NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030211].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221267 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jednom započeto lobiranje u EU nikad ne prestaje</p>
<p>Prvi se odgovor EU-a na hrvatski zahtjev ne može očekivati ove godine, nego sljedeće, kad se u Hrvatskoj provedu parlamentarni izbori, a neslužbene bi se ocjene mogle čuti već na posljednjem EU-summitu kojim će predsjedavati Grčka, 21. lipnja u Solunu / Premijer Račan prije toga, a ubrzo poslije podnošenja službenog zahtjeva u Ateni, mora otići u službeni posjet Londonu, što se smatra jednim od najvažnijih poteza u osiguravanju političke potpore našem zahtjevu za punopravno članstvo u EU</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Hrvatski će premijer Ivica Račan u sljedeća dva do tri tjedna u Ateni predati grčkom predsjedništvu službeni zahtjev Hrvatske za ulazak u Europsku uniju, čime će najvećim dijelom završiti proces lobiranja u glavnim europskim metropolama.</p>
<p>Ivica Račan te ministri Tonino Picula i Neven Mimica mogu biti zadovoljni rezultatima svojih putovanja, jer su u svim europskim zemljama dobili načelnu potporu za približavanje EU. No, uvjeravanje da je Hrvatska spremna za kvalitetniji europski iskorak tek je počelo - Hrvatska svoju europsku ozbiljnost mora dokazati ispunjavajući političke kriterije i pritom u rukama imati vidljive dokaze da je dovoljno zrela za uspostavu slobodnog tržišta. Hrvatska još ne ispunjava i tzv. kopenhagenske kriterije koji neku zemlju kvalificiraju za punopravno članstvo u EU.</p>
<p>Prvi se odgovor EU-a na hrvatski zahtjev ne može očekivati ove godine, nego sljedeće, kad se u Hrvatskoj provedu parlamentarni izbori, a neslužbene bi se ocjene mogle čuti već na posljednjem EU-summitu kojim će predsjedavati Grčka, 21. lipnja u Solunu.</p>
<p>No Račan prije toga, a ubrzo poslije podnošenja službenog zahtjeva u Ateni, mora otići u službeni posjet Londonu, što se smatra jednim od najvažnijih poteza u osiguravanju političke potpore našem zahtjevu za punopravno članstvo u EU. Stajalište Ujedinjenog Kraljevstva, navode strani diplomati, bit će jedno od najvažnijih u procjeni hrvatskog uspjeha u EU.</p>
<p>U tijeku lobiranja, Hrvatska je uspjela ispuniti dio političkih uvjeta - donesen je Zakon o HRT-u i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. U sklopu tih uvjeta najvažnija će točka biti suradnja s Haaškim sudom koja se mora nastaviti. Diplomati procjenjuju da će Hrvatska vrlo brzo imati priliku da to i dokaže, ako u Zagreb dođe nova optužnica.</p>
<p>Poruka EU-a kad je o tome riječ ista je kao i poruka NATO-a hrvatskom izaslanstvu pri predstavljanju prvog nacionalnog godišnjeg plana za MAP. U sjedištu NATO-a nam je, naime, rečeno da se »slučaj Bobetko« sad smatra završenim, ali da se Hrvatska ponašala iznimno loše. Ako se takav scenarij ponovi, proces integracija bit će zaustavljen.</p>
<p>Zato je posjet Londonu iznimno važan. Na zamjerke da se Velika Britanija - koja funkcioniranje Haaškoga suda smatra važnim - prema Hrvatskoj ponijela preoštro, britanska diplomacija odgovara da Hrvatsku smatra prijateljem, a prijatelji moraju razgovarati otvoreno. </p>
<p>Hrvatska je i od Vijeća ministara EU-a doživjela nekoliko oštrih opomena. One zemlje koje su Hrvatsku neslužbeno tapšale po ramenu i govorile da neće pristati na tako oštre tonove Londona, na kraju su se spremno suglasile s britanskim stavovima.</p>
<p>Svi su europski sugovornici upozorili Hrvatsku da se mora dokazati kao ozbiljna zemlja koja ispunjava europske kriterije. Samo ove godine, hrvatska se vlada obvezala na 83 mjere i zakona da bi uspjela, kako to navodi ministar za europske integracije Neven Mimica, ispuniti uvjete za punopravno članstvo do 2006. godine i uskočiti u novi val proširenja 2007. godine, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. </p>
<p>Europska će se unija o hrvatskoj kandidaturi izjasniti sljedeće godine. Takav ritam, nametnut procedurom, Bruxellesu odgovara i politički. EU će pričekati rezultate izbora i vidjeti hoće li nova vlada nastaviti europskim smjerom.</p>
<p>Za uspješnost približavanja EU važan je i gospodarski dio kriterija, jer na tržištu moraju vladati ravnopravni uvjeti za sve, a ulaganja moraju biti transparentna. </p>
<p>Afere Sunčani Hvar i sisačka Željezara, uz nedopustivo i sumnjivo miješanje politike u gospodarstvo, najavljuju da će Hrvatska imati sve više takvih problema, jer zemlja u cijelosti ne zna funkcionirati prema pravilima EU-a.</p>
<p>Hrvatska će se, skorim podnošenjem zahtjeva za punopravno članstvo, naći u jedinstvenoj prilici da aplicira u jednu, a bude primljena u sasvim drukčiju Uniju, sa 25 zemalja i bitno drukčijim načinom djelovanja. Hrvatska sad mora »loviti« Bugarsku i Rumunjsku da bi i njezine ambicije postale službene u dokumentima EU-a. Bugarska i Rumunjska su to već postigle - jasno su naznačene Sporazumom iz Nice. </p>
<p>U međuvremenu, EU mora svladati način djelovanja s bitno povećanim članstvom, donijeti europski ustav, ali i proračun za sljedećih nekoliko godina. </p>
<p>Zato proces lobiranja ne završava Račanovim, Piculinim i Mimičinim putovanjima. On je tek započeo i trajat će dok Hrvatska ne postane punopravnom članicom. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Utrka s rokovima i više sudaca za učinkovitije pravosuđe</p>
<p>Za Hrvatsku je mnogo važnije da se zakonodavstvo, pravosuđe i haaški odnosi u Zagrebu počnu shvaćati kao unutarnje pitanje koje valja rješavati zbog sebe. A onda će i Europa biti zadovoljna</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Hrvatski su sudovi uspjeli 1,247.549 neriješenih sudskih predmeta iz 2001. godine u 2002. godini smanjiti na 1,108.790. Hrvatski je parlament trebao uskladiti 75 zakona s europskim zakonodavstvom. Usvajanjem Zakon o HRT-u, s neznatnim zakašnjenjem, prijeđen je broj od 50 sasvim usklađenih propisa. Ostali su u različitim fazama zakonodavne procedure, ali se rokovi za njihovo donošenje po tromjesečjima u 2003. i 2004. godini zasad ne ugrožavaju.</p>
<p>Reklo bi se, stanje je zadovoljavajuće, posebno kad se zna da će ove godine većina zakonskih projekata biti isključivo namijenjena rasterećenju sudova prebacivanjem dijela sudske u ovlasti drugih tijela i službi, odvjetništva i posebice javnih bilježnika.
Međutim, ta statistika sasvim drukčije izgleda kad se zna da je u 2002. godini Državno sudbeno vijeće uglavnom, imenovanjem sudaca, dovršavalo posao Ministarstva pravosuđa u popunjavanju sudova planiranim brojem sudaca. </p>
<p>Tako je nekoliko stotina sudaca imenovanih prošle godine gotovo do kraja popunilo sudnice, pa je trenutno samo u sudovima (bez državnih odvjetništava) više od 9000 zaposlenih, odnosno više od 2500 sudaca. To povećanje broja sudaca na neki način relativizira smanjivanje broja neriješenih spisa za 140.000.</p>
<p>Rokovi za donošenje zakona se zasad poštuju, ali u slučaju ovršnog zakona, od kojeg se očekuje bitno smanjenje broja sudskih predmeta, moglo bi doći do probijanja rokova. Predstavljena nova verzija ovršnog zakona na prvom je koraku doživjela brojne stručne kritike pa će se mjeseci rada na ispravljanju pojaviti kao bitno kašnjenje u proceduri. A onda će to kašnjenje bitno djelovati na učinak sudaca, jer će ovršni predmeti i dalje dospijevati na sudačke stolove. Pretprošle je godine takvih predmeta bilo oko 340.000. S naglašenim porastom priljeva u odnosu na sve prethodne godine.</p>
<p>Zakoni o parničnom postupku, nasljeđivanju, sudskom registru, trgovačkim društvima i stečajevima u početnim su zakonodavnim fazama. Oni će utjecati na povećanje broja novih predmeta na sudovima i smanjenje zaostataka, u kombinaciji s povećanim brojem sudaca, tek 2004. godine. To, kad je riječ o hrvatskoj namjeri da 18. veljače podnese aplikaciju za članstvo u EU, znači da će pravosuđe i dalje vući za sobom oko milijun zaostalih neriješenih predmeta.</p>
<p>Odnosi Hrvatske s Haaškim sudom manje su pravna, a više politička dimenzija te kandidature. Istina, nakon otvaranja političke bitke s tužiteljstvom i Sudom u povodu optužnice protiv Janka Bobetka ti se odnosi ipak temelje na bitno drukčijim pravnim i političkim polazištima.</p>
<p>No, to ne znači da se pritiscima zbog neuhvatljiva optuženika Ante Gotovine neće pridružiti i političke ocjene Hrvatske kad je riječ o najavljenim optužnicama za pojedine akcije iz Domovinskog rata. </p>
<p>Slijedeći tzv. ravnotežu među zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, haaško tužiteljstvo traži načina da s optuženim Slobodanom Miloševićem (Srbija) uspostavi ravnotežu optužbama protiv predsjednika hrvatske vlade i pojedinih ministara u vrijeme spomenutih akcija. Prema običaju, najava tih optužbi je već uslijedila svjedočenjima nekolicine vojnih osoba za koje se i haaški i hrvatski izvori slažu da će se, barem neki od njih, naći i na optuženičkoj klupi.</p>
<p>Tko će to biti i kada teško je reći. Zasad Hrvatska drži tempo u tim haaškim odnosima. Bučno najavljen dolazak američkog ministra za ratne zločine Richarda Prospera je, zasad, otpao. Carla del Ponte Hrvatsku u najnovijim newyorškim kontaktima uopće ne spominje, a njena »spoznaja« da Hrvatska krije Gotovinu nije otišla dalje od govorkanja.</p>
<p>U takvim okolnostima zakonodavstva, pravosuđa i haaških odnosa, Hrvatska bez ustručavanja može u Atenu. Kao i u drugim tranzicijskim zemljama, i ovdje je riječ o procesu koji se ne može preko noći pretvoriti u očekivan rezultat. Za Hrvatsku je mnogo važnije da se zakonodavstvo, pravosuđe i haaški odnosi u Zagrebu počnu shvaćati kao unutarnje pitanje koje valja rješavati zbog sebe. A onda će i Europa biti zadovoljna.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvati žive bolje od Bugara i Rumunja</p>
<p>Po razini životnog standarda Hrvatska zaostaje za Slovenijom, Češkom i Mađarskom, a prema Bečkom institutu za ekonomska istraživanja i za Slovačkom i Poljskom / Hrvatska ostvaruje BDP po glavi stanovnika samo u visini 37 posto prosjeka EU / Uz visoku evidentiranu nezaposlenost, glavni hrvatski gospodarski problemi su stagnirajući robni izvoz, te rast inozemnoga duga i javne potrošnje</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Hrvatska je u 2002. godini, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, zabilježila stvarni rast bruto domaćeg proizvoda od četiri posto, te stopu inflacije od oko 2,4 posto. No stopa inflacije je prema hrvatskim statističarima još i niža - 2,2 posto.</p>
<p>Prema procjeni gotovo svih ekonomskih analitičara, Hrvatska je prema gospodarskim pokazateljima ispred Bugarske i Rumunjske s kojima bi, najvjerojatnije 2007. godine, mogla ući u Europsku uniju.</p>
<p>Uz dostignutu makroekonomsku stabilnost (stabilni tečaj kune, nisku inflaciju, konstantni rast BDP-a) glavni hrvatski gospodarski problemi su stagnirajući izvoz - osobito robni, te porast inozemnoga duga i razine javne potrošnje.</p>
<p>Ukupni inozemni dug prešao je 14,07 milijardi dolara, odnosno 65 posto hrvatskoga BDP-a. No Hrvatska nije jedina tranzicijska zemlja koju muči visoka razina vanjskoga duga kao omjer u BDP-u. Bugarski vanjski dug dostiže 66,7 posto njezina BDP-a, a rumunjski vanjski dug iznosi samo 32,7 posto BDP-a.</p>
<p>Od ostalih tranzicijskih zemalja nepovoljni omjer duga i BDP-a, koji je ipak dosta bolji od hrvatskoga, imaju još Estonija (vanjski dug 62 posto BDP-a) i Mađarska, čiji ukupni vanjski dug iznosi 58,9 posto BDP-a. Latvija pak s vanjskim dugom od 72 posto BDP-a ima i nepovoljniji omjer inozemne zaduženosti nego Hrvatska. </p>
<p>Najnovijim stand-by aranžmanom s MMF-om Hrvatska se obvezala na obuzdavanje rasta (i postupno smanjenje) razine javnog duga koji je krajem 2002. prešao 57,5 posto BDP-a, a koji bi u 2003. trebao biti sveden na 57,2 posto BDP-a. Usporedbe radi, javni dug je krajem 1999. iznosio 47,8 posto BDP-a. Opći proračunski deficit iznosio je lani 6,2 posto BDP-a, a u 2003. bi trebao biti reduciran na samo 5 posto BDP-a.</p>
<p>Prema najnovijim podacima Bank Austrije (koja je sastavni dio HVB grupacije) Hrvatska ima u tekućim cijenama BDP po glavi stanovnika od 5270 eura, što je bolje i od nekih tranzicijskih zemalja koje će se u prvom krugu proširenja 2004. priključiti EU, a pogotovo od Rumunjske i Bugarske.</p>
<p>Iza Hrvatske su, dakle, Poljska, tri baltičke zemlje, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Rusija, Ukrajina, Albanija, Makedonija i naravno Bosna i Hercegovina, te Srbija i Crna Gora.</p>
<p>Poljska ima BDP po glavi stanovnika od 5210 eura, Estonija 4960 eura, Litva 4200 eura, Slovačka ima BDP per capita 4100 eura, Latvija 3700 eura, Rusija ostvaruje BDP po glavi stanovnika od 2400 eura, rumunjski BDP per capita iznosi 2100 eura, Bugarska ima bruto domaći proizvod per capita od 2070 eura, Makedonija 1940 eura, albanski BDP po glavi stanovnika iznosi 1410 eura, a ukrajinski 850 eura.</p>
<p>S druge strane, Slovenija ostvaruje BDP po glavi stanovnika od 11.150 eura, Češka 7150 eura, a Mađarska 6650 eura. </p>
<p>Prema analizi Bečkog instituta za ekonomska istraživanja, Hrvatska sa 8730 eura BDP-a po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći), ostvaruje samo 37 posto prosjeka sadašnje Europske unije (Petnaestorice), odnosno 37 posto prosječnog životnog standarda stanovnika EU. Usporedbe radi, Slovenija ostvaruje (prema bečkom Institutu) 69 posto prosjeka EU-a, a češki BDP (prema paritetu kupovne moći) po glavi stanovnika iznosi 59 posto prosjeka EU-a. Mađarska ostvaruje polovicu BDP-a per capita Europske unije, Slovačka 49 posto, a Poljska 38 posto kupovne moći EU-a.</p>
<p>S druge strane, podaci Eurostata govore da je životni standard u Bugarskoj dosegnuo samo 27 posto onoga u EU, dok je taj prosjek u Rumunjskoj još niži - 24 posto.</p>
<p>Uz Hrvatsku od tranzicijskih zemalja znatniji su gospodarski rast lani ostvarile Latvija i Litva po 5 posto BDP-a, Albanija (4,5 posto BDP-a), Estonija (4,5 posto) Rumunjska (4,3 posto), Bugarska (4 posto) i Ukrajina (4,1 posto). Ostale tranzicijske zemlje koje su u prvom krugu proširenja EU-a ostvaruju niže stope gospodarskog rasta od Hrvatske.</p>
<p>Hrvatska je sa službenom stopom nezaposlenosti od 22,5 posto lošija od Bugarske, čija je stopa nezaposlenosti 17,7 posto i Rumunjske (10,2 posto nezaposlenosti). Poljska i Slovačka pak bilježe stopu nezaposlenosti od po 17,8 posto, a ostale tranzicijske zemlje imaju nižu razinu nezaposlenosti - s iznimkom Makedonije, BiH i Srbije i Crne Gore, te istočnih dijelova bivšega SSSR-a, gdje je bez posla od trećine do gotovo polovice radno-aktivnog stanovništva.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Drnovšekov moratorij za otvorena pitanja s Hrvatskom</p>
<p>U vezi sa svim otvorenim pitanjima i o granici na moru i u vezi s nuklearkom u Krškom, a pogotovo u odnosu na dug Ljubljanske banke, hrvatskoj strani jedino preostaje pokretanje međunarodnih arbitraža / Time bi se na civilizirani način pred međunarodnim institucijama, a uz zadržavanje dobrosusjedskih odnosa, moglo doći do rješenja kojima bi se uklonile prepreke što stoje na putu još boljoj suradnji dviju zemalja</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - U ovoj godini neće doći do rješenja otvorenih bilateralnih pitanja s Hrvatskom, rekao je u nedjelju slovenski predsjednik Janez Drnovšek u razgovoru za tamošnju televiziju, opravdavajući tu ocjenu tvrdnjom da su u zadnjoj godini stvari »bile jako ispolitizirane, osobito na hrvatskoj strani« te da predizborno vrijeme nije dobro za rješavanje takvih pitanja.</p>
<p>Dok traje ta odgoda, Slovenija će ući u EU, a vjerojatno i u NATO koji će, prema Drnovšekovu mišljenju, objektivno morati biti zainteresirani da se ta pitanja, osobito pitanje granice, skinu sa stola. U vezi s nuklearkom u Krškom, slovenski predsjednik se založio za ratifikaciju sporazuma koji je Hrvatski sabor usvojio početkom srpnja prošle godine, jer se njime, kako je rekao, rješava pitanje »starih financijskih obveza«, a nakon njegove eventualne ratifikacije uvijek ostaje otvorena mogućnost da Slovenija otkupi hrvatsku polovicu nuklearke.</p>
<p>Slovenski predsjednik se, u vezi s tim, založio da je »u međuvremenu« potrebno održavati sadašnju razinu odnosa s Hrvatskom i paziti da se ne pogoršaju. Osim te želje za zadržavanje dobrosusjedskih odnosa, iz Drnovšekovog istupa proizlazi i da ove godine nijedno od otvorenih pitanja neće biti predmetom bilateralnih razgovora s hrvatskom stranom, pa da, dakle, ni neće biti riješeno...</p>
<p>U tom kontekstu, i nedavna najava mariborske Večeri da Ljubljanska banka ozbiljno razmišlja o mogućnosti vraćanja duga hrvatskim štedišama, ali bez zateznih kamata, sudeći prema Drnovšekovim izjavama, nema osnove. Slijedom toga, nijedan privatizacijski proces u Hrvatskoj u kojem bi na bilo koji način sudjelovala i Ljubljanska banka neće proći bez dodatnog opterećenja. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nedavno je u vezi s tim kazao da »onaj tko je dužan Hrvatskoj, ne može sudjelovati u privatizaciji hrvatskih poduzeća«. </p>
<p> Tako se obistinjuju strahovanja nekih slovenskih gospodarskih stručnjaka (Menzinger i dr.), koji su još prije nekoliko godina upozoravali vlastitu javnost da će zbog odbijanja slovenskih vlasti da vrate dug Ljubljanske banke najviše štete imati upravo Slovenija. U vezi s tim, ako se nastavi takva politika, Hrvatska jedino može internacionalizirati taj problem pred europskim institucijama.</p>
<p>Što se tiče povrata hrvatskog dijela nuklearke i odštete za skoro petogodišnje razdoblje neisporuke struje, slovenski predsjednik je, u određenom smislu, potvrdio buduću taktiku koju su u vezi s tim već više puta iznijeli tamošnji mediji. Zalaže se za ratifikaciju ugovora kako bi se Slovenija oslobodila nemalih dugova Hrvatskoj za neisporučenu struju, a potom bi, pokrenula nove pregovore o otkupu hrvatske polovice nuklearke. Na taj bi se način, što Drnovšek, razumljivo, nije spominjao, hrvatska strana pokušala odgovoriti od pokretanja međunarodne arbitrže barem do 1. srpnja kad bi nastupila pravna zastara.</p>
<p>Ni u vezi s granicom, slovenski predsjednik nije pokazao interes kako za bilateralne pregovore tako ni za međunarodnu arbitražu koju je hrvatska strana više puta predlagala. Umjesto toga, Slovenija računa da će njezine pozicije u vezi s razgraničenjem s Hrvatskom, nakon pristupanja EU i NATO-u, biti znatno ojačane, odnosno, kako je to već više puta rečeno, da će službeni Bruxelles tada podupirati slovenska stajališta posebice o razgraničenju na moru.</p>
<p>O razgraničenju na moru između Hrvatske i Slovenije nedavno je na 80. tribini Kluba pravnika Grada Zagreba izlagao akademik Vladimir Ibler. Svoje autorizirano izlaganje, objavljeno u Informatoru (1. veljače 2003., br. 5103), akademik Ibler je zaključio tvrdnjom da »sada sve upućuje na to da, bez pravorijeka 'trećega', rješenje hrvatsko-slovenskog razgraničenja neće biti moguće«.</p>
<p>Dakle, u vezi sa svim otvorenim pitanjima, imajući u vidu maksimalistička slovenska stajališta i o granici na moru i u vezi s nuklearkom, a pogotovo o dugu Ljubljanske banke, hrvatskoj strani jedino preostaje pokretanje međunarodnih arbitraža. Time bi se na civilizirani način pred međunarodnim institucijama, a uz zadržavanje dobrosusjedskih odnosa, moglo doći do rješenja kojima bi se uklonile prepreke što stoje na putu još boljoj suradnji između dviju zemalja..</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ključem po glavi</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Je li netko uistinu prodao Željezaru Sisak Rusima unatoč činjenici da je na dio njezine imovine stavljena hipoteka?</p>
<p>Ako se može vjerovati podacima iz kupoprodajnog ugovora, Željezara se prodaje zagrebačkoj tvrtki Conares Balkan »oslobođena svih tereta«. </p>
<p>Tko je Conares Balkan i gdje su tu Rusi? </p>
<p>Riječ je o tvrtki koju je osnovala švicarska kompanija Conares Trading, trgovinski zastupnik i jedan od većinskih vlasnika ruskog metalurškog kompleksa Mečelj. </p>
<p>A hipoteka? </p>
<p>Hrvatski fond za privatizaciju svojedobno je, kažu u Vladi, dio imovine Željezare Sisak stavio pod hipoteku da bi se mogle isplatiti zaostale plaće radnicima. Tko danas može skinuti hipoteku s imovine Željezare (da bi je »oslobodio svih tereta«, kako stoji u ugovoru)? </p>
<p>Upravni odbor HFP-a, kojeg, međutim, nema.</p>
<p>Zašto ga nema?</p>
<p>Smijenjen je zato što je Hrvatska seljačka stranka to postavila kao jedan od svojih uvjeta za ostanak u koaliciji.</p>
<p>Zašto je HSS tražio odlazak HFP-ovih čelnika, među kojima je i njihov član, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, što je, između ostalog, zaustavilo i privatizaciju poljoprivrednih kombinata?</p>
<p>Prema njihovim riječima, zbog loše provedenog natječaja za prodaju hotelskoga kompleksa Sunčani Hvar slovenskoj kompaniji Terme Čatež. Prema mišljenju mnogih, zbog toga što je HSS-u smetao prevelik utjecaj SDP-a na proces privatizacije.</p>
<p>Pravi uzrok takvoj priči jedna je stara formula koju je mlada hrvatska država naslijedila još iz bivše Jugoslavije. </p>
<p> »Republički ključ«, kako se to u to vrijeme zvalo, jamčio je da u svakom imalo važnom državnom tijelu budu zastupljeni predstavnici svih republika bivše države. »Stranački ključ«, kojim se danas raspoređuju dužnosnici po hrvatskim državnim tijelima, nije ništa drugo nego nespretan prijevod već pomalo zaboravljene Titove formule koja je trebala u staroj državi osigurati »ravnopravnost svih naroda i narodnosti«.</p>
<p>Dobar biznis ne vodi se ideologijom, čak ni onda kad je država jedan od najvećih vlasnika. Hrvatska je, prevodeći u novi sustav formule iz bivšega, ideologiju i stranačku pripadnost pretpostavila stručnosti. Posljedice su vidljive svima, a ne promijeni li uskoro država formulu, trpjet ćemo ih generacijama.</p>
<p>I nešto što samo naoko nije u sklopu teme - predsjednik Stjepan Mesić (HNS) rekao je u subotu da nije, iako jest, potpisao Protokol o namjerama (za prodaju Željezare Sisak).</p>
<p>Pitanje za Predsjednika: zašto je rekao da nije?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Puca li najveća koalicija u povijesti?</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Najveća koalicija u povijesti čovječanstva, kako je Donald Rumsfeld opisao podršku 90 zemalja američkim i britanskim pritiscima na Irak, puca u Europi.</p>
<p>NATO, koji je dosad bio po strani, nakon francuskog veta na plan obrane Turske, samo sat vremena prije isteka roka, ukazuje na to da je situacija krajnje ozbiljna i da europska proturatna koalicija Francuske i Njemačke sve više jača i zadaje glavobolje Amerikancima.</p>
<p>Francusko je obrazloženje da treba dati priliku miru, a pridružuje mu se Njemačka, što se očekivalo, i Belgija, što se manje očekivalo. Nedvosmisleni su to signali koji pokazuju kako bi prošlo glasovanje o novoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, jer i Putin, obilazeći od jednoga do drugoga europskoga grada, šalje signale da je uz Francuze i Nijemce. Stidljivo, doduše, jer je Rusija svjesna kako previše ovisi o »drugoj strani« da bi u ovako osjetljivom trenutku mogla jače iskazati što misli. Tu je još i Kina, koja zasad uporno šuti.</p>
<p>Romano Prodi, prvi Europljanin među jednakima, podržava Njemačku i Francusku, a i Javier Solana u Japanu izjavljuje da je za mirno rješenje iračke krize. </p>
<p>Americi su ostala dva rješenja: ili će uz »najveću koaliciju na svijetu« nastaviti pritisak na Irak, koji će najvjerojatnije dovesti do vojne akcije krajem ovog mjeseca ili početkom sljedećega, ili će učiniti još jedan veliki napor diplomatskog uvjeravanja Francuske, Rusije i Kine da se usvoji nova UN-ova rezolucija. U tom slučaju ne bi bilo prepreka da NATO zaštiti Tursku, a u akciji bi na ovaj ili onaj način sudjelovale i druge europske države. Odgovor će se znati sljedeći ponedjeljak nakon sastanka EU-a.</p>
<p>Bush će se sigurno odlučiti za još jedan zalet diplomacije, bez obzira na ishod. Blix neće moći reći u sljedećem izvješću nešto spektakularno novo, i bit će to situacija u kojoj će se i europski skeptici morati odlučiti: uz najveću koaliciju ili protiv nje.</p>
<p> Nastavi li se ipak to američko-europsko nerazumijevanje, vješti će diplomati najvjerojatnije iščitati rezoluciju 1441 kao »završnu«, koja otvara vrata vojnoj akciji. Popuste li Francuzi i Nijemci, smekšat će se i Rusi, a Kina će i dalje drijemati. Tad je realno i usvajanje nove rezolucije, a Amerika će biti zadovoljna što je pokazala tko je gazda u (globalnoj) kući. U svakom slučaju, s rezolucijom ili bez nje, s francuskim i njemačkim protivljenjem ili bez njega, rata će biti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Duh Matije Ivanića ni danas ne miruje</p>
<p>U parlamentu se prošlog tjedna govorilo samo o Sunčanom Hvaru; nema stranke koja o tome nije pričala i tražila otvaranje rasprave pred hrvatskom javnošću. Osim vladajućih - oni nisu ništa tražili</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Baš kad se činilo da će »afera Sunčani Hvar« u zaborav, a da će krivci za blamažu biti gurnuti pod tepih, sapunica se nastavlja. Za to se brzo pobrinuo predsjednik HSS-a i Hrvatskog sabora, pragmatični Zlatko Tomčić. HSS je najprije pristao, zajedno sa SDP-om i ostalim partnerima, da se hvarski turistički kompleks proda slovenskim Termama Čatež, da bi potom, nakon što je na Hvaru izbila prava pobuna među otočanima - gotovo kao ona Matije Ivanića u 16. stoljeću, samo iz drukčijih razloga - seljaci shvatili kako ipak nešto ne štima u cijeloj priči.</p>
<p>Pa su krenuli tražiti odgovorne, optuživši one u Hrvatskom fondu za privatizaciju, ali i nestranačku (u SDP-ovoj kvoti) ministricu turizma, zahtijevajući njihove ostavke. Onda je nakon dramatičnih noćnih susreta petorke (kao VONS-a nekada), koja se sastajala, raspravljala i svađala do sitnih sati, da bi potom zaključila kako će »sutra možda ipak doći do zaključaka«, Vlada odlučila stornirati ponudu Termi Čatež.</p>
<p>U parlamentu se prošlog tjedna ionako govorilo samo o Sunčanom Hvaru; nema stranke koja o tome nije pričala i tražila otvaranje rasprave pred hrvatskom javnošću. Osim vladajućih - oni nisu ništa tražili.</p>
<p>Zastupnici su se ispod glasa došaptavali, a svatko je imao »pouzdane« informacije tko je odgovoran za ovu sramotu: neki su drvlje i kamenje sasipali na ministricu, drugi tvrdili da se u Fondu za privatizaciju »muljalo«, treći da su to sve skuhali činovnici koji su pomiješali dvije ponude, ali svi koji su to tvrdili znali da ta priča neće proći. </p>
<p>Koji bi se, naime, administrativac u Fondu za privatizaciju usudio učiniti takvo kazneno djelo? Komu bi uopće takvo što moglo pasti na pamet, osim ako se iza svega ne krije neki moćan zaštitnik?</p>
<p>Neki su se narodni tribuni iz petnih žila upinjali da bi sve oko sebe uvjerili kako glavnu odgovornost snosi potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Dobro, ti koji su to tvrdili ionako ne skrivaju kako im je temperamentni i brzopotezni potpredsjednik odavno trn u oku i kako bi željeli da ga premijer već jednom makne iz te vruće fotelje u kojoj je tri godine. Ali bilo je i onih koji su govorili da imaju dokaze za te tvrdnje, ali još nije vrijeme da ih iznesu u javnost...</p>
