NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030909].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223265 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tko je, zapravo, u nas »zadužen« za turizam</p>
<p>Nevolja je u tome što ova turistička zemlja postiže (znatno) manje, nego bi objektivno trebala i mogla / Ima li ikakvih izgleda ili nade da nakon niza godina napokon dođe do normalna tretmana turizma i onoga što turizam donosi? / Ako već državna birokracija na turizam uglavnom odmahuje rukom (tomu najbolje svjedoči - praksa!), onda je shvatljivo da se taj sektor bori za svoj status</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - U svome maratonskom »ratovanju« s državom njezin turistički resor najvjerojatnije gubi još jedan spor. Ovaj se put radi o privatizaciji hotela: ministrica turizma predlaže privremenu obustavu (blokadu) toga procesa, a potpredsjednik Vlade ističe odlučno »ne«. O čemu se sve radi, koji su razlozi razilaženja, što je sve »pro« i »kontra«, tko sve koga i zašto nastoji omalovažiti (ili slično) u toj igri, bila bi doista dugačka priča.</p>
<p>Uostalom, privatizacijsko-pretvorbeni rašomon traje već godinama, a kako se god okrene, zna se da se taj proces pretvorio u tragikomediju i to nerijetko s političko-stranačkim razračunavanjima (dovoljno je spomenuti »slučaj Sunčani Hvar«!), da i ne spominjemo druge nesporazume i mućke.</p>
<p>No, to je druga, duga i posebna priča, a i ovo u povodu neprihvaćanja prijedloga resora o obustavi nedorečene privatizacije govori o statusu ili o tretmanu našega turističkog vodstva i branše u turističkoj državi Hrvatskoj. Dakle, kako turistička Hrvatska tretira resor (struku!) zaduženu da vodi i organizira gospodarsku granu od koje se očekuju promet i zarada kroz plasman usluga i, posebno, kroz (unosni!) izvoz na licu mjesta?</p>
<p>Što se tiče deklarativnosti, vjerojatno u malo kojoj receptivnoj zemlji turizam uživa takvu potporu, i to ne samo od vrhovne do »malomišćanske« vlasti nego, kako se to kaže, i šire, a hvalospjevi se čuju i u vlastitim redovima, u branši. »Prvaci Mediterana«, skokovito povećanje broja noćenja, inkaso sedam-osam milijardi dolara (nije preciznije navedeno radi li se o prometu ili o zaradi), itd. No, ti se hvalospjevi još mogu i shvatiti... Ako već državna birokracija na turizam uglavnom odmahuje rukom (tomu najbolje svjedoči - praksa!), onda je shvatljivo da se taj sektor bori za svoj status!</p>
<p>Doista, bila bi zanimljiva lista »bitaka« koje je hrvatski turizam izgubio u »ratovanju« s vlastitom turističkom državom. Ovih dana, na primjer, čitamo o »slučaju« divlje gradnje u zabranjenoj (zaštićenoj) zoni u Makarskoj, ali... Ministarstvo zaštite okoliša »...više nema ni kune za rušenje«. Takvih žalosnih primjera ima tko zna već koliko, broje se stotinama, a spomenuti samo potvrđuje da je hrvatski turizam izgubio bitku s državnom preventivom koja doslovce kroz prste gleda na uništavanje jadranskih prirodnih vrijednosti i bogatstava, dakle turističkom osnovicom.</p>
<p> Divlja gradnja i betonski teror već godinama imaju čvrste pozicije i tretman na našoj rivijeri, kao i uzurpacija pomorskog dobra, kao i mutna (čast iznimkama!) hotelska privatizacija, kao i sivo-crno poslovanje, kao i pljačka podmorja... Istodobno Republika Hrvatska ima resore koji su zaduženi i plaćeni da bi osigurali normalne uvjete turističkog života i rada i očuvanje prirodne (i druge) baštine. Jadna je i tužna spoznaja da ti resori (od državnih do »malomišćanskih«) traljavo obavljaju svoj posao i ako tako nastave, veliko je pitanje hoće li se turistička Hrvatska u dogledno vrijeme moći pohvaliti fizičkim prometom poput vrlo dobrog ovogodišnjega.</p>
<p>Što da u takvim (ne)prilikama radi naš turistički resor ili sektor? Definitivno je nemoćan »promijeniti igru« ili dokazati državnoj birokraciji koliko se štete čini turizmu. Pa kad je već tako, vjerojatno mu ne preostaje drugo nego srediti stanje u svojim redovima jer s postojećim »ugledom« nema što očekivati. Praksa, naime, potvrđuje da mu je autoritet slabašan...</p>
<p>Neoboriva je istina da receptivnu zemlju ne čini samo njezin turistički resor nego i najmanje pet-šest ostalih (npr. prometa i veza, gospodarstva, financija, poljoprivrede, zaštite okoliša, javnih radova, obrta, MUP...), ali uz važnu napomenu da ta skupina ostalih nije zadužena za ono najvažnije - organizaciju i pripremanje izvanpansionskih programa i sadržaja! Baš taj dio ponude jedan je od vodećih aduta svake receptivne zemlje i najunosniji izvor zarade. Baš u tome turistička Hrvatska, u odnosu na potrebe i mogućnosti, slabo kotira, zapravo mizerno u usporedbi s konkurencijom na Sredozemlju. Zašto se njezina turistička organizacija ili njezin za to zaduženi i plaćeni dio ne prihvati toga posla? Što radi onih najmanje šest-sedam mjeseci dok nema turista? </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Albanija je svjesna značenja Jadransko-jonske ceste, a Slovenija nije</p>
<p>Jadransko-jonska cesta bit će najkraći put iz Europe prema Srednjem istoku / Dok Hrvatska priželjkuje što skorije povezivanje Rijeke s Trstom, Slovencima je prioritetnija gradnja prometnice od Ptuja do Macelja kao dio 10. koridora, koji ide od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba i Beograda do Skopja i Soluna</p>
<p>RIJEKA, 8. rujna</p>
<p> - Slovence je dosta neugodno iznenadila nedavna izjava bivšeg tršćanskoga gradonačelnika, a sadašnjeg predsjednika Vlade talijanske pokrajine Furlanije - Julijske krajine Riccarda Illya o tome da je Italija zainteresirana za gradnju autoceste Trst - Rijeka te da je spremna financijski pomoći gradnju dionice kroz Sloveniju, ali mu se čini da je namjera Slovenije prometno izolirati Hrvatsku da se ne bi izravno cestovno povezali Trst i Rijeka.</p>
<p> Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan također je nekoliko puta istaknuo da su Hrvatska i Italija zainteresirane za povezivanje autocestom, a on je optimističan odnosno vjeruje da će se »prijateljska Slovenija kooperativno ponašati u realizaciji izgradnje te prometnice«.</p>
<p>Doduše, Slovence ponajprije zanima prometno povezivanje s Italijom i Mađarskom prema kojima su sagradili i nove željezničke pruge kako bi svoju luku Kopar povezali s Trstom odnosno s Budimpeštom. Odugovlačenjem s gradnjom cestovne prometnice prema Hrvatskoj, koja je u stvari dio međunarodnog prometnog smjera, najvjerojatnije nastoje dobiti na vremenu za svoje pozicioniranje u Europskoj uniji u odnosu na Hrvatsku. I dok Hrvatska priželjkuje što skorije povezivanje Rijeke s Trstom, Slovencima je prioritetnija gradnja prometnice od Ptuja do Macelja kao dio 10. koridora, koji ide od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba i Beograda do Skopja i Soluna. </p>
<p>Kad je riječ o Jadransko-jonskoj cesti, koja će biti dugačka oko 1160 km, a koja još nije službeni europski prometni koridor, treba imati na umu da će to biti najkraći put iz Europe prema Srednjem istoku. Ta prometnica koštat će šest milijardi dolara, a 586 kilometara prolazit će kroz Hrvatsku. Treba reći da Hrvatska tu svoju dionicu vrijednu tri milijarde dolara gradi vlastitim novcem. Grci pak grade dionicu Jadransko-jonske ceste od Atene do albanske granice, a za nju je životno zainteresirana i Albanija, koja je već izgradila 40 kilometara te nastavlja gradnju prema granici sa Crnom Gorom.</p>
<p> Sad je pitanje kad će hrvatski sjeverni i južni susjedi, Slovenija i Crna Gora, početi gradnju Jadransko-jonske ceste prema Hrvatskoj. Albanci su očito svjesni da im Jadransko-jonska cesta u mnogome može život promijeniti na bolje, kao što je primjerice u Italiji Autocesta Sunca gospodarski probudila siromašni jug »čizmice«. </p>
<p>Vjerojatno i u Sloveniji postaju svjesni da bi od tranzita za Srednji istok mogli uzimati lijepe novce, pa se može očekivati da i oni ipak krenu s gradnjom svoje dionice toga budućeg prometnog koridora. </p>
<p>Riječki saborski zastupnik HSLS-a Željko Glavan smatra da negradnjom 30 kilometara ceste prema hrvatskoj granici Slovenci neće zaustaviti razvoj naše zemlje ni najezdu stranih turista na hrvatski Jadran, posebice ne slovenskih. Prema njegovu mišljenju, i Mađarska se pomalo slično ponaša kao i Slovenija, jer ni ona previše ne žuri graditi ceste od Balatona prema hrvatskoj granici. Glavan smatra da nije problem u tome što naši susjedi ne grade ceste prema granici s Hrvatskom, nego u tome što hrvatski političari ne mogu zauzeti zajednički stav prema susjedima.</p>
<p>»Točno je da se sa susjedima treba dogovarati, ali to nije strateški ključno, jer postoje međunarodni akti o granicama kojih se svaka zemlja kad-tad mora početi pridržavati. To znači da bi Slovenija u svojim nastojanjima da prometno izolira Hrvatsku mogla ponajprije sama sebi naštetiti«, zaključio je Glavan.</p>
<p>Gradnjom autoceste od Rupe do Žute Lokve bit će riješen riječki prometni smjer odnosno zapadni ulaz u Hrvatsku - na kojem se sada stvaraju velike kolone vozila zbog neodgovarajućih prometnica od Matulja do Rupe, kao i ulicama zapadnog dijela Rijeke - koji već petnaestak godina glumi dio riječke zaobilaznice.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Ivica Pančić stvara famu da je branitelj s PTSP-jem ubojica za volanom«</p>
<p>Nemamo mi ništa protiv uvođenja reda, ali tražimo da se prestane s neutemeljenim optužbama. Dosta nam je priča o privilegijima kad oboljeli od PTSP-a prima 117 kuna na osnovi invaliditeta i mirovinu od 1500 kuna, kaže Svedrec</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Nakon što je braniteljski ministar Ivica Pančić dao nalog liječničkim komisijama da pacijente s dijagnozom posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) prijavljuju i šalju MUP-u kako bi se tamo odlučilo o njihovoj sposobnosti za nošenje oružja i posjedovanje vozačke dozvole, uslijedila je burna reakcija oboljelih branitelja. Novo Pančićevo problematiziranje činjenice, što od 10.000 branitelja oboljelih od PTSP-a njih 9000 ima vozačku dozvolu, a 3000 i oružani list, na noge se podiglo sedam braniteljskih udruga sa županijske razine. Prošle subote ujedinile su se u Zajednicu udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, a za predsjednika je izabran Dubravko Svedrec, koji je odgovorio Vjesniku na pitanja o problemima s kojima se te udruge suočavaju.</p>
<p>• Je li sukob s ministrom Pančićem razlog zbog kojeg ste Vladi odmah uputili otvoreno pismo i zatražili objavljivanje broja suicida hrvatskih branitelja?</p>
<p>- Problem je što ministar Ivica Pančić u ove četiri godine sustavno progoni branitelje. Najprije je krenuo sa stvaranjem fame o tzv. lažnim invalidima, a kad takve nije našao, počeo je progoniti oboljele od PTSP-a. Njegove izjave o oduzimanju 9000 vozačkih dozvola i 3000 oružnih listova dovele su oboljele branitelje na rub strpljenja. To je kap polako počela prelijevati čašu, a ako je prelije, ne znam tko će odgovarati. </p>
<p>• Može li se stanje riješiti bez prosvjeda? </p>
<p>- Mi ćemo inzistirati na demokratskim metodama, a vjerujemo da ni Vladi ni ministru Pančiću ne treba nezadovoljstvo 10.000 oboljelih branitelja. Izlazak na ulicu neće nikome pomoći. Osim toga, mi smo stvarali našu državu i nećemo biti njezini agresori. Dosta je nama bilo srpskih barikada. Demokratskim putem dokazat ćemo što nam se godinama pokušava napraviti.</p>
<p>• Na što mislite?</p>
<p>- Na najnovije izjave kojima Pančić provocira branitelje. Igra se oboljelima kao da želi da kap prelije čašu. O nama se godinama ne skrbi; još od početka HDZ-ove vlasti, PTSP se nije željelo prihvatiti kao bolest. Nije se željelo pomoći ljudima, a HDZ-ova vlast tvrdila je da Hrvati ne mogu bolovati od nje. Pančić je to nastavio, tvrdeći da je najbolji lijek za PTSP radna terapija, a da branitelji ne želi raditi.</p>
<p>• Je li to istina?</p>
<p> - Ma, dajte. To je čista laž. Pančić je najprije stvorio famu da su oboljeli od PTSP-a tempirane bombe i profesionalne ubojice za volanom, a potom servirao priču o radnoj terapiji. Naravno da nitko sad ne želi zaposliti branitelja. Slika o nama kao potencijalnim ubojicama sustavno je stvarana i bit će je teško promijeniti.</p>
<p>• Mislite li da će Pančić ustrajati?</p>
<p>- On je pokrenuo je postupak za oduzimanja vozačkih dozvola braniteljima oboljelima od PTSP-a, a Vlada ga očito podržava u tome. Žalosno je, međutim, da ga nitko nije pitao po kojim zakonima to namjerava provesti. Nitko nije stao u zaštitu oboljelih branitelja. Ni isticanjem da 3000 oboljelih ima oružne listove, Pančić ne želi zaštititi branitelje. Naprotiv, oba podatka su puštena u javnost samo s jednim ciljem: stvoriti pogrešnu sliku o hrvatskim braniteljima.</p>
<p>• Jesu li oboljeli od PTSP-a potencijalno opasni vozači?</p>
<p>- Umjesto odgovora, predlažem da se napravi stručna analiza. Neka Ministarstvo usporedi postotak učešća oboljelih od PTSP-a u prometnim nesrećama s, primjerice, nesrećama srčanih bolesnika.</p>
<p>• Koji je razlog da ste od Vlade zatražili da objavi podatke o broju suicida branitelja i testiranju testom MMPI-2?</p>
<p>- Neka javnost vidi kako država skrbi o hrvatskim braniteljima. Mi smo vodili vlastitu evidenciju, a po njoj je više od 1600 branitelja do danas diglo ruku na sebe. Na takve brojke Ministarstvo je zakonom ograničilo razdoblje po kojem se suicid dovode u vezu s Domovinskim ratom. Primjerice, ako branitelj strada nakon propisanog roka, njegova obitelj ne dobiva nikakvu pomoć, a to je za nas nedopustivo. </p>
<p>• Tražite objavljivanje rezultata testiranja upitnikom MMPI-2.</p>
<p>- Njegovim uvođenjem, branitelji su iskorišteni kao pokusni kunići, a stvarni problemi gurnuti su pod tepih. Ugrožena su ljudska prava oboljelih, a ni HHO niti saborski zastupnici nisu reagirali. Sumnjamo da je u testiranje utrošen velik novac, jer je Ministarstvo zdravstva plaćalo jedan test 350 kuna, a testiranje još 420 kuna. Testirano je 10.000 ljudi, pa sami izračunajte.</p>
<p>• Znači li sukob s Pančićem da se protivite reviziji?</p>
<p>- Nemamo mi ništa protiv uvođenja reda, ali tražimo da se prestane s neutemeljenim optužbama. Dosta nam je priča o privilegijima kad oboljeli od PTSP-a prima 117 kuna na osnovi invaliditeta i mirovinu od 1500 kuna. To ne znači da smo protiv revizija, ali ne pristajemo da se sve oboljele od PTSP-a i branitelje koji su dali svoje zdravlje za stvaranje Hrvatske optužuje da su lažni. Neka Pančić objavi imena i prezimena onih koji su činili nepravilnosti. Bolesne neka već jednom pusti na miru. </p>
<p>To što je dr. Herman Vukušić uz nas, nema nikakve veze s politikom</p>
<p>• Tvrdi se da iza vas i Zajednice udruga oboljelih od PTSP-a stoje dr. Herman Vukušić i HSLS. Kako to komentirate? </p>
<p>- Žalosno je što to misli i ministar Pančić, iako mi nismo dio ničijih manipulacija, pa ni njegovih. Nemamo veze ni sa kakvim zakulisnim igricama političkih stranka. Što se tiče dr. Vukušića, istina je da smo svojedobno tražili pomoć od američkog centra za PTSP, a oni su nas uputili na glavnog stručnjaka kojeg imaju u Europi. Od tada surađujemo s Vukušićem, a on se predano bori za naša prava. U stručnom smislu, on doista stoji iza nas, ali politički nemamo nikakve veze. Struku i politiku pokušava miješati ministar Pančić. On Zajednicu udruga gura između dviju vatri, no, po ministrovoj logici, moglo bi se reći da smo i HSP-ova udruga, jer smo surađivali u izradi njihova prijedloga novog braniteljskog zakona. Istina je da nije bilo skupa, tribine ili konvencije na koju nismo zvali ministra Pančiću. Njega pitajte zašto se nikad nije odazvao. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Važno je dostojanstvo, ne novac</p>
<p>Točan broj nije lako utvrditi jer u literaturi ima slučajeva da se bolest pojavljuje i nakon 45 godina / U svijetu se računa da od PTSP-a boluje jedan posto ukupnog pučanstva, dakle, u Hrvatskoj približno 45.000 ljudi, rekao je prof. dr. Vladimir Gruden / Društvo bi trebalo zaustaviti apsurdan i neviđen progon branitelja i nasuprot tome odati im priznanje, smatra dr. Vukušić</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Koliko je u Hrvatskoj oboljelih od posttraumatskog stresnog sindroma ne znaju ni stručnjaci. Jedni smatraju da smo u minulom ratu »svi načeti«, a drugi da je broj stvarno bolesnih upola manji od pretpostavljenog. Kako je stjecanje statusa oboljelog od PTSP-a u vezi s mirovinskim pravima, sve se svelo na dokazivanje bolesti i na sumnje, opravdano ili neopravdano, pa je katkad i stvarno bolesnima dan epitet simulanata... </p>
<p>»U svijetu se računa da od PTSP-a boluje jedan posto ukupnog pučanstva, dakle, u Hrvatskoj približno 45.000 ljudi«, kaže prof. dr. Vladimir Gruden, profesor psihološke medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Više je kategorija oboljelih: od onih s prve crte bojišnice, preko logoraša do prognanika. Simptomi su strah i depresija, nesanica, agresija i autoagresija (samoubojstva), a najvažnije su intruzivne misli, odnosno stalno vraćanje na događaj u budnosti ili u snovima. Važan simptom je i prevelika osjetljivost i tendencija izolaciji. Prof. Gruden liječi mnogo oboljelih s uspješnošću od približno 10 do 20 posto, što procjenjuje prema broju vraćenih »normalnom« životu. Točan broj nije lako utvrditi jer u literaturi ima slučajeva da se bolest pojavljuje i nakon 45 godina! </p>
<p>Gruden smatra da se država ne brine primjereno o oboljelima od PTSP-a jer nema prave koordinacije, a nerijetko se branitelje i politički instrumentalizira i tako dodatno traumatizira. Braniteljima, smatra, najprije treba vratiti dostojanstvo i čast, uz što idu i određena prava, a odbija tvrdnje da su svi oboljeli od PTSP-a nesposobni. U psihijatriji se, naime, ne daju ocjene sposobnosti na osnovi dijagnoze nego vještačenjem svakoga posebno.</p>
<p>Doc. dr. Vlado Jukić, ravnatelj Psihijatrijske klinike Vrapče, rekao je da se ne zna točan broj oboljelih od PTSP-a, jer nema prave epidemiološke studije, osim posrednih procjena i službenog broja onih koji su na račun PTSP-a stekli mirovinu. Navodno se psihijatrima javilo 50 do 60 tisuća ljudi koji su bili na ratištu. No, istražujući tu pojavu prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, otkrio je da je samo 42 posto stvarno bolesnih među onima s klinički verificiranom dijagnozom PTSP-a. Takva Jukićeva procjena izazvala je negodovanja, ali on smatra da je »strog, ali pravedan«.</p>
<p> Dr. Herman Vukušić iznosi epidemiološke podatke prema kojima PTSP ima 20 do 40 posto onih koji su bili u ratu, odnosno najmanje 26.000 ljudi. »S obzirom na to da je jedan od najvažnijih čimbenika u izliječenju osjećaj sigurnosti, i najmanjim pritiskom na njih, osobito zadnjih mjeseci (sekundarna viktimizacija), mogućnosti izliječenja su neznatne«, izjavio je Vukušić. Društvo bi, smatra, trebalo zaustaviti apsurdan i neviđen progon branitelja i nasuprot tome odati im priznanje. Pritom nisu važni novci i beneficije nego čista zahvalnost. U institucionalnom smislu to znači dostojno obilježiti njihove obljetnice koje obnašatelji vlasti ne bi smjeli izbjegavati izgovarajući se prezauzetošću, za razliku od obilježavanja obljetnica iz Drugoga svjetskoga rata.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Krbava je za pet stoljeća obilježila sudbinu hrvatskoga naroda</p>
<p>Razlog zbog kojeg Hrvati nikad u povijesti nisu Krbavi dali ono mitsko i epsko značenje, koji su Srbi dali Kosovu, leži prije svega u emocionalnim razlozima</p>
<p>ZAGREB, 9. rujna</p>
<p> - Inicijativa da se napokon na odgovarajući način obilježi znamenita Krbavska bitka, koja se 1493., prije 510 godina, odigrala na istoimenom polju kod današnje Udbine, nesumnjivo ima jaku kulturno-povijesnu osnovicu. Ostavimo li po strani ponovno povlačenje niti zamršenog klupka iz Drugog svjetskog rata, u stilu »tko je koga tjerao iz Udbine», ostaje činjenica da je Krbavska bitka bila 450 godina prije partizana, ustaša i četnika. I s potonjima nema ama baš ništa (na svu sreću, jer u suprotnom ne bi završila do današnjeg dana). Krbava je za hrvatski narod jedna od onih prijelomnih povjesnih točaka kao što je Hastings za Britance, Borodino za Ruse, Waterloo za Francuze ili Kosovo za Srbe. Povjesničari će možda reći da se radilo o maloj, vojno nezanimljivoj i strateški beznačajnoj bitci, međutim, ona je bitno odredila subinu Hrvatske za daljnja stoljeća. Naime, u vrijeme kad se Zapadna Europa okreće Novom svijetu (Columbo se samo godinu dana ranije, 1492., iskrcao u San Salvadoru), Hrvatska se sučeljava s moćnim osmanskim imperijem koji sve snažnije grabi u prostor hrvatsko-ugarskog kraljevstva. </p>
<p>I dok je dvije godine ranije, 1491., hrvatska vojska pod banom Ladislavom Egervarijem i hrvatskim knezovima, potukla Turke u bici kod Vrpila blizu Udbine, na Krbavi je bila lošije sreće. Sa svega 8000 lakih konjanika bosanski sadžakbeg Jakub-paša namamio je u zasjedu i do nogu potukao hrvatsku vojsku pod vodstvom bana Emerika Derenčina, koja je brojila oko 3000 teških konjanika, 2000 pješaka, a ostatak vojske sačinjavali su slabo naoružani i vojno nevješti seljaci. Računa se da je tada na Krbavskom polju stradalo oko 10.000 hrvatskih branitelja. Ta je bitka slomila vojnu moć hrvatske feudalne države i omogućila Turcima slobodan prodor preko Like - kičme tadašnje Hrvatske. Ona je na svoj način bila uvertira u veliki hrvatsko-ugarski poraz kod Mohača 1526., natjeravši Hrvate da između dva zla - Osmanskog i Habsburškog imperija - izaberu manje, ovo potonje. </p>
<p>Tako je Krbavska bitka nesumnjivo odredila budućnost hrvatskog naroda i hrvatske države za dugi niz stoljeća protkanih neprestanim ratovima s Turcima, koji nisu samo kulturno i gospodarski unazadili već i uzrokovali stoljetnu demografsku stagnaciju Hrvatske. Ona je, u okvirima Balkana, jednako sudbonosna za Hrvate kao i Marica za Bugare (1371.), Kosovo za Srbe (1389.), a Nikopolj za Mađare (1396.)</p>
<p>Razlog zbog kojeg Hrvati nikad u povijesti nisu Krbavi dali ono mitsko i epsko značenje, koji su Srbi dali Kosovu, leži prije svega u emocionalnim razlozima. Srbija je nakon Kosova za čitava črtiri i pol stoljeća postala otomanska provincija te je mit o Kosovu ostao kao sjećanje na nekad moćnu srpsku državu. Hrvatska je nakon Krbave nastavila borbu za opstanak u kojoj nije bilo vremena za mitove. Hrvati od ovog memorijalnog centra ne trebaju danas stvarati svoj Gazimestan, ali imaju neosporno pravo sjećati se Krbave.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Momčilović: Memorijalni centar mogao bi naštetiti odnosima Hrvata i Srba</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Naćelnik općine Udbina Stanko Momčilović nerado je pristao na razgovor o podizanju Memorijalnog centra hrvatskih mučenika kraj Udbine zbog, kako je rekao, pogrešnih medijskih interpretacija razloga, zbog kojih neće doći na obilježavanje 510. obljetnice Krbavske bitke i polaganja kamena temeljca za centar. Upitan, je li točno da se ne slaže s podizanjem centra jer »rehabilitira ustaštvo i fašizam«, Momčilović je odgovorio da to nije rekao. Dodao je da je našem dopisniku samo faksirao pismo koje je poslao gospićko-senjskom biskupu Mili Bogoviću, te da je on je stvari izvukao iz konteksta. Osnovni razlog njegova neodazivanja je taj, što je općina u čitavom projektu ignorirana. </p>
<p>O tvrdnjama biskupa Bogovića, da je o svemu razgovarao s njime još prije dva mjeseca, te nakon toga dostavio skice, brojeve katastarskih čestica te sve potrebne podatke, Momčilović je potvrdio da je biskup bio kod njega zbog izrade prostornog plana Udbine. Tvrdi da je cijelo vrijeme biskup Bogović govorio da oni imaju ideju, da još razmišljaju, da je u pitanju ogroman tim. Stalno je, dodao je Momčilović, isticao kao pokrovitelja predsjednika Sabora Tomčića, »kao da će mu on omogućiti da zaobiđe sve zakone pri izgradnji«.</p>
<p>Na upit, postoje li osim formalnih, još kakve objektivne prepreke za gradnju, Momčilović je rekao da, što se tiče općine, prepreke ne postoje. Napomenuo je da su spremni pomoći i od skromnih sredstava izdvojiti desetak tisuća, jer na njihovom području živi i oko 600 Hrvata. No, tvrdi, da nitko nije zatražio pomoć. U vezi sa sumnjama da bi izgradnja Memorijalnog centra hrvatskih mučenika mogla negativno utjecati na odnose između tamošnjih Hrvata i Srba, Momčilović se boji da bi izgradnja mogla nanijeti štete njihovim odnosima. Ističe da je narod Udbine osjetljiv te prenaglašavanje nečeg hrvatskog Srbi doživljavaju kao napad na sebe, a ako se ističe nešto pravoslavno, slično reagira druga strana.</p>
<p>Na usporedbu, kako Srbi stoljećima slave svoje Kosovo, te da Hrvati imaju povijesno pravo da dostojno obilježe sjećanje na svoju Krbavu, Momčilović je uzvratio da je uvijek isticao da je iz kraja u kojem se odigrala čuvena Krbavska bitka. Zato se slaže da se obljetnica obilježi na najznačajniji način, ali ga malo smeta što čitav projekt ide preko Crkve, jer je to, prema njegovu mišljenju - ipak jedan svjetovni događaj. Na kraju se složio s tim, da i Crkva ima u svemu svoj udio, ali da u projektu mora biti uključena i lokalna samouprava. </p>
<p>Momčilović nam je potvrdio da neće sudjelovati u svečanostima, jer nije pozvan kao domaćin, već kao gost. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Slučaj male Ele: Strah ponovo odnosi pobjedu nad tolerancijom </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Gotovo 550.000 djece u ponedjeljak ujutro znalo je da će ići u školu. Samo jedno dijete to nije znalo do posljednjeg trenutka. Kakav je bio Elin prvi školski dan u Kutini? Je li htjela da netko sjedne pokraj nje u klupu? Je li je tko primio za ruku? Jesu li joj smetale bljeskalice fotoreportera? Je li se bojala? </p>
<p>Njezini skrbnici su se bojali. Bojali su se mase koja već nekoliko dana viče da ne želi Elu u školi.</p>
<p>Niti u Kutini. Jer se, kažu, i oni boje. Taj roditeljski strah nisu u ponedjeljak uspjeli smiriti ni stručnjaci različitih medicinskih područja, ni ravnatelj škole kojega poznaju godinama, niti kutinska gradonačelnica. Ono što su pročitali na internetskim stranicama - da se HIV može prenijeti slinom - bio je njihov najjači argument.</p>
<p> A to što su im liječnici rekli da dječje ruke moraju prati »vimom« i da moraju naučiti djecu da se međusobno ne grizu, to ih je uvrijedilo. I još više zastrašilo. Jer, pitali su se, zašto toliko opreza ako liječnici tvrde da opasnosti nema?</p>
<p>Ela je u školi u ponedjeljak, slično kao 550.000 učenika, provela nekoliko sati. Mala, krhka, djevojčica s naočalama hrabro je prošla kraj čovjeka s fotoaparatom. </p>
<p>Izašla je iz škole sa smiješkom i nije se osvrtala na nemir oko sebe. Zagrlila je svoje i ponosno kimnula glavom na pitanje kako je bilo u školi.</p>
<p>Stručnjaci kažu da u školama i vrtićima Italije nastavu polazi 800 HIV-pozitivne djece. Njihova se imena ne znaju, jer je takva svjetska praksa. U Hrvatskoj vrtiće i škole polazi samo desetak djece zaražene HIV-om, i njihova imena se također ne znaju. Koliko god se stručnjaci trudili pronaći rješenje i dati recept za nastalu situaciju, toliko su i zbunjeni.</p>
<p> Otvaraju neprekidno nova pitanja. Zašto im ljudi ne vjeruju? Zašto vjeruju više Internetu nego liječnicima? Zašto su netolerantni? I pitaju se zašto u ovome trenutku u zemlji ne postoji nijedan autoritet koji bi roditelje u Kutini uvjerio da Elu treba primiti na potpuno drukčiji način.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tko kaže da se predizborna kampanja nije već zahuktala </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Predizborna kampanja počinje već sutra, upozorio je figurativno Ivica Račan svoje esdepeovce u subotu u Maksimiru. Ma nemojte! A čemu mi to svjedočimo posljednjih mjeseci? Pa predizborna se kampanja naveliko zahuktala nakon što su SDP i HSS, odnosno Ivica Račan i Zlatko Tomčić, izračunali da im je pametnije ući u zajedničku bitku za još jedan mandat na vlasti nego mijenjati partnere. </p>
