NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030709].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207806 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Lenac« može u stečaj, ali nikako u propast</p>
<p>Hrvatska je država za dvije dosadašnje sanacije pet velikih domaćih škverova - »Brodosplit«, »Brodotrogir«, »3. maj«, »Kraljevica« i »Uljanik« - uložila devet milijardi kuna, a treća sanacija, do 2008. godine, iziskuje dodatnih 2,8 milijardi kuna / Sad se očekuje da država preuzme skrb i nad privatnim brodogradilištem »Viktor Lenac«, čiji se dugovi i obveze navodno kreću oko 120 milijuna dolara</p>
<p>RIJEKA, 8. srpnja</p>
<p> - Nakon što su prošlih godina u stečaj otišla velika riječka poduzeća »Croatia Line«, Tvornica papira, Tvornica konopa, »Torpedo«, »Rikard Benčić«..., mnogi se pitaju nije li sada na redu »Viktor Lenac«, jedno od tri velika kvarnerska brodogradilišta.</p>
<p>Hrvatska je država za dvije dosadašnje sanacije pet velikih domaćih škverova - »Brodosplit«, »Brodotrogir«, »3. maj«, »Kraljevica« i »Uljanik« - uložila devet milijardi kuna, a treća sanacija, do 2008. godine, iziskuje dodatnih 2,8 milijardi kuna. Sad se očekuje da država preuzme skrb i nad privatnim brodogradilištem »Viktor Lenac«, čiji se dugovi i obveze navodno kreću oko 120 milijuna dolara. </p>
<p>Sadašnji vlasnici »Lenac« bi rado vratili državi koja to nastoji izbjeći, jer novog kupca je teško naći, a to znači imati na državnim jaslama još jednu brodograđevnu rupu bez dna. Uza to, Vlada prije izbora sigurno ne želi još jedan riječki gospodarski skandal, nakon »slučaja Riječka banka« i gubitka 100 milijuna dolara. Propast »Lenca« izazvala bi socijalne potrese u gospodarski ionako jadnoj Rijeci.</p>
<p>Direktor »Lenca« Damir Vrhovnik u ponedjeljak je radnicima objelodanio da je već u izradi studija za stečaj tog brodogradilišta s preustrojem koja, kako se pretpostavlja, vraća »Lenac« prvotnoj djelatnosti - remontu i preinakama brodova, a prestala bi, stalno ili privremeno, izgradnja novih brodova u novoizgrađenom brodogradilištu. Pritom je radnike pokušao umiriti tvrdnjom da otkaze ne bi dobili proizvodni radnici nego samo dio administrativnih. Vrhovnik tvrdi da bez gradnje novih brodova »Lenac« ne može opstati, odnosno da odmah mogu broj zaposlenih sa 1100 smanjiti na samo stotinjak. </p>
<p>Upućeniji smatraju da je upravo investicija u gradnju novog škvera dobrim dijelom razlog sadašnjeg teškog stanja u Martinšćici. Druga velika investicija koja je pridonijela problemima je kupnja, za 13 milijuna dolara, prastarog američkog doka (na čije je uređenje potrošeno dodatnih 20-ak milijuna dolara), koji je bez dozvole usidren ispred Kostrene. To je izazvalo burne prosvjede mještana te, najbogatije hrvatske općine. Prosvjedima Kostrenjana žustro su se suprotstavili radnici »Lenca«, koji su prosvjedovali pred sjedištem općine Kostrena, tražeći pravo na rad i život.</p>
<p>Prošle dvije godine većinski dioničari i banke-kreditori nisu se mogli suglasiti o (ne)nastavku praćenja poslovanja »Lenca«, da bi ih Vladini čelni ljudi - predsjednik Ivica Račan i potpredsjednik Slavko Linić prije dva mjeseca javno pritisnuli, upozorivši da će taj škver u stečaj ako oni istupe iz projekta modernizacije. Istina, posljednjih dana se polako otkriva da je to prije svega projekt spašavanja »Lenca« od poslovnog kraha, a povijest bolesti seže desetak i više godina unatrag.</p>
<p>Prije nego se krenulo u tu gradnju, Vrhovnik je htio - za jednu kunu - kupiti brodogradilište u Kraljevici. Kad nije uspio, odmah je krenuo s izgradnjom vlastitog, računajući ponajprije na gradnju brodova za domaće brodare. Naposljetku, novo brodogradilište još nije potpuno ni gotovo, a već se u njemu grade trajekti za »Rapsku plovidbu« i »Jadroliniju«, što nije jednostavan posao s obzirom na nedostatak iskustva i stručnih kadrova. Jer, remont i gradnja novih brodova su tehnološki posve različiti. </p>
<p>Treba reći da su te 1998. godine, kad je počela izgradnja novog škvera površine 120.000 četvornih metara, za što je moralo biti uklonjeno cijelo jedno brdo (!), navozi drugih velikih hrvatskih brodogradilišta većinom bili poluprazni. Očito je Vrhovnik računao na svoje dobre političke veze koje su bile jamac da će njegovi navozi biti puni. U prošlom desetljeću u »Lencu« su imali osjetno više plaće nego u ostalim domaćim brodogradilištima i drugim riječkim poduzećima, a menadžeri iz Martinšćice mjesečno su primali od 40.000 do 156.000 kuna. Zato znatan broj Riječana ne suosjeća previše sa zaposlenicima »Lenca« nego se pribojava da će poslovne dubioze brodogradilišta na kraju platiti oni, hrvatski porezni obveznici. Jer, država je dala jamstva tom privatnom brodogradilištu i u slučaju njegova stečaja morat će snositi financijske posljedice.</p>
<p>Riječani godinama govore o Vrhovnikovom imovinskom stanju, od vile s bazenom na Pećinama, jahte u Puntu, do donedavne menadžerske plaće. Dodatnu je buru podigla vijest da je, prije nego što je potpisao da svojom imovinom jamči za urednu otplatu kredita »Lenca«, vlasništvo nad tim nekretninama prenio na kćer.</p>
<p>Oko 150 štrajkaša vratilo se na posao</p>
<p>Oko 120 radnika antikorozivne zaštite i 30 iz drugih proizvodnih pogona »Lenca«, koji su u petak stupili u štrajk, u utorak su se vratili na posao, prethodno potpisavši izjavu da će do kraja srpnja raditi ne potražujući isplatu zaostale plaće. Prethodno su ih upozorili da mogu dobiti otkaz, jer je njihov štrajk bio nelegalan. Da se radnici antikorozivne zaštite nisu vratili na posao, dokiranje dva ruska broda moralo bi biti obavljeno u Trstu u iduća dva tjedna, da se ne bi kasnilo s njihovom isporukom.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Amerikancima treba zahvaliti na pomoći i na vojnom planu okrenuti se Europi</p>
<p>Gubitak nekoliko milijuna dolara godišnje američke vojne pomoći nije ništa strašno da bi se Hrvati trebali plašiti za vlastitu sigurnost / Sankcije protiv 35 »neposlušnih« zemalja i gledanje kroz prste za njih 22, jer su važni američki saveznici, pokazuju da Bijela kuća na tom planu vodi ideološki obojenu politiku / Hrvatska se ne mora bojati da će »vojne sankcije« automatski ugroziti američka ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, jer su ona ionako bila ili vrlo ograničena ili čak izrazito nepovoljna</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Washingtonska administracija je bez pardona učinila ono što je mjesecima najavljivala: sve države koje nisu potpisale bilateralni sporazum sa SAD-om o imunitetu američkih državljana i koje su poduprle Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu, ostale su bez američke vojne pomoći. Među 35 zemalja pod »vojnim sankcijama« je i Hrvatska.</p>
<p>Odmah treba upozoriti da gubitak nekoliko milijuna dolara godišnje američke vojne pomoći nije ništa strašno da bi se Hrvati trebali plašiti za vlastitu sigurnost. Primjerice, u Brazilu, Peruu, Urugvaju, Paragvaju i Venezueli nisu popustili američkim pritiscima, jer su godišnje na ime vojne pomoći dobivali od SAD-a simboličnih 200.000 do maksimalnih pola milijuna dolara. Čak je i Kolumbija - jedina zemlja u Latinskoj Americi kojoj je, zbog složene unutarnje situacije, godinama iz Washingtona stizala obilna vojna pomoć, 2000. godine 820 milijuna dolara, a 2001. godine 265 milijuna dolara - radije zadržala slobodne ruke u međunarodnom pravu, bez ikakvih posebnih obveza prema svom bogatom i moćnom savezniku.</p>
<p>Amerikanci su kaznili i niz malih i siromašnih zemalja u Latinskoj Americi i Africi. U Europi, uz Hrvatsku, bez vojne pomoći ostale su Bugarska (godišnje je primala u prosjeku oko devet milijuna dolara), Estonija, Latvija i Litva (svaka oko sedam milijuna, Malta (300.000 dolara), Slovačka (8,8 milijuna), Slovenija (4,8 milijuna dolara) i Srbija i Crna Gora (tek je trebala dobiti vojnu pomoć).</p>
<p>Vojna pomoć SAD-a uglavnom je usmjerena na podizanje kvalitativne razine domaćih vojnih struktura, što treba slijediti i modernizacija civilne i vojne administracije, borba protiv organiziranog kriminala i reforma privrednog sustava, posebno onog vezanog uz oružane snage. Hrvatska je na toj osnovi 2000. godine primila od SAD-a prvo 4,5 milijuna dolara, iduće godine pet milijuna dolara, 2000. 5,6 milijuna, a ove godine imala je pravo potrošiti 6,7 milijuna dolara. Estonija, Latvija i Litva glatko su odbile američke zahtjeve tvrdeći da bi, potpišu li sa SAD-om dokument o izuzeću, to isto uskoro vrlo žustro tražila i Rusija (u ime zaštite brojnih Rusa u sve tri zemlje). </p>
<p>Nakon Drugog svjetskog rata ovakve situacije još nije bilo. Sankcije protiv 35 »neposlušnih« zemalja i gledanje kroz prste za njih 22 (jer su važni američki saveznici, npr. Japan, Izrael, Australija, Egipat, zemlje članice NATO-a) pokazuju da Bijela kuća na ovom planu vodi ideološki obojenu politiku. To pokazivanje neokonzervativnih mišića nije dobro na dulji rok, jer će se većina zemalja snaći i sklopiti i unosnije bilateralne vojne sporazume s drugim utjecajnim državama (najrazvijenijim članicama EU-a, Rusijom i Kinom). Hrvatska se ne mora bojati da će ovakve »vojne sankcije« (prošla je i kroz gore) automatski ugroziti američka ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, jer su ona ionako dosad bila ili vrlo ograničena ili čak izrazito nepovoljna (npr. tužna epizoda s Enronom).</p>
<p>Treba priznati da Sjedinjene Države dosljedno pružaju otpor osnivanju Međunarodnog kaznenog suda jer bi on jednog dana mogao podići optužnice i protiv dužnosnika u američkoj vladi i vojsci. Američki establishment jasan je u tom pogledu: Sjedinjene Države traže druge ljude koji su počinili ratne zločine, ali Amerikanac prema svojoj definiciji ne može počiniti ratni zločin.</p>
<p>Tako je Henry Kissinger najviše pisao da je prijedlog za osnivanje Međunarodnog suda besmislena ideja. Naravno, to je loša ideja, jer bi on među prvima bio pozvan makar na svjedočenje, da iz prve ruke objasni svoju ulogu u američkoj podršci eskadronima smrti u Latinskoj Americi, rušenju legitimne vlade u Čileu, zatim o ratnim zločinima u Jugoistočnoj Aziji i apartheidu u Južnoj Africi. Upravo su u toj zemlji (izgubila je 8,1 milijun dolara godišnje američke vojne pomoći) vrlo kritični prema takvoj američkoj politici. Od Nelsona Mandele, preko državnih čelnika, tvrde da se svijet suočava s pretenzijom jedne zemlje koja želi svima, bez razlike, nametnuti moral, definirati pravo na način mišljenja i model društva, sa snažnim mesijanskim aspektima.</p>
<p>Nema potrebe da Hrvatska bude »gruba« prema službenom Washingtonu. Amerikancima treba uljudno zahvaliti na dosadašnjoj pomoći i na vojnom se planu okrenuti (upravo to uspješno radi Slovenija) Europi: i Njemačka i Francuska (Austrija i Italija također) i te kako nam imaju što ponuditi. Posebno su pristupačne prema onima koji misle ozbiljno i pragmatično kada se kandidiraju za članstvo u EU, a da im pritom srce i novčanik nisu u Americi.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tuđman: Ništa se dramatično ne događa u stranci</p>
<p>Gotovo je cijela podružnica HIP-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji napustila stranku i prešla u HSP, a ostavku je podnio i dopredsjednik stranke i koordinator za Slavoniju i Baranju Pero Ćorić, kao glavni razlog navodeći sporazum HIP-a i HB-a / »Ne stoji Ćorićev argument da je koalicija s HB-om za nas loša, jer smo dosad imali samo jednu koaliciju s HB-om i to u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na mjesnim izborima. Razlozi su zapravo sasvim osobne prirode«, kaže predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - »Ne događa se ništa dramatično u Hrvatskom istinskom preporodu (HIP). Objektivno se samo radi o tome da je Predsjedništvo stranke odbacilo prijedlog HSP-a kao nepovoljan u vrijeme dok se razgovaralo o koaliciji i prihvatilo sporazum s Hrvatskim blokom«, objašnjava predsjednik HIP-a dr. Miroslav Tuđman, komentirajući najnovije događaje u svojoj stranci.</p>
<p>Naime, u ponedjeljak je gotovo cijela podružnica HIP-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji napustila stranku i prešla u HSP. Ostavku je podnio i dopredsjednik stranke i koordinator za Slavoniju i Baranju Pero Ćorić, a kao glavni se razlog navodi nedavno potpisani sporazum Tuđmana i Pašalića, odnosno HIP-a i HB-a.</p>
<p>Slavonski HIP-ovci tvrde da ne znaju zašto je potpisan taj sporazuma, a Ćorić je izjavio da je to »katastrofalan politički potez, a oni ne žele počiniti političko samoubojstvo i povesti stranku u izolaciju«. Nezadovoljni su i time što HIP nije poštivao sporazum potpisan s HSP-om, upozoravajući da će stranku napustiti i članovi iz Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije.</p>
<p>Miroslav Tuđman kaže da sve to nije točno i da navedene podružnice pojma nemaju o napuštanju stranke niti im to pada na pamet. »Pozadina odluke gospodina Ćorića i te slavonske podružnice je osobna, jer su oni inzistirali da na zajedničkoj listi s HB-om HIP dobije prvo mjesto u toj županiji, ali mi smo imali takav dogovor s HB-om«, objašnjava Tuđman. Dodaje i da je odluka vukovarsko-srijemske podružnice nelegitimna, jer se podružnica nije sastala kao stranačko tijelo, nego je riječ o »personalnom Ćorićevom istupu, a ne institucionalnom«. </p>
<p>U stranku je u ponedjeljak prispjelo 12 ostavki iz te podružnice, nastavlja Tuđman, ali u međuvremenu su ih trojica članova povukla, ostajući u stranci. Stoga će stranačko vodstvo ovih dana sazvati sastanak te podružnice i raščistiti situaciju. »Ne stoji Ćorićev argument da je koalicija s HB-om za nas loša, jer smo dosad imali samo jednu koaliciju s HB-om i to u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na mjesnim izborima. Razlozi su zapravo sasvim osobne prirode«, tumači Tuđman. HIP-ov predsjednik objašnjava zašto nikad nije došlo do koalicije s HSP-om, iako su se stranačka vodstva predvođena predsjednicima Tuđmanom i Antom Đapićem nedavno sastajala i koalicija je praktički bila gotova stvar. »HSP-ovi su prijedlozi za nas bili neprihvatljivi, a mi smo bili fleksibilni do krajnjih granica. Đapić je tražio da u svim izbornim jedinicama na zajedničkoj listi bude devet HSP-ovih i samo pet HIP-ovih kandidata. Na to nismo mogli pristati«, kaže Tuđman.</p>
<p>Podsjeća da su HIP i HB nedavno svojom deklaracijom pozvali sve oporbene stranke desne orijentacije da nastave pregovarati o stvaranju velike koalicije, jer je to »jedini način da se stvore dvije-tri liste i eventualno, ovisno o rezultatima izbora, nakon toga formiraju vladu«.</p>
<p>Tuđman je uvjeren da je to jedini način da u Hrvatskoj dođe do smjene vlasti. »U nas danas vlada apsurdna situacija. Kad se stranke ljevice - koje su udaljenije negoli mi na desnici - svađaju, stvara se dojam da je to normalno i da zbog toga njihova koalicija ne dolazi u pitanje. No, kad se oporbene stranke posvađaju, to automatski znači da ne dolazi u obzir koalicija«, kaže Tuđman. »HIP ne podliježe osobnim interesima, jer treba raditi kompromise«, zaključuje Tuđman. Ponavlja da su on i Pašalić uvjereni da će njihova lista na izborima dobiti od 12 do 17 mandata. »HIP i HB će biti iznenađenje ovih izbora, jer za nas nema sredine. Ili ćemo na izborima propasti ili ćemo jako dobro proći, a ja vjerujem da ćemo dobro proći, iako će ovo biti najprljavija kampanja dosad«, prognozira Tuđman.</p>
<p>Đapić: U HIP-u ima ozbiljnih problema</p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić pozdravlja prelazak HIP-ove vukovarsko-srijemske podružnice u HSP, tvrdeći da HIP-ovci time poštuju dogovor koji su glavni tajnici dviju stranaka potpisali 1. lipnja. »To je normalan proces i očito je da su prepoznali snagu naše stranke«, govori Đapić. Ujedno opovrgava Tuđmanove tvrdnje da je HSP postavio HIP-u neprihvatljive uvjete prilikom zajedničkog dogovaranja. »To nije točno, jer mi smo si nakon tih dogovora pružili ruke i ja sam smatrao da je time sve zapečaćeno. Uostalom, nije istina da su Ćorića vodili osobni interesi. Naprotiv, on je bio jedan od prisutnih na zajedničkim dogovorima i kao principijelan čovjek htio je samo da se taj dogovor poštuje. HSP je od početka razgovora bio korektan i nije istina da je Ćorić tražio da bude prvi na zajedničkoj listi, pa da je zato demonstrativno odveo podružnicu, jer smo mi već na ranijim dogovorima utvrdili da će on zauzeti drugo mjesto na zajedničkoj listi. HSP nikog nije ni mamio ni zvao u stranku, nego je riječ o nečem drugom: u HIP-u ima ozbiljnih problema«, zaključuje Anto Đapić.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Naši i vaši</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Smije li zagrebačka tvrtka u privatizaciji kupiti profitabilnu osječku tvrtku? Ne smije, ako je vjerovati osječko-baranjskom dožupanu Pavi Šarčeviću. Jer, to nije u interesu lokalne i regionalne uprave, a upravo bi ona trebala odlučivati o tome, tvrdi Šarčević, očito ljutit što je Vlada PIK-ove naumila privatizirati putem natječaja na koji su pozvane velike hrvatske prehrambene tvrtke Agrokor, Vindija, Gavrilović, Lura, pa i osječki Meggle. </p>
<p>Tako smo, eto, gotovo dosegnuli krajnje granice mogućnosti isključivanja »stranaca« iz privatizacije. Najprije nam je jako smetalo što nacionalno »obiteljsko srebro« smiju kupovati stranci. Pa smo nekako naučili progutati Nijemce, Austrijance ili Talijane. Ali nam je pomisao na Slovence i Mađare kao vlasnike hrvatskih tvrtki ostala teško ili nikako probavljiva. A sada, nakon isključivanja Zagrepčana iz privatizacije Slavonije, nedostaje još samo da se, na primjer, netko dosjeti da opatijske hotele ne smije kupovati Lovranac, jer je to ipak druga općina. Najgore u svemu je što velik broj hrvatskih građana pokazuje razumijevanje za tvrdnje kako je u privatizaciji najvažnije da tvrtke pripadnu »domaćima« jer će oni, navodno, više paziti na njezin interes i interes »lokalne zajednice« od nekog »stranca«. Kao da osnovni interes i cilj privatizacije nisu uspješne tvrtke koje će rasti i zapošljavati, nakon čega će svima biti bolje. Kao da tisuće hrvatskih tvrtki devedesetih nije hametice potukla upravo sprega »domaćih« interesa »naših« političara i »naših« tajkuna. </p>
<p>Nije sporno da sve države na određene načine štite nacionalni gospodarski interes tako što domaćim investitorima na vrlo sofisticirane načine olakšavaju poslovanje. Ali, samo u slučaju da su jednako kvalitetni kao i strani. U prehrambenoj industriji to uglavnom znači poticanje okrupnjivanja nacionalne industrije kako bi se mogla nositi sa strahovitom konkurencijom, u kojoj se i mnogo veće tvrtke od najveće hrvatske teško nose s, na primjer, globalnim multinacionalkama poput Nestlea. Zato je dobro što je Vlada odlučila PIK-ove privatizirati putem pozivnog natječaja, kako bi postojećim jakim hrvatskim tvrtkama omogućila da dodatno ojačane lakše prodru na inozemna (barem regionalna) tržišta, jer im bez toga nema opstanka. Ni njima ni malom osječkom IPK-u iz male Slavonije u maloj Hrvatskoj. Sve ostalo su velike bajke malih lokalnih političara.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Čega se boje navijači ako nisu huligani</p>
<p>ROMANA EIBL</p>
<p>Tobožnji hrvatski navijači koji već godinama u Europu izvoze najniže strasti i brutalne porive te dosljedno ustraju na zidanju sramotnog, agresivnog i rušilačkog identiteta zemlje koja se još bori za svoje mjesto pod suncem, tobožnji hrvatski navijači koji već godinama na perfidan način kroje politiku, pa i sudbinu klubova, poželjeli su krojiti i hrvatske zakone! </p>
<p>Ništa neobično za zemlju u kojoj su svakovrsni apsurdi i ispadi svakodnevna pojava te u kojoj se nerijetko može biti iznad, ili barem izvan domašaja zakona. Baš kao što su dosad bili i huligani na stadionima, ma koliko to nelogično bilo, ali ispada da su hrvatski zakoni vrijedili samo do prvog reda tribina. </p>
<p>Kada je država, međutim, odlučila odlučno zakoračiti među huligane, pobunili su se navijači opširnim pismom saborskim zastupnicima, kojim se protive donošenju zakona o sprječavanju nasilja na sportskim tribinama. Sve veće hrvatske navijačke skupine - BBB, Torcida, Armada, Tornado, Kohorta... - ujedinile su se pod zastavom tobožnje ugroženosti njihovih ljudskih i građanskih prava te glasno poručile da će se za njih boriti svim legalnim sredstvima, uključujući i masovne prosvjede diljem Hrvatske, pa i pred Hrvatskim saborom. Čega se boje navijači ako nisu huligani? Zašto se boje za svoja prava ako ne ugrožavaju prava drugih? Ako imaju snage, volje i svojih argumenata ujediniti se - iako su se do jučer međusobno tukli i tući će se opet sutra - u protivljenju Vladi koju javno prozivaju da svojim prijedlogom zakona obmanjuje saborske zastupnike, posredno, dakle, i cijeli narod, čudi da nemaju snage, argumenata i načina obračunati se s huliganima u vlastitim redovima. Ili nam možda priznaju da su zapravo svi isti te da ne mogu ustati sami protiv sebe i protiv svoga prava na ugrožavanje tuđih prava? </p>
<p>Stoga se, jasno, radije u svom pismu protivljenja zakonu služe neprihvatljivim antitezama ne bi li zapravo opravdali svoje pravo na nasilje. Dovoljno su drski i opsjednuti svojom važnošću, za što smo svi pomalo krivi, da se opet predstavljaju kao političke žrtve, da se pozivaju na vremena kada su još u Jugoslaviji bili politički proganjani, uhićivani, nelegalno prisluškivani i policijski obrađivani, te poručuju: »Još od vremena kada smo na stadionima prvi počeli rušiti Jugoslaviju, mi, hrvatski navijači, nismo bili toliko jedinstveni i odlučni kao u borbi protiv zakona o navijačima.« Kakav su nam imidž počeli graditi diljem Europe i kakve nam horore često izvode doma, kao da se spremaju i na rušenje Hrvatske. Za početak spornoga zakona i njegova predlagača, hrvatsku vladu. Kako li se samo usudila dirati u pravo šaka, boksera i lanaca - u glavu!</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prodijeva torba</p>
<p>Hrvatski političari na vlasti poneseni su posljednjim izvješćem Europske komisije u kojem stoji da je Hrvatska daleko najrazvijenija u regiji, a njezin BDP iznosi gotovo polovicu BDP-a svih ostalih zemalja zapadnog Balkana. Takav je podatak ohrabrujući i daje nadu da bi Hrvatska možda mogla uspjeti u onome što uporno tvrdi hrvatski integracijski ministar Mimica - ispunjavanju svih Unijinih kriterija do kraja 2006.</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatski političari najviše bi voljeli kada bi predsjednik Europske komisije Romano Prodi u četvrtak u Zagrebu službeno najavio da Hrvatska više nije u skupini zemalja koje je EU podveo pod zajednički nazivnik zapadni Balkan. To se, naravno, neće dogoditi. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije u Zagreb u svojoj torbi donosi Komisijin upitnik, popis pitanja ispisanih na 150 stranica, temeljem kojih će se do polovice sljedeće godine odlučiti je li Hrvatska sposobna započeti pregovore o punopravnom članstvu. No, kolikogod ta pitanja bila važna, odnosno kvalitetni odgovori, mnogo je važnije da se u Hrvatskoj shvati ono bitno. A to je da je uspjeh Hrvatske na putu prema Europskoj uniji, sada više nego ikad, ovisan o samoj Hrvatskoj. Prodi, dakle, u Zagreb nosi snažnu političku podršku. Shvaćanje tog »bitnog« premašuje i stalna »ciljanja« datuma o tome kada će Hrvatska uistinu postati članicom te najsnažnije europske integracije. </p>
<p>Hrvatska je politika na vlasti, ponesena posljednjim izvješćem Europske komisije, u kojem stoji da je Hrvatska daleko najrazvijenija u regiji, a njezin BDP iznosi gotovo polovicu BDP-a svih ostalih zemalja zapadnog Balkana.</p>
<p> Takav je podatak ohrabrujući, a zajedno sa zaključcima solunskog summita o tome kako će svaka zemlja biti ocjenjivana individualno, na temelju vlastitih postignuća, daje nade da bi Hrvatska možda mogla uspjeti u onome što uporno tvrdi hrvatski integracijski ministar Mimica - ispunjavanju svih Unijinih kriterija do kraja 2006. Takav scenarij u Europskoj komisiji svi odreda smatraju vrlo optimističnim, ali s napomenom kako bi im bilo drago da Hrvati u tome uspiju. I to ne stoga što bi im Hrvatska bila posebno na srcu. </p>
<p>Uspješan napredak Hrvatske u ispunjavanju Unijinih kriterija potvrda je uspjeha EU-politike prema regiji, dokaz da regionalni pristup funkcionira. Hrvatska će, dakle, i nakon zaključaka posljednjeg summita u Grčkoj i nakon Prodijeva posjeta ostati sama sa sobom u potvrdi da su sve najave o vlastitoj sposobnosti točne, ali i s odgovornošću prema regiji, do koje je Europskoj komisiji iznimno stalo. Bilo bi dobro da hrvatski političari to uistinu shvate. </p>
<p>Hrvatska sada može glumiti Sloveniju, no za razliku od nje, nakon što je zbog besplodnog inaćenja kada je riječ o političkim kriterijima, izgubila u integraciji gotovo cijelo desetljeće, morat će prihvatiti svoju regionalnu odgovornost. Ta regionalna odgovornost često se u Hrvatskoj pogrešno shvaćala, a dugo je vremena bila alibi za neispunjavanje ključnih političkih preduvjeta. </p>
<p>Hrvatska je stoga Komisiji važna upravo zbog regije, kako bi se pripremio novi val proširenja na koji se Unija obvezala. Hrvatski uspjeh i njezin utjecaj na regiju bitno olakšava posao Komisiji, jer među zemljama-članicama, priznat će bliski Prodijevi suradnici, ima još i onih koji nisu sigurni treba li se s proširenjem odmah nastaviti. Stoga bi bilo jako dobro kada se u vrijeme i nakon Prodijeva posjeta ne budu sa službenih mjesta opet čule kuknjave o tome kako se nezasluženo nalazimo u neželjenom društvu, i tako sami sebi uskočili u usta. Ako ne želimo surađivati u regiji, gdje smo po svemu najbolji, nećemo moći ni s članicama EU-a jer smo po kriterijima još daleko od njih. </p>