<p>»Gle čuda«, rekao bi sam Tomčić, taman kad se činilo da će i HSS popustiti, dogovorivši se sa SDP-om, a kao žrtvena janjad pasti ministrica i v. d. predsjednika Fonda, HSS ponovno diže valove. Razljućeni time što Račan i SDP očito i dalje vjeruju da je ponuda Termi Čatež bolja od ostalih i da u cijelom postupku nije bilo većih nepravilnosti, a o odgovornosti SDP-ovih kadrova da se i ne govori, Tomčić najavljuje novi preokret, revoltiran činjenicom da SDP u javnost šalje jasne signale kako je, radi primirja u narušenoj koalicijskoj peterokatnici, ipak »popustio« HSS-u.</p>
<p>I evo, Tomčić je odmah vratio lopticu socijaldemokratima. Javno im je i jasno, putem medija, poručio da će HSS zatražiti novu istragu u vezi sa Sunčanim Hvarom i da njegova stranka - koju vodi tako čvrstom, kao i Račan svoju - neće pristati na to da SDP lansira priče o ucjenjivačkim metodama HSS-a u javnost. Tomčić se ovoga puta razbjesnio, uzvikujući kako će sada i njegova stranka zatražiti da se već na idućoj sjednici parlamenta raspravlja o najsunčanijem otoku na Jadranu koji bi, krene li afera još dublje, za vladajuću koaliciju mogao postati najtamniji oblak dosad.</p>
<p>Zanimljivo, kad su prošlog tjedna gotovo sve oporbene stranke tražile da se u Saboru otvori rasprava o tome što se zapravo krije u dosad najvećoj privatizacijskoj zavrzlami od 3. siječnja 2000., HSS se nije pridružio oporbenim kolegama. Još je bio lojalan Račanu i njegovoj ekipi u zgradi preko puta na Markovu trgu. Pa što je onda prelilo čašu Tomčićeva strpljenja?!</p>
<p>On se sam potrudio javno reći kako je to upravo činjenica da je SDP za cijeli slučaj zapravo pokušao okriviti HSS, šuškajući da je radi očuvanja koalicije morao popustiti ultimatumima iz Tomčićeve stranke, a kako SDP zapravo uopće nije priznao odgovornost onih koje je HSS osumnjičio i da nitko na kraju neće odgovarati. Tomčić se kune da HSS nikad nije ucjenjivao ni radio 'dealove' ni s Račanom niti s bilo kim drugim, te da mu je u interesu prije svega zaštita nacionalnog bogatstva i »obiteljskog srebra«.</p>
<p>S druge pak strane, kuloari šapuću da je riječ o samo dvije mogućnosti. </p>
<p>Prva mogućnost: Račan i Tomčić ponovno su odigrali zajedničku i dogovornu partiju, ne libeći se pritom ni teških optužbi i riječi (ionako to u politici ništa ne znači; danas se blate, a sutra stvaraju savezništva), da bi i ovoga puta demonstrirali »silu«. Poručujući pritom ostatku koalicije, a pogotovo oporbenjacima koji se očajnički trude opet se dokopati vlasti, tko je »gazda« u državi i koje su to najmoćnije stranke koje kroje sudbinu svima nama.</p>
<p>Druga mogućnost: Tomčić se dogovorio s Ivom Sanaderom, šefom najjače opozicijske stranke HDZ-om, jer je svjestan da njen rejting očito raste iz dana u dan. </p>
<p>Oni koji se godinama bave politikom daju već ruku u vatru da je dogovor Sanader - Tomčić počeo polako stupati na snagu; korak po korak i evo novog savezništva. A izbori su tako blizu. Duh Matije Ivanića, iako je prošlo gotovo 500 godina, ne miruje ni u 21. stoljeću...</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dok se svijet dijeli, Saddam trlja ruke </p>
<p>Za Njemačku i Francusku, koje predvode proturatnu opciju, američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld nedavno je rekao da su »stara Europa« koja nije više previše važna/ Podjele među zapadnim saveznicama potkopavaju jedinstvo važnih institucija kao što su EU i NATO te transatlantske veze između Starog i Novog svijeta</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI</p>
<p>Nakon što su zapadni ministri obrane tijekom vikenda vijećali u snijegom pokrivenom Münchenu, međunarodne podjele o Iraku čine se još dubljima. Dok Washington i dalje energično gura ratnu opciju, Nijemci i Francuzi iznijeli su u Münchenu svoj potajno sastavljen plan koji kao alternativu ratu nudi pojačane inspekcije oružja. Nakon tog sastanka, na kojem je zrak bio nabijen uzajamnim antipatijama, napetosti između Amerikanca i nekih njihovih europskih saveznika preselile su se u ponedjeljak u NATO, duboko potkopavajući iznutra taj zapadni vojni savez. </p>
<p>Francuska, Belgija i Njemačka glatko su, naime, odbile glasovati u NATO-u da se Tursku vojno zaštiti od mogućega iračkog napada. Taj je njihov potez bez presedana, te prijeti jedinstvu Sjevernoatlantskog vojnog saveza. Nije pretjerano reći da NATO prolazi kroz jednu od svojih najvećih kriza. </p>
<p>Zamišljen je kao pakt koji se temelji na vojnoj solidarnosti, po načelu »svi za jednoga, jedan za sve«. U njegovoj je biti da sve članice priskaču u pomoć čim jednoj od njih zatreba vojna zaštita. U turskom se slučaju to nije dogodilo: Nijemci, Francuzi i Belgijanci odbacili su američki prijedlog da valja zaštititi Tursku, koja graniči s Irakom te je izložena mogućim provalama Saddamova gnjeva. </p>
<p>Amerika je predlagala da se Turke snabdije projektilima »patriot«, koji uništavaju nadolazeće rakete, zatim radarskim sustavom za rano upozoravanje te protukemijskom i protubiološkom zaštitom. Držeći da su to mjere koje bi mogle provocirati Bagdad, Francuska, Njemačka i Belgija rekle su »ne«, stavivši time na kocku i samu vjerodostojnost NATO-a. Njihovu su odluku Amerikanci nazvali »sramnom« i »neoprostivom«.</p>
<p>Stvari, dakako, neće stati na tome - potegavši NATO-ovu povelju, prvi put u njegovu postojanju, Turska je smjesta zatražila izvanredne konzultacije te vojnu pomoć drugih članica radi vlastite obrane u slučaju iračkog rata. U Bruxellesu se stoga u ponedjeljak užurbano vijećalo ne bi li se pronašao neki smokvin list koja će prikriti tekući jaz među zapadnim saveznicama. No priroda je takvih podjela da smjesta izbijaju na nekome novome mjestu. Ovaj će put to biti Vijeće sigurnosti, koje bi u petak trebalo saslušati novo izvješće UN-ovih inspektora o Iraku. </p>
<p>Atmosferu među saveznicima neki već smatraju »zatrovanom«. Za Njemačku i Francusku, koje u Europi predvode proturatnu opciju, američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld nedavno je tako rekao da su »stara Europa« koja nije više previše važna.</p>
<p> Nakon toga, oglasilo se osam drugih, uglavnom zapadnoeuropskih zemalja - uključujući Britaniju, Španjolsku i Italiju - koje podržavaju američku ideju da Saddama treba vojno kazniti. O tome se zatim očitovalo i deset istočnoeuropskih država, među kojima i Hrvatska. Posebice kod istočnih Europljana, koji su komunističko jednoumlje uspjeli upoznati iz prve ruke, prevladalo je, čini se, stajalište da svjetskim tiranima valja reći »ne«, jer postoji crta preko koje se ne može. </p>
<p>U proturatnom taboru, kamo se otvoreno svrstao i Papa, vlada stajalište da rat sa Saddamom valja izbjeći, jer će u njemu najviše stradati nedužni irački civili. Odnosno, kako je na nedavnom münchenskom sastanku kazao njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, Saddam je tiranin, ali to nije nikakva novost. </p>
<p>Bez obzira na to kojoj školi mišljenja se netko osobno priklanjao, očito je da podjele među zapadnim saveznicama potkopavaju jedinstvo važnih institucija kao što su EU i NATO, a uz to i transatlantske veze između Starog i Novog svijeta. Vijest je to kojoj će se Saddam Hussein iskreno razveseliti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Pedagoški projekt destrukcije budućnosti Hrvatske</p>
<p>Nije li indikativno da su na drugoj strani ostali samo autori tog projekta, ponajviše pedagozi s učiteljskih akademija, koji su pseudoznanstvenim objašnjenjem da preveliko znanje škodi i nastavnicima i učenicima, ali i inače, htjeli promovirati isključivo svoj ceh, kojemu preveliko znanje nije nikad ugrozilo njihovo psihičko zdravlje / Nije samo honorar za goli Projekt onaj koji opterećuje oskudni prosvjetarski proračun, tu su i simpoziji s lukulskim gozbama za probrane, »studijska« putovanja, redovne avionske karte, plaćeni računi mobitela i taksija</p>
<p>LUCIANO LUKŠIĆ</p>
<p>Zaustavljanje »Projekta« reforme školstva u Saboru, nakon dvogodišnjih porođajnih muka, plod je, između ostalog, i senzibiliziranoga javnog mnijenja putem javnih sučeljavanja mnogih intelektualaca na Vjesnikovim stranicama. </p>
<p>Profesionalni se »reformatori« tome nisu nadali, jer su u protekla tri desetljeća uspijevali na silu uvijek progurati svoje dobro plaćene makrame-projekte, koje su onda prosvjetari trebali »implementirati« ne samo protiv svoje volje te volje učenika i roditelja, nego i zdrave pameti. Bili smo opet na rubu ponora u koji bismo izgurali nekoliko naraštaja prije nego li bi se zgroženo javno mnijenje, a posteriori, pobunilo.</p>
<p>Javna je rasprava usuglasila mišljenja akademika, znanstvenika i sveučilišnih profesora, svog spektra političkih orijentacija, svih školskih sindikata, svih društvenih slojeva te djelatnika u obrazovanju i roditelja. </p>
<p>Nije li indikativno da su na drugoj strani ostali samo autori tog projekta, ponajviše pedagozi s učiteljskih akademija, koji su pseudoznanstvenim objašnjenjem da preveliko znanje škodi i nastavnicima i učenicima, ali i inače, htjeli promovirati isključivo svoj ceh, kojemu preveliko znanje nije nikad ugrozilo njihovo psihičko zdravlje.</p>
<p>Ne čudi da je HSS od početka do kraja podržavao taj projekt, no zagonetan je bio cilj što se u to društvo naglavačke, u pet do dvanaest, ubacio bivši direktor nogometnoga kluba Croatia i ponajbolji nogometaš u Saboru Zlatko Canjuga. Je li započeo predizborni prijelazni rok, pa se »demokratski« centarfor nudi »seljačkoj« momčadi kao pojačanje? HAZU, saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, saborski klubovi od HSP-a do SDP-a, kao i mnogi poslanici u Saboru, minucioznom su kritikom sasjekli pompozni »Projekt za 21. stoljeće« u »paramparčad« nakon čega bi svaka moralna osoba, koja je u tom »neosmišljenom i kaotičnom« projektu sudjelovala, trebala ponuditi ostavku (s osmjehom poput Ljilje Vokić) i vratiti novac koji su nezasluženo primali za svoje »igre bez granica« (»švedski model«, »europski standardi« i slično), koje je prof. dr. Antun Mijatović okvalificirao »ludorijom i improvizacijom«. </p>
<p>Kako su »projektanti« došli do svoga »projekta«?</p>
<p>Svatko tko se imalo razumije u projektiranje (mosta ili brane, tehnološkoga postrojenja, pravnoga sustava ili softwarea), zna da se nijedan projekt ne zbiva u zrakopraznome prostoru, nego izrađuje razne ekonomske, tehničke, ekološke, kadrovske i druge studije (feasibility study), kojima znanstvenom metodologijom utemeljuju svoj projekt.</p>
<p>Naši su »junaci« još jednom krenuli benderovskim prečacem, pod poznatim motom »ideje naše - benzin vaš«. Nitko od njih ne zna točno kakvo je stanje u postojećem sustavu, jer ga desetljećima nisu valjano nadzirali, a kamoli da bi znali odgovoriti na sva pitanja proizvedena njihovim projektom.</p>
<p>Ako su vodovodu/naftovodu na nekoliko mjesta pukle cijevi, onda samo pijani milijarder izmišlja i gradi novi skupocjeni sustav, umjesto da zamijeni napukle cijevi. Problem je što naši »projektanti« ne znaju ni otkriti niti popraviti »rupe« u sustavu, odnosno zamijeniti »stare cijevi«. Osim toga, naknada za zamjenu napukle cijevi smiješno je mala, dok je za izmjenu cijeloga sustava enormno visoka.</p>
<p>Nije samo honorar za goli Projekt onaj koji opterećuje oskudni prosvjetarski proračun, tu su i simpoziji s lukulskim gozbama za probrane, »studijska« putovanja, redovne avionske karte, plaćeni računi mobitela i taksija, dok se nastavnicima ne samo skraćuje bonus, smanjuje plaća, povećavaju obveze, onemogućuje stručno usavršavanje i napredovanje u službi, nego se i tolerira nerad, neznanje, lažiranje ocjena, korupcija, sve pod omiljenom hrvatskom parolom »ne talasaj«. </p>
<p>U Ujedinjenom Kraljevstvu, koje ima četiri odvojena školska sustava, uz bezbroj neovisnih (independent), točnije privatnih škola koje same određuju svoj kurikul, na kraju školske godine svi najvažniji dnevnici objavljuju popise škola po uspješnosti, kao i listu uspjeha po predmetima.</p>
<p>Zna li netko u Hrvatskoj koje škole spadaju u deset najuspješnijih osnovnih škola, gimnazija, ekonomskih škola, tehničkih... Zna li netko koje spadaju u deset najneuspješnijih?</p>
<p>Netko će reći, lako Britancima, oni imaju vanjsku evaluaciju. Međutim, kvaliteta postignutoga znanja u prethodnom stupnju obrazovanja očituje se na prvom sljedećem, a rupe u znanju je gotovo nemoguće uspješno zakrpati.</p>
<p>Uz pomoć baze podataka s klasifikacionih ispita na sveučilištima moguće je svake godine rangirati uspješnost srednjih škola prema uspješnosti i postotku upisa njihovih učenika na fakultete, kao što čini Fakultet za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu, koji odobrava najboljim hrvatskim srednjim školama da same odaberu određeni broj brucoša za izravan upis. </p>
<p>Kvalitetan se rad očituje kroz dugogodišnje izvrsne rezultate učenika pojedinih škola, a nekvalitetan kroz nemogućnost prevelikog postotka odličnih učenika da prođu upisni prag. Školama s najgorim rezultatima u Velikoj Britaniji smjenjuju ravnatelje, uvode prisilnu upravu koja treba postojeći nastavni kadar osvježiti novim snagama, te ako ni nakon toga, u određenom roku, škola nije u stanju pružiti kvalitetan proizvod, ona se zatvara, a učenici sele u druge, bolje škole.</p>
<p>Borbu za kvalitetnu školu nemoguće je dobiti »flasterima i aspirinima«, nužni su i kirurški zahvati. Loši nastavnici, kao i loši liječnici ili glazbenici, neće postati boljima kad im se poveća plaća, oni će i dalje ostati loši, ali bolje plaćeni. Bez selekcije nema ni kvalitete.</p>
<p>Fakulteti na svim sveučilištima imaju slične probleme, problem broja studenata koji (ne) završavaju studij kao i problem trajanja studija. Jedan od razloga je svakako potpuna nepovezanost sveučilišta sa srednjom školom, a tako će ostati dok se Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo znanosti ne ujedine u ministarstvo obrazovanja.</p>
<p>Treba ga formirati odmah i ono treba usustaviti sve podsustave u jednu logičnu vertikalno prohodnu cjelinu, od vrtića do doktorata, sa svim potrebnim horizontalnim prijelazima i izlazima, te definirati minimalne uvjete inputa i outputa na svakom stupnju sustava. </p>
<p>Nakon dvogodišnje rasprave, javnost zahtijeva da se taj projekt prepusti sveučilištima i HAZU, a ne »vrgočima« i učiteljskim akademijama. Napokon su i akademici pokazali da u tome žele sudjelovati, znanstvenici upozoravaju na nedostatke nepromišljene reforme, čak su političari prvi put u Saboru raspravljali ad rem a ne ad hominem, za razliku od pedagoga-projektanata koji su prečesto analizirali tuđe biografije a ne argumente (na primjer polemika Milat-Mijatović i Milat-Paar u »Stajalištima«).</p>
<p>Ta reforma/projekt koncepcijski je zastarjela prije nego što je usvojena, jer je konzervativna u svom pedagoškom aspektu, formalizirana u pogledu sustava školstva, socijalnoutopijska u svom političkom ethosu, inertno-restriktivna po načinu financiranja školstva, kratkovidna s obzirom na ubrzanu informatičko-tehnologijsku revoluciju, pseudoznanstvena s obzirom na najnovije spoznaje razvojne psihologije te o razvoju i funkcijama mozga, necjelovita jer ne uključuju visoko obrazovanje, neodređena u pogledu udžbenika te površna i podcjenjivačka i u odnosu na nastavnike i u odnosu na učenike.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, profesor savjetnik, voditelj Gradskoga stručnog vijeća filozofije.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što zapravo naši liječnici žele postići štrajkom</p>
<p>Ako je liječnicima bio cilj ukazati i na te probleme, onda je to trebalo otvoreno i pošteno reći, pa bi imali veću podršku građana. Ovako, boreći se samo za veće plaće, učinak štrajka iz dana u dan sve više blijedi i gubi na svojoj uvjerljivosti. Stječe se dojam da jedino liječnici žele živjeti iznad materijalnih mogućnosti društva, a to nije u redu... I napokon, zar nije došlo vrijeme da se struke i profesije koje se financiraju iz proračuna na teret poreznih obveznika poredaju po stvarnome doprinosu društvu, a ne po utjecaju vlastite moći, osobito određivanja plaća i drugih privilegija samima sebi</p>
<p>GRGA JELINIĆ</p>
<p>Sadašnji štrajk liječnika jedan je od najduljih u Hrvatskoj, s napomenom da je neizvjesno koliko će još trajati i s kakvim će posljedicama završiti.</p>
<p>Ni nedavni sastanak s predsjednikom Vlade i njegovo oštro upozorenje štrajkašima nisu urodili plodom jer liječnici i dalje traže veće plaće i bolji materijalni položaj.</p>
<p>Bez obzira na česta obrazloženja dr. Ivice Babića, sindikalnoga vođe liječničkoga štrajka, da zastoj u radu neće imati većih posljedica za građane, to ipak nije točno. Posljedice su tu, velike su i neizbježne, i što je najgore, najviše pogađaju one najsiromašnije koji to najmanje zaslužuju. </p>
<p>Već su do sada zabilježeni mnogobrojni slučajevi nepravodobnoga pružanja liječničkih usluga građanima, a nažalost spominju se i smrtni slučajevi čije uzroke još treba istražiti. </p>
<p>Bilo kako bilo, građani su već do sada na vlastitoj koži osjetili posljedice liječničke neaktivnosti, pa je vrijeme zapitati se što je pravi razlog liječničkog bunta prema svome poslodavcu, Vladi. Je li samo visina plaća, u što je teško povjerovati, ili je riječ o nečem drugom.</p>
<p>Da je riječ o plaći, teško će povjerovati i najveći laici, a kamoli oni koji su više zaokupljeni svakodnevnom gospodarskom i socijalnom zbiljom.</p>
<p>Zar je baš liječnicima životni standard u ovoj zemlji najugroženiji, pa su se odlučili na dugotrajni i iscrpljujući štrajk želeći na taj način poboljšati svoj materijalni položaj?</p>
<p>Što je onda s nezaposlenima, ili tisućama onih koji rade, a ne primaju plaću mjesecima, ili s umirovljenicima čiji je prosjek mirovina niži od prosječne plaće u zemlji, ili što je s onima koji svakodnevno dolaze na posao, rade i zarađuju ali im njihova plaća nije dovoljna za osnovne životne potrebe, pa su prisiljeni i dodatno raditi i zarađivati ne bi li prehranili sebe i svoju obitelj?</p>
<p>Gdje su onda u toj usporedbi liječnici, njihov standard i njihove plaće? Gdje je tu, uostalom, Hipokratova prisega, profesionalna liječnička etika da se pruži zdravstvena pomoć onima kojima je najpotrebnija? </p>
<p>Kad sam nedavno i sam završio na Hitnoj u Vinogradskoj bolnici, pa kada mi je službenica na prijamnom odjelu priopćila da ću čekati tri-četiri sata da bih došao na red, nisam se nimalo ugodno osjećao, nego sam se uputio u Hitnu u Đorđićevu gdje su me primili po hitnom postupku i bilo je sve u redu. Dakle, uvjerio sam se na konkretnom slučaju što znači brza liječnička intervencija i briga za pacijenta.</p>
<p>Svjesni smo da je neobjektivna bilo kakva usporedba liječnika i njihovih plaća sa spomenutim kategorijama stanovništva, ali bi liječnici svoj status morali (i mogli) izboriti na drugi i učinkovitiji način, a ne na izravnu štetu najugroženijih slojeva stanovništva. </p>
<p>Neprijeporno je da bi prava liječničke struke trebala biti na višoj materijalnoj razini, da bi liječnici trebali biti bolje (ili najbolje) plaćeni u zemlji. </p>
<p>Do liječničkog poziva nije jednostavno doći. Studij je vrlo težak i dugo traje, a kad se završi, slijedi stažiranje, ali i daljnje učenje za vrijeme cijelog radnog vijeka, što u mnogim drugim strukama nije slučaj. </p>
<p>Ako sve to znamo i cijenimo liječničku struku, nije li upravo uvredljiva nedavna izjava ministra Andre Vlahušića izrečena na Hrvatskoj televiziji da bi liječnici nakon sadašnje povišice »mogli imati plaću kao saborski zastupnici«!? </p>
<p>Znači li to da političari i zastupnici moraju imati najveću plaću u zemlji, bez obzira na njihove rezultate rada i doprinos društvu. I ne samo plaću. </p>
<p>Što je tek s ostalim naknadama i beneficijama koje zastupnici uživaju dok su na dužnosti, ali i poslije prestanka mandata, osobito visoku mirovinu na koju čak i njihovi nasljednici imaju pravo.</p>
<p> Takve povlastice kao saborski zastupnici ne uživa ni jedna profesija i skupina stručnjaka u zemlji. (Vidi Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru od 24. svibnja 2000.) Zar vremena kad su zastupnici i političari imali najviša primanja u zemlji nisu zauvijek prošla?</p>
<p>Izgled naših bolnica najbolji dokaz nebrige odgovornih</p>
<p>I tu liječnici imaju potpuno pravo kada traže više plaće i bolje radne uvjete. Derutno stanje naših bolnica i drugih zdravstvenih objekata najbolji je dokaz nedovoljne brige odgovornih za viši zdravstveni standard građana. </p>
<p>Sasvim je drukčija slika ako pogledamo novoizgrađene i obnovljene objekte stranačkih sjedišta, poreznih uprava, sportske i mnoge druge objekte u posljednjih desetak godina podignute ili obnovljene na teret državnoga proračuna. </p>
<p>Ako je liječnicima bio cilj ukazati i na te probleme, onda je to trebalo otvoreno i pošteno reći, pa bi imali veću podršku građana. Ovako, boreći se samo za veće plaće, učinak štrajka iz dana u dan sve više blijedi i gubi na svojoj uvjerljivosti. Stječe se dojam da jedino liječnici žele živjeti iznad materijalnih mogućnosti društva, a to nije u redu. </p>
<p>I napokon, zar nije došlo vrijeme da se struke i profesije koje se financiraju iz proračuna na teret poreznih obveznika poredaju po stvarnome doprinosu društvu, a ne po utjecaju vlastite moći, osobito određivanja plaća i drugih privilegija samima sebi.</p>
<p>Autor je magistar ekonomskih znanosti iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Majstori kvarenja hrvatskog pisanja i pravopisanja</p>
<p>I državni je aparat veoma djelatan i u takvu kvarenju hrvatskoga pisanja i pravopisanja, na svojim dokumentima i obrascima - pa npr. imamo naslove Rodni List, Vjenčani List. Takvih se pretjerivanja, jer to jest to: pretjerivanje - nađe i drugdje. U jednom restoranu nudi se Teleća Koljenica, Lešo Janjetina, Pečena Teletina i drugo. Na jednom plakatu pisalo je da je 18. svibnja Međunarodni Dan Muzeja. Na televiziji smo mogli vidjeti natpis Kupujmo Hrvatsko. U novinskoj reklami bila je tvrdnja da je jedan deterdžent sama Snaga Mirisne Čistoće i Svježine / A lijepo piše npr. i u jednom udžbeniku za treći razred osnovne škole - za djecu od devet ili deset godina - za imena novina i drugih listova, za imena umjetničkih djela (za knjige, slike, filmove, kazališne predstave) i drugo: »prva se riječ piše velikim početnim slovom, a od ostalih riječi samo one koje su vlastite imenice«. Tako uče naši školarci, tako smo učili i mi i naši roditelji, i tako unazad poneko pokoljenje. Ali nekim se ljudima očito fućka za mala slova, i napikavaju nam velika slova tamo gdje im nije mjesto</p>
<p>ALEMKO GLUHAK</p>
<p>Pravopisno je pravilo jasno: »Velikim se početnim slovom piše: 1. vlastito ime, 2. prva riječ u rečenici, 3. riječ iz počasti. Sve se ostale riječi, same ili u rečenici, pišu malim početnim slovom«. Tako ili slično piše u svih šest izdanja »Hrvatskoga pravopisa« Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, od 1971. do 2002., i slično je i u četiri izdanja pravopisnoga priručnika, odnosno posljednjega, »Pravopisa hrvatskoga jezika«, Vladimira Anića i Josipa Silića, od 1986. do 2001. </p>
<p>I prije je bilo tako: i u novosadskom pravopisu u šezdesetim godinama, i u Boranićevu prije njega, dakle, posljednjih pedesetak godina. </p>
<p>Međutim, danas se viđaju i drukčije pisani naslovi knjiga (npr. »Kako Razumjeti Poeziju«, »Moja Prva Pričest«, »Politički Vodič kroz Hrvatsku«, »Porezni Propisi 2002« itd.), časopisa (Hrvatski Zemljopis, Hrvatsko Slovo, Radovi Hrvatskog Društva Folklorista, Socijalna Ekologija), naslovi rubrika, emisija i sličnoga (»Brisani Prostor«, u prvoj sezoni, u drugoj više ne; »Hrvatski Glazbeni Program«, već valjda desetak godina i više; »Male Tajne Velikih Majstora Kuhinje« itd.). </p>
<p>Zatim, naslovi filmova u reklamama te na plakatima i ovitcima videa (»Brzi i Žestoki«, »Čudnovate Zgode Šegrta Hlapića«, »Nove Hlapićeve Zgode«, »Dobar Sin«, »Mikijeva Božićna Čarolija«, »U Redakciji Novina«, »Umri Drugi Dan« itd.), naslovi igara (»Čovječe, Naljuti se!«), imena skupina, udruga, stranaka i sličnoga (»Prljavo Kazalište«, SocijalDemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Čista Stranka Prava, Hrvatski Demokršćani, Hrvatska Seljačka Stranka, Antiratna Kampanja, Hrvatska Liga Protiv Raka, Nacionalni Katehetski Ured Hrvatske Biskupske Konferencije, Ženski Lobby itd.).</p>
<p>Tako su napisani i naslovi članaka u nekim časopisima: »Bernardo Bertolucci: Keanu Reeves Je Holivudski Princ«; »Naučite Biti Organizirana Osoba«. U časopisu iz koga su ti primjeri nisu svi naslovi napisani tako, što govori o nemaru. A prije petnaestak godina u tjedniku Studio tako pisani naslovi bili su pravilo, što govori o sustavnom nemaru. Tako se ponekad pišu neka imena na našim televizijama: Jurij Orlov, počasni predsjednik Međunarodne Helsinške Federacije.</p>
<p>Takvih primjera ima na proizvodima (Krema za Djecu), na letcima i u drugim oblicima reklama (Darovana Krv, Dar od Srca; Ljetni Hitovi; Vi Trebate - Mi Imamo!), u raznim uputama (Uputa za Uporabu Inhalatora).</p>
<p>I neka poduzeća i ustanove i drugi vole velika slova za sve dijelove imena na svojim pločama, mrežnim stranicama, memorandumima, omotnicama, reklamama..., ili kad pišu imena drugih: Brodsko Posavska Banka, Hrvatska Lutrija, Hrvatska Poštanska Banka, Hrvatski Sabor (prije počesto Hrvatski Državni Sabor), Hrvatski Telekom (kako danas sebe najčešće predstavlja poduzeće komu je ime Hrvatske telekomunikacije), Hrvatsko Narodno Kazalište, Klub Književnika, Ministarstvo Vanjskih Poslova, Muzej Grada Zagreba, Nacionalna i Sveučilišna Knjižnica, Zagrebački Velesajam, Željezničko Projektno Društvo itd.).</p>
<p>I državni je aparat veoma djelatan i u takvu kvarenju hrvatskoga pisanja i pravopisanja, na svojim dokumentima i obrascima - pa npr. imamo naslove Rodni List, Vjenčani List. </p>
<p>Takvih se pretjerivanja, jer to jest to: pretjerivanje - nađe i drugdje. U jednom restoranu nudi se Teleća Koljenica, Lešo Janjetina, Pečena Teletina i drugo. Na jednom plakatu pisalo je da je 18. svibnja Međunarodni Dan Muzeja. Na televiziji smo mogli vidjeti natpis Kupujmo Hrvatsko. U novinskoj reklami bila je tvrdnja da je jedan deterdžent sama Snaga Mirisne Čistoće i Svježine.</p>
<p>Da je često riječ o neznanju, vidi se i po ovakvu natpisu: Galerija Klovićevi dvori / Muzejsko Galerijski Centar - jer onaj koji je dao tako napisati nije primijetio da bi prema njegovu nerednom velikoslovnom »sustavu« trebalo napisati Klovićevi Dvori (a zapravo treba biti Muzejsko-galerijski centar, s crticom spojnicom; sasvim je drugi problem što se sve u nas naziva centrom...). </p>
<p>Tako i na pozivu u Zagrebačko Kazalište Lutaka, a da je i tu bilo neznanja, vidjelo se prema pravilnu pisanju za mjesto održavanja predstave, za Društveni dom Trešnjevka i nepravilnu za adresu toga doma Park stara Trešnjevka (treba biti Stara Trešnjevka, jer to mu je ime). </p>
<p> I evo i ovaj prijepis s kombija jednoga poduzeća, što ono nudi: Fontane za Unutarnju i Vanjsku Dekoraciju / Vodeni vrtovi - Podvodna tehnika - Bazeni / Bazenski pokrovi / Masažni bazeni - Jaccuzi: dakle malo onako, malo ovako...</p>
<p>Desetljećima velikoslovno piše na nekima od svojih izdanja i hrvatski leksikografski zavod, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«: »Opća Enciklopedija«, »Hrvatska Enciklopedija«, »Hrvatski Opći Leksikon«, »Muzička Enciklopedija«, »Enciklopedija Likovnih Umjetnosti«, »Opći Religijski Leksikon«...</p>
<p>Za sva takva pisanja mogu podsjetiti na rečenicu iz pravopisa trojice: »Takav se način pisanja ne preporučuje (...), jer nije u skladu s hrvatskim pravilima o pisanju velikih slova«. Koliko ima ljudi koji misle da jezikoslovci arhaiziraju hrvatski jezik. No za naslove pisanje svih riječi velikim slovima ne propisuju jezikoslovci, nego pravopisci uvažavaju ono što je s vremenom za hrvatski jezik postalo obično i što je u tom smislu i logično. </p>