<p>Tako su zakopali privatizacijsku sjekiru i složno krenuli svečano otvarati nove autoceste diljem Lijepe naše, uz haenesovsku asistenciju predsjednika Stjepana Mesića i ministra obnove Radimira Čačića. Drugi je, pak, ešalon, koji je obično ispaljivao iskre sukoba, dobio strogu zapovijed da stane na loptu. I svi se toga poslušno drže osim zagrebačkog HNS-a i SDP-a, točnije bivšega gradonačelnika Milana Bandića. No, smirit će i njih stranački šefovi. Jer, u najmanju je ruku glupo da koalicijski partneri na parlamentarnim izborima jedni drugima podmeću nogu u glavnom gradu. </p>
<p>Toliko o tvrdnjama da će kampanja tek početi. Koje su neuvjerljive jednako koliko i kukanje oporbe zbog toga što se još ne zna kada će biti izbori. Pa su oni jadni u teškoj neizvjesnosti.</p>
<p>Kao da nemaju novca za novine i televizijsku pretplatu, pa nisu uspjeli »uhvatiti« nijednu od stotinjak izjava vladajućih da će se izbori održati u drugoj polovici studenog. I onda nam tu lažnu neinformiranost još pokušavaju prodati kao svoju snagu. Jer, tvrde, vladajući datum izbora još nisu objavili samo zato jer nisu sigurni da će do studenog uspjeti dovoljno povećati rejting, pa i dalje travanj drže kao ozbiljnu rezervnu varijantu. Što bi trebao značiti da su sve dosadašnje ankete u krivu kada oporbi ne predviđaju sigurnu veliku pobjedu u studenom. Ma nemojte!</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gdje i kakav Spomenik Domovini</p>
<p>Treba li nakon Oltara Domovini podizati novi Spomenik Domovini? / Treba li ponovo u Zagrebu dizati Spomenik Domovini, kao sjećanje na sve žrtve, što opet podrazumijeva vječni plamen? / U čast Domovini, pak, možda je bolje slijediti riječki primjer memorijalnog mosta vrhunskog oblikovanja, i dostojno urediti jedan novi trg u metropoli</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>U zemlji iscrpljenoj ratom, nakon kojega je slijedio kolaps privrede i sve što za tim ide, uključujući nezaposlenost s jedne strane i olako bogaćenje s druge, u kojoj je još na tisuće poduzeća u stečajnom postupku, a nova se naslućuju i u gigantima kakav je »Viktor Lenac«, koji je još do jučer bio uspješno poduzeće, bar sudeći po plaći čovjeka na njegovu čelu (o čemu je pred godinu, dvije izdašno izvještavalo hrvatsko novinstvo), i dok se prodajom preostalih (u što su uključeni i hoteli) puni državni proračun, a vanjsko zaduženje države poprima drastične razmjere, u Hrvatskoj se ponovno namjerava podizati Spomenik Domovini. </p>
<p>Prvi je, znamo, uz mnogo skandaloznih poteza, srednjovjekovnu utvrdu Medvedgrad pretvorio u Oltar Domovine, obrambeni burg u mjesto vječnoga plamena za sve hrvatske žrtve, koji još gori i zbog kojega je do tog impresivnog utvrđenja na zagrebačkoj Medvednici dovučena kompletna infrastruktura (plin, struja, voda, kanalizacija, telefon). Učinjeno je to više zbog protokolarnih potreba nego zbog samoga spomenika, zbog čega su troškovi uređenja Spomen-područja Medvedgrad bili tri puta veći od prethodne desetogodišnje sustavne obnove toga kompleksa koji je tim zahvatom i devastiran. Državni protokol je s Medvedgrada uklonjen, ali Oltar Domovine, rad kipara Kuzme Kovačića, s vječnim plamenom, i dalje postoji. Spomenik Domovini, dakle, imamo, ali je opskuran vlasti koja ga nije podizala. Stoga joj treba novi. Taj bi se trebao podići na Mirogoju, gdje već postoje neki prijašnji spomenici iz razdoblja nekih drugih vlasti, ali i poznatih nam likova. </p>
<p>Možda je to idealno mjesto za galeriju takvih povijesnih spomenika. Tu ionako uvijek gore svijeće i odlažu se vijenci. Pa ako tako shvaćamo Spomenik Domovini, onda mu je mjesto na groblju.</p>
<p>No, na groblju pokapamo mrtve, a Domovina nam, tek rođena, istina pomalo iscrpljena dječjim bolestima, nikako ne spada na groblje. Tu bi mogao biti spomenik svim žrtvama, ali ne zaboravimo da njima plamen gori gore na Medvedgradu. Ali gori i na mnogim drugim mjestima diljem Hrvatske, pogotovo na onima, poput Ovčare, gdje je bilo mnogo žrtava. I tu stoje spomenici, dostojanstveni i nepretenciozni, tipizirani, ali vrhunski oblikovani rukom kipara Slavomira Drinkovića (natječajno izabrani). Pomalo niču i neki drugi, opet diljem Hrvatske, te nam se zemlja pretvara u spomen-područje, postajući spomenikom samoj sebi.</p>
<p>Postavlja se, dakle, pitanje treba li ponovo u Zagrebu dizati Spomenik Domovini, kao sjećanje na sve žrtve, što opet podrazumijeva vječni plamen? Još se u vrijeme prijepora u vezi s Medvedgradom predlagalo da se takav spomenik podigne u gradu heroju - Vukovaru. Sada se i za Vukovar raspisuje sličan natječaj, a spomen-područje veže se uz vodotoranj koji i danas, onakav kakav jest, preživio ratne strahote i okupaciju, ima memorijalno spomeničko značenje. No, onda kada se odlučivalo za Medvedgrad, tvrdilo se da Spomenik Domovini treba biti u metropoli. I bi tako. No, i Vukovar će ipak dobiti svoj spomenik, a bome i Dubrovnik, herojski grad s južne bojišnice. Ali neće biti podignut na Srđu, jer je tamo već postavljen križ, a to izgleda nije to, pa će novi spomenik žrtvama doći na Pile za što je također raspisan natječaj, naravno, nakon što je ovoga ljeta već postavljen spomenik što ga je izradio Kažimir Hraste, u Mokošici. Istodobno, u Zagrebu je pala odluka da se Zid boli iz Selske, s mjesta gdje je nastao i gdje bi bilo logično da ostane, preseli na Mirogoj. I umjesto da ostane memorija mjesta, sada ga treba seljakati. </p>
<p>I tako s memorijalnim spomenicima uvijek nastaje neka zbrka. Da bi to izbjegli, Riječani su podigli memorijalni pješački most (autorska grupa 2LHD) preko Rječine, koji je zbog svojih oblikovnih vrijednosti pobrao i međunarodne nagrade. Upravo taj primjer možda pokazuje na put kojim je trebalo krenuti i prije, kako nam zemlja ne bi gorjela vječnim plamenovima, nego bi se gradila drukčijim suvremenim spomeničkim vrijednostima - mostovima, bolnicama, kazalištima...</p>
<p>Možda se u Zagrebu mogla sagraditi nova zgrada Sabora, za koju je odavno rezervirano mjesto na obali Save, proveden natječaj i izabran idejni projekt. Možda su mogle biti uređene obale Save, što nam se desetljećima obećava ili se jednostavno mogla dovršiti započeta bolnica. </p>
<p>Ako sve to nije dostojno Domovine, možda se mogao u njezinu čast urediti jedan novi trg metropole, primjerice onaj između Gradske skupštine i Koncertne dvorane, što je danas, iako jedan od najatraktivnijih prostora koji bi trebao preuzeti ulogu spojnice staroga i novoga Zagreba, rubno prema pruzi zapušten, a ploha mu pretvorena u garažni prostor. Ne bi tu bilo nužno da na njemu stoji neki memorijalni spomenik, jer moglo bi se ponoviti, kad se garaža preseli u podzemlje, da se neko sjeti da takav spomenik ne može stajati na krovu garaže.</p>
<p>To je, naime, bio argument kad se na tom trgu spremao podignuti spomenik Titu, o stotoj obljetnici njegova rođenja. Spomenik Titu, nakon odžiriranog natječaja (izabran rad Vojina Bakića), nikad nije izveden, a bome ni trg uređen. Možda je sada prigoda da se tu u čast Domovine isprojektira jedan novi zagrebački trg, ako i to mjesto nekima ne postane opskurno.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bush - nadmoćni pobjednik ili Don Quijote</p>
<p>Bush ne odstupa ni milimetar u borbi protiv terorizma - treba udariti svugdje gdje žive oni koji mogu ugroziti slobodu i demokraciju, ali to će i mnogo stajati i dugo trajati i na to se Amerikanci, a i cijeli svijet, moraju pripremiti. Vješto balansirajući između realnosti i želja, Bush je gotovo istodobno zaključio - možemo sami, ali trebaju nam i drugi</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Danas se borimo protiv neprijatelja u Iraku i Afganistanu kako ga ne bismo ponovno susreli na našim ulicama, u našim gradovima«, kazao je američki predsjednik George W. Bush, obraćajući se naciji samo nekoliko dana pred drugu obljetnicu terorističkog napada na Ameriku, 11. rujna 2001.</p>
<p>Koliko se od tada svijet promijenio i kako će Amerikanci prihvatiti Bushev govor u stilu znamenitog, Churchillova, u kojem se govori o krvi, znoju i suzama odgovor će najvjerojatnije doći u studenom sljedeće godine, na američkim predsjedničkim izborima.</p>
<p>Bush ne odstupa ni milimetar u borbi protiv terorizma - treba udariti svugdje gdje žive oni koji mogu ugroziti slobodu i demokraciju, ali to će i mnogo stajati i dugo trajati i na to se Amerikanci, a i cijeli svijet, moraju pripremiti.</p>
<p>Bush se obratio javnosti u trenutku kada njegova administracija grozničavo nastoji vratiti Ujedinjene narode u Irak. Usuglašavanje o novoj rezoluciji koja bi to omogućila traje mukotrpno je kao i uoči rata u Iraku, a i nedoumice su iste. Sumnjičavi Francuzi, Kinezi i Rusi, nasuprot Amerikancima i Britancima u Vijeću sigurnosti. Ali, uz jedan dodatak, nimalo nevažan. Ovaj put je u igri i novac, jer račun koji dolazi iz Iraka sve je veći, a tako će očito biti i sljedećih godina.</p>
<p>Bush je najavio da će zatražiti 87 milijardi dolara od Kongresa, ali je uputio i apel drugim zemljama da financijski pomognu obnovu Iraka. Francuzi su odgovorili i prije nego je Bush to javno izrekao. Prošlog su tjedna iz Pariza dolazila upozorenja da Francuzi neće financirati ono što su Amerikanci i Britanci zakuhali, izvukavši iz ladice stare nesporazume koji su kulminirali uoči rata.</p>
<p>Kinezi i Rusi ponovo su kooperativniji, iako će na kraju vjerojatno i Francuzi pristati da se UN vrati u Irak. Drugo je pitanje pod kojim uvjetom. Hoće li zapovjedništvo držati Amerikanci ili će se naći neko drugo rješenje. Kako će se financirati obnova Iraka, u kojem vremenskom roku će vlast biti potpuno predana Iračanima. Ako je suditi po posljednjem Bushevu govoru, i dalje se u američkoj politici osjeća soliranje, pravo da sami procjenjuju i fokusiraju opasnost te donose mjere za koje američka administracija ocijeni da su najdjelotvornije.</p>
<p>»Najsigurniji način da se izbjegne napad na naš vlastiti narod jest da se neprijatelja napadne tamo gdje živi i planira«, rekao je Bush, braneći očito doktrinu preventivnog rata, koja je i promovirana nakon intervencija u Afganistanu i Iraku.</p>
<p>Ali, Bush je ovaj put ipak svjestan da dalje više neće moći sam, uz sve želje da Amerika u svemu bude predvodnik. Vješto balansirajući između realnosti i želja, Bush je gotovo istodobno zaključio - možemo sami, ali trebaju nam i drugi. </p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell dobio je zadatak formiranja višenacionalnih snaga pod američkim zapovjedništvom, a to sigurno neće biti samo tako prihvaćeno i među stalnim članicama Vijeća sigurnosti. Jer, ocjenjuju oponenti Bushevih inicijativa, ništa se bitnije ne bi time promijenilo. </p>
<p>Tako će najave američkog predsjednika, iz kojih se čini da sve ide glatko i bez problema, već sljedećih dana biti demantirane.</p>
<p>U ovom trenutku Amerikanci imaju 130.000 vojnika u Iraku, a dosad su imali i velikih žrtava, 287 poginulih vojnika, od toga 149 od trenutka kada su obustavljene vojne akcije. Hoće li za američku javnost biti dovoljna tvrdnja njihova predsjednika da je Irak središnja bojišnica u borbi protiv terorizma? Zašto baš Irak, ostaje pomalo nejasno, jer niti je utvrđeno da je posjedovao zabranjeno oružje niti da je izravno financirao teroriste. </p>
<p>Druga je stvar da je baš nakon intervencije u Iraku i trusnih i kaotičnih prilika koje tamo vladaju isplivao drastičnije na površinu vjerski fundamentalizam, ali i angažman Al Qaide.</p>
<p>Zabrinjava i činjenica da će najveći dio novca od 87 milijardi dolara, koliko Bush očekuje od Kongresa, biti korišten za vojne i obavještajne akcije - čak 66 milijardi. Tek dio bit će korišten za obnovu Afganistana i Iraka. A da se bez snažnijeg financiranja obnove ne može mnogo postići, najbolji je primjer Afganistan. </p>
<p>S druge strane, Bush ima potpuno pravo kada kaže da je ključ za pobjedu nad terorizmom povezan sa stanjem na Srednjem istoku. Najnoviji vrtlog ukazuje da je i tamo mir sve dalji, a kaos redovno stanje. Iz epicentra tog kaosa širi se sve ono što dovodi do globalnog terorizma. I tako u krug.</p>
<p>Amerika očito mijenja svoju strategiju prema Iraku. Dok je retorika još i dalje pobjednička i snažna, administracija silno nastoji da Irak više ne bude samo američki i britanski problem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Tužna obljetnica uništena Zrina: Grad koji živi u sjećanjima svojih stanovnika i njihovih potomaka</p>
<p>Zrin, uz Boričevce, Udbinu, Španovicu i još neka manja mjesta, predstavlja klimaks partizanske odmazde. Djelo je to mračnih sila srbokomunističkog nasilja, od kojeg nisu bili imuni ni partizanski odredi. Partizanska historiografija mudro zaobilazi i prešućuje istinu o tim (i mnogim drugim) stratištima hrvatskog civilnog stanovništva u NDH. U isto vrijeme opetovano su se potencirale srpske žrtve, nekad i do apsurdnih brojki. Rabili se izmišljeni podaci i izvori, a sve u svrhu </p>
<p>da se dokaže genocidnost hrvatskog naroda / Od 650 stanovnika Zrina, koliko je taj gradić brojio prije početka Drugoga svjetskog rata, ubijeno je od 1941. do rujna 1943. pedesetak osoba. Ako tome pribrojimo stradale 9. i 10. rujna 1943., taj se broj penje na oko tristo stanovnika. Dodajmo još i poubijane na križnom putu, a tih prema iskazima preživjelih, ima 67 - doći ćemo do stravičnog broja od gotovo polovice broja stanovnika</p>
<p>DARKO SAGRAK</p>
<p>Nadnevak 9. rujna 1943. obilježava kraj opstojnosti jamačno jednog od najslavnijih srednjovjekovnih gradova središnje Hrvatske. Toga dana partizanske snage sručile su se na Zrin, grad po kojem su hrvatske velmože Šubići dobili predikat Zrinski. Partizanska vojska s brojnim snagama napala je toga dana mirno stanovništvo Zrina, grada u kojem uopće nije bilo vojnih snaga regularne vojske.</p>
<p>Napad je bio silovit da se mnogi mještani nisu stigli niti skloniti svojim kućama. Uplašeni pastiri čuli su u ranim jutarnjim satima pucnjavu i u panici mnogi su ostavili stoku na pašnjacima. Zrakom su fijukali naboji iz mnogih vrsta oružja. U kratko vrijeme partizani su poubijali dvadesetak mještana. Među njima bili su pretežno žene, djeca i starci. Muškarci i oni koji nisu obavljali poljske radove, sklonili su se u Staru kulu na vrh sela.</p>
<p>Neki su mještani imali i oružje, no bile su to pretežito stare puške maniker i mauzer, te pokoja lovačka puška duplonka i štucovka. Nitko nije imao u Zrinu nijednu strojnu pušku, bacač ili slično ozbiljnije oružje. Partizani su, pak, napadali topništvom, minobacačima i strojnicama.</p>
<p>Neravnopravna borba s daleko nadmoćnijim i do zuba naoružanim partizanskim odredima nije mogla dugo trajati. Neprijatelj nije znao da su mnogi Zrinjani potražili zaklon u srednjovjekovnoj i već oronuloj kuli. Po njoj su tukli teškom topovskom vatrom, no još se nisu usudili ući i pješački okršaj. Mještani su pak shvatili da se ne mogu braniti od mnogo jačeg neprijatelja i počeli su bježati iz Kule. U tome metežu smrtno je stradalo nekoliko desetaka mještana. Tako su već u prvom naletu partizanskih odreda žitelji Zrina bili desetkovani. Preostali su se sklonili u crkvu Sv. Križa i školu. Kula je pala u partizanske ruke.</p>
<p>Oko crkve je improviziran rov iz kojeg su muškarci pružali grčevit otpor partizanskim nasrtajima, očekujući pomoć domobranskih ili ustaških vojnika. No pomoć nije dolazila niotkuda. Partizani su se pak utaborili u Kuli iz koje su tukli po gotovo nezaštićenim Zrinjanima. Na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> je donijeta odluka da preostalo stanovništvo pokuša proboj do prvog idućeg hrvatskog sela Divuše, udaljenog dvanaest kilometara. Međutim, odustalo se od toga, jer je bilo malo mogućnosti da na tom dugačkom putu itko sačuva živu glavu.</p>
<p>Za borbu sposobnih muškaraca bilo je malo, ali i ti su već bili bez streljiva. Pala je nova odluka da se svi povuku u zaselak Strana iznad sela. Strana je pružala razmjerno dobru zaštitu, jer je bila obrasla gustim grmljem. Ipak, tijekom noći nekoliko se skupina mještana uspjelo prebaciti do Divuše i ti su se većinom spasili. Stariji stanovnici koji su ostali u svojim kućama većinom su nastradali. Bili su strijeljani, zaklani, a neki i živi bacani u vatru. Kuće su najprije opljačkane, pa zapaljene.</p>
<p>Mrtvi su ležali na sve strane. Nitko ih nije pokapao, partizanski »osloboditelji« nisu imali milosti niti prema majkama s djecom. Žrtvom je pao čak i retardirani mladić Stevo Zorbaz (27 godina). Idućeg ranog jutra poubijani su preostali živi muškarci koji nisu imali sreću izbjeći agoniju prethodnog dana i noći i pobjeći.</p>
<p>Od 650 stanovnika Zrina, koliko je taj gradić brojio prije početka Drugoga svjetskog rata, ubijeno je od 1941. do rujna 1943. pedesetak osoba. Ako tome pribrojimo stradale 9. i 10. rujna 1943., taj se broj penje na oko tristo stanovnika. Dodajmo još i poubijane na križnom putu, a tih prema iskazima preživjelih, ima 67 - doći ćemo do stravičnog broja od gotovo polovice broja stanovnika.</p>
<p>Među preostalim stanovnicima Zrina vladala je nakon apokaliptičkih događaja u rujnu 1943. godine takva ugroza da je u mjestu zamro gotovo sav život. Partizani su držali pod okupacijom Zrin gotovo čitavo vrijeme do početka svibnja 1945. </p>
<p>U vrijeme »oslobođenja« Hrvatske »oslobođeni« su i stanovnici Zrina. Njihovo oslobođenje bilo je jamačno specifično. Naime, svi su utrpani u tzv. G kola (vagone za prijevoz stoke) i deportirani u Drenje (Slavonija) u napuštene i devastirane kuće hrvatskih Volksdeutschera, koji su dotad gotovo svi poubijani.</p>
<p>Zrin je postao pusto mjesto s porušenim kućama u obliku zgarišta obraslog korovom, grmljem i travom. Povrh Zrina naziru se ostaci Stare kule koja podsjeća na nekada slavne borbe protiv Osmanlija, ali i na krvave dane Drugoga svjetskog rata u komu je nad civilnim hrvatskim stanovništvom učinjen (u razmjeru prema broju stanovnika) jedan od najstravičnijih genocida i masovno istrebljenje cjelokupnog stanovništva. </p>
<p>Zrin, uz Boričevce, Udbinu, Španovicu i još neka manja mjesta, predstavlja klimaks partizanske odmazde. </p>
<p>Djelo je to mračnih sila srbokomunističkog nasilja, od kojeg nisu bili imuni ni partizanski odredi.</p>
<p>Partizanska historiografija mudro zaobilazi i prešućuje istinu o tim (i mnogim drugim) stratištima hrvatskog civilnog stanovništva u NDH. U isto vrijeme opetovano su se potencirale srpske žrtve, nekad i do apsurdnih brojki. Rabili se izmišljeni podaci i izvori, a sve u svrhu da se dokaže genocidnost hrvatskog naroda. Do kakvih je apsurda dovodila ta smišljena politika dirigirana iz najviših vrhova komunističkih vlasti novoustrojene Titove Jugoslavije pokazuje jedan dosad nepoznat detalj baš iz sudbine stanovnika Zrina. Riječ je o presudi Kotarskog narodnog suda (broj 1 - 2/46 od 27. veljače 1946.), koja predstavlja vjerojatno jedinstven primjer presude iz koje krivnja svakog stanovnika Zrina proizlazi isključivo iz činjenice da je Zrinjanin, a ne da je konkretno počinio neko kažnjivo djelo.</p>
<p>Naime, ta prvostupanjska ali i izvršna presuda polazi do »presumpcije juris« (!) da su svi stanovnici zločinci, jer su se odupirali i borili se protiv NOV-a (koja u Zrin nije dolazila u drugoj nakani nego da pobije jedno hrvatsko mjesto okruženo isključivo srpskim selima). Činjenica da u tom mjestu uopće nije bilo vojske niti ratnih djelovanja, nije uopće utjecala na namjere tzv. antifašističkih snaga.</p>
<p>Danas su Zrinjani raseljeni na raznim stranama svijeta, ali većina je našla svoj dom u Drenju. Integrirani su u novu sredinu i odlično prihvaćeni. Međutim, čak i treća generacija u zbjegu njeguje sjećanje na rodni grad svojih predaka. O tomu posebnu skrb vodi Društvo prijatelja Zrina.</p>
<p>Šteta da se o tome u Hrvatskoj malo zna. Odgovornost leži na medijima koji o tom događaju posvećuju minimalni publicitet.</p>
<p>Da je povijesna znanost komunističke Jugoslavije prešućivala i zatajivala tragediju, ugrozu i genocid nad stanovništvom Zrina može se shvatiti, no da to čini i suvremena hrvatska povjesnica u posljednjih dvanaest godina teško je shvatljivo. </p>
<p>Međutim, činjenica je da se o sudbini Zrina u Drugom svjetskom ratu (kao i mnogim sličnim tragedijama hrvatskog naroda i u prvoj i drugoj Jugoslaviji) još nerado, uči i piše. ako se ponekad i progovori, onda je to obično vrlo stidljivo i nedovoljno definirana, a u pravilu se izbjegava decidirano nazvati počinitelje tih zločina.</p>
<p>Primjera ima više (neki udžbenici povijesti za osnovne i srednje škole, leksikoni, knjige o novijoj hrvatskoj povijesti). No još više ima primjera posvemašnjeg prešućivanja događaja u vezi sa Zrinom. </p>
<p>Slično je, na primjer, i s pokoljima na Macelju. Vjerojatno treba pričekati s povijesnom istinom dok ne umre i posljednji zločinac koji je naređivao i izvršavao ta zlodjela.</p>
<p>Državni odvjetnik bi trebao znati da u Zagrebu i Krapini ima živih koji su izravno osumnjičeni za zločine na Macelju, jer se o tomu više puta javno pisalo i govorilo. </p>
<p>Vjerojatno su znani i krivci za stradanja Zrinjana, ako i nisu, istraga bi vjerojatno dala rezultate, jer još ima živih svjedoka. Ali izgleda da za takve slučajeve još vrijedi nekada aktualna sintagma - »ne talasati«! Jer ako bi se sada »talasalo« moglo bi se naškoditi »suživotu« u zapadnobalkanskom toru, u kojem se ne smije uznemiravati nikoga - osim, dakako, Hrvate.</p>
<p>I spomenimo na kraju, jednu žalosnu montažu vezanu uz šezdesetu obljetnicu zrinske tragedije. Riječ je o prilogu na Dnevniku HTV-a emitiranom 6. rujna u 19.30 sati. Novinarka Jasmina Smolčić objavila je vijest da je ministar Vujić posjetio Zrin »u povodu 60. godišnjice stradanja«, te obišao ruševine zrinske kule i crkve Sv. Marije Magdalene iz 14. stoljeća, građene u gotskom slogu. Međutim, tko je razrušio staru zrinsku branič-kulu i prekrasnu gotsku crkvu, tko je poubijao (i zašto!) gotovo polovinu mještana Zrina, čija je to bila vojska i kakav znak je nosila na svojim »titovkama«, o tomu nismo u vijesti čuli niti riječi.</p>
<p>Iz te televizijske vijesti moglo se zaključiti da su te spomenike hrvatske kulturne baštine srušili, recimo, domobrani ili ustaše, koji su dežurni krivci za sva zla Drugoga svjetskog rata. O pobijenim civilima Zrina novinarka ionako nije ništa ni spomenula. Možemo pretpostaviti dvoje - ili ništa ne zna, ili se pravi da ne zna - jer ne treba »talasati«. </p>
<p>A što su gledatelji (a ima ih najmanje milijun samo u Hrvatskoj) i opet ostali izmanipulirani ionako nije važno, jer nije to ni prvi ni zadnji put.</p>
<p>Autor je magistar pravnih znanosti, nakladnik je i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vremena su preozbiljna i spustimo razinu retorike</p>
<p>Proglasiti gospodarski pojas ili ne za mene nije predmet političke odluke, međustranačkog natezanja mudrovanja shizofrenog nacionalizma nego je jednostavno pitanje međunarodnog prava. Jer ako prema međunarodnom pravu Hrvatska i svaka druga pomorska zemlja ima pravo proglasiti gospodarski pojas na svom moru, onda je to njeno prirodno pravo, koje joj nitko ne može oduzeti / Čvrsto vjerujem da u slovenskoj i hrvatskoj vladi ima umnih, trezvenih, pametnih, sposobnih i dobronamjernih ljudi. Treba hitno sjesti, razgovarati i dogovarati. Pa naši narodi nisu neka divlja necivilizirana prašumska plemena</p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>Previše je tinte potrošeno ovih dana u osvrtima mnogih zvanih i nezvanih, a u vezi s najnovijim zaoštravanjem odnosa između dviju susjednih i čvrsto vjerujem prijateljskih država i naroda, između Republike Slovenije i Republike Hrvatske, odnosno između Slovenaca i Hrvata. </p>
<p>Što se tu ima novoga reći, a da već nije opisano, napisano, apsolvirano? Bojim se da je i moje pisanje ponavljanje, prepričavanje svega onoga što je više puta napisano i prepričano, te sagledano s više aspekata.</p>
<p>Međutim, moram istaknuti da sam tužan i žalostan pri pomisli da vlade dviju susjednih i prijateljskih zemalja, koje su se ne tako davno s više ili manje ogrebotina istrgle iz velikosrpskog zagrljaja, nisu u stanju sjesti i dogovoriti, te razriješiti međusobne nesporazume i (čvrsto vjerujem) rješive probleme.</p>
<p>Žalosno je što pojedinac s »naše« strane (na primjer, gospodin Puhovski) sve svodi na shizofreni nacionalizam s jedne i druge strane, kao krivce za ozbiljne međudržavne probleme. Zar to nije automatski dijeljenje podjednake krivnje? </p>
<p>Ako su već shizofreni nacionalizmi krivi, a nacionalisti su dosad uvijek bili zadrti politički desničari, kako optuživati zadrte desničare kad su gotovo na margini hrvatske političke scene, a vlast je u Hrvatskoj u rukama političke ljevice već gotovo četiri godine?</p>
<p>Proglasiti gospodarski pojas ili ne za mene nije predmet političke odluke, međustranačkog natezanja mudrovanja shizofrenog nacionalizma nego je jednostavno pitanje međunarodnog prava. Jer ako prema međunarodnom pravu Hrvatska i svaka druga pomorska zemlja ima pravo proglasiti gospodarski pojas na svom moru, onda je to njeno prirodno pravo, koje joj nitko ne može oduzeti. </p>
<p>Jasno je da sa svim susjednim državama treba sjesti pregovarati i dogovarati, ali isto tako čvrsto ustrajati na onome što nam međunarodno pravo nudi i jamči. Stoga ja čvrsto vjerujem našim stručnjacima koji nas uvjeravaju, da je neupitno međunarodno pravo na hrvatskoj strani (u ovom sukobu).</p>
<p>Ali u demokratskom ozračju netko bi ipak trebao odgovarati zbog novonastalog sukoba, jer je netko ipak, makar posredno, kriv. Mnogi su to već napisali, a ja ću samo ponoviti, da je za novonastali ozbiljan sukob s prijateljskom Slovenijom kriv osobno predsjednik Vlade gospodin Račan i njegov paraf na Sporazumu o Piranskom zaljevu. Taj potez predsjednika Vlade je doista nastavak komunističke prakse, gdje politika odlučuje svugdje o svemu ne konzultirajući struku. </p>
<p>Premda Račanov paraf nema pravnog učinka, jer ga nije prihvatila Vlada i ratificirao Sabor, u nedostatku uporišta u međunarodnom pravu Slovenci se drže Račanova parafa kao pijan plota.</p>
<p>Ali, ma kakav i koliki demokrat i demokršćanin bio moram istaknuti da sam duboko razočaran odnosom službene Slovenije i njene politike prema Hrvatskoj u rješavanju međusobnih problema i nesporazuma, koji traju i traju, te koji se uporno ne rješavaju. </p>
<p>Žalosno je dvanaest godina nakon osamostaljenja dviju susjednih i prijateljskih zemalja nisu uspjele riješiti problem Svete Gere, štediše Ljubljanske banke, Nuklearne elektrane Krško!</p>
<p>Ako je Sveta Gera hrvatska, onda slovenski vojnici moraju hitno otići s nje. Što rade na Svetoj Geri punih dvanaest godina? Ako nije hrvatska, prestanimo govoriti, pisati i sanjati o njoj?</p>
<p>Jesu li hrvatski građani uložili svoju štednju u Ljubljansku banku? Pa očito jesu, jer postoje na tisuće i tisuće štednih knjižica i ugovora o oročenju! Dokad Slovenija misli izbjegavati i izigravati obveze na temelju tih štednih knjižica i ugovora o oročenju svoje banke?</p>
<p>Ako je NE Krško djelomično hrvatska što je činjenica, kako se onda jednostrano (sa slovenske strane) može prestati isporučivati struju prijateljskoj susjednoj zemlji suvlasniku elektrane?</p>
<p>Sredinom srpnja žuti tisak u Sloveniji grmio je, kako se na hrvatskoj obali, pogotovo na otocima, prebijaju slovenski mladići samo i samo zato što su Slovenci. S koliko sam nevjerice, čuđenja čitao te članke. </p>
<p>Pa zar su hrvatski momci poludjeli te pile granu na kojoj sjede, uništavaju najvažniju granu hrvatskog gospodarstva? Pomislio sam pritom: pa što radi hrvatska policija? Od čega će policija zaraditi plaću ako ne bude gostiju (među kojima su Slovenci veoma cijenjeni), ako ne bude turizma?</p>
