NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030209].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203304 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bez obzira na višestranačje, još uvijek imamo partijski mentalitet </p>
<p>»Zbog borbe političara za vlast, za moć, gubi se nacionalna energija koja bi se inače usmjerila u borbu za opće dobro. U gospodarstvu smo u fazi koja je više poriv za uzimanjem, otimanjem, gdje se pojedini segmenti života, posebno u neposrednom radu, pretvaraju u robovlasnički, kmetovski sustav. Ljudima se ne plaća rad. Iako to država zna - ona to tolerira. Umjesto plaća, ljudima se dijele bonovi. I to na najprimitivniji, najneljudskiji, najnehrvatskiji način. Sve su to vladajuća stanja, i duha i odnosa u hrvatskoj državi «, tvrdi Ante Klarić</p>
<p>Pučki pravobranitelj Ante Klarić u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik govori o općem stanju u društvu, političkoj kulturi, prevladavajućim porivima u hrvatskoj politici, te o posljedicama koje su se u vezi s tim dogodile u našem društvu. Na samom početku razgovora pučki pravobranitelj je ukazao na problem nepoštivanja hrvatskog parlamenta od strane izvršne vlasti.</p>
<p>- Bilo da je riječ o izjavi u vezi s Irakom, privatizacijom u turizmu ili, primjerice, ekološkoj zaštiti Jadrana u vezi s dodatnim transportima nafte, primjećujem da se ne konzultira hrvatski parlament. O svim tim pitanjima trebaju odlučivati i hrvatski ljudi preko hrvatskog parlamenta a ne samo nekolicina članova vlade. Radi se o značajnim pitanjima za budućnost i život ove zemlje.</p>
<p>• Kako gledate na vladajuću koaliciju i oporbu?</p>
<p>- Koalicija je još samo formalna, a stvarno se raspala. Još je drže interesi pa stoga prijevremenih izbora neće biti. Kako mnogi sumnjaju da će i nakon izbora nastaviti svoju sadašnju političku ulogu, traže mandat do kraja. Očito da svaka faza izgradnje hrvatske države i demokracije, za koju se neki busaju u prsa, zahtijeva ljude koji će davati sebe, a ne one koji će u tom stanju tražiti sebe i svoj položaj. Nažalost, po svemu sudeći, još nismo dovoljno zreli za prevladavanjem tih poriva. I ne vidim da će se u tom pogledu napraviti neki veliki iskorak bez obzira na rezultate izbora.</p>
<p> • U izbornoj smo godini kada se opet vode rasprave oko izbornog zakona?</p>
<p>- Izborni zakon bi trebao biti takav da se omogući sudjelovanje što većem broju ljudi koji ne ovise o partijskim interesima i listama, i koji nisu na njih dospjeli po kriteriju poslušnosti i podobnosti. Dakle, da se dâ šansa ljudima koji su neokaljani i časni i koji se nisu ogriješili ni prije ni sada. U tom smislu, sudeći prema nekim prijedlozima, ne vidim da će se dogoditi neki pomak. </p>
<p>• Kakvo ozračje očekujete za izbore?</p>
<p>- Hrvatskoj opet prijeti da se predizborna utakmica vodi kao u ringu, umjesto da to bude natjecanje između onih koji žele bolju budućnost zemlji s programima. Očito su porivi samo za osvajanjem vlasti i vladanjem još vrlo jaki u hrvatskom društvu. Nažalost, o tome se gotovo uopće ne raspravlja nego su to, tako reći, tabu teme. </p>
<p>• Kakve su posljedice tih poriva?</p>
<p>- Jedna od najtežih je da politička vlast ne mobilizira pamet u Hrvatskoj. Opet se postavlja pitanje podobnosti i svega onoga što se veže uz to.</p>
<p>• Toga ima dosta?</p>
<p>- Nažalost, to je raširena pojava u svim sferama života. Ne samo u vrhovima vlasti nego i na lokalnim razinama. </p>
<p>• Kako bi se to dalo definirati?</p>
<p>- Imamo partijski mentalitet bez obzira što imamo višestranačje. Zbog borbe političara za vlast, za moć gubi se nacionalna energija koja bi se inače usmjerila u borbu za opće dobro. </p>
<p>• Kako biste u vezi s tim ocijenili sadašnji trenutak?</p>
<p>- Došli smo u fazu kada su porivi za vladanjem i za uzimanjem moći u hrvatskoj državi, ispred nacionalnih interesa od kojih su svakako najvažniji život hrvatskih ljudi, kvaliteta življenja, kultura odnosa, učenje življenja demokracije i vlastite države. Prema tome, još se nalazimo u fazi kada sami sebi namećemo negativni predznak Balkana.</p>
<p>• U kojim segmentima društva?</p>
<p>- U međusobnim odnosima. U unutarpolitičkim razračunavanjima. A u gospodarstvu smo u jednoj fazi koja je više poriv za uzimanjem, otimanjem, gdje se pojedini segmenti života posebno u neposrednom radu, pretvaraju u robovlasnički, kmetovski sustav. Ljudima se ne plaća rad. Čak se unutar pojedinih dioničkih društava izbjegava plaćanje obveza i doprinosa prema državi. Iako to država zna - to tolerira. Pa se umjesto plaća, ljudima dijele bonovi. I to na najprimitivniji, najneljudskiji, najnehrvatskiji način. Sve su to vladajuća stanja, i duha i odnosa u hrvatskoj državi. </p>
<p>• Kako povezati ta stanja s činjenicom da smo vlastitu državu toliko čekali i željeli?</p>
<p>- Osobno sam, a kako vidim u tome nisam usamljen, zaprepašten činjenicom da smo ostvarivši slobodu i državu, u nekim segmentima, otkrili i svoje najnegativnije porive. Ponavljam, zaprepašten sam tom činjenicom koja nas je doista iznenadila nakon ostvarenja vlastite države bez obzira na to što nismo imali tradiciju takve vrste življenja. </p>
<p>• Kako gledate na medije?</p>
<p>- Veći dio medija služi isključivo čerečenju pojedinaca, grupa. Služe za pojedine političke ili gospodarske stožere koji su na granici nezakonitosti. Medijski prostor je postao - neetičan. Nesiguran. Možete prozivati sve i svakoga. Daju se ocjene o sudu, o određenim stanjima u društvu, velikim dijelom pod utjecajem određenih lobija. </p>
<p> • Znači, opći dojam nije optimističan?</p>
<p>- Umjesto da koračamo naprijed, mislim da je stanje u hrvatskoj državi dosta nazadovalo. Od Hrvatske smo velikim dijelom napravili podosta od onog negativnog balkanskog predznaka. A onda se u političkim sučeljavanjima, u borbi za uzimanjem pozicija, ljudi se straše i određenim stanjima afirmacije prošlih vremena, stvaranjem nove jugoslavenske ili balkanske asocijacije. </p>
<p>• Kako Vi gledate na to?</p>
<p>- Onoliko koliko sami budemo jaki, snažni i ozbiljni i koliko budemo u stanju uspostaviti vlastiti nacionalni ponos, moći ćemo se i boriti protiv takvih eventualnih razmišljanja iz našeg okruženja. U tom smislu, i uspostava dobrih odnosa pa čak i s jučerašnjim neprijateljima, značit će za nas i uspostavu stanja sigurnosti i dobrosusjedskih odnosa. Reprize povijesnih događanja sigurno nećemo ponoviti. Riješili smo se konačno promašene ideje o jedinstvu naroda i narodnosti, ali sada na tim definitivnim ruševinama trebamo stvoriti nove civilizirane odnose - bratstva među državama, narodima i ljudima. Po načelu uzajamnog poštivanja, te poštivanja subjektiviteta, posebnosti i samostalnosti uz uspostavu gospodarskih, prometnih i kulturnih veza ali bez stvaranja bilo kakvih ovisnosti jednih o drugima. Samo u takvom ozračju možemo graditi i svoju budućnost.</p>
<p>• Kako?</p>
<p>- Način na koji ćemo utirati svoj vlastiti put u budućnost uglavnom ovisi od nas samih. Iz ovog iskustva slobode i vlastite države danas trijezno možemo zaključiti da svi problemi povijesnog nasljeđa nisu ovisili o drugima nego uglavnom o nama. To je onaj dio naše nesretne povijesti iz kojeg bi trebali naučiti kako krenuti u budućnost. U vezi s tim, neki dan sam bio na jednom skupu užasnut zbog atmosfere u kojoj kao da se ponovno tražilo oslobađanje Hrvatske. Ma, od koga, molim vas lijepo? Od nas Hrvata? Hoćemo li stalno doživljavati reprizu naših povijesnih nesreća? A sve su to zapravo porivi koji nisu ni nacionalni, ni hrvatski, ni ljudski, nego imaju za cilj samo osvajanje vlasti i imati moć. Očito da jedan dio nacionalne neiživljenosti zbog, da tako kažem, naglog ispijanja slobode, ima i svoje negativne posljedice. Svoju drugu stranu. Ni ta faza se očito nije mogla izbjeći, te je sada samo pitanje kako je liječiti i kako skratiti njeno trajanje. </p>
<p>• Kako gledate na izjave hrvatskih vlasti u vezi s mogućim ratom protiv Iraka?</p>
<p>- Držim da mnoge te izjave nisu rezultat volje velike većine javnog mnijenja u Hrvatskoj. Na to upućuje i činjenica da je Sveta Stolica uputila svijetu i savjesti vrlo ozbiljno upozorenje da se ne radi o obrambenom ratu nego o nečem drugom. U tom smislu, i mnogi u Hrvatskoj razmišljaju na taj način. Ovo što se radi, po mom mišljenju, je bumerang koji će se vratiti nesrećama.</p>
<p> • Vaša ocjena djelovanja Haaškog suda?</p>
<p>- Već sam javno rekao da Haaški sud - politički sud. Po mojoj ocjeni, međunarodna zajednica ga je osnovala za ovaj prostor da bi oprala ruke od onoga što je mogla a propustila je učiniti, a to je da se raspad Jugoslavije dogodi na drukčiji način, bez žrtava i razaranja. </p>
<p>S druge strane, ako govorimo o odgovornosti, objektivnoj i zapovjednoj, onda ona mora postojati i za međunarodnu zajednicu. Tko je odgovoran za ubojstva nekoliko stotina ne-Srba tijekom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja? Što je sa Srebrenicom, gdje su neki gledali pokolj, a nisu ništa učinili da ga spriječe?</p>
<p>No, ono što je najgore za Hrvatsku jest - da Haaški sud provodi i jedan dio političkih ambicija nekih iz međunarodne zajednice - da izjednači žrtvu i agresora i da uspostave ravnotežu zločina kako bi oprali vlastitu savjest zbog onog što su propustili učiniti na ovim prostorima. </p>
<p>To je moj stav i duboko uvjerenje. No, s obzirom da je hrvatski parlament donio Ustavni zakon o suradnji sa Sudom, te na odluke bivše i sadašnje vlasti, suradnja je nešto što se ne može izbjeći. Stoga bih, unatoč svemu tome i unatoč takvim kriterijima, da sam na listi, išao pred Haaški sud braniti obraz svoje države i onoga što smo radili za obranu svoje države. </p>
<p>Moramo položiti ispit zrelosti</p>
<p>• Kakvi su vaši prijedlozi kad se govori o ozračju u kojem bi trebalo graditi našu budućnost?</p>
<p>- Nemam posebne recepte. Ponovit ću ono što su rekli i mnogi drugi. Više poštenja, više međusobne solidarnosti, uspostava barem dijela onog zajedništva kakvo je bilo u vrijeme Domovinskog rata u vrijeme kada smo svi bili ugroženi na određeni način i kada nisu vladali porivi za uzimanjem i vladanjem nego za opstankom, kada nije bilo grubijanskog raslojavanja ni u gospodarstvu ni u politici, ni u međusobnim odnosima. Dakle, u vrijeme kada smo se borili za slobodu i državu, i kada smo bili daleko veći ljudi i daleko dostojanstveniji nego danas kada imamo te vrijednosti.</p>
<p>• Kako do toga doći?</p>
<p>- U ovoj fazi stasanja hrvatske države i izgradnje njenih institucija, moramo položiti ispit određene vrste zrelosti. Svi bi se, na neki način, trebali odreći svojih određenih ambicija, u Hrvatskoj ne bi trebao vladati spomenički mentalitet, više se ne bi smjelo vladati starim metodama u ime naroda, nego bi izabrani na svim razinama, trebali služiti nacionalnim interesima. Za takvo nešto imamo sve pretpostavke, lijepu i bogatu zemlju, geopolitičku dobro postavljenu, ali loše organiziranu. A loša organizacija proizlazi iz nasljeđa i poriva koji u ovom pubertetskom stanju naše države, manifestiraju, u nekim segmentima, na najgori mogući način a sve po glavi hrvatskih ljudi.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ohrabrenje Hrvatskoj da ustraje u demokratizaciji utemeljenoj na moralnim vrijednostima</p>
<p>Za stoto, jubilarno, putovanje u svijet Papa nije izabrao neku veliku zemlju, već se usmjerio prema maloj Hrvatskoj zbog osobnih simpatija prema Hrvatima. On želi ponovno potvrditi sve svoje simpatije prema Hrvatskoj i ohrabriti je da ne pobjegne u izolaciju, nego da nastavi svoja traženja, kako u rješavanju svojih unutarnjih problema, tako i u napretku koje u posljednje vrijeme poduzima prema europskim integracijama</p>
<p>Nijednu drugu zemlju, osim rodne Poljske papa Ivan Pavao II. nije posjetio tri puta u relativno kratkom roku, kao Hrvatsku. Nakon 1994. i 1998. godine, ovogodišnji treći posjet Hrvatskoj ujedno je i jubilarni, jer je istodobno i 100. pohod Svetog Oca u neku stranu zemlju. O pripremama za doček, prijašnjim Papinim porukama, te duhovnom stanju hrvatskih katolika za Vjesnik je govorio izvanredni profesor riječkog Teološkog fakulteta, fra Emanuel Hoško, koji je medijsku pozornost privukao tijekom nedavnog susreta s novinarima koji će izvješćivati o boravku Svetog Oca u Hrvatskoj od 5. do 8. lipnja ove godine.</p>
<p> Govoreći da se na središnjem misnom slavlju na riječkoj Delti 8. lipnja neće okupiti više od 40.000 vjernika, iako je nadbiskup riječko-senjski mons. Ivan Devčić puno optimističniji i smatra da brojku treba udvostručiti. Svoja predviđanja fra Hoško ne argumentira samo činjenicom da će četiri mjesta u kojima će Papa boraviti, Zadar, Dubrovnik, Osijek i Đakovo nedvojbeno razdijeliti one koji žele sudjelovati u susretu s njim, već i osjetnim zamorom koji se osjeća u očekivanju svojevrsnog spektakla, zbog čega će i Papa drukčije morati intonirati svoje govore.</p>
<p>Nema sumnje da će, ističe fra Hoško, ponoviti svoje zahtjeve da se radi na demokratizaciji i suočavanju s odgovornosti. Dodao je da će zamor, koji je kod Hrvata uzrokovan nezadovoljstvom općim, a posebice gospodarskim stanjem, za Papina posjeta doživjeti korekciju, te će i Sveti Otac sigurno ponoviti ono što je Hrvatima već poručivao - budućnost je u vašim rukama.</p>
<p> I sam uvjerenja da je Papa svoj jubilarni posjet trebao posvetiti nekoj većoj adresi od Hrvatske; neku mnogoljudnu, zemlju gdje ima značajnu političku ulogu u suvremenoj svjetskoj političkoj konstelaciji, ili možda neku treću koja stoji pred velikim odlukama; da nešto podupre, ili spriječi. Papa se usmjerio prema maloj Hrvatskoj, ističe fra Hoško, zbog osobnih simpatija. Zato za njega nije presudan taj 100. put, ali nema sumnje da je presudno upravo to da želi ponovno potvrditi sve svoje simpatije prema Hrvatskoj i ohrabriti je da ne pobjegne u izolaciju, nego da nastavi svoja traženja; kako u rješavanju svojih unutarnjih problema, tako i u napretku koje u posljednje vrijeme poduzima prema europskim integracijama.</p>
<p> Upitan može li se, obzirom na političke i gospodarske prilike govoriti o nedostatku vjere u Hrvata, fra Emanuel Hoško odgovara negativno, ističući da vanjske teškoće društvenog života nemaju neposredni refleks na opće religiozno stanje. Smatra da Papa ne dolazi da bi probudio religioznost našega građanstva, već da nam iskaže svoju ljubav i svoj interes za nas; da nas ohrabri u tranzicijskoj stvarnosti, pruži potporu na putu u europske integracije... Želi potvrditi sve ono što je vrijedno i potaknuti da to vrijedno u hrvatskom društvu raste do jednog stvaralačkog raspona, tako da se suoči s našim mentalitetom pretjeranog iščekivanja i želje da netko drugi umjesto nas nešto učini; da nas drugi vide kako smo nepravedno procijenjeni, ili marginalizirani.</p>
<p> Upitan krije li se u pitanju koje je za posljednjeg posjeta Vatikanu Sveti Otac uputio predsjedniku Stjepanu Mesiću, koliko su njegove poruke imale odjeka među odgovornima za stanje u društvu, razlog trećeg posjeta Hrvatskoj - fra Hoško odgovara da Papa ne dolazi kao profesor koji će nas ispitivati, već da svojom prisutnošću iskaže potporu razvitku našega društva i vjere na našem prostoru.</p>
<p> Fra Hoško je podsjetio da se dolaskom u Hrvatsku 1994. papa Ivan Pavao II. predstavio kao hodočasnik mira. Započeo je s tvrdnjom da je mir moguć ako se uistinu želi, a treba ga graditi na temelju pravde i istine; treba ga isprositi od Boga. Postavio je sustavan program izgradnje mira do te mjere da je očekivao da rezultat tog mira bude kultura mira. A ona traži razvijanje snošljivosti i opće solidarnosti, oslanja se na zdravo domoljublje, ali bez nacionalističkih pretjerivanja i isključivosti, traži kulturu odgoja, odgoj srca koji ne liječi rane uzrokovane mržnjom i zlopamćenjem, već opraštanjem.</p>
<p> Tada je sam sebi pripisao još jedan dodatni naslov - hodočasnik pomirenja. Pozvao je na žarku molitvu za mir, na revalorizaciju elemenata koji ujedinjuju narode u ratu, nazvavši to zahtjevom povijesnog realizma. Pozvao je na vjersku snošljivost, odbacivši misao da se vjeri može pripisati nacionalistička netrpeljivost. Na kraju je izričito najavio da put jedinstva i mira nitko ne smije izbjegavati.</p>
<p> Kod drugog svog hodočašća 1998. sebe je nazvao hodočasnikom evanđelja, pozvao je vjernike da ostanu vjerni kršćanskim korijenima, tražio je da liječe rane ratnih sukoba i zaželio da rata nikada ne bude. Tražio je da oni koji ga slušaju teže sve većoj demokratizaciji društva. </p>
<p>U Splitu je išao korak naprijed, podsjeća fra Hoško, pozvavši na novu evangelizaciju, sa željom da Crkva prepozna ispravno zahtjeve i njezine mogućnosti danas, da se usmjeri prema trećem tisućljeću i ne zaboravi dušobrižništvo najmlađe generacije.</p>
<p>Fra Hoško je uvjerenja da je Papa čvrsto u trećem tisućljeću i da ne živi od prošlosti, nego je sav zaokupljen sudbinom čovječanstva i Crkve u novom vremenu. Jedna od bitnih odrednica njegova ovogodišnjeg pohoda u Hrvatsku su proglašenje blaženom sestre Marije Petković u Dubrovniku, te završetak biskupske sinode u Đakovu i Osijeku.</p>
<p>»Vjerujem da se u njegovim riječima tijekom drugog posjeta mogu prepoznati koji će biti opći ton njegovog nastupa. Tada je zastupao kulturu ljubavi, civilizaciju ljubavi, a to znači opredjeljenje za stalne kršćanske vrijednosti koje su bogate životom. Mislim da će sad sebe nazvati hodočasnikom kulture i ljubavi i da će potaknuti ubrzanje izgradnje demokracije utemeljene na moralnim vrijednostima« - ističe fra Hoško, dodavši da će treće Papino hodočašće u Hrvatsku biti usmjereno ka svojevrsnoj stabilizaciji stvarnosti i buđenju novih energija da se stabilizacija na svim razinama doista i izvede.</p>
<p>Crkvena javnost ovih je dana posebno zaokupljena pitanjem kako pripremiti doček Pape, a nadbiskup Devčić za ponedjeljak, 10. veljače najavio je formiranje Organizacijskog odbora. Državnom i lokalnom Odboru valja dodati i treću razinu priprave, odnosno kulturnu, u kojoj mjesto imaju i mediji, ali i inicijative koje mogu doći od crkvenih starješina. Valjalo bi s te strane provjeriti, smatra fra Hoško, koliko su poznate i prihvaćene dosadašnje Papine poruke, je li prepoznato to da te poruke imaju osobit sadržaj, snagu inovacije, operativne inicijativnosti i da mogu biti baza za bolje razumijevanje nama samima nas samih.</p>
<p> Riječki franjevac misli da je, osim Papinih poruka, trebalo cijeniti i iskoristiti pozitivan zamah koji se pojavio kod svakog njegovog dolaska i stvoriti određene centre koji imaju snagu svojevrsne društvene promjene. Izrazio je žaljenje što u Krašiću, rodnom mjestu kardinala Alojzija Stepinca nije nastao neki duhovni centar odakle bi proizlazila neka nova nadahnuća i ideje koje prije svega znače pozitivan prilog za život Crkve, a možda i šire od toga. Prijašnje njegove poruke sada bi, dodao je, trebalo obogatiti novim i sve to skupa staviti kao duhovni polog oko kojega će živjeti i naše društvo i Crkva.</p>
<p> Priprava, dakle, uključuje stvaranje pozitivnog raspoloženja na susret s Papom, a po završetku njegovog posjeta, zaključuje fra Emanuel, trebalo bi stvoriti operativni instrumentarij da se njegove poruke pretoče u svojevrsne pastoralne smjernice, da dobiju razrađeni program prihvata, tako da Papin posjet za nas ne bude događaj koji smo intenzivno živjeli, pa brzo zaboravili, već koji smo intenzivno živjeli da bi ga još intenzivnije pretvorili u život i djelo. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Biskup Hranić: Papa nam dolazi pomoći da krenemo naprijed</p>
<p>Đakovačka i srijemska biskupija, odnosno vjernici ove najistočnije i u ratu najrazorenije hrvatske biskupije s posebnom su pozornošću i iščekivanjima već krenuli ususret prvom dolasku Svetog Oca u ovaj dio Hrvatske.</p>
<p> »Želimo da nas taj dolazak nekako podigne, da bismo doista kao vjernici, kao kršćani snažnije živjeli svoju vjeru i da bismo snagom svoje vjere mogli dati svoj specifičan, kršćanski doprinos društvu, a prije svega doprinos obnovi povjerenja u čovjeka, obnovi povjerenja u druge ljude, u vrednote poput radišnosti, poduzetnosti, poštenja i istinoljubivosti kojima trebamo obogaćivati ovo društvo«, kratko sažimlje sva ta iščekivanja msgr. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovački i srijemski komentirajući za Vjesnik tijek priprema za taj povijesni susret i potrebu za jednim takvim susretom u ovom vremenu u kojem su mnogi zahvaćeni beznađem i apatijom.</p>
<p>Sveti Otac dolazi u đakovačku i srijemsku biskupiju uoči Duhova, u subotu 7. lipnja, točno na dan kada je prije pet godina đakovački i srijemski biskup Marin Srakić označio početak sinodskog hoda mjesne crkve.</p>
<p> »Ako je prvi posjet Svetog Oca Hrvatskoj protekao u znaku naše zahvalnosti za njegov doprinos priznavanju hrvatske države, a drugi u znaku proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, koji je bio simbol poteškoća i nepravdi kroz koje je prolazila Crkva u komunističkom razdoblju, onda ovaj treći dolazak možemo smatrati našim zajedničkim pogledom u budućnost«, pojašnjava biskup Hranić, napominjući da Sveti Otac ne dolazi na ovo »ratom razrušeno područje da bi s nama plakao nad ranama i ruševinama, nego nam želi pomoći da zaliječimo te rane i da krenemo naprijed«.</p>
<p> Podsjećajući na geslo trećeg pohoda Svetog Oca Hrvatskoj, a to je »obitelj - put crkve i naroda«, biskup Hranić ističe da će naglasak Papina boravka u Đakovačkoj i srijemski biskupiji biti na vjernicima laicima, na njihovom specifičnom kršćanskom doprinosu i u društvu i u crkvi. Polazeći upravo od toga, radi se na jednom posebnom programu duhovne pripreme za Papin dolazak, ali kao dijelu ukupnih sinodskih priprema i zbivanja u mjesnoj crkvi, jer će susret sa Svetim Ocem biti samo kruna svih tih sinodskih zbivanja.</p>
<p> »Željeli bismo da vjernici to dožive kao trenutak zamaha i pogleda prema naprijed«, naglašava biskup Hranić, podsjećajući da je sinoda bila i sazvana s ciljem da bude početak nečega novog u životu mjesne crkve. Inače, boravak Svetog Oca u Đakovačkoj i srijemskoj biskupiji započet će njegovim dolaskom na osječki aerodrom, odakle će se papamobilom uputiti u sportsku zračnu luku gdje će biti održano svečano euharistijsko slavlje. Prema nekim procjenama tamo će se okupiti između stotinu i 150.000 vjernika iz cijele biskupije, ali i iz okolnih biskupija, posebno požeške i drugih dijelova Zagrebačke metropolije koja će i na ovaj način proslaviti svoju 150. obljetnicu. Očekuju se također i brojni vjernici iz Srijema te posebno Hrvati i Mađari iz Subotičke biskupije. </p>
<p>Nakon misnog slavlja Sveti Otac će se papamobilom uputiti prema Đakovu, gdje će privatno posjetiti đakovačkog biskupa, a taj boravak u sjedištu najistočnije hrvatske biskupije trajao bi nekoliko sati. Dolazak u biskupski dvor predviđen je u poslijepodnevnim satima, gdje će Papa ručati sa đakovačkim biskupima i nakon kraćeg odmora privatno razgledati Strossmayerovu katedralu, za koju je još Papa Ivan XXIII., dok je bio nuncij u Bugarskoj, rekao da je najljepša crkva od Venecije do Carigrada. Iako je vatikanski protokol zahtijevao da katedrala bude potpuno prazna tijekom Papina boravka u njoj, đakovački domaćini su se ipak uspjeli izboriti da bar kanonici, katedralni župnik, starije časne sestre i one klauzurne budu u njoj. Iako se također u početku očekivalo da će se Papa i u Đakovu obratiti vjernicima, izostanak tog susreta ne bi trebao razočarati Đakovčane, poručuje biskup Hranić, jer će svi oni Svetog Oca moći pozdraviti kako na misnom slavlju u zračnoj luci, tako i cijelim putem do Đakova, a posebno na Trgu ispred katedrale.</p>
<p>»Vjerujem da će susret sa Svetim Ocem biti i fizičko, ali prije svega duhovno okupljanje i zbližavanje naše biskupije, vjerujem da je to kruna i izvrstan završetak naše sinode koji će okupiti našu mjesnu crkvu, ukazujući nam da smo pozvani kao crkva živjeti zajedništvo, biti prepoznatljiv znak Božje ljubavi za čovjeka, jer crkva nije sama sebi svrhom, nego je njezino poslanje svijet. Stoga Sveti Otac dolazi da bi nas potvrdio, da bi nas utvrdio u vjeri, da bismo mogli biti prepoznatljivi znak Isusa Krista u današnje dane«, zaključio je biskup Hranić, podsjetivši na poruke koje nam je Sveti Otac uputio tijekom svoja dva prijašnja boravka u Hrvatskoj, a na koje smo već pomalo zaboravili.</p>
<p> »Njegov novi dolazak prilika je da utvrdimo i to što smo od tadašnjih poruka realizirali«, naglasio je na kraju pomoćni biskup đakovački i srijemski Đuro Hranić. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Papa će ipak doći na zadarski Forum!</p>
<p>Predstavljanje »Prvog nacrta programa mogućeg pohoda Pape Hrvatskoj«, što ga je u tajništvu Hrvatske biskupske konferencije predstavio apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi, po kojemu će Papa u Hrvatskoj boraviti jedan dan duže, oduševilo je Zadrane. Produžetak boravka u Hrvatskoj znači da će Papa, umjesto prije najavljivanog kratkog susreta s vjernicima na Zračnoj luci u Zemuniku, ipak doći u grad Zadar.</p>
