NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031208].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 171400 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>I obećanjima i jamstvima do parlamentarne većine</p>
<p>Odmah nakon izbora, činilo se da Ivo Sanader možda i neće imati tako težak zadatak, jer je već imao 66 mandata (62 iz Hrvatske i četiri iz dijaspore). Potpisi su sigurni, iako ih je na papiru 76, uz deklarativnu Radinovu potporu, a uz još 10 HSS-ovih glasova u Saboru, HDZ-ov predsjednik može mirne duše odahnuti / Sanader je uspio u svojoj nakani, ali održati tako različite skupine u Saboru na okupu bit će mu velika kušnja</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Talijani su spasili vladu Ive Sanadera - moglo bi se zaključiti nakon 10 cjelodnevnih razgovora koje je HDZ-ov predsjednik Ivo Sanader proveo tražeći potporu za parlamentarnu većinu i formiranje nove vlade. Zašto Talijani? Zato što je Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne manjine, bio onaj ključni, 77. glas, toliko potreban Sanaderu kao budućem mandataru vlade. </p>
<p>Doduše, Radin se ipak ogradio izjavljujući da će dati »vanjsku potporu vladi«, što znači da će u Saboru podržati Sanaderovu vladu, ali neće staviti svoj potpis na papir koji će već u ponedjeljak Sanader odnijeti predsjedniku države Stjepanu Mesiću. Predsjednik bi ga zatim najvjerojatnije trebao imenovati mandatarom.</p>
<p>Tako je nakon nepuna dva tjedna poslije izbora, na kojima je HDZ odnio većinu parlamentarnih mandata, s manje ili više muke Ivo Sanader osigurao parlamentarnu većinu. Stoga je u ova dva tjedna HDZ-ovom središnjicom u Zagrebu prodefilirao zavidan broj političara iz različitih stranaka, ali i onih koji su se tek pojavili na ovim izborima, poput Hrvatske stranke umirovljenika.</p>
<p>Odmah nakon izbora činilo se da Sanader možda i neće imati tako težak zadatak, jer je već imao 66 mandata (62 iz Hrvatske i četiri iz dijaspore), a odmah su mu potporu dala i dva predstavnika manjina: Jene Adam u ime mađarske nacionalne manjine i Nikola Mak, zastupnik čak 12 manjina, što je već bilo 68 mandata. Trebalo je još devet mandata da bi HDZ-ov čelnik dobio potrebnih 77 glasova. </p>
<p>Samo nekoliko dana nakon izbora u HDZ-ovu su središnjicu pristigli i HSLS-ovci Đurđa Adlešić i Ivan Čehok te DC-ovka Vesna Škare-Ožbolt dodajući još tri potpisa na Sanaderovu listu, i tako je već bio osiguran 71 potpis.</p>
<p>U HDZ-u su računali na sigurnih 10 mandata, koliko je na izborima dobio Tomčićev HSS. To bi značilo da bi samo sa seljacima HDZ u startu dobio 81 mandat i Sanader bi mirne duše mogao na Pantovčak kod predsjednika Mesića, i to, kako bi Sanader rekao, s komotnom većinom.</p>
<p>U računici s HSS-om Sanader je tada već okrenuo leđa HSP-u, nakon čega su počele optužbe čelnika te stranke Ante Đapića, ali i ostalih visokopozicioniranih pravaša, da ih je Sanader zapravo izigrao i prevario, jer su zajednički trebali u Vladu. Sanader, međutim, nije pretjerano mario za te HSP-ove optužbe usmjeravajući svu pozornost prema Tomčiću, vrlo sklonom koaliranju s vladom.</p>
<p>No, preokret je nastao početkom prošlog tjedna kad je Tomčić, dobivši »po prstima« od svojih podružnica s terena, koje su se oštro usprotivile koaliranju s HDZ-om, morao ustuknuti i povući se. </p>
<p>Doduše, Tomčić je najavio da će HSS-ovih 10 ruku u Saboru podržati Sanaderovu vladu, ali Sanader je znao da ih je ipak kudikamo bolje imati i formalno u vladi, jer je time i vlada stabilnija.</p>
<p>Pa se onda HDZ-ov predsjednik morao okrenuti i prema Hrvatskoj stranci umirovljenika, najvećem izbornom iznenađenju. No, tri su zastupnika te nove stranke imala jasne i konkretne zahtjeve, koji su se svodili na ključno - povrat duga umirovljenicima i usklađivanje visina mirovina s visinom plaća. Čak su i HDZ-ovi pregovarači morali zatražiti time out u pregovorima, znajući da su umirovljenička potraživanja teška otprilike od 15 do 20 milijardi kuna. Umirovljenici su, međutim, u drugom krugu razgovora dobili potrebna jamstva HDZ-ovih čelnika koji su se obvezali ispuniti njihove zahtjeve, pa su se na Sanaderovu popisu našla još tri potpisa, što je bilo 74 potpisa. Borba za još tri potpisa nastavila se.</p>
<p>Sanaderu je brzo stigla potpora i nekadašnjeg HDZ-ova žestokog oponenta Ive Lončara, kao nezavisnoga kandidata na HDSS-ovoj listi, a nakon razgovora sa zastupnikom bošnjačke manjine Šemsom Tankovićem, Sanader je imao 76 glasova. Odlukom Furija Radina da makar i »izvanjski« podupre HDZ-ovu vladu, Sanader je napokon mogao odahnuti. Potpisi su sigurni iako ih je na papiru 76, uz deklarativnu Radinovu potporu, a uz još 10 HSS-ovih glasova u Saboru, HDZ-ov predsjednik može mirno spavati.</p>
<p>HSP u Sanaderovu vladu sigurno neće ući unatoč razgovorima koji će se voditi sljedeći tjedan, a nije još sigurno kakve će rezultate dati razgovori s predstavnicima srpske nacionalne manjine, koji se također nastavljaju sljedeći tjedan.</p>
<p>Sanader je, dakle, uspio u svojoj nakani, no održati tako različite grupacije u Saboru na okupu, Sanaderu će ipak biti velika kušnja. Uostalom, HDZ će vrlo brzo morati početi ispunjavati silna obećanja koja je dao svima koji su mu dali potporu, ali i tu su moguća iznenađenja. Koaliranje HDZ-a i HSS-a ipak još nije svršena stvar; naime, iz HDZ-a se čuje da je ta koalicija moguća nakon kraćeg vremena, dok se strasti u HSS-u ne smire.</p>
<p>Također, Sanader će navodno na državnim funkcijama ostaviti stotinjak HSS-ovih kadrova i time osigurati kooperativnost te stranke ili barem onog dijela koji se zalagao za koaliciju s HDZ-om.</p>
<p>Osim HSS-ove potpore, u HDZ-u se, međutim, nadaju i HSP-ovoj. No, nakon ozbiljnih i oštrih izjava koje su iz HSP-a upućene na HDZ-ovu adresu, ta će potpora, ako do nje uopće dođe, Sanaderu biti najtvrđi orah. HSP-ovci su već najavili da će podržati samo neke zakonske prijedloge koje budu smatrali dobrima. Najavili su, osim toga, i da će biti najžešća oporba Sanaderovoj vladi.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Središnjica HDZ-a kao privremeni Banski dvori, a Sanader kao premijer</p>
<p>Iako HDZ još nije preuzeo vlast, stječe se dojam da je stranački predsjednik Ivo Sanader već počeo obavljati premijerski posao, a da su njegovi najuži suradnici preuzeli ministarska mjesta i druge dužnosti / »Hodočašće« u HDZ-ovu središnjicu počelo je još 23. studenoga navečer, kada su se, čekajući izborne rezultate, uz sadašnje vodeće osobe HDZ-a mogle vidjeti i one prijašnje</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Dok Vlada Ivice Račana u Banskim dvorima na Markovu trgu obavlja samo tehničke poslove, a obližnja zgrada Sabora - izuzmemo li administrativno osoblje - uglavnom zjapi prazna, HDZ-ova je središnjica na Trgu žrtava fašizma 4 nakon 23. studenoga postala najtraženija politička adresa u Hrvatskoj. Iako HDZ još nije preuzeo vlast, stječe se dojam da je stranački predsjednik Ivo Sanader već počeo obavljati premijerski posao, a da su njegovi najuži suradnici preuzeli ministarska mjesta i druge dužnosti.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Sanader se u srijedu sastao s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, koji su željeli čuti planove budućeg premijera i njegove vlade koji se tiču financijske politike.</p>
<p>Isti je dan Sanader s predsjednikom Hrvatske stranke umirovljenika Vladimirom Jordanom, potpisao sporazum kojim se predviđa povećanje mirovina u skladu s porastom plaća, vraćanje duga umirovljenicima i druge mjere u vezi s poboljšanjem njihova položaja. S obzirom na to da se sporazum tiče više od milijun hrvatskih građana, ne može ga se svesti samo u okvire međustranačkih odnosa između HDZ-a i HSU-a iako je potpisan u sjedištu jednog od njih, a ne, primjerice, u Banskim dvorima. Simbolički, to je vjerojatno najočigledniji dokaz da se sjedište stvarne političke moći do konstituiranja nove vlade i Sabora privremeno premjestilo s Markova trga.</p>
<p>»Hodočašće« u HDZ-ovu središnjicu počelo je još 23. studenoga navečer, kada su se, čekajući izborne rezultate, uz sadašnje vodeće osobe HDZ-a mogle vidjeti i one nekadašnje, primjerice Antun Vrdoljak, don Anto Baković i Gordana Turić, a pobjedu HDZ-u došao je čestitati i dosadašnji SDP-ov zastupnik Pavle Kalinić. Među slavljenicima bile su i estradne osobe i sportaši koji su sudjelovali na HDZ-ovim predizbornim skupovima.</p>
<p>Osim stranačkih članova iz cijele Hrvatske koji redovito svraćaju u središnjicu, »na noge« Sanaderu brzo nakon izbora došli su i HSLS-ovi i DC-ovi čelnici, Dražen Budiša i Mate Granić, te troje zastupnika njihove koalicije kako bi mu potpisima potvrdili potporu kao budućem mandataru i započeli razgovore o poslijeizbornoj koaliciji. Nakon njih, kao na traci smjenjivali su se zastupnici nacionalnih manjina, nezavisni zastupnik s HDSS-ove liste Ivo Lončar te HSS-ovi i HSU-ovi predstavnici s kojima je HDZ tada bio u razgovorima o mogućoj koaliciji i suradnji.</p>
<p>I dok su ti posjeti uredno bili popraćeni u medijima, gotovo su nezapaženo prošli razgovori HDZ-ovih čelnika s predstavnicima pojedinih udruga i s istaknutim pojedincima. Zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor rekla nam je da je nakon izbora nastavila kontakte s udrugama s kojima je surađivala i u proteklih desetak godina. »Mnogi od njih zanimaju se za rješavanje svojih problema, pitaju za savjet ili se raspituju za određene projekte koji ih zanimaju. Stoga doista imam i više nego ispunjen program«, kaže Kosor. </p>
<p>Dosad je razgovarala, primjerice, s predstavnicima vatrogasaca, oboljelih od PTSP-a te s predstavnicima Zajednice povratnika. Predsjednik te udruge Josip Kompanović uoči izbora podržao je HDZ, a nakon njihova dolaska na vlast očekuje donošenje novog zakona o područjima posebne državne skrbi, čiji bi se naziv prema najavama iz HDZ-a trebao promijeniti u područja posebnog državnog interesa.</p>
<p>Među »hodočasnicima« u HDZ bio je i predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić, koji ističe da je normalno razgovarati s pojedinim strankama. Zanimljiv gost bio je i odvjetnik generala Ante Gotovine Ivo Farčić, koji je nakon razgovora s Vladimirom Šeksom izrazio nadu da će HDZ-ova vlada poštovati interpelaciju prema kojoj je dosadašnji Sabor zatražio od Vlade da Gotovininim odvjetnicima uruči svu dokumentaciju bitnu za rješavanje njegova slučaja.</p>
<p>S HDZ-ovim su čelnicima razgovarali i pojedini Hrvati iz iseljeništva koji od Sanaderove vlade očekuju veću brigu i uklanjanje birokratskih zapreka pri ulaganju u hrvatske resurse.</p>
<p>Uz javnosti manje poznate posjetitelje, na Trgu žrtava fašizma 4 mogli su se proteklih dana vidjeti i prvi hrvatski ministar vanjskih poslova Zdravko Mršić, danas politički i poslovni konzultant, te nekadašnji diplomat i novinar Hidajet Biščević. S obzirom na Sanaderove najave da bi u njegovoj vladi moglo biti i izvanstranačkih stručnjaka, nije isključeno da među gostima u HDZ-ovoj središnjici ima i budućih ministara.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Je li HDZ podijelio obećanja kratkog roka trajanja radi predaha za nove pregovore</p>
<p>Sanader je vjerojatno svjestan da podrška manjinaca i umirovljenika nije ni stabilan niti ugodan temelj za dugu vladavinu / Zato je moguće da su Sanaderova poslijeizborna obećanja toliko širokogrudna samo zato da bi se omogućilo nekoliko mirnih mjeseci za pregovore s nekom od stranaka, koje mogu biti ozbiljniji partner, na primjer HSS-om</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Za razliku od predizborne kampanje, u kojoj je bio relativno škrt na konkretnim obećanjima, HDZ je prilično široke ruke u obećanjima kojima želi osigurati podršku dovoljno saborskih zastupnika za glasanje o povjerenju Sanaderovoj budućoj vladi. Neki su istaknuti članovi HDZ-a već medijima prišapnuli da su iznenađeni »Sanaderovom širokogrudnošću«. No, prema onom što je zasad poznato, mora se priznati da je Ivo Sanader u dosadašnjim pregovorima izbjegao obećanja partnerima koja bi ga već na startu stajala mnogo novca.</p>