<p>Ali, kako svaka medalja ima lice i naličje, tako i o temi o kojoj je naveliko pisao slovenski žuti tisak postoji druga istina. Bio je blagdan Velike Gospe (15. kolovoza 2003.), sjedili smo u dvorištu Ante Huljeva u Primoštenu, Bribirskih knezova 31. Tiho smo pričali, jeli, pili, družili se. U apartmanu na katu (šest kreveta) bili su višegodišnji gosti Slovenci (gotovo kućni prijatelji). S djecom ih je bilo gotovo petnaest. S obzirom na to da se bližila ponoć, a kako su gosti bili bučni i prebučni, vlasnici su otišli upozoriti goste moleći ih za red i mir. </p>
<p>Negdje sat iza pola noći otišli su drugi put, jer su gosti iz okolnih kuća prosvjedovali, ali uzalud. Budući da su vlasnik i vlasnica kuće morali sutradan ustati u šest sati da bi otišli na posao, dva sata iza pola noći otišli su treći put, a sada ultimativno zahtijevati red i mir: »U protivnom, sutra selite iz moje kuće, jer mi takvi gosti ne trebaju«.</p>
<p>Sutradan, bez riječi isprike postavljeno je domaćinu pitanje: »Koliko eura košta onaj sinoćnji nered?«</p>
<p>Jasno je da ponašanje tih gostiju nije bilo dostojno ponašanja civiliziranog gosta ne zato što su to bili Slovenci, nego jednostavno zato što su ti gosti takvi i gotovo. Možda su se i oni potužili slovenskom žutom tisku kako su ih tamo neki Hrvati terorizirali samo zato što su Slovenci?</p>
<p>Vremena su očito preozbiljna i valjalo bi spustiti razinu retorike. Čvrsto vjerujem da u slovenskoj i hrvatskoj vladi ima umnih, trezvenih, pametnih, sposobnih i dobronamjernih ljudi. Treba hitno sjesti, razgovarati i dogovarati. Pa naši narodi nisu neka divlja necivilizirana prašumska plemena. </p>
<p>Stoga, razgovor obvezno, tolerancija i uvažavanje svakako, te čuvanje državnih interesa i nacionalnog dostojanstva. Ako razgovori ne budu dali rezultata, državne interese i nacionalno dostojanstvo treba braniti pred međunarodnim institucijama. Pa makar to bio za neke shizofreni nacionalizam.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Deklaracija pojačala napetosti i produbila podjele: Crni scenarij o velikom iskoraku Srbije preko Drine</p>
<p>Povratka izbjeglih Srba na Kosovo gotovo nema, vratilo ih se samo oko dva posto. Međunarodna zajednica na tome ne ustraje isto kao što odlučno ne traži povratak Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku. Znači li to da nije sklona vratiti Kosovo Srbiji? Tu se sa strahom može pomisliti na jedan crni scenarij. Kad velike sile napokon uvide da Daytonski sporazum nikuda ne vodi, moglo bi uslijediti prekrajanje Bosne i Hercegovine i dopuštanje Republici Srpskoj da se sjedini sa Srbijom kojoj bi se time nadoknadio gubitak Kosova</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>U nemirnoj regiji jugoistočne Europe osobito nestabilno područje, žarište mogućeg sukoba je Kosovo. Teški oblici nasilja: ubojstva i podmetanja požara, upozoravaju na neriješeno stanje o kojem je Arian Kenty, zadužen za odnose s medijima u bruxelleskom središtu NATO-a, izjavio: »Naše jedinice na terenu broje 23 tisuće vojnika. Oni čine ono što je u njihovoj moći da osiguraju stanovništvu uvjete za normalan život. Ipak, nemoguće je da svaki čovjek ima svog vojnika koji bi ga čuvao. Zabrinuti smo zbog svega što se događa...«.</p>
<p>Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda od polovice 1999. godine čak je 47 puta raspravljalo o Kosovu. Ekstremizam, kako u albanskim tako i u srpskim redovima, osuđen je ponovno na sjednici 18. kolovoza 2003. Na tom skupu Nebojša Čović, potpredsjednik srpske Vlade, upozorio je na neuspješnost mirovne misije i rekao da međunarodna zajednica snosi »povijesnu odgovornost za razmah fašizma« na Kosovu. </p>
<p>Zauzeo se za provedbu Rezolucije 1244 koja nalaže uspostavu multietničkog društva i temeljito razoružanje svih kosovskih stanovnika. Od KFOR-a i UNMIK-a zatražio je osiguranje upravne veze između središnje Srbije i Kosova.</p>
<p>Srbijanski parlament donio je Deklaraciju o Kosovu i Metohiji kojom daje do znanja da državni suverenitet i teritorijalna nedjeljivost republike uključuju i Kosovo, premda je ono pod međunarodnom upravom. Kosovu se priznaje autonomija, traži se poduzimanje mjera institucija Srbije radi zaštite prava srpske nacionalne zajednice, okončanje uništavanja kulturne baštine »Srbije i Europe« i suđenje svim osumnjičenicima za ratne zločine.</p>
<p>Deklaraciju beogradska Politika (29. kolovoza) ocjenjuje kao polazište za daljnju politiku prema Kosovu. U razgovoru za taj list premijer Zoran Živković je istaknuo kako ona ne nudi konačno rješenje, jer je najprije nužno vratiti izbjeglice i uspostaviti sigurnost. Djelovanje međunarodne zajednice smatra nezadovoljavajućim i to ne »zbog nemoći, nego zbog pomanjkanja volje«.</p>
<p>Moskovska Vremja Novostej piše kako Deklaracijom Srbija želi potvrditi svoju teritorijalnu cjelovitost, te da svjetska zajednica uporno pokušava prikazati da je na Kosovu dobro i mirno, međutim, mirotvorne snage nisu u stanju obuzdati albanske ekstremiste koji teroriziraju nacionalne manjine.</p>
<p>Neue Züricher Zeitung (29. kolovoza) piše da je Deklaracija nerealna i izraz iluzije kako će jednog dana opet sve biti kao prije. Međutim, vlast iz Beograda više nikada neće sezati do Kosova, a pitanje statusa te pokrajine ne može se unedogled odgađati jer to onemogućava stasanje državnih institucija i gospodarski razvitak. </p>
<p>Nadalje, podsjeća da od 1912., otkada je Kosovo dio Srbije, uvijek je manjina vladala i podčinjavala albansku većinu. Kosovski političari odlučno traže neovisnost i spremni su to riješiti i ratom. Kosovo je faktično nezavisno, a do toga je doveo Slobodan Milošević ukidanjem kosovske autonomije i ugnjetavačkom politikom, zaključuje švicarski komentator.</p>
<p>Deklaracija je pojačala napetosti i produbila podjele između Albanaca i Srba na Kosovu.</p>
<p>U Beogradu već mjesecima traju rasprave o tome treba li Kosovo uključiti u ustav Srbije. Nebojša Čović i Vladan Batić, predsjednik Ustavne komisije, smatraju da to svakako valja učiniti. Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose, smatra da je Srbija danas u položaju u kojem je bila Njemačka nakon Drugoga svjetskog rata, kad se donosio ustav, a vlast nije imala nadzor nad istočnim dijelom zemlje koji je okupirala Sovjetska armija.</p>
<p>Može se očekivati da će ustavno rješenje za Kosovo biti istovjetno onom za pokrajinu Vojvodinu.</p>
<p>Što misli albanska strana na Kosovu?</p>
<p>Predsjednik kosovskog parlamenta Nedžat Daci izjavio je da Skupština mora učiniti više kako bi uvjerila međunarodnu zajednicu da je neovisnost Kosova jedino rješenje za konačni status Kosova. </p>
<p>Naglasio je da kosovska budućnost više ne ovisi o djelovanju i stavu Beograda, nego o radu domaćih institucija i sposobnosti političara da vode narod prema slobodi i demokraciji. Za ostvarenje tih ciljeva kosovski parlament donio je strategiju za koju traži potporu međunarodne zajednice.</p>
<p>Povratka izbjeglih Srba na Kosovo gotovo nema, vratilo ih se samo oko dva posto. Međunarodna zajednica na tome ne ustraje isto kao što odlučno ne traži povratak Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku.</p>
<p>Znači li to da nije sklona vratiti Kosovo Srbiji?</p>
<p>Tu se sa strahom može pomisliti na jedan crni scenarij. Kad velike sile napokon uvide da Daytonski sporazum nikuda ne vodi, moglo bi uslijediti prekrajanje Bosne i Hercegovine i dopuštanje Republici Srpskoj da se sjedini sa Srbijom kojoj bi se time nadoknadio gubitak Kosova.</p>
<p>Takav ishod bio bi krajnje nepovoljan za BiH i Hrvatsku jer bi Srbija napravila veliki iskorak preko Drine. Ratovi koje je izgubila dali bi joj u konačnici dobitak i to na račun mnogih Hrvata i Bošnjaka prognanih radi stvaranja etnički čistog teritorija.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Stop izgradnji na zelenim površinama</p>
<p>Povelja: Od gradskih vlasti traži se hitno obustavljanje izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, te prodaja gradskog zemljišta na svim slobodnim zelenim površinama</p>
<p>Predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić u ponedjeljak je uputila javni poziv gradonačelnici Vlasti Pavić, predsjednici Gradske skupštine Morani Paliković Gruden i Gradskom poglavarstvu da potpišu Povelju o gradskom zelenilu. U njoj od gradskih vlasti traže, da se hitno obustavi izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, te prodaja gradskog zemljišta na svim slobodnim zelenim površinama u gradu.</p>
<p>U Zelenoj akciji smatraju da se odluke o izgradnji na tim površinama moraju donositi samo uz prethodnu stručnu elaboraciju te uz suglasnost građana Zagreba. Kako piše u povelji, »izgradnja u Zagrebu bit će moguća tek kad se izrade detaljne studije o mogućnostima izgradnje na zelenim površinama, koje najprije moraju zadovoljiti javne potrebe i proći javne rasprave u gradskim četvrtima. Također bi trebalo sastaviti 'mrežu zelenih površina' i posebno je zaštititi«.</p>
<p>Što se tiče zelenih lokacija na kojima se ovoga trenutka građani bore protiv izgradnje, za njih Zelena akcija traži, da tim investitorima Grad ili da zamjenske parcele ili ih isplati. Riječ je, kaže Jagoda Munić, o sedam lokacija. Na Ferenčici se građani bore protiv izgradnje stambeno-poslovne zgrade na dječjem igralištu u jedinom parku u kvartu, a na Jarunu protiv izgradnje benzinske crpke uz potok.</p>
<p>Unatoč protivljenju stanara, kažu iz Zelene akcije, na Črnomercu nije obustavljena gradnja Getroa, a na središnjem parku na Savici planira se gradnja crkve. </p>
<p>U unutrašnjosti bloka Patačkićine ulice Vodovod planira izgraditi veliki poslovno-stambeni objekt, iako, kaže Jagoda Munić, stanari traže da se unutrašnjost tog spomenika kulture uredi kao javni park. Ona upozorava kako se na dječjem igralištu u parku u Hrvatskom Leskovcu namjeravalo izgraditi stovarište građevinskog materijala, ali su se građani organizirali. Zadnji je slučaj uništavanja zelenih površina, tvrdi Jagoda Munić, najavljena izgradnja nadzemnog parkirališta u parkiću prekoputa Zapadnog kolodvora, ispod stambene zgrade.</p>
<p>Zelena akcija zbog svega toga poziva građane na javnu tribinu na temu »Kako spasiti gradsko zelenilo?«, koja će se održati u petak, 12. rujna, u 18 sati u dvorani Zelene akcije, u dvorištu Frankopanske 1, a na koju su pozvani i predstavnici gradske vlasti.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bez prodaje gradskih stanova, jer je prijedlog HNS-ov?</p>
<p>Iako je HNS-ov Ured za upravljanje imovinom još prije godinu dana priredio prijedlog odluke o prodaji gradskih stanova, on nikada nije došao na dnevni red sjednice Poglavarstva / Natječaj za novu listu imena za socijalne stanove Grad će objaviti za petnaestak dana</p>
<p>Iako je Ured za upravljanje gradskom imovinom još prije godinu dana izradio nacrt odluke o prodaji nekoliko tisuća gradskih stanova, taj prijedlog odonda nije stigao na dnevni red sjednice Gradskog poglavarstva. Pročelnik tog ureda, HNS-ovac Željko Uhlir kaže, kako se oko te odluke koalicijski partneri nikada nisu mogli dogovoriti, pa ona zbog stranačkih nesuglasica još nije donesena.</p>
<p>Upravo zbog toga Uhlir nije mogao komentirati kada će točno i po kojim uvjetima početi prodaja tih stanova. </p>
<p>Ipak je objasnio, da bi se prema prijedlogu odluke, manji dio stanova od njih ukupno 9247 (koji su imovinsko-pravno čisti), trebalo prodavati prema tržišnim cijenama, ali s popustima i to prema nekoliko kategorija.</p>
<p>U prvoj su kategoriji legalni najmoprimci, bivši nositelji stanarskih prava, koji iz nekih razloga nisu otkupili stan u roku. U drugoj su kategoriji »zaslužni« građani koji su od grada dobili stan na korištenje na tri godine (njih oko 150). I jedni i drugi kod kupnje stana imat će pravo prvokupa i određeni popust.</p>
<p>Čak je 1597 stanova bespravno useljeno, dok ih je veliki broj - njih 2524, u postupku povrata. U dvjestotinjak su reprezentativnih stanova i tzv. »čuvari stanova«, koje je ranije postavila HDZ-ova vlast, iako ta kategorija ne postoji u Zakonu o najmu. Među njima su mnogi političari, estradne zvijezde i umjetnici, kao npr. predsjednik HSP-a Anto Đapić, akademik Dalibor Brozović, glumica Mia Begović, pjevačica Tereza Kesovija, bivši HDZ-ov glasnogovornik Ivica Ropuš i drugi. </p>
<p>Kako kaže pročelnik Uhlir, protiv 120 »čuvara« trenutno se vode postupci za iseljenje, a od studenoga 2002., od kada je on na čelu tog ureda, preuzeta su 22 gradska stana. »Bespravni« i »čuvari« također bi, kaže Uhlir, prema tom prijedlogu, imali mogućnost otkupa stana, ali bi se ti stanovi prodavali putem javnog natječaja.</p>
<p>Grad, inače, želi prodati svoje stanove, jer je analiza svih troškova pokazala da se Gradu, zbog izrazito jeftinog najma, ne isplati držati najmoprimce. Ako bi se, pak, išlo na povećanje niskih najamnina, morao bi se mijenjati Zakon o najmu, a uvijek bi, kaže Uhlir, kao i dosad, bilo problema s naplatom.</p>
<p>Iz Ureda za upravljanje imovinom također najavljuju, da će za petnaestak dana biti objavljen natječaj za novu listu imena za socijalne stanove, jer se taj natječaj treba provoditi svakih pet godina. Trenutno u Zagrebu 1218 obitelji živi u socijalnom stanu, a ove i sljedeće godine socijalni će slučajevi moći useliti u novih 200-ak stanova koje je grad osigurao. Na listi čekanja za socijalni stan je, pak, 2365 imena.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Znanje se udvostručuje tek svakih pet do sedam godina </p>
<p>Ante Simonić, potpredsjednik Vlade RH-a i Ivan Vavra, zamjenik ministra prosvjete i športa u ponedjeljak su, na Međunarodni dan pismenosti, a u sklopu Međunarodnog desetljeća pismenosti, predstavili projekt »Za Hrvatsku pismenosti - put do poželjne budućnosti«. Predstavljanje se održalo u Pučkom otvorenom učilištu. Projekt je namijenjen odraslim osobama kojima će biti omogućeno besplatno završavanje osnovne škole i osposobljavanje za prvo jednostavno zanimanje. Istog dana započeo je i upis u ovaj program koji je tek jedan od 100 programa koje nudi Učilište.</p>
<p>Ovom prilikom Simonić je rekao kako više od 40 posto građana Hrvatske ima osnovno ili niže obrazovanje i kako se znanje udvostručuje svakih pet do sedam godina.</p>
<p>Točan broj studenata u Hrvatskoj nije poznat, pretpostavlja se da ih je između 116 i 120 tisuća, ali se zna da od ukupnog broja samo 30 posto završi studij. Dodatna je nepoznanica, rekao je Simonić, koliko diplomiranih pripada kategoriji »odljev mozgova«.
></p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Alternativa za Oprah su Sylvester Stalone i Bono Vox</p>
<p>Natječaj za »Nipetnišest« nagrade za humano djelo djece i mladih od 8 do 18 godina, umjesto do 1. srpnja produžen je do 1. listopada. »Natječaj je produžen jer je dodjela nagrade odgođena za 20. studenog kada je Međunarodni dan prava djeteta«, rekao nam je u ponedjeljak Miroslav Vučenović, predsjednik Udruge Plavi telefon koja u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži organizira dodjelu nagrade.</p>
<p>Za sada je prijavljeno 35 dobrih djela, od čega je pet kolektivnih. To je gotovo 200 djece, a svi će dobiti orden za hrabrost koji se upravo ovih dana izrađuje, kao i knjigu »Nipetnišest« u kojoj će biti zabilježena sva njihova dobra djela. Vučenović očekuje da će se do kraja mjeseca prijaviti još djece budući će po školama ponovno izvjesiti natječaj.</p>
<p> Djeca trebaju prijaviti svoje osobne podatke, kratak opis događaja i to sve poslati u Zagreb, na adresu Ilica 36 ili elektronskom poštom na plavi-telefon@zg.tel.hr.</p>
<p>Na svečanosti koja će se održati u Hrvatskom narodnom kazalištu, otkrio nam je Vučenović, nagradu će dobiti i glazbenica Esma Ređepova jer je usvojila 47 djece koju je odgojila i školovala, te pisac Mladen Kušec koji cijeli život piše i radi za djecu.</p>
<p>Još se uvijek ne zna da li će doći Oprah Winfrey, no uspostavljen je kontakt s njom i ovih dana čekaju njen odgovor. S Plavog telefona su nam otkrili da im kao specijalne goste za tu večer nude glumca Sylvestra Stalonea, pa čak i pjevača Bono Voxa, no oni poručuju da su njima ipak u prvom planu djeca. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vrtić u Maretićevoj otvara se ponovo u listopadu</p>
<p>Centralna kuća dječjeg vrtića Utrina, u Maretićevoj 2, trebala bi ponovno početi s radom tijekom listopada, kako je bilo i predviđeno. Naime od travnja ove godine taj se objekt kompletno obnavlja što je uključilo sanaciju, adaptaciju i izgradnju kosog krova. Pri stručnom pregledu građevinskog stanja objekta utvrđeno je, naime, da treba u potpunosti izmijeniti sve instalacije te postaviti kosi krov, jer je onaj ravni često prokišnjavao.</p>
<p>Prema riječima Namika Husića, predstavnika firme Mešić COM d.o.o., koja je izvođač, radovi su u završnoj fazi. Upravo se radi fasada i postavljaju keramičke pločice. Grad Zagreb kao investitor projekta uložio je u kompletnu adaptaciju, sanaciju, novu kotlovnicu i opremu za kuhinju ukupno 11 milijuna kuna. Za vrijeme trajanja radova, kako smo saznali od ravnateljice vrtića Utrina, Vesne Romih, djeca su bila raspoređena u ostala dva područna vrtića u Utrini. Pripremanje obroka i pranje rublja obavljalo se u dječjem vrtiću Siget, čijem osoblju i ravnateljici ravnateljica Romih posebno zahvaljuje.</p>
<p> U svom novom ruhu centralna kuća će, jedina u Novom Zagrebu, osim redovnog programa, imati i program namijenjen djeci s teškoćama u razvoju. </p>
<p>S. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U srijedu gotove biciklističke rampe na Ljubljanskoj</p>
<p>Prema najavama izvođača radova do srijede će biti napravljene biciklističke rampe na sjevernoj strani nogostupa Ljubljanske avenije u potezu od križanja sa Savskom sve do Jankomira. Nakon toga postavljat će se horizontalna signalizacija i nastaviti izgradnja rampi u Branimirovoj i Ulici Republike Njemačke. Radove vrijedne 850.000 kuna izvodi tvrtka Pugar d.o.o. iz Velike Gorice. »S radovima smo počeli prije deset dana i čim završimo u Ljubljanskoj postavljat ćemo horizontalnu signalizaciju. U Ljubljanskoj aveniji napravili smo oko dvije trećine cjelokupnog posla«, rekao je direktor tvrtke Damir Pugar.</p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Biometeorološka prognoza</p>
<p>Biometeorološka situacija u iduća će tri dana biti relativno nepovoljna pa su kod ljudi osjetljivih na vrijeme mogući slabija koncentracija, razdražljivost i nesanica, izvijestio je Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba. </p>
<p> Kronični srčani, plućni i reumatološki bolesnici koji su osjetljiviji na vremenske promjene mogu u utorak očekivati umjerene tegobe, a u srijedu i četvrtak nešto veće smetnje. Trebaju redovito uzimati lijekove i ne izlagati se tjelesnom naporu, preporučuju u Zavodu.</p>
<p> Vrijednosti sumpornog i dušikovog dioksida su unutar preporučenih, a lebdećih čestica unutar graničnih vrijednosti. Koncentracije alergogenog peluda ambrozije i dalje su visoke. Osobe alergične na pelud trebaju izbjegavati izlaske između 10 i 18 sati, kada su koncentracije najviše. Kiša bi u srijedu i četvrtak trebala smanjiti koncentraciju peluda ambrozije u zraku, pa tako i opasnost za osobe alergične na pelud.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Ekološki osviješten nastup Šo!Mazgoona na otoku Biševo</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Grupa Šo!Mazgoon i agencija Alternatura pokreću akciju »Otoče volim te«, čiji je cilj promovirati kulturu zabave bez loših posljedica po okoliš i stanovnike, a posebno na jadranskim otocima. Mjesto događanja prvog dijela »Otoče volim te« je otok Biševo, na kojem će Šo!Mazgoon 13. rujna održati koncert.</p>
<p>Otok Biševo je odabran za mjesto događaja jer je gotovo potpuno uništen požarom ovog ljeta, a okupljanje ljudi dobre volje na takvom mjestu bit će simbolična podrška malobrojnim stanovnicima, ranjenoj prirodi i drugoj povijesti otoka. Uz Šo!Mazgoon na Biševu će nastupiti i njihovi posebni gosti Gego i Tovareća Mužika. </p>
<p>Dečki iz banda obećaju kako će otpad koji ostane nakon partyja odvesti s otoka do reciklažnog sakupljališta na kopnu, kontrolirat će se nivo buke da bude primjeren ambijentu i fiziologiji ljudskog uha. </p>
<p>Istu priliku Žan Jakopač i njegova ekipa iskoristit će za snimanje novog video spota za pjesmu »Zatočen«, s albuma »Velegradele«. pa se može reći kako nastavljaju s tradicijom snimanja videospotova na autentičnim lokacijama dok traju lokalne fešte. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Susret Unicefovih ambasadora Rogera Moorea i Ginbonnija</p>
<p>DUBROVNIK, 8. rujna</p>
<p> - Poznati agent 007 i Unicefov ambasador dobre volje, britanski glumac sir Roger Moore, u ponedjeljak se tijekom posjeta Dubrovniku i festivalu ozbiljne glazbe »Julian Rachlin i prijatelji« susreo s Unicefovim ambasadorom za Hrvatsku, Zlatanom Stipišićem Gibonnijem i Tanjom Radočaj, voditeljicom Unicefovog Ureda za Hrvatsku. </p>
<p>Tijekom sastanka Tanja Radočaj upoznala je sir Rogera s radom Unicefa u Hrvatskoj, te s ovogodišnjom kampanjom protiv nasilja među djecom u školama koja je u pripremi. U sklopu te kampanje organizirat će se prikupljanje financijskih sredstava od građana i poslovnog sektora za provođenje preventivnih programa u školama. Kampanja će završiti velikim humanitarnim koncertom 19. studenoga u zagrebačkoj dvorani Lisinski u čijoj pripremi aktivno sudjeluje Gibonni. Roger Moore, koji je svoju suradnju s Unicefom započeo još 1991. godine, uz podršku glumice Audrey Hepburn, ponosni je vlasnik mnogih priznanja za svoj humanitarni rad, a posljednje priznanje je bilo proglašenje vitezom Britanskog kraljevstva, u lipnju ove godine. </p>
<p>U studenome 2001. sir Roger pomogao je lansirati partnerstvo između Međunarodnog saveza nogometnih udruga (Fifa) i Unicefa. »Poruka je koju želimo odaslati nogometašima i njihovoj publici da prakticiraju siguran seks uz uporabu prezervativa kako bi se zaštitili od širenja virusa HIV-a«.</p>
<p>Sir Roger predsjeda i svjetskom projektu udruge Kiwanis koji ima za cilj prikupljanje 75 milijuna američkih dolara za eliminaciju sindroma nedostatka joda, koji za posljedicu, u najtežim slučajevima ima i mentalnu retardaciju. Udruga Kiwanis je do sada za eliminaciju sindroma spomenute Unicefove programe u 90 zemalja donirala oko 63 milijuna američkih dolara.</p>
<p>Spomenuta priznanja ne čude jer Sir Roger pripada među najzaposlenije Unicefove ambasadore svijeta, a veliku mu potporu daje i supruga Kristina.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lvky otvara novu koncertnu sezonu u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Splitski glazbenik Dragan Lukić Lvky ponovno će nastupiti pred zagrebačkom publikom, no umjesto u kazališnom ugođaju Gavelle, Lvky će se ovaj put predstaviti nastupom u Aquariusu. </p>
<p>Kako je koncert u Gavelli bio potpuno rasprodan ne treba niti sumnjati da postoji veliki interes za njegovim nastupom u Aquarisu, koji će ujedno najaviti novu koncertnu sezonu popularnog zagrebačkog kluba. Iako ponajviše poznat kao sjajan producent koji potpisuje albume Urbana i TBF-a, Lvky je svojim debi albumom »Ararita« oduševio publiku i kritiku što potvrđuju dva Porina, tri Crna mačka, te postignuta srebrna tiraža. </p>
<p>Lvkyjev koncert u Aquarisu zabilježiti će i tv kamere, a nakon njega su na redu Stampedo, Partibrejkersi, Bare i Plaćenici, te Nina Badrić. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pokrivenost signalom Nove TV do kraja godine 85 posto</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Do kraja ove godine, pokrivenost signalom Nove TV izjednačit će se s pokrivenošću HTV-a, rekao je Ivica Blažičko, direktor Nove TV, pozivajući se na podatke Zavoda za telekomunikacije. </p>
<p>Govoreći na konferenciji za novinare u ponedjeljak, kazao je da će Nova imati oko 85 posto tehničke pokrivenosti u Hrvatskoj.</p>
<p>»Tijekom ljeta, Nova TV je postavila 17 novih odašiljača, a do kraja ove godine postavit će se još 28 novih odašiljača«, naveo je Blažičko. Sada se, nastavio je, ide na ruralna područja koja do sada nisu bila zastupljena s odašiljačima, pa vjerujemo da će se pokrivenost signalom povećati za novih 20 posto. Blažičko je kazao i da će proces digitalizacije biti završen do kraja ljeta, te da je, prema rezultatima istraživanja njemačke tvrtke, tehnička kvaliteta Nove tv na razini europskih standarda. </p>
<p>Na upit o špekulacijama da medijski magnat Rupert Murdoch želi kupiti Novu TV, Blažičko je samo kazao »sve je moguće«. »Ipak, vjerujem da je Murdoch za sada maksimalno koncentriran na dobivanje koncesije za Treći program HRT-a«, zaključio je Blažičko. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Završen Filmski festival u Montrealu</p>
<p>MONTREAL, 8. rujna</p>
<p> - Film »Kordon« redatelja Gorana Markovića osvojio je glavnu nagradu na Filmskom festivalu u Montrealu, u nedjelju navečer. Riječ je o ostvarenju koje prati događaje u Srbiji tijekom demonstracija protiv Slobodana Miloševića 1997. godine. </p>
<p>Nagrada žirija otišla je u ruke redatelja Louisa Belangera čiji film »Gas Bar Blues« na altmanovski način pripovijeda nekoliko priča vezanih uz benzinsku pumpu i obližnji kafić. Najboljim redateljem proglašen je Španjolac Antonio Mercero za režiju filma »Planta 4a« čiji su protagonisti 15-godišnji pacijenti jedne dječje bolnice. </p>
<p>Argentinka Marina Glezer je za sjajnu ulogu prostitutke u argentinsko-španjolskoj koprodukciji »El Polaquito« proglašena najboljom glumicom, dok je kod muških kolega istu nagradu odnio Silvio Orlando za nastup u talijanskoj drami »Il Posto dell' Anima«. Žiri predvođen Šveđaninom Janom Troellom i Poljakom Andrzejom Zulawskim najboljim je scenarijem proglasio rad Dušana Kovačevića za film »Profesionalac«, koji je osvojio i nagradu Međunarodnog udruženja filmskih kritičara. </p>
<p>Jedan od najvećih sjevernoameričkih filmskih festivala posebnu je čast iskazao kultnom redatelju Martinu Scorseseju koji ovih dana, upravo u Montrealu, snima svoj novi film »The Aviator«, biografsku priču o kontroverznom Howardu Hughesu kojeg tumači Leonardo DiCaprio. </p>
<p>Organizatori festivala odali su priznanje nedavno preminuloj francuskoj glumici Marie Trintignant, čija je smrt šokirala cijeli svijet. Njoj u čast su prikazana njena dva posljednja filma »The Lost Seamen« i »Janis and John«.</p>
<p>Tijekom festivala prikazano je ukupno 439 naslova iz 68 zemalja, a od toga je u čak 115 slučajeva bilo riječi o svjetskim premijerama. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Coldplay na strani meksičkih seljaka</p>
<p>NOPALUCAN DE LA GRANJA, 8. rujna</p>
<p> - Britanski band Coldpay proteklog je vikenda nastupio u Mexicu, tijekom svoje latinske mini turneje, a pri tome su posjetili meksičke farmere kako bi im izrazili podršku u njihovoj borbi za bolje uvjete u slobodnoj trgovini. </p>
<p>Coldplay je u Meksiku trebao odsvirati dva koncerta, te potpomoći akciju za slobodno tržište, a sve skupa se odigralo tjedan dana uoči sastanka zemlja članica WTO-a koji se treba odigrati u Cancunu. Farmeri iz slabije razvijenih zemalja poput Meksika teško se mogu nositi sa svojim konkurentima iz zapadnih zemalja, poglavito iz SAD-a</p>
<p>»Vidite, ovo je razlog zašto ja nikad ne bih mogao raditi na ovim poljima«, rekao je meksičkim seljacima Chris Martin iz Coldplaya nakon što je skoro nagazio otrovnu zmiju. </p>
<p>Inače, Martin i njegov kolega Buckland namjeravaju se sresti sa šefom WTO-a Supachaiem Panittchpakdijem kojemu će uručiti peticiju sa preko tri milijuna potpisa. Peticija na kojoj se nalazi i potpis bivšeg južnoafričkog nadbiskupa Desmonda Tutua zahtjeva ukidanje trgovačkog monopola koji su male zemlje prisiljene trpjeti.. </p>
<p>Članovi Coldplaya izjavili su da ne očekuju kako mogu promijeniti svijet, ali da se nadaju da svojom glazbom mogu podići svijest ljudi o sličnim temama. </p>
