NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030509].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 213795 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»U iduće tri godine '3. maj' bi trebao stati na vlastite noge«</p>
<p>Prema Rukavininim riječima, brodogradilište u iduće tri godine namjerava smanjiti troškove poslovanja za 30 posto, a produktivnosti povećati za 35 posto / U knjizi narudžbi »3. maj« sad ima devet brodova, a da bi imao stabilnu poslovnu situaciju treba mu 12 do 14 brodova, s tim da godišnje isporuči pet brodova</p>
<p>RIJEKA, 8. svibnja</p>
<p> – Vladina odluka od 30. travnja, da riječkom brodogradilištu »3. maj« odobri državna jamstva za dugoročni kredit od 45 milijuna dolara, kredit za restrukturiranje od 16,3 milijuna eura te kredite za tekuće održavanje 22 milijuna dolara i za gradnju dvaju broda za »Uljanik plovidbu« u visini 55 milijuna dolara, spasila je taj škver od sigurne propasti. U kakvoj je situaciji ne tako davno »3. maj« bio najbolje svjedoči podatak da je dnevno proizvodio i do 80.000 dolara gubitka! </p>
<p>Pristizanje novca omogućit će normalizaciju poslovanja, a prema riječima predsjednika Uprave »3. maja« Gvozdena Rukavine, koji je na toj funkciji samo dva mjeseca, brodogradilište bi u iduće tri godine trebalo stati na vlastite noge, odnosno do tada namjeravaju smanjiti troškove poslovanja za 30 posto, a produktivnosti povećati za 35 posto. </p>
<p>Koliko to god ambiciozno zvučalo, Rukavina napominje da to nisu paušalne procjene nego da su realno snimljeni i tehnički i kadrovski potencijali brodogradilišta. Dosad je »3. maj« s isporukom brodova kasnio od 17 do 18 mjeseci jer nije imao novca za plaćanje repromaterijala dobavljačima. U ovom trenutku je u stanju brod isporučiti za 12 mjeseci (šest mjeseci izgradnje i šest opremanja broda), a cilj je da se u iduće tri godine rok isporuke spusti na osam mjeseci, kao u tehnološki najnaprednijim brodogradilištima. </p>
<p>U knjizi narudžbi »3. maj« sad ima devet brodova, a da bi imao stabilnu poslovnu situaciju treba mu 12 do 14 brodova, s tim da godišnje isporuči pet brodova. Prije 15-ak godina ovaj je riječki škver u knjizi narudžbi imao 18 do 20 brodova godišnje, a isporučivao je šest. Doduše, tada je u »3. maju« bilo oko 7000 stalno zaposlenih. </p>
<p>Ovo je brodogradilište u svijetu poznato po kvalitetnoj gradnji zbog čega su se, unatoč velikom kašnjenju u isporuci, strani brodovlasnici ipak odlučivali za gradnju u Rijeci, čak i tijekom Domovinskog rata. Rukavina vjeruje da Hrvatska može biti uspješna u brodogradnji, jer ima kadrovski potencijal, a tome je najbolji dokaz pulski »Uljanik«, čijim će stopama najvjerojatnije krenuti i druga naša brodogradilišta, koja se nešto sporije konsolidiraju. Rukavina napominje da su dosadašnje slabosti naše brodogradnje bile više rezultat objektivnih nego subjektivnih teškoća. </p>
<p>Da bi »3. maj« ubuduće uspješno poslovao trebao bi, umjesto sadašnjih 70 do 80 milijuna dolara godišnje, prihodovati 150 milijuna dolara. Zbog pada vrijednosti dolara od 17 posto brodogradilišta će pretrpjeti znatne gubitke, s obzirom na to da su brodovi ugovarani u dolarima. Tako ispada da hrvatska brodogradilišta, i ne samo hrvatska, na pet izgrađenih brodova jedan naprave besplatno. Usto, napominje Rukavina, cijena čelika na svjetskom je tržištu »preko noći« porasla za 30 posto. »3. maj« trenutno ima 2200 stalno zaposlenih i 1300 kooperanata, a stalno zaposleni primaju prosječno 3700 kuna plaće. To je iznos zbog kojeg mnogi brodograđevni radnici sad radije ostaju kod kuće ili idu u Italiju i Njemačku, kamo su krenuli trbuhom za kruhom početkom 90-ih godina, gdje ih u prosjeku plaćaju dva do tri puta više nego u Hrvatskoj. Vjeruje se da će, restrukturiranjem brodogradilišta, potreba za stranom radom snagom biti sve manja, posebice ako plaće budu rasle. </p>
<p>Kako su svojom imovinom za kredite dobivene putem državnih jamstava već garantirali i čelni ljudi »Viktora Lenca« i »Uljanika« Damir Vrhovnik i Karlo Radolović, Rukavina nam je rekao da će to učiniti i on, jer je tako predviđeno ugovorom. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hoće li se izvještajni sabor HDZ-a pretvoriti u izborni</p>
<p>Najveća vijest koja se čuje od samih HDZ-ovaca - ako je točna - jest ona koja govori da bi upravo na Osmom saboru, zahvaljujući izmjenama Statuta, za potpredsjednika stranke mogao biti izabran Miomir Žužul, čovjek iz najužeg Sanaderova kruga suradnika </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Godinu dana nakon Sedmog općeg sabora HDZ-a, na kojem je dr. Ivo Sanader potvrđen za predsjednika stranke, krajem lipnja u Zagrebu će se održati Osmi, izvještajni sabor. Na tom bi saboru, kako mu i ime govori, predsjednik Sanader trebao podnijeti izvještaj o radu stranke u prošlih godinu i dva mjeseca (Sedmi sabor je održan 21. travnja 2002.).</p>
<p>Na Sedmom je saboru bilo oko 2000 delegata iz svih stranačkih podružnica, no na Osmom se očekuje bitno različit broj, ali i struktura izaslanika, jer je stranačko vodstvo već raspustilo mnoštvo podružnica i gradskih ogranaka stranke. Grubom računicom dolazi se do toga da je raspuštanjem stranačkih podružnica vodstvo HDZ-a već eliminiralo oko 900 izaslanika koji su bili na Sedmom saboru.</p>
<p>No, problem je i u tome što u međuvremenu nisu održani unutarstranački izbori za nove izaslanike ili potvrđivanje starih, ali je predsjednik Sanader u nedjelju na sjednici Središnjeg odbora već najavio formiranje stranačkog povjerenstva za izbor izaslanika, pa se procjenjuje da bi ih na Osmom saboru moglo biti čak oko 4000! Sanaderovi oponenti kažu da će povjerenstvo za nove izaslanike ionako odabrati samo one članove koji iskazuju bespogovornu poslušnost stranačkom vodstvu. </p>
<p>U međuvremenu stranačka radna skupina pod vodstvom Vladimira Šeksa ionako već marljivo radi na izmjenama HDZ-ova statuta, kojim će biti uvedene i dodatne stegovne mjere, a iz samog se HDZ-a čuje da će tim izmjenama biti još ojačane ovlasti predsjednika stranke. </p>
<p>Uostalom, izaslanici će, već je poznato, aklamacijom jednostavno usvojiti izmjene Statuta kao gotovu stvar, jer je, uzimajući u obzir disciplinu koju je Sanader uveo u stranku, teško očekivati da bi se netko tome mogao suprotstaviti.</p>
<p>No, neki u HDZ-u tvrde da je Osmi sabor zapravo upitan po svom legalitetu. Zašto? Zbog činjenice da, dok se ne usvoji novi statut, Osmi sabor treba biti pripremljen prema starom statutu i propisnicima o izboru izaslanika. Iz HDZ-a se čuje da bi se, upravo zahvaljujući izmjenama Statuta, izvještajni sabor lako mogao pretvoriti u izborni. Uostalom, ako se na Osmom saboru donese bilo kakva odluka, osim izvještaja o radu stranke, već samim time taj sabor prestaje biti izvještajni. </p>
<p>A šuška se da su se u Sanaderovoj nemilosti već našli i neki drugi ljudi. Primjerice, vodstvo je bijesno na svog saborskog zastupnika Velimira Plešu, glavnog HDZ-ovca u Čakovcu, kojega okrivljuje da je najodgovorniji za to da na nedavnim izborima za gradsko vijeće Čakovca HDZ nije osvojio većinu, čime je prekinut niz HDZ-ovih uspjeha na lokalnoj razini. Stoga bi i u međimurskom HDZ-u moglo doći do izvjesnih pretumbacija.</p>
<p>No, svakako najveća vijest, ako je točna, a čuje se iz krugova samih HDZ-ovaca, jest ona koja govori da bi upravo na Osmom saboru, zahvaljujući izmjenama Statuta, za potpredsjednika stranke mogao biti izabran Miomir Žužul, čovjek iz najužeg Sanaderova kruga suradnika. </p>
<p>Valja, međutim, reći da dio HDZ-ova članstva, onog šutljivog koje i dalje slijedi politiku pokojnog predsjednika Tuđmana, ima i stanoviti zazor prema Žužulu (kojemu je navodno Sanader već namijenio mjesto ministra vanjskih poslova pobijedi li HDZ na izborima), čovjeku koji je godinama bio hrvatski veleposlanik u SAD-u za vrijeme HDZ-ovih vlada, smatrajući da Sanader i Žužul polako pretvaraju HDZ u stranku koja lobira za interese nekoliko američkih tvrtki, a ne štiti hrvatske nacionalne interese. Uostalom, upravo je Sanader najviše inzistirao na podršci SAD-u u napadu na Irak. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Potpora Centru za hrvatske studije u Sydneyu do 2014.</p>
<p>Ministarstvo znanosti i tehnologije, Hrvatska znanstvena zaklada iz Australije i Sveučilište Macquarie iz Sydneya potpisali su aneks već postojećeg ugovora o financiranju Centra za hrvatske studije, u kojemu se vrijeme financiranja proteže do 31. prosinca 2014. / Centar treba promatrati kao stožerno okupljalište naših ljudi u Australiji, kao mjesto širenja hrvatske kulture i utjecaja, kaže Franić</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Delegacije ministarstava znanosti i tehnologije, prosvjete i sporta te vanjskih poslova prisustvovale su nedavno proslavi 20. obljetnice Centra za hrvatske studije na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. Tom je prigodom potpisan i sporazum o financiranju Centra u idućih 10 godina. O kakvom je sporazumu riječ objasnio je jedan od potpisnika, zamjenik ministra znanosti dr. Zdenko Franić koji je, uz prorektoricu Zagrebačkog sveučilišta dr. Vlastu Vizek Vidović i dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Nevena Budaka, 10 dana boravio u Australiji.</p>
<p>– Riječ je o trojnom sporazumu između Ministarstva znanosti i tehnologije, Hrvatske znanstvene zaklade iz Australije i Sveučilišta Macquarie iz Sydneya o financiranju Centra za hrvatske studije. Potpisali smo aneks već postojećeg ugovora, u kojemu se vrijeme financiranja proteže do 31. prosinca 2014. godine. To je snažna politička poruka iz Hrvatske da će se, bez obzira koja politička opcija bude na vlasti u zemlji, nastaviti financiranje studiranja hrvatskog jezika i kulture na Sveučilištu Macquarie. </p>
<p> • O kojem je iznosu riječ? </p>
<p>– Iznos progresivno raste svake dvije godine. Za prve dvije godine predviđeno je po 72.500 australskih dolara, iduće dvije godine 79.750, potom 87.750, pa 95.500, da bi u 2013. i 2014. godini iznos bio po 105.000 dolara, ukupno 880.950 australskih dolara.</p>
<p> • Centar je financirala Hrvatska znanstvena zaklada u Australiji. To nije bilo dovoljno?</p>
<p>– Hrvatska znanstvena zaklada financirala je Centar do izbijanja rata u Hrvatskoj, kada su se promijenili prioriteti i pomoć Zaklade se usmjerila na druge pravce, od oružja do humanitarne pomoći. U tom trenutku uskočilo je kao sufinancijer Ministarstvo znanosti i tehnologije.</p>
<p> • Čime se bavi Centar i po čemu je važan za Hrvatsku, s obzirom na upravo potpisanu obvezu u njegovom 10-godišnjem financiranju?</p>
<p>– Hrvatski se jezik kao samostalan u Australiji počeo proučavati 1983., kada se u Hrvatskoj samo moglo sanjati da svoj jezik slobodno nazivamo hrvatskim. Centar je tada osnovan zahvaljujući neumornom lobiranju australskih Hrvata, ali i sluhu tamošnjih političara. Naime, u Australiji se iznimno cijeni multikulturalni identitet. Sretna je okolnost da su australski političari prepoznali lobiranje naših iseljenika te se na njihovom sveučilištu osnovao Centar za hrvatske studije. Po svom ustroju i predmetima koje proučava, ali i po rezultatima koje postiže – primjerice, svake godine na njega se upisuje sve više studenata, sada već više od stotinu – Centar je jedinstvena visokoškolska ustanova među svim ustanovama izvan Hrvatske.</p>
<p> • Mislite li da Centar za hrvatske studije ne bi mogao opstati bez ove donacije Ministarstva znanosti?</p>
<p>– Vjerojatno bi mogao funkcionirati, no sve teže i teže. Naime, u određenoj se mjeri izgubio entuzijazam, ne samo među Hrvatima u Australiji, nego i među ostalim manjinama. Primjerice, neki slavenski jezici, koji su se podučavali u Australiji, jednostavno su odumrli, čak je i francuski jezik u dosta velikoj krizi. Činjenica da hrvatski jezik prosperira je nešto zaista prekrasno. S druge stane, činjenica da Hrvatska sufinancira taj Centar jasno stavlja do znanja ne samo našoj zajednici u Australiji nego i lokalnim i federalnim političarima da je Hrvatska zainteresirana za svoju etničku zajednicu. Taj je signal ujedno jasno pokazao da cijeli projekt ima budućnost. </p>
<p> • Po čemu je Centar jedinstven?</p>
<p>– On poučava ne samo hrvatski jezik nego i hrvatsku kulturu i civilizaciju, hrvatsku literaturu i dramu, dakle, hrvatski jezik i kulturu u širem kontekstu.</p>
<p> • Kakvo je značenje Centra za hrvatske studije u širim akademskim krugovima Sydneya?</p>
<p>– Njegovo značenje nije samo u akademskim krugovima. Centar treba promatrati kao stožerno okupljalište naših ljudi u Australiji, kao mjesto širenja hrvatske kulture i utjecaja. </p>
<p> • Tko je ravnatelj Centra? </p>
<p>– Ravnatelj je prof. Luka Budak, koji s dr. Borisom Škvorcom čini dušu Centra za hrvatske studije. Od rektorice Sveučilišta Macquarie Di Yerbury dobili smo same pohvale o njihovom djelovanju na Sveučilištu. Oni naime izdaju i znanstveni časopis, za koji je rektorica Yerbury rekla da je to jedna od najsnažnijih publikacija na cijelom Sveučilištu. </p>
<p> • Prof. Luka Budak je u rodu dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nevenu Budaku?</p>
<p>– Da, oni su bratići.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pusić: Zbog Mesića neće biti nove zagrebačke krize</p>
<p>HNS-u ne pada na pamet štititi nekoga tko se fizički obračunava na radnom mjestu. Argumenti da bi druge stranke zaštitile i branile svog člana za mene nisu nikakvi argumenti, kaže Vesna Pusić</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Miljenko Mesić, pročelnik zagrebačkog Zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, ne uživa podršku svoje stranke. »HNS osuđuje njegovo necivilizacijsko ponašanje na radnom mjestu«, potvrdila je u četvrtak predsjednica HNS-a Vesna Pusić.</p>
<p>»HNS-u ne pada na pamet štititi nekoga tko se fizički obračunava na svom radnom mjestu. To nama nije prihvatljivo, iza takvog ponašanja nikad nećemo stati. A svi argumenti da bi druge stranke zaštitile i branile svog člana za mene nisu nikakvi argumenti. Jer, ako se zalažete kao građanska stranka za određene civilizacijske standarde, onda morate odrediti gdje prestaje prihvatljivost necivilizacijskog ponašanja. Stranka iza takvog ponašanja nikada neće stati«, komentirala je Vesna Pusić.</p>
<p>Dosad je bilo, kako je rekla, mnogo prilika za Mesićevu smjenu koju su tražili koalicijski partneri iz SDP-a. »No, zbog toga se neće dogoditi nova zagrebačka kriza«, kazala je dalje Vesna Pusić, aludirajući na razdoblje kad je zbog »Bandićeva pijanstva dva mjeseca grad gledao show«.</p>
<p>»Zbog toga što je HNS-ovac Mesić udario štapom po glavi Zdravka Mamića neće biti krize gradske vlasti«, kategorična je Pusić koja svom stranačkom kolegi dopušta da »zalupi vratima i odbije razgovor s Mamićem«. Ali, »fizički obračun je nedopustiv i stajat će ga pročelničkog mjesta«. Na mjestu člana Poglavarstva grada Zagreba zamijenit će ga najvjerojatnije Mislav Žagar, predsjednik gradske organizacije HNS-a.</p>
<p>U pozadini Mesićeve smjene a uz blagoslov njegove stranke nisu stranački interesi nego činjenica da je »Mesićevo ponašanje ispod civilizacijske razine HNS-a kao građanske stranke«, poručuje Vesna Pusić. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Glas Hrvatske« kreće 15. svibnja</p>
<p>Cjelodnevni radijski program namijenjen je Hrvatima izvan domovine, manjinama u Hrvatskoj i međunarodnoj javnosti / Napredak u praćenju manjina će možda smanjiti pritiske Vijeća Europe na Hrvatsku, kaže urednik »Glasa Hrvatske« i idejni začetnik tog projekta Domagoj Veršić</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – »Glas Hrvatske« cjelodnevni je program Hrvatskog radija (HR) čije je eksperimentalno emitiranje počelo 28. travnja u ponoć. Program će svečano biti pušten u rad 15. svibnja, na Dan HRT-a.</p>
<p>Urednik »Glasa Hrvatske« i idejni začetnik tog velikog projekta je Domagoj Veršić, nekadašnji urednik informativnog programa HR-a. Program je, kaže Veršić, namijenjen trima skupinama: Hrvatima izvan domovine, drugim manjinama u Hrvatskoj te međunarodnoj javnosti. »Eksperimentalni je dio bio potreban zbog usklađivanja i prilagodbi novim tehnologijama, jer je prvi put sve digitalizirano«, ističe Veršić i pojašnjava kako se sada sav materijal emitira sa servera. </p>
<p>Program se sastoji od izbora iz 230 sati koje inače dnevno emitiraju tri HR-ova programa i osam regionalnih centara. »Osim toga, proizvodimo i četiri do pet sati vlastitog programa«, kaže Veršić. Program ide šest puta dnevno na engleskom jeziku, jedan put na španjolskom te talijanskom i mađarskom. »Manjinski blok emisija digli smo na razinu međunarodnog programa, jer to nisu samo emisije za manjine u Hrvatskoj nego i za Hrvate koji žive u tim zemljama«, pojašnjava urednik »Glasa Hrvatske«.</p>
<p>Veršić je na projektu intenzivno radio dvije godine, lobirajući u Saboru i Vladi. Ističe da ni jedan političar, bez obzira na stranku, nije imao ništa protiv ovoga projekta, naprotiv, svi su rekli da ga treba podržati. Problem financiranja je riješen tako da je Vlada sufinancijer, jer projekt »promovira ono što je najkvalitetnije u Hrvatskoj, od politike, gospodarstva, kulture, znanosti i sporta«.</p>
<p>»Hrvati izvan domovine dobit će tako informacije o svim zbivanjima u zemlji, ako žele ulagati i slično, a manjine u Hrvatskoj dobit će svoja četiri sata tjedno, za razliku od dosadašnjeg sata i pol«, kaže Veršić. Urednik »Glasa Hrvatske« nada se da će napredak u praćenju manjina smanjiti pritiske Vijeća Europe na Hrvatsku« »Od Vlade smo dobili 10,3 milijuna kuna za ovu godinu za emitiranje cjelodnevnog programa«, navodi Veršić.</p>
<p>Cjelodnevni se program emitira na kratkom i srednjem valu te putem satelitskog signala, a bit će dostupan i na Internetu. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Jasenovac i Bleiburg bez političkih okova</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Jasenovačko i bleiburško stratište su punih pola stoljeća bili predmetom političke manipulacije u kojoj su žrtve bile važne samo u onoj mjeri u kojoj ih se moglo upregnuti u ideološko-politička kola.</p>
<p>Iako je komunistička Jugoslavija izgradila spomenik u Jasenovcu, a obilazak spomen-područja žrtvama ustaškog terora bio je uključen u programe mnogih škola, licitiranje brojem ubijenih je u javnom diskursu žrtve svodilo na puki povod za obračune političara i kvazipovjesničara. Dodatnu je negativnu dimenziju politička manipulacija jasenovačkim žrtvama dobivala u svjetlu činjenice da su službena politika i povijest naglašenim bavljenjem Jasenovcem sasvim očito pokušavale prikriti i službeno ignoriranje žrtava komunističkog poratnog terora.</p>
<p>Beiburg je desetljećima bio potpuno ignoriran u javnosti. O njemu su mlađe generacije mogle nešto doznati samo u obitelji, uz obveznu napomenu da o tome ne smiju govoriti izvan kuće. S padom komunizma i uspostavom hrvatske države Bleiburg je prestao biti tabu. Ali, nažalost, nije prestao biti predmetom političke manipulacije. Opet smo doživjeli neukusno licitiranje brojem ubijenih. Oni koji su o Bleiburgu najviše i najglasnije govorili, to su u pravilu činili kao da su bleiburške žrtve komunističkog terora svojom smrću ispisale ispričnicu krvnicima ustaških logora. Bleiburške žrtve su opet, kao svojedobno i jasenovačke, doživjele novo političko poniženje.</p>
<p>Je li konačno došlo vrijeme da se spomen na žrtve oslobodi ideoloških i političkih okova? Na simboličnoj razini gesta najviših državnih dužnosnika i poteza države vrlo smo blizu tome. Vlada je u četvrtak pokrenula postupak za otkup zemljišta na Bleiburškom polju kako bi se tamo uredilo spomen-područje i sagradio spomenik bleiburškim žrtvama. Premijer Ivica Račan već je obišao i Jasenovac i Bleiburg, a predsjednik Republike Stjepan Mesić prisustvovat će ovogodišnjoj komemoraciji jasenovačkim žrtvama (što nisu učinili ni komunist Josip Broz Tito ni njegov negdašnji suborac i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman).</p>
<p>To ne znači da će uskoro potpuno utihnuti pokušaji da se politički manipulira i poigrava žrtvama najvećih hrvatskih stratišta. Ali će, barem, ta besramna rabota izgubiti pokroviteljstvo službene politike. A to je na ovim prostorima jako važno, jer se upravo službena politika nemilice poigravala žrtvama iz povijesti uprežući ih u svoje aktualne ideološke zablude i dnevno-političke interese.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Opasno biranje smjera kaznene politike</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Jedna od najtežih uloga koju je Vlada na sebe preuzela odigrana je u četvrtak na sjednici kabineta. Račanova je vlada, šaljući Saboru konačnu verziju izmjena i dopuna Kaznenog zakona, zapravo dala do znanja kakvu kaznenu politiku namjerava voditi u budućnosti.</p>
<p>Jer pravna se struka podijelila između kazne od 20 godina zatvora, dugotrajne kazne robije i doživotnog zatvora. Nije jednoglasno prihvaćena ni taktika Ministarstva pravosuđa da se suci mogu disciplinirati kaznenim paragrafima.</p>
<p>Općenito, struka i predlagač zakona razišli su se u stupnju rigoroznosti kojim bi sustav ubuduće trebao nastupiti prema počiniteljima kaznenih djela. To je uobičajen proces u suvremenim državama. Vječna je dvojba u parlamentima odlučiti čemu dati prednost – kaznenoj prisili ili pravnoj zaštiti počinitelja.</p>
<p>Znaju to zastupnici engleskog, francuskog, njemačkog i talijanskog vrha zakonodavne vlasti. Stisne li država počinitelje visokim kaznama na drugoj strani (socijalnoj, političkoj, humanoj) pucaju šavovi, a osim u prvom trenutku, porast kaznenih djela (ili njihov pad) nastavlja se neovisno o agresivnosti sankcija.</p>
<p>Humanost prema počiniteljima kaznenih djela, koja se manifestira manjim kaznama, u prvom trenutku izaziva porast broja osuđenih za najteža kaznena djela, da bi se nakon nekog vremena taj broj »normalizirao« na uobičajenoj razini.</p>
<p>Ovoga trenutka čak i nije važno za koju se od mogućih kaznenih solucija Vlada odlučila. Znat će se to kad prvi primjerci zakonske konačne verzije dođu na zastupničke klupe. Vladu koja prihvaća oštrije sankcije pratit će fama da je prisilom htjela uvesti red u sustav koji je pod naletom sve novijih verzija kriminala.</p>
<p>Vlada koja će zadržati sadašnja rješenja i maksimalne zatvorske kazne do 20 godina bit će ocijenjena mlakom, »predizbornom administracijom« koja i na ovakvim pitanjima skuplja predizborne bodove.</p>
<p>Zapravo, što god na sjednici izabrala, Račanova je ekipa izabrala politički »opasno«, dobit će po glavi – ili zbog demonstriranja grubosti ili zbog oportunizma.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Benzin naš, ideje njihove</p>
<p>Jasno je, dakle, da Vlada i ono što je dobro napravila nije znala predstaviti kao svoj uspjeh. I ona je to, pet do 12, odlučila naučiti pa će se sada i time baviti. Čini mi se ipak da bi trebala potražiti pomoć stručnjaka a ne prepustiti se invenciji ministara koji će, siguran sam, unatoč ophrvanosti poslom, uvijek naći vremena da izlože i pokušaju provesti svoje originalne ideje o promidžbi rezultata svoga rada</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Ne znam kome je prvome palo na pamet da uz ceste postavi reklame za ceste kojima se Hrvatska vozi u Europu, ali to bi se marketinško kukavičje jaje moglo ovoj vladi nezgodno razbiti o glavu. Ideja je zbilja jako originalna: a kako ćemo preko granice nego cestom, po mogućnosti autocestom. Možda vlakom ili avionom? Zašto ne, dodajmo i njih na jumbo plakat. »U Europu autocestom, vlakom i zrakoplovom«. </p>
<p>Propagandni učinak ove akcije otprilike je jednak onome koji bi mogli postići proizvođači hladnjaka kad bi na svoje frižidere stavili naljepnicu »Duboko hladimo krasnu hranu koja će vas udebljati« ili proizvođači televizora s propagandnim sloganom »Na našim ekranima možete pratiti širenje SARS-a uživo«.</p>
<p>Priča je poznata. Čačićevo je ministarstvo uočilo da unatoč periodičnom pojavljivanju svog ministra, ponekad u društvu s premijerom, istina o nezadrživom napredovanju autocesta od Zagreba prema Splitu i Rijeci još nije dovoljno prodrla u javnost. Svako ministarstvo ima u svom proračunu dio novca predviđen za promidžbu. </p>
<p>Stoga je odlučeno da se uz ceste postave jumbo plakati na kojima piše »U Europu autocestom« i naruči snimanje dokumentarnog filma o gradnji autoceste Zagreb – Split u 12 nastavaka. Na televiziji će se emitirati reklamni spotovi o gradnji te autoceste. Čačićevo će ministarstvo ta kampanja stajati 1,2 milijuna kuna. U tom su ministarstvu uvjereni da je to što rade u redu, jer se ta autocesta dobro gradi unutar zadanih rokova, a javnost toga još nije dovoljno svjesna.</p>
<p>Poznato je da je Čačićevo ministarstvo najjači brand Račanove vlade pa se za njegove rezultate grebu i njegova stranka HNS, cijela Vlada i sam premijer.</p>
<p>Uopće nije sporno da se ceste dobro grade i da je to najvidljiviji rezultat koji je koalicija postigla otkako je 2000. godine došla na vlast. </p>
<p>Uopće nije sporno ni to da je Račanova vlada imala i drugih uspjeha o kojima se ne zna dovoljno jer ih nije znala predstaviti javnosti. U gospodarstvu je, primjerice, postignuta dobra stopa rasta, riješen je problem unutarnjih međusobnih dugovanja, devizne rezerve su dovoljne, ali se priča i piše jedino o prevelikoj zaduženosti zemlje jer je tu temu spretno lansirala oporba.</p>
<p>U vanjskoj politici se, nakon HDZ-ovske izolacije, Hrvatska ipak približava Europskoj uniji i NATO-u.</p>
<p>Jasno je, dakle, da Vlada i ono što je dobro napravila nije znala predstaviti kao svoj uspjeh. Ona to ne zna raditi, a ako u ovakvom koalicijskom sastavu želi imati određene izglede na skorim izborima, mora to brzo naučiti raditi. I ona je to, pet do 12, odlučila naučiti pa će se sada i time baviti. Međutim, je li rješenje slijediti Čačićev recept i primijeniti ga u svakom ministarstvu?</p>
<p>Odluči li se Vlada za takav pristup, a u četvrtak je o tome na zatvorenoj sjednici raspravljala, moramo biti spremni na svakojaka iznenađenja.</p>
<p>Vidim već, recimo, ministra zaštite okoliša Kovačevića kako ponosno pozira pokraj hrpe cigle i betona, jedinoga što je ostalo nakon rušenja neke bespravno sagrađene kuće.</p>
<p>Ili ministra Vlahušića kako ponosno stoji uz nasmijanog pacijenta a na jumbo plakatu piše: »Operacija je uspjela. Živ sam, a ni bolničku infekciju probao nisam«.</p>
<p>Ministar obrazovanja Strugar ostavio bi neizbrisiv dojam kad bi, okružen pučkoškolcima, znakovito prozborio: »Devetogodišnjim školovanjem učenici osnovnih škola dobivaju bonus godinu za odluku o tome što će dalje, u srednju školu ili na burzu«.</p>
