NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030911].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 218212 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Carla del Ponte dodatno pritišće Hrvatsku ne bi li ishodila Gotovinino uhićenje«</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica ovog puta dodatno provocira hrvatska državna tijela ne bi li došla do dodatnih informacija o tome što se sve događa u vezi s uhićenjem i transferom odbjeglog Ante Gotovine u Haag / Ured za odnose s Haagom u srijedu posjetio šef haaškoga zagrebačkog ureda Thomas Osorio / Tom je prilikom utvrđeno da je od nekoliko stotina zahtjeva, upućenih iz Haaga u Hrvatsku, bilo samo 16 eventualno spornih, a nakon razgovora u srijedu upitno je ostalo samo nekoliko</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - »Za Hrvatsku je dokument s oznakom non-paper dobar papir«, ocjena je visokog državnog dužnosnika, dana u srijedu Vjesniku. »Prvi dio tog dokumenta koji se bavi uhićenjem i transferom optuženika koji su na slobodi ne može prozivati tajne službe i državu u kojoj one djeluju. Tim više, kad se znaju nalazi sestrinskih tajnih službi Europe i svijeta, koje s našim agentima surađuju na otkrivanju i uhićenju Ante Gotovine. Jedina točna činjenica je postojanje bjegunca Gotovine, a svi ostali razlozi za njegovu nedostupnost Haagu netočni su«, navodi Vjesnikov sugovornik.</p>
<p>Na pitanje zašto Carla del Ponte to radi i zašto čak i u non-paper dokumentu poteže to pitanje i odgovornost Hrvatske, Vjesnikov sugovornik kaže: »Carla del Ponte je tužiteljica. Ona s mandatom Vijeća sigurnosti UN-a može djelovati na razne načine u svakom konkretnom slučaju. Ovog puta, ona dodatno provocira hrvatska državna tijela ne bi li došla do dodatnih informacija o tome što se sve događa u vezi s uhićenjem i transferom Gotovine u Haag«. Naravno da u tom kontekstu igra ulogu i »stara priča« o odgovornosti vlasti, koje su u trenutku dolaska optužnice u Hrvatsku navodno signalizirale Gotovini tu činjenicu i omogućile mu nestanak u roku 24 sata. Naravno da u igru ulaze i činjenice koje su tu »optužujuću« priču obnovile u trenutku kad jedne novine u Hrvatskoj objavljuju intervju s Gotovinom i time daju do znanja da je s odbjeglim optuženikom ipak moguće uspostaviti kontakt.</p>
<p>»Sve je to opravdanje za Carlu del Ponte. Ona kao tužiteljica, dakle stranka u postupku, može učiniti sve, pa i dodatno pritiskati na Hrvatsku ne bi li ishodila njegovo uhićenje«, nastavlja Vjesnikov sugovornik. Ono što se manje zna u Hrvatskoj je činjenica da hrvatski nadležni organi imaju dnevni kontakt s Haagom u vezi s »predmetom Gotovina« i ni jedna informacija dviju strana se ne krije od one druge.</p>
<p>U srijedu, kad je non-paper Carle del Ponte postao opća medijska stvar, Ured za odnose s Haagom u Mesničkoj pohodio je i šef haaškoga zagrebačkog ureda Thomas Osorio. Njegov posjet trebao je rezimirati srpanjsku reviziju svi haaških zahtjeva o dokumentaciji iz hrvatskih državnih tijela o raznim predmetima. </p>
<p>Tom je prilikom utvrđeno da je od nekoliko stotina zahtjeva, upućenih iz Haaga u Hrvatsku, bilo samo 16 eventualno spornih, a da je nakon razgovora u srijedu upitno ostalo samo nekoliko. U Uredu vjeruju da je time sporna točka »dokumentacije« u odnosima Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda zaključena na dulje razdoblje.</p>
<p> Kako sad stoje stvari, tužiteljica i njezini sugovornici iz Zagreba će se najvjerojatnije susresti u vrijeme koje zadovoljava službeni termin njezina izvješća Vijeću sigurnosti UN-a, zakazan za 8. ili 9. listopada u New Yorku.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hoće li premijer Ivica Račan tražiti ostavku Franje Tureka</p>
<p>Operacije u vezi s prikupljanjem dokumentacije za pomoć generalu Anti Gotovini vode Predsjednikov savjetnik Željko Bagić i šef POA-e Franjo Turek / Ante Markov izjavio da obavještajne službe kontaktiraju s Gotovinom / POA špijunirala francusko veleposlanstvo</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Upozorenje glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte veleposlanicima u Hrvatskoj o radu hrvatskih obavještajnih službi dosad je najozbiljniji prigovor neke međunarodne institucije na taj segment izvršne vlasti od izbora 2000.</p>
<p> Zagrebački izvori bliski Uredu haaške tužiteljice upozoravaju na nekoliko »bitnih pogrešaka hrvatskih obavještajnih službi u slučaju odbjegloga generala Ante Gotovine, koje su nagnale Carlu del Ponte da se obrati veleposlanicima u Hrvatskoj«.</p>
<p>Kad je objavljen senzacionalni intervju odbjegloga generala u jednom hrvatskom tjedniku i kad je predsjednik Stjepan Mesić izjavio da je uvjeren u autentičnost intervjua, otkrilo se da krugovi obavještajne zajednice, bliski Predsjedniku, imaju bitnu ulogu u novoj prezentaciji slučaja Gotovina. Tako je isti medij koji je objavio intervju nastavio seriju članaka u kojima je hvalio ulogu Predsjednikova specijalnog savjetnika za nacionalnu sigurnost Željka Bagića i šefa POA-e Franje Tureka u prikupljanju dokumentacije, koja bi trebala odbaciti sumnje haaškog tužiteljstva u generalovu odgovornost opisanu u optužnici.</p>
<p> Krugovima bliskim haaškom tužiteljstvu bilo je jasno da na POA-ino djelovanje u slučaju Gotovina, iako je formalno riječ o Vladinoj agenciji, presudan utjecaj ima Ured predsjednika RH. Stranim diplomatima sasvim je jasno da je predsjednik Mesić inzistirao da Franjo Turek bude imenovan ravnateljem POA-e, iako su u medijima iznesene tvrdnje o njegovoj mutnoj ulozi operativca SZUP-a u Gospiću 1991. godine, u vrijeme počinjenja ratnih zločna nad gospićkim civilima, pretežno srpske nacionalnosti. </p>
<p> Premijer Ivica Račan je lukavo odbijao potpisati suglasnost za Turekovo imenovanje, sve dok predsjednik Mesić javno nije podržao Tureka, tvrdeći da vjeruje njegovu iskazu da u to vrijeme nije imao spoznaja o ratnim zločinima. Premijer je ostavio dojam u javnosti, ali i u međunarodnim krugovima, da je zbog nastavka suradnje s Predsjednikom gotovo primoran poštivati njegov izbor.</p>
<p> Zato nisu slučajne sugestije iz Del Pontinoga pisma veleposlanicima da je nekontrolirano djelovanje hrvatskih tajnih službi plod frakcijskog rata u vrhu hrvatske vlasti. </p>
<p>Važno je prisjetiti se da je potpredsjednik Vlade Goran Granić, zadužen za rad tajnih službi, izjavio da se general Gotivna krije u Austriji, nakon čega je došla premijerova izjava da Vlada ne raspolaže takvom informacijom. Do sada se znalo da je upravo Goran Granić usko surađivao s Predsjednikovim savjetnikom Željkom Bagićem u vezi s organizacijom obavještajno-sigurnosnog sustava, pa se njegova izjava u krugovima bliskim haaškom tužiteljstvu tumači nediplomatskim izljevom gorčine, što je Ured Predsjednika preuzeo dominantnu ulogu u slučaju Gotovina.</p>
<p> Nediplomatsku izjavu dao je i predsjednik parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov kad je na jednom lokalnom skupu izjavio da je situacija s Gotovinom pod kontrolom vlasti, jer s njim kontaktiraju hrvatske obavještajne službe.</p>
<p>Curenje podataka</p>
<p> Ono što je osobito naljutilo Carlu del Ponte, ali i veleposlanike u Hrvatskoj, činjenica je da je Turekova POA u travnju špijunirala čelne ljude francuskog veleposlanstva i da su dokumenti o tome u kolovozu objavljeni u hrvatskim medijima. »Na to se odnosi tužiteljičina primjedba o curenju podataka iz hrvatskih obavještajnih službi«, kaže Vjesnikov izvor. </p>
<p> Sad u POA-i traje intenzivna istraga o curenju podataka koju je na zahtjev Vlade naručio Franjo Turek. Krugovi bliski haaškom tužiteljstvu pretpostavljaju da bi ovu situaciju mogao politički iskoristiti premijer Ivica Račan, zahtijevajući Turekovu ostavku.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jukić: Ako je točno što piše, onda je to zaprepašćujuće</p>
<p>Ninić: Tajne službe rade u skladu sa zakonom i kontrolira ih se / Kramarić: Da mnoge stvari nisu sređene, ne mora nam reći Carla del Ponte / Glavan: Najbolji dokaz da je tome očito tako jest da je Carla del Ponte to saznala</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Veliko iznenađenje izazvala je vijest o tome da je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte poslala svim veleposlanstvima u Hrvatskoj dokument u kojem je upozorila da hrvatske tajne službe djeluju bez Vladine kontrole. Ta je vijest izazvala je i konsternaciju među zastupnicima Hrvatskog sabora, koji su je primili s velikom rezervom. </p>
<p>Ivan Ninić (SDP), potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost: </p>
<p>To su netočne informacije. Tajne službe rade u skladu sa zakonom i kontrolira ih se na više načina, od odbora za unutarnju politiku nadalje. No, da ima nekih posebnih iskakanja tajnih službi u odnosu na nadzor Parlamenta i Vlade, sigurno bismo za to znali. Ja takve podatke nemam i zato i ne vjerujem u tu informaciju. </p>
<p>Vlado Jukić (HSP), član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost: Kao član odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost začuđen sam činjenicom da Carla del Ponte ima više uvida i kvalitetnije informacije od člana saborskog tijela koje je mjerodavno jednim dijelom za nadzor rada sigurnosnih službi. Ako je to točno, onda je to zaprepašćujuće.</p>
<p>Zlatko Kramarić (LS): Da mnoge stvari nisu sređene, ne mora nam reći Carla del Ponte. Činjenica je da je ova vlast prilično difuzna. Problem vodećih ljudi tajnih službi rješavan je skoro tri godine i upravo u to vrijeme bezvlašća moguće je da su se događale neke stvari, pa i ove o kojima pišu neki mediji, da se radi na paralelnim razbojima. Vjerojatno se misli na slučaj Gotovina. U slučaju Gotovina ima puno čudnih koincidencija.</p>
<p>Željko Glavan (HSLS): Najbolji dokaz da je tome očito tako jest da je Carla del Ponte to saznala. Jer kako strani državljanin koji nema veze s hrvatskim tajnim službama to zna? Od kada sam ja u ovom sazivu Sabora, još nismo dobili nikakvo izvješće o radu tajnih službi i nemamo pojma o tome kako rade tajne službe. Da nešto ne štima pokazuje i to da se više od godinu i pol nisu imenovali čelni ljudi obavještajnih službi. Vjerujem da čak postoji nešto u toj tvrdnji, ali mislim da je najbolji način da se taj problem riješi taj da premijer podnese izvješće u Saboru o stanju u tajnim službama.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Isprika koju je Hrvatska dugo čekala</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Osam godina od okončanja otvorenih ratnih sukoba, Daytonskog sporazuma i početka normalizacije odnosa između Hrvatske i Jugoslavije, danas državne zajednice Srbije i Crne Gore, Hrvatska je dočekala povijesni trenutak: predsjednik Svetozar Marović ispričao se u ime prošlosti i u ime države, kojoj je pola godine na čelu, za sva zla koja je bilo koji građanin SCG učinio bilo komu iz Hrvatske, dodavši da treba skinuti stigmu sa svih naroda jer oni nisu krivi za rat.</p>
<p>Potez koji se u hrvatskoj javnosti dugo očekivao, a do kojeg nikako nije dolazilo čak ni nakon rušenja Miloševića i instaliranja demokratske vlasti prije tri godine, predstavlja i neku vrstu povijesne zadovoljštine za činjenicu da je na hrvatski teritorij izvršena agresija i da su brojni zločini u njoj počinjeni organizirani u Beogradu pod kapom velikosrpstva. </p>
<p>Isprika se, primjerice, čekala još 2001., kad je tadašnji jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica boravio u Zagrebu na sastanku Pakta stabilnosti, no on je s lakoćom odbio takvu mogućnost s tezom da bi se u najboljem slučaju svi svima trebali ravnopravno ispričavati za sve što su si uzajamno počinili u svim dosadašnjim ratovima! Korak dalje prvi je napravio tadašnji crnogorski predsjednik Milo Đukanović, izrazivši na susretu s hrvatskim predsjednikom Mesićem u Dubrovniku »žaljenje« zbog zločina i šteta koje su Crnogorci, uz JNA, počinili Dubrovniku. Riječi su dočekane s odobravanjem, ali samo žaljenje jednostavno nije bilo dovoljno. </p>
<p>Zatim je, potkraj 2001., ministar vanjskih poslova Goran Svilanović u svom prvom posjetu Zagrebu progovorio o prošlosti, također rekavši da iskreno žali zbog stradanja kojima su prethodnih godina bili izloženi državljani Hrvatske, Hrvati i Srbi, a i državljani SRJ. Hrvatska je opet bila nezadovoljna izostankom eksplicitne isprike, ali je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić tada objasnio da nije potrebno inzistirati na bilo čijoj isprici. I bio je u pravu. Isprika ionako nema formalno-pravnu, nego simboličnu težinu. Njezina je važnost u dokazivanju zrelosti neke države (i društva, treba se nadati) pa iznuđena ili polovična ne vrijedi mnogo. </p>
<p>Isprika kojom je Marović dočekao Mesića u prvom službenom posjetu Beogradu nema tu mrlju: izgleda autentično, ne pati od povijesnih, vremenskih, prostornih ili nacionalnih ravnoteža, i ne izgleda kao da traži nešto zauzvrat. A kao civilizirani gost, Mesić je ispriku prihvatio i uzvratio s pijetetom, ispričavši se za bol i štetu koje su bilo kada i u bilo čije ime počinili građani Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nije problem samo u bijegu generala Gotovine</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Tko je generala Gotovinu obavijestio da mora pobjeći? Tko mu pomaže u već dvogodišnjem uspješnom bijegu? U Vladi kažu: »Ne znamo.« Carla del Ponte izgleda vjeruje da je riječ o hrvatskim tajnim službama koje, prema njezinu mišljenju, hrvatska vlada možda i ne kontrolira. To se, naime, može zaključiti iz non-papera što su ga 1. rujna dobili hrvatska vlada i veleposlanici članica EU-a i SAD-a. U Banskim dvorima se ta tvrdnja ne želi komentirati. Je li Vlada zadovoljna potezima koje su hrvatske tajne službe povukle u vezi s nalogom za uhićenje generala Gotovine? Vlada nije zadovoljna što »taj slučaj traje već dvije godine«, jer je očito da »posao nije obavljen«, suho odgovara visoki izvor iz Vlade. I dodaje da ni inozemne partnerske službe u Zagreb nisu dostavile nijednu korisnu obavijest o mogućem skrovištu generala Gotovine. </p>
<p>U Banskim dvorima se vjeruje da Gotovina nije u Hrvatskoj. I ukazuje na mogućnost da su generala na potrebu žurnog bijega možda upozorili strani a ne domaći obavještajci. Pritom se, izgleda, aludira na priče koje već dugo slušamo u zagrebačkim diplomatskim, vojnim i policijskim kuloarima o tijesnim vezama generala Gotovine s Francuskom. I to ne samo na temelju općepoznatih činjenica da je Gotovina služio u Legiji stranaca i da je vlasnik francuske putovnice. Dugo se po tim kuloarima govorka i o njegovim vezama s francuskim tajnim službama i poslovima koje je za njih, navodno, odradio u Južnoj Americi. No, dokaza nema. Tim se pričama, međutim, dodaje i tvrdnja da je vrlo simptomatično što su o non-paperu Carle del Ponte prvi obaviješteni upravo novinari koji su nedavno objavili i priču o prisluškivanju francuskih diplomata. Zbog koje su u POI-u već uslijedile neke smjene.</p>
<p>Ima li u tim kuloarskim pričama istine, doznat ćemo kada se, za tridesetak ili više godina, otvore domaći i strani arhivi s dosjeima o Gotovini. No, već sada možemo ustvrditi da, nažalost, i bez »slučaja Gotovina« postoji zabrinjavajući niz dokaza koji navode na zaključak da aktualna vlast uistinu još u cijelosti ne kontrolira tajne službe. Na primjer, dok dokumenti označeni kao stroge tajne cure na sve strane, haaški optuženik Ivica Rajić se dvije i pol godine nakon smjene vlasti uspješno »skrivao« usred Splita, a saznanja o onima koji su mu u tome pomagali Državno odvjetništvo još nije proslijedilo sudu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sapunice su i Unijina praksa</p>
<p>Koruški Slovenci su bez iznimke stali na stranu Slovenije. Gradišćanski Hrvati se još nisu oglasili - ili ih makar nije otkrila nacionalna izvještajna agencija, a zna se da su Hrvati uvijek »šepali« u samopromociji. Manjine mogu dobro doći sutra, bude li se od Mađarske tražio Balaton jer smo, eto, nekad bili pod istom K und K krunom</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Posljednja erupcija slovensko-hrvatskog »dobrosusjedstva« zaustavljena je upravo u trenutku kad se razgorjela do pretjeranosti. Neki tvrde da je bilo dosta neformalnog »trljanja noseva«, kako se može nazvati ono podsjećanje da se sporovi rješavaju na jedini razuman i prihvatljiv europski način - pregovorima. Dobrosusjedska sapunica otkrila je, među ostalim, kolike su mogućnosti manjina u budućoj velikoj Europi - ubačenih radi provedbe politike dijelova nacionalnih vrhuški u kampanji zaštite jadranskih papalina (ako ih još ima!) od prestarjelih tankera i Korejaca. </p>
<p>Koruški Slovenci su bez iznimke stali na stranu Slovenije. Gradišćanski Hrvati se još nisu oglasili - ili ih makar nije otkrila nacionalna izvještajna agencija, a zna se da su Hrvati uvijek »šepali« u samopromociji. Manjine mogu dobro doći sutra bude li se od Mađarske tražio Balaton jer smo, eto, nekad bili pod istom K und K krunom. Vjerovali ili ne, u cijeloj su se sapunici sve strane ponašale vrlo europski. Jer, ništa se drukčije - u izmjeni uvreda i politički nekorektnih ali potrebnih poruka - ne ponašaju ni Unijinih čimbenici. Ekološka je zona u principu dobra i za francuske i španjolske vode, no susjedi na Sredozemlju morali su dići malo buke, potom podastrti tužbu - ali ne »Bruxellesu« nego UN-u, jer to njihovi činovnici ipak znaju - radi namjere druge zemlje da bi na kraju ta ista riba u tom istom moru ipak bila zaštićena »papirima«. Ne i praksom, jer praksa, kako to uvijek biva čak i u savršenstvu Unijinih struktura, šepa iza zakona, jer za praksu treba novac, i ljudi, i volja, i znanje.</p>
<p>U Belgiji je deset milijuna stanovnika, a jedan od tri službena jezika jest i jezik kojim govori samo 60 tisuća Belgijanaca. Jezik jest onaj velikog susjeda Njemačke, onoga koji je tijekom povijesti vrlo rado i vrlo često posezao za komadićima male kraljevine. Kada stvari ne idu kako bi one tri općine njemačkog jezika htjele, galami se i prijeti, poziva u pomoć veliki susjed, no na kraju se sve smiri po onoj staroj: vuci siti i koze na broju. Ne koristi se ni oružje, samo argumenti.</p>
<p>Hrvatska je javnost pozorno pratila pokušaje koaliranja slovenskog ministra vanjskih poslova s prekohrvatskim zemljama. To je tipična Unijina praksa, kao što je normalno da ovdašnje minorne ekstremističke grupice sa sebi sličnima trguju teritorijem trećih zemalja na način na koji je to činila »krajina« s talijanskim crnokošuljašima-nostalgičarima, nudeći im Dalmaciju ili Slobin Beograd Srpski Dubrovnik. </p>
<p>EU uspijeva, ovakav kakav jest, složen i prekompliciran, upravo zahvaljujući klubovima, interesnim skupinama, koalicijama. Normalno je da Skandinavci imaju svoje parcijalne interese i uvijek će ih gurati - vrlo solidarno - u EU bloku, bez obzira misle li privatno Šveđani o Fincima sve najgore. Zato je EU dobio koristan skandinavski utjecaj transparentnosti, nemjerljivo vrijedan u strukturama gdje je carevala francuska ili britanska »tajnovitost«. Portugal i Španjolska često idu u paru, što ne znači da su osuđeni na iste interese. </p>
<p>Francuska i Njemačka tvore Unijin motor i EU radi tek kada je motor pod punim gasom, svidjelo se to Britancima ili ne. Dvije zemlje koordiniraju se na zajedničkim interesima mimo treće. Nitko se nad tim ne skandalizira. »To je ekonomija, glupane«, da spomenemo Clintonovu svojedobnu izjavu. Pristupajuće zemlje sklapale su svoje koalicije, zasad bez većega praktičnog uspjeha, jer bi se u tome šarenom kolu uvijek nalazio netko tko misli i procjenjuje i očekuje drukčije. Baš zbog izostanka osjećaja da su im interesi u temelju isti i glupave želje da u utakmici pridruživanja budu najuspješniji, prvi, najbrži, kandidatske su države tijekom pregovora prokockale mnogo od svojih prednosti te se Bruxelles - a taj je termin zaista idealan za efikasni eurokratski stroj za mrvljenje otpora - obračunavao bez poteškoća u svakom pregovaračkom poglavlju. I bilo je onako kako interesi Unije hoće. Zato što su kandidatske zemlje počesto glupo išle jedna drugoj uz dlaku, a ne niz dlaku. </p>
<p>Šteta je učinjena i teško će se pokrpati. Na terenu zajedničke poljoprivredne politike južne sredozemne zemlje tvore interesni klub nazvan »mafijom maslinova ulja«. Teško ga je razbiti, čvrst je i uporan, prekaljen desetljećima borbe. Španjolska i Francuska su, u okvirima te iste agrarne politike, došle pred UN-om na noževe zbog francuske ekološke zone, no u raspodjeli kvota za vino neprijelazan su blok idući protiv sjevernijih s kojima će, opet, koalirati čim iznikne opasnost da automobilska industrija, odlutavši iz Francuske na Iberijski poluotok u potrazi za dobrim radnicima s nižim nadnicama to isto učini kad se interesi presele istočnije, k dobrim radnicima s još nižim nadnicama u Slovačkoj.</p>
<p>Tajna uspjeha Europske unije zaista su te njezine praktične, kratkotrajne i kratkoročne, gotovo sektorske interesne koalicije država, gdje jedni ruju protiv drugih kako bi preveslali treće i dogovorili se s četvrtima. Prema tome, cijela ta sapunica o Jadranskom moru, bespotrebna kakva jest, bila je zapravo treniranje budućih veza unutar buduće velike Europe. Ako sutradan Slovenija odluči provoditi schengenski režim na granicama s Hrvatskom i tako, u praksi, terorizirati iste, to neće biti ništa novo za EU: naljuti li se Pariz zbog šlampavosti Madrida u progonu terorista, pozivajući se na pravila, privremeno uvodi rampe na granicama. </p>
<p>Pouka: u velikoj Europi uspjeh stvaraju i velike, vješte, poduzetne pa i hrabre (do drskosti?) diplomacije zajedno s državnim aparatima koji znaju što i kako hoće. Ako im u tome pomažu i mediji, pa i dijaspora, tim bolje. Ova je topla voda i onako davno otkrivena i u praksi provjerena pobjednička formula u EU.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Crna rupa slovenske politike zvana Rupel</p>
<p>Slovenija bi na kraju, ponajprije zaslugom Rupelove diplomacije, mogla samo brojiti svoje gubitke zbog besmislenog »rata« notama i neodmjerenog, neeuropskog ponašanja u vezi s hrvatskom nakanom proglašenja gospodarskog pojasa</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Nakon neuspjelog lobiranja kod dužnosnika Europske unije protiv hrvatske nakane proglašavanja gospodarskog pojasa u Jadranu, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel okrenuo se vlastitoj javnosti pokušavajući opravdati svoj diplomatski fijasko.