<p>Hrvatska u sljedećih godinu dana hrabro stupa u svijet multilateralizma, temelj funkcioniranja EU-a, što ga je upravo u Grčkoj objavio prvi čovjek Unijine zajedničke vanjske i sigurnosne politike Javier Solana. </p>
<p>Svijet u kojem se hrvatski mentalni sklop političkog razmišljanja mora prebaciti na kolektivno, zajedničarsko razmišljanje, bilo da je riječ o EU ili NATO-u. S partnerima, u realnome se svijetu, unatoč načelima, ne razgovara uvijek ravnopravno, ali se to čini otvoreno. Tu privilegiju imaju upravo oni koji se javno proglašavaju hrvatskim prijateljima. Hrvatska politika na vlasti treba to što prije shvatiti, a ne zbog toga osjećati nelagodu, opasnost od poniženja, pa onda nabrzinu izvrijeđati polovicu diplomatskog zbora u Zagrebu i cijelu nizozemsku vladu, zbog nečega što je sama odavno trebala napraviti.</p>
<p>Romano Prodi u misiji ohrabrenja i potpore u Zagreb dolazi i kako bi naglasio da bez političkih preduvjeta integracija nema, a da se EU-kriteriji na kraju moraju i provesti. Jer bez toga potpora može i iskopniti. Kako će to jednostavno reći Komisijin dužnosnik, pravila EU-a se ne rade samo na stroju za fotokopiranje. U Prodijevoj torbi, dakle, bit će nešto više od tih 4000 pitanja.</p>
<p>Kada Prodi napusti Zagreb, zajedno s njim nad Hrvatskom će u zraku visjeti i »slučaj Gotovina«. Za haaškog optuženika zauzeo se osobno predsjednik Stjepan Mesić koji mu vjeruje da nije kriv jer je u novinama rekao da priznaje Haaški sud. Gotovina se otad nije javio kako bi izrečeno i dokazao. I tako sustavno dan za danom troši zaslužene međunarodne kredite Predsjednika u njegovu zalaganju za poštivanjem vladavine prava.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dnevnik jedne gimnazije</p>
<p>Nadzor u imotskoj gimnaziji, gdje je 50 posto maturanata završilo na popravnom, pokazao je i to da školski imenik nekima u toj školi služi kao intimni dnevnik / Čini se nevjerojatnim da - kada ravnateljica jednog dječjeg vrtića u našim novinama izjavi da kod upisa u vrtiće ne korumpiraju roditelji, nego djelatnici ministarstava i prosvjetni inspektori - nitko od prozvanih ne reagira</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Kao da je netko u imotskoj gimnaziji odlučio postrojiti maturante na bijelu liniju igrališta za nogomet i reći - parni korak naprijed, prošli ste, ostali stoj, pali ste!</p>
<p>Kako drukčije protumačiti brojke: od 33 učenika u IVa, 16 ih je upućeno na popravni iz matematike. Od 32 učenika IVb također ih je 16 bilo zrelo za popravni upravo iz matematike, a u IVc, gdje je samo 26 učenika, njih ravno 14 ih nije naučilo matematiku i našlo se na popravnom. Čini se da se ove godine u toj gimnaziji slabo učila matematika. No, razloge zašto je na popravnom završilo 50 posto maturanata, umjesto da se pripremaju za upis na fakultet, pokazao je za školstvo rijetko brzo organiziran i završen stručni nadzor u toj gimnaziji. </p>
<p>Školska nadzornica prelistala je učeničke ocjene koje su upisivali nastavnica iz matematike i njezin pretpostavljeni, također nastavnik matematike, inače ravnatelj gimnazije. Uz brojke, koje su bile rijetke, našla je i simbole kakve u svojim bilježnicama koriste higijeničari u osnovnim školama. </p>
<p>Tamo gdje treba stajati 5, 4, 3, 2, 1, stajalo je +, -, 0. Plus - danas ima podrezane nokte, minus - ispod palca na noktu ima crnog, ili što bi već ti simboli nekomu trebali značiti. </p>
<p>Nadzor je pokazao i to da školski imenik nekima u toj gimnaziji služi kao intimni dnevnik. Koliko god zvučalo nevjerojatno, u rubrici bilješke o praćenju rada i napredovanja učenika, koje popunjava nastavnik, kod predmeta tjelesna i zdravstvena kultura stoji: »Dana 24. listopada učenik je ispao pred kolegama prava p....«. Jao! Nastavnica tvrdi da joj je to podvalio neki zločesti učenik.</p>
<p>Iako je podsjetio da bi pravda tu itekako morala reći svoju, primjer imotske gimnazije nije zapravo rekao ništa. Da se isti slučaj dogodio, primjerice, u dubrovačkoj gimnaziji, iz hrvatskog jezika, stručni je nadzor mogao pokazati da imenici zaista vrve od jedinica, da učenici zaista ne znaju da se kuća piše kuća, a ne kuča, te da umjesto nastavnika po imeniku opaske i ocjene pišu učenici. </p>
<p>Da je školska nadzornica pretražila imenik maturanata u nekoj zagrebačkoj gimnaziji, možda bi shvatila da ona petica preko nabubrene, korektorom prijeđene jedinice, nije djelo nastavnikovih ruku, nego maturantovih. Nepravilnosti ima, one su različite, no gdje im je kraj?</p>
<p>Čini se nevjerojatnim da - kada ravnateljica jednog dječjeg vrtića u našim novinama izjavi da kod upisa u vrtiće ne korumpiraju roditelji, nego djelatnici ministarstva i prosvjetni inspektori - nitko od prozvanih ne reagira. Ne priznaje li se time da je sasvim normalno raditi u Ministarstvu prosvjete ili Ministarstvu rada i socijalne skrbi te nazvati vrtić i reći: »Znate, ja sam iz tog i tog ministarstva, moja kćer bi upisala dijete kod vas. Je, je, znam da je gužva i da imate listu čekanja od 600 djece, ali biste li ipak, pa znate ja sam iz ministarstva...« </p>
<p>I dijete je upisano. Što ćete, ministarstvo je i dalje - ministarstvo.</p>
<p>A što rade u tome ministarstvu (prosvjete)? Evo, u ponedjeljak je održana sjednica na kojoj se raspravljalo o državnoj maturi. I kada je jedan sudionik sjednice iznio monolog o opasnostima državne mature, shvatilo se da većina tih ljudi nema pojma što bi zapravo trebala biti ta državna matura. No, u jedno vjeruju: da će državna matura dovesti do objektivnog i pravednog ocjenjivanja. Ima li takva? Kako čovjeka, kojemu je posao biti učitelj, navesti da ocjenjuje objektivno i pravedno? Kako ga uvjeriti da ono što on smatra objektivnim, zapravo to nije? </p>
<p>Profesor iz Rijeke Antun-Toni Rehak, tvrdi jedno: »Školski sustav ima mračnih područja koja se nitko ne usuđuje osvijetliti. Svima je jasno da ima mnoštvo procesa u sustavu kojima nije mjesto u školi, kojima se razara kvaliteta rezultata, kojima se uništava golem trud koji se ulaže u školama, ali školski sustav uporno i dalje živi u zabludama. Ne želi se osvijetliti ono što svatko naslućuje, jer je ono što je neosvijetljeno manje vidljivo. U školama se nauči skrivati sve ono što nam se ne sviđa. Tko je taj tko treba osvjetljivati neosvjetljivo?« Zaista, tko je taj?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Prodaju li se igdje u razvijenom svijetu ispitna pitanja za razredbeni ispit za upis na sveučilišni studij</p>
<p>Ispit s unaprijed poznatim pitanjima prije svega znači testiranje sposobnosti pristupnika da pamti određene činjenice, kao, na primjer, na testovima za stjecanje vozačke dozvole. U kakvu je to skladu s osnovnom činjenicom da se danas tijekom obrazovnog procesa težište stavlja na razumijevanje, a ne na pamćenje podataka? / Može li takav razredbeni ispit, prema lanjskom iskustvu praktički sveprolazan, biti i osnova pri prijelazu studenta na drugi fakultet, gdje su studenti upisivani na osnovi razredbenog ispita bez kupovanja omota s ispitnim pitanjima. Uz prodaju ispitnih pitanja i odgovora mogu se postaviti i neka etička pitanja. Na jedno ću odgovoriti protupitanjem. Možete li si zamisliti nastavnika koji prije ispita prodaje ispitna pitanja?</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Ovih se dana održavaju razredbeni postupci za upis na visoka učilišta. Na visokim su učilištima provedene potrebne pripreme: određena su povjerenstva za provođenje postupka, pripremljeni su ispitni zadaci. Kandidati su donijeli odluku o učilištu na komu će se natjecati za prijem. Oni najbolji ne bi smjeli imati problema s upisom na studij koji žele. </p>
<p>Manje uspješni razmišljali su i o taktici koju će provesti da stignu do željena indeksa. Razredbenom postupku mogu pristupiti na više učilišta, a pogledali su i rezultate koje su postigli njihovi prethodnici - bili su objavljeni na internetskim stranicama pojedinih učilišta, a za Zagrebačko sveučilište i na Smotri Sveučilišta. </p>
<p>Možda netko pogleda u podatke o nezaposlenima te, kad bi ih bilo, i u planove razvoja Hrvatske. Neki će prolistati i stranice Interneta, da vide kakve su mogućnosti za zapošljavanje u inozemstvu. </p>
<p>Na pisanje ovog teksta ponukao me je oglas koji se je na više mjesta mogao pročitati u blizini zgrade Pravnog fakulteta, odnosno Rektorata Sveučilišta, u Zagrebu. Na njemu piše:</p>
<p>»Odgovori za prijemni za Pravni fakultet. Provjereno kod fakultetskih profesora, 100 posto točno. Cijena: 125 kuna«.</p>
<p>Kandidat za upis na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu polazi od knjižare Fakulteta gdje kupuje upisni materijal u plastificiranom omotu. Sastoji se od obrazaca za upis i Zbirke ispitnih pitanja. Obrasci se ne mogu kupiti odvojeno od ispitnih pitanja. U omotu je i naljepnica na kojoj piše: »Čisti prihod ostvaren prodajom Zbirke pitanja namijenjen je unaprjeđenju uvjeta studiranja i financiranju aktivnosti studentskih udruga Pravnog fakulteta u Zagrebu«.</p>
<p>Može nazvati navedeni mobitel te kupiti odgovore na ispitna pitanja (sastanak s prodavačem je kod Importanea; znak prepoznavanja: žuti fascikl). Slijedi prijavljivanje za razredbeni postupak te priprema i pristupanje razredbenom ispitu.</p>
<p>Budući da postupak odgovara onom iz prethodne akademske godine, zanimljivi su podaci o tada postignutim rezultatima. Razredbenom je ispitu pristupilo 1983 (tisuću devetsto osamdeset tri kandidata) od kojih je prešlo razredbeni prag (položili razredbeni ispit) 1935 (tisuću devetsto trideset pet), postignuta je prolaznost od 97,6 posto. Upisalo se je 1272 studenta (upisna kvota bila je 1180 studenata). </p>
<p>Izneseni podaci govore dovoljno sami za sebe, ali neka se pitanja ipak nameću. </p>
<p>Čemu služi takav razredbeni ispit? Nije li bilo jednostavnije studente upisati na osnovi njihova uspjeha postignutih u prethodnom školovanju?. </p>
<p>Ispit s unaprijed poznatim pitanjima prije svega znači testiranje sposobnosti pristupnika da pamti određene činjenice, kao, na primjer, na testovima za stjecanje vozačke dozvole. U kakvu je to skladu s osnovnom činjenicom da se danas tijekom obrazovnog procesa težište stavlja na razumijevanje, a ne na pamćenje, podataka? </p>
<p>Ako se pogleda u Zbirku pitanja može se vidjeti kakva se predznanja očekuju od budućeg studenta prava. Navest ću neka nasumce: Koji se je hrvatski knez sukobio 871. godine kod grada Barija sa Saracenima?; Australija je postala kolonija Velike Britanije godine...; Supstancija je za Humea povezivanje predodžbe i ništa više: ona nije ništa ontološkoga, već samo nešto...; Koja je najvažnija membrana u uhu?; Kakve zaključke nudi psihologija kao znanost?... </p>
<p>Treba reći da su pitanja iz područja logike ipak logičnije postavljena. Pitanja iz područja povijesti identična su onima s razredbenog ispita za upis u prethodnu akademsku godinu. </p>
<p>U skladu s običajima u razvijenu svijetu autori Zbirke pitanja i Odgovora trebali su se, zajedno sa suradnicima, potpisati na tiskanom materijalu. Istina, u tom bi slučaju i poreznici mogli postaviti neka svoja pitanja, ali bolje i to nego da uskoči netko treći. </p>
<p>Može li takav razredbeni ispit, prema lanjskom iskustvu praktički sveprolazan, biti i osnova pri prijelazu studenta na drugi fakultet, gdje su studenti upisivali na osnovi razredbenog ispita bez kupovanja omota s ispitnim pitanjima? </p>
<p>Uz prodaju ispitnih pitanja i odgovora mogu se postaviti i neka etička pitanja. Na jedno ću odgovoriti protupitanjem. Možete li si zamisliti nastavnika koji prije ispita prodaje ispitna pitanja? Studentske organizacije traže ostavku Ministra znanosti i tehnologije zbog povećanih troškova studiranja. Jesu li pritom uzeli u obzir i troškove budućih studenata Pravnog fakulteta, koji kupnjom pitanja financiranju i aktivnosti, u ovom slučaju studentske udruge Pravnog fakulteta (tako je zapisano na etiketi u plastificiranu omotu). Premda kupovanje Odgovora, za razliku od Zbirke pitanja, nije obvezno, prodavatelji pitanja stvorili su osnovu i za takvu djelatnost. Na tržištu se mogu se očekivati, ako već nisu ostvareni, i digitalizirani sustavi za izravno povezivanje ispitanika s bazama podataka što sadrže odgovore.</p>
<p>Treba reći da su na nizu visokih učilišta formulari (obrasci) za upis besplatni, plaćaju se troškovi razredbenog postupka (sto kuna) te troškovi upisa (indeks i osiguranje - oko 150 kuna), a ispitna pitanja (zadaci) s odgovorima (rješenjima) s ranije održanih razredbenih ispita dobivaju se besplatno. </p>
<p>Ako je način na koji razredbeni ispit, kao dio razredbenog postupka, provodi Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s etičkim, obrazovnim i strukovnim normama, uzevši u obzir uspješnost pristupnika, ne bi li o toj metodi trebali razmisliti i organizatori drugih ispita? Na primjer, i realizatori predstojeće državne mature. Uostalom, prodavanje pitanja i odgovora sigurno je isplativ posao. </p>
<p>Danas, vezano i uz pristup Europskoj uniji, treba riješiti niz pitanja vezanih uz djelovanje Hrvatske kao pravne države. I hrvatska sveučilišta u cilju uključivanja u obitelj europskih i svjetskih sveučilišta čine određene pomake. </p>
<p>Ta dva procesa iniciraju najmanje dva daljnja pitanja: prvo, kako će se takav pristup budućem pravniku, to mu je prvi dodir s Pravom, odraziti na njegov kasniji rad u struci, i drugo, prodaju li se igdje u razvijenom svijetu ispitna pitanja za razredbeni ispit za upis na sveučilišni studij.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Neka se stide svi koji više mrze tuđe nego što vole svoje</p>
<p>Pojam navijač označuje osobu koja navija za svoj sportski klub ili za izbornu vrstu koja se natječe uz dostojanstvo himne i zastave pod kojom nastupa, baš kao što je i pojam domoljub primjeren osobi koja voli, poštuje i dostojanstveno zastupa svoju domovinu! Ako netko u ime domoljublja prkosi, nameće, vrijeđa, omalovažava i podcjenjuje sve što mu se ne sviđa, onda takva osoba ima svoje ime i prezime i zacijelo prepoznatljivost koja, prema izraženu prkosu, zavrjeđuje odgovarajuće mjere što se protežu od prijezira do osude</p>
<p>ŽELJKO MATAJA</p>
<p>Da za vrijeme i nakon vaterpolskog susreta između predstavnika Srbije i Hrvatske nije došlo do bliskih susreta, mi i nakon domaćih incidenata i međunarodne bruke s grudanjem Janičinih konkurentica prošle zime na mariborskom Pohorju ne bismo znali da su Slovenci zakazali kao organizatori završnog vaterpolskog turnira za klupsko prvenstvo Europe u Kranju. </p>
<p>Gdje smo mi zakazali? Sudeći prema razvoju događanja zakazali smo u tome što nismo u stanju stvari prepoznati i nazvati pravim imenom. O tome nam svjedoči zakonski postupak usmjeren na suzbijanje divljanja organiziranih rulja na sportskim terenima što je akceleriran tim povodom. </p>
<p>Uistinu ne znam kome je palo na pamet da ljude, samo zato što sjede u gledalištu, nazove navijačima?! Umjesto da se ustanovi crta koja dijeli navijanje od nasilja u nas se donosi Zakon o navijačima. Da čovjeku pamet stane! Prema takvoj pojmovnoj anarhiji bilo bi pametno da se uvede zakon o pijancima, pa onda o onima koji prebrzo voze, tuku žene, zlostavljaju malodobnu djecu itd.</p>
<p>Lideri nasilničkih hordi se pod maskom navijača, umjesto pred istražni postupak, dovode u televizijski studio kako bi objasnili motive svoje destrukcije u ime ljubavi prema klubu i domoljublja čiji identitet nije ničim dokazan. Naravno, i dobar dio sportskih komentatora dao im je prostor i izražavao zabrinutost kad bi ih »zlostavljali« domaći ili inozemni pendreci. Nasilje se uvijek javlja u nekontroliranim prostorima. To očito nisu samo sportska gledališta nego je to i medijski prostor u komu jednako vrludaju frustrirane kreature što imaju vezu sa sportom kao i konjska zaprega s letovima u svemir.</p>
<p>Demokracija, moral, ljudska prava ili sloboda nisu nastavni predmeti koji se uče u školama. To je život koji se živi ili se uime pojmova morala, slobode i demokracije netko iživljava nad zdravim razumom ako nije u stanju prepoznati slobodu za nešto od slobode protiv nečega ili slobode od nečega. </p>
<p>Pojam navijač označuje osobu koja navija za svoj sportski klub ili za izbornu vrstu koja se natječe uz dostojanstvo himne i zastave pod kojom nastupa, baš kao što je i pojam domoljub primjeren osobi koja voli, poštuje i dostojanstveno zastupa svoju domovinu! </p>
<p>Ako netko u ime domoljublja prkosi, nameće, vrijeđa, omalovažava i podcjenjuje sve što mu se ne sviđa, onda takva osoba ima svoje ime i prezime i zacijelo prepoznatljivost koja, prema izraženom prkosu, zavrjeđuje odgovarajuće mjere što se protežu od prijezira do osude. </p>
<p>Neka se stide svi koji više mrze tuđe nego što vole svoje, a što dokazuju svojim rušilačkim pohodima ili trijumfalnim dočecima iza kojih ostaju izgaženi travnjaci, odbačenim žvakaćim gumama oblijepljeni pločnici i brda smeća od ispražnjenih limenki i razbijena stakla.</p>
<p>Još je pokojni Vlado Gotovac, nadam se neupitan domoljub, častan i pametan čovjek jednom prigodom rekao da je i naziv za Domovinski rat neodgovarajući za sav užas i tragične okolnosti, čije posljedice i dandanas ispaštaju časni i pošteni ljudi koji braneći svoj dom i dostojanstvo nisu ratovali nego su se branili od velikosrpske agresije. Čini se da zbog pogrešno izabranog naziva mnogi još i danas ratuju, a ponekima ni Drugi svjetski rat još nije završio. </p>
<p>Kao što je bilo neprimjereno obranu od agresije nazvati Domovinskim ratom, tako je i Zakon o navijačima pojmovno ruglo za sve one koji se navijačima poimaju i koji nemaju apsolutno nikakve veze s onima što su prisvojili pravo destrukciju nazivati navijanjem ili podrškom nacionalnim vrijednostima sportaša koji su istinski proslavljali zemlju i narod kojem pripadaju?</p>
<p>Kao što se iza uspješnih branitelja (to je pravi naziv, op. a.) Hrvatske kriju brojne udruge pod zaštitom Domovinskog rata što manipuliraju s ljudima, tako se isto iza uspješnih sportaša skriva neuspješna i promašena mladost s kojom manipuliraju ljudi sumnjivih vrijednosti i još sumnjivije prošlosti. Protiv njih je valjalo usmjeriti zakonsku odgovornost i stvari nazvati pravim imenom umjesto što se zakonskim aktom ostavlja privid brige za nacionalno dostojanstvo i građansku uljudbu. </p>
<p>Pa nije valjda moral čin za jednokratnu uporabu, a nedostatak zakonske odredbe jedini način da se stane na kraj divljanju. </p>
<p>Kad su se u bivšoj Jugoslaviji događali nesportski ispadi, a osobito nacionalna vrijeđanja ispadi bi se pripisivali neodgovornoj publici, recimo, u Beogradu, a u Zagrebu bi se ista pojava pripisivala nacionalistički orijentiranim elementima. </p>
<p>I kao što je nekad, zna se kome, išlo u prilog publiku koja uništava, vrijeđa i prkosi nazvati neodgovornom ili nacionalistički obojenom, tako i danas nekome ide u prilog dijeliti ulaznice, krojiti odjeću, dijeliti zastave, dopustiti unošenje zapaljivih i eksplozivnih naprava i smišljati slogane što su bliži organiziranom kriminalu negoli njegovu suzbijanju.</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sto godina deustašizacije: Hrvatska će legalno putovati u jednom, prošlom, a Europa u drugom, budućem smjeru</p>
<p>Tsunami deustašizacije malo se primirio potkraj šezdesetih godina, da bi novi nastao 1971. Tada je deustašizirana čak i jedna obična cesta, ona Zagreb - Split, koja do danas nije završena. Započeta još kao monarhistička, nastavljena kao fašistička (npr. Stojadinović), a od 1945. se provodila kao antifašistička i komunistička - deustašizacija je bila toliko dugotrajna, tako temeljita, sveobuhvatna, a prema metodama brutalna, da se pretvorila u oblik antifašističkog fašizma / Hoćemo u Europu, a valjda, i zbog nas samih, pa pojavu treba obuhvatiti u cijelosti - znači (i) europski. Zakon o deustašizaciji mora biti i zakon o defašizaciji, denacifikaciji i dečetnizaciji, onoj iz prve polovice prošlog stoljeća, ali i ovoj novijoj - iz devedesetih godina. Zašto tako? Jednostavno stoga što ustaše u mnoge hrvatske krajeve nisu ni nogom kročile, kamoli ideologijom, U-om, Antinim slikama i logorima zastrli sve</p>
<p>MATO DRETVIĆ FILAKOV</p>
<p>Prvobitna akumulacija deustašizacije počela je ovdje i prije ustaša</p>
<p> - već potkraj 1918. nastavila se sljedećih godina, osobito uspješno 1928. u beogradskoj Narodnoj skupštini, gdje su, u jeku parlamentarne rasprave, likvidirani zastupnici HSS-a (vrhunac tzv. balkanizacije i osobit doprinos parlamentarizmu uopće), a zatim se intenzivirala na mnogim, doduše manje slavnim, glavama i rebrima. </p>
<p>Silan poticaj svim budućim deustašizacijama dao je Mussolini 15. travnja 1941., koji je s dvjestotinjak ustaša fašizirao (i »faširao«) i ustašizirao Hrvatsku. Hitler je, i prije i poslije, još obilato dodao nacifikacije, ustaše vlastite kreacije, što je osim ostalih tragedija, stvorilo i užas Jasenovca.</p>
<p>Istina je da je, osim oslobađanja okupiranih teritorija, bila potrebna i deustašizacija. Ali, ako nikada prije, deustašizaciju, Hrvati, etnički i politički, su otpočeli već u lipnju 1941. Taj »postupak« (deustaš-naci-fašizacije) krvavo je trajao iduće četiri godine - i uspješno je u toj, ratnoj, fazi i završio. </p>
<p>Malo, doista je malo, zemalja koje su se, uvoznoga i domaćega, nacizma oslobodile vlastitom voljom, vojskom i oružjem. Tko želi neka se prisjeti europske zemlje koja se oslobodila nacizma, a da njome nisu marširali saveznički Rusi, Amerikanci i Britanci. Na Istoku ne znam nijednu, na Zapadu ih je još i manje. Osobito žestoka deustašizacija zbivala se od svibnja do rujna 1945. Od Bleiburga do Vršca preko Bitole »deustašizirano« je oko 70 tisuća - što ustaša, domobrana, HSS-ovaca, civila, žene, djece. </p>
<p>Bilo bi dobro da je u drugoj polovici četrdesetih završila - ma kakav bio »danak u krvi« - i svemu ostalome. Na primjer, u imovini, ljudskim pravima, pravu na rad, mogućnosti izbora boljih zanimanja, napredovanja u službi, pravu na jezik (osim na jezik »za zubima«), pravu na »etno«.</p>
<p>Osobito je bilo pogubno što se često iz konstruirane opće, »ustaške« krivnje (kolektivizacija ustašizacije) izvodila svakodnevna - pojedinačna i obratno.</p>
<p>Tsunami deustašizacije malo se primirio potkraj šezdesetih godina, da bi novi nastao 1971. Tada je deustašizirana čak i jedna obična cesta, ona Zagreb - Split, koja do danas nije završena.</p>
<p>Započeta još kao monarhistička, nastavljena kao fašistička (npr. Stojadinović), a od 1945. se provodila kao antifašistička i komunistička - deustašizacija je bila toliko dugotrajna, tako temeljita, sveobuhvatna, a prema metodama brutalna, da se pretvorila u oblik antifašističkog fašizma - prema formuli »ustaše« puta minus jedan. U nedostatku »pravih«, jer jedni su završili pod zemljom, drugi izvan zemlje, treći su se preobratili, ustaše su se mogle i »proizvoditi«. Tu »proizvodnju« danas su preuzeli mediji.</p>
<p>Politički Srbi i Milošević pretposljednji su 1987., zapravo u lipnju 1980., krenuli u obnovljenu deustašizaciju Hrvatske (»redeustašizacija«, krinka za agresiju i veliku Srbiju). Mnoge su sjajnim, idealnotipskim, nacionalsocijalističkim metodama i »deustašizirali« - deportacijama, logorima po Srbiji i drugdje. </p>
<p>Oko četrnaest tisuća građana Hrvatske »deustašizirano« je zauvijek, od toga je više od polovice bilo civila. Vukovar su, na primjer, »deustašizirali« do temelja. Permanentna deustašizacija, a zapravo dekroatizacija Hrvatske, u, gotovo, stogodišnjem razdoblju, za one koji se ne žele sjetiti ili su možda zaboravili, jedan je od glavnih razloga raspada bivših Jugoslavija. </p>
<p>Izuzimajući i stalne medijske, imamo i novu, zakonsku, inicijativu - posljednju, ali sigurno ne i zadnju - ponovnu deustašizaciju Hrvatske. Prvi nam ju je ponudio jedan regionalni »poglavar«, iz kraja gdje ustaše nisu ni ljetovale, ali su zato fašisti tamo stigli čim su se »rodili«, te doživjeli i prvi pravi otpor u Europi, davno prije Kominterniranih direktiva.</p>
<p> Onda je odnekud u fabulu uskočio jedan »nogometni vuk« i staleški teoretičar, a sada je se prihvatila koalicija.</p>
<p>Dobro. Za deustašizaciju spremni. Hoćemo u Europu, a valjda, i zbog nas samih, pa pojavu treba obuhvatiti u cijelosti - znači (i) europski. Zakon o deustašizaciji mora biti i zakon o defašizaciji, denacifikaciji i dečetnizaciji, onoj iz prve polovice prošlog stoljeća, ali i ovoj novijoj - iz devedesetih godina.</p>
<p> Zašto tako? Jednostavno stoga što ustaše u mnoge hrvatske krajeve nisu ni nogom kročile, kamoli ideologijom, U-om, Antinim slikama i logorima zastrli sve.</p>
<p>Tamo su bili izvorni talijanski fašisti, ondje derivirani recimo mađarski, na nekim područjima ordinirali su četnici, a možda, kažem samo možda, su sve to, ipak, pokrivali nacisti, onodobni europeizatori i globalizatori.</p>
<p>Razdoblje bezakonja</p>
<p>Dok se on ne prihvati, u tom razdoblju navodnog bezakonja, moglo (bi) se primjenjivati zakone koji sankcioniraju rasne, nacionalne, ideološke, vjerske, spolne i ine mržnje.</p>
<p>Prije upotrebe deustašizirati </p>
