NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030110].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 234524 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Novi slovenski pokušaj bijega od dugova</p>
<p>Dug bivše Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, s kamatama, dostiže oko 170 milijuna eura / Riječ je o novcu koji je završio u Sloveniji i kojim su najvećim dijelom kreditirane slovenske tvrtke / Bivša Ljubljanska banka djelomično je kreditirala i hrvatske tvrtke, no one su kredite vratile, katkad i s izrazito visokim zateznim kamatama</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Rudi Gabrovec, predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije, u razgovoru za Slovensku televiziju ponudio je novi pogled na dug bivše Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. On sada tvrdi da Slovenija nema obveza prema hrvatskim štedišama, jer je Hrvatska, kao i druge države nastale raspadom bivše Jugoslavije, prihvatila načelo teritorijalne isplate štediša banaka na svom teritoriju. Gabrovec napominje da će slovenska vlada sa svojim stavom upoznati Međunarodni monetarni fond i Banku za međunarodna poravnanja (BIS), te da će to biti slovensko polazište u slučaju moguće arbitraže.</p>
<p>U sklopu Banke za međunarodna poravnanja, naime, o tome se već pregovaralo – prvi je krug razgovora bezuspješno završen, a novi krug, za koji su osim Slovenije navodno zainteresirane i Bosna i Hercegovina i Makedonija, još nije ni počeo.</p>
<p>Dosad je službena Ljubljana ustrajala da se dug prema hrvatskim štedišama stare Ljubljanske banke treba podmiriti iz sukcesijske mase bivše države, odnosno isključivo u sklopu dogovora o raspodjeli imovine bivše Jugoslavije. Takav stav je nedavno i u svojoj predizbornoj kampanji javno iznio i novi slovenski predsjednik (i bivši premijer) Janez Drnovšek.</p>
<p>O čemu je tu, dakle, riječ?</p>
<p>Riječ je o oko 130.000 štediša i nepodmirenom dugu koji, zajedno s kamatama, dostiže oko 170 milijuna eura. Riječ je o novcu koji je završio u Sloveniji i kojim su najvećim dijelom kreditirane slovenske tvrtke. Bivša Ljubljanska banka djelomično je kreditirala i hrvatske tvrtke, no one su svoje kredite Ljubljanskoj banci vratile, katkad i s izrazito visokim zateznim kamatama. Dakle, taj novac nije ostao i nije potrošen u Hrvatskoj, kako se sada pokušava protumačiti, nego je završio u Sloveniji i uračunat je u bilancu stare, ali i nove Ljubljanske banke.</p>
<p>Nadalje, Hrvatska je uistinu osamostaljenjem od Beograda u lipnju 1991. godine preuzela velik dio zakona bivše federacije koja je dotad jamčila za sve štedne depozite. No to nikako ne može amnestirati Ljubljansku banku ni njezinog pravnog sljednika Novu ljubljansku banku od potraživanja prema njezinoj tadašnjoj podružnici u Hrvatskoj. Dug Ljubljanske banke u Hrvatskoj dug je banke sa sjedištem u Ljubljani, kao što bi i hipotetski dug podružnica nekih hrvatskih banaka u inozemstvu bio dug njihovih središnjica u Zagrebu.</p>
<p>Većem dijelu hrvatskih štediša tadašnje Ljubljanske banke hrvatske su vlasti postupno, u sklopu javnog duga, isplatile njihove štedne uloge koje su prethodno prenijeli u hrvatske banke. Na taj je način isplaćeno oko 550 milijuna od ukupno 900 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka, koliko su hrvatski građani povjerili na čuvanje Ljubljanskoj banci.</p>
<p>U lipnju 1991. godine Slovenija je iz državnoga jamstva za deviznu štednju isključila štedne uloge u ostalim državama nastalima raspadom Jugoslavije, te je potom sredinom 1994. osnovala Novu ljubljansku banku i na nju prenijela sva potraživanja i imovinu, ali ne i dugove stare Ljubljanske banke. Slovenske vlasti su, nadalje, i ustavnim zakonom kojim je osnovana Nova ljubljanska banka ustvrdile da dugove stare banke nije dopušteno sudskim putem utjerivati od Nove ljubljanske banke. Unatoč tome dio hrvatskih štediša, predvođen Božidarom Vukasovićem, to stalno i zasad neuspješno pokušava činiti. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Crkvenac: Prilog slovenske TV drska manipulacija</p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac tvrdi da je prilog o rješenju problema hrvatskih štediša Ljubljanske banke, koji je u srijedu u udarnom terminu emitirala Slovenska televizija, »drska manipulacija« čiji je cilj »kupovanje vremena u trenutku kada su slovenski interesi u Jugoslaviji te BiH suočeni s vrlo realnom mogućnosti blokade i bojkota«. U spornom prilogu koji je trajao više od pet i pol minuta, kaže Crkvenac, ponuđena je »lažna čarobna formula« koja se poziva na činjenicu da je Hrvatska 1991. preuzela jugoslavenske propise koji se odnose na teritorijalni princip ispunjavanja obveza prema štedišama. </p>
<p>No, Crkvenac upozorava da je time »Hrvatska preuzela obveze prema štedišama banaka koje su bile pravne osobe u Hrvatskoj, a Ljubljanska banka u Zagrebu bila je filijala Ljubljanske banke iz Ljubljane, pa je za njene obveze u potpunosti odgovorna banka majka u Ljubljani«.</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vlada odustaje od prodaje Termama Čatež?</p>
<p>U SDP-u napominju kako nije nemoguća ni opcija da Sunčani Hvar, ako ne bude prodan, ode vrlo brzo u stečaj i pitaju se hoće li onda i za to HSS preuzeti odgovornost</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Koalicijski partneri HSS i SDP trebali bi u petak popodne raspraviti problem privatizacije Sunčanog Hvara. Predsjedništvo SDP-a, koje se sastalo u srijedu kasno popodne, nije raspravljao o problemu Sunčanog Hvara nego – kako se neslužbeno moglo doznati od članova Predsjedništva – stranka želi prvo čuti HSS-ove stavove o tom problemu. No, ako HSS ne odustane od protivljenja prodaji Sunčanog Hvara slovenskoj tvrtki Terme Čatež, visoki dužnosnici SDP-a smatraju da Vlada treba odustati od provedbe odluke HFP-a prema kojoj je slovenska tvrtka najbolji kupac.</p>
<p>Iako takvo što smatraju poraznim i za Vladu, koja mora poništiti međunarodni natječaj (što narušava ugled Hrvatske), kao i za sam Sunačni Hvar, koji neće moći zadovoljiti turističke zahtjeve ni ove sezone, na stopiranje prodaje su spremni, jer smatraju da će vrijeme pokazati kako HSS-ove procjene nisu bile dobre.</p>
<p>U SDP-u napominju kako nije nemoguća ni opcija da Sunčani Hvar, ako ne bude prodan, a dio hotela pripremljen za sezonu, ode vrlo brzo u stečaj. I pitaju se hoće li onda i za to HSS preuzeti odgovornost.</p>
<p>Poznato je kako su Terme Čatež najavile da će u sljedećih pet godina u hotele u gradu Hvaru uložiti 300 milijuna kuna, a u sljedećih deset daljnjih 70 milijuna eura, te se obvezala da će svih deset hotela, kad se obnove, biti puni 365 dana godišnje.</p>
<p>Poznato je i da Vlada ugovor sa slovenskom tvrtkom može prekinuti u bilo kojem trenutku ako ne budu ispunjeni svi ugovorni uvjeti, među kojima je jedan od važnijih i zadržavanje svih zaposlenih te zapošljavanje novih radnika u Sunčanom Hvaru. </p>
<p>U SDP-u su spremni postaviti i pitanje odgovornosti Ministarstva turizma, koje zbog protivljenja lokalne uprave nije provelo odluku Vlade, prema kojoj »problematična« poduzeća trebaju ići u rekonstrukciju, odnosno u podjelu na više tvrtki prije prodaje. Među takvima je bio i Sunčani Hvar. Isto tako, pribojavaju se da je »slučaj Sunčani Hvar« insceniran kako bi se to primamljivo turističko poduzeće pod još gorim uvjetima predalo lokalnim ili nekim drugim moćnicima, koji bi ga kasnije raskomadali i u bescjenje prodali nekom trećem. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Arbitraža za nuklearku Krško prije zastare</p>
<p>Sloveniji se ne žuri s ratifikacijom sporazuma o NE Krško / Cilj javno obznanjene slovenske strategije je da se odugovlačenjem s ratifikacijom sporazuma hrvatsku stranu onemogući pri eventualnom pokretanju međunarodne arbitraže / Naime, ako se predarbitražni postupak ne pokrene u slijedećih nekoliko mjeseci, problem Krško mogao bi doći u pravnu zastaru </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Kako se i očekivalo, Sloveniji se ne žuri s ratifikacijom sporazuma o NE Krško koji je Hrvatski sabor usvojio početkom srpnja prošle godine. Prema zadnjim informacijama, slovenski parlament mogao bi o tome sporazumu raspravljati tijekom siječnja. Međutim, ni to nije sigurno, jer slovenska strana sad osporava i članak 3. hrvatskog zakona o nuklearci koji se tiče odlaganja radioaktivnog otpada i razgradnje nuklearke.</p>
<p>Navodno, taj članak nije isti kao i u slovenskoj verziji sporazuma. Međutim, prije će biti da je u pitanju samo novi alibi u javno obznanjenoj slovenskoj strategiji kojoj je cilj da se odugovlačenjem s ratifikacijom sporazuma hrvatsku stranu onemogući pri eventualnom pokretanju međunarodne arbitraže. Naime, ako se predarbitražni postupak ne pokrene u slijedećih nekoliko mjeseci, cijeli problem s nuklearkom mogao bi doći u pravnu zastaru. </p>
<p>»Budući da se vrijeme ne da zaustaviti, uskoro će biti prekasno da Hrvatska podnese zahtjev za međunarodnu arbitražu zbog neisporučene struje«, prilično je samouvjereno cijeli slučaj nedavno komentirala mariborska »Večer«.</p>
<p>Upravo zbog takve mogućnosti, iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) su prije Božića najavljivali da će »odmah iza Nove godine pokrenuti predarbitražni postupak« kako ne bi došlo do pravne zastare za pokretanje međunarodne arbitraže. Prvi korak u tom postupku bila bi ponuda HEP-a slovenskoj strani da financijski kompenzira hrvatsku imovinu u nuklearci koja je konfiscirana uredbom slovenske vlade iz 1998. </p>
<p>HEP je, kako Vjesnik doznaje, sa svoje strane napravio sve što je potrebno. Međutim, umjesto u Sloveniji, voljom hrvatske vlade HEP-ov je podnesak završio u Banskim dvorima. U Vladi vjerojatno iščekuju hoće li sporazum o nuklearci proći u slovenskom parlamentu. Ako se to ne dogodi, kako se doznaje, u Vladi se spominje i mogućnost da Hrvatski sabor najprije opozove svoju ratifikaciju sporazuma, pa da tek onda Hrvatska pokrene predarbitražni postupak. Pritom se, upozoravaju neki stručnjaci, zaboravlja na čimbenik vremena koji u vezi s nuklearkom ne radi za hrvatsku stranu.</p>
<p>Dakako, Hrvatskoj bi najviše odgovaralo da joj se vrati njena polovica nuklearke. Sporazumom Račana i Drnovšeka bilo je predviđeno da će se to i dogoditi, da će obje strane ratificirati sporazum do 1. srpnja te da će 15. srpnja prošle godine struja iz Krškog krenuti prema Hrvatskoj. Do danas se to nije dogodilo, unatoč teško shvatljivim ustupcima hrvatske strane u tom sporazumu, poput opraštanja duga za četverogodišnju neisporuku struje ili prihvaćanja obveza u vezi s odlaganjem nuklearnog otpada, kojih nije bilo u dotadašnjem sporazumu.</p>
<p>Međutim, valjda već naviknuti na popuštanje hrvatske strane, u Sloveniji zasad ne prihvaćaju ni takav sporazum, nego zapravo žele zadržati za sebe cijelu nuklearku. Pritom se ta uzurpacija hrvatske imovine pokušava napraviti tako da to Sloveniju na kraju što manje košta. Uspiju li odugovlačenjem dovesti u pravnu zastaru mogućnost pokretanja međunarodne arbitraže o Krškom, onda će postići svoj cilj.</p>
<p>Hrvatska i Slovenija su susjedi koji trebaju razvijati prijateljske odnose. Time se ne isključuje zaštita vlastitih nacionalnih interesa političkim ili pravnim sredstvima. Slovenija to i čini. Kada je hrvatska vlada svojedobno donijela uredbu o tzv. naftnim koridorima, službena Ljubljana je odmah pokrenula pravni spor pred međunarodnim institucijama. Nisu oklijevali s tužbom protiv Hrvatske, iako posrijedi nije bila nikakva konfiskacija slovenske imovine nego samo poslovni interesi određenih poduzeća.</p>
<p>S druge strane, hrvatska vlada, kada je u pitanju njena imovina, ponekad vodi čudnu politiku koju je odista teško shvatiti. Kakvi su njeni rezultati u vezi s nuklearkom znat će se do kraja prve polovice ove godine. Do tada ostaje nada da nas neće dočekati neugodna iznenađenja, kao svojedobno, nakon objavljivanja sadržaja sporazuma o granici sa Slovenijom. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Snjeguljicu moramo probuditi sami</p>
<p>Hrvatska je u krizi morala, pravih vrijednosti, autoriteta i vodstva. Nužna je duboka vrijednosna, moralna i politička promjena koja bi morala donijeti nove ljude, novi model političke vlasti, nove oblike kadrovske politike, novi sustav vrijednosti i nove projekte</p>
<p>VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Hrvatska već dugo sliči regionalnoj Snjeguljici. Svi znaju da je mlada, lijepa i perspektivna, ali je zagrizla nekakvu otrovnu političko-razvojnu jabuku pa zaspala. Nema pravih vođa, nema pravih vizija i strategija, nema međunarodnog imagea koji bi privukao lijepog princa kapitala i znanja da ju poljupcem probudi i pokrene njene usnule resurse.</p>
<p>Ako se složimo da je nastupilo trovanje, treba nam dijagnoza i prijedlog terapije. Kratka i površna dijagnoza pokazuje da postojeći politički i gospodarski sustav ni kadrovski niti organizacijski nije osposobio zemlju za razvojne izazove trenutka, niti je stvorio pretpostavke za istinsku valorizaciju naših evidentnih strateških snaga.</p>
<p>Vladajuća koalicija zaokupljena je pragmatikom kratkoročnih ciljeva koji se u suštini svode na očuvanje vlasti i borbu protiv onih koji tu vlast ugrožavaju. Oporba ne nudi ništa osim kritike koja je često uspjenjena više nego argumentirana. U političke stranke se uguralo mnogo karijerista koji su stekli privilegije i pozicije, a sada paze da se sposobniji od njih ne bi afirmirali. To je produbilo negativnu ljudsku selekciju u svim dijelovima društva osim poduzetničkog sektora.</p>
<p>Uza to, pravni sustav uglavnom ne funkcionira, nepravde proizašle iz pretvorbe i privatizacije nitko ne ispravlja, polako nestaje ono malo povjerenja u institucije sustava, stvoren je osjećaj jalovosti i nemoći. Povrh toga imamo loše obrazovanje, visoku nezaposlenost, zapostavljenu znanost, mladi i perspektivni sve češće odlaze jer nema pravih razvojnih projekata, osim cestogradnje. Država nam je preskupa, a administracija beskonačno birokratizirana i korumpirana. Sustav vrijednosti opterećen je desničarskim konzervativizmom i vulgarnim konzumerizmom (važno je što imaš, a ne kakav si), društvo nije usmjereno radu i znanju te ne daje pravu šansu najsposobnijima da budu poluge razvoja. </p>
<p>Ako tako sagledamo svoje probleme, shvatit ćemo da je Hrvatska prije svega u krizi morala, pravih vrijednosti, autoriteta i vodstva. Sve više ljudi ne vjeruje nikome, niti svojim političarima ni menadžerima, niti medijima ni učiteljima. Sve se češće pitamo tko nas to vodi, zašto i kamo. U nedostatku smjera i bez pravih vodiča imamo osjećaj da smo se izgubili i da se stalno vrtimo u začaranom krugu.</p>
<p>Kako će izgledati terapija? Prije svega, nužna je duboka vrijednosna, moralna i politička promjena koja bi morala donijeti nove ljude, novi model političke vlasti, nove oblike kadrovske politike, novi sustav vrijednosti i, prije svega, nove projekte koji će Hrvatsku sustavno pretvarati u regionalnog lidera društva znanja, u istinski demokratsku, socijalnu, tolerantnu, gostoljubivu, bogatu i prijateljsku zemlju s razvijenim turizmom i proizvodnjom zdrave hrane koja žanje gospodarske i razvojne uspjehe nalik na one skijaške obitelji Kostelić.</p>
<p>Kod svih promjena treba najprije stvoriti početnu energiju. Jednako kao kod poduzetničkih pothvata, za uspjeh treba imati viziju, ljude, sredstva i znanje, a zatim valja uložiti mnogo napornog rada, upornosti i samoodricanja te imati malo sreće.</p>
<p>Prije svega, danas su Hrvatskoj potrebni vizionari, pošteni, dosljedni i sposobni borci za promjene. Umjesto političkih komesara ili birokrata trebaju nam nezavisni i hrabri pojedinci poduzetničkog duha, osjetljivi na pitanja socijalne pravde i ekologije, sposobni komunicirati sa svijetom, spremni uvesti Hrvatsku u procese globalizacije kao aktivnog sudionika, kao pobjednika, a ne kao slugu ili marginalca. </p>
<p>Mnogi hrvatsku budućnost još uvijek vide ugroženom izvana, od susjeda i mogućih »balkanskih integracija«, Svjetske banke, stranog kapitala i MMF-a, Haaškog suda, zavjere velesila ili sporog ulaženja u Europsku uniju. Međutim, vanjsku opasnost i neprijatelje možemo svladati tek nakon što smo dobro upoznali, a zatim i pobijedili vlastite slabosti. Valja shvatiti da smo sami odgovorni za svoj razvoj, da nam nitko nije kriv, osim naše vlastite gluposti, i da nam nitko neće pomoći ako si sami ne pomognemo.</p>
<p>Zato ne treba čekati da se pojavi lijepi princ na bijelom konju koji će probuditi usnulu Snjeguljicu našeg razvoja. Probudimo je sami, svatko u sebi i svi zajedno. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor i publicist</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Štrajkovi određuju šanse koalicije na izborima?</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Na početku četvrte godine mandata Račanovu vladu dočekuje lavina »snježnih« štrajkova. Siječanjski štrajkački val stiže u ponedjeljak, kada u petodnevni štrajk kreću učitelji, a 15. siječnja štrajkaju profesori i liječnici. Drugi štrajkački val zapljusnut će Vladu u veljači, za kada sindikalne središnjice najavljuju generalni štrajk u cijeloj državi i prosvjed na Markovu trgu, ne odustane li Vlada od predloženih izmjena Zakona o radu, kojima se smanjuju radnička prava.</p>
<p>I premijer Ivica Račan i potpredsjednik Vlade Goran Granić, dežurni pregovarač sa sindikatima, već su jasno poručili školskim sindikatima da Vlada neće popustiti. Proračun je donesen i pregovora više neće biti. Uz iznimku povećanja plaća učiteljima i profesorima, Vlada neće povećati i plaće administrativnom osoblju, što traže sindikati, jer bi tada morala podići plaće i administrativcima u drugim javnim i državnim službama, što bi je stajalo milijardu kuna. I dok iz Vlade pitaju sindikate gdje se to štrajka zbog povećanih plaća, sindikalisti tvrde da novca ima za dodatne povišice nenastavnom osoblju. Ishod štrajka potpuno je neizvjestan, ne zato što se ne zna hoće li škole biti zatvorene ili ne i hoće li se platiti dani štrajka, nego zato što su se i Vlada i sindikati ukotvili na tvrdim pozicijama bez odstupanja.</p>
<p>Malo je vjerojatno da bi Vlada mogla popustiti i u vezi s izmjenama Zakona o radu, jer se na smanjivanje otkaznih rokova, otpremnina i drugih prava obvezala MMF-u. Drugi štrajkački okršaj Vlade sa sindikatima zato bi mogao biti i žešći nego siječanjski sa školskim sindikatima. Svih pet sindikalnih središnjica odbilo je predložene izmjene Zakona o radu, a nakon što je najjači SSSH već najavio generalni štrajk u veljači, odluka o zajedničkom štrajku svih sindikata, koja će se vjerojatno donijeti u ponedjeljak, za Vladu je ozbiljan izazov. Generalni štrajk sindikata iza kojih stoji više od 500.000 radnika mogao bi paralizirati državu. Vlada je već poručila da se nema namjeru predizborno ulagivati sindikatima, a na tom će štrajku, ne obuzme li je nervoza, pokazati umijeće da pokuša postići kakav-takav kompromis.</p>
<p>Provala štrajkova jasan je znak da Vlada gubi podršku radnika i sindikata. Ovi bi štrajkovi zato mogli odrediti šanse sadašnje koalicije na parlamentarnim izborima. Saborska većina može, i bez suglasnosti sindikata i unatoč štrajku, izglasati izmjene Zakona o radu. U tom će slučaju odgovor sindikata, čija je podrška koaliciju dovela na vlast, biti jasan.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Strašni rat ili krhki mir?</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Da svjetska politika nije ni monotona ni dosadna pokazuju događaji unatrag dvadeset i četiri sata: dok Amerikanci filmskom brzinom gomilaju trupe sa sofisticiranom opremom u blizini Iraka, najvjerniji partner, Velika Britanija, pokazuje skepsu prema ratnoj akciji!</p>
<p>Čvrsta ruka Tonyja Blaira, kojem je na Otoku uspjelo i ono što ni Čeličnoj Lady nije polazilo za rukom – a to je bespogovorni savez s Amerikom – zakazala je u posljednjem trenutku. Britanci traže predah, predlažu nastavak rada inspektora i prolongiranje vojne akcije za jesen, ako Hans Blix i Mohamed el Baradei pronađu nešto sumnjivo.</p>
<p>S druge strane, Pentagon je potvrdio da je 20.000 rezervista primilo zapovijed da budu u stanju pripravnosti, a prema Zaljevu se uputio i nosač zrakoplova Ark Royal s britanskim rezervistima. U regiji kipi na svim stranama, a prvi put se čuje i zahtjev Turske koja svojata neke gradove u neposrednoj blizini najvećih nalazišta nafte.</p>
<p>Sve je više i nuklearnih »punktova« u svijetu koji predstavljaju moguća nova žarišta: Sjeverna Koreja, Indija koja je testirala projektil predviđen za nošenje nuklearnih bojevih glava, Libija koja negira da razvija oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Sljedeći će dani odgovoriti je li britansko oklijevanje zaista poziv za prolongiranje rata ili taktička varka saveznika. Inspektori će 27. siječnja podnijeti kompletno izvješće Vijeću sigurnosti UN-a i onda će pasti konačna odluka o strašnom ratu ili krhkom miru.</p>
<p>Konzervativni američki političari koji zagovaraju rat imaju svoju viziju: u korijenu sasjeći islamski fundamentalizam, pa time i terorizam, oživjeti mirovni proces između Izraelaca i Palestinaca, prema načelu dva naroda, dvije države. Na putu im sada stoji Saddam i žele ga po svaku cijenu ukloniti, a Irak pretvoriti, kako piše pariški L´Express u »američku vitrinu«, model koji bi se koristio u cijeloj regiji. I taj scenarij bi možda bio senzacionalno dobar da nema nekih »rupa«: što kada krene ratna spirala i slike tisuća mrtvih Iračana obiđu svijet? Kakve će biti reakcije arapskog svijeta? Što će se dogoditi ako Saddam u očajničkom pokušaju ostanka na vlasti udari biološkim oružjem po Izraelu, možda i Turskoj?</p>
<p>Rizik u koji ulazi svijet je golem. Kolebanje među saveznicima samo je dokaz da nitko još uvijek nije u potpunosti otklonio strahove o posljedicama koje bi prvi veliki rat novog stoljeća mogao donijeti čovječanstvu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Rađanje surogat-političara</p>
<p>U Hrvatskoj postoji jedna nova kasta ljudi. Razočaranih. Rezigniranih. Potencijalnih ili već djelatnih apstinenata od politike i političara. Onima koji su deset godina glasali protiv HDZ-a trebalo je manje od tri godine da otkriju kako više ne znaju za koga bi uopće glasali. Onima koji su deset godina glasali za HDZ ni ove tri godine nisu bile dovoljne da razmisle o tome jesu li tada bili u pravu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Građani države Hrvatske su, među ostalim, prošle godine kupili 70.000 novih automobila. Ovih je dana 200.000 građana otišlo na skijanje u Austriju, Italiju ili Francusku. U božićno-novogodišnjem blagdanskom opuštanju opustošene su police stranih trgovačkih lanaca koji su opasali Zagreb i druge gradove. Je li sve to dokaz da se u Hrvatskoj prošle godine živjelo bolje nego za svih poratnih godina?</p>
<p>Premijer Račan i članice vladajuće koalicije koriste te podatke zajednički – iako se međusobno sve manje slažu – kao dokaz da se u Hrvatskoj živi sve bolje. Što je, jasno, zasluga sadašnje vlasti koja je tri godine predano radila na jačanju standarda građana i općem boljitku domovine. </p>
<p>Onima kojima navedeni argumenti nisu dovoljni serviraju se teorije da je Hrvatska vidno napredovala, ali će to građani tek osjetiti ove godine, ili se pak kritičare diskvalificira tezom da su Hrvati ionako skloni kritiziranju svega i svačega i nisu u stanju prepoznati i priznati pozitivne pomake. Radimir Čačić, jedan od rijetkih aduta vladajuće koalicije, sa svojim cestama i stanovima, čak tvrdi da bi ova vlada mogla do kraja mandata ispuniti »potpuno ili gotovo potpuno« obećanje o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta.</p>
<p>Oporba na te novogodišnje argumente vlasti o boljem životu Hrvata odgovara brojkama o katastrofalnom omjeru uvoza i izvoza, o velikoj zaduženosti zemlje, o izumiranju industrije, o stečajevima i štrajkovima, o radnicima na ulici, o 400.000 nezaposlenih, o rasprodaji obiteljskog srebra ili profitabilnih državnih tvrtki...</p>
<p>Točni su podaci i manje-više vjerodostojni argumenti i jednih i drugih. U Hrvatskoj neki žive bolje, a neki ostaju bez posla. Za neke je ovo najbolja skijaška sezona, a neki su prvi put prešli prag pučkih kuhinja. U jednom su Hrvati i Hrvatska vrlo složni: i oni i ona žive na kredit.</p>
<p>U tranzicijskoj zemlji Hrvatskoj garniture koje se smjenjuju na vlasti i u opoziciji još nisu shvatile koliko su prolazne. Kad HDZ napada sadašnju vlast za stečajeve, nezaposlene i rasprodaju poduzeća, zaboravlja u kakvom joj je stanju predao državu 2000. godine. Kad se SDP hvali velikim deviznim rezervama, stabilnim tečajem i boljim standardom građana zaboravlja tko će to, kad je izvoz simboličan i nestimulativan, otplaćivati sljedećih godina.</p>
<p>Ono što će nerado priznati i HDZ i SDP, ili će pak krivnju za to prebacivati jedni na druge, je postojanje jedne nove kaste ljudi u Hrvatskoj. Razočaranih. Rezigniranih. Potencijalnih ili već djelatnih apstinenata od politike i političara, ovih i onih. Onima koji su deset godina glasali protiv HDZ-a trebalo je manje od tri godine da otkriju kako više ne znaju za koga bi uopće glasali. Onima koji su deset godina glasali za HDZ ni ove tri godine nisu bile dovoljne da razmisle o tome jesu li tada bili u pravu.</p>
<p>U zemljama razvijene i uhodane demokracije apstinencija na izborima je znak da će država ionako funkcionirati prema inerciji, bili na vlasti ovi ili oni. U tranzicijskoj zemlji Hrvatskoj sve veća apstinencija na izborima je znak da sve više ljudi misli kako ni s ovima niti s onima neće biti bitno bolje, pa je bolje okrenuti se privatnom životu, poslu i karijeri. Neki se čak drže naslova nekadašnje radijske emisije nedjeljom: »A sad, vrijeme sporta i razonode«...</p>
<p>Svi su hrvatski političari u izlogu najmanje deset do petnaest godina. Djelatni glasači i rezignirani apstinenti su ih sve već upoznali i prepoznali. Nova se lica teško probijaju, a ni ona previše ne obećavaju. Taj manjak vjerodostojnih ličnosti mogli bi nadomjestiti ljudi izvan politike i stranaka, palo je na pamet sindikalnom vođi Borisu Kunstu. On predlaže da se na sljedećim izborima pojave sindikati sa svojom listom.</p>
<p>Ostali sindikalni vođe tu su ideju, kako su izvijestile ove novine u četvrtak, uglavnom popljuvali. Ali ne i sasvim odbacili. Jedan je »ne odbacuje u potpunosti«, drugi kaže da je »zanimljiva, ali neprihvatljiva u ovom trenutku«, a trećem je to »preuranjen izlet«. Ne bi oni još sada, ali ipak se vidi da u gotovo svakom sindikalnom vođi čuči mali Lech Walensa koji je uvjeren da može bolje voditi politiku od političara.</p>
<p>Slične ideje o traženju pravih predstavnika onih građana koji su nezadovoljni strankama javile su se u Hrvatskoj i ranije. Recimo one o građanskim inicijativama, angažiranju nevladinih organizacija, aktiviranju civilnog društva u politici ... Kako jača civilno društvo u Hrvatskoj (a to je ipak zasluga ove vlasti) tako se rađaju i ideje o zamjenskim političarima. Parola glasi: ako nema pravih, nađimo surogat-političare.</p>
<p>Sklon sam shvatiti porive tih predlagača. Oni hoće ponuditi alternativu sve većoj masi rezigniranih i razočaranih politikom. Zaboravljaju, međutim, da sindikati i građanske udruge imaju određenu ulogu u društvu. Politizirani sindikati i politizirane građanske inicijative pripadaju totalitarnim društvima, od Mussolinija do Staljina, a u blažoj varijanti funkcionirali su i u bivšoj državi. Stoga, ako neki sindikalni vođa ili prvak građanske udruge misli da to može bolje, onda mora prijeći ogradu i registrirati se kao vođa neke stranke. I postati političar. I prestati biti ono prvo. Pa da ga vidimo na djelu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kostelićev porezni raj</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Ante Kostelić, čudesno uspješan skijaški trener i otac Ivice i Janice Kostelić, izjavio je u »Globusu« da nikad nikome neće »dati nikakav porez«. Kostelić, koji često naglašava svoju ljubav i zabrinutost za Hrvatsku, radije će ići u zatvor nego plaćati porez Republici Hrvatskoj. Dakle, najavio je da će prekršiti zakon zemlje koju toliko voli. </p>
<p>Šarm demokracije krije se u jednakopravnosti, bez obzira na to koliko je tko dao ili uzeo svojoj domovini. Zbog sumnje da nije platio porez uvrijeđeni Ingmar Bergman napustio je Švedsku i godinama je živio i radio u Njemačkoj. Zbog neplaćenog poreza u zatvoru je završila Sofija Loren, nesporno jedan od talijanskih simbola 20. stoljeća. Dakle, ako neće plaćati porez u Hrvatskoj, gdje je prijavljen, i to se u korektnom postupku dokaže, Ante Kostelić bi također trebao završiti u zatvoru, na što je, sudeći prema njegovim izjavama, i spreman. </p>
<p>Kostelića su godinama mnogi tretirali kao marginalca i čudaka. Danas je Kostelić ostvario vjerojatno sve svoje snove. On i njegova djeca postali su nacionalne veličine. Razlika između nacionalnih veličina i ostalih jest u tome što se nacionalnim veličinama podižu spomenici. Ono što ih spaja jest to što i jedni i drugi moraju plaćati porez i živjeti u skladu sa zakonima. Inače, plaćaju. Nacionalnoj veličini mogu podići velik spomenik, ali ona je i dalje manja od zakona.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>A sad - kako sačuvati obraz Washingtona i Pyongyanga </p>