<p>Ministar policije Lučin sigurno bi oduševio poklonike akcijskih filmova u spotu u kojem vodi operaciju hvatanja neke zločinačke organizacije i onda ih osobno u marici vozi u Remetinec.</p>
<p>Potom bi se pojavila ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović i onako uvjerljivo, kako ona to već zna, rekla: »Pravda je spora, ali dostižna. Barem za neke«.</p>
<p>Neslućene se, dakle, mogućnosti ukazuju Vladi ako se odluči za propagandu po resorima. Može se očekivati da će glasnogovornici u ministarstvima preuzeti istaknutu ulogu u takvim promidžbenim aktivnostima. Doprinos nekih od njih, ako se samo prisjetimo njihove dobre, brze i učinkovite suradnje s novinarima, sigurno bi bio nemjerljiv.</p>
<p>Čini mi se da bi Vlada trebala potražiti pomoć stručnjaka, a ne prepustiti se invenciji ministara koji će, siguran sam, unatoč ophrvanosti poslom, uvijek naći vremena da izlože i pokušaju provesti svoje originalne ideje o promidžbi rezultata svoga rada.</p>
<p>Stalo mi je da ova vlada, koja je ipak imala određenih uspjeha, uspije te uspjehe javnosti predstaviti na razumljiv način. Ne znam zašto, ali uvijek je meni neugodno kad netko drugi patetično deklamira, šmira na sceni ili ispada glup. Kad već Vlada troši novac nas poreznih obveznika da bi nam rekla što je postigla, lijepo je molim da to čini tako da nas ne iritira.</p>
<p>Bojim se, zbog sigurnosti u prometu, da nekome ne sine još i genijalna ideja da uslika Vladu na stubama Banskih dvora i onda je nalijepi na jumbo plakate uz ceste s natpisom: »U Europu s ovom vladom«.</p>
<p> Benzin naš, ideje njihove.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Nova« Europa želi što prije ostarjeti</p>
<p>Vrijeme tranzicije za većinu je »tranzicionaša« završeno. Pozvani su u punopravno članstvo Europske unije. Dakle, ako već nisu materijalno, formalno jesu jednakovrijedni kao i svi oni koji su nekada, bez razlike, bili zapad. Tako se nekadašnja zajednica elitnih pretvara (ili tranzicionira), logikom velikih brojeva, u uniju prosječnih</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Cijeli se ovaj tjedan u Hrvatskoj obilježava kao europski. U petak, 9. svibnja, obilježava se i Dan Europe. Europska je godina u znaku proširenja i nastavljanja kontinentalnog ujedinjavanja, započetog prije nešto više od pola stoljeća, kojem je cilj stvaranje zona mira, stabilnosti i slobodnog poslovanja. </p>
<p>Zapravo, ako se ima na umu europska povijest, cijeli je taj proces atipičan. Europa je prostor koji je tradicionalno težio razjedinjavanju i usitnjavanju, a ne ujedinjenju i okrupnjavanju. Taj prostor također nije težio rješavanju problema mirnim putem. Malo paradoksalno, ali jedno razdoblje europske povijesti u kojem se prilično masovno ubijalo naziva se renesansom. Povijest Europe dobrim je dijelom historijat netolerancije i nepoštivanja drugoga i drukčijega. Cijeli je kontinent trebao pasti na dno (iako se, naravno, uvijek može niže) pa da se praksa konačno počne mijenjati.</p>
<p>Europski je kontinent (ili možda ipak samo veliki poluotok Azije) u 20. stoljeću dva puta pokušao samoubojstvo – u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Barem jedan od ta dva pokušaja, onaj drugi, bio je uspješan. Oba su puta kontinent spašavali danas ne pretjerano popularni Amerikanci. Prvi put infuzijom zvanom krediti. Drugi put infuzija nije bila dostatna pa se, Marshallovim planom, morala obaviti reanimacija. </p>
<p>Posljedica je prvog pokušaja samoubojstva bila geopolitička rascjepkanost kontinenta. Posljedica drugog bila je podvojenost kontinenta u dva bloka (uz nekoliko neutralnih i jednu nesvrstanu zemlju). Posljedica je te podvojenosti bilo i reduciranje cijelog kontinenta na samo dvije strane svijeta – zapad i istok. Tako se nekim geografskim čudom Atena našla na strani Zapada (ili zapadnoj strani), a Prag, koji je u samom srcu Europe, bio je na Istoku. Vrijeme zemljopisne normalizacije, ponovno otkrivanje i drugih strana svijeta i revitalizacije pojma »srednja Europa« nazvano je razdobljem tranzicije. </p>
<p>Vrijeme tranzicije za većinu je »tranzicionaša« završeno. Pozvani su u punopravno članstvo Europske unije. Dakle, ako već nisu materijalno, formalno jesu jednakovrijedni kao i svi oni koji su nekada, bez razlike, bili zapad. Tako se nekadašnja zajednica elitnih pretvara (ili tranzicionira), logikom velikih brojeva, u uniju prosječnih.</p>
<p>Danas se nekad postojeća dva bloka pokušavaju spojiti. Međutim, i spojena će Europi, po svoj prilici, i dalje biti podijeljena – na »staru« i »novu«. Dobne su odrednice zamijenile geografske. Kako to često biva, kad se »staro« i »novo« nađu na jednom mjestu, zbude se sukob generacija. </p>
<p>U tom je sukobu »staro« redovito oznaka za stabilno i postojano. »Novo« pak u sebi sadrži barem malo misterija i nepredvidljivosti (zato uostalom i jest novo). »Staro« ima svoje mjesto i obično zna gdje je ono. »Novo« to tek mora naučiti, a kad nauči, može ga se zvati »starim«. </p>
<p>Ono što je netipično u sukobu »staro« – »novo« što već tinja, jest to da ovaj put »novo« ne želi »staro« ni mijenjati ni rušiti, nego želi što je moguće prije ostarjeti. U svemu tome postoji još jedan paradoks. Naime, samo »staro« može koliko-toliko jamčiti da se cijeli kontinent neće vratiti na doista staro, odnosno na neke prakse koje bi trebale biti, barem u Europi, stvar prošlosti (što ne znači da ih se, ako je takav interes, neće izvoziti u druge dijelove svijeta).</p>
<p>U svemu tome postoji jedan kutak Europe koji je zasad izvan tih podjela. Riječ je jugoistoku Europe (ne računajući Grčku) ili, jednostavnije, Balkanu. Tako je, zasad, izvan ujedinjene Europe ostalo zapravo šire zaleđe rodnog mjesta cijelog kontinenta. Jer, Europa je, ipak, rođena na Balkanu. Međutim, malo manje šarm, a malo više stabilnost i sigurnost staroga dovoljno su jaki da i zemlje jugoistočne Europe, neke stvarno jako mlade, žele što prije ostarjeti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zemlja bez proizvodnje osuđena je na izumiranje</p>
<p>Danas je jasno da »zeleno-modra« orijentacija nije dovoljna nijednoj zemlji za stvaranje dovoljno visokog domaćeg bruto proizvoda. Pa ni ovoj. Zato je rečeno: proizvodnja je društvena energija i temelj je preživljavanja. Točno je da se državu se može održavati neko vrijeme na životu s pomoću tuđe društvene energije, zajmovima. Ali samo do određene granice / Teza da svaka zemlja treba vlastitu industriju koju sačinjavaju veliki sustavi kao poveznica srednjih i malih poduzeća, na ovim prostorima je vrlo opasna, podsjeća na marksizam. Pritom cjeloviti marksizam nikada nije bio ni prisutan na ovim prostorima</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Obrtnici su uvijek uspješno pridonosili razvoju zemlje u kojoj djeluju, pa tako i našoj. To je u prirodi stvari jer nema neuspješnog obrtnika. Neuspješni jednostavno propadaju, nisu brodogradilište ili poljoprivredni kombinati. Posljednjih godina obrtnici nastoje pomoći ovoj zemlji u onom trendu koji je sve zamjetniji, proizvodnji. Zato su proglasili 2003. godinom proizvodnog obrtništva.</p>
<p>Izbor uvodničara bio je logičan. Mora biti proizvodni nostalgičar. Pripadati obrtničkoj obitelji (76 godina obrtničke tradicije) i biti zanatlija, pa makar sa samo šest radnih dana alatničarskog staža. Zna se da se proizvodni nostalgičar ponosi što je upravo alatničar, jer je to temeljno i obrtničko zanimanje koje omogućuje drugima da proizvode.</p>
<p>Danas je jasno da »zeleno-modra« orijentacija nije dovoljna nijednoj zemlji za stvaranje dovoljno visokog domaćeg bruto proizvoda. Pa ni ovoj. Zato je rečeno: proizvodnja je društvena energija i temelj je preživljavanja. Točno je da se državu se može održavati neko vrijeme na životu s pomoću tuđe društvene energije, zajmovima. Ali samo do određene granice. Zemlja bez proizvodnje je siromašna i osuđena na izumiranje.</p>
<p>Postavilo se pitanje kako osigurati tu tako potrebnu društvenu energiju, proizvodnju. </p>
<p>Teza je da veliki sustavi moraju osigurati posao za srednje i male poduzetnike i obrtnike.</p>
<p>Nažalost ta teza da svaka zemlja treba vlastitu industriju koju sačinjavaju veliki sustavi kao poveznica srednjih i malih poduzeća, na ovim prostorima je vrlo opasna, podsjeća na marksizam. Pritom cjeloviti marksizam nikada nije bio ni prisutan na ovim prostorima. U ovoj sredini postojao je samo onaj dio koji govori o tome kako se stvoreno raspoređuje. Zato četiri petine mladih Hrvatica i Hrvata želi studirati društvene i humanističke znanosti (Vjesnik, 16. srpnja 1999). To je ono što se nekada zvalo proizvodni odnosi. G. Ropohl je svojedobno napisao da je sužavanje Marxa na proizvodne odnose, siromašno razumijevanje njegova djela (1979). Marx je jasno rekao da se proizvodni odnosi mogu razmatrati ako postoje proizvodna sredstva. A o tome je riječ .</p>
<p>Povod promišljanjima o marksizmu bila je objava Hrvatske gospodarske komore njena plana o izlasku Hrvatske iz recesije ili krize (Vjesnik, 5. srpnja 1999.). U tom planu prevladavanja recesije koja i sada nije potpuno prevladana, među ostalim bile su navedene neke bitne odrednice. </p>
<p>Potrebno je razračunati se s »političkom klimom o nepotrebnosti pa i štetnosti, velikih sustava kako u industrijskoj proizvodnji tako i poljoprivredi ... uz prevelika očekivanja od malog gospodarstva, koje samostalno – bez velikih sustava – ne može biti pokretač i nositelj gospodarskog razvoja.« (Vjesnik, 5. srpnja 1999).</p>
<p>Četiri godina kasnije HGK mogla bi reaktivirati taj plan. Ali sada ipak u pozitivnijem ozračju kako je to pokazao skup obrtnika organiziran u povodu godine proizvodnog obrtništva (travanj 2003).</p>
<p>Treba ponoviti još jednu misao. I u vrlo dalekoj budućnosti, motor razvoja Hrvatske mora biti industrija koju vode veliki sustavi uz pomoć srednjih i malih poduzetnika. A velikih sustava gotovo i nema. </p>
<p>Zato se sve više čini vjerojatnom sljedeća varijanta razvoja Hrvatske koju je započeo na ovim prostorima pronositi akademik Vladimir Paar. On stalno ponavlja: »Najmoćniji je načinio za ovu zemlju nekoliko varijanti njezina razvoja. Varijanta C znači siromašna zemlja sa slabo kvalificiranom radnom snagom. Pametne će se izvući na razne načine.« </p>
<p>Valja pridodati, među ostalim i nedavno uvedenim bodovima koji studentima omogućuju da studiraju na sveučilištima diljem Europe. </p>
<p>U tom ćemo slučaju doktorande isporučivati strancima, što je već traženo na jednom službenom sastanku u HAZU.</p>
<p>Zašto se došlo u takvu situaciju? Zato što skupina vrhunskih stručnjaka tumači razvoj Hrvatske na sljedeći način. »Hrvatska mora biti zemlja seljaka, čuvara plaža u zimskom razdoblju, kompjutora, robota u tvornicama kojih nema i nanotehnologije.« Koja će zaposliti u Hrvatskoj možda u ovom trenutku sto ljudi. Među tim stručnjacima je i onaj koji je 1999. rekao: »Hrvatska je seljačka zemlja. ... Osnova naših preokupacija proizlazi iz marksizma-lenjinizma. Svi su naši političari školovani na toj osnovi. </p>
<p>Oni vjeruju u industriju, u proizvodnju, oni vjeruju u agrokombinate« (Vjesnik, 27. siječnja 1999.).</p>
<p>Mogu li pomoći obrtnici i mali poduzetnici da se promijeni stanje. Načelno da, teško u praksi, ali ipak navedeno je nekoliko prijedloga. Bilo je riječi o mogućnostima alatničarstva i proizvodnje polimernih tvorevina. Ovom zgodom samo o mogućnostima u alatničarstvu.</p>
<p>Unatoč tvrdnji poznate sindikalne čelnice da je alatničarstvo zastarjelo zvanje i zanimanje (Vjesnik, 12. rujna 1998.) alatničarstvu je osigurano trajanje u najdalju budućnost. Jer uvijek će trebati alata za potrebe makrotehničkih proizvoda hrane i stvari. Ne jede se i ne nosi mikrotehničke i nanotehničke proizvode. Pod informacijama se ne spava.</p>
<p>Što se može načiniti u Hrvatskoj za alatničare? Najprije treba načiniti zajednicu, grozd ili nešto slično. Portugalci su započeli s proizvodnjom kalupa za plastiku petnaest godina poslije Hrvata. Svi izrađivači kalupa i ostalih alata članovi su jedne organizacije koja nudi njihove kapacitete na svjetskom tržištu. Rezultat, izvoz između 500 i 600 milijuna američkih dolara. A zna se da su kalupi i alati proizvodi s visokom dodanom vrijednošću. Kako su alatnice i u svijetu relativno male, udruživanje je jedina mogućnost za uspješan izvoz.</p>
<p>Tri su pretpostavke za uspješno djelovanje i izvoz hrvatskih alatnica. Alatnice moraju biti suvremeno opremljene u kojima će raditi sve obrazovaniji stručnjaci. Nažalost, nazire se manjak vrsnih stručnjaka. Primjerice, već sada nema na tržištu strojarskih inženjera koji znaju suvremenu proizvodnju koja povezuje najbolje iz tradicije »stare« i dostignuća »nove« ekonomije. A problem trajno raste. Već se dijele stipendije da se osigura nove stručnjake.</p>
<p>Važna je i spoznaja da obrtnici i mali poduzetnici trebaju pomoć znanosti. To su osigurali i Portugalci. Moguće je navesti neke primjere suradnje znanstveno-nastavnih ustanova i male privrede. Jedan je izravno vezan uz alatničarstvo. Danas je sve češća brza proizvodnja. Riječ je o brzoj proizvodnji prototipova, kalupa i potrebnih dijelova u malim serijama. Započelo se raditi na uvođenju te proizvodnje u zemlji. Ali to je moguće ostvariti samo u tijesnoj suradnji znanosti i zainteresiranih poduzeća.</p>
<p>Obrtnici i mali poduzetnici objektivno mogu mnogo pomoći povišenju domaćeg bruto proizvoda. Ali trebat će shvatiti da im je potrebna raznolika pomoć. Među ostalima i znanosti usmjerene prema svakodnevnici.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Potrebnu socijalnu solidarnost u Hrvatskoj ne može obnoviti crno-crvena mezalijansa koja ju je i razorila</p>
<p>Naš je ključni problem u tome što već trinaest godina Hrvatskom vlada crveno-crna udruga bivših protagonista jednako povijesno pregaženih projekata. Okovanost ove zemlje bivšim podjelama njezin je temeljni paralizirajući faktor i središnji razlog traljava napretka u tzv. tranziciji. Napretka koji je nekoć gotovo najuspješniju republiku najuspješnije tzv. socijalističke zemlje doveo na poziciju marginalne činjenice u kontekstu preobražaja država nekadašnje tzv. socijalističke zajednice / Nacija koja ne umije slavom ovjenčati ni svoje stvarne heroje – štoviše, koja ih ne umije ni prepoznati – ponajmanje je sklona slaviti tu vrstu političke ingenioznosti. Iako nije mala stvar provesti smjenu nakon koje se zaista promijeni vrlo malo, a i golem je uspjeh održati neokrnjenim jedno, za dobrobit većine, izrazito pogubno interesno bratstvo uvjerljive manjine / Na zgarištu iluzija o početnoj jednakosti, solidarnosti u izgledima, izlišna je svaka priča o općoj socijalnoj solidarnosti, posebice ona zaodjenuta nacionalnim bojama, jer se nacionalizam u nas, kao malo gdje u »tranzicijskoj Europi«, izvanredno uspješno potvrdio kao posljednje utočište hulja. Nacionalistička maglena zavjesa zagadila je čak i onu nacionalnu koheziju što se bila spontano javila u ratnim danima, kao prirodan urod upućenosti čovjeka u pogibelji na bližnjega</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Zamisao Zdravka Tomca o »velikoj koaliciji« kojom bi se, navodno, premostila pogubna stranačka desničarsko-ljevičarska konfrontacija i stvorilo povoljno političko i psihološko ozračje za rješavanje teškoća hrvatskoga »tranzicijskog projekta« zapravo nije vrijedna komentara. Naime, naš ključni problem i jest u tome što već trinaest godina Hrvatskom vlada crveno-crna udruga bivših protagonista jednako povijesno pregaženih projekata.</p>
<p>Okovanost ove zemlje bivšim podjelama njezin je temeljni paralizirajući faktor i središnji razlog traljava napretka u tzv. tranziciji. Napretka koji je nekoć gotovo najuspješniju republiku najuspješnije tzv. socijalističke zemlje doveo na poziciju marginalne činjenice u kontekstu preobražaja država nekadašnje tzv. socijalističke zajednice!</p>
<p>Dakle, dražesna je glupost zagovarati i formalno ujedinjenje, pod egidom »vlade nacionalnog spasa«, navodne demokršćanske desnice i još navodnije socijaldemokratske ljevice, kad je njihova »antirevanšistička« sprega već postigla tako zadivljujuće rezultate.</p>
<p>No neće se Zdravko Tomac polomiti pod slavom stečenom tako bizarnim prijedlogom – baš kao što se neće pod bremenom slave skrhati ni autori »konkurentskih« ideja o zamjeni stranačkog sustava »vladavinom mudrih«, ili odbacivanjem stranaka u korist iznimnih pojedinaca... Nacija koja ne umije slavom ovjenčati ni svoje stvarne heroje – štoviše, koja ih ne umije ni prepoznati – ponajmanje je sklona slaviti tu vrstu političke ingenioznosti.</p>
<p>Iako nije mala stvar provesti smjenu nakon koje se zaista promijeni vrlo malo, a i golem je uspjeh održati neokrnjenim jedno, za dobrobit većine, izrazito pogubno interesno bratstvo uvjerljive manjine!</p>
<p>Ali Hrvatskoj zaista jest nasušno potrebna jedna – premda posve drukčija – velika koalicija. Velika prema vrijednosti ideja i odlučnosti za njihovu provedbu, a ne prema broju udruženih »entiteta« – koalicija za preokret. Jasno, nikakvu klasičnu, ideološki nasaftanu revoluciju, nego korjenitu evoluciju u pristupu temeljnoj društveno-političkoj djelatnosti: upravljanju procesom stvaranja novih dobara i sustavom za uspostavu i održavanje socijalne solidarnosti u njihovoj preraspodjeli.</p>
<p>Netko će reći da to već imamo, jer kao što nema – barem zasad – boljeg sustava upravljanja državom i društvom od parlamentarne demokracije, tako nema – zasad, dakako – ni boljeg sustava upravljanja privrednim procesima od tržišne ekonomije. </p>
<p>Ali jesu li neki (ne)uspješniji od drugih samo zato što ne suzbijaju cjelovito djelovanje prirodnih zakonitosti ekonomije slobodnog tržišta – ili zato što te zakonitosti reguliraju zakonima i nadziru njihove učinke radi postizanja ravnoteže prema kriterijima socijalne solidarnosti?</p>
<p>Upravo na prostoru ove rubrike – koja je stoga postala jednom od najživljih nacionalnih tribina o »pravcima razvoja« – mjesecima traje sučeljavanje stajališta zagovornika raznih škola ekonomsko-socijalnog mišljenja... s gotovo unisonim zaključkom da je najveća nesreća hrvatske »tranzicije« u krajnjoj socijalnoj neosjetljivosti »modela« koji se provodi od 1990. godine do danas.</p>
<p> Kvazimodela upravo s potpisom Tomčeve »velike mezalijanse«, jer su navodni socijaldemokrati zdušno nastavili točno ondje gdje su, 3. siječnja 2000. godine, stali navodni demokršćani!</p>
<p>Kasno je i za reviziju, a kamoli za podsjećanje da je pila položena naopako famoznom »pretvorbom«, a hrvatsko socijalno biće ekonomski i interesno posve raspolućeno »privatizacijom« koja je krv, znoj i suze cijelih naraštaja hrvatskog radništva pretočila u leno »200 obitelji«, s ratnim profiterima na čelu. </p>
<p>Opet – gle čuda! – regrutiranih iz vrhova crveno-crne udruge, srdačne alijanse zacementirane vezivom koje ne izjedaju ni ideološke razlike, ni navodno oprečne vrijednosne prosudbe o »životu i radu«.</p>
<p>Razumljiva je stoga tjeskoba što je, u ime mnogih tisuća nas, u svojim tekstovima izriče don Luka Vuco – kao čovjek blizak osjećajima i promišljanjima obična čovjeka, višestruka gubitnika u »tranzicijskoj« igri s obilježenim kartama. Tjeskoba svjedoka srozavanja digniteta »hrvatskog čovjeka« na jad i očaj bića lišena temeljnoga ekonomsko-socijalnog prava – prava na početnu ravnopravnost u svakidašnjoj bitci za egzistenciju i razvoj. </p>
<p>Dakako, na zgarištu iluzija o početnoj jednakosti, solidarnosti u izgledima, izlišna je svaka priča o općoj socijalnoj solidarnosti, posebice ona zaodjenuta nacionalnim bojama, jer se nacionalizam u nas, kao malo gdje u »tranzicijskoj Europi«, izvanredno uspješno potvrdio kao posljednje utočište hulja. </p>
<p>Nacionalistička maglena zavjesa zagadila je čak i onu nacionalnu koheziju što se bila spontano javila u ratnim danima, kao prirodan urod upućenosti čovjeka u pogibelji na bližnjega. Ali, »Mi, Hrvati!« – kako to danas isprazno ječi...</p>
<p>Na kakvoj bi onda osnovi mogla nastati nova društvena uzajamnost? Postoje li uzori koji bi nam nešto značili svojim dosezima, koja je to inicijalna skupina koja bi mogla pokrenuti evoluciju spomenutu na početku teksta?</p>
<p>Duboko vjerujem da nova socijalna solidarnost u hrvatskom – makar koliko danas razvaljenom – društvu jest moguća, i to upravo na »političkoj« osnovi obrata od cjelokupne ideološke baštine i upravljačke prakse Tomčeve crno-crvene koalicije. Drugim riječima, osnove nove društvene uzajamnosti nastajat će upravo razmjerno slabljenju dominacije u cjelini javne sfere – od politike i državne uprave do društvenih djelatnosti i građanskog sektora – protagonista partitokratsko-klijentelističkih struktura.</p>
<p>Njihova snažna umreženost ključni je uzrok slabosti hrvatske demokracije – pa bi Tomčeva »nacionalno-spasilačka« legalizacija te sprege samo presjekla ionako slabašne izglede za oporavak nacije od dugih desetljeća crveno-crnog razaranja autentičnih osnova solidarnosti među građanima i njihovim interesnim grupama.</p>
<p>Što se uzora tiče, dovoljno je zaviriti preko Bregane: Slovenci, koje baš ne bije glas ljudi tradicionalno nasrtljivih kad treba pružiti ruku bližnjemu svomu, opreznim su, politički snažno kontroliranim i jasno programski utvrđenim vođenjem procesa zamjene samoupravnog socijalizma eurodemokracijom sjajno položili ispit upravo iz očuvanja, odnosno ponovne uspostave, osnova društvene uzajamnosti. </p>
<p>Bez ijedne »grandiozne« pretvorbene prijevare, uza zanemariv gubitak supstance pri neizbježnu raspadu socijalističkih divova – štoviše, uspijevajući sačuvati gotovo sve snažne brandove (Gorenje, Elan, Sava, Lek, Mercator...) iz ranijeg razdoblja – Slovenci su uspjeli stvoriti državu ne izgubivši društvo!</p>
<p>Jasno, u nas je vlak za takvo rješenje odavno protutnjao – i što mi, na »peronu sreće«, sada još uopće možemo?</p>
<p>Za početak, i to presudno važan, možemo, na predstojećim izborima, demontirati značajan dio crno-crvene mezalijanse. Sabora zaista više nikad ne bi – osim na televiziji – vidjeli »likovi« za kojima se vuku dugi tragovi sudioništva u pljačkama i prijevarama, podzemnim dealovima i »korisnim malverzacijama« u sklopu famoznog projekta »Imamo Hrvatsku«. </p>
<p>Parafrazirajući glasovitu šezdesetosmašku »Rat neprijateljima mira!«, mogli bismo reći – nema solidarnosti s onima koji su solidarnost razorili svojom bezgraničnom samoživošću. Nije tek danas kucnuo čas za evolucionarnu pravdu – već trinaest godina teče vrijeme koje vapi za njom – ali sada se, u svjetlu izgleda da uskočimo u (možda) posljednji vagon europskih integracija, taj izazov obnavlja u punom sjaju. </p>
<p>Dakle, ako se Zdravku Tomcu omaklo da prepozna važnost trenutka pred kojim – s izborima na pragu – stojimo, definitivno mu se nije posrećilo da nasluti i odgovor sukladan težini pitanja.</p>
<p>Hrvatsku iz krize, jer je razorena socijalna solidarnost njena daleko najzamjetnija boja – ne mogu povući oni koji su je razorili, nego jedino ljudi s uvjerljivim zamislima i vjerodostojnim energijama za njenu mukotrpnu obnovu. </p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, član je Predsjedništva Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bez stručne i znanstvene podloge ne može se očekivati poboljšanje nastave jezika i jezične kulture</p>
<p>Unapređivanje jezične kulture u školi ovisi o većem broju odrednica (čimbenika). Postojeći nastavni programi nisu prošli znanstvenu provjeru i nisu usklađeni s programskim koncepcijama jezičnoga odgoja i obrazovanja u europskim zemljama. Nužno je uspostaviti znanstvene projekte o nastavi hrvatskoga jezika na svim stupnjevima školskoga sustava koji će poslužiti kao znanstvena podloga za unapređivanje metodičke strategije poučavanja i vrednovanja postignuća / Za razvoj jezične kulture najveća odgovornost pripada školi. U skladu s tom odgovornošću postavlja se zahtjev na sve sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. Učitelji svih nastavnih predmeta prenositelji su jezične kulture/nekulture, od njih se traži izgrađena jezična kultura. Međutim, tom zahtjevu teško je udovoljiti bez učenja hrvatskoga standardnoga jezika u sklopu studija za učiteljski poziv. U razvijenim zemljama učitelji svih nastavnih predmeta (svi sudionici odgojno-obrazovnoga procesa) studiraju standardni jezik s posebnim usmjerenjem na didaktičku komunikaciju</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>U posljednje vrijeme jezična kultura postaje aktualnom temom o kojoj se raspravlja na znanstvenim tribinama i okruglim stolovima i piše u dnevnome tisku i tjednicima. Posebnu pozornost privlače prilozi u novinama i tjednicima koji upozoravaju na zabrinjavajuće stanje jezične kulture, »nezadovoljavajuće stanje u svim granama života, posebno u medijima«.</p>
<p>Na Vjesnikovim su stranicama u proteklome mjesecu objavljeni su članci pod naslovima: »Nema sustavne brige o hrvatskom jeziku« (Vjesnik, 16. travnja), »Ravnodušni smo prema jezičnom barbarstvu« (Vjesnik, 22. travnja), »Nove naše osobne iskaznice ili su to novi ajdi-kardi« (Vjesnik, Stajališta, 26. travnja) i »Jezikoslovci 'grebu' samo po površini« (Vjesnik, 26. travnja). Tim se prilozima pridružuju tekstovi u ostalim medijima, osobito u Vijencu (»Hrvatski jezik danas«, 1. svibnja). Tekstove u Vijencu potpisuju jezikoslovci, književnici i lektori.</p>
<p>Na temelju poruka (ocjena i gledišta) o stanju hrvatske jezične kulture, znanosti, jezične politike, jezičnoga obrazovanja u školi nameće se potreba za sustavnim djelovanjem u jezičnoznanstvenome, jezičnopedagoškome i jezičnopolitičkom području. Svako spomenuto područje ima svoje posebne zadaće i brigu o razvijanju jezične kulture. Jezik je temeljno komunikacijsko sredstvo u svim područjima života, temelj svake kulturne djelatnosti, »kulturna smotra narodna«, a jezična kultura sastavni je dio opće kulture. </p>
<p>Naziv jezična kultura obuhvaća više sastavnica. Riječ je o višeslojnom terminu, terminu indikatoru. Višeslojnost pojma proizlazi iz ustrojstva određenoga jezika i njegove uporabe u različitim oblicima jezične djelatnosti (slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, prevođenja). Kako je u javnoj uporabi standardni (književni) jezik, pripadnici određene jezične zajednice služe se tim standardnim jezikom.</p>
<p>Jezična kultura uključuje znanje o standardnome jeziku i primjenu toga znanja u jezičnoj komunikaciji (svim oblicima usmene i pisane komunikacije). Znanje o standardnome jeziku odnosi se na gramatičku (slovničku), pravogovornu, pravopisnu, leksičku i tvorbenu normu. Odstupanje od norme standardnoga jezika pokazuje određeni stupanj jezične nekulture.</p>
