NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030409].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229594 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Saveznici razornim bombama gađali ulaze u Saddamove katakombe</p>
<p>Na udaru američkog bombardiranja našli su se i strani novinari u Bagdadu / Amerikanci nastoje potpuno razoriti neke gradske četvrti Bagdada, tvrdi turski novinar/ Irački ministar informiranja ustvrdio da će branitelji Bagdada uništiti američke napadače i poručio: »Ovaj povijesni grad bit će njihova najveća grobnica« </p>
<p>ANKARA, 8. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke snage su dvadesetog dana rata u Iraku započele veliki i, čini se, završni »lov« na Saddama Husseina i njegove sinova Udaya i Qusya. Teški bombarderi B-1 u utorak ujutro su »pametnim bombama« gađali stambenu četvrt Al Mansour, ali nema podataka je li pogođen zadani cilj. Američki vojni izvori su još u ponedjeljak doveli u pitanje sudbinu vladajuće iračke trojke.</p>
<p>Četiri bombe, teške po 900 kilograma, goleme razorne moći pale su na mjesta za koje se pretpostavlja da kriju tajne ulaze u Saddamove katakombe. Napad je izveden na temelju obavještajnih dojava da se na nekom od tih mjesta pod Saddamovim predsjedanjem održava sastanak najvišeg iračkog vodstva. </p>
<p>Zasad se pouzdano zna jedino da je tijekom zračnih udara poginulo više civila. Na udaru su se našli i brojni novinari smješteni u hotelu »Palestina«. Projektil ispaljen iz američkog borbenog zrakoplova, koji je više puta nadlijetao grad u niskom letu, pogodio je prostorije na 15. katu. Dvojica novinara su poginula, a četvorica su teško ranjena. Reporter turske neovisne mreže NTV Ismail Bali, koji se nalazio u blizini eksplozije, tvrdi da su četiri člana Reutersovog izvještajnog stožera ranjena. </p>
<p>Nešto ranije, žrtve bombardiranja bili su novinari katarske tv-postaje Al Jazeera koja jedina, uz Arab Network iz Abu Dhabija, ima vlastite dopisničke urede u Bagdadu. Tom prilikom poginuo je kamerman Tariq Ayoub, dok je jedna osoba ranjena. </p>
<p>Izvjestitelj Al Jazeere Majed Abdel Hadi nazvao je napad na dopisništvo »hladnokrvnim zločinom«. On vjeruje kako nije slučajno da novinari i tv-snimatelji postaju sve češće žrtve anglo-američkih zračnih udara. Smatra da se ti napadi poduzimaju zbog toga da svjetska javnost ne vidi američke i britanske zločine nad nedužnim civilima. »Bombama smrti želi se sakriti prava istina o suštini i pozadini sadašnje anglo-američke invazije na Irak«, rekao je.</p>
<p>U međuvremenu, američki zrakoplovi su nastavili bombardirati središte Bagdada. Čuje se i pucnjava iz minobacača i automatskog oružja. Javlja se da su američke kopnene snage prešle rijeku Tigris i da napreduju prema vojnoj zračnoj luci Rashid. Najžešće borbe se, međutim, vode oko obližnje bagdadske tvrđave i Palače Republike. Oštri sukobi se vode i kod mosta Salah-Khasan, gdje je u ponedjeljak i utorak, kako se vjeruje, ubijeno deset, a ranjeno oko dvadeset američkih vojnika. </p>
<p>Pouzdanih podataka o pomicanju bojišnice prema središtu grada, te mrtvima i ranjenima s obje strane još nema. Ratni izvjestitelj turske mreže NTV Riza Kücükoglu, inače, stručnjak za vojna pitanja, tvrdi da su Amerikanci počeli sustavnom topovskom paljbom potpuno uništavati neke gradske četvrti. Branitelji Bagdada, pred stalnim naletima borbenih zrakoplova i jurišnih helikoptera koji »čiste teren«, pružaju sve slabiji otpor. Neka, istina nepotvrđena izvješća, kažu da se pod kontrolom američkih snaga našlo i sjedište iračke vlade.</p>
<p>Odlučujuće borbe za Bagdad bacile su u utorak u drugi plan ratna zbivanja na drugim iračkim bojištima, uključujući i strateški važne gradove Mosul i Kirkuk na sjeveru. Američke snage nastoje što je moguće brže skršiti ključno središte otpora s glavnim strukturama vlasti Saddamova režima, jer bi to pridonijelo brzom završetku anglo-američke operacije »Iračka sloboda«.</p>
<p>Od savezničkih zračnih udara ne strahuju samo Iračani nego i njihovi susjedi Iran i Sirija. Prema nekim informacijama, svjetovni i duhovni vođe u Teheranu naredili su stavljanje u stanje najviše borbene pripravnosti tamošnjih oklopnih snaga. Rečeno je da je to poduzeto zbog stranih vojnih prijetnji. Iran je, inače, uz Irak i Sjevernu Koreju, američki predsjednik George W. Bush proglasio »osovinom zla«. </p>
<p>Neki vojni i politički analitičari iz toga izvlače zaključak da bi Iran vrlo brzo mogao na vlastitoj koži osjetiti američku prisutnost u regiji. Vjeruje se da bi na meti napada mogla biti dva nuklearna reaktora koja se upravo završavaju uz stručnu rusku pomoć. SAD i Izrael tvrde da bi se reaktori mogli koristiti za proizvodnju obogaćenog urana koji služi za izradu atomske bombe, a Iran da je riječ o objektu koji će služiti za proizvodnju električne energije. </p>
<p>Irački ministar informiranja Mohammed al Shahaf održao je i u utorak redovitu konferenciju za novinare. Njegovo pojavljivanje bilo je za mnoge izvjestitelje veliko iznenađenje. Al Shahaf je ustvrdio da će branitelji Bagdada uništiti američke napadače. »Ovaj povijesni grad bit će njihova najveća grobnica«, poručio je, dok su gradom odjekivale razorne eksplozije. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dok Saddamov režim tone, Amerikance zahvatila »pušačka kriza«</p>
<p>PIŠE FRAN VIŠNAR</p>
<p>Dvadesetog dana rata u Iraku borbe u srcu Bagdada pokazuju da samo nešto više od 7000 američkih vojnika može izvesti duboke prodore do administrativno-političkog središta iračkog glavnog grada, opkoljavali preostale vojarne, prelaziti teško oštećene mostove i započeti bitku za preuzimanje dviju preostalih vojno-zrakoplovnih baza u koje su se povukle desetkovane postrojbe Republikanske garde. Amerikance nije zahvatila euforija, dok propadajući Saddamov režim, koji polako tone, i dalje podgrijava zapaljivu ratnu retoriku.</p>
<p>Ta atmosfera ignoriranja realnosti govori da je Saddamova vlast značajno onesposobljena. Amerikanci joj ne pružaju šanse za predah. Njihovu špijuni reagiraju na svako vidljivo kretanje Saddama i njegove pratnje. Ukoliko postoji opravdana sumnja da Saddamovo osiguranje želi prenoćiti u određenoj zgradi, smjesta uzlijeću, ne obični lovci nego strateški bombarderi novije generacije B-1 koji na sumnjive lokacije izbacuju satelitski vođene bombe koje svojom težinom probijaju podrume i eksplodiraju tri-četiri kata pod zemljom.</p>
<p>Više od polovice Saddamove pratnje stradalo je na taj način, pa se irački diktator (ukoliko je sve to preživio) nalazi u goroj situaciji nego libijski vođa Gadafi kada su ga američke bombe za dlaku promašile 1986. godine. Čak ni Osama bin Laden nije bio toliko puta meta atentata u kojem se koriste krstareći projektili, avionske bombe teške najmanje tonu i specijalne bespilotne letjelice koje prate svako kretanje u rezidencijalnim četvrtima Bagdada.</p>
<p>Počela je popuštati i vojnička stega. Mnogi zarobljeni viši irački časnici samoinicijativno prilikom redovitih ispitivanja iznose mnoštvo podataka korisnih za pronalaženje moguće »Saddamove jazbine« kao i taktičke obavijesti o ustroju iračkih gerilskih i poluvojnih formacija. </p>
<p>Pritom, američka se strana smišljeno služi sitnim lažima koje koriste većem dobru. Tako se dvadesetog dana rata hladnokrvno objavi da je 95 posto od ukupno 800 iračkih tenkova, koliko ih je prema Amerikancima imao Irak prije sukoba, uništeno ili izbačeno iz stroja. U stvarnosti to nije točno. Irak je 20. ožujka ove godine, prvog dana rata, imao čak 2600 tenkova (od toga 800 tipa T-72, a ostalo otpada na T-55 i T-62, te kineske T-59). Isto tako, naknadnom procjenom utvrđeno je da su pronađene zalihe »smrtonosnog oružja« (uglavnom u središnjem Iraku) zapravo pesticidi u prašku ili tekućem stanju.</p>
<p>Takvo »iskrivljavanje« istine postiglo je svrhu. Većina svjetskih medija donijela je komentare u stilu »George Bush je bio u pravu«, dok je vijest o onesposobljavanju svih 800 iračkih tenkova namijenjena iračkim očima i ušima kao potvrda da je svaki daljnji otpor uzaludan. </p>
<p>Amerikance trenutno više od iračkog otpora muči brza popuna zaliha. Jedna američka divizija (npr. 3. pješačka ili 7. konjička) troši 1000 do 1500 tona raznih sredstava na dan, a za logističke potrebe svih 100.000 američkih vojnika razvučenih od Basre do Bagdada treba dnevno dopremiti više od 10.000 tona korisnog tereta, ne računajući pitku vodu. </p>
<p>U prva dva tjedna rata, Amerikanci su po iračkoj pustinji razbacali (spustili iz zraka) 60.000 tona materijala. Više od 30 registriranih lokacija s takvom opremom nemoguće je zaštititi, pa lokalni pljačkaši neometano uzimaju svoj dio »plijena«. Zanimljivo da se u američkoj robi najviše traže cigarete: za vlastite potrebe, ali i za preprodaju. A njih tamo uopće nema! </p>
<p>Irački trgovci (pogotovo oni na jugu Iraka) načuli su da među američkim vojnicima ne vlada žeđ za vodom, nego prava pomama za cigaretama. Naime, od početka 2003. godine, cigarete i duhan za žvakanje više nisu sastavni dio američke vojne opreme. Prošle godine i u američkim oružanim snagama službeno je zabranjeno pušenje u svim vojarnama, montažnim vojnim objektima, vozilima, na konferencijama i sl. Tko od 1.414.000 u aktivnoj službi želi pušiti (i to samo na otvorenom ili u točno označenom prostoru), mora si sam kupovati cigarete i dobro paziti kada će zapaliti.</p>
<p>Svuda u svijetu za većinu vojnika cigareta je glavna tješiteljica, pogotovo u ratu. No, kako se vojna birokracija SAD-a nepopustljivo drži propisa, u Iraku se događa nešto paradoksalno: cijena cigareta među vojskom raste brže nego poskupljenja nafte na svjetskom tržištu. Što je bojišnica bliža Bagdadu, cigarete postaju vrijednije. U američkim lakim i teškim borbenim postrojbama koje ne oskudijevaju u originalnoj planinskoj izvorskoj vodi, nestašica nikotinskih užitaka je alarmantna pa kutija cigareta dostiže cijenu i od 50 dolara, a uobičajeno vojničko »žicanje« i »grebanje« nikad nije bilo veće.</p>
<p>Zato nije čudno da u mirnim dijelovima Iraka kraj američkih tenkova već stoje ljudi (čak i djeca) koji žvaču duhan i uz poluosmijeh ispod svoje tradicionalne nošnje pokazuju bogati nikotinski asortiman pristigao švercerskim kanalima iz Turske, Sirije, Jordana, Irana i Saudijske Arabije. Nesumnjivo, to je dobar poduzetnički i suradnički duh za poslijeratna vremena kada će Irakom upravljati najmoćnija vojska prikrivenih pušača na svijetu.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Neizvjesna UN-ova uloga u poslijeratnom Iraku </p>
<p>Blair i Bush su pokušali izgladiti razlike između Washingtona i Londona u vezi s tim komu će biti povjerena glavna uloga u izgradnji poslijeratnog Iraka - SAD-u ili UN-u / Osim o Iraku, ovaj put se razgovaralo i o mirovnim procesima u Sjevernoj Irskoj te na Srednjem istoku / Američke i britanske snage neće ostajati u Iraku »ni dana dulje nego je to potrebno«, obećao britanski premijer </p>
<p>LONDON, 8. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Svjedoci smo posljednjih dana umirućeg režima«, rekao je u utorak u Belfastu Tony Blair. Britanski premijer izjavio je to nakon vijećanja s američkim predsjednikom Georgeom Bushom, na zajedničkoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Bushu, koji je u glavni grad Sjeverne Irske sletio u ponedjeljak navečer, je to bio treći susret s Blairom u posljednja tri tjedna. Osnovna tema svih tih anglo-američkih sastanaka na vrhu, pa tako i ovog posljednjeg, nazvanog »summitom rata i mira«, bio je Irak. No, ovaj put se razgovaralo i o mirovnim procesima u Sjevernoj Irskoj te na Srednjem istoku.</p>
<p>Na tiskovnoj konferenciji u dvorcu Hillsborough pokraj Belfasta, Bair i Bush iznijeli su obrise nove vlasti u Iraku. Potvrdili su da će se, kako je bilo očekivano, u prvoj fazi britanska i američka vojska brinuti o stvarima kao što su sigurnost te voda, struja i zdravstvena služba. Iduća faza nakon te trebala bi biti prijelazna vlast, sastavljena od samih Iračana. Posljednji korak bi bio imenovanje iračke vlade, kada sazriju uvjeti za demokratske izbore.</p>
<p>»Summit o ratu i miru« sazvan je dijelom i zato da se pokušaju izgladiti razlike između Washingtona i Londona u vezi s tim komu će biti povjerena glavna uloga u izgradnji poslijeratnog Iraka - Sjedinjenim Državama, kako to žele mnogi jastrebovi u Bushovoj administraciji, ili UN-u, kako to zagovaraju mnoge druge zemlje. </p>
<p>No, čini se da ni u Belfastu nisu razjašnjeni točni dometi UN-ove uloge, iako su i Blair i Bush kasnije inzistirali da će ona biti »vitalna«. Bush ju je definirao kao »hranu, medicinu, pomoć, novčane doprinose« te »pomoć da prijelazna vlast stane na noge dok se ne pojavi prava vlada«. Tony Blair je rekao da je dvojba u vezi s tim hoće li novim Irakom upravljati SAD ili UN zapravo »lažan izbor«, jer je cilj da tu zemlju počnu voditi sami Iračani. Drugi moraju tek pomoći u procesu tranzicije, kazao je britanski premijer. </p>
<p>U Bushovoj administraciji postoji vrlo jaka struja koja smatra da Amerika i u iračkom miru mora igrati ključnu ulogu - nakon što se vojno i materijalno eksponirala u ratu. Teško je vjerovati da će utjecaj te struje nestati. S druge strane, i neke zemlje, poput Francuske, koje nominalno traže što veću ulogu za UN, zapravo zabrinjava da će svjetska organizacija time legitimizirati američko-britansku intervenciju u Iraku. Na kraju će Amerikanci vjerojatno tvrditi kako je najekspeditivnije da što više toga obave sami - barem u prvim, prijelaznim fazama vlasti. Nikome nije jasno koliko bi dugo prijelazna vlada trebala funkcionirati, ali Tony Blair je obećao da američke i britanske snage neće ostajati u Iraku »ni dana dulje nego je to potrebno«.</p>
<p>No, u Belfastu se nije razgovaralo samo o toj zemlji. Nazočnost američkog predsjednika Tony Blair je iskoristio zajedno s njime pokuša naprijed pogurati sjevernoirski mirovni proces.</p>
<p>Na Veliki petak bit će pet godina kako je postignuta mirovna nagodba za Sjevernu Irsku. Ona je omogućila da nakon duge stanke u toj britanskoj pokrajini ponovo proradi regionalni parlament, Stormont. </p>
<p>Prošle jeseni, nakon jednog političkog skandala, Stormont je, međutim, suspendiran. Blair i Bush, kojima se u Belfastu pridružio i premijer Republike Irske Bertie Ahern, u utorak su apelirali na vođe svih sjevernoirskih stranaka da učine sve kako bi se prevladala postojeća paraliza.</p>
<p>Iako institucije vlasti u njoj zapinju, Sjeverna Irska je ipak na putu ozdravljenja, jer je u njoj zadnjih godina jenjalo nasilje između protestanata i katolika. U tom smislu ona je dobar primjer i za Srednji istok, koji razdiru velike napetosti između Izraelaca i Palestinaca. </p>
<p>Namjerno ne želeći slijediti primjer svog prethodnika Billa Clintona, George Bush se ranije distancirao od srednjoistočnog pitanja. Tek na nagovor britanskog premijera počeo je pokazivati zanimanje za taj »tvrdi orah« svjetske politike. Stoga je u Belfastu bilo riječi i o palestinsko-izraelskom pitanju. </p>
<p>Britanska administracija duboko vjeruje da na Srednjem istoku ne može biti mira dok traju sadašnje napetosti u Izraelu. Zaslugu da se za to područje zainteresira i najveća svjetska sila valja treba pripisati izravno Tonyju Blairu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Vlada u Iraku zbog legitimiteta treba potporu UN-a</p>
<p>LONDON, 8. travnja</p>
<p> - Bilo koja poslijeratna prijelazna vlast u Iraku mora dobiti potporu Ujedinjenih naroda kako bi imala legitimitet, rekao je u utorak visoki dužnosnik UN-a.</p>
<p> Glavni podtajnik UN-a Shashi Tharoor rekao je za BBC da će Sjedinjene Države, ako žele postaviti prijelazne vlasti u Iraku pod svojom upravom, u koje bi uključili i iračke emigrante, morati dobiti potporu UN-a. »Ako američka administracija to želi napraviti, ona će i dalje biti obvezna doći u Vijeće sigurnosti kako bi dobila međunarodni legitimitet«, rekao je Tharoor. »Inače će biti velikih poteškoća glede priznanja drugih zemalja te skupine, koju bi mogli smatrati produžetkom vojne okupacije Iraka«, rekao je Tharoor. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>HRW: Američki prijedlog za suđenje iračkim zločinima - pogrešan</p>
<p>Prema mišljenju stručnjaka Human Rights Watcha, SAD trebaju u Iraku podržati sudove koji bi se sastojali od lokalnih i međunrodnih pravnih stručnjaka</p>
<p>WASHINGTON, 8. travnja</p>
<p> - Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch usprotivila se planu Sjedinjenih Država da irački sudovi uz američku potporu sude Iračanima za zločine iz prošlosti. HRW smatra da te zločine treba progoniti Međunarodni sud.</p>
<p> Sud koji čine irački pravnici koje odaberu Sjedinjene Države ne bi imao sposobnost suditi iznenađujuću razinu zločina iračke vlade, uključujući genocid, zločine protiv čovječnost i ratne zločine, smatra HRW.</p>
<p>Kompromitirani sudovi</p>
<p>Naime, dužnosnici Pentagona i State Departmenta rekli su u ponedjeljak kako Sjedinjene Države namjeravaju na svojim sudovima suditi Iračanima koje optuže za ratne zločine protiv američkih snaga. Istodobno, američki veleposlanik za ratne zločine Pierre-Richard Prosper rekao je da bi irački sudovi mogli suditi zločinima iz prošlosti iračkog režima.</p>
<p> HRW, čije je sjedište u New Yorku, kaže da su irački revolucionarni sudovi, sudovi za zaštitu državne sigunosti i specijalni privremeni sudovi, bili sredstvo represije, a ne nepristrane pravosudne institucije.</p>
<p> Iračka država se također miješala u rad drugih građanskih i kaznenih sudova sudova. </p>
<p>»Nakon desetljeća vladavine stranke BAAS, iračko pravosuđe je duboko kompromitirano«, rekao je Richard Dicker, direktor međunarodnog pravosudnog programa HRW-a.</p>
<p> »Iračani svakako trebaju biti uključeni u proces, ali pravosudni sustav zemlje naprosto nije sposoban voditi niz kompliciranih postupaka. Lokalno rješenje koje predlažu Sjedinjene Države bilo bi pogreška«.</p>
<p> Dicker kaže da umjesto toga Sjedinjene Države trebaju podržati sudove koji bi se sastojali od lokalnih i međuanrodnih pravnih stručnjaka.</p>
<p> HRW je procijenio da je u pohodu Anfal 1988. više od 100.000 Kurda većinom muškaraca i dječaka, odvezeno u udaljena mjesta i pogubljeno. Od kraja 1970. čak je 290.000 ljudi u Iraku »nestalo«. </p>
<p>Novo nepristrano sudstvo </p>
<p>Između 1977. i 1987. od 4500 do 5000 kurdskih sela je sustavno uništeno, a njihovi stanovnici prisiljeni na život u logorima.</p>
<p> Organizacija upozorava da bi i etnička i religijska različitost stanovništva mogla komplicirati uspostavu lokalnih sudova.</p>
<p> Na primjer, sud sastavljen od žrtava režima, kao što su Kurdi i šijiti, ne bi se mogao smatrati nepristranim.</p>
<p> Upozoravajući kako će reforma pravosudnog sustava u Iraku i obuka sudaca zahtijevati dugo vremena, Dicker je rekao da Sjedinjene Države ne mogu taj problem riješiti tehničkom pomoći iračkom pravosudnom sustavu. »Taj sustav treba biti ponovno izgrađen od temelja«, kazao je Dicker. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zabrinut sam zbog nadolazećeg poraza liberalne demokracije</p>
<p>Ovaj kratki tekst pišem kao amerikanofil / Da ne bude zabune, nisam pacifist - ne mislim da je nenasilje uvijek najbolja strategija / Također, ne gajim iluzije glede Saddamova režima, djelotvornosti i čvrstoće etičkih principa Ujedinjenih naroda, niti vjerujem da je Bush primarno zainteresiran za naftne koncesije / Pa ipak, u potpunosti se protivim ratu u Iraku </p>
<p>PIŠE: ALEKSANDAR ŠTULHOFER</p>
<p>Nikada nisam posjetio Irak. Ne poznajem niti jednu osobu rođenu u Iraku. Nisam imao prilike čitati iračke pisce, niti sam upoznat s iračkom glazbom. Nikada nisam pročitao tekst nekoga iračkog sociologa, niti sam ikada pomislio na suradnju s iračkim seksolozima. Sve ono što me čini udaljenim od Iraka, vezuje me za Sjedinjene Američke Države. Od Gerswinove Someone to Watch Over Me do Bellowljeva Humbolt's Gift, od Kinsey instituta do vožnje Big Surom.</p>
<p> Amerika, zapravo, nikada nije prestala biti važna za mene. Odrastao sam, malčice retrogradno, uz West coast glazbu i sjećanja na revolucionarne šezdesete, uz filmove poput »I konje ubijaju, zar ne?« i svemirski program Apollo. Za prvog prekooceanskog boravka, okružen knjigama i kolegama, prvi put sam osjetio identifikaciju s poslom kojim se bavim. Ukratko, ovaj kratki tekst pišem kao amerikanofil. Nasukani amerikanofil.</p>
<p> Da ne bude zabune, nisam pacifist. Ne mislim da je nenasilje uvijek najbolja strategija. Također, ne gajim iluzije glede Saddamova režima, djelotvornosti i čvrstoće etičkih principa Ujedinjenih naroda, niti vjerujem da je Bush primarno zainteresiran za naftne koncesije. Pa ipak, u potpunosti se protivim ovomu ratu. Ne držim da je bio neizbježan, ne smatram da ga je - unutar vrijedećih pravila međunarodne politike - moguće opravdati, niti vjerujem da može donijeti slobodu bilo komu. Kao što je netko napisao na BBC-jevu Internet portalu: »Možete li doista nekoga osloboditi rušeći mu kuću i ranjavajući mu obitelj?«</p>
<p> Jučer je, kasno na večer, Dee Bridgewater, jedna od velikih američkih jazz pjevačica, završila TV intervju kratkom opaskom o tome kako predsjednik Bush ne mari za vlastiti narod. Ako to i ne vrijedi apsolutno, svakako je točno za moje prijatelje. Neposredno nakon 11. rujna, njihove su poruke odražavale nevjericu, bol, ali i uvjerenost da će svijet postati bolje mjesto za život. Usprkos svemu što se desilo. Tu su snagu i optimizam danas zamijenili dešperacija, osjećaj bespomoćnosti i stid. Stoga se Veronica ne odvaja od televizora, usprkos svim Jimovim nastojanjima potaknutim prvim znakovima nadolazeće depresivne epizode. </p>
<p> Ne ističem to kao kvalitetu, no svakako sam manje sentimentalan od Veronice. Temeljni razlog mojoj nasukanosti nisu pogibije civila, razaranja, hapšenja prosvjednika, niti napetosti koje su zavladale u međunarodnim odnosima. Rezignaciju i zabrinutost osjećam zbog nečega drugoga. Zbog nadolazećeg »kraja povijesti«, ne u smislu pobjede, već poraza liberalne demokracije. Ako Bill Maher ne može reći kako samoubojice iz redova Al Qaide mogu biti mnogo toga, ali ne i kukavice, ako ne pristajete na Međunarodni sud za ratne zločine, jer za vas vrijede drukčija pravila, ako one koji protestiraju protiv rata nazivate Saddamovim pomagačima, ako Boga zazivljete u ratnom ritualu, ako više ni french fries ne smiju podsjećati na Francusku, onda se tvrđava liberalne demokracije pretvara u Excalibur - hotel u Las Vegasu.</p>
<p>Nastave li SAD biti globalni policajac, svijet bi mogao postati sigurnijim, ali sigurno neće postati slobodnijim. Premda mogu razumjeti one koji su, nakon 11. rujna, odlučili žrtvovati malo drugoga za ono više prvoga, nadam se da će što prije uočiti činjenicu da nisu većina. Za dobro svih nas.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Pregovaračka trakavica</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Pregovori Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjenama Zakona o radu razvlače se kao trakavica. Od početka ožujka, nakon sindikalnog prosvjeda na Markovu trgu, socijalni partneri sastaju se najmanje dva puta tjedno, ali su o najspornijim pitanjima još daleko od dogovora koji treba postići do drugog saborskog čitanja.</p>
<p>Gleda li se efikasnost, pregovori bi dobili lošu ocjenu. Na 11 rundi pregovora, koliko ih je dosad održano, usuglašena su samo dva pitanja - rad na određeno vrijeme i radna knjižica. No, kako se u pregovore krenulo uz prijetnju općim štrajkom, velik je pomak već i to da su pregovarači ostali za stolom i ozbiljno prionuli inventuri radnog zakonodavstva. </p>
<p>A riječ je o uistinu opsežnom poslu koji traži vremena, strpljenja i dobre volje svih triju strana. Na pregovorima su otvorena sva od petnaestak spornih pitanja, o mnogima se razgovaralo i nekoliko puta, ali sve kockice još nisu posložene na mjesto. Uz to, na red čeka i niz popratnih zakona koji bi se donijeli u paketu sa ZOR-om, a o kojima se nije niti počelo razgovarati. </p>
<p>Kako bi se ubrzali pregovori, Vladin pregovarač ministar Davorko Vidović predložio je da se dovrše do 16. travnja. Sindikati su nezadovoljni postavljanjem roka, jer smatraju da bi nagli prekid pregovora, za koje tvrde da se konačno vode uz argumente, urodio konfliktima. Još je mnogo neusuglašenih, za radnike bitnih pitanja, koja se ne mogu nabrzinu prelomiti preko koljena.</p>
<p>Naime, tek slijedi najteži dio pregovora o otkaznim rokovima, otpremninama, naknadama za nezaposlene i malom poslodavcu. Vladin prijedlog o povećanju naknada na burzi s 900 na 1000 kuna sindikatima nije dovoljna kompenzacija za smanjenje otpremnina i skraćivanje otkaznih rokova. Traže 1253 kune, što Vlada zasad odbija, a malo je vjerojatno da će se o tome dogovoriti na novoj rundi u četvrtak. </p>
<p>Kao odgovor na Vidovićev rok, sindikati najavljuju da će vrlo brzo provesti referendum među članstvom o organiziranju općeg štrajka. Ako pregovori stvarno završe 16. travnja, a ključna pitanja ostanu neusuglašena, štrajk je izvjestan. Nastave li se pregovori, sindikatima će referendum poslužiti kao dodatan pritisak na Vladu. U svakom slučaju bolje je pregovore nastaviti, ali ih i ne razvlačiti u beskraj, jer će kad-tad netko izgubiti živce. A tada je do štrajka vrlo mali korak. No, i nakon štrajka opet će se morati pregovarati, ali i nadoknaditi izgubljeno vrijeme.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Poigravanje statusima</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Bude li 900 kuna mjesečnog prihoda mjerilo za to može li netko imati »status« nezaposlene osobe ili ne, Hrvatska bi pred kraj mandata koalicijske vlasti mogla biti zemlja s najmanjom stopom nezaposlenosti, barem na našem kontinentu. Zavod za zapošljavanje od ožujka je, naime, počeo provoditi odredbe Zakona o posredovanju pri zapošljavanju, temeljem kojih na listi nezaposlenih ne mogu biti oni koji zarađuju više od tog iznosa. Slijedom toga, iz evidencije nezaposlenih u travnju bi moglo biti brisano nešto više od tri tisuće ljudi.</p>
<p>Princip je u redu, jer uistinu nema logike da građani kroz proračun izdvajaju novac za naknadu onima koji zarađuju, u nekim slučajevima i više od stalno zaposlenih. Tek od početka ove godine pokazalo se, očito, koliko je dobro što je uvedena obveza plaćanja doprinosa i na honorare te koliko su dobar posao Regosovi stručnjaci napravili u nastojanju da sjedine naplatu i kontrolu uplate davanja državi. Iako Porezna uprava tome još nije dorasla (a bilo bi dobro, zbog činjenice da Regos ne vodi evidenciju o autorskim honorarima na temelju kojih bi se broj nezaposlenih dodatno mogao smanjiti), očito je da smo ipak korak bliže tome da se državni novac troši opravdano.</p>
<p>No, priča ima i drugu stranu: činjenica da je netko preko ugovora o djelu u ožujku zaradio 82.000 kuna, prema postojećim je pravilima dovoljna da iz evidencije nezaposlenih bude brisan na - 7,5 godina. Svedemo li, pak, te brojke na razinu koja je razumljivija običnim smrtnicima, to znači da nezaposlena osoba koja je u jednom mjesecu zaradila 5000 kuna honorara, idućih šest nema pravo biti na evidenciji nezaposlenih, bez obzira na to ima li kakve prihode. Može biti na listi »tražitelja« posla, s tim da zbog samo jednog honorara, mjesecima pa i godinama nakon što opet bude uvršten među nezaposlene može ostati izvan kruga onih koji imaju pravo na naknadu od 900 kuna. Za mnoge će, tako, činjenica da su postali »tražitelji« posla postati eufemizam za prelazak s naknade za nezaposlenost, koja se kreće od 700 do 900 kuna, na 400 kuna socijalne pomoći.</p>
<p>Prije toga, i prije nego što se nakon brisanja tri tisuće ljudi s evidencije Zavoda pohvalimo time da je nezaposlenost 13 mjeseci u padu, možda je ipak trebalo riješiti jednu drugu enigmu: pitanje zbog čega broj zaposlenih i dalje pada. Tek kad na to dobijemo odgovor i kad se osmisle rješenja, status »tražitelja« posla može biti dovoljno ozbiljna zamjena za status »nezaposlen«. Ovako je to ipak samo poigravanje statusima.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vazali i saveznici</p>
<p>Bush je u Belfastu ustvrdio da će Ujedinjeni narodi u obnovi Iraka igrati ključnu ulogu. Za model upravljanja Irakom sasvim će se sigurno naći neko srednje rješenje koje će zadovoljiti sve strane. Stoga već i iz Bruxellesa i iz Washingtona stižu poruke o važnosti transatlantskih veza</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Prošlost je prošlost koju moramo ostaviti iza sebe. Svi mi zajedno dijelimo odgovornost. Tim je riječima britanski premijer Tony Blair, nakon sastanka s Georgeom Bushem u Belfastu, i javno objavio da je do načelnog dogovora o upravljanju Irakom u glavnim crtama ipak došlo. Bush je u Belfastu ustvrdio da će Ujedinjeni narodi u obnovi Iraka igrati ključnu ulogu. </p>