Tako je u velikom intervjuu Dnevniku svoj i slovenski neuspjeh nastojao »zabašuriti« tvrdnjama da je Slovenija u bilateralnim odnosima s Hrvatskom »žrtva vlastita uspjeha«. Hrvatsku je, pak, definirao kao dio »zapadnog Balkana« koja, prema njemu, predstavlja »crnu rupu« koja je nastala između Slovenije i Grčke. </p>
<p>Da ne bi sve ostalo samo na tim zemljopisno-političkim kvalifikacijama, Rupel je, iako nešto opreznije, ponovio svoje tvrdnje da će njegova zemlja zapravo uvjetovati svoju potporu Hrvatskoj na njezinu putu prema EU i NATO-u, ističući da bi to Slovenija ubuduće mogla činiti »s više rezerve i manje entuzijazma«.</p>
<p>Te Rupelove tvrdnje su, dakle, na istom tragu iako nešto manje agresivne nego one izrečene prethodnih dana, kada je slovenski ministar vanjskih poslova povlačenjem svog veleposlanika iz Zagreba tek ulazio u proces lobiranja protiv Hrvatske. Njegovu djelomičnom otrežnjenju vjerojatno su određeni doprinos dale i negativne reakcije europskih dužnosnika na njegovu inicijativu kojom je htio da službeni Bruxelles javno zatraži od Hrvatske da odustane od proglašenja svog gospodarskog pojasa u Jadranu.</p>
<p>Umjesto toga, europski dužnosnici bili su nemalo iznenađeni agresivnošću i pomanjkanjem takta slovenske diplomacije koja se temeljila na ucjenama i ultimatumima i zapravo izazivanju nereda između dviju država, što su neki predstavnici EU-a i rekli izražavajući svoju »zapanjenost« takvim razvojem događaja. Posebna je, pak, priča Rupelov neuspjeh u Beogradu komu je otvoreno nudio pakt protiv Hrvatske, što je i u određenim izvanhrvatskim krugovima ocijenjeno »vrlo podlim i ružnim potezom«. </p>
<p>Izvjesno povlačenje slovenske politike, pa i samog Rupela, na tzv. rezervni položaj, vidljivo je i u nešto nižem tonu izjava usmjerenih prema Hrvatskoj. Tako je prije nekoliko dana slovenski ministar vanjskih poslova izjavio kako se »nada« da Hrvatska neće proglasiti gospodarski pojas, dok je u početku priče bio rezolutan u tome da će je Slovenija pri takvu eventualnom pokušaju spriječiti. </p>
<p>Također, slovenska politika, iako još formalno ustrajava na parafiranom sporazumu o granici, ipak uvidjevši valjda svu pravnu besmislenost takva stajališta, svojoj javnosti plasira i informacije kojima se ne isključuje ni međunarodna arbitraža u vezi s tim pitanjem. Ali, u tom slučaju bi Rupel, kako kaže, htio arbitražu »i za cijelu kopnenu granicu«. To, pak, znači da za Sloveniju ništa ne vrijedi Badinterova presuda o međurepubličkim (kakve su bile na dan osamostaljenja) kao međudržavnim granicama zaštićenima međunarodnim pravom. </p>
<p>Osim toga, u slovenskim medijima manje je napisa o potrebi prometne blokade turista koji iz zapadnih zemalja idu u Hrvatsku. Takve prijetnje su se Sloveniji već obile o glavu kroz reakcije talijanskih političara koji od te države traže izgradnju ceste Trst - Rijeka, a (iako nije u izravnoj vezi s aktualnom situacijom) zanimljivo je da se upravo ovih dana dogovara trajektna veza između Umaga i Trsta, i to na inicijativu talijanske strane. </p>
<p>Tako bi na kraju, ponajprije zaslugom Rupelove diplomacije, Slovenija mogla samo brojiti svoje gubitke zbog tog besmislenog »rata« notama i neodmjerenog, neeuropskog ponašanja u vezi s hrvatskom nakanom proglašenja gospodarskog pojasa. Naime, Hrvatska će, što je već izvjesno, proglasiti svoj gospodarski pojas, Slovenija i nadalje neće imati dodir s otvorenim morem, jer ga više i neće biti (ali je neupitna sloboda plovidbe za slovenske brodove), autoceste prema Trstu i Mariboru, po svoj prilici, morat će se graditi i prije 2013., kako je to službena Ljubljana planirala, a stvorena buka mogla bi pripomoći i da se napokon krene s rješavanjem pitanja hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb i odštete za neisporučenu struju iz Krškog. Tako bi se Slovenija od zemlje koja je, kako se Rupel jada, u bilelateralnim odnosima s Hrvatskom »žrtva vlastita uspjeha« mogla zbog neprimjerene politike u vezi s hrvatskom nakanom proglašenja gospodarskog pojasa prometnuti u zemlju koja je postala »žrtvom Rupelovih neuspjeha«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Svi imaju pravo na život u sigurnosti, u miru i slobodi, a zašto ga onda uskraćujemo Eli i Nini</p>
<p>Djevojčica Izabela, poznatija kao Ela, drugi put biva pribijana na križ. I to čine njezini, braća i sestre u Kristu. U Lijepoj našoj, čiji su građani u poznato visokom postotku katolici. Čak su i Isusa samo jednom pribili na križ, i to njegovi neprijatelji / Danas, nitko od nas ne traži da damo »život za svoje prijatelje«, kao što učiniše sudionici Krbavske bitke i mnogih bitaka nakon nje, nego samo da dopustimo da HIV-pozitivno dijete ostvari svoje zakonsko pravo, da ide u redovitu školu, kao i ostala djeca. Ljubav se ne iskazuje podizanjem spomenika, crkava, držanjem govora</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Davne 1493. godine, 9. rujna, odigrala se Krbavska bitka. I u spomen na taj događaj bijaše misa u Udbini na kojoj su bili crkveni i svjetovni velikodostojnici. Hrvatska televizija posvetila je događaju veliku pozornost prenoseći ga u cijelosti na Drugom programu. </p>
<p>»Nismo došli slaviti vlastiti poraz, nego velikodušnu smrt naših prethodnika da život polože za druge... Ne trebamo biti robovi prošlosti, ali onaj koji ne vidi razloga za zahvalnost prema ljudima koji su nas u prošlosti zadužili neće vidjeti, također, razloga da danas radi za one koji će nakon nas doći...«, rekao je, među ostalim, biskup Bogović u propovijedi na toj misi.</p>
<p>Zaista je potrebno poštivati sve žrtve koje su pridonijele da danas živimo u slobodi i miru. Ali toga istog dana, sjećajući se mrtvih, kao da smo zaboravili na neke žive. </p>
<p>Krbavsku smo bitku davno izgubili, i tu ništa promijeniti ne možemo. Danas, gubimo nažalost bitku za toleranciju i ljudskost, a tu bismo mogli mnogo toga promijeniti.</p>
<p>Djevojčica Izabela, poznatija kao Ela, drugi put biva pribijana na križ. I to čine njezini, braća i sestre u Kristu. U Lijepoj našoj, čiji su građani u poznato visokom postotku katolici. Čak su i Isusa samo jednom pribili na križ, i to neprijatelji njegovi. </p>
<p>Nije nam bilo dovoljno kaštelansko iskustvo na početku prošle školske godine: nepripremljeni roditelji, možda i poticani na nesnošljivost; prekasna i »šepava« intervencija odgovornih ministarstava; mnogo samovolje u pokušajima provođenja edukacije roditelja djece koja su pohađala školu u koju je na kraju ipak Ela upisana. </p>
<p>Nakon godine dana opet smo iznenađeni, opet zatečeni i zbunjeni obiljem predrasuda i neznanja. </p>
<p>Svatko može pogriješiti, jer griješiti je ljudski, ali samo budala ponavlja istu pogrešku ne naučivši ništa iz proživljenog iskustva. </p>
<p>U kakvom su ozračju živjeli proteklu godinu, znaju samo oni, obitelj Oblak i njihove udomljene djevojčice. Ali sigurno nije bilo kao u snovima kada su poželjeli promijeniti sredinu. Ne vjerujem da su to učinili iz hira.</p>
<p>Ali, nažalost, još nisu shvatili da je svejedno u kojem će dijelu Lijepe naše živjeti, jer u življenju tolerancije kao prihvaćanju drukčijih, nismo učinili niti prvi korak. Odmah smo se spotaknuli i razbili glavu. Zato valjda razmišljamo i ponašamo se ovako nezrelo i nehumano, zaslijepljeni predrasudama.</p>
<p>Na misi u Udbini čitano je Evanđelje, koje, među ostalim, poručuje: »Ovo je zapovijed moja: ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas! Nitko nema veće ljubavi od ove: položiti vlastiti život za svoje prijatelje. Vi ste moji prijatelji ako učinite što vam zapovijedam«.</p>
<p>Danas, nitko od nas ne traži da damo »život za svoje prijatelje«, kao što učiniše sudionici Krbavske bitke i mnogih bitaka nakon nje, nego samo da dopustimo da HIV-pozitivno dijete ostvari svoje zakonsko pravo, da ide u redovitu školu, kao i ostala djeca. </p>
<p>Ljubav se ne iskazuje podizanjem spomenika, crkava, držanjem govora. Isus nam je jasno poručio kako On shvaća ljubav, ali mi smo uvjereni da njegovu poruku treba prilagoditi trenutačnim osobnim potrebama. </p>
<p>Na dan početka ove školske godine, 8. rujna slavili smo rođendan Marije, majke Isusove, blagdan poznat kao Mala Gospa.</p>
<p>Procesija i velikih riječi nije nedostajalo. Ne bi li ipak najljepši dar njoj, našoj Majci, Kraljici, Zaštitnici, ali nadasve inkarnaciji potpunog predanja Božjoj volji bilo nasmiješeno Elino lice; sretno lice djeteta koje prihvaćaju vršnjaci, djeteta koje više ne nosi stigmu odbačenosti.</p>
<p>Nije li nam to bila idealna prigoda da pokažemo na djelu da smo ispravno shvatili poruku »ljubite jedni druge«. Da smo spremni iskazati toplinu i suosjećanje, ali ne zato što će nas snimati televizijske kamere, nego od srca, a ne samo organizirati grandiozne procesije i podizati velebna kamena zdanja, a bez srca. </p>
<p>Za mnoge bi vrijedila priča o svećeniku koji je sjedio u svojoj sobi kada je njegovo selo poplavila rijeka. Mještani su ga zvali da ide s njima dok još ima vremena, ali on je odgovarao da se uzda u Božju pomoć. Razina vode se postupno dizala, a svećenik je uporno odbijao pomoć svojih sumještana, odgovarajući da se uzda u svog Boga. Na kraju se utopio. </p>
<p>Kada je stigao u nebo, razočarano je upitao Boga zašto mu nije pomogao. A Bog mu je odgovorio: »Slao sam ti pomoć po ljudima koji su te zvali da pođeš s njima, ali ti me nisi prepoznao«. </p>
<p>Bog nam stalno nudi prilike kako bismo pokazali i dokazali tko smo uistinu: ljudi ili marionete; stvarni pomagači ili samo manipulatori; borci za zajedništvo svih ljudi ili ipak samo onih »naših«; kršćani ili samo prirodno i prigodno religiozni.</p>
<p>Na »život u miru i sigurnosti, u miru i slobodi« o kojem bijaše riječ u Udbini trebali bi imati pravo svi i u zemlji koju zovemo lijepom. A zašto ga uskraćujemo Eli i Nini? </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Podložnički mentalitet Hrvata, jezik i Dalmatina </p>
<p>Kako to da je petnaestočlani žiri dnevnika »Slobodna Dalmacija« u kojem su sjedili menadžeri, sveučilišni profesori, glumci, književnici, športaši odabrao za uži izbor nazive »Dalmatina«, »cesta tisuću otoka« i »cesta poreznih obveznika«, iako je najviše prijedloga građana bilo za ime »autocesta kralja Tomislava«? Kojega li užeg odabira! Dalmatina je talijanska riječ, naziv »cesta tisuću otoka« je besmislen jer autocesta ne prolazi nijednim otokom, a naziv »cesta poreznih obveznika« je sarkastičan... Osnovni problem je u niskom nacionalnom ponosu i samopoštovanju</p>
<p>ZVONKO BENČIĆ</p>
<p>Ovim člankom želim dati još jedan glas protiv davanja imena Dalmatina autocesti Zagreb -Split.</p>
<p>U tom se smislu ovaj članak nastavlja na članke »Prigoda da se u Dalmaciji opet razvija život« (Luka Vuco, Vjesnik, Stajališta, 12. srpnja 2003.) i »Hrvatski zanos prirodan je izraz stoljećima željenog integriranja hrvatskog juga i sjevera« (Ivica Mlivončić, Vjesnik, Stajališta, 15. srpnja 2003.).</p>
<p>U posljednje se vrijeme sve češće upotrebljava ime Dalmatina za autocestu koja će spajati obalni dio s kontinentalnim dijelom, odnosno kontinentalni dio s obalnim dijelom Hrvatske. Na primjer, dnevnik Slobodna Dalmacija objavio je 25. lipnja 2003. godine rezultate referenduma svojih čitatelja »Dajte ime autocesti Zagreb - Split«. </p>
<p>Glavnu nagradu »mercedes A klase« dobio je I. P. iz Duća, koji kaže: »Asociralo me to na Napoleona i njegovu Jozefinu, Karolinu ... Dalmatina je jednostavno, čitljivo, lako pamtljivo i, što je najvažnije, originalno ime«.</p>
<p>Nakon toga se i u Vjesniku (13. srpnja 2003.) pojavilo Dalmatina.</p>
<p> Dalmatina baš i nije originalno ime. U Dalmaciji se često susreće, npr.: turistička agencija »Dalmatina« (Igrane), vila »Dalmatina« (Brela, Dubrovnik), jedrilica »Dalmatina«, »Gitara dalmatina« (naslov pjesme ispjevane na hrvatskom jeziku, Melodije hrvatskoga Jadrana - Split '97., Maja Blagdan). Nešto je češće Dalmatino, npr. Športsko društvo borilačkih vještina »Dalmatino« (Šibenik), album »Dalmatino« (Mišo Kovač), turistički brod »Dalmatino«, skupina »Dalmatino«, caffe bar »Dalmatino« (Zadar). </p>
<p>Osnovno je pitanje koje se postavlja, značenje riječi Dalmatina. Stanovnica je Dalmacije Dalmatinka, cesta koja pripada Dalmatinki je »dalmatinkina cesta«, a cesta koja pripada Dalmaciji ili vodi iz/u Dalmaciju može se nazvati »dalmatinskom cestom«. </p>
<p>Rađa se sumnja: Dalmatina ne spada u sustav hrvatskog jezika. Zavirimo u talijanski jezik. </p>
<p>U talijansko-hrvatskom rječniku autora Deanovića i Jerneja (Školska knjiga, Zagreb, 2002.) nema riječi dalmatina. No u rječniku Vocabolario della lingua italiana (Istituto della enciclopedia italiana, Roma, 1987.) piše da riječ dalmatino znači isto što i dalmata (jednaka u muškom i ženskom rodu), i da se upotrebljava samo ponekad (rijetko). Dalmata (početno veliko slovo) talijanska je imenica (naziv) i za Dalmatinca i za Dalmatinku, a dalmata (početno malo slovo) talijanski je pridjev i znači dalmatinski. </p>
<p>Prema tome, riječ Dalmatina označuje ili cestu koja se naziva po stanovnici Dalmacije ili cestu koja pripada Dalmaciji. </p>
<p>Imenica Dalmatina pojavljuje se već kod talijanskog komediografa Carla Goldonija (1707. - 1793.), u naslovu tragikomedije La Dalmatina (Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, 1971.). Pridjev dalmatina u talijanskom je jeziku mnogo češći od imenice Dalmatina. Godine 1918. pojavljuje se pjesma nepoznatog autora Son dalmatina u kojoj se veliča talijansko prisvajanje Dalmacije.</p>
<p>Evo još primjera za taj pridjev uzetih iz novina (Corriere della sera) ili s Interneta: Contea Spalato-dalmatina (Splitsko-dalmatinska županija), la cena dalmatina (dalmatinska večera), la musica dalmatina (dalmatinska glazba).</p>
<p>Zanimljivo je uočiti da se u talijanskom jeziku sufiksom -ino, -ina tvore imenice koje izriču podrijetlo ili pripadnost. </p>
<p>Primjerice, stanovnice gradova su: Triestina (Tršćanka; tal. Trieste, Trst), Spalatina (Splićanka; tal. Spalato, Split), Zaratina (Zadranka; tal. Zara, Zadar), Chersina (Cresanka, stanovnica grada Cresa, a ne otoka Cresa; tal. Cherso, Cres). </p>
<p>Isto tako neka ženska imena izvorno izriču pripadnost, na primjer, Giuseppina, Tonina, Valentina. </p>
<p>Obrazloženje je predlagača imena Dalmatina u analogiji s imenima »Karolina« (cesta od Karlovca do Rijeke, građena 1726. - 1732.) i »Jozefina« (cesta od Karlovca do Senja, građena 1770. - 1779.). »Karolina« je prozvana po hrvatsko-ugarskom kralju Karlu III., a »Jozefina« po rimsko-njemačkom caru Josipu II. (Josef je zastarjela inačica imena Josip). </p>
<p>A danas, autocestu Zagreb - Split želimo imenovati stranim ženskim imenom Dalmatina (pogledajte: http://www. geocities.com/goodhumanscode/babynames).</p>
<p>Još je zgodno primijetiti da se u Klaićevu »Rječniku stranih riječi« i u »Hrvatskom enciklopedijskom rječniku« spominje samo naziv »Karolina«, a ne i naziv »Jozefina«. </p>
<p>U »Općoj hrvatskoj enciklopediji« Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (svezak 5) u člancima Karolinska cesta i Jozefinska cesta ne spominju se alternativni nazivi »Karolina« i »Jozefina«. </p>
<p>Kako to da je petnaestočlani žiri dnevnika Slobodna Dalmacija (posebni prilog Slobodne Dalmacije pod nazivom »Dalmatina«, lipanj 2003.) u kojem su sjedili menadžeri, sveučilišni profesori, glumci, književnici, športaši odabrao za uži izbor imena Dalmatina, »cesta tisuću otoka« i »cesta poreznih obveznika«, iako je najviše prijedloga građana bilo za ime »autocesta kralja Tomislava«?</p>
<p>Kojega li užeg odabira! </p>
<p>Dalmatina je talijanska riječ, naziv »cesta tisuću otoka« je besmislen, jer autocesta ne prolazi nijednim otokom, a naziv »cesta poreznih obveznika« je sarkastičan.</p>
<p>Osnovni problem je u niskom nacionalnom ponosu i samopoštovanju. Stoljeća okupacija, dominacija i progona stvorila su u Hrvata podložnički mentalitet. Zato dajemo ime koje turisti ne trebaju učiti ili možda ime koje ne podsjeća na hrvatsku državu.</p>
<p>Dijelom svijeta ne postaje se zanemarivanjem hrvatskog jezika. Zar mislimo da ćemo prije postati dijelom svijeta ili dijelom Europe ako postanemo dijelom Italije?</p>
<p>Paradoksalno je da je odabir žirija dnevnika Slobodna Dalmacija upravo suprotan jezičnoj politici Europske unije, odnosno politici očuvanja jezične raznolikosti i poticanja višejezičnosti.</p>
<p>Sluga pokoran!</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvati se neće odricati ni sunarodnjaka pape Siksta V. </p>
<p>Je li je kardinal Šeper bio Hrvat koji je obnašao najvišu dužnost u Katoličkoj crkvi u njenoj dvotisućljetnoj povijesti. Moj je odgovor da to povijesno ne stoji! A uzvraćam protupitanjem: zar se odričemo nespornih hrvatskih korijena velikog pape Siksta V. (1585. - 1590.). Bilo je sporenja o hrvatskim korijenima pape Siksta V., ali se danas drži pouzdanim, s mnogo razloga, da je dosad bio prvi i jedini papa Hrvat / Felice Peretti iz Montalta bio je sin hrvatskih iseljenika u Italiju, a otac mu je govorio hrvatskim jezikom. Postao je franjevac konventualac, a petnaest godina bio je naslovni kardinal hrvatske crkve Sv. Jeronima u Rimu. Kada je kardinal Peretti izabran za papu htio je uzeti ime Sixtus Quintus Illyricus, kako to kaže svetojeronimska predaja, da bi time stalno svjedočio o svom hrvatskom porijeklu</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Velika medijska prašina podigla se u vezi s mogućim promjenama u kuriji Rimske katoličke crkve. Talijanske su novine objavile, a naše vrlo hitro prenijele, gotovo kao sigurne činjenice, da se u Rimskoj kuriji pripremaju mnoge kadrovske rošade i imenovanja novih kardinala. U tim kombinacijama pisalo se i o uglednicima Katoličke crkve u Hrvatskoj i njihovu visoku letu na dužnostima u crkvi.</p>
<p>Tako se Bračanina nadbiskupa Nikolu Eterovića, sadašnjega vatikanskog veleposlanika u Ukrajini, najednom vidjelo na čelu vatikanske diplomacije, a na kojoj je danas nadbiskup Jean Louis Tauran. On ima tek šezdeset godina života, ali je slaba zdravlja, a dužnost tajnika za odnose s državama u državnom tajništvu naporno je voditi pa bi ga trebao naslijediti nadbiskup Eterović.</p>
<p>Na redovitom konzistoriju 2. veljače 2004. papa Ivan Pavao II. sasvim će sigurno povećati kardinalski zbor imenovanjem novih kardinala, a među njima se već vidi i zagrebačkog nadbiskupa i metropolita Josipa Bozanića, što ne bi bilo iznenađenje.</p>
<p>Bilo je razumno očekivati da će nadbiskup Bozanić prvom prigodom reagirati na takve medijske napise o svomu promaknuću i onome nadbiskupa Eterovića. Nadbiskup Bozanić je to sve nazvao novinarskim nagađanjima.</p>
<p>Ona doista to mogu biti, ali i ne moraju. Barem ne u cjelini. Međutim, razumljivo je da nikomu nije drago da ga se povlači po medijima na temelju neprovjerljivih informacija. Novinari uvijek tragaju za takvim nečim, a nekada budu i u pravu. Međutim, valja uočiti da Glas Koncila od 7. rujna 2003. godine nema ni retka o tim medijskim nagađanjima.</p>
<p>Čini nam se da je druga strana te medalje vrlo problematična, a riječ je o popratnim osvrtima i komentarima tih informacija. Neki su se novinari pozabavili pitanjem »Hrvata na vatikanskom vrhu« kao teme koju imaju u malom prstu, a pokazalo se da ne poznaju povijest odnosa papinstva i hrvatskog naroda.</p>
<p>Tako se olako pisalo da je kardinal, dr. Franjo Šeper bio na najvišem položaju na kojem je ikada bio neki Hrvat u Katoličkoj crkvi!? A kardinal Šeper je s položaja zagrebačkog nadbiskupa, nasljednika kardinala blaženog Alojzija Stepinca, uzdignut na čast pročelnika Kongregacije za nauk vjere, a tu službu danas obavlja vrlo učeni njemački teolog kardinal Jozeph Ratzinger.</p>
<p>Kada se postavlja takvo pitanje onda svakako treba poštivati metodologiju povijesne znanosti. To prije svega znači da je vrlo rizično i čak opasno uspoređivati događaje i ličnosti u povijesti Katoličke crkve, jer je o njoj riječ, koji su jedni od drugih udaljeni po četiri ili pet stoljeća.</p>
<p>Nesporno je da je kardinal Šeper obnašao visoku dužnost pročelnika Kongregacije za nauk vjere. I zacijelo je to jedini Hrvat koji je u prošla dva-tri stoljeća bio na tako visokoj crkvenoj dužnosti u samoj Rimskoj kuriji. </p>
<p>Ta dužnost nosi u sebi odium inkvizicije i zabrane knjiga, pa se za Šepera na njenu udaru našao brački isusovac Ivan Ilić, koji je djelovao u Meksiku, i brazilski franjevac fra Leonardo Boff, jedan od umnih teologa oslobođenja.</p>
<p>Je li je kardinal Šeper bio Hrvat koji je obnašao najveću dužnost u Katoličkoj crkvi u njenoj dvotisućljetnoj povijesti. Moj je odgovor da to povijesno ne stoji! A uzvraćam protupitanjem: zar se odričemo nespornih hrvatskih korijena velikog pape Siksta V. (1585. - 1590.). Bilo je sporenja u povijesnoj znanosti o hrvatskim korijenima pape Siksta V., ali se danas drži pouzdanim, s mnogo razloga, da je dosad bio prvi i jedini papa Hrvat.</p>
<p>Felice Peretti iz Montalta bio je sin hrvatskih iseljenika u Italiju, a otac mu je govorio hrvatskim jezikom. Postao je franjevac konventualac, a petnaest godina bio je naslovni kardinal hrvatske crkve Sv. Jeronima u Rimu. Kada je kardinal Peretti izabran za papu htio je uzeti ime Sixtus Quintus Illyricus, kako to kaže svetojeronimska predaja, da bi time stalno svjedočio o svom hrvatskom porijeklu.</p>
<p>U Loretu je dugo djelovao Ilirski kolegij, u komu su Hrvati besplatno studirali bogoslovne znanosti. Njegovi prvi rektori bili su iz Kotora, otac Toma Raggio i otac Salvatore dell' Arme. Iz Loreta Ilirski kolegij premjestio je u Rim papa Siksto V., pa je taj događaj otvorio pitanje o njegovu etničkom porijeklu.</p>
<p>Franjevac Casimiro Tempesti (umro 1758.) u svojoj biografiji Siksta V. navodi da njegovi preci potječu iz Dalmacije ili Slavonije (Schavonia). Veliki povjesničar papinstva Leopold von Ranke i barun von Hübner dijele Tempestijevo mišljenje. </p>
<p>Papa Leon XIII. (1878. - 1903.) u svom breveu Slavorum gentem piše da je Siksto V. bio poznat po svojoj pobožnosti prema sv. Jeronimu, a i svojoj hrvatskoj naciji, atque in croaticam nationem, iz koje vuče korijen.</p>
<p>Neki sve to svrstavaju u legendu, na primjer Pistolesi.</p>
<p>Nije prigoda da se govori o svemu što je papa Siksto V. učinio za hrvatski narod. Što je značio za hrvatsku zajednicu u Rimu u njegovo vrijeme. No ostaje činjenica da je on Hrvat koji je dosad dospio na najveću dužnost i čast u Katoličkoj crkvi, a to znači da je izabran za rimskog biskupa i time za papu.</p>
<p>Za ilustraciju neprikladnosti uspoređivanja tko je iz nekog naroda bio na najvišoj dužnosti u Katoličkoj crkvi uzet ćemo i primjer Dubrovčanina Ivana Stojkovića, rođenog oko 1392. godine, a koji je umro u Lausanni 1443. godine, gdje je vjerojatno i pokopan. </p>
<p>Stojković je bio humanist i pisac, diplomat i organizator, govornik i teolog, općenito poznat pod imenom Ragusinu - Dubrovčanin. Pronio je slavu svoga grada diljem Europe, a svojim djelom i umom proslavio svoju domovinu Hrvatsku.</p>
<p>Kao Dubrovčanin poznavao je istočni svijet, a bio je vrlo osjetljiv na problem jedinstva kršćana i jedinstva Europe. Njega su Česi na koncilu u Baselu nazivali »naš zemljak«, koji je rodom »iz Dubrovnika u Hrvatskoj«. Stupio je u dominikanski red, bio je profesorom pariškog sveučilišta, a studij je završio, uz pomoć republike, s najvišim ocjenama u Padovi i Parizu. On je dragocjena ličnost u povijesti Hrvata, ali i Katoličke crkve u cjelini. Dominirao je na dvama crkvenim saborima, na onom u Paviji/ Sieni i onome u Baselu.</p>
<p>Ivan Stojković bio je ugledan i moćan Hrvat u Katoličkoj crkvi svoga vremena. On kao delegat pape Martina V. (1417. - 1431.) drži inauguracijski govor na otvaranju mrtvorođenog koncila u Paviji. Kuga nasilno prekida taj koncil i koncilski oci sele u Sienu.</p>
<p>U zaoštrenim odnosima, događajima i lomovima koji su potresali tada Europu. Ivan Stojković, kao Papin zastupnik, 23. srpnja 1431. otvara koncil u Baselu. Tu visoku dužnost povjerio mu je papa Eugen IV. (1431.-1447.). Stojkovićev osnovni cilj bio je obnova Crkve i njeno jedinstvo. On je bio za tezu da je koncil iznad pape pa u Beču brani koncil protiv pape Eugena IV.</p>
<p>Svakako je dovoljno s dvama iznesenim primjerima pokazati kako je vrlo neumjesno praviti nekakve usporedbe bez povijesnih okolnosti i ograda. Hrvati će svakako u svom pamćenju zadržati dostojnu uspomenu na kardinala Šepera, ali se neće odricati i pape Siksta V. kao svoga sunarodnjaka. A tko bi si to i dopustio bez grižnje savjesti.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ferenčak optužuje: Bandićeva ekipa namještala Mercatoru</p>
<p>SDP-ov razlog za poništenje je »preniska cijena po kojoj se zemljište prodaje«, iako je najbolji ponuđač ponudio pet milijuna kuna više od početne cijene / »Zašto su se onda uopće otvarale ponude? A da je Mercator dao bolju ponudu? Bi li i onda SDP poništio natječaj«, pita se Ferenčak, koji najavljuje da će slučaj prijaviti Državnom odvjetništvu</p>
<p>Nakon što su u srijedu na sjednici Povjerenstva za prodaju gradskog zemljišta otvorene ponude stigle na natječaj za kupnju atraktivnog zemljišta u Podbrežju, četvero SDP-ovih članova Povjerenstva nadglasalo je tri HNS-ova člana i po drugi put poništilo natječaj za prodaju toga zemljišta. Na natječaj su, naime, stigle samo dvije ponude, Mercatorova sa 62 milijuna kuna, i ona viša, tvrtke Supercentar, sa 67 milijuna kuna.</p>
<p>Kako doznaje Vjesnik, kao razlog poništenja natječaja SDP-ovac Vladimir Velnić naveo je, da je i ta bolja ponuda zapravo preniska. Članica Poglavarstva za imovinsko-pravne odnose Blanka Sunara to je, pak, potkrijepila tvrdnjom da se još »uvijek razmišlja što će biti na lokaciji u Podbrežju: trgovački centar ili POS-ovi stanovi«.</p>
<p>Predsjednik Povjerenstva, HNS-ovac Srećko Ferenčak, koji je nedavno zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića javno optužio da to zemljište pokušava izravnom pogodbom, bez natječaja, prodati upravo Mercatoru, te razloge za poništenje javnog natječaja smatra »nebuloznima«, jer, kaže, vrijednost zemljišta je procijenilo Ministarstvo financija i to na 61,7 milijuna kuna. Po kojem je kriteriju, pita se Ferenčak, Velnić onda zaključio da je 67 milijuna kuna premalo?</p>
<p>»Maske su konačno pale i sad je svima posve jasno da je Bandićeva ekipa (Velnić mu je desna ruka) htjela to vrijedno zemljište namjestiti Mercatoru! Dio SDP-ovaca ponaša kao da su i grad i proračunski novac njihovi«, uzrujano nam je, netom nakon sjednice Povjerenstva, ispričao Ferenčak.</p>
<p>Kako se tvrtka Supercentar ne može žaliti na poništenje natječaja, jer, objasnio je Ferenčak, Gradsko poglavarstvo može poništiti natječaj bez obrazloženja, on će, kao predsjednik Povjerenstva, zatražiti od gradonačelnice Vlaste Pavić da u roku od tjedan dana poništi odluku o poništenju natječaja. »Ako se gradonačelnica ne uspije dogovoriti sa svojima u stranci, osobno ću sve prijaviti glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću i neka Odvjetništvo istraži cijelu stvar«, rekao je odlučno Ferenčak, upitavši se na kraju: »A što bi bilo da je bolju ponudu dao upravo Mercator? Bi li i tada SDP glasao za poništenje natječaja?«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>HEP počeo s pripremama za redukcije </p>
<p>HEP se u Zagrebu počeo pripremati za moguće redukcije. Naime, umjesto trideset sekundi, koliko je u srijedu trebao trajati nestanak struje na području Trešnjevke, električne energije nije bilo tri minute. Provjeravajući je li riječ o kakvom kvaru, od službene osobe Zagrebačke elektre doznali smo da Elektra »trenira« isključivanjem dijela mreže, kako bi bila spremna na »moguće redukcije«. U pitanju je, kako smo doznali, bio pokus koji je trajao duže od predviđenog.</p>
<p> Potvrđene su tako i informacije o mogućim redukcijama električne energije koje je prošloga tjedna u javnost iznio predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, Ivo Čović. Najava moguće redukcije iz Hrvatske je elektroprivrede došla nakon izvješća Hidrometeorološkog zavoda da bi razdoblje bez znatnije količine oborina moglo potrajati do kraja godine. Ovogodišnja je suša gotovo iscrpila elektroenergetski sustav, a neznatne oborine ne utječu znatnije na povećanje akumulacija. HEP, pak, radi sve kako do redukcija ne bi moralo ni doći, no za svaki slučaj sprema se za situaciju koju bi mogla ukloniti samo veća količina oborina. </p>