<p>Umanjivačima razmjera ustaških zločina moglo bi se, kao »cjepivo«, prepisati knjigu »Konclogor na Savi« Ilije Jakovljevića - književnika, štoviše, predsjednika hrvatskih pisaca, hrvatskog političara i nacionalista, starogradiškoga logoraškog druga Andrije Hebranga, HSS-ovca, pa čak i Hercegovca. I sam je 1948., na neki način, možda »udario glavom o radijator«, kao što je, prema jednoj verziji, u zatvoru učinio Hebrang, a kao »ustaša«, bit će, deustašiziran - zauvijek. Kad vrli sabornici izglasaju nekakav de-zakon, ostat će još samo pitanja koga (da možda onih nešto više od 350 tisuća »dezaposlenih« još i deustašiziramo) što i kako dekontaminirati. Kako sada stvari stoje sankcionirat će se dva, tri znaka, dvije, tri slike, jedno slovo, te jedan »ručni« pozdrav... Ostavit će se i nešto »rupa« za knjige, trgovce, atmosferu, a ostat će i za (slobodne) medije. A što će biti s ona četiri »C« pod kojima su (i) devedesetih skončali mnogi, da spomenem samo to i, možda, još samo pridodam logore? </p>
<p>Kako će se to uskladiti s pravima nacionalnih manjina - pitam se? Ili, ako nikada prije, mnogi su devedesetih skončali pod crvenom petokrakom, ili su, nacistički, deportirani. Ako se i zvijezda sankcionira, kao nacistička, jer je baš kao takva i tako korištena u Hrvatskoj (i BiH) početkom devedesetih - zar će onda biti zabranjeno jedno poznato pivo? Što ćemo s našim Ustavom i Zavnohom?</p>
<p>Što će biti s pjesmama, hoće li se smjeti, recimo u birtiji, spomenuti »maglu«, makar i zagorskoj inačici, makar i poslije »krštenja« mošta? Kako će proći crne »dolčevite«, kakve je, nekada, i Račan nosio? Hoće li se zabraniti crne šubare, s gusarskom »značkom« i bez nje, ma kako zima bila ciča - na radost zaštitara prirode? </p>
<p>Hoćemo li, kakvim pravilnikom, zabraniti dimnjačarsku odoru? Hoće li naši inženjeri, kad jednom »slože« crorobota varioca brodova, u tehničkim uputama morati pisati: upozorenje! Prije uporabe deustašizirati!</p>
<p>Bit će, vidim, posla za nove naraštaje deustašizatora. Kao i prije, moći će se graditi vrhunske političke karijere, za debele honorare publicirat će se sage o ustašama. Putovat će se po svijetu, a bogme, polako, nečujno tiho, stići će i mirovina - ubuduće čak iz tri stupa.</p>
<p>U svemu je mali problem samo to što se taj temeljni, skoro, ustavni zakon, mora, ponajviše, provoditi u prošlosti pa i povijesti. Hrvatska će, dakle, legalno, putovati u jednom, prošlom, a Europa u drugom, budućem smjeru.</p>
<p>I na samom kraju: uvijek kad se rješavaju ovako važna pitanja, kad se glođu već oglodane, pa i demineralizirane kosti, znam, poput kakvog astrologa, kako će se nešto doista i dogoditi. </p>
<p>»Krepat« će kakva važna trafostanica pa će pola Hrvatske ostati bez struje, Slovenci će nam »dati« naš dio Krškog, a ribu će zauzvrat loviti oko Jabuke. Osušit će nam se zemlja pa ćemo uvoziti i kruh. Smrznut će se plinovod pa će stati Petrokemija u Kutini. Riknut će Riječka banka, Slavonsku će zakopati u zemlju, a sanirati Istarsku. Brodogradilišta će početi graditi brodove od papira, seljaci će ubuduće sijati genetski promijenjenu mrkvu iz političke bajke o »mrkvi i batini«. Otpast će revizija provizije, otići će INA, otići i HEP... Step by step.</p>
<p>A i mladi će otići - na još jedan koncert onog pjevača čije se ime više neće smjeti ni spomenuti, pa doma, pa po »kufere« - pa u svijet. Tamo sila takvih zakona, a i raznih drugih, već postoji - a ima i još nešto posla. Ovdje će, nakratko, ostati još samo umirovljenici, a njih će, i tako i tako, deustašizirati vrijeme.</p>
<p>Hrvatska će - napokon (endlich) - biti slobodna. U njoj će opstati samo vrsta antirasističkih rasista i antinacističkih nacista.</p>
<p>Autor je politolog iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Katedrala sigurna od požara</p>
<p>Trenutno na Katedrali rade tri grupe radnika. Na južnoj strani zapadnog pročelja su kamenoklesari koji obnavljaju kontrafore, vanjske potpornje koji drže svod / Kipari i restauratori rade na sjevernoj strani zapadnoga pročelja / Između prve i druge galerije postavljaju se skele jer će se tu zamijeniti 45 prostornih metara starog kamena</p>
<p>Nakon dvije godine rada na zagrebačkoj je katedrali završen protupožarni sustav vrijedan oko 800.000 kuna. To je dio projekta grada kojim se želi protupožarno zaštititi sve objekte od iznimne važnosti, pa tako i Katedralu.</p>
<p> »Sustav je u ime Grada sredinom prošlog mjeseca predao Milan Bandić, zamjenik zagrebačke gradonačelnice, a u ime Crkve primio ga je Nikola Stanković, generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije«, rekao nam je u utorak Zvonimir Rukavina iz Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu Katedrale.</p>
<p>Za potrebe sustava napravljen je novi cjevovod ispod katedralnog trga, u sjevernom tornju ugrađena je strojarnica koja bi u slučaju požara s tri vrlo jake crpke podizala vodu do krovišta. Još nema senzora koji bi automatski otkrivali požar, kao ni automatske centrale koja bi po dojavi iz senzora dojavljivala dalje na određene telefonske brojeve, no i to će se uskoro instalirati.</p>
<p>Trenutno na Katedrali rade tri grupe radnika. Na južnoj strani zapadnog pročelja su kamenoklesari koji obnavljaju kontrafore, vanjske potpornje koji drže svod. »Već nakon prvog pranja otkriveni su neki novi nedostaci koji se nisu vidjeli pri prvom pregledu, tako da je projekt i tu pretrpio neke preinake. No to je pravilo prilikom svih radova takve vrste«, rekao je Rukavina. </p>
<p>Kipari i restauratori rade na sjevernoj strani zapadnoga pročelja. I oni također obnavljaju kontrafore. Njihov je zadatak obraditi one profilacije kod kojih nije predviđena zamjena novim kamenom. Pri pregledima se, naime, postave kriterije za to, što će se zamijeniti novim kamenom, a što će restaurirati. Treću grupu čine radnici tvrtke Pauk koji su na sjevernom tornju između prve i druge galerije. Oni postavljaju skele jer će tu zamijeniti 45 prostornih metara starog kamena s vrstom kamena »rimski travertin«. Predviđa se da će se do kraja godine obnoviti pročelje od tla do prve galerije, izuzev glavnog portala koji je veoma ukrašen, ali i teško oštećen. On će se obnoviti sljedeće godine.</p>
<p>Ante NovakU području »park-šume« predviđena je gradnja 14 elitnih urbanih vila sa po osam stanova. Stanovi u naselju »megastruktura«, njih 870, bit će nešto manje kvalitetni i jeftiniji. U dijelu »prsti« gradit će se 1060 stanova u zgradama do šest katova, a u »elipsi« 683 stana sa dvije podzemne garaže i vrtićima, školama, crkvom, tržnicom...</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na bivšoj farmi - 2725 stanova</p>
<p>Stambeno naselje po Programu poticane stanogradnje (POS) na području bivše svinjogojske farme u Sesvetama gradit će se prema programskoj studiji Zavoda za urbanizam i prostorno uređenje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Idejno rješenje budućeg naselja što ga je izradila ta ustanova, naime, izabrano je u ponedjeljak kao najbolji rad na javnom, općem i pozivnom natječaju, koji je 8. svibnja raspisalo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata. </p>
<p> Ekipa arhitekata (Sanja Gašparović, Darija Maletić Mirko, Nataša Martinčić, Ivan Mlinar, Krunoslav Šmit i studentica Marija Premužić) tako je osvojila 120.000 kuna.</p>
<p>Prema riječima arhitektice Sanje Gašparović, naselje je zamišljeno kao cjelina od četiri dijela s raznolikim stambenim zgradama, s tim da će se dijelovi raditi u etapama. Prihvati li Gradska skupština u četvrtak novi GUP, prvo bi se počelo s izgradnjom takozvane elipse, u kojoj će se smjestiti veći broj stanova (683), te ostali prateći sadržaji, poput škola, vrtića, tržnice, crkve i sportskih terena. Prema idejnom rješenju, »elipsa« gravitira prema novim GUP-om produženoj Vukovarskoj ulici i povezuje novo naselje s ruralnim Jelkovcem, a okružena je gustim zelenim prstenom. U toj bi se zoni, međusobno udaljene 30 metara, gradile zgrade s najviše šest katova, te dvije podzemne garaže s ukupno 950 parkirnih mjesta.</p>
<p>Zatim bi se gradio dio nazvan »prsti«, u kojem bi se izgradilo najviše stanova, njih 1060, a stanari bi koristili prateće sadržaje što će biti u »elipsi«. Arhitekti su tu planirali izdužene zgrade koje bi gledale na sjever i na jug (prema Medvednici i na Savu), imale bi tri kata, potkrovlje i vrtne terase u stanovima u visokom prizemlju.</p>
<p>Nakon što u tim zonama stanari usele, slijedila bi izgradnja dijela »park-šume«, u kojem bi bili najelitniji stanovi u takozvanim urbanim vilama. U svakoj od 14 urbanih vila predviđa se osam stanova velike kvadrature (od 85 do 110 četvornih metara). Ova cjelina, kaže Sanja Gašparović, zamišljena je kao dio naselja s najnižom gustoćom i najvećom kvalitetom stanovanja, u kojem bi se, osim stanova, gradili pretežno sportski sadržaji.</p>
<p>Posljednji bi se gradio najzahtjevniji i najgušće naseljeni dio naselja - »megastruktura«. U idejnom rješenju čine je tri velike građevine sa ukupno 870 stanova, koji bi, zato što bi gledali samo na jednu stranu, bili nešto manje kvalitetni. U tri podzemne garaže trebalo bi biti 1015 parkirnih mjesta.</p>
<p>Osim škola, vrtića, sportskih i kulturnih sadržaja, naselje sa 2725 stanova i 3255 garažnih mjesta, imat će, ako se bude gradilo prema ovoj studiji, još i ambulantu, veterinarsku stanicu, crkvu, tržnicu, ljekarnu, zatvoreni bazen, knjižnicu itd.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Državno odvjetništvo zatražilo stečaj </p>
<p>Vlasta Pavić sazvala hitnu sjednicu Poglavarstva</p>
<p>Državno odvjetništvo zatražilo je utorak od Trgovačkog suda pokretanje stečajnog postupka u poduzeću Croatia bus, zato što ono nije podmirilo dug trgovačkim komunalnim poduzećima u vlasništvu grada. Na takav potez Odvjetništva gradonačelnica Vlasta Pavić reagirala je u utorak sazivanjem izvanredne sjednice Poglavarstva. Na njoj je poništen zaključak Poglavarstva, donesen u svibnju, prema kojemu se tom poduzeću odobrila obročna otplata duga. </p>
<p>Račun poduzeća blokiran je, naime, na zahtjev Gradskog poglavarstva početkom travnja, zbog duga u visini od 5,9 milijuna kuna. Kako je u ponedjeljak istekao zakonski rok - 90 dana od početka blokade računa - zahtjev Državnog odvjetništva za pokretanje stečajnog postupka bio je očekivan.</p>
<p>Nakon brojnih zahtjeva direktora Croatia busa Trpimira Sulića da se otplata potraživanja reprogramira, Poglavarstvo je na sjednici krajem svibnja odobrilo obročnu otplatu duga, no gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić do danas nije potpisala odgovarajući dokument, a poništenje takve odluke govori o tome da njen potpis više i nije moguć. </p>
<p>Predstavnici radnika Croatia busa, revoltirani time što dokument nije potpisan, početkom srpnja počeli su s prosvjedima ispred Poglavarstva i sporom vožnjom autobusima po gradskim ulicama, iako su se u međuvremenu s gradonačelnicom sastali dva puta. Gradonačelnica im je poručila da je njen potpis na dokumentu kojim bi se tvrtka obvezala otplatiti dug u roku od pet godina, izostao na zahtjev Državnog odvjetništva.</p>
<p> Ono je, pak, izrazilo sumnju u solventnost poduzeća te upozorilo na nepravilnosti u ugovoru o prodaji gradskog zemljišta, sklopljenom između Grada i Croatia busa 2001. godine.</p>
<p> Argumente Državnog odvjetništva radnici pak uopće ne uvažavaju, već ih tumače kao kupovanje vremena, kako bi se, tvrde, tvrtku što prije gurnulo u stečaj a 350 radnika poslalo na burzu rada. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U lipnju manje nezaposlenih u Zaprešiću</p>
<p>Na Zavodu za zapošljavanje bile su u lipnju s područja Zaprešića prijavljene ukupno 3582 osobe, što je za 200 manje nego u protekla dva mjeseca. Prvi posao tražilo je 800 donedavnih studenata i đaka, dok su ostali bez posla zbog racionalizacije radnih mjesta, zatvaranja poduzeća ili vlastitom krivnjom. Ako se uzme u obzir da su tijekom prvih devet mjeseci 2002. poslodavci iskazali potrebu za samo stotinjak radnika, a da su samo tijekom lipnja ove godine bila slobodna 63 radna mjesta, očito je da je otvaranje novih radnih mjesta ubrzano, što je dijelom povezano i sa sezonskim poslovima.</p>
<p>Prema informacijama iz Zavoda za zapošljavanje, programi što ih provodi Zavod - grupno informiranje nezaposlenih, poduka o aktivnom traženju posla, o pisanju molbi i životopisa te priprema nezaposlenih za razgovor s poslodavcem - svakako su od pomoći mladim osobama, no teško mogu pomoći osobama u zrelijoj dobi koje su izgubile radno mjesto nakon 20 ili 30 godina staža. </p>
<p>Zaprešić je oduvijek predstavljao snažnu obrtničku zajednicu, o čemu govori više od 1100 obrtnika i nekoliko tisuća zaposlenih u obrtničkom sektoru, ali u nekoliko posljednjih godina te su brojke u padu, a mnogi obrti sveli su se na samo jednoga zaposlenog. Slična situacija je i u nekoć snažnom industrijskom sektoru - tvrtke Karbon i Inker proizvode 30 posto onoga što su proizvodile prije 1990., što u globalu predstavlja izvore nezaposlenosti u Zaprešiću. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Muzička akademija već na jesen dobiva nove prostore</p>
<p>Prva faza je preseljenje u Lučićevu ulicu, potom preuređenje bivšega Ferimportova kompleksa, a zatim useljenje u prostore sadašnjeg Stomatološkog fakulteta u Gundulićevoj</p>
<p>Preseljenje Muzičke akademije u nove i veće prostore te bolji uvjeti za vježbu studenata počet će se ostvarivati već ove jeseni.</p>
<p>Nakon višegodišnjih planova o preseljenju Akademija, među ostalim na lokaciju PMF-a u Zvonimirovoj, te o izgradnji na Vranicanijevoj poljani, a koji nikad nisu ostvareni, novih 1000 četvornih metara Muzička akademija dobit će na jesen u objektu u kojemu je i Fakultet strojarstva i brodogradnje, u ulici Ivana Lučića, nadomak Filozofskom fakultetu. Prostor je Muzičkoj akademiji ustupilo Zagrebačko sveučilište, a obnova prostora započela je u veljači. </p>
<p>»Prva faza je preseljenje u Lučićevu ulicu, potom slijedi preuređenje bivšega Ferimportova kompleksa na Trgu maršala Tita, a zatim i useljenje u prostore sadašnjeg Stomatološkog fakulteta u Gundulićevoj ulici. Potpisivanjem sporazuma o osnivanju Biomedicinskog središta na Šalati, u koji će se preseliti Stomatološki fakultet iz Gundulićeve ulice, taj će prostor ostati Muzičkoj akademiji«, rekao je za Vjesnik dekan Muzičke akademije Frano Parać.</p>
<p>Novac za uređenje objekata osigurat će Sveučilište u suradnji s Ministarstvom znanosti i tehnologije, a očekuje se financijska pomoć Grada i raznih sponzora. </p>
<p>Akademija će preko ljeta izraditi projektni plan, a natječaj za preuređenje zgrade na Trgu maršala Tita raspisat će se na jesen. Detalji preuređenja utvrditi će se u suradnji s Društvom arhitekata Grada Zagreba. </p>
<p>U Lučićevoj ulici, u Muzikološkom centru, studenti će moći vježbati već od jeseni. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Nina promovirala limited izdanje albuma »Ljubav«</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Poznata pjevačica Nina Badrić u ponedjeljak navečer promovirala je posebno izdanje svog novog albuma »Ljubav«, u suradnji s Internet providerom Iskonom. Svečana promocija njenog najnovijeg albuma i prvog izdanog za Aquarius Records, održana je u prostorima Link Internet Centra na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na promociji posebnog limitiranog izdanja albuma »Ljubav«, otisnutog u svega 1000 primjeraka, među brojnim uzvanicima našli su se i obožavatelji Nine Badrić, koji su svoj primjerak ovog izdanja osigurali preko službene Internet stranice njenog izdavača Aquariusa, a svima njima Nina se potpisivala na plakate, autogram karte i CD-e.</p>
<p> Posebno izdanje njena materijala neće se moći nabaviti u redovitoj prodaji, a dolazi u specijalnom »digipacku«, na njemu se nalazi pristup za Ninin fun club na internetu, dok je cover drugačiji od onog na službenom izdanju. Prvi potpisani primjerak limitiranog albuma dobio je Ratko Pažur, predsjednik uprave Iskon Interneta, koji je poznatoj pjevačici donio veliki buket bijelih ruža na dar povodom njezina nedavno proslavljenog 31. rođendana. Na promociji albuma uz brojne fanove pojavili su se i Boris Horvat, direktor Aquarius Recordsa, te Daniel Koletić, direktor tvrtke Apriori Komunikacije, koja je zadužena za Ninine odnose s javnošću. Od kolega glazbenika na promociji se pojavio samo frontman Songkillersa Željko Banić Bane, također izvođač Aquarius Recordsa. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>E.N.I. u Aquariusu predstavile album »Da Capo«</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Kod kritike dobro prihvaćeni novi album skupine E.N.I. »Da Capo« doživio je svoju koncertnu promociju u ponedjeljak u zagrebačkom klubu Aquarius. </p>
<p>Atraktivne djevojke potekle iz zbora Putokazi ponovno su dokazale da su pjevačice iznimnih vokalnih sposobnosti, a kako se na novom albumu nalaze obrade hitova poput klasika »Samo jednom se ljubi« Ive Robića i »Rijetko te viđam s djevojkama« skupine Idoli, te suradnja s Oliverom Dragojevićem, El Bahatteejem i skupinom Let 3, realno je očekivati dobar uspjeh albuma. </p>
<p>Na promotivnom koncertu E.N.I. u solidno popunjenom Aquariusu djevojkama su podršku pružali gosti Let 3, El Bahattee, Iztok Turk iz nekadašnjeg Videosexa, te Jani Hace iz trenutačno najveće slovenske senzacije - skupine Siddartha. Nakon koncerta zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati uz glazbu DJ Frxa. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Terminator 3« pomeo konkurenciju na kino blagajnama </p>
<p>LOS ANGELES, 8. srpnja</p>
<p> - »Terminator 3: Rise of the Machines«, treći dio filma s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi, zaradio je proteklog vikenda u američkim kinima 44 milijuna dolara u prvom vikendu prikazivanja i 72,5 milijuna od premijere prošle srijede. Drugi dio »Plavuše s Harvarda« s Reese Witherspoon, »Legally Blonde 2: Red, White & Blonde«, došao je na drugo mjesto po zaradi, s 22,9 milijuna u prvom vikendu, i 39,2 milijuna od premijere u srijedu.</p>
<p>Animirani film »Sinbad: legenda o sedam mora« doživio je fijasko iako su njegovim likovima glasove posudili poznati glumci Brad Pitt, Catherine Zeta-Jones i Michelle Pfeiffer. Trenutačno je film na šestom mjestu, sa 6,8 milijuna dolara zarade preko vikenda, i deset milijuna od prošle srijede.</p>
<p>Unatoč nizu važnih premijera već četvrti vikend zaredom nastavlja se pad zarade na holivudskim blagajnama. Prvih 12 filmova zaradilo je ukupno 127 milijuna dolara, što je devet posto manje od istog razdoblja prošle godine, koje se bilježi kao razdoblje s najvećom zaradom ikad za vikend 4. srpnja.</p>
<p>»Terminator 3« za 40 posto je nadmašio svog prethodnika »Terminatora 2: Sudnji dan« iz 1991. u prvom vikendu prikazivanja.</p>
<p>U novom »Terminatoru« Schwarzenegger putuje kroz vrijeme i bori se sa ženskim terminatorom programiranim da ubije spasitelja čovječanstva u ratu budućnosti s inteligentnim mašinama.</p>
<p>Film je režirao Jonathan Mostow, preuzevši serijal od Jamesa Camerona, koji je odbio režirati treći nastavak.</p>
<p>Na trećem mjestu je film »Charliejevi anđeli: Punom brzinom«, na četvrtom »U potrazi za Nemom«, a na petom »Hulk«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Elvisov zub i pramen kose na aukciji</p>
<p>LOS ANGELES, 8. srpnja</p>
<p> - Za obožavatelje Elvisa Presleyja možda je sada prekasno da dotaknu njegov kombinezon sa šljokicama, no oni najvjerniji još se mogu domoći jednog djelića Kralja - njegova zuba. Biserno bijeli dentalni relikt rock legende stavljen je na prodaju zajedno s Elvisovim pramenom kose i zlatnim primjerkom hit singlice »Love Me Tender«. Početna cijena za te uspomene, na aukciji internet stranice eBay, bit će 100 tisuća dolara. Elvisova kosa je od 1992. bila izložena u gradiću Ft. Lauderdale na Floridi, u frizerskom salonu »Yellow Strawberry«, rekao je Anthony DeFontes, glasnogovornik vlasnika kolekcije.Vlasnik Elvisovih suvenira odlučio je prodati svoje vrijednosti djelomično zbog troškova za osiguranje i njihovo čuvanje. Zub je bio u vlasništvu Linde Thompson, bivše Presleyjeve djevojke, rekao je DeFontes. Taj je zub već jednom bio otkupljen na aukciji prije koje je bio izložen u muzeju Elvisa Presleyja. Uvojak Elvisove crne kose, odrezan dok je odlazio u vojsku, sam je pjevač darovao voditelju talk showa Joeu Franklinu. Glasnogovornik eBaya Kevin Pursglove izjavio je da se na njihovoj stranici u načelu zabranjuje prodaja dijelova tijela, ali nije dao komentar o Elvisovom zubu i kosi. Todd Morgan, glasnogovornik tvrtke koja raspolaže Presleyjevom ostavštinom, rekao je da je moguće da su zub i kosa autentični, no da tvrtka Elvis Presley Enterprises ne daje potvrde o navodnim Elvisovim suvenirima. Kako tvrtka neće sudjelovati na aukciji, odbačena je mogućnost da se zub vrati u Graceland. Vlasnik kolekcije već je odbio ponudu neimenovane europske tvrtke koja uz pomoć DNK iz Elvisova zuba želi napraviti njegovog klona. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kuća Harryja Pottera ponuđena na prodaju </p>
<p>LONDON, 8. srpnja</p>
<p> - Prodaje se kuća iz predgrađa u središnjoj Engleskoj koja se može pohvaliti da je u njoj živio mali čarobnjak Harry Potter, a ispred nje čekala mudra sova. Kuća, koja je u filmovima o Harryju Potteru glumila dom antipatičnih Dursleyjevih i njihovog čarobnog nećaka, ponuđena je na prodaju, izvijestile su u utorak britanske novine. Dok Potterovi obožavatelji čitaju petu knjigu iz serijala J.K. Rowling, vlasnik kuće na adresi Privet Drive 4 (na hrvatskom Kalinin prilaz 4, u stvarnosti Picket Post Close 12) prodaje kuću čija će početna cijena biti 250 tisuća britanskih funti (415 tisuća američkih dolara). Kuća u mjestu Bracknell, u jugoistočnoj Engleskoj, prvi put je za snimanje korištena 1999., za film »Harry Potter i kamen mudraca«.Riječ je o kući u koju se Harry nije rado vraćao na praznike iz škole za čarobnjake Hogwarts. Vjerni čitatelji znat će da Harry nije vidio puno od te kuće, jer je djetinjstvo proveo uglavnom zaključan ispod stepenica ili u oskudno namještenoj sobi. Kuća sa svjetlucavim prednjim vratima i netaknutim travnjacima izabrana je za film jer nema posebnih obilježja, pišu novine. Aukcija će se održati 22. srpnja u Londonu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Muzej znanosti u Londonu otkriva tajne »Gospodara prstenova«</p>
<p>LONDON, 8. srpnja</p>
<p> - Britanski obožavatelji filmova o »Gospodaru prstenova« moći će od rujna proučavati čarobnjaštvo specijalnih efekata na izložbi u londonskom Muzeju znanosti. </p>
<p>Posjetitelji će moći otkrivati filmske tajne Međuzemlja kroz interaktivni obilazak stotina rekvizita i kostima iz filmske trilogije. </p>
<p>Originalni kostimi, oružje i dijelovi oklopa bit će izloženi uz opise vrhunske tehnologije korištene u filmovima Petera Jacksona. Izložba je na turneji iz Novog Zelanda, gdje su snimani filmovi, a bit će otvorena u Londonu od 16. rujna ove godine do 11. siječnja 2004. Glavna atrakcija su znanstvena i tehnološka dostignuća koja su omogućila snimanje - od kompjutorskih specijalnih efekata do elektronske animacije. </p>
<p>Posjetitelje će pozdravljati filmski likovi u stvarnoj veličini, odjeveni u kostime koje su u filmovima nosili glumci, uključujući Froda i hobite, čarobnjake, crne jahače i vilenjake iz Međuzemlja.</p>
<p>Odvojeni dijelovi izložbe objašnjavat će glavne tehnološke aspekte filmova. Jedna od najzanimljivijih tema bit će »smanjivanje«, gdje će se vidjeti postupak kojim filmaši mogu normalne glumce prikazati u veličini hobita - nešto više od jednog metra. To uključuje složeni niz pozadina u lažnoj perspektivi i rekvizite u različitim veličinama, kao i glumce različitih veličina i robotska odijela.</p>
<p>Posjetitelji će moći i ući u scenu iz filma »Prstenova družina«, u kojoj se Frodo pridružuje Gandalfu na njegovim kolima. Uz pomoć »zelenog ekrana«, jedna osoba izgleda mnogo manja od druge, a posjetitelji će moći kupiti i svoju sliku iz te scene. Među kostimima bit će Gandalfove halje i šešir iz ručno tkanog indonezijskog materijala, kao i delikatna haljina s perlicama koju je nosila Galadriel.</p>
<p>Posjetitelji će se moći diviti kilometrima plastičnih cijevi koje su tijekom tri godine marljivo oblikovane u 12,5 milijuna lančanih kolutića koje su filmski ratnici obukli kao svoje oklope. Muzej znanosti bit će jedino mjesto u Europi na kojem će se izložba zaustaviti prije no što nastavi put u Singapur, Sydney i Boston. </p>
<p>Osoblje muzeja tvrdi da će izložba nadmašiti sve rekorde posjećenosti, iako je ova godina već vrlo uspješna. </p>
<p>Jon Tucker, voditelj muzeja, kazao je kako »već imaju rekordnih 2,7 milijuna posjetitelja godišnje. Mislimo da će izložba biti ogroman hit i da će obožavatelji pohrliti sa svih strana«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Zagreb na mapi velikih europskih festivala</p>
<p>Predstave Eimuntasa Nekrošiusa, Thomasa Ostermeiera, Roberta Lepagea, Josefa Nadja i Antonia Latelle u Zagrebu / Ideja je kazališnog festivala uspostavljanje dodira sa svijetom, dovođenje vodećih redateljskih imena svjetskog umjetničkog teatra i davanje uvida domaćoj publici u predstave koje intrigiraju kazališnu javnost / U jesen Zagreb dobiva i filmski i glazbeni festival</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Već početkom jeseni u sklopu »Festivala svjetskog kazališta Zagreb 2003.« na daskama nekoliko zagrebačkih kazališta gostovati će predstave vodećih imena europskog i svjetskog teatra koje su obilježile prošlu kazališnu sezonu, najavljeno je na predstavljanju programa novog festivala u utorak u kazalištu Gavella.</p>