<p> U neslužbenom planu mogućeg Papina boravka stoji da će Sveti Otac 5. lipnja stići na Krk, a potom bi trebao otići u Rijeku koja će mu biti baza. Šestoga lipnja trebao bi posjetiti Dubrovnik, a prema prijašnjim najavama na povratku iz Dubrovnika svratio bi na Zračnu luku u Zemuniku. Po najnovijem planu Papa će doći u Zadar 9. lipnja i to iz Rijeke, nakon čega bi se trebao vratiti u Vatikan. </p>
<p>Izaslanstvo Svete Stolice posjetilo je 9. siječnja Zadar i susrelo se s predstavnicima Zadarske nadbiskupije i gradske uprave radi organizacije boravka Svetog Oca u Zadru, te obišlo četiri moguće lokacije od kojih će jedna biti izabrana za liturgijsko slavlje koje će voditi Sveti Otac. Predviđene lokacije su - Forum, Zračna luka u Zemuniku, Gaženica i vojarna »Novi logor«. Msgr. Ivan Mustać, predsjednik zadarskog Odbora za doček Pape, istaknuo je da je Forum najprimjerenija lokacija koja ujedinjuje drevni i moderni Zadar i njegovu stoljetnu povezanost s Papom. Msgr. Renato Boccardo, predstojnik protokola Državnog tajništva Svete Stolice, tad je rekao da u prvoj varijanti Papina ponovnog posjeta Hrvatskoj, Zadar nije bio predviđen, no da je zahvaljujući iznimnom zalaganju msgr. Ivana Prenđe, nadbiskupa zadarskog, Zadar uvršten u jedno od njegovih odredišta.</p>
<p> Kad su Zadrani već počeli organizirati boravak Svetoga Oca, tj. liturgijsko slavlje na Forumu, na kojemu, neslužbeno može stati i više od 300.000 vjernika, promijenjen je plan i najavljeno da će Papa samo svratiti u Zračnu luku. Stoga ne čudi oduševljenje Zadrana s najnovijom odlukom da Papa ipak dolazi u Zadar, te da će se s vjernicima naći na Forumu, gdje bi, prema prijašnjim planovima, trebao moliti svečanu Večernju. U svom trećem posjetu Hrvatskoj Ivan Pavao Drugi prvi će put stupiti na isto tlo na koje je nekad stupio papa Aleksandar III., prvi papa koji je posjetio Zadar. </p>
<p>Ljubica I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Susreti s Papom bez dugih putovanja </p>
<p>Komentirajući treći Papin posjet Hrvatskoj, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prof. dr. don Slavko Kovačić, istaknuo je kako ta činjenica zaista nameće i pitanje hoće li odaziv katoličkih vjernika i drugih ljudi koji cijene i vole Papu biti onako brojan kao tijekom prethodnih dvaju posjeta. Don Kovačić tvrdi da odgovor na to pitanje nije moguće unaprijed dati te da će sve ovisiti o raznim okolnostima, od kojih nisu na posljednjem mjestu meteorološke.</p>
<p> »Zacijelo ni na jednom od predviđena četiri molitvena skupa i susreta s Papom neće biti onoliko mnoštvo ljudi koliko je bilo prvi put na zagrebačkom Hipodromu, a drugi put na veleslavljima u Mariji Bistrici i na splitskom Žnjanu. Svejedno smatram, da ako Papu posluži zdravlje, u što se nadamo, te ostvari cijeli predviđeni program povezan s Rijekom, Osijekom, Dubrovnikom i Zadrom, u najmanju ruku neće ići ispod one razine koja je postignuta u prošlim posjetima. Vjernicima će iz pojedinih regija biti mnogo lakše ostvariti želju sastati se s Papom, vidjeti ga vlastitim očima i slušati njegovu poruku vlastitim ušima, s njim zajedno radosno slaviti Boga u nekom od sebi bližih gradova nego prije, kada je većini bilo potrebno poduzeti duga i naporna putovanja«, istaknuo je don Kovačić.</p>
<p> Naglasio je kako bi se moglo pomisliti da će, s obzirom na mnoštvo sudionika, najskromnije slavlje biti u Dubrovniku, jer dubrovačka biskupija nije ni prostorom ni brojem pučanstva osobito velika, a i nalazi se na krajnjem jugu hrvatskog priobalja. Međutim, ističe don Kovačić, treba voditi računa da se Dubrovnik ne nalazi daleko od nekih dijelova Splitsko-makarske biskupije, osobito neretvanski kraj koji je poznat po odanosti katoličkoj vjeri i Papi.</p>
<p> »Osim toga, Dubrovačka je biskupija dio splitske metropolije, što će prema Dubrovniku uputiti brojne biskupe, svećenike i mnoge vjernike iz svih biskupija te metropolije utoliko više što je upravo tamo predviđeno slavlje beatifikacije službenice Božje Marije Petković, rođene i stasale u Blatu na Korčuli«, zaključio je prof. dr. don Slavko Kovačić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Papa na Gružu ili Gospinom polju </p>
<p>Dubrovnik s radošću iščekuje posjet Svetog Oca Ivana Pavla II. 6. lipnja ove godine, kad će u Gradu služiti i svečanu misu. Birajući lokaciju na kojoj će Papa služiti misu, od četiri pogodne, izabrane su dvije - luka Gruž i Gospino polje. Iako još uvijek između ta dva mjesta nije odabrana konačna lokacija, na kojoj će se za tu prigodu podignuti podij s oltarom, iz Dubrovačke biskupije poručuju kako će mjesta za sve vjernike koji tog dana pristignu u Dubrovnik biti mjesta. Naime, obje lokacije mogu primiti namanje 50.000 ljudi, a u dubrovačkom biskupskom ordinarijatu očekuju da će Papinoj misi biti nazočno najmanje 60.000 vjernika. Inače, dolazak Svetog Oca u Dubrovnik smatra se jednim od najvažnijih događaja u stoljetnoj povijesti krajnjeg hrvatskog juga, te ne čudi što brojni Dubrovčani odgađaju planirane godišnje odmore i obveze kako bi 6. lipnja bili u Gradu. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>U reformu školstva sitnijim koracima </p>
<p>I akademici i veći dio saborskih zastupnika slaže se da je hrvatsko školstvo umorno od reformi - ono još uvijek, naime, uklanja posljedice prethodne reforme obrazovanja</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu zaključio je ovoga tjedna da je Projekt hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće neprihvatljiv. Spornim i neutemeljenim ocijenjen je prijedlog uvođenja devetogodišnje škole, opasnim i štetnim prijedlog da učitelji razredne nastave preuzmu i predmetnu nastavu, a istu je opasku dobio prijedlog uvođenja opisnog umjesto brojčanog ocjenjivanja. </p>
<p> Odbor je zaključio da niti uklanjanjem tih spornih elemenata Projekt za 21. stoljeće ne bi postao prihvatljiv, jer sadrži izuzetno velik broj neutemeljenih pa i potpuno pogrešnih odlomaka, a čak je i smislenost nekih izrazito upitna.</p>
<p>Vladina reforma školstva i u petak je, na sjednici Sabora, žestoko kritizirana i u nekoliko navrata uspoređivana sa Šuvarovom reformom. </p>
<p>HDZ-ovi su je zastupnici prozvali kaotičnom, nepromišljenom i nerazrađenom, HSLS-ovi neutemeljenom, SDP-ovi opasnom. Predloženu reformu branili su jedino HSS-ovci i njihov ministar Strugar, koji je, unatoč upozorenju da reforma obrazovanja nije uvjet za ulazak u EU, tvrdio da će, ne prihvati li produljenje obaveznog obrazovanja, Hrvatska ostati među malobrojnim europskim zemljama u kojima školovanje traje osam godina, a to su Albanija, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija, </p>
<p>I promašeno i prilično skupo</p>
<p>Nije čudno to što HSS-ovci, unatoč brojim kritikama, grčevito brane Strugarovu reformu. Jer, na nju je HSS-ov ministar potrošio tri godine mandata, radilo ju je stotinjak ljudi, što je, između ostaloga, stajalo novaca. Logično je pitati, što je već učinio jedan čelnik školskog sindikata a i dvojica saborskih zastupnika, hoće li novac utrošen na honorare za izradu reforme biti vraćen?</p>
<p> Osim očito promašene reforme, kojoj mnogi zamjeraju čak i preambiciozan naziv (»...za 21. stoljeće«), još je jedan dokument iz Strugarova ministarstva ovoga tjedna loše prošao. Riječ je o Udžbeničkom standardu, koji je u Saboru pokupio slične epitete poput Projekta. </p>
<p>Zbog loših dana za HSS-ova ministra, neke su njegove stranačke kolege u Saboru zaključile da je riječ o osveti HSS-u zbog Sunčanog Hvara... </p>
<p>Predsjednik Saborskog odbora za obrazovanje prof. dr. Hrvoje Kraljević uvjerava kako nije riječ o osveti HSS-u, te kao osnovni razlog odbacivanja reforme ističe da bi uvođenje devetogodišnje škole zahtijevalo golema financijska sredstva, a korist bi bila upitna, jer argumenti predlagatelja ne ukazuju da bi »devetoljetka« bila kvalitetnija od tradicionalne »osmoljetke«. Jednako kao i akademik Ivo Šlaus (SDP) i Kraljević tvrdi da po pitanju obrazovanja nema političke trgovine, već da je riječ isključivo o stručnoj ocjeni nestručnog dokumenta. </p>
<p>Nakon provedene rasprave o vladinom Projektu, svoje je zaključke donijelo i predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na čelu s akademikom Ivom Padovanom. Predsjedništvo je, kako pojašnjava akademik Padovan, izrazilo zabrinutost da bi se prenaglim i nedovoljno priređenim zahvatima mogla izazvati nestabilnost hrvatskog obrazovnog sustava kao i dalji pad njegove kvalitete. »Projekt pomiče sadašnje težište djelovanja sustava s obrazovanja prema odgoju kroz školu te 'pedocentrizmom' ublažava i odgađa susret učenika s predmetima, odnosno stručnim znanjima«, smatraju u HAZU. Zamjerka akademika jest i ta da je učiteljima i profesorima kao ključnom elementu djelovanja školskog sustava, posvećeno samo nekoliko strana inače vrlo opširnog teksta. </p>
<p>I HAZU i Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu donijeli su isti zaključak: obzirom na ozbiljne prigovore predloženoj koncepciji, potrebno je poboljšavati postojeći školski sustav i usmjeravati ga prema razvijenim zemljama. A to, slažu se, podrazumijeva poboljšanje i modernizaciju nastavnih planova i programa, poboljšanje uvjeta i materijalnog statusa nastavnika, bolju opremljenost škola ali i uvođenje državne mature. </p>
<p>I akademici i veći dio saborskih zastupnika slaže se da je hrvatsko školstvo umorno od reformi - ono još uvijek, naime, uklanja posljedice prethodne reforme obrazovanja. Zato školstvu priželjkuju mnogo manje korake od onih koje nudi Strugar.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tjedan od petnaest dana</p>
<p>Obično kažu da u pravosuđu nema ništa novoga. Može biti točno, ali što ako se stare vijesti počnu događati jedna za drugom, nikad im kraja, a akteri stalno isti</p>
<p>VLADO RAJIĆ </p>
<p>Kakav je to tjedan bio. Dan za danom pa se skupilo i više od sedam dana. Obično kažu da u pravosuđu nema ništa novoga. Može biti točno, ali što ako se stare vijesti počnu događati jedna za drugom, nikad im kraja, a akteri stalno isti. </p>
<p>Recimo, kako zakonodavno i u interesu ugleda ove zemlje reagirati na slavlja povremenih hrvatskih uspjeha sa svjetskih vrhova? Velika većina se slaže da jednome Thompsonu ne treba pridavati previše pažnje. Već mnogo manje njih se slaže da mu pažnju ne treba pokloniti ni onda kad junačku desnicu podiže »za dom«. Što ostaje od postojećih zakona, a što će biti s onom nesretnom kaznenom normom koja još nije ni privirila službeno iz Ministarstva pravosuđa, a u kojoj piše da će se tom i tom kaznom sankcionirati ti i ti promicatelji mračnih dijelova povijesti. I ovdašnje i tuđe. </p>
<p>Da bude veselije u tom istom tjednu pobrinuo se i Stipe Mesić. Kao za vraga pale su mu leće na tepih u vrijeme dok su ga posjetili zlatni rukometaši. I tako, dok ih je on tražio, rukometaši su automatski prihvatili njegovu »ideju« misleći da to predsjednik Republike želi povesti »gusjenicu«. </p>
<p>Odmah se javilo onih zločestih koji su rekli da ne žele živjeti u zemlji u kojoj predsjednik Republike gmiže po tepihu. Ali, prošlo je to bez nekih većih potresa. Do potresa bi moglo doći nakon ovotjedne rasprave o pravosudnoj reformi. Prošlog utorka točno u 10 sati sastao se vrh pravosuđa u Maloj vijećnici Sabora. Sastali se i članovi Odbora. Ovo posljednje kažem iz šale. </p>
<p>Kad ih vidjeh sve onako posložene u dvorani i orne za raspravu pala mi na pamet ideja da bi barem na nekoliko sati to isto pravosuđe mogao obezglaviti zaključam li dvoranu i zaboravim li ključ u loncu nekog od saborskih ukrasnih zelenila. Pa dok oni ključ nađu, pa dok dvoranu otključaju, potrajalo bi i dva i tri sata. Taman toliko koliko je trajala i rasprava o pravosudnoj reformi, a da se nije znalo tko je kome tu što rekao, i tko je i o čemu štogod i odlučio.</p>
<p> Tri sata prošloga utorka hrvatsko pravosuđe nije imalo ni jednoga lidera. A da ih je ministricu, predsjednika Vrhovnog suda, glavnog državnog odvjetnika, predsjednika Visokog trgovačkog suda, visokog prekršajnog suda i mnoge druge sa čela pravosudnih punktova netko pitao što su radili ta tri sata - ne bi znali reći.</p>
<p>Za razliku od rukometaša koji su sve svoje utakmice dobili, rezultat se zna, rasprava o pravosuđu bila je utakmica bez rezultata. Pobjednika nema, a tko je izgubio, ha, Bože moj, o tome ćemo nekom drugom prilikom. </p>
<p>Uslijedila je zatim negdje 10, 11 dana prošloga tjedna i nekoliko bizarnih stvari s haaškom adresom. Ljutili se ili ne ljutili na Carlu del Ponte, mora joj se priznati da svoju tužiteljsku momčad vodi kao Alex Ferguson svoj Manchester United: pobjeđuju i kad najslabije igraju. Tako je ona Hrvatskoj pokušala i ovoga tjedna nametnuti priču o Gotovini, koji je, ona zna, u Hrvatskoj i to ne skriven, već se po njoj šeće.</p>
<p> Taman dovoljno da zaintrigira nekog nemarnog u europskoj, a o američkoj javnosti da i ne govorimo, koji će njeno opisivanje konkretnog slučaja shvatiti kao točno. A onda će Carla del Ponte na to ništa dodati i točnu činjenicu: da, iako je uhidbeni nalog protiv generala Gotovine odavno izdan, on još nije priveden u Sheveningen. Ima u toj priči o generalskoj šetnji i prikrivena zamka. Tvrdi li to, možda, Carla del Ponte da netko s vrhova hrvatske politike zna gdje je Gotovina u Hrvatskoj, da ne kažemo, da netko zna i za pravce generalske šetnje, možda mu se čak i u njoj pridružuje. </p>
<p>S obzirom da nitko od Banskih do Predsjedničkih dvora nije reagirao na te stvari, prilažemo nešto malo olova u slovima u prilog tezi da se Carla del Ponte ovaj puta zaigrala vrlo ozbiljnim stvarima. Ne samo što krši zakon, jer nadležnim tijelima ne prijavljuje ono što zna o osumnjičenom i optuženom generalu, nego se širokim potezom ruke nabacuje sumnjama i na političku strukturu cijele jedne zemlje. </p>
<p>Možda bi netko iz oporbe i rekao da im, političarima u Hrvatskoj, tako i treba kad su - znate s kim - tikve sadili. No, pustimo oporbu. I s oporbom ova zemlja ima dosta nevolja. Vidjet ćemo možda u nekom kraćem tjednu od prošloga kako je sve to završilo.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Građevinska operativa spremna je za sezonu, a turistička?</p>
<p>U očekivanju ovogodišnje sezone (2): S izvanpansionskom ponudom i sadržajima, vrlo značajnome dijelu ukupne ponude, nažalost poslovično skromno stojimo, što znači da su nam prirodne prednosti i dalje glavni aduti. Stoga je neshvatljivo (najblaže rečeno) kako ova država dopušta da se (i) ti aduti i dalje uništavaju</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Naslovi poput, na primjer, ovih: »Rab tone pod vikendaškim betonom«, »Bespravna gradnja u centru Opatije«, »Mljet pred zidom«, »Nakaze s dozvolom?!« (otok Šolta), »Niču kuće za odmor 'težaka'« (Bol na Braču), »Novi barbari nesnosnom bukom razaraju Jadran« (od Umaga do Cavtata), »Pomorskom dobru loše se piše« (Lastovo), »Nepopravljiva turistička antipropaganda» (Kvarner), »Pisak pretrpan divljom gradnjom« (Omiška rivijera), »Otok koji je pravnoj državi rekao laku noć« (Vir kod Zadra)... samo su manji dio istih ili sličnih iz prošle i pretprošle godine, a nažalost nema dvojbe da će zaredati i u aktualnoj godini i turističkoj sezoni. U lanjskoj, dobro je poznato, na čitavoj jadranskoj rivijeri naprosto je divljala bespravna ili divlja gradnja, zabilježeni su brojni nasrtaji na (sad se već može reći) ostatke netaknute prirode, bili bi još žešći i razorniji da je na veliku nesreću država (poreski obveznici!) dovela tamo vodu, struju, kanalizaciju i cestu, turistička sezona '02. ponajviše je prošla u znaku betonskog terora duž čitave rivijere, pa je još više izblijedjela ionako blijeda slika jadranskih turističkih mjesta u velikome broju kojih se starina, povijest, tradicija... danas jedva naziru. Telefonske intervencije s »viših« na »niže« adrese ili drugi prokušani oblici gledanja kroz prste, veze i vezice, ulagivanja »onima gore«, »plave koverte«... ugrozili su i dalje nesmiljeno ugrožavaju obalu, otoke, jadransko zaleđe, prilaze rivijeri, najkraće rečeno uništavaju hrvatsko turističko sutra. Tko zna što će i kako će dalje bivati, ali znakova smirivanja ovoga ludila uglavnom - nema.</p>
<p>Evo još nekih slučajno odabranih naslova! »Pohlepa privatnika pljačka Jadran«, »Uzurpatori omiške obale«, »Ponestaje lokacija za hotele«... Ti su naslovi (redom) iz »Vjesnika« (rujan, 1970.) i »Slobodne Dalmacije« (studeni 1972.), a s obzirom na današnja zbivanja na rivijeri i u hrvatskoj političko-gospodarstvenoj praksi bit će zanimljivo prepisati naslov iz »Vjesnika« od 18. srpnja 1993. godine - »Počela je rasprodaja Jadrana«, te podnaslov toga intervjua s tadašnjom visokom dužnosnicom u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza: »Držim da je stiglo vrijeme da o Nacrtu pomorskog zakonika svoje mišljenje napokon izreknu i saborski zastupnici. Krajnji je trenutak za uvođenje pravnog poretka, a potom stvarnog reda na području pomorskog dobra. Novi vlasničkopravni odnosi i slobodno tržište otvaraju još veće mogućnosti za zloupotrebe i devastaciju - ako vlast ne uspije na vrijeme ustrojiti i uvesti djelotvorni mehanizam kontrole i represije«. To je izjava dr. Ljerke Mintas-Hodak tadašnje zamjenice šefa spomenutog resornog ministarstva.</p>
<p> Usporedba s aktualnom praksom? Za nekakvu utjehu možda može poslužiti činjenica da uzurpacija jadranske rivijere nije »specijalitet« samostalne Hrvatske, ali je zato neugodan podatak da je današnja totalno zahuktala rasprodaja hrvatskog turističkog blaga »samostalno« započela prije deset godina, te da je, nažalost, u tome razdoblju poprimila skandalozne oblike i pretvorila se u opasni kriminal. Uostalom, to ponajbolje potvrđuje politička trakavica ili tragikomedija ili (točnije) nečuvena afera kojom stranački lideri, Vlada i odgovarajući resori tjednima naprosto maltretiraju cjelokupnu domaću javnost, a strani mediji prenose epizode te tragikomedije. Ni kriv ni dužan, žrtva je ionako nedorečeni hrvatski turizam...</p>
<p>Uglavnom, bilo spomenutom aferom ili divljanjem divlje gradnje i uzurpacije dijelova obale, otoka i jadranskog zaleđa i dalje satiru turistički tzv. resursi i u tome »ozračju« čeka se i priprema aktualna sezona... Istina, naše goste, posebno inozemne, sve se to zajedno malo i nimalo tiče, oni (očekivano!) traže poštivanje svetoga pravila »vrijednost za novac« i tako se prema svojim domaćinima (također očekivano) ponašaju, a u našoj praksi to praktično znači da (pre)malo izvanpansionski troše. Taj glas o skromnim izvanpansionskim sadržajima (po većinom neskromnim cijenama!) bije nas već godinama i, naravno, selektira goste već kod planiranja godišnjih odmora, a umjesto pravih priprema sezona i sadržaja dio naših domaćina »časti« goste raznim nazivima sa zajedničkim nazivnikom »škrti«...</p>
<p>Trenutačno stanje: s europskih turističko-poslovnih sajmova (Stuttgart, Hamburg, Beč...) ovih dana stižu vijesti o tome kako smo - u ili pri vrhu - zanimanja poslovnih partnera i medija, kako Hrvatska pripada među naglašenije tražene destinacije, a tu su i podaci kako smo izabrani za zemlju-partnera baš na tri gore spomenuta sajma, te za sudomaćine svečanosti otvaranja priredbi u Pragu i Berlinu! Pitanje glasi: hoćemo li u ovoj sezoni opravdati taj laskavi status i povjerenje ili će sezona proći kao i lanjska - u znaku betonskog terora i neturističkog radnog vremena? Navodno je građevinska operativa dobro pripremljena...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Prezaduženi pobjednici u dužničkoj gusjenici </p>
<p>Cijelu Božju noć specijalci drhture u šipražju. Treperi blijeda svjetlost u svim sobama. Tek kad jedini preživjeli pijetao na Prekrižju kukurikne, da je zora blizu, razgovori se prekidaju. Tužni, do zla Boga očajni novinari, kao kosovi lepršaju oko ulaza, kako bi dobili svježe izjave od pregovarača. E, nema tu izjava. Dogovor da se ni o čemu o čemu su razgovarali ne priopći pospanom puku, svetinja je. Da kombinirkama iz njih izvlačiš jezik, riječi, ne i ne. Da ih pališ. Čupaš im nokte. Ne. Kao da su burnu noć proveli s ljubavnicom / Da će se maleni hrvatski narod, za tih tričavih desetak ljeta toliko zadužiti, u svojoj vlastitoj državi, to ni najluđi, koji igra glupu igru, zvanu poklape, ne bi napravi. Ne znate što je poklapa? U toj kartaškoj igri ne treba pameti i kombinatorike. Lovu diže onaj, koji digne veću kartu. Bit će, da naši hazarderi koji nas vode, stalno dižu sedmicu. Trefovu. Najslabiju u poklapi. Za čas ostanete bez gaća</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Priznajem, pasji se pribojavam noćnih dogovora i odluka. Zna se, tko se dogovara noću. Lupeži, kad nekog treba orobit. Ili kad zagusti, pa je vlast i fotelja u pitanju, naši mili nezamjenjivi političari. </p>
<p>A zašto tada, kao za vraga, uvijek biraju zloglasne objekte, iz bivših sustava, gdje su se ti vampirski dogovori održavali. Tada su se ti noćni sastanci nimalo literarno zvali, raščišćavanje. Tek nakon tjedan, ili mjesec dana, neki blijedi partijski mračnjak, ledenim glasom zbori, prema dogovoru u vili Waiss, mi smo zaključili... </p>
<p>Teško onima, koji su bili protiv tih noćnih zaključaka.</p>
<p>Dok običan, izmučeni puk, noću spava, oni rade. Što da nas gnjave svojim brigama. I prije i sada. Uokolo vile huji vjetar. Zavijaju psi. Ufam se, uredno cijepljeni, protiv bjesnoće.</p>
<p> Specijalci, koje sam samo na stotinjak sekunde vidio, kad su otvarali teške dveri, da u njih uđu vozila s pregovaračima, nestali su, kao da su u zemlju propali. Ne dolaze oni amo u kombiju, kako bi i bio red. Dolazi, svatko za se, kao guska i prase. Jasno, sa svojim vozačem. Oni su uvrijeđeni, ljuti. Žurno skakuću po stubama, tamo, negdje, negdje. </p>
<p>Cijelu Božju noć specijalci drhture u šipražju. Treperi blijeda svjetlost u svim sobama. Tek kad jedini preživjeli pijetao na Prekrižju kukurikne, da je zora blizu, razgovori se prekidaju. </p>
<p>Tužni, do zla Boga očajni novinari, kao kosovi lepršaju oko ulaza, kako bi dobili svježe izjave od pregovarača. E, nema tu izjava. </p>
<p>Dogovor da se ni o čemu o čemu su razgovarali ne priopći pospanom puku, svetinja je. Da kombinirkama iz njih izvlačiš jezik, riječi, ne i ne. Da ih pališ. Čupaš im nokte. Ne. Kao da su burnu noć proveli s ljubavnicom, a ne sa sebi sličnim partnerom, koji pored njega stoji i namrgođen čeka vozača. Gdje je sad, bogamu! Nakostriješeni, blijedi, s podočnjacima. S obvezatnim rukama na pupku i pogledom u nebo. </p>
<p>A da, da, onda kao hoće biti malo duhoviti pred tužnom sedmom silom. O čemu su kao razgovarali. O vinu. Pili su vino berba 78. Štrukle su na kraju bile dobre, ali su mogle biti i nešto bolje. Štefica je uganula nogu, pa to ti je to. I to je sve. </p>
<p>Kad čujem takve izjave, u prvim vijestima, objesim se, potonem. Izravno iz boce pijem »Pelinkovac«. Gledam svoju obitelj što se izjutra mota po kuhinji i sprema u radne pobjede. Suze mi curkom cure iz očiju. </p>
<p>Neće još proći mnogo dana, a mi se možda nećemo sretati. Kako je krenulo, s rasprodajama svega i svačega, bojim se, da i moju obitelj dokapitaliziraju i bace na tržište. I tako poslujem na rubu očaja, a ja, kao stečajni upravitelj, čupam kose i kombiniram, gdje da se skrijem kada dođe tv-inkasator.</p>
<p>Onda, kao onako, usput, jave na radiju, bez stida i srama, da smo dužni 14 milijardi dolara. Kao, nije to ništa. Biti danas dužan, je in. Eno i Ameri su crnom vragu dužni, pa su opet živi. Prokleto moje pamćenje. </p>
<p>Gdje si sada dragi Đodane. Koji si mi na onu davnu Cvjetnicu, na mjestu otkuda su u ljuti boj za tuđina, odlazili naši domobrani, promuklim glasom zborio o silnim kozama, koži i australskoj vuni koja će nas zagušiti. Stižu milijarde dolara pomoći. Samo kad krene. Iseljeništvo, kapital, pamet.</p>
<p>Ali da će se maleni hrvatski narod, za tih tričavih desetak ljeta toliko zadužiti, u svojoj vlastitoj državi, to ni najluđi, koji igra glupu igru, zvanu poklape, ne bi napravi. Ne znate što je poklapa? U toj kartaškoj igri ne treba pameti i kombinatorike. Lovu diže onaj, koji digne veću kartu. Bit će, da naši hazarderi koji nas vode, stalno dižu sedmicu. Trefovu. Najslabiju u poklapi. Za čas ostanete bez gaća. </p>
<p>Što je, tu je. Ipak su to naši dečki. Malo su se zaigrali. Treba se i na taj sveti čin pripremiti. Kad ostanemo bez gaća. Na ovim prostorima, sve je moguće. Važno je kod toga, kad skinemo svi gaće, da ostavimo na svijet povoljan umjetnički dojam. Ocjena, 2. Na povik, sad, treba kao jedan skinuti gaće. </p>
<p>Taj čin treba uvježbati. Malo kod kuće, a onda i šire. Može i cijela županija vježbati skidanje gaća. Ima u nas još živućih kadrova, koji su to uvježbavali za Maršalov rođendan. Oni su skidali gaće, kad ih to nitko nije ni tražio.</p>