<p>Usput, upravo je kiša u srijedu u 11.20 sati prouzročila kvar na električnom vodu visokog napona u zaseoku Kralji u zagrebačkom naselju Horvati: na zračnom vodu došlo je do proboja, pri čemu je izgorio drveni stup nosač. Naselja koja na tom području opskrbljuje ispostava Zagrebačke elektre Sveta Klara, bez struje su ostala pola sata, no zbog radova, sami Horvati struje nisu imali sve do 14.15 sati, kada je kvar uklonjen. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dozvolu za kućicu izdao »referent za rupe u zakonu«</p>
<p>Da bi se osigurali od neželjenih posljedica, prosvjednici su kupili i tri parkirne karte za dva sata jer kućica zauzima toliko prostora, ipak ostavljena je na parkiralištu, kao podsjetnik svima koji ulaze u Poglavarstvo / Zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić slaže se s prosvjednicima</p>
<p>Koordiniranom akcijom grupa od pedeset aktivista Zelene akcije u srijedu ujutro je na parkiralištu ispred Gradskog poglavarstva za samo pola sata izgradila »poslovno-stambeni objekt« površine osam četvornih metara. Iako simboličan, bio je to dosad neviđeni znak protesta izveden pod nazivom »Ako može u parku, može i na parkingu«. Za ovu gradnju na parkiralištu »izdana« je »lokacijska i građevinska dozvola«, a koju je »u trijeznom stanju potpisao referent za rupe u zakonu«, stoji u »dozvoli« koja, istina, nije pravovaljana, ali upućuje jasnu poruku.</p>
<p> Da bi se osigurali od neželjenih posljedica, prosvjednici su kupili i tri parkirne karte za dva sata jer kućica zauzima toliko prostora. Nakon dva sata mirno su se razišli, a kućicu su ostavili na parkiralištu, kao podsjetnik svima koji ulaze u Poglavarstvo.</p>
<p> Na taj način zeleni su podsjetili na sve dosadašnje (uzaludne) pokušaje da se stane na kraj bahatim investitorima. Isto tako, podržali su stanovnike Ferenčice, Jaruna, Črnomerca, Hrvatskog Leskovca, Savice, te Hanuševe i Patačićkine ulice, koji se bore da na zelenim površinama u njihovom naselju ne niknu »betonske nakarade«.</p>
<p>Mirnim prosvjedom koji je nadgledala i policija, Zelena akcija željela je upozoriti javnost na sebe, a po odazivu novinara čini se da je u tome i uspjela.</p>
<p> »Željeli smo ukazati na to da je proces 'betonizacije' u gradu sveprisutan i da se očito radi o sustavnoj prenamjeni zelenih površina«, rekla je Vjesniku Jagoda Munić, predsjednica Akcije, koju su policajci i legitimirali jer prosvjed nije bio prijavljen. </p>
<p>Vera Petrinjak, voditeljica Zelenog telefona na koji se prijavljuje ugrožavanje zelenih površina, toga je jutra urudžbirala u Poglavarstvu »Povelju o gradskom zelenilu«, a koju bi trebali potpisati gradonačelnica Vlasta Pavić, članovi Poglavarstva i Skupštine. Poveljom se traži trenutna obustava izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola kao i prodaja gradskih zemljišta, koja bi trajala sve dok se ne pribave prethodna stručna mišljenja. Za lokacije za koje se građani bore ovoga časa, treba odrediti zamjenske parcele ili kupcima zemljišta isplatiti novac. Ako naslovljeni ne potpišu povelju, slijede »sankcije«.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić rekao je prosvjednicima da se on s njima slaže. U petak će u Frankopanskoj 1, u 18 sati početi okrugli stol o ovom problemu. Očekuje se i dolazak Ive Banca, ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Roditelji nezadovoljni zbog obnove škole na početku školske godine</p>
<p>Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera u Varšavskoj ulici, na početku školske godine pred svojim je učenicima zatvorila vrata jer se preuređuje. Stara školska zgrada dogodine bi trebala proslaviti 140. godišnjicu.</p>
<p>Roditelji i djeca nezadovoljni su što se zgrada škole počela obnavljati upravo na početku školske godine te učenici moraju ići na nastavu u druge škole. </p>
<p>»Projektnu dokumentaciju izradilo je prije dvije godine Ministarstvo prosvjete i športa, a sada je to u nadležnosti Gradskog ureda za obrazovanje i šport. Zbog poništavanja triju natječaja radovi su počeli tek na početku školske godine, a ne kako je bilo planirano, za vrijeme ljetnih praznika«, rekao je ravnatelj škole Nenad Oremuš.</p>
<p> Ivica Lazanja, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport, potvrdio je kako početak radova kasni zbog poništavanja triju natječaja. Smatra, međutim, da obnova škole ionako ne bi mogla završiti do početka školske godine jer bi radovi trebali trajati oko 150 dana. </p>
<p>Ovu školsku godinu učenici prvih i drugih razreda tako su započeli u Osnovnoj školi Ivana Gundulića u Gundulićevoj 22, učenici trećih i četvrtih razreda premješteni su u školu Miroslava Krleže na Kaptolu, a učenici od petog do osmog razreda nastavu će imati u Osnovnoj školi Izidora Kršnjavog u Ulici Kršnjavoga 2. Učenicima i roditeljima stvara probleme činjenica da se nastava u »zamjenskim« školama održava samo u poslijepodnevnoj smjeni pa učenici teško organiziraju pohađanje izvanškolskih aktivnosti, saznajemo od ravnatelja Oremuša.</p>
<p>Građevinskim radovima zgrada će se zaštititi od prodora vlage, obnovit će se podrumske prostorije, zamijenit će se stolarija, popraviti električne instalacije, krov i parketi. </p>
<p>Završetak obnove školske zgrade planiran je za veljaču sljedeće godine no postoji mogućnost da učenici uđu u svoju »staru« uređenu školu i prije toga roka. </p>
<p>Zbog završnih radova nastava se do 15. rujna neće održavati ni u Osnovnoj školi Miroslava Mrkše u Svetoj Klari niti u OŠ Ivana Granđe u Soblincu, saznajemo iz Gradskog ureda za obrazovanje i šport. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U pet domova više od sedam tisuća studenata</p>
<p>U akademskoj 2003./2004. godini u pet zagrebačkih studentskih domova -Stjepan Radić, Cvjetno naselje, Ante Starčević, Lašćina i Ivan Meštrović, bit će smješteno 7325 studenata.</p>
<p> Po riječima Ivana Leškovića, v.d. pomoćnika ravnatelja za smještaj Studentskog centra, to je za 169 mjesta više nego dosadašnjih godina jer će obnovom Doma »Ante Starčević«, među studentima popularne »Šare«, biti prošireni i smještajni kapaciteti. Obnovljeni će dom imati 1239 mjesta, a prve će studente primiti tek 20. prosinca. »Šara« bi tako do kraja godine trebala postati jedan od najreprezentativnijih studentskih domova u Hrvatskoj, a po opremljenosti mogao bi biti konkurentan europskim studentskim domovima.</p>
<p> Najtraženiji dom je Cvjetno naselje, te 5. i 6. paviljon doma »Stjepan Radić«, a od iduće godine to će zasigurno biti i »Šara«. Mjesta u tim domovima, po Leškovićevim tvrdnjama, mogu se dobiti jedino na temelju bodova na ocjene. Rujanski rok za useljenje u studentske domove je prošao u srijedu, a listopadski je rok do 10. listopada.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Predstavljena izborna kampanja HNS-a</p>
<p>»U posljednjih godinu dana članstvo se povećalo i očekujemo pobjedu. Neka se Milan Bandić ne brine koliko će glasova dobiti HNS«, izjavio je Mislav Žagar</p>
<p>Nositeljica liste HNS-a u Zagrebu, u prvoj izbornoj jedinici, najvjerojatnije će biti Vesna Pusić, najavio je u srijedu, na predstavljanju predizborne kampanje HNS-a, Mislav Žagar, voditelj izbornog stožera prve izborne jedinice i predsjednik Gradske organizacije ove stranke.</p>
<p> »U posljednjih godinu dana članstvo se povećalo i mogu reći da očekujemo pobjedu. Neka se Milan Bandić ne brine koliko će glasova dobiti HNS«, izjavio je Žagar.</p>
<p> Za potrebe predizborne kampanje HNS je angažirao 250 volontera, a za Zagrepčane će stranka u narednim mjesecima organizirati više od 200 akcija.</p>
<p>»Za izbore u prvoj izbornoj jedinici bit će zadužen centralni stožer koji će voditi izbore za cijeli grad. Kampanja će unutar stranke biti organizirana po principu čovjek na čovjeka«, istaknuo je Žagar. Pojednostavljeno, svaka će podružnica, poput središnjice ili Gradske organizacije, imati svoj izborni stožer i koordinatora za posebna događanja koji će biti u vezi s drugim koordinatorima.</p>
<p>Što se tiče predizbornih programa, HNS će uz pet postojećih - Nova javna uprava, U Europu sa HNS-om, Od hrvatskog polja do europskog stola, Bolje, brže pravosuđe i U društvu znanja s HNS-om - predstaviti još jedan, o gospodarstvu, za koji je zadužen Radimir Čačić, ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo. U prvoj izbornoj jedinici HNS će, uz poticanu stanogradnju, staviti naglasak i na daljnje uređenje Jaruna i Sljemena, završetak radova na stadionu u Maksimiru te Zoološkom vrtu. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Lvky opet oduševio Zagrepčane</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Poznati splitski glazbenik Dragan Lukić Lvky svojim se drugim zagrebačkim koncertom, održanim u utorak navečer u klubu Aquarius, ponovno potvrdio kao jedan od najzanimljivijih domaćih autora.</p>
<p>Nakon uspjela koncerta u Gavelli, te još uspješnijeg splitskog predstavljanja albuma »Ararita«, Lvky je dvosatnim nastupom oduševio prepuni Aquarius, u kojemu je očekivano bilo najviše njegovih sugrađana. Iako vlasnik tek jednog albuma program je nudio dvosatni koktel već dobro poznatih skladbi u originalnim izvedbama, ali i ponešto promijenjenim aranžmanima. Bilo je za očekivati da publika dobro poznaje materijal s »Ararite«, s koje je već skinuto nekoliko singleova, pa ne iznenađuje da je gotovo cijeli Aquarisu pjevao hitove poput »Provaj«, »Mislit na sebe« ili posebno dobro prihvaćenu pjesmu »Još uvik iman voje«.</p>
<p>Kao i na prethodnom zagrebačkom koncertu Lvky je izveo stari hit »Bacila je sve niz rijeku«, a zasigurno najupečatljiviji dio koncerta je bio njegov zajednički nastup s klapom Iskon. Njihova izvanserijska izvedba najvećeg Lvkyjeva hita »Ti si more«, kao i njihova solo izvedba pjesme»Bodulska balada« Vice Vukova kod publike je dočekana s glasnim ovacijama. </p>
<p>U svakom slučaju radilo se o pravoj mediteranskoj fešti unatoč ružnom zagrebačkom vremenu, a atmosfera kluba Aquarisu pokazala se mnogo zahvalnijom od kazališnog ugođaja Gavelle. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sporna manekenska uloga Nensi Brlek</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Nakon što je prije par dana najavljeno kako HTV-ova voditeljica Nensi Brlek sudjeluje u promidžbenoj kampanji modne kuće Emka, priopćenjem se oglasila i njena matična kuća.</p>
<p>U priopćenju se navodi kako Privremeno ravnateljstvo HRT-a nije zaprimilo nikakav zahtjev kojim bi njihova voditeljica tražila da joj se odobri sudjelovanje u modnoj ili kakvoj drugoj kampanji. Također dodaju da bi svojoj voditeljici odbili zahtjev sve da su ga i primili jer se njeno marketinško sudjelovanje u modnoj kampanji kosi sa Kodeksom o radu i ponašanju radnika HRT-a, te bi se indirektno moglo tumačiti kao kršenje stavka 8. članka 12. Zakona o HRT-u.</p>
<p>Na kraju priopćenja navodi se kako će po nalogu članova privremenog Ravnateljstva nadležne službe ispitati jesu li navodi iz dnevnog tiska točni, te sukladno tome provesti postupak propisan navedenim dokumentima. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dizzee Rascal dobio glazbenu nagradu Mercury</p>
<p>LONDON, 10. rujna</p>
<p> - Urbani underground umjetnik Dizzee Rascal prvi je rapper koji je osvojio uglednu glazbenu nagradu Mercury, javio je BBC.</p>
<p>Devetnaestogodišnji Rascal, koji kombinira hip-hop i britanski garage, potukao je glavne kandidate The Darkness i druge poznate rock-bandove poput Coldplaya i Radioheada. </p>
<p>U užoj je konkurenciji bilo 12 albuma britanskih i irskih izvođača, a 12. je nagrada Mercury dodijeljena u utorak na svečanosti u Londonu.</p>
<p>Rascal je nagradu osvojio za svoj prvi album »Boy in Da Corner«. Na dodjeli je rekao da se nagradi nije nadao, ali da je sretan što je priznanje dobio.</p>
<p>»Nagrada je važna jer ja dolazim niotkuda. Dolazim iz podzemlja, s piratskih radio-postaja, ja dolazim s dna«, rekao je zadovoljni Rascal, koji se prilikom preuzimanja nagrade iz ruku prošlogodišnje dobitnice Ms Dynamite zahvalio »Bogu, mami, obitelji i svima koji su underground«.</p>
<p>Dylan Mills, kako je Rascalu pravo ime, u 2003. godini je postao miljenikom kritike, prihvaćen je u glavnim glazbenim tokovima i imao je dvije pjesme u prvih 40 na top-listama. Hvale ga zbog opore urbane lirike i eksperimentalnih ritmova, a u srpnju je u novine dospio i zato što je izboden nožem u ciparskome odmaralištu Ayia Napa.</p>
<p>Nagrada Mercury dodjeljuje se najboljim glazbenicima u Velikoj Britaniji i postala je simbol nove britanske glazbe. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Gitara Georgea Harrisona procijenjena na 250.000 dolara</p>
<p>LOS ANGELES, 10. rujna</p>
<p> - Gitara na kojoj je George Harrison svirao na zadnjem javnom nastupu Beatlesa davne 1969. godine, mogla bi na dražbi sljedećeg vikenda u Hollywoodu postići cijenu od 250.000 dolara, priopćili su u utorak organizatori. »Riječ je o gitari Fender Rosewood Telecaster rađenoj po narudžbi, koja bi se trebala prodati za 250.000 dolara i više«, rekao je u Los Angelesu predsjednik aukcijske kuće Odyssey Bill Miller. Instrument korišten na snimanju filma »Let it be«, bit će biser dražbe na kojoj će se u subotu i u nedjelju ponuditi više stotina predmeta iz svijeta zabave.George Harrison, preminuo u studenom 2001., svirao je na njoj 30. siječnja 1969. na krovu zgrade Apple Recordsa u Londonu, »posljednji put kad su Beatlesi nastupili javno«, dodao je Miller. Na dražbi će se također moći kupiti nož Arnolda Schwarzeneggera iz filma »Commando«, opeka iz kulisa nezaboravnog »Čarobnjaka iz Oza« i mornarička odora koju je Tom Hanks nosio u Oscarima ovjenčanom »Forrest Gumpu«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Priprema se izvedba »Carmen« na stvarnim lokacijama u Sevilli </p>
<p>MADRID, 10. rujna</p>
<p> - Ciganka Carmen, junakinja jedne od najpoznatijih opera, vraća se u arenu južne Španjolske i tvornicu cigara u kojoj se i događa priča skladatelja Georgesa Bizeta o nesretnoj ljubavi. Opera »Carmen« dogodine će u sklopu Međunarodnoga glazbenoga festivala u Sevilli biti izvedena u zgradama i na trgovima koji su u 19. stoljeću nadahnuli autora za priču o ljubomori i strasti, najavili su organizatori.</p>
<p>Tu će izvedbu, a vjeruje se da će stajati više od 15 milijuna dolara, režirati španjolski filmski redatelj Carlos Saura i dirigent Lorin Maazel, glazbeni direktor Njujorške filharmonije. Izvedba će početi ispred seviljske tvornice cigara gdje je Carmen radila, radnja će se onda preseliti na trg Plaza de Espana, a vrhunac će dosegnuti u gradskoj areni za borbu s bikovima u kojoj Don Carlos u napadu ljubomore ubija Carmen. Osam tisuća gledatelja ulicama Seville kretat će se autobusima, kočijama ili će jednostavno hodati onamo kamo ih odvede radnja opere koju je Bizet napisao prema romanu francuskoga autora Prospera Merimeea. U glavnim će ulogama nastupiti mezzosopranistica Denyce Graves i tenor Neil Shicoff, a na desetodnevnome festivalu bit će nekoliko izvedba. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Europljani sve stariji </p>
<p>BRUXELLES, 10. rujna</p>
<p> - Očekivana životna dob u Europskoj Uniji porasla je od 1960. za osam godina pa za muškarce iznosi 75 godina, a za žene 81, ističe se u izvješću Europske komisije. </p>
<p>Osobe starije od 65 godina danas čine 16 posto ukupne populacije, dok osobe mlađe od 15 godina čine 17 posto. Do 2010. činit će 18, odnosno 16 posto, upozorava se u izvješću.</p>
<p> Brakova je sve manje, sve se kasnije sklapaju i sve su češće rastave. Stopa rastave brakova bila je 1960. godine 15 posto, ali za one koji su se vjenčali 1980. ta je stopa 28 posto.</p>
<p> Kako europsko stanovništvo stari, tako se sve više povećava zdravstveni sektor u kojemu je u razdoblju od 1995. do 2001. otvoreno više od 2 milijuna radnih mjesta ili 18 posto ukupnoga broja novih radnih mjesta. Danas u zdravstvu radi gotovo 10 posto svih zaposlenih. No, osim s problemima koje donosi starenje stanovništva, zdravstvo se mora suočiti i sa starenjem svojega osoblja.</p>
<p>U nekoliko zemalja 40 posto medicinskih sestara starije je od 45 godina. »Kako rastu potrebe, morat ćemo zamijeniti medicinske sestre koje odlaze u mirovinu«, upozorava se u izvješću uz napomenu da imigracija može ponuditi samo kratkoročno rješenje.</p>
<p> »Dugoročno, morat ćemo poboljšati kvalitetu i produktivnost te pronaći nove načine za privlačenje mladih radnika koji će se zaposliti u ovom sve većem sektoru«, stoji u izvješću.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Premalo manjinskih programa</p>
<p>Cilj je projekta »Kulturna politika i kulturna različitost« Vijeća Europe utvrditi koje pretpostavke treba ispuniti da bi se ostvario kvalitetan suživot manjinskih skupina i većinskog naroda</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Pod okriljem Vijeća Europe pokrenut je projekt »Kulturna politika i kulturna različitost« u koji se svojom nacionalnom studijom uključila i Republika Hrvatska. Tim povodom Hrvatsku je posjetila ekspertna skupina Vijeća Europe da bi kroz razmjenu mišljenja i upoznavanje iskustava u provedbi multikulturalnosti u praksi bolje razumjeli ono što je u pojedinim nacionalnim izvješćima elaborirano. U protekla dva dana ugledni gosti Vijeća Europe susreli su s predstavnicima najviših državnih tijela, porazgovarali s članovima Vijeća za nacionalne manjine, a u srijedu je na programu susret s predstavnicima manjina u Rijeci i Opatiji. </p>
<p>Kako mediji imaju značajnu ulogu ne samo u praćenju kulturnog stvaralaštva i prisutnosti manjinskih kultura u hrvatskom društvu, već i u promicanju ideje interkulturalnost i stvaranju pozitivnog ozračja za suživot manjinskih zajednica i većinskog naroda u Hrvatskoj, upriličen je u utorak susret u Ministarstvu kulture delegacije Vijeća Europe s novinarima.</p>
<p> U jednosatnom dinamičnom razgovoru, uz novinare, sudjelovali su Madelena Grossmann, Andrea Ellmeier i Kevin Robins te s hrvatske strane pomoćnica ministra kulture Naima Balić i Mirjana Domini, nacionalna koordinatorica za hrvatsku studiju. Tom prigodom čulo se da je za 22 nacionalne manjine (što čini 7,47% stanovništva) koje žive u Republici Hrvatskoj nedostatna tek jedna televizijska emisija »Prizma«, baš kao i radijska emisija »Agora« koja se emitira tek jedanput mjesečno i bavi se mahom političkim temama s kojima se susreću predstavnici različitih manjinskih etniciteta.</p>
<p> Manjinska pitanja više moraju biti prisutnija u uređivačkim politikama i novinskih i elektroničkih medija počevši od informativnog do kulturnog programa. Iako je uspostavljen pravni sustav kojim se manjinama jamče njihova prava, a koji je ocijenjen kvalitetnim i konzistentnim, ipak njegov će se učinak moći ocijeniti tek nakon godina primjene.</p>
<p> Kevin Robins govorio je o velikim učincima satelitskog programa koji su u nekim zemljama gotovo zamijenili manjinske programe, jer predstavnici različitih etniciteta mogu pratiti programe na materinskom jeziku.</p>
<p> Primijećeno je da je naša situacija ipak ponešto različita, jer su brojčano najzastupljenije manjine (hrvatski Srbi i hrvatski Talijani), koje na ovim prostorima imaju višestoljetne korijene, svoju kulturu stvorile prožimanjem autohtone kulture i kulture zemlje u kojoj žive. Stoga se ona razlikuje od matičnih kultura njihovih zemalja te ju kao novu vrijednost treba podržati i zaštititi. Rečeno je da manjinske kulture čine bogatstvo i višeglasje i svojim kreativnim postojanjem obogaćuju kulturni krajolik pridonoseći njihovu interkulturalnom dijalogu, stoga ih treba zaštititi i od getoizacije, i od asimilacije.</p>
<p> Tim prije što je cilj projekta Vijeća Europe da se na temelju iskustva i prakse europskih država koje sudjeluju u projektu, ustanovi koje su mogućnosti i koje pretpostavke treba ispuniti, uz uvažavanje specifičnosti svake sredine, da bi se ostvario kvalitetan suživot većinskog naroda i manjinskih skupina, tj. poželjan i funkcionalan koncept multikulturalnosti/interkulturalnosti. Za taj koncept Hrvatska je uspostavila pravno-politički okvir, no zbog ratnih migacijskih posljedica proces oblikovanja etničke/kulturne karte Hrvatske nije još završen. </p>
<p>Kulturi je u tim specifičnim uvjetima određen prioritet obnove i zaštite kulturne baštine, ali uz skromne materijalne resurse dio stvarnih kulturnih potreba stanovništva, pa time i posebnih kultura, često ostaje izvan prioriteta. Dominaciju i dalje stoga imaju politička pitanja, a kultura u tim uvjetima postaje manje prisutno područje dijaloga različitosti - neki su od naglaska koji su se čuli za susreta novinara s ekspertnom skupinom Vijeća Europe. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kreativni izazovi keramike </p>
<p>Na izložbi u Rabu postavljena su djela 59 umjetnika iz Bugarske, Hrvatske, Italije, Libanona i Slovenije / Zlatna plaketa pripala je Ratku Petriću, a Posebno priznanje žirija dobili su: Vesna Aralica, Ivančica Korošec, Mirta Morigi (Italija) i Lučka Šičarov-Dražumerič (Slovenija) </p>
<p>RAB, 10. rujna</p>
<p> - U izložbenom prostoru Kneževa dvora ovih dana je predstavljen međunarodni projekt »Keramički tanjuri '03«, čime je počeo drugi ciklus tematskih izložaba kreativne keramike koje se priređuju u velikom broju hrvatskih i inozemnih gradova, a osmišljava ih zagrebački umjetnik Hanibal Salvaro. Na prve tri izložbe tanjura, pehara i vaza u zadnje tri godine - što se poklapaju s prezentacijom umjetničke keramike na početku novog stoljeća -viđena su djela umjetnika iz 33 zemlje sa svih kontinenata, od kojih su mnogi izvorno oblikovanim djelima pridonijeli zanimljivosti i kvaliteti održanih izložaba. Potaknuta je još veća sloboda pristupa stvaralaštvu u keramici, budući da su zadane teme uglavnom shvaćane kao inventivno ishodište rada, a ne zadani cilj. </p>
<p>Na izložbi su postavljena djela 59 umjetnika iz Bugarske, Hrvatske, Italije, Libanona i Slovenije. </p>
<p>Zlatna plaketa pripala je Ratku Petriću, a Posebno priznanje žirija dobili su: Vesna Aralica, Ivančica Korošec, Mirta Morigi (Italija) i Lučka Šičarov-Dražumerič (Slovenija). Žiri je radio u sastavu: Predrag Goll, Damir Grubić, Marcela Munger, Shyqri Nimani (Kosovo), Pompeo Pianezzola (Italija), Ivan Švertasek i Ljubica Zgonec-Zorko (Slovenija). </p>
<p>Projekt »Keramički tanjuri '03« već je peta izložba s tom temom koja se u zadnjih trideset godina održava u Zagrebu, gradu gdje je potekla zamisao o novoj seriji sličnih izložaba. To je potaklo priređivače da osim recentnih djela, koja su se natjecala za priznanja, pokažu i postav starijih radova iz privatnih zbirki Blanke Dužanec, Milana Gašparovića, Lidije Salvaro, Cesarea Sartorija i Ivana Švertaseka, te autora koji su na izložbu pozvani kao gosti. Među njima su: Jelena Antolčić, Ivan Kožarić, Giuseppe Lucietti, Andrea Mauro, Edo Murtić, Ljerka Njerš, Pompeo Pianezzola i Hanibal Salvaro, što omogućuje zanimljivu usporedbu izloženih ostvaraja.</p>
<p>Iako su mnogi skloni keramiku svrstavati isključivo u područje primijenjene umjetnosti, djela izložena u Rabu dobrim dijelom su izvorni likovni uratci, u sklopu zadane teme, i znatno odstupaju od fiziološke uporabivosti. Dapače, koji put emaniraju alternativna pa i humorističkih rješenja. Postav u Keževu dvoru može se razgledati do 24. rujna. Nakon toga, izložba će biti postavljena u Zagrebu te u još dvadesetak gradova u zemlji i inozemstvu, uključujući Prištinu, Bihać, Slovensku Bistricu te Bejrut.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zanosni glazbeni oproštaj</p>
<p>Na završnom koncertu pred prepunim auditorijem tri vrsna glazbenika Julian Rachlin, Mischa Maisky i Itamar Golan izveli su Trija trojice skladatelja - Haydna, Schumnna i Dvoraka</p>
<p>Održan je i zadnji koncert Festivala komorne glazbe »Julian Rachlin & prijatelji« u utorak na večer u Kneževu dvoru, gdje su tri vrsna glazbenika Julian Rachlin, Mischa Maisky i Itamar Golan izveli Trija trojice skladatelja - Haydna, Schumnna i Dvoraka.</p>
<p>U svečanoj atmosferi koja je vladala i svih ostalih večeri pred prepunim auditorijem koncert »oproštaja« od Dubrovnika umjetnici su započeli Haydnovim Klavirskim trijom u C-duru »all' Ongarese« (zbog zadnjeg stavka netko ga naziva Ciganski), što je nastao u sretnom majstorovu životnom razdoblju za prvoga boravka u Londonu. </p>
<p>Taj Trio ima posebnosti između 14 sličnih nastalih u istom razdoblju, jer u prvom stavku nema sonatni oblik i zadnji stavak ima rondo. Haydn u ovim sastavima daje izuzetnu važnost klavirskoj dionici i to se osjetilo odmah na početku večeri. Pod prstima pijanista Itamara Golana izlazili su tonovi poput bisernih kapi započevši dijalog s gudačima od kojih se ne zna koji je bio bolji - Rachlin ili Maisky - sva trojica su postigla stil koji ubire najbolje rezultate. To je bila svirka iz snova.</p>
<p>Robert Schumann je jednom rekao da glazbom treba poslati svjetlo srcu, a najviše je to postigao zvukom klavira koji dominira i u Klavirskom triju br. 1 u d-molu, op. 63. Klavir stalno poput spirale kruži iščekujući da mu se pridruže plemenitim zvukom violončelist i violinist. I upravo kad je započela druga točka, kiša koja je prijetila počela je dažditi, no glazbenici se nisu dali omesti. Organizator se snašao i ljubaznošću vlasnika Cafféa Trubadur Marka Breškovića koncert se nastavio pod golemim nepromočivim suncobranom. </p>
<p>Za Dvorakov Klavirski trio u e-molu, op. 90 »Dumky« (meditirati), koji je majstora bio proslavio diljem Češke prije odlaska u Ameriku, kaže se da Dvorak nije tražio glazbu, ona je našla njega, a glazbenici Julian Rachlin, Mischa Maisky i Itamar Golan to su izvanredno dočarali. Pljusak je pojačao, potoci vode su se razlijevali po pločnicima, ali publika i umjetnici su uživali. Tako su trojica veličanstvenih glazbenika zaključili ovogodišnji Festival komorne glazbe u Dubrovniku.</p>
<p> Na kraju je Julian Rachlin zahvalio poimenice svima onima koji su doprinijeli da se ostvari ovakav petodnevni glazbeni san. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Komika koja ostavlja gorak okus</p>
<p>Novi komad Teatra 101 - »Uho, grlo, nož«, scenska je adaptacija istoimenog romana Vedrane Rudan koji je doživio drugo izdanje / Režiju potpisuje Ksenija Krčar / Uloge tumače Dušan Gojić i Božidar Orešković koji je i dramaturg predstave </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Kulturni centar Kaptol započeo je novu sezonu pretpremijerom predstave »Uho, grlo, nož« u režiji Ksenije Krčar i izvedbi Božidara Oreškovića i Dušana Gojića odnosno Teatra 101. Proslavljeni roman Vedrane Rudan istoga imena, koji je u Zagrebu doživio već drugo izdanje, oduševio je Božidara Oreškovića te je dramatizirao tekst i ponudio ga mladoj redateljici, magistrici dramske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Pragu koja je asistirala Petru Večeku u Hrvatskom narodnom kazalištu.</p>
<p> Iako je Rudan roman napisala u obliku pripovjednog monologa, Božidar Orešković je ključ za scensko prikazivanje psihički rastrojene žene u klimakteriju pronašao u razdvajanju njezina identiteta na dva muškarca. Oni postaju dva lica glavne junakinje Tonke Babić stavljanjem vlasulje na glavu. Na pitanje, koji je razlog za odabir dva muška lika, Božidar Orešković nije znao odgovoriti, a redateljica ga je objasnila svojim viđenjem dramatiziranog teksta. Naime, na početku predstave na sceni se pojavljuju dva beživotna muškarca, od kojih jedan leži u krevetu (Dušan Gojić), a drugi sjedi u invalidskim kolicima (Božidar Orešković).</p>
<p> Po redateljičinim riječima, to su muškarci koji boluju od PTSP-a i ne mogu se ni kretati, ni misliti, ni govoriti. Jedino kad stave na glavu vlasulju, kad postanu netko drugi, oni »oživljuju«. Scenski prostor sobe, u kojoj je imaginarni zid što razdvaja publiku i glumce ukinut interakcijom s publikom, pokazuje da su Tonka Babić odnosno dva anonimna muškarca psihijatrijski slučajevi na promatranju.</p>
<p> Orešković je Rudanin tekst podijelio na dvije tematske razine koje se neprestano izmjenjuju - na nacionalni identitet i intimne preokupacije. Rudan je na duhovit način opisala osobu koja je igrom slučaja Srpkinja i njezina promišljanja tijekom i nakon rata, a po smijehu publike je vidljivo koliko je ta tema još vrlo aktualna na ovim prostorima, kao i tema bračne prevare i seksualnih iskustava.</p>
<p> Glazba je također tematski odabrana te razmišljanja o nacionalnom identitetu prati Zbor Židova iz opere »Nabucco«, a intimne preokupacije glazba Alke Vujice. Iako su kostimi crni i bijeli kombine, ne bi se moglo reći da pripadaju simboličnoj razini dobroga i lošega, jer je u svakom trenutku jedan od glumaca »vražićak« koji provokativnim pitanjima iskušava i izluđuje onog drugog, a budući da se obojica (odnosno obje) nalaze u istoj osobi, ona je kaotična, nedefinirana.</p>