<p>Umirovljenicima je za tri glasa HSU-a obećao mnogo. Ali, ne odmah. Obećao je da će se promijeniti formula usklađivanja mirovina s rastom plaća, u osnovicu će ući i »100 kuna plus šest posto«, mirovine će se dodatno jednom godišnje usklađivati i s rastom bruto domaćeg proizvoda, a do ljeta će se donijeti i zakon o povratu duga umirovljenicima. No, već je izračunato da će vladu, odnosno državni proračun manje stajati ono što će umirovljenicima dati odmah, nego da je održao predizborno obećanje o oslobađanju umirovljenika od obveze plaćanja tv pretplate, a taj novc HTV-u nadoknadio iz proračuna. Već je, naime, izračunato da će umirovljenici u prvoj rundi dobiti tridesetak kuna više, a tv pretplata stoji 56 kuna.</p>
<p>I zastupnicima manjina je obećano mnogo. No, sve te do sada poznate obveze nemaju uopće ili nemaju veliku financijsku težinu. Pogotovo u usporedbi s financijskim obećanjima HDZ-a o smanjenju PDV-a sa 22 na 20 posto, što je najavljeno u samom finišu predizborne kampanje, te obećanjima u vezi s porodiljnom naknadom, dječjim doplatkom i nekim braniteljskim pravima. Ukupna financijska težina tih obećanja procjenjuje se, naime, na četiri do pet milijardi kuna. A prihodi ovogodišnjeg proračuna bit će, procjenjuje se, oko 76 milijardi kuna (bez privazicijskih prihoda).</p>
<p>U ispunjavanju obećanja manjincima, dakle, Sanaderov problem neće biti manjak novca u državnoj blagajni, glavni problem s kojim se bori svaki hrvatski premijer. Jer, ni ubacivanje Bošnjaka umjesto Muslimana u Ustav, ni neka prava za pripadnike njemačke manjine koji su završili u logorima nakon Drugog svjetskog rata, ni neka obećanja talijanskom zastupniku Furiju Radinu ne traže mnogo novca. Pa, čak ni politički ne bi trebala pričinjati HDZ-u probleme u prvim mjesecima vladanja, jer je već najavljeno da se na sve to neće ići odmah, jer su gospodarski problemi glavni prioritet, pa nema smisla trošiti vrijeme i energiju na nešto, što može i pričekati koji mjesec.</p>
<p>No, problema bi, ipak, moglo biti. Na primjer, u partnerstvu sa zastupnikom mađarske manjine Jene Adamu, kojemu je, navodno, Sanader obećao da će država potpisati ugovor o financiranju s Reformatskom crkvom Mađara u Hrvatskoj, koja se izdvojila iz Reformirane kršćanske crkve, a koja je već potpisala takav ugovor s državom. No, iz dobro obavještenih izvora može se čuti da jednostavno ne postoje zakonske pretpostavke za potpisivanje ugovora s </p>
<p>Reformatskom crkvom Mađara u Hrvatskoj.</p>
<p>Bez obzira na brzinu kojom je skupio podršku manjinaca i stranaka s malim brojem zastupnika, Sanader je vjerojatno svjestan da ta podrška nije jako stabilna. Ne može se, doduše, očekiviti da će umirovljenici, manjinci, HSLS-ovci i DC-ovci lako uspostaviti homogeni blok, koji će zajedno pritiskati HDZ da ostvari obećano. Ali, sigurno je i to da za ozbiljno vladanje, bez vječnog natezanja radi svakoga glasa u Saboru, HDZ treba stabilniju podršku. Zato je moguće da su Sanaderova obećanja toliko širokogrudna samo da bi se omogućilo nekoliko mjeseci mirnog pregovaranja s nekom od stranaka, koje mogu biti ozbiljniji partner, na primjer HSS-om.</p>
<p>Drugi pokušaj Reformatske crkve</p>
<p>Prema dobro obaviještenim izvorima iz vrha državne vlasti, Reformatska crkva Mađara u Hrvatskoj već je jednom pokušala isposlovati ugovor o financiranju s državom uz pomoć političkog koaliranja. Za nedavne krize u Skupštini Osječko-baranjske županije, ta je crkva vladajućoj garnituri lijevog centra ponudila jedan glas, koji joj je nedostajao u Županijskoj skupštini, ako se u Zagrebu isposluje ugovor o financiranju.</p>
<p>No, to se tada, navodno, nije moglo učiniti zbog zakonske odredbe koja, otprilike, kaže da svaka crkvena zajednica, koja u imenu nosi naziv neke druge nacije, ugovor s državom može potpisati samo, ako ju priznaje njezina »matica« u drugoj državi. A, Reformatska crkva Mađara u Hrvatskoj, stara tri godine, takvu podršku u Mađarskoj ne može dobiti.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Što to i tko to škodi Hrvatskoj</p>
<p>Znao to Mesić ili ne nešto se u Ini događa. Potvrdio je to u petak i predsjednik Inina nadzornog odbora Slavko Linić, rečenicom: »Bilo je nepravilnosti u svezi provizije kod nabavke libijske nafte«/ Potvrdio je to i Junuz Čolović, izvršni direktor bečke tvrtke Leina Petroleum, kada je u subotnjem »Vjesniku« neke spekulacije pretvorio u brojke</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Afere o Ini štete državi</p>
<p> – rekao je u subotu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvarajući novo Inino plinsko polje u Marijancima. Gledajući ga (u vijestima) namrgođena kao rijetko kada dosad, priznajem da sam osjetio nelagodu. Što je to toliko uzbudilo uvijek ležerna predsjednika? Što to zapravo škodi Hrvatskoj?</p>
<p>Može li afera o Ini, ili bilo kojoj drugoj velikoj državnoj kompaniji, naškoditi državi?</p>
<p>Ne može ako se na vrijeme otkrije. Može, ako je država u tu aferu upetljana, ili ako je netko »iz države« pokušava skriti. Svojim žestokim porukama – za njega uobičajeno neodmjerenim, ali zato neuobičajeno nervoznim – možda najveću štetu državi ovog trenutka nanosi baš hrvatski predsjednik.</p>
<p>Zato jer, nenavikli na njegovu ljutnju i zabrinutost, građani, ali i svi potencijalni gospodarski partneri Hrvatske, u ovo politički ionako prilično neizvjesno vrijeme za hrvatsku budućnost, sada imaju povod za sumnju. Danas je zapravo već posve lako zamisliti da se u Ini, ali i u Hrvatskoj, doista događa nešto loše. Nešto što predsjednik zna (iako njega osobno u prvim medijskim izvještajima o navodnoj aferi nitko nije posebno prozvao), a htio bi od nas skriti. </p>
<p>A znao to Mesić ili ne (a nitko zasad ne tvrdi da zna), nešto se u najvećoj domaćoj naftnoj kompaniji događa. Potvrdio je to u petak i predsjednik Inina nadzornog odbora, potpredsjednik Vlade Slavko Linić, koji kaže (Vjesnik, subota) kako je pregledom izvješća o internom nadzoru u Ini »utvrdio da je bilo nepravilnosti u svezi provizije kod nabavke libijske nafte«.</p>
<p>Nastavljajući bitku s dijelom hrvatskih medija, Mesić je u subotu u Marijancima ustvrdio da se sve što je ovih dana napisano u nepravilnostima o uvozu libijske nafte temelji na »nekakvim spekulacijama« (Vjesnik, nedjelja). Junuz Čolović, izvršni direktor bečke tvrtke Leina Petroleum, dan prije je, međutim, u subotnjem Vjesniku, u pažljivo autoriziranom razgovoru s Vjesnikovim urednikom gospodarstva, barem neke od spekulacija pretvorio u brojke: </p>
<p>Da, tvrtka jest osnovana kao posrednik za Inu. Da, Ina bi trebala (još nije) platiti ne samo 240 nego 270 tisuća dolara, ali to nije (samo) provizija. I da, Leina Petroleum će tužiti list u komu je priča prvi put objavljena, novinara koji je to napisao…</p>
<p>Da bude jasno: nemam, barem zasad, ništa protiv uvijek ležerna Stipe Mesića kao hrvatskog predsjednika, i uopće me ne zanima koji je – osim informiranja javnosti – bio motiv novinarskog tima dnevnog lista u kojemu je priča prvi put objavljena. Ono što me, međutim, zabrinjava, činjenica je da Mesiću nije prvi put da mu se takva stvar događa. </p>
<p>Recimo – priča o ruskom preuzimanju sisačke željezare koja je u međuvremenu, čini se, završila s hepiendom, također je u početku teško bolovala od nesmotrenosti ureda na Pantovčaku. Za predsjednički potpis koji prvo nije, a kasnije jest postojao (nakon medijske objave faksimila), odgovornost je tada preuzeo jedan od predsjednikovih (tadašnjih i današnjih) savjetnika. </p>
<p>Vratimo li se još dalje, u vrijeme predsjedničke kampanje, mogli bismo se sjetiti i nekih nespretnosti u njenu financiranju i kasnijega, navodnog, vraćanja »vrućeg novca« jednom, ne baš popularnom, hrvatskom biznismenu. Nemam, međutim, među ostalim i baš zbog spomenutoga sisačkog hepienda, ni dalje ništa protiv predsjednika Mesića. Volio bih, doduše, da ponekad više poštuje zakonsku proceduru, ali ne mislim mu kvariti skori početak nove kampanje, i nije (još) on taj koji me ovih dana zabrinjava.</p>
<p>Zabrinjava me, međutim, njegova izjava da »afere o Ini štete državi«. Ne zato što je njegova, nego zato što u njoj prepoznajem okamenjene ostatke jednog načina razmišljanja za koji sam mislio da smo ga, baš s Mesićem kao predsjednikom, napokon prevladali.</p>
<p>Dokle, naime, seže, tko je, i čemu služi ta država? Hoće li opet i Dinamo biti država (ili sada možda dolazi vrijeme za Hajduk?), hoće li opet neki tajni ugovori (poput ugovora Deutsche Telekoma i države o prodaji Hrvatskog telekoma) određivati sudbinu preostalih državnih kompanija i njihovih zaposlenih? Hoće li…</p>
<p>Neću dalje nabrajati. Čemu širiti loše vibracije. I sam, uostalom, još želim vjerovati da smo nadrasli takvo ponavljanje povijesti, kao što želim vjerovati i da nas, navodno samo lagani, desni zaokret na izborima ne vraća nužno i na početnu stanicu.</p>
<p>Zato evo tri (nenaručena) pitanja za predsjednika Mesića: </p>
<p>Zašto je tako oštro reagirao na novinski članak u komu ga se samo usput spominje? Samo zbog fotografije na naslovnici?</p>
<p>Zašto nikad nije do kraja objasnio javnosti koja je bila njegova uloga u, čini se uspješnoj, prodaji (zapravo najmu) sisačke željezare? Samo zato jer je priča sišla s naslovnih stranica?</p>
<p>Namjerava li sljedeće godine unaprijed objaviti financijsku konstrukciju svoje predsjedničke kampanje, neovisno o namjerama i ponašanju drugih predsjedničkih kandidata?</p>
<p>Predsjednik ni dosad nije bio šutljiv. Nadam se uvjerljivim odgovorima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Balvan-navijači </p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN </p>
<p>Očito je da ni represivne mjere, što je zacijelo Zakon o navijačima, nimalo ili slabo utječu na horde huligana koji krstare Hrvatskom po nogometnim utakmicama te se novim organiziranim nasiljem sprdaju sa zakonom.</p>
<p>Najsvježiji incident u mjestašcu Dugopolje ponad Splita spada među dosad najkrvavije i najbrutalnije. Nakon splitske utakmice Hajduka i Dinama, u tom je mjestu napravljena zasjeda za Dinamove navijače u zagrebačkim vozilima. Poput pravog linča izgledao je prepad u Dugopolju. Epilog su četiri teško pretučena Dinamova navijača i benzinom zapaljen automobil. Ne možemo se ne upitati zar se doista ti huligani ne boje ni zakona ni represije, nego se na ovakav način izruguju s paketom zakonskih mjera koji su, kao, trebali zaustaviti navijačko nasilje. </p>
<p>Ovaj put je navijačko nasilje dobilo i novu dimenziju. Budući da je uz mjere osiguranja na stadionu i oko njega teško uopće doći u prigodu napraviti kakav incident, navijači su se jednostavno prebacili na - cestu. </p>
<p>Na desetke kilometara od stadiona događaju se incidenti, upravo na mjestima gdje osiguranje ne može biti ni prisutno ni djelotvorno. </p>
<p>Krvave orgije u Dugopolju zato moraju biti sankcionirane primjereno oštro, jer ovdje nije riječ samo o pukom navijačkom sukobu. U konkretnom slučaju navijači su postali pravi cestovni razbojnici koji ne prezaju od ugrožavanja tuđih života i uništavanja tuđe imovine. </p>
<p>Bit će doista zanimljivo vidjeti kako će se reagirati na dugopoljsku zasjedu i hoće li se oštrim kaznama utjecati na raspoloženje javnosti. </p>
<p>Naime, incidenti navijača postali su dio naše svakodnevice i kao takvi uopće više ne zgražaju javnost. Međutim, dugopoljski cestovno-navijački incident doista je nešto najopasnije što se dogodilo u dosadašnjim navijačkim obračunima. I nema neke velike razlike između izgrednika iz »balvan-revolucije« devedesetih godina i ovih naših današnjih. Ugrožavati promet, sigurnost ljudi i imovine kazneno je djelo za koje se treba i te kako odgovarati. </p>
<p>Ovakav incident zapravo nudi još jednu prijetnju. Osveta za kojom će se posezati, ako već i samo Dugopolje nije bila osveta za brojne incidente u Zagrebu, mogla bi praktički paralizirati normalan život u Hrvatskoj u dane nogometnih utakmica. Navijači Dinama i Hajduka na utakmice stižu iz svih dijelova Hrvatske. Pokušajmo samo zamisliti što bi se dogodilo da se navijači po cestama počnu obračunavati od Vukovara do Dubrovnika. Takav scenarij nije nemoguć. Zato dugopoljske napadače treba najoštrije kazniti. Da se ne bi ponovilo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sud za Saddama</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kada se iz papuča toplog europskog doma u predbožićno raskošno okićenim gradovima i prepunim dućanima pročita informacija da je u pripremi osnivanje suda koji će suditi zločincima Saddamova režima, koji su pobili 300.000 ljudi i zakopali ih u 270 masovnih grobnica, teško da se može dobiti prava slika o razmjerima nesreća koje prate irački narod.</p>