<p>»Ne vidimo se kao rješenje, već kao ploča s idejama koje mogu poslužiti za neka rješenja«, tvrde oni. Martin je isprobao meksički kukuruz kojeg je sočno žvakao pred okupljenim novinarima.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>WHO se boji da bi SARS mogao biti sezonska bolest</p>
<p>MANILA, 8. rujna </p>
<p> - Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Južnokorejac Lee Jong-Wook, pozvao je u ponedjeljak na pojačan oprez zbog teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), u strahu od ponovnog izbijanja epidemije od koje je u svijetu umrlo više od devetsto ljudi. </p>
<p> »Hoće li se SARS vratiti ili ne? Moramo se pripremiti polazeći od mogućnosti da će se vratiti«, kazao je Lee na 54. susretu regionalnog odbora WHO-a za zapadni Pacifik koji se održava u Manili.</p>
<p> Lee je podsjetio da je epidemija najteže pogodila zapadni Pacifik, gdje je zabilježeno 90 posto slučajeva. Od 916 umrlih od SARS-a u svijetu, 873 slučaja su zabilježena u Aziji. Zato su vlade na tom području zatražile od WHO-a da poveća financijsku pomoć. Na ovom petodnevnom susretu trebala bi se prihvatiti rezolucija u tom smislu.</p>
<p> Stručnjaci su više puta upozoravali da bolest može biti sezonska i ponovno se pojaviti s dolaskom zime, razdobljem koje je, osobito u Aziji, pogodno za infekcije dišnih putova.</p>
<p> Budući da ne postoji brz postupak za otkrivanje SARS-a, Lee je upozorio da bi ove zime moglo doći do »velike zbrke« kada se pojave obične prehlade i gripe i kada se mnoge osobe budu javljale liječnicima zbog povišene temperature i kašlja, simptoma koji su slični simptomima SARS-a.</p>
<p> Direktor WHO-a nije htio komentirati istraživanje kineskih znanstvenika koje je u petak objavljeno u američkom časopisu Science, a potvrđuje da virus koji uzrokuje atipičnu pneumoniju u ljudi potječe od cibetke, divlje životinje koja se prodaje na kineskim tržnicama i čije se meso jako cijeni.</p>
<p> Rezultati istraživanja WHO-a o toj mogućoj povezanosti objavit će se »uskoro«, kazao je Lee. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Politički ili kulturološki fenomen</p>
<p>Za dobro umjetničko kazalište nije dovoljna samo odlična propaganda, atraktivni marketing i pompa oko glumačkih zvijezda. To se odnosi i na Teatar »Ulysses«, čiju je predstavu »Marat - Sade« s Radom Šerbedžijom i Zlatkom Vitezom u naslovnim ulogama zasjenio medijski senzacionalizam </p>
<p>Iz trećeg pokušaja, Kazalište »Ulysses«, osnovano 2001. godine, konačno je ovih dana s recentnim projektom Petera Weissa »Marat-Sadeom« u režiji kućne redateljice Lenke Udovički stiglo u zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište. Zagreb nije vidio ni njihova »Kralja Leara« iako ga je financijski podržao, kao ni »Medeju«, ali dobio je čast da mu bude prikazano uprizorenje drame - za jedne uvijek privlačne, za druge zastarjele - o majci svih revolucija, o onoj Francuskoj, i to ne na Opatovini, ni u »Jadran filmu«, kako je bilo isprva riječi, već upravo u HNK. Producenti su nekoliko dana prije prve izvedbe »Marat - Sadea« u četvrtak, najavljivali kako su sve ulaznice rasprodane te je odmah ponuđena i dodatna matineja u subotu. Unatoč tome naša središnja nacionalna kazališna kuća nije bila svih tih dana puna kao šipak, kao što se moglo očekivati, jer je očito mnogo ulaznica podijeljeno za protokolarne potrebe, pa je gotovo četvrtina mjesta, primjerice u subotu na večer, zjapila prazna. Također, velik odlazak primijetio se i nakon stanke, čemu su pogodovale i ozbiljne smetnje u ozvučenju dvorane. </p>
<p>Čime je »Marat - Sade« najprije privukao, pa onda i razočarao dio gledatelja, može se spekulirati, no činjenica je da je pojavljivanje dvojca - Rade Šerbedžije i Zlatka Viteza - bio itekako dobar mamac da privuče i neredovitu kazališnu publiku. Neprijeporni velikani scene zajedno na pozornici, koje su mnogi doživljavali kao političke neistomišljenike (a onda ih odjednom otkrili po njihovim medijskim svjedočenjima kao velike prijatelje!), očito su bili dovoljan razlog za odlazak u kazalište, pri čemu su kvaliteta predstave i režija automatski bili u drugom planu.</p>
<p>Kazalište »Ulysses« od početka postojanja, koje znakovito pada u vrijeme nakon siječanjskih izbora, dakle, kad se nova vlast na neki način stabilizirala, neprestano prate i određuju izvankazališna događanja. Fenomen »Ulysses«, koji u sebi, od imena nadalje, neprekidno nosi stigmu putovanja, izgnanstva i nomadstva, izrastao je na proklamiranim temeljima »slobodne i nacionalno neopterećene umjetničke kolonije«. Popudbina »Ulyssesa« izgrađena je na imidžu i popularnosti Rade Šerbedžije, a učvrstio ju je i upotpunio blagoslov za inauguraciju novog i vrlo atraktivnog kazališnog prostora austrougarske Tvrđave Minor na otoku Mali Brijun, koji je došao s adrese vladajućih struktura. </p>
<p>Teatar koji je već na svom prvom projektu »Kralju Learu« okupio ekipu onih što se u devedesetima nisu često pojavljivali na hrvatskim pozornicama ili su s njih u potpunosti izbivali, za neke je sasvim drzovito svoj novi početak vidio na proskribiranim Titovim i Tuđmanovim Brijunima. Je li time »Ulysses« sebe opteretio bremenom političkih implikacija i još više otvorio bojno polje za sučeljavanje brojnih politikantskih pogleda? </p>
<p>Zašto se Šerbedžija »vraća« u Hrvatsku baš preko metaforički otežalog prostora Brijuna, želi li time tamo sagraditi neko novo jugoslavensko kazalište na relaciji omiljene mu ideje »kazalište-gledališče- pozorište-teatar«, bili su neki od komentara koji su se tada mogli čuti. </p>
<p>Zašto se veliki glumac nije na neki drugi način uključio u hrvatski kazališni život? Je li to iz straha od odbijanja i nerazumijevanja kazalištaraca uzrokovanih poprilično nepromišljenim i uglavnom političkim izjavama u medijima koje je poslije i sam ublažavao, zbog problema s vlastitom glumačkom taštinom, ili pak želje da bude sam svoj šef? O potonjem bi se dalo razmišljati, jer teatar »Ulysses« od svojih početaka djeluje na temeljima »obiteljskog« kazališta koje ugošćuje drage prijatelje u predstavama stvarajući ugodno i lagodno ozračje umjetnika. </p>
<p>Za provedbu te ideje po načelu »jedna redateljica - Lenka Udovički i jedna obitelj - Šerbedžija« u ansamblu, »Ulysses« je dobio i financijsku i inu logistiku o kakvoj bi neki kazališni umjetnici mogli samo sanjati. Zbog svega navedenoga na sebe je navukao poprilično bijesa, nezadovoljstva, a i ljubomore, pa bi i po tome mogli svakako biti zanimljiv kulturološki fenomen. Medijski tijesak u kojem se neprekidno nalazi »Ulysses«, a posebice nakon uključivanja Mire Furlan u predstavu »Medeja«, uspio je iscijediti mnogo žuči. Taj pritisak i neprekidno preispitivanje smjera plovidbe »Ulyssesa«, u raznolikim političkim scenografijama, stvorilo je prostor za novinsko žutilo. Novinska arhiva o kazalištu »Ulysses« je pozamašna i ne treba biti zlonamjeran, da bi se zaključilo, kako je riječ o agresivnom senzacionalističkom pristupu, kojem je također teško naći konkurenciju u hrvatskom kazalištu. </p>
<p>Treći projekt kazališta »Ulysses« dobiva umjetnički potporanj u liku i djelu glumca i voditelja »Histriona« Zlatka Viteza, što je do krajnosti uskomešalo medijsku scenu. Vitez govori o Šerbedžiji u superlativima, Šerbedžija o Vitezu također, a na pozornici oni će se sukobiti kao politički protivnici. Očekivanja, ushićenja i uzbuđenja su bila velika, jer kazalište i život ispreplest će se kao malokad u novijoj kazališnoj povijesti.</p>
<p> Veliki glumci raznih političkih provinijencija, različitih sudbina, no, stari prijatelji iz »najboljih dana njihova života« provedenih u kazalištu »Gavella«, nostalgični i ponosni što su prekoračili još jednu političku barikadu, pružaju ruku pomirnicu u ime neimenovane javnosti, jer sami nikada nisu bili posvađani. Hoće li to, unatoč svemu, ipak otvoriti novu stranicu u recepciji »Ulyssesa« i konačno otupiti oštra kritičarska pera upućena tom kazalištu. Kako bilo, u godini Vitezove suradnje s »Ulyssesom«, bilježit će se, njihova predstava dolazi u Zagreb, i to nakon određenih konzultacija na najvišoj razini, ipak u HNK. </p>
<p>A gdje se u cijeloj priči izgubila sama kazališna predstava i to kazališta čiji projekti stoje oko 2,5 milijuna kuna, pitat će se stručnjaci, teatrolozi i upućena publika, koja u projektima Lenke Udovički vidi samo reciklirano, i po ničime uzbudljivo ili intrigantno kazalište osamdesetih. Što je novo u estetskom i redateljskom smislu hrvatskom kazalištu donio »Ulysses« dobivši priliku stvarati u kazališno iznimnom ambijentu Brijuna? </p>
<p>Možda bi upravo to trebalo biti predmet prave rasprave o tom teatru (umjesto ispraznog politikantskog naklapanja) u čemu ozbiljna natuknica treba biti i velika bura u čaši vode oko zagrebačke izvedbe »Marat-Sadea« i publici koju je privukla velika radoznalost potaknuta snažnom medijskom kampanjom. Čini se da »Ulysses«, ozbiljno razbivši led i zgotovivši svoj prvi trolist predstava treba razmisliti o budućnosti u pravcu otvaranja prostora novim redateljskim imenima i čvršće definiranoj estetici. U Zagreb bi trebalo stići s predstavom koja će nas u prvom redu privući kvalitetnim umjetničkim kazalištem, a ne velikim djelom, samo odličnom propagandom, atraktivnim marketingom i izvankazališnom pompom koja se podigla oko političke i ine prošlosti glumačkih zvijezda. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagrebački operni prvaci oduševili </p>
<p>Ansamblu »Verdi« »ponestalo« je dodataka, pa su neke pjesme iz koncertnog programa dva puta izvedene </p>
<p>SUBOTICA, 8. rujna</p>
<p> - Ovacijama i skandiranjem umjetnicima iz Zagreba ovog vikenda u prepunoj Gradskoj kući, subotička je publika dočekala, a potom i ispratila, zagrebački ansambl »Verdi« na njegovu drugom gostovanju u tom gradu. Pravci Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, okupljeni u ansamblu »Verdi«, taj su koncert održali na poziv grada Subotice, a u povodu njegova Dana, i u organizaciji Gradskog poglavarstva grada Zagreba i Hrvatskoga kulturnog kluba. Dio je to uspostave boljih kulturnih, gospodarskih i turističkih veza između glavnoga grada Hrvatske i vojvođanske pokrajinske metropole, započete lani također u povodu Dana Subotice, a uz posredovanje tamošnjih vojvođanskih Hrvata.</p>
<p> Koncertu, za koji su zagrebački umjetnici pripremili nov program popularnih arija i pjesama iz opernih i operetnih partitura svjetskih i domaćih autora, bili su i svi gradski i pokrajinski dužnosnici te predstavnici tamošnje hrvatske nacionalne manjine, a gostima je dobrodošlicu uputio dr. Bela Tonković, dogradonačelnik Subotice.</p>
<p> Poneseni toplim prijamom i oduševljenjem publike, solisti Miljenka Grđen, Nikša Radovanović, Ivica Trubić, Sotir Spasevski, Nina Čangalović i mladi Hrvoje Ivkošić, uz klavirsku pratnju Mire Flies-Šimatović, nadahnuto su u prvome dijelu koncerta izveli zahtjevne arije iz Bellinijevih »Puritanaca«, Bizetove »Carmen«, Rossinijeva »Seviljskog brijača«, Donizettijeva »Ljubavnog napitka« i »Lucie di Lamermmor«, Puccinijeve »Gianni Schicchi«, Mozartove »Čarobne frule« i Verdijeva »Don Carlosa«.</p>
<p> U drugom su dijelu na programu bile arije iz Leharove »Vesele udovice« i Gershwinove »Porgy and Bess«, zatim pjesme »Mattinata« R. Leoncavalla, »Maska u plavom« H. Hentsckea, Leharov »Dein ist mein ganzes Hertz«, Gershwinov »Summertime«, »Granada« A. Lare, Tijardovićeva »Da nije ljubavi« i Tosselijeva »Serenada« te četiri posebno za tu prigodu pripremljena dodatka. No, i to se pokazalo premalim. Naime, već za prošlogodišnjeg, prvog gostovanja u Subotici, ansamblu »Verdi« »ponestalo« je dodataka, pa su ih sada pripremili više, ali ni to nije dostajalo, tako da su neke pjesme iz programa dva puta izvedene. </p>
<p>Subotica, u kojoj žive mnogobrojni vojvođanski Hrvati, ima dugu glazbenu tradiciju, koja se produbljuje i učvršćuje gradnjom kazališta 1854. i utemeljenjem Filharmonije 1908., ustanovama koje neprekidno djeluju do danas. Ovdje su tijekom proteklih desetljeća gostovali mnogi ugledni svjetski izvođači, poput Pabla Casalsa i skladatelja kao što je Bela Bartok. I zagrebački su glazbeni umjetnici za vrijeme bivše Jugoslavije često gostovali u tom gradu, tako da je lanjski i ovaj sadašnji nastup solista Opere HNK svojevrsno obnavljanje starih kulturnih veza. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Virtuozan sklad svirača</p>
<p>Nastup vrsnih glazbenika predvođenih slavnim violinistom Julianom Rachlinom ponovno je ushitio brojnu publiku u atriju Kneževa dvora </p>
<p>Drugi koncert Festivala komorne glazbe »Julian Rachlin i prijatelji« priređen je 5. rujna u organizaciji agencije Rachanea. Zanimanje publike bilo je toliko da se u atriju Kneževa dvora morao dodati još jedan red stolica.</p>
<p>Prvi dio večeri ispunila su Mozartova djela. Dobar uvod u preostali dio večeri bio je Divertimento br. 11 u D-duru nazvan »Nannerl-Septet«, K. 251 koji je autor vjerojatno namijenio kao rođendanski dar svojoj sestri Nannerl. Kvartet gudača, dva rogista i jedan oboist Bečkih virtuoza dopadljivo su ga ozvučili no nakon Andantina morali su napraviti neuobičajenu dužu pauzu jer su se atrijom Kneževa dvora kretali zakašnjeli posjetitelji. </p>
<p>Gudačima Bečkih virtuoza uz spomenute puhače pridružio se i jedan klarinetist kako bi harmonijske boje odgovarale partituri Mozartova Koncerta za violinu i orkestar u G-duru, br. 3, K. 216. Solist je bio Julian Rachlin koji je promišljeno i zavodljivo rascvjetao svu ljepotu Mozartova rukopisa, na što je slušateljstvo gromoglasno pljeskalo.</p>
<p>Prije izlaska violončelista Mischa Maiskog čuli su se povici upućeni umjetniku, a kad je izašao pred publiku, morao je čekati da oduševljenje splasne i da povuče gudalo po skupocjenom instrumentu »Montagnana« iz 18. st. i započne druženje s Boccherinijevim Koncertom za violončelo i orkestar br. 6, u D-duru, G. 479. Maisky pleše svojim gudalom, njegovo biće diše s glazbom bilo da svira ili daje naznake Bečkim virtuozima, on je jednostavnom Boccherinijevom slogu dao nabujalost i tihu pjevnost, a sve zapanjujućom lakoćom i elegancijom. Oduševljenju nije bilo kraja pa je umjetnik samostalno odsvirao još jednu skladbu.</p>
<p>Bečki virtuozi oprostili su se od Dubrovnika i Festivala komorne glazbe s Deset njemačkih plesova i Grätner-Galoppom, D. 925 F. Schuberta.</p>
<p>U subotu na večer glazbenici okupljeni oko Juliana Rachlina izveli su Brahmsova i Schubertova djela. Brahmsovom Sonatom za violu i glasovir u Es-duru op. 12 br. 2 predstavio se violist Gerard Scaussé afirmiran kao solist i dirigent. Umjetnik je s pijanistom Golanom u bravuroznoj sintezi dvaju instrumenata pokazao vrsne kvalitete, njihova suigra ushitila je nazočne. Uslijedio je Brahmsov klavirski kvartet br. 3 u c-molu, op. 60. Violine su svirali Jansen i Rachlin, violončelo Maisky, a za klavirom je bio Golan. Njihovo sviranje je pokazalo svu tragičnost autorova života, osjećala se neka oslobodilačka snaga u živoj pokretljivosti zvuka instrumenata, to je bila erupcija emocija.</p>
<p> Drugi dio ispunio je Schubertov kvintet u C-duru op. 163, D. 956 za dvije violine (Jansen i Rachlin), violu (Caussé) i dva violončela (Maisky i Caroll). To djelo neki nazivaju »Labuđev pjev« kao da je pišući ga prizivao smrt, a poživio je još četiri godine. Smatra se vrhuncem komorne glazbe, dionicu violončela je podvostručio. Bili smo svjedoci sjajnog sviranja, to je bila gotovo monumentalna zvučna slika bolnog Lieda, jer pet gudača je bilo ravno malom orkestru, što je ponovo izazvalo ovacije.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Promicanje multikulturnosti</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Ekspertna grupa Vijeća Europe, koja od 8. do 11. rujna boravi u Republici Hrvatskoj u sklopu projekta »Kulturna politika i kulturna različitost« u utorak, 9. rujna., u Ministarstvu kulture održat će sastanak s novinarima koji se bave problematikom manjina, manjinske kulture i stvaralaštvom manjina u hrvatskom društvu. </p>
<p>Razgovarat će se o iskustvima i promicanju ideje multikulturalnosti i stvaranju pozitivnog ozračja za suživot manjinskih zajednica i većinskoga naroda u Hrvatskoj. </p>
<p>Cilj projekta je da se na temelju iskustva i prakse europskih država, koje sudjeluju u projektu, ustvrdi koje su mogućnosti i kakve pretpostavke treba ispuniti kako bi se ostvario kvalitetan suživot većinskoga naroda i manjinskih skupina, odnosno kako bi se ostvario koncept multikulturalnosti i interkulturalnosti. </p>
<p>Eksperti će posebnu pozornost posvetiti pravnopolitičkom aspektu koji određuje okvir i jamči provođenje multikulturnoga koncepta, i segmentima društva koji promiču zacrtanu politiku kulturne različitosti. </p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Umro Tibor Varga </p>
<p>ŽENEVA, 5. rujna</p>
<p> - Mađarski violinist svjetskoga ugleda Tibor Varga umro je u četvrtak u 82. godini. Varga je utemeljitelj novog violinističkog stila i bio je međunarodno cijenjen zbog svojeg prinosa glazbi. Kao nastavnik na njemačkoj Glazbenoj akademiji u Detmoldu od 1949. do 1986. godine stekao je međunarodni ugled. Na prvom javnom nastupu, kao 10- godišnjak, svirao je Mendelssohnov koncert za violinu, čime je upozorio na svoj talent. (Hina/dpa)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Oproštaj od Europskog prvenstva i Olimpijskih igara</p>
<p>Dvoboj protiv Rusije ponudio je već viđeni scenarij protiv Turske i Grčke. Tri puta u četiri utakmice na EP Hrvatska je gubila dobivenu utakmicu i to više nije slučajnost. Hrvatski su košarkaši kontrolirali cijelu utakmicu, ali su pali u posljednje dvije minute. Dvije greške naših igrača, uz čudan sudački kriterij, dale su krila ruskoj momčadi </p>
<p>SÖDERTÄLJE, 8. rujna</p>
<p> - Za hrvatske je košarkaše Europsko prvenstvo u Švedskoj završilo. U kvalifikacijskoj utakmici Rusija je slavila 81-77 (34-41) i u četvrtfinalu će igrati protiv Francuza. Dok će se osam reprezentacija boriti u završnom dijelu turnira u Stockholmu, momčad koju vodi izbornik Spahija biti će na putu kućama. Hrvatska je porazom protiv Rusije ostala bez željenog plasmana na OI i daleko od podija.</p>
<p>Dvoboj protiv Rusije ponudio je već viđeni scenarij protiv Turske i Grčke. Tri puta u četiri utakmice na EP, to više nije slučajnost. Hrvatsku su košarkaši kontrolirali cijelu utakmicu, ali su pali u posljednje dvije minute. Dvije greške naših igrača, uz čudan sudački kriterij, dale su krila ruskoj momčadi. U 38. minuti Mulaomerović, naš najbolji igrač protiv Rusa (26 poena) pogodio je tricu za 75-71. U sljedećem napadu, možda i ključnom za ishod, Prkačin je bacio loptu ravno u ruke Kiriljenku koji je iz kontre lako poentirao. Minutu prije kraja Hrvatska je vodila 76-75, ali je Monja izbio loptu Mulaomeroviću i preokrenuo na 77-76.</p>
<p>U preostalih četrdeset sekundi Karašev je četiri puta bio precizan s linije slobodnih bacanja, te odveo Ruse u četvrtfinale. </p>
<p>Zanimljivo je, da je najbolji ruski igrač Andrej Kiriljenko već u 18. minuti imao četiri prekršaja, ali se ostatak utakmice uspio održati u igri. NBA igrač Kiriljenko je kod sudačkog para uživao veliki ugled, svirali su mu svaki kontakt, tako da je na kraju izveo čak 17 slobodnih bacanja. Brojni prekršaji diktirali su izmjene s obje strane. Žižić koji je u prvom dijelu odlično čuvao Kiriljenka, morao je na klupu zbog pet osobnih već u 19. minuti. Treba reći da je Žižić tri osobne zaradio u napadu. </p>
<p>U drugoj četvrtini Giriček je nezgodno stao pri doskoku i iskrenuo gležanj. Ozljeda nije izgledala ozbiljno, ali Giriček do kraja nije ulazio u igru. Čini se da ta situacija ipak ima pozadinu, jer je Giriček nakon utakmice kazao kako se: »zagrijavao u drugom poluvremenu i očekivao kako će ući u igru«. Spahija je pak imao drugačiju verziju: </p>
<p>- Giriček je zaradio ozbiljnu ozljedu, bilo bi neodgovorno vraćati ga u igru. Imao je tretman u poluvremenu i nakon toga sam ga pitao kako je i kazao mi je da se noga ohladila i da ga boli. Mislim da ovu utakmicu nismo izgubili zbog Giričeka, kazao je Spahija. </p>
<p>Nakon utakmice 29-godišnji Damir Mulaomerović najavio je oproštaj od reprezentacije: </p>
<p>- Ovo je moja zadnja utakmica za reprezentaciju. Dečkima želim sve najbolje. Nadam se da će se ovakve završnice jednog dana naplatiti. </p>
<p>• Scandic Arena</p>
<p>RUSIJA - HRVATSKA 81-77 (15-21, 19-20, 24-10, 22-16)</p>
<p>RUSIJA: KARAŠEV 13 (6-6), Eršov, LIHOLITOV 8, Solovjev, KUBRAKOV, Samoilenko 2 (2-4), Hrjapa 12 (1-2), Pašutin 9 (0-1), MONIA 8, KIRILJENKO 29 (9-17), Domani, Savrašenko. </p>
<p>HRVATSKA: MULAOMEROVIĆ 26 (5-7), Baždarić 2 (2-2), Popović 7 (1-2), Nicević, PRKAČIN 1 (1-2), Planinić 4 (2-2), GIRIČEK 5 (1-2), Perinčić, ŽIŽIĆ 8 (2-2), MAMIĆ 11 (1-2), Bagarić 13 (3-4), Skelin. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Rusija 28-58 (48%), Hrvatska 26-50 (52%)</p>
<p>TRICE: Rusija 7-22 (32%), Hrvatska 7-15 (47%) </p>
<p>SKOKOVI: Rusija 28 (20-8), Hrvatska 27 (23-4)</p>
<p>SUCI: Lamonica (Ital) i Banica (Rum). GLEDATELJA: 1500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrej KIRILJENKO. </p>
<p>• Ostali rezultati doigravanja za četvrtfinale: SiCG - Turska 80-76, Izrael - Slovenija 78-76, Italija - Njemačka 86-84. </p>
<p>• Raspored četvrtfinala, 10. rujna: Francuska - Rusija (18:00), Litva - SiCG (21:00); 11. rujna: Španjolska - Izrael (18:00), Grčka - Italija (21:00). </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dok su Rusi spavali, naši putovali 450 km</p>
<p>BORAS, 8. rujna</p>
<p> - Fibin sustav košarkaškog EP-a u Švedskoj nije najbolje prihvaćen, jer reprezentacije nemaju jednake uvjete za natjecanje. </p>
<p>Na početku se igraju četiri utakmice zaredom, tri u skupini i jedna kvalifikacijska. Trećeplasirana momčad mora u noći u kojoj je igrala dvoboj 3. kola otputovati do sljedećega grada u kojem će istog dana odlučivati o plasmanu među osam najboljih reprezentacija. Takva je praksa bila i na prošlom Europskom prvenstvu u Turskoj, ali tamo su sve momčadi igrale u Istanbulu, tako da nije bilo problema s putovanjima. </p>
<p>Što se hrvatske hrvatske reprezentacije tiče, igrači su odmah nakon poraza protiv Turske sjeli u autobus i iz Borasa krenuli prema 450 kilometara udaljenom Södertäljeu, u kojem ih je čekala Rusija. Tako je trećeplasirana momčad u daleko nepovoljnijem položaju, jer nakon tri iscrpljujuće utakmice u skupini mora putovati nekoliko sati na eliminacijski dvoboj. Reprezentacije nemaju jednake uvjete. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Najdojmljiviji Francuzi i Španjolci </p>
<p>U skupini A, u jednoj od dosad najboljih utakmica na prvenstvu, Francuska i Slovenija izravno su odlučivale o pobjedniku. Slavili su Francuzi sa 88-82 / Najsloženiji rasplet imala je skupina C, u kojoj su prije posljednje utakmice Rusija, Španjolska i SiCG bile </p>
<p>u igri za prvo mjesto </p>
<p>BORAS, 8. rujna </p>
<p> - Nakon prvoga kruga Europskoga košarkaškog prvenstva u Švedskoj i odigrana tri kola, pobjednici četiri skupine izravno su se plasirali u četvrtfinale i čekaju boljeg iz kvalifikacijske utakmice. To su reprezentacije Francuske, Litve, Španjolske i Grčke. </p>
<p>Jedino su Grci, pobijedivši Hrvatsku i Tursku, već nakon dva kola bili sigurni za četvrtfinale. Grci su pobijedili u obje utakmice na rubu, Hrvatsku su nadvisili za jedan poen, a Turke za pet. Iako često voli mijenjati igrače, izbornik grčke reprezentacije Yannis Ioannidis, kad je bilo »gusto«, najviše je vjerovao Rentziasu, Chatzivrettasu i Sigalasu. Dvoboj protiv Hrvatske odlučio je Charisis, koji je prije EP-a bio 12. igrač reprezentacije. Grci su neokrznuti prošli prvi krug i sad će pritisak i nervoza koji vladaju oko momčadi postati još veći. Bez obzira na to što kao domaćini već imaju osiguran plasman na Olimpijske igre, u Grčkoj smatraju da je, možda i prvi put nakon europskog naslova 1987. godine i sjajne generacije Galisa i Yannakisa, sazrela nova reprezentacija spremna za isti domet. Zbog toga je i cijela gužva oko njih. </p>
<p>Osim skupine D, u kojoj su Grci već nakon dva kola osigurali četvrtfinale, u ostalim se skupinama poredak rasplitao u posljednjem kolu. </p>
<p>U skupini A, u jednoj od dosad najboljih utakmica na prvenstvu, Francuska i Slovenija izravno su odlučivale o pobjedniku. Slavili su Francuzi rezultatom 88-82. Tonyja Parkera, glavnog dirigenta igre, odlično prate Abdul Wahad, Pietrus, Sonko i Foirest. Francuska reprezentacija uspjela je izgradili svoj stil igre, momčad ima glavu i rep. Iako dosad nisu spadali u sam vrh europske košarke, francuska je reprezentacija na dobrom putu, trenutačno je jedna od najperspektivnijih u Europi. U momčadi dominiraju snažni tamnoputi igrači, koje predvodi izvrsni razigravač Parker. </p>
<p>I u skupini B, u posljednjem su kolu Njemačka i Litva odlučivale o prvom mjestu i izravnom plasmanu u četvrtfinale. Litva je još jednom pokazala svoju nepredvidivost. Iako bi se činilo da Njemačka s Nowitzkim ima mnogo veće izglede, Litva je »pregazila« suparnika rezultatom 93-71, a najefikasniji je bio Stombergas sa 28 poena (pet trica). Samo dva dana ranije Litva je tek u produžetku pobijedila Latviju, koja je porazom protiv Izraela ispala već u prvom krugu natjecanja. </p>
<p>Najsloženiji rasplet imala je skupina C, u kojoj su prije posljednje utakmice Rusija, Španjolska i SiCG bile u igri za prvo mjesto. Španjolci su sve riješili pobjedom protiv SiCG sa 75-67, iako bi im poraz do određene razlike donosio prvo mjesto. Gasol i Navarro opet su bili najbolji u redovima Španjolaca i potvrdili dobru formu. SiCG nisu uspjeli uloviti +19 za prvo, niti +14 za drugo mjesto. Sve je zavšilo velikom tučnjavom na terenu, 20 sekundi prije isteka 40. minute. Jarić je udario Gasola po ruci, na što je priskočio Garbajosa, a priključili se igrači s klupe. Na kraju su isključena su po tri igrača sa svake strane. </p>
<p>Nakon poraza, reprezentacija SiCG nije bila sigurna ni za treće mjesto, već su čekali rezultat dvoboja Rusija - Švedska. Da su Šveđani pobijedili Ruse sa više od šest koševa razlike, momčad aktualnih europskih i svjetskih prvaka doživjela bi veliko poniženje ispadanjem u prvom krugu natjecanja. U sastavu nema jednog igrača, Dejana Bodiroge, i SiCG više nije ista momčad. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Samo Blanka Vlašić u Monte Carlu</p>
<p>Najbolja hrvatska atletičarka plasman na završno natjecanje atletske sezone osigurala je visokim petim mjestom u poretku skakačica u vis</p>
<p>MONTE CARLO, 8. rujna</p>
<p> - Najnovije ljestvice Svjetskog atletskog saveza (IAAF World Ranking) samo su potvrdile ono što se već otprije znalo: od hrvatskih atletičara samo će Blanka Vlašić na Svjetsko atletsko finale (nekadašnje Grand Prix finale) u Monte Carlo. </p>
<p>Najbolja je hrvatska atletičarka sa 1318 bodova trenutačno peta na ljestvici skakačica u vis, što joj osigurava izravan plasman u Monte Carlo, gdje će se 13. i 14. rujna okupiti po osam najboljih (12 u trkačim disciplinama od 1500 metara nadalje) atletičarki i atletičara sezone. Poredak na IAAF-ovoj ljestvici određuje se, inače, na osnovi pet najboljih rezultata ostvarenih u posljednjih godinu dana. Pritom nije svejedno na kojem je natjecanju i pod kojim okolnostima neki rezultata ostvaren. Primjerice, 10.00 na 100 metara istrčanih na svjetskom prvenstvu vrijedi mnogo više nego isti rezultatat istrčan na nekom nacionalnom prvenstvu ili atletskom mitingu. Za bodovanje nije nevažno ni to je li pritom vjetar puhao trkačima u prsa ili u leđa, itd. </p>
<p>Prosjek pet najboljih rezultata Blanke Vlašić iznosi, dakle, 1318 bodova, dok je na prvom mjestu poretka visašica svjetska prvakinja Hestrie Cloete sa 1434 boda. Taj joj je zbroj bodova donio i visoko drugo mjesto u ukupnom poretku atletičarki, odmah iza fenomenalne švedske sedmobojke Caroline Klüft (1436 bodova). Najbolji svjetski je atletičar prema IAAF-ovom renkingu trenutačno Maraokanac Hicham El Guerrouj sa 1461 bodom. </p>