<p>U jezikoslovnoj znanosti rabe se termini jezična kompetencija i jezična performancija. Te je termine uveo jezikoslovac Noam Chomsky.</p>
<p>Prema njegovu učenju, jezična kompetencija kao pokazatelj jezične kulture obuhvaća znanje jezičnih zakonitosti, pravila i paradigmi. Ona je »mentalna, empirijski nedohvatljiva struktura pravila, hipotetski konstrukt, znanje, sposobnost, generativni potencijal mogućih načina ponašanja«, a jezična performancija je »empirijski dohvatljiva veličina, ponašanje koje se može zapažati, uporaba jezika, govor«.</p>
<p>U skladu s tim učenjem uspostavlja se didaktička paradigma u nastavi jezika, odnosno razine na kojima se ostvaruju jezična kompetencija i jezična performancija (teorijska i praktična razina). Na teorijskoj razini uče se pravila, zakonitosti, paradigme, na praktičnoj razini stečeno znanje se primjenjuje u jezičnoj komunikaciji i stvaralačkoj djelatnosti učenika.</p>
<p>U metodici nastave jezika ustanovljeni su pokazatelji (mjerni instrumenti) kojima se provjerava jezična kompetencija i jezična performancija na pojedinim stupnjevima odgojno-obrazovnoga sustava. U našim školama ne primjenjuju se mjerni instrumenti koji su zastupljeni u međunarodnim projektima za utvrđivanje jezične kompetencije i jezične performancije.</p>
<p>Jezik je komunikacijsko sredstvo. Svrha učenja i poučavanja jezika (stjecanje jezične kulture) očituje se u stjecanju jezične kompetencije koja uključuje znanje o jeziku kao sustavu i služenje tim (standardnim) jezikom u svim oblicima jezične komunikacije. U skladu s temeljnom svrhom nastave jezika (jezičnoga odgoja i obrazovanja) oblikuju se metodički sustavi koji omogućuju ostvarivanje te svrhe.</p>
<p>Suvremene teorije nastave jezika opredjeljuju se za komunikacijski pristup za razliku od gramatičko-pravopisnoga pristupa koji pripada tradicionalnoj nastavi jezika.</p>
<p>Komunikacijski pristup utemeljuje se na jezičnim djelatnostima i govornim činovima, na spoznajama psiholingvistike, teorije komunikacije, sociolingvistike i kontrastivne lingvistike.</p>
<p>Didaktička paradigma obuhvaća proživljeni govor učenika, potiče jezikoslovno mišljenje (razmišljanje, a ne mehaničko memoriranje), uključuje razlikovanje standardnoga i nestandardnoga jezika (kontrastivni pristup), uspostavlja sve jezične djelatnosti u različitim komunikacijskim situacijama i funkcionalnim stilovima, uključuje komunikacijska pravila (govorni bonton), razvija svijest o pravilnoj uporabi jezika, kritički odnos prema vlastitome i tuđem jeziku, potrebu usavršavanja vlastitoga jezičnoga izraza i njegovanja jezika u obiteljskoj i široj društvenoj sredini.</p>
<p>Za uspješno funkcioniranje komunikacijskoga sustava nastave jezika nužni su istraživački projekti koji će pružiti znanstvenu podlogu za njegovo ostvarivanje. Nažalost, takvih istraživačkih projekata u nas – nema.</p>
<p>Unapređivanje jezične kulture u školi ovisi o većem broju odrednica (čimbenika). Postojeći nastavni programi nisu prošli znanstvenu provjeru i nisu usklađeni s programskim koncepcijama jezičnoga odgoja i obrazovanja u europskim zemljama. Nužno je uspostaviti znanstvene projekte o nastavi hrvatskoga jezika na svim stupnjevima školskoga sustava koji će poslužiti kao znanstvena podloga za unapređivanje metodičke strategije poučavanja i vrednovanja postignuća.</p>
<p>U program znanstvenoga istraživanja nužno je uključiti sve udžbenike iz svih nastavnih predmeta i vrednovati, znanstvenom metodologijom, njihov jezik i stilski izričaj. Osobito treba istražiti terminologiju udžbenika i usklađenost terminologije sa spoznajnim mogućnostima učenika. </p>
<p>U program stručnoga usavršavanja učitelja uključiti teme iz metodike, psiholingvistike, teorije komunikacije i multimedijske nastave. Na stručnim seminarima prezentiraju se najnovije spoznaje iz spomenutih disciplina u interdisciplinarnim radionicama.</p>
<p>Posebno mjesto u programu stručnoga usavršavanja pripada didaktičkoj komunikaciji i njenu uključivanju u različite metodičke sustave, posebno u otvoreni metodički sustav.</p>
<p>Odgojno-obrazovna djelatnost u školi odvija se bez školskoga pravopisa, bez pravogovornoga priručnika, bez primjerenih vrsta školskoga rječnika standardnoga jezika, bez metodičkih priručnika za početnu nastavu standardnoga jezika u razrednoj nastavi, bez razlikovnih rječnika, tematskih rječnika, komunikacijskih priručnika i dr. Bez stručne i znanstvene podloge ne može se očekivati poboljšanje nastave jezika i unapređivanje jezične kulture.</p>
<p>Za razvoj jezične kulture najveća odgovornost pripada školi. U skladu s tom odgovornošću postavlja se zahtjev na sve sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. Učitelji svih nastavnih predmeta prenositelji su jezične kulture/nekulture, od njih se traži izgrađena jezična kultura.</p>
<p>Međutim, tom zahtjevu teško je udovoljiti bez učenja hrvatskoga standardnoga jezika u sklopu studija za učiteljski poziv. U razvijenim zemljama učitelji svih nastavnih predmeta (svi sudionici odgojno-obrazovnoga procesa) studiraju standardni jezik s posebnim usmjerenjem na didaktičku komunikaciju.</p>
<p>Osim škole, razvoju jezične kulture pomažu/odmažu mediji (tisak i elektronski mediji). To je, međutim, zasebna tema koja traži sustavno istraživanje.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>HNS ne zna ništa, ali ima rješenje: »Puto prodati Ciosu!«</p>
<p>Haenesovci bi prodali Puto pa problem spalionice više ne bi bio problem grada / Gradski predstavnici HNS-a novinarima nisu odgovorili ni na jedno pitanje / Razlog sazivanja konferencije inače je bilo obavještavanje građana o tome da i njima – političarima – smrdi s Jakuševca, ali da će za tri mjeseca smradu doći kraj. Uistinu utješna rečenica. Ali nije – vijest!</p>
<p>»HNS ima rješenje za Puto. Grad, kao većinski vlasnik, mora Puto prodati poduzeću Cios«, ponosno je u četvrtak na konferenciji za novinare ispred odlagališta smeća na Jakuševcu izjavio potpredsjednik Gradske organizacije HNS-a, Krešimir Franjić. </p>
<p>Franjić je rekao da je Cios »firma koja je riješila svoje ekološke probleme u Podsusedu, jer građani se više ne bune pred Skupštinom zbog smrada iz Ciosa«. No, kako je to Cios riješio svoj problem, tko je vlasnik toga poduzeća, bi li se u slučaju prodaje spalionica Puto premjestila u Podsused ili bi ostala na istom mjestu? Franjić, kao ni prisutni Marko Pušić također potpredsjednik u gradskom HNS-u, na ta pitanja novinara nisu znali odgovoriti. Ali, ponavljaju, rješenje je u prodaji Puta poduzeću Cios!. </p>
<p>Na pitanje što bi na to rekli građani, koji su protiv spalionice opasnog otpada u naseljima, HNS-ovci odgovaraju kako »problem spalionice nije problem grada«. »Grad s Putom, osim što je njegov većinski vlasnik, nema ništa.</p>
<p> Ministarstvo zaštite okoliša daje dozvole te odobrava ili zabranjuje rad«, rekao je Franjić, po onoj dobroj staroj poslovici »brigo moja prijeđi na drugoga«. Mišljenje građana HNS-ovcima očito nije važno jer oni bi Puto prodali i oprali ruke.</p>
<p> »Privatni sektor to vjerojatno zna riješiti. Kako – ja ne znam, pa nisam ekolog. Ali tehnološki, to je isti proces, mislim na peć nekadašnje Cementare koju Cios koristi za spaljivanje opasnog otpada i peć u Putu«, rekao je Franjić. Na pitanje novinara znači li to da se u Ciosu u Podsusedu spaljuje opasni otpad, Franjićev odgovor bio je: »pa zar to ne znate!«. »Ne znate ni da Cementara u Podsusedu više ne radi? Pa onda s vama nemamo što razgovarati«, uzbuđeno je, smijući se pri tom, rekao Franjić novinarki Radija 101. Tu su se pak HNS-ovci držali poslovice »napad je najbolja obrana«, jer ni na jedno pitanje novinara u četvrtak nisu odgovorili. Ali oni imaju rješenje! </p>
<p>Nakon odlaska novinarke Radija 101, Franjić je konstatirao: »Njoj se više ne trebaju davati izjave«.</p>
<p>Razlog sazivanja konferencije inače je, prema riječima HNS-ovaca, bilo obavještavanje građana o tome da i njima – političarima – smrdi s Jakuševca, ali da će za tri mjeseca smradu doći kraj. Uistinu utješna rečenica. Ali nije – vijest. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Europski pokret Hrvatska dodijelio nagrade</p>
<p>Europski pokret Hrvatska dodijelio je u utorak, u okviru proslave Dana Europe, nagrade Europski krug, što se već 10 godina dodjeljuju pojedincima koji su se na pet područja istakli svojim doprinosom obogaćivanju hrvatskih veza s Europom.</p>
<p> Na području zaštite ljudskih prava nagradu je dobila Vedrana Spajić-Vrkaš, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za afirmaciju demokratskih vrijednosti nagrađen je Stjepan Baloban, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Emilio Marin, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, dobio je nagradu za područje znanosti. Kako nije mogao nazočiti dodijeli, u njegovo ime nagradu je primio njegov kolega Miro Mihovilović. Za kulturu nagradu je dobio Miro Gavran, književnik, a za područje gospodarstva nagrađen je Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke. </p>
<p>Nagrade su uručili Asim Kurjak, predsjednik Europskog pokreta Hrvatske, i Naima Balić, predsjednica Komisije za dodjelu nagrade.</p>
<p>U 10 godina podijeljeno je 50 nagrada pojedincima koji su pokazali sposobnost za prihvaćanja različitih mišljenja i dijalog, koji su temeljne orijentacije na putu prema Europi, rečeno je na svečanosti. </p>
<p> A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Loš radnik ili nešto drugo?</p>
<p>Povjereništvo saveza samostalnih sindikata Hrvatske za grad Zagreb smatra kako je sindikalni aktivist u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), dipl. inž. fizike Zorislav Šubarić dobio otkaz zbog borbe za očuvanje sustava za obranu od tuče, što pak ne podržava ravnatelj Zavoda, dr. Branko Gelo. U povodu toga otkaza povjereništvo je u četvrtak sazvalo konferenciju za novinare pod nazivom »Pravda na način Branka Gele, ravnatelja DMHZ-a«, na kojoj je rečeno da je pokrenut upravni postupak načina ocjenjivanja rada otpuštenog Šubarića, a sindikat je od ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović i ministra poljoprivrede Božidara Pankretića zatražio da se očituju o spornoj odluci ravnatelja. Kako je podsjetio Damir Gašparović, povjerenik SSSH za grad Zagreb, Gelo je u dosadašnjim istupima neprestano govorio o nekompetentnosti sindikalnih predstavnika kad se radi o obrani od tuče. »Sada je odlučio otpustiti i inženjera fizike koji je prije njegova dolaska obnašao funkciju pomoćnika ravnatelja DHMZ–a i od njega dobivao pohvale«, kaže Gašparović. </p>
<p>Ravnatelj Gelo je, tvrdi Gašparović, rasporedio sada otpuštenog Šubarića u stručno povjerenstvo za ocjenjivanje isplativosti obrane od tuče samo zato jer je taj sustav namjeravao ukinuti. Kada je pak Vlada, na inzistiranje nekoliko županija, odlučila da će se dosadašnja obrana od tuče nastaviti, ravnatelj je dva puta uzastopno ocijenio Šubarićev rad negativnim, što za sobom povlači otkaz. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na trgovima će plesati 50 folklornih društava</p>
<p>Centar za hrvatsku tradicijsku kulturu pri Narodnom sveučilištu Dubrava i ove godine uz pomoć Gradskog ureda za kulturu i Turističke zajednice grada Zagreba, organizira manifestaciju pod nazivom »Smotra folklornih amatera grada Zagreba«.</p>
<p>»Manifestacija kojom želimo dodatno afirmirati folklornu kulturnu baštinu odnosno prezentirati rad folklornih skupina koje djeluju na području Zagreba, održat će se po 26 godinu za redom, od 9. do 30. svibnja na zagrebačkim trgovima, Trgu bana Jelačića i Trgu kralja Tomislava«, rekla je voditeljica Centra Lucija Franić Novak. </p>
<p>Osim koncertima, 50-ak folklornih društava među kojima su i one manjinskih skupina, predstavit će svoj rad kroz različite kolaž programe a tijekom svibnja Zagrepčane će zabavljati i veliki folklorni ansambli. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Četvrto izdanje »Bontončića« za ponašanje s invalidima </p>
<p>Predstavljeno je već i četvrto izdanje »Bontončića«</p>
<p> – knjižice o tome kako se treba ponašati prema osobama s invaliditetom. Financijski pokrovitelj brošure je Ministarstvo rada i socijalne skrbi koje je za tiskanje 10.000 primjeraka doznačilo Hrvatskom savezu udruga tjelesnih invalida (HSUTI) oko 20.000 kuna. Predsjednica HSUTI-ja Mirjana Dobranović poručila je građanima da svakako nabave »Bontončić« koji se dijeli besplatno u 55 lokalnih udruga invalida širom Hrvatske, ili da ga zatraže u sjedištu Saveza, Šoštarićeva 8, na telefon broj 4812-004. »Bontončić« sadrži 18 pravila ponašanja, a kao najvažnije HSUTI ističe ono pod brojem 3, koje kaže da se pri razgovoru s invalidom »obraćate direktno toj osobi, a ne njegovoj pratnji«.</p>
<p> Pravilo broj 12 govori da se invalida, kad obavlja svakodnevne poslove ne treba pretjerano hvaliti... </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Koncert u HNK u znaku starih dalmatinskih pjesama</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> – Druga, završna večer 17. Susreta dalmatinskih klapa »Sudamja 2003.«, priredba koja je pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika na pozornici splitskog HNK održana u srijedu navečer, protekla je u znaku starih dalmatinskih pjesama, ali i obrada suvremenih balada. U programu je sudjelovalo jedanaest klapa iz Splita, Šibenika, Solina, Blata na Korčuli, Makarske, Sinja i Omiša koje je u izravnom prijenosu pratio Hrvatski radio, te Hrvatska televizija koja će s odgodom emitirati koncert. </p>
<p>Brojnoj publici koja je ispunila kazališno gledalište »Vokalisti Salone« poklonili su premijernu izvedbu pjesme »Umra jedan bidni« Ljube Stipišića. Pjevajuće izvorne dalmatinske pjesme i obrade modernih balada poznatih domaćih autora kao što su Zdenko Runjić, Toma Bebić, Boris Papandopulo i Silvije Bombardeli, izvanredan nastup ostvarile su klape Fortica, Dalmatinke, Kumpanji, Adrion, Filip Dević, Sinj i Puntari. Nastupom u kazalištu, popularna splitska klapa Šufit proslavila je svoj deseti rođendan, ali i desetljeće sudjelovanja na »Susretima«. </p>
<p>Čestitajući im na vrijednim jubilejima, glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko članovima Šufita uručio je umjetničku sliku, rad akademskog slikara Velebita Restovića. Iako je originalna scenografija Nene Stojakovića, ispunjena mediteranskim i starodlamatinskim mirisima, već viđena prethodne večeri na Pjaci, na pozornici kazališta efektno je djelovala i sasvim bila u službi pjesme. </p>
<p>Za vrhunsku produkciju koncerta pobrinula se splitska agencija »New song« koja je najavila i snimanje nosača zvuka, a želja utemeljitelja klapskog okupljanja na Pjaci i kazališnoj pozornici je uvođenje i večeri pučkih napjeva.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Koncert za Obrtnički dom u Vukovaru</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Humanitarni koncert u organizaciji Obrtničke komore i Udruženja obrtnika grada Zagreba, održan je sinoć u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Unatoč svom plemenitom karakteru, koncert je nemoguće smatrati uspjelim. </p>
<p>Tom humanitarnom akcijom zagrebački obrtnici odlučili su pomoći svojim vukovarskim kolegama kako bi prikupili sredstva za opremanje Doma obrtnika u Vukovaru. Međutim, odaziv publike bio je slab pa je koncertna dvorana zjapila poluprazna što je i razumljivo jer se radilo o medijski slabo popraćenom događaju, koji k tome nije nudio nimalo atraktivan program. </p>
<p>Uvodnu riječ su održali dogradonačelnik Zagreba Milan Bandić, te ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, a tijekom programa koji je vodio Oliver Mlakar održana je modna revija obrtnika zagrebačkog prstena, revija hrvatskih povijesnih frizura, te su nastupili glazbeni gosti. </p>
<p>U glazbenom dijelu programa su nastupali Martina Tomčić, Đani Stipaničev i klapa Dalmati, Josip Katalenić, Vesna Pisarović i Miroslav Škoro. Svoj posao su najbolje odradili Stipaničev praćen klapom Dalmati, te Martina Tomčić, dok je potpuni promašaj nastup mladog Katalenića. Njegove vokalne sposobnosti su u najmanju ruku upitne kvalitete, pa je Josipov nastup bio potpuno nepotreban, dok je Vesna Pisarović cijeli blok pjesama otpjevala na matricu što je krajnje neozbiljno. Dojmu nimalo ne pridonosi niti očajna modna revija na kojoj su zagrebački obrtnici demonstrirali svoje modele koji su u potpunosti nezanimljivi, te se cijeli događaj doimao krajnje amaterski. </p>
<p>Jedina svijetla točka cijele priredbe bila je revija hrvatskih povijesnih frizura tijekom koje su prikazane frizure od 3. stoljeća prije Krista do danas.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Roger Moore kolabirao usred predstave</p>
<p>NEW YORK, 8. svibnja</p>
<p> – Britanski glumac Roger Moore, najpoznatiji po ulozi legendarnog Jamesa Bonda, kolabirao je u srijedu navečer na pozornici tijekom izvođenja kazališne predstave na njujorškom Broadwayu. Moore, kojemu je 75 godina, hitno je prebačen u bolnicu okružen liječnicima, s maskom za kisik na licu. </p>
<p>Publika u dvorani je pomislila kako se radilo o dijelu predstave, pa isprva nije reagirala ali vidjevši bolni izraz na Mooreovu licu svima je postalo jasno da nešto nije u redu sa slavnim glumcem. Moore je tumačio manju ulogu u komadu koji je režirao njegov britanski kolega Kenneth Branagh, a tijekom drugog čina je njegova uloga zahtijevala plesanje i pjevanje što ga je očito previše iscrpilo. Međutim, iskusni se glumac opet vratio na scenu i odigrao svoju ulogu do kraja kako bi se predstava mogla nastaviti, a tek nakon završetka predstave odvezen je u bolnicu gdje je zadržan zbog respiratornih problema. »Liječnici ga pregledavaju i paze na njega, a za sada je njegovo stanje stabilno«, izjavio je Mooreov glasnogovornik. </p>
<p>Moore nije prva zvijezda kojoj se dogodio kolaps na sceni, a najpoznatiji je slučaj komičara Tommyja Coopera koji je doživio srčani udar 1984. godine usred televizijskog showa »Live From Her Majest's« koji su pratili milijuni ljudi. No, kako se Cooper ionako uvijek šalio publika je mislila da je i taj put takav slučaj pa nije odmah reagirala. Zvijezda serije filmova »Carry On« Sid James srušio se na pozornici Sunderland Empirea, gdje je i preminuo pred posjetiteljima 1976. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Elizabeth Hurley se vraća filmu </p>
<p>LONDON, 8. svibnja</p>
<p> – Britanska glumica Elizabeth Hurley trenutačno pregovara za ulogu u filmu »The Method«. Riječ je o njenom filmskom »come backu« otkako je prije godinu dana rodila sina Damiena. </p>
<p>Snimanje filma trebalo bi započeti u srpnju iduće godine na lokacijama u Rumunjskoj. Radnja filma prati slavnu glumicu (Hurley) kojoj se ostvaruje san nakon što dobije ulogu serijske ubojice iz 19. stoljeća Belle Gunness, koja je istiniti lik. </p>
<p>Problemi nastaju kada poznata glumica i u stvarnom životu počne poprimati sve više karakteristika lika kojeg tumači. </p>
<p>Hurley se posljednji put na velikom platnu pojavila u komediji »Serving Sara«, a u svojoj filmografiji ima naslove poput »Bedazzled« i »Austin Powers: The Spy Who Shagged Me«. Film će režirati britanski redatelj Duncan Roy prema scenariju Katie Fetting.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Beyonce Knowles izdaje solo album </p>
<p>NEW YORK, 8. svibnja</p>
<p> – Beyonce Knowles, članica nekad iznimno uspješnog trojca Destiny's Child, priprema se za promociju svog solo prvijenca. Album »Dangerously In Love« na tržištu se očekuje u srpnju, a na njemu će se kao suradnici pojaviti američki reper Jay-Z, pjevačica Missy Elliot, Sean Paul i OutKast's Big Boi.</p>
<p>Materijal uključuje prvi singl pod nazivom »Crazy In Love«, na kojem je radio Jay-Z, i pjesmu »Closer I Get To You« koju je Beyonce otpjevala u duetu s Lutherom Vandrossom. Pjevačica je u svrhu promocije albuma odradila i nekoliko televizijskih nastupa, uključujući i gostovanje u emisiji »Saturday Night Live«.</p>
<p>Beyonce Knowles planira i svjetsku turneju, kao i snimanje novog filma pod nazivom »The Fighting Temptations« u kojem će se pojaviti s Cuba Gooding Jr.-om., a čije se emitiranje u američkim kinima očekuje u rujnu. </p>
<p>Velike planove tamnoputa 22-godišnja pjevačica kuje i na privatnom planu. Naime, Beyonce i reper Jay-Z su u ljubavnoj vezi i uskoro se namjeravaju vjenčati.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Talijanskim novinarima tri godine za klevetu?</p>
<p>RIM, 8. svibnja</p>
<p> - Talijanska oporba u četvrtak je prosvjedovala zbog amandmana na nacrt zakona o javnom informiranju prema kojem bi novinari osuđeni za klevetu preko javnih glasila trebali dobiti kaznu od tri godine zatvora.</p>
<p> Taj amandman o kojem se raspravlja u komisiji za pravosuđe Zastupničkog doma talijanskog parlamenta iznio je zastupnik pokreta Naprijed Italijo, Nino Mormino. U komisiji u srijedu popodne nije bilo mnogo zastupnika i taj je amandman prošao zahvaljujući kompaktnom glasovanju svih članova pokreta Naprijed Italijo, stranke premijera Silvija Berluconija.</p>
<p> Oporba je odmah prosvjedovala, a onda je intervenirao i sam Berlusconi. »Pomisliti da se može dati tri godine zatvora novinaru za izjavu je izvan pameti. Takvo što nije nikada pripadalo niti će pripadati logici sloboda Kuće sloboda (naziv koalicija desnog centra)«, rekao je Berlusconi.</p>
<p> No, amandman je u komisiji prošao i o njemu bi se u dvorani Zastupničkog doma trebalo glasovati u ponedjeljak. Predsjednik Zastupničkog doma Pierferdinando Casini treba ocijeniti hoće li se o tom amandmanu raspraviti i glasovati na zasjedanju cijelog doma ili će se odgoditi kako bi se pronašla mogućnost drukčijeg rješenja.</p>
<p> Talijanski listovi ovaj slučaj drže ne samo skandalozim, već i zabrinjavajućim zbog činjenice da u Berlusconijevoj stranci ima i ljudi koji bi stavili novinare u zatvor. Komisijom inače predsjeda zastupnik pokreta Naprijed Italijo Gaetano Pecorella, koji je ujedno Berlusconijev odvjetnik na procesu u Milanu gdje je premijer optužen za korupciju sudaca. Kada se glasovalo o amandmanu kojim bi novinari završili u zatvor za klevete, Pecorella nije bio nazočan. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kad su automobili glasniji, ptice prestanu pjevati</p>
<p>BEČ, 8. svibnja</p>
<p> - Ptice u bučnim gradovima zaboravljaju cvrkutati, izjavio je glasnogovornik Austrijskog autokluba Wolfgang Rauh.</p>
<p> Crvendaći, vrapci ili kos više ne mogu čuti svoj pjev zbog prometne buke i buke građevinskih strojeva.</p>
<p> Istraživanja su pokazala da crvendaći koji se gnijezde blizu ceste rjeđe cvrkuću od njihovih srodnika na selu. »Ništa im drugo ne preostaje, kada svojim pjevom ne mogu nadglasati zvuk automobila«, kaže Rauh.</p>
<p> Ptice, koje žive blizu prometnica, više se ne mogu ni međusobno dozivati, a najpogođenija je mladunčad. U vrijeme parenja stanje je osobito očajno. Dok snube, mužjaci proizvode određene zvukove kojima privlače ženke. No, budući da sve više mužjaka ne može čuti svoj pjev ili nikad nije naučilo pjevati, neke vrstama bi moglo zaprijetiti izumiranje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>»Le Figaro« pohvalio hrvatski muzej</p>
<p>Pariški list »Le Figaro« pohvaljuje izložbu Muzeja za umjetnost i obrt »Stolci« kojom se ta ustanova priključila akciji »Proljeće muzeja« Uprave francuskih muzeja / »Proljeće muzeja« očarava Europu</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Pod naslovom »Proljeće muzeja očarava Europu«, Jérôme Coignard u pariškom »Le Figarou« od 3. i 4. svibnja daje najavu ovogodišnje akcije Uprave francuskih muzeja »Proljeće muzeja«.U navedenom članku, kako izvješćuje Misija Republike Hrvatske pri UNESCO-u, naročito je istaknuta inicijativa zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt. Navodi se da je naš muzej imao ideju reciklirati stotinjak razbijenih stolaca u kreativnoj muzejskoj radionici koju je pohađalo 250 djece i odraslih. Transformirani u skulpture, dodatkom papirmašea ovi hromi objekti postali su »pravi izlošci koji su prezentirani publici«. Osim hrvatskog muzeja spominju se poimence tek još muzej Sergei–Parajanov iz Erevana (Armenija), Muzej Nicoloz– Baratachvili iz Tbilisija (Gruzija) te belgijski Musée en Piconrue.</p>
<p>Inaugurirana prije pet godina, ta je manifestacija, nakon što se prve dvije godine ograničila samo na francuske muzeje, krenula na put u Europu. U 2001. godini stotinjak europskih muzeja priključilo se toj manifestaciji. Među njima je bio i zagrebački Muzej za umjetnost i obrt. Ove godine broju od 546 europskih muzeja pridružilo se 850 francuskih muzejskih ustanova. Grčka je s 131 muzejem potukla sve rekorde, a neposredno je slijedi Italija sa 119 muzeja. Još jednom se pokazala iznimna dinamičnost Genove, europskog grada kulture 2004. (zajedno s Lilleom), i entuzijazam pijemontskih muzeja.</p>
<p>Tema »Misteriji i otkrića« – izabrana za ovogodišnju akciju – naročito je prikladna za sve tipove zbirki, od povijesno-prirodoslovnih do slikarstva i skulpture, preko arheoloških do industrijskih. Ipak, prvenstveni je motiv »Proljeća« povećanje broja posjetitelja na taj izniman dan. Prošle je godine arheološki muzej iz Madrida imao povećanje broja posjetitelja od 500 na 2500. U Budimpešti nacionalni mađarski muzej utrostručio je uobičajeni posjet na 3 200 znatiželjnika, umjesto uobičajenih 1000. U Barceloni Nacionalni muzej katalonske umjetnosti gotovo je utrostručio broj posjetitelja. Nepobitno je da besplatan ulaz, koji su taj dan imali svi muzeji, imao važnu ulogu.</p>
<p>Akcija »Proljeće muzeja« od prošle je godine pod visokim pokroviteljstvom Vijeća Europe.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Krleža i Radić: prijepori i razumijevanja</p>
<p>Svečanost jubilarnih 30. Dana otvorio Nikola Batušić / Krleža u središtu izlaganja akademika Pavla Pavličića i Velimira Viskovića / Prof. dr. Dunja Fališevac o Krešimiru Kovačiću, sinu Ante Kovačića, koji parodira pjesnike moderne</p>
<p>HVAR, 8. svibnja</p>
<p> – Ovogodišnji jubilarni Dani hvarskog kazališta, koji su započeli u srijedu na večer predstavom »Veja« Viške kazališne družine, sumiraju 30 godina tradicije da se u ovoj kolijevki hrvatske književne baštine propituje na najvišoj znanstvenoj razini životnost povijesti hrvatske literature i kazališta. Dosadašnja živodajnost ovoga skupa rezultirala je impozantnom bibliotekom koju čini 29 zbornika s više od 11.540 stranica, ili ukupno 770 znanstvenih priloga autora iz Hrvatske i svijeta. </p>