<p>U tamo nekom Iraku ljudi, nažalost, i dalje ginu, a kako nam svjetske agencije priopćavaju, sve je više žrtava i među djecom. Ništa bolje, međutim, nije ni u Afganistanu. Posljednja vijest kazuje da je nakon američkog zračnog napada na jugoistoku zemlje poginulo 10 ljudi, od toga devetero djece. </p>
<p>Sa slikama poginulih i ranjenih, kao nakon eksplozije u vlaku u Rusiji, kao da smo se pomirili. »Žive« samo jedan dan, već drugi ih zamjenjuju slike nekog novog napada. Sila i teror očito i dalje vladaju svijetom, koliko god se trudili vjerovati da će globalizacija donijeti nove vjetrove. Ostaje samo sporno pitanje tko je kriv za taj galop nasilja koji apokaliptički prijeti svima.</p>
<p>A apsurdi na svim stranama. Sudit će se Saddamovim krvnicima, i to će najvjerojatnije raditi sami Iračani, čiji je pravosudni sistem pun korupcije i ostataka Saddamovih ljudi, a pitanje je hoće li se ikad saznati puna i prava istina o tome što je činjeno nakon pada Saddama Husseina. Zatvorenici u Guantanamu mjesecima čame u gotovo neljudskim uvjetima i opravdano se možemo pitati ne provodi li se nad njima sada isto što su oni godinama radili drugima. </p>
<p>Saznajemo tek ovih dana da su brodovi Velike Britanije, koji su sudjelovali u kratkotrajnom ratu s Argentinom na Falklandima, imali nuklearno oružje i da se sada Argentinci opravdano pitaju ima li nuklearnog naoružanja negdje u vodama oko njih. Pobjednici bi, baš ti moćni, trebali sada dati vjerodostojne odgovore.</p>
<p>I baš u globalnom svijetu u kojem se sve zna i čuje, isti zakoni i moralne vrijednosti moraju vrijediti za sve podjednako, bez obzira na moć, snagu i bogatstvo. Tek će onda i sudovi za ratne zločine imati opravdanje i vjerodostojnost. </p>
<p>Izlaz je očito u drastičnoj reorganizaciji Ujedinjenih naroda. Posramljena i marginalizirana, svjetska organizacija mora vratiti ugled i snagu i mora postati epicentrom donošenja odluka važnih za sve zemlje i sve civilizacije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Smije li Predsjednik Republike, u liku običnog čovjeka i građanina, nazvati novinarstvo smećem</p>
<p>Logika slobodnog tržišta i kaotičnog vremena podupirala je razvoj novinarstva koji su u davnoj građanskoj tradiciji posprdno nazivali Revolver-Blatt žurnalizmom. Jezik mržnje, koji je za mnoge godinama bio prva bojišnica Domovinskog rata, na kojoj su se zasluge i s tim povezane privilegije stjecale lakše nego pod paljbom minobacača, također je dao svoj prilog snižavanju standarda novinskog diskursa. Velik dio novina i novinarstva pokleknuo je pod teretom svih tih utjecaja i sveo se na senzacionalističke naslove iznad siromašnog teksta / Da Mesić želi izgrađivati svoj kult, masovnu svijest o svojoj veličini, samo bi držao programatske govore, vizionarski gledao u daljinu, zaogrnut trobojnicom i mahao stisnutom šakom. Mesić sve to ne radi, a opet je, onda kada je to najpotrebnije, na visini svoje državničke odgovornosti</p>
<p>LUDWIG BAUER</p>
<p>Prema jednom starom vicu, razlika između dame i diplomata bila bi sljedeća: Kada dama kaže ne, onda misli možda. Ako kaže možda, onda misli da. Ako kaže da, onda to nije dama. Diplomat pak kada kaže da, onda misli možda. Kada kaže možda, onda misli ne. Ako kaže ne, onda to nije diplomat.</p>
<p>Ovom, možda naopako ispričanu vicu, može se dodati još jedan: Diplomat ne kaže lašcu da laže, nego kaže: »U točnost vaše tvrdnje moglo bi se s uspjehom sumnjati.«</p>
<p>I jedan i drugi vic žele reći kako su diplomati najuglađeniji svijet.</p>
<p>Ipak, u Washingtonu sam imao prigodu vidjeti kopiju pisma koju je nekadašnji američki ambasador u Jugoslaviji, za vrijeme svojeg službovanja u danas nepostojećoj federaciji, uputio nekom jugoslavenskom gnjavatoru. </p>
<p>U tom je pismu stajalo nešto poput onoga uobičajenog: »Dragi gospodine, primio sam Vaše pismo i evo mog odgovora...« – a zatim je uslijedilo doslovno: Kiss my ass, što u bi se hrvatski moralo prevesti kao: Poljubi(te) me u guzicu!.</p>
<p>Upitajmo se je li, u toj zgodi neuglađeni, ambasador bio bliže predsjedniku Mesiću ili onom dijelu hrvatskoga novinarstva koje je taj naš predsjednik nazvao smećem... </p>
<p>U sasvim nedavnoj našoj povijesti pripadnici političke elite bili su na neki način nedodirljivi kao svete krave. Glad prosječnog malograđanina da zaviri u tuđu kuhinju, a pogotovo u spavaću sobu, u privatnost i intimu neke poznate osobe zadovoljavala je, tada zvana, »žuta štampa« crticama iz života zapadnjačkih političara, prinčeva i princeza, manekenki i estradnih pjevača. Ali što u slobodno vrijeme radi drug Bakarić, koji je valjda najdulje bio faktički šef hrvatske države u socijalističkoj Jugoslaviji – to se nitko u tisku nije usudio ni pitati. Većina građana nije tada znala čak ni kako mu se zove zakonita supruga.</p>
<p>Kada je odvajanjem iz Jugoslavije, propao i jedan tip društvenog licemjerja – dakako, da bi bio zamijenjen drukčijim – tada su pikanterije iz života kojekakvih uglednika počele puniti i prodavati novine, to više što je devedesetih godina vladajuća klika i takozvani establišment davala tisku mnogo prigoda, povoda i razloga da se bavi vijestima tipa: Dr'šte lopova.</p>
<p>Logika slobodnog tržišta i kaotičnog vremena podupirala je također razvoj novinarstva koji su u davnoj građanskoj tradiciji posprdno nazivali Revolver-Blatt žurnalizmom. Jezik mržnje, koji je za mnoge godinama bio prva bojišnica Domovinskog rata, na kojoj su se zasluge i s tim povezane privilegije stjecale lakše nego pod paljbom minobacača, također je dao svoj prilog snižavanju standarda novinskog diskursa. </p>
<p>Velik dio novina i novinarstva pokleknuo je pod teretom svih tih utjecaja i sveo se na senzacionalističke naslove iznad siromašnog teksta, koji često tom senzacionalističkom naslovu nije davao nikakvo pokriće.</p>
<p>Na drugom polu demaskiranja i razgolićavanja prije nedodirljivih predstavnika vlasti našao se list koji je svoj uspjeh najviše temeljio na nadahnutu ismijavanju prvoga hrvatskog predsjednika i njegovih najbližih, u obitelji i vlasti, kao i grabežu nacionalne imovine. </p>
<p>Možda je taj blistav trenutak hrvatskog novinarstva danas dijelom potakao ono površno senzacionalističko novinarstvo da uzme na nišan »kritike« aktualnog predsjednika, bez duha i duhovitosti, doduše, ali sasvim nepoštedno, pripisujući mu pogreške i promašaje o kojima nisu pruženi nikakvi dokazi.</p>
<p>Za razliku od svoga prethodnika koji je manama i slabostima bio bogato obdaren, gotovo upravno razmjerno samosvijesti i svijesti o svojoj povijesnoj veličini, a rezoniranjem i temperamentom toliko poseban da je čak i od pitanja o vlastitom zdravlju znao napraviti mini skandal, Stipe Mesić toliko je običan čovjek da se o njemu ne pričaju ni vicevi. Jedno je od njegovih predizbornih obećanja bilo da će biti građanin predsjednik, i to je obećanje ispunio.</p>
<p>Naravno, nekima se to ne sviđa. Možda se čak i mnogima ne sviđa model građanina predsjednika. Mase su svojedobno bile tako oduševljene Mussolinijem, tako su frenetično obožavale Hitlera i Staljina; masama predodžba običnog čovjeka na čelu države i nacije nije uvijek bliska. Zar baš mora pričati viceve? Zar mora komentirati i stvari za koje nije stručnjak? </p>
<p>Ne mora, dakako, ali svi mi obični ljudi to neprekidno radimo. </p>
<p>Da Mesić želi izgrađivati svoj kult, masovnu svijest o svojoj veličini, onda bi se uzdržavao od svega toga i samo bi držao programatske govore, vizionarski gledao u daljinu, zaogrnut trobojnicom i mahao stisnutom šakom.</p>
<p>Mesić sve to ne radi, a opet je, onda kada je to najpotrebnije, na visini svoje državničke odgovornosti. Kada je grupica generala, uplašena Haagom ili uplašena za svoje nezaslužene privilegije, a najvjerojatnije oboje, pokušala suspendirati demokratizaciju Hrvatske, Mesić je bez oklijevanja učinio upravo ono što je trebalo i onako kako je trebalo. </p>
<p>Dalo bi se nabrojiti još nekoliko njegovih državničkih poteza važnih za Hrvatsku – ali ovaj tekst nije zamišljen kao oda Mesiću – nego prije kao usputna pohvala modelu predsjednika građanina, jer Mesić se nakon svakog svog državničkog poteza vraćao svome autentičnom liku običnog čovjeka i građanina koji je privremeno hrvatski predsjednik.</p>
<p>E, pa kad se takav običan građanin, običan poput mene, čovjeka koji nema druge privilegije osim privilegije na vlastito mišljenje, ili čitatelja Vjesnika, nađe na meti teksta koji ga optužuje za kriminal, a bez ikakvih argumenata i sa sasvim očitom namjerom da izazove senzaciju koja će prodavati novine, onda je sasvim prirodno da na to reagira onako kako bismo reagirali vi, cijenjeni čitatelji, i ja: da to jednostavno nazove smećem. </p>
<p>Pritom nije napao ni novinara niti list, nego samo ispad koji je, nažalost, i suviše karakterističan za dio našeg novinarstva.</p>
<p>Zbog toga nema opravdanja navodna izjava predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Dragutina Lucića kako nije »dopustivo« da predsjednik »reagira koristeći neprimjeren vokabular«. Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva trebao bi se u konkretnom slučaju staviti bezrezervno na Mesićevu stranu, jer je loše novinarstvo, a ne reakcija na loše novinarstvo, ono što baca ljagu na častan poziv novinarski.</p>
<p>Uostalom, »smeće« je mnogo blaža riječ od riječi koje je napisao u onom pismu ambasador Eagleberger, i drago mi je što je naš predsjednik bio suzdržaniji. Ali, kako smo vidjeli, i profesionalna uglađenost ima svoje granice, a građanin predsjednik ima pravo reagirati poput svakog drugog građanina.</p>
<p>Autor je književnik, urednik naklade KruZak; živi u Galgovu pod Okićem.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zašto su izbori za Sabor protuustavni i nepošteni</p>
<p>Protuustavnost »neovisnih« lista i kandidata na proteklim izborima ogleda se ne samo u zlonamjernom stvaranju kaosa i netransparentnosti cjelokupne izborne kampanje, nego osobito u tome što bi teoretski danas-sutra na izbore mogli izaći samo »neovisni« kandidati na »neovisnim« listama i tako izabrani u Hrvatski sabor dokinuti demokratski višestranački sustav i zamijeniti ga demokratskim nestranačkim sustavom... Moguće je da su neke parlamentarne političke stranke financirali mafijaški klanovi i narkokarteli, odnosno trgovci oružjem i ratni profiteri</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Parlamentarni izbori održani 23. studenoga 2003. za zastupnike Hrvatskog sabora bili su protuustavni, nisu bili slobodni i pošteni izbori, pa je njihove rezultate Ustavni sud trebao u cijelosti poništiti radi raspisivanja novih, Ustavom zajamčenih, poštenih, slobodnih i pravednih izbora.</p>
<p>Održani izbori nelegitimni su i protuustavni jer odredbe izbornog zakona kojima se dopušta sudjelovanje na izborima neovisnih lista i kandidata izravan su napad na ustavni poredak Republike Hrvatske, koji je člankom 3. Ustava definiran kao demokratski višestranački sustav, a ne kao demokratski višestranački i nestranački, odnosno izvanstranački sustav neovisnih zastupnika u Hrvatskom saboru. </p>
<p>Protuustavnost »neovisnih« lista i kandidata na proteklim izborima ogleda se ne samo u zlonamjernom stvaranju kaosa i netransparentnosti cjelokupne izborne kampanje, nego osobito u tome što bi teoretski danas-sutra na izbore mogli izaći samo »neovisni« kandidati na »neovisnim« listama i tako izabrani u Hrvatski sabor dokinuti demokratski višestranački sustav i zamijeniti ga demokratskim nestranačkim sustavom.</p>
<p>Izborni rezultati nelegitimni su i nepošteni jer Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor grubo narušava načelo jednakosti i ravnopravnosti svih političkih stranaka koje su istakle liste u pogledu jednakih mogućnosti predstavljanja programa i promidžbe političkih stranaka.</p>
<p> Naime, postojeći izborni zakon u članku 30. daje pravo isključivo parlamentarnim strankama na relativno iznimno velike novčane iznose iz državnog proračuna za predizbornu kampanju - oko 40 milijuna kuna za izbore održane 23. studenoga - što te stranke stavlja u neprihvatljivo povlašten i favorizirajući položaj u odnosu na »neparlamentarne« stranke, koje nisu mogle dobiti nijednu kunu iz državnog proračuna, pa su zato bile neravnopravne, nejednake i politički i financijski diskriminirane.</p>
