biti 76 zastupnika. Recimo da ih je 40 iz oporbe, a 36 iz većinskih stranaka. Jasno je kakav bi ishod bio. A sve bilo legalno. Zaključak: u tijesnim izbornim rezultatima zastupnička disciplina mora biti naglašena, dolazak na sjednice obavezan.</p>
<p>Disciplinske obveze rastu posebno u radnim tijelima. Sa 13 članova po odboru (jer Poslovnik Sabora se nije mijenjao) ostaje dosadašnji omjer vlasti i oporbe sa sedam većinskih i šest manjinskih članova. Nema teorije da se odluke mogu donositi kao dosad, da se na te sjednice ne dolazi logikom »naših će biti više«, kako se to znalo objašnjavati. A o bojkotu sjednica radnih tijela da se i ne govori. Onako kako je HDZ, na primjer, postupao posljednjih saborskih mjeseci ni jedna oporba više ne može raditi u okolnostima tijesne većine. Nastavi li se ta praksa, oporba gubi smisao, jer je malo vjerojatno da će do pukog preglasavanja dolaziti kao u prošlom mandatu.</p>
<p>S druge strane, stranke iz većine neće moći sa sigurnošću računati da će njihovi stavovi o zakonskim projektima prolaziti istom preglasavajućom lakoćom. Brojat će se svaka ruka.</p>
<p>Da bi se osigurala plenumska i disciplina u radnim tijelima, morat će se promijeniti i smisao zaključaka klubova zastupnika. Baš zato što je većina nesigurna i baš zato što, bez obzira na rezultate izbora, oporba može nadglasati većinu u spomenutom primjeru, ni jedni ni drugi ne mogu se poigravati dolascima na sjednice.</p>
<p>Ali, tijesna pobjeda podrazumijeva još nešto. Ako se traži disciplina unutar stranaka, tražit će se i tzv. koalicijska disciplina unutar većinske, odnosno manjinske grupacije stranaka. Ono što je HSLS napravio u prošlom mandatu, u najavljenim tijesnim izbornim rezultatima, dodatna je parlamentarna opasnost. Jer, neki novi Budiša bi, bez obzira na izborne rezultate i volju birača, mogao manjinu pretvoriti u većinu i time poništiti izborne rezultate.</p>
<p>Sve to nalaže strankama da dobro razmisle s kim se udružuju i mogu li se te koalicije održati sljedeće četiri godine.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mesićeva poruka manjim strankama da ne pretjeruju sa zahtjevima</p>
<p>»Crveno-crna koalicija« o kojoj govori Mesić u nacionalnom bi interesu bila samo u slučaju obrambenog rata, a članstvo u EU i obrambeni rat nisu jedno te isto / Ako većina građana izabere opciju koja predlaže poteze što nas neće dovesti u EU - a njih je lako prepoznati - onda Hrvatska neće ući u EU jer većina građana to nije smatrala dovoljno važnim / Pravo na izbor je bit demokracije, zato i izlazimo na izbore</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić i dalje tvrdi da je moguća koalicijska vlast HDZ-a i SDP-a. Štoviše, tvrdi da bi takva koalicija mogla biti i u nacionalnom interesu. Na primjer, ako potencijalni partneri od Račana ili Sanadera kao mandatara budu tražili udio u vlasti veći od miraza glasova koje donose. Ako bi mandatar na takve zahtjeve pristao, bila bi to iznimno nestabilna vlada, a Hrvatskoj više od svega treba stabilnost, ako želi po hitnom postupku ući u Europsku uniju, misli Mesić. Zato smatra da bi, ako manje stranke ne budu razumne u svojim zahtjevima, u nacionalnom interesu bilo da se Sanader i Račan sjednu i dogovore da na godinu, dvije zajednički odrade najvažniji dio posla a potom opet izađu na izbore.</p>
<p>Tu Mesićevu poruku treba čitati prije svega kao poruku manjim strankama, ponajprije HSS-u, da bi mogle ostati na cjedilu ako pretjeraju u zahtjevima prilikom formiranja koalicijske vlasti. Upravo ih na to podsjeća Mesić kada spekulira o mogućoj koaliciji koju su već vrlo jasno odbacila vodstva obiju stranka. U SDP-u čak tvrde da je bolje već za mjesec dana opet ići na izbore nego koalirati s HDZ-om koji, pak, o SDP-u u kampanji govori kao o stranci koja ruši i uništava, dakle kao o najcrnjem neprijatelju.</p>
<p>No, možda je najveći problem Mesićevih tvrdnji u tome što on članstvo u EU postavlja na razinu obrambenog rata, kada se sve političke razlike stavljaju po strani, jer se snage moraju ujediniti protiv neprijatelja koji prijeti fizičkim uništenjem. Ali članstvo u EU i obrambeni rat nisu jedno te isto. </p>
<p>Ako većina građana izabere opciju koja se deklarativno zalaže za članstvo u EU, ali pri tome predlaže i niz poteza koji nas u EU neće dovesti, a njih je lako prepoznati, onda je to pravo i želja većine hrvatskih birača. Pa Hrvatska neće ući u EU jer većina njenih građana to jednostavno nije smatrala dovoljno važnim. To se mnogima neće svidjeti, ali bit demokracije je u pravu na izbor - za ili protiv pobačaja, EU-a, NATO-a, istospolnih brakova, zatvorene ili otvorene ekonomije, prava manjina... Zato i izlazimo na izbore.</p>
<p>Doduše, teoretski je crveno-crna koalicija moguća. Ali u današnjoj hrvatskoj političkoj praksi ona je nemoguća. I to bez obzira na praktično identična osnovna obećanja tih dviju stranaka u ovoj kampanji. I jedni i drugi obećavaju da će Hrvatsku uvesti u EU i NATO. Obje stranke također tvrde da će smanjiti poreze, srušiti birokratske barijere i tako ojačati poduzetništvo, povećati izvoz , a gospodarski rast će poticati i ulaganjem u znanost i tehnologiju. Problem je »samo« to što isto u ovoj kampanji obećavaju ama baš svi. I HDZ i SDP i HSS i HNS i DC i HSLS, i veliki i mali, i lijevi i desni, i stranke i nezavisne liste...</p>
<p>Zato se ne može reći da su temeljna programska obećanja glavna prepreka u stvaranju »Mesićeve koalicije« dviju velikih stranaka. Jer, problem nije u programskim postavkama nego u konkretnim političkim potezima, odnosno politici koju su te stranke vodile, vode i najavljuju. </p>
<p>Građani tu razliku i te kako dobro vide. Zato jedni točno znaju zašto glasaju za HDZ, a drugi za SDP. Na primjer, jednima se sviđa HDZ-ov prijedlog da se izmijeni zakon o suradnji s Haaškim sudom pa da se tek onda vidi treba li izručiti generala Gotovinu. Ti su birači također skloni povjerovati tvrdnjama da nas takav potez neće udaljiti od EU-a, jer je Haag samo izgovor za nepripuštanje Hrvatske u »europski zvjezdani krug«. Drugi podupiru SDP-ov stav da se potpisane međunarodne obveze moraju poštivati i vjeruju da bi izmjene zakona o suradnji s Haagom Hrvatskoj donijele više zla nego dobra, jer bi je udaljile od EU-a. </p>
<p>A strpati sve to u isti koš sigurno nije u nacionalnom interesu. Niti bi nas dovelo u EU pola minute ranije nego da, ako treba, za nekoliko mjeseci opet izađemo na izbore.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Opasne poruke</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Tko u Imotskom smije organizirati politički skup? Tko taj skup mora odobriti a da organizatori izvuku živu glavu? Prijava skupa policiji očito nije dovoljna. Jer, u Imotskom ima ljudi koji smatraju da je taj grad njihov feudalni posjed, na kojem sve mora biti po njihovom, i rado će fizički kazniti one koji misle drukčije. Možda skup treba blagosloviti lokalni župnik? To bi se, na primjer, moglo zaključiti po razumijevanju lokalne udruge vojnih invalida za napad na Linića, jer je predizborni skup zakazao baš u vrijeme mise za poginule branitelje.</p>
<p>Nasilje kao oblik političkog djelovanja nije u nas u povijest pospremljeno zajedno s komunizmom i fašizmom. Sjetimo se samo onog mladića koji je stradao u automobilskoj nesreći zbog balvana postavljenih na jednoj dalmatinskoj cesti u znak protesta protiv izručivanja hrvatskih generala Haaškom sudu. Sjetimo se balvana postavljenih 1991., atentata na predsjednika Franju Tuđmana, napada na Vladu Gotovca uoči predsjedničkih izbora 1997. Hrvatska je zemlja u kojoj se o fizičkom nasilju u ime političkih ideja čita u dnevnim novinama, a ne u udžbenicima povijesti.</p>
<p>Zato bi bilo vrlo opasno da su u nedjelju letjela i samo jaja. Ali nisu, jer je bacanje jaja simbolički čin. A u nas su ipak više na cijeni bombastična djela. Zato su letjele i pepeljare i čaše. A aktivistica SDP-a nije mogla dobiti ni čašu vode, jer »za komunjare vode nema«. Pa kako bi i bilo ako »komunjare« na čelu s Linićem dolaze uništiti Dalmaciju. To je u Imotskom samo dan ranije rekao vođa HDZ-a.</p>
<p>Iznimno je važno što stranački čelnici govore na svojim skupovima. Sanader i Račan su u svojim izravnim okršajima prošlih dana vodili prave mirne »europske« diskurse. Ali, na terenu je Sanader progovorio bitno oštrije. Sanader se, naravno, ograđuje od bacača jaja oboljelog od PTSP-a i naglašava da je on član HČSP-a, a ne HDZ-a. No, to ne znači da riječi svojih govora ne bi trebao pažljivije birati. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog izbornih šansi svog HDZ-a.</p>
<p>Ovaj je incident mnoge razočarane birače trećesiječanjske koalicije zorno podsjetio protiv kakve su društvene atmosfere glasali 2000. pa će odsad vjerojatno mnogo pažljivije osluškivati što i kako Sanader poručuje. Jer očito je da se u nas i dalje s teških riječi vrlo lako prelazi na još teža djela. Pa bi dio razočaranih trećesiječanjskih birača ipak mogao zaključiti da opet mora, bez obzira na sve mane Račanove koalicije, glasati protiv takve atmosfere i stranaka koje makar i posredno potiču na mržnju i agresiju.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska i Vatikan</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>U Hrvatskoj u kojoj se sve politizira do krajnjih granica došlo se i do toga da se svako fotografiranje s Papom, pogotovo ako se pritom i izgovori nekoliko rečenica, dovede u vezu s uzavrelom političkom scenom u vlastitom dvorištu. Pritom gotovo da i nije važno prima li Papa »hajdukovce« ili premijera Račana. Predizborne Hrvate u prvom redu zanima za koga Papino srce kuca.</p>
<p>Kuca za - Hrvatsku. Onu slobodnu, demokratsku, neovisnu, koja je stvorena 1991. dijelom i zaslugom sadašnjeg, velikog pape, koji je upozoravao da komunizam guši ljudske slobode. U dvanaest godina promijenila se i desna i lijeva vlast, ali Papino srce uvijek je kucalo i kucat će za Hrvatsku, bez obzira vode li je lijevi ili desni.</p>
<p>Tri puta je Papa posjetio Hrvatsku, pokrenut je složen proces vraćanja crkvene imovine, brojni dogovori Svete Stolice i Hrvatske realizirani su i za prošle i za sadašnje vlasti, a velik posao čeka i buduću. Samo oni koji ne znaju kako funkcionira najstarija diplomacija na svijetu, ona vatikanska, mogu očekivati od Svete Stolice politiziranje onoga u čemu aktualne politike nema. A to je unapređenje odnosa hrvatske države i Svete Stolice, jer je riječ o kontinuitetu koji nema nikakve veze s trenutkom na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>Angelo Sodano, također veliki prijatelj Hrvatske, za vrijeme posjeta premijera Račana Vatikanu izrazio je zadovoljstvo kako se razvijaju ti odnosi. S tempom nitko nije previše zadovoljan, ali kako u Hrvatskoj ništa ne ide brzo, tako je i s tim. Sadašnja vlast nastojala je ubrzati proces vraćanja crkvene imovine oduzete u komunizmu, a kako je u taj proces prije bio duboko involviran i kardinal Josip Bozanić razgovori s Kaptolom daju rezultata, iako i na tom planu ne ide sve ni brzo ni lako.</p>
<p>Vatikan s interesom prati hrvatsko približavanje Europi, a u tom smislu Ivan Pavao II. često poziva na toleranciju, vjersku i etničku, kao preduvjet života na ovim prostorima. </p>
<p>I u ovim, predizbornim vremenima za Hrvatsku, sugestije iz Vatikana, ali i iz Papina srca, treba poslušati. A one govore da hrvatsku budućnost moramo graditi svi, na pravdi i poštenju, miru i razumijevanju, ekonomskom napretku i toleranciji. Tako jednostavno, a opet za nas Hrvate tako komplicirano.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jaja, »komunjare« i »kamenjare«</p>
<p>Povratak izbjeglica i izgradnja pravne države, dva od triju (treći je suradnja s Haagom) glavnih uvjeta za pristup Hrvatske Europi, bolno su se poklopila u slučaju napada zasad nepoznatih osoba na Lovru Pejkovića. U ozračju tih uvjeta zbiva se i užarena predizborna kampanja u Imotskom i u još nekim krajevima koje je rat dobro dohvatio. Ne bi ovu kampanju trebalo gledati kao Filipovićev ultimate fight. Na Sanaderu i Račanu je odgovornost da kampanju zadrže u okvirima kakvog-takvog (jer politika je kurva) ferpleja</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Napad na pomoćnika ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovru Pejkovića i gađanje jajima SDP-ovih kandidata na izborima Slavka Linića i Marina Jurjevića prije predizbornog skupa u Imotskom otkrivaju nam da je zemlja u kojoj živimo još debelo tranzicijska. Napad na državnog dužnosnika na autocesti Zagreb - Karlovac tri kilometra prije naplatnih kućica u Lučkom izveden je u mafijaškom stilu: napadači u dvama automobilima prisiljavaju žrtvu da skrene i zaustavi se uz rub ceste i onda biraju metodu: mogu samo prijetiti, lupiti ili pucati. Napad na dvojicu kandidata u Imotskom ozbiljno je upozorenje do kojih granica ova predizborna kampanja ne bi smjela ići.</p>
<p>Hrvatska je, među ostalim, zemlja u tranziciji od zakona ulice prema pravnoj državi. Hrvatska u kojoj nisu sankcionirani oni ratni zločini koji su to mogli biti i oni zločini pretvorbe koji su to morali u biti, nema u biti još ni »p« od pravne države. Zemlja u kojoj ubojice slobodno šeću, a pretvorbeni tajkuni ne znaju što bi s opljačkanim novcem jer im već manjka ideja, nije država u kojoj prolaznici mogu mirno šetati (sjetimo se još jednom Zorana Dominija, žrtve mafijaškog obračuna s Cvjetnog trga u Zagrebu), a predizborna kampanja proteći u demokratskim okvirima.</p>
<p>Lovre Pejković je visoko pozicioniran državni činovnik koji je predano služio u HDZ-ovoj i sada SDP-ovoj (i ostalih) administraciji. On je u svom ministarstvu načelnik Uprave za prognane i izbjegle i bavi se osjetljivim poslom u području u kojem se sukobljavaju interesi i životne sudbine Srba povratnika, izbjeglih Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Hrvata iz krajeva u kojima je rat najviše bjesnio. Pejković je tipičan civil servant koji radi svoj posao u državnoj upravi neovisno o promjenama na vlasti. To je tip namještenika koji je u zapadnim demokracijama zaštićen od nasilja ulice i političkih pritisaka. U Hrvatskoj on to očito još nije. Napadač u Imotskom koji je gađao Linića i Jurjevića jajima (a zamalo se stiglo do ranjavanja čašama i pepeljarama), izvjesni D. Š. (32) iz Imotskog, navodno je izjavio da je takav način izražavanja neslaganja s nečijim stavovima uobičajen na Zapadu. Točno. I tamo poneko jaje pogodi ponekog političara. Ali napad u Imotskom prelazi te okvire, jer je izraz napete predizborne atmosfere koja je stvorena predizbornim nastupima stranačkih čelnika. Zbog toga je kandidat SDP-a Ivica Račan prozvao kandidata HDZ-a Ivu Sanadera, jer je svojim nastupom dan ranije u Imotskom naelektrizirao atmosferu. Zbog toga se Sanader i ogradio od čina dotičnog bacača jaja.</p>
<p>Sanader je dan ranije rekao da je »taj Linić rasprodao naše hotele prijatelju Štroku, uništio 'Viktor Lenac' i sada nam ga šalju u X. izbornu jedinicu da tamo pokuša uništiti splitsko brodogradilište i još mnoge tvrtke«. To je, moglo bi se reći, bio žestok predizborni nastup u kojem se za volju efekta malo simplificira istina. Ali istina je i to da je Račan svog najvećeg fajtera izmjestio iz njegove riječke baze i poslao ga u opasnu misiju iza neprijateljskih linija, tamo gdje SDP slabo stoji u srazu s desnim opcijama na čelu s HDZ-ovom. Zato se takav incident mogao očekivati, ali je za svaku osudu, jer može skrenuti predizbornu kampanju u opasno područje govora mržnje gdje jedni hoće sve neistomišljenike strpati u »komunjare«, a drugi svoje protivnike u »kamenjare«.</p>
<p>Izvjesni D. Š. (32), ovlašteni bacač jaja protiv koji je prekršajno prijavljen, a potom će se njegov slučaj vjerojatno zagubiti u vrletima hrvatskog pravosuđa, sigurno može detaljnije elaborirati svoju tezu da je bacanje jaja na političare zapravo proeuropski običaj. On bi mogao, primjerice, ustvrditi da i u uglednoj demokratskoj Švedskoj neki fanatici svako toliko smaknu premijera ili ministricu vanjskih poslova. Slab primjer i slaba utjeha. Kad uspije uhvatiti počinitelja Švedska se, u skladu sa zakonom, zna pobrinuti da se dugo hladi iza rešetaka. Njen je problem što je ona u nekim elementima »prezrela« demokracija pa je tek sada, nakon drugog kiksa, uspjela političarima nametnuti jaču zaštitu. Jer nema više mjesta na kugli zemaljskoj kojim, uz ostale, ne hoda i poneki fanatik, lak na jajima, pepeljarama ili okidaču.</p>
<p>Povratak izbjeglica i izgradnja pravne države, dva od triju (treći je suradnja s Haagom) glavnih uvjeta za pristup Hrvatske Europi, bolno su se poklopila u slučaju napada zasad nepoznatih osoba na Lovru Pejkovića. U ozračju tih triju uvjeta zbiva se i užarena predizborna kampanja u Imotskom i u još nekim krajevima koje je rat dobro dohvatio. Ozlijeđenom Liniću odbili su u obližnjem kafiću dati vode, jer da je nema za »komunjare«. Hoće li to učiniti i Stipi Šuvaru kad dođe doma? Čudno danas zvuči podatak da je među 700 dobrovoljaca iz Hrvatske u internacionalnim brigadama u španjolskom građanskom ratu čak 63 bilo iz Imotskog.</p>
<p>Ne bi ovu kampanju trebalo gledati kao Filipovićev ultimate fight. Na Sanaderu i Račanu je odgovornost da kampanju zadrže u okvirima kakvog-takvog (jer politika je kurva) ferpleja. Pretpostavljam, i nadam se, da većina glasača ne želi biti svrstana isključivo u »komunjare« ili »kamenjare«. Pa i sam SDP i HDZ su širi i suptilniji od takve nametnute podjele.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Europska pljuska Sloveniji</p>
<p>Koliko god grubo zvučalo, Vijeće Europe je izvješćem i službeno potvrdilo ono o čemu se dugo govori i piše - da Slovenija sustavno krši ljudska i manjinska prava nekih kategorija svojih stanovnika</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Izvješće povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Alvara Gil-Roblesa, objavljeno u ponedjeljak u Delu, prva je velika, službena pljuska Europe Ljubljani. Ono na što su rijetki slovenski zaštitnici ljudskih prava godinama upozoravali, a sve garniture vlasti uporno ignorirale, potvrdio je ovih dana povjerenik Vijeća Europe. </p>
<p>Iako se kurtoazno zaključuje da je posljednjih godina postignut velik napredak na području ljudskih prava, upozorava se »da bi Slovenija trebala voditi više računa o pravima manjina, posebno pripadnika naroda s područja bivše Jugoslavije, te Romima i 'izbrisanima'«, piše u izvješću povjerenika Vijeća Europe. Robles je slovenskoj vladi preporučio da bez odgode i u skladu s odlukom Ustavnog suda izda dopunska rješenja o stalnom prebivalištu neslovencima, te upozorio da najveće manjine, Hrvati, Srbi i Bošnjaci, nemaju službeni status nacionalne manjine. </p>
<p>Dužnosnik Vijeća Europe posebno se zauzeo za povećanje stupnja zaštite Roma, te upozorio na teškoće Bošnjaka koji, unatoč tridesetogodišnjoj nazočnosti u Sloveniji, još nemaju mjesta gdje bi mogli obavljati svoje vjerske obrede. Robles je također slovenskoj vladi preporučio da potpiše 12. protokol Europske konvencije o ljudskim pravima koji potpisnike obvezuje na nediskriminatorski tretman manjina.</p>
<p>Koliko god grubo zvučalo, Vijeće Europe je izvješćem i službeno potvrdilo ono o čemu se dugo govori i piše - da Slovenija sustavno krši ljudska i manjinska prava nekih kategorija svojih stanovnika. No za puno razumijevanje priče vratimo se jedanaest godina unatrag.</p>
<p>Slovenski je MUP, naime, 26. veljače 1992. preko noći iz stalnog registra osoba sa stalnim prebivalištem, bez ikakve obavijesti, izbrisao sve neslovence porijeklom iz država bivše Jugoslavije koji nisu imali slovensko državljanstvo. S činjenicom da su izbrisani i da su izgubili sva prava mnogi od tih ljudi, svi sa stalnom prijavom prebivališta, susreli su se iznenadno, a njihov neravnopravan boj s administracijom traje do danas.</p>
<p>Iako je slovenski ustavni sud prve ustavne tužbe »izbrisanih« počeo primati još krajem 1994., prašina je s njih skinuta četiri godine kasnije, kad dolazi do preokreta.</p>
<p>Sud je odluku o brisanju protumačio protuzakonitom, a Vladu i Državni zbor obvezao da donesu zakon kojim će se riješiti problem. Deset mjeseci nakon toga parlament donosi zakon o uređenju statusa državljana drugih država, kojim se »izbrisanima« omogućuje da se vrate u registar stalno nastanjenih osoba.</p>
<p>Priči tu, međutim, nije kraj. Prije godinu dana Ustavni je sud, nakon tužbe udruge »Izbrisani«, neustavnim proglasio i zakon o uređenju statusa stranaca, a od državnih tijela zatražio da se dopunskim rješenjima retroaktivno, od trenutka brisanja, priznaju i sva oduzeta prava, od prava na mirovinu do socijalnog i zdravstvenog osiguranja. Tek je nedavno Državni zbor izglasavanjem tehničkog zakona o »izbrisanima« dao pravnu podlogu rješenja problema. Ali samo za manji broj neslovenaca koji su u Sloveniji i koji su svoj problem već riješili. Sudbina ostalih »izbrisanih« - čiji broj službena Ljubljana procjenjuje na 19.000, za razliku od Helsinškog monitora Slovenije koji tvrdi da je riječ o 83.580 osoba - trebala bi se riješiti sistemskim zakonom koji je, unatoč protivljenju parlamentarne oporbe, prošao prvo čitanje.</p>
<p>No, u cijeloj toj za Sloveniju sad već neugodnoj priči nameće se i pitanje što će biti s ljudima čije brisanje MUP ne priznaje. Razlika je, u odnosu prema službenim i podacima HMO-a, čak 55.580 »fantoma«, kako predsjednica te organizacije naziva »izbrisane«. </p>
<p>Tako će istoimena afera, repovi bešćutnog odnosa slovenske države prema stanovnicima »pogrešnih« nacija, prije svega zbog međunarodnog pritiska još neko vrijeme opterećivati slovensku društvenu zbilju.</p>
<p>Hoće li se to dogoditi i kad je riječ o nacionalnim manjinama nije poznato, no zanimljivo je da Slovenija dosad nije ni pomišljala na izmjenu svoje zakonske regulative koja kao autohtone manjine priznaje samo Talijane i Mađare, iako ih je samo 7000, a Hrvata, Srba i Bošnjaka više od 150.000. Sve su to razlozi zbog kojih je Ropova vlada, koja će Sloveniju iduće godine uvesti u EU, dobila neočekivanu pljusku te iste Europe. No postavlja se i pitanje zašto je Europa sve te godine čekala s postavljanjem neugodnih pitanja Sloveniji?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Naše je vrijeme vrhunac dijabolične brzosmrtne povijesti</p>
<p>Ima Hrvata koji smatraju da je upitna svaka muškost ako se ne druži dnevno s barem tri pištolja: jedan za posao, jedan za večernje izlaske, za pod jastuk, za »sportske trenutke opuštanja«... Toga se treba držati i kad si suočen s iskustvom da svatko tko je ikad istinski uzeo oružje u ruke mora biti svjestan da će ga ono ovako ili onako stajati glave. Ne samo zbog ispunjenja rečenog da onaj tko se mača laća od mača i pogiba nego i više zbog podmukle prisutnosti toga moćnog argumenta među onima iz njihove okoline što ga radoznalo traže i nalaze / Treba samo proći »uljuđenim« građanskim salonima i uočiti beskraj niza portreta nacifranih i nadutih dvorskih pauna okićenih kratkim i dugačkim figurativnim ili pravim sabljicama i sabljetinama. Taj niz oružanog dostojanstva povijesti, časti, uznositosti i krvava ponosa uvijenog u cizeljerski rakam srebra i zlata zaklanja uvijek isti krivi ili ravni dobro nabrušen brid za rezanje i oštricu za probadanje</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>Konstruktor strojnice »kalašnjikov« koja je učinkovito pobila više pravih i pogrešnih meta od svih sličnih oružja izjavio je u povodu svog rođendana kako bi mu bilo draže da je konstruirao kosilicu za travu. Dojam je da osamdesetdvogodišnji Mihail Kalašnjikov pokušava pred smrt posuti pepelom svoj partijski zadatak stvaranja kosilice života koja je prema nekima najmasovnije ikad proizvođeni složeniji industrijski proizvod. Konstruirana je 1947. i autor je u vrijeme stvaranja životnog djela bio u najboljim godinama. Možda je pred kraj života postao svjestan da je vrijeme »oslobodilačke« strojnice prošlo. Da je na redu novi evergreen. </p>
<p>Posve recentna antologija »Sto najvažnijih patenata svih vremena« Toma Philbina rangira oružje među najutjecajnije oblikovatelje povijesti. </p>