<p>Američki pristanak na dijalog sa Sjevernom Korejom tumači se iznijansiranijim pristupom, a ne zaokretom / Već se čuju ideje da bi Kinezi i Rusi mogli pripremiti međunarodnu konferenciju na kojoj bi se usvojio paket prihvatljiv svima</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>Američka administracija je priopćila da je spremna razgovarati sa Sjevernom Korejom, ali bez preduvjeta, tj. ne namjerava davati ustupke u zamjenu za prekid nuklearnog programa. Naoko ne velik, ali važan zaokret zbio se poslije razgovora početkom tjedna u Washingtonu s japanskim i južnokorejskim dužnosnicima o tome kako ublažiti najnovije napetosti na Korejskom poluotoku.</p>
<p>I predsjednik Bush je ublažio retoriku. Rekao je u Chicagu da nema agresivne namjere, nije u svađi sa sjevernokorejskim narodom, zainteresiran je za mir na Korejskom poluotoku, te da se spor o nuklearnom oružju može riješiti diplomatskim sredstvima. Poslije sastanka sa svojim kabinetom, Bush je izjavio da je otvoren za razgovore s Pyongyangom i doslovno ih najavio: »Imat ćemo dijalog«.</p>
<p>Američki mediji sada tumače da bi se možda moglo govoriti i o uzmaku, ali da je zapravo riječ samo o iznijansiranijem pristupu. Dosad je predsjednik Bush izričito zabranjivao formalne razgovore dok vlada u Pyongyangu ne obeća da će napustiti svoj nuklearni program. Ponavljalo se da SAD »neće nagrađivati loše vladanje« i da druga strana prvo mora odustati od proizvodnje nuklearnog oružja, pa se onda može razgovarati.</p>
<p>Pyongyang je jednako uporno uzvraćao da želi dijalog, te da je bio prisiljen obnoviti nuklearni program zbog američkih prijetnji. Predsjednik Bush je prije godinu dana svrstao Sjevernu Koreju u »osovinu zla« (s Irakom i Iranom) i zaprijetio joj uništenjem, a prije dva mjeseca je obustavio isporuke nafte na koje se Washington obvezao sporazumom iz 1994. Sadašnji spor zbog nuklearnog programa može se lako riješiti ako SAD zajamči sigurnost Sjeverne Koreje, stoga Pyongyang traži sporazum o nenapadanju.</p>
<p>Američki dužnosnici upozoravaju da je za takav sporazum nužna ratifikacija u Senatu, što se ne može očekivati. Ali ne isključuju manje formalnu obvezu, možda ponovno potvrđivanje službenog dogovora iz listopada 2000. u kojem su se obje strane izjasnile da jedna prema drugoj nemaju neprijateljske namjere. </p>
<p>Poput prethodnika, svoga oca »velikog vođe« Kim Il Sunga, i nasljednik »dragi vođa« Kim Jong Il namjerno hazarderski vuče izazivačke poteze, jer je to u prošlosti uvijek bilo korisno. Stvorili bi krizu s namjerom da za pristanak na dobro ponašanje izvuku pomoć, hranu, energente ili diplomatske ustupke. Procjenjivali su da je svima najprihvatljivija ravnoteža na poluotoku kojem su Kinezi i Rusi na sjeveru, Japanci preko mora i 37.000 Amerikanaca s nuklearnim oružjem na jugu. </p>
<p>Neposrednim susjedima ne odgovaraju nastojanja Sjeverne Koreje da dođe do nuklearnog oružja, ali se razlikuju u metodama kako to postići. Većina je i dosad zagovarala dijalog. To najviše vrijedi za Južnu Koreju, koja je poslije Korejskog rata bila najvjerniji američki saveznik u Aziji (u tom ratu poginulo je i 36.500 Amerikanaca). No, rat je završen primirjem prije pola stoljeća i nove generacije ga se ne sjećaju, ne osjećaju zahvalnost prema Amerikancima poput njihovih očeva i na Sjeveru ne vide neprijatelje nego rođake. Novoizabrani predsjednik Roh Moo Hyun je – prema općem uvjerenju – pobijedio upravo zahvaljujući obećanjima o pomirenju s Pyongyangom i većoj samostalnosti u odnosima s Washingtonom.</p>
<p>Peking i Moskva dosad su bili najvažniji saveznici Pyongyanga (na strani Sjevera, u Korejskom ratu, navodno je poginulo pola milijuna Kineza) i pogodni su za posredovanje. Posebno je Kini stalo da se održi mir na njenim granicama, među ostalim i zato jer bi rat prisilio milijune sjevernokorejskih izbjeglica da spas potraže u Kini, gdje ih je već više stotina tisuća.</p>
<p>Diplomaciji će se sada prepustiti da pripremi dijalog, ali tako da ni jedna strana ne izgubi obraz. Zato se i američki zaokret proglašava nijansom.</p>
<p>A kakvi bi mogli biti sljedeći potezi? Već se čuju ideje da bi Kinezi i Rusi mogli pripremiti međunarodnu konferenciju na kojoj bi se usvojio paket prihvatljiv svima. Ili bi, manje spektakularno, Južna Koreja odigrala glavnu ulogu u traženju kompromisa.</p>
<p>Zapravo, Seoul je već proveo »potpunu diplomatsku mobilizaciju« i njegovi predstavnici užurbano putuju između Washingtona, Moskve, Pekinga i Tokija. Pripremaju »temeljni i opći okvir« prema kojem bi Sjeverna Koreja odustala od nuklearnog oružja, prestala s isprobavanjem i izvozom raketa, te dopustila rad međunarodnim inspektorima. SAD bi trebao pristati na normalizaciju odnosa i sporazum o nenapadanju, kao i poštivati dogovor iz 1994. (isporuka nafte i druge pomoći Sjevernoj Koreji dok ne budu dovršena dva reaktora obećana joj u zamjenu za napuštanje programa za proizvodnju nuklearnog oružja).</p>
<p>Naravno, dotjerivanje »nijansi« će potrajati, a dotle će se izmjenjivati optužbe, prijetnje i reagiranja na njih.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Istinu treba reći: naši su intelektualci državni službenici</p>
<p>Intelektualci nikad nisu bili slobodni. Sveučilišta su se u Europi razvijala u sklopu Crkve, intelektualci su bili većinom redovnici, pa je za njih, kao i za sve redovnike, vrijedila crkvena disciplina. Nakon toga evo ih na dvoru: Johann Sebastian Bach, da uzmemo jedan primjer, nije bio ništa drugo doli bolje plaćen dvorski sluga... Znanstvenici su uvijek služili interesima političara / Malo sam vidio svojih kolega koji pokazuju i minimum građanske hrabrosti. Zamislite sveučilišnog profesora (i to još u mirovini) koji nema petlje reći da neće bez ugovora raditi posao koji ni na koji način nije obavezan raditi, drugog koji smatra da je naročito hrabar kada javno kaže za svoga kolegu da ga treba oslovljavati s »profesor« umjesto s »akademik«, urednika koji autora upozorava na rečenicu »HAZU je danas zapravo elitno stručno društvo«, jer bi</p>
<p> zbog nje (autor) »mogao imati problema«</p>
<p>NENAD RAOS</p>
<p>Upalio sam nedavno, štono se kaže slučajno, televizor kad ono</p>
<p> – opet se, tko zna koji put, govori o našoj znanosti, obrazovanju, o tome kako bez stuboke promjene našeg odnosa prema učenju i znanju ne možemo u dvadeset prvo stoljeće (u kojem već jesmo).</p>
<p>Javlja se neki gledatelj, pa napada gosta u emisiji Ivana Supeka. Kaže: Kakav ste vi to fizičar kad imate samo tri prava znanstvena rada (prema današnjim kriterijima nedovoljno i da se prestane biti znanstvenim novakom), pa kakva ste vi to oporba kad ste radili za komuniste!</p>
<p>Gost se pokušava braniti: ta ima on i više od tri znanstvena rada, napustio je fiziku da bi se bavio književnošću i filozofijom, a osnovao je i Institut »Ruđer Bošković« . Što se pak njegova političkog angažmana tiče, opirao se programu izrade jugoslavenske nuklearne bombe (a bio je direktorom instituta koji je osnovan radi njezine izrade)… </p>
<p>I mislim si, u kakvu mi to svijetu živimo! Čovjek je bio oporba u onom političkom sustavu, a kad ono – bio je direktor, bio je rektor, nije proveo nijedan dan u zatvoru. </p>
<p>Godine 1971. studenti su (i ne samo studenti) bili osuđivani na dugogodišnje robije zbog članaka u novinama (»neprijateljska propaganda«), u vrijeme dok je gospodina Supeka pratila slava »jugoslavenskog Russella«, studenti su bili premlaćivani, a nakon toga izbacivani s fakulteta, jer su potpisali kandidacijsku listu koju su sami sastavili (a nije im došla »odozgo«)… </p>
<p>Što je u toj i takvoj državi nedostajalo gospodinu Supeku? Ništa, baš ništa.</p>
<p>Ali ne bih se više na tome zadržavao. Ljudi su se snalazili kako su znali i umjeli – zaista ne bih nikom zamjerio što je bio u ratu, a nije dobio kuglu u glavu. Radije bih se pozabavio osnovnim pitanjem koje – vidim – predstavlja svojevrsnu enigmu za našeg prosječnog čitatelja: Zašto intelektualci (znanstvenici) šute? </p>
<p>Glas intelektualaca je mit. Intelektualci nikad nisu bili slobodni. Sveučilišta su se u Europi razvijala u sklopu Crkve, intelektualci su bili većinom redovnici, pa je za njih -kao i za sve redovnike - vrijedila crkvena disciplina. Nakon toga evo ih na dvoru: Johann Sebastian Bach, da uzmemo jedan primjer, nije bio ništa drugo doli bolje plaćen dvorski sluga.</p>
<p>Otac novovjekovne filozofije René Descartes pobjegao je iz »neslobodne« Francuske u »slobodnu« Švedsku, da bi na dvoru kraljice Kristine uživao slobodu »dvorskog filozofa«, kojega je kraljica noću budila, jer joj se upravo tada prohtjelo da s najvećim umom svoga vremena pretresa neka vrlo važna pitanja o svijetu, bogu i čovjeku. </p>
<p>Ni u novije vrijeme nije bilo ništa bolje. </p>
<p>Kako je moguće da Albert Einstein najprije potpiše prijedlog kojim traži od vlade Sjedinjenih Država da napravi atomsku bombu, da bi nedugo potom – kada su prve bombe pale na Japan – postao gorljiv pacifist? E moj Einsteine!</p>
<p>Riječ je jednostavno o tome da su vojni krugovi htjeli imati nuklearnu bombu, a za to su trebali široku podršku javnosti. A što ćeš bolje podrške od podrške najvećih fizičara, da ne kažem umova, svekolikog čovječanstva (da ljudi ne pomisle kako je zamisao o nuklearnoj bombi došla iz glave nekog glupog vojnika)! </p>
<p>No kad su prve bombe pale, trebalo je spriječiti da neprijatelj razvije isto oružje. Zato je pacifizam ušao u modu (uz gorljivu podršku otaca nuklearne bombe!). </p>
<p>Uzeto ovako ili onako, znanstvenici su uvijek služili interesima političara. Komunistička je vlast htjela pokazati svijetu kako se u Jugoslaviji slobodno misli. Nekolicini odabranih dali su slobodu da budu oproba (do određene granice), a ostalima – onima koji nisu uspjeli dokučiti pravi smisao latinske poslovice Quod licet Iovi, non licet bovi slijedilo je izbacivanje s posla, zatvor, a, prema potrebi, omča ili plotun streljačkog stroja. </p>
<p>Pa ipak, mit o slobodnom intelektualcu, savjesti nacije (i čitavog čovječanstva), uporno se održava.</p>
<p>Korijene tog mita možemo potražiti u osamnaestom i devetnaestom stoljeću kada su se pojavili društveno angažirani pisci (Voltaire, Zola). Ti su pisci živjeli od prodaje svojih knjiga i kao takvi bili su ekonomski neovisni. </p>
<p>Mogli su pisati što su htjeli i o čemu su htjeli, dopuštala im se i sloboda ponašanja (pa opet ne i homoseksualizam – slučaj Oscara Wildea), a sva je ta sloboda opet bila u službi tržišta. </p>
<p>Jer, jasno je, što je knjiga pisana slobodnije više će se čitati, i bolje prodavati.</p>
<p>Je li tu kraj slobode intelektualca?</p>
<p>Čini mi se da jest. Unatoč suprotnom mišljenju u široj javnosti, malo sam vidio svojih kolega koji pokazuju i minimum građanske hrabrosti. </p>
<p>Zamislite sveučilišnog profesora (i to još u mirovini) koji nema petlje reći da neće bez ugovora raditi posao koji ni na koji način nije obavezan raditi, drugog koji smatra da je naročito hrabar kada javno kaže za svoga kolegu da ga treba oslovljavati s »profesor« umjesto s »akademik«, urednika koji autora upozorava na rečenicu »HAZU je danas zapravo elitno stručno društvo«, jer bi zbog nje (autor) »mogao imati problema«.</p>
<p>Ili što reći za običaj da, uza sve telefone, faksove i elektroničke pošte, protok informacija ide sporije nego golubljom poštom, jer se ljudi ustručavaju njima služiti (da ne bi kolegi stali na žulj!), nego se za poslovne razgovore čekaju prigode poput koncerta ili veselice. </p>
<p>Jedan sjedi u komisiji drugom, taj onom trećem, a ako se taj naljuti… </p>
<p>(Konkretno: čovjek nije pola godine skupio hrabrosti da upita kolegu je li gotov s poslom, jer mu predstoji izbor za profesora.)</p>
<p>Istinu treba reći: naši su intelektualci državni službenici. Država im daje plaću, država im daje zaposlenje, država im daje mirovinu… Ako hoćete vidjeti kako razmišlja naš intelektualac čitajte Čehova. </p>
<p>Autor je doktor znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Naši klonimiri: Biti nesolidaran s patnjama drugih, to je sveti zakon ovih naših prostora</p>
<p>Kako sam i ja bio kloniran, marno sam trčao štafetu, pisao brzojave podrške, kad bi se veliki vođa i učitelj, vraćao iz uspješna lova iz Mongolije. I svi oko mene cupkali su po Frankopanskoj, kad je nailazilo mudro rukovodstvo. Mahali zastavicama. Pljeskali. Sad se toga ni moji najbliži ugledni prijatelji, koji su zauzeli važna mjesta ne </p>
<p>sjećaju. Bit će, da su nešto bolje klonirani od mene</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Prvi klon, zaboga, kako tvrde televizija i ostala glasila, nije se pojavio neki dan u Americi, nego u nas. To odgovorno tvrdim. Još dok je Lijepa naša drijemala u zagrljaju tvrđave samoupravljanja, rodio se u ubavom zagrebačkom rodilištu, dječarac.</p>
<p>A kako onda, tako i danas, iza ponoći za Novo ljeto stižu vražji čestitari. Nikome ne daju mira, pa ni jadnim rodiljama. Evo ih, supijanih i mamlastih, s papirnatim kapama na pozamašnim glavama. Nimalo nalik na gospodu Sveta tri kralja. Jest da nose neke poklone, ali to nije to. Srećom, ne nose knjige na dar, Daljnji pravci razvoja socijalizma itd. </p>
<p>Umjesto sretnih rodilja, oni ljube mlađahne babice, a šef Partije izravno u usta šefa rodilišta. Pa kad su se otarasili poklona i održali govorancije, uz obilje štucanja i podrigivanja, oglasio se u kutu, nikom na putu, naš Klonimir. Tek je imao tri minute života i nešto stotinki sekundi. Ali ta odlučnost. Taj glas, taj stas. </p>
<p>U ime svoje subraće, malih budućih klonova, umjesto ravnatelja, on je osjetio potrebu da zahvali na čestitkama. Poželio im mnoge radne pobjede. Biranim podrepaškim rječnikom. Najprije su staklena vrata rodilišta razvalili izbezumljeni tjeločuvari. Potom vozači, skutonoše, sveprisutni novinari. Posljednji je rodilište napustio, nimalo slavno, šef Partije. Bacio se kroz zatvoreni prozor sa sedmog kata. Ništa mu se nije dogodilo. Uvijek u nas na vlast dolaze pravi ljudi. Baciš ga s nebodera, ništa. Ostane na nogama.</p>
<p>Kasnije, zna se. Društvo čestitara skupilo se izjutra na domjenku u Kockici. Neki bome potpuno sijedi. Niti iju, niti piju. Samo se obaziru. Ni slutili nisu, da su bili prisutni povijesnom događaju, stvaranju hrvatskog klona. Koji sretno živi, uporno šuti i savršeno ga nije briga kako je drugom subratu klonu pored njega.</p>
<p>Ravnatelj rodilišta unaprijeđen je za ministra, a sretne rodilje, koje su tog trena bile tamo, dobile su trosobne stanove i radna mjesta. Kako bi sve zaboravile. Nagrada za svaku aktivnost na ovim prostorima, bilo koje vrste, mora biti opipljiva. Onda ste sigurni da ništa neće izaći u javnost. </p>
<p>Kasnije je kloniranje u nas krenulo munjevito, a propalih tvornica i prostora za rad, koliko želiš. Uvjeti idealni. Znanost ide dalje. Uspjelo se klonirati i lopove blizance. Izađu iz majčine utrobe i već smišljaju, kako da okradu domovinu. Jedan od njih obvezatno mora biti u vlasti. Kako sam i ja bio kloniran, marno sam trčao štafetu, pisao brzojave podrške, kad bi se veliki vođa i učitelj, vraćao iz uspješna lova iz Mongolije. I svi oko mene cupkali su po Frankopanskoj, kad je nailazilo mudro rukovodstvo. Mahali zastavicama. Pljeskali. Sad se toga ni moji najbliži ugledni prijatelji, koji su zauzeli važna mjesta ne sjećaju. Bit će, da su nešto bolje klonirani od mene.</p>
<p>Ljeta Gospodnjeg 2003. godine pune nam uši sa svih strana. Klonovi, pa klonovi. Nemoralno, ogavno, strašno. Sjedim u kafiću i carski uživam. Uz ledenu, ogavnu kavu i tužni pelinkovac, koji mahom piju svi klonovi. </p>
<p>Madam koja poslužuje goste, mrka je, ljutita. </p>
<p>Ni kirurškim zahvatom ne možeš joj vratiti osmijeh na lice. Kao ni većini naših građana. Oni su stalno ljutiti. A lijepo im premijer veli, da će živjeti 1,3 posto bolje, nego u baznoj godini toj i toj. Ne vjeruju ni sebi, a kamoli drugom.</p>
<p>Pored mene u tišini jedan subrat klon igra pikado. Birano psuje, kako je u nas i red, kad stvari ne idu kako smo mi zamislili. A posljednji, treći gost, čita tiskovinu. Sriče. Preko prve stranice, strahotan naslov. Opljačkani, dužni, bez perspektive. Na dva soldata dolazi jedan bojnik. </p>
<p>Isto kao kod umirovljenika. Jedan zaposlen, tri nezaposlena, dva umirovljenika. Ustroj, preustroj. Naslovi, od kojih bi normalnom čitaču skočio tlak na tisuću. Donji i gornji. Našem klonu, ništa. Samo je radosno vrisnuo, kad je pročitao, da se u Americi snima peti nastavak Harryja Pottera.</p>
<p>Kroz prljavo staklo vidim, valja se kolona nezadovoljnika, štrajkaša. Deru se dosta neukusno i jauču, da ih poslodavac nije isplatio ima tome godinica dana. Nose i neke transparente. Koješta. Na njima čitam svašta. Vrlo neumjesno ispisana su na njima imena uglednih ljudi, za koje štrajkaši tvrde da su ih, tobože, opljačkali.</p>
<p>Mi u kafiću, ništa. Ni da bi trepnuli. Jedino im je pipničarka uputila ubojit pogled. Kao, što se ovi vani deru. Pa nju njezin gazda ne plaća puna tri ljeta, pa što. </p>
<p>Biti nesolidaran s patnjama drugih, to je sveti zakon ovih naših prostora. </p>
<p>Važno je da je meni dobro, ne. Bitna osobina kloniranih. Nije loše biti sluga u dobrih gospodara. A drugima, kako Bog da.</p>
<p>Nekako mi se u glavi, nakon trećeg pelinkovca, motaju u glavi naše jezične kombinatorike. Pa klon, čekajte... Klonuti. To je naš glagol. Iz uspravnog položaja prijeći u poluviseći. Objesiti se. Spustiti. Prekloniti se... Pasti na nos. Kloniti se, otklanjati. Postati potišten, obeshrabren, jadan.</p>
<p>Vele, odumiremo kao narod. Klonuli smo u vrlo ozbiljnom poslu. Da bi išao praviti djecu, zamalo traže konsenzus. I dok ga dobijem, klonem.</p>
<p>Uspravimo se, zaboga, a klonove pustimo drugima. Ne hodajmo u tišini i šutke u kolonama nezadovoljnika. Propnimo se na prste. Pogledajmo napokon tko nas to već godinama i stoljećima vuče za nos.</p>
<p>Možda klonirani.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Što mi, Hrvati, imamo hrvatsko: zbrčkano gunđanje ili nepoznavanje hrvatskoga standardnoga jezika</p>
<p>Dok razne kraljevine i carevine imaju svoje kraljevske i carske institucije, a zovu se tako, jer su ovako ili onako povezane ili s državom ili s institucijom kralja ili cara – Republika Hrvatska nema valjda gotovo ničega što bi bilo republičko. Naša </p>
<p>država kao da ne želi znati da je republika, i to Republika, s velikim slovom, nego se ponaša drukčije, kao da je u njenu službenom imenu riječ država / Republika Hrvatska jest država, njen je tip države republika (sjetimo se i onoga: res publica, javna stvar...), i naša se država zove Republika Hrvatska, ali što je u njoj republičko? Mnoga se tijela i ustanove nazivaju državnima, a neki pak, i razni programi, nacionalnima. U skladu s općim trendom zamagljivanja značenja riječi, jer riječ nacionalni ne znači u hrvatskome isto što znači englesko national / Hrvatske pridjeve trebalo bi upotrebljavati u skladu s hrvatskom sintaksom. Proces zatiranja toga ima svoje začetke davno, no uvijek je bio uska i rubna pojava. U vrijeme bujanja nečega što bismo mogli nazvati privatnom inicijativom, nabujalo je i isticanje vlastite nepismenosti i nesnalaženja u hrvatskom jeziku </p>
<p>ALEMKO GLUHAK</p>
<p>Već godinama gledam Trg Republike pa Trg bana Josipa Jelačića, i mislim si</p>
<p> – to je središnji trg glavnoga grada Hrvatske. Ima tu misli koje se tiču domoljubnih osjećaja, a oni opet potiču pitanja o pojavama koje se čine čudnima.</p>
<p>Glavni grad Republike Hrvatske, hrvatski glavni grad – ima Trg Francuske Republike, Ulicu Savezne Republike Njemačke, Ulicu Republike Austrije, Vatikansku ulicu, Islandsku ulicu, Britanski trg... Ima i Ilirski trg, nazvan tako prema hrvatskom narodnom preporodu i preporoditeljima, prema ilirskom pokretu i ilircima. Ali glavni grad Republike Hrvatske nema ni trga ni ulice te iste naše republike.</p>
<p>Dok razne kraljevine i carevine imaju svoje kraljevske i carske institucije, a zovu se tako, jer su ovako ili onako povezane ili s državom ili s institucijom kralja ili cara – Republika Hrvatska nema valjda gotovo ničega što bi bilo republičko. </p>
<p>Naša država kao da ne želi znati da je republika, i to Republika, s velikim slovom, nego se ponaša drukčije, kao da je u njenu službenom imenu riječ država. A ima i takvih država, kojima je u službenom imenu riječ država: Država Grenada, Država Izrael, Država Katar, Država Kuvajt, Nezavisna Država Zapadna Samoa. A množinu riječi država imaju Sjedinjene Američke Države i Ujedinjene Države Mikronezije. Neke države nemaju u imenu određenja karaktera države pa im se službeno ime poklapa s imenom zemlje ili je vrlo slično imenu zemlje: Sveta Lucija, Solomonski Otoci, Otoci Tuvalu, ili imaju malo drukčije, kao Ruska Federacija, Grad Vatikan (Vatikanski Grad).</p>
<p>Samostalna država Republika Hrvatska surađuje i s državama i s poddržavama – pa tako surađuje i sa Saveznom Republikom Njemačkom i sa Slobodnom Državom Bavarskom. Jasna je razina suradnje s Njemačkom, a s Bavarskom se surađuje na razini skupine Alpe-Jadran, gdje su ravnopravne članice i države, i sastavni dijelovi država.</p>
<p>Da, Republika Hrvatska jest država, njen je tip države republika (sjetimo se i onoga: res publica, javna stvar...), i naša se država zove Republika Hrvatska, ali što je u njojrepubličko? Mnoga se tijela i ustanove nazivaju državnima, a neki pak, i razni programi, nacionalnima. </p>
<p>U skladu s općim trendom zamagljivanja značenja riječi, jer riječ nacionalni ne znači u hrvatskome isto što znači englesko national.</p>
<p>Zaista, kakav je ono odbor bio – nacionalni odbor za uspostavu međunacionalnog povjerenja. Jedno znači prvo nacionalni, drugo znači nacionalni u međunacionalni.</p>
<p>I da: u vrijeme crvenoga mraka imali smo domaće i internacionalno, a sada je situacija sasvim drukčija, jer imamo nacionalno i međunarodno. </p>
<p>I zaista: kakav je odnos pridjeva nacionalni u sklopovima kao nacionalna mirovina, nacionalni pozivi, nacionalne manjine – ta i po tome vidimo da nešto nije u redu. A te telefonske nacionalne pozive omogućuje nam nacionalna telekomunikacijska kompanija čiji je većinski vlasnik njemačko-međunarodno poduzeće Deutsche Telekom, pa se poduzeće koje je registrirano kao Hrvatske telekomunikacije d.d. nama, prema uzoru na svojega većinskoga vlasnika, posve polunacionalno i nehrvatskopravopisno piše Hrvatski Telekom (ali pozivi prema inozemstvu jesu međunarodni pozivi, nisu »internacionalni«). </p>
<p>I da: imamo mi još tih nacionalnih kompanija, npr. nacionalnog avioprijevoznika, koji se predstavlja hibridnim imenom Croatia Airlines (hibridno: jer se prvi dio imena čita na latinsku, drugi na englesku). Ima toga »nacionalnoga« i u imenima kao što su Nacionalna veletržnica, Središnji nacionalni fond...</p>
<p>Malo-malo pa se čuje da su neki narodni junaci iz narodnih pripovijedaka i pjesama i drugi – nacionalni junaci. Valjda će, kao što imamo nacionalna jela, uskoro nastati i naziv nacionalne pripovijetke i pjesme...</p>
<p>U Hrvatskoj enciklopediji – hrvatskoj! – više ne postoji naziv državna himna: to se »prevelo« i sad imamo nacionalne himne. Da, jer je npr. na engleskom national anthem, pa zašto bismo mi u vlastitoj, hrvatskoj Hrvatskoj enciklopediji imali to rečeno na dosadašnji hrvatski način...</p>
<p>U devedesetim je godinama nastala inflacija nacionalnoga da za to nacionalno ne znamo što zapravo treba značiti.</p>
<p>A gdje smo tek sa tri najviše državne institucije? To su predsjednik Republike Hrvatske, vlada Republike Hrvatske, i kad nam trebaju imena, to su Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske (a opis je još i hrvatska vlada), ali nemamo instituciju koja bi se, usklađeno s tim nazivima, zvala Sabor Republike Hrvatske. Od tri naziva, dva na jedan način, treći na drugi: Hrvatski sabor.</p>
<p>Što mi Hrvati imamo svoje hrvatsko? Mnogo toga, pa tako imamo i svoje vlastito, hrvatsko nepoznavanje hrvatskoga standardnoga jezika – raznih njegovih dijelova.</p>
<p>Hrvatske pridjeve trebalo bi upotrebljavati u skladu s hrvatskom sintaksom. </p>
<p>Proces zatiranja toga ima svoje začetke davno, no uvijek je bio uska i rubna pojava. U vrijeme bujanja nečega što bismo mogli nazvati privatnom inicijativom, nabujalo je i isticanje vlastite nepismenosti i nesnalaženja u hrvatskom jeziku. Neki ljudi, bojeći se za hrvatski jezik, vide problem samo u inojezičnim, stranojezičnim i bastardnojezičnim imenima poduzeća i drugoga, kao što su npr. imena kao Croatia Records, Croatia Airlines, Štef-trade, Tonči-export itd. No ne vide mnoštvo dvočlanih i višečlanih imena kojima su riječi hrvatske, ali sintaksa im je itekako nehrvatska.</p>
<p>Na Jelačićevu trgu u Zagrebu, na središnjem trgu naše zemlje i republike čiji glavni grad nema ni trga ni ulice te zemlje i republike - možemo vidjeti osamdesetak raznih velikih i relativno velikih natpisa.</p>
<p> To su veliki natpisi na krovovima, promjenjivi reklamni panoi, cimeri, natpisi nad izlozima, ploče uz ulaze...</p>
<p>Od njih nešto više od polovice jesu imena i koja su posve dobra, ili se o njihovoj dobrosti u smislu u kojem sada pišem, i nema što reći, jer su jednočlana ili inojezična: »Altos«, »Berlitz«, »Ericsson«, »Ferimport«, »Franck«, »Harmica«, »Znanje«, »Austrian Airlines«, »Diners Club International«, »Estetic Uvema«, »Hypo Alpe-Adria-Bank«, »Samsung Digitall« itd. </p>
<p>Među njih mogli bismo strpati i kvazihibride tipa »Ban Café«: to je možda inojezično ime, samo što riječ café kao pripada francuskom jeziku, no sumnjam da je imenovatelj imao na umu baš taj jezik...</p>
<p>Nešto više od četvrtine tih natpisa jesu dvočlana ili višečlana imena s dobrim sklopom riječi, dakle, imaju dobru hrvatsku sintaksu: »Galerija Mala«, »Galerija Zaklade«, »Gradska kavana«, »Kavana Dubrovnik«, »Klub književnika«, »Knjižara Ljevak«, »Knjižara Tamaris«, »Mala kavana«, »Turistički informativni centar«, »Zagrebačka banka«...</p>
<p>Nehrvatska gramatika, nehrvatska sintaksa</p>
<p>Petnaestak natpisa, što je šestina od tih osamdesetak, naizgled su hrvatski, ali imaju nešto pogrešno – većinom imaju nehrvatsku gramatiku, nehrvatsku sintaksu, nehrvatske sklopove. To su »Dubrovnik kavana«, »Samobor kristal« i slični. </p>
<p>Neke od takvih mogli bismo shvatiti i kao dobre, npr. »Croatia osiguranje« možemo razumjeti kao »Croatia, osiguranje«, dakle, kao da bi ime bilo »Croatia«, a riječ osiguranje da samo objašnjava što je osnovna djelatnost poduzeća; tako možda i »Partner banka«. Tako je npr. »Quisisana – biljna drogerija«, gdje je takvo objašnjenje odvojeno crtom od imena ili glavnoga imena. </p>
<p>Sklop »Samsung klima uređaji« dobro bi se rekao i napisao drukčije: ili Samsungovi klimauređaji ili klimauređaji Samsung. Među tih petnaestak spadaju i hibridi kao »Bonbonniere Kraš«, i od studenoga 2002. »City centar Varteks«. Uz mnoštvo kojekakvih i svakojakih »centara« (pa do takvih kao tobacco centar, za običnu malu trafičicu, ili cvjetni centar, za cvjećarničicu), pitanje je što bi uopće to »city centar« trebalo značiti.</p>
<p>Stojeći na Trgu (na Trgu...), vidimo i jednu važnu općerazumljivu obavijest za svekoliko hrvatsko pučanstvo: Opening soon Tantra lounge bar.</p>
<p>Changing Croatian? Closing Croatian?</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer matematike i doktor znanosti u području jezikoslovlja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Ured mu je»štand« na uglu Frankopanske</p>
<p>Na suncu i kiši, snijegu i vjetru, Vinko Martinović zadovoljan je, jer od nečega se mora živjeti a tu susreće i ljude, kaže. No, kad se želi ugrijati, mora pripaziti da ne potroši odmah ono što je upravo zaradio </p>
<p>Čak i najtoplija zimska odjeća nerijetko se pokazuje nedovoljnim štitom pred oštrom hladnoćom koja se za ovakvih zimskih dana probija do kostiju. Mnogim građanima teško pada već i kratko smrzavanje na putu do posla pa s gorljivim nestrpljenjem očekuju zagrljaj topline svojih ureda i domova. A kako li samo teške zimske dane proživljavaju kolporteri čija su radna mjesta bljuzgave ulice grada koje ne grije pucketava toplina kamina? </p>
<p>Da prodaja novina pod ne baš uvijek vedrim nebom nije lagan kruh, potvrđuje i Vinko Martinović čiji »ured« predstavlja »štand« s novinama na uglu križanja Frankopanske s Ilicom, smješten tu još od 1997. godine. Olakotna je okolnost što se Martinović ovdje uspio smjestiti pod strehu pizzerije pa mu oborine ne padaju za vrat, za razliku od križanja Savske i Jukićeve gdje je prije prodavao novine i bio sasvim izložen vremenskim uvjetima.</p>
<p>»A gdje ću naći bolji posao? Pa firme stalno propadaju i sve više ljudi ostaje bez posla. Drugog posla nemam, a od nečeg moraš živjeti«, povjerio nam se Martinović. Novine se kod njega mogu kupiti već u sedam ujutro i uglavnom ne odlazi kući prije 16 ili 17 sati. Prodaja mu najbolje ide kad nema kiše ni snijega, odnosno kada je na ulicama mnogo ljudi.</p>