<p>Osim toga, postojeći izborni zakon namjerno ne predviđa vjerodostojnu objavu izvora financiranja i donacija političkim strankama – osim sredstava iz državnog proračuna – pa je tako moguće da su neke parlamentarne političke stranke financirali mafijaški klanovi i narko-karteli, odnosno trgovci oružjem i ratni profiteri, što je velika opasnost i pogibelj za demokratski višestranački sustav i ustavni poredak Hrvatske.</p>
<p>Izborni je zakon nelegitiman i protuustavan, pa su takvi izborni rezultati koje je Državno izborno povjerenstvo objavilo 3. prosinca 2003., s obzirom na to da je omogućilo da nečasni, nepošteni i nemoralni kandidati, od kojih su neki pod kaznenim istragama, pravomoćnim optužnicama, odnosno presudama (slučajevi Anto Đapića, Pavla Šarčevića...) mogu biti izabrani na visoke dužnosti zastupnika u Hrvatskom saboru, odnosno hrvatskih zakonodavaca, čime je obmanuto i prevareno cjelokupno biračko tijelo u Hrvatskoj. </p>
<p>Umjesto da izborni zakon, Državno izborno povjerenstvo, odnosno Etičko povjerenstvo po pravu nadzora i po službenoj dužnosti takve kandidate smjesta skinu sa stranačkih lista i doživotno ih diskvalificira za državne dužnosti, oni ih čak potiču na bavljenje politikom, premda je općepoznato da se za bilo kakav regularan i redovan posao u našoj državi mora priložiti izvod iz kaznene evidencije da dotični kandidat za zapošljavanje nije pod kaznenom istragom ili u kaznenoj evidenciji, što je bitna prepreka za zasnivanje radnog odnosa. </p>
<p>Provedeni izbori kao i izborni rezultati nelegitimni su, neslobodni i nepravedni, jer zlonamjerno nije riješen za više od deset godina sudski predmet tko je osoba ovlaštena za predstavljanje parlamentarne Hrvatske stranke prava. </p>
<p>Ona je, naime, oduzeta administrativnim mjerama represivnog Tuđmanova režima 28. rujna 1993. od legitimnog članstva i vodstva HSP-a sa svim tragičnim posljedicama koje su kulminirale ovih dana vetom zemalja članica EU-a prema ulasku te teško i bezizgledno kompromitirane stranke u hrvatsku vladu.</p>
<p>Na kraju, nad znatnim brojem bivših saborskih zastupnika i državnih dužnosnika koji predvode jedan broj važnijih neparlamentarnih stranaka, provodila se je tijekom zadnjeg desetljeća čelična režimska cenzura u elektroničkim medijima (HRT se poziva na nikad objavljeni interni pravilnik, po kojem HRT prati samo rad i djelovanje parlamentarnih stranaka, pa time glavni ravnatelj i glavni urednici te javne ustanove izravno gaze Ustav), koja nije prestala ni tijekom netom završene izborne kampanje. </p>
<p>Tiskani i elektronički mediji, uključujući Jutarnji list, Večernji list, Glas Slavonije, Slobodnu Dalmaciju, Hrvatski radio, OTV i druge, nisu, naime, uopće popratili predizborne skupove, nastupe i predstavljanja, primjerice, HSP 1861., što su bili dužni učiniti premda zato ne snose nikakve pravne i materijalne sankcije, što je nedopustivi pravni nonsens postojećeg izbornog zakona.</p>
<p>To predstavlja najgrublji oblik gaženja izbornih prava i obveza ali i Ustava, u kojem se člankom 38. izričito zabranjuje cenzura.</p>
<p>Bilo bi sasvim primjereno da su Državno izborno povjerenstvo, odnosno Ustavni sud, poništili izbore za Hrvatski sabor radi njihove nelegitimnosti i neustavnosti, međutim, s obzirom na sastav i kvalitetu članova tih institucija, to je nemoguće dočekati. </p>
<p>Stoga ostaje zadaća nekom budućem, pošteno izabranom sastavu Hrvatskog sabora, da unese u izborni zakon navedene preinake i dopune radi održavanja istinski slobodnih, pravednih i poštenih parlamentarnih izbora, kako ih predviđa Ustav Republike Hrvatske.</p>
<p>Autor je predsjednik stranke HSP 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Čistka u diplomaciji, revanšizam, dogodili su se prije tri godine i nemojte nas uvjeravati da smo ih zaboravili</p>
<p>Istina je da su neki »koje je imenovao HDZ«, neću reći članovi te stranke, ostali cijeli mandat, bio je to »gospodski dogovor« starog (Mate Granić) i novog ministra (Tonino Picula), koji ovih dana spominje taj »gentlemen's agreement« pred svojim ljudima kad ih, »svoje poslušnike« i velike »profesionalce«, užurbano udomljuje u diplomaciji. Mnogi drugi, članovi i nečlanovi HDZ-a, trideset pet veleposlanika i generalnih konzula su vraćeni, a jedini im je grijeh bio »politička nepodobnost« / Dođite jednom, poštovani gospodine Maštruko, u Hrvatski diplomatski klub pa se uvjerite. I ti su ljudi, uključujući i vas, da ne spominjem akademike Rudolfa i Škrabala, poniženi, maknuti i očišćeni iz hrvatske diplomacije. Nadomjestili su ih neiskusni i podobni, počnimo od samog vrha, od ministra koji ni do danas nije naučio sva pravila diplomatskog zanata / Izbori su politički kaznili odgovorne za mnoga nedjela, jedno od njih su nezakonita rješenja u Ministarstvu vanjskih poslova, postoji tu još i kriminal, rastrošnost, nepotizam, samovolja, nepridržavanje pravilnika o napredovanju. Bojim se da će za ta djela odgovorni izbjeći kaznu. Neki od njih su upravo našli utočište u Saboru, a neki u diplomatskoj službi. Zar će se i na njih odnositi institut zaborava i produženje nepravdi? I hoće li postupanje prema zakonu i pravilima prema njima biti revanšizam i čistka </p>
<p>MIROSLAV MEĐIMOREC</p>
<p>Na ovo obraćanje naveo me intervju gospodina Ivice Maštruka, savjetnika Predsjednika Republike za vanjsku politiku, dan Vjesniku 3. prosinca 2003., i intervju predsjednika Republike gospodina Stjepana Mesića objavljen 4. prosinca u Večernjem listu. Osnovna poruka javnosti obaju intervjua jest da »čistke veleposlanika neće biti«!</p>
<p>Naravno da me raduje ta čvrsta odluka predsjednika Republike da se više neće dopustiti smjena nepodobnih, stranačkih kadrova stranke koja je izgubila na demokratskim izborima. Veselim se što će se ljudi iz profesije, kojom se i sam već više od deset godina bavim – zastupanje Hrvatske u svijetu – prestati bojati za svoju egzistenciju što je do te odlučne izjave Predsjednika bio čest slučaj. I sam sam takav jedan slučaj, ali o tom kasnije.</p>
<p>Poštovani gospodine Maštruko, zadivljen sam vašom pravdoljubivošću i poštivanjem pravila – »ne znam zašto bi sada vrijedila druga pravila od onih koja su vrijedila kad je koalicija došla na vlast. Svi oni koje je imenovao HDZ tada su ostali na svojim mjestima u diplomaciji do kraja svojih mandata« (predsjednik Stjepan Mesić u spomenutom intervjuu u Večernjem listu).</p>
<p>Koliko sam, gospodine Maštruko, sretan zbog Predsjednikove demokratičnosti i vaše odlučnosti da branite pravila demokratskog sustava, toliko sam ostao začuđen vašim zaboravom. Posebice vas, koji ste bili i sami predmet, žrtva nove vlasti, diplomat, veleposlanik kojem se ministar Picula zahvalio zbog opredjeljenja za jednu političku stranku i maknuo vas iz diplomacije.</p>
<p>Zar nije bilo tako ili sam i ja počeo zaboravljati? </p>
<p>Sjajno je što će Predsjednik sada spriječiti revanšizam u diplomaciji argumentirajući svoju čvrstu nakanu »porukom poslanom sa svih strana«. Pitam se s kojih strana? Zar Predsjednik ne donosi samostalne odluke? I nisu li pravila o kontinuitetu diplomacije vrijedila i ranije, nisu li na njih 2000. upozoravali razumni ljudi »sa svih strana«?</p>
<p>Tada, u pobjedničkom ozračju 3. siječnja 2000., takva razumna upozorenja nisu poslušana, tada je povlačenje hrvatskih poklisara bila prirodna i očekivana mjera prokazivanja, ocrnjivanja i kažnjavanja nepoćudnih, nepodobnih i nepoželjnih kadrova. Tada je to bila čistka dvadeset pet veleposlanika i deset generalnih konzula.</p>
<p> Kako to da je danas Predsjednik demokrat i protivnik svake političke osvete, a još prije tri godine potpisivao je razrješenja i prije isteka mandata vraćao ljude, neke, poput mene, a nisam jedini, nakon samo četrnaest mjeseci predstavljanja Hrvatske u svijetu? A nisam loše predstavljao svoju domovinu, najprije u ratu, a onda, zastupajući je vani, u miru.</p>
<p>Ta »čistka« i taj »revanšizam u diplomaciji« dogodili su se, dakle, samo prije tri godine i nemojte nas uvjeravati da smo zaboravili da se nisu dogodili. Kako se taj postupak odvijao također je lijepa priča. Istina je da su neki »koje je imenovao HDZ«, neću reći članovi te stranke, ostali cijeli mandat, bio je to »gospodski dogovor« starog (Mate Granić) i novog ministra (Tonino Picula), koji ovih dana spominje taj gentlemen's agreement pred svojim ljudima kad ih, »svoje poslušnike« i velike »profesionalce«, užurbano udomljuje u diplomaciji.</p>
<p>Mnogi drugi, članovi i nečlanovi HDZ-a, trideset pet veleposlanika i generalnih konzula su vraćeni, a jedini im je grijeh bio »politička nepodobnost«, ne i nesposobnost, nedostatak profesionalizma, postupci suprotni državnim interesima i njenoj vanjskoj politici. </p>
<p>Postotak visokih intelektualaca – akademika, doktora znanosti, profesora fakulteta, inženjera, liječnika, umjetnika – kakav je postojao u vrijeme »Tuđmanove diplomacije« nije ni izdaleka dosegnut u »koalicijskoj«.</p>
<p>Dođite jednom, poštovani gospodine Maštruko, u Hrvatski diplomatski klub pa se uvjerite. I ti su ljudi, uključujući i vas, da ne spominjem akademike Rudolfa i Škrabala, poniženi, maknuti i očišćeni iz hrvatske diplomacije. Nadomjestili su ih neiskusni i podobni, počnimo od samog vrha, od ministra koji ni do danas nije naučio sva pravila diplomatskog zanata.</p>
<p>Oni su nakon samo dvije godine iskustva – većinom putovanja svijetom po prestižnim turističkim odredištima – imenovani za veleposlanike i »postali« su veći znalci i profesionalci od onih koji imaju desetak i više godina iskustva stvaranja države i njena predstavljanja (u to bih mogao ubrojiti i desetke godina ranijeg iskustva u najrazličitijim međunarodnim organizacijama).</p>
<p>Znam mnogo primjera, ali bih spomenuo samo primjer moje malenkosti, »svoj slučaj najbolje poznajem«, rekao bi Tonko Šoljan. </p>
<p>Davne 1965. bio sam tajnik Međunarodne udruge studentskih kazališta, nije li i to jedna vrsta »paradiplomacije«, dragocjena iskustva i poznavanja zanata?</p>
<p>Svi razumni, podnošljivi hrvatski građani, koji žele dobro svojoj domovini, slažu se s prestankom tog ideološkog rata, koji je na diplomatskoj ravni rezultirao osvetom, revanšizmom, kažnjavanjem nedužnih i sposobnih ljudi, slabljenjem mlade hrvatske diplomacije i, što je najgore, gubitkom povjerenja svijeta u Hrvatsku.</p>
<p>Dakle, većina je hrvatskih građana protiv nanošenja nepravde, bezakonja, svojevolje/voluntarizma. Ako je to tako, onda su i za ispravljanje nepravdi koje su učinjene, bilo kada, bilo kome, bili oni bilo kojega ideološkoga ili stranačkog opredjeljenja!</p>
<p>Znam da pojedincu u obrani njegovih prava stoji na raspolaganju sud, ali i on je u nas još podložan raznim pritiscima, zato toliko i govorimo o pravnoj državi. I ja sam se odlučio, u tišini, nakon svih prigovora ministru i traženja svojih zakonskih prava, obratiti sudu. </p>
<p>U mom slučaju taj sud, Upravni sud, već gotovo tri godine nije razmotrio moj predmet; vjerujem da za to postoje razlozi, ne bih želio nagađati o nekim pritiscima, iako i za njih postoje indicije.</p>
<p>Ponižen i diskvalificiran, stavljen na rub Ministarstva, omrznut kod ministra, sumnjiv kod djelatnika (kako to podsjeća na neka »stara vremena« i moje ranije iskustvo), nakon nedavnoga ispravljanja nepravde i vraćanja zvanja veleposlanicima, koje nije moglo biti učinjeno bez potpisa Predsjednika Republike Hrvatske, obratio sam se samom državnom vrhu. </p>
<p>Priznajem, jedino je pročelnik Odjela za odnose s građanstvom iz Ureda predsjednika Mesića, gospodin Stanko Posavec, reagirao i tražio očitovanje ministra vanjskih poslova na moju pritužbu. Nakon tri mjeseca šutnje nazvao sam ga i upitao je li stiglo kakvo pojašnjenje, odgovor je bio niječan. </p>
<p>Do danas nisam dobio nikakav znak da se gospodin Picula očitovao Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, niti su mi kurtoazno odgovorili premijer Račan ni predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora gospodin Tomac, o »bivšem« ministru Piculi da i ne govorim, kud bi se on udostojao odgovoriti. Njemu kao da sam cijelo vrijeme njegova ministarskog mandata bio predmetom mržnje i osoba koju bi najradije izbacio iz Ministarstva.</p>
<p>I nisam bio jedini, takve poput mene on zove »hadezeovskim spavačima« i saboterima njegovih »velikih vanjskopolitičkih uspjeha«!? </p>