<p>U organizaciji Hrvatskog centra ITI od 14. do 21. rujna u Zagrebu će gostovati pet reprezentativnih imena europskog i svjetskog teatra. Festival otvara teatar Meno Fortas iz Litve kazališnom bajkom o odrastanju, ljubavi i smrti »Četiri godišnja doba« u režiji Eimuntasa Nekrošiusa. Njemački Schaubühne am Lehiner Platz gostuje sa suvremenom verzijom Ibsenove »Nore« u režiji Thomasa Ostermeiera, a iz Kanade dolazi teatar Ex-Machina s »Trilogijom zmajeva« redatelja Roberta Lepagea. Švicarski »Théâtre Vidy« gostuje s plesnom predstavom »Il n'y a plus de firmanent« poznatog koreografa Josefa Nadja, što će biti prvo gostovanje ove predstave izvan Lausanne, a talijanski redatelj Antonio Latella gostovati će s kazališnom verzijom Fassbinderova filma »Querellea«, po romanu Jeana Geneta, najavila je selektorica i umjetnička ravnateljica, kazališna kritičarka Vjesnika Dubravka Vrgoč. U ovom trenutku još nije sigurno koji će redatelji i osobno doći u Zagreb, ali organizatori pretpostavljaju da će većina njih posjetiti festival.</p>
<p>Po riječima drugog selektora i umjetničkog ravnatelja, Ivice Buljana, ideja je kazališnog festivala uspostavljanje dodira sa svijetom, dovođenje vodećih redateljskih imena svjetskog umjetničkog teatra i davanje uvida domaćoj publici u predstave koje intrigiraju kazališnu javnost i prema kojima se oblikuje suvremeni ukus. Zagrebački se kazališni festival obraća kako kazališnim profesionalcima, tako i širokoj publici i studentskoj populaciji, a predstave će se održavati u ZKM-u, HNK-u i studiju Jadran filma, kazao je Buljan. </p>
<p>O programu festivala odlučivati će festivalsko vijeće sastavljeno od umjetnika i predstavnika politike koji će tijekom dvogodišnjeg mandata odlučivati na različitim umjetnički razinama kako bi s vremenom postao otvoren i drugim oblicima umjetnosti, kazao je pročelnik Gradskog ureda za kulturu Vladimir Stojsavljević. Gradski ured za kulturu financira »Festivala svjetskog kazališta Zagreb 2003.« sa 1.500.000 kuna iz gradskog proračuna, a ostatak novca uplatiti će sponzori, rekao je Stojsavljević. </p>
<p>U želji da Zagreb postane zanimljiv, a po uzoru na brojne europske gradove, ove jeseni će početi i veliki glazbeni i filmski festivali, kojima bi se za godinu dana trebao pridružiti i ljetna likovna smotra. Tom već dugi niz godina aktualnom idejom Zagreb će se upisati na kartu europskih festivalskih gradova, među kojima su već Udine, Graz, Beč, Budimpešta i Sarajevo. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prva izložba baruničine zbirke </p>
<p>Riječ je o predstavljanju kolekcije čija je osnivačica i predsjednica Francesca von Habsburg / Na izložbi, uz još 30 slavnih međunarodnih umjetnika, sudjeluju Kristina Leko i Slaven Tolj </p>
<p>DUBROVNIK, 8. srpnja</p>
<p> - U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u srijedu, u 21 sati, otvara se »Svjetlina« (Brightness) - velika izložba međunarodne suvremene umjetnosti iz zbirke Thyssen-Bornemisza, zaklade za suvremenu umjetnost. Riječ je o prvoj prezentaciji te zbirke čija je osnivačica i predsjednica barunica Francesca von Habsburg, koja tako nastavlja sjajnu kolekcionarsku obiteljsku tradiciju. Tu tradiciju, koja obuhvaća već četvrtu generaciju, skupljanjem djela starih majstora, započeo je August Thyssen početkom 20. stoljeća, a nastavio njegov sin Heinrich. Nakon njegove smrti, umjetninama 19. i 20. stoljeća zbirku je obogatio barun Hans Heinrich Thyssen-Bornemisza, otac Francesce von Habsburg, da bi ona sada, dosljedno, nastavila s kolekcioniranjem umjetnosti 21. stoljeća.</p>
<p> Zaklada za suvremenu umjetnost Thyssen-Bornemisza osnovana je 2002. godine i već sada obuhvaća najznačajnija svjetska imena i djela. U tome uglednom društvu nalaze se i hrvatski autori. Na izložbi, uz još 30 slavnih međunarodnih umjetnika, sudjeluju Kristina Leko i Slaven Tolj koji će na dan otvorenja, u 22 sata, izvesti performance. Ostali izlagači jesu: Doug Aitken, Darren Almond, Philippe Bradshaw, Candice Breitz, Angela Bulloch, Janet Cardiff & George Bures Miller, Rineke Dijkstra, Olafur Eliasson, Michael Elmgreen & Ingar Dragset, Peter Fischli & David Weiss, Douglas Gordon, Andreas Gursky,Teresa Hubbard & Alexander Birchler, Marine Hugonnier, Axel Hütte, Peter Land, Vera Lutter, Mariele Neudecker, Julian Opie, Pipilotti Rist, Cindy Sherman, Thomas Struth, Catherine Sullivan, Sam Taylor-Wood, Salla Tykkä i Bill Viola.</p>
<p>O motivima svoje aktivnosti Francesca von Habsburg između ostaloga kaže:</p>
<p>- Misija Fundacije, a to je poticanje i razvijanje site specific projekata kao puta stvaranja jedinstvene zbirke umjetničkih radova, koja će u budućnosti biti predstavljena u neobičnom i nesvakodnevnom kontekstu, ima svoj korijen u ovoj izložbi. Fundacija aktivno radi na nekoliko sličnih projekata s mnogim umjetnicima od značenja, ali i onima koji se tek afirmiraju. Jačanje veza između velikog broja suvremenih umjetnika i Dubrovnika i Lopuda odlična je platforma za posvećenost Fundacije site specific projektima.</p>
<p>- Istodobno, Dubrovnik i njegovo okružje zahtjevaju toliko obnove u tako mnogo različitih sfera života. Osobno davala sam skroman prilog u tom pravcu proteklih godina, činim to i danas, a nastavit ću i u budućnosti. Ali Dubrovnik, pomalo kao i Salzburg, barokni Mozartov grad koji ima bogatu glazbenu tradiciju, naginje življenju od svoje iznimno bogate prošlosti, umjesto da investira u suvremenu vizualnu umjetnost. Uspoređujem ova dva grada stoga što ih oba volim i, koliko je u mojoj moći, želim pridonijeti njihovu životu. Odlučila sam podržati izazovne napore koje poduzimaju drugi ljudi da bi ucijepili nove ideje, novu dinamiku u ta mjesta. To je jasna strategija čiji je cilj spriječiti da ta dva čarobna grada postanu žrtvom vlastite slavne prošlosti, umjesto da se pridruže svjetskoj zajednici kroz vizionarske projekte - kaže Francesca von Habsburg.</p>
<p>Sponzori izložbe čiju koncepciju potpisuju Francesca von Habsburg i Max Wigram, a koja ostaje otvorena do 10. kolovoza, jesu: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Union de Banques Suisse, The Pucić Palace - Uzel Turizam d.o.o., Volksbank Croatia, Hasenbichler Asset management Inc. i Sharp Electronics. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Andersenovi čudesni svjetovi</p>
<p>Dječje kazalište iz Osijeka premijerno će izvesti »Kresivo« / Redatelj predstave je Robert Waltl, a dramaturg Ivica Buljan</p>
<p>OSIJEK, 8. srpnja</p>
<p> - U sklopu Osječkoga ljeta kulture, u srijedu, 9. srpnja u 21 sat u Tvrđi, Dječje kazalište iz Osijeka premijerno će izvesti »Kresivo« Hansa Christiana Andersena. Redatelj predstave je Robert Waltl, dramaturg Ivica Buljan, kostime je napravila Ana Savić Gecan, scenografiju Iva Matija Bitanga, glazbu Mitja Vrhovnik Smrekar, a dizajn svjetla Aleksandar Mondecar. </p>
<p>Robert Waltl je za predstavu »Bajka o ribaru i ribici« A. S. Puškina, koju je režirao u kazalištu Žar ptica u Zagrebu, prošle godine dobio nagradu HDDU-a u kategoriji najbolje predstave za djecu i mlade. S ansamblom osječkog Dječjeg kazališta i sa suradnicima Waltl je pripremio vizualno raskošnu predstavu u stilu putujućih glumačkih družina. Predstava računa na dječju i odraslu publiku. </p>
<p>U programu za osječku predstavu dramaturg Ivica Buljan je zapisao: »Kresivo« je od najčudesnijih bajki. Niti dobrih u njoj ima mnogo, niti pobjeđuju, niti imade mnogo onih rđavih. I svi ovdje zato nama sliče. Vojnik se kući iz rata vraćao, na putu vješticu sreo, a ona ga u šuplje deblo poslala da joj otamo staro kresivo izvuče, a sebi džepove i telećak napuni zlatnicima. Čuvahu to blago psi, tri psa zbog kojih nam se pripovijest ova u pamćenje urezala. Prvome oči bijahu poput zdjelica, drugome kao mlinska kola, a trećemu kao okrugle kule. Svladao njih vojak, vještici oteo kresivo, ubio je i u grad se otpravio. A u gradovima, u ta davna doba, živjele su - kraljevne... </p>
<p>Naša kazališna družina prikazuje vam baš ovakovu pripovijest. U krasni jezik domaći prepjevao ju je meštar Josip Tabak. Nismo stoga bajku o kresivu prilagođavali. Glumci naši pričaju vam je cijelu. Baš kao djeca, igraju se vojnika, vještica, muzičara, služavki, i malih šegrta, kraljevni i strašnih pasa.</p>
<p>Andersen u dobima djetinjstava čarobnom moći otvara vrata neznanim stvarima i slikama. Toplina peći, snijeg iza okna, očev umirujuć glas... Kasnije, ispod pokrivača, ili na nekoj klupi u proljeće, kao samostalni čitači, kucali smo opet na vrata koja nam je otvarao dobri Andersen. Svijet je priča, a priče čine svijet, bilježi među ostalim dramaturg »Kresiva« Ivica Buljan. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Izazovi »Zlatnog lava« u umagu</p>
<p>U Umagu se predstavili Slovensko mladinsko gledališče iz Ljubljane, zagrebačka BADCo. i Teatar ITD</p>
<p>UMAG, 8. srpnja</p>
<p> - Četvrti međunarodni festival komornog teatra »Zlatni lav«, koji u Umagu traje do 13. srpnja, ugostio je u ponedjeljak na večer dvije predstave. Na sceni Gradskog kazališta Slovensko mladinsko gledališče iz Ljubljane prikazalo je predstavu »Play it again, Caligula«, prema tekstu Alberta Camusa u režiji Jerneja Lorencia. </p>
<p>U Kazalištu Zajednice Talijana »Fulvio Tomizza«, BADco. iz Zagreba predstavio je »Rebro kao zeleni zidovi« Ivane Sajko. U »Amfori«, klubu i okupljalištu festivala, održala je koncert ženska klapa »Rožice« iz Marušića (Buje). U utorak, šestog festivalskog dana, na repertoaru je predstava »Norveške šume« Vladimira Stojsavljevića u režiji Roberta Waltla Kazališta ITD iz Zagreba, u kojoj nastupaju: Nataša Dangubić, Nataša Dorčić, Jadranka Đokić i Ana Karić.</p>
<p>U srijedu na festivalu gostuje Mestno gledališče iz Ljubljane s predstavom »Gospa z morja« Susane Sontag u režiji Mateje Koležnik. Osim toga, nastavljaju se okrugli stolovi točno u podne u Caffe baru »Tondo« koje vode Živa Emeršič Mali i Darko Lukić. Susreti su dobro posjećeni i publika sudjeluje u razgovorima s glumcima i režiserima. Uspjeh na festivalu postiže i »Garibaldi Stage« koji u Umag dovodi ulično kazalište i performere. Organizator je Marko Fereni, producent festivala, u suradnji s Marijom i Slavicom Marin. Izdvajamo trbušnu plesačicu Mirjam Mihelčič i »živi kip« Dragana Petrovića. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Baletna grupa »Croatia« u Africi</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Baletna grupa »Croatia« nastupila je na međunarodnom festivalu - National Art Festival u Grahamstownu u Južnoafričkoj Republici s odabranim nacionalnim programom. Festival, koji se održavao od 26. lipnja do 3. srpnja, jest multikulturalno stjecište umjetnika iz čitavog svijeta. Trupa »Croatia« djeluje devet godina u sklopu Baleta HNK u Zagrebu i pod pokroviteljstvom svoga matičnog teatra, a pod vodstvom prvaka zagrebačkoga baleta Svebora Sečaka. Nakon povratka iz Afrike »Croatia« kreće na turneju na Krk, u Pulu, na Brijune, Lošinj... </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odgođen početak Festivala u Avignonu </p>
<p>AVIGNON, 8. srpnja</p>
<p> - Festival u Avignonu, možda najugledniji festival kazališne umjetnosti u svijetu, neće otvoriti svoja vrata u utorak, jer filmski i kazališni radnici nisu prihvatili protokol ugovora o isplati plaća honorarcima za vrijeme dok ne rade i odlučili su da će štrajkati u utorak, na sam dan otvorenja. Direktor festivala Bernard Faivre d'Arcier priopćio je da će se gledateljima koji su kupili ulaznice za predstave u utorak, novac vratiti na blagajni sutradan, ili poštom.</p>
<p> Festival »In« ima četrdesetak predstava, a u 2002. je izdao 120.000 ulaznica. Gore je stanje s festivalom »Off« koji okuplja 595 družina koje su se često jako zadužile da bi nastupile na 130 mjesta i tako pokušale steći priznanje brojnih gledatelja. Prve žrtve štrajka planiranog za utorak bit će plesno-kazališna predstava Alaina Platela i viteško kazalište Bartabas.</p>
<p> Dok je Trgovačko-gospodarska komora u ponedjeljak upozorila da bi štrajk mogao gospodarski uništiti grad Avignon, dvadesetak koreografa te kazališnih i filmskih redatelja pozvali su umjetnike da se odupru »diktaturi novca«, »isplativosti, računici i povratu uloženog novca«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Mesić primio izaslanstvo Pulskog festivala </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u utorak izaslanstvo Pula film festivala. Prilikom susreta razgovaralo se o obilježavanju pedesete obljetnice postojanja Pula film festivala, koji je prvi put održan 1954. godine u organizaciji Udruženja kinematografa NR Hrvatske, Jadran filma iz Zagreba i Kinematografskog poduzeća Pula. Svečano otvorenje bit će u pulskom amfiteatru 19. srpnja, a festival će trajati do 24. srpnja. Bilo je riječi i o programu pulskoga festivala koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, a na kojem će biti prikazano osam filmova najnovije hrvatske produkcije, retrospektiva najboljih filmova dosadašnjih festivala, međunarodni program kao i niz stručnih i svakodnevnih popratnih programa. U izaslanstvu su bili privremeni ravnatelj Javne ustanove Pula film festivala Tedi Lušetić i savjetnik za marketing Artur Gedike. Uz predsjednika Mesića bio je savjetnik Predsjednika za kulturu i sport dr. Zdravko Jelenović. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>»Ovaj Dinamo može u Ligu prvaka« </p>
<p>Tomić je bio jedan od ponajboljih Dinamovih igrača u sjajnoj utakmici protiv turskog prvaka, u kojoj su maksimirski nogometaši ostavili bolji dojam od Besiktasa, ali su ih Turci na kraju svladali boljim izvođenjem jedanaesteraca. Ta je utakmica studenta ekonomskog fakulteta znatno približila prvoj Dinamovoj postavi </p>
<p>CHARMEY, 8. srpnja</p>
<p> - »Pričekaj još godinu dana i imat ćeš moju 'desetku'«, očinskim se savjetom iskusni Edin Mujčin obratio svome mlađem, pomalo nestrpljivom, ali i vrlo darovitom kolegi Anti Tomiću, koji bi Mujčina trebao naslijediti na njegovu mjestu. A Mujčinova riječ ima i te kakvu težinu, u ovoj mu je mladoj Dinamovoj momčadi, nekako po inerciji, pripala svojevrsna savjetodavna uloga. Sa 33 godine najstariji je član »plave« ekspedicije i jedna je od ključnih figura u igri maksimirske momčadi. </p>
<p>Tomiću je obećao idućeg ljeta osobno predati dres s brojem deset, ako pak za godinu dana ne potpiše novi ugovor s Dinamom. Zasad mu je pripao dres s brojem dva, koji je uglavnom bio rezerviran za desnog beka. No, Tomić je potpuno drukčiji profil nogometaša, kreator je igre, sjajan dribler, jedan od nogometnih »romantika« zbog kojih gledatelji i dolaze na stadion. </p>
<p>- Ne smeta me ta dvojka. Ako Zidane u Realu može nositi peticu, onda i ja mogu dvojku. </p>
<p>Tako je govorio u autobusu na putu do Basela, gdje je Dinamo tog dana trebao odigrati prvu utakmicu na »Alpen kupu« protiv turskog prvaka Besiktasa. Mujčin mu je na to kazao: </p>
<p> - Imaš »zidaneovski« štih. Težiš njegovu stilu, dobro ti ide i samo tako nastavi. </p>
<p>Tomić je tog poslijepodneva bljesnuo. Bio je jedan od ponajboljih Dinamovih igrača u sjajnoj utakmici protiv turskog prvaka, u kojoj su maksimirski nogometaši ostavili bolji dojam od Besiktasa, ali su ih Turci na kraju svladali boljim izvođenjem jedanaesteraca. U svakom slučaju, ta je utakmica 20-godišnjeg Tomića znatno približila prvoj postavi. </p>
<p>- I dosad sam bio blizu, a nakon ove utakmice, nadam se, još bliže. Mislim da sam se potvrdio, vjerujem u sebe i trudit ću se postati standardni igrač, naglasio je Tomić.</p>
<p> Nažalost, upravo je on promašio posljednji jedanaesterac, koji je na kraju značio i Besiktasov prolaz u finale. Prošlu je sezonu proveo na posudbi u Inkeru, s kojim je izborio plasman u Prvu HNL.</p>
<p> - Sezona u Inkeru mnogo mi je pomogla. Dobio sam samopouzdanje, imao sam dosta jakih utakmica, pa sam igrački napredovao. Mislim da je bolje otići na posudbu nego sjediti na klupi. Najvažnije je igrati. </p>
<p> U prvu momčad zakoračio je još prije dvije godine, kad je momčad vodio današnji sportski direktor Ilija Lončarević. Dinamo se tada orijentirao na mlade igrače i u takvom je konceptu Tomić imao svoje mjesto.</p>
<p>- Nakon te sezone očekivao sam brži napredak. No, u međuvremenu se promijenila politika kluba. Dolaskom Ćire Blaževića mladi su bili u drugom planu. Mislim da je današnja momčad bolja od one koja je igrala prije dvije godine. Uostalom, svi smo dvije godine stariji, uspješan spoj mladosti i iskustva. Ostalo je nekoliko sjajnih starijih igrača, koji će nam sigurno pomoći da se razvijemo u prave nogometaše.</p>
<p> Iako u klubu tvrde da plasman u Ligu prvaka nije ovogodišnji cilj, Tomić se ipak potajno nada ulasku u »visoko društvo«.</p>
<p>- Mislim da ovaj Dinamo može u Ligu prvaka. Pa, igrali smo protiv Besiktasa, koji je ušao u Ligu prvaka. Zbog čega se ne bismo nadali? Uz to, mogu prognozirati da ćemo osvojiti prvenstvo, i domaći kup, i superkup. Mislim da imamo najkvalitetniju momčad. Bit će teško ako ode Olić, ali imamo igrača koji bi ga mogli nadomjestiti. Zahora je prije dvije godine bio najbolji strijelac prvenstva, a tu je i Eduardo, koji je u Inkeru igrao odlično. </p>
<p>Ulogu bi napadača, prema potrebi, mogao preuzeti čak i Tomić. No, ipak je skloniji veznom redu.</p>
<p>- Najdraže mi je mjesto u veznom redu. Možda mi najbolje odgovara uloga polušpice, imam najviše slobode. No, konkurencija je na tom mjestu doista opasna. </p>
<p>Naglašava da mu je uzor Robert Prosinečki, za kojeg kaže da je najbolji hrvatski igrač. No, Tomić na neki način slijedi i stope drugog člana »vatrene« generacije, Slavena Bilića.</p>
<p>- Želim završiti fakultet, a nedostaje mi još jedan ispit da upišem drugu godinu na Ekonomskom fakultetu. Mislim da ću uspjeti. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Oliću ne mogu naći zamjerku« </p>
<p>CHARMEY, 8. lipnja</p>
<p> - Može li Cibona igrački pomoći Dinamu? Da mu, recimo, »posudi« Zorana Planinića... O toj su ideji razmišljali Dinamovi igrači nakon što su pokleknuli u dvoboju protiv turskog prvaka Besiktasa.</p>
<p>- Nedostaje nam netko tko bi glavom zabio gol, netko visok u suparničkom šesnaestercu... Možda nam Cibona može pomoći, glasno je razmišljao maksimirski nogometaš nakon utakmice protiv Turaka.</p>
<p> Tko zna, možda bi po tom pitanju nešto mogao učiniti Dinamov branič Andre Mijatović, inače bratić Cibonina košarkaša Zorana Planinića. No, maksimirskom treneru Nikoli Jurčeviću baš nije bilo do šale. Dinamo je u tri pripremne utakmice ostavio bolji dojam i sve tri - izgubio. No, Jurčević nije bio ni pretjerano neraspoložen: </p>
<p>- Mislim da smo protiv Besiktasa odigrali jako dobru utakmicu i da smo zaslužili pobjedu, i to uvjerljivu. Međutim, Besiktas je zabio izjednačujući pogodak, a jedanaesterci su uvijek lutrija. U toj utakmici nijedan igrač nije podbacio. Pritom su Tomić, Štrok i Zahora kasnijim ulaskom istaknuli kandidaturu za prvi sastav. Dakle, širi se krug kandidata i mislim da je to veliki dobitak ove utakmice. Što se tiče igre, u većini utakmice bili smo vrlo kompaktni, nismo dopustili Besiktasu da dođe u više od dvije, tri prilike. No, i ovaj je puta zakazala realizacija. </p>
<p> Dinamov je trener dodao da je igra njegove momčadi postala tečnija ulaskom Štroka i Tomića. </p>
<p>- Ne treba zaboraviti da treniramo ipak nepuna dva tjedna. Imamo uvjetno rečeno profiliranu prvu postavu, kojoj su se sad približila još dvojica, trojica igrača. Bit će prilike i za još neke. Bitno je da stvaramo kostur momčadi. Kranjčar? Dosta se trudio, potkraj prvog poluvremena dao je dvije, tri dobre lopte. On je napadački vezni i od njega se traže konkretne stvari. Ne bih želio komparirati Kranjčara i Štroka. Ali, nema dvojbe da je Štrok ovom utakmicom zaslužio veliki plus, od postignutog pogotka, preko nekoliko akcija, sjajnih proigravanja prema Oliću, pa do prilike koju je sam izborio na kraju utakmice. Vidljiva je njegova igračka kvaliteta, konkretnost, ali moramo biti oprezni s njegovom ozljedom.</p>
<p> A što je s Ivicom Olićem? Maksimirski je napadač opet promašio mnogo prilika i dojam je da, osim brzine, nije mnogo pokazao. To je neizravno priznao i Jurčević. </p>
<p> - Olićem sam vrlo zadovoljan. On je naša udarna igla, bez obzira na to što je promašio neke prilike ili u završnici bio dekoncentriran. Mnogo je sprintao. Ali, kad i pogriješi, zbog njegova mu pristupa ne mogu naći zamjerku. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Plavi« posljednji u Baselu</p>
<p>Tek poneki, neopasan udarac iz daljine, te samo jedna prava i iskorištena prilika, bili su ukupan učinak »plavih« / U finalnoj utakmici Basel je uvjerljivo pobijedio Besiktas 5-2</p>
<p>BASEL, 8. srpnja</p>
<p> - U četiri utakmice, čak šest primljenih, i tek dva postignuta pogotka. Dinamov trener Nikola Jurčević, doista ne može biti zadovoljan s dosadašnjim učinkom njegove momčadi na švicarskom dijelu priprema. U utakmici za treće mjesto na »Alpen kupu« u Baselu, maksimirski su nogometaši poraženi protiv njemačkog Hannovera. Bilo je 2-1 za Nijemce, a u uspjehu »crveno-crnih« sudjelovao je i nekadašnji maksimirski nogometaš Danijel Štefulj. Igrao je zadnjih pola sata. U utakmici za pobjednika turnira Basel je uvjerljivo pobijedio Besiktas 5-2, a o nadmoći Švicaraca dovoljno govori podatak o 4-0 vodstvu na poluvremenu.</p>
<p>Zanimljivo, najbolju utakmicu Jurčevićeva je momčad odigrala u ponedjeljak protiv najjačeg suparnika, turskog prvaka Besiktasa. Nije ovo bila niti sjena onoga sjajnog Dinamovog nastupa iz ogleda s Turcima. Tek poneki, uglavnom neopasan udarac iz daljine, te samo jedna prava prilika, ukupan su učinak »plavih« nogometaša u ovoj utakmici. Dobro, čini se da je sudac sredinom drugoga poluvremena previdio jedanaesterac u Dinamovu korist, nakon što je srušen Brazilac Eduardo. Istina, Dinamov mladi nogometaš kasnije je ipak uspio zatresti mrežu. Četiri minute prije kraja iskoristio je Štrokovu asistenciju, i smanjio rezultat na 2-1. Imao je Eduardo nekoliko zapaženih driblinga, u dva je navrata izvozao njemačku obranu, ali bez konkretne završnice. </p>
<p>Zanimljivo je da je Jurčević već u 32. minuti povukao Niku Kranjčara, a na njegovo mjesto »instalirao« Hrvoja Štroka. Upravo su ova dvojica nogometaša izravni međusobni konkurenti za ulogu polušpice u prvoj postavi. Jasno je da Kranjčar nije baš oduševio svoga trenera u ova četiri pripremna ogleda, pa bismo ovaj njegov potez mogli shvatiti i kao moguću »smjenu« unutar prvih 11. Ovaj put je, međutim, dobar dojam ostavio Mihael Mikić, koji je vrlo dobro ordinirao po desnome boku. </p>
<p>Nijemci su poveli u 22. minuti, nakon akcije koju je inicirao Christiansen. Kaufman je glavom s vrha peterca pogodio mrežu. I drugi pogodak Nijemci su postigli gotovo na identičan način. Čeh Štajner je u 52. minuti, također glavom, iskoristio zbunjenost Dinamove obrane i vratara Turine. </p>
<p>• Stadion Rankhof</p>
<p>DINAMO - HANNOVER 1-2 (0-1) </p>
<p>DINAMO: Turina - Drpić (od 75. Lapić); Sedloski, Cesar - Mikić (od 62. Ćosić), Poldrugač (od 32. Tomić), Agić, Mujčin (od 79. Ćale); Kranjčar (od 32. Štrok) - Mitu (od 46. Zahora, Olić (od 62. Eduardo).</p>
<p>HANNOVER: Ziegler - Cherundolo (od 60. Štefulj), Mertesacker, Vinicius (od 60. Dabrowski), Lindemann (od 38. Schuler) - Lala, Simak (od 46. Pfingsten), Krupniković (od 60. N'Diaye) - Kaufman (od 81. De Guzman); Štajner (od 70. Stendel), Christiansen (od 46. Brdaric)</p>
<p>SUDAC: Circhetta (Švicarska) </p>
<p>GLEDATELJA: 4000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Kaufman (22. min.), 0-2 Štajner (52. min.), 1-2 Eduardo (86. min.).</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tajnovitost oko »tajanstvene Lidije«</p>
<p>Nije li nevjerojatno da već osmi dan nakon što je iz Kranjčevićeve privedena tajanstvena klupska tajnica Lidija u Zagrebu ne mogu doznati tko ju je prije tri godine doveo u klub, kako i zašto, već predlažu da se sve zaboravi </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Osam je dana prošlo nakon što je u Kranjčevićevoj prijavljena i privedena na policijsko ispitivanje izvjesna Lidija, inače skoro tri godine tajnica u NK Zagreb, a novo klupsko vodstvo i mjerodavni ništa ne znaju o njoj!? Pritom mislimo na dojučerašnje vlastodršce iz Kranjčevićeve, od kojih su donedavni predsjednik kluba i direktor i dalje vezani uz Zagreb, i to novom klupskom upravom ili skupštinom. </p>
<p> Miro Marčinković, donedavni predsjednik i član nove uprave, pravi se s nevinim izrazom lica da uopće nema pojma tko je dotična dama i čime se bavila u klubu. Donedavni direktor Drago Marić, kad uopće dođe u klub, a to je uglavnom onda kad treba pojasniti tajanstvene putove novca i »alkemičarsku« tehniku sklapanja ugovara s igračima koji stalno potražuju nešto novo, na pitanje o tajanstvenoj Lidiji diže ruke i poručuje: </p>
<p>- Nemam s time nikakve veze, ne znam ništa!</p>
<p> No, novim se Zagrebovim čelnicima posebno indikativnim čini nemogućnost da dođu do službenog policijskog zapisnika i da saznaju tko je ta Lidija i što je radila u klubu. Stoga se zaključuje da je u klub došla sama, iz vlastitog hobija ili nekih drugih interesa. Baš kao svojedobno onaj polaznik srednje medicinske škole koji se u bolnici Rebro dugo i uspješno predstavljao liječnikom. </p>