<p>Između kotača na prvom i kondoma na pedesetosmom mjestu našli su se i sljedeći oblikovatelji ljudske uznositosti: puščani prah (7.), A-bomba (18.) , puška (21.), pištolj (22.), luk i strijela (29.). Dinamit (70.), top (71.) i tenk (82.) bili su manje učinkoviti. No za njih kao i za videorekorder na stotom mjestu ima vremena za napredovanje.</p>
<p> U usporedbi s tim snažnim oblikovateljima svijeta ostali pronalasci (poput zahodske školjke, radija, računala, televizije itd.) nastali su samo kao usputna potreba korisnika oružja. Ima godina nalik na krpe što vuku se po podu sveudilj povijesti. To su vremena u kojima je govorilo oružje. </p>
<p>A to je zapravo sve vrijeme Zemljina trajanja u kojem su vladali ljudi. To su stoljeća našeg bratstva po oružju, prokletstva oružja. Činjenice da je »svaki alat oružje kad ga pravilno držiš«.</p>
<p>»Ako želiš osjetiti moć cijevi«, kaže mi posjednik arsenala u kuhinjskoj ostavi, »nabavi makar i repliku, recimo, 'Rugera' duljine četrdesetak centimetara i stavi ga na stol dok te razdire nepravda. Navij potom neki psihodeličan broj Guns n Rosesa i osjetit ćeš kako te odiže fluid vigilantske pravde. On je od iste neutješne volje Clinta Eastwooda dok hladnim mirom poteže svoj 'štuc' za nepomirljiv revolveraški ugriz oružja. </p>
<p>Namirisat ćeš moćan, crveni miris krvi, ruža i vina. I znat ćeš zašto se oružje ljepilom krvi lijepi za ruku onog koji mu smjerno, podanički dolazi u pohode«.</p>
<p>Riječi su to jednog iz redova izumiruće vrste romantičnih arhivara pucaljki u fast-death vremenu kad se ne razaznaje je li to mladolik Billy the Kid ili virtualni Coco Bill naručuje za šankom: »Coca-cola i tri žive mete u kutu za žednoga Billa!«. </p>
<p>Znano je kako u Hrvatskoj nema muškarca koji se ne razumije u oružje, nogomet, žene i automobile. Muški tvrda i uporna je ta opsjednutost cijevima i kalibrom. Upravo epska armomanija koju nikakav zakon neće utišati. Ima Hrvata koji smatraju da je upitna svaka muškost ako se ne druži dnevno s barem tri pištolja: jedan za posao, jedan za večernje izlaske, za pod jastuk, za »sportske trenutke opuštanja«... </p>
<p>Toga se treba držati i kad si suočen s iskustvom da svatko tko je ikad istinski uzeo oružje u ruke mora biti svjestan da će ga ono ovako ili onako stajati glave. Ne samo zbog ispunjenja rečenog da onaj tko se mača laća od mača i pogiba nego i više zbog podmukle prisutnosti toga moćnog argumenta među onima iz njihove okoline što ga radoznalo traže i nalaze. </p>
<p>Kao i u znamenitom naputku režiserima da puška koja visi na zidu u prologu mora za predstave i opaliti i u scenariju života svako oružje koje uđe u nečiju privatnu scenu prije ili kasnije opali. </p>
<p>Hrvatska se samo naizgled čini zemljom krcatijom oružjem od drugih i vjerojatno zbog blizine minulog rata za svaki oružani delikt »civilizirani« promatrač sa strane stavlja Hrvate u barbarski okvir. Ali Hrvatska se, zapravo, u sve uočljivijem svjetskom fenomenu povećanja učestalosti potezanja »guna« ne razlikuje od ostalog svijeta. Naše vrijeme jest vrhunac jedne dijabolične fast-death ili brzosmrtne povijesti svijeta od oružja za koju treba sazreti što brže.</p>
<p>Ništa neočekivano za povijest koja i nije drugo do niz ciklusa dizanja na oružje i odmaranja od oružja da bi se ponovo diglo na oružje. Treba samo prošetati svim tim trgovima svijeta po kojima brončani konjanici kose kroz vječnost imaginarne glave, pašu britke ćorde, mačeve, vitlaju buzdovanima, handžarima i toljagama, ciljaju strijelama, samostrijelima, tromblonima.</p>
<p>Treba samo proći »uljuđenim« građanskim salonima i uočiti beskraj niza portreta nacifranih i nadutih dvorskih pauna okićenih kratkim i dugačkim figurativnim ili pravim sabljicama i sabljetinama. </p>
<p>Taj niz oružanog dostojanstva povijesti, časti, uznositosti i krvava ponosa uvijenog u cizeljerski rakam srebra i zlata koji zaklanja uvijek isti krivi ili ravni dobro nabrušen brid za rezanje i oštricu za probadanje. </p>
<p>Taj se niz slave nastavlja »oštroumno oblikovanim« žlijebom za krv na bajuneti, znanstvenom ergonomijom ležanja prsta na kokotu, dinamikom balansa projektila, psihotreningom snajperista na krovu nasuprot supermarketa. </p>
<p>Nastavlja se strpljivošću restauratora u obnovi nosača atomskog bljeska »Enola Gay« koji će očevi čvrsta stava pokazivati djeci. U tom nizu je i slavni hrvatski torpedo kojemu u čast, kojeg li čudovišnoga humanističkog cinizma, sviramo Bethovena za pokoj duše svih raznijetih i podavljenih koje je taj »slavni« izum učinkovito rastavio od života. </p>
<p>Još za vremena Beiruta, dok žitelji razuđenijeg dijela jadranske obale ni sanjali nisu koliko je oružja iskovano za sljedeći Gesta Dei per Jugoslavenos uobličen je lik kalašnjikov-nindže od dva šaržera spojena selotejpom. On jurca u kampanjoli krajolikom i pušta rafale kao na azerbajdžanskoj svadbi. No taj folklorni, amaterski, kućnoradionički derivat svadljivca goljo je u usporedbi s profesionalnim izvrsnikom smrti. Elitnim falangistom iz laboratorija rata.</p>
<p> Nastao je uvijanjem primordijalna etosa iskonskoga prapovijesnog barbara u slojeve odore od čipova i uronjen u prostor virtualnog snoviđenja instant smrti. Ljudske mete tog stroja od mesa i stimulansa što kolaju njegovom ispranom sviješću samo su promičući objekti na ekranu s licenciranom igrom trijebljenja gamadi. Rad tih suvlasnika smrti samo je produljena igra započeta davno na vrtićkom računalnom balu militarne inicijacije. </p>
<p>Nakon takvoga uzorna kontinuiteta u metamorfozi i rastu moći ratnika tamna vilajeta (koji se usuđuje dodjeljivati nekakvu Nobelovu nagradu za mir) lažna je šokiranost suvremenika činjenicom da se dvanaestogodišnji dječak na biciklu »našao« na putanji metka, da je četverogodišnje dijete »ubilo« pištoljem sestru dok je djed išao po zelje na plac. </p>
<p>Ta šokiranost govorio o nevjerojatnoj nesvijesti ljudskoj. Nespoznavanju čudesnosti činjenice da se bude živ u još jednom jutru ustajanja pokretnih meta svijeta za koji sve agencije javljaju da je u miru samo zato jer je preostalo točno pet dana, dva sata i tri minute do novoga ratnoga pacifikacijskog pohoda. </p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik Hrvatskoga robotičkog društva.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ima li spolne diskriminacije u našim udžbenicima</p>
<p>Hrvatske čitanke imaju štiva iz različitih književnih smjerova i vremena, i svaki učitelj zna dobro pojasniti neki sadržaj koji bi mogao i samo nagoviještati spolnu diskriminaciju... Kad je riječ o spolnoj diskriminaciji u socijalnoj zajednici onda ni tu ne bi trebalo biti crno-bijelih stavova. Kako će neki pojedinac vrednovati suprotni spol ovisi o obitelji u kojoj je odrastao, o socijalnim navikama roditelja i cijele obitelji, o odnosima roditelja i, dakako, o razini obrazovanja i intelektualnog funkcioniranja, te o strukturi ličnosti svakog pojedinca</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ </p>
<p>Na Hrvatskoj televiziji u ovo predizborno vrijeme počesto vidimo (i vidjet ćemo) pripadnike pojedinih političkih stranaka kako iznose svoja stajališta o velikim i malim stvarima, a sve u cilju da se dopadnu gledateljstvu i eventualno biračkom tijelu. Ponekad su to prepucavanja, svađe i optužbe na račun suprotnog tabora ili neke od političkih stranaka (obično u »Forumu«) a nekada su to osobni stavovi ničim dokumentirani. Takav jedan stav iznijet je prošlog tjedna u emisiji obrazovnog programa. </p>
<p>Milanka Opačić rekla je kako naši školski udžbenici potiču spolnu diskriminaciju. Predstavnik izdavača hvalio je nered na tržištu udžbenika, tvrdeći da smo prvi (i jedini možda) u Europi koji uvažavamo pluralnost udžbenika. </p>
<p>Kako nas praktičare o tom nitko ništa ne pita, dopuštamo samozadovoljstvo onima koji misle da je veći broj udžbenika za jedno godište škole napredak. Ako im je to jedino zadovoljstvo u životu i misle da su postigli vrhunac svoje uloge u odgojno-obrazovnom sustavu nacije neka im to i bude. Ipak, paralelni udžbenici su unijeli opći nered. Osobito u nižim razredima osnovne škole. </p>
<p>Objašnjenje u emisiji da se stari udžbenici mogu nabaviti u komisijskim prodavaonicama i da tako i oni zarade prodajući stare udžbenike doima se drskim i bahatim. No tvrdnja Milanke Opačić kako udžbenici potiču spolnu diskriminaciju jednostavno ne stoji. Da su opširni, da ima tekstova koji nisu zaslužili mjesto u udžbeniku, da mnogi udžbenici nisu usklađeni s dodatnim tiskanim materijalima (zbirke, kontrolni, vježbenice i sl.) to se zna, ali nisu i spolno diskriminirajući. </p>
<p>To što u mnogim tekstovima i štivima majka je uz štednjak, a otac drvosječa, ili neki uvaženi stručnjak, to nije spolna diskriminacija. Hrvatske čitanke imaju štiva iz različitih književnih smjerova i vremena, i svaki učitelj zna dobro pojasniti neki sadržaj koji bi mogao i samo nagoviještati spolnu diskriminaciju. </p>
<p>Tekstovi Ivane Brlić-Mažuranić su prelijepi i počesto ženu stavljaju u podređeni položaj, ali to je odraz vremena i prostora o čemu učitelji provode analizu. Učitelji hrvatskog jezika provode sadržajnu, etičku i estetsku, te socijalnu analizu teksta pa se Milanka Opačić ne treba bojati da bi naši učenici osjetili spolnu diskriminaciju zbog udžbeničkih tekstova.</p>
<p>Budimo realni i odgovorimo kako je organizirana naša obitelj? Većinom majka vodi domaćinstvo, ma kako bila obrazovana, što možemo pojasniti biološkim predispozicijama. Tko hrani dijete poslije poroda? Čime se hrani? </p>
<p>Majčinim mlijekom. Tko ostaje na porodnom dopustu? Uvođenje porodnoga dopusta za očeve je dobro, ali smiješno ako se time želi postići ravnopravnost spolova. Pa to što su ilustracije u našim udžbenicima majke vezane za dijete i kuću to je simbolika koje se ne smijemo odreći.</p>
<p>Žena je čuvar doma i, kako narodna mudrost veli, čuvar tri kuta u kući, i to u udžbenicima možemo učenicima i reći. Očeva uloga u obitelji ne može biti identična iako može ravnopravna, ali na nekim drugim zadacima. To što su nekim tekstovima muškarci heroji, odličnici ili posebno zaslužni ne umanjuje vrijednost žene u zajednici.</p>
<p>U udžbeniku fizike treba reći sve najbolje o Tesli, Stephensonu, Volti i drugima, jer su zaslužni za epohalne izume. No u kemiji učenici dobiju informaciju o Mariji Currie. Mogli bismo nizati stotine i stotine primjera iz udžbenika gdje se običnom čovjeku čini da je prevelik naglasak na muškom spolu, ali o tome trebaju govoriti učitelji, profesori i pedagoški znanstvenici, a ne političari. </p>
<p>U posljednje se vrijeme političari sve manje obraćaju struci, jer oni su kao i u doba socijalizma o svemu najbolje informirani. Vjerojatno će Šenoinu pjesmu »Kameni svatovi« (u čitanci za šesti razred) Milanka Opačić vidjeti kao oličenje diskriminacije ženskoga spola. Gotovo sigurno možemo tvrditi da učitelj hrvatskoga jezika tako dobro analizira tekst s učenicima, da ni najlošiji đak u razredu ne stekne pogrešan dojam.</p>
<p>No kad je riječ o spolnoj diskriminaciji u socijalnoj zajednici onda ni tu ne bi trebalo biti crno-bijelih stavova. Kako će neki pojedinac vrednovati suprotni spol ovisi o obitelji u kojoj je odrastao, o socijalnim navikama roditelja i cijele obitelji, o odnosima roditelja i, dakako, o razini obrazovanja i intelektualnog funkcioniranja, te o strukturi ličnosti svakog pojedinca. </p>
<p>U nas je još aktualan stav u ruralnim sredinama da su muška prvorođena djeca dobro došla, da je muškoj djeci štošta dopušteno što nije ženskoj djeci.</p>
<p>Možda bi i dobro bilo takav stav reafirmirati, jer pošast pušenja, pijenja alkohola, uživanja opijata, promiskuitet, homoseksualnost i druge socijalno patološke pojave ne donose dobro budućoj majci. To što je neka žena rodila dvije HIV pozitivne kćeri posljedica je upravo promiskuitetnog ponašanja. Htjeli mi priznati ili ne, ženski spol u prirodi predodređen je za stvaranje potomstva, a kad je riječ o ljudima, žena je i te kako odgovorna za zdravo potomstvo.</p>
<p>Mi to moramo mladoj generaciji jasno i nedvosmisleno reći, pa i udžbeničkim tekstovima, ili drugim oblicima odgojnog djelovanja škole. </p>
<p>Kuknjava da je malo žena u politici je smiješna. Tko se hoće baviti politikom ima izgleda, pa čak i u Indoneziji. Većina žena (pa i muškaraca) smatraju bavljenje strukom vrednijim od bavljenja politikom. Bio bi grijeh da se Pavica Gvozdić bavi politikom ili da su se njome bavile Marijana Radev ili Anka Cvitan (poznata učiteljica), Milka Trnina i plejada velikih hrvatskih žena.</p>
<p>Zato dobro je da političari u ovo predizborno doba iznose samo one stavove koji su točni, utemeljeni i vjerodostojni. Jednako bi bilo dobro da pitaju struku što sa sadašnjom školom i sa sadašnjim nastavnim programima i udžbenicima, a ne halo efektima pokušati dobiti glasače. </p>
<p>Udžbenike treba mijenjati i dovesti u red ne zbog spolne diskriminacije. O tome političari (i političarke) neka poslušaju naše učitelje. Imamo ih izvrsnih!</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Dobiva li Vukovarska još jedan neboder</p>
<p>Na sredini postojeće poslovne zgrade Ersteärkische Bank (Erstebank) u Vukovarskoj 41, koja je trenutno u obnovi, mogao bi se nadograditi neboder visok dvadesetak katova. Tako barem predlaže idejno rješenje što je dobilo prvu nagradu na urbanističko-arhtektonskom natječaju koji su zajednički raspisali Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) i Erstebank.</p>
<p>Na internetskoj stranici DAZ-a u ponedjeljak su, naime, objavljeni rezultati državnog općeg, pozivnog i anketnog natječaja za izradu idejnog rješenja poslovnog nebodera između Fakulteta i elektronike i računarstva i tzv. Galićeve stambene zgrade.</p>
<p>Prvu nagradu i 150.000 kuna osvojila je tvrtka Skopeo i njezini arhitekti Andrea Barac i Zoran Bajić s koautorima Majom Huljev, Mišelom Bilićem i Mariom Matićem. </p>
<p>I u DAZ-u i u banci tvrde da je natječaj raspisan kako bi se ispitali uvjeti lokacije i vidjelo što struka na tom području može predložiti. Hoće li banka zaista krenuti u gradnju takve zgrade, odnosno traženje dozvola potrebnih za nju, saznat će se u utorak, na konferenciji za novinare što je zajedno sazivaju DAZ i Erstebank. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Lucija Stojko: Ostala sam sama u Kordićevom getu</p>
<p>Devedesetogodišnja susjeda Hilda Ricijaš s kojom je Lucija ostala u kući, jer su obje zaštićene stanarke, doživjela je zbog nerviranja moždani udar / Oduzeta joj je desna ruka i sada je na oporavku kod sina / »Naša gazdarica, vlasnica kuće u kojoj živimo, zbrinuta je i odselila se, a nas dvije smo ostale«, priča nam Lucija Stojko</p>
<p>»Osjećam se kao da sam na Golom otoku«, rečenica je s kojom nas je dočekala osamdesetdvogodišnja Lucija Stojko koja već 62 godine živi u Plitvičkoj 54, kako piše na kući, iako je u planu grada to Lučićeva ulica.</p>
<p>»Kuće oko mene srušene su«, priča nam, »a zbog visoke ograde kojom je ograđen cijeli taj prostor na kojem bi trebao biti Kpordićev neboder, osjećam se kao u getu«. Devedesetogodišnja susjeda Hilda Ricijaš s kojom je ostala u kući, jer su obje zaštićene stanarke, doživjela je zbog nerviranja moždani udar, kaže Lucija Stojko. Oduzeta joj je desna ruka i sada je na oporavku kod sina. »Naša gazdarica, vlasnica kuće u kojoj živimo, zbrinuta je i odselila se, a nas dvije smo ostale«, priča nam Lucija Stojko. </p>
<p>Kao što već svi znaju, na prostoru između Vukovarske, Lučićeve, Humboldtove i Čazmanske u planu je izgradnja dvaju nebodera investitora Zdravka Mamića i Josipa Kordića. Planovi se kuju, a preostali stanari žive u neizvjesnosti jer im još nisu nađeni zamjenski stanovi. Otkup zemljišta s obiteljskim kućama počeo je početkom ove godine i većina stanara je odselila.</p>
<p> Na dijelu gdje se planira graditi Kordićev neboder preostale su još samo gospođe Lucija i Hilda, a na Mamićevu dijelu žive još četiri stanara koji bi svoju sudbinu trebali saznati nakon 17. studenoga kada, kako su obaviješteni, završava javna rasprava oko uređenja toga dijela Vrbika. </p>
<p>»Drva za zimu još nisam kupila jer čekam da me obavijeste hoću li i kada dobiti stan«, kaže nam Lucija, dodajući da bi joj stan olakšao starost jer joj je sada već postalo teško nositi drva i vodu s gradske pumpe. Zadnju informaciju od nekog advokata, dobila je prije otprilike mjesec dana. »Rekao je da mi stan treba dodijeliti Grad jer će kroz moj stan ići cesta. A isti je slučaj i sa susjedom Hildom«, ispričala nam je Lucija Stojko. </p>
<p>Kako saznajemo od pročelnika Ureda za upravljanje imovinom grada, Željka Uhlira, Ured radi na pronalaženju zamjenskih stanova zaštićenih stanarki u Plitvičkoj 54. »Problem će se riješiti do početka gradnje jer radi se o kompliciranim imovinsko-pravnim odnosima«, kaže Uhlir. </p>
<p>Još uvijek, međutim, ostaje upitno hoće li se neboderi od 12 i 25 katova uopće graditi, jer se stanovnici Trnja tome oštro protive. Detaljan plan uređenja toga dijela Vrbika, koji je predstavljen prošlog tjedna na javnom izlaganju, stanovnici Trnja nazvali su planom privatnog gradilišta koji Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša radi zbog interesa investitora i pojedinaca u Gradu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrebu treba metro </p>
<p>»Projekt metroa ne može ostvariti ni jedna gradska vlast u jednom ili dva mandata, to je proces koji traje dugo i zapravo nikad ne završava« / Premijer smatra da je spalionica otpada dobro rješenje, a hvali gradsku upravu zbog sanacije odlagališta otpada na Jakuševcu</p>
<p>Zagreb će morati početi razmišljati o metrou, mišljenje je premijera Ivice Račana što ga je iznio u intervjuu objavljenom u Reviji za promociju zdravog života Zagreb zdravi grad.</p>
<p> Na neke tvrdnje kako je Zagreb premalen za metro, premijer odgovara da su i Pariz i London počeli graditi podzemnu željeznicu prije 150 godina kada automobil još nije bio ni izumljen, a ljudi su se vozili u kočijama.</p>
<p> Do tog zaključka Račan je došao promatrajući gradske prometnice koje su postale preuske da prime veliki broj vozila koja onda koče i usporavaju javni prijevoz.</p>
<p> I premijer dijeli sudbinu svojih sugrađana, te nerijetko zapne u gradskoj prometnoj gužvi. Katkada mu, kako je rekao u razgovoru, na užas svoga osiguranja ne preostaje drugo nego da do cilja ode pješice. Automobila na zagrebačkim ulicama sve je više, pojašnjava, jer danas nije rijetkost da obitelji imaju dva pa i tri automobila. Međutim, projekt metroa ne može ostvariti ni jedna gradska vlast u jednom ili dva mandata. To je proces koji traje dugo i zapravo nikad ne završava.</p>
<p>U vezi s ogromnim količinama otpada koje proizvodi veliki grad, Račan smatra da je spalionica otpada dobro rješenje. Taj način sanacije primjenjuju i razvijene zemlje, poput Japana. Premijer je pohvalio gradsku upravu zbog sanacije odlagališta otpada na Jakuševcu, jer da se nije išlo u to, došli bi u pitanje izvori pitke vode. Ovako, taj projekt dugoročno će omogućiti opskrbu dovoljnim količinama pitke vode i pridonijeti stvaranju vizije Zagreba kao zdravoga grada. </p>
<p>Premijer smatra da nikad nije dovoljno činiti sve što se može za građane s posebnim potrebama, iako je Zagreb učinio puno. Tako su u središtu grada uređeni nogostupi prilagođeni osobama u invalidskim kolicima. ZET je uz pomoć Gradskog poglavarstva povećao broj kombija koji prevoze osobe s invaliditetom.</p>
<p> Premijer Račan naglasio je kako je uvijek zastupao stav da povjerenje građana obvezuje, pa tako i sad smatra da je obveza dviju stranaka koje su preuzele odgovornost za upravljanje gradom, da riješe sve nesuglasice koje imaju, tako da Zagrebom upravljaju na korist njegovih građana. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Na Infu dva Ferrarijeva bolida </p>
<p>Na predstojećem 35. međunarodnom sajmu informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija (INFO2003.) koji se otvara u utorak na Zagrebačkom velesajmu, Zagrepčani će imati pilike vidjeti dvije replike Ferrarijevih bolida. Bolidi će biti smješteni u paviljonu 8 na štandu tvrtki Olympus Hrvatska i VIPnet, kojemu je bolid osiguran preko Vodaphonea. Uz Info, u utorak se otvaraju sajmovi Interliber i Educa+.</p>
<p>Bolide je iz Londona dovezla tvrtka ProCar, a u ponedjeljak je počelo premještanje toga specijalnog tereta u prostor paviljona.</p>
<p> Prema riječima Branimira Vlaje, direktora tvrtke Olympus Hrvatska, za dopremu ovog specijalnog tereta bilo je potrebno ispuniti vrlo stroge uvjete zbog čega je tvrtka redizajnirala izložbeni prostor i osigurala cjelodnevnu zaštitu. Ksenija Genc Novak, inače voditeljica projekta iz Olympusa, rekla nam je kako su pregovori trajali dva mjeseca, a da su bolidi od Londona do Zagreba putovali šest dana.</p>
<p>Realizaciju ovog projekta omogućili su međusobni ugovori spomenutih tvrtki s Ferrarijem. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Inovatori »pozlaćeni« u Londonu</p>
<p>Hrvatski inovatori postigli su na upravo završenom Britanskom sajmu inovacija (BIS) u Londonu dosad najveće uspjehe od 1997. kada su počeli organizirano nastupati. Nikola Peković tako je na sajmu proglašen najuspješnijim sudionikom izložbe izvan Velike Britanije zahvaljujući svojoj inovaciji »Polisan«, dok je za »Držač računala« osvojio zlatnu medalju. </p>
<p>Izniman uspjeh ostvario je i Zlatko Viduka čiji je »Brojač osovina«, nagrađen zlatom, dobio ponude za ugradnju u britanski željeznički sistem. Srebrne medalje osvojili su Tomislav Cvetko za »Kutijicu za pržene krumpiriće s odjeljkom za umak« i mladi Dejan Ciglenečki za »Eko-Clean«. Davorin Vlašić, student FER-a, proglašen je najboljim mladim inovatorom. Posebnu nagradu osvojio je Zagrepčanin Milan Hrenović za »Tuš ventil za uštedu vode«. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nakon Potterovske »potrage«, u Maksimiru ostalo smeće i zgaženo bilje</p>
<p>Nakon nedjeljne »potrage za blagom« u parku Maksimir je, uz Prvo jezero i Vidikovac, ostalo smeće i zgaženo ukrasno bilje. Potragu za 200 predmeta skrivenih u parku organizirao je Algoritam u sklopu promocije nove knjige o Harryju Potteru, »Harry Potter i Red Feniks«.</p>
<p>Ukrasno bilje odijeljeno je ogradom od staze, upravo zato da se ne bi gazilo. No, to nije omelo mnoštvo tragača svih uzrasta da drvenim kolcima, nogama i rukama uništavaju biljke. A ni čuvari, koje je za tu priliku unajmio Algoritam, nisu se baš iskazali. Valjda nisu znali da se biljke ne smiju uništavati, što očito ne znaju ni građani.</p>
<p>Događaj navodi na pitanje je li zaštićeni park Maksimir primjeren za masovna okupljanja, pa i ona prvomajska i razna proštenja. </p>
<p>»Iznenadio nas je toliki odaziv građana no nismo zadovoljni time što je u potrazi sudjelovalo toliko odraslih, jer igru smo namijenili isključivo djeci«, rekao nam je direktor marketinga Algoritma Igor Gerenčer, dodajući da su svi skriveni predmeti bili nadohvat ruke pa i nije ni bilo potrebe gaziti biljke. »Nismo pretpostavili da bi moglo doći do toga. Štetu ćemo nadoknaditi jer tako i stoji u ugovoru koji smo potpisali s Javnom ustanovom Maksimir«, kaže Gerenčer. </p>
<p>»Masovnim okupljanjima nije mjesto u parku Maksimir«, kažu ravnatelj Javne ustanove Maksimir, Vladimir Ivanković i krajobrazna arhitektica i stručna voditeljica u Javnoj ustanovi, Amalija Denich. Svi bi htjeli lijepi park, kažu, a kad se treba pridržavati pravila, negoduju i okomljuju se na Ustanovu. </p>
<p>Dozvole za masovna okupljanja i veće zahvate u parku, međutim, izdaju Ministarstvo zaštite okoliša i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. U ponedjeljak su djelatnici Javne ustanove i Hrvatskih šuma obišli park kako bi procijenili napravljenu štetu. </p>