<p>Kako bi to bio ljubak prizor, da na povik, gaće dolje, cijeli hrvatski narod, kao jedan, nosi gaće na štapu. Na čelu im mudro rukovodstvo. Oni nose lakirane bejzbol palice, a na njima svilene gaće. Zastupnici, već prema tradiciji iz svoje izborne jedinice, mogu nositi i druge gaće. </p>
<p>Zastupnice, one koje se još osjećaju mlađahne, mogu o štap objesiti i tange. Mi ostali, tko što ima. Bitno je da gaće budu čiste. Mogu biti i sa zakrpom. Što bi se tom prigodom pjevalo, neka netko pametan odluči.</p>
<p>Samo se bojim da nekome velikom domoljubu ne padne na um da, onako goli, izvedemo i pobjedničku gusjenicu, pred našim vjerovnicima. Naš hrvatski specijalitet. Prezaduženi, a pobjednici. Ne bih baš volio puzati neposredno iza naših političara, koji su nas u to i uvalili.</p>
<p>Taj nezaboravni pogled, ta bliska perspektiva koja bi mi se ukazala ispred nosa, teško da bih preživio.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Masne će mrlje vranjičkoga zaljeva usisati crpke, ali mazutne mrlje u glavama vrlo teško</p>
<p>Vranjic je bio prestižno mjesto za ondašnje uživatelje u prirodnim ljepotama. Čisto more, čist zrak, prijazni ljudi i lijepa mediteranska arhitektura. A onda je krenulo, u betonsko-čeličnom stilu i stiglo do točke do koje je stiglo, ali iza koje više ne može tako / Ako netko radi i za to prima plaću, pa mogao bi barem biti toliko »ljudski« da pripazi pri pretakanju mazuta, što je prema prvim nalazima uzrok onečišćenja iz vranjičkog »Salonita«, da su svi ventili dotegnuti, da crpke rade kako spada ili da slučajno neko od crijeva koje vode ili odvode mazut-ne pušta. I to je ljudska gesta. Sve drugo je neljudski čin, kojim se samo dodaje ulje, odnosno, mazut na vatru</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Ima još onih koji se sa sjetom vraćaju u vremena od prije četrdesetak godina, kada je Vranjic, bio prestižno mjesto za ondašnje uživatelje u prirodnim ljepotama. Čisto more, čist zrak, prijazni ljudi i lijepa mediteranska arhitektura.</p>
<p>A onda je krenulo, u betonsko-čeličnom stilu i stiglo do točke do koje je stiglo, ali iza koje više ne može tako. Barem je tako bilo posljednjih godinu dana, kada su započeti i dovršeni radovi na dijelu EKO Projekta, koji je Vranjicu trebao osigurati dobru vodoopskrbu, a onda je započeto s pripremom za gradnju »poštene« odvodnje sve sile otpadnih voda, kako onih kućnih, tako i svih drugih koje stvara industrija oko vranjičkog zaljeva.</p>
<p>Ali mirno razdoblje nije potrajalo dovoljno dugo.</p>
<p>U vrijeme kada se uz dužnu pozornost i s mnogo očekivanja, označavalo kao vrijeme prošlosti, prošlih godinu dana kada je iz tvornice cementa u Majdanu, pored Solina, istekla velika količina mazuta i onečistila rijeku Jadro, koja je dio tog onečišćenja odnijela u more pored Vranjica, u Vranjic je doplutala i golema mazutna mrlja od najbližih susjeda, iz tankova tvornice azbesta »Salonit«, koja već nekoliko godina muku muči s otkrivanjem svoje moguće budućnosti.</p>
<p>Čim je mrlja primijećena, odmah su počela »pazarska« nagađanja, tipa, isteklo je samo petsto litara, pa samo dvjesto, pa samo... </p>
<p>Isteklo je koliko je isteklo, još se utvrđuje točna količina, ali definitivno je mazut »zaplivao leđno« nošen jakom burom i »učinio posao«.</p>
<p>Izašli su svi važni, pažljivo pogledali, stručnjaci koji se tim poslom bave »okružili« su mrlju, počeli je kupiti, obećali da će sve oprati vrućom vodom, a vodopravni inspektori, »svečano« su obećali - bit će kazni i kažnjenih.</p>
<p>Sve je to poznato, jer je prošle godine nakon incidenta na Jadru, bilo i kazni i kažnjenih. Izračunato je da je taj »mazutni pir« stajao 3,5 milijuna kuna, štetu je platila tvrtka »Dalmacijacement« i svi su zadovoljni. Jesu li?</p>
<p>Naravno da nisu, jer je opet u pitanju, kao i u Vranjicu, odnosno tvornici »Salonit«, ljudski faktor. </p>
<p>Nejasno je zapravo, zašto se takvi incidenti zovu ljudski faktor. Jer oni su zapravo neljudski čin, koji gotovo da se ne može opravdati. </p>
<p>Ako netko radi i za to prima plaću, pa mogao bi barem biti toliko »ljudski« da pripazi pri pretakanju mazuta, što je prema prvim nalazima uzrok onečišćenja iz vranjičkog »Salonita«, da su svi ventili dotegnuti, da crpke rade kako spada ili da slučajno neko od crijeva koje vode ili odvode mazut - ne pušta.</p>
<p>I to je ljudska gesta. Sve drugo je neljudski čin, kojim se samo dodaje ulje, odnosno, mazut na vatru.</p>
<p>Gradnjom kanalizacijskog sustava na cijelom području od Splita do Trogira, što će biti uskoro, na red će doći gradnja uređaja za predtretman otpadnih voda u svim gospodarskim subjektima na cijelom području. Koliko li će tek tada biti »kukanja« i »plakanja« o sirotinjskom statusu, o pretvorbi i privatizaciji koja je njih »sirote« dovela na prosjački štap i o koječemu još.</p>
<p>Posao čišćenja, kažnjavanja, voženja, dovoženja drugog u Vranjicu, kao što je to bilo u Solinu, odnosno njegovu predjelu Majdan, početkom prošle godine, koštat će »masno«. Tko će platiti? </p>
<p>Opet pogrešni, oni koji nisu ni krivi ni dužni plaćat će takvo što. Navikavanje na brižnost za drugoga, pa i za mjesto u kojem živiš (većina radnika »Salonita« živi u Vranjicu), nije ništa izvan ljudske glave. </p>
<p>Masne mrlje na plavetnilu mora vranjičkog zaljeva, koji se kao biološka sredina uspio samo neznatno oporaviti posljednjih nekoliko godina, usisat će jake crpke. Mazutne mrlje u glavama - teško.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Opasnost da okrenemo leđa Europi: Zašto je i za sveučilišta bolje da nemaju stručne studije</p>
<p>Predviđanje znatnijih ulaganja u znanost i posljedično tome povećanje istraživačkih aktivnosti sveučilišta, odnosno povećanje opsega aktivnosti koje su u članku 2. Zakona, definirane kao prva, osnovna zadaća sveučilišta, usmjerit će znatno veće napore sveučilišnog znanstveno-nastavnog osoblja prema istraživačkoj djelatnosti, uz manje vremena za obavljanje nastavnih obveza / Možemo se opravdano zapitati kojim to sveučilištima može biti u interesu brinuti se još i za razvoj nerazvijenog sustava stručnih studija, kada će to biti moguće jedino uz zanemarivanje vlastitog razvoja ili, drukčije rečeno, koja sveučilišta mogu u takvoj situaciji nadolazećih opterećenja na vlastitim sveučilišnim studijima preuzeti još i dodatnu odgovornost za razvoj sustava stručnih studija? </p>
<p>MLADEN HAVELKA </p>
<p>Zanemarujući već mnogo puta spomenute argumente koji upozoravaju da bi za razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj bilo bolje da se stručni studiji organiziraju izvan sveučilišta, kao i to da se takvom ustroju visokog obrazovanja teži u gotovo svim europskim zemljama - treba spomenuti i manje isticane argumente iz kojih proizlazi da bi i za sveučilišta i njihov razvoj bilo bolje da ne organiziraju stručne studije.</p>
<p>Prema Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju, zadaće sveučilišta su znanstveno, umjetničko i razvojno istraživanje ... te na njima utemeljeno ... obrazovanje. </p>
<p>Hoće li taj zadatak, to glavno sveučilišno poslanje, sveučilišta u novim okolnostima cjelovite reorganizacije znanosti i visokog obrazova moći ispuniti, ako se njihovoj mjerodavnosti i odgovornosti prepusti i organizacija i izvođenje više stručnih studija?</p>
<p>Je li je realno očekivati da će se dodatnim opterećivanjem jednoga, također, godinama devastiranoga, društveno podcijenjenog, potfinanciranoga, novom opremom slabo opremljenog i dugogodišnjom zabranom zapošljavanja kadrovski neosvježenoga sveučilišnog sustava - osigurati kvalitetan razvoj i kvalitetno obrazovanje studenata stručnih studija na sveučilištu?</p>
<p>Primjena novog zakona dovest će do mnogih novih opterećenja na sveučilištima i to zbog više razloga. </p>
<p>Predviđanje znatnijih ulaganja u znanost i posljedično tome povećanje istraživačkih aktivnosti sveučilišta, odnosno povećanje opsega aktivnosti koje su u članku 2. Zakona, definirane kao prva, osnovna zadaća sveučilišta, usmjerit će znatno veće napore sveučilišnoga znanstveno-nastavnog osoblja k istraživačkoj djelatnosti, uz manje vremena za obavljanje nastavnih obveza. </p>
<p>Opterećenja koja će proizići iz zakonskih obveza izrade novih nastavnih programa preddiplomskih i diplomskih studija do zaključno školske godine 2005./2006., kao i usklađivanja nastavnih planova poslijediplomskih studija do školske godine 2004./2005., te usklađivanja svih programa sa srodnim programima u zemljama Europske unije.</p>
<p>Takvom reorganizacijom studija na većini fakulteta bivši četverogodišnji studiji produljit će se na petogodišnje (a ponekad i šestogodišnje) studije i većina njih odvijat će se integralno kroz prvu i drugu razinu studija. Time će se opseg nastave na diplomskim studijima povećati, samo na toj osnovi, za najmanje dvadeset i više posto. </p>
<p>Uz to, predviđeno je objavljivanje sinopsisa predavanja i drugih oblika nastave kao i tekstova samih predavanja na Internetu (u slučaju nedostupnosti odgovarajuće literature), što će dodatno opteretiti brojne nastavnike, posebno nastavnike stručnih studija siromašnih odgovarajućom nastavnom literaturom.</p>
<p>Tijekom sljedećih pet-šest godina organizacija i izvođenje nastave na sveučilištima bit će složeniji i zahtjevniji zbog paralelnog izvođenja starih i novih nastavnih programa, za studente upisane prema starom zakonu i za nove studente. </p>
<p>Šire uvođenje izbornih predmeta na preddiplomske i diplomske studije, sukladno obvezama fakulteta da nude izborne predmete studentima drugih studija, povećat će nastavna opterećenja nastavom za studente s drugih studija. </p>
<p>Povećat će se nastavna opterećenja zbog organizacije, dosad rijetko organiziranih, a sada obveznih, doktorskih studija, kao i uvođenje novih specijalističkih sveučilišnih studija, te vjerojatno većeg broja studenata koji će upisivati poslijediplomske (doktorske) i specijalističke studije. </p>
<p>Ukupno planirano povećanje broja studenata sa sadašnjih 120 tisuća na 200 tisuća u sljedećih deset godina, sukladno prihvaćenoj strategiji razvoja visokog obrazovanja, povećat će nastavna opterećenja gotovo u istom omjeru.</p>
<p>Može se očekivati da će se većina tih studenata, sukladno trendovima u Europi i načelima poticanja cjeloživotnog obrazovanja, (kao i vezano uz depopulacijske demografske trendove u Hrvatskoj) upisivati na izvanredne (posebice stručne) studije koji zahtijevaju mnogo praktične nastave, a time i veća nastavna opterećenja.</p>
<p>Uvođenje nove kategorije studenata i organizacija sustava udaljenog učenja, također, će povećati obveze nastavnika.</p>
<p>Povećat će se i nastavna opterećenja zbog potrebe poštivanja načela veće mobilnosti studenata i većeg broja studenata iz drugih zemalja koji će dio svog studija studirati u Hrvatskoj. </p>
<p>Pojačana konkurencija novih privatnih i inozemnih sveučilišta zahtijevat će dodatne napore i dodatna opterećenja nastavnika usmjerena poboljšanju kvalitete nastave osnovnoga sveučilišnog studija.</p>
<p>To su samo neki, već sada predvidivi uzroci koji će dovesti do znatno većih obveza nastavnika sveučilišnih studija, a vjerojatno će se u primjeni Zakona pojaviti i mnogi drugi razlozi većih opterećenja vezani uz složene i dugotrajne procese funkcionalne integracije raznih sastavnica sveučilišta.</p>
<p>Imajući dobrih razloga za očekivanje upravo takvih novih okolnosti, možemo se opravdano zapitati kojim to sveučilištima u takvoj situaciji može biti u interesu brinuti se još i za razvoj nerazvijenog sustava stručnih studija, kada će to biti moguće jedino uz zanemarivanje vlastitog razvoja ili, drukčije rečeno, koja sveučilišta mogu u takvoj situaciji nadolazećih opterećenja na vlastitim sveučilišnim studijima preuzeti još i dodatnu odgovornost za razvoj sustava stručnih studija? </p>
<p>Gdje će se to, u novoj situaciji potpune reorganizacije sveučilišnog sustava, naći energije; kreirati velik broj novih stručnih visokoškolskih programa i uskladiti ih s europskim standardima; provesti postupke izbora i reizbora za velik broj potrebnih nastavnika i suradnika, posebno suradnike za praktičnu nastavu stručnih studija; napisati velik broj sada nepostojećih priručnika i udžbenika za studente stručnih studija. </p>
<p>Gdje će istodobno provoditi nastava za četiri kategorije studenata (stare generacije studenata sveučilišnih studija, nove generacije studenata sveučilišnih studija, stare generacije studenata stručnih studija i nove generacije studenata stručnih studija); organizirati različite razredbene postupke za studente stručnih studija i za sveučilišne studente; uspostaviti i organizirati suradnju s brojnim nastavnim radilištima izvan sveučilišta za potrebe velikog broja izvedbenih sati praktične nastave za studente stručnih studija ...</p>
<p>Već takva vrlo površna analiza upućuje na mnoge probleme koji će se pojaviti, a za ustanovljenje svih oblika budućih teškoća i problema nužno bi bilo, prije nego se odlučimo za ovo ili ono rješenje, provesti složene projekcijske analize. </p>
<p>One bi pokazale da postoji mogućnost samostalnog razvoja visokih škola i veleučilišta ako se omogući dovoljno dugo prijelazno razdoblje za njihov razvoj u kojem bi te ustanove mogle dobro funkcionirati uz funkcionalnu povezanost sa srodnim fakultetima. </p>
<p>Takva suradnja, na razini dviju ravnopravnih institucija, neće značajnije opterećivati sveučilišta i očuvat će bitne konceptualne različitosti između stručnih i sveučilišnih studija i omogućiti postupan razvoj samostalnih ustanova stručnih studija. </p>
<p>U suprotnom, vraćanjem stručnih studija na sveučilišta, definitivno za dulji niz godina okrećemo leđa Europi.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor, predsjednik je Zajednice visokih škola i veleučilišta Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Sa skijama i lampama noću kroz šumu</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Noć, šuma, u zraku sitne pahulje snijega i svjetlucanje svjetla među drvećem. Svjetlo se na trenutak pojavi, da bi tren kasnije šuma ponovno utonula u mrak. U razmaku od jedne minute, jedan za drugim, kreću skijaši oboružani baterijama, takozvanim vondericama, pričvršćenim oko glave. Riječ je naime, o Velebitaškom spustu koji se ove subote po 50. put održao na Sljemenu. Start je bio nedaleko sljemenskog tornja, lijevo uz trosedežnicu, a cilj nizbrdo, jedan kilometar kroz šumu. Spust je bio specifičan jer se prvi put odvijao po noći. </p>
<p>Tridesetak zagrebačkih planinara, alpinista, speleologa i gorskih spasioca - članova planinarskih društava spuštalo se na skijama kroz šumu i trudilo se što prije stići do cilja. Najmlađa natjecateljica imala je 17 godina, a najstariji natjecatelj više od 50. Svjetleće trakice obješene na debla i grane drveća bile su im orijentir, da ne bi bilo previše lutanja po šumi jer svaki je natjecatelj sam birao put do cilja. Bojazni da se netko izgubi ili, zadobivši ozlijede, ostane duže ležati u šumi nije bilo jer dio natjecatelja bili su gorski spasioci navikli na izvlačenje unesrećenih i s planina i iz dubina - jama i špilja. </p>
<p>»Navikli smo na skijanje po šumi i drugim neuređenim dijelovima planina. Želja za adrenalinom vuče nas da uglavnom skijama na takvim terenima. A natječući se volimo međusobno odmjeriti snage«, ispričao nam je Boško Mrđen iz Planinarskog društva Sveučilišta Velebit. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rješavanje pitanja »Kinoteke« </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Filmski umjetnik Ivan Ladislav Galeta u otvorenom pismu javnosti, gradskim čelnicima i Ministarstvu kulture upozorava da je sada pravi trenutak da se u Zagrebu riješi dugogodišnji problem prostora u kojem bi se prikazivao kino program.</p>
<p> Nezadovoljan što u Zagrebu ne postoji mjesto na kojem bi se mogla pogledati nacionalna i svjetska filmska baština te zbog toga što svoje studente mora slati u najbližu slovensku kinoteku, Galeta smatra da bi se sada, kada je grad Zagreb u središtu grada kupio tri kinodvorane, taj problem trebao riješiti. »Ukoliko se taj akutni problem« sada ne riješi, Galeta će od ministra kulture Antuna Vujića i njegove pomoćnice Željke Udovičić tražiti ostavke. Rješenje pitanja prostora Galeta vidi u kinu »Tuškanac«, koje je idealno za smještaj svih aktivnosti Filmskog centra. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebački velesajam u službi Njezinog veličanstva - ljepote</p>
<p>Iako je lani u ovo vrijeme održan samo sajam Beauty, jer je Intertekstil i Sajam kože, obuće i odjeće zbog teškog stanja hrvatske tekstilne industrije predstavljen samo u okviru Jesenskog međunarodnog velesajma, tekstilci su ipak shvatili da im ovakvo predstavljanje može najbolje pomoći u prezentaciji novih kolekcija. Tako su ovogodišnji Dani mode i ljepote prigoda za promociju najnovijih modnih kolekcija i modela </p>
<p>okviru Dana mode i ljepote, od 6. do 9. veljače, održavaju se na Zagrebačkom velesajmu tri sajma - Intertekstil, 59. međunarodni sajam tekstila i prateće industrije, 52. međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće te Beauty Zagreb, 6. međunarodni sajam kozmetike u okviru kojeg se pak održava tematska izložba »Hair Fashion«, koja ima ambicije, već možda od sljedeće godine, prerasti u samostalni sajam. Interesa za to svakako ne nedostaje. </p>
<p>Što se nosi, kako se nosi, što će se nositi, kako se ošišati, kako našminkati, kako sunčati, zašto se podvrgnuti ili ne podvrgnuti estetskoj kirurgiji, tek su neka od pitanja na koje je ovaj Sajam bez sumnje nastojao pružiti odgovore. Po odgovore zainteresirani mogu još i u nedjelju i to za samo 20 kuna, koliko stoji ulaznica. </p>
<p>Najnoviji modni trendovi na području odjevne, obućarske, kozmetičke i frizerske industrije u tri dana su doslovno bljeskali pred očima zainteresiranih posjetitelja. Kako izgledati što ljepše, glamuroznije, njegovanije, tajne su koje otkrivaju Dani mode i ljepote. Sveukupno 216 izlagača, od kojih 55 u okviru Intertekstila, 40 u okviru Sajma kože, obuće i odjeće te 121 u okviru Beauty sajma, predstavilo se sa svojim proizvodima. Izlagači su došli iz 14 zemalja. </p>
<p>U okviru Sajma Beauty Zagreb, uz »workshop« programe, natjecanja u šminkanju i dizajnu noktiju, izdvajamo program pod nazivom »U službi ljepote«, motiviran potrebom za vraćanjem prirodi i prirodnim metodama liječenja i njege u svakodnevnom životu (aromaterapija, masaže...) </p>
<p>A da estetika i ljepota nisu rezervirane samo za ljepši spol dokazali su i zainteresirani muškarci koji su posjetili Sajam kao pratnja svojim boljim polovicama, zainteresirano vireći preko njihovih ramena. Tako je i njima bila ponuđena »Njega za njega«, koja se nameće kao imperativ modernom muškarcu. Pojačano znojenje, ćelavost i epilacija samo su neki od medicinsko-estetskih problema s kojima se muškarci redovno susreću. Ti problemi, međutim, više ne moraju biti na margini muškarčeva života jer »macho muškarci«, znojnih potkošulja i seksi prorijeđene kose, već odavno nisu in. </p>
<p> Kako se estetska kirurgija uvukla u svaku poru modernog života, tako se Sajam ljepote bavio i korekcijama kapaka, uklanjanjem tetovaža, injekcijama Botoxa.</p>
<p> Iako je lani u ovo vrijeme održan samo Sajam Beauty, jer je Intertekstil i Sajam kože, obuće i odjeće zbog teškog stanja hrvatske tekstilne industrije predstavljen samo u okviru Jesenskog međunarodnog velesajma, tekstilci su ipak shvatili da im ovakvo predstavljanje može najbolje pomoći u prezentaciji novih kolekcija. Tako su ovogodišnji Dani mode i ljepote prigoda za promociju najnovijih modnih kolekcija i modela. Hrvatski tekstilci organizirali su i znanstveno stručni skup pod nazivom »Proizvodnja tekstila i odjeće u ozračju novih naprednih tehnologija«, na kojem se govorilo o najnovijim metodama, uređajima i postupcima proizvodnje, kontroli procesa i proizvoda, ekološkoj sigurnosti i tekstilnoj proizvodnji. Tako se, recimo, moglo čuti, da novi standardi i tehnologije točno određuju nijanse modnih proizvoda, tako da se ne može dogoditi da kao do sada strani naručitelj odbije cijelu liniju uz obrazloženje da je nijansa kolekcije kriva, samo kako bi srušio cijenu za 20 posto. </p>
<p> U okviru Sajma predstavljena je i izložba »Modni trendovi u 20. stoljeću«, realizirana uz suradnju Tekstilno tehnološkog fakulteta. </p>
<p>Nataša Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otpočelo maškarano ludilo</p>
<p>RIJEKA, 8. veljače</p>
<p> - Najšarmantnijom predstavnicom maškaranih skupina, koja će sudjelovati u svim službenim prezentacijama ovogodišnjeg Riječkog karnevala, proglašena je Željka Radić, predstavnica grupe »Baštardi« iz Novog Vinodolskog. Njena prva pratilja je Violeta Zbunjak iz riječke grupe »Pomfri«, a druga Barbara Dakić iz »Lošinjskog karnevala«. Izborom Kraljice i primopredajom ključeva grada i službeno je otpočelo maškarano ludilo. Gradonačelnika mr. Vojka Obersnela u prepunoj Dvorani mladosti na Trsatu smijenio je karnevalski gradonačelnik meštar Toni. Bogat zabavni program potrajao je do ranih jutarnjih sati, što je tek početak onoga što Rijeku čeka u sljedeća četiri tjedna ludovanja. </p>
<p>LJ. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predstavljeno »Utočište za mlade medvjede« </p>
<p>KUTEREVO, 8. veljače</p>
<p> - Na internacionalnom sajmu eko turizma »Reisepavillon« održanom u njemačkom gradu Hannoveru, Udruga Kuterevo i Kulturna udruga Karmenica iz Kutereva (VUK - KUK) u suradnji s hrvatskim Centrom »Znanje za okoliš« iz Zagreba, po prvi put predstavili su »Utočište za mlade medvjede - Kuterevo« te tradicionalne obrte i starinske zanate tog velebitskog sela kao zajednički projekt zaštite prirode i promidžbe eko turizma. Po riječima predsjednika VUK-a Ivana Crnkovića-Pavenke, na EXPO prostoru u Hannoveru predstavilo se više od 250 profesionalnih izlagača koji su predstavljali svoju eko turističku ponudu. VUK i KUK predstavili su Kuterevo kao najnastanjenije mjesto na Velebitu, sa živom tradicijom starih zanata i obrta. Kao posebnost, bilo je predstavljanje utočišta uz projekte održivog razvoja tog velebitskog sela.</p>
<p>»Predstavili smo se kao mjesto na Velebitu, 'Parku nacionalnih parkova', UNESCO-rezervatu biosfere i WWF-projektu 'Zeleni pojas Velebit', kao mjesto u Ličko-senjskoj županiji području izuzetno jakog i širokog razvojnog potencijala sa znakovitim prirodnim i kulturnim resursima pogodnim za permanentan razvoj eko turizma. Na izložbenom prostoru opisali smo i ilustrirali razvojni proces utočišta, a u specijalnoj polusatnoj prezentaciji za medije i struku dodatno smo informirali zainteresirane stručne posjetitelje o razvojnim mogućnostima velebitskih sela i Ličko-senjske županije«, izjavio je za Vjesnik Ivan Crnković-Pavenka. Posjetitelji kuterevskog štanda u Hannoveru bili su ugodno iznenađeni ponudom velikih plakata sa slikama mladih medvjeda, brošurama na engleskom i njemačkom kao i s malim suvenirima glinenih medvjedića. Domaći lički kruh ispod peke začinjen sa svinjskom masti i čvarcima i čašica drenove rakije bili su svojevrsna meka za štandom i oko njega. Uz stečena nova iskustva, predstavnici VUK-a i KUK-a dogovorili su suradnju na projektu zaštite medvjeda, risa i vuka te eko turističku valorizaciju s predstavnicima iz Karpata u Rumunjskoj, suradnju i izmjenu iskustava s predstavnicima iz Perua, dok je njemačka firma GTZ ponudila sufinanciranje pojedinih modula eko turističke ponude u svezi utočišta i centra za posjetitelje. </p>
<p>»Ove godine u kuterevskom utočištu slijedi uređenje nove nastambe, primanje novih i seljenje starih stanovnika u novu ogradu. Početkom lipnja je obilježavanje Dana zaštite prirode, potom piknik sv. Roka, uređenje eko kampa i trasiranje prvog dijela Medvjeđeg poučnog puta 'Visovima kuterevske kotline' pod pokroviteljstvom WWF-a iz Rima i Zelene akcije Zagreba, uređenje prilaznog puta i ulazne zgrade za prihvat posjetitelja, postavljanje putokaza i info panoa, a za sve to treba nam i financijska pomoć«, kazao je Crnković-Pavenka. </p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Stotine golih Australki prosvjedovalo protiv rata u Iraku </p>
<p>SYDNEY, 8. veljače </p>
<p> - Više stotina Australki skinulo se do gola u subotu u ljetovalištu Bayron Bay, u znak prosvjeda protiv slanja australskih vojnika u Perzijski zaljev u mogući rat protiv Iraka.</p>
<p> Više od 750 žena okupilo se na prosvjednom skupu na brežuljku iznad Byron Baya, kako bi ležeći na travi svojim tijelima formirale srce oko riječi »Ne ratu«, što je trebalo biti snimljeno iz zraka.</p>
<p> Organizatori su izjavili da će fotografije prosvjeda snimljene iz zraka biti poslane svjetskim medijima, pridružujući se arhivi sličnih fotografija koje se šire kao dio svjetskog antiratnog pokreta. U prosvjedu su sudjelovale žene od 20 do 60 godina.