<p>Umjesto da saznaju istinu, kako kaže v.d. direktora kluba Stjepan Budinski, s visokih im mjesta predlažu da ne budu previše znatiželjni, To znači da se po našem običaju »prevruće« stvari prepuste vremenu, odnosno što bržem zaboravu. Tako je djelomice zbog toga što se Marčinković pravi da ne zna tko je Lidija, »iako svi znaju da ju je on doveo u klub«, bivši dugogodišnji sportski direktor Zagreba Dražan Jerković ponovno do daljnjega odbio dolazak u Kranjčevićevu. No, dirnulo ga je što ga je nova uprava pri svom ustoličenju prije 20-ak dana proglasila počasnim doživotnim predsjednikom kluba, želeći time ispraviti veliku nepravdu koju mu je upravo Marčinković učinio kad je osvojio Kranjčevićevu. Bezočno ga je, kao i legendarnog strijelca, tehničkog direktora Zlatka Dračića, poslao prema izlaznim vratima. Prisvojio je tada sva prava trošenja novca od prodaje Banovića, Rosse, Baturine i Bogdanija, a uz to je sve okrenuo u pravcu budućega mogućega komadanja Kranjčevićeve zbog gradnje skupocjenih i elitnih poslovno-stambenih prostora. Odatle uglavnom i dolazi odgovor na pitanje zašto netko odozgo želi spriječiti da se dozna prava istina o »tajanstvenoj Lidiji«. </p>
<p>Na takvu neosjetljivost Marčinkovića i njegovih partnera Jerković ne može ostati hladan. Smatra da je u međuvremenu na površinu isplivalo dovoljno argumenata zbog kojih je nemoralno da Marčinković i Marić i dalje budu u novoj Zagrebovoj operativi. No, budući da aktualno klupsko vodstvo misli da su zbog određenih razloga još potrebni klubu, Jerković ne želi susret s njima. Stoga je poručio Budinskom da se u Kranjčevićevoj neće pojavljivati dok spomenuti dvojac tamo, ali je voljan izvan tih prostora pomoći zagrebašima da doznaju pravu istinu o Zagrebu. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Atletici se dogodila Blanka</p>
<p>Listu rekorderki zagrebačkoga Grand Prix mitinga trebalo bi već sada »zamrznuti« i uokviriti: skok u vis - 200 cm - Inga Babakova, Hestrie Cloete, Kajsa Bergqvist i Blanka Vlašić! Tri najbolje svjetske visašice posljednjih godina i Blanka Vlašić među njima. Ili, da budemo određeniji, Blanka Vlašić kao jedna od njih</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Neke su stvari uvijek iste, ali ipak drukčije. Nakon natjecanja u skoku u vis na prošlogodišnjem je »Hanžekovićevu memorijalu« Blanka Vlašić plakala. S preskočenih tek 190 cm zauzela je peto mjesto i bila vrlo razočarana. Skrivala se po mračnim kutovima stadiona Mladosti i bježala od svih koji su je željeli vidjeti ili čuti. Istodobno su na konferenciji za novinare dvije najbolje svjetske visašice - Hestrie Cloete i Kajsa Bergqvist - o Blanki pričale biranim riječima... </p>
<p>U ponedjeljak je Blanka ponovno plakala, ovaj put od sreće nakon preskočena dva metra, visine koja je uvijek dijelila i još uvijek dijeli vrhunske svjetske visašice od vrlo dobrih i odličnih. Otkako je, naime, 26. kolovoza 1977. godine Rosemarie Ackermann u Berlinu preskočila letvicu na visini dva metra, još je samo četrdesetak atletičarki u svijetu uspjelo preskočiti tu »granicu snova«. Dakle, u prosjeku, »jedna i pol« godišnje. I uvijek je skok preko dva metra donosio odličja na svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama. Dva su metra bila i još su uvijek - dva metra. Toliko o vrijednosti Blankina rekordnog dosega.</p>
<p>»Jesam li vam prošle godine na istom mjestu rekla da je Blanka zlatni grumen koji morate čuvati i da će vrlo brzo skočiti preko dva metra? Kao što vidite, bila sam u pravu«, govorila je u ponedjeljak novinarima aktualna svjetska prvakinja i dvostruka pobjednica zagrebačkog mitinga, Južnoafrikanka Hestrie Cloete. I lani i ove godine Cloete je konstataciju o Blankinu uzletu u sam svjetski vrh izrekla kao nešto najnormalnije na svijetu, nešto što se jednostavno mora dogoditi. </p>
<p>Iako će Blanka reći kako ju je to »moranje« posljednjih mjeseci prilično optererećivalo i činilo nervoznom, uistinu bi bilo čudno da skakačica Blankinih visaških i sportskih predispozicija nije, prije ili kasnije, uskočila u »klub 200«. Prije svega zbog upravo nevjerojatne sposobnosti da najviše iz sebe izvuče onda kada je to najteže. U Parizu je rekordnih 199 cm preskočila u trećem pokušaju, u Zagrebu je kritičnih 194 apsolvirala također u posljednjem pokušaju, da bi isto napravila i s letvicom na visini dva metra. Rođena natjecateljica, rođena pobjednica.</p>
<p>Možda će se nekome učiniti da izvanredni Blankini rezultati još nisu dovoljno animirali hrvatsku atletiku i njezino okružje, no možda je i formiranje jakog olimpijskog poola atletskoga kluba ASK iz Splita dokaz da se to mijenja. Atletici - hrvatskoj i svjetskoj - dogodila se Blanka Vlašić i to je nešto što svakako treba kapitalizirati. Načinom na koji je u Hrvatskoj, do razine euforije, podigla zanimanje za atletiku Blanka je svoje napravila. Listu rekorderki zagrebačkoga Grand Prix mitinga trebalo bi već sada »zamrznuti« i uokviriti: skok u vis - 200 cm - Inga Babakova, Hestrie Cloete, Kajsa Bergqvist i Blanka Vlašić! Tri najbolje svjetske visašice posljednjih godina i Blanka Vlašić među njima. Ili, da budemo određeniji, Blanka Vlašić kao jedna od njih...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Olimpijske stipendije Blanki Vlašić i Edisu Elkasoviću </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - »Stipendije Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), koje će od 1. kolovoza 2003. do 31. spnja 2004. dobivati Blanka Vlašić i Edis Elkasović, samo su dio nastojanja da našim sportašima omogućimo što bolje pripreme za nastup na Olimpijskim igrama u Ateni, izjavio je u utorak na prigodnoj konferenciji za novinare, sazvanoj u povodu dodjele stipendija MOO-a istaknutim hrvatskim atletičarima glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Ivica Miošić Stošić.</p>
<p>Naglasio je da su stipendije za dvoje mladih i darovitih hrvatskih atletičara dogovorene tijekom radnih sastanka, koje su predsjednik Zlatko Mateša i on 21. i 22. svibnja održali u sjedištu MOO-a u Lausannei, kad su razgovarali s predsjednikom MOO-a Jacquesom Roggeom, direktorom projekta olimpijske solidarnosti Pereom Miroom i drugim visokim dužnosnicima MOO-a. </p>
<p>»Premda smo zakasnili sa zahtjevima, čelnici MOO-a znaju da u našoj zemlji ima mnogo pravih sportskih bisera kojima treba pomoći na početku karijere«, rekao je Miošić Stošić, napomenuvši da su stipendisti MOO-a bili Janica i Ivica Kostelić te plivač Krešimir Čač. Glavni je tajnik HOO-a rekao da stipendije iznose 1000 dolara mjesečno te najavio da će HOO stipendije MOO-a zatražiti za još neke mlade hrvatske sportaše. </p>
<p> Blanka Vlašić zahvalila je MOO-u što je u Edisu Elkasoviću i njoj prepoznao atletske potencijale te naglasila da bez pomoći HOO-a njezina karijera ne bi imala ovakav razvoj. Bacač kugle Edis Elkasović naglasio je da će dati maksimum da bi opravdao stipendiju MOO-a i zahvalio HOO-u na dosadašnjoj potpori. Blanka se posebno zahvalila novinarima na korektnom praćenju njezine dosadašnje karijere, a trener naše najbolje visašice Bojan Marinović kazao je kako je Blanka Vlašić trenutačno najstalnija svjetska skakačica u vis i da je sada njihov glavni cilj održati razinu visokih rezultata na idućim natjecanjima, posebno na Svjetskom prvenstvu krajem kolovoza u Parizu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Učenici počeli nadmašivati učitelja </p>
<p>Jurica Grabušić u memorijalnoj je utrci Borisa Hanžekovića na 110 m prepone istrčao 13.55, svoj i hrvatski rekord. Veselje je malo pokvarila činjenica da mu je olimpijska A norma pobjegla za samo stotinku sekunde. No, ako znamo da je A norma vrijeme koje je na posljednjim OI u Sydneyu istrčao 12., to mnogo govori o vrijednosti rezultata i Grabušićevu potencijalu </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Organizatori i ove godine mogu biti zadovoljni uspjehom IAAF Grand Prix mitinga »Zagreb 2003«. Osim preskočena dva metra Blanke Vlašić i tri rekorda mitinga, naši su se mladi atletičari predstavili u lijepom svjetlu.</p>
<p>Kladivašica Ivana Brkljačić na stadionu uz Savu bacila je 68.03, što je rezultat koji joj je donio olimpijsku A normu.</p>
<p> Uz to, prošle su gotovo tri godine otkad je Ivana bacala tu dužinu, stalno se vrtjela oko 65 metara.</p>
<p> No, boravak u Americi i respektabilna konkurencija probudili su borbeni duh naše kladivašice. Zagrebački je dvoboj bio i prvi izravni ogled Ivane Brkljačić i Sanje Gavrilović, koja je na polufinalu Hrvatskoga kupa ispunila A normu, ali to joj nije priznato, jer nije bilo dopinške kontrole. Ivana je pokazala da je bolja, ali budući da se radi o djevojkama sa 20 i 21 godinom, vrijeme je definitivno na njihovoj strani i ne treba sumnjati da će takvih međusobnih nadmetanja biti još mnogo.</p>
<p>Zadovoljstva ne manjka niti preponašu Jurici Grabušiću. U memorijalnoj utrci Borisa Hanžekovića na 110 m prepone istrčao je 13.55, što je njegov i hrvatski rekord. Grabušićevo je veselje malo pokvarila činjenica da mu je olimpijska A norma (ali i malo bolja olimpijska stipendija) pobjegla za samo stotinku sekunde, ali ako dodamo da je A norma vrijeme koje je na posljednjim OI u Sydneyu istrčao 12., to mnogo govori o vrijednosti rezultata i Grabušićevu potencijalu.</p>
<p>Nadmetanje daljaša nije ispunilo očekivanja, pogotovo što većina natjecatelja na Hanžeku ima bez problema preskočenih osam metara. No, pobjednik je bio Dwight Phillips, svjetski dvoranski prvak, sa 7.92 metra, a naš je 22-godišnji Ivan Pucelj skočio 25 centimetara manje i tom je dužinom bio treći! Njegov trener Siniša Ergotić, kojem je najbolji rezultat sezone 7.97, a osobni rekord 8.23, natjecanje je završio na osmom mjestu sa 7.59.</p>
<p> Učitelja je pretekao i njegov drugi učenik, Marijo Baković, koji je sa 7.64 bio šesti. Treći, pak, Ergotićev učenik, Luka Aračić nije imao svoj dan, skok od 7.53 donio mu je deseto mjesto. Nije ni to loše, ako znamo da je posljednji bio Slovenac Gregor Cankar sa 7.40 m. </p>
<p>Naši su predstavnici u utrci na 1500 metara Branko Zorko i Dalibor Balgač. Iskusni Zorko lovi normu za svoje pete olimpijske igre, no ovog puta nije uspio, nedostajalo mu je 48 stotinki sekunde. Na Balgačevu se rezultatu (3:38.34) vidi da mu je boravak u Americi donio pomak, iako 1500 metara i nije njegova najjača disciplina. Naša je, pak, 800-metrašica Petra Ptiček na Grand Prixu postavila svoje najbolje vrijeme (2:04.59), popravivši ga za 56 stotinki sekunde. </p>
<p>Kad se sve zbroji, šest je tisuća gledatelja uz Savu moglo biti i te kako zadovoljno viđenim. Takvo je natjecanje zaslužilo i završetak kakav je bio - velikim vatrometom.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cibona uz prvaka Europe</p>
<p>Hrvatski doprvak još nikog nije doveo, tvrde da će do kraja tjedna netko sigurno potpisati, blizu tome je Splićanin Joško Poljak, a cibosima je zanimljiv i Scoony Penn, za kojeg bi vrijedilo iskrcati većinu Planinićeve odštete / Ako realiziraju željena pojačanja, kako kaže Anzulović, plasman među 16 europskih momčad bio bi vrlo izgledan</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Prema riječima trenera Dražena Anzulovića, na ždrijebu Eurolige u Tel Avivu Cibona je dospjela u skupinu srednje jakosti. Na papiru je bolja skupina B, a lošija C. U skupini A, uz Cibonu VIP, igrat će Barcelona, Virtus Roma. Union Olimpija, Ülker, Pau-Orthez, Partizan i AEK. Čak su četiri momčadi igrale i prošle godine u skupini A, Cibona dobro poznaje momčadi Barcelone, AEK-a i Pau-Ortheza. Iako se košarkaško tržište tek zahuktava i najbolji se poslovi tek trebaju ostvariti, već sad se može reći da će aktualni europski prvak Barcelona opet biti jedan od glavnih kandidata za naslov. </p>
<p>Momčad koju predvodi trener Svetislav Pešić, a na terenu dirigira najbolji europski igrač Dejan Bodiroda, sezonu je zaključila s maksimalna tri trofeja i konačno skinula epitet gubitničke momčadi. U šestom su finalu uspjeli osvojiti europski naslov i sad se u katalonskoj prijestolnici »lakše diše«. Zbog skupoće su otpustili razigravača Šarunasa Jasikevičiusa, najkorisnijeg igrača španjolskog doigravanja, i na tom bi mjestu htjeli Makedonca Vladu Ilievskog, koji je igrao za Union Olimpiju. Ugovore još imaju Fučka, Femerling, Duenas, Varejao i Alzamora, a čeka se i produljenje ugovora sa sjajnim reprezentativcem Španjolske Juanom Carlosom Navarrom. </p>
<p>Rimski Virtus prošle godine nije igrao Euroligu, u polufinalu talijanskog prvenstva izbacio ih je bolonjski Skipper, no Talijani imaju respektabilnu momčad koju će osnažiti ponekim igračem. Za Rimljane igra Carlton Myers, godinama najbolji talijanski igrač. Uz njega su zasad sigurni Alessandro Tonolli i Marko Tušek. Za rimsku momčad, tadašnji Il Messaggero igrao je i Dino Rađa i momčad je 1992. osvojila Kup Radivoja Koraća. </p>
<p>Union Olimpija bila je najugodnije iznenađenje prošlogodišnje Eurolige. Momčad koja je na početku prošle sezone slavila svaku pobjedu, na kraju je ostala milimetar od »final foura«, izgubivši protiv Barcelone u dvorani Sant Jordi. Momčad je napustio trener Tomo Mahorič. Zamjenio ga je njegov pomoćnik Sašo Filipovski. Većina igrača ostat će u Tivoliju - hrvatski reprezentativac Marino Baždarić, zatim Hukić, Boisa i Jurak. Vladu Ilievskog zove Barcelona i moraju tražiti novog razigravača. </p>
<p>Istanbulski Ülker prošle je godine u turskom prvenstvu imao sjajan omjer 25-1, ali je u finalu bolji bio Efes Pilsen s ukupnih 4-3. U momčadi će ostati domaći Erdenay, Yildirim i Acik, a upitan je američki dvojac Melvin Booker i Joe Blair. Kad nema trofeja, račun uvijek plate stranci. Centar Zaza Pachulia blizu je NBA, draftirao ga je Orlando.</p>
<p>Francuski prvak Pau-Orthez često se sretao s cibosima, prošle godine nisu uspjeli ući u drugi krug Eurolige. Jezgra momčadi neće se promijeniti, ostaju Lukovski, Drozdov, Fathoux, Julian. Neizvjestan je ostanak Amerikanaca Sellersa i Owensa. </p>
<p>AEK je prošle sezone imao najlošiji omjer u Euroligi, i to 1-13, ponajviše zahvaljujući ozljedi najboljeg igrača Demosa Dikoudisa. Inače, Atenjani uopće nemaju lošu momčad, tu su Chatzis, Zisis, i Dikoudis, sredinom sezone otišao je Kakiouzis. Momčad i dalje vodi Dragan Šakota.</p>
<p>Cibona u tom društvu? Čudno, prošle je godine jedino Euroliga bila svijetla točka cibosa. Otišli su Prkačin, Planinić i Krunić, a Ružić želi za suprugom Barbarom u Tursku. Hrvatski doprvak još nikog nije doveo, tvrde da će do kraja tjedna netko sigurno potpisati. Najbliži je tome Splićanin Joško Poljak, još se usklađuje cijena ponude i potražnje. Cibosima je navodno zanimljiv i bivši zvezdaš Scoony Penn, za kojeg bi vrijedilo iskrcati većinu Planinićeve odštete. Ako realiziraju željena pojačanja, kako kaže Anzulović, plasman među 16 europskih momčad bio bi vrlo izgledan.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatski uspjeh Bruxelles želi iskoristiti za napredak regije</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi u četvrtak će u Zagrebu dati snažnu potporu hrvatskom približavanju Europskoj uniji, ali i napomenuti da Hrvatska, sada više nego ikada, sama odlučuje o brzini i uspješnosti puta prema punopravnom članstvu, rekli su u utorak za Vjesnik diplomatski izvori Europske komisije bliski Prodijevu uredu. Predsjednik Europske komisije dolazi u službeni posjet Hrvatskoj donoseći upitnik, temeljem kojega će Komisija, kad Hrvatska odgovori na pitanja, odlučivati je li Hrvatska sposobna za početak pregovora o punopravnom članstvu u Uniji. Riječ je o presedanu jer za slanje upitnika na 150 stranica nije potreban dolazak predsjednika Europske komisije, no u Bruxellesu tvrde kako se tim činom želi poslati, prije svega, snažna politička poruka. </p>
<p>Uspješan primjer Hrvatske u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj je uniji je važan i zbog regije, pa će Komisija sasvim sigurno pokušati iskoristiti tu činjenicu kako bi se ostale zemlje u regiji potaknule na brže reforme. </p>
<p>Prodijev posjet Hrvatskoj politički je dobro odabran, jer slijedi nakon solunskog sastanka na vrhu na kojem je Europska unija dala dosad najsnažniji zamah zemljama zapadnoga Balkana da ispune kriterije EU, obećavši im punopravno članstvo.</p>
<p> No, pravi izazov za planere u Bruxellesu bit će kako voditi proces integracija na zapadnom Balkanu jer se, s vremenom, razlike u razvoju među zemljama u regiji sve više povećavaju.</p>
<p> Hrvatska službena politika i dalje je vrlo nervozna kad joj se spomene balkanski paket, iako je na posljednjem sastanku za grčkog predsjedanja naglašeno da ni jedna zemlja u regiji neće morati čekati ostale. To je u Grčkoj istaknuo upravo Prodi. </p>
<p>Ipak, Prodi u Zagrebu neće obećati nikakvo formalno izdvajanje Hrvatske iz paketa zapadnoga Balkana i procesa stabilizacije i pridruživanja, te neće govoriti o mogućim datumima za ulazak u punopravno članstvo Unije. Među ostalim i zato što se o tome mora dogovoriti sama Unija. </p>
<p>Zahtjev za punopravno članstvo u Uniji, izjavili su Vjesniku izvori Europske komisije, važan je za Hrvatsku, no koristi od tog uspjeha Komisija želi iskoristiti i za cijelu regiju. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rješavanje slučaja Gotovina sanirat će odnose Hrvatske i Velike Britanije, kaže Tomčić </p>
<p>CARDIFF, 8. srpnja </p>
<p> - »Hrvatska ima podršku Velike Britanije za svoje europske ambicije, a rješavanjem slučaja generala Gotovine naši odnosi bit će u potpunosti sanirani«, izjavio je u utorak u Cardiffu predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić. </p>
<p>»Tijekom razgovora u ponedjeljak u Londonu spominjan je slučaj generala Gotovine«, rekao je, dodavši da britanska strana pozitivno ocjenjuje ono što se u posljednje vrijeme događa vezano uz taj slučaj. »Izravne povezanosti između ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i rješavanja slučaja Gotovine nema, ali smatram da bi rješavanjem tog slučaja naši odnosi bili u potpunosti sanirani«, kazao je. Naglasio je da je da »Velika Britanija nema ni najmanje rezerve prema hrvatskim strateškim ciljevima - ulasku u EU i NATO«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Napuljsko tužiteljstvo traži uhićenje Đukanovića</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Državno odvjetništvo u Napulju podignulo je prije nekoliko dana optužnicu protiv crnogorskog premijera Mile Đukanovića te od nadležnih sudskih tjela zatražilo izdavanje naloga za njegovim uhićenjem. Đukanovića se tereti da je bio jedan od vodećih ljudi u nedavno razbijenom lancu međunarodnih švercera cigaretama. Ova informacija, koju je prenijela talijanska novinska agencija ANSA, a zatim crnogorski listovi »Dan« i »Vijesti«, uslijedila je nakon što su na području Napulja uhićena petorica muškaraca, navodno pripadnika zloglasne organizacije »Camorra«. Antonio Nuvoletta, Gennaro Virgilio, Giancarlo Donzelli, Demetrio Governalli, Michelle Armento uhićeni su nakon što ih je više mjeseci prisluškivala i pratila talijanska Financijska policija, a tereti ih se da su u SAD-u kupljene cigarete preko Crne Gore švercali u zapadnoevropske zemlje.</p>
<p>Kako tvrdi ANSA, tužiteljstvo je tijekom istrage doznalo da je Đukanović dobijao postotak od uhićenih, u zamjenu za koji su oni, pak, u Crnoj Gori dobijali dozvole za skladištenje i transport cigareta. </p>
<p>Zahtjev za uhićenjem Đukanovića talijansko je sudstvo odbilo jer je on zbog svoje funkcije po međunarodnom pravu zaštićen imunitetom.</p>
<p>Informacija koju je ANSA »pustila« 2. srpnja dobila je svoj epilog kada je dva dana kasnije tužiteljstvo u Napulju ogradilo od objavljene informacije, tvrdeći da se u njihovom službenom priopćenju nigdje ne spominje ime crnogorskog premijera, te da informaciju o zahtjevu za njegovo uhićenje »ne mogu ni potvrditi ni opovrgnuti«. No, novi obrat događa se 5. srpnja kada ANSA kao odgovor na priopćenje tužiteljstva objavljuje iscrpni tekst o proceduri na temelju koje je tužiteljstvo u Napulju navodno podignulo optužnicu i zatražilo Đukanovićevo uhićenje. Prema tom tekstu Đukanovića je talijanska policija prisluškivala zajedno sa Paolom Savinom, Dušankom Jeknić, komercijalnom zastupnicom Crne Gore, te Veselinom Barovićem, te su na temelju tih transkripata zatražili Đukanovićevo uhićenje zbog sumnje da su uhićenim mafijašima uz novčanu naknaknadu na području Crne Gore osiguravali skladišta za cigarete. Istražiteljima je posebno zanimljiva bila uloga Paola Savinija. On je naime, tvrdi ANSA, od petorice navodnih pripadnika »Camore« prikupljao novac te ga dostavljao ljudima u Crnoj Gori (uz ostale i Đukanoviću).</p>
<p>Đukanović je na ove informacije oko navodnog zahtjeva za njegovim hapšenjem reagirao izjavom da je riječ o političkom pritisku na njega te naveo da su takve stvari već ranije pokušavane u nekoliko navrata, no bezuspješno.</p>
<p>O navodnoj Đukanovićevoj umiješanosti u međunarodni šverc cigaretama već dulje vrijeme piše i hrvatski tjednik Nacional. Taj je tjednik u svibnju 2001. godine objavio intervju sa Srećkom Kestnerom navodnim bivšim partnerom Đukanovića i crnogorskog poslovnog čovjeka Stanka Subotića u švercu cigaretama.</p>
<p>Zbog togasu su Subotić i Đukanović tužili Nacional te bi se prva rasprava u sporu sa Đukanovićem trebala održati u prosincu ove godine.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Harvardski profesor svjedočio o srpskom razaranju vjerskih objekata</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Harvardski profesor Andreas J. Riedlmayer svjedočio je u utorak na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred ICTY-em o sustavnom razaranju katoličkih i islamskih vjerskih objekata i kulturnih spomenika u BiH na područjima pod srpskom kontrolom od 1992. do 1996. godine.</p>
<p> »Granice Republike Srpske moguće je iscrtati tako da se na zemljovidu BiH crtom povežu sve točke koje označavaju stotine srušenih džamija i katoličkih crkava«, rekao je Riedlmayer,stručnjak za otomansko naslijeđe na Balkanu. Kao stručni svjedok optužbe Riedlmayer je izradio izvješće »Uništavanje kulturne baštine u BiH 1992.-1996«, kojim je obuhvaćeno 19 općina kojima je uništeno ili teško oštećeno tri četvrtine od 57 katoličkih crkava. Od 277 džamija na tom području, 92 posto su bile uništene ili teško oštećene, među kojima i 71 koje su bile zaštićeni spomenici kulture. </p>
<p> Crkve i džamije u pravilu su minirane nakon završetka borbi, a na njihovim mjestima nastajala su smetišta, parkirališta ili su građene srpske crkve, kazao je.</p>
<p>Govoreći o rušenju džamija, Riedlmayer je na primjeru Banje Luke dokazao kako se radilo o organiziranoj djelatnosti jer su vlasti naredile uklanjanje građevinskog materijala nakon što je srušeno svih 15 islamskih bogomolja, a kasnije nisu dopustile obnovu. Fotografijama je dokumentirao primjere iz Bijeljine, u kojoj je u jednoj noći srušeno svih pet džamija, te Brčkog, Foče, Zvornika, Srebrenice, Prijedora, Bosanske Krupe i drugih mjesta.</p>
<p>Kao primjer namjernog uništavanja kulturne baštine Riedlmayer je naveo slučaj iz Sarajeva iz svibnja 1992. kada je zapaljivim granatama sa srpskih položaja uništena zgrada Instituta za orijentalne studije s više od 2.000 dokumenata iz 500-godišnje povijesti bosanskih Muslimana i katastrom iz 19. stoljeća te Nacionalna knjižnica s oko milijun i pol knjiga.</p>
<p> Milošević je u protuispitivanju nastojao dokazati da se u BiH radilo o »međusobnom uništavanju« vjerskih i kulturnih objekata između sva tri naroda.</p>
<p> »To nije točno. Postojalo je široko i sustavno uništavanje kulturnih i vjerskih objekata nesrpskih zajednica i to najviše na prostoru pod kontrolom Srba«, rekao je Riedlmayer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zaoštrava se verbalni rat između Italije i Njemačke</p>
<p>Stefano Stefani, dužnosnik u talijanskom Ministarstvu turizma izvrijeđao Nijemce nazvavši ih »uniformiranim, plavokosim supernacionalističkim osobama koje su galameći, pijane od samopouzdanja osvojile talijanske plaže« / To je ponukalo Gerharda Schrödera da razmisli o svom ljetovanju u Italiji</p>
<p>BRUXELLES, 8. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Želite li da vam njemački kancelar ipak dođe, kao što je obećao, na ljetovanje, ne smijete dopustiti svojim ministrima pisanje zapaljivih članaka po lokalnim stranačkim novinama, poručuju njemački političari Talijanima nakon najnovije afere koja ponovo dovodi u pitanje odnose dvijeu država. Naime, monitoring tiska pokriva i manje novine poput La Padanije, glasila talijanske desne stranke Sjeverna liga. </p>
<p>To je vrlo brzo shvatila Italija nakon što je u spomenutim novinama Stefano Stefani, dužnosnik u talijanskom Ministarstvu turizma izvrijeđao Nijemce nazvavši ih »uniformiranim, plavokosim supernacionalističkim osobama koje su galameći, pijane od samopouzdanja osvojile talijanske plaže«. </p>
<p>Nakon što je malo prije toga i sam Silvio Berlusconi uvrijedio njemačkog europarlamentarca Martina Schulza, ovo je novi verbalni izgred preko koga Nijemci nisu htjeli prijeći. Upoznavši se sa sadržajem tog najnovijeg skandala i ne uvaživši da su te uvrede produkt glasne, ksenofobne, nacionalističke i po mnogo čemu neukusne Sjeverne Lige, njemački kancelar je zaprijetio Rimu da neće na ljetovanje u Italiju kako je već bilo dogovoreno.</p>