<p>Izvrsna interpretacija dvojice iskusnih glumaca i duhovit tekst, čija groteska unatoč komičnosti ostavlja gorak okus u ustima, privući će mnoge gledatelje. Sljedeća pretpremijera na kojoj se, po riječima Božidara Oreškovića, »ispituje tržište«, bit će održana u petak, 12. rujna, u kazališnom prostoru Kulturnog centra Kaptol, a premijera se očekuje 19. rujna. Do tada glumci planiraju poboljšati komunikaciju s publikom i ispitati koje dijelove predstave publika najbolje prihvaća. </p>
<p> Iako na plakatu, zbog mnogih psovki u djelu, stoji upozorenje da se predstava »ne preporuča baš svima, a mlađima od 18 nikako«, vjerojatno će se baš srednjoškolska publika na predstavi dobro zabaviti. </p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Darovatelj »budućnosti« </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Forme iznikle iz kamena, granita i mramora, tog tvrdog materijala s uglačanim plohama visokoga sjaja, izlaže od utorka u Muzeju »Mimara« danski kipar Jesper Neergaard. Predstavlja se s 24 rada nastala u zadnjem desetljeću, među kojima su djela od bijelog, žućkastog, ružičastog, crvenog, plavog i crnog mramora koji potječe iz talijanskih gradova Tranija, Verone i Carrare, ali i iz Portugala, Brazila i SAD, a ima i onoga iz Afrike.</p>
<p> Volumene tih skulptura opisuju organska apstrakcija i meke, zaobljene plohe koje postupno grade formu poput oblutaka, nanizanih jedan iznad drugoga. Oni iz kamena monolita profilirani su tankim usjecima koji se iz središta šire prema krajevima, poput lepeze. </p>
<p>Jesper Neergaard još je 2001. darovao Zagrebu mramornu skulpturu »Budućnost«, koja resi Kenedijev trg ispred Ekonomskog fakulteta, rekao je na otvorenju izložbe ravnatelj Muzeja »Mimare« Tugomir Lukšić. Spomenka Štimec iz Hrvatskog saveza esperantista kazala je da je umjetnik darovano djelo Zagrebu, težine šest tona od brazilskog granita, poklonio na traženje udruge koja je iste godine kupila njegov rad »Nada«. Podsjetila je da je skulptura »Budućnost« bila oštećena vandalskim ispadima iste noći kad je postavljena, te potom popravljena uz pomoć radionice »Klesarstvo Nestić« u Dragonošcu kraj Zagreba, gdje će umjetnik za vrijeme trajanja izložbe stvarati nova djela. </p>
<p>Gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić zahvalila je umjetniku na daru koji je učinio grad ljepšim. Izložbu je otvorila dr. Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra kulture, izražavajući zadovoljstvo što skulptura tog Danca već dvije godine resi grad te ga oplemenjuje poetskom formom ostvarujući dijalog umjetnine s prostorom.</p>
<p> Izložbu prati katalog s tekstom Mladenke Šolman u kojoj povjesničarka umjetnosti »Budućnost« opisuje kao reprezentativan primjer strukture forme monumentalne jednostavnosti i općih univerzalnih odjeka. Djelo je za nju cjelovit organizam jedinstvenih svojstava i dalekosežnih značenja, a odlikuje ga stabilnost i intimna postojanost cjeline. Za umjetnika je oblik ikona složene misaone slike osjećaja u predjelu svijesti, iskustva, ideja, naroda, povijesti i budućnosti. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Poraz pogurnuo Hrvatsku na sporedni kolosijek za EP</p>
<p>Ovim porazom Hrvatska više ne može biti prva u skupini, a za drugo mjesto koje vodi u dodatne kvalifikacije mora pobijediti Bugarsku 11. listopada u Zagrebu. Belgija je povela u 25. minuti nakon slobodnog udarca kojeg je izveo Sonck, da bi Hrvatska izjednačila praktički u istoj minuti pogotkom glavom Darija Šimića. Nesmotrenost naše obrane u pretposljednjoj minuti prvog dijela koštala nas je i drugog zgoditka, strijelac je bio opet Sonck</p>
<p>BRUXELLES, 10. rujna (od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija poražena je od Belgije 1-2 (1-2) u pretposljednjoj utakmici osme kvalifikacijske skupine za plasman na EP slijedeće godine u Portugalu. Ovim porazom Hrvatska više ne može biti prva u skupini, a za drugo mjesto koje vodi u dodatne kvalifikacije mora pobijediti Bugarsku 11. listopada u Zagrebu. Belgija je povela u 25. minuti nakon slobodnog udarca kojeg je izveo Sonck, da bi Hrvatska izjednačila praktički u istoj minuti pogotkom glavom Darija Šimića. Nesmotrenost naše obrane u pretposljednjoj minuti prvog dijela koštala nas je i drugog zgoditka, strijelac je bio opet Sonck. Inače, Hrvatska je od 70. minute igrala bez Šimunića, koji je zaslužio drugi žuti karton, a valja istaknuti da je engleski sudac Poll očigledno bio naklonjen belgijskim nogometašima, napose u brojnim dosuđenim prekršajima, prečesto na štetu Hrvatske. </p>
<p>Belgijanci su u utakmicu krenuli žestoko, dakako želeći što prije doći do prednosti. No, hrvatska obrana bila je dobro raspoređena, fino su joj pomagali vezni igrači, a kada bi se uzela lopta, probavalo se dugim loptama uposliti isturene Mornara i Olića. Štoviše, znali su naši čak i zaprijetiti s kornera, dočim su Belgijanci u svojoj jalovoj inicijativi do prvog kornera stigli tek u 30 minuti. Ipak, centralna figura bio je sudac, Englez Graham Poll koji je nerijetko sjeckao igru potpuno izmišljenim prekršajima, uvijek na štetu Hrvatske. U nekoliko navrata izbornik Barić nervozno je skakao nakon sučevih odluka. U razdoblju zaista bolje igre Hrvatske, nakon pola sata utakmice, kada su udarcima iz daljine zaprijetili najprije Niko, a onda i Robert Kovač, primili smo pogodak, nakon što je Poll dosudio u najmanju ruku je diskutabilan prekršaj. Sonck je izvrsno izveo slobodan udarac, prebacio živi zid. Pletikosa ništa nije mogao. </p>
<p>Srećom, izjednačili smo praktički u istoj minuti. Rapaić je s desne strane, kao i uvijek, sjajno nabacio nakon udarca iz kuta. Na drugoj stativi bio je Josip Šimić koji je glavom loptu pospremio u mrežu. Utakmica se potom opet smirila i bili smo sigurni da će se na odmor otići bez ičije prednosti. Tako nije bilo, jer u predposljednoj minuti Walasiak je probio desnu stranu, dobro prizemno tukao , Pletikosa je još bolje obranio, lopta se odbila u sredinu kaznenog prostora, tukao je potom Buffel, slabo, no na žalost lopta se dokotrljala točno Soncku na nogu ispred nebranjene mreže. Bilo je to 2-1 za Belgiju. </p>
<p>Još pod dojmom promašene Olićeve prigode na kraju prvog poluvremena kada mu je belgijski vratar izvrsno obranio udarac, naši su u drugo poluvrijeme krenuli upravo bez Olića. Umjesto njega ušao je nespremni, ali za igru malo raspoloženiji Pršo. Iako se igra pomaknula prema belgijskoj polovici izuzetnih prigoda nije bilo Tek je u 59. min Niko Kovač pokušao iz daleka... </p>
<p>U jednom trenutku i Mornar je imao priliku za šut, ali nisu to bile izrađene akcije niti prave šanse. Jedinstvena prilika za izjednačenje dogodila se u 56. minuti. Pršo je probio desnu stranu, ubacio u sredinu za Mornara, ovaj se spetljao, lopta je došla do Srne koji je još jednom ubacio u sredinu, ali tada je i Pršo promašio loptu, u više nego finoj poziciji. Kako šanse nije bilo, tako se probalo iz daljine, najbliži cilju bio je Srna. Očekivali smo više od jednog slobodnog udarca Rapaića, činilo nam se da se pogodak može postići samo iz slobodnog udarca kojeg izvodi Rapaić. Međutim, belgijski živi zid pomaknuo bi se i do samo 3-4 metra do Rapaića, sudac je samo okretao glavu. Dvadeset minuta prije kraja Šimunić je nesmotreno i bespotrebno oborio Bassegio, bio mu je to drugi žuti karton, nažalost moramo zaključiti - pravičan. Odmah nakon toga Barić vadi već umornog Rapaića, postavlja »treću špicu«, Marija Marića. No, u igri nije bilo znatnijih pomaka. S igračem manje teško se i oduzimala lopta Belgijancima kamoli pripravio ozbiljan ubojiti napad. </p>
<p>• Stadion Kralja Baudouina</p>
<p>BELGIJA - HRVATSKA 2-1 (2-1)</p>
<p>BELGIJA: Da Vlieger 7 - Deflandre 6.5, Simons 6.5, Van Buyten 7, Van Damme 6.5 - Walasiak 6.5, Clement 6.5, Bassegio 7, Goor 6.5 - Buffel 6.5 (od 89. Martens -), Sonck 7.5 (od 90.Toataers -)</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 6.5 - R. Kovač 6.5; Tomas 6, Šimunić 5.5 - Šimić 6.5, Rosso 6 (od 60. Srna 6), N. Kovač 6.5, Rapaić 6.5 (od 75. M. Marić -), Živković 6 - Mornar 5.5, Olić 6 (od 46. Pršo 6)</p>
<p>SUDAC: Graham Poll (Engleska) 5.5; GLEDATELJA: 27000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Van Buyten, Šimunić, Mornar, Živković, Tomas</p>
<p>CRVENI KARTONI: </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Sonck (35.), 1-1 Šimić (36.), 2-1 Sonck (44.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Wesley SONCK.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mali Niko sve je veći Kranjčar </p>
<p>MECHELEN, 10. rujna</p>
<p> - Pobjeda mlade hrvatske nogometne reprezentacije u utakmici protiv Belgije (0-2) osigurala je dvije dodatne utakmice u kvalifikacijama za plasman na EP s kojeg će, pak, od osam reprezentacija četiri prvoplasirane ići na Olimpijske igre u Atenu iduće godine. Osvajanje prvog mjesta u ne lakoj skupini ispred Belgije i Bugarske velik je uspjeh mladog naraštaja naših nogometaša, koji dugo vodi i selekcionira Martin Novoselac. No, mnogi su nakon trijumfa u Mechelenu našli zamjerke na partiju naših mladića. Od kritika Novoselac ne bježi, no ispred svega istaknut će darovitost generacija koja nije kiksala u kvalifikacijama. </p>
<p>- Pa, ipak smo prvi već kolo prije kraja! To je malo kome uspjelo. </p>
<p>Ne odveć kvalitetna partija koja je na kraju osigurala pobjedu može pomoći u tezi kako prave momčadi pobjeđuju i kad ne igraju naročito. Belgijanci su u Mechelenu imali inicijativu i prilike, ali ne i koncentraciju, kvalitetu i pojedinačnu lucidnost. Te su vrline bile na hrvatskoj strani. Opet je zrelošću impresionirao Niko Kranjčar, njegovi nastupi u mladoj reprezentaciji, pa i u Dinamu u posljednje vrijeme, prometnuli su ga i u kandidata za A reprezentaciju. Priznaje to i izbornik A vrste Otto Barić, ali sa zadrškom: </p>
<p>- Da sam ga zvao za utakmice A reprezentacije protiv Andore i Belgije bilo bi to preriskantno za moju momčad, a oslabili bismo Novoselčevu vrstu na putu prema Olimpijskim igrama. Ali kad se Kranjčar, te još neki igrači, priključi A reprezentaciji tek će onda biti prava, jaka i u veznom redu, što smo dugo smatrali njezinim najslabijim dijelom. </p>
<p>Martin Novoselac bio je presretan dan nakon utakmice. Priznao je grimasom da utakmica nije odigrana na zadovoljavajućoj razini. No, odmah je i pojasnio: </p>
<p>- Kažete da smo slabo igrali? Važnost rezultata učinila nas je nervoznima i sterilnima, nije to bilo na razini mojih očekivanja, niti na razini potencijala ove momčadi. Ipak, najvažniji je rezultat, on ide u almanahe, a ostalo se brzo zaboravlja. </p>
<p>• Utakmicu ste vodili dosta žučljivo, imali ste mnogo primjedbi. </p>
<p>- Osnovna je primjedba bila to što moji igrači nisu stajali blizu suparničkih u obrani, vezni su igrači ulazili u nepotrebne rizike, imali su mnogo pogrešnih dodavanja, nisu izlazili u prostor. Srećom, obrana se postavljala dobro u kriznim situacijama.</p>
<p>• Niko Kranjčar je igrao sjajno. </p>
<p>- O Kranjčarovu se talentu znalo i prije nekoliko godina, ali je istina da danas imponira više nego. U odličnoj je formi, ima mnogo samopouzdanja i to se ne terenu primjećuje. Mnogo više trči nego prije, ponavlja neke stvari, dobro ih taktički odrađuje, napose u obrani.</p>
<p>• Je li ovo napokon preporuka izborniku A reprezentacije Otti Bariću? </p>
<p>- Svi su ti igrači kroz mladu reprezentaciju u izlogu, a stvar je politike Saveza i izbornika kad će ih povući. Ne bih se želio petljeti u Barićev posao, ali mislim da je nekoliko mlađih igrača zaslužilo da ih se polako uvodi u A reprezentaciju. Oni su proizvodi sustava i više je nego očito da su veoma daroviti. Apsolutno zaslužuju ići na Europsko prvenstvo dogodine, ako se plasiramo. </p>
<p>• Koga biste željeli za suparnika u dodatna dva susreta u kvalifikacijama za EP, time i Olimpijske igre? </p>
<p>- Ne bih htio Francusku i Španjolsku, to su zemlje u kojima se najbolje radi s mladima i koje najviše ulažu. Francuski model internata postao je uzor svima koji rade s mladima. Što se tiče ostalih reprezentacija, sve pripadaju istom košu i ne trebamo se nikoga bojati, jer vjerujemo da smo sa svima ravnopravni. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Francuzi, Bugari, Česi i Šveđani osigurali Portugal</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Francuska, Bugarska, Češka i Švedska su u srijedu teoretski osigurale izravni plasman na Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu, a uoči posljednjeg kola dodatne su kvalifikacije izborili Slovenci i Nizozemci. Ostale će putnike kako na EP tako i u dodatne kvalifikacije odlučiti posljednji dvoboji 11. listopada. Evo i pregleda rezultata po skupinama.</p>
<p>Francuzi su nastavili pobjedonosni niz za Bežigradom gdje su 2-0 trijumfom osvojili i 21 bod u kvalifikacijama i zacementirali se na prvom mjestu. Drugo mjesto u skupini 1 pripada Slovencima, koji neće imati briga u posljednjem kolu jer je treći Izrael odigrao tek 2-2 protiv Malte i tako ostao četiri boda iza naših susjeda.</p>
<p>U skupini 3 izravni je dvoboj Češke i Nizozemske odlučio pobjednika skupine, pogocima Kollera, Poborskog i Barosa Česi su pobjegli Nizozemcima, za koje je jedini pogodak postigao Van den Vaart na nedostižna tri boda prednosti. Zbog boljeg omjera u međusobnim dvobojima Česi će ostati prvi u poretku čak ako u posljednjem kolu izgube od Austrije, a Nizozemci nadigraju Moldaviju. </p>
<p>Danci su u 90. minuti dohvatili bod protiv Rumunja, bilo je 2-2, kojima je to bila posljednja utakmica u kvalifikacijama, a Bosna i Hercegovina je teško ubilježila 1-0 pobjedu u Luksemburgu. Ako Bošnjaci u posljednjem kolu kod kuće iznenade Dance pobjedom izravno će se plasirati na EP kao pobjednici skupine 2!</p>
<p>Šveđani su 2-0 pobjedom u Poljskoj osigurali vodeću poziciju skupine 4, a u »igru« se iznenađujuće vratila Latvija koja je s 3-1 bila bolja od Mađarske. Naime, u posljednjem će kolu gostovati kod rasterećenih Šveđana i pobjeda ih vodi u doigravanje. </p>
<p>Nijemci su se namučili protiv Škota, ali su na kraju slavili sa 2-1 čime su sjeli na čelo skupine 5. U posljednjem kolu momčad Rudija Völlera tražit će potvrdu prvoga mjesta protiv Islanda, a Škoti će iščekivati ishod te utakmice jer ako kojim slučajem Islanđani trijumfiraju ostat će »kratkih rukava«.</p>
<p>Španjolci su primirili svoje nogometne poklonike 2-1 pobjedom protiv Ukrajine čime su osigurali najmanje doigravanje. </p>
<p>Vjerojatno najzanimljiviji dvoboj posljednjega kola bit će onaj između Turske i Engleske, koja je 2-0 pobjedom protiv Lihtenštajna (strijelci Owen i Rooney) preuzela vodstvo s bodom prednosti ispred Turaka. Pobjeda vodi Turke izravno na EP, a ostali rezultati pogoduju Englezima.</p>
<p>Oba sraza u skupini 9 završila su 1-1, nakon kojih su Finska i Srbija i Crna Gora ispali iz utrke za Portugalom. Italija je remisom u Beogradu zadržala prvu poziciju, a u posljednjem kolu očekuje ih formalnost protiv Azerbajdžana. Wales je s 1-1 protiv Finske propustio preskočiti Talijane i po svemu sudeći će zauzeti drugo mjesto.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mulaomerović najbolji strijelac i asistent u hrvatskoj reprezentaciji </p>
<p>Gledajući učinak svih 16 reprezentacija, Hrvatska je vodeća u važnoj kategoriji, broju skokova (prosječno 36), što mnogo govori o želji i borbenosti Spahijinih igrača. Naša je reprezentacija u zlatnoj sredini po asistencijama (12), blokadama (3,0) i prekršajima (25 u prosjeku). Podaci o osvojenim i izgubljenim loptama daju pravu sliku igre hrvatske momčadi. Omjer je vrlo nepovoljan, po utakmici smo gubili čak 16 lopti, što nam je donijelo visoko treće mjesto iza Španjolske (17,7) i Rusije (16,8)</p>
<p>STOCKHOLM, 10. rujna</p>
<p> - Nakon četiri odigrana kola na Europskom prvenstvu u košarci, statistički su podaci ponudili pregršt zanimljivosti. Prije četvrtfinalnih utakmica na listi strijelaca vodeća su tri NBA igrača i nositelja igre svoje reprezentacije. Prvi je Španjolac Pau Gasol koji je u prosjeku postigao 26,7 poena. Za nijansu je slabiji Andrej Kiriljenko, koji je za rusku reprezentaciju prosječno ubacivao 26,5 poena. Nijemac Dirk Nowitzki, koji je na EP-u igrao nedovoljno oporavljen od ozljede gležnja, oprostio se od natjecanja sa 22,5 poena. </p>
<p>Na listi najboljih strijelaca Damir Mulaomerović, koji je bio najefikasniji u hrvatskoj reprezentaciji, na desetom je mjestu sa 16,5 poena u prosjeku. Mulaomerović se uvrstio i među najbolje asistente Europskog prvenstva na petom mjestu s prosječno četiri asistencije. Na toj ljestvici uvjerljivo vodi Litvanac Šarunas Jasikevičius sa 7,3 asistencije. Mulaomerović je imao i odličan postotak ubačaja za tri poena, čak 53 posto, pogodivši devet od 17 lopti, što mu je donijelo sedmo mjesto. Nikša Prkačin vodeći je u skokovima u napadu (3,5). U ostalim statističkim kategorijama od hrvatskih igrača možemo još jedino pronaći Dalibora Bagarića, koji je deseti u blokadama (1,0). </p>
<p>Andrej Kiriljenko, osim što je drugi na listi strijelaca, vodi u osvojenim loptama (2,8) i blokiranim šutevima (2,8). </p>
<p>U hrvatskoj reprezentaciji, kao što smo već spomenuli, Damir Mulaomerović najučinkovitiji je strijelac (prosjek 16,5) i najbolji asistent (4). Iza njega po učinkovitosti slijede Gordan Giriček (13,3) i Marko Popović (10,5). Najviše skokova skupio je Nikša Prkačin, ukupno 27 (6,8 u prosjeku), slijede Matej Mamić sa 26 (6,5) i Dalibor Bagarić sa 24 (6). </p>
<p>U izgubljenim loptama prednjače Giriček s ukupno 11 te Prkačin i Mulaomerović sa po 10. </p>
<p>Gledajući učinak svih 16 reprezentacija, Hrvatska je vodeća u važnoj kategoriji, broju skokova (prosječno 36) što mnogo govori o želji i borbenosti Spahijinih igrača. Naša je reprezentacija u zlatnoj sredini po asistencijama (12), blokadama (3,0) i prekršajima (25 u prosjeku). Podaci o osvojenim i izgubljenim loptama daju pravu sliku igre hrvatskih igrača. Omjer je vrlo nepovoljan, Spahijina je momčad po utakmici gubila čak 16 lopti, što joj je donijelo visoko treće mjesto iza Španjolske (17,7) i Rusije (16,8). S druge strane, Hrvatska je posljednja po osvojenim loptama (3,0). </p>
<p>Hrvatskih košarkaša u statistikama uglavnom nema među deset najboljih. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Francuska protiv Litve u polufinalu</p>
<p>STOCKHOLM, 10. rujna</p>
<p> - Košarkaši Francuske i Litve prvi su izborili polufinale Europskog prvenstva u Švedskoj. Francuzi su u dvoboju protiv Rusa potvrdili kako su fizički iznimno moćna momčad koja se po stilu igre najviše približila NBA momčadima. To i ne čudi kada se zna da su u francuskoj reprezentaciji desetorica tamnoputih igrača, od kojih čak četvorica igraju u najboljoj ligi svijeta. </p>
<p>Pod obručima su snažni Moiso i Diaw izmorili najboljeg ruskog igrača Andreja Kiriljenka koji se dobro namučio (šut 7-17) kako bi ubacio 22 poena, četiri manje od svog prosjeka. Francuzi su vodili veći dio utakmice i pokazali da su u ovom trenutku kompletnija momčad od Rusa. Parker nije bio na uobičajenoj razini, za 18 poena šutirao je 15 puta, i imao 6 izgubljenih lopti. Abdul-Wahad je zbog bolova u ramenu igrao samo dvije minute, no potegnuli su Foirest (12), Moiso (12) i Diaw (14). Francuzi su imali 12 skokova više od Rusa, ukupno čak 42. U 35. minuti momčad trenera Weisza imala je najveće vodstvo (70-55), ali tada su se Francuzi izgubili u ruskom presingu. Kiriljenko i društvo su do 39. minute napravili seriju 11-1 i stigli na 66-71, no u odlučujućem napadu Samoilenko je promašio tricu. Francuz Sonko bio je precizan u izvođenju slobodnih bacanja i nije dozvolio preokret.</p>
<p>Francuska će u polufinalu igrati protiv Litve koja je pobijedila aktualne prvake SiCG sa 98-82 (57-43). Litavci su krenuli uraganski, nakon prve četvrtine vodili su sa 30-19. Jasikevičius (21), Šiškauskas (27) i Macijauskas (20) pogađali su iz svih pozicija. SiCG je bila znatno oslabljena neigranjem najboljeg igrača Predraga Stojakovića koji je protiv Turske ozlijedio gležanj. </p>
<p>Litva je u visokom ritmu izdržala do posljednje četvrtine u kojoj u prvih pet minuta nisu ubacili niti poena. SiCG je napravila seriju 17-0 i stigla na 76-80. Tada je u 35. minuti Macijauskas pogodio tricu, Stombergas i Jasikevičius dodali još po dva poena i Litva je otišla na više od deset razlike. </p>
<p>U četvrtak će se za polufinale boriti Španjolska protiv Izraela (18 sati) i Grčka protiv Italije (21). Ako Grčka pobijedi Italiju, ostala tri polufinalista će se plasirati na Olimpijske igre u Ateni 2004. godine. - Nismo uspjeli nadoknaditi izostanak Stojakovića, krivi igrači su na krivi način preuzimali odgovornost za što sam i ja kriv, kazao je izbornik SiCG Dušan Vujošević. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Srebrna generacija iz Barcelone vjeruje da zna formulu uspjeha </p>
<p>Ne ulaže se u mlade niti u klupsku košarku, koja je ogledalo reprezentacije. Cibona i Zadar ropotarnice su isluženih igrača i na tome se ne može graditi uspjeh. Takav je općeniti stav bivših hrvatskih košarkaških reprezentativaca ili najboljih naših trenera, nakon »tragičnog tjedna« hrvatske košarke u Švedskoj </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Nakon sloma hrvatske košarke u Švedskoj, inače šeste, sedme poražavajuće epizode hrvatskih košarkaških predstavnika na međunarodnim natjecanjima, mnogi naši stručnjaci, bivši naši reprezentativci i košarkaški zanesenjaci imali su vlastitu formulu neuspjeha i mogućega budućeg uspjeha. Zanimljivo, »dalmatinska struja« nije dvojila oko problema, uperivši prije svega prst osude u Cibonu VIP. </p>
<p>- Sve počinje od klupske košarke. I dok god Cibona kupuje sve igrače, da bi većina njih grijala klupu, nema ni prave reprezentacije. Pa, analizirajmo što je Cibona napravila u Europi posljednjih godina, kaže Dino Rađa. Bivši košarkaš Željko Jerkov također okrivljuje klupsku košarku, način rada u klubovima i, naposljetku, apsolutnu dominaciju Cibone u hrvatskoj košarci. Ipak, iz slavne srebrne generacije iz Barcelone najizravniji je bio Stojko Vranković.</p>
<p>- Dajte reprezentaciju Rađi, Perasoviću i meni. Imamo iskustva, znanja i volje pomoći. Ovo više nema smisla. </p>
<p>U osam smo godina napravili sramotu od reprezentacije. Već godinama pokušavamo razgovarati s ljudima iz HKS-a, pokušavamo učiniti promjene. Mislim da je pet do dvanaest kad govorimo o spašavanju tog sporta. </p>
<p>Premda je preuzimanje reprezentacije ili bilo kakav rad iz neposredne blizine njihova želja, ni Rađa ni Vranković nisu izbornika Nevena Spahiju proglasili glavnim krivcem. </p>
<p>- On je najmanje kriv za promašena slobodna bacanja, niti je kriv što u Hrvatskoj ne postoji igrač ili igrači sposobni donijeti momčadi pobjedu, medalju, rekao je Rađa. </p>
<p>I reakcija Giuseppea Giergije vrlo je slična prethodnima: </p>
<p>- Ne ulaže se u mlade, niti u klupsku košarku, koja je ogledalo reprezentacije. Cibona i Zadar ropotarnice su isluženih igrača i na tome se ne može graditi uspjeh.</p>
<p>Definitivno, hrvatska košarka nije u takvoj krizi kad se uspjeh mjeri kroz kadetske ili juniorske rezultate, no nakon dolaska u seniore gubi se svo znanje, pobjednički mentalitet...</p>
<p>- Tim je momcima potreban i psiholog. Za analize treba i vremena, no mislim da smo utakmicu s Rusijom dočekali emotivno ispražnjeni. </p>
<p>U detaljnije analize nisu ulazili bivši izbornici Aleksandar Petrović ili Boško Božić, koji su ustvrdili da je Hrvatska izgledala kao momčad, ali samo u određenim dijelovima utakmice. </p>
<p>Dakle, određena kvaliteta postoji, no treba mijenjati »glave« igrača, jer u njima je danas strah veći od srca. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zulu na glasu kao pivopija na probi u Dinamu</p>
<p>Zambijac koji ima 23 godine za vrijeme svoga igranja u Pretoriji u prometnoj je nesreći slomio kuk </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Najzanimljivija posljednja vijest u Dinamu nije vezana uz oporavak brojnih ozlijeđenih nogometaša već uz dolazak novog igrača na probu u Maksimir. Riječ je o Emmanuelu Zuluu, 23-godišnjem igraču iz Zambije, koji bi, ako se nametne stručnom stožeru, trebao »zakrpati« rupu u momčadi na lijevom boku. Zulu je, inače, trebao stići u Zagreb prije nekoliko tjedana, ali mu je preminuo otac, što je prolongiralo dolazak. Kako doznajemo, u četvrtak će najvjerojatnije odraditi prvi u nizu treninga u Maksimiru. </p>
<p>Ako je suditi prema podacima na internetu, Zulu je bio članom zambijske reprezentaci u svim dobnim uzrastima, a opisuje ga se kao darovitog, ali i temperamentnog igrača. Do travnja ove godine igrao je u Supersport Unitedu iz Pretorije (Južnoarfička republika), s kojim je tada raskinuo ugovor. Zapravo, prije bi se moglo reći da je dobio otkaz. Unitedov trener Pitso Mosimane tvrdi kako je Zulu izgubio posao najviše zbog pretjeranog konzumiranja piva i nediscipline. </p>
<p>- Mislio sam da je Emmanuel došao igrati nogomet, a ne piti pivo, kazao je u travnju Mosimane. </p>
<p>Zulu je u Pretoriji doživio i prometnu nezgodu usred noći i slomio kuk. Inače, izlasci su prema klupskom pravilniku zabranjeni. </p>
<p>- Nekad je znao doći na jutarnji trening, ali propustiti poslijepodnevni, izjavio je tad frustrirani trener i dodao kako je Zulu nekad na treningu i bazdio po alkoholu...</p>
<p>U svakom slučaju, u Maksimiru će dobiti priliku da dokaže svoje nogometno umijeće, no sumnjamo da će se dulje zadržati u »modrom« taboru ako i dalje simpatizira konzumiranje alkohola i slične stvari koje nemaju veze s ozbiljnim nogometom. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb ne podilazi »velikom bratu« </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Da u Kranjčevićevoj s optimizmom očekuju prvenstveni ogled s Dinamom (16.30 sati) svjedoči već podatak što su u Zagrebu bez razmišljanja odbili HTV-ov prijedlog da se susret, umjesto u subotu 13. rujna, odigra dan kasnije pod maksimirskim reflektorima. No, još su jedan detalj u Kranjčevićevoj uzeli u obzir kad su odbijali HTV-ovu ponudu. Bili su i te kako svijesni činjenice da bi se odmah oglasio netko od konkurenata, u prvom redu Hajduk, i u preseljenju utakmice iz Kranjčevićeve u Maksimir odmah nanjušio podilaženje »velikom bratu«. </p>
<p>Uzgred, u redovima Zagreba nikako da dogovore propagandnu strategiju kojom valja dočekati zahuktali Dinamo. Uvijek sklon otvorenom napadačkom nogometu i nadigravanju, Zagrebov trener Zlatko Kranjčar u svojim je prvim istupima planirao ponuditi izvjesnu »pilu naopako«. Drugim riječima, zamislio je subotnjeg suparnika obasuti samim superlativima, čime je trebao stvoriti dojam da »bijeli« nemaju ni trunke izgleda. </p>
<p>Budući da su se Zagrebovi igrači od početka tjedna počeli hrabriti i brusiti uvjerenjem kako objektivno posjeduju moć da iznenade Dinamo, Kranjčar nije želio ostati postrance. Raširenih se ruku vratio svom neskrivenom optimizmu, potaknut, među ostalim, napisima o igri Zagrebovih reprezentativaca prošlih dana. Tako je Emir Spahić čvrsto ugrabio BiH dres i odigrao važnu ulogu u velikoj pobjedi sa 1-0 u Sarajevu protiv Norveške. Vedran Ješe nezaobilazan je član mlade reprezentacije, a za mladu vrstu Srbije i Crne gore koja je sa 1-0 u Novom Sadu pobjedila Italiju, u nastavku je zaigrao Radomir Đalović. </p>
<p>Doda li se tome i sve bolja forma Zagrebovih prinova Željka Hucike i Darija Smoje te neskriveno raspoloženje Roberta Prosinečkog, dovoljno je razloga da Kranjčar »pilu naopako« pospremi u zavjetrinu i ostavi je za neku drugu priliku. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rogina i dalje drugi</p>
<p>MENDE, 10. rujna</p>
<p> - Hrvatski biciklist Radoslav Rogina, član slovenske momčadi Perutnina iz Ptuja, i nakon šeste etape utrke »Tour de l'Avenir«, koja se još naziva i »Tour de Franceom« za mlade vozače, zauzima drugo mjesto u ukupnom redoslijedu.</p>
<p>U šestoj etapi, voženoj od Saint-Floura do Mendea, u dužini od 137 kilometara, Rogina je zauzeo 12. mjesto sa 48 sekundi zaostatka za pobjednikom Francuzom Pierrickom Fedrigom. U ukupnom redoslijedu Rogina za vodećim Španjolcem Egoijem Martinezom zaostaje 1:50 minuta.</p>
<p>Preostala dvojica hrvatskih vozača, Tomislav Dančulović i Massimo Demarin, također članovi Perutnine, zauzimaju 43., odnosno 92. mjesto. Utrka završava u subotu.</p>