<p>Otvarajući u četvrtak ovaj svečani skup, što će ove godine propitkivati književnost, kazalište i avangardu prošlog stoljeća, a koji se tradicionalno održava u reprezentativnom prostoru gradske loggie, akademik Nikola Batušić, predsjednik Odbora Dana hrvatskog kazališta, istakao je da će »povjesničari hrvatskog kazališta i nacionalne književnosti morati jednom ustanoviti što je sve iz golemog korpusa naših monografija, zbirki studija, eseja i rasprava o književno-kazališnim problemima začeto u minula tri desetljeća upravo ovdje na Hvaru«. A na tim godišnjim znanstvenim skupovima ogledalo se već nekoliko naraštaja književnih i kazališnih znanstvenika i umjetnika pri čemu, »ovaj skup nikada nije bio generacijski ekskluzivan niti koterijski omeđen«, kako je kazao akademik Batušić. </p>
<p>U ime Grada Hvara skup je pozdravio njegov gradonačelnik Zoran Domančić, biskup hvarsko-viški Slobodan Štambuk te potpredsjednica Književnog kruga Split, koji je jedan od osnivača skupa, Nevenka Bezić Božanić. </p>
<p>U znanstvenom dijelu skupa pozornost su privukla intrigantna izlaganja akademika Pavla Pavličića i Velimira Viskovića koja su se ticala Miroslava Krleže. Pa dok je Pavličić analizirao Krležin esej o Proustu nalazeći u njemu afinitet Krležin prema Proustovu načinu pisanja te konstatirajući kako taj esej podosta govori i o genezi Glembajevih, u kojem su ciklusu nazočni fragmenti Proustove atmosfere – Velimir Visković analizirao je odnos dvojice prvaka hrvatske javne scene u prvoj polovici 20. stoljeća, Krleže i Stjepana Radića. Pošao je od teze da odlaskom Komunističke partije u ilegalu nakon proglašenja Obznane Krleža pomalo gubi vjeru u njezinu sposobnost da proizvede realnu transformaciju tadašnjeg društva. U sporu je s prvacima Komunističke partije, osobito zbog njihova inzistiranja na unitarnom uređenju Kraljevine SHS, dok on inzistira na federativno-konfederativnom ustroju. </p>
<p>Međutim, u vrijeme dok Krleža boravi u SSSR-u u prvoj polovici 1925. Radić mijenja svoju politiku, odbacuje republikansku atribuciju iz naziva stranke i prihvaća ministarsku poziciju. Krleža je duboko razočaran njegovim postupkom i izazvan time piše nekoliko proturadićevskih eseja kakvu su: »O Stjepanu Radiću«, »Nekoliko riječi o malograđanskom historizmu hrvatstva«, »O našoj inteligenciji«. U njima analizira konstante iz hrvatske povijesti poput nevjerovanja u vlastitu opstojnost i traženja zaštitnika u okolnim državama i monarhijama od Beča, Pešte do Beograda. Izražava duboko razočarenje što se Radić uklapa u tu kverulansku sliku hrvatskih političara. Radić mu pak odgovara govorom prije premijere Gogoljova »Revizora«, optužujući Krležu za nerazumijevanje hrvatskog seljaka.</p>
<p>Međutim, nakon Radićeva izlaska iz Vlade i osobito nakon njegova ubojstva, mijenja se Krležin odnos spram Radića. On postaje dominantno afirmativan. U nekrološkom tekstu »Stjepan Radić na odru« Krleža o Radiću piše kao o neprijepornom vođi hrvatskog naroda.</p>
<p>Izlaganje prof. dr. Dunje Fališevac obogatilo nas je novim spoznajama o Krešimiru Kovačiću, sinu Ante Kovačića, autoru knjižice »Par nas s Parnasa« koja parodično karikira pjesnike moderne. Na taj način podastirući proizvode nove, avangardne, postmoderne masovne kulture Kovačić u hrvatskoj književnosti, doduše rubno najavljuje oproštaj s modernom i navješćuje novi duh avangarde. Branimir Donat pozabavio se performativnošću hrvatskog dadaizma u književnoj produkciji 20-ih iznoseći nove spoznaje iz neobjavljene korespondencije Marijana Mikca pronađene u ostavštini Ljubomira Micića. Skup nastavlja rad u popodnevnim satima. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pogled dostojan zavisti </p>
<p>Knjiga »Proleterka« Fleur Jaeggy bit će objavljena na hrvatskom u rujnu, u izdanju</p>
<p> »Frakture« / U Talijanskome institutu za kulturu otvoren odjel švicarske književnosti</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Na književnoj večeri u srijedu u Talijanskom institutu za kulturu predstavila se švicarska književnica Fleur Jaeggy, čija će knjiga »Proleterka« u rujnu biti objavljena na hrvatskome jeziku, u izdanju nakladničke kuće »Fraktura« iz Zaprešića. Osim skorašnjega izlaska knjige, neposredan povod gostovanja te spisateljice koja od 1968. živi u Milanu i piše knjige na talijanskome, bilo je i otvorenje odjela švicarske književnosti u Talijanskome institutu za kulturu, u suradnji sa švicarskim Veleposlanstvom iz Zagreba.</p>
<p>»Knjige Fleur Jaeggy nisu poznate samo u Italiji, već u čitavome svijetu, a prevedene su na 13 jezika. Teme kojima se bavi u svojim romanima i pripovijetkama uglavnom su psihološke, a nadahnuće za pisanje pronalazi u svakodnevnim obiteljskim situacijama«, kazao je Flavio Andreis, direktor Talijanskoga instituta za kulturu.</p>
<p>Fleur Jaeggy objavila je do sada sljedeća djela: »Prst u ustima« (1968.), »Anđeo čuvar« (1971.), »Vodeni kipovi« (1980.), »Blažene godine kazne« (1989.), »Nebeski strah« (1994.) i »Proleterka« (2001.). Prevela je djela Marcela Schwoba i Thomasa De Quinceya, a osim o tim autorima pisala je i o Keatsu te Robertu Walseru. Dobitnica je uglednih književnih nagrada, među kojima je najznačajnija talijanska književna nagrada Viareggio. </p>
<p>O njezinu romanu »Blažene godine kazne«, čije objavljivanje na hrvatskome nakladnička kuća »Fraktura« najavljuje za proljeće sljedeće godine, književnik Josif Brodski je napisao: »Izvanredna proza. Trajanje čitanja: otprilike četiri sata. Trajanje sjećanja, kao u autorice: ostatak života«, a o prvoj knjizi Fleur Jaeggy »Prst u ustima«, spisateljica Ingeborg Bachmann primjećuje: »Autoričin prvi pogled na ljude i stvari je dostojan zavisti, krasi je spoj površne ležernosti i autoritativne mudrosti«.</p>
<p>Švicarski veleposlanik Paul Widmer istaknuo je da je tim događajem počela suradnja Talijanskoga instituta za kulturu i švicarskoga Veleposlanstva. Autorica je na kraju književne večeri pročitala nekoliko ulomaka iz svojih djela.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi sjaj slika u prvostolnici</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> – Nakon što su četiri godine provele u splitskoj restauratorskoj radionici, osam obnovljenih slika sa svoda nad baroknim oltarom katedrale sv. Dujma izložene su u Galeriji splitskoga Konzervatorskog zavoda. Slike se nalaze unutar izrezbarenih pozlaćenih okvira na oslikanoj drvenoj konstrukciji koja prati polukružni svod niše u prvostolnici. Nakon složenog zahvata očišćene su naslage prašine, čađe i bijele boje na drvenoj podlozi oslikanoj ružinim viticama. Uklonjeni su i svi tragovi voštanog kita kojim je obavljen restauratorski zahvat prije 30 godina. </p>
<p>Osam ulja na platnu nastala su u drugoj polovici 17. stoljeća i kronološki prikazuju marijanski ciklus – od bezgrješnog začeća do krunjenja Bogorodice. Kroz protekla stoljeća umjetnine su nekoliko puta restaurirane, a do najnovije obnove smatralo se da je njihov autor splitski slikar Marko Capogross. Novootkriveni podaci pokazuju rad ikonografski zanimljivog slikarstva s težnjom naturalizmu, dinamici i poigravanju kontrastima svjetla i sjene, a neki stručnjaci skloni su u umjetninama prepoznavati slikarsku ruku Flamanca Pietra de Costera. Međutim, vrhunski posao splitskih restauratora otvorio je mogućnost razmišljanja i o nekim drugim venecijanskim slikarima s kraja 17. i početka 18. stoljeća kao mogućim autorima. Slike će uskoro biti ponovo vraćene nad barokni oltar prvostolnice.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slikarske refleksije Ane Guberine</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Od četvrtka na večer do 1. lipnja u Galeriji Klovićevi dvori – »Gradec« može se pogledati izložba akrila i kombiniranih tehnika Ane Guberine na kojoj ta slikarica predstavlja osamdesetak radova galerijskog formata, nastalih u zadnje tri godine. Izložba je popraćena katalogom s reprodukcijama u boji i kritičkim prikazom Koraljke Jurčec-Kos i Enesa Quiena. Zabilježeno je da se slikarske refleksije rečene umjetnice u novijim nizovima usredotočuju na površinu platna i kromatskih nanosa. Slikarica stvara širokim plohama i oštrim akcentima, gradeći osnovne horizontale i vertikale osebujne percepcije konkretnog prostora. Ana Guberina živi i radi u Zagrebu. Gimnaziju je polazila u Splitu i Zagrebu. Od 1980. do 1990. živi u Zürichu, Parizu, Marseilleu, Los Angelesu i Hamburgu, gdje studira i bavi se dizajnom. Godine 1996. završila je autorsku školu slikanja Dine Trtovca u Zagrebu i drugo. Izlaže od 1988. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Viđenja« Josipa Palade</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Književnik Josip Palada, pisac mnogih knjiga priča i pjesama, pisac nekoliko dramskih tekstova, feljtonist i putopisac, u petak na večer će u novom prostoru Povijesnoga muzeja Seljačke bune u Brdovcu predstaviti svoju najnoviju zbirku pjesama »Viđenja«. Zbirka se sastoji od dvije cjeline: Viđenja i Proročanstva. Radi se zapravo, kako je izjavio autor, o feljtoniziranoj poeziji, o pjesmama koje kroz egzistencijalnu zapitanost pjesnika govore o svakodnevnom životu, o pjesnikovu sjećanju na djetinjstvo, o pričama koje je čuo i o predanjima koja je slušao. U dijelu pod nazivom Proročanstva ironizirajući život kroz astrološki kalendar i znakove, priča o tim znakovima, njihovoj povijesti i mitologiji njihova značenja. O Paladinoj poeziji govorit će pjesnik i književni kritičar Sead Begović, a o autorovu stvaralaštvu prof. dr. Stjepan Blažanović. U programu će nastupiti »kralj ulice« i haiku pjesnik Vjenceslav Špilak, kao i načelnik općine Brdovec Mladen Debeljak i predsjednik općinskog odbora za kulturu Božidar Novak.</p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Barokne skulpture Gradeca i Kaptola u Hrvatskom zagorju</p>
<p>GORNJA STUBICA, 8. svibnja</p>
<p> – »U slavu kiparskoga dlijeta« naziv je izložbe što se otvara u petak s početkom u 19 sati u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici. Bit će izloženi radovi baroknih kipara zagrebačkog Gradeca i Kaptola u Hrvatskome zagorju. Organizatori izložbe uz domaćina su Muzej za umjetnost i obrt iz Zagreba i Hrvatski restauratorski zavod, uz podršku Nadbiskupije zagrebačke. Uz djela iz fundusa muzeja bit će izložene i skulpture iz župa Petrovsko, Zajezda, Zlatar i Marija Bistrica. Građa je iz crkava i kapela Hrvatskog zagorja kipara zagrebačkog kruga. To su majstori 17. i 18. stoljeća: od kojih su mnogi germanskog podrijetla. U Zagreb su došli kao školovani i obiteljski ljudi i tu se udomaćili. Barokna kiparska baština tog dijela kontinentalne Hrvatske od izuzetnog je značenja. Izložba ima namjeru upozoriti javnost na potrebu očuvanja tog malog, ali izuzetno važnog dijela kiparskog stvaralaštva. Na otvorenju nastupit će glazbeni sastav Collegium Pro Musica Sacra. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>U sjeni prijava i prepucavanja </p>
<p>Kako uopće očekivati bilo kakve navijače kada svaku vaterpolsku feštu zasjeni međusobno prepucavanje i kada je glavna tema sudački kriterij, a ne bravure igrača svjetskih vrijednosti</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Iako se mnogi vaterpolski stručnjaci nisu nadali kako ćemo hrvatskog prvaka saznati nakon pete utakmice, kvaliteta Mladosti i Juga ipak garantira bespoštednu borbu do krajnjih granica. Ali, što to sve vrijedi kada se i nakon četvrte utakmice finalne serije, 11-10 pobjede Mladosti, kojom su izjednačili ukupan rezultat na 2-2, više prostora mora potrošiti na događaje oko plivališta, prije i poslije dvoboja, nego na najuzbudljiviji ogled vaterpolskih divova u završnici doigravanja.</p>
<p>Već tradicionalno, u većini slučajeva i opravdano, prozivanje sudaca slušali smo i nakon uzbudljive završnice u srijedu na Savi, kada je Perčinić obranio četverac Boškovića minutu i pol prije kraja utakmice kod 10-10 rezultata, a Primorac 62 sekunde prije kraja prebacio slavlje novog-starog prvaka za subotu u Gružu.</p>
<p>– To su Đuhini trikovi na koje ne smijemo nasjesti. Protiv mene se pišu prijave i želi me se diskreditirati kao trenera, a on neprekidno radi pritisak na suce, na jednog je čak digao bocu s vodom. I to si može dopustiti jer ima dvostruku funkciju. A to mu savez nije smio dozvoliti, ne samo njemu, nego nikome, komentirao je trener Mladosti Ozren Bonačić izjavu trenera Juga Veselina Đuhe kako Dubrovači nemaju nikakve šanse u odlučujućem ogledu.</p>
<p>Umjesto hvalevrijednih riječi o utakmici prepunoj preokreta i vaterpola na svjetskoj razini, umjesto komentara o vrhunskoj formi reprezenativaca u obje momčadi pred kojima je nastup na Europskom i Svjetskom prvenstu, slušali smo optužbe sa svih strana o objavljivanu reprezentativnog popisa u krivo vrijeme, o prijavama protiv sudaca i trenera...</p>
<p>– Ma kakva prednost, pa mi se u Gružu uopće ne čujemo i ne vidimo zbog brodskih sirena. To nema veze sa regularnim uvjetima. Oni nas dočekaju sa sirenama koje se čuju na 12 milja. A iza svega stoje njihov direktor i predsjednik. Mi ne možemo podnijeti nikakvu prijavu, jer su nam rekli kako se ne mogu izmjeriti decibeli, priznao je Bonačić.</p>
<p>I dok Bonačiću prijeti četveromjesečna kazna zabrane obavljanja trenerske dužnosti, a zbog izjava o privilegiranosti Dubrovčana zbog izbornika Đuhe nakon utakmice Mladosti i Juga 22. veljače, pomoćni trener Mladoti Mladen Kuštrek je najavio prijavu protiv suca Mladena Prvana iz Splita.</p>
<p>– Nakon kraja druge četvrtine čekao sam da svi igrači odu, ja idem zadnji. A Prvan dolazi i govori kako on nije naš sudac i neka smirim igrače. A ja sam mu rekao neka on smiri igrače, jer je on sudac. I povrh svega, šta on meni ima govoriti kako on nije naš sudac. Na kraju sam ja dobio crveni karton, ispričao nam je Kuštrek.</p>
<p>Ipak, svi su složni kada treba ustvrditi kako na plivailštima nema više toliko navijača. A kako uopće očekivati bilo kakve navijače kada svaku vaterpolsku feštu zasjeni međusobno prepucavanje i kada je glavna tema sudački kriterij na bravure u igrača svjetskih vrijednosti.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>I drugi poraz prvaka Lakersa </p>
<p>SAN ANTONIO/EAST RUTHERFORD, 8. svibnja</p>
<p> – Trostruki NBA prvaci LA Lakersi ubilježili su i drugi poraz u polufinalu Zapada na parketu San Antonio Spursa 95-114. Junak dvoboja bio je čovjek s posebnom zadaćom u obrani Bruce Bowen, koji je trebao zadržati najboljeg igrača gostiju Kobea Bryanta, a umjesto toga zadržao je Lakerse na putu prema pobjedi. Bowen je odigrao utakmicu života, sa 27 je postignutih koševa srušio osobni rekord, a sa sedam pogođenih trica od osam klupski rekord u doigravanju. Kod Lakersa je Shaquille O'Neal postigao 27 poena i 10 skokova, a aktualni prvaci prvi put nakon 1994. u doigravanju gube sa 0-2, i to protiv momčadi od koje su ove sezone izgubili sve utakmice. </p>
<p> Na Istoku su New Jersey Netsi sa 104-95 svladali Boston Celticse i poveli sa 2-0. Ključni je čovjek Netsa bio Richard Jefferson (25), koji je postigao 10 koševa u seriji (14-5) sredinom posljednje četvrtine, kojom je razbijen otpor Celticsa. Paul Pierce kod Celticsa je zabilježio prvi »triple-double« učinak u doigravanju, postigavši 32 poena, 11 asistencija i 10 skokova. </p>
<p> • Rezultati drugoga kruga doigravanja; Istočna konferencija: New Jersey – Boston 104-95 (New Jersey vodi sa 2-0); Zapadna konferencija: San Antonio – LA Lakers 114-95 (San Antonio vodi sa 2-0). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šveđani napadaju svjetske prvake</p>
<p>ZAGREB/HELSINKI, 8. svibnja</p>
<p> – Nadmetanja na Svjetskom prvenstvu elitne skupine u hokeju na ledu stigla su do završnice. U petak će se u prvom polufinalu ogledati Kanada i Češka, a potom će na led izaći branitelji naslova, Slovaci i Šveđani. Slovaci su na SP-u bili iznimno uvjerljivi, efikasni, izgubili su tek bod protiv Češke i uzbuđena u polufinalu neće manjkati. Šveđani će, pak, klizati nadahnuti četvrtfinalnom pobjedom protiv Finaca 6-5.</p>
<p>Finci su u 27. minuti vodili 5-1 i ovaj je poraz možda najgore što se finskim hokejašima ikad dogodilo, ali je isto tako ovo i najveći povratak Šveđana vjerojatno u povijesti svjetskih prvenstava. Prevrati su se događali u dvojima dviju skandinavskih zemalja, ali nikad na ovakav način. Prije godinu dana na SP-u u Švedskoj, u borbi za svjetsku broncu, Finci su vodili 3-0 u drugoj trećini, no Šveđani su na kraju slavili sa 5-3. Švedska slavi svoje junake, dvostrukog strijelca Forsberga, te Matsa Sundina, Jönssona, Höglunda i Axelssona koji je pogodio za pobjedu vrijednu polufinala.</p>
<p>Olimpijski prvaci Kanađani ogledat će se s Češkom. Uvjerljive momčadi, jake, uigrane, a ulog je velik – svjetska medalja. Tko god pobijedi u petak, to neće imati veze sa srećom, samo sa umijećem.</p>
<p> • Rezultati četvrtfinala: Slovačka – Švicarska 3-1 (0-1, 2-0, 1-0), Kanada – Njemačka 3-2 (1-0, 1-0, 0-2, 1-0), Češka – Rusija 3-0 (1-0, 2-0, 0-0), Švedska – Finska 6-5 (1-3, 3-2, 2-0).</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hoće li Dobrić odabrati cure ili dečke? </p>
<p>Novi trener Azene Vladimir Janković u ponedjeljak je na klupi zamijenio Miju Vukovića. Već je bio Azenin trener u trogodišnjem razdoblju i uz Snježanu Ušić praktički je najzaslužniji za stvaranje »velikogoričkog čuda« </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Iako su mnogi predviđali da će se Azena, nakon uvjerljivog poraza u prvoj utakmici, potpuno raspasti, mlade Velikogoričanke gostujućom su se pobjedom sa 3-2 protiv Mladosti vratile u igru za naslov hrvatskih prvakinja. Za pozitivan pomak u igri Azene velike zasluge svakako ima novi trener Vladimir Janković Braco, koji je u ponedjeljak na klupi zamijenio Miju Vukovića. Janković je već bio trener Azene u trogodišnjem razdoblju i uz Snježanu Ušić praktički je najzaslužniji za stvaranje »velikogoričkog čuda«. </p>
<p>Iako je za uigravanje sastava imao samo dva dana, obrisi Jankovićeva rada bili su jasno vidljivi u drugoj utakmici finala doigravanja. Svog učenika i trenera Mladosti Vinka Dobrića iznenadio je odlukom da više lopti ide na Marinu Novosel, dok je Senni Ušić namijenio prvenstveno obrambene zadatke. To je doista i funkcioniralo – Novosel je ostvarila 21 poen, od čega čak osam u odlučujućem setu, a Ušić je uz odličan prijem imala i značajan učinak u napadu.</p>
<p>– To je bila odlična taktika. Radili smo stvari koje nismo ni uspjeli utrenirati. Promjena trenera bila je odličan potez kluba, unio je novu svježinu u sastav, govorila je nakon utakmice Senna Ušić. </p>
<p>Jankoviću je, pak, ova pobjeda bila najljepši rođendanski dar. </p>
<p>– Ova mi je pobjeda draža od osvojenog naslova u Kupu prvaka. U ta dva dana pokušao sam unijeti veselje na trening. Cure su tijekom cijele sezone bile vrlo napete, vjerojatno su prerano došle u situaciju da se bore za naslov. Senna je u ovoj utakmici pokazala da će biti velika igračica. Vjerujem da će na EP-u 2005. biti u prvoj postavi.</p>
<p>Vinko Dobrić je našao uzroke poraza svoga sastava uglavnom izvan terena.</p>
<p>– Nagomilali su se brojni neriješeni problemi i nezadovoljstvo u klubu. Nevjerojatno je da dvije najiskusnije igračice griješe na servisu u odlučujućim trenucima. Promjena trenera u Azeni je, pak, izazvala pozitivan šok, cure su igrale bez pritiska i zasluženo pobijedile, kazao je Dobrić, koji još ne zna hoće li voditi Mladost i u subotu, s obzirom na to da odbojkaši, čiji je izbornik, u isto vrijeme igraju kvalifikacije za EP. </p>
<p>– Da smo pobijedili, prepustio bih vođenje sastava Nini Matjačiću, no sad imamo problem. </p>
<p>Sljedeća se utakmica igra u subotu u 19 sati u Velikoj Gorici, a finale se igra na tri pobjede. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Do medalje za nekoliko godina</p>
<p>Hrvatska u petak igra protiv Belgije, u subotu protiv Mađarske, a u nedjelju protiv Bugarske. Sve utakmice u Domu odbojke Bojana Stranića počinju u 19 sati ZAGREB, 8. svibnja – Zagreb će od petka do nedjelje biti domaćin drugog kvalifikacijskog turnira odbojkaša za odlazak na Europsko prvenstvo koje se u rujnu održava u Njemačkoj. Hrvatska je nakon prvog turnira, koji je prošle godine održan u Mađarskoj, na posljednjem mjestu, a budući da na EP odlaze samo pobjednici skupina i najbolja drugoplasirana reprezentacija, izgledi naše selekcije nisu veliki.</p>
<p>– Ako sve pobijedimo sa 3-0 i dalje su nam izgledi minimalni. Mislim, ipak, da možemo pobijediti Belgiju i Mađarsku i da nećemo završiti posljednji u skupini, no treba biti spreman na sve, naglasio je izbornik Vinko Dobrić, dodavši:</p>
<p>– Tvrdim da u ovoj pomlađenoj reprezentaciji ima 80 posto velikih potencijala. Za četiri do šest godina mogli bismo dobiti domaćinstvo EP-a i siguran sam da tada možemo osvojiti medalju.</p>
<p>Najstariji igrač ove reprezentacije je 26-godišnji Saša Momić i, premda još nema nijedan nastup za nacionalnu momčad, Dobrić mu je odlučio dati kapetansku vrpcu.</p>
<p>– Uzbuđen sam i velika mi je čast nastupati za reprezentaciju, a pogotovo biti njezin kapetan. Atmosfera u momčadi je odlična, nemamo respekta ni prema kojem protivniku, kazao je tehničar Momić, dok je njegov konkurent za mjesto u momčadi Jure Kvesić dodao:</p>
<p>– Pozivam ljude da dođu bodriti ovu mladu reprezentaciju za koju sam siguran da će jednog dana biti uspješna.</p>
<p>Izbornik je odredio 12 igrača koji će nastupiti u ova tri dana. To su Kvesić, Momić, Kovačević, Sikirić, Zelić, D. Nojić, Ž. Nojić, Polgar, Čošković, Omrčen, Vulin i Ramadža. Zanimljivo je da od ovih igrača samo Igor Omrčen ne nikad nije igrao u Mladosti. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>S kime će Dinamo pokušati izboriti nastup u Liga prvaka </p>
<p>Kakav će kadar obitavati u »plavoj« svlačionici od sljedećega ljeta, hoće li biti drastičnih rezova i tko će, naposljetku, voditi »glavnu riječ«? Dio odgovora već sad možemo nazrijeti</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – »Ne razmišljam o odlasku iz Dinama, bilo bi lijepo igrati u Ligi prvaka«, optimistično je najavio Dinamov napadač Dumitru Mitu prije gradskoga derbija u Kranjčevićevoj. Maksimirska je momčad s relativno laganih 3-1 slistila svoga susjeda, te tako praktički već smjestila pokal u svoju vitrinu. Naravno, pokal namijenjen hrvatskome prvaku... Pa, iako neki u Maksimiru (pa tako i sam trener Blažević) čak i sad tvrde kako pitanje prvaka nije razriješeno, jasno je da od ovoga četvrtka kreću ozbiljnija razmišljanja o kreiranju momčadi za novu sezonu.</p>
<p> A kakav će to kadar obitavati u »plavoj« svlačionici od sljedećega ljeta, hoće li biti drastičnih rezova i tko će, naposljetku, voditi »glavnu riječ«? Dio odgovora već sad možemo nazrijeti. Najmanje neizvjesno jest pitanje – tko će biti »glavni«, dakle tko će dirigirati s klupe. Miroslav Blažević je, kako tvrde u samome klubu, glavna, odnosno jedina opcija. Naposljetku, klupski predsjednik Mirko Barišić nedavno je posebno naglasio kako Uprava ima apsolutno povjerenje u sadašnjega trenera, kojemu niti malo ne zamjera ispadanje u osmini finala domaćega Kupa, baš kao niti rani nestanak s europske scene. Osvajanje naslova hrvatskoga prvaka (ma što to značilo ili ne u europskim okvirima) zadovoljilo je maksimirske apetite.</p>
<p> Prije pojačavanja za novu natjecateljsku sezonu potrebno je, naravno, odrediti ciljeve. Klupski dopredsjednik Zdravko Mamić ih je nedavno i definirao. Dinamov cilj u novoj sezoni nije plasman u Ligu prvaka. Osnovna je zadaća dugoročno stvaranje momčadi, koje bi trebalo trajati najmanje dvije, a najduže četiri godine. No, od toga trenutka pa nadalje, »plavi« bi barem u osam od deset sezona trebali igrati u najelitnijem europskom natjecanju. Tako kaže Mamić... Doduše, u vrijeme kad bi najavljeni proces stvaranja europske momčadi trebao biti dovršen, velik broj sadašnjih Dinamovih igrača bit će na pragu nogometne mirovine. Nadalje, aktualni napadački dvojac Balaban – Olić velika je perspektiva. Ali, ne Dinamova! Balaban je u Maksimiru na posudbi i 31. svibnja bi se morao javiti svojim poslodavcima – engleskoj Aston Villi. Olić je ionako u posljednjih godinu i nešto dana već »promijenio barem dvadesetak inozemnih klubova«. Kako se bliži kraj sezone, tako i oživljavaju bombastične najave o Olićevom odlasku u neku novu, znatno »zanimljiviju« i bogatiju sredinu od ove zagrebačke. U takvom je okružju, dakle, pomalo smiješno pričati o Oliću kao segmentu novoga, europskog Dinama. Bez obzira što postoje određene kalkulacije prema kojima bi ovaj mladi napadač još neko vrijeme mogao ostati u Maksimiru.</p>
<p> A tko su moguće alternative za mjesta u napadu? Zahora pokazuje naznake povratka u formu, iako mu u Dinamu zasad baš i »ne daju« previše igrati. Brazilac Eduardo Da Silva sve češće zna bljesnuti u zaprešićkome Inkeru, gdje se nalazi na posudbi. Štoviše, vrlo je vjerojatno da bi od sljedećega ljeta mladi Brazilac mogao ponovno osvanuti u Maksimiru. Na meti »plavih« skauta nalazi se i Zagrebov napadač Krunoslav Lovrek. No, pitanje je hoće li i koliko ovaj nogometaš doista pomoći Dinamu. Promašaji su postali sve izraženija karakteristika njegove igre. Dinamov trener je nakon posljednjega derbija pohvalno govorio i o Radomiru Đaloviću, također Zagrebovom napadaču. Pa, iako je riječ o doista sjajnome igraču, koji je postao pravi generator Zagrebove igre, s njegovim eventualnim dolaskom u maksimirski klub zasad nitko nije ozbiljno kalkulirao. No, zato su »u igri« još trojica igrača iz Kranjčevićeve – branič Vedran Ješe, te vezisti Frane Ćaćić i Hrvoje Štrok. Zasad je gotovo izvjesno da će u Maksimiru osvanuti Ješe. Dinamovi su čelnici zavitlali laso i prema trojici Varteksovih igrača od kojih je jedan – Silvester Sabolčki – praktički već Dinamov. Hrmani Režić su pod upitnikom.</p>
<p> Eventualne dolaske, naravno, uvjetuju i odlasci starosjedilaca. Osim Balabana, koji se vraća u Englesku, zasad su odlasku najbliži Mikić i Olić. Štoviše, krenut će istim smjerom, ka Istoku, ali će se negdje na sredini puta ipak rastati, s obzirom da će Mikić nastaviti prema Moskvi (Spartak), a Olić prema Kijevu (Dinamo). Ovo, naravno, još nije definitivno. Baš kao što nije definitivan niti ostanak Silvija Marića (hoće li produžiti ugovor?). Vrataru Butini također ističe ugovor i otvorene su kalkulacije hoće li uopće ostati. Ako ode, na vrata će, kako se čini, zasjesti nekadašnji maksimirski rezervist Vladimir Vasilj, sad vratar Zagreba. Neovisno o tome što donedavni junior Ivan Turina čini prave bravure na posudbi u Osijeku i što je protiv Fulhama u Londonu također potvrdio svoje kvalitete. Istina, na posljednjoj je utakmici Pomorac »dotukao« Osječane čak sa 5-0, no u većini Osijekovih utakmica status najboljega igrača imao je upravo Turina. Identično je bilo i u vrijeme kad je ovaj mladi vratar bio na posudbi u Kamen-Ingradu.</p>