<p>Uvreda njemačkih turista u Italiji, kako je članak protumačen, zaprijetila je novom lavinom nezadovoljstava i svađa. Talijanski turistički dužnosnik se u stranačkom glasilu izgleda nije šalio. a nije bilo spomena ni ironiji, na što se neki dan izvlačio njegov šef u vladi. »Stotine tisuća talijanskih turista posjećuje svake godine Njemačku i stotine tisuća njemačkih turista Italiju, i oni su živ dokaz prirodnih, plodnih i solidnih veza između dviju zemalja«, izjavio je sada u igru ubačeni talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. »Njemački turisti itekako dobro znaju da su dobrodošli u našoj zemlji, jednako kao što mi znamo da smo cijenjeni gosti u Njemačkoj«, pokušava izgladiti spor Frattini. Zatim je bez milosti najurio brbljavog državnog tajnika s posla, čime je zadovoljena njemačka želja za sankcioniranjem. </p>
<p>Talijanski ministar vanjskih poslova još uvijek mora gasiti i vatru koju je raspirio njegov šef u Strasbourgu. Frattini je dovoljno zdravorazumski nastrojen da i europarlamentarce pozove na ozbiljniji posao nego što su jalove rasprave što je uvreda a što ironija.</p>
<p>»Imamo prilično posla na povelikom dnevnom redu i na to se moramo koncentrirati«, kazao je Frattini. Europarlamentarci su također izrazili želju da se cijela ova »naci-epizoda« što prije razriješi na sveopće zadovoljstvo, mada tome zasigurno nisu doprinijele reakcije podrške Berlusconiju izrečene od liderice krajnje desnice u Danskoj i nešto manje desne nekadašnje predsjednice Europarlamenta. Berlusconi je izvrijeđan, tvrde opcije desnog centra i desnice širom Europe. Schultz je »opanjkan«, uvjeren je lijevi centar europske političke palete. </p>
<p>Razumna sugestija iz parlamentarnih sjedišta u Bruxellesu, gdje talijanski resorni ministri inače čitav ovaj tjedan podastiru namjere Predsjedništva do kraja godine, stigla je od jednog zastupnika: »Želite li mir u kući i brz povratak na konkretan posao, sredite ovaj nesporazum prije ljetne pauze da ne bi fermentirao i na jesen zatrovao talijansko predsjedavanje EU-om«, upozorio je Gary Titley.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mala korist od crnih lista u BiH dok narod u zločincima gleda heroje</p>
<p>Ne treba zanemariti značajnu podršku koju posebno Karadžić uživa među lokalnim pučanstvom, ali i opće prilike u BiH, prije svega još uvijek snažan nacionalizam, te činjenicu da je glavni Karadžićev i Mladićev ratni »projekt«, stvaranje Republike Srpske, praktično legaliziran, upozorava šef Međunarodne krizne skupine za BiH Mark Wheeler</p>
<p>SARAJEVO, 8. srpnja</p>
<p> - Međunarodna zajednica nastavila je u BiH provoditi novu strategiju za hvatanje osumnjičenih ratnih zločinaca, definiranu još početkom ove godine. Nakon objavljivanja američke »crne liste« te europskog popisa nepoželjnih, visoki predstavnik Paddy Ashdown u ponedjeljak je potpisao odluke kojima se zamrzavaju svi bankovni računi u BiH 14 osoba koje pomažu optuženim ratnim zločincima da izbjegnu uhićenje. Njihova imovina je blokirana i u Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Na tom popisu su članovi najuže obitelji bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, supruga Ljiljana, kćer Sonja, sin Aleksandar i brat Luka. Tu su još i Zvonko Bajagić, Bogdan Subotić, Žarko Nikolić, Jovan Đogo, Slavko Roguljić, Dragan Lalović, Dragan Spasojević, Milenko Vračar, Đojo Arsenović i Dragomir Vasić. Posljednjoj dvojici Ashdown je istodobno oduzeo i zastupnički mandat u NS RS, odnosno poziciju u Skupštini općine Zvornik.</p>
<p>Ashdown je pojasnio svoje odluke kazavši da je zamrzavanje imovine još jedan korak koji je poduzela koalicija za borbu protiv zločina. »Tu koaliciju čine američka administracija s izvršnim uredbama Predsjednika, Europska unija s zabranom ulaza, Ured visokoga predstavnika (OHR) s bonnskim ovlastima, Stabilizacijske snage (SFOR), Međunarodni kazneni sud u Hagu (ICTY) i, konačno, naši lokalni partneri u regiji«, rekao je Ashdown, dodajući da »članovi koalicije imaju različito oružje koje koristimo na različite načine u različito vrijeme, ali svi imamo jedan, koordinirani cilj, a to je iskorijeniti kriminalne elemente u Bosni i Hercegovini«. </p>
<p>U priopćenju veleposlanstva SAD u BiH, a gotovo istodobno s Ashdownovom akcijom, proširena je američka »crna lista« s nova tri imena; također su pozdravljene istodobne akcije koje poduzimaju OHR, SFOR i EU protiv osoba za koje se zna da pružaju podršku optuženima za ratne zločine ili na drugi način opstruiraju Daytonski sporazum.</p>
<p>Nasuprot ovom optimizmu, ima i nešto umjerenijih očekivanja. Tako je šef Međunarodne krizne skupine za BiH Mark Wheeler u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine kazao da za većinu osoba s popisa, njihovo uvrštavanje na »crne liste« zapravo ne znači mnogo: »To zavisi koliko su ljudi s popisa umiješani u veliki biznis. Čovjek kao što je Milenko Vračar će sigurno osjetiti posljedice. Za posao kojim se on bavi dovoljno je da se njegovo ime nalazi na popisu pa da ima štete. Njegov posao se ne završava samo u BiH niti na Balkanu, i zato će on imati problema. Za druge ljude s popisa koji se ne bave takvim poslom ovakav popis ne znači ništa.«.</p>
<p> »Ne treba zanemariti niti značajnu podršku koju posebno Karadžić uživa među lokalnim pučanstvom, ali i opće prilike u BiH, prije svega još uvijek snažan nacionalizam, te činjenicu da je glavni Karadžićev i Mladićev ratni »projekt«, stvaranje Republike Srpske, praktično legaliziran«, tvrdi Wheeler.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kriza slovačke vlade zbog zakona o pobačajima</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Usvajanje zakona o pobačajima u slovačkom parlamentu prouzrokovalo je krizu slovačke vlade. Zakon, koji omogućuje pobačaje čak do 24. tjedna trudnoće ako je embrio oštećen ili genetski obolio (dosad je to bio 12. tjedan), predložila je stranka vladajuće koalicije Alijansa novog građanina (ANO) i uz pomoć opozicije uspjela dobiti većinu u parlamentu. Ostale stranke vladajuće koalicije, posebno kršćanski demokrati (KDH), bile su energično protiv tog zakon i prijetile su izlaskom iz vladine koalicije ako on bude donesen. Sad su promijenile mišljenje i traže od premijera Mikulaša Dzurinde da smijeni ministre ANO-a i time tu stranku isključi iz vladine koalicije jer je, kako tvrdi KDH, a s njim su suglasne i Stranka mađarske koalicije (SMK) i Demokršćanska unija (SDKU), prekršila koalicijski dogovor prema kojemu nijedna vladina stranka ne smije u parlamentu glasovati zajedno s opozicijom, ako to ostale stranke vladajuće koalicije ne odobre. </p>
<p>Predsjednik parlamenta (i KDH) Pavol Hrušovsky objavio je da je u Slovačkoj kriza vlade, zbog čega je oslabila i slovačka kruna, a kršćanski demokrati još se nadaju da će sporni zakon odbaciti predsjednik Rudolf Schuster koji u roku od 14 dana mora taj zakon potpisati. No Schuster se dosad nije izjasnio što će učiniti. </p>
<p>U »nebranom grožđu« našao se premijer Mikulaš Dzurinda, koji bi trebao miriti zavađene strane. On se još nije očitovao o zahtjevu KDH za izbacivanjem iz vlade ministara ANO-a, već je poručio da »ako nekog smeta sadašnja situacija, neka to jasno kaže, stavi to u svoj program i zatraži mandat od birača«. On je ujedno naglasio da, iako je ANO prekršio koalicijski ugovor, »Slovačka nema bolju alternativu od sadašnje koalicije«, i založio se za opstanak sadašnje vlade koji je doveden u pitanje. </p>
<p>Usvajanje zakona o pobačajima oštro je osudio predsjednik Biskupske konferencije Slovačke František Tondra. On je to nazvao »izdajom volje birača« jer su se mnogi zastupnici koji su podržali zakon, a među njima je apostrofirao Pavela Ruska, predsjednika ANO-a koji je i predložio donošenje tog zakona, da su se prije izbora predstavljali za vjernike a sad su se predstavili u drugom svjetlu. </p>
<p>On je rekao da se u redovima Katoličke crkve razmatra mogućnost ekskomunikacije zastupnika koji su glasali za taj zakon, ali da su mišljenja različita. Tondra je naglasio da što se njega tiče »oni su već ekskomunicirani«, jer svatko tko izvrši pobačaj sam je sebe automatski ekskomunicirao. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>UN o suzbijanju trgovine lakim oružjem</p>
<p>Od pola milijuna ljudi koji svake godine stradaju od malog i lakog oružja 300.000 ih pogine u oružanim sukobima, a 200.000 od ubojstava i samoubojstava</p>
<p>NEW YORK, 8. srpnja</p>
<p> - Prvi međunarodni susret o suzbijanju trgovine zabranjenim lakim oružjem počeo je u ponedjeljak u New Yorku pozivom glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da se udvostruče napori u borbi protiv »globalne kuge« koja ubije 60 ljudi svakoga sata.</p>
<p> Prvi sastanak zemalja koje razmatraju napredak u provedbi UN-ovog akcijskog plana za iskorjenjivanje trgovine malim oružjem održava se u UN-ovom stožeru u New Yorku i trajat će tjedan dana. »Teško je naglasiti važnost provedbe Akcijskog plana, koji je usvojen prije dvije godine na prvoj konferenciji UN-a o nezakonitoj trgovini lakim i malim oružjem u svim njegovim aspektima«, rekao Annan u poruci skupu, koju je na početku pročitao podtajnik za razoružanje Nobuvasu Abe. Pola milijuna ljudi godišnje u svijetu biva ubijeno tim oružjem, a 90 posto su žene i djeca.</p>
<p> Annan je naglasio da su manje mjerljive, ali ne manje opipljive posljedice širenja trgovine malim oružjem poticanje sukoba, dovođenje u opasnost mirovnih misija, sprječavanje pomoći i potkopavanje vladavine zakona. Od pola milijuna ljudi koji svake godine strada od malog i lakog oružja 300.000 ih pogine u oružanim sukobima, a 200.000 od ubojstava i samoubojstava. U devedesetim malo oružje je bilo oružje izbora u 47 od 49 velikih sukoba, priopćio je UN. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bremerov pokus s prijenosom vlasti, gradska vijeća u Bagdadu i Najafu</p>
<p>Osnivanje gradskih vijeća moglo bi, kako navješćuju američki izvori, otvoriti vrata postupnom prelasku vlasti na demokratski izabrane predstavnike iračkih etničkih, plemenskih, vjerskih i drugih skupina </p>
<p>ANKARA, 8. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki civilni upravitelj Iraka Paul Bremer utemeljio je u šijitskom svetom gradu Najafu i iračkoj metropoli Bagdadu -gradska vijeća. Riječ je o prvom političkom poratnom pokusu koji bi, kako navješćuju američki izvori, mogao otvoriti vrata postupnom prelasku vlasti na demokratski izabrane predstavnike iračkih etničkih, plemenskih, vjerskih i drugih skupina. </p>
<p>U bagdadsko gradsko vijeće, koje će kao i u Najafu (22 člana) imati gotovo isključivo savjetodavnu ulogu, ušlo 37 uglednih građana koji, dakako, podržavaju demokratski preobražaj Iraka pod američkom dirigentskom palicom. Bremer je, obraćajući se članovima bagdadskog gradskog vijeća, prvi sastanak održan u ponedjeljak nazvao najvećim iračkim povijesnim trenutkom u posljednjih trideset godina. Drži kako je to prvi korak u postupnom prijenosu vlasti na buduće demokratski izabrane političke i državne strukture vlasti. </p>
<p>Što o uspostavi gradskih vijeća misle sami Iračani, teško je dokučiti. Sigurno je da ima i onih, osobito u poraženim strukturama bivšeg režima iračkog predsjednika Saddama Husseina, koji u tim tijelima vide neka »šarena posla«. Stoga će prva i najvažnija zadaća biti da se osnaži autoritet gradskih vijeća, kao prvih embrija demokratske vlasti u zemlji. No, pritom se izražava bojazan da bi novi vijećnici, kao i nedavno unovačeni policajci, mogli postati metom Saddamovih pristaša koji u njima vide »petokolonaše« i »suradnike okupacijskih anglo-američkih snaga«. </p>
<p>Da takvi strahovi i noćne more upravitelja Bremera nisu bezrazložni potvrđuje i činjenica da je u posljednja dva dana ubijeno troje, a ranjeno više američkih vojnika. Među ranjenima je i jedan britanski vojnik koji je u Basri, na jugu zemlje, pogođen snajperskim hicem. Vjeruje se da bi novopostavljeni vijećnici, koji su mnogo manje zaštićeni, mogli doživjeti sličnu sudbinu. Sigurno je da autentičnost audio snimka obraćanja nasilno svrgnutog bagdadskog diktatora Saddama Husseina Iračanima (emitirala je katarska tv-postaja Al Jazeera), koju su u utorak potvrdili stručnjaci CIA-e, može dodatno ohrabriti protivnike anglo-američke vojne nazočnosti u Iraku.</p>
<p>Unatoč svemu, Amerikanci uskoro planiraju još jedan važan irački iskorak - utemeljenje neovisne središnje banke. Ta financijska institucija preuzela bi sve glavne novčane i druge transakcije kako u zemlji tako i inozemstvu. Nakon toga, došlo bi do osnivanja privatnih bankarskih institucija, a aktivirala bi se i mnoga ministarstva, uključujući i ono najvažnije - naftne industrije. </p>
<p>Neke susjedne zemlje, među kojima su Turska i Izrael, žele se aktivno uključiti u poratni gospodarski preobražaj Iraka koji bi se temeljio na maksimalnom izvozu tamošnjeg najvećeg prirodnog bogastva -nafte. Irački poratni gospodarski izazovi bili su glavni razlog dolaska u dvodnevni posjet Turskoj izraelskog predsjednika Moshe Katsava. On je, kako se neslužbeno saznaje, sa svojim domaćinom Ahmetom Necdetom Sezerom, ali i premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom i predsjednikom parlamenta Bülentom Arincom, u utorak u Ankari razgovaro o mogućnosti izgradnje naftovoda od Kirkuka i Mosula do izraelske sredozemne obale. Turska, barem dosad, nije baš blagonaklono gledala na taj mogući izraelski naftni iskorak.</p>
<p>Inače, od tih iračkih gradova, u čijoj se okolici nalazi oko pet posto svjetskih rezervi najkvalitetnije nafte, do turske sredozemne luke Ceyhan, izgrađena su još ranije dva kraka naftovoda. Iračani su za njihovo korištenje Turcima godišnje plaćali 250 milijuna dolara. Službena Ankara se sada pribojava da bi naftovod koji bi vodio preko Sirije ili Jordana do Izraela mogao ozbiljno ugroziti turske naftne interese u regiji.</p>
<p> Američki naftni planeri su vjerovali da bi Irak u vrlo kratkom roku, pod uvjetom da istupi iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), mogao dnevno proizvoditi čak 7,6 milijuna barela crnog zlata. To je gotovo tri puta više nego u vrijeme prije izbijanja Zaljevskog rata 1991. Saddam je ranije odbijao takva povećanja proizvodnje iz dva razloga: prvo, jer je zagovarao racionalno korištenje nafte i, drugo, nastojao je da se iračko gospodarstvo i prosperitet zemlje ne temelji samo na izvozu crnog zlata.</p>
<p>Ali vječno gladno i žedno američko naftno tržište, u novim iračkim uvjetima, čini snažan pritisak da se njegove slavine otvore do krajnjih granica. Iračke naftne rezerve su druge u svijetu, odmah iza SAD, a iznose 112 milijardi barela. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ako Vlada još nije uvidjela u čemu je problem privatizacije, onda je naprosto nesposobna </p>
<p>Na začudne izjave premijera Račana: »Privatizacija ne teče kako treba« i »mislim da mnogo toga nije u redu u privatizaciji, jer nijedan natječaj ne može uspjeti«, dodajući da »Vlada treba utvrditi u čemu je problem«, odgovaram: Ako Vlada do sada nije uvidjela u čemu je problem, onda je svima razvidno da je naprosto nesposobno-nepodobna za posao, kojim se bavi.</p>
<p> Stručnjaci su odavno svoje rekli: pretvorbu ne treba niti revidirati - što je bilo predizborno obećanje, tj. laž sadašnje vlasti - nego ukinuti! (cit. prof. Branko Horvat). Osamdeset posto pretvorbi je po službenom nalazu državne revizije izvedeno protuzakonito, tj. na kriminalan način, i neovisno o tome što su sami zakoni o privatizaciji protuustavni, jer nije bilo pristanka vlasnika-naroda na referendumu, a kako Vlada i nije titular vlasništva, nije niti mogla prodavati što nije njezino, pa je cijela rabota sa svih kutova gledanja - nelegalna.</p>
<p> Toliko nepoznavanje legislative nije vjerojatno, pa je evidentno da je to vlast radila zbog osobnog interesa, tj. zato što su korumpirani. Korupciju pak vlast ne taji, ali osim izjava u smislu, kako je korupcija eto široko prisutna i predstavlja ozbiljan problem, nema konkretne borbe protiv nje, što je i logično. Vlast bi naime morala samu sebe strpati iza rešetaka.</p>
<p> To je dakle odgovor premijerovom upitu: privatizacija prodajom bez referenduma je u svakom slučaju ilegalna i protuustavna, a vlada koja tako što podržava - kriminalna. Stoga su i prodaje, proizašle iz takve privatizacije-krađe tako loše završile, a novi natječaji ne mogu uspjeti naprosto zato što se čitav narod u svojoj srži sve više protivi kriminalu i krađi.</p>
<p> Privatizacija se može odvijati legalno na svima prihvatljiv način, a to je dokapitalizacijom, a nikako ne prodajom. Tako vlasnička prava naroda ne bi nestajala, a novi vlasnici bi legalno stjecali vlasništvo nad dokapitaliziranim dijelovima privrednih resursa. Kontrolni paketi dionica bi se mogli steći, ako bi to zakon dopuštao, tako da dokapitalizacija premaši inicijalnu vrijednost tvrtke. Takva pak dokapitalizacija bi bitno poboljšala stanje tvrtke na dobrobit svih.</p>
<p> Šteta koja je iz kriminalne privatizacije nastupila je nesaglediva, što je najjednostavnije dokazati na primjeru HT-a: to je bilo stabilno poduzeće, koje je imalo i ima monopol pa je više nego dobro poslovalo u vlasništvu naroda. Već i stoga je svaka prodaja kontraproduktivna i protunarodna, jer je tvrtka dobro poslovala, bila je zavidno modernizirana, a velika je dobit bila čisti prihod naroda, tj. države. Usprkos tome, narodu se servirala maloumna laž, kako je država tobože loš poduzetnik, pa stoga treba prodati privredne resurse strancima, što bi u slučaju poduzeća u stečaju još možda i imalo nekakvog smisla ali nikada u strateškim poduzećima, koja uz to još odlično posluju.</p>
<p> Nastavak laži su bile obveze kupaca glede tobožnjih milijunskih ulaganja u infrastrukturu, školovanje postojeće uz dodatno zapošljavanje nove radne snage, od čega se ništa nije dogodilo. Posljedice te ilegalne prodaje je višestotina posto poskupljenje HT usluga, tj. kontinuirane kolonizacijska pljačka naroda.</p>
<p> Najstravičnije stvari nam se tek spremaju: naime, premda je dokazano da je prodaja nelegalna, tj. protuustavna, te da je štetna u svakom pogledu, Vlada uporno nastavlja s prodajom INE i ostale narodne imovine. Analogno prema divljanju cijena pretplate i impulsa u HT-u, možemo izračunati da će cijena benzina s današnjih 6 kn preko noći poskupiti na 15 ili 20 kn. Uz to ničim se ne može objasniti prodaja kontrolnih paketa dionica i time odricanja prava o kontroli poduzeća i cijena.</p>
<p> Ono što ipak možemo učinit je da na skorim izborima ne dozvolimo nikome pristup do vlasti, ako je zastupao ovaj kriminalni način privatizacije.</p>
<p>IGOR PERUŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vlastitom aktivnošću umirovljenika do ostvarenja cilja</p>
<p>Kako će na kraju završiti bitka za glasove birača teško je sada procijeniti, ali svakako je za očekivati da će biti nepoštedna. Stoga je vjerojatno da će i mnogi teški tekući problemi, a među njima i naši umirovljenički biti gurnuti na sporedni kolosijek. Ostat će tek brojna stranačka obećanja o poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika, kao što je to bilo i prije prošlih izbora.</p>
<p>Prije par godina Ustavni sud Hrvatske donio je odluku kojom se nalaže nadležnim organima da izvrše usklađivanje mirovina sa prosječnim plaćama, jer je HDZ-ova Vlada pod predsjedanjem gospodina Valentića donijela propis kojim se obustavlja daljnje usklađivanje mirovina sa prosječnim plaćama, pa na osnovi tog propisa nije od 1993. godine izvršeno usklađivanje. Nažalost, to nije učinjeno niti na osnovi odluke Ustavnog suda, što najbolje potvrđuje odnos prosječne mirovine sa prosječnom plaćom.</p>
<p>Godine 1991. odnos prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću bio je 75 posto, a danas je taj odnos samo 45 posto u odnosu na prosječnu plaću. Spustio se na najnižu moguću granicu, a to znači da su mirovine vrlo niske i za nekoliko stotina tisuća umirovljenika ne osiguravaju niti najneophodnije životne potrebe.</p>
<p>Normalno se nameće pitanje zbog čega nije provedena odluka Ustavnog suda? Kakva je to pravna država u kojoj se ne poštuju odluke Ustavnog suda? Odgovor je dao sam Ustavni sud kada je na traženje umirovljenika i umirovljeničkih organizacija izrekao svoju nenadležnost za izvršenje te odluke. Prema tome, sada se više nemamo kome obraćati, već se za određena prava moramo sami izboriti. Mislim da je to i dobra pouka za umirovljenike, koji su vjerovali u pravo i pravdu i strpljivo čekali rješenja u okviru zakonski propisa i odluke Ustavnog suda. Zbog toga su ti jadni umirovljenici podnosili stotine tisuća zahtjeva za usklađivanja i tisuće i tisuće tužbi Upravnom sudu, a da bi na kraju svega rezultat što se tiče umirovljenika bio nula.</p>
<p>Nedavno su se pojavili članci u tisku kako umirovljenici traže stranačkog sponzora. Mislim da umirovljenicima nije potreban niti tutor, jer smo svi punoljetni, a niti stranački sponzor, već moramo konačno shvatiti da se moramo sami organizirati i povesti zajedničku bitku za ostvarivanje svojih umirovljeničkih prava. Nažalost, to ne možemo ovako razjedinjeni u nekoliko umirovljeničkih organizacija i udruženja ostvariti.</p>
<p>Mi umirovljenici činimo trećinu biračkog tijela Hrvatske ali nažalost nemao niti jednog zastupnika u Saboru, jer su nas razne stranke uspjele svojim obećanjima razjediniti, a poslije izbora dovesti nas u vrlo težak ekonomski položaj.</p>
<p> Golema imovina koju smo svojim radom i odricanjem godinama stvarali stalno se rasprodaje, često puta i u bescjenje, a umirovljenici od toga nemaju ništa. Ove godine im je povećana mirovina za 1.65 posto, a naši cijenjeni vlastodršci sebi su povećali plaće za 10-15 posto. Svjesni smo goleme štete koju nam je u Domovinskom ratu učinio agresor, ali smatramo da bi se taj teret trebao ravnomjernije raspodijeliti.</p>
<p>Također nam je teško prihvatiti pljačku u procesu privatizacije, a da nitko za tu štetnu rabotu nije odgovarao. Kako tvrde stručnjaci niti neće, jer je nastupila zastara. Naime, svi su izgledi da će nakon puno galame i rasprava u Saboru i drugim tijelima opet biti po onoj staroj što »nije na piru nije niti poslije pira« ili što je tko uhvatio u toj tranzicijskoj gužvi to će mu i ostati.</p>
<p> Neophodno bi bilo da Sabor raspravi i analizira cjelokupni položaj umirovljenika i pokuša pronaći mogućnosti za poboljšanje tog položaja. A njih sigurno ima, samo je potrebno više političke volje. Umirovljenici sami i umirovljeničke organizacije moraju se bolje organizirati i na zajedničkoj platformi krenuti u akciju za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika.</p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆ Jastrebarsko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Sedmeročlana obitelj uspjela pobjeći iz plamteće kuće</p>
<p>NAŠICE, 8. srpnja</p>
<p> - U požaru koji je izbio u utorak oko 5 sati na obiteljskoj kući u Ulici Ruđera Boškovića 19 u Našicama, pet je osoba ozlijeđeno, među kojima i dvije maloljetne djevojčice.</p>
<p>Kako doznajemo od vlasnika kuće Josipa Kraljika (53), u ranim je jutarnjim satima u snu osjetio kako ga guši dim. Probudio se te je ugledavši dim u sobi shvatio kako je kuća u požaru. Odmah je probudio suprugu Mariju, pa su zajedno potrčali kako bi probudili svoju djecu i unuke koji žive zajedno s njima. </p>
<p>Kako je već gotovo cijela kuća bila zahvaćena plamenom prava je sreća da su svi na vrijeme uspjeli pobjeći u dvorište zadobivši tek lakše ozljede. </p>
<p>Naime, supružnici Josip i Marija ostali su neozlijeđeni, dok je njihova kćer Anamarija (23) zadobila tek lakše opekotine. </p>
<p>Lakše je ozlijeđen i njihov sin Mario (32), njegova supruga Kristina (27) te unučice Korina (5) i Marina (10). Na mjesto događaja odmah su stigli pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Našice koji su nekoliko minuta iza 5 sati započeli sa gašenjem požara. </p>
<p>No, kako se vatra brzo širila cijelom kućom, postojala je bojazan da će se proširiti i na susjedne kuće, pa su pozvana i druga dobrovoljna vatrogasna društva. </p>
<p>Ubrzo su se gašenju požara pridružili i pripadnici DVD-a Đurđenovac, Feričanci i Donja Motičina, te Javna vatrogasna postrojba grada Osijeka. </p>
<p>Unatoč višesatnim naporima vatrogasaca, obiteljska kuća Kraljikovih u potpunosti je izgorjela pa je ova sedmeročlana obitelj ostala bez »krova nad glavom«. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici osječko-baranjske policijske uprave uz nazočnost inspektora protupožarne zaštite, dok je zbog utvrđivanja točnog uzroka požara zatražena pomoć stručnjaka Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dvoje djece poginulo, a dvoje još u životnoj opasnosti </p>
<p>KISTANJE, 8. srpnja</p>
<p> - Teška prometna nesreća koja se u ponedjeljak navečer dogodila na dijelu ceste između Rudele i Kistanja, u kojoj je poginulo dvoje djece, u crno je zavila dvije obitelji Dučkić, jednu koja živi u Kistanjama i drugu koja živi u Zagrebu. </p>
<p>Dvije obitelji Dučkić koje su, inače u krvnom srodstvu, u prometnoj nesreći, koju je skrivio Petar Dučkić, izgubile su dvoje djece, još dvoje djece je teško ozlijeđeno, a vozač Petar Dučkić i njegova nevjenčana supruga Katarina M. lakše su ozlijeđeni.