<p>Ljetne vrućine Vinko mnogo bolje podnosi nego smrzavanje kakvom je izložen posljednjih dana, ali on ima svoje načine da i tome doskoči. Kod dva koraka udaljenog »Suška« je toplo. »Nema druge, nego malo se zagrijati u kavani i nešto popiti«, objašnjava Vinko, dodavši kako se, međutim može dogoditi da »onda shvatiš kako si ono što si zaradio, upravo i potrošio«.</p>
<p>Naime, Vinkov trud nagrađen je u prosjeku sa samo 2000 kuna mjesečno, ali on kaže: »Nije sve u novcu! Neprocjenjiva mi je vrijednost što se svakodnevno družim s ljudima i s njima popričam«. Tako je stekao mnoga poznanstva na visokim položajima. Zbog blizine sjedišta Demokratskog centra kod njega često novine kupuje Mate Granić, a među kupcima su još Zlatko Canjuga, Franjo Gregurić. Kao čitaoca Vjesnika naveo je Josipa Manolića. </p>
<p>Ostali njegovi kolege kolporteri baš i nisu bilo raspoloženi za razgovor, pokazavši nevoljkost da s nama podijele svoje životne priče i jade. Tko bi im zamjerio? </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>HSLS: Poskupljenje parkirališta - financijska segregacija Zagrepčana</p>
<p>HSLS smatra sramotnom odluku o poskupljenju parkirališta u Zagrebu jer će njome središte grada biti dostupno samo vozačima dubljeg džepa, što će za posljedicu imati financijsku segregaciju građana, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Gradske organizacije HSLS–a Herman Vukušić. Dodao je da bi ta odluka imala smisla jedino kad bi javni promet bio kvalitetan, što u Zagrebu nije slučaj, zbog čega ga za odlazak na posao koristi samo 11 posto građana.</p>
<p>Zbog urbanističkih i kulturoloških razloga HSLS se protivi planovima o izgradnji podzemne garaže na Trgu maršala Tita i predlaže da se ona izgradi ispod srednjoškolskog igrališta iza Muzeja Mimare. Vukušić je predložio da parkiranje oko domova zdravlja bude besplatno, istaknuvši da će HSLS taj prijedlog uputiti Gradskoj skupštini preko jedne od stranaka. </p>
<p>Kritizirajući rad gradskih vlasti, Vukušić je izrazio sumnju u uspjeh započetih projekata, dodavši da će vladajuća koalicija u slučaju neuspjeha na parlamentarnim izborima vjerojatno nastojati što duže ostati na vlasti u Zagrebu. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Banuli u kuću s računom od 35.000 kuna</p>
<p>Nakon neočekivanog posjeta radnika Hrvatske elektroprivrede, šesteročlana obitelj Sedmak iz Podsusedskog Dolja ostala je u srijedu bez struje. Iako na račun HEP-a redovito, svakog mjeseca, kako kažu, uplaćuju 400 kuna, osim isključenja električne energije uručen im je i račun u iznosu od 35 tisuća kuna kojim bi trebali podmiriti navodnu krađu struje. </p>
<p>»Naše kućanstvo plaća gotovo dvostruko veći mjesečni iznos za potrošenu struju od susjednih i nikad se zbog toga nismo žalili. Očito je riječ o zabuni jer prema HEP-ovoj računici mi smo prošle godine potrošili nešto manje od 40 tisuća kuna za struju«, kaže ogorčeni Marijan Sedmak koji optužbe o krađi struje smatra neutemeljenim. Spornim se, kaže, pokazao stroj za zavarivanje koji se nalazi u garaži u vlasništvu njegova brata Damira.</p>
<p> »Taj stroj već godinama nije u uporabi jer je pokvaren«, objasnio je Marijan. No, obitelj Sedmak nema primjedbe samo na, kako kažu, neosnovano isključivanje struje. </p>
<p> Radnici HEP-a posjetili su Podsusedsko Dolje nešto poslije podne. »Kad sam otvorila vrata radnici su ušli u kuću, a da se pritom uopće nisu predstavili ni objasnili zašto su došli«, rekla je baka Vilma koja je u trenutku njihova dolaska bila sama u kući. Kad su je upitali gdje se nalazi brojilo, pomislila je da žele očitati stanje, no, tek nakon što su pomno »pretresli« sve prostorije i popisali aparate priključene na mrežu objasnili su joj razlog njihova dolaska.</p>
<p> »Navodno je netko HEP-u poslao prijavu da krademo struju«, kaže baka Vilma dodavši kako je na kraju uviđaja morala potpisati zapisnik iako nije znala što u njemu točno piše, jer ne vidi dobro. </p>
<p>»U jeku zime ostali smo bez struje i grijanja, a šanse da otplatimo dug prema HEP-u su gotovo nikakve jer smo supruga i ja nezaposleni, a mjesečna primanja su nam 800 kuna«, zaključio je Marijan Sedmak. </p>
<p>Ostaje nejasno zašto obitelj plaća, i ne žali se, veću cijenu struje od susjeda, kako sami tvrde, te tko ih je i zašto prijavio. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Odluka o privremenim mjerama odgođena do kraja siječnja </p>
<p>Sudac Trgovačkog suda Ivan Vladić zatražio je u četvrtak od odvjetnika koji zastupa Velimira Sulića, jednog od suvlasnika poduzeća Croatia bus, da u roku od tri dana dostavi Sudu dokumente kojima može potvrditi da je obitelj Sulić Hrvatskom fondu za privatizaciju platila sporne dionice tvrtke. Iako je Državno odvjetništvo očekivalo da odluka o zatraženim privremenim mjerama bude donesena već u četvrtak, odluka je odgođena za novo ročište, 28. siječnja.</p>
<p> Državno odvjetništvo koje je u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju podnijelo prijavu protiv bivše Uprave Croatia busa, traži rješavanje pitanja vlasništva nad dionicama zbog kojih 40-ak otpuštenih radnika od 5. studenoga blokira poduzeće, zatim imenovanje privremene uprave, zabranu raspolaganje dionicama te proglašavanje nevažećim ugovore na temelju kojih je obitelj Sulić došla do većinskog vlasništva. </p>
<p> »Nismo zadovoljni ovakvim razvojem situacije. Zakazivanje novog ročišta ukazuje na to da sudac Vladić bježi od konačne odluke«, izjavio je nakon ročišta predsjednik Novog sindikata Mario Iveković, dodavši kako će obitelj Sulić jako teško doći do potvrde o kupljenim dionicama. </p>
<p>»Oni ne mogu doći do dokumenata koji dokazuju da su na legalan način došli do većinskog udjela u vlasništvu, jer te dionice nisu ni platili. Potvrdu za tu tvrdnju dobili smo i od zamjenice Državnog odvjetnika Snježane Frković«, napominje predstavnik otpuštenih radnika Marinko Vidaković. </p>
<p>Direktor Croatia busa i sin provoputuženog Leona Sulića, Trpimir Sulić, uvjeren je kako odluka o imenovanju privremene Uprave neće biti donesena. »Ročište je zakazano tek za 20 dana iako bi odluke o privremenoj mjeri trebalo donositi po hitnom postupku«, zaključio je.</p>
<p>Ugovor kojim je obitelj Sulić kupila dionice poduzeća od Stipe Radića i Ante Marijana, a koji odvjetništvo pokušava osporiti, navodi Sulić, ovjeren je kod javnog bilježnika tek 1999. godine.</p>
<p> »U ugovorima stoji datum iz 1995. godine što navodi na zaključak da su ugovori potpisani prije upisa u sudski registar. No, kako ugovori stupaju na snagu kad ih ovjeri bilježnik, a to se dogodilo 1999. godine, dionice su nam pripale nakon upisa u sudski registar«, objasnio je Sulić. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Opet zaustavljeni tramvaji i neke autobusne linije</p>
<p>Nakon podneva tramvajski promet u gradu u četvrtak je normaliziran. Linije broj 14 i 8, koje su na relaciji Draškovićeva - Mihaljevac obustavljene u 6.10 sati zbog kvara tramvaja, ponovno su provozile poslije 10 sati. Isto je bilo i s linijama 6 i 7, za Novi Zagreb. Tramvaji broj 15, od Mihaljevca do Dolja, čiji je promet obustavljen od ranih jutarnjih sati, počeli su voziti u 12.40 sati.</p>
<p>Od autobusnih linija u četvrtak je zbog snijega od 4 do 11 sati, bila obustavljena samo ona Črnomerec - Perjavica. Skraćene su bile četiri autobusne linije na području Velike Gorice. To su: linija 301 Velika Gorica - Pokupsko, od 4.30 do 11 sati, zatim linija 302/1 Velika Gorica - Fotnja, koja je vozila samo do Kravarskog, 311 Velika Gorica - Levi Štefanki, skraćena do Peršinovca, i 303 Velika Gorica - Kozjača, skraćena do Šiljakovine.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ročnici čistili snijeg ispred poliklinike Suvag</p>
<p>Dvadesetak ročnih vojnika središta za obuku Borongaj, u četvrtak je čistilo snijeg ispred poliklinike Suvag. Vrijedni mladići, oboružani lopatama, od snježnih su nanosa očistili dvorište, te pločnik i kolni ulaz poliklinike. Djelatnici Suvaga i djeca počastili su ročnike tom prigodom čajem i keksima, a najmlađi su zauzvrat dobili poklone – 20 olovaka i vojničke kape.</p>
<p> Prema riječima Davora Denkovskog, načelnika Služba za odnose s javnošću i informiranje MORH-a, to je prva akcija čišćenja snijega, odnosno ispomoć vojske lokalnoj samoupravi. »Za trenutno aktualnih vremenskih nepogoda sustavno ćemo pomagati u čišćenju snijega i to ispred ustanova gdje su smještena djeca, ali i starije osobe«, rekao je Denkovski. Dodao je kako to sigurno neće biti i posljednja pomoć Hrvatske vojske građanstvu. </p>
<p>Ravnateljica poliklinike Suvag Marija Paškvalin zahvalila se na pomoći te dodala kako će ulazi očišćeni od snijega omogućiti siguran prolaz za 500-tinjak djece koja dolaze na dnevnu rehabilitaciju, te tisuću onih koji ustanovu dnevno posjećuju radi dijagnostike problema slušanja i govora.</p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pitanje je kako doći na Sljeme! </p>
<p>Kako su ažurni u gradu, ne bi čudilo ni da se toliko najavljivano noćno skijanje odgodi za iduću godinu, kao, uostalom, i otvaranje jedinog WC-a i kafića</p>
<p>Ne valja kad nema snijega, a ne valja niti kad ga ima malo više. To, očito, vrijedi za sljemensko skijalište koje se uređuje »od krova«. Ulaže se, naime, u uređenje staza, kupnju topova, rasvjetu, a ne i u ono bitno. Kad, naime, padne snijeg, pristup Sljemenu zatvoren je zbog stare i dotrajale žičare koja stane kad malo jače zapuše vjetar. A Sljemenska cesta se, pak, zatvara jer ju ralice ne mogu očistiti dovoljno brzo i dobro. </p>
<p>Nema ni koordinacije. Zagrebačke ceste i policija povremeno otvaraju i zatvaraju cestu, a s vrha djelatnici skijališta pozivaju građane na skijanje, jer otvorene su sve staze: Crveni, Bijeli, Zeleni i Plavi spust! A kad se skijaši i uspiju probiti do skijališta, na početku Crvenog spusta nailaze na natpis: »Crveni spust je zatvoren! Skijanje na vlastitu odgovornost!«. </p>
<p>»Ma, Crveni spust je otvoren, no rad topova otežava skijanje pa da bi se osigurali od tužbi zbog ozljeda, stavili smo taj natpis«, kaže direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak. Skori početak noćnog skijanja Žiljak malo najavljuje, a malo ne. U srijedu je tako izjavio da bi toga dana »Elektra trebala priključiti struju na brojilo«, dok je u četvrtak njegova izjava glasila kako »struja nije priključena. Nejde to tako brzo, treba još usmjeriti reflektore...«. </p>
<p>Kako su pak ažurni u gradu, ne bi čudilo ni da se toliko najavljivano noćno skijanje odgodi za iduću godinu, kao, uostalom, i otvaranje jedinog WC-a i kafića. Oni su napravljeni u podnožju Crvenog spusta, ali još nije raspisan natječaj za najam toga prostora.</p>
<p>Prometna situacija protekla je dva dana bila još i dobra, jer nije bilo puno skijaša i sanjkaša, no tijekom vikenda očekuje se »ludnica«. Kako će se s njom nositi odgovorni – vidjet ćemo...</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zahod na Trgu bana Jelačića dobiva dizalo za invalide</p>
<p>Gradski ured za izgradnju grada i Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo planiraju zajednički urediti javni zahod na Trgu bana Jelačića. Uređenje bi trebalo početi najkasnije sredinom siječnja, saznao je Vjesnik, a pokazuju to i skele koje su već postavljene pred ulazom u WC.</p>
<p>Gradski ured namjerava izgraditi dizalo za invalide i jednu zahodsku kabinu prilagođenu invalidnim osobama. U radovima što ih je najavio Gradski ured za izgradnju grada, GSKG je vidio priliku da se nakon dugo vremena obnovi čitav prostor ovog objekta na Trgu bana Jelačića.</p>
<p> To je i razlog zbog kojeg će obnova početi tek sredinom mjeseca jer sad ove dvije strane pregovaraju kako bi izbjegle udvostručenje poslova i kako bi radovi trajali što kraće, budući da će za vrijeme obnove ovaj prostor ipak morati biti zatvoren. </p>
<p>Zbog toga se još i ne zna vrijednost investicije.</p>
<p>»Veselimo da je Grad pokazao osjetljivost u ovoj, Europskoj godini osoba s invaliditetom«, rekla je Vjesniku mr. Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Još nije izoliran virus gripe</p>
<p>Ako se stanovništvo pravodobno cijepi, nema veće opasnosti od epidemije gripe, tvrde epidemiolozi Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. Dodaju kako u zadnjih nekoliko dana u stotinjak ispitivanja uzoraka iz ždrijela nije izoliran virus gripe. Prema riječima dr. Miroslava Svjetličića, voditelja epidemiološke službe Zavoda za Zagreb i Županiju zagrebačku, u studenom prošle godine distribuirano je 126.500 doza cjepiva.</p>
<p>U Hrvatskoj je dosada protiv gripe sveukupno cijepljeno 527.000 osoba. Virus influenze kojemu inkubacija traje samo dva dana, očekuje se polovicom siječnja odnosno veljače. Može biti i odstupanja pa se opaka bolest, koju valja preležati tjedan dana, može pojaviti i početkom ožujka, kažu epidemiolozi. Nije kasno cijepiti se ni ovih dana u Mirogojskoj 16, od 8.30 do 19 sati. Kronični srčani i plućni bolesnici, dijabetičari te oboljeli od malignih procesa ne bi smjeli ostati necijepljeni. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pazite se, led tek prijeti </p>
<p>Samo u četvrtak do 13 sati u Klinici za traumatologiju čak je 30 ljudi potražilo pomoć zbog nagnječenja i lomova kostiju prilikom pada na snijegu i ledu/ Najčešće se lome gležnjevi, kukovi, laktovi, ramena i koljena, kaže specijalni kirurg dr. Dragan Đurđević </p>
<p>Iako meteorolozi za vikend najavljuju prestanak padanja snijega, građanima tek sada ozbiljnije prijete padanja i lomljenja kostiju. Naime, temperatura zraka kretat će se ispod ništice pa se tek narednih dana očekuje »pravo« zaleđivanje snijega preostalog na ulicama. </p>
<p>Na poseban oprez pri kretanju, pogotovo starijih ljudi, pozivaju i u Traumatološkoj klinici u Draškovićevoj ulici. Prema riječima specijalnog kirurga dr. Dragana Đurđevića, od ponedjeljka, otkad je snijeg počeo padati, pomoć zbog povreda uzrokovanih padovima na snijegu i ledu u Traumi je potražilo 96 građana, od čega je 49 teže ozlijeđenih. »Samo u četvrtak do 13 sati primili smo 30 osoba, od čega je 13 teže ozlijeđeno, a troje je zadržano u bolnici«, kaže dr. Đurđević i dodaje kako su najčešći nagnječenja i prijelomi gležnjeva, kukova, koljena, ramena i lakata, a zabilježena je i ozljeda vratne kralješnice.</p>
<p>Na Traumatološkom odjelu zatekli smo umirovljenicu Ružu Huzjak iz Velike Gorce. Ona nije imala sreće pri padu, pa je s operiranim gležnjem zadržana u bolnici. »Izašla sam iz kuće u dvorište. Iako smo već prije bili očistili, stvorio se led, a za sol nemam novca, i na stepenicama sam pala ravno, na stražnjicu. Kako živim sama, nitko mi nije mogao pomoći, pa sam se nekako dovukla do telefona i pozvala Hitnu«, kaže gospođa Ruža. Kako kaže, trpi jake bolove, a ne zna ni tko će se za nju brinuti, s obzirom da živi sama, a neko vrijeme neće moći hodati.</p>
<p>U ambulanti smo susreli umirovljenicu Barbaru Fajt nasreću nije zadržana na liječenju, ali je jako boli napukla palčana kost. »Pala sam ispred kuće u Gračanima i to točno na leđa, ali sam podmetnula ruku i tako je ozlijedila«, kaže Barbara Fajt. Kako nam je rekla, sama je išla u bolnicu, ali je autobus morala čekati duže od pola sata.</p>
<p>I kolegici, novinarki Marini Kuzmanić Hiržin iz Hine dogodila se nezgoda na ledu. Pala je, kaže, još u prosincu, za prvoga snijega, i slomila koščice oko nožnog zgloba. »Pala sam na Marulićevu trgu, ispred Exportdrva. Ispred firme su po zakonu morali očistiti snijeg, a oni to nisu učinili, pa bi ih mogla i tužiti«, našalila se Marina.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zbog snijega skuplji voće i povrće </p>
<p>Samo na Dolcu trgovci kažu: Kakvo poskupljenje, bit ćemo sretni ako išta prodamo!</p>
<p> Tržnice u Dubravi, u Trnju i na Borongaju u četvrtak nisu uopće radile. Na Britanskom trgu bila je samo jedna kumica s kiselim zeljem, na tržnici u Trnskom bile su dvije žene sa sirom, no sve su brzo prodale i otišle. Nešto malo bolja situacija što se tiče povrća bila je u Španskom i na Kvaternikovu trgu.</p>
<p>»Radimo sa 20 posto kapaciteta jer prodavači ne dolaze«, rekao nam je Miroslav Pupić-Bakrač, zamjenik direktora, u Tržnicama zadužen za marketing i za odnose s javnošću. Pretvorivši to u brojke, rekao je da to Tržnice dnevno stoji oko 35.000 »čistog« gubitka.</p>
<p>Može se reći i da će snijeg koji je padao i u četvrtak, biti uzrokom poskupljenja nekih proizvoda. Na utrinskoj tržnici u Novom Zagrebu, osim što je upola prazna, poriluk je skuplji za pet kuna i prodaje se za 15 kuna, karfiol za 20 (prije 15), kao i kelj, koji je skuplji za dvije kune (deset umjesto osam kuna).</p>
<p>Na tržnici u Branimirovoj ulici ima dosta prodavača koji su, kako su nam rekli, čitavo jutro sami čistili snijeg i osposobili tržnicu za rad tek nešto prije 11 sati. I oni su podigli cijene nekih proizvoda, što su nam objasnili djelovanjem principa ponude i potražnje: manja ponuda, viša cijena. Blitva je tako tu poskupjela sa 10 na 15 kuna, poriluk sa 12 na 15, a poskupjela je i cvjetača, isto kao i u Utrini.</p>
<p>No, s druge strane, na zelenom dijelu tržnice Dolac koji je tek malim dijelom radio, ništa nije poskupjelo, a neki proizvodi čak su i pojeftinili: ananas, grejp i kivi. Cijena limuna veoma je povoljna, tvrde trgovci – samo 5 kuna, što je veoma dobro u ovim prohladnim vremenima, kada na vrata kucaju virusi. Što se tiče poskupljenja, prodavači su nam rekli da će oni biti sretni ako se roba uopće i proda.</p>
<p>Trešnjevačka tržnica za koju se tvrdi da je najbolja u Zagrebu, »podbacila je«, jer je u svom zelenom dijelu u četvrtak imala samo desetak stolova sa siromašnom ponudom kelja, salate i naranči, koje gotovo na svakoj tržnici izgledaju isto. Trgovci su nam rekli da će i oni povećati cijene, ako vrijeme nastavi ovako.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="25">
<p>Lopova opsjednutog Claudijom Schiffer sud poslao u umobolnicu</p>
<p>BERLIN, 9. siječnja</p>
<p> – Nezaposlenog građevinskog radnika opsjednutog Claudijom Schiffer, koji je ukrao 124 vjenčana prstena za najpoznatiju njemačku manekenku, berlinski je sud poslao u psihijatrijsku kliniku. Državni je sud presudio kako Mozambik nije kriv za krađu zbog mentalne bolesti. </p>
<p>Upotrijebivši dječji pištolj - igračku i masku za Noć vještica, on je 27. rujna prošle godine provalio u zlatarnu, ukrao prstenje i sat vrijedan 57.000 eura. No, na sudu je rečeno da je taj 32-godišnji Mozambik opasan za društvo i naređeno mu je da se liječi. </p>
<p>»Čovjek je godinama živio opsjednut Claudijom Schiffer. Čekao je da je susretne kako bi se mogli oženiti«, kazao je sudac u pravorijeku prije no što mu je pročitao osudu. </p>
<p>»Samo sam razmišljao o Claudiji Schiffer«, kazao je čovjek identificiran kao Julio S.. »Trebao sam toliko prstena kako bi Claudia mogla izabrati onaj koji joj se najviše sviđa. Osim toga, nisam bio siguran koja joj je veličina potrebna«.</p>
<p>Kazao je kako je zapravo želio ukrasti tri ili četiri vjenčanice da Schiffer izabere onu koja joj se najviše sviđa. Međutim, trgovina s vjenčanicama bila je ispunjena ljudima, pa je, umjesto toga, odlučio poći u obližnju draguljarnu.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ostavština Malcolma X bit će čuvana u New Yorku </p>
<p>NEW YORK, 9. siječnja</p>
<p> – Najveća poznata zbirka privatnih stvari crnačkog vođe Malcolma X, koja je prošle godine umalo bila prodana na aukciji, ipak će biti čuvana u Centru za istraživanje crnačke kulture u New Yorku. </p>
<p>Dvije od šest kćeri Malcolma X objavile su na konferenciji za novinare da su sklopile ugovor po kojemu će osobne stvari njihova oca dati na čuvanje u javnu knjižnicu Centra Schomburg za istraživanje crnačke kulture u New Yorku. Prema ugovoru, zbirka će u Centru Schomburgu u Harlemu biti smještena idućih 75 godina, dok će sva autorska prava ostati obitelji i nasljednicima Malcolma X.</p>
<p>Njegova obitelj nedavno je sudskim putem uspjela zaustaviti prodaju te zbirke putem Interneta. Naime, vlasnik zbirke dosad je bio anonimni čovjek koji ju je otkupio iz javnih skladišnih pretinaca na Floridi, gdje je dugo bila pohranjena. U zbirci se nalaze pisma, govori, fotografije i dnevnici koji datiraju od sredine četrdesetih do 1964. Manje od godinu dana kasnije Malcolm X (39) je ubijen.</p>
<p> Uz njegov vlastiti primjerak Kurana, zbirka sadrži dnevnike koje je on sam ispisao, snimke s njegova dva putovanja u Afriku, fotografije s Fidelom Castrom iz 1960. i bilješke za govor koji je održao nakon atentata na predsjednika Kennedyja.</p>
<p> Odvjetnik obitelji Joe Fleming nije želio detaljnije govoriti o uvjetima ugovora, no poznato je da bi se za tu zbirku na aukciji moglo dobiti između 300 i 500 tisuća američkih dolara.</p>
<p> Najstarija Malcolmova kći Attallah Shabazz rekla je da je zbirka odnesena iz njihove obiteljske kuće u predgrađu New Yorka, nakon što je 1997. rasprodana ostavština njene pokojne majke. »Kutije s tim stvarima odnesene su i netko ih je uzeo bez našeg pristanka ili znanja«, rekla je Shabazz.</p>
<p> Ravnatelj Centra Schomburg Howard Dobson kaže da je tvrtka, vlasnik javnog skladišta na Floridi, prodala zbirku ne bi li naplatila dugotrajni najam ormarića. »Da se nikada nije saznalo da su u ormariću vrijedni dokumenti i da ih nitko nije otkupio, postoji vjerojatnost da bi bili bačeni u smeće«, smatra Dobson.</p>
<p> »Bilo je dovoljno teško izgubiti roditelje na način na koji smo ih mi izgubili, ali je još teže bilo izgubiti očevu ostavštinu«, rekla je mlađa Malcolmova kćer Malaak Shabazz. »Dobile smo ono što nam je otac ostavio i sada to želimo podijeliti sa svijetom«, dodala je. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Clooney pokazao stražnjicu zbog bolje promocije</p>
<p>BERLIN, 9. siječnja</p>
<p> – Hollywoodski filmski zavodnik George Clooney obnažio je stražnjicu u filmu »Solaris« kako bi pomogao promociji filma. </p>
<p> »Ako moja razgolićena pozadina pomaže filmu, nema problema«, rekao je Clooney u njemačkom izdanju novoga Playboyja. </p>
<p> Clooney tvrdi da su promotori imali problema u reklamiranju filma jer se radi o hibridu znanstvenofantastičnog i romatičnog sadržaja. »To je ozbiljan film bez spektakularnih posebnih efekata, a takve je stvari teško promovirati«, kazao je glumac.</p>
<p> Clooney u »Solarisu« glumi psihologa poslanog na svemirsku postaju kako bi istražio niz misterioznih smrtnih slučajeva članova posade. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Slobodanu Miloševiću sud oduzeo nepropisno otkupljenu kuću</p>
<p>BEOGRAD, 9. siječnja </p>
<p> - Slobodanu Miloševiću, bivšem jugoslavenskom predsjedniku i sadašnjem haškom optuženiku, nakon jednoipogodišnjeg procesa, sudskom odlukom oduzeta je kuća u Užičkoj ulici u Beogradu, objavile su u četvrtak beogradske »Večernje novosti«.</p>
<p>Milošević je kupio tu kuću dva dana uoči bombardiranja SR Jugoslavije u ožujku 1999. godine, a oduzeta mu je jer je u tom trenutku već bio vlasnik susjedne vile u Tolstojevoj ulici, u elitnom dijelu grada, Dedinju.</p>
<p>Kuću i okućnicu u Užičkoj ulici, Milošević je kupio za ukupno 9364 DEM (99 DEM po četvornom metru), iako su tadašnju vrijednost nekretnine neki strani mediji tad procjenjivali na dva milijuna britanskih funti, pišu »Večernje novosti«, napominjući da Zakon o stanovanju zabranjuje da netko tko već ima kuću ili stan otkupi drugu kuću ili stan.</p>
<p>Miloševiću je otkup legalizirala tadašnja komisija republičkog Ministarstva financija, čiji je predsjednik bio član Jugoslavenske ljevice Mirjane Marković Milovan Bojić, kojega od kaznenog progona štiti zastupnički imunitet, a članovi Vojislav Šešelj i Dragan Tomić, tadašnji predsjednik Skupštine Srbije. Nakon toga je rješenje potpisao i tadašnji predsjednik Komisije za stambena pitanja republičke vlade Branislav Ivković, danas vođa odcijepljenog krila SPS-a u Skupštini Srbije, te konačno, u jeku intervencije NATO-a, 21. travnja 1999. godine, Skupština grada, na tajnoj sjednici koju je sazvao tadašnji gradonačelnik Beograda Vojislav Mihajlović, visoki dužnosnik Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića, potvrdila tu odluku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Duisenberg odbija kritike političkog angažmana svoje žene</p>
<p>BRUXELLES, 9. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Politički angažman Grette Duisenberg, supruge predsjednika Središnje europske banke Wima Duisenberga, izaziva kontroverzije i prosvjede, koji su na kraju isprovocirali i oštar Duisenbergov nizozemskom ministru vanjskih poslova Jaapu de Hoop Shefferu. </p>
<p>Spor šefa diplomacije i prvog čovjeka središnje europske financijske institucije počeo je ministrovim pismom u kome upozorava gospodina Duisenberga (a ne gospođu Duisenberg!) da se za putovanje u Palestinu i posjet opkoljenom Yasseru Arafatu Gretta Duisenberg trebala koristiti svojom običnom, građanskom, a ne diplomatskom putovnicom. </p>
<p>Duisenbergov je odgovor u ovom nimalo privatnom dopisivanju bio žestok. Upozorivši da »stopostotno« stoji iza stavova i aktivnosti svoje supruge, predsjednik Središnje europske banke objasnio je ministru vanjskih poslova svoje zemlje da je ona diplomatsku putovnicu dobila udajom za Duisenberga, tadašnjeg šefa nizozemske Središnje banke 1987. godine, te da nije neuobičajeno da se žene drugih najviših dužnosnika Središnje europske banke (kojoj je sjedište u Frankfurtu) služe diplomatskim putovnicama. »Obična« nizozemska putovnica gospođe Duisenberg stoga je deponirana, kako to propisi nalažu, u nizozemskom konzulatu u Frankfurtu, te se ta nacionalna putovnica, koristi samo za putovanja u zemlje u kojima bi diplomatski putni dokument činio probleme - a Duisenberg je spomenuo Kinu. </p>
<p>Problemi i incidenti s Grettom Duisenberg i njezinim glasnim zalaganjem za Palestince nisu od jučer. Na amsterdamskoj obiteljskoj kući svojedobno je izvjesila palestinsku zastavu koja je uklonjena na inzistiranje nezadovoljnih susjeda. Gretta Duisenberg nastupa na televiziji i u novinama osuđujući »državni terorizam« Izraela. Jednako je, da ne bi bilo zabune, kritična i prema nasilju s palestinske strane, što ju nije poštedjelo od daljnjih napada. </p>
<p>Nedavno je jedan nizozemski prominentni novinar, prijavio Grettu Duisenberg javnom tužitelju zbog navodnog raspirivanja rasne i nacionalne mržnje, što je brzo odbačeno. Tužiteljeva je strana u »rat zastavama« ušla razvijajući golemi izraelski barjak na svojoj zgradi, sve na veliko veselje nizozemskih medija. I ova je zastava na inzistiranje susjedstva samo kratkotrajno privlačila pažnju. </p>
<p>Sve do pisma ministra vanjskih poslova Duisenberg je šutio. Odgovorom na pismo De Hoop Sceffera vjerojatno odaslano nakon kritika iz Tel Aviva, Duisenberg je dao do znanja da je kampanja napada uključenjem šefa diplomacije prevršila mjeru. Podržao je ženine stavove, i k tome, podsjetio je da Gretta Duisenberg »u svakom slučaju osuđuje samoubilačke bombaške akcije«, čak i kad izjavi kako ih »do izvjesne mjere razumije«. Ta epizoda, naravno, nije utjecala na ritam porasta vrijednosti eura u odnosu na dolar.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mlečani bi sudili Napoleonu kao pljačkašu umjetnina</p>
<p>RIM, 9. siječnja </p>
<p> - Nešto više od 200 godina otkako je srušio Mletačku Republiku, Napolenu se priprema suđenje u Veneciji pod optužbom za pljačku tamošnjeg umjetničkog blaga. </p>
<p> Skupina venecijanskih aktivista priprema ovo »suđenje« u sklopu kampanje kojom nastoje spriječiti postavljanje Napoleonove statue u muzeju na Trgu Sv. Marka. </p>
<p> »Da, Napoleon je imao ulogu u povijesti Venecije. Ali imao ju je i Benito Mussolini. Znači li to da i njegov kip trebamo izložiti u muzeju?«, kaže odvjetnik Mario d'Elia, jedan od organizatora suđenja. </p>
<p> Čak 2.5 metra visoka mramorna statua prikazuje Napoleona s imperijalno ispruženom desnom rukom i globusom u lijevoj ruci. Statuu su venecijanski trgovci postavili u Napoleonovu čast na glavnom gradskom trgu jer je grad pretvorio u bescarinsku zonu. Izradio ju je venecijanski skulptor Domenico Banti. Kip je uklonjen kada je Venecija pala pod austrijsku vlast 1814. godine.</p>
<p> Povjesničari nisu imali pojma gdje se statua nalazi dok se lani nije pojavila na akuciji Sothebyja u New Yorku. Kupila ju je kulturna fondacija Venecijanske banke s namjerom da je postavi u gradskom muzeju na Markovu trgu. Ideju je odobrila i gradska uprava. </p>
<p> »Zamislite bi li Francuzi postavili statuu u čast admirala Nelsona u pariškom Louvreu?«, zapitao se D'Elia, koji organizacijom suđenje namjerava izazvati bijes javnosti i time prisiliti Grad da odustane od postavljanja statue.</p>
<p> Istina je, kažu zagovornici ideje o postavljanju kipa, da je Napoleon srušio Mletačku Republiku, ali radilo se o arhaičnoj, autoritarnoj državi u kojoj je samo aristokracija imala prava. Umjesto nje, uveo je moderne ideje poput jednakosti svih građana pred zakonom. Istina je i da su njegovi vojnici opljačkali mnoge umjetnine, ali većina ih je ionako vraćena, a pod njegovom upravom izgrađene su i mnoge gradske strukture koje su unaprijedile život. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mjerenje potvrdilo Einsteinovu tezu o brzini gravitacije</p>