<p>Krajem listopada u Službenom glasniku Grada Zagreba objavljen je pravilnik o mjerama zaštite spomenika parkovne arhitekture parka Maksimir, koji je na snagu stupio početkom studenoga. Prema njemu, u parku Maksimir više se ne dopuštaju masovna okupljanja. No, to ne znači da u pojedinim prilikama Ministarstvo neće popustiti, barem tako upozorava praksa. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Cesarice proslavile 10. godina postojanja</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Ženska klapa Cesarice je velikim solističkim koncertom u nedjelju u koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« proslavila 10. godina postojanja. Za poslušati ovih devet djevojaka tražila se karta više. U prvom dijelu pjesme »Garifule bili«, »Oj, slaviću« i »Plavi putevi mora« činile su splet dalmatinskih pjesama. Izvele su i španjolske pjesme »El vito« i »Rosinyol«. Velikim ovacijama bio je popraćen dio s bugarskim pjesmama »Pilence pee« i »Ergen dedo«, koje je na bubnju - tapan pratio Josip Valentić, deveti dio benda Kužiš stari moj, gostiju na ovom koncertu. Mora se priznati, nije česta prilika čuti promjenjive i neobične bugarske ritmove, drukčiji pristup harmonizaciji i posebnu vokalnu tehniku, koja, eto, ovim lijepim djevojkama nije bila teška zadaća. </p>
<p>Bend Kužiš stari moj, kojeg čine i članovi ansambla Lado i članovi tamburaškog orkestra HRT-a, pomogao je Cesaricama da prezentiraju iznenađenje i novost na njihovom repertoaru - splet, odnosno potpourri latinskoameričkih glazbenih tema. To su argentinski »Carnavalito«, čileanski »Campo de hielo«, »Trote tarapaqueno«, »Durme negrito«, »Corazon de escarcha«, te venezuelski »Alma Lianera«. Uz egzotične melodije, posebno zanimljivi su bili i neobični zvukovi s instrumenata kena i čarango. Na trenutke se činilo i kao da ste u mnogo toplijim krajevima, nego što je to danas Zagreb. </p>
<p>Tema iz kultnog filma »Kum« i Špišićeva »Barbara«, rekli bismo sprinterska verzija, bile su solo dionice benda Kužiš stari moj. Članovi tog sastava na kraju su Cesarice iznenadili poklonivši im ruže. U kratkim stankama na velikom platnu mogla se vidjeti i duga povijest ove klape koja je započela davne 1893. godine, prije 110 godina. Naime, organizator se malo poigrao, te je sve godine na slajdovima uvećao za 100 godina. To je sve svojim improvizacijama na klaviru popratio Đorđe Manojlović, kao nekoć u kino dvoranama, a čega se malo tko danas više sječa.</p>
<p>U drugom dijelu, jednoličnijem, Cesarice su izvele, odjevene u nošnje, nekoliko klapskih pjesama, a na koncu su im se na bini pridružile i četiri bivše članice s kojima su otpjevale pjesmu »Jemala sam dragoga«. A to je ujedno i razlog (vjenčanje za dragoga) zbog čega je kroz ovu klapu prošlo dvadesetak djevojaka. I na koncu, spomenut ćemo izvrsno vođenje i prvi sopran Ani Vuletić, kao i umjetničkog voditelja ove klape Bojana Pogrmilovića, koji ih vodi od prvog dana.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>HTV najavio svoj ambiciozni projekt »Blago krša«</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Na tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak HTV je predstavio jedan od svojih najambicioznijih projekata uopće i zasigurno najambiciozniji dokumentarni projekt nazvan »Blago krša«. Riječ je o posebnom projektu HRT-a, odnosno seriji znanstveno dokumentarno popularnih filmova kojima je cilj predstaviti Hrvatsku svijetu kroz fenomen krša. Poseban gost konferencije bio je Benjamin Edelberg, poznati holivudski majstor specijalnih efekata, koji je suradnik na projektu »Blago krša«.</p>
<p>»Danas sam prvi put uživo sreo članove ekipe s kojom surađujem već neko vrijeme uz pomoć interneta i ostalih blagodati suvremene tehnologije«, rekao je Edelberg priznajući da je prvi put u Zagrebu i da je oduševljen ljepotom domaćih djevojaka. </p>
<p>»Ovo je jedan suvremeni multimedijalni apolitičan projekt iako ga, između ostalih, financira Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, kao i još neka druga ministarstva, a namjera mu je razvijanje serije razmišljanja i motiviranja kreativnih ljudi«, naglasila je dr. Lidija Gašparović, autorica i voditeljica projekta dodajući da je po fenomenu krša Hrvatska gotovo jedinstvena u svijetu jer je više od dvije trećine njenog prostora krš. </p>
<p>Za prvu godinu su zamišljene četiri epizode koje su se počele snimati prije ljeta iako je sama priprema trajala dvije godine, a završetak projekta se očekuje na proljeće. </p>
<p>Projekt se sastoji od dva ciklusa, a za sada se zna da će prvi ciklus biti sačinjen od četiri priče, a svaka će trajati 26 minuta. </p>
<p>»U biti se radi o imidž projektu Hrvatske«, pojašnjava dr. Gašparović dodajući da su brojne svjetske zemlje po nečemu prepoznatljive, pa se to na ovaj način pokušava učiniti s Hrvatskom. </p>
<p>Cijeli projekt uključuje dokumentarni film, zatim foto monografiju za koju je zadužen naš glasoviti fotograf Ivo Pervan, stručnu publikaciju koja će sadržavati stručne informacije, te nosač zvuka na kojem će se naći skladba skladana za seriju, a nju potpisuje Nebojša Stijačić, inače direktor etno festivala Nebo. </p>
<p>»Kod nas se ovakav projekt radi prvi puta i nadamo se da će kvalitetom izgledati kao slični projekti BBC-a ili National Geographica«, najavljuje Branko Ištvančić redatelj projekta. </p>
<p>Budžet svake pojedine epizode kreće se oko 400.000 kuna, dokumentarac se snima u kino formatu 16:9 i kamerom u HD tehnici. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Golišava Nina Morić na talijanskom kalendaru</p>
<p>RIM, 10. studenoga</p>
<p> - Jedna od najuspješnijih hrvatskih ljepotica, koja se već godinama ubraja među vrhunske svjetske modele, Zagrepčanka Nina Morić ovih je dana osvanula na naslovnici kalendara za iduću godinu kojeg izdaje talijanski magazin For Men. </p>
<p>Golišave fotografije naše manekenke koja živi i radi u Italiji, u egzotičnim pejzažima Smaragdne obale, snimio je fotograf Marco Giaviano. Kalendar na kojem se Nina predstavlja u 12 »vrućih« izdanja već se našao u užem izboru najboljeg kalendara za 2004. godinu u Italiji, o čemu će presuditi čitatelji dnevnog lista Corriere della sera. Sudeći prema fotografijama, mlada mama Nina Morić izgleda uistinu besprijekorno, a time je potvrdila i svoj status velike talijanske zvijezde. I dok njezino lice i tijelo ovih dana krasi brojne jumbo plakate u Rimu, nadamo se da se Nina nije uvrijedila što su je talijanski novinari nazvali modnom veterankom.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Matthew Broderick i Nathan Lane ponovo u mjuziklu »Producenti«</p>
<p>NEW YORK. 10. studenoga</p>
<p> - Broadwayjski mjuzikl »Producenti« vraća 30. prosinca svoju originalnu postavu Matthewa Brodericka i Nathana Lanea, objavili su autori mjuzikla ovih dana. Lane i Broderick, čije su izvedbe omogućile da predstava osvoji rekordnih 12 američkih kazališnih nagrada Tony 2001. godine, vraćaju se u show Mela Brooksa sa 112 izvedbi do 4. travnja iduće godine.</p>
<p>Ulaznice za njihov povratak počet će se prodavati 16. studenoga u podne u podne na blagajnama kazališta St. James, telefonski i putem Interneta. Povratak originalnih Bialystocka i Blooma bio je očekivan, ali je službenom objavom ovih dana to potvrđeno i jamči, kako se čini, pomlađivanje predstave koja je ostvarila rekordnu zaradu u prvoj godini prikazivanja, ali joj je kasnije uspjeh ponešto izblijedio. Predstava, temeljena na istoimenom filmu Mela Brooksa iz 1968. godine, nagrađenog Oscarom za najbolji scenarij, zarađivala je 1,2 milijuna dolara tjedno u prvoj godini, ali je zarada opala za 20 posto zadnjih 12 mjeseci tijekom odsustva Lanea i Brodericka. Cijena ulaznica kreće se od 30 do 100 dolara.</p>
<p>New York Times piše da je Brodericku i Laneu ponuđeno svakom 100.000 dolara tjedno za povratak u predstavu. </p>
<p>Trenutačno glavne uloge u »Producentima« igraju Lewis J. Stadlen i Don Stephenson. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Matrix: Revolutions« u pet dana zaradio više od 200 milijuna dolara</p>
<p>BURBANK, 10. studenoga</p>
<p> - »Matrix Revolutions«, koji se počeo prikazivati na velikim ekranima širom svijeta 5. studenoga, ostvario je u manje od pet dana 204 milijuna dolara prihoda na kino blagajnama, od čega 118,6 milijuna izvan SAD-a i Kanade, objavio je u nedjelju Warner Bros, koproducent i distributer filma. Po podacima Warner Brosa, podružnice Time Warnera, prve medijske tvrtke u svijetu, »Matrix Revolutions« je ostvario najbolju zaradu ikad zabilježenu u pet dana na svjetskim kino blagajnama. Oko 18.000 kopija distribuirano je u 109 zemalja, u kojima se film braće Wachowski istodobno počeo prikazivati protekle srijede. Za usporedbu, drugi nastavak, »Matrix Reloaded«, zaradio je u pet dana nakon svjetske premijere oko 135,8 milijuna dolara, od čega 93,3 milijuna u SAD-u i Kanadi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Oženio se s 99 godina</p>
<p>WELLINGTON 10. studenoga</p>
<p> - Jedan Novozelanđanin (99) i njegova najbolja prijateljica (84) vjenčali su se u kapelici u domu umirovljenika, a nakon svečanosti dobacili su jedno drugom: »Idemo u krevet«, objavile su u ponedjeljak lokalne novine. Jim Gorringe ušao je u brak s Dianah Leach poljubivši je pred stotinjak rođaka i prijatelja koji su se okupili u vrtu Doma umirovljenika St. James of Avonside. To je za oboje treći brak, a zaljubili su se prije skoro tri godine, kad je Gorringe, otac petoro djece, doselio u dom. Doznaje se da će »mladenka« ovaj put propustiti svoj redoviti odlazak na čašu piva u obližnji klub. Brakom u svojim poznim godinama postali su najstariji novozelandski »mladenci« preuzevši titulu od devedesetsedmogodišnjeg para koji se vjenčao 1936. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prioni kravljeg ludila nađeni i u mišićima zaraženih ljudi</p>
<p>WASHINGTON, 10. studenoga </p>
<p> - Švicarski znanstvenici otkrili su zarazne proteine u mišićnom tkivu pacijenata koji su umrli od Creutzfeldt-Jakobove bolesti (CJD), što bi moglo značiti da se ta rijetka i smrtonosna bolest mozga može prenijeti i tijekom standardnih operacija. </p>
<p>Studija, objavljena u najnovijem broju časopisa New England Journal of Medicine, postavlja i pitanje može li se tzv. kravlje ludilo - goveđa spongiformna encefalopatija (BSE) - prenijeti i mišićnim tkivom, a ne samo moždanim, limfom i slezenom.</p>
<p>BSE, CJD i druge srodne bolesti, uključujući novi oblik CJD-a uzrokovan konzumiranjem zaraženih proizvoda od govedine, uzrokuje zarazni oblik proteina zvan prion. Za te bolesti nema lijeka i uvijek su smrtonosne.</p>
<p> CJD prirodno pogađa jednu osobu na milijun i uzrok mu nije poznat. Nova varijanta te bolesti, vCJD, dijagnosticirana je kod 139 osoba, prema podacima WHO-a.</p>
<p> Uzroci većine slučajeva CJD-a nisu poznati i sporadični su. Do deset posto može ih biti uzrokovano genetskom mutacijom, a oko deset posto uzrokovano je korištenjem zaraženog moždanog, očnog ili živčanog tkiva u operacijama.</p>
<p> Jedini način potvrde bolesti zasad je obdukcija mozga. Znanstvenici pokušavaju razviti krvni test. Životinje se na BSE testiraju uzimanjem uzoraka tkiva krajnika.</p>
<p> Liječnici Sveučilišne bolnice u Zürichu predvođeni Adrianom Aguzzijem proučili su tkiva 36 pacijenata za koje se vjeruje da su imali sporadični CJD, a umrli su između 1996. i 2002. godine.</p>
<p>Prione su pronašli u svim uzorcima moždanog tkiva i u 10 od 28 uzoraka tkiva slezene. Pronašli su ih i u osam od 32 uzorka mišićnog tkiva.</p>
<p>»Otkrića upućuju na mogućnost ijatrogenog prijenosa (odnosno posljedica liječničkih zahvata) sporadične Creutzfeldt-Jakobove bolesti«, upozoravaju švicarski znanstvenici.</p>
<p> Ističu ipak da nisu dokazali da je mišićno tkivo zarazno te ostavljaju otvorenom mogućnost da bi švicarski uzroci mogli biti na neki način jedinstveni.</p>
<p> Napominju također da pacijenti koji su bili podvrgnuti nekom obliku operacija imaju nešto veći rizik obolijevanja od Creutzfeldt- Jakobove bolesti.</p>
<p> »Neki navodno sporadični slučajevi mogli bi zapravo biti ijatrogenog podrijetla«, smatraju znanstvenici.</p>
<p> »Rezultati studije navode na zaključak da bi biopsije mišićnog tkiva i limfnih čvorova mogle biti korištene kao dijagnostičke metode za sporadičnu Creutzfeldt-Jakobovu bolest«, zaključak je studije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>EU standardizira vitaminske i mineralne dodatke</p>
<p>BRUXELLES, 10. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zahtjevi europskog tržišta bez granica stvorit će zajedničku listu vitamina, minerala i ostalih korisnih tvari - dodataka hrani i tako »europeizirati« nacionalne propise obogaćivanja prehrane. </p>
<p>Biljni ekstrakti, minerali, proteini i vitamini do sada su u prehrambene proizvode dodavani prema nacionalnim propisima. Europska komisija drži da zajedničko europsko tržište traži i zajedničku politku i pravila zajednička za sve. Komisijino je viđenje uvođenja propisa EU u politiku aditiva sada krenulo u standardnu proceduru rasprave po državama - članicama i euroinstitucijama. </p>
<p>U praksi, zajedničko europsko tržište nema zajedničku politiku dodavanja željeza i nekoliko vrsta vitamina B u brašno, količina vitamina A i D u margarinu varira od države do države, a negdje i od proizvođača do proizvođača. Dodatni kalcij u voćnim sokovima nije u jednakim količinama prisutan u francuskom, španjolskom ili švedskom proizvodu iako su oni ravnopravni i prisutni na tržištu EU bez granica. Zajedničkom politikom aditiva u svrhu obogaćivanja hrane prosječan Europljanin dobio bi mogućnost uravnotežene zdravije prehrane na svakoj točki EU tržišta. </p>
<p>Predstavljajući inicijativu »europeizacije« , sustava reguliranja unosa aditiva u prehranu, podizanja s nacionalnog na razinu EU, europska je Komisija podsjetila na naoko sitan detalj: glavni izvor željeza za djecu zadnjih petnaestak godina su željezom obogaćene žitne pahuljice za doručak. Vitamini A i D koje su do sada proizvođači i to ne svi dobrovoljno umjesto temeljem zakona dodavali margarinu osiguravaju prosječno petinu preporučljivog dnevnog unosa vitamina A i trećinu vitamina D u ljudsku prehranu. Posebno je zanimljiv dio Komisijine inicijative stroga podjela između korisnih sastojaka iz obitelji vitamina i minerala i dodataka koji nemaju visoku nutritivnu vrijednost, poput hrane s previsokim postotkom soli, šećera ili masnoća. </p>
<p>Novi će propiusi značiti da svaki proizvođač hrane mora poštovati Unijnu listu poželjnih korisnih aditiva - minerala, vitamina, sve s potvrdom da su oni dobri za hranu i za zdravlje ali i s upozorenjima da neke kombinacije vitamina ili minerala nisu preporučljive za pojedince, recimo previše vitamina A za trudnice. </p>
<p>Jedino pravo veliko ograničenje unosa aditiva odnosi se na alkoholna pića (da ne bi ispalo da je i opijanje mulitvitaminskima alkoholom na kraju krajeva zdravo!) i, naravno, svježe voće, povrće i meso. </p>
<p>Slično će se postupiti i s drugim dodacima. Kvalitetom hrane baviti će se EU Agencija za zdravu hranu, jedna od onih važnih institucija čiji je početak rada odgođen na neodređeno vrijeme zbog bizarne diplomatske borbe koja će joj zemlja biti domaćinom. Već tri godine Italija (Parma) i Finska (Helsinki) natežu se koji će grad postati središtem skrbi za zdrav sadržaj europskog tanjura ili čaše. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Potteromanija trese hrvatsko čitateljstvo</p>
<p>Čarolija započinje u 11 sati i 11 minuta, kada širom Hrvatske kreće u prodaju hrvatsko izdanje petog nastavka »Harry Potter i red Feniksa« / U glasovitoj priči, koja vodi u svijet vila i čarobnjaka, dodirujući najčudesniju alkemiju duše, a u prijevodu Dubravke Petrović, upoznat ćemo novo lice glavnog lika </p>
<p>Potteromanija ponovno trese hrvatsko čitateljstvo svih doba. Baš kao i u lipnju, kada su širom svijeta brojni poklonici malog čarobnjaka s nestrpljenjem u beskonačnim redovima čekali izlazak engleskog izdanja pete knjige, sada će se ista slika ponoviti. Na Interliberu, u Puli, Osijeku, Rijeci, Splitu i nizu drugih hrvatskih gradova. Naime, u utorak, 11. studenoga, u 11 sati i 11 minuta počinje prodaja hrvatskog prijevoda glasovite priče koja će čitatelje povesti u svijet vila i čarobnjaka, dodirujući najčudesniju alkemiju duše. »Harry Potter i red Feniksa«, u prijevodu Dubravke Petrović, pokazat će novo lice glavnog lika.</p>
<p>Harry Potter sada ulazi u doba tinejdžerskog previranja i ljut je zbog prijašnjih događaja. U priču ulaze i neki novi likovi, a razrješuju se zapleti iz prethodnog nastavka. Naći će se tu i političkih konotacija. Naš junak, naime, suočit će se s manipulacijama u Ministarstvu magije, gdje pokušavaju sakriti od njega da se lord Valdemort vratio. Kraj knjige donosi šokantne događaje, a jedan od likova u romanu će i izgubiti život. Koji? Saznat ćete čim pročitate. </p>
<p>To je tek vrlo kratak sadržaj nove knjige, no oni koji su već čitali originalno izdanje, znaju puno više. Početak prodaje upravo toga engleskog izvornika »Harry Pottera i reda Feniksa« obilježila je velebna globalna kampanja u koju je utrošeno čak četiri milijuna dolara. </p>
<p>Hoće li se pri prodaji hrvatskoga prijevoda ponoviti slika kada je dvjestotinjak najzagriženijih ljubitelja dječaka-čarobnjaka u jedan sat ujutro čekalo ispred »Algoritmove« knjižare u Gajevoj ulici u Zagrebu. Prvo izdanje rasprodano je u rekordnom roku. A rekordi i Harry Potter idu ruku pod ruku.</p>
<p>Od prvog nastavka »Harry Potter i kamen mudraca«, što se na tržištu pojavio u proljeće 2000., do danas u svijetu je prodano više od 195 milijuna knjiga. Njegova literarna mama Joanne K. Rowling navodno je već u povlaštenom krugu najbogatijih Zemljana, a ne zaostaju ni nakladnici koji zadovoljno trljaju ruke.</p>
<p> U Hrvatskoj je pak prvi nastavak serijala od objavljivanja (u travnju 2000.) do danas prodan u više od 100.000 primjeraka, a u prodaji je već deseto izdanje, doznajemo od Tamare Perišić iz »Algoritma«. Prvi nastavak i dalje se najbolje prodaje, jer čarolija Harry Pottera svakodnevno dobiva nove poklonike, a svi najradije počinju s prvom knjigom, objašnjava nam Perišić. Novi nastavak je otisnut u 25.000 primjeraka, a u »Algoritmu« očekuju da će on biti prodan za nepunih mjesec dana.</p>
<p>Globalni fenomen Harry Pottera tako melje sve pred sobom. Pomni analitičari već su izračunali da su prva dva filma snimljena prema knjigama popularnošću već nadmašili i legendarnog Jamesa Bonda.</p>
<p> Školski udžbenici iz povijesti književnosti redovito navode da je najčitanija i najizdavanija knjiga svih vremena Biblija. Čini se da je i Sveto pismo u zadnje četiri godine dobilo ozbiljnu konkurenciju u čarobnjaku Harryju Potteru. Malo je onih koji su toliko puta s toliko strasti pročitali ijednu knjigu iz školske lektire, kao što to čine Potterovi poklonici, premda mali čarobnjak ne pretendira ući u obveznu školsku lektiru, jer on je i po medijskoj i marketinškoj kampanji i po učincima među čitateljima postao globalizacijski fenomen nadmašivši po popularnosti sve knjige napisane o tome. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Otvoreno o muzejima</p>
<p>MDC preselio u nove prostore u kojima uskoro počinju dva ciklusa predavanja, prezentacija programa i projekata pod nazivom »Otvorena srijeda« / Uvode se muzejske vijesti na webu MDC-a / S Muzejem grada Zagreba MDC 2005. organizira u Zagrebu veliku konferenciju Međunarodnog centra za muzejsku dokumentaciju </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Nakon preseljenja u novi prostor (Ilica 44), Muzejski dokumentacijski centar (MDC), koji se nekoliko mjeseci bavio uređenjem novih prostorija, u ponedjeljak je u povodu završetka prve faze osposobljavanja novoga doma, ali i najave novih projekata te institucije i njezina 22. izložbenoga nastupa na Interliberu (počinje u utorak, 11. studenoga), priredio konferenciju za novinare na kojoj je uz ravnateljicu Višnju Zgagu o novostima u MDC-u govorila i Snježana Radovanlija Mileusnić.</p>
<p>U novi prostor MDC je morao preseliti nakon što je njegov dosadašnji dom u Mesničkoj ulici bio vraćen negdašnjim vlasnicima. Na novih 300 četvornih metara (što je više nego što je MDC dosad imao), uređeni su poslovni prostori, dvorana za sastanke i prigodne stručne skupove (što dosad nije imao), a sređuje se (uz reviziju fonda) knjižnica i arhiv koji sadrži 36.000 stručnih naslova,11.000 fotografija i 7.500 plakata (najveća zbirka plakata u Hrvatskoj). Tako opsežan arhiv proizlazi iz gotovo polustoljetnoga rada MDC-a, koji se nekoć bavio svim muzejima i galerijama u Jugoslaviji (dio će stoga biti predmetom sukcesije), a potom onima u Hrvatskoj.</p>
<p>U drugoj fazi uređenja MDC predviđa otvaranje muzejske prodavaonice. Ravnateljica Zgaga smatra da je MDC najpozvanija institucija za otvaranje »Museum shopa«, s obzirom da se sva muzejska izdanja, kako tiskana tako i ona elektronička, sabiru u njemu. </p>
<p>Na taj način ona neće biti samo prezentirana jedanput godišnje - na Interliberu, nego permanentno. Na ovogodišnjoj izložbi s 503 naslova (od toga 22 elektroničke publikacije) MDC predstavlja 98 muzeja, galerija, zbirki i muzejskih udruga iz 55 gradova i mjesta Hrvatske. Od toga su najbrojniji katalozi povremenih izložaba, potom oni što predstavljaju zbirke, donacije, ostavštine i nove muzejske akvizicije, kao i publikacije koje prate arheološka i etnografska istraživanja. Važno mjesto zauzimaju opsežni katalozi što prate nove stalne muzejske postave (Zbirka Marton, Zbirka Richter, Zbirka sakralnoga kiparstva i Zbirka kamenih spomenika Hrvatskoga povijesnoga muzeja, Zbirka Biškupić iz Grafičke zbirke NSK, Muzej Matije Skurjenija iz Zaprešića, novi stalni postav Memorijalnoga muzeja Ivana Gorana Kovačića iz Lukovdola ...). Naći će se tu i zbornici s brojnih stručnih skupova.</p>
<p> Velika novost su vijesti koje MDC uvodi na svoj web, što će omogućiti pravodobne informacije o otvaranju svih izložaba diljem Hrvatske, ali i održavanju stručnih skupova, seminara i predavanja što su na bilo koji način vezani za muzejsku djelatnost. MDC također uvodi i dva ciklusa predavanja, prezentacija programa i projekata pod nazivom »Otvorena srijeda« (održavat će se srijedom u 13 sati). Tako će se među prvima predstaviti Muzej skulpture na otvorenome Dobrova (kraj Labina), Nacionalni muzej farmacije te novi Muzej fotografije u Dubrovniku (privatna inicijativa). Uz nove izdavačke projekte tu će biti javno predstavljen stručni rad aukcijske kuće Kontura. »Otvorena srijeda« u MDC-u bit će, zapravo, otvorena tribina na kojoj će se raspravljati o raznim, pa i spornim, muzejskim i muzeološkim pitanjima. </p>
<p>U drugom ciklusu predavanja MDC će, s obzirom da je INDOK centar, promicati i upotrebu novih tehnologija u obradi muzejske građe, ali i posredovati u komunikaciji između te građe i publike. Tako će već 19. studenoga biti predstavljena »Donacija Kovačić on-line«, zatim 26. studenoga »Ratne štete na siteu« te 3. prosinca, u suradnji s Muzejom grada Zagreba, projekt »Muzejska dokumentacija i korisnici« (razrađuje Maja Šojat Bikić). Najveća novost je da će MDC, zajedno s Muzejem grada Zagreba 2005., dakle u godini kada bilježi 50. obljetnicu djelovanja, organizirati konferenciju CIDOK-a (Komitet ICOM-a za muzejsku dokumentaciju).</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tin Ujević kao prevoditelj </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - »Riječi, šiknule iz tmine - Augustin Ujević i književno prevođenje«, monografska studija Ellen Elias- Bursać o Ujevićevuknjiževnom prevođenju i njegovim razmišljanjima o jeziku i prevođenju, predstavljena je u ponedjeljak u Novinarskom domu. Tin Ujević preveo je 22 romana i 63 pripovijetke, dok je niz duljih radova neobjavljeno. Za života je objavio prijevode 105 pjesama, a njih 271 izišlo mu je posmrtno. Prevodio je s ruskoga, francuskoga, engleskoga, provansalskoga, švedskoga, sanskrta, kineskoga, talijanskoga, španjolskoga, latinskoga i norveškoga jezika.</p>
<p> Knjigu su objavili zagrebačka Erasmus Naklada i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca. Urednik Erasmus Naklade Srećko Lipovčan ocijenio je da je Elias-Bursać doprinijela demistificiranju »kavanskih priča« o Tinu Ujeviću. »Autorica je pokazala da nije točno da je on prevodio izravno iz originala, već da je radio ozbiljno«.</p>
<p> Knjiga »Riječi, šiknule iz tmine« temelji se na autoričinoj doktorskoj disertaciji, koju je obranila 1998. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Rukopis je za tisak priredila Giga Gračan. Ellen Elias-Bursać (Boston, 1952.) diplomirala je ruski i jugoslavistiku. Od 1972. do 1990. živjela je u Zagrebu i radila kao prevoditeljica i koordinatorica programa za američke studente u inozemstvu. Magistrirala je 1987. temom Krležinih novela na engleskom. Jezični je lektor na Sveučilištu Harvard. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Turistički grand-prix austrijskom filmu </p>