<p>Izbori su politički kaznili odgovorne za mnoga nedjela, jedno od njih su nezakonita rješenja u Ministarstvu vanjskih poslova, postoji tu još i kriminal, rastrošnost, nepotizam, samovolja, nepridržavanje pravilnika o napredovanju.</p>
<p>Bojim se da će za ta djela odgovorni izbjeći kaznu. Neki od njih su upravo našli utočište u Saboru, a neki u diplomatskoj službi. Zar će se i na njih odnositi institut zaborava i produljenje nepravdi? I hoće li postupanje prema zakonu i pravilima prema njima biti revanšizam i čistka?</p>
<p>Javnu izjavu, kojom pobjednici izbora – HDZ, odbijaju optužbe za revanšizam (koji se još nije ni dogodio, ali valja unaprijed prokazati njihove zle, skrivene namjere!?) razumijem kao želju za zakonom i pravdom, za ispravljanjem počinjenih nepravdi. Oni žele ispraviti učinjene nepravde, ne učiniti nove! Ako tako ne postupe neće pokrenuti hrvatsku diplomaciju, hrvatsko društvo, Hrvatsku !</p>
<p>Predsjednik i vi, poštovani gospodine Maštruko, kao da ste sada zaboravili, neću nagađati zbog kojih razloga to činite, da se i ostale učinjene nepravde trebaju ispraviti. Upravo tako, priznati da je činjeno pogrešno, smoći snagu i ispraviti nepravde koje su činjene iz političkih razloga. Predsjednik je to u slučaju četvero veleposlanika učinio, zašto nije dosljedan? </p>
<p>Tim postupkom bi možda spriječio nove nepravde koje sada užurbano čini »tehnički ministar« i »tehnička vlada«, te postavio pravilo, moralni primjer/standard, sukladan namjeri i opredjeljenju nove vlasti, ali i civilizacijskim, europskim pravilima. </p>
<p>To bi, poštovani gospodine Maštruko, samo ojačalo Predsjednikovu i vašu vjerodostojnost i osnažilo istinitost izjave da »čistki veleposlanika (revanšizma, više nikada, zbog političkih razloga, op.p.) neće biti«! </p>
<p>Autor je bivši hrvatski veleposlanik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Predsjednik voli makedonski ajvar i paprike</p>
<p>Prihod ovog sajma namijenjen je za kupnju namještaja ustanovama za djecu s posebnim potrebama u Zagrebu i Bjelovaru te onkološkom odjelu KBC Rebro te Hrvatskoj udruzi žrtava mina</p>
<p>Milka Mesić u društvu svojeg supruga Stipe Mesića, predsjednika Republike Hrvatske, otvorila je ove nedjelje tradicionalni, deseti po redu, Božićni sajam Međunarodnog kluba žena u paviljonu osam na Zagrebačkom Velesajmu. Ova manifestacija je u potpunosti humanitarnog karaktera, a očekivani prihod od 400 tisuća kuna namijenjen je za kupnju namještaja ustanovama za djecu s posebnim potrebama u Zagrebu i Bjelovaru te onkološkom odjelu KBC Rebro te Hrvatskoj udruzi žrtava mina.</p>
<p> »Na manifestaciji je zastupljeno ukupno 25 veleposlanstava, a uz njih ove godine imamo i sedam humanitarnih udruga te još 60 zanimljivih prodavača«, rekla je supruga veleposlanika Srbije i Crne Gore i koordinatorica sajma Biljana Simurdić. Na sajmu se po prigodnim cijenama moglo, među ostalim, kupiti ruske babuške, bulkoki - sjevernokorejsku hranu, kinesku bižuteriju kao i ručne radove žena, članica Međunarodnog kluba.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić u pratnji supruge Milke te predsjednice Gradske skupštine Morane Paliković Gruden i gradonačelnice Vlaste Pavić je na talijanskom štandu kupio igračku (policijski automobilčić), kinesku ogrlicu, norveške kekse i egipatsku piramidu. Predsjednik je, kako to već obično biva, iznenadio protokol pa je umjesto na belgijski štand pohitao Makedoncima i od njih kupio ajvar i paprike.</p>
<p>Gradonačelnica je kupovala istim žarom i kući odnijela bocu originalne ruske votke. Ona je u blagdanskoj atmosferi navela kako bi, da je po njenom, Zdravko Mamić bio muškarac kojem bi prvom čestitala Novu godinu. Na Sajmu nezapaženo nije mogla proći ni hostesa Mirjana Butorac, koja je bila odjevena u haljinu od balona.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tisuću Zagrepčana na utrci kroz gradske trgove</p>
<p>Na startu utrke, kako se i najavljivalo, pojavio se i Milan Bandić on je stazu dugačku pet kilometara istrčao za solidnih 24 minute i 50 sekundi / »Zagrepčani počnite s treningom za iduću godinu« poručio je Bandić koji se na Zrinjevac spustio nakon redovite rute na Sljemenu</p>
<p>Više od tisuću malih i velikih Zagrepčana trčalo je u nedjelju zagrebačkim trgovima, točnije, Zrinjevcem, Trgom bana Jelačića, Josipa Jurja Strossmayera i Trgom maršala Tita. Utrku »Četiri zagrebačka trga« je u sklopu akcije »Mir i dobro«, organizirala PU Zagrebačka.</p>
<p>Drago Paripović je ukupni pobjednik ovogodišnje utrke, a najbrža žena je Veronika Jurišić. Najbrži policajci su Ivan Konjik i Antonija Galić. Prije odraslih trčala su i djeca do četiri, sedam i 14 godina. Organizatori su nakon utrke mogli biti zadovoljni, sudionika je, naime, bilo duplo više nego prošle godine, a treba reći da ih je poslužilo i vrijeme - hladno ali bez oborina. </p>
<p>Na startu utrke, kako se i najavljivalo, pojavio se i Milan Bandić zamjenik gradonačelnice. Stazu dugačku pet kilometara on je istrčao za solidne 24 minute i 50 sekundi. </p>
<p>»Utrka je bila dobra, a iduće godine bit će još više natjecatelja pa će biti zanimljivije. Svima preporučam da počnu trenirati«, rekao je Bandić. </p>
<p>On se inače na Zrinjevac spustio nakon svojevrsnog zagrijavanja ili »odrađenih jedanaest kilometara na Sljemenu«.</p>
<p> Za njega ništa čudno no, bilo bi zanimljivo čuti što o tome misle njegovi liječnici, jer Bandić je pokazao kako se ne štedi već i dalje »dela« nesmiljenom žestinom. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Da predstoje izbori dolazili bi mu i političari</p>
<p>Od mnogih darova koje Djed Mraz priprema najmlađima treba izdvojiti besplatne vožnje božićnim vlakićem i dječje klizalište koje će proraditi u ponedjeljak / Nakon koncerta zagrebačke filharmonije slijedi bogat program na pozornici na Trgu bana Jelačića / Broj posjetitelja Božićnog sajma u Bogovićevoj i Adventa na Jelačić placu premašio sva očekivanja </p>
<p>Da su kojim slučajem izbori raspisani za ovaj mjesec, nema sumnje da bi u njegov ured zalazili i brojni političari, a ovako je sve prepušteno djeci pa će i Djedu biti lakše - komentirali su Zagrepčani otvaranje ureda Djeda Mraza na Jelačićevu trgu, u nedjelju, drugog dana manifestacije »Advent u srcu Zagreba« koja će trajati do 28. prosinca. Od mnogih darova koje Djed Mraz priprema najmlađima treba izdvojiti besplatne vožnje božićnim vlakićem i dječje klizalište koje će, prema najavama, proraditi u ponedjeljak. U subotu je na velikoj pozornici održan koncert Zagrebačke filharmonije, a slijede brojne predstave i gostovanja.</p>
<p> Za brojne događaje na Adventu, zapravo su zaslužni Pajo i Hadži, Kraljevi ulice jer je dobar dio službeno, gradskog programa »kopiran« iz njihova prijedloga ideje »Božićnog grada«. </p>
<p>Filip Borac, direktor Tržnica Zagreb, jednog od organizatora ove manifestacije, ovog je vikenda također posjetio Sajam i isprobao delicije ugostiteljskog dijela, a priznao nam je da je sve prešlo njegova očekivanja. Kakva je atmosfera na Sajmu koji se prostire sve do Cvjetnog trga, najbolje opisuje »pužev« korak i velike gužve kako u Bogovićevoj, tako i na Trgu bana Jelačića. Na Manduševcu je ove nedjelje zapaljena i druga adventska svijeća, što znači da je to Božića tek nešto više od dva tjedna. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Božićni velesajam na ZV-u počinje 17. prosinca</p>
<p>Tradicionalni Božićni velesajam na Zagrebačkom će se velesajmu ove godine održavati od 17. do 28. prosinca. </p>
<p> Uz bogatu ponudu proizvoda za darivanje, posjetitelji će moći uživati u brojnim svakodnevnim zabavnim i revijalnim programima, kazališnim i kino predstavama, susretima s poznatim osobama, te Djedom Mrazom. </p>
<p> Tijekom 12 dana sajma, osim 25. prosinca kada sajam neće raditi, posjetiteljima će uz ostalo biti ponuđeni proizvodi izlagača koji su sudjelovali u akciji »Kupujmo hrvatsko«, degustacija vina 100 hrvatskih vinara koja će biti organizirana na štandu Hrvatskog farmera, ponuda različite robe po povoljnim cijenama, te proizvoda iz Indije, Pakistana i Kine. Osim ponude robe široke potrošnje, kulturnih, zabavnih, revijalnih i drugih sadržaja, posjetitelji će moći uživati u najvećem luna parku u Hrvatskoj, Božićnom zoološkom vrtu, gdje će biti izložene ptice, akvaristika i ostali kućni ljubimci, a jedna od novina ovogodišnjeg sajma je i Božićni Playbox koji će nuditi svjetsku produkcije zabavnog i edukativnog softvera koji se može nabaviti na domaćem tržištu.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nespretni radnik poplavio poslovni prostor tri tvrtke</p>
<p>Izvodeći građevinske radove u krugu poduzeća »Stanić d.o.o.« na Žitnjaku, radnik »Ingre« Ivan M. (30) u subotu je oko 12,40 sati pneumatskom bušilicom probio vodovodnu cijev, nakon čega se veća količina vode razlila u krugu poduzeća i poplavila poslovne prostorije.</p>
<p>Kako je priopćila policija, voda je poplavila 19 poslovnih prostorija koje koriste poduzeća »Stanić d.o.o.«, TPK i »Pilić d.o.o.«. </p>
<p>Materijalna šteta još nije utvrđena, a pretpostavlja se kako se radi o većem iznosu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Nova Miss svijeta Irkinja Rosanna Davison</p>
<p>SANYA, 7. prosinca</p>
<p> – Miss Irske Rosanna Davison, 19-godišnja studentica arheologije, sociologije i povijesti umjetnosti, proglašena je najljepšom ženom na svijetu, u finalu svjetskog natjecanja što se ove godine održalo u kineskom gradu Sanya. </p>
<p>Plavokosoj Rosanni, inače kćerki pjevačka Chrisa de Burgha, na tronu najljepših društvo su pravile kanadska predstavnica Nazanin Afshin-Jam kao prva pratilja, te Kineskinja Qi Guan kao druga pratilja. Naša predstavnica Aleksandra Grdić nije ušla u drugi krug natjecanja što već postaje pravilo na ovakvim događajima. </p>
<p>Iako se radilo o 53. izdanju svjetskog Izbora za Miss svijeta, ovo je prvi put da se ono održalo na kineskom teritoriju. Irska predstavnica je od samih početaka proglašavana glavnom favoritkinjom natjecanja između 106 djevojaka iz cijelog svijeta. </p>
<p>O njima je odlučivao žiri sastavljen od brojnih poznatih osoba među kojima i najveća azijska glumačka zvijezda Jackie Chan, te spisateljica Candice Bushnell, dok su za zabavu bili zaduženi Brian Ferry i latino zvijezda Luis Fonsi.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svi finalisti potrage za glazbenim talentima idu dalje</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Posljednje izdanje Story SuperNova Music Talentsa proteklo je uz puno muka, a završilo je pravim iznenađenjem. Naime, iako je jedan kandidat trebao biti izbačen jer je idućeg vikenda na rasporedu finale, ipak svih četvero natjecatelja idu dalje. Razlog tome je rušenje računalnog sistema s telefonskim brojevima zbog čega je bilo nemoguće prebrojati glasove, tvrde na Novoj TV. </p>
<p>Već od samog početka je bilo jasno da se radi o nesvakidašnjem izdanju ovog showa jer su svi preostali natjecatelji imali zdravstvenih problema. Takvo što je bilo vidljivo i iz uključivanja kamera u njihov trenutačni dom gdje je posljednjih dana zavladala viroza, a od čijih je posljedica Damir Kedžo na kraju završio u bolnici. Začetnik epidemije je Rafael Dropulić, koji je bio prva žrtva, a koji je u subotu samo jednom izašao na scenu i to na samom kraju emisije. Njegov izlazak u kolicima, pidžami, u društvu 'medicinskih sestara' koje su mu pomagale infuzijom, ujedno je bio i vrhunac cijele večeri. Naime, kako su se natjecatelji razboljeli, a otkazivanje natjecanja nije dolazilo u obzir došlo je do promjena, pa je cijeli show bio nakrcan brojnim gostima. K tome, neki su natjecatelji, valjda oni manje bolesni, na pozornicu izlazili po nekoliko puta, dok se Rafo pojavio na samom kraju s već spomenutom izvedbom »Fride« i uz svesrdnu podršku publike i Davora Gopca koji je bio među gostima. </p>
