NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031209].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 213731 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Navala« na Ministarstvo kulture, zasad sigurni ministri Šuker i Žužul</p>
<p>Jadranka Kosor se spominje kao potpredsjednica vlade, ministrica rada i socijalne skrbi te kao moguća ministrica hrvatskih branitelja / Ivan Šuker bi mogao zamijeniti Linića, ali i Crkvenca / HSS-ovac Željko Pecek mogao bi odraditi još jedan mandat kao ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva / Dubravka Šuica spominje se u kombinaciji za dvije ministarske fotelje - one turizma, ali i prosvjete i sporta / HSLS-u sigurno jedno ministarsko mjesto / Vladimir Šeks najizgledniji predsjednik Sabora</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Unatoč tome što se još ne zna kako će izgledati nova hrvatska vlada koju sastavlja izborni pobjednik predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, nagađanja u javnosti su brojna. </p>
<p>Može se, međutim, prognozirati da bi, uz novog premijera Ivu Sanadera, potpredsjednica vlade bila zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor. No, ona se u kuloarima spominje i kao o nova ministrica rada i socijalne skrbi, iako ima najava da bi to ministarstvo trebalo biti pripojeno Ministarstvu gospodarstva. Kosor se spominje i kao moguća ministrica hrvatskih branitelja.</p>
<p>Špekulira se također da će Ivan Šuker, HDZ-ov stručnjak za financije, biti potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo, odnosno da će biti »novi« Slavko Linić, ali i mogući nasljednik ministra financija Mate Crkvenca. No, na to bi mjesto mogao zasjesti i tvorac HDZ-ova gospodarskog programa Ante Babić.</p>
<p>Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang najvjerojatniji je kandidat za ministra obrane, ali se spominje i kao mogući ministar zdravstva.</p>
<p>Na mjesto prvog čovjeka u MUP-u mogao bi zasjesti Ivan Jarnjak. Treba, međutim, napomenuti da se njegovo ime mjesecima povezuje s eventualnim haaškim optužnicama. Ako je to istina, malo je vjerojatno da će ga Sanader postaviti na mjesto ministra unutarnjih poslova.</p>
<p>Miomir Žužul naizgledniji je kandidat za ministra vanjskih poslova, dok je javnosti dosad nepoznat gospićki ginekolog Darko Milinović, jedan od najbližih Sanaderovih suradnika (uz Hebranga) kandidat za novog ministra zdravstva. Mjesto ministra kulture mogao bi dobiti redatelj Petar Selem, iako je navala na to mjesto poprilična. Sanadera i Selema veže dugogodišnje prijateljstvo, a posebno su tijesno surađivali početkom devedesetih, kada je Sanader bio intendant Splitskog HNK. </p>
<p>Međutim, to mjesto priželjkuju i bivši HDZ-ov ministar kulture Božo Biškupić, koji također pripada najužem krugu Sanaderovih suradnika, ali i Jagoda Martinčević, nekadašnja urednica kulturne rubrike u Vjesniku, kazališna kritičarka, te pomoćnica ministra kulture do 2000. Špekulira se, također, i s imenom pjesnika i bivšeg diplomata Nevena Jurice, ali njegovo se ime spominje i u kombinacijama za čelno mjesto na HRT-u ili u Vjesniku. Međutim, Jurica je neslužbeno jednom prigodom rekao da ga mjesto glavnog urednika Vjesnika ne zanima.</p>
<p>Petar Čobanković mogao bi naslijediti HSS-ovca Božidara Pankretića na mjestu ministra poljoprivrede. Kao ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva spominje se javnosti donedavno nepoznat Gordan Jandroković, šef kabineta u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na mjestu zamjenika ministra vanjskih poslova.</p>
<p>Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica spominje se u kombinaciji za dvije ministarske fotelje – one turizma, ali i prosvjete i sporta. Ipak je vjerojatnije da će Sanader mjesto ministra turizma povjeriti nekome iz te struke. No u kombinaciji za Ministarstvo prosvjete Šuica bi se mogla sudariti s ambicijama istarskog HDZ-ovca Nevija Šetića, koji već dugo sanja o toj funkciji, a i zaslužan je što se HDZ profilirao u Istri, gdje je stranka donedavno bila marginalizirana.</p>
<p>Najbogatije ministarstvo, ono obnove i graditeljstva HDZ sigurno neće prepustiti koalicijskim partnerima. Još aktualni ministar Radimir Čačić spomenuo je da bi kao svoju nasljednicu volio vidjeti bivšu zagrebačku gradonačelnicu Marinu Matulović Dropulić, koja nesporno ima potrebne stručne kvalifikacije. Teško je, međutim, vjerovati da će Sanader igrati na tu kombinaciju, s obzirom na to da nije bila ni na jednoj stranačkoj listi, kao ni itko od tzv. HDZ-ovih »tehnomenadžera«. A može se očekivati da i Božidar Kalmeta, koji je HDZ-u donio najviše mandata u jednoj izbornoj jedinici, ima ambicija za ulazak u vladu. </p>
<p>Treba, međutim, »namiriti« i koalicijske partnere, koji, poput HSLS-ove glavne tajnice Dorice Nikolić, ne kriju težnje prema određenim ministarstvima. Ona navodno želi ili Ministarstvo prosvjete ili Ministarstvo kulture. Teško je vjerovati da bi Sanader na to pristao, jer je Dorica Nikolić jedna od većih izbornih gubitnica. Sanader bi rado, navodno, na mjestu ministra prosvjete vidio HSLS-ovca Ivana Čehoka, no on se na stranačkom Malom vijeću izjasnio da za ministarsko mjesto nije zainteresiran, kao uostalom ni Đurđa Adlešić, koja je uz Čehoka jedina u HSLS-u prošla na izborima. </p>
<p>Sigurno je, doznaje se, da će HSLS ipak dobiti jedno ministarsko mjesto. Nagađa se da bi novi ministar gospodarstva mogao postati HSLS-ovac koji je već obnašao tu dužnost – Hrvoje Vojković. Sadašnji ministar Ljubo Jurčić, koji se kandidirao na SDP-ovoj listi kao nestranački kandidat, sigurno bi bio u užem izboru za to mjesto. Međutim, odluka da se javno prikloni SDP-u eliminirala ga je iz konkurencije. Vesna Škare-Ožbolt, koja preuzima DC nakon povlačenja Mate Granića, izrazila je želju za čelnim mjestom u Ministarstvu pravosuđa. Sanader bi možda mogao ići na kompromisno rješenje i ponuditi mjesto zamjenika ministra. Spominje se i mogućnost da DC ipak dobije jedno ministarsko mjesto i to Andrej Plenković iz MVP-a kao ministar za europske integracije. Plenković je vodio predsjedničku kampanju Mate Granića.</p>
<p> HDZ-u bi najlakše bilo da mjesto ministra pravosuđa prepusti Vladimiru Šeksu, no onda je pred Sanaderom problem održavanja discipline u parlamentu. Tako je sad već gotovo sigurno da će Šeks zamijeniti Zlatka Tomčića na mjestu predsjednika Sabora. </p>
<p>Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac već je javno odbio ministarsko mjesto u Sanaderovoj vladi, naglašavajući da ono neće riješiti probleme njegovih sunarodnjaka. Tako u novoj vladi vjerojatno neće biti srpskih predstavnika. Sanaderovu ponudu da postane ministar europskih integracija odbio je predstavnik talijanske manjine u Saboru Furio Radin. Predsjedniku HDZ-a je iskreno žao što se na listi SDP-a kao nestranačka osoba kandidirao dosadašnji ministar integracija Neven Mimica, jer bi mu u suprotnom mandatar Sanader sigurno ponudio to mjesto. </p>
<p>Andrea Latinović i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Stanimirović: Razgovori o SDSS-ovim uvjetima u četvrtak</p>
<p>Sanader se u razgovorima suglasio, tvrdi Stanimirović, da odmah treba rješavati probleme koji se tiču izbjeglica i njihovih prava te obećao nastavak razgovora</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Kako su i najavili na konferenciji za novinare u nedjelju 7. prosinca, zastupnici srpske manjine, inače članovi Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović, Milorad Pupovac i Ratko Gajica, održali su sastanak s Ivom Sanaderom i suradnicima. Na sastanku se razgovaralo o mogućoj podršci buduće Sanaderove vlade. Zastupnici SDSS-a Sanadera su upoznali s dokumentom pod nazivom »Preporuke prioriteta«, koji sadrži sedam točaka-uvjeta moguće suradnje, u čijem kreiranju su sudjelovali, osim budućih zastupnika srpske manjine, i mnogi srpski uglednici, kao i predstavnici nekih nevladinih organizacija. </p>
<p>U razgovorima sa Sanaderom, kako je Stanimirović izjavio Vjesniku, bilo je riječi o dvije točke prioriteta: prvo, o povratku izbjeglica i, drugo, o primjeni Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina, odnosno o dva zakona – Zakonu o jeziku i pismu nacionalnih manjina i Zakonu o obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina. Sanader se u razgovorima suglasio, tvrdi Stanimirović, da odmah treba rješavati probleme koji se tiču izbjeglica i njihovih prava te obećao nastavak razgovora. Stanimirović tvrdi da će razgovori biti nastavljeni nakon konzultacija s predsjednikom Mesićem, konkretno u četvrtak 11. prosinca. </p>
<p>Tada će se nastaviti razgovori i o ostalih pet prioritetnih uvjeta: ljudsko dostojanstvo i građanska ravnopravnost srpske zajednice, područja posebne državne skrbi, stabilizacija pravosuđa, pridruživanje EU i u sklopu toga djelovanje srpskih zastupnika te, na kraju, problemi suradnje sa susjednim državama. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>EU traži što bržu ratifikaciju sporazuma o sukcesiji</p>
<p>EU će od Hrvatske tražiti da se što prije ratificira sporazum, jer je prije dvije godine potpisan okvirni sporazum kojim su dogovorena načela podjele zajedničke imovine </p>
<p>BRUXELLES, 8. prosinca (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Europska unija će od hrvatske vlade, kada se ona formira, očekivati da se što prije ratificira Sporazum o sukcesiji, iako Hrvatska još potražuje 589 milijuna dolara zajedničkih deviznih rezervi, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>EU će od Hrvatske tražiti da se što prije ratificira taj sporazum, jer je prije dvije godine potpisan okvirni sporazum kojim su se dogovorila načela podjele zajedničke imovine. Složen i mukotrpan proces podjele imovine stao je i zbog tih 589 milijuna dolara koje Hrvatska potražuje i zbog čega je odbila ratificirati Okvirni sporazum o sukcesiji. No, sada Europska unija – ali i SAD – od Hrvatske traže da tim iznosom »prestanu trgovati« u pregovaračkom procesu o sukcesiji imovine bivše države.</p>
<p>»Hrvatska ima pravo prema Bečkom sporazumu znati što se dogodilo s tim novcem. Riječ je o nedostatku dobre volje za pregovore s hrvatske strane. Europska unija spremna je pomoći Hrvatskoj da pokuša naći taj novac. Novac ne može samo tako nestati. Ako je bio na računu, onda se može ući u trag njegovu kretanju. Poručit ćemo hrvatskoj vladi da ratificira sporazum da bismo postigli napredak u vezi s tim pitanjem, a pružit ćemo joj svaku pomoć da se taj novac pronađe. Hrvatskoj bi trebalo biti u interesu da se to pitanje riješi čim prije«, rekli su nam diplomatski izvori. </p>
<p>Međutim, špekulira se da tog novca zapravo nema, jer je, navodno, riječ samo o pregovaračkom »ulogu« koji – kad se jednom utvrdi da ga nema – gubi svaku pregovaračku vrijednost.</p>
<p>Na tragu posljednjih neslužbenih najava EU-ovih diplomata jest i stajalište službenoga Washingtona. Amerikanci su prije godinu dana deblokirali 225 milijuna dolara u tamošnjim bankama, zatim su zatražili račune od svake države bivše Jugoslavije i prebacili na njih odgovarajući dio novca. SAD je Hrvatskoj također preporučio da svoju potragu za gotovo 600 milijuna dolara deviznih rezervi ne uvjetuje ratifikacijom sukcesijskog ugovora. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kamo su nestale devize bivše SFRJ</p>
<p>Je li novac Miloševićev režim utrošio za financiranje agresije na Hrvatsku i BiH ili su ga možda postmiloševićevske vlasti preusmjerile na neke druge račune?</p>
<p>Hrvatska još nije ratificirala Okvirni sporazum o sukcesiji potpisan u Beču 2001. dijelom i zbog izostanka odgovora na pitanje što se dogodilo s devizama bivše SFRJ. Pravo doznati što se dogodilo s oko 600 milijuna dolara Hrvatska, kao i druge sljednice bivše državne zajednice, ima prema spomenutom sporazumu. U više navrata dosad službeni je Zagreb tražio od Beograda uvid u dokumentaciju vezanu uz devize bivše države, međutim do danas nikakav potvrdan odgovor nije stigao. U vezi s tim novcem važno je znati da nije riječ ni o kakvim fiktivnim sredstvima. To su devize koje se po već dogovorenom ključu trebaju raspodijeliti među sljednicama bivše države. Tijekom pregovora u Beču tako je bilo i dogovoreno. Međutim, tek kasnije je iz Beograda poslana informacija da umjesto 589 milijuna dolara, devizne rezerve iznose samo oko pedesetak milijuna dolara. Stoga je hrvatska strana sasvim razumljivo zatražila dokumentaciju kako bi se vidjelo gdje, kada i u koju namjenu je potrošen taj novac.</p>
<p>Je li to učinio Miloševićev režim za financiranje agresije na Hrvatsku i BiH ili su možda postmiloševićevske vlasti ta sredstva preusmjerila na neke druge račune. Postoji opravdana sumnja da su i neke druge, a ne samo srbijanske banke, sudjelovale u transakcijama vezanim uz nestanak tog novca. Među njima se najčešće spominje i podružnica Ljubljanske banke iz Frankfurta protiv koje je hrvatska vlada bila najavila i tužbu. Koliko je poznato, tužba još nije podignuta.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>I Haag i HDZ šute o onome što slijedi</p>
<p>HDZ se još nije stigao odrediti prema odnosima Hrvatske i Haaga. A taj dio buduće politike ujedno je i najkompliciraniji / Šutnju o Haagu potiče i to da je u izbornom zaletu bilo rečeno da će učiniti toliko toga, što je, ruku na srce, već i učinjeno</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Baveći se sklapanjem saborske podrške za novu vladu, HDZ se još nije stigao odrediti i prema odnosima Hrvatske i Haaga. A taj dio buduće politike ujedno je i najkompliciraniji.</p>
<p>Pravila suradnje Hrvatske i Haaga odavno su poznata. S jedne strane Haag i haaška pravila nedvojbeni su dio nacionalnoga zakonodavstva, s time da se u slučaju spora o nekoj odluci primjenjuju haaški paragrafi. S druge strane, HDZ u svojoj oporbenoj ulozi nije uvijek davao do znanja da se slaže s takvim rasporedom ovlasti. U rijetkim predizbornim prigodama, Haag je bio stavljan u kontekst »povratka dostojanstva Domovinskog rata, branitelja i njihovih prava, te nastojanja da se za državu izbori status amicus curiae u svakom pojedinom optužnom slučaju, čime bi se spriječila povijesna revizija Domovinskog rata«.</p>
<p>U igri su i najavljene optužnice koje su u ovdašnjoj javnosti nazvane »čestitkom« Carle del Ponte novoj vlasti. I, naravno, riječ je o »slučaju Gotovina« kao trajnom iskušenju svake vlade.</p>
<p>Haag i HDZ su zasad podjednako zatvoreni za odgovor na pitanje: što sad slijedi.</p>
<p>HDZ, barem koliko se da razlučiti, na haaškom pitanju dolazi do situacije u kojoj mora svojim biračima i široj političkoj javnosti objasniti razliku između proklamiranih predizbornih poteza i onih na koje ga tjeraju postojeći haaški paragrafi. Šutnju o Haagu potiče i to da je u izbornom zaletu bilo rečeno da će učiniti toliko toga što je, ruku na srce, već i učinjeno.</p>
<p>Prvo, da se neće izručivati građani Hrvatske onako kako optužnice budu stizale iz Haaga. Ali već trećesiječanjska vlast nije za svog mandata izručila nijednoga građanina. Rahim Ademi je otišao dobrovoljno, a Ante Gotovina je pred optužnicom pobjegao.</p>
<p>Drugo, status amicus curiae Hrvatska je izborila u slučaju optužnice za Janka Bobetka i vodeći »pravni spor« sa Sudom već došla do krajnjih granica riskirajući subpoenu. Osim toga, pokazalo se da status »prijatelja suda« država može tražiti i dobiti u svakom pojedinom slučaju, a ne generalno za sve buduće procese.</p>
<p>Treće, reviziju povijesti u razdoblju Domovinskog rata i obrane države od agresije Hrvatska je već poduzela. Uz sve rizike zbog Gotovinina bijega iz zemlje tadašnji premijer Ivica Račan je Sudu poslao pismo u kojem pobija preambulu optužnice protiv bjegunca. Nakon toga je Haag izmijenio sadržaj optužnice u skladu s Račanovim navodima.</p>
<p>Četvrto, dostojanstvo Domovinskog rata i branitelja već je zaštićeno činjenicom da se optužnicama terete pojedinci, a ne cijeli Domovinski rat i tisuće njegovih sudionika s hrvatske strane.</p>
<p>Većina poslova je, dakle, već obavljena, a zalaganje HDZ-a za to isto znači kontinuitet državne politike u odnosu na Haag.</p>
<p>Problem je samo u tome kako će tu »istovjetnost« HDZ objasniti svojim biračima, onima kojima je u rijetkim prigodama poručio da će Sanaderova vlada »učiniti to drukčije«. S druge strane, pak, ostaje i dosadašnja praksa koju je HDZ prakticirao u parlamentu. Kad god su na dnevne redove dolazila teška ekonomska pitanja, dojučerašnja je oporba nametala i temu suradnje s Haagom i podređeni položaj Hrvatske u toj suradnji. Ima i treće, a to je »slučaj Gotovina«.</p>
<p>Iako su potkraj Račanova mandata odnosi s Haagom svedeni isključivo na činjenicu da više od dvije godine hrvatske vlasti nisu pronašle i izručile optuženika, HDZ je redovito stajao na strani bjegunca. Sad obveza za hvatanje i postupanje po zahtjevu za izručenje dolazi u isključivu nadležnost HDZ-ove vlade.</p>
<p>Nalog Općinskog suda u Zagrebu da se dokumenti predani Haagu dostave i braniteljima optuženoga Gotovine, sad uključuje Sanadera i njegovu vladu. I to je temeljni razlog šutnje o Haagu. Obveze i pravila te suradnje se znaju. Teško da bi, nakon svih pritisaka na Hrvatsku iz Haaga, tribunal na cijeli slučaj sad gledao kroz drukčije naočale.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ivo Sanader nije bio iskren govoreći o svojoj politici prema BiH</p>
<p>Palavrić: Nazočnost HDZ-ova vrha otkrivanju spomenika i njihovi govori bacaju sumnju na iskazanu deklarativnu podršku HDZ-a državi BiH / Halilović: BiH čini sve da ispuni uvjete za ulazak u EU i da provede reforme, koje nisu sljedništvo ideja Franje Tuđmana / Paravac: Tuđman je izbrisao Srbe iz Ustava u Hrvatskoj i za nas on nije pozitivna osoba / Sarajevsko »Oslobođenje« o naručiteljima spomenika: »Da nije bilo Franje Tuđmana, još bi vozili kamione, brali duhan i vinovu lozu, okopavali neplodnu zemlju oko kuća. Ovako su sad širom Hrvatske i svijeta generali, poznati političari, pjesnici, ugledni javni radnici... I zato trebaju dizati Tuđmanu spomenike«</p>
<p>SARAJEVO, 8. prosinca</p>
<p> – Odavno neka izjava nije izazvala tako oštre reakcije u bosanskohercegovačkoj javnosti kao što je slučaj s govorima HDZ-ovih čelnika prigodom subotnjeg otkrivanja spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu u Širokome Brijegu. Naime, predsjednik HDZ-a BiH Bariša Čolak kazao je tom prigodom da je Franjo Tuđman najveći hrvatski državnik i političar te da oni koji pokušavaju umanjiti ulogu i značenje Tuđmanovog djela zapravo žele nametnuti tezu da je moderna Hrvatska izgrađena na zločinu i da je počinila agresiju na BiH.</p>
<p>»Oni time ugrožavaju našu borbu za slobodu i pravo da imamo vlastitu državu te da Hrvati u BiH budu konstitutivan narod. Oni razaraju naše biće i našu državu, ali neće uspjeti u svojim nakanama«, kazao je Čolak. U sličnom tonu bilo je i obraćanje Florijana Borasa, koji je u Širokom Brijegu predstavljen kao osobni izaslanik HDZ-ovog predsjednika Ive Sanadera: »Pobjedu HDZ-a na izborima poklanjamo Franji Tuđmanu. Hvala Bogu da je došao kraj Račanovoj vladi. Vi ste znatno pridonijeli toj pobjedi. Ovaj skup pokazuje naše zajedništvo u odlučnosti da ćemo u Širokom Brijegu, u srcu Hercegovine, znati obraniti Hrvatsku. Bivša je vlast unijela nemoć među Hrvate, a nova vlast u RH će skupa s međunarodnom zajednicom pomoći nastojanja Hrvata u BiH da ostvare svoj cilj, a to je samostalnost i jednakopravnost u sklopu BiH«.</p>
<p>Na skupu u Širokom Brijegu govorio je i Miroslav Tuđman, koji je otkrio spomenik, te iskazao zahvalnost onima koji su ga podigli. Tuđman je rekao da njegovu ocu nisu potrebni hvalospjevi, jer za njega govore povijesne činjenice. </p>
<p>Među gostima su se mogli vidjeti i mnogi poznati akteri hrvatske politike u BiH iz prošlog desetljeća. Recimo, smijenjeni predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, zatim Ivić Pašalić, Đurđa Šušak, supruga pokojnog ministra obrane RH, ali bio je tu i aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je dosad uglavnom izbjegavao takve skupove, nastojeći izgraditi imidž reformski orijentiranog političara.</p>
<p>Nije teško dokučiti zašto je zapaljiva retorika HDZ-ovaca izazvala burne reakcije, posebno među bošnjačkim i srpskim političarima u BiH. Protumačena je kao dokaz da su još žive HDZ-ove ideje iz devedesetih godina. Osobitu je zabrinutost izazvala činjenica da bi Borasov govor mogao značiti da Ivo Sanader nije bio sasvim iskren kad je govorio o budućoj politici vlade u Zagrebu prema BiH.</p>
<p>»Tuđmanova uloga u prošlom ratu u BiH uopće nije bila bezazlena. Među ostalim, on je s trupama Republike Hrvatske bio na strani HVO-a u sukobu s Armijom BiH. Stranka demokratske akcije (SDA) BiH smatra nepoželjnim podizanje spomenika državnicima drugih zemalja u BiH, pa ni bivšem predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu u Širokom Brijegu niti sudjelovanje HDZ-ova vrha u tom činu. Štoviše, nazočnost HDZ-ova vrha otkrivanju spomenika i njihovi govori tom prilikom bacaju sumnju na iskazanu deklarativnu podršku HDZ-a državi BiH. Ovo sad sliči na zaokruživanje priče o trećem entitetu u BiH i svođenju Hrvata na geto u BiH«, kazala je dopredsjednica vodeće bošnjačke stranke Seada Palavrić.</p>
<p>I Safet Halilović, predsjednik druge vodeće bošnjačke stranke, Stranke za BiH, jednako je ogorčen te upozorava da bi Čolakov govor čak mogao ugroziti sporazum o koalicijskoj vladi u kojoj je i njegova stranka. »BiH čini sve da ispuni uvjete za ulazak u EU i da provede reforme, koje nisu sljedništvo ideja Franje Tuđmana, koji je imao ideje o podjeli BiH«, ustvrdio je Halilović.</p>
<p>I srpski političari u BiH vrlo su oštro reagirali. Član Predsjedništva BiH Borislav Paravac kazao je da podizanje spomenika Franji Tuđmanu ne pridonosi pomirenju i stabilnosti: »Tuđman je izbrisao Srbe iz Ustava u Hrvatskoj i za nas on nije pozitivna osoba. Nacionalni i duhovni identitet svih naroda u BiH treba očuvati, ali spomeniku Franji Tuđmanu nije mjesto u BiH«. Glasnogovornik Paravčeve stranke, SDS-a, Dušan Stojičić, kazao je da su potezi kao što je podizanje spomenika »svojevrsna prijetnja Srbima, koji žive na tim područjima«. I ostale srpske stranke negativno su ocijenile događaj u Širokom Brijegu, a slično su postupile i oporbene stranke u oba bosanskohercegovačka entiteta.</p>
<p>Komentari u tisku također su u sličnom tonu. Sarajevski Dnevni avaz naveo je da je manifestacija u Širokom Brijegu nesumnjivo organizirana pod patronatom HDZ-a i da je time potvrđena politika koju personificira pokojni Mate Boban, ali i da je apsolutno dovedena u pitanje spremnost HDZ-a za jačanje države BiH i njezine opstojnosti. »Čelništvo HDZ-a BiH podizanjem spomenika osobi koju je dobar dio svijeta okvalificirao autokratom i osvjedočenim protivnikom opstojnosti države BiH, jasno opovrgava mnogo toga u što vodstvo stranke pokušava uvjeriti domaću političku javnost i predstavnike međunarodne zajednice u BiH.«</p>
<p>U ironičnom tonu, glavna urednica sarajevskog Oslobođenje komentirala je da su oni, koji su naručili spomenik, učinili to s pravom:</p>
<p>»Da nije bilo Franje Tuđmana, još bi vozili kamione, brali duhan i vinovu lozu, okopavali neplodnu zemlju oko kuća. Ovako su sad širom Hrvatske i svijeta generali, poznati političari, pjesnici, ugledni javni radnici... I zato trebaju dizati Tuđmanu spomenike. Da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih. Da nije bilo njega i njih, ne bi bilo Heliodroma. Da nije bilo njega i njih, bilo bi Starog mosta…« u Mostaru.</p>
<p>Predsjednik HDZ-a BiH u ponedjeljak nije bio raspoložen komentirati reagiranja na njegov istup. Navodno je bio zauzet obvezama u Vijeću ministara BiH. Od glasnogovornika HDZ-a BiH Pere Pavlovića doznali smo da bi stranka stav o tome mogla zauzeti na sjednici stranačkog predsjedništva, koja je bila zakazana za ponedjeljak poslijepodne u Sarajevu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>SDP: Borasovi istupi dokazuju da je europski HDZ samo šminka</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – »Način na koji govori Florijan Boras prvenstveno govori o njemu samom, ali bojim se i o HDZ-u. Takvi istupi potvrđuju tezu da je europski HDZ samo šminka, jer pokazuju da oni još žive u svojoj vlastitoj prošlosti«, kometirao je u ponedjeljak Vjesniku Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a, širokobriješki istup Florijana Borasa.</p>
<p>Unatoč tome, što se HDZ ogradio od Borasovog istupa, Boras je ponovio svoje optužbe na račun dosadašnjeg premijera i predsjednika SDP-a. Pooštrivši optužbe, kazao je da je Ivica Račan »predstavnik najgore komunističke vlasti« i da je Račanova vlada napravila pravu čistku Hrvata i simpatizera HDZ-a s položaja u državnim službama.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sanader: To nije HDZ-ovo stajalište ni retorika</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – »Ako je to točno preneseno, to nije HDZ-ovo stajalište ni politika. To je vjerojatno manji eksces, koji ćemo ispraviti i nije retorika kojom treba razgovarati«, rekao je u ponedjeljak, nakon konzultacija s predsjednikom Stjepanom Mesićem, predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader o verbalnom izgredu člana svoje stranke Florijana Borasa. Boras je predsjednik Časnog suda HDZ-a i novi saborski zastupnik stranke, koji u parlament ulazi kao drugi s HDZ-ove liste za dijasporu.</p>
<p>No, zanimljivije od toga bile su skandalozne izjave koje je Boras uputio na račun Ivice Račana i aktualne vlasti, a koje su izazvale burne reakcije ne samo stranačkog vrha, već i hrvatske, ali i bosansko-hercegovačke javnosti.</p>
<p>U bujici netolerantnih izjava, Boras je kazao: »Kao što su njihovi stariji sudrugovi ubijali svećenike, ponizili Crkvu i gazili kaleže, tako su Račan i njegovi komunisti ponizili Hrvate, Domovinski rat, branitelje i njihove majke. Poslije pobjede na izborima, HDZ nalazi Hrvatsku gospodarski u stečaju i duhovno rashrvaćenu«. Dodao je da su »Račanovi komunisti proširili Hrvatskom nemoć i apatiju« i da su nam »ubili nadu«. Rekao je također da je »Račanova komunistička vlast progonila i ponižavala branitelje, Domovinski rat i Hrvate iz BiH, a naročito one iz Hergeovine«, kao i da su »prava Hrvata u BiH danas ugrožena«. Također se zahvalio na »podršci hercegovačkih Hrvata pobjedi HDZ-a u Hrvatskoj, a tu veličanstvenu pobjedu HDZ poklanja Franji Tuđmanu«.</p>