<p>Tinjajuće razlike između dvojice saveznika s jedne i druge strane Atlantika, međutim, nisu se očitovale samo u posljednje vrijeme, kada se intenzivnije počelo raspravljati o postsaddamovoj eri. Britanska je diplomacija od samoga početka zaigrala riskantnu igru znatnog zahlađenja odnosa s ostalim europskim partnerima unutar EU-a, a u isto je vrijeme oprezno pokušavala uvjeriti Amerikance da ignoriranje UN-a, posebice nakon završetka rata, neće donijeti ništa dobrog. Osim toga, službeni je London mnogo napora uložio da bi Bushevu administraciju nagovorio na pokretanje sveobuhvatnog mirovnog plana za Izrael i Palestinu.</p>
<p>Unatoč oštrim odgovorima američke administracije, zapravo Pentagona o tome da klimavi UN nema što tražiti u vođenju Iraka nakon rata, Busheva je izjava u Belfastu sasvim jasno naznačila kako si SAD ne može priuštiti luksuz potpunog okretanja leđa UN-u. Precizni obrisi iračkog aranžmana još nisu poznati, no sasvim je jasno da postoji niz pravnih aspekata, poput uspostave nove vlasti i njezina međunarodnog legitimiteta, koji se ne mogu riješiti bez UN-a i rezolucija Vijeća sigurnosti.</p>
<p>Rat u Iraku i ponašanje u početku suprotstavljenih diplomacija nakon američkog diplomatskog fijaska na East Riveru, kad im je propao pokušaj donošenja još jedne »ratne rezolucije«, najbolje dokazuje kako je bilo pogrešno tvrditi da se jednom zauvijek Europa podijelila i da zauvijek pucaju transatlantske veze. Posljednjih tjedan dana telefoni non-stop zvone, svi međusobno razgovaraju. </p>
<p>Bush i Putin su potvrdili potrebu rusko-američkog dijaloga, a Blair i francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin se hvale da telefonski razgovaraju svaki dan. Francuski je šef diplomacije ususret sastanku u Belfastu, osim toga, izjavio da bi nova iračka administracija pod vodstvom Pentagona mogla biti i prihvatljiva. </p>
<p>Glavni »neprijatelji«, SAD s jedne i Francuska i Njemačka s druge strane, ne mogu se i ne žele odreći međusobnih bliskih veza. Takve su veze, posebice u gospodarstvu, potrebne Rusiji i Kini, a za politička rješenja u kineskom dvorištu (Sjeverna Koreja, Tajvan) bit će potrebna suradnja sa SAD-om. Ona će pak pomoći da se ne izbjegnu koristi u obnovi Iraka.</p>
<p>Za model upravljanja Irakom sasvim će se sigurno naći neko srednje rješenje koje će zadovoljiti sve strane. Stoga već i iz Bruxellesa i iz Washingtona stižu poruke o važnosti transatlantskih veza. Europska će unija već sljedećeg tjedna na sastanku u Ateni vrlo vjerojatno potvrditi europsko jedinstvo, upravo onakvo kakvo je pokazalo 10 zemalja kandidata podržavši američku politiku prema Iraku. Upravo tih deset zemalja u Ateni potpisuje dokument o ulasku u EU; prihvatit će ga one EU-članice koje su se američkoj politici snažno usprotivile, a tranzicijskim zemljama poručile da se nisu trebale ni javljati, jer u velikim međunarodnim pitanjima nemaju što tražiti.</p>
<p>Takav je razvoj događaja dobar podsjetnik, posebice zemljama od kojih su za vojnu akciju tražene minorne usluge i koje su smatrale da treba izabrati između »dviju Europa«, odnosno između Europe i SAD -a.</p>
<p>»Junačenje« javnim podrškama bez jasnog međunarodnog efekta nije donijelo nikakve rezultate, a zemlje je ostavilo na razini Titovog odlučnog »ne«. Međunarodni se odnosi, međutim, dugo ne temelje na takvim tezama. Za sudjelovanje u aktivnostima međunarodne zajednice - čime se jedino potvrđuje vjerodostojnost i važnost neke zemlje bez obzira na njezinu veličinu - nije dovoljno izjaviti, kako je to učinio jedan hrvatski dužnosnik, »da je Hrvatska ponosna zemlja«. </p>
<p>Posljednja događanja na međunarodnoj sceni govore da dugoročni interesi idu prema obnovi ravnoteže i međusobne suradnje, nakon ozbiljnih problema. Obnova takve suradnje demantira najave o potpunom urušavanju transatlantskih veza, ali i mentaliteta nekih malih zemalja koje bi htjele što prije u EU i NATO, a u isto se vrijeme ne mogu riješiti mentaliteta prema kojem svaki oblik suradnje na međunarodnoj sceni znači - vazalski odnos. Što će te zemlje reći ako u međuvremenu i naknadno na East Riveru UN-ovi pravnici ustanove da vojna akcija nije bila nelegitimna?</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tomčevi snovi o velikoj koaliciji </p>
<p>U političkoj stvarnosti Hrvatske mali su izgledi za veliku koaliciju svih stranaka koja će nakon sljedećih izbora preuzeti vlast i raditi da Hrvatska uđe u EU do 2007. / Za HSS, kao uostalom i za SDP i HDZ, na žalost manjih stranaka koje traže sigurnost, javna trgovina počinje nakon što se objave izborni rezultati / Neke špekulacije govore da su predizborne koalicije već formirane i da manje-više sliče na scenu kakvu imamo danas</p>
<p>DADA ZEČIĆ</p>
<p>Velika koalicija svih stranaka koja će nakon sljedećih izbora preuzeti vlast i raditi da Hrvatska uđe u EU do 2007. godine, te do tada provesti sve nužne reforme, ideja je koju je pokrenuo Forum hrvatske sloge, konkretno potpredsjednik te organizacije, SDP-ovac Zdravko Tomac. No, koliko je ona realna u političkoj stvarnosti Hrvatske? </p>
<p>Teško je i zamisliti da bi predsjednici suprotstavljenih političkih opcija pristali sjediti u istoj zgradi na Markovu trgu 2., gdje bi složno i predano, bez međusobnih trzavica, radili na reformama koje su nužne da Hrvatska uđe u EU. Istina je da su se sve parlamentarne stranke pokorile želji građana i potpisale rezoluciju o ulasku u EU, no politički ego ipak je jači od želje za zajedničkim, usklađenim djelovanjem. Opet unatoč činjenici da sve stranke redom stavljaju interese Hrvatske i svih njezinih građana ispred stranačkih. </p>
<p>Tomac je, pak, uvjeren da će Hrvatska, bez široke koalicije koja bi preuzela vlast, kao što je to svojedobno bila Vlada nacionalnog jedinstva, prokockati povijesnu šansu i zbog unutarnjih trzavica propustiti ulazak u EU. </p>
<p>On vidi opasnost u pobjedi bilo lijeve bilo desne grupacije na sljedećim izborima, uvjeren da nijedna nema dovoljno snage dovesti zemlju do željenog cilja, jer će kao i dosad svaki pokušaj provođenja nužnih reformi izazvati destabilizaciju zemlje. </p>
<p>Bilo tko da pobijedi na sljedećim izborima, morat će nastaviti reforme, no pitanje je kojim ritmom će se one odvijati. Jer, iskustvo pokazuje da što zbog neodlučnosti aktualne garniture, a što zbog činjenice da je svaka reforma postala aferom sama za sebe, cijeli proces ne teče onom brzinom s kojom bi građani bili zadovoljni. Jasno je također da je injekcija optimizma hrvatskim građanima, odnosno promjena same klime u zemlji nužna, ali u ovom trenutku nažalost neprovediva, upravo iz razloga jer je između zaraćenih političkih opcija iskopan dubok rov. </p>
<p>Negdje na sredini, kreće se grupacija koja, na čelu s DC-om i dijelom Foruma hrvatske sloge koja uporno pokušava promovirati ideju »treće Hrvatske«, odnosno okupiti tzv. stranke centra. One bi, kažu neki, u konačnici ipak završile pod kontrolom desne političke opcije. Druge manje stranke (LS, Libra, IDS, SBHS...), koje ionako naginju ljevici, ni ne namjeravaju ozbiljno izaći ispod SDP-ovih skuta, što vrijedi i za one strančice koje otvoreno balansiraju oko HDZ-a. </p>
<p>Tako je ideja o velikoj koaliciji zapravo neprovediva. Nitko ne želi popustiti u svojim stavovima, a već je odavno jasno da veće stranke svoje snage na izborima žele isprobati samostalno. No, procjenjuje se da će poslijeizbornih koalicija ipak biti, jer je bez takve vrste udruživanja, bilo SDP-u, bilo HDZ-u, nemoguće formirati vlast. Ključan faktor u svemu je HSS, »najpoželjnija udavača«, za čijom rukom posežu i lijevi i desni, i oni na sredini. Predsjednik te stranke ne krije da su HSS-ove ambicije velike, ali one su, naglašava, velike nakon izbora. </p>
<p>Tako da za HSS, kao uostalom i za SDP i HDZ, na žalost manjih stranaka koje traže sigurnost, javna trgovina počinje nakon što se objave izborni rezultati. Neke špekulacije govore da su predizborne koalicije već formirane te da manje-više sliče na scenu kakvu Hrvatska ima danas.</p>
<p> A to je jako daleko od ideje o velikoj koaliciji i drugoj Vladi nacionalnog jedinstva koja bi Hrvatsku trebala sigurno uvesti u željeno europsko društvo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Što bi rekao Konfucije o hrvatskim političarima</p>
<p>Crv »velikog vođe« živi u glavama i srcima naših malih balkanskih begova. Samo je zbog toga ostao i dalje na snazi, bez velikih suza, stari izborni zakon, jer se tobože nisu mogli složiti. Kako Vlada onda može mijenjati druge zakone? Nije im očito ni bila namjera da ga mijenjaju, jer se stranački vođe, čini se, jedino mogu složiti u tome da svatko od njih ostane neosporiv u svom dvorištu / Ako usporedite samo imovinu čelnika naših stranaka danas s onom koju su imali prije deset godina vidjet ćete da se radi najvećeg broja stranka ne isplati izići na izbore. Oni su u politici podmićeni, tu su radi sebe, a ne radi nas. Prema Konfuciju, nevolje i propast države počinje onda kada vladari daju vlast svojim potomcima i miljenicima, ne obazirući pozornost kakvi su oni ljudi</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Mnogo je toga nelogično u naših političara. Godine 1999. HDZ je sastavio izborni zakon koji mu je najviše odgovarao, a napadala ga današnja vlast, a ondašnja oporba. Taj zakon je davao pravo strankama da same sa svoje liste imenuju najveći broj zastupnika. </p>
<p>HDZ se nadao da će izbore lako dobiti popularnošću svoga tada već teško bolesnoga predsjednika Tuđmana. Bilo bi sasvim logično da je sadašnja vlast počela na vrijeme s procesom promjene toga izbornog zakona protiv kojega su bili prije četiri godine. </p>
<p>To više što su čelni ljudi iz glavne stranke na vlasti SDP-a, kao npr. g. Tomac i drugi, stalno isticali da u pravoj demokraciji narod ima pravo birati izravno makar pola svojih zastupnika kao u SR Njemačkoj, a ne nepoznate ljude koje odredi stranka. </p>
<p>Međutim, strankama na vlasti, odnosno njihovim vođama, je očito omilila vlast kao i onima prije njih, jer je i njih zahvatila grandomanija kojom treba svakog svoga političara imati »u šaci«. Tako neće narod davati mandat većini zastupnika u Saboru nego predsjednik stranke. Upravo onako što su nekada zamjerili HDZ-u za života predsjednika Tuđmana. </p>
<p>Crv »velikog vođe« živi u glavama i srcima naših malih balkanskih begova. Samo je zbog toga ostao i dalje na snazi, bez velikih suza, stari izborni zakon, jer se tobože nisu mogli složiti. Kako Vlada onda može mijenjati druge zakone? Nije im očito ni bila namjera da ga mijenjaju, jer se stranački vođe, čini se, jedino mogu složiti u tome da svatko od njih ostane neosporiv u svom dvorištu. Sposobnost novih zastupnika nije na prvom mjestu niti dobro naroda: samo je vlast važna. </p>
<p>Ovih se dana pojavio se članak Alena Kristića u bosanskom listu Svijetlo riječi za ožujak 2003. o kineskom filozofu, učitelju morala i politike Kung Fu-Ce (-u) koji se obično u Europi naziva Konfucije. Živio je pet stoljeća prije Krista. </p>
<p>Njegove rečenice bi danas bile aktualne u svakom našem političkom listu. To samo svjedoči da se odnos političara prema vlasti veoma teško mijenja. I u demokraciji vladaru može biti cilj »osobna sreća i zadovoljstvo, a ne sretno zajedništvo sviju«. </p>
<p>Konfucije tvrdi kako se narodom ne može vladati ni samo znanjem ni zakonom, koji ljudi bez stida pokušavaju izigrati uvijek kad mogu izbjeći kaznu. To se, dakako, odnosi na naše stanje u kojem je jedva tko odgovarao za teške pronevjere, pa se broj takvih umnožava. </p>
<p>Sukob s onima koji organizirano krše zakone ne može se izbjeći, nego se on samo odgađa da bi zato bio biti teži i tragičniji. </p>
<p>Konfucije misli da je za vladanje presudan moral, odnosno uzor onoga koji vlada. </p>
<p>Pred uzorom ljudi mogu osjetiti stid i odlučiti se popraviti pa će vlastodršcima biti lako upravljati ako »zavole moral«. Istinski vladar nikada ne ulazi u »kompromis sa zlom«. </p>
<p>Ako okolnosti nisu povoljne radije će odustati nego se oslanjati na ljude niskih poriva. </p>
<p>Što netko ima veću moć, mora to više biti uzoran, mudar i čovječan, kako bi mogao ići ispred naroda. To znači da u našim uvjetima stranački vođe trebaju biti pod lupom javnosti, kada oni već odlučuju tko će sjediti u Saboru. </p>
<p>U djelovanju vladara mora voditi vjernost kreposti čovještva, što će mu »donijeti usud da ga dobri vole, a loši mrze«. </p>
<p>Prema Konfuciju, društveni poredak, krepost čovječnosti i sav moral imaju utemeljenje u Nebu ili Jednome, principu koji nadilazi čovjeka. U svojoj rodnoj državi Lu uspio je zadobiti povjerenje vladara. Postao je drugi čovjek u državi.</p>
<p>Zahvaljujući Konfucijevoj mudrosti i odlučnosti, u državi je zavladalo veliko blagostanje. Vladari susjednih država na to nisu rado gledali, jer je blagostanje u toj državi uzrokovalo pobunu naroda u njihovim državama. Stoga je jedan od njih poslao vladaru države Lu osamdeset lijepih djevojaka i trideset četveroprega divnih konja. To danas nazivamo povlasticama političara. Dar je zaslijepio vladara i on se više nije brinuo za državu pa ju je Konfucije morao napustiti. Više nigdje nije našao vladara koji bi pristao na to da moral vlasti bude temelj blagostanja države. Mnogi su palili Konfucijeve spise, a neki su se učenici zbog toga prilagođavali vladarima i uživali u povlaštenom položaju književnika i državnih službenika. </p>
<p>I sada neka netko kaže, da je Konfucijevo učenje zastarjelo i ne vrijedi za demokratsku vlast. Demokracija je vladavina u ime naroda i za narod. Ako usporedite samo imovinu čelnika naših stranaka danas s onom koju su imali prije deset godina vidjet ćete da se radi najvećeg broja stranka ne isplati izići na izbore. </p>
<p>Oni su u politici podmićeni, tu su radi sebe, a ne radi nas. Prema Konfuciju, nevolje i propast države počinje onda kada vladari daju vlast svojim potomcima i miljenicima, ne pazeći na to kakvi su oni ljudi. Zato on traži povezanost znanja i dobrote. Nevolje u društvu izviru iz toga kada oni koji moraju svjedočiti poštenje, moral i pravdu postanu ovisni o vladarevu novcu pa moraju ići pred noge vladara. </p>
<p>Povezanost Crkve s državom od Konstantina je nanijela u mnogim državama veliku štetu vjerodostojnosti Crkve i narodnom probitku. Zar nije za Crkvu npr. važnije da se pita zbog čega 75 posto polaznika vjeronauka u našim školama ne moli dnevno od brige kako doći do novaca? Konfucije ne želi da ritualni obredi odvrate pozornost od onoga što je čovjekov zadatak na zemlji briga za bližnjega i društveni život. </p>
<p>I tko može reći da ovo nije kršćanski i demokratski moral mnogo prije Krista i demokracije, a ipak je i jedno i drugo u mnogome daleko od naše (kršćanske) zemlje i političara. Zato nam i jest ovako kako nam je. Zbog toga i jest prisutan u čovjeku nagon za otkrivanjem prošlosti. Ona svjedoči kako je uvijek bilo u društvu mudrosti i kako su političari rijetko s njom prijateljevali. Dakako, na našu štetu!</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Povijest 20. stoljeća, od holokausta do Srebrenice, povijest je propuštenih prigoda zbog miroljubivosti</p>
<p>Bila bi upravo stvar kršćanskih crkvi pridonijeti stvarnom stanju stvari, svestranu sagledavanju stanja i pobjedi istine u pitanju Iraka i prethoditi dobrim primjerom. Zabunom, neznanjem i nepoznavanjem stanja, pogrešnim procjenama i nesposobnosti prepoznati pravu narav i dimenzije zla propušteno je mnogo prigoda preduhitriti zlo... Propuštene su prigode zato što se vjerovalo u to da je na raspolaganju neograničeno mnogo miroljubivih sredstava. Protivnici vojne intervencije nisu znali reći koje mirno rješavanje sukoba može pomoći, niti su predložili takva rješenja. Ponavljanje, poput mantre, apela na miroljubivo otklanjanje sukoba pretvara se u ispraznu frazu, ako se ne zna reći konkretno koje bi to trebalo biti sredstvo</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDER </p>
<p>Ne mogu i ne želim više šutjeti: i ja sam za mir na Srednjem istoku, i ja vjerujem da je primjena vojnog nasilja poraz i kapitulacija pred nasiljem. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Svjesna sam da se jednom rasplamsali rat teško može kontrolirati i ukrotiti u regionalne i lokalne granice i da ratna događanja razvijaju vlastitu nepredvidljivu dinamiku. </p>
<p>Tu su i strastveni apeli Pape i diplomacije Svete Stolice, sa svojim neprijepornim moralnim autoritetom, tako da se pitanje, jesu li iscrpljene sve miroljubive mogućnosti, ne da odagnati. </p>
<p>Ali ne daju se odagnati ni misli i pitanja koliko bi ljudi umrlo ili bivalo mučeno kad bi sadašnji irački režim ostao na vlasti.</p>
<p>Protivnici vojne intervencije priznaju da su svjesni naravi režima u Iraku, ali da taj režim nije počeo rat niti u posljednje vrijeme napao ijednu drugu državu. Hugo Grotius, nizozemski filozof sedamnaestoga stoljeća, koji je prvi put formulirao ideju »međudržavnog prava«, tvrdio je da je pravično ubiti onoga koji se sprema ubiti nekoga.</p>
<p>To je ideja koja zaslužuje da se razmotri, to više što i kršćanskim crkvama ideja o ubijanju tiranina nije sasvim strana. </p>
<p>Bila bi upravo stvar kršćanskih crkvi pridonijeti stvarnom stanju stvari, svestranu sagledavanju stanja i pobjedi istine u pitanju Iraka i prethoditi dobrim primjerom. Zabunom, neznanjem i nepoznavanjem stanja, pogrešnim procjenama i nesposobnosti prepoznati pravu narav i dimenzije zla propušteno je mnogo prigoda preduhitriti zlo. </p>
<p>Ali propuštene su prigode zato što se vjerovalo u to da je na raspolaganju neograničeno mnogo miroljubivih sredstava. </p>
<p>Protivnici vojne intervencije nisu znali reći koje mirno rješavanje sukoba može pomoći, niti su predložili takva rješenja. Ponavljanje, poput mantre, apela na miroljubivo otklanjanje sukoba pretvara se u ispraznu frazu, ako se ne zna reći konkretno koje bi to trebalo biti sredstvo. Povijest dvadesetoga stoljeća, od holokausta do Srebrenice, povijest je propuštenih prigoda zbog visokog cilja miroljubivosti. </p>
<p>Situacija na Srednjem istoku od kraja prvog zaljevskog rata bila je daleka od »mira«. Što se tamo trebalo očuvati, bilo je blago rečeno eufemizam, ako ne namjerno zavaravanje i samozavaravanje, licemjerje ili neznanje: zone zabrane letenja na Sjeveru i Jugu već su se od prvoga zaljevskog rata poštivale samo zato što se primjenjivala vojna sila. I sankcije nad Irakom su bila neka vrsta rata, nastavak Zaljevskog rata.</p>
<p>Kontrolni inspektori UN-a mogli su obavljati svoju dužnost onoliko koliko su im to vlasti dopuštale. Nitko nije znao reći na koji drugi način potaknuti režim na poštivanje života i fizičkog integriteta Iračana.</p>
<p>Brojke Human Rights Watcha o kršenju osnovnih ljudskih prava tijekom valova »čišćenja« od protivnika režima iznosio je oko dvije tisuće na godinu. Dvije tisuće ubijenih u zatvorima nakon mučenja. Amnesty International izvještava da se mučenje u Iraku primjenjuju u velikim razmjerima. Freedom House ocjenjuje situaciju s ljudskim pravima u Iraku najlošijim ocjenama za cijeli Srednji istok, gdje je nasilje vlasti nad vlastitim građanima općenito na dnevnom redu.</p>
<p>U Saddamovu Iraku su, prema navodima Aspen Instituta iz Berlina, amputacije, većinom jedne ruke ili jednoga uha i obilježavanja tijela ili udova plamenom uobičajene kazne. Provode ih u bolnicama liječnici i medicinske sestre, pod prijetnjom smrtne kazne. Pozivom na Amnesty International, Aspen-Centar tvrdi da je medicinsko osoblje koje je odbijalo takve »intervencije« doista kažnjavano smrću.</p>
<p>Povrh toga ima dokaza da režim provodi sustavna silovanja, kao metodu političkog potlačivanja i zastrašivanja. Dijelovi iračkog stanovništva pretrpjeli su etničko čišćenje. Više od šesnaest tisuća ljudi (najmanje) netragom je nestalo posljednjih desetak godina. </p>
<p>Moralisti i moralni autoriteti žele mir. Ali žele li stanovništvo osloboditi toga okrutnog režima i štiti od takvih patnji? </p>
<p>Pate li svi koji sada izlaze na »No War - demonstracije« od gubitka pamćenja: za vrijeme ratovanja na ovim prostorima čekale su se sa strepnjom i razočaranjem polovične odluke o intervenciji u Bosni i Hercegovini i poslije, na Kosovu, ili barem uvjerljiva prijetnja potpaljivačima rata. </p>
<p>Uvjetno rečeno, tako je i bilo, i zato valja sada skupiti hrabrosti i priznati to.</p>
<p>I kršćanskim bi crkvama dobro stajala hrabrost za izreći neke očito potisnute ili emocijama zatomljene činjenice: svojstvo je tirana i diktatora da iskušavaju i provjeravaju odlučnost druge strane, da igraju na sve ili ništa i da poštuju volju samo ako je ta volja odlučnija i jasnija od njihove, ako je ugrožena njihova fizička egzistencija - neki čak ni to ne čine.</p>
<p>U demonstracijama su prosvjednici očitovali svoju odlučnost minimalizirati diktaturu i preuveličati zlo druge strane, koja je u tom ratu »agresor«. Demonstranti su mudro izbjegavali odgovor na pitanje, što onda, kad se stvarno iscrpe sva sredstva, a da se ništa ne mijenja? </p>
<p>Ne želim smetnuti s uma da postoje ozbiljne sumnje u uvjeravanja da rat zaista samo služi svrgavanju diktatorskog režima: proturječno i selektivno ponašanje svjetske sile - ali ne samo jedne, nego i više-manje svih mjerodavnih zemalja Europe - prema diktatorskim režimima pothranjuju sumnje da su u pitanju rata (SAD) i odbijanju rata i gospodarski i financijski interesi.</p>
<p>No i mirovni pokreti bi se morali zapitati, nisu li i oni svoje protivnike birali »iz trbuha«, jer im je glavna motivacija pri zauzimanju za mir bila borba protiv vojske općenito i nisu li svoje argumente crpili »iz trbuha«, iz svjesna (?) opredjeljenja za iracionalnost. Prosvjedujući protiv zapadnog naoružavanja u vrijeme hladnoga rata, oni su pokazivali izrazitu slijepost, pristranost, površnost ili ravnodušnost prema Istoku.</p>
<p>Francuski filozof Fernard Levy upozorio je sadašnje »mirovnjake« na to da je njihov antiamerikanizam, glavna motivacija za prosvjede, ali da takav »anti« nije baš bezazlen neprijatelj mira, jer on proizlazi iz kobna nepoznavanja ili podcjenjivanja protivnika s druge strane - ili iz iluzija da će svojim prosvjedima rat držati podalje od pragova.</p>
<p>Martin Luther u dobroj kršćanskoj tradiciji - koja je i katolička - nije propustio upozoriti da je dužnost svakog »gospodara i kneza štiti svoje, muževe, žene, djecu, kuće i polja«, jer za to mu je dati u ruke mač. Primjenom mača svatko postaje grješnikom, no grijeh bi - prema Lutheru - bio još veći, kad bi gospodar svoje i strane patnike bez pomoći prepustio nasilju. </p>
<p>Demonstrirala bih i demonstrirat ću za mir kada budem i sama znala postoji li kakva alternativa.</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja i povjesničarka, publicistica iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Neobrazovani i poluobrazovani hrvatski su kočničari</p>
<p>S društvenoga motrišta bolje je raspolagati s manje odgovarajuće obrazovanih nego s više nedovoljno ili loše obrazovanih... Kad se razmatraju veleučilišni studiji koji se šire po državi, a da ne raspolažu s odgovarajućim prostorom, kadrovima niti opremom, treba navesti podatke o tome tko je i na osnovi čega donosio odluke o njihovu pokretanju... Na pravom je putu Prijedlog zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju u kojem su ipak navedeni minimalni uvjeti (u kadrovima, opremi, prostoru) koje treba ispunjavati pokretač novoga, odnosno organizator postojećeg studija</p>
<p>IVICA ŠTERN </p>
<p>Pri razmatranju nekog sustava, bez obzira na to je li društveni, proizvodni, ili neki treći potrebno je osim utvrđivanja njegova stanja, razmotriti način i uvjete u kojima djeluje te uspješnost u dostizanju ciljeva što su se željeli ostvariti. </p>
<p>Kad je riječ o obrazovnom sustavu posebno su osjetljiva pitanja kako, zašto, odnosno za koga, se provodi proces obrazovanja. Nekvalitetno je obrazovanje štetno, kako za društvenu sredinu (koja je to platila, u punom iznosu ili djelomice) tako i za samu osobu koja se obrazuje. To pitanje postaje posebno značajnim pri razmatraju završnih strukovno usmjerenih faza obrazovanja. </p>
<p>S društvenog gledišta bolje je raspolagati s manje odgovarajuće obrazovanih nego s više nedovoljno ili loše obrazovanih. Neobrazovani i poluobrazovani su kočničari razvoja, često zauzimaju radna mjesta kojima nisu dorasli, štite svoj položaj, okružuju se osobama iste i niže razine znanja te su izvorište negativne selekcije. </p>
<p>U Stajalištima, Vjesnik, 29. ožujka (»Sa sveučilištima kao glavnim nositeljima visoko obrazovanje moglo bi 'skliznuti' u unitarni sustav«, gospodin Mladen Havelka, predsjednik Zajednice visokih škola i veleučilišta, pišući o binarnom (kad je sveučilišno obrazovanje odvojeno od stručnoga), odnosno kombiniranom sustavu visokog obrazovanja, zauzima se za »suradnju sveučilišta i stručnih studija putem zajedničkih katedri i zajedničkih nastavnika uz zajedničko korištenje prostora i opreme, ali funkcionalno i programski razdvojenih ustanova«, koje će »djelovati stjecanjem prihoda na tržištu uz malu dodatnu financijsku potporu iz državnog proračuna«. </p>
<p>Sustav visokog obrazovanja sigurno je ključan i jedan od oslonaca razvoja Hrvatske. Pitanja o kojima piše g. Havelka su važna i usko povezana s donošenjem Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ali kad se predlažu određena rješenja tada prijedlog treba biti utemeljen na analizi postojećeg stanja. Odgovarajuća analiza, osim podataka o broju studenata, treba sadržavati i one o nastavnicima, prostoru i opremi te kako su ustanovljene potrebe za kadrovima određenih profila.</p>
<p>Potrebno je navesti odgovarajuće kvantitativno iskazane programe razvoja, s uključenim podacima o kadrovima potrebnim da se planirani razvoj ostvari, te podatke o brojnosti nezaposlenih prema strukturi kadrova kakve se želi obrazovati. </p>
<p>Kad se razmatraju veleučilišni studiji koji se šire po državi, a da ne raspolažu s odgovarajućim prostorom, kadrovima niti opremom, treba navesti podatke o tome tko je i na osnovi čega donosio odluke o njihovu pokretanju. Odgovarajuću pozornost treba posvetiti i radu nastavnika te načinu na koji oni sudjeluju u nastavnom procesu.</p>
<p>Odgovore na navedena pitanja ne može sadržavati novinski članak, ali se mogu navesti izvori podataka na kojima se temelje postavke i prijedlozi.</p>
<p>Ipak, na određeni način mnogo toga postaje jasnije kad se uoči da u članku g. Havelke riječ »student« nije napisana niti jednom. Studenti su možda uključeni u »tržišnu usmjerenost visokih škola i učilišta«. </p>
<p>Danas tome odgovara stanje na nizu tzv. studija uz plaćanje. Omogućeno je npr. studiranje uz prilagođene uvjete (o tome je pisano: uplata za upis u prvu godinu studija, jedan ispit, pa uplata za upis na drugu godinu). Očito, dinamika »studiranja« prilagođena je financijskim željama (tržišnoj usmjerenosti) organizatora. </p>
<p>Kad se pogledaju podaci o stanju po pojedinim studijima, vidi se da ono nije jednostavno i da pitanjima organizacije i ostvarivanja veleučilišnih studija treba krenuti drukčije od onog što opisuje g. Havelka. </p>
<p>Složenost stanja vidi se i iz konkretnoga primjera.</p>
<p>U sklopu Društvenog veleučilišta u Zagrebu djeluje Upravni odjel. »Vodič budućim studentima«, namijenjen budućim studentima navedenog odjela, koji je dijeljen na nedavnoj smotri Sveučilišta u Zagrebu sadrži, uz imena nastavnika, podatke o terminima održavanja konzultacija. Od trideset i šest navedenih nastavnika trideset i jedan je u stalnom radnom odnosu na Pravnom fakultetu u Zagrebu (prema popisu u »Redu predavanja Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2002./2003.«).</p>
<p>Ti podaci pokazuju da Pravni fakultet, bez obzira na formalno postojanje Društvenog veleučilišta, uz sveučilišne studije stvarno provodi i stručni studij na Upravnom odjelu. Fakultet i njegovi nastavnici sigurno imaju razloge za takav pristup navedenom stručnom studiju.</p>
<p>Gospodin Havelka bi trebao, vezano uz naveden primjer, odgovoriti i na pitanje, uzevši u obzir stav Zajednice kojoj je predsjednik, da se »ograniče mogućnosti sveučilišta da organiziraju stručni studiji«: tko, kako i gdje će provoditi studij, npr. za upravne pravnike, ako odgovarajuća analiza pokaže da je to potrebno.</p>
<p>Očito, na pravom je putu Prijedlog zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju u kojem su ipak navedeni minimalni uvjeti (u kadrovima, opremi, prostoru) koje treba ispunjavati pokretač novoga, odnosno organizator postojećeg studija.