Australija je poslala snage i odobrila sudjelovanje vojnog zrakoplovstva, zajedno s američkim i britanskim snagama u Zaljevu, u pripremama za mogući rat protiv Iraka, no tek se treba javno obvezati na pridruživanje vojnoj akciji protiv Iraka, ako UN da zeleno svjetlo ili je povedu Sjedinjene Države. </p>
<p> Australski prosvjed uslijedio je nakon sličnog prosvjeda u New Yorku kada su nage žene formirale riječi »Ne Bushu«, prosvjedujući protiv stajališta američkog predsjednika u pogledu Iraka. </p>
<p> Australski premijer Howard u subotu kreće na sedmodnevnu turneju tijekom koje će se sastati s Bushom, te s čelnicima UN-a, Britanije i Indonezije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Reinkarnacija Shakespearea u Dubrovniku </p>
<p>Na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama bit će prikazana jedna od najatraktivnijih izvedbi današnjeg svjetskog teatra - Shakespeareov »Hamlet« u režiji Petera Brooka, koji će se nakon tridesetak godina, kada je njegovo kultno uprizorenje »Sna ivanjske noći« oduševilo Zagreb, ponovno predstaviti hrvatskoj publici. Bit će to zasigurno najatraktivniji kazališni događaj kod nas, i ne samo ove sezone</p>
<p>Zaustavite li nekoga, bilo koga, na ulici i upitate: »Što znate o Shakespeareu?«, velika je vjerojatnost da će vam odgovoriti: »Biti ili ne biti«. Zbog čega? Što se krije iza te kratke rečenice? Tko ju izgovara? U kojim uvjetima? Iz kojih razloga? Zašto je ta kratka rečenica postala besmrtnom? </p>
<p>»Hamlet« se postavlja posvuda, na pozornicama postaje prosjakom, ženom, bijednikom, biznismenom, filmskom zvijezdom, klaunom, čak i lutkom. »Hamlet« je neiscrpan, ne postoje granice njegovih interpretacija. Svako nam desetljeće nudi novu analizu, novu koncepciju. A ipak »Hamlet« i dalje ostaje tajnovit, fascinantan, zagonetan... »Hamlet« je poput kristalne kugle koja se gotovo nepomično okreće u zraku. Njegovi su izgledi beskonačni. Kugla se okreće i pokazuje nam svaki tren novo lice, daje nam novo svjetlo. I tako uvijek ponovno možemo otkrivati tu dramu, oživiti je polazeći iznova u potragu za njezinom istinom. Ova predstava nova je adaptacija »Hamleta«. No, nije riječ o pukom traženju novina. Iza površine te drame krije se mit, temeljna struktura koju ćemo pokušati istražiti zajedno.</p>
<p>Tako jedan od najvećih redatelja današnjice Peter Brook govori o svom viđenju »Hamleta«, predstavi koju će ovoga ljeta gledatelji imati prilike vidjeti na Lokrumu. Nakon tridesetak godina, kada je njegovo kultno uprizorenje »Sna ivanjske noći« oduševilo Zagreb, Brook će se ponovno predstaviti hrvatskoj publici. U programu Dubrovačkih ljetnih igara 27., 28. i 29. lipnja, ansambl pariškog Théâtrea des bouffes du nord izvest će glasovitu Shakespeareovu tragediju. Bit će to zasigurno najatraktivniji kazališni događaj kod nas, i ne samo ove sezone.</p>
<p>»Hamlet« (La Tragédie d'Hamlet) što će ovoga ljeta biti prikazan u Dubrovniku peto je Brookovo viđenje toga teksta. Predložak su, uz Petera Brooka, adaptirali Jean-Claude Carriere i Marie-Helene Estienne. Autori kostima su Ysabel de Maisonneuve i slavni modni kreator Issey Miyake, a glazbu je skladao Antonin Stahly koji tumači Horacia. U naslovnoj ulozi, ovoga puta crnog Hamleta, nastupa mladi glumac William Nadylam kojeg publika pamti kao impresivnog Rodrigea u »Cideu«, u režiji britanskog redatelja Declana Donnellana. Ofelija je dvadesetdevetogodišnja francuska glumica Veronique Sacri koja je, uz ostalo, interpretirala Elise u Moliereovu »Škrcu« što ga je postavio Roger Planchon. Klaudija i duha Hamletova oca tumači Emile Abossolo Mbo, a Gertrudu britanska glumica švicarskog podrijetla Lilo Baur koja je nastupala u scenskim projektima proslavljene britanske kazališne skupine Complicité.</p>
<p>»Tišina još traži svoje mjesto u galerijama, dok suton prelazi iz dvorane na pozornicu. On se grči na rubu crvenog saga, potpuno predan patnji. Razgovara sa sobom i govori nama, opsjednut smrću svog oca i preudajom majke. Mehaničkim pokretima, zgrčenim mišićima, luđačkim pogledom traži u sebi ili pred sobom odgovor, samo jedan, na bujicu pitanja što su postavljena, 'izbacuje' svoju unutrašnjost velikim isprekidanim rečenicama, iscrpljuje se u traženju razloga da bude ili ne bude Hamlet. Po peti put Peter Brook se bavi motivom 'Hamleta'. Kao što se slikar vraća ispitivanju tajne svjetla, materije i misli, Brook ponavlja svoje sučeljavanje s mladićem u 'kaputu boje tinte'. Nakon više od pola stoljeća razgovora, danski princ i redatelj sakupili su dosta intimnih razmišljanja kako bi ponudili suvremenicima predstave neke nove odjeke. Ovaj njihov novi razgovor smješta Hamleta, gotovo od početka do kraja, u središte slike. Iz pejzaža su uklonjene sekundarne siluete, scenske slike su pogodne za isticanje 'noćne boje' lika, od prve do zadnje sekvence suzdržane, »ostalo je muk«, piše nakon izvedbe »Hamleta« na Venecijanskom biennalu kritičar pariškog dnevnika Le Monde Jean-Louis Perrier.</p>
<p>Rođen u Londonu 1925. godine Brook je sa osamnaest godina već režirao »Fausta« Christophera Marlowea, a s dvadeset Cocteauov »Pakleni stroj«. Te su predstave oduševile publiku i kritičare svojim fascinantnim vizualnim izgledom i misaonim redateljskim pristupom u interpretaciji teksta. S Royal Shakespeare Company uprizorio je brojne danas antologijske predstave - »Uzaludni ljubavni trud« (1946.), »Mjera za mjeru (1950.), »Tit Andronik« (1955.), »Kralj Lear« (1962.) i »San ivanjske noći« (1970). U Parizu 1971. godine osniva Centar za kazališno istraživanje (C.I.R.T.) koji postaje Međunarodnim centrom za kazališne kreacije (C.I.C.T.), a potom otvara svoje pariško sjedište - Théâtre des bouffes du nord. »Marat/Sade«, »Višnjik«, »Tragedija Carmen«, »Mahabharata«, »Oluja«, »Sretni dani«, »Kostimi«... samo su neke od Brookovih predstava koje su izvođene na engleskom i francuskom jeziku. U svjetskim opernim središtima režirao je »La Boheme«, »Borisa Godunova«, »Salomé«, »Fausta«, »Don Giovannija«..., a u njegovu umjetničku biografiju upisuju se i režije filmova »Marat/Sade«, »Kralj Lear«, »Moderato cantabile«, »Mahabharata«... Autor je knjiga »The Empty Space« (koju je Giga Gračan prevela na hrvatski), »The Shifting Point«, »There Are No Secrets« te autobiografije »Threads of Time«.</p>
<p>Na pitanje što kaže mladom glumcu koji se namjerava okušati u ulozi nekoga od velikih Shakespeareovih likova, Brook odgovara: »Zaboravite Shakespearea. Zaboravite da je ikada postojao čovjek toga imena. Zaboravite da te drame imaju autora. I mislite da je vaša odgovornost kao glumca jedino u tome da oživite neki lik. Zamislite da je lik koji upravo tumačite doista jednom postojao, zamislite da ga je netko posvuda s magnetofonom tajno slijedio tako da riječi koje izgovarate doista njemu pripadaju. Time se mnogo toga mijenja. Prije svega više nećete misliti da je Hamlet 'kao vi'. Hamlet nije 'poput mene', on nije svatko, on je jedinstven. Da biste to dokazali, uzmite bilo koji prizor iz drame i pokušajte ga interpretirati. Pažljivo slušajte svoj tekst, on može biti vrlo zanimljiv, ali dok izgovarate riječ po riječ, rečenicu po rečenicu, pitajte se ima li on istu snagu kao Hamletov govor? Morat ćete priznati da nema.«</p>
<p>»Naime, smiješno je pomisliti«, nastavlja Brook, »da bi netko mogao zamijeniti Ofeliju s djevojkom koju voli ili Gertrudu s vlastitom majkom. Nameće se naposljetku zaključak - čovjek poput Hamleta postojao je u povijesti, živio je, disao i govorio, i to sve samo jedanput. I mi smo ga zabilježili. Taj je zapis dokaz da su njegove riječi doista bile izrečene. S tim uvjerenjem poželjet ćemo upoznati tu izvanrednu osobu. Time se ne umanjuje vrijednost Shakespearovih rečenica, njegova stiha. Naprotiv, svaki slog dobiva novu važnost, svako novo slovo može postati bitno u rekonstrukciji bića iznimne složenosti. Ne možemo svaki put iznova započinjati s idejom, pojmom ili teorijom o liku. Ne postoji kraći put. Cijela drama postaje veliki mozaik i tako se približavamo neobičnosti slika, misli i osjećaja, s velikim iznenađenjem otkrivanja, jer su oni nužni ako želimo predstaviti neko od iznimnih ljudskih bića...« I naposljetku, Brook zaključuje, »samo zaboravljajući Shakespearea možemo ga početi ponovno pronalaziti«.</p>
<p>Za poprište tragedije slavnoga danskog princa u Dubrovniku je Peter Brook odabrao otok Lokrum. To je drugi put da će ta predstava koja je gostovala u mnogobrojnim europskim teatarskim središtima, a od siječnja se gotovo svaku večer prikazuje u Parizu, biti izvedena na otvorenom prostoru. U tišini otoka smještenom u neposrednoj blizini Grada, na rubu bivšeg benediktinskog samostana, Brookovi glumci predstavit će tragične prizore iz elsinorskog dvorca. Dubrovnik će tako biti ponovno upisan u europskim teatarskim zemljovidima kao važno središte, nezaobilazno mjesto svjetskoga kazališta.</p>
<p>»Zar je važno da se izgubio dio teksta, kad čudesna adaptacija Jeana-Claudea Carrierea i Marie-Helene Estienne jasnim čini ono što od njega ostaje i ne iskrivljuje mu ljepotu i smisao? Zar je važno da isto tako putem izgubimo nekoliko likova, ako se time bolje usredotočuje pažnja na Hamleta? Zar je važno da se izvjesna dopadljivost u dekorativnoj ogoljelosti protivi elizabetinskoj tradiciji, ako je to u korist iznimne elegancije? A naročito, zar je važna Brookova distanca prema konvencionalno-tragičnom, zar je važno ako on u djelo uvodi milost, lakoću i neočekivani humor, čime naglašava humanost kojom je djelo preplavljeno? Ovdje je riječ o istinskoj poetičnosti koju Shakespeare zasigurno ne bi zanijekao. Shakespeare se reinkarnirao u Brooku«, piše Philippe Tesson, kritičar Le Figaroa.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Samo još djeca pisce smatraju čarobnjacima</p>
<p>Djeca se doista još uspijevaju veseliti pripovijedanju uživo i roditeljskom čitanju naglas, unatoč medijskoj invaziji koja je sve intenzivnija... Treba ustrajno i vrijedno raditi na senzibiliziranju i odgajanju odraslih za dječju literaturu, jer su ipak oni ti koji će u djeteta pobuditi ljubav prema pisanoj riječi ili ne</p>
<p>Dalek je put prijeđen od bajki kakve su nam sačuvane zahvaljujući vrijednim rukama braće Grimm, od Hansa Christiana Andersena koji je okolini udahnuo poetično-melankoličnu notu, Marka Twaina koji je otkrio pustolovnu stranu djetinjstva i još mnogih drugih posvećenika stvaranju za djecu. </p>
<p>A ovih dana, kada novinske stupce ispunjaju hrvatski pisci koji su dobili nagrade ili su kandidirani za Nobelovu nagradu, valja podsjetiti na jednu ženu koja je čak dvaput bila kandidat za Nobelovu nagradu, a pisala je za djecu. Riječ je o Ivani Brlić-Mažuranić, i to što ipak nije dobila Nobela nimalo ne mijenja prijemljivost njezinih priča koje i danas nadahnjuju, sada i autore animiranih filmova, predstava, multimedijskih projekata...</p>
<p>Djelo Ivane Brlić-Mažuranić, kao i djela Mate Lovraka, Grigora Viteza, Vladimira Nazora, Vesne Parun, da spomenemo samo neka od svima znanih imena, dobar je primjer da je i književnost za djecu jednako velika kao i ona koja se češće kiti tim pridjevom.
Od vremena spomenutih pisaca svijet i njegova djeca su se promijenili. Mnogi će zapleti postajati sve teže razumljivima novim naraštajima, ali njihova je iskonska poruka komadićak mudrosti koji živi. Stoga je suvremena književnost za djecu nova stuba na putu odrastanja čovječanstva i zaslužuje našu pozornost. </p>
<p>Čini se da je potteromanija skrenula svjetsku pozornost na spisateljstvo za djecu gdje već dugo nije bilo tako uspješna djela, no zapravo je otvorila pitanja o tome što je svrha književnosti za djecu: zabava ili još nešto više. </p>
<p>Pred piscima za djecu su danas novi izazovi: kako pomiriti sve ono što djecu zasipa s televizijskih ekrana, videa, računala, polica prodavaonica, računalnih igrica... Ima li u njihovu dnevnom rasporedu prenatrpanom školskim obvezama, očekivanjima roditelja i svim spomenutim agresivnim načinima zabave uopće više mjesta za knjigu.</p>
<p>Kako spriječiti da se knjiga pospremi u ladicu zvanu »lektira« ili ostane »zarobljena« u nastavnom planu i programu kao i mnoge druge stvari koje se moraju odraditi u školi.</p>
<p>Kako na taj pitanja odgovaraju nakladnici koji dobrim dijelom imaju u svojim rukama »moć« da odabirom djela za tisak utječu na formiranje čitateljskog ukusa. Nakon sušnih godina, ili kako ih nakladnici često nazivaju »crno razdoblje«, nove su se knjige za djecu počele kontinuirano pojavljivati u našim knjižarama. </p>
<p>Jadranka Žderić, urednica dječjih izdanja iz »Profila« i profesorica pedagogije i razredne nastave, pomalo rezignirano ističe da mi u nas Hrvatskoj baš i nemamo pisaca za djecu koji bi ponudili nešto djeci zanimljivo, pa se kuća, očekujući nova i originalna djela naših suvremenih pisaca, usmjerila više stranim i starijim hrvatskim piscima. No u perspektivi gđa Žderić ipak vjeruje da bi hrvatski dječji pisci mogli biti zanimljivi i stranim čitateljima.</p>
<p>Gđa Žderić kaže da se pokazalo da djeca najčešće posežu za zabavnom literaturom koja se većinom može svrstati u kategoriju dječjeg šunda i da on dominira na tržištu. Riječ o serijalima tipa »Pet prijatelja«, pa sada i Harry Potter, a djevojčice čim stasaju hvataju ljubiće Hedwige Curtis Mahler.</p>
<p>Kao osobitu prepreku stvaranju čitateljskih navika gđa Žderić ističe pretešku lektiru koja je preopterećena teškim temama i pojmovima, kojima se, na neki način, narušava ljepota djetinjstva.</p>
<p>Utjecaj medija i bombardiranje negativnim, kaže dalje »Profilova« urednica, loša su podloga za stvaranje navike čitanja. Ohrabruje podatak da se barem slikovnice prodaju sve više, no ni tu naše društvo nije senzibilizirano za avangardnije ilustrirane knjige pa se dogodi da se licenca za neku knjigu proda u europske zemlje, a da u nas za nju nije bilo zanimanja. Tako je »Profil« lani prodao licencu za čak sedam svojih knjiga.</p>
<p>Što se marketinških razloga tiče u »Profilu« ističu da oni nisu najvažniji, nego da je važnija naša odgovornost da knjigu približimo djetetu. </p>
<p>Stoga kao osobito važno zaključuje prof. Žderić treba ustrajno i vrijedno raditi na senzibiliziranju i odgajanju odraslih za percipiranje vrsne dječje literature, jer su ipak oni ti koji će u djeteta pobuditi ljubav prema pisanoj riječi ili ne. Na takvo se mišljenje nakladnika nadovezuju i promišljanja pisaca, koji danas u Hrvatskoj nisu nezadovoljni.</p>
<p>Miro Gavran, naš poznati dramatičar, romanopisac i pisac za djecu, misli da je danas hrvatska dječja književnost prilično bogata i zanimljiva djeci koja mogu naći svoje svjetove u djelima naših pisaca za djecu. O suvremenim svjetskim uspješnicama, poput Harryja Pottera, kaže da je riječ o djelima koja dolaze iz velikih jezika i da su tu mali narodi samo konzumenti proizvoda koji diktiraju izdavačke kuće i da ti i takvi tekstovi ne mogu ugroziti kontakt malih čitatelja s njihovim domaćim piscima. </p>
<p>Osim toga, dodaje Gavran, djeca mnogo više čitaju svoje domaće pisce, nego što je to slučaj kad je riječ o književnosti za odrasle.</p>
<p>Sanja Lovrenčić, dramatičarka i spisateljica koja piše i za djecu i za odrasle, jednostavno kaže: »Za djecu sam počela pisati prilično neplanirano zato što sam imala djecu i pričala im priče koje su oni jako rado slušali, a meni su se učinile dovoljno dobrima i za drugu djecu. No već sam imala spisateljskog iskustva i mislim da je to važno, jer nije svaka »kućna« priča i kvalitetna priča koliko god joj se njezini mali slušaoci veselili«. </p>
<p>Sanja dodaje da se djeca često zapravo vesele samome pripovijedanju i nekakvoj toplini koja se pritom stvara. </p>
<p>»No, čini mi se«, kaže, »da se djeca doista još uspijevaju veseliti pripovijedanju uživo i roditeljskom čitanju naglas, unatoč medijskoj invaziji koja je sve intenzivnija, a moje je iskustvo s različitih književnih susreta da djeca još jedina pisce smatraju svojevrsnim čarobnjacima.« </p>
<p>O novim zahtjevima koje je suvremenost postavila pred pisce za djecu Sanja Lovrenčić kaže da je točno da se neke stvari i mijenjaju. To su ponajprije osjećaj za ritam i tempo koji postaje sve brži. </p>
<p>Sanja smatra da je uvijek vrijeme za »drukčiji pristup« i da to nije samo osobitost današnjice, te da je većina trajno dobrih i zanimljivih dječjih knjiga napisana s manje ili više svjesnom težnjom da se napiše nešto novo i autentično. </p>
<p>»Pisanje za djecu je kao i svako drugo, s istim problemima strukturiranja priče, izbjegavanja banalnosti, izlaženja na kraj s riječima. Pišući za djecu ne mislim toliko o svojim budućim čitateljima, koliko osluškujem neki dječji glas unutar sebe, pa kad mi se učini teškim, jednostavno prestajem to raditi. Zato nisam objavila mnogo dječjih knjiga kroz sve te godine. No mislim da je ipak važno živjeti blizu djece, inače čovjek gubi osjećaj za stvarnost i dodir s makar kako malobrojnim predstavnicima svoje publike, pa se počne obraćati imaginarnoj djeci koja su obično sasvim drukčija od zbiljske«, zaključuje Sanja.</p>
<p>Štogod mislili o knjizi, ona je tu nudi se i jednostavno čeka da bude otkrivena, a djeca su mali istraživači, pa im pomognite podmetanjem knjige uz uzglavlje ili im vi pročitajte pokoju priču. Iznenadit ćete se koliko će brzo dijete prihvatiti nove riječi ili nov način sklapanja rečenice. </p>
<p>Naši pisci nemaju dvojbi u budućnost hrvatske knjige za djecu, a nakladnici imaju i svoje, marketinške, razloge za veselje ili zabrinutost, no važno je da i oni i mi, sasvim obični roditelji, znamo da je književnost za djecu i književnost, kako za odrastanje tako i za odrasle. Ne samo u smislu da će možda i poneki odrasli zaviriti u štivo koje čita njihov podmladak, nego će i onaj maleni jednom odrasti.</p>
<p>Da parafraziramo Andrića: Uvijek nešto od pročitanoga ostane onome koji pažljivo čita. Pa još kad je to nešto lijepo i dobro... </p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vino i reklame </p>
<p>Tradicija vinarstva na Kvarneru stara je više od 2500 godina. Krajem XIX. stoljeća Rijeka je bila središte iz kojega se vino prodavalo po cijelom svijetu. Na Kvarneru su se proizvodili i prvi domaći pjenušci - bakarska, vrbnička, baščanska i vinodolska vodica</p>
<p>Veza vina i Kvarnerskog zaljeva stara je više od 2000 godina. Prvi vinogradari toga kraja bili su Iliri. U doba kada su se ulje i vino čuvali u glinenim amforama jedna legenda kaže da su Iliri s Krka međusobno povezanim drvenim bačvama zatvarali ulaz u luku rimskim brodovima. Da ima nečega u toj priči, potvrđeno je kada su u temeljima Krčkoga mosta pronađeni ostaci rimskog vojničkog logora, a u njemu drvene dužice, prvi ostaci drvenih bačava za vino u svijetu. </p>
<p>Nakon Ilira i Rimljana, vinsku djelatnost nastavili su Slaveni, a vino je stoljećima bilo najvažniji predmet trgovine na Kvarneru. Na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće Rijeka je bila najveće vinsko tržište na Jadranu. Vina su stizala na gajetama i bracerama iz Bodulije, Primorja i Dalmacije. Trgovalo se izravno s brodova vezanih na Fiumeri, mrtvom ušću Rječine, a vina su iz Rijeke odlazila po cijeloj Europi i svijetu.</p>
<p>Izložba »Iz povijesti vinske reklame na Kvarneru«, koja se ovaj mjesec održava u Muzeju grada Zagreba, kroz jedan mali segment nekad bogate vinske kulture toga kraja - novinske reklame, etikete, priznanja i prospekte - omogućuje kratko putovanje kroz zanimljivu povijest vinarstva toga kraja. Prve vinske reklame pojavile su se u drugoj polovici devetnaestog stoljeća u tiskanim medijima u Rijeci i na Sušaku. </p>
<p>Grafički su bile sukladne vremenu nastanka. Šture, bez ukrasa i slika, samo s tekstom na hrvatskom ili talijanskom, te su reklame povijesni dokumenti o razvijenoj trgovini vinom u Rijeci. U to kameno doba reklamiranja već su se pokazali i prvi počeci današnjih reklamnih slogana. Tako sušački vinari, braća Mateljan, svoje vino nude s geslom: »Dobro i naravno vino. Koristi zdravlju, krijepi tijelo, jača snagu. Veletrgovina vina 'braća Mateljan' ima samo takva vina«. U riječkim su se novinama nudila domaća vina iz Primorja, izvorna vina s otoka Krka, pjenušci, dalmatinska i talijanska vina. </p>
<p>Pjenušci ili, kako se tamo nazivaju, vodice bili su jedinstveni proizvod na Kvarneru. Tehniku proizvodnje donijeli su Francuzi u vrijeme Napoleonovih osvajanja, a na početku prošlog stoljeća tu su se proizvodile četiri vrste vodica - bašćanska, vrbnička, bakarska i vinodolska vodica. </p>
<p>Ti su pjenušci bili poznati i daleko izvan granica Hrvatske, a ujedno su to bila i prva vina na čije boce su se stavljale etikete. Među prvim etiketama, ljepotom i tiskarskim umijećem, posebno se ističu danas skupocjeni raritetni primjerci »bašćanske vodice« iz 1922. i nešto mlađe »vrbničke vodice« iz 1927. tiskane u zlatotisku.</p>
<p>Uopće je vinogradarstvo i vinarstvo od najstarijih vremena vezano uz otok Krk. Na otoku su nekada postojala četiri velika polja: omišaljsko, dobrinjsko, bašćansko i vrbničko. </p>
<p>Krčki su vinogradari bili poznati izvan granica i osvajali nagrade na natjecanjima. Tako je bašćanski prošek Marka Frančića i sinova na izložbi u Parizu 1928. dobio zlatnu medalju, a diploma koja je samo za ovu izložbu pronađena u riječkom Državnom arhivu ima i jedan mali, ali zanimljiv detalj. Sav je tekst napisan na francuskom jeziku, samo uz ime dobitnika piše »messieurs Marko Frančić i sinovi za prošek Baška«. Smatra se da su vinarstvo i vinogradarstvo isključivo muška zanimanja, međutim, jedno priznanje za kakvoću dobila je vinarka Dora Feretić iz Vrbnika na gospodarskoj izložbi u Beogradu 1933. </p>
<p>Katastrofalna Vinska klauzula iz 1891. godine, kada je međudržavnim ugovorom između kraljevine Italije i Austro-Ugarske monarhije omogućena jeftina prodaja talijanskih vina, bolesti koje su tih godina poharale vinograde te propast privrede zasnovane na jedrima u korist parobroda bili su teški udarci za vinogradarstvo na cijeloj obali. Od nekadašnja četiri polja na Krku, danas se vinova loza uzgaja još samo u vrbničkome, a nekad slavni kvarnerski pjenušci dio su bolje povijesti.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nakon političkih provokacija uslijedilo je podilaženje javnosti</p>
<p>Politički plakat u Sloveniji ni nakon prevratničkih 90-ih godina nije nestao, ali više ne djeluje na razgrađivanju sustava, već na njegovu izgrađivanju. Slovenski plakat ne koketira sa seksualnošću, već nastaje na tragovima artizma, slikovitosti i duhovitosti, prema načelima poljske škole za likovno oblikovanje, iz koje su iznikli naraštaji slovenskih grafičkih dizajnera. Međutim, u idejnom smislu začudno je to što je plakat u Sloveniji prije provocirao javnost, a danas tržišni i kulturni plakat podilazi javnosti i okreće se željama naručitelja </p>
<p>Osnovna ideja plakata je skretanje pozornosti ljudi u prolazu na određenu ideju koju promiče. Dobar plakat je nametljiv, uočljiv i brzo čitljiv, on izaziva, ali ne zamara. Svojim porukama potiče na razmišljanje, usmjerava na zaključke te stvara potrebe za onim što nudi. Koliko su na ta mjerila odgovorili radovi na izložbi »Slovenski plakat devedesetih godina« postavljenoj u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu koja predstavlja oko 200 primjeraka stvaranih nakon prijelomne '90. godine? To su radovi 70-ak autora i skupine Novi kolektivizam koja je političkim plakatima već do tada bila odigrala svoju povijesnu ulogu, podrivajući provokativnim porukama same temelje bivše državne zajednice, a njihove radove opisuje univerzalnost i narativnost. </p>
<p>Od 90-ih godina, kako pokazuje izložba, slovenski plakat okrenuo se kulturi i tržištu. Od kulturnih plakata zastupljeni su oni za kazališne predstave, filmske i lutkarske festivale, simpozije arhitekture, likovna biennala i triennala nacionalnog i međunarodnog značenja. Od tržišnih tu su oni prehrambene, drvne i modne industrije. Izložba pokazuje da se, nakon naprednih provokativnih ideja, slovenski plakat okrenuo preispitivanju umjetničkih vrijednosti, podilazeći javnosti i željama naručitelja. </p>
<p>Načela suvremene likovne umjetnosti temelje se na odlikama naglašene tjelesnosti, erotičnosti i brutalnosti, pa je stoga začudno to što predstavljeni slovenski plakati ne koketiraju sa seksualnošću, već se okreću umjetničkim vrijednostima. To su u prvome redu slikovitost i duhovitost, prema načelima poljske škole za likovno oblikovanje iz koje su iznikli rani naraštaji slovenskih grafičkih dizajnera kao što su Zdravko Papič, Radovan Jenko i Ivan Marko.</p>
<p> Iskustva talijanskih škola donose Matjaž Vipotnik, Jani Bavčer i Dušan Jovanovič koji plakat grade slikom i tekstom izražajne simbolike, tankoćutne vizualne poetike i zauzete poruke. Dušan Jovanovič, koji već dugo djeluje u Finskoj, u svojim radovima sažima elemente melosa šarene obojenosti i suzdržane skandinavske profinjenosti. Diplomanti bečke akademije u svojim su radovima spojili sliku, znak i ekspresiju, što je vidljivo u Radovima Jože Domjana.</p>
<p>Mnogi dizajneri plakata na nov način preispituju predloške iz povijesti umjetnosti kao što su ergonomija Leonarda da Vincija s čovjekom raširenih udova kojima opisuje krug, »Krik« Eduarda Muncha s figurom razjapljenih usta što vapi za pomoći, cipele Van Gogha, koloristička kompozicija unutar asimetričnog rastera crnih linija Pieta Mondriana i druge. </p>
<p>Izložba donosi i političke plakate Zdravka Papiča iz prijelomnih godina s mnoštvom ljudi, po uzoru na socrealističke zadanosti te motivima kruha kao osnovne životne namirnice, kojima se vizualno dodvorava režimu. Međutim to dodvoravanje je ironično, jer prizor samo vizualno slavi društveni poredak, ali mu se tekstom zlurado suprotstavlja. Politički plakat u Sloveniji ni nakon toga prevratničkog razdoblja nije nestao, ali više ne djeluje na razgrađivanju sustava, već na njegovu izgrađivanju u vrijeme izbornih kampanja demokratskih stranaka. </p>
<p>Od tada plakat ističe namjere stranaka, a to su mahom boljitak zemlje i dobrobit naroda. Politički plakat s prikazom konja, rad Haralda Draušbahera iz 1996., nije ugledao svjetlo dana jer podsjeća na reklamu Benettona. Naime, u svojemu kontradiktornom plakatu dizajner te tvrtke Olivio Toscani javnost je sablaznio prikazom parenja životinja, tako da je motiv konja u to vrijeme bio potrošen.</p>
<p>Ostali politički plakati za slovenske stranke prikazuju lidere s fotografijama u klasičnoj pozi, jer je upravo pozivanje na klasičnost vizualna odlika svake vlasti u želji da ostavi dojam stabilnosti, pouzdanosti i sigurnosti. Gotovo i nema onih stranaka koje u izbornim kampanjama riskiraju s avangardnim elementima u vizualnom predstavljanju ili to pak rade na izrazito senzibilan način. Neke od takvih igraju se simbolima, pa prekrižena igrača kockica promiče poruku da se s političkom sudbinom zemlje ne treba kockati, već igrati na sigurno. </p>
<p>Kakva je budućnost klasičnog plakata općenito - pokazat će vrijeme. Ono današnje govori da je dio njegove tržišne uloge uvelike preuzeo jumbo-plakat, prema zahtjevima vremena, pa će se oni klasični svesti uglavnom na kulturu, a na ostalim područjima postati preživjela forma koja pripada prošlosti. Plakat današnjice sve više ima odlike grafita, te dovodi u pitanje dosadašnje mišljenje o tome načinu ispisivanja poruka kao o subkulturi predgrađa, te na »velika vrata« ulazi u samo središte grada kao govor ulice i glas naroda.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ne mogu isti ljudi projektirati, izvoditi radove i nadzirati ih </p>
<p> Na pitanje, moraju li se principi urbane arheologije provoditi u Palači, odgovor bi trebao glasiti »da«, budući da je posrijedi ipak grad, odnosno dio današnjega grada, a ne neka arheološka zona </p>
<p>Na rubu prostora koji je pripadao Saloni, potkraj 3., odnosno početkom 4. stoljeća, izgradio je car Dioklecijan svoj dvorac, koji su sigurno već onda zvali palatium, premda to službeno nije bio, već samo rezidencija nekadašnjeg cara. No pojam palatium podario je ime kasnijem gradu Splitu: Spalatum. Danas je ta palača još uvijek srce Splita.</p>
<p> Osobno sam od svojih stručnih početaka sumnjao u tzv. znanstveno konzervatorstvo (iliti kako se zvalo zaštita spomenika kulture), te sam stoga pisao i nastojao djelovati u smislu sintagme koja mi se nametnula, kako je zaštita spomenika zapravo konvencija i praksa. Sklad važeće konvencije u nekom vremenu, s praksom u nekom prostoru, daje mogući rezultat. O tome sam posebno elaborirao u svezi problematike arheoloških lokaliteta, poglavito Salone, a potom i Narone.</p>
<p> U samoj nekadašnjoj Dioklecijanovoj rezidenciji, koja je postala grad Split, već od ranog srednjovjekovlja, naravno, trebali bi važiti principi urbane arheologije. Ne bismo nikad smjeli smetnuti s uma kako je ona ipak i jedan, sasvim konkretan, arheološki spomenik. Na pitanje, moraju li se principi urbane arheologije provoditi u Palači, odgovor bi po mom mišljenju, trebao biti »da«, budući da je po srijedi ipak grad, odnosno dio današnjeg grada, a ne neka arheološka zona kako je to u slučaju najvećeg dijela Salone, koji nije bio pretvoren u novi grad (manji dio jest u ranosrednjovjekovni Solin, i uglavnom na tom dijelu je i nastao novovjekovni Solin, pa se tako razvija i današnji grad Solin).</p>
<p> Znači, u Palači ne bismo smjeli rušiti nijedan dio grada kako bismo stvorili arheološku zonu. Takvom izazovu moralo bi se oduprijeti svako arheološko istraživanje unutar Dioklecijanove palače. Naime, ako dijelovi grada, koji su postali od Palače, nisu srušeni u prošlosti, zašto i u ime čega bismo ih mi rušili danas? Slijed epoha u Palači je upravo njezina vrijednost, što znači da Palača, premda jest arheološki spomenik, nikad nije postala arheološki lokalitet, pa ne bi mogla ni biti uspostavljena arheološka zona. Zato bi struktura gradskih četvrti unutar Palače trebala biti zadržana.</p>
<p>Međutim, kad su danas neke od tih četvrti u lošem stanju, ili je to pak neka od zgrada u toj četvrti, a budući da se grad mora održavati, naravno i da se elementi tog grada moraju održavati, pa tim slijedom, dakle, i ta četvrt ili ta zgrada moraju biti uređivane ili po potrebi i rekonstruirane. </p>
<p>Ako se u tom smislu sad nešto poduzima, onda treba, u skladu s principima urbane arheologije, provesti na toj lokaciji najcjelovitije arheološko istraživanje, po mogućnosti do zdravice, tj. do kraja svih kulturnih slojeva. Rezultate arheološkog istraživanja koje ćemo tu dobiti moramo pokušati i primijeniti u gradnji koja će niknuti na tom mjestu. Ono što će se tu napraviti mora ostaviti razvidnim sve slojeve povijesti grada, koji se očitavaju na tom mjestu. Ukoliko pak tih slojeva nema, onda se ne bismo trebali dvoumiti prepustiti taj dio grada u Palači suvremenom urbanizmu koji će biti u skladu s antičkim gabaritima. </p>
<p> U tom smislu, držim da bi praksa u Palači trebala biti istovjetna s onom koju smo imali i koju još uvijek, makar što se tiče Arheološkog muzeja u Splitu, imamo u istočnom dijelu Salone, tj. u današnjem Solinu. Ta arheološka istraživanja moraju biti lege artis potpuno izvedena, a hoće li se nešto prezentirati i koliko in situ, ovisi o nizu okolnosti, između ostalog i tehničke i financijske prirode. </p>
<p> Te okolnosti, u nekom drukčijem ili budućem vremenu, omogućit će rješavanje i problema prezentacije poput onog tzv. velikih terma u jugoistočnom kvadrantu Palače, koje su bile otkrivene ranih 70-tih godina u suradnji s američkom arheologijom, i to na daleko kvalitetniji način od dva koja su do sada, nazovimo to tako, primijenjena. Od trenutka otkrića tri desetljeća nije učinjeno ništa, pa se izuzetni arheološki spomenik pretvorio u svojevrsni deponij smeća. A onda je prije nekoliko godina, kada je promijenjena konzervatorska ekipa nadležna za Palaču, taj problem riješen zatrpavanjem Dioklecijanovih terma, pa je tako stvoren novi trg unutar tog dijela Palače, te je već tada moglo biti jasno da će trg, po prirodi stvari, tražiti nove zgrade uz svoje rubove.