<p>• Rezultati šeste etape: 1. Fedrigo (Fra/Credit Agricole) 3;30:04, 2. Dumoulin (Fra/Jean Delatour) + 5, 3. Martinez (Špa/Euskaltel) + 5, 4. Bichot (Fra/Barloworld) + 30, 5. Lergard (reprezentacija Švedske) + 33..., 12. RADOSLAV ROGINA (HRV/Perutnina Ptuj) + 48..., 37. TOMISLAV DANČULOVIĆ (HRV/Perutnina Ptuj) + 4:53..., 86. MASSIMO DEMARIN (HRV/Perutnina Ptuj) + 24:27...</p>
<p>• Ukupni redoslijed: 1. Martinez 21;33:38, 2. ROGINA +1:50, 3. Van Hecke (Bel/Quick Step) + 3:43... (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Marović: Ispričavam se za sva zla koja je bilo koji građanin Srbije i Crne Gore učinio bilo komu iz Hrvatske</p>
<p>Predsjednik Srbije i Crne Gore rekao je da narodi nisu krivi pa se oni i ne trebaju ispričavati. »Krivi su pojedinci i potrebno je da dvije zemlje zajedno rade na dokazivanju krivnje zločinaca, naročito u suradnji s Haaškim sudom« / Predsjednik Mesić je, prihvativši ispriku, uzvratio riječima: »Ja se ispričavam svima onima kojima su građani Hrvatske nanijeli bol i štetu u bilo koje vrijeme, postupajući mimo zakona i zloupotrebljavajući svoj položaj« / Marović je izjavio kako njegov susret s Mesićem nije riješio otvorena pitanja, ali im je otvorio i olakšao put rješavanja / Dvojica predsjednika suglasna u tome da je sudbina raseljenih i nestalih prioritetno pitanje </p>
<p>BEOGRAD, 10. rujna (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - »Kao predsjednik Srbije i Crne Gore, u ime prošlosti koju ne možemo zaboraviti ili ispraviti ispričavam se za sva zla koja je bilo koji građanin Srbije i Crne Gore učinio bilo kome iz Hrvatske«, rekao je Svetozar Marović, predsjednik zajednice Srbije i Crne Gore, nakon susreta u srijedu s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u Beogradu. </p>
<p>Mesić je, prihvativši ispriku, uzvratio riječima: »Ja se ispričavam svima onima kojima su građani Hrvatske nanijeli bol i štetu u bilo koje vrijeme postupajući mimo zakona i zloupotrebljavajući svoj položaj«.</p>
<p>Te simbolične riječi vrhunac su razgovora koji je hrvatski predsjednik vodio u srijedu u prvom službenom posjetu Beogradu nakon razdoblja rata i raspada socijalističke Jugoslavije, te normalizacije odnosa između Hrvatske i Jugoslavije, odnosno državne zajednice Srbije i Crne Gore. Marović je ocijenio Mesićev posjet iznimno važnim događajem koji upućuje na to da su odnosi dviju država dobrosusjedski i prijateljski, pa se na taj način približavaju europskim integracijama i predstavljaju kao faktor stabilnosti u regiji.</p>
<p>»Ne želimo živjeti u prošlosti već u sadašnjosti, okrenuti budućnosti i prosperitetu, jer prošlost ponekad nosi predrasude i emocije koje opterećuju racionalnu prosudbu«, istaknuo je Marović i dodao kako narodi nisu krivi pa se oni i ne trebaju ispričavati. Krivi su pojedinci i potrebno je da dvije zemlje zajedno rade na dokazivanju krivnje zločinaca, naročito u suradnji s Haaškim sudom za ratne zločine. Marović je napomenuo da njegov susret s Mesićem nije riješio otvorena pitanja, ali im je otvorio i olakšao put rješavanja čime su od povijesnog sastanka na najvišoj razini ispunjena očekivanja. </p>
<p>Istaknuo je kako je potrebno riješiti granicu na Dunavu u interesu građana i na dobar način kakav je primijenjen u slučaju južne granice. Pohvalio je riješeno pitanje socijalnog osiguranja i mirovina te najavio dogovor o zaštiti manjinskih prava. </p>
<p>Dvojica predsjednika postigli su, naglasio je Marović, političku suglasnost o tome da je sudbina raseljenih i nestalih osoba prioritetno pitanje i ocijenio da je posao hrvatske vlade vezan uz povratak izbjeglica dobro započeo.</p>
<p> Predsjednik SCG-a upozorio je da treba raditi na poboljšanju gospodarske suradnje, naročito izlaskom na treća tržišta.</p>
<p>»Dobro je što postoji obostrana volja za razvijanje dobrosusjedskih i gospodarskih odnosa, čemu je uvelike pridonijelo ukidanje viza«, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je bio jedan od inicijatora ublažavanja viznog režima između Hrvatske i SCG-a.</p>
<p> Obraćajući se velikom broju novinara u Palači federacije na Novom Beogradu, Mesić je naglasio da Hrvatska podržava demokratske procese u SCG-u, borbu protiv organiziranog kriminala i nastavak reformi.</p>
<p>»Otvorena pitanja postoje i o njima smo otvoreno razgovarali, a bez njihova rješavanja nema ni razvoja međudržavnih odnosa. U tome pomaže i Haag kako bi se za zločine sudilo pojedincima, a ne kolektivitetima«, rekao je hrvatski predsjednik. Ustvrdio je i da u rješavanju graničnih pitanja ne može biti jednostavnih i nametnutih rješenja nego će se do njih doći dogovorima i pregovorima. Dotad, smatra, treba provesti liberalizaciju režima na granici.</p>
<p> Mesić je posebno naglasio gospodarsku suradnju, plovidbeni put Dunavom i važnost koju će on imati za razvoj Vukovara, energetsku suradnju, korištenje hrvatskih luka, te rješavanje imovinsko-pravnih pitanja između privrednih subjekata u dvjema državama.</p>
<p> Hrvatski je predsjednik naročito važnim ocijenio da se iz Zagreba i Beograda šalju istovjetne poruke u Sarajevo kako bi i narodi u BiH bili most suradnje u regiji. Mesić je pohvalio dobru atmosferu razgovora s beogradskim domaćinom, zauzeo se za trošenje energije na budućnost umjesto na prošlost te pozvao Marovića u posjet Zagrebu.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja o kritici koju je udruga Helsinki Right Watch (HRW) nedavno uputila Hrvatskoj vezano uz povratak izbjeglica, izjavio je kako se svi uvijek više bave pitanjima koja nisu riješena, a ne onima koja jesu, dodajući da je na institucijama da ubrzaju procese. </p>
<p> Marović se zauzeo za povlačenje, kako je rekao, »tužbi prošlosti« u ime budućnosti, misleći na tužbe Hrvatske i BiH protiv SCG-a zbog agresije, podnesene Međunarodnom sudu pravde u Haagu, dodajući kako postoji razumijevanje za činjenicu da su prisutna različita gledanja na rat i raspad zemlje.</p>
<p> Hrvatski predsjednik susreo se u Skupštini SCG-a s njezinim predsjednikom Dragoljubom Mićunovićem koji je naglasio kako će obje zemlje raditi na tome da se zaliječe ratne rane. Mićunović je poručio da Hrvatska i SCG imaju iste ciljeve - uključiti se u europske integracijske procese, a Mesić je to potvrdio riječima kako je Europa sudbina i želja na obje strane pa stoga taj proces treba ubrzati, a na Europi je da prepozna tko ispunjava standarde. </p>
<p>Cilj je živjeti kao civilizirani svijet, zaključio je predsjednik Mesić.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rupel: Hrvatska predstavlja »crnu rupu koja je nastala između Slovenije i Grčke«</p>
<p>Ako pitanje granice dođe na međunarodnu arbitražu, onda se arbitraža treba odnositi na cijelu kopnenu granicu, a ne samo na more, smatra slovenski ministar vanjskih poslova / »Slovenija ima velike mogućnosti. Djelujemo u EU i možemo ravnopravno razgovarati s 24 europske države o svim pitanjima« </p>
<p>LJUBLJANA, 10. rujna </p>
<p> - Odnosi Slovenije i Hrvatske složeni su, ali ne i neprijateljski, rekao je šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel u razgovoru što ga je u srijedu objavio ljubljanski list Dnevnik.</p>
<p> Unatoč takvoj diplomatskoj ocjeni, Rupel je u velikom intervjuu kojem je list posvetio svih pet stupaca, ponovio većinu ocjena kojima je početkom prošloga tjedna obrazložio privremeno povlačenje na konzultacije u Ljubljanu slovenskog veleposlanika u Zagrebu Petera Bekeša. Odnose Slovenije i Hrvatske prikazao je kao žrtvu različitog položaja dviju država u međunarodnoj zajednici i euroatlantskom povezivanju.</p>
<p> Rupel je rekao kako se - u slučaju da pitanje granice dođe na međunarodnu arbitražu - ta arbitraža treba odnositi i na cijelu kopnenu granicu, a ne samo na more. »Slovenija ima velike mogućnosti. Djelujemo u Europskoj uniji i možemo ravnopravno razgovarati s 24 europske države o svim ekonomskim i političkim pitanjima«, istaknuo je ministar dodajući kako se boji da je Slovenija u bilateralnim odnosima s Hrvatskom »žrtva vlastitog uspjeha«.</p>
<p>Rupel je pritom ponovio svoju prošlotjednu ocjenu kako bi Slovenija ubuduće mogla s više rezerve i manje entuzijazma podržavati Hrvatsku na njezinu putu u EU i NATO.</p>
<p> »Možda to više nećemo raditi s takvim oduševljenjem, na vlastitu inicijativu i bez vanjskog poticaja«, izjavio je slovenski šef diplomacije. Prema njegovim riječima, Hrvatska kao dio »zapadnog Balkana« predstavlja »crnu rupu koja je nastala između Slovenije i Grčke«, a kojoj je Slovenija dosad pomagala. Slovenci su, dodao je, pogođeni izjavama hrvatskih političara u kojima se Sloveniji krati pravo izlaza na otvoreno more i status pomorske države.</p>
<p> Rupel nije htio precizno odgovoriti na izravno pitanje kad će se veleposlanik Bekeš vratiti s konzultacija u Ljubljani u Zagreb, ali je istaknuo da će se on vratiti u Hrvatsku budući da nije opozvan.</p>
<p> »Naša gesta nije bila svađalačka nego normalna diplomatska procedura.</p>
<p> Za sastanak predstavnika ministarstava vanjskih poslova Slovenije i Hrvatske, najavljen u Ljubljani za 16. rujna, Rupel je rekao da će biti potpuno nepolitički, odnosno na strukovnoj razini, te kako je priznanje Zagreba da Slovenija ima izlaz na otvoreno more preduvjet za mogući početak političkog dijaloga o tom pitanju.</p>
<p> »Ovisno o tome što nam Hrvatska na sastanku u Ljubljani predstavi, bit će moguć i daljnji politički dijalog na političkoj razini. Naravno, uvjet je ravnopravan status Slovenije kao države s izlazom na otvoreno more. Tek nakon toga možemo razgovarati o pojasima, odnosno zonama u Jadranu«, rekao je Rupel.</p>
<p> Ponovio je i svoju ocjenu kako sadašnje zaoštravanje odnosa s Hrvatskom promatra u sklopu predizbornih aktivnosti u susjednoj zemlji. Naglasio je i kako je Slovenija »zemlja koja ima status pomorske države u cijelosti tog pojma«.</p>
<p> »Osobno sam spreman na razgovore, no pitanje je bi li oni sada pred izbore u Hrvatskoj donijeli rezultat«, izjavio je slovenski ministar govoreći o mogućem političkom dijalogu o gospodars pojasu u Jadranu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Milošević osobno naručio Stambolićevo ubojstvo</p>
<p>BEOGRAD, 10. rujna </p>
<p> - Bivši načelnik Službe državne sigurnosti MUP-a Srbije Radomir Marković, u istrazi nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, priznao je da je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević naručio ubojstvo Ivana Stambolića, koji je nestao u kolovozu 2000. godine, a tijelo mu je nađeno na Fruškoj gori u travnju ove godine, piše u srijedu beogradski dnevnik »Kurir«.</p>
<p>List tvrdi da je u istražnom postupku Marković kao Stambolićeve egzekutore naveo ljude Milorada Lukovića Legije, bivšeg zapovjednika Jedinice za specijalne operacije, tzv. Crvenih beretki, prvooptuženoga i za ubojstvo premijera Đinđića 12. ožujka ove godine.</p>
<p> »S obzirom na dužnost koju sam obavljao, često sam nasamo razgovarao sa Slobodanom Miloševićem. Znam da mi je više puta govorio da je oporba u Srbiji obična banda koju treba likvidirati, da ih sve zajedno treba dići u zrak kad su zajedno na nekom mitingu«, citira »Kurir« istražni iskaz Markovića koji tvrdi da nije pristajao na likvidaciju političkih protivnika.</p>
<p> »Ne mogu se sjetiti gdje je bio razgovor s Miloševićem kad mi je prvi put rekao: 'Stambolića treba ukloniti, on je direktna opasnost za zemlju'«, prenosi list, te dodaje da je Milošević Markoviću kazao: »Ako ti se Legija obrati da mu daš neku pomoć, daj mu sve što traži od tebe«, a na pitanje »što da mu da«, slijedio je odgovor Miloševića da je on Legiji »već dao zadaću«. </p>
<p>»Rekao sam Miloševiću da hoću znati više, a on mi je rekao, sjećam se te rečenice: 'Pa kad ti nemaš nikoga za Stambolića, imam ja'«, kazao je, prema beogradskom listu, Marković.</p>
<p>Idućega dana, piše list dalje, Marković je pozvao Legiju u svoj ured. »Legija mi je odmah rekao, a da ga ja ništa nisam pitao, da je dobio zadaću od Miloševića da likvidira Stambolića«, kazao je Marković.</p>
<p> »Legija mi je također rekao da mu je Milošević kazao da je likvidacija Stambolića državna zadaća od velikog značaja i da teške posljedice mogu nastupiti u slučaju toleriranja njegova daljnjeg angažmana i djelovanja«, prenosi list Markovićeve riječi iz istrage, dodajući izjavu da je Markoviću bilo »potpuno jasno, na osnovi Legijinog stava, da on postupa po osobnom nalogu Slobodana Miloševića, da je konačna odluka donesena i da će se realizirati preko Legije«.</p>
<p> Nakon policijske akcije »Sablja« provedene nakon atentata na premijera Đinđića i nalaženja tijela ubijenog Ivana Stambolića, podignuta je optužnica za ubojstvo protiv petorice pripadnika Jedinice za specijalne operacije.</p>
<p> Sam Milošević nedavno je odbio u zatvoru Scheveningenu u Den Haagu dati svoj iskaz o tome istražnim sucima iz Beograda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Petar Rajič, Hrvat s najvišim dužnostima u Vatikanu </p>
<p>RIM, 10. rujna </p>
<p> - Petar Rajič, višegodišnji dužnosnik u Svetoj Stolici, promaknut je za voditelja Odjela za informacije i dokumentaciju u Državnom tajništvu. Imenovan je dvorskim prelatom u Vatikanu i time postao najviše rangirani Hrvat unutar vatikanskih zidova.</p>
<p> Petar Rajič rođen je 1959. u Torontu u Kanadi, gdje se školovao i završio fakultet. Bogosloviju je studirao u Sarajevu od 1982. do 1987. kad je zaređen za svećenika. Nakon toga vratio se u Toronto u tamošnju hrvatsku župu, a 1989. krenuo je na daljnji studij u Rim. Na Papinskom lateranskom učilištu, gdje je studirao kanonsko pravo, doktorirao je 1993. Tijekom boravka u Rimu bio je godinu i pol u Hrvatskom papinskom zavodu svetoga Jeronima. </p>
<p>Godine 1993. postaje tajnik nuncijature u Iranu, a zatim je na toj dužnosti bio i u nuncijaturama u baltičkim zemljama, sa sjedištem u Litvi. Od svibnja 1998. bio je jedan od osobnih tajnika zamjenika za opće poslove pri Državnom tajništvu.</p>
<p> Rajič je svećenik Trebinjsko-mrkanske biskupije, a sada postaje još bliži Papin suradnik, jer se kao dvorski prelat treba brinuti i za privatne audijencije. Rajič je u pratnji pape Ivana Pavla II. bio i na putovanju u Hrvatsku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Podijeljeni Čileanci okreću se zajedničkoj budućnosti</p>
<p>»Danas ima mnogo više toga što nas ujedinjuje nego onoga što nas je podijelilo prije 30 godina«, ovih je dana naglasio predsjednik Ricardo Lagos/ Čile je ušao u doba političke stabilnosti i gospodarskog rasta, a vojska je napokon shvatila da je potčinjena civilnoj vlasti</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Čileanci ovih dana obilježavaju 30. obljetnicu od krvavoga vojnog udara u kojemu je svrgnut predsjednik Salvador Allende, a vlast preuzeo general Augusto Pinochet za čije je vojne diktature ubijeno ili nestalo više od 3000 ljudi. </p>
<p>Premda još nisu zacijelile rane izazvane zločinima u 17 godina vojne vladavine i premda je zemlja još podijeljena na one koji strasno brane političko nasljeđe socijalista Salvadora Allendea, a drugi Pinocheta još smatraju spasiteljem domovine od komunizma, ipak se ova obljetnica obilježeva u nešto snošljivijem ozračju.</p>
<p>Mnogi, osobito mladi Čileanci (polovica ih je rođena nakon puča), misle kako napokon treba zatvoriti to bolno poglavlje povijesti i usmjeriti se na budućnost. No, oni kojima je vojna diktatura promijenila život, još traže pravdu za ubijene i nestale, za sve one pisce, novinare, umjetnike, liječnike i ostale koji su u doba represije morali napustiti zemlju spašavajući goli život. </p>
<p>»Danas ima mnogo više toga što nas ujedinjuje nego onoga što nas je podijelilo prije 30 godina«, rekao je u intervjuu ovih dana predsjednik Ricardo Lagos, prvi socijalist na čelu države nakon Allendea. On smatra da je najveći uspjeh njegove trogodišnje vladavine to što je vojska napokon shvatila da je »potčinjena civilnoj vlasti«.</p>
<p>Dok obitelj ubijenoga Allendea podsjeća na dane užasa, kad je vojska izišla na ulice i prekinula stogodišnju parlamentarnu demokraciju, djeca generala Pinocheta brane svojega oca tvrdeći kako je 30. obljetnica vojnog udara iskorištena za »iskrivljavanje povijesti«. Tako Pinochetova kći Lucía lamentira da se njezin otac »demonizira«, a Allendea se »prikazuje kao sveca«, ne spominjući tisuće žrtava njezina oca samo zato što su se usprotivili uvođenju diktature. </p>
<p>S druge pak strane, Allendeova udovica Hortensia Bussi i kći Isabel Allende, koja je sada predsjednica zastupničkog doma, podsjećaju na represiju, mučenja, ubojstva u dane nakon puča i dugu »sramotnu šutnju« kojom je bilo obavijeno i samo Allendeovo ime. No, kako je rekla Isabel Allende, »očito je da je svrgnuti predsjednik ostao u kolektivnom pamćenju Čileanaca« koji mu sada, kad je to napokon moguće, danima odaju počast koncertima, predavanjima, javnim skupovima.</p>
<p>Čile je u 13 godina od povratka demokracije doživio mnoge promjene - političke, gospodarske, društvene. Pinochet je već nekoliko godina na stupu srama zbog kršenja ljudskih prava: od londonskog uhićenja do još nezavršenih sudskih postupaka u Čileu. </p>
<p>Većina Čileanaca smatra da sudovi još nisu odradili svoj posao, da njima treba prepustiti da se kazne pripadnici vojske i policije koji su ubijali i mučili protivnike vojnog režima, zakopavali ih u masovne grobnice i bacali njihova tijela u ocean. Lagosova je vlada pokušala ubrzati brojne sudske procese, ponudivši smanjene kazne onim osumnjičenima za zločine koji otkriju istinu o kršenju ljudskih prava i nestalima.</p>
<p>Premda čileanska javnost više nije toliko polarizirana na one koji su za Pinocheta i protiv njega, ipak su ovih dana oživjele stare polemike koje dokazuju kako zemlja od 15,5 milijuna žitelja još nije do kraja prevladala stare podjele. </p>
<p>Čileanci, osobito oni mlađi, koji nisu prošli kroz iskustvo vojnog puča i diktature, više su zabrinuti zbog nezaposlenosti i rastućeg kriminala nego obuzeti prošlošću. Čile ima mnogo razloga za ponos: u 13 godina demokracije postignuta je politička stabilnost, relativno zdravo gospodarstvo, te uvelike smanjena stopa siromaštva.</p>
<p> Prilog pomirenju i stabilnosti uvelike daje i predsjednik Lagos, koji ovih dana naglašava: »Čileance ujedinjuje zajednička vizija društva, vizija stvaranja ekonomskog sustava koji će nam omogućiti brži razvoj i bolji život«. </p>
<p>Ipak, zbog straha od nasilnih sukoba poklonika i protivnika Pinocheta, obilježavanje 30. obljetnice puča osiguravat će oko 10.000 policajaca. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izrael zaprijetio Arafatu potpunom izolacijom</p>
<p>GAZA/JERUZALEM, 10. rujna </p>
<p> - U izraelskom napadu u Gazi ozlijeđen jedan od glavnih čelnika palestinskog pokreta Hamasa, Mahmud al Zahar. U zračnom napadu na njegovu kuću u Gazi poginule su tri osobe, među kojima njegov najstariji sin i tjelohranitelj, izvijestili su službeni izvori. </p>
<p> U napadu izraelskog lovca F-16 pogođena je Zaharova dvokatnica smještena u četvrti Al-Rimal u središtu Gaze. Među ozlijeđenima je i jedanaest članova Zaharove obitelji. Očevici su izjavili da je kuća gotovo potpuno uništena. Napad je uslijedio nakon dvaju palestinskih samoubilačkih napada u utorak u kojima je u predgrađu Tel Aviva i u Jeruzalemu poginulo petnaest osoba.</p>
<p>U cijelom Izraelu policija i službe sigurnosti na najvišem su stupnju pripravnosti nakon dva palestinska napada.</p>
<p> Krajnje je pojačan sigurnosni nadzor ne samo duž »zelene crte« koja razdvaja Zapadnu obalu i izraelski teritorij već i na ulazima u veće gradove, oko trgovačkih centara, autobusnih postaja i obrazovnih ustanova.</p>
<p> Palestinska uprava i novoimenovani premijer Ahmed Korei u srijedu su osudili samoubilačke napade.</p>
<p> U priopćenju iz Ramallaha, Palestinska samouprava izjavila je kako »snažno osuđuje napad u jeruzalemskom lokalu u kojem je bilo civilnih žrtava« i koji »šteti našoj stvari i interesima našeg naroda«. </p>
<p> Dvojica samoubojica koji su se u utorak raznijeli nedaleko od Tel Aviva i u Jeruzalemu, ubivši 15 Izraelaca, bili su iz istog sela, Rantisa, na Zapadnoj obali, javio je izraelski vojni radio.</p>
<p> Ta dvojica Palestinaca studirala su na sveučilištu Bir Zeit nedaleko od Ramallaha i bili su članovi jedne Hamasove ćelije u području Ramallaha, dodao je radio, ne otkrivši njihov identitet.</p>
<p>Nakon dva uzastopna samoubilačka palestinska napada Izrael je u srijedu zaprijetio Yasseru Arafatu da će ga staviti u »samicu« u njegovu stožeru na Zapadnoj obali i potpuno ga izolirati od vanjskog svijeta.</p>
<p>»Mi ne razmišljamo o mogućnosti prognati ga ili ostaviti sadašnje stanje, već ga dovesti u situaciju u kojoj će u svojem stožeru biti zatočenik, izoliran od okoline«, rekao je zamjenik izraelskog premijera Ehud Olmert u razgovoru za državni radio.</p>
<p> Izraelski premijer Ariel Sharon odlučio je skratiti službeni posjet Indiji te će napustiti New Delhi u srijedu zbog samoubilačkih napada u Izraelu.</p>
<p>Francuska je najstrože osudila dva samoubilačka napada u utorak u Izraelu, zatražila od Palestinske samouprave da se suprotstavi Hamasu i pozvala na hitan sastanak »kvarteta« za Srednji istok koji sačinjavaju SAD, EU, UN i Rusija. Francuska također osuđuje i politiku ciljanih umorstava koju provodi Izrael, ističući kako »ciljana umorstva dodatno otežavaju spiralu nasilja«. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Slovački crkveni predstavnici nisu svladali PR? </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Slovačka, koja treći put ugošćuje papu Ivana Pavla II. (od 11. do 14. rujna), čini to u dvojakom ozračju. S jedne strane izražava se zadovoljstvo što je Sveti otac za svoje zadnje ovogodišnje putovanje, a možda, kako se nagađa, zbog zdravstvenog stanja i posljednje uopće, izabrao baš Slovačku. No, s druge strane ne može se ne uočiti da je ovaj Papin posjet u velikoj mjeri podijelio slovačku javnost.</p>
<p>Sociolozi, koji se naglašeno bave tim pitanjem, stavljaju u drugi plan primjedbe o velikim troškovima Papina posjeta (80 milijuna kruna ili oko 14 milijuna kuna) koje će platiti porezni obveznici. Više se bave podjelom i konfliktom unutar slovačkog društva na, kako ga nazivaju, liberalni i konzervativni dio. Te se podjele očituju u mnogim oblastima, a ponajviše u politizaciji zakona o pobačaju čije je donošenje u parlamentu odgođeno baš zbog Papina dolaska, pa čak do rasprava o karakteru slovačke države.</p>
<p>Iako se, kako tvrde sociolozi, atmosfera ne može opisati kao neprijateljska, otpori koje verbalno iskazuju manje skupine ljudi, nastali su zbog nesposobnosti da se medijima, u kojima se širi takvo (ne)raspoloženje, ponudi neka zanimljiva alternativna tema. Pritom je izostala i duhovna priprema koja je intenzivirana tek krajem srpnja, što se pokazalo prekasnim. U prvi plan je izbila rasprava o troškovima Papina posjeta. Priznao je to i visokopozicionirani neimenovani svećenik, koji je dnevniku Sme rekao da »crkveni predstavnici nisu svladali PR (public relations) ovog događaja«. </p>
<p>Druga, mnogo važnija karakteristika Papina posjeta je rasprava na temu karaktera vlasti i kakvo će zapravo biti slovačko društvo. »Na jednoj je strani procjena slovačkog kršćanstva, koja se oslanja na službene podatke popisa stanovništva, a na drugoj strani je društvena realnost, koja ni iz daleka nije tako konzervativna. Pogotovo su u gradovima liberalna stajališta znatno jača, nego što pokazuje popis«, smatra sociolog Pavel Haulik i dodaje kako to »nužno izaziva trvenja i skepsu«.</p>
<p>Prilikom popisa stanovništva 2001. godine čak se 84 posto stanovnika izjasnilo kršćanima. Kad su objavljene, tako visoke brojke iznenadile su čak i crkvene predstavnike, a sociološko istraživanje provedeno u 1999. godini pokazalo je da je samo 12 posto građana za jačanje utjecaja crkve u društvu, 50,7 posto ih smatra da je utjecaj primjeren, dok ih je 25 posto izrazilo mišljenje da je taj utjecaj prevelik. </p>
<p>Sociolog Jan Bunčak je konstatirao da su i crkveni predstavnici svjesni da iznesene brojke ne govore o stvarnoj religioznosti građana Slovačke. Dokazuje to i izjava biskupa Rudolfa Balaža, koji je za češku novinsku agenciju ČTK izjavio: »Ne volim kad se hvalimo u svijetu da smo katolici i kršćani, zato jer to nije istina«. Biskupska konferencija Slovačke je za razdoblje od 2000. do 2005. godine u program svoje djelatnosti uvrstila pojačani rad na pastorizaciji i evangelizaciji slovačkih građana. </p>
<p>Sociolog Haulik smatra da je od posljednjeg Papina posjeta 1995. godine u Slovačkoj izražena liberalizacija društva u smjeru zapadnih država.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Švedska ministrica Anna Lindh izbodena nožem </p>
<p>Ministricu Lindh u srijedu popodne napao je muškarac s kapom i u maskirnoj vjetrovki dok je kupovala je u robnoj kući u Stockholmu/ Policija opovrgla vijesti da je napadač uhićen/ Premijer Persson obustavio kampanju pred referendum o euru </p>
<p>BRUXELLES / STOCKHOLM, 10. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Švedsku ministricu vanjskih poslova Annu Lindh izbo je u srijedu popodne sred stokholmske robne kuće nepoznati muškarac. Lindhova je s nekoliko rana na trbuhu, grudima i rukama odvedena u bolnicu Karolinska gdje je operirana, rane nisu opasne po život ali su ozbiljne. </p>
<p>Na vijest o napadu na Lindhovu premijer Göran Persson suspendirao je kampanju potpore za euro - Šveđani u nedjelju izlaze na referendum u kome će se izjašnjavatii o sudbini Vladinog prijedloga ulaska u eurozonu. U općoj konfuziji poznato je da je Anna Lindh oko 16 sati kupovala u robnoj kući Nordiska Kompaniet, napao ju je visoki muškarac s kapom i u kamuflažnoj jakni koji je kasnije, bježeći, odbacio okrvavljeni nož. Ministrica je ostala ležeći dok su joj pružali prvu pomoć. Glasine vele da je napadač uhićen, policija je u prvim večernjim satima to zanijekala. </p>
<p> Reakcije su, prema očekivanju, opće zgražanje nad napadom koji je otvorio stare švedske rane. Stokholmski je deja vu od srijede popodne podsjetio na ubojstvo premijera Olofa Palmea 1986. godine pri izlasku iz kina, ne tako daleko od mjesta u centru grada gdje je napadnuta šefica diplomacije. Na tom mjestu Šveđani i danas ostavljaju ruže. </p>
<p> »Ovaj je napad i napad na otvoreno društvo i radi svega se osjećam ljutit, bijesan, zgrožen«, kazao je premijer. Perssonu se odmah pridružila opozicija. »Današnji napad je i napad na demokraciju i to ozbiljan napad, bitno nam je da političari u zemlju mogu ići slobodno bez stalne zaštite tjelohranitelja«, oglasili su se Zeleni. Poruke podrške, hrabrenja i osude ovog neshvatljivog čina nasilja u zemlji gdje politička elita vozi bicikle i spokojno sjedi u kafićima bez kohorte tjelesnih stražara počele su stizati u Stockholm nedugo nakon vijesti. U gradu neuobičajenu tišinu prekidaju samo policijski helikopteri i sirene.</p>
<p> Anna Lindh je članica Perssonovih socijaldemokrata, jedna od prominentnih članica vlade, izuzento je popularna. Ovu 46-godišnjakinju, majku dvoje djece mnogi su smatrali logičnim nasljednikom Perssona. U kampanji za euro njezin je glas bio među najistaknutijima. Nakon napada prvo je postavljeno pitanje glasilo ima li incident ikakve veze sa zadnjim danima kamapanje uoči referenduma, za sada su se , dok nema čvrstih dokaza i bilo kakvih informacija o napadaču i motivima mu, i policija, i stranka napadnute ministrice i njezin kabinet razumljivo suzdržavaju izjava. Policija je samo napomenula da nisu imali informacija o prijetnjama Lindhovoj. koja je, kao i većina skandinavskih političara, u privatni shopping išla kao i svi obični, normalni građani, bez pratnje sigurnjaka. "Ovaj necivilizirani napad njije samo napoad na osobu nego i na vrijednosti koje dijelimo", rečeno je u pismu ohrabrenja glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona Anni Lindh. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Veliki rat« tek je na početku</p>