Vjerojatno su postavke novog zakona i povod za pisanje o nekim pitanjima rada veleučilišta. To je moguće, ali kao i svakom poslu, trebalo bi pristupiti kao graditelj koji uzima u obzir sve činjenice, uz punu stručnu, materijalnu i moralnu odgovornost, za posljedice svojeg rada.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Uvjet je za posudbu slike plaćanje osiguranja </p>
<p>Posudba umjetnine regulirana je ugovorom / »Naši restauratori i kustosi jednom godišnje obilaze posuđene slike kako bi ustanovili u kakvom su stanju i u kakvim se uvjetima čuvaju«, rekla je Snježana Pintarić, ravnateljica Galerije suvremenih umjetnosti</p>
<p>Izreka »da nije tragično, bilo bi smiješno«, najbolje opisuje prošlotjedni događaj u Banskim dvorima. Naravno, ovog puta nije riječ o nekom (ne)popularnom Vladinom potezu, upravo suprotno. Riječ je o potezu trenutno najpoznatijeg hrvatskog konobara i na sreću neuspjele akcije otuđenja četiriju slika iz kabineta premijerovih bliskih suradnika, od kojih su tri djela Mencija Clementa Crnčića, ukupno vrijedna 260 tisuća kuna. </p>
<p> Kako se u prostorijama državnih institucija, osim umjetnina u vlasništvu države, nalaze i one posuđene, ravnatelje poznatih zagrebačkih galerija i muzeja upitali smo posuđuju li umjetnine u vlasništvu institucije kojoj su na čelu. </p>
<p>»Već dugo surađujemo s brojnim državnim uredima. Tako se naše umjetnine nalaze u Vladi, Saboru, Ministarstvu kulture i turizma, Ustavnom sudu i Poglavarstvu grada Zagreba«, doznajemo od ravnateljice Galerije suvremenih umjetnosti Snježane Pintarić. Posudba je, kaže, vrlo dobar način da umjetnina ne čami u galerijskom deponiju te da na taj način bude dostupna velikom broju ljudi. Do sada, ističe, nikad nije bilo neugodnih iskustava, no ovaj posljednji incident doista zabrinjava. </p>
<p>Posudba slika regulirana je ugovorom, uz obavezno osiguranje umjetnina. »Naši restauratori i kustosi najmanje jednom godišnje obilaze posuđene slike kako bi ustanovili u kakvom su stanju odnosno jesu li pretrpjele neka oštećenja, te u kakvim se uvjetima čuvaju«, rekla je Snježana Pintarić.</p>
<p>Slike iz fundusa Strossmayerove galerije također ukrašavaju interijere državnih institucija. Tako se u Vladi nalaze tri, u Saboru dvije, a jedna je slika u Ministarstvu znanosti. »Riječ je uglavnom o anonimnim autorima«, rekao je ravnatelj galerije Đuro Vanđura. Za posuđene umjetnine, dodaje, Galerija ne traži nikakvu financijsku naknadu. »Tražimo jedino da korisnik uplati policu osiguranja kako bi se osigurali u slučaju da slika bude oštećena ili ukradena«, rekao je ravnatelj Vanđura. Uz to, u uvjete posudbe spada i odredba na temelju koje Galerija zadržava pravo da u svakom trenutku može pregledati sliku te je vratiti u Galeriju, ako je potrebna za postav neke izložbe. Umjetnine se odabiru nakon što galerist posjeti prostor u kojem bi slika trebala biti izložena.</p>
<p> »To su uglavnom slike posebne namjene a pri odabiru najvažnije odrednice su format te ambijent prostorije«, objasnio je Đuro Vanđura. </p>
<p>Arheološki muzej jedna je od zagrebačkih adresa na koju upiti o posudbi umjetničkih predmeta gotovo i ne stižu.</p>
<p> »Naši eksponati vrlo su osjetljivi i zahtijevaju posebne uvjete održavanja«, objasnio je ravnatelj muzeja Ante Rendić. Od državnih institucija najčešće mu se obraćaju ministarstva kojima se ustupaju odljevi nekih primjeraka no originali nikad ne napuštaju Muzej. </p>
<p>Slična je situacija i s Muzejom grada Zagreba. Njegov fundus, prema riječima ravnatelja Vinka Ivića, nije toliko zanimljiv za iznajmljivanje jer uglavnom se radi od trodimenzionalnim predmetima povijesne vrijednosti. </p>
<p>U razgovoru s ravnateljem Muzeja za umjetnost i obrt Vladimirom Malekovićem doznajemo da taj muzej nema običaj iznajmljivati slike, pa tako trenutno nije iznajmljen ni jedan eksponat. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za Markov trg traži se kocka više</p>
<p>Za popločenje Markova trga potrebno je 5400 četvornih metara granitnih kocki / Nešto već postoji u ZET-u a ostatak bi trebao stići nakon rekonstrukcije Austrijske i drugih ulica</p>
<p>Uređenje Markova trga najvjerojatnije će se početi još tokom ove godine, a početak radova ovisi o tome kada će se prikupiti dovoljna količina granitnih kocki (potrebno je 5400 četvornih metara). U Gradskom uredu za izgradnju grada kažu kako je namjera da se trg uredi prema povijesnoj matrici, tako da će se cijela njegova površina opločiti velikim granitnim kockama. One će se osigurati rekonstrukcijom nekih zagrebačkih prometnica, među njima i Ulice Republike Austrije.</p>
<p>Vrijednost radova na Markovu trgu procjenjuje se na 2,4 milijuna kuna. Tehnička dokumentacija je napravljena i predviđa spuštanje plohe trga onoliko, koliko će dozvoljavati komunalne instalacije. One se neće mijenjati. </p>
<p> ZET ima izvjesnu zalihu granitnih kocki u Dubravi, sačuvao ih je nakon obnavljanja tramvajskih pruga. No, direktor javnog gradskog prijevoznika, Julius Pevalek kaže kako će se dovoljna količina osigurati tek najavljenom rekonstrukcijom Ulice Republike Austrije i eventualnom rekonstrukcijom Hanuševe. </p>
<p>»Sve zavisi kako su u Gradu zamislili uređenje trga, ali u Zagrebu zasigurno ima dovoljno kocki da se to izvede kvalitetno«, smatra Pevalek. Objasnio je kako ZET sakuplja granitne kocke posljednjih tri godine. Prijašnje zalihe su, kaže, podijeljene ili su se iskoristile, primjerice za uređenje Dotrščine i Jaruna. </p>
<p>Kako nam je odgovorio njihov glasnogovornik Milan Golubić, Zagrebačke ceste zasad nemaju »spomena vrijednu« zalihu granitnih kocki.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sudac odbio novo financijsko vještačenje </p>
<p>Nakon financijskog izvješća sudskog vještaka, sudac Trgovačkog suda Ivan Vladić zaključio je u utorak raspravu u postupku u kojem Državno odvjetništvo traži uvođenje privremene uprave u poduzeće Croatia bus. Iako je gotovo izvjesno da će se sud o uvođenju te privremene mjere očitovati negativno, konačna odluka bit će donesena u vrlo kratkom roku.</p>
<p>Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Snježana Frković zatražila je odgodu ročišta jer financijsko vještačenje, kojim se trebala utvrditi ispravnost uplate dionica u vlasništvu obitelji Sulić, smatra nepotpunim. Ono nije, drži Frković, odgovorilo na ključno pitanje - tko je stvarno otplatio dionice, već je samo potvrdilo da su dionice otplaćene. Zamjenica državnog odvjetnika zatražila je novo vještačenje kao i to da se na iduću raspravu pozove i Leon Sulić, kako bi svjedočio o transakcijama između Croatia busa i Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p> Sudac Vladić odbio je zahtjev Državnog odvjetništva jer bi to, kako je rekao, samo odugovlačilo postupak koji je u medijima već prozivan zbog neefikasnosti. </p>
<p> Tužiteljstvo smatra da uplate dionica nisu bile u skladu sa Zakonom o privatizaciji jer nisu plaćene iz sredstava Sulićeve obitelji nego iz sredstava Croatia busa, pa bi ih trebalo poništiti. </p>
<p>U izvješću što ga potpisuje sudski vještak Ivan Tkalec stoji da sporne dionice u vlasništvu obitelji Sulić »nisu bile nezakonito plaćene iz sredstava pravne osobe«. Naime, dio dionica plaćen je sa žiro računa tvrtke Drava u kojoj je suvlasnik bio Leon Sulić. Kako postoje dokazi da je Drava imala dugovanja spram Sulića, objašnjava vještak, tvrtka je na njegov račun uplatila novac radi otplate dionica Croatia busa. Vještak je utvrdio i da su postojale uplate u gotovom novcu a kao uplatitelj naznačena je tvrtka Croatia bus. »Kako je žiro račun tvrtke tada bio blokiran, novac nije bilo moguće dizati s računa Croatia busa a iz blagajničkih dnevnika nije vidljivo za koju je namjenu novac podizan«, navodi se u izvješću.</p>
<p> Tkalec napominje da mu nisu poznati razlozi zbog kojih je na uplatnicama za otplatu dionica kao uplatitelj navedena Croatia bus.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nakon blokade računa tvrtka ide u stečaj?</p>
<p>»Zbog duga spram trgovačkih društava u vlasništvu grada u visini od 30 milijuna kuna i utaje poreza, svaki dan očekujemo da račun poduzeća Croatia bus bude ponovno blokiran«, rekao je bivši radnik poduzeća Marinko Vidaković. Time bi, smatra Vidaković, bila stvorena osnova za pokretanje stečajnog postupka kako bi se riješila sva državna potraživanja. </p>
<p>Kao što je već poznato, na popisu 25 osoba koji je Novi sindikat uputio USKOK-u zbog sumnje da su sudjelovale u kriminalnim radnjama oko Croatia bus, naveden je i ravnatelj Porezne uprave Marko Buljan. Godišnja zarada od prodaje karata dok je tu uslugu za Croatia bus obavljao Autobusni kolodvor iznosila je, naime, 25 milijuna kuna. Nakon što je tvrtka došla do kolodvorskih prostorija te sama počela prodavati karte, godišnji promet službeno je iznosio i do šest puta manje. Zbog sumnje na utaju poreza prikazivanjem znatno manjeg utrška, ostaje nejasno kako na tako veliku razliku nije reagirala Porezna uprava, zaključuju radnici. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Grad smrdi, a Tojčić rješenje traži u Meksiku</p>
<p>Zagađenje zraka u naseljima oko Jakuševca samo je još jedan primjer neodgovornosti i nezainteresiranosti gradskih vođa za događaje u »njihovom« gradu. </p>
<p>Oni očito ne smatraju potrebnim sazvati konferenciju za novinare nakon što je objavljen izvještaj Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša prema kojemu je zabrinjavajuća kakvoća zraka u naseljima oko odlagališta na Jakuševcu. Građani se guše u smradu, a gradska vlast šuti i zakida ih za izvještaje o kakvoći zraka koji udišu, kao i o njegovoj mogućoj štetnosti po zdravlje, posebno male djece i kroničnih bolesnika. </p>
<p>A možda svemu tome i nije tako, nego jednostavno u gradu nemaju vremena. Teško je, naime, u isto vrijeme biti na dva mjesta! Zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić otišao je tako čak u Meksiko - na simpozij o zbrinjavanju otpada, a gradonačelnica se upravo vratila s Davis cupa u Španjolskoj. Pitanje zbrinjavanja otpada najvažnije je pitanje svakog grada, pa je tako odgovor za naš grad dogradonačelnik, očito, otišao potražiti u Meksiko. </p>
<p>Građanima preostaje da odgonetnu jesu li putovanja gradskih glavešina neophodna za razvoj grada ili su to posljednji trzaji vlasti u iskorištavanju novca građana za vlastiti provod. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>HSLS: Zrak onečišćen zbog nestručne sanacije</p>
<p>Povodom izvještaja Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša o zabrinjavajućoj kakvoći zraka u naseljima oko odlagališta Jakuševec, gradska organizacija HSLS-a dijelit će u subotu od 10 do 12 sati na tržnici u Utrini zaštitne maske u sklopu akcije Dosta je smrada. Građani se pozivaju da na Poglavarstvo grada pošalju telegrame s porukom »Dosta je smrada«, kako bi grad napokon potaknuli na konkretne akcije vezane uz zaštitu zdravlja građana. Rečeno je to u utorak na konferenciji za novinare što ju je sazvala Gradska organizacija HSLS-a. </p>
<p>»Tražimo da se postavi pitanje načina odabira izvođača radova i valorizira njihov dosadašnji rad«, istaknuo je Darinko Kosor. U HSLS-u, naime, smatraju da izvođači radova nisu kvalificirani za posao koji obavljaju te da je jedan od razloga prekomjernog zagađenja zraka upravo nestručna sanacija. Obustavu sanacije predlažu kao privremenu mjeru, dok se gradilište ne osigura na odgovarajući način - prekrivanjem elastičnim, nepropusnim najlonom. Neophodno je, ističu u HSLS-u, da grad odredi i novu lokaciju za odlaganje gradskog otpada. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zanimanje učenika za projekt »Želim biti majstor« </p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu od utorka do subote održava se pet međunarodnih sajmova pod zajedničkim nazivom Građenje i opremanje. Na njima se predstavlja ukupno 1580 izlagača iz 34 zemlje. </p>
<p>U okviru sajma obrtništva u šestom se paviljonu predstavljaju obrtnička zanimanja u projektu pod nazivom »Želim biti majstor«. Na 440 četvornih metara u posebno napravljenim malim obrtničkim radionicama naučnici i njihovi majstori-stručni učitelji predstavljaju zanimanja zidara, obućara, soboslikara, pekara, slastičara, stolara, krojača, instalatera grijanja i klimatizacije, autoelektričara i kuhara.</p>
<p>Kako bi predstavljanje zanimanja vidjelo što više osmaša, Hrvatska će obrtnička komora zagrebačkim osmašima koji organizirano dođu na Velesajam osigurati besplatan ulaz. Za to treba na faks HOK-a poslati popis učenika osmih razreda, ovjeren potpisom ravnatelja i pečatom škole.</p>
<p>Unatoč dobroj perspektivi zapošljavanja, interes učenika za upise u obrtnička zanimanja je slab, pa je u ovoj školskoj godini u četverogodišnje strukovne škole u Hrvatskoj upisano samo 21.913 učenika, a u trogodišnje tek njih 10.735. Primarni je cilj ovog projekta, stoga, ukazati na prednost ovakvih zanimanja (gotovo sigurno radno mjesto, samostalnost u radu, mogućnost daljnje izobrazbe, osnivanje vlastitog obrta itd.). </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Napokon poznati svi sudionici Davorina</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Dodjela bosansko-hercegovačke glazbene nagrade Davorin održat će se 18. travnja u Bosanskom narodnom kazalištu u Zenici, a napokon su poznati i svi sudionici u svečanom programu druge dodjele ove nagrade. </p>
<p>Nominacije će objavljivati i nagrade uručivati prošlogodišnji dobitnici Davorina, među kojima se nalaze Tifa i Emir Bukovica, dok organizatori još nisu dobili potvrdu o dolasku Kemala Montena. Uz pobjednike, među prezenterima će biti i velike bosansko-hercegovačke zvijezde Dino Merlin i Zijo Valentino. </p>
<p>Zanimljivo je da će pred gledateljima nastupiti i Vlatka Pokos koja će otpjevati duet s bosansko-hercegovačkim pjevačem Deenom, dok je kao specijalni gost večeri najavljen Ibrica Jusić s pjesmom »Žute dunje« koju će izvesti u počast Zekerijahu Đeziću, posthumnom dobitniku posebne nagrade za promociju originalne BiH glazbe. Među nominiranim bosanskim izvođačima našle su se brojne zvijezde poput Ede Maajke, Gorana Bregovića, Crvene jabuke, Hari Mata Harija, Zele Lipovače, Nikše Bratoša, Valentina i Zabranjenog pušenja. Među nominiranima za uglednu nagradu Davorin nalaze se i zagrebački hip-hop producent Dash, nominiran u kategoriji najuspješnije međunarodne suradnje za pjesmu »Slušaj mater« Ede Maajke, dok će se u drugim međunarodnim kategorijama natjecati glazbenici iz gotovo svih krajeva bivše Jugoslavije Darko Rundek, Oliver Dragojević, Cubismo, Dado Topić, Aki Rahimovski, te Električni orgazam, Rambo Amadeus i Vlatko Stefanovski. </p>
<p>Televizijski prijenos događaja realizira postaja OBN, dok je voditelj cijelog programa Elvis J. Kurtović pa na dodjeli s pravom valja očekivati dosta humora. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hemingwayjeva pisma Marleni Dietrich darovana knjižnici Kennedy </p>
<p>BOSTON, 8. travnja</p>
<p> - Kolekcija intimnih pisama koje je Ernest Hemingway pisao glumici Marlene Dietrich darovana je knjižnici i muzeju Johna F. Kennedyja.</p>
<p>U kolekciji je 30 pisama, telegrama i jedna božićna čestitka, napisani između 1949. i 1959., kao i rane verzije nekoliko Hemingwayjevih pjesama i novela. Pod uvjetima donacije, koje je odredila kći Marlene Dietrich Maria Riva, korespondencija se ne smije otvarati za javnost do 2007. Direktorica galerije Deborah Leff u ponedjeljak je rekla da je pisma vidjela i da »oduzimaju dah«.</p>
<p>»Pisma su prekrasno napisana. Pokazuju strahovitu intimnost... Postoji osjećaj srodnih duša«, rekla je ona.</p>
<p>»Imali su odano prijateljstvo iz kojeg su proizašle predivne uspomene«, rekla je Riva u priopćenju, nazvavši knjižnicu Kennedy »svetištem... koje će ih štititi i iskazivati im poštovanje koje su toliko zaslužili«.</p>
<p>Hemingway je u barem jednom pismu izrazio svoju ljubav Dietrich, ali su potomci i jednoga i drugoga potvrdili da je ta veza bila platonska. Rivin sin Peter Riva, književni agent u New Yorku, objavio je dijelove dvaju pisama iz 1950. </p>
<p>U jednom je Hemingway napisao »I ja tebe volim, ljepotice neuništiva«, a završio ga s »Volim te jako i nadam se da si dobro i sretno i pokušaj da se i dalje barem malo dopisujemo«. Pismo je svojeručno potpisao kao »tata«.</p>
<p>U drugom pismu je pisac, koji je kao novinar pisao o Španjolskom građanskom ratu, u koji je smjestio svoj roman »Kome zvono zvoni«, povjerio Dietrich: »Istinski sam volio pet žena, Španjolsku Republiku i 4. pješačku diviziju«.</p>
<p>Iako se godinama nagađalo da su Hemingway i Dietrich bili u ljubavnoj vezi, Peter Riva i književnikov sin Patrick Hemingway rekli su da je to malo vjerojatno. </p>
<p>»Sve ukazuje da je to bilo prijateljstvo. Njihovo je prijateljstvo bilo vrlo intimno, prijateljstvo dvoje umjetnika«, rekao je Patrick Hemingway.</p>
<p>»Takve osobnosti su vatrene i sve što čine je puno vatre. Budući da nisu postali ljubavnici, bili su najveći mogući prijatelji«, rekao je Riva.</p>
<p>Knjižnica Kennedy udomljava većinu Hemingwayjevih dokumenata, uključujući 95 posto njegovih rukopisa i korespondencije. Kennedy je bio Hemingwayjev obožavatelj, pa je književnikova supruga Mary Kennedyjevu knjižnicu smatrala idealnim mjestom za njegove zapise. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sin Boba Marleyja glumit će jamajkanskog Romea </p>
<p>LONDON, 8. travnja</p>
<p> - Jedan od sinova legendarnog reggae glazbenika Boba Marleyja glumit će Romea u novoj filmskoj adaptaciji Shakespeareova »Romea i Julije«, smještenoj na suvremenu Jamajku, javlja BBC.</p>
<p>Glavnu ulogu u poznatoj tragediji imat će Marleyjev sin Ky-Mani Marley, koji prati oca u glazbenim i glumačkim vodama. Njegov novi projekt zove se »One Love«, po jednoj od najpoznatijih pjesama pokojnoga Boba Marleyja.</p>
<p>Film će režirati Don Letts, redatelj i glazbenik najpoznatiji po dugogodišnjoj suradnji s punk grupom Clash.</p>
<p>Letts je za snimanje filma od Zaklade za novu kinematografiju, u okviru Britanskog filmskog vijeća, dobio skoro milijun funti potpore.</p>
<p>Paul Trijbits, predsjednik Zaklade, izjavio je da je uloga te Zaklade stvarati kinematografiju sutrašnjice financiranjem »drugačijih i osebujnih« redatelja današnjice.</p>
<p>Ky-Mani je 27-godišnji polubrat poznatijeg Ziggyja Marleyja. Nedavno se pojavio u filmu »Shottaz« s Wyclefom Jeanom i boksačem Lennoxom Lewisom. Snimio je i dva albuma.</p>
<p>Zaklada je dodijelila sredstva i filmovima »The Magdalene Sisters« i »Bloody Sunday«. Jamajkanski »Romeo i Julija«, najnovija adaptacija klasične tragedije, u kinima se očekuju tijekom ove godine. Prije sedam godina australski redatelj Baz Luhrmann postigao je veliki međunarodni uspjeh s modernom verzijom »Romea i Julije« u Los Angelesu, u kojoj su glumili Leonardo Di Caprio i Claire Danes. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kočani orkestar u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Ansambl Kočani iz Makedonije još je jedna vrhunska romska atrakcija koja će se predstaviti zagrebačkoj publici nakon nedavnog gostovanja Taraf de Haidouksa, te prije toga Šabana Bajramovića, Esme Redžepove i Mostar Sevdah Reuniona. Ovi će cijenjeni glazbenici 25. travnja nastupiti u Tvornici. </p>
<p>Kočani orkestar međunarodna je koncertna atrakcija koju kritičari smatraju jednom od najboljih predstavnika romske glazbene tradicije, koja je posljednjih godina itekako popularna Do sada su snimili četiri albuma, a gostovali su i na posljednjem albumu »Band Of Gypsies« nedavnih zagrebačkih gostiju Taraf de Haidouks. Česti su učesnici prestižnih međunarodnih festivala poput danskog Roskildea, prestižnog WOMADA u Velikoj Britaniji ili Sfinksa u Belgiji.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dvanaest milijuna čeka dobitnika </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Za gužve koje ovih dana vladaju na uplatnim mjestima Hrvatske lutrije zaslužan je jack pot od čak dvanaest milijuna kuna, čijim bi vlasnikom već ove srijede mogao postati igrač koji pogodi kombinaciju od sedam brojeva u najpopularnijoj igri na sreću u Hrvatskoj, Lotu 7/39. Riječ je o potencijalno najvećem pojedinačnom dobitku u povijesti Hrvatske lutrije koja ovaj put jamči 12 milijuna kuna, što znači da će bez obzira na iznos koji igrači uplate, iznos jack pota biti točno toliko. Bude li, dakle, samo jedan dobitnik, on će dobiti točno dvanaest milijuna kuna. Od dobitka se ništa ne oduzima jer je porez na dobitke u igrama na sreću ukinut još prošle godine, a država je svoje - oko pola ukupnog uplaćenog iznosa - uzela još prije izvlačenja.</p>
<p>Najveći jack pot u povijesti Hrvatske lutrije izvučen je 1994. godine i iznosio je 16 milijuna kuna, no sedmicu su tada pogodila dva igrača koji su podijelili i dobitak. Tako je dosad najveći pojedinačni dobitak bio 11,5 milijuna, koliko je krajem 2001. godine osvojio jedan igrač iz Koprivnice. Posljednji veliki jack pot izvučen je u studenome prošle godine, kada je 8,5 milijuna kuna otišlo u Čakovec. U Lutriji ističu kako, sudeći prema dosad osvojenim jack potovima, više sreće imaju igrači na sjeveru, nego oni na jugu Hrvatske. Što se pak tiče sretnih brojeva, svih 39 brojeva u posljednjih je 12 godina izvučeno jednak broj puta. </p>
<p>Ovaj put sedmicu nitko nije pogodio još od Božića, a kako raste iznos jack pota, tako se iz tjedna u tjedan povećava i broj uplaćenih listića, a time dakako i iznos koji ulazi u igru. Prema Zakonu o igrama na sreću, samo polovica uplaćenog iznosa kroz igru se u obliku dobitka vraća igračima, dok je preostala polovica čisti prihod Hrvatske lutrije, odnosno posredstvom nje - državnog proračuna. Može se dakle zaključiti da od loto groznice koju ovaj tjedan proživljavamo, najviše koristi zapravo ima država. Velika većina igrača kao i svaki put neće dobiti ništa, a tek manji dio će se zadovoljiti činjenicom da su dobili otprilike onoliko koliko su i uplatili. Već u četvrtak znat će se je li jack pot otišao u ruke nekog sretnika, ili će se u sljedećih tjedan dana opet povećati, ovaj put za bar još dva milijuna. Time bi se dobitak opasno približio rekordu iz 1994. godine, iako se u hrvatskim uvjetima već dva tjedna, otkako je u igri dobitak veći od 10 milijuna kuna, govori o iznimno velikom jack potu koji je u dvanaestogodišnjoj povijesti Hrvatske lutrije zabilježen svega nekoliko puta. </p>
<p>Lutrijina uplatna mjesta bit će otvorena do srijede u 17 sati, kada će, početi napeto iščekivanje izvlačenja koje će uslijediti dva sata kasnije. Ako sedmica bude pogođena, sretni će milijunaš svoj novac moći podići u sljedećih mjesec dana, a Hrvatska lutrija mu jamči anonimnost. Ukupni iznos dobitniku se može isplatiti na račun ili u gotovini. Kako doznajemo u Lutriji, osvajači velikih jack potova najčešće po novac ne dolaze osobno, već za to ovlaste odvjetnika, a baš nitko od tih milijunaša do sada nije svoje ime otkrio javnosti.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Washington Post i L. A. Times odnijeli po tri Pulitzerove nagrade</p>
<p>NEW YORK, 8. travnja</p>
<p> - Dnevni listovi Los Angeles Times i Washington Post dobili su po tri Pulitzerove, najprestižnije nagrade američkog novinarstva.</p>
<p>Dnevni list Boston Globe je nagrađen za »najhrabrije i najcjelovitije« praćenje skandala svećenika pedofila u katoličkoj crkvi.</p>
<p> Los Angeles Times je nagrađen za kategoriju reportaže iz SAD-a, kategoriju magazin i foto magazin.</p>
<p>Washington Post je dobio nagradu za kategorije međunarodne reportaže, komentara i kritika.</p>
<p>New York Times, naučen na nagrade, ove je godine dobio jedino nagradu za kategoriju istraživanja za rad novinara Clifforda Levyja o groznim uvjetima u nekim državnim umobolnicama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Književni Pulitzer debelim knjigama o Johnsonu, hermafroditizmu i ratu</p>
<p>NEW YORK, 8. travnja </p>
<p> - Treći svezak Roberta Cara o Lyndonu Johnsonu, »Master of the Senate«, osvojio je u ponedjeljak Pulitzerovu nagradu za najbolju biografiju.</p>
<p> U kategoriji beletristike Pulitzer je dodijeljen Jeffreyu Eugenidesu za knjigu »Middlesex«, priču o seksualnom i etničkom identitetu.</p>
<p> Ove su godine nagrade dobivale opsežne knjige - Carovo djelo ima 1100 stranica, Eugenidesovo više od 500, a »An Army at Dawn«, knjiga Ricka Atkinsona koja je pobijedila u kategoriji povijesnih djela, ima više od 700 stranica.</p>
<p> Atkinsonova knjiga, prva u planiranoj trilogiji o Drugom svjetskom ratu, izazvala je posebnu pozornost jer je njezin autor trenutno u Iraku, gdje u sklopu 101. zračno-desantne divizije američke vojske za Washington Post prati ratne događaje.</p>
<p> »To je sjajno. Vruće mi je, umoran sam i prljav, ali jako sretan«, rekao je Atkinson, koji je 1982. osvojio Pulitzera za izvještavanje za Kansas City Times. </p>
<p> U kategoriji drame, glasači su zaobišli trostrukog dobitnika Pulitzera Edwarda Albeeja i nagradu dodijelili manje poznatoj drami »Anna in the Tropics« Nila Cruza.</p>
<p> U toj drami, kći vlasnika tvornice cigara zaljubljuje se u čovjeka koji radnicima čita dok oni teško rade. Jedna od knjiga koju čita je »Ana Karenjina« iz koje se događaji zrcale na pravi život.</p>
<p> Glavna nagrada za publicistiku otišla je knjizi »A Problem From Hell: America and the Age of Genocide« Samanthe Power, koja je za nju već dobila nagradu Američke udruge kritičara. Samantha Power izvještavala je o ratu u bivšoj Jugoslaviji, a u nagrađenoj knjizi oštro kritizira američki neuspjeh u sprječavanju zločina tijekom devedesetih u Bosni, na Kosovu i u Ruandi.</p>
<p> Za poeziju je nagrađen Paul Muldoon, za knjigu »Moy Sand and Gravel«, dok je u glazbenoj kategoriji nagradu dobilo djelo »On the Transmigration of Souls« Johna Adamsa, koje je premijerno izvela Newyorška filharmonija.</p>
<p> Djelo Johna Adamsa, jednog od najuspješnijih skladatelja ozbiljne glazbe, odaje počast žrtvama, preživjelima i junacima 11. rujna. </p>
<p> Robert Caro za svoju je trilogiju hvaljen (za prve dvije knjige dobio je nagrade kritičara), ali i kritiziran - govorili su da mrzi glavni lik svoje knjige i da je iskrivio činjenice iz njegova života. </p>
<p> »Nije bilo lako pisati te knjige, jer su me mnogi Johnsonovi pristalice napadali«, rekao je Caro, dodavši da se se držao onoga što je naučio u školi - kada se piše istina, knjiga će opstati.</p>
<p>Eugenidesov »Middlesex« znači svojevrsnu prekretnicu na Pulitzeru - to je prva nagrađena knjiga u kojoj je pripovjedač hermafrodit, osoba sa ženskim i muškim spolnim obilježjima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pokusi na ljudima daju nade u cjepivo protiv raka</p>
<p>WASHINGTON, 8. travnja </p>
<p> - Rani pokušaj stvaranja univerzalnog cjepiva protiv raka čini se sigurnim i daje naznake da će možda čak biti i učinka, priopćili su znanstvenici u tvrtki Geron. </p>
<p> Prvih nekoliko cjepivom imuniziranih pacijenata koji boluju od raka isu imali loših reakcija nego se, štoviše, čini da su izgradili imunološku reakciju na bolest, priopćeno je iz kalifornijske tvrtke.</p>
<p> Geron je rezultate ispitivanja trebao predstaviti na sastanku Američke udruge za istraživanje raka u Torontu, ali je taj sastanak otkazan zbog straha od izbijanja epidemije atipične upale pluća poznate kao teški akutni respiratorni sindrom (SARS).</p>
<p> Mnoge skupine istraživača rade na cjepivu protiv raka. Imunološki sustav tijela katkad prepoznaje i uništava stanice raka, ali ne uvijek. Zamisao je da cjepivo pojača taj odgovor. No veliko je pitanje koji dio stanice raka se može najbolje iskoristiti za stimulaciju imunološkog sustava, a pritom ne oštetiti zdrave stanice. Geronov pristup usmjeren je na telomerazu, protein koji stanicama daje nešto poput besmrtnosti. Važan je u ranoj životnoj dobi, ali se čini da se isključuje kad tijelo dosegne zrelost. Stanice raka, međutim, proizvode prevelike količine telomeraze, čime si omogućuju vrlo dug život i nesuzdržani rast.</p>
<p> Geronovo cjepivo koristi stanice imunološkog sustava poznate kao dendritičke stanice. One se uzmu od pacijenta, izloži ih se genetskim signalima telomeraze i potom ih se vrati u pacijenta. Znanstvenici se nadaju da će to potaknuti druge stanice imunološkog sustava da unište sve što ima veliku količinu telomeraze.</p>
<p> Prvih nekoliko pacijenata cijepljenih na taj način nisu pokazali ozbiljnijih štetnih učinaka, tvrdi Geron. To je prva faza postupka koja treba dokazati sigurnost i tek je djelomično dovršena, izjavila je tvrtka.</p>