Zbog živog grada u Palači i zbog činjenice, koju smo istaknuli, da tu nije po srijedi arheološka zona, nepotrebno je po mom mišljenju unositi bilo koji novi muzejski sadržaj unutar Palače. Dovoljan je onaj, rekao bih povijesni, u Papalićevoj palači, gdje je i u renesansi bio Papalićev muzej kojega nam je Marko Marulić opisao, a gdje je danas Gradski muzej. Tu je i riznica katedrale, koja je na neki način njezina priručnica, njezin imanentni dio. Zapravo su to živi dijelovi grada i njegove povijesti.</p>
<p> Imajući u vidu gornje premise, čini mi se nepotrebnim pa čak i besmislenim projekt ubacivanja Etnografskog muzeja u spomenuti jugoistočni kvadrant, dakle u prostor oko nekadašnjeg Dioklecijanova triklinija. O tome sam raspravljao na - koliko se sjećam - jedinoj sjednici o uređenju Dioklecijanove palače i stare gradske jezgre, na koju sam bio pozvan u proteklih deset-petnaest godina. To je bilo 1998., u jeku priprema za kredit Svjetske banke koji se je trebao dobiti za uređenje tog dijela Palače. </p>
<p>Splitski konzervatorski čelnici koji su potiho govorili protiv tog projekta ostavili su me s potporom samo jednog nezavisnog arhitekta, a dužnosnik koji je vodio sastanak zamolio me da ne smetam s tim opservacijama uoči očekivanog odobrenja kredita. Zanimljivo je da je prije nešto više od dvije godine, u listopadu 2000., u Njemačkoj, u Bambergu, održana jedina stručna rasprava o problematici arheološkog istraživanja i konzervatorstva u Dioklecijanovoj palači, na kojoj sam sudjelovao, pozvan od Sveučilišta u Bambergu. Raspravljalo se o Splitu, ali u kontekstu analognih situacija u Rimu i Trieru. </p>
<p>Splitski konzervatorski čelnici obrušili su se na dotadašnju praksu u Palači, te svoju tadašnju trenutnu praksu ponudili kao model za uspješnu budućnost. Bio sam sumnjičav, budući je već ta praksa, uz pozitivne pomake, uključivala i zatrpavanje Dioklecijanovih terma. Međutim, u brojnim interventima bio sam globalno na strani splitskog konzervatorstva, jer nisam želio da Split u Njemačkoj bude na stupu srama. Na toj je konferenciji čelnik splitskih konzervatora zastupao, po mom mišljenju, izvrstan stav o postupnom mijenjanju loše socijalne slike grada u Palači, izravnim ulaganjem u obnovu postojećeg stambenog fonda unutar Palače.</p>
<p> Tek su prošle dvije godine a iz polemika koje su se razbuktale na stranicama Slobodne Dalmacije saznajemo da je na sceni nova politika u Dioklecijanovoj palači, koja predviđa izgradnju novih stanova, dakako uz Etnografski muzej, u spomenutom jugoistočnom kvadrantu Palače. Resursi u Palači objedinili su protagoniste stare i nove prakse konzervatorstva u Palači, što je sudioniku skupa u Bambergu izgledalo gotovo nemoguće. Prema novinskom pisanju, izgleda da je Grad Split već donio odluku u tom smislu. </p>
<p>Bojali smo se AFCO projekta u splitskoj luci, koji nije dirao Dioklecijanovu palaču. Ostavljao ju je kao jednu nedirnutu urođeničku točku za zabavu brojnim turistima uokolo. Evo sad, izgleda, mogućnost da jedan mali AFCO uđe u Palaču. Vremena su globalna i brza. Prije pola stoljeća, kada je tadašnja vlast smatrala da treba likvidirati staro splitsko groblje Sustipan, držala je potrebnim uvjeriti - pod navodnim znakovima - praktički sve tadašnje relevantne strukovnjake u tu potrebu, pa su gotovo svi i potpisali odgovarajući dokument. Hvala Bogu da su druga vremena, pa nas više nitko ni ne smatra potrebnim uvjeravati u tom smislu. </p>
<p>Žalosno je da se u Splitu nastavila praksa inaugurirana nakon Drugog svjetskog rata da je djelatnost ili mišljenje jedne institucije kakva je splitski Arheološki muzej nepotrebno u svezi s Dioklecijanovom palačom. U jednom trenutku, prije desetak godina, gotovo paralelno s rađanjem samostalne Hrvatske, izgledalo je da dolazi do preokreta. Bilo se postiglo da Arheološki muzej, kao stručna i nezavisna institucija, uđe u novoplanirane arheološke radove u Palači. Nakon mojih nastojanja u te je poslove, na isti način ušao i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, pa su nakon dugo vremena, splitske arheološke institucije bile djelatne u Palači (što se ove potonje tiče, prvi put). Nakon nekoliko mjeseci se pokazalo da je to bila iluzija.</p>
<p>Postoji temeljni problem u praksi konzervatorstva kod nas, pa i u slučaju Dioklecijanove palače: ne mogu isti projektirati, odobravati, izvoditi radove i nadzirati ih. A uz određene nijanse, upravo je to na djelu u arheologiji.</p>
<p>Emilio Marin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Ljubičić počeo, Ivanišević dovršio veliki preokret</p>
<p>Šsta pobjeda hrvatskih topnika priskrbila im je dvije meč-lopte za četvrtfinale Svjetske skupine Davisovog kupa / Drugi od tri potrebna boda stigao je nakon trosatnog horora, Amerikanci James Blake i Mardy Fish vodili su sa 2-0 u setovima, a Ivanišević i Ljubičić su uspjeli preokrenuti meč u konačnih 3-6, 4-6, 7-6 (4), 6-4, 6-4 </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Nitko nikad nije pobijedio Gorana Ivaniševića i Ivana Ljubičića kada su igrali u paru za hrvatsku tenisku reprezentaciju. A šesta pobjeda hrvatskih topnika priskrbila im je dvije meč-lopte za četvrtfinale Svjetske skupine Davisovog kupa. Drugi od tri potrebna boda stigao je nakon trosatnog horora u maloj dvorani Sportskog doma, Amerikanci James Blake i Mardy Fish vodili su sa 2-0 u setovima. Samo su rijetki vjerovali u preokret nakon brzopoteznih 6-3, 6-4. Jedan od njih je bio i Ivanišević, ali iz ponora ga je vratio Ljubičić. Timskim radom polako ali sigurno su se vraćali na krilima gromoglasnih navijača sve do konačnog veličanstvenog preokreta, 3-6, 4-6, 7-6 (4), 6-4, 6-4 pobjede.</p>
<p>- Goran je bio vođa do ove velike pobjede. Rang-liste nemaju veze, zna se tko je Goran. Ne mogu sam dobiti parove, Goran mi treba, on je taj koji će na kraju zabiti suparniku nož u leđa, a ja moram biti taj koji će ih dovesti do te situacije, komentirao je Ljubičić.</p>
<p>Njemačka i argentinska kombinacija prošle sezone u Svjetskoj skupini Davisovog kupa je vodila sa 2-0 u setovima protiv Hrvatske, samo da bi na kraju plakali zbog propuštenih prilika. Jednaku prednost imali su i Blake i Fish, ponajviše zahvaljujući slabim servisima Gorana Ivaniševića, koji je bol u laktu deklarirao kao podnošljivu i odlučio pomoći hrvatskoj reprezenatciji. No, upravo su na servis 31-godišnjeg Splićanina Amerikanci zaslužili prednost u prva dva seta.</p>
<p>- Velika je zasluga Ljubičića što me uspio izvući nakon ta očajna dva seta, Bio sam totalno izgubljen, nervozan. Rekao mi je: Pa nisi valjda mislio da ćeš odmah bombe servirat nakon tolike pauze. Samo nam je trebao jedan break, i on me bodrio i držao do tada. A kad smo konačno krenuli kako znamo, teško nas je bilo zaustaviti, prepun emocija pričao je Ivanišević, a onda se osvrnuo na publiku:</p>
<p>- Ovo je najbolja publika u Hrvatskoj otkad igram Davis kup. Naravno da Amerikancima nije po volji. Njima sve smeta. Izdržao bih još pet setova s ovom publikom. S ovakvom publikom morate igrati dobro, jednostavno vas guraju naprijed, ništa vas ne boli. Jako sam sretan, ovo je velika pobjeda nakon velike stanke. Jednostavno poslije nisam šta ću sa sobom, htio sam to podijeliti sa publikom. Ne bi mi bilo teško još dva sata pjevati nakon ovakve pobjede, oduševljen je bio Ivanišević.</p>
<p>Uistinu, Ljubičić je držao meč pod kontrolom kad je bilo najteže, kad se Goran gotovo predao. Bodrio ga je na servisu u trećem setu kada se meč lomio. Kod 5-4 vodstva stigli su do set lopte, ali Blake se izvuko odličnim servisom. Ipak, u »tie-breaku« su nastavili pritisak, dobili sa 7-4, a onda odmah na početku četvrtog seta zaslužili novi break, kojeg nisu ispuštali do kraja.</p>
<p>- Držali su glavu gore i ostali pozitivni čak i kad smo poveli sa 2-0 u setovima. A kako je meč odmicao oni su sve bolje servirali. Goran nas je posebno iznenadio servisima, ne očekujete nešto takvo od tenisača koji je pauzirao devet mjeseci. Praktički smo odigrali dva loša gema, na početku četvrtog seta, i kod 4-4 u petom setu. I izgubili, razočaran je bio Blake svojom igrom, ali i navijačima:</p>
<p>- Razočaran sam nedostatkom pristojnosti kod nekih hrvatskih navijača, ali vjerojatno se tako nešto i očekuje. Vikali su prije, poslije servisa i za vrijeme poena. No, još sam više razočaran sucem, koji nije ništa napravio kako bi ih smirio, jer to je njegov posao i takva su pravila. A sudac je samo upozorio gledatelja na engleskom, ne i na hrvatskom. A mislim kako većina ne zna engleski, jadao se Blake, a onda dodao:</p>
<p>- Ne, to nije utjecalo na naš poraz i da, tako bi govorili i u slučaju pobjede.</p>
<p>Posljednji dan hrvatska reprezentacija očekuje s velikom psihičkom prednošću. Prvu meč-loptu pokušat će iskoristiti Ljubičić, koji će prvi izaći na teren u 14 sati, protiv prvog američkog reketa Jamesa Blakea.</p>
<p> A u slučaju Ljubičićevog poraza o četvrtfinalistu će odlučivati zadnji dvoboj između Marija Ančića i Mardya Fisha.</p>
<p>- Ljubičić je servirao odlično i protiv Fisha i danas. Iako on ne mili tako. A ako će protiv mene servirati još bolje vrlo brzo ga očekujem u »top 10« klubu. Ipak, mislim kako imam dobre šanse. Volio bih ponuditi Fishu priliku da postane heroj u petom, odlučujućem meču, najavio je Blake.</p>
<p>• HRVATSKA - SAD 2-1 (Ivanišević/Ljubičić 3-6, 4-6, 7-6 (4), 6-4, 6-4, Ančić - Blake 1-6, 2-6, 6-7 (5), Ljubičić - Fish 7-5, 6-3, 6-4).</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Podravka prokockala četvrtfinale </p>
<p>Iako su u više navrata vodile s tri pogotka razlike, rukometašice Podravke gubitkom boda na domaćem parketu izgubile su izglede za ulazak u četvrtfinale </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - U 4. kolu Lige prvakinja Podravka Vegeta odigrala je neodlučeno sa skopskim Kometalom 25-25 (12-11), a pobjedu nije postigla zahvaljujući vlastitim pogreškama i slaboj igri glavnih igračica Bilobrk i Petike. </p>
<p>Podravka je brzo povela, u 7. minuti bilo je 3-1, u tri navrata Podravka je vodila sa po tri gola razlike, ali nije igrala dovoljno brzo pokraj dosta statične obrane Kometala, pa se na odmor otišlo tek s pogotkom razlike, s tim da je jedina svijetla točka u sastavu Podravke bila raspoložena Gabriela Hobjila. U drugom poluvremenu u 37. minuti Podravka je vodila sa 15-11, a onda je vlastitim pogreškama sve prokockala i u 48. minuti gošće su vodile 19-18. Pred kraj se ukazao tračak nade kada je Podravka u dva navrata pogocima Vreskove izjednačila na 24-24 i povela 25-24, ali je Kastratović u 58. minuti postigla svoj prvi gol i izjednačila. Tri sekunde prije kraja Petika je pucala iznad vratiju i ostalo je 25-25 i samo bod koji nije dovoljan za daljnju borbu za ulazak u četvrtfinale Lige prvakinja.</p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>PODRAVKA VEGETA - KOMETAL 25-25 (12-11)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin, Petrakova, Vresk 4, Hobjila 9 (2), Harlonjuk 1, Pensa, Palčić 3, Hodak 2, Raguž, Bilobrk 1, Sirovec 1, Petika 4, Jurić, Franić</p>
<p>KOMETAL: Kolesnik, Naceva, Plošinska, Radčenko 1, Kastratović 1, Platon, Velkova, Bujanova 4, Čupić, Budimir 7, Cigica 6 (3), Malakova 3, Markuševska 3, Boeva</p>
<p>SUCI: Soldoko i Soldoko (obojica Poljska). GLEDALJTELJA: 2.200. </p>
<p>SEDMERCI: PV 3 (2), Kometal 4 (3).</p>
<p>ISKLJUČENJA: PV 4 minute, Kometal 12 minuta.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Olga KOLESNIK.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Walchhoferova pobjeda, prva, a zlatna </p>
<p>Norvežanin Kjetil Andre Aamodt osvojenom je srebrnom medaljom postao rekorder u osvojenim medaljama na Svjetskim prvenstvima. Dosad ih je, naime, osvojio čak 12</p>
<p>ST. MORITZ/ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Austrijanac Michael Walchhofer, okitio se zlatnom medaljom u spustu Svjestskog prvenstva u alpskom skijanju koje se održava u švicarskom St. Moritzu, i time svojoj zemlji donio četvrtu medalju na ovom SP-u, a sebi prvu spustašku pobjedu u karijeri. </p>
<p>Norvežanin Kjetil Andre Aamodt u subotu je oplemenio svoju sjajnu karijeru osvojenim drugim mjestom, zaostavši za pobjednikom 51 stotinku. </p>
<p>Ovime se Aamodtov broj osvojenih medalja na dosadašnjim Svjetskim prvenstvima popeo na rekordnih 12, što nije uspjelo nikome u povijesti. Uz, to Norvežanin ima i sedam medalja s olimpijskih igara. Treći je bio Švicarac Bruno Kernen, koji je time osvojio prvu medalju za domaćina SP-a.</p>
<p> Inače, Kernen je dugo držao vodeću poziciju, nisu ga ugrozili ni Eberharter, koji je u potpunosti podbacio, ni Strobl, Ghedina i Cuche, ali potom je na stazu stupio Walchhofer koji je agresivno, ali precizno odvozio utrku i do cilja stigao 97 stotinki brže od Švicarca. Na konačno treće mjesto pomaknuo ga je upravo Aamodt.</p>
<p>Iako se očekivalo da bi završni poredak mogli poremetiti Herman Maier i Lasse Kjus, to se nije dogodilo. Maier je bio osmi, a Kjus 13. U subotu se nije proslavio ni pobjednik utrke na prošlom SP-u u St. Antonu, Hannes Trinkl, koji je bio 31.</p>
<p>Rezultati: 1. Michael Walchhofer (Aut) 1 minuta 43.54 sekundi, 2. Kjetil Andre Aamodt (Nor) +0.51, 3. Bruno Kernen (Švi) +0.97, 4. Didier Cuche (Švi) + 1.13, 5. Stephan Eberharter (Aut) +1.14, 6. Erik Guay (Kan) +1.16, 7. Ambrosi Hoffmann (Švi) +1.19, 8. Hermann Maier (Aut) i Antoine Deneriaz (Fra) +1.22, 10. Fritz Strobl (Aut) +1.24... </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Ove ćemo godine trojica skakati preko 8 metara!«</p>
<p>»Olimpijska je A-norma 8.20 metara. Mislio sam da ću je ispuniti već tijekom dvoranske sezone, no zbog problema sa zaletom to još nisam napravio. No, to me uopće ne zabrinjava i nema razloga da tijekom ljeta ne preskočim 8.20«, kaže Siniša Ergotić </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Nakon pesimističkih najava zimske atletske sezone, uvjetovane izgonom atletičara iz atletskog balona-dvorane na Prisavlju, Siniša Ergotić zaredao je vrijednim međunarodnim pobjedama i rekordima! Aktualni europski doprvak u skoku u dalj pobijedio je na mitingu u Budimpešti, doskočivši do novoga hrvatskoga dvoranskog rekorda - 7.94 metra. Nakon toga je pobijedio i u Beču s dva centimetra kraćim skokom, da bi niz nastupa bez poraza nastavio i na peteromeču reprezentacija Velike Britanije, Rusije, Švedske, Italije i Europe. Početak na razini europskog srebra, i daleko od najavljenog crnila...</p>
<p>- Ipak smo do kraja prošle godine trenirali u dvorani, nakon čega smo dva tjedna bili u Budimpešti, pa se nedostatak dvorane još nije osjetio. Osjetit će se, međutim, vrlo brzo. Gdje ćemo se, primjerice, pripremati za dvoransko prvenstvo svijeta u Birminghamu? Predali smo Hrvatskom olimpijskom odboru zahtjev za petnaestodnevne pripreme u Budimpešti, no bilo bi mnogo bolje i jeftinije kad bismo te pripreme mogli odraditi u Zagrebu.</p>
<p>• Ni Birmingham prvotno nije bio u planu vaših nastupa. Vjerojatno ste se predomislili zbog posljednjih dobrih rezultata.</p>
<p>- Malo sam pratio i ostale rezultate, pa sam zaključio da na tom SP-u imam određene izglede za plasman u finale.</p>
<p>• Izbornik Žarko Martinek smatra da trenutačno vrijedite između 8.10 i 8.20 m...</p>
<p>- Vrijedim vjerojatno i više. Nisam u posljednjim nastupima preskočio 8.20 samo zato što imam problema sa zaletom. Naime, stalno se odražavam predaleko od daske, no to je problem kojim se moram pozabaviti na treningu.</p>
<p>• Što konkretno znači kad atletski stručnjaci kažu kako ste i definitivno ovladali tehnologijom za skokove preko 8 metara?</p>
<p>- Tehnologijom? Hmm... Ja bih to radije nazvao treningom.</p>
<p>• Taj se trening pokazuje efikasnim i na primjeru vaših pulena.</p>
<p>- Rezultati kazuju sve. Marijo Baković skočio je 7.88 m i sasvim je izvjesno da će vani ići preko 8 metara. Zoran Miljuš je četiri puta rušio hrvatski rekord na 60 metara prepone i došao do razine koja na 110 metara prepone jamči rezultat između 13.65 i 13.75 sekundi. Dean Vojnović u iduća će se dva, tri nastupa sigurno spustiti ispod 6.70 s na 60 metara, a vraća se i Luka Aračić, čiju smo prošlu sezonu žrtvovali kako bismo izbjegli operaciju. I on će ponovno skakati preko 8 metara.</p>
<p>• Imat ćemo, dakle, čak trojicu skakača preko 8 metara?! Da biste otišli na Olimpijske igre u Atenu, morat ćete preskočiti A-normu.</p>
<p>- Olimpijska je A-norma 8.20 metara. Mislio sam da ću je ispuniti već tijekom dvoranske sezone, no zbog problema sa zaletom to još nisam napravio. No, to me uopće ne zabrinjava i nema razloga da tijekom ljeta ne preskočim 8.20.</p>
<p>• Osim atletske dvorane na Prisavlju, vaš se »preporod« veže i uz Hanžekovićev memorijal. Čini se da bi i s njegovim održavanjem moglo biti problema.</p>
<p>- To nisam znao, ali ako je tome uistinu tako, to nije dobro. Utrošeno je mnogo vremena i truda da bi se došlo do Grand Prix razine i to sada ne treba prokockati. Za mene osobno to bi bio velik udarac, jer obožavam taj miting i atmosferu na njemu. Tu sam pobjeđivao i osvajao Grand Prix bodove. U Hrvatskoj nemamo dovoljno kvalitetnih natjecanja, pa je Hanžek velika prilika za mlađe atletičare da nastupaju u svjetskoj konkurenciji. Stoga se nadam da će miting ipak opstati u Grand Prix društvu, zaključio je Ergotić.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Koliko mogu igrači iz hrvatskog prvenstva? </p>
<p>»Sastav ću odrediti koji sat prije utakmice. Trebam vidjeti što je s igračima koji će doći u nedjelju ujutro. Mogu samo kazati da će 90 posto sastava činiti igrači iz našeg domaćeg prvenstva. Prilika im je to da pokažu što mogu, a mislim i da im je reprezentacija Makedonije idealan protivnik«, veli izbornik Otto Barić </p>
<p>SPLIT, 8. veljače</p>
<p> - Prijateljska nogometna utakmica Hrvatske i Makedonije, koja se igra u nedjelju u Šibeniku s početkom u 18 sati, poslužit će izbornicima Ottu Bariću i Nikoli Ilievskom da razbistre vlastite zamisli. Ujedno, je prilika igračima »drugog drafta« da se primaknu najboljoj postavi. Naime, oba izbornika za Šubičevac na raspologanju imaju igrače koji do sada nisu bili u prvom planu. </p>
<p>Makedonska reprezentacija u posljednjih godinu dana ostvarila je najbolje rezultate, a pomak se dogodio dolaskom za kormilo Nikole Ilievskog. Odlučivši se za moderniji pristup igri, za formaciju 4-3-3, opredijelio se za mlade igrače, spremne na prilagodbu. A da je Ilievski bio u pravu pokazali su rezultati, među kojima treba izdvojiti 2-2 s Engleskom u Southamptonu. S obzirom na igre Makedonaca utakmica će i te kako dobro doći našem izborniku Ottu Bariću da vidi koliko mogu igrači iz hrvatskog prvenstva. </p>
<p>Naime, prva četiri dana na okupu su bili igrači Varteksa, Hajduka, Dinama plus Tokić, a priključio se Mario Marić. Sastav »vatrenih« je još nepoznanica, a ovisi o umoru igrača koji dolaze u nedjelju ujutro. Ovisno o (ne)nastupanju Šimunića, Tomislava Marića, Babića ili, pak, Živkovića u subotu za svoje klubove u njemačkoj ligi Barić će ih koristiti.</p>
<p> No, za očekivati je da će hrvatska reprezentacija početi u sljedećem sastavu:</p>
<p>Pletikosa - Režić, Tokić, Smoje, Agić - Srna, Andrić, Mumlek, Babić - Olić (Karić), M. Marić. </p>
<p>Sigurno je da ćemo zaigrati sistemom 4-4-2, za kojeg Barić smatra da je recept za pobjedu protiv Belgije. Može se iščitati da mu je za sad zapravo otvoreno samo pitanje lijevog bočnog, jer Babića je gurnuo u veznu liniju. Sam izbornik Barić je, pak, istakao:</p>
<p>- Sastav ću odrediti koji sat prije utakmice. Trebam vidjeti što je s igračima koji će doći u nedjelju ujutro. Mogu samo kazati da će 90 posto sastava činiti igrači iz našeg domaćeg prvenstva. Prilika im je to da pokažu što mogu, a mislim i da im je reprezentacija Makedonije idealan protivnik. Naime, Makedonce pratim, znam da igraju moderno i da ih nije lako pobijediti.</p>
<p>Ni Ilievski za nedjeljni ogled nema najbolje igrače, ali će na Šubičevcu predstaviti nekolicinu mladih i iznimno darovitih igrača poput Baldovalieva, Maseva, Naumovskog...</p>
<p>- Nismo došli s najboljim igračima, ali sam uvjeren da će nekolicina od ovih igrača biti u krugu za utakmicu protiv Slovačke. Želim imati širinu, da u slučaju ozljede nekog od standarnih imamo zamjene. Protiv Engleza smo imali problema s igračima, ali smo djelovali momčadski. U Šibeniku ćemo igrati kao i na prethodnim utakmicama s tri napadača, tri vezna i četiri obrambena. Nećemo kalkulirati, došli smo igrati nogomet,rekao je izbornik Makedonije Ilievski.</p>
<p>Vjerojatni sastav Makedonije je: Nikolovski - Zdravevski, Sedloski, Vasovski, Hristovski - Šumulikovski, Mitrevski, Jančevski - Grozdanovski, Baldovaliev, Naumovski.</p>
<p>Utakmicu sudi Siniša Zrnić iz Bosne i Hercegovine, a njegovi pomoćnici su Mujo Trutin i Vlado Dominiković.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Ćiro, što je s nogometom?!« </p>
<p>U petak su cjelodnevne aktivnosti Dinamovog trenera i čelnika bile posve duhovnog karaktera, pa je dopredsjednik kluba Zdravko Mamić, koji je upravo tog dana stigao u Međugorje, zapitao Blaževića: »Trenirate li vi išta?« </p>
<p>MEĐUGORJE, 8. veljače</p>
<p> - Dinamova je delegacija, na čelu s trenerom Miroslavom Blaževićem, ovih dana u Međugorju doživjela pravo »duhovno čišćenje«. Posebno je izražajan bio petak, kad su cjelodnevne aktivnosti maksimirskih čelnika bile posve duhovnoga karaktera. Prijepodne je, primjerice, »plava« ekspedicija krenula na međugorsko Brdo ukazanja, do čijeg je vrha potrebno oko sat vremena hoda. Poslijepodne je program preseljen u Široki Brijeg, gdje su Ćiro i njegova pratnja sudjelovali u dvosatnoj misi u spomen na 12 fratara, ubijenih 1945. godine. Duhovni dan je zaokružen posjetom fra Jozi Zovku, utemeljitelju Udruge »Međunarodno kumstvo djetetu Herceg-Bosne«.</p>
<p> Zanimljivo, upravo je toga dana iz Zagreba u Hercegovinu pristigao Dinamov izvršni dopredsjednik Zdravko Mamić. Vidjevši ovakav program Dinamovih aktivnosti, Mamić je pomalo prijekorno i sumnjičavo priupitao glavnoga trenera:</p>
<p> - Ćiro, što je s nogometom? Je l' vi trenirate išta?</p>
<p> Dinamovo vodstvo sudjelovalo je i na tribini koja je organizirana kao dio protokola na promociji knjige »Cico«, biografije Zlatka Kranjčara. Na pitanja gostiju su, između ostalih, odgovarali Mamić, Kranjčar, Blažević, Lončarević, te bivši Zagrebov trener Ivo Šušak, koji sada predvodi gruzijski Dinamo iz Tbilisija. Eterom je u jednom trenu prostrujala rečenica koja se Ćiri baš i nije svidjela. Izrekao ju je Mamić:</p>
<p> - Sad ću vam otkriti i jednu ekskluzivu! Ja sam taj koji je odlučio da Niko Kranjčar već sa 18 godina bude Dinamov kapetan. Doduše, ipak sam to učinio uz Ćirinu suglasnost. Isto tako, očekujem da jednoga dana i Zlatko Kranjčar opet bude trener Dinama i stvaratelj velikoga europskog kluba u Maksimiru.</p>
<p> No, Dinamov je dopredsjednik potom ipak spustio lopticu i počeo priču o jedinstvu svih trenera: </p>
<p>- Pogledajte kakav je sastav za ovim stolom. Tu su četvorica bivših ili sadašnjih Dinamovih trenera. I mislim da je to najbolji odgovor svima koji nas žele zavaditi, koji žele zatrovati naše odnose. E, pa neće u tome uspjeti! Mi se nismo, a niti nećemo dijeliti na podobne ili nepodobne, na domaće ili dotepence. Nećemo dati dušmanima da se vesele!</p>
<p> Ali, će zato dati 15-oricu igrača Širokom Brijegu. Tako je, barem, sam Mamić najavio na spomenutoj tribini. Iz publike je, naime, doletjelo pitanje: »Mamiću, imaš puno igrača, što nama ne dadneš kojeg?«</p>