<p>SEATTLE, 9. siječnja </p>
<p> - Einstein je bio u pravu: brzina gravitacije jednaka je brzini svjetlosti, potvrdili su astronomi na nacionalnoj konferenciji Američkog društva astronoma. </p>
<p> Edward B. Fomalout iz američkoga Nacionalnog astronomskog opservatorija i Sergei Kopeikin sa sveučilišta Missouri izmjerili su količinu svjetlosti s udaljene zvijezde koju je odbila gravitacija Jupitera dok je planet prolazio ispred zvijezde. </p>
<p> Albert Einstein, tvorac temeljnih teorija o svemiru, pretpostavio je da se gravitacija kreće brzinom svjetlosti (približno 299.000 km u sekundi), »ali nitko to dosad nije i izmjerio«, kazao je Kopeikin. </p>
<p> »Einstein je, naravno, imao pravo«, dodao je Fomalout.</p>
<p>Znanstvenici su upotrijebili 10 radioteleskopa širom svijeta kojima su precizno izmjerili način na koji se svjetlost s udaljenog kvazara prelamala dok je prolazila kraj Jupitera na putu prema Zemlji. Jupiter je na pravoj točki za to mjerenje samo jednom u deset godina. </p>
<p> Craig Hogan, astronom sa sveučilišta Washington, kazao je da je ovo mjerenje »velik napredak za fiziku«, ali je predvidio da će uskoro biti razvijene nove tehnike koje će još točnije izmjeriti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> gravitacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Makedonci bi klonirali Aleksandra </p>
<p>SKOPJE, 9. siječnja </p>
<p> - Najpoželjniji klon u Makedoniji svakako bi bio antički vladar Aleksandar Makedonski, objavio je u četvrtak skopski list Dnevnik rezultate svoje ankete. </p>
<p> »Klon Aleksandra Makedonskog jedina je nada za ovu državu«, obrazložio je jedan od ispitanika. Uz Aleksandra, Makedonci bi rado klonirali i bivšeg predsjednika Kiru Gligorova, pokojnog jugoslavenskog predsjednika Tita, aktualnog premijera Branka Crvenkovskog, ali i lokalnu pop zvijezdu Tošu Proeskog.</p>
<p> Na istu su anketu odgovarali i makedonski Albanci. Oni se ipak nisu odlučili za Skenderbega, ali je prvo mjesto zauzeo jedan moderni ratnik - bivši čelnik albanskih pobunjenika, a sada političar Ali Ahmeti.</p>
<p> Trećina ispitanika je ipak odgovorila da ne bi klonirala nikoga. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="33">
<p>»Prijateljski izvanzemaljac« u Grazu</p>
<p>Središnja tema programa je dijalog među religijama i kulturnim zajednicama / Osim sjećanja na bogate kulturne i znanstvene sadržaje koji će obilježiti glavni grad Štajerske ove godine, trajna uspomena bit će velebne, čudesne građevine – Otok na Muri i Kuća umjetnosti, koje su sagrađene upravo za ovu prigodu / Međunarodna nagrada za književnost nosit će ime nobelovca Ive Andrića </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Nakon pet kreativnih godina ispunjenih opsežnim i zahtjevnim pripremama, u četvrtak je započela četverodnevna svečanost otvaranja manifestacije »Graz 2003 – kulturna metropola Europe«, tijekom koje će glavni grad Štajerske postati središtem bogatoga međunarodnoga književnoga, likovnoga, kazališnoga, glazbenoga, plesnoga, filmskoga i znanstvenoga života. Čast da bude europski glavni grad kulture ove godine još je veća uzme li se u obzir činjenica da je Graz jedini austrijski grad kojemu je pripao taj laskavi status, kao i zbog činjenice da je taj drugi po veličini austrijski grad jedina kulturna metropola za 2003. godinu (uobičajeno je, naime, da tu titulu dijele dva grada). Grazu će jedan mjesec partner biti Sankt Peterburg, koji će dobiti status kulturne metropole mjeseca.</p>
<p>Službena ceremonija otvorenja, na kojoj sudjeluju gosti iz čitave Europe, protječe u znaku velikoga uličnog festivala te otvorenja umjetničkih i arhitektonskih izložaba, koje će se moći posjetiti čitave godine. Zvijezda na otvorenju programa je švedski autor bestselera Henning Mankell, koji je upravo za ovu prigodu napisao komediju »Butterfly Blues«, što će je zajednički izvesti glumci iz Austrije i Mozambika. </p>
<p>Međunarodna književna nagrada za roman, koju će Graz dodjeljivati svake druge godine (u iznosu od 15.000 eura), nosit će ime nobelovca Ive Andrića, kojeg organizatori nazivaju »bosanskim piscem«. Nagrada je posvećena Andriću, stoji u obrazloženju službenoga programa manifestacije, zato što je taj pisac bio blisko vezan uz Graz, na čijem je sveučilištu studirao i obranio doktorat, a kasnije je ondje obavljao i diplomatske poslove.</p>
<p>Graz će se tijekom ove godine prisjetiti i ostalih velikih književnih imena poput Becketta, Kafke, Camusa, Faulknera, Marqueza i mnogih drugih pisaca koji su nekada živjeli u tome gradu. Ova za Graz iznimno važna godina bit će prigoda da njegovi stanovnici odaju počast i austrijskomu književniku Leopoldu von Sacher-Masochu, čija su djela nekada zbog erotskih tema bila uglavnom prezirana, a danas se ocjenjuju klasikom erotskoga štiva. Piscu prema čijemu su prezimenu nastali pojmovi mazohist i mazohizam, odnosno njegovoj prvoj supruzi Angelici Aurori Rümelin posvećena je fotografska i video izložba Irene Andessner. </p>
<p>U europskoj kulturnoj metropoli okupit će se ove godine i svjetska glazbena imena. Tako će se od 11. do 23. veljače, a u sklopu programa »300 godina ruske glazbe«, predstaviti dirigent Valerij Gergijev, Balet Kirov i solisti te zbor i orkestar Marijinskog kazališta iz St. Peterburga. </p>
<p>S obzirom na to da je središnja tema čitave manifestacije dijalog među religijama i kulturnim zajednicama, tri svjetske religije, kršćanska, židovska i muslimanska, ujedinit će se kroz pobožnu pjesmu te na taj način proslaviti Uskrs. U sklopu programa »Ikone 20. stoljeća« predstavit će se pak 19. lipnja ravnatelj Pierre Boulez s bečkim Simfonijskim orkestrom te Anne Sophie von Otter i Deren Mezzo, a na »Europskom džezu 2003« nastupit će izvođači iz nekoliko zemalja, među kojima je predviđen i nastup glazbenika iz Hrvatske.</p>
<p>Svjetski i domaći arhitekti, kreiravši velebne moderne građevine upravo za ovu prigodu, obogatili su i izmijenili arhitektonsko lice Graza te dali prinos međunarodnoj suradnji. Najveće zanimanje pobudio je Otok na Muri, jedinstven otvoren objekt na rijeci nalik na školjku koji je istodobno i amfiteatar i igralište i caffe bar. Prekrasna čelična građevina, osmišljena po zamisli Roberta Punkenhofera, što ju je izradio newyorški arhitekt Vito Acconci, zapravo je supermoderan trg čija je funkcija spojiti i povezati dvije obale iste rijeke. Otok na Muri, koji u svoja njedra može primiti tristotinjak posjetitelja, bit će otvoren tijekom ovoga mjeseca. </p>
<p>Uz obalu Mure smještena je i Kuća umjetnosti londonskih arhitekata Petera Cooka i Colina Fourniera, središnji izložbeni prostor koji već odmila zovu »prijateljski izvanzemaljac«. Otvorenje te čudesne svijetleće plave građevine, koja podsjeća i na ljudski organ, a iz čije se unutrašnjosti pruža jedan od najljepših pogleda na povijesnu gradsku jezgru, očekuje se u rujnu.</p>
<p>Osim ta dva najznačajnija projekta u međunarodnoj suradnji, svjetskom premijerom »Žudnje« Beata Furrera, 9. siječnja, otvorena je i Dvorana Helmuta Lista, namijenjena glazbenim događanjima, posebno tradicionalnim priredbama »Štajerske jeseni«. Arhitekti Florian Riegler i Roger Riewe obnovili su i dogradili postojeću zgradu Doma književnosti, s Dječjim muzejem, a mladi umjetnik Markus Wilfling osmislio je i izradio željeznu konstrukciju – dvojnik jedne od najpoznatijih znamenitosti Graza, tornja sa satom ponad Schlossberga. Posebno su za tu prigodu uređene i četiri glavne prometnice te obnovljeni zračna luka i željeznićki glavni kolodvor u Grazu.</p>
<p>U sklopu programa »Graz 2003 – kulturna metropola Europe« očekuje se i sudjelovanje nekoliko umjetnika iz Hrvatske. Među njima je i književnik Branko Čegec, sudionik projekta »transLOKAL«, koji se sastoji od čitanja književnih tekstova i rasprave o književnosti u različitim gradovima. Najavljeno je i sudjelovanje naših umjetnika u još nekim programima kao što su »Projekt: interreligijska Europa«, opsežna izložba o umjetnosti i ratu pod nazivom »M–ARS«, kao i projekt intervencije u prostor »real*utopia«. Zanimljivo je da u posebnome likovnom programu posvećenom širokom značenju Balkana pod nazivom »Konsulat Balkan« ne sudjeluju umjetnici iz Zagreba i Ljubljane, dok će biti prisutni mladi iz Beograda, Sarajeva, Praga, Beča, Budimpešte, Istanbula i St. Peterburga. </p>
<p>Osim svega navedenoga, posebni će programi biti posvećeni i djeci, ženama te osobama s hendikepom, kao i suživotu u multikulturalnome društvu. Nakon 1985. godine kada je, na poticaj grčke glumice Meline Mercouri i grčkoga ministra kulture, Europska unija službeno uvela projekt europskih gradova kulture, ta je čast i dužnost pripala metropolama poput Pariza, Rima, Berlina ili Glasgowa, a prva kulturna metropola Europe bila je Atena. Zamisao čitavoga projekta je da što više ljudi posjeti gradove kulture, te da ti gradovi poboljšaju međusobnu kulturnu suradnju. Lille i Genova bit će kulturne metropole sljedeće, a irski grad Cork 2005. godine. Zagreb će se, doznajemo, također kandidirati za dobivanje toga statusa, a prema riječima veleposlanika Republike Austrije u Hrvatskoj Hansa G. Knitela, Austrija će ga u tome svesrdno podržati.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Twingom u kazalište</p>
<p>Moraju li hrvatska kazališta svojoj publici obećavati atraktivne nagrade na jumbo-plakatima? / Nije li krajnje vrijeme da ono što se prikazuje na pozornici bude zanimljivije od onoga što nam se događa na ulici te da teatri ne budu mjesta prepirki, skandala i loših predstava?</p>
<p>Jumbo-plakati što su ovih dana osvanuli po Zagrebu obećavaju publici Dramskoga kazališta »Gavella« twingo, putovanje u Grčku te još niz atraktivnih nagrada za njihovo strpljivo praćenje predstava. Tako, svatko tko do lipnja ove godine pogleda šest različitih predstava s »Gavellina« repertoara dobit će nagradni kupon i priliku za osvajanje automobila koji daruje glavni sponzor nagradne igre Renault Hrvatska.</p>
<p> Vrijeme kada se čekalo pred teatarskim blagajnama i tražila karta više za predstavu odavno je već iza nas i budi samo nostalgična sjećanja. Bilo je to vrijeme kada je teatar prisvajao središnje mjesto u društvenom životu – o teatru se govorilo, teatar je često bio tema mnogobrojnih rasprava, u teatar se često i odlazilo. Danas se o kazalištu također govori, ali loše. Ono je tema, no na žalost brojnih skandala, svađa, prepirki, polemika… Svoju epizodnu ulogu u društvenim rasporedima kazalište je priskrbilo dugotrajnom nebrigom za repertoare, organizacijske modele, kadrove, napose one redateljske te za publiku. Teatar je postao zanimljiviji ne kao mjesto estetskih izazova, već kao prostor otkaza, ostavki, glumačkih pobuna... Sve više teatar se događa u kazališnim buffetima, u hodnicima, ravnateljskim kancelarijama, na ulicama, a ne tamo gdje se očekuje da bi se trebao dogoditi – na pozornici.</p>
<p> Stoga možda i ne iznenađuje poziv gledateljima s jumbo-plakata da kupnjom ulaznice za kazališnu predstavu budu u mogućnosti otputovati u Grčku ili se provozati u Renaultovu twingu. Ipak ne čini li taj, gotovo očajnički poziv upućen publici, sliku hrvatskoga kazališta još žalosnijom? I hoće li se nakon nagradnih igara kojima se dnevni listovi natječu u povećanju naklade, a shopping centri u povećanju broja kupaca, sada naši teatri krenuti u borbu za gledatelje oglasima u novinama ili plakatima na ulicama s fotografijama zavodljivih artikala koji će im biti dodijeljeni kao nagrada što su odgledali predstavu? Te ne bi li publika sama trebala osjetiti potrebu za odlaskom u kazalište, onu potrebu koju je imala desetljećima prije kada još nije bila »privođena« u gledalište putovanjima u inozemstvo, mobitelima ili automobilima?</p>
<p> Čini se, krajnje je vrijeme da se gledatelji privuku u naša kazališta atraktivnim predstavama, a ne atraktivnim nagradama. Jer ma koliko ovo doba sa svojim tranzicijskim nesabranostima i nesigurnostima bilo nesklono teatru i ma koliko teatar sam po sebi trenutačno bio sklon dnevnopolitičkim igrama, on još uvijek ostaje, barem u ideji, posvećenim mjestom koje bi trebalo biti rezervirano za umjetnost.</p>
<p> Ako hrvatsko glumište ne posjeduje danas nikakav nacrt ni veću ambiciju, ako je opterećeno potrošenim organizacijskim modelima i nemogućnošću da se odredi ni prema postojećim prilikama niti prema nekim budućim vizijama, to još uvijek ne znači da bi moralo posve odustati i priznati da više ne može osigurati onaj nužan minimum što je potreban za funkcioniranje teatra – glumce na pozornici i publiku u gledalištu te pozivati u pomoć turističke agencije i proizvođače automobila.</p>
<p> Iznenađuje još više činjenica da nije riječ o privatnim kazalištima, već o onima koje financira država i kojima je jedina briga učiniti repertoar što zanimljivijim, profilirati ga po potrebama postojećeg ansambla i očekivanjima publike. </p>
<p>Hrvatskom kazalištu danas su potrebne radikalne promjene kojima bi se izborilo da od sve više anemičnog pojma što nikomu, pa čak ni onima koji u njemu sudjeluju, ništa ne znači postane stvarna pojava, nezaobilazna na našoj društvenoj sceni i na europskim kulturnim zemljovidima. Tada se ni teatri ne bi trebali bojati za publiku, a odlazak u kazalište ponovno bi bio ili »stvar prestiža« ili barem »stvar navike«. Jer ostaje pitanje – hoće li gledatelji i nakon odgledanih šest predstava, čime im se nudi prilika da budu mogući vlasnici twinga, i dalje poželjeti odlaziti u kazalište ili će se osjećati prevareni kada iz njega izađu bez ikakva estetskog doživljaja ili odnosa prema onom što su na pozornici vidjeli? Publika se naime mukotrpno odgaja godinama privlačnim predstavama i gubi u samo jedno večer nakon neizdržive dosade koju osjeti u gledalištu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Premijera Moliereova »Don Juana«</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> – U režiji Franke Perković, dramaturškoj obradi Dubravka Mihanovića i izvedbi dramskog ansambla splitskog HNK u subotu će premijerno biti izveden Moliereov »Don Juan«. »Bavili smo se Don Juanom koji je drugačiji od uobičajene percepcije te drame i napravili smo predstavu koja ne nosi podnaslov Seviljski zavodnik već Kameni gost«, istaknula je redateljica Perković te dodala da nije riječ samo o liku buntovnika u erotskom smislu, nego se splitski Don Juan bavi i pitanjima emotivne rascijepljenosti, osobito kada razmatra pitanje postoji li granica koja će ga zaustaviti u njegovu pohodu. Ravnateljica drame Nenni Delmestre istaknula je da je redateljica Perković napravila predstavu s dubinskim generacijskim iščitavanjem Molierea koji je radikalno kraćen u svim svojim komičnim segmentima. Uloga Don Juana povjerena je Anti Čedi Martiniću, a uz njega u predstavi sudjeluju i Trpimir Jurkić, Nives Ivanković, Josip Zovko, Elvis Bošnjak, Robert Kurbaša i drugi.</p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Događaji iz školskoga autobusa </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Multimedijalni performance, odnosno predstava Damira Bartola Inđoša pod naslovom »House of Extreme Music Theatre / Školski autobus – Razgovori s djecom – R. D. Laing« izvest će se u petak 10. siječnja u Dvorani MM Studentskoga centra u Zagrebu s početkom u 20 sati. Performance se temelji na istinitim događajima iz školskog autobusa koji prevozi djecu u walfdorsku školu, školske godine 2002./2001. Vožnja autobusom isprepletena je s dvije istinite priče o dječacima iz walfdorske škole, elementima nastave i odabranim razgovorima škotskog antipsihijatra R. D. Lainga sa svojom djecom. Dvije istinite priče, dokumentaristički predstavljene, ukazuju na probleme osamljenosti i straha/savjesti učenika/djeteta prema školi/obitelji. U predstavi sudjeluju: Viktor, Jadranka i Duško Bižić, Katarina i Miodrag Krencer, Dubravka Šikić, Zvonimir Vukić, Helge Hinteregger (glazba i sampling) te Hana i Damir Bartol Indoš. Video animaciju načinio je Nicole Hewitt, a asistent animacije je Ana Hušman. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zanimanje za Pogorelićev nastup u Čakovcu </p>
<p>ČAKOVEC, 9. siječnja</p>
<p> – U prva dva dana otkako su puštene u prodaju ulaznice za koncert Ive Pogorelića prodano je svih 450 mjesta u parteru, ostalo je samo još 150 mjesta na balkonu i na pomoćnim sjedalima – izvijestio je u četvrtak Ladislav Varga, ravnatelj Centra za kulturu u Čakovcu. Narudžbe i uplate za ulaznice pristigle su i iz Murske Sobote, Ljutomera, Lendave i drugih slovenskih gradova, zatim iz Nagykanizse u Mađarskoj te skupne narudžbe iz Zagreba, Samobora, Velike Gorice, Koprivnice i Varaždina. Najviše publike na koncertu Ive Pogorelića u utorak 21. siječnja u velikoj dvorani Centra za kulturu u Čakovcu očekuje se ipak iz Međimurja. Prema sadašnjem programu Ivo Pogorelić u Čakovcu će nastupiti u dva dijela. U prvom će izvesti dvije Beethovenove sonate, a u drugom dijelu »Šest muzičkih momenata« Sergeja Rahmanjinova. Ravnatelj Varga također je rekao da kratko nakon prvog koncerta u Čakovcu Ivo Pogorelić odlazi na američku turneju. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kako izvući iz globalizacije ono najbolje</p>
<p>Prema globalizaciji osjećam nešto slično onome što osjećam prema zori. Općenito uzevši, mislim da je dobro što sunce svaki dan uzlazi. U tome je više dobra nego zla. No i kad mi to ne bi bilo drago, ne bih mnogo mogao učiniti protiv toga</p>
<p>Ova knjiga pokušava objasniti kako je ova nova era globalizacije postala dominantnim međunarodnim sustavom na kraju dvadesetog stoljeća – čime je zamijenila sustav hladnog rata – te nastoji istražiti kako globalizacija sada oblikuje gotovo svačiju unutarnju politiku i međunarodne odnose. </p>
<p>U tom je smislu ona zamišljena kao prinos korpusu literature što pokušava definirati svijet poslije hladnog rata. U tom su žanru najčitanije četiri knjige: The Rise and Fall of the Great Powers: Economic Change and Military Conflict from 1500 to 2000 (Uspon i pad velikih sila: gospodarstvene promjene i vojni sukobi od 1500. do 2000. godine) Paula M. Kennedyja; The End of History and the Last Man (Kraj povijesti i posljednji čovjek) Francisa Fukuyame; razni eseji i knjige Roberta D. Kaplana te The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order (Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka) Samuela P. Huntingtona.</p>
<p>Iako sva ta djela donose neke važne istine, mislim da nijedno nije dalo sliku svijeta poslije hladnog rata na holistički način. </p>
<p>Kaplanovo je izvještavanje živo i iskreno, no on je naslikao najtamnije kutke na zemaljskoj kugli i iz njih pretjeranom generalizacijom naslikao sudbinu ostatka svijeta. </p>
<p>Huntington je uočio kulturne sukobe širom svijeta i neobuzdano ih proširio u trajan, jasno definiran sukob civilizacija, pa čak i proglasio da će sljedeći svjetski rat, ako ga bude, »biti rat među civilizacijama«. Vjerujem da su i Kaplan i Huntington znatno podcijenili, da moć država, privlačenje globalnih tržišta, širenje tehnologija, razvoj mreža i širenje svjetskih normi potkopavaju njihove crno-bijele (više crne) projekcije.</p>
<p>I Kennedy i Huntington pokušali su pogoditi budućnost samo iz prošlosti. Kennedy (i to sjajno) ide tragom pada španjolskoga, francuskoga i britanskog carstva, no zaključuje da će američko carstvo pasti zbog svog prevelikoga imperijalnog širenja. </p>
<p>Njegova je ugrađena poruka da kraj hladnog rata ne znači samo kraj Sovjetskog Saveza nego najavljuje i početak silaska Sjedinjenih Država. </p>
<p>Čini mi se da Kennedy nije dao dovoljnu težinu činjenici da je razmjeran pad Sjedinjenih Država u osamdesetima, kad je on to pisao, bio dio američkih priprema i prilagođivanja novom sustavu globalizacije – što je proces koji ostatak svijeta prolazi tek sada. Kennedy nije predvidio da će Amerika pod pritiskom globalizacije srezati svoj proračun za obranu, smanjiti državna tijela i prebaciti sve veći dio moći na slobodno tržište, i to na način koji će joj produljiti, a ne umanjiti status velike sile.</p>
<p>Huntingtonovo je mišljenje da, kad više nema hladnog rata, više neće biti Sovjeta s kojima bismo se tukli, pa ćemo se, dakako, vratiti mlaćenju s hindusima i muslimanima. On prešutno isključuje mogućnost pojave nekoga novog međunarodnog sustava koji bi događanja mogao usmjeriti na drugi način. Za Huntingtona, nakon hladnog rata može nastupiti samo tribalizam.</p>
<p>Fukuyamina prijelomna knjiga donosi najtočniji uvid u ono što je novo – trijumf liberalizma i kapitalizma na slobodnom tržištu kao najdjelotvornijeg načina organiziranja društva – no njegov naslov (više no sama knjiga) sugerira konačnost tog trijumfa koji se ne poklapa sa svijetom kakav vidim.</p>
<p>Na neki su se način sva ta djela istaknula jer su pokušala u jednoj zamisli, »jednoj velikoj stvari« dati sliku središnjega pogonskog mehanizma, motora koji će pokretati međunarodne poslove u svijetu poslije hladnog rata – bio to sukob civilizacija, kaos, pad carstava ili trijumf liberalizma.</p>
<p>Ova se knjiga znatno razlikuje od njih. Ja mislim da, želite li shvatiti svijet poslije hladnog rata, morate poći od shvaćanja novoga međunarodnog sustava koji ga je naslijedio – globalizacije. To je ta »jedna velika stvar« na koju bi se trebalo koncentrirati. Globalizacija nije jedina stvar koja utječe na današnja zbivanja, no u onoj mjeri u kojoj postoji zvijezda Sjevernjača i sila koja oblikuje svijet, ona je taj sustav. </p>
<p>Novo je sustav; staro su politika silâ, kaos, sukobi civilizacija i liberalizam. A drama svijeta poslije hladnog rata je u interakciji između tog novog sustava i tih starih strasti. </p>
<p>Složena je to drama čiji završni čin još nije napisan. Zato ćete u globalizacijskom sustavu još naći i sukobe civilizacija i homogenizaciju civilizacija, jednako ekološke katastrofe i čudesna spašavanja okoliša, jednako trijumf liberalnog tržišnog kapitalizma i odgovore njegovih protivnika, jednako trajnost država-nacija i uspon enormno moćnih igrača koji nisu države. Ono što sam pokušao napisati jest vodič kako promatrati tu dramu i kako razmišljati o njezinu vođenju.</p>
<p>Prije početka samo još jedno. Nakladnik i urednik ove knjige Jonathan Galassi nazvao me jedan dan i rekao: »Nekim sam prijateljima rekao da pišeš knjigu o globalizaciji, a oni su rekli: 'O, Friedman, pa on jako voli globalizaciju'. Što kažeš na to?« </p>
<p>Odgovorio sam Jonathanu da prema globalizaciji osjećam nešto slično onome što osjećam prema zori. Općenito uzevši, mislim da je dobro što sunce svaki dan uzlazi. U tome je više dobra nego zla. No i kad mi to ne bi bilo drago, ne bih mnogo mogao učiniti protiv toga. </p>
<p>Nisam ja pokrenuo globalizaciju, ne mogu je zaustaviti – osim uz strašne posljedice za razvoj čovječanstva – i neću gubiti vrijeme na takve pokušaje. Od svega me toga zanima samo kako iz novoga sustava izvući ono najbolje i prigušiti ono najgore za većinu ljudi. To je pokretački duh ove knjige.</p>
<p>Upoznavanje sustava – Turist sa stavom: Kako je ono govorila mama Forresta Gumpa? Život je kao bombonijera: nikad ne znaš što ćeš unutra naći. Za mene, starog putnika i dopisnika iz inozemstva, život je kao hotelska posluga u sobu – nikad ne znaš što te čeka pred vratima.</p>
<p>Uzmimo kao primjer večer 31. prosinca 1994. godine, kada sam počeo raditi kao autor kolumne Foreign Affairs u New York Timesu. Kolumnu sam počeo pisati iz Tokija, a kad sam poslije dugog leta preko Pacifika stigao u hotel »Okura«, pozvao sam dostavu u sobu s jednim jedinim jednostavnim zahtjevom: »Biste li mi, molim, poslali četiri naranče.« </p>
<p>Ja sam ovisnik o agrumima i trebao mi je »fiks«. Kad sam telefonom naručio, činilo mi se to kao jednostavna narudžba i činilo se da su je s druge strane shvatili. Dvadesetak minuta kasnije začulo se kucanje. </p>
<p>Pred vratima je stajao konobar dostave u sobu u savršeno uglačanoj odori. Pred njim su bila kolica pokrivena uštirkanim bijelim stolnjakom. Na njemu su stajale četiri visoke čaše svježe iscijeđena soka, a svaka je čaša ponosno stajala u maloj srebrnoj zdjelici leda.</p>
<p>»Ne, ne«, rekao sam konobaru, »hoću naranče, naranče, neću sok od naranče.« Gestom sam pokazao kao da zagrizam u nešto slično naranči.</p>
<p>»Ahhh«, reče konobar, kimajući glavom. »Na-ranče, na-ranče.«</p>
<p>Vratio sam se u sobu i nastavio raditi. Dvadeset minuta kasnije opet se na vratima začulo kucanje. Isti konobar. Ista kolica za serviranje pokrivena stolnjakom. Ali ovaj put su na njima bila četiri tanjura, a na svakom naranča, oguljena i rastavljena u savršene kriškice, na tanjure rasprostrte kao sushi, onako kako to samo Japanci znaju.</p>
<p>»Ne, ne«, opet sam rekao tresući glavom. </p>
<p>»Hoću cijele naranče.« Rukama sam označio kuglast oblik. »Želim ih imati u sobi i jesti kad poželim. Ne mogu pojesti četiri ovako narezane naranče. Ne mogu ih spremiti ni u minibar. Hoću cijelu naranču.«</p>
<p>Opet sam ponovio najpretjeraniju imitaciju nekoga tko jede naranču.</p>
<p>»Ahhh«, rekao je konobar kimajući glavom. »Na-ranča, na-ranča. Želite cijelu naranču«.</p>
<p>Prošlo je još dvadeset minuta. Opet se začulo kucanje. Isti konobar, ista kolica, samo što je ovaj put donio četiri sjajne naranče, svaku na posebnom tanjuru, s nožem, vilicom i platnenim ubrusom. To je već bio napredak.</p>
<p>»Tako je«, rekoh, potpisujući račun. »Baš to sam htio.«</p>
<p>Kad je otišao, bacio sam pogled na račun. Četiri naranče stajale su 22 dolara. Kako ću taj putni trošak pravdati svome nakladniku?</p>
<p>A nije to bio kraj mojim avanturama s agrumima. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Suđeno joj je da osvaja i uspije u životu</p>
<p>Maknula je njegovu ruku sa svog ramena i ugrizla ga za vršak prsta, malo jače nego što je namjeravala. Bilo joj je osamnaest godina, dobila je novo ime. Mogla je raditi što joj se hoće</p>
<p>A pojavilo se i pitanje njezina krsnog imena, suviše važno da bi se smjelo zanemariti i, što je još važnije, presudno pitanje sudbine. Njoj, Clarissi, očito nije suđeno da sklopi nesretan brak niti da dospije pod kotače vlaka. Suđeno joj je da osvaja i uspije u životu. I tako je postala i ostala gospođa Dalloway.</p>
<p>– Nije li lijepo? – rekla je gospođa Dalloway tog jutra Richardu.</p>
<p>Odgovorio je:</p>
<p>– Ljepota je kurva, draži mi je novac.</p>
<p>Volio je dosjetke. Budući da je bila najmlađa, i jedina žena, Clarissa je osjećala da može dopustiti sebi stanovitu sentimentalnost. Da je bio konac lipnja, ona i Richard bili bi već postali ljubavnici. Bilo bi prošlo gotovo mjesec dana otkako je Richard napustio Louisov krevet (Louis, predodžba seoskog momka, živo utjelovljenje razroke putenosti) i prešao u njezin.</p>
<p>– Ali ja slučajno volim ljepotu – rekla je. Maknula je njegovu ruku sa svog ramena i ugrizla ga za vršak prsta, malo jače nego što je namjeravala. Bilo joj je osamnaest godina, dobila je novo ime. Mogla je raditi što joj se hoće.</p>
<p>Clarissine cipele proizvode svoj meki zvuk, kao da hoda po brusnom papiru, dok silazi stubama da kupi cvijeće. Kako to da se ne osjeća tjeskobnije s obzirom na nemili splet Richardove sreće (»bolan proročki glas u američkoj književnosti«) i istodobne nesreće (»Nemate nijedne T-stanice, barem ih mi ne možemo otkriti«)? Što je to s njom? Voli Richarda, neprestano misli na njega, ali ovaj dan možda voli čak malčice više. </p>
<p>Voli Zapadnu Desetu ulicu u jedno tako obično ljetno jutro. Osjeća se poput kakve nemarne udovice sa svježe poblajhanom kosom pod crnim velom, koja na karminama za pokojnog supruga jednim okom pogledava raspoložive muškarce. </p>
<p>Od njih troje – Louisa, Richarda i Clarisse – Clarissa je uvijek bila najtvrđeg srca, ali i najsklonija romansama. Zbog toga je morala više od trideset godina podnositi zadirkivanja; odavno se već odlučila pomiriti s tim i uživati u vlastitim putenim, neobuzdanim reakcijama koje, kako se Richard izrazio, obično teže tome da budu podjednako bezobzirne i sanjarske kao u nekog izrazito nesnosnoga, prerano sazrelog djeteta. Ona zna da bi se pjesnik poput Richarda istoga takvog jutra kretao ozbiljno, redigirao ga, odbacujući prigodnu ružnoću zajedno s prigodnom ljepotom, tražeći ekonomsku i povijesnu istinu iza tih starih gradskih kuća od opeka, strogih kamenih zidova episkopalne crkve i mršava sredovječna muškarca koji je izveo u šetnju svog Jackova Russellova terijera (odjednom su sveprisutni duž cijele Pete avenije, ti agresivni, krivonogi mali psi), dok ona, Clarissa, jednostavno, bez posebna razloga, uživa u kućama, crkvi, čovjeku i psu. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="40">
<p>»Igrajte se i uživajte«</p>