<p>A naslove s velikim slovima često pišu oni koji prigovaraju jezikoslovcima i pravopiscima. Time na neki način, ugledajući se na dijelove prakse pisanja u drugim jezicima (prijašnja praksa u srpskom pisanju, dio prakse u engleskom jeziku itd.), eto arhaiziraju hrvatski pravopis, vraćajući ga više desetljeća unazad... </p>
<p>Naime, nešto pisanja velikih slova tamo gdje ih današnji pismeni čovjek ne bi pisao, bilo je u pravopisu iz 1944., takozvanom koriencu, i u nekim pravopisima prije, i u dijelu pisanja npr. u osamnaestom stoljeću i nešto malo u devetnaestom.</p>
<p>A lijepo piše npr. i u jednom udžbeniku za treći razred osnovne škole - za djecu od devet ili deset godina - za imena novina i drugih listova, za imena umjetničkih djela (za knjige, slike, filmove, kazališne predstave) i drugo: »prva se riječ piše velikim početnim slovom, a od ostalih riječi samo one koje su vlastite imenice«.</p>
<p>Tako uče naši školarci, tako smo učili i mi i naši roditelji, i tako unazad poneko pokoljenje. Ali nekim se ljudima očito fućka za mala slova, i napikavaju nam velika slova tamo gdje im nije mjesto.</p>
<p>Držimo li se takva jednostavna pravila, onda su čitanja nekih imena i naslova sasvim drukčija. Na primjer, onda Hrvatski Telekom znači da to može biti hrvatski dio poduzeća koje se zove Telekom. </p>
<p>Ili: ako su »Čudnovate Zgode Šegrta Hlapića«, onda bi to značilo da se taj Hlapić zove Šegrt Hlapić (odnosno da je i riječ Šegrt ime), da postoji djelo koje se zove Zgode Šegrta Hlapića i da postoji djelo koje govori o tom djelu i zove se Čudnovate Zgode Šegrta Hlapića. </p>
<p>Ako se napiše Muzej Grada Zagreba, onda to znači da je to muzej nečega što se zove Grad Zagreb, a tako se zove administracija grada Zagreba - muzej grada Zagreba (grada, a ne da bi to bio muzej koji bi pokazivao povijest administracije grada) može biti samo Muzej grada Zagreba.</p>
<p>I onaj svakogodišnji problem: svake se godine tiska nebrojeno mnoštvo čestitaka s natpisima Sretan Božić i Nova Godina, Sretna Nova Godina, vidimo mnogo takvih čestitarskih obavijesti u oglasima u tisku i na televiziji, na mrežnim stranicama. Za nama je nedavni novi veliki val inflacije takvih velikih slova. Naime, nova godina jest cijela godina koja je pred nama, pa je nova (bit će nova, ako smo još u onoj koju vidimo kao staru, i nova je, ako je tek počela), a Nova godina ime je praznika koji je prvi dan godine, prvi siječnja, ime napisano prema pravilima hrvatskih pravopisa i prema praksi hrvatskoga pisanja za pismene ljude.</p>
<p>Što je Nova Godina? </p>
<p>To bi bilo nešto čemu je ime Godina (a čemu je to ime? zove li nam se što samo Mjesec, Tjedan, Dan, Jutro, Večer...?), pa još i novo, i sve to da smatramo imenom... </p>
<p>Onaj koji vam želi sretnu Novu godinu želi vam sreću samo za taj jedan dan, a za onoga koji vam želi sretnu Novu Godinu ne znate koliko vam sreće želi; no želja za sretnu novu godinu, to je već ljepše: odnosi se na cijelu godinu, godinu od svih 365 dana. Čitali smo tako na mrežnim stranicama naše Vlade: Svim posjetiteljima naših stranica želimo čestit Božić sretnu i uspješnu Novu godinu. Zašto nam ti ljudi nisu znali poželjeti uspješnu cijelu godinu?</p>
<p>Eto, to je samo dio problema koje naš čovjek - prosječan, prosječno pismen (polupismen?) - ima s velikim slovima... A te probleme ne stvaraju naši pravopisi.</p>
<p>Neki ljudi vjerojatno preslikavaju ono što primijete u naslovima na engleskom jeziku. Ne znaju da takvo pisanje, takoreći svih riječi u naslovima s velikim početnim slovima, nije i općevažeće za engleski jezik: da se uvjerimo u to, dovoljno je pogledati u više raznih novina i časopisa na engleskom jeziku - piše se na oba načina, ali na jednome mjestu samo na jedan način.</p>
<p>Zato Bi Bilo Pametno Da Se Oni Koji Ne Znaju Kamo Dođe Veliko, A Kamo Malo Slovo - Okane Velikih Slova. Čega Je Previše, Previše Je, I Jako Smeta. Bez Obzira Na Naše Možda Likovne Ili Koje Li Već Druge Razloge.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer matematike i doktor znanosti u području jezikoslovlja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>U školi u Remetama kabinet za kemiju ima samo sudoper</p>
<p>I nastavnici nezadovoljni energetskim blokovima jer nisu upotrebljivi u nastavi / U Ugo opremi tvrde da ravnateljica ni u jednom trenutku nije iskazala nezadovoljstvo opremom. Izveli su, kažu, sve prema dokumentaciji i troškovniku</p>
<p>Nakon službenog otvaranja preuređene i dograđene Područne osnovne škole Vladimir Nazor u Remetama, početkom ovoga tjedna, Božica Šimleša, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i šport, razgledajući školu, neugodno se iznenadila prilikom ulaska u kabinet za kemiju, biologiju i fiziku. »Ovo nije energetski blok«, rekla je ljutito, otvorivši sudoper i objasnivši da on, uz vodu, treba imati i priključak za struju i plin, a to bi sve trebalo biti povezano s učiteljevim demonstratorskim stolom, kojega u kabinetu također nema. </p>
<p>Energetski sklop, inače, služi za pokuse u nastavi kemije, biologije i fizike. Svaki od njih trebao bi, uz to, prema planu i programu, imati sa strane dvosjede i trosjede, a ne obične klupe kao što je slučaj u ovoj školi. </p>
<p>»Oni koji natječajem izabiru nabavljača, trebali bi već jednom shvatiti da najjeftinija ponuda nije ujedno i najbolja ponuda«, rekla je Božica Šimleša. Investitor gradnje škole, doznaje Vjesnik, bio je Gradski ured za izgradnju grada, ali odobrenje za sve trebao je dati i Gradski ured za obrazovanje i šport, jer su škole pod njegovom nadležnošću. </p>
<p>I ravnateljica škole Vesna Tomić nezadovoljna je opremom koju je prvi put vidjela tek prilikom dopremanja u školu. </p>
<p>Čak je željela u matičnoj školi na Jordanovcu pokazati kako bi to sve skupa trebalo izgledati.</p>
<p> »Mi smo se žalili predstavnicima Ugo-opreme koja je osigurala opremu«, objasnila je ravnateljica. I nastavnici su nezadovoljni energetskim blokovima jer nisu uopće upotrebljivi u nastavi. U Ugo opremi tvrde, međutim, da ravnateljica ni u jednom trenutku nije iskazala nezadovoljstvo opremom. Izveli su, kažu, sve prema dokumentaciji, planu i troškovniku, uvjeravajući nas da je škola čak dobila i vrhunsku opremu. Plin je bilo nemoguće instalirati iz prostog razloga što ga škola nema.</p>
<p> Iz Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu doznajemo pak da je danas trend u svijetu da se umjesto priključka struje, u kabinetima za fiziku, kemiju i biologiju instaliraju baterije do najviše 4,5 volta, jer se tako izbjegava opasnost od strujnog udara, kao i igranje djece s strujom. Postoji i mogućnost kupnje setova za kabinet, koji su mnogo korisniji od energetskog bloka. No škola, u čije je preuređenje uloženo 16 milijuna kuna, od svega toga ima samo - sudoper.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pliva će SMS porukama podsjećati da treba popiti lijek</p>
<p>Promovirat će se serija knjižica »Živjeti s...« u sa savjetima o lijekovima i kroničnim bolestima kao što su alergije, visoki krvni tlak, depresija, povećani kolesterol, epilepsija, shizofrenija</p>
<p>U povodu Svjetskog dana bolesnika, koji se obilježava 11. veljače, Pliva pokreće višemjesečnu javnozdravstvenu akciju »Znam što je najvažnije...«, posvećenu prevenciji različitih oboljenja.</p>
<p> Akcija će završiti u svibnju, na Svjetski dan zdravlja, a u okviru nje održat će se niz akcija, tribina, razgovora s vodećim hrvatskim liječnicima i specijalistima itd., priopćeno je u ponedjeljak iz Plive.</p>
<p> Promovirat će se serija knjižica s nazivom »Živjeti s...« u kojima u savjeti o lijekovima, alergijama, visokom krvnom tlaku, depresiji, kolesterolu, epilepsiji i shizofreniji.</p>
<p> Građani će knjižice moći dobiti u 60 ljekarni u Hrvatskoj, koje su uključene u akciju »Pitajte svojeg ljekarnika«. Moći će ih zatražiti i kod liječnika specijalista za bolesti obuhvaćene akcijom, a svi su sadržaji dostupni i na web portalu www.plivazdravlje.hr.</p>
<p> Akcijom će biti obuhvaćene različite dobne skupine, od dječje, predškolske i školske dobi, preko udruga bolesnika do umirovljenika.</p>
<p> Na besplatnom telefonu 0800 606 606 na Svjetski dan bolesnika, 11. veljače, građanima će između 15 i 17 sati na pitanja o pravilnoj upotrebi lijekova odgovarati farmakolog Igor Francetić.</p>
<p> Ovoga mjeseca počinje i Plivina akcija u kojoj se korisnici SMS porukama podsjećaju da moraju popiju lijek. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Otpušteni radnici neće poštovati odluku suda</p>
<p>»Ako Općinski sud ovaj tjedan donese odluku o ometanju posjeda poduzeća Croatia bus, mi ćemo i dalje ostati u Heinzelovoj ulici«, poručili su u ponedjeljak otpušteni radnici koji od 5. studenog blokiraju glavni ulaz u tu tvrtku. </p>
<p>»Ponovni dolazak sudskih izvršitelja i policije u krug poduzeća odnosno presuda u korist Trpimira Sulića sigurno bi oslabila naše redove, no cijeli slučaj Croatia busa otišao je predaleko da bismo sada posustali«, kažu otpušteni radnici. Ionako važnijom smatraju tužbu Državnog odvjetništva protiv članova bivše uprave poduzeća. Odvjetništvo je, naime, zatražilo izricanje privremene mjere - da tvrtka do okončanja spora dobije privremenu upravu.</p>
<p>Tako se predmet s Općinskog suda koji odlučuje o micanju radnika s glavnog ulaza (a upravo su ti radnici omogućili Državnom odvjetništvu procesuiranje nezakonitog poslovanja toga poduzeća), našao u sjeni procesa na Trgovačkom sudu. Naime, Općinski sud je od početka prosvjeda dva puta udovoljio zahtjevu direktora Croatia busa, kako bi tvrtka ponovno mogla početi poslovati bez nepotrebnih gubitaka, koji su se, prema Sulićevim procjenama, dnevno kretali i do 90 tisuća kuna. Rezultat prve deblokade bio je doista smiješan jer se nije dogodilo apsolutno ništa - nakon odlaska sudskog istražitelja radnici su ponovno autobusima zapriječili ulaz. Drugi, nešto uspješniji pokušaj rezultirao je »oslobađanjem« 25 od ukupno 33 blokirana autobusa. Kako Sulić ni time nije bio zadovoljan, sudsku intervenciju zatražio je i treći put no u međuvremenu je rasprava dovršena te se očekuje presuda. </p>
<p> »U blokiranom krugu još uvijek se nalazi osam autobusa kao i praonica, parkiralište i radionica. Zato, primjerice, poduzeće svaki mjesec plaća Autobusnom kolodvoru 20 tisuća kuna za korištenje parkirališta«, rekao je Sulić. </p>
<p>U cijeloj priči jedino ostaje nejasnim pitanje instituta privremene mjere, na koji najviše povika imaju upravo otpušteni radnici. I dok je Općinski sud u dva mjeseca čak dva puta donio odluku o privremenoj mjeri deblokade, Trgovački sud ni nakon 50 dana nije ni prihvatio niti odbio zahtjev Državnog odvjetništva. Odugovlačenjem se, smatraju radnici, štite interesi onih koji su i doveli poduzeće u poziciju u kojoj se danas nalazi. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Skupštini i revizorsko izvješće trgovačkih društava</p>
<p>Pet skupštinskih odbora (za komunalno gospodarstvo, gospodarski razvoj, poljodjelstvo, šumarstvo i vodoprivredu, zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu), koji su u ponedjeljak prvi put zbog uštede zasjedali zajedno, podržali su jednoobrazni sadržaj po kojem će direktori svih trgovačkih društava u vlasništvu grada podnositi Gradskoj skupštini izvješća o poslovanju.</p>
<p>Skupština bi, tako, privremena izvješća o poslovanju i realiziranim planovima i projektima pojedinih društava u prošloj godini trebala dobiti već u veljači, dok bi joj se konačno financijsko izvješće dostavilo u rujnu iste godine.</p>
<p>Zastupnici su većinom podržali obrazac koji je izradio Gradski ured za gospodarstvo, a dodali su i svoje prijedloge. Kažimir Varda (Hrvatski blok) istaknuo je, da bi direktori trgovačkih društava Gradskoj skupštini čim prije, još u veljači ili ožujku, trebali dostaviti izvješće o realiziranim planovima u prošloj godini, te o kvantiteti i kvaliteti pružene usluge. »Izvješća o poslovanju trebala bi nam dostaviti i Skupština trgovačkih društava, te revizorska kuća. Konačno poslovno izvješće može biti u rujnu, a bilo bi dobro da krajem tekuće godine zastupnici već saznaju što direktori pojedinih društava planiraju za sljedeću godinu.</p>
<p> Za takvu smo informaciju za sada prikraćeni«, zaključio je Varda. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Počela gradnja kućica na trešnjevačkoj tržnici</p>
<p>Rupa, dio trešnjevačke tržnice, u ponedjeljak ujutro osvanula je prazna. Trgovci su, prema ugovoru, uklonili svih 125 štandova i omogućili radnicima drvodjelske radnje Kurija da istog jutra započne s iskrcavanjem željeznih konstrukcija i drvenih dijelova kućica koje će se montirati umjesto štandova.</p>
<p>»Prema ugovoru, dužni smo postaviti ih za mjesec dana, no vjerujem da ćemo to učiniti u kraćem razdoblju, ako nas bude služilo vrijeme«, rekao je za Vjesnik Slavko Kurija, vlasnik tvrtke koja je putem natječaja dobila ovaj posao. Sve je trebalo početi još prije 10 dana, no Tržnice zbog skandala na Zrinjevcu, više ne žele ući ni u jednu investiciju bez dozvole iz grada, a ona je stigla tek krajem proteklog tjedna. </p>
<p>U ponedjeljak su se postavljale metalne konstrukcije koje će činiti temelj za 136 kućica koliko će ih ukupno biti postavljeno, a Kurija očekuje da će već u utorak započeti i s montiranjem kućica. </p>
<p>Branko Spajić, zamjenik direktora u Tržnicama, rekao je da te kućice u Tržnicama radije nazivaju »zatvorenim štandovima« kako bi izbjegli bilo kakvo podsjećanje na »nesretne« kućice sa Zrinjevca. </p>
<p>Na praznom platou Rupe može se vidjeti ogledni primjerak »zatvorenog štanda« koji je tu postavljen još proteklog ljeta, a na pitanje što misli o preuređenju, jedan je prolaznik rekao: »Kad naprave, bumo videli kaj će biti«. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Gibonni u zračnoj luci dočekao svoje glazbene goste</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak, dva dana uoči već davno rasprodanog koncerta, prvog nakon sedam godina u Domu sportova, Zlatan Stipišić Gibonni u zračnoj je luci »Pleso« dočekao svoje glazbene goste s kojima će u srijedu zasvirati pred desetak tisuća ljudi. Basist Tony Levin doputovao je iz New Yorka, pjevač Geoffrey Oryema i bubnjar Manu Katche stigli su iz Pariza, a Vlatko Stefanovski, baš kao i Gibonni - iz Skopja, gdje su ovaj vikend svirali za četiri tisuće Gibinih obožavatelja. </p>
<p>Nakon riječi dobrodošlice, Gibonni je zahvalio i novinarima koji ga redovito prate, te najavio dobar nastup za koji, priznaje, ima tremu. Gibonnijev menadžer i organizator koncerta Ozren Kanceljak kazao je kako je za blagajnu Doma sportova sačuvano još dvjestotinjak ulaznica, koje će u srijedu u 10 sati biti puštene u prodaju. </p>
<p>Nakon koncerta, za koji se pretpostavlja da će trajati oko dva i pol sata, Gibonni će zajedno sa svim svojim gostima otputovati u Ljubljanu, gdje dan kasnije, 13. veljače, nastupaju u dvorani Tivoli. Zasad je, naveo je Kanceljak, rasprodana mala dvorana, no zbog velike potražnje, u prodaju je pušteno još ulaznica, pa se očekuje da će i u Tivoliju koncert biti održan u velikoj dvorani. </p>
<p>Oryema, Katche, Levin, Stefanovski i Gibonni smješteni su u hotelu Panorama, gdje će u miru, daleko od očiju javnosti i novinara, održati nekoliko proba. </p>
<p>»Program će se ipak malo razlikovati od onoga koji smo svirali u Opatiji, gdje je nastupila ista ekipa. Dečki će svirati neke pjesme koje u Opatiji nisu, dok ćemo neke 'opatijske' izbaciti iz programa«, kratak je bio Gibonni, koji i dalje naglašava kako je oduševljen odazivom publike. »Žao mi je što ne možemo ponoviti koncert, no to je doista nemoguće zbog obaveza ovih dragih ljudi, kao i zbog zajedničkog koncerta u Ljubljani. Najbolje bi bilo kad bismo mogli proširiti dvoranu«, našalio se Gibonni. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>CCN-ove Vijesti dana od ponedjeljka bez voditelja</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - CCN-ove Vijesti dana od ponedjeljka su ostale bez svojih dosadašnjih voditelja, Martine Pupić, Ivane Mandić i Danijela Peka. Prema riječima urednika Vijesti dana, Dražena Klarića, riječ je o odluci Uprave i vlasnika uvjetovane financijskim problemima. Tako će se čitane vijesti, dodaje Klarić, emitirati tri do četiri puta dnevno i trajat će deset minuta. Vijesti dana na malim se ekranima emitiraju tri godine i ovo je prvi put da su ostale bez voditelja. Čast da zadnji put u nedjelju vodi informativnu emisiju pripala je Martini Pupić, koja bi, doznajemo, za mjesec dana trebala početi na CCN-u voditi emisiju gospodarskog sadržaja. Pauzu od vođenja Vijesti dana iskoristit će za pripremu diplomskog rada, budući da bi početkom ožujka mlada voditeljica trebala diplomirati na Ekonomskog fakultetu. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sultana od Bruneja čeka isplata najveće alimentacije u povijesti</p>
<p>LONDON, 10. veljače</p>
<p> - Samo tjedan dana nakon što je Sultan od Bruneja, najbogatiji čovjek na svijetu, izjavio medijima kako se razvodi od druge supruge Mariam, stručnjaci su procijenili kako će njegova odšteta supruzi biti vjerojatno najveća ikad isplaćena alimentacija u povijesti. Kako je po muslimanskom zakonu muž dužan osigurati uzdržavanje bivše supruge jasno je kako bi »zalogaj« koji će pripasti Mariam doista mogao biti rekordan. No, ne treba biti preveliki stručnjak kako bi se zaključilo da Sultan, u čiju je imovinu između ostalog uključeno 165 Rolls Royceva, 300 sportskih automobila ili privatni zrakoplovi, može ostavljenoj supruzi isplatiti cifru od koje se običnim smrtnicima vrti u glavi. Među najvećim alimentacijama do sada su dobile Ivana Trump nakon rastave od medijskog mogula Donalda Trumpa, te nesretno preminula britanska princeza Diana, dok je rekorderka još uvijek bivša supruga Age Khana koja je dobila 50 milijuna funti u gotovini i nakitu nakon rastave polovicom devedesetih.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Michael Jackson najavio film kojim će dokazati da nije zlostavljač djece </p>
<p>LONDON, 10. veljače</p>
<p> - Pop legenda Michael Jackson izjavio je u nedjelju da će autorizirati emitiranje video materijala kako bi dokazao da je dokumentarac Britanske televizije o njegovom privatnom životu lažan i nepravedan.</p>
<p>Jacksonovi odvjetnici već su iznijeli primjedbe britanskim televizijskim vlastima zbog filma emitiranog prošloga ponedjeljka, u kojemu američki pjevač priznaje da je dijelio krevet s djecom na njegovu ranču Neverland u Kaliforniji.</p>
<p>Taj rijedak prikaz Jacksonovog privatnog života izazvao je bujicu kontroverzi, uključujući i zahtjev za istragom organizacija za zaštitu djece. U izjavi danoj u Londonu, Jackson je ponovno žestoko negirao sve optužbe za zlostavljanje djece, koje su uputili britanski mediji.</p>
<p>»Zbunjen sam koliko neki ljudi mogu ići kako bi me prikazali tako negativno«, rekao je Jackson.</p>
<p>»Ponovno ću reći da nisam i nikada neću nauditi djetetu. Smuči mi se kada ljudi pišu stvari koje me prikazuju kao zlostavljača djece«, izjavio je.</p>
<p>Njegovi odvjetnici su u svojim primjedbama film »Živjeti s Michaelom Jacksonom«, dokumentarac Granada Television koji je napravio novinar Martin Bashir, nazvali »odvratnim iskrivljavanjem istine« koja je narušila pjevačevo pravo na privatnost.</p>
<p>U nedjeljnoj izjavi, Jackson je najavio izradu svoga video materijala, koji će snimiti njegov osobni kamerman u devet mjeseci snimanja, a kako bi dokazao da je Bashirov film hipokritičan.</p>
<p>»Taj film prikazuje neobične scene Martina Bashira kako hvali način na koji Michael ophodi s djecom i pokazuje kako je dobar otac«, stoji u izjavi.</p>
<p>»Jacksonov film točno pokazuje da je Bashir stalno hvalio Michaelove sposobnosti kao oca i prikazuje kako je Bashir govorio o tome kako osjeća žalost jer je svijet tako brz u kritiziranju Michaela«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Objavljene nominacije za Zlatnu malinu </p>
<p>LOS ANGELES, 10. veljače</p>
<p> - Madonna, Jennifer Lopez, Britney Spears, Winona Ryder i Angelina Jolie, borit će se ove godine u kategoriji za nagradu Razzie ili Zlatnu malinu za najlošije glumce i najlošije filmove u protekloj godini. Među filmovima koji najozbiljnije konkuriraju za Zlatnu malinu su 85 milijuna vrijedan akcijski film Eddieja Murphyja »The Adventures of Pluto Nash«, potom »Swept Away«, koji je režirao Madonnin suprug Guy Ritchie, zatim slijede »Crossroads« i remake »Pinokija« Roberta Benignija. </p>
<p>Tu je uvršten i Lucasov film iz galaktičke serije »Ratovi zvijezda: Epizoda II- Klonovi napadaju«. U kategoriji za najlošiju glumicu su nominirane Britney Spears koja se pojavljuje u »Crossroadsu«, Madonna u »Swept Away«, Angelina Jolie u filmu »Life or Something Like It«, Ryder u »Mr. Deeds Goes to Town«, a Lopez se pobrinula da za najgoru glumicu osigura dvostruke izglede, i to u filmovima »Enough« i »Maid in Manhattan«. </p>
<p>Na listi za najlošijeg glumca vodi Murphy u »Pluto Nashu«, Benigni u svom »Pinokiju«, Adriano Giannini u »Swept Away«, Steven Seagal u »Half Past Dead« i Adam Sandler koji poput Lopezice Zlatnu malinu može osvojiti u čak dva filma - »Mr. Deeds« i »Adam Sandler's 8 Crazy Nights«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Banana usrećuje jednako kao čokolada</p>
<p>BEČ, 10. veljače </p>
<p> - Banane, grožđe i druge namirnice bogate ugljikohidratima mogu nas usrećiti koliko i uživanje čokolade, ali se od njih kudikamo manje debljamo, pokazala je analiza njemačkog Društva za medicinu prehrane i dijetetiku. Namirnice bogate ugljikohidratima, kažu stručnjaci, mogu nam pomoći da popravimo raspoloženje. Riječ je uglavnom o krumpiru, voću, sušenom voću i koštunjavom voću.U čemu je tajna: čokolada sadrži feniletilamin iz ploda kakaovca, koji izaziva dobro raspoloženje, smatraju specijalisti za dijetetiku. Bitno je pri tome djelovanje serontina, »hormona sreće«, na centralni živčani sustav. Uzimanje plodova bogatih ugljikohidratima pospješuje unos u mozak aminokiseline potrebne da bi nastao serotonin. Rezultat je porast raspoloženja. Isto se može postići namirnicama obogaćenim ugljikohidratima, a da pritom izbjegnete opasnost od debljanja uživajući čokoladu. (APA/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Tri žene, tri vremena, tri mjesta - ista priča</p>
<p>Film »Sati« Stephena Daldryja nastao prema nagrađenom romanu Michaela Cunninghama idealna je tema za berlinski festival kao i europska intelektualna nadmudrivanja / Zanimljiv njemački film »Good Bye, Lenjin!« Wolfganga Beckera</p>
<p>BERLIN, 10. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Film »Sati« (»The Hours«) je slojevito djelo koje zahtijeva stanovito knjiško, ali i iskustveno predznanje kako bismo se mogli uključiti u njegove metaforične i emotivne kombinacije. Prije svega, nužno je poznavati roman »Mrs. Dalloway« Virginije Woolf, koji je okosnica priče, ali i romana Michaela Cunnighama »Sati« po kojem je nastao scenarij Davida Harea. Zahvaljujući spretnoj režiji Stephena Daldryja nije teško pratiti radnju, odnosno tri usporedne priče, ali je vrlo teško prodrijeti u osjećajne dubine triju žena čija su hrabrost i snaga impresivne, čak i kada popuštaju predajući se pred životnim nedaćama. </p>
<p> To je filmska priča o tri žene, s radnjom koja se događa u tri različita razdoblja i na tri mjesta, a vezni dio im je - roman napisan 1925. u kojem Mrs. Clarissa Dalloway, žena srednje dobi, pripadnica engleskog visokog društva, priprema svoj party, istoga dana kada se ubija Septimus Warren Smith, lik iz romana kojeg ona nikada nije srela...</p>
<p>Stephen Daldry svoj film započinje 1941. samoubojstvom autorice spomenutog romana Virginije Woolf koja s kamenom u džepu ulazi u rijeku. U Cunnighamovu romanu, nagrađenom Pulitzerovom nagradom 1998., autor artističkom imaginacijom spaja sudbine triju žena u jednodnevnom događanju oko njihovih sudbina koje se naoko događaju usporedno tako da se situacije i asocijacije spontano isprepliću. </p>
<p>Redatelj Daldry i scenarist David Hare još su preciznije i filmičnije povezali tri žene dodajući neke likove i »sitnice« iz života kojim su produbili njihove odnose, ali ih približili našim svakodnevnim prepoznatljivim dilemama. </p>
<p>Tako dok Virginija Woolf piše prvu rečenicu svoga glasovitog romana, kada Mrs. Dalloway odluči da kupi cvijeće samoj sebi, pripremajući party, Laura Brown, kućanica i majka u Los Angelesu, 1949. godine završava čitanje istoga romana prepoznajući u knjiškoj heroini vlastite nedaće, osamljenost i nesreću. A 50 godina poslije, u New Yorku danas, Clarissa Vaughan, urednica u izdavačkoj kući, kupuje cvijeće pripremajući party za svoga prijatelja, nagrađenog pjesnika Richarda, koji umire od aidsa. On joj je nekada davno bio ljubavnik prije nego što su se oboje okrenuli vezama s pripadnicima istog spola.</p>
<p>Virginija se bori sa svojim demonima bolesti, depresije i halucinacija koji je na kraju odvode u samoubojstvo, Laura pokušava samoubojstvo pilulama u hotelskoj sobi, ali se na kraju predomišlja i vraća svomu malom frustriranom sinu, kojeg poslije prepoznajemo kao Richarda, nezadovoljnog, životom zasićenog pjesnika koji se ubija pred očima svoje prijateljice Clarisse ne želeći da ga i dalje sebično »održava na životu« kada on za to nema više pravih motiva. </p>
<p>Clarissa je »prava« moderna Mrs. Dalloway našega doba, naoko jaka, odlučna, a duboko ranjiva i nepredvidljiva u osjećajima. Meryl Streep grandiozna je toj ulozi i bez obzira na to što mnogi hvale Nicole Kidman kao Virginiju Woolf, ona je najdojmljiviji dio filma. Kidman je izvrsna, ali njezin lik u mnogočemu označila je impresivna maska koja ju čini neprepoznatljivom, pa joj prilično pomaže u oblikovanju lika. Julianne Moore imala je sa šutljivom Laurom možda najteži zadatak, ali ga je sjajno ispunila.</p>
<p>Tako uz veličanstvene glumačke interpretacije, sjajne dijaloge, inteligentnu režiju i izvanrednu glazbu (Philip Glass), taj film ne samo da zaslužuje pozornost i pohvale, on postavlja veliki test pred publiku, koja se napokon mora odlučiti i prihvatiti film kao umjetnost, a ne samo kao zabavu.</p>
<p>U službenom programu je prikazan zanimljiv njemački film »Good Bye Lenjin!« Wolfganga Beckera, neka vrsta obiteljske ispovjedne proze s političkim naznakama. Komedija ili drama počinje nakon što majka, inače pripadnica komunističkog pokreta Istočne Njemačke, dobiva infarkt neposredno prije pada Berlinskog zida i ujedinjenja dviju njemačkih država. Nakon što se budi iz kome, sin i kćerka čine sve kako bi ju zadržali u svijetu njezinih ideala, pretačući hranu u stara ruska pakovanja, odijevajući sirotinjsku odjeću, lažirajući vijesti i glazbu. U strahu da je spoznaja o prodoru Zapada ne ubije, oni ju čak uvjeravaju kako stanovnici Zapadnog Berlina bježe na Istok jer je tamo »bolje«.</p>
<p>Premda napravljen s puno kritike i ironije, taj film daje misliti, posebno danas nakon 13 godina, kada su presahnuli ideali o Zapadu i sve su češće spoznaje o nekoj mogućoj »sredini«, između komunističke isključivosti i zapadnjačke nepredvidljivosti, koja bi možda bila bolja i savršenija za sve.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Stvaranje nove medijske kulture</p>