<p>Pitao je zašto Račan u »četiri godine nije podigao ni jednu optužnicu za partizanske zločine«, rekavši da. Nastavljajući dalje, Boras je istaknuo kako je »Račanova vlast napravila pravu čistku Hrvata i simpatizera HDZ-a s položaja u državnim službama. Stručna služba Sabora ni u vrijeme komunističke Jugoslavije nije nacionalno izgledala ovako kao sad, a na HTV-u u prošle četiri godine nismo čuli ni jednu domoljubnu pjesmu. Račanova vlast je mimo zakona objavila popise stanova branitelja«.</p>
<p>Borasove su ekstremne izjave odmah izazvale reakciju u medijima u BiH, koji su izrazili skepsu prema novoj politici HDZ-a. Nakon Borasovih izjava izrečenih dva dana uoči Sanaderovog odlaska kod predsjednika Mesića koji mu treba povjeriti mandat za sastavljanje Vlade, realno je očekivati da će Sanader odmah »disciplinirati« Borasa. Jer, Sanaderu, koji već mjesecima domaću i inozemnu javnost uvjerava kako se HDZ promijenio, u ovom trenutku najmanje trebaju ovakve nacionalističke i ekstremističke izjave.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sanader o očuvanju statusa ravnopravnog naroda za hrvate u BiH </p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 8. prosinca</p>
<p> – Predsjednik HDZ-a i mandatar za sastav nove hrvatske vlade Ivo Sanader izjavio je u ponedjeljak da bi bilo katastrofa ako bi Hrvati izgubili status ravnopravnog naroda u BiH. </p>
<p> »Podržat ćemo sve što bude dobro za hrvatski narod u BiH u smislu očuvanja ravnopravnosti«, rekao je Sanader u ponedjeljak navečer u emisiji »60 minuta« Televizije Federacije BiH.</p>
<p> Sanader je za Hrvatsku i BiH rekao da su dvije susjedne, prijateljske zemlje koje su dijelile zajedničku sudbinu u bivšoj državi, aludirajući na bivšu Jugoslaviju. </p>
<p> »BiH i Hrvatska će dijeliti i zajedničku budućnost u ujedinjenoj Europi«, rekao je pritom Sanader.</p>
<p> Sanader je istaknuo kako »čvrsto podupire« Bosnu i Hercegovinu na putu k Europi, rekavši da je opredjeljenje Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji i NATO-u slično onomu u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="10">
<p>Borasov »sitni eksces« budi zabrinutost </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Hoće li HDZ Hrvatskom vladati kao europska građanska konzervativna stranka, kao što tvrdi predsjednik HDZ-a Ivo Sanader? Ili će to biti samo površinski ušminkan stari HDZ, a vlasti će u svakodnevnom životu ton davati ljudi poput Florijana Borasa, koji je na otkrivanju spomenika pokojnom predsjedniku Tuđmanu u Širokom Brijegu Ivicu Račana opisao kao čovjeka koji, u najmanju ruku, zaslužuje doživotnu robiju.</p>
<p>Glasnogovornik HDZ-a je u nedjelju ustvrdio da su novinari pogrešno prenijeli Borasov subotnji govor. No, Boras je i u nedjelju novinarima o Račanu govorio kao o predstavniku najgore komunističke vlasti, koji je Hrvatsku doveo u posvemašnju gospodarsku i duhovnu komu, koji je od 2000. proveo desetke političkih procesa i manje-više je isti kao i partizani '45. koji su ubijali svoje političke protivnike. Usput ga je optužio i za lošu nacionalnu sliku zaposlenih u stručnim službama Sabora.</p>
<p>Sanader je u ponedjeljak Borasov istup, pod uvjetom da je točno prenesen, proglasio »manjim ekscesom koji će stranka ispraviti jer to nije retorika kojom treba razgovarati«. Dakle, vrh HDZ-a ogradio se od Borasova govora mržnje i iskrivljavanja činjenica. No, pitanje je hoće li to biti dovoljno za umirivanje onih koji se boje da bi se Hrvatska mogla vratiti na stare, nedemokratske političke tračnice.</p>
<p>Zbog Borasove relativno visoke stranačke pozicije, Sanader će ogradu od njegova istupa vjerojatno morati još koji put ponoviti. A vjerojatno je i kako će morati dobro pripaziti da se još nekome ne omakne neki »manji eksces« koji bi mogao narušiti HDZ-ov europski imidž, u čije je stvaranje Sanader uložio toliko truda. Jer, svaka naznaka povratka na staru političku retoriku i praksu budi veliku zabrinutost domaće i europske demokratske javnosti.</p>
<p>A jasno ograđivanje od istupa poput Borasova posebno je važno jer je već zabilježeno mnoštvo slučajeva u kojima se po državnim institucijama i u državnim tvrtkama »komunjarama« šalju zloguke poruke. Onima koji ih odašilju Borasova je politička retorika hrana za dušu i praksu. Pogotovo ako se HDZ od nje ne bude vrlo jasno ogradio. U tom sklopu Sanaderu bi valjalo razmisliti o sankcioniranju onih koji mu na taj način kvare politički račun.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sanadera čekaju mnogi kompromisi </p>
<p>IVANA KNEŽEVIĆ</p>
<p>Nakon što u utorak završi dvodnevne konzultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka, predsjednik Mesić vjerojatno će još istog dana mandat za sastav nove vlade povjeriti prvom čovjeku HDZ-a Ivi Sanaderu.</p>
<p>Iako je još od izborne noći jasno tko će biti novi premijer, poštujući proceduru Mesić je obavio i formalne konzultacije s novoizabranim parlamentarcima. Na konzultacijama nije rečeno ništa novo, točnije potvrđeno je da Sanader može računati na većinsku potporu u Saboru i da je stoga siguran mandatar. Predsjednik pritom nije od budućeg premijera tražio da mu »crno na bijelom« dokaže tko će sve u Saboru dići ruku za njegov kabinet jer za to nema ni potrebe. Sanader je skupio 76 potpisa, a može računati na bar još desetak ruku kad je u pitanju početna potpora vladi. No, što će se dalje događati u Saboru zasad nije jasno. Budući da je već izvjesno kako će Sanaderova vlada biti manjinska, Hrvatsku očekuje nova epizoda demokracije. Prva manjinska vlada od početka višestranačja bit će sigurno test za HDZ, ali i za dosegnute demokratske standarde zemlje na koje se ovih dana svi rado pozivaju.</p>
<p>Zasad je jedino sigurno da će u koaliciji s HDZ-om biti DC, dok HSLS-ovci čekaju odluku subotnjeg Velikog vijeća. Budući da iz HSLS-a dolaze disonantni tonovi o tome treba li ta stranka sudjelovati u vladi ili ne, odnosno koliko joj mjesta treba pripasti, Sanader će definitivno sastavljanje kadrovske križaljke morati ostaviti za vikend. S obzirom na to da ionako najavljuje manju vladu koju želi promovirati već na prvoj, konstituirajućoj sjednici petog saziva Sabora 22. prosinca, s podjelom ministarskih fotelja nema žurbe. Sanader bi bio najsretniji kad bi pred zastupnike došao siguran da potpora većine njih nije upitna ni u budućnosti. No u to ne može biti siguran, jer tek kad njegova vlada krene s konkretnim prijedlozima, znat će se tko je zapravo Sanaderu u parlamentu opozicija. Nategnuta većina nedvojbeno će budućeg premijera stavljati na muke svaki put kad u Sabor uputi neki zakon. Umješnost HDZ-ova saborskog operativca Vladimira Šeksa nije upitna, no nitko, pa ni on, nema iza sebe iskustvo manjinske vlade. Iskustva drugih zemalja govore, pak, upravo o tome da takva vlada nije kadra vući neke drastičnije poteze. A Sanader je najavio dosta takvih poteza. Za očekivati je stoga da će prvotnu odlučnost ipak morati zamijeniti spremnošću na kompromis. Koliko će ta nestabilna pozicija biti neugodna za njega osobno i za vladu, toliko bi zapravo mogla biti dobra za demokratsku profilaciju naše političke scene u cjelini.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Irak kao prvi Sanaderov test </p>
<p>Biranje Washingtona kao privilegiranog partnera donosi i neugodnu obvezu Sanaderu da ubrzo objavi jasan hrvatski stav o izuzimanju Amerikanaca od odgovornosti pred Međunarodnim kaznenim sudom i objavi hoće li Hrvatska slati svoje vojnike u Irak / Irak je nezgodna cijena koju plaćaju mali (recimo Poljska) da bi udovoljili velikima. Račan je to izbjegao platiti i zato tako dragovoljno sjeda u oporbenu klupu. Sanader tek mora dokazati kako se to isplati platiti </p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Kad Ivo Sanader sastavi novu vladu bit će to novi start HDZ-a i Hrvatske, među ostalim, u Europi i Americi. Prvi start Hrvatske nakon proglašenja neovisnosti, rata i priznanja u svijetu, bio je spor i bolan. Račanova i Budišina koalicija je 3. siječnja poletjela iz niskog starta zbog velike potpore birača i uz izraženu blagonaklonost Europske unije i Washingtona. </p>
<p>U kakvoj klimi drugi put starta HDZ?</p>
<p>Hrvatska je međunarodno priznanje izborila početkom 1992. – dok se američka administracija još zanosila vizijom spašavanja Jugoslavije – na temelju lobiranja Njemačke, Austrije i Vatikana. Sredinom devedesetih odnosi s Washingtonom su već dovoljno uhodani da osiguraju američku obavještajnu i diplomatsku logistiku u vrijeme »Oluje«. Do 2000. Hrvatska ulazi u Vijeće Europe i donekle hvata korak s Mađarskom, Češkom, Slovenijom i ostalim tranzicijskim zemljama koje je rat zaobišao. Tuđmanov stil vladanja zapadna diplomacija poistovjećuje s Mečiarovim u Slovačkoj i Hrvatska je na strogo usporenom pristupu Europskoj uniji i NATO-u.</p>
<p>Koalicija je 3. siječnja 2000. dobila carte blanche od birača i od međunarodne zajednice. Vanjska blokada je dignuta i mogla je isploviti na otvoreno more. U zemlji je imala slobodne ruke da provede ono što je obećavala. U ljeto 2000. Hrvatska ulazi u Partnerstvo za mir (PFP), pripremni razred za NATO. Potpisuje s EU-om Sporazum o suradnji i pridruživanju. </p>
<p>Čini se u početku kao da može uhvatiti čak i Sloveniju i upasti s desetak tranzicijskih zemalja u prvom krugu u Europsku uniju. To se, jasno, ne događa. Sad je vrlo neizvjesno i hvatanje Bugarske i Rumunjske koje bi do 2010. mogle ući u EU. Hrvatska je gurnuta natrag u društvo Albanije, Makedonije, pa čak i BiH i Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Riskirat ću kritiku da je ovo što slijedi paušalna ocjena, ali očito je da je novi zastoj Hrvatske, nakon dobrog starta 2000., posljedica kombiniranog učinka politike tzv. međunarodne zajednice prema Hrvatskoj i politike koju je vodila Račanova koalicija.</p>
<p>Prvo, ne postoji nešto konzistentno što bi se zvalo međunarodna zajednica koja vodi neku svoju politiku po svijetu. Postoji SAD kao velesila sumnjičava više nego ikad prema organiziranoj Europi kao protuteži.</p>
<p> Postoji neorganizirana Europa koja uglavnom bezuspješno traži zajedničku vanjsku politiku, zajedničku vojsku i zajedničku strategiju širenja Europske unije i prihvaćanja novih članica. Ono u čemu se članice Europske unije najlakše mogu složiti su povremeni signali upozorenja pristupajućim zemljama, među koje spada i Hrvatska. U tu kategoriju ide upozorenje HDZ-u da ne koalira s HSP-om.</p>
<p>Regionalna politika Washingtona prema Hrvatskoj i susjednim državama nipošto ne mora koincidirati s regionalnom politikom Europske unije. Uostalom, regionalna politika EU-a je kompromis dogovoren na temelju pojedinačnih interesa najjačih članica. Iz Bruxellesa uvijek stižu političke poruke, a na terenu postoji konkretan talijanski interes za bosansku struju, njemački za srpske mobitele i francuski za autoceste, da ne spominjemo sad Hrvatsku. Amerika preko super baze Bondsteel na Kosovu osigurava koridor Njemačka – Turska i svoje interese u cijeloj regiji.</p>
<p>Račanova i Budišina koalicija je na komplicirane poruke i izazove iz Bruxellesa i Washingtona odgovorila vanjskom politikom koja je krenula dobro da bi potom stala u mjestu. Do 2000. je Hrvatska trpjela u svijetu zbog Tuđmanove autoritativne politike u zemlji. Na kraju 2003. Hrvatska je, pak, repozicionirana u rang Albanije i Makedonije, malo ispred BiH i SCG, malo iza Bugarske i Rumunjske.</p>
<p>Sada Hrvatska trpi posljedice promašaja koalicijske vlade u odnosima s Haaškim sudom, prema susjednim zemljama, prema nekim članicama Europske unije i prema SAD-u. Konkretno: Račanov gaf s Piranskim zaljevom, nejasna strategija o izručenju Bobetka i Gotovine, Pankretićevo nasilno prijevremeno uletavanje s gospodarskim pojasom, krivi signali prema Britaniji, nesposobnost da se prikažu razmjeri stvarnog povratka Srba i osigura strani novac za obnovu ratom razrušenih područja, dvostruki signali odaslani prema Americi...</p>
<p>Račanova je koalicija počela jedinstveno samo u rušenju HDZ-a da bi ubrzo Budiša vukao na jednu, Tomčić na drugu stranu, IDS napustio sve to... Onaj tko šalje poruke ili vuče poteze nejasne ili svaki tren drukčije, gubi na vjerodostojnosti i gubi na izborima.</p>
<p>Euforija liberalno-socijaldemokratske Europe koja je ponijela Račana i partnere do pobjede danas više ne postoji. Europa se izborima okrenula desno, što pogoduje drugom startu HDZ-a i prvom Sanadera. Narodnjačko-demokršćanski trend u Europi koincidira s Bushevim izvozom republikanizma. Blair se pretvorio u Busha.</p>
<p>Sanader je unaprijed odigrao na Ameriku. Žužul sigurno ima više znanja i iskustva od Picule koji je stajao mnogo bolje u domaćim anketama negoli u kontaktima sa stranim diplomatima. Ali biranje Washingtona kao privilegiranog partnera donosi i neugodnu obvezu Sanaderu da ubrzo objavi jasan hrvatski stav o izuzimanju Amerikanaca od odgovornosti pred Međunarodnim kaznenim sudom i objavi hoće li Hrvatska slati svoje vojnike u Irak. </p>
<p>A Irak je nepopularno odredište u koje i američki predsjednik stiže incognito na samo dva i pol sata da bi iznenađenim vojnicima dizao moral slikanjem s umjetnom puricom na Dan zahvalnosti. Irak je nezgodna cijena koju plaćaju mali (recimo Poljska) da bi udovoljili velikima. Račan je to izbjegao platiti i zato tako dragovoljno sjeda u oporbenu klupu. Sanader tek mora dokazati kako se to isplati platiti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="13">
<p>Još jedna Pilselova agresija pod plaštem novinarstva</p>
<p>Činjenice svjedoče o nedoličnu činu čovjeka koji je pod krinkom novinara onemogućio jednoj tvrtki ravnopravnost u natječaju i samim tim ušao u područje sudski mjerljiva nanošenja štete gospodarskom subjektu. To da je Drago Pilsel šutio tijekom trajanja natječaja za dodjelu koncesije za obavljanje televizijske djelatnosti za grad Zagreb, te da je koordiniranom akcijom napao »Phenomenu« objavljivanjem i/ili pokušajem objavljivanja u nizu medija i institucija dan pred odluku i na sam dan odluke – upućuje na čin koji izlazi iz okvira novinarstva / Već samim pokušajem narušavanja neovisnosti rada Vijeća – Pilsel je »Phenomeni« i cijelom konzorciju okupljenom oko »Phenomene« nanio golemu materijalnu štetu (a da ne govorimo o mogućoj neostvarenoj dobiti). Pilsel, dakle, nije radio novinarski posao jer posao novinara nije da koordinira i tempira akcije medija protiv jedne od strana koje se natječu za posao! Pilsel je odrađivao posao za »Phenomeni« konkurentsku tvrtku, koji ne spada u novinarstvo</p>
<p>SEAD ALIĆ</p>
<p>U svom tekstu objavljenom 27. listopada 2003. u Vjesniku u Stajalištima (o »Phenomeni« i Seadu Aliću), Drago Pilsel iznio je niz proizvoljnih ocjena iz kojih je »izveo« zaključke kojim je pokušao prikriti svoju ulogu u dodjeljivanju televizijske koncesije za grad Zagreb TV Sljemenu. Budući da se istina o TV Sljemenu svakodnevno sve više razotkriva, akterima (pa i Pilselu), ne preostaje drugo nego lijepiti etikete pokradenima (konzorciju oko »Phenomene« i Seadu Aliću). </p>
<p>Činjenice su, dakle, nepobitne i one svjedoče o nedoličnu činu čovjeka koji je pod krinkom novinara onemogućio jednoj tvrtki ravnopravnost u natječaju i samim tim ušao u područje sudski mjerljiva nanošenja štete gospodarskom subjektu.</p>
<p>To da je Drago Pilsel šutio tijekom trajanja natječaja za dodjelu koncesije za obavljanje televizijske djelatnosti za grad Zagreb, te da je koordiniranom akcijom napao »Phenomenu« objavljivanjem i/ili pokušajem objavljivanja u nizu medija i institucija (Vjesnik, Jutarnji list, Novi list, Vijeće za radio i televiziju) dan pred odluku i na sam dan odluke – upućuje na čin koji izlazi iz okvira novinarstva. </p>
<p>Novinaru bi bila važna istina. U takvom slučaju, realno bi bilo objaviti sve čime se istina može poduprijeti, ali tako da se i drugoj strani dopusti mogućnost iznošenja obrane.</p>
<p>Ali Pilsel šuti do zadnjega dana, a onda, kada više nije bilo niti teorijske mogućnosti odgovora na objede i napade – napada Vijeće za radio i televiziju, i to i izravno, i posredno! Izravno pismom koje faksom šalje Vijeću, i neizravno objavljivanjem svog teksta u svojoj kolumni u Novom listu na sam dan izbora.</p>
<p>Je li tu riječ o novinaru koji istražuje istinu ili je prava istina da tu nije više riječ o novinaru? Je li Pilselu u tom činu bilo do razjašnjenja situacije u javnosti ili je zapravo dva mjeseca Pilsel ignorirao tu javnost, da bi mu ona bila samo pokrićem za napad na jednog koncesionara »za račun« drugoga. U novinama (Nacional) se danas piše o tome kako Jura Hrvačić namjerava prodati koncesiju TV Sljemena. (Koncesiju, dakle, prodaje čovjek koji se uopće ne pojavljuje kao partner konzorcija TV Sljemena!? To Pilselu ne smeta, pitam se zašto.)</p>
<p>Pitanja su, dakako, retoričke prirode. Svima u Hrvatskoj jasno je da je Pilsel proveo još jednu agresiju. Pod plaštem novinarstva odradio je prljav posao nenovinarskog utjecaja na rad Vijeća. </p>
<p>»Phenomena« je tvrtka s 35 zaposlenih. Dobila je nagrade za svoj rad u promicanju kulture. Iza nje su stotine televizijskih emisija i tisuće spotova rađenih za institucije kulture. Kada se, dakle, takva tvrtka javi na javni natječaj, onda ona vjeruje u Zakon i neovisnost Vijeća koje će odlučivati o koncesiji. </p>
<p>Već samim pokušajem narušavanja neovisnosti rada Vijeća – Pilsel je »Phenomeni« i cijelom konzorciju okupljenom oko »Phenomene« nanio golemu materijalnu štetu (a da ne govorimo o mogućoj neostvarenoj dobiti). </p>
<p>Pilsel, dakle, nije radio novinarski posao jer posao novinara nije da koordinira i tempira akcije medija protiv jedne od strana koje se natječu za posao! Pilsel je odrađivao posao za »Phenomeni« konkurentsku tvrtku, koji ne spada u novinarstvo. </p>
<p>Treba se, jasno, zauzimati i boriti za novinarske slobode, ali jednako tako treba onemogućiti »šakale« da pod krinkom novinarstva odrađuju poslove za svoje naručitelje. I nepopularnim stvarima treba pogledati u oči.</p>
<p>Javno tražim očitovanje Hrvatskoga novinarskog društva, jer do danas nisam dobio odgovor na dopis kojeg sam im poslao.</p>
<p>Mislim da novinar ima pravo pa i obvezu reći sve što misli o materiji koju obrađuje. Ali se ne može i ne smije upletati u proceduru rada neovisnih državnih tijela, pa tako niti Vijeća za radio i televiziju. Nije na novinaru da uskače u sjednice ili faksovima napada Vijeće na dan odluke... Osim toga 13. članak poslovnika Vijeća za radio i televiziju (upravo radi sprječavanja takvih upada) traži da se svaki materijal o kojemu će članovi Vijeća raspravljati sedam dana prije dostavi članovima Vijeća zajedno s dnevnim redom.</p>
<p>Pilselov faks došao je dan prije i podijeljen je članova Vijeća. Time je procedura narušena, a Vijeće se nije držalo 13. člana svog poslovnika. Pogriješilo je u proceduri, ali je Pilsel tu pogrešku omogućio svojom nenovinarskom akcijom upletanja u rad Vijeća. </p>
<p>Ako bi se takvo što (kao Pilselovo uguravanje novih ocrnjujućih materijala u natječajnu proceduru) prihvatilo kao načelo, onda bi svako od nas bilo kojoj natječajnoj komisiji za bilo kakav posao – mogao doći na dan odluke s manje ili više neistinitim »činjenicama« i onemogućiti nekoga da dobije posao, projekt ili sl. </p>
<p>U takvom nam slučaju javnost doista i ne treba jer se sve prenosi na dan odluke, odnosno na pokvarljivu novinarsku robu koja će kod natječajnih komisija odraditi prljav posao pod plaštem novinarstva.</p>
<p>To shvaćanje javnosti smatramo komesarskim i tu ćemo tezu braniti gdje god treba.</p>
<p>Nemam ništa od toga da Pilsela nazovem »šakalom hrvatskog novinarstva«, kako ga je nazvao Čičak. Od toga nema ništa niti 35 zaposlenih ljudi koji rade u »Phenomeni«). Od toga nemaju ništa ni sve one institucije, poduzeća, tvrtke i pojedinci koji su zajedno s »Phenomenom« činili konzorcij ZTV-a i koji su ulagali u ideju ZTV-a. Od toga nema ništa ni javnost koja danas čita tekstove o tome kako netko tko nije niti sudjelovao u natječaju – prodaje koncesiju TV Sljemena. </p>
<p>Nemaju ništa ni ostale političke stranke koje su izigrane, jer je jedna od njih – posredovanjem supruge Duška Ljuštine, htjela osigurati suvlasništvo nad novom televizijom. </p>
<p>Nas zanima pravna strana. Smatramo da je jasno i evidentno, a i dokazivo, da je Drago Pilsel »Phenomeni« namjerno nanio štetu, te da tu štetu mora namiriti, odnosno da se uključio u protupravne i nelegalne aktivnosti potpore grupaciji TV Sljemena. </p>
<p>Ako, dakle, nekoga tko se poziva na novinarsku struku ne zanimaju podaci o cjelini; ako onemogućuje javnu raspravu; ako urotnički objavljuje tekst na dan odluke; ako pokušava koordinirati slične tekstove i »provjere Phenomene« u drugim medijima tako da se, također, objave na dan odluke; ako šalje tekst izravno i samom Vijeću; ako posredno prijeti članovima Vijeća – onda je očigledno riječ o odrađivanju posla koji pravno mora biti sankcioniran.</p>
<p>Što preostaje gospodinu Pilselu i ekipi za koju je odradio posao kada su stvari tako jasne? </p>
<p>Samo je jedna opcija izvodiva kao nova javna operacija: Učiniti Alića istim. Zalijepiti mu etiketu i podići sukob na razinu stranačkog sukoba. Vlastitu prljavštinu skriti pod stranački tepih.</p>
<p>I pokušali su. To je, dakako, najprljaviji dio priče jer se neovisnoj i nestranačkoj osobi lijepi na čelo stranački kolorit.</p>
<p>Suludo je, dakako, tvrditi da svi ljudi po svim agencijama koji se bave promicanjem ovog ili onog dijela Vlade ili nekog od ministarstva – izravno postaju sljedbenicima političkih boja stranaka iz kojih dolaze dužnosnici tih ministarstava. </p>
<p>To i Pilsel zna. Ali mu ne odgovara, jer tako gubi jedinu prigodu da svoj kukavički potez zamaskira tezom o sprječavanju Alića da »Čačiću da televiziju«. Da nam je do toga bilo stalo ne bismo se žalili svim mogućim institucijama, te informirali sve političke stranke (uključujući i HDZ). </p>
<p>Osim toga, da se »novinar« Pilsel malo informirao, znao bi da je u konzorciju ZTV-a i tvrtka koja je radila na predizbornim skupovima HDZ-a. (Nama i ne pada na pamet tim ljudima lijepiti etikete, ali za Pilsela to je vjerojatno znak da HDZ radi za Čačića koji je na strani Alića, kod kojega je radila Pilselova, sada već bivša supruga.)</p>
<p>Za Pilsela, dakle, nije problem sudjelovanje u organiziranoj krađi koncesije, ali problem jest ako neka neovisna nestranačka osoba pokaže i dokaže da je tomu tako (usporediti mjesta stanovanja vlasnika tvrtki i mjesta tvrtki; političke zadatke vlasnika i poslove njihovih supruga; nije mu problem izvješće Zavoda gdje se vidi da TV Sljeme nije predalo BON 1 i BON 2 premda su ti dokumenti traženi natječajem; nije mu problem rješenje Vijeća koje implicite dokazuje da je pokušaja utjecaja na Vijeće bilo; ne smeta mu što je član Vijeća koji je slovio kao pravni autoritet zastupnik SDP-a u Saboru...). </p>
<p>Isto tako Pilselu nije problem izmisliti i lagati da je Alić htio predati koncesiju Čačiću, jer ako gospodin Pilsel za nekoga odrađuje posao, valjda tako radi i Alić... </p>
<p>Pokrenuli smo upravni postupak protiv donesene odluke, a nakon što dokažemo krađu koncesije, imat ćemo i dodatne argumente za sudski razgovor s gospodinom Pilselom. Štetu netko mora platiti.</p>
<p>Autor je magistar filozofije, direktor KC-a.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ženomrzački elementi dio su svih društava koje poznajemo</p>
<p>Na razini prava mnogo se toga promijenilo. Danas u mnogim zemljama žene imaju moć koja uspješno sprječava posljedice mizoginije, a i promjena u načinu života, zajedničko školovanje, suradnja, sve veći broj dugogodišnjih žensko-muških prijateljstava promijenili su kvalitetu života. No uvijek iznova na posve neočekivanim mjestima izranja govor mržnje / Nitko ne kreće u križarski pohod da izbaci iz knjižnica tisuće stranica grafičkih opisa u kojima su žene kao takve do detalja opisane kao opasne, odbojne itd. Niti bi se to smjelo raditi, sve je to naše zajedničko naslijeđe</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>U prosincu su svi mediji puni rekapitulacija, popisa dostignuća, analize trendova... Ima li smisla u takvoj atmosferi pisati o nečemu što traje mnogo, mnogo dulje, a još nema pravih naznaka da nestaje: o mizoginiji, o mržnji prema ženama, o dubokom nepovjerenju i zazoru što ga pola čovječanstva osjeća prema drugoj polovici.</p>
<p>Naravno, stvari nisu tako jednostavne. Druga strana svega toga je u mnogim kulturama prošireno obožavanje, u raznim oblicima: djevice, svetice, majke, ljubavnice izazivale su i izazivaju štovanje i ovisnost. No nije dostatno govoriti o toj polarizaciji i njenoj cijeni. I ona je u mnogome zasnovana na izvornom nepovjerenju.</p>
<p>Na razini prava mnogo se toga promijenilo. Danas u mnogim zemljama žene imaju moć koja uspješno sprječava posljedice mizoginije, a i promjena u načinu života, zajedničko školovanje, suradnja, sve veći broj dugogodišnjih žensko/muških prijateljstava promijenili su kvalitetu života. No uvijek iznova na posve neočekivanim mjestima izranja govor mržnje.</p>
<p>Teoretičari se s time nose na različite načine, neki zagovaraju priznavanje dubokih razlika kako bi se izbjegli nesporazumi, neki govore o ženomrzačkoj konstanti kao posljedici ovisnosti (i) muškog djeteta u odrastanju koja se onda pokazuje u pretežito muškom (patrijarhalnom) društvu kao nešto »neprirodno«, neopravdano. Drugi se više bave pitanjima tzv. zavisti zbog prokreativne uloge žena koja im uvijek iznova daje čvrsto mjesto u svijetu u kojemu se muškarci, navodno, tek trebaju dokazati.</p>
<p>Postoje i analize konkurencije u razdobljima oskudice i mnogo sličnih. Postoje čak i argumenti koji smatraju da bez te izvorne napetosti nema ni velikih i uzbudljivih stvari kao što su ljubav i žudnja. </p>
<p>Kako god pogledali, ženomrzački elementi još su dio svih društava koje poznajemo, unatoč tisućama godina društvenih i kulturnih pomaka koji su ograničavali učinak temeljnih knjiga mnogih religija, eksplicitnih stavova mnogih pisaca i mnogih institucionalnih kodificiranja predrasuda.</p>
<p>Primjer s kojim završavam ilustracija je potrebe stalnog podsjećanja na ženomrzačke konstante. Asimetrija u dosadašnjem ženskom i muškom sudjelovanju u kulturi ostaje relevantna i u situaciji kada biti žena može biti u najmanju ruku medijska prednost.</p>
<p>U posljednje vrijeme u nas se raspravlja o Arijani Čulini i Vedrani Rudan i njihovu mjestu »u književnosti i društvu«. Vrsnoća njihovih djela (i razlike među njima) nisu predmet ove rasprave, za tako nešto potrebno je pažljivo pretresanje pojedinosti pa ovdje odmah preskačem međustupnjeve i suočavam se sa samo jednim stavom Borivoja Radakovića u tekstu o knjizi Vedrane Rudan (Jutarnji list, 6.prosinca).</p>