<p>Tim je riječima otpratio naše rukometaše potpredsjednik Vlade RH, Ante Simonić</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – U četvrtak ujutro otputovali su hrvatski rukometaši put Portugala, gdje će za deset dana početi Svjetsko prvenstvo (20. siječnja – 2. veljače). Do početka svjetske smotre, naši će rukometaši odigrati turnir u Viseu, sa Portugalom, Tunisom i Saudijskom Arabijom, a sljedeći tjedan će se ogledati još jednom sa Portugalcima. Prvu će utakmicu odigrati 20. siječnja protiv Argentine. Kako do toga ima još 10 dana, izbornik Lino Červar je u Portugal poveo 17 igrača, od kojih će 15 prijaviti za SP. Hrvatski će dres nositi; vratari Valter Matošević, Vlado Šola i Mario Kelentrić; desna krila Mirza Džomba i Vedran Zrnić; lijeva krila Goran Šprem i Nikša Kaleb; kružni napadači Božidar Jović, Renato Sulić i Igor Vori; te vanjski napadači Petar Metličić, Ivano Balić, Slavko Goluža, Denis Špoljarić, Blaženko Lacković, Davor Dominiković i Tonči Valčić. U stručnom stožeru su izbornik Lino Červar, trener Irfan Smajlagić, trener vratara Mirko Bašić, tehniko Ivica Udovičić i liječnik Josip Feldbauer.</p>
<p>Rukometaše je na aerodromu došao pozdraviti i potpredsjednik Vlade RH, Ante Simonić. Osim što je su mu u resoru društvene, prosvjetne i sportske djelatnosti, Simonić je svojedobno bio jugoslavenski reprezentativac u veslanju. Da mu je dobrobit sporta na duši, Simonić je dokazao i na sjednici Vlade prije tri tjedna. Tad je, naime, upozorio Vladu da se u Hrvatskoj izdvaja jako malo, premalo za sport, u odnosu na odgojnu, zdravstvenu, diplomatsku i socijalnu važnost sporta. Tako je Simonić od srca poželio rukometašima što bolje igre i rezultate na SP.</p>
<p>– Želim vam dobre nastupe i mnogo sreće. No, sreću treba tražiti, pa ustrajte u tome. Sport je igra i zato se igrajte i uživajte. Uvjeren sam da ćete biti na ponos svima nama, rekao je potpredsjednik Simonić.</p>
<p>Dobre nastupe su rukometašima poželjeli i predsjednik poola za muški rukomet, Dragan Kovačević te dopredsjednik poola, Marinko Filipović. U ime momčadi zahvalio je izbornik Lino Červar.</p>
<p>Iako je bilo rano ujutro i iako je snijeg zatrpavao Zagreb i zračnu luku, rukometšima nije manjkalo dobrog raspoloženja. Nakon šest godina neuspjeha, nakupilo se dosta gorčine i ljutnje. Premetnuli su to u motiv, jer ovo je velika, ali možda i posljednja prilika da se naši rukometaši vrate tamo gdje im je mjesto u svijetu. Podlogu optimizmu daju i pripreme kojima su zadovoljni. No, nitko iz reprezentacije, počevši od izbornika, neće se izletjeti s nekakvim prognozama. Ima još vrmena do nadmetanja, još treninga i utakmica. Sigurno je samo da Červarovi igrači poštuju disciplinu, red i rad. Što dosad, ruku na srce, i nije bio slučaj u rukometnoj vrsti.</p>
<p>– Ovaj je dio priprema bio odličan, sad nas čeka posljednji dio. Ako će tako biti i kad prvenstvo počne, ne bi smjelo biti loše, rekao je Božidar Jović, dodavši da je njegovo koljeno sve bolje.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Shaughnessy i Schiavone u polufinalu</p>
<p>CANBERRA, 9. siječnja</p>
<p> – Amerikanka Meghan Shaughnessy stigla je do polufinala 110.000 američkih dolara vrijednog WTA turnira u Canberri pobjedom protiv osme nositeljice Argentinke Magui Serne. Polufinale je izborila i peta nositeljica Talijanka Francesca Schiavone.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale: Schiavone (5) – Pennetta 6-3, 4-6, 6-2, Bartoli – Weingartner 6-4, 6-4, Shaughnessy (2) – Serna (8) 7-6 (5), 6-4, Loit – Serra-Zanetti 6-4, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ferrer pobijedio Gonzaleza</p>
<p>AUCKLAND, 9. siječnja</p>
<p> – Kiša je ponovno otela glavnu ulogu tenisu na 355.000 američkih dolara vrijednom Heineken Openu u Aucklandu.</p>
<p> Ipak, odigrano je sedam mečeva 2. kola, a dva su prekinuta. Španjolac David Fererr nadigrao je trećeg nositelja Čileanca Fernanda Gonzaleza, a Slovak Dominik Hrbaty pobijedio je šestog nositelja Amerikanca Jeana-Michela Gambilla.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Novak (1) – Ginepri 1-6, 7-6 (6), 6-3, Ferrer – Gonzalez (3) 6-4, 6-3, Coria (7) – Vicente 6-2, 6-2, Hrbaty – Gambill (6) 6-3, 6-7 (6), 7-6 (4), Zabaleta – Spadea 6-4, 6-3, Mantilla – Carlsen 6-4, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Korejac Hyung-Taik u polufinale bez borbe</p>
<p>SYDNEY, 9. siječnja</p>
<p> – Korejac Lee Hyung-Taik u tjednu uoči Australian Opena igra najbolji tenis karijere. Nakon pobjede protiv Amerikanca Andyja Roddicka u 1. kolu 355.000 američkih dolara vrijednog Adidas Internationala 26-godišnji je Korejac polufinale izborio bez borbe. Naime, prvi nositelj Rus Marat Safin predao je dvoboj zbog ozljede desnog ramena. Tako je četiri dana prije početka prvoga Grand Slam turnira sezone nastup jednog od favorita postao upitan.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisači: Ferrero (2) – Srichaphan (7) 6-3, 6-1, Lee – Safin (1) bez borbe, Schüttler – Fish 7-6 (5), 6-4, Ferreira – Squillari 6-0, 6-4;</p>
<p>tenisačice: Clijsters (2) – Rubin (7) 6-1, 6-2, Henin-Hardenne (3) – Coetzer 6-4, 6-4, Panova – Barabanščikova 6-3, 6-2, Davenport (6) – Hantuchova (4) 6-4, 3-6, 7-6 (3). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Cibosi korak do rekorda</p>
<p>Cibosi su se porazom u Istanbulu od 34 koša zaostatka opasno približili neslavnom rekordu od prije deset godina, kad je talijanski Knorr (današnji Virtus) slavio sa 109-69</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Prema najavama svog trenera Aleksandra Petrovića, košarkaši Cibone VIP krenuli su na gostovanje kod Efes Pilsena prilično neopterećeni, a iz Istanbula su se vratili s 34 koša zaostatka »za vratom«. Poraz sa 57-91 na startu euroligaške 2003. godine poljuljao je samopouzdanje momčadi hrvatskog prvaka, koja je još u dobroj situaciji na ljestvici, ali je uspjehom protiv Efesa mogla mnogo ranije potvrditi drugi krug. Ovako će ipak trebati pričekati domaće utakmice protiv Benettona i posebno protiv Albe, koja je izravni Cibonin konkurent. </p>
<p>Uvjerljiv poraz Petrovićeve momčadi natjerao nas je da zavirimo u klupske statistike. Cibosi su se porazom u Istanbulu s 34 koša zaostatka opasno približili neslavnom rekordu od prije deset godina, kad je talijanski Knorr (današnji Virtus) slavio sa 109-69. Istanbulska »pljuska« drugi je najgori Cibonin rezultat otkad se igra Euroliga, dakle u posljednjih 12 godina. U »prvih pet« ulaze i porazi protiv Limogesa sa 52-83 (-31), zatim protiv Bucklera (Virtus) sa 86-114 (-28), Olympiakosa sa 68-101 (-33) te ASVEL-a sa 63-95 (-32). Zanimljivo je da je u četiri od pet utakmica momčad vodio Aleksandar Petrović, a protiv francuskog je ASVEL-a momčad vodio Vinko Jelovac.</p>
<p>Cibosi su protiv Efes Pilsena potpuno zablokirali u drugoj četvrtini. Ispada da je poniranje zagrebačke momčadi počelo ulaskom Prkačina koji je, prema običaju, zamijenio Alihoždića. Prvi Cibonin centar odigrao je rijetko viđenu lošu utakmicu. U napadu je ostao bez učinka, dok je u obrani za tri minute napravio tri osobne. Preko Prkačina razigrao se centar Efesa Kaspars Kambala i poveo svoju momčad prema visokom vodstvu na poluvremenu (48-25). Cibosima se u Istanbulu dogodilo sve što se nije smjelo dogoditi. U prvoj četvrtini razigrali su se Amerikanci Granger i Brown, koji su ubacili 16 od 21 koša svoje momčadi, a u presudnoj, drugoj četvrtini pridružio im se i Kambala pa je u obrani cibosa curilo na sve strane. Jedina svijetla točka u igri hrvatskog prvaka bio je Matej Mamić, koji je bio najefikasniji s 15 ubačaja. </p>
<p>Dvorana »Abdi Ipekçi« postaje noćna mora trenera Petrovića. Na prošlom Europskom prvenstvu Aco je vodio hrvatsku reprezentaciju kad je Turska u četvrtfinalu nadoknadila 19 koševa zaostatka i plasirala se u polufinale. U srijedu se Cibonin strateg upisao u klupske godišnjake s drugim najgorim porazom Cibone u Euroligi. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Giriček s deset koševa pokvario prosjek</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Od četvorice hrvatskih košarkaša sinoć je u dvobojima NBA lige nastupio jedino Gordan Giriček za Memphis Grizzliese. </p>
<p>Bivši član zagrebačke Cibone VIP ubacio je u susretu protiv LA Clippersa za 20 minuta deset koševa, uz šut 3-8, te dva skoka i jednu asistenciju. Time je Gira pokvario svoj prosjek u premijernoj NBA sezoni, koji je sada 11 koševa, 2.3 skoka i 1.5 asistencija. Prvi strijelac Memphisa bio je Pau Gasol (23 koša i 10 skokova), dok je Drew Gooden dodao 14 koševa i osam skokova. </p>
<p>U bogatom NBA programu (11 utakmica) igrala su još dva kluba u kojima nastupaju hrvatski košarkaši. Chicago je izgubio na gostovanju protiv Washingtona sa 98-101, a Boston je bio bolji od New Orleansa (93-83). Dalibor Bagarić (Chicago) i Bruno Šundov (Boston) nisu bili u momčadi. Prvi strijelac Washingtona bio je Larry Houghes (22), a Michael Jordan dodao je 14 koševa, 10 skokova i sedam asistencija. Houston je napokon prekinuo crnu seriju u Orlandu. Posljednji su put Rocketsi slavili protiv Magica 1991. godine, a ovog je puta bilo 91-81. Za prekid gubitničkog niza najviše zasluga imaju Kinez Yao Ming, koji je postigao 23 koša i 11 skokova, te Steve Francis (16 koševa i sedam skokova). Vodeća momčad lige nije imala problema s Atlanta Hawksima (117-99). Dirk Nowitzki (30) i Raef LaFrentz (26) ukupno su uhvatili 24 lopte te pet puta uspješno asistirali. </p>
<p> • Rezultati: Indiana – New York 89-87, Orlando – Houston 81-91, Philadelphia – Detroit 94-103 (produžetak), Washington – Chicago 101-98 (Bagarić nije igrao za Chicago), Atlanta – Dallas 99-117, Minnesota – Golden State 102-95, Denver – Miami 86-76, New Orleans – Boston 83-93 (Šundov nije igrao za Boston), Utah – Phoenix 99-93, Seattle – San Antonio 95-106, LA Clippers – Memphis 103-95 (Giriček za 20 minuta postigao 10 koševa, 2 skoka i 1 asistenciju). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>I za Dinamo počinju »zimske radosti«</p>
<p>Već su gotovo svi prvoligaški klubovi obavili prozivku uoči starta priprema za proljetni dio sezone, dok će Dinamo to učiniti tek u petak, 10. siječnja. Dakle, posljednji... Još će samo Varteksov i Rijekin trener istoga dana okupiti svoje igrače. Dinamova je prozivka zakazana za petak u 15 sati, kada će se treneru Miroslavu Blaževiću javiti 27 igrača. Odmah potom predviđen je i prvi ovogodišnji trening. Dva dana kasnije »plavi« će krenuti na visinski dio priprema na slovenskoj Rogli, </p>
<p>gdje će ostati tjedan dana</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Dinamo bismo ovih dana možda najbolje mogli opisati parafrazirajući jednu drevnu poslovicu: »tko rano rani, taj je – pospan«. Maksimirski nogometaši, naime, baš i nisu suviše uranili s početkom priprema za proljetni dio sezone. Štoviše, već su gotovo svi prvoligaški klubovi obavili prozivku uoči starta priprema, dok će Dinamo to učiniti tek u petak, 10. siječnja. Dakle, posljednji... Još će samo Varteksov i Rijekin trener istoga dana (ali ranije, prijepodne) okupiti svoje igrače. No, posve je jasno da u »plavoj« maksimirskoj ekspediciji neće biti mjesta za uspavane, oni će brzopotezno izletjeti iz kadrovske križaljke.</p>
<p>Sve u svemu, prozivka je zakazana za petak u 15 sati, kada će se treneru Miroslavu Blaževiću javiti 27 igrača. Odmah potom predviđen je i prvi ovogodišnji trening. Dva dana kasnije Dinamovi će igrači krenuti na visinski dio priprema na slovenskoj Rogli, gdje će ostati tjedan dana.</p>
<p> Prvotni popis igrača, koje će Blažević voditi na pripreme naknadno je proširen za još dva imena. U utorak je na popisu osvanuo donedavni maksimirski junior Igor Barukčić. Igra u veznome redu, a na pripreme će krenuti na preporuku maksimirskoga sportskog direktora Ilije Lončarevića.</p>
<p> U četvrtak je svoje mjesto na popisu putnika pronašao i 18-godišnji branič Mirko Bašić, također dojučerašnji Dinamov junior.</p>
<p> Broj putnika za Roglu sada se popeo na 27. U porečkom dijelu priprema priključit će im se i treći vratar, 17-godišnji Marko Šimić.</p>
<p>Na popisu su se nalaze vratari Tomislav Butina i Mario Jozić, braniči Goce Sedloski, Dino Drpić, Dario Smoje, Boštjan Cesar, Kristijan Polovanec, Igor Cvetković i Marko Bašić, vezisti Mario Jurić, Mihael Mikić, Danijel Krivić, Damir Krznar, Hrvoje Čale, Dalibor Poldrugač, Jasmin Agić, Edin Mujčić, Niko Kranjčar, Silvio Marić, Marko Janjetović, Drago Papa i Igor Barukčić, te napadači Dumitru Mitu, Boško Balaban, Ivica Olić, Dario Zahora i Mate Dragičević.</p>
<p> U odnosu na jesenski dio sezone Dinamova je momčad siromašnija za osmoricu svojih dojučerašnjih igrača. Ivan Turina i Enes Mešanović su otišli na posubu u Osijek, Patrice Kwedi, Eduardo da Silva, Ante Tomić i Ivan Ćosić su na posudbi u Inkeru, Mario Čutura se vratio u Cibaliju, dok je Vladimir Petrović slobodan igrač i trenutačno je u potrazi za novim klubom.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hajduk spreman platiti za Dodika 125.000 eura</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> – Čelnici Hajduka intezivirali su pregovore s nekolicinom igrača za koje smatraju da bi im predstavljali pojačanja. Borba na dva kolosijeka, prvenstvo i Kup, zahtijeva ipak više nogometaša nego što je trener Zoran Vulić imao u prvoj dionici. Dugo se pregovara sa Slovencem Amirom Karičem, koji bi u petak ujutro trebao javiti hoće li ili neće doći na Poljud.</p>
<p> Stupilo se u kontakt s Almirom Turkovićem, bivšim nogometašem Zadra i Osijeka, koji je trenutačno u Sarajevu. Prošlu sezonu bio je u Japanu i sada rješava papire, a njegov odvjetnik Krešimir Čurković kaže: </p>
<p>– Primarno je riještiti papirologiju s Japancima. Nije sporno da želi u Hajduk, pa smo uvjereni da bi moglo od dolaska u Split i nešto ispasti. </p>
<p>Posljednja vijest je da Splićani traže Marija Dodika iz Slaven Belupa i da su spremni platiti oko 125 tisuća eura, a čekaju i što će reći Arbitražna komisja HNS za Natka Račkoga. Komisija bi u idućih osam dana trebala odlučiti je li Rijeka plaćala uredno Račkog. Ako nije tada bi Hajduk pokušao realizirati dolazak Račkog na Poljud. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Toda u Sunderlandu </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Japanski nogometni internacionalac Kazuyuki Toda (25) iduća dva tjedan provest će na probi u redovima engleskog premijerligaša Sunderlanda.</p>
<p>– Nadam se kako ću iskoristiti pruženu priliku. Engleski nogomet je moj san, kazao je vezni igrač Shimizu S-Pulse, koji je za japansku vrstu prikupio 20 nastupa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Clapham i Clemence potpisali za Birmingham </p>
<p>BIRMINGHAM, 9. siječnja</p>
<p> – Engleski premijerligaš Birmingham City pojačao je svoje redove angažiravši braniča Jamiea Claphama (Ipswich Town) te veznog igrača Stephena Clemencea (Tottenham).</p>
<p>Claphamov transfer vrijedan je 1,3 milijuna, a Clemenceov 900.000 funti. Bivši igrač Ipswicha potpisao je trogodišnji ugovor za Birmingham, a Clemence, sin bivšeg vratara Liverpoola i Tottenhama Raya, potpisao je ugovor do 2007. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Völler doživio prometnu nesreću </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Izbornik njemačke nogometne reprezentacije Rudi Völler na najgori je način osjetio veliko snježno nevrijeme u Njemačkoj. </p>
<p>Izbornik »elfa« doživio je prometnu nesreću na autoputu kraj Nürnberga, kad je, naletjevši na zaleđeni dio ceste, izgubio kontrolu nad vozilom i zabio se u kamion ispred sebe. </p>
<p>– Vidljivost je bila vrlo slaba i nisam primjetio zaleđeni dio, kazao je Völler, koji se sa suprugom te dvoje djece uputio na skijanje u Austriju. Srećom, nitko nije stradao, a šteta je na njegovu automobilu 10.000 eura. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ayhan i Chambers najbolji </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Turkinja Surreya Ayhan i Britanac Dwain Chambers proglašeni su u izboru Europske atletske federacije (EAA) najboljim atletičarima protekle godine na Starom kontinentu.</p>
<p>Europska prvakinja na 1500 metara slavila je sa 359 bodova ispred britanske maratonke Paule Radcliffe (317) i švedske visašice Kajse Bergqvist (292).</p>
<p> Europski prvak i rekorder na 100 metara skupio je 281 bod, 56 više od sunarodnjaka kopljaša Stevea Backleyja, dok je mađarski bacač diska Robert Fazekas treći (221). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nacionalna skupština 16. siječnja odlučuje o ratifikaciji SSP-a </p>
<p> PARIZ, 9. siječnja</p>
<p> - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) zaključen između Europske unije i Hrvatske bit će podnesen na ratifikaciju zastupnicima francuske Nacionalne skupštine 16. siječnja. Odbor za vanjske odnose francuskog parlamenta, pod predsjedanjem Edouarda Balladura, prihvatio je 13. studenoga prijedlog ratifikacije Sporazuma koji se smatra važnim korakom prije podnošenja kandidature Hrvatske za punopravno članstvo u EU. Budući da su izvjestitelj, predstavnici vlade i parlamentarna većina iz istog političkog tabora (MPU), te da se radi o takozvanoj pojednostavljenoj proceduri, očekuje se da će Nacionalna skupština ratificirati Sporazum. </p>
<p> Hrvatska je potpisala Sporazum u listopadu 2001, a dokument će biti na snazi kad ga ratificiraju parlamenti svih zemalja članica Unije, a već su ga ratificirali Hrvatski sabor i Europski parlament. SSP su dosad ratificirali parlamenti Njemačke, Danske, Irske, Austrije i Španjolske. Britanska vlada u listopadu je zaustavila proces ratifikacije sve dok Hrvatska ne izruči Haaškom sudu generala Janka Bobetka. Iz istih razloga slično je postupila Nizozemska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Moguć napad na Irak bez obzira na nalaze inspektora </p>
<p>WASHINGTON, 9. siječnja</p>
<p> - Neuspjeh UN-ovih inspektora u pronalaženju dokaza o programu biološkog, kemijskog ili nuklearnog oružja u Iraku nije učinio ništa da ukloni mogućnost američkog napada na tu zemlju, piše u četvrtak list Chicago Tribune.</p>
<p> UN-ovi inspektori će u četvrtak podnijeti privremeno izvješće Vijeću sigurnosti u kojem se očekuje da će optužiti Irak da nije dao ključne odgovore o svojim programima oružja, ali ne i novi dokaz da Irak gomila oružje masovnog uništenja. Vlada predsjednika Busha ipak drži da čak i bez određenih nalaza o oružju postoje dovoljni dokazi o iračkom nepoštivanju njegovih obaveza koji opravdavaju vojni napad, piše Chicago Tribune.</p>
<p>Bushova administracija smatra da u 12.000 stranica dugom izvješću Iraka o oružju nema navoda o 6000 kemijskih bombi preostalih iza rata s Iranom kojima su inspektori 1998. ušli u trag, a sumnja se da je Saddam Hussein izvezao kemijsko oružje u Siriju kako bi ga sakrio od inspektora, piše list. Praznine u iračkoj izjavi o programima oružja mogu dati SAD-u racionalno opravdanje za uporabu vojnih snaga protiv Iraka, navodi Chicago Tribune riječi američkih dužnosnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Powell: SAD zadržavaju najosjetljivije podatke</p>
<p>WASHINGTON, 9. siječnja</p>
<p> - Sjedinjene Države dijele obavještajne podatke o iračkom programu oružja s UN-ovim stručnjacima za oružje, ali sebi zadržavaju najosjetljivije informacije, izjavio je američki državni tajnik Colin Powell u intervjuu objavljenom u četvrtak.</p>
<p> Podaci, dobiveni u posljednjih nekoliko dana, omogućili su UN-ovim inspektorima koji traže zabranjeno oružje u Iraku da budu »agresivniji i sveobuhvatniji« u svom poslu, rekao je Powell za Washington Post. On nije želio točno reći kakve obavještajne podatke američka vlada dijeli i dao je naznake da Bushova administracija zadržava najosjetljivije podatke. »Način na koji dolazimo do tih podataka je tako osjetljiv da ako se njima pažljivo ne barata možemo izgubiti taj kanal«, istaknuo je Powell. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Svjedok K-2: »Crvene beretke« u Hrvatskoj obučavali instruktori s dosjeom</p>
<p>ZAGREB/HAAG, 9. siječnja</p>
<p> - Pripadnik specijalne jedinice srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) svjedočio je u četvrtak u Haagu o pomoći Srbije tim jedinicama koje su djelovale u Hrvatskoj. </p>
<p> »Imali smo kompletnu podršku u obliku streljiva, vojnih odora, sredstava i korištenja kampova«, izjavio je zaštićeni svjedok K-2. On je prvi svjedok tužiteljstva u ovogodišnjem nastavku suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.</p>
<p> Taj pripadnik SDB-a unovačen je 1995. u Srbiji u tzv. crvene beretke i zatim poslan u Hrvatsku gdje je boravio otprilike pola godine. Prema njegovim riječima, postrojbu su obučavali instruktori iz Srbije u kampovima u šumi Žirište u blizini sela Nijemaca, te u kampu između Bapske i Šarengrada u istočnoj Slavoniji.</p>
<p> »Većina instruktora imala je kriminalnu prošlost, a poučavali su tehnike 'tihe likvidacije' i borilačke vještine«, rekao je svjedok. Ustvrdio je da on osobno i većina pripadnika postrojbe nisu sudjelovali ni u jednoj borbenoj akciji u Hrvatskoj, ali zna za slučaj kad su neki od njih »u civilu šetali Osijekom« obavljajući vjerojatno obavještajne zadatke.</p>
<p> Pripadnici »crvenih beretki« nisu smjeli javno govoriti o postrojbi. Plaće su u početku dobivali »na ruke«, a poslije u omotnicama s potvrdama MUP-a Srbije. Nekima, koji su ranije bili osuđeni, obećano je smanjenje ili brisanje kazne, izjavio je svjedok K-2.</p>
<p> Opisao je i tijesnu suradnju zapovjednika specijalnih jedinica SDB-a Srbije Franka Simatovića i šefa SDB-a Jovice Stanišića s vodstvom i snagama pobunjenih Srba u Hrvatskoj te u BiH. Rekao je da je Simatović posjećivao kampove u Hrvatskoj, a Stanišić je osobno, na svečanom otvorenju kampa u Kuli pokraj Vrbasa, primio »crvene beretke« u sastav srbijanskog MUP-a.</p>
<p> Milošević je, kao i dosad, u unakrsnom ispitivanju pokušao diskreditirati svjedoka i razotkriti njegov identitet. </p>
<p> Ocijenio da »crvene beretke«, o kojima je svjedok govorio, ne moraju nužno biti postrojbe SDB-a, jer je »jedinice tog naziva imao svaki grad i općina u RSK«. Svjedok je, tijekom Miloševićeva protuispitivanja, priznao da mu je život, osim zbog iskaza haaškim istražiteljima, ugrožen i zbog umiješanosti u ubojstvo Željka Ražnjatovića Arkana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Islamski humanitarci u BiH povezani s terorizmom</p>
<p>U povjerljivoj analizi NATO-a navodi se veći broj osoba i organizacija u BiH povezanih s terorizmom / Pojavili su se i dokazi o povezanosti »humanitaraca« u BiH sa svjetskim terorističkim mrežama poput Al Qaide</p>
<p>SARAJEVO, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U kolikoj mjeri su radikalni islamisti prijetnja sigurnosti Bosne i Hercegovine, zemalja koje ju okružju, pa i šireg područja? Procjene su različite, no nema nikakve dvojbe da u BiH još uvijek djeluju skupine povezane s nekim od najekstremnijih islamskih organizacija u svijetu.</p>
<p>Nedavno ubojstvo hrvatske povratničke obitelji u selu Kostajnica kod Konjica aktualiziralo je priču o islamskim fanaticima u BiH, jer je ubojica Muamer Topalović bio motiviran vjerskom mržnjom. No, čak i da je riječ o izoliranom slučaju i poremećenoj osobi, neke od organizacija s islamskim predznakom već su i na javnoj pozornici demonstrirale svoju snagu. Prije svega u slučaju s početka prošle godine kada su zbog izručenja Amerikancima tzv. alžirske skupine organizirani prosvjedi koji su umalo završili s tragičnim ishodom, a cijeli događaj ozbiljno je uzdrmao vlasti i unutarnju sigurnost u BiH.</p>
<p>U jednoj analizi NATO-a spomenute su i neke humanitarne organizacije s islamskim predznakom u BiH koje su povezane s islamskim terorizmom. Naravno, pojavili su se i drugi dokazi o povezanosti ovih »humanitaraca« sa svjetskim terorističkim mrežama poput Al Qaide. Tako su početkom studenoga, nakon izričitog američkog zahtjeva, inspektori Financijske policije FBiH zapečatili sjedišta organizacija »Al-Haramain Islamic Fundation« i »Global Relief Fundation« (GRF) s obrazloženjem kako su financijsko poslovanje obavljale mimo bankovnih računa, a njihovo osoblje nije imalo radne dozvole. No, glavni razlog zatvaranja ureda spomenutih organizacija jesu sumnje u njihovu povezanost s Al Qaidom, o čemu su podaci prikupljeni prilikom ranijeg upada agenata i specijalaca federalnog MUP-a u urede ovih humanitarnih organizacija u Sarajevu.</p>
<p>Ipak, najveći skandal vezan za tobože humanitarno djelovanje islamskih organizacija u BiH odnosi se na »Benevolentia International Foundation« (BIF). </p>
<p>Direktor te organizacije Enan Mahmoud Arnaut, inače Sirijac s putovnicom BiH, uhićen je prije osam mjeseci u Chicagu, a tužba protiv BIF-a prva je koju su Sjedinjene Države podigle protiv neke humanitarne organizacije zbog terorizma. </p>
<p>Zanimljivo je da su ključni dokazi protiv Arnauta i BIF-a pronađeni tijekom akcije bosanskih vlasti u ožujku prošle godine. Tada su u sarajevskom uredu te organizacije pronađeni dokumenti o podizanju velikih iznosa novca s računa ove organizacije koji je Arnaut nosio u SAD. Također, pronađeno je više komada vatrenog oružja, vojni priručnici, krivotvorene putne isprave, više povjerljivih dokumenata različitih vlada u svijetu vezanih za islamski ekstremizam, fotografije Osame bin Ladena u Afganistanu iz osamdesetih i početka devedesetih godina i slično. Dio dokumenata odnosi se i na podatke o pojedinim Bin Ladenovim suradnicima, kao i upute za kodiranje poruka. </p>
<p>Zanimljivo je da su sarajevske vlasti podignule optužnicu protiv lokalnog direktora BIF-a Muniba Zahiragića. Ovaj je bivši pripadnik bošnjačke obavještajne službe AID optužen za špijunažu, a u optužnici se navodi da je Zahiragić od 13. rujna 1996. do 30. lipnja 2000., radeći kao djelatnik AID-a, prisvojio više stotina strogo povjerljivih dokumenata, uglavnom o osobama afroazijskog porijekla.</p>
<p>A upravo se osobe afroazijskog porijekla, često naturalizirani državljani BiH, povezuju s gotovo svim slučajevima terorizma s islamskim predznakom u BiH. U javnosti se oni najčešće nazivaju mudžahedinima, islamskim borcima koji su u ratu došli pomoći svojoj braći po vjeri. Takvih je od 1992. u BiH došlo blizu tri tisuće, a mnogi od njih su i nakon Daytona ostali u zemlji. U izvještaju Federalne obavještajne službe navedeno je da je 741 osoba afroazijskog podrijetla dobila državljanstvo BiH na nelegalan način, uz asistenciju tadašnjih bošnjačkih vlasti.</p>
<p>Imena nekih od ovih ljudi spominju se u cijelom nizu incidenata povezanih s terorizmom; od postavljanja automobila bombe u Mostaru, preko napada na hrvatske povratnike u središnjoj Bosni, do atentata na Leutara.</p>
<p>Vlasti BiH su se i prije 11. rujna, a posebno nakon toga, suočile s nizom neugodnosti na međunarodnom planu zbog dodjeljivanja putovnica državljanima arapskih zemalja povezanih s terorističkim ili kriminalnim skupinama. Spomenimo tek slučaj iz 1999. godine, uhićenje na istanbulskom aerodromu »devetoprstog terorista« Mehreza Amdounija. Naravno, Amdouni je imao putovnicu BiH, a priče o sumnjivoj dodjeli bosansko-hercegovačkih državljanstava išle su tako daleko da je dio tiska špekulirao kako i sam Osama bin Laden ima putovnicu BiH izdanu u Beču.</p>
<p>Posebna priča o djelovanju islamskih radikalnih skupina u BiH odnosi se na vjersku indoktrinaciju lokalnog pučanstva i pokušaje nametanja tzv. vehabijskog učenja islama.</p>
<p> Riječ je o službenoj islamskoj struji u Saudijskoj Arabiji, a ova je Kraljevina uložila milijune dolara u pokušaje da ovo učenje proširi širom svijeta. Dio tog novca navodno je korišten za financiranje terorizma.</p>
<p> U BiH se s vehabijama najčešće povezuje organizacija Aktivne islamske omladine koja se u javnosti često spominje u kontekstu radikalnog djelovanja. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rastući antisemitizam zabrinuo Francuze</p>
<p>Napad na rabina u Parizu i poziv jednog sveučilišta na prekid znanstvene suradnje s Izraelom uznemirili francuske Židove i javnost / »U našoj Republici nema mjesta za antisemitizam, rasizam, ksenofobiju i vjersku nesnošljivost«, poručio francuski predsjednik Jacques Chirac </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Je li antisemitizam u Francuskoj doista u porastu, kako zabrinuto ovih dana pišu neki mediji, potaknuti najnovijim akcijama protiv židovske zajednice? Uzbunu je pojačao napad na rabina Gabriela Farhija kojemu je prošlog petka na izlasku iz sinagoge u istočnom dijelu Pariza nepoznati napadač zadao nekoliko udarca nožem u trbuh, kličući na arapskome »Bog je velik«.</p>
<p>Rabin, koji je poznat po svom zalaganju za izraelsko-palestinski dijalog, rekao je agenciji AFP da je prije toga dobio prijeteće pismo s porukom: »Krv naše palestinske braće biti osvećena« te s upozorenjem da će njegova sinagoga, već oštećena u podmetnutom požaru u svibnju prošle godine, biti spaljena. Umjesto sinagoge, rabinovi su protivnici u ponedjeljak zapalili njegov automobil, što je izazvalo još veću uznemirenost među francuskim Židovima, ali i u javnosti.</p>
<p>I francuski predsjednik Jacques Chirac na novogodišnjem je susretu s predstavnicima francuskih katolika, protestanata i židova osudio napad na rabina, nazvavši ga »gnusnim činom koji izaziva gađenje«. Chirac je u pismu Farhiju naglasio da »u našoj Republici nema mjesta za antisemitizam, rasizam, ksenofobiju i vjersku nesnošljivost«, a osudi napada pridružio se i muftija iz Marseillea te mnogi francuski političari i intelektualci. </p>