<p>Svi kandidati su zaslužili pohvale zbog činjenice da su nastupali bolesni, a vjerojatno je njihove obožavatelje razveselila činjenica da svi idu dalje, iako je pitanje koliko su povjerovali objašnjenjima s Nove TV kako je razlog tome rušenje računalnog sustava. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Doček Nove godine uz hip hop i r ili u karipskom ugođaju</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Svi ljubitelji hip hop i r glazbe ove će godine imati priliku dočekati Novu godinu uz svoje omiljene hitove jer klub Aquarius i njihov program Blackout po prvi puta organiziraju novogodišnji party. Točnije, radi se o suradnji Blackouta i programa Rebirth Of Funk koji se održava srijedom. One željne drugačijeg ugođaja možda će zadovoljiti doček u Hrvatskom domu likovnih umjetnika koji će u pokušati oživjeti karipski ugođaj s pješčanim plažama, koktel barovima i južnomorskim specijalitetima. </p>
<p>Funk DJ Matija Lovrec i Blackout ekipa Phat Phillie, Frx, Bizzo i Carlito najavljuju urnebesan doček uz najluđe hitove hip hopa, r i dancehalla, a za tu će prigodu klub biti potpuno preuređen uz raznoliku ponudu pića i hrane. Cijena ulaznice je 250 kn, a može se kupiti u Aquarius cd shopovima, Aquarius Net Caffeu i Klubu Aquarius.</p>
<p>Što se tiče HDLU-a cjelokupni prostor će odisati karipskim ugođajem, a da bi doživljaj bio potpun pobrinut će se skupina Cubismo, te ekipa DJ-a predvođena Thomasom Golubićem koji za ovu priliku stiže direktno iz Los Anglelesa. Golubić je DJ svjetskog glasa između ostalog poznat po nekoliko nominacija za Grammyja i radu na seriji »Dva metra pod zemljom«. </p>
<p>Svi oni kojima će biti dosta pijeska, palmi i ležaljki moći će se skloniti u Jazz oazu gdje će se za atmosferu brinuti Trio Ivana Kapeca i Francesca Fis. Cijena ulaznice za ovaj originalan doček u HDLU do 30. prosinca iznosi 550 kuna, a zadnja dva dana u prosincu će koštati 50 kuna više. Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni HDLU-a, u Integralu Pothodnik, Atman shopu i Antologiji. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izabrana Miss Caffea 2003.</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Dok su ljepotice iz cijelog svijeta svoje zemlje predstavljale na izboru za Miss svijeta u egzotičnoj Kini, u Casinu Vega hotela Sheraton Zagrepčanima su se istovremeno predstavile kandidatkinje izbora za Miss Caffea Hrvatske 2003. Prema odluci žirija u kojem su sjedili vlasnik licence izbora bivši boksač i poduzetnik Mihael Zolić i estradnjaci Donna, Stoka i Nered, titulu Miss Caffea ponijela je Danijela Jukić iz Sinja, za prvu pratilju izabrana je Ana-Marija Pavlinić, dok je lentu druge pratilje dobila Dijana Šegvić iz Virovitice. Uz misicu i njene pratilje proglašene su i Miss direkcije Jana Borić iz Stubičkih toplica, te Miss publike Ivana Radić iz Splita. </p>
<p>Osim ljepote predstavnice omiljenih im kafića publici su pokazale i svoje pjevačke i plesačke sposobnosti. Ponukan mnogobrojnim izborima ljepote Mihael Zolić je ovo ljeto tijekom zabave u jednom od zagrebačkih kafića došao na ideju da organizira ovaj pomalo neobični izbor za miss. Budući da je naišao na velik odaziv djevojaka, njegova se ideja proširila po kafićima u cijeloj Hrvatskoj. Pri odabiru najljepših posjetiteljica brojnih hrvatskih kafića najviše su utjecaja imali vlasnici kafića.</p>
<p>Pobjednica izbora za nagradu je dobila DVD i kućno kino, ugovor od direkcije na 10.000 kuna, bisernu ogrlicu, kožnatu odjeću u vrijednosti od 500 eura, kozmetičke i frizerske usluge i proizvode.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zabranjeno pušenje poziva obožavatelje na snimanje video spota</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Sarajevsko-zagrebačka rock skupina Zabranjeno pušenje u ponedjeljak snima video spot za pjesmu »Bog vozi mercedes«, što je šesti video broj za neku pjesmu s njihova zadnjeg istoimenog albuma. Snimanje će se odvijati od 17 sati u prostorima kazališta Kerempuh, a članovi benda uputili su poziv svim slobodnim, originalnim, otkvačenim i ekscesu podložnim osobama da se pojave u zakazano vrijeme i pomognu snimanje njihova spota. Prema zamisli mladog redatelja Danila Šerbedžije, koji je imao svoje prste i u prethodnom vrlo originalnom, igranom videu »Karabaja«, snimat će se masovne scene za koje će trebati što više »živih duša«. Uz anonimna lica u kadrovima će se pojavljivati i poznata lica poput Zdenke Kovačiček, te članova grupa Hladno pivo, Kawasaki 3p, te Vatre. S ovim singlom Zabranjeno pušenje se oprašta od albuma »Bog vozi Mercedes« jer već za veljaču najavljuju live album »Live In St.Louis«, te ulazak u studio i rad na novom albumu. Uz sve to očekuje ih nastup na brucošijadi Filozofskog fakulteta 6. prosinca, te niz koncerata od Siska, Karlovca, Dubrovnika i Posušja u prosincu, dočeka Nove godine u Puli, te nastupa u Londonu u ožujku slijedeće godine. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>One tek dolaze</p>
<p>»Motel mrak« apsolventice dramaturgije Dore Delbianco premijerno izveden u kazalištu »Komedija« u režiji Marice Grgurinović/Predstava ismijava parodije filmova i društvene stereotipove</p>
<p>Književnost, kazalište i film međusobno su povezani tajnim nitima zajedništva, a njihovo prožimanje sve više dolazi do izražaja u dramskom pismu mladih spisatelja. Postmoderni autori ne samo da citiraju djela iz svog medija, već sve više koriste multimedijsko citiranje.</p>
<p> Utjecaj filmskih izražajnih sredstava i tema može se tako uočiti kod Tomislava Zajeca,Tene Štivičić i Dore Delbianco, mladih dramatičara čije su drame nedavno premijerno izvedene u zagrebačkim kazalištima. Dok su nove drame Zajeca (»Novi Nosferatu«) i Štivičić (»Dvije«) već na repertoaru, apsolventici dramaturgije Dori Delbianco se drama »Motel mrak« premijerno izvela u četvrtak u kazalištu Komedija, a režirala ju je Marica Grgurinović kojoj je to ujedno bio i diplomski rad.</p>
<p>Mjesta poput gostionica, hotela ili motela vrlo su česte prostorne odrednice svih triju navedenih medija za prikazivanje raznolikih karaktera ili odnosa među likovima ili samih događaja što odudaraju od svakodnevne bezbojnosti i običnosti. Toj temi nisu odoljeli ni filmski majstori poput Hitchcocka (»Psiho«), Jim Jarmusha (»Tajanstveni vlak«) ili Wima Wendersa (»Hotel od milijun dolara«) čiji se utjecaji i citati mogu razaznati u viđenoj predstavi. Centar svega događanja i ovdje je recepcija, a njezin vlasnik, koji je ujedno i jedini zaposlenik, kao i gosti, odudaraju od konvencionalnog poimanja »normalnog« ponašanja. </p>
<p>Likovi nisu karakteri, već plošno i karikaturalno prikazani tipovi određenog ponašanja. Tako je obitelj Bobinac tradicionalna patrijahalna slavonska obitelj u kojoj je otac Ratko dominantna figura što određuje život svojih ženskih podanika. Njegova lijenost, lažni moral i kukavičluk previše su plošno prikazani, međutim sjajnom gestikulacijom i glumačkom igrom Davor Svedružić je tom liku dao toplinu, životnost i gorki humor. Jednako se dobro snašla i Antonija Stanišić, u ulozi njegove kćerke Ruže što se po očevom nalogu mora oženiti za nepoznatog bogatog stranca. Pogrbljenih ramena i dječačkog hoda, njezina pojava karikaturalno pokazuje izgled generacije mladih što stoje u kontrapunktu sa svojim roditeljima koji se uspravno i dostojanstveno drže unatoč neprilikama.</p>
<p> Facijalno-glasovnom ekspresijom te transformacijom svoje pojave od predstave do predstave mlada apsolventica glume pokazala je raznovrsne glumačke sposobnosti i izvrstan talenat. Dubravka Ostojić je svoju ulogu naivne i pomalo priglupe majke Anđele izgradila s najmanje karikiranja, ali i s najmanje upečatljivosti. Utjecaj filmova na likove najviše se osjeti kod gazde Henrika što ga glumi izvrstan Dražen Čuček i stalnog gosta motelaVictora Balla kojeg glumi Saša Buneta. Najmanje izgrađen lik i u dramaturškom i u provedbenom pogledu bio je lik djevojke Sanje, što ga je glumila Jasna Palić Picukarić. Scenografija Dinke Jeričević oštrih geometrijskih ploha i dvostrukog stepeništa, sivih zidova i prozora što gleda na šumu naglašava osamljenost i izgubljenost pojedinca, a glazba Dinka Appelta potpuno odgovara filmičnoj strukturi predstave.</p>
<p>Sam naslov drame, karakteri likova i njihovi postupci parodiraju filmove također parodijskog tipa (poput »Mrak, mrak filma«), ismijavaju određene društvene stereotipe. Međutim dramski tekst, kao i predstava vrlo su blijede parodije parodija. Radnja se zapliće oko silovanja i vjenčanja, ne izazivajući nikakve emocije, a kamoli tugu ili smijeh. Duhovitost na »prvu loptu«, transparentnost i nelogičan »happy end« cijelu predstavu čine preplošnom i površnom. Marica Grgurinović i Dora Delbianco zadale su si prezahtjevan kazališni zadatak, jer se niti na filmskim platnima ne mogu često vidjeti dobre i kvalitetne parodije. </p>
<p>Unatoč zamjerkama i nedostacima, i redateljica i dramatičarka su pokazale visok stupanj kazališnog i filmskog znanja inkorporiranog u umjetnički talenat te predstavljaju generaciju mladih ljudi novog senzibiliteta koja tek dolazi.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Njemačka filmska istina</p>
<p>Film »Good Bye Lenjin« Wolfganga Beckera osvojio je tri europske nagrade u konkurenciji za najbolji film, za scenarij te za mušku uloge / Filmu su pripale i sve tri nagrade publike, prema glasovanju gledatelja iz cijele Europe </p>
<p>BERLIN/LOS ANGELES, 7. prosinca</p>
<p> – Šesnaest godina koliko traje dodjela Europskih filmskih nagrada kratko je razdoblje u usporedbi s američkim Oscarom, starim 76 godina, koji je još uvijek najprestižnija i najželjenija filmska nagrada na svijetu. Tisuću šesto članova Europske filmske akademije morat će poraditi na boljoj organizaciji i vještijem publicitetu, ali i prihvatljivu imenu za tu nagradu. Naime, teško je dodjeljivati bezimenu nagradu, iako je neki još zovu »Felix«, kako je nagrada imenovana prvih godina. </p>
<p>Činjenica je da dodjela Europskih filmskih nagrada nema ni približan medijski odjek koji bi zasluživala, barem u onim zemljama koje se bore za primat nacionalnih kinematografija i umjetničkog, autorskog filma u konkurenciji s američkom komercijalnom kinematografijom. Iako formalno ujedinjena, filmska Europa i dalje pokazuje sklonost zatvaranju u vlastite sredine, nacionalnoj isključivosti, ili regionalnim interesima. Sve to ne može se izbrisati u jednoj večeri slavlja europskog filma, ma kako ono bilo opravdano. </p>
<p>S najvećim brojem nominacija, dominirao je njemački film »Good Bye Lenjin« Wolfganga Beckera, koji se i u konačnom skoru pokazao apsolutnim pobjednikom, Osvojio je Europske filmske nagrade kao najbolji film, zatim za mušku ulogu – mladi i talentirani Daniel Bruhl, te za scenarij – Bernard Lichtenberger. Filmu su pripale i sve tri nagrade publike (People Choice Award). Prema glasanju kino gledatelja iz cijele Europe najboljim filmom proglašen je »Good Bye Lenjin«, najboljim glumcem Daniel Bruhl, a najboljom glumicom Katarin Sass. </p>
<p>Već nakon osvajanja nagrade na Berlinskom filmskom festivalu, bilo je jasno da film označuje novo razdoblje i neku vrst renesanse ujedinjene njemačke kinematografije. To je sjajna komedija s nizom metafora i asocijacija na novo stanje u društvu u sudaru sa starim navikama. U središtu radnje je obitelj, brat i sestra iz istočnog dijela Berlina koji se ne usude priznati majci, nakon srčanog udara, da je u međuvremenu zid pao, nestalo komunizma i nastala ponovno ujedinjena Njemačka.</p>
<p> Vještim prepletanjem »istočnjačke prošlosti« koja nije uvijek tako crna kakvom se činila, i sadašnjosti u »zapadnjačkom« okružju koje nije tako idealno kako se zamišljalo, redatelj daje sentimentalnu, duboku analizu njemačkog društva, ali i prepoznatljivu sliku stanja u većini tranzicijskih zemalja. </p>
<p>Film je prikazan pred hrvatskom publikom na festivalu u Puli, a uskoro ga očekuje i distribucija u našim kinima, zahvaljujući Discoveryju koji ga je na vrijeme otkupio.</p>
<p> Najboljim redateljem Europe proglašen je Lars von Trier, za režiju filma »Dogville«, dok je najbolja glumica Charlotte Rampling, za ulogu u filmu »Swimming Pool«. Anthony Dod Mantle najbolji je snimatelj za rad na filmovima »28 Days Later« i »Dogville«. Nagrada »European Discovery – Prix Fassbinder« za naj otkriće otišla je zasluženo u ruke ruskog redatelja Andreja Zvjagintseva, autora filma »Povratak«. Gotovo je nevjerojatno zašto se taj film nije našao nominiran i u svim drugim kategorijama, što definitivno zaslužuje, a što sve samo upućuje u nužnost promjene pravila i veću fleksibilnosti u dodjeli nagrada.</p>