<p>BEČ, 10. studenoga</p>
<p> - U austrijskoj Gospodarskoj komori u Beču uručene su nagrade najboljim svjetskim turističkim filmovima za 2003. Ove godine ravnopravno prvo mjesto za najbolje ostvarenje na Festivalu Svjetske turističke filmske asocijacije (CIFFT) u Beču dijele dva austrijska filma: »Dan kao ovaj« i »Discover the Joy of Austria«. Nagrađeni film »Discover the Joy of Austria« ujedno je dobio Grand prix na 6. međunarodnom festivalu turističkog filma (SWIFT 2003. CRO) u Splitu, održanom od 15. do 18. listopada ove godine. To priznanje na prigodnoj svečanosti u Beču predao je direktor Splitskog festivala Vojko Pleština.</p>
<p> Prigodom predaje visokog turističkog priznanja. Pleština je zahvalio uglednoj Svjetskoj turističkoj filmskoj asocijaciji na doprinosu ili prezentaciji hrvatskog turizma preko tog festivala, a posebno činjenici da će se najbolji hrvatski nacionalni turistički film »Trogir« autora Mile Gizdića - inače dobitnik nagrade Balda Ćupića iz 2003. u Splitu - biti predstavljen na nacionalnim televizijama 14 zemalja članica CIFFT-e tijekom veljače i ožujka iduće godine. Očekuje se da će ga vidjeti više od 120 milijuna televizijskih gledatelja, što je najbolji izravni doprinos promociji hrvatskog turizma, rekao je Vojko Pleština. </p>
<p> Među sedam najboljih svjetskih turističkih filmova u konkurenciji su, uz austrijske, bili i filmovi iz Danske, Švedske i Švicarske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Počast Barceloni za europski film 2004. </p>
<p>BARCELONA, 10. studenoga</p>
<p> - Barcelona će sljedeće godine biti sjedište XVI. izdanja dodjele nagrada europskog filma zbog svoje važnosti kao »jedan od svjetskih centara kinematografije«, objavio je predsjednik Akademije europskog filma (EFA) Nik Powell ovih dana. EFA će 2004. godine organizirati novi oblik svečanosti koja će uključivati 16 nagrada, među kojima nagradu za prinos filmskoj umjetnosti, nagradu za najbolji europski film te nagrade za najboljega europskoga glumca, glumicu i redatelja. Svečanost, čiji će program uključivati tradicionalnu konferenciju EFA-e, iduće godine posvećenu važnosti uloge glumca u distribuciji i prikazivanju filmova, poklopit će se s održavanjem Foruma kultura Barcelona 2004. i proslavom godine posvećene slikaru Salvadoru Daliju. Prošle godine je nagradu za najboljeg redatelja, najbolji film i najbolji scenarij dobio španjolski redatelj Pedro Almodovar za svoje djelo »Pričaj s njom«. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Franolić oduševio s američkim freeovcima </p>
<p>U nastavku ovogodišnjeg Earwing No Jazz Festivala, što su ga prošli tjedan otvorili američki sastavi The Vandermark 5 i Ballin' Yhe Jack, nastupili su glazbenici iz SAD-a i Europe. Uz izniman posjet publike, koja je aktivno sudjelovala u odvijanju svakoga programa, predstavili su se sastavi i glazbenici različitih stilskih opredjeljenja.</p>
<p> Living Daylights iz Seattlea u svojem glazbenom iskazu ujedinjuje elemente jazza, funka i rocka te istočno-europske glazbene tradicije. Zahvaljujući višegodišnjem djelovanju u nepromijenjenoj postavi, taj je trio svirao uigrano i komunikativno uz otvoren pristup blizak široj publici, posebice mlađem naraštaju. Uz poticajnu pratnju bubnjara Dalea Fanninga i bas gitarista Arnea Livingstona, svirajući vlastite i skladbe članova trija, te koristeći se elektronskim efektima pomoću kojih je preinačavala zvuk saksofona, oduševila je Jessica Lurie, zagrebačkoj publici poznata kroz nastupe s raznim sastavima.</p>
<p> Poslije njih nastupio je talijanski trio Dogon. U njihovu energičnom i agresivnom nastupu prevladavao je zvuk električne bas gitare s pretjeranim distorzijama te intervencije DJ-a koji je samplirao ritmove, karakteristično za trendovsku glazbu koja se nadovezuje na klupsku scenu. Takav je pristup bio svojevrstan filter za publiku, no oni koji su ostali došli su na svoje.</p>
<p> Lijep glazbeni doživljaj priredili su umjetnici koji su nastupili u petak 7. studenoga. U prvome dijelu programa solo recitalom predstavio se Dražen Franolić, naš jedini svirač arapske lutnje u kontekstu world musica. No, poput drugih svirača toga glazbala koji djeluju na istim glazbenim načelima, primjerice Rabiha Aboua-Khalila, Dhafera Youssefa ili Anouara Brahema, i Franolić najčešće nastupa na jazz festivalima. Njegova je glazba zasnovana na originalnim skladbama, prizvuku bliskoistočne glazbene tradicije te meditativnim improvizacijama koje pristupom ponekad podsjećaju na poznate fusion gitariste u njihovim akustičnim istupima.</p>
<p> Zvijezde večeri bili su bubnjar Hamid Drake i tenor saksofonist i bas klarinetist Assif Tsahar. Sviraju u tradiciji dua John Coltrane-Rashied Ali, što se osjećalo i u Tsaharovu pristupu i zvuku koji se još uvijek nije u potpunosti otrgnuo Coltraneovu utjecaju. Izvodili su svoje i jednu skladbu preminulog kontrabasista Petera Kowalda, s kojim su surađivali. Iako se njihova glazba zasniva na slobodi i skupnim improvizacijama, pokazali su zavidnu uigranost i preciznost te osjećaj za blues.</p>
<p> Drake je u nekim izvedbama uvjerljivo svirao frame drum te pjevao u duhu afričke tradicijske, ritualne glazbe, a u sadržaju pjesama nije izostavio spomenuti niti hinduska božanstva. Prozvani od publike na dodatak, pozvali su na pozornicu Franolića, s kojim su izveli dvije ad hoc improvizacije, što je dodatno ugrijalo atmosferu u KSET-u. Tom prigodom Drake je svirao frame drum u potpunosti se prilagodivši Franolićevu pristupu.</p>
<p> Manje uspješan bio je nastup njemačkoga deseteročlanog sastava Tied & Tickled Trio, koji je izvodio neinventivne skladbe članova sastava. Nisu uspjeli uskladiti sterilne i dosadne samplirane ritmove te elektronsku maglicu s kreativnim improvizacijama puhača. </p>
<p>Davor Hrvoj</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Lovro Pogorelić u Finskoj i Rusiji</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Hrvatski pijanist Lovro Pogorelić održat će od 11. do 17. studenoga koncerte u Rusiji i Finskoj. U Koncertnoj kući u finskom gradu Kuopiju 11. studenoga održat će recital, a na programu su »Slike s izložbe« Musorgskog, »Sonata« Slavenskog te Prokofjevljeva »Sedma sonata«. Koncert sa simfonijskim orkestrom Kuopija predviđen je i dva dana poslije, a na programu će biti Rahmanjinovljev »Treći koncert za klavir i orkestar« pod ravnanjem dirigenta Nikolaja Aleksejeva. Recital s istim programom Pogorelić će izvesti i na MoscowArtFestivalu u Moskvi 16. studenoga u Dvorani ogledala, a 17. studenoga u Dvorani Židovskoga centra. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>U Čatežu »pogranični režim«</p>
<p>Prilikom okupljanja reprezentativaca Barić je iskazao zadovoljstvo njihovim statusom, formom i zdravljem, da bi ih već tijekom poslijepodneva u ponedjeljak poveo na prvi trening u slovenski Čatež / Kandidati za utakmice sa Slovenijom su Pletikosa, Butina, Šimić, Tomas, R. i N. Kovač, Živković, Šimunić, Tokić, Neretljak, Tudor, Leko, Rapaić, Rosso, Babić, Srna, Kranjčar, Mornar, Pršo, Olić, Zekić i umjesto ozlijeđenog Vranješa Agić </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Započela je i službeno »operacija Slovenija«. Kao uvod u taj golem zalogaj hrvatskog nogometa, a to je plasman na EP 2004. godine u Portugalu, dogodilo se u ponedjeljak okupljanje većine reprezentativaca koji su odmah otputovali u Čatež. Čeka se samo Leku i Tudora. </p>
<p>Počela je i pretprodaja ulaznica za maksimirski subotnji susret (17.30), s naglaskom da će najvjerojatnije u rekordnom roku biti razgrabljeno svih 36.000 ulaznica. Dakako da je sedmoj sili posebno zazvučao onaj dio iz njima namijenjenog naputka o režimu ponašanja i rada sljedećih dana u Čatežu, koji im je propisao izbornik Otto Barić. Prva maksima kaže da su treninzi u Brežicama, u načelu, ipak dostupni, dočim će treninzima u četvrtak i petak, kad će se modulirati konačni sastav, taktika i igra, moći nazočiti samo službena lica održavanja stadiona, a to su dakako domaćini Slovenci. Svakodnevnih uobičajenih konferencija za novinstvo s izbornikom neće biti, a jednom dnevno, u podne, novinari će moći porazgovarati s jednim, unaprijed izabranim igračem. </p>
<p> Do izbornika će se moći eventualno »u hodu«, ovisno o uzajamnim simpatijama i sklonostima. Prvo će Barićevo službeno javno obraćanje sedmoj sili biti u srijedu u Maksimiru nakon jedine trening-utakmice, i to protiv zasad još nedefiniranoga trećeligaškog suparnika. Dakako da će Barić javno istupiti u petak, dan uoči utakmice kod zajedničke objave sastava, makar pritom poručuje kako je to tek nužna formalnost jer će pravi sastav objaviti tek u podne na dan utakmice.</p>
<p> Zanimljivo da je izbornik pritom, zbog stroge konspiracije onoga što će se raditi sljedećih dana u Čatežu, novinarima dao svojevrsnu dozvolu da kombiniraju oko startne postave. I neka usput, ako misle da će im to bolje zvučati, bez straha od zamjeranja zbog eventualne izmišljotine, sve te kombinacije stave Bariću u usta kao da ih je on izrekao. </p>
<p> Proizlazi tako da zbog ukupnog uspjeha kroz dvije utakmice s »respektabilnim Slovencima« novinari mogu svašta, osim da previše ne zaviruju na poligon gdje se radi, što nalikuje pravom »pograničnom režimu«. Da usput ne otkrivaju one najsitnije detalje i moguće slabosti o svojima kako ih onda suparnik ne bi koristio. Pritom novinari ne smiju podcijeniti suparnika, nego bi naprotiv svojim napisima trebali uvjeriti našu nogometnu javnost kako slovenski nogometaši nisu nikakvi »skijaši« s kojima se može lako. Nego da je riječ o suparniku dostojnom najvećeg uvažavanja već i iz činjenice što su uzastopni sudionici posljednjeg europskog i svjetskog prvenstva, za razliku od Hrvatske koje na posljednjem EP-u nije bilo.</p>
<p> Prilikom okupljanja reprezentativaca Barić je iskazao zadovoljstvo njihovim statusom, formom i zdravljem, da bi ih već tijekom poslijepodneva u ponedjeljak poveo na prvi trening. </p>
<p>Da podsjetimo, kandidati za utakmice sa Slovenijom su Pletikosa, Butina, Šimić, Tomas, R. i N. Kovač, Živković, Šimunić, Tokić, Neretljak, Tudor, Leko, Rapaić, Rosso, Babić, Srna, Kranjčar, Mornar, Pršo, Olić, Zekić i umjesto ozlijeđenog Vranješa Agić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Plavi« sve »modriji« </p>
<p>Doista je teško pronaći adekvatan izraz koji bi u svojoj srži vjerodostojno opisao Dinamov »prostorno-vremenski kontinuitet«. Tragajući za pravim epitetom, nabasali smo na doista zanimljivu rječcu: tralalajka. To je u službenom prijevodu iz rječnika »besmislena dosadna priča, ono što se dugo i do dosade ponavlja«</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Nedodirljivi i zahuktali Dinamo i dalje ruši svoje protivnike poput krhkih čunjeva. »Plavoj drobilici« nitko ništa ne može, što je bilo vidljivo i na nedjeljnoj maksimirskoj utakmici, kad se i Rijeka morala duboko pokloniti vodećoj momčadi prvenstva... Ovako su glasili ironični i zajedljiviji komentari omanje skupine »plavih drukera«, koji su se u nedjelju ipak dogegali do Maksimira. Dinamo je, dakle, pobijedio Rijeku sa 2-0 i zadržao prvo mjesto na ljestvici...</p>
<p> No, ta nas je pobjeda neodoljivo podsjetila na dobrog, starog Paula Simona i njegov veliki hit, koji bi s vremena na vrijeme mogao poslužiti i kao Dinamova himna - »Sound of Silence«. Pobjeda protiv Riječana doista je »proslavljena« gotovo u potpunome muku... Nedavni krah protiv Dnjipra usred Maksimira, gdje su Ukrajinci pobijedili sa 2-0 i tako praktički već odgurali hrvatskog prvaka s ozbiljne nogometne scene, isprovocirali su revolt gledatelja i svih onih koji su vjerovali u projekt velikoga kluba. Tako se protiv Rijeke skupilo jedva tisuću promatrača. </p>
<p> Većina je nogometnih zaljubljenika i Dinamovih navijača, dakle, razočarana i ogorčena posvemašnjom nemoći »plavoga« kluba. Uostalom, nadimak »modri«, kakvog neki vole nadjenuti maksimirskome klubu, svoj puni smisao dobija upravo u trenucima kad Dinamo treba zaigrati na europskoj sceni. Jer, klupske ambicije i entuzijazam obavijen oko ideje o velikom europskom klubu, dobijaju žestoke pljuske prilikom svakog izlaska na međunarodnu scenu. Osim kad su u pitanju Mađari... I Dinamove ambicije tada doista postaju »modre«, od silnih šamara... Razočarani navijači, nakon početnoga elana, redovito ostaju - bez riječi. I doista je teško pronaći adekvatan izraz koji bi u svojoj srži vjerodostojno opisao Dinamov »prostorno-vremenski kontinuitet«. Tragajući za pravim epitetom, nabasali smo na doista zanimljivu rječcu: tralalajka. To je u službenom prijevodu iz rječnika »besmislena dosadna priča, ono što se dugo i do dosade ponavlja«.</p>
<p> A već se godinama i do dosade ponavlja da »plavi« nogometaši nakon europske pljuske nastave suvereno kročiti hrvatskim travnjacima. A takva se Dinamova tralalajka, eto, ponavlja i ove sezone, na užas svih ljubitelja nogometa u Hrvatskoj.</p>
<p> Možda je najveći problem u tome što na horizontu nema gotovo nikakvih promjena. U klubu i dalje egzistira priča o mladoj momčadi, kojoj treba vremena (i vremena, i vremena...) za sazrijevanje, a vidljivo je da dečki uglavnom - stagniraju. Kapetan Niko Kranjčar još uvijek nema kontinuitet dobrih igara kakav krasi pravog vođu. »Wunderkindi« Ante Tomić i Eduardo da Silva više nisu klinci i mnogi su očekivali da će njih dvojica (uz Kranjčara, naravno) upravo sad biti nositelji Dinamove igre. No, oni su nerijetko izvan pogona zbog ozljede ili se, pak, izgube u prosječnim ili lošim nastupima svoje momčadi. Katkad se trzne tek Dario Zahora, koji solidno koristi relativno skromnu minutažu i u ovom je trenutku, sa 11 postignutih pogodaka, najbolji Dinamov strijelac ove sezone. Ali, protiv Dnjipra ga nije bilo nigdje. Kako vrijeme odmiče, sve se više nameće pitanje tko je kriv zbog čega ovi mladići stagniraju i zbog čega njihov talent još nije Dinamu donio opipljiviju korist. Ili možda ipak nisu baš takvi »wunderkindi«...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Inter u Zaprešiću</p>
<p>ZAPREŠIĆ, 10. studenoga</p>
<p> - Kao što smo i najavili početkom prošloga tjedna, u ponedjeljak je prvoligaš iz Zaprešića Inker promijenio ime u Inter! Takvu je, jednoglasnu, odluku donijela Skupština kluba na redovnom godišnjem zasjedanju, na kojem je izabrano i novo vodstvo kluba. Konstatirano je kako u posljednje četiri godine, u koje je Inker prošao put od Treće do Prve lige, klub poslovao pozitivno, ali i da će se novi čelnici, zbog uvođenja sustava licenciranja, morati »pozabaviti« deblokiranjem računa zbog duga od 2.8 milijuna kuna nastalog u razdoblju od 1995. do 1998. godine. </p>
<p>Podsjećamo, razlog zbog kojeg se vodstvo kluba odlučilo na ovakav zahvat ponajprije je financijske prirode jer dosadašnji glavni sponzor, tvornica keramike Inker, posljednjih šest godina nije uložio ni lipe u klub. Ime Inter će zbog administracije u hrvatskom prvenstvu službeno zaživjeti tek od proljeća što znači da će preostala tri dvoboja do zimske pauze igrati pod nazivom Inker, ali će Inter »premijeru« imati u nedjelju u prijateljskom ogledu protiv slovenskog Primorja iz Ajdovščini. U statut kluba je uvedena i funkcija direktora kojeg će izabrati novi Izvršni odbor na prvom zasjedanju. Jedini kandidat (i budući direktor, op.a) je Branko Laljak, dosadašnji dopredsjednik, ali osoba koja drži sve konce u Zaprešiću. Novi predsjednik IO-a, odnosno kluba, je Zvonko Šarić, a dopredsjednik je Berislav Kenji.</p>
<p>Pretpostavljamo da je Kameruncu Danielu Wansiju uvijek bio san igrati napadu Intera, ali se to po svemu sudeći neće dogoditi u Zaprešiću. U ponedjeljak je otputovao u Dubai gdje bi trebao potpisati ugovor s novim klubom. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Hajduku presretni </p>
<p>Hajduk se domaćim obvezama vratio na najbolji mogući način, nije ostao u mislima u Rimu, već je ozbiljnošću slomio čvrsti Inker i tako predah u prvenstvu dočekao s ostvarenim planovima </p>
<p>SPLIT, 10. studenoga</p>
<p> - Hajduk lebdi od sreće. Pobijedivši u Zaprešiću Inker sa 2-1 omogućio je sam sebi da se u pauzi prvenstva može mirno pripremiti za četiri preostale utakmice. Do kraja jesenskog dijela Hajduk tri utakmice igra na svom Poljudu. Redom dočekuje Cibaliju, zatim Romu, potom ide u Varaždin Varteksu i na kraju mu dolazi Dinamo. </p>
<p>No, još je rano za nekakve analize i procjene što se očekuje. Za bijele je najvažnije da su nakon iscrpljujućeg dvoboja u četvrtak na rimskom Olimpicu i šokantnog poraza protiv Rome, uslijed pogotka Cassana u 93. minuti, osvojili tri boda u Zaprešiću. </p>
<p>Hajduk se domaćim obvezama vratio na najbolji mogući način, nije ostao u mislima u Rimu, već je ozbiljnošću slomio čvrsti Inker. </p>
<p>- Moram biti zadovoljan jer smo odigrali dobru utakmicu i pobijedili Inker. Prije utakmice sam se pribojavao Zaprešićana. Igraju kvalitetan nogomet, dok smo se mi tri dana prije iscrpili igravši protiv Rome. Osvježio sam vezni red sa Ćaćićem i Računicom, a veseli me dobar nastup Jelavića, rekao je </p>
<p>trener Zoran Vulić, koji je svojim igračima dao dvodnevni odmor. </p>
<p>U srijedu je okupljanje, a prva dva dana će trenirati žestoko, obnavljati fizičku snagu. Za subotu se planira odigravanje utakmice s nekim lokalnim ligašem. Vulić, je ponedjeljak, pak, proveo u Splitu, a od utorka pomaže izborniku Ottu Bariću u pripremi kvalifikacijskih utakmica za EP protiv Slovenije. Uglavnom pripreme za završni ciklus sigurno će proći u dobrom ozračju, a Vulić se nada da će mu pojedini igrači sanirati ozljede (devetorica su na rehabilitaciji) i pojačati konkurenciju. </p>
<p>- Napravili smo dosta. Moram podsjetiti da se u posljednje vrijeme krpimo, da imamo previše ozlijeđenih igrača, kao i da su nas određeno vrijeme pratili pesimistički tonovi. Zadovoljan sam napravljenim ali imamo još četiri teške utakmice. Sada je najvažnije dobro se pripremiti za preostali dio sezone, ističe Vulić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sjajna Nataša Kolega predvodila Hrvatice</p>
<p>Kolega je zaslužila epitet igračice utakmice zbog po pet asistencija i zgoditaka, te iznimne borbenosti, čime se, bez obzira na godine, izjednačava s mlađim naraštajem</p>
<p>MOLVE, 10. studenoga</p>
<p> - S manje pogrešaka i boljom obranom nego u nedjelju navečer, hrvatska ženska rukometna reprezentacija ponovno je, u ponedjeljak, pobijedila Slovakinje i to opet sa 6 razlike (prvi ogled završio je 32-26), ovoga puta bilo je 29-23 (17-13). Izbornik Željko Tomac je bio zadovoljan prikazanim, ali tvrdi da još ima mjesta za napredak. Zanimljivost drugog poluvremena bila je da je Hrvatska svoj treći pogodak dala nakon 12 minuta igre, dok u tom razdoblju Slovačka nije uspjela zabiti nijednom. Dobro je u drugom poluvremenu branila Ivana Jelčić, ali je epitet igračice utakmice zaslužila Nataša Kolega po pet asistencija i zgoditaka, te iznimne borbenosti, čime se, bez obzira na godine, izjednačava s mlađim naraštajem. Naša će reprezentacija sljedeće dvije pripremne utakmice za SP utakmice odigrati u subotu i nedjelju protiv Slovenije u Čakovcu, odnosno Zagrebu. </p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>HRVATSKA - SLOVAČKA 29-23 (17-13)</p>
<p>HRVATSKA: Stančin, Jelčić, Vresk 4, Franić, Golubić 4, Janeš, Hodak 2, Kolega 5, Pušić 1, Pensa, Pasičnik 2, Bubalo 3 (2), Mitrović 4, Čuljak 4. </p>
<p>SLOVAČKA: Končakova, Kudročova, Tobiašova 3 (2), Geczova 2, Caltikova, Benškova 2, Hrabovska 2, Polakova 1, Flaškova, Tothova 7 (4), Fabryova 1, Stuparičova 5.</p>
<p>SUCI: Posavec i Sokol (oba Varaždin)</p>
<p>GLEDATELJA: 700</p>
<p>Sedmerci: Hrvatska 3 (2), Slovačka 7 (6), Isključenja: Hrvatska 8, Slovačka 6 minuta</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Nataša KOLEGA </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb više nema prava na pogrešku </p>
<p>Hrvatski prvaci u nedjelju imaju priliku zaraditi nove, prijeko potrebne bodove za drugi krug Lige prvaka. Zagreb će ugostiti grčki Filippos, a na Zagrebovu se terenu Tučkin, Atavin, Eles, Doros i društvo ne bi smjeli naigrati</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Polovica je nadmetanja u skupinama Lige rukometnih prvaka prošla, a hrvatski prvak Zagreb stoji lošije nego što je zamislio uoči sezone.</p>
<p>U svojoj skupini E zagrebaši su na trećem mjestu sa samo dva boda. Vodeća je momčad skupine mađarski Pick Szeged, a drugi je, vjerovali ili ne, grčki prvak Filippos iz Verije. Istina, Grci su od tri utakmice dvije odigrali na svom terenu, ali se očekivalo da će Pick ili Zagreb uzeti grčke bodove. Pick još nije gostovao u Veriji, a Zagreb je Filipposu ostavio bodove.</p>
<p>Hrvatski je prvak dosad imao dva gostovanja, a prilika za gostujuće bodove bila je izglednija u Veriji negoli u Szegedu. S onoliko pogrešaka i promašaja, pogotovo zicera i sedmeraca (čak četiri!) protiv mađarskog doprvaka Zagreb je dobro i prošao u porazu sa samo pogotkom manje. Pokušali su u Zagrebu uprijeti prstom u danske suce Boyea i Jensena, koji, kažu zagrebaši, nikako ne daju Hrvatima do pobjede. Međutim, nismo stekli dojam da su Danci namjerno štetili Zagrepčanima. Danci jednostavno imaju svoj stil suđenja, svoje kriterije i time se rukovode. Druga je priča što to suđenje ne odgovara Zagrebu ili nekom drugom. Žale se mnogi, ali Danci svoje kriterije ne mijenjaju ni zbog koga.</p>
<p>U Szegedu se pokazalo da mnogo toga ovisi o Renatu Suliću, koji je zbog ozljede trbušnog zida ostao u Zagrebu. Sulić je odličan igrač i svakako vrlo bitna karika ne samo Zagreba, već i reprezentacije, ali da toliko toga ovisi o samo jednom igraču, previše je. Zatim, opet se vidjelo da je pravi srednji vanjski napadač, organizator igre Zagrebu nasušno potreban. Ako želi napraviti dobar rezultat, jasno. A tu je trener Lino Červar ponudio novi eksperiment. </p>
<p>U Szegedu je na mjestu organizatora igre osvanuo Egon Paljar, bivši hrvatski reprezentativac. Ne bi se nitko čudio Paljaru da do prije nekoliko dana nije bio miljama daleko od prve momčadi. U prve dvije utakmice Paljar nije ni konkurirao za sastav, a sad je na vrućem szegedskom terenu trebao rješavati utakmicu. Teško je povjerovati da je Červar našao željeno rješenje u Paljaru. Slično je napravio i u Veriji, ali sa Šimom Zirdumom. Kad je bilo najteže, Červar je gurnuo Zirduma da isproba prve minute u Ligi prvaka. I taj je eksperiment propao.</p>
<p>No, obje su utakmice odigrane, prilike propuštene i plakanje neće pomoći. Već u nedjelju imaju priliku zaraditi nove, prijeko potrebne bodove za drugi krug Lige prvaka. Zagreb će ugostiti Filippos, a na Zagrebovu se terenu Tučkin, Atavin, Eles, Doros i društvo ne bi smjeli naigrati. Nakon toga zagrebaše čeka gostovanje u Sandefjordu. Ako je suditi po zagrebačkom izdanju norveških prvaka, Zagreb bi mogao donijeti koji bod iz Norveške. No, s druge strane, Norvežani bi mogli na svom terenu pokazati zube (jer su i oni dosad imali dva gostovanja kao i Zagreb), a i Zagreb je na oba gostovanja bio blizu, ali nije uspio. </p>
<p>Jedino što bi Zagrebu moglo donijeti drugo mjesto u skupini i plasman u osminu finala dvije su domaće pobjede i bolja razlika pogodaka s Mađarima i Grcima. Naime, obje su utakmice zagrebaši izgubili sa po jednim pogotkom razlike (27-28 protiv Filipposa i 26-27 protiv Picka) i uspiju li pobijediti s više od jednog pogotka razlike, eto našem prvaku osmina finala. Bit će uistinu zanimljivo do kraja studenoga.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zagreb u skupini s Realom i Milanom</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - U utorak započinje Uleb kup, drugo po snazi košarkaško natjecanje, u kojem će se od hrvatskih klubova natjecati momčadi Splita, Zadra i Zagreba. Splićani su u skupini F sa momčadima Lietuvos Rytasa, Choleta, Ionikosa, Brighton Bearsa i Prokom Trefla. U skupini B sa Zadrom su još momčadi Caprabo Lleide, Rhein Energieja, Superfunda, Aune i Atlasa. Košarkaši Zagreba igraju u skupini a protiv atraktivnih suparnika - Real Madrida, Milana, Opel Skylinersa, Astronautsa i Lukoil Academica.