<p>No, nije samo napad na 34-godišnjeg rabina izazvao uznemirenost u francuskoj javnosti. Mnoge je u Francuskoj iznenadio poziv sveučilišta »Pierre i Marie Curie« da se obustavi znanstvena suradnja Europske unije s Izraelom zbog njegove »okupacijske politike i opće represije prema palestinskom narodu«, tj. »kršenja ljudskih prava i demokratskih načela« za koje se toliko zalaže EU«.</p>
<p>Taj poziv na znanstveni bojkot, pariški gradonačelnik Bertrand Delanoë nazvao je »šokantnim činom i tragičnom pogreškom«, a ugledni pariški list Le Monde, pod naslovom »Ne bojkotu«, upozorava da bi obustava znanstvene suradnje značila »ne samo raskid s tom državom i njezinom politikom nego i s ljudima koji tamo žive«.</p>
<p>Smirivanju uzavrele atmosfere nije pomoglo ni prosvjedno okupljanje pred tim sveučilištem u ponedjeljak navečer koje je organizirala jedna organizacija židovskih studenata, a kojemu je prisustvovalo oko 2500 ljudi. Dok se s jedne strane čulo: »Bush i Sharon - ubojice«, druga je strana uzvikivala »Arafat - ubojica«. </p>
<p>Protivnicima bojkota pridružio se i poznati filozof Bernard Henri-Lévy, ustvrdivši da se »profesori koji su glasali protiv znanstvene suradnje s Izraelom ponašaju kao najekstremniji među radikalnim Palestincima«.</p>
<p>Kako ovih dana pišu mediji, prošle je godine zabilježen drastičan porast odlaska francuskih Židova u Izrael nakon više od 300 napada na sinagoge te kuće i škole pripadnika židovske zajednice. Većina antisemitskih napada tumači se kao osveta zbog izraelskih upada na palestinska područja i ubijanja civila.</p>
<p>I dosad se francuska akademska zajednica uglavnom izjašnjavala protiv izraelske politike prema Palestincima, no većina njezinih članova ne slaže se s predloženim bojkotom, smatrajući ga kontraproduktivnim.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Indija testirala projektil za nuklearno oružje </p>
<p>NEW DELHI, 9. siječnja</p>
<p> - Indija je u četvrtak testirala kraću verziju svog projektila »agni«, predviđenog za nošenje nuklearnih bojevih glava, iz svoga lansirnog poligona na istočnoj obali, objavili su dužnosnici ministarstva obrane.</p>
<p> Projektil »agni 1« testiran je na domet od oko 800 kilimetara preko Bengalskog zaljeva. »Prva izvješća govore da je lansiranje bilo uspješno«, rekao je za Reuters dužnosnik ministarstva. Projektil zemlja-zemlja ključni je element indijskog plana izgradnje vjerodostojnog obrambenog sustava za nuklearno odvraćanje protiv nuklearnih susjeda Kine i Pakistana.</p>
<p> Indija je najavila da će u idućih nekoliko dana testirati više svojih projektila. Dok je dulja verzija projektila »agni«, namijenjena gađanju ciljeva u Kini, već operativna, kraća vrezija, namijenjena ciljevima u Pakistanu, u četvrtak je testirana drugi put. </p>
<p>Pakistan je priopćio da je indijsko pokusno ispaljivanje rakete koja može nositi nuklearne bojeve glave ne predstavlja iznenađenje jer su njezine nuklearne i raketne ambicije dobro poznate. U priopćenju pakistanskog ministarstva vanjskih poslova se navodi da je Islamabad proveo svoje raketne pokuse »kada je to bilo potrebno zbog tehničkih zahtjeva«.</p>
<p> Pakistan je proveo svoje posljednje pokusno ispaljivanje rakete u listopadu prošle godine. Indija i Pakistan, dva nuklearna susjeda, bili su na ivici rata prošle godine zbog sporne himalajske regije Kašmira. Stručnjaci s područja obrane govore da posljednji indijski testovi neće ponovno potaknuti vojne napetosti jer se smatraju rutinskima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Izraelski vojnici ubili sirijskog vojnika</p>
<p>JERUZALEM, 9. siječnja </p>
<p> - Izraelski vojnici ubili su u srijedu jednoga sirijskog vojnika i uhitili još dvojicu, koji su navodno pucali na izraelsku vojnu promatračku postaju na jugu Golanske visoravani, izvijestili su izraelski vojni izvori.</p>
<p> Sirijska su izvješća, međutim, zanijekala da su njihovi vojnici pucali na izraelski položaj. Izraelski radio objavio je kako je istragom utvrđeno da su tri sirijska vojnika, odjeveni u civilnu odjeću, ušli u područje pod izraelskim nadzorom i otvorili vatru na postaju. Dodaje kako su najmanje sat vremena ispaljivani meci sa sirijskog teritorija, ali da izraelski vojnici nisu uzvraćali na njih. </p>
<p> Sirijska službena agencija SANA navodi riječi glasnogovornika vojske koji optužuje Izraelce da su pucali prvi i prekršili sporazum o primirju koji je na snazi gotovo tri desetljeća. Pritom napominje kako su trojica sirijskih građana, uključujući dva policajca u sportskoj odjeći, išli prema potoku na križanju doline Raqqad i rijeke Yarmouk kako bi uzeli pitku vodu, kada je na njih pucano s izraleske strane. (dpa/Reueters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Amerikanci sve nervozniji zbog oklijevanja Ankare</p>
<p>Aktualizirale su se bojazni Washingtona da bi Turska svojim stavom mogla ometati već razrađene planove savezničke invazije na Irak / Turci najavili svoje teritorijalno pravo na gradove Mosul i Kirkuk</p>
<p>ANKARA, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Komiteta za vanjske poslove turskog parlamenta Mehmet Dülger izjavio je kako to najviše predstavničko tijelo u zemlji neće glasati za pokretanje novog Zaljevskog rata. Izjašnjavanje o tome trebalo bi se održati u slučaju da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) usvoji novu rezoluciju kojom bi se ozakonilo pokretanje međunarodne vojne akcije za nasilno rušenje režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. </p>
<p>Düglerovom izjavom aktualizirale su se bojazni Washingtona da bi Turska svojim stavom mogla ometati već razrađene planove savezničke invazije na Irak. Taj dugogodišnji strateški partner SAD se još uvijek dvoumi kako se postaviti prema račkoj krizi. Ako bi vlada premijera Abdullaha Güla, dakako uz blagoslov vojske, popustila pred američkim pritiscima, ratni krug oko Iraka bi se konačno zatvorio. </p>
<p> Amerikanci već pokazuju znakove nervoze zbog oklijevanja Turske da ustupi svoje ključne baze za potrebe Pentagona. Prema američkim vojnim stratezima, bez tih lokacija za smještaj ljudstva i naoružanja praktički je nemoguće uspostaviti »sjevernu frontu« prema Iraku. </p>
<p>Turska vladajuća Stranka pravde i razvitka (AKP) i njezin čelnik Recep Tayyip Erdogan nalaze se na pravim mukama kako da balansiraju između upornih američkih zahtjeva za punu vojnu suradnju u Zaljevu i protivljenja ogromne većine turskih građana. Erdogan mora itekako voditi računa o tome da sve provjere javnog mijenja potvrđuju da se čak 83 posto Turaka protivi američkoj ofenzivi na Irak.</p>
<p>Tu je i strah od posljedica po ovdašnje vrlo krhko gospodarstvo koje pokazuje prve konkretne znakove oporavka; u studenome prošle godine zabilježen porast industrijske proizvodnje od osam posto. Stoga nije slučajno da su turske vlasti vrlo nerado odobrile i polijetanje američkih špijunskih zrakoplova U-2 sa svog teritorija. </p>
<p>Iako Bushova administracija nudi financijsku potporu za pokrivanje turskih ratnih gubitaka, naročito u turizmu i oblasti investicija, čini se da bi ta sredstva bila samo kap u moru objektivnih turskih potreba. Službena Ankara strahuje od destabiliziranja cijelog Srednjeg istoka i Zaljeva. Riječ je o mogućnosti prekrajanja i iscrtavanja novih granica, te stvaranja kurdske države. To bi, kako se vjeruje, uznemirilo i Kurde u turskoj koji bi mogli zatražiti uspostavu vlastite države i na turskom teritoriju.</p>
<p>U međuvremenu, turska diplomacija povukla je još jedan vrlo znakovit potez. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Yusuf Buluc je izjavio: »Turska zadržava pravo na Kirkuk i Mosul.« Pravo na te gradove, u čijoj se okolici nalazi oko 5 posto svjetskih rezervi nafte, polažu i irački Kurdi. Vođa Kudske demokratske stranke (KDP) Massoud Barzani, koji se nalazi posjetu Ankari, zaprijetio je Turskoj da će »plivati u krvi« ako sa svojim trupama pokuša zauzeti to područje. On je Kirkuk nazvao budućim glavnim gradom neovisnog Kurdistana. </p>
<p>Turska, koja ima vrlo dugo povijesno pamćenje nije bez razloga upravo sada najavila otvaranje nove srednjoistočne »Pandorine kutije«.</p>
<p> To se poklapa s vremenom posjeta britanskog šefa diplomacije Geoffa Hoona Ankari koji je pokušao uvjeriti turske sugovornike da u slučaju rata dopuste nazočnost britanskih kopnenih trupa na turskom teritoriju. No, kako prenosi utjecajni istanbulski list Hürriyet, najviši turski dužnosnici podsjetili su Hoona na daleku 1924. kad su se turske snage pod pritiskom britanske krune morale povući iz Kirkuka i Mosula. »Britanski 'hitac u leđa' turskim vojnicima glavni je razlog što Ankara ne želi vidjeti britanske vojnike na svom tlu«, piše Hürriyet.</p>
<p>Godinu dana ranije, sporazumom u Lausanne dogovoreno je da se konačna odluka o tim gradovima ostavi za kasnije. Novim sporazumom, potpisanim 1926., Irak je trebao Turskoj osigurati 10 posto nafte sa tog područja u razdoblju od 25 godina. Međutim, Turskoj je od toga pripalo samo simboličnih 35 milijuna dolara. Zanimljivo je u svakom slučaju, da je Ankara odbacila raniju savezničku ponudu da anektira područje Mosula i Kiruka u vrijeme Zaljevskog rata 1991. </p>
<p>Sve bi to moglo dodatno zakomplicirati postojeće, ionako osjetljivo stanje u regiji. Turska se velike nade polaže u to da inspektori UN-a, koji već sedmi tjedan tragaju za Saddamovim oružjem masovnog uništenja, neće pronaći ikakav sumnjivi trag. A to bi, prema nekim ocjenama, moglo izbiti iz ruku argumente američkom predsjedniku Bushu i britanskom premijeru Tonyju Blairu za pokretanje invazije na Irak. Najnoviji zahtjev međunarodnih istražitelja da im se produži rok lova na »prljavo oružje« mogao bi upućivati na zaključak da su sve manji izgledi da bagdadski režim uistinu skriva nedopušteni oružani arsenal. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>London zagovara da se rat s Irakom odgodi za jesen </p>
<p>Britanskom premijeru prijete pobuna u laburističkim redovima i ostavke ministara ako se pridruži Bushu u akciju protiv Iraka bez odobrenja UN-a/ Eventualnom odgodom napada, inspektori naoružanja dobili bi više vremena da pronađu moguće dokaze o Saddamovom kršenju UN-ovih odredbi </p>
<p>LONDON, 9. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanskom premijeru Tonyju Blairu prijeti domaća politička oluja ako bez zelenog svjetla Ujedinjenih naroda krene s Amerikancima u rat protiv Iraka. U tom će se slučaju spremno pobuniti više od stotinu zastupnika Blairove Laburističke stranke, a neki niži ministri navodno razmišljaju u ostavci. </p>
<p>Ti unutrašnji disidenti smatraju da je potrebno da UN-ovi inspektori pronađu konkretne dokaze da Saddam Hussein posjeduje oružja masovnog uništenja. Nakon toga bi, po njima, UN mora donijeti novu rezoluciju kojom naređuje napad na Irak. Jedino u takvim okolnostima britanski angažman u vojnoj intervenciji bio bi prihvatljiv laburističkim pobunjenicima, koji već mjesecima dižu glas, a od Božića su, čini se, postali još odlučnijima.</p>
<p>Slične rezerve prema ratu protiv Iraka ima i britansko javno mnijenje, zbog čega su Blair i njegov ministar vanjskih poslova Jack Straw počeli davati izjave kako rat s Irakom nije neizbježan. </p>
<p>Blair je ovih dana pokušao javno objasniti zašto podržava Sjedinjene Države u ratu s Irakom. Ako Britanija želi utjecati na Ameriku u pitanjima kao što su klimatske promjene, siromaštvo Trećeg svijeta ili Srednji istok, onda Britanci moraju poduprijeti Amerikance kada se radi o terorizmu ili obračunu s oružjima masovnog uništenja, rekao je Blair. </p>
<p>Straw je ovih dana ustvrdio da su se izgledi za rat smanjili. No to je ponukalo britanskog ministra obrane, Geoffa Hoona, da javno ukori Strawa. »Ne vjerujem da je korisno u ovoj fazi davati takve komentare«, rekao je Hoon, zamjerajući svome kolegi što umanjuje izglede za skori rat. Sukob među ministrima dokaz je zbrke u najvišim slojevima britanske vlade, oko toga do koje je mjere Blairova administracija sprema poduprijeti američku akciju protiv Saddama. </p>
<p>Britanija je iza scene počela činiti pritisak na SAD da se intervencija protiv Iraka odgodi za nekoliko mjeseci – možda sve do jeseni, budući da su ljetni mjeseci ionako prevrući za ratovanje. Takvim odgađanjem inspektori naoružanja dobili bi više vremena da pronađu moguće dokaze o Saddamovom kršenju UN-ovih odredbi. One mu, kako je poznato, nedvosmisleno naređuju da se mora odreći svih oružja masovnog uništenja. »Premijer je dao na znanje da, osim ako ne postoji očiti dokaz, inspektorima valja dati vremena da nastave potragu«, izjavljuju ovih dana vladini izvori u Londonu.</p>
<p>Britanski diplomati ističu pak da bi se odgađanjem rata dobilo i više vremena u UN-u, da se osigura nova rezolucija, koja eksplicitno naređuje vojnu akciju protiv Iraka. No konačna odluka o oružanoj intervenciji leži u rukama Georgea Busha - kojega će Blair na kraju vjerojatno poduprijeti, risikrajući, ako treba, i pobunu u vlastitim redovima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Velika većina Francuza protiv napada na Irak</p>
<p>PARIZ, 9. siječnja </p>
<p> - Dva odvojena ispitivanja javnoga mnijenja, objavljena u četvrtak, pokazala su da se velika većina Francuza protivi ratu protiv Iraka. U anketi instituta Ipsos, čije je rezultate objavio dnevnik Le Figaro, 77 posto ispitanih izrazilo je svoje protivljenje vojnoj intervenciji protiv režima iračkoga predsjednika Saddama Husseina.</p>
<p> Institut CSA također je proveo ispitivanje javnoga mišljenja, koje je objavljeno u četvrtak u Le Parisienu, a u kojemu se 66 posto ispitanih protivi američkome napadu na Irak. Isto je ispitivanje pokazalo kako samo 15 posto podržava sudjelovanje francuskih vojnika u ratu protiv Iraka, što bi ga odobrio UN. Ankete su objavljene samo dva dana nakon što je francuski predsjednik Jacques Chirac pozvao svoje oružane snage da budu spremne.(dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="63">
<p>Istina o Čateškim Toplicama</p>
<p>U posljednje vrijeme u nas se mnogo razmišlja o tome što načiniti s natječajem za hotelski kompleks Sunčani Hvar. Namjerno se neću ovdje opredjeljivati ni za ni protiv, jer to i nije cilj ovog članka. Sunčani Hvar je ovdje samo povod da se vratim na novinski članak u »Delu« kojeg je napisao njihov komentator gospodin Boris Jež.</p>
<p> Gospodin Jež, kojem očito »bodlje« visoko strše. osobito kada su u pitanju Hrvati, trudi se dokazati da smo prigrabili nešto njihovo. Bilo bi to kao u bajci da je netko uspio nadmudriti naše alpske susjede, kad je novac u pitanju. Činjenica je da je sve što je imalo slovenskog vlasnika ostalo slovensko, a za sve što je bilo zajedničko investirano, bilo je prilike da se, kroz 40 godina eksploatacije, vrati uloženo. I koncesijski ugovori već bi odavno istekli.</p>
<p>Takvo balkansko posezanje za tuđim, od onih koji tvrde da nisu Balkanci, daje mi povoda da podsjetim našu javnost o nekim detaljima vezanim za nuklearku u Krškom i toplicama u Čatežu. Kada se je određivala lokacija prve nuklearke u bivšoj Jugoslaviji, naši su susjedi uprli sve snage i veze da ona bude u Sloveniji. Lokacija u Krškom je bila mnogo lošija od one u Hrvatskoj (Prevlaka). To nije smetalo da se nuklearka stavi ipak na jedan rasjed. Zbog čega je čitav primarni dio nuklearke stavljen na golemu temeljnu ploču (umjesto više manjih), što je poskupilo čitav projekt.</p>
<p>Razlog zbog čega su susjedi insistirali na lokaciji u Krškom (uz sve političke i strateške i gospodarske) je bio onaj o kojem se danas ne govori. Znali su da prema ustaljenoj praksi sva mjesta uz koja se gradi takav objekt uživaju mnoge druge pogodnosti. Zbog toga su tijekom sedmogodišnje gradnje nuklearke u Krškom i okolici: uređene sve prometnice, preuređen stadion, groblje, zdravstveni dom, zgrada općine. Sagrađena je nova policijska stanica, vatrogasna stanica, hotel, trgovački centar, novi most u Krškom, ojačan most u Brežicama, dograđena trafostanica u Brestanici, dalekovodi itd. itd.</p>
<p>Sva ta ulaganja platile su dvije republike podjednako, pri čemu se je u Sloveniji podizao moderan grad i slovenski dio novca ostajao u Sloveniji, Hrvatska je teškim pregovorima dobila pola od neznatnih troškova na korekciji nekih dionica ceste, kojom su putovali parogeneratori iz Rijeke do Bregane.</p>
<p>Danas se kod pregovora o diobi nuklearke ti golemi troškovi uopće ne spominju jer sve navedeno nije imalo status zajedničkog.</p>
<p>Na kraju treba spomenuti Čateške toplice u kojima je sedam godina stalno stanovalo više stotina građevinskih radnika. Standard stanovanja je bio jedva prihvatljiv, ali nakon plodnih sedam godina Čatež je umjesto toplica dobio terme. Iako je u tim termama i tada i danas uložen veliki hrvatski novac, ne treba za tim žaliti. Čitav projekt u Krškom je vođen na legalan način i nije sporno da pripada Sloveniji. Sporan je ugovor kojeg su sklopile republike po kojem su troškovi Hrvatske bili znatno veći.</p>
<p>Ne treba Čatežu zamjerati što se natječe za ono što je ponuđeno javno na prodaju. Dosadašnje iskustvo samo navodi na oprez, jer neće se naši susjedi upuštati u projekte u kojima ne vide barem trostruku korist. A to bi trebalo biti i poruka našim političarima da još jednom razmisle o dugoročnijoj vrijednosti Sunčanog Hvara. Konačno ako se zadužimo za novac koji se nudi, vraćat ćemo s kamatama od 4-6 posto a ako prodamo bit će kamate (kroz neostvarenu dobit) i do 300 posto.</p>
<p>Dr. JOSIP PETROVIĆdipl. ing. grad., Građevinski fakultet u Osijeku</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kome je još stalo do birača</p>
<p>U Vjesniku od 24., 25. i 26. prosinca 2002. godine objavljen je članak gospodina Tihomira Ponoša pod naslovom »Kome je još stalo do birača«. Između ostalog gospodin Ponoš tvrdi: »Izborno je zakonodavstvo valjda najnestabilniji dio hrvatskog pravnog sustava (slažem se), a stalne izmjene zbunjuju birače«.</p>
<p>Mislim da naše biračko tijelo nije ni malo zbunjeno. Veći dio biračkog tijela (oko 90 i više posto) izmjene izbornog zakonodavstva ne zbunjuje iz jednostavnog razloga: oni o izbornom zakonu nemaju pojma, a što je još ljepše, njih izborni zakon niti ne zanima. Naše biračko tijelo ne raspolaže minimumom znanja koje bi kao građani morali posjedovati, a nisu toga niti svjesni. Njima je sve jasno, o svemu imaju svoje mišljenje i stav, koji su često atak na zdrav razum i inteligenciju. Žalosno je da se to ne odnosi samo na »običan« puk, nego i dobar dio visokoučenih »intelektualaca«, u što sam se imala prilike i uvjeriti. D'Hondta se u jednom takvom društvu nisam usudila niti spomenuti, jer bi me netko, s obzirom na blagdansko slavlje, mogao upitati kako se to kuha.</p>
<p>Manji dio biračkog tijela, koje možemo svrstati u civilno društvo, također nije zbunjeno. Zašto bi bili zbunjeni, kada je kod nas uobičajena praksa da se prije izbora uvijek mijenja izborni zakon? Mišljenja sam, da bi se i postojeći izborni zakon morao mijenjati, jer ne predstavlja najbolje rješenje. </p>
<p>Jednom prigodom kolega iz inozemstva me je upitao, na osnovi čega naši birači glasuju na izborima. Odgovorila sam: većina tribalno, kako već glasuju sva stada svijeta, napomenuvši, da je naše biračko procentualno, u odnosu na veličinu biračkog tijela, brojnije od njihovog.</p>
<p>BRANKA CAPEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U BiH se dovršava proces etničkog čišćenja</p>
<p>Vjesnik je u četvrtak 9. siječnja 2003. prenio članak iz austrijskog dnevnika »Die Presse« pod naslovom »Ubojica je stigao na Badnju noć«. Riječ je, dakako, o ubojstvu obitelji Anđelić, ali i o permanentnoj prijetnji od širenja islamskog (fundamentalističkog) svjetonazora i opasnostima koje prijete ne samo Bosni i Hercegovini nego se tiču i Hrvatske, koja je i po svom Ustavu dužna brinuti o bosanskom-hercegovačkim Hrvatima. </p>
<p> Formula o tobožnjoj ugroženosti Bošnjaka i njihov »strah« od, navodne, kroatizacije »bosanskog jezika«, nekima služi kao oružje u još nedovršenom procesu etničkog čišćenja. Sve je to već viđena politika. </p>
<p>Što je zapravo opasnije za Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu, kroatizam ili nadirući orijentalizam? </p>
<p> Muslimanski intelektualci morali bi ukupnoj domaćoj i svjetskoj javnosti odgovoriti koliko je Hrvata na, recimo, Federalnoj televiziji, na direktorskim i uredničkim mjestima, koliko imaju svojih novina, tv i radio postaja.</p>
<p> »Slučaj Anđelić« bio je udarac multietničkoj, multireligijskoj i multikulturalnoj Bosni i Hercegovini. Sigurno je, međutim, da jednonacionalna, jednovjerska i jednokulturalna Bosna i Hercegovina nema budućnosti.</p>
<p>VINKO ĐOTLOZürich, Švicarska</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="66">
<p>»Razbojnički dvojac« na Čiovu uhitili policijski specijalci</p>
<p>Osumnjičenici, Ivan Gunjača i Danijel Marušić, nisu uspjeli pružiti otpor / Nije ispaljen ni jedan hitac i nitko nije ozlijeđen / Kuća u kojoj su se bjegunci skrivali još uvijek je pod policijskim nadzorom</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> – Pripadnici specijalne jedinice policije PU splitsko-dalmatinske u četvrtak u 13.30 sati u napuštenoj kući na Čiovu, između trogirske ACI-jeve marine i brodogradilišta, pronašli su i uhitili Ivana Gunjaču i Danijela Marušića. </p>
<p>»Kao u akcijskim filmovima provedena je spektakularna i munjevita akcija uz korištenje oružja s baterijskim lampama, tako da osumnjičenici nisu uspjeli pružiti nikakav otpor. Nije ispaljen ni jedan hitac i nitko nije ozlijeđen«, kazao je glasnogovornik PU Leon Tauber na izvanrednoj konferenciji za novinare. Prema njegovim riječima kuća u kojoj su se bjegunci skrivali još uvijek je pod policijskim nadzorom, a u njoj do sada nije pronađeno nikakvo oružje. Očevid je u tijeku.</p>
<p>»Na ovaj način policija je uputila jasnu poruku da se ne isplati činiti ovakva kaznena djela. Želimo zahvaliti svim građanima na strpljenju i korisnim informacijama«, poručio je Tauber. Načelnik Policijske uprave Serđan Guštin u četvrtak je pohvalio sve pripadnike kriminalističke, specijalne, temeljne i prometne policije koji su sudjelovali u akciji pronalaska i uhićenja osumnjičenika. Posebnu zahvalu na predanom i profesionalnom radu Policijskoj upravi odala je i Splitska banka.</p>
<p>Prema kaznenoj prijavi koju je podnijela Policijska uprava, Anđelić, Gunjača i Marušić terete se da su se udružili u počinjenju kaznenih djela razbojništva i teškog ubojstva u pokušaju te za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari. Sumnjiče se da su tijekom prošle godine planirali i dogovorili razbojstvo, a krajem 2002. godine su se dogovorili napasti dostavljače novca Splitske banke poslovnice na Plokitama. U prijavi se nadalje navodi i kako su dogovorili način izvršenja pljačke, podijelili uloge i odredili skrovište za ukradeni novac, a potom i kako će podijeliti plijen. Prema planu, u pljačku su krenuli u utorak, kada su iz škorpiona s prigušivačem i magnuma teško ranili bančina zaštitara Tičinovića i zaštitara tvrtke Tigar –Cikatić Zekana, koji je pratio Tičinovića s pošiljkom novca iz Centralnog bančinog trezora u poslovnicu na Plokitama.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, tragajući za osumnjičenim bjeguncima, policija je pretražila njihove stanove u Vinišću, da bi kod Gunjače, koji je donedavno bio aktivni pripadnik Hrvatske vojske, pronašli cijeli arsenal oružja, uglavnom minsko-eksplozivnih sredstava. Među ostalim, u kući je držao i automatsku i poluautomatsku pušku, više ručnih bombi i tromblonskih trenutačnih mina i više desetaka različitih noževa. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ubio staricu, pa ranio ženu koja mu nije dala cigaretu</p>
<p>Ubijena starica nedavno prodala zemlju- sumnja se da je motiv ubojstva pljačka/Osumnjičeni je otprije poznat po ekscesnom ponašanju/ Teško ranio ženu dok je policija u blizini obavljala očevid/Osumnjičeni od jutra prijetio po selu da će»pobiti HDZ-ovce« </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Jedna je žena ubijena, a druga teško ranjena u srijedu navečer u mjestu Bestovje, kod Samobora. Kako neslužbeno saznajemo za oba zločina policija tereti Marinka Smolčića (35), (policija je objavila samo godine starosti osumnjičenika), susjeda stradalih žena. </p>
<p>Kako je priopćila policija Agata Deščak (85) ubijena je oko 20,30 sati u svojoj kući u kojoj je sama živjela u ulici Braće Ribara 60. </p>
<p>Iste večeri oko 23 sata, dok je policija u blizini obavljala očevid na mjestu ubojstva, Smolčić, je navodno u ulici Braće Ribara na cesti prišao Mariji K. (55) i od nje zatražio cigaretu. Kada mu je ova odgovorila da ne puši ovaj je izvadio pištolj i ispalio joj metak u glavu. Nesretna žena je prevezena u KB Sestara milosrdnica, a zatim u KB Dubrava, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđena. Kako smo saznali od dežurnog liječnika, Mariji je metak prostrijelio čeljust i zabio se u desno rame, a njezin život više nije u opasnosti.</p>
<p>Osumnjičeni Smolčić u međuvremenu je pobjegao u svoju obiteljsku kuću u istoj ulici na broju 50. Tu su ga uskoro opkolili djelatnici policijske postaje Samobor pojačani pripadnicima interventne policije. Nakon pregovora oko 2,10 sati ujutro osumnjičenik se predao te je priveden u policijsku postaju.</p>
<p>Kako smo saznali ubojstvo i pokušaj ubojstva počinjeni su istim oružjem, pištoljem kalibra 7,62 mm. </p>
<p>Na mjestu događaja saznali smo da mještane nije iznenadio ovakav postupak njihova susjeda, koji je odmalena poznat po ekscesnom ponašanju, a i liječio se na psihijatriji. Nedavno je navodno iz čista mira uništio automobil svog oca koji trenutno živi u Lici. Za Smolčića neki susjedi tvrde da se drogira te da je baku Agatu vjerojatno pokušao opljačkati prije nego što ju je ubio.</p>
<p>Na mjestu događaja cijelu je noć trajao očevid, a u Bestovje je došao i dežurni istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu. Osumnjičeni će u tijeku dana biti priveden u istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Namamio ju u stan i prisiljavao na »bludne radnje« </p>
<p>Počelo suđenje Rehanu Skendžiću zbog »radnji jednakih silovanju«, počinjenih na neobično okrutan način</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - U četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Rehanu Skendžiću (42), optuženom da je 8. srpnja 2002. godine prisilio devetnestogodišnju I.S. na »spolne radnje jednake silovanju«. (Pravna kvalifikacija zločina jednaka je silovanju, međutim između optuženog i oštećene nije došlo do spolnog odnošaja). Skendžića se tereti po drugome stavku zakona, što bi značilo da je djelo počinjeno na osobito okrutan, ili ponižavajući način.</p>
<p>Skendžić, je prema optužnici, oštećenu spomenutog dana telefonom pozvao na razgovor u jedan lokal u Jankovečkoj ulici, rekavši joj da ima za nju poruku od njenog dečka, sa kojim je zajedno boravio u zatvoru (optuženi je već ranije osuđivan zbog silovanja dječaka op.a). Kada se djevojka pojavila u lokalu, Skendžić ju je namamio u stan koji je iznajmio u blizini te je tamo, najprije je izudaravši, prisiljavao na razne perverzije. Navodno je njegovo iživljavanje trajalo čitavu noć.</p>
<p>Skendžić je tijekom istrage negirao da je počinio zločin, međutim nije istražnom sucu ispričao svoju verziju događaja.</p>
<p>Budući da se načelno radi o silovanju, suđenje je zatvoreno za javnost, no uspjeli smo doznati da su na raspravi u četvrtak iskaz dala oštećena, njen tadašnji dečko, a sadašnji suprug, te još jedna starija ženska osoba , čije ime nismo uspjeli doznati, kao niti njezinu ulogu u događaju.</p>
<p> Zatraženo je psihijatrijsko vještačenje optuženoga, pa je rasprava odgođena dok se ono ne provede. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Osumnjičen za 45 provala i 200.000 kuna štete </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinio 45 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, policija je obavila kriminalističku obradu nad 33-godišnjim državljaninom Republike BiH, a nakon čega je protiv njega podnijeta kaznena prijava. </p>
<p>Prošle je godine, 23. prosinca, osumnjičeni uhvaćen na djelu, tj. u provalnoj krađi u trgovinu »Sava«, u Ulici Frana Alfirevića, kada je zajedno s još jednom osobom provalio u trgovinu uklonivši lesonit ploču koja se nalazila na mjestu razbijenog izloga. </p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno kako je on prošle godine provalio u trgovine »Konzum«, »Diona«, »PP Maksimir«, »Lura pića«, u tri osnovne škole, u prostorije Gradskog poglavarstva i KBC Rebro, te u slastičarnice, kafiće i druge ugostiteljske objekte, i to uglavnom na području Maksimira i Peščenice. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na oko 200.000 kuna.</p>
<p>Osumnjičeni je u pravilu u provale kretao u noćnim satima, služio se provalničkim alatom, lomeći cilindar brave, ili je razbijao stakla na prozorima.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Na Šalati pronađen mrtav muškarac bez isprava </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Na stepenicama koje vode do poliklinike KBC na Šalati, u srijedu je oko 17,40 sati pronađeno beživotno tijelo muškarca srednjih godina.</p>