<p>U net.kulturnom centru »mama« predstavljen je projekt »a.network« koji okuplja umjetnike i aktiviste iz regije povezane kreativnim djelovanjem u novim medijima / Zagrebačkoj publici predstavili su se kulturni centar iz Novog Sada, Ljubljanski medijski laboratorij »LJUDMILA« te Sarajevski medijski laboratorij »Pro.ba« kao i domaćin »Multimedijalni institut«</p>
<p>»Kao što danas nastojimo zauzdati posljedice atomske bombe, jednog ćemo dana nastojati zauzdati posljedice medija«, vizionarska je rečenica pionira medijskih teorija Marshalla Mc Luhana, izrečena sredinom prošloga stoljeća, kojim je pokušao upozoriti na opasnosti koje prijete od nekontroliranog razvitka novih tehnologija i prebrzog širenja informacija. Danas se gotovo svi koriste digitalnim tehnologijama kako bi prenijeli različite informacije, no svijest o tome da digitalni medij može postati medij za kreativan ili angažirani rad u lokalnim zajednicama te za osmišljavanje novih kulturnih identiteta još nije zaživjela u javnome mišljenju.</p>
<p> Upravo o novim modelima promišljanja medijske umjetnosti bavi se projekt zagrebačkog net.kulturnog centra »mama«, naslovljen »BECOMING_DIGITAL« koji je tijekom prošle godine ugostio mnoge uvažene predavače i umjetnike, te predstavio centre koji problematiziraju medijsku umjetnost i kulturu poput »Centra za medijsku umjetnost« iz Karlsruhea i njegova voditelja Petera Weibla ili poznatog umjetnika Brayana Enoa. U sklopu toga projekta »mama« je osnovala svojevrsnu »mrežu« sličnih centara iz regije pod nazivom »a.network«. Tako je u nedjelju na večer, u kulturnom.net centru »mama« organiziran prvi u serijalu gostovanja programa »BECOMING_DIGITAL« u 2003. godini, u kojem je predstavljena sama ideja »a.networka«. Okupljenoj publici predstavili su se predstavnici »a.network«, tj. utemeljitelji mreže: »KUDA« - kulturni centar iz Novog Sada, Ljubljanski medijski laboratorij »LJUDMILA« te Sarajevski medijski laboratorij »Pro.ba« i domaćin »Multimedijalni institut« (dio »mame« koji podržava programe medijske kulture) iz Zagreba. </p>
<p>Iako u mnogočemu specifične, sve četri organizacije su utemeljene u devedesetim godinama i prepoznate su u lokalnom kontekstu po poticanju razvoja medijske kulture, umjetnosti i aktivizma te podrške neprofitnom (nevladinom) sektoru. Te su organizacije po svojoj strukturi otvorene i nebirokratizirane, a svojim su projektima aktivno gradile kontekst suvremene medijske kulture te tako pokazale novi model institucioniranja u formiranju novih oblika kulture. </p>
<p>U prezentacijskom programu gosti iz Ljubljane, Novoga Sada i Sarajeva su predstavili svoje prepoznatljive projekte, organizacijska načela, ali i kontekst iz kojeg dolaze. Osobito je zanimljiv projekt naslovljen »mobilatorij« ljubljanskoga medijskog laboratorija. Riječ je o svojevrsnom putujućem cyber kafeu, tj. tegljaču koji u svojoj unutrašnjosti sadrži pravi medijski laboratorij. »Mobilatorij« uključuje tim medijskih aktivista koji putuje Slovenijom, te organiziraju medijske radionice u mjestima u kojem ne postoji internetska veza te osvješćuje ljude za pitanja što je sve moguće postići Internetom, što je uopće Internet te po kojim načelima djeluje.</p>
<p> Novosadski centar predstavio je dio svog djelovanja kroz međunarodnu izložbu nazvanu »World information.org« koja je već gostovala u Beču, Bruxellesu i Amsterdamu, a tematizira umjetnost stvaranu u novim medijima. »Dok su u Ljubljani i Zagrebu već djelovali centri za razvoj medijske kulture, u Sarajevu su padale bombe, tako da ne začuđuje razmjerno loš odaziv građana i uključivanje u naše projekte. No, budući da smo realativno brzo ostali bez podrške sponzora, odnosno 'Sorosevih jasli', kreiramo profitabilne umjetničke programme i tako opstajemo na kulturnoj sceni«, rekla je Amra Bakšić, voditeljica sarajevskog centra ističući posebnosti konteksta u kojem djeluje »Pro.ba«.</p>
<p>Željko Blaće, voditelj »mamina« Multimedijskog instituta, zaključio je predstavljanje »a.networka« preporukom da svi koji žele steći uvid u stanje nove medijske kulture u regiji, te oni koje zanima kulturna politika i suvremeni modeli neprofitnog djelovanja prate događanja na sljedećoj Internet adresi: http://tamtam.mi2.hr/BECOMING_DIGITAL/ NewZ_a.network_20030209.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Fetišizacija umjetnosti</p>
<p>Knjiga je to kritičkih eseja o tijekovima postmodernizma koja sažima apsurd racionalnog i iracionalnog / Izložbu čine dokumenti, fotografije i tekstovi jer je skupina upotrebljavala jezik kao medij, koristila se poštom te estetikom ponašanja</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Umjetnička grupa »Gorgona« djelovala je od 1959. do 1966. godine, bez manifesta i formalnog određenja, a obuhvaćala je konceptualni i misaoni način slobodnog izražavanja ne želeći mijenjati ni život ni društvo. O toj osebujnoj skupini tiskana je knjiga Marije Gattin »Gorgona« u izdanju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, a predstavljena je u ponedjeljak u Gliptoteci HAZU. Tom prigodom postavljena je izložba grupe, koja će potrajati do 1. ožujka, a postav čine dokumenti, fotografije i tekstovi, jer su članovi upotrebljavali jezik kao medij, koristile se poštom te estetikom ponašanja.</p>
<p>U knjizi su uz tekst Marije Gattin »Protokol dostavljanja misli« objavljeni i oni Nene Dimitrijević »Gorgona - Umjetnost kao način postojanja«, predgovor katalogu izložbe iz 1977. i Jerka Denegrija »Gorgona i poslije« iz 1986. Grupu su činila devetorica umjetničkih osobnosti, a to su slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, kipar Ivan Kožarić, arhitekt Miljenko Horvat, kritičari i teoretičari umjetnosti Radoslav Putar, Dimitrije Bašičević Mangelos i Matko Meštrović. »Bili su to tada mladi ljudi koji nisu znali svoje domete«, rekla je mr. Snježana Pintarić, ravnateljica MSU.</p>
<p>Riječ je o knjizi kritičkih eseja o tijekovima postmodernizma koja sažima apsurd racionalnog i iracionalnog te ističe problemski karakter skupine, rekla je dr. Jasna Galjer, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Mr. Leonida Kovač, viša kustosica MSU, istaknula je da je predmet interesa »Gorgone« bila dematerijalizacija umjetnosti, a skupina u vrijeme svojega postojanja nije bila prepoznata kao avangardna pojava jer nije bila teoretski razrađena, sve do 1977. kada ju talijanski kurator Germano Cellante poziva na Venecijanski biennale.</p>
<p>Tek 90-ih godina teorija umjetnosti svrstava »Gorgonu« u područje fetišizma, pa je zato knjiga oblikovana prema ideji dizajnera Jurja Armade iz tri dijela, kutije, tvrdog i mekog uveza, da bi zadovoljila potrebu skupine za fetišom. Marija Gattin je grupu »Gorgona« povezala sa »Fluxusom« u Italiji, te se prisjetila 1991. godine kada su imale zajedničku izložbu u dvorcu Ezre Pounda u Južnom Tirolu.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mani Gotovac, potvrđena za intendanticu u Rijeci, dala ostavku na Splitsko ljeto </p>
<p>SPLIT, 10. veljače</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić u ponedjeljak je službeno potvrdio odluku riječkoga Gradskog vijeća kojom se Mani Gotovac imenuje intendanticom Hrvatskoga narodnog kazališta »Ivan pl. Zajc« iz Rijeke. Tu informaciju potvrdio nam je Nebojša Gladović, službenik za odnose s javnošću u Ministarstvu kulture. Nova ravnateljica riječkog teatra istodobno je dala ostavku na mjesto ravnateljice ovogodišnjega Splitskog ljeta. </p>
<p>Pomoćnica ministra kulture Željka Udovičić kazala je da je Mani Gotovac dala ostavku jer ne može istodobno obnašati dvije funkcije. »Ostavku treba potvrditi ministar Vujić, a Ministarstvo kulture već će u srijedu održati sastanak s intendantom splitskoga HNK Milanom Štrljićem. S njim ćemo razgovarati o novonastaloj situaciji, ali i o programu Splitskog ljeta«, kazala je Željka Udovičić. Štrljiću će, kako doznajemo, biti ponuđeno mjesto ravnatelja Splitskog ljeta. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nepotpisani Van Gogh prodan za 550.000 dolara</p>
<p>TOKIO, 10. veljače</p>
<p> - Nepotpisana slika Van Gogha, procijenjena na manje od 100 dolara prije potvrde njezine autentičnosti kao djela slavnog impresionističkog slikara, prodana je proteklog vikenda na aukciji u Tokiju za 550.000 dolara. Subotna prodaja podsjetila je na vrijeme kad su dionice na svjetskim tržištima rasle »do neba«. Tijekom tog »ludog razdoblja«, japanski magnat Ryoei Saito je za Van Goghov »Portret dr. Gacheta« platio rekordnih 82,5 milijuna dolara. Nakon što je Van Goghov muzej u Amsterdamu potvrdio autentičnost »Seljančice«, u tokijskoj galeriji Ginza okupilo se 500 znatiželjnika. Nakon početne cijene od 42.000 dolara, slika je nakon šest minuta dostigla 550.000 dolara, a kupac je 73-godišnji Toshio Nakamoto, predsjednik građevinskog poduzeća. Nakamoto u rodnom mjestu Yoshiwa, koji broji svega 850 stanovnika, već šest godina vodi vlastiti muzej. »Mislim da je cijena korektna i zaista želimo tu sliku«, rekao je Nakamoto. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U prvome planu - detalj</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - U nastavku predstavljanja suvremene kreativne fotografije, u Fotogaleriji kluba Kulturno informativnoga centra postavljena je izložba Nenada Blaževića, projekt što je ostvaren u suradnji s Art Net Klubom. Prikazan rad mladoga autora odaje zanimanje za formalne vrijednosti viđenoga, za boju, oblik i teksturu odabranog motiva, te istodobno za nekonvencionalno građenu kompoziciju - ritam i igru geometrijske forme u suglasju s pojačanom gradacijom boje. Treba reći i to da Blažević stvara u duhu poetike »manje je više«. Naime, u fokusu njegove pozornosti ne nalazimo zaokružen sadržaj, nego pojedinost odabrana motiva, neki detalj, kao što je čvor užeta, niz stolica ili snijeg koji se topi na pločniku. Takav postupak potiče gledatelja na aktivan odnos spram svih izložaka, na domišljanje o cjelovitosti doživljaja. Izložba u Fotogaleriji KIC-kluba ostaje otvorena do 25. veljače. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Janici svjetsko zlato u kombinaciji</p>
<p>Pobjedu u kombinaciji naša je prvakinja dosegla nakon 12. mjesta u spustu i najbržim vremenom slaloma / Srebrnu medalju je osvojila Austrijanka Hosp sa šest stotinki sekunde zaostatka, a broncu Švicarka Oester sa dvije sekunde i 20 stotinki sporijim vremenom od Janice</p>
<p>ZAGREB/ST. MORITZ, 10. veljače</p>
<p> - Da je najbolja skijašica svijeta, Janica Kostelić je pokazala i u kombinaciji Svjetskog prvenstva u St. Moritzu. Nakon 12. mjesta u spustu, sa dvije najbrže slalomske vožnje Janica Kostelić je osvojila zlatnu medalju u kombinaciji, što je i prva hrvatska medalja na skijaškim svjetskim prvenstvima. Na postolje su iza nje stale Austrijanka Nicole Hosp sa šest stotinki sekunde zaostatka i Švicarka Marlies Oester, čak dvije sekunde i 20 stotinki sporija od naše prvakinje.</p>
<p>Ovim je zlatom sa SP kompletirala svoja odličja, ali opet joj treba skinuti kapu. Naša je junakinja slalom odvozila usprkos bolovima u desnom koljenu koje je muči posljednjih dana. Bol je bila tolika da se Janica nije ni proveselila nakon pobjede. Kad je Hosp prošla ciljem sa šest stotinki zaostatka, Janica je sjedila na snijegu, uz ogradu, stisnula je pesnice i pognula glavu. Iako joj je bilo teško i stajati, a kamoli skijati, Janica nije razmišljala o odustajanju, startala je i pobijedila.</p>
<p>Vodeća skijašica nakon spusta, Janette Hargin ispala je u drugoj vožnji slaloma, jedna od favoritkinja za kombinacijsku medalju, Austrijanka Christine Sponring ispala je u prvoj vožnji, (sad već bivša) svjetska prvakinja u kombinaciji, Njemica Martina Ertl imala je preveliki zaostatak iz spusta, jedina suparnica Janici je ostala 19-godišnja Austrijanka Nicole Hosp. Ona je bila treća nakon spusta, Janica je imala 56 stotinki sekundi sporije vrijeme od Austrijanke. Nakon prve vožnje Janica je imala najbrže vrijeme u slalomu, ali nije dostigla Austrijankinu prednost. No, drugi je lauf odlučio. Janica je bila mirnija, vozila je slalom kako samo ona to zna, sigurno, brzo, ne misleći na bilo što drugo. Zaboravila je na bolno koljeno, koje je fizioterapeut Radić ledio između vožnji, razmišljala je samo kako što prije proći kroz ciljnu ravninu. Našu skijašicu čekaju i pregledi, tamo su njezini liječnici, Brozičević, Friedrich i Müller. U četvrtak se vozi veleslalom i treba se nadati da će do onda Janičinom koljeno biti u redu ili da će barem boljeti manje.</p>
<p>• Rezultati kombinacije: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 2.41.63, 2. Nicole Hosp (Aut) 2.41.69, 3. Marlies Oester (Švi) 2:43.83, 4. Marlies Schild (Aut) 2.43.85, 5. Maria Riesch (Njem) 2:44.60, 6. Martina Ertl (Njem) 2:45.02, 7. Julia Mancuso (SAD) 2:45.30, 8. Jessica Lindell-Vikarby (Šve) 2:45.31, 9. Šarka Zahrobska (Češ) 2:45.51, 10. Resi Stiegler (SAD) 2:45.65...</p>
<p>Rezultati spusta: 1. Janette Hargin (Šve) 1:18.14, 2. Jessica Lindell-Vikarby (Šve) + 0.04, 3. Nicole Hosp (Aut) + 0.11, 4. Maria Riesch (Njem) + 0.24, 5. Christine Sponring (Aut) + 0.34... 12. JANICA KOSTELIĆ (HRV) + 0.67...</p>
<p>Rezultati slaloma: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 1:22.82, 2. Nicole Hosp (Aut) 1.23.44, 3. Marlies Schild (Aut) 1:24.02, 4. Marlies Oester (Švi) 1:24.35, 5. Martina Ertl (Njem) 1:24.87...</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Kad mi je teško, više se trudim!«</p>
<p>Pod hitno trebamo reagirati i vidjeti je li uopće moguće da Janica starta u četvrtak. Morat ćemo se u svakom slučaju još više čuvati i paziti za iduću sezonu, kazao je Ante Kostelić</p>
<p>IZVJEŠTAVA: ROMANA EIBL</p>
<p>ST. MORITZ (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 10. veljače</p>
<p> - Janičinom zlatnom medaljom u kombinaciji započeo je »tjedan Kostelića« u St. Moritzu, kako je službeni spiker u ciljnoj areni značajno prozvao drugi dio prvenstva. Naša je Janica obzirom na rijetko viđenu dominaciju ove sezone bila zapravo jedina prava favoritkinja za svjetsku krunu u kombiniranoj brzinsko-tehničkoj disciplini, međutim jednako je tako sama sebi ovom prigodom bila i najveća suparnica. Poznato je, naime, da je najbolja svjetska skijašica na poprište SP-a stigla s bolnim koljenom, vrhunac boli uslijedio je upravo usred kombinacije, nakon prvog i jedinog spustaškog skoka, čak ni zlatna medalja osvojena nekoliko sati kasnije nije mogla otjerati grč s Janičinog lica. </p>
<p>Još rano ujutro u Janičnom su stožeru razmišljali o tome da našem sportskom biseru prištede bol jednom blokadom, no vrijeme im je već bilo isteklo, jer se blokada mora prijaviti zdravstvenoj službi natjecanja najkasnije pet sati prije starta. Možda će najbolje Janičino stanje opisati kasnije riječi liječnika naše reprezentacije dr. Šućura: </p>
<p>- Ovo je velika Janičina pobjeda, mi jesmo pokušali učiniti sve što smo mogli da joj olakšamo situaciju, međutim ničeg danas ne bi bilo da nema takve Janičine glave!</p>
<p>Čini nam se, valjda zato što su one nekako dojmljivije, zapravo potresnije, kako je sve više Janičinih pobjeda niklih na pobjedi vlastita tijela, preispitivanju vlastitih granica podnošenja boli, pobjeda ispričanih kroz grč. Janičina skijaška strast nadvladava bol i u toj dramatičnoj borbi dobra i zla Janica zasad pobjeđuje.</p>
<p>Trebalo ju je samo vidjeti kako nakon druge slalomske vožnje drži glavu među rukama, ali ne zato da ne vidi spuštanje još jedine preostale suparnice, Nicole Hosp, nego zato da prikrije grimasu i lakše otrpi bol. Nije joj pomogla ni dvostruka doza »ubojice boli« kako nazivaju tablete Vioxx - koji je pio i Ivanišević u vrijeme svog pobjedničkog pohoda u Wimbledonu - koje je Janica popila u dva navrata u ponedjeljak, prvo nakon spusta, a potom i između slalomskih vožnji. </p>
<p>Stoga ni ne čudi da se nakon svega umjesto o još jednoj velikoj pobjedi i još jednom zlatu u krugovima bliskim Janici više govorilo o mogućnosti odustajanja od nastupa u veleslalomu kojeg bi trebala voziti u četvrtak, te o njenom daljnjem zdravstvenom tretmanu.</p>
<p>Janica će u svakom slučaju odmah nakon SP-a ići na magnetsku rezonancu kojom će se utvrditi stanje meniska, te će ovisno o »snimljenom« biti podvrgnuta artroskopiji koja joj, kažu, ne bi trebala ugroziti završnicu sjajne sezone.</p>
<p>U skijaškim krugovima pričaju da se Girardelli nakon artroskopije vratio na stazu za osam dana, Zurbbrigen za deset.</p>
<p>- Evo, sada imam potpunu kolekciju medalja. Ali, ovo mi je bio najduži dan u životu. Pomislila sam u jednom trenutku: "Ima li kraja!?", prenosila je Janica novinarima osobni doživljaj predugoga dana. </p>
<p>• Možete li usporediti ovo svjetsko zlato s olimpijskim zlatom?</p>
<p>- Znaš koja je razlika, jedan prema 100! </p>
<p>• Kako uspijevate podnositi veliku bol i pobjeđivati?</p>
<p>- Različiti ljudi imaju različite pragove boli, moj je prag očito malo viši. A kak' pobjeđujem!? Dok ti je teško misliš da ne možeš, pa se više trudiš.</p>
<p>• Imate li još motiva za discipline koje su ostale u programu, veleslalom i tradicionalno vaš slalom?</p>
<p>- Zašto ne!? Sad je lakše, jer je jedno zlato već u džepu, rekla je Janica, ali njezin trener i otac Ante nije uvjeren da će biti spremna za veleslalom.</p>
<p>- Pod hitno trebamo reagirati i vidjeti je li uopće moguće da Janica starta u četvrtak. Morat ćemo se u svakom slučaju još više čuvati i paziti za iduću sezonu, kazao je Kostelić, odbivši svaku pomisao da bi se trostruka olimpijska pobjednica mogla povući iz St. Moritza prije završetka Svjetskoga prvenstva.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mnogi nisu opravdali poziv </p>
<p>»Pokazalo se da neki igrači nemaju kvalitete za reprezentaciju, a Srna, Andrić i Agić opravdali su poziv. Utakmicu smo morali igrati, a ona ozbiljna dolazi u srijedu, u Splitu protiv Poljske. Tad ćemo biti kompletni«, kazao je izbornik Otto Barić </p>
<p>SPLIT, 10. veljače</p>
<p> - Neodlučeni 2-2 ishod hrvatske reprezentacije protiv Makedonije ponudio je pozitivne odgovore na negativna pitanja. Iskristaliziralo se da pojedini igrači nisu dorasli igranju na reprezentativnoj razini. Što se znalo i prije ove šibenske utakmice. Uostalom, bilo je iluzorno očekivati da netko po onako hladnom vremenu, u onako sklopljenoj selekciji, zabljesne. Ipak, u Šibeniku je istrčala B selekcija.</p>
<p>Zabrinjavajuće je, pak, da se na drugoj strani našla druga selekcija Makedonije (ima igrača koji su rezervisti u našoj ligi; Halimi, Jančevski, Batkovski, Weiss) te da je djelovala kompaktnije, taktički bolje, a samim time njezin izbornik Nikola Ilievski može lakše uočiti nedostatke pojedinaca. </p>
<p>Stoga ne treba čuditi izjava Ilievskog nakon utakmice:</p>
<p>- Imali smo pet nogometaša koji su prvi put igrali za reprezentaciju, a nedopustivo je što neki igrači nisu udovoljili taktičkim zahtjevima te će morati otići iz reprezentacije.</p>
<p>S druge strane, naš izbornik Otto Barić ne djeluje zabrinuto, premda bi trebao biti, te kaže:</p>
<p>- Začuđen sam komentarima igre. Pa, igrala je momčad koja je prvi put zajedno, većini je to prva utakmica za reprezentaciju. Uz to, igrali smo na travnjaku koji nije bio prikladan. Bilo je iznimno hladno, a ni publika nije željela pomoći. Pokazalo se da neki igrači nemaju kvalitete za reprezentaciju, a Srna, Andrić i Agić opravdali su poziv. Utakmicu smo morali igrati, a ona ozbiljna dolazi u srijedu. Tad ćemo biti kompletni.</p>
<p> • Možete li konkretnije kazati tko nije zadovoljio?</p>
<p>- Ne mogu. Ako kažem tko je bio loš, činim medvjeđu uslugu svima, jer imamo još jednu utakmicu protiv Hajduka u petak kad će većina ovih igrača igrati. Uostalom, tako će imati priliku popraviti dojam. Možda su očekivanja prije utakmice bila veća nego što su trebala, a možda se i ne ističe previše posljednjih dvadesetak minuta, kad smo nekoliko imali prilika za pobjedu. Uglavnom, mirno gledam prema naprijed. Prije utakmice protiv Makedonije znao sam mnogo, a sad znam još više.</p>
<p>• Kako to mislite da je ova utakmica u srijedu protiv Poljske ozbiljna? Zar je protiv Makedonije bila neozbiljna? </p>
<p>- Ni govora. I to je bila ozbiljna provjera, koja je pokazala da dobar igrač iz hrvatske lige ne može igrati ritmom kojim mogu igrati igrači iz njemačke, talijanske ili čak austrijske lige. Makedonci su bili življi, bolje su igrali, iako su posljednjih tridesetak minuta bili inferiorniji. Pokazalo se da neki naši igrači ne mogu igrati, mnogi nisu bili dobri. Prije je bilo mnogo igrača koji su igrali nogomet poput Smoje. Njemu želim da dobro igra u Dinamovim međunarodnim utakmicama. Srijeda i utakmica protiv Poljaka ipak je naš pravi ispit za Belgiju, jer će igrati udarna momčad.</p>
<p>Utakmica u Šibeniku nije zavarala skauta belgijske reprezentacije, koji je bio na tribinama stadiona na Šubićevcu, Andrea van Maldeghama. Belgijanac je rekao: </p>
<p>- Nisam ništa specijalno zapisao. Ipak, to je druga reprezentacija. Tko će od ovih zaigrati protiv nas? Vjerojatno vaš izbornik Barić može sastaviti barem još dvije takve reprezentacije.</p>
<p>Posebna se zamjerka našoj reprezentaciji može pronaći u nedovoljnoj borbenosti. Naime, većini je to bila prigoda za dokazivanje i trebali su barem uliti više srčanosti na travnjak, ako već nedostaje kvalitete. Primjerice, nije Smoje kriv što je pozvan, jer je način njegove igre svima dobro poznat. S druge, pak, strane Darijo Srna svojom je borbenošću, željom i dobrom igrom pokazao da se ne želi poigravati svojim talentom...</p>
<p>U ponedjeljak se reprezentacija kompletirala (došli su Tudor, Šimić, J. Leko, Tomas, Šerić, R. Kovač) i održala lakši trening. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ljubičić spremno uskočio u Goranove tenisice</p>
<p>Iako se, kako je primijetio izbornik Pilić, rijetko može naći čovjek poput Gorana Ivaniševića koji bi želio igrati parove u njegovu stanju, upravo je Ljubičić iznio glavninu tereta na svojim leđima proteklog vikenda u maloj dvorani Sportskog doma / Tri pobjede Ljubičića u tri dana, ukupno 72 asa. Tri pobjede u tri dana, ukupno jedan izgubljeni servis. Ljubičić je u tri dana 51 puta servirao, osvojio 50 gemova i spasio osam od devet break prilika</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Iako je pobjeda hrvatske teniske reprezentacije protiv Amerikanaca prvenstveno rezultat skupnog rada, ponajveće zasluge za najvrjedniju pobjedu hrvatskoga momčadskog tenisa i nastup u četvrtfinalu Svjetske skupine Davisova kupa pripadaju Ivanu Ljubičiću. Iako se, kako je primijetio izbornik Pilić, rijetko može naći čovjek poput Gorana Ivaniševića koji bi želio igrati parove u njegovu stanju, upravo je Ljubičić iznio glavninu tereta na svojim leđima proteklog vikenda u maloj dvorani Sportskog doma.</p>
<p>Kad pitate Ljubičića kakav je osjećaj igrati najbolji tenis karijere, reći će vam kako je bolje igrao prošlog tjedna u Milanu, gdje je stigao do polufinala. No, Belgijanac Olivier Rochus, Slovak Dominik Hrbaty ili, pak, Francuz Julien Varlet ne mogu se uspoređivati s Jamesom Blakeom i Mardyjem Fishom. A još veća zabluda bila bi uspoređivati ATP turnir s dvobojem Davisova kupa. </p>
<p>Prvi hrvatski reket pobijedio je Mardyja Fisha u petak za vodstvo hrvatske reprezentacije. Istina, nije bilo sumnje u slavlje Ljubičića protiv debitanta u američkoj reprezentaciji. Ali, pred Ljubičićem je bio imperativ pobjede na otvaranju dvoboja zbog psihološke prednosti u nastavku. Pritom je bilo važno proliti što manje znoja, što manje ostati na terenu, kako bi bio maksimalno spreman za subotnji dvoboj parova. </p>
<p>I trebao je Ljubičiću svaki atom snage u subotu, kad se u prva dva seta borio ne samo s Blakeom i Fishom, već i s potpuno izgubljenim Goranom Ivaniševićem. Unatoč hvalevrijednoj volji wimbledonskog pobjednika, upravo je on izgubio servis u prva dva seta i dozvolio Amerikancima veliku prednost. No, Ljubičić je vidio svjetlo na kraju tunela i neviđeno se trudio pokazati ga Goranu. Pomogla mu je hrvatska klupa, izbornik Pilić i »najbolja publika otkako Hrvatska igra Davis kup«. Odužio se Goran svima i zajedno s Ivanom režirao treći povratak u Davisovu kupu nakon 0-2 zaostatka u setovima. Istina, ovog puta nisu spašavali meč-lopte, kao protiv Talijana i Argentinaca, ali ovo je bio preokret pred domaćom publikom, koji su razlog dodatne bujice emocija nakon trosatnog horora.</p>
<p>»Ljubomanija« je rođena nakon prvoga nedjeljnog dvoboja, pobjede Ljubičića protiv Blakea, kojom je riješio sve dvojbe i osigurao Hrvatskoj put u Španjolsku. Odnosno, osigurao je hrvatskom tenisu još jednu godinu u najelitnijem razredu Davisova kupa, što polako postaje tradicija, potvrda kvalitete, kontinuiteta rezultata i stvarnog, opipljivog pokazatelja kako nakon Gorana neće ostati praznina.</p>
<p>A Ljubičić, pak, najviše može zahvaliti svom servisu. Tri pobjede u tri dana, ukupno 72 asa. Tri pobjede u tri dana, ukupno jedan izgubljeni servis. Ljubičić je u tri dana 51 puta servirao, osvojio 50 gemova i spasio osam od devet break prilika. Ljubičić je tako postao tek deveti tenisač u povijesti sa tri pobjede protiv Amerikanaca. A SAD je u Davis kupu igrao 252 utakmice, Hrvatska 22.</p>
<p>Kad pitate Ljubičića kakav je osjećaj igrati najbolji tenis karijere, reći će vam kako je sretan ako malo dijete kad dobije novi igračku, a onda vas podsjetiti na njegovu premijeru u Davisovu kupu prije šest godina u Finskoj. Nakon tri poraza u tri dana bio je na izlaznim vratima reprezentacije. Nitko nije htio s njim razgovarati dok je plakao u zrakoplovu. Neviđena tuga...</p>
<p>Sedam godina kasnije Ljubičić nije tužan, već je on razlog nečije tuge. Zbog Ivana Ljubičića Amerikanci su - SAD (što na engleskom znači tužan, a ujedno Sjedinjene Američke Države).</p>
<p>Možda će netko reći kako su Amerikanci stigli u Zagreb s rezervnom postavom i tako pokušati umanjiti značaj najvrjednije pobjede hrvatskoga momčadskog tenisa. Treba priznati, američki izbornik Patrick McEnroe nije imao na raspolaganju ozlijeđenog Andyja Roddicka. A Pete Sampras i Andre Agassi oprostili su se od reprezentacije. No, James Blake i Mardy Fish možda nisu poznata imena, ali su sigurno odlični tenisači, sposobni pobijediti i najbolje na bilo kojoj podlozi. Uostalom, ako dirate u vrijednost američke reprezentacije, dirate u vrijednost pobjede hrvatske reprezentacije. A trijumf je neupitno zaslužen, i to protiv velike nacije sa 31 naslovom pobjednika Davisova kupa u riznici.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jordanov oproštaj kao iz bajke </p>
<p>Za najkorisnijeg igrača utakmice proglašen je krilni centar Minnesota Timberwolvesa Kevin Garnett, koji je postigao 37 koševa, te tome dodao devet skokova, tri asistencije i pet osvojenih lopti</p>
<p>ATLANTA, 10. veljače</p>
<p> - Selekcija Zapadne konferencije svladala je Istok sa 155-145 (138-138, 120-120) nakon dva produžetka u 52. NBA All-Star utakmici, odigranoj u Atlanti. Za najkorisnijeg igrača utakmice proglašen je krilni centar Minnesota Timberwolvesa Kevin Garnett, koji je postigao 37 koševa, te tome dodao devet skokova, tri asistencije i pet osvojenih lopti.</p>
<p>No, ponovno je u centru pozornosti bio najbolji košarkaš svih vremena Michael Jordan, koji će 17. veljače napuniti 40 godina. Nakon velike kampanje da se Jordanu u njegovoj posljednjoj All-Star utakmici ipak dozvoli nastup u početnoj petorci, unatoč tomu što to nije izborio po glasovima navijača, to se i dogodilo. Svoje mjesto u startnoj petorci Istoka Jordanu je prepustio krilni igrač Toronto Raptorsa Vince Carter. Carter je jedini igrač iz početnih petorki koji je prilikom predstavljanja izviždan, te mu je to bio posljednji znak kako većina ipak želi da Gospodin Zrak počne svoj 13. All-Star dvoboj. Jordan je na kraju postigao 20 koševa, no nije uspio pomoći svojoj momčadi da pobijedi. U posljednjim trenucima utakmice Kobe Bryant je slobodnim bacanjima osigurao Zapadu produžetke u kojima je Kevin Garnett odličnom igrom donio pobjedu svojoj momčadi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zakon koji se ne može baviti financiranjem sporta </p>