<p> - Dat ćemo vam! Evo, sljedećeg ljeta ćemo dati 15 igrača na posudbu u Široki Brijeg! Mi u ovome trenutku, u mlađim dobnim kategorijama, imamo čak 24 reprezentativca. Jasno je da ne mogu svi istodobno igrati u Dinamu, pa ćemo neke igrače slati na posudbu. U svakom slučaju, imamo vam s čime pomoći. Neka Široki Brijeg ubuduće bude Dinamo II. </p>
<p> Iz publike je uslijedilo i jedno pitanje za samoga Blaževića: »Ćiro, je l' bi ti ikad htio biti trener Hajduka?« Blažević se nakratko zamislio i dobacio:</p>
<p> - Imate li kakvo lakše pitanje? Ma, ja jako volim Hajduk. Splićani su naši veliki rivali, ali i prijatelji. No, ja ću nažalost karijeru završiti u Dinamu. </p>
<p> Tribina je zaključena temom o aktualnom trenutku hrvatske reprezentacije. Naravno, neizbježno je bilo i pitanje o Kranjčarevim izborničkim ambicijama:</p>
<p> - Ne skrivam takve ambicije. Nadam se da ću jednoga dana doista preuzeti vođenje hrvatske reprezentacije, ali ne tako da čekam neuspjeh aktualnog izbornika. Neka reprezentacija bude uspješna, a neka ja poslije toga zasjednem na izbornički stolac.</p>
<p> Zanimljivo je bilo i zapažanje Ilije Lončarevića:</p>
<p> - Previše smo kritizerski orijentirani. Mislim da bismo svi trebali imati više strpljenja, neovisno o tome bila riječ o izborniku reprezentacije, predsjedniku države ili nekome trećem. Ako smo već izabrali te ljude, onda bismo im svi trebali dati podršku, svi bismo morali biti njihovi navijači. Za svaki dobar posao trebaju vrijeme i planiranje i mi im onda to trebamo i pružiti. Naravno, ako smo ozbiljni ljudi.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Amerika strahuje od napada Al Qaide </p>
<p>Obavještajni podaci govore da postoji opasnost od terorističkog napada »Al Qaide,« i to najvjerojatnije u sljedećih sedam dana, potkraj razdoblja muslimanskog hodočašća. Pojačan je nadzor na granicama, u zračnim lukama, a poduzimaju se grozničavom brzinom i posebne mjere u najvećim američkim gradovima</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Amerika je u stanju visoke pripravnosti. Obavještajni podaci govore kako postoji opasnost od terorističkog napada »Al Qaide«, i to najvjerojatnije u sljedećih sedam dana, potkraj razdoblja muslimanskog hodočašća. Proglašen je visoki, četvrti stupanj opasnosti od terorističkog napada označen narančastom bojom, samo stupanj ispod najvišega petog - crvenoga.</p>
<p>Predratna groznica, pomiješana sa stalnim upozorenjima na oprez, trese Ameriku. Pojačan je nadzor na granicama, u zračnim lukama, a poduzimaju se grozničavom brzinom i posebne mjere u najvećim američkim gradovima. </p>
<p>Policija i snage sigurnosti raspoređeni su oko vitalnih objekata, a posebno se pazi i na hotele, stadione, velike stambene zgrade.</p>
<p>Situacija je alarmantna, američki mediji iz sata u sat javljaju novosti, poput one da je i zdravstveni sustav stavljen u povišeno stanje pripravnosti. Građane se upozorava da jave bilo što sumnjivo, a slike na televizijskim ekranima pokazuju da se danonoćno čuvaju svi najvažniji objekti u zemlji.</p>
<p>Istodobno, miris rata sve se više širi svijetom. Jedan od signala da u svijetu »kuha« je i to da je početkom veljače u zračnu luku u Sigonelli, američkoj bazi na Siciliji, dopremljeno 100 tisuća vreća za leševe i 6000 lijesova. Vojni analitičari procjenjuju da bi rat mogao uzeti velike ljudske žrtve i među američkim vojnicima, a najcrnje procjene govore da bi u Iraku moglo biti čak i milijun žrtava. </p>
<p>Strah od biološkog oružja poprima zabrinjavajuće razmjere. Svjetski mediji pišu da će Amerikanci najvjerojatnije svoje poginule vojnike kremirati na licu mjesta, a rodbini poslati samo urne s pepelom, zbog bojazni da bi iračka uporaba kemijskoga i bakterijskog oružja mogla putem leševa otrov proširiti i u SAD. Njemačka je naručila 30 milijuna doza cjepiva protiv velikih boginja, bojeći se mogućih terorističkih napada. </p>
<p>Hans Blix i Mohamed ElBaradei ponovno su u Iraku i 14. veljače će podnijeti novo izvješće Vijeću sigurnosti UN-a. Bit će to, najvjerojatnije, pravi početak rata protiv Iraka, jer je malo vjerojatno da će inspektori moći reći nešto novo što bi spasilo Saddama Husseina.</p>
<p>Diplomati velikih sila polako napuštaju regiju. State Department je dopustio odlazak određenom broju američkih diplomata iz Izraela, Sirije, Jordana, Libanona.</p>
<p>Rubikon je prekoračen i ono što su učinili članovi sekte »Aum sinrike« prije osam godina kada su u tokijskom metrou ispustili plin sarin, otrovavši 5000 ljudi, od kojih je 12 i umrlo, bila je samo predigra događajima koji bi mogli slijediti. Svijet je na rubu rata kakav još nikad nije vođen, a u katastrofičnom scenariju nitko ne bi bio pošteđen.</p>
<p>Donald Rumsfeld, iz nejedinstvene Europe, iz Münchena, poslao je poruku o jedinstvenosti svijeta, rekavši kako koalicija protiv Iraka okuplja sada 90 država i da je to »najveća koalicija u povijesti čovječanstva«.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Oko 20 mrtvih i preko 100 ranjenih u eksploziji bombe u Bogoti </p>
<p>BOGOTA, 8. veljače </p>
<p> - Blizu 20 ljudi je poginulo, a preko 100 je ranjeno u snažnoj eksploziji automobila bombe u petak navečer u podzemnoj garaži ispod ekskluzivnog noćnog kluba u kolumbijskom glavnom gradu Bogoti, objavile su tamošnje vlasti.</p>
<p> Na mjestu eksplozije gdje je bila garaža ostao je veliki krater, a noćni klub i nekoliko katova zgrade je srušeno. U trenutku eksplozije nekoliko stotina ljudi nalazilo se u kompleksu pa je moguće da će biti još žrtava. </p>
<p> Noćni klub nalazio se u sklopu kompleksa u kojemu su bili i restorani, fitness klub i privatni stanovi.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova, atentat se pripisuje gerilcima Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), a čelnik antiterorističkih postrojbi German Camacho izjavio je »da je bez sumnje riječ o odmazdi nakon naše akcije i istrage (o pobunjenicima) ove godine«.</p>
<p> Camacho je dodao kako je Kolumbija zatražila pomoć stručnjaka iz Sjedinjenih Država u provođenju tehničke istrage o okolnostima atentata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rumsfeld: Raste potpora uporabi sile protiv Iraka </p>
<p>Američki ministar obrane u svom je govoru posebno istaknuo potporu koja je prošloga tjedna stigla »u pismu osmorice«, a zatim i prije nekoliko dana od zemalja Vilniuske skupine, među kojima i Hrvatske</p>
<p>MÜNCHEN, 8. veljače</p>
<p> - Još uvijek se nadamo da neće biti potrebno silom razoružati Saddama Husseina, no svijet je pokazao da misli ozbiljno kada je riječ o razoružanju Iraka, rekao je u subotu američki ministar obrane Donald Rumsfeld na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu </p>
<p>Konferencija je počela u subotu uvodnim izlaganjem Horsta Teltschika, predsjedavajućeg Konferencije o sigurnosnoj politici. </p>
<p> »Mi se nadamo mirnom rješenju iračke krize. Ali jedini izgled za postizanje mirnog rješenja je jasno iskazivanje spremnosti uporabe sile u slučaju potrebe - treba poslati jasnu poruku da je svijet ujedinjen i spreman djelovati«, rekao je američki ministar obrane. </p>
<p> On je dodao da, ako do toga dođe, SAD zna da potpora u Europi i svijetu raste iz dana u dan. Rumsfeld je u svom govoru posebno istaknuo potporu koja je prošloga tjedna stigla »u pismu osmorice«, a zatim i prije nekoliko dana od zemalja Vilniuske skupine, među kojima i Hrvatske.</p>
<p> Njemačka i Francuska, koje se suprotstavljaju trenutačnoj upotrebi sile u Iraku, riskiraju da »one same ostanu izolirane, a ne SAD«, rekao je nadalje Rumsfeld.</p>
<p> »Mogući učinak (stajališta Berlina i Pariza) je da Francuska i Njemačka riskiraju da one same ostanu izolirane, a ne Sjedinjene Države«, rekao je Rumsfeld. </p>
<p> »Ako su te vlade više zabrinute SAD-om nego terorizmom, mislim da će im povijest pripisati krivicu za to«, dodao je Rumsfeld ističući kako »nije u interesu SAD-a nametati autoritet drugim zemljama«. On je također osudio odluku NATO-a, donesenu na poticaj Francuske, Njemačke i Belgije, da zaustavi planove o zaštiti Turske u slučaju rata, nazvavši je »neoprostivom«. </p>
<p> »Ne mogu zamisliti da se to radi, ne mogu shvatiti. Turska je saveznik, NATO to osigurava. Osigurati kapacitete za obranu, samo planirati, ne čak niti uspostaviti, mislim da je to neoprostivo«, rekao je Rumsfeld. Američki ministar obrane ustvrdio je također kako koalicija protiv Iraka trenutno okuplja 90 zemalja te da je to »najveća koalicija u povijesti čovječanstva«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>München u znaku američko-njemačke svađe oko Iraka</p>
<p>Na Međunarodnoj konferenciji o sigurnosti Donald Rumsfeld oštro kritizirao suzdržanost NATO-a u potpori SAD-u te protivljenje njemačke vlade vojnoj opciji protiv Iraka </p>
<p>BERLIN, 8 veljače (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld zatražio je u subotu na Međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu da međunarodna zajednica pojača vojni pritisak na Irak kako bi se izbjegao rat.</p>
<p> S druge strane, njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (koji je govorio odmah poslije njega) izravno mu je proturječio pozvavši Vijeće sigurnosti da produži mandat inspektorima UN-a u Iraku, upozorivši pritom da nisu iscrpljene sve diplomatske mogućnosti.</p>
<p>Rumsfeld je u svom istupu oštro kritizirao suzdržanost NATO-a u njegovoj potpori Sjedinjenim Državama u eventualnom ratu protiv Iraka. Američki je ministar zatražio od NATO-a da brani Tursku, ako bude napadnuta, te uputio žestoku kritiku na račun njemačke vlade koja se protivi vojnoj opciji, »jer jedina šansa za mirno rješenje staviti jasno na znanje spremnost na uporabu sile«.</p>
<p>Fischer se u svom govoru zapitao zašto baš sada rušimo Saddama, kad smo godinama znali da je on diktator? Inače, u izravnom tv-prijenosu iz Münchena bilo je očito da šef Pentagona govori opušteno i obraća se cijeloj dvorani. Istodobno, šef njemačke diplomacije govorio je prilično napeto i pritom gotovo uvijek okrenut samo američkome ministru. </p>
<p>Pozornost promatrača u Münchenu, osim američko - njemačkog svađanja oko Iraka, izazvalo je i držanje Moskve. Naime, ruski ministar obrane Sergej Ivanov isključio je mogućnost da Moskva promijeni stajalište o Iraku, u zamjenu za promjenu stava Washingtona o Čečeniji. Ivanov je izjavio da »bilo kakva trgovina oko Čečenije nije umjesna«. Ali šef ruske diplomacije je naglasio da će pitanje proglašenja naoružanih formacija koje djeluju u Čečeniji »terorističkim organizacijama« postaviti u razgovoru s Rumsfeldom. </p>
<p>Ivanov tvrdi da je ruska strana međunarodnoj zajednici o tome predočila sve dokaze, te zaključuje da »bez prave suradnje ne može biti ni borbe protiv terorizma«. </p>
<p>Na Međunarodnoj konferenciji o osigurnosnoj politici sudjeluje oko 250 sudionika. Sve je u znaku iračke krize i napetih njemačko - američkih odnosa. Čak i prigodom prijema koji je priredio za sudionike konferencije, gradonačelnik Münchena Christian Ude (SPD) kritizirao je kruto stajalište Sjedinjenih Država.</p>
<p> »Mnogi ljudi smatraju da rat i bombardiranje gradova potlačenom iračkom narod neće donijeti slobodu i demokraciju«, rekao je Ude. </p>
<p> Ove godine je među sudionicima konferencije glavni tajnik NATO-a Gorge Robertson, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i tridesetak ministara vanjskih poslova i obrane. Među njima su šef hrvatske diplomacije Tonino Picula i ministrica obrane Željka Antunović. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Picula: Hrvatska dala obol političkom pritisku na Irak </p>
<p>MÜNCHEN, 8. veljače </p>
<p> - Hrvatska je podupirući izjavu Vilniuske skupine dala svoj obol političkom pritisku na irački režim kako bi se u potpunosti ostvarila rezolucija Vijeća sigurnosti i tako izbjegao rat, rekao je šef hrvatske diplomacije Tonino Picula u izjavi hrvatskim novinarima nakon susreta s američkim senatorom Johnom McCainom na marginama sigurnosne konferencije u subotu u Münchenu. </p>
<p> »Vjerujem da još uvijek ima političkog prostora za mirno rješenje iračke krize, ali on je ipak daleko manje vjerojatan nego prije mjesec dana«, rekao je Picula.</p>
<p> Komentirajući »sukob« mišljenja američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda i njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera, Picula je rekao da takvo razilaženje dviju u osnovi savezničkih zemalja, ukazuje na potrebu reforme globalnog političkog i sigurnosnog sustava, te otvara neka pitanja o kojima će europska i američka politika morati razgovarati i kada se završi slučaj Irak. To se prije svega odnosi, rekao je, na buduće savezništvo Sjedinjenih Država i Europske unije.</p>
<p> U razgovoru sa senatorom McCainom Picula je naglasio da Hrvatska pridonosi regionalnoj stabilnosti jugoistočne Europe, da sudjeluje u antiterorističkoj koaliciji i zatražio podršku Sjedinjenih Država za približavanje Hrvatske NATO-u. Pritom je naglasio da službeni Zagreb nastoji što prije nadoknaditi zaostatke i kvalificirati se za članstvo u EU i NATO.</p>
<p> Picula je na marginama münchenske konferencije razgovarao i sa svojom estonskom kolegicom Kristinom Ojuland i izvijestio novinare da se završavaju pripreme za početak pregovora o ugovoru o slobodnoj trgovini i najavio završetak razgovora o sklapanju sporazuma o zračnom i pomorskom prometu. Također je najavljeno da će Estonija uskoro imenovati nerezidentnog veleposlanika za Hrvatsku.</p>
<p> Inače, šef hrvatske diplomacije je i u konferencijskoj dvorani a i za ručkom sjedio zajedno sa slovenskim kolegom Dimitrijem Rupelom i kazao da je s njim neformalno razgovarao o čitavom nizu »zimzelenih« tema između Hrvatske i Slovenije.</p>
<p> Na konferenciji sudjeluje i ministrica obrane Željka Antunović koja je tu prigodu iskoristila za svoj prvi susret sa slovenskim kolegom Antonom Grizoldom, i nakon sastanka izjavila da na vojnom planu i pitanjima obrambene suradnje između Hrvatske i Slovenije nema otvorenih pitanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Papa pozvao svijet da se usprotivi ideji rata protiv Iraka </p>
<p>VATIKAN, 8. veljače</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. pozvao je u subotu svijet da se ne pomiri s idejom rata protiv Iraka, istaknuvši da se sukob još može izbjeći. Osamdesetdvogodišnji Papa ocijenio je da »sadašnji trenutak obilježavaju napetosti i vjetrovi rata« te da čovječanstvo trpi iskušenja »mržnje i nasilja«. Sveta Stolica se nikako ne slaže s SAD-om u vezi s ratom protiv Iraka te je odbila za mogući sukob koristiti izraz »pravedan rat«. Papa poziva cijelu međunarodnu zajednicu da udvostruči napore za izbjegavanje sukoba. Papa se sljedeći petak sastaje sa zamjenikom iračkog premijera Tariqom Azizom, a nekoliko dana nakon toga predviđen je susret u Rimu s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Prema izvorima u Vatikanu, do susreta Pape i Annana trebalo bi doći 18. veljače. (Reuters/ Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Čović: U slučaju iračkog rata, posljedice treba očekivati i u BiH</p>
<p>MOSTAR, 8. veljače </p>
<p> - Član Predsjedništva BiH Dragan Čović upozorio je u petak kako u slučaju rata u Iraku treba očekivati sigurnosne i ekonomske posljedice i u BiH. </p>
<p> Čović je u intervjuu kojeg su prenosile tri lokalne hrvatske televizije u BiH rekao kako u posljednje vrijeme postoje izraženi osjećaji fundamentalizma koji bi, po njegovu mišljenju, mogli eskalirati. »Moramo biti obazrivi i pripremati naš sustav za odgovor na takvo nešto«, rekao je Čović. Na upit zbog čega se Predsjedništvo BiH nije javno očitovalo o iračkoj krizi, Čović je rekao kako je ono razmatralo to pitanje, ali se nije htjelo opredjeljivati između različitih stajališta u Europi i SAD.</p>
<p> Čović je najavio da će potkraj veljače zajedno s ostalom dvojicom članova Presjedništva BiH Sulejmanom Tihićem i Mirkom Šarovićem posjetiti Vatikan, kako bi predali službeni poziv Ivanu Pavlu II. da posjeti BiH, kako bi u Banjoj Luci proglasio Ivana Merza blaženim. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Solana: Nije vrijeme za neovisnost Kosova </p>
<p>PRIŠTINA, 8. veljače</p>
<p> - Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana poslao je pismo predsjedniku kosovske skupštine Nexhati Daciji u kojemu upozorava da bi usvajanje »deklaracije o neovisnosti Kosova« bilo u suprotnosti s rezolucijom Vijeća sigurnosti o Kosovu, javili su kosovski mediji. </p>
<p> Solana je u svojem pismu rekao kako još nije vrijeme za određivanje konačnog statusa Kosova i upozorio da bi usvajanjem »deklaracije o neovisnosti« skupština Kosova prekoračila svoje ovlasti. »Usvajanje deklaracije bilo bi u suprotnosti s rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i ugrozilo bi postignuti napredak na Kosovu«, rekao je Solana u svojem pismu.</p>
<p> Usvajanje »deklaracije o neovisnosti« Kosova predložila je Alijansa za budućnost Kosova, koju vodi Bujar Dugollia, a do sada su tu inicijativu poduprla 42 od 120 zastupnika kosovske skupštine.</p>
<p> Solana je zatražio od Dacije da učini sve što može kako skupština Kosova ne bi usvojila takvu deklaraciju, koja bi po njegovom mišljenju bila »destabilizirajuća i protuproduktivna«.</p>
<p> Voditelj američkog diplomatskog ureda u Prištini Reno Harnish izjavio je kako inicijativa o proglašenju kosovske neovisnosti neće utjecati na status Kosova. O statusu Kosova, rekao je, odlučivat će međunarodna zajednica, ali tek kada na Kosovu budu ispunjeni postavljeni standardi.</p>
<p> Protiv usvajanja deklaracije govorio je i kosovski premijer Bajram Rexhepi, koji je rekao kako nije vrijeme za proglašenje neovisnosti.</p>
<p> On je rekao da je ta inicijativa izazvala zabrinutost međunarodne zajednice, među ostalim i Sjedinjenih Država, koje se trenutačno moraju baviti krizama oko Iraka i Sjeverne Koreje. </p>
<p> Prema Rexhepiju, pozornost na Kosovu ove godine treba usmjeriti ka konsolidaciji kosovskih institucija, a pitanje neovisnosti doći će na dnevni red 2004. ili 2005.</p>
<p> Rexhepi je istodobno odbacio zahtjev srbijanskog premijera Zorana Đinđića za povratkom srbijanskih snaga sigurnosti na Kosovo, ocjenjujući kako ona odvraća kosovske Srbe od integriranja u život na Kosovu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šokirani životnim uvjetima Palestinaca </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - »Stanje u kojemu žive Palestinci, žitelji Gaze, skandalozno je i tragično, nespojivo s ljudskim pravima te s demokratskim i civilizacijskim normama.« To je uglednom pariškom dnevniku Le Monde, a prenijeli su i drugi europski mediji, izjavio Stéphane Hessel, ugledni francuski diplomat i bivši veleposlanik. On je bio član izaslanstva od 12 »nezavisnih intelektualaca i boraca za mir« iz Francuske i nekih drugih zapadnoeuropskih zemalja, koji su šest dana prokrstarili od Jeruzalema do Ramallaha i Gaze.</p>
<p>Pritom je bitno da je među njima bilo i nekoliko uglednih Židova koji su se priključili izaslanstvu, bez znanja i privole njihovih službenih židovskih udruga. Cilj je njihova posjeta bio da se na terenu upoznaju s pravom istinom o izraelsko-palestinskom sukobu. </p>
<p>Prvi njihov dojam, što su ga izrazili odmah nakon povratka s toga putovanja - pismeno će izvješće »europskoj javnosti«, kažu, podnijeti vrlo skoro - jest »šok« što su ga doživjeli otkrivajući »na licu mjesta« stravične uvjete života Palestinaca i surovu politiku kolonizacije izraelske vlade.</p>
<p>U biti - kako je izjavio Jean-Jacques Salomon, znanstvenik židovskoga podrijetla - članovi su toga izaslanstva, ponajprije na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, ali i u Izraelu, otkrili uvjerljive znakove nepodnošljive izraelske okupacije koja praktički još traje i koja je, zapravo, glavni i uvjerljivi uzrok nasilja, odnosno palestinskog ustanka. Očito je: svi su se vratili puni šokantnih dojmova, slika i izjava, tako da, iako optimisti po prirodi, nisu mogli sakriti stanovitu dozu pesimizma u svojim pogledima na budućnost toga područja.</p>
<p>A kako tvrdi Annick Weiner, njemačka sveučilišna nastavnica, stravičan dojam izaziva kontrast između od izraelske vojske uništenih palestinskih naselja i »prekrasnih raskošnih kuća« židovskih useljenika u brdima oko njih. Te kuće djeluju kao uvjerljiv dokaz izraelske nazočnosti, zapravo nastavka okupacije područja koje je, navodno, pod palestinskom autonomnom vlašću. To dokazuje i sustavna kolonizacija »obruča« oko Jeruzalema, kao i gradnja cesta, a uskoro, vjerojatno, i zida, čime se taj »sveti grad« ograđuje od ostatka Zapadne obale.</p>
<p>»Međusobno nepovjerenje i rasizam, nacionalna i vjerska nesnošljivost, na žalost, snažno dominiraju i, barem zasad, ne omogućuju mirno rješenje i dogovor u kratkom roku«, naglasio je Salomon. A za posjeta Ramallahu, u srušenom stožeru Yassera Arafata, izaslanstvo je spoznalo kako palestinska vlast, usprkos tome što Palestinci žive jadno i bijedno, gotovo nema nikakva utjecaja. Točnije: kako je rekao Sacha Goldman, poduzetnik židovskoga podrijetla, palestinska je vlast uništena, a Arafat i njegovo »legalno« vodstvo posve su nemoćni.</p>
<p>Glavni je razlog tome to što su, zahvaljujući ponajprije izraelskoj »agresivnosti«, palestinsku vlast, nekom vrstom »puča«, preuzele ekstremne terorističke snage, kao što su pokreti Hamas i Islamski džihad. Stoga je ta skupina nezavisnih intelektualaca, znanstvenika i istraživača, izrazila svoje uvjerenje kako »nijedno mirno rješenje nije moguće iznutra«. To znači kako je »hitno nužna međunarodna intervencija«. No, njih je također zaprepastilo ponašanje većine Izraelaca koji »uopće nemaju razumijevanja za tragični položaj Palestinaca«.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izabrano svih 18 sudaca ICC-a</p>
<p>Međunarodni kazneni sud bit će uspostavljen u Den Haagu do kraja ove godine. Hrvatski kandidat nije izabran </p>
<p>NEW YORK, 8. veljače </p>
<p> - Za rad Međunarodnog kaznenog suda (ICC), izabrano je u petak kasno uvečer svih 18 sudaca. Među kandidatima bio je hrvatski stručnjak, ali on nije prošao.</p>
<p> Zemlje koje su ratificirale Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda i čine skupštinu stranaka suda, izabrale su nakon sedam krugova glasovanja, posljednjih sedam sudaca od ukupno potrebnih 18 koji će prvi suditi na novom sudu.</p>
<p> Skupština koja broji 85 zemalja izabrala je 18 sudaca od ukupno 43 kandidata. Pri izboru su morali biti poštivani strogi kriteriji spolne, regionalne i stručne zastupljenosti. Među kandidatima je bio i hrvatski stručnjak prof. Ivo Josipović, stručnjak kaznenog procesnog i međunarodnog procesnog prava, koji je na kraju završio na 19 mjestu po broju glasova.</p>
<p> Zadnjega dana izbora, koji traju od ponedjeljka, glasovanje je bilo posebno dramatično, osobito za hrvatskog predstavnika. U četvrtom krugu glasovanja iz istočnoeuropske skupine, kojoj pripada i Hrvatska, latvijska kandidatkinja i hrvatski kandidat su dobili po 49 glasova, a uz njih je bio i slovenski, sa znatno manje glasova.</p>
<p>Predloženo je da u narednim glasovanjima, u kojima više nisu bili obvezni kriteriji pa ni regionalni, ostanu samo ta tri kandidata, a da se ostale četiri zemlje povuku. Tri zemlje su pristale, ali ne i četvrta, tako da je u izborima ostalo svih sedam kandidata. Josipović je tada imao 95 posto izgleda da bude izabran, ali nakon neuspjelog regionalnog dogovora glasovi su raspršeni na sedam kandidata i ti izgledi su izblijedjeli. </p>