<p> »Budući da se telomeraza nalazi u svim važnijim vrstama stanica raka, telomeraza mnogo obećava kao sredstvo u univerzalnom cjepivu protiv raka za liječenje širokog spektra tumora, sama ili u kombinaciji s drugim antigenima«, stoji u priopćenju predsjednika uprave i izvršnog direktora Gerona Thomasa Okarme. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Više marihuane, više psihičkih bolesti, kažu znanstvenici</p>
<p>LONDON, 8. travnja </p>
<p> - Porast uzimanja marihuane u Velikoj Britaniji dovest će u budućnosti do češće pojave duševnih bolesti, poput shizofrenije i depresije, objavili su znanstvenici.</p>
<p> Ističući da je broj pušača oko 13 milijuna i da se sve više smanjuje, a broj korisnika marihuane je 3,2 milijuna i raste, znanstvenici upozoravaju da je droga loš način opuštanja.</p>
<p>Fizički učinci isti su kao i učinci cigareta, a posljedice mogu biti bolesti srca i rak, izjavio je toksikolog John Henry BBC-u.</p>
<p>Henry, inače profesor na prestižnom Imperial College u Londonu, rekao je da uzimanje marihuane može učetverostručiti broj oboljelih od shizofrenije i depresije.</p>
<p> »Osobe koje redovito puše marihuanu obolijevaju od mentalnih bolesti - droga učetverostručuje shizofreniju i tešku depresiju - a to je nešto posve drugo u odnosu na ono što vam može učiniti cigareta«, upozorio je Henry. </p>
<p> On naglašava da liječenje shizofrenije državno zdravstveno osiguranje stoji 1,5 milijardi dolara godišnje, što iznosi 3 posto njegova proračuna.</p>
<p> Kaže i da je šokiran oštećenjem pluća koje uzrokuje udisanje dima marihuane.</p>
<p> Velika Britanija objavila je plan za premještanje marihuane iz skupine B u skupinu C, što znači da bi se smanjile kazne za one koji budu uhićeni zbog posjedovanja droge. Taj je plan uslijedio nakon uvjeravanja da je marihuana manje štetna od drugih vrsta droge.</p>
<p> No, stručnjaci ističu da je moderna marihuana, uzgojena pod umjetnim svjetlom u zatvorenom prostoru, znatno jača od one koja se pušila prije 30 godina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="30">
<p>Iz Klovićevih dvora ukradeno 61 djelo</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - U trenutku dok je u zagrebačkim Klovićevima dvorima bilo u tijeku svečano otvaranje retrospektivne izložbe kiparice Mile Kumbatović, Dnevnik Hrvatske televizije obzanio je javnosti da se u toj galeriji zbila velika krađa umjetnina. Iz depoa Galerije »Klovićevićevi dvori« nestalo je čak 61 djelo. Riječ je uglavnom o crtežima i grafikama iz donacija Josipa Crnoborija, Oskara Hermana i dr. Vinka Perčića.</p>
<p>Iako je nestanak tih dijela zamijećen još u siječnju prilikom redovite godišnje provjere inventara (svojevrsne galerijske inventure), tek tri mjeseca kasnije ta vijest stiže do javnosti. No, znatno prije o tome je obaviještena policija.</p>
<p>Nakon što je posebna komisija, ponovno pregledavši depoe i usporedivši prijašnje popise umjetnina, nedvojbeno utvrdila da u depou više nema tih djela, a slučaj prijavljen i policiji koja je obavila svoj dio posla, vijest je puštena u javnost.</p>
<p>Nedavni slučaj krađe umjetnina u Banskim dvorima, što se doima sličnim, jer pristup depoima imaju samo djelatnici Galerije, odnosno kustosi i tehničko osoblje, mogao bi upućivati da je opet riječ u »unutarnjoj krađi«. Naravno, to se ne može tvrditi dok policija tako što ne potvrdi. U svakom slučaju postavlja se pitanje kako su iz depoa Klovićevih dvora, koji su »građeni« kao prvi Muzej Mimara, mogle biti ukradene umjetnine. Oni su morali zbog Mimarine neprocjenjive zbirke biti sigurnosni.</p>
<p> U Klovićevim dvorima navode da taj slučaj upućuje na nedostatak prostora depoa, zbog čega se eksponati velikih izložbi kakva je, primjerice, upravo otvorena retrospektiva Mile Kumbatović, moraju privremeno spremati u depoe u kojima su smještene spomenute donacije. Prema tome, depoi su otvoreni prilikom postavljanja pojedinih izložbi, ali u njih, kako tvrde u Klovićevim dvorima, nitko ne može ući sâm, nego najmanje dvojica. To bi, pak, trebalo upućivati na to da je riječ o »timskom radu«. </p>
<p>No, ponovno se treba pitati kako su ti depoi već postali premaleni za čuvanje umjetnina. Da je kojim slučajem Mimara prihvatio adaptiranu zgradu bivšega jezuitskoga samostana za zgradu svog muzeja, velik dio umjetnina, što ne bi bile u stalnome postavu, morale bi stati u te depoe. Zar je već tada bio krivi izračun? Tome treba dodati kako Klovićevi dvori nisu klasična muzejska institucija već primarno galerijski prostor koji inače ne iziskuje velik prostor depoa. </p>
<p>Istina je, međutim, da su neki umjetnici, poput opkradenih Crnoborija i Hermana, svoje ostavštine osobno ili oporučno donirali Klovićevim dvorima, dok je još bio takozvani Muzejski prostor. Među prvima tu je stigla i donacija Antuna Motike, a onda su slijedile i druge, upravo zbog povjerenja u tu instituciju u kojoj su tijekom njena dvadesetogodišnjeg djelovanja ostvareni kapitalni izložbeni projekti. </p>
<p> Djela kojih autora su nestala iz donacije dr. Vinka Perčića nije priopćeno. Naime, Vinko Perčić je bio kolekcionar. Apsurdno je da je njegova donacija Muzejskome prostoru dopremljena iz Subotice u posljednjim i već dramatičnim trenucima pred početak Domovinskoga rata, da je u Zagreb stigla neokrnjena, a da bi sada dijelom bila opljačkana. Ostaje samo za nadati se da će policija i u ovom slučaju biti djelotvorna kao i u Banskim dvorima, te ubrzo otkriti kradljivce.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Triptih o tišini</p>
<p>Na tragu zanimanja za interakciju glazbe, video performancea, instalacija i zvukovne poezije nastao je triptih »Silence« / Francuski plesači izveli su njegov drugi i treći dio</p>
<p>Senzacija tišine bila je tema plesnog performancea »Silence 3« i »Silence 2« francuske trupe Patricea Barthesa. Prikazani su u Tvornici, u sklopu Muzičkog biennala Zagreb, na dvije predstave u dva dana za publiku i posebnoj prezentaciji za novinare. </p>
<p>Patrice Barthes postavio je svoju prvu koreografiju u lipnju 2002. godine za Biennale u Valenciji i tada utemeljio vlastitu plesnu skupinu. Zanimaju ga interakcije glazbe, video performancea, instalacija, zvukovne poezije. Na tragu tih zanimanja nastao je triptih »Silence«, od kojega su u Zagrebu prikazani drugi i treći dio. </p>
<p>Patrice Barthes i njegovi umjetnici koreografi, kako ih naziva, Julie Coutant, Audrey Dancoisne, Cedric Courtois, Brigitte Negro, Remy Girard i Julie Devigne, uz kreaciju svjetla Benoita Lopparda te režiju i video istraživanje Stephanie Thiersch, predstavili su tišinu kao inspiraciju za ples na suprotstavljeni način. Jednom se ples događa u tišini i treba ga otkriti samo sluhom, a drugi put je prividni gubitak jednog osjeta, sluha, razlog da se izoštre ostali.</p>
<p>»Silence 3«, prostorna, zamišljena kreacija počinje dijeljenjem publici specijalnih neprozirnih naočala. Izvođači odvode svakog posjetitelja pojedinačno do njegova ležaja na podu. Zato predstavi može prisustvovati samo 66 posjetitelja. Ležeći na podu, sljedeće 33 minute može se kroz naočale vidjeti samo mutno svjetlo i osluškivati što se događa. Događa se ples, koreografija, pokret, koje treba otkriti samo sluhom, osjećajem za zbivanja i kretanja u najbližoj okolini ili slučajnim dodirom. Čuju se koraci i skokovi plesača, njihova zadihanost. Po tome se može locirati njihova pozicija u dvorani. </p>
<p>Namjera je Patricea Barthesa da svaki gledatelj stekne iskustvo o samome sebi, spoznaju o stanju vlastita tijela. Ozbiljniji će gledatelji možda spoznati neko iskustvo, netko će opružen na podu zadrijemati, a netko će nestašniji proviriti ispod naočala da vidi što se događa. Vidjet će plesače u pokretu, vidjet će da oni mijenjaju odjeću, plešu goli. Viriti ispod naočala nije pristojno, a nije ni potrebno jer se cijeli performance snima video kamerom i poslije prikazuje publici. Tada se mogu pratiti pojedine reakcije i vidjeti što se u stvari događalo. Suvišno je napomenuti da video projekciju prate smijeh i zabavni komentari.</p>
<p>»Silence 2« je »igra potopljena plovećom santom«. U njoj posjetitelji dobivaju posebne čepiće za uši i slušalice kako bi bili zvučno potpuno izolirani. Smješteni su u središte izvedbe oko kojeg se plesači u mraku raspoznaju ili ne raspoznaju. Povremeni bljeskovi jakog svjetla otkrivaju gola tijela. Svijet tišine na trenutke je djelovao zastrašujuće.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zanima li hrvatsku projekt »Podzemni grad Istra«?</p>
<p>Projekt »Podzemni grad Istra« podupiru grad Labin, Istarska županija i mnogi strani investitori, no ne i Ministarstvo kulture / Riječ je o ideji da su sustavu labinskog rudnika izgradi pravi grad s ulicama, trgovima, galerijama i kafićima / Projekt je to kojim bi Istra postala svjetski primamljivo kulturno-turističko žarište / Amerikanci bi od toga projekta napravili planetarnu senzaciju</p>
<p>Koliko Hrvatska voli svoju kulturu? Cijenimo li mi važne kulturnjačke projekte koji bi nas proslavili u svijetu i kojima bismo postali turistički mamac ili prema njima imamo maćehinski odnos? Kako se čini - da. Hrvatska među rijetkim zemljama u svijetu ima izvanredan i planetarno primamljiv umjetnički projekt - izgradnje »Podzemnog grada Istra«.</p>
<p> Podsjetimo, u četiri stotine godina starom labinskom rudniku gdje su nekada davno odjekivali zvukovi čekića rudara, voditelj umjetničke grupe »Labin Art Express« Dean Zahtila kani napraviti pravi podzemni grad s galerijama, kafićima , restoranima, gradskom upravom i policijom u kojem će se održavati umjetničke priredbe, performancei i izložbe, a posjetitelji će se moći podzemnim hodnicima spustiti sve do morske obale gradića Rapca.</p>
<p> Budući da je labinski rudarski bazen većim dijelom potopljen, aktivnost budućeg grada, kako predviđa projekt koji podržava i Rudarsko-geološko-naftni fakultet iz Zagreba, odvijala bi se na osmom horizontu, 166 metara pod zemljom, točnije 52 metra iznad razine vode. Središte grada bilo bi ispod izvoznog okna Labin, odakle bi putovi vodili u potkop Krapan, gdje postoje ugljene naslage, pa je pogodan za muzej. Slična je mogućnost s potkopom Plomin u kojemu valja aktivirati gljivarnik, a na ušću potkopa Rabac u planu je gradnja rudarske konobe.</p>
<p>Podzemni život organizirao bi se na trgovima i ulicama dugačkim 12 kilometara. Na izlaznom tornju na površini uredio bi se kafić, a zbog visine (33 metra) pogodan bi bio i vidikovac. Do podzemlja bi vozio stakleni lift koji kane financirati austrijski ulagači. Bio bi to mamac za turiste iz čitavoga svijeta. »Zamislite da večerate 150 metara ispod zemlje, ako volite opasnost da ronite kroz potopljene dijelove rudnika koji dosežu do 800 metara dubine, da vodite ljubav u podzemnom hotelu ili da jednostavno uživate u nekom drugačijem svijetu izvan vremena i prostora«, ističe Dean Zahtila.</p>
<p>U nadzemlju rudnika, gdje su rudari nekada ostavljali odjeću i kacige, Zahtila već godinama vodi KUC »Lamparnu«- art centar u kojem se održavaju TransArt festivali. Na njima se eksperimentira i prikazuju najmodernije umjetničke i komunikacijske forme, i to ne tradicionalne, već alternativne (film, ples, video, instalacije, teatar, glazba, Internet). TransArt festival nisu pohodile samo stotine inozemnih i domaćih umjetnika, već i slavni kurator Venecijanskog biennala Harald Szemann, koji se oduševio idejom izgradnje »Podzemnog grada Istra«.</p>
<p> Jedinstven u svjetskim okvirima i bez sumnje jedan od najvrednijih umjetničkih projekata u Hrvatskoj, čijim bi se ostvarenjem moglo uposliti i stotinjak nezaposlenih rudara, međutim, ne podržava Ministarstvo kulture.</p>
<p>Odluka Ministarstva kulture da ne financira projekt to iznenadnija jer umjetničke projekte »Lamparne« i ideju »Podzemnoga grada« već financijski podržavaju grad Labin, Županija istarska te neki strani ulagači i europske mreže za kulturu, kojima je očito više stalo do ovoga projekta negoli Ministarstvu kulture. Istarska županija je još 1998. prihvatila ovaj projekt kao jedan od prioritetnih razvojnih projekata Istre za 21. stoljeće.</p>
<p>A o čemu je riječ, najbolje ćemo posvjedočiti spomenemo li da su Zahtilin umjetnički TransArt festival tijekom proteklih godina među inim pohodili sanktpeterburška umjetnička grupacija Kabinet journal (Timur Novakov, Viktor Mazin), istarska umjetnica Sanja Švrljuga, makedonski umjetnici Dejan Spasović i Dorijan Jovanović, Albanac Adrian Paci, slavni Hymo Walner iz glasovite talijansko-austrijske umjetničke grupe »Osmosi«, umjetnička skupina Pilottanzt, koja je u Labinu izvela svjetsku pretpremijeru techno dance predstave »E-N-D«, Ivan Kožarić, Maya Deren, austrijski umjetnik Gerhard Leixl, Sylvia Kummer, japanska performing umjetnica Kazuko Kurosaki, Johanna Tatzgern i Elke Krasny, Daniela Kostova te grupa »Paradise now«.</p>
<p>Što se tiče samoga projekta »Podzemnoga grada Istra« već je davno dovršena tehnološka studija »Podzemni grad Istra« od zagrebačkoga Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta na čelu s dr. Jerkom Nuićem, koju je financirala Županija istarska, dok je Tehničko sveučilište u Beču izradio 3 D projekt Podzemnog grada Istra. Zahtila je osim sa Nizozemcima u pregovorima s jednom od vodećih austrijsko-njemačkih građevinskih firmi koja je zainteresirana u ulaganja. Njihovi su predstavnici još prije tri godine pregledali statiku rudnika i okna u kojeg bi se trebao instalirati lift za silazak u centar budućeg grada. </p>
<p>Ostvarenjem ovoga projekta, kako ističe Zahtila, Hrvatska bi postala nova »kulturna meka«. Uz Motovunski filmski festival, labinski park skulpture Dubrova, grožnjanske glazbene i filmske radionice i jazz festival Tamare Obrovac, »Podzemni grad Istra« činio bi i prvorazrednu kulturno-turističku atrakciju.</p>
<p> Kada je Kristo »oblačio« Reichstag, kaže Zahtila, grad Berlin uložio je pet milijuna maraka, te je ostvareni prihod od milijun posjetitelja bio 50 milijuna njemačkih maraka. Slično bi se moglo dogoditi i jedinstvenom podzemnom gradu u Europi, i to u srcu naše lijepe Istre. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ravnopravan odnos slike i zvuka</p>
<p>Glazbene konstelacije digitalnog doba« naziv je trodnevnog simpozija koji se održava u net kulturnom klubu »Mama«, od 7. do 9. travnja, kao rezultat suradnje Muzičkog biennala Zagreb i Multimedijalnog instituta. Urednici simpozija, Petar Milat i Bojan Mandić, naglasili su dvije ključne teme: politička ekonomija digitalne glazbe koja problematizira utjecaje globalizacije, umreženog društva te pojma »copyleft« na glazbu te digitalnu estetiku koja tematizira glazbu i estetiku u kontekstima novih modela stvaranja glazbe.</p>
<p> Prvog dana simpozija predavanja su u prijepodnevnim satima održali Jonathan Sterne tematizirajući upotrebu novih medija i instrumenata te Richard Barbrook, sociolog i koordinator »Hypermedia Research Centra« pri Westminsterskom sveučilištu s temom »Davanje je primanje«. Poslijepodne je bilo rezervirano za Roberta Zanatu i Nicolu Sanija. Roberto Zanata je pred brojnom publikom održao predavanje o problemima slike i zvuka odnosno glazbe za programe. Odnos slike i glazbe odnosno zvuka tema je koja posebno zanima Nicolu Sanija. Napomenuo je kako nikada ne stvara glazbu koja bi upotpunila ili pratila sliku, prije je riječ o svojevrsnom prožimanju glazbe i slika. Osim toga njega zanima pojam »intermedij«, radije nego »multimedij«, koji objašnjava taj poseban odnos između slike i zvuka, ali i tišine. Umjetnik je naglasio kako voli raditi u suradnji s vizualnim umjetnicima, a kao primjer uspješne kolaboracije slika i zvuka naveo je neke video radove Bilija Viole i Nam Jun Paika.</p>
<p> Projekcijom kratkog dokumentarnog filma o Siciliji Michelangela Antonionija, za kojeg je kreirao glazbu, pokušao je publici zorno predočiti o čemu je riječ. Taj film se sastoji od pet dijelova koji predstavljaju pet različitih vizura Sicilije, a slika i zvuk imaju potpuno ravnopravan odnos. Michelangelo Antonioni je umjetnik koji razumije problematiku zvuka u filmu, napomenuo je Sani, te naveo primjer filma »Blow up« u kojem tišina ili određeni zvukovi zauzimaju važnu ulogu u filmskoj strukturi. Sani je predstavio i kratki film nastao u suradnji s vizualnim umjetnikom Mariom Sassom, a koji je dobio nagradu i na festivalu Ars Eletronica u Linzu. Simpozij je praćen i nizom koncerata nekih od najpoznatijih svjetskih i domaćih umjetnika računalne elektronske glazbe, a održat će se također i radionica MAX/MSP, programskog sučelja.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zlarinjani u čast Vesni Parun</p>
<p>ZLARIN 8. travnja </p>
<p> - U povodu 81. rođendana Vesne Parun, naše najpoznatije pjesnikinje, rodom s otoka Zlarina, u četvrtak će se na otočkoj rivi , u tamošnjem cvjetnjaku zasaditi stablo masline i postaviti mala tabla koja će podsjećati da je to stablo života posađeno pjesnikinji u čast. U organizaciji zlarinskoga Mjesnog odbora i Društva za unapređenje Zlarina, u četvrtak će se tim povodom na zlarinskoj rivi održati prigodni kulturni program u kojem će nastupiti tamošnje Kulturno-umjetničko društvo, a čitat će se i neki od poznatihpjesnikinjih stihova vezanih uz rodni otok Zlarin, te govoriti o njezinu bogatome stvaralačkom opusu.</p>
<p> Kako saznajemo od Slavka Bjažića iz Društva za unapređenje Zlarina, o proslavi je upoznata pjesnikinja koja danas boravi u lječilištu u Stubičkim toplicama i tamo, unatoč bolesti, i dalje stvara. Zlarinjani planiraju u dogledno vrijeme prikupiti više slika i knjiga Vesne Parun te na otoku otvoriti mali muzej njoj u čast. Razgovara se i s Milivojem Zenićem, ravnateljem Gradske knjižnice »Juraj Šizgorić« u Šibeniku, o tome da se na Zlarinu otvori knjižnica koja bi nosila ime najpoznatije Zlarinke - Vesne Parun, koja je dio djetinjstva i mladalaštva provela na tomu slikovitome otočiću u šibenskom arhipelagu. Zlarinjani su konačno udruženim snagama počeli na dostojan način oduživati se pjesnikinji koja je proslavila ime njihova otoka. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kreativna fotografija iz Izraela</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Izložba kreativne fotografije Boaza Tala (1952.) »Alegorija / Allegro non troppo«, što se u srijedu u 19 sati otvara u Galeriji »Gradec«, sadrži 42 fotografije nastale između 1978. i 2001. i održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova države Izrael i Veleposlanstva države Izrael za Republiku Hrvatsku sa sjedištem u Beču. Nakon vrlo uspješnog predstavlja u Bratislavi, izložba je gostovala u Galeriji likovne umjetnosti u Osijeku, a poslije Zagreba djela Boaza Tala bit će prikazana u Mariboru i Ljubljani. Autor je rođen u Izraelu. Živi i radi u Jaffi i Ein Hadu i već je priredio mnogo izložaba u Izraelu te širom svijeta. U edicijama Sveučilišta u Haifi, Tel Avivu, New Yorku i Derbyju tiskan je niz studija o umjetniku i njegovu djelu, a i sam je pisac mnogih eseja i drugih napisa. Primio je i nekoliko nagrada, posebno za istraživanje u umjetnosti. Izložba u »Gradecu« ostaje otvorena do konca mjeseca. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nagrade zboru »Ivan Filipović« u Veroni </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Komorni zbor »Ivan Filipović« iz Zagreba postigao je izvanredan uspjeh na XIV. natjecanju pjevačkih zborova - Concorso Internazionale di Canto Corale u Veroni, održanom početkom travnja. U konkurenciji od 34 zbora iz 14 zemalja Europe, Amerike i Australije osvojio je: Zlatnu plaketu i prvo mjesto u kategoriji mješovitih zborova; Specijalnu nagradu za najbolju interpretaciju zadane skladbe i Grand prix za ukupno osvojen najveći broj bodova na cijelom natjecanju 97/100. Taj broj bodova ujedno je i najveći koji je do sada postigao jedan zbor na svih 14 natjecanja do sada. Komorni zbor »Ivan Filipović« nastupio je s 27 pjevača u kategoriji C2 (mješoviti zborovi sa zadanom skladbom) i izveo ovaj program: Antonio Salieri: L'arte del ben cantare le fugho, G. P. da Palestrina; Alma redemptoris mater, Mladen Tarbuk: Plavo nebo, Ivan Matetić-Ronjgov: Ćaće moj. Zbor, koji vodi dirigent Goran Jerković, ove godine nagrađen je i na Festivalu što je održan 28. do 30. ožujka u HGZ-u u Zagrebu, osvojivši Posebno priznanje za ukupno izveden program. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="37">
<p>»Još ne znam kako se suprotstaviti Hajduku«</p>
<p>»Neodlučen bi rezultat za nas također bio pozitivan. No, moje mi iskustvo, koje je nažalost veliko, govori da moram ići na pobjedu. Kad god sam postavio igru na bod, izgubio sam utakmicu!«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - »Ne bih to komentirao, jer mi se čini suviše neozbiljnim«. Tako je Dinamov trener Miroslav Blažević reagirao na priču o tome kako će Hajduk na gostovanje u Zagreb idućeg vikenda voditi vlastitoga kuhara, jer im je netko navodno sugerirao da pripaze što jedu u glavnom gradu. Čini se da »bijeli« nastoje pronaći vanjskoga krivca za slabe nastupe u gostima kod zagrebačkih klubova. Na to se ujedno nadovezao Dinamov govornik Ado Kožul, dodavši kako ne vjeruje da se u Hajduku doista bave tako neozbiljnim temama. Štoviše, zanimljiv je i dijalog između maksimirskog trenera i govornika: </p>
<p> Kožul: Hajduk je ipak ozbiljan klub.</p>
<p> Blažević: Molim, što kažeš?</p>
<p> Kožul: Kažem da je Hajduk ozbiljan klub.</p>
<p> Blažević: Što to govoriš, ne čujem.</p>
<p> Kožul: Hajduk je ozbiljan klub!</p>
<p> Blažević: Ne razumijem.</p>
<p> Potom je razgovor ipak skrenut prema ozbiljnijim temama. Pitanje je, naime, hoće li doista Ćirina momčad u nedjeljnom derbiju protiv Hajduka u Maksimiru loviti samo bod. Tako je nedavno između redaka najavio Blažević. Uoči gradskog okršaja protiv Zagreba u Maksimiru, na startu doigravanja za prvaka, Ćiro je najavio kako je taj dvoboj usko vezan uz onaj koji slijedi sedam dana kasnije - protiv Splićana.</p>
<p> - Ako uspješno preskočimo Zagreb i uzmemo sva tri boda, tad ćemo protiv Hajduka moći igrati i na neodlučeno.</p>
<p> Tako je Ćiro govorio prije ogleda s gradskim suparnikom iz Kranjčevićeve. U međuvremenu je Dinamo »dotukao« zagrebaše čak sa 5-0, pa se sad logično nameće pitanje hoće li u okršaju protiv Splićana iduće nedjelje doista »ganjati« tek jedan bod.</p>
<p> - Ma, neću igrati na bod! Iako je evidentno da nam situacija dopušta i takav pristup... Neodlučen bi rezultat za nas također bio pozitivan. No, moje mi iskustvo, koje je nažalost veliko, govori da moram ići na pobjedu. Kad god sam postavio igru na bod, izgubio sam utakmicu!</p>
<p> Eventualnom pobjedom u nedjeljnom derbiju Dinamo bi Hajduku odmaknuo čak deset bodova, čime bi »plavi« već bili promovirani u nove prvake. Eh da, Hajduk bi ih, matematički gledano, čak i tad još mogao stići, no o takvim bi kalkulacijama ipak prije trebalo pisati u humorističkim rubrikama.</p>
<p> Tko zna, pobijede li Zagrepčani u derbiju, možda bi tad Vjeran Simunić i Stanko Poklepović u svojim prognozama Dinamu davali ponešto veće izglede za osvajanje naslova. Nedavno su, naime, u jednoj tv-emisiji bez kompleksa naglasili kako Dinamo i Hajduk u ovom trenutku imaju potpuno jednake izglede za osvajanje naslova, neovisno o tome što maksimirska momčad devet kola prije kraja sezone ima golemih sedam bodova prednosti. I Simunić i Poklepović su splitski treneri, koji u ovom trenutku predvode neke druge prvoligaške klubove. Simunić je na zadarskoj klupi, a Poklepović na osječkoj. Možda će, u slučaju nedjeljne Dinamove pobjede, ipak dati manju prednost maksimirskom klubu, recimo 55-45 u Dinamovu korist... Inače, i Blažević je, najavljujući derbi, okrznuo svoga kolegu Poklepovića.</p>
<p> - Stalno se bavim mišlju kako se postaviti u toj utakmici, jer je Hajdukov sustav igre neuobičajen. Dosad su se razvile već cijele teorije nogometnih stratega o tome kako se suprotstaviti sustavu 4-4-2 ili 3-5-2... No, teško je naći adekvatnu shemu protiv ovoga Hajdukova sustava, 3-3-3-1. Zasad još nisam riješio taj problem. Moj kolega Stanko Poklepović to je pokušavao riješiti taktikom »čovjek na čovjeka« i time mi je mnogo pomogao, ha, ha, ha. Naime, sad ću paziti da ne napravim pogreške kakve je on činio. </p>
<p> U reprezentaciji bi sasvim sigurno bio i jedan dinamovac - Ivica Olić. Izbornik Otto Barić ga je i najavio u udarnoj postavi za okršaj protiv Belgije, no ozljeda na utakmici protiv Kamena Ingrada u Velikoj nakratko ga je odvojila od travnjaka.</p>
<p> - Još ne mogu sigurno reći hoće li Olić nastupiti u derbiju. Posljednju će riječ o tome imati naš liječnik Janković. Olić trenira, a u ponedjeljak je na treningu ostao dulje od ostalih. No, malo je umoran. Dosta je teško podnio impuls na anaerobne kapacitete.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nakon Maksimira mini liga s Varteksom </p>
<p>Tri dana nakon dvoboja protiv Dinama u Zagrebu, hajdukovim nogometašima u srijedu slijedi Kup utakmica protiv Varteksa, zatim prvenstvena protiv Zagreba te još dva puta Varteks</p>
<p>SPLIT, 8. travnja</p>
<p> - Hajdukove nogometaše uoči nedjeljnog okršaja u Maksimiru protiv Dinama brine ozljeda Milana Rapaića. U utorak je Rapaić lagano istrčavao krugove oko poljudskog travnjaka, dok je trener Zoran Vulić momčadi namijenio žestoki trening. </p>
<p>- Malo me strah za Rapaića, premda mislim da će moći igrati u Maksimiru. Čuvat ćemo ga, imamo još vremena do nedjelje, pa ćemo vidjeti, rekao je trener Vulić.</p>
<p>Za splitske »bijele« dvoboj protiv Dinama vrlo je važan, jer se samo osvajanjem tri boda Splićani mogu nadati preokretu u prvenstvu. Naime, sedam bodova prednosti devet kola prije kraja ulijevaju strahopoštovanje, a poveća li se razlika, Dinamo bi bio sasvim blizu cilja. Uprava splitskoga kluba, pak, pokušava pokazati da je na zajedničkom putu s igračima, pa je u ponedjeljak navečer održan sastanak. </p>
<p>Nedjeljna utakmica protiv Dinama iznimno je bitna i u fokusu je »bijelih«. No, nakon tri dana u srijedu slijedi Kup utakmica protiv Varteksa, pa prvenstvena protiv Zagreba te još dva puta Varteks. Stoga se boje da se maksimirski ogled ne reflektira na nadolazeće susrete. Ipak je za »bijele« sada, kad su daleko od »modrih«, Kup i te kako važan. Zato se tijekom ovog tjedna posebna pozornost posvećuje psihičkoj pripremi. Sastanak održan u ponedjeljak treba shvatiti u ozračju zadržavanja stabilnosti igrača, ma što da im se dogodi u metropoli.</p>
<p>- U idućih deset dana igramo pet teških utakmica, a od toga čak tri s Varteksom. Nikoga nije lako pobijediti tri puta zaredom, pogotovo ne momčad kvalitete Varaždinaca, zaključio je Vulić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vatreni lakat i Rekord u Ljubljani </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - U hotelu Mercator u Ljubljani će se u petak 11. travnja (20 sati) održati tradicionalna Bijela noć u organizaciji Društva prijatelja Hajduka iz Ljubljane. Bijela noć će se sigurno pretvoriti u Vatrenu noć, s obzirom na to da će na ovoj priredbi gostovati Aljoša Asanović, Slaven Bilić i Robert Prosinečki. U sklopu Bijele vatrene noći održat će se i dvije promocije - knjige Vatreni lakat i sportskog tjednika Rekord. </p>
<p>Knjiga Vatreni lakat, čiji je autor novinar Vjesnika Andrija Kačić-Karlin, autobiografija je jednog od najznamenitijih »vatrenih« Aljoše Asanovića i autentična je priča o prvih 10 godina hrvatske nogometne reprezentacije. Vjesnikov novinar Kačić-Karlin za dotično je djelo od Hrvatskog zbora sportskih novinara dobio godišnju nagradu za publicistiku. </p>
<p>Knjiga Vatreni lakat dosad je promovirana u Beču, Mostaru, Düsseldorfu, Bonnu, Stuttgartu i New Yorku, a autor i Aljoša Asanović planiraju velike turneje po Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, dakako i Europi. Prva turneja, krajem travnja i početkom svibnja, obuhvaća šest kanadskih gradova gdje živi hrvatska zajednica (Toronto, Mississauga, Hamilton, Vancouver, Calgary, Winnipeg). Ljubljanska promocija knjige svojevrsna je nagrada brojnim pristalicama »vatrenih« u Sloveniji. </p>
<p>Nadalje, ljubljanska promocija sportskog tjednika Rekord, čiji je pokretač i investitor još jedan »vatreni« Robert Prosinečki, korak je prema osvajanju slovenskog tržišta prema kojem pretendira ambiciozna ekipa novog tjednika</p>