<p>Nagrada Fipresci Međunarodnog udruženja filmskih kritičara pripala je talijanskom filmu »Buongiorno Notte« Marca Belloccija. U konkurenciji dokumentarnog filma nagrađen je »21: Mašina za ubijanje Crvenih Kmera« Rithyja Pana iz Francuske, dok je u konkurenciji kratkog filma nagradu osvojio berlinski pobjednik, slovenski film »Torzija« Stefana Arsenijevića. Najboljim neeuropskim filmom proglašen je »Invazija barbara« Denysa Arcanda iz Kanade, sentimentalna šetnja uspomenama pripadnika hipi generacije. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Povratak suptilnog artbrutista</p>
<p>Darovane slike dijelom pripadaju stvaralačkom razdoblju kojega je Slavko Kopač proveo četrdesetih godina u Firenci, a dijelom pariškom razdoblju iz šezdesetih / Umjesto potpune brutalnosti i sirovosti u djelima istomišljenika, slikar gradi formu na elementima poetskoga, maštovitoga i djetinje vedroga </p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Kao rezultat umjetnikove želje, truda stručnjaka i humane geste darovatelja Paulette i Laurent Kopač, u subotu u podne otvorena je izložba djela Slavka Kopača (1913. – 1995.) u Galeriji Klovićevi dvori. Riječ je o donaciji koja je dogovorena nakon Kopačeve retrospektive 1997. u istom prostoru. O Kopačevu osobnom i umjetničkom razvoju, prigodom otvorenja izložbe, govorili su Biserka Rauter-Plančić, kustosica Klovićevih dvora, Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti, članica povjerenstva za izbor prigodnih motiva u izradi poštanskih maraka, te Stjepan Jozić, ravnatelj Gradskog muzeja u Vinkovcima.</p>
<p> Slike iz donacije pripadaju dijelom stvaralačkom razdoblju kojega je, između 1943. i 1948., Kopač proveo u Firenci, a dijelom su to slike iz šezdesetih godina provedenih u Parizu, u kojemu je slikar boravio gotovo pet desetljeća tijekom kojih je, potaknut poznanstvom s Jeanom Dubuffetom, promicao ideje art-bruta. Upravo su postulati antiintelektualnosti, neposrednosti i intuitivnosti odredili smjer Kopačeve umjetničke poetike, u okviru europskog art-bruta, zatirući elemente germanske tradicije na čijim je utjecajima započinjao.</p>
<p> No, umjesto potpune brutalnosti i sirovosti u djelima istomišljenika, Kopač gradi formu na elementima poetskoga, maštovitoga i djetinje vedroga. »Osebujnim poetskim crtežom, na granici nadrealnog, uz delikatnu uporabu palete, stvorio je slike koje nemaju za cilj izobličiti ili uništiti opće prihvaćene pojmove ljepote, već je preispitati i preobraziti u novi doživljaj na zadovoljstvo promatrača«, istaknula je Biserka Rauter-Plančić.</p>
<p> Tehnike kojima se slikar koristio na darovanim radovima uglavnom su gvaš na papiru kaširan na platnu, kombinirane tehnike u drvu, vinilska boja na platnu, te dva akvarela sa zagrebačkim motivima iz 1938. koja ostaju u Galeriji Klovićevi dvori, dok dvadeset ostalih slika odlazi u Galeriju Gradskoga muzeja u Vinkovcima, u grad u kojemu je autor rođen.</p>
<p> Kopačeva slika »Cvjećarica« iz 1973. postala je motivom prigodne poštanske marke iz serije Hrvatsko moderno slikarstvo, koju još čine i »Gromače 5-71« Otona Glihe iz 1971. te »Pont des arts« Josipa Račića iz 1908. Darovnica predstavlja svojevrstan rezime francuskoga modernog slikarstva, Picassa i Braquea, koje Kopač nježno sintetizira u stvaranju »plemenitog divljaštva art-bruta«, rekla je Željka Čorak.</p>
<p>Izložene slike u Klovićevim dvorima mogu se pogledati do konca tjedna.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Posveta skromnosti </p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Predstavljajući nove radove Krešimira Trumbetaša (1936.) u Galeriji »Mirko Virius« – a posrijedi je opus od pedesetak skulptura u drvu i obojenu drvu malog formata te petnaestak crteža u kombiniranoj tehnici – kritičarka Nada Vrkljan-Križić ističe podatak da je izlagač odavno iskoračio iz svijeta naive, otkrivši u kiparstvu svoj životni poziv bez obzira na atribute pod koje ga se svojedobno svrstavalo. On je sudionik svoga vremena i u likovnim smislu kompletna autorska ličnost, čije su značajke redukcija forme na bitno, karakterističan rukopis, duševnost i prisnost.</p>
<p> Trumbetaš u radu posebno pokazuje zanimanje za »malog čovjeka«, za ljude koje jedva primjećujemo u gomili jer su skromni i nenametljivi. U takvu postupku čita se poruka da pojedinac, u biti, ne znači mnogo, ali kad ljudi međusobno komuniciraju, kad se vole i razumiju, tada je čovjek najveća vrijednost svijeta.</p>
<p>Slikarski dio izložbe također potvrđuje spontan likovni izraz. Trumbetaš riše u rasponu od jednostavnih, skicoznih oblika, do koloristički zasićenih likova u prostoru i portretnih kompozicija ekspresivna naboja, čime dodatno oživljuje atmosferu postava. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Život znamenitoga graditelja</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Slijedeći trag svoga dugotrajnoga znanstvenoga zanimanja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dala je još jedan prilog osvjetljavanju podrijetla, života i djela arhitekta Lucijana Vranjanina, značajnoga sustvaraoca renesansne arhitekture. </p>
<p>Znamenitoga graditelja predstavlja izložba »Arhitekt Lucijan Vranjanin«, koja je u nedjelju otvorena u Hrvatskome muzeju arhitekture, te istoimena monografija Andrije Mutnjakovića, predstavljena tom prigodom.</p>
<p>Izložba, zamišljena kao pratnja okruglome stolu posvećenomu Lucijanu, Frani (kiparu) i Filipu (skladatelju) Vranjaninu, koji će biti priređen u utorak u tome muzeju – predstavlja, među inim, fotografska povećanja arhitektonskih ostvarenja, među kojima se izdvaja najznačajnije Vranjaninovo djelo – Vojvodska palača u Urbinu, »vrhunsko djelo arhitekture na prijelazu iz rane u visoku renesansu«. Izložene su i tri vedute zamišljenoga idealnoga grada, koje su prve urbanističke perspektive, potom kopija biste Beatrice Aragon te dvije sadrene imaginacije Ratka Petrića.</p>
<p>O monografiji posvećenoj Lucijanu Vrananjinu, objavljenoj u Art studiju Azinović, govorio je akademik Tonko Maroević. Izložbu je otvorila zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin, a o Lucijanu Vranjaninu govorili su i Ante Vulin, uime likovnoga razreda HAZU, Miroslav Begović, potpredsjednik Akademije, te Mirko Azinović uime nakladnika. </p>
<p>U glazbenome dijelu programa nastupili su solisti Sv. Marka.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Hajduk dočekao svojih »pet minuta« za miran zimski san </p>
<p>Idućeg će tjedna Zoran Vulić ponuditi odgovor na pitanje kakav Hajduk navijači mogu očekivati ma proljeće. Moguće su i velike promjene, a zasad se govori o odlasku Neretljaka (Stuttgart, Werder, HSV, CSKA), Vejića (Torpedo), Andrića i Krpana (Italija, Cipar ili Azija) </p>
<p>SPLIT, 7. prosinca</p>
<p> – Hajduk je pobjedom protiv Dinama (3-1) ostvario svoj jesenski plan. Nakon dugog niza sezona, jesenski je dio završio na prvom mjestu, s prednošću od tri boda. Uspjehu protiv najvećeg suparnika ne može se naći zamjerka, a prvotimci »bijelih« u prvih su pola sata potpuno nadigrali »plave«. S lakoćom su došli do uvjerljivog vodstva sa 3-0, ali u nastavku nisu pokazali želju dokrajčiti »grogiranog« suparnika. Tako je Dinamo s desetoricom igrača održavao ravnotežu na travnjaku, budući da je u 40. minuti isključen Cesar. No, prave akcije i prigode za poljuljati Hajdukovo vodstvo nisu imali.</p>
<p>– Odigrali smo vrlo kvalitetnih prvih 45 minuta i apsolutno smo bili dominantni. Iz objektivnih smo razloga pali u nastavku. Možda i iz sebičnih razloga nisam mijenjao Rukavinu, kojeg je bolio želudac te nije mogao pružiti što može. Objektivno, bez Rukavine nismo ista momčad. Dinamo nije imao izglednu priliku, iako je bio moćniji na travnjaku. Čestitam mojim igračima, skinuli su psihološki kamen kojeg smo nosili nakon poraza protiv Rome i Varteksa. Zahvaljujem publici na podršci, kazao je trener Hajduka Zoran Vulić. </p>
<p>Dojam je da je Dinamo rasporedom igrača na travnjaku (ostavljeno je dovoljno prostora Računici i Andriću) omogućio Hajduku tako uvjerljivu pobjedu. Maksimirski trener Nikola Jurčević ne slaže se s tvrdnjama da je zaigrao obrambeno, a u razgovoru s novinarima ponašao se ignorantski. Njegova objašnjenja poput onoga da je Bartolović napadač ipak nisu uvjerljiva, jer je brzonogi nogometaš bio duboko u svom polju te nije bio prijetnja »bijelima«. Ako trener postavi napadača na mjesto vratara, ne znači da igra napadački. </p>
<p>Uglavnom, Dinamu ostaju veće brige nego Hajduku, iako je i splitska momčad imala teških trenutaka tijekom jeseni. Dovoljno je podsjetiti na poljudski poraz od Inkera sa 1-4, zatim na navijačko kopanje travnjaka te Vulićev »hrapavi« razgovor s igračima i klupskim čelnicima nakon poraza od Hake u Finskoj (1-2) i nuđenje ostavke nakon maksimirskog poraza od Dinama (0-1). </p>
<p>– Bilo je turbulencija, ali iz opravdanih razloga. Ostali smo bez vratara Pletikose, Srne i Rapaića, a njih je teško nadomjestiti. Uostalom, među najzaslužnijima su za odlazak reprezentacije u Portugal na EP. Posebno je teško bilo zamijeniti Pletikosu. Vratar je temelj momčadi i sva su trojica, Runje, Sunara i Balić, imala priliku. Bili su i uspješni i neuspješni, ali nisam nezadovoljan njihovim učinkom, premda se uvijek očekuje više. </p>
<p>Hajduk je ustalio igru i formu ulaskom Rukavine na mjesto posljednjeg obrambenog, a uz njega su ključni igrači Vulićeva sastava Računica, Neretljak, Bule i Krpan. </p>
<p>– Računica i Rukavina naš su RR (Rolls Royce), odigrali su sezonu bez slabe utakmice. Ne bih previše govorio o igračima, znate kako su osjetljivi i sve mogu krivo shvatiti, izjavio je Vulić. </p>
<p>Idućeg će tjedna Vulić ponuditi odgovor na pitanje kakav Hajduk navijači mogu očekivati. Moguće su i velike promjene, a zasad se govori o odlasku Neretljaka (Stuttgart, Werder, HSV, CSKA), Vejića (Torpedo), Andrića i Krpana (Italija, Cipar ili Azija). Slovenac Lavrič, nezadovoljan statusom teške pričuve, tužio je klub i traži raskid ugovora. O mogućim promjenama Vulić je rekao: </p>
<p>– Još ne znam tko odlazi, a tko dolazi. Rekao sam da ću trenirati igrače koje mi pošalju ljudi zaduženi za taj posao i neću inzistirati ni na jednom igraču. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Raspad vizije za 30 minuta </p>
<p>Bacanje rajčica po vlastitim vratarima, sve izraženija simbioza s »navijačkim« skupinama, koje katkad odlučuju i o izgledu momčadi (!), nove najave o posvemašnjoj pretumbaciji igračkoga kadra, sve t o nedvojbeno pobija tezu o sustavnom i višegodišnjem stvaranju Dinamove momčadi</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Ciganović ili Mamić? Kome bi od njih dvojice bolje pristajala titula prvog čovjeka Dinama? Za sada se njome diči Zdravko Mamić, no dojam je da bi ukupni učinak njegovog »protukandidata« bio sličan efektu kakav je u klubu (zasad) postigao i aktualni dopredsjednik. Ciganović je, naime, jedan od poznatijih hrvatskih - iluzionista. A njegovi povremeni pothvati, o kakvima nerijetko možete čitati na zabavnim stranicama hrvatskog tiska, imaju i te kakvu konkurenciju u - Maksimiru.</p>
<p> Pompozno najavljivana priča o stvaranju europski snažnog Dinama sve više poprima obrise obične iluzije i na trenutke nam se doista čini kako Ciganovićev i Mamićev radni opus pripadaju identičnoj kategoriji. Jedina je razlika u sadržaju predstave. Cirkusant Ciganović zavezanih očiju juri automobilom 250 km/h, oslobađa se okova zarobljen u sanduku uronjenom u rijeku... A glavna je tema Mamićeve iluzije, kakvom barata pred svjetlima reflektora, jaki, europski klub.</p>
<p>Pritom, naravno, govorimo isključivo o onom sportskom efektu u Dinamu, dakle o rezultatima i onome što vidimo na travnjaku, ne ulazeći u temu financijskog i pravnog restrukturiranja kluba. Dinamov dopredsjednik tvrdi da je, zajedno sa suradnicima, uspio ustrojiti Dinamo tako da djeluje čvrsto i stabilno, kao rijetko koji klub u svijetu. No, sportski gledano, priča o snažnom Dinamu ipak nas podsjeća na običnu iluziju. Ovakva razmišljanja, naravno, nisu vezana samo uz subotnji poraz protiv Hajduka. Maksimirska momčad već dvije, tri godine nije načinila gotovo nikakav napredak u igri, svaki put kad njezini igrači odškrinu vrata Europe i provire glavu, pogodi ih snažna ledena gruda posred čela.</p>
<p> Postoji još mnogo drugih detalja: bacanje rajčica po vlastitim vratarima, sve izraženija simbioza s »navijačkim« skupinama, koje katkad odlučuju i o izgledu momčadi (!), nove najave o posvemašnjoj pretumbaciji igračkoga kadra, što nedvojbeno pobija tezu o sustavnom i višegodišnjem stvaranju momčadi...</p>