<p>Od ostalih hrvatskih atletičara trenutačno je najbolje plasiran Siniša Ergotić na 19. mjestu ljestvice skakača u dalj (1175), Ivana Brkljačić je 37. (1054), Sanja Gvrilović 44. (1044) u bacanju kladiva, dok je Jurica Grabušić 48. (1172) među trkačima na 110 metara prepone. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Roddick spremno uskočio u Samprasove tenisice</p>
<p>Premijerni Grand Slam naslov u prvom pokušaju za Roddicka je stigao nakon pobjede sa 6-3, 7-6 (2), 6-3 protiv Španjolca Juana Carlosa Ferrera </p>
<p>NEW YORK, 8. rujna</p>
<p> - Američki je tenis dobio novog heroja, i to nakon scenarija kakav se samo poželjeti može. Andy Roddick je u prvom pokušaju stigao do premijernoga Grand Slam naslova pobjedom sa 6-3, 7-6 (2), 6-3 protiv Španjolca Juana Carlosa Ferrera u finalu US Opena. </p>
<p>Samo nekoliko dana nakon proslave 21. rođendana Roddick je spremno preuzeo pritisak medija i navijača na svoja leđa, u dva je tjedna ponudio dovoljno psovki i suza, aseva i »winnera« za holywoodski spektakl. Upravo ono što američka publika traži i voli. Koliko god nije omiljen među ostalim tenisačima na Touru zbog ponašanja na terenu, toliko je definitivno zaludio Amerikance iznimno ubojitim servisom i razornim udarcima. Nije bilo lako ispuniti tenisice Petea Samprasa, a Roddick se dokazao kao istiniski nasljednik, u dva se tjedna transformirao iz »budućnosti američkog tenisa« u »nemilosrdnu sadašnjost«.</p>
<p>- Počeli smo s oproštajem Petea Samprasa. Nakon toga se od tenisa oprostio Michael Chang, a sad ovo. Nisam mogao sanjati ništa ljepše, komentirao je još u suzama Roddick. </p>
<p>Nastavak holywoodskog scenarija stigao je polufinalu. Argentinac David Nalbandian vodio je sa 2-0 u setovima i 6-5 u »tie-breaku« trećeg seta. Meč-loptu Roddick je »izbrisao« nemilosrdnim forhendom, poen kasnije pomogla je publika i zbunila Nalbandiana. Kad tome dodate i očekivanu pomoć suca domaćem tenisaču, preokret je bio neizbježan.</p>
<p>Ček od milijun američkih dolara, koliko dobiva pobjednik posljednjega Grand Slam turnira sezone, za Roddicka je stigao prilično lagano s obzirom na polufinalnu dramu. Iako se Španjolac Juan Carlos Ferrero riješio pritiska i treme Grand Slam finala trijumfom u Roland Garrosu, nije ponovio superiorno izdanje kao protiv Andrea Agassija u polufinalu. Očito je drugi američki »skalp« u dva dana bio prevelik zalogaj za prvog Španjolca u finalu US Opena nakon Manuela Orantesa 1975. godine. Ipak, može se utješiti sa 500.000 američkih dolara i prvim mjesto na ATP ljestvici. </p>
<p>»Specijalni efekt« u trijumfu Andya Roddicka zasigurno je - kiša. Početak drugog tjedna US Opena bio je u znaku organizatora i njihovih planova o premještanju finala u ponedjeljak. Toliko je oblaka bilo nad New Yorkom. A Roddick i Agassi uspjeli su stići do četvrtfinala ekspresnim pobjedama i »zaraditi« dan odmora više. Iste sreće nije bio Ferrero s četiri meča u posljednja četiri dana.</p>
<p>Uvod u trijumf Roddicka pred domaćom publikom zasigurno je »spajanje« s Bradom Gilbertom, nekadašnjim trenerom Andrea Agassija. Nekoliko mjeseci suradnje rezultiralo je s 19 uzastopnih pobjeda i šest osvojenih turnira. Sve je kulminiralo u New Yorku, i to kad je US Open slavio 25. godišnjicu prelaska na terene u Flushing Meadows.</p>
<p>• Rezultat, tenisači, finale: Roddick (4) - Ferrero (3) 6-3, 7-6 (2), 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Uspješna prezentacija MIR-a 2009. i u Kairu </p>
<p>KAIRO/ZAGREB</p>
<p> - Primanjem i sastankom u sjedištu Egipatskog olimpijskog odbora hrvatska delegacija za promocije kandidature Grada Rijeke za 16. mediteranske igre 2009. godine nastavila je svoju promotivnu turneju po mediteranskim zemljama. Hrvatsku delegaciju, na čelu s predsjednikom Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatkom Matešom, primili su predsjednik Egipatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora general Mounir Saleh Sabet te generalni direktor Europskog olimpijskog odbora Ahmed Enan. </p>
<p>Tražeći egipatsku potporu trećoj riječkoj kandidaturi za Mediteranske igre, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, koji je i dopredsjednik organizacijskog obora za pripremu i isticanje kandidature Grada Rijeke za MI 2009., naglasio je važnost načela ravnopravnog pristupa organizaciji velikih sportskih natjecanja, kako za velike tako i za male zemlje. Predsjednik Mateša pozvao je egipatske kolege na potpisivanje sporazuma o suradnji između Hrvatskog i Egipatskog olimpijskog odbora koji bi uključivao razmjene sportaša i trenera te korištenje sportskih kapaciteta obiju zemalja za pripreme sportaša. </p>
<p>Nakon prezentacije videomaterijala o kandidaturi Rijeke, riječki gradonačelnik i predsjednik Organizacijskog odbora Vojko Obersnel istaknuo je iznimnu važnost tog projekta za Rijeku i Hrvatsku, što je prepoznala i Vlada RH kao i predsjednik RH Stjepan Mesić. Odgovarajući na pitanja članova Egipatskog olimpijskog odbora, Obersnel je pojasnio da će buduća namjena mediteranskog sela za smještaj sportaša biti sveučilišni kamp te je dodao da će gradnja plivačkoga kompleksa u Rijeci početi već iduće godine, neovisno o ishodu riječke kandidature, jer je Rijeka priznati hrvatski plivački centar. Prijemu u Egipatskom olimpijskom odboru bio je nazočan i veleposlanik RH u Egiptu Ivica Tomić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Predugo bez dodira s loptom - čak 48 sati</p>
<p>Je li samo kišna oluja u Andori kriva što je hrvatska reprezentacija ostala dva dana bez treninga neposredno uoči najbitnije utakmice u ovom kvalifikacijskom ciklusu za EP? / Iako Barić pokušava ostati zakopčan do grla, krijući sastav za utakmicu protiv Belgije do posljednje trenutka, velike se rošade ne bi smjele očekivati. Kako sada stvari stoje, sastav za Belgiju mogao bi ovako izgledati: Pletikosa - R. Kovač; Tomas, Šimunić - Živković, Rapaić, N. Kovač, Rosso, Šimić - Mornar i Olić </p>
<p>BARCELONA, 8. rujna (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Između utakmice u Andori i prvog treninga naših koji je na kraju održan tek u Bruxellesu razmak je bio 48 sati. Dakle, puna dva dana bez dodira s loptom! Time su se obistinila predviđanja glavnog tajnika Hrvatskoga nogometnoga saveza Zorislava Srebrića, koji je najavljivao težak putni raspored reprezentacije na mini-kvalifikacijskoj turneji u Andori i Belgiji. </p>
<p>Pobjeda protiv Andore zaključena je u subotu navečer oko 18 sati, a prvi trening nakon zatvaranja svlačionice u Andori bio je tek onaj u ponedjeljak u Bruxellsu u 18 sati. Istina, u Andori je bio predviđen trening za nedjelju u 11 sati, međutim, u posljednji je trenutak otkazan zbog kišne oluje. Dio Katalonije i Andora na kraju su vikenda obilato poplavljeni, što je našim reprezentativcima oduzelo važan trening. U nedjelju je, stoga, ali i zbog državnog praznika u Andori, reprezentacija prebačena autobusom (četiri sata vožnje) do Barcelone, a tek su u ponedjeljak poslijepodne krenuli u Bruxelles. </p>
<p>- Baš se osjećam umorno od stalnog putovanja, kaže Dario Šimić. </p>
<p>I ostali igrači nisu s odveć zadovoljstva primili spoznaju o stalnom boravku u autobusu i po hotelima bez vježbanja. No, vjeruju da se to neće odraziti na njihovoj fizičkoj spremi. Štoviše, mnogi od njih očekuju da će biti osvježeni hladnim vremenom u Bruxellesu, jer je sparina u Andori i Barceloni doista bila neizdrživa. Sjetimo se, primjerice, kako su Francuzi i Nizozemci, kad su gostovali protiv Andore, uspjeli ishoditi da se utakmica igra u Barceloni na pomoćnom stadionu glsovitog istoimenog španjolskog prvoligaša. Time su i Francuzi i Nizozemci uštedjeli najmanje 10-ak sati putovanja, što u prebukiranom životu nogometnog profesionalca znači mnogo. </p>
<p>Takvi putni napori zacijelo ne idu u prilog našoj reprezentaciji prije važne utakmice u Bruxellesu. Pobjedom u gostima protiv Belgije Hrvatska si otvara mogućnost da i minimalnom pobjedom 11. listopada protiv Bugarske bude prva u skupini. Neodlučenim ishodom u Bruxellesu Hrvatska ima osigurano prvo mjesto samo pobjedom s najmanje dva pogotka protiv Bugarske u posljednjem kolu. Poraz protiv Belgije ne bi trebao biti odveć dramatičan osim ako izgubimo sa pet ili više pogodaka. Poraz u Belgiji, s pobjedom protiv Bugarske u Zagrebu, donio bi drugo mjesto koje vodi u dodatne kvalifikacije. </p>
<p>Uglavnom, kako god završilo u Bruxellesu, Bugare bismo u Zgrebu trebali pobijediti. Barić voli reći: »Pobjedom protiv Belgije sigurno smo prvi, a neodlučenim ishodom najvjerojatnije prvi.« Za možebitan poraz nije se izjasnio. Inače, ovih je dana stalno razgovarao s liječnicima naše reprezentacije. Zanimalo ga je stanje ozlijeđenog Nike Kovača. S osmjehom na licu je kazao: </p>
<p>- Sad već sigurno mogu reći kako će Niko Kovač igrati u Bruxellesu.</p>
<p>Dakako, u dugim noćnim razgovorima s novinarima i predsjednikom Saveza Vlatkom Markovićem neprestano se razgovara o stanju igrača i možebitnom sastavu za dvoboj protiv Belgije. Iako Barić pokušava ostati zakopčan do grla, krijući sastav do posljednje trenutka, velike se rošade ne bi smjele očekivati. Kako sada stvari stoje, sastav za Belgiju mogao bi ovako izgledati: Pletikosa - R. Kovač; Tomas, Šimunić - Živković, Rapaić, N. Kovač, Rosso, Šimić - Mornar i Olić. </p>
<p>Dotična varijanta koncepcijski je veoma slična sastavu Hrvatske iz prve utakmice u Zagrebu protiv Belgije kad je izborena pobjeda sa 4-0. Naši bočni igrači imali bi svojevrsne osigurače, Živković bi čuvao leđa Rapaiću, a Šimić bi bio iza Rosse. Računa li izbornik na neoporavljene Tudora i Pršu? Tvrdi kako će ih možda koristiti, ali zacijelo će to prosuditi tek nakon posljednjeg treninga u Bruxellesu. Očito je, ipak, da Barić pritom ne želi riskirati držeći se svoje teze kako ova momčad može istrpiti najviše jednog nespremnog igrača. U konkretnom slučaju to je sada Rapaić. </p>
<p>Uglavnom, Barić praktički već ima viziju sastava s možebitnom dvojbom. Veseli ga dobra forma Vranješa, ali još je zabrinut za Rapaićeve fizičke mogućnosti. Bilo kako bilo, kad se samo prisjetimo početka ovoga kvalifikacijskog ciklusa, s mizernih 0-0 protiv Estonije i 0-2 protiv Bugarske, kad je Barić lutao na opći podsmjeh javnosti, danas imamo mnogo svjetliju situaciju. Ne samo što Hrvatska drži ključeve svoje sudbine u vlastitim rukama, nego i stoga što ima prepoznatljiv sastav, s doduše ne odveć lijepom igrom, ali se svrsishodnost u rezultatima u posljednjih nekoliko utakmica ne može poreći. </p>
<p>Na početku tih kvalifikacija Tomas je ulazio kao centarfor, a Vugrinec nije imao pojma što bi igrao... Danas? Danas Barić ima potpuno postavljenu momčad, dobre pričuve, hijerarhiju u momčadi, kao i pravu atmosferu. Te dvije posljednje kvalifikacijske utakmice protiv Belgije i Bugarske ispit su njegova rada. Osigura li izravan plasman u Portugal, svima će začepiti usta. Ne vide li njegovi izabranici Europsko prvenstvo, Barić se neće imati pravo žaliti na novinare. Istina, nitko mu neće napisati da je »seljak«, no da bi ga u slučaju neodlaska u Portugal mnogi kritičari radije vidjeli s krampom u ruci nego u trenirci - to je neosporno. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Grci pokušali potkupiti Armence </p>
<p>JEREVAN</p>
<p> - Armenski nogometni savez zatražio je od Europskoga nogometnog saveza (Uefa) pokretanje istrage zbog toga što smatraju da su Grci pokušali potkupiti neke armenske reprezentativce uoči kvalifikacijskog dvoboja za odlazak na EP 2004, koji su Grci u subotu dobili sa 1-0. </p>
<p>Glasnogovornik Armenskoga nogometnog saveza Suren Bagdasarian izjavio je kako su neki armenski igrači tjednima uoči dvoboja primali telefonske pozive u kojima im je nuđen novac kako bi pustili utakmicu. Navodno su Armenci i snimili jedan od telefonskih poziva u kojemu su Grci za pobjedu nudili milijun dolara. Predstavnici Grčkoga nogometnog saveza odbili su komentirati ove optužbe. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Bushov zahtjev za dodatnih 87 milijardi dolara za Irak šokirao kongresmene</p>
<p>Prema pisanju Washington Posta, kongresmene je navodno šokirao Bushov zahtjev za tolikim dodatnim sredstvima, koja premašuju sva očekivanja / BBC komentira iz Washingtona da je Bushov govor značio »političko kockanje« za američkog predsjednika, kojeg kod kuće u zadnje doba kritiziraju da nije uspio sastaviti ili objasniti djelotvorni poslijeratni plan za Irak</p>
<p>LONDON, 8. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada je zadnji put, u svibnju ove godine, govorio Amerikancima o Iraku, George Bush im je rekao da je rat tamo dobiven. No, sve veća cijena vojnog angažmana u toj zemlji - kako u dolarima, tako i u ljudskim životima - potakla je američkog predsjednika da donekle promijeni svoju poruku. Obrativši se u nedjelju navečer ponovno naciji na istu temu, on je najavio nastavak borbe. Kazao je da kani potrošiti koliko je potrebno, da bi se »uništili protivnici«. </p>
<p>Američki predsjednik rekao je svome narodu da je Irak sada »glavna fronta« u globalnom ratu protiv terorizma. Pozvao je i druge zemlje da sudjeluju u tom naporu. Najavio je da će od Kongresa zatražiti 87 milijardi dolara za nastavak okupacije i obnovu Iraka, kao i Afganistana. »Protivnici slobode pružaju tamo očajnički otpor i moraju biti poraženi«, kazao je američki predsjednik, najavljujući da će za to biti potrebni i novac i žrtve. </p>
<p>Prema pisanju Washington Posta, kongresmene je navodno šokirao Bushov zahtjev za tolikim dodatnim sredstvima, koja premašuju sva očekivanja. Procjenjuje se da bi svota od 87 milijardi dolara povećala američki proračunski deficit za 20 posto. </p>
<p>Bush je zatražio i dodatnu međunarodnu pomoć u stabilizaciji Iraka, rekavši kako su Ujedinjeni narodi »odgovorni« da preuzmu širu ulogu u toj zemlji. Predsjedniku Sjedinjenih Država stalo je, naime, sve više do toga da u dugoj i skupoj iračkoj epizodi sudjeluju i druge nacije, koje bi ponijele dio financijskog tereta i dale dio vojnika. </p>
<p>Radi se, međutim, o značajnom zaokretu, nakon ranijih najava Amerike da se ona manje-više sama, odnosno uz manju potporu Britanije i još nekih nacija, spremna nositi s iračkim izazovom. Neočekivano jaki otpor na koji američke snage nailaze u Iraku nakon Saddamovog pada, natjerao je, međutim, Bijelu kuću na promjenu stava. </p>
<p>No, zemlje čiji se angažman sada očekuje, tražit će za uzvrat veći utjecaj u Iraku. Točna količina tog utjecaja bit će predmetom diskusija i zakulisne diplomatske trgovine u danima koji dolaze. </p>
<p>Glavno poprište pregovaranja bit će kuloari UN-a u New Yorku, gdje Vijeće sigurnosti mora razmotriti prijedlog nove američke rezolucije o Iraku. Riječ je o dokumentu koji bi otvorio vrata većem angažmanu drugih zemalja, pod mandatom UN-a. Pitanje je koliko će neke od tih zemalja, pogotovo one koje su ranije bile skeptične prema vojnoj intervenciji, sada hrliti u takav angažman, te kakvu će gospodarsku i političku cijenu za to zatražiti. </p>
<p>Neke od država, poput Francuske, Njemačke i Rusije, koje su ranije najviše kritizirale vojnu intervenciju, već su se kritično izrazile i o novom prijedlogu američke rezolucije. Državni tajnik SAD-a, Colin Powell, ovih je dana, međutim, najavio da Amerika kani pažljivo saslušati tuđe primjedbe - signalizirajući time spremnost za određene kompromise. Koliko će daleko oni ići, pokazat će vrijeme. </p>
<p>BBC komentira iz Washingtona da je Bushov govor značio »političko kockanje« za američkog predsjednika, kojeg kod kuće u zadnje doba kritiziraju da nije uspio sastaviti ili objasniti djelotvorni poslijeratni plan za Irak. </p>
<p>Jasna Zanić-Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za EU više nema razlike između Hamasovih bombaša i političara </p>
<p>Zabrana političkog krila Hamasa o čemu se dogovoralo na ministarskom sastanku Petnaestorice u Riva del Gardi stupit će na snagu tek kada je odobre stručnjaci EU</p>
<p>BRUXELLES, 8. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - EU dvojba zabraniti Hamas ili ne zabraniti riješena je na tipičan europski način. Dogovor o zabrani navodno je postignut na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova Petnaestorice u Riva del Gardi.</p>
<p> Zabrana će stupiti na snagu tek kada je odobre stručnjaci. Time je EU zapravo kupila nekoliko dana između rješenja i njegove provedbe i zadržala mogućnost za pritisak na Palestince te pravo da u slučaju palestinskog popuštanja ipak spasi Hamas od sankcija. Britanci su, budući da Amerikanci tako misle, intenzivno uvjeravali ostatak EU da je zabrana svih Hamasovih djelatnosti sa zaleđivanjem imovine i računa jedini način za borbu s terorizmom. </p>
<p>Stavljanje Hamasa na crnu listu podržali su i šefovi diplomacija pristupajućih članica. Rezerve je imala, pokazala i zadržala Francuska - ona se u pogledima tretmana Hamasa ovdje pokazala posve suprotstavljenom stavovima Njemačke.</p>
<p> Njemačka je podržala ideju zabrane. Francuska, najglasnija u obrazlaganju razloga zašto je Hamas potreban kao legalna organizacija, oslonila se na Belgiju i Irsku. Većina je zagovarala zabranu jer, kako je to izjavio Britanac Jack Straw, EU je dugo dvojila da li iza samoubilačkih napada stoje dvije ili samo jedna organizacija. </p>
<p>»Nakon bombe u autobusu u Jeruzalemu 19. kolovoza, koja je ubila 21 čovjeka i razorila i onako krhak prekid vatre, postalo je veoma razvidno da je riječ o jednoj organizaciji«. Hamas je, ocijenila je većina temeljem podastrijetih obavještajnih materijala, teroristička udruga. Velika Britanija već je ranije stavila organizaciju na svoju nacionalnu crnu listu. Pritom je poduzela potrebne mjere zabrane djelatnosti i samog Hamasa i njegovih ogranaka. Zaledila je račune ne samo Hamasa nego i nekoliko organizacija za navodno prikupljanje humanitarne pomoći i novčane potpore Palestincima za koje je dokazano da su s njime povezane.</p>
<p> Francuska se dugo odupirala ideji tvrdeći da je političko krilo Hamasa koristan kanal za poticanje mirovnog procesa, a prijetnja zabranom i zaleđivanjem računa i imovine trebala je predstavljati jedno od onih malobrojnih preostalih Unijinih oruđa za uvjeravanje Palestinaca da je mir uvijek bolji od rata i, pogotovo, terorizma. </p>
<p>Francuska je popustila složivši se da Hamas s ograncima predstavlja logističku bazu za terorističku djelatnost. Francuzima i malobrojnom bloku istomišljenika preostala je samo načelna primjedba da bi sankciju Hamasu trebalo popratiti ozbiljno upozorenje Izraelu da se suzdrži od aktivnosti na palestinskom teritoriju, naročito osvetničkih izleta na Hamasove ljude.</p>
<p> Tako će se političko krilo Hamasa, kada se završi »tehnički posao« procjene, na crnoj EU listi pridružiti ranije zabranjenome svom vojnom krilu.</p>
<p> Posebno je komplicirano rješavanje problema blokade Hamasove potporne mreže po EU. Britanci su s Hamasom u ilegalu stavili dobrotvornu organizaciju Palestinski fond za pomoć i razvoj za koju se ispostavila da je pomagala samo teroriste. Slična je Hamasova udruga poznata u Nizozemskoj, jedna je u Austriji i veoma je aktivna. Mrežu kompletira i nedefiniran broj elemenata potpore u Francuskoj. Za EU je bitan korak odluka da je riječ o terorističkoj organizaciji, odnosno procjena da između Hamasa koji podmeće bombe i političara više nema nikakve razlike.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ahmed Korei uvjetno prihvaća položaj premijera</p>
<p>Ahmed Korei nakon imenovanja pozvao Izrael da promijeni svoju politiku bojkota Arafata / Također je rekao kako želi vidjeti koja su jamstva spremni dati Amerikanci, a koja Europljani</p>
<p>JERUZALEM/ABU DIS/GAZA/AMAN, 8. rujna </p>
<p> - Predsjednik palestinskoga parlamenta Ahmed Korei prihvatio je u načelu imenovanje za palestinskoga premijera, javio je u ponedjeljak izraelski radio. Palestinski čelnik Yasser Arafat imenovao je Koreija u nedjelju, a izvršni odbor Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) prihvatio je Arafatovu odluku. Korei će naslijediti umjerenoga Mahmuda Abbasa koji je u nedjelju podnio ostavku na dužnost premijera nakon samo četiri mjeseca.</p>
<p> Ahmed Korei, odmah nakon imenovanja za palestinskoga premijera, pozvao je u ponedjeljak Izrael da promijeni svoju politiku bojkota Arafata.</p>
<p>»Izraelska vlada mora izmijeniti način na koji se odnosi prema palestinskome predsjedniku«, rekao je sadašnji predsjednik palestinskog parlamenta.</p>
<p>Naime, izraelska vlada premijera Ariela Sharona u prosincu 2001. odlučila je predsjednika Palestinske samouprave staviti »izvan igre« i od tada odbija svaki kontakt s njim.</p>
<p>Inače, Ahmed Korei, kojega je Arafat predložio za novoga premijera, poznat je više svojim nadimkom Abu Ala te kao bivši mirovni pregovarač s Izraelom. On je u ponedjeljak još priopćio kako prije nego što prihvati taj položaj želi jamstva SAD-a i EU-a da će dati potporu stvaranju mira.»Još nisam premijer... Želim vidjeti koja su jamstva Amerikanci spremni dati«, izjavio je Korei. »Također želim vidjeti kakva će jamstva dati Europljani. Nisam spreman za neuspjeh. Želim znati je li mir moguć ili nije«, dodao je.</p>
<p>U međuvremenu, Europska unija prihvatila je imenovanje Ahmeda Koreija za novoga palestinskog premijera nakon što je Abbas napustio tu dužnost. To je u nedjelju u Amanu izjavio visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana.</p>
<p> On je, naime, nakon sastanka s jordanskim ministrom vanjskih poslova Marwanom al Muasherom i palestinskim ministrom vanjskih poslova Nabilom Shaatom, izjavio da će EU učiniti sve što je u njegovoj moći da se pokrene provedba »smjernica« srednjoistočnoga mirovnog plana.</p>
<p>»Mislim da odluku o tome tko će biti sljedeći premijer trebaju donijeti palestinski narod i palestinske vlasti«, rekao je Solana.</p>
<p> Dodao je kako poznaje Koreija, predsjednika palestinskog parlamenta, već godinama kao čovjeka dobre volje. »Učinit ćemo sve što je u našoj moći da prevladamo ovaj teški trenutak i da osiguramo provedbu smjernica«, dodao je Solana.</p>
<p> Europska unija je zajedno sa SAD-om, Rusijom i UN-om sudjelovala u sastavljanju mirovnog plana za Srednji istok. (Reuters/Dpa/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Novi dogovor« vladajućih u Srbiji </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Srbijanska Demokratska stranka ponudila je ostalim strankama vladajuće koalicije DOS novi plan suradnje - tzv. »Novi dogovor« - kako bi redefinirala temeljne ciljeve vladajuće koalicije pred ozbiljnim iskorakom u europske integracijske procese. </p>
<p>Glavni odbor DS-a zaključio je u nedjelju da za ulazak države u Europsku uniju treba stvoriti široki društveni koncenzus i rezultat svega je »Novi dogovor«. Zamjenik predsjednika DS-a i premijer Srbije Zoran Živković predložio je strankama, nevladinim udrugama i sindikatima deset mjera za nastavak reformi u Srbiji. Među njima je i plan da se do kraja listopada ispita rad svih ministarstava i državnih službi u Srbiji, da se usvoji paket antikorupcijskih zakona, istraže sve kaznene prijave podnesene za mandata nove vlasti od 2000. do danas, počne sa pripremama za izradu plana o stabilizaciji i pridruživanju EU, smanji javna potrošnja, ojača državna infrastruktura, poveća izvoz na jednu milijardu dolara i osnuje fond za financiranje najboljih projekata.</p>
<p>Na ovoj je platformi Živković ponudio suradnju svima koji su spremni pomoći ne odbacujući mogućnost da ta suradnja »dovede do postizborne ili čak možda i predizborne koalicije«.</p>
<p>Istodobno, potencijalno jaka oporbena stranka G17 plus, nastala u koalicijskom okrilju, počinje pregovore o političkoj suradnji. Prvi sastanak dogovoren je sa Socijaldemokratskom partijom, a pozivu za razgovor odazvali su se i Građanski savez, Koštuničin DSS, Sandžačka demokratska partija Rasima Ljajića, Reformisti Vojvodine i Inicijativa za normalnu Srbiju. Ljajić je inače Živkovićev »Novi dogovor« ocijenio »relaksirajućim« zbog brojnih afera koje su u posljednje vrijeme potresale Srbiju, ali je prihvatio i poziv G17 plus jer želi, kako je izjavio za B92, podržati sve što vodi stabilizaciji političke i javne scene.</p>
<p> Prema nepotvrđenim podacima, G17 nudi razgovore o datumu raspisivanja izvanrednih izbora, prioritetima buduće vlade i o novom izbornom zakonu.</p>
<p>Kao što se moglo i očekivati, potpredsjednik Demokratske stranke Čedomir Jovanović je konkurentski poziv popratio ironijom rekavši »neka se sastanu ti reformatori i oni zabrinuti za sudbinu zemlje, neka zajedno sjednu Koštunica i Labus jer su prijatelji i neka prikupe većinu i pokušaju vidjeti hoće li ta politika dobiti podršku u parlamentu«. Ministar pravosuđa Vladan Batić izjavio je za Glas javnosti od ponedjeljka da se pozivom G17 na razgovore o datumu raspisivanja izvanrednih izbora, prioritetima buduće vlade i izbornom zakonu »predstavnicima vlasti nudi eutanazija« jer opće ozračje nije povoljno za ovakve razgovore. Rekao je da se boji kako bi takvi razgovori mogli dovesti do novih političkih podjela i dodatno komplicirati situaciju jer bi se svi akteri morali odrediti 'za' ili 'protiv'.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Đukanovićevo odbijanje Haagu - politički luping</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Možda se crnogorski premijer Milo Đukanović nalazi pred trećim radikalnim političkim zaokretom (poslije sukoba sa Miloševićem i potpisivanjem Beogradskog sporazuma), nagađaju među ostalim, u ponedjeljak podgoričke Vijesti u redakcijskom komentaru. Povod tekstu je premijerovo odbijanje da svjedoči na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu uz obrazloženje kako »ne spada u Crnogorce koji su trčkarali izvan Crne Gore da ponude dokaz ako ga imaju, ili makar sumnju, pa bila ona i neosnovana«.</p>
<p>Đukanović je napravio politički luping u odnosu na sve što je dosad rekao o suradnji sa Haagom, tvrdi dnevnik, podsjećajući da je Đukanović ranije, dok je bio predsjednik i kad je postao premijer, odnose Crne Gore i Suda opisivao »punom suradnjom«. Više je puta decidirano tvrdio da će se uvijek odazvati Tribunalu u bilo kojem svojstvu, kao svjedok ili eventualno optuženi, navode Vijesti. Najnovijom izjavom nije doveo u pitanje samo sve ono što je govorio, već je posredno redefinirao i to što se dosad iz Crne Gore i okruženja činilo u suradnji s Haagom. »Ako Đukanović nije Crnogorac koji okolo trčkara s nekakvim dokazima, je li predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić 'neki Hrvat' koji okolo trčkara sa takvim dokazima, ili je Milan Kučan 'neki Slovenac' koji se bavi istom rabotom... Što je, onda, s onim Crnogorcima koji su se dosad odazvali pozivu Haaškog suda, neki od njih čak i kao zaštićeni svjedoci, jer im je glava bila u torbi.</p>
<p> Kakvi su Crnogorci dvojica Đukanovićevih stranačkih potpredsjednika Filip Vujanović i Svetozar Marović koji su na sjednici Vrhovnog vijeća obrane donijeli odluku da se svi dokumenti vojske kao dokazi proslijede Sudu«, pita se autor komentara podgoričkog dnevnika.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>HDZ BiH protiv reforme koja ugrožava obrazovanje na hrvatskom jeziku</p>
<p>Učenicima, roditeljima i nastavnicima poslana poruka da će HDZ BiH obraniti hrvatske školske planove, programe i udžbenike</p>
<p>SARAJEVO, 8. rujna</p>
<p> - Među mostarskim studentima i učenicima ovih je dana središnja »obrazovna« tema polemika o tome je li mlada atraktivna lokalna televizijska zvijezda Ana Kaljužny, zbog negativne ocjene, »namjestila« otkaz jednoj profesorici na Pedagoškom fakultetu.</p>
<p>Političari se, međutim, bave ozbiljnijim temama - a predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH napokon su ovoga vikenda otvoreno iskazali svoje protivljenje modelu reforme školskoga sustava u Bosni i Hercegovini koji, po njima, ugrožava pravo mladima da se obrazuju na hrvatskome jeziku.</p>