<p>Radaković posve legitimno iznosi argumente zašto ne može podnijeti da se »Ljubav na posljednji pogled« prema kriterijima do kojih mu je stalo smatra literaturom. </p>
<p>Ni višak emocionalne angažiranosti i namjera da osudi čitav fenomen spisateljičina uspjeha nisu neobični u polemičkom kontekstu, a da bi se ogradio od mizoginije navodi i imena, te radove ženskih autorica koje cijeni. No onda tvrdi: »Mile Budak i Vedrana Rudan jedini su hrvatskoj pismenosti ispisali zlokobni naturalistički kič koji seže dotle da opravdava zločin i potiče na njega«.</p>
<p>Za taj stav nije iznio argumente.</p>
<p>Dakako, i kič i naturalizam mogu se definirati na različite načine kao što je već i davno pokazano kako kič, stvaranje učinka bez pokrića, ne djeluje samo obećanjem sreće nego i zastrašivanjem. </p>
<p>No kako nazvati kičem i usporediti s Budakom pisanje koje već prema u Radakovićevu tekstu citiranim mjestima upravo narušava onu »normalizaciju« predrasuda koja suspendira moralnu osjetljivost. Estetička dimenzija, za koju Radaković tvrdi da je potpuno odsutna kod Rudanove, može se, nažalost, iskoristiti i za prihvaćanje zla.</p>
<p>Sigurno to nije namjera te doista neumjerene knjige koja plaši, a možda i privlači čitateljice narušavanjem tabua.</p>
<p>Nitko ne kreće u križarski pohod da izbaci iz knjižnica tisuće stranica grafičkih opisa u kojima su žene kao takve do detalja opisane kao opasne, odbojne itd. Niti bi se to smjelo raditi, sve je to naše zajedničko naslijeđe. Složeno naslijeđe s kojim se nosimo na različite načine a moguć je i način Vedrane Rudan.</p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>Za jedne lijepa, za druge čak i opasna </p>
<p>I dok se za vikenda, kada je garažom prošlo čak 1200 automobila, tražilo mjesto više jer je bilo besplatno, s početkom naplate u ponedjeljak gužvama je nestao svaki trag / Miro Valečić koji stanuje nedaleko od »Langića« smatra da je garaža dobro uklopljena u Langov trg </p>
<p>U javnoj garaži ispod Langova trga, otvorenoj u petak, u ponedjeljak je počela naplata parkiranja. I dok se za vikenda, kada je garažom prošlo čak 1200 automobila, tražilo mjesto više, od kada je naplata »na snazi«, gužvama je nestao svaki trag. Vlasnici stotinjak parkiranih vozila bez puno muke nalazili su mjesta u prozračnoj garaži na pet etaža sa 309 parkirnih mjesta. Njihova su mišljenja o novom objektu, međutim, podijeljena, od onih koji garažu doživljavaju »osrednjom«, do onih koji su mišljenja kako toliko dobre garaže »nema u cijeloj Europi«.</p>
<p>Miro Valečić stanuje nedaleko od »Langića«, u Draškovićevoj. On je, kako sam kaže, sa zanimanjem promatrao tijek radova na gradilištu garaže, te je sad odlučio prošetati njome da vidi kako izgleda »finalni proizvod«. Budući da mu »Langić« izvana djeluje »nekak hladno«, Valečić je izrazio nadu da će ga posađeno drveće »oživiti«. Ocijenio je kako je garaža ipak dobro uklopljena u Langov trg jer je se uopće ne primjećuje. Smatra kako ni njezina lokacija jednostavno ne može biti bolja. »Jedino kaj još nikad nisam videl da je na nekoj garaži smještena benzinska pumpa. Nek se u garaži sudare dva auta i jedan zapali, i sve bi moglo otići u zrak«, pribojava se Valečić. </p>
<p>Drugi »promatrači« i korisnici požalili su se da izvana nije istaknuta cijena parkiranja, da je automat za naplatu »prekompliciran«, a (mramorno) stubište klisko. No ako nekome nije jasan način uporabe automata, može pritisnuti crveno dugme – »informacije«, i javit će mu se kontrolor garaže da mu objasni postupak. Ne pomogne li ni to, uvijek preostaje mogućnost da se parkiranje plati kontroloru osobno.</p>
<p>Miru Jagodić zasmetalo je što dizalo »već ne radi« i što ima »puno rezerviranih mjesta za invalide«, pa se »dugo treba tražiti slobodno mjesto«. Na zidovima su, inače montirani displeji koji pokazuju koliko je parkirnih mjesta slobodno na pojedinoj etaži. </p>
<p>»Langić« se Ranku Čučeku sviđa puno više, nego, primjerice, garaža u Kaptol centru. »Lijepo je uređen. Greška je jedino što su oznake na svijetlom kolniku napravljene u bijeloj boji, pa nisu dovoljno uočljive. Nezgodno je to i što se nakon parkiranja mora napraviti cijeli krug radi izlaska, što također svi ljudi ne znaju i ne rade, jer nije postavljeno dovoljno znakova o obaveznom smjeru. Inače je sve OK«, kaže Čuček. </p>
<p>Kontrolor javne garaže, Ivica Gavrić iz Zagrebparkinga, već 15 godina radi u takvim objektima i tvrdi kako je ovo najbolja garaža u cijeloj Europi. »Ima sustav video-nadzora i sve se snima, mogućnost rezervacije mjesta koja će možda jednog dana imati funkciju, kao i mogućnost plaćanja putem mobitela. Pravo je pitanje što ova garaža nema, a ne što ima«, rekao nam je Gavrić, pokazujući nam napredni kompjuterski sustav koji registrira svako parkirano vozilo unutar garaže. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Konjščinska ulica preselila u Bogovićevu«</p>
<p>Ponuda je jednolična, da ne kažemo tužna – razlikuje se jedino po smještaju kapa, čarapa, šalova, novčanika ili rukavica, a oni koji trenutno i nemaju svjećice razmišljaju o tome i da njima »obogate« svoju ponudu / Neki neće isplatiti uloženo ali najam smatraju dobrim marketinškim potezom </p>
<p>Gotovo sve kućice na Božićnom sajmu u Bogovićevoj ulici, a ima ih 28, iznajmilo je šest obitelji, a najbrojniji su članovi obitelji Palić. To su braća Zlatko, Jure, Jakov, Toma i Anton-Josip. Uspjeli smo to saznati na osnovi popisa s javnog nadmetanja za odabir prodajnih mjesta. </p>
<p>U razgovoru s prodavačem na najskupljem štandu, štandu broj 25, za koji su plaćene 76.982 kune (bez PDV-a), saznali smo da kod svih postoji strah vezan uz pitanje hoće li uspjeti vratiti uloženo. Kažu da će, zarade li barem 1000 eura, »biti dobro«.</p>
<p> Svi polažu nadu u nagli porast prodaje sedam dana prije Božića, a braća Josip i Antun, uz to, računaju i s umirovljenicima koji će uskoro dobiti mirovine, pa će onda i oni krenuti u kupovinu.</p>
<p> Inače, Josip ima 16 godina, a prodaje od svoje sedme godine. Kod njega su najskuplje svjećice 90, a najjeftinije 30 kuna. U nedjelju je prodano oko 40 paketa tih svjećica. Mi smo, pak, izračunali da bi, kako bi isplatio samo jednu kućicu koju je iznajmio za 41.199 kuna i to bez PDV-a (a prodaje u dvije kućice), trebalo prodati ili 1373 pakovanja svjećica po 30 kuna ili 457 pakiranje svjećica koje koštaju 90 kuna. A to se ni njima ne čini lakim zadatkom, rekli su nam.</p>
<p>Ponuda je jednolična, da ne kažemo tužna. Razlikuje se jedino po tome jesu li kape, čarape, šalovi, novčanici ili rukavice smješteni gore ili dolje, lijevo ili desno. A oni koji trenutno i nemaju svjećice, razmišljaju o tome da i sami njima »obogate« svoju ponudu. Najskuplja kućica nudi, pogađate, novčanike, šalove, rukavice i kape, ali i upućuju poruku gradskoj vlasti da je to zapravo primjerena i prigodna roba koja se može ponuditi tržištu uoči Božića. Mogući gubitak nadoknadit će, kažu, svojim uhodanim ljetnim poslom u Istri, »a i u poslu jednostavno trebaš biti, ako želiš preživjeti«.</p>
<p>Prolaznici, poput Hide Lajtmana, nezadovoljni su mršavom ponudom, a neki u svemu tome vide i idealnu priliku za »pranje novca«. »Mislim da se normalnim poslom svi troškovi ne mogu isplatiti«, rekao nam je Damir Božo koji izlaže u obrtničkom dijelu, a ovogodišnje izdanje sajma opisao je tvrdnjom da se Konjščinska preselila u Bogovićevu. Nekoć se i on natjecao za komercijalni dio, no kad su cijene na licitaciji prekoračile 20.000 kuna, odustao je.</p>
<p> Ni tridesettrogodišnja prodavačica koja na tom sajmu prodaje od svoje devete godine nije mogla konkurirati tako velikim svotama novca, no zahvaljujući prijatelju koji je iznajmio štand, ipak i ona prodaje.</p>
<p> Tvrtka »Kutjevo« neće sigurno zaraditi, rekli su nam, ali kućica koju je iznajmila za 25.555 kuna bez PDV-a, tik uz Gajevu ulicu, idealan je marketinški prostor. Bedrudin Šečkanović u kućici pokraj statue »Prizemljenog sunca« prodaje samo čestitke, za što se i obvezao u ugovoru, budući da svaka kućica ima svoju strogu namjenu. Prema utršku za nedjelju, tek trećeg dana sajma, koji traje do 31. prosinca, zaradio je više od 1000 kuna, pa se čini kako bi on, ipak, mogao isplatiti uloženih 31.589 kuna. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Anketa odgađa gradnju stanova u Sesvetama za dva mjeseca?</p>
<p>Zagrepčane s liste prednosti za kupnju stana pismeno će se upitati žele li kupiti stan na lokaciji u Sesvetama/ Počinje naplata spomeničke rente za korisnike poslovnih prostora koji su zaštićeno spomeničko dobro </p>
<p>Iako je u četvrtak na sjednici Poglavarstva potvrđeno da je izdana i posljednja suglasnost</p>
<p> – ona prometna, za izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju POS-ovih naselja u Španskom i Sesvetama, čini se da ipak neće sve teći tako glatko. I dok bi se naselje s 1520 stanova na području bivše vojarne Prečko trebalo početi graditi već za desetak dana, odmah po izdavanju građevinskih dozvola, početak gradnje 2739 stanova na prostoru bivše svinjogojske farme u Sesvetama mogao bi se odgoditi za dva mjeseca.</p>
<p>Toliko bi, naime, prema riječima Sonje Kostić, predsjednice Povjerenstva za kupnju POS-ovih stanova, trebalo trajati anketiranje 7800 Zagrepčana s liste prednosti za kupnju stanova POS-a, o tome žele li oni uopće kupiti stan na toj lokaciji u Sesvetama. »Stanova će se graditi koliko bude zainteresiranih. Ako ih bude puno manje nego što je planirano, ta se gradnja može premjestiti na neke druge, primjerenije lokacije«, ponovio je na sjednici zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, istaknuvši da se »u Sesvetama neće graditi drugi Obrovac«.</p>
<p>Prije toga je, tijekom rasprave o prijedlogu proračuna za 2004. godinu, HNS-ov zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić ustvrdio, kako u proračunu nisu osigurana dovoljna sredstva za realizaciju POS-a u tim naseljima. Od potrebnih 198 milijuna, za infrastrukturu je izdvojeno samo 8,8 milijuna kuna. »Ako to ne napravimo, projekt će doći u pitanje«, istaknuo je Tojčić.</p>
<p>Odgovorio mu je ponovno Bandić, koji je zaključio kako projekt neće doći u pitanje. On će se nastaviti, rekao je, u suradnji s novom Vladom i s novim sastavom ministarstva javnih radova, a novac će se, kaže, osiguravati ovisno o dinamici gradnje. SDP će, rekao je još Bandić, do kraja godine ponuditi i druge modele financiranja kapitalnih investicija u gradu, osim novcem iz proračuna. Do svibnja bi trebala početi, rekao je, realizacija projekta zagrebačke socijalne stanogradnje.</p>
<p>Poglavarstvo je u nastavku sjednice odlučilo da će se na korištenje stana ili poslovnog prostora, koji se koriste za gospodarske djelatnosti a spadaju u zaštićeno kulturno dobro, plaćati spomenička renta i to u visini od tri do deset kuna po četvornom metru korisne površine prostora mjesečno. Prihod od te rente koristit će se, istaknula je Doris Kažimir, pročelnica Zavoda za zaštitu spomenika, isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, a uplaćivat će se 60 posto u korist Grada te 40 posto u korist državnog proračuna. Odluka stupa na snagu 1. siječnja.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>I na Kazališnom trgu nekad je bio stočni sajam</p>
<p>»Sve suglasnosti za građevinske dozvole prikupljene su, imovinsko-pravni odnosi su čisti i stvarno ne vidim razloga da gradnja u Sesvetama ne počne već za nekoliko dana«, rekla je za Vjesnik pomoćnica ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Alenka Košiša Čičin-Šain. Neke najave, da će početak gradnje, odnosno izdavanje građevinskih dozvola, pričekati dva mjeseca dok se među potencijalnim kupcima stanova ne provede anketa, ona tumači kao »još jedan od Bandićevih pokušaja opstrukcije POS-a«.</p>
<p>»Na natječaj za stanove POS–a u Zagrebu javilo se više od 18,5 tisuća ljudi. Prema strogim kriterijima odabrano ih je 7800. Sigurna sam da će se među njima naći onih 2700 koji će htjeti kupiti stanove u Sesvetama«, uvjerena je pomoćnica ministra.</p>
<p>I na Kazališnom trgu je nekada bio stočni sajam, podsjetila je.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Maksimiru u dva i pol mjeseca obojena tri kvadrata pločica!</p>
<p>Radovi su otvoreni, ali</p>
<p> – nitko ne radi! Ovo bi mogao biti najkraći opis stanja na obnovi najvećega zagrebačkog stadiona, čija je rekonstrukcija nastavljena prije dva i pol mjeseca. Dinamov se dopredsjednik Zdravko Mamić, na prigodnome domjenku upriličenom povodom završetka nogometne polusezone, uhvatio za glavu kada ga je netko »piknuo« pitanjem o radovima na maksimirskom stadionu.</p>
<p> » Ma, kakvi radovi! Oni navodno traju već dva i pol mjeseca. A znate li kakav je sav učinak? Ljudi su uspjeli obojiti tri kvadrata pločica podno sjeverne tribine! Tamo svaki dan vidim samo dvojicu radnika«, grmio je Mamić. »I Fifa i Uefa svima nama oduzet će licencu i više nećemo moći sudjelovati u europskim nogometnim kupovima. Znaju su propisani standardi, a ni jedan naš klub ih ne zadovoljava. U gradu s proračunom od šest milijardi kuna ne postoji na stadionima ni jedno jedino natkriveno sjedalo! Osim toga, bivša Vlada učinila je sve da se sport iskriminalizira i uništi! Svi klubovi posluju u potpunom pravnom neredu, s blokiranim računima, s nekoliko otvorenih podračuna... Ni publika ne dolazi na stadione. Krunsko je pitanje za cijeli hrvatski nogomet može li on uopće opstati, ostane li ovakvo stanje. Moj odgovor je: ne može!«. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Zlatna igla predstavila kreacije zagrebačkih obrtnika </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – U Kristalnoj dvorani hotela Opera održana je u nedjelju, pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, 68. revija zagrebačkih obrtnika Zlatna igla. </p>
<p>Na tradicionalnom modnom događaju predstavilo se 30-ak domaćih obrtnika među kojima i modni saloni Nena, Mara, Banovec, Dora, Ljubas te učenika tekstilne škole i studenata Tehničko tehnološkog fakulteta. Najglasniji pljesak zaslužila je modna kuća MAK kreatorice Nede Makjanić Kunić. </p>
<p>Iako je prvotno manifestacija trebala biti održana na Zagrebačkom velesajmu zbog kvalitetnijih uvjeta revija je vraćena u Operu. Modele su nosile manekenke iz brojnih agencija, a kao što je i očekivano Kristalnom dvoranom nisu prošetale djevojke iz agencije Casper. Zbog naknadnog smanjivanja honorara, koji je inače iznosio 1100 kuna, pistom nisu prošetale Tamara Roglić, Mia Šlogar, Ana Krpan, Karla Milinović i druge. </p>
<p>Režije cjelokupnog događaja prihvatio se kazališni redatelj Ivan Leo Lemo, za styling se brinula Ivana Bilandžija Billy, a revija kojom se pokušalo, kako je istaknuo producent događaja Tonči Šundov, vratiti sjaj ovom najdugovječnijem modnom projektu ipak je ostala čini se samo na pokušaju. </p>
<p>Uz brojna poznata lica koje inače posjećuju ovakva događanja, Zlatnu iglu su odgledale glumica Nives Ivanković, Leonarda Boban, Sandra Vranješ, Snježana Mehun, Suzi Josipović Redžepagić, Iva Balaban, a s nešto zakašnjenja u Operu je stigao i talijanski dizajner Gimmi Baldinini. I političari su bili brojni pa su tako kreacijama domaćih kuća uživali Željka Antunović, Ivica Pančić i Zlatko Tomćič.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nizozemska slavi rođenje princeze</p>
<p>BRUXELLES/DEN HAAG, 8. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Nizozemski je princ postao tata. Rođenje najpoznatije nizozemske bebe popratile su izvanredne TV vijesti i hrpa uzbuđenih specijalnih izvjestitelja ispred bolnice Bronovo u Haagu gdje je u nedjelju popodne, točno u 17.01 sati rođena još neimenovana curica. </p>
<p>Ne zna se ni koju će titulu beba nositi budući da je titula princ ili princeza Oranski rezervirana za nasljednika prijestolja, dakle sretnog oca i on će je nositi dok god mu majka ne ode u mirovinu. Otac Willem Alexander prisustvovao je sretnom događaju, mama Maxima je dobro, kao i 52 cm i 3310 grama teška bebica koja je s rođenjem postala druga u redu za nasljeđivanje nizozemskog trona, odmah poslije oca. </p>
<p>Baka, kraljica Beatrix, brzo je stigla do bolnice, podijelila radost s razdraganim podanicima koji se na haaškoj hladnoći griju pjesmama i narančastim likerom od marelice, sve pod narančastom nacionalnom bojom kapa, šalova, zastavica i smiješnih plastičnih kruna obično prisutnih na utakmicama nogometne reprezentacije. U gradu zvone zvona, ne baš po protokolu jer je on predvidio samo tradicionalni 101 pucanj iz topova u četiri nizozemska grada. </p>
<p>Dijete jeste malo požurilo, očekivali su je tek u siječnju, a Maxima je u subotu snimljena kako s majkom obavlja predbožićni shopping u najelegantnijoj haaškoj robnoj kući. Mediji su otkrili da je u blizini i djed, onaj čuveni ministar poljoprivrede u vladi argentinskog diktatora Videle radi čega je lani zamoljen da ne prisustvuje kćerinoj svadbi. Sada je sve oprošteno, spekuliraju mediji, pogotovo što se rođenje i potom krstitke tretiraju kao privatna, a ne državna svečanost. U nizu simboličnih radnji opaženo je da je kraljica do bolnice stigla skupa sa sinom i spornom mu zaručnicom Mabel radi koje se Friso odrekao statusa člana kraljevske obitelji. Kako to uvijek biva kada su privatne radosti javnih ličnosti državna stvar, rođenje kćerkice popratili su komentarima lideri političkih stranaka.</p>
<p>»Lijep završetak jedne teške godine za kraljicu«, kazao je vođa liberala J. van Aartsen. </p>
<p>Za razliku od političara, obični ljudi ili kraljevski podanici ispred bolnice veselo pjevaju »Oranje boven«, u prijevodu »Naprijed narančasti«, sretni što je rođenje jednog statusom veoma posebnog djeteta obilježilo kraj godine.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Namješten izbor za Miss svijeta</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – »Izbor za Miss svijeta je namješten«, netom nakon što je sletjela u zračnu luku Zagreb uzbuđeno nam je rekla miss Hrvatske Aleksandra Grdić koja je u subotu na izboru za Miss svijeta u dvorani »Beauty Crown« u gradu Sanya na tropskom kineskom otoku Hainan branila boje naše zemlje. </p>
<p>Naime, lijepa Virovitičanka tvrdi da se već deseti dan nakon što je stigla u Kinu među djevojkama znalo da će miss Irske Rosanna Davison ponijeti titulu pobjednice svjetskog izbora. Navodno je u cijeloj priči lobirao Rosannin otac poznati irski glazbenik Chris de Burgh autor starog hita »Lady in red«. Ujedno je i Irkinja, napominje Aleksandra, za razliku od ostalih kandidatkinja jedina izbjegla jednomjesečnu karantenu, pa je u društvu roditelja slobodno izlazila.</p>
<p>»Nakon izbora je mnogo djevojaka plakalo. Svi su bili razočarani, od žirija koji ove godine nije imao nikakvu ulogu do kandidatkinja. Čak četiri djevojke nisu željele nastupiti na izboru, a umjesto miss Islanda izašla je njena druga pratilja. Nitko se nije pojavio na tulumu nakon izbora. Svi su samo jedva čekali da sve završi«, razočarano se prisjeća Aleksandra. Dodaje da čak niti sama Rosanna nakon proglašenja nije pokazala oduševljenje pobjedom.</p>
<p>Budući da je sve troškove izbora financirala Kina, direkcija izbora za Miss svijeta morala je pristati na mali kompromis. Miss Kine Guan Qi druga pratilja miss svijeta, unaprijed je potpisala ugovor s direkcijom da će ući među prvih pet finalistica.</p>
<p>Iako, pomalo tužna Aleksandra kaže da se u egzotičnoj Kini lijepo provela.</p>
<p> »Svaki smo dan izlazile, razgledavale kulturne znamenitosti, uživale u koktel partyjima. Ipak zbog čestih proba moram priznati da mi je tih mjesec dana bilo malo naporno«, iskreno priča Aleksandra koja se u Kini najviše družila s misicama iz Makedonije, Srbije, Amerike i Bosne, s čijom je predstavnicom u Sanyai dijelila hotelsku sobu. </p>
<p>Aleksandra je posebno pohvalila vlasnika licence izbora za Miss Hrvatske Milana Šečkovića koji je za razliku od Kineza odlično organizirao hrvatski izbor.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Hitna služba« pridonosi padu zanimanja za zvanje medicinske sestre</p>
<p>WASHINGTON, 8. prosinca</p>
<p> – Televizijska serija »Hitna služba« jedan je od uzroka nedovoljnog broja medicinskih sestara u svijetu, tvrdi američka udruga medicinskih sestara koja želi uvjeriti autore serije da »realnije« prikažu to zvanje. »Serija odašilje potpuno krivu poruku, prikazujući medicinske sestre kao nevažne djelatnice koje služe liječnicima«, kaže u nedavnom priopćenju Sandy Summers, direktorica Centra za promicanje zvanja medicinskih sestara sa sjedištem u Baltimoreu .</p>
<p>»Hitnu službu« ili »Emergency Room«, koja je u SAD-u poznatija pod kraticom ER, prikazuje američka televizijska postaja NBC, a postigla je golem uspjeh diljem svijeta. Štoviše, od svojih je glumaca poput Georga Clooneneyja ili našeg Gorana Višnjića učinila planetarno poznate glumce. </p>
<p>U seriji se »često prikazuju liječnici kako čine važne stvari koje u stvarnom životu obavljaju sestre, kao što je defibrilacija srca, trijaža i edukacija bolesnika«, dodaje gospođa Summers, »dok anonimne bolničarke služe za ukras«. Po njezinu mišljenju, serija nudi »sofisticiraniju inačicu mita o 'sluškinji'«, koji potvrđuje rašireno mišljenje o odnosima između liječnika i sestara. »Serija je pridonijela nedovoljnom broju medicinskih sestara, što ugrožava živote diljem svijeta«, tvrdi se u priopćenju.</p>
<p>Centar je poslao pismo producentima »Hitne službe« i čelnicima NBC- a u kojemu traži da se to ispravi i poziva bolničarke iz čitavog svijeta da ga podupru u njegovim nastojanjima.</p>
<p>»Mislimo da bi u snimanju serije trebale sudjelovati i bolničarke koje bi nadzirale scenarij kako bi se izbjegla još veća šteta«, kaže gospođa Summers. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dječaci koji su pucali u invalide moraju provesti vikend u kolicima</p>
<p>SEATTLE, 8. prosinca</p>
<p> - Sudac je presudio dvojici 12-godišnjih dječaka da moraju provesti vikend u invalidskim kolicima, kao kaznu što su iz zračnog pištolja pucali na skupinu invalidne djece, objavio je list »Seattle Times«. </p>
<p>Dječaci će na dvije stranice morati napisati esej o boravku u kolicima i odraditi 76 sati humanitarnog rada. </p>
<p>Oni su se u svibnju sakrili iza ograde crkvenog prihvatilišta i ispalili nekoliko metaka iz zračnog pištolja na invalidnu djecu.</p>
<p> Djeca su isprva mislila da su ih ugrizli komarci. Policija kaže da su dječaci pucali po poštanskom sandučiću i kantama za smeće, a kad im je to dosadilo, napali su hendikepiranu djecu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pušenje kanabisa ipak štetno za pluća</p>
<p>LONDON, 8. prosinca</p>
<p> - Pušenje kanabisa nije tako bezazleno kao što se čini na prvi pogled jer može uzrokovati oštećenje pluća, objavili su britanski znanstvenici. </p>
<p> Redovito pušenje tri ili četiri cigarete kanabisa na tjedan, čak i u razdoblju kraćem od šest godina, može utjecati na funkciju pluća i tijelu oduzeti antioksidante koji štite stanice od oštećenja koje može dovesti do bolesti srca i raka.</p>
<p> »Redovitim pušenjem kanabisa, pluća gube zaštitne antioksidantne substance... i to može imati kronične dugoročne posljedice na zdravlje«, kazala je doktorica Sarah Nuttall sa sveučilišta u Birminghamu.</p>
<p> Tijekom istraživanja u kojemu je sudjelovalo 20 dobrovoljaca u dobi od 19 do 30 godina, među kojima je bilo nepušača i onih koji su pušili duhan i kanabis, Nuttall i njezini suradnici ispitali su uzorke krvi, mjerili funkcije pluća i testirali markere na antioksidante.</p>
<p> Nuttall je rezultate istraživanja predstavila na nedavno održanom sastanku britanskih liječnika u Londonu.</p>
<p> »Otkrili smo da pušači, za razliku od nepušača, imaju oštećenu funkciju pluća«, kazala je Nuttall.</p>
<p> »Rezultati ovog istraživanja važni su posebice za mlade, jer je primijećeno da oni sve više uživaju u kanabisu, a ta navika - dosad smatrana bezopasnom zabavom - može imati dugotrajne posljedice na zdravlje«, ističe britanska znanstvenica.</p>
<p> Neke europske zemlje zauzele su prilično liberalan stav prema kanabisu. Iako je tehnički zabranjen u Nizozemskoj, ta se droga može kupiti i pušiti u posebnim kafićima diljem zemlje</p>
<p> Nizozemska je također prva zemlja na svijetu koja je kanabis stavila na popis lijekova koji se dobivaju na recept, a namijenjeni su kronično bolesnim pacijentima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Postapokaliptičan san </p>
<p>»San ljetne noći«, u režiji Petra Večeka, svijet je bez iluzije i šarma u kojem su opstali oni koji vjeruju da još uvijek mogu taj reality show nakon sudnjeg dana izdržati do kraja</p>
<p>Podudarno s 130 godina postojanja varaždinskog HNK, redatelj Petar Veček u postavio je kao svoju tridesetu režiju u toj kući Shakespeareovu komediju »San ivanjske noći«. Suprotno od »radosna« sadržaja na pozornici, iako bi po logici stvari trebalo biti mnogo razloga za slavlje, prisutnima se nije obratio nitko iz kazališta. Dakle, o svom je kazalištu šutio Marijan Varjačić, a na čelu mu je od 1990.godine. Valjda je ravnatelj mislio da je svoj obol dao time što je u kazališnoj knjižici (oblikovala ju je Maja Kožul Stojanovski) napisao tekst o Petru Večeku ili je riječ o njegovu zamoru materijala.</p>
<p>U tom se tekstu prigodničarski osvrće na Večekovu nazočnost u HNK-u te naglašava da je Veček najmaštovitiji hrvatski redatelj koji je uvijek svojim radom dokazivao da je duboko uronjen u sredinu i vrijeme. Veček se svojevremeno borio za spašavanje varaždinskog teatra, o čemu naširoko Varjačić piše, kao da nam između redaka sugerira kako je vrijeme da se varaždinskom teatru to još jednom dogodi. Jer se u njemu već dugo osjeća dekadentni umor, stvaralački zamor i repertoarni kaos. </p>
<p>Na žalost, spomenuta knjižica iako ima 24 strane, sa sumornim ovitkom zgrade kazališta te se čini vjernim reprezentom ozračja što vlada u teatru. Naime, osim obavezne podjele i fragmenta teksta Jana Kottta »O metamorfozama u Snu ivanjske noći« nema ni slova o povijesti i tradiciji tog kazališta. Varaždinski HNK sniva svoj san s mnogo fantazmagorija koje proizvode mučninu, dok se istovremeno svi nostalgičari često sjećaju divnih dana kada je u tom teatru sve bilo »drukčije«. </p>
<p>Veček je u uposlio veliki ansambl, uz nekoliko gostiju iz Zagreba, koji su unijeli ponešto ružičastih snova u noćnu moru. Njegovo scenografsko rješenje referira se na kvazi vrckavi pučki teatar što je toliko recikliran da djeluje skromno futuristički i postapokaliptično. Sličnim tonovima robuje i ideja o postizanju pastoralne atmosfere, s ekpresionističkim tonovima izgubljenoga estradnog sajma na kojem su se okupili bivši ljudi te se zajedno prisjećaju kako snovi mogu biti bajkoviti i kako su ih tako doživljavali njihovi pređi. Zato se samo groteskno mogu doživjeti vile koje više sliče noćnim damama, a njihov svijet bordelu, čemu su doprinijeli i kostimi Jasne Novak. </p>