U drugoj sezoni Uleb kupa natjecat će se 36 momčadi podijeljenih u šest skupina. Nakon odigranih deset kola, 16 će se momčadi (po dvije iz svake skupine uz četiri najbolje trećeplasirane) plasirati u osminu finala koje se igra na ispadanje. Zanimljivo je da će pobjednik Uleb kupa osigurati mjesto u Euroligi iduće godine. Prošle sezone Pamesa je u finalu pobijedila Spahijinu Krku. Na kraju su obje momčadi završile u Euroligi, jer je Pamesa izborila sudjelovanje kroz španjolsko prvenstvo. </p>
<p>Od hrvatskih klubova u 1. kolu momčad Zadra u utorak (20.30) u Jazinama će dočekati košarkaše španjolske Aune. Momčad s Kanarskih otoka na petom je mjestu jakoga španjolskog prvenstva, iza neporažene Tau Ceramice, Manrese, Barcelone i Unicaje. </p>
<p>Splićani će u utorak (21) gostovati u Velikoj Britaniji kod momčadi Brighton Bearsa. Budući da košarka nije sport s tradicijom na Otoku, tako i »medvjedi« ne bi trebali biti veća opasnost za Splićane. No, nakon iscrpljujuća tri produžetka u Podgorici, mlada momčad Splita mogla bi pokazati oscilacije u igri. </p>
<p>Košarkaši Zagreba u utorak (16.20) igrat će protiv Lukoil Academica u Sofiji. Vulićeva momčad i prošle je godine igrala protiv Bugara u Fiba kupu i upisala dva poraza. Na klupi Lukoila, vodeće momčadi bugarskog prvenstva, Draška Prodanovića zamijenio je pomoćnik Slobodan Nikolić. </p>
<p>- Zbog velikog broja utakmica, natjecanje u Uleb kupu baš nam i ne odgovara jer nemamo široku klupu. Mnogo je utakmica, a malo treninga koji su važni za mlade igrače. U skupini imamo atraktivne suparnike poput Reala i Milana, nećemo si moći dopustiti lagani pristup jer bi nas suparnici mogli kazniti. Lukoil je jaka momčad, prošle su sezone došli poraženi u četvrtfinalu Fiba kupa protiv Arisa. Pod košem imaju 221 centimetara visokog Lauderdalea, zato ćemo morati igrati brže, kazao je pred prvu utakmicu trener Zagreba Jakša Vulić. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Premijera Ivice Kostelića u brzim disciplinama </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Dok je magla gušila zagrebačko jutro i prvi radni dan u tjednu, hrvatski tercet skijaša alpinaca zrakoplovom se odvajao od hrvatskog tla zaputivši se »via SAD« na nastavak natjecanja Svjetskoga kupa. </p>
<p>Već vidno razbuđeni, jer su navike ranog početka dana usađene godinama ranije, Ivica Kostelić te Nika Fleiss i Ana Jelušić širili su optimizam oko sebe i najavljivali kako će biti autori samo dobrih vijesti s utrka u Sjevernoj Americi. A tamošnji program nudi - 22. i 23. studenoga u Park Cityju slalom i veleslalom u obje konkurencije, zatim kanadski Lake Louise, gdje će skijaši (29. i 30. studenoga) voziti spust i superveleslalom, dok će skijašice od 5. do 7. prosinca voziti dva spusta i superveleslalom. Turneju će zatvoriti Beaver Creek, gdje će skijaši 6. i 7. prosinca nastupiti u dvije najbrže discipline. </p>
<p>No, otpratiti hrvatske skijaše na neko putovanje zna biti pomalo letargično iskustvo. Bez obzira na to što je bilo vrijeme tek za posljednji najslađi san, tercet skijaša nije mogao ni želio razbuditi usnule misli izjavama. Iluzorno je očekivati da će ikada »isplivati« iz svojih okvira očekivanja koja se svode na riječi »želja je što bolje skijati«. Kod »skijaških dama« to bi trebao značiti ulazak među trideset najboljih u slalomu i veleslalomu, dok Ivica ima nešto više kriterije. U slalomu, u prvoj utrci sezone ne skliznuti s vrha kao i protekle dvije godine, a u veleslalomu se približiti krugu najboljih deset. </p>
<p>No, u kanadskom Lake Lousie dogodit će se ipak nešto »revolucionarno« - nastupi Ivice Kostelića u »skijaškoj formuli 1«, u superveleslalomu i spustu. </p>
<p>- Zanima me kako ću se snaći na te dvije utrke. Ne očekujem ništa posebno, samo da bez problema odvozim i ako je moguće uhvatiti koji bod. Otprilike bi tako izgledao moj željeni scenariji te dvije utrke, kazao je Ivica Kostelić.</p>
<p>I tako su hrvatski skijaši, mirni i staloženi, pripremljeni za lov na nove bodove, otputovali na nastavak Svjetskoga kupa, odakle su obećali samo lijepe vijesti.</p>
<p>S. Karadžole</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Teroristi vraćaju Saudijsku Arabiju u američki zagrljaj</p>
<p>Saudijci su pogrešno minimalizirali utjecaj Al Qaide u svojoj zemlji / Režim u Riyadhu nema mnogo izbora, mora na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> otopliti hladne odnose s Washingtonom jer sada i te kako treba pomoć Sjedinjenih Država</p>
<p>ZAGREB; 10. studenoga</p>
<p> - Nova teroristička akcija Al Qaide u Saudijskoj Arabiji izravan je napad na saudijski establishment. Unatoč rigoroznim mjerama sigurnosti i američkim upozorenjima 24 sata prije atentata, Al Qaidini samoubojice uspjeli su se probiti u diplomatsku četvrt Riyadha i u zrak dignuti nekoliko stambenih zgrada u kojima žive uglavnom strani radnici i diplomatski službenici (većinom iz arapskih zemalja).</p>
<p>Taktika prilaza tim objektima iznenadila je Saudijce. Al Qaidini operativci su nosili uniforme saudijske policije i imali sve potrebne propusnice i iskaznice. Ta okolnost pokazuje da je Al Qaida ostvarila aktivnu suradnju sa svojim simpatizerima u redovima lokalne policije. </p>
<p>Atentatori su uspješno prošli nekoliko kontrola prije nego što su napali zgrade (pucali su po čuvarima i domarima da ih ne bi ometali u završnici operacije). Akcija je dobro isplanirana s ukupno tri automobila bombe (dvije nepokretne na unutarnjem parkiralištu u stambenom kompleksu i jednim vanjskim »probijačem«). Sva ranija uhićenja u proteklih šest mjeseci, stalne racije, čak i likvidacije važnih čelnika nisu ozbiljnije naškodili ćelijama Al Qaide u Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>Unutarnji odnosi u saudijskom kraljevstvu vrlo su složeni i teško ih je razumjeti samo na temelju pokazatelja koje serviraju mediji izvan arapsko-islamskog svijeta. Kao prvo, sve što je Saudijska Arabija poduzela protiv Al Qaide u proteklim mjesecima bili su zapravo kozmetički zahvati. Saudijske vlasti imaju poveću regularnu vojsku (124.500 ljudi) i Nacionalnu gardu sa 75.000 pripadnika. Slabija karika u protuterorističkoj borbi je saudijska policija (15.500 ljudi), od čega na specijalne snage otpada svega 500 ljudi. To je premalo da se pročešljaju sva urbana središta i manja mjesta, te djeluje protuobavještajno. </p>
<p>Kad Saudijci unište jednu tajnu ćeliju, aktiviraju se dvije pričuvne koje su do tada »spavale«. Saudijskim vjerskim i ultrakonzervativnim krugovima bilo je oduvijek važnije da se policijske snage brinu o nadzoru ćudoređa među ženama, nego da se hrvaju sa mnogo bolje organiziranim teroristima.</p>
<p>Dvor u Riyadhu je uz povremene oružane akcije svojih specijalaca nastojao koristiti drukčiju taktiku. U sukobima s otkrivenim članovima Al Qaide plaćana je visoka cijena: na primjer, za pet ubijenih terorista poginulo bi 20 pripadnika vladinih sigurnosnih snaga. Stoga, umjesto oružanih okršaja, saudijske vlasti radije ulaze u pogodbe s aktivistima Al Qaide, pri čemu veliku ulogu igra i plemenska pripadnost. Kroz prste se gleda onim teroristima koji su na ovaj ili onaj način povezani s kraljevskom kućom Sauda.</p>
<p>Saudijci su od samog početka namjerno minimalizirali sposobnosti Al Qaide i prikrivali činjenicu da dvije trećine članove te panislamske terorističke organizacije ima saudijsko državljanstvo. Isto tako, dugo se šutjelo o hobiju mnogih prinčeva vladajuće kuće Saud: uz uzgoj rasnih konja i sokolova, te sakupljanje luksuznih automobila, oni su rado financirali brojne medrese (vjerske škole) u kojima se novači dio »islamskih boraca«, te su izravno ili neizravno poslovali s pojedincima i tvrtkama uključenim u Al Qaidinu globalnu mrežu.</p>
<p>Nešto takvo moglo je funkcionirati dok je na saudijskom tlu Al Qaida napadala samo američke ciljeve. Sada kada i saudijski dvor postaje jedna od glavnih meta Al Qaidinog terorizma, režim se smjesta počinje tresti. To Osama bin Laden i njegovi sljedbenici zapravo i žele. Shvatili su da je američka desnica postala nezadovoljna Saudijskom Arabijom, pa su se požurili s destabilizacijom režima. </p>
<p>Krajnji cilj je uništenje kuće Saud, pri čemu Al Qaida računa na »totalni kaos«: Amerikanci će odmah zauzeti glavne naftne izvore na sjeveru Saudijske Arabije, a Riyadh prepustiti bilo komu. Mega-bomba u arapskoj četvrti treba otjerati radnike i diplomate iz arapskih zemalja koje podupiru saudijski režim.</p>
<p>To je vrlo logičan potez, jer su strani radnici (najviše Arapi) kralježnica saudijske privrede. Saudijske sigurnosne službe također su loše procijenile razvoj događaja u Iraku. </p>
<p>Svojim mladim ekstremistima nisu dopustile da se odu boriti u Irak koji je postao simbol islamskog otpora okupatoru, kao svojedobno sveti rat mudžahedina u Afganistanu. Tako se dio razočaranih domaćih fundamentalista radije priključio Al Qaidi i okrenuo protiv saudijskih ciljeva.</p>
<p>Eksplozije u Riyadhu treba promatrati prije svega kao najavu unutarsaudijskog obračuna. Režim nema mnogo izbora. Mora na brzinu otopliti hladne odnose s Washingtonom jer sada i te kako treba pomoć Sjedinjenih Država. Saudijska Arabija će još više postati ovisna o Americi u kojoj konzervativniji krugovi u Bushevoj administraciji automobile bombe u Riyadhu smatraju »darom s neba«, jer bi taj okrutni napad trebao otvoriti oči svim muslimanima i okrenuti ih protiv terorizma. A kada bi se to dogodilo, bio bi to početak kraja Al Qaide i Osame bin Ladena.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Al Qaida želi terorističkim akcijama svrgnuti saudijsku monarhiju</p>
<p>Američki izaslanik Richard Armitage je upozorio Saudijce da mogu očekivati nove rušilačke napade Al Qaide / Saudijski dvor je počeo pravu hajku na teroriste uhitivši stotine sumnjivih nakon posljednjeg napada bombaša samoubojica</p>
<p>ANKARA, 10. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zamjenik američkog državnog tajnika Richard Armitage, koji je hitno doputovao u Saudijsku Arabiju nakon subotnjeg napada bombaša samoubojica na stambeni kompleks sa stranim radnicima u Riyadhu, razgovarao je sa saudijskim prjestolonasljednikom, krunskim princem Abdullahom o zajedničkoj borbi protiv terorizma. </p>
<p>U tom rušilačkom napadu, čija se crna bilanca još svodi, poginulo je najmanje dvadeset, a ranjeno više od 120 osoba. Spasilačke ekipe još pretražuju ostatke ruševina zgrada koje su potpuno uništene u terorističkom napadu. Nade da je bilo tko preživio praktički ne postoje. Ono što nije razoreno eksplozijom, uništeno je u plamenoj stihiji koja je izbila nakon što su vozila krcata eksplozivom odletjela u zrak sa svojim vozačima samoubojicama. Među poginulima je najviše djece i žena. </p>
<p>Armitage je upozorio svoje saudijske domaćine da to nije posljednji teroristički napad za koji je optužio ozloglašenu terorističku skupinu Al Qaidu i njezina čelnika Osamu bin Ladena. Drugi čovjek dvora u Riyadhu princ Abdullah je također ocijenio da se radi o kraku Al Qaidine terorističke mreže koja ima duboko korijenje u Saudijskoj Arabiji. Nije slučajno da je među devetnaest Al Qaidinih kamikaza koji su razorili newyorški Svjetski trgovački centar (WTO) i jedno zdanje Pentagona u Washingtonu bilo je čak petnaest saudijskih državljana.</p>
<p>Saudijski organi sigurnosti počeli su pravu hajku na organizatore napada na stambeni kompleks u Lebanskoj dolini, desetak kilometara od Riyadha. Neslužbeno se saznaje da su uhićene stotine sumnjivih osoba. Istodobno je više vjerskih vođa počelo posredničku misiju za otvaranje pregovora između ekstremista i saudijskog dvora. Pritom se izražava opravdana bojazan da bi novi snažni obračuni saudijskih vlasti i Al Qaidinih podzemnih snaga mogli dovesti do još većeg vala terorističkih akcija.</p>
<p>Saudijsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o angažiranju tisuća stranih radnika i stručnjaka. Otuda i strahovanja da bi se na udaru mogli ponovo naći civilni ciljevi. Na taj način, želi se izazvati egzodus doseljenika, čime bi saudijsko gospodarstvo došlo u vrlo nezavidnu situaciju. </p>
<p>Protekli je tjedan nosio sva krvava obilježja snažne Al Qaidine nazočnosti u pustinjskoj kraljevini. Tako su snage sigurnosti 3. studenoga u svetom islamskom gradu Meki ubile trojicu i uhitile šestoricu navodnih ekstremista. Zatim su 6. studenoga uslijedila još dva incidenta. U prvom, koji se dogodio u Meki, dva pripadnika Al Qaide su tijekom obračuna s policijom digli sebe u zrak, a nešto kasnije u Riyadhu ubijen je i treći osumnjičeni iz te skupine. Tri dana kasnije, došlo je do napada bombaša samoubojica na stambeni kompleks u saudijskoj prijestolnici. </p>
<p>Samo dan ranije, Amerikanci su slijedom provjerenih obavještajnih dojava o pripremi Al Qaidinih terorističkih akcija privremeno zatvorili svoja diplomatska predstavništva u kraljevini. Zbog opravdane bojazni od težih zločinačkih napada, saudijska vlada je naredila slanje oko 5000 vojnika u sveti grad Meku. Šef saudijske javne službe sigurnosti Said bin Abdullah al Hatani izjavio je da se na taj način želi osigurati oko 2,5 milijuna hodočasnika koji su tu već pristigli iz cijeloga svijeta. </p>
<p>Do početka Kurban bajrama (blagdana žrtvovanja) koji počinje za 75 dana, broj hadžija bit će znatno veći. Postoje mnogi znaci da su teroristi Al Qaide okončali fazu planiranja novih napada i prešli na njihovu operativnu izvedbu. No, saznanje o terorističkim akcijama i sposobnost da ih se spriječi dvije su strane medalje. Teroristi su uvijek u prednosti jer sami određuju ciljeve i vrijeme napada, što druga strana treba tek saznati ili barem naslutiti. Njihova je, nažalost, i ta privilegija da mogu sami odlučiti kad će sa teretom eksploziva odnijeti sebe i mnoge druge u smrt.</p>
<p>Iako saudijske vlasti tvrde da teroristi Al Qaide nemaju jako uporište u tamošnjim masama, val antiameričkog raspoloženja je vidljiv gotovo golim okom. Kraljevskoj obitelji se zamjera da suviše povlađuje Washingtonu, naročito kada je u pitanju slamanje palestinske intifade i okupacija susjednog Iraka. Stoga nije slučajno da je Osama bin Laden svoj glavni rušilački pohod usmjerio na uništenje saudijske monarhije, jedine zemlje u svijetu koja nosi ime po vladajućoj obitelji Al Saud. </p>
<p>Prema nekim, istina nepotvrđenim saznanjima, Amerikanci su navodno predvidjeli i tu opasnost. Uspostava vojnih baza u Iraku trebala bi, kako se vjeruje, poslužiti za hitno slanje postrojbi u sjeverne dijelove Saudijske Arabije gdje se nalaze najveća naftna polja u svijetu. Prema jednom takvom scenariju, to područje bi se izdvojilo i zaštitilo, a Saudijcima bi se prepustili gradovi i druga područja zemlje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Teroristički napadi nakon 11. rujna 2001.:Vrijeme opasnog života</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - I godina 2003., do danas, do posljednjega »pokolja« u Saudijskoj Arabiji, obilovala je terorističkim napadima, koji su uslijedili nakon 11. rujna 2001., a većinom su usmjereni prema američkim ciljevima, uz one uobičajene palestinsko-izraelske samoubilačke akcije na Srednjem istoku.</p>
<p>l 12. svibnja 2003.: Bombaši-samoubojice s tri automobila probili su se u kompleks grada za strance u Riyadhu, gdje žive uglavnom Amerikanci i gdje su sjedišta zajedničkih saudijsko-američkih kompanija. U tom je noćnom napadu poginulo više od 90 ljudi, među kojima je bilo deset Amerikanaca, a gotovo ih je 200 teže ili lakše ranjeno. </p>
<p> l 12. svibnja 2003.: U samoubilačkom napadu na vladine zgrade u čečenskom gradiću Znamenskoje poginulo najmanje 60 ljudi, a 100 ih je ranjeno.</p>
<p> l 16. svibnja 2003.: Bombaši-samoubojice, koristeći se automobilima ili remenima napunjenima eksplozivom, izazvali su najmanje pet eksplozija u najvećem marokanskom gradu Casablanci. U akcijama su ubijene 44 osobe, uključujući 12 bombaša, a stotinjak ih je ranjeno. Istragom je dokazano da iza toga napada stoji islamistička skupina Pravi put, koja je marokanski ogranak Al Qaide.</p>
<p> l 11. lipnja 2003.: U samoubilačkom napadu na autobus nedaleko od tržnice u središtu Jeruzalema ubijeno 17 ljudi, a ranjeno je najmanje 100. Odgovornost za napad preuzeo je Hamas.</p>
<p> l 5. srpnja 2003.: U eksploziji koju su izazvale dvije čečenske bombašice-samoubojice na rock-festivalu u moskovskoj zračnoj luci Tušino poginulo 15 osoba, a 60 ih je ranjeno.</p>
<p> l 1. kolovoza 2003.: U bombaškom napadu na rusku vojnu bolnicu Mozdoku, u Sjevernoj Osetiji, ubijeno najmanje 50 ljudi.</p>
<p> l 5. kolovoza 2003.: Četrnaest je ljudi ubijeno, a oko 150 ozlijeđeno u terorističkom napadu na luksuzni hotel »Marriot« u poslovnom središtu indonezijskoga glavnoga grada Jakarte. Među poginulima su Nizozemci, Amerikanci, Novozelanđani i Australci. Za taj je napad optužena ekstremna islamistička skupina Gamma Islamia, za koju se sumnja da surađuje s Al Qaidom, a vjeruje se da je napad »motiviran mržnjom prema Americi«. </p>
<p> l 19. kolovoza 2003.: U razornoj eksploziji kamiona-bombe u sjedištu UN-a u Bagdadu poginulo 24 ljudi, a više od 100 je ranjeno.</p>
<p> l 19. kolovoza 2003.: U samoubilačkom napadu u autobusu u Jeruzalemu poginulo najmanje 20 ljudi, a oko 100 ih je ranjeno.</p>
<p> l 9.studenoga 2003.: Sedamnaest je osoba poginulo, a 122 su ozlijeđene, među kojima i 36 djece, u eksplozijama koje su u noći odjeknule u stambenoj četvrti Al Mouhaya, u Riyadhu, prijestolnici Saudijske Arabije, u kojoj žive uglavnom Arapi sa stranim putovnicama. Pritom su naoružani napadači digli u zrak vozilo natovareno eksplozivom. Saudijske vlasti i za taj napad odgovornom smatraju Al Qaidu.</p>
<p>Priredio: Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>SFOR spriječio prisluškivanje međunarodnih dužnosnika</p>
<p>Sumnja se da je nalog za prisluškivanje braće Hajradinović zapravo bio izgovor da se prisluškuju međunarodi dužnosnici koji stanjuju u zgradi u Ljubljanskoj ulici u Sarajevu</p>
<p>SARAJEVO, 10. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nova afera s prisluškivanjem međunarodnih službenika potresa Bosnu i Hercegovinu. Kontrole koje su pripadnici Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH sredinom prošloga mjeseca obavili u prostorijama MUP-a Federacije BiH u Sarajevu, odnosno prije pet dana u zgradi Županijskog suda i Tužiteljstva u Zenici, upućuju da je netko pokušao prisluškivati telefone niza visoko pozicioniranih međunarodnih službenika koji stanuju ili rade u zgradi u Ljubljanskoj ulici u Sarajevu, u neposrednoj blizini sjedišta Ureda visokoga predstavnika (OHR). </p>
<p>U srijedu 5. studenoga pripadnici SFOR-a nenajavljeno su upali u prostorije zeničkog suda i iz njih odnijeli, odnosno posebnim skenerima presnimili, određenu dokumentaciju, što je bio prvi takav upad Stabilizacijskih snaga u objekt neke pravosudne institucije u BiH. »Mi ćemo analizirati ovu dokumentaciju, a o rezultatima kontrole informirat ćemo visokog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna«, rekao je glasnogovornik SFOR-a Jeremy Todd, izravno potvrđujući da je ova akcija Stabilizacijskih snaga obavljena u suradnji, odnosno na zahtjev Ashdownova ureda.</p>
<p>Iz SFOR-a nisu dali više detalja o prirodi akcije, osim uobičajene formulacije da je ona izvedena sukladno njihovom mandatu i s ciljem provjere poštivanja odredaba Daytonskoga mirovnoga sporazuma. No, vrlo brzo u javnosti su se pojavile špekulacije kako je SFOR u Zenici zaplijenio dokumente koji se odnose na slučajeve vezane za poslovanje sumnjivih biznismena Izeta i Denisa Hajradinovića, za istragu o podjeli policijskog naoružanja mudžahedinima, te za procese o ratnim zločinima koje su nad Bošnjacima počinili pripadnici »Dobojske skupine« (u ovom slučaju spominje se i aktualni član državnoga Predsjedništva Borislav Paravac), odnosno koje su nad Srbima počinili neki pripadnici Armije Republike BiH. Navodno, kontrolirana je i dokumentacija o ratnim zločinima za koje se terete Hrvati, poput predmeta o Tihomiru Blaškiću i o tzv. Žepačkoj skupini.</p>
<p>No, po svemu sudeći, SFOR je ipak najviše zanimao nalog koji je za prisluškivanje dvadesetak telefonskih brojeva u zgradi u sarajevskoj Ljubljanskoj ulici izdao sudac Županijskog suda u Zenici Nermin Tešnjak, a temeljem traženja tamošnjeg Tužiteljstva. Zgrada u blizini sjedišta OHR-a, naime, pripada Izetu i Elvisu Hajradinoviću kontroverznim poslovnim ljudima protiv kojih se vodi istraga za više kaznenih djela. Ono što je najviše zabrinulo međunarodne službenike je činjenica da u spomenutom objektu svoje urede ili stanove imaju privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson, zatim British Council, britanski i španjolski konzuli, japanski vicekonzul te niz drugih međunarodnih službenika u BiH.</p>
<p>Sumnja se da su pod krinkom istrage protiv Hajradinovića zapravo prisluškivani međunarodni službenici. SFOR je cijeli slučaj otkrio prilikom prošlomjesečne kontrole Federalnog MUP-a, budući da su upravo pripadnici federalnoga Ministarstva unutarnjih poslova dobili od zeničkoga suda nalog za obavljanje prisluškivanja. Oni su opet zatražili tehničku pomoć od Federalne obavještajne službe (FOSS), a prisluškivanje nikad nije obavljeno jer je cijelu akciju prekinuo spomenuti SFOR-ov upad u prostorije FMUP-a i FOSS-a.</p>
<p>Sudac Tešnjak koji je izdao nalog za prisluškivanje izjavio je za lokalni tisak da je sve učinjeno sukladno zakonskoj proceduri, a također bosansko-hercegovački službenici tvrde da je traženo prisluškivanje onih brojeva koji pripadaju Hajradinovićima. No, je li to istina? Odgovor bi trebao biti poznat u idućih nekoliko dana.</p>
<p>U svakom slučaju, i ranije su zabilježeni slučajevi prisluškivanja međunarodnih službenika, poput antidaytonskih aktivnosti koje je provodio Obavještajni centar Vojske Republike Srpske (RS). SFOR je prije dvije godine upao i u nelegalni prislušni centar sarajevskog MUP-a, a o optužbama za neovlašteno špijuniranje međunarodnih službenika govorilo se i u kontekstu FOSS-ovog prisluškivanja bivšeg prvog federalnog obavještajca Munira Alibabića, zbog čega je svojedobno navodno propala i jedna ozbiljna akcija pokušaja hvatanja Radovana Karadžića.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Opsada Dubrovnika u ponedjeljak prikazana na beogradskoj televiziji B92 </p>
<p>BEOGRAD, 10. studenoga</p>
<p> - Beogradska Televizija B92 premijerno je u ponedjeljak navečer, u svojoj redovitoj emisiji ponedjeljkom »Istina, odgovornost i pomirenje«, prikazala dokumentarni film »Operacija Dubrovnik«, što ga je snimila beogradska kuća »Arhitel« u koprodukciji s TV B92.</p>
<p>U filmu autorice Ivane Lalić i redatelja Gorana Kovačevića, snimanom u Dubrovniku i Podgorici u ljeto 2003. godine, prikazana je - uz korištenje arhivskih snimaka (koje srbijanska publika dosad nije imala prilike vidjeti) - opsada Dubrovnika 1991. godine i uništavanje Staroga grada, o čemu su autori razgovarali s brojnim Dubrovčanima te s potpredsjednikom nekadašnjega »krnjeg« Predsjedništva SFRJ Brankom Kostićem, jedinog od crnogorskih bivših i aktualnih dužnosnika koji je pristao govoriti u filmu.</p>
<p>O opsadi Dubrovnika ratne 1991. godine, kao i kasnijim pljačkama na dubrovačkom području, u filmu, među ostalim, govore Luko Brailo, novinar splitskog Feral Tribunea (ujedno i gost u kasnijoj diskusiji u studiju TV B92), novinar Antun Masle, nekadašnji zapovjednik obrane Dubrovnika Nojko Marinković, maestro Đelo Jusić, izvršna tajnica dubrovačkog Interuniverzitetskog centra Berta Dragičević, Vjekoslav Vierda, direktor Zavoda za zaštitu Dubrovnika, Mirjana Urban, direktorica Dubrovačke biblioteke i majka poginulog hrvatskog snimatelja Pavla Urbana.</p>
<p>U filmu nisu željeli, unatoč uzastopnim pokušajima autora, sudjelovati bivši crnogorski predsjednik Momir Bulatović, premijer 1991. godine, i današnji premijer Milo Đukanović, kao ni aktualni predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović koji je u to doba obnašao visoku dužnost u Crnoj Gori.</p>
<p>Jedini koji je pristao na filmsko svjedočenje, Branko Kostić, ponavljao je tijekom cijeloga filma da »nije bio obaviješten« o razmjerima ratnog razaranja Dubrovnika te da je i danas »uvjeren u moralnu čistoću ljudi iz tadašnjeg vojnog vrha JNA«. Uvjeren je i da priznanje admirala Miodraga Jokića dano pred Haaškim sudom nije iskreno, nego je »sasvim druge prirode, zbog nagodbe ili boljeg statusa«. Film, naime, počinje čitanjem haaške optužnice protiv Jokića te njegovim priznanjem: »Časni sude, kriv sam«. </p>
<p>Prema Kostićevu viđenju, »nije slučajan sukob Hrvatske s JNA 1991. godine u Vukovaru i Dubrovniku, jer su to granična područja sa Srbijom i Crnom Gorom, a želja tadašnjega hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bila je da se sukob prenese i u Srbiju i Crnu Goru«. </p>
<p>»Drugo je pitanje je li JNA u tolikom broju trebala ići na Dubrovnik«, zaključio je Kostić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Procjene najavljuju neuspjeh predsjedničkih izbora u Srbiji</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Na predsjedničkim izborima u Srbiji 16. studenoga natječe se šest kandidata - Dragoljub Mićunović, Velimir Ilić, Tomislav Nikolić, Marijan Rističević, Radoslav Avlijaš i Dragan S. Tomić, ali još uvijek nema pouzdanih naznaka da će ti izbori doista i uspjeti. </p>
<p>Statistika svih dosadašnjih izbora za predsjednika Srbije od 1990. do danas pokazuje da bi na izbore trebalo izići 42,57 posto građana. No, to ne znači baš ništa ako se uzme u obzir da je Slobodan Milošević podršku dobivao na valu ratno-nacionalističke homogenizacije, a da su prva dva pokušaja izbora predsjednika od njegova odlaska (krajem prošle godine) propala zbog nedovoljnog izlaska birača. Analiza marketinških akcija svih izbornih štabova predsjedničkih kandidata otkriva da ovogodišnja kampanja zaostaje po intenzitetu za svim dosadašnjim kampanjama.</p>
<p>Osobna promocija kandidata</p>
<p> Najizraženija kampanja vezana je za osobnu promociju kandidata, dok je kampanja kojom bi se animirali birači vrlo blijeda, a aktivnosti usmjerenih na poništavanje eventualnih prednosti protivnika uopće nema. </p>
<p>Većina agencija za ispitivanje javnog mnijenja prognozira neuspjeh izbora. Podsjećaju da su prošlogodišnji predsjednički izbori imali dva jaka kandidata, Vojislava Koštunicu i Miroljuba Labusa, sa žestokim kampanjama, ali da svejedno nisu uspjeli, pa otad dužnost predsjednika obavlja predsjednica skupštine Nataša Mićić.</p>
<p>Posebnost ovih izbora leži u činjenici da se održavaju u sjeni prijevremenih parlamentarnih izbora. Pobjeda predsjedničkog kandidata vladajuće koalicije DOS Dragoljuba Mićunovića omogućila bi vladajućoj političkoj eliti da komotno izgura cijeli svoj mandat do prosinca 2004. godine. </p>