<p>U konačnom prijedlogu Zakona nema ograničenja odlaska u inozemstvo sportašima mlađim od 22 godine, kao ni odredbi kojima bi se fiksnim kvotama regulirala izdvajanja za sport iz proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Za dva tjedna na dnevnom redu saborskog zasjedanja konačno bi se trebao naći prijedlog novog Zakona o sportu. Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar i njegov pomoćnik Stjepan Puhak predstavili su novinarima verziju koju je Vlada uputila Saboru, a koja se u nekim detaljima razlikuje od radnog materijala o kojem je prošlih mjeseci bilo dosta riječi.</p>
<p>U konačnom prijedlogu Zakona, tako, nema ograničenja odlaska mladih sportaša u inozemstvo prije napunjene 22 godine.</p>
<p>- Od toga smo morali odustati jer se radi o neustavnoj odredbi. Znali smo to i prije, no dobro je da se o tom pitanju otvorila vrlo kvalitetna rasprava. Pitanje odlaska u inozemstvo moraju regulirati nacionalni sportski savezi i klubovi svojim ugovorima sa sportašima i vjerujem da će to tako i biti, objasnio je doministar Puhak.</p>
<p>Još i prije rasprave u Vladi predlagači su odustali i od odredbi kojima bi se fiksnim kvotama regulirala izdvajanja za sport iz proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave. Takva je odredba, naime, u suprotnosti s važećim normama i stavovima Vijeća Europe. </p>
<p>- Financiranjem se mogu baviti samo porezni zakoni, pa ni to nismo mogli ugraditi u ovaj zakon. Postigli smo, međutim, dogovor s financijašima o određenim izmjenama i dopunama poreznih zakona, pa će financiranje sporta uskoro biti bolje riješeno, rekao je Puhak, dodavši da i bez spomenutih članaka novi Zakon o sportu u Vladi nazivaju reformskim jer obuhvaća cijeli sustav.</p>
<p>U konačnom Prijedlogu Zakona o sportu ostale su, međutim, sve predložene odredbe koje se odnose na profesionalne sportske klubove. Za osnivanje profesionalnoga kluba potreban je temeljni kapital od milijun kuna, u prve dvije godine od osnivanja nitko neće moći imati više od 25 posto dionica kluba, vlasnicima klubova, kao ni članovima nadzornih odbora neće moći biti sportski suci, delegati, menadžeri i vlasnici sportskih kladionica. U Prijedlogu Zakona ostala je i odredba prema kojoj se najmanje 70 posto ostvarene dobiti profesionalnoga kluba mora upotrijebiti za unapređenje sportske djelatnosti, iako je to u neskladu sa Zakonom o trgovačkim društvima.</p>
<p>- Tu neće biti nikakvih problema jer nogometaši su nam rekli da im Uefa i Fifa ionako zabranjuju raspodjelu dobiti. Oni, naime, cjelokupnu dobit moraju uložiti u razvoj klubova, zaključio je Puhak.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Prodi zadovoljan odlukom Zagreba da zatraži članstvo u EU </p>
<p>Kao i prije nekoliko dana u susretu s Račanom, predsjednik Europske komisije u razgovoru s Mesićem izrazio zadovoljstvo što će Hrvatska predati molbu za EU / Prodi očekuje da će u toj »velikoj Europi od 500 milijuna stanovnika koju sada stvaramo«, jednoga dana biti i države jugoistočne Europe »ako to žele« </p>
<p>BRUXELLES, 10. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Susret predsjednika Europske komisije Romana Prodija i predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića prošao je u očekivanom tonu i sadržajima. Prodi je, kao i prije nekoliko dana u susretu s premijerom Račanom, izrazio zadovoljstvo odlukom Zagreba da zatraži ulazak u EU, očekujući da će u toj »velikoj Europi od 500 milijuna stanovnika koju sada stvaramo« jednoga dana biti i države jugoistočne Europe »ako to žele«. </p>
<p>U tom kontekstu integracijskih ambicija, Prodi je ponovio poznata pravila igre. Po tome, hrvatski predsjednik nije čuo ništa novoga, osim što je hrvatsko izaslanstvo na najvišoj razini dobilo potvrde o čvrstom stavu Unije da je zemljama regije mjesto u toj integraciji. Sudeći po opuštenom raspoloženju nakon susreta, te komentarima sa strane, i povjerenik za vanjske poslove Chris Patten i predsjednik Komisije Prodi vodili su s gostima jedan od ugodnih, obećavajućih razgovora u kojima sugovornici zastupaju ista stajališta obostrano uvažavajući mišljenja i procjene. </p>
<p>Nakon početne skepse, naročito kod Pattena, Komisija je iskoristila hrvatsku pravodobnu inicijativu za potvrdu uspješnosti njezine politike i sada u izjavama već računa na »pozitivan utjecaj na susjede«, kaže Prodi. </p>
<p>Ulaznica je, podsjetio je, poznata - povratak izbjeglica, reforme društva, puna suradnja s Haagom. </p>
<p>Prodijev susret s Mesićem bio je nešto manje radnog karaktera nego onaj s premijerom Račanom - začinjen s nešto neformalne ceremonije jer je čelnik Komisije pozdravio goste nazdravivši skoroj hrvatskoj kandidaturi. </p>
<p>Uz šampanjac, naravno, slijedilo je neizbježno podsjećanje da se preuzete obveze moraju u potpunosti ispuniti prije nego što cijeli proces dođe do kraja - ulaska u EU. </p>
<p>Hrvatski se predsjednik kratko osvrnuo na dobre efekte odluke hrvatske vlade o kandidaturi za koju je postignut konsenzus svih stranaka i društvenih struktura. »Ispunit ćemo obveze«, obećao je predsjednik Mesić. </p>
<p>Novinari su se, kao i u sličnim prilikama ovih dana u Bruxellesu, više zanimali za aktualnosti negoli za već »konfekcijsku« temu hrvatske kandidature.</p>
<p> »Da ste u EU, kako biste se postavili prema iračkoj krizi«, pitao je talijanski novinar Mesića. Diplomatski odgovor bio je kratak i jasan: »Hrvatska bi politika bila principijelna. Podržavamo sve što je u interesu mira, ali uz obvezan uvjet djelovanja u sklopu UN-ovih institucija«.</p>
<p> Prodi je, pak, prokomentirao da je svaki pokušaj, dakle i opcija sazivanja izvanrednog sastanka na vrhu EU o Iraku, »dobrodošao« .</p>
<p>Hrvatski predsjednik u utorak će se u Bruxellesu sastati s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom, a bit će i gost na privatnom ručku što ga u njegovu čast priređuje belgijski kraljevski par. Mesić će na Kraljevskom institutu za međunarodne odnose održati predavanje pod naslovom »Što Hrvatska može ponuditi ujedinjenoj Europi«. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Na hadžu dva milijuna vjernika i veliko osiguranje</p>
<p>DUBAI, 10. veljače </p>
<p> - Za više od dva milijuna muslimanskih vjernika koji su stigli na hadž u Saudijsku Arabiju u ponedjeljak je svetkovina na gori Arafat, a vlasti uvode neviđene mjere sigurnosti i upozoravaju na potrebu zagovaranja mira.</p>
<p> Pet kilometara od Meke, najsvetijega mjesta islama, u gradiću Mini hadžije su proveli noć u molitvi i meditaciji. Iz Mine hodočasnici su u ponedjeljak u zoru krenuli na Arafat gdje će moliti za oprost.</p>
<p> Saudijska Arabija poduzela je maksimalne mjere sigurnosti za ovogodišnji hadž, drugo najveće okupljanje muslimanskih vjernika nakon rujanskih terorističkih napada na Sjedinjene Države 2001. godine u kojima su sudjelovala petnaestorica Saudijaca.</p>
<p> Snage sigurnosti postavile su blokade po cestama oko Meke kako bi spriječile neovlašten ulaz, a policija kontrolira glavne ulaze u sveti grad.</p>
<p> Za nadzor je upotrebljena i najmodernija tehnologija: više od dvije tisuće kamera instalirano je u Meki i na svetim mjestima, a sudjeluje i nekoliko helikoptera.</p>
<p> Hodočasničko putovanje počelo je u subotu u Meki, gdje su se molili u Velikoj džamiji i sedam puta obilazili Ćabu, kockastu zgradu u kojoj je tzv. Crni kamen prema kojemu se muslimani okreću u molitvi.</p>
<p> Na svečanosti na kojoj će biti i saudijski dužnosnici, ćaba će u ponedjeljak biti prekrivena novom kiswom, crnim svilenim zastorom.</p>
<p> Dvjestotinjak zaposlenih u tvornici koja izrađuje prekrivač za ćabu svake godine proizvedu jednu kiswu koja stoji 4,53 miljuna dolara, a za izradu je potrebno 450 kg čiste svile koja se tka u 658 četvornih metara tkanine.</p>
<p> Hodočasnici moraju od podneva do sutona u ponedjeljak biti na brdu Arafatu. Vjeruje se da je ondje prije više od 14 stoljeća prorok Muhamed održao svoju posljednju propovijed.</p>
<p> Hodočasnici zatim putuju u malu dolinu Muzdelifu gdje skupljaju kamenčiće i onda kreću natrag u Minu gdje ih bacaju na tri stupa koji simboliziraju sotonina iskušenja.</p>
<p> Ritual u načelu traje tri dana, a svaki hodočasnik mora prvoga dana na glavni stup, onaj najdalji od Meke, baciti sedam kamenčića, a u iduća dva dana još po sedam na svaki od triju stupova.</p>
<p> Poslije toga hodočasnici zakolju kurban, žrtvenu životinju, čime se obilježava prvi dan trodnevnoga blagdana žrtve, kurban-bajrama.</p>
<p> Na hadž je stiglo više od 1,4 milijuna hodočasnika iz 170 zemalja, što je šest posto više nego lani. Uz njih je i oko milijun vjernika iz Saudijske Arabije. </p>
<p> Hadž se ove godine održava uz sve snažnije protuameričke osjećaje u regiji, zato što Washington prijeti Iraku ratom, i zato što podržava Izrael.</p>
<p> Al Qaeda i ostale radikalne muslimanske skupine protive se saudijskom režimu i prisutnosti oko četiri i pol tisuće američkih vojnika tom kraljevstvu.</p>
<p> Saudijske vlasti strahuju da bi u zemlju mogli ući islamistički gerilci prerušeni u hodočasnike, što bi u vrijeme jačanja terorističkih napada bilo prijetnja sigurnosti.</p>
<p> Hodočašće u Meku zovu jednim od »pet stupova islama« i moraju ga bar jednom u životu poduzeti svi muslimani koji to fizički i financijski mogu podnijeti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Simitis sazvao vrh EU kako bi Unija »govorila jednim glasom« </p>
<p>BRUXELLES, 10. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Izvanredni summit EU ipak je sazvan, premijer predsjedavajuće Grčke Costas Simitis objavio je da se lideri Unije okupljaju idućeg ponedjeljka, 17. veljače, u Bruxellesu s jednom jedinom točkom dnevnog reda - Irakom.</p>
<p> Sastanku šefova država i vlada, za koji se očekuje da će se nastaviti i u utorak, prethodit će skup šefova diplomacija pojačanih kolegama iz kandidatskih i partnerskih zemalja. »Učinit ćemo sve što je u našoj moći da EU govori jednim glasom, jer smatramo da je to nužno za bilo kakav naš utjecaj na događaje», obrazložio je Simitis poziv na izvanredni sastanak na vrhu. </p>
<p>L. Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nizozemska će potvrditi ratifikaciju sporazuma, obećano Piculi </p>
<p>BRUXELLES, 10. veljače</p>
<p> - Nizozemska će notificirati, dakle potvrditi prijašnju ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju čim joj iz Haaškog suda za ratne zločine stignu službeni dokumenti o »slučaju Bobetko«, obećao je u ponedjeljak hrvatskom ministru vanjskih poslova Toninu Piculi njegov nizozemski kolega Jaap de Hoop Schaffer. </p>
<p>Nizozmska je blokirala proces ratifikacije Sporazuma, nezadovoljna postupcima Hrvatske i time se, uz Veliku Britaniju, stavila u red najglasnijih kritičara (ne)suradnje Zagreba s Tribunalom. Nizozemska je podržala hrvatsku kandidaturu za EU izdvajajući je od ostalih zemalja jugoistočne Europe kao državu koja je uznapredovala prema svim elementima integracijskog procesa. Sugovornici su se dotaknuli i teme povratka izbjeglica, koji je Nizozemska godinama pomagala, te suradnje u regiji. Nizozemskog v. d. ministra najviše je impresionirao podatak da je Hrvatska sa susjedima na zapadnom Balkanu sklopila više od 200 različitih sporazuma. </p>
<p>L.S.N.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Francuski, njemački i belgijski veto izazvao krizu u NATO-u</p>
<p>BRUXELLES, 10. veljače </p>
<p> - Slijepa ulica, u kojoj su se našli saveznici NATO-a o tome kako pomoći Turskoj ako uslijede mogući irački napadi, »vrlo je ozbiljna«, ali rješenje bi se uskoro moglo pronaći, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza George Robertson.</p>
<p> Francuska, Belgija i Njemačka uložile su veto na američki zahtjev da NATO pruži pomoć Turskoj u slučaju rata u Iraku. </p>
<p>Turska se pozvala na članak 4. Osnivačke povelje NATO-a koja predviđa konzultacije među saveznicima kad jedna od njih ocijeni da su »njezini teritorijalni integritet ili sigurnost« ugroženi.</p>
<p>Američki izaslanik u NATO-u izjavio je u ponedjeljak da je taj savez suočen s »krizom vjerodostojnosti«. </p>
<p> »To je najnesretnija odluka triju saveznica da spriječe NATO da pomogne legitimnim obrambenim potrebama Turske«, rekao je novinarima američki veleposlanik pri NATO-u Nicholas Burns. »Zbog njihovih akcija NATO je sada suočen s krizom vjerodostojnosti«, ocijenio je. Francuska, Belgija i Njemačka tvrde da bi razmještanje zrakoplova za nadzor AWACS, raketa »patriot« te protukemijskih i protubioloških postrojbi u Turskoj u ovom trenutku poslalo signal da su propali diplomatski napori za sprečavanje rata u Iraku. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Svađa u NATO-u oko pomoći Turskoj</p>
<p>Belgija, Francuska i Njemačka odlučile su vetom blokirati NATO-ovo planiranje obrane Turske slanjem raketa »patriot«, angažmanom zrakoplova za nadzor AWACS i upućivanjem specijalista na granicu Turske s Irakom</p>
<p>BRUXELLES, 10. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U ponedjeljak točno u podne isteklo je vrijeme takozvane NATO-ove »tihe procedure« otpočete u četvrtak, u kojoj je 19 saveznika trebalo ili šutjeti o prijedlogu da se otpočne planiranje obrane jednog od saveznika od mogućeg napada (što znači prihvatiti ga) ili iznijeti prigovore odnosno veto. </p>
<p>Belgija, Francuska i Njemačka odlučile su se na veto čime je razbijen optimizam glavnog tajnika da će kriza biti razriješena prešutnom suglasnošću devetnaestorice da se vojnom pogonu NATO-a konačno naloži planiranje obrane Turske slanjem raketa »patriot«, angažmanom zrakoplova za nadzor AWACS, upućivanjem specijalista na granicu Turske s Irakom.</p>
<p>NATO je upao u ozbiljnu krizu svađajući se oko tajminga planiranja obrane Turske u slučaju iračkog napada. Svađu u ovoj »ozbiljnoj i teškoj« situaciji priznao je bez ustezanja i NATO-ov glavni tajnik George Robertson u kratkoj pauzi između dva maratonska sastanka Stalnog vijeća NATO-a.</p>
<p>»Tiha procedura« jedna je od posebnosti NATO-ovog rada, a koristi se kada su posrijedi politički delikatna pitanja, zapravo najteže odluke Saveza. Ukoliko se u ovom sustavu jednoglasnog odlučivanja čuje makar jedan glas protiv, glavni je tajnik obavezan sazvati NATO-ovo vijeće kako bi se razmotrila situacija. Već je u subotu bilo izvjesno da tri zemlje neće šutjeti, pogotovo zato što ni američki ministar obrane nije »šutio« u Münchenu sijući zapaljive izjave. </p>
<p>U NATO-u sada prije konačne odluke predstoje neugodni razgovori u napetoj situaciji u kojoj nijedna strana ne namjerava popustiti. Turska je pokušala smiriti sukob koncepcija; točnije, natjerati vodu na mlin Amerikancima službenim podnošenjem zahtjeva NATO-u o aktiviranju članka IV NATO-ove Povelje. Zatražila je, dakle, da Saveznici ozbiljno uzmu u obzir mogućnost da će možda veoma skoro morati braniti zemlju članicu od napada izvana. </p>
<p>Riječ je o samoj svrsi NATO-ova postojanja, praktičnom čuvanju kolektivne sigurnosti. U NATO-u ističu da je tursko pozivanje na članak IV prvo u povijesti NATO-a, i da je Turska sigurnosna jamstva u vrijeme Zaljevskog rata dobila na drugi način.</p>
<p>»Nije problem hoćemo li ćemo planirati, jer ćemo planirati, nego je problem kada ćemo to početi«, kazao je smireno glavni tajnik NATO-a, dodajući bez imalo suzdržavanja da ova tema već tri tjedna ne dobiva odgovora i da je predmet »užarenih diskusija«. </p>
<p>Robertson ne voli velike riječi i kada na ovaj način opiše situaciju, lako je pretpostaviti što se zbiva za ovalnim stolom u NATO-ovoj glavnoj dvorani za sastanke. Robertson očekuje da će rasprava trajati još neko vrijeme, jer »sve se strane istinski trude postići konsenzus i naći zadovoljavajuće rješenje za sve. »Ovo nije ni prva, a ponajmanje zadnja svađa u Atlantskom savezu«, obrazlaže glavni tajnik. </p>
<p>Prvi sastanak NATO-ovog vijeća u ponedjeljak bio je tek početak konzultacija o turskom zahtjevu, i sastanci će se nastaviti do dogovora, prognozirao je glavni tajnik, »budući da većina treba uvjeriti preostale tri članice«. Zasad to je razgovor gluhih. Najutjecajniji veleposlanik u društvu 19 jednakih Nicholas Burns potrudio se obrazložiti svima koji su ga bili spremni slušati kako je NATO-ova osnovna obaveza i uloga »u slučaju evidentne prijetnje« stati u obranu bilo kojeg od članova. »U igri je NATO-ov kredibilitet«, ustvrdio je Burns. </p>
<p>Budući da je sporno vrijeme odluke o početku planiranja, a ne solidarna obrana Turske (što nitko ne dovodi u pitanje), zemlje koje su razbile tišinu »tihe procedure« tvrde da stvari nisu tako jednostavne kakvima ih Amerikanci prikazuju pa čak i kad Washington navodno uspije uvjeriti Berlin da je riječ o »obrambenoj« akciji, a ne o agresivnom gestu vojne podrške koja bi sadržavala elemente ofenzive. </p>
<p>Argumenti te tri zemlje su da je odluka o planiranju pogrešan i ishitren signal da je rat neizbježan. Nadalje, Francuska je u nekoliko situacija i na najvišem nivou dala do znanja da joj se nimalo ne sviđa modifikacija NATO-ove uloge s tradicionalne kolektivne zaštite vlastitog prostora prema zadacima izvan prostora NATO-ovih zemalja. Francuska je bila konkretna: »Od Turske očekujemo da nam pruži pouzdanu potvrdu da je u opasnosti i da je rizik neizbježan«, poručila je ministrica obrane Michéle Alliot-Marie. </p>
<p>Daljnji raskol u NATO-u mogli bi unijeti nestrpljivi Amerikanci u društvu s Nizozemcima. Objavljeno je, naime, da će rakete »patriot« na kamionima biti proslijeđene, točnije posuđene Turskoj iz Nizozemske, te da će se na turskoj granici prema Iraku naći češki specijalisti za biološko i kemijsko ratovanje; ukupno oko tri tisuće ljudi. Amerikanci, dakle, razmatraju bypass NATO-a. NATO se ponovno našao u procjepu u kome se bez rezultata kreće već tri tjedna. »Za ovo ne krivim nikoga«, veli Robertson, podsjećajući da je tajna NATO-ovog rada baš u tom pomirivanju različitih stavova. »Do konsenzusa je ponekad teško doći, ali na kraju tamo uvijek stignemo. Uostalom, bit NATO-a nije dobivanje podrške poslušnih i smjernih zemalja«, zaključio je Robertson vraćajući se u samo srce »zapaljive rasprave«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bushova administracija zbija redove protiv Saddama </p>
<p>Amerika ne krije da ne kani odustati od svoje vojne opcije, bez obzira što o tome misli UN i neki njegovi ključni članovi </p>
<p>LONDON, 10. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američka administracija bijesno je reagirala na francusko-njemački prijedlog da se ratna opcija za Irak zamijeni pojačanim inspekcijama Saddamovog oružja, vojnim patrolama i izviđanjima iz zraka. Odnosi između Berlina i Pariza na jednoj te Washingtona na drugoj strani dosegli su time rekordno nisku razinu. Amerika ne krije da ne kani odustati od svoje vojne opcije, bez obzira što o tome misli UN i neki njegovi ključni članovi. UN-ovo zeleno svjetlo dobro bi, međutim, došlo onim američkim saveznicima koji jesu za ratnu opciju, ali traže UN-ov blagoslov, kako bi umirili domaće javno mnijenje.</p>
<p>Prema sadašnjem odnosu snaga, nije sigurno hoće li se takvo zeleno svjetlo uopće upaliti na East Riveru. Francusko-njemačku ideju već je podupro i Papa, pozdravili su je Kinezi, a s malim odstupanjima i ruski predsjednik Vladimir Putin. </p>
<p>Tako se od pet stalnih članova Vijeća sigurnosti koji imaju pravo veta, čak tri (Francuska, Rusija i Kina) protive američko-britanskoj ratnoj varijanti. Na proturatnoj liniji je i Njemačka, koja trenutačno predsjedava Vijećem sigurnosti. </p>
<p>Amerika međutim vidi rješenje iračkog problema u energičnoj vojnoj intervenciji, s odobrenjem Vijeća sigurnosti ili bez njega. Ratnu varijantu zdušno zagovaraju predsjednik George Bush i jastrebovi u njegovoj administraciji, poput tajnika za obranu Donalda Rumsfelda , njegovog zamjenika Paula Wolfowitza, potpredsjednika Dicka Cheneya i Bushove savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleeze Rice. Nekadašnji golub Colin Powell, dugo je, skupa s britanskim premijerom Tonyjem Blairom nagovarao američkog predsjednika da ide kroz UN-ove kanale. Georgeu Bushu to nije pretjerano važno, ali Tonyju Blairu jest. Britanskom premijeru u protivnom prijeti jaka osuda domaćeg javnog mnijenja, pa i pobuna u vlastitoj stranci zbog toga što se tako čvrsto priklonio Bushu.</p>
<p>Bez obzira što misle drugi, Amerika ide naprijed sa svojim iračkim vojnim planovima, slično kao ranije u Afganistanu. Od terorističkog udara 11. rujna 2001., Sjedinjene Države zaokupljene su vlastitom sigurnošću, te vjeruju u »preventivne« udare protiv nacija koje bi tu sigurnost mogle ugroziti. Po cijenu raskoraka s ostatkom svijeta, Bushova administracija kani nastaviti tim putem, pa jastrebovi u njoj gusto zbijaju redove za obračun protiv Saddama. Iračkog silnika moglo bi spasiti samo još čudo. Jedno takvo čudo zagovarao je ovih dana u Münchenu na sastanku zapadnih ministara obrane Donald Rumsfeld, rekavši kako bi izgnanstvo moglo biti rješenje za Saddama Husseina. Dodao je da Amerika u tom slučaju neće tražiti njegovo izručenje. Colin Powell i Condoleeza Rice dali su tijekom vikenda intervjue američkoj televiziji, ističući da je vrijeme Saddamu gotovo isteklo. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Washington saznao iz medija za francusko-njemački plan </p>
<p>Podržavajući prvo u Berlinu, a zatim u ponedjeljak u Parizu njemačko-francuski mirovni plan Vladimir Putin je kategorički ponovio stav Moskve da »povoda za napad na Irak nema«</p>
<p>MOSKVA, 10. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Osovina Berlin-Paris-Moskva protiv američke vojne intervencije u Iraku učvršćena je. Nakon posjeta Berlinu i razgovora sa kancelarom Gerhardom Schröderom, ruski predsjednik Vladimir Putin podržao je u ponedjeljak nakon pregovora sa Chiracom u Parizu njemačko-francuski plan za plave kacige odnosno mirovnih snaga UN u Irak.</p>
<p> Pritom u Moskvi pojedini listovi ističu da je za razliku od američkog predsjednika Georgea Busha koji je za taj plan saznao iz medija, Vladimir Putin znao je za njega još u vrijeme dok su ga Francuzi i Nijemci tajno pripremali i razrađivali.</p>
<p>Prema tvrdnjama moskovske Nezavisne gazete još u siječnju za vrijeme razrade tog plana francuski i njemački visoki dužnosnici tijesno su surađivali i konzultirali se s kolegama u Pekingu i Moskvi, ali i s najvišim rukovodstvom Grčke koja je predsjedava EU.</p>
<p>Berlin i Pariz , tvrdi se u Moskvi, dobili su Putinovu podršku već u samom začetku tog mirovnog prijedloga i to iz dva razloga. Rusija je iz principijelnih razloga protiv vojnog rješavanja krize, a slanje međunarodnih mirotvoraca u Irak u kojem bi sudjelovao ruski vojni kontingent daje Moskvi priliku da zaštiti i svoje ekonomske interese u toj zemlji.</p>
<p>Stoga je Putin podržavajući prvo u Berlinu, a zatim u ponedjeljak u Parizu njemačko francuski mirovni plan kategorički ponovio stav Moskve da »povoda za napad na Irak nema« pozivajući Bagdad na još tješnju suradnju s međunarodnim inspektorima.</p>
<p>Učvršćenu antiratnu alijansu Njemačke, Francuske i Rusije u Moskvi tumače i kao dokaz da je višepolarni svijet moguć i bez alternativan za međunarodne odnose. Uostalom, za vrijeme boravka u Berlinu, a zatim i Parizu, Putin je nekoliko puta naglasio kako drži da je »višepolarnost preduvjet za stabilnost i predvidivost međunarodnih odnosa«. Dakako, moskovski analitičari sada su zaokupljeni krajnjom reakcijom Washingtona.</p>
<p>Stvorena antiratna osovina Berlin-Paris-Moskva upućuje na raskol oko iračke krize među zemljama Starog kontinenta i u NATO-u.</p>
<p> Prva, reakcija američkog državnog vrha na francusko-njemački plan bila je predvidiva. Međutim, postavlja se pitanje može li Washington odustati od svog ratnog plana protiv Iraka pošto su George Bush i njegova administracija u propagandnim i konkretnim vojnim pripremama otišli tako daleko da više nemaju praktički manevarskog prostora za odstupanje. Ponajprije zbog toga da im to odstupanje ne uruši autoritet u vlastitoj zemlji.</p>
<p> Stoga pojedini moskovski analitičari procjenjuju da bez obzira na političku težinu zemalja protivnika vojne intervencije protiv Iraka, krajnji ustupak Washingtona za odustajanje od vojne operacije može biti jedino dobrovoljna ostavka i odlazak Saddama Husseina iz Iraka.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Iran započeo rad na tvornici obogaćenog urana </p>
<p>TEHERAN, 10. veljače </p>
<p> - Čelnik iranskog programa za atomsku energiju izjavio je u ponedjeljak da je započeo preliminarni rad na tvornici za proizvodnju obogaćenog urana iako to postrojenje još nije dovršeno. »Preliminarni koraci su poduzeti i već je započelo vrlo opsežno istraživanje«, rekao je Gholamreza Aqazadeh, čelnik iranske Organizacije za atomsku energiju, a prenijela je državna televizija. Njegova izjava je slijedila nakon objave Irana u nedjelju da je uspješno izvukao uran i da planira preraditi potrošeno gorivo iz nuklearnih reaktora unutar zemlje.. Washington je optužio Iran da u tajnosti pokušava razviti program nuklearnog oružja. Iran tvrdi da su njegovi nuklearni planovi ograničeni na proizvodnju energije i pozvao je inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju da posjete njegova postrojenja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hans Blix traži više vremena</p>
<p>Blix i ElBaradei vjeruju da se službeni Bagdad ozbiljno odnosi prema preostalim obvezama koje proizlaze iz Rezolucije 1441 Vijeća sigurnosti / Potkrjepljuju to predajom nekoliko iračkih dokumenata koja se odnose na dosad nerazjašnjena pitanja</p>
<p>ANKARA, 10. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šef inspektorskog tima Hans Blix i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohammed ElBaradei okončali su dvodnevne razgovore sa visokim bagdadskim dužnosnicima ocijenivši da su postignuti pozitivni pomaci u iračkoj suradnji na otkrivanju zabranjenog oružja masovnog uništenja. Na konferenciji za novinare u Bagdadu. upozorili su, međutim, kako je još prerano govoriti o »proboju« u pregovorima. Uz zamjedbu da je iračka strana iznijela konstruktivne prijedloge, izjavili su kako je nužno osigurati više vremena za obavljanje posla koji je zadan inspektorima UN-a.</p>
<p>Blix i ElBaradei vjeruju da se službeni Bagdad ozbiljno odnosi prema preostalim obvezama koje proizlaze iz Rezolucije 1441 Vijeća sigurnosti. »Tijekom dvodnevnih razgovora s iračkim kolegama zamijetio sam početak ozbiljnog odnosa prema preostalim otvorenim istražiteljskim pitanjima«, rekao je Blix. On je to svoje uvjerenje potkrijepio predajom nekoliko iračkih dokumenata koja se odnose na dosad nerazjašnjena pitanja. Riječ je dokumentima koji se odnose na antraks i raketne sustave velikog dometa. </p>
<p>Blix je, također, kazao da je režim Saddama Husseina podnio i dokumente nervnom plinu VX. Kao novo dostignuće spomenuo je i obećanje Bagdada da će potaknuti iračke znanstvenike kako bi se bez odazvali odvojenim razgovorima sa istražiteljima bez nazočnosti iračkih vlasti. Dosad je obavljeno pet takvih intervjua, ali bez priopćenja za javnost. Blix je, isto tako, dobio određene naznake da bi Iračani mogli uskoro dopustiti i neometano obavljanje izviđačko-obavještajnih misija američkim bespilotnim letjelicama U-2. Time bi se praktički iscrpila lista svih inspektorskih zahtjeva.</p>