<p>Dakle, očito je Večekov »San ljetne noći« velikim količinom ubojite deprimantnosti cijepljen protiv svake iluzije i šarma. Čarolije ne postojei, sve su maske pale, a na pozornici su opstali samo oni koji vjeruju da još uvijek mogu taj reality show nakon sudnjeg dana izdržati do kraja.</p>
<p>I mladi par uoči vjenčanja – Tesej (Zvonko Zečević) i Hipolita (Ljiljana Bogojević) – nisu ništa drugo no lutke, diktatora u loži i njegove ukipljene pratilje. Svoje ljudske obrazine nije se još potpuno odrekla glumačka družina naivna i priprosta, još uvijek voljna prirediti igrokaz na kajkavskom. Stoga su oni izmamili pljesak u publici, iako su igru, čije su konce vukli drugi, shvatili čak i preozbiljno i pogibeljno. Zaigranost i prirodnu uživljenost pokazao je Hrvoje Klobučar (Lisander) te Marinko Prga (Oberon), te tehnički solidan Vili Matula (Puck), dok je ansambl odrađivao posao poštujući dogovorene koordinate mizanscene. </p>
<p>Glumili su: Ivica Plovanić, Robert Plemić, Sunčana Zelenika Konjević, Beti Lučić, Barbara Rocco, Jagoda Kralj Novak, Gordana Job, Vesna Stilinović, Marija Krpan, Mirjana Sinožić, Stela Zadravec, Dragutin Novaković Šarli. Donekle komične role oblikovali su Tomislav Lipljin, Stojan Matavulj (Šlajm), Ljubomir Kerekeš, Nikolaj Popović, Darko Plovanić i Zdenko Brlek. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Recitirao cijelu »kolajnu« pred Tinom </p>
<p>Mirko Kovač iznio sjećanja na susrete i druženja s Krležom, Andrićem, Ujevićem i drugima te izvijestio da piše biografije nekih pljačkaša u Istri u prošlosti / Sibila Petlevski za Sajam knjiga u Puli rekla da je to »sajam s licem pisca«</p>
<p>PULA, 8. prosinca</p>
<p> – »Nemam razloga za povratak u Beograd, tamo su me svojedobno pitali kada ću otići. Postoji u čovjeku unutarnja granica koju ne može prijeći, ona vanjska je lakša. Za sada doista nemam nikakav program za Beograd iako mi u beogradskom Dramskom pozorištu postavljaju upravo jednu dramu. Ne znam hoću li otići na premijeru. Ali, moram podsjetiti da sam u Zagrebu živio koliko i u Beogradu. Tu sam za Jadran film i televiziju snimio desetak filmova «</p>
<p>To je kazivao Mirko Kovač na »Doručku s autorom« kultnoj autorskoj tribini Sajma knjiga u Istri ovoga ponedjeljka. Mirko Kovač, koji je jedno vrijeme, kao što sam reče, bio razapet između Zagreba i Beograda, a zatim se skrasio u Rovinju. A što se zagrebačkih iskustava tiče, uz suradnju na televiziji tu su i filmovi koje je radio počevši od »Lisica« s Papićem pa do Zafranovića. A što je s Bulajićevim projektom o Marinu Držiću, u kome Kovač surađuje na scenariju? »To je Brešanov i Šehovićev scenarij, a ja sam tu samo popravljač«,objasnio je Kovač.</p>
<p> Voditelja »Doručka s autorima« Voju Šiljka zanimali su Kovačevi susreti s Krležom, Andrićem, Ujevićem, Crnjanskim. To je bio i najzanimljiviji dio razgovora. Kovač se sjećao kako ga je Krleža toliko impresionirao da se uopće nije mogao uključiti u razgovor, a Tina Ujevića potražio je u Zagrebu već sa 16 godina i kada ga je pronašao u zagrebačkoj gostionici »Blato«, sjeo je pored njega i počeo mu recitirati cijelu »Kolajnu«, dok Tin nije rekao – »Prestani, molim te«.</p>
<p> Druženje s Andrićem bilo je češće i vrlo zanimljivo. Ostao mu je u sjećanju kao tih kozer koji je znao izvrsno odreagirati. Imao je istančan osjećaj za humor. O ženama je govorio strasno, dodao je Kovač. Govorio je kako voli bujne, raskošne žene.</p>
<p>Kovač je izvijestio da priprema biografije 20-ak istarskih razbojnika iz 17. i 18. stoljeća. To su uglavnom crnogorski doseljenici u Istru. »Crnogorci su se u Istri izvrsno uključili u pljačku i slične poslove, to želim opisati«, zaključio je Kovač.</p>
<p>Petog dana Sajma knjiga u Istri koji za središnju temu ima »Moć žene u književnosti«, u programu »Doručak s autorom« gostovala je predsjednica Hrvatskoga PEN-a i poznata hrvatska književnica koja posljednjih godina živi na relaciji Zagreb – München Sibila Petlevski. Razgovor koji je vodio Vojo Šiljak bio je lepršav. »Pjesnici putuju po svijetu i svoju energiju dijele drugima, zato je zamorno biti pjesnik«, kazala je uz ostalo Sibila Petlevski, dodavši kako je danas proza veći biznis od poezije. Po njezinim riječima hrvatski književnici u Europi, posebice u Njemačkoj, nisu dovoljno poznati i prisutni, uglavnom se »vrti« pet autora, mahom prozaika. »Bila sam mnogo u inozemstvu i recepcija poezije je različita. Vratila sam se upravo iz Kanade, gdje sam deset dana svakodnevno nastupala po nekoliko puta. Zamislite, tamo ljudi dođu u hotel i borave pet dana zbog literature, da bi slušali pisce i s njima se družili«, kaže Petlevski.</p>
<p> Završetak razgovora bio je posvećen Sajmu knjiga u Puli za koji je rekla da je to »sajam s licem pisca« i založila se za poticanje sponzorstva i donatorstva u Hrvatskoj koje, na žalost, ovdje ne djeluje. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ponovno otkrivena kulturna baština</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Prolaznici Šubićeve ulice u Zagrebu u subotu na večer bili su iznenađeni prizorom osvijetljene unutrašnjosti napuštene i derutne zgrade nekadašnje tvornice likera Arko, poslije Badel. Radi se o svjetlosnoj instalaciji »Crvena praznina« švedskog umjetnika Carla Michaela von Hausswolffa (1956.). Autor je na taj način skrenuo pažnju na baštinu što propada pred očima javnosti, a koja, prije nego li je zgrada osvijetljena, nije ni bila svjesna njezine ljepote. </p>
<p>Riječ je o djelu arhitekta Ignjata Fischera građenom od 1915. do 1924. godine. Tvornica je danas u središtu grada, ali je tada bila u predgrađu, u nekadašnjoj industrijskoj zoni u blizini željezničke pruge. Čelična konstrukcija zgrade pridonosi osjećaju lakoće objekta što je dokaz visokih zanatskih standarda i tehnologije građenja toga vremena. Velike staklene plohe omogućavale su osvjetljenje unutrašnjosti gdje je bio smješten proizvodni pogon. Pročelje od betona ukrašeno je secesijskom cvjetnom dekoracijom. Iako je zgrada zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture historicističkog stila, prostor je na žalost prepušten propadanju. »Crvena praznina« dio je projekta Platforme 9,81 pod naslovom »Nevidljivi Zagreb« koji će do kraja 2005. prirediti razna umjetnička događanja u praznim gradskim prostorima kao kulturnim scenama. Svjetlosnu instalaciju omogućila je INA i Galerija »Miroslav Kraljević«, a potrajat će do Badnjaka.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatska u kapima vode i zrncima soli</p>
<p>Zajednički projekt Damira Fabijanića, Dalibora Martinisa i Studija 3LHD: od simboličnog boravka u moru, preko doživljaja solane usred ljetnog dana do promatranja hrvatskih specifičnosti iz ptičje perspektive i dara u obliku bočice morske vode posjetitelji će u 12 minuta moći doživjeti Hrvatsku u svoj njezinoj ljepoti i osebujnostima</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Prvi nastup Hrvatske na Svjetskoj izložbi u Lisabonu 1998. ostao je zabilježen kao vrlo zanimljiv i zapažen. Sedam godina poslije, točnije 2005., Hrvatska će se predstaviti na prvoj svjetskoj izložbi u 21. stoljeću EXPO-u 2005. u japanskom Aichiju temom »Kap vode, zrno soli«, projektom u kojemu se spajaju ideja, plan i metafora solane u Stonu. Zajednički rad fotografa Damira Fabijanića, multimedijskog umjetnika Dalibora Martinisa i arhitektonskog studija 3LHD što ga čine Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić i Silvije Novak, predstavljen je javnosti u ponedjeljak u Muzeju Mimara. </p>
<p>Boraveći u hrvatskom paviljonu posjetitelji će u 12 minuta proći kroz dvije etaže i pet prostorno-scenskih cjelina: U moru, Iz mora, Pod suncem, Nad Hrvatskom i Hvala. Od simboličnog boravka u moru u plavkastoj polutami na ulazu u paviljon, preko doživljaja solane u sred ljetnog dana do promatranjae hrvatskih specifičnosti iz ptičje perspektive i simboličnog dara u obliku bočice morske vode – posjetitelji će u 12 minuta moći doživjeti Hrvatsku u svoj njezinoj ljepoti. Hrvatski paviljon u Aichiju tako neće biti samo statični prostor, već događaj i doživljaj, opisao ga je Dalibor Martinis. Oslanjajući se na osnovnu temu EXPO-a »Mudrost prirode«, sol sa svojim brojnim značenjima i vrijednošću kroz povijest te solana u kojoj se taj dragocjeni začin dobiva iz prirode bez njezina ugrožavanja, savršeno se uklapaju u cjelokupnu ideju izložbe.</p>
<p> U spoju tradicionalne tehnologije dobivanja soli i specifične mreže solane autori su simbolički povezali tradiciju i suvremenu tehnologiju zrcaljenu u simbolici globalne mreže Interneta. Simbolika je prisutna i u zaštitnom znaku, crvenom kvadratu smještenom u krug, gdje se iščitava kapljica vode i kristal soli, ali i Hrvatska u Japanu. Hrvatski nastup stoga će se temeljiti na čistoći ideje i doživljaju, kazao je Martinis.</p>
<p>Okupljenima u »Mimari« kratko su se obratili predsjednik Nacionalnog odbora za EXPO Ivica Maričić, veleposlanik Japana u Hrvatskoj Kaname Ikeda, izaslanica predsjednika Mesića Ivana Kovačević te autor hrvatskih paviljona na prijašnjim svjetskim izložbama u Lisabonu i Hannoveru, arhitekt Branko Silađin, koji je autorima nastupa u Aichiju predao simboličnu palicu koju autori hrvatskih paviljona nasljeđuju. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pokopana Zdravka Krstulović</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> – Na splitskom groblju Lovrinac u ponedjeljak je pokopana Zdravka Krstulović (1940. – 2003.), diva hrvatskoga glumišta i prvakinja Drame splitskog HNK, koja je nakon duge i teške bolesti 5. prosinca preminula u varaždinskom Domu socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe. Pokopana je u krugu obitelji, rodbine, kolega iz splitskog HNK te brojnih štovatelja njezina glumačkog opusa. Uz klapske napjeve, nad otvorenim grobom pjesmu »Modra rijeka« Maka Dizdara govorio je Trpimir Jurkić. </p>
<p>Opraštajući se od svoje kolegice, intendant splitskog HNK Milan Štrljić rekao je kako je Zdravka Krstulovićbila temeljni kamen splitskoga kazališta, glumica koja je svojom životnom snagom nosila svjetlo svim kolegama.»Velikom galerijom ostvarenih scenskih likova svjedočila je veliku radost igre koja u potpunoj predanosti svijet čini boljim i ljepšim«, kazao je Štrljić. U ime Hrvatskog društva dramskih umjetnika od Zdravke Krstulović oprostio se glumac Vedran Mlikota. Nakon čitanja stihova »Kad umire čovjek« Jure Franičevića Pločara, Mlikota je naglasio da se Zdravka svom dušom davala kazališnim ulogama. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Novi sjaj franjevačke knjižnice </p>
<p>DUBROVNIK, 8. prosinca</p>
<p> – U nazočnosti brojnih uzvanika u dubrovačkom Franjevačkom samostanu male braće u ponedeljak je svečano otvorena obnovljena samostanska knjižnica. Franjevačka knjižnica je prije 12 godina, na blagdan Svetog Nikole tijekom najžešćeg napada na povijesnu cjelinu Dubrovnika pretrpjela golemu štetu jer je samostanski kompleks pogođen s 50 projektila. </p>
<p>Knjižnica je bila poznata po 216 inkunabula, pergamentima iz 10. stoljeća te prvotiscima i rukopisima, a sadržavala je više od 70.000 svezaka, i to bez periodike i arhiva. Građa iz knjižnice, koja je bila izravno pogođena tijekom Domovinskog rata i obnove koja je započeta 1994. godine čuvala se u samostanskoj blagavaonici. U istraživačkim radovima otkriveni su i novi nalazi pa se zbog otkrića osam gotičkih monofora i tri romanička prozora smatra da je na njezinu mjestu postojala još starija knjižnica, i to iz razdoblja prije katastrofalnog potresa koji je Dubrovnik pogodio 1667. Uz osnivanje dubrovačkog Sveučilišta, otvorenje knjižnice tijekom svečanosti ocijenjeno je kao najveći kulturni događaj u posljednjih deset godina u Dubrovniku.</p>
<p> Obnova knjižnice franjevačkog samostana, koji se nalazi na popisu stotinu najugroženijih svjetskih spomenika kulture World Monument Watcha, izvedena je uz pomoć Razvojne banke Vijeća Europe i Ministarstva kulture te donacije brojnih fondova i pojedinaca. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Regionalna liga nije spas nego propast </p>
<p>Potaknuti sličnim iskustvima u košarci mnogi u regionalnoj ligi vide spas i za (neke) naše nogometne klubove / Današnja košarkaška Goodyear liga, gledano iz perspektive hrvatskih klubova, nije ispunila očekivanja. Niti su se naše perjanice Goodyear lige popravile kvalitetom, niti su financijski napredovale, jer koliko vidimo kuknjava, pa i prijetnje nestankom kluba (Split) dovoljno su rječite / Krucijalno pitanje cijele priče, uz sigurnosni aspekt, jest – što ćemo s ostalim hrvatskim klubovima koji ne bi igrali regionalnu ligu i odakle bi ubuduće hrvatski nogomet crpio supstancu </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Zdravko Mamić opet je na naslovnicama. Njegov poziv za osnivanje regionalne nogometne lige je uzburkao duhove i to mnogo više nego kada je svojedobno istaknuta ideja regionalne lige u košarci. Koja je potom i zaživjela. Da bi danas postala isključivo natjecanje bivših jugoslavenskih klubova. Prevara je unaprijed bila očigledna, iz tog natjecanja izašli su svi osim bivših jugoslavenskih klubova. Kao da se nije znalo da će se to dogoditi, no svi smo zažmirili nad tom činjenicom.</p>
<p> Sada bi Mamić, zacijelo već s nekim identičnim spoznajama, tako nešto organizirao u nogometu. Uvjeren kako bi regionalnom ligom spasio svoj Dinamo od financijske propasti ili amaterizacije. Saveznike traži u najpoznatijim hrvatskim klubovima, Hajduku, Rijeci i Osijeku. </p>
<p>Mamićevi argumenti, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> iščitani, zvuče i konkretno i korektno. Međutim, zagrebe li se ispod površine cijele ideje lako je sve Mamićeve navode ogoliti i opovrgnuti.</p>
<p> Košarkaška regionalna Goodyear liga nije ispunila očekivanja, gleda li se iz perspektive hrvatskih klubova. Niti su se naše perjanice u Goodyear ligi popravile kvalitetom, niti su financijski napredovali, jer koliko vidimo kuknjava, pa i prijetnje nestankom kluba (Split) dovoljno su rječite. Još prije dvije godine govorilo se upravo u Splitu »kako je Goodyear lige spas«! No, to nisu jedine loše posljedice dotičnog natjecanja. Ostali hrvatski košarkaški klubovi za koje nema mjesta u refionalnoj ligi na rubu su preživljavanja. Eto, neki dan Zrinjevac nije otputovao u Šibenik na ligašku utakmicu hrvatskog prvenstva, jer nema novaca. Klubovi koji ne nastupaju u regionalnoj ligi praktički su »uništeni«. Kad smo već kod Šibenika, grad koji je košarci dao Dražena Petrovića i Daniru Nakić te još plejadu uspješnih košarkaš(ic)a praktički je došao u situaciju da uskoro glasovita dvorana Baldekin više neće ugošćavati Cibonu, Split ili Zadar. Tu košarka definitivno u Šibeniku nestaje. </p>
<p>Kako mnogi žive u uvjerenju da se od sedamdesetih ili osamdesetih godina prošlog stoljeća ništa nije promijenilo u ukusima ljudi, tako smatraju da bi osnivanjem regionalne lige u nogometu tribine bile pune, zanimanja sponzora jače, a da bi se kvaliteta nogometaša iz hrvatskih klubova podigla. </p>
<p>U situaciji kada i iz srpskih, slovenskih ili bosanskohercegovačkih klubova svaki malo talentiraniji nogmetaš rano odlazi u inozemsvo, kvaliteta svih tih klubove je i te kako problematična, tako da otpada teorija da bi se u jačoj konkurenciji podigla kvaliteta i naših nogmetaša. Prije stoji da bi se igralo protiv ravnih sebi, ili čak još slabijima od sebe. </p>
<p>Krucijalno pitanje cijele priče jest – što ćemo s ostalim hrvatskim klubovima koji ne bi igrali regionalnu ligu? Tek što smo na jedvite jade u 12 godina naše samostalne lige stvorili jači Varteks, pa i Kamen Ingrad, organizirani Slaven Belupo, sve zapaženiji Zadar... došli bi u poziciju da ti klubovi netragom nestanu. Sva bi se kvaliteta najprije koncentrirala u četiri predstavnika Hrvatske u regionalnoj ligi, a to su po Mamićevoj zamisli Dinamo, Hajduk, Osijek i Rijeka. Pitanje je i tko će, a sigurno neće Mamić, odrediti kriterije koji bi to hrvatski klubovi trebali igrati u regionalnoj ligi a koji ne. </p>
<p>Jedno od možda najvažnijih pitanje je odakle će urbane sredine poput Splita, Zagreba, Rijeke i Osijeka, koji teško stvaraju igrače, crpiti supstancu ako će se dekretom zapostaviti pa i uništiti središta koji su rasadnici nogometne mladosti. </p>
<p>Kome bi ostao stadion u Velikoj, zar bi itko više uložio u igralište u zadarskim Stanovima, bi li poduzeće Varteks imalo volju pokrivati svoj nogometni klub koji ne bi ugošćavao Dinamo i Hajduk.</p>
<p> Vrlo je sumnjiva teza o povećanoj gledanosti. Evo, svježega primjera, na utakmici košarkaša Splita i beogradskog Reflexa bilo je tek nekoliko stotina gledatelja. Koliko bi gledatelja u Splitu došlo na utakmicu Hajduka i Lovćena iz Cetinja?</p>
<p> Kako je i Uefa izričito protiv regionalnih udruživanja, tako dolazimo i do postavke da bi se cijelo natjecanje održavalo bez ikakvog smisla. U koje bi europsko natjecanje ulazio pobjednik regionalne ige, drugoplasirani? </p>
<p>Mišljenja smo da bi ulazak nekih hrvatskih klubova u regionalnu ligu zadao konačan udarac našem klupskom nogometu koji je i ovako na niskim granama. Današnja vremena nisu nimalo nalik na sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća kada je jugoslavenska nogometna liga, s košarkaškom, bila zapravo jedini način zabave dvadesetak milijuna ljudi na tom prostoru. U doba posvemašnje globalizacije, interneta, televizijskihprijenosa svih bitnih utakmica po Europi, slab nogomet koji se igra u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji..., malo koga više može motivirati da dođe na stadion. Uostalom, zar baciti u vjetar pregršt godina truda na formiranju svoje lige koja je unatoč svim teškoćama, zaživjela i dala nam neke nove vrijednosti!? Čemu toliki trud ako ćemo ga uništiti regionalnom ligom.</p>
<p>Prije je stvar u tome, ako već nismo zadovoljni načinom financiranja klubova, malim posjetama, slabom kvalitetom, da nismo dobro radili u mlađim dobnim kategorijama. Tu dolazimo do poante. Ako se ne radi ne može vas spasiti ni Liga prvaka. </p>
<p>Sigurnosni aspekt regionalne lige toliko je zabrinjavajuć i opasan da ga ističemo tek na kraju, iako je zacijelo i najbitniji. Hoće li policija i vojska opasavati stadion kada budu u Split ili Zagreb dolazili Zvezda ili Partizan? Najtužnije u cijeloj priči oko regionalne ige jest samo prisjećanje kako smo se i rukama i nogama, i životima ljudi, borili da izađemo iz takvog »natjecanja«. Pa, 'ajmo onda sami sebi pljunuti u obraz.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Koga zanima hrvatska liga«</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Ne bude li pomaka pri kreiranju nogometne regionalne lige, Dinamov predsjednik Mirko Barišić i dopredsjednik Zdravko Mamić razmotrit će svoje – ostavke. Tako je, barem, naglasio sâm Mamić.</p>
<p> – Jasno je tek da ta ideja nema alternativu. Pa, koga interesira ova liga!? Dinamo i Hajduk će na kraju sezone imati 30 bodova više od trećeplasiranog! Ne zagovaramo povratak bivše Jugoslavije. Pa, mnoge su tvrtke proširile tržište i otvorile pogone i u susjednim zemljama. Ma, neka mi samo dođe netko i kaže tko će platiti troškove u ovakvoj hrvatskoj ligi. S kojim smo god sponzorom razgovarali, upućivao nas je na - stvaranje regionalne lige. Ma, najradije bih organizirao okrugli stol na ovu temu, i to pred 5.000 ljudi. Osim toga, tko to kaže da je košarkaška Goodyear liga promašaj!?</p>
<p> A ima li Mamić saveznike u Hajduku?</p>
<p> – Ne znam... Tko zna, možda sam ja doista glup, ali barem nešto nudim, barem imam nekakvu ideju i želim promijeniti »status quo«. Ako ovakvo stanje svima drugima odgovara, neka ostane. </p>
<p>Ali, znam da pametnom čovjeku, investitoru, ne odgovara. Ne mogu vjerovati da Hajduk ne bi podržao ovu ideju. Ako tu ne bude pomaka, predsjednik Barišić i ja ćemo doista razmotriti svoje – ostavke.</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Štimac: Spremamo Hajdukovo proljeće </p>
<p>»Zadovoljan sam što su utihnuli oni koji su napadali naš klub, izvana i iznutra. Nećemo se uspavati, nastavit ćemo raditi. Imamo mnogo posla u mrtvom razdoblju za ono što je pred nama, a nazvao bih to Hajdukovim proljećem« </p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> – Igor Štimac, Hajdukov sportski direktor, oslikao je svojih prvih šest mjeseci u ulozi šefa struke i najavio da je tek na pola puta. Zadovoljstvo obavljenim prisutno je u poljudskim hodnicima, a moderator ovosezonske splitske momčadi Štimac uživa u trenucima kad suparnike gleda s vrha. </p>
<p>– Polovicu smo puta odradili u skladu s planovima. Važna nam je prednost od tri boda u odnosu na Dinamo. Ponosan sam na juniore i kadete, koji također vode u prvenstvenim natjecanjima i sigurno će mnogo igrača iz omladinske škole završiti u prvoj momčadi. Nisam lagao kad sam govorio da imamo dobru momčad, premda je bilo sumnji, kritika i primjedbi na naš rad. </p>
<p>Štimac je odlazak Pletikose, Srne i Rapaića nadomjestio dovođenjem čak devetorice igrača (Blatnjak, Ćaćić, Talevski, Skočibušić, Thomson, Rački, Pralija, A. Balajić i Rukavina). Igra je dobila nove obrise, a žestina i borbenost izbili su u prvi plan. </p>
<p>– Na proljeće smo imali Pletikosu, Rapaića i Srna i igrali na revijalnoj razini. Sada nije tako, uostalom najavili smo da ćemo igrati neatraktivnije, ali na rezultat, što se i obistinilo. Zadovoljan sam i time što su utihnuli oni koji su napadali naš klub, izvana i iznutra. Smatram da nisu hajdukovci, jer nam nisu dali da u miru radimo. Nećemo se uspavati i nastavit ćemo raditi. Imamo mnogo posla u mrtvom razdoblju za ono što bih nazvao Hajdukovim proljećem. Čestitam igračima, izdržali su na pravi način šest mjeseci. Ne bih govorio o transfer listi, jer se onda igrači osjećaju nepoželjnima. Ne želimo osipati momčad, a moramo razgovarati s igračima. Neki od njih nisu pružili očekivano, a neki su nezadovoljni minutažom, kaže Štimac. </p>
<p>U Hajduku nisu zadovoljni obranama vratara. U nijednoj utakmicu tijekom jeseni Hajdukov vratar, bio to Runje, Sunara ili Balić, nije proglašen igračem utakmice, što se na pamti. </p>
<p>– Nismo zadovoljni obranama vratara. Nismo očekivali da budu na Pletikosinoj razini, ali jesmo veću standarnost i stabilnost. U tome nismo uspjeli, što ne znači da ćemo odustati. Runje i Sunara naša su budućnost, a Balić je pokazao da se i na njega može računati. Runji istječe ugovor u lipnju i ovog ćemo tjedna porazgovarati o tome kako dalje, kaže Štimac. </p>
<p>Još jedanaestorici igrača istječe ugovor u lipnju (Miladin, Deranja, Carević, Balić, Miše, Gudelj, Vejić, Andrić, D. Vuković, H. Vuković i Krpan), što znači da mogu bez velikih novčanih obveza napustiti Hajduk. Stoga predstoje pregovori, a Štimac pojašnjava: </p>
<p>– Nemamo što tajiti. Ova skupina igrača ima ugovore koji financijski opterećuju klub. Situacija na nogometnom tržištu ne nudi mnogo optimizma za bogate transfere. Morat ćemo pričekati kraj sezone i ovisno o ostvarenom rezultatu odlučivati. Predložit ću, pak, da s Carevićem potpišemo novi ugovor, jer još vjerujem u njegov potencijal i karijeru. Dio je krivice i na nama što mu karijera nije išla uzlazno. Moramo se potruditi pronaći mu mjesto u momčadi koje mu najviše odgovara. Inače nećemo potpisivati ono što ne možemo platiti. Ugovori će biti stimulativni, poticajni. </p>
<p>Upitali smo ga zatim što je s Neretljakom, hoće li ga pustiti ako dobije pravu ponudu: </p>
<p>– Nismo dosad dobili nikakvu konkretnu ponudu. Zanimanje postoji, ali znate i sami da je put do realizacije dug. Između interesa i ponude razlika je golema. rekao je Štimac, koji je za kraj dodao: </p>
<p>– Naš je zadatak u klubu da unutar HNS-a izborimo da Hrvatska protiv Njemačke 18. veljače igra u Splitu te da u kvalifikacijama za SP organiziramo utakmicu protiv Bugarske ili Švedske. Tako bismo napokon prekinuli dugogodišnji niz, koliko Hrvatska službenu utakmicu nije igrala na Poljudu. </p>
<p>Hajduk će pripreme početi 5. siječnja, a Štimac će od uprave tražiti da se dio obavi u Portugalu ili Španjolskoj pa da se eventualno organiziraju utakmice s jačim europskim klubovima. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zajedno do - kraha </p>
<p>Hrvatska se prihvatila domaćinstva Svjetskog prvenstva upravo zato da bi naše rukometašice nakon šest dugih godina osjetile veliko natjecanje, Hrvatski je rukometni savez potrošio gotovo 13 milijuna kuna za organizaciju turnira koji je trebao naše rukometašice odvesti na Olimpijske igre u Ateni, no Hrvatska je doživjela sportski debakl te ugrozila interes organizatora SP-a </p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> – Hrvatske rukometašice debaklom na Svjetskom prvenstvu doživjele sportski krah, a uz to su ugrozile i financijsku konstrukciju natjecanja, jer će se smotra najboljih u Hrvatskoj idućih sedam dana igrati bez domaće reprezentacije, te zapravo pokvarile atmosferu očekivane sportske fešte. Izgubivši i posljednji, odlučujući dvoboj sa 28-29 protiv Španjolske, hrvatske se rukometašice nisu plasirale u drugi krug natjecanja, koji u utorak počinje u Zagrebu i Rijeci. A to je sasvim suprotno svim najavama koje smo slušali posljednjih mjesec dana, od igračica i stručnog stožera, ali i čelništva Hrvatskoga rukometnog saveza (HRS). </p>
<p>Hrvatska se prihvatila domaćinstva Svjetskog prvenstva da bi naše rukometašice nakon šest dugih godina osjetile veliko natjecanje, Hrvatski je rukometni savez potrošio gotovo 13 milijuna kuna za organizaciju turnira koji je trebao naše rukometašice odvesti na Olimpijske igre u Ateni. Išao je našim igračicama i raspored na ruku, nakon dvije utakmice za zaigravanje, protiv Brazila i Australije, čekale su ih tri utakmice, poput tri meč-lopte. Ako ne prođe prva, proći će druga. Ako ne prođe druga, proći će treća... Ali nije prošla nijedna. </p>
<p>Imala je hrvatska reprezentaciju i veliku podršku u velikoj dvorani na Gripama, što se rijetko viđa na ženskom rukometu, pogotovo kad se redaju porazi. I na kraju, hrvatske se rukometašice ne mogu požaliti ni na suce, iako je stara stvar da prema hrvatskim rukometašima baš i nemaju milosti. </p>
<p>Prije nego što je SP počeo, naše su reprezentativke imale sve što im je trebalo. Mjesečna okupljanja, dobre treninge, dosta utakmica posloženi stručni stožer i logistiku, dakle sve za što su prošlih godina rekle da im je nedostajalo. I ponovno nisu uspjele. </p>