<p> Bariša Čolak, predsjednik HDZ-a BiH, izjavio je u subotu da čak ne isključuje niti mogućnost ponovnog sazivanja Hrvatskog narodnog sabora BiH ako se za to ukaže potreba u aktualnoj reformi školstva u BiH!</p>
<p>Hrvatski narodni sabor, kojeg su uz HDZ-ove činili predstavnici niza manjih hrvatskih stranaka, te nekih institucija s hrvatskim predznakom u BiH, sastajao se u vrijeme pokušaja stvaranja takozvane hrvatske autonomije u BiH 2001. godine.</p>
<p>Tada je to bila reakcija na preuzimanje vlasti od Alijanse za promjene, šarolike koalicije predvođene SDP-om. Alijansa je početkom 2001. godine preuzela vlast nakon očitoga izbornoga inženjeringa i uz podršku tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha. Hrvate su u toj koaliciji zastupali predstavnici malih hrvatskih stranaka bliskih SDP-u, što je bio i glavni razlog protivljenja HDZ-a.</p>
<p>Međutim, nakon manje od dvije godine Alijansa je zbrisana s vlasti, a na izborima su ponovno pobijedili nacionalisti. HDZ je ušao u vladajuću koaliciju i značajno utišao svoje primjedbe na račun političkoga sustava u zemlji.</p>
<p>Sada se ponovno podižu tenzije i ponavljaju tvrdnje o ugroženosti Hrvata, a povod je reforma obrazovnog sustava. Središnji odbor i Predsjedništvo HDZ-a raspravljali su o ovom pitanju i pozvali sve političke stranke unutar hrvatskog naroda i Hrvatsko društvo za znanost, na dosljedno očuvanje i modernizaciju vlastitog obrazovnog sustava, počevši od predškolskog obrazovanja pa do sveučilišne razine.</p>
<p> Najavljeno je da će se tražiti i preispitivanje političke i zakonske odgovornosti federalnog ministra obrazovanja Zijada Pašića, zbog navodno kontinuiranog, protuustavnog i nezakonitog uzurpiranja ovlasti županijskih ministarstava obrazovanja, nezakonitog odobravanja nastavnih programa i propisivanja isključivo bošnjačkih udžbenika. U zapaljivom tonu poslana je i poruka učenicima, roditeljima i nastavnicima da će HDZ obraniti hrvatske školske planove, programe i udžbenike.</p>
<p>Kao i 2001. godine nije uopće sporno da je većina temeljnih HDZ-ovih primjedbi na mjestu. Doista, reforma obrazovnoga sustava u BiH na način kakav se sada provodi mogla bi ugušiti hrvatski jezik te narušiti ustavno pravo na postojanje škola i drugih odgojno-obrazovnih institucija, gdje će se nastava obavljati na hrvatskom jeziku s latiničnim pismom.</p>
<p>Činjenica je, također, da su pojedini predstavnici međunarodne zajednice očito skloni nametanju rješenja pri kojima bi se pod svaku cijenu išlo na ujedinjavanje - čak i tamo gdje je to u obrazovnom procesu nemoguće i gdje objektivno prijeti zagušiti prava manjinskoga naroda.</p>
<p> Uostalom, nedavna izjava jednog visoko pozicioniranog OESS-ovog službenika po kojemu će se nastava »zajedničkih« predmeta kakvi su recimo matematika, fizika ili biologija obavljati na »svima razumljivom jeziku« sama je po sebi skandalozna. Hrvate je bolno podsjetila na traumatična jugo-iskustva kada je upravo u BiH silom policijske države nametana »svima razumljiva« istočna varijanta tada zvanog srpskohrvatskog jezika. </p>
<p>No, jednako tako HDZ BiH snosi veliku krivnju za dugotrajan pasivan odnos spram rasprave o obrazovnim reformama u BiH i potpuno nerazumno protivljenje nekim logičnim rješenjima kakvo je administrativno ujedinjenje tzv. dviju škola pod jednim krovom.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Sve škole trebaju otvoreno i srdačno prihvatiti djevojčice Elu i Ninu Oblak</p>
<p>Nedopustivo nečovječan i neprihvatljiv je odnos nekih roditelja čija su djeca polazila ili bi trebala polaziti zajednički razred sa nedužnim djevojčicama, čiji je jedini »grijeh« što su rođene HIV pozitivne, ali potpuno bezopasne i bezazlene kao mogući izvor zaraze za bilo koga, pa tako i za svoje vršnjake, odnosno učenike i učenice u osnovnoj školi.</p>
<p> Tko je moj bližnji? Ovo pitanje trebao bi si postaviti svaki čovjek koji teži činiti dobro sebi samom i svojoj djeci a pogotovo svatko onaj koji ispovijeda kršćanstvo od sakramenta Krštenja pa do sakramenta Posljednjeg pomazanja. </p>
<p> Niti poganin, a kamoli kršćanin ne bi smio u slučaju ovih djevojčica okretati glavu ili je gurati pod pijesak, već bi poput milosrdnog Samaritanca iz Novog Zavjeta bio dužan iskazati punu nesebičnost prema njima, što uključuje i prihvaćanje i suosjećanje sa sudbinom ove dvije učenice.</p>
<p> Svaki roditelj bio bi dužan podučiti svoje dijete, ne samo da ove dvije učenice ne predstavljaju nikakvu opasnost ni pogibelj za bilo koga, već da im iskaže osobitu pažnju sa željom da im pomogne i da se i one osjećaju kao djeca sa potpunim dostojanstvom i svim pravima koja djeca imaju. </p>
<p> Neshvatljive su pogreške učinili mjerodavni u tretmanu ovog slučaja, čime su dodatno ohrabrili sve one koji ne žele shvatiti i ne prihvaćaju pravo Ele i Nine na razrednu nastavu sa ostalom djecom, ali ovo nikome ne može služiti kao daljnji alibi za dosadašnje bešćutno, okrutno i sebično ponašanje prema ovoj djeci. </p>
<p> Neka ne zaborave, oni, koji prijete bojkotom nastave ili ispisivanjem iz škole svoje djece zbog upisa dviju djevojčica, koje od rođenja nose težak križ, na dva citata iz Isusovog Evanđelja: »Ovaj me narod slavi na usnama, ali su njegova srca daleko od mene« i » Znam djela tvoja, da nisi ni hladan ni vruć. O, da si hladan ili vruć! Tako, pošto si mlak, i nisi ni hladan ni vruć, ispljunuću te iz usta svojih.« </p>
<p> Ravnodušnost, nesuosjećanje i nesudjelovanje izjednačuje se sa grijehom protiv Boga. Zato ravnatelji i roditelji svih osnovnih škola u našoj državi trebaju širom otvoriti vrata, kada na njih zakucaju Ela i Nina. Ukoliko ih ne otvore, zatvoriti će jedna druga, daleko važnija vrata, sebi samima.</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA predsjednik HSP 1861. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Komu i čemu služi HiNetov helpdesk telefon</p>
<p>Godinama sam mali korisnik HiNet-ovih »free-web« stranica. No, moram upozoriti na rad operatora besplatnog HiNet-ovog »helpdesk« telefona, sada »agenata«, ne znam zašto, i čijih.</p>
<p> Nakon dugo vremena, želio sam promijeniti sadržaj svojih osnovnih web stranica. Upotrebljavajući softver FTP32 za transfer stranica, naišao sam na neočekivane smetnje, zbog kojih sam se obratio za pomoć »agentima« helpdeska. Kako nisam odmah uspio pokušavao sam to na razne načine i izgubio pri tome raniju konfiguraciju i zaboravio ispravan postupak. Prvi dan, 2. rujna, zvao sam sedam do osam puta helpdeskov telefonski broj: 0800-9230, i svaki put pročitao tekst kojim mi je FTP32 javljao razloge neuspjeha. Na moje insistiranje da je u pitanju njihova greška, odgovoreno mi je da oni uspješno otvaraju moje stranice i da je u pitanju softver kojim se ja služim.</p>
<p> Svaki put sam im rekao da sam u dva navrata od tih 7 do 8, uspio izvršiti transfer koji njihov server nije prihvatio. Na njihovo insistiranje da je u pitanju moj FTP32, i da trebam skinuti s interneta drugi, koji će mi to omogućiti, učinio sam i to. Nakon toga sam, vjerujući da je to tako, pokušao i s drugim programom, no dobio sam iste odgovore. Zabrana pristupa je bila uzrokovana njihovom greškom.</p>
<p> U poslijepodnevnim satima, mislim da je to bio osmi put, nakon što mi je rečeno da ne trebam raditi ono u što se ne razumijem, i da zatražim pomoć od kompetentnog informatičara, spojili su me s gospođom ili gospođicom »agenticom«, ime joj nisam zapamtio, koja mi je, nakon što sam joj rekao da mi moj FTP32 signalizira: - Can't get 'I', host ... - rekla da je u pitanju njihova greška, i da ona nije kompetentna za njeno uklanjanje, te da se sutra obratim administratorima koji rade od 08 - 16 sati.</p>
<p> Sutradan, 3. rujna sam to učinio. Naišao sam na ista objašnjenja - oni uspješno uspostavljaju kontakt s mojim web stranicama, no sami ne smiju činiti nikakve izmjene. Ponovno sam upozoren da ne radim ono što ne znam, Na kraju oko 14 sati jedan operator je zatražio da otvaram stranice istovremeno s njim, kako bi zajedno usporedili ono što dobivamo. Na kraju je trebalo da učinim ono što sam dan ranije dva puta neuspješno učinio i uspješno sam spojen.</p>
<p> Rečeno mi je da nisam znao kako se radi s tim softverom, na što sam odgovorio da sam bezuspješno, pokušavajući sve moguće opcije, to dan ranije dva put učinio i da me moj FTP32, koji je znači u redu, stalno upozoravao da mi je pristup za promjenu spriječen s njihove strane.</p>
<p> Kome i čemu služe takvi postupci? Zar ne stimuliraju rad u tzv. »fušu« onih koji to znaju, i na čiji zahtjev bi greška bila odmah uklonjena? </p>
<p>Dr.sc. ANTE RILOVIĆ specijalist kirurg u mirovini i književnik Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Za izradu lažnog novca kazna do deset godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - U subotu su u Puli uhićena dvojica Rusa koji su turističku sezonu iskoristili za plasiranje najmanje 7.000 krivotvorenih američkih dolara. Kako se navodi u policijskom priopćenju Rusi su lažne novčanice mijenjali za kune u mjenjačnicama na području Opatije, Rijeke, Rovinja, Poreča, Novigrada i Pule. U automobilima koje su koristili pronađene su falsificirane putovnice nekoliko zemalja.</p>
<p>Za kazneno djelo krivotvorenja novčanica predviđena je kazna od jedne do 10 godina zatvora, a u zadnjih desetak godina samo je u nekoliko slučajeva zabilježeno da su se distribucijom lažnog novca bavili strani državljani. U istom razdoblju, kako pokazuju statistike, prosječno godišnje »padne« jedna organizirana skupina krivotvoritelja novca. U rujnu prošle godine izrečene je i u nas do sada najveća kazna. Peteročlana skupina je na Županijskom sudu u Zagrebu proglašena krivom za krivotvorenje novca, a glavni je organizator osuđen na 6 godina i 3 mjeseca zatvora.</p>
<p>U svibnju ove godine na istom je sudu izrečena nepravomoćna presuda šestorici optuženih za krivotvorenje novčanica vrijednih oko milijun eura. Prvooptuženi je dobio četiri godine zatvora.</p>
<p>U srpnju ove godine, nakon pojave većeg broja lažnih novčanica od tisuću kuna, HNB je izdao i svojevrsni priručnik za otkrivanje lažnog novca.</p>
<p>Razvojem kompjuterske tehnologije 80-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća, krivotvorenje novca prestalo je biti »ekskluziva« klasičnih organiziranih bandi, već su se pojavili i falsifikatori koji su novac proizvodili u kućnoj radinosti.</p>
<p>S druge strane i novčarske ustanove koriste sve modernije tehnologije u otkrivanju falsifikata, a poznato je da dosad nitko nije proizveo savršeno krivotvorenu novčanicu. Kao osnovno sredstvo kontrole već dvadesetak godina koristi se »ultraviolentna lampa«, kojom lažna novčanica zasja specifičnim sjajem. Savršeniji falsifikatorski uratci zahtijevaju i savršeniju opremu za otkrivanje. Takvu opremu posjeduje i MUP-ov Centar za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Zagrebu. Tamo kriminalistima na raspolaganju stoje »videospektralni komparator«, »videoskener«, »komparativni projektor«, »sterometrijski mikroskop«, a koristi se i kemijski laboratorij u kojem se analizira sve, od boje do kvalitete papira.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Rezbarenje« zbog ideologije ili neuzvraćene roditeljske ljubavi</p>
<p>Tompa i Toc nisu »pioniri« rezanja tijela, desetak godina prije njih to je, kao sastavni dio svog scenskog nastupa, uveo Vinkovčanin Ivica Čuljak, poznatiji kao »Satan Panonski« / Ostali zagrebački punkeri sebe smatraju individualcima</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Nakon što su dvojica pripadnika punk pokreta prošlog četvrtka šokirali prolaznike na glavnom gradskom trgu, »irrezbarivši« si tijela razbijenom bocom vina, koju su prethodno »strusili« ispod spomenika bana Jelačiću, dva dana kasnije ispred kluba »Močvara«, kod Mosta slobode, »za dlaku« su izbjegli »lekciju« kojom ih je nekolicina pripadnika iste subkulturne skupine sličnog vizualnog identiteta htjela podsjetiti kako su svojim ponašanjem ipak pretjerali i postali predmet poruge, ali i stručnog psihijatrijskog tretmana.</p>
<p>Punk kao pokret i način života prvi put se javio u Americi sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ali je svoju punu afirmaciju doživio nekoliko godina poslije u Engleskoj. Prema istraživanjima subkulturnih skupina, koju već godinama provode sociolozi, punkeri su shvatili korumpiranost društva i tradiciju koja unazađuje te su odlučili šokirati ljude, ponajprije svojim vizualniim identitetom, koji se očituje bogato okićenim kožnim jaknama, uskim hlačama i vojničkim cipelama, a ponajviše hrpom »ziherica«, kojima nerijetko buše noseve te ratobornim frizurama kakve su svojevremeno nosili pripadnici sjevernoameričkog indijanskog plemena »Irokez«. </p>
<p>Upravo spomenute »modne detalje« nosi i pankerski dvojac 17-godišnji Tompa i godinu dana stariji Toc, koji su se izrezali na glavnom gradskom trgu, na što ih je, kako kažu, ponukala neuzvraćenja roditeljska ljubav u kombinaciji s alkoholom, a ne privlačenje pozornosti kako su pojasnili psihijatri iz Psihijatrijske klinike za djecu i mladež u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu. Tompa i Toc, pak, nisu »pioniri« rezanja tijela. To je prije desetak godina kao sastavni dio svog scenskog nastupa uveo Vinkovačnin Ivica Čuljak, poznatiji kao »Satan Panonski«, a koji je misteriozno poginuo kao pripadnik ZNG-a za vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p>Ostali zagrebački punkeri sebe smatraju individualcima koji stilom odijevanja, specifičnom glazbom, te raznovrsnim vrstama fanzina prikazuju svoje stavove koji su kontrakulturne naravi. Kako pojedinac »sazrijeva«, mišljenja su upućeniji punkeri, tako i ozbiljnije počne shvaćati svoje buntovništvo, pa ti stavovi dobijaju ideološku formu, koja je u punk pokretu najčešća i najraširenija u vidu ideje o anarhiji i kaosu, bez primjesa politike.</p>
<p>No, to nije pravilo jer je među zagrebačkim punkerima ipak veliki broj simpatizera ljevice, što je rezultiralo učestalim sukobima s pripadnicima skinhead pokreta koji svoje političko uporište nalazi u ekstremnoj desnici. Ti sukobi kulminirali su u Zagrebu sredinom devedesetih kada su u obračunima u kojima je nerijetko sudjelovalo više desetaka pripadnika na obje strane, koji su noževima, palicama, lancima i vojničkim čizmama, koje podjednako vole obje skupine, jedni druge protjerivali iz gradskih parkova.</p>
<p>Ovaj, pak, posljednji slučaj »rezbarenja«, koji javnost podsjeća na prisutnost »subkulturnjaka« u Zagrebu, sa sociološko-subkulturnog stajališta je poprilično je nezanimljiv zbog svoje rijetke ekstremnosti i individualnosti. Slučaj je isključivo zanimljiv psihijatrima koji tvrde da je takvo što prisutno među mladima, bez obzira na identifikaciju s određenom subkulturnom skupinom, odnosno da to nije specifičnost punk kulture.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Suđenje bivšem ministru počinje četvrti put </p>
<p>Herak je u petak predsjedniku sudskog Vijeća Sergiju Ferenčiću poslao telefaks i obavijestio ga da se nalazi u bolnici u Lovranu i da mu je operirano koljeno / Je li ta operacija bila opravdana, i to baš sada, pitao se na rubu smijeha glavni županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić</p>
<p>PULA, 8. rujna</p>
<p> - Na Županijskom se sudu nastavlja navlačenje sudskog sustava i bivšeg ministra turizma Ivana Heraka, u postupku koji će, ovog listopada po četvrti put početi iznova, četvrtim čitanjem jedne te iste optužnice koja Heraka, Đanija Bažona, Herakovog bivšeg pomoćnika Antuna Golika te Igora Mlinara terete za financijske malverzacije s novcem Ministarstva turizma kojim je Herak prema optužnici otplatio svoj kredit te bivšoj supruzi kupio automobil »Jeep Cherokee«. </p>
<p>Naime, ovaj je put rasprava zakazana za ponedjeljak ujutro odgođena, jer je baš u petak bivši ministar poslao telefaks predsjedniku sudskog Vijeća Sergiju Ferenčiću kojim ga obavještava da se on nalazi u bolnici u Lovranu, gdje mu je operirano koljeno, a kasnijim je telefonskim pozivom sudac doznao da se zaista radilo o operaciji čišćenja hrskavice u lijevom koljenu, zbog koje Herak nije mogao pristupiti posljednjem ročištu prije, prema Zakonu o kaznenom postupku, ponovnog obnavljanja postupka koje će uslijediti u listopadu. Je li operacija čišćenja hrskavice lijevog koljena bila opravdana, i je li ona uopće bila nužna, pitao se na rubu smijeha glavni županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić. Svi su se drugi optuženici redovno (i uzalud) pojavljivali na raspravi, a tu je bila i nova Herakova braniteljica po službenoj dužnosti Mirjana Matohanac, no predsjednik Vijeća odgodio je suđenje za tri tjedna.</p>
<p>Podsjetimo, na posljednjem je ročištu krajem srpnja Herakov branitelj po službenoj dužnosti Ivan Hrvatin u suzama napustio sudnicu, navodno ogorčen što sud nije prihvatio nijedan prijedlog obrane, pa je revoltiran ustao i otišao iz velike i već prazne dvorane Županijskog suda. </p>
<p>Herak je dosad pokazao sklonost odugovlačenju postupka u kojem je već nekoliko puta tražio izuzeće svih strana, od predsjednika suda, do predsjednika Vijeća, preko županijskog odvjetnika, kako bi dobio na vremenu.</p>
<p> Tad je vijeće Županijskog suda odlučilo kazniti Hrvatina kaznom od 20.000 kuna, no tu je odluku poništio Vrhovni sud, a Hrvatinu je ipak usvojen zahtjev da ga se makne s ovog slučaja.</p>
<p>Da bi se dobio uvid u težinu cijele situacije, važno je znati da je ovo bio već treći put kako se uoči završnih riječi (dakle, gotovo pred presudu) postupak - prekida. Jednom je Herak svom tadašnjem branitelju Čedi Prodanoviću otkazao punomoć pred kraj suđenja, i to pred istim sucem Sergiom Ferenčićem, a u prvom je pokušaju suđenja pred sutkinjom Dorijanom Dolenec Kujundžić troje branitelja napustilo sudnicu, pa je postupak morao početi iznova.</p>
<p>Bivšem ministru je za počinjenje djela koje mu se stavlja na teret zapriječena maksimalna kazna od 10 godina zatvora.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Rus« kupio, silovao i preprodao prostitutku</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo silovanja, uspostave ropstva i prijevoz robova te međunarodne prostitucije, prošlog petka kazneno je prijavljen 38-godišnji Splićanin.</p>
<p> Radi se o Anđelku Zecu, zvanom »Rus«, koji je otprije poznat i splitskoj i zagrebačkoj policiji zbog silovanja, nanošenja teških tjelesnih ozljeda i razbojstava, za što je više puta osuđivan.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je kako je osumnjičeni u studenome 2001. godine došao u Banja Luku, gdje je od nepoznate osobe »kupio« 22-godišnju Ruskinju I. C. za 3.000 njemačkih maraka, nakon čega ju je dovezao u Hrvatsku obećavši joj posao u jednom splitskom restoranu.</p>
<p>Na graničnom prijelazu policija je Ruskinji zapriječila ulaz u RH, nakon čega su njih dvoje ilegalno pješice prešli granicu te se odvezli do splitskog restorana.</p>
<p>Smjestivši je u manji kontejner osumnjičeni svodnik joj je rekao kako ju je kupio te da mu mora vratiti novce zabavljajući goste u njegovom lokalu »Kod Rusa« i pružati im seksualne usluge, obećavši joj polovicu zarade. Nakon nekog vremena osumnjičeni je u alkoholiziranom stanju Ruskinju silovao i nekoliko je dana držao zaključanu u kontejneru, prodavši je zatim trećoj osobi za 2.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Prema prikupljenim saznanjima policajci Odjela organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke zatekli su ga u Zagrebu i uhitili te priveli na kriminalističku obradu, nakon čega je priveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Nakon ispitivanja Zecu je određeno zadržavanje te je prevezen u Split, gdje ga je ispitao i sudac tamošenjeg Županijskog suda.</p>
<p>Silovana Ruskinja je također zatečena u Zagrebu nekoliko dana ranije, gdje se u iznajmljenom stanju odavala prostituciji, zbog čega je dovedena prekršajnom sucu koji je, pak, donio rješenje o njenom otkazivanju boravka na području Hrvatske.</p>
<p>M.D., V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jedan poginuli i dvoje ozlijeđenih u zapaljenim autima</p>
<p>DUBROVNIK, 8. rujna</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, a dvije su ozlijeđene u prometnoj nesreći u ponedjeljak u Konavlima.</p>
<p> Nesreća se dogodila oko 10,40 sati u blizini skretanja za Molunat. </p>
<p>Pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima izravno su se sudarili osobni osobni automobili marke »golf«, austrijskih registarskih oznaka V 52433 K, i »fiat punto«, dubrovačke registracije 327-CG. Od siline udarca oba su se vozila zapalila i u potpunosti izgorjela. </p>
<p>U »fiatu« je poginuo suvozač, čiji se identitet momentalno utvrđuje, a dvije osobe iz drugog automobila su s teškim ozljedama prevezene u dubrovačku bolnicu. </p>
<p>Tijekom očevida promet se odvijao zaobilaznim pravcima, priopćila je policijska uprava dubrovačko-neretvanska.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tramvaj usmrtio starijeg pješaka </p>
<p>ZAGREB, 9. rujna</p>
<p> - Pod kotačima tramvaja u utorak popodne na tramvajskom stajalištu kod »Name« na Kvaternikovom trgu, poginuo je Miloš Babić (70).</p>
<p>Nesreća se dogodila oko 15,50 sati, kada je nesretni Babić, iz još neutvrđenih razloga, pao pod zadnja kola tramvaja linije broj 7, koji je vozio od Novog Zagreba prema Dubravi.</p>
<p> Policija je obavila očevid, a na mjesto nesreće izašao je i dežurni istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu. Očevid je trajao do 19 sati, a tijelo stradalog izvučeno je uz pomoć dizalice koja je podigla tramvajska kola. </p>
<p>Kako smo čuli od osoba s obližnje tržnice, koje su poznavale pokojnog Babića i s njim kontaktirale neposredno prije tragičnog događaja, on se u ponedjeljak čudno ponašao pokazujući znakove psihičkog rastrojstva. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Razbijao tramvaj, pa pokušao podmititi policajca </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - U noći na subotu oko 3 sata nepoznati mladići demolirali su noćni tramvaj linije broj 31 kod Zagrebačkog Velesajma, nakon čega su pobjegli, no jedan od vandala je uhićen te je tom prilikom pokušao podmititi policajca.</p>
<p>Kako je priopćila policija, mladići su najprije razbili staklo na prednjem vagonu tramvaja, a potom i četiri stakla na vratima i plastiku zadnjeg svjetla prikolice, nakon čega su pobjegli.</p>
<p>Malo kasnije, na drugom tramvaju iste linije razbijeno je jedno staklo na vratima prikolice. </p>
<p>Kada su vozači prijavili demoliranje policijske ophodnje krenule su u potragu za vandalima i uskoro uhitili jednog osumnjičenika. </p>
<p>Tom prilikom 17-godišnji mladić ponudio je policajcu mito od 100 eura, rekavši mu da uzme novac te da zaboravi sve i da ga ne uhiti, objasnivši svoje ponašanje razuzdanom rođendanskom proslavom.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Osumnjičeni za davanje mita policajcu neće u pritvor</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Svjedočenjem Ivana Šituna, tasta optuženog Tonija Brkića, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Gojku Beusu i drugim optuženima za organizirani šverc cigareta. Inače, nakon što je vijeće odlučilo da se nova optužnica, koja tereti Gojka Beusa zbog nuđenja mita, »pridruži spisu«, suđenje je u ponedjeljak formalno počelo iz početka. </p>
<p>Novi dio Uskokove optužnice tereti Beusa da je prilikom privođenja u policijsku postaju 1999. godine policajcu ponudio oko 2000 DEM da uništi bilješke i notes koje je Beus imao kod sebe prilikom uhićenja. </p>
<p>Za sve navode iz optužnice, nove i stare, optuženici su, svi redom osim Brkiće koji je u bijegu, izjavili da se ne smatraju krivima. </p>
<p>Brkićev tast, Šitun, ispričao je vijeću da je on svojoj kćeri i Brkiću darovao 100.000 DEM da bi kupili stan. Na upit zamjenice ravnatelja Uskoka, zbog čega je onda stan bio upisan na Brkića, Šitun je odgovorio da je u njegovom »kraju« normalno da se muškarac smatra glavom kuće, pa je tako stan upisan na njegovog zeta, a ne na kćer. </p>
<p>Šitun je također izjavio da nema nikakvih saznanja da se njegov zet bavio nekom ilegalnom aktivnošću. »Da sam primijetio da se bavi nekim mutnim poslovima ne bih onda danas ovdje svjedočio«, rekao je.</p>
<p>Tužiteljstvo je ponovno zatražilo pritvor za Beusa i drugooptuženoga Horvata, no taj je prijedlog odbijen.</p>
<p>Rasprava je odgođena do listopada, kada bi trebali svjedočiti policajci kojima je Beus navodno ponudio mito.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Luka Rajić kupio švicarsku tvornicu čokolade Favarger</p>
<p>Luka Rajić odlučio je vlastitom akvizicijom, neovisno od daljnjeg razvoja Lure, internacionalizirati svoja ulaganja</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Vlasnik prehrambene industrije Lura, Luka Rajić kupio je većinski vlasnički udjel u švicarskoj tvornici čokolade Favarger, objavljeno je u ponedjeljak iz njegova ureda.</p>
<p>Preuzimanje oko 95 posto dionica rezultat je dogovora s bivšim vlasnicima tvrtke, obitelji Favarger i Tassoco SA. Preostalih pet posto dionica ostaju u vlasništvu obitelji Favarger.</p>
<p>»Na kupnju Favargera sam se odlučio jer je riječ o tvrtki s bogatom tradicijom te proizvođaču jedinstvenih proizvoda vrhunske kvalitete nastalih na originalnim starim receptima. Vrlo poznatog imena na švicarskom tržištu, Favarger ima potencijal za snažnije prisustvo na domaćem i izvoznim tržištima što za mene, kao novog vlasnika, predstavlja velik izazov. Cilj mi je razviti Favarger u uspješnog proizvođača jedinstvenih ekskluzivnih čokoladnih proizvoda. To namjeravam učiniti kombinirajući bogatu tradiciju, visoku kvalitetu proizvoda, znanja i iskustava zaposlenih s ulaganjima u novi menadžment, modernizaciju tehnologije, marketing i prodaju, te u inoviranje dobro poznatih robnih marki i proizvoda kao što su Avelines i Nougalines«, izjavio je Luka Rajić povodom spomenute akvizicije.</p>
<p>Nakon prošlogodišnje odluke da ostane većinski vlasnik Lure i definiranja strategije za sljedeći razvojni ciklus, s ciljem njezinog prerastanja u regionalnu prehrambenu kompaniju što je povjereno novoj Upravi, Luka Rajić je odlučio vlastitom akvizicijom, neovisno od daljnjeg razvoja Lure, internacionalizirati svoja ulaganja, stoji u priopćenju iz Rajićeva Ureda.</p>
<p>Inače, tvornica čokolade Favarger izrasla je na gotovo dva stoljeća dugoj i bogatoj tradiciji i jedina je tvornica čokoladnih proizvoda u kantonu Ženeva. Osnovana 1826. godine, tvornica je već šest generacija u obitelji Favarger. </p>
<p>Favarger je poznata i ugledna tvrtka s osobitom reputacijom u zapadnom, frankofonskom dijelu Švicarske. Njezine najpoznatije robne marke Avelines i Nougalines tijekom godina postale su dio nasljeđa zapadne Švicarske. Najveće tržište Favargera je Švicarska, na kojem ostvaruje 90 posto svoje prodaje, pri čemu 60 posto na francuskom govornom području. Preostalih 10 posto prodaje ostvaruje se na izvoznim tržištima i to Bliskog Istoka, Europe, Dalekog Istoka i SAD-a. Favarger zapošljava oko četrdeset radnika, a s godišnjom proizvodnjom od 300 tona spada među manje proizvođače čokoladnih proizvoda.</p>
<p>Luka Rajić vlasnik je oko 91 posto Lure koja je osnovana 2. kolovoza 1999. godine u postupku spajanja četiri tvrtke - Dukat Zagreb, Sirela Bjelovar, Mljekara Zadar i Lura Group d.o.o. Time je stvorena jedna od najvećih prehrambenih kompanija u Hrvatskoj s fokusom na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Godine 2001. Lura je preuzela Badel Bap u stečaju, te tako učinila snažan iskorak u segment bezalkoholnih pića i napitaka. Poslovni sustav Lure lani je ostvario 1,725 milijardi kuna prihoda. </p>