<p>Međutim, u slučaju neuspjeha izbora zbog neizlaska birača, stranke DSS i G17 plus koje bojkotiraju izbore zabilježile bi značajnu taktičku prednost i mogle iznuditi raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora. Prema procjenama Glasa javnosti, ako bi kojim slučajem izišlo 30 posto birača to bi moglo značiti da je biračko tijelo nezadovoljno vlašću ali i opozicijom te da građani čekaje neku novu, treću opciju.</p>
<p> »Loša ponuda« </p>
<p>Odgovarajući na pitanje hoće li izići na predsjedničke izbore, najviše građana Srbije, 39,32 posto, odgovorilo je u najnovijoj anketi negativno. Sudjelovanje na izborima potvrdilo je 37,49 posto građana, dok 21,17 posto još nije odlučilo hoće li iskoristiti svoje biračko pravo 16. studenoga. Među onima koji su izjavili da neće sudjelovati izborima najviše je onih (39,39 posto) koji su se odlučili za apstinenciju zbog loše ponude kandidata, na drugom su mjestu oni koji drže da izbor predsjednika Srbije ovoga trenutka ne rješavaju probleme u državi, a da bi prijevremeni parlamentarni izbori riješili mnogo toga. Na trećem se mjestu sa 13,52 posto glasova našlo mišljenje apstinenata da su predsjednički izbori raspisani samo zbog kupovine vremena u DOS-u. Temeljem svoje ankete spomenuti dnevnik zaključuje kako se čini da će se izbori za predsjednika Srbije morati ponoviti zajedno s izvanrednim parlamentarnim izborima.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Princ Charles sazvao krizni sastanak zbog glasina o biseksualnosti</p>
<p>Listovi u Republici Irskoj, Italiji, Australiji i drugdje u svijetu, prenijeli su zadnjih dana da je Charles navodno bio zatečen u krevetu s jednim članom posluge /U Engleskoj i Walesu, tisak je i u ponedjeljak poštivao sudsku zabranu objavljivanja pojedinosti o prinčevoj intimi</p>
<p>LONDON, 10. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski prijestolonasljednik, princ Charles, sazvao je krizni sastanak u svojoj ladanjskoj rezidenciji Highgrove u nastojanju da smiri uzavrele špekulacije o svome privatnom životu. Listovi u Republici Irskoj, Italiji, Australiji i drugdje u svijetu, prenijeli su zadnjih dana naklapanja da je Charles bio zatečen u krevetu s jednim članom svoje posluge. Premda je to do sada prenio i jedan škotski list, u drugim dijelovima Britanije, Engleskoj i Walesu, tisak je i u ponedjeljak poštivao sudsku zabranu objavljivanja pojedinosti o prinčevoj intimi - spominjući kraljevski trač tek u grubim naznakama. </p>
<p>Princ od Walesa sada razmišlja da se obrati naciji putem televizije kako bi demantirao glasine o sebi. No, vjerojatno će dobro razmisliti da li da upotrijebi tu opciju, svjestan da je publicitet često dvosjekli mač.</p>
<p>Kraljević prolazi kroz najveću krizu svoga života - težu možda čak i od one koja je pratila dramatični raspad njegovog braka s karizmatičnom princezom Dianom. Na kocki je njegov ugled, a možda i više od toga - britansko prijestolje. Britanski monarh automatski postaje i glavom Anglikanske crkve, pa tvrdnje o navodnoj prinčevoj biseksualnosti dobivaju radi toga dodatnu težinu. </p>
<p>Kako je svaki britanski kralj također i glava države, skandali iz ložnice prijestolonasljednika automatski imaju i goleme ustavne implikacije. Valja međutim odmah reći da naklapanja o prinčevoj spolnoj svestranosti počivaju na vrlo klimavim nogama. </p>
<p>Izvor svih glasina o Charlesu je stanoviti George Smith, bivši sluga na britanskom dvoru. Taj nekadašnji vojnik bio je traumatiziran ratom na Falklandima, a i inače je pokazivao znakove psihičke nestabilnost, te se liječio u duševnoj bolnici. Godine 1995., kada je prolazio kroz jednu od svojih kriza, Smith je nekome ispričao da ga je silovao Michael Fawcett, sluga princa Charlesa. Također je rekao da je dotičnog Fawcetta i zatekao u kompromitirajućoj spolnoj situaciji s princem.</p>
<p> Princeza Diana, koja je u to vrijeme već otvoreno ratovala sa Charlesom, snimila je Smithove tvrdnje na magnetofonsku traku. No, vjerojatno ni ona nije povjerovala da njezin muž održava intimnu vezu s vlastitim slugom.</p>
<p>Nakon Dianine smrti 1997. magnetofonski zapisi su nestali, a vjeruje se da ih je na sigurno pospremio princezin butler Paul Burrell. On je nedavno objavio svoje memoare, u kojima tvrdi kako znade za jednu eksplozivnu tajnu koja bi mogla srušiti monarhiju - ali nije rekao o čemu se radi. </p>
<p>Britanski tabloidi, kojima su porasle zazubice za sočnim kraljevskim tračem, izvukli su iz naftalina duševno nestabilnog Georgea Smitha. Londonski list Mail on Sunday trebao je objaviti navodna otkrića bivšeg dvorskog sluge - ali su osobe bliske dvoru to spriječile ishodivši sudsku zabranu.</p>
<p>Princ Charles, kojih se do nedjelje navečer nalazio na višednevnoj međunarodnoj turneji, u međuvremenu je objavio čudnovati demanti, u kojem je porekao točnost glasina koje se o njemu šire. Tako je nastala bizarna situacija da prijestolonasljednik opovrgava nešto što nigdje u Engleskoj ili Walesu nije još naglas rečeno u medijima. Ni rođenje još jedne Kraljičine unuke, kojoj su roditelji princ Edward i njegova supruga Sophie, nije uspjelo odvući pažnju britnaskih listova.</p>
<p> I dalje je tema dana princ Charles, odnosno njegova navodna biseksualnost. Pred njime je sada težak izbor - da li da tuži one koji tvrde kako je viđen u kompromitirajućem položaju s vlastitim slugom, ili ne? </p>
<p>U pokušaju da odgovori na to pitanje princ je sazvao krizni sastanak u ponedjeljak. Njegova je dilema kako zaštititi i oprati vlastito ime. Kao jedna mogućnost spominje se da bi se prijestolonasljednik možda mogao obratiti naciji putem televizije, ili dati tv-intervju.</p>
<p>No, to je samo jedna od opcija koje se frenetično važu iza scene. Princ sa svojim suradnicima i odvjetnicima također je u ponedjeljak razmatrao mogućnost da tuži kraljevskog slugu Georgea Smitha, od kojeg su potekle sve glasine. Očito je da je Smith prekršio ugovor o povjerljivost, kakvog mora potpisati svatko tko stupi u kraljevsku službu.</p>
<p>Neki stručnjaci za medije misle da bi povlačenje po sudu nanijelo kraljevskoj kući neprocjenjivu štetu. Drugi međutim drže da je parničenje s medijima jedini način da se suzbiju glasine. Britanski odvjetnik Mark Stephens, koji se specijalizirao za medije, smatra da bi Charles neke listove morao tužiti zbog klevete, te prisiliti njihove urednike ili da ušute, ili da dokažu to što tvrde. </p>
<p>Najlakša i najjednostavnija bila bi opcija kojoj je kraljevska kuća često pribjegavala u prošlosti - dostojanstvena šutnja. No, špekulacije britanskog i svjetskog tiska tako su frenetične, da nije sigurno hoće li Charles ovaj puta moći i htjeti odabrati šutnju.</p>
<p>Ugledni britanski pisac i novinar Melvyn Bragg objavio je u ponedjeljak u Timesu članak naslovljen »Koliko dugo može Charles još izdržati takvo mrcvarenje?« Ističući kako poznaje mnoge koji su izvrgnuti sličnim progonima doživjeli živčani slom ili oboljeli od depresije, Bragg tvrdi kako je čudo da je britanski prijestolnasljednik uspio sačuvati duševno zdravlje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zar u našu kulturu spada oskvrnjivanje grobova ili prešućivanje tog sramotnog čina</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku (2. studenoga) objavljen je članak »Simbol krajobraznog uređenja groblja« s nadnaslovom »Varaždinskog groblje u Europskoj udruzi istaknutih groblja« autorice Karmen Gumbas. </p>
<p> Svaki poznavatelj Varaždina složit će se s onim što je novinarka navela o ponosu ovog grada: barok, grad cvijeća, crkava i posebno lijepo uređenog groblja. Za ovo potonje istakla je brojne zaslužne pojedince, među kojima se svakako ističe Herman Helmer, vizionar i pregalac, neimar botaničkog dijela groblja očuvanog do danas. O spomenicima i grobnicama zaslužnih građana, velmoža, znanstvenika i umjetnika koji s florističkim elementima čine skladnu cjelinu potiskujući turoban osjećaj, izrečeno je pregršt lijepih riječi.</p>
<p> Međutim, posljednji dio članka ražalostio je svakoga poznavatelja ovog groblja, ne zbog onog što je rečeno, već zbog onoga što je svakako u takvom napisu trebalo reći, ali zbog nepojmljivih razloga nije to učinjeno. U tom je dijelu spomenuto spomen obilježje palima u Prvome svjetskom ratu s posebnim simboličnim elementima i središnjom lipom »slavenskim simbolom mira i ljubavi«. Tu je i partizanska Spomen kosturnica oko koje je park u engleskom stilu. Nije jasno zbog čega je autorica članka propustila napisati da je na Varaždinskom groblju bilo, i to na atraktivnom mjestu, ređeno domobransko i ustaško groblje, gdje su bili pokopani hrvatski sinovi koji su u najboljoj vjeri pali za Hrvatsku, a čije su grobove i nadgrobna obilježja, po osvajanju vlasti, komunisti sravnili sa zemljom. Zar bi podsjećanje na tu istinu značilo tzv. govor mržnje, i to trinaest godina od pada Berlinskog zida?</p>
<p> Komu je stalo da se i dalje obmanjuju mladi posjetitelji i onih 45.000 turista koji godišnje posjete groblje? Zar nije došlo vrijeme da se parcela na kojoj je bilo to groblje dostojno spomenički obilježi, jer grobovi se ne mogu vratiti, ali se barem može vratiti pijetet onima čije kosti tu leže. Zar ćemo i dalje to u nekakvu strahu skrivati i jedino po brojnim šumskim stratištima, protutenkovskim jarcima i jazovkama drvenim križevima obilježavati svoju prošlost?</p>
<p> Hrvatska majka plače još uvijek ne samo na grobu V. Jagića i ostalih uglednika, već i nad razasutim kostima brojnih sinova i kćeri koje položiše život za opstanak Hrvatske. Taj bi plač napokon trebali čuti svi, a ponajprije najodgovorniji u javnom komunalnom poduzeću Parkovi. Članstvo ASCE (Europsko udruženje najpoznatijih groblja) podrazumijeva i prihvaćanje ciljeva toga udruženja, a to je zaštita, revitalizacija i stalno održavanje groblja, te isticanje značenja groblja kao elementa kulturnog nasljeđa. Zar u našu kulturu spada oskvrnjivanje grobova palih (bez obzira na čijoj su strani za života bili) ili prešućivanje takvog sramotnog čina? Ne poduzimati ništa da se ta nepravda ispravi baca tešku sjenu na sve ono čime se Varaždin hvali pred svijetom.</p>
<p>Prof. FRANJO MARTINEZ Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Gredelj neodrživim opservacijama ne pridonosi sređivanju stanja u teško oboljelom pravosuđu</p>
<p>Potaknut posljednjim istupom gospodina Vladimira Gredelja, »predsjednika ceha svih sudaca«, ali i svim njegovim izjavama koje je odaslao u javnost u proteklom razdoblju, osjetio sam potrebu da reagiram.</p>
<p>Ovo je reakcija običnog građana kojemu je jednostavno prekipjelo. Moje ogorčenje je izazvano obraćanjem gospodina Gredelja koji beznadne zaposlenike, koji se u stvari bore isključivo za golu osobnu egzistenciju, naziva običnom ruljom. Dopuštam da su oni možda u nekim detaljima izmanipulirani, no to su samo posljedice nekih prijašnjih spornih događanja, a uvijek se nađe netko da ih zlorabi, naravno, za svoj interes.</p>
<p>Nadalje, on zaziva organe vlasti da skrše otpor »rulje« i da omoguće provođenje odluke suda. Veličanstven zahtjev. Zašto još nije zatražio da tenkovi probiju blokadu oko tvornice i pregaze tu »rulju«. U tom slučaju više ne bi bilo preživjelih da se bore za ispitivanje ispravnosti donesene presude. Mnogi bi se tako riješili problema, sud bi ostao kao i uvijek bez mrlje, a gospodin Gredelj bi mirne savjesti pjevao ode hvalospjeva svojoj struci i svim časnim kolegama u službi pravde. </p>
<p>Gospodin Gredelj očito ima odmak od stvarnosti. On se u svojim istupima bori za dignitet sudaca i suda u cjelini, no to je u biti borba za ono što ta struka predstavlja u teoriji.</p>
<p>Neodrživim opservacijama ne pridonosi sređivanju stanja u teško oboljelom pravosuđu, a i ne pogoduje stvaranju uvjeta koji bi doveli do poštivanja te struke. Svojim tvrdim stavom i upornim zabijanjem glave u pijesak on u stvari potpomaže i daje legitimitet dijelu svojih kolega koji su njegovu struku doveli do pozicije u kojoj se ona danas nalazi. Ponaša se kao lik iz pripovijetke »Carevo novo ruho«.</p>
<p>Nemojte se ponašati kao kralj iz navedene pripovijetke jer je istina ogoljena. Vaša struka i Vi ste goli. Zar još čekate da vam to kaže i malo dijete?!</p>
<p>VLATKO PALJUG Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Generalu Gotovini treba suditi u Zagrebu, ako je potrebno uz pomoć iskusnih stranih sudaca </p>
<p>Želim naglasiti da ne dijelim ratne zločince na naše i njihove, ali smatram da Haag nije mjesto gdje se objektivno sudi.</p>
<p> Gospođa Biljana Plavšić (broj 3 na rang listi srpskih zločinaca u BiH) dobila je za svoj dio (matematički gledano oko 50 000 ubijenih) zločina kaznu malo veću od one koju se dobije u Sjedinjenim Državama za težu prometnu nesreću.</p>
<p> Ako je general Ante Gotovina osumnjičen za ratni zločin, treba mu suditi u Zagrebu, ako je potrebno uz pomoć stranih sudaca koji su iskusni u tome dijelu prava kao što su to, primjerice, suci iz američke vojske koji su sudili kapetanu Caleyu za ubojstvo više od 300 civila u My Layu (Vijetnam).</p>
<p> Hrvatima mora biti jasno da kada bi izručili ne samo Gotovinu nego i pola Hrvatske, ne bi ušli u EU. Sjetite se izjave EU gubernatora za BiH, Koschnicka, on je rekao da će Hrvatska poput lokomotive uvesti cijeli Balkan u EU. Hrvati su bili zadovoljni izjavom jer su najnapredniji. Pogreška! Gospodin Koschnick nam je jasno stavio na znanje ono što EU želi. Hrvatska svojim znojem (u jednoj kompoziciji samo vlakovođa i ložač se znoje od rada) treba omogućiti put u EU (između ostalih) i Srbiji.</p>
<p> Hrvatska bi morala istoga trenutka kad Slovenci uvedu dodatne otežane mjere ulaza Hrvata u EU, učiniti isto na svojim istočnim granicama.</p>
<p>DAVOR RUŽIČIĆ-KESSLER Švicarska</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Moramo dobro odvagnuti sve argumente »za« i »protiv« ulaska u EU </p>
<p>Već duže vrijeme slušamo o nužnosti ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu nitko i ne pokušava građanima Hrvatske objasniti i negativnu stranu toga ulaska. A negativni efekti će se sasvim sigurno javiti.</p>
<p> Nabrojit ću samo neka pitanja na koje bi prije konačne odluke trebalo odgovorit. Što će biti s našom i onako tehnološko zaostalom (i preostalom) industrijom u sudaru s konkurencijom iz EU? Koliko će se radnika radi stečaja tehnološko zaostalih tvornica naći na ulici?</p>
<p>Zatim, kako spriječiti već započetu devastaciju najatraktivnijih turističkih lokacija? Kako spriječiti uvoz genetski preinačene hrane? Kako spriječiti preseljenje prljave industrije u naše ekološki osjetljive prostore?</p>
<p>Kako ćemo onda moći spriječiti izručenje građana Hrvatske Sudu u Haagu? I kako se othrvati svakojakom pritisku bogate i bahate Europe?</p>
<p>Do sada na ta pitanja nitko od zagovornika integracije nije ni pokušao odgovoriti. Moramo imati na umu da i Europa treba nas, ali sasvim sigurno ne iz nekakvih simpatija, već isključivo iz interesa.</p>
<p> U svakom slučaju trebalo bi prilikom donošenja odluke dobro odvagnuti sve argumente »za« i »protiv«, jer pogrešna odluka može nas dovesti u kolonijalni položaj iz kojega ćemo se teško izvući.</p>
<p>ANTE MARIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>»Imam dozvolu za svaki komad oružja nađenog u mojoj kući« </p>
<p>Marin Jakovac za automate s noćnim nišanima i prigušivačima kaže »da je puškomitraljez naslijedio od svoga oca i da u tome nema ničeg spornog« </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Martin Jakovac (51), sedmoosumnjičeni u aferi navodnog lažnog diplomata Gvineje Bisau u Hrvatskoj , Dezidera Ostrogonca, javio se u ponedjeljak telefonom iz Kijeva novinaru Vjesnika, a u povodu članka objavljenoga u petak.</p>
<p> U članku se tvrdi da Uskok, uz malverzacije s dozvolama za jahte i krivotvorenim diplomatskim putovnicama Gvineje Bisau, te članstvo u navodnoj zločinačkoj grupi, tereti Jakovca nad kojim je odlukom Istražnog suca određen pritvor, te raspisana tjeralica, i njegovu suprugu Vesnu (45), koja je već pritvorena, i zbog ilegalnog posjedovanja veće količine vatrenoga oružja. </p>
<p>Naime, 3. studenoga, prilikom pretrage kuće obitelji Jakovac, u Nečujamskoj ulici u Zagrebu, policija je između ostalog pronašla puškomitraljez M53 sa dva spremnika, automate sa infracrvenim nišanima i prigušivačima, »Thompson«, veći broj snajperskih i lovačkih pušaka, automatsku pušku M 16A1, pištolje Bereta sa prigušivačima, revolver »Taurus magnum« 357, te oko 4000 komada streljiva različitog kalibra.</p>
<p>U telefonskom razgovoru Jakovac nam je rekao da on posjeduje dozvolu za svaki od tih komada oružja te da ne postoji ništa »ilegalno« u tome što on to oružje posjeduje. »Svaki komad toga oružja je evidentiran u policiji, što možete i provjeriti. Ja sam sakupljač trofejnog oružja, a pronađeno oružje ili je trofejno ili je riječ o lovačkom oružju. Ti snajperi koje ste spomenuli u tekstu su lovački karabini sa snajperskim nišanima, a streljivo se potpuno legalno može kupiti u svakoj prodavaonici oružja«.</p>
<p>Upitan, pak, za puškomitraljez te automate s noćnim nišanima i prigušivačima, očito oružju koje ima drugačiju namjenu od lova i koje se u Hrvatskoj ne smije posjedovati, Jakovac je rekao da je puškomitraljez naslijedio od svojega oca »Taj komad proizveden je 1936. godine te se radi o trofejnom oružju, dok su automati oružje za lov«.</p>
<p> Za pušku , koju je Uskok u svome zahtjevu za provođenjem istrage opisao kao američki M 16, Jakovac nam je rekao da to uopće nije navedeno oružje već se radi o poluautomatskoj lovačkoj puški M 15.</p>
<p>Upitan za datum svoga povratka u Hrvatsku Jakovac nam je odgovorio da će doći kada završi sa poslom u Ukrajini.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osumnjičeni za batinanje do smrti</p>
<p>OSIJEK, 10. studenoga</p>
<p> - Nakon što su obojica poljskih državljana, koje se dosad teretilo za teško ubojstvo, iznijela svoju obranu, zastupnik optužbe izmijenio je optužnicu, prekvalificiravši kazneno djelo u razbojstvo i nanošenje teških ozljeda sa smrtnom posljedicom. </p>
<p>Zamjenik Županijskog državnog odvjetništva odustao je od navoda iz optužnice prema kojima se Jedrasika Krystana (30) i Adama Jakubovskog (40) teretilo da su krenuli iz Poljske s namjerom da ubiju Josipa Mihaljevića, vlasnika ugostiteljskog objekta »Bazar« na Gajevu trgu u Osijeku i otmu mu novac. </p>
<p>Ovim je potezom otvorena mogućnost da se optuženicima, ako ih se proglasi krivima, izrekne znatno blaža kazna od one kojom su osuđeni tijekom prvoga suđenja. </p>
<p>Oni su, da podsjetimo, tijekom prvog suđenja nepravomoćno osuđeni na po 25 godina zatvora. No, zbog netočno utvrđenog činjeničnog stanja Vrhovni je sud ukinuo presudu, a predmet vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Prema izmijenjenoj optužnici, Krystana i Jakubovskog sada se tereti da su došli k Mihaljeviću u Osijek kako bi mu oteli novac. S namjerom da ga ozlijede i tako svladaju prije nego što mu uzmu novac, počeli su ga udarati pivskim bocama. Kada je pao na tlo, nastavili su ga udarati po glavi i tijelu gajbama punim pivskih boca, zadavši mu izrazito teške tjelesne ozljede, od kojih je pao u komu i 10. siječnja 2002. godine preminuo u osječkoj Kliničkoj bolnici. </p>
<p>Iste večeri, nakon što su izudarali Mihaljevića, pobjegli su, ali su oko 20,15 zatečeni na graničnom prijelazu Duboševica, gdje su pokušali iz Hrvatske prebjeći u Mađarsku. Kako su na odjeći imali tragove krvi, policija ih je privela. Naknadnim vještačenjem automobila u kojem su zatečeni, skriveno u mjenjaču pronađeno je 64.000 DEM i 38.900 kuna. </p>
<p>Na nekima od novčanica pronađeni su tragovi krvi, a DNA analizom je ustanovljeno da je riječ o krvi ubijenoga Mihaljevića. </p>
<p>Suđenje se, završnim riječima obrane optuženih, nastavlja u srijedu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nepravomoćno osuđen za pokušaj ubojstva zbog duga</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Zbog pokušaja ubojstva Tadije Radića, osumnjičeni Bosiljko Budim je u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno proglašen krivim te osuđen na godinu dana zatvora. Budima je optužnica teretila da je 4. svibnja 1995. godine nakon svađe s oštećenim zbog navodnih dugovanja, izvadio nož »skakavac« dužine 22 cm te ubo Tadića u trbuh nanijevši mu ozlijedu opasnu po život. Tadiću je život spašen zahvaljujući pravovremenoj liječničkoj intervenciji. Budući je od događaja prošlo osam i pol godina očevici, a riječ je o nekoliko rumunjskih državljana, postali su nedostupni sudu, jer prebivaju na nepoznatoj adresi u svojoj zemlji. Tako je vijeću ostalo da odluči između iskaza oštećenoga, te obrane okrivljenoga koji tvrdi da se nožem branio od napada oštećenoga i Rumunja. Vijeće se tako u ponedjeljak ipak priklonilo iskazu oštećenoga, za koji je predsjednik vijeća, sudac Ranko Marijan, obrazlažući presudu rekao da je uvjerljiv, dosljedan i životan, dok je Budimova obrana ocijenjena neuvjerljivom. Kao olakotne okolnosti ocijenjeno je, pak, sudjelovanje optuženika u Domovinskom ratu, njegova smanjena ubrojivost u vrijeme događaja, te najviše protok vremena, kao i činjenica da mu je oštećeni sve oprostio. On je, naime, na suđenju tvrdio da Budima ne krivi, no »da mora ispričati kako je stvarno bilo«.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Osmorica nad žrtvom proveli »internu istragu«</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Osam optuženih za otmicu, u svojoj je obrani iznijelo da se »ne smatraju krivima«, za djelo koje se dogodilo u noći na 1. kolovoza 1999. godine. Među optuženima su Mišo Kovačević (40), Igor Sever (29), Tihomir Osredečki (31), Bruno Osredečki (28), Ivan Duspara (31), Tomislav Batura (28), Dražen Nuić (33) i Tomislav Šanjuga (28).</p>
<p>Optužene se tereti da su spomenute noći, nakon tuluma, napali Antu Kovačevića, za kojeg su posumnjali da je u stanu prvooptuženog Miše Kovačevića u Graberju 133a, iz njegove aktovke ukrao 22.000 kuna.</p>
<p> Naime, kako se navodi u optužnici, nakon toga su se mladići s dva automobila, koje su vozili B. Osredečki i T. Batura, odvezli do »osumnjičenog« A. Kovačavića u Svačićevoj ulici, dok ih je M. Kovačević čekao kod kuće. A. Kovačević im je otvorio vrata, nakon čega je uslijedilo uvjeravanje da prizna krađu i da im vrati, navodno, ukradeni novac. Pretražili su mu stan, pri čemu mu je je drugooptuženi, Igor Sever, prislonio pištolj uz čelo. Nakon što nisu pronašli novac, napadači i »tragači za blagom« ponovno su mu prijetili, naredili da pođe s njima do prvooptuženog M. Kovačevića. Uslijedilo je zlostavljanje, navlačenje i prijetnje da »osumnjičeni« s njima ode do svojeg auta, i preda im ključeve, a on je pokušao iskoristiti gužvu i pobjeći. Uglavnom, napadači su A. Kovačevića zadržali sve do jutra, te ga potom priveli u Policijsku postaju u Črnomercu, pod sumnjom da je ukrao spomenuti novac. Za trajanja »interne istrage« A. Kovačević je zadobio i niz natučenja po glavi i leđima.</p>
<p>Optuženi su i u istrazi porekli da bi itko tukao A. Kovačevića, nanio mu bilo kakve ozljede, ili da su mu prijetili. Izjavili su da su kod prvooptuženog gledali televiziju, pili i družili se, a s nekim dečkima bile su i djevojke. Prvooptuženi je u jednom trenutku pokazivao novac, navodno nađen ispred kuće. Bila je riječ o novčanici od 500 kuna i svi su posumnjali na A. Kovačevića, jer je on jedini otišao iz društva.</p>
<p>Prema izjavi A. Kovačevića, on je iz cijelog društva poznavao jedino prvooptuženog, koji ga je i pozvao na tulum.</p>
<p> »Sve je bilo u redu i negdje oko dva sata iza ponoći otišao sam kući, a ubrzo, zatim, na vratima su se pojavila spomenuta osmorica, optuživši me da sam uzeo taj novac. Budući da ga nisu našli, uzeli su mi 'golf'', i naizmjenično su me maltretirali«, uporan je u tvrdnji A. Kovačević.</p>
<p>Kako je ispričao, nakon svega još su ga prijavili i Policijskoj postaji Črnomerec. Policajac je u početku, također, bio arogantan, ali kad ga je saslušao pustio ga je da ode kući.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Policija prijavila dečka poginule misice Rogalo</p>
<p>OSIJEK, 10. studenoga</p>
<p> - Djelatnici osječko-baranjske policijske uprave podnijeli su kaznenu prijavu protiv Ivana Udarevića (21), mladog vozača koji je, vozeći u pijanom stanju, skrivio tešku prometnu nesreću u kojoj je poginula njegova djevojka, osamnaestogodišnja Blanka Rogalo.</p>
<p>Podsjetimo, ova se prometna nesreća dogodila u subotu oko 23,40 sati u samom središtu Osijeka, na Gajevom trgu, a kako je naknadno utvrđeno, Udarević je vozio pod utjecajem alkohola. Naime, alkotestom mu je izmjereno 0,98 promila alkohola u krvi. </p>
<p>Poginula djevojka bila je aktualna Miss universe Slavonije i Baranje te se u ožujku iduće godine trebala natjecati i na finalnom izboru za Miss universe Hrvatske. Ova maturantica osječke Matematičke gimnazije i odlična učenica imala je veliku želju upisati Fakultet političkih nauka u Zagrebu te postati uspješna novinarka. </p>
<p>Prema informacijama koje smo dobili iz osječko-baranjske policijske uprave, do nesreće je došlo kada se Udarević, upravljajući osobnim automobilom marke »peugeot 206«, registracijskih oznaka OS 638-DA, kretao Ulicom Hrvatske Republike prema Gajevu trgu. Dolaskom do zavoja u desno, on je zbog prevelike brzine i skliskog kolnika te vožnje pod utjecajem alkohola izgubio kontrolu nad upravljačem. Njegov je automobil tada prešao preko pune linije, a potom i preko dvije prometne trake za vozila iz suprotnog smjera.</p>
<p> Izletjevši s kolnika na travnatu površinu pored Inine benzinske crpke, vozilo se zaustavilo udarivši u rasvjetni stup. </p>
<p>U snažnome udarcu, od kojega se rasvjetni stup srušio, suvozačica Blanka Rogalo (18) iz Osijeka zadobila je višestruke teške tjelesne ozljede. Odmah je kolima hitne pomoći prevezena u osječku Kliničku bolnicu gdje je, unatoč borbi liječnika da joj spase život, podlegla ozljedama oko jedan sat iza ponoći. </p>
<p>Djevojka koja se nalazila na zadnjem sjedalu, Anita Dropuljić (17) lakše je ozlijeđena, dok je vozač Ivan Udarević prošao bez ozljeda. </p>
<p>Ovom prilikom se ispričavamo čitateljima zbog pogreške objavljene u Vjesniku od 10. studenoga u tekstu »Poginula slavonsko-baranjska Miss universe«. </p>
<p>Naime, tehničkom je pogreškom objavljeno da je »peugeotom« upravljao Ivan Z. umjesto Ivan Udarević. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za pokušaj ubojstva na Božić 1993., godinu dana zatvora</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Tridesetjednogodišnji Nikola Turkalj osuđen je nepravomoćno na zagrebačkom Županijskom sudu na godinu dana zatvora zbog pokušaja ubojstva počinjenog 1993. godine.</p>