<p> Na tijelu nisu bile vidljive nikakve vanjske ozlijede, a kako kod sebe nije imao nikakvih dokumenata, policiji nije poznat njegov identitet Tijelo je preneseno u obližnji Zavod za sudsku medicinu gdje će se utvrditi uzrok smrti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="71">
<p>Njemačka: Hoće li Hartzov recept u tri godine prepoloviti nezaposlenosti? </p>
<p>Njemačka vlada očekuje da će paketom mjera za postupnu reformu tržišta rada i socijalne politike prema nezaposlenima, koje bi se trebale početi primjenjivati do sredine godine, već u 2003. na troškovima za pomoć nezaposlenima uštedjeti 3,3 milijarde eura, a u državni proračun prikupiti 2,4 milijarde eura više nego lani </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Primjenom tzv. Hartzovih zakona njemačka vlada bi u ovoj godini trebala na troškovima za pomoć nezaposlenima uštedjeti 3,3 milijarde eura, u državni proračun prikupiti 2,4 milijarde eura više nego lani, a poslodavci bi trebati dobiti jače motivirane radnike koji će ubuduće češće prihvaćati i manje privlačne poslove. </p>
<p>To je suština paketa prijedloga za postupnu reformu tržišta rada i socijalne politike prema nezaposlenima koji je, na zahtjev njemačke vlade, pripremila tzv. Hartzova komisija, a njezini se prijedlozi sve ozbiljnije razmatraju i u Austriji, Francuskoj i Španjolskoj. Te se zemlje susreću s istim gospodarskim teškoćama i rastućom (strukturnom) nezaposlenošću kao i Njemačka. </p>
<p>Profesor Hartz, po kojem su nazvani novi propisi koji će se, uz još moguće manje izmjene, početi primjenjivati do sredine godine, odlučno tvrdi da će se time u sljedeće tri godine prepoloviti broj nezaposlenih! Sindikati te državni i privatni uredi za zapošljavanje nisu toliki optimisti, ali priznaju da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme. </p>
<p>Njemački ekonomisti upozoravaju da je ta zemlja usred najveće gospodarske krize u posljednjih 20 godina, a za sljedeću je najavljen gospodarski rast od samo 0,7 do najviše jedan posto. Zbog toga će, kako predviđaju, broj nezaposlenih porasti sa sadašnjih četiri milijuna na 4,2 do 4,5 milijuna, što će najviše pogoditi nezaposlene starije radnike. Naime, prema službenim podacima, svako drugo poduzeće u Njemačkoj u 2002. godini nije zaposlilo nikoga starijeg od 50 godina. </p>
<p>Zanimljivo je da istodobno njemački makroanalitičari u svojim porukama vladi uporno zastupaju tezu da Nijemci rade prekratko i da bi se do 2010. godine službena dobna granica za odlazak u mirovinu postupno trebala povisiti sa sadašnjih 65 na 67 godina. U protivnom, mirovinski sustav zapast će u još veće teškoće od sadašnjih. </p>
<p>Ukratko, vladi, kojoj se najviše zamjera što ni u prošlom ni u novom mandatu nije ispunila obećanje da će smanjiti nezaposlenost, stručnjaci za gospodarstvo i tržište rada posljednjih tjedana šalju međusobno suprotne signale. Stoga se rješenje traži u dobrim dijelom već prihvaćenim reformama koje je predložila Hartzova komisija. </p>
<p>A njima će se prije svega u cjelini smanjiti državna potpora za nezaposlenost i pooštriti uvjeti za dobivanje potpore. </p>
<p>Poznato je da su mnogi nezaposleni, posebno mlađi radnici, odbijali ponuđeni posao jer im je i potpora koju su dobivali omogućavala manje-više pristojan život. Naime, kad bi od ponuđene plaće odbili troškove prijevoza na posao, gubitak subvencija za stanarinu, struju i slično koje su uživali kao nezaposleni, izračunali su da bi ukupno stvarno raspolagali s manje novca nego ako žive od potpore. Pritom razloge odbijanja posla dosad nisu morali posebno obrazlagati. </p>
<p>Ubuduće će nezaposleni uredu za zapošljavanje morati dokazati opravdanost razloga za odbijanje posla, a ukupan broj odbijenih ponuda utjecat će na dužinu razdoblja u kojem će dobivati određeni iznos potpore ili će im se ponuditi novi posao. Što više puta odbiju zaposlenje, to će im se potpora ubuduće osjetnije smanjivati. U krajnjem slučaju takvima prijeti gubitak prava čak i na najnižu potporu. </p>
<p>Slično vrijedi i za odbijenu ponudu za doškolovanje i prekvalifikaciju radi mogućeg zapošljavanja na nekom drugom radnom mjestu. Prema novim propisima, tko bez uvjerljivog razloga odbije takvu mogućnost ubuduće će dobivati samo polovicu dosadašnje pomoći za nezaposlenost. Protivnici ovog posljednjeg uzalud su pokušali dokazati da je prisiljavanje na promjenu struke neopravdano. Naime, statistika je pokazala da je tek svaki treći nezaposleni u roku šest mjeseci uspio naći posao u novoj struci. </p>
<p>Međutim, kako bi se nezaposlene u starijoj dobi potaklo na novo zapošljavanje, poboljšava se socijalna politika prema toj grupi stanovništva. Ubuduće će nezaposleni radnik koji je napunio 55 godina i imao pravo da u sljedećih 180 dana prima punu potporu, ako prihvati slabije plaćeni posao od države dobivati poseban dodatak na plaću u visini polovice prijašnje potpore za nezaposlenost. Obična matematika pokazuje da će novozaposleni 55-godišnjak tako na kraju ipak imati nešto veće ukupne prihode, a brojne tvrtke koje teško nalaze pomoćne radnike ili radnike za rad u skraćenom vremenu lakše će doći do radne snage. </p>
<p>Inače, dobna granica u kojoj se stječe pravo na potporu za nezaposlenost u trajanju od (najduže) 60 mjeseci pomaknuta je sa 60 na 55 godina. </p>
<p>Hartz je predvidio i oštriji postupak prema tvrtkama koje u određenom roku lokalnom uredu ne prijave potrebe za novim radnicima ili su dale otkaz nekima od postojećih. Zanimljivo je da će se tvrtkama koje se bave »iznajmljivanjem« radnika poduzećima dužina trajanja najma ubuduće ograničiti na najviše godinu dana. Poreznici su, naime, zapazili da su mnoge tvrtke, posebno u uslužnim djelatnostima, zahvaljujući poreznim beneficijama i manjim radničkim pravima, umjesto redovnom zapošljavaju radije pribjegavale unajmljivanju radne snage. </p>
<p>U načelu, prema Hartzovim prijedlozima, poslodavci koji restrukturiraju poduzeće ubuduće će moći još lakše otpuštati radnike koji im ne odgovaraju prema struci ili razini stručnog obrazovanja. Poslodavci u malim tvrtkama ubuduće će uz manje troškove na plaću moći zapošljavati radnu snagu na slabije plaćenim ili povremenim poslovima, a porezno jeftinija bit će i ispomoć članova obitelji ili prijatelja. Ključno je jedino da se takva ispomoć prijavi. </p>
<p>Vrijedi spomenuti i da se od 1. siječnja osjetno smanjuju porezi i doprinosi za one koji u svojim domaćinstvima zaposle kućne pomoćnice ili njegovateljice. Tako će država i od takvih poslova, koji su se najčešće ugovarali na crno, ipak ostvariti neke prihode. </p>
<p>Veće učinke mjera čiji smo dosad prihvaćeni, neprijeporni dio spomenuli, Njemačka očekuje u 2004. godini, a o prijepornim dijelovima Hartzova paketa zasad još traje rasprava poslodavaca i sindikata. Inače, u ovoj godini istječu kolektivni ugovori u gospodarskim granama koje zapošljavaju više od sedam milijuna radnika, a rasprave s poslodavcima ne vode se samo o mogućim povećanjima plaće nego i o mogućem smanjivanju radničkih prava. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zaposlenih sve manje, a u mirovinu sa 60,5 godina </p>
<p>Tijekom prošle godine u Njemačkoj je u prosjeku bilo zaposleno 38,7 milijuna ljudi, što je najmanji broj zaposlenih u posljednjih pet godina. Ukupan broj posloprimaca smanjio se za 0,8 posto, ali se istodobno za 0,4 posto, tj. na 4,1 milijun, povećao broj ljudi koji su posao osigurali samostalnim radom ili kao ispomoć u manjim obiteljskim tvrtkama. </p>
<p>Porast i najviše zaposlenih zabilježen je u uslužnoj djelatnosti, u kojoj je posao našlo oko 70 posto svih radnika. U proizvodnim granama gospodarstva već drugu uzastopnu godinu smanjen je (za 2,2 posto) broj zaposlenih i u njima radi manje od 22 posto svih radnika. Najveći pad broja zaposlenih bilježi građevinarstvo (6,2 posto 2001.; 6,4 posto 2002.), a udio građevinskih radnika u ukupnom broju zaposlenih sada iznosi šest posto, s trendom daljnjeg smanjenja.</p>
<p> Da je strah od gubitka radnog mjesta općenito sve veći statističari dokazuju rekordno malim brojem bolovanja u 2002. godini. Od ujedinjenja Njemačke do početka 2003. prvi put zbog bolovanja se izgubilo u prosjeku samo osam od ukupnog broja radnih dana u godini. Međutim, na zdravstvene tegobe, ponajviše psihičke, lani se požalio svaki četvrti od ukupnog broja nezaposlenih. </p>
<p>Zahvaljujući državnoj pomoći tvrtkama koje svojim starijim radnicima omogućavaju odlazak u prijevremenu mirovinu kao i rentnom životnom osiguranju, u Njemačkoj se zauvijek napušta stalno radno mjesto u prosjeku sa 60,5 godina. Po prijevremenom umirovljenju radnika najpoznatiji je Volkswagen u kojem gotovo i nema 60-godišnjaka, ali zato redovno zapošljava velik broj mladih radnika u čijem je obrazovanju i sam sudjelovao. Država je u posljednji pet godina svojom potporom omogućila da u prijevremenu mirovinu ode 156.000 ljudi. Samo lani za to je potrošeno 500 milijuna eura. Tako dobivenu mirovinu bivša tvrtka umirovljenika isplatom posebnog dodatka povećava za 20 posto, a još 20 posto isplaćuje i ured za zapošljavanje. </p>
<p>Inače, u ovoj zemlji službeno traži posao 1,6 milijuna ljudi starijih od 50 godina, ali broj nezaposlenih radnika starije dobi znatno je veći. Naime, za starije od 58 godina nema obveze redovitog javljanja burzama rada, pa ih ne obuhvaća ni službena statistika o ukupnom broju nezaposlenih.</p>
<p>B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Cijena nafte ispod 30 dolara </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – U četvrtak je vrijednost Brent nafte u odnosu na kraj proteklog tjedna bila 6 posto niža i spustila se na 28,79 dolara za barel. Istodobno je vrijednost američke nafte tipa WTI pala za 8 posto, na 30,56 dolara za barel. </p>
<p>Zalihe američke naftne industrije do kraja su prošloga tjedna iznosile 278,7 milijuna barela, što je lagani rast u odnosu na tjedan ranije. </p>
<p>Ipak, čini se da je to tek kratkotrajan predah pred oluju. Toga se boje i u OPEC-u jer je za nedjelju sazvan hitan sastanak u Beču kako bi se članice dogovorile o povećanju proizvodnje. </p>
<p> Saudijska Arabija zalaže se za povećanje od 2 milijuna barela dnevno, dok dio članica pristaje na samo milijun. Otkad su se ministri zadnji put sastali u Beču prije četiri tjedna, cijena nafte je skočila 15 posto zbog štrajka u Venezueli kao i očekivane intervencije na Irak. Proizvodnja te dvije zemlje zajedno iznosi 5 milijuna barela dnevno, što je teško nadoknadit. Od vodećih deset svjetskih izvoznika samo troje izvan OPEC-a može povećati proizvodnju i to Norveška, Meksiko i Rusija. Procjenjuje se da rezervnih kapaciteta u OPEC-u ima za proizvodnju dodatnih 4 milijuna barela dnevno, od čega je polovica u Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Država će poticati prodor hrvatskih poduzeća na strana tržišta</p>
<p>Najavljuje se to u dokumentu, koji je, kako doznajemo, vrh SDP-a naručio od resornih ministarstava, a koji je, očito, namijenjen predizbornim potrebama / Vlast najavljuje stopu rasta BDP-a od 5 posto, zadržavanje niske inflacije i smanjenje nezaposlenosti / Usporedba s 13 kandidata za EU pokazuje da hrvatsko gospodarstvo prednjači pred mnogima od njih</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – U ovoj i narednim godinama Banski dvori očekuju petpostotnu stopu gospodarskog rasta, uz istodobno zadržavanje makroekonomske stabilnosti i niske inflacije te uz pad zaduženja i nezaposlenosti. Kaže se to u dokumentu koji je, kako Vjesnik neslužbeno doznaje, vrh SDP-a naručio od resornih ministarstava, a u kojem se uspoređuje stanje u hrvatskoj ekonomiji početkom 2000. godine i danas te sa zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji (EU). </p>
<p>Sastavni dio ove SDP-ove analize, očito sastavljene za (pred)izborne potrebe, jesu i najave poteza koje vladajuća koalicija namjerava poduzeti u predstojećem razdoblju. Tako, primjerice, u non-paperu stoji da će država poticati razvoj novih proizvoda, osobito onih izvoznih, a s ciljem prodora hrvatskih gospodarstvenika na strana tržišta. </p>
<p>U tom smislu najavljuje se »ubrzana realizacija novih ideja i projekata, osobito u malim i srednje velikim poduzećima«, za što je država spremna osigurati početni kapital. Vlasti bi, naime, po modelu venture capital fondova, poduzetnicima osiguravale nepovratna sredstva za najprofitabilnije projekte, a zauzvrat bi država u tim tvrtkama dobila vlasnički udjel. Uz to, gospodarski rast i zapošljavanje Banski dvori namjeravaju poticati i razvojem informatičke i komunikacijske tehnologije. </p>
<p>Želja je vlasti potaknuti razvoj kompanija kako bi one postale nositelji razvoja Hrvatske, ali i šire regije. U tom smislu u dokumentu se najavljuje nastavak privatizacije i restrukturiranja poduzeća, zatim, sustav promicanja uspješnih poduzetnika i poduzeća, pa uklanjanje barijera za ino-ulaganja i »iznalaženje rješenja« za prijelaz iz neformalnog u formalno gospodarstvo. </p>
<p>Bržem razvoju Hrvatske i stvaranju poticajnije poduzetničke klime trebalo bi pridonijeti i »utvrđivanje strategije razvoja određenih djelatnosti« te poticanje regionalnog razvoja, kao i korištenje financijskih sredstava iz CARDS-programa, ali i uvođenje i primjena međunarodne prakse i pravila u područjima kao što su subvencije, transferi, javne nabavke i sustav državne pomoći.</p>
<p>Vlada Ivice Račana najavljuje i nastavak rada na primjeni kriterija iz Maastrichta koje članice EU moraju ispuniti prije ulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU), a koje Hrvatska, iako joj to još nije obveza, većim dijelom već ispunjava. Tako se, primjerice, najavljuje inflacija ispod tri posto, zatim, smanjenje zaduženosti na 55 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao i nastavak smanjenja udjela državnih izdataka u BDP-u. U tom smislu obećava se unapređenje kvalitete i stabilnosti javnih financija. Isto tako, potencijalnim se biračima obećava oživljavanje tržišta rada, što bi trebalo smanjiti nezaposlenost. Tu su i najave jačanja financijskog tržišta, poticanja domaće štednje i investicija...</p>
<p>Inače, lajt-motiv SDP-ova dokumenta odnosi se na tvrdnju da su u protekle tri godine u hrvatskom gospodarstvu napravljeni znatni pomaci, čime su postavljeni temelji dugoročno održiva razvoja. </p>
<p>Prema temeljnim makroekonomskim pokazateljima Hrvatska već sada prednjači pred čitavim nizom kandidata za članstvo u EU. Dok, primjerice, prosječan BDP po stanovniku 13 kandidata iznosi 3673 eura, u Hrvatskoj on doseže 5150 eura, po čemu su ispred naše zemlje u EU-čekaonici jedino Cipar, Malta, Slovenija i Češka. Hrvatska je 1999. godinu zaključila s padom BDP-a od 0,4 posto u odnosu na godinu ranije, nakon čega je gospodarski rast ubrzan te je prošle godine – unatoč recesivnim gibanjima u svjetskoj ekonomiji – iznosio 4,2 posto. </p>
<p>U svoje velike uspjehe vladajuća koalicija ubraja rezanje nelikvidnosti, smanjenje visokog deficita javnih financija, pad porezne presije i smanjenje cijene rada te intenziviranje investicijske aktivnosti, oživljavanje industrijske proizvodnje i financijski oporavak gospodarstva, čiji godišnji rezultati sada imaju pozitivan predznak. Spominje se i rast deviznih rezervi, dostupniji kapital, niže kamate i povećanje kreditnog rejtinga zemlje.</p>
<p> Isto tako, podsjeća se da je Hrvatska izašla iz međunarodne poluizolacije, s Bruxellesom potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ušla u CEFTA-u i Partnerstvo za mir. </p>
<p>Autori SDP-ova dokumenta građane podsjećaju da je nelikvidnost prije smjene vlasti početkom 2000. godine dosegla 26,6 milijardi kuna, od čega je na neplaćene obveze države otpadalo čak 9,5 milijardi kuna, ili 6,5 posto BDP-a. Korupcija, kriminal i skandali u pretvorbi i privatizaciji bili su sastavni dio političkog i gospodarskog života Hrvatske u proteklom desetljeću, a isplata mirovina svakog je mjeseca bila »posebni događaj«, stoji u dokumentu. Hrvatsko je gospodarstvo posljednje godine HDZ-ove vladavine obilježavala recesija, eksplozija javne potrošnje, povećanje proračunskog deficita, masovne i jalove sanacije poduzeća pred stečajem, blokada investicija, bankarske krize i rast kamatnih stopa, tvrde autori non-papera. </p>
<p>Nasuprot tome, nova je vlast počela smanjivati državnu potrošnju i proračunski deficit, vratila osiguranu štednju, riješila problem nelikvidnosti, stabilizirala bankovni i financijski sustav, smanjila poreznu presiju, započela s decentralizacijom države, snizila carine, nastavila s privatizacijom i izvela zemlju iz međunarodne poluizolacije te intenzivirala reforme i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Započeto je vraćanje duga umirovljenicima, mirovine su u odnosu na početak 2000. godine veće 24 posto, a prosječne plaće 17 posto, povećana su sredstva za socijalnu skrb, a štednja kod poslovnih banaka je udvostručena, dok su aktivne kamate prepolovnljene.</p>
<p>Od velikih investicijskih projekata pokrenuta je društveno poticana stanogradnja i gradnja autoceste od Zagreba do Splita, zaključuje se u dokumentu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Raiffeisen Vrijednosnice najjači igrač na Zagrebačkoj burzi u 2002. godini</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Brokerska kuća Raiffeisen vrijednosnice d.o.o. (u sastavu RBA grupe) s prošlogodišnjim prometom većim od 2,66 milijardi kuna, (što predstavlja više od 35,90 posto ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi), bila je najveći »igrač« na burzi u prošloj godini, stoji u priopćenju iz RBA grupe. Na drugom mjestu po prometu je brokerska kuća Zagrebačke banke ZB brokeri, a na trećem Interkapital vrijednosni papiri.</p>
<p> Istodobno, Raiffeisen Vrijednosnice s prometom od 2,5 milijarde kuna, što je gotovo polovica ukupne trgovine obveznicama i pravima na burzi u 2002. godini i u toj su kategoriji na prvom mjesto po obujmu prošlogodišnjeg poslovanja na burzi. Prema svim kategorijama poslovanja (dionice, obveznice i prava, te ukupno) Raiffeisen Vrijednosnice zauzimaju vodeću poziciju i kao kupac i kao prodavatelj putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze – MOST, potvrdivši vodstvo koje su stekle još u prvom polugodištu.</p>
<p>Prilagodbom Zakonu o tržištu vrijednosnim papirima, te sukladno odobrenju Komisije za vrijednosne papire, poslovi i zaposlenici Raiffeisen Vrijednosnica od kraja siječnja pripojit će se Sektoru riznice i investicijskog bankarstva Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA). Time će Raiffeisen Vrijednosnice prestati djelovati kao samostalna pravna osoba i nastaviti djelovati pod nazivom Direkcija Equity. Očekuje se da će tom promjenom poslovanje vrijednosnim papirima biti kvalitetnije i sveobuhvatnije, na jednom mjestu će biti kapitalna snaga za složene primarne transakcije, a proširit će se i mogućnost ulaganja u vrijednosne papire. RBA je u 2002. godini sudjelovala u aranžiranju dviju tranša državnih obveznica RHMF 2012, dok se u sekundarnom trgovanju državnim obveznicama svrstala među vodeće market-makere, navodi se u priopćenju. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="76">
<p>Vlada: Svi osim Linića i Granića hvalili se uspjesima</p>
<p>Linić ocijenio da je sve lakše promijeniti od birokratske svijesti, upozorivši na neuspjehe u vezi s provedbom zadaća iz FIAS-ove studije o uklanjanjanju administrativnih zapreka za ulaganja u Hrvatskoj / Vlada odobrila program borbe protiv droge, </p>
<p>no za njega nedostaje novca / Hrvatska će sklopiti sporazum s BiH po kojem bi hrvatski građani koji su bili u HVO-u svoja prava ostvarivali u BiH</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Gotovo dva i pol sata izvještavali su u četvrtak ministri i potpredsjednici Vlade o provođenju Vladina programa u prošloj godini. No, novinarima nisu dostavljeni uobičajeni materijali o toj točki dnevnoga reda jer je pripremljeno pisano izvješće ocijenjeno lošim pa će se novo napisati do sljedeće sjednice kad će biti upućeno u Sabor. </p>
<p>Članovi Vlade uglavnom su se hvalili upjesima u provođenju i pokretanju reformi. Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović ustvrdila je da su prvi put stvoreni uvjeti za »potpunu pravosudnu ekipiranost«. Ministar europskih integracija Neven Mimica pohvalio se da je »izrađena podloga za podnošenje molbe za članstvo u EU«. Ministar zdravstva Andro Vlahušić posebno je istaknuo uvođenje strogih inspekcijskih kontrola rada i kažnjavanja liječnika čime se »štite bolesni i siromašni«. </p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić pohvalio se, pak, reformom energetskog sustava, a ministar financija Mato Crkvenac činjenicom da je država do 31. prosinca platila sve račune iz 2002. </p>
<p>U tom nizanju pohvala, na neuspjehe i teškoće osvrnuli su se samo potpredsjednici Slavko Linić i Goran Granić. »Nismo uspjeli promijeniti mentalitet činovnika. Pokazalo se da je sve lakše promijeniti od mentaliteta i svijesti birokracije«, ustvrdio je Linić objašnjavajući neuspjehe u ispunjavanju zadataka vezanih uz FIAS-ovu studiju o uklanjanju administrativnih zapreka za ulaganja u Hrvatskoj. </p>
<p>Granić je, pak, upozorio da će se s tim problemom Vlada morati ozbiljno uhvatiti u koštac u ovoj godini kada se pokrene reforma državne uprave što je jedan od glavnih zadataka Vlade do kraja mandata.</p>
<p>Vlada je odobrila program borbe protiv droge u ovoj godini u kojem se predlažu i neke nove mjere, primjerice testiranja učenika na opojne droge u sklopu sistematskih pregleda uz suglasnost svakog roditelja. Više puta u godini testirali bi se i studenti koji borave u studentskim domovima te, prilikom prijema, djelatni i ročni sastav Oružanih snaga. Vojnici čiji testovi budu pozitivni, trebali bi stegovno odgovarati pred vojnim sudovima. Poticat će se i uključivanje što više ovisnika u metadonske programe te programi zamjene upotrijebljenih igala i šprica za sterilne. Ovisnicima se želi omogućiti i testiranje na virus HIV-a te hepatitisa, a predlaže se i osnivanje klubova anonimnih narkomana. Za provođenje programa potrebno je 106,7 milijuna kuna, a dosad je u proračunu osigurano samo 84,8 milijuna. </p>
<p>Pokrenuta je procedura za sklapanje sporazuma s BiH po kojem bi hrvatski građani koji su bili pripadnici HVO-a svoja prava trebali ostvarivati u BiH. Budu li njihova primanja znatno niža od onih koje danas ostvaruju preko hrvatskog mirovinskog osiguranja, Hrvatska će putem posebnog fonda isplaćivati razliku vodeći računa o troškovima života i prosječnim primanjima. Dosad je Hrvatska iz proračuna za njihove mirovine i invalidnine isplaćivala više od 420 milijuna kuna, a teško je reći koliko će se od dosadašnjih primatelja hrvatskih mirovina naći na novom popisu jer se evidencije hrvatskih i bosanskohercegovačkih državnih tijela ne preklapaju. </p>
<p>Premijer Ivica Račan demantirao je tvrdnje tvrdnji kako se Vlada ne brine o Hrvatima u BiH. Ustanovljeno je da Hrvatska u BiH šalje novac preko 10 do 12 kanala, ali se još ne može reći koliko se novca točno kroz njih odlijeva. Račan je obećao da će se na Vladi uskoro raspravljati na temelju točnih brojki kako bi hrvatski porezni obveznici znali na što se troši njihov novac.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Poreznici ne mogu izdvati PK kartice ni uvesti imovinske</p>
<p>Sva porezna evidencija temelji se na JMBG-u, a problemi su već počeli, jer se Poreznoj upravi javljaju građani s novim osobnim iskaznicama bez tog broja / Unatoč Vladinoj odluci, poreznici ne mogu uvesti imovinske kartice, jer od katastra ne mogu dobiti podatke o imovini poreznih obveznika</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – U Poreznoj upravi Ministarstva financija upozoravaju da bi ukidanje JMBG-a moglo dovesti do potpunog kaosa, ako se ubrzo ne nađe neko rješenje, odnosno nov način evidentiranja poreznih obveznika. Neslužbeno doznajemo iz pouzdanog izvora u Poreznoj upravi da je ta služba posve nemoćna, jer čeka odluku Vlade o uvođenju novih brojeva koji bi vrijedili i za evidentiranje građana u drugim ustanovama, poput mirovinskog ili zdravstvenog fonda.</p>
<p>U međuvremenu, problemi su već počeli, jer su neki obveznici ovih dana već došli u Poreznu upravu s novim osobnim iskaznicama bez JMBG-a i zatražili od poreznika da im izdaju PK kartice, što ovi dakako nisu mogli učiniti budući da se sva porezna evidencija temelji na JMBG-u. </p>
<p>Poreznici su nam otkrili i svoj prijedlog da MUP donese novi sistem evidentiranja građana, opet na temelju brojeva, koji bi vrijedili za sve ustanove, a koji bi zapravo bili slični JMBG-u, samo što se iz njih ne bi mogao iščitati datum rođenja. Najgore bi, smatraju poreznici, bilo da svaka državna ustanova vodi evidenciju po svojim brojevima, jer bi tada nastao sveopći kaos. Stoga poreznici s nestrpljenjem očekuju sastanak s predstavnicima Vlade i fondova, do kojeg bi trebalo doći početkom idućeg tjedna, a do daljnjega će raditi na temelju JMBG-a, unatoč poteškoćama koje im takav, stari sistem zadaje nakon uvođenja novih osobnih iskaznica i rodnih listova. </p>
<p>»Nekad je svaki državni fond imao svoje brojeve građana. Uložili smo velike napore da napokon uskladimo evidencije po JMBG-u i kad smo to napravili, JMBG je praktički ukinut«, žali se naš sugovrnik u Poreznoj upravi, i otkriva da se poreznici ovih dana susreću s još jednom preprekom.</p>
<p>Naime, Vlada im je naredila da za sve građane naprave novu evidenciju imovinskih kartica kako bi se napokon pokušalo ući u trag poreznim obveznicima čija je imovina mnogo veća od prihoda koje prijavljuju, što bi značilo da godinama varaju državu, odnosno utajuju porez.</p>
<p>Takva je odluka, smatraju u Poreznoj upravi, u ovom trenutku neprovediva zbog kaosa koji vlada u katastru i gruntovnici, pa poreznici ni uz najbolju volju ne mogu doći do podataka o nekretnima u vlasništvu obveznika. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Strugar: Sindikat ne smije pozivati učenike da ne dolaze u školu</p>
<p>Nitko nema pravo sprečavati sudjelovanje u štrajku, ali nitko se ne smije ni siliti na štrajk. Obveza je ravnatelja organizirati nastavu ili druge oblike obrazovnog rada te omogućiti pravo na rad, rekao je ministar prosvjete i sporta</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar susreo se u četvrtak s oko 1500 ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u Hrvatskoj. Osim o državnom proračunu za školstvo i planovima u 2003., glavna tema tog cjelodnevnog radnog susreta bila je najavljeni štrajk u školama.</p>
<p>Obavijestivši ih da će morati organizirati nastavu s učiteljima i profesorima koji neće biti u štrajku, ministar je dao ravnateljima upute o tome kako će se ponašati tijekom štrajka. Ustvrdio je da se zimski praznici za učenike neće produžiti te ponovio da štrajk neće biti plaćen, jer poslodavac ima zakonsko pravo odlučiti o neplaćanju štrajka. »Nitko nema pravo sprečavati sudjelovanje u štrajku, ali nitko se ne smije ni siliti na štrajk. Obveza je ravnatelja organizirati nastavu ili druge oblike obrazovnog rada te omogućiti pravo na rad«, rekao je Strugar. </p>
<p>On tvrdi da sindikat ne smije pozivati djecu da ne dolaze u školu, jer će škole biti otvorene. »Sindikat ih nema pravo zatvoriti, a dužnost je ravnatelja da obavijeste roditelje da nema produžetka zimskih praznika«, rekao je ministar te dodao da je naputak sindikata o uočavanju »štrajkbrehera« i njihovom izloliranju krajnje neprihvatljiv. Dužnost ravnatelja je tijekom idućeg tjedna, za kada je Sindikat hrvatskih učitelja najavio štrajk, popisati broj štrajkaša, a za svakog tko ne sudjeluje u štrajku napraviti raspored dužnosti. Podatke o onima koji sudjeluju u štrajku, ravnatelji će morati dostaviti Ministarstvu prosvjete, a dužnost im je i pobrinuti se za sigurnost djece i zaposlenika.</p>
<p>»Štrajk se mora najaviti tri dana prije početka. Ako se to ne učini, štrajk će se smatrati ilegalnim«, upozorio je Strugar te zaključio da se ne smije dopustiti nekorektan odnos prema onima u štrajku, ali ni prema onima koji rade. On je odgovarao i na pitanja ravnatelja, koje je zanimalo koliko Ministarstvo prosvjete izdvaja novca za sindikalne povjerenike, »koji će sljedećeg tjedna praviti nered u školama«. Strugar je rekao da je Ministarstvo, prema Zakonu o radu, dužno plaćati sindikalne povjerenike.</p>
<p>Jedan je ravnatelj ustvrdio da se štrajk suviše dramatizira u medijima, a osobno je uvjeren da ga zapravo neće ni biti. »Napokon smo dobili ministra koji nam jamči da će nam biti bolje«, komentirao je ravnatelj riječke osnovne škole, koji je nastavnike koji će raditi za vrijeme štrajka nazvao »dobrim ljudima«, a one koji će štrajkati - »zavedenima«. Predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola Nikola Klarić je istaknuo da je Uredbom o koeficijentima ispravljena nepravda prema ravnateljima škola, jer su im plaće uvećane za 20 posto. »Sada nema zakinutih. Zakinuti su samo oni koji ne rade i oni koji ne primaju plaće«, ustvrdio je.</p>