<p>Početkom 2003. godine u sustav Lure ulazi i tvornica keksa i kruha Sloboda iz Osijeka, danas Lura-keksi d.o.o., čime je Lura ušla i u segment konditorske i pekarske industrije. Poslovni sustav Lura danas zapošljava oko 3000 zaposlenih. Uz diverzifikaciju postojećeg dominantnog mliječnog biznisa, za sljedeće srednjoročno razdoblje Lura je zacrtala i snažniji iskorak na izvozna tržišta, prvenstveno istočne i srednje Europe.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Austrijske banke nadziru više od 27 posto tržišta srednje i istočne Europe</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Bankarsko tržište u zemljama srednje i istočne Europe do 2006. godine rast će po prosječnoj stopi od 9 posto godišnje. Kako ističe Marianne Kager, glavna ekonomistica Bank Austrije, inače sastavnog dijela HVB grupacije, ukupna aktiva banaka u tom razdoblju porast će sa 351 milijardi eura na gotovo 500 milijardi eura. </p>
<p>Najveći rast, kaže Kager, u narednom razdoblju zabilježit će kreditni plasmani (porast od 11 posto godišnje tijekom sljedeće tri godine), na 226 milijardi eura.</p>
<p>Od svih tranzicijskih zemalja bankarski sektor najrajrazvijeniji je u Češkoj, gdje ukupna bankovna aktiva iznosi više od 110 posto BDP-a, dok u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku aktiva banaka je manja od vrijednosti nacionalnog BDP-a. </p>
<p>Tržišni udjel stranih banaka u regiji dosegnuo je krajem 2002. godine 70 posto ukupne bankovne aktive, a najniži je u Sloveniji i Makedoniji (po 35 posto), te Srbiji i Crnoj Gori (devet posto).</p>
<p>U zemljama srednje i istočne Europe austrijske banke imaju nedvojbeno lidersku ulogu, s tržišnim udjelom od 27,57 posto. Talijanske banke nadziru 14,56 posto tržišta u regiji, belgijske 11,93 posto, a njemačke imaju tržišni udjel od 8,87 posto.</p>
<p>Prema veličini ukupne aktive, navodi se u rujanskom izvješću Bank Austrije, vodeću ulogu u regiji imaju belgijski KBC (24,18 milijardi eura), Erste (21,01 milijarda eura), Bank Austria (19,67 milijardi eura) i UniCredito (17,32 milijarde eura). </p>
<p>Među dvadeset najvećih banaka u srednjoj i istočnoj Europi, bez baltičkih zemalja i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, nalazi se samo jedna hrvatska banka - Zagrebačka banka. Među 20 najvećih nalazi se deset poljskih banaka, tri češke, po dvije mađarske i slovačke, te po jedna slovenska, hrvatska i rumunjska novčarska kuća.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Umjesto neisplaćenih plaća i otpremnina, brašno, riža i ulje iz robnih zaliha </p>
<p>SINJ, 8. rujna</p>
<p> - Oko 450 bivših radnika sinjske Dalmatinke poručilo je potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću da im, umjesto 30 milijuna kuna, koliko iznose njihova priznata potraživanja za neisplaćene plaće i otpremnine, »podijeli brašno, rižu i ulje iz robnih zaliha kako ne bi umrli od gladi«. Branko Matić, predstavnik bivših radnika Dalmatinke, pojašnjava da »ne mogu živjeti od zraka«.</p>
<p>To je nastavak priče o sinjskoj tvornici konaca, čijih je 450 radnika, nakon otvaranja stečajnog postupka, završilo na Zavodu za zapošljavanje. Od oko 900 radnika, koliko ih je u Dalmatinki bilo zaposleno prije otvaranja stečaja, na posao se vratilo njih 420, nakon što je prije godinu dana tvornica prodana talijanskom poduzeću La Distributice. </p>
<p>Talijanski kupac je preuzeo tvornicu u trenutku njena potpunog kolapsa, pokrenuo proizvodnju i preuzeo 420 radnika, kojima redovito isplaćuje plaće. </p>
<p>Preostali radnici, koji su izgubili posao, svoja potraživanja pokušavaju izboriti kao vjerovnici Dalmatinke u redovnom stečajnom postupku na splitskom Trgovačkom sudu.</p>
<p>Novac od prodaje poduzeća (2,2 milijuna kuna), kojega su Talijani uplatili na žiro-račun Dalmatinke u stečaju, iskorišten je za namirenje drugih vjerovnika - Croatia osiguranja, Vodovoda i Čistoće iz Sinja i općine Vrlika, a ne za isplatu dijela potraživanja radnicima, kao što je bilo obećano iz Vladina Ureda za socijalno partnerstvo. Račun Dalmatinke blokiran je, naime, na iznos od gotovo šest milijuna kuna. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Misija Svjetske banke u HŽ-u</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Izaslanstvo Svjetske banke, koje je u Hrvatskoj boravilo od 1. do 5. rujna, ocijenilo je da su postignuti vrlo dobri rezultati u provedbi programa restrukturiranja Hrvatskih željeznica, te da se ostvaruju ciljevi tog programa, ali i da predstoji još dosta posla na normativnom planu, izvijestili su iz HŽ-a. </p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine željeznički teretni prijevoz bilježi rast od 17 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ukupno je od 1999. do 2003. opseg prijevoza tereta porastao 31 posto. Putnički prijevoz u prvom ovogodišnjem polugodištu smanjen je 2,7 posto, ali su, kao rezultat različitih mjera, prihodi porasli 11 posto.</p>
<p> Stručnjaci Svjetske banke zadovoljni su i donošenjem Zakona o željeznici, ali upozoravaju da predstoji velik posao u primjeni tog zakona, kao i pripremi Zakona o sigurnosti prometa, Zakona o privatizaciji željeznica, podzakonskih akata, te razdvajanju HŽ-a na dva poduzeća, od kojih će jedno upravljati infrastrukturom, a drugo obavljati putnički i teretni prijevoz.</p>
<p> U priopćenju iz HŽ-a navodi se i da je sadašnja pravna regulativa nedorečena kad je riječ o privatizaciji, te da se čeka donošenje novog Zakona o privatizaciji kako bi se privatizirala društva ovisna o HŽ-u, koja su spremna za taj proces.</p>
<p> HŽ će nastaviti ostvarivati program restrukturiranja i modernizacije, jer je to jedini način da se stvori željezničko poduzeće koje neće biti teret državnom proračunu, te koje će pružati kvalitetne prijevozne usluge i poslovati na tržišnim načelima, stoji u izjavi predsjednika Uprave HŽ-a Marijana Drempetića.</p>
<p> Inače, početkom 1999. HŽ i Svjetska banka sklopili su ugovor o zajmu, u kojem se Banka obvezala financirati niz projekata iz programa restrukturiranja i modernizacije HŽ-a, u ukupnom iznosu od 85 milijuna eura. Ugovorom je bilo predviđeno da će financiranje završiti 30. lipnja 2003., no primjena zajma produljena je do 30. siječnja 2004. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>IntesaBCI pala nakon objavljenih rezultata</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Nakon objavljenih polugodišnjih rezultata dionica talijanske Banca IntesaBCI je, unatoč znatnom rastu neto dobiti sa 114 milijuna eura u prvih šest mjeseci lani na 710 milijuna eura, do ponedjeljka poslijepodne ipak pala 1,1 posto. </p>
<p>Prihodi grupacije su porasli 1,5 posto na 4,98 milijardi eura, a troškovi poslovanja su spušteni na 3,07 milijarde eura, oko 6 posto manje prošle godine. Bitno su niže i rezervacije za pokrivanje gubitaka od nenaplativih kredita - pale su 36,6 posto na 513 milijuna eura. </p>
<p>Dionica Unicredita, najvećeg konkurenta Intese, ostala je nepromijenjena.</p>
<p>Milanski indeks MIB je u ponedjeljak porastao, prateći trend na svim europskim burzama - dobio je 1,02 posto dosegavši 26.307 bodova. U Londonu je FTSE 100 porastao 0,6 posto na 4283 boda, dok je frankfurtski DAX dobio znatnih 1,2 posto, dosegavši 3651,11 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,64 posto, na 3414,4 boda, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 0,6 posto na 2557,06 bodova. </p>
<p>Drugdje u financijskom sektoru, Deutsche Bank je dobila 2,4 posto nakon što je UBS povećala rejting njenih dionica. HVB i Commerzbank su dobile 3,5 odnosno 2,8 posto. </p>
<p>Pad su bilježile prije svega dionice automobilskog sektora, gdje je ulagače razočarala izjava čelnika DaimlerChryslera kako ove godine grupacija neće biti ostvaren rast prodaje automobila marke Mercedes. Dionice Daimlera pale su 1,7 posto, jednako kao i konkurentni BMW. Peugeot i Renault izgubili su 1,2 i 1,9 posto.</p>
<p>Francusko-talijanski proizvođač čipova STMicroelectronics je, pak, dobio 1,7 posto nakon što je čelnik tvrtke ovog vikenda kazao da slijedeće godine očekuje rast ulaganja telekoma i tehnoloških poduzeća. Njemački Infineon je dobio 2,1 posto.</p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja indeksi znatno porasli. Tako je u prvih pola sata trgovanja Nasdaq Composite dobio gotovo 1 posto dosegavši 1874,5. Dow Jones Industrial Average je dobio 0,6, a S 500 0,7 posto. U Tokyju je Nikkei 225 porastao 0,31 posto na 10.683,76 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Picula: Ništa nismo dogovorili s Italijom, a pogotovo ne nešto na račun Slovenije</p>
<p>Hrvatska diplomacija nastojat će ukloniti elemente izvanrednog stanja u odnosima Zagreba i Ljubljane, rekao je ministar vanjskih poslova Tonino Picula nakon sjednice saborskog Odbora za vanjsku politiku / Pokušat ćemo osigurati konsenzus svih stranaka o gospodarskom pojasu i naći rješenja koja će biti u interesu Hrvatske i ni na čiju štetu, a u skladu s medunarodnim pravom i politikom Europske unije, rekao je predsjednik Odbora Zdravko Tomac </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Rasprava o proširenju hrvatske jurisdikcije na Jadranu bit će na dnevnom redu saborske sjednice u listopadu, rekli su u ponedjeljak nakon sjednice Odbora za vanjsku politiku predsjednik tog sagborskog tijela Zdravko Tomac i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>U međuvremenu, naglasio je Tomac, hrvatska vlada i diplomacija priredit će dokumentaciju za takvu raspravu. Važnu ulogu za to imat će i pripremna konferencija Europske komisije u Bruxellesu od 22. do 24. rujna. Na njoj bi se mogli saznati jasni obrisi nove europske zajedničke ribarske politike koja bi trebala biti prihvaćena potkraj godine u Veneciji.</p>
<p>Pokušat ćemo osigurati konsenzus svih stranaka o toj temi i naći rješenja koja će biti u interesu Hrvatske i ni na čiju štetu, a u skladu s medunarodnim pravom i politikom Europske unije. Time ćemo pokazati da je Hrvatska civilizirana demokratska država sposobna postati kandidat za Uniju, naglasio je Tomac.</p>
<p>Picula je na sjednici saborskog odbora, zatvorenoj za javnost, iznio političke aktivnosti hrvatske vlade tijekom ove godine koje dokazuju da se hrvatska vanjska politika aktivno uključila u nastojanje Europske unije da se kreira nova zajednička ribarska politika. </p>
<p> »Od samoga početka Hrvatska je nastojala kontaktirati sa svima zainteresiranima za tu problematiku. Još u lipnju na pripremnoj sjednici Europske komisije u Ateni najavili smo hrvatsku namjeru da proširi svoju jurisdikciju na Jadranu. Takva najava nije izazvala nikakve osobite komentare, a posebno ne političke kontroverzije«, rekao je Picula na konferenciji za novinare.</p>
<p> »Ali, u posljednjih desetak dana svjedoci smo žučne i neprimjerene reakcije službene Ljubljane. Hrvatska će diplomacija nastojati ukloniti sve elemente izvanrednog stanja u odnosima Zagreba i Ljubljane i pokušati vratiti raspravu u normalne diplomatske okvire«, izjavio je Picula, a s njime se suglasio i Tomac istaknuvši da će Vlada imati svu potporu saborskog vanjskopolitičkog odbora u »normalizaciji odnosa sa Slovenijom«.</p>
<p>Picula je izjavio da je posebno »pogođen« stajalištem lansiranim iz Ljubljane kako Hrvatska nekim jednostranim potezima u pitanje dovodi stabilnost u području. »To jednostavno nije točno. Hrvatska je posljednjih godina provedbom dosljedne dobrosusjedske politike pridonijela stabilnosti jugoistočne Europe i time stekla međunarodnu afirmaciju«, rekao je Picula. </p>
<p>Kao »proizvoljne« ocijenio je tvrdnje da se Hrvatska na račun Slovenije dogovorila s Italijom o proglašenju gospodarskog pojasa. »Ništa s Italijom nismo dogovorili, a najmanje ne na račun trećega«, naglasio je hrvatski ministar.</p>
<p> Opovrgnuo je tvrdnje kako je Hrvatska Italiji obećala da će u njeni ribari, ako proglasimo gospodarski pojas, imati pravo slobodnog ribarenja, istaknuvši da o tome očekuju sastanak s talijanskom mješovitom komisijom. </p>
<p>Dodao je da su o hrvatskim nakanama o proširenju jurisdikcije na Jadranu obaviješteni i Beograd, Podgorica, Sarajevo i Tirana, jednako kao i svi glavni gradovi članica Unije te sam Bruxelles.</p>
<p> Tomac je rekao kako je hrvatska politika suglasna da su pitanja gospodarskog pojasa, ribarenja i ekologije na Jadranu razdvojena od pitanja neriješene granice na moru. </p>
<p>»Svima je jasno da ni Hrvatska niti Slovenija neće popustiti u svojim stajalištima o granici na moru«, kazao je Tomac istaknuvši još jednom da sporazum Drnovšek-Račan za Hrvatsku ne postoji. »Pokrenut ćemo inicijativu da se to pitanje riješi međunarodnom arbitražom«, dodao je Tomac. </p>
<p>Tomac kaže da će hrvatska diplomacija u međuvremenu održati razgovore s Italijom, Slovenijom te sa Srbijom i Crnom Gorom. </p>
<p>Picula nije želio prejudicirati kakav će biti ritam, sadržaj i zaključci saborske rasprave, no spomenuo je kako u hrvatskoj javnosti postoji mišljenje da gospodarski pojas treba proglasiti što prije. </p>
<p>»Mislim da najprije treba obaviti dodatne konzultacije sa zemljama na Jadranu i članicama Unije, a važan će biti i sastanak u Bruxellesu, jer će nakon njega biti jasniji obrisi konferencije u Veneciji gdje će u prosincu biti donesena nova zajednička europska ribarska politika. Nakon tog sastanka u Bruxellesu obratit ćemo se Saboru i budite uvjereni da će ta tema biti na dnevnom redu početkom listopada«, rekao je Picula.</p>
<p> Dodao je da bi se u Ljubljani 16. rujna trebao održati sastanak na razini stručnjaka, ali bilo bi bolje da ga se podigne na višu diplomatsku razinu.</p>
<p> Govoreći o mogućoj međunarodnoj arbitraži za problem razgraničenja Piranskog zaljeva, Picula je rekao da ona neće biti poraz niti jedne od strana nego jedini izlaz iz situacije koju Hrvatska i Slovenija ne uspijevaju riješiti već 12 godina.</p>
<p>Osudio je i slovenske tvrdnje da Hrvatska svojim ponašanjem dovodi u pitanje regionalnu stabilnost i sigurnost, rekavši da se Hrvatska u zadnje tri godine afirmirala kao partner medunarodnoj zajednici u normalizaciji regije. </p>
<p>Tomac je obavijestio novinare o pismu koje je dobio od slovenskog kolege Jelka Kacina. U svom odgovoru, Tomac ističe kako bi prvi korak u smirivanju odnosa između dviju zemalja trebao biti povratak slovenskoga veleposlanika u Zagreb.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Kažu da nema opasnosti, a onda našoj djeci daju upute kako treba prati ruke« </p>
<p>Ravnatelj je ponudio roditeljima da Elu u školi prati medicinska sestra, no oni su to odbili/ Račan je prije dvije godine potjerao Oblakove iz Zagreba, a sada ih zove natrag; sve je to predizborna kampanja, kažu ogorčeni roditelji / Govoreći o svjetskoj praksi, predsjednik Udruge oboljelih od HIV-a ističe da je običaj da roditelji ne kažu školi da je dijete zaraženo HIV-om </p>
<p>KUTINA, 8. rujna</p>
<p> - HIV pozitivna djevojčica Ela u ponedjeljak je krenula u 2. b razred Osnovne škole »Stjepan Kefelja« u Kutini sa četvero druge djece, unatoč protivljenju četrdesetak roditelja ostalih učenika, koji su zaprijetili da će ispisati djecu iz škole. U 2. a na nastavi je bilo samo šestero djece. </p>
<p>Elu je u poslijepodnevnu smjenu doveo skrbnik Branko Oblak. Za to vrijeme pobunjeni roditelji čekali su ravnatelja škole Ivana Čorka, s kojim su tijekom poslijepodneva održali sastanak. Ravnatelj je ponudio roditeljima da Elu u školi prati medicinska sestra, no oni su to odbili. </p>
<p>»Zahtjev roditelja dosta je tvrd. Grupa nezadovoljnih roditelja želi da se Elu udalji iz škole«, rekao je Čorak. Konačna odluka trebala bi biti donesena u utorak.</p>
<p>Obitelj Oblak posjetila je tijekom poslijepodneva dječja pravobraniteljica Ljubica Matijević-Vrsaljko. </p>
<p>»Ela i Nina normalne su djevojčice, tople i nježne u komunikaciji. Njihovi roditelji poručuju da je Kutina njihov grad i da su se vratili s punim povjerenjem i željom da im se neće događati ono što su doživjeli u Kaštelima«, rekla je Matijević-Vrsaljko. Dodale je da je Ela s nestrpljenjem čekala prvi dan nastave i da joj se pohvalila da ima novu školsku torbu. </p>
<p>Četrdesetak roditelja koji prijete da će ispisati djecu iz škole, veći dio dana bilo je okupljeno ispred škole, a tek manji dio njih odlučio je poslušati predavanje stručnjaka. </p>
<p>»Doktori nam kažu da je zaraza od HIV-a teoretski nemoguća a praktički pak moguća. Mi to ne razumijemo. Kažu da nema opasnosti, a onda našoj djeci daju uputstva kako treba prati ruke«, rekli su vidno uzbuđeni roditelji. Doktori su nas, kažu, podučavali da djeci trebamo ruke prati vimom te da se međusobno ne smiju gristi. Njihova djeca zato, tvrde roditelji, kažu da bi radije išla u zatvor nego u takvu školu. </p>
<p>Ono što je još više roditelje uvjerilo da su u pravu je internetska stranica na kojoj su našli podatak da se HIV prenosi slinom. Stoga, ne žele vjerovati liječnicima u školi, a nezadovoljni su i politikom.</p>
<p>»Račan je prije dvije godine potjerao Oblakove iz Zagreba, a sada ih zove natrag. Sve je to predizborna kampanja«, uvjereni su. Kutinske roditelje mučilo je u ponedjeljak mnogo pitanja, a jedno od njih bilo je i što kad za nekoliko godina dođe menstruacija, što sa zarazom ubodom komaraca ili ubodom šestara. »Imam jedno dijete, i ne želim strahovati«, zaključuje Miljenko Mitrović. </p>
<p>No, pred školom je bilo i roditelja koji drukčije razmišljaju. Dilajla Mesić, majka trećašice, kaže da je njezino dijete izvrgnuto opasnosti kao i sva ostala djeca, no pustit će ga u školu, jer je sigurna da je najveći neprijatelj ljudima neznanje. </p>
<p>Školu je u ponedjeljak posjetio i predsjednik hrvatske udruge za oboljele od HIV-a, Tomislav Vurušić. »Nakon svega ovoga pokazuje se da smo ipak netolerantan narod i da nemamo sluha za one drukčije, iako Elu ne bih nazvao drukčijom«, rekao je Vurušić, te istaknuo da je premijerov poziv na preseljenje Oblakovih u Zagreb hvalevrijedan. Ipak, pita se, zar ćemo ih svaki puta seliti.</p>
<p>Govoreći o svjetskoj praksi, Vurušić ističe da je običaj da roditelji ne kažu školi da je dijete zaraženo HIV-om. »Razlog zbog kojeg se za Elu i Ninu doznalo jest to što su siročad. Da imaju roditelje, vjerojatno bi bilo drukčije«, tvrdi on. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Oblakovi naoblačili Kaštela, sada oblače Kutinu i Zagreb«</p>
<p>Kako navodi veoma pouzdan izvor, obitelj Oblak preselila je u Kutinu i namjerno izazvala novu aferu kako bi pokazala da u Hrvatskoj ne postoje uvjeti za život HIV pozitivnih djevojčica Ele i Nine. Očekuju stoga od države da im financira život negdje u inozemstvu ili da im, u najgorem slučaju, negdje u Hrvatskoj sagradi novu kuću</p>
<p>KAŠTELA, 8. rujna</p>
<p> - Elu još uvijek čeka njezina škola i njezino mjesto u klupi 2. d razreda Osnovne škole »Bijaći« u Kaštel Novom, rekla nam je u ponedjeljak, prvog dana nove školske godine, ravnateljica OŠ »Bijaći« Jadranka Šošić. Više od toga nije htjela komentirati, jer je poznato da su svi roditelji djece s kojima je HIV pozitivna djevojčica u ponedjeljak trebala sjesti u školske klupe, pristali da Ela ide u razred s njihovom djecom.</p>
<p> To znači da nakon više od godine dana razmimoilaženja, budući da je ipak riječ o prvom takvom slučaju u Hrvatskoj, nema više nikakvih stvarnih zapreka da devetgodišnja Ela ide u školu u Kaštelima. Međutim, njezini su se udomitelji, Spomenka i Branko Oblak, preselili u Kutinu, ondje je upisali u školu i sada se u Kutini ponavlja kaštelanska priča.</p>
<p>Istodobno premijer Ivica Račan poziva zagrebačke škole da prihvate Elu. Stoga se nameće pitanje: zašto se Eli traži nova škola i razred kad ona ima svoje mjesto u školi u Kaštelima gdje za to postoji dobra volja učenika, učitelja, roditelja i društvene zajednice.</p>
<p>Sudeći prema onome što kažu stanovnici Kaštela i roditelji učenika, uzrok svim problemima zapravo su supružnici Oblak kojima je u interesu stvaranje skandala. Kako smo čuli od veoma pouzdanog izvora, osobe koja dobro zna cijelu situaciju, Oblakovi su se preselili u Kutinu i namjerno izazvali novu aferu da bi pokazali da u Hrvatskoj ne postoje uvjeti za život HIV pozitivnih djevojčica Ele i Nine. Očekuju stoga od države da im financira život negdje u inozemstvu ili da im, u najgorem slučaju, negdje u Hrvatskoj sagradi novu kuću. Oblakovi za djevojčice od države primaju mjesečno 13.000 kuna, uz to još i dvije plaće kao udomitelji, a porezni obveznici k tome plaćaju najam za kuću u kojoj su živjeli u Kaštelima. (Njihova kuća u Kutini je veoma skromna.) </p>
<p>Tragom glasina da se Ela i Nina sa svojim udomiteljima sele iz Kaštela u Kutinu, Vjesnikov je novinar 22. kolovoza telefonski razgovarao sa Spomenkom Oblak, koja je opovrgnula novinske napise o preseljenju, nazvavši ih »običnim glupostima«. Dodala je da u Kutini imaju kuću u kojoj su živjeli do prije četiri godine i da su ovoga ljeta tamo otišli pokositi travu i malo urediti okućnicu, a ne zbog preseljenja, što smo objavili u Vjesniku 23. kolovoza. Samo nekoliko dana nakon toga objavljeno je da je Ela upisana u kutinsku školu, što znači da nam gospođa Oblak nije govorila istinu. </p>
<p>»To je katastrofa za te jadne djevojčice«, kaže gospođa Jurka koju smo prvog školskog dana zatekli ispred škole u Kaštel Novom, koju polazi njezina kći. Druga majka dvoje kaštelanskih školaraca, koja nam se predstavila kao Marija, rekla nam je da su Oblakovi smislili dobar način da dođu do lake zarade, jer nisu nigdje zaposleni. »Naoblačili su Kaštela, a sada oblače Kutinu i Zagreb«, slikovito tvrdi naša sugovornica, koja ističe da se njezina djeca normalno igraju s malom Elom. Također, većina se djece kupa u moru zajedno s Elom i Ninom. </p>
<p>»Kad smo ih mi prihvatili, oni su se pokupili. Žalosno je da djecu vucaraju po Hrvatskoj, umjesto da su ostali ovdje gdje im nitko nije ništa loše napravio. To rade zbog vlastite promidžbe i uopće im nije stalo do dobrobiti djevojčica«, tvrdi otac Ante, čija je kći upravo krenula u drugi razred. Od roditelja ispred škole smo čuli i glasine da su Oblakovi iz Kaštela otišli zbog poprilična iznosa neplaćenih računa u lokalnim trgovinama gdje su kupovali alkoholna pića i cigarete, pokušavajući potom za te račune dobiti novac od države kao da su kupovali potrepštine za djevojčice. Čuli smo i skandaloznu priču prema kojoj je Branko Oblak pred drugim roditeljima govorio kako Ela neće poživjeti više od pet godina. Svaki komentar te navodne izjave je suvišan. </p>
<p>Posve je nejasno zašto su Oblakovi inzistirali da Nina ove jeseni krene u prvi razred osnovne škole, iako je stručna komisija za školstvo procijenila da je djevojčica, rođena 1997., još premlada za školu. Uostalom, ako razlozi nisu financijski, postavlja se i pitanje zbog čega su uopće napuštali Kutinu s obzirom na to da u tome mjestu imaju kuću?</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nema koalicije HSLS-a i DC-a</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, pregovori između HSLS-a i DC-a o predizbornoj koaliciji definitivno su propali. Iako se još tijekom dana činilo kako su obadvije stranke čvrsto odlučile obuzdati vlastite apetite i uložiti maksimalne napore da do dogovora ipak dođe, u ponedjeljak kasno navečer pregovori o potencijalnoj koaliciji doživjeli su krah. </p>
<p>Na zajedničkoj večeri Mate Granić, Vesna Škare Ožbolt i Dražen Budiša pokušali su izgladiti sporne točke, no razlike u stavovima bile su, očito, prevelike. Uz najveći problem koji je prisutan od početka pregovora - tko će dobiti prva mjesta u dvije slavonske izborne jedinice, sporna je postala i deveta izborna jedinica, odnosno Zadar. Naime, Budiša je DC-ova kandidata Joška Morića stavio na treće mjesto zajedničke liste, na što DC nikako nije mogao pristati. U Slavoniji, odnosno 4. i 5. izbornoj jedinici, DC je tražio oba dva prva mjesta, smatrajući da tamo ima jače kandidate, prije svega Vesnu Škare Ožbolt. HSLS pak na to nije pristao, ostavljajući DC-u tek mogućnost da izabere u kojoj od te dvije jedinice želi prvo mjesto.</p>
<p>Kako doznajemo obje stranke smatraju da je stvar definitivno gotova, jer pregovori predugo traju. Osim toga, postoje nepomirljive razlike u poimanju snage DC-a i HSLS-a na terenu, odnosno, i jedni i drugi misle da su jači partner. Tko je u pravu pokazat će izbori. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nezaposlenost i dalje opada</p>
<p>Stopa nezaposlenosti u kolovozu 2,4 posto niža - bez posla je bilo oko 306 tisuća osoba / Muškarci do 34. godine s nižom kvalifikacijom čekaju na posao do 200 dana, a oni stariji od 55 godina i do 500 dana / Žene u prosjeku duže od muškaraca čekaju posao </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Potkraj kolovoza u Hrvatskoj su evidentirane 306.594 nezaposlene osobe, što je za njih 7634 ili 2,4 posto niže nego u srpnju. U odnosu na kolovoz prošle godine, nezaposlenih je 19,3 posto ili 73.151 osoba manje, izvijestila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić. Trend pada nezaposlenosti nastavlja se od travnja ove godine. </p>
<p> Prema županijama, najveći pad nezaposlenosti osjetio se u Istarskoj (38,1 posto), Krapinsko-zagorskoj (29,8 posto) i Zagrebačkoj (29,2 posto).</p>
<p> Ravnateljica Zavoda ističe da je uočen i dinamičan trend zapošljavanja prema ugovoru u djelu.</p>
<p> Prošlog je mjeseca iz evidencije nezaposlenih brisano 5400 osoba, među kojima 4364 onih koji su radili prema ugovoru o djelu. </p>
<p> Crnković-Pozaić upozorila je da se na tržištu rada provodi diskriminacija prema dobi i spolu pa bi trebala intervenirati politika. Muškarci do 34. godine s NKV ili VKV kvalifikacijom na posao čekaju do 200 dana, a oni stariji od 55 godina u evidenciji Zavoda čekaju i do 500 dana. Žene u prosjeku duže od muškaraca čekaju posao, osobito one s nižom kvalifikacijom.</p>
<p> Naknada za nezaposlene još nije uvećana na 1000 kuna, jer HZZ čeka suglasnost iz Ministarstva financija. </p>
<p> Na primjedbu novinara da su neki političari najavljivali otvaranje šampanjca kad nezaposlenost padne ispod razine od 300 tisuća, ravnateljica HZZ-a nasmijala se rekavši da bi i ona to voljela, ali očekivani jesenski trendovi na Zavodu nisu tako optimistični. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Predsjednik Mesić primio izaslanstvo HNS-a </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Vodstvo HNS-a na čelu s predsjednicom Vesnom Pusić primio je u ponedjeljak na Pantovčaku predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p> »Vidim da se neki već bune što vas primam, ali najbolji je odgovor da ste sami to tražili«, rekao je predsjednik Mesić pred novinarima koji su čekali izjavu nakon njegova sastanka s haenesovcima.</p>
<p>Čelnica narodnjaka Vesna Pusić na to je odgovorila: »Nadam se da smo mi prvi u nizu«. </p>
<p>Vesna Pusić istaknula je kako su zatražili da ih primi Mesić da bi mu predstavili ključne HNS-ove projekte na kojima će se temeljiti njihova predizborna kampanja. </p>
<p>»Predsjednik nas je primio kao prvu stranku koja je to zatražila kako bismo mu predstavili tih pet projekata. Pretpostavljamo da će nakon nas i druge stranke predstaviti šefu države svoje temeljne ideje s kojima idu u izbore«, izjavila je čelnica HNS-a. </p>
<p>Novinari su tražili objašnjenje zašto predsjednik Mesić prima predstavnike svoje bivše stranke prije negoli su te programe predočili građanima, dakle biračima. </p>
<p>Predsjednica narodnjaka na to je odgovorila kako su projekti djelomično predstavljeni javnosti.</p>
<p>Smatrali smo da šefu države koji nakon izbornih rezultata odlučuje o mandataru vlade trebamo predstaviti izborne projekte koji će, ako osvojimo povjerenje birača, definirati politiku države u sljedeće četiri godine, istaknula je Vesna Pusić.</p>
<p>Na opasku novinara kako su predsjednika Mesića, kao nadstranačku osobu tim susretom izložili riziku, Vesna Pusić je uzvratila: »Mislim da ga nismo izložili nikakvom riziku. Predsjednik ima jasne političke stavove i sigurno nije neutralan što se tiče političkih stavova. A što se stranaka tiče, njegovu neutralnost pred izbore ne može ugroziti činjenica da mu stranke koje sudjeluju u izborima prezentiraju svoje projekte«.</p>