<p>- Očekujemo gostovanje otprilike četiri stotine Hrvata koji žive u Ljubljani i okolici. Bit će tu i predstavnici svih jačih hrvatskih tvrtki koje uspješno djeluju u Sloveniji te djelatnici Hrvatske turističke zajednice iz Slovenije. Pjevat će Alan Nižetić, a dolazak Asanovića, Prosinečkog i Bilića veliko nam je priznanje i čast, pogotovo zato što je hrvatska reprezetnacija opet uspješna, a sjećanje na bivše »vatrene« još nije izblijedjelo, kazao je Denis Brčić, predsjednik DPH Ljubljana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Neponovljive situacije« odnijele tri odličja</p>
<p>Hrvatska je u Courmayeuru osvojila jednu zlatnu i jednu srebrenu medalju. Da je bilo malo više pribranosti i da je samo nekoliko poena više otišlo na stranu naših stolnotenisačica i stolnotenisača mogli smo i do rekordnih pet odličja</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Pogled na tablicu osvajača odličja na Europskom stolnoteniskom prvenstvu u Courmayeuru na kraju i ne izgleda tako loše: Hrvatska je osvojila jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. To, zapravo, uopće i nije loše. Da je bilo malo više pribranosti i da je samo nekoliko poena više otišlo na stranu naših stolnotenisačica i stolnotenisača mogli smo, međutim, i do rekordnih pet odličja, od kojih su tri mogla biti zlatna. Iako ne vrijedi plakati za prolivenim mlijekom, vrijedi podsjetiti na teško ponovljive situacije koje su dovele do »gubitka« spomenutih medalja.</p>
<p>Zoran Primorac ima običaj na svakom natjecanju »promovirati« jednog novog i nepoznatog igrača. Na Europskom prvenstvu u Courmayeuru je to bio Čeh Marek Čihak, koji je u prvom meču momčadskog četvrtfinala pobijedio Primorca i na taj način spriječio naše stolnotenisače da, sasvim neočekivano, dođu do momčadskog odličja. U Courmayeuru je, međutim, Primorac otišao i korak dalje. U dva svoja pojedinačna nastupa još je jednom pokazao da (a) u sportu nema izgubljenih mečeva, ali ni da (b) nema te prednosti zbog koje bismo neki meč trebali smatrati dobivenim. U 3. kolu je protiv Slobodana Grujića u sedmom setu gubio 3-8 i na njega se više ne bi kladili ni najveći hazarderi. Taj meč je Primorac na kraju pobijedio.</p>
<p> Protiv Torbena Wosika je, pak, u sljedećem kolu vodio 3-0 u setovima, pa su čak i neumorni njemački navijači u Courmayeuru konstatirali da Wosik više nema šanse. Taj meč je, međutim, Primorac uspio izgubiti. U razmaku od svega nekoliko sati naš je najbolji igrač, tako, u praksi pokazao i dokazao dva spomenuta aksioma modernog sporta. </p>
<p>Stolnotenisačice su, pak, ekipno zlato izgubile zato jer se jedna stolnoteniska »zakonitost« pokazala netočnom. </p>
<p>Vjerovalo se, naime, da Tamara Boroš nikako ne može izgubiti oba dvoboja u jednom ekipnom meču, naročito ne protiv stotinjak mjesta slabije rangiranih suparnica, no u finalu se protiv Talijanki dogodilo upravo to. Ako se zna da je ekipni uspjeh kasnije »pogurao« gurnuo talijanske stolnotenisačice do pojedinačnog srebra i bronce, nije teško zamisliti što bi u pojedinačnoj konkurenciji napravila Tamara Boroš bez opterećenja koja si je sama stavila na leđa nakon dva poraza u ekipnom finalu. Zlato u igri ženskih parova ipak je samo »utješna nagrada«, iako uspjehu Tamare Boroš i Mihaele Steff dodatnu težinu daje činenica da su jedino njih dvije uspjele obraniti naslov osvojen na Europskom prvenstvu u Zagrebu.</p>
<p>Govoreći o Zagrebu ne možemo ne reći ponešto i o Courmayeuru. Riječ je neosporno o atraktivnom skijalištu podno Mont Blanca, no povjeriti organizaciju bilo kakvog europskog ili svjetskog prvenstva (čak i skijaškog!) mjestašcu sa 3000 stanovnika, s najbližom zračnom lukom udaljenom 160 kilometra, pa čak i bez željeznice - velika je pljuska sportu kojem tako nešto priuštite. Predsjednik talijanskog (i europskog!) stolnoteniskog saveza Steffano Bosi bio je, stoga, u nedjelju na konferenciji za novinstvo kao na streljani. Trudio se uvjeriti sve nazočne kako je u Courmayeuru sve savršeno funkcioniralo, no nitko mu nije vjerovao. Standardi postavljeni u Zagrebu preteška su zadaća za sve buduće organizatore stolnoteniskih natjecanja...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Podređen sam košarci, treninzima i igračima«</p>
<p>»Želim raditi u klubu vrhunske organizacije. Dosad sam uvijek morao kretati iz početka. Kad sam u prvom ciklusu preuzeo Zadar, jedva je ostao u ligi, a došli smo do trofeja u Kupu. Slično je bilo u Benstonu i poljskom Anwil Wroclavu. Valjda će i na mene doći red da berem masline, a ne samo da kopam«</p>
<p>SPLIT, 8. travnja</p>
<p> - Danijel Jusup živi košarku. Usadio je košarkašima Zadra svoj stil života, prenio im ambicioznost i hrabrost, a zajednička želja za uspjehom gurala ih je do dva trofeja. I dok u Hrvatskom kupu trofej, ma koliko Cibona i Split bili jaki, nije senzacionalno iznenađenje, osvajanje Goodyear lige djelo je, pak, pred kojim su i tradicionalna grintala skinula kapu. Draž je sporta oživotvoriti bajkovite priče, a Jusup i njegovi košarkaši ispisali su nezaboravnu priču, pogotovo u Ljubljani gdje su pobijedili prvo favoriziranu beogradsku Crvenu zvezdu i potom telavivski, iznimno bogati, Maccabi. Tri dana nakon osvajanja regionalne lige, nakon što su se euforija i emocije slegle, Danijel Jusup približio nam je formulu uspjeha: </p>
<p>- Značajan dio naših dobrih igara i osvajanja dva trofeja leži u selekciji momčadi. Tijekom sezone isplivao je pozitivan karakter igrača. Imali smo teških trenutaka, na startu smo izgubili od Splita u Jazinama, ali nismo gubili glavu, ni tijekom natjecanja, ni tijekom utakmica. Uostalom, mirnoća i staloženost preduvjeti su za ostvarivanje dobrog rezultata. Došle su pobjede, uspjesi, raslo je samopouzdanje i »kemija« se poklopila. Košarkaški smo bili potenti, okupili smo igrače koji znaju igrati, a rad i kvalitetno ozračje dali su pravu dimenziju ovoj momčadi. </p>
<p>• Slijedi Hrvatsko prvenstvo. Smatraju vas favoritima, iako su vam prije početka sezone davali minimalne izglede u utrci s Cibonom. Mogu li euforija i zadovoljstvo prevladati pa da momčad ne nastavi pružati ovako kvalitetne igre? Hoće li medijska eksponiranost utjecati na momčad?</p>
<p>- Do uspjeha smo došli radom, vjerom u svoje mogućnosti i nema razloga da ne nastavimo istim putem - pripremati se od treninga do treninga, od utakmice do utakmice, raditi i šutjeti. Ne trebamo se upuštati u prepirke, već maksimalnom pozornošću i poštovanjem prema suparnicima ići kroz PH.</p>
<p>• U srijedu ponovno počinjete trenirati. Jesu li se dojmovi slegli? </p>
<p>- Trebalo nam je nekoliko dana da se malo ispušemo, da iz nas izađu sve emocije. Ljubljanski uspjeh i doček u našem Zadru stvarno su nezaboravni. Posebnu draž sigurno daje i činjenica da smo do uspjeha došli radom u svom gradu, a moram priznati da nisam očekivao takvu euforiju. Sezona traje i moramo se spustiti na zemlju, vratiti uobičajenom životnom ritmu. U nedjelju igramo u gostima protiv Hiron Botinca i imamo se vremena vratiti našoj svakodnevici. </p>
<p>• U vašem vam Zadru ipak nije sve išlo glatko, oporba, odnosno Giergia i njegovi istomišljenici dugo su vam osporavali rad. </p>
<p>- Imam svoje principe, od kojih ne odustajem. Košarci, treninzima, utakmicama i igračima apsolutno sam podređen. Stoga ne dopuštam da mi itko soli pamet. Normalnom komunikacijom sve se može riješiti. Važan je red, tisuću sitnica čini rezultat. Kaubojštinu ne priznajem, a kad nema reda nastaju problemi... </p>
<p>• Koje su ambicije Zadra u Hrvatskom prvenstvu? </p>
<p>- Momčad smo u kojoj se zna tko što radi. Svatko zna svoj zadatak i trudi ga se obaviti. Ići ćemo od treninga do treninga, od utakmice do utakmice i pokušati igrati što bolje. </p>
<p>• Kakve su vaše trenerske ambicije?</p>
<p>- Biti što bolji. Želja mi je raditi u klubu vrhunske organizacije. Dosad sam uvijek morao kretati iz početka. Kada sam u prvom ciklusu preuzeo Zadar jedva je ostao u ligi, a došli smo do trofeja u Kupu. Potom sam krenuo u Benston, koji se, za naše uvjete, formirao u respektabilan klub. Slično je bilo i u poljskom klubu Anwil Wroclavu. No, ne prigovaram, najvažnije je raditi. Valjda će i na mene doći red da berem masline, a ne samo da kopam, zaključio je Jusup.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ostanak u Diviziji 1 primarni cilj Hrvatske</p>
<p>»Dobro je da su naši igrači u posljednje vrijeme dobili na težini. Estonci su lošije rangirani od nas, ali budući da više od 70 posto reprezentativaca igra diljem Europe, moramo biti oprezni«, tvrdi trener naših hokejaša Pavo Kavčić / Uz hrvatske hokejaše, nastupit će i reprezentativci Francuske, Italije, Norveške, Estonije i Velike Britanije </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Još je pet dana preostalo do početka Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu skupine B prve Divizije, koje će se sljedećeg tjedna (od 14. do 20. travnja) održati u Ledenoj dvorani Doma sportova u Zagrebu. Uz hrvatske hokejaše, kojima je primarni cilj osigurati ostanak u skupini B, nastupit će i reprezentativci Francuske, Italije, Norveške, Estonije i Velike Britanije. Na konferenciji za novinare u povodu SP-a predstavnici naše reprezentacije istaknuli su da pripreme za dvoboje idu prema planu te kako je okupljena većina momčadi, nedostaje samo Marijo Brčić. </p>
<p>V- Predstoji nam posljednji dio priprema, odnosno pripremne utakmice protiv Velike Britanije (9. i 10. travnja, op. a.) i Nizozemske (12. travnja), kazao je menadžer reprezentacije Vlado Kučera.</p>
<p>Naši će reprezentativci ostanak u Diviziji 1 (samo posljednje mjesto vodi u niži natjecateljski stupanj) pokušati izboriti u izravnim dvobojima protiv reprezentacija Estonije i Velike Britanije, koje su ipak slabije od Francuske, Italije i Norveške, kojima je cilj u Zagrebu prvo mjesto, odnosno plasman u elitnu diviziju svjetskog hokeja.</p>
<p>- Igrače Velike Britanije više-manje dobro poznajemo, jer dolaze u već viđenom sastavu. Trener im traži mnogo klizanja, kontakata i agresivnosti, a djelomično ćemo im ispitati mogućnosti u dvije prijateljske utakmice, a pratit ćemo ih u utakmicama prije naše. Dobro je da su naši igrači u posljednje vrijeme dobili na težini jer ćemo moći ravnopravno odgovoriti na njihovu agresivnost. Estonci su lošije rangirani od nas, ali budući da više od 70 posto reprezentativaca igra diljem Europe, moramo biti oprezni, tvrdi trener naših hokejaša Pavo Kavčić.</p>
<p>Inače, Kavčić neće sjediti na klupi naše izabrane vrste zbog kazne IHF-a (Međunarodne hokejaške federacije), a zamijenit će ga dvojica talijanskih trenera, s kojima je surađivao dok je radio u Milanu, Ivano Zanatta i Diego Scandela. Naravno, njihove će ovlasti biti samo »izvršne«, svoje će im zamisli Kavčić prenositi telefonski. </p>
<p>Našoj se reprezentaciji, inače najmlađoj na SP-u, posljednji priključio Oliver Ciganović, koji igra u njemačkom Wolfsburgu, a tvrdi da nije umoran, bez obzira na kraj sezone.</p>
<p>- Imao sam tri dana odmora, ali kad je riječ o reprezentaciji ne smijemo razmišljati o umoru.</p>
<p>Naša će reprezentacija utakmice protiv Velike Britanije i Estonije odigrati na završetku prvenstva, a prvo su na rasporedu dvoboji protiv Norveške, Francuske i Italije, od kojih naši hokejaši ne očekuju mnogo, tek se nadaju da bi mogli nekome poremetiti planove. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ciboni »igra« samo pobjeda</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Pobijede li u srijedu na gostovanju u Malagi momčadi Unicaje, košarkaši Cibone VIP nastavit će san o plasmanu na »final four« Eurolige. Naime, do velikog uspjeha dijele ih dvije pobjede, protiv Unicaje te CSKA kod kuće u posljednjem kolu. No, da bi momčad iz Savske uopće došla u situaciju odlučivati u posljednjoj utakmici, mora prvo svladati Unicaju, koja u drugom krugu Eurolige nije upisala niti jednu pobjedu. Ta činjenica tjera trenera Cibone VIP Aleksandra Petrovića na maksimalni oprez. </p>
<p>- Sigurno je da će se Unicaja pred svojom publikom htjeti oprostiti pobjedom. Bez obzira što je njihova momčad poražena četiri puta, dva puta kod kuće, na utakmici će se okupiti 8500 gledatelja, kazao je trener Petrović. </p>
<p>Pred cibosima je težak zadatak jer u Malagu ne putuju u kompletnom sastavu. U momčadi neće biti ozlijeđenih Mateja Mamića i Dževada Alihodžića. </p>
<p>- Ozljede su nas prilično poremetile. Prošli tjedan nismo se mogli dobro pripremati za Unicaju jer je na treningu bilo samo osam igrača. Na put će krenuti Prkačin i Mujezinović, iako nisu do kraja ozdravili. U momčad se nakon dugo vremena vraća Džidić, istaknuo je Aco. </p>
<p>Ciboni će u Malagi biti teško, ne samo zbog ozljeda, nego i zbog snage suparnika. U sastavu momčadi trenera Božidara Maljkovića igraju reprezentativci Španjolske, Francuske, Poljske, Srbije i Crne Gore... Za razliku od zagrebačkog dvoboja, u kojem nisu nastupili Gurović i Wojcik, Unicaja će u srijedu biti kompletna. </p>
<p>- Nakon što se Gurović nije pojavio u Zagrebu, gledatelji su ga na prvoj domaćoj utakmici izviždali, razočarani njegovim postupkom. Moram reći da je Unicaja jedina momčad koja je u španjolskom prvenstvu uspjela pobijediti Barcelonu na njenom terenu. U tom dvoboju sjajan je bio Bullock. Maljkovićeva momčad sigurno je podignula formu, mišljenja je Cibonin strateg. </p>
<p>U prvoj utakmici u Zagrebu Zagrepčani su pobijedili 88-81, sve je praktički bilo gotovo u prvih 20 minuta. </p>
<p>- Moram priznati da su tada Risacher, Esteller i Okulaja promašili dosta otvorenih šuteva. Povratkom Gurovića u momčad dobili su pravog šutera s vanjskih pozicija, kazao je Petrović. </p>
<p>Cibonu će svakako zanimati i rezultat iz Moskve, gdje igraju CSKA i Efes Pilsen. Pobjedom Efes Pilsena, sve bi praktički bilo riješeno, Turci bi došli na milimetar od »final foura«. Petrović je uvjeren u pobjedu momčadi koju vodi Dušan Ivković. </p>
<p>- Siguran sam da će CSKA slaviti u Moskvi. Nakon izgubljenog finala domaćeg kupa, ruska momčad je poput ranjene zvijeri. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Amerikanci po bagdadskim ruševinama traže dokaze o sudbini Saddama i njegovih sinova </p>
<p>Amerikanci u ponedjeljak četirima bombama potpuno razorili bagdadski restoran u kojem je navodno bio Saddam sa sinovima / U utorak žestoki okršaji oko Palače Republike u središtu Bagdada/ Američki vojnici zauzeli vojni aerodrom Rashid te jedan od dva ključna mosta na Tigrisu / U uspostavi nove vlasti u Basri Britancima će pomoći i lokalni plemenski čelnik </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Je li irački predsjednik Saddam Hussein živ ili mrtav ključno je pitanje nakon što su Amerikanci u ponedjeljak u Bagdadu četirima bombama potpuno razorili jedan restoran u kojem je irački predsjednik navodno bio sa sinovima. </p>
<p> Osim što su bombama taj restoran sravnili sa zemljom i ostavili krater dubok 20 metara, Amerikanci su razorili i tri obližnje zgrade. Iračani tvrde da je u napadu ubijeno najmanje 14 civila.</p>
<p> Američki vojni glasnogovornik nije u utorak mogao reći je li Saddam u napadu ubijen ili je još živ. Iz neimenovanih američkih obavještajnih izvora saznaje se da koalicijske snage pokušavaju saznati odgovor na to pitanje. »Mnogo se kopa po ruševinama i provodi analiza DNK«, izjavio je taj izvor.</p>
<p> Napad je počinio jedan bombarder B-1B koji je na bagdadski restoran ispustio četiri precizne bombe teške 900 kilograma.</p>
<p> Amerikanci tvrde kako imaju vrlo pouzdane obavještajne podatke da je prije bombardiranja Saddam bio u restoranu. Navodno je bio siguran da ga Amerikanci tamo neće napasti jer se objekt nalazi tik uz civilna zdanja.</p>
<p> Irački ministar informiranja Mohammad Said al-Sahaf u utorak u obraćanju novinarima uopće nije spominjao sudbinu iračkoga predsjednika i njegovih sinova. </p>
<p>Načelnik britanskoga vojnog stožera u području Perzijskoga zaljeva general Peter Wall rekao je za BBC u utorak da ne zna je li Saddam živ ili mrtav. No, dodao je da bi irački čelnik mogao planirati »posljednji čin prkosa«. Američki dužnosnici vjeruju da su Saddam i njegovi sinovi ubijeni tijekom bombardiranja Bagdada, izvijestila je u ponedjeljak navečer američka TV-mreža MSNBC. Dužnosnici Pentagona nisu potvrdili tu informaciju. </p>
<p> Tri najveće arapske televizije opovrgnule su, u utorak navečer, tvrdnje da su emitirale vijest da je Saddam ubijen u američkim zračnim napadima na Irak. Al Jazeera, te dvije televizije s područja Ujedinjenih Arapskih Emirata Al Arabiya i Abu Dhabi, opovrgle su glasine koje su se pojavile na svjetskim burzama da je, navodno, neka od arapskih TV postaja objavila Saddamovu smrt.</p>
<p> Američke snage ušle su u Bagdad i sa sjeverne strane, potvrdio je u utorak brigadni general Vincent Brooks na konferenciji za novinare u Središnjem zapovjedništvu u Kataru.</p>
<p> Također je izvijestio da su pripadnici Prvog marinskog ekspedicijskog korpusa zauzeli bagdadski vojni aerodrom Rashid, pet kilometara jugoistočno od središta grada. Istaknuo je da američke snage na sjeveru Iraka zajedno s kurdskim borcima uspješno zaustavljaju svaki pokušaj da iračka vojna pojačanja stignu u Bagdad ili Tikrit. </p>
<p> Olujni vojni napad, započet u utorak u zoru iz zrakoplova, tenkova, topništva, nastavljen je i tijekom poslijepodneva, a meta su zgrade iračke vlade i sjedišta medija. </p>
<p> Bagdadom kruže ambulantna vozila prevozeći ranjene do bolnica gdje liječnici rade bez prestanka uz manjak anestetika. »Oni kontroliraju zračni prostor. Mislim da je naš narod odlučio ne boriti se«, zaključuje neki muškarac ležeći među ranjenicima tupa pogleda i pitajući se kamo su nestali irački vojnici. U gradu tek civili izgubljena pogleda, dok se na sve strane izvijaju stupovi dima i vatre iz već porušenih zgrada. U predsjedničkoj palači američke su snage. </p>
<p> Reuters procjenjuje da su Amerikanci uspjeli prodrijeti u samo središte Saddamove administracije. U istočnim dijelovima grada za američke vojnike dočekuje ili prijateljsko mahanje i pozdravi ili - snajperska vatra. Očevici javljaju da je počela pljačka gradskih trgovina i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> napuštenih vladinih ureda. Žena u crnom pozdravlja: »Hvala vam, gospodine Bush«, a starac viče »Lopovi!« ljudima koji prekoputa u plastične vreće trpaju opljačkanu robu. </p>
<p> Agencija France presse javlja da se bombardiranja nastavljaju na južna i jugoistočna predgrađa Bagdada. Borbeni zrakoplovi počeli su akciju nakon četverosatnog prekida, a iračka protuzračna obrana je - šutjela. </p>
<p> Civili, stotine obitelji u vozilima nakrcanim madracima, posuđem, krevetima, napuštaju Bagdad preko istočnog izlaza.</p>
<p>Američki tenkovi zauzeli su u utorak jedan od dva ključna mosta preko Tigrisa, javio je dopisnik agencije Dpa. Tenkovi »abrams« došli su do bagdadskoga Mosta oslobođenja, u blizini kojega su važne vladine zgrade, i otvorili vatru na iračku obranu, a nad njima su kružili i pucali zrakoplovi »A-10«. Reuters je javio da je jedan tenk prešao na istočnu obalu Tigrisa. </p>
<p> Basru nadziru britanske snage, a lokalni plemenski čelnik pomoći će nam u uspostavi nove gradske vlasti, izjavio je u utorak britanski vojni glasnogovornik Chris Vernon. Prema njegovim riječima, lokalni plemenski vođa, kojeg je identificirao samo kao »šeika«, uspostavit će novo vodstvo na području Basre. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pokopan Ivan Stambolić</p>
<p>BEOGRAD, 8. travnja </p>
<p> - Na beogradskom Topčiderskom groblju, uz najviše državne i vojne počasti, u utorak je u obiteljsku grobnicu, pokopan bivši predsjednik Srbije Ivan Stambolić, koji je otet i ubijen 25. kolovoza 2000. godine.</p>
<p> Istraga ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića 12. ožujka ove godine pokazala je da su Stambolića otela i ubila petorica pripadnika nedavno rasformirane Jedinice za specijalne operacije »Crvene beretke«, čiji je bivši zapovjednik Milorad Luković Legija - i sam prvoosumnjičen za atentat na Đinđića - ubojicama isplatio 100 tisuća DEM, dok je dvostruko veći iznos zadržao za sebe.</p>
<p> Tijelo Ivana Stambolića pronađeno je prije desetak dana na Fruškoj gori, a DNK analiza pokazala je da je nedvojbeno riječ o ubijenom bivšem predsjedniku Srbije.</p>
<p> Prema odluci Vlade Srbije, u znak žalosti zbog smrti Ivana Stambolića, sve zastave na državnim institucijama spuštene su na pola koplja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Haris Silajdžić se vraća na političku scenu</p>
<p>Silajdžića uspoređuju s Vojislavom Koštunicom i Draženom Budišom, aludirajući da je on nacionalni političar iz prošlog stoljeća</p>
<p>SARAJEVO, 8. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li se najveći izborni gubitnik u Bosni i Hercegovini vratiti u aktivni politički život? U listopadu prošle godine, Haris Silajdžić nije uspio ući u Predsjedništvo BiH, pobijedio ga je kandidat SDA Sulejman Tihić. Ipak, Silajdžićeva Stranka za BiH ostala je na vlasti, ali ovaj put u savezu s nacionalnim strankama. Ovih dana upravo iz Stranke za BiH dolaze pritisci da Silajdžić ponovno preuzme predsjedničku dužnost u stranci s koje se povukao početkom 2001. godine. Smatra se da bi on svojim autoritetom mogao nadvladati aktualne podjele u stranci koju je osnovao 1996. godine nakon raskola sa SDA.</p>
<p>Naime, u subotu 12. travnja treba biti održan sabor Stranke za BiH, na kojem će osim inoviranja temeljnih stranačkih dokumenata biti donesena i odluka o tome na koji će se način u idućem razdoblju upravljati strankom. Postoje dvije mogućnosti. Ili će Silajdžić »odmrznuti« svoju dužnost te ponovno i formalno postati predsjednik, umjesto da strankom kao do sada upravlja »iz sjene«, ili će biti produljeno postojeće stanje po kojem Strankom za BiH upravlja višečlano Predsjedništvo, na čijem je čelu predsjedatelj, kao primus inter pares, prvi među jednakima. </p>
<p>Trenutno je na toj poziciji Safet Halilović, državni ministar civilnih poslova, no nije nikakva tajna da veći utjecaj u stranci želi Beriz Belkić, donedavni član Predsjedništva BiH i aktualni parlamentarni zastupnik.</p>
<p>Između Halilovića i Belkića, ako Silajdžić ostane u sjeni, vodit će se borba za mjesto predsjedatelja Predsjedništva Stranke. »Silajdžić će sam odlučiti o svom statusu uoči održavanja skupštine stranke«, rekao je Šahbaz Džihanović, član Predsjedništva Stranke za BiH i predsjednik Federacije BiH.</p>
<p>Silajdžić, naravno, zna da je mjesto predsjednika za njega »zamrznuto« i može ga zauzeti kad god želi. Pred izbore prošle godine mnogo se govorilo o njegovom povratku na čelo stranke, no sve je pokvario spomenuti izborni neuspjeh u utrci za bošnjačko mjesto u kolektivnom šefu države. No, kao i obično, Silajdžić je prilično neodređen kada je riječ o odluci koju će donijeti. </p>
<p>U nekim od javnih istupa rekao je da mu na neki način i odgovara to što se aktivno ne bavi politikom, jer ima više vremena za čitanje ili pisanje: »Dok sam se aktivno bavio politikom, uvijek sam priželjkivao da dođe takvo vrijeme u kome mogu raditi uglavnom ono što hoću. Bavljenje politikom pruža mnoge mogućnosti i privilegije, ali sigurno jednu dimenziju osiromašuje. Sada pokušavam nadoknaditi to što mi je oduzeto«.</p>
<p>Dvojbe o tome hoće li se Silajdžić vratiti u aktivni politički život ili ne zanimljive su prije svega zbog njegove značajne uloge i utjecaja na bosansko-hercegovačkoj političkoj sceni. Upravo ovih dana, pred sabor Stranke za BiH, optužuju ga ljevičarski orijentirane novine, u čijoj vizuri je on političar poput Vojislava Koštunicu u Srbiji ili Dražena Budiše u Hrvatskoj, da je spreman na kompromise s nacionalistima i provedbu politike »kontinuiteta« iz devedesetih godina prošlog stoljeća. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kraj pedeset i sedam Saddamovih palača</p>
<p>Zajednički sadržaj svih 57 Saddamovih palača je velik prostor namijenjen sigurnosnim službama za zaštitu režima, raskošni vrtovi koji zahtijevaju ogromne količine vode - nerijetko u vrlo sušnim područjima, sofisticirani vodopadi i fontane koje koriste pumpe i ostalu infrastrukturu za koju je režim tvrdio da mu je nedostupan zbog sankcija nametnutih iračkom narodu</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Ulaskom britanskih i američkih vojnika u Saddamove predsjedničke palače svijetu je po prvi puta omogućen uvid u njihovu strogo čuvanu unutrašnjost. </p>
<p>Ono što su vidjeli britanski vojnici, koji su u ponedjeljak ušli u predsjedničku palaču u predgrađu Basre, nadmašilo je sve priče o bogatstvu u kojem je uživao irački diktator. Ogromna zgrada s pedeset i šest prozora, divovske sobe, ukrašenim balkonima, osam prostranih toaleta, raskošna stubišta, sustav vodenih puteva koji spaja spektakularne bogato ukrašene apartmane ukrašenih palmama i egzotičnim vrtovima. Iako je od početka rata palača opljačkana i uništena, ono što je preostalo svjedoči o neizmjernom bogatstvu u kojem je uživao Saddam Hussein. No, to je bila tek prva od 15 sličnih zgrada u istom kompleksu u kojega je, prema riječima stanovnika Basre, Saddam rijetko dolazio. I samo jedna od pedeset i sedam palača, koliko ih je imao irački predsjednik diljem Iraka. </p>
<p>Američki vojnici koji su u ponedjeljak ušli u jednu od Saddamovih palača u Bagdadu, mogli su vidjeti kako je izgledao prostor u kojem je irački predsjednik često obitavao. Palača koja ima lijep pogled na rijeku Tigris korištena je u prvom redu za rezidencijalne svrhe. U trenutku ulaska vojnika ogromne kupaonice sa širokim hotelskim ležajima i imitacijama francuskog baroknog namještaja zjapile su prazne prekrivene tankim slojem prašine. Gotovo svaka soba imala je nekoliko televizora. Na vrhu zgrade, prepune Saddamovih slika, nalazi se neizostavni detalj svih palača - bazen u kojem su uživali diktatorovi gosti. </p>
<p>O bogatstvu i raskoši Saddamovih palača prije američkih vojnika svjedočili su inspektori UN-a koji su u njima tražili oružje za masovno uništenje. Inspektori su obišli samo osam palača u Radwaniyahu, Tikritu, predsjedničke palače Jabal Makhul i Basra, palaču Republikanske garde i palaču Sijood. </p>
<p>Sve su bile ograđene visokim zidovima i bile su građene po sličnom obrascu: glavna zgrada za goste s integriranim sustavom pomoćnih zgrada i vila za pomoćno osoblje. Većina njih ima umjetno jezero s malim umjetnim dekorativnim otocima smještenim tako da se na njih lako može doći iz svake gostinske kuće. U palačama inspektori nisu pronašli ništa od traženog, štoviše u onima izvan Bagdada nije bilo čak ni osoblja. </p>
<p>Saddam je palače počeo graditi 1991. godine nakon Prvog zaljevskog rata. Tada je naredio provedbu nekoliko milijardi dolara vrijednog projekta iako se UN-u žalio da zbog sankcija nametnutih protiv njega trpi irački narod. </p>
<p>Novinari su slobodno mogli ulaziti u iračke bolnice gdje im je Saddam pokazivao neopremljene sale za operacije, ali je zato ulaz u njegove palače bio nedostupan za svakoga osim za njegove izabranike. Palače koje je izgradio napravljene su od najkvalitetnijih uvoznih materijala - od zlatnih ukrasa za kupaonice do francuskog namještaja i kristalnih lustera - uspješno prokrijumčarenog unatoč međunarodnom embargu. Njihovu izgradnju platio je uglavnom novcem dobivenim od ilegalne trgovine naftom. Legalna prodaja bila je regulirana UN-ovom programom »nafta za hranu«. </p>
<p>Do ulaska britanskih i američkih vojnika u palače, većina posjetitelja Iraka mogla je samo vidjeti vanjske zidove Saddamovih monumentalnih građevina. Prema satelitskim snimkama koje su dostupne na siteu GlobalSecurity.org zajednički sadržaj svih palača je velik prostor namijenjen sigurnosnim službama za zaštitu režima, raskošni vrtovi koji zahtijevaju ogromne količine vode - nerijetko u vrlo sušnim područjima, sofisticirani vodopadi i fontane koje koriste pumpe i ostalu infrastrukturu za koju je režim tvrdio da mu je nedostupan zbog sankcija nametnutih iračkom narodu. </p>
<p>Saddam je brutalno štitio svoj luksuzni način života. Prema izvorima iz iračke oporbe, Saddam je naredio smaknuće jednog od iračkih arhitekata koji je radio na predsjedničkim palačama u Tikritu, Al-Hillah, Al-Azmiyah i Al-Wafa. Njego zločin bio je što je prijateljima opisao raskoš i rasipnost Saddamovh palača koje uključuju bazene, akvarije i farme jelena. Nakon toga radnicima i inženjerima uključenim u izgradnju palača iz predsjednikova ureda poslano je cirkularno pismo u kojem se ističe kako će najstrožom kaznom biti kažnjen svak tko se usudi će pričati o predsjedničkim odajama, pa makar se radilo i o članovima uže obitelji. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dvojica novinara umrla nakon američkog bombardiranja bagdadskog hotela </p>