<p> U novome Dinamu, čini se, neće biti mjesta ni za dosad standardnog Kristijana Polovanca. On već dugo oklijeva s produženjem ugovora, a u klubu su već nekoliko puta naglasili da su bijesni zbog njegovih čestih kikseva na terenu. Zato će, pak, vjerojatno ostati Dario Smoje, bez obzira što su njegove pogreške bile brojnije. Ima golemu Blaževićevu podršku. Neumjereno hvaleći Smoju, maksimirski ga trener uporno nameće eventualnim kupcima, rabeći pritom neshvatljive paralele tvrdeći kako je Smoje bolji i od Tudora.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Vulić: Dinamo još nije prvak</p>
<p>»Momcima nemam što prigovoriti, i u Vinkovcima i u Velikoj odigrali su maksimalno pošteno, istrčali utakmice, ali nismo imali sreće, 'ubili' su nas promašaji, a oba smo pogotka primili iz jedanaesterca«, kaže Zoran Vulić </p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> – Hajduk je ponovno pokvario uvertiru za derbi protiv Dinama, a izgubivši od Kamen Ingrada u Velikoj (0-1) ugasio je i nadu u preokret. Naime, uoči prvog ovosezonskog derbija u Splitu, Hajduk je izgubio od Cibalije, a prije maksimirskog ogleda u doigravanju uzdrman je porazom u Kranjčevićevoj od Zagreba. Zaostatak od devet bodova upućuje da su Splićani digli ruke od prvenstvene utrke, te da će utakmica protiv »modrih« biti bitka za prestiž. Možda jedino zbog toga, bez obzira na Hajdukovo prosipanje bodova na gostovanjima, treba očekivati spektakl u nedjelju na Poljudu. »Bijeli« do tada moraju živjeti sa svojim problemima, a najuočljiviji je da momčad nije u stanju okruniti svoju premoć na travnjaku. Moguće da je nervoza, koja je obilježila velik dio sezone, uzrok neefikasnosti, kao i uostalom bogate kolekcije kartona. Uglavnom momčad trener Zorana Vulića je nakon briljantno odigranog maksimirskog derbija potonula. Goropadnost s početka proljeća je nestala. Za ilustraciju, u prvih osam utakmica postignuto je 19 pogodaka, primljena su dva, dok je u pet utakmica nakon derbija postignuto pet pogodaka, a protivnici su dva puta tresli Pletikosinu mrežu. Tako su malo po malo Hajdukove prvenstve ambicije kopnile, a dojam je i da je nedostajalo kohezije između uprave, igrača i stručnog stožera. </p>
<p> – Jesam li imao podršku uprave? To ipak nije pitanje za mene, već za upravu. Moje je razmišljati o terenu i zato sam plaćen, rekao je trener Zoran Vulić, te je potom skrenuo razgovor na temu igre njegove momčadi:</p>
<p>– Nedostajalo nam je sportske sreće u Velikoj, baš kao i u Vinkovcima. Naime, za mene je jedini kiks ovog proljeća poraz, zbog slabog pristupa, u Kranjčevićevoj. Protiv Cibalije i protiv Kamena imali smo dovoljno prigoda, ali su nas ubili promašaji. Stoga ističem da smo u krizi postizanja pogodaka, a ne u krizi igre. No, kada promašuješ, gubiš bodove. Momcima nemam što prigovoriti, odigrali su maksimalno, a oba pogotka smo primili iz jedanaesterca. Uz to, svaki nam je jedanaesterac odnio i igrača. Igrali smo pošteno, istrčali utakmice ali nismo imali sreće!</p>
<p> • Nije valjda da je sreća odlučila o prvaku? </p>
<p>– Ne, ma kakvi. Ne može se reći da je sreća ili nesreća odlučila prvaka. Mnogo je detalja bilo bitno u ovoj utrci, ali ne bih sada o tome. Uostalom, Dinamo još nije prvak. Dok postoji matematička mogućnost da ih preteknemo Dinamo za mene nije prvak, rekao je Vulić.</p>
<p>Za utakmicu protiv Dinama učitelj »bijelih« ne može računati na Vukovića, Lalića (crveni kartoni), te Vejića i Carevića (ozlijeđeni). Bez obzira na bodovni zaostatak Vulić je u najavi nedjeljnog derbija istakao:</p>
<p> – Očekujem pun stadion. Žao mi je što nismo bodovno bliže Dinamu zbog navijača. Hajduk će učiniti sve da pobijedi, te da dokaže da smo bolja momčad. Uvjeren sam i da će naši navijači pokazati da su najbolji i najkulturniji u zemlji.</p>
<p>Dakle, pred Hajdukom su još dva cilja, pobijediti Dinamo i osvojiti Kup u dva okršaja protiv drugoligaške momčadi Uljanik. Nakon toga će uprava riješavati kadrovsku problematiku u klubu.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatska opet u Tokamachi</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Iako je do gostovanja A reprezentacije u Tallinnu, za dvoboj protiv Estonije u sklopu kvalifikacija za EP (11. lipanj), još više od mjesec dana aktivnosti u Hrvatskom nogometnom savezu ne posustaju. Brojne utakmice i akcije mlađih reprezentativnih vrsta, među ostalim, i ženske reprezentacije, doslovce su preokupirale djelatnike Svaveza. </p>
<p>Iako se među brojnim obavijestima kriju i one za javnost pomalo i nezanimljive, red je obuhvatiti dotične akcije da bi se spoznalo za što je sve Savez odgovoran. </p>
<p>Odgovoran je ponajprije za organizaciju utakmice protiv Belgije, koja će ga stajati još dodatnih 15.000 švicarskih franaka, i to zbog bacanja petardi, ali i utrčavanja novinara i snimatelja u teren odmah nakon utakmice.</p>
<p> Krajem mjeseca, pak, u Zagrebu će gostovati i izaslanstvo Mađarskoga nogometnog saveza. U dva će dana, 26. i 27. svibnja, naši nogometni djelatnici s Mađarskom razgovarati kako uspostaviti još bolju suradnju. </p>
<p>– Volio bih da pitate Mađare što su u posljednjih nekoliko godina napravili da bi nogomet podigli na još višu razinu - od stadiona i kampova, pa sve do organzacijskih preinaka. Tu debelo zaostajemo, naglasio je predsjednik HNS-a Vlatko Marković. </p>
<p>Od akcija naših mlađih reprezentacija trebamo izdvojiti nastup selekcije do 17 godina od 20. do 27. svibnja u Tuzli, odlazak reprezentacije do 18 godina, koja se već zove Gudeljova generacija, na turneju u Japan, od 14. do 27. srpnja u nama poznatim gradovima, Tokamachiju i Niigati. </p>
<p>Epilog je to uspostavljene suradnje s gradovima u Japanu, koji su ugostili našu reprezentaciju za vrijeme SP-a. Reprezentacija do 19 godina igrat će, pak, kvalifikacijsku skupinu za EP u Poreču od 27. do 31. listopada. </p>
<p>Zorislav Srebrić upozorio je na još dvije stvari. Davši riječ Anti Vučemiloviću iz Vukovarskoga županijskoga nogometnog saveza, doznali smo da se od 25. do 27. svibnja priprema revitalizacija vukovarskoga nogometnog turnira za igrače do 14 godina, koji je bio tradicionalan do početka Domovinskog rata. </p>
<p>Uz sudjelovanje Osijeka, Kamena Ingrada, Cibalije, Vukovara, Dinama, Varteksa, Rijeke i Hajduka, organizirat će se i posjet Memorijalnom centru na Ovčari. </p>
<p>Naposljetku, izaslanstvo HNS-a posjetilo je i Ogulin, grad koji je dogradio već postojeći stadion koji će poslužiti svrsi zbog blizine pripremnog centra na Bjelolasici. Tako postoji velika mogućnost da se u skoroj budućnosti upravo tamo odigra jedna utakmica naših reprezentativnih selekcija, zbog blizine Ogulina. Naime, novom se autocestom iz Zagreba u Ogulin može stići za manje od sat vremena. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rasprodan Juventusov stadion </p>
<p>TORINO, 8. svibnja</p>
<p> – Stadion Delle Alpi u Torinu rasprodan je već šest dana prije uzvratnog dvoboja polufinala Lige prvaka između Juventusa i Reala Madrida. Svih 67.229 ulaznica doslovce je razgrabljeno, a utržak od 3,1 milijun eura rekordan je za Juventus. I drugi talijanski stadion Giuseppe Meazza, na kojem će Inter i Milan igrati za finale, također će biti rasprodan jer je prvih 40.000 ulaznica planulo. Preostalih 40.000 karata prodat će domaćin Inter, a i one će vjerovatno nestati nekoliko sati nakon početka prodaje u četvrtak poslijepodne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ancelotti i Cuper »ubili« spektakl </p>
<p>MILANO</p>
<p> – Kao što se i očekivalo, Milan i Inter odigrali su »ziheraški« svoju prvu utakmicu nogometne Lige prvaka, a rezultat takve igre loš je dojam koji su ostavila oba sastava i nedirnute mreže. Utakmica je okončana 0-0 te će u utorak na istom mjestu u isto vrijeme (San Siro, 20.45 sati) milanski »crno-plavi« i »crno-crveni« krenuti s jednakih mjesta u konačni obračun za ulazak u finale. </p>
<p>Treneri obiju momčadi Carlo Ancelotti (Milan) i Hector Cuper (Inter) ponovno su svoje taktičke zamisli pretpostavili pojedinačnim kvalitetatama igrača koje imaju na raspolaganju. Obojica su se još jednom dokazali kao sjajni taktičari, ali brojni ljubitelji nogometa morali su se osjećati prevareno. Naime, lijepi potezi i prilike za pogodak mogli su se izbrojati na prste jedne ruke. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rađa nadskakao »analitičare«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dino Rađa pokazao je da ne bira suparnike, protiv svih igra maksimalno. U pobjedi košarkaša Splita Croatia osiguranja 105-68 (59-42) na gostovanju protiv Hermes Analitice Rađa je za 28 minuta ubacio 29 poena i imao 20 skokova, a njemu uz bok bio je i Andrija Žižić sa 26 poena. Splićani su bili dominantni pod obručima, imali su ukupno 40 skokova, dok ih je Hermes Analitica skupila tek 16, četiri manje od Rađinog učinka. Početni otpor »analitičara« brzo je okopnio, Splićani su »stisnuli gas« za još jednu uvjerljivu pobjedu i odličnu uvertiru uoči subotnjeg dvoboja protiv Cibone na Gripama. </p>
<p>• Dvorana Kemijsko-geološko-tehnološke škole</p>
<p>HERMES ANALITICA – SPLIT CO 68-105 (20-31, 22-28, 11-24, 15-22)</p>
<p>HERMES ANALITICA: Novosel 2, Pijaca 10 (2-2), Sarić 17 (1-4), Maleš 10 (3-4), V. Pašalić 12, Troha 3, Rebić 2, Banović 10 (5-8), Mišić 2, Čibej.</p>
<p>SPLIT CO: Zdovc 4 (1-2), Ukić 13, Sesar 17 (0-2), Žižić 26 (8-8), Rađa 29 (5-5), Subotić 4 (2-2), Kedžo 8 (2-2), Rančić, Oršulić 4, Kaštropil, D. Pašalić. </p>
<p>SUCI: Krajnović (Osijek) i Kurelović (Pazin). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dino RAĐA. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>U sudaru vlaka i autobusa poginule 32 osobe, 50 ozlijeđenih </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 8. svibnja </p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak u sudaru vlaka i autobusa u kojemu su se nalazili njemački turisti u mađarskom Sifoku, 100 kilometara jugoistočno od Budimpešte, poginule su 32 osobe, a oko 50 ih je ozlijeđeno, od kojih je pet u kritičnom stanju. Zbog prometne gužve autobus je ostao blokiran na željezničkom prijelazu u blizini grada Sifoka blizu Balatonskog jezera kada je na njega naletio vlak. Prije nego što je prepolovljen autobus se zapalio, nakon čega ga je vlak gurao oko 150 metara. Na mjesto nesreće odmah je stiglo 30 vatrogasnih vozila, 30 vozila hitne pomoći te helikopteri. Od ukupno 37 putnika koliko ih se nalazilo u autobusu, odmah je poginulo 29, a troje ih je prebačeno u bolnicu. Većina žrtava bila je iz njemačkih pokrajina Schleswig- Holstein i Donje Saske. Gradonačelnik Sifoka izjavio je kako lokalne vlasti rade na organiziranju puta i smještaja članova obitelji i rodbine poginulih. »Identifikacija tijela bit će vrlo teška«, kazao je glasnogovornik policije u Hannoveru. »Imamo samo popis imena ljudi koji su se prijavili za putovanje, no ne znamo tko je uistinu bio u autobusu u trenutku nesreće«, kazao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Moskva smatra da Washington želi unijeti pomutnju u Europsku uniju</p>
<p>Rusija bi se djelotvorno mogla suprotstaviti američkoj namjeri da uspostavi jednopolarni međunarodni poredak samo u tijesnoj suradnji s Parizom, Berlinom i Pekingom </p>
<p>MOSKVA, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Obznanjena u Washingtonu namjera Pentagona da svoje stalne vojne snage prebaci iz Njemačke u Poljsku izazvala je buru u ruskim medijima i zabrinutost u moskovskim političkim i vojnim krugovima. Većina analitičara odbacuje objašnjenja The Washington Posta da se iza toga plana krije samo »osveta i kažnjavanje« Berlina jer Njemačka nije podržala američki rat protiv Iraka. Isključuju i pretpostavku da je plan o premještanju vojske i vojnih baza na Istok »odgovor« Amerike na nedavno u Bruxellesu obzanjeni plan i zajednički prijedlog Njemačke, Francuske, Belgije i Luksemburga o osnivanju europskih oružanih snaga za brzo regiranje.</p>
<p>S takvim i sličnim prijedlozima o formiranju zajedničkih vojnih snaga vođe EU-a istupaju još od 1996. Stoga je na vijest o namjeri Washingtona da svoje vojne baze iz Njemačke premjesti u Poljsku znanstveni suradnik moskovskog Instituta za politička i ekonomska istraživanja Nikolaj Buharin kategorički zaključio: »Politika SAD sada je javno usmjerena na raskol Europe. Washington očito želi unijeti pomutnju u EU i Europu u cjelini. Suprostavljajući Poljsku Njemačkoj i Francuskoj namjerava oslabiti Europsku uniju koja je danas Americi glavni ekonomski konkurent.«</p>
<p>Prema Buharinu, Washington planira i da dio svojih vojnih baza premjesti u Madjarsku, Češku i Bugarsku te tako suprtostavi »staru« i »novu« Europu. Upućeni ruski izvori pritom tvrde kako te zemlje već dulje vrijeme posjećuju predstavnici Pentagona, obilaze i biraju bivše sovjetske vojne baze za premještaj svojih vojnih snaga. Za svoju novu vojnu zračnu bazu u Poljskoj Pentagon je već izabrao aerodrom Kszesinah, a s tim se izborom složio poljski ministar obrane koji je ovih dana posjetio Washington. No, odluku o prebacivanju vojske iz Njemačke i otvaranju nove baze službeno će prvi obznaniti američki predsjednik George W. Bush 30. svibnja za vrijeme svojega kratkoga posjeta Krakowu na povratku iz Sankt Peterburga, gdje će sudjelovati na proslavi 300. rođendana grada na Nevi.</p>
<p>U Europi je danas dislocirano 112.000 američkih vojnika, a od toga je broja 80 posto u Njemačkoj. Dakako, svi oni neće biti prebačeni samo u Poljsku. Amerika je odavno proglasila Balkan zonom svojih strateških interesa. Tako je u Bugarskoj, koja je bila na njezinoj strani u ratu protiv Iraka, Pentagon već »bacio oko« na crnomorsku luku Burgas i aerodrom Sarafovo, gdje planira sagraditi novi centar radiolokacijjskog prikupljanja informacija ne samo prema Ukrajini i Rusiji već i šire. U Rumunjskoj pak planira otvoriti zračnu bazu i vojno-pomorsku bazu u Constanti.</p>
<p>Kao zemlju u koju će prvo iz »stare« i neposlušne Europe prestrojiti svoje vojne snage Amerika nije slučajno izabrala Poljsku, kao što nije slučajno nagradila tu zemlju upravljanjem jedne od četiri okupacijskih zona u Iraku. U Poljskoj je, od svih europskih zemalja, najjači »proamerički lobi«, a uz to praktički je već stupila u EU, gdje se odluke donose konzensuzom. Tako će Washington dobiti vjernoga saveznika koji se, ako zatreba, može suprostavljati geopolitičkoj neovisnosti Staroga svijeta i stvaranju višepolarnoga svijeta, za koji se, uz Rusiju i Kinu, sada zalažu francuski predsjednik Chirac i njemački kancelar Schröder.</p>
<p> Najviši ruski državni vrh još nije javno reagirao na američki plan prebacivanja dijela svojih zračnih snaga u Poljsku. Međutim, predstavnik glavnoga stožera ruskih vojnih zračnih snaga izjavio je kako otvaranje te nove američke baze u Poljskoj znači opasnost za Rusiju i kako je taj potez usmjeren protiv Rusije i Bjelorusije. »Baziranje američkih ratnih aviona u Poljskoj skratit će vrijeme njihova leta do Bjelorusije na samo 20, a do ruskoga grada Smoljenska na samo 30 minuta«, izjavio je predstavnik glavnoga stožera ruskih vojnih zračnih snaga.</p>
<p>Međutim, strani analitičari u Moskvi drže da se Rusija ne može djelotvorno susprostaviti američkoj namjeri da prebaci svoje snage na Istok. Da bi sačuvala dobre partnerske odnose s Washingtonom, Rusija je posljednjih godina učinila mnoge ustupke američkoj strani. A nakon rata u Iraku geopolitička situacija bitno se promijenila u korist SAD kao najmoćnije zemlje koju Moskva može obuzdavati samo u tijesnoj suradnji s Berlinom, Parizom i Pekingom te tako eventualno spriječiti proces učvršćivanja jednopolarnoga svijeta i međunarodnoga poretka u kojemu će Amerika dominrati.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Kini pet umrlih, 146 novooboljelih i 120 kažnjenih dužnosnika </p>
<p>PEKING, 8. svibnja</p>
<p> - Epidemija atipične upale pluća odnijela je još pet života u Kini gdje je zabilježeno novih 146 slučajeva, objavilo je u četvrtak kinesko ministarstvo zdravstva, a honkonške su vlasti objavile da su od iste bolesti umrle još četiri osobe. </p>
<p> U Hong Kongu su od SARS-a peminule četiri starije žene u dobi od 60 do 100 godina, a vlasti su u četvrtak objavile da je zabilježeno novih sedam oboljenja. S najnovijim brojkama ukupan broj mrtvih od izbijanja epidemije Teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) u Kini je porastao na 224.</p>
<p>Kina je u posljednjih mjesec dana kaznila više od 120 dužnosnika jer su pokušali zataškati razmjere epidemije SARS-a ili nisu djelovali na sprečavanju širenja virusa te zarazne bolesti, javila je u četvrtak novinska agencija Xinhua. (Reutets/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Powell očekuje rezoluciju UN-a o ukidanju sankcija Iraku </p>
<p>NEW YORK, 8. svibnja</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell rekao je u srijedu kako očekuje da će SAD ovoga tjedna predložiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) rezoluciju kojom se ukidaju sankcije Iraku. Powell je nakon susreta s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom u New Yorku izjavio kako su razgovarali o rezoluciji za koju očekuje da će članovima Vijeća biti predložena ovoga tjedna.</p>
<p>Izrazio je uvjerenje kako će rezolucija predložiti da se UN-u dade »vitalna uloga« u obnovi Iraka, o kojoj je prije govorio predsjednik Bush, ali nije konkretno odredio što bi trebala značiti ta vitalna uloga. »Mislim da je to rezolucija oko koje će se svi moći okupiti, i ona će također dati ... glavnom tajniku i UN-u ... vitalnu ulogu o kojoj je govorio predsjednik Bush«, rekao je Powell.</p>
<p>Diplomatski krugovi očekuju da bi rezolucija, koju će predložiti SAD, Velika Britanija i Španjolska, mogla biti predstavljena članovima Vijeća sigurnosti već ovoga petka ili u ponedjeljak idućega tjedna. SAD nastoji da Vijeće sigurnosti prihvati rezoluciju o ukidanju sankcija Iraku prije 3. lipnja, dana isteka programa UN-a »Nafta-za-hranu«, kako bi Irak mogao slobodno proizvoditi i prodavati naftu od koje se očekuje da plati obnovu zemlje.</p>
<p>Ako bi sankcije ostale na snazi, iračka se nafta ne bi mogla legalno prodavati bez nadzora UN-a. A sankcije su Iraku nametnute nakon okupacije Kuvajta, a nakon Zaljevskog rata vezane su za uništenje iračkoga oružja masovnog uništavanja.</p>
<p>Powell bi u New Yorku, zajedno s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku Javierom Solanom, trebao primiti nagradu Udruge za vanjsku politiku, a njih bi dvojica trebali razgovarati i o mirovnom planu za Srednji istok. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Diplomatska bitka za legaliziranje vojne akcije u Iraku</p>
<p>Amerikancima se žuri da na temelju vlastitih analiza uđu u trag navodno dobro sakrivenom iračkom oružju masovnog uništenja / Time bi se, konačno, pred licem međunarodne zajednice našlo toliko željeno opravdanje za pokretanje anglo-američke invazije na Irak / Rezervna je varijanta da se tvrdi kako je to »prljavo oružje« prebačeno u Siriju</p>
<p>ANKARA, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki general William Wallace, koji se nalazi u Bagdadu, izjavio je da posebne ekipe stručnjaka vrše laboratorijska istraživanja iračkog oružja masovnog uništenja. On pritom nije iznio bilo kakve detalje o rezultatima dosadašnjih testova i proučavanju prikupljenih »dokaza«. Wallace je, međutim, kazao kako postoje jasne pretpostavke o tome da je režim svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina imao »aktivan program« zabranjenog kemijskog i biološkog oružja.</p>
<p>Amerikancima se izgleda vraški žuri da na temelju vlastitih analiza uđu u trag navodno dobro sakrivenom iračkom oružju masovnog uništenja.</p>
<p>Time bi se, konačno, pred licem međunarodne zajednice i javnosti našlo toliko željeno opravdanje za pokretanje anglo-američke invazije na Irak. No, ako se u tome ne uspije, u opticaju je i pričuvna opcija prema kojoj je cjelokupni Saddamov arsenal »prljavog oružja« pravodobno prebačen u susjednu Siriju. </p>
<p>Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha najavila je da će do kraja tjedna podnijeti nacrt rezolucije kojim se od UN-a traži ukidanje sankcija nametnutih Iraku još 1990. Svoje potpise na taj američki prijedlog stavit će još Velika Britanija i Španjolska, zemlje koje su od prvog dana »iračke krize« zdušno podržavale vojni obračun sa Saddamovim režimom. </p>
<p>Šef Bijele kuće George Bush smatra da bi, sada kad Saddam Hussein više ne vlada Irakom, sankcije trebale ukinuti. No, Francuska i Rusija, zemlje koje su se oštro protivile anglo-američkom vojnom pohodu na Irak bez mandata međunarodne zajednice, najavile su već kako neće glasovati za ukidanje sankcija. Pariz i Moskva smatraju da bi se ta preventivna mjera trebala zadržati sve dok se ne dokaže da Irak ne posjeduje kemijsko, biološko ili nuklearno oružje. </p>
<p>U međuvremenu, Amerikanci i Britanci koji su preuzeli sudbinu Iraka u svoje ruke nalaze se još pred jednim velikim izazovom: Hoće li ta arapska zemlja veličine Francuske postati model uspjeha ili neuspjeha ratne osovine Washington-London? Američke postrojbe koje se nalaze u Tikritu, rodnom mjestu Saddama Husseina, pokušavaju izgraditi povjerenje i osnažiti svoju nazočnost. Međutim, čini se da im to vrlo teško polazi za rukom, što potvrđuju natpisi na zidovima sa jasnim porukama na engleskom: »Amerikanci idite kući«, »Dolje Bush« ... </p>
<p>Sve to, uključujući i najnovije ubojstvo jednog britanskog vojnika u bazi na jugu Iraka, upozorava na veliku odgovornost i težak posao koji je pred savezničkim snagama u demokratskom i gospodarskom preobražaju te okupirane arapske zemlje. Nasilnim svrgavanjem Saddamovog režima, najveća svjetska velesila preuzela je i jasnu odgovornost za pretvaranje Iraka u miroljubivu zemlju. A to znači i uspostavu vlade koja će poštivati temeljna ljudska prava, a također i prava svih etničkih, vjerskih i drugih skupina u zemlji. Otuda i američka najava da će irački pravosudni organi suditi iračkim zločincima.</p>
<p>No, izvješća koja svakodnevno dolaze iz zaposjednutog Iraka pokazuju da proces iračkog političkog transformiranja i obnove ne ide baš lako i jednostavno. Rekonstrukcija Iraka, posebno teško oštećenih ili uništenih infrastrukturnih objekata, ide vrlo sporo. U Basri se, prema američkim izvorima, pojavila kolera. Od te opake bolesti oboljelo je sedamnaest osoba, a bijesni građani za to krive britanske vojnike. Washingtonska administracija je, vjerojatno ne slučajno, otvorila novi izazov: problem odnosa sa najvećom regionalnom silom Turskom. Iako je Ankari odobrena pomoć od milijardu dolara, drugi čovjek State Departmenta Paul Wolfowitz nije zaboravio pasivno držanje Turske u iračkom ratu. On je, u intervjuu CNN-u ozbiljno upozorio vladu premijera Recepa Tayyipa Erdogana da ne jača veze sa susjednim Iranom i Sirijom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Povratak u oslobođenu Palestinu - san za koji vrijedi živjeti, pa i umrijeti</p>
<p>Na periferiji Damaska u izbjegličkom naselju žive Palestinci, i njihovi potomci, koje su Izraelci protjerali iz Palestine još 1948. godine / Svi oni sanjaju da se jednog dana vrate </p>
<p>u svoju odnosno domovinu svojih roditelja i tamo počnu stvarati bolji život</p>
<p>DAMASK, 8. svibnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Na rubu velegradskog blještavila petmilijunskog Damaska, fizički čak i ne daleko od središta grada, ali po kvaliteti življenja mnogo dalje, nalazi se naselje Muhajam Jarmuk. U njemu žive pretežno Palestinci koji su se tu naselili 1948. godine kad je njih dva i pol milijuna potjerano iz novoosnovane države Izrael. Uostalom, riječ muhajam na arapskom znači izbjegličko naselje, i ono je doista, kako smo čuli, nastalo kao logor u kojem su Palestinci, njih 400.000 koji su utočište našli u Siriji, živjeli u šatorima. Na mjestu šatora danas su kuće, zgrade, ulice i džamija, a naselje se stalno širi. </p>
<p>Čim smo se počeli približavati središtu Jarmuka, u automobilu smo osjetili neugodne mirise koji su dopirali s glavne ulice, što zaista nije karakteristično za Damask poznat kao jedan od najljepših i najurednijih arapskih gradova na Srednjem istoku. Čim smo stali oko automobila su se na naše iznenađenje počeli okupljati ljudi koji su do tada kuhali kavu nasred pločnika. Uskoro smo se uvjerili da je to bila posve dobronamjerna gesta kojom sirijski Palestinci obično dočekuju nepoznate goste. Veseli I željni razgovora sa strancima, stanovnici tog naselja koje ipak nije među siromašnijim u gradu, dali su nam do znanja da su hiperaktivni iako je se temperatura usred dana popela na čak 40 stupnjeva. No, tek kad smo s njima porazgovarali, shvatili smo da ti ljudi žive za dan kad će se vratiti u svoju domovinu u kojoj već više od pola stoljeća nisu dobrodošli jer njome vlada njihov najljući neprijatelj Izrael.</p>
<p>Većina naših sugovornika potomci su Palestinaca koji su u Siriju stigli 1948. i rođeni su u Siriju, no svijest o pripadnosti Palestini kod njih je nevjerojatno jaka, čak i kod djece. </p>
<p>Muhamad ima samo 17 godina i na engleskom se sporazumijeva bolje od većine svojih starijih susjeda i prijatelja koji ga kad dođu stranci koriste kao prevoditelja. Ispričao nam je da je njegov otac stigao iz Palestine koju i on smatra svojom domovinom. Izrael je, rekao nam je Muhamad, teroristička zemlja, priznavši da o SAD-u i Amerikancima ne misli ništa loše jer imaju dobre filmove i sudeći po onome što je vidio na televiziji, veoma zgodne žene. Muhamad nas je pristao odvesti do ureda Hamasa, palestinske stranke, gdje su nas dočekala trojica muškaraca potvrdivši da smo na pravom mjestu. Najmlađi od te trojice, otprilike 30-godišnjak tvrdio je da ne zna niti jedan strani jezik osim ruskog i taman smo uz pomoć prevoditelja Muhamada počeli komunicirati kad je došao stariji muškarac i zatražio da odemo. </p>
<p>Šetnju nastavljamo glavnom ulicom kojom između brojnih uličnih štandovva trčkaraju djeca vidno oduševljena našim fotoapratom. Trgovci koji na štandovima prodaju sve i svašta, od paletsinskih zastava do komada mesa, povicima i osmjesima pokušavaju nas namamiti na kupnju. Cijene su osjetno niže nego u drugim dijelovima sirijske prijestolnice, no pojam osnovne higijene tu je posve nepoznat. U mnogim izlozima vidimo plakate koji prikazuju patnje Palestinaca i izruguju se Izraelu i SAD-u. </p>