<p>S jedne strane nije ni čudno. Jer ako pogledate sastav naše reprezentacije i najčešću postavu na terenu, to su igračice koje su igrale brojne kvalifikacije i pretkvalifikacije i nisu ih prošle. Bubalo, Kolega, Hodak, Vresk, Mitrović, Stančin... sve su one bile reprezentativke, a dalje se od kvalifikacije nije došlo. No, ovog se puta mislilo da će pomoći čarobnjak iz Trondheima, na klupi je bio Željko Tomac, koji već 17 godina radi u Norveškoj. Pokazalo se, pak, da čovjek ipak nije čarobnjak. Tomac se oslonio na prvobitni sastav koji mu je predložio njegov pomoćnik Vatromir Srhoj i pokazalo se da nisu pogodili, iako ne treba sumnjati da su im namjere bile najbolje. Ovako ispada da su se oslanjali na iskusne igračice, koje su imale možda i previše kredita. </p>
<p>Pet su se mjeseci pripremale, odigrale dosta utakmica, dobro igrale, pobjeđivale i dojam je da su prerano došle u formu. Hrvatska nije imala kolektivnu igru, a to je ono što danas prolazi. Jer Francuska i Španjolska nemaju ekstra pojedinke, ali imaju odličan kolektiv. SiCG pak baš kao i Hrvatska, nema kolektiva, ali ima odlične pojedinke. Solo akcije i prodori u današnjem su rukometu zastarjeli, ali kad ima jakih igrača, i to prolazi. </p>
<p>– Činjenice su bjelodane. Činjenica je da se u 300 minuta igre odigralo najviše sedam akcija, gotovo se ništa nije vidjelo od kolektivne igre. Činjenica je da su vratarice branile samo u jednoj utakmici dobro, protiv SiCG, Brazil i Australiju ne želim ni spominjati. Činjenica je da obrana nije zaustavljala suparnice kad je i kako je trebalo, Petrović, Jacques i Faile-Celayu. Naše nisu u jednoj utakmici mogle skupiti više od dvije raspoložene igračice, a to je premalo. Utakmicu možeš dobiti kad imaš tri raspoložene igračice i dobru vrataricu, kaže naš proslavljeni trener Velimir Kljaić, koji je u Splitu bio televizijski sukomentator. </p>
<p>Dakle, sve je jasno. I opet se nakon neuspjeha govorilo o našim sjajnim mladim igračicama i kako im treba dati vremena. Pa, krenimo onda jednom. Ovako su, unatoč priči o mladim igračicama, u presudnim trenucima opet zaigrale one od ranije, koje nisu imale uspjeha. </p>
<p>Odgovornost je na svima, stručnom stožeru, igračicama, ali i čelništvu HRS-a. Naime, HRS je postavio stručni stožer i podržao ga, stručni je stožer odabrao reprezentativke, i svi su zajedno gurali do kraja odnosno kraha. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Osigurali smo im med i mlijeko, a njihova je igra bila čisto mučenje </p>
<p>Hrvatska ima izvrsnu bazu, četvrte juniorke svijeta i od njih treba krenuti dalje. Za četiri godine možemo stvoriti respektabilnu reprezentaciju </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Plasman na Olimpijske igre, medalja, čak i svjetski naslov. Takve smo riječi do prije samo tjedan dana mogli pročitati u gotovo svakoj najavi Svjetskog prvenstva rukometašica. Nije bilo nijedne reprezentativke ili čelnika Saveza koji nije bio uvjeren u ostvarivanje jednog od navedenih ciljeva. I predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza Željko Kavran prije tjedan je dana u našem listu najavio osvajanje medalje. Samo sedam dana kasnije u opisu nastupa naših rukometašica optimizam je zamijenilo razočaranje. </p>
<p>– Igrali smo vrlo slabo. Ne mogu reći da se djevojke nisu trudile, ali to nije bila igra nego čisto mučenje i bolje je da je prekinuto. Taj »gemišt« mladih i starih očito nije uspio. Možda je i forma bila krivo tempirana, na pripremama smo bili uvjerljivo bolji od Slovenije koja je sad u drugom krugu. Iz današnjega kuta gledanja, ciljevi koji su postavljeni svakako izgledaju nerealno, zbori Kavran i nastavlja u optimističnijim tonovima: </p>
<p>– Sutra je novi dan. Hrvatska ima izvrsnu bazu, četvrte juniorke svijeta i od njih treba krenuti dalje. To ću i predložiti na skorašnjoj Skupštini HRS-a. Za četiri godine možemo stvoriti respektabilnu reprezentaciju. Da smo na ovaj SP išli samo s mladima, djevojke bi imale pet jakih utakmica iza sebe, a ostvarile bi isti rezultat.</p>
<p>• Kakvi će biti daljnji koraci, hoće li tko snositi odgovornost? </p>
<p>– Najprije se treba ohladiti. Već je ovog tjedna Skupština, a nakon toga će Upravni odbor analizirati izvješće izbornika i odlučiti kako dalje. Ništa ne ide preko noći, ali ne smijemo sumnjati u budućnost ženskog rukometa. Mi nismo Mađari i Slovenci da kupujemo strankinje, želimo graditi budućnost na svojim igračicama. I s klubovima se treba dogovoriti da ne uzimaju strankinje. Vrijeme je stvaranja reprezentacije četiri godine, treba mnogo mukotrpnog rada. To smo prošli i s muškarcima, gutali smo knedle, ali sad imamo respektabilnu selekciju, koja već ima i svoje nasljednike, juniore koji su peti na svijetu. I naše su kadetkinje četvrte na svijetu, a to sada treba pretočiti u seniorsku kvalitetu. </p>
<p>• Klaudija Bubalo optužila vas je da ste stvorili poseban pritisak izjavom da će u slučaju lošeg rezultata ženski rukomet u Hrvatskoj pasti na amaterske grane. </p>
<p>– Najgore je što se sada djevojke opravdavaju svim i svačim. Oštri istup Klaudije Bubalo potpuno je neprimjeren. Osigurali smo djevojkama med i mlijeko, nijedna hrvatska reprezentacija dosad nije imala dulje i bolje praćene pripreme. Ovu izjavu koju Bubalo spominje dao sam nakon poraza od Srbije i Crne Gore. Pokušao sam uzdrmati cure, maknuti ih iz grča. Naravno da se rukomet u Hrvatskoj neće prestati igrati. </p>
<p>• Koliki će biti financijski gubici zbog neplasmana Hrvatske u sljedeći krug natjecanja?</p>
<p>– Planirali smo zaradu od otprilike milijun kuna, no sada od toga neće biti ništa, završit ćemo na pozitivnoj nuli. U prvenstvo smo uložili 12,9 milijuna kuna i taj iznos možemo pokriti. Ipak postoje zarade koje se ne mogu točno definirati. Strani navijači troše novac na hranu i piće, slika iz Hrvatske ide u cijeli svijet, tako da naša zemlja od prvenstva ima neprocjenjive koristi. Zato ćemo i dalje kandidirati za organizaciju ovakvih natjecanja, bez obzira na to što našim reprezentacijama ne leži igranje kod kuće, zaključio je Kavran. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Kad sam tražio igrače, nisam poznavao njihov karakter« </p>
<p>»Danas sve europske momčadi igraju s deset igrača. Mislim da se kod mene zna tko su nositelji igre, </p>
<p>oni i završavaju utakmicu. To su Rimac, Penn, Golemac i Žižić« </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Dražen Anzulović ovog je ljeta preuzeo Cibonu i dobio priliku, u četvrtoj godini vođenja seniora, voditi klub za koji je igrao deset sezona. Nakon pet mjeseci na klupi Cibone, Anzulović može dati ocjenu jesu li se ispunila njegova očekivanja i što je htio, a još nije uspio postići. </p>
<p> – Znao sam što me očekuje. Moj način rada traži prilagodbu, ali sve ide u dobrom pravcu. S tehničke je strane u klubu sve u najboljem redu, a sa sportske nismo imali dovoljno dugo pripremno razdoblje, nedostaju nam dva mjeseca zajedničkog rada. Golemac i Žižić, novi igrači u koncepciji Cibone, priključili su se nakon Europskog prvenstva, kazao je Dražen Anzulović. </p>
<p>• Rekli ste da biste drukčije slagali momčad nego u srpnju. </p>
<p>– Kad sam tražio igrače, nisam dovoljno poznavao njihov karakter, jer se netko teže prilagođava mojim zahtjevima, iako sam o igračkim kvalitetama znao sve. </p>
<p>• Je li problem što među igračima koje ste odabrali nema vođe?</p>
<p>– Nije uopće sporno da se vođa momčad nije isprofilirao. Ali to je proces koji traje više od mjesec, dva. </p>
<p>• Može li si Cibona dozvoliti luksuz igranja mladih igrača? Može li 18-godišnji Damir Omerhodžić igrati na poziciji »četvorke« umjesto nekoga sadašnjeg igrača prve momčadi? </p>
<p>– Sigurno, u našoj momčadi, na toj smo poziciji najpopunjeniji. Omerhodžić sa svojim potencijalom mora biti budućnost Cibone. Sada je na njemu da se svojim radom i odnosom nametne u momčadi. Cibona nije klub koji može trpjeti nekvalitetu, zahtjevi su veliki. </p>
<p>• Klubovi iz SiCG imaju vrlo mlade igrače u sastavu, ti su dečki nositelji igre.</p>
<p>– Da, u klubovima koji ne igraju Euroligu. Jedino Partizan odskače sa svojom školom koja je izbacila ekstra potencijal Kostu Perovića. Nije to običaj u klubovima iz Eurolige. </p>
<p>• Prije četiri godine i vi ste vodili kadete pa juniore Cibone. Zbog čega u prvoj momčadi nema igrača iz omladinskog pogona?</p>
<p>– Planinić je bio posljednji, tu su sada Krolo i Omerhodžić. Na pripremama je bio i mali Ugrinovski koji će za godinu, dvije dobiti priliku. Ne znam zašto postoji vakuum, s obzirom na to da nisam bio posljednje tri godine u klubu. </p>
<p>• Već ste rekli kako osluškujete tržište. Kakav profil igrača Cibona treba usred sezone? </p>
<p>– Prijelazni je rok otvoren i klub će reagirati ovisno o potrebama, ne bih govorio o igračima i pozicijama. </p>
<p>• Koje je pravo lice Cibone? Ove se sezone raspon igara kretao od sjajnog do groznog u samo 40 minuta. Zbog čega se događaju velike oscilacije u igri? </p>
<p>– Dosadašnje utakmice pokazale su da rezultat raste dok su igrači koncentrirani i izvršavaju zadatke. Zbog nedostatka mentalne čvrstoće, možda i uigranosti te loše fizičke pripreme pojedinih igrača, gubimo ono što smo dotad stekli u igri. Problem je odnos prema obavezama u radu. U momčadi se nije isprofilirala hijerarhija, tko odlučuje, a tko podmeće leđa. </p>
<p>• Možda zbog toga što desetorica igraju po 20 minuta. – Ma, danas sve europske momčadi igraju s deset igrača. Mislim da se kod mene zna tko su nositelji igre, oni i završavaju utakmicu. To su Rimac, Penn, Golemac i Žižić. </p>
<p>• U novinama ste prozvali igrače zbog nedostatka karaktera. Nije li to imalo kontraefekt na momčad?</p>
<p>– Nisam prozvao igrače pojedinačno već cijelu momčad zbog karaktera. Nakon Zadra, kazao sam da Golemac i Rimac nisu pružili ono što mogu, ali ih nisam prozvao i rekao da ne vrijede. Mislim da sam korektan prema igračima, svakome ću reći u četiri oka ili u četiri zida što imam. </p>
<p>l Nakon samo četiri godine rada sa seniorima, koliko se, nakon Zagreba, teško nametnuti igračima Cibone?</p>
<p>– Autoritet se stvara znanjem i odnosom. Svakom igraču pristupam na različit način, u odnosima nemam problema. U momčadi nema demokracije, nisu svi jednaki. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Prvi svjedok trebao govoriti o tome da Blaškić nije nadzirao vojnu policiju i Kordićeve jedinice </p>
<p>U dvotjednoj raspravi obrana namjerava izvesti šest svjedoka uglavnom zaštićena identiteta / Peteročlanom vijeću obratit će se i Blaškić / Žalbeno vijeće smatra da novo suđenje ne bi bilo opravdano, rekao je na početku rasprave predsjednik tog vijeća Pocar </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Izvođenjem prvog svjedoka obrane, koji iskaz daje na zatvorenoj sjednici, u ponedjeljak poslijepodne pred žalbenim vijećem Haškog suda započela je rasprava o nova 73 dokaza obrane bivšega zapovjednika Operativne zone središnja Bosna Tihomira Blaškića.</p>
<p> Sudsko vijeće dopustilo je tužiteljstvu da novim dokazima obrane, uvedenim u žalbenom dijelu postupka prema kriteriju olakotnih ili oslobađajućih dokaza, suprotstavi svojih tridesetak dokaza.</p>
<p> U dvotjednoj raspravi pred žalbenim vijećem obrana će izvesti šest svjedoka, uglavnom zaštićena identiteta, a zatim će obrana i tužiteljstvo održati završne riječi. Peteročlanom sudskom vijeću na kraju rasprave obratit će se i Blaškić.</p>
<p> Nakon toga žalbeno vijeće donosi odluku o tome hoće li i u kojoj mjeri izmijeniti prvostupanjsku presudu kojom je Blaškić 3. ožujka 2000. proglašen krivim i osuđen na 45 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Lašvanskoj dolini od polovice 1992. do 1994. Među tim zločinima najteži je pokolj muslimana u Ahmićima u travnju 1993. godine. </p>
<p>Blaškić je u pritvoru Haaškog suda od 1. travnja 1996. godine bez pravomoćne presude.</p>
<p> Predsjednik žalbenog vijeća Fausto Pocar rekao je na početku rasprave kako to vijeće smatra da novo suđenje ne bi bilo opravdano. Blaškićev branitelj Anto Nobilo najavio je prije rasprave da će kao svjedoke obrane izvesti pripadnike međunarodnih snaga te zaraćenih strana u BiH.</p>
<p> Prvi svjedok obrane trebao bi posvjedočiti da je postojala dvostruka linija zapovijedanja nad snagama HVO-a u srednjoj Bosni, te da Blaškić nije nadzirao vojnu policiju i posebne jedinice pod kontrolom bivšega potpredsjednika tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne Darija Kordića, čulo se na žalbenoj raspravi prije nego što je zatvorena za javnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Službena verzija ubojstva Zorana Đinđića pod sumnjom</p>
<p>Fotografije s uviđaja ubojstva premijera Zorana Đinđića dovode u sumnju službenu verziju atentata jer pokazuju oštećenja od metaka koja nisu mogla nastati ako su meci stigli iz pravca zgrade u Ulici admirala Geprata 14</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Nakon vijesti da je u Nizozemskoj uhićen Slađan Konstantinović (28), pripadnik zloglasnog kriminalnog »zemunskog klana« koji je organizirao ubojstvo premijera Zorana Đinđića, ostalo je razočaranje što je tamošnjoj policiji, unatoč motrenju i čekanju, izmaknuo njegov brat Ninoslav (25). Mlađi je brat naime visoko na popisu osumnjičenih jer je bio u izravnoj vezi s Đinđićevim ubojicom Zvezdanom Jovanovićem i njegov je zadatak bio sakriti automatsku pušku i zakopati je na jednom gradilištu u Novom Beogradu. Konstantinović se tereti da je pronašao zgradu iz koje je pucano na premijera. </p>
<p>Prvi na listi traženih i prvooptuženi Milorad Luković Ulemek Legija i dalje je u bijegu. Osim njega, za kojega je sam ministar policije Dušan Mihajlović rekao da jedini može objasniti sve pojedinosti u vezi s ubojstvom, u bijegu je i Miloš Simović koji je, prema priznanjima svjedoka suradnika, bio važna karika u zemunskom klanu jer je ostalima prenosio naređenja pokojnog Dušana Spasojevića Šiptara.</p>
<p>Beogradski tjednik NIN objavio je u posljednjem broju fotografije s uviđaja ubojstva premijera Zorana Đinđića koje dovode u sumnju službenu verziju atentata jer pokazuju oštećenja od metaka koja nisu mogla nastati ako su meci stigli iz pravca zgrade u Ulice admirala Geprata 14. Đinđićev tjelohranitelj Milan Veruović, ranjen zajedno s Đinđićem, također je sredinom listopada opovrgnuo svoju prvobitnu verziju i rekao da je na njih pucano tri puta te da je Đinđić bio okrenut licem zgradi vlade. Ovu tezu potkrjepljuje obdukcijski nalaz koji temeljem ozljeda pokazuje da je metak stigao s posve suprotne strane od službeno potvrđene, dakle iz Nemanjine odnosno Birčaninove ulice. Materijalni dokazi, obdukcija i Veruovićeve tvrdnje tako sugeriraju da je postojao još jedan snajperist. Nejasnoće bi se trebale razjasniti na suđenju koje počinje za nešto manje od dva tjedna. </p>
<p>Dnevnik Kurir piše u ponedjeljak da su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice MUP-a Srbije, odnosno »Crvenih beretki« koje su se integrirale u SAJ, 21. studenoga, na dan svog sveca zaštitnika, na proslavi u bazi u Batajnici dobili SMS poruku sljedećeg sadržaja: </p>
<p>»Ostat ćemo uvijek trn u oku za sve dušmane našeg naroda, za mnoge slične nama nedosanjani san, ali dok bude živ jedan od nas, živjet će i duh »Crvenih beretki«. Poruku je svojim drugovima poslao Milorad Luković Legija, tvrdi list i kao kuriozitet navodi da je stigla svima istodobno i to dok im se obraćao ministar policije Dušan Mihajlović. Proslavi su prisustvovali i strani diplomati o čijoj se sigurnosti brinu pripadnici specijalne jedinice. </p>
<p>Mediji i dalje spekuliraju o mjestu na kojem se skriva Legija, »državni neprijatelj broj 1«. Makedonski tjednik Svedok pisao je da je u Makedoniji, a prema najnovijim tvrdnjama u novinama, Luković se sprema za povratak u Srbiju. Sarajevska Slobodna Bosna pisala je da je utočište pronašao u Republici Srpskoj kod izvjesnog Ljubana Ećima, bivšeg radnika državne sigurnosti, Arkanovog kuma i bliskog prijatelja predsjednika RS-a Dragana Čavića. Ećim je, prenosi beogradski Glas javnosti bosanske izvore, 1991. boravio na tromjesečnoj obuci u kampu Crvenih beretki koji je vodio Dragan Filipović Fićo. Ova postrojba Legiji se pridružila 1995. u »krajini« u sklopu vojne operacije Pauk, kad su ratovali za Fikreta Abdića. Poslije sukoba s predsjednicom RS Biljanom Plavšić sklonio se u Beograd kod Arkana i Legije, a poslije se vratio u RS. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Crna Gora nudi BiH luku Bar uz povoljne uvjete </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Za Bosnu i Hercegovinu strateško je opredjeljenje korištenje lukom Ploče, ali bude li politički nemoguće dogovoriti se s Hrvatskom o zajedničkom korištenju te luke, u BiH se kreće u tržišno natjecanje za najpovoljnije lučke usluge, potvrdio je za podgoričke Vijesti premijer Bosne i Hercegovine Adnan Terzić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, crnogorska vlada spremna je ponuditi bosanskohercegovačkom gospodarstvu korištenje luke Bar uz najpovoljnije uvjete. </p>
<p>Predsjednik Vijeća ministara BiH suglasio se s potpredsjednikom crnogorske vlade Jusufom Kalamperovićem koji je nedavno izjavio kako su loša infrastruktura i neadekvatne prometnice velik problem u planu da se promet usmjeri na luku Bar. </p>
<p>Na pitanje dokle se stiglo u pregovorima s Hrvatskom o korištenju luke Ploče, Terzić je odgovorio da »sada realno nema nikakvih pregovora s obzirom da je još uvijek postizborno vrijeme«, ali da će to biti glavni prioritet između nove hrvatske vade i Vijeća ministara BiH.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Duma u Putinovim rukama </p>
<p>Dugogodišnji čelnik ruskih komunista Genadij Zjuganov, najveći izborni gubitnik, optužuje Kremlj za namještanje rezultata i manipulaciju medijima s namjerom »utišavanja« komunista</p>
<p>MOSKVA, 8. prosinca</p>
<p> - Prokremaljska stranka Ujedinjena Rusija na putu je da ostvari pobjedu na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, osvojivši 36,7 posto glasova. Komunistička partija najveći je izborni gubitnik sa samo 12,9 posto osvojenih glasova, gotovo upola manje nego na prošlim izborima pokazuju prvi djelomični rezultati izbora objavljeni u ponedjeljak. </p>
<p> Rezultate je u ponedjeljak ujutro objavilo središnje izborno povjerenstvo nakon prebrojavanja 82 posto glasova. Na trećem mjestu po broju mandata nalazi se ultra-nacionalistička Liberalno- demokratska stranka (LDRP) Vladimira Žirinovskog sa 12,1 posto glasova, dvostruko više nego prije četiri godine. Domovina, frakcija Komunističke partije koju je osnovao Kremlj, dobila je 8,8 posto glasova.</p>
<p> Polovica zastupničkih mjesta u Dumi, od ukupno 450, dijeli se između stranaka koje prijeđu izborni prag od pet posto, a druga polovica namijenjena je pojedinačnim kandidatima u lokalnim izbornim okruzima. Liberalna stranka Jabuka i Unija desnih snaga nisu za sada prošle prag.</p>
<p> Dmitrij Oreškin, analitičar Središnjeg izbornog povjerenstva, rekao je da broj glasova na nacionalnim stranačkim listama i u pojedinačnim okruzima pokazuje da će stranka Ujedinjena Rusija, koja podržava predsjednika Vladimira Putina, dobiti do 222 zastupničkih mjesta od ukupno 450.</p>
<p> LDRP, stranka Vladimira Žirinovskog, koji je najavio da će surađivati s Ujedinjenom Rusijom, dobit će 38 mjesta, a stranka Domovina 37. Iako Domovina ističe da je neovisna, mnogi analitičari smatraju je kremaljskim sredstvom za oduzimanje glasova Komunističkoj partiji, koja je na izborima doživjela težak poraz.</p>
<p> Kada bi se Domovina pridružila Ujedinjenoj Rusiji i LDRP-u, zajedno bi imali 297 glasova, samo tri manje od dvotrećinske većine od 300 glasova. </p>
<p>Na izbore se odazvalo oko 50 posto od 110 milijuna birača, dvostruko više nego što je potrebno da bi izbori bili valjani, a birali su između 23 stranke i stranačka bloka. Izbore je osiguravalo oko 370.000 policajaca i nije zabilježen nijedan ozbiljniji incident. Promatralo ih je oko 1.200 stranih promatrača, među kojima i 500 predstavnika OESS-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je izjavio da su parlamentarni izbori, održani u nedjelju, bili još jedan korak u jačanju demokracije u Rusiji i pozvao je vladu na »konstruktivnu« suradnju s novim sazivom parlamenta. Putin je to rekao na sastanku visokih dužnosnika i dodao da će i oni koji su na nedjeljnim izborima izgubili i dalje moći pridonositi političkom životu.</p>
<p> Ruska komunistička partija, prvo zabranjena pa ponovo rođena u kaosu devedesetih godina suočena je u ponedjeljak, nakon objave izbornih rezultata, sa svojom »drugom smrću«. </p>
<p> Dugogodišnji stranački čelnik Genadij Zjuganov optužuje Kremlj za namještanje rezultata i manipulaciju medijima s namjerom »utišavanja« komunista. No, njegova opravdanja šuplje zvuče u situaciji u kojoj dosadašnja pojedinačno najmoćnija stranka u Dumi osvaja točno dvostruko manje postotaka potpore na izborima (12 u odnosu na 24 posto 1999. godine).</p>
<p> Zjuganov, kažu analitičari, nije uspio pridobiti glasače ruske srednje klase, okorjelih komunista nostalgičara sve je manje, a i sirotinja se okreće obećanjima nekih drugih stranaka. Osim toga, Agrarna stranka otela je komunistima dio ruralnih glasača, kao što je i uspjela i prije tri mjeseca oformljena prokremaljska socijalitička stranka Domovina (čak devet posto osvojenih glasova na ovim izborima). Glavni urednik prokomunističkog lista Zavtra kaže kako očekuje »dramatične« posljedice izbornih rezultata komunista. »Vjerujem da će doći do raskola, unutarnje eksplozije, i da će se nekad moćna socijalistička politika sovjetskog tipa utopiti u ruskoj socijaldemokraciji«, tvrdi urednik Alaksandar Prohanov. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kremlju sva vlast, komunisti odlaze u povijest</p>
<p>Nitko nije sumnjao da će Ujedinjena Rusija odnijeti pobjedu, ali je ipak veliko iznenađenje potpuni debakl komunista i uznemirujuće jačanje krajnje desnice Vladimira Žirinovskog / Ovo je dobra uvertira za predsjedničke izbore na kojima će Putin sigurno odnijeti uvjerljivu pobjedu</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - To je potpuni trijumf Vladimira Putina! Uvjerljiva pobjeda Ujedinjene Rusije omogućit će ruskom predsjedniku da bez ikakvih otpora provede daljnje reforme i da u Dumi ima potpunu kontrolu. Ono o čemu su sanjali svi ruski vladari u povijesti, potpunoj koncentraciji moći u jednom centru, sada je Putin ostvario demokratskim putem.</p>
<p>Potukao je sve svoje protivnike, ponajviše komuniste. Genadij Zjuganov i njegova stranka i drugi put odlaze u povijest, sada možda i definitivno. Nostalgičari komunizma ostat će samo dio šarolikog političkog folklora u Rusiji, ali ne i prava snaga kojoj pripada budućnost.</p>
<p>Putin se pokazao i dokazao vještijim političarom nego što se mislilo. Udar na Maihaila Hodorkovskog očito je bio isplaniran u pravo vrijeme i na pravi način. Osiromašeni Rusi shvatili su ovaj potez kao dokaz da se pravna država ipak budi i da novokomponirani bogataši nisu nedodirljivi. A Putin je udarom na Hodorkovskog prekinuo i tokove financiranja oporbe, pogotovo medija koji su joj bili skloni.</p>
<p>Pokazalo se to sjajnim manevrom. Poduzetnici su shvatili udar na Hodorkovskog kao latentnu opasnost da se to može sutra i njima dogoditi. A »putra na glavi« imaju svi, naravno. Kremlj je istovremeno buldožerskom upornošću čistio i sve one druge koji su mu smetali - otišli su stari kadrovi, neposlušni generali, a budno se prati kako će reagirati oni koji posjeduju kapital.</p>
<p>Putin je primijenio sve što moderni političari smiju i - moraju, možda i malo više od toga. Ponajprije se to odnosi na medije koji su mu dali logističku podršku i osigurali uvjerljivu pobjedu prokremaljske struje. Nitko nije sumnjao da će Ujedinjena Rusija odnijeti pobjedu, ali je ipak veliko iznenađenje potpuni debakl komunista i uznemirujuće jačanje krajnje desnice Vladimira Žirinovskog, sada treće političke snage u zemlji.</p>
<p>Poraženi već govore o nacionalsocijalističkoj prijetnji koja je koncentrirana u Kremlju. No, sve je proteklo ipak u demokratskom duhu i usprkos masovnom osiguranju od 370.000 policajaca nije zabilježen niti jedan incident prilikom glasovanja. Druga je stvar što OESS već protestira, zamjerajući očito krugu oko Kremlja što se u borbi za vlast služio svim mogućim metodama.</p>
<p>Parlament i do sada u Rusiji nije imao neku preveliku važnost, jer je ipak sva politička snaga bila koncentrirana u Kremlju, kod Putina. Međutim, ovo je dobra uvertira za predsjedničke izbore na kojima će Putin sigurno odnijeti uvjerljivu pobjedu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Od kraja rata poginulo 20.000 Iračana</p>
<p>»Očekujemo eskaliranje nasilja do kraja lipnja, krajnjeg roka za prenošenje vlasti s okupacijskih snaga na Iračane«, izjavio je glavni zapovjednik američkih snaga general Ricardo Sanchez / Broj ubijenih Iračana nije poznat, ali se pretpostavlja da premašuje 20.000</p>
<p>ANKARA, 8. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke snage u Iraku izdale su zabrinjavajuće priopćenje u kojem se najavljuju pojačani napadi iračke gerile širom zemlje. »Očekujemo pojačano eskaliranje nasilja do kraja lipnja, krajnjeg roka za prenošenje vlasti s okupacijskih snaga na Iračane«, izjavio je glavni zapovjednik američkih snaga general Ricardo Sanchez. </p>
<p>Američki general drži kako se iračkim snagama otpora može jedino učinkovito odgovoriti stalnim preventivnim i ofenzivnim borbenim akcijama. One će se pokretati na temelju provjerenih obavještajnih podataka. General Sanchez je uvjeren da bi se vrlo snažan, a možda i smrtonosni udarac gerilcima mogao nanijeti uhićenjem ili ubojstvom bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina. No to je teško izvesti jer se, rekao je Sanchez, bivši diktator vješto krije.</p>
<p>Upozorenje generala Sancheza došlo je nakon pojačanih gerilskih napada na sjeveru i jugu zemlje. Najnovije žrtve su jedan američki vojnik i dva iračka policajca. U Iraku je od 1. svibnja, kad je predsjednik George W. Bush proglasio formalni prekid vojnih operacija, ubijeno 190 američkih vojnika, a znatno više ranjeno. </p>
<p>Broj ubijenih Iračana nije poznat, ali se pretpostavlja da premašuje 20.000. Među najnovijim žrtvama je nepoznati Iračanin koji je ubijen vatrom iz helikoptera »Apache« kod Ramadija, oko 100 kilometara zapadno od Bagdada. Detalji tog napada nisu poznati, pa se ne zna radi li se o ubijenom gerilcu ili »kolateralnoj šteti«. Amerikanci su, inače, obiteljima nevinih žrtava počeli isplaćivati 300 do 400 dolara, što je po njihovom poimanju, cijena jednog iračkog ljudskog života.</p>