<p> »Uskogrudnošću jedne zemlje«, rekao je za Hinu hrvatski predstavnik pri UN Ivan Šimonović, »ne samo da nije izabran hrvatski kandidat nego ni drugi predstavnik istočne Europe, koliko je trebalo pripasti regiji, nego samo latvijska predstavnica« Anita Usacka. On nije želio reći ime te istočnoeuropske zemlje. </p>
<p> Hrvatska je, rekao je Šimonović, kada je vidjela da su izbori zapali u slijepu ulicu, a da njezin kandidat ne može biti izabran, postupila džentlmenski i povukla se te za to pobrala priznanje predstavnika svih zemalja.</p>
<p> »Hrvatska je svojim postupkom omogućila završetak izbora sudaca, a time i konstituiranje Suda«, rekao je Šimonović.</p>
<p>Povukavši se Hrvatska je omogućila izbor francuskog predstavnika Clauda Jorde. Naime, dok je Josipović bio u igri, Jorda nije mogao dobiti dvije trećine glasova koliko je potrebno da bi bio izabran. Svojim činom Hrvatska je pridobila simpatije Skupštine zemalja stranaka koja bira suce, što može mnogo značiti za izbor hrvatskog suca nakon tri ili šest godina kada će uslijediti reizbor dijela sudaca.</p>
<p>U tim izborima jači su na kraju izvukli više nego što im pripada. Zapadna Europa je trebala imati minimalno tri predstavnika, a izabrano je šest njezinih sudaca.</p>
<p> U novom Međunarodnom kaznenom sudu sudit će suci iz Njemačke, Velike Britanije, Latvije, Bolivije, Italije, Samoe, Francuske, Cipra, Kanade, Finske, Trinidada i Tobaga, Irske, Malija, Južne Koreje, Brazila, Gane, Kostarike i Južne Afrike.</p>
<p> Svih 18 sudaca prisegnut će 11. ožujka kada će u Den Haagu biti inauguriran Međunarodni kazneni sud. Očekuje se da će Sud početi s radom krajem 2003. Bit će to prvi svjetski stalni sud za suđenje pojedincima odgovornim za ratne zločine, uključujući genocid i zločine protiv čovječnosti, te zločin agresije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Prava pacijenata ne promiču se - urlanjem</p>
<p>U nekoliko navrata u posljednje vrijeme Vjesnik je objavio podulje tekstove dr. Đule Rušinović-Sunara, predsjednice Udruge za promicanje prava pacijenata, u kojima ona u ime Udruge i pacijenata žestoko podržava štrajk liječnika, te neposredno ili posredno za »sve dramatičnije stanje zbog štrajka liječnika« optužuje Vladu i sve ostale, osim samih liječnika i organizatora štrajka.</p>
<p>Tako u Vjesniku od 5. veljače u rubrici Stajališta, pod naslovom »Udruga za zaštitu prava pacijenata urlala je u pravo vrijeme i na mjestu gdje je trebalo«, gospođa Đula Rušinović-Sunara izričito tvrdi »liječnici već 30 godina iznose socijalnu politiku...«, čime jasno daje do znanja da njezina Udruga nije na strani pacijenata, nego na strani njezinih kolega - liječnika. Problemi koji su se gomilali 30 godina ne mogu se riješiti preko noći.</p>
<p>Respektirajući moguće, ili štoviše najvjerojatnije stvarne potrebe za određenim korekcijama plaća ili ukupnih dohodaka liječnika u bolnicama, odnosno »ispravljanja nekih nepravdi«, pri ocjeni ovog štrajka ipak nipošto ne treba zanemarivati stvarne zahtjeve štrajkača, njegove stvarne posljedice i stvarni karakter podrške koju im daje dr. Rušinović-Sunara.</p>
<p>U ime »promicanja prava pacijenata« predsjednica Udruge podupire akciju kojom se ta prava temeljito krše, do ugrožavanja vitalnih interesa. U ime kojih pacijenata, dakle, ona govori? Pa, svakome tko ima makar malo zdrave pameti potpuno je jasno kako se - bez teških društvenih potresa i daljnjih sličnih cikličkih zahtjeva drugih struka ili struktura - ne može prihvatiti zahtjev za 45-postotnim povećanjem plaća samo jednoj struci, i to u situaciji kad je rast društvenog proizvoda oko 4 posto, a broj nezaposlenih oko 400.000. Uz to, liječnici, vjerojatno opravdano, traže i neke druge privilegije, koje također zahtijevaju materijalne izdatke. Štrajkat će, kažu, i nadalje, ako im se ne omogući - kao jedinoj struci u zemlji - zaključivanje strukovnog kolektivnog ugovora, iako zakon ne predviđa takva rješenja, nego granske kolektivne ugovore. </p>
<p>Predsjednica Uduge za promicanje prava pacijenata zloupotrebljava svoju funkciju u Udruzi kako bi svojim javnim nastupima dala lažni karakter interesa pacijenata, a zapravo podupire zahtjeve svojih kolega zasnovane na nerealnom cehovsko - ekskluzivističkom pristupu.</p>
<p>Zahtjev za povećanjem plaća od 45 posto, u okviru jedne društvene djelatnosti koja se financira iz poreza i doprinosa građana, te drastično insistiranje na nastavku i »pojačanju mjera« liječnika u štrajku, bili bi smiješni da nisu žalosni, a za neke pacijente nažalost i tragični. Pogotovo zato što dolaze od pripadnika jedne struke, koji u očima običnih građana ionako imaju u najmanju ruku status dobrostojećih pripadnika našeg društva.</p>
<p>BOJAN BOŠNJAK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Privatno vlasništvo zaštićeno je Ustavom</p>
<p>Raspravljanja u Vjesniku o pravima stanara u privatnim stanovima, pa i posljednje od 3. veljače, polazi od apstraktnih jednakih prava, a ne od zakonskih. Neki dovode u pitanje vlasništvo pravih vlasnika tih stanova, što je protuustavno jer u Ustavu RH jasno piše: »Jamči se pravo vlasništva« (čl. 48.).</p>
<p>Što se tiče parole da su svi pred zakonom jednaki, to vrijedi samo »pod istim uvjetima«, jasno: i zakonskim. A to je bitan uvjet za sva prava. Neki to zaboravljaju. Jedno su stanari u društvenim i nacionaliziranim stanovima, a drugo su u stanovima u privatnome vlasništvu, iako je nepravda učinjena i vlasnicima nacionaliziranih stanova. (Prvi put kad su im stanovi nacionalizirani, a drugi put kad im nisu vraćeni).</p>
<p>Naglašava se da je vlasništvo privatnih stanova u kojima stanuju zaštićeni stanari samo nominalno jer da je samo zapisano u zemljišnim knjigama, ali da je to opozvano drugim zakonima. Međutim, to nije točno jer nema zakona kojim su nenacionalizirani privatni stanovi oduzeti njihovim vlasnicima. Vlasnici privatnih stanova i za komunizma bili su vlasnici svojih stanova jer su ih mogli darovati i prodavati kao što ih mogu i danas. Osim time njihovo su vlasništvo priznali i sami stanari svojim potpisom na ugovorima koje su sklopili s pravim vlasnicima.</p>
<p>Stanari vlasništvo priznaju i time što vlasniku plaćaju stanarinu jer ako ju ne plaćaju tri mjeseca, to je jedan od razloga za otkaz stana. Zato stanari dobro paze da ju redovito plaćaju. Osim toga zaštićeni stanari u stanu bez dopuštenja vlasnika ne smiju obavljati obrtničku djelatnost, držati podstanare ni vršiti pregrađivanja. Takvim su postupcima zajamčena vlasnička prava. Vlasništvo je ograničeno zaštićenošću stanara, a sporna je jedino niska stanarina. Prava stanara u privatnim stanovima dakle nisu ničim kršena.</p>
<p>Nije dakle bilo zakona o oduzimanju višestruko potvrđenoga vlasništva, a pogotovu ga ne može biti danas nakon jasne ustavne odredbe. Neki se pozivaju čl. 50. gdje piše da je zakonom u interesu Republike moguće ograničiti i oduzeti vlasništvo, ali ga krivo tumače jer tu jasno piše »u interesu Republike«, a ne u interesu nekih pojedinaca.</p>
<p>STJEPAN BABIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bez poštivanja privatnog vlasništva nema ulaska u Europu</p>
<p>Čitajući rasprave po novinama u zadnje vrijeme o tome da bi vlasnici privatnih stanova morali prodati svoje privatno vlasništvo svojim najmoprimcima, nisam mogla vjerovati onome što čitam. Iako osobno nemam taj problem, obraćam se svima koji shvaćaju da bez poštivanja privatnog vlasništva nema ulaska u Europu. Ja sam živjela i radila u Švicarskoj 35 godina. Za svo to vrijeme stanovala sam u jednom te istom iznajmaljenom stanu. Time nisam stekla nikakva druga prava osim prava stanovanja sve dok uredno plaćam najamninu i držim stan u redu. U onom momentu kada bi vlasnik zatrebao stan za svoje vlastite potrebe, ja bi morala u razumnom roku iseliti. Samo vlasnik može odlučivati da li će prodati nekretninu ili ne.</p>
<p>Mislila sam uložiti svoju ošteđevinu tu u Hrvatsku, ali sada više nisam sigurna da ću to i učiniti. Prvo su banke propadale, a sada su i nekretnine postale nesigurne. Ne želim teško stečeni kapital olako izgubiti. </p>
<p>IVANA ILIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Naš razvoj ovisi o nama, našem znanju i sposobnostima</p>
<p>Lijepo je pročitati u novinama (Vjesnik, 5. veljače, »Pack zadovoljna približavanjem Hrvatske Europskoj uniji«) da nas visoki predstavnici europskih institucija podržavaju u namjeri da u najskorije vrijeme podnesemo zahtjev za punopravnim članstvom.</p>
<p>No, uvjeti kojima ćemo morati prije toga udovoljiti neće biti laki, a u koliko ćemo koraka prijeći taj put, najviše ovisi o nama.</p>
<p> Naš budući razvoj ovisi o našem znanju i sposobnostima i predanim radom, po onoj narodnoj »Uzdaj se u se i u svoje kljuse«. Moramo imati vjere i samopouzdanja da možemo i više i bolje. </p>
<p>U proteklom razdoblju u slobodi i nezavisnosti bilo je previše nedoumica, previše posrtaja, pokušaja i zastoja, previše okretanja prošlosti, a premalo programskih i zrelih rasprava o našoj budućnosti. U raznim raspravama previše je bilo nesuglasja i oko jako dobrih prijedloga za našu budućnost. Promatrajući razne rasprave i međustranačke svađe čovjek se teško može oduprijeti dojmu, da u tim raspravama i razgovorima nije uvijek u prvom planu ono što se predlaže, a veće se značenje pridaje tome tko je što predložio. Tako i najbolji prijedlozi mogu pasti u vodu, a u javnosti se stvara ružna slika posvađane Hrvatske. </p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆ Jastrebarsko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Prva ovogodišnja žrtva cestovnog prometa u Međimurju</p>
<p>ČAKOVEC, 8. veljače</p>
<p> - U petak navečer, u 19,35 sati dogodila se teška prometna nesreća na cesti između naselja Macinec i Badlićan u sjeverozapadnom dijelu Međimurske županije. Kako je izvijestila PU međimurska, u prometnoj nesreći život je izgubio vozač osobnog automobila mariborske registracije Zlatko Horvat (38), tehničar iz Prhovca, naselja u općini Gornji Mihaljevec. </p>
<p>Policija je izvijestila da se prometna nesreća dogodila kada je Zlatko Horvat zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad automobilom, sletio s kolnika i udario u stablo. Saznali smo da je cesta bila pokrivena snijegom i ledom i zbog toga se otežano prometovalo. </p>
<p> Od siline udara, unesrećeni Horvat zadobio je teške ozljede pa je preminuo na mjestu nesreće. Da bi se rasvijetlile sve pojedinosti naložena je medicinska obdukcija koja će se obaviti na Odjelu patologije Županijske bolnice u Čakovcu. Suvozač S. P. (22) iz Badlićana zadobio je lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>Stradali Zlatko Horvat prva je ovogodišnja žrtva cestovnog prometa u Međimurju. Lani je na međimurskim cestama život izgubilo deset osoba, što je za trećinu manje nego 2001., kada je u prometu u Međimurju smrtno stradalo 15 ljudi. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mladić poginuo na staroj kaštelanskoj cesti </p>
<p>KAŠTELA, 8. veljače</p>
<p> - Vozač »mercedesa« Hrvoje Uzun (27) iz Solina poginuo je u subotu ujutro u prometnoj nesreći koja se oko 5,50 sati dogodila na staroj kaštelanskoj cesti u Kaštel Sućurcu, u predjelu Brižine, priopćeno je iz splitske policije. Do nesreće je došlo kad je Uzun upravljajući automobilom iz smjera Trogira prema Splitu, zbog neprilagođene vožnje, izgubio kontrolu nad vozilom te sletio izvan kolnika i udario u betonski zid. </p>
<p> Stara kaštelanska cesta bila je zatvorena za sav promet od 6,40 do 8,20 sati.</p>
<p> Na području Splitsko-dalmatinske županije to je peta osoba stradala u prometnim nesrećama ove godine, dok je lani u istom razdoblju u prometu poginulo 11 osoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Džepnim nožem ranio poznanika</p>
<p>STROŠINCI, 8. veljače</p>
<p> - U strošinačkoj Ulici Vladimira Nazora ispred br. 38, u noći na subotu, nakon verbalnog i tjelesnog sukoba, jedan od dvojice hrvatskih državljana, u vidno alkoholiziranom stanju, džepnim nožem nanio je teške tjelesne ozljede svom poznaniku. Ozlijeđeni je hitno odvezen u OB Vinkovci na liječenje, a protiv počinitelja podnijeta je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Županji. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Na kućnom računalu izradio novčanice od 50 i 100 kuna</p>
<p>DUGA RESA, 8. veljače</p>
<p> - Osamnaestogodišnji Dugorešanin, kako navodi Policijska uprava karlovačka i Policijska postaja Duga Resa, u vremenu od 1. do 6. veljače na svom kućnom računalu izradio je pet novčanica od 100 kuna i jednu novčanicu od 50 kuna. </p>
<p>Te iste pokušao je staviti u opticaj 7. veljače u karlovačkom ugostiteljskom objektu »Podzemlje«, gdje je pokušao platiti račun. Priznao je karlovačkim policajcima da su novčanice iz kućne radinosti. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Opljačkana benzinska postaja</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Maskirani razbojnik s pištoljem u ruci opljačkao je u subotu oko 10,45 sati benzinsku postaju Ine na Držićevoj aveniji, u blizini mosta Mladosti. Kako smo saznali na mjestu događaja, naoružani je razbojnik upao u prostorije postaje i od dvojice službenika zatražio novac uperivši u njih pištolj. Službenici su ga poslušali, a lopov je pobjegao u smjeru sjevera, prema centru grada. I inače se trend povećanja broja razbojstava na području Zagreba nastavlja. U petak navečer opljačkana je trgovina na Bijeničkoj cesti i voćarna u Zagorskoj ulici na Trešnjevci. Ukupna šteta je oko 5000 kuna. Nešto ranije, u Sesvetama, nepoznati je lopov iskoristio trenutak nepažnje prodavača u trgovini »Sermak« i iz blagajne ukrao 50.000 kuna. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatska brodogradilišta grade tri nova trajekta za Jadroliniju</p>
<p>RIJEKA, 8. veljače</p>
<p> - U subotu je u riječkoj putničkoj luci, na brodu »Liburnia«. potpisan ugovor za gradnju triju trajekata u domaćim brodogradilištima za potrebe »Jadrolinije«. Ugovor su potpisali »Jadrolinijin« direktor Slavko Lončar i Damir Vrhovnik, čelnik »Viktora Lenca«, čelnik »Kraljevice« Vladimir Vranković, te direktor »Brodosplita« Damir Arapović. </p>
<p>Cijena po brodu, čija gradnja treba završiti za jedanaest mjeseci iznosi 5,7 milijuna eura, od čega će, prema Vladinoj odluci, 10 posto poticajnih sredstava brodogradilištima platiti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, a ostalih 90 posto plaća se pri primopredaji broda iz kredita uz državno jamstvo. </p>
<p>Potpisivanju su nazočili potpredsjednici Vlade Slavko Linić i prof. dr. Ante Simonić, ministri Roland Žuvanić i Ljubo Jurčić, doministar i predsjednik »Jadrolinijina« Nadzornog odbora Pavao Komadina, te drugi županijski i gradski čelnici. </p>
<p>Doministar Komadina podsjetio je da je lani »Jadrolinija« unaprijedila svoj prijevoz, te prevezla sedam milijuna putnika i 1,950 milijuna vozila, što je sedam posto više od prethodne godine. Novi trajekti koji se grade u domaćim brodogradilištima, dužine 87,60 metara, kapaciteta 100 osobnih automobila i 600 putnika, uz <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 13 čvorova početak su obnove zastarjele »Jadrolinijine« flote. </p>
<p>Gradnjom novih trajekata iz prometa će se povući deset najstarijih trajekata, čime bi se prosječna starost »Jadrolinijih« brodova sa 27,5 spustila na 21 godinu, što je u skladu s europskim standardima, a postoji mogućnost gradnje još jednog broda za dužobalni linijski promet, jer bi trebalo zamijeniti »Liburniju«, »Marka Pola« i »Dubrovnik«. Potpredsjednik Linić je istaknuo da potpisivanje ovih ugovora pokazuje kako je hrvatskoj Vladi stalo do ljudi koji žive i rade na otocima, a u pitanju je i odgovornost prema turistima i razvoju turizma. </p>
<p>Jurčić je napomenuo da su ove tri narudžbe dobro došle u cilju sanacije i poticanja kvalitete poslovanja brodogradilišta. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prvo ovogodišnje porinuće u »Uljaniku«</p>
<p>PULA, 8. veljače</p>
<p> - Prvi ovogodišnji »Uljanikov« brod, nakon svečanosti porinuća u subotu prijepodne dobio je ime »Hispanica«, koje mu je dala kuma Cecilia Dabilio. Riječ je o brodu - tankeru za prijevoz nafte i naftnih prerađevina nosivosti 47.400 tona, koji je naručila kompanija Lancaster Shipping s Malte. </p>
<p>Tanker dug 182 metra ove je subote prvi put u pulskome zaljevu dotaknuo more, a nakon njega najavljena su još četiri porinuća i primopredaje u ovoj godini. </p>
<p>Tako je »Uljanik« svoju knjigu narudžbi u cijelosti ispunio do kraja 2005. godine, a u međuvremenu se nastavljaju pregovori s ruskim i drugim naručiteljima. Kako je »Uljanik« jedino uspješno hrvatsko brodogradilište, posve je shvatljivo da su njegove knjige narudžbi popunjene, te da najbolje kotira u inozemnih brodara. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sisački »Dunavski Lloyd« prodan »Hidroplanu« </p>
<p>SISAK, 8. veljače</p>
<p> - Tvrtka »Hidroplan« iz Varaždina postala je nominalni vlasnik jedinog hrvatskog riječnog brodara, »Dunavskog Lloyda« iz Siska. »Lloyd« je prodan za dva milijuna kuna, a tim su novcem kupljene tri četvrtine dionica koje je prodao dosadašnji vlasnik, privatizacijski fond SN Holding. Četvrtinu paketa dionica kupilo je 48 radnika sisačkog brodara. »Hidroplan« je dio tvrtke HIS iz Donje Višnjice kod Varaždina, vlasnika Ivana i Slavka Hrženjaka, koji posluju na područjima Hrvatske i Slovenije. Novi većinski vlasnik »Dunavskog Lloyda« planira dugoročna ulaganja u modernizaciju zastarjele flote od 30-ak brodova i teglenica te širenje poslova prijevoza roba za BiH i Srbiju. Kako je najavljeno, neće biti otpuštanja zaposlenika kojih je u »Dunavskom Lloydu« trenutačno dvjestotinjak. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za otpremnine u DI »Slavonija« dva milijuna kuna </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 8. veljače</p>
<p> - Uprava slavonsko-brodske Drvne industrije »Slavonija« ponudila je ovih dana nove ugovore o radu u tvornicama pokućstva i furnira, a u pilani i parketariji proizvodnja će biti privremeno zatvorena. Novi ugovori iznenađenje su za starije radnike, a onima koji uskoro stječu pravo na mirovinu, tvrtka je osigurala dva milijuna kuna za povećane otpremnine. Prema nekim naznakama, šezdesetak radnika odbit će potpisati nove ugovore o radu, no tvrtka neće smanjiti broj zaposlenih. Prema riječima pomoćnika direktora za proizvodnju u »Slavoniji« Miroslava Mikića, tako će se pomladiti struktura zaposlenih, pa je tako već u siječnju zaposleno četrdesetak mladih radnika. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ugovor koji je šokirao Vladine dužnosnike</p>
<p>Mečelj, koji cijelo vrijeme slovi kao kupac Željezare, ne spominje se nigdje u ugovoru, koji je pak, tvrde naši izvori, natrpan nepotrebnim pojmovima/ U ugovoru stoji da je Republika Hrvatska potpisala jamstvo za ispunjenje svih obveza Željezare Sisak. No, kako doznajemo iz Vladinih izvora, Vlada nikad nije dala takvo jamstvo</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Kupoprodajni ugovor, potpisan između Željezare Sisak u stečaju i švicarskog kupca Conares Tradinga, posljednjih dana diže veliku prašinu. Ono što je sporno, tvrde naši sugovornici, je izostanak bankovnog jamstva i način na koji je švicarski partner dogurao do potpisivanja. Dodatnu prašinu digla je i izjava predsjednika RH Stjepana Mesića u subotu kad je rekao kako on nije potpisao nikakav protokol s predstavnicima Mečelja i Conares Tradinga. Da tome nije tako pokazuje i faksimil protokola koji je objavljuje Vjesnik.</p>
<p>Kako doznajemo, u ugovoru se nigdje ne spominje ruski Mečelj kao novi vlasnik Željezare Sisak, nego tvrtka osnovana u Zagrebu pod nazivom Conares Balkan, koja ima sjedište u II. Vrbiku 14. Broj telefona tvrtke nije u telefonskom imeniku. </p>
<p>Conares Trading, tvrtka sa sjedištem u Švicarskoj, koja je vlasnik većinskog paketa dionica Mečelja, osnovao je Conares Balkan u Zagrebu, koji je kupio Željezaru Sisak. </p>
<p>U ugovoru se, doznajemo, nigdje ne spominje Mečelj kao vlasnik Željezare. Prema informacijama kojima raspolaže Vjesnik, Conares Balkan, kupac, ne preuzima nikakvu odgovornost za poslovanje Željezare Sisak prije stupanja Ugovora na snagu. </p>
<p>Ugovor bi, doznajemo, trebao stupiti na snagu najkasnije do 6. travnja, a bilo koja strana može ga raskinuti prije stupanja na snagu uz uzajamni pismeni pristanak potpisnika ili ako Ugovor ne stupi na snagu najkasnije do 6. travnja.</p>
<p>Iako su na tiskovnoj konferenciji, održanoj nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, 6. veljače, predstavnici Mečelja i Conares Tradinga, izjavili da će povećati temeljni kapital Željezare do kraja veljače za dva milijuna eura, a do kraja rujna za šest milijuna eura, znači ukupno osam, u ugovoru, doznajemo, stoji kako će Conares Trading povećati kapital kupca, znači Conares Balkana, a ne Željezare Sisak. </p>
<p>Također, prema istom izvoru, u ugovoru se nigdje ne spominje naziv nove Željezare, nego se ona spominje samo kao prodavatelj. Međutim, doznajemo, u slučaju da kupac, znači Conares Balkan, ne ispuni obveze, Željezara Sisak ima pravo raskinuti ugovor te ima pravo na povrat imovine. </p>
<p>Isti je slučaj i s zapošljavanjem i plaćanjem minimalno 1700 radnika. Znači, ako kupac ne isplaćuje radnike na vrijeme ili ne zaposli 1700 radnika, Željezara ima pravo raskinuti ugovor. </p>
<p>Također, tvrdi nam isti izvor, Željezara ima pravo raskinuti ugovor ako Conares Balkan prekrši odredbu zabrane raspolaganja nekretninama. </p>
<p>Ono što je začudilo neke visoke hrvatske dužnosnike podatak je da se u ugovoru spominje oslobađanje plaćanja kapitalnog poreza, poreza na prijenos, na dodanu vrijednost i pristojbi. Također, kako doznajemo, u ugovoru stoji kako je Republika Hrvatska potpisala jamstvo za ispunjenje svih obveza Željezare Sisak. No kako doznajemo iz Vladinih izvora, Vlada nikad nije dala takvo jamstvo. Također, tvrdi naš izvor, nitko ne može biti oslobođen poreza, ako Vlada ne odluči suprotno. A nije. </p>
<p>Međutim, neki Vladini dužnosnici, se pitaju kako je moguće da je zanemareno i u cijeloj priči preskočeno Povjerenstvo za prodaju Željezare Sisak. Također, postavlja se pitanje - tko je odlučio da se povjerenstvo zaobiđe? Vjesnikov izvor smatra da je to svjesno rušenje ekonomskog suvereniteta Hrvatske. </p>
<p>Postavlja se pitanje umiješanosti Conares Tradinga u prodaju, te njegovo navođenje u ugovoru, kad se ugovor sklapa između Željezare Sisak u stečaju i Conares Balkana. Stoga naš izvor tvrdi kako je Conares Trading u cijeloj priči suvišan element.</p>
<p>Mečelj, koji cijelo vrijeme slovi kao kupac Željezare, ne spominje se nigdje u ugovoru, koji je pak, tvrde naši izvori, natrpan nepotrebnim pojmovima. </p>
<p>Budući da je vlasnik Conares Balkana Conares Trading, doznajemo, da je od njega i traženo bankovno jamstvo. Međutim, oni to jamstvo nisu mogli dati, što je, doznajemo, potvrđeno i pismom njihove poslovne banke, jer nemaju kreditni potencijal, odnosno ne ispunjavaju uvjete. Stoga neki vladini dužnosnici smatraju da je zapravo Conares Trading off shore kompanija koja je »šuplja«, a Conares Balkan »prazan«. </p>
<p>Umjesto bankovne, Conares Trading je ponudio korporativno jamstvo. Također, rekli su da će povećati temeljni kapital. No naš izvor tvrdi da je sve to moguće, kao i to da sutra na račun ulože dva milijuna kuna, povećaju kapital, a odmah zatim uzmu novac.