<p>U čitavoj priči oko 11. rujna i rata protiv terorizma nije stvar u tome što je Amerika danas, nego što ona, braneći se, čini drugima na pragmatičnom programskom i normativnom planu, uključujući tu civilizacijske vrijednosti, moral i pravo / Jedini način je Al Qaidu odrezati od vlastite društvene baze što je za Bushovu administraciju ipak duži put i prekrupan zalogaj / Amerikanci zapravo imaju izraelsku taktiku uzvraćanja na udarce još gorim i težim udarcima i protumjerama koje kod protivnika trebaju izazvati što veće gubitke i izraženiju štetu</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Amerika se 11. rujna 2001. godine suočila s megaterorizmom kojeg je organizirao Osama bin Laden, koji je do tada barem šest godina bio na meti CIA-e i drugih američkih sigurnosnih agencija. Panika od 11. rujna i dalje odjekuje. Amerikancima je najlakše reći da je Bin Laden vođa devijantnog religioznog kulta. U stvarnosti on želi predstavljati islam kao cjelinu, a svoju političku moć postiže manipulacijom nezadovoljstvima koja su snažno prisutna u čitavom arapsko-islamskom svijetu. Ta kombinacija vizionarstva i patološke mržnje prema Amerikancima dovela je do fatalnih posljedica.</p>
<p>Vođena navedenim Bin Ladenovim idejama Al Qaida je nesumnjivo ostvarila i taktičku genijalnost prilikom izvršenja terorističke operacije 11. rujna - u isti čas oteta su (preuzeta od vlastitih pilota) četiri velika putnička aviona koji su pretvoreni u »krstareće projektile«. </p>
<p>Brzinom od 700-800 km/h zaletjeli su se u planirane ciljeve (»specijalne zgrade«).- Izgledi da budu uhvaćeni tako su bili unaprijed svedeni na minimum, a zgrade-mete (osobito tornjevi WTO-a u New Yorku) uspješno pogođeni s praktično punim rezervoarima. Razliveno gorivo (skoro 300 tona visokozapaljivog kerozina po avionu) izazvalo je i u sjevernom i u južnom tornju WTO-a nezaustavljiv požar koji je razmekšao čeličnu konstrukciju i unutarnju jezgru nebodera.</p>
<p>Al Qaida je u dvije godine priprema točno znala (preko vlastitih stručnjaka, te analizom arhitektonske literature lako dostupne i na Internetu) kakvi će biti efekti uporabe putničkih zrakoplova i koje su slabe točne nebodera-blizanaca u New Yorku. Ti simboli američkog kapitalizma srušeni su neviđenom lakoćom koja je u čitavoj Americi (ali i svuda po svijetu) izazvala planirani šok. Tornjevi su za manje od sat vremena bili do te mjere uzdrmani da je progresivno rušenje (slaganje katova jedan na drugi poput palačinki) bilo neminovno. Nikada u povijesti terorizma nije bila poduzeta operacija takvih razmjera i spektakularnosti.</p>
<p>Al Qaidine akcije zbog toga su u obavještajno-sigurnosnom svijetu shvaćene kao vrhunac terorističkog profesionalizma. Zavidni i uznemiravajući uspjesi višestruko su nadmašili ulaganja u megaoperacije takvog tipa. </p>
<p>Ogromne rezultate 11. rujna Al Qaida je postigla krajnje skromnim financijskim sredstvima (ukupno je u 19 terorista-mučenika »uloženo« pola milijuna dolara) i neuobičajenim instrumentima nasilja. Niti jedna obavještajna služba nije predvidjela da će otete avione preuzeti obučeni piloti i kopiloti, a da će jedino oružje otmičara biti bezazleni plastični noževi za rezanje papira.</p>
<p>Odjednom je postalo jasno da se odnosi snaga između neprijatelja ne mogu više mjeriti njihovim financijskim mogućnostima ili oblikovati ravnotežom njihovih sposobnosti. Od onih koji izvršavaju tako jezive terorističke operacije ne zahtijeva se neka osobita i posebna tehnološka vještina već relativno lako usvojivo znanje (u ovom slučaju u vezi s pilotiranjem i navigacijom velikih poslovnih i putničkih aviona dok su oni u zraku). Teroristi su, kao što je poznato, pilotažu naučili u američkim privatnim pilotskim školama a da to američkom obavještajno-sigurnosnom sustavu nije bilo sumnjivo (komercijalni razlozi prigušili su oprez, jer su polaznici iz brojnih arapsko-islamskih država donosili i najveći prihod američkom privatnom zrakoplovnom sektoru - Arapi su sve usluge plaćali u gotovini i na vrijeme).</p>
<p>Nakon strašnog šoka Sjedinjene Države su brzo polizale rane zadate 11. rujna i krenule u veliki protuteroristički rat. Talibanski režim u Afganistanu glatko je zbrisan što je prorijedilo Al Qaidinu infrastrukturu u toj zemlji, ali nije obuzdalo njezine daljnje terorističke operacije. U Afganistanu su Amerikanci postigli taktički uspjeh - Al Qaidin afganistanski stožer je eliminiran, ali ne i Osama bin Laden i najuža skupina njegovih suradnika. Kao globalna teroristička mreža Al Qaida i dalje ima volju i operativne kapacitete vezane uz obučavanje, planiranje, kadrovsku politiku i organizacijske smjernice u cjelini. Al Qaida je pronašla alternativna mjesta za prestrojavanje i za planiranje budućih megaterorističkih poduhvata spektakularnog opsega.</p>
<p>Nakon američke okupacije Iraka Al Qaida je u toj zemlji dobila idealne uvjete za infiltraciju vlastitih ljudi i stvaranje makar i privremenih novih baza organizacije. </p>
<p>Osami bin Ladenu su se u proteklim mjesecima priključili i mnogi Iračani iz Saddamovih vojnih, obavještajnih i policijskih struktura. </p>
<p>Oni će Al Qaida koristiti u dva smjera: za izvršenje spektakularnih akcija (poput rušenja zgrade UN-a u Bagdadu) i kao »krtice« na duži rok (što više Al Qaidinih pristalica treba se prijaviti u novi irački administrativni, policijski i vojni aparat kojeg stvaraju Amerikanci).</p>
<p>Al Qaida se ne može poraziti samo klasičnim državnim represivnim odgovorima kao što je izraženiji etatistički sigurnosni ustroj i pojačana militarizacija koja se prenosi i izvan granica SAD-a. Jedini način je Al Qaidu odrezati od vlastite društvene baze što je za Bushovu administraciju ipak duži put i prekrupan zalogaj. Izravni udarci, čak i rušenje neprijateljskih (»zlih)« režima lakši je put koji, međutim, ne rješava osnovni problem. Bijela kuća uporno odbija i samu pomisao na bilo kakva ograničenja kada je riječ o njezinom oslanjanju na golu silu. Amerikanci zapravo imaju izraelsku taktiku uzvraćanja na udarce još gorim i težim udarcima i protumjerama koje kod protivnika trebaju izazvati što veće gubitke i izraženiju štetu.</p>
<p>»Veliki rat« tek je na početku. Čak nije završena niti njegova prva faza (što za Hrvatsku nije nevažno niti u jednom segmentu). U čitavoj priči oko 11. rujna nije stvar u tome što je Amerika danas, nego što ona, braneći se, čini drugima na pragmatičnom programskom i normativnom planu, uključujući tu civilizacijske vrijednosti, moral i pravo.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zagrepčani za samodoprinos nisu dobili Sveučilišnu bolnicu, a izgubit će tri postojeće </p>
<p>U dnevnom tisku od 8. rujna 2003., objavljena je izjava ministra Vlahušića da će se do kraja godine prikupiti potrebna pravna dokumentacija radi nastavka radova i dovršenja Sveučilišne bolnice.</p>
<p> Zagrepčani su svojim samodoprinosima uplatili 330 milijuna njemačkih maraka da bi se izgradila Sveučilišna bolnica u planiranoj veličini od 135.416 metara četvornih bruto površine, ali pod pokroviteljstvom ondašnjeg republičkog vodstva, a u svrhu malverzacije, izgradila se je bolnica od 240.000 metara četvornih, te je time planirano uništena ta investicija.</p>
<p>Sada se kani preseliti četiri postojeće bolnice u dio tih izgrađenih objekata, te se tvrdi da će to biti Sveučilišna bolnica. Tim preseljenjem Zagreb gubi tri bolnice, a radi malverzacije neizgrađene Sveučilišne bolnice, čak i četvrtu. Bolnice koje se kani preseliti raspolažu sa oko 1350 kreveta, a vjerojatno će u preseljenju biti nešto smanjen broj kreveta, a da i ne govorimo o udaljenosti te bolnice od grada i problema prijevoza bolesnika za vrijeme gužvi na rotoru u Novom Zagrebu.</p>
<p> Uz to se kani preseliti postojeća oprema, koja je djelomično zastarjela i istrošena, pa kako se onda ima hrabrosti nazivati tu ustanovu Sveučilišnom bolnicom koja bi po važnosti trebala zauzimati mjesto odmah iza poznate Sveučilišne bolnice u Beču.</p>
<p>U lipnju 1999. godine Milan Bandić sa pet svojih stranačkih kolega profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu (Labar, Kurjak, Vukičević, Hadžić, Šarić) održao je konferenciju za tisak na kojoj je Bandić izjavio: »Projekti su ovoj vlasti najpopularniji, no ona nema mandat da prenamjeni Sveučilišnu bolnicu za koju su Zagrepčani izdvajali novac«, a profesori su izjavili da bi novi prijedlog da sa 213.000 metara četvornih spadne na 123.000 metara četvornih, bio neprihvatljiv, jer time Zagreb ne bi dobio ništa doli još jednu opću bolnicu, a zagrebačkoj medicini, koja je vrlo priznata u svijetu, potreban je moderan medicinski centar. Ondašnji ministar dr. Reiner dao je da se preprojektira na 123.000 metara četvornih.</p>
<p>Sada je Bandić u stranci na vlasti, a neki od profesora su savjetnici ministra Vlahušića, pa bi bilo potrebno da se izjasne kako sadašnja vlast ima mandat da prenamjeni Sveučilišnu bolnicu i kako sad odjednom četiri preseljene bolnice na manjoj površini od 213.000 četvornih metara, kako su na konferenciji za tisak tvrdili, postaju Sveučilišna bolnica.</p>
<p> Ministar Vlahušić također izjavljuje da je u Parizu izgrađena bolnica za 280 milijuna eura, ali ne daje podatak koliko je velika ta bolnica i koliko kreveta ima, i da li je to Sveučilišna bolnica. Također izjavljuje da bi se mogla dovršiti sa 200 milijuna eura. Po toj računici oprema bi stajala 50 milijuna eura. Zaista stručne analize potrebnih sredstava u sferama fantastike.</p>
<p>U članku »Tko se to igra milijunima: Sveučilišnoj bolnici treba dvjesto milijuna eura, a potrebno ih je još petsto«, objavljenom u Vjesniku 5. lipnja 2003. dana je analiza na nekoliko načina, koje je pokazala da je za dovršenje potrebno 400 do 500 milijuna eura. U toj analizi, a na temelju planiranog iznosa za medicinsku opremu u medicinskom projektu 1983. godine, planiran je iznos od 300 milijuna DEM, odnosno 150 milijuna eura, koji se danas sa inflacijom procjenjuje na 200 milijuna eura. Prema tome za dovršenje bi trebalo 300 milijuna eura.</p>
<p> Dakle, ministrovih 150 milijuna praktično je samo polovina potrebnog iznosa, a da u toj svoti nisu predviđeni troškovi prometnog preuređenja rotora, s eventualnom izgradnjom mosta, da se riješi problem prijevoza. </p>
<p>Iz svega toga proizlazi da Zagrepčani za svoj samodoprinos nisu dobili Sveučilišnu bolnicu, već su čak izgubili tri postojeće plus dodatni troškovi za rotor koje će morati platiti iz prireza, odnosno taj samodoprinos je opljačkan kao i nekada za autocestu Zagreb - Split. Na temelju svega toga i dalje stojim iza svoje tvrdnje »malverzacija se nastavlja«.</p>
<p>BRANKO VADLJA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Službena statistika temelji se na načelima: nepristranosti, pouzdanosti i neovisnosti</p>
<p>U »Vjesniku« u rubrici »Stajališta«, objavljen je 1. rujna 2003. tekst pod naslovom »Ministričini talambasi davno prohujalog agitpropa« autora Ratka Mandića u kojem se spominju podaci Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p>U spomenutom tekstu navodi se: »Podaci Državnog zavoda za statistiku... postoje vjerojatno stoga da bi iz perspektive klimatiziranih ministarskih kabineta ovdašnji mukotrpni i sve jadniji život... izgledao malone bajno. Uključujući zastarjeli, provincijski, svakako preskupi i neinventivni hrvatski turistički proizvod«.</p>
<p>Navedenim tekstom se neargumentirano te na netočan, uvredljiv i omalovažavajući način tretiraju statistički podaci, a time i rad Državnog zavoda za statistiku. Stoga želimo napomenuti: Državni zavod za statistiku glavni je nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske. Svrha je službene statistike proizvodnja statističkih podataka u skladu s temeljnim načelima službene statistike, koja sadrže općeprihvaćena i obvezatna načela statistike Ujedinih naroda i nacionalna načela.</p>
<p> Napominjemo da nam u obavljanju svih poslova službene statistike načelo nepristranosti nalaže da ne objektivan način, slobodan od bilo kakvih utjecaja, određuje metode i definicije te prikupljanje, obradu i diseminaciju statističkih podataka.</p>
<p>Načelo pouzdanosti nalaže nam, pak, da se metode i postupci koji se odnose na sve statističke aktivnosti određuju na temelju utvrđenih profesionalnih standarda, znanstvenih metoda i profesionalne etike tako da statistički podaci održavaju promatrane pojave što vjernije i s odgovarajućom razinom točnosti </p>
<p>I na kraju načelo stručne neovisnosti nalaže nam da poslove službene statistike moramo obavljati na temelju stručnih i znanstvenih metoda, zaštićeni od bilo kakvih utjecaja. </p>
<p>MARIJAN GREDELJ ravnatelj Državnog zavods za statistiku Republike Hrvatske Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prijateljstvo ne može opstati bez obostrane tolerancije i poštivanja tuđega</p>
<p>Prijateljstvo mora počivati na pravdi, najvećem društvenom zakonu, i to je jedina pretpostavka za život u nekoj zajednici. Ali, ma koliko prijateljstvo bilo veliko, neće opstati ako u razgovorima i dogovorima nema obostrane tolerancije i poštivanja privatnosti. </p>
<p>Lijepo je čuti od svakog državnika kada kaže da će braniti interese svoje zemlje i svog naroda. To podrazumijeva da neće dozvoliti njihovu ugrozu. No, isto tako se misli da se time neće ugroziti druge kako bi osigurao boljitak svojima.</p>
<p>Ovih dana slušamo da je najveći interes Slovenije izlaz na otvoreno more. Da bi to ostvarili treba uzeti dio hrvatskoga. </p>
<p>Što sve naši prijatelji i susjedi ne rade kako bi izbjegli vraćanje novca hrvatskim štedišama Ljubljanske banke. Slovenci nisu napravili ni jedan kilometar puta prema Hrvatskoj, a idejni su začetnici da autoput Trst - Budimpešta zaobilazi Hrvatsku. Ta namjera izoliranja Hrvatske otišla je toliko daleko da su ih evo sada i Talijani javno upozorili neka prestanu s tom igrom.</p>
<p> Međutim, naša vlast šuti, samo ne znam je li ta šutnja mudra. Svetu Geru još ne vraćaju, a mi opet šutimo. I eto tako redom sve samo interes jednoga, a drugi bi morao i dalje šutjeti radi dobrih prijateljskih odnosa. </p>
<p>Neki slovenski analitičari su zaključili da moramo imati potporu svih sredozemnih zemalja za gospodarski pojas, drugi kažu da ga možemo proglasiti bez dogovaranja, ali dodaju: »Što će biti kada opet dođe kolovoz i Talijani krenu prema hrvatskoj obali, a mi usporimo preglede na granici?« Ozbiljna prijetnja zar ne? Obeštećenje za električnu energiju iz elektrane Krško koju su prodali umjesto po ugovoru dali Hrvatskoj, niti ne pomišljaju platiti, jedva kažu da treba pregovarati. </p>
<p> Zato predlažem da zatražimo i mi nešto. U prvom redu da riješe pitanje duga Ljubljanske banke, zatim dug za struju iz Krškog, zatim da očiste Svetu Geru. Kada sve to bude čisto može se razgovarati o moru. Slovenci samo traže i uzimaju što mogu, popuštati znači signalizirati da tako nastave. </p>
<p>DINKO PENSA Šibenik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Preživjela djevojka tvrdi da nije vozila majčin »suzuki« </p>
<p>Tko je u kobnom trenutku bio za upravljačem »suzukija«, pouzdano će se znati tek nakon vještačenja/ Glasnogovornica policije odbacila je sva nagađanja da se pojedinosti te nesreće pokušavaju zataškati</p>
<p>ŠIBENIK, 10. rujna</p>
<p> - Na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare održanoj u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj, između ostalog se govorilo i o nedavnoj teškoj prometnoj nesreći kod Pirovca, u kojoj su tri mlade djevojke iz Opatije poginule, a jedna je zadobila teške ozljede od kojih se oporavlja u šibenskoj bolnici.</p>
<p>Novinare je zanimalo tko je upravljao automobilom na što je Rosanda Truta, glasnogovornica PU rekla da to još nije poznato i pouzdano će se znati tek nakon vještačenja tragova na što se još mora sačekati. </p>
<p>Preživjela djevojka Ana Cvečić nakon prometne nesreće bila je u stanju šoka, a u šoku je i sada pa se njene izjave ne mogu uzeti kao vjerodostojne.</p>
<p>Ona je, naime policiji izjavila da ona nije vozila »suzuki vitaru« koji je inače, vlasništvo njezine majke Jasne. Na upit novinara je li poznat nalaz krvi, odnosno zna li se je li Ana bila u alkoholiziranom stanju, odgovoreno je da se na nalaz krvi također još čeka. </p>
<p>Novinari su pitali ne pokušava li policija neke stvari vezane uz ovu nesreću zataškati, s obzirom da je Anin otac jedan od bivših ili sadašnji direktora u Viktoru Lencu, a zajedno s Damirom Vrhovnikom navodno je i dioničar. Glasnogovornica je rekla da o tome nema ni govora te da se svi detalji vezani uz ovu nesreću još ispituju i svi će biti poznati javnosti.</p>
<p> Bilo je, osim toga, riječi i o najnovijem skandalu koji se dogodio u Primoštenu, a koji je policiji, kažu, nanio veliku štetu. </p>
<p>Naime, općinski čelnici Primoštena - Vinko Bolanča i Stipe Petrina - poklonili su primoštenskoj policijskoj postaji jedno računalo koje je zapakirano u tamošnju policiju donio Petrina.</p>
<p>Ne znajući o čemu je riječ policajac je otvorio paket i nakon toga se konzultirao sa svojim nadređenima koji su mu rekli da taj paket odmah vrati što je ovaj i učinio.</p>
<p>»Konsternirani smo tim činom«, rekla je Rosanda Truta i dodala da se, ukoliko je postojala ozbiljna namjera da se policiji donira računalo, zna kako se to radi i koga sve treba konzultirati.</p>
<p>Nadodala je kako se ovako sumnja da se htjelo kompromitirati načelnika postaje.</p>
<p>Na konferenciji je potvrđeno da su i vlasnici tamošnjeg hotelskog poduzeća »Primošten«, riječ je o Mađarima, htjeli donirati policiju pa im je sugerirano da se najprije obrate Ministarstvu što su oni i učinili.</p>
<p>Konferenciji je bio nazočan i Damir Horvatović, načelnik Pomorske policije koji je izjavio da je u ovoj godini uhvaćeno 11 krivolovaca u izlovu prstaca i od njih je oduzeto ukupno 20,4 kilograma te skupocjene delicije. Dosad su krivolovci plaćali samo novčane kazne za prekršaj izlova, međutim od sada novi Pravilnik dopušta i izracanje zatvorske kazne.</p>
<p>Inače, u ovoj je godini pomorska policija od krivolovaca oduzela ukupno 370 kilograma razne ribe.</p>
<p>Tijekom kolovoza na šibensko-kninskom području izbilo je 147 požara na otvorenim prostorima što je za čak 625 posto više nego lani u istom mjesecu.</p>
<p>Policija je protiv tri osobe podnijela kaznene prijave, a protiv dvojice za koje se sumnja da su izazvali požar, prekršajne prijave.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dio optuženih priznao posjedovanje, a jedan i prodaju heroina</p>
<p>ZADAR, 10. rujna</p>
<p> - Na zadarskom je Županijskom sudu u srijedu počelo jedno od najvećih suđenja za udruživanje radi preprodaje droge na području Hrvatske. </p>
<p>Na optuženičke klupe su sjeli Tomislav Šimunov (29), Ante Pandža (26), Ante Čulina (28), Anton Petrušaj (38), Valentin Brčić (35), Ante Roje (44), Sniježana Roje (47), Marijan Dešpoja (23), Slavko Jureško (34), Alen Jurišić (37), Damir Baković (31), Lidija Longin (47), Ana Nekić (23), Milan Maraš (32), Tamara Rebac (29), Kristijan Rebac (31), Dario Horvat (26), Đorđe Atanosovski (34), Marijan Škara (26), Ivica Rogić (43), Mirko Fabulić (41), te 18-godišnja djevojka za koju je predsjednik Sudskog vijeća Branimir Zorica tražio zaštitu identiteta. </p>
<p>Za optuženika Đanija Petanija (42) koji se u srijedu nije pojavio na raspravi, naređeno je da ga se na sljedeću dovede u pratnji policije. Budući da su sudnice zadarskog suda uglavnom male prostorije u koje jedva stane tridesetak osoba, na raspravi je odmah na početku predloženo odvajanje postupaka, budući da će suđenje u takvim uvjetima teško moći biti realizirano. </p>
<p>Bez obzira na ovaj prijedlog, u srijedu je odmah došlo do razdvajanja jednog postupka. </p>
<p>Naime, optužena Ana Nekić na raspravu je došla u visokom stupnju trudnoće pa je odvajanje predložio sam sudac budući da je optužena pred porodom.</p>
<p>Inače, na optužnicu su se očitovali svi optuženici, izjavivši pri tom da se ne osjećaju krivima. Dio je priznao djelomičnu krivnju i priznali su samo posjedovanje droge, dok je jedino Damir Baković izjavio da se osjeća krivim, jer je zaštićenom svjedoku, pod kodnim nazivom Zadar 1, prodao paketić heroina od 3 grama. </p>
<p>Zbog Bakovićeva priznanja postupak protiv njega također je izdvojen. Iako je na raspravi predloženo da se iskaz zaštićenog svjedoka Zadar 1 samo pročita, odvjetnici su se usprotivili, jer smatraju da svjedok mora biti neposredno ispitan i saslušan.</p>
<p>Budući da je medijima vlada veliko zanimanje za ovaj postupak, jedan od odvjetnika osvrnuo se i na njihovo izvještavanje. Naime, branitelj Marko Marinović kazao je da bi novinarima »trebalo narediti da ne objavljuju imena optuženih«.</p>
<p>»To predlažem zbog zaštite njihova suvereniteta, ugleda i digniteta ličnosti!«, kazao je Marinović. </p>
<p>Osim toga, predsjednik Županijskog suda, Antun Klišmanić, nijednoj medijskoj kući nije dopustio snimanje i fotografiranje ovog sudskog postupka zbog zaštite identiteta starije maloljetnice, protiv koje se također vodi postupak u ovom slučaju.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dva kilograma heroina prodali prikrivenom istražitelju</p>
<p>»Dvojben« je još jedino status trećeosumnjičene Margarete Mišić / Prikriveni istražitelj će reći da li je, ili nije bila, prisutna samoj transakciji</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Akcija koju su hrvatska i slovenska policija zajedno provodili i čije je »kruna« zapljena dva kilograma kokaina, 29. kolovoza ove godine, te uhićenje troje osumnjičenika počela je, kako doznajemo, još mjesec dana ranije.</p>
<p> Naime, prikriveni policijski istražitelj, kojemu su Saško Kostadinov i Ivica Marić prodali kokain, prve kontakte i dogovor oko nabave kokaina ostvarili su još 24. srpnja. Toga dana, te dan kasnije, svo troje osumnjičenika i prikriveni istražitelj sastajali su se u lokalu »Aria« u blizini Doma sportova te je još tada »pao« dogovor o nabavci kokaina. Prilikom tih sastanaka razgovarali su samo Marić i Kostadinov, dok su Margaretu Mišić uputili za drugi stol »da popije piće«.</p>
<p> Podsjetimo se, slovenski državljanin Saško Kostadinov (32), te hrvatski državljanin Ivica Marić (35) i bosanskohercegovačka državljanka Margareta Mišić (29), uhićeni su 29. kolovoza nakon što su prikrivenom policijskom istražitelju prodali dva kilograma kokaina. Kokain su navodno dan ranije Ivica Marić i njegova djevojka Margareta Mišić, »audijem«, koji je djevojka nedavno kupila, ali još nije prenijela na svoje ime, dovezli iz Banja Luke. Dok su se pred istražnim sucem Oliverom Mittermayerom, Kostadionov i Marić branili šutnjom, Margareta Mišić je poricala bilo kakvu umiješanost u trgovinu drogom. Naime, ona je tvrdila da nije znala da Marić u svojoj torbi koju je nosio u Zagreb ima kokain, a budući da nije bila za istim stolom kada su nabavku sa prikrivenim istražiteljem dogovarali njezin dečko i Kostadinov, mjesec dana ranije, istražni sudac je donio nepravomoćno rješenje da se ona izostavi iz istrage. No, dan kasnije izvanraspravno vijeće odlučilo je drugačije, te je odlučeno da istraga obuhvati i nju.</p>
<p>Osim činjenica da je droga došla u njezinom »audiju« te da je djevojka jednoga od osumnjičenih, izvanrsapravano vijeće je u obrazloženju svoje odluke navelo je da je ona bila prisutna i kada je kokain u Trakošćanskoj ulici predan prikrivenom istražitelju, a ona je u svome iskazu tvdila suprotno. </p>
<p>Naime, nedvojbeno je da su Margereta Mišić i Marić u Zagreb stigli dan ranije nego je obavljena preprodaja, jer su jednu noć prespavali u motelu »Plitvice«, a i sama razmjena odvijala se pomalo neuobičejeno za takve poslove. Najprije je Marić na parkiralištu u Trakošćanskoj prikrivenome istražitelju predao torbu sa kokainom, da bi se zatim uputili u obližnji hotel »Panorama«, gdje je istražitelj isplatio Kostadionovu iznos od 74.000 eura. Kada je Kostadinov preuzeo novac, zaskočili su ga policajci te su tada uhićeni on i Marić. Margerta Mišić, kako je ispričala u istrazi, nije bila prisutnapreuzimanju droge, već je ponovno neposredno prije što će se ona obaviti, iz Marićeva automobila prešla u automobil muškarca, s kojim je otišla na piće u lokal »San Francisko«. </p>
<p>Taj četvrti muškarac također je bio priveden u policiju sa njima, no nakon što je sa njim obavljen razgovor,te je policija utvrdila da s ovim događajem nema nikakve veze, pušten je i protiv njega nije podnesena kaznena prijava. Status, pak, Margerete Mišić ostaje jedini »otvoren« u ovome slučaju, a njezinu žalbu na rješenje o provođenju istrage nad njom ovih dana bi trebao razmotriti Vrhovni sud.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sporno je koliko je metaka ispaljeno i tko je pucao u Fini </p>
<p>Drugooptuženi Samaržija je u bijegu, pa mu se sudi u odsutnosti, a trećeokrivljeni Pauković optužen je pomaganje u počinjenju kaznenog djela</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Predsjednik vijeća Županijskog suda u Zagrebu Miroslav Šovanj, zakazao je novo ročište okrivljenom Jakovu Jakovljeviću i njegovom pomagaču Leu Paukoviću za konac listopada i odbio ponovni zahtjev za medicinskim vještačenjem ozlijeđenog zaštitara.</p>
<p> Jakovljević je, prema optužnici zajedno s Benjaminom Samaržijom 5. srpnja prošle godine pokušao opljačkati poslovnicu Fine u Jablanskoj ulici br. 54 u Zagrebu i pritom je teško ranjen zaštitar »Sokol Marića«, Željko Čelić. Državno odvjetništvo to je okvalificiralo kao teško razbojništvo, ali i pokušaj teškog ubojstva. Drugooptuženi Samaržija je u bijegu, pa mu se sudi u odsutnosti, dok je trećeokrivljeni Pauković optužen za pomaganje u počinjenju kaznenog djela.</p>
<p>Predstavnica optužbe zahtjev za dopunskim medicinskim vještačenjem ozlijeđenog Čelića objasniua je činjenicom da zasad nije dokraja razjašnjeno koliko je metaka ispaljeno i iz kojega su oružja.</p>
<p> Prema nekim izjavama očevidaca, koji su se tog dana oko 10 sati našli u poslovnici Fine, ispaljena su dva metka, no neki svjedoci govore i da su čuli tri pucnja. Posebno je tu bio decidiran oštećeni zaštitar Željko Čelić, koji je izjavio da ga je razbojnik s puškom pogodio dva puta, jednom u prsa i jednom u pazuho, a treći metak je, prema njegovu kazivanju ispaljen iz pištolja koji je držao drugi sudionik pljačke. Sumnju o tome koliko je metaka ispaljeno moglo je »podgrijati« i svjedočenje vještaka balističara, koji nije isključio mogućnost da je iz »kalašnjikova« ispaljeno i drugo zrno. Iako treća čahura nije pronađena, a vještak je ovaj zaključak izveo na temelju stanja puške nakon što je nađena odbačena u potoku.</p>
<p>Dvojica policajaca iz PUZ-a i iz sedme Policijske postaje svjedočila su o uhićenju trećeoptuženog Paukovića.</p>
<p> Tog jutra vozili su se Ljubljanskom avenijom prema zapadu i zapazili dvije osobe kako pretrčavaju autoput. Ta rizična radnja pobudila je njihovu pozornost, pa su se okrenuli i automobilom krenuli za tom dvojicom, ne bi li otkrili o čemu je riječ.</p>
<p> U blizini Vrapčanskog potoka iz grmlja se pojavio biciklist, vozeči u njihovu smjeru i držeći preko ramena oveću torbu. Zaustavili su ga, a u međuvremenu su radiovezom saznali da je nedaleko od tog mjesta počinjena oružana pljačka. Zaustavljeni Leo Pauković, očito zbunjen i preplašen, sam je otvorio torbu i dao je policajcima na pregled, a u torbi su bili zgužvani radnički plavi kombinezoni, tenisice i maske s prorezima za oči. Radilo se, dakle, tako se tvrdi u optužnici, o odjeći koji su naoružani razbojnici skinuli nakon neuspjelog grabeža novca i torbu ostavili Paukoviću koji ju je trebao sakriti.</p>
<p> Nakon saslušanju troje svjedoka, koliko je preostalo u dokaznom postupku, optužbi preostaje da pokuša razjasniti tko je od dvojice okrivljenih držao koje oružje, tko je pucao iz »kalašnjikova«, a tko je »zbrojovku« uperio u glavu zaštitara i promašio, a metak iz pištolja udario je u zid, pa su krhotine pogodile Ćelića. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za dvostruko silovanje prijeti mu dugogodišnji zatvor </p>
<p>PULA, 10. rujna</p>
<p> - Roberta Kolara, koji je u javnosti poznat kao »lukobranski silovatelj«, ovih će dana zamjenik županijskog državnog odvjetnika Bruno Ivinić optužiti za dva djela protiv spolne slobode i ćudoređa.</p>
<p> Kolar je, naime, osumnjičen da je dvostruko silovanje počinio u noći na 19. travnja 2003. na umaškom lukobranu. </p>
<p>S obzirom da su obje oštečenice 24-godišnja S. R. i malodobna 18-godišnja G. L. S. kao svjedokinje istražnom sucu iskazale niz novih činjenica za koje se nije znalo ranije, to će nadležni državni odvjetnik Ivinić nadopuniti činjenični opis optužnice, te je dostaviti nadležnom Županijskom sudu u Puli.</p>
<p>Podsjetimo, radi se o slučaju višestruko kažnjavanog silovatelja Roberta Kolara koji je i u vrijeme počinjena ova dva silovanja već u pulskom zatvoru odležavao kaznu za silovanje, a novo je djelo počinio na »nagradnom vikendu«. </p>
<p>Cijelu je afera obilježila i ostavka dotadašnje upraviteljice zatvora Ingrid Popovski Cukon, koja se smatrala odgovornom za grešku komisije koja je Kolara bez nadzora pustila na vikend. </p>