<p>Govoreći o planovima za tekuću godinu, ministar prosvjete je istaknuo da će se za promjene u sustavu izdvojiti oko 26,5 milijuna kuna, za plaće i naknade zaposlenih u osnovnom školstvu gotovo tri milijuna, a za plaće i naknade u srednjem školstvu oko 1,6 milijardi kuna. Za obrazovanje odraslih izdvojit će se pet milijuna kuna, a za opremanje osnovnih škola nastavnim pomagalima 1,5 milijuna. Za izradu programa za strukovno obrazovanje predviđeno je 300.000 kuna, za izradu programa stranih jezika 200.000, za prevenciju ovisnosti 871.000 kuna, a za darovitu djecu u predškolskom sustavu 500.000 kuna. Oko 5,5 milijuna kuna namijenjeno je stručnom usavršavanju učitelja. Ministarstvo prosvjete i sporta zaposlit će u školama 170 stručnih suradnika za što je predviđeno 17 milijuna kuna.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Hrvatska ima tromjesečne rezerve nafte</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Hrvatska u svakom trenutku raspolaže rezervama nafte dostatnim za tri mjeseca, ističe Vlada u odgovoru na upit Društva za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač«. »Potrošač« je, u otvorenom pismu u srijedu, pitao premijera Račana hoće li eventualni rat u Iraku i »naftni šok« dovesti do 25-postotnog poskupljenja naftnih derivata i lančanog poskupljenja ostalih proizvoda u Hrvatskoj.</p>
<p>Vlada prati stanje i razvoj događaja u opskrbi energentima i kretanju cijena robe široke potrošnje, kao i vanjskopolitičke događaje, kaže se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću. U maloprodajnoj cijeni naftnih derivata 30 posto otpada na cijenu nafte, a ostali dio čine razna davanja: porezi, izdvajanja za ceste, zaštitu okoliša... Kad bi cijena barela na svjetskom tržištu drastično porasla, a to prijetilo poremećajem makroekonomske stabilnosti i cijena, Vlada bi razmotrila mjere za stabilizaciju. Jedna od njih je smanjenje davanja koja sudjeluju u konačnoj cijeni derivata, kaže se u priopćenju.</p>
<p>No, takav razvoj događaja malo je vjerojatan. Stručnjaci procjenjuju da nisu moguće značajne promjene cijene sirove nafte, jer bi to izazvalo poremećaj ponude i potražnje na svjetskom tržištu, što ne odgovara ni proizvođačima niti potrošačima. </p>
<p>Situacija dodatno potvrđuje opravdanost projekata poput integracija naftovoda Družba i Adria, za koji je nedavno potpisan međuvladin sporazum o podršci, ističe Vlada. Taj naftovod povećava sigurnost i kvalitetu dobave sirove nafte svim rafinerijama na trasi Janafa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>SSSH poziva na opći štrajk zbog smanjenja radničkih prava </p>
<p>Generalni štrajk u cijeloj državi i prosvjed na Markovu trgu održat će se na dan kad će Sabor raspravljati o izmjenama Zakona o radu, vjerojatno sredinom veljače / Svih pet sindikalnih središnjica, iza kojih stoji više od 500.000 radnika, odbile su izmjene tog zakona / U ponedjeljak dogovor sindikalista o zajedničkom generalnom štrajku </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske pozvao je radnike na generalni štrajk ne odustane li Vlada od izmjena Zakona o radu. Generalni štrajk u cijeloj državi i prosvjed na Markovu trgu, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare ispred Banskih dvora, održat će se na dan kad će Sabor raspravljati o izmjenama Zakona o radu, vjerojatno sredinom veljače. </p>
<p>Svih pet sindikalnih središnjica, iza kojih stoji više od 500.000 radnika, odbile su izmjene tog zakona. Čelnici središnjica u ponedjeljak će se sastati kako bi se dogovorili o zajedničkom generalnom štrajku i prosvjedu. SSSH s Vladom neće pregovarati o izmjeni Zakona o radu, a jedan je od prijedloga ultimatum Vladi da do kraja siječnja povuče predložene izmjene.</p>
<p>»Izmjene Zakona o radu točka su na 'i' te granica koju sindikati i radništvo ne smiju Vladi dopustiti da prijeđe. Sindikati jesu sudjelovali u pripremi niza zakona, no Vlada nije prihvaćala naše prijedloge. Poručujemo Vladi da je dosta reformi isključivo preko leđa radnika«, upozorio je Ivan Tomac, koji službeno zamjenjuje predsjednika SSSH-a Davora Jurića.</p>
<p>»Odričemo pravo Vladi da zbog svog nerada na suzbijanju rada na crno smanjuju radnička prava«, rekao je Tomac. Poručio je i saborskim zastupnicima da postanu ono za što su ih građani i birali - glas i savjest građana, a ne puki izvršitelji zahtjeva MMF-a. »Ako vas opet iznevjere oni koje ste birali, tada vi odlučujete o svojoj sudbini«, kazao je Tomac radnicima pozivajući na generalni štrajk u obranu dostojanstva rada. »Ako se za to i generalnim štrajkom ne izborimo sada, račun ćemo plaćati ne samo mi nego i naša djeca«, istaknuo je. </p>
<p>SSSH se protivi ikakvim izmjenama Zakona o radu sve dok se ne uspostavi posebno radno sudstvo, efikasnija inspekcija rada te dok se ne osigura isplata zajamčenih plaća i socijalna sigurnost radnicima koji ostaju bez posla. </p>
<p>Bez ispunjenja tih uvjeta SSSH neće s Vladom pregovarati o smanjenju otkaznih rokova i otpremnina, fleksibilizaciji rada na određeno vrijeme, te lakšem otkazu kod malih poslodavaca. SSSH osuđuje pokušaj Vlade da smanjenje prava radnika opravda minimalnim pravima nezaposlenih i onih koji rade na crno. </p>
<p>»Radnici ne mogu ostvariti niti sadašnja prava. Zašto je toliko radnika završilo na burzi kad Vlada tvrdi da preveliki otkazni rokovi i otpremnine poslodavcu onemogućavaju otpuštanja?«, zapitao je Ivan Tomac, upozorivši kako se smanjenjem prava, što pokazuju i studije OECD-a, neće povećati zapošljavanje već će se samo radnici brže izmjenjivati na radnim mjestima. </p>
<p>Da bi se i u Hrvatskoj fleksibilizirali radni odnosi i tržište rada, sindikati traže otvaranje novih radnih mjesta i socijalnu klauzulu o zaštiti radnika tijekom privatizacije poduzeća.</p>
<p> A prije smanjenja otkaznih rokova i otpremnina, zaključio je Tomac, radnicima koji ostanu bez posla treba osigurati primjerenu socijalnu sigurnost, odnosno veće naknade za nezaposlene na burzi i mogućnost dodatne zarade kako bi preživjeli do novog zaposlenja.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hrvatska u kolapsu: Snijeg opet iznenadio zimske službe</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Iako najavljen, snijeg je ponovo u četvrtak uspio iznenaditi zagrebačku Zimsku službu. Zagrepčani su opet kasnili na posao, a neki koji su se odlučili za pješačenje - završili su u Klinici za traumatologiji. </p>
<p>Snijeg će još povremeno sipiti, no glavnina padalina je iza nas, saznali smo od dežurnog meteorologa Državnoga hidrometeorološkog zavoda. U četvrtak ujutro u Maksimiru je izmjereno 47 centimetara snijega, na Griču 33, Plesu 46, a na Sljemenu 53. </p>
<p>Od dežurnog prometnika zagrebačkog Autobusnog kolodvora doznali smo da je ujutro otkazano dvadesetak linija. Riječ je o linijama koje prolaze kroz Liku i Gorski kotar. Ledena kiša i poledica otežavaju promet prema Dalmaciji, a u Obrovcu je policija zbog vremenskih neprilika zatvorila prometnice. Autobusi koji su krenuli prema Primorju i Istri vraćeni su zbog jake bure na potezu Kikovica-Oštrovica. Oni koji su se uspjeli probiti kroz Liku iz smjera Dalmacije kasnili su između 30 i 120 minuta, a iz smjera Istre i Rijeke između 10 i 30 minuta. Linije iz Slavonije kasnile su do 40 minuta. Autobusi prema Slavoniji, Podravini, Zagorju, te Jugoslaviji i Makedoniji prometuju normalno. </p>
<p> Prema informacijama iz HŽ-a, u zagrebačkom prigradskom prometu vlakovi su kasnili do sat vremena, a u međugradskom i međunarodnom prometu pola sata. </p>
<p> Zračni promet odvijao se bez većih problema. S obzirom na vremenske uvjete kašnjenja od 40 minuta zanemariva su rekli su u Zračnoj luci. </p>
<p> Bilo je zastoja i u tramvajkom prometu. »Četrnaestica« i »osmica« nisu vozile od 6 do 10 sati, a »petnaestica« je počela voziti popodne. Na području Velike Gorice tri autobusne linije vozile su skraćeno. U Klinici za traumatologiju u četvrtak je primljeno 30 osoba s prijelomima zbog pada na snijegu i ledu. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Novi snijeg i prometni kolaps </p>
<p>U Rijeci do deset centimetara snijega / Jaka bura u podvelebitskom primorju prekinula cestovni promet i trajektne linije /Osijek zameten snijegom / Labinština i Buzeština pod snijegom </p>
<p> • KARLOVAC/PLITVIČKA JEZERA, 9. siječnja </p>
<p> - Novi snijeg koji je napadao na području Karlovca, Slunja i Plitvica izazvao je nove poteškoće u prometu. Na karlovačkom području u četvrtak je izmjereno 62, u Slunju 75 centimetara, a na Plitvicama metar snijega. Policija poziva vozače da odgode putovanje od Karlovca prema Senju i Plitvicama. U PU karlovačkoj doznajemo da su prometnice prohodne, vozi se krajnje otežano, a obvezna je zimska oprema. Na karlovačkom Autobusom kolodvoru u četvrtak ujutro nisu stigli autobusi iz Gospića i Otočca jer su linije otkazane. Neki prijevoznici otkazali su linije iz smjera Zadra i Splita. T. G. </p>
<p> • GOSPIĆ/OTOČAC - Promet u Lici zbog novog snijega, kojeg je napadalo još 30 centimetara, odvijao se otežano. Dionica ceste D-52 Otočac - Špilnik - Vrhovine - Borje zatvorena je za sva vozila, kao i D-25 Karlobag - Gospić - Korenica. Na cestama D-23 Josipdol - Kapela - Jezerane - Brinje - Senj, te na D-42 Josipdol - Saborsko obvezna je upotreba lanaca za osobna vozila, dok je teretnjacima promet zabranjen. Prometnica D-506 Dobro Selo - Bruvno zatvorena je za sva vozila, kao i dionica Novi Vinodolski - Senj - Karlobag - Sveta Marija Magdalena zbog ledene kiše, jake bure i odrona kamenja. Za kamione i prikolice te tegljače promet je zabranjen na cesti D-1 Karlovac - Plitvice - Gračac, i na D-23 Vrh Kapele - Senj. Mnoga sela u Lici odsječena su od svijeta, prekinuta im je opskrba kruhom i mlijekom, a nemaju ni struje. U prekidu su bile i telefonske linije. D. P. </p>
<p> • POŽEGA - Snijeg koji je padao od srijede navečer paralizirao je promet na cestama Požeško-slavonske županije. Na cesti Kutjevo - Orahovica, ali i na ostalim brdskim prometnicama zabranjen je promet za teretna vozila, a za sva ostala obvezatna je zimska oprema. Ponegdje je više od 50 centimetara snijega. I. F.</p>
<p> • RIJEKA - Na nekim dijelovima Rijeke, ovisno o položaju, izmjereno je pet do deset centimetara snijega. Nije vozio trajekt Mali Lošinj - Unije - Ilovik - Susak niti katamaran »Dubravka« na brzoj brodskoj liniji od Rijeke prema Malom Lošinju. Nisu plovili ni trajekti između Prizne i Žigljena prema Pagu, kao ni na liniji Brestova- Porozina. Iz Rijeke nije krenuo autobus za Split, a oni iz Dalmacije kasnili su od 30 do 120 minuta. Bio je otežan i željeznički promet. LJ. P. </p>
<p> • KRAPINA - U Krapinsko-zagorskoj županiji najviše problema bilo je zbog neočišćenog snijega na ulicama gradova i sela. Neke općine i gradovi u svoj proračun nisu unijeli stavku čišćenja cesta i nerazvrstanih prometnica pa nisu ni potpisali ugovore s poduzećima i privatnicima koji su prijašnjih godina čistili snijeg. D.G.</p>
<p> • ZADAR - Obilan snijeg u Lici i na većini cesta blokirao je promet, a u podvelebitskom primorju snježno nevrijeme i jaka bura zahvatili su senjsko područje. Autobus koji je trebao krenuti u 6 sati iz Zadra preko Šibenika za Split, otkazan je. Autobusi iz Dalmacije kasnili su do dva sata. LJ. I. B.</p>
<p> • OSIJEK - U podne je u Osijeku izmjereno pola metra snijega. Zbog usporene vožnje, na svim gradskim linijama autobusi su kasnili sat i više. U PU osječko-baranjskoj rekli su da je promet na cijelom području bio slabiji. Na cestama Osijek-Erdut i Osijek-Klisa mjestimični naleti vjetra poteškoće su stvarali snježni nanosi i do metar visoki. M. S. </p>
<p> • ĐAKOVO - Drugi snježni val koji je zahvatio istočnu Hrvatsku, donio je Đakovštini oko 40 centimetara snijega. Zimska služba đakovačkog Cestinga, koja održava 370 km prometnica, u punoj je pripravnosti već nekoliko dana sa svih šest ekipa pa su ceste prohodne. Najviše je ugaženog snijega na raskrižjima pa je zato promet vrlo usporen. Za razliku od prvog snježnog vala kad je nekoliko naselja ostalo bez električne energije, sada je opskrba normalizirana. M. LJ. </p>
<p> • LABIN - Zbog novog snijega i temperature ispod ništice na prometnicama Labinštine potrebni su lanci, doznaje se u županijskom Centru za obavješćivanje. Sve su ceste prohodne. Snijeg je pao i u Buzeštini, odnosno Ćićariji, a najkritičnije je bilo na prometnicama Lanišće-Račja Vas i Vodice- Jelovica gdje je palo oko 15 centimetara novog snijega. (Hina) </p>
<p> • VARAŽDIN - U Varaždinskoj županiji sve su ceste prohodne, no zabranjen je promet za sva vozila bez zimske opreme. M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Crkvenac: Skidam kapu Kostelićima, ali porezi se moraju plaćati </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - »Skidam kapu Kostelićima na sportskom planu, ali porezi se moraju plaćati«, komentirao je, na upit novinara, ministar financija Mato Crkvenac izjavu Ante Kostelića da u Hrvatskoj neće plaćati porez makar završio u zatvoru. </p>
<p>»Izražavam osobito poštovanje prema napornom radu, žrtvama i svjetskim uspjesima obitelji Kostelić. Oni služe na čast čitavoj Hrvatskoj«, naglasio je Crkvenac nakon sjednice Vlade, dodavši da takva izjava o plaćanju poreza »nije korektna prema građanima Hrvatske koji plaćaju porez, a često teško rade za mali novac i teško žive«. Ustvrdio je da takva izjava »ne bi prošla ni u jednoj europskoj zemlji« te podsjetio da su mnogi sportaši u zapadnim zemljama »pali i zbog manjih poreznih manipulacija«, primjerice njemački tenisač Boris Becker. </p>
<p>Crkvenac je objasnio da porez u Hrvatskoj moraju plaćati svi koji imaju prebivalište u Hrvatskoj više od 183 dana u godini, a to se pravilo odnosi i na strance. Priznao je kako je »dosad bila praksa da se država prema nekima ponaša drukčije« i obećao da se to više neće događati. </p>
<p> »Porezna uprava mora se jednako odnositi prema svim građanima pa i prema sportašima, ministru financija ili predsjedniku države«, istaknuo je. No, nije želio govoriti o detaljima tog novog odnosa prema poreznim obveznicima »jer se radi i o poreznoj tajni« koju mora štititi po zakonu. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Vijeće HRT-a odbilo prijedlog Ulage-Valić o programskom usmjerenju </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Vijeće HRT-a ni u četvrtak u nastavku sjednice prekinute 19. prosinca, unatoč pismenom prijedlogu predsjednika Vijeća akademika Vlatka Silobrčića da se zasjeda bez vremenskog ograničenja, nije odradilo planirani dnevni red. Stoga je 21. sjednica opet do daljnjega prekinuta.</p>
<p>Tijekom petosatne sjednice dovršena je rasprava samo o jednoj točki dnevnoga reda - o odobrenju programskog usmjerenja HTV-a za razdoblje od 1. siječnja do 1. srpnja 2003. To je odobrenje potrebno da bi se zaključila tekuća financijska godina i otvorila nova, kako je objasnio ravnatelj Mirko Galić. </p>
<p>Vijećnici su glasovali o prijedlogu Vlahe Bogišića koji je zatražio da se taj dokument zbog jezičnih i pravopisnih nepravilnosti skine s dnevnog reda, jer kao takav nije smio ni doći na Vijeće. Drugi dio njegova prijedloga podržavao je zahtjeve Ante Čovića da se za sljedeću sjednicu pripremi novi dokument sa svim izmjenama u odnosu na prethodni izglasan lani u srpnju, te da se te izmjene obrazlože. Uz to, dokument treba jezično dotjerati. Bogišić je naglasio da glavna urednica Jasna Ulaga-Valić nije sposobna sastaviti novi dokument i da bi ga za sljedeću sjednicu trebao pripremiti netko tko to zna.</p>
<p>Bogišićev prijedlog prihvatilo je 12 članova Vijeća pa se krenulo u raspravu o prijedlozima za razrješenje i imenovanje urednika programa HTV-a. Bogišić je zatražio da se ne izglasa pristanak na razrješenje urednika koji to zahtijevaju, ponajprije Nikole Kristića, jer je on obavljajući svoju funkciju i doveo do ove situacije.</p>
<p> Nada Gačešić-Livaković rekla je kako se Ulaga-Valić priklonila pogrešnim savjetnicima pa je zbog toga došlo do svađa. </p>
<p>Anđelko Novaković upitao se kako se Vijeće i uredništvo HRT-a u vrijeme žestoke bitke za medijski prostor i ozbiljnog naviranja konkurencije mogu baviti samim sobom. Tonko Lonza rekao je kako bi bilo moralno da glavna urednica nakon svega sama podnese ostavku. </p>
<p>Dragutin Lučić primijetio je da Vijeće još ni jednom nije dalo riječ urednicima koji su zatražili razrješenja da sami progovore o svojim razlozima. No, don Ivan Grubišić istaknuo je da im je to bilo omogućeno na prošloj sjednici, ali tada nitko od njih nije imao što reći. </p>
<p> Petar Kuzmič optužio je Galića da je zajedno s urednicima koji su zatražili razrješenje pokušao načiniti puč, na što je Galić od predsjednika Vijeća Silobrčića zatražio zaštitu. Izjavio je i kako bi bilo najbolje pitati same urednike da oni kažu tko ih je zapravo instrumentalizirao. Dodao je i kako Ravnateljstvo i on osobno s krizom na HTV-u nemaju ništa te da ga se takvim insinuacijama želi natjerati na ostavku. Ravnateljstvo samo želi osigurati financijsko funkcioniranje kuće, nastavio je, što u ovakvoj situaciji nije moguće. Upozorio je i da program sve teže funkcionira. Naime, Ulaga-Valić i još aktualni urednik RJ informativno političkog programa Nikola Kristić posvađali su se oko toga tko će voditi razgovor u »Dnevniku plus« s premijerom Ivicom Račanom.</p>
<p> Budući da je već isteklo vrijeme, akademik Vladimir Paar razočarano je zaključio da već šest mjeseci čeka tu točku dnevnog reda i ponovno nije dobio riječ. Silobrčić je apelirao na savjest urednika koji su zatražili razrješenje da sami podnesu neopozive ostavke, a zahtjev Ulage-Valić da se na ovoj sjednici ipak okonča urednička kriza, nije prihvaćen. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>SDP počinje s predizbornom kampanjom</p>
<p>Stranka je nedavno revidirala popis članstva / Kako su nam neslužbeno potvrdili visoki dužnosnici SDP-a, napravljena je precizna strategija nastupa u javnosti </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Vrh SDP-a počeo se pripremati za izbornu godinu. O zaduženjima pojedinih članova SDP-a, posebno ministara u predizbornoj kampanji, prošireno stranačko predsjedništvo raspravljalo je u srijedu navečer. Usprkos tome što neki visoki dužnosnici stranke, među kojima i predsjednik Ivica Račan, tvrde da SDP zasad ne kreće u predizbornu kampanju, činjenice ipak svjedoče suprotno. </p>
<p>SDP je nedavno revidirao popis članstva, a kako su nam neslužbeno potvrdili visoki stranački dužnosnici, napravljena je i precizna strategija nastupa u javnosti. Tako će esdepeovci uskoro krenuti po Hrvatskoj kako bi predstavili građanima što je Vlada učinila tijekom svog mandata i što namjerava učiniti ako opet zadobije povjerenje građana. </p>
<p>Promjene u komunikaciji SDP-a i javnosti osjetit će se i u sklopu najavljenih redovnih konferencija za novinare članova Kluba zastupnika SDP-a u Saboru. Oni namjeravaju prije i nakon početka tjednog zasjedanja izvijestiti javnost o stavovima Kluba o svakom pojedinom zakonu o kojem se raspravlja u parlamentu.</p>
<p> Kad je riječ o zaduženjima SDP-ovih ministara, svaki će morati objasniti što je napravljeno u njegovu resoru, a vodstvo stranke više neće tolerirati da se njihovi ministri ne pojavljuju u Saboru. </p>
<p> Plan nastupa SDP-ovih članova na terenu predviđa i da u pojedinom gradu ili mjestu tribinu ili kontakte s građanima nužno ne vodi član stranke ili saborski zastupnik kojem je to mjesto domicilno, već da gostuje netko tko je iz drugog kraja zemlje. Na taj način građani bi se upoznali s članovima stranke, ali bi se i komparirali lokalni problemi i tražila moguća rješenja. </p>
<p>Premijer Račan potvrdio je da će Vlada raditi do kraja svog mandata, a on će se u predizbornu kampanju uključiti mjesec dana prije izbora kad ona službeno započinje. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Gripe još nema, a hladnoću najteže podnose srčani bolesnici </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Gripe u Hrvatskoj još nema. Odnosno, epidemiolozi Hrvatskoga zavoda za javno zdravsvo još nisu dobili potvrdu ni jednog slučaja, niti su detektirali o kojem bi tipu virusa gripe bilo riječi. No, gripa se uskoro može očekivati nakon što se skijaši počnu vraćati iz inozemstva. Liječenje je klasično sa što više tekućine, uzimanjem namirnica s C vitaminom, po potrebi i u tabletama. Prehlade se ne liječe antibioticima, a liječniku se mora jedino ako uslijede komplikacije kao što su angine, upale uha, sinusa.</p>
<p>Za razliku od »crnog« petka, 13. prosinca, kad je bilo triput više intervencija nego inače a zbog pada na ledu operirana su 22 bolesnika, ovih dana u Klinici za traumatologiju u u Zagrebu, ne bilježe iznimno veći broj pacijenata. </p>
<p>»Jutros smo već imali nekoliko intervencija, među kojima i jedan slučaj infarkta. Tog bolesnika smo hitno otpremili u bolnicu«, rekla je dr. Mirjana Jembrek-Gostović, ravnateljica »Srčane«, odnosno Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju. Za razliku od Traume, čekaonice u »Srčanoj« prepune su što naručenih pacijenata, što onih koji zbog izrazito hladnog vremena osjećaju srčane tegobe. Dr. Jembrek-Gostović upozorava da srčani bolesnici teže od zatopljenja podnose zimsko vrijeme i hladnoću, pa i samo hodanje kroz snijeg ili na poledici. Onima koji su preboljeli infarkt miokarda, imaju anginu pectoris ili kronično povišen krvni tlak, te starijima preporučuje da redovito uzimaju lijekove i izbjegavaju izlaske kao i teže fizičke napore.</p>
<p> Hodanje ulicama zatrpanim snijegom ne samo da pojačava umor nego i stres pa se bolesnikovo stanje može pogoršati. Savjet je da se ne izlazi naglo iz tople prostorije, već se najprije treba rashladiti u kućnoj veži.</p>
<p>S nekoliko desetaka hitnih intervencija u četvrtak prijepodne u Hitnoj pomoći u Zagrebu nije bilo posebno više posla nego inače, rekao je dr. Željko Skukan, voditelj operativne smjene u toj ustanovi. Jedini je problem teška vožnja i probijanje snijegom zatrpanim ulicama. </p>
<p>Slično je i u drugim dijelovima Hrvatske. A u Kninu, gdje je padala ledena kiša, saznajemo od dežurnih u bolnici, ljudi su ostali kod kuće jer su grad i automobili okovan ledom.</p>
<p>Biljana Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Nepripremljena administracija će zagorčati život građana</p>
<p>Matični broj građana je tajan od 1. siječnja, pa neki poslodavci smatraju da ga nisu smjeli pisati ni u RS obrascima na kojima su u siječnju prijavljivali isplate plaća za prosinac / Čerina: Pitanje je može li se uopće odrediti dovoljno siguran sustav novih identifikatora, osim brojeva na temelju mjesta, datuma i godine rođenja, spola i brojaka koje osobi dodijeli matična policijska uprava, a koji bi mogle preuzeti sve zainteresirane ustanove</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> – Činjenica da je jedinstveni matični broj građana (JMBG) od početka ove godine tajan podatak i da ga bez dopuštenja osobe na koju se odnosi ne smije koristiti nitko kome to nije posebno zakonom dopušteno bio bi prvi velik problem u Hrvatskoj u 2003. godini da nije onog koji smo naslijedili iz 2002. godine: nevjerojatne »drskosti« u državnim ustanovama koje su trebale pravodobno uskladiti svoj rad i prilagoditi se promjenama o kojima se govori od proljeća prošle godine, bez obzira što su prihvaćene pet minuta prije ponoći koja nas je uvela u ovu godinu. Umjesto toga, pitanje kako u Regosu voditi evidenciju o osiguranicima u drugome mirovinskom stupu, kako bez JMBG-a uskladiti evidencije Regosa koji zaprima prijave i o uplatama zdravstvenog doprinosa s evidencijom u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ili u Poreznoj upravi trebalo bi se rješavati na prvom zajedničkom sastanku svih zainteresiranih ustanova, tek za - petnaestak dana. Dakle, samo 10 ili 15 dana prije nego što će većina poslodavaca krenuti s obračunima i isplatom plaća i honorara po novim pravilima, a to može prouzročiti priličnu zbrku.</p>
<p>Na suštinu problema najbolje ukazuju slučajajevi s kojim su se ovih dana suočili u Regosu. Od početka godine toj se ustanovi javljaju poslodavci koji žele prijaviti novozaposlene radnike (za stalno ili kao honorarce, koji su od početka godine postali obveznici plaćanja doprinosa), ali ne mogu ispuniti RS obrazac, jer radnik ne želi dati svoj jedinstveni matični broj. A bez toga, Regos ni jednu uplatu plaće ili honorara ne može povezati s osobom u svojoj evidenciji, pa ni poslati uplaćeni doprinos na njezin račun. Jer, osoba s istim imenom može biti više, a osnove za definiranje »prave« bez JMBG-a nema, osim u slučaju da se evidencija zasnuje na temelju novih brojeva. Štoviše, matični broj građana je tajan od 1. siječnja, pa neki poslodavci smatraju da ga nisu smjeli pisati ni u RS obrascima na kojima su u siječnju prijavljivali isplate plaća za prosinac. To bi značilo da postoji osnova da ih radnici tuže.</p>
<p>Nakon što je Regos mjesecima upozoravao na taj problem, a ovih dana i javno obznanio da zasad nema odgovarajuće evidencija osiguranika u drugome stupu, u MUP-u neslužbeno kažu da problema - možda - i nema! MUP, naime, neslužbeno zastupa stajalište da bi se u određenim slučajevima (prije svega kad je riječ o državnim ustanovama koje moraju voditi evidenciju o građanima), taj broj, uz poseban zahtjev, mogao dostavljati tim ustanovama. Nije posve jasno bi li i poslodavcima, koji bi ga trebali upisati na RS obrazac ili neke druge dokumente, radi »veze« u evidenciji koju vode te ustanove. Budući da nije jasno ni može li se JMBG izdavati bez posebnog dopuštenja osobe kojoj je dodijeljen, ipak nas upućuju na zakonodavca. Mato Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, predlagača Zakona po kojem je JMBG postao tajna i zastupnik koji je tu ideju najživlje zastupao, kaže:</p>
<p>»Ako evidenciju o osiguranicima i dalje želi voditi na temelju JMBG-a, postoji pravna osnova za to da Regos predloži izmjene Zakona o Regosu u sklopu kojih će biti propisana obveza izdavanja JMBG-a toj ustanovi«. Dakle, problema ne bi trebalo biti. I u Regosu se slažu da bi to bilo najbolje rješenje, jer je JMBG broj koji se najčešće koristi u evidencijama, pa je i najlakše upariv. »Drugo moguće rješenje je utvrđivanje novog zajedničkog identifikatora kojim ćemo razmjenjivati podatke i identificirati ljude, ali je takvo rješenje skupo i nepotrebno kad već postoji JMBG«, tvrde u Regosu. Pomoćnik ravnateljice Denis Čerina upozorava da zasad nema nijednog drugog zajedničkog identifikatora, koji bi povezane ustanove mogle primijeniti na sve građane: HZMO, primjerice, nema evidenciju honoraraca, pa je njihove uplate doprinosa u ovom trenutku moguće evidentirati isključivo na temelju JMBG-a. Evidencija o honorarcima uspostavlja se na osnovi MUP-ove banke podataka o stanovništvu, utemeljenoj na JMBG-u, što znači da bi i MUP, ako se odrede neke druge brojke, to trebao prihvatiti. Barem u komunikaciji s Regosom. Čerina ističe i to da je pitanje može li se uopće odrediti dovoljno siguran sustav novih identifikatora, osim brojeva na temelju mjesta, datuma i godine rođenja, spola i brojaka koje osobi dodijeli matična policijska uprava, a koji bi mogle preuzeti sve zainteresirane ustanove.</p>
<p> Slično, ali neslužbeno, u strahu od »onih koji bi trebali protumačiti Zakon i dati podrobne upute onima koji ga trebaju provesti«, kažu i službenice u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, koje su u četvrtak pristale komentirati samo pitanje što će se dogoditi, ako u veljači ne budu poslovali na temelju JMBG-a: »Kaos«. Taj broj, naime, u ovom je trenutku upisan i na zdravstvenim iskaznicama. Budući da nitko nije znao reći je li to javna ili interna isprava u sustavu zdravstvenog osiguranja, ne zna se treba li predložiti izmjene Zakona ili mijenjati iskaznicu. Prevladava stav da to nije potrebno, jer je riječ o dokumentu izdanom prije nego što su promjene stupile na snagu, ali nitko ne zna odgovoriti na pitanje kako uskladiti evidenciju o osiguranicima koja se vodi na temelju JMBG-a i onu koju treba uspostaviti za osobe koje će u sustav zdravstvenog osiguranja ući nakon 1. siječnja. Nitko ne zna na temelju kojega bi broja ubuduće osiguranik trebao biti zaveden kod liječnika, a da taj broj bude upotrebljiv u svim okolnostima, primjerice kad HZZO povezanim ustanovama dostavlja podatke o isplaćenim bolovanjima.</p>
<p>Tragajući za problemima koje je izazvao veo tajne prebačen preko JMBG-a, u četvrtak smo samo u Poreznoj upravi naišli na optimizam, ali samo na prvi pogled: Porezna uprava, naime, idućeg bi tjedna trebala početi rad na određivanju novog identifikatora po kojem bi se vodila evidencija o građanima, koju planira ponuditi i svim povezanim ustanovama. Konačno rješenje će ovisiti o tome mogu li povezane ustanove prihvatiti ponuđenu klasifikaciju, ali i o tome hoće li za prilagodbu programa ispunjavanja obrazaca biti novca. Stručnjaci procjenjuju da će izmjene u svim informacijskim sustavima u Hrvatskoj, koji koriste JMBG, koštati oko 100 milijuna dolara, potvrdili su nam i u Vladi. I to samo kad je riječ o prilagodbi programa ili dokumenata. O tome koliko košta radno vrijeme kad (da li baš besposleni?) »popovi« u administraciji umjesto redovnog posla krste jariće i što su građani uopće dobili time što je JMBG postao tajan procjena - nema. </p>
<p>Marijana Matković,Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030110].
|