Također, začuđuje da dvije tvrtke, registrirane prema hrvatskom zakonu prema komu i posluju (Željezara Sisak u stečaju i Conares Balkan) ugovorom propisuju zakonodavstvo treće zemlje. Naime, doznajemo da u Ugovoru stoji kako je u slučaju spora mjerodavno pravo i zakon Engleske i Walesa, a nadležan je arbitražni sud u Parizu. To znači, smatra naš izvor, nepoštivanje hrvatskoga pravnog sustava, što je neprimjeren odnos prema pravnom sustavu zemlje u kojoj je sklopljen ugovor.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik, dr. Mihajlo Dika, profesor građanskoga procesnog prava i sudac Arbitražnog suda pri Gospodarskoj komori Hrvatske, smatra da je zapravo riječ o englesko-waleskom arbitražnom aktu. To je, prema njegovim riječima, relativno nov zakon koji se tiče arbitraže u slučaju spora, a vrlo je sličan hrvatskom. U slučaju pokretanja arbitražnog postupka, čije bi samo pokretanje stajalo 200.000 dolara, otvara se »krvavi i skupi spor«, smatra Dika. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Probijena desna cijev Tunela »Krpani« </p>
<p>SVETI ROK, 8. veljače</p>
<p> - Desna cijev tunela »Krpani«, na dionici Čvor »Sveti Rok« - Tunel »Sveti Rok« buduće autoceste Zagreb - Split, probijena je u subotu. </p>
<p>Tunel je dug 150 metara, a iskop se obavlja novom austrijskom metodom (NATM). Radove, vrijedne 22,4 milijuna kuna bez PDV-a, izvodi zagrebačka tvrtka Hidroelektra - Niskogradnja.</p>
<p>»Radovi su trajali nešto više od pet mjeseci, a za desetak dana bit će probijena i druga tunelska cijev«, rekao je voditelj radova na tom tunelu, inženjer Zdenko Kvesić. Čim se probiju obje tunelske cijevi, počet će betoniranje tunelske obloge.</p>
<p>Inženjer Kvesić je istaknuo da će svi radovi na proboju i uređenju tog tunela završiti u predviđenom roku.</p>
<p>Završetak radova na Tunelu »Krpani« i njegovo puštanje u promet, kao i cijele dionice: Čvor »Sveti Rok« - Tunel »Sveti Rok« - Maslenica, predviđen je za 30. lipnja ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Otkrivena još dva slučaja Q-groznice: Epidemija u Gali, selu kod Sinja</p>
<p>SINJ, 8. veljače</p>
<p> - Osim sedam osoba iz Gale, sela kod Sinja u Cetinskom kraju, koji se zbog oboljenja Q-groznice liječe u splitskoj Kliničkoj bolnici, u tom su naselju otkrivena još dva nova slučaja oboljelih od te bolesti. Riječ je o naselju gdje se stanovnici bave uzgojem ovaca, koza, krava...</p>
<p>Prema podacima Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Sinju, od 33 analizirana uzorka krvi, uzeta od deset ovaca iz jednog od najvećih galjskih stada - čak su 22 pozitivna.</p>
<p>To su potvrdili i u sinjskoj veterinarskoj stanici prema analizi uzoraka na Veterinarskom institutu u Zagrebu te su najavili i odgovarajuće mjere. Veterinarski inspektori u Sinju podsjetili su i na činjenicu kako se Q-groznica javlja uglavnom u proljeće i jesen, no može se javiti i tijekom cijele godine, ističući kako ta bolest i nije u izravnoj vezi s uvozom životinja iz drugih zemalja. </p>
<p>O tome u kojem će se smjeru širiti epidemija te bolesti, prema riječima voditelja sinjske ispostave Županijskog zavoda za javno zdravstvo dr. Jakova Kuljiša, još je rano i gotovo nemoguće davati bilo kakve procjene. On poručuje kako zbog Q-groznice nema mjesta nikakvoj panici. Međutim, dr. Kuljiš ipak preporučuje osobama s područja koja su zahvaćena epidemijom te bolesti da posjete liječnika ako osjete malaksalost, mučninu... Dr. vet. medicine Vesna Jošt, županijska veterinarska inspektorica odmah je naložila uzimanje uzoraka krvi od stada ovaca u selu Gali, za koja postoje indicije da bi mogla biti izvorom zaraze, a sve na temelju dojave iz epidemiološke službe.</p>
<p>»Te smo uzorke krvi ovaca uputili na Veterinarski institut u Zagrebu, a ako nalazi budu pozitivni odmah ćemo postupiti prema naredbi Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede«, kazao je dr. vet. medicine Ivo Gaurina, direktor Veterinarske stanice u Sinju. </p>
<p>Stručnjaci nadalje upozoravaju i na činjenicu kako je ipak moguće da bude još oboljelih osoba među onima koje su u izravnom kontaktu sa stadima ovaca, koza i krava. Na to je ponovno upozorio predstojnik zaraznog odjela splitske Kliničke bolnice prof. dr. Nikola Bradarić.</p>
<p>»Vjerojatno će se ovih dana javiti još koji pacijent, jer taj izvor infekcije - koji je vjerojatno u jednom stadu ovaca ili stadu koza, još nije riješen, odnosno nemoguće je da to sve bude na brzinu riješeno. Međutim, ono uzročnika, bakterija, što se izlučilo u okolinu - a to može biti suha prašina, stajski gnoj, slama i dr. - može živjeti i duže vremena u vanjskim uvjetima, mogu preživjeti čak i nekoliko mjeseci. Zato se može očekivati da će biti još oboljelih osoba od Q-groznice«, objašnjava i zaključuje prof. dr. Nikola Bradarić.</p>
<p>On je podsjetio i na činjenicu kako je i do sada svake godine bilo pojedinačnih slučajeva oboljenja od Q-groznice u Cetinskom kraju i Dalmatinskoj zagori, baš u sredinama gdje se ljudi bave stočarstvom, odnosno uzgojem ovaca, koza i krava. Na tom se području, ističe prof. dr. Nikola Bradarić, povremeno javljaju takvi slučajevi, dok su ove godine nešto brojniji. </p>
<p>»Ali, to sve nije ništa neuobičajeno za ove prilike«, tvrdi dr. Bradarić poručujući ljudima u Gali kod Sinja, pa i svim stočarima na području Cetinskog kraja i Dalmatinske zagore, kako se zbog toga ne trebaju nimalo uznemiravati niti bojati.</p>
<p>No, stručnjaci, odnosno veterinari u sinjskoj Veterinarskoj stanici dodatno prate tu pojavu kako im ništa ne bi izmaklo kontroli te evidentiraju i obrađuju svaki eventualni slučaj. </p>
<p> Do sljedećeg ponedjeljka očekuje se rješenje Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede o tome što učiniti s bolesnim ovcama i kozama, rečeno je u sinjskoj Veterinarskoj stanici.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić: Ne znam je li prodaja Željezare prijevara</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u subotu kako ne zna je li prodaja Željezare Sisak ruskoj tvrtki »Mečelj« prijevara »te da je na tijelima koji se time bave da ustanove o čemu je riječ.« </p>
<p>Predsjednik je to izjavio novinarima u zagrebačkom hotelu »Opera«, gdje je nazočio proslavi 20. godišnjice transplantacije koštane srži. Novinari su ga zamolili da komentira napise u dnevnim novinama u kojima se navodi da je prodaja Željezare Sisak prijevara. Novinar je Predsjedniku rekao da je i on (Mesić) na neki način sudjelovao u tome. </p>
<p>»Uvijek se zauzimam za otvaranje novih radnih mjesta i ako Rusi osiguravaju da se zadrže radnici i prime još novi, uvijek ću to podržati«, izjavio je Mesić navodeći kako nije na njemu da ustanovljuje je li učinjeno sve što je potrebno. Mesić je izjavio kako je pročitao da je kod njega »potpisan nekakav protokol«, ali, rekao je, »to sa zdravim razumom nema nikakve veze.« </p>
<p>Stečajni upravitelj Željezare Ilija Marić uputio je u četvrtak priopćenje u kojem, objašnjavajući zašto je potpisao ugovor o prodaji ruskoj tvrtki »Mečelj«, među ostalim navodi da je to učinio, jer je Protokol o prodaji sastavljen u Uredu Predsjednika. To, prema Mariću, daje ozbiljnost partneru jer, kako je naveo, on ne vjeruje da bi Predsjednik potpisao protokol s bilo kime.</p>
<p>Upitan kako komentira najavu hrvatske vlade da će u roku 24 sata sisačku Željezaru poslati u stečaj ako se Rusi ne pokažu kao dobri vlasnici, predsjednik Mesić je odgovorio da svatko zna svoj posao i mora učiniti ono što je potrebno. </p>
<p>Postavio je i pitanje zašto nitko nije ustanovio tko je stajao iza »Trubo Impexa« (austrijsko-ruska tvrtka, prethodni vlasnik Željezare) i koja je jamstva ta tvrtka dala, te gdje je i kako naplaćena šteta zbog njena napuštanja Željezare. </p>
<p>Predsjednik Mesić primio je predstavnike ruske tvrtke »Mečelj« 21. siječnja kao jednu od pet tvrtaka koje su se javile na natječaj za mogućega strateškog ulagača u sisačku Željezaru. Ugovor o prodaji Željezare »Mečelju« za jednu kunu potpisan je 6. veljače. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Protokol o namjeri za kupnju Željezare Sisak </p>
<p>»Dana 21. siječnja 2003. godine održan je sastanak predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, savjetnika za gospodarstvo Dubravka Radoševića, župana Sisačko-moslavačke županije Đure Brodarca, gradonačelnika Siska gospodina Dinka Pintarića i člana Savjeta direktora metalurške grupe Mechel (Ruska Federacija), gospodin Zyuzin I.V., predsjednika Conares Trading (Švicarska) Joricha V. predstavnika grupe Mechel za Istočnu Europu Trigubka V. s dnevnim redom:
Kupovina kombinata Željezara Sisak u stečaju od strane grupe kompanija Mechel i Conares Trading.</p>
<p>Strane su se dogovorile o sljedećem:</p>
<p>1. Predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesić u potpunosti podržava projekt kupovine Željezare Sisak u stečaju od strane grupe kompanija Mechel i Conares Trading.</p>
<p>2. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, županija Sisačko-moslavačka i grad Sisak zainteresirani su za sklapanje Ugovora o prodaji Željezare Sisak za grupu kompanija Mechel i Conares Trading prema do sada razmotrenim uvjetima i postojećem hrvatskom zakonodavstvu.</p>
<p>3. Ruska i švicarska strana preuzimaju obvezu ponovnog uspostavljanja rada Željezare Sisak, osiguravanje maksimalnog iskorištenja proizvodnih kapaciteta, osiguravanje socijalne sigurnosti u Željezari Sisak te osiguravanje sredstava za razvoj proizvodnje itd.</p>
<p>4. Hrvatska strana preuzima obvezu osiguravanja maksimalne zakonodavne podrške i davanja maksimalnih poreznih olakšica za što uspješniji razvoj Željezare Sisak itd.</p>
<p>5. Strane preuzimaju obvezu potpisivanja Ugovora tijekom jednog mjeseca. Konačni uvjeti će se definirati Ugovorom koji će potpisati stečajni upravitelj gospodin Ilija Marić.</p>
<p>Sastavljeno u dva primjerka na ruskom i hrvatskom jeziku.«</p>
<p>Potpisnici Protokola su: Predsjednik RH Stjepan Mesić, član Savjeta direktora metalurške grupe Mechel, I.V. Zyuzin, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, predsjednik Conares Tradinga V. Jorich, te sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Vapimo za stranim kapitalom, a kada se pojavi, činimo sve da mu spriječimo ulaz«, kaže V. Pusić</p>
<p>ČAKOVEC, 8. veljače</p>
<p> - Hrvatska narodna stranka (HNS) bila je protiv poništenja natječaja za prodaju Sunčanog Hvara, rekla je na konferenciji za novinare, u subotu u Čakovcu, predsjednica stranke dr. Vesna Pusić. </p>
<p>Na temelju uvida u dokumentaciju ministar Čačić je vidio da je natječaj bio legitiman i ispravan, a da je sumnjiva i neregularna bila obrada ponuda. HNS je bio za to da se povedu razgovori s objema tvrtkama koje su dale ponudu, jer bi se možda našlo bolje rješenje od sadašnjega. </p>
<p>Predsjednica HNS-a rekla je da u stranci nisu zadovoljni Vladinom odlukom, jer je zaustavljena i blokirana privatizacija. Sada se opet teret financijskog održavanja prebacuje na državu, odnosno porezne obveznike. »Mi u Hrvatskoj stalno vapimo za stranim kapitalom, a kada se pojavi, onda činimo sve da mu spriječimo ulaz«, dodala je Vesna Pusić. Ona smatra da odgovornost snosi i v.d. predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, resorna ministrica i cijeli Upravni odbor. Od odgovornosti ne može pobjeći ni Vladin potpredsjednik Slavko Linić kao dosadašnji predsjednik Upravnog odbora HFP-a, dodala je dr. Pusić. </p>
<p>»SDP i HSS preuzele su na sebe odgovornost za privatizaciju, a rezultate vidimo na primjeru Sunčanog Hvara«, rekla je dr. Vesna Pusić, dodavši da »za takav razvoj stvari ne želimo preuzeti odgovornost, niti se slažemo da se važne stvari odlučuju samo bilateralnim razgovorima SDP-a i HSS-a«. </p>
<p>»Sigurna sam da će u sljedećem mandatu HNS imati daleko veću ulogu u vlasti nego sada«. Dodala je da je, što se prodaje Željezare Sisak tiče, teško vjerovati da će novi vlasnik moći zadržati svih 1700 radnika. </p>
<p>Predsjednica HNS-a sudjelovala je u Čakovcu na predstavljanju stranačkog projekta o javnoj upravi. U saborsku proceduru HNS je uputio dva zakonska prijedloga, za koje dr. Pusić vjeruje da će biti primljeni i podržani od koalicijskih partnera za razliku od sudbine njihovih prijedloga u ožujku 2001. godine. Izravni izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana bitno je obilježje demokracije, rekla je Pusić. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>SDP-ovci kritizirali reformu školstva, reformi visokog obrazovanja prolazna ocjena</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Dvije rasprave na temu predloženih promjena u školstvu, visokom obrazovanju i znanosti organizirali su u subotu Savjet SDP-a i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. </p>
<p>Savjet SDP-a zatražio je da se hitno pusti u saborsku proceduru prijedlog zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju, jer o njemu postoji konsenzus. Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego izrazio je nadu da će se zakon izglasati do proljeća, kako bi se reforma sustava visokog obrazovanja počela provoditi iduće akademske godine, a studenti bi krenuli na studij prilagođen europskim standardima 2005./2006. akademske godine. </p>
<p>Članovi Savjeta SDP-a kritizirali su, međutim, predloženu reformu školstva. »Protekle su tri godine mandata, a mi smo, umjesto da intenzivno radimo na izmjenama školskog sustava, dobili papir u koji nitko ne vjeruje i koji sigurno neće preživjeti izbore«, rekao je Zlatko Šešelj. </p>
<p>Esdepeovci su žestoke kritike uputili prijedlogu uvođenja devetogodišnje škole, te su zatražili povlačenje dokumenta Projekt hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće iz saborske rasprave, zaključivši da je tom dokumentu potrebna temeljita izmjena. </p>
<p>Većina sudionika rasprave složila se da izmjene školskog sustava treba raditi postupno, bez velikih koraka. </p>
<p>Unatoč kritikama, predsjednik Zavoda za unapređivanje školstva i pomoćnik ministra prosvjete Josip Milat nije dao naslutiti da je Ministarstvo prosvjete spremno odustati od devetogodišnje škole, što je razljutilo Zlatka Šešelja koji mu je poručio: »Kad bih pred sobom imao učenika koji me tri godine uopće ne čuje, ozbiljno bih posumnjao u njegove intelektualne sposobnosti!«.</p>
<p>Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti istaknuo je da je najnovija verzija prijedloga zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokome obrazovanju, koja čini platformu za reformu dvaju sustava, probavljivija od prethodne verzije. Sindikat su, naime, zadovoljile izmjene u radnim odnosima, jer je, među ostalim, brisana odredba o otkazu ugovora o radu zbog fizičke ili psihičke bolesti. </p>
<p>»Najvažnije je da se odustalo od odredbe da se radni odnos za znanstvenike i profesore trebao zasnivati na pet godina. To je bilo necivilizacijsko rješenje. U visokom obrazovanju već imamo labilne odnose, jer svakih pet godina nastavnik mora ići na reizbor i može izgubiti posao«, rekao je Ribić. Prema novoj verziji zakona, rad znanstvenika i nastavnika zasnivat će se na neodređeno vrijeme, uz obvezu provođenja ponovnog izbora ili unapređenja svakih pet godina. </p>
<p>Za Nezavisni sindikat sporno je ostalo pitanje integriranosti sveučilišta. Stav sindikata je da je nemoguće izgraditi integralno, moderno europsko sveučilište bez ukidanja pravne osobnosti fakulteta. Prema Ribićevim riječima, Srbija prelazi na finski model sveučilišta koji ne priznaje pravnu osobnost fakultetima, a BiH u kreiranju reforme visokog obrazovanja koristi eksperte Vijeća Europe, koji, također, neće pribjeći davanju pravne osobnosti fakultetima. Ribić je stoga zaključio da će Hrvatska ostati jedina zemlja u kojoj fakulteti imaju pravnu osobnost. </p>
<p>Kako se čulo u raspravi, nedemokratičan je prijedlog izbora rektora sveučilišta, jer se smatra da bi rektora trebali birati svi profesori sa sveučilišta, a ne samo članovi senata. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dvadeseta obljetnica prve transplantacije koštane srži</p>
<p>Zahvaljujući toj metodi više od 50 posto oboljelih dobilo je mogućnost preživljavanja. U Hrvatskoj godišnje do 1200 novih bolesnika od leukemije</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, u subotu je u hotelu »Opera« održano svečano obilježavanje dvadesete godišnjice transplantacije koštane srži u Zagrebu. Predsjednik Mesić je čestitao stručnjacima Zavoda za hematologiju KBC Rebro na svjetskim rezultatima u liječenju leukemija i limfoma. </p>
<p>Pozdravio je nazočne među kojima i oboljele i one koji su ozdravili zahvaljujući visokoj stručnosti hrvatske medicine, te podržao dalje napore u unapređenju zdravstvene skrbi hrvatskih građana oboljelih od te teške bolesti. </p>
<p>U Hrvatskoj se na godinu otkrije od 1100 do 1200 novih bolesnika, i to 100 do 150 od akutne leukemije, 400 do 500 od kronične leukemije, oko 600 od limfoma, od kojih je stotinjak djece. Od 1983., otkako se na Rebru, nešto kasnije i u KB Merkur, obavljaju transplantacije koštane srži, obavljeno ih je više od 1000. </p>
<p>Zahvaljujući toj metodi više od 50 posto oboljelih dobilo je mogućnost preživljavanja. Prof. dr. Josip Paladino, ravnatelj KBC-a, upozorio je da su to rezultati svjetske razine, unatoč manjim mogućnostima nego u razvijenom svijetu, te da treba povećati broj transplantacija čemu su prepreke više organizacijske prirode. Pročelnik Zavoda za hematologiju i medicinski direktor i osnivač Hrvatske udruge leukemija i limfomi prof. dr. Boris Labar podsjetio je na početke primjene te metode u liječenju leukemije i na to da uspjehe treba zahvaliti cijelom timu liječnika i medicinskih sestara i samim pacijentima od kojih mnogi više nisu bolesni.</p>
<p>Inozemnim suradnicima, koji su dan ranije bili na stručnom simpoziju u povodu te obljetnice (u organizaciji Zavoda i Medicinskog fakulteta), Labar je u u znak zahvalnosti za edukaciju, pomoć i savjete dodijelio medalje grada Zagreba. </p>
<p>Među njima su prof. dr. Eliana Gluckman iz Francuske, prof. dr. Dean Buckner iz SAD-a, te prof. dr. Alois Gratwohlu iz Austrije. Posebno priznanje uručeno je doajenu hrvatske hematologije prof. dr. Vinku Bogdaniću koji je organizirao prvi tim za tranpalntaciju.</p>
<p>U povodu 20. obljetnice transplantacije koštane srži Udruga leukemija i limfomi pokrenula je i humanitarnu akciju »Vaša kuna za minutu njihova života« za prikupljanje novca za pomoć oboljelima, a napose da bi se namirio dug nastao kupovanjem »Gliveca«, spasonosna lijeka za oboljele od leukemije, prije nego je uvršten na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hoće li Vladina uredba posvaditi liječnike?</p>
<p>Sindikat liječnika će odluku o prekidu ili nastavku štrajka donijeti u ponedjeljak </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Dok u bolnicama traje 25. dana štrajka i nakon jasne poruke premijera Račana zdravstvenim djelatnicima, a posebno Liječničkom sindikatu, da štrajk treba prekinuti i nastaviti dijalog o nužnim promjenama u sustavu, kako saznaje Vjesnik u subotu, u Liječničkom sindikatu traju konzultacije. Do ponedjeljka neće biti informacija za novinare, a tada bi trebalo donijeti presudnu odluku o prekidu ili nastavku štrajka. Nije, međutim, jasno - kako saznajemo u neslužbenom razgovoru s ljudima bliskim Sindikatu, na osnovu kojih demokratskih pravila bi Vlada mogla odrediti radnu obavezu, odnosno prekinuti štrajk. Liječnici bliski Sindikatu kažu da je šteta što u donošenju Uredbe o uvjetima rada kojima bi zdravstvenim djelatnicima nešto porasle plaće, nije konzultiran Sindikat, jer oni su imali prijedlog koji liječnike ne bi - posvadio. Smatraju da je ovakva donesena upravo s tim ciljem. Šteta je, kako misle, što veći postoci nisu dani specijalizantima koji su sada najugroženiji dio liječničke struke. osim malih primanja i svih mogućih obaveza u bolnicama i u edukaciji, to su i mladi ljudi koji su upravo zasnovali obitelj, najčešće stambeno nezbrinuti, a i liječnici s punom odgovornošću. Dok traju konzutacije, bez najave što će se u sindikatu odlučiti, štrajk traje i dalje na način kako je to odlučeno prošlu srijedu. Obustavljeni su svi hladni postupci, a pruža se samo hitna pomoć. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ukrajinci i Rusini proslavili obljetnice svojih društava</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - »Uzorna samosvijest Ukrajinaca i Rusina u Republici Hrvatskoj može biti primjer i drugim nacionalnim manjinama kako biti i ostati svoj«, rekla je Sandra Krvavica, izaslanica predsjednika Mesića u hotelu »International« u Zagrebu prigodom obilježavanja 80. obljetnice Ukrajinskog društva »Prosvita« i 30. obljetnice KPD Rusina i Ukrajinaca Zagreba. </p>
<p>U sklopu proslave održano je i prvo savjetovanje predstavnika zemalja regionalne grupe članica Europskog kongresa Ukrajinaca.</p>
<p>Govoreći o mjestu i ulozi »Prosvite« u očuvanju nacionalnoga i kulturnog identiteta i predstavljanjem knjige »Ukrajinci u Hrvatskoj« završen je svečani dio proslave. Radni dio toga skupa, prvi dio, protekao je u analizi i promišljanju problematike Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj, a u drugom dijelu predstavnici Ukrajinaca iz Mađarske, Grčke, Rumunjske, Bugarske, Srbije i Crne Gore i BiH iznosili su svoje probleme. </p>
<p>Jednodnevni rad završen je donošenjem rezolucije u kojoj se navodi što sve za očuvanje identiteta trebaju činiti država, crkva, kulturne i obrazovne ustanove i institucije. Rezolucija, također, predlaže da zemlje sudionice ovoga skupa ove godine osudom obilježi 70. obljetnicu »Gladomora«, staljinističkog genocida nad Ukrajincima izazvana glađu, kada je u Ukrajini »umrlo« šest milijuna Ukrajinaca.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska po dosezima na čelu tranzicijskih zemalja</p>
<p>DUBROVNIK, 8. veljače</p>
<p> - Učitelji su ključ dobroga obrazovanja, a dobro obrazovana populacija važan je čimbenik gospodarskoga i demokratskoga razvitka svake zemlje. Istaknuto je to, između ostalog, tijekom dvodnevnog seminara o osposobljavanju nastavnika u srednjim strukovnim školama što ga je u dubrovačkom hotelu »Lero« organizirala Europska fondacija za obuku (ETF) u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa RH. Seminar je okupio četrdesetak sudionika iz 15 zemalja jugoistočne Europe koje su, rečeno je, imale identičan socijalistički model obrazovanja, a ovom su prigodom razmijenjena iskustva s predstavnicima zemalja kandidata i članica EU. </p>
<p>Sudionici seminara ujedno su upoznati s hrvatskim iskustvima, u prvom redu sa CARDS programom što se provodi u sklopu Pakta o stabilnosti, a koji se bavi problemima programiranja i organizacije srednjih, odnosno strukovnih škola i klasifikacijom zanimanja, budući je ostvarenje tog programa jedan od preduvjeta za integraciju Hrvatske u europsko srednje strukovno obrazovanje.</p>
<p> Na konferenciji za novinare, kojoj su nazočili pomoćnik ministra prosvjete i športa prof. dr. Josip Milat, načelnik Odjela za posebne programe u Zavodu za školstvo RH prof. Vlado Luburić i predstavnik ETF-a Soren Nielsen, istaknuto je kako je analiza stanja u Hrvatskoj pokazala da pedagoško-metodičko-didaktičko obrazovanje naših nastavnika nešto zaostaje za europskim standardima, ali da je njihova strukovna kompetencija izuzetno velika, jer se uglavnom radi o diplomiranim inženjerima, odnosno inženjerima određene struke.</p>
<p> Hrvatska je, međutim, rekao je prof. dr. Milat, kad su u pitanju zemlje-sudionice ovoga seminara, sasvim sigurno na čelu istih po dosadašnji dosezima. Zbog toga ETF od Hrvatske očekuje, dodao je, da na tom području pomogne drugim zemljama putem razmjene iskustava kako bi se u konačnici unaprijedio sustav obrazovanja u strukovnim školama. Što se tiče Hrvatske, to jest implementacije pozitivnih praktičnih primjera iz iskustava europskih zemalja u naš sustav obrazovanja, prvi su koraci već poduzeti.</p>
<p> Naime, tijekom lanjske godine, rekao je prof. Luburić, izabrano je oko 700 nastavnika strukovnih predmeta koji će, nakon što usvoje određena znanja iz »modernog poučavanja«, ista prenijeti svojim kolegama u školama iz kojih dolaze. Takvim će načinom obrazovanja, koji je već od strane ETF-a pozitivno ocijenjen, ubuduće biti obuhvaćeni svi nastavnici strukovnih područja u srednjim školama po cijeloj Hrvatskoj, rekao je prof. Luburić. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030209].
|