<p>Ocjene Blixa i ElBaradeija nisu naišle na pozitivno reagiranje Washingtona. Američki predsjednik George W. Bush je upozorio kako se UN suočava s »trenutkom istine«. </p>
<p>To znači da bi SAD mogao dovesti u pitanje kredibilitet međunarodne zajednice, ne stane li ona iza njezina plana nasilnog svrgavanja s vlasti Saddama Husseina. </p>
<p>To je svojim europskim sugovornicima u Njemačkoj i Francuskoj jasno stavio do znanja i Donald Rumsfeld. Ponovio je da je SAD spreman sam pokrenuti savezničku koaliciju, unatoč mogućem protivljenju Vijeća sigurnosti. Time je praktički unaprijed odbačen inspektorski zahtjev za produžetkom njihove akcije u Iraku. Sličnu sudbinu bi mogla doživjeti francusko-njemačko-ruska inicijativa da se iračka kriza razriješi mirnim putem, dolaskom međunarodnih mirovnih snaga u Irak. </p>
<p>Gomilanje američkih vojnih snaga u području Perzijskog zaljeva sve više nalikuje na nezaustavljivu ratnu rijeku bez povratka. U Tursku, koja još vjeruje u mirni rasplet iračke drame, uskoro će početi stizati eskadrile američkih ratnih zrakoplova. </p>
<p>Među 200 letjelica bit će najviše vrlo skupih borbenih lovaca F-15s sa dva motora koji mogu letjeti u svim vremenskim uvjetima. Najavljuje se i dolazak većeg broja lovaca F-16s i F-117 koji će se razmjestiti u šest turskih zrakoplovnih vojnih baza. Tri zračne luke u Adani, Gaziantepu i Batmanu bit će zatvorene za civilni saobraćaj. Na temelju posebnog američko-turskog sporazuma, svi američki vojnici koji počine neko kazneno djelo bit će suočeni s turskim zakonima. </p>
<p>Prema pisanju najnakladnijeg turskog lista Sabah, američki vojnici ostat će u Iraku deset godina. Zamoljen da prokomentira tu tvrdnju, turski premijer Abdullah Gül je kratko odgovorio: »U tom slučaju bit ćemo susjedi sa SAD.« On je, inače, u ponedjeljak imao duži telefonski razgovor o raspletu iračke krize sa sirijskim predsjednikom Basharom al Asadom. </p>
<p>U međuvremenu, u Turskoj su zazvonila nova zvona na uzbunu. Naime, turska obavještajna služba MIT upozorila je na mogućnost da se veća skupina iračkih špijuna prebaci na turski teritorij. </p>
<p>Stoga su u krizno područje upućena nova sigurnosna pojačanja. </p>
<p>U grozničavim naporima da se zaustavi američko-britanski vojni pohod prema Bagdadu, u iznenadni posjet Teheranu doputovao je irački šef diplomacije Naji Sabri. Njegov iranski domaćin Kamal Kharazi izjavio je nakon razgovora da regija ne može podnijeti teret još jednog rata. On je pozvao bagdadski režim na punu suradnju s inspektorima UN-a kako SAD noe bi imao povod za pokretanje vojne invazije na Irak. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Tko je stvorio i liječnike i suce, ako ne prosvjetari?</p>
<p>Čitam u Vjesniku od ponedjeljka, 10. veljače, nastavak storije o liječničkom štrajku i naprosto ne mogu vjerovati da se toj agoniji još ne nazire kraja. Vlada se i u ovom slučaju, a sličnih je slučajeva u zadnje vrijeme bilo mnogo, ponaša kao da je potpuno izgubljena, kao da je potrošila i posljednje atome legitimiteta.</p>
<p>Žao mi je Vlade, iako sam u početku donekle mogao razumjeti i liječnički bunt. Sada, međutim, Iz Vlade poručuju da su liječnicima spremni povećati plaće, a liječnici na to odgovaraju: »Neka, nastavljamo štrajk još žešće«.</p>
<p> Prvo, liječničke su plaće već i sada sasvim solidne u usporedbi s velikom većinom građana Hrvatske. Drugo, njihovo uspoređivanje plaća s liječničkim plaćama u zapadnoj Europi krajnje je smiješno i neuvjerljivo, jer bi onda i svaki fizički radnik mogao tražiti isto. Treće, očito nekima nisu dovoljne višekatnice, nije im dovoljan udoban život, plus vikendice na moru i luksuzni automobili. Što bi oni htjeli?</p>
<p>Javna je tajna da neki od njih imaju »cijenu« i da do njih ne može doći svaki smrtnik. Vlada očito ima puno razumijevanja za liječnike, ali je na prosvjetnim djelatnicima štedjela koliko je mogla, zaboravivši da bez njih ne bi bilo ni liječnika ni sudaca, ni upravljačke elite. A evo i druge velike sramote koju si je Vlada dopustila prije nekoliko dana.</p>
<p>Povećanje plaća učiteljima i profesorima je (ili bi bar trebalo biti) planirano u proračunu i jasno je da bi Vlada morala voditi računa o tome koliko god može. Pa ipak, povećanje je ispalo simbolično, a nastavnik početnik ima plaću tek 300 kuna višu od čistačice u Financijskoj agenciji. No, da bi stvar poprimila razmjere sramote, Vlada je u dva dana uspjela pronaći četiri milijuna kuna za nagradu rukometašima. Naravno, za ljude od struke se godinama skupljaju mrvice, dok za naše svjetske ambasadore novac iznikne preko noći. Rasipanje novca ne mogu si priuštiti ni bogatije i stabilnije države nego što je naša.</p>
<p>DAVORIN DALOŠ Virovitica</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zabrana štrajka zdravstvo će dovesti na rub provalije</p>
<p>Štrajk liječnika će, odluka je već donesena, biti zabranjen, bit će uvedena radna obaveza, a hrvatsko zdravstvo će ući u mračna vremena totalnog beznađa, amorala i kaosa po bolnicama, svi koji nešto vrijede i imaju snage otići će van, a zdravstvena usluga će pasti na razinu Rumunjske i Bugarske.</p>
<p> Liječnik sam na kraju specijalizacije iz anesteziologije, radim u jednoj zagrebačkoj bolnici. Anestezija nije običan san; to je stanje između života i smrti, u kojem liječnik preuzima u svoje ruke sve vitalne funkcije pacijenta (svijest, disanje, rad srca, temperaturu). Na poslu moram biti savršeno koncentriran i smiren, jer i najmanja moja pogreška ili propust dovode do smrti ili teškog invaliditeta pacijenta.</p>
<p> Nakon 11 godina visokoškolskog obrazovanja moja plaća iznosi 4530 kuna (uključen prijevoz). Oženjen sam, imam jedno dijete, žena prima 1600 kuna porodiljske naknade. Svu stručnu literaturu (udžbenici 200-400 eura), zaštitnu odjeću i obuću, topli obrok, poslijediplomski studij (30.000 kuna), troškove putovanja i kotizacija za stručno usavršavanje (zakonska obaveza obnove licence) prisiljen sam plaćati sam, jer bolnica za to novca nema.</p>
<p> Trenutno sam na rubu životne egzistencije. I dalje nastojim savjesno raditi i učiti.</p>
<p> Svakome se može dogoditi da teško strada u prometnoj nesreći i bude dovezen baš u moju bolnicu, baš u mojem dežurstvu. Želi li netko prepustiti svoj život u ruke čovjeku na rubu egzistencije?</p>
<p>Dr. SINIŠA ŠOŠTARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pohvala liječnicima hitne pomoći i osječke bolnice</p>
<p>Izložena u posljednje vrijeme brojnim, počesto vrlo oprečnim informacijama i ocjenama o štrajku liječnika, hrvatska javnost se počela dijeliti, posebno nakon najava o pokretanju istraga o nekoliko smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu sa štrajkom bolničkih liječnika.</p>
<p> Ponukan vlastitim, ali pozitivnim iskustvom kroz koje sam prošao, želeći bih ispričati svoju priču i uputiti javnu zahvalu liječnicima osječke bolnice koji su spasili moga oca.</p>
<p> Naime, 27. siječnja moj je otac za vrijeme večere doživio gušenje hranom, zbog čega je izgubio svijest i klinički je bio mrtav. Žurnom intervencijom ekipe hitne pomoći đakovačkog Doma zdravlja, reanimiran je i u pratnji te ekipe prevezen u KBC Osijek. </p>
<p>Izuzetno brzom i učinkovitom intervencijom u jedinici za intenzivno liječenje i anesteziju, reanimacija je nastavljena i nakon 30 sati kome, otac se probudio. Nakon toga, oporavak je nastavljen na klinici za neurologiju, odakle je pušten na kućnu njegu. </p>
<p>Ovaj primjer trebao bi, nasuprot drugima koji sada liječnike žele prikazati u crnilu, posvjedočiti da štrajk, u slučaju mog oca, nije utjecao na brzu i učinkovitu liječničku pomoć. </p>
<p>ZVONKO HORVAT Đakovo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ako može na Kaptolu može i na Rijeci</p>
<p>Gospodin Dinko Šimatović u Vjesniku, od 3. veljače spočitava predsjedniku Matice hrvatske riječ »skoncentrirati se«, a akademiku i uglednom književniku njegov izričaj kako se preselio »na Rijeku« i dio života proveo »na Rijeci«.</p>
<p>Ne znam zbog čega pritom za latinizam (ili latino-grecizam) kaže da je baš srbizam! Usput, ne bi li trebalo reći serbizam kad, prema latinskom, kažemo kroatizam, bohemizam, polonizam itd.? Prije negoli koncentrirati se serbizam bi mogao biti začkoljica koju Šimatović spominje kao sasvim običnu riječ. </p>
<p>S obzirom na izričaj na Rijeci, na Rijeku rekao bih da je i u mom kraju (čakavskom!) bio redovit. Naime, nekad se čulo samo ovako: poći na Riku, živjeti na Rici. Istina, čakavski nije književni jezik, ali ako je nešto moglo biti na Griču, na Kaptolu, a kaže se i na Trsatu, koji je stariji od Rijeke, je li baš sigurno da se ne može književno reći i na Rijeci, na Rijeku kad je Rijeka i dobila ime po tome što je na rijeci - Rečini (Rječini)?</p>
<p>Kako bilo da bilo, mislim da, na žalost, svakodnevno ima mnogo povoda za najrazličitija (jezična) reagiranja. </p>
<p>U Vjesniku od 4. veljače. Na 21. stranici moglo se ispod slike stuba koje iz Mesničke ulice vode na Gornji grad pročitati sljedeći tekst: »Tko voli brojati, neka provjeri...«. Pa zar se još nije čulo da krojač mora krojiti i da se bavi krojenjem, onaj tko mora dojiti dojenjem pa tako i onaj tko želi brojiti brojenjem? Da ne navodim mnoge druge riječi. Tako je u jednom člančiću svaki put nečija kći bila kćer, a poznati televizijski voditelj dvaput je u akuzativu spomenuo nečiju kći! Tu je po srijedi očiti nemar. Tako će ostati sve dotle dokle god se ponašamo kao da je u jeziku (hrvatskom) sve dopušteno, jer je, kako se često čuje, glavno da se razumijemo. A nisu bez temelja riječi Tomislava Ladana navedene u Vjesniku od 24. siječnja: »Izgubi li se red u jeziku, nestane i sam društveni red. Kad u jednom društvu nešto nije u redu s jezikom, nije u redu ni sa samim društvom«. </p>
<p>U izvješću o proslavi svetog Vlaha u Dubrovniku kao ime budućeg hrvatskog blaženika spominje se Nerc mjesto Merz, a moglo se pročitati i da su ulicama Dubrovnika nošene »moći svetoga Vlaha, relikvijati njegove noge, ruke i glave, te sveta Monstranca«? Moći ili relikvije (ostaci) svetog Vlaha valjda se nose u relikvijarima ili moćnicima, a ne u relikvijatima. Sveta Monstranca nije nikakva svetica, već monstranca znači pokaznica, ali to nije isto što i relikvijar. Na kraju, obred Grličanja piše se malim slovom kao i obred krštenja, ređenja, sprovoda i slično.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Srnecu dvije godine i sedam mjeseci zatvora i oduzimanje 226.000 DEM</p>
<p>Osuđenima će biti uzeto u obzir vrijeme provedeno u pritvoru tijekom istrage / Vraćaju im se privremeno oduzeti automobili, mobiteli i drugi predmeti / Odvjetnici neslužbeno najavili žalbe </p>
<p>ČAKOVEC, 10. veljače</p>
<p> - Vijeće Općinskog suda u Čakovcu kojeg je predsjedavao sudac Rajko Kipke, a suci porotnici bili Antun Pukaj i Franjo Fajs, našlo je da je u Međimurju postojala tzv. zločinačka organizacija. To proizlazi iz presude koja je u ponedjeljak poslije podne objavljena u kaznenom postupku protiv okrivljenih za udruživanje, zbog činjenja kaznenih djela i prebacivanja stranaca preko granice iz koristoljublja.</p>
<p> Tako je nakon sloma remetinečke »zločinačke« prva u Hrvatskoj ova u Čakovcu. Neslužbeno su nam branitelji osuđenih rekli da će uložiti žalbe. </p>
<p>Sudsko vijeće priklonilo se navodima optužnice, utvrdivši da je prvookrivljeni Dragutin Srnec (45), ugostitelj iz međimurskog sela Malog Mihaljevca, u točno neutvrđeno vrijeme organizirao tzv. zločinačku organizaciju, a da je tijekom 2000. godine i u prvom tromjesečju 2001. njegova skupina iz Hrvatske u Sloveniju prebacila najmanje 378 stranih državljana, ostvarivši nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 378 tisuća DEM. U optužnici je stajalo da je prebačeno najmanje 600 stranaca, i da je ostvarena nepripadna korist od 600 tisuća DEM. Sudsko vijeće priklonilo se optužnici u svim točkama koje su se odnosile na pojedinačne slučajeve prijevoza stranaca iz Zagreba do Međimurja i potom preko granice u Sloveniju. </p>
<p>Općinski sud u Čakovcu osudio je Dragutina Srneca (45) na jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine i sedam mjeseci, te oduzimanje nepripadno ostvarene imovinske koristi u protuvrijednosti od 226 tisuća DEM. Drugookrivljeni Boris Berislavić (47), taksist iz Zagreba, osuđen je na godinu i dva mjeseca zatvora, trećeokrivljeni Željko Flac (33), bravar iz Čakovca, osuđen je na godinu i deset mjeseci zatvora, a Boris Radek (34) keramičar iz Čakovca na jedanaest mjeseci zatvora. Šestookrivljeni Dušan Barbić (35), vodoinstalater iz Frkanovca, osuđen je na godinu dana zatvora, a sedmookrivljena Dragana Paškalj (43), konobarica iz Čakovca, jedno vrijeme nevjenčana supruga Dragutina Srneca, osuđena je na jedanaest mjeseci zatvora. Na istu kaznu osuđen je i Josip Mikolaj (49), poljoprivrednik iz Krištanovca. U odsutnosti sudilo se Zlatku Novaku (46), ugostitelju iz Zasadbrega, koji je dobio deset mjeseci zatvora, dok je presuda Ivanu Trupkoviću (49), ugostitelju iz Lopatinca izrečena jedna godina zatvora. Toliko je dobio i Dalibor Rabuzin (24), bravar iz Varaždinskih Toplica. Na jedanaest mjeseci zatvora osuđen je Neven Gredičak (22), precizni mehaničar iz Varaždina, a na deset mjeseci zatvora, osuđen je Mario Anđel (28), konobar iz Varaždinskih Toplica. Na zatvorsku kaznu od devet mjeseci osuđen je Tihomir Patalen (42), konobar iz Zagreba. Izrečene su i kazne oduzimanja nepripadne koristi, a prema pojedinačnim točkama optužnice koje je Vijeće našlo dokazanima. Sudskom presudom okrivljenicima se vraćaju privremeno oduzeti automobili, mobiteli i druga pokretna imovina. </p>
<p>Izvan sastava tzv. zločinačke na po tri mjeseca zatvora osuđeni su Zdenko Kobasić, Dejan Pintarić, Zoran Perger, Stanka Perger i Zdenko Kobasić. Za neke od njih Sudsko vijeće je izreklo uvjet prema kojem neće u zatvor ako ne počine neko novo kazneno djelo. </p>
<p>Zanimljivo je da objavljivanju presude nisu bili nazočni prvookrivljeni Dragutin Srnec, te trećeokrivljeni Željko Flac. Rodbina Dragutina Srneca nije mogla reći iz kojih razloga nije došao na objavu presude, te da ne znaju gdje se nalazi. Sve su presude nepravomoćne, a žalbeni rok poći će teći od slijedećeg dana po dostavi obrazloženih presuda. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dječakovo tijelo more je izbacilo tek poslije deset dana</p>
<p>ŠIBENIK, 10. veljače</p>
<p> - Obdukcijom tijela petnaestogodišnjeg dječaka Ivana Gulina iz Konjevrata za kojim se tragalo od 31. siječnja do 9. veljače, utvrđeno je da je smrt nastupila prije deset dana, a uzrok smrti je utapanje. Stoji to u kratkom priopćenju za javnost šibenske Policijske uprave koja je proteklih deset dana poduzimala opsežne radnje potrage za nestalim štićenikom Centra za odgoj i obrazovanje mlađih osoba sa smetnjama u razvoju.</p>
<p>Ivan Gulin nestao je 31. siječnja nakon što je nakon završene nastave u Centru za odgoj i obrazovanje koji se nalazi na gradskom predjelu Šubićevac krenuo prema Autobusnom kolodvoru kako bi se autobusom odvezao do roditelja koji žive u Konjevratima u zaleđu Šibenika. Prije odlaska kući prijateljima je rekao da će svratiti do luna parka koji se nalazi dvjestotinjak metara dalje od zgrade kolodvora uz samu morsku obalu. Najvjerojatnije je pao u more i utopio se, a morske su ga struje tek nakon deset dana izbacile na površinu u uvali Paklena koja se nalazi u mandalinskom zaljevu, gotovo točno nasuprot luna parku i autobusnom kolodvoru.</p>
<p>Njegovo mrtvo tijelo u nedjelju popodne primijetio je jedan građanin koji se šetao uvalom Paklena i o tome odmah obavijestio policiju. Policija je zaključila da se radi o nestalom Ivanu Gulinu jer je kod njega pronađen autobusni pokaz , a da je to upravo nestali maloljetnik zaključilo se i po opisu odjeće i obuće koju je imao na sebi.</p>
<p>Za nestalim je štićenikom Centra na Šubićevcu tragalo i osoblje Centra, članovi planinarskog društva »Kamenar« iz Šibenika koji su pročešljali sve bunare, bunkere i špilje na širem području, policija koja je pretražila cestu od Šibenika do Konjevrata, te ronioci koji su pretražili morsko dno na potezu od mula Krka do luna parka.</p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nije dokazano da je htio ubiti susjeda u kojeg je već ranije pucao </p>
<p>»Možda su postojale pripremne radnje za napad na oštećenog, no to nije kažnjivo«, obrazložio je sudac</p>
<p>OSIJEK, 10. veljače</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, Stjepan Stipanović (43) iz Viškovaca oslobođen je optužbe za pokušaj ubojstva susjeda Mije Saboa. </p>
<p>Budući da je Županijsko državno odvjetništvo prošle godine odustalo od kaznenog progona Stipanovića zbog nedostatka dokaza, optužnica je podignuta na temelju privatne tužbe oštećenoga Saboa. </p>
<p>Kako se navodilo u optužnici, Stipanović je 29. kolovoza 2001. godine pobjegao iz zatvora u Lepoglavi, gdje je služio kaznu zbog već jednog pokušaja ubojstva susjeda Saboa. Kad je došao u Viškovce, provalio je gospodarsku zgradu u dvorištu Sabove kuće naoružan kuhinjskim nožem. Tamo se sakrio na tavanu i čekao ga, no Sabo je na vrijeme pozvao policiju jer je primijetio kako mu je netko provalio u gospodarsku zgradu. </p>
<p>U vrijeme dok je zajedno s policajcima pretraživao tavan gospodarske zgrade, Sabo je ušao u jednu od prostorija gdje je iza naslaganih vreća iskočio Stipanović sa nožem u ruci zamahujući prema njemu. Tada je u prostoriju došao i jedan od policajaca koji je zapovjedio optuženome da baci nož. Umjesto da ga baci, Stipanović si je zabio nož u trbuh teško se ozlijedivši. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, optuženi Stipanović je istaknuo kako iz zatvora u Lepoglavi nije pobjegao sa namjerom da ubije Saboa. </p>
<p>»Moja je majka bila bolesna i htio sam je vidjeti, zato sam pobjegao. Dva dana nakon što sam došao u selo primijetio sam da ima dosta policije. Znao sam da će me tražiti u obiteljskoj kući, pa sam se odlučio sakriti na tavanu gospodarske zgrade u dvorištu Mije Saboa. Nisam imao namjeru nikoga ubiti«, iskazao je optuženi dodavši kako je nož kod sebe imao »da bi se mogao ubiti ako ga policija pronađe«. </p>
<p>Prema iskazu oštećenog Saboa, Stipanović je često provaljivao u njegovu kuću, uništio mu je plastenik u vrtu, a nekoliko puta i zapalio štagalj. </p>
<p>»Ni to mu nije bilo dovoljno, pa mi je pokušao zapaliti automobil. Tada sam ga prijavio policiji, sve je završilo na sudu i dobio je godinu dana zatvora. Kada je odležao prvu kaznu, vratio se u selo te provalio u kuću sumještanina kojemu je ukrao lovačku pušku. Slijedio me naoružan tom puškom te ispalio nekoliko hitaca prema meni. Srećom, promašio me. I taj je slučaj završio na sudu, pa je osuđen na četiri i pol godine zatvora u Lepoglavi«, ispričao je oštećeni. </p>
<p>Saslušan je i vještak neuropsihijatar dr. Nikola Mandić koji je istaknuo kako je optuženi Stipanović »opasan za okolinu te da postoji mogućnost od ponovnog pokušaja počinjenja sličnog kaznenog djela na štetu Saboa«.</p>
<p> Međutim, sud ga je oslobodio optužbe jer, kako je obrazložio sudac Dragan Poljak, tijekom dokaznog postupka niti saslušanjem oštećenog nije dokazana činjenica da je optuženi zamahivao nožem prema njemu te da je imao namjeru ubiti ga. »Možda su postojale pripremne radnje za napad na oštećenog, no to nije kažnjivo«, zaključio je sudac. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bivšem direktoru u gotovini na ruke isplatili oko 263.000 eura</p>
<p>Protiv Nediljka Znaora, bivšeg vlasnika marijabistričke Tehnomehanike koja je 2000. godine završila u stečaju, podignuto je više optužnica / Suđenje u Zlataru već je 22 mjeseca u prekidu, jer se čeka na vještačenje</p>
<p>ZLATAR, 10. veljače</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru u petak je podiglo još jednu optužnicu protiv bivšeg direktora i vlasnika marijabistričke Tehnomehanike Nediljka Znaora (56).</p>
<p> Optužnicom su obuhvaćeni i njegovi suradnici - voditelj predstavništva u Njemačkoj Josip Vrsalović (64), Ivan Stojić (55) iz Imotskog kao zaposlenika bivše Tehnomehanike, voditelj predstavništva u Kijevu Krešimir Košec (48) i sin Nediljka Znaora Tin Znaor (32). Svima se na teret stavljaju kaznenih djela protiv službene dužnosti, zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja i potpomaganja u kaznenim djelima, krivotvorenja službenih isprava i krivičnih djela protiv službene dužnosti i javnih ovlaštenja. Naime, optužene se opravdano sumnjiči da su poslovnim transakcijama između marijabistričke Tehnomehanike i njezinih predstavništava u Njemačkoj i Ukrajini za sebe ostvarili veliku imovinsku korist. Tako se Nediljka Znaora sumnjiči da je kao direktor i vlasnik Tehnomehanike od svojih zaposlenika na osnovu krivotvorene dokumentacije na račun troškova i krivotvorenih računa u razdoblju od 1996. do 1999, godine pribavio u gotovini, koju su mu uglavnom donosili ostali osumnjičenici u gotovini oko 527.500 DEM, odnosno oko 263.000 eura, da su Vrsalović i Stojić ostvarili nepripadajuću vrijednost od 30.000 DEM ili 15.000 eura, a sam Stojić u istom aranžmanu s Znaorom da je ostvario nepripadajuću vrijednost od 125.000 DEM ili oko 62.500 eura. Za sina Nediljka Znaora Tina na ime predstavništva poduzeća u Njemačkoj kupljen je novi automobil »golf«, vrijedan i plaćen 43.925 DEM, koji mu je dan na korištenje, a kojeg je nakon dvije godine otkupio za samo 13.450 DEM i to na kredit koji do danas nije otplatio. Nediljka Znaora i Ivana Stojića tereti se i za krivotvorenje više računa na iznos od 1.067,580 DEM.</p>
<p> Inače, protiv Nediljka Znaora kao bivšeg vlasnika marijabistričke Tehnomehanike koja je 2000. godine završila u stečaju podignuto je više optužnica. Jedna od tih pokrenuta je i pri Županijskom sudu u Zlataru, ali je suđenje prekinuto u travnju 2001. godine, kada je sud odredio vještačenje dokumentacije poduzeća, te svih sedam optuženih uz Nediljka Znaora čekaju nastavak suđenja više od 22 mjeseca, što još nije zabilježeno u hrvatskoj kaznenoj pravosudnoj praksi.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vlak pregazio dvojicu dugoreških umirovljenika </p>
<p>DUGA RESA, 10. veljače</p>
<p> - Umirovljenici iz Duge Rese, Ahmet Joldić (68) i Milić Živković (69), poginuli su u ponedjeljak u 11.20 minuta prilikom neopreznog prijelaza pruge na željezničkoj postaji u Dugoj Resi.</p>
<p>Na dvojicu umirovljenika naletio je putnički vlak koji je prometovao na relaciji Moravice - Karlovac - Zagreb, a po iskazu svjedoka Živković i Joldić bili su u šetnji i zapričali se prilikom prijelaza pruge. </p>
<p>Živković je preminuo na mjestu nesreće, a Joldić na putu do karlovačke bolnice. Na mjestu nesreće izašao je istražni sudac Županijskog suda u Karlovcu, a promet je željezničkom prugom Karlovac - Duga Resa - Ogulin bio u višesatnom prekidu. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bio je sam u kući i otrovao se ugljičnim monoksidom</p>
<p>ČAKOVEC, 10. veljače</p>
<p> - Na Odjelu patologije Županijske bolnice u Čakovcu u ponedjeljak je obavljena medicinska obdukcija tijela 17-godišnjeg mladića, pronađenog mrtvog u subotu poslije podne u obiteljskoj kući.</p>
<p> Obdukcija je pokazala da je Mario Rogin, učenik prvog razreda Tehničke industrijske i obrtničke škole u Čakovcu, gdje se školovao za vozača, umro od trovanja ugljičnim monoksidom. Time su otklonjene sve sumnje, kao i javni pogovor, izazvan činjenicom da policija, istražni sudac i Državno odvjetništvo o događaju nisu na vrijeme obavijestili javnost. </p>
<p>Tragedija se dogodila u obiteljskoj kući u Prvomajskoj ulici u Nedelišću. Mario je bio sam u kući, a njegova majka Gabrijela, zaposlenica čakovečkog »Jelena« i 13-godišnji brat Danijel, učenik Osnovne škole, bili su u posjetu očuhu Josipu Vrbancu, djelatniku čakovečke »Vajde«, koji je od srijede na liječenju u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Kada su se vratili doma, nisu mogli ući u kuću, pa su uz pomoć susjeda razvalili ulazna vrata. </p>
<p>Mario je bio u kadi u kupaonici, a beživotno tijelo pokušali su masažom srca i disanjem »usta na usta« oživjeti susjedi Fučec. To im nije uspjelo, kao ni ekipi Hitne medicinske pomoći iz Čakovca koja je uskoro došla u kuću Vrbancovih. </p>
<p>Utemeljeno se pretpostavlja se da je do trovanja došlo zbog neispravne instalacije plinskog protočnog bojlera postavljenog pred kraće vrijeme, ali za kojeg nije dobijena suglasnost nadležnog dimnjačara. Doznali smo, da je u Nedelišću i u Čakovcu Mario Rogin bio vrlo omiljen, i rado viđen u društvu. Bio je istaknuti sportaš, član juniorske atletske reprezentacije Hrvatske i rukometaš kadetske momčadi čakovečkog prvoligaša »Perutnina PIPO«. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Novo suđenje nepravomoćno osuđenom na 12 godina zatvora</p>
<p>KARLOVAC, 10. veljače</p>
<p> - Vrhovni sud RH prihvatio je žalbu Miljana Strunjaša (52), osuđenog prošle godine u Županijskom sudu u Karlovcu na 12 godina zatvora, zbog ratnog zločina počinjenog na slunjskom području i području oko Veljuna tijekom Domovinskog rata i srpske okupacije Korduna.</p>
<p>Zbog mišljenja Vrhovnog suda da je optužnica preopširna, te da je prema iskazima desetak svjedoka nemogućim utvrditi njegovu odgovornost posebno za rušenje crkava i sakralnih objekata na slunjskom području, novo suđenje pred Županijskim sudom Strunjašu počinje u ponedjeljak, 10. siječnja.</p>
<p>Strunjaš se tereti da je kao zapovjednik tzv. Teritorijalne obrane Veljuna zapovjedio pucanje po civilima i mještanima Hrvatima u naseljima Hrvatski Blagaj, Donja i Gornja Glina, Pavloca, Nikšić, Cvitović, Gornji i Donji Kremen i drugim naseljima oko Slunja i Veljuna.</p>
<p>Strunjaš se u pritvoru u Karlovcu nalazi nešto više od dvije godine.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Županijski sud ukinuo presudu Općinskog suda</p>
<p>Obrazloženje odluke o poništenju presude glasi: »Činjenično stanje pogrešno je i nepotpuno utvrđeno« /Presudom iz srpnja 2001. godine Ivan Papiga i Zvonko Škurina bili su osuđeni na po 10 mjeseci zatvora, direktor HTP-a Ivica Malčić na 14 mjeseci i bivši šef vanjskih bazena Stjepan Drempetić na 16 mjeseci bezuvjetnog zatvora </p>
<p>DONJA STUBICA, 10. veljače</p>
<p> - Nakon što je Županijski sud u Zlataru ukinuo nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Donjoj Stubici, u ponedjeljak je trebalo početi ponovno suđenje petorici sadašnjih i bivših djelatnika HTP-a »Matija Gubec«.</p>
<p> Njih je optužnica teretila za kazneno djelo protiv opće sigurnosti, zbog kojeg je život izgubilo jedno dijete, a drugo je teško i po život ozlijeđeno. </p>
<p>Naime, Općinski sud je u srpnju 2001. godine osudio bivše radnike hotela »Matija Gubec« u Stubičkim Toplicama Ivana Papigu (45) i Zvonka Škurinu (45) na 10 mjeseci zatvora zbog općeopasne radnje, direktora HTP-a Ivicu Malčića (58) na 14 mjeseci i bivšeg šefa vanjskih bazena Stjepana Drempetića (56) na 16 mjeseci bezuvjetnog zatvora, zbog propuštanja postupanja po propisima i tehničkim pravilima, te zaštitnim mjerama čime je, kako stoji u optužnici, izazvana opasnost po život i tijela ljudi na mjestu gdje je okupljeno više osoba.</p>
<p>Prilikom ispuštanja bazena, podsjetimo, 30. svibnja 1999. godine u odvodnu cijev bila je povučena Doris Orešković (5), koja se tom prilikom utopila, te je tek u noći njezino tijelo nađeno u odvodnom ventilu, a u ispust vode bio je povučen i Dražen Dolenec (5), koji je spašen tek hitnom intervencijom hitne pomoći i nekoliko se dana nalazio u životnoj opasnosti.</p>