<p>U međuvremenu, na adresu američkih okupacijskih snaga došlo je vrlo znakovito upozorenje sunitskih vođa. Komitet muslimanske uleme (skup vjerskih vođa), ustanovljen nakon pada Saddamovog režima, skrenuo je pozornost Washingtonu da bi raspoređivanje kurdskih i šijitskih paravojnih i policijskih postrojbi na područjima sa sunitskom većinom moglo voditi građanskom ratu. Tvrdi se da bi to moglo prouzročiti cijepanje Iraka po etničkim, plemenskim i vjerskim šavovima. Na taj način, poručeno je, zemlja bi se gurnula u »libanonska iskušenja građanskog rata« koji je bjesnio od 1975. do 1990.</p>
<p>Upozorenje iračkih sunitskih vjerskih vođa, kao najava i generala Sancheza mogli bi obeshrabriti mnoge zemlje da se odluče na slanje nove vojne i druge pomoći savezničkoj koaliciji na čelu sa Amerikancima. Štoviše, zamjetno je da se neki američki saveznici u Iraku, zbog složenosti iračke krvave drame, pripremaju na odlazak. Tako je u ponedjeljak južnokorejska tvrtka Omu electric najavila povlačenje iz Iraka 60 svojih radnika i stručnjaka. Oni su radili na obnovi iračkih dalekovoda, trafostanica i drugih električnih infrastrukturnih objekata. Povlačenje Južnokorejaca je izravna posljedica ubojstva dvojice i ranjavanja još dvojice radnika Omu electrica u blizini Tikrita. </p>
<p>Predstavnici južnokorejske tvrtke zatražili su odštetu za izgubljeni posao vrijedan 110 milijuna dolara. Istodobno, zatražena je i naknada štete za pretrpljeni strah, odnosno psihičke nevolje. Ubojstvo južnokorejskih radnika povećalo je lavinu kritika na račun tamošnjeg predsjednika Roh Moo Hyuna i njegov plan da u Irak pošalje 3000 vojnika koji bi se pridružili Amerikancima i drugim saveznicima.</p>
<p>Na užarenoj iračkoj sceni se, osim bitke sa gerilcima, vodi još jedna nimalo laka bitka - za naftu. Zemlja koja ima druge naftne rezerve u svijetu ne može zadovoljiti ni vlastite energetske potrebe. To ovih dna potvrđuju goleme gužve na benzinskim postajama širom zemlje.</p>
<p>Glasnogovornik iračkog ministarstva nafte Asem Jihad tvrdi da se radi samo o privremenoj nestašici, a ne naftnoj krizi. Rekao je da će se situacija uskoro stabilizirati pojačanim radom obnovljenih naftnih postrojenja oko Kirkuka, grada na sjeveru zemlje. Najavio je i povećani izvoz nafte preko dva kraka naftovoda što vode do turske sredozemne luke Ceyhan. No, ti naftovodi i rafinerije su u više navrata bili u plamenu koji su izazvali nepoznati saboteri. Stoga se ne isključuju nove slične akcije Saddamovih gerilskih pristaša koji se protive stavljanju najvećeg nacionalnog bogatstva, nafte, u američke ruke.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Teroristi Al Qaide planiraju otmice putničkih zrakoplova</p>
<p>Britanska policija je kod jednog sumnjivca pronašla par muških čarapa, na kojima su bili tragovi čak tri različite eksplozivne tvari / Vjerojatno su čarape trebale biti napunjene eksplozivima i prokrijumčarene u avion, za izradu bombe</p>
<p>LONDON, 8. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pomoću bombe koju bi sastavili za vrijeme leta teroristi samoubojice planiraju oteti avion na liniji preko Atlantika, vjeruje FBI. Britanski list Sunday Times citira dana jedan dokument FBI-a u kome se tvrdi da Al Qaida planira otmicu putničkog aviona koji potom namjeravaju pretvoriti u »leteću bombu«. Strahuje se da bi Al Qaida time priredila reprizu terorističkog udara na Ameriku izvedenog 2001. </p>
<p>Sunday Times citira nedavni bilten FBI-a, u kome piše: »Svježi obavještajni podaci upućuju na to da teroristi dalje rade na planu otmice aviona koji bi upotrijebili kao oružje.« Dodaje se da oni za otmicu kane koristiti improvizirane bombe, sastavljenih u samom avionu. Alternativno, teroristi bi uništili letjelicu »nad gusto naseljenim područjem, ako putnici ili posada pruže otpor«. </p>
<p>FBI vjeruje da je dijelove za izradu improvizirane bombe lako moguće prokrijumčariti na avion, skrivene u odjeći ili u ručnoj prtljazi, npr. u bočicama za šampon ili lijekove. U pokušajima kakvih je već bilo u prošlosti, teroristi su svoju bombu obično pokušali sastaviti u prednjem nužniku aviona, dakle blizu letačke kabine. </p>
<p>Još 1994., jedan terorist Al Qaide, stanoviti Ramzi Yousef uspio je podmetnuti i detonirati takvu eksplozivnu napravu u avionu zračne kompanije Philippines Airlines. Srećom, letjelica tom prilikom nije pala, ali je u incidentu poginuo jedan putnik. Taj napad bio je dio propalog šireg plana napada na avione iznad Pacifika. Yousef je svoju bombu uspio sastaviti u nužniku aviona, iz dijelova koje je prokrijumčario u ručnoj prtljazi. Do sada je zabilježen još najmanje jedan slični propali pokušaj, i to u Americi 1999.</p>
<p>Vjerojatno nije slučajno da je FBI svoje upozorenje izdao uoči Božića. Druge zapadne službe sigurnosti također vjeruju da će islamski teroristi biti posebno opasni u vrijeme blagdana. U Britaniji se na ulicama već mogu vidjeti policajci naoružane automatskim puškama kako patroliraju trgovačkim središtem Londona i još nekih gradova. </p>
<p>Scotland Yard u Londonu također postavlja cestovne kontrolne točke na kojima zaustavlja sumnjiva vozila. Naoružani policajci imaju naređenje da odmah ubiju svakoga za koga posumnjaju da želi detonirati bombu. </p>
<p>Britanske tajne službe također uhode simpatizere Al Qaide. Nedavno su tako potajno slijedili trojku koja je obavila izviđanje na londonskom aerodromu Gatwick, te ju jednom velikom šoping-centru u Kentu. Vjeruje se da su sumnjivci izviđali gdje bi se moglo izvesti napad. Od terorističkog udara na Ameriku u rujnu 2001., u Britaniji je uhićeno ukupno 500 osumnjičenih pripadnika ili simpatizera Al Qaide, ali optužnica je podignuta protiv manje od stotinu. </p>
<p>Ovih dana, britanska policija je kod jednog još neimenovanog osumnjičenog terorista pronašla i par muških čarapa, na kojima su bili tragovi čak tri različite eksplozivne tvari. Policajci misle da su čarape trebale biti napunjene eksplozivima i prokrijumčarene u avion. Potom bi eksploziv vjerojatno bio iskorišten za izradu bombe, upravo po scenariju od kakvog strahuje FBI.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Istup Zimbabvea iz Commonwealtha uzdrmao obitelj od 54 zemlje</p>
<p>Predsjednik Robert Mugabe povukao svoju državu iz Commonwealtha zbog »neravnopravnog odnosa« prema njoj / Kanadski premijer Jean Chrétien naglasio kako je sada »naša najveća briga narod Zimbabvea, jer je situacija u toj zemlji vrlo teška i građani najviše pate«</p>
<p>ABUJA/ HARARE/ BRUXELLES, 8. prosinca</p>
<p> – Odluka predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea da njegova zemlja istupi iz Commonwealtha uzdrmala je tu »obitelj od 24 zemlje«, komentiraju analitičari, političari i stanovnici zemalja te zajednice koja uglavnom okuplja bivše britanske kolonije. Zimbabve se u nedjelju povukao iz Commonwealthea nakon što je na summitu te organizacije u Abuji na neodređeno vrijeme produljena suspenzija njegova članstva. Suspenzija je uvedena u ožujku 2002. uz objašnjenje da je predsjednik Mugabe lažirao svoj ponovni izbor.</p>
<p>U Bruxellesu se u ponedjeljak oglasio britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw, rekavši kako će Zimbabve zažaliti što je odlučio istupiti iz Commonwealtha. No, Straw je izrazio nadu da će se ta zemlja vratiti pod okrilje Commonwealtha kad dobije demokratsku vladu, podsjetivši da su i neke druge države, među kojima i Nigerija, bile neko vrijeme izvan Commonwealtha, pa su se vratile. </p>
<p>Mozambički predsjednik Joaquim Chissano rekao je kako su zbog Mugabeove odluke »svi jako uzrujani«, a kanadski premijer Jean Chrétien poručio je da je sada »naša najveća briga narod Zimbabvea, jer je situacija u toj zemlji vrlo teška i građani su ti koji najviše pate«.</p>
<p>I ostali sudionici summita izrazili su žaljenje zbog istupa Zimbabvea, a australski premijer John Howard objasnio je da je Commonwealth produljio suspenziju Zimbabvea jer »moramo imati dosljednje standarde za sve«. </p>
<p> Odluku o produljenju suspenzije u nedjelju je pročitao glavni tajnik Commonwealta Don McKinnon. No, on je istodobno zatražio od Mugabea da ne izolira svoju zemlju. Prema priopćenju zimbabveškog ministarstva informiranja, Mugabe je to objavio u telefonskom razgovoru s nigerijskim predsjednikom Olusegunom Obasanjom, nakon što mu je Obasanjo priopćio odluku Commonwealtha o produljenju suspenzije.</p>
<p>Mugabe je ponovio da će svoju zemlju povući iz Commonwealtha u telefonskim razgovorima s južnoafričkim predsjednikom Thabom Mbekijem i premijerom Jamajke Percivalom Pattersonom, naglašavajući kako Harare ne prihvaća stajalište organizacije.</p>
<p>Mugabe je već i prije prijetio da će se povući iz Commonwealtha. Optuživao je i britanskog premijera Tonya Blaira da pati od »kompleksa više vrijednosti«. Također je najavio da više neće dolaziti na sastanke Commonwealtha sve dok se prema njegovoj zemlji »ne budu odnosili kao ravnopravnoj«. Skupina afričkih vođa, zabrinuta zbog političkih i socijalnih napetosti u Zimbabveu, lobirala je da se toj zemlji ukine suspenzija, pokušavši uvjeriti ostale da je bolje imati kakav-takav utjecaj na Mugabea nego ga potpuno izolirati. No, većina šefova država Commonwealtha odlučila je ipak produljiti suspenziju. Ipak, svi sudionici skupa obvezali su se da će zajedno raditi kako bi se okončala ta kaznena mjera protiv Hararea te dao novi poticaj nacionalnoj pomirbi u Zimbabveu. (Reuters/AFP/ Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ako sam svoju vjerodostojnost potrošio 1948., kako to da mi je Branko Hebrang vjerovao 1988. godine, kada mi je javno zahvalio</p>
<p>U vezi s odgovorima Branka Hebranga na moju kritiku, posebno u ovom drugom javljanju</p>
<p> – »Ivanković je vjerodostojnost potrošio 1948« (Vjesnik, Pisma čitatelja, 6. prosinca), samo zbog čitatelja, reći ću sljedeće:</p>
<p>Ako sam svoju vjerodostojnost potrošio 1948., kako to da mi je vjerovao i nakon 40 godina – 1988. godine, kada mi je javno zahvalio, zajedno s majkom i bratom, za upravo izašlu knjigu »Hebrang«? </p>
<p>U pokušaju manipuliranja Hebrangom, vođom antifašističkog NOB-a u Hrvatskoj, u antihebrangovske nacionalističke svrhe, taj će odbjegli sin osporiti i moje pravo da se bavim pitanjima moga ratnog vođe Hebranga. Sjecajem prilika, nakon progona u vezi s »Hrvatskim proljećem«, ja sam se, nažalost, jedini zakleo da ću skinuti lažne optužbe s tog velikana hrvatskih komunista, vođe hrvatskog NOP-a, prvoga graditelja (po Titovoj direktivi) ZAVNOH-a i Federalne Države Hrvatske, temelja današnje osamostaljene Republike Hrvatske.</p>
<p> Time ni na koji način ne diram u pravo Hebrangove djece da ga pokopaju, ako se do njegovih ostataka ikada dođe. Za sada nitko ništa o tome ne zna, ja sam najdalje došao sa svojom pretpostavkom – upravitelj zatvora Pavle Baljević odveo ga je iz Beograda u pravcu Fruške gore. </p>
<p>O slučaju Hebrang kojim sam se godinama bavio neka kažu svoje mišljenje stvarni stručnjaci:</p>
<p>Danijel Ivin, povjesničar, u stanu Olge Hebrang (na Miramarskoj cesti) pred njom mi je rekao isto što je kasnije objavio u »Oku« (28. 12. 1989.): »... Nikakav historičar, historiograf, ni jedan povjesničar nije mogao tako znalački i uspješno napisati tu knjigu ('Hebrang'), a da ne govorimo o potrebi osnovnog znanstvenog morala da se uopće započne takav rad. Na taj način Ivankovićevom knjigom konačno je nakon 35 i više godina došao kraj neistinama o Andriji Hebrangu...«</p>
<p>Povjesničar dr. Ivan Jelić u Vjesniku od 21. svibnja 1991.: »... Razotkrivanje falsifikata i falsifikatora: Djelo (studija 'Hebrang'...) koje ima posebno značenje u razotkrivanju mistifikacija u vezi s Hebrangom, jer je njen autor minucioznom i uvjerljivom analizom razotkrio glavne falsifikate krunskih dokumenata na kojima se temeljila Milatovićeva istraga«.</p>
<p>U opširnoj analizi u »Republici« (br. 5-6/1989.) književnik Branimir Donat: »... riječ je o gotovo kriminološki pedantno pisanoj studiji... riječ je o jednom osamljenom, ali nadasve vrijednom pokušaju... kriminalističko-analitičke ekspertize na temelju koje je izvršeno jedno političko umorstvo... Vrijednost je Vontina rada višestruka; on između ostalog postavlja na dnevni red i nužnu reviziju naše ideje o pravnoj državi... riječ je o slučaju na kojem jedan sistem zapravo polaže ispit svoga unutrašnjeg smisla...«</p>
<p>Na ovitku moje knjige, beogradski recenzent dr. Božidar Jakšić piše: »Da u obračunima političkih moćnika stradaju i ljudi iz njihove neposredne okoline, staro je političko pravilo koje u Ivankovićevom rukopisu potvrđuje opis sudbina Olge Hebrang, bračnog para Frajtić, Bogdanke Podunavac i Frančiške Srebrenjak...«</p>
<p>I sada će Branko Hebrang s »visoka« drsko ustvrditi – da ja »sebe guram tamo gdje mi nije mjesto, na područje zaštite ljudskih prava«. I to za račun HDZ-a koji je odgovoran za mnogo veće tragedije, primjerice, likvidaciju djevojčice Zec i njenih roditelja u Zagrebu. Tu je suodgovoran i ovaj Hebrang u smislu mota u mojoj knjizi – »... budući da bi šutjeti bilo isto što i biti suučesnik« (Zola).</p>
<p>Moram dodati: niti jedan jedini hrvatski intelektualac s »nacionalnim« napuhavanjem nije se usudio prihvatiti recenzije moga rukopisa, toga su se prihvatili iz principijelnih i moralnih razloga oni kojima taj kukavički jad rado prišiva oznaku »jugo« – negativac, konkretno književnik Predrag Matvejević, navedeni Jakšić i Pleterski iz Ljubljane, tu je i izdavač »Scientia Yugoslavica« i nadasve zaslužan urednik dr. Siniša Maričić s porukom – »Ova se knjiga objavljuje zbog istine – duga prošlosti, i radi istine – duga današnjici i budućnosti«. </p>
<p>Dodat ću i ovo: Tražio sam vezu s Hebrangovom suprugom i djecom u nadi da ću tu doći do nekih podataka za moju knjigu. Na žalost, nisu mi mogli pomoći. Tako mi je najprije u stan dolazila kći Dunja, kojoj sam davao na uvid sve što sam do tada istražio. Kad je vidjela da sam se spojio s njenom majkom Olgom, s kojom je bila u dugom neprijateljstvu, prekinula je sve sa mnom, počela me javno napadati, da bi na kraju uz pomoć pukovnika KOS-a Dodera plagirala moje nalaze, za što je pravomoćno osuđena. (To će sada Branko Hebrang primitivnom »igrom« pokušati osporiti – da ona nije mene plagirala, već Udbu, od koje sam tobože ja sve »ukrao«!).</p>
<p> Zatim su mi u stan dolazili majka sa starijim sinom liječnikom, zatim i s Brankom. Nikada ništa na tim susretima nije prozborio, bio je očito na drugoj strani te raspolovljene familije. Kasnije me je majka Olga upozorila da su ga u Osijeku vrbovali hadezeovci, koji će ga kasnije katapultirati iz zadnje novinarske lige u prvu ligu sa značajno većim prihodima. Zato sam i upozorio da se »prozirnim predizbornim podvalama nastoji odužiti HDZ-u za te privilegije«.</p>
<p> U okviru toga, pohvalit će HDZ što je saborskom deklaracijom od 14. veljače 1992. godine »priznao (Hebrangovo) umorstvo u Srbiji«! Budući da sam to nesporno dokazao u svojoj knjizi, to je »priznanje« totalna besmislica. Dvije su činjenice: prva, to je »priznanje« prihvatila i opozicija, uključujući i SDP, pa nije imao razloga da ih kleveće u tom pitanju, druga, Hebrang je bio samo maska pod kojom su rehabilitirani i zakonito osuđeni ustaški ratni zločinci kao, primjerice, jasenovački zapovjednik Ljubo Miloš i dr. Na kraju, zašto izaziva SDP da mu – mimo svojih pravila – odobri pregled njihova arhiva kad on nije nikakav stručnjak za to područje. I zašto bi ovaj konkretni SDP, koji nema baš ništa sa slučajem Hebrang, trebao to staviti na dnevni red, kad to nije nikada htio ni Tuđman ni HDZ.</p>
<p>Nitko nema pravo da ovu povijesnu ličnost hrvatske ljevice prebacuje s područja njegova djelovanja u tabor njegovih ideoloških protivnika.</p>
<p>ZVONKO IVANKOVIĆ VONTA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Spalionica opasnog otpada Puto mogla bi nastaviti s radom, ali na drugoj lokaciji </p>
<p>U napisu pod naslovom: »Ako nas Europa hoće ovakve kakvi jesmo, onda su nas stvarno zaslužili i ne treba ih zbog toga žaliti« (Stajališta, Vjesnik od 5. prosinca), sveučilišni profesor Franjo Plavšić naveo je da je on kao toksikolog na sastanku u Gradskoj komori 17. studenoga dao suglasnost na rad spalionice Puto pod »definiranim uvjetima i uz strogi nadzor«.</p>
<p>No, kako on kao stručnjak nije naveo o kakvim se »definiranim uvjetima« i »strogom nadzoru« radi, mi stanovnici Novoga Zagreba i dalje nemamo čvrste dokaze da ta Spalionica neće ugrožavati naše zdravlje. </p>
<p>Ovo iz razloga što se i prije tvrdilo da je sve u redu, dok mještani Jakuševca nisu podastrli analize vanjskog laboratorija, iz kojih je vidljivo da je koncentracija dioksina bila 13 puta veća od dopuštene.</p>
<p> Osim toga, bez obzira na definirane uvjete i strogi nadzor, osobno smatram da toj spalionici nije mjesto tu gdje je sada, već je treba maknuti bar deset kilometara izvan grada. Tako bi se spriječilo zagađivanje gradskog okoliša u ekscesnim situacijama, koje može izazvati neispravnost opreme na spalionici ili nepažnja procesnog osoblja.</p>
<p> Da je takvih situacija bilo, mi iz Novog Zagreba znamo i bez podataka o koncentraciji dioksina koje su pribavili mještani Jakuševca, budući da se danima osjećalo atmosfersko zagađenje iz pravca spalionice koje je iritiralo dišne organe.</p>
<p>Što se tiče financijskih sredstava neophodnih za premještaj i modernizaciju te spalionice, ona su minorna u odnosu na ona koja je grad do sada potrošio na nakaradno »zbrinjavanje« jakuševačkog deponija komunalnog otpada. Naime, ako je Grad Zagreb praktično potrošio za prebacivanje smeća s jednog mjesta na drugo u blizini toga mjesta, 120 milijuna njemačkih maraka, onda može financirati premještaj te spalionice deset kilometara izvan grada. </p>
<p>Mr. sc. ILIJA BILANDŽIJA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Bivši zagrebački policajac trgovac robljem i vlasnik bordela </p>
<p>Velebni hotel »Sherwood«, načičkan gotičkim tornjevima, bio je do nedavno sjedište jednog od najvećih balkanskih trgovaca robljem/ Posao je procvao, a Milaković se kandidirao i na izborima za parlament Republike Srpske/ Njegovo glavno predizborno obećanje bilo je »legalizacija prostitucije«</p>
<p>PRIJEDOR, 8. prosinca</p>
<p> – Tik uz pustu cestu Prijedor – Omarska, gdje prođe tek koja prastara »lada«, ili poneki prašnjavi terenac međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini, kao potpuni kontrast porušenim kućama i napuštenim imanjima smjestio se velebni hotel »Sherwood« načičkan gotičkim tornjevima. U njemu je do svibnja ove godine »stolovao« Milorad Milaković, jedan od najvećih balkanskih trgovaca robljem koji je u Republici Srpskoj nakon karijere željezničara i policajca tijekom rata počeo novi biznis i zgrnuo milijune kupujući mlade djevojke iz istočne Europe, nudeći ih kasnije zainteresiranim mušterijama kao vrhunske »prijateljice noći«..</p>
<p>Pedesetčetverogodišnji Milaković, koji je tijekom osamdesetih godina bio željeznički službenik, ali i policajac s prikupljenih tri godine iskustva u novozagrebačkoj Šestoj policijskih postaji, krajem rata u BiH iskoristio je situaciju i rasulo nakon ratnih razaranja i krenuo u biznis, ne krijući u javnosti čime se zapravo bavi. Kako mu je posao krenuo, čak se kandidirao u parlament Republike Srpske kao zastupnik Srpske partije jedinstva gdje je »drukao« za zakon prema kojem bi se u potpunosti legalizirala prostitucija.</p>
<p>No, račune mu je prvotno pomrsila zajednička akcija SFOR-a i IPTF (International Police Task Force – međunarodne policijske snage u BiH), koji su najprije u studenome 2000. godine upali u »Sherwood« i oslobodili 34 djevojke primorane na prostituciju, a godinu i pol dana kasnije je i sam uhićen pod sumnjom da je šef organizirane skupine koja se bavi trgovinom ljudi i lancem prostitucije.</p>
<p>Biznismen, koji se nije libio usporediti svoj posao s prodajom nogometaša trenutno je u zatvoru u Sarajevu, gdje čeka suđenje zajedno sa svojim suradnicima Mladenkom Rosićem, Nikom Arsenićem i Ilijom Gavranovićem. Osim njih četvorice, sarajevski sud je zbog istih djela podigao optužnicu i protiv Milakovićeve supruge Milke, sinova Saše i Slaviše te kćeri Sanje, međutim oni suđenje čekaju na slobodi i nastavljaju obiteljski posao vođenja lanca hotela.</p>
<p>»Ne damo našeg Milorada«</p>
<p>Nakon koliko-toliko uspješne akcije, SFOR je predao zaplijenjenu dokumentaciju Ministarstvu unutranjih poslova RS o kupovini ljudi koju je Milaković detaljno bilježio, a koja je, pored pronađenog arsenala oružja, krunski dokaz optužnice sarajevskog suda.</p>
<p>No, uhićenje Milakovića je RS podiglo buru negodovanja, a u nekoliko navrata i proteste stanovnika Prijedora i Banja Luke koji su stali u obranu »poštenom čovjeku iz njihovog kraja«. Na demonstracijama nerijetko su dolazili i Milakovićevi tjelohranitelji, svi odreda kratkoošišani i nabildani muškarci odjeveni u majice s natpisima »SFOR go home«, koji su naoružani strojnicama i potpomognuti sibirskim tigrovima umjesto pasa čuvara, branili »Sherwood« od nezvanih gostiju sve do racije međunarodnih snaga.</p>
<p>Većina stanovnika Prijedora i okolice, baš kao i Milakovićeva supruga Milka, tvrde da je Milorad došao na zub međunarodne zajednice zbog svojih veza s političarima i policajcima koji su navodno otvoreno surađivali s ratnim zločincima i profiterima, ali i njegova odbijanja da plati »zaštitu« međunarodnim snagama. Stanovnici Prijedora su, naime, jednoglasni u tvrdnjama da je Milaković žrtva ucjene zamjenika šefa IPTF-a Davida Prattera kojem je odbio mjesečno platiti 10.000 eura zaštite kako bi se nesmetano nastavio baviti krijumčarenjem i prisiljavanjem na prostituciju. </p>
<p>Da u toj priči ima i ponešto istine, govori i podatak kako je IPTF nakon racije u Milakovićevom »carstvu« proveo i istragu nad svojim pripadnicima, nakon koje su njih šestorica poslani kući zbog sumnji kako su doista primali mito i učestalo bili gosti »Sherwooda«, gdje su prisiljavali djevojčice na najbizarnije spolne odonose.</p>
<p>Jedan visokopozicionirani časnik policije RS u razgovoru za Vjesnik djelomično se priklonio gledištu koje iznose mještani Prijedora, tvrdeći »da u svemu tome mora biti istine, jer su upravo SFOR-ovi vojnici i IPTF-ovi policajci bili redoviti gosti Milakovićevih lokala«.</p>
<p>»Kao policajac i dobar poznavatelj prilika vezanih za stanje sigurnosti u ovom kraju mogu potvrditi da su pripadnici međunarodnih vojnih i policijskih snaga bili većinom, ako ne i jedini gosti Milakovićevih lokala. Vjerojatno su oni jedini imali novca za skupe provode, ali i sklonosti nastranim seksualnim odnosima s 14-godišnjim djevojčicama iz Ukrajine, Bjelorusije, Rumunjske i Moldavije«, ispričao je policijski dužnosnik, predočivši nam nam podatke prema kojima je sličnih lokala u RS bilo oko 250, a u Federaciji BiH dvostruko više, od kojih je tek mali broj zatvoren.</p>
<p>Zašto su zatvarani noćni lokali u RS, za razliku od Federacije, visokopozicionirani policijski časnik nije htio komentirati, navodeći samo da se radi o nepravednom stavu međunarodne politike prema Srbima u BiH, koji ispaštaju zbog nekih svojih »pogrešaka«, poput primjerice osnivanja koncentracijskog logora Omarska koji se od Milakovićevog »carstva užitaka« nalazi samo nekoliko kilometara zračne udaljenosti.</p>
<p>Vanja Majetić i Branko Lazarević</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Zbrojovkom« ubio gosta u kafiću, dvojicu ranio </p>
<p>GOSPIĆ, 8. prosinca</p>
<p> – Tridesetdvogodišnji J. P. iz Gospića u nedjelju je u 21,45 sati u kafiću »Vaga« u središtu Gospića pištoljem »češkom zbrojovkom« hicem u glavu iz neposredne blizine ubio sugrađanina Zdravka Baričevića (47), priopćila je u ponedjeljak ličko-senjska policija.</p>
<p> Drugim hicem pokušao je ustrijeliti njegova brata I. B., kojega je hitac okrznuo prošavši kroz kožnu jaknu desnog ramena, nakon čega je ispalio i treći hitac i ranio gosta u lokalu - državljanina Austrije H. H. (47) koji je teško ozlijeđen.</p>
<p> Austrijskom državljaninu liječnička je pomoć pružena u gospićkoj bolnici, gdje ze zadržan na liječenju.</p>
<p> Po tvrdnjama očevidaca, Zdravko Baričević je u ugostiteljskom objektu sjedio zajedno s bratom i još dvojicom prijatelja, a J. P. je provocirao goste za drugim stolom. Nakon deset-petnaest minuta Baričević mu je rekao da pusti goste na miru i da popije piće na šanku u čijoj se neposrednoj blizini nalazio, ali se J. P. okrenuo, izvadio iz džepa pištolj i pucao Baričeviću u glavu, tvrde očevici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ispred »Chromosova« tornja hicem iz pištolja ranjen 33-godišnjak</p>
<p>Nepoznati muškarac, za kojim policija još traga, pištoljem je pokušao ubiti Filipa M., dovevši pritom u opasnost živote još četiri osobe</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Sat vremena iza ponoći, u ponedjeljak je na parkiralištu u Ulici grada Vukovara 271 kod »Chromosova« tornja nepoznati muškarac iz pištolja pokušao ubiti Filipa M. (33), dovevši pritom u opasnost živote još četiri osobe.</p>
<p>U priopćenju zagrebačke policije navodi se da je do pucnjave došlo nakon verbalnog sukoba, nakon čega je nepoznati iz džepa hlača izvukao pištolj i pucao u oštećenog, nanijevši mu tešku tjelesnu ozljedu opasnu po život u predjelu trbušne šupljine.</p>
<p>Nepoznati je zatim ispalio još nekoliko hitaca radi zastrašivanja, nakon čega je izbila tučnjava, no naoružani je uspio pobjeći. Ozlijeđenom 33-godišnjaku je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, dok policija intenzivno traga za počiniteljem. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Zabranjena ljubav« okončana lovačkim nožem</p>
<p>VELIKA GORICA, 8. prosinca</p>
<p> – U ponedjeljak je pred Vijećem Županijskog suda u Velikoj Gorici održana glavna rasprava za pokušaj ubojstva koji se dogodio 15. ožujka 2001. godine u Velikoj Gorici.</p>
<p> Tog je dana, prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva, Ivica Štrk (53) iz Velike Gorice, oko 23 sata, nakon kraće prepirke, lovačkim nožem ubo Damira Bedekovića (32) iz Mičevca u predjelu lijeve slabine.</p>
<p>Razlog njihovoj svađi bio je, kako je kazao okrivljeni Štrk, ljubavna veza između njegove kćeri Sanje i Damira Bedekovića. Vezu nije odobravao ni okrivljeni ni otac oštećenog, jer je Bedeković bio oženjen. Nakon godinu i pol takve ljubavi, Sanja je vezu htjela prekinuti, međutim, Bedeković se, sudeći po iskazima svjedokinje Sanje i okrivljenog nije mogao s tim pomiriti. Navodno je njoj i obitelji počeo prijetiti ubojstvom, zbog čega su roditelji počeli pratiti Sanju pri odlasku i dolasku na posao. Spornog dana okrivljeni je kćer dočekao na autobusnoj stanici, međutim nije joj se javio da je tamo, već ju je polako pratio na putu prema kući. Kada ju je ugledao s oštećenim, koji ju je prema njegovom iskazu držao za kosu (kćer je dala drukčiju izjavu), nasrnuo je na Bedekovića misleći da mu je kći u opasnosti.</p>