<p>Zene u Jarmuku sve do posljednje imaju lica prekrivena maramama, što je u Damasku više izuzetak nego pravilo. Betonske stambene zgrade u sporednim ulicama su u gotovo ruševnom stanju. Smeća, od kojega se po vrućini šire neugodni mirisi ima na svakom koraku. </p>
<p>Susrećemo mladića u tradicionalnoj arapskoj nošnji koji nam se predstavlja kao Ahmad Maued. Kaže da ima 20 godina i da bi ove godine trebao otputovati u daleku Švedsku na studij međunarodnog prava. »Odabrao sam pravničku profesiju jer mislim da s njome mogu najviše pomoći mojem palestinskom narodu u našoj borbi za slobodu. Sanjam slobodnu Palestinu, zemlju u kojoj će svi ljudi živjeti u miru i slozi i u kojoj neće više biti rata, jer mi Arapi ne volimo ratovati. Izraelci su ratoborni teroristi koji ubijaju naše žene i djecu. Ne mrzim ih, ali ih niti ne volim, kao ni Amerikance koji su svoje pravo lice pokazali razaranjem Iraka«, ispričao nam je Ahmad. </p>
<p>Njegov nešto stariji prijatelj i imenjak otkrio nam je da su mu Izraelci u napadu na palestinsku zemlju 1948. Godine ubili djeda a roditelje potjerali iz njihove domovine. On je rođen u izbjeglištvu, no nada se da će jednom napustiti Damask i bolju budućnost graditi u Palestini za koju je spreman dati i život. Mnogi njegovi rođaci, kao drugi protjerani Palestinci koji žive u Siriji, Jordanu i Libanonu nisu doživjeli osnivanje palestinske države, koja bi, ako je vjerovati najavama iz SAD-a, uskoro mogla postati nova politička realnost na Srednjem istoku. </p>
<p>No, sudeći prema onome što su nam ispričali, Palestinci ne vjeruju mnogo obećanjima američkih političara. Uvjereni su da će im slobodu i nezavisnu državu donijeti samo njihova višegodišnja borba koju neki u svijetu nazivaju i terorizmom, no za njih je to jedina stvar koja daje smisao teškom životu na prljavim i prašnjavim ulicama damaškog izbjegličkog naselja.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zgrada britanske obavještajne službe MI6 u Londonu</p>
<p>Zbog terorističke prijetnje MI6 se ekipira s rekordnim brojem agenata </p>
<p>Prema podacima koje objavljuje »Financial Times« broj agenata u MI6 sada se penje na razinu iz vremena hladnog rata </p>
<p>LONDON, 8. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U borbi protiv terorizma i u lovu na oružja masovnog uništenja, britanska obavještajna služba MI6 počela je angažirati rekordan broj novih agenata. Njihov broj sada se popenje na razinu iz vremena hladnog rata, tvrdi list Financial Times. U to doba smatralo se, naravno, da glavna opasnost dolazi od Sovjetskog Saveza i njegovih satelita. Raspadom SSSR-a MI6 se više preorijentirao na uhođenje irskih terorističkih skupina, ali od udara na Ameriku glavni su mu interes postale islamske ekstremističke grupe.</p>
<p>MI6 je ubrzao i ritam kojim vrbuje nove agente, a danas se posebno trudi da u svoje redove dobije i pripadnike islamske zajednice u Britaniji. Vjeruje se da i američka vlada trenutačno razmišlja o tome kako da svoje tajne službe reformira po uzoru na britanske. </p>
<p> Britanci i Amerikanci dijele više obavještajnih tajni nego bilo koje druge dvije zapadne države. Opasnost od oružja masovnog uništenja i Al Qaide nakon 11. rujna 2001. dovela je do toga da Britanija i Amerika dalje produbljuju svoju razmjenu tajnih informacija.</p>
<p>Amerikanci međutim počinju shvaćati da su previše naglaska stavljali na tehnologiju, odnosno najsuvrmenije tehnike elektronskog prisluškivanja, a premalo na klasičnu špijunažu pomoću agenata. Tu su sada spremni učiti od Britanaca, koji imaju dobro koordiniranu ljudsku mrežu za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka.</p>
<p>No, čak ni britanske tajne službe nikada se nisu uspjele infiltrirati u Al Qaidu, radi čega nije mogao biti spriječen ni teroristički udar na Ameriku. U Iraku su Britanci i Amerikanci imali međutim dosta svojih doušnika i suradnika na terenu. To im je donijelo dividendu u nedavnom ratu, jer su od njih dobivali podatke o tome kako se razvija situacija.</p>
<p>Tako i Amerikanci sada pridaju sve veću važnost obavještajnim informacijama koje prikupljaju živi ljudi, a ne strojevi niti kompjutori. Među nove trenutke koje je donijela borba protiv terorizma spada i spremnost današnjih političara da u javnost iznose tajne podatke o svojim smrtnim neprijateljima. Jedan primjer toga je britanski dosje o Saddamovom arsenalu zabranjenih oružja, koji je lani objavljen u Britaniji kao uvertira u kasniji rat. Taj se dokument znatnim dijelom oslanjao upravo na nalaze tajnih službi. Ove se u zadnje vrijeme počinju buniti da se njihov rad politizira i tumači po diktatu dnevnih političkih potreba, no riječ je vjerojatno o novom trendu, protiv kojeg neće moći mnogo. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhićen Dragan Vasiljević, optužen za pružanje pomoći ratnim zločincima</p>
<p>SARAJEVO/BIJELJINA, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pripadnici Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH u četvrtak ujutro su u središtu Bijeljine uhitili Dragana Vasiljevića zvanog Vaske, koji je optužen za pružanje podrške mreži optuženih za ratne zločine.Kako je priopćeno, u SFOR-ovoj akciji koja je počela oko sedam sati, sudjelovali su i pripadnici interventnoga voda lokalne policije. Tijekom akcije opkoljena je Vasiljevićeva kuća u središtu grada, u ulici Arsena Čarnojevića, provaljena su ulazna vrata, te obavljeno uhićenje. </p>
<p>Glasnogovornik SFOR-a Jeff Coverdale, potvrđujući uhićenje, izjavio je da je akcija izvedena u sklopu SFOR-ovih napora za prekidanje mreže podrške optuženima za ratne zločine. Vasiljević je nakon uhićenja prebačen u pritvor u vojarni Stabilizacijskih snaga, a najavljeno je da će nakon ispitivanja biti predan vlastima Republike Srpske (RS). Dragan Vasiljević (30), tijekom rata u BiH bio je pripadnik specijalne postrojbe MUP-a Republike Srpske. Vlasnik je centra za tjelovježbu u Bijeljini. Objavljeno je kako je Vasiljević tijekom rata i po njegovom završetku bio u pratnji generala policije Republike Srpske (RS), inače haškog optuženika Ljubiše Borovčanina, koji se nalazi u bijegu. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Kako se to »pristojno« živi s tisuću i po kuna mirovine</p>
<p>Molim da se oprezno pročita sljedeći citat, budući da neki mogu doživjeti i zdravstvene nelagode od saznanja koje mu sadržaj otkriva:»...Još nismo uspjeli postići sve što smo željeli, ali je evidentno da se od sadašnjih plaća i mirovina može pristojno živjeti«.</p>
<p>Neugodno mi je uopće spomenuti čije su to riječi. Radije ću navesti podatke. Radi se isplati mirovina u siječnju 2003., a za prosinac 2002.</p>
<p>Mirovine do 500 kuna primio je 73.181 umirovljenik, odnosno 7,31 posto. U prosjeku je to iznosilo 323,75 kuna ili 1,60 posto mase novca. </p>
<p>Od 500 do 1.000 kuna dobilo je 127. 366 umirovljenika ili 12,72 posto, u prosjeku po 794,72 kune ili 6,01 posto mase novca. </p>
<p>Od 1.000,01 do 1.500 kuna 291,576 ili 29,12 posto umirovljenika, prosječno 1.313,16 kuna ili 22,72 posto mase. </p>
<p>Između 1.500,01 do 2.000 kuna 222.020 ili 22,17 posto umirovljenika, prosječno po 1.739, 66 kuna ili 23, 01 posto mase novca.</p>
<p>Onih koji su primili od 2.000,01 do 4.000 kuna bilo je 270.769 ili 27,04 posto, u prosjeku po 2.596,13 kuna ili 41,81 posto mase novca.</p>
<p>Umirovljenika koji su u siječnju dobili između 4.000,01 i 8.000 kuna bilo je 16.371 ili 1,63 posto s prosječnih 4.609,12 kuna ili 4,48 posto mase novca. I na kraju onih s mirovinama višim od 8.000 kuna bilo je 143 umirovljenika ili 0,0014 posto s prosječnom mirovinom od 9.428,95 kuna ili 0,37 posto mase novca. </p>
<p>To je ukupno bilo 1.001,426 umirovljenika s prosječno 1.674,01 kuna za prosinac 2002. Prosjek za cijelu 2002. bio je 1.647,67 kuna.</p>
<p>U ovaj broj umirovljenika i prosjeke nisu uključeni korisnici mirovina iz republika bivše SFRJ, Hrvatske vojske i branitelji Hrvatske.</p>
<p>Tvrdim da u sadašnjim uvjetima 714.143 umirovljenika ne mogu »pristojno živjeti«, a to su oni koji primaju ispod 2.000,00 kuna mirovine.</p>
<p>Možda 270.769 umirovljenika s mirovinom od 2.000,00 do 4.000,00 a prosječno s 2.596,13 kuna, mogu donekle nešto »lakše« živjeti, iako ja osobno s mirovinom blizu ovog prosjeka ( 2.574,93 kune) ne mogu. </p>
<p>Ovom prilikom je opravdano iznijeti i neke podatke, koji se mogu uzeti iz stanja po statističkim informacijama za 2001. (još nisu izdane s podacima za 2002.) kao i na osnovu onih što se po istima mogu izračunati.</p>
<p>Mjesečna masa plaća u 2001. za 1.348.308 zaposlenih bila je (po iznosima na koje su plaćeni svi doprinosi) 4,753.010.908 kuna neto.</p>
<p>Mjesečna masa mirovina u 2001. za 1.032.120 umirovljenika iznosila je 1,852.614.500 kuna neto. Zbroj plaće i mirovine mjesečno je bio 6,605.625.400 kuna. Kad se taj ukupni iznos podijeli s brojem zaposlenih i umirovljenika, ispada da su u prosjeku mjesečno primali 2.775.00 kuna.</p>
<p> Kad se, pak, gornji ukupni iznos podijeli s brojem stanovnika, proizlazi da je svaki građanin u prosjeku mjesečno primio 1.490.00 kuna i ovo je najbolje mjerilo koliko je svaki od nas mogao (ali samo u prosjeku) potrošiti.</p>
<p>U ovaj iznos se evidentno može dodati primitak naknade za tjelesno oštećenje 106.462 invalida rada u prosjeku po 82,93 kune i doplata za pomoć i njegu za 28.875 invalida u prosjeku po 511,60 kuna.</p>
<p>Iskazati se ne mogu razni novčani primici, koji se po Zavodu za statistiku i Mirovinskom zavodu ne prikazuju (ugovori o djelu, dividende, strane mirovine, vojne invalidnine i drugo).</p>
<p>Stoga je opravdano konstatirati da prosječna primanja od oko 1.500.00 kuna po stanovniku za 2001. (za 2002. mogu biti povećana na 1.700.00 do 1.800.00 kuna) ne mogu dati nikome pravo da kaže kako građani s tim iznosima mogu »pristojno živjeti«.</p>
<p>Navedene izjave i stavovi podcjenjuju i omalovažavaju ne samo umirovljenike već i sve građane Hrvatske. </p>
<p>NIKOLA VICKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pobornik sam investiranja uz zakonsku proceduru </p>
<p>Ponukan napisima u novinama i raznoraznim slobodnim, proizvoljnim i netočnim interpretacijama, želim izjaviti da je moj izostanak sa sjednice Gradskog poglavarstva grada Zagreba, od 30. travnja 2003. bio posljedica mog boravka u Strasbourgu u Francuskoj na Kongresu Svjetske skijaške organizacije (FIS) kojem sam prisustvovao u funkciji predsjednika Hrvatskog skijaškog saveza.</p>
<p> Taj je kongres najavljen i dogovoren još početkom ove godine i svoj sam izostanak sa sjednice poglavarstva opravdao već davno prije tajniku poglavarstva i gradonačelnici grada Zagreba!</p>
<p> Unatoč mom poznanstvu s gospodinom Mamićem i gospodinom Kordićem energično odbijam svaku insinuaciju da sam bilo kome obećao da će dobiti lokacijsku dozvolu, tim više što to ni objektivno ne mogu učiniti.</p>
<p> Naime, lokacijsku dozvolu izdaje Ured za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove kojem je na čelu gospodin Davor Jelavić (SDP). Taj Ured je potpuno autonoman u stručnom donošenju odluka i ja ni ne želim niti imam bilo kakav utjecaj na tijek izdavanja bilo koje lokacijske dozvole, pa prema tome takvo što nisam niti mogao nikome obećati!</p>
<p> Ured za upravljanje imovine i ja kao član Poglavarstva zadužen za isti, bili smo involvirani u cijeli slučaj, jer je 25. ožujka 2003. Gradski ured za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove zatražio od našeg Ureda da pripremi za Poglavarstvo materijale iz nadležnosti Ureda za dobivanje načelne suglasnosti za izdavanje lokacijske dozvole. Nakon mjesec i pet dana, točnije 30. travnja 2003. to je i učinjeno, a Poglavarstvo je jednoglasno izdalo načelnu suglasnost!</p>
<p>Što je načelna suglasnost?!</p>
<p>Grad Zagreb izdaje načelnu suglasnost za izdavanje lokacijske dozvole ako će se budući objekt graditi na gradskoj parceli ili na dijelu gradske parcele. U ovom slučaju u zahvatu obuhvata je parcela površine oko 3000 četvornih metara i u tom je dijelu dio gradske parcele veličine oko 300 četvornih metara.</p>
<p> Gradski ured za upravljanje imovinom pripremio je sve potrebne materijale i predočio ih je Gradskom poglavarstvu koje je konsenzusom donijelo odluku o izdavanju načelne suglasnosti, jer grad na tako maloj parceli ne može ništa izgraditi.</p>
<p> Važno je napomenuti da se s načelnom suglasnosti ne stječe pravo na zemljište, niti na gradnju već se ona može upotrijebiti isključivo u postupku ishođenja lokacijske dozvole u Gradskom uredu za graditeljstvo i komunalne poslove, koji pribavlja i sve ostale suglasnosti (plin, struja, voda, promet, vatrogasci itd...)</p>
<p>Na kraju želim istaknuti da sam pobornik investiranja i gradnje u gradu i državi, jer takvi projekti donose mnoge izravne i neizravne koristi društvu. Isto tako želim naglasiti da pritom insistiram na zakonitoj proceduri, ali isto tako upućujem na hitrost donošenja dozvola, jer upravo ogromno birokratiziranje i ogromne birokratske prepreke stoje na putu domaćim i stranim investitorima koji žele investirati i graditi u državi i gradu Zagrebu.</p>
<p> Stoga je upravo naša stranka pokrenula veliku kampanju »HNS za novu javnu upravu« koja nam je itekako potrebna.</p>
<p>SREĆKO FERENČAKčlan Poglavarstva grada Zagreba, zadužen za Ured za upravljanje imovinom grada</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Moramo ustrajati na civiliziranom ponašanju</p>
<p>U brojnim člancima i komentarima o sukobu gospode Mesića i Mamića koji se dogodio u Zagrebačkoj skupštini, zanemaruje se jedna vrlo bitna stvar.</p>
<p>Gospodin Mesić se, braneći stav da na predviđenoj lokaciji nije moguće izgraditi neboder kakav je zamislio gospodin Mamić, suprotstavio nasilju kojim se u Hrvatskoj nameću rješenja mimo svih pravila.</p>
<p> Kultura suvremenog života u gradu nalaže da se donose i poštuju urbanistički i prostorni planovi, a sami smo svjedoci tragičnog razaranja urbanog tkiva koje se dogodilo kao posljedica nekontrolirane, divlje gradnje proteklih desetljeća.</p>
<p>Međutim, nema te situacije ni tog problema koji bi dozvoljavali službeniku gradske vlasti da u službenim prostorijama fizički napadne građanina.</p>
<p> Hrvatska narodna stranka pokrenula je postupak smjene gospodina Mesića upravo zbog tog nedopustivog ispada. Izloživši se riziku ustrajali su na principima ponašanja i civilizacijskom nivou ispod kojeg se ne smije ići.</p>
<p>KARMEN BENEKZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Tvrtkinim novcem adaptirana direktorova vikendica </p>
<p>Samo za adaptaciju vikendice bivšeg generalnog direktora »Chromos-boje«, Radivoja Bayera, navodno, je utrošeno 550.000 DEM </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Suđenje bivšim čelnicima poduzeća »Chromos-boje« za zloporabu položaja i ovlasti u počelo je u četvrtak na Županijskom sudu, pred vijećem kojim je predsjedala sutkinja Ileana Vinja. Optužnicu je državno odvjetništvo podnijelo 2000. godine, a kazneno djelo za koje se terete počinjeno je 1994. i 1995. godine.</p>
<p>Prvooptuženi je Radivoj Bayer bivši generalni direktor »Chromos-boje«, dok je drugooptuženi njegov zamjenik Želimir Turković. </p>
<p>Treće optuženi Mladen Donadić i četvrto optuženi Josip Vuk bili su stalni kooperanti spomenute tvrtke, dok je petooptuženi Zlatko Turčin također bio zaposlen u Chromosu. </p>
<p>Optužba ih tereti zloporabu položaja i ovlasti, tj. za adaptaciju vikendice bivšeg generalnog direktora Bayera u mjestu Mandre na Pagu, u koju su ugrađene sve vodovodne instalacije, plus solarni uređaj i centralno grijanje. U optužnici se navodi kako su te radove izvela dva privatna poduzeća, inače kooperanti »Chromosa-boje«, radove i materijal tvrdi se u optužnici, nije platio vlasnik vikendice, nego su troškovi »skrenuti« na tvrtku »Chromos« Ili jednostavnije: tvrtka je platila troškove uređenja kuće za odmor svoga direktora.</p>
<p> U dokumentaciji se spominje i svota od 550.000 DEM koliko je navodno iznosila vrijednost svih radova na vikendici u Mandrama, no u optužnici se spominje iznos od 703.864 kune. Prava veličina štete pobliže će se saznat na slijedećem ročištu u lipnju, jer na prvom ročištu zastupnik oštećenika Chromosa nije raspolagao s tim podatkom. Da sve bude pokriveno potpomogao je i petooptuženi Zlatko Turčin, koji je navodno, sve ove neistinite isprave ovjeravao kao ispravne, odnosno poslužio se krivotvorenjem.</p>
<p>Nakon čitanja optužnice sva petorica okrivljenih izjavila su da se ne osjećaju krivima, makar su navodno, u istrazi priznali djelo. </p>
<p>Kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, koje se petorici optuženih stavlja na teret, optužuje ih za teže oblike u kojima je pribavljena znatna imovinska korist, a za to se može izreći kazna zatvora od jedne do deset godina.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Grafitima u Amruševoj protiv globalizacije</p>
<p>Policija je privela pet osoba koje su ometale održavanje manifestacije pod nazivom »Europski tjedan«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Zagrebačka je policija u četvrtak oko 12,50 sati na Cvjetnom trgu privela pet osoba koje su ometale održavanje manifestacije pod nazivom »Europski tjedan«, priopćeno je iz PU zagrebačke. </p>
<p>Kako tvrdi policija, skupina od više od stotinu biciklista u znak prosvjeda protiv globalizacije provezla se najprije Hebrangovom ulicom, pored američkog veleposlanstva, da bi potom skrenuli u Teslinu, odnosno u Amruševu ulicu. </p>
<p>U Amruševoj su se nakratko zaustavili te na pročelje zgrade ispisali nekoliko grafita, a zatim nastavili prema Cvjetnom trgu gdje se održavao »Europski tjedan«.</p>
<p>Spometa petorka privedena je zbog sumnje da su održavali neprijavljeni skup, kako je to okarakterizirala policija, te zbog ispisivanja grafita po zgradama, što je zakonom zabranjeno i što se smatra oštećenjem tuđe stvari. </p>
<p>»U tijeku je kriminalistička obrada, a po dovršetku obrade će se odlučiti hoće li protiv nekih od privedenih biti podnesene i prijave«, kažu u PU zagrebačkoj. Policija je priopćila i da protiv nikoga u srijedu nije bila upotrebljena sila.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Muž drogu držao u šalicama, žena ju bacala kroz prozor</p>
<p>VARAŽDIN, 8. svibnja</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u četvrtak nastavljeno suđenje supružnicima Kristijanu i Smiljani Furjan optuženima za zlouporabu opojnih droga. Furjana se još tereti za prijevaru i napad na službenu osobu.</p>
<p>Furjan je, prema optužnici, u svom stanu u šalicama držao paketiće heroina namijenih daljnjoj prodaji, a imao je i tablete heptanona, diazepama, alprazolama te mješavinu metadona i heroina. Sve su mu to oduzeli policajci prilikom pretrage 17. listopada prošle godine. Tereti ga se i da je 3. svibnja 2002. godine u prostorijama rent -a cara »Budget« u Varaždinu iznajmio automobil, kojeg nije ni vratio ni platio na vrijeme, već ga je posudio drugoj osobi. </p>
<p>Furjan i supruga terete se, pak, da su, nakon što je Furjan pušten iz pritvora lani u studenom, zajedno nabavili neutvrđenu količinu heroina radi daljnje prodaje. Kad su policajci došli pretražiti stan, ona je heroin i tablete heptanona bacila kroz balkon, kako ih policajci ne bi pronašli. Furjan je, kako bi njoj omogućio da heroin makne iz stana, izazvao gužvu i pokušao pobjeći, ozlijedivši pritom jednog policajca. </p>
<p>Na raspravi je svjedočio policajac koji je tijekom pretrage bio zadužen za osiguranje optuženoga. Rekao je da su bili u dnevnoj sobi i da je Furjan u jednom trenutku povikao »Bježim« i potrčao prema vratima. Pokušao je udariti drugog policajca, no zaustavili su ga, stavili mu lisice i vratili u sobu. Prije bijega nešto se došaptavao i dogovarao sa suprugom. Rekao je i da je vidljivost u sobi bila smanjena, jer žarulja nije radila, pa su policajci morali pretraživati pomoću baterijskih svjetiljki.</p>
<p>Pročitan je i nalaz psihijatrijskog vještaka u kojem vještak kaže da je Furjan tijekom napada na policajca bio smanjenih sposobnosti zbog ovisnosti i utjecaja alkohola. Tome je prigovorila tužiteljica, budući da u spisu postoji podatak da optuženi tada nije bio pijan, dok mu je ovisnost bila smanjena.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Decentralizacijom počeli »crni dani« za vatrogastvo</p>
<p>Sadašnje stanje financiranja vatrogastva sve je prije nego zadovoljavajuće / Sustav nije ni zakonski dobro uređen, pa će konkretne zakonske prijedloge uputi Hrvatskom saboru i Vladi </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske traži od države bolji položaj profesionalnih vatrogasaca kao i svih koji su neposredno uključeni u gašenje i zaštitu od požara, jer sadašnje stanje, posebice financiranje vatrogastva, ne zadovoljava, iznijeto je danas na Saboru profesionalnih vatrogasaca Hrvatske. </p>
<p> Predsjednik udruge Goran Franković, rekao je da su njihovi problemi započeli nakon što je prije tri godine započela decentralizacija financiranja vatrogasnih postrojba s države na jedinice lokalne samouprave. Do tada je postojala jedinstvena državna skrb u okviru MUP-a za profesionalne vatrogasce. </p>
<p> Ocijenivši sadašnji sustav vatrogastva nepravednim i neadekvatnim Franković je istaknuo da prečesto profesionalni vatrogasci ovise o financijskoj snazi pojedine jedinice lokalne samouprave kao i dobroj volji lokalnih političara. Cjelokupno vatrogastvo u Hrvatskoj nije organizirano po jedinstvenom zakonskom modelu tako da javne vatrogasne postrojbe, njih 55, sa 2118 profesionalaca rade po Zakonu o ustanovama, dobrovoljna vatrogasna društva (DVD), njih više od 1800 s više od 64 tisuće članova rade po Zakonu o udrugama, a profesionalci u gospodarstvu, njih 920 po Zakonu o zaštiti od požara. To jasno govori o neusklađenosti vatrogasnog sustava, istaknuo je Franković.</p>
<p> Predložio je da u novom zakonu o spašavanju, koji je u izradi, vatrogastvo dobije svoje mjesto. Treba jasno razjasniti položaj i obaveze vatrogasne operative, tj. ljudi i opreme koji su neposredno uključeni u gašenje požara, od drugih ljudi i institucija koji se bave vatrogastvom ili zaštitom od požara. Kao primjer istaknuo je da u 82 DVD-a postoji jezgra koju čine profesionalni vatrogasci, njih 205, ali i da članovi oko 900 DVD-a u zadnjih godinu dana nisu izašli niti na jednu intervenciju što zbog nedostatka opreme ili osposobljenih ljudi. Međutim, vatrogasac koji izlazi na intervenciju, bio on profesionalac ili dobrovoljac mora biti opremljen i osposobljen za spašavanje, a pravedan sustav mu to treba osigurati, istaknuo je Franković. </p>
<p> Najavio je da će konkretne zakonske prijedloge uputi Hrvatskom saboru i Vladi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Vlada je privatnim društvima poklonila 700 milijuna kuna«</p>
<p>Herak je izjavio da je odolijevao pritiscima da se pozajmica Ministarstva turizma zapravo pokloni Imperijalu, što je u to vrijeme bilo uobičajeno</p>
<p>PULA, 8. svibnja</p>
<p> – Bivši ministar turizma Ivan Herak treći je dan za redom diktirao svoju obranu u postupku koji se protiv njega, Đanija Bažona, Antuna Golika i Igora Mlinara na Županijskom sudu u Puli vodi zbog zlouporabe položaja i ovlasti. </p>
<p> U četvrtak se Herak osvrnuo na dio optužnice koji ga tereti da je kao ministar i direktor tvrtke »Midinvest« zajedno s ostalom dvojicom, stvorio poslovni plan u namjeri da za vlastitu tvrtku osigura protupravnu imovinsku korist, te da Mlinarovoj tvrtki također pomogne u tome, dajući mu kredit po posebno povoljnim uvjetima. Herak je obrazlagao da su sve transakcije imale izvorište u novcu kojeg je Ministarstvo turizma Imperijalu dalo za isplatu plaća od listopada '98. do svibnja '99. Herak je, tvrdi, tadašnjem ministru financija Borislavu Škegri uputio molbu za novac plaće, i to u strahu od štrajka usred turističke sezone. </p>
<p> Sa svime je upoznao premijera Matešu, te je odlučeno da će se novac za plaće zaista uputiti Imperijalu. No, Herak je izjavio da je Ante Golik, koji je postao predsjednik uprave Imperijala, bio razočaran nelegalnim poslovanjem Imperijala.</p>
<p> »Nedostajala je trećina dokumentacije, za najveći broj prostora uopće se nije naplaćivao najam, predsjednik uprave Debelić svojem je sinu prodao tenis igrališta za cijenu nižu od tržišne, Matiji Reniću prodan je hotel Istra, a on za njega nije uplatio ni kunu…«, rekao je Herak dodajući da mu je Golik rekao kako je siva eminencija bila Vera Drufovka, koja je, prema Herakovim riječima, napravila falsifikat o utrošku sredstava koje je Ministarstvo turizma dalo Imperijalu.</p>
<p> Herak je izjavio da je odolijevao pritiscima da se pozajmica Ministarstva turizma zapravo pokloni Imperijalu, što je u to vrijeme bilo uobičajeno.</p>
<p> »Dok sam bio u Vladi, raznim je privatnim društvima poklonjeno više od 700 milijuna kuna, pa se to dogodilo i s tri milijuna kuna koje je Ministarstvo financija dalo Imperijalu«, rekao je Herak.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Nakon suše dolazi tuča </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Iako suša još nije uzela danak na voćarskim nasadima, voćari sa zebnjom očekuju idući tjedan kad se može očekivati – tuča. Većina nasada nije osigurana od elementarnih nepogoda pa se voćari samo mogu uzdati u sustav obrane od tuče.</p>
<p> Mario Di Giusti iz Velike Gorice, jedan od najvećih hrvatskih proizvođača jabuka, upozorava da se voćnjacima, ako suša potraje još deset dana, mogu očekivati i upola niži prinosi.</p>
<p>Voćnjaci su, kaže Di Giusti, sada u cvatnji, a tamo gdje nema sustava navodnjavanja, ponajprije u Slavoniji i brdskim krajevima, mogu se očekivati golemi gubici. Zabrinjava podatak da se Hrvatska po navodnjavanim površinama nalazi na začelju europskih zemalja. Osim toga, sva osiguravajuća društva izbjegavaju ulaziti u rizično osiguranje poljoprivrednih usjeva od šteta od suše.</p>
<p> Ako osiguranik da nasad jabuka osigura na iznos od 100.000 kuna uz planirani urod od 40.000 kilograma, a u slučaju mraza ili tuče bude uništeno 40 posto uroda, na temelju količinskog gubitka dobit će 40.000 kuna odštete. </p>
<p>Ako je ugovoreno pokriće i za štetu od gubitka kakvoće ploda jabuke, tada mu se dodatno isplaćuje taj gubitak. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rohatinski: Cilj HNB je spriječiti ponavljanje prošle godine</p>