S lakim ozljedama prošli su i vozač i suvozačica u automobilu »ford scorpion« s kojim se Petar Dučkić sudario nakon što je ulaskom u nepregledni desni zavoj izgubio kontrolu nad volanom.</p>
<p>Naime, u automobilu »ford fiesta«, kojim je upravljao Petar Dučkić, nalazilo se četvero djece od kojih je dvoje poginulo. Teške i po život opasne ozljede zadobili su petogodišnji Nikola Dučkić, inače sin vozača Petra i 13-godišnja rođakinja Filomena Dučkić. Drugo dvoje djece su Petrov sin Ivan Dučkić (4) i Petrova sestra Ivana Dučkić (16). Dvoje odraslije djece, dakle Ivana i Filomena sjedile su na zadnjem sjedištu i na koljenima su držali manju djecu Ivana i Nikolu. </p>
<p>U trenutku nesreće, odnosno sudara s nadolazećim »ford scorpionom«, švedskih nacionalnih oznaka, sraz dvaju automobila dogodio se na strani vozila na kojoj je mali Nikola sjedio u naručju rođakinje Filomene. </p>
<p>Ivan i Ivana su prebačeni u šibensku Opću bolnicu zbog teških tjelesnih ozljeda. Petrova nevjenčana supruga Katarina je u drugom stanju i u ponedjeljak navečer krenula je sa suprugom, djecom i rođacima u Knin na ultrazvuk. </p>
<p>Prema kazivanju, u trenutku nesreće cesta je bila skliska i vozač je u zavoju izgubio nadzor nad volanom. Katarina i Petar, saznajemo, imaju još jedno (bolesno) dijete koje je ostalo kod kuće.</p>
<p>Inače, u obitelji Dučkić u posljednje dvije godine dogodile su se četiri iznenadne tragične smrti. Poginula djevojčica Filomena došla je prije neki dan u Kistanje zajedno sa svojim ocem jer je tada bila godišnjica smrti njezinom stricu. </p>
<p>Otac se vratio u Zagreb nakon što su obilježili godišnjicu smrti svoga brata, a ona je još koji dan odlučila ostati u Kistanjama kod bake i ostale rodbine. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pripadnik SFOR-a poginuo pri padu s balkona hotela »Marjan«</p>
<p>SPLIT, 8. srpnja</p>
<p> - Kanadski državljanin Jamie Dennis Verneulen (39), pripadnik SFOR-a, umro je u ponedjeljak navečer na Odjelu intenzivnog liječenja splitske Kliničke bolnice od posljedica teških ozljeda koje je zadobio pri padu s balkona sobe hotela »Marjan« u Splitu, priopćila je splitska policija.</p>
<p> Verneulen je s još nekolicinom pripadnika kanadskog bataljuna, raspoređenog u BiH, 3. srpnja došao na odmor u Split i oni su odsjeli u hotelu »Marjan«. U subotu u jedan sat nakon ponoći Vernaulen je pao s balkona svoje sobe na prvom katu i zadobio smrtonosne ozljede glave, pluća i rebara. Kako ističu u policiji, u trenutku pada s balkona bio je sam u svojoj sobi, a u cijelom slučaju nema elemenata kaznenog djela.</p>
<p> Češka državljanka V.M. (133), pak, u ponedjeljak je oko 3,45 sati pala s prozora na prvom katu obiteljske kuće vlasnika T.A. u Igranima. Pri padu je zadobila prijelom desne natkoljenice i nagnječenje mozga pa je smještena na Neurokirurški odjel splitske Kliničke bolnice. U policiji ističu da ni u tom slučaju nema elemenata kaznenog djela. Čehinja u Igranima ljetuje sa suprugom i dvoje djece. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Švercer cigaretama bježao policiji kroz crveno</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Policajci odjela gospodarskog kriminaliteta u ponedjeljak su dovršili kriminalističku obradu nad 23-godišnjakom zbog sumnji da se bavio preprodajom cigareta.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je kako je osumnjičeni u ponedjeljak u Velikoj Gorici prošao kroz crveno svjetlo, nakon čega je, vidjevši policijsku ophodnju iza sebe, povećao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. No u jednom trenutku je izgubio kontrolu nad vozilom i udario u prometni znak te se dao u bijeg pješice ali je ubrzo uhićen i priveden.</p>
<p>Daljnjom obradom utvrđeno je kako je osumnjičeni od nepoznate osobe kupio 850 šteka cigareta raznih marki koje su bile označene izvoznom markicom Ministarstva financija RH vrijedne 51.000 kuna.</p>
<p> V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Plaćali krivotvorenim tisućicama </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Policajci su proveli kriminalističku obradu nad trojicom osumnjičenika starih 33, 19 i 20 godina.</p>
<p> Oni su 2. srpnja oko 1,20 sati »mercedesom« došli do Inine benzinske crpke u Dubravi. Tu je devetnaestogodišnjak predao lažnu novčanicu od 1000 kuna i njome platio natočeno gorivo u vrijednosti 200 kuna.Četiri dana prije trojka je istim automobilom došla do »Tobacco shopa« u Dubravi, gdje je devetnaestogodišnjak predao lažnu novčanicu od 1000 kuna i njome platio robu u vrijednosti 100 kuna, i dobio ostatak. Trojka je to još tri puta ponovila, a na kraju su »pali«.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vlada za 25 posto Ine očekujegotovo 400 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Nakon višemjesečnih pregovora i odgoda, u četvrtak će se konačno doznati što za 25 posto plus jednu dionicu Ine nude potencijalni strateški partneri - austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft.</p>
<p>Budući da će ponude, kao i u prvom krugu, vjerojatno stići u posljednjem trenutku nitko od predstavnika Vlade ne želi govoriti o iznosu koji očekuju za kontrolni paket dionica Ine. </p>
<p>Jedini koliko-toliko čvrst podatak je onaj iz dodatnog memoranduma Međunarodnom monetarnom fondu gdje stoji da Vlada od prve faze privatizacije Ine očekuje 362 milijuna dolara, ali uz napomenu da iznos može biti i veći i manji.</p>
<p>No u posljednje je vrijeme dosta analitičara zaključilo da je vrijednost Ine, u jesen 2001. procijenjena na oko 1,5 milijardi dolara (procjene po tri metode dale su rezultate od 1,3 do 1,8 milijardi dolara) u međuvremenu porasla na gotovo dvije milijarde dolara. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, i američka banka JP Morgan je procijenila da bi Vlada za 25 posto dionica Ine mogla dobiti čak 450 milijuna dolara. Zato ni ne čude informacije iz izvora bliskih Banskim dvorima da Vlada očekuje da će ponude biti do 100 milijuna eura veće od prvotno očekivanih tristotinjak milijuna eura.</p>
<p>Da se takva očekivanja ostvare utjecat će vjerojatno i odluke Vladinog Savjeta za privatizaciju Ine o ublažavanju dotadašnjih uvjeta koje idu na ruku strateškom partneru. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, dogovoreno je da će eventualne troškove Ine nastale prije privatizacije, primjerice, neplaćene poreze, snositi država. Također je ublažen uvjet da se tri godine nakon privatizacije neće isplaćivati dividenda tako da će se, uz manja ograničenja, ipak omogućiti njena isplata. </p>
<p>Vlada je, navodno, pristala i na povećanje broja članova koje će strateški partner imati u upravljačkim tijelima Ine. Prvotno je bilo planirano da strateški partner imenuje dva od sedam članova u Nadzornom odboru i jednog u Upravi Ine. Sada je dogovoreno da će mu pripasti i dva mjesta u sedmeročlanoj Upravi Ine, iako će time vjerojatno biti zakinuti ostali vlasnici. </p>
<p>Budući da sadašnja Uprava ima šest članova (predsjednik Tomislav Dragičević, Željko Belošić, Željko Vrbanović, Milan Ujević, Sanjin Kirigin i Maja Brinar) očekuje se da će je napustiti Maja Brinar, dok bi Ujević dobio novi resor. Naime, mjesto člana Uprave za financije namijenjeno je predstavniku strateškog partnera. </p>
<p>U dokumentima koje su dobili potencijalni strateški partneri predviđeno je da samo za strateške odluke, donošenje godišnjeg plana i ostale bitne odluke treba suglasnost najmanje šest članova Uprave, kako ih hrvatska strana ne bi mogla donositi jednostrano. </p>
<p>No, dosta ranijih uvjeta je ostalo nepromijenjeno, a prema neslužbenim informacijama prihvatila su ih sva tri ponuđača. Tako strateški partner pet godina bez dozvole Vlade neće moći prodati svoje dionice, neće mu biti ponuđeno pravo prvokupa, morat će pristati na trogodišnju socijalnu klauzulu (što znači da tri godine nema smanjivanja broja zaposlenih) i zadržati obje Inine rafinerije u Sisku i Rijeci. </p>
<p>Pored toga, prihvaćanjem Ininog petogodišnjeg razvojnog plana pristat će na velika ulaganja u njen razvoj i modernizaciju, u što bi se u narednih pet godina uložilo oko 1,6 milijardi dolara. Značajan dio toga novca otpada na modernizaciju i proširenje zastarjelih rafinerija i maloprodajne mreže. To je pak temeljni preduvjet za zauzimanje bolje tržišne pozicije i jači Inin prodor na regionalna tržišta, što je inače jedan od temeljnih ciljeva privatizacije.</p>
<p>Jurčić: Budu li ponude preniske, odgodit ćemo prodaju </p>
<p>Nakon razmatranja ponuda, najbolju će izabrati Vlada. No prije potpisivanja ugovora sa strateškim partnerom, kako smo doznali iz upućenih izvora, vjerojatno slijede pregovori s najboljim ponuđačem. Postoje, naime, još neki uvjeti koji nisu predstavljeni ponuđačima. Dok ponuđač ne postane partner, on je Inin tržišni konkurent i ne može imati uvid baš u sve dokumente, upozorava ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.</p>
<p>Ako će razlika u konačnim i obvezujućim ponudama biti velika, onda će, prema njegovim riječima, kod odlučivanja biti dominantna cijena, a ako ne, odlučit će dodatni uvjeti. </p>
<p>Ali, doznajemo od ministra Jurčića, i dalje je otvorena mogućnost da Vlada odgodi izbor strateškog partnera ako ne bude zadovoljna nijednom ponudom.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U prvih šest mjeseci osam posto više noćenja nego 2002. </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Od početka siječnja do kraja lipnja na Jadranu je ostvareno 10.591.894 noćenja, osam posto više u odnosu na 2002. godinu. Istra je popravila prošlogodišnji rezultat za sedam posto, Kvarner za šest, a Dalmacija za deset posto. </p>
<p>Stranci su uknjižili osampostotno povećanje broja noćenja, a domaći su u plusu od četiri posto, čime je zaustavljen višegodišnji negativni trend. Najbrojniji inozemni gosti bili su Nijemci, slijede Austrijanci, Slovenci i Česi. </p>
<p>Podaci Hrvatske turističke zajednice pokazuju da je u lipnju ove godine na Rivijeri registrirano 6.431.379 noćenja, odnosno 16 posto više nego lani.</p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Međunarodne pričuve HNB-a smanjene na 6,82 milijarde dolara</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke krajem lipnja ove godine iznosile su 6,822 milijarde dolara. Samo u lipnju razina pričuva smanjena je za 181,7 milijuna dolara, odnosno za 2,7 posto. Na to je djelomično utjecalo i jačanje dolara, koji je tijekom lipnja ojačao u odnosu na euro za oko tri posto.</p>
<p>Inače, međunarodne pričuve HNB-a krajem svibnja prvi su puta bile premašile iznos od sedam milijardi dolara. Ukupne bruto međunarodne pričuve HNB-a u prvih pet mjeseci porasle su za 1,1 milijardu dolara, odnosno za 19 posto. </p>
<p>Rast deviznih pričuva u prvih pet mjeseci djelomično je rezultat tečajnih kretanja, jer je u spomenutom razdoblju euro ojačao za 13,77 posto prema dolaru, što je dovelo do rasta pričuva iskazanog u dolarima. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HUP: Nužna veća povezanost regija</p>
<p>OSIJEK, 8. srpnja</p>
<p> - Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević istaknuo je, govoreći u utorak na gospodarskom skupu koji je održan u sklopu obilježavanja 10. obljetnice rada HUP-a, važnost regionalne suradnje. On je naglasio da Hrvatska u sklopu budućih reformi državne i lokalne uprave mora ostvariti puno bolje uvjete za regionalni razvoj. </p>
<p>Govoreći o zapostavljenosti regija, Ivančević je kazao da »treba prevladati granice koje su postavljene kroz općine, gradove i županije i koje stvaraju više teškoća i troškova, nego koristi za građane«. </p>
<p>Napomenuo je i da dodavši da bi drugi korak za rješavanje pitanja regionalne povezanosti bio da »regije budu kompetentne, brinu se o svojem razvoju i imaju mogućnost povezivanja na široj razini, dakle sa širom regijom, i da pritom vode glavnu ulogu, a ne čekaju poticaj iz centra«, zaključio je Ivančević. </p>
<p>S. Č. Divić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Peugeot pao unatoč rastu prodaje</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Vodeći europski indeksi u utorak su pali, ali gubici ipak nisu bili izraziti. Među gospodarskim vijestima ulagače je iznenadilo lipanjsko smanjenje broja nezaposlenih u Njemačkoj za 33.000, u usporedbi s rastom od oko 15.000 koliko su očekivali analitičari. Sezonski usklađena stopa nezaposlenosti također je pala sa svibanjskih 10,7 na 10,6 posto. </p>
<p>Frankfurtski indeks DAX do poslijepodneva je ipak pao 0,25 posto, na 3324,65 bodova. Pao je i londonski FTSE 100 - 0,17 posto, na 4068 bodova, a pariški CAC 40 se spustio 0,42 posto, na 3168,92 boda. Milanski MIB 30 je pao 0,08 posto, na 25.393, no indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 prošao je nešto lošije - izgubio je 0,71 posto spustivši se na 2432,5 bodova. </p>
<p>U SAD-u su indeksi neposredno nakon otvaranja pali: Nasdaq Composite i Dow Jones Industrial Average su u prvih posla sata izgubili oko 0,2 posto. Dan ranije indeksi su slijedili skok europskih burzi, potaknut prije svega dionicama tehnološkog sektora. Nasdaq je tako porastao 3,5 posto, na 1721,25 bodova, najvišu razinu u posljednjih 14 mjeseci, a DJIA je dobio 1,6 posto dosegavši 9216,79 bodova. Tokyjski NIKKEI 225 u utorak je, pak, porastao 1,06 posto, na 9898,72. </p>
<p>Među znatnijim gubitnicima u utorak je u Europi bio Deutsche Telekom, čije su dionice pale 3,6 posto nakon što je njemačka razvojna banka Kreditanstalt für Wiederaufbau najavila emisiju dionica koje se mogu zamijeniti za njen udio u telekomu. France Telecom i BT su pali 1,4, odnosno 2,5 posto. </p>
<p>U automobilskom sektoru također je prevladavao negativan trend pa je i Peugeot pao oko 1 posto, unatoč rastu prodaje u prvom tromjesečju od 1,9 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Dogovore li se banke o »Lencu«, Vlada će morati odlučiti hoće li uložiti još 2,5 milijuna dolara </p>
<p>Situacija vezana uz pregovore vlasnika i vjerovnika »Viktora Lenca« nešto je bolja, no još nije postignut dogovor. Ipa, razgovori pokazuju da će kreditori moći naći rješenje za to brodogradilište, izjavio je potpredsjednik Vlade / Problemi postoje samo kod PBZ-a i Nove banke koje su »Lencu« izdale kratkoročne kredite pa imaju poteškoća s naplatom potraživanja. Zato ostaje sporno 2,5 milijuna dolara potrebnih za zatvaranje financijske konstrukcije o čemu će se morati izjasniti Vlada, istaknuo je Linić</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - »Situacija vezana uz pregovore vlasnika i vjerovnika 'Viktora Lenca' nešto je bolja, ali još nije postignut dogovor. No u ovom trenutku razgovori pokazuju da će kreditori moći naći rješenje za to brodogradilište«, istaknuo je u utorak u Saboru potpredsjdnik Vlade Slavko Linić nakon što su Klubovi zastupnika IDS-a, HSLS-a i HDZ-a zahtijevali od Vlade informaciju o tom poduzeću.</p>
<p> »Problemi postoje samo kod Privredne banke Zagreb i Nove banke koje su 'Lencu' izdale kratkoročne kredite pa imaju poteškoća u naplatom potraživanja. Zato ostaje sporno 2,5 milijuna dolara potrebnih za zatvaranje financijske konstrukcije o čemu će se morati izjasniti Vlada«, istaknuo je Linić.</p>
<p> Upozorivši da taj novac nemaju ni banke kreditori niti strani vlasnici, potpredsjednik Vlade naglasio je da se Vlada našla pred pitanjem može li ona uložiti tih 2,5 milijuna dolara kako bi se okončala drama u »Lencu«.</p>
<p>Objašnjavajući tijek pregovora u kojima, uz kreditore i vlasnike, sudjeluju predstavnici Vlade i HBOR-a, Linić je obavijestio zastupnike kako je dogovoreno da banke koje su kreditirale »Lenac« u iznosu od 23,7 milijuna dolara, pretvore te kredite u vlasničke udjele, te da 19,2 milijuna dolara kratkoročnih kredita pretvore u dugoročne, s petnaestogodišnjim rokom otplate i devetogodišnjim počekom. Banke bi trebale uložiti još 6,2 milijuna dolara. Pritom bi dosadašnji većinski vlasnik Zaccharello trebao imati 30 posto udjela u »Lencu«, mali dioničari 17 posto, a iostatak dionica podijelile bi banke kreditori.</p>
<p> Na taj način, naglasio je Linić, završila bi se druga faza investicija u tom brodogradilištu. Potpredsjednik Vlade podsjetio je da je ta velika investicija, gradnja novog doka za brodove veće od 300 metara, nove lokacije za preinake i objekata za off-shore poslovanje, zaustavljena zbog financijskih problema. </p>
<p>Linić je dodao kako se i na primjeru »Lenca« pokazuje da strani investitori nisu uvijek ozbiljni. Zaključio je da se financijskom konsolidacijom »Lenca« rješava između 100 i 110 milijuna dolara uloženih u to brodogradilište. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pokopan đakovačko-srijemski biskup u miru Ćiril Kos</p>
<p>ĐAKOVO, 8. srpnja</p>
<p> - Misom zadušnicom u đakovačkoj katedrali sv. Petra, koju je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić, u utorak popodne brojni vjernici, poštovatelji, poznanici, rodbina, prijatelji i suradnici oprostili su se od biskupa u miru Ćirila Kosa koji je u nedjelju umro u 84. godini.</p>
<p> »Sveti Otac izražava duboko suosjećanje i bol zbog smrti dragog i osobito cijenjenog biskupa, hrabrog učitelja vjere i revnog pastira Božjeg naroda, koji se isticao svojim hrabrim svjedočenjem za riječ Božju, čak i po cijenu tamnice, kao i svojim velikodušnim služenjem Crkvi i bližnjemu skoro punih šest desetljeća u posebno teškim vremenima.« To se, među ostalim, ističe u poruci Svetog Oca koju je pročitao apostolski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi. </p>
<p>»Plemeniti i dobri biskup Ćiril bijaše čovjek vjere, velikog pouzdanja u Boga i osvajajuće ljubavi i dobrote prema čovjeku«, rekao je mons. Bozanić ističući da je biskup Kos na osobit način, izdržavanjem komunističke zatvorske kazne u Osijeku i Staroj Gradiški, svjedočio da je spreman na požrtvovno i cjelovito služenje Evanđelju i čovjeku. </p>
<p>O životnom putu biskupa Kosa govorio je njegov nasljednik na stolici đakovačkih i srijemskih biskupa mons. Marin Srakić. »Njegov program bio je njegovo biskupsko geslo ljubavlju, poniznošću i jednostavnošću života«, izjavio je mons. Srakić, podsjetivši da je Kos bolna srca gledao kako Đakovačka i srijemska biskupija krvari tijekom Domovinskog rata, kada šest godina nije mogao pohoditi svoje vjernike u okupiranim područjima Biskupije.</p>
<p>Lijes s tijelom biskupa Kosa uz zvona katedrale prenesen je u kriptu gdje je položen u grobnicu đakovačkih biskupa. </p>
<p>Na posljednjem ispraćaju bili su, među ostalima, potpredsjednik Vlade i predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama Goran Granić, predstavnici slavonskih gradova i Županije, te saborski zastupnici. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pančić: Na popisu nestalih još su 1264 osobe, među kojima 488 branitelja</p>
<p>MARINCI, 8. srpnja</p>
<p> - Na mjesnom groblju u Marincima, nedaleko od Vukovara, postavljeno je spomen obilježje hrvatskim braniteljima i civilima ubijenim u srpskoj agresiji na to područje i okupaciji 1991. godine. </p>
<p>Spomen obilježje, koje su u Marincima u utorak otkrile majke poginulih hrvatskih branitelja Manda Pajić i Marija Mažar, rad je akademskoga kipara Slavomira Drinkovića. Ista takva obilježja postavljena su već na 25 mjesta masovnih grobnica u Hrvatskoj.</p>
<p>Otkrivanju Spomen obilježja nazočio je i ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić koji je podsjetio da je iz četiriju masovnih grobnica te pojedinačnih grobova u Marincima ekshumirano 46 žrtava. </p>
<p>»U Hrvatskoj je do danas otkriveno 136 masovnih i pojedinačnih grobnica iz kojih je ekshumirano 3398 posmrtnih ostataka. Identificirana je 2831 osoba, a neidentificirano 567«, istaknuo je Pančić. Dodao je kako su na popisu nestalih još 1264 osobe od kojih su 488 hrvatski branitelji.</p>
<p>Vijence su podno Spomen obilježja ratnim stradalnicima iz Marinaca položili stožerni brigadir Zvonko Peternel, zapovjednik 3. korpusa Hrvatske vojske i izaslanik predsjednika Republike, saborski zastupnik Marijan Maršić, predstavnici Vlade i lokalnih vlasti, te izaslanstvo Republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kajin: Ovaj zakon je bitan, ali Hrvatska trenutačno ima važnijih problema</p>
<p>Kosor: Žene su izvrgnute ruglu u javnom govoru, u televizijskim emisijama, reklamama pa i u Saboru; provesti i drugo čitanje, jer su mnoge odredbe nedorečene/ Opačić: Naši udžbenici puni su spolnih stereotipa/ Petir: Više žena završi fakultete i s pravom se pitamo gdje nestane ta rijeka sposobnih studentica/ Više klubova podržalo instituciju pravobranitelja za ravnopravnost spolova </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Svi saborski klubovi u utorak su podržali Konačni prijedlog zakona o ravnopravnosti spolova kojem je cilj garantiranje ustavne odredbe o ravnopravnosti žena i muškaraca. </p>
<p>Kako bi ona bila ostvarena, predviđa se definiranje spolnog uznemiravanja kao oblika diskriminacije za koju je moguće dobiti naknadu štete, a pri provođenju i planiranju bilo koje aktivnosti obavezno će biti vođenje rodno osvještene strategije. Kao stručno tijelo Vlade osnovalo bi se Povjerenstvo za ravnopravnost spolova. </p>
<p>Predstavljajući zakon, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović iznio je podatke da su žene, kojih je u stanovništvu Hrvatske 51 posto podzastupljene u strukturi zaposlenih. Među zaposlenima ih je tako 47 posto, među menadžerima šest posto, među saborskim zastupnicima 23 posto, dok je kod nezaposlenih udio žena 54,6 posto. Među nepismenima, muškaraca je 12.693, a žena 57.084.</p>
<p>U ime Kluba HDZ-a, Jadranka Kosor je predložila da se zakon raspravi i u drugom čitanju jer su mnoge njegove odredbe, kako je rekla, nedorečene, odnosno »nedopečene«. »Poslodavci često krše zakone kad žene kod zapošljavanja pitaju nedopuštena pitanja jesu li u braku, jesu li trudne, namjeravaju li imati djece, a mnoge trudnice dobivaju otkaz upravo u vrijeme trudnoće. Žene su izvrgnute ruglu u javnom govoru, u televizijskim emisijama, reklamama pa i u Saboru. U Vladi žena ima na kapaljku, a među pet potpredsjednika Sabora nema nijedne. U 95 posto slučajeva mediji u izvješćima s konferencija za novinare citiraju muškarce jer se valjda podsvjesno misli da će njihove riječi jače odjeknuti«, kazala je Kosor. </p>
<p>Željko Glavan (HSLS) upozorio je na dostupnost pornografskih sadržaja iako se time krši odredba o zabrani prikazivanja muškaraca i žena na uvredljiv način.</p>
<p>Milanka Opačić (SDP) predložila je uvođenje institucije pravobranitelja za ravnopravnost spolova. »Naši udžbenici puni su spolnih stereotipa pa se djeci usađuje da su žene stvorene za kuhinju, da budu majke, spremačice i ništa drugo, a da su muškarci ti koji zarađuju i brinu za obitelj«, rekla je Opačić i spomenula slučaj iz Krapine kad je gradonačelnik odbio jednu kandidaticu s obrazloženjem što je kao žena nepouzdana jer ima djecu. </p>
<p>»Iako je ovaj zakon bitan, Hrvatska trenutačno ima važnijih problema, poput onih u 'Viktoru Lencu'. Slažem se da je među nezaposlenima više žena, no nekima od njih možda je ideal biti kod kuće i brinuti se za djecu. Što kapital u Hrvatskoj bude dominantniji, spolna diskriminacija bit će veća jer će jedina mjera vrijednosti biti novac. Vijetnam ima više zastupnica u parlamentu od Austrije, no to ne znači da je vijetnamska demokracija naprednija od one u Austriji«, kazao je Damir Kajin (IDS), dodavši da broj zastupnica ne govori o stvarnom položaju žena u nekoj zemlji. </p>
<p>Osnivanje pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova podržala je i Vesna Škare-Ožbolt (DC) i Furio Radin u ime Kluba nacionalnih manjina.</p>
<p>»Kad postavljamo previše pitanja kažu da smo nametljive, ako očekujemo veću brigu za našu djecu onda smo sebične, kad se borimo za naša prava onda nismo ženstvene, kad se ne borimo onda smo slabe, a kad smo domaćice onda smo nezanimljive«, opisala je položaj žena Marijana Petir (HSS). »Više žena završi fakultete i s pravom se pitamo gdje nestane ta rijeka sposobnih studentica. </p>
<p>Ako pogledamo karikature političara, vidjet ćemo da portret muških političara nije od vrata na dolje, dok su ženini grudi, bokovi i noge omiljena tema šala«, kazala je Petir, predloživši da u zakon uđe zabrana spolne diskriminacije u školskim udžbenicima i visokom školstvu. </p>
<p>»Za mene pederi mogu pederirati, a federi federirati, no prioriteti ove vlasti trebali bi biti gospodarski problemi. No, umjesto da brine o seljacima pogođenim sušom, ona više brine o gay paradama i homoseksualcima«, rekao je Anto Kovačević, u ime kluba HSP-HKDU-a, kojeg se u raspravi često spominjalo zbog njegove svojedobne poruke Vesni Pusić da ju je Bog stvorio za madraca, a ne za mudraca. </p>
<p>»Svidjelo se to nekome ili ne, ali za opstanak ljudskog roda važnija je uloga žene, a mi biološke zakone ne možemo mijenjati«, kazao je Mladen Godek (Libra), podržavši uvođenje pravobranitelja za ravnopravnost spolova. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatski studiji neće povisiti školarinu za brucoše</p>
<p>Hrvatski studiji primaju 240 novih studenata, a prijavilo ih se oko 600 / Na Fakultetu političkih znanosti, koji ima 400 slobodnih mjesta, prijavila su se čak 1732 kandidata pa je uprava tog fakulteta angažirala zaštitare</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Gužve na fakultetima koji ovoga tjedna organiziraju prijamne ispite zabilježene su i u utorak, kada su prema broju kandidata prednjačili Fakultet političkih znanosti i Hrvatski studiji.</p>
<p>Hrvatski studiji ove su godine prvi put organizirali jedinstveni prijamni ispit za svih šest studijskih grupa. Tajnik Studija Marinko Šišak objasnio je da se prvi dio testa odnosio se na intelektualne sposobnosti kandidata, no taj dio donosi najmanje bodova i sličan je kao na Filozofskom fakultetu. Najveći broj bodova kandidati dobivaju na testu znanja, koji obuhvaća šest predmeta - hrvatski jezik i književnost, povijest, sociologiju, filozofiju, psihologiju i matematiku. »Unatoč negativnim reklamama koje su pratile Hrvatske studije, ove godine imamo čak 20 posto više kandidata za upis nego lani«, kaže tajnik Studija Marinko Šišak. Studiji primaju 240 novih studenata, a prijavilo ih se oko 600. </p>
<p>Najviše kandidata prijavljeno je na studije novinarstva, psihologije i povijesti. Kandidatima za upis bit će zanimljiva odluka uprave Hrvatskih studija da školarine za brucoše ne povećavaju, unatoč odluci ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flege. Umjesto mogućih 8000 kuna, godina studija stajat će na Hrvatskim studijima 5000 kuna.</p>
<p>Na Fakultetu političkih znanosti, koji ima 400 slobodnih mjesta, za upis su se prijavila čak 1732 kandidata. U utorak su prijamni ispiti organizirani u tri termina, a da bi organizacija prošla uz što manje problema, uprava Fakulteta unajmila je zaštitare.