<p>Mesićev savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić ustvrdio je da se Predsjednik time »ni na koji način ne uključuje ni u izbore, niti u predizbornu kampanju«. »Predsjednik se mora informirati o programima stranaka. To je bio isključivo informativni sastanak, a očekujemo da će ga zatražiti i predstavnici drugih stranaka«, rekao je Dekanić. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan: Vlada želi destimulirati, a ne zabraniti rad nedjeljom </p>
<p>Čelnici Caritasa uručili Račanu peticiju protiv rada trgovina nedjeljom s 300.000 potpisa </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna </p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga Caritasa nadbiskup Ivan Prenđa i ravnatelj Instituta za kulturu mira Božo Vuleta uručili su u ponedjeljak premijeru Ivici Račanu peticiju s 300 tisuća potpisa za zabranu rada trgovina nedjeljom.</p>
<p> U peticiji se traži da Vlada izmjenom Zakona o trgovini zabrani rad trgovina nedjeljom osim u iznimnim slučajevima, te odredi da radnici u trgovinama smiju raditi najviše jednu nedjelju na mjesec.</p>
<p> Predlagači ističu da se time ne dovodi u pitanje zadovoljavanje osnovnih potreba građana u redovitim prilikama, posebno kad je riječ o specifičnostima Hrvatske kao turističke zemlje. Vlada smatra da rad nedjeljom treba destimulirati, a ne zabraniti ga, rekao je premijer Račan predstavnicima Caritasa dodajući da u vezi s tim treba razmotriti dodatne mjere.</p>
<p> Vladin ured za odnose s javnošću priopćio je nakon sastanka kako su se obje strane suglasile da se rad nedjeljom može destimulirati strogim poštivanjem zakona, nadzorom i kažnjavanjem poslodavaca koji krše zakon, no zakon neće ništa značiti bez primjene u praksi.</p>
<p> Prenđa je novinarima izjavio da je Račan podržao inicijatore peticije, a Vlada će poduzeti korake za destimulaciju rada nedjeljom.</p>
<p> Inicijativa za zabranu rada u trgovini nedjeljom bit će u obliku zakonskoga prijedloga od sredine rujna u saborskoj proceduri. </p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U Lučkom obilježena 13. obljetnica osnutka Antiterorističke jedinice </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Antiteroristička jedinica Lučko, najelitnija postrojba Ministarstva unutarnjih poslova, obilježila je u ponedjeljak trinaestu obljetnicu osnutka. Nakon svečanog postrojavanja, položeni su vijenci na spomen-ploču s imenima četrnaestorice pripadnika poginulih u ratu. </p>
<p>U ime ministra Šime Lučina, specijalcima se obratio njegov zamjenik Žarko Katić, koji je naglasio kako je ATJ Lučko bio jedan od temelja stvaranja hrvatskih oružanih snaga. Ta je postrojba obavljala najosjetljivije zadaće koje nisu mogle riješiti redovne policijske snage.</p>
<p>Zapovjednik postrojbe Josip Čelić podsjetio je na stvaranje i ratni put i naglasio kako su specijalci iz Lučkog sudjelovali u svim ključnim akcijama u Domovinskom ratu, na svim bojištima od Vukovara do Dubrovnika. Poginula su četrnaestorica pripadnika, a više od 50 je teško ranjeno. Čelić je istaknuo da je ATJ Lučko u mirnodopsko doba osposobljen za sve oblike borbe protiv terorizma, rješavanje talačkih kriza i najtežih oblika kriminala. </p>
<p>Pripadnici postrojbe pokazali su uzvanicima dio svojih znanja, od borilačkih vještina i štićenja osoba, do rješavanja talačke situacije helikopterskim desantom.</p>
<p>U Lučkom su bili i članovi obitelji poginulih pripadnika ATJ-a. Šestorici najboljih specijalaca izaslanik ministra uručio je prigodne nagrade. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Trgovci se različito pripremili, kupci zadovoljni, a inspekcija pojačala nadzor</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Vjesnikovi dopisnici istražili su u ponedjeljak kako je počela primjena Zakona o zaštiti potrošača u većim gradovima Hrvatske, poštuju li trgovci nove odredbe i kakva su prva iskustva građana.</p>
<p>»Iako Zakon o zaštiti potrošača nije ni blizu onome što smo očekivali, vjerujemo da će donijeti neka poboljšanja i napredak u odnosima trgovaca i potrošača. Međutim, važniji dio problema je u rješavanju nekih drugih pitanja, primjerice kako urediti odnos potrošača i poduzeća koja drže monopol u zemlji. S tim dijelom u zakonu nismo zadovoljni jer smo izostavljeni iz procesa formiranja cijene proizvoda, koje nam se plasiraju nakon što ih potvrde predstavnička tijela«, komentirao je Ante Tičić, predsjednik Udruge Potrošač sa sjedištem u Splitu, ističući da se prigovor odnosi na tvrtke kao što su HEP ili HT te na one koje se bave komunalnim uslugama.</p>
<p>Splićani su uglavnom zadovoljni donošenjem novog zakona i smatraju da su tako korak bliže Europi koja je odavno uredila zakone i prava potrošača. Vlasnici većine splitskih trgovina uglavnom se pridržavaju zakonskih odredaba te napominju da ih je većina besplatno dijelila vrećice s otisnutim imenom trgovačke radnje i prije donošenja zakona. Male prodavaonice uglavnom nemaju praksu prodavanja promidžbenih vrećica, a što se tiče velikih trgovačkih lanaca, taj je običaj poštivao Kerum. Konzum je naplaćivao vrećice, kao i Mercator koji ih je već povukao iz prodaje.</p>
<p> U nekim prodavaonicama ističu da će sljedećih dana morati skidati cijene proizvoda s polica te ih premještati na artikle, ali trgovci tvrde da to nije velik posao. »Potrošač će najbolje biti zaštićen, ako je educiran i samo tako možemo postići neke znatnije rezultate«, zaključio je Ante Tičić.</p>
<p>Dubrovački trgovci koji su (čast iznimkama) naplaćivali vrećice, čak i reklamne, a često i »zaboravljali« izdati račun, zadnjih su dana, dakle i prije stupanja na snagu ovog zakona, postali nešto poslovniji. Poboljšanja su uočljivija tamo, gdje je kupac navikao da mu se prodavač obraća kao starom znancu, što je uglavnom karateristično za male prodavaonice. Trgovci su odjednom počeli uz uzvraćeni novac davati i račun, pa čak inzistirati na njegovu uzimanju. Težim se problemom, međutim, pokazala nekima uobičajena praksa da i nakon izmjene cijena ostaje istaknuta stara. To je postalo uobičajeno i u većim trgovačkim lancima.</p>
<p>U zadarskim se trgovinama nije događalo ništa neuobičajeno. Oni koji su i do ponedjeljka naplaćivali vrećice, nastavili su to raditi i u ponedjeljak, a jesu li zbog toga prijavljeni inspekciji, nismo uspjeli doznati. Blagajnica u supermarketu Billa na naš upit zašto se i dalje prodaju vrećice sa zaštitnim znakom, iako to zakon izričito zabranjuje, odgovorila nam je pomalo arogantno da će Billa nastaviti naplaćivati vrećice i da po zakonu ima pravo na to. Cijene svih proizvoda u Billi dobro su istaknute i lako uočljive, za razliku od, primjerice, supermarketa Sarag na središnjoj gradskoj tržnici, gdje je u hrpi prilično neuredno prilijepljenih cijena ispod artikala doista teško otkriti pravu. Sarag zato nikad nije naplaćivao vrećice, kao ni prije nekoliko mjeseci otvorene prodavaonice Konzuma, gdje su i cijene uočljivo istaknute. Potpuni rašomon s izloženim cijenama vlada u prodavaonicama Peveca, gdje se vrećice ne naplaćuju kao ni u Getrou. U trgovačkoj kući Kaufland također nisu odustali od naplate vrećica na kojima se ne vidi naziv tvrtke, nego samo crtež i poruka »Zaista povoljno«.</p>
<p>U pulskoj ispostavi Gospodarske inspekcije u ponedjeljak nisu još mogli dati konkretne informacije u vezi s kontrolom primjene Zakona o zaštiti potrošača. Svi inspektori bili su na terenu. Prve dojmove i rezultate voditelj ispostave Slavoj Brodić najavio je za utorak. Trgovci su i u Puli, za razliku od kupaca, nezadovoljni odredbama novog zakona koji predviđa kazne za nepoštivanje potrošačkih prava. Prvog dana primjene još nismo zamijetili posebno isticanje robe na kraju roka upotrebe. Jedino je bilo vidljivo da se plastične vrećice s reklamnim oznakama više ne naplaćuju.</p>
<p>Brojni su Varaždinci iz Konzumovih trgovina izlazili zadovoljni, jer se više nisu naplaćivale vrećice sa zaštitnim znakom trgovine. Predsjednica varaždinske podružnice »Potrošača« Vesna Kovačić rekla nam je da u ponedjeljak nisu imali pritužbi kupaca na nepoštivanje te zakonske odredbe. </p>
<p>Među većim trgovinama koje su kupcima naplaćivale vrećice sa svojim znakom u Varaždinskoj su županiji, kaže Kovačić, bili Konzum, novomarofski Trgonom i varaždinska Branika. »Mnogi ljudi su nam čestitali, što je zakon konačno stupio na snagu. Sad bi Državni inspektorat trebao dežurati na provedbi zakona i nadam se da će učinkovito sankcionirati sve koji ga krše«, kaže Kovačić. Varaždinski su inspektori uveli i telefonsku liniju, pa se potrošači sa svojim pritužbama mogu radnim danom do 15 sati javiti na broj telefona 301-700, odnosno na broj 301-707, koji je potrošačima na raspolaganju 24 sata. Požaliti se mogu i varaždinskom »Potrošaču« na broj 211-110.</p>
<p>Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Davor Jurić spreman dati ostavku?</p>
<p>Predsjedništvo SSSH-a u ponedjeljak je jednoglasno predložilo Juriću da sam da ostavku/ Sjednica Vijeća SSSH na kojoj će se glasovati o ostavci do kraja rujna/ Na izvanrednom kongresu početkom siječnja bira se novi predsjednik Saveza samostalnih sindikata</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koji se našao na rubu raspada zbog sukoba u vezi sa zahtjevom za opozivom predsjednika Davora Jurića, ipak će uspjeti prebroditi dosad najžešću krizu u toj najvećoj hrvatskoj sindikalnoj središnjici. </p>
<p>Predsjedništvo SSSH-a u ponedjeljak je jednoglasno zaključilo da se Juriću predloži da sam da ostavku. Sjednicu je vodio Ivan Tomac, koji zamjenjuje Jurića dok je u bolnici. </p>
<p>Članovi Predsjedništva, doznaje Vjesnik, s mnogo su takta, vodeći računa o Jurićevu zdravstvenom stanju i dostojanstvu, dogovorili da se Juriću ponudi nekoliko mogućnosti - radno mjesto u SSSH-u, Sindikatu energetike (odakle je i došao na čelnu funkciju prije sedam godina) ili nekom od granskih sindikata. I sindikati koji su tražili njegov opoziv kao i oni koji ga podržavaju spremni su Juriću isplaćivati istu plaću (osim 6000 kuna dodatka za odvojeni život) sve do siječnja, a čak mu i predlažu da do tada bude na bolovanju. </p>
<p>Delegacija SSSH-a u utorak će posjetiti Jurića na »Rebru« i iznijeti mu prijedlog o ostavci i mogućem novom poslu. Jurić ima 48 sati za odluku, a prihvati li prijedlog o ostavci, Predsjedništvo će na novoj sjednici 16. rujna dogovoriti sjednicu Vijeća SSSH-a do kraja rujna, na kojoj bi trebalo prihvatiti ostavku i imenovati zamjenika predsjednika do izvanrednog kongresa koji bi se održao početkom siječnja sljedeće godine. Na kongresu će se izabrati novi predsjednik i glavni tajnik, a vjerojatno i potpredsjednici SSSH-a.</p>
<p>Za odlučivanje Vijeću SSSH-a nije potrebna Jurićeva prisutnost, nego samo pisana ostavka, koju može poslati iz bolnice ili s bolovanja od kuće. Sindikalisti koji su razgovarali s Jurićem govore da je on spreman dati ostavku, ali uz uvjet da se nađe rješenje i osigura mu se nastavak sindikalnog posla na drugome radnom mjestu. </p>
<p> Jurićev opoziv zatražilo je devet od 22 granska sindikata, zamjerajući mu da izbjegava raspravu o financijskim teškoćama te kompromiserstvo tijekom pregovora o izmjenama Zakona o radu.</p>
<p>O događanjima u SSSH-u zaposlene u Savezu informirat će se sljedećeg ponedjeljka, kada će se u Radničkom domu na zagrebačkom Krešimirovu trgu održati skup zaposlenika. Radnici će dobiti detaljne informacije o financijskim teškoćama Saveza, novome modelu financiranja, plaćama, te o najavljenim otkazima za tridesetak zaposlenih. No, već sad se zna da će se ljude pokušati zbrinuti tako da ih se dio pošalje u mirovinu, a oni koji sami odluče otići dobit će otpremninu.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pakračani i Lipičani neće zaboraviti žrtvu Bjelovaraca </p>
<p>PAKRAC, 8. rujna</p>
<p> - Braneći Hrvatsku u Kusonjama kraj Pakraca na blagdan Male Gospe prije 12 godina u borbi s višestruko nadmoćnijim četničkim snagama poginulo je 20 pripadnika A satnije Zbora narodne garde iz Bjelovara, a samo dvije godine kasnije prilikom odavanja počasti svojim suborcima od postavljene četničke mine na istome mjestu poginula su još trojica Bjelovarčana. </p>
<p>Njihovim žrtvama na mjestu pogibije pred kapelom Male Gospe koju su u spomen na poginule a na inicijativu roditelja poginulih podigli Županija bjelovarsko-bilogorska, Grad Bjelovar i Pakrac u ponedjeljak popodne poklonili su se mnogi Bjelovarčani, Pakračani, Lipičani te predstavnici Županije bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske.</p>
<p>Svetu misu predvodio je velečasni Josip Kopjar, dekan bjelovarskog Dekanata. </p>
<p>Izražavajući sućut roditeljima i rodbini poginulih, prisjetivši se tih za Pakrac sudbonosnih dana, gradonačelnik Damir Špančić naglasio je, da Pakračani i Lipičani nikada neće zaboraviti bjelovarske vitezove. Gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešić rekla je »Oprostiti znamo, ali zaboraviti ne možemo«, dok je Tomislav Merčep prozvao prijašnju i sadašnju vlast jer nisu kaznili počinitelje zločina nad hrvatskim narodom. Rodbini i nazočnima obratili su se i župani Damir Bajs i Anto Bagarić, dok je Dijana Pleština savjetnica Vladinog ureda za razminiranje naglasila: »Danas smo ovdje da odamo počast svim žrtvama Domovinskoga rata. Oni su se borili i dali svoje živote da Hrvatska bude slobodna i demokratska zemlja«. Nakon svete mise na mjestu nekadašnje zajedničke grobnice poginulih Bjelovarčana također su položeni vijenci i zapaljene svijeće. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tomac Kacinu predlaže međunarodnu arbitražu</p>
<p>Prvi korak prema normalizaciju odnosa trebao bi biti povratak slovenskog veleposlanika u Zagreb, drži Tomac</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Zdravko Tomac uputio je pismo svom slovenskom kolegi Jelku Kacinu u kojem je istaknuo da je prihvaćanje međunarodne arbitraže »jedino rješenje« za razgraničenje na moru, što je problem koji onemogućuje rješavanje niza drugih otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije, pa i pitanje proglašenja gospodarskog pojasa. </p>
<p>»Zagovaram dijalog, međusobno uvažavanje i traženje rješenja koja će biti pravedna u sklada u s međunarodnim pravom i međunarodnim konvencijama i u interesu obje države«, napisao je Tomac. »Danas je očito da problem razgraničenja na moru ni ove vlade ni neke budu vlade neće moći riješiti međusobnim sporazumom. Isto tako je očito da nerješavanje toga problema onemogućuje ili barem otežava rješavanje niza drugih problema koje dvije europske demokratske države trebaju riješiti. Zato se moramo suočiti s istinom da je jedino rješenje prihvaćanje međunarodne arbitraže«, smatra Tomac. </p>
<p>Vanjskopolitički odbori i hrvatskog i slovenskog parlamenta, drži on, trebali bi donijeti takve odluke i svojim vladama dati jamstva da će prihvatiti rješenje arbitraže ma kakvo ono bilo. </p>
<p>Upozoravajući da je u interesu svih država na Jadranu da se poduzmu mjere koje će zaštiti Jadransko more i spriječiti pretjerani izlov ribe, Tomac u svom pismu upućuje i na inicijativu Europske komisije o zaštiti Sredozemnog mora. </p>
<p>Tomac naglašava da parlamentarci ne mogu riješiti sporove i sukobe, ali da mogu u javnosti i u parlamentu stvarati atmosferu povoljnu za rješavanje sporova i tako omogućiti da vlade pronađu rješenja koja »neće dovesti u pitanje naše ukupne prijateljske odnose«. Stoga je iznio prijedlog da se izaslanstva obaju Odbora susretnu iza zatvorenih vrata i na tom sastanku pokušaju dogovoriti mjere koje bi obje strane trebale poduzeti za normalizaciju odnosa. Prvi korak prema normalizaciju odnosa trebao bi biti povratak slovenskog veleposlanika u Zagreb i otvaranje prekinute političke i državne komunikacije, zaključuje Tomac. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Za proglašenje gospodarskog pojasa 76 posto Hrvata </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna </p>
<p> - Više od tri četvrtine (76 posto) ispitanih Hrvata podržava inicijativu hrvatske vlade za proglašenje gospodarskog pojasa u Jadranskom moru, pokazali su rezultati ispitivanja javnog mnijenja objavljeni u ponedjeljak. </p>
<p>Više od dvije trećine (69 posto) ispitanika u Sloveniji podupire odluku slovenske vlade, koja je slovenskog veleposlanika u Hrvatskoj povukla na konzultacije u Ljubljanu kao odgovor na hrvatsku najavu proglašenja gospodarskog pojasa.</p>
<p> Upravo obrnuta je slika među anketiranim Hrvatima, gdje isti postotak (69 posto) misli da slovenska vlada nije postupila ispravno kada je riječ o povlačenju veleposlanika iz Zagreba. Telefonsko istraživanje »Stavovi Hrvata i Slovenaca o posljednjoj krizi hrvatsko-slovenskih odnosa« provele su za TV Slovenije agencija CATI u Sloveniji i agencija Prizma istraživanja u Hrvatskoj od 4. do 6. rujna, priopćila je hrvatska agencija. </p>
<p> Nešto više od polovice anketiranih Slovenaca (55 posto) misli kako bi se, u slučaju da se Hrvatska ne predomisli glede proglašenja gospodarskog pojasa, Slovenija trebala odreći potpore Hrvatskoj u njenom pridruživanju EU i NATO-u, a 28 posto njih je za potporu Slovenije Hrvatskoj.</p>
<p> Da će se Slovenija odreći potpore Hrvatskoj za pridruživanje EU i NATO-u predviđa 41 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok ih 38 posto smatra da se Slovenija neće odreći potpore.</p>
<p> Oko polovice (54 posto) ispitanih Slovenaca smatra da je za posljednje povećavanje napetosti između država odgovornija Hrvatska, a trećina (31 posto) ih drži obje strane podjednako odgovornima.</p>
<p> Po drugoj strani, 55 posto ispitanih Hrvata misli da je za zadnje povećanje napetosti odgovornija Slovenija, dok ih 24 posto smatra da su obje strane jednako odgovorne.</p>
<p> Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 300 ispitanika starijih od 18 godina u Hrvatskoj i 320 u Sloveniji. Margina greške kod korištenog uzorka je +/- 5,7 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Lemierre: U Hrvatsku ćemo godišnje ulagati od 150 do 200 milijuna eura </p>
<p>Premijer Račan naglasio da je potrebno poticati izvoz hrvatskih tvrtki te uključivanje europskih institucija u velike infrastrukturne projekte važne za regiju / EBRD je dosad u Hrvatsku uložio oko 1,3 milijarde eura / Lemierre zadovoljan time što je oko 70 posto tog novca investirano u privatni sektor, po čemu se Hrvatska izdvaja među zemljama u regiji / Čelnik EBRD-a hvali hrvatske poduzetnike </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Europska banka za obnovu i razvitak ove i sljedećih godina uložit će u Hrvatsku po 150 do 200 milijuna eura, rekao je u ponedjeljak Jean Lemierre, predsjednik EBRD-a, na kratkoj konferenciji za novinare nakon susreta s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i suradnicima. </p>
<p>Premijer Račan posebnu je pažnju u razgovoru posvetio poticanju izvoza hrvatskih tvrtki i uključivanju europskih institucija u velike infrastrukturne projekte važne za regiju, spomenuvši koridor 5c od Budimpešte do Ploča, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>EBRD je dosad u Hrvatsku uložio između 1,2 i 1,3 milijarde eura. Lemierre je posebno zadovoljan time što je oko 70 posto tog novca investirano u privatni sektor, po čemu se Hrvatska izdvaja među zemljama u regiji.</p>
<p> Lemierre hvali hrvatske poduzetnike i njihove inicijative, a tvrdi da je i bankarski sektor uspješno privatiziran i moderniziran pa može kvalitetno financirati tvrtke.</p>
<p>Čelnik EBRD-a pohvalio je reforme koje je pokrenula Vlada, te suradnju s Vladom i Ministarstvom financija. Naglasio da će njegova banka pomoći Hrvatskoj u pronalaženju načina za korištenje fondova Europske unije, a EBRD će se u budućnosti još više baviti financiranjem projekata lokalne uprave i sudjelovati u privtizaciji u raznim sektorima. </p>
<p> Lemierre se sastao i s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, priopćeno je iz Predsjednikova ureda.</p>
<p> »Razgovarali smo o tome kako nastaviti modernizirati zemlju, o ulaganjima u infrastrukturu, privatni sektor i u turizam, te o poboljšanju gospodarske suradnje sa susjednim zemljama«, istaknuo je Lemierre.</p>
<p> Bilo je riječi i o projektu financiranja razvoja manjih općina, u što se uključio EBRD. Time smo odgovorili na zahtjev koji je predsjednik Mesić uputio prije nekoliko mjeseci, objasnio je Lemierre i dodao: »Predsjednik je bio u pravu. Doista trebamo poboljšati načine financiranja malih općina kako bismo potaknuli razvoj i izvan velikih gradova«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U školskim klupama 584.402 učenika</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak, prvi dan nove školske godine, u hrvatske škole krenulo je 584.402 učenika.</p>
<p>U srednje škole krenulo je 195.100 učenika, a u osnovne 397.500, od čega je 49.211 prvašića. Prvi dan u školi protekao je bez većih problema, a u nekoliko je škola odgođen početak nastave do 15. rujna. Riječ je uglavnom o završetku izgradnje školskih zgrada ili adaptacijama koje su još u tijeku. </p>
<p>U Sisačko-moslavačkoj te Šibensko-kninskoj županiji zabilježeno je nešto više prvašića nego prošle godine, dok je na području Dubrovnika i u Istri njih nešto manje. </p>
<p>Najviše novosti priredio je Grad Rijeka uvodeći program informatike već u prvi razred osnovne škole. Riječki prvašići će ujedno u idućih mjesec dana moći birati i jedan od četiri strana jezika - engleski, njemački, talijanski ili francuski. </p>
<p>Na kninskom području, pak, učenicima srpske nacionalnosti bit će omogućen pravoslavni vjeronauk, no još se ne zna prema kojim će se udžbenicima odvijati nastava.</p>
<p> Najviše pozornosti u Sisačko-moslavačkoj županiji izazvalo je šestero učenika stranih državljana, koji pohađaju jednu sisačku osnovnu školu. Riječ je o troje malih Rusa, dvoje Peruanaca i djevojčici iz Letonije. </p>
<p>Na Lastovu je, pak, u prvi razred osnovne škole krenulo tek devetero učenika. Inače, jedinu školu na otoku pohađa 81 učenik. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Tomčić: Vlada treba odraditi preuzete obveze u prodaji sedam posto dionica HT-a </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić razgovarao je u ponedjeljak s predstavnicima Hrvatskog sindikata telekomunikacija i Hrvatskog sindikata pošte o provedbi Zakona o privatizaciji HT-a i Prijedlogu zakona o pošti, priopćeno je iz Sabora.</p>
<p>Predsjednik HST-a Josip Pupić upozorio je Tomčića na zastoj u provedbi Zakona o privatizaciji HT-a kojim se predviđa prodaja sedam posto dionica Hrvatskog telekoma zaposlenicima i bivšim zaposlenicima pod povoljnim uvjetima.</p>
<p>Sindikat je predložio da Vlada i sindikati potpišu protokol kojim bi se regulirali modaliteti prodaje, dok je Tomčić istaknuo da je zakon jasan u definiranju pravnog okvira za prodaju dionica pa Vlada treba odraditi preuzete obveze.</p>
<p>Vezano za saborsku raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o pošti, predsjednica Hrvatskog sindikata pošte Jadranka Dumbović istaknula je da je zakon u potpunosti usklađen sa zahtjevima Europske unije i Svjetske poštanske unije, te usmjeren na uvođenje reda na tržištu poštanskih usluga.</p>
<p>Tomčić je naglasio važnost donošenja tog zakona, te predložio dodatne konzultacije i razgovore s predstavnicima zastupničkih klubova.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ina i treći put zatražila da plin poskupi 16 posto</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Iako je Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti Ini već dvaput ove godine odbilo zahtjev za poskupljenje plina između 16 i 20 posto, Ina je u ponedjeljak i službeno najavila da će u rujnu predati zahtjev da cijena bude 16 posto viša.</p>
<p>No, iz izvora bliskih Vijeću Vjesnik doznaje da bi i taj zahtjev mogao biti odbijen bude li argumentiran na isti način kao dosadašnja dva. Oni, naime, prema ocjeni Vijeća, nisu bili u skladu s Tarifnim sustavom za dobavu plina pa, na radost potrošača, nisu mogli biti odobreni. </p>
<p>U Ini obrazlažu da je potrebno povećati cijenu tog energenta jer su cijene uvoznoga plina više od prodajnih u Hrvatskoj. Kad se zna da iz Rusije nabavljaju oko polovice potrebnih količina, to im stvara gubitke u poslovanju tim energentom. </p>
<p>Ujedno, otežava se širenje plinske mreže po Hrvatskoj i osiguravanje dodatnih količina tog sve traženijeg energenta, tvrde u Ini.</p>
<p>Zbog toga bi ove zime, bude li duga i hladna, mogle zaprijetiti redukcije plina nekim kategorijama potrošača, najavljuju u Ini. »Tko će u tom slučaju prvi ostati bez plina, odlučit će Ministarstvo gospodarstva«, kaže Marijan Martinčić, direktor komercijalnih poslova Ina-Naftaplina.</p>
<p> ></p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Neka se osuši desnica moja, ako tebe, Hrvatska, zaboravim!«</p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - »Stigao sam u Zagreb odmah nakon priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice, mogao sam iz bliza slijediti ponovno rađanje ove plemenite nacije, najprije iskušavane ugnjetavačkim režimom koji nije poštivao ljudsko dostojanstvo, a zatim krvavim i dugim ratom koji je prouzrokovao strahovite patnje i razaranja«, rekao je u ponedjeljak mons. Giulio Einaudi, prvi apostolski nuncij u RH, u svojoj oproštajnom propovjedi u zagrebačkoj katedrali. </p>
<p>»Zahvaljujući svoj višestoljetnoj kulturi, ukorijenjenoj u kršćansku vjeru i svom pučanstvu snažnom i žilavom u obrani vlastitih uvjerenja, Hrvatska je znala pronaći put ponovne izgradnje demokratskog društva i usmjerenja prema Europi«, istaknu je monsinjor Einaudi, dodavši, da je tijekom svoje jedanaestogodišnje službe u Hrvatskoj »sakupio neprocjenjivo blago ljudskih i kršćanskih vrijednosti«, osjetivši živu prisutnost Krista u njenim crkvama. U oproštajnom pozdravu monsinjor Einaudi je poručio Hrvatskoj i vjerničkom narodu, parafrazirajući znameniti 137. Salam: »Neka se osuši desnica moja, Hrvatska, ako tebe zaboravim!«. </p>
<p>U pozdravnom govoru nadbiskup zagrebački Josip Bozanić istaknuo je da je međunarodnim priznanjem Hrvatske započela nova stranica povijesti hrvatskog naroda, i da je papa Ivan Pavao II to potvrdio brzim imenovanjem apostolskog nuncija u Zagrebu zbog čega monsinjor Einaudi kao prvi nuncij na poseban način ulazi u hrvatsku povijest. »S nama ste zajedno tri puta dočekali Papu za njegovih apostolskih pohoda Hrvatskoj koji su nam trajni poticaj za naše kršćansko svjedočenje. S toga ćete i vi u našim mislima i molitvama ostati prisutni«, rekao je Bozanić.</p>
<p> U koncelebriranoj misi suslavilo je desetak svećenika i biskupa, a od državnih predstavnika nazočio je potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Građani pozvani da štede vodu </p>
<p>ZAGREB, 8. rujna</p>
<p> - Generalni direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović rekao je u ponedjeljak da, s obzirom na sušu, ne očekuju poteškoće na područjima koja se opskrbljuju iz podzemnih voda, a takvih je oko 90 posto. No, ako potraje suša, problema može biti jedino u područjima gdje su nadzemne vode i u nekim lokalnim vodoopskrbnim sustavima, rekao je. </p>
<p>U Daruvaru je bilo velikih poteškoća u vodoopskrbi jer je presušila rječica Bijela, te u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarskoj županiji, dijelu Slavonije i u Gorskom kotaru. »Sva manja sela imala su problema s vodoopskrbnim sustavima«, rekao je Marasović.</p>
<p>Ujedno je pozvao građane da racionalno troše vodu. Ukazao je na to da građani nisu osvijestili potrebu štednje vode naročito u doba suše. »U kolovozu je potrošnja vode u Zagrebu porasla s 340.000 na 400.000 prostornih metara«, upozorio je Marasović. Hrvatske vode obilježile su u ponedjeljak 127 godina stalnog djelovanja. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030909].
|