<p>BAGDAD, 8. travnja</p>
<p> - Dvojica od petorice novinara ranjenih u američkom tenkovskom napadu na hotel »Palestina« u Bagdadu, umrla su u utorak u tamošnjoj bolnici. Preminuli su snimatelj španjolske televizije Telecinco Josi Couso i Reutersov novinar, Ukrajinac Taras Protsjuk. Ranjena su još trojica Reutersovih djelatnika u eksploziji u bagdadskom hotelu smještenom na istočnoj obali Tigrisa. Taj je hotel, inače, baza većine stranih novinara u iračkom glavnom gradu, potvrdili su očevici. </p>
<p>Granata iz američkog tenka pogodila je hotel, priznao je brigadni general Vincent Brooks u utorak na konferenciji za novinare. »Prema prvim izvješćima, na naše snage pucano je iz hotelskog lobija pa je uzvraćeno paljbom. Ali, svakako nismo gađali novinare«, rekao je Brooks. Pentagon je smrt dvojice novinara cijenio »tragičnim događajem«, prebacujući djelomično odgovornost i na irački režim. </p>
<p> Irački ministar informiranja Mohammed Said al-Sahaf održao je ispred hotela konferenciju za novinare na kojoj je opovrgnuo informacije da su iračke oružane snage pred raspadom.</p>
<p>Televizijska postaja Al Jazeera priopćila je da je njezin bagdadski ured, smješten u stambenoj četvrti pogođen tijekom napada u utorak. Njezin smimatelj Tarek Ayoub preminuo od posljedica ranjavanja, dok je Zohair al-Iraqi lakše ranjen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ruski ministar obrane otkazao posjet Americi</p>
<p>Napad na novinare, ruski Radio Eho Moskve protumačio kao smišljenu vojnu operaciju ne bi li se strani novinari uplašili i napustili Bagdad prije završne operacije osvajanja grada uz koju će uslijediti vjerojatno nova razaranja i brojne civilne žrtve</p>
<p>MOSKVA, 8. travnja ( Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski ministar obrane Sergej Ivanov otkazao je službeni posjet Pentagonu i Americi koji je trebao početi u nedjelju 13. travnja. Odluka o otkazivanju posjeta obznanjena je u utorak u Moskvi bez obrazloženja pa promatrači zaključuju da se ruski ministar obrane na taj demonstrativan korak najvjerojatnije odlučio iz više razloga.</p>
<p> Prvi je što ruska javnost nije s razumijevanjem primila pragmatičan stav predsjednika Putina da bez obzira na krvavi angloamerički rat u Iraku Moskva treba surađivati i učvršćivati strateško partnerstvo s Washingtonom. Naime, ankete potvrđuju da i dalje 80 posto Rusa osuđuje angloamerički rat protiv Iraka i priželjkuju poraz Amerike u tom ratu. Javnost je međutim s nedoumicom primila Putinovu izjavu »da iz političkih i ekonomskih razloga Rusiji nije u interesu poraz SAD«. Primjerice, javni istupi ruskih građana protiv rata sve su oštrije forme. Tako su studenti ruskog dvomilijnskog grada Samare u utorak organizirali »pogreb Georgea Busha«. Iskopali su grob u koji su pred brojnim okupljenim građanima i novinarima pokopali lutku američkog predsjednika. </p>
<p>Zbog takve atmosfere u zemlji posjet ministra obrane Pentagonu nesumnjivo bi bio politički kontraproduktivan za Putina i njegovu vladajuću elitu, tim više što je Rusiju već zahvatila i predizborna groznica. U prosincu ove godine trebaju se održati parlamentarni, a u ožujku iduće godine predsjednički izbori.</p>
<p> Uz to, ruska javnost nije zadovoljna ni »mlakom« reakcijom Kremlja na američko otvaranje vatre po koloni vozila ruskih diplomata za vrijeme njihove evakuacije u nedjelju iz Bagdada u Siriju. Tom su prilikom američki vojnici ranili četiri ruska diplomata. Nakon dolaska u Siriju ruski ambasador Vladimir Titorenko optužio je Amerikance da su namjerno pucali po njegovoj koloni.</p>
<p> Međutim, otkazivanje posjeta ruskog ministra obrane Americi može biti i rezultat neuspjelih pregovora koje je u ponedjeljak u Moskvi vodila savjetnica američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Moskva ne želi da Rusija i Ujedinjeni narodi u poslijeratnom uređenju Iraka imaju drugorazrednu ulogu, a po svemu sudeći Washington upravo samo takvu ulogu nudi UN i državama antiratne koalicije.</p>
<p>Napokon, odluka o otkazivanju posjeta ruskog ministra obrane Pentagonu došla je neposredno nakon vijesti iz Bagdada da su američki tenkovi gađali hotel »Palestina« iako su svi znali da su u tom hotelu smješteni novinari. Dopisnik ruskog televizijskog kanala NTV koji je također bio smješten u tom hotelu očevidac je »pokolja novinara«. On je ustvrdio da su američki tenkovi »namjerno« gađali hotel sa stranim novinarima. Pošto su Amerikanci prije toga raketirali u Bagdadu i dopisništvo poznate arapske tv Al Jazeera i tom prilikom usmrtili jednog novinara i nekoliko civila, ruski mediji zaključuju da je angloamerička vojska počela operaciju »uklanjanja svjedoka« koji svijet izvještavaju o razaranjima i žrtvama rata.</p>
<p>Raketiranje dopisništva Al Jazeere i tenkovsko granatiranje hotela »Palestina« u kojem su smješteni strani novinari snimatelji Radio Eho Moskve protumačio je to i kao smišljenu vojnu operaciju ne bi li se strani novinari uplašili i napustili Bagdad prije završne operacije osvajanja tog grada koje će nesumnjivo donijeti još veća razaranja i brojne civilne žrtve.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sjeverna Koreja prijeti da će se braniti »strašnim oružjem odvraćanja« </p>
<p>Poslije višemjesečnih diplomatskih natezanja, Vijeće sigurnosti počinje raspravu o nedavnoj sjevernokorejskoj odluci da napusti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - »Irački rat pokazuje kako razoružanje uz pomoć inspekcije ne pomaže da se izbjegne rat nego ga štoviše pokreće. Također potvrđuje da čak ni potpisivanje sporazuma o nenapadanju sa SAD-om ne bi pomoglo da se izbjegne rat!« Stoga će Sjeverna Koreja braniti svoju sigurnost naoružavajući se »strašnim oružjem odvraćanja«. Te rečenice iz priopćenja sjevernokorejskog Ministarstva vanjskih poslova predstavljaju toliko temeljitu promjenu dosadašnjih stajališta da ih neki analitičari uspoređuju s katastrofalnim potresom koji ne ostavlja ni kamen na kamenu od politike kakvu je Pyongyang zagovarao posljednjih godina. </p>
<p>Rat u Iraku formalni je povod priopćenju objavljenom 6. travnja, poslije dva tjedna relativne šutnje. No, to priopćenje treba čitati zajedno s također službenom izjavom da na Sjevernu Koreju neće utjecati rezolucija Ujedinjenih naroda o razvoju njenog oružja, te da će nastaviti s proizvodnjom nuklearnog oružja kao najuvjerljivijim sredstvom odvraćanja američkog napada. Naime, poslije višemjesečnih diplomatskih natezanja, Vijeće sigurnosti u srijedu trebalo bi početi raspravu o nedavnoj sjevernokorejskoj odluci da napusti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja. </p>
<p>Pyongyang je dosad pristajao na američke zahtjeve da odustane od proizvodnje raketnog i nuklearnog oružja, pod uvjetom da se izravnim pregovorima postigne normalizacija odnosa s Washingtonom i sporazum o nenapadanju. No, Bushova administracija nije pristajala na te uvjete. </p>
<p>Kina, kao najvažnija saveznica Sjeverne Koreje i stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, zagovarala je izravne pregovore i protivila se raspravi. Američka diplomacija je ponašanje režima u Pyongyangu, osobito protjerivanje inspektora Međunarodne agencije za nuklearno razoružanje i napuštanje Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, proglasila dokazom da je Sjeverna Koreja opasna za svjetski mir i ishodila raspravu. Predlaže i uvođenje sankcija za koje je Pyongyang već rekao da će ih držati »uvodom u rat« i »objavom rata«. </p>
<p>I u ovom slučaju, kao i povodom Iraka, SAD se razilazi s većinom saveznika i ostalih zemalja. Za Bushovu administraciju, glavna opasnost je moguće nuklearno oružje Sjeverne Koreje. Za Kinu i Južnu Koreju, najveća prijetnja je kaos - brinu se da će pretjerani pritisak dovesti do rata i kaosa, a njima kao susjedima preostat će da se nose s razaranjima, nestabilnošću, izbjeglicama i plaćanjem računa. Kao i većina ostalih zemalja, pa i europskih, zagovaraju mirno rješavanje krize pregovorima i »mrkvom«. Suprotno tome, Washington više vjeruje u silu, »batinu«. </p>
<p>Prema pisanju vodećih američkih listova, američki predsjednik George Bush i njegovi najbliži suradnici rat protiv Iraka proglašavaju eksperimentom s prisilnim razoružanjem opasnih režima i prvim ratom vođenim prema novoj doktrini preventivnog napada kojim se unaprijed sprečava mogući neprijateljski udar.</p>
<p>Jastrebovi u administraciji vjeruju da će Irak poslužiti kao upozorenje što se može dogoditi ostalim državama ako odbiju napustiti težnje za proizvodnjom oružja masovnog uništavanja. Kao i u slučaju s Irakom, spiralu sukoba predvode oni kojima nije prvenstveno stalo da se kriza riješi, nego žele da se nepredvidljiv i opasan režim u Pyongyangu sruši i onemogući njegovo oružje masovnog uništavanja.</p>
<p>Istodobno, pragmatičnija struja u administraciji pribojava se da bi rat protiv Iraka mogao dovesti i do suprotne pouke: da se američki vojni napad najefikasnije može izbjeći tako da se što brže stvori arsenal zastrašujućeg oružja i time upozori kako bi sukob bio prerizičan za napadača. </p>
<p>Za svaki slučaj, Pentagon je odlučio na neodređeno vrijeme u Južnoj Koreji zadržati nedavno poslanih »nekoliko tisuća« vojnika i eskadrile aviona F-15 i »nevidljivih« F-117A. Ti su se vojnici i borbeni zrakoplovi bili priključili američkim snagama stalno stacioniranim u Južnoj Koreji (37.000 vojnika i nuklearno oružje). Bilo je najavljeno da će se ovog mjeseca vratiti u svoje baze, jer su u ožujku samo sudjelovali u zajedničkim vojnim vježbama s Južnom Korejom. Pyongyang je te vježbe proglasio pripremom za invaziju, što dodatno pokazuje i povećani broj američkih špijunskih zrakoplova nad Sjevernom Korejom. </p>
<p>Rasprava u Vijeću sigurnosti, optužbe i protuoptužbe, slanje dodatnih američkih vojnih snaga na Korejski poluotok, izjašnjavanje saveznika i svrstavanje ostalih država, počinje neodoljivo podsjećati na sve što je prethodilo ratu u Iraku. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Mikelić neće biti izručen Hrvatskoj, sudit će mu se u Srbiji </p>
<p>BEOGRAD, 8. travnja</p>
<p> - Borislav Mikelić, jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba tijekom rata u Hrvatskoj, neće biti izručen Republici Hrvatskoj, nego će mu se suditi u Srbiji, izjavio je srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić. Budući da je on državljanin Srbije i Crne Gore, dodao je Batić, drugo pravosuđe ne može imati prioritet u odnosu na srbijansko jer ta supremacija postoji samo u odnosu na Haaški sud. Borislav Mikelić uhićen je prije nekoliko dana u policijskoj istrazi o ubojstvu srbijanskog premijera Zorana Đinđića. </p>
<p>Kako tvrdi MUP Srbije, Mikelić je lani u prosincu organizirao sastanak Milorada Lukovića - Legije, prvoosumnjičenog za atentat na premijera, i Dušana Spasojevića - Šiptara (nedavno ubijenog u policijskoj akciji) s tadašnjim savjetnikom za nacionalnu sigurnost jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice Radom Bulatovićem te šefom Uprave sigurnosti Vojske Jugoslavije Aleksandrom Tomićem, nedavno smijenjenim s te dužnosti.</p>
<p> Prema podacima iz istrage, Mikelić je istodobno bio veza između vođa »zemunskog klana« i ljudi iz Republike Srpske koji su im pomagali.</p>
<p> Beogradski dnevnik Blic tvrdi da je Mikelić tijekom saslušanju najprije negirao ikakvu povezanost s organiziranim kriminalom, tvrdeći da je razgovarao s Legijom u vezi s »nekim poslovima i privatizacijom u Srbiji«, a »tek kasnije priznao pravu prirodu svojih kontakata s vođama zemunskog klana«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Haaški sud potvrdio kazne Muciću, Deliću i Landži </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Žalbeno je vijeće Haaškog suda u utorak odbacilo žalbe i potvrdilo prijašnje presude Hrvatu iz BiH Zdravku Muciću te Bošnjacima Hazimu Deliću i Esadu Landži, osuđenima zbog ratnih zločina nad srpskim zatočenicima logora Čelebići, u srednjoj Bosni 1993. i 1994. godine.</p>
<p> U postupku vođenom na temelju žalbi na promijenjene presude koje je novo raspravno vijeće izreklo 9. listopada 2001., žalbeno vijeće odbacilo je žalbe i potvrdilo da su utemeljene izmijenjene kazne Muciću sa sedam na devet godina i Deliću s 20 na 18 godina zatvora. Esadu Landži na ponovljenom je suđenju potvrđena prvostupanjska kazna od 15 godina.</p>
<p> Prvostupanjske kazne u slučaju Čelebići izrečene su 1998. godine.</p>
<p> Mucić, zapovjednik logora, osuđen je zbog odgovornosti za devet ubojstava koje su počinili njegovi podređeni te za zlostavljanje, izazivanje patnji i nehumani postupak prema zatočenicima. Njegov zamjenik Delić i čuvar Landžo kažnjeni su strože jer su osobno ubijali i mučili zatočenike. </p>
<p> Žalbeno je vijeće navelo u obrazloženju da se vrijeme provedeno u pritvoru žaliteljima uračunava u kaznu.</p>
<p> Mucić je u pritvoru Haaškog suda od 18. ožujka 1996. kad je uhićen u Austriji, dulje od sedam godina koliko mu je prvotno dosuđeno, a Delić i Landžo od svibnja te godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Svjedočenje o prisilnom iseljavanju 10.000 stanovnika iz Janje</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Zaštićeni svjedok B1486 u utorak je na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Haagu svjedočio o prisilnom iseljavanju 10.000 stanovnika velikog bošnjačkog sela Janja, u blizini Bijeljine, na sjeveru BiH.</p>
<p> »Oružani incidenti i zločini uslijedili su nakon masovnog dolaska srpskih izbjeglica, a policija nije poduzimala ništa da zaštiti lokalno muslimansko stanovništvo«, istaknuo je svjedok. Iseljavanje oko 4000 stanovnika organizirala je »specijalna policija RS« oduzimajući ljudima zlato, novac i druge vrijednosti. Više od 4000 osoba vlastitim je kanalima otišlo u inozemstvo, a više od 1000 završilo je u logorima na Majevici, kazao je svjedok, dodavši da je on iseljen u rujnu 1994. </p>
<p> Milošević je nastojao dokazati da nije bilo prisilnih deportacija te da su »vlasti RS« osuđivale rušenje džamija, no svjedok je opovrgnuo njegove tvrdnje. </p>
<p>Zaštićeni svjedok B104 bio je kopilot na helikopteru Gazela u sastavu 712. protuoklopne helikopterske eskadrile, pod nazivom »Škorpije«. Svjedočio je o svom sudjelovanju u ratnim opracijama VJ u istočnoj Bosni od ljeta 1993., kada je iz Niša premješten u Bajinu Baštu.</p>
<p> U Bajinoj Bašti bio je centar operacija kojim je zapovjedao Franko Simatović Frenki, visoki dužnosnik Službe državne sigurnosti (SDB) MUP-a Srbije, a pod njegovim su se zapovjedništvom nalazili dijelovi 712. helikopterske eksdrile, 72. gardijske brigade iz Beograda, 63. padobranske brigade iz Niša, jedninica MUP-a Srbije i jedinica »Vukovi s Drine« iz policije RS, precizirao je svjedok. Iz Bajine Bašte, preko mjesta Skela na Drini, kretalo se u operacije na širem području Srebrenice, kazao je, dodavši kako je on helikopterom prevozio ranjenike i teret u sklopu tih operacija.</p>
<p> Svjedok je opisao kako su pripadnici VJ prije kretanja u akcije u BiH po zapovijedi skidali oznake VJ i stavljali oznake Vojske RS, dok su na helikopterima još u Nišu skinuti znakovi VJ, a identifikcijski brojevi smanjeni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mesić: Nitko ne može biti amnestiran za ratni zločin </p>
<p>BEOGRAD, 8. travnja </p>
<p> - Ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić bio je europski orijentiran političar, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu agenciji Beta uoči dolaska u srijedu na beogradski sastanak na vrhu zemalja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Mesić je dodao kako se nada da će u Srbiji pobijediti opcija onih snaga koje su podržavale Đinđića.</p>
<p> »Na jednoj strani, snage koje su podržavale Đinđića nastavit će još hrabrije njegovim putem, a s druge, nepovoljnije strane, taj bi događaj mogao zaustaviti srpski put u Europu, što automatski znači i kvarenje odnosa sa susjedima koji su sad u usponu«, rekao je hrvatski predsjednik. </p>
<p>Dodao je da put k Europi vodi kroz suradnju susjeda, što je i cilj sastanka na vrhu u Beogradu, na kojem će Mesić sudjelovati kao promatrač.</p>
<p> Predsjednik Mesić naglasio je i da organizirani kriminal nema granica, te da su kriminalne skupine u Hrvatskoj i Srbiji dobro surađivale proteklih godina, a surađuju i danas. Prijetnje njemu i hrvatskom premijeru Ivici Račanu da »što prije doručkuju s premijerom Đinđićem«, Mesić je ocijenio realnima.</p>
<p> »Mislim da se svijest građana Hrvatske promijenila. Na nacionalnim temama i ugroženosti naroda uvijek je lako dobiti političke bodove, ali kad se stvari pokažu u pravom svjetlu, da za zločine trebaju odgovarati oni koji su ih počinili, u takvim slučajevima javnost postaje objektivnija«, izjavio je predsjednik Mesić komentirajući nedavnu presudu »gospićkoj skupini«. Javnost je, istaknuo je, prihvatila argumentaciju iznesenu na sudu te ocijenio kako je ta presuda »prekretnica, ali i dokaz da hrvatsko pravosuđe može odgovoriti zadatku« procesuiranja ratnih zločina, čemu bi trebalo pomoći i moguće osnivanje posebnog suda za ratne zločine »kako bi se jednom zauvijek završilo s ratom«.</p>
<p> Mesić je naglasio i da je amnestiran velik broj Srba osumnjičenih za ratne zločine i uhićenih proteklih godina, jer je oružana pobuna obuhvaćena amnestijom, ali »za ratni zločin nitko nikad neće i ne može biti amnestiran«. </p>
<p>»Hrvatska se može potvrditi kao demokratska zemlja samo onda ako nema selektivne primjene zakona prema njezinim građanima, bez obzira o kojoj je nacionalnosti riječ«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p> Suglasio se s konstatacijom da se proces povratka izbjeglih presporo odvija, te dodao da u tome premalo pomaže međunarodna zajednica. Najavio je da će se na margini beogradskog skupa sastati predstavnici Hrvatske, BiH i Srbije i dogovoriti koje će institucije u tri države pomoći što hitnijem rješenju problema. </p>
<p> Također, Mesić je odbacio tvrdnje haaškog tužiteljstva o neadekvatnoj suradnji Hrvatske s Haagom, istaknuvši kako »vjeruje da će general Gotovina shvatiti da ovakvim ponašanjem šteti i sebi i vojsci kojoj je pripadao i cijeloj Hrvatskoj«, te da je »jasno i da će vlast nakon ove, bez obzira koja će to biti, morati nastaviti suradnju s Haaškim sudom«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Stalna manipulacija s brojem mladih koji odlaze u inozemstvo </p>
<p>Uzimajući statističke podatke i različito ih tumačeći, političke stranke potkrjepljuju svoje teze o uspješnosti odnosno o bezuspješnosti društvenih kretanja u nas.</p>
<p> Primjerice, vladajući će reći kako je porast nezaposlenosti zaustavljen i kako se iz mjeseca u mjesec bilježi i smanjenje broja nezaposlenih. Potkrjepljuju tu tvrdnju činjenicom broja prijavljenih na burzi.</p>
<p> Opozicija će, pak, reći kako je nezaposlenost u porastu i da su brojke koje iskazuju manje prijavljenih na burzi rada plod kozmetičkih radnji, odnosno evidentiranja broja nezaposlenih uvjetovanih izmjenama Zakona.</p>
<p>I odlazak mladih stručnjaka iz Hrvatske u potrazi za zaposlenjem političari različito tumače. Takvo stanje domaće pameti neki (opozicija) tumače na način kako ćemo kao nacija ostati bez stručnjaka i nećemo imati mogućnost napretka. Drugi (vlast) na ovaj problem gledaju manje alarmantno jer kažu da su u odnosu na prijašnju vlast smanjili broj mladih stručnjaka koji su otišli. Bilo kako bilo, i jedni i drugi liju krokodilske suze nad onima koji ipak odu. </p>
<p>Danas nema relevantnog podatka koliki je to broj mladih stručnjaka stvarno napustio zemlju niti podataka koliki se njih koji su otišli uspio snaći i zauzeti svoje mjesto u zemljama napretka. Stoga aktualni stranački prvaci različito manipuliraju brojem »odlazeće mlade pameti« i ovisno o prilici više ili manje ističu ovu hrvatsku »tragediju«.</p>
<p>No u vrijeme Domovinskog rata vidjeli smo kolika je zapravo vrijednost hrvatske političke, a i ekonomske emigracije koja je iz svijeta pomagala u izgradnji hrvatske neovisnosti.</p>
<p> Mogli bismo u nedogled nabrajati postignuća naših mladih iseljenika koji su postigli značajne rezultate na svim poljima znanosti, te stekli ugled i poštovanje nove okoline. Najveći broj njih iskazao je želju vratiti se i pomoći kroz ulaganje u različite djelatnosti mukotrpno zarađeni novac. No, oni koji su ih trebali dočekati, nisu se pokazali kao pravi domaćini. </p>
<p>Bilo bi najbolje kada bi političari konačno prestali manipulirati mladim stručnjacima, jer im se najčešće dodvoravaju samo kako bi dobili njihove glasove.</p>
<p>BERNARD STIPIĆ Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Važno je da konačno počnemo dobivati »mirovinu, a ne »milostinju«</p>
<p>Dok na televiziji gledamo i slušamo ministra rada i socijalne skrbi, mogle bi nam od »silne radosti« suze poteći, kako je dobar, kako se brine, kako je dao dobra rješenja da bi dugovi umirovljenicima bili vraćeni te kako se mirovine samo povećavaju. </p>
<p>Govori tako da izgleda kako je i sam uvjeren da govori čistu istinu, bez izuzetka. </p>
<p>Točno, mirovine se stalno »povećavaju«, samo je pitanje od koje osnovice. Upravo kao što se cijene stalno »snižavaju«, ali se ne zna od kojih osnovica, jer prethodno nismo obaviješteni od kada i za koliko su povećane. Po iskazanim postotcima sniženja, već davno su trebale biti ispod nule. </p>
<p>Za prosinac 2002. godine, u siječnju 2003. osim korisnika mirovine Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja i onih koji mirovinu primaju iz drugih republika bivše SFRJ, 1.001.426 umirovljenika primilo je u prosjeku mirovinu 1.674,01 kune, dok je prosjek za 2002. bio 1.647,67 kuna.</p>
<p>S mirovinom do 1.000,00 kuna bilo je 200.547 umirovljenika, onih od 1.000,01 do 2.000,00 kuna bilo je 513.596, a od 2.000,01 do 8.000,00 kuna bilo je 287.140 umirovljenika, dok je tek 143 umirovljenika bilo s mirovinom preko 8.000,00 kuna s prosječnim iznosom od 9.428,95 kuna.</p>
<p>Tako stoji s mirovinama, a prosječna od 1.674,01 kune za prosinac 2002. godine bit će od 1. siječnja 2003. usklađena za 27,62 kune i iznosit će 1.701,63 kune.</p>
<p>Kako živi ovih 714.147 umirovljenika s mirovinom manjom od 2.000,00 kuna, pitanje je koje svakog razumnog čovjeka može samo ražalostiti i ozlojediti. </p>
<p>A onda nam kažu: »Mirovine se ne smanjuju«, pa dodaju, »Dug je bio oko 40 milijardi i godišnje se vraća po četiri milijarde, pa će za 10 godina biti vraćen«.</p>
<p>Stoga, molim nemojte mi dug vraćati, već mi od 1. siječnja isplaćujte mirovinu (mislim prosječnu) u iznosu od 2.790,00 kuna, tako da iznosi 75 posto od prosječne plaće od 3.720,00 kuna za 2002. godinu, a ako to ne možete, onda dajte koliko god hoćete i možete, pa makar bilo 750,00 kuna, ali da onda prosječna plaća bude 1.000,00 kuna i da svi zajedno podijelimo teret stanja svoje zemlje. Drugo ne tražim.</p>
<p>Usklađivanje mirovina kad se porast (kretanje) plaća i porast (kretanje) troškova života dijeli sa dva, stalno snižavaju mirovine, da i ne govorimo kako na to djeluje zakonska odredba (iz članka 184) po kojoj se računaju najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi uzastopne 22 godine za 2003. godinu, pa do 40 godina za 2009. godinu. U međuvremenu je krajem 2002. godine po konkretnom iznosu za nove umirovljenike najniža mirovina za 35 godina mirovinskog staža umjesto 1.431,50 kuna, sada 1.331,85 kuna, za 40 godina mirovinskog staža umjesto 1.639,20 kuna, sada 1.434,30 kuna, a za 45 godina mirovinskog staža umjesto 1.844,10 kuna, sada je 1.536,75 kuna.</p>
<p>Zato lako je za »poštara koji kasni«, važno bi bilo da donese mirovinu, a ne »milostinju«. Ipak, i tu zasad »milostinju« možemo primati od prvoga u mjesecu preko Poštanske, Međimurske i možda još nekih banaka, ali iznose i broj mirovina godišnje ni jedna banka ne može mijenjati.</p>
<p>NIKOLA VICKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zastrašujući nerazmjer ambicija i sposobnosti</p>
<p>Cijela TV emisija »Nedjeljom u 2« nalikovala je grotesknoj sapunici o jednom bivšem stranačkom gradonačelniku. Novinari redali cijelu hrpu afera, a on ih je sve redom odbijao ili preko njih prelazio hvaleći se pri tome da je »odgovoran«, »da radi svoj posao« te da je »otplatio svoj dug zbog prometnog prekršaja« pa je »čist pred Bogom i sobom« itd. itd.</p>
<p>Radilo se o gostovanju Milana Bandića, a novinari su nabrajali i nabrajali. Sve same afere: od Radeljakova stana na Preradovićevu trgu, Bandićeve bespravno sagrađene vikendice, pa do neovlaštene eksploatacije šljunka, pa zamjene gradilišta u »Croatiabusu«, gradskim milijunima u »Komercijalnoj banci«. Spomenuta je i paravlast s gomilom savjetnika u gradskoj upravi, neobavljen posao oko saniranja gradskog smeća, bespravno sagrađeni objekti na Peščenici sve do najnovije afere sa zgradom »Ferimporta«. Nije zaboravljena ni megalomanska najava gradnje metroa ispod Zagreba, dovršenje »Dinamova« stadiona ili izgradnja Sveučilišne bolnice, ili hvaljenje mogućnošću Zagreba glede organizacije dočeka sportaša u odnosu na Split (što je, zapravo, izazivanje netrpeljivosti između gradova)... pa sve do već čuvenog prometnog prekršaja... Nakon kojeg Veronika Bandić (!), u MUP-u zaposlena kao pravnica, piše otkaz policajcu koji je podnio izvještaj o prekršaju.</p>
<p> Čovjek da ne povjeruje. A gospodina Bandića ne smeta ni kad novinari spominju nadimak »gospodin Obećalić« koji su mu pripisali Zagrepčani jer svakomu sve obećava. </p>
<p>Kao da je Zagreb neko selo, a ne milijunski grad s gotovo tisućljetnom tradicijom, koga su vodili mnogi velikani povijesti. </p>
<p>No, na kraju ove otužne balade važni su uzroci takvog stanja. Izbor takvog »prvog čovjeka Zagreba« rezultat je izbornog sustava po kojemu politika, a ne ljudi biraju predstavnike.</p>
<p>Zastrašujući je to nerazmjer osobnih ambicija i nesposobnosti, ali s druge strane i zastrašujući nerazmjer ambicija i nesposobnosti nekih koji preko politike zaposjedaju vlast. A krivi su i birači koji to dopuštaju. I krug je zatvoren. Trajat će sve dok tisuće pametnih ostaju izvan politike.</p>
<p>J. VARGA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>»Začuo sam grmljavinu i shvatio da to ja pucam«</p>
<p>Rekonstrukcija je trajala oko dva sata, a trebala je utvrditi točan položaj okrivljenog Klice i njegove žrtve Marinova u trenutku pucnjave / Pokojni Veselin Marinov, po nacionalnosti Bugarin, bio je djelatnik hrvatskih tajnih službi</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - U utorak je u lokalu »Black and White« (bivši NBA) u Chromosovom tornju obavljena rekonstrukcija ubojstva Veselina Marinova.</p>
<p>Uz sutkinju Ernu Draženčić, predstavnike tužiteljstva i obrane, te optuženog Vinka Žuljevića Klice, rekonstrukciji je prisustvovala i Branka Marinov supruga pokojnog Veselina. </p>
<p>Rekonstrukcija je trajala oko dva sata, a trebala je utvrditi točan položaj okrivljenog Klice i njegove žrtve Marinova u trenutku pucnjave. O tome će ključnu riječ dati vještak balističar Rade Stojadinović.</p>
<p>Marinov je ubijen 31. svibnja prošle godine. Vinko Žuljević Klica branio se na sudu tvrdeći da je Marinova ubio u samoobrani. On je ispričao kako je sjedio u kafiću sa svojim kumom Vladom Rajićem (koji je u utorak također sudjelovao u rekonstrukciji).</p>
<p> U neko doba došao je Marinov i zatražio razgovor u četiri oka. Došlo je do svađe i naguravanja, a Marinov je po Klicinim riječima trznuo rukom i počeo se dizati. U jednom trenutku Marinov se našao na koljenima i tada je navodno ispalio hitac iz svog pištolja. »Nisam znao jesam li ranjen«, kazao je Klica u svojoj obrani i nastavio »Tada sam iz pojasa izvadio pištolj i začuo grmljavinu, a onda sam shvatio da to ja pucam«.</p>
<p>Nakon svega, Žuljević je, kako tvrdi, izašao iz lokala i kumu Rajiću rekao »pazi mi ženu i djecu« a zatim se otišao prijaviti u središte zagrebačke policije u obližnjoj Heinzelovoj ulici. Pokojni Veselin Marinov, po nacionalnosti Bugarin, bio je djelatnik hrvatskih tajnih službi, a krajem 80- tih godina radio je za bugarsku tajnu službu. Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« trebao je biti zaštićeni svjedok obrane, koji je trebao potvrditi da Nikica Jelavić i ostali nisu »zagrebačka mafija«.</p>
<p>Vinko Žuljević Klica bio je prijatelj pokojnog Sliška i Remetincu je svjedočio protiv »zločinačke«.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ubio ljubavnika bivše supruge</p>