<p>Uzrok nesreći bilo je ispuštanje vode iz bazena u kojem su se još nalazili kupači, a na odvodnim cijevima nije se nalazila zaštitna rešetka.</p>
<p>Županijski sud poništio je nepravomoćnu presudu Općinskog suda i predmet vratio na ponovno suđenje uz obrazloženje da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te da se mora provesti novi postupak u kojem bi se trebalo provesti vještačenje higijensko-tehničke zaštite na radu. Pored toga mora se utvrditi tehnička pravila o zaštitnim mjerama koje jesu ili nisu primijenjene, te utvrditi propusti odgovornih osoba, kao i jesu li su dvojica prvooptuženih bili svjesni da svojim postupkom ispuštanja vode iz bazena omogućuju općeopasnu radnju.</p>
<p>Početak suđenja odgođen je za kraj ožujka jer prvooptuženi nije imao branitelja Vojimira Katića, koji je od zadnjeg suđenja prestao biti odvjetnik, a da o tome nije obavijestio svojeg branjenika.</p>
<p>Iako je više puta zvao odvjetničku kancelariju, Papigi se nitko nije javljao, pa ukoliko do slijedeće rasprave ne bude našao novog branitelja, sud će mu odrediti branitelja po službenoj dužnosti.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Miljenko Žaja Krojf »još nije sposoban pratiti suđenje«</p>
<p>U ponedjeljak je suđenje nastavljeno Gordanu Kolariću i Zoranu Petroviću Ivici / Njih se tereti za ubojstvo Petra Brajkovića i Omera Zahirovića i pokušaj ubojstva Hazeme Zahirović</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Nakon što je Vijeće Županijskog suda, kojim je predsjedao Željko Horvatović, izdvojilo dio optužnice koji se odnosio na Miljenka Žaju Krojfa, koji zbog zdravstvenog stanja nije sposoban pratiti suđenje, u ponedjeljak je nastavljeno suđenje Gordanu Kolariću, te Zoranu Petroviću Ivici zbog ubojstava Petra Brajkovića i Omera Zahirovića, te pokušaja ubojstva Hazeme Zahirović. </p>
<p>Petrović je, prema optužnici, platio Kolariću da 14. travnja 1997. godine u njemačkom gradu Hagenu likvidira Brajkovića zbog toga što mu je Brajković odbijao platiti »porez« na dobit koju je ostvarivao u svojoj kockarnici. Miljenko Žaja Krojf u Hagen je došao pomoći Kolariću da organizira ubojstvo, pa mu je navedenog dana dojavio Brajkovićev dolazak. Kolarić ga je sačekao kada je izlazio iz automobila te ga pogodio sa nekoliko metaka, a kada je Brajković ranjen pao, prišao mu je uhvatio za ga kosu i »dokrajčio« sa dva metka u glavu.</p>
<p>Nakon ubojstva Kolarić je pištolj, jaknu i rukavice odbacio oko kilometar od mjesta gdje je ubio Brajkoviće, te nazvao Petrovića mobitelom, javivši mu da je obavio posao.</p>
<p>Omer Zahirović ubijen je u Zagrebu, 20. listopada iste godine, a prema optužnici likvidirao ga je također Kolarić po Petrovićevom nalogu jer je Zahirović 1992. u kockarnici »Tiffany« bacio bombu koja je Petrovića teško ozlijedila. Kolarić je navodno prišao prozoru spavaće sobe Omera i Hazeme Zahirović te ispalio prema njima dugi rafala iz automata. Omer Zahirović je tada ubijen dok mu je supruga bila teško ranjena.</p>
<p>Na raspravi u ponedjeljak, branitelji optuženih predložili su neposredno saslušavanje svjedoka koji su svoje iskaze dali njemačkoj policiji. Odvjetnik Ivan Kern zatražio je drugog vještaka za biološke tragove, predloživši Milovana Kubata, koji, kako tvrdi Kern, jedini u Hrvatskoj ima licencu za DNK vještačenja. Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković usprotivio se svjedočenju Gorana Dragaševića, Stjepana Puljka, Zdravka Šiškića i Juraja Dodića, uz obrazloženje da oni nemaju nikakva neposredna saznanja o ovim ubojstvima, već se ono što znaju temelji na prepričavanju »kavanskih priča«.</p>
<p>Visković je također zatražio da se iz spisa izbaci dopis »Deutsche telekoma« iz kojega su vidljivi ispisi brojeva koje je Kolarić na dan ubojstva zvao, jer je kartica bila isključena pa ponovno uključena. »Na taj način ostali su samo podaci potrebni za izdavanje računa i konto računa, međutim ne vidi se sa kojeg se mjesta zvalo sa tom karticom«.</p>
<p>Obrana je zatražila i dvije diskete na kojima je njemačka policija zabilježila sve telefonske brojeve iz Brajkovićevog mobitela te sve brojeve koje je Brajković zvao. Također su zatražene i audio kazete na kojima su snimljene sve tonske poruke iz »mail-boxa« mobitela.</p>
<p>Predloženi su i svjedoci Ivan Raguža te prodavačica iz Hagena koji navodno imaju saznanja o Krojfovom kretanju u noći kada je ubijen Brajković. Sljedeća rasprava je zakazana za 19. ožujka.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Flauderu za vrijeđanje Glavaša mjesec dana zatvora uvjetno</p>
<p>Rok kušnje za osuđenoga je godinu dana, a Glavaš je, nakon izricanja presude, najavio da će protiv Flaudera pokrenuti i građansku parnicu za nadoknadu štete od 50.000 kuna</p>
<p>OSIJEK, 10. veljače</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, novinar Goran Flauder proglašen je krivim za kazneno djelo klevete te mu je određena kazna zatvora u trajanju od mjesec dana ukoliko počini slično kazneno djelo u idućih godinu dana. </p>
<p>Naime, bivši osječko-baranjski župan, a danas saborski zastupnik Branimir Glavaš podigao je privatnu tužbu protiv Flaudera, jer smatra kako je ovaj novinar narušio čast i ugled njemu i njegovoj obitelji tekstom objavljenim 3. ožujka 1999. godine u tjedniku Nacional pod naslovom »Obitelj Glavaš darovala školi tuđi glasovir«. </p>
<p>Kako stoji u tužbi, u spornom se tekstu navodi kako su glasovir Petrof i stan u osječkoj Radićevoj ulici u kojemu je u vrijeme pisanja teksta stanovao Glavaš, prije Domovinskog rata pripadali dr. Stanku Miliću, šefu Neurologije u osječkoj Kliničkoj bolnici, koji je pobjegao iz Osijeka tijekom rata. </p>
<p>Stoga, navodi se u tužbi, kod čitatelja se stvara slika da je Glavaš od dr. Milića ukrao glasovir, a zatim ga velikodušno poklonio osječkoj Osnovnoj školi »Ljudevit Gaj« što je potpuno neistinito jer je poklonjeni glasovir zapravo marke Franz Öeser, što je i utvrđeno vještačenjem, a koji je Glavaševa obitelj kupila još šezdesetih godina.</p>
<p>Nakon proglašenja presude, Glavaš je najavio kako će zbog ovoga slučaja pokrenuti i građansku parnicu u kojoj će od novinara Flaudera zbog narušene časti i ugleda tražiti naknadu štete od 50 tisuća kuna!</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Vlada može raskinuti ugovor o prodaji Željezare! </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Vlada može raskinuti kupoprodajni ugovor kojim je Željezara Sisak u stečaju prodana Conares Balkanu u ime švicarske tvrtke Conares Trading. Rekao je to u razgovoru za Vjesnik stečajni upravitelj Željezare Ilija Marić, koji se još uvijek nalazi na bolničkom liječenju. </p>
<p>Naime, na pogon hladne prerade Željezare Sisak Marić je za isplatu plaća za 1700 radnika Željezare digao hipoteku u Hrvatskom fondu za privatizaciju. S obzirom na to da Fond trenutno nema upravni odbor koji bi od suda zatražio skidanje hipoteke, upitno je kako će se cijela situacija riješiti. </p>
<p>Prema Marićevim riječima, jedan od uvjeta u kupoprodajnom ugovoru jest da se s pogona hladne prerade mora skinuti hipoteka. »Ako Vlada ne skine hipoteku, ugovor postaje nevažeći. Znači, Vlada može opstruirati ugovor«, rekao je Marić. Prema Marićevim riječima, pogon hladne prerade na kojem se još uvijek nalazi hipoteka vrijedi pet milijuna eura. Stečajni upravitelj inače smatra da bi švicarski partner mogao izvući Željezaru ako mu se da podrška.</p>
<p>Inače, Fond mora podnijeti zahtjev za skidanje hipoteke s pogona hladne prerade, a konačnu odluku može donijeti Trgovački sud u Sisku.</p>
<p>Odbor vjerovnika je 4. veljače dao suglasnost za prodaju Željezare švicarskom partneru, i to s četiri glasa za i jednim suzdržanim. Suzdržan je bio predstavnik iz Ministarstva financija Jure Bajić, koji je objasnio: »Nisam želio dati suglasnost na kupoprodajni ugovor jer smatram da je to stvar stečajnog upravitelja i stečajnog vijeća, a ne Odbora vjerovnika«, izjavio je Bajić te dodao kako Odbor ne mora dati suglasnost na ugovor. »Osim toga, ako bih ulazio u elemente ugovora mislim da mi se ne bi svidio«, prokomentirao je Bajić, ali je odbio to objasniti. Također nam je rekao kako je Ministarstvo financija otpisalo sva potraživanja prema Željezari Sisak. </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izjavio je kako će se novom partneru izaći u susret te će se osloboditi plaćanja kapitalnog poreza, poreza na dodanu vrijednost, pristojbi ili drugih poreza ili pristojbi u izvršenju ugovora te da će novi vlasnik imovinu Željezare dobiti bez ikakvog tereta. Također, ministar Vidović je rekao kako se s time složio i ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>Međutim, u kabinetu ministra Crkvenca nemaju pojma o tome. »Nije potpisan nikakav materijal o tome«, tvrdi glasnogovornica ministarstva financija Sanja Marđetko Kurečić. Prema njenim riječima, Vlada bi trebala donijeti takvu odluku. No Vlada, prema informacijama kojima raspolažemo, takvu odluku nije donijela. Kako doznajemo, ministar Vidović, koji je na službenom putu u Moskvi, trebao bi u utorak prisustvovati ručku na kojem će biti i I. V. Zyuzin, predsjednik vijeća direktora Mečelja.</p>
<p>Koordinacija za opstojnost Željezare Sisak sastala se u ponedjeljak ujutro s novim direktorom Željezare Sisak Nassibullom Muhatdinovom, a razgovaralo se o pokretanju proizvodnje u pogonima, koja bi trebala započeti do 1. ožujka. Kako doznajemo, do nedjelje bi u sisačku Željezaru trebao stići plan proizvodnje u pogonima. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Somić: Rusi ne odlaze iz Željezare radnici će biti pozvani na posao 15. veljače </p>
<p>SISAK, 10. veljače</p>
<p> - »Rusi ne odlaze iz Željezare, nego obavljaju pripreme za pokretanje proizvodnje, a iz ruskog 'Mečelja' poslana je sirovina - 10 tisuća tona traka«, izjavio je, u ime Koordinacije sindikata za opstojnost Željezare Sisak, glavni povjerenik Željezarine podružnice Sindikata metalaca Hrvatske Mato Somić. Kazao je to na radnog sastanka s novim direktorom Željezare, odnosno direktorom Conares Balkana Nassibullom Muhatdinovom u ponedjeljak.</p>
<p>Prema Somićevim riječima, Muhatdinov je iznio plan pokretanja proizvodnje prema kojem bi dio od 1700 radnika Željezare bio pozvan na posao već 15. veljače. Dodao je da novi vlasnik »namjerava 1. ožujka pokrenuti elektropeć u čeličani i pokrenuti proizvodnju za koju je osigurao sirovine koje stižu iz 'Mečelja'«. </p>
<p>Koordinacija sindikata za opstojnost Željezare dobila je obećanje direktora Muhatdinova »da će se promijeniti sadašnji naziv tvrtke 'Conares Balkan' i da će u novom nazivu tvrtke biti navedeno 'Željezara Sisak'«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Smjena Upravnog odbora blokirala rad Hrvatskog fonda za privatizaciju</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Nakon što je prošloga tjedna Vlada razriješila Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), u kojem je zapravo sjedio gospodarski dio Vlade, odnosno ministri gospodarstva, financija, turizma i poljoprivrede, te potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, rad ove institucije praktički je blokiran. Prigodom razrješenje tijela koje upravlja Fondom, Vlada je zaključila da je neophodan preustroj Fonda u sklopu čega bi se riješilo i pitanje kadrova, a za sve to zadužila je Ministarstvo gospodarstva. Inače, iako u Zakonu o HFP-u piše da članovi Upravnog odbora imaju zamjenike, oni ih u stvarnosti nemaju, a ne treba ni spominjati da Fond već skoro godinu dana nema ni predsjednika.</p>
<p>»Fond je tehnička institucija, a bez Upravnog odbora vrlo teško može funkcionirati jer je 90 posto odluka vezanih za privatizaciju u nadležnosti Upravnog odbora. Sada se u Fondu praktički mogu potpisivati jedino putni nalozi«, kažu u Fondu.</p>
<p>U HFP-u se sada ne mogu donositi gotovo nikakve odluke, pa ni one o raspisivanju natječaja za prodaju poduzeća, jer Upravni odbor definira uvjete pod kojima se poduzeća prodaju. Neće se moći odabirati ni najbolje ponude za kupnju nakon što isteku rokovi natječaja koji su u tijeku. Naime, trenutno su otvoreni, zapravo produljeni, natječaji za prodaju devet tvrtki - ponude za kupnju dionica turističkih tvrtki Hoteli Podgora, Hoteli Živogošće, Jelsa i Vodičanka mogu se predati do 25. veljače, dan kasnije ističe rok za predaju ponuda za kupnju PIK-ova Đakovština, Kutjevo i Orahovica, a 27. veljače zadnji je dan za predaju ponuda za kupnju Iločkih podruma i Željezare Split. Ukoliko za kupnju ovih tvrtki i stigne koja ponuda, Fondova komisija moći će je samo otvoriti i ništa više. Inače, ponudbene garancije koje zainteresirani kupci poduzeća dostavljaju Fondu vrijede šest mjeseci, a pretpostavka je da će se i prije tog roka riješiti pitanje Fondova statusa i kadrova. Zaustavljanjem privatizacije i smjenom UO Fonda onemogućeno je provođenje Operativnog plana privatizacije koji je Vlada usvojila krajem prošle godine. Kolegij Fonda na čijem je Starčević čelu može odlučivati o privatizacijama vrijednim do 10 milijuna kuna, a takvih je malo ostalo. Također, još od prošle godine Nadzorni odbor fonda nije uspio sabrati kvorum.</p>
<p>Fond do daljnjega ne može donositi ni odluke o pozajmicama pojedinim poduzećima, odnosno onima gdje država ima udio veći od 25 posto, jer je za odobrenje ovakvih zahtjeva mjerodavan Upravni odbor. </p>
<p>U Fondu ne vjeruju da će Vlada na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> imenovati nove ili »privremene« članove Upravnog odbora, a ponajprije trebat će izmijeniti Zakon o HFP-u ili čak donijeti novi, što može potrajati. Kad se na koalicijskoj razini usuglasi nova organizacijska shema Fonda (spominjala se čak i podjela na dvije institucije, te formiranje Državnog imovinskog fonda) i prođe kroz parlamentarnu proceduru, riješit će se u paketu i pitanje kadrova.</p>
<p> O preustroju Fonda Vlada bi navodno trebala uskoro raspravljati, pa će se tada više znati o detaljima modela koji je dobio potporu koalicijskih partnera. Fond bi, najavljivalo se, na upravljanje dobio i državnu imovinu, koju ministarstva i državne institucije još nisu ni popisalie.</p>
<p>Dvije HSS-ove varijante</p>
<p>Podsjetimo, HSS smatra da HFP treba biti mjesto ne samo prodaje državne imovine, nego i upravljanja cjelokupnim državnim portfeljem, a lani su predlagali dvije varijante nove organizacije HFP-a.</p>
<p> Po prvoj bi se Fond preustrojio u dioničko društvo, tzv. management holding u stopostotnom državnom vlasništvu i s profesionalnom upravom, koji bi upravljao portfeljem kroz četiri kćerinska holdinga (brodograđevni, turistički, poljoprivredni i opći industrijski holding). Privatizacija bi se odvijala kroz prodaju dionica Holdinga i/ili pojedinih kćerinskih tvrtki.</p>
<p> Druga varijanta je preustroj u državni privatizacijski i investicijski fond, kojim bi upravljalo posebno društvo za upravljanje Fondom, koje bi se profesionalno bavilo restrukturiranjem i upravljanjem i pripremalo odluke o privatizaciji.</p>
<p> No, bezbroj puta se moglo čuti, a i uvjeriti, kako je država najgori vlasnik poduzeća, da nije uspješna u ulozi managera ili u restrukturiranju tvrtki, te da je najbolje da ih što prije privatizira i tako se makne iz upravljanja. Također, plaće u državnoj upravi nisu takve da mogu privući istinske stručnjake za npr. restrukturiranje ili kvalitetne managere u uprave tvrtki u državnom portfelju. </p>
<p>O motivaciji djelatnika Fonda ponešto govori i činjenica da se događalo i da su Fondovi djelatnici odbijali ili na razne načine izbjegavali imenovanje u nadzorne odbore tvrtki u državnom vlasništvu ako ove loše posluju ili su daleko od Zagreba, pa bi oni morali putovati na sjednice.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>OMV preuzeo 313 benzinskih postaja u Njemačkoj</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Austrijski koncern OMV, jedan od tri preostala kandidata za strateškog partnera Ine, objavio je u ponedjeljak da će od British Petroleuma (BP) preuzeti 313 benzinskih postaja u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.</p>
<p>Uz to kupuju i 45 posto udjela u udruženju rafinerija Bayernoil, kao i 18 posto Transalpine naftovoda (TAL) koji polazeći iz Trsta opskrbljuje bavarske rafinerije. Za te akvizicije OMV će ukupno platiti 377 milijuna eura. Od toga 220 milijuna za benzinske postaje, 142 milijuna za udjel u rafinerijama te 15 milijuna za udjel u TAL-u. </p>
<p>BP se na prodaju odlučio kako bi udovoljili njemačkim pravilima zaštite tržišnog nadmetanja. Naime, britanska naftna kompanija preuzela je njemačku naftnu grupu Veba Oel i njezin maloprodajni dio Aral koji upravlja brojnih benzinskim postajama u Njemačkoj. Zato su regulatorne vlasti zatražile da BP smanji svoj udio u maloprodaji benzina kako bi se izbjegla njihova tržišna dominacija. Ta je britanska kompanija ranije prodala i 494 benzinskih postaja u sjevernom dijelu Njemačke poljskoj naftnoj kompaniji PKN Orlen.</p>
<p>Završetak transakcije i preuzimanje planirani su za druge tromjesečje 2003., doznajemo iz OMV-a. Time broj njihovih benzinskih postaja u srednjoj i istočnoj Europi sa 1.232 na kraju 2002. raste na 1.615 postaja, u što je uključeno 70 iz lanjskih akvizicija.</p>
<p>Sa dodatnih 5,4 milijuna tona povećavaju i svoj rafinerijski kapacitet u Bavarskoj sa 3,4 milijuna na 8,8 milijuna tona godišnje. Uz to, integriraju svoju rafineriju Burghausen u južnonjemačku mrežu rafinerija Bayernoil. </p>
<p>»Ta akvizicija u potpunosti je sukladna našoj strategiji. Zahvaljujući njoj dostižemo vodeću poziciju u Bavarskoj i jačamo našu prisutnost u Mađarskoj i Slovačkoj. Time smo se približili svom cilju, a to je udvostručenje svoje pozicije na tržištu do 2008«, izjavio je generalni direktor OMV-a Wolfgang Ruttenstorfer.</p>
<p>To je u posljednje vrijeme drugi veliki razvojni iskorak OMV-a. Nedavno su kupili međunarodni dio poslovanja (istraživanja i proizvodnje) njemačkog TUI Preussag Energie za 300 milijuna eura. Tu spadaju licence, polja za istraživanje i proizvodni pogoni u Albaniji, Ekvadoru, Kataru, Jemenu i Venezueli. Time će svoju proizvodnju povećati za otprilike četvrtinu. Naime, zahvaljujući tom sporazumu povećat će dnevnu proizvodnju za 20 tisuća barela nafte. Cilj OMV-a je da do kraja 2008. poveća proizvodnju na 160 tisuća barela dnevno. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Paralizirana privatizacija poljoprivrednih kombinata </p>
<p>ZAGREB, 10. siječnja</p>
<p> - Nakon smjene Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizacija (HFP) paralizirana je dugo najavljivana privatizacija poljoprivrednih kombinata, rekli su u ponedjeljak u HFP-u. </p>
<p>Smijenjeni Upravni odbor HFP-a, naime, trebao je otvoriti javne ponude koje bi eventualno pristigle na natječaj za prodaju tri od ukupno devet najvećih poljoprivredno-prehrambenih kombinata. Uz to, HFP čeka reorganizacija po posebnom zakonu, što bi dodatno moglo zaustaviti privatizaciju kombinata.</p>
<p> S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da nakon smjene Upravnog odbora više nema njihovih predstavnika (ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića) u HFP-u te da im nije poznat daljnji tijek privatizacije kombinata. </p>
<p>No, u HFP-u drže da se radi o »pripremi terena«. Drugim riječima, bez suglasnosti HSS-a neće biti privatizacije kombinata, odnosno raspodjele 136.000 hektara državne zemlje koju su dosad obrađivali kombinati, a na koju bi do proljetne sjetve trebali ući »seljaci«.</p>
<p>Vlada je u posljednje dvije godine riješila najveći dio od oko 3,7 milijardi kuna zatečenog duga kombinata. Model privatizacije predviđa sklapanje nagodbe s najvećim vjerovnicima, među kojima je dominirala država (za neplaćene poreze, doprinose i dr.), potom banke, a onda dobavljači i zaposlenici. </p>
<p>Prije više od šest mjeseci objavljen je prvi (inicijalni) poziv za kupnju četiri kombinata (Kutjevo, IPK Osijek, Đakovština i PP Orahovica), a bilo više zainteresiranih ulagača koji su kupili potrebnu dokumentaciju, ali na natječaj nije pristigla niti jedna ponuda. </p>
<p>Takav se rasplet mogao i očekivati s obzirom na to da je nominalna cijena bila daleko veća od stvarne vrijednosti kapitala spomenutih tvrtki, pa su potencijalni ulagači čekali diskontnu prodaju. </p>
<p>Vlada je krajem prošle godine usvojila prijedlog modela privatizacije za svaki kombinat posebno. Nakon tako postavljenog modela privatizacije uslijedila je objava natječaja za prodaju tri kombinata koji bi najbrže mogli naći potencijalnog strateškog ulagača. </p>
<p>Radi se o Kutjevu, Đakovštini i PP Orahovci koji bi se trebali prodati u cjelini, bez razbijanja na proizvodne dijelove. </p>
<p>Iako se očekivalo da bi se drugi krug natječaja mogao ponoviti i za IPK Osijek, ubrzo će uslijediti njegova prodaja po dijelovima te se tvrtka nije našla u drugom krugu natječaja.</p>
<p>Naime, IPK Osijek bi mogao biti podijeljen između Kraša, Lure i Agrokora. Radi se o prodaji, odnosno kupnji IPK Kandita, IPK-ove mljekare i uljare u Čepinu. Dodatni argument za ovakvo rješenje je nedavna inicijativa Vlade da okupi najveće domaće igrače i pomogne im u regionalnom širenju, odnosno jačanju pozicija na tržištu.</p>
<p>Zanimanje za PIK Vrbovec i u zemlji i inozemstvu</p>
<p>Očekuje se da bi se uskoro mogao objaviti natječaj za prodaju PIK Vrbovca po cijeni od 15 milijuna eura. Potencijalni kupac Vrbovca koji jedini od svih kombinata nema poljoprivrednog zemljišta, morao bi preuzeti i barem dio bankarske garancije za kredit dan uz državno jamstvo u iznosu 252,2 milijuna kuna, uključujući i kredit HFP-u za nagodbu s dobavljačima.</p>
<p>Međutim, postoji i alternativa za prodaju PIK-a Vrbovec. Vlada, naime, potencijalnom investitoru nudi da ga kupi za jedan posto nominalne vrijednosti, uz uvjet da preuzme postojeća državna jamstva. </p>
<p>Zanimanje za privatizaciju PIK-a Vrbovec, kažu u Ministarstvu, postoji u zemlji i inozemstvu. Ako bi strani ulagači kupili PIK dobili bi značajni udio na domaćem tržištu. U slučaju da neka od ambicioznih domaćih tvrtki kupi PIK, primjerice, Podravkina Danica, mogla bi računati na PIK-ove izvozne brojeve za najprestižnija tržišta - američko i Europske unije.</p>
<p>Zbog nagomilanih neriješenih problema zasad je odgođena privatizacija Belja i Vupika. Jasinje, pak, dijelom ide u stečaj, a zdravi dio tvrtke će se restrukturirati.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Burze: Ulagači i dalje zabrinuti zbog Iraka</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Kretanja na europskim burzama obilježila je u ponedjeljak prije svega zabrinutost ulagača zbog neizvjesnosti koju donosi mogućnost napada na Irak, pa su se cijene dionica i dalje održavale oko najnižih razina u zadnjih šest godina. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 je pao 0,3 posto na 3588,4 boda, dok je frankfurtski DAX prošao znatno lošije - izgubio je 1,14 posto spustivši se na 2560,12 bodova. Indeks najjačih francuskih dionica CAC 40 je pao 0,94 posto na 2770,36 bodova, a milanski MIB 30 0,77 posto na 22.423 boda. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je izgubio 0,51 posto spustivši se na 2159,49 bodova. U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi indeksi također pali - Nasdaq Composite, Dow Jones Industrial Average i S 500 su izgubili između 0,2 i 0,4 posto. Na Tokijskoj burzi Nikkei 225 je porastao 0,44 posto na 8484 bodova.</p>
<p>Među dobitnicama se isticao Vivendi Universal, čije su dionice porasle 2,8 posto nakon što je ta francuska medijska kompanija izvijestila o gotovo sedam posto višim prihodima u 2002. Oko dva posto su porasle i dionice britanske telekom tvrtke Cable, no ostatak tržišta uglavnom je utonuo u sumorno raspoloženje. </p>
<p>»Prevladava trend pada cijena, a mnogi ulagači nam kažu da su realne cijene dionica negdje oko 10 posto niže od sadašnjih razina«, kazao je strateg Credit Suisse First Bostona Kevin Gardiner. Među gubitnicima je bio najveći svjetski reosiguravatelj München Re, čije su dionice pale tri posto, na najnižu razinu u zadnjih šest godina, nakon što je Merrill Lynch snizio procjenu njihove dobiti, najavivši mogućnost ponovnog snižavanja procjena. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Zbog izvanrednog summita EU podnošenje hrvatskog zahtjeva odgađa se za tjedan ili dva </p>
<p>Grčka, predsjedateljica Unije, zazvala je sastanak na vrhu zbog Iraka, a predsjedat će mu grčki premijer Simitis/ Logično je što zbog toga moramo odgoditi posjet Ateni i predaju zahtjeva, izjavio je premijer Račan/ Komentirajući eskalaciju krize vlasti zbog izjava čelnika HSS-a i SDP-a , Račan je rekao da ne želi dolijevati ulje na vatru, te da izjave pojedinih političara ne treba odmah generalizirati kao stav njihove stranke</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Hrvatska neće u utorak 18. veljače u Ateni predati zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, jer je Grčka kao predsjedatelj EU-a za ponedjeljak i utorak, 17. i 18. veljače, sazvala summit svojih članica zbog problema oko Iraka. Sastanku Unije na vrhu predsjedat će grčki premijer Costas Simitis. To je novinarima u ponedjeljak potvrdio premijer Ivica Račan. »Logično je da zbog toga moramo odgoditi naš posjet i predaju zahtjeva za tjedan ili dva«, rekao je Račan, naglasivši da će Hrvatska »kao što smo već vidjeli, imati dobar prijem«.</p>
<p>Komentirajući eskalaciju krize vlasti zbog izjava čelnika HSS-a i SDP-a u medijima ovoga vikenda, Račan je naglasio da ne želi dolijevati ulje na vatru, jer »u probleme ove vrste treba ići malo obzirnije«. Račan tvrdi da izjave pojedinih političara ne treba odmah generalizirati kao stav njihove stranke, pa ni izjave političara iz njegove stranke. O slučaju Sunčani Hvar Račan je, tvrdi, sve što je imao reći rekao u četvrtak na Vladi. A onima koji misle da slučaj još nije adekvatno zaključen, poručio je: »Ako netko misli da je u ovom slučaju problem veći od onoga kako je kvalificiran na Vladi, to mora i dokazati. Ja bih bio vrlo smiren u tom pristupu«. Račan je to rekao uz dodatak da uopće ne smatra spornim mogućnost da na greške iz tog slučaja ukazuju i ljudi izvan Vlade na primjer Zlatko Tomčić. </p>
<p>Račan nije mogao reći hoće li se sastanak SDP-a i HSS-a ipak dogoditi prije posjeta Ateni. Ali je naglasio da vlast trenutno ima mnogo važnih problema s kojima se treba odgovorno i zrelo nositi, na primjer, s »novim akutnim problemom Željezare Sisak«. Vlada će o Željezari raspravljati i zauzeti stav u četvrtak. Račan poručuje da sada »imamo dovoljno iskustva da znamo da moramo biti mnogo oprezniji i ne počiniti greške«. Naglasio je također da vlast u ovom času mora voditi »računa o europskom i svjetskom kontekstu koji je zabrinjavajući, a u tom kontekstu moramo biti u stanju štititi nacionalne interese«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Budiša: Hrvatski dužnosnici o Iraku kao da su iz tri države</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša ocijenio je u ponedjeljak »posve oprečnim« stavove hrvatskih dužnosnika - predsjednika Republike, ministra vanjskih poslova i predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravka Tomca o najavljenoj vojnoj akciji SAD protiv Iraka. Po njegovu sudu izjave trojice hrvatskih dužnosnika razlikuju se »kao da se radi o izjavama dužnosnika iz tri različite države«.</p>