<p> »Nisam ga htio ubiti, već samo zaplašiti. Da sa ga htio ubiti, ubo bi ga na neko drugo mjesto ili pucao pištoljem kojeg legalno posjedujem«, branio se okrivljeni Štrk.</p>
<p>Kćer Sanja je uglavnom ponovila očeve riječi, ali je dodala da ju je Bedeković samo držao za ruku, te da je, suprotno nego što je rekao otac, znala da je oženjen i da ima dijete. Vezu je htjela prekinuti kada je shvatila da je Bedeković postao posesivan i ljubomoran.</p>
<p>Iz iskaza oštećenog dalo se naslutiti da je on Sanju volio te da je sporne večeri s njom htio razgovarati. Kazao je također da ga je u to vrijeme supruga bila napustila, te da je zbog agresije okrivljenog morao dati otkaz u Industrogradnji gdje su zajedno radili. </p>
<p>Budući da su iskazi oštećenog i svjedoka bili nešto drukčiji nego što su ih dali istražnom sucu, Vijeće je odlučilo da će zatražiti mišljenje vještaka za kontaktne tragove, kako bi se utvrdilo je li prije uboda nožem među sukobljenima bilo fizičkog obračuna. Vijeće je odbilo je prijedlog branitelja da se kao svjedoci pozovu susjedi okrivljenoga, koji su trebali svjedočiti o prijetnjama obitelji Štrk. No, za novu raspravu koja je zakazana za 6. veljače 2004. bit će zatraženo izvješće policije je li bilo prijava o prijetnjama nekome iz obitelji Štrk.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oslobođen optužbe za prijetnje supruzi i policiji</p>
<p>Sud je utvrdio da optuženi nije prijetio policajcima, jer je rekao da se nikome neće ništa dogoditi, ako njegova supruga uđe u kuću</p>
<p>VARAŽDIN, 8. prosinca</p>
<p> - Vjekoslav Horvat nepravomoćnom je presudom Općinskog suda u Novom Marofu oslobođen optužbe za kazneno djelo protiv javnog reda sprečavanjem službene osobe u obavljanju službene dužnosti. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je u noći s 30. na 31. listopada 2000. godine ispred svoje obiteljske kuće u Tuhovcu izvukao osigurač s ručne bombe i njome prijetio svojoj supruzi ako se s njihovim sinovima ne vrati natrag kući. Zbog toga su pozvani policajci, a kad su došli, Horvat je zaprijetio i njima, rekavši da će aktivirati bombu ako mu se približe i »sve ih poubijati«. Kad je supruga ušla u kuću, bombu je predao policajcu, no nakon što je supruga ponovo izašla iz kuće, drugom je bombom s prozora kuće zamahnuo prema policajcima, prijeteći da će ih sve poubijati, tako da su morali pobjeći. Horvat se na kraju, nakon dugotrajnog razgovora, ipak predao policajcima. </p>
<p>U svojoj je obrani Horvat tvrdio da nije namjeravao sprečavati policajce u obavljanju njihova posla, odnosno u smirivanju kućne svađe, niti je to činio, jer su policajci poslije sjedili u njegovoj kući i pili »colu«. Optuženi je kazao i da je radio u Njemačkoj, a za to se vrijeme njegova supruga zajedno s djecom odselila iz njihove kuće i otišla k majci. Spornoga je dana bio u svojoj kući i telefonom je pozvao suprugu da se vrati. Poslije telefonskog razgovora otišao je do puničine kuće i na dvorištu je primijetio policijsko vozilo. Pomislio je da je došao policajac, »prijatelj njegove supruge«, pa se vratio kući po bombu. </p>
<p>Ponovo je došao do puničine kuće, no automobila više nije bilo, pa je ušao u kuću i, držeći bombu u ruci, rekao supruzi da se zajedno s djecom vrati kući. Kad su hodali prema njihovoj kući došao je policajac i upitao ga da li će mu dati bombu i hoće li s njom što napraviti, a Horvat mu je odgovorio da će mu dati bombu kad njegova supruga dođe kući. Kad je supruga ušla u kuću, bombu je predao policajcu. </p>
<p>Horvat je tvrdio i da je nakon toga u kući razgovarao s policajcem, koji je u jednom trenutku s njegovom suprugom izašao van, a supruga se više nije htjela vratiti natrag. Tada je spavao do jutra, a u međuvremenu je razgovarao sa svojim bratom. Bombu je, kazao je, držao u ruci jer je suprugu s djecom želio »dotjerati« kući, kako bi očuvao brak. </p>
<p>Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da optuženi nije prijetio policajcima, već je govorio da se nikome neće ništa dogoditi, ako njegova supruga uđe u kuću. Policajci su u Tuhovec upućeni kako bi smirili obiteljsku svađu, a budući da im je Horvat bombu dobrovoljno predao, time je njihov zadatak bio izvršen. Što se tiče druge bombe, optuženi je u svojoj obrani tvrdio da je nije ni imao, a ona nije ni pronađena unatoč detaljnom i dugotrajnom pretraživanju na mjestu događaja, pa je sud zaključio da je nije ni bilo te tako njome nije ni mogao prijetiti policajcima. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bivši doministar Dorešić ipak ostaje u pritvoru</p>
<p>Bivšeg se doministra tereti za prijetnje i neovlašteno snimanje novinarke HTV-a Sunčice Findak/ Pritvor mu je određen zbog mogućeg utjecaja na svjedoke i ponavljanja djela</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Nakon što je vijeće Općinskog suda odredilo pritvor bivšem doministru prosvjete i športa Miroslavu Dorešiću, drugostupanjski je sud, uvažio žalbu, ukinuo to rješenje i slučaj vratio »na preipitivanje« Općinskom sudu, koje je, pak, ponovno odlučilo da Dorešić ostaje u pritvoru.</p>
<p>Sudac Općinskog suda kojem je dodijeljen slučaj Siniša Pleše uskoro će odrediti prvo ročište u suđenju Dorešiću. Naime, bivšeg se doministra tereti za prijetnje i neovlašteno snimanje novinarke Sunčice Findak. </p>
<p>Riječ je o dvije kaznene prijave, koje je protiv Dorešića, kojeg brani odvjetnik Krešimir Vilajtović, podnijela novinarka HTV-a Findak. Njih dvoje su bili izvjesno vrijeme u vezi, a nakon prekida, prema prijavi, Dorešić joj je prijetio krajem kolovoza ove godine. </p>
<p>Snimio je i kompromitirajuće fotografije, koje su objavljene u tisku, a oba kaznena djela počinio je i u rujnu. Stoga je Dorešić bio saslušavan i kod istražnog suca Borisa Ivančića</p>
<p>Kada je državnom odvjetništvu podnijeta kaznena prijava išlo se u istražne radnje, po redovitom postupku, bez prijedloga za pritvor. </p>
<p>No, kasnije mu je određen zbog mogućeg utjecaja na svjedoke i ponavljanja djela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>HBOR pomaže Plinacrou oko financiranja izgradnje plinovoda</p>
<p>Plinacro od 2003. do 2006. godine u izgradnju velikih plinovoda namjerava uložiti 186,6 milijuna eura, od čega će 90 milijuna eura osigurati kreditom Europske investicijske banke / Ostatak sredstava Plinacro osigurat će iz vlastitih prihoda, a bude li potrebno projekt će kreditirati i HBOR</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvitak i državna tvrtka Plinacro potpisali su u ponedjeljak ugovor o suradnji u financiranju provedbe Projekta izgradnje plinovodnog sustava od 2003. do 2006. godine. Ugovor su potpisali predsjednik i član Uprave HBOR-a Anton Kovačev i Krešimir Leko te direktor Plinacroa Darko Karačić. </p>
<p>Temeljem tog ugovora HBOR će savjetodavnim uslugama pomoći Plinacrou oko realizacije kredita za taj projekt, a ako bude potrebno i financijskom pomoći. </p>
<p>Plinacro će u izgradnju novih velikih plinovoda od 2003. do 2006. uložiti 186,6 milijuna eura, kazao je Karačić. Od toga će 90 milijuna eura osigurati dugoročnim mostnim kreditom Europske investicijske banke (EIB), a preostalih 52 posto ukupnog iznosa izravno iz vlastitih prihoda od naplate transportne tarife. Ako to ne bude moguće, iznos koji bude nedostajao osigurat će HBOR. </p>
<p>HBOR je Plinacrou već pomogao u osiguravanju najpovoljnijeg kreditnog aranžmana, a vodit će i administrativne poslove te ih savjetovati kako najpovoljnije povlačiti tranše kredita i koristit taj novac. </p>
<p>Pregovori HBOR-a i Plinacroa s EIB-om trajali su oko godinu dana i sredinom prosinca očekuje se potpisivanje ugovora o dugoročnom kreditu od 90 milijuna eura. </p>
<p>Kredit je, inače, dogovoren na 20 godina uz pet godina počeka, a kamata može biti fiksna ili promjenjiva. Fiksna kamata bila bi 5,2 posto za cijelo vrijeme trajanja kredita, dok bi promjenjiva bila Euribor plus 0,4 posto, odnosno trenutačno ukupno 2,46 posto, kazao je Kovačev.</p>
<p>Promjenjiva je sada vrlo niska i primamljiva, ali pitanje je hoće li još dugo biti na toj razini, upozorio je Kovačev. </p>
<p>Projekt izgradnje plinovodnog sustava od 2003. do 2006., koji je lani prihvatila Vlada, obuhvaća izgradnju 84 milijuna eura vrijednog plinovoda Pula-Karlovac te 43 milijuna eura vrijedan plinovod Kutina-Slavonski Brod i 41 milijun dolara vrijedan plinovod Lučko-Ivanja Reka.</p>
<p>Izgradnjom tih cjevovoda i modernizacijom postojećeg plinovodnog sustava Hrvatska više neće ovisiti samo o jednom dobavnom pravcu za uvoz plina preko Slovenije, jer ćemo dobiti još dva preko Italije i Mađarske. Time će se smanjiti rizici i omogućiti konkurencija na tržištu, te olakšati izbor novog dobavljača plina na liberaliziranom tržištu, istaknuo je Karačić. Olakšat će se i nabavke sve potrebnijih dodatnih količina plina, što će pak olakšati priključivanje novih potrošača. </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li plinovod Pula-Karlovac, vrlo važan za eliminiranje zimskih problema s plinom, biti gotov u najavljenim rokovima, Karačić je odgovorio da mogu sve dovršiti do lipnja 2005. </p>
<p>Nakon dovršetka tog plinovoda od 2006. do 2010. planirana je izgradnja magistralnog plinovoda prema Dalmaciji. </p>
<p>»Za to već pripremamo dokumentaciju kako bi 2006. mogli početi gradnju«, kazao je Karačić.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Londonski Lloyd's ostvario rekordnu premiju</p>
<p>Premijski prihodi Lloyd'sa u 2003. godini dosegnuli su čak 23 milijarde dolara, što je najveća razina u povijesti Lloyd'sa</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Premijski prihodi koje je u 2003. godini ostvario Lloyd's of London dosegnuli su 23 milijarde dolara i to je najveći premijski volumen zabilježen u cjelokupnoj 300-godišnjoj povijesti ove institucije. Od toga polovica premije otpada na reosiguranje. </p>
<p>Iako je dijelom riječ o učincima ovogodišnjeg osjetnog poskupljenja reosiguranja, analitičari tvrde da je to konačan znak uspješno provedenog restrukturiranja Lloyd'sa kojem je, zbog velikih gubitaka, prije samo dvije godine prijetila čak i propast.</p>
<p>U Lloyd'su, najstarijoj i nekad najstabilnijoj svjetskoj »tržnici osiguranja« sada djeluje čak 71 Sindikat za preuzimanje rizika. Udio Imena privatnih osoba koje na profitnoj osnovi ulažu u osiguranje, u preuzimanju rizika smanjio se na samo 13 posto, a ukupan broj takvih ulagača, s nekadašnjih gotovo 30.000 smanjio se na manje od 4000.</p>
<p>Glavna je novina u načinu djelovanja Lloyd'sovih Sindikata da od ove jeseni ne smiju preuzeti veće rizike bez izričite dozvole velikih (re)osigurateljnih koncerna kojima neizravno i pripadaju. Uz to, Sindikati svoje planove rada moraju unaprijed predočiti posebnom središnjem tijelu u kojem glavnu riječ ima lord Peter Levene, predsjednik Lloyd's of London. Ako ih to tijelo ne prihvati, Sindikati svoje poduzetničke planove smiju ostvariti jedino izvan Lloyd'sa.</p>
<p>Na učestale prigovore da se time uvodi centralizam, nalik planskom gospodarstvu u nekadašnjim tzv. socijalističkim zemljama, Levene je uzvratio da time sprječava avanturizam zbog kojeg prošlih godina neki Sindikati nisu mogli ispuniti preuzete obveze. Bila je to posljedica bitke za tržište u kojoj su pojedini Sindikati snižavali cijene svojih usluga. Inače, u slučaju nelikvidnosti nekog Sindikata, (re)osigurateljne naknade isplaćuju se iz središnjeg Lloyd'sovog jamstvenog fonda. </p>
<p>Nakon provedenih reformi u načinu djelovanja Lloyd'sa, Sindikati se sada bore za tržište širenjem ponude koja sada obuhvaća sva osiguranja, od osiguranja brodova do pokrića za rizik terorističkog napada ili osiguranja svjetskih sportskih ili glumačkih zvijezda. </p>
<p>Kako predviđa Levene, reosiguranje će sljedećih godina biti sve skuplje, jer se gubici više ne mogu pokrivati plasmanima kapitala. </p>
<p>Prema njegovim riječima, u prošlih 20 godina u američkom neživotnom osiguranju, zbog preniskih cijena nastalo je čak 420 milijardi dolara gubitka, a oni su pokriveni dobicima na burzama što sada više nije moguće. </p>
<p>Peter Levene koji čvrstom rukom vodi Lloyd's nedavno je uveo i interno pravilo da Sindikati u dionicama smiju držati najviše pet posto ukupnog kapitala. </p>
<p>U planovima za sljedeću godinu, Lloyd's (koji je snažno zastupljen i u Hrvatskoj) prije svega će pokušati povećati svoj tržišni udio u Europskoj uniji, osobito u Francuskoj i Njemačkoj. </p>
<p>Loyd'sovi prihodi od premija u SAD-u, primjerice, u ovoj su godini iznosili više od osam milijardi dolara, a u Njemačkoj je, poslije dvogodišnjih napora da se poveća, ostvaren premijski prihod od nezadovoljavajućih 500 milijuna eura. </p>
<p>Naime, naizgled značajan ovogodišnji skok premije u Njemačkoj od 39 posto, ostvaren je ipak ponajprije zahvaljujući višekratnim poskupljenjima (re)osiguranja za industriju.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ugovor o suradnji Plive i farmaceutske kompanije Dr. Reddy's</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Pliva je s farmaceutskom kompanijom Dr. Reddy's Laboratories potpisala ugovor o razvoju i stavljanju na tržište 11 onkoloških proizvoda, izvijestili su u ponedjeljak iz Plive. Prema tom ugovoru, Dr. Reddy's će razvijati aktivne farmaceutske supstancije (API) i pripremati registracijske dosjee (DMF), dok će Pliva biti odgovorna za razvoj formulacija i pripremu registracijskih dosjea potrebnih za odobrenje za stavljanje na tržište. Pliva prema ugovoru ima ekskluzivna prava za stavljanje spomenutih proizvoda na tržište u 11 zemalja srednje i istočne Europe, polu-ekskluzivna prava za ostale zemlje srednje i istočne Europe i zapadnu Europu te ne-ekskluzivna prava za SAD. </p>
<p>Ova suradnja Plivi će omogućiti pristup zasad još uvijek nedovoljno dostupnim API-ijima, potrebnim za razvijanje i proširenje njezinog asortimana onkoloških proizvoda. Također, očekuje se da će se stavljanjem na tržište i prodajom ovih proizvoda na tržištima Europe i SAD-a, ubrzati rast Plivinog onkološkog poslovanja u cijelom svijetu. S druge strane, kroz partnerstvo s Plivom kompanija Dr. Reddy's ući će na tržište srednje i istočne Europe i time učvrstiti komercijalno prisustvo u regiji. Plivin je cilj, u suradnji s Dr. Reddy's-jem, u svoj proizvodni asortiman uvrstiti lijekove za liječenje najtežih oboljenja. Inače, prema podacima IMS-a, u 2002. je godini svjetsko tržište onkoloških proizvoda bilo teško 25 milijardi dolara.</p>
<p>Kompanija Dr. Reddy's Laboratories (NYSE: RDY), osnovana je 1984. godine. Riječ je, objašnjavaju iz Plive, o globalnoj farmaceutskoj kompaniji s dokazanim sposobnostima u fundamentalnim istraživanjima, koja je prisutna u svim segmentima farmaceutskog poslovanja. Proizvodi i prodaje gotove oblike lijekova, aktivne farmaceutske supstancije i biotehnološke proizvode u cijelom svijetu, fokusirajući se na Indiju, SAD, Europu i Rusiju. Također, provodi i istraživanja na području onkologije, šećerne bolesti, oboljenja srca i krvožilnog sustava, upala i bakterijskih infekcija. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Češke željeznice otpustit će sljedeće godine 6000 radnika</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Češke željeznice namjeravaju iduće godine otpustiti 6000 djelatnika. Prema poslovnom planu za 2004. broj zaposlenih trebao bi se smanjiti sa 78.600 na 72.600 ljudi. Time bi se smanjili troškovi za plaće, koji čine 50 posto svih troškova poduzeća. </p>
<p>Bit će to najveće smanjenje broja zaposlenih nakon 1999. godine. Dio otpuštenih radnika zamijenit će, kako je rekao glasnogovornik Čeških željeznica Petr St'ahlavsky, tehnika, a posebno novi sigurnosni uređaji, dok će dio otići u prijevremenu mirovinu uz otpremnine. U državnom proračunu u tu svrhu predviđeno je 200 milijuna kruna (oko 40 milijuna kuna). Dio sada zaposlenih otići će i u tvrtke kćeri, koje će se potom osamostaliti. Među prvima će sasvim samostalnima postati Istraživački željeznički institut, željeznički zdravstveni centar i praška turistička agencija Čeških željeznica. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Novo jačanje eura potaknulo pad europskih izvoznika </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Razočaravajući podaci o nezaposlenosti u SAD-u, objavljeni u petak, te daljnje jačanje eura, koji je u ponedjeljak sedmi dan za redom oborio rekord prema dolaru premašivši tečaj od 1,22 dolara, ponovno su potaknuli pad europskih indeksa. </p>
<p>Najlošije je prošao frankfurtski Dax, koji je pao 0,93 posto na 3806. Pariški CAC 40 je izgubio 0,61 posto spustivši se na 3436,2, dok je londonski FTSE 100 sa 4353,6 bodova bio 0,31 posto niži. DJ Stoxx 50 je pao 0,52 posto na 2571,4. Suprotno tome, newyorški su indeksi u prvih pola sata trgovanja rasli - Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite dobili su oko 0,3 posto. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, u ponedjeljak pao 3,16 posto na 10.045,34 boda. </p>
<p>Zbog jačanja eura izvoznici su ponovno bili među najvećim gubitnicima - Philips je pao 3 posto, Thomson i Nokia 1,7, a Alcatel, unatoč Moody'sovom povećanju rejtinga, 0,6 posto. U automobilskoj industriji, VW, BMW, Man i Renault izgubili su oko jedan posto, slično kao i Bayer i SAP. Siemens je pao 1,7 posto nakon što je objavljeno da je odgođena prodaja građevinske podružnice te njemačke grupacije. </p>
<p>Među rijetkim dobitnicima bio je britanski telekom Cable & Wireless koji je skočio više od 6 posto nakon što je objavio kako će se s tržišta SAD-a povući proglašenjem stečaja u svojoj gubitaškoj američkoj podružnici. Zahvaljujući tome troškovi povlačenja bit će znatno niži nego što se očekivalo. </p>
<p>Francuski Cap Gemini je porastao 2 posto nakon što je objavljeno da je konkurentna tvrtka ostala bez ugovora, vrijednog ukupno 4 do 5 milijardi funti, za upravljanje informatičkim sustavom britanske porezne uprave, a nadležna komisija je za posao predložila upravo Cap Gemini. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Sanaderu mandat za koalicijsku vladu, podržat će ga HSS, a neće SDP, HNS, HSP i IDS </p>
<p>Konstituirajuća sjednica Sabora i izglasavanje povjerenja novoj vladi bit će 22. i 23. prosinca / Nakon što predsjednik Mesić završi konzultacije sa svima, u utorak će službeno imenovati predsjednika HDZ-a mandatarom / Sanader najavio manju i efikasniju Vladu te da će se na jednoj od prvih sjednica odlučivati o smanjenju PDV-a / Sanader će biti samozatajniji da bi mu se Vlada održala, a ja odlučniji u opoziciji nego što sam mogao biti kao predsjednik koalicijske vlade, rekao je Račan, dodavši da nije loše otići u opoziciju »na nekoliko mjeseci« / HSLS i DC potvrdili da će poduprijeti novu vladu </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Konstituirajuća sjednica Sabora i izglasavanje povjerenja novoj vladi bit će 22. i 23. prosinca, dogovorili su u ponedjeljak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i budući premijer Ivo Sanader.</p>
<p> Šef države je susretom s HDZ-ovim izaslanstvom započeo dvodnevne konzultacije uoči odluke da mandat za sastavljane Vlade povjeri Sanaderu koji ga je u ponedjeljak uvjerio da ima potrebnu većinu zastupnika na svojoj strani.</p>
<p> Čelnik HDZ-a rekao je da nije došao Predsjedniku s potpisima zastupnika koji će ga podržati. »Nismo došli s potpisima jer oni u Ustavu ne postoje i nepotrebni su. Bitno je da u Saboru dovoljan broj zastupnika digne ruke za ovu vladu«, objasnio je budući premijer.</p>
<p>Nakon što završi konzultacije sa svima Mesić će Sanadera u utorak službeno imenovati mandatarom, s tim da se u ponedjeljak navečer o tome trebaju i telefonski dogovoriti. </p>
<p>Sanader je ponovio da je dogovorio koalicijsku vladu s HSLS-om i DC-om. S Hrvatskom strankom umirovljenika potpisao je sporazum o suradnji u Saboru, s nekoliko zastupnika nacionalnih manjina također, a HSS će ga poduprijeti. »Prema tome, imat ćemo dovoljno zastupnika koji će nas podržati«, poručio je Sanader. </p>
<p> Predsjednika Mesića upoznao je i s namjerama svoje stranke da smanji broj ministarstava, no nije iznosio detalje. »Nakon što mi Predsjednik povjeri mandat, idemo u završne konzultacije o sastavu Vlade. Želimo manju i efikasniju Vladu jer država mora biti što više servis građana, a što manje glomazni birokratski aparat«, ponovio je čelnik HDZ-a. Potvrdio je da će na jednoj od prvih sjednica Vlade odlučivati o smanjenju PDV-a s 22 na 20 posto, no još će se prije toga dogovarati o modalitetima – kada i kako to učiniti.</p>
<p> Budućem je premijeru prioritet što prije sastaviti Vladu, s čime su se suglasili i šef države i aktualni premijer Ivica Račan, a i budući Sanaderovi koalicijski partneri. </p>
<p>Sanader je odbacio tvrdnje kako mu se u sastavljanje Vlade miješaju strani veleposlanici s preporukom da u njoj ne budu pravaši Ante Đapića, ali ni neki hadezeovci poput Luke Bebića i Andrije Hebranga. »Ni u pogledu HSP-a, niti u pogledu sastavljanja Vlade i budućih koalicijskih partnera nije bilo sugestija ni jednoga veleposlanstva. Strani veleposlanici ne bi se na takav način usudili miješati u unutarnje stvari Hrvatske«, rekao je. A činjenicu da su to već učinili iskazujući rezervu prema HSP-u kojeg »ne žele« u novoj vladi, Sanader smatra »neuobičajenom u diplomatskoj praksi«, ali oni su »samo dali svoje mišljenje i nikome ništa nisu sugerirali«. Luka Bebić neće biti u Sanaderovoj vladi jer je sam to tražio, a Hebranga bi budući premijer rado vidio u njoj. </p>
<p>Bez obzira na bilo čija stajališta, HDZ neće mijenjati svoja stajališta o budućoj vladi, rezolutan je Sanader. S Đapićem je, napomenuo je, razgovarao samo o suradnji u Saboru, ali ne i o koaliranju u Vladi. </p>
<p>Nakon konzultacija s Mesićem zadovoljan je bio i Račan. Poručio je kako je i on zainteresiran da se napokon formira nova vlada i konstituira Sabor da bi se »vidjelo tko je pozicija, a tko opozicija« i kako bi »nova vlada preuzela odgovornost vlasti«. Nada se da će to biti završeno do Nove godine.</p>
<p> »Treba konstituirati Sabor, izglasati sva potrebna tijela u Saboru, ako se sastavlja drukčija Vlada izmijeniti Zakon o Vladi, te predložiti i prihvatiti u Saboru sastav nove vlade«, rekao je Račan izrazivši blagu sumnju da je to moguće tehnički odraditi do Božića u što je uvjeren Sanader. SDP, istaknuo je njegov predsjednik, u Saboru neće glasovati za HDZ-ovu vladu. »Ako me sjećanje ne vara, mi nismo u koaliciji s HDZ-om i ne formiramo Vladu. To znači da nećemo glasati za nju«, ponovio je Račan. </p>
<p>Kao premijer koalicijske vlade tijekom gotovo četiri godine neizravno je upozorio Sanadera da je lako biti odrješit i odlučan u opoziciji i izbornoj kampanji.</p>
<p> »To će Sanaderu biti daleko teže u koalicijskoj vladi«, poručio mu je njegov prethodnik na premijerskoj dužnosti, koji smatra da koalicijsku vladu nije lako formirati, a »još ju je teže održati«. To će Sanader tek vidjeti, tvrdi Račan dodajući kako ga »težina tog posla neće zaobići«.</p>
<p> Račan je rekao da mu nije žao što odlazi jer se ni na »stolac u kojem je sjedio nije naviknuo«, a rado će sa Sanaderom zamijeniti uloge. »On će biti nešto samozatajniji da bi mu se Vlada održala, a ja ću u opoziciji biti odlučniji nego što sam mogao biti kao predsjednik koalicijske vlade. Meni odgovara zamjena tih uloga, a koliko to odgovara Sanaderu, tek ćemo vidjeti«, rekao je Račan. </p>
<p> Nije želio prognozirati koliko će potrajati nova vlada ističući da će to ovisiti o tome koliko će biti kvalitetna. No neizravno je dao naslutiti što o tome misli rekavši kako nije loše otići u opoziciju »na nekoliko mjeseci«.</p>
<p> Račan je pozdravio Sanaderovu najavu smanjenja broja ministarstva podsjećajući da je i sâm to predlagao prije dvije godine, u sredini svoga mandata. No, tada za to nije dobio podršku u koaliciji. Ustvrdio je da s premijerske dužnosti odlazi zadovoljan jer je njegova vlada učinila gotovo sve što je mogla. </p>
<p>Koalicijski partneri Ive Sanadera iz HSLS-a i DC-a potvrdili su predsjedniku Mesiću da će poduprijeti novu vladu. Zastupnici HSLS-a još ne znaju hoće li i biti u Vladi jer o tome treba odlučiti Veliko vijeće HSLS-a, 13. prosinca. U DC-u nema takvih dilema – oni će sudjelovati u koalicijskoj vladi, a njihova zastupnica Vesna Škare-Ožbolt dići će ruku za Sanadera u Saboru.</p>
<p>No, četvorica IDS-ovih zastupnika neće dići ruku za novu vladu, potvrdio je predsjednik te stranke Ivan Jakovčić koji je na konzultacije stigao s predsjednicima LS-a, Libre i PGS-a. </p>
<p> IDS ostaje opozicija, a Jakovčić je izjavio kako je iskoristio priliku da predsjednika Mesića zamoli za pomoć u posredovanju ne bude li nova vlast imala razumijevanja za status Istre, što se, dodao je, već naslućuje. </p>
<p> Tu četvoricu iz prvog kruga konzultacija održanih u ponedjeljak na Pantovčaku predsjednik Mesić zadržao je na ručku, a poslije podne i predvečer sastao se sa s prvacima HNS-a, HSS-a i HSP-a.</p>
<p> U poslijepodnevnim terminima na konzultacije k predsjedniku Mesiću došli su čelnici HNS-a, HSS-a i HSP-a. Ništa nepoznato nije bilo ni u njihovim izjavama. Stranka Vesne Pusić ide u oporbu, a HDZ-ovu Vladu neće podržati. U svim ostalim slučajevima izjavila je Pusić, HNS će glasati ovisno o procjeni koliko mogu utjecati na sadržaj i promjene pojedinih zakonskih akata i Vladinih odluka. </p>
<p>U opoziciju ide i HSS, no njihovi zastupnici će glasati za povjerenje Sanaderu, izjavio je Zlatko Tomčić nakon susreta s Mesićem. Čelnik HSP-a Anto Đapić i dalje je na istim pozicijama, niti će ući u Sanaderovu Vladu, niti će glasati za povjerenje. No, Đapić je istaknuo, da je predsjednik Mesić u razgovoru s njim jasno rekao kako da nema nikakvih zapreka da HSP sudjeluje u vlasti. Prema Đapićevim riječima predsjednik Mesić je osudio neprimjereno ponašanje pojedinih veleposlanika EU koji su se izjasnili protiv pravaša u novoj Vladi.</p>
<p> »Predsjednik Mesić također je rekao kako je nedopustivo da se bilo tko miješa u formiranje hrvatske vlade i osudio je ponašanje pojedinih veleposlanika EU i njihovo neprimjereno ponašanje vezano uz izborne rezultate u Hrvatskoj i postizborne dogovore«, izjavio je Đapić novinarima nakon susreta s Mesićem. Također je rekao da će predsjednik Mesić na večeri s europskim veleposlanicima 16. prosinca i njima to reći, i upozoriti ih da hrvatski narod samostalno odlučuje o formiranju svoje vlade.</p>