<p>Slavka Behina optužnica tereti da je 11. rujna prošle godine hicima iz pištolja ubio Janezeka Nedoga</p>
<p>VARAŽDIN, 8. travnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u utorak počelo suđenje Slavku Behinu optuženom za ubojstvo.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je 11. rujna prošle godine, nešto poslije pet sati ujutro, hicima iz pištolja ubio Janezeka Nedoga.</p>
<p>Behin je izjavio da se ne osjeća krivim, pa je suđenje nastavljeno saslušavanjem svjedoka. Evilin Kolarić, Nedogova kći, izjavila je da je njezin otac nekoliko godina bio u vezi s Jasminkom Behin, bivšom suprugom optuženoga, a prekid te veze jako ga je pogodio, što joj je i rekao. Zna da je otac Jasminki Behin slao poruke mobitelom, no nije imala nikakvih saznanja o tome da je činio štetu na njezinim automobilima.</p>
<p>Svjedočio je i Nedogov sin Eduard, koji je rekao da mu je otac govorio da ga Jasminka Behin prijavljuje policiji zbog nekih šteta, koje on nije činio i nije više znao što bi poduzeo. Iako su Jasminka Behin i Nedog prekinuli vezu, rekao je da je čuo da se i dalje viđaju, ona je dolazila k njemu i zvala ga telefonom. Kazao je i da je ona tražila od oca da joj daruje jedan stan.</p>
<p>Jasminka Behin rekla je, pak, da je s Nedogom bila u vezi oko dvije godine, ona je tu vezu prekinula.</p>
<p> Nakon prekida, Nedog joj je, kazala je, prijetio da će je ubiti, uništavao joj je automobile i to tako što bi u motor stavio ulje i šećer, šibice u brave, bušio gume ili bi automobile izgrebao. Sve je to prijavljivala policiji, a Nedog joj je jednom zgodom priznao da je to sve on radio i dao joj novce za popravak guma. Kazao je i da će to nastaviti raditi sve dok opet ne budu zajedno.</p>
<p>Na dan ubojstva probudili su je pucnjevi, istrčala je na balkon i čula Nedoga kako govori: »Ubio si me«. Uplašila se i vratila u kuću te nije ni pomislila da bi se takvo što uistinu i dogodilo. Od Nedoga nikad nije tražila da joj daruje stan, niti je te noći kod nje spavao. Odnosi između Nedoga i Behina, koji je inače živio pokraj nje u dvorištu, bili su dobri, a kad bi Nedog dolazio k njoj, znali su neko vrijeme i razgovarati. S bivšim suprugom nije razgovarala o Nedogovim prijetnjama, jer joj je Behin odmah na početku rekao da se njega ne tiču njezin odnosi s Nedogom.</p>
<p> Za prijetnje su znala njezina djeca, prijetio je i njezinoj kćeri, a nakon ubojstva prijetili su im i Nedogovi sinovi. Nedog je, inače, kazala je svjedokinja, bio agresivan i mnoge je verbalno maltertirao. </p>
<p>I njezina je kći potvrdila da im je Nedog prijetio, pratio ih i uništavao automobile. I nju su probudili pucnjevi, izašla je na balkon te vidjela oca i nekoga kako leži. Izašla je van, a otac je, kazala je, bio izvan sebe i rekao da on o svemu što se dogodilo ne zna ništa.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Optužnicu razumiju, ali se ne osjećaju krivim</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Suđenje petorici optuženih za 17 skupocjenih automobila nastavljeno je u utorak na Općinskom sudu saslušavanjem svjedoka. Okrivljene se u 19 točaka optužnog prijedloga tereti za krađu automobila ukupne vrijednosti 800.000 kuna. </p>
<p>Na pitanje suca Kaleba razumiju li što im se stavlja na teret te osjećaju li se krivima za navode iz optužnog akta, Boris Čigir (26), Marko Sudac (24), Mika Čolakić (34) i Igor Josipović izjavili su kako su razumjeli optužni prijedlog, te kako se ne osjećaju krivima za počinjenje kaznenih djela koja se u njemu navode. Također su izjavili da će se braniti šutnjom. Petooptuženi Danijel Šimunović (27) trenutno se nalazi u bijegu i njemu se sudi u odsutnosti. </p>
<p>Svjedok Krešimir Herceg na sudu je izjavio kako mu je ukradeni automobil vraćen, te s obzirom da je riječ o automobilu koje je vlasništvo kluba u kojem radi, nije se mogao očitovati o imovinsko pravnom zahtjevu, te će o tome eventualno odlučiti predsjednik kluba.</p>
<p>Branitelj prvookrivljenog Čigira, odvjetnik Dražen Letica predložio je ukidanje pritvora za njegovog brannjenika, naglasivši da više ne postoje razlozi zbog kojih je pritvor određen, te da njegov branjenik ima stalan posao i ne postoji opasnost od počinjenja novih kaznenih djela. </p>
<p>Sudac Zorislav Kaleb taj je prijedlog odbio.</p>
<p>Branitelj drugookrivljenoga, odvjetnik Nenad Škare, predložio je da se od vojarne Croatia zatraži provjera tko je bio službujući u satniji te tko je bio pomoćnik službujućeg u isto vrijeme kada se okrivljenom stavlja na teret krađa automobila. Naime, obrana tvrdi da je okrivljeni u to vrijeme bio na odsluženju vojnog roka.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Branitelji traže izuzeće suca, suda i odvjetništva </p>
<p>BELI MANASTIR, 8. travnja</p>
<p> - Glavna rasprava u postupku protiv trojice Belomanastiraca optuženih za protupravno oduzimanje slobode i prijetnje koja je trebala biti održana u utorak na Općinskom sudu u Belom Manastiru, prekinuta je. </p>
<p>Naime, branitelji optuženih zatražili su izuzeće suca Zlatka Kajtara, Općinskog suda u Belom Manastiru te belomanastirskog općinskog državnog odvjetništva kao zastupnika optužbe zbog »čudne političke atmosfere koja se u medijima stvorila oko cijelog slučaja«. </p>
<p>O prijedlogu će odlučiti vijeće Županijskog suda u Osijeku. </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je optužni prijedlog protiv Vojislava Buhe (24), Aleksandra Dobrokesa (25) i Srđana Prokića (27) iz Belog Manastira, koje se tereti da su 9. ožujka ove godine oko pet sati blokirali međudržavnu prometnicu Osijek - granični prijelaz s Republikom Mađarskom kod baranjskog mjesta Švajcarnica. Tada su, naime, zaustavili automobil u kojemu se nalazio bračni par Glasnović iz Osijeka prisiljavajući ih da se vrate u Dardu, uz obrazloženje kako je »ovo Srpska Krajina«. Nakon toga su prišli bliže automobilu osječkih registracijskih oznaka te su, vidjevši krunicu na retrovizoru, zaprijetili prevrtanjem automobila. </p>
<p>Po riječima belomanastirskog općinskog državnog odvjetnika Miroslava Kraljevića, za protupravno oduzimanje slobode predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do godine dana, dok je za kazneno djelo prijetnje predviđena novčana kazna u visini od 150 dnevnih dohodaka ili zatvor u trajanju do šest mjeseci.</p>
<p>Kako doznajemo, Općinsko državno odvjetništvo će najvjerojatnije, zbog težine prijestupa, predložiti bezuvjetne kazne. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Iz Petrokemije odvezena bez evidencije velika količina gnojiva </p>
<p>KUTINA, 8. travnja</p>
<p> - Kutinski policajci uhitili su i uz kaznenu prijavu predali istražnom sucu Županijskog suda u Sisku u utorak petoricu muškaraca s područja Kutine i dvojicu iz Nove Gradiške, priopćio je načelnik Ureda načelnika PU sisačko-moslavačke mr. Petar Mašić. </p>
<p>Kriminalističkom obradom provedenom u suradnji s djelatnicima PU brodsko-posavske utvrđeno je da su u razdoblju od 19. ožujka do 5. travnja ove godine počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, a jedan od uhićenih i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave. Time su pribavili znatnu protupravnu imovinsku korist na štetu poduzeća Petrokemija iz Kutine, neevidentiranjem izvoženja umjetnog gnojiva iz kruga tvornice. </p>
<p>Policija nastavlja rad na utvrđivanju okolnosti počinjenja kaznenih djela i konačnog iznosa materijalne štete. </p>
<p>M. Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Maloljenik odgovara za silovanje i općenje s djetetom</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - U utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu, pred sutkinjom za mladež Melitom Božičević Grbić, održana prva rasprava u postupku za izricanje sankcije sedamnaestogodišnjem E.M. kojeg se tereti za silovanje te za spolni odnos s djetetom.</p>
<p> Slučaj E.M. postao je poznat zbog činjenice da je policija zbog dvostrukog silovanja, najprije sedamnaestogodišnje djevojčice na Laništu, a zatim i jedanaestogodišnjakinje, najprije prijavila nevinu osobu, no, provedeno DNK vještačenje pokazalo je da je policija bila u krivu. Uskoro je uslijedilo uhićenje E.M., dječaka koji nikada ranije nije bio kažnjavan, no DNK vještačenja su ukazivala na njega kao počinitelja. Tijekom pripremnog postupka, izmijenjena je i kvalifikacija djela za koje se E.M. teretio tako da je silovanje jedanaestogodišnjakinje okarakterizirano kao nasilni spolni odnos sa djetetom. </p>
<p>Na raspravi u utorak svoje mišljenje su dali vještaci za biološke tragove iz Centra za kriminalistička vještačenja, Marijana Macan i Ivan Juričić, a na sljedećoj raspravi koja bi se trebala održati 7. svibnja, biti će ispitani liječnici koji su sporne tragove izuzimali. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Na Novu godinu pokušao silovati 72-godišnju ženu</p>
<p>ZADAR, 8. travnja</p>
<p> - U utorak je na zadarskom Županijskom sudu održana za javnost zatvorena sudska rasprava u slučaju Tadije Martića (53), hrvatskog doseljenika iz BiH, nastanjenog u Benkovcu, koji je na Novu godinu pokušao silovati 72-godišnju K.J. iz Bukovića. Kako saznajemo, Martić je u utorak iznio svoju obranu, ali suđenje je odgođeno za početak svibnja, budući da još nije neposredno ispitana K.J.</p>
<p>Podsjetimo da se ovaj slučaj dogodio 1. siječnja ove godine kada je Martić bio u kući oštećene starice, koju navodno poznaje od prije. Nedugo nakon Martićevog dolaska, starica je istrčala iz kuće te je od susjeda zatražila pomoć te im je rekla kako ju je »prijatelj« pokušao silovati. Nakon obavljene istrage, Martić je priveden u pritvor.</p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za dug od 17.000 kuna tražili 10.000 eura</p>
<p>PULA, 8. travnja</p>
<p> - Zbog kaznenog djela protupravne naplate počinjene na štetu M.M. (47) iz Tinjana, Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Mihaela Nikolića (29) uhićenog 29. ožujka i Milana Štifanića (32) koji se u pritvoru nalazi još od »bombaškog obračuna« na Šijani zbog pokušaja ubojstva. </p>
<p>Naime, optužene se sumnjiči da su M.M prisiljavali na vraćanje višestruko većeg duga od osnovnih 17.000 kuna koliko je Tinjanac bio posudio od Nikolića.</p>
<p> U optužnici se navodi da su dvojica pritvorenika nekoliko puta nasilno tražili povrat posuđenog novca, i to od početka lipnja prošle do početka ove godine. Kako je policiji izjavio oštećeni M.M. Štifanić i Nikolić su od njega potraživali 10.000 eura, a Štifanić je oštećenog jednom prilikom udario šakom u glavu, što ovaj nije prijavio jer ga se bojao. </p>
<p>Suđenje toj dvojici okrivljenika počinje 22. travnja kod suca Roberta Mikca, a Štifaniću se već sudi zbog istog djela počinjenog sa Robertom Buićem. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Jurčić: Vlada će poticati izvoz</p>
<p>Ministar gospodarstva prilikom otvorenja pet međunarodnih sajmova pod zajedničkim nazivom Građenje i opremanje istaknuo je da se dosadašnji rast BDP-a temeljio na rastu domaće potrošnje, osobito stanovništva </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Kako bi pružila što aktivniju potporu hrvatskim gospodarstvenicima pri izlasku na inozemna tržišta, Vlada je osnovala Agenciju za promociju izvoza i ulaganja. Kako bi, pak, sustavno pratila dostignuća i trendove na svjetskim ekonomskim tržištima, Vlada je u tijeku osnivanja i Agencije za industrijski razvitak. Ona će procjenjivati promjene uvjeta poslovanja na tržištima u budućnosti, a njeni će podaci biti dostupni svim gopodarskim subjektima u Hrvatskoj. </p>
<p>Istaknuo je to ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u utorak na Zagrebačkom velesajmu, otvarajući pet međunarodnih sajmova pod zajedničkim nazivom »Građenje i opremanje«. »Hrvatski poduzetnici moraju biti svjesni činjenice da njihov opstanak i daljnji razvoj ovisi o njihovoj spremnosti na brze i pravovremene prilagodbe promjenama i izazovima kako na domaćem, tako i na globalnom ili regionalnom tržištu«, poručio je poduzetnicima ministar Jurčić.</p>
<p>Naglasio je da za promjenu industrijske strukture i bolji izvoz konkurentnih proizvoda treba poduzeti niz koraka i aktivnosti koje bi rezultirale stabilnim rastom proizvodnje i izvoza. Uloga države u tom će smislu, kazao je, biti usmjerena na horizontalne mjere industrijske politike kojima će se poticati razvoj i istraživanje, primjena znanosti i novih tehnologija.</p>
<p>Jurčić je istaknuo da je ostvareni rast BDP-a u protekle tri godine (2,9 posto u 2000., 3,8 posto u 2001. i 5,2 posto u 2002.) dominantno određen rastom domaće potrošnje - investicijske i one stanovništva. Pritom je istaknuo, da je uz stalni rast BDP-a državna potrošnja bilježila stalni pad.</p>
<p>Od 1999. godine, naglasio je ministar, bilježi se i stalni rast izvoza koji je od tadašnjih 4,3 milijarde dolara u 2002. godini dosegnuo 4,9 milijardi dolara. Iako je uvoz rastao još brže, u prva tri mjeseca ove godine trendovi se počinju mijenjati u pozitivnijem smjeru, pa je izvoz porastao za 22,9 posto izraženo u kunama, a čak 49,1 posto u dolarima. Rast uvoza je usporen i iznosi 12,1 posto u kunama te 36,3 posto u dolarima.</p>
<p>Pod nazivom Građenje i opremanje je pet međunarodnih sajmova - Graditeljstvo, Interklima, Obrtništvo, Dom i tehnika, te Elcro. Na njima nastupa 1580 izlagača iz 34 zemlje. Do subote će na sajmovima biti održan niz stručnih skupova. Najzanimljiviji dan za graditelje bit će petak - Dan graditelja, kada će o stanju i perspektivama hrvatskog graditeljstva okupljeni moći raspravljati i s ministrom javnih radova, obnove i graditeljstva Radimirom Čačićem.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ministarstvo obrta raskinut će ugovore s nekim bankama</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek poručio je na Obrtničkom forumu da će njegovo ministarstvo raskinuti ugovore o kreditiranju maloga gospodarstva s onim poslovnim bankama koje više nisu spremne pratiti program povoljnijeg kreditiranja malih poduzetnika.</p>
<p>»Zbog najnovijih mjera Hrvatske narodne banke (HNB) stižu nam poruke iz pojedinih banaka da će se u kreditnim plasmanima više okrenuti građanima nego poduzetnicima. No, mi na to imamo odgovor. Ako banke smatraju da mogu bez poduzetnika, onda i mi možemo bez njih, pa ćemo s nekima raskinuti ugovore«, kazao je Pecek, ne preciziravši o kojim je bankama riječ. Raskid ugovora s prvom od tih banaka Pecek je najavio već idući tjedan. </p>
<p>Uz to, u Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) razmišljaju o sastavljanju svojevrsne »crne liste«, na kojoj bi se našle »one banke koje ne žele sudjelovati u razvoju Hrvatske«, poručio je Pecek.</p>
<p>Proljetni Zagrebački velesajam i ove je godine ugostio Međunarodni sajam obrtništva, koji se od 8. do 12. travnja održava 45. put. U okviru Velesajma i Međunarodnog sajma obrtništva, u utorak je održan tradicionalni Obrtnički forum pod nazivom »Mjere i aktivnosti za poticanje proizvodnje«. </p>
<p>Prema Pecekovim riječima, u Hrvatskoj se broj obrta u protekle tri godine povećao za oko 14.000 te je dosegao brojku od 98.000. Istodobno, porastao je i broj zaposlenih u tom segmentu gospodarstva pa je krajem prošle godine u njemu radilo 232.000 ljudi, što je oko 35.000 više nego 1999. Za ovu godinu Pecek je najavio nastavak otvaranja zona i centara za malo poduzetništvo, te inkubatora i zadruga. Isto tako, upozorio je na važnost poticanja inovacija i usvajanja ISO normi, kao i na važnost obrazovanja i usavršavanja poduzetnika.</p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, koji je također sudjelovao na Obrtničkom forumu, ukazao je na važnost povezivanja velikih i malih tvrtki. To se posebno odnosi na brodogradnju, kojoj Jurčić predviđa da će u ovoj godini isporučiti brodove u vrijednosti 600 milijuna USD, dok je ta brojka lani iznosila 400 milijuna USD. Znatne mogućnosti za domaće obrtnike, male i srednje poduzetnike otvaraju se i u drvnoj, metaloprerađivačkoj, tekstilnoj i industriji obuće. Razvoj poduzetništva trebalo bi potaknuti i najavljeno osnivanje industrijskih distrikata u Hrvatskoj, kao i usvajanje novog Zakona o poticanju ulaganja, u kojem Ministarstvo gospodarstva predlaže da se reinvestirana dobit oslobodi plaćanja poreza, zaključio je Jurčić.</p>
<p>Sudionike Obrtničkog foruma zanimalo je i kako država namjerava doskočiti korupciji, s kojom se poduzetnici često susreću, posebno pri poslovanju s tvrtkama u državnom vlasništvu. Jurčić je istakao kako najbolje rješenje za suzbijanje korupcije u gospodarstvu vidi u nastavku privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu te u transparentnosti, dok je Pecek najavio kako će na web stranicama njegova ministarstva uskoro osvanuti antikorupcijski link. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Neto dobit Podravke porasla 75 posto, na 108 milijuna kuna</p>
<p>Izlazak Belupa u prvu kotaciju Zagrebačke burze je odgođen jer je to najbolja tvrtka u Hrvatskoj koja nije izlistana na burzi, a to ćemo učiniti onda kad na tome budemo mogli zaraditi, rekao je Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke / Kad EBRD izađe iz dioničke strukture te će dionice preuzeti ostali dioničari Podravke</p>
<p>KOPRIVNICA, 8. travnja</p>
<p> - Grupa Podravka u prošloj je godini ostvarila 2,929 milijardi kuna prihoda, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na 2001. godinu.</p>
<p>Neto dobit Podravke porasla je u usporedbi s prethodnom godinom čak 75 posto i dosegnula 108,5 milijuna kuna, čime je ostvaren povrat na ukupni kapital od 5,4 posto. Nadzorni odbor Podravke na sjednici u utorak jednoglasno je prihvatio financijska izvješća, a kako je kazao predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, NO će na sljedećoj sjednici raspravljati o predloženoj politici dividende za 2002.i naredne godine, što znači da će se dividenda isplaćivati.</p>
<p>Prema Marinčevim riječima, izlazak Belupa u prvu kotaciju Zagrebačke burze odgođen je do daljnjega, jer su, kazao je, »cijene na burzi na razini po kojoj mi nećemo prodavati ništa«.</p>
<p>»Belupo je najbolja tvrtka u Hrvatskoj koja nije izlistana na burzi i koja nije monopolist. Udio u Belupu prodat ćemo onda kad na tome budemo mogli zaraditi, odnosno kad trend na burzama opet bude pozitivan«, kazao je Marinac.</p>
<p>Na pitanje o izlasku Europske banke za obnovu i razvoj iz dioničke strukture Podravke rekao je da je odluka donesena te da će se u narednih nekoliko dana ta transakcija završiti, a samo još treba pripremiti pravnu i financijsku dokumentaciju. Dodao je i da ne misle prodavati dionice nekom trećem niti tražiti »neki novi EBRD«, već bi dionice preuzeli ostali dioničari Podravke.</p>
<p>Marinac je istaknuo da su dvije najbitnije stvari u prošloj godini bile postizanje trenda rasta (uz navedeni rast ukupnih prihoda i dobiti, prihodi od prodaje porasli su 8 posto, na 2,746 milijardi kuna) te zaustavljanje rasta troškova, koji su prvi put rasli sporije od prihoda, a upravo to je u prošlim godinama bilo najteže postići.</p>
<p>Prošla godina bila je prva u kojoj je Podravka zabilježila rast veći od prosjeka domaće industrije, a kako je kazao Marinac, u ovoj godini taj rast može biti barem dvostruko veći, uz uvjete normalnog poslovanja, što, dodaje, uključuje ozbiljan rad na održavanju spomenutih stopa rasta.</p>
<p>Promatrano po grupama proizvoda, lani je Podravka najveći rast ostvarila u segmentu pića, čija je prodaja porasla za 39 posto, što je daleko iznad rasta tržišta voda u Hrvatskoj. Porasla je i prodaja mlinarskih i pekarskih proizvoda za 28 posto, no prodaja Vegete, koja ima najveći udio u Podravkinom prihodu (25,1 posto, 689,8 milijuna kuna) zabilježila je u usporedbi s 2001. pad od 2 posto. </p>
<p>Mesna industrija Danica lani je pozitivno poslovala, a zabilježen je i rast prodaje od 4 posto. Prodaja lijekova i kozmetike (koja u ukupnom prihodu sudjeluje s 20 posto) porasla je jedan posto, na 550,6 milijuna kuna. Porast prodaje trgovačke robe od čak 87 posto uvjetovan je prodajom proizvoda Nestlea, Kraša, Adrie i Heinza.</p>
<p>Gledano po tržištima, više od polovice prihoda (55,4 posto) i dalje se ostvaruje u Hrvatskoj, a na domaćem tržištu zabilježen je rast od 8 posto. Prihod s inozemnih tržišta lani je dosegao 1,226 milijardi kuna, što je 9 posto više nego prethodne godine. </p>
<p>Tržišta Češke, Slovačke i Mađarske bilježe porast od 30 posto u usporedbi s 2001. godinom, što je dijelom rezultat akvizicije češke prehrambene tvrtke Lagris. Za 16 posto porasla je i prodaja na tržištima istočne Europe, no pad od 13 posto bilježi se na tržištima Poljske, Rumunjske i u baltičkim zemljama. </p>
<p>Obrazlažući razloge velikog pada prodaje u Poljskoj kao najvećem inozemnom tržištu, Marinac je naveo deprecijaciju zlota, što se nije moglo pratiti odgovarajućim povećanjem cijene na tom složenom tržištu, a drugi je razlog da plan prodaje nije ostvaren pa je promijenjen menadžment zaduženog za to tržište. Marinac je napomenuo i da se pregovara o još jednoj akviziciji u Češkoj, ali, prema njegovim riječima, još nisu dogovoreni prihvatljivi uvjeti. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Riječka banka: Neto dobit 121,6 milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA, 8. travnja</p>
<p> - »Ovoj je Upravi teško govoriti o rezultatima poslovanja Riječke banke u 2002. godini, jer smo njena treća Uprava i neke smo stvari naslijedili. Prva dva tromjesečja prošle godine definitivno su najteže razdoblje koje je Banka ikad proživjela«, rekao je u utorak predsjednik Uprave Riječke banke Petar Radaković.</p>
<p>Aktiva Riječke banke krajem 2002. godine iznosila je 8,4 milijardi kuna, što je za 20 posto manje u odnosu na 2001. kada je iznosila 10,6 milijardi kuna. Neto dobit Banke u 2002. iznosila je 121,6 milijuna kuna, za razliku od 2001. kada je ostvaren gubitak od 644,1 milijuna kuna. </p>
<p>Krediti klijentima iznosili su 4,2 milijarde kuna, čime je ostvaren rast od 14 posto. Depoziti klijenata krajem 2002. dosegnuli su iznos od 5,3 milijarde kuna. Aktiva po zaposleniku lani je iznosila 8,5 milijuna kuna u odnosu na 10,7 milijuna kuna godinu ranije. Krediti građanima lani su rasli za 5,8 posto, odnosno za 100 milijuna kuna.</p>
<p>Dionički kapital nakon dokapitalizacije iznosi 838,3 milijuna kuna. Izdvojene rezerve likvidnosti u kratkoročnim vrijednosnim papirima iznose 792,5 milijuna kuna, a kupljene obveznice iznose 108,8 milijuna kuna. U Banci i dalje dominira javni sektor, ali je želja Uprave zadržati taj i povećati udio u gospodarstvu, posebice turizmu, prometu i građevinarstvu.</p>
<p>Radaković smatra da prioritet u poslovanju treba dati poduzetništvu, bez obzira na najnovije mjere Hrvatske narodne banke kojima se ograničava rast kreditnih plasmana banaka. Radaković je s tim u vezi rekao da će Riječka banka, bez obzira na ograničenja rasta do 16 posto financirati sve programe koje ocjeni dobrima, a posebice malo i srednje poduzetništvo. Dodao je da taj segment i krediti neće trpjeti, kao ni segment stanovništva, jer je strategija Banke dugoročna, a računa se da su mjere HNB-a ipak samo privremene. Kreditni plasmani Banke u prvom tromjesečju ove godine porasli su za oko 4,5 posto.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Osiguranje Zagreb: Bruto dobit 14,2 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Osiguranje Zagreb je u 2002. godini uknjižilo 305,5 milijuna kuna premije i 346,2 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je u usporedbi s ranijom godinom porast od 14 posto. </p>
<p>Ovaj je osiguratelj ostvario 14,2 milijuna kuna dobiti (rast od 21 posto), a vlasnicima polica životnih osiguranja pripisano je 16 milijuna kuna dobiti što znači da je dobit na ova ulaganja iznosila 8,5 posto. </p>
<p>Inače, u životnim osiguranjima ostvareno je 160,2 milijuna kuna premije što je porast od 15 posto, a trenutačno ima 54.000 aktivnih polica. </p>
<p>Kako je u povodu obilježavanja 12. obljetnice djelovanja u osiguranju naglašeno na prigodnoj konferenciji za novinare, Osiguranje Zagreb je, mjereno premijom, godinama među pet najjačih osiguravajućih društava u Hrvatskoj, a lani je zauzimao 5,2 posto tržišta. </p>
<p>Ovaj je osiguratelj dokapitalizacijom u iznosu od tri milijuna kuna krajem 2002. postao većinskim vlasnikom splitskog TT Investa, društva za upravljanje fondovima i tržištu kani ponuditi veći broj novih proizvoda kojima se povezuje fondovska i osigurateljna djelatnost. Pa ipak, u strategiji budućeg razvoja Osiguranja Zagreb i dalje će središnje mjesto zauzimati životna osiguranja koja čine 52 posto njegovog portfelja, a novost je i da će se police ovog osiguranja uskoro moći ugovoriti u poslovnicama Financijske agencije. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Planirane ceste bit će dovršene i prije roka</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Dvije najvažnije dionice autocesta čija je izgradnja planirana za ovu godinu - obilaznica Udbina i spojna cesta Udbina i čvor Gornja Ploča te dijelovi autoceste Rijeka- Zagreb, bit će dovršene i prije ugovorenog roka, rečeno je na drugoj sjednici Povjerenstva za pripremu turističke sezone, održanoj u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. Ali ni ove se godine neće smanjiti prometni pritisak na Karlovac jer novih dionica autocesta još uvijek nema u turističkim vodičima pa članovi Povjerenstva procjenjuju da će se strani turisti koristiti onim pravcima koji su im poznati.</p>
<p>Planirani dijelovi autoceste Rijeka-Zagreb bit će gotovi do 25. svibnja, najkasnije do 15. lipnja. Brže od planova gradi se i dionica Udbina-čvor Gornja Ploča što će bitno olakšati putovanje do Zadra odnosno Dalmacije. </p>
<p>Što se pomorskog prometa tiče, do početka sezone trebale bi se uspostaviti četiri dodatne međunarodne linije s Italijom, od toga dvije do Zadra. Čarteraši nastavljaju pohod na Jadran pa je prema riječima pomoćnika ministra pomorstva, prometa i veza Rine Petrića dosad izdano 590 čarter licencija, dok ih je lani u isto vrijeme bilo 459. </p>
<p>Doministar turizma Zdenko Mičić najavljuje tri do pet posto bolju sezonu od lanjske zahvaljujući, kako je rekao, kvalitetno odrađenim sajmovima, a zbog zastoja u bukingu Hrvatska će stranim turoperatorima dodatno subvencionirati predsezonska putovanja prema Dalmaciji. Nakon rekategorizacije čak 90 turističkih objekata dobiva veću kategoriju, dok je u programu Poticaj za uspjeh dosad odobreno 40 kreditnih zahtjeva. </p>
<p>Jedan od glavnih predsezonskih poslova Državnog inspektorata bit će kažnjavanje autobusera koji neovlašteno pružaju agencijske usluge. Za Croatiu Airlines sezona je počela proteklog vikenda, a zahuktavanje poslova najavljuju za Uskrs. Čini se da kompanija zapostavlja domaće linije budući da su župani slavonskih županija poslali pismo ministru pomorstva, prometa i veza Rolandu Žuvaniću u kojem ga mole da se uspostavi zračni most između Osijeka i Dalmacije. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Burze: Naftni i tehnološki sektor poveli pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Nakon naglog rasta indeksa u ponedjeljak, kojeg je potaknulo napredovanje koalicijskih snaga u Iraku, europski su blue chipovi u utorak pali, a među znatnijim su gubitnicima bili tehnološki i naftni sektor. S približavanjem kraja rata u Iraku, ulagače su počeli zabrinjavati rizici sporova oko poslijeratne uprave u zemlji. Negativnom trendu na Deutsche Börse je pridonijela i vijest da je u Njemačkoj industrijska proizvodnja u veljači pala 0,7 posto, ali kako su analitičari očekivali znatniji pad utjecaj novih podataka nije bio posebno izražen.</p>
<p>U Frankfurtu je DAX do poslijepodneva izgubio 1,78 posto spustivši se na 2758,88 bodova, a londonski FTSE 100 je pao 1,46 posto na 3878,4 boda. MIB 30 je ostao gotovo nepromijenjen - pao je 0,11 posto na 23.715 bodova, a pariški CAC je izgubio 1,36 posto na 2895,88 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 1,57 posto na 2308,35 bodova.</p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi vodeći indeksi također pali. Tako su u prvim trenucima trgovanja Dow Jones Industrial Average, koji obuhvaća 30 najjačih američkih dionica, i širi S 500 izgubili 0,3 posto. Tehnološki Nasdaq Composite je pao 0,7 posto na 1380 bodova. U utorak je negativan trend prevladavao i u Aziji, pa je i tokyjski Nikkei 225 pao 1,44 posto na 8279,88 bodova.</p>