»Nismo inovativni, zaštitare su prije nas već uveli neki fakulteti. Mi smo to učinili zbog čestih dojava o postavljenim bombama, ali i zbog provala. </p>
<p>Jednu smo provalu imali čak u dekanatu«, kaže prodekanica tog fakulteta Smiljana Leinert-Novosel, najavivši odlazak zaštitara čim završe prijamni ispiti.</p>
<p>Zaštitari, kako kaže Leinert-Novosel, ne pregledavaju ljude pri ulasku. Oni su tu radi prevencije, jer je riječ o vrlo maloj zgradi i u slučaju dojave o podmetnutoj bombi i evakuacije nastaje kaos, pojašnjavaju na Fakultetu političkih znanosti.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Moguća nova istraga o ubojstvu Mate Šabića</p>
<p>OSIJEK, 8. srpnja</p>
<p> - Politička kriza koja u Osječko-baranjskoj županiji traje od prošle godine eskalirala je istupom bivšeg župana i sadašnjeg vijećnika SDP-a Ladislava Bognara. Bognar je na konferenciji za novinare rekao da je list Glas Slavonije »sustavno objavljivao uvrede i neistine o njemu«, a prozvao je i Branimira Glavaša koji je, navodno, odgovoran za ubojstva u Osijeku ratne 1991. godine, i to prije svega za ubojstvo hrvatskog branitelja Mate Šabića. </p>
<p>Bognar je novinarima podijelio kopije pisma Vjenceslava Billa, u kojem stoji da je dvoje bliskih Glavaševih suradnika od njega zatražilo da »po njegovoj želji ubiju Šabića«. Uslijedile su brojne reakcije - Kramarića, Billa, Glavaša, članova Hvidre..., uz komentare i nagađanja hoće li se i kako odmotati klupko u vezi sa spornim događajima u Osijeku.</p>
<p>Potpredsjednik Sabora i SDP-a Mato Arlović je, komentirajući činjenicu da Skupština Osječko-baranjske županije djeluje bez oporbenih vijećnika i brojne izjave, za Vjesnik istaknuo da ga posebno zabrinjava »način na koji se pojedinci, uključeni u odnose između pozicije i opozicije, počinju prepucavati i obračunavati putem tiska«. Primijetivši da je Bognar iznio vrlo teške optužbe, Arlović kaže da se za ovaj istup »nije konzultirao sa stranačkim vodstvom SDP-a na razini Hrvatske«. Dodaje da vrh stranke o ovom slučaju još nije raspravljao, ali će u SDP-u pratiti razvoj situacije. Ako se dokaže da su Bognarove izjave točne, državna tijela provest će istragu i, ako bude potrebno, podići tužbe.</p>
<p>U telefonskom razgovoru s Vjenceslavom Billom doznali smo da je predstavke u kojima je navodio događaje iz 1991. godine slao na adrese predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i svih tajnih službi, kao i bivšem ministru obrane Jozi Radošu, koji je »senilan kad tvrdi da se ne sjeća ovog dokumenta«. Upozorio je da policija nije dobro provela istrage te dodao da su se »Glavaš, Vladimir Šeks i Petar Kljajić borili u podrumu, gdje bi vjerojatno dočekali i Slobu«.</p>
<p>Komentirajući Glavaševe riječi o sebi, odnosno njegove tvrdnje da je »osoba sumnjivih zdravstvenih sposobnosti«, Bill nam je rekao da je bio u popravnom domu kao dječak. Ustvrdio je da je Glavaš pridonio tome da oboli od PTSP-a, te da mu je govorio da »makne kriminalce oko sebe, ali oni su mu oni u to vrijeme trebali«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nastavljeno suđenje četvorici optuženih za ratni zločin protiv civila</p>
<p>OSIJEK, 8. srpnja</p>
<p> - Saslušanjem novih svjedoka, u utorak je na osječkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje četvorici mještana Popovca, optuženima da su od kolovoza 1991. do kraja 1996. godine u Baranji počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. </p>
<p>Podsjetimo, Stojana Pavlovića (60), Đuru Urukala (66), Branka Berberovića (43) i Milana Šarića (31), koji se nalaze u pritvoru osječkog Okružnog zatvora, optužnica tereti da su kao članovi Štaba tzv. teritorijalne obrane u Popovcu, nakon okupacije Baranje, donosili odluke na temelju kojih su mještani nesrpske nacionalnosti bili izvrgnuti sustavnom psihofizičkom zlostavljanju.</p>
<p> Svjedok Milan Kramar koji je Popovac napustio 27. prosinca 1991., objasnio je kako je iz tog baranjskog mjesta većina hrvatskih obitelji pobjegla još u kolovozu, nakon minobacačkih napada. Po njegovim riječima, do tada je u Popovcu živjelo oko 70 posto Hrvata.</p>
<p>«Imovinu koju su Hrvati ostavili u kućama, nakon njihova odlaska razgrabili bi domaći Srbi. Sjećam se da je prvooptuženi Pavlović došao u kuću Milice Galinec te joj rekao kako u svoju kuću mora primiti srpske izbjeglice iz zapadne Slavonije. Još joj je opsovao 'majku ustašku' nakon čega mu je ona rekla kako 'ona nije ustaša, ali da ispred sebe zato vidi četnika'», ispričao je Kramar. Ispričao je i kako je bio priveden u Štab na ispitivanje, gdje je vidio prvooptuženog Pavlovića. Međutim, »Pavlović ga nije ispitivao već je samo dobacio svojim 'kolegama' da ga je vidio na osnivačkoj skupštini HDZ-a«, rekao je svjedok.</p>
<p>Pavlovićev branitelj Stevan Doboš ustvrdio je kako je »svjedok zlonamjeran« te je na dio njegova iskaza vezanog za zbivanja u kući Milice Galinec stavio primjedbu.</p>
<p>Saslušan je i Slavko Jakopec, koji je cijelo vrijeme rata proveo u Popovcu. On je rekao kako zna da je Pavlović bio član Štaba tzv. Teritorijalne obrane, da je Urukalo odrađivao radnu obvezu, dok za drugu dvojicu optuženika ne zna što su radili. Istaknuvši kako mu je otac Andrija ubijen 8. travnja 1992. godine, Jakopec je naglasio kako je to učinio Goran Tulum, izbjeglica iz Grubišnog Polja, i to zbog odmazde. Naime, dva dana ranije, nakon akcije Hrvatske vojske, poginuli su neki članovi Štaba.</p>
<p>»Nakon ubojstva moga oca te Mije i Slavka Bana, Tulum je proveo u pritvoru tek šest mjeseci«, istaknuo je svjedok te dodao da je nakon toga pušten iz pritvora i nikada nije kazneno odgovarao. Suđenje se nastvlja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Napredak u ključnim zakonima, provedba spora</p>
<p>Program povratka bit će u žarištu OESS-a / Pozitivno ocijenjen Račanov poziv izbjeglicama da se vrate / Nisu zamijećeni veći učinci reforme pravosuđa / Suradnja s Haagom ključni uvjet u naporima Hrvatske da se priključi euroatlantskim integracijama</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - »Izvješće o napretku Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obveza OESS-ove misije pozitivnije je nego prijašnje zbog napretka na zakonodavnom području. No, Hrvatska se mora usredotočiti na provedbu prihvaćenih zakona koja je spora i nepotpuna«, rekao je voditelj OESS-ove misije Peter Semneby na konferenciji za novinare u utorak. U većini područja koja prati Misija, primjećuje se da je povećana odlučnost Vlade u usporedbi s prijašnjim razdobljem, izjavio je Semneby. Novo izvješće odnosi se na razdoblje od studenog 2002. do lipnja 2003., a u cijelosti će biti objavljeno u četvrtak. Velik utjecaj na rad Misije i njezine odnose s Vladom ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te hrvatska kandidatura za članstvo u EU.</p>
<p>Glavna briga OESS-ove misije i dalje je povratak izbjeglica. Semneby je kazao da je postignut napredak u zakonodavstvu i upravnom okviru. Međutim nije zamijećeno da se ubrzava povrat zaposjednutih kuća i stanova, što je u znatnoj mjeri posljedica politike »koja se odražava na primjenjive zakonske propise«. Napori Vlade u obnovi imovine pozitivno su ocijenjeni, a povećan je i broj korisnika srpske nacionalnosti koji dobivaju pomoć. Semneby je rekao kako je važno što su vlasti prepoznale da je potrebno riješiti stambeno pitanje bivših nositelja stanarskog prava. Napomenuo je da će se sljedećih šest mjeseci provedba programa povratka biti u žarištu OESS-ove misije, a poziv premijera Ivice Račana da se izbjeglice vrate ocijenio je kao »važan događaj«.</p>
<p> Semneby je dodao je da je financijski teret povratka uglavnom na hrvatskim vlastima, a na stvaranje uvjeta za povratak ne smije se gledati samo kao na ispunjenje zahtjeva EU, nego to treba biti strateški cilj Vlade. </p>
<p>Pitanja nacionalnih manjina usko su vezana uz pitanje povratka s obzirom da većina manjinske populacije živi izvan Hrvatske. Prava manjina osnažena su usvajanjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Djelomično je proveden zahtjev za postavljanjem dodatnih zastupnika manjina u izabrana lokalna i regionalna vijeća te za održavanjem izbora za nova vijeća.</p>
<p>Neka važna pitanja nacionalnih manjina - njihov udio u državnoj upravi i pravosuđu - još nisu riješena. </p>
<p>Iz programa reforme pravosuđa prihvaćene lani u studenom, djelomično je ostvareno zapošljavanje dodatnih sudaca, no nisu zamijećeni veći učinci reforme. Sudske postupke i dalje karakteriziraju »prekomjerni zastoji i neizvršavanje pravomoćnih presuda«.</p>
<p> Vlada je pripremila nekoliko zakonskih prijedloga za reformu pravosuđa, ali je zakonodavnog djelovanja bilo malo. Semneby je kazao da su za pravosuđe nužni obrazovni programi.</p>
<p>Suđenja za ratne zločine ne prolaze bez poteškoća, ali se ulažu »znatni napori u pregledavanju upitnih optužbi i u omogućavanju domaćem pravosuđu da procesuira ratne zločine«. Tehnička je suradnja s Haaškim sudom poboljšana, ali neuhićenje generala Ante Gotovine i dalje zabrinjava glavnu tužiteljicu.</p>
<p> Semneby je napomenuo da je suradnja s Haagom ključni uvjet u naporima Hrvatske da se priključi euroatlantskim integracijama.</p>
<p>Prihvaćanjem novog zakona o HRT-u ostvaren je napredak u zakonodavstvu o medijima. Postupak imenovanja regulatornog tijela HRT-a zamijećen je kao mogući problem, a osnivanje Vijeća HRT-a odgođeno je u Saboru. HTV se »u biti« oslobodio političkog pritiska, ali nedovoljno pozornosti posvećuje temama poput povratka izbjeglica i manjinskim pravima. Politički pritisci lokalnih političara smatraju se posljedicom netransparentnosti u vlasništvu nad medijima, a pristrano izvješćivanje na lokalnoj razini o povratku izbjeglica ponegdje štetno utječe na pomirbu, smatraju u OESS-u. Semneby je upozorio da je potrebno prihvatiti zakon o dostupnosti informacija. </p>
<p>Napredak u reformi policije uočljiv je iz provedbe programa policije u zajednici i novih programa Policijske akademije. Potrebno je ojačati manjinsku zastupljenost u policiji u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. </p>
<p>Većina nevladinih organizacija (NVO) suočava se s ozbiljnim financijskim izazovima i slabom organizacijskom potporom. Vlada je pokrenula »okvir za pružanje potpore NVO-ima ne bi li ostvarila pažljivije ciljane projekte i njihovu provedbu diljem zemlje«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska treba odgovoriti na četiri tisuće pitanja u roku od tri mjeseca </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije, Romano Prodi sastat će se tijekom boravka u Zagrebu u četvrtak s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, premijerom Ivicom Račanom te s oporbenim čelnicima. </p>
<p> Kako se doznaje u utorak u Banskim dvorima, s Prodijem bi trebali razgovarati i čelnici oporbe - predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, te predsjednik DC-a Mate Granić. Nije sigurno da će čelnik Komisije sastati s predsjednikom HSP-a Antom Đapićem i predsjednikom HB-a Ivićem Pašalićem. </p>
<p>Najavljen je i Prodijev susret s Vesnom Pusić, čelnicom HNS-a, te s predsjednikom saborskog kluba manjina Furiom Radinom.</p>
<p>Prodi donosi i upitnik s oko četiri tisuće pitanja koji ispunjavaju sve države potencijalni kandidati za EU, Pitanja se odnose na razna područja - od poljoprivrede do infrastrukture, pravosuđa, političkog sustava, zaštite okoliša.... No, u Vladi naglašavaju da će hrvatsku valorizaciju pred Europskom komisijom uvelike određivati politička pitanja, odnosno, ispunjava li Hrvatska političke uvjete za ulazak u Uniju.</p>
<p> Poznati su politički kriteriji koje Hrvatska mora ispuniti, a to su suradnja s Haagom, povratak izbjeglica i regionalna suradnja. Komisija će posebnu pozornost posvetiti provedbi Ustavnog zakona o pravima manjina, kao i na medijima, odnosno provedbi Zakona o HRT-u. </p>
<p>Jedna od važnih poruka koju bi Prodi mogao uputiti jest zahtjev da se Hrvatska koncentrira na ispunjenje svega što EU očekuje, bez obzira na unutarnjopolitičke prilike. Odnosno, izbori ne smiju i ne mogu biti alibi za neispunjavanje uvjeta Unije, s obzirom da o ispunjavanju tih uvjeta ovisi status zemlje. </p>
<p>Zagreb očekuje da bi Hrvatska mogla postati službenim kandidatom do lipnja iduće godina, a na pitanja koje donosi Prodi hrvatska bi administracija trebala odgovoriti u roku od tri mjeseca. Kako se doznaje, teško da će taj rok koji nije obvezujući, biti produljen usprkos ljetnim praznicima. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nezaposlenost dosegnula razinu iz 1999. i dalje pada </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - »Potkraj lipnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 319.700 nezaposlenih osoba, što je 11.182 manje nego u svibnju te 65.325 manje nego u lipnju prošle godine«, rekla je ravvnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p> Lipanj je i mjesec u kojem smo gotovo dosegnuli broj nezaposlenih iz 1999. kada ih je bilo oko 312 tisuća. U lipnju su iz evidencije Zavoda brisane 24.773 osobe, među njima 14.437 onih koji su se zaposlili. Nastavlja se i trend smanjenog priljeva novih osoba na evidenciju. U lipnju ih je bilo 13.591. </p>
<p>Smanjio se udio onih koji na Zavod dolaze zato što su ostali bez posla, a povećava udio onih koji prije toga nisu uopće radili. Iako se to može tumačiti kao odgovor na povećanje ponude radnih mjesta, činjenica je da se već mjesecima bilježi velik broj osoba koje se s evidencije Zavoda brišu zbog nejavljanja. </p>
<p>Od siječnja do lipnja takvih je bilo čak 40.122, odnosno 27,8 posto od ukupnog broja osoba brisanih s evidencije.</p>
<p>»Riječ je o trendu koji zovemo efektom obeshrabrenog radnika, koji određeno vrijeme nakon što se prijavio na Zavod odustaje od takvog načina potrage za poslom jer ga u međuvremenu nije dobio. Da bismo otvorili dovoljno radnih mjesta za sve njih, trebalo bi barem nekoliko godina«, rekla je Crnković-Pozaić te dodala kako to znači da evidencija Zavoda o nezaposlenosti nije jedina koja svjedoči o tom trendu u zemlji.</p>
<p> Mnogo je onih koji posao traže samostalno, ili putem privatnih posrednika. Stoga će Zavod u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO), uspoređujući svoje podatke s evidencijom osiguranika, uskoro početi pratiti koliki je stvaran utjecaj Zavoda na tržištu rada. »Procjenjujemo da u ovom trenutku pokrivamo oko 50 posto tržišta rada, dok je u svijetu uobičajeno da državni zavodi posreduju tek za 30 posto novozaposlenih«, rekla je ravnateljica Zavoda.</p>
<p> Kako su u medijima učestali tekstovi o tome da se nezaposlenost smanjuje prije svega zbog zakonskih promjena i brisanja dijela nezaposlenih (zato što zarađuju više od mjesečne naknade za nezaposlenost, ili zato što se ne javljaju redovno u Zavod), Crnković-Pozaić istaknula je kako su procjene pokazale da to nije tako. </p>
<p>»I da nismo promijenili definiciju nezaposlenosti, broj nezaposlenih svejedno bi se smanjivao. To, doduše, ne bi bili takvi odnosi, no trendovi bi bili približno isti«, rekla je ravnateljica Crnković-Pozaić. </p>
<p>Kad se, naime, sadašnjem broju nezaposlenih pribroje oni koji su brisani iz evidencije zbog nepoštivanja zakona, te oni koji su sada u evidenciji tražitelja posla, proizlazi da bi danas bilo oko 335 tisuća nezaposlenih. </p>
<p> Inače, smanjenje nezaposlenosti bilježi se u svim županijama, a pritom prednjače Istarska i Ličko-senjska županija. Općenito, zapošljavanje je češće u turističkim područjima - Splitu, Rijeci, Dubrovniku, Istri, Šibeniku i Zadru. Veći udio zapošljavanja od novoprijavljenih u lipnju su imali i Zagrebačka županija, Koprivnica, Požega te Gospić.</p>
<p> Na porast zaposlenosti u lipnju najviše su utjecali poslovi u hotelima i restoranima, te trgovini, dok je porastu nezaposlenosti najviše pridonijela industrija. I u tom segmentu, međutim, ima razlika: dok je u proizvodnji hrane i pića te metala više novozaposlenih nego novoprijavljenih u Zavodu ili onih koji su ostali bez posla, u kožarskoj industriji i u proizvodnji odjeće i tekstila situacija je obrnuta. U tim je granama, naime, više onih koji su nezaposleni nego što ih se zapošljava.</p>
<p>I stopa registrirane nezaposlenosti je u padu: u ožujku smo imali 21 posto nezaposlenih, a u svibnju 19,6 posto. Istodobno, stalno raste broj zaposlenih.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predizborna opomena strankama </p>
<p>Dok zastupnici budu glasovali, sindikalisti će ispred zgrade Sabora odglumiti saborsku sjednicu na kojoj će »glasovati« protiv izmjena ZOR-a i izglasovati nepovjerenje zastupnicima ako prihvate smanjenje radničkih prava </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Oko 500 povjerenika Nezavisnih hrvatskih sindikata, Udruge radničkih sindikata i Hrvatske udruge sindikata u srijedu će prosvjedovati na Markovu trgu protiv izmjena Zakona o radu. Dok zastupnici budu glasovali, sindikalisti će ispred zgrade Sabora odglumiti saborsku sjednicu.</p>
<p>Sindikati su odustali od masovnog prosvjeda koji sada više nema smisla, istaknuli su u utorak na konferenciji za novinare čelnici triju središnjica. Na svom će saboru sindikalisti »glasovati« protiv izmjena ZOR-a i izglasovati nepovjerenje zastupnicima ako prihvate smanjenje radničkih prava. </p>
<p>Sindikalisti nisu novinarima htjeli otkriti tko će »glumiti« Zlatka Tomčića, ali je izvjesno da u prosvjednom dramoletu neće glumiti povjerenici SSSH i UNI-CRO. Ne zato što nemaju dobre glumce, već, kako je objasnio predsjednik SSSH Davor Jurić, »nema više mogućnosti utjecaja na zastupnike bilo kakvom akcijom«. Svih pet središnjica ipak je u utorak svim saborskim zastupnicima poslalo zajedničko pismo pozivajući ih da zatraže treće čitanje izmjena ZOR-a ili da prihvate sindikalne amandmane. Uoči sjednice dijelit će i zajednički letak uz poziv zastupnicima da glasuju prema svojoj savjesti, a ne prema stranačkoj stezi. </p>
<p> »Prosvjed je predizborna opomena zastupnicima i političkim strankama da će im, ako izglasuju smanjenje radničkih prava, radnici znati uskratiti svoj glas na izborima«, istaknuo je čelnik URSH-a Boris Kunst. »Kažu da je Sabor kokošinjac. U srijedu će se vidjeti jesu li, poslije puno kokodakanja, jaja ispravna ili su mućci«, dodao je Kunst poručujući zastupnicima da u srijedu polažu i ispit moralnosti. Čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak apelirao je na zastupnike da kao narodni predstavnici uvaže stav onih koji su ih izabrali. »Sindikalni referendum pokazao je da radnici nisu zadovoljni izmjenama ZOR-a, a zastupnici trebaju sami, a ne njihovi stranački vrhovi, odlučiti hoće li dići ruku za manja prava radnika«, rekao je. »Saborski zastupnici pretvorili su se u klonove predsjednika stranaka i stranačkih politika. Tako klonirani bez pogovora dižu ruke za Vladine zamisli kad god je to potrebno, a ne služe narodu koji ih izabrao«, smatra čelnik NHS-a Krešimir Sever. »Imate li i zrnce savjesti iz vremena predizbornih obećanja, glasovat ćete kontra stranačke stege«, poručio je Sever zastupnicima.</p>
<p>Davoru Juriću za odvojeni život godišnja naknada od 70 tisuća kuna!</p>
<p> »Nije točno da za odvojeni život godišnje primam sto tisuća kuna naknade. Dobivam 70 tisuća kuna«, komentirao je za Vjesnik predsjednik SSSH Davor Jurić optužbu Sindikata tekstila da je on, u vrijeme dok ta središnjica financijski tone, umjetno povećao plaću. Zakonski je ta isplata čista, ali je moralno upitna. Jurić je prijavljen u Omišlju na Krku, a s obitelji živi u Zagrebu kao podstanar. Za odvojeni život od samoga sebe na Krku i za putne troškove obitelji koja je u Zagrebu uz redovnu plaću mjesečno kešira još oko šest tisuća kuna. »Kako to da primate naknadu za odvojeni život kad vam je supruga u Zagrebu?«, pitali smo. »Moja supruga je tu, jer ja to želim. To je moja privatna stvar. Ja vas ne pitam gdje je vaš muž!«, odbrusio je Jurić odjurivši kao »furija«. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Martino: Italija podupire ulazak Hrvatske u EU i NATO </p>
<p>»Budući da Hrvatska provodi unutarnje reforme kako bi se približila upravo tim asocijacijama, važno nam je da Italija na najbolji način prepozna i vrednuje procese koji se ovdje događaju«, naglasila je ministrica obrane Željka Antunović/ Postoje velike mogućnosti zajedničkog sudjelovanja Hrvatske i Italije u mirovnoj misiji na Kosovu </p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - »Talijanska vlada smatra Hrvatsku prirodnim kandidatom za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u«, istaknuo je talijanski ministar obrane Antonio Martino koji je, na poziv ministrice obrane Željke Antunović, u utorak boravio u Hrvatskoj. </p>
<p> Martino je nakon sastanka s premijerom Ivicom Račanom i ministricom obrane Željkom Antunović izjavio da talijanska vlada u potpunosti podupire hrvatska nastojanja za ulazak u EU i NATO. Objasnio je da njegov posjet Zagrebu, uz izraze prijateljstva, znači i jasnu potvrdu takve politike talijanske vlade. »Kao što je u više navrata isticao premijer Silvio Berlusconi, Europa mora biti otvorena a ne introvertna organizacija koja diže zidove i ne prima nove članice«, naglasio je. </p>
<p>Ministrica Antunović podsjetila je da je Italija jedina naša susjeda koja je i članica NATO-a i članica Europske unije. »Budući da Hrvatska provodi unutarnje reforme kako bi se približila upravo tim asocijacijama, važno nam je da Italija na najbolji način prepozna i vrednuje procese koji se ovdje događaju«, izjavila je ministrica obrane. </p>
<p>Kao prioritet suradnje dviju zemalja na obrambenom području, posebno je istaknula zajednički interes na Jadranskom moru, mornaričku suradnju, ali i zajedničke aktivnosti u stabilizaciji jugoistoka Europe. Naime, postoje velike mogućnosti da Hrvatska i Italija zajednički sudjeluju u mirovnoj misiji na Kosovu, iako o tome slijede konkretniji dogovori. </p>
<p>Naglašavajući da Hrvatska i Italija dijele zajedničko Jadransko more, Željka Antunović kazala je kako je interes da se ono sačuva od devastacija i zloporaba. »To možemo postići u sklopu zajedničkih vježbi i poboljšanim djelovanjem u specifičnim i incidentnim situacijama«, istaknula je. </p>
<p> Na području mornaričke suradnje za Hrvatsku je vrlo zanimljiva mogućnost korištenja talijanskog obrazovnog sustava, jer vlastiti tek gradimo.</p>
<p> Prema ministričinim riječima, dvije su zemlje na različitim pozicijama kad se govori o opremanju mornarica. Dok HRM tek dugoročno planira modernizaciju, talijanska strana, uz mornaričke, već sad raspolaže i drugim kapacitetima koje Hrvatska tek namjerava razvijati. U pripremi je projekt Hrvatske obalne straže koji bi trebao upotpuniti i poboljšati nadzor Jadranskog mora. </p>
<p> Martino se sastao i s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem te s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.</p>
<p>Hrvatska ulazi u multinacionalnu brigadu Kvadrilaterale </p>
<p>Na upit je li s talijanskim kolegom razgovarala o skorom uključivanju Hrvatske u multinacionalnu brigadu Kvadrilaterale, ministrica obrane Željka Antunović odgovorila je da su o tome već postignuti dogovori prilikom nedavnog posjeta načelnika talijanske vojske Hrvatskoj. »Prema zadnjim informacijama, Hrvatska bi već ove godine mogla ući u zajedničku multinacionalnu brigadu, a kao ministrica obrane mogu reći da smo već sad spremni za to«, izjavila je Željka Antunović. Potkraj prošle godine intenzivirani su razgovori o ulasku pripadnika Hrvatske vojske u multinacionalnu brigadu Kvadrilaterale. Kako neslužbeno saznajemo, konačna odluka o tome očekuje se potkraj listopada. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kos: Vidović i Picula vozili u nedopuštenom smjeru zbog sastanaka u Vladi i Saboru</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - »Ministri Davorko Vidović i Tonino Picula, u povodu teksta u Večernjem listu, obrazložili su da su na vožnju nedopuštenim smjerom Frankopanskom ulicom u Zagrebu bili prisiljeni zbog sastanaka u Vladi i Saboru«, izjavila je u utorak predstojnica Vladina ureda za osnose s javnošću Sanja Kos.</p>
<p> Večernji list objavio je u ponedjeljak da su se ti članovi Vlade, ali i neki saborski zastupnici vozili u nedopuštenom smjeru Frankopanskom, koja je otvorena za promet od sjevera prema jugu. </p>
<p>Sanja Kos dodaje da je tog dana kad se to dogodilo promet u gradskom središtu bio otežan zbog dolaska turskog predsjednika na Gornji grad. Prema njezinim riječima, ministar obnove i graditeljstva Radimir Čačić, kojeg je Večernji list također naveo, napominje da se nigdje u napisu u tim dnevnim novinama ne spominje konkretan slučaj u kojem bi on bio zatečen u prekršaju pa mu je stoga nejasno zašto je tekst ilustriran njegovom fotografijom.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Državno odvjetništvo traži stečaj Croatia busa</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Državno odvjetništvo zatražilo je utorak od Trgovačkoga suda da pokrene stečajni postupak u poduzeću Croatia bus zbog nepodmirenog komunalnog duga trgovačkim poduzećima u vlasništvu grada. Račun poduzeća blokiran je na zahtjev Gradskog poglavarstva početkom travnja zbog duga od 5,9 milijuna kuna. Iako je nakon brojnih zahtjeva direktora Croatia busa Trpimira Sulića da se reprogramiraju potraživanja, Poglavarstvo potkraj svibnja odobrilo obročnu otplatu duga, gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić do danas nije potpisala taj dokument.</p>
<p> Njezin potpis na dokumentu kojim bi se tvrtka obvezala otplatiti dug u roku od pet godina, izostao je na zahtjev Državnoga odvjetništva koje je izrazilo sumnju u solventnost poduzeća te upozorilo na nepravilnosti u ugovoru o prodaji gradskog zemljišta, sklopljenom 2001. između Grada Zagreba i Croatia busa. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bandićevo stanje stabilno</p>
<p>ZAGREB, 8. srpnja</p>
<p> - Zdravstveno stanje zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića stabilno je, no on je i dalje u kritičnoj fazi zbog poremećaja nastalog u moždanom deblu. Pomoću lijekova liječnici i dalje pokušavaju opustiti krvnu žilu u kojoj je došlo do začepljenja, kako bi se osigurao dotok krvi u sve dijelove mozga. </p>
<p> No, liječnici još ne mogu prognozirati konačan ishod. Zagrebački dogradonačelnik i dalje je na Odjelu intenzivne skrbi Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb, saznaje Vjesnik u utorak. </p>
<p>A na to da je Bandićevo zdravstveno stanje izrazito teško, ukazuje i informacija iz kruga njegovih bliskih prijatelja o tome da je izmijenjen način pisanja izvješća liječničkog konzilija. </p>
<p> Ta izvješća isprva su, naime, zajednički potpisivali ravnatelj KBC-a i predstojnik Klinike za neurokirurgiju prof. dr. Josip Paladino te pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar. Od ponedjeljka to čini samo prof. dr. Paladino. Kako Vjesnik saznaje iz izvora bliskih vrhu SDP-a, Šostaru je to pravo oduzeto jer su izvješća liječničkog konzilija s njegovim potpisom bila »preoptimistična i u suprotnosti sa stvarnim zdravstvenim stanjem zagrebačkog dogradonačelnika, što je potaknulo razne spekulacije«.</p>
<p> Bandić bi u srijedu, odluče li tako njegovi liječnici, s jedinice intenzivne skrbi mogao biti premješten na odjel Klinike za neurologiju KBC Zagreb.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030709].
|