<p>Turkalju se stavljalo na teret da je 25. prosinca 1993. godine nakon sukoba grupe njegovih prijatelja sa drugom skupinom muškaraca, ispred lokala »Zvonimir« nožem u trbuh ubo Zorana Čorka, nanijevši mu ranu opasnu po život.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Jurčić: Poslovni procesi u Hrvatskoj su zapostavljeni</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Dobra analiza i modeliranje mjerljivih poslovnih procesa, kako trošak ne bi bio veći od dobiti, ono je što nedostaje u hrvatskim poduzećima i državnoj upravi, upozorio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Govoreći na okruglom stolu »Upravljanje poslovnim procesima kao faktor integriranja i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva«, Jurčić je dodao i da analiza poslovnih procesa može olakšati i pregovore socijalnih partnera s obzirom na mogućnost prikazivanja doprinosa partnera stvaranju dodane vrijednosti u poslovnom procesu.</p>
<p>»Usredotočimo li se na proizvodne procese, koji su u Hrvatskoj zapostavljeni«, objasnio je Jurčić, »možemo ostvariti značajan napredak u povećanju učinkovitosti i poduzeća i državne uprave, čiji trošak ne bi smio biti veći od koristi.</p>
<p>Na skupu su sudjelovali predstavnici državne uprave, sveučilišta, konzultantskih i softverskih tvrtki, koje nude rješenja za upravljanje poslovnim procesima, a istaknuli su i niz primjera koji svjedoče o zaostajanju Hrvatske na području poslovnih procesa. Tako se čuo podatak da manje od jedan posto hrvatskih tvrtki ulaže u reinženjering poslovnih procesa, dok to istodobno u svijetu čini oko 80 posto poduzeća. </p>
<p>O potrebi hitne promjene stava o upravljanju poslovnim procesima govore i nedavna istraživanja, prema kojima nijedna politička stranka nije znala koliko se godišnje iz proračuna ulaže u informatiku. Taj se iznos, inače, kreće između 70 i 90 milijuna dolara, kazao je Boris Žitnik iz tvrtke IDC. Dodao je i da je odgovor na pitanje iz upitnika Europske komisije o tome koliko računala Hrvatska godišnje proizvodi bio »113 tona« , što je, kazao je, prilično neuobičajena mjerna jedinica za računala.</p>
<p>Josip Brumec s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike istaknuo je problem visokih troškova poduzeća koje iziskuje stvaranje baza podataka o klijentima (gruba računica utrošenog radnog vremena daje godišnji iznos od 120 milijuna eura), koji se mogu bitno smanjiti stvaranjem registara javno dostupnih podataka. Dodao je i da se na sličan način mogu ostvariti bitne uštede smanjenjem birokracije u javnim institucijama. Okrugli stol održan je u organizaciji Ministarstva gospodarstva i tvrtke InfoDom.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Grupa Zagrebačke banke ostvarila neto dobit od 644 milijuna kuna</p>
<p>U devet mjeseci ove godine Grupa Zagrebačke banke ostvarila je 9,1 posto nižu dobit poslije oporezivanja nego u istom razdoblju prošle godine / Zagrebačka banka ostvarila je neto dobit od 564 milijuna kuna, odnosno 1,5 posto manje nego lani</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u devet mjeseci 2003. godine neto dobit od 644 milijuna kuna, što je 9,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.</p>
<p>Dobit iz poslovnih aktivnosti Grupe u istom razdoblju iznosila je 904 milijuna kuna, odnosno 27,5 posto više nego u istom razdoblju lani, kazao je u ponedjeljak Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, predstavivši nerevidirane rezultate poslovanja.</p>
<p>Luković je pojasnio da su spomenuti rezultati ostvareni uz striktnu kontrolu operativnih troškova, koji su zadržani na prošlogodišnjoj razini. Dobit prije oporezivanja Grupe iznosila je 794 milijuna kuna, što je smanjenje od 10,2 posto. Do smanjenja dobiti došlo je zbog povećanih rezervacija i nešto lošije naplate rizičnih plasmana, ali i usklađenja vrijednosti Plivinih dionica s cijenama na burzi.</p>
<p>Dobit same Zagrebačke banke u devet mjeseci ove godine iznosila je 564 milijuna kuna, odnosno samo je 1,5 posto manja nego u istom razdoblju prošle godine.</p>
<p>Ukupan prihod Grupe Zagrebačke banke u devet mjeseci iznosio je 2,101 milijardi kuna, odnosno 10,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, krediti klijentima na razini Grupe dosegnuli su 31,127 milijardi kuna, depoziti klijenata 42,169 milijardi kuna, a ukupna aktiva Grupe dosegnula je 55,836 milijardi kuna, odnosno 4,4 posto je veća nego krajem 2002. godine.</p>
<p>Prihodi same Zagrebačke banke u devet mjeseci dosegnuli su 1,735 milijardi kuna, što je 18,4 posto više nego u istom razdoblju 2002. godine. Aktiva Zagrebačke banke iznosi 47,527 milijardi kuna, odnosno 3,2 posto više nego krajem 2002. godine. Ukupni kreditni plasmani Banke dosegnuli su 25,762 milijarde kuna (rast od 17 posto), a depoziti 36,166 milijardi kuna (rast od 4,4 posto).</p>
<p>Druge članice Grupe Zagrebačke banke također su u devet mjeseci ove godine poslovale s dobiti. Varaždinska banka ostvarila je dobit od 61 milijun kuna, Zagrebačka banka BH Mostar 44 milijuna kuna, sarajevska Universal banka dobit od 35 milijuna kuna, a Istraturist Umag dobit od 55 milijuna kuna.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>UniCredito: Ovrha protiv Zagrebačke banke narušava kredibilitet Hrvatske</p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković osvrnuo se i na slučaj Tekstil/Retag/Turist trip, odnosno na napise u tisku u svezi pokušaja ovrhe protiv Zagrebačke banke. On je ustvrdio kako cijeli slučaj neće ugroziti vodeću i dominantnu poziciju Zagrebačke banke na hrvatskom bankarskom tržištu, podsjetivši da Grupa Zagrebačke banke ima tržišni udjel od 30,2 posto u depozitima klijenata, odnosno 23,1 posto u kreditima.</p>
<p>Luković je istaknuo da je ostvarena dobit Zagrebačke banke u devet mjeseci nekoliko puta veća od svih iznosa s kojima se špekulira u spomenutom slučaju, podsjetivši na ranije pokušaje Tekstila/Retaga da prisilno od Zagrebačke banke naplati 56 milijuna, odnosno 263 milijuna kuna i sada 165 milijuna kuna, nakon što je 1996. godine prisilno naplaćeno 5,4 milijuna kuna.</p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke naglasio je da se nizom nevjerojatnih sudskih presuda u cijelom slučaju dovodi u pitanje sigurnost poslovanja u Hrvatskoj i narušava poslovna klima. U osnovi potraživanja Tekstila, pojasnio je Luković, nalazi se osnivački udjel u Zagrebačkoj banci od 0,5 posto, za koliko je primjerice UniCredito platio gotovo 4 milijuna eura. Zagrebačka banka, kazao je Luković, drži da je iznosom od 5,4 milijuna kuna i preplatila ta potraživanja.</p>
<p>Dođe li u konačnici do ovrhe protiv Zagrebačke banke, štetu će osjetiti njezini dioničari (UniCredito, Allianz i mali dioničari) zbog niže dobiti, ali i državni proračun u koji će zbog toga biti uplaćeno manje na ime poreza na dobit, kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke.</p>
<p>Luković je istaknuo da će u tom slučaju svim poslovnim subjektima i investitorima u Hrvatskoj biti poslana negativna poruka da čak ni najveća financijska institucija ne može u Hrvatskoj zaštititi svoja prava, jer, primjerice, sudovi prihvaćaju cesije nepostojećih tvrtki. To će narušiti povjerenje u nadležne državne institucije, kazao je.</p>
<p>Paolo Fiorentino, direktor UniCreditova Sektora Nova Europa, istaknuo je da se UniCredito ni u tom slučaju neće povući s hrvatskog tržišta, jer je zadovoljan svojim ulaganjima u srednjoj Europi i Hrvatskoj.</p>
<p>Fiorentino naglašava da bi pravomoćna sudska presuda u ovom slučaju, dakle nastavak ovrhe protiv Zagrebačke banke, imao ozbiljne posljedice za kredibilitet Hrvatske. U tom slučaju UniCredito bi cijeli slučaj morao predstaviti svojim dioničarima, što bi moglo utjecati na daljnje korake u poslovanju u Hrvatskoj.</p>
<p>Pritom je demantirao i tvrdnje da je UniCredito u nekim drugim sporovima koji se vode protiv Zagrebačke banke razgovarao o mogućim nagodbama.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Veći izvoz na njemačko tržište uz pomoć konzultanata</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - »Izvoz hrvatskih proizvoda mogao bi se povećati uz pomoć inozemnih konzultantskih tvrtki, a potrebno je napraviti popis konzultanata koji će pomoći hrvatskim poduzetnicima«, rekao je u ponedjeljak Milivoj Jurišić, direktor Sektora za malo gospodarstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori na predavanju »Izvoz hrvatskih proizvoda na njemačko tržište«.</p>
<p>Prema podacima HGK, uvoz iz Njemačke u Hrvatsku u 2002. je iznosio 1,7 milijardi dolara, dok je izvoz iz Hrvatske u Njemačku iznosio 0,6 milijardi dolara. Njemačka je, pored Italije, najvažniji hrvatski trgovinski partner, a pristup na njemačko tržište hrvatskim poduzetnicima moguć je putem izravne prodaje trgovinskih zastupnika, podružnica tvrtki, suradnjom s njemačkim tvrtkama i putem zajedničkih ulaganja.</p>
<p>»Osnivanjem zajedničkih poduzeća koja mogu koristiti mreže kontakata i poznavanje lokalnih partnera, najjednostavnije je rješenje. Najgori izbor je izravna prodaja u Njemačkoj, jer kupci nemaju izravnih partnera s kojima bi mogli razgovarati. Kupci, također, mogu imati poteškoća u slučaju reklamacija, te nesigurnost u pravnom pogledu, kao i probleme s poznavanjem jezika«, rekao je Tilmann Renz, porezni savjetnik i revizor tvrtke DRS Najbolji rezultati prodaje, kaže Renz, mogli bi se ostvariti preko trgovačkih predstavnika, jer tada kupci u Njemačkoj imaju partnera kojem se mogu obratiti. </p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Indeksi pali nakon prošlotjednih dobitaka</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Europski su indeksi tjedan započeli negativnim trendom, velikim dijelom zato što su ulagači unovčavali prošlotjedne dobitke. Međutim, gubici uglavnom nisu bili izraženi. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je do poslijepodneva pao 0,53 posto, na 2579,13 bodova, slično kao i londonski FTSE 100, koji je sa 4356,5 bodova bio 0,47 posto niži nego u petak. Frankfurtski Dax je pao 0,33 posto, na 3770, a pariški CAC 40 0,15 posto, na 3447,9.</p>
<p>Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite su u prvih sat vremena trgovanja u New Yorku pali po nekoliko bodova, dok je tokyjski Nikkei 225 u ponedjeljak izgubio 1,17 posto, spustivši se na 10.504,54.</p>
<p>Proizvođač čipova Infineon je u ponedjeljak izvijestio o prvoj tromjesečnoj dobiti u posljednje dvije i pol godine, a čelnici tvrtke najavili su i dobit za 2004. ukoliko uvjeti na tržištu ostanu stabilni. Međutim, dionica Infineona je pala 2 posto jer ostvarena dobit prije oporezivanja od 67 milijuna eura nije ispunila očekivanja analitičara.</p>
<p>Među gubitnicima su u ponedjeljak bili i njemački Internet provideri: nakon slabih tromjesečnih rezultata Freenet.de je pao 3,8 posto, a T-Online, u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma, izgubio je 3 posto. </p>
<p>Drugdje u tehnološkom sektoru, Philips, vodeći dioničar Infineona, pao je 1,5 posto, a Simens i SAP jedan posto. Nokia je izgubila dva posto zbog medijskih navoda da razmatra preuzimanje britanskog Psiona. </p>
<p>British Airways je nakon objavljenih rezultata neznatno pao. Lufthansa, čiji se rezultati očekuju u srijedu, izgubila je 2,1 posto, pošto je turistička tvrtka Thomas Cook, u vlasništvu njemačke aviokompanije i maloprodajne tvrtke KarstadtQuele, najavila slabije rezultate za ovu godinu. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvati i dalje za koalicijsku vladu, sadašnjoj se zamjeraju svađe, koje je najviše izazivao HSLS </p>
<p>Vlada nedovoljno obavještava javnost o svojim rezultatima, pokazalo je istraživanje provedeno u listopadu na uzorku od 1000 ispitanika / Prema rezultatima istraživanja, dosadašnja koalicijska vlast pridonijela je stabilnosti zemlje iako je mišljenje većine ispitanika, njih 65 posto, da je Hrvatska i dalje među nestabilnim zemljama/ Da nezaposlenost raste, smatra 58 posto ispitanika, a 51 posto da se živi gore nego prije / Ulazak Hrvatske u EU građanima nije jedan od prioriteta nego otklanjanje korupcije i bolja zdravstvena zaštita </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Kako Vlada izgleda u očima birača uoči parlamentarnih izbora? Prema rezultatima Pulsova istraživanja koje su naručili Banski dvori, a telefonski je provedeno na uzorku od tisuću ispitanika od 23. do 26. listopada, građani su zbunjeni, dok je predodžba o radu Vlade glasačima potpuno nejasna. </p>
<p>Građani priznaju Vladi neke dobre rezultate, no jednako tako, očekivanja su izuzetno porasla, a sadašnja postava Banskih dvora nije dovoljno jasno građanima predočila postignute rezultate svog rada. S takvim se rezultatima, što nije tajna, slažu i u SDP-u, te u ostalim strankama sadašnje vladajuće koalicije. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da Hrvati i dalje priželjkuju koalicijsku vladu za što se izjasnilo 60 posto ispitanika. Smatraju, naime, da koalicija omogućuje veći broj mišljenja, što je bolje od jednostranačja, te da se stranke koje vladaju mogu međusobno kontrolirati. </p>
<p>No, koalicijskoj vladi zamjeraju se javne svađe, a prema ispitanicima, stranka koja je izazvala najviše sukoba je HSLS. Slijede SDP i HSS, s tim da se SDP-u pripisuje i najviše »popuštanja« radi opstanka koalicije u proteklom mandatu. </p>
<p>Rezultati istraživanja pokazuju da je dosadašnja koalicijska vlast pridonijela stabilnosti zemlje. Ipak, većina ispitanika, 65 posto, smatra da je Hrvatska i dalje među nestabilnim zemljama. Opće raspoloženje u zemlji još je negativno jer, prema mišljenju 61 posto ispitanika, stvari u Hrvatskoj kreću općenito u lošem smjeru. No, kad se uspoređuje sadašnje stanje općih sloboda i demokracije sa stanjem u doba HDZ-ove vlasti, rezultati Pulsova istraživanja ukazuju na to da su hrvatski građani više optimistični. </p>
<p> Na to da su građani zbunjeni kad su u pitanju rezultati rada Vlade, ukazuje i njihovo viđenje da nezaposlenost u Hrvatskoj raste. Takvo mišljenje ima čak 58 posto ispitanika unatoč podacima da nezaposlenost u Hrvatskoj godinu i pol kontinuirano opada, osim u listopadu. To samo pokazuje da građani nisu dovoljno obaviješteni o radu Vlade, ponajviše zahvaljujući samim članovima Vlade koji ne znaju dovoljno jasno građanima objasniti što i kako rade. </p>
<p> No, za razliku od prethodnog podatka, građani su vrlo dobro upoznati da su izgrađene autoceste (92 posto svjesno je toga) i da se razvija turizam (76 posto). Negativna je percepcija rasta životnog standarda – 51 posto ispitanika smatra da se živi gore nego prije. Treba napomenuti da je štednja građana u bankama trenutačno 93,7 milijardi kuna, što je u ovoj godini porast od 10,1 posto. </p>
<p> Građani zamjeraju Vladi što nisu smanjena međusobna dugovanja poduzeća u Hrvatskoj. Prema podacima, u 2000. godini država je vratila gospodarstvu deset milijardi kuna starih dugova ili 6,5 posto BDP-a, a ukupna lanjska dobit privrede iznosila je 10,7 milijardi kuna. </p>
<p> Očito, građanima nije objašnjeno ni da njihovi krediti ulaze u ukupnu masu vanjskog duga države – 53 posto ispitanika odgovorilo je da oni ili netko iz njihove obitelji otplaćuje kredit, ali svejedno smatraju da su najveći udio u vanjskom dugu napravili Vlada, ministarstva, te državna poduzeća. </p>
<p> Ukupni državni udio u vanjskom dugu je, prema podacima potkraj srpnja, bio 38,3 posto. Samo 32 posto ispitanika smatra da i privatni krediti utječu na rast vanjskog duga države. </p>
<p> Također, većina ne smatra da su građani podizanjem kredita za kupnju automobila pridonijeli povećanju vanjskog duga. No, samo u prvih devet mjeseci ove godine kupljeno je 64.008 automobila i lakih gospodarskih vozila, a do kraja godine predviđa se da će se taj broj popeti na 80 tisuća. Ako se kao prosječna cijena novog automobila uzme 10 tisuća eura, samo će ove godine biti uvezeno automobila u vrijednosti 800 milijuna eura. Budući da je riječ o izravnom uvozu, taj iznos posredno utječe na tekući deficit platne bilance države. </p>
<p>Kad je riječ o pravosuđu, više od polovice ispitanika ocjenjuje da je stanje ostalo nepromijenjeno, ali u proteklih godinu dana 75 posto njih nije imalo nikakvog dodira sa sudovima, zemljišnim knjigama ili javnim tužiteljstvom.</p>
<p>Otklanjanje korupcije i kriminala, te poboljšanje zdravstvene zaštite građani smatraju izuzetno važnima. Zanimljivo je da ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije među prioritetima hrvatskih građana.</p>
<p>Građani najviše znaju o Račanu, Čačiću i Graniću Prema rezultatima ispitivanja, građani su najviše upoznati s tim što radi premijer Ivica Račan, o čijem radu mediji najviše i informiraju javnost. </p>
<p> Na drugom je mjestu Radimir Čačić, a na trećem Goran Granić. Građani najmanje poznaju rad članova Vlade koji nisu pretjerano medijski eksponirani poput Ante Simonića, Ljube Jurčića ili Željka Peceka. Deset posto ispitanika zamjera Račanu nedosljednost, loše govorništvo i previše neispunjenih obećanja, a 45 posto ni ne zna što bi mu zamjerilo. Granića većina ispitanika doživljava kao stručnog, marljivog i upornog, a među lošim osobinama navode se nesamostalnost i neenergičnost.</p>
<p>Od potpredsjednika Vlade najlošije u očima građana stoji Slavko Linić, kojeg svega 12 posto ispitanika doživljava pozitivno, a negativno njih čak 45 posto. Najviše mu se zamjeraju bahatost i arogancija, a kao pozitivne osobine ističu se odlučnost, upornost i radišnost. U radu Radimira Čačića građani naviše zamjećuju konkretne rezultate na području stanogradnje ili cestogradnje, ali mu 36 posto ispitanika zamjera koristoljublje i bahatost. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Rojs isključen iz HDZ–a</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Tajništvo HDZ–a u ponedjeljak je priopćilo da je dosadašnjem saborskom zastupniku i umirovljenom generalu Ljubi Ćesiću Rojsu prestalo članstvo u stranci zbog nanošenja štete njezinu ugledu. </p>
<p> U priopćenju se kaže da se HDZ »ograđuje od svih Ćesićevih istupa i govora mržnje koje je širio za svojeg mandata u Saboru i danas« te poziva birače u XI. izbornoj jedinici da podupru HDZ–ovu listu. Rojs je naime u istoj jedinici nositelj neovisne liste. </p>
<p> U izjavi za Vjesnik, Rojs, koji nije ni znao da je izbačen iz HDZ-a, rekao je da se takvu potezu i ne čudi jer je kao zastupnik uvijek govorio istinu i promicao politiku Franje Tuđmana »što sadašnje vodstvo HDZ-a, odričući se svega hrvatskoga, odbacuje«. </p>
<p> »Dobro je da su me izbacili jer sad mogu reći da HDZ vodi udbaško- kosovsko-masonsko-pederski lobi. To se vidjelo pri izglasavanju Zakona o istospolnim zajednicama, kada je 17 zastupnika HDZ-a na čelu s Ivom Sanaderom napustilo sabornicu. Ti koji vole muške, otišli su na kvasinu, jer Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu. HDZ je svetinja, više vrijede ta tri slova nego sve stranke zajedno. Oni mogu mene izbaciti iz HDZ–a, ali ne mogu HDZ iz mog srca«, rekao je Rojs. </p>
<p> Svoje neslaganje s politikom HDZ-ova čelništva on je više puta izražavao u svojim istupima, a u lipnju je bio suspendiran iz članstva u stranci.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Čačić: Osnovat ćemo Vladu sa SDP-om i HSS-om </p>
<p>RIJEKA, 10. studenoga</p>
<p> – »Kasnim ja, ali ne i moji projekti«, spremno je odgovorio u ponedjeljak ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić novinarima na riječkom Korzu, gdje je nakon gotovo jednoipolsatnog čekanja razgovarao sa simpatizerima i članovima Hrvatske narodne stranke (HNS). »Ako želite da vam netko nešto napravi«, poručio im je Čačić, »birajte one koji su pokazali da znaju raditi. Teško je ovdje postići rezultat bolji od koalicije SDP- IDS, iako rezultati svih ispitivanja javnog mišljenja govore da se naš rejting jako približava SDP-ovom. Nadam se da će SDP-ov i HNS-ov rezultati zajedno biti dovoljno dobri da s HSS-om osnujemo novu Vladu.« Izrazio je nadu da će HNS-ova lista u VIII. izbornoj jedinici biti barem na drugom, ako ne na prvome mjestu. U VIII. izbornoj jedinici, Čačić je građanima ponudi nastavak velikih infrastrukturnih projekata i niz komunalnih. Autocesta Zagreb-Rijeka bit će dovršena do 30. lipnja, a do 2008. bit će izgrađen i njezin puni profil o čemu je već postignut dogovor s Europskom razvojnom bankom te se samo očekuje formalno potpisivanje ugovora. Čačić je najavio intenziviranje POS-a u Rijeci i ubrzanje gradnje četiri-pet puta. Ako Rijeka ne iskaže spremnost pospješiti POS-a najmanje na 500-600 stanova godišnje, to će učiniti Ministarstvo u idućem mandatu. On je potvrdio nastavak ulaganja 150- 200 milijuna kuna u primorske otoke, a prije dolaska u Rijeku, Čačić je kavu s građanima popio u Crikvenici te u Novom Vinodolskom predao ključeve novih stanova iz programa POS-a.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Željka Antunović darovala umirovljenicima tonu mandarina</p>
<p>OSIJEK, 10. studenoga</p>
<p> – Za boravka u IV. izbornoj jedinici, SDP- ova dužnosnica Željka Antunović jhe u sklopu predizborne kampanje u ponedjeljak posjetila Dom za umirovljenike, Dom za psihički bolesne odrasle osobe i osječki Caritas. Upozorivši na to da je potrebno pomoći starijim ljudima, dodala je da su upavo umirovljenički domovi jedan od načina da ta pomoć bude kvalitatnija. U Osječko-baranjskoj županiji za ustanove tog tipa u prošle je četiri godine uloženo oko osam milijuna kuna, podsjetila je, napomenuvši da je to znatno više od onog što se dotad činilo. Domu umirovljenika darovala je tonu mandarina, a posjet je iskoristila i za simbolično »demonstriranje prioritete SDP-a koji će se predstaviti u Osječko-baranjskoj županiji i IV. izbornoj jedinici«. </p>
<p> Upozorila je da su kapaciteti u takvim ustanovama nedostatni, pa se traže novi načini pomoći i skrbi o starijima koji ne mogu dobiti smještaj u domu umirovljenika. »Riječ je o projektu pomoći u kući, kojim se udovoljava potrebama starijih, ali i zapošljavaju ljudi«, zaključila je Željka Antunović. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pusić: Broj zaposlenih stvarno je povećan</p>
<p>VARAŽDIN 10. studenoga</p>
<p> - »Ironizirali su našu izjavu iz 2000. </p>
<p> godine o 200.000 novih radnih mjesta, no broj zaposlenih u Hrvatskoj stvarno je povećan«, rekla je u ponedjeljak predsjednica HNS-a Vesna Pusić na predizbornom skupu HNS-a u varaždinskom HNK-u. </p>
<p> »HNS ide samostalno na izbore u šest izbornih jedinica, u dvije izborne jedinice u Slavoniji ide s koalicijskim partnerom Slavonsko baranjskom hrvatskom strankom, a u dvije primorsko goranske jedinice s Primorsko- goranskim savezom. U III. izbornoj jedinici idemo samostalno, a nositelj liste i prvi na listi je Radimir Čačić. Svoj projekt, u velikoj mjeri zacrtan u mandatu koji je za nama, HNS-a namjerava nastaviti i u sljedećem četverogodišnjem razdoblju«, kazala je Pusić. Dodala je da je HNS bitno pridonio izgradnji infrastrukture u Hrvatskoj, stanogradnji, promjeni načina vođenja politike i gledanja na politiku u parlamentu. </p>
<p> Okupljenima je Vesna Pusić predstavila šest projekata i ciljeva za sljedeći mandat koji, osim ulaska u EU, uključuju gospodarski program, reformu pravosuđa, javne uprave, znanosti i visokog obrazovanja i drukčiji pristup poljoprivredi. Posebno je pohvalila HNS-ovu ekipu ljudi koja je u stanju u četiri godine te projekte i ostvariti. </p>
<p> O programu HNS-a govorili su Zlatko Koračević, četvrti na HNS-ovoj listi, Zlatko Horvat, sedmi na listi, Leonardo Lorbek, 10. na listi, te Vladimir Stolnik, 14. na listi.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Đapić: Rat u Hrvatskoj još traje</p>
<p>SISAK, 10. studenoga</p>
<p> – »Rat u Hrvatskoj još traje jer Domovinski rat i hrvatske branitelje moramo spasiti od objeda da su oni krivi. Zato su građani odgovorni da na izborima dobro promisle za koga će glasovati. </p>
<p> HSP želi spriječiti podjelu Hrvatske na onu koja je bila u ratu i onu koja nije bila u ratu. Ulazak HSP-a u Vladu imperativ je političke budućnosti Hrvatske«, poručio je predsjednik HSP-a Anto Đapić na predizbornoj tribini u Sisku, napomenuvši da je za razliku od 1941. godine, »kada su pravaši s Pavelićem na čelu na vlast došli revolucionarnim putem«, ovo prava prigoda da na vlast dođu demokratskim načinom. </p>
<p> On je, uz ostalo, napomenuo kako HSP u ove izbore ulazi čista obraza, bez afera, a u politiku unosi konzervativni humanizam. »Ništa ne obećavamo osim ozbiljnog shvaćanja političke odgovornosti i obnašanja vlasti. Mi smo tu da slušamo narod i izvršavamo njegovu volju. </p>
<p> Vjerujemo u sebe, a i Sveti otac Papa poručio je nama Hrvatima da moramo više vjerovati u sebe«, rekao je Đapić, završavajući svoj govor pozdravima »Bog i Hrvati« i »Za dom spremni«. </p>
<p> Nazočnima na tribini predstavili su se prvi i drugi kandidat na stranačkoj listi u 6. izbornoj jedinici, Velimir Kvesić i Pejo Trgovčević. Kvesić je obećao kako će se HSP, kao čimbenik stabilnosti i tradicije hrvatskog naroda, boriti protiv korupcije, za interese radnika i poljoprivrednika te za rješavanje problema »Hrvata koje su iz BiH protjerali srbočetnici«. </p>
<p> U zabavnom dijelu programa, nastupio je Giuliano. </p>
<p>M. Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za predizborne skupove Zagreb plaća 800.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Iako je predizborna promidžbena kampanja počela 6. studenoga, predstavljanja političkih stranaka i koalicija na pozornicama dvaju glavnih zagrebačkih trgova, Jelačićevom i Preradovićevom, počinju 13. studenoga. </p>
<p> Stranke će te pozornice moći koristiti besplatno, ali za njihovu četverosatnu uporabu moraju uputiti pismeni zahtjev Uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet Zagreba. </p>
<p> Grad će za postavljanje pozornica, njihovu rasvjetu i ozvučenje iz proračuna izdvojiti oko 800.000 kuna. Prema riječima pročelnika Službe za tehničke poslove Marija Kuzelea, točan se iznos još ne zna, jer će gradsko stručno povjerenstvo ovih dana sklopiti ugovor izravnom pogodbom s jednom od tvrtki s kojima Grad stalno surađuje. Budući da se radi o iznosu većem od 200.000 kuna, Grad za izravno ugovaranje poslova treba odobrenje Ministarstva financija, koje ne mora i dobiti. U tom slučaju, pozornice otpadaju, tvrdi Kuzele. </p>
<p> Zaključno s ponedjeljkom u 14 sati, Grad je odobrio termine za korištenje pozornica SDP-u, HDZ-u, HNS-u, HSS-u, LS-u, Libri, koalicijama HIP-HB, HKDU-HČSP i HSLS-DC, Koaliciji zelenih stranaka, Hrvatskoj pučkoj stranci, Stranci hrvatskih branitelja, Hrvatskoj demokratskoj republikanskoj stranci, Alijansi, Hrvatskoj republikanskoj zajednici, Hrvatskim demokršćanima, Hrvatskim nezavisnim demokratima, Forumu hrvatske sloge i Pokretu za ljudska prava. Ostali su termini još slobodni, a zahtjev treba uputiti najkasnije do četvrtka, 13. </p>