<p>Među europskim naftnim kompanijama, BP je pao 2,9, a Shell i Royal Dutch 2 posto. Francuska Total Fina Elf izgubila je 2,2 posto. </p>
<p>Među većim gubitnicima bili su Nokia i Philips, čije su dionice pale 4 posto, te Peugeot, koji je izgubio 4,8 posto nakon što je najavio pad potražnje zbog rata u Iraku. Renault je pao 5, a DaimlerChrysler 2,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Ukinut uhidbeni nalog za generala Bobetka</p>
<p>Zdravstveno stanje optuženog stožernog generala utjecalo na zaključenje slučaja, a nalog hrvatskoj vladi za uručenje optužnice smatra se ispunjenim, bez obzira na uobičajena hrvatska natezanja o nadležnosti</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Međunarodni kazneni sud u Haagu prihvatio je kao procesno ispravnu metodu uručenja optužnice Janku Bobetku. Diplomatski i sudski izvori u Sudu potvrdili su Vjesniku informaciju da je nadležno sudsko vijeće u ponedjeljak razmotrilo informaciju iz Zagreba, optužnicu prihvatilo kao uručenu i, u skladu s prijašnjim najavama, ukinulo uhidbeni nalog za generala Bobetka i nalog o njegovu transferu u haaški pritvor.</p>
<p>Time je nakon gotovo sedam mjeseci stavljena točka na postupak pokrenut 19. rujna prošle godine protiv bivšega prvog čovjeka Hrvatske vojske. Teret optužnice, u skladu s takvim mišljenjem Suda, nije mogao podnijeti osamdesetpetogodišnji general Janko Bobetko.</p>
<p> Optuženje za ratni zločin time je ustuknulo pred medicinskom činjenicom da se ne može procesuirati čovjeka koji većinu dana provodi u besvjesnom stanju, a rijetki trenuci kontakta s okolinom nisu dovoljni da bi kao optuženik mogao sudjelovati u postupku. Istih sedam mjeseci kasnije, osumnjičenikovo zdravstveno stanje i dalje je takvo da bi provedba uhidbenog naloga i naloga o transferu u Haag išla na teret tužiteljstva. A to je rizik koji nitko u Haagu nije htio preuzeti.</p>
<p>Takva odluka Haaškoga suda trebala bi prekinuti i ovdašnje rasprave o tome je li poštansko uručenje optužnice zapravo dezavuiralo hrvatski sud, hrvatski pravni poredak, je li učinjeno »navrat-nanos«. Treba podsjetiti da je zahtjev za uručenjem formuliran kao obveza »hrvatskih državnih tijela«, i nije se tražilo da to učini isključivo sud, mogao je to učiniti i Ured za odnose s Haagom.</p>
<p> Nadalje, postupak »korištenja pošte« mogao je biti učinjen i nekoliko dana ranije, a ne u cajtnotu prošloga petka. Međutim, očekivala se odluka nadležnog Županijskog suda u Zagrebu. Kako se taj sud nije mogao maknuti od svoje ranije »betonirane« faze postupka u kojoj glavnu ulogu igra nalaz vještaka liječnika o Bobetkovoj procesnoj sposobnosti, to se preko njegova zaključka, od 3. veljače, nije moglo ranije ni postupati. </p>
<p>Na kraju, pošiljka optužnice nosi datum 3. travnja, dakle datum koji je u potpunosti unutar roka što ga je postavio Haag.</p>
<p>Sve su to činjenice koje su izmakle kritičarima Vladina poteza »uručenja« i stvorile dojam da je riječ o neustavnom i nezakonitom postupku.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hrvatska traži još 1282 osobe nestale u Domovinskom ratu</p>
<p>Nastavljena su probna iskapanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji / Grujić ističe da se do lokacija mogućih masovnih grobnica došlo višemjesečnim prikupljanjem informacija, među kojima su i one Srba povratnika</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - »Ekshumacije žrtava Domovinskog rata u Hrvatskoj se nastavljaju, a u Srbiji je zastoj zbog izvanrednog stanja nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića i novih političkih okolnosti organiziranja Srbije i Crne Gore u novoj državi. Rasformirala se dosadašnja jugoslavenska komisija za nestale i hrvatska komisija čeka da Beograd nađe novo, zamjensko rješenje, o čemu pregovaraju i dvojica vanjskopolitičkih ministara Tonino Picula i Goran Svilanović.« Izjavio je to Vjesniku pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladina Ureda za zatočene i nestale.</p>
<p>»Prekid u pregovorima o nestalima je privremenog karaktera i vjerujem da će se to riješiti kad nađu model i za taj problem unutar svog novog državnog ustrojstva«, smatra Grujić. Potvrdio je da se s predsjednikom tamošnje bivše komisije za nestale Maksimom Koraćem čuo telefonski te da obojica očekuju nastavak suradnje. Velika je vjerojatnost da će Korać biti na čelu i nove komisije.</p>
<p>Hrvatska traži još 1282 nestale osobe, a s prvim naznakama ljepšeg vremena nastavljena su iskapanja u grobnicama za koje postoje informacije da možda kriju žrtve s popisa nestalih. Upravo su završena iskapanja na području Gline, gdje su u četiri grobnice otkriveni posmrtni ostaci pet Hrvata ubijenih za jugosrpske okupacije tog kraja. Jedna od žrtava, potvrdio je Vjesniku pukovnik Ivan Grujić, ubijena je u glinskom zatvoru. I to jasno dokazuje da su nestali Hrvati ubijani u zatvorima i logorima, ne samo u Hrvatskoj nego i u SRJ, što je apsolutni dokaz zločina nad Hrvatima, a potvrđeno je i optužnicom protiv Miloševića.</p>
<p>U nedavno završenim iskapanjima u Karlovačkoj županiji otkrivena je masovna grobnica s posmrtnim ostacima šest žrtava među kojima su bili Bošnjaci, ubijeni početkom 1992. godine. Na ekshumaciju je stoga Grujićeva komisija pozvala i predstavnike komisije iz Federacije BiH, predala joj posmrtne ostatke, a uzorci za DNA analizu uzeti su tijekom iskapanja, kao što se radi i drugdje u Hrvatskoj i Srbiji. U utorak su nastavljena probna iskapanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Grujić ističe da se do lokacija mogućih masovnih grobnica došlo višemjesečnim prikupljanjem informacija, među kojima su i one Srba povratnika.</p>
<p>»Njihove nam informacije koriste«, rekao je Grujić, dodavši da bi mogle biti i češće nego dosad. Zato je pozvao sve koji nešto znaju o nestancima Hrvata i grobnicama da se anonimno jave na telefon 062/111-111. Prema Grujićevim riječima, polovicom travnja nastavit će se identifikacije, koje su kod više od 3700 ekshumiranih žrtava iz 132 grobnice u čak 82 posto slučajeva bile uspješne. U Zagrebu i Osijeku manje je od 600 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Mnogi posmrtni ostaci su odavno obrađeni, ali se traga za rodbinom koja bi potvrdila identitet, pa nisu na popisu nestalih. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Istražuje se je li požar u Kopačkom ritu podmetnut</p>
<p>KOPAČKI RIT, 8. travnja</p>
<p> - Djelatnici Inspektorata Ministarstva zaštite okoliša i kriminalistička policija na zgarištu su u Parku prirode Kopački rit proveli više od deset sati kako bi se utvrdio uzrok požara koji je u nedjelju navečer poharao ovaj baranjski biser i to njegov najvredniji dio - poseban ZOO rezervat u kojemu se gnijezde rijetke i zaštićene vrste ptica. </p>
<p>Iako još uvijek nema službenih informacija o uzročniku požara, a ekipe još obilaze teren, neslužbeno doznajemo kako postoje određene indicije koje upućuju na to da je riječ o podmetnutom požaru!</p>
<p>Uz to, jedan od sedamdeset vatrogasaca koji su sudjelovali u gašenju požara potvrdio nam je kako »postoji mogućnost da je požar podmentut jer zbog vlage u zraku i niske temperature koja je bila ispod ništice nije moglo doći do samozapaljenja«. Po njegovim riječima, vatra je »gutala« sve pred sobom, dok su životinje bezglavo bježale na sigurnije područje.</p>
<p>Naglasivši kako će točne štete na biljnom i životinjskom svijetu koje je prouzročio požar biti utvrđene tek sljedećih dana, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Kopački rit Melita Mihaljević ustvrdila je kako su one izrazito velike.</p>
<p>»Ovo je prava ekološka katastrofa jer je gorjelo srce Parka prirode i njegov najvredniji ekološki dio gdje su staništa rijetkih ptica koje se upravo gnijezde«, kazala je Mihaljević. </p>
<p>Prvi požar buknuo je u nedjelju oko 18 sati na području kod ribnjaka u Vardarcu i zahvatio 400 hektara površina. Ovaj je požar ubrzo lokaliziran, no oko 21 sat vatra je buknula u Posebnom zoološkom rezervatu Parka prirode »Kopački rit« na četrnaestom kilometru nasipa Kopačevo - Podravlje. Tamo je u požaru praćenom olujnim vjetrom, izgorjelo oko 200 hektara ritske vegetacije i 100 hektara sporadičnog raslinja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U integraciji i Romi imaju obveze</p>
<p>Po zadnjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj žive 9463 Roma ili 0,21 posto ukupnog stanovništva / U Međimurskoj županiji, Romima se izjasnilo 2887 stanovnika, što čini 2,44 posto žitelja te županije, ali i 30,5 posto Roma u Hrvatskoj</p>
<p>ČAKOVEC, 8. travnja</p>
<p> - U velikoj dvorani Centra za kulturu u Čakovcu u utorak je svečanom akademijom, koju je organizirala Krovna zajednica Bajaša Hrvatske, obilježen 8. travnja, Svjetski dan Roma. U programu su, osim romskih učenika, sudjelovali i članovi KUD-a »Črne strele« iz Trnovca, odnosno najvećeg međimurskog romskog naselja Parag sa 1400 stanovnika.</p>
<p>Sudionike svečanosti su gradonačelnici Čakovca Branko Šalamon i Murskog Središća Dražen Breglec pozvali na učinkovitiju integraciju u društvo, tim više, jer im u tome želi pomoći mjesna, lokalna i regionalna samouprava. Predsjednik Udruge Roma Međimurja Josip Balog kazao je da je Vladin Nacrt programa za Rome dobra osnova za rješavanje mnogih pitanja - od predškolskog obrazovanja i školovanja djece do zapošljavanja i ukupne integracije. »Ni mi Romi ne smijemo izbjegavati obveze koje imamo u procesima socijalizacije i integracije«, naglasio je Balog. O ulozi i položaju Roma u Hrvatskoj govorio je i Željko Balog, predsjednik Krovne zajednice Bajaša Hrvatske, Goran Đurđević u ime Sabora katoličkih udruga Roma Hrvatske i Vladimir Šehović, tajnik Prve udruge Bajaša Hrvatske iz Grubišnog Polja.</p>
<p>Kao i na nedavnom Općem saboru Roma Hrvatske, tako se i pri obilježavanju Svjetskog dana Roma u Međimurju pokazalo da među pripadnicima romske zajednice nema suglasja i jedinstva. Osim u Čakovcu, svečanost je održana i u Osnovnoj školi u Murskom Središću, a organizirala ju je Udruga Roma Bajaša Međimurja, dok je u Osnovnoj školi u Kuršancu priređen program koji su organizirali udruga »Romi za Rome Hrvatske« i Gradsko poglavarstvo Čakovca.</p>
<p>Po zadnjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj žive 9463 Roma ili 0,21 posto ukupnog stanovništva. U Međimurskoj županiji, Romima se izjasnilo 2887 stanovnika, što čini 2,44 posto žitelja te županije, ali i 30,5 posto svih Roma u Hrvatskoj.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hrvatska mora biti suverena u Pločama</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - U utorak je u kazalištu »Komedija« u Zagrebu predstavljena knjiga Zvonimira Barbira »Sporazum o Pločama - Novo presijecanje Hrvatske« u kojoj autor, umirovljeni prosvjetni djelatnik iz Ploča, iznosi stvoje protivljenje sporazumu o luci Ploče. Govoreći na predstavljanju, saborski zastupnik Luka Bebić podsjetio je na odluku Skupštine Dubrovačko-neretvanke županije, koja je jednoglasno u ponedjeljak donijela deklaraciju kojom se od Hrvatskog sabora traži da ne ratificira sporazum o luci Ploče i prolazu kroz Neum.</p>
<p>Bebić je rekao da novi nacrt sporazuma (kojim se odustaje od sedmog člana Povjerenstva) »u biti ne mijenja ništa«. Prolaz Hrvatskoj kroz Neum trebao bi biti zamjena za pristup BiH od Metkovića do luke Ploče te taj sporazum, prema Bebiću, ne bi trebao imati veze sa statusom luke. Što se tiče korištenja luke, on drži da nema razloga za posebne ustupke, podsjetivši da je čak i u vrijeme sukoba HVO-a i Armije BiH luka radila i za potrebe BiH. Nad lukom Ploče, Hrvatska treba ostvarivati suverena prava, a njeno korištenje treba riješiti u skladu s međunarodnim konvencijama, zaključio je Bebić. Dr. Hrvoje Kačić drži da se u luci Ploče ne smije ograničiti suverenitet naše države. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Odbijena Rajićeva žalba na pritvor</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda odbilo je žalbu na pritvor Ivici Rajiću, uhićenom u subotu. Tog bivšeg zapovjednika u HVO-u Haaški sud optužio je za ratni zločin počinjen 1993. u Stupnom Dolu u BiH.</p>
<p> Predsjednik zagrebačkoga Županijskog suda Božidar Rumenjak potvrdio je Hini da je izvanraspravno vijeće u utorak odbilo žalbu Rajićevih branitelja na ekstradicijski pritvor koji je optuženiku nakon uhićenja odredio istražni sudac. Dodao je da će spis biti dostavljen tročlanom vijeću koje će odlučivati o haaškom zahtjevu za Rajićevim izručenjem.</p>
<p> Jedan od Rajićevih branitelja, Željko Olujić, izjavio je da će od Vladinog ureda za suradnju s Haaškim sudom službeno zatražiti da se kazneni postupak protiv Rajića vodi u Hrvatskoj, a ne u Haagu. Ističe da za suđenje u Hrvatskoj ne postoje pravne prepreke. </p>
<p> »Smatramo da bi se Rajić pred hrvatskim sudom i javnošću najkvalitetnije mogao braniti od optužbi za koje ga se tereti«, rekao je Olujić, koji je naglasio kako je odluka o mjestu suđenja »u rukama Haaškog suda«.</p>
<p> »Branjenik mi je rekao da su ga u Splitu uhitili kriminalistički policajci u civilu i zatim prevezli u Zagreb«, dodao je Olujić. Nije iznio pojedinosti o uhićenju, za koje se u medijima nagađa da je rezultat potrage za drugim haaškim optuženikom, Antom Gotovinom.</p>
<p> Olujić kaže da obrana još nije odlučila hoće li se žaliti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ako vijeće zagrebačkog Županijskog suda udovolji zahtjevu da se Rajića izruči Haaškom sudu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Hrvatska vlada: Šljivančanin mora odgovarati za zločine počinjene na Ovčari </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja </p>
<p> - Hrvatska vlada je u utorak najavila da će od srbijanske vlade zatražiti kompletnu informaciju u svezi s uhićenim počiniteljima zločina na Ovčari o kojima je u svojoj izjavi govorio srbijanski ministar unutarnjih poslova Dušan Mihajlović.</p>
<p> Vlada u svom priopćenju ističe »kako je zločin na Ovčari samo dio ukupnog zločina koje su počinili pripadnici JNA i paravojnih postrojbi iz Srbije te kako će mnogi morati odgovarati za počinjene zločine na području Vukovara pa tako i Veselin Šljivančanin«.</p>
<p> Ministar unutarnjih poslova Srbije Dušan Mihajlović izjavio je da je istraga koja se vodi o zločinu na Ovčari ukazala na »prave počinitelje« koji su uhićeni te kako očekuje da će biti procesuirani u Srbiji. Mihajlović je izjavio kako bi novi dokazi mogli pridonijeti da Šljivančanin izađe pred Haaški sud i, uz pomoć vlade Srbije, dokaže svoju nevinost. Iz srbijanskih se izvora navodi da se uhićena skupina osumnjičenih za likvidaciju zarobljenika na Ovčari povezuje s paravojnim formacijama koje su tijekom rata djelovale na području Vukovara.</p>
<p> Na Ovčari je ekshumacijom pronađeno 200 tijela, a broj ubijenih procijenjen je na 260. </p>
<p>Glasnogovornica haaškog Tužiteljstva Florence Hartmann potvrdila je u utorak da su vlasti u Beogradu »obavijestile Tužiteljstvo da vode predmet« vezan uz istragu ratnog zločina na Ovčari.</p>
<p> »Kontaktirali su nas kako bi nas obavijestili da vode taj predmet«, kazala je dodavši kako »ne postoji obveza da Haaški sud formalno odobri preuzimanje predmeta«. »Domaći sudovi su komplementarni Haaškom sudu, koji ima primat u suđenjima za ratne zločine ali i ograničen mandat i ne može suditi svim počiniteljima zločina«, rekla je Hartmann. </p>
<p> Naglasila je kako je vlastima u Beogradu »jasno rečeno da moraju izručiti Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića«, koji su zajedno s haškim pritvorenikom Milom Mrkšićem članovi »vukovarske trojke«, oficira JNA optuženih za pokolj na Ovčari. »Oni su optuženi na temelju dokaza, optužnicu je potvrdio sudac i jedino se u sudnici Haaškog suda ta optužnica može osporavati«, rekla je Hartmann. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>HSS ne želi razgovarati o predizbornom okupljanju stranaka centra </p>
<p>Međustranačka dogovaranja za nas počinju danom objave rezultata izbora, izjavio čelnik HSS-a Zlatko Tomčić, naglasivši da ta stranka na izbore izlazi sama / U DC-u smatraju da je iznošenje u javnost ideje o okupljanju političkog centra samo naštetilo svemu / Na izbore sami izlaze i DC i HSLS bez obzira na najave o predizbornom okupljanju </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Ideja o predizbornom okupljanju stranaka centra, koju pokušavaju promovirati DC, HSLS i članovi Foruma Hrvatske sloge, čini se, već je unaprijed osuđena na neuspjeh. </p>
<p>Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a, stranke koju bi idejni osnivači političkog centra iznimno rado vidjeli u svojim redovima, u utorak je naglasio da HSS sigurno neće sudjelovati u takvim razgovorima koji su, inače, bili planirani za sljedećih desetak dana. </p>
<p> »Međustranačka dogovaranja za nas počinju danom objave rezultata izbora«, izjavio je Tomčić naglasivši kako je stav HSS-a jasan - ta stranka na izbore izlazi sama »ne robujući ni desnim ni lijevim podjelama«. On vjeruje da će i organizatori razgovora ozbiljno shvatiti HSS, koji »nema pretenzija za tajnovitost i dvostruke igre«. »Ambicije su nam velike, ali nakon izbora«, ustvrdio je Tomčić. </p>
<p>Da HSS nikad nije potvrdio interes za sastanak čelništva DC-a, HSLS-a i ljudi iz Foruma, neslužbeno nam je potvrđeno i u DC-u. U toj su stranci mišljenja da je izlaženje u javnost s idejom o okupljanju političkog centra samo naštetilo svemu, te da će se u budućnosti vjerojatno voditi »diskretni bilateralni razgovori«. No u DC-u ne skrivaju kako bi bili vrlo zadovoljni da se svemu pridruži jaki HSS, uz naglasak da je razgovore inicirao Forum hrvatske sloge. Treba napomenuti da je i DC, kao i HSS, te HSLS, odlučio samostalno izići na izbore. </p>
<p>U HSLS-u naglašavaju kako su svjesni da HSS balansira između ljevice i desnice, no ni Budišina stranka nije jedinstvena oko moguće suradnje s DC-om. </p>
<p>Poznato je da radikalnije krilo HSLS-a zagovara ideju većeg približavanja desnim strankama, dok ono umjerenije misli da bi zajedno s DC-om, HSLS mogao postići bolji izborni uspjeh. Ali, jednako tako, predsjednik HSLS-a Dražen Budiša odlučan je u stavu da HSLS na izbore izlazi sam, te ako i bude nekakvog dogovaranja nakon izbora, ono mora biti zasnovano isključivo na programskim osnovama. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Crkvenac opovrgava da SDP priprema mini-poreznu reformu </p>
<p>U ovom trenutku na stolu nema konkretnog projekta porezne reforme osim poreznih promjena pripremljenih za sjednicu Vlade u četvrtak, a to je oslobađanje od poreza na temelju ulaganja u istraživanje i razvoj tvrtki, rekao ministar financija </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac opovrgnuo je u utorak informacije da SDP priprema mini-poreznu reformu po kojoj će se smanjiti porez na dohodak, a povećati porezi na imovinu. </p>
<p>»U ovom trenutku na stolu nema konkretnog projekta porezne reforme, osim onih poreznih promjena koje su pripremljene za sjednicu Vlade u četvrtak, a to je oslobađanje od poreza na temelju ulaganja u istraživanje i razvoj tvrtki«, tvrdi Crkvenac koji ne želi komentirati ni izvore informacija o mini-poreznoj reformi. </p>
<p>Očito, te informacije kao i one o mogućem uvođenju druge stope PDV-a od 11 posto mogu se svrstati u domenu predizbornih želja određenih krugova u SDP-u. Smanjenje PDV-a aktualna je koalicija na vlasti obećavala još uoči izbora 2000., no sve je ostalo na obećanju.</p>
<p> U svakom slučaju, teško je vjerovati da bi se takve najave mogle obistiniti već u ovoj godini, jer se one ne uvode nakon izglasavanja državnoga proračuna. PDV je, inače, izvor nešto više od trećine prihoda državnoga proračuna, a Hrvatska se i u stand-by aranžmanu s MMF-om obvezala da PDV neće dirati.</p>
<p>I zahtjev za veće oporezivanje imovine ima već podulji staž. Djelomično je već prihvaćen kroz zakon koji lokalnoj upravi omogućava da razrezuje porez na neiskorišteno poljoprivredno zemljište i poslovne nekretnine. No, na takav se korak odlučilo relativno malo gradova i općina jer se to smatra izuzetno nepopularnom mjerom. </p>
<p>Čak i zagovornici većih poreza na imovinu svjesni su, naime, da je u razrezivanju takvih poreza »potrebna osjetljivost kako porezi ne bi pojeli imovinu«. Istina je, doduše, da Hrvatska ima relativno male poreze na imovinu u usporedbi s razvijenim zemljama. </p>
<p>No, većinu bi hrvatskih građana teško pogodio bitno veći porez na imovinu jer ga sa svojim prihodima ne bi mogli plaćati pa bi morali rasprodavati stanove, vikendice i zemljišta, odnosno imovinu koja im ne donosi direktni prihod, dovoljan za plaćanje poreza. </p>
<p>Budući da bi oni koji bi bili prisiljeni prodavati imovine, vjerojatno bili i te kako ljuti na vlast koja ih prisiljava na to, teško je očekivati da će se najavljeno povećanje poreza na imovinu ostvariti baš u predizbornoj godini.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Na jesen najopsežnija američko-hrvatska vojna vježba »Adriatic Philbex 03« </p>
<p>U vježbama u Hrvatskoj sudjelovat će više od 3200 američkih vojnika / U američke snage neće biti uključene podmornice na nuklearni pogon /Američko-hrvatske vojne vježbe neće se održavati od 15. lipnja do 15. rujna, pa neće utjecati na turističku sezonu </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Do kraja ove godine u Hrvatskoj će se održati devet američko-hrvatskih vojnih vježbi. U njima će, procjenjuje se, sudjelovati nešto manje od 6000 vojnika te više od 50 zrakoplova, helikoptera i ratnih brodova, izvijestili su u utorak novinare dužnosnici Ministarstva obrane i Glavnog stožera. </p>
<p>Na brifingu u MORH-u istaknuto je da su te vojne vježbe dio američko-hrvatske vojne suradnje, u koju će Sjedinjene Države samo ove godine uložiti više od osam milijuna dolara. </p>
<p>Prema riječima dužnosnika Glavnog stožera zaduženog za međunarodnu vojnu suradnju, američka će strana u vojnim vježbama sudjelovati s 3270 ljudi, 13 zrakoplova, 25 helikoptera i sedam ratnih brodova. HV planira uključiti tek nešto manje vojnika i tehnike.</p>
<p>Po broju sudionika, najopsežnija vježba trebala bi se održati na jesen. Riječ je o vježbi »Adriatic Philbex 03«, u kojoj bi na poligonu u Slunju te u hrvatskim vodama u blizini otoka Žirja trebalo sudjelovati oko tisuću američkih vojnika i nešto manje pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Ostale su vježbe manjeg intenziteta i opsega. </p>
<p>Zanimljivo je da se ukupno devet, na području srednjodalmatinskog akvatorija (kod otoka Žirja) planira održati čak pet vježbi.</p>
<p> Uzimajući u obzir osjetljivost domaće javnosti, u Ministarstvu ističu da se »vojne vježbe većeg intenziteta, koje mogu negativno utjecati na turističku sezonu, u hrvatskom priobalju neće provoditi od 15. lipnja do 15. rujna«. Kažu da im je takvu preporuku dalo i Ministarstvo turizma. </p>
<p>Tada nećemo provesti ni jednu vojnu vježbu, jer želimo izbjeći mogući negativni efekti na turističku sezonu, poručili su u utorak dužnosnici MORH-a. Izjavili su i da u američke snage neće biti uključene podmornice na nuklearni pogon.</p>
<p> Osim izbjegavanja turističke špice, u Ministarstvu obrane podsjećaju da će se sve pomorske vojne aktivnosti i ove godine provoditi na uobičajenim lokacijama, prvenstveno u blizini Žirja, gdje i inače vježbaju postrojbe HRM-a. </p>
<p>Na upit provode li i druge mediteranske zemlje slične vojne vježbe, odgovorili su potvrdno. Planirane su vježbe dio svakodnevne vojne suradnje SAD-a i Hrvatske. U MORH-u podsjećaju da je i prošle godine - od planiranih 12 - provedeno sedam vojnih vježbi u kojima su sudjelovali pripadnici američke i hrvatske vojske.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Rat u Iraku određuje intenzitet vježbi u Hrvatskoj </p>
<p>Opseg i intenzitet ovogodišnjih zajedničkih hrvatsko-američkih vojnih vježbi ovisit će o dinamici američke kampanje u Iraku, naglašeno je u utorak na brifingu u Ministarstvu obrane. Zasad nije otkazana ni jedna vježba u sklopu Godišnjeg plana bilateralne vojne suradnje koji su dvije zemlje prihvatile potkraj prošle godine. Od devet vježbi, njih pet bit će održano u blizini otoka Žirja. </p>
<p>Iako svi termini mornaričkih vježbi još nisu precizirani, poznato je da će vježba »PASEX« trajati dva dana i da će se u njoj skupine plovila HRM-a uvježbavati djelovanje u skladu s NATO-ovim standardima. Početkom jeseni američki i hrvatski ronioci zajednički će vježbati pretraživanje tjesnaca i luka u sklopu protuminskog djelovanja u vježbi »DIVEX«.</p>
<p> Početkom ljeta - s tim da u MORH-u tvrde da će to biti izvan glavne turističke sezone, ronioci će vježbati pripreme pri izvršavanju različitih aktivnosti u podmorju. </p>
<p>Za jesen su planirane dvije zajedničke vježbe hrvatskih i američkih zračnih snaga, obje manjih razmjera, radi podizanja stupnja interoperabilnosti s NATO-om. </p>
<p>Na najvećoj vježbi »Adriatic Philbex 03«, laka pješačka satnija Oružanih snaga za sudjelovanje u mirovnim operacijama uvježbavat će djelovanje po standardima međunarodnih postrojbi koje vodi NATO. </p>
<p>Manje inženjerijske kopnene snage na vježbalištu »Eugen Kvaternik« u Slunju ovoga ljeta pripremat će se za veliku međunarodnu vježbu, koja će se na tom poligonu održati iduće godine. </p>
<p>U MORH-u naglašavaju da se iz godine u godinu, broj tzv. živih vježbi pokušava smanjiti na što je moguće manju mjeru. Sve se više koriste različite borbene simulacije u Simulacijskom središtu Hrvatske vojske. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sabor nastavlja sjednicu raspravom o privatizaciji Sunčanog Hvara </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o postupku privatizacije Sunčanog Hvara.</p>
<p> Odluku da se hvarsko hotelsko poduzeće proda slovenskim Termama Čatež Vladi je predložio HFP, odnosno njegov Upravni odbor. Kad je odluka, napokon, donijeta koalicijski HSS zatražio je od Vlade njeno poništenje tumačeći da se radi o lošem potezu. </p>
<p> HSS je tvrdio da je Upravni odbor HFP-a prijedlog o prodaji Sunčanog Hvara temeljio na nepotpunom i tendencioznom materijalu, te zatražio da Vlada poništi odluku i smjeni odgovorne, među njima i ministricu turizma Pavu Župan Rusković i tada prvog čovjeka Fonda Krešimira Starčevića. </p>
<p> Vlada je, u konačnici, poništila odluku o prodaji hvarske tvrtke, a zbog utvrđenih propusta i pogrešaka u procesu natječaja raspustila Upravni odbor Fonda. Odlučila je da će se Fond preustrojiti, a o čemu su ključni koalicijski partneri - SDP i HSS - razgovarali nekoliko puta. Inicijativa da se i u Saboru raspravi o spomenutoj privatizaciji potekla je od Kluba zastupnika HSLS-a. </p>
<p> Zanimljivost je najavljene rasprave da će u njoj, u ime Kluba zastupnika HSS-a, sudjelovati Zlatko Tomčić koji od kako obnaša dužnost predsjednika Sabora rijetko izlazi za saborsku govornicu. Takav potez Tomčić tumači činjenicom da je aktivno sudjelovao u razjašnjavanju slučaja prodaje Sunčanog Hvara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Još sporna klauzula o zabrani prodaje sindikalne imovine</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Čelnici sindikalnih središnjica će na sastanku u srijedu opet raspravljati o prijedlogu sporazuma o sindikalnoj imovini, doznaje se iz sindikalnih krugova. </p>
<p>Prema tom prijedlogu, središnjice bi uskoro trebale podijeliti dio imovine da bi osigurale uvjete za normalno funkcioniranje, rekao je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst. </p>
<p>Tu bi imovinu sindikati dobili od grada Zagreba u zamjenu za Sindikalni dom na Sljemenu.</p>
<p>Ostalu imovinu sindikati bi dijelili prema reprezentativnosti, odnosno na temelju broja članova središnjica u ožujku ove godine. To traži i nedavno osnovana središnjica Sindikata usluga Hrvatske UNI-CRO, koja bi također trebala biti uključena u podjelu sindikalne imovine.</p>
<p>Kako je sporazum uglavnom usuglašen, središnjice bi mogle dogovoriti nadnevak potpisivanja, najavio je Kunst. No, još je sporan prijedlog da se u sporazum ugradi klauzula kojom bi se središnjicama zabranila prodaja sindikalne imovine.</p>
<p>Sindikalne središnjice spore se cijelo desetljeće o podjeli imovine bivšeg Saveza sindikata Hrvatske, jedinog sindikata koji je postojao u bivšem sustavu. Tom se imovinom dosad većinom koristio Savez samostalnih sindikata Hrvatske, a dijelom nekretnina uopće se nisu koristili sindikati, poput Sindikalnog doma na Sljemenu ili zgrade u kojoj je smješten Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030409].
|