<p>Kolar je, naime, malodobnu G. L. S. iz Umaga i 24-godišnju S. R. iz Umaga, koje su sjedile u ugostiteljskom objektu »Vegas«, prisilio da pođu na obližnji lukobran. Prišao im je s leđa i držeći im nož pod vratom odvukao ih do stijenja, prijeteći da će ih ubiti uz uporabu oštrog predmeta, dok je maloljetnici G. L. S. rekao da će joj zabiti nož u mali mozak ako budu zvale u pomoć. </p>
<p>Potom ih je, kako piše u optužnici, prisilio na lezbijski odnos, iživljavao se nad njima i vrijeđao ih riječima »da su sve žene kurve«. </p>
<p>Robertu Kolaru, kojem je ovo četvrto, odnosno peto silovanje, prijeti do deset godina zatvora, a za maloljetnu G. L. S. zaprijećena mu je kazna do 15 godina zatvora. </p>
<p>Suđenje će biti održano na Županijskom sudu u Puli.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Srbija ove godine očekuje 900 milijuna dolara stranih ulaganja</p>
<p>BEOGRAD, 10. rujna (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Poslovna klima u Srbiji nastavit će se poboljšavati u srednjem roku, no vlasti u Beogradu veću pozornost moraju posvetiti ubrzanju reformi i političkoj stabilnosti zemlje. Zaključak je to drugog i završnog dana konferencije o tranziciji u Srbiji koju je organizirao londonski The Economist.</p>
<p>Prema rang-listi poslovnog okruženja 27 tranzicijskih gospodarstava, koju sastavlja The Economist Intelligence Unit (EIU), Srbija i Crna Gora će se u razdoblju od 2003. do 2007. popeti sa sadašnjeg 25. na 14. mjesto. Time će se kvaliteta poslovnog okruženja u Srbiji svrstati ispred onog u zemljama Zajednice neovisnih država, kao i ispred pojedinih zemalja jugoistočne Europe. </p>
<p>EU očekuje da će prednost Srbije i Crne Gore predstavljati porezni sustav, infrastrukturni razvoj i privlačenje izravnih stranih ulaganja, koja bi ove godine trebala dosegnuti brojku od 800 do 900 milijuna dolara, kazao je Laza Kekić, regionalni direktor EIU-a za srednju i istočnu Europu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, reformska je vlada u Beogradu puno napravila na postizanju makroekonomske stabilnosti i na liberalizaciji vanjskotrgovinskog režima. Međutim, financijski sektor u Srbiji još uvijek je nerazvijen, a prava privatizacija, uključujući tu i privatizaciju banaka, tek slijedi. O tome dovoljno govori i podatak da je od 15.000 srbijanskih poduzeća u društvenom vlasništvu do sada privatizirano njih manje od 800, što znači da se glavnina ulaganja u Srbiji tek očekuje. Kekić je upozorio na izrazito nisko povjerenje srbijanskih građana u bankovni sustav. Prema podacima koje je iznio, dinarska štednja iznosi samo 66 milijuna dolara, a devizna milijardu dolara, dok se oko četiri milijarde dolara još uvijek nalazi izvan bankovnog sustava.</p>
<p>Velike mogućnosti za strane ulagače u Srbiji očekuju se u 2005. godini budući da je za tada najavljena privatizacija velikih energetskih sustava, naglasio je Kekić. Dodao je i kako sukobi unutar vladajuće koalicije u Beogradu ne utječu toliko negativno na inozemne ulagače koliko na brzinu reformi. </p>
<p>Inače u Srbiji u predstojećem razdoblju očekuju i jači nastup hrvatskog kapitala na njihovu tržištu. Kako doznajemo u konzultantskim krugovima, interes za ulaganja u Srbiju dosad je iskazalo dvadesetak većih hrvatskih kompanija od kojih su neke poput Agrokora ili Našicecementa već zakoračile na srbijansko tržište. Osim ulaganja u prehrambenu i industriju cementa, narednih godina može se očekivati veći iskorak hrvatskih tvrtki i u srbijanski energetski i tehnološki sektor. Kako saznajemo, vjerojatnije je da će hrvatske tvrtke na srbijansko energetsko i tehnološko tržište ući preko svojih strateških partnera, nego samostalno. Razlog tome valja tražiti u još uvijek nesređenim hrvatsko-srpskim političkim odnosima koji su još opterećeni rješavanjem problema iz prošlosti. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ove godine 1700 izlagača iz 37 zemalja</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Bugarska kao zemlja partner, 1700 izlagača iz 37 zemalja koje će od 16. do 21. rujna izlagati na površini od 100.000 četvornih metara neke su od glavnih značajki 79. izdanja Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma, koji slovi kao najveća poslovna sajamska manifestacija i središnji gospodarski događaj u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.</p>
<p>Uz tradicionalne specijalizirane sajmove kao što su Cromoney, Dani mode, Intertekstil, Međunarodni tjedan kože, obuće i mode i Modernpak, novost su tematske izložbe Eko-etno, Arca 2003., Uspješne poduzetnice, Zadruge, Kupujmo hrvatsko, te Tradicionalni obrti.</p>
<p>Novina je i Sajam energetike koji neće biti samo sajam opreme i proizvoda, već i regionalni susret svih zainteresiranih na tom polju. Predstavio ga je u srijedu Goran Granić, potpredsjednik Vlade i predsjednik počasnog odbora Sajma energetike najavivši za utorak i susret ministara energetike zemalja jugoistočne Europe, koji će raspravljati upravo o konkretnim potezima otvaranja granica energetici. Najavio je i 18. i 19. rujna kao Dane nafte i plina, odnosno električne energije. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Grupa PBZ ostvarila neto dobit od 347,9 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Neto dobit Grupe Privredne banke Zagreb, prema nerevidiranim podacima objavljenima u srijedu, u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 347,9 milijuna kuna.</p>
<p>Sama Privredna banka Zagreb je na kraju drugog tromjesečja ostvarila dobit poslije oporezivanja u iznosu od 306,5 milijuna kuna. </p>
<p>Aktiva PBZ-a je u istom razdoblju ove godine porasla za 16,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2002. godine i iznosi 33,8 milijardi kuna. Aktiva PBZ Grupe zabilježila je rast od 9,5 posto te iznosi 38,4 milijarde kuna. Većinski vlasnik PBZ-a, Grupa Intesa, u prvom je polugodištu ostvarila neto dobit od 710 milijuna eura, aktiva je dosegnula 282,7 milijardi eura, a operativna dobit je povećana na 1,15 milijardi eura, što je četiri puta više nego lani u istom razdoblju. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tržišni udio Raiffeisen OMF-a povećan na 32,6 posto</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Krajem kolovoza ove godine Raiffeisen obvezni mirovinski fond imao je 333.480 članova, što je za 20,26 posto (ili 56.192 člana) više nego u istom razdoblju 2002. Istodobno, broj članova u svim obveznim mirovinskim fondovima u spomenutom je jednogodišnjem razdoblju porastao 18,34 posto, što je također pokazatelj povećanja zaposlenosti u Hrvatskoj, te su krajem kolovoza svi fondovi zajedno imali ukupno 1,02 milijuna članova. </p>
<p>U odnosu na kraj kolovoza 2002. tržišni udio Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda povećan je za 0,52 posto, na sadašnjih 32,61 posto.</p>
<p>Ove najnovije Hagenine podatke u srijedu je iznio direktor Direkcije za nadzor ulaganja Raiffeisen društva za upravljanje OMF-om Mladen Latković, te istaknuo da Raiffeisenov fond bilježi najveći mjesečni priljev članstva od svih fondova.</p>
<p>U Raiffeisen OMF u kolovozu je uplaćeno 67,78 milijuna kuna, a inače se mjesečne uplate kreću od 65 pa do iznad 68 milijuna kuna. Prosječni je mjesečni doprinos po članu u kolovozu bio 253,07 kuna, iz čega se, kako je kazao Latković, može zaključiti da se prosječna bruto plaća u tom mjesecu kretala oko 5.100 kuna.</p>
<p>Neto imovina Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda još u srpnju ove godine premašila je milijardu kuna, a krajem kolovoza iznosila je 1,121 milijardu kuna, što je 258,23 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, odnosno 86 posto više nego početkom 2003. </p>
<p>Gledano u kunama, vrijednost obračunske jedinice u godinu dana povećana je 8,33 posto, odnosno u usporedbi s početkom godine 4,15 posto. U eurima rast je bio manji - na godišnjoj razini 6,83 posto, a u odnosu na početak ove godine 3,76 posto.</p>
<p>Krajem kolovoza ove godine 87,99 posto portfelja fonda činile su državne obveznice, 5,91 posto domaće dionice, 3,66 posto strana ulaganja, 2,74 posto strane dionice, 1,39 posto novac na računu, a udjele manje od jedan posto čine domaće korporativne obveznice, otvoreni investicijski fondovi te potraživanja. Samo od dividendi na dionice koje ima u portfelju fond je uprihodio 3,11 milijuna kuna, od čega se čak 2,8 milijuna kuna odnosi na domaće dionice (Plive, Podravke i Dom holdinga).</p>
<p>Na pitanje hoće li ulagati u dionice društava u JDD kotacijama ako to regulativa dopusti, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje OMF-om Damir Lamza odgovorio je da neće. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tehnološki sektor poveo pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Europski su blue chipovi u srijedu mahom pali - s izuzetkom nekolicine farmaceutskih grupacija i telekoma, dok su najveći gubitnici bile kompanije tehnološkog i automobilskog sektora. </p>
<p>Do poslijepodneva je Dax pao 1,65 posto, na 3535,2, dok je FTSE 100 izgubio tek 0,2 posto, spustivši se na 4256,8 bodova. Milanski MIB 30 pao je 0,87 posto, na 25.815, a pariški CAC 40 1,32 posto, na 3330,7 bodova. DJ Stoxx 50 je pao 0,5 posto, na 2515,5. </p>
<p>Negativan trend su dodatno pojačala i kretanja na newyorškim burzama, gdje je Nasdaq Composite, primjerice, u prvih sat vremena trgovanja izgubio čak 1,2 posto spustivši se na 1850 bodova. Dow Jones Industrial Average je izgubio 0,3 posto, a u Tokyju je Nikkei 225 pao 0,6 posto, 10.856,32 boda.</p>
<p>Njemačka farmaceutska grupacija Altana dobila je 6 posto, GlaxoSmithKline je dobio 2,3, a Roche 0,5 posto. Nizozemski telekom KPN porastao je 1,9, a Deutsche Telekom 0,7 posto.</p>
<p>Pad europskih automobilskih grupacija nastavio se i u srijedu nakon nekoliko loših vijesti iz sektora proteklih dana. BMW je tako pao 3,7, a DaimlerChrysler 2,5 posto. </p>
<p>Nokia je pala 4,4 posto, nakon najava stagnacije prodaje mobilnih uređaja dan ranije. Ericsson i Alcatel također su pali više od 4 posto. Drugdje u tehnološkom sektoru, Philips je pao 4,7, a Siemens 2,9 posto. </p>
<p>Heineken je nakon objavljenih rezultata porastao, ali je do poslijepodneva ipak izgubio 1,7 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Račan u ime Vlade pozdravio Marovićevu ispriku </p>
<p>Riječ je o simboličnoj gesti, izjavio je hrvatski premijer dodajući kako su u međudržavnim odnosima i te geste važne, posebice imajući na umu noviju povijest i agresiju na Hrvatsku / Račan je naglasio da je Mesić dobro odvagnuo što će reći / »Nema razloga da se svim ljudima kojima je načinjena nepravda zbog protuzakonitog djelovanja nas u Hrvatskoj isto tako ne ispričamo, neovisno o tome jesu li oni građani Hrvatske ili nisu«</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - »U ime Vlade pozdravljam izjavu Svetozara Marovića, predsjednika Srbije i Crne Gore, njegovu ispriku koju je uputio svima u našoj Hrvatskoj kojima su zlo nanijeli građani Srbije i Crne Gore«, izjavio je u srijedu premijer Ivica Račan. Govoreći o Marovićevoj isprici izjavio je da je riječ o simboličnoj gesti, dodajući da su u međudržavnim odnosima i te geste važne, posebice imajući na umu noviju povijest i agresiju na Hrvatsku. </p>
<p>»Nadam se da ćemo uz takve geste koje su potrebne, nastaviti s normalizacijom odnosa i riješiti dosta otvorenih pitanja između dviju zemalja i poboljšavati odnose«, izjavio je Račan dodajući kako u ime Vlade pozdravlja Marovićevu ispriku. </p>
<p>Predsjednik Vlade komentirao je i odgovor hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića na Marovićevu izjavu. Račan smatra da je hrvatski predsjednik dobro odvagnuo što će reći.</p>
<p> »Nema razloga da se svim ljudima kojima je načinjena nepravda zbog protuzakonitog djelovanja nas u Hrvatskoj isto tako ne ispričamo, neovisno o tome jesu li oni građani Hrvatske ili nisu«, kazao je premijer Račan. </p>
<p>Dodao je da bi takva isprika mogla biti trajna, te da će, što više bude jačala pravna država, biti manje potrebe za takvim isprikama.</p>
<p>Premijer se osvrnuo i na najavu smjena čelnih ljudi u obavještajnoj zajednici zbog slučaja Gotovina. Govoreći o tome, priznao je da se nije pokazao dobrim kadrovikom kad je riječ o tajnim službama.</p>
<p> »Neprekidno sam kritičan prema radu tajnih službi. Ima razloga za to. Nadam se da su napokon iza nas mnoge deformacije u njihovu radu zbog kojih su građani s pravom bili nezadovoljni«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Rekavši da ne želi komentirati medijske napise o smjenama, dodao je da se na temelju zakona sada konstruira rad tih službi. Vlada je od sigurnosnih službi zatražila da je izvijeste o nekim pitanjima iz svoga djelokruga, među ostalim i o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. »Preciznije odgovore očekujemo sredinom idućega tjedna«, najavio je premijer Račan.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»U SDP-u nema volje za pravu koaliciju s Librom«</p>
<p>Upravo članovi Libre najdosljednije su provodili Vladine reforme / Odluka SDP-a ide na štetu reformskog programa koji smo zajedno počeli / Zbog proboja proračuna, netko bi trebao snositi sankcije, ističe Jozo Radoš</p>
<p>ZAGREB, 10.rujna</p>
<p> - Predsjednik Libre Jozo Radoš govori za Vjesnik o najavama da njegova stranka neće podržati Vladin prijedlog rebalansa proračuna, objašnjava zašto nije došlo do koalicije s SDP-om te ocjenjuje Librin doprinos radu Vlade.</p>
<p>• Je li Libra definitivno odlučila na izbore izaći samostalno?</p>
<p>- Još ne definitivno, ali blizu smo toj odluci kao konačnoj. Vrlo smo jasno, našim potencijalnim partnerima SDP-u i LS-u, rekli da u obzir dolazi samo prava koalicija s usklađenim programima i nastupom na nacionalnoj razini. SDP nam u tom smislu nije ništa ponudio, samo je ponovio svoj stav da na listama žele 30 posto nestranačkih ljudi. Nas to ne zanima. Ta formulacija govori nam da u ovom trenutku u SDP-u nema volje za pravu koaliciju s Librom. Mi nećemo, naravno, prekinuti komunikaciju sa SDP-om, ali trenutno nam je logičniji samostalan izlazak. S LS-om također nismo daleko odmakli, jer Ivo Banac želi biti nositelj svih zajedničkih lista.</p>
<p>• Jeste li razočarani takvim držanjem SDP-a budući da je upravo zahvaljujući Libri aktualna vlast preživjela izlazak HSLS-a iz koalicije?</p>
<p>- Nismo razočarani, jer što to u politici uopće znači biti razočaran? Sve što smo učinili bilo je iz uvjerenja, pa ne smatramo da nam SDP bilo što duguje, pogotovo ne zahvalnost ili nagradu. Htjeli smo pridonijeti stabilnosti Vlade, a time i čitave zemlje i prošla godina je potvrdila da su članovi Libre izlaskom iz HSLS-a donijeli dobru odluku. Možemo biti razočarani samo time, što mislimo da je ta odluka SDP-a na štetu jednog reformskog programa koji smo zajedno počeli. Upravo su članovi Libre na svojim leđima iznijeli najteži dio reformi i najdosljednije provodili reforme zacrtane u programu Vlade. Jedino u tom smislu iskazujemo žaljenje, ne zbog personalnih odnosa ni očekivanih zahvala.</p>
<p>• Smatrate li da je SDP ipak mogao pokazati da više cijeni Librin doprinos radu Vlade?</p>
<p>- SDP ima svoje koalicijske preferencije i ne bih se upuštao u te ocjene. Ostaje žaljenje, jer mislim da se jedna dobra konstelacija za budućnost na neki način smanjila.</p>
<p>• Razmišljate li o tome, što ako Libra samostalno ne prijeđe izborni prag?</p>
<p>- Ništa. Zasad ne razmišljamo o tome. Očekujemo da će građani prepoznati ono što smo radili prošlih godina. Mislim da smo jasno pokazali da znamo raditi za zajednički interes i vjerujemo da u Hrvatskoj ima dovoljno ljudi koji to prepoznaju i cijene.</p>
<p>• Koje je zapravo biračko tijelo Libre?</p>
<p>- Iz naša tri projekta, a to su nova škola, ukidanje obaveznog vojnog roka i žene u poduzetništvu, jasno je da pretendiramo na populaciju na kojoj je budućnost ove zemlje, odnosno populaciju mlađih i obrazovanih ljudi. Ali, skeptičan sam prema potpunom definiranju biračkog tijela, jer sam siguran da i među starijim naraštajem mogu proći ideje okrenute budućnosti.</p>
<p>• Hoće li Libra ustrajati u stavu da u Saboru ne glasa za rebalans proračuna, ako Vlada ne pruži uvjerljivije argumente?</p>
<p>- Da, jer je riječ o preteškom prekršaju zacrtane Vladine politike. Naime, proboj proračuna »težak« je gotovo 800 milijuna kuna. Moramo dobiti jasna objašnjenja o tome zašto je došlo do povećanja plaća u MORH-u i MUP-u, uključujući mogućnost da netko za to snosi odgovornost.</p>
<p>• Mislite na dvoje SDP-ovih ministara, ministricu obrane i ministra unutarnjih poslova?</p>
<p>- Da, ili na Ministarstvo financija koje je dopustilo da dođe do proboja proračuna. No, u pitanju je i šira odgovornost, jer je ta činjenica jednostavno prihvaćena bez nekih sankcija.</p>
<p>»Da je MUP promptno reagirao, mogao je privesti pola Poglavarstva Grada Zagreba«</p>
<p>• Je li slučajnost što su dva člana Libre, Mladen Ružman i Ante Barbir, optuženi za korupciju?</p>
<p>- Afera možete imati koliko hoćete u kaotičnom javnom životu kakav je naš. U potpunosti odbacujem bilo kakvu negativnu konotaciju u vezi s Mladenom Ružmanom dok je bio moj pomoćnik u MORH-u. Riječ je o čistoj konstrukciji i osveti zato što je dobro radio svoj posao, dakle štitio državne interese. Što se tiče Barbira, svakako da je riječ o nesmotrenosti s njegove strane, ali ne radi se ni o kakvom kaznenom djelu. Riječ je o jednom sasvim neprimjerenom javnom linču, koji je taj čovjek doživio. No, sukladno visokim standardima djelovanja članova Libre, on je odmah podnio ostavku na mjesto šefa Ureda za suzbijanje opojnih droga i razriješen je te dužnosti. Da su u MUP-u tako promptno reagirali u nekim drugim slučajevima, mogli su privesti pola Poglavarstva Grada Zagreba. Novine su, naime, pune međusobnih optužaba za mito i korupciju čelnih ljudi ovoga grada, što je doista sasvim neprimjerno.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Nezakonita otpuštanja tempirana bomba i za sljedeća dva proračuna« </p>
<p>Kajin: HDZ-ova je vlast nezakonitim otpuštanjem u MORH-u u pitanje dovela i proračune za iduće dvije godine zbog ogromnih troškova po sudskim odlukama/ Sanader: I danas stojim iza odluka o otpuštanju onih djelatnika MORH-a i OSRH koji su se odlučili odbiti zapovijed da odu na ratište/ Radoš: Povećanjem izdataka za plaće odustalo se od politike smanjenja javne potrošnje </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Parlamentarna oporba potpomognuta Librom u srijedu je, u nastavku 36. izvanredne sjednice Hrvatskog sabora žestoko kritizirala Vladin prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu.</p>
<p>Unatoč tvrdnji zamjenika ministra financija Damira Kuštraka, da predloženi rebalans neće mijenjati prihode i rashode proračuna, već će se unutarnjom preraspodjelom 2,4 milijarde kuna osigurati novac za sanaciju štete od suše te programe poticanu MORH-a, MUP-a i pravosuđa te sektor javne skrbi, mirovine i predstojeće izbore, oporba mu se usprotivila, optuživši Vladu za loše planiranje proračunskih sredstava. Iznijela je pritom stajalište da je Vlada prije donošenja proračuna morala znati koliko novca kroz godinu izdvojiti primjerice za poticanje zapošljavanja ili isplatu mirovina.</p>
<p>Prve iskre su sijevnule već nakon rasprave Damira Kajina, koji je rekao, u ime Kluba IDS-a, da je rebalans logičan, optuživši bivšu, HDZ-ovu vlast da je nezakonitim otpuštanjem iz MORH-a u pitanje dovela i proračune za iduće dvije godine. IDS podsjeća na ogromne troškove po sudskim odlukama za nezakonita otpuštanja, što može biti kaže, »tempirana bomba i za sljedeća dva proračuna«. </p>
<p>Replicirao mu je Ivan Penić (HDZ), nazvavši Kajinovo izlaganje »notornom glupošću« i ustvrdivši da Kajin »slaže brojke kako mu paše samo da bi ocrnio HDZ«. Sve je to ponukalo Ivu Sanadera da, u ime Kluba HDZ-a, naglasi »da i danas stoji iza odluka o otpuštanju onih djelatnika MORH-a i OSRH koji su se odlučili odbiti zapovijed da odu na ratište«. Predbacio je potom Vladi da »ima kroničan problem s aritmetikom«, ustvrdivši da je iz prijedloga rebalansa vidljivo da nije riječ tek o tehničkom restrukturiranju, kako tvrdi predlagatelj, nego da su proračunski prihodi »podbacili« za 360, a da su rashodi premašeni za 50 milijuna kuna. »Je li to šlamperaj ili svjesno obmanjivanje javnosti«, upitao je Sanader, usprotivivši se predloženom »prebacivanju« 400 milijuna kuna za saniranje posljedica suše na razdjel Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, nazvavši ga protupravnim. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda predviđa da se ta sredstva dodjeljuju izravno iz državne blagajne, rekao je Sanader, upitavši »nije li riječ o nezakonitoj predizbornoj trgovini SDP-a i HSS-a«. Zamjerio je ministru financija Mati Crkvencu što se nije pojavio na sjednici. Uslijedio je čitav niz replika SDP-ovaca pa se među ostalim moglo čuti i to da Crkvenac nije mogao biti u Saboru jer je s predsjednikom Mesićem u Beogradu. </p>
<p> Vesna Škare Ožbolt (DC) Vladu je prozvala za nesposobnost u kreiranju ekonomske politike. »Vlada je državnu ekonomiju prepoznala kao jedini valjan izvozni proizvod, pa nudi jamstva tvrtkama koje bi gradile autocestu koridorom 5c«, zaključuje Ožbolt. </p>
<p>Vladu nije štedio ni Klub HSLS-a, pa je tako Jadranko Mijalić ustvrdio kako povećanje troškova za reforme pokazuju da je Vlada nemoćna i neodlučna u provedbi reformi, te da na taj način kupuje biračko tijelo. </p>
<p>Povećano izdvajanje za plaće neprihvatljivo je i za Jozu Radoša (Libra), koji ocjenjuje da se povećanjem izdataka za plaće odustalo od politike smanjenja javne potrošnje, koju je Vlada, uz brojne poteškoće i odricanja, provodila u posljednje tri godine. </p>
<p>Za razliku od Libre, vladajući su klubovi podržali prijedlog rebalansa jer ga smatraju »logičnim i opravdanim«.</p>
<p> Tako Dragica Zgrebec (SDP) smatra da rebalans ne ometa unaprijed zadane ciljeve - poticanje zapošljavanja i razvojnih djelatnosti. </p>
<p>Luka Roić (Klub HSS-a) ističe kako je bilo potrebno obaviti proračunske izmjene, koje su, kako tvrdi, posljedice lošeg planiranja, a dijelom i činjenice da je teško izbjeći nepredvidljive stvari, poput ovogodišnje suše i požara. </p>
<p>Iako je načelno prihvatio prijedlog rebalansa, Zlatko Kramarić (LS) kritizirao je za milijun kuna smanjenje stavke za navodnjavanje istočne Slavonije. »Zbog tih milijun kuna koje iz meni nerazumljivih razloga sad štedimo, na godinu ćemo platiti 200, 300 ili 500 milijuna kuna«, upozorio je Kramarić. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Primjedbe na desetak članaka zakona o medijima </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Primjedbe na desetak članaka Konačnog prijedloga zakona o medijima iznesene na proširenoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva (HND) u srijedu bit će upućene Ministarstvu kulture, Vladi, nadležnom saborskom odboru i klubovima zastupnika.</p>
<p> O Konačnom prijedlogu zakona o medijima raspravljat će se na redovnoj sjednici Sabora koja počinje 24. rujna.</p>
<p> Zakon o medijima donosi se po hitnom postupku kao dio paketa zakona u vezi s postupkom pridruživanja Europskoj uniji. Tijekom javne rasprave o tom prijedlogu Ministarstvo kulture izradilo je tri radne varijante zakona uvažavajući brojne primjedbe.</p>
<p> U raspravi su osobito podržane odredbe kojima se nastoji ojačati pravo na ispravak kako bi se smanjio broj tužbi za naknadu štete. Što se tiče uskrate prava na informacije koje se smatraju državnom ili vojnim tajnom upozoreno je da treba promijeniti postojeći Zakon o zaštiti tajnosti podataka po kojemu bi kada bi se primjenjivao gotovo svi podaci bili tajni.</p>
<p> Dio sudionika rasprave smatrao je da je dovoljna sadašnja odredba u prijedlogu zakona po kojoj se jamči zaštita privatnosti javnim osobama a ne samo političarima. Mišljenja drugih kretala su se od tvrdnji da je privatnost javnih osoba već previše zaštićena do onih da njihovu privatnost treba još jače zaštititi.</p>
<p> U raspravi je također primijećeno da su »restriktivne« i »neprihvatljive« odredbe po kojima se iznimno putem suda može prisiliti novinara da otkrije izvor informacija koju je objavio ili namjerava objaviti. Od Ministarstva kulture zatraženo je da još jednom razmotri jesu li te odredbe u skladu s preporukama Vijeća Europe, na koje se poziva. </p>
<p> Zatraženo je da se u zakonu o medijima, kao krovnom medijskom zakonu, navedu ograničenja koncentracije vlasništva i u elektroničkim medijima, koja su već predviđena posebnim Zakonom o elektroničkim medijima. Također je zatraženo da se ograniči koncentracija vlasništva u distribuciji tiska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Rebro« nitko nije konzultirao u vezi s bolešću splitske djevojčice </p>
<p>Urođeno začepljenje žučnih puteva može se liječiti i u Splitu i Zagrebu, tvrde liječnici/ Na zagrebačkom »Rebru« već se 20 godina liječi i bolest kakva je pretpostavljena u slučaju male Sunčane, kaže dr. Jurica Vuković/ Djevojčica je već u londonskoj bolnici što je omogućila humanitarna akcija u kojoj je prikupljeno više od 200.000 kuna </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Kliniku za pedijatriju KBC-a Zagreb na Rebru nitko nije konzultirao u vezi s bolešću splitske djevojčice Sunčane Kambi, koja je u ponedjeljak hospitalizirana u Londonu. Kako je Vjesniku izjavio dr. Jurica Vuković, stručnjak za jetru u bolnici gdje se već 20 godina liječi i bolest kakva je pretpostavljena u slučaju male Sunčane, dijagnoza je postavljena u Splitu, a vjerojatno je otuda djevojčica i upućena u London. </p>
<p>Nije li se, dakle, dijete moglo liječiti u Hrvatskoj, čije se zdravstvo može pohvaliti i najsloženijim transplantacijama režnja roditeljske jetre? Je li se roditelje uopće uputilo u te mogućnosti i otkuda nepovjerenje u domaće liječnike?</p>
<p>U fantastičnoj humanitarnoj akciji za Sunčanu Kambi, u samo nekoliko sati proteklog vikenda, telefonskim pozivima i SMS porukama prikupljeno je više od 200.000 kuna potrebnih za operaciju u inozemstvu. Javnosti je preko SMS mreže rečeno da je u pitanju život djeteta, da je operaciju (možda čak i presađivanje jetre) potrebno učiniti najkasnije šestog tjedna života, da su u pitanju sati. Djevojčica od jedva mjesec i pol, od utorka je u londonskoj bolnici King's College gdje s oboje roditelja čeka rezultate pretraga, potvrdila nam je u srijedu njezina baka u Splitu.</p>
<p>U razgovoru sa splitskim liječnikom, koji je na pedijatriji u KB-a Split liječio djevojčicu, saznajemo da je on nije uputio u London. Liječnik koji se nije želio medijski izložiti, potvrđuje prvotnu dijagnozu, ali sve pretrage kojima bi se isključile neke druge bolesti nisu do djetetova puta bile gotove. </p>
<p>Ipak, nema dvojbe da bi se bolest prema već postavljenoj dijagnozi mogla liječiti i u Splitu, potvrđuje taj liječnik, dodajući da ono što se o bolesti pisalo po novinama nema veze sa stvarnim stanjem. Međutim, pravo je roditelja da odluče gdje će liječiti svoje dijete, smatra splitski liječnik.</p>
<p>Sve se događalo u priličnoj brzini. Roditelji su se u strahu za život djeteta odlučili za London, prihvaćajući sugestiju roditelja čija je djevojčica operirana u istoj bolnici prije osam godina i normalno se razvija. To je Vjesniku rekla djetetova baka, opravdavajući <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i medijsku kampanju za prikupljanje novca. Rješenje za spas djevojčice potražili su i na Internetu i tako došli do roditelja uspješno operiranog djeteta nakon čega za njih više nije bilo dvojbe gdje liječiti. </p>
<p>I u »Dajmo da čuju« javnost je uspješno senzibilizirana, a sličnih je akcija bilo do sada na pretek. Naš je zdravstveni fond »štedljiv«, pa i posebne akcije imaju smisla, ali pitanje je je li to formula za sve, kao i koliko je opravdano nepovjerenje prema našim stručnjacima. Najvažnije je ipak da se djetetu pomogne, pa bilo to i mimo hrvatske medicine. Kampanja je, ako ništa drugo, povod za neka druga razmišljanja o zdravstvu, informatizaciji i povjerenju.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Romi izloženi nerazumijevanju pa i samovolji lokalnih moćnika</p>
<p>VARAŽDINSKE TOPLICE, 10. rujna</p>
<p> - U Varaždinskim Toplicama u organizaciji Caritasa Essena sekcija Skopje u srijedu je počela s radom nacionalna radionica za Republiku Hrvatsku pod naslovom »Program za obuku lokalne javne administracije za romska pitanja«.