<p>Žarko Primorac: Od 24 otvorena stečajna postupka nad bankama i štedionicama</p>
<p> još ni jedan nije završen / Hrvatska bankarska scena je prebukirana</p>
<p>POREČ, 8. svibnja</p>
<p> - »Cilj Hrvatske narodne banke je spriječiti ponavljanje 2002. kada su krediti banaka rasli 30 posto, a ambicije banaka za ovu godinu bile su još i veće«, rekao je guverner središnje banke Željko Rohatinski u četvrtak na konferenciji Hrvatsko novčano tržište koja se u organizaciji TEB-a, tržišta novca i zagrebačkog Ekonomskog fakulteta održava u Poreču.</p>
<p>On smatra da usporavanje rasta kreditnih plasmana (koje je HNB limitirala na 16 posto) neće imati značajnijeg utjecaja na realni sektor gospodarstva. Rohatinski se osvrnuo i na učestale kritike središnje banke kao institucije »koja provodi tvrdi monetarizam pod diktatom Međunarodnog monetarnog fonda i koja je dosad navodno samo glumila tržišnu orijentaciju«. </p>
<p>Rohatinski je podsjetio i na moguće alternativne opcije koje su se u HNB-u razmatrale uoči uvođenja odluke o ograničenju rasta kreditnih plasmana banaka, te je naglasio da se razmatrala tržišna opcija kakvu je sugerirao MMF da HNB poveća kamate na blagajničke zapise, a ostalo prepusti tržišnim mehanizmima.</p>
<p>Rohatinski je uvjeren da bi to bila katastrofalna odluka koja bi dovela do povećanja kamata na trezorske zapise, a možda bi porasle i kamate na sve kredite u zemlji. Država bi se isto tako stimulirala na povećano zaduživanje u inozemstvu. Guverner središnje banke rekao je da se razmatralo i uvođenje depozita na kratkoročna zaduženja banaka u inozemstvu, no da za takvo nešto HNB više nema zakonskih ovlasti, a ta bi opcija uostalom bila opravdana jedino i u slučaju da je ozbiljno narušena likvidnost zemlje.</p>
<p>Pored toga, rekao je Rohatinski, i Vlada bi sigurno bila jako nesretna da se u izbornoj godini donosi jedna takva odluka. Odbačena je i mogućnost povećanja kunskog dijela obvezne rezerve na deviznu pasivu banaka, jer bi negativno utjecala na kretanje tečaja kune. </p>
<p>Žarko Primorac, konzultant, smatra da proces konsolidacije hrvatskog bankarstva nije završen niti će uskoro biti. On podsjeća i na podatak da od 24 otvorena stečajna postupka nad bankama i štedionicama još niti jedan nije završen. Ukupne troškove bankarskih kriza pak procjenjuje između 4 i 5,4 milijarde dolara. Primorac ističe da je hrvatska bankarska scena i dalje prebukirana i da se može očekivati daljnje smanjivanje broja banaka, nove integracije ili preuzimanja, što osobito vrijedi za manje banke koje još nisu osvojile svoju tržišnu nišu.</p>
<p>Miljenko Fičor, predsjednik Komisije za vrijednosne papire govorio je o nadzoru nad tržištem vrijednosnih papira.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Od 2007. veće i češće nestašice plina</p>
<p>OPATIJA, 8. svibnja</p>
<p> - Dok se hrvatsko tržište posljednjih godina s problemima u opskrbi plinom suočava uglavnom samo zimi već od 2007. nestašice tog sve popularnijeg energenta mogle bi postati puno češće i veće, upozoreno je na međunarodnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji.</p>
<p>Planirana proizvodnja iz plinskih polja u Panonskoj nizini rast će, naime, samo do 2006. a nakon toga će se početi rapidno smanjivati. Probleme koji će zbog toga nastati donekle će još nekoliko godina ublažavati nove bušotine na postojećim poljima u kontinentalnoj Hrvatskoj, te rast proizvodnje iz plinskih polja na sjevernom Jadranu, ali i ona će padati od 2010. pa će nedostatak plina biti sve veći. Istodobno se očekuje veliko povećanje potrošnje tog ekološki najpogodnijeg energenta. Već 2007. mogla bi biti 40 do 50 posto veća od sadašnje jer se očekuje rast sa sadašnjih 2,6 na 3,7 milijardi prostornih metara godišnje, od čega će Ina moći osigurati oko 3,5 milijarde.</p>
<p>»Zato nam je najvažnija zadaća što prije osigurati nove velike količine plina iz uvoza«, ističe Željko Belošić, član Uprave Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina. »Kako je to nemoguće ostvariti kroz jedini postojeći međudržavni plinovod preko Slovenije intenzivno tražimo nova rješenja«, dodaje Belošić. Novi uvozni pravac najbrže se može osigurati iz Italije spajanjem postojećeg plinovoda od plinskih polja u sjevernom Jadranu do talijanske obale sa novim plinovodom kapaciteta 1,5 milijardi prostornih metara godišnje od tih polja do Pule.</p>
<p>Dosta velike su šanse i za gradnju plinovoda, ali manjeg kapaciteta, između Nagykanizse i Molvi. Ina veće količine plina od ugovorenih 1,1 milijarde prostornih metara godišnje može osigurati i iz Rusije, ali preduvjet za to je gradnja novog plinovoda u Mađarskoj i priključka na postojeću mrežu plinovoda u Hrvatskoj. Ali uvjet za takva velika ulaganja je povećanje cijena plina, naglašavaju čelnici Ine.</p>
<p>U četvrtak je na skupu plinara predstavljena i knjiga »Plinski sustavi - distribucija plina« čiji je autor prof. dr. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Neto dobit Plive u prvom tromjesečju 57 milijuna US dolara</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Farmaceutska kompanija Pliva u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila ukupni prihod od 270,6 milijuna US dolara (1,914 milijarde kuna), te neto dobit u iznosu od 57,1 milijuna US dolara (404 milijuna kuna). U odnosu na isto razdoblje lani prihod je (u dolarima) porastao 49,5 posto, a dobit 36,1 posto. Ove je rezultate predsjednik Uprave Plive Željko Čović ocijenio izuzetno dobrim, te dodao da unatoč nestabilnosti na svjetskim tržištima Plivina dionica bilježi oporavak. Dodao je i da ovi rezultati pokazuju da Pliva uspješno slijedi svoju strategiju ekspanzije na nova tržišta, te prerastanja u globalnu kompaniju.</p>
<p> Veliki rast prihoda ostvaren je zahvaljujući snažnom porastu prodaje lijekova na recept (za 81,9 posto), prodajom kojih je ostvareno 154,1 milijuna USD. Najviše se prihoda ostvaruje na području sjeverne Amerike, odakle je priteklo 125,8 milijuna USD (105,8 posto više nego u lanjskom prvom tromjesečju) i to ponajprije zahvaljujući akviziciji Sidmaka, koji se sada zove Pliva USA. Za 14,1 posto na 101,6 milijuna USD porasli su prihodi iz srednje i istočne Europe, a u zapadnoj Europi Pliva je ostvarila 40,5 milijuna USD prihoda, što predstavlja porast od 37,4 posto.</p>
<p> Ukupne investicije Plive u prvom tromjesečju bile su vrijedne 28,7 milijuna USD, od čega je 9,9 milijuna uloženo u akviziciju španjolske kompanije Edigen. Vrijednost kapitalnih ulaganja bila je 18,8 milijuna USD. U ovoj godini očekuje se porast prihoda (u USD) veći od 15 posto, kao i daljnji rast operativne dobiti (izražene u USD). U istraživanje i razvoj uložit će se 10 do 11 posto ukupnih prihoda.</p>
<p> Prema Čovićevim riječima, u 2003. nisu planirane akvizicije, već bi to trebala biti godina konsolidacije. Nakon 2003., dodao je, »slijedi izazov zvan Azija«, te će biti formiran tim koji će pratiti i proučavati to tržište. Govoreći o projektu »Nova Pliva«, Čović je rekao da će svi detalji, što znači i oni vezani za smanjivanje broja zaposlenih u Hrvatskoj biti poznati do srpnja ili kolovoza.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Generalturist se priprema za obnovu Hotela Srebreno</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Putnička agencija Generalturist zadovoljna je rezultatima ovogodišnje turističke predsezone, u kojoj bilježe porast stranih turista od 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani.</p>
<p>Predsjednica Uprave Generalturista Maja Rendulić za kraj lipnja najavila je dovršenje plana obnove i razvoja Hotela Srebreno, za čije se preuzimanje pripremaju. Naime, iako je Hrvatski fond za privatizaciju u travnja ocijenio ponudu Generalturista za kupnju 65,41 posto dionica Hotela Srebreno najboljom, agencija još nije dobila prodajni predugovor. Radi bolje pripreme za kupnju prvih Generalturistovih smještajnih kapaciteta na Jadranu, angažirana je konzultantska tvrtka Horwath Consulting. Razmatraju se dvije mogućnosti obnove Hotela Srebreno - jedna je da se obnove do razine od tri zvjezdica, a druga da se stvori atraktivni kompleks s četiri zvjezdice. Obnova bi trebala započeti krajem godine, a prvi se turisti očekuju za Uskrs 2004. godine. </p>
<p>B. Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Privatno zdravstveno osiguranje za sve radnike Agrokora</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Croatia osiguranje i Agrokor potpisali su u četvrtak ugovor o osiguranju kojim će svih 10.000 radnika koncerna ubuduće koristiti Croatijin program privatnog zdravstvenog osiguranja. Ugovor su potpisali predsjednici uprava Marijan Ćurković i Ivica Todorić. Todorić je pritom istaknuo da je to doprinos koncerna zdravlju radnika, a ulaganje od 20 milijuna kuna u premiju osiguranja vratit će se kroz manje trajanje bolovanja i općenito smanjenje njihova broja. Agrokor je prva velika domaća kompanija koja je ugovorila privatno zdravstveno osiguranje za svoje djelatnike koji su dobili pravo na korištenje usluga iznad državnog standarda u 50 zdravstvenih ustanova širom Hrvatske s kojima Croatia surađuje ili su u njezinom vlasništvu. </p>
<p>B. Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>ECB i Bank of England nisu promijenile kamatne stope </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) odlučilo je u četvrtak da će kamatne stope u eurozoni ostati nepromijenjene. To znači da ključna kratkoročna kamatna stopa ECB-a ostaje 2,50 posto. Analitičari nisu ni očekivali da će središnji bankari promijeniti kamatne stope, budući da je inflacija u zoni eura još uvijek iznad dva posto, kolika je gornja inflacijska granica ECB-a. Ipak, većina ih vjeruje da je novi kamatni rez u EMU moguć već u lipnju I Odbor za monetarnu politiku Bank of England (BoE), odlučio je zadržati postojeće kamatne stope u Velikoj Britaniji, te ključna kamatna stopa i dalje iznosi 3,75 posto. Riječ je, inače, o najnižoj razini kamata u ovoj zemlji u posljednjih 48 godina.Poslovni krugovi u Velikoj Britaniji, koji su očekivali sniženje kamate, razočarani su odlukom središnje banke. No, analitičari ističu da niže kamate nisu neophodne za uspjeh njihova poslovanja, budući da je vrijednost funte pala, što koristi izvoznicima, a brojne britanske tvrtke očekuju unosne poslove u obnovi Iraka. Dodaju i da je stopa inflacije u ožujku iznosila tri posto, što je znatno iznad inflacijske granice središnje banke od 2,5 posto.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ceh trgovaca HOK-a protiv rada nedjeljom </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Trgovine nedjeljom i blagdanom ne trebaju raditi, a to se treba riješiti zakonom, rekao je u četvrtak Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore. Ceh trgovaca još se 1999. godine zalagao za zakon o radnom vremenu u trgovinama, konačni prijedlog bio je pred donošenjem, ali je zamijenjen Pravilnikom o radnom vremenu, prema kojem lokalne vlasti, koje za to nisu dovoljno kvalificirane, same na svom području određuju radno vrijeme trgovina. Primjerice, u svijetu 80 posto trgovina ne radi nedjeljom, a kod nas je ta praksa uvedena nakon 1990. godine. Samo u Švedskoj i Češkoj, trgovine rade nedjeljom i blagdanom, dok u većini drugih zemalja ne samo da ne rade nedjeljom već trgovci ni subotom poslijepodne. U Hrvatskoj su, kaže Vukelić, pojedini inozemni trgovački lanci radili i na 1. svibnja. Pritom radnicima nisu zaboravili čestitati Praznik rada.</p>
<p>Ceha trgovine HOK-a drži da dosljednom primjenom zakona, nikom ne bi bila nanesena šteta, pa ni potrošačima, već bi došlo do preraspodjele dnevnih prometa prodavaonica. Ceh trgovaca predlaže da trgovine rade nedjeljom u turističkim središtima od 1. travnja do 15. listopada, kakva je praksa u Francuskoj. Izjavu Gorana Granića da Vlada ne razmišlja o ukidanju rada nedjeljom u trgovinama Vukelić je ocijenio paušalnom. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Monetarna politika utjecala na ulagače</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Odluke Europske središnje banke i Bank of England da neće spustiti kamatne stope natjerale su vodeće europske indekse na znatne gubitke. Frankfurtski je DAX do poslijepodneva pao čak 3,2 posto na 2909,29, a pariški CAC 40 2,9 posto na 2996,12 bodova. U Londonu i Milanu negativan je trend bio nešto blaži – FTSE 100 je pao 1,7 posto na 3924,3, a MIB 30 1,6 posto na 24.343 boda. Indeks 50 europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je izgubio 2,7 posto spustivši se na 2275,9. Newyorški su indeksi nakon otvaranja burzi također znatno pali - u prvih pola sata trgovanja Dow Jones i S 500 pali su oko 0,9, a tehnološki Nasadq Composite 1,1 posto. Japanske su dionice slijedile sličan trend pa je Nikkei 225 izgubio 0,96 posto spustivši se na 8031,55 bodova.</p>
<p>Najviše je gubitnika bilo u financijskom sektoru. Vodeći europski osiguravatelji Allianz, Axa i Aegon izgubili su između 5 i 6,6 posto, a reosiguravatelj München Re je pao 5,8 posto. Njemačka Commerzbank je pala 6,4 posto nakon što su njezini predstavnici ponovno opovrgli glasine o mogućem udruživanju s HVB-om, čije su dionice pale 5,2 posto. Rijetka iznimka bila je španjolska Banco Zaragozano, čije su dionice skočile 12 posto nakon što je britanska Barclays potvrdila da je iznijela ponudu za preuzimanje vrijednu 1,14 milijarde eura. Dionice Barclaysa pale su 4,9 posto. Nizozemski maloprodajni lanac Ahold dobio je 5 posto nakon što je konačno objavio stvarne razmjere preuveličane dobiti za 2002. u američkoj podružnici - koja je dosegla 880 milijuna USD. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Tvrtke, obrtnici i znanstvene institucije uštedjet će 200 milijuna kuna </p>
<p>Među europskim zemljama hrvatske porezne olakšice najpovoljnije / Europska praksa pokazala da se te olakšice često nastoje iskoristiti za troškove koji nisu vezani uz istraživanja pa će poreznici uskoro dobiti pravilnik koji bi to trebao onemogućiti / Autori sadašnjeg Kaznenog zakona najviše kritiziraju predložene izmjene / Vlada otkupljuje zemljište na Bleiburškom polju </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Ni jedna europska zemlja nema tako velike porezne olakšice na temelju ulaganja u razvoj i znanost, ustvrdio je u četvrtak ministar financija Mato Crkvenac obrazlažući izmjena zakona o porezima na dobit te na dohodak. </p>
<p>Procjenjuje se da će predložene olakšice tvrtkama, obrtnicima te znanstvenim i istraživačkim institucijama porezne izdatke u ovoj godini smanjiti za najmanje 200 milijuna kuna, a u Vladi vjeruju da će se taj iznos državi višestruko vratiti kroz razvoj gospodarstva kojeg nema bez ulaganja u znanost i istraživanja. </p>
<p>Uz pravne osobe registrirane za istraživanja i znanost, plaćanja poreza bit će oslobođeni i instituti i zavodi koji se istraživanjima i razvojem bave u sklopu tvrtki. Olakšice će se odnositi i na troškove tvrtki za suradnju sa znanstvenim i istraživačkim institutima. </p>
<p>Dvostruko umanjene porezne osnovice u odnosu na uložen novac donijet će i nabava važne nematerijalne imovine, na primjer licenci, patenata i softvera, te troškovi ulaganja u obrazovanje, stručno usavršavanje prekvalifikaciju zaposlenih i slični izdaci.</p>
<p> Budući da je europska praksa pokazala da se takve porezne olakšice često pokušavaju iskoristiti za troškove koji nisu vezani uz razvoj i istraživanja, poreznici će uskoro dobiti detaljan pravilnik koji bi to trebao onemogućiti, najavio je Crkvenac.</p>
<p>Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović predstavila je dugo usuglašavane izmjene i dopune Kaznenog zakona. Napomenula je da su najveći kritičari promjena autori sadašnjeg zakona u kojemu su u nekim slučajevima neka teška kaznena djela imala predviđene blaže kazne od lakših kaznenih djela. </p>
<p>Kao argument za promjene ministrica je navela i podatak da je 1990. pravosuđe donijelo 25.340 presuda, a nakon prihvaćanja aktualnog Kaznenog zakona 1998. samo 12.243 jer se iscrpljivalo na procesuiranju sitnih kazni. </p>
<p> Lani se, navela je ministrica, čak 80 posto postupaka vezanih uz drogu vodilo zbog posjedovanja malih količina za osobnu upotrebu, a tek neznatni broj postupaka vodio se zbog ozbiljnih djela raspačavanja i proizvodnje droge.</p>
<p>Protivnicima doživotnog zatvora ministrica je poručila da u ocjenjivanju te kazne »treba poći od pitanja je li takva kazna potrebna u ovom trenutku, a ne od idealne situacije u dalekoj budućnosti«, dodajući kako je uz tu kaznu ipak predviđena i mogućnost uvjetnog otpusta nakon 20 godina.</p>
<p>Vlada posebno važnim smatra promjene na području kaznenih djela u gospodarstvu. U tom sklopu je kao središnje kazneno djelo predviđena zloporaba povjerenja koja je zamijenila dosadašnje zloupotrebe položaja i ovlasti. Revidirana su i stečajna kaznena djela, uvedena nova vezana uz korupciju te računalno krivotvorenje i prijevare. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić posebno je pohvalio što su bitno povećane sankcije jer »gospodarski kriminal ima nesagledive posljedice« za gospodarstvo i društvo.</p>
<p>Vlada je ovlastila veleposlanstvo u Beču da pokrene postupak kupnje zemljišta na Bleiburškom polju, a Ministarstvo kulture zadužila za postupak gradnje spomenika i spomen-obilježja bleiburškim žrtvama. Potrebno je otkupiti oko 12 tisuća četvornih metara zemljišta (prosječna cijena je 10 eura po četvornom metru). </p>
<p>Jedan od dvojice suvlasnika manjeg dijela zemljišta na Bleiburškom polju, koji je i pripadnik Počasnog bleiburškog voda, voljan je besplatno ustupiti svoje zemljišta. Nakon otkupa vlasnik će biti Republika Hrvatska. </p>
<p>U raspravi je istaknuto da je Vlada ušla u taj posao bez politizacije, želeći da se osigura dostojno odavanje počasti žrtvama na Bleiburškom polju. </p>
<p>Sanja Kapetanić, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Izbori za vijeća nacionalnih manjina nemaju smisla«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Prvog dana kada je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ušao u saborsku proceduru rekao sam da je upitna suština vijeća nacionalnih manjina. Nije upitan izbor, sve se bira kao i u slučaju lokalne uprave, nego je upitan njihov smisao i cilj, rekao je Milan Đukić, predsjednik Srpske narodne stranke na konferenciji za novinare u četvrtak. »Vijeća za nacionalne manjine smetnja su za integraciju nacionalnih manjina u hrvatsko građansko društvo«, tvrdi Đukić. </p>
<p>On je na primjeru pokazao da se listama za vijeća manipulira, da se na jednoj listi objedinjuju sve pristigle i da se ne vidi tko su osobe na njoj, kojoj političkoj i građanskoj opciji pripadaju. Upozorio je i na mogućnost da u vijeće budu izabrani vijećnici koji zapravo o svemu odlučuju, pa i o kontroli vlasti što bi trebala biti uloga vijeća. Time se ne povećava nego sužava demokracija, naglasio je Đukić. Poslije izbora vijeća nastat će košmar koji će međunarodna zajednica iskoristiti protiv Republike Hrvatske, a ona će izazvati i nove svađe između Srba i Hrvata, uvjeren je Đukić. </p>
<p>On smatra da manjinama nije trebao nikakav Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nego da treba ispoštovati odredbe hrvatskog Ustava. </p>
<p>Đukić je govorio i o problemu povratka Srba i povratka njihove imovine, o obnovi i stanarskom pravu izbjeglih Srba, te problemima Hrvata naseljenih u srpske kuće. Za njihovo nerješavanje optužio je vlast, a besmislenim je nazvao prijedlog predsjednika Mesić o trilateralnom povratku izbjeglica i prognanika. Na kraju je novinare upoznao s kaznenom prijavom koju je SNS podnio protiv nepoznatih počinitelja optuženih za smrt 66 civila srpske nacionalnosti nestalih ili ubijenih tijekom vojno-redarstvene akcije Oluja.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Na biračke popise trebalo staviti i 19.677 muslimana«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – U prostorijama Hrvatskih branitelja jer svojih nemaju, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske (BNZH) u povodu skorašnjih izbora za vijeća nacionalnih manjina i dopunskih izbora za lokalnu (samo)upravu održala je u četvrtak konferenciju za novinare. Njezin predsjednik dr. Sead Berberović govorio je o izbornim listama i problemima s kojima se suočavaju Bošnjaci. </p>
<p>Na tim listama nema mnogih Bošnjaka i na taj će im način biti onemogućeno glasovanje, rekao je. Po njemu Državno izborno povjerenstvo (DIP) je na biračke popise trebalo staviti osim 20.755 Bošnjaka i 19.677 muslimane, jer je nepobitno da se radi o Bošnjacima. </p>
<p>Ponižavajuće je da 40.000 ljudi, što je gotovo jedan posto hrvatskoga stanovništva Hrvatske, mora hodočastiti u Izborno povjerenstvo kako bi potvrdilo, odnosno ispravilo svoju nacionalnost, izjavio je Berberović. Kao rješenje za nastali problem BNZH je DIP-u poslao prijedlog da se građanima koji su upisani kao muslimani omogući glasovanje za bošnjačka vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Praktički, obje biračke liste koristile bi se za identifikaciju prigodom glasovanja. Za nastalu situaciju Berberović je prozvao vlast.</p>
<p>On misli da se s izborom vijeća nacionalnih manjina nije trebalo žuriti, da se moglo pričekati do budućih parlamentarnih izbora, bez obzira na moguće požurivanje međunarodne zajednice. Takav prijedlog iznesen je i na prvoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine, rekao je Berberović, koji je član Savjeta. </p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nedostaje 11.000 medicinskih sestara</p>
<p>Da se postigne europska razina zaposlenosti sestara u odnosu na broj stanovnika, Hrvatskoj će prema sadašnjem ritmu zapošljavanja trebati 37 godina</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – »Rad medicinskih sestara u zdravtvu nije primjereno vrednovan«, rekao je u četvrtak na proslavi Međunarodnog dana sestrinstva u KB Dubrava u Zagrebu Mile Klepo, ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu, iznoseći podatke koji svrstavaju Hrvatsku u donji dio europske ljestvice: da se postigne europska razina zaposlenosti sestara u odnosu na broj stanovnika, Hrvatskoj će prema sadašnjem ritmu zapošljavanja trebati 37 godina.</p>
<p>Sad ih nedostaje 11.000, za razliku od liječnika kod kojih će se europska razina postići za »samo« 27 godina. U tijeku su znatne promjene koje donosi zakon o sestrinstvu, za koji je Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS), rekla da je ušao u postupak u paketu sa zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zakonom o liječništvu. Njime se uvode pravila u obrazovanje i praksu sestrinstva, a sestre preuzimaju odgovornost za svoj dio posla i postaju subjekt u odlučivanju, istakla je Šimunec. Dodala je da se na usklađivanju zakonodavstva s EU- standardima radi kako bi i hrvatska sestrinska diploma bila ravnopravna tamošnjim, tim prije, jer naše obrzovanje ne zaostaje za svjetskim.</p>
<p>O dobrim perspektivama sestrinstva govorio je i prof. dr. Mladen Havelka s Visoke zdravstvene škole, najavljujući interdisciplinarni četverogodišnji studij na osnovi novog Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti. Sestre nakon trogodišnjeg studija na Visokoj školi stjecat će prvi stupanj visoke stručne spreme, a specijalizacijom i pravo predavanja.</p>
<p>U povodu Međunarodnog dana sestrinstva, pohvaljene su i darivane sestre Štefanija Ozimec, Snježana Dragičević i Đurđica Kovač, a središnja proslava, u organizaciji HUMS-a i Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara je u ponedjeljak, 12. svibnja u Kazalištu »Komedija« u Zagrebu. Glavna tema tog skupa bit će položaj medicinskih sestara u hrvatskom zdravstvu u odnosu na zemlje Zapadne Europe.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Od početka godine iz MORH-a i vojske otišlo 4000 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Ministarstvo obrane i Oružane snage zaprimile su u zadnja četiri mjeseca ukupno 4439 zahtjeva za dragovoljno istupanje iz djelatne službe, priopćila je u četvrtak Služba za odnose s javnošću Ministarstva obrane. </p>
<p>Od 31. prosinca 2002. do 1. svibnja 2003. zaprimljeno je 4439, a do sada je pozitivno riješeno – 3975 zahtjeva za istupanje iz djelatne službe. </p>
<p>Najviše zahtjeva podnijeli su dočasnici HV-a (njih 1399 dragovoljno je zatražilo prestanak službe). Nešto manje, 1300 zahtjeva je časnika HV-a, a onih koje su podnijeli vojnici ima još 1740. </p>
<p>U Ministarstvu obrane ističu da je u zadnja četiri mjeseca ukupan broj zaposlenih u sustavu znatno smanjen. U Oružanim snagama je trenutno 30.505, dok u Ministarstvu radi 2514 osoba. U tom razdoblju isplaćene su ukupno 3474 otpremnine (3341 otpremnina isplaćena je djelatnim vojnim osobama, a 133 - službenicima i namještenicima).</p>
<p>Prema podacima MORH-a, zajedno s doprinosima do sada je isplaćeno 217 milijuna kuna za otpremnine. Najveći mogući pojedinačni iznos otpremnine iznosi 203 tisuće kuna. Naime, zaposlenicima bez prava na prijevremenu mirovinu isplaćivane su otpremnine u rasponu od 12,4 do 203,4 tisuće kuna. Ova je kategorija u prosijeku dobila otpremninu od 63,4 tisuće kuna. Oni s pravom na prijevremenu profesionalnu mirovinu (sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba) visina otpremnina u rasponu je od 12,4 do 124 tisuće kuna, a u prosjeku iznosi 66,7 tisuća kuna. </p>
<p>U Službi za odnose s javnošću MORH-a tvrde da su, u najvećem broju slučajeva, otpremnine isplaćene u predviđenom roku. Tek u pojedinim slučajevima, tvrde, došlo je do prekoračenja propisanih rokova, i to uglavnom zbog administrativnih propusta.</p>
<p>Na Krešimirovom trgu podsjećaju da MORH nije nadležan za isplatu mirovina jer ona ovisi i o administrativnom postupku koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. </p>
<p>Ocjenjujući dosadašnji tijek preustroja vrlo uspješnim, MORH se u priopćenju ispričao za eventualne propuste zbog kojih je u pojedinim slučajevima došlo do odgađanja isplate otpremnina. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Lučin: Policija ne prisluškuje Gotovininu rodbinu i prijatelje</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – »Policija ne prisluškuje ni jednu osobu koja je u bilo kakvoj vezi s odbjeglim generalom Antom Gotovinom«, izjavio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u četvrtak nakon sjednice Vlade. Ističući kako su nagađanja u medijima da policija prisluškuje Gotovininu rodbinu i prijatelje potpuno netočna, Lučin je rekao da, prema njegovim saznanjima, taj krug ljudi ne prisluškuje ni Protuobavještajna agencija (POA). </p>