<p> »Takva neodređenost oko jednog vanjskopolitičkog pitanja ruši vjerodostojnost hrvatske politike na vanjskopolitičkom planu, šteti hrvatskoj poziciji i to u trenutku kada Hrvatska namjerava zatražiti aplikaciju za ulazak u Europsku uniju«, navodi Budiša u pisanoj izjavi za javnost. Najgore od svega je to, što su te izjave posljedica činjenice da najviši državni dužnosnici i tijela državne vlasti u Republici Hrvatskoj niti ne pokušavaju usuglasiti stavove o najvažnijim hrvatskim vanjskopolitičkim potezima, smatra Budiša. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Željezničari prosvjedovali u Vinkovcima</p>
<p>VINKOVCI, 10. veljače </p>
<p> - Poslije Varaždina, Osijeka i Rijeke, Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) organizirao je u ponedjeljak kraći javni prosvjed i u Vinkovcima. </p>
<p> Stotinjak željezničara okupilo se ispred zgrade vinkovačkog Željezničkog kolodvora. Na tom skupu član Mirovnoga vijeća SHŽ-a Ivan Forgač istaknuo je da su željezničari nezadovoljni niskim cijenama rada, a dodatno su ogorčeni time što Uprava Hrvatskih željeznica odbija vrednovati otežane uvjete rada i uvesti stimulacije.</p>
<p> Sindikat i Uprava HŽ-a imaju i različito mišljenje o Strategiji restrukturiranja i modernizacije HŽ-a. Forgač je naglasio da radnici Putničkog prijevoza, HŽ Carga, Održavanja lokomotiva i vagona, Infrastrukture i administracije neće »više trpjeti da ih se tretira kao željezničare drugoga reda«, te da »neće dopustiti da ih se otpušta ili na bilo koji način dovodi u nepovoljan položaj izdvajanjem iz HŽ-a«.</p>
<p>U utorak SHŽ organizira prosvjed na Željezničkom kolodvoru u Koprivnici, a zatim 13. veljače u Splitu te 18. veljače na Glavnom kolodvoru u Zagrebu i zagrebačkom Trgu sv. Marka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>ZOR posebno treba zaštititi one koje ne štiti sindikat</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - U povodu predstojeće saborske rasprave o izmjenama Zakona o radu (ZOR), predsjednik HSP-a Anto Đapić i potpredsjednik te stranke Tonči Tadić sastali su se u ponedjeljak s predstavnicima nekoliko sindikalnih udruga. Cilj sastanka, po Đapićevim riječima, bilo je upoznavanje sa stavovima sindikata u vezi s ovom problematikom, a sličan sastanak uskoro se očekuje i s predstavnicima poslodavaca. </p>
<p>Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić predložio je da Hrvatski sabor o izmjenama ZOR-a najprije provede prethodnu raspravu, dodavši da istodobno s njegovim donošenjem treba ojačati socijalnu zaštitu radnika, za što se zalaže i Svjetska banka. Istaknuo je da je od 24 zahtjeva koje su sindikati lani uskladili s Vladom, u ZOR ušlo samo njih 11. </p>
<p>Željka Obradović iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kazala je da ZOR predviđa smanjenje otpremnina od 30 do 70 posto i smanjivanje otkaznih rokova te da nije regulirano pitanje otpremnine u slučaju odlaska u mirovinu. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak smatra da će ZOR dovesti do smanjenja broja radnih mjesta i povećanja broja starijih nezaposlenih. </p>
<p>Tadić je istaknuo da Hrvatska kao socijalna država mora jamčiti socijalnu zaštitu, dodavši da bi ZOR posebno trebao zaštititi one koji nisu sindikalno zaštićeni.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Četverotračnom autocestom i tunelom do Zadra</p>
<p>Spojit će se cestovni čvor Zadar 2 na autocesti Zagreb-Split s novim zadarskim trajektnim i lučkim terminalom Gaženica / Odmah će početi projektiranje te 15 km dugačke ceste na kojoj će se graditi i četverotračni tunel s dvije cijevi dužine 170 metara ispod piste zadarskog aerodroma i zrakoplovne baze u Zemuniku / Prvi prometni trak i prva tunelska cijev bit će pušteni u promet do kraja lipnja 2005. godine kad ističe i rok za dovršetak cijele autoceste do Splita, odnosno čvora Bisko</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Predstavnici Vlade, Zadarske županije i Hrvatskih cesta u ponedjeljak su na sastanku u Vladi dogovorili izgradnju četverotračne ceste, koja će spojiti cestovni čvor Zadar 2 na autocesti Zagreb-Split s novim zadarskim trajektnim i lučkim terminalom Gaženica. Savjetnik premijera za cestogradnju i tajnik Povjerenstva za ubrzanu izgradnju autoceste Zagreb-Split Muhamed Čokljac naglasio je da će odmah početi projektiranje te 15 km dugačke ceste na kojoj će se graditi i četverotračni tunel s dvije cijevi dužine 170 metara ispod piste zadarskog aerodroma i zrakoplovne baze u Zemuniku. Pojasnio je da će Zadrani dobiti sve što im je premijer Ivica Račan obećao u Maslenici, 28. lipnja prošle godine.</p>
<p>Iako će se projektirati četverotračna cesta, gradit će se u dvije faze, pa će prvi prometni trak i prva tunelska cijev biti pušteni u promet do kraja lipnja 2005. godine kad ističe i rok za dovršetak cijele autoceste do Splita, odnosno čvora Bisko. Izgradnja drugog prometnog traka ceste Zadar 2 - Gaženica ovisit će o prometnim potrebama. Zadarski župan Šime Prtenjača rekao je da su riješeni svi nesporazumi o toj cesti, koji su nastali umjetno, jer su neke ustanove radile mimo lipanjskog dogovora s premijerom Ivicom Račanom. Napomenuo je da će Zadar novom cestom postati sastavnim dijelom međunarodnog koridora koji od Ancone preko Zadra i Zagreba vodi prema srednjoj Europi. Još se ne zna koliko će nova spojna cesta koštati, a Prtenjača je pohvalio činjenicu da će ona prolaziti zemljištem koje je 90 posto u državnom vlasništvu, pa neće biti otkupa od privatnika ni uništavanja poljoprivrednog zemljišta.</p>
<p>Već do ovog ljeta, čvor Zadar 2 bit će spojen na državnu cestu koja vodi do Zadra. Od čvora Zadar 2 do 30. lipnja će biti izgrađen još jedan kilometar autoceste u smjeru Šibenika, čime će se autocesta spojiti na državnu cestu Zadar-Benkovac, kojom će vožnju dalje nastaviti vozila koja idu prema jugu Dalmacije. Od Benkovca, prometovat će se do Šibenika i dalje magistralom prema Splitu. Zahvaljujući tom spoju, vozila koja nastavljaju put za Šibenik i Split neće morati ulaziti u Zadar, čime će se izbjeći moguće prometne gužve. S tim prijedlogom dogradnje jednog kilometra autoceste složilo se i Vladino povjerenstvo, a podržao ga je i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, koji je novinarima najavio da će 1. lipnja krenuti promet iz nove zadarske luke Gaženica, koja će do tada biti spojena na Jadransku magistralu.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan: Vlada o Željezari na idućoj sjednici</p>
<p>Vladi još nije stigao zahtjev da se kupca Željezare oslobodi poreza te da se skine hipoteka s dijela Željezarinih objekata</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Premijer Ivica Račan najavio je u ponedjeljak da će Vlada o Željezari Sisak raspravljati na svojoj redovnoj sjednici u četvrtak. </p>
<p>U ponedjeljak se nisu mogle dobiti službene informacije o potezima koje Vlada namjerava povući s obzirom na prijedloge ugovora o prodaji sisačke Željezare koji traže Vladino izravno upletanje. </p>
<p>Nije se mogla dobiti čak ni službena potvrda informacije da je o Željezari raspravljao Vladin uži kabinet na kojem nije bilo potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo Slavka Linića jer se s ministrom financija Matom Crkvencom nalazi na europskoj turneji vezanoj za plasman državnih obveznica. </p>
<p>No, prema neslužbenim informacijama, izgleda da u Vladu još nije stigao zahtjev da se kupca Željezare oslobodi poreza te da se skine hipoteka s dijela Željezarinih objekata. </p>
<p>Eventualno skidanje hipoteke moglo bi se, bez obzira na eventualnu dobru volju Vlade, pretvoriti u problem koji neće biti lako riješiti.</p>
<p>Naime, hipoteku na dio Željezare stavio je, podsjećamo, Hrvatski fond za privatizaciju kad je isplatio plaće koje je radnicima ostala dužna Željezara Nova. Stoga iz Fonda treba poteći i prijedlog skidanja hipoteke. Problem je, međutim, u tome što takve odluke donosi Upravni odbor Fonda, koji je prošli tjedan smijenjen zbog odluke koju su svi članovi predložili Vladi u »slučaju Sunčani Hvar«. </p>
<p>Odluku o eventualnom oslobađanju novog vlasnika Željezare poreza, vezanog za kupoprodajni ugovor, Vladi, pak, treba predložiti Ministarstvo financija.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić potpisom načelno podržao prodaju Željezare </p>
<p>»Taj dokument potpisali su, uz predsjednika Mesića, član Vlade, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović i sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac. No, u dokumentu je jasno navedeno da će 'konačni uvjeti biti precizirani Ugovorom koji će potpisati stečajni upravitelj Ilija Marić'«, priopćeno je iz Predsjednikova ureda </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Reagirajući na napise u medijima o navodnoj ulozi predsjednika Republike Stjepana Mesića pri sklapanju ugovora o prodaji Željezare Sisak ruskom Mečelju, Ured predsjednika Republike priopćio je u ponedjeljak da je riječ o medijskim špekulacijama.</p>
<p>U priopćenju se podsjeća da je »predsjednik Mesić - odgovarajući na špekulacije što su se posljednjih dana pojavile u nekim medijima, a prema kojima je on potpisao ugovor, odnosno protokol o prodaji Željezare Sisak ruskom ponuditelju - izjavio kako 'to nema veze sa zdravim razumom'«.</p>
<p>Naglašava se da su »predstavnici ruske tvrtke Mečelj predsjedniku Mesiću izložili namjeru da nastave proizvodnju u Željezari Sisak i zadrže sve radnike, što je Predsjednik svojim potpisom i podržao, uz naglasak da se moraju poštivati propisi Republike Hrvatske. Dakle, taj dokument potpisali su, uz predsjednika Mesića, član Vlade RH i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović i župan Sisačko-moslavačke županije Đuro Brodarac. No, u dokumentu je jasno navedeno da će 'konačni uvjeti biti precizirani Ugovorom koji će potpisati stečajni upravitelj Ilija Marić'«, navodi se u priopćenju iz Ureda Predsjednika .</p>
<p> Također se ističe kako je, »dakle, očito da je predsjednik Mesić izrazio načelnu podršku projektu prodaje, a da protokolom, odnosno bilješkom o razgovoru u Uredu predsjednika RH ni na koji način nisu bili utvrđeni uvjeti same prodaje, niti je Predsjednik pri njihovu utvrđivanju imao ikakvu ulogu«. </p>
<p> Podsjeća se da su »Vlada Republike Hrvatske i stečajna uprava prethodno utvrdili, uz suglasnost Ministarstva gospodarstva, konkretni model prodaje Željezare Sisak«.</p>
<p> »Inače, spomenuti protokol, odnosno bilješka o razgovoru, nemaju nikakve pravne učinke, a jedina je njegova svrha potvrda ozbiljnosti ponude ruskog investitora. Predsjednikov interes za sudbinu Željezare Sisak potpuno je jasan i opravdan kad se ima u vidu činjenica da sudbina gotovo 2000 radnika (i njihovih obitelji) ovisi o tome hoće li Željezara definitivno otići u stečaj, ili će naći novog vlasnika koji će pokrenuti i proširiti proizvodnju«, piše u priopćenju.</p>
<p> Dodaje se da »Ured predsjednika Republike drži kako su tim priopćenjem otklonjene sve eventualne nejasnoće koje su mogle biti potaknute neutemeljenim medijskim spekulacijama«. (Hina)</p>
<p>Bez komentara</p>
<p>Predsjednik Mesić odbio je u Bruxellesu komentirati situaciju vezanu za sisačku Željezaru te potpisivanje Protokola o namjeri za kupnju Željezare Sisak, podsjetivši da je sve što je trebalo biti rečeno kazano u posebnom priopćenju. (L.S.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tomčić: Hrvatska inzistira na individualnom pristupu EU, ali se ne odriče regije </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Izaslanstvo Parlamentarne skupštine OESS-a, koje je vodila potpredsjednica Rita Süssmuth, bivša predsjednica Bundestaga, posjetilo je u ponedjeljak Hrvatski sabor te razgovaralo s predsjednikom Zlatkom Tomčićem i čelnicima odbora. </p>
<p>U izaslanstvu su bili parlamentarci iz više europskih zemalja, a glavna pitanja odnosila su se na ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO, odnose sa susjedima i proces stabilizacije u regiji. </p>
<p>Tomčić je rekao da Hrvatska inzistira na individualnom pristupu Europskoj uniji, ali to ne znači odricanje drugih zemalja u regiji jer će njihova dugoročna stabilnost donijeti napredak i za Hrvatsku. </p>
<p>»Sve stranke i 75 posto hrvatskih građana podupiru ulazak u EU, a potrebni zakoni do 2007. donosit će se po posebnoj metodologiji. Jednako nam je važan i ulazak u NATO pa očekujemo da ćemo do kraja godine ispuniti uvjete koji se tiču broja vojnika. Hrvatska može biti dobar primjer što se tiče povratka izbjeglica. Razlog što se taj proces možda ne odvija očekivanom dinamikom nije eventualna politička neodlučnost, nego materijalne nemogućnosti«, objasnio je Tomčić.</p>
<p> Predsjednik Odbora za europske integracije Mate Granić izvijestio je članove izaslanstva da se Hrvatska zalaže za međunarodnu arbitražu u rješavanju problema Piranskog zaljeva i štediša Ljubljanske banke. Članovi izaslanstva razgovarali su i s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Zdravkom Tomcem koji ih je obavijestio o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o HRT-u. </p>
<p>OESS-ovo izaslanstvo razgovaralo je s predsjednikom Odbora za pravosuđe Lukom Trconićem o pravosudnoj reformi i procesuiranju zločina iz Domovinskog rata.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U četvrtak radna obveza liječnicima i zabrana štrajka?</p>
<p>Štrajkaški odbor HLS-a odlučuje u srijedu o daljnjim potezima / Sindikat ističe da štrajk nije uperen protiv bolesnika, Vlahušić poziva liječnike na razumno ponašanje / Ima li Vlada elemenata za zabranu štrajka? / Govori se i o mogućnosti »bijelog štrajka« </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Štrajk liječnika i stomatologa ne prestaje. Dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata (HLS), rekao je u ponedjeljak za Vjesnik da će Glavni štrajkaški odbor u srijedu odlučiti o daljnjim potezima u vezi sa štrajkom koji traje gotovo mjesec dana. Do tada će se, napomenuo je, u polikliničko-konzilijarnom dijelu bolnica pružati samo hitna pomoć, a svi hladni postupci odgađati. U ponedjeljak, 27. dana štrajka, trajale su konzultacije u Štrajkaškom odboru sa sindikalnim odvjetničkim timom. Neslužbeno, Vjesnik saznaje da Ministarstvo zdravstva i Vlada neće poduzimati mjere kao što su zabrana štrajka ili radna obveza do četvrtka. </p>
<p>U povodu Svjetskog dana bolesnika 11. veljače, Liječnički sindikat zahvalio je priopćenjem pacijentima na razumijevanju i strpljenju, poručivši da štrajk nije uperen protiv njih već da se na taj način liječnici bore za bolje uvjete rada i poboljšanu zdravstvenu zaštitu, a time i za boljitak pacijenata. Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić pozvao je pak liječnike na razumno ponašanje u interesu pacijenata. </p>
<p> Ministar je to izjavio na okruglom stolu, koji je u prostorijama Tribina Grada Zagreba u povodu Svjetskog dana bolesnika organizirao Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. </p>
<p>Vlahušić je rekao da je Vlada dala svoju ponudu i da je neće mijenjati. Naglasio je da je Vlada poduzela znatne napore tijekom pregovora, a sad to očekuje i od druge strane. »U okviru zakonskih i financijskih mogućnosti povećali smo liječničke plaće, a u kolektivni ugovor stavili sve što je Sindikat tražio«, izjavio je ministar. </p>
<p>Upozorio je da se u pružanju zdravstvenih usluga u bolnicama tijekom štrajka dogodio poremećaj što je izazvalo nezadovoljstvo Ministarstva zdravstva i javnosti. </p>
<p> Državni odvjetnik Krunoslav Canjuga rekao nam je da Odvjetništvo prati događaje u vezi sa štrajkom i čeka odluke. Na pitanje što bi Odvjetništvo moglo poduzeti da završi štrajk, odgovorio je da ta institucija zastupa i štiti državne interese, a djeluje kad dobije nalog ili naputak odgovornih državnih tijela. Takav naputak dosad nisu dobili. </p>
<p>Štrajkaški odbor HLS-a, neslužbeno saznajemo, odbacio je Vladinu odluku o povećanju mase novca za plaće za 10 posto i svako rješenje koje ne bi kompromisno vrednovalo štrajkaške zahtjeve. Govoreći o ispunjenju zahtjeva, dr. Babić ističe da ne žele kompromis; »dio tražimo sada jer su plaće objektivno niske, a dio ćemo pričekati kad bude moguće«.</p>
<p> U Odboru nagađaju da bi moglo doći do zabrane štrajka s obzirom na izjavu premijera Ivice Račana od petka da će se »nešto morati poduzeti«.</p>
<p>Prema Vjesnikovu izvoru, pravno nema elemenata za koje bi se Vlada mogla »uhvatiti«, no i nakon eventualnog uvođenja radne obveze i zabrane ostaje mogućnost tzv. bijelog štrajka, odnosno usporenog rada. </p>
<p> Liječnički sindikat ističe da stalno ukazuje Vladi na manjak liječnika i na rad preko norme, ali to se ne rješava.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zakon o pravima pacijenata nije kazneni zakon za liječnike</p>
<p>Iako se predviđaju i kazne od 10.000 do 100.000 kuna za liječnike koji se ogriješe o prava pacijenata, one su samo nužno zlo da bi se bolesnicima pružila što bolja skrb, ističe prof. dr. Biserka Belicza, članica radne skupine za izradu zakonskog prijedloga/ Zakon će u saborsku proceduru najkasnije tijekom ožujka ili travnja </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - »Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata koji je potaknula Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata nije kazneni zakon za liječnike. Iako se prijedlogom toga zakona predviđaju i kazne od 10.000 do 100.000 kuna za liječnike koji se ogriješe o ta prava, one su aproksimativne i predstavljaju samo nužno zlo radi pružanja što bolje skrbi bolesnicima«, rekla je prof. dr. Biserka Belicza, članica radne skupine za izradu prijedloga zakona, na okruglom stolu koji je, u povodu Svjetskoga dana bolesnika, u ponedjeljak organizirao Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. </p>
<p>Po predloženim kaznenim odredbama, liječnici bi, primjerice, trebali odgovarati za nepružanje informacije pacijentu, za onemogućavanje uvida u listu čekanja, za nepoštivanje prava na uvid u medicinsku dokumentaciju, kao i za nepoštivanje prava na povjerljivost i čuvanje medicinske tajne. </p>
<p>Zakon o pravima pacijenata koji dosad nije postojao u Hrvatskoj trebao bi najkasnije tijekom ožujka ili travnja ući u saborsku proceduru. </p>
<p>»Sljedećih mjesec dana primat će se svi prijedlozi u vezi s ovim zakonom. Nadamo se da će se brojne udruge pacijenata odazvati na taj poziv i ponuditi kvalitetna rješenja. Bez pozitivnog pritiska udruga, nema ni razvoja civilnog društva. Ako dijete ne plače mama mu ni ne može dati sisu«, slikovito se izrazio ministar zdravstva Andro Vlahušić. Dodao je da bi se drugo čitanje zakona trebalo provesti na jesen, jer je potrebno da u nekoliko mjeseci svoj sud o njemu dade i javnost. </p>
<p>Po ministrovim riječima, zakon o zaštiti pacijenata nije lako donijeti, jer u njega moraju biti utkane duboke etične, civilizacijske i moralne zasade. Ministar je također naglasio važnost zakona o zdravstvenoj zaštiti i zakona o unapređenju zdravlja koji bi, uz ostale, trebali zaokružiti reformu zdravstva. Hrvatski sabor još treba ratificirati Europsku povelju o pravima bolesnika. </p>
<p>»Kada obilježavamo Svjetski dan bolesnika moramo razmišljati ne samo kako da zaštitimo pacijente nego i zdravstvene djelatnike, liječnike, medicinske sestre i sve zaposlene u zdravstvu. No, Vlada, Ministarstvo zdravstva i HZZO ne mogu sami uvijek uvidjeti sve greške. Potrebna je i aktivna potpora onih kojima se pruža usluga, kao i medija«, naglasio je Vlahušić.</p>
<p> Ljubica Đukanović, direktorica HZZO-a, istaknula je da je zakon o pravima pacijenata poseban iskorak u demokratizaciji. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada nije zacementirala svoje pozicije o ZOR-u, kaže Sever</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Tripartitna radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca započela je u ponedjeljak pregovore o izmjenama Zakona o radu, koji se na prvom čitanju u Saboru očekuju krajem veljače. Na prvom sastanku nije se razgovaralo o spornim pitanjima otpremnina, otkaznih rokova, rada na određeno i statusa malog poslodavca, zbog kojih sindikati prijete javnim prosvjedom i općim štrajkom. </p>
<p>»Predstavnici Vlade jasno su nam rekli da je Vlada spremna pregovarati o svim spornim pitanjima te da u pregovore ne ulazi sa zacementiranom pozicijom«, kazao je Vjesniku nakon pregovora predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.</p>
<p>Vladina strana u četvrtak će se očitovati zbog čega pojedini od 24 ranije usuglašenih instituta nisu ugrađeni u izmjene ZOR-a, te kako ih regulirati kroz ZOR ili druge prateće propise. </p>
<p>Riječ je o desetak pitanja poput nepunog radnog vremena, prekovremenog rada, rada sa skraćenim radnim vremenom. </p>
<p>Također, na redovitom konzultativnom sastanku predsjednika GSV-a Gorana Granića te predstavnika sindikata i poslodavaca u četvrtak će se utvrditi termin nastavka pregovora u radnoj skupini, najavljuje predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović.</p>
<p>Pravi pregovori, dakle, tek trebaju početi, a radna bi skupina trebala ponuditi i kompenzacijska rješenja za smanjena radna prava. Begović procjenjuje da bi intenzivni pregovori mogli završiti za mjesec dana, no dodaje kako do drugog saborskog čitanja ima dovoljno vremena. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Strugar: Reforma školstva nije moja nego Vladina </p>
<p>Projekt promjena hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće nije »Strugarov dokument«, nego Vladin dokument i tako se prema njemu moramo odnositi, kaže ministar prosvjete / Rektorski zbor nezadovoljan prijedlogom reforme - rektori će zajedno s Ministarstvom prosvjete tražiti prihvatljivija rješenja</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Projekt promjena hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće nije »Strugarov dokument«, nego Vladin dokument i tako se prema njemu moramo odnositi. </p>
<p>Dio predloženih promjena hrvatskog školstva došao je iz Vladina ureda za strategiju razvoja Hrvatske. </p>
<p>Tamo postoje stručni ljudi koji su davali stručne podloge za devetogodišnju školu. Iako stojim iza dokumenta, nisam davao sva rješenja u njemu. Tim je riječima ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar u ponedjeljak zbacio sa sebe odgovornost za prijedlog uvođenja devetogodišnje škole, koji su saborski zastupnici svih stranaka (osim HSS-a) kritizirali na prošlotjednoj raspravi u Saboru. </p>
<p>Prijedlogom devetogodišnje škole nije zadovoljna ni Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čije je predsjedništvo izrazilo ozbiljnu zabrinutost da bi »predloženi zahvati mogli izazvati nestabilnost hrvatskoga obrazovnog sustava i daljnji pad njegove kvalitete«.</p>
<p>Strugar je najavio da će konačnu odluku o devetogodišnjoj školi donijeti Vlada, i to nakon stručne rasprave, prije svega na Sveučilištu. </p>
<p>Ustvrdio je, naime, da su neke od dosadašnjih rasprava bile »više nešto drugo, a ne stručne«. Posebice, kaže, one o ključnim pitanjima koja se tiču uvođenja devetog razreda u osnovne škole te o modelu prema kojem bi učitelji razredne nastave predavali i predmetnu nastavu. </p>
<p> »Poštujem svaku raspravu, pa tako i onu u Saboru na kojoj je bilo riječi o Projektu promjena u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Legitimno je pravo svakoga da ima drukčiju viziju ove zemlje. Možemo napraviti promjenu obrazovnog sustava, ili ne moramo, no o tome neće odlučivati Ministarstvo prosvjete i sporta nego Vlada. Neka ona na osnovi rasprava donese svoj sud«, zaključio je ministar Strugar.</p>
<p>Kako doznajemo Vlada će se o tome očitovati u četvrtak, 13. veljače. </p>
<p>Predsjednica Rektorskog zbora (ujedno rektorica Sveučilišta u Zagrebu) Helena Jasna Mencer, u ponedjeljak je, pak, dala naslutiti da Rektorski zbor nije zadovoljan dokumentom reforme školstva. Rektori hrvatskih sveučilišta i veleučilišta ne slažu se, naime, s prijedlogom da učitelji razredne nastave preuzmu i predmetnu nastavu u školi. Nisu zadovoljni ni dosadašnjim angažmanom akademske zajednice u kreiranju reforme. </p>
<p>Zaključak Rektorskog zbora jest da će senat svakog sveučilišta i veleučilišta u Hrvatskoj predložiti po jednog člana u novo povjerenstvo Rektorskoga zbora, koje će zajedno s članovima povjerenstva Ministarstva prosvjete doći do zajedničkog rješenja za reformu školstva. Iako nije mogla odgovoriti hoće li dva povjerenstva popravljati postojeći prijedlog reforme ili će raditi novi dokument (jer o tome Rektorski zbor još nije raspravljao), Mencer je ustvrdila da će se tom poslu pristupiti sa znanstveno-istraživačkog stajališta. Ne želeći kritizirati predlagača reforme, Ministarstvo prosvjete, Mencer je napomenula da sveučilišna zajednica dosad nije dovoljno agresivno reagirala na kreiranje reforme školstva. Zaključila je kako je posljednji trenutak da se taj problem detaljno razmotri i da se pokuša doći do zajedničkog rješenja. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Što hitnije ući u reformu visokog školstva</p>
<p>No, prijedlogom reforme osnovnog i srednjeg školstva Zbor nije zadovoljan/ Najveća slabost »Projekta promjena u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu za 21. stoljeće«, upravo je činjenica što sveučilište nije bilo u dovoljnoj mjeri uključeno u njegovo kreiranje, ocijenio je rektor Društvenog veleučilišta u Zagrebu Dragan Milanović </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Rektorski zbor podržao je u ponedjeljak reformu visokog obrazovnog sustava, a Prijedlogu zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji postavlja zakonske okvire za reformu, u ponedjeljak je dao pozitivnu ocjenu.</p>
<p>Nakon sjednice Rektorskog zbora, njegova predsjednica i rektorica Zagrebačkog sveučilišta Helena Jasna Mencer, rekla je kako je želja Zbora da prijedlog što prije uđe u proceduru.</p>
<p>»Reformu provode ljudi i za nju mora postojati kritična masa u akademskoj zajednici. Svaki će pojedinac morati dati svoj doprinos da bismo reformu proveli do kraja«, rekla je Mencer. </p>
<p>Rektor Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Dragutin Šćap istaknuo je, međutim, da rektori veleučilišta imaju dosta primjedbi na prijedlog zakona, s kojima su u ponedjeljak na sjednici upoznali i ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flegu. </p>
<p>Po ocjeni rektora Sveučilišta u Splitu Ivana Pavića, zakon predstavlja kompromis između onoga što je predlagalo Ministarstvo znanosti te prijedloga Sveučilišta u Zagrebu. »Smatram da je to u ovome trenutku najbolje rješenje, jer omogućuje provođenje reforme koja će Hrvatsku približiti onome što čini svijet«, rekao je Pavić. </p>
<p>Rektorski se zbor, na sjednici kojoj je prisustvovao i ministar Flego, složio da bi hrvatska sveučilišta trebala završiti proces integriranja najkasnije do 2008. godine, kako bi se Hrvatska do 2010. mogla uklopiti u europski obrazovni sustav. Rektor Pavić predlaže da ona sveučilišta koja za to imaju uvjete, u promjene krenu ranije. </p>
<p>Što se reforme školstva tiče, čijim prijedlogom promjena Rektorski zbor nije zadovoljan, rektor Društvenog veleučilišta u Zagrebu Dragan Milanović objasnio je da je najveća slabost dokumenta »Projekt promjena u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu za 21. stoljeće«, upravo činjenica što sveučilište nije bilo u dovoljnoj mjeri uključeno u njegovo kreiranje. »Sveučilište sa svojim potencijalom mora biti uključeno u raspravu i stvaranje scenarija za osnovno i srednje školstvo«, rekao je Milanović. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030211].
|