Radionica u Varaždinskim Toplicama dio je trogodišnjeg projekta pod naslovom »Od etničke konfrontacije do etničke suradnje«. Lani su održane dvije regionalne konferencije - u Skopju i Zagrebu a ove godine dvije radionice - u Makedoniji i BiH. Projekt je zamišljen kao rješavanje niza problema s kojima se suočavaju romske zajednice na području bivše Jugoslavije (obuhvaća sadašnje države osim Slovenije te Kosovo). Radionicu je otvorio dr. Martin Štokman, direktor projekta, koji je u svojem obraćanju sudionicima istaknuo da je cilj projekta ostvarivanje ljudskih i građanskih prava i prevladavanje etničkih podjela. Istaknuo je da je osnovna ideja projekta za bivšu Jugoslaviju reintegracija Roma. »To znači riješiti praktične probleme romskih zajednica na lokalnoj razini i zato se obraćamo političkim predstavnicima lokalne samouprave«, rekao je Štokman. </p>
<p>Ana Balaban, savjetnica potpredsjednika hrvatske Vlade Ante Simonića, obavijestila je da će Vlada do kraja listopada predložiti nacionalni program za Rome Predstavnik Ministarstva rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec istaknuo je da je vrijeme za operacionalizaciju propisa i programa osobito na lokalnoj razini gdje su problemi najočitiji. </p>
<p>Upozorio je pritom na nerazumijevanje a često i samovolju lokalnih moćnika. </p>
<p>Skupu je o pravima nacionalnih manjina i njihovoj zaštiti govorio i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, koji je istaknuo da je Republika Hrvatska u 13 godina »izuzetno napredovala u reguliranju prava manjina, ali i da se zakoni slabo provode«. U seminaru sudjeluje i predstavnik OESS-a Joachim Schulte-Loh. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ina: Neće biti redukcija plina</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Lokalni distributeri plina koji su Ini dugovali za plin izmirili su ta dugovanja i sveli ih na jednu fakturu, odnosno očitovali se i dali pravovaljane garancije za plaćanje ostatka duga u dogovorenim rokovima, pa Ina nema razloga, niti će pristupiti redukcijama ili obustavi isporuke plina prema tim distributerima, izvijestili su danas iz Ine. </p>
<p> Ina je tim lokalnim distributerima bila poslala opomene zbog neizvršavanja ugovornih obveza, te početkom tjedna navela o kojim je distributerima riječ. Iz Ine priopćavaju da je »Plinodomu« Đurđenovac nastavljena isporuka plina obustavljena 3. rujna zbog većeg dugovanja. Taj je distributer izmiro veći dio duga, a za ostatak dao pravovaljane garancije. »Toplina« iz Slavonskog Broda očitovala se o naplati tekućih dugovanja, dok se za ranija dugovanja razgovora o reprogramu. Iz Ine napominju da je u medijima došlo do pogreške u vezi s dužnicom iz Bjelovara. Ini nije bio dužan »Elektrometal« d.d. Bjelovar, nego izravni industrijski potrošač Česma Energana d.d. Bjelovar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Roditelji ispisuju 23 učenika iz kutinske škole</p>
<p>KUTINA/ ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Kutinske osnovne škole primile su u srijedu 23 zahtjeva za naknadni upis učenika. Riječ je o roditeljima koji namjeravaju ispisati svoju djecu iz Osnovne škole »Stjepan Kefelja« zbog HIV-pozitivne djevojčice Ele. Sedam roditelja u srijedu se još premišljalo o ispisu njihove djece iz škole.</p>
<p>Ravnatelj škole »Stjepan Kefelja« Ivan Čorak objašnjava da po zakonskoj proceduri roditelj prvo mora podnijeti zahtjev za ispis iz škole, što je učinilo dvadesetak roditelja, a potom se prijaviti u drugu školu. Tek onda može ispisati dijete iz prve škole i upisati ga u novu. </p>
<p>Treći dan nastave HIV-pozitivna djevojčica Ela provela je u 2.b sa četvero učenika, jednako kao i protekla dva dana nastave. Ipak, susjednom 2.a, u kojemu je do srijede sjedilo samo šest učenika, pridružio se još jedan učenik. </p>
<p>Ravnatelj škole u srijedu je otputovao iz Kutine zbog privatnih razloga. Iako je iz Ministarstva prosvjete stigla u prijepodnevnim satima vijest da je ministar Strugar u Kutini, iz Kutine su to demantirali. Otvorenom dijalogu, na koji je Strugar pozvao u utorak, očito se ne vidi kraj. </p>
<p>Dubrovački LS u srijedu je priopćio da diskriminacija na razini javnoga linča provaljuje u Hrvatskoj svakim početkom školske godine. </p>
<p>M. L./ D. Pa</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Preminuo gasitelj s Lastova </p>
<p>SPLIT, 10. rujna</p>
<p> - Razvodnik Božidar Kuček preminuo je u utorak u 15,35 sati u splitskoj Kliničkoj bolnici od posljedica teških ozljeda glave koje je zadobio pri padu s teretnog motornog vozila, prilikom povratka s požarišta na otoku Lastovu, priopćilo je u srijedu popodne Ministarstvo obrane.</p>
<p> Božidar Kuček (30) iz Petlovca kod Belog Manastira, pripadnik protupožarnih namjenski organiziranih snaga 3. gardijske brigade HV-a, ozlijeđen je 6. rujna. Pri povratku s požarišta, u 18 sati na cesti Lastovo - Skrivena Luka ispao je iz specijalnog teretnog vozila Hrvatske vojske, i pri padu na kolnik teško ozlijedio glavu. Isti dan oko 19 sati helikopterom je dovezen u splitsku Kliničku bolnicu i smješten na Jedinicu intenzivnog liječenja u stanju životne opasnosti. Dijagnosticiran mu je prijelom lubanje i nagnječenje mozga zbog čega je zapao u moždanu komu srednje dubine. </p>
<p> Kako je postojala opasnost da mu zakaže dišni sustav, bio je priključen na respirator. Nije postojala mogućnost operativnog zahvata, a uređaj CT do utorka popodne nije pokazivao pogoršanje stanja, iako je stalno bio u životnoj opasnosti, doznaje se u KB-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Paederus u Karlovcu nije nikakva posebna novost </p>
<p>KARLOVAC, 10. rujna</p>
<p> - Nakon vijesti i napisa u nekim karlovačkim lokalnim medijima da se i u Karlovcu, odnosno karlovačkom naselju Borlin pojavio »novi opasan kukac«, poput onog koji se nedavno pojavio u Sisku, karlovački Zavod za javno zdravstvo izdao je u srijedu priopćenje u kojem se kaže da nije riječ ni o kakvim »novim kukcima«. </p>
<p>U priopćenju koje je potpisao ravnatelj Zavoda dr. Boško Milanković kaže se da se kukci iz roda Paederus normalno nalaze na karlovačkom području. Dr. Milanković objašnjava da kukac izgleda poput većeg mrava, crne boje i crvenih nogu, da preferira vlažnija staništa, te da u uvjetima ekstremnih suša dolazi do povećanja broja tih kukaca a time i mogućeg kontakta sa ljudima. U priopćenju se dodaje kako kukac u kontaktu sa čovjekom nije agresivan, odnosno ne grize i ne ubada poput pčele. </p>
<p>Međutim ako se nehotično pritisne i prignječi uz kožu, on ispusti tekućinu koja sadrži toksičnu tvar od koje se na koži pojavljuje crvenilo i plikovi, a takva kožna reakcija liječi se kortikosteroidnom kremom te prolazi za par dana bez posljedica, kaže se u pripćenju. </p>
<p>Dr. Milanković dodaje da je zapravo riječ o »domaćem kukcu« te da za sada nema informacija o povećanju broja kukaca iz roda Paederusa na području grada Karlovca i okolice. Gdje po mišljenju karlovačkog Zavoda za javno zdrastvo ovaj kukac poput drugih obitava i na karlovačkom području. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dosad najpozitivniji stav Tužiteljstva </p>
<p>Banski dvori ne žele komentirati tvrdnju Carle del Ponte kako bijeg generala Gotovine ukazuje na nesposobnost Vlade da kontrolira specijalne službe, ali prema riječima visokog izvora, Vlada »nije zadovoljna što taj predmet traje već dvije godine«/ Del Ponte početkom listopada u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom primio je 1. rujna non-paper glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte s ocjenom suradnje Hrvatske i haaškog tužiteljstva, koje je bilo upućeno i svim veleposlanicima zemalja članica Europske unije te Sjedinjenih Država u Zagrebu. U pismu se, među ostalim, tvrdi da »situacija s Gotovinom podiže pitanje sposobnosti hrvatske vlade da kontrolira specijalne službe te djeluje bez odgode po izdavanju novih optužnica Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju«. Dodaje se kako je »ohrabrujuća činjenica da je Hrvatska glavnoj tužiteljici iskazala predanost da odmah postupa po svim novim optužnicama/nalozima za uhićenje«. </p>
<p>U Vladi to pismo Del Ponte ocjenjuje kao dosad »najpozitivniji stav haaškog tužiteljstva o suradnji sa Zagrebom«, tvrdi visoki izvor iz Vlade. </p>
<p>Posjet Carle del Ponte Zagrebu u Banskim dvorima očekuje se početkom listopada, dakle prije njezina izvješća za Vijeće sigurnosti UN-a, a do 20. rujna bit će dovršeno cjelovito izvješće o ispunjavanju hrvatskih obveza, poglavito vezano za tzv. tehničku suradnju, odnosno dokumente koje je Haag tražio od Zagreba. Na tom se izvješću, inače, radi već više od mjesec i pol u suradnji sa službenicima Haaškoga suda u Zagrebu. </p>
<p>U njemu će se detaljno izvijestiti i o svemu što se poduzelo na izvršavanju naloga za uhićenje generala Ante Gotovine, uz napomenu kako ne postoji ni jedna informacija neke od triju hrvatskih tajnih službi i policije koja bi ukazivala na to da se general Gotovina nalazi u Hrvatskoj ili na nekom drugom mjestu u inozemstvu. </p>
<p>U Banskim dvorima napominju da ni od partnerskih inozemnih tajnih službi Zagreb dosad nije dobio ni jednu informaciju koja bi ukazivala na tako nešto. </p>
<p>Banski dvori ne žele komentirati tvrdnju Carle del Ponte da bijeg generala Gotovine ukazuje na nesposobnost Vlade da kontrolira specijalne sužbe. Ali, prema rječima visokog izvora, Vlada »nije zadovoljna što taj predmet traje već dvije godine«, odnosno kako je »jasno da posao nije obavljen« ako ta obveza prema Haaškom sudu nije ispunjena. </p>
<p>Štoviše, tvrdi visoki izvor iz Vlade, još nije utvrđeno ni tko je generala Gotovinu upozorio da je krajnje vrijeme za bijeg. No, naš sugovornik upozorava da to nije nužno morao biti netko iz hrvatskih tajnih službi jer se pretpostavlja da je general davno prije podizanja optužnice znao da se protiv njega vodi postupak.</p>
<p> Kao svojevrsni alibi hrvatskim tajnim službama dodaje da je general Gotovina iz komunikacije sigurno isključio sve osobe koje ga mogu dovesti u rizičan položaj pa se procjenjuje da u Hrvatskoj ne postoji osoba koja izravno komunicira s generalom Gotovinom. </p>
<p>Visoki izvor iz Vlade opovrgava tvrdnje da su smjene u Protuobavještajnoj agenciji (POA) posljedica navoda u non-paperu Carle del Ponte te tvrdi kako je do njih došlo zbog dostavljanja medijima informacija vezanih uz navodno prisluškivanje francuskih diplomata.</p>
<p> Trgovinom povjerljivim dokumentima, najavljuje visoki izvor, uskoro će se baviti i Vijeće za nacionalnu sigurnost kojemu će se predložiti i konkretne mjere, među njima i smjene odgovornih, uz pomoć kojih bi se trebao prekinuti taj običaj koji »dovodi u pitanje i vjerodostojnost hrvatske države«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Strugar ne poduzima ništa protiv ravnatelja koji neće u mirovinu</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Unatoč tomu što se projekt zapošljavanja viška radnika u osnovnome školstvu uspješno provodi, Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) primio je prijave o ravnateljima škola koji ne žele zapošljavati viškove, jer im je mnogo lakše na to mjesto uzeti »nekoga svog«. </p>
<p>Istodobno, istaknula je u srijedu na konferenciji za novinare pravnica Sindikata Ivančica Benaković, povećao se broj ravnatelja koji bi morali u mirovinu jer su za to stekli zakonske uvjete, no to ne žele unatoč upozorenjima. Sindikat je primio desetak prijava prema kojima su ravnatelji odlučili sačuvati fotelju, iako su navršili 65 godina. U Sindikatu tvrde da u sustavu ima i ravnatelja sedamdesetogodišnjaka. U tome da zadrže fotelju pomažu im i školski odbori, koje uz predstavnike lokalne zajednice čine i članovi SHU-a. Budući da je Sindikat o takvom brutalnom kršenju Zakona obavijestio ministra prosvjete Vladimira Strugara još prije godinu dana, a da on dosad nije ništa učinio da bi to spriječio, odlučili su objaviti imena tih ravnatelja. SHU će ustrajati i u tome da se do 2007. kad se očekuje da Hrvatska uđe u Europsku uniju, prosječne plaće učitelja izjednače s prosječnim plaćama njihovih kolega u europskim zemljama. Postupno bi se plaće učitelja početnika izjednačile s prosječnom plaćom u Hrvatskoj, učitelj s 15 godina staža imao bi 30 posto veću plaću od početnika, a učitelj pri kraju radnoga vijeka dvostruko višu plaću od početnika. Prema riječima predsjednika SHU-a Dalimira Kube, u prvih šest mjeseci ove godine plaće učitelja porasle su 7,28 posto u odnosu na 2002. Izrazio je zabrinutost što su zaposleni u osnovnom školstvu, unatoč činjenici da imaju 20 posto viši koeficijent obrazovanja u odnosu na prosjek Hrvatske, jedini javni službenici čija je prosječna plaća niža od prosjeka plaća u državi.</p>
<p>Ravnatelji koji »čuvaju fotelju«</p>
<p>Sindikat hrvatskih učitelja dobio je podatke o ravnateljima koji po Zakonu više ne bi smjeli raditi u školi. To su ravnatelji osnovnih škola »Ljudevit Modec« u Križevcima (Dragutin Otak), »Fra Pavle Vučković« u Sinju (Petar Pavić), »Mljet« u Babinom Polju (Herman Hajdić), »Filip Lukas« u Kaštel Starom (Olga Tangar), »Tin Ujević« u Šibeniku (Ambroz Beneja), »Vjekoslav Parać« u Solinu (Marget Mikelić), te »Vela Luka« u Veloj Luci (Jero Mirošević). Prijavljena je i jedna osoba u Osnovnoj školi »Mate Lovrak« u Petrinji.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Posljednja saborska sjednica 24. rujna raspravljat će i o hrvatsko-slovenskim odnosima </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Posljednja redovna sjednica, 37. u sadašnjem sazivu Hrvatskoga sabora, započet će 24. rujna, ali još se ne zna koliko će trajati, odlučeno je na sastanku Predsjedništva Sabora održanom u srijedu. »Sjednica će trajati koliko bude trebalo da se odrade svi važni poslovi, ponajprije oni vezani uz približavanje Europskoj uniji«, rekao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nakon sastanka Predsjedništva. </p>
<p>Podsjetio je da iz Vlade u Sabor još nisu stigli svi zakoni pa je stoga bolje pričekati ih i onda u kontinuitetu odraditi cijeli posao, objasnio je. Tako će nakon završetka izvanredne 36. sjednice, Sabor pauzirati tjedan dana ne bi li Vlada odradila svoj posao. Tomčić je također potvrdio da će se na 37. sjednici raspravljati o odnosima Hrvatske i Slovenije, ali još se ne zna točan datum kad će ta rasprava biti na dnevnom redu, jer iz Vlade u Sabor još nisu stigli potrebni materijali. </p>
<p>M. J., A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Simonić s predstavnicima Svjetske banke</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Ante Simonić i predstavnici ministarstva prosvjete i športa, rada i socijalne skrbi, zdravstva te znanosti i tehnologije sastali su se u srijedu s predstavnicima Svjetske banke, priopćeno je iz Vladina ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>Na sastanku se razgovaralo o nalazima i preporukama misije Svjetske banke na temu predloženog Programskog zajma za prilagodbu. Riječ je o programu koji bi obuhvatio razdoblje od dvije do tri godine i imao dalekosežne ciljeve. </p>
<p>Svrha sastanka je utvrditi mjere i politiku, definirati prioriteta koji se mogu postići u određenom roku kako bi Svjetska banka bila spremna financirati PAL program i pružiti potporu Vladi.</p>
<p>Mjere su u ovom trenutku usmjerene na prosvjetni sektor i unaprjeđivanje menadžmenta u socijalnom sektoru, istaknuli su predstavnici Svjetske banke. </p>
<p>Predstavnici Svjetske banke izrazili su zadovoljstvo donošenjem Zakona o visokom obrazovanju, kojem je jedna od karakteristika lakši transfer prema gospodarstvu, stoji, među ostalim, u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Štete od ovogodišnjih šumskih požara veće od 1,7 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - »Štete od požara na drvnoj masi i općekorisnim funkcijama šuma od početka godine do 9. rujna procjenjuju se na 1,734 milijarde kuna«, rekao je u srijedu Željko Ledinski, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.</p>
<p>Dodao je da je ove godine opožareno 25.500 hektara, dok je 2000. godine opožareno bilo čak 68.000 hektara, u usporedbi s 28.000 hektara 1998. godine.</p>
<p>U 100 velikih požara ove godine opožareno je ukupno 19.000 hektara. Požari su u više od 60 posto slučajeva i 50 posto opožarenih površina nastajali na privatnim neobrađenim površinama poljoprivrednog zemljišta. U ukupno 499 požara opožarena je manja površina. »To pokazuje da su vatrogasci, iako bez jedinstvenog sustava upravljanja, dobro obavili svoj posao«, kaže Ledinski.</p>
<p>Hrvatske šume će sanirati opožarene površine sadnicama iz novog rasadnika kod Zadra, u kojem ih je čak 10 milijuna, te maslinama iz maslinika kod Skradina, najvećeg u Dalmaciji, koji se prostire na 12 hektara. Iz sredstava Svjetske banke već je posađeno 280.000 maslina na 1200 hektara opožarenih površina. Ledinski je apelirao na Vladu i Sabor da u proračun za iduću godinu izdvoje veća sredstva za protupožarnu zaštitu i nabavku vatrogasnih vozila. Hrvatske šume za provođenje mjera zaštite šuma od požara ove će godine izdvojiti 120 milijuna kuna. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Američki veleposlanik u posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji</p>
<p>VUKOVAR, 10. rujna</p>
<p> - Polaganjem vijenca i odavanjem počasti na mjestu masovne grobnice na Ovčari, američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank završio je u srijedu posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji.</p>
<p>Franka su primili i gradonačelnik Vukovara Vladimir Štengl te vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer, a prijepodne se susreo i s predstavnikom Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Jovanom Ajdukovićem.</p>
<p>»Čvrsto podupiremo koračanje hrvatskih ljudi prema boljoj budućnosti i njihovo nastojanje da jedno teško razdoblje ostave u prošlosti«, izjavio je američki veleposlanik nakon završetka razgovora s Ajdukovićem, dodajući da je u Vukovarsko-srijemsku županiju došao kako bi čuo stajališta i mišljenja srpske zajednice te županijskih i gradskih vlasti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Račan s Jordanićem o suzbijanju rada na crno</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan sastao se u srijedu u Banskim dvorima s glavnim državnim inspektorom Brankom Jordanićem s kojim je, kako je kazao, razgovarao o mjerama koje Vlada namjerava poduzeti protiv rada na crno.</p>
<p>Najavio je da Vlada razrađuje potrebne mjere koje bi trebale pridonijeti u osiguravanju više zakonitosti u radu različitih službi i djelatnosti. Račan je ocijenio da je rad na crno veliko zlo kako za radnike tako i za državu, jer državi izmiče naplata poreza, radnike se eksploatira, a dio gospodarstva koje posluje pošteno postaje neravnopravno. </p>
<p>Premijer je najavio da će Vlada ubrzo donijeti još neke dodatne mjere za povećanje sankcija za rad na crno. Kao primjer je uzeo »rat« s nezakonitom eksploatacijom šljunka, rekavši da je, kada se na osnovi zakona počelo plijeniti bagere koji su sudjelovali u takvim poslovima, eksploatacija šljunka vraćena na normalu. Zbog toga je, kazao je Račan, važno da se rad na crno spriječi na efikasan način. </p>
<p>Također je kazao da je s Jordanićem razgovarao i o primjeni Zakona o potrošačima. Račan je ocijenio da je evidentno kako se trgovci nisu pripremili za taj zakon ma koliko imali vremena od njegova donošenja do primjene. </p>
<p>Naglasio je da Vlada podržava Državni inspektorat u tome da bude rigorozan jer »ako popustimo na početku, onda ćemo popuštati neprekidno«, kazao je Račan. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Čelnici SDP-a i HDZ-a Račan i Sanader neće odmjeriti snage na istome mjestu</p>
<p>Hrvatski će građani na izborima - još uvijek neslužbeno najavljenima za 23. studenoga - glasati u deset plus dvije izborne jednice / Zemlja je teritorijalno podijeljena na deset izbornih jednica za koje mnogi, jer se ne poklapaju ni sa kakvim drugim administrativnim granicama, smatraju da su loše napravljene</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Zbog samo tehnički izmijenjenog Izbornog zakona, hrvatski će građani na izborima - još uvijek neslužbeno najavljenima za 23. studenoga - glasati u deset plus dvije izborne jednice. Zemlja je teritorijalno podijeljena na deset izbornih jednica za koje mnogi, jer se ne poklapaju ni sa kakvim drugim administrativnim granicama, smatraju da su loše napravljene.</p>
<p>Primjerice, sedma izborna jednica obuhvaća jugozapadni dio Zagreba, ali i Primorje i Gorski kotar. U jedanaestoj i dvanaestoj izbornoj jedinici glasat će pripadnici nacionalnih manjina te dijaspora.</p>
<p>Račan u prvoj, Sanader u desetoj izbornoj jedinici</p>
<p>Kao i na prošlim izborima, u prvoj izbornoj jednici, koja obuhvaća sam glavni grad Hrvatske, SDP-ov najvažniji kandidat za ponovno osvajanje biračkog povjerenja je predsjednik stranke i aktualni premijer Ivica Sanader, najvjerojatnije će se kandidirati u desetoj izbornoj jednici, koja obuhvaća veći dio Splita i cijelu južnu Dalmaciju do Dubrovnika. Od poznatijih imena, u prvoj izbornoj jednici, odnosno u Zagrebu, na HSP-ovoj će listi biti Slaven Letica, u ime HDZ-a potpredsjednica stranke Jadranka Kosor, predsjednica HNS-a Vesna Pusić, predsjednik LS-a Ivo Banac, a najvjerojatnije i predsjednik HSLS-a Dražen Budiša.</p>
<p>Druga izborna jednica, u kojoj glasaju građani istočnog dijela Zagreba, ali i stanovnici bjelovarskog kraja, sučelit će se, prema svim kalkulacijama, Tonino Picula za SDP, predsjednik HSS-a i Sabora Zlatko Tomčić, vjerojatno i predsjednik HB-a Ivić Pašačić, potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić te predsjednik Libre Jozo Radoš. </p>
<p>U trećoj izbornoj jednici, koja obuhvaća Hrvatsko zagorje, najzvučnija su imena HSLS-ov gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok te HNS-ov ministar obnove i graditeljstva Radimir Čačić, dok će se u četvrtoj izbornoj jednici, koja obuhvaća sjeverni dio Slavonije, »sukobiti« potpredsjednik LS-a i osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić, potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks te potpredsjednica SDP-a Željka Antunović.</p>
<p>Peta izborna jednica, južna Slavonija, okupit će sigurno kao konkurente potpredsjednika SDP-a Matu Arlovića, predsjednika HSP-a Antu Đapića te zamjenicu predsjednika DC-a Vesnu Škare Ožbolt.</p>
<p>U šestoj izbornoj jednici, odnosno u Moslavini, jedan od HSLS-ovih kandidata bit će Dorica Nikolić, glavna tajnica stranke, Marijana Petir u ime HSS-a te SDP-ov ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. U sedmoj izbornoj jednici, koja obuhvaća jugozapadni dio Zagreba, a proteže se do Novog Vinodolskog, SDP-ov kandidat će najvjerojatnije biti Mato Crkvenac, a HDZ će vjerojatno predstavljati Branko Vukelić, glavni tajnik stranke i bivši gradonačelnik Karlovca, a DC saborski zastupnik Pavao Miljavac. U Istri, odnosno osmoj izbornoj jednici, listu SDP-a i IDS-a vjerojatno će nositi jedan od najpopularnijih saborskih zastupnika Damir Kajin, ali na listi će se sigurno naći i SDP-ov potpredsjednik Vlade Slavko Linić. HSLS će vjerojatno kandidirati zastupnika Željka Glavana, a HDZ Nevia Šetića.</p>
<p>Deveta izborna jednica, sa sjedištem u Zadru, okupit će vjerojatno u ime SDP-a ministricu pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, u ime HSLS-a Joška Kontića, a u ime HDZ-a Pericu Bukića, novu stranačku nadu, ili Božidara Kalmetu, koji je HDZ-ov zastupnik u Saboru i zadarski gradonačelnik. U desetoj izbornoj jednici, u ime HDZ-a, kandidirat će se vjerojatno Ivo Sanader, a u ime SDP-a ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. HSS računa s Lukom Rojićem, a HSP sigurno s popularnim Tončijem Tadićem, dok će se u toj izbornoj jednici, sa sjedništem u Dubrovniku, najvjerojatnije kandidirati i predsjednik DC-a Mate Granić.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030911].
|