<p>Ali, naglasio je, »POA nije u nadležnosti MUP-a«.</p>
<p>Objasnio je da policija nije dobila nikakav nalog istražnog suca da se prisluškuju te osobe pa se, budući da nema zakonske osnove, prisluškivanje ne može ni obavljati. Rekao je i da se nalazi koje prisluškivanjem prikupi policija, uzimaju kao dokaz na sudu, za razliku od onih koje na taj način dobije POA.</p>
<p> Dodao je da je u Zadru policija primjenjivala posebne mjere samo na ljude uključene u krijumčarenje droge, koji su nedavno uhićeni. </p>
<p>Lučin je govoreći o pilot-programu »Kontakt-policajac« koji se provodi u sklopu strategije »Policija u zajednici«, najavio da će se taj projekt proširiti. »U manjim mjestima, prvenstveno na otocima, pokušat ćemo uvesti kontakt-policajce«, dodao je Lučin. Oni bi se na ulicama mogli pojaviti prije srpnja.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zašto policija Bajiću još nije dostavila kaznenu prijavu</p>
<p>Ranko Ostojić obećao je glavnom državnom odvjetniku još u ponedjeljak da će prvog dana u tjednu dostaviti kaznenu prijavu protiv bivšeg zagrebačkog tužitelja / Policija posredstvom svoje glasnogovornice tvrdi: »Takav postupak ne može ići onoliko brzo koliko to novine žele«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Skandal u vezi s Krunoslavom Canjugom, prije petnaestak dana razriješenim zagrebačkim državnim odvjetnikom, tek treba buknuti. Naime, njegov odlazak u Zlatar, na mjesto zamjenika tužitelja, samo je trenutna zakonska mogućnost za nezakonita djela koja je počinio. Jer, njegovi razgovori sa zagrebačkim odvjetnikom Mirkom Batarelom čista su pravosudna »bomba«. Pokazalo se da je Canjuga ne samo držao Batarelove predmete pod kontrolom već je uspio i materijalno podebljati svoju tužiteljsku funkciju.</p>
<p>Vjesnikovi policijski izvori potvrđuju da je sa službenog telefona, na koji je stavljena »kvačica«, Canjuga uspio doći do vlasništva automobila »volkswagen« marke uz popust od čak 5000 eura. Popust je isposlovao Batarelo. Takvo sniženje čak i tvorničke cijene automobila izazvalo je pad kompjuterskog sistema u sustavu istaknutog automobilskog dilera u Zagrebu. Ali, riječ je Batarelu riječ - i auto je isporučen. Očito, i autodiler ima svoje račune u pisarnici spomenutoga odvjetnika.</p>
<p>Činjenica da je i ta pojedinost s tri mjeseca snimljenih vrpci prisluškivanih telefonskih razgovora »iscurila« u javnost, dodatni je poritisak na policiju. Ako se čak i do takvih pojedinosti zna sadržaj tzv. pripremnih istražnih radnji, gdje će završiti pravi biseri izgovoreni na prisluškivanoj liniji? Zasad, Vjesnik raspolaže podacima da je tromjesečno prisluškivana linija, zapravo, balon tinte koja se rasprskala na sve moguće tužiteljske, pravosudne, pa i strane koje s redovnim pravosuđem nemaju mnogo veze. Ali, ima veze s čašću i dostojanstvom uloga čuvara sistema.</p>
<p>Tako se iz »iscurenih« policijskih izvora može doznati da su kupovani mobiteli sucima općinskih sudova, tužiteljima raznih rangova, a da su neki bivši (?) pravosudni ljudi obećavali odvjetniku Batarelu (jer, njegov je telefon prisluškivan) da će, »kao i dosad, njemu važne predmete držati pod kontrolom«. Zasad se može reći da je riječ o nekim bivšim sucima, koji su i dalje u sustavu vrlo visoko, a svodobno su bili čak i predsjednicima Državnog izbornog povjerenstva.</p>
<p>Spomenute pojedinosti s tromjesečno snimanih vrpci, međutim, nisu bile dovoljan argument za dostavu kaznene prijave policije Državnom odvjetništvu. Stranački izvori ministra policije Šime Lučina, pak, kažu Vjesniku da je na zaostatak u toj dostavi upozoren i iz čisto političkih razloga. Rečeno mu je: »Šime, jedva smo dobili normalna čovjeka za šefa tužiteljstva, a tvoji mu ne omogućavaju da procesuira slučaj tako važnog dijela Državnog odvjetništva, kao što je šef zagrebačkih tužitelja. Afera će se proširiti i dalje od tvoje i službe Mladena Bajića. Bajić će biti u javnosti prikazan kao mlakonja, a Canjuga kao častan čovjek, koji se tko zna zašto zamjerio svojem šefu«.</p>
<p>Sve te priče nalaze potvrdu u činjenici da do četvrtka, isteka radnog vremena, policijska prijava nije stigla na adresu Gajeve ulice u Zagrebu, sjedišta glavnog državnog odvjetnika.</p>
<p>Iz spomenutih policijskih izvora, pak, može se doznati da »stvari u tako osjetljivom predmetu ne mogu ići brzinom, kojom to traže novinske naklade«, kao što je to rekla MUP-ova glasnogovornica Zinka Bardić. »Ne želimo u ovakvom predmetu biti brzopleti, da nam se ne dogodi da nam kaznena prijava zbog propusta padne«. Logičan stav glasnogovornice, pak, ne uzima u obzir činjenicu koja je dan-dva od zabilježene izjave Zinke Bardić »iscurila« iz policije. Naime, odvjetnik Batarelo se do četvrtka nije odazivao na pozive policijskih istražitelja. U njezinoj izjavi nema ni podatka, koji je Krunoslav Canjuga povjerio svojem krugu prijatelja: »Zvao sam Bajića, tražio da mi se javi, ali on je te poruke ignorirao«.</p>
<p>Očito, u kotlu tog slučaja ne samo da ključaju pravosudne sastavnice »gulaša jedne afere«, već se neprestano dodaju i nove »mirodije«. Papreno je to, što je istaknuti zagrebački tužitelj stavljen u kontekst drugih pravosudnih službenika, koji su »u ime predmeta pod kontrolom« tražili dodatne materijalne koristi. Kako »otrov afere« ne bi prskao i do, možebitno, tek usput spomenutih ljudi u prvosuđu, bez spoznaje o tome koliko su koristili uzvratne usluge odvjetnika Batarela, bilo je neophodno da se »slučaj Batarelo - Canjuga« što prije zaključi eventualnim podizanjem optužnice, odnosno javnim iskazom da razloga za kazneni progom - nema.</p>
<p>Iz strogo čuvanih izvora u uredu glavnog državnog odvjetnika ne može se ništa konkretno doznati. Mladen Bajić je rekao Vjesniku samo da je zainteresiran da slučaj riješi. Jer, zagrebnačko tužiteljstvo, najveće i najvažnije u zemlji, trenutno nema prvog čovjeka, a služba u tim uvjetima ne može raditi još dugo.</p>
<p>Ta činjenica, pak, pokazuje da »slučaj Canjuga« nije izbio slučajno. Jer, upravo je zagrebačko Državno odvjetništvo, odnosno Canjuga, vodilo nekoliko ključnih pretvorbenih, privatizacijskih i kriminalnih postupaka u kojima su se istražitelji sasvim primakli vrhovima stranačkih struktura.</p>
<p>Jedan od njih je ovih dana vrlo nervozno komentirao postupke koji zbog »zamračenih« milijuna eura državnoga novca u privatnim džepovima prosvjeduje zbog banalnog poziva na informativni razgovor. Isti je stranački lider optužio, istim povodom, tužiteljstvo da »vodi pogrom protiv oporbenih stranaka, a u predizborne svrhe aktualne vlasti«. Navodni zakoni i navodna vladavina prava, za što se inače Ivo Sanader zalaže, a o njemu je riječ, trenutno nisu ni parola. Kakve parole kad je riječ o osobnom pozivu za informativni razgovor?</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Čačić: Nema sukoba interesa, suprugina tvrtka dobila posao u korektnom nadmetanju </p>
<p>Nakon napada na reklamnu kampanju, Čačić povećao njezino financiranje s 900 tisuća na 1,2 milijuna kuna. Ministarstvo plaća 10 posto tog iznosa, a ostatak izvođači / Napadi dobro posluže kad treba preusmjeriti pažnju s nečijih propusta ili kad postoji opasnost od dobrih rezultata neke stranke, kaže Čačić / Tko koči zakon o sukobu interesa </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – »Medijske kampanje poput ove koja se u zadnje vrijeme vodi protiv mene i Ministarstva imaju predvidive tokove. Dobro posluže kad treba preuzsmjeriti pažnju s nečijih propusta u političkoj utrci ili, kao u ovom slučaju, kad postoji jasna opasnost od dobrih rezultata pojedinih stranaka ili političara«, kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić. Time je komentirao napise o reklamnoj kampanji o projektu autoceste koju provodi njegovo ministarstvo. Prema njegovim riječima, sva ministarstva imaju stavke u proračunu za medijske kampanje. Neki mediji, pak, izvještavaju da »rejting« Ministarstva javnih radova proizlazi iz reklamnih kampanja. </p>
<p>»To nije točno jer da bi se reklamiralo, treba imati što pokazati. Time u politici dobivate mogućnost da i dalje dajete rezultate«, kaže Čačić. Za kampanju je bilo namijenjeno 900 tisuća kuna, no Čačić je najavio da će taj iznos nakon medijskih napada biti povećan na 1,2 milijuna kuna. Naglasio je da Ministarstvo od toga plaća samo 10 posto, a ostatak izvođači radova.</p>
<p>»Bezočna je laž objavljena na naslovnici Jutarnjeg lista da grupacija Con-ing, u kojem je suvlasnica moja supruga, gradi 20 posto POS-ovih stanova. Od 178 naplaćenih milijuna kuna, Con-ingove tvrtke sudjeluju sa samo četiri milijuna kuna«, ustvrdio je ministar. </p>
<p> Na upit novinara smatra li da se može govoriti o sukobu interesa u slučaju njegovih tvrtki i ministarske dužnosti koju obnaša, Čačić je odgovorio niječno. Zamrznuo je, tvrdi, svoje djelovanje u tvrtki, uveo Hrvatsku udrugu poslodavaca da kontrolira radove, a sve je poslove »suprugin Con-ing dobio u korektnoj tržišnoj utakmici«.</p>
<p>»Ovog trenutka nema sukoba interesa, ali javnosti bi to bilo mnogo jasnije da postoji povjerenstvo koje to ocjenjuje. No, prijedlog zakona o sukobu interesa već tri godine stoji u Saboru. Tko ga koči? HNS sigurno ne sa svoja dva zastupnika«, istaknuo je.</p>
<p>Uz reklamnu kampanju kojom se građanima želi predstaviti projekt i stvoriti pozitivno ozračje da se nešto radi, Ministarstvo će u suradnji s Hrvatskom televizijom napraviti i 12 edukativnih emisija o razvojnim projektima brdsko-planinskih otočnih područja, najavio je Čačić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Za žene od 40 do 70 godina nužni pregledi zbog ranog otkrivanja raka dojke </p>
<p>U Hrvatskoj godišnje sve više žena oboli od raka dojke i svima nam je u interesu pridonijeti njegovu ranom otkrivanju, istaknula Milka Mesić, pokroviteljica skupa / Ako se rak dojke pravodobno lokalizira, mogućnost ozdravljenja doseže 97 posto, kaže ministar zdravstva Vlahušić</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Na dvodnevnom skupu posvećenom razmjeni iskustava u otkrivanju i liječenju raka dojke u četvrtak se u zagrebačkom hotelu »Sheraton« okupilo deset prvih dama zemalja srednje i istočne Europe. </p>
<p>Sastanak je otvorila supruga hrvatskoga predsjednika Milka Mesić, aktivna članica Odbora za javnu edukaciju u ranom otkrivanju raka dojke koji je organizirao skup. </p>
<p> »U Hrvatskoj godišnje sve više žena oboli od raka dojke i svima nam je u interesu pridonijeti njegovu ranom otkrivanju i sprečavanju razvoja bolesti«, istaknula je Milka Mesić. »Zdravlje žene zdravlje je obitelji, a zdravlje obitelji je i zdravlje društva«, poručila je pokroviteljica zagrebačkog sastanka na koji su se odazvale prve dame Slovenije, BiH, Makedonije, Albanije, Bugarske, Rumunjske, Ukrajine, Slovačke i Mađarske. </p>
<p>Govoreći o konkretnim pokazateljima opasnosti od raka dojke u Hrvatskoj, te o zdravlju žena od 1990. godine do danas, ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio je: »Rak dojke najčešći je rak u cijelom svijetu. Godišnje je milijun novooboljelih žena u svijetu, u Hrvatskoj je 2000. godine zabilježeno 2187 novooboljelih, a umrle su 382 žene«. Ministarstvo zdravstva i hrvatska vlada, istaknuo je, žele unaprijediti zdravlje žena i u Hrvatskoj i u cijeloj regiji. Stoga je Vlahušić pozvao okupljene prve dame da i one potaknu svoje ministre i vlade na zajedničku akciju kojom bi se poboljšala skrb za zdravlje žena. </p>
<p>Ukazao je na važnost ranog otkrivanja raka dojke na primjerima ozdravljenja u Europi i Americi. U Europi se izliječi 93 posto žena u prvoj godini otkrića te opake bolesti, a 73 posto žena izliječi se u petogodišnjem razdoblju otkrivanja. Prema podacima o petogodišnjem ozdravljenju, u SAD-u se to odnosi na više od 80 posto žena. Ako se rak dojke pravodobno lokalizira, mogućnost ozdravljenja doseže i 97 posto, ustvrdio je Vlahušić podupirući podacima potrebu prevencije i redovitih kontrola kojima bi se trebale jednom godišnje podvrgnuti žene u dobi od 40 do 70 godina. </p>
<p>Zemlje u tranziciji, napomenuo je, prolaze fazu iz socijalističkog zdravstva u zdravstvo otvorenog tržišta zbog čega su promjene u tom segmentu znatno sporije, duže i daleko od standarda Europske unije. </p>
<p>U ime Vlade sudionice skupa pozdravio je i ministar vanjskih poslova Tonino Picula također ističući važnost razmjene iskustava o toj, za žene i društvo važnoj temi. Naglasio je da Hrvatska puno pažnje posvećuje zdravstvenoj edukaciji. </p>
<p> Skup se nastavlja u petak, a kako je najavljeno, završit će prihvaćanjem zagrebačke deklaracije. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Neznanje i moć katastrofa za svako društvo</p>
<p>Udružena Europa svojim će potencijalima pomoći da svijet preživi, jer ona isključuje rat kao političko sredstvo, smatra hrvatski predsjednik / Sustav nedovoljno potiče kreativnost i inovativnost, a njegova neučinkovitost vidi se u marginalnoj međunarodnoj reputaciji, unatoč pojedinačnim uspjesima hrvatskih znanstvenika, rekao je Mesić </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – »Udružena Europa je sudbina Hrvatske, njen strateški cilj. Više se ne postavlja pitanje ući u Europu ili ne, jer mi to naprosto moramo«, rekao je u četvrtak predsjednik Republike Stjepan Mesić na obilježavanju Dana Europske unije, održanom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Hrvatske studentske asocijacije. </p>
<p>Udružena Europa svojim će potencijalima pomoći da svijet preživi, smatra Mesić, jer ona isključuje rat kao političko sredstvo. »To udruženje prvi put se zbiva na bazi interesa malih i velikih, a to jamči siguran uspjeh«, rekao je Predsjednik, istaknuvši da je udruženje Europe milenijski pothvat koji mora uspjeti jer rješava mnoge probleme. Mesić je istaknuo da u udruženoj Europi nacionalne manjine igraju povezujuću ulogu. Kada ih ne bi bilo trebalo bi ih stvoriti, dodao je.</p>
<p>Upozorio je da je za usvajanje europskih standarda potrebno primijeniti sve ostale standarde, a među njima i one o znanosti i obrazovanju. »Znanosti u Hrvatskoj trenutačno ne cvjetaju ruže. Sustav nedovoljno potiče kreativnost i inovativnost, a njegova neučinkovitost vidi se u marginalnoj međunarodnoj reputaciji, unatoč pojedinačnim uspjesima hrvatskih znanstvenika«, rekao je Mesić i dodao da Hrvatska, u usporedbi s Irskom, ima četiri puta manje visokoobrazovanog stanovništva, te da studiranje traje tri puta dulje. Naglasio je da sustavu znanosti u Hrvatskoj nedostaje razvojna politika te veća proračunska i izvanproračunska sredstva. </p>
<p>Studentima na Ekonomskom fakultetu Mesić je poručio da je znanje moć, ali da je moć bez odgovornosti opasna. Neznanje i moć zajedno, dodao je, katastrofa su za svako društvo. </p>
<p>Dan Europske unije na Ekonomskom fakultetu obilježen je četvrtu godinu zaredom, a svečanosti su prisustvovali veleposlanici Grčke, Nizozemske, Velike Britanije i Irske, te Slovenije. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić dolazi na komemoraciju u Jasenovac </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - U nedjelju u Spomen području Jasenovac bit će održana komemoracija i položeni vijenci u znak sjećanja na 22. travnja 1945., dan proboja šestotinjak zatočenika iz koncentracijskog logora u Jasenovcu, kao i na sve stradale i preživjele zatočenike tog logora. </p>
<p>Komemoracija se održava pod visokim pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića koji će se i obratiti skupu, rekla je na konferenciji za novinare u četvrtak Nataša Jovičić, ravnateljica Spomen područja Jasenovac. </p>
<p> Najavljeno je da će zajedno moliti vladika slavonski episkop Sava, glavni rabin Hrvatske Kotel Da-Don, sisački imam Fuad ef. Karaga i novljanski župnik Ivan Nikolić.</p>
<p> Vijence će položiti predstavnici preživjelih logoraša jasenovačkih logora, predsjednik Mesić, te izaslanstva Sabora, Vlade, Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj i udruga Roma, predstavnici gradova i županija, kao i udruge antifašističkih boraca iz Hrvatske, Slovenije i BiH... Na komemoraciji će ove godine biti i autor spomenika »Kameni cvijet«, beogradski arhitekt Bogdan Bogdanović. </p>
<p> Bit će predstavljene dvije knjige u izdanju Javne ustanove Spomen područja Jasenovac »Jasenovac 1941 - 1945., logor smrti i radni logor« Nataše Matušić i »Genocid nad Romima« Narcise Lengel-Krizman. Na promociji će govoriti i ministar kulture Antun Vujić.</p>
<p>Ž. Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mirovine i troškovi života u stalnom raskoraku</p>
<p>Što kane predložiti kad je riječ o izmjenama načina usklađivanja mirovina s plaćama u državi, zasad, čini se, ne znaju ni u Ministarstvu rada i socijalne skrbi</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Dok su umirovljenici svjesni da je 2003. godina pravo vrijeme da se izbore za neka svoja prava, u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, čini se, još nisu pripremili taktiku na temelju koje će uoči izbora razgovarati s predstavnicima oko milijun hrvatskih građana. Osim što je nedavno najavljeno da je Ministarstvo iniciralo promjenu načina usklađivanja mirovina - i to bez pojedinosti o tome što bi se moglo promijeniti, a koje i te kako zanimaju javnost – na neka podjednako važna pitanja nije dan čak ni načelan odgovor.</p>
<p>Tako je, primjerice, s prijedlogom Matice umirovljenika Hrvatske o tome da sadašnji dodatak uz mirovinu (dodatak od 100 kuna i šest posto od mirovine za lipanj 1998. godine) treba uključiti u mirovinsku osnovicu za što, kažu, ima i novca budući da je u gotovo pet godina, koliko se dodatak isplaćuje, umro dio korisnika. Razlika sredstava mogla bi se koristiti za usklađivanje mirovina. Matica predlaže uključivanje dodatka u mirovinu da se zaustavi pad vrijednosti primanja umirovljenika u odnosu na prosječnu plaću. Naime, kako se dodatak sada ne usklađuje s kretanjem plaća i troškova života, odnosno na isti način kao i mirovina, njegova vrijednost iz mjeseca u mjesec sve je manja, čime se smanjuje i vrijednost ukupnih prihoda umirovljenika. Mirovine se sad usklađuju samo s polovicom postotka za koji porastu plaće, što bi umirovljenici također mijenjali. Podsjetimo, još uoči izbora 2000. godine predstavnici Sindikata i Matice umirovljenika isticali su zahtjev da se mirovine usklađuju samo s plaćama, budući da se ostvaruju na temelju rada i isplaćuju od sredstava koja se djelomično izdvajaju od plaća.</p>
<p>Drugi prijedlog, koji je i realniji, ako se uzme u obzir da se znatan dio novca za isplatu mirovina ipak izdvaja iz proračuna, odnosio se na mogućnost da se mirovine uz redovna usklađivanja s polovicom stope rasta troškova života i plaća, jednom godišnje dodatno usklađuju sa stopom rasta BDP-a. To bi, smatraju u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, trebalo činiti dok prosječne mirovine ne dosegnu određenu razinu. U Sindikatu predlažu da to bude 75 posto prosječne plaće u državi. Time bi se, kažu, gotovo ispunila Odluka Ustavnoga suda od 14. lipnja 1998. godine, kojom je određeno da se isprave posljedice koje su na mirovinu ostavile uredbe o ograničavanju mase novca za njihovu isplatu iz razdoblja vlade Nikice Valentića.</p>
<p>Što kane predložiti kad je riječ o izmjenama načina usklađivanja mirovina, zasad, čini se, ne znaju ni u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Osim potvrde da i u »kockici« - kao i u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - podržavaju zahtjev umirovljenika da Državni zavod za statistiku izmijeni način izračuna troškova života i da se oni za umirovljenike računaju samo na temelju porasta cijena hrane, lijekova i komunalija, o tome kako bi se mirovine ubuduće trebale usklađivati nismo doznali ništa konkretno.</p>
<p>Zavod za statistiku je ionako već najavio promjene u načinu izračuna nekih statističkih pokazatelja i mora to učiniti radi prilagodbe pravilima koja vrijede u EU, ali još se ne zna hoće li konačan rezultat doista biti »posebna matematika« o troškovima života umirovljenika. Promjene se, kažu, ponajviše odnose na metodologiju i definiranje uzorka, iako bi trebale omogućiti da se dio podataka interpretira tako da koristi za određene svrhe.</p>
<p> Javna podrška političara takvim promjenama nije ništa posebno, a i uslijedila je tek nakon što se doista i krenulo u taj posao. Ukratko, ne od trenutka kad su umirovljenici taj zahtjev postavili (prije barem tri godine), nego od trenutka kad je postalo jasno da će se to dogoditi.</p>
<p>Nema odgovora ni na pitanje koje bi moglo biti ključno: što misle predstavnici Ministarstva kad kažu da se zbog izmjene načina usklađivanja mirovina mora mijenjati Zakon o mirovinskom osiguranju? Po jednom tumačenju, vlast bi u predizbornoj godini mogla pristati čak i na prijedlog da se mirovine usklađuju samo s plaćama, a drugi izvor tvrdi da je realnije uvođenje dodatnoga godišnjeg usklađivanja s porastom BDP-a. U oba slučaja, doista treba zadirati u Zakon o mirovinskom osiguranju. No, računice koja bi pokazala može li se za to u proračunu osigurati dodatni novac još nisu dovršene, pa ni konačnog prijedloga još nema, kažu na Prisavlju. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Žuvanić: Lani u HŽ uloženo samo 20 posto potrebnih sredstava</p>
<p>Većina klubova prigovorila je prepuštanju nadležnosti za održavanje pruga lokalnoj samoupravi koja za to neće imati dovoljno novca/ HSLS: Saboru veća nadležnost po pitanju željeznica/ HSP protiv razdvajanja HŽ-a na prijevoz i infrastrukturu/ Libra: Vozni park zastario: 70 posto HŽ-ovih teretnih vagona i 56 posto putničkih starije od 20 godina/ HSS: Tehnička i tehnološka nerazvijenost HŽ-a prepreka za funkcioniranje u europskom okruženju </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Svoju 32. sjednicu Hrvatski sabor je u četvrtak nastavio raspravom o zakonu o željeznicama koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2005. Prema riječima ministra pomorstva, prometa i veza Rolanda Žuvanića, njime se određuje način transformacije željezničkog sustava, koji se ukidanjem monopola mora prilagoditi ulasku Hrvatske u EU. </p>
<p>Time bi se od 2005. u Hrvatskoj uvodi mogućnost za više željezničkih prijevoznika, a područje prijevoza odvojilo bi se od područja infrastrukture kojem će pristup imati svi domaći i inozemni prijevoznici.</p>
<p>Unatoč brojnim prigovorima, svi parlamentarni klubovi podržali su prijedlog zakona, uz ocjenu da je transformacija Hrvatskih željeznica nužna zbog tehnološkog i tehničkog zaostajanja za državama EU-a.</p>
<p> Većina klubova prigovorila je što se predviđa prepuštanje nadležnosti za održavanje pruga lokalnoj samoupravi koja, prema njihovom mišljenju za to neće imati dovoljno novca. </p>
<p>Mario Kovač (Klub HSLS-a) drži da veću nadležnost u pitanju željeznica treba dobiti Sabor čija se uloga više ne bi svodila samo na prihvaćanje izvješća Vlade. Dodao je da se regulatorno tijelo za HŽ mora osnovati prije 2007. i ulaska Hrvatske u EU, jer bez takvog tijela ne može funkcionirati tržišni ustroj željeznice.</p>
<p>I Tonči Tadić (Klub HSP/HKDU) prigovorio je Vladi da u zadnje 2,5 godine nije Sabor pisano izvijestila o stanju u HŽ-u, usprotivivši se predviđenom razdvajanju HŽ-a na područje prijevoza i infrastrukture. »Dovoljno je samo računovodstveno, a ne fizičko razdvajanje jer HŽ još nema dovoljan stupanj modernizacije da bi se išlo u radikalnu reformu«, rekao je Tadić. </p>
<p>Željko Pavlic (Libra) smatra da treba podići kvalitetu usluga u HŽ-u i promijeniti zastarjelu infrastrukturu i vozni park. »Sedamdeset posto HŽ-ovih teretnih vagona i 56 posto putničkih, starije od 20 godina, a velik postotak željezničkih dionica omogućuje <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> tek do 60 kilometara na sat«, istaknuo je Pavlic, dok je Stjepan Živković (Klub HSS-a) spomenuo da tehnička i tehnološka nerazvijenost HŽ-a predstavlja prepreku za funkcioniranje u budućem europskom okruženju. Istaknuo je da zakonom treba definirati koji će operater kontrolirati ispravnost vozila kako bi se izbjegle prometne nesreće.</p>
<p> Miroslav Korenika (Klub SDP) rekao je kako se ulaganje u željezničku infrastrukturu ne može promatrati samo kao potrošnja već i kao razvoj, jer će se poslovi na infrastrukturi povjeriti hrvatskoj industriji i poduzećima.</p>
<p> Ivo Baica (HDZ) kazao je da će se pojavom konkurentnih željezničkih prijevoznika u Hrvatskoj stvoriti uvjeti za kvalitetnije željezničke usluge na tržišnim osnovama. </p>
<p>Zastupnici su raspravili i Prijedlog programa financiranja i upravljanja lokalnim prugama, te plan poslovanja HŽ-a za razdoblje od 2003. do 2007. godine. »U naredne četiri godine u željezničku infrastrukturu nužno je uložiti oko 15,3 milijardi kuna, što je minimum bez kojega neće biti uspješno provedenog restrukturiranja ni šanse za dugoročan poslovni opstanak«, rekao je ministar Žuvanić. Dodao je da u projektu rekonstrukcije HŽ-a »vrijeme nije saveznik«, posebno zbog nestalnih izvora investiranja. Naime, u prošloj je godini uloženo tek 20 posto potrebnih sredstava.</p>
<p>»Cilj HŽ-a je 5000 tona prevezenih tereta i 15.000 prevezenih putnika po zaposlenome godišnje. No za njegovo ostvarenje nužno je i podizanje prosječnog prijevoznog puta tereta više od 200 kilometara, a putnika za 30 posto. Područje interesa u teretnom prijevozu uz Hrvatsku je srednja i jugoistočna Europa, posebno područja bivše države, te prodor na tržište kopnenog prijevoza usmjerenog na ceste i orijentacija na tržišta kojima tereti gravitiraju prema lukama. U putničkom prijevozu interes je orijentacija na tržišta koja gravitiraju prema turističkim odredištima«, rekao je Žuvanić, spomenuvši kao preduvjete za realizaciju ciljeva u tom razdoblju ulaganja od 5,9 milijardi kuna za redovno održavanje infrastrukture, te 1,8 milijardi za subvencije u putničkom prijevozu. Predviđene investicije procijenjene su na oko 15,3 milijarde kuna, za infrastrukturu 10,3, putnički prijevoz 3,1, te za teretni prijevoz 1,7 milijarde kuna. »Krajnji je cilj ulaganjima učiniti željezničke koridore privlačnim pravcima i za druge operatere i organizatore prijevoza, te da se domaći operateri poslovno osposobe za predstojeće otvaranje tržišta željezničkog prijevoza«, rekao je Žuvanić dodavši da će Vlada, ne ostvare li se navedeni ciljevi, morati zatvoriti neke lokalne pruge i obustaviti putnički promet.</p>
<p> U lokalne pruge u idućih pet godina treba uložiti oko 750 milijuna kuna, u čemu bi županije trebale sudjelovati s deset posto sredstava.</p>
<p>Milan Jelovac/ Andrea Latinović/ Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030509].
|