<p> Međutim, predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko Predsjednikove riječi drukčije tumači od Đapića. Prema njegovom tumačenju Predsjednik nije »osudio neprimjereno ponašanje« stranih veleposlanika u Hrvatskoj, već je rekao da je »neprihvatljivo miješanje stranih veleposlanika u unutarnje stvari neke zemlje«.</p>
<p>U utorak prijepodne Predsjednik završava konzultacije razgovorom sa zastupnicima Hrvatske stranke umirovljenika i nacionalnih manjina, te nezavisnim zastupnikom Ivom Lončarom. Primit će i predstavnike Državnoga izbornog povjerenstva i ponovo predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera, kojemu će, kako se očekuje, predati mandat za sastav nove hrvatske vlade. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Većina došla na burzu zbog isteka ugovora na određeno vrijeme </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) potkraj studenoga bilo je 316.952 nezaposlenih osoba, što je 1,5 posto ili 4639 osoba više nego potkraj listopada. U odnosu na isti mjesec lani, to je 52.735 osoba, odnosno 14,3 posto manje, rekla je Marica Burić, rukovoditeljica Odjela statistike u HZZ-u, na redovnoj konferenciji za novinare u ponedjeljak.</p>
<p> Pad nezaposlenosti u odnosu na prošlu godinu bilježi se u svim županijama, dok je u odnosu na listopad nezaposlenost povećana u 17 županija, najmanje u Sisačko-moslavačkoj (za 0,1 posto), a najviše u Istarskoj (za 9,9 posto). </p>
<p>U studenom se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 23.817 osoba, među kojima je njih 18.331 s prethodnim radnim iskustvom. Najviše osoba na evidenciju još uvijek dolazi sa sezonskih poslova, odnosno iz hotela i restorana, potom iz prerađivačke industrije, trgovine i poljoprivrede. </p>
<p>Kad je riječ o ukupnom broju novoprijavljenih, 15.163 osobe došle su na evidenciju iz zaposlenosti, od čega njih 14.687 izravno iz radnog odnosa (njihov je broj povećan u odnosu na listopad sa 60,7 na 61,7 posto). Riječ je o osobama koje su se na Zavod najčešće vratile nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, što je u posljednje vrijeme najčešći razlog prestanka prethodnog radnog odnosa za osobe koje se prijavljuju na Zavod. </p>
<p> Od svih novoprijavljenih osoba u studenom, u 60,5 posto slučajeva razlog je bio upravo prekid radnog odnosa na određeno (u listopadu 64,7 posto), 23,9 posto dobilo je otkaz poslodavca, 2,7 posto osoba dalo je otkaz, a 7,6 posto završilo je radni odnos sporazumnim raskidom ugovora o radu. </p>
<p>Prestanak rada poslodavca za dolazak na Zavod bio je presudan u pet posto slučajeva. U studenom se povećao i broj osoba koje prije dolaska na evidenciju Zavoda nisu bile aktivne, sa 25,9 na 28,2 posto.</p>
<p>Od 19.718 osoba koje su brisane s evidencije Zavoda, 10.333 su se zaposlile, a 8845 je brisano iz ostalih razloga. Neredovito javljanje na evidenciju razlog je brisanja u 31,8 posto slučajeva (33,4 posto u listopadu), nepoštivanje zakonskih odredaba u 6,8 posto (u listopadu 7,6 posto). Još 4,3 posto osoba zaposleno je preko ugovora o djelu, 3,7 posto u nekom drugom obliku rada, a 45,8 posto sklopilo je ugovor o radu. U odnosu na listopad njihov se udio u odlascima s evidencije smanjio za 2,2 posto (u listopadu ih je bilo 48 posto). Najveći utjecaj na povećanje zaposlenosti u studenom zabilježen je u trgovini, obrazovanju, građevinarstvu, zdravstvu i uslugama.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Deset godina »Bijelog puta«</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – U organizaciji Kluba zastupnika DC-a, u ponedjeljak je u Hrvatskom saboru obilježena deseta obljetnica humanitarne akcije »Bijeli put« kojom je u jeku hrvatsko-bošnjačkih sukoba u srednju Bosnu dopremljena veća količina hrane i lijekova.</p>
<p>Koordinator akcije, potpredsjednik DC-a Slobodan Lang istaknuo je njezin velik doprinos prekidu ratnih sukoba i opstanku Hrvata u srednjoj Bosni. Javnost i političare u Hrvatskoj i BiH pozvao je da govore i o dobru koje je učinjeno na ovim prostorima, a ne jedino o zlu.</p>
<p> »'Bijeli put' bila je prva zajednička humanitarna akcija Katoličke crkve i islamske zajednice u Europi. BiH je točka nade, a ne beznađa i živi dokaz da je moguće činiti mir i dobro.</p>
<p> Uspjeli smo vratiti mir i ljude u svoje domove te spasiti većinu ljudi iz logora, a u sukobima Hrvata i Bošnjaka nije se dogodila Srebrenica«, rekao je Lang. </p>
<p> Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić ustvrdio je da humanitarne akcije za vrijeme rata svjedoče o ljubavi prema domovini i dobru na kojemu treba graditi bolju budućnost te je pozvao Hrvatsku da i dalje nastavi pomagati Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Sudionici skupa predložili su da Hrvatski sabor na dnevni red uvrsti temu o položaju Hrvata u srednjoj Bosni, a predsjednik Republike Stjepan Mesić pozvan je u posjet srednjoj Bosni te da svečano otvori bolnicu u Novoj Biloj. Bolnica je izgrađena pod pokroviteljstvom pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i iako već djeluje, dosad nije bila svečano otvorena. </p>
<p> U posjet srednjoj Bosni pozvani su i saborski zastupnici kako bi se upoznali s položajem i životom tamošnjih Hrvata. Predložena je gradnja gostinske kuće uz bolnicu koja bi omogućila stalni »ljudski most« između Hrvatske i srednje Bosne.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Engleskim zakonom« protiv nereda na utakmicama</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> – Splitski gradonačelnik Miroslav Buličić se prije početka sjednice Gradskog vijeća u ponedjeljak osvrnuo na subotnji navijački incident, koji se u Dugopolju dogodio nakon nogometne utakmice između Hajduka i Dinama.</p>
<p>»Iako se incident nije dogodio na području samog grada, osuđujemo ga. Takvo što potpuno je nepotrebno u trenutku kada sport treba biti okosnica prijateljstva. Nije dobro da se u ovako maloj državi događaju takve stvari, da ljudi nisu sigurni kada svojim automobilom iz Zagreba dođu u Split na utakmicu, i obratno«, zaključio je Buličić.</p>
<p>HČSP-ov vijećnik Luka Podrug smatra da ne bi smjelo sve ostati samo na osudi incidenta, nego da bi Grad Split trebao uspostaviti kontakt sa Zagrebom kako bi posredovali na relaciji »Torcida« – »Bad Blue Boys«.</p>
<p>»Već se dugo događa vandalizam koji često pothranjuje sama vlast. Moramo se mnogo energičnije usprotiviti kako se ovakvi incidenti ne bi izrodili u nešto mnogo gore«, rekao je Podrug.</p>
<p>HNS-ov vijećnik Jakša Marasović smatra da se takvi problemi neće riješiti dok Hrvatska ne donese »engleski zakon za nerede na utakmicama«, te je predložio da inicijativa za to krene upravo iz splitskog Gradskog vijeća.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Do prosinca razminirano 225 četvornih kilometara </p>
<p>Oto Jungwirth odbio tvrdnje da HRC neplanski raspisuje natječaje za razminiranje / »Ne možemo točno znati kada će netko od inozemnih donatora dati sredstva za razminiranje, niti kada će se državne tvrtke, poput Hrvatskih autocesta, odlučiti za razminiranje pojedinih područja«, kaže ravnatelj HCR-a</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Hrvatski centar za razminiranje je tijekom 11 mjeseci ove godine premašio plan za 2003., te je, umjesto predviđenih 110,6 četvornih kilometara, razminiranjem i tehničkim izvidom izuzeto 225 četvornih kilometara iz minski sumnjive površine. Također, u 2003. je zabilježeno 10 stradavanja, u kojima su dvije osobe smrtno stradale, četiri teško tjelesno ozlijeđene, a četiri lakše.</p>
<p> Potvrdio je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare Oto Jungwirth, ravnatelj HCR-a. On je također naglasio da je HCR uložio znatne napore kako bi do kraja 2004. imali precizniju sliku zagađenosti svih 111 minski zagađenih općina.</p>
<p>Na Vjesnikov upit da prokomentira tvrdnje Hrvatske udruge poslodavaca i Sindikata pirotehničara da HCR neplanski raspisuje natječaje za razminiranje, ravnatelj HCR-a je rekao kako se natječaji koji se financiraju iz državnog proračuna raspisuju kvartalno, te da tu nema riječi o neplanskom raspisivanju. </p>
<p>»No mi ne možemo točno znati kada će netko od inozemnih donatora dati sredstva za razminiranje, niti kada će se državne tvrtke, poput Hrvatskih autocesta, odlučiti za razminiranje pojedinih područja«, pojasnio je Jungwirth.</p>
<p>Upitan da prokomentira odluku američkog State Departmenta, koji putem International Trust Fonda (ITF) potpomaže razminiranje, a u kojoj stoji popis nekoliko hrvatskih tvrtki koje mogu za razminirati za ITF, Jungwirth je rekao da je HCR već reagirao na tu odluku, jer se na tom popisu, potvrdio je, nalaze i tvrtke koje svoj posao ne obavljaju kvalitetno. </p>
<p>Jungwirth je također podsjetio da je HCR – u suradnji s ugostiteljskim objektom »Slavonski dukat« te marketinškom kućom »Vemat« – organizirao humanitarnu akciju »Poznati kuhaju za vas« za prikupljanje novca za razminiranje te upozoravanje javnosti na problem mina u Hrvatskoj. Tijekom 19 humanitarnih večera na kojima je sudjelovalo četrdesetak javnih osoba prikupljeno je 47.000 kuna, te je postignut osnovni cilj – podizanje opće svijesti o opasnostima od mina. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ministarstvo rada sa 1500 kuna podupire studente bez roditeljske skrbi</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi potpisali su u ponedjeljak u Ministarstvu rada i socijalne skrbi ugovor o financijskoj potpori tijekom studiranja.</p>
<p>Osmero korisnika domova za djecu, koji su ove godine završili srednju školu i odlučili upisati studij, tim je ugovorom dobilo 1500 kuna mjesečne stipendije. </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović rekao je da se stipendijama nastoji potaknuti korisnike doma da si što brže svojim radom i znanjem osiguraju budućnost. Poručio je studentima da se od njih samo očekuje savjesno ispunjavanje obveza, a ne »nadobudno« studiranje.</p>
<p>U 18 domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi smješteno je 1630 djece, a srednju školu godišnje ih završi između 50 i 60.</p>
<p>Ministarstvo rada već treću godinu pruža financijsku potporu svim korisnicima domova koji uspiju upisati fakultet. Akademske godine 2001/2002. stipendije je dobilo osmero studenata, a lani jedanaestoro. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nova TV se ipak ne prodaje?</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Iako se posljednjih dana mnogo govorilo o prodaji Nove TV za iznos od 25 milijuna eura, izgleda da od toga ipak neće biti ništa. </p>
<p>Najzainteresiraniji za kupnju Nove TV bili su medijski magnat Rupert Murdoch, te CME (Central European Media Enterprises), čiji su predstavnici, prema nekim informacijama, u posljednje vrijeme pregovarali s odvjetnicima dvaju skupina dioničara te televizijske kuće. </p>
<p>Direktor Nove TV Ivica Blažičko tvrdi da nikakve prodaje nije trebalo biti, niti će se ona planira u budućnosti. »Nova TV nije na prodaju«, naglašava Blažičko te dodaje da je iznos koji se spominje također besmislen, jer oni samo u program svake godine ulože između 12 i 15 milijuna eura. </p>
<p>»Otvoreni smo za sve opcije koje se tiču partnerstva sa stranim medijskim kućama, no smatram da ne treba baš sve u ovoj zemlji prodati strancima«, ističe Blažičko. </p>
<p>S druge strane, Damir Vujinović, također direktor Nove TV, koji predstavlja drugi tabor dioničara, tvrdi da se ta televizija trebala prodati, te da su se dvije skupine dioničara dogovorile da će do prodaje doći. No, sada su pregovori stali, jer se, prema Vujinovićevim riječima, dioničari ipak ne mogu dogovoriti o ponudama i iznosima.</p>
<p>Podsjetimo, dvije skupine dioničara, čiji su predstavnici u javnosti direktori Blažičko i Vujinović, trenutačno vode petnaestak sudskih sporova jedni protiv drugih. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Prokazivala vukovarske branitelje</p>
<p>VUKOVAR, 8. prosinca</p>
<p> – Pred vijećem Županijskog suda u Vukovaru, kojim predsjeda sudac Nikola Bešenski, u ponedjeljak je nastavljeno suđenje Ivanki Savić (77) iz Vukovara, koju optužnica tereti da je između listopada 1991. i travnja 1992., u vrijeme agresije i nakon okupacije Vukovara, u gradu počinila ratni zločin protiv civila. </p>
<p>Prema optužnici, ona je prokazivala Hrvate i druge nesrbe koji su branili grad. Tako su, nakon njezina prokazivanja, od ostalih nesrpskih zarobljenika izdvojeni Blaženka Garvanović i Janoš Barna te im se od tada gubi trag. U društvu neprijateljskih vojnika zastrašivala je Hrvate, više puta dolazila u kuću Marije Blaznić govoreći joj da je od sada njezina sluškinja, a i ukrala joj je posteljinu, posuđe i još neke predmete. </p>
<p>Riječ je o obnovljenom sudskom postupku, jer je Savić 1994. godine u odsutnosti bila osuđena na osam godina zatvora. Nakon što je prije tri godine uhićena, omogućena joj je obnova sudskog postupka, a brani se sa slobode.</p>
<p>Kao i na prvoj glavnoj raspravi, održanoj potkraj studenoga, optužena je i u ponedjeljak u sudnici teatralno svoje lice pokrivala kaputom, skrivajući se od snimatelja i fotografa. Saslušana je svjedokinja Ivanka Konjetić, koju su sredinom listopada 1991. zarobili vojnici JNA. Ona je potvrdila kako ju je optužena prokazala, nakon čega je odvedena u logor »Velepromet« gdje je doživjela grozne torture. Svjedok Petar Brozović, također zatočenik u »Veleprometu«, rekao je Vijeću da je vidio optuženu u jednom od hangara u kojem su bili zarobljenici. Osim toga, vidio ju je i kako se šeta oko njih dok je s drugim zarobljenicima obavljao teške fizičke poslove u logorskom krugu. Glavna rasprava bit će nastavljena 29. prosinca, kada se očekuje saslušanje novih svjedoka. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader nudi HSLS-u ministarsko mjesto, odluka o koaliciji na Velikom vijeću </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Odluku o HSLS-ovu ulasku u koaliciju s HDZ-om, Veliko vijeće stranke donijet će u subotu. No, bez obzira kakva odluka bila, neupitna je potpora koju će naši zastupnici dati Ivi Sanaderu kao mandataru nove vlade, rekao je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša novinarima u ponedjeljak. On je to izjavio nakon sastanka koji je zajedno s novoizabranim zastupnicima svoje stranke Đurđom Adlešić i Ivanom Čehokom održao s predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom. </p>
<p>Budiša je dodao da im je Sanader ponudio vrlo prihvatljive uvjete za koaliciju, no nije se raspravljalo o pojedinim imenima budući da još nije donesena konačna odluka o koaliciji. Prema njegovim riječima, Sanader je ponudio HSLS-u jedno ministarsko mjesto, a kao mogućnost spominjalo se više resora. Budiša nije želio reći podržava li osobno koaliciju s HDZ-om, uz obrazloženje da se više ne namjerava kandidirati za predsjednika stranke, te da stoga ne želi svojim stavom opterećivati ljude koji će donijeti odluku o koaliciji, a zatim preuzeti odgovornost za upravljanje HSLS-om. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HDZ i DC potpisat će koalicijski sporazum do konstituirajuće sjednice Sabora </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – HDZ i DC do konstituirajuće sjednice novog saziva Sabora trebali bi potpisati koalicijski sporazum, a predstavniku DC-a ponuđeno je jedno ministarsko mjesto u budućoj vladi. To je zaključak sastanka predsjednika HDZ-a i DC-a Ive Sanadera i Mate Granića te njihovih zamjenica Jadranke Kosor i Vesne Škare-Ožbolt u ponedjeljak, na kojem se razgovaralo o strukturi i programu nove vlade. Škare-Ožbolt rekla je novinarima da se na sastanku nije govorilo o tome koje bi ministarsko mjesto pripalo DC-u i tko bi bio ministar ističući da ni u njezinoj stranci nisu raspravljali o konkretnim imenima. Dodala je da će buduća vlada Ive Sanadera biti koalicijska te da će DC-ovo sudjelovanje pridonijeti kvaliteti njezina rada. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Proglašeni službeni izborni rezultati </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – U broju 192 Narodnih novina od ponedjeljka, 8. prosinca, proglašeni su i objavljeni službeni i konačni rezultati parlamentarnih izbora. Time je počeo teći rok od 20 dana u kojem mora biti konstituiran Hrvatski sabor. U novom sazivu Sabor ima 152 zastupnika, jednog više nego u prošlom. U Saboru je 140 zastupnika izabranih sa stranačkih listi, osam zastupnika manjina, te šest iz dijaspore. Najviše mandata, 66, ima HDZ, slijedi koalicija SDP/Libra/LS i IDS s 43 mandata, koalicija HNS/SBHS/PGS s jedanaest, HSS ima devet, koalicija HSP/ZDS osam, HSLS/DC tri mandata, koliko ima i HSU, dok je jedan mandat osvojio HDSS. Manjinama je pripalo osam mandata. Dok se ne izabere novi predsjednik Sabora, saborskom sjednicom predsjedat će dosadašnji čelnik parlamenta Zlatko Tomčić. To je novost u odnosu na dosadašnje sazive Sabora kad su tu dužnost do izbora novoga predsjednika obavljali najstariji zastupnici. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Klarić: Ustavni sud mora biti neovisan o svim vlastima </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Bit ću vrlo rigorozan u tomu da Ustavni sud ostane samostalan i neovisan o svim drugim vlastima, rekao je novi predsjednik Ustavnoga suda Petar Klarić u ponedjeljak na konferenciji za novinare, dodajući da je za neovisnost potrebna materijalna podloga, a tu »Ustavni sud ne stoji dobro jer mu ponajprije nedostaje prostora za rad«. Primjerice, uskoro treba biti imenovan glavni tajnik Suda, ali nema prostorije u koju se može smjestiti. </p>
<p>Klarić, koji je u ponedjeljak stupio na dužnost predsjednika Ustavnog suda, istaknuo je da će razvijati »duh tolerancije u odlučivanju i korektne osobne odnose« u Sudu. Naglasio je da predsjednik tog suda »nije moćna osoba jer ima samo jedan glas u odlučivanju«. Zahvalio je bivšem predsjedniku Suda Smiljku Sokolu od kojeg je »stekao dragocjena iskustva«.</p>
<p> Sokol je izjavio da se »ne želi hvaliti, ali ni posipati pepelom«, jer je Sud postigao znatne rezultate u radu.</p>
<p> Od zaprimljenih 11.830 predmeta prije četiri godine, Ustavni sud riješio ih je 8291 ili 70 posto. Među primljenim predmetima čak 10.040 bile su ustavne tužbe kojih je riješeno 6905, a prihvaćeno ih je samo tri do četiri posto. Da je Ustavni sud zatrpan predmetima, svjedoči činjenica kako je ove godine zaprimljeno gotovo sto posto više predmeta nego 2000. godine. Po broju predmeta, Ustavni sud pripada među ustavne sudove u svijetu koji godišnje zaprimaju najviše predmeta, rekao je Sokol. Ustvrdio je da se u svom radu »nastojao držati Ustava i zakona« i »kloniti se političkih utjecaja«. »Nije bilo nikakvih političkih pritisaka u radu Suda iako u dijelu javnosti postoji drukčiji dojam«, rekao je Sokol ističući da se »Sud ne može svrstati ni desno ni lijevo, iako među sucima postoje svjetonazorske i druge razlike«. No, takve razlike postoje i među sucima u Njemačkoj, Sjedinjenim Državama ili Sloveniji, dodao je. Na upit da prokomentira tvrdnje bivšega suca Ustavnog suda Jurice Malčića, koji je u jednom tjedniku vrlo negativno govorio o radu Suda, Sokol je kazao da »te izjave više govore o Malčiću nego o radu Ustavnoga suda«. Sokol je dodao kako se zalagao da Malčić bude ponovo izabran u Sud, ali njegov izbor nije prošao. </p>
<p>Ustavni sud je moćan »onoliko koliko to sam želi«, a rad Suda može se ocjenjivati samo po odlukama koje je donio, mišljenje je bivšeg predsjednika tog suda. Sokol je ocijenio da su sve kritike sudskih odluka »bile neutemeljene«, te dodao da »oprašta onima koji su ga željeli dezavuirati«. Najavljeno je da će Ustavni sud objaviti zbornik sudske prakse i povećati knjižni fond, a popunit će se još jedno savjetničko mjesto. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pokrenut stečaj u »Lencu«, štrajk u mirovanju do četvrtka </p>
<p>RIJEKA, 8. prosinca</p>
<p> – U ponedjeljak je na Trgovačkom sudu u Rijeci i službeno pokrenut stečaj brodogradilišta »Viktor Lenac«. Istodobno radnici su počeli štrajkati zbog četiriju neisplaćenih plaća. </p>
<p>Nakon sastanka zaposlenika i stečajnog upravitelja Milenka Škrleca, štrajkaški odbor je oko 14 sati stavio štrajk u mirovanje, a radnici bi u utorak trebali početi raditi. Štrajk će biti u mirovanju do četvrtka kad radnici očekuju da im stečajni upravitelj kaže kad će dobiti zaostale plaće za koje je Vlada osigurala 1,8 milijuna eura.</p>
<p> Škrlec je rekao novinarima da će u utorak u Zagrebu u Vladi razgovarati o načinu isplate plaća, ističući da za to postoje tri modela, a vjeruje da će biti odabran onaj prema kojem bi radnici najbrže dobili novac. Dodao je da od ponedjeljka »Lenac« posluje s novim deviznim i žiroračunom. Naglasio je i da to brodogradilište nema imovinu koju bi se moglo prodati da se namire vjerovnici. </p>
<p>Inače, na sastanak zaposlenika sa stečajnim upraviteljem novinarima nije bio dopušten pristup. Portir je objasnio da je takvu odluku donio predsjednik Sindikata Damir Bačinović, koji je pak u proteklih pet mjeseci gotovo svakodnevno molio novinare za potporu »Lencu«. Novinari okupljeni ispred tog brodogradilišta u znak prosvjeda sastavili su priopćenje u kojem navode nezadovoljstvo načinom informiranja u »Lencu«, ponajviše zamjerajući Sindikatu na selektivnom pristupu novinskim kućama. </p>
<p>Škrlec i Bačinović ispričali su se novinarima za tu zabranu ulaska, uz tvrdnju stečajnog upravitelja kako nije znao da petnaestak novinara i snimatelja stoji ispred ulaza u tvrtku. Saznali smo i da je Bačinovićev dolazak na sastanak zaposlenika i stečajnog upravitelja bio popraćen gromoglasnim zvižducima. Na tom sastanku bio je i predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović koji je radnicima rekao da ne smiju odustati od zahtjeva da što prije dobiju tih 1,8 milijuna eura koje je obećala Vlada. Neslužbeno smo čuli od radnika da zapravo ne znaju zašto uopće štrajkaju kad u ovom trenutku u Martinšćici baš i nema previše posla. Naime, remont jednog broda priveden je kraju, glavninu radova na platformi »Marica« izvode kooperanti, dok su radovi na trajektu za »Jadroliniju« obustavljeni jer nema repromaterijala.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Do četvrtka rok Vladi za žalbu na presudu Općinskoga suda </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Državno odvjetništvo i branitelji generala Ante Gotovine potvrdili su u ponedjeljak da su primili djelomičnu presudu kojom je Vladi dan nalog da u tri dana Gotovininim odvjetnicima preda 77 dokumenata poslanih Haaškom sudu.</p>
<p> »Primili smo djelomičnu presudu zagrebačkog Općinskog suda, a Vlada, koju pred sudom zastupa Državno odvjetništvo, mora do četvrtka donijeti odluku o mogućoj žalbi«, izjavio je Hini zamjenik glavnoga državnog odvjetnika Jadranko Jug. Objasnio je da će daljnji potezi Državnog odvjetništva ovisiti o nalogu Vlade koja ima pravo žalbe u roku tri dana od primitka presude. Prema sudskoj odluci, žalba se podnosi Županijskom sudu i ne odgađa izvršenje presude.</p>
<p> Ante Vukorepa, jedan od Gotovininih branitelja, očekuje da će Vlada postupiti prema sudskoj odluci, te da će obrani odmah dostaviti tražene dokumente. Izrazivši zadovoljstvo djelomičnom presudom, Vukorepa je rekao da će obrana »napokon moći vidjeti dio dokumenata koji će pomoći u pripremi Gotovinine obrane«. Dodao je da obrana ne zna sadržaj 77 dokumenata na koje, prema sudskoj odluci, sada ima pravo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>NHS: Prosječna potrošačka košarica u studenom 7089 kuna</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> – Košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u studenom ostali nepromijenjeni jer su porasli za minimalnih 0,15 posto u odnosu na listopad.</p>
<p> Prosječna potrošačka košarica u studenom iznosila je 7089 kuna, ili deset kuna više nego u listopadu. Troškovi prehrane, higijene i odijevanja u studenom su stagnirali, dok su troškovi stanovanja porasli 0,5 posto.</p>
<p> Potrošačka košarica najskuplja je u Osijeku, gdje minimalni troškovi za prehranu, higijenu, odijevanje, stanovanje, prijevoz i kulturu mjesečno iznose 7252 kune. Slijede Split sa 7171 kunom, Vukovar sa 7152 kune, Rijeka sa 7085 kuna, Krk sa 7054 kune, Zagreb sa 6965 i Dubrovnik sa 6945 kuna.</p>
<p> Prosječna plaća pokriva 55,02 posto prosječne košarice. Pokrivenost je najveća u Dubrovniku (56,14 posto), a slijede Zagreb (55,98 posto), Krk (55,27 posto), Rijeka (55,03 posto), Vukovar (54,52 posto), Split (54,37 posto) i Osijek (53,76 posto).</p>
<p> NHS-ovom košaricom nisu obuhvaćeni troškovi za obrazovanje, zdravlje, godišnji odmor i sportske aktivnosti, te za novorođenčad, a pretpostavlja se da obitelj nema osobni automobil. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Optuženi Ivanković i Viteškić liječili se od PTSP-a </p>
<p>Vještak neuropsihijatar dr. Nikola Mandić rekao da su obojica, pod pretpostavkom da su počinili nedjelo, bili prosječno smanjeno ubrojivi </p>
<p>OSIJEK, 8. prosinca</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Osijeku u ponedjeljak je nastavljeno suđenje Nikoli Ivankoviću (43) i Enesu Viteškiću (33) iz Vladislavaca optuženima za ratni zločin počinjen nad civilima 1991. u Paulinu Dvoru. </p>
<p>Optužnica ih tereti da su navečer 11. prosinca 1991. kao pripadnici 2. pješačke čete 1. bojne 130. brigade Hrvatske vojske, koji su branili Paulin Dvor i okolna sela, s više zasad nepoznatih osoba ušli u kuću Andrije Bukvića u Paulinu Dvoru gdje su boravili civili srpske nacionalnosti. Prema optužnici, iz osvete su ubili devetnaest civila u dobi od 41 do 85 godina. </p>
<p>Obojica optuženika od 14. rujna prošle godine pritvoreni su u osječkom Okružnom zatvoru. </p>
<p>Pred velikim vijećem kojim predsjeda sudac Dragan Poljak, u ponedjeljak je svoj nalaz i mišljenje iznio vještak neuropsihijatar dr. Nikola Mandić. Prema njegovim riječima, obojica optuženika, pod pretpostavkom da su počinili nedjelo za koje ih se tereti, u to vrijeme bili prosječno smanjeno ubrojivi. </p>
<p>»Obojica su se liječili od posttraumatskog stresnog poremećaja, a Viteškiću se razvija i simptomatski alkoholizam«, objasnio je dr. Mandić. </p>
<p>Saslušanje dvojice ključnih svjedoka koji su u Srbiji i Crnoj Gori, još je neizvjesno jer odgovor na zamolbu kojom se traži njihovo saslušavanje osječkom Županijskom sudu nije stigao. </p>
<p>Budući da je nalaz balističkog vještačenja stigao na sud tek prije nekoliko dana, o njemu će se govoriti tek na sljedećoj raspravi zakazanoj za 3. veljače iduće godine. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031209].
|