<p> studenoga. </p>
<p> HDZ će se Zagrepčanima, pak, predstaviti dvaput. Prvi put 15. studenoga popodne na pozornici Jelačićevog trga, a zatim i 20. studenoga na Trgu Francuske Republike. U HDZ-u su, naime, htjeli 20. studenoga svoj završni predizborni skup održati na Trgu bana Jelačića, ali je taj datum prije njih rezervirao SDP. Za nastup na Trgu Francuske Republike hadezeovci su dobili odobrenje Grada, ali će sami morati platiti postavljanje pozornice i pratećih sadržaja.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>OTV »masno« naplaćuje predizbornu promociju</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Vijeće za medije Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava izdalo je u ponedjeljak priopćenje u kojem se navodi da privatna televizija OTV iz Zagreba uključivanjem svojih etabliranih emisija u plaćenu predizbornu promociju političkih stranaka zanemaruje profesionalno-etičke standarde i postupa suprotno duhu zakona. </p>
<p> Riječ je o emisijama »2 u 9«, »Opasne veze«, »Diplomat klub« i »Nightmare stage« za koje političari, ovisno o kojoj se radi, u predizbornoj kampanji plaćaju svoj nastup od 20.000 do 50.000 kuna. </p>
<p> »Takve emisije OTV predstavlja gledateljima kao 'emisije pod pokroviteljstvom', što bi po shvaćanju nakladnika trebalo biti dovoljno upozorenje da se radi o plaćenoj promociji, a ne o autentičnoj i neovisnoj novinarskoj produkciji«, navodi se u priopćenju. No, u Vijeću za medije HHO–a drže da oponašanje prepoznatljivih emisija, koje umjesto standardne novinarske informacije na koju su korisnici navikli posreduju plaćenu promociju pokrovitelja, vrlo lako može ljude dovesti u zabludu ili podrivati njihovo povjerenje u dotično glasilo i novinarstvo u cjelini. </p>
<p> Prema mišljenju članova Vijeća, nakladnici bi trebali prije svega brinuti o vjerodostojnosti svojega glasila, koje je uvjet ostvarivanja temeljne uloge medija u demokatskom društvu. Stoga je naplaćivanje gostovanja političarima na OTV-u za predizborne kampanje u tim emisijama u raskoraku s odredbama Zakona o medijima i Zakona o elektronskim medijima, a odgovorni su prvenstveno vlasnici i uprava glasila. Bilo bi korisno da Etičko povjerenstvo prosudi postupak političkih stranaka koje se tim oblikom promidžbe koriste, a »profesionalno-etičkoj odgovornosti ne mogu umaknuti ni pojedini novinari, jer bi se oni, shodno Kodeksu časti Hrvatskog novinarskog društva, trebali kloniti bilo kakvog oblika reklamiranja«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Dž. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Radnici Borinaca zatočili direktora </p>
<p>Stotinjak radnika plantaže okružili su njegovo vozilo iz koje Čečetka nije želio izaći sve dok nije stigla policija</p>
<p>VINKOVCI, 10. studenoga</p>
<p> - Radnici Plantaže »Borinci« nedaleko od Vinkovaca okružili su u ponedjeljak popodne automobil direktora Ekoprometa Roberta Čečetku, prijašnjeg vlasnika Borinaca. </p>
<p> Radnici su, naime, očekivali da im se, nakon razgovora u Vladinu uredu za socijalno partnerstvo od petka, u ponedjeljak napokon uruče obavijesti o zaključenju radnoga odnosa s Ekoprometom da bi oni koji žele nastaviti raditi mogli prijeći u tvrtku Lipovac, sadašnjeg zakupnika Borinaca. Stotinjak radnika plantaže okružili su njegovo vozilo iz koje Čečetka nije želio izaći sve dok nije stigla policija. </p>
<p> Na mjesto događaja došao je i vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer, koji je za Vjesnik rekao da su zahtjevi radnika u potpunosti realni te ih Vlada i odgovorne osobe moraju odraditi. Ustvrdio je da radnici već dulje traže rješenje njihova radno-pravnog stanja, isplatu zaostalih plaća i otpremnine za one koji ne žele nastaviti raditi u novoj tvrtki. </p>
<p> Radnici nekadašnje najveće plantaže voća u ovom dijelu Europe prosvjeduju već desetak dana u očekivanju da im Hrvatski fond za privatizaciju, u čijem su vlasništvu »Borinci« od proljeća ove godine, napokon riješi njihov status. </p>
<p> Naglasivši da je Čečetka bio zatočen oko dva sata te kako su mu radnici za to vrijeme prijetili da će prevrnuti vozilo, Šafer je rekao kako je zamolio i policiju da dođe i spriječi eventualne posljedice. Dodao je da će u utorak stupiti u kontakt s odgovornima iz Vladina ureda za socijalno partnerstvo ne bi li se pronašlo rješenje tog slučaja. Rekao je da će u srijedu ponovo otići među radnike, koji su ga i ovlastili da ih zastupa.</p>
<p>Doznajemo da je Čečetka predsjedniku Sindikata Borinaca Petru Dumboviću, u razgovoru kroz poluotvoreni prozor na policijskom vozilu u koje je ipak prešao, kratko poručio da je došao samo razgovarati, a radne knjižice ostale su u Mirovinskom fondu. Većina radnika Borinaca ne želi priječi u tvrtku Lipovac jer, kako tvrde, posluje loše.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Radnici Borinaca zatočili direktora </p>
<p>Stotinjak radnika plantaže okružili su njegovo vozilo iz koje </p>
<p>Čečetka nije želio izaći sve dok nije stigla policija</p>
<p>VINKOVCI, 10. studenoga</p>
<p> - Radnici Plantaže »Borinci« nedaleko </p>
<p>od Vinkovaca okružili su u ponedjeljak popodne automobil direktora </p>
<p>Ekoprometa Roberta Čečetku, prijašnjeg vlasnika Borinaca.</p>
<p>Radnici su, naime, očekivali da im se, nakon razgovora u Vladinu uredu </p>
<p>za socijalno partnerstvo od petka, u ponedjeljak napokon uruče obavijesti </p>
<p>o zaključenju radnoga odnosa s Ekoprometom da bi oni koji žele </p>
<p>nastaviti raditi mogli prijeći u tvrtku Lipovac, sadašnjeg zakupnika </p>
<p>Borinaca. Stotinjak radnika plantaže okružili su njegovo vozilo iz koje </p>
<p>Čečetka nije želio izaći sve dok nije stigla policija. </p>
<p>Na mjesto događaja došao je i vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer, </p>
<p>koji je za Vjesnik rekao da su zahtjevi radnika u potpunosti realni te ih </p>
<p>Vlada i odgovorne osobe moraju odraditi. Ustvrdio je da radnici već </p>
<p>dulje traže rješenje njihova radno-pravnog stanja, isplatu zaostalih plaća i </p>
<p>otpremnine za one koji ne žele nastaviti raditi u novoj tvrtki. </p>
<p>Radnici nekadašnje najveće plantaže voća u ovom dijelu Europe </p>
<p>prosvjeduju već desetak dana u očekivanju da im Hrvatski fond za </p>
<p>privatizaciju, u čijem su vlasništvu »Borinci« od proljeća ove godine, </p>
<p>napokon riješi njihov status. </p>
<p>Naglasivši da je Čečetka bio zatočen oko dva sata te kako su mu radnici </p>
<p>za to vrijeme prijetili da će prevrnuti vozilo, Šafer je rekao kako je </p>
<p>zamolio i policiju da dođe i spriječi eventualne posljedice. Dodao je da </p>
<p>će u utorak stupiti u kontakt s odgovornima iz Vladina ureda za socijalno </p>
<p>partnerstvo ne bi li se pronašlo rješenje tog slučaja. Rekao je da će u </p>
<p>srijedu ponovo otići među radnike, koji su ga i ovlastili da ih zastupa.</p>
<p>Doznajemo da je Čečetka predsjedniku Sindikata Borinaca Petru </p>
<p>Dumboviću, u razgovoru kroz poluotvoreni prozor na policijskom vozilu </p>
<p>u koje je ipak prešao, kratko poručio da je došao samo razgovarati, a </p>
<p>radne knjižice ostale su u Mirovinskom fondu. Većina radnika Borinaca </p>
<p>ne želi priječi u tvrtku Lipovac jer, kako tvrde, posluje loše.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Gotovo tisuću studenata čeka nastavu u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Studenti bivšeg Veleučilišta u Splitu, nastavnog središta Zagreb, prijavljivali su se u ponedjeljak u velikom broju u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu kako bi mogli nastaviti pohađati redovnu nastavu, nakon nedavne odluke Vlade o pripojenju studija bivšeg Veleučilišta Splitskom sveučilištu. Procjenjuje se da se samo u ponedjeljak, prvoga dana registracije, prijavilo gotovo tisuću studenata. </p>
<p> Da bi izbjegli najveće gužve, neki su studenti pred Rektorat u Zagrebu stizali već od osam sati. Prijaviti se mogu i u utorak od 10 do 18 sati. </p>
<p> No, nije poznat točan broj studenata bivšega Veleučilišta koji studiraju u Zagrebu. Riječ je o studentima studija ekonomije, računarstva i informatike te najspornijem studiju bivšeg Veleučilišta – zdravstvenom, koji se sastoji od sestrinstva, fizikalne terapije i medicinskih radiologa. </p>
<p> Taj studij, naime, nema dopusnicu Ministarstva znanosti i tehnologije, a kako je utvrđeno, među upisivanim učenicima svi nisu imali završenu medicinsku školu. Neki od njih, naime, upisani su na temelju svjedodžbe o završenoj trogodišnjoj obrtničkoj školi. Sumnja se i da studenti zdravstvenog studija u Zagrebu nisu imali potrebne uvjete za obavljanje praktične nastave zbog nesuradnje bivšeg Veleučilišta sa Sveučilištem u Zagrebu i Medicinskim fakultetom. </p>
<p> O službenom početku nastave u Zagrebu studenti će biti naknadno obaviješteni, a predviđa se da bi nastava mogla početi već u srijedu. </p>
<p> Studenti Veleučilišta u nastavnom središtu Vukovar moći će se prijavljivati 11. i 12. studenoga u Osječkom sveučilištu ili u srednjoj školi u Vukovaru od 11 do 17 sati.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Za uštedu energije dvanaest milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske elektroprivrede (HEP), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te Svjetske banke potpisali u ponedjeljak ugovore o zajmu, jamstvu i darovnici za projekt energetske učinkovitosti, u ukupnom iznosu 12 milijuna dolara. </p>
<p> Projektom se želi ostvariti ušteda i učinkovitije korištenje električne i toplinske energije u Hrvatskoj, bolja dostupnost energetskih usluga, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, te bolja zaštitom okoliša. Uz to, smanjit će se ovisnost hrvatskoga gospodarstva o uvozu energije, rečeno je na konferenciji za novinare nakon potpisivanja ugovora. U sklopu projekta predviđeno je formiranje nove razvojne agencije u HEP-u pod nazivom HEP ESCO. Ona će razvijati, financirati i provoditi programe energetske učinkovitosti na profitabilnoj osnovi, uz lokalne tvrtke kao glavne isporučitelje usluga. »Riječ je o jednom od najkvalitetnijih i najinventivnijih projekata dogovorenih dosad. Od njega će imati znatne koristi i gospodarstvo i kućanstva u Hrvatskoj«, istaknuo je Anand K. Seth, novi direktor regionalnog ureda Svjetske banke. </p>
<p> »Projekt će nam donijeti uštedu električne i toplinske energije, a dovest će i do novog zapošljavanja, posebno u dijelu malih i srednjih poduzeća«, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. </p>
<p> Ugovor o jamstvu i darovnici potpisali su ministar financija Mato Crkvenac i Anand Seth, direktor regionalnog ureda Svjetske banke za južnu i srednju Europu. Ugovor o zajmu i Projektu potpisali su Seth i član Uprave HEP-a Darko Belić, a Ugovor o projektu Seth, Belić i predsjednik Uprave HBOR-a Kovačev. </p>
<p> Projekt se financira sredstvima iz darovnice zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF), vrijedne sedam milijuna USD. To je, inače, 34. </p>
<p> darovnica Svjetske banke Hrvatskoj. Zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), dijela Svjetske banke, vrijedan je 4,4 milijuna eura (pet milijuna USD). </p>
<p> Očekuje se da će poslovne banke i korisnici Projekta osigurati oko 27,8 milijuna USD. HEP već pregovara s domaćim bankama, rekao je Belić koji vjeruje da će za najviše desetak dana biti potpisan ugovor o prvoj tranši u iznosu od tri milijuna eura. Prema Crkvenčevim riječima, projekt se provodi u trenutku kad hrvatsko gospodarstvo završava s konsolidacijom i sada je pred razvojem kvalitetnijih i konkurentnijih proizvoda u nizu područja pa tako i u energetici.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Za probleme pri uvođenju stranih jezika krive škole</p>
<p>Od 829 škola u Hrvatskoj, njih 705 ili 85 posto podnijelo je zahtjev za učenje ranog jezika u sklopu redovite nastave od prvog i od četvrtog razreda / O odabiru jezika odlučivali su roditelji, a ako neki od njih nisu dobili tu mogućnost, u Ministarstvu kažu da je riječ o pogrešci škole </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Projekt ranog učenja stranih jezika provodi se uspješno u 90 posto hrvatskih osnovnih škola, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ministarstvu prosvjete i sporta. </p>
<p> Za određene probleme koji su pritom nastali odgovorne su škole, tvrde u Ministarstvu. </p>
<p> Od ukupno 829 škola u Hrvatskoj, njih 705, ili 85 posto, podnijelo je zahtjev za učenje ranog jezika u sklopu redovite nastave od prvog i od četvrtog razreda, a 124 škole (15 posto) to nije učinilo. O odabiru jezika odlučivali su roditelji, a ako neki od njih nisu dobili tu mogućnost, u Ministarstvu kažu da je riječ o pogrešci škole. </p>
<p> Mi ne možemo narediti školi da od prvog razreda uvede engleski jer o tomu odlučuje školski odbor. On je taj, tvrde u Ministarstvu, koji zapošljava kadar i snosi apsolutnu odgovornost pa bi roditelji trebali odgovore na ta pitanja zatražiti od odbora, a ne od Ministarstva. </p>
<p> Najveći interes roditelji su pokazali za engleski jezik, koji je u prvom razredu zastupljen 85 posto. Daleko iza njega slijede njemački sa 14 posto te talijanski i francuski sa po 0,10 posto zastupljenosti. </p>
<p> U četvrtom razredu osnovne škole u izbornoj nastavi stranog jezika 42 posto je zastupljenost njemačkog jezika, 34 posto engleskog, 22 posto talijanskog, dva posto francuskog i 0,10 posto španjolskog. </p>
<p> Odgovarajući na prigovore projektu, ministar prosvjete Vladimir Strugar rekao je da rano učenje engleskog jezika nipošto ne smanjuje motivaciju za učenjem drugoga jezika pitajući se: »Znači li to da znati voziti bicikl smanjuje motivaciju za automobil?«. Prigovor da se uvođenjem ranog učenja stranog jezika djeca dodatno opterećuju također je opovrgnuo, ističući da prvašići uče strani jezik kroz igru i ples. Jednu od najčešćih zamjerki projektu, po kojoj su strani jezici uvedeni bez dobre pripreme i nedovoljno stručnog osoblja, Strugar je branio odgovorom kako je riječ o projektu koji se postupno uvodi kroz tri godine. Dodao je da projekt nije rađen ad hoc, niti zbog izbora. </p>
<p> Na temelju zahtjeva škola Ministarstvo prosvjete dalo je odobrenje za 240 radnih mjesta na puno radno vrijeme za nove nastavnike u prvim razredima, te za 108 radnih mjesta za četvrti razred. Za njihove plaće, prema Strugarovim riječima, iz proračuna je osigurano 2,8 milijuna kuna mjesečno, a novac postoji i za plaće u 2004. godini. U Ministarstvu, međutim, ne znaju koliko je trenutačno novih nastavnika krenulo s radom u školama, jer novi kadar zapošljavaju škole pa će njihovu »težinu« Ministarstvo osjetiti tek isplatom prvih plaća. </p>
<p> Ministar Strugar vjeruje da za rad u školama ima sasvim dovoljno stručnoga kadra, s obzirom da je pred diplomom ili sa svježom diplomom visokih učiteljskih škola ili akademije trenutačno oko 1200 studenata s engleskim kao pojačanim predmetom, odnosno 260 njih s pojačanim njemačkim. Uz to, računa na ljude s burze, čije bi zapošljavanje u školama, smatra on, trebale potaknuti i lokalne zajednice rješavanjem stambenog pitanja za nove kadrove. </p>
<p> Slučajeve u kojima učenici kao prvi jezik uče njemački iako su roditelji preferirali engleski, u Ministarstvu objašnjavaju time kako je nemoguće svaki put dati prioritet želji roditelja, nego mogućnostima škola. Primjer otkaza nastavniku engleskog jezika na uštrb zapošljavanja novoga nastavnika njemačkog jezika ocjenjuju izuzetkom, zrelim za prosvjetnu inspekciju. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U listopadu 312.313 nezaposlenih, 1,6 posto više nego u rujnu </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Potkraj listopada na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je 312.313 nezaposlenih, što je za 4903 osobe, ili 1,6 posto više nego prethodni mjesec. U odnosu na isto vrijeme prošle godine, na evidenciji je bilo 62.655 osoba manje (ili 16,7) posto, doznajemo u HZZ-u. »Blagi porast nezaposlenosti u listopadu uglavnom je rezultat povratka sezonskih radnika iz ugostiteljstva na burzu rada, ali i iz drugih djelatnosti sezonskog karaktera poput trgovine, prometa i usluga«, rekla je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić. </p>
<p> Osim toga, broj zaposlenih s evidencije nešto je niži nego u rujnu, dok je broj dolazaka na evidenciju povećan.</p>
<p>Najveći porast nezaposlenosti u odnosu na rujan ove godine bilježimo u Primorsko-goranskoj županiji (5,8 posto), Istarskoj (11,2 posto), Šibensko-kninskoj županiji (4,5 posto) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,1 posto). No, u odnosu na isto vrijeme lani, nezaposlenost je smanjena u svim županijama.</p>
<p>Najveći pad u odnosu na listopad 2002. godine zabilježen je u Istarskoj županiji (33,6 posto), a najmanji u Virovitičko-podravskoj (7,5 posto). Iz evidencije nezaposlenih u listopadu je brisano 22.433 osoba, od čega se 48 posto zaposlilo uz ugovor o radu. Još 2,5 posto iz kruga nezaposlenih izbrisano je na temelju ugovora o djelu, a 1,3 posto zato što je utvrđeno da rade u nekom drugom obliku. Preostali su brisani zbog neredovitog javljanja ili odjave s evidencije (od toga 1698 osoba zbog nepoštivanja zakonskih odredaba, a 623 zbog ostalih razloga).</p>
<p>Na evidenciju Zavoda u listopadu se prijavilo 27.336 osoba, među kojima je njih 60,7 posto stiglo izravno iz radnog odnosa, 25,9 poosto iz ranije neaktivnosti, te 11,9 posto iz redovnog školovanja. </p>
<p> Prvi put nakon više mjeseci barometar zapošljavanja je negativan, što znači da je bilo više zatvorenih od novootvorenih radnih mjesta. Prema riječima ravnateljice Crnković-Pozaić, na programe za poticanje zapošljavanja (Cards programi), koje financira Europska unija od 2002. </p>
<p> do 2004. godine s ukupno 6,4 milijuna eura. Tim programima restrukturirat će se tržište rada, decentralizirati Zavod za zapošljavanje i razviti lokalna partnerstva za zapošljavanja. </p>
<p> Osvrnuvši se na predizborna obećanja stranaka Crnković-Pozaić istaknula je da će otvaranje radnih mjesta najviše ovisiti o gospodarskom razvoju. </p>
<p> Najavila je da će na sljedećoj konferenciji za novinare objaviti rezultate neovisnog istraživanja o tome koliko je na pad nezaposlenosti proteklih godina utjecala promjena definicije nezaposlenosti, a koliko otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Marijana Matković i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Krapac: Bivši DSV nikoga nije eliminirao zbog krvnih zrnaca</p>
<p>Nikomu tko se kandidirao DSV nije vadio krv nego su članovi Vijeća to radili međusobno, izjavio je Davor Krapac reagirajući na tvrdnje zašto '96. Radmila Sučević nije imenovana za sutkinju / Suci i tužitelji trebali bi nositi toge, rekao je Krapac na izjavu jednog državnog odvjetnika da kandidatkinje »dobro izgledaju i prikladno se odijevaju« </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> – Član Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) Davor Krapac u ponedjeljak je rekao kako bi trebalo propisati da svi suci i državni odvjetnici nose toge da se »izbjegnu improvizacije u njihovu odijevanju«. Krapca je na tu izjavu potaknula činjenica da je jedan državni odvjetnik na sjednici DOV-a, među razlozima zašto treba imenovati dvije zamjenice tužiteljice u Koprivnici, naveo kako »dobro izgledaju i prikladno se odijevaju«. </p>
<p> Neki državni odvjetnici, članovi DOV-a, izrazili su nezadovoljstvo Krapčevim prijedlogom jer, rekli su, »u državnim odvjetništvima ionako nema dovoljno prostora, pa neće imati gdje staviti toge«. Uz to, tvrde, , »u togama bi tužiteljima moglo biti vruće, pogotovo ako ispod njih budu morali nositi drugu odjeću«. </p>
<p> Krapac je reagirao na istup člana DOV-a Petra Pulišelića. Naime, Pulišelić se pri imenovanju zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu zauzeo i za kandidatkinju Radmilu Sučević, uz ostalo i zato što je bivše Državno sudbeno vijeće (DSV) 1996. godine nije reimenovalo za sutkinju. Pulišelić je ocijenio da tadašnje Državno sudbeno vijeće nije imenovalo Radmilu Sučević i »zbog krivih krvnih zrnaca«. </p>
<p> Krapac, koji je bio član tog DSV-a, to je opovrgnuo ističući kako »tadašnji DSV nikog nije eliminirao po kriteriju krvnih zrnaca«. </p>
<p> Ondašnji DSV nikome tko se kandidirao za suca ili državnog odvjetnika nije vadio krv nego su članovi DSV-a to radili međusobno, ustvrdio je Krapac. </p>
<p> Državnoodvjetničko vijeće imenovalo je za nove zamjenike zagrebačkoga županijskog državnog odvjetnika, uz Radmilu Sučević, Gordanu Haramina-Hranilović, Slobodana Šašića, Vlastu Meglić i Danijelu Pajić. </p>
<p> Za zamjenike županijskog državnog odvjetnika u Osijeku imenovani su Miroslav Kraljević i Anica Dumančić, u Slavonskom Brodu Mirela Šmitak, a u Rijeci Tatjana Čarapić i Stela Pezić-Mišović. </p>
<p> DOV je imenovao i više općinskih državnih odvjetnika u Osijeku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Đakovu te Valpovu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>»Račan i kumpanji u nedostatku argumenata stvaraju incidente«</p>
<p>Kazao sam da žrtve koje su dali branitelji, 15.000 mrtvih i 35.000 invalida, ne zaslužuju tretman kakav im daje SDP-ova vlast, rekao je Sanader, ustvrdivši da je njegova poruka u Imotskom pogrešno interpretirana/ Predsjednik HDZ-a prihvaća Linićev poziv na tv dvoboj, »no samo ako Račan na njega prenese sve svoje ovlasti«</p>
<p>SPLIT, 10. studenoga</p>
<p> – »HDZ odbacuje i osuđuje incident u Imotskom. Odbacujemo sve insinuacije da HDZ ima ikakve veze s njim i nećemo prihvatiti Račanove, Linićeve i Jurjevićeve optužbe. Političke stranke nisu neprijatelji nego politički takmaci. Čovjek koji je to u Imotskom napravio nije član HDZ-a«, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Splitu, nositelj HDZ-ove liste u X. izbornoj jedinici Ivo Sanader, koji je uvjeren u HDZ-ovu pobjedu u svim izbornim jedinicama. Navodno je izazivač incidenta član HČSP-a te osoba oboljela od PTSP-a. </p>
<p> Sanader je kazao i kako se HDZ zauzima za kampanju jakih riječi za kritike koje mogu argumentirati, a kako ne prihvaćaju »SDP-ovu koncepciju«. </p>
<p> »No, ovo svjedoči da su Račan i kumpanji svjesni da gube ove izbore i u nedostatku argumenata pribjegavaju starim metodama - stvaranju incidenata. Podsjećam ih na prosinac 1999., kada su optuživali HDZ da neće mirno predati vlast. Mi smo je mirno predali i pozivam Račana da se pripremi za isto 23. studenoga. Ova vlast bila je loš eksperiment«, poručio je Sanader. </p>
<p> On je kazao i kako prihvaća Linićev poziv na tv dvoboj, no samo ako Račan na njega prenese sve svoje ovlasti. </p>
<p> »Ja sam izazvao Račana na dvoboj, a on ga se očigledno boji«, kaže Sanader. Prema njegovim riječima, netočno je i da na svoje skupove vodi tri autobusa pratilaca, nego jedan autobus s pedesetak volontera iz svake županije. </p>
<p> Sanader tvrdi i kako je krivo interpretirana njegova poruka u Imotskom. </p>
<p> »Kazao sam da žrtve koje su dali branitelji, 15.000 mrtvih i 35.000 invalida , ne zaslužuju tretman kakav im daje SDP-ova vlast«, rekao je nositelj HDZ-ove liste u X. izbornoj jedinici. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Ne čudim se da je nakon Sanaderovih poruka netko krenuo u nasilne čine«</p>
<p>Linić: Na Zapadu je neometanje izbora svetinja; kada su me jajima gađali pred Vladom to je bio prihvatljiv građanski neposluh, demokratski dekor/ Jurjević: Nedopustivo je Sanaderovo instrumentaliziranje najsvetije vrijednosti - Domovinskog rata i njegovih žrtava; mržnja ne može pozitivno pokrenuti Hrvatsku </p>
<p>SPLIT, 10. studenoga</p>
<p> – »Evidentne su velike razlike između političkog programa SDP-a, Libre i LS-a s jedne strane te HDZ-a s druge strane. Ponovno pozivam nositelja HDZ-ove liste u X. izbornoj jedinici Ivu Sanadera na sučeljavanje na nekoj od lokalnih televizija. To je primjerenije od diskvalifikacija koje se čuju na predizbornim skupovima«, rekao je u ponedjeljak u Splitu prvi na listi koalicije SDP- Libra-LS, Slavko Linić, ističući kako je u nedjelju u Imotskom bio na predizbornom skupu, a ne u ime vlasti. </p>
<p> »Na Zapadu je neometanje izbora svetinja. Kada su me jajima gađali pred Vladom to je bio prihvatljiv građanski neposluh, demokratski dekor«, kazao je Linić. </p>
<p> Drugi s liste Marin Jurjević je istaknuo kako su u Imotskom osim jaja »letjele i čaše«, što nije bilo usporedivo s »lordovskom atmosferom«. </p>
<p> »Mi se nećemo suprostavljati na ideološkoj razini, nego argumentima. </p>
<p> Žao nam je zbog ideološki ostrašćenih poruka koje je Sanader dan prije našeg skupa uputio u Imotskom. Ne čudim se da je nakon njih netko krenuo u nasilne čine. Mržnja ne može pozitivno pokrenuti Hrvatsku Apeliram na sve političke stranke da Hrvatsku ne vode u barbarizaciju, primitivizaciju i mržnju«, kazao je Jurjević. </p>
<p> Prema njegovim riječima nedopustivo je bilo i, kako je rekao, »Sanaderovo instrumentaliziranje najsvetije vrijednosti - Domovinskog rata i njegovih žrtava«. »Osim što je govorio da je Linić poslan da uništi Split i Dalmaciju, Sanader je poručio i kako Račana i njegove s vlasti treba smijeniti zbog 15.000 poginulih branitelja u Domovinskom ratu, od kojih 130 sinova Imotske krajine te 35.000 ratnih invalida. To je strašna poruka«, rekao je Jurjević. </p>
<p> Unatoč svemu, dodao je, SDP i njegovi koalicijski partneri, dostojanstveno su reagirali i održali svoj skup na kojem su bili Imoćani, a ne »ljudi koje Sanader u tri autobusa dovozi na svoje skupove«. </p>
<p> »Moramo istaknuti da su nam se nakon incidenta građani ispričavali i pozivali nas na kavu. Mi znamo da to nije bio Imotski. Imoćani su naš pitomi svijet«, rekla je Vesna Alač, osma s liste SDP-Libra-LS.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kosor: Neka nas Račan ne uči europejstvu</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - »Naš predsjednik Ivo Sanader potpisat će dokument o ulasku Hrvatske u EU i NATO, a nakon toga proslaviti sa svojim prijateljima, poput premijera Aznara i Schüssela. Pokazat ćemo da je HDZ ona snaga koja će Hrvatsku uvesti tamo gdje civilizacijski pripada i neka nas premijer na odlasku Ivica Račan i ministrica na odlasku Željka Antunović ne uče europejstvu«, kazala je u ponedjeljak zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor na skupu te stranke u Otvorenom sveučilištu u Zagrebu. </p>
<p> Istaknuvši da će HDZ svoju pobjedu na izborima posvetiti uspomeni na Franju Tuđmana, ponovila je predizborna obećanja o povećanju rodiljskih naknada i vraćanju dječjeg doplatka studentima. Na skupu su predstavljeni HDZ-ovi kandidati u prvoj izbornoj jedinici. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031111].
|