<p> Zbog čega, primjerice, klupski čelnici gotovo na koljenima mole javnost da bude strpljiva s mladom (hm!) momčadi kad oni sami primjenjuju posve drukčiji kriterij? Uostalom, pitajte maksimirske vratare Turinu, Šarliju i Jozića. </p>
<p> S druge strane, postoje igrači koji unatoč kontinuiranim i nerijetko ključnim pogreškama (Drpić) imaju bezgranično povjerenje klupskog vodstva i struke i to već doista postaje – čudno. Štoviše, katkad nam se čini da neki od njih u svom ugovoru imaju klauzulu po kojoj moraju igrati baš u svakoj utakmici.</p>
<p> Kako god bilo, pravu vrijednost današnje maksimirske momčadi oslikali su Dnjipro i kijevski Dinamo. Sad je čak i predsjednik zagrebačkoga kluba Mirko Barišić naglasio da »plavi« nemaju momčad za naslov prvaka, što je jasna »pljuska« njegovim suradnicima, pa i samome Mamiću. Trener Jurčević je, pak, bijesno planuo na sasvim bezazleno pitanje na konferenciji za novinare, kapetan Niko Kranjčar pobjesnio je na vlastite suigrače zbog bedasto primljenih pogodaka u splitskoj utakmici, oštre glagole koriste i neki drugi igrači, nezadovoljstvo unutar »plavih« odaja polako ključa pa je pitanje može li zimska pauza ohladiti uzavrelu atmosferu. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Osam klubova borit će se za četiri mjesta u Ligi za prvaka </p>
<p>Nastavak Hrvatske lige počinje 21. veljače. Već od nedjelje praktički je počeo godišnji odmor, koji će trajati otprilike mjesec dana jer pripreme za nove prvoligaške prepreke počinju sredinom siječnja / Još je pet kola preostalo do kraja prvog dijela prvenstva, odnosno podjele klubova u Ligu za prvaka i Ligu za ostanak, koje će početi 27. ožujka</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Subotnjim derbijem Hrvatskoga nogometnog prvenstva, odnosno pobjedom Hajduka na Poljudu protiv Dinama sa 3-1, stavljena je točka na »i« jesenskom dijelu sezone. Odigrano je 17. kolo, nakon kojeg se Hajduk okrunio naslovom jesenskog prvaka, te će s tri boda prednosti dočekati nastavak lige koji počinje 21. veljače. Već je u nedjelju praktički za naše prvoligaše počeo godišnji odmor, koji će trajati otprilike mjesec dana, jer pripreme za nove prvoligaške izazove počinju sredinom siječnja.</p>
<p> Još je pet kola preostalo do kraja prvog dijela prvenstva, odnosno podjele klubova u Ligu za prvaka i Ligu za ostanak, koje će početi 27. ožujka. Prema grubim procjenama, stadione je u svim dvobojima posjetilo nešto manje od 300 tisuća nogometnih zaljubljenika. Budući da su ukupno odigrane 102 prvenstvene utakmice, prosjek posjetitelja po dvoboju je manji od 3000. </p>
<p>Prvi dio prvenstva obilježilo je nekoliko iznenađenja. Za ono rezultatsko pobrinuli su se nogometaši Inkera (prošle su sezone igrali u Drugoj ligi), koji su još 9. kolovoza na Poljudu sa 4-1 pobijedili Hajduk. Sumnjamo da će se uskoro dogoditi takva senzacija. Neugodno su, pak, svoje navijače razočarali Varteks i Zagreb, koji su početkom sezone najavljivali kako će se uključiti u borbu za naslov prvaka. Nismo to napisali zato što gorljivo navijamo za »krojače« ili »pjesnike« već zato što smo se nadali da će bar u jesenskom dijelu prvenstva tri, možda čak i četiri kluba biti izjednačeni u vrhu ljestvice. </p>
<p>Zagreb i Varteks posegnuli su za mnogim zvučnim pojačanjima, čelnici su uoči i tijekom prvenstva o svojim sastavima govorili samo u superlativima, ali se pokazalo se da su »puhali u prazno«. Što se na kraju dogodilo? Hajduk i Dinamo pobjegli su trećeplasiranom Kamenu Ingradu na 15 odnosno 12 bodova prednosti i sasvim je jasno da će se samo »bijeli« i »plavi« boriti za prvo mjesto. Varteks je deveti u poretku sa 19 bodova, a Zagreb deseti s dva boda manje. No, upravo će zbog njihova rezultatskog kraha borba za Ligu za prvaka, barem se tako može naslutiti, biti zanimljivija nego ikad u preostalih pet kola nastavka osnovnog dijela natjecanja. </p>
<p>Dovoljno je pogledati ljestvicu od četvrtog do osmog mjesta: Osijek i Zadar imaju po 23 boda, a samo bod manje Rijeka, Inker i Slaven Belupo. Može se naslutiti kako će se u borbu za ligu najboljih šest klubova uključiti upravo Zagreb i Varteks, pa je jasno da napetosti neće nedostajati do posljednje minute 22. kola. Izvjesno je da će se za četiri mjesta u Ligi za prvaka (Dinamo i Hajduk već su osigurali svoja mjesta) boriti čak osam klubova. Iako ih ne želimo podcijeniti, sumnjamo da Cibalia i Marsonia imaju snage u pet preostalih utakmica dohvatiti šesto mjesto... </p>
<p>Treneri su i ove sezone bili pod paljbom vodstva klubova, a prednjačio je predsjednik Marsonije Dragan Marić. Naime, Brođani su ove sezone u svlačionici gledali tri različita lica, prvo Davora Mladinu, pa Predraga Stilinovića, potom opet Davora Mladinu te na kraju sadašnjeg stratega Miroslava Buljana! Uz Marsoniju, trenere su, ali samo jednom, mijenjali Rijeka, Varteks, Zagreb i Cibalia. </p>
<p>Budući da se u našem nogometu mnogo toga rješava u »pet do 12«, tako ni sada, kad je riječ o detaljnom planu priprema, ne znamo kakvi su planovi većine klubova (čast iznimkama). No, sigurno je da će se u idućih mjesec dana borba voditi i na nogometnom tržištu. Podsjećamo, prijelazni rok počinje 1. siječnja i jasno je da će klubovi posegnuti za pojačanjima ne bi li se osnažili. </p>
<p>Inače, ukupno su odigrane 102 utakmice, a postignut je 291 pogodak (prosjek 2,85 pogodaka po utakmici). </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Debakl – Zagreb ostaje bez Hrvatske!</p>
<p>Svjetsko prvenstvo ide dalje, ali bez Hrvatske. Porazom protiv Španjolske hrvatske se rukometašice nisu plasirale u drugi krug SP-a i nastavak natjecanja u Zagrebu i Rijeci pratit će samo kao gledateljice. Čelnici Hrvatskog rukometnog saveza imat će mnogo posla ovih dana. Ne samo analizirati zašto je sve pošlo po zlu, već i smisliti kako spasiti SP</p>
<p>SPLIT, 7. prosinca</p>
<p> – Hrvatske su se rukometašice oprostile od Svjetskog prvenstva. I to ranije nego što su se mnogi nadali, nakon pet utakmica u skupini, dvije pobjede protiv Brazila i Australije, te tri poraza od SiCG, Francuske i Španjolske. Porazom 28-29 (12-13) u utakmici petog kola skupine A, hrvatske se rukometašice nisu plasirale u drugi krug Svjetskog prvenstva i nastavak natjecanja u Zagrebu i Rijeci pratit će samo kao gledateljice.</p>
<p>Tako je plasman na Olimpijske igre u Ateni i dalje ostao samo sanak pusti. A da ne govorimo o onom drugom što su mnogi spominjali – medalji sa Svjetskog prvenstva. S prikazanom igrom u pet utakmica, svjetska medalja oko vrata naših rukometašica zvuči kao vrlo neslana šala. Mjesecima smo slušali iz našeg ženskog rukometnog stožera o odličnoj igri, pobjedama u pripremnim utakmicama, sjajnoj atmosferi te visokom moralu i motivu naših igračica. Sve su priče pale u vodu već prvog dana SP-a, jer Hrvatska nije prikazala ništa od toga. Mogu neki reći da su naše igračice pobijedile Brazil i Australiju, ali ni protiv njih se nisu mogle pohvaliti nekom naročitom igrom. Što se dogodilo odgovorio je izbornik Željko Tomac:</p>
<p>– Bilo je to očito preveliko breme. U ovih smo se pet mjeseci približili svjetskom vrhu, ali ništa u životu ne ide na preskok. Morali smo platiti cijenu što nas dugo nije bilo na međunarodnoj sceni. Imamo sjajnih mladih igračica, treba s njima raditi u kontinuitetu i onda će biti rezultata, rekao je Tomac.</p>
<p>O sjajnim mladim igračicama i radu u kontinuitetu slušamo već godinama. I ništa od toga. A to što je svjetska smotra ispalo preveliko breme za našu reprezentaciju može se shvatiti samo kao – nedostatak hrabrosti. I tu je početak i kraj priče.</p>
<p>Da je bilo hrabrosti, mogle su većinu posla riješiti u utakmici protiv SiCG. No, tu su izgubile, što ih je dotuklo, fizički, ali mnogo više psihički. Pa kako su onda mogle riješiti svoj plasman u drugi krug protiv jače Francuske?! I onda je došla Španjolska.</p>
<p>Nosile su se naše igračice relativno dobro s neugodnom 3-3 španjolskom obranom, no ovaj put je podbacila obrana i vratarice. A bez obrane protiv raspucanih Španjolki je teško. Vodile su naše do 4-3, onda su pale na minus četiri, da bi u prvoj minuti drugog poluvremena izjednačile (13-13). Cijelo su drugo poluvrijeme igrale pogodak za pogodak, malo vodile, malo lovile prednost, da bi pale u posljednjih nekoliko minuta. Uspjele su naše još jednom izjednačiti, ali ne i zaustaviti španjolski napad koji je trajao točno 12 sekundi i ispao pobjedonosni.</p>
<p>Završile su naše igračice u suzama, dok su se Španjolke grlile na terenu. Skupilo se sve – tri poraza, neprolazak u drugi krug, Atenu mogu vidjeti samo kao gledateljice, a medalja izgleda poput fatamorgane. Uz to, u 21. minuti se ozlijedila Marina Kevo, stradalo je koljeno, sumnja se na križne ligamente. U posljednjim je minutama na podu ostala i Svitlana Pasičnik, zbog ozljede lisnog mišića.</p>
<p>Svjetsko prvenstvo ide dalje, ali bez Hrvatske. Čelnici Hrvatskog rukometnog saveza imat će mnogo posla ovih dana. Ne samo analizirati zašto je sve pošlo po zlu, već i smisliti kako spasiti Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>• Velika dvorana na Gripama</p>
<p>HRVATSKA – ŠPANJOLSKA 28-29 (12-13)</p>
<p>HRVATSKA: Knezović (1), Stančin (6), Bubalo 7 (1), Golubić, Arslanagić, Hodak 4, Kolega 1, Pušić, Pensa, Pasičnik 8, Mitrović 2, Kevo, Čuljak 5 (2), Vresk 1.</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Lopez Valledor (10), Elejaga Vargas, Sanchez Alias, Pareja Ibarra, Amoros Quiles, Lopez Quiros 4, Gomez Arquer 5, Mangue Gonzales 3, Garcia Leit, Puche Diaz 3 (1), Fraile Celaya 12, Lujan Suarez, Cuadrado Dehesa, Oncina 2.</p>
<p>SUCI: Ljahovičius i Paskevičius (obojica iz Litve). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 5 (3), Španjolska 2 (1).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 8 minuta (Vresk 2+2, Bubalo, Pušić), Španjolska 8 minuta (Ibarra, Gonzales, Celaya, Oncina).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Susanna FRAILE CELAYA.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Europski doprvaci ipak prejaki </p>
<p>Jedini je bod Večernjaku u premijeri pred zagrebačkom publikom donio Zoran Primorac protiv Poljaka Lucjana Blaszczyka, no protiv Ma Wengea nije išlo </p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Ni drugi ovogodišnji dvoboj Lige prvaka nije bio sretan za stolnotenisače Večernjeg lista. Iako je u redovima hrvatskih prvaka vladao optimizam, njemački Grenzau ipak je bio prejak, europski doprvaci iz Zagreba odlaze s pobjedom 3-1.</p>
<p>Jedini je bod Večernjaku u premijeri pred zagrebačkom publikom donio Zoran Primorac. Premda u prvom meču baš i nije želio igrati protiv Poljaka Lucjana Blaszczyka, 36. igrača svijeta, najbolji hrvatski stolnotenisač ipak nije imao previše problema. Prva dva seta imala su sličan scenarij, Zoki je zaostajao četiri, odnosno tri poena, ali je oba puta uspijevao preokrenuti rezultat u svoju korist. U završnici trećeg seta Primorac se malo opustio, ali u sljedećem su setu stvari ponovno došle na svoje mjesto. </p>
<p>Allan Bentsen i Dragutin Šurbek očito se još nisu oporavili od poraza na olimpijskim kvalifikacijama. Obojica su osvojila samo set protiv Ma Wengea i Zoltana Fejera Konnartha. Potonji je među večernjakovcima bio označen kao prilika za osvajanje boda, no Dado Šurbek nije imao previše izgleda. </p>
<p>U četvrtom meču igrali su prvi igrači obiju momčadi, Zoran Primorac i Ma Wenge. Tri prilično neizvjesna seta otišla su na stranu kineskog veterana koji je svojim forhendima stvarao velike probleme našem igraču. </p>
<p>– Jutro mi je najgore razdoblje za igru, a i atmosfera u dvorani bila je uspavljujuća. No, to ne može biti razlog poraza. Moramo uočiti pogreške iz tog dvoboja i ispraviti ih do meča protiv Elan Neversa, kazao je Primorac. </p>
<p>• VEČERNJI LIST – GRENZAU 1-3: Primorac – Blaszczyk 3-1 (11-8, 12-10, 8-11, 11-6), Bentsen – Ma Wenge 1-3 (10-12, 3-11, 11-8, 5-11), Šurbek – Fejer-Konnarth 1-3 (7-11, 7-11, 11-6, 3-11), Primorac – Ma Wenge 0-3 (10-12, 7-11, 9-11).</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Porazi Mladosti i Juga na gostujućim plivalištima</p>
<p>BUDIMPEŠTA/VOLGOGRAD, 7. prosinca</p>
<p> – Vaterpolisti Mladosti i Juga su upisali poraze na gostujućim plivalištima u dvobojima drugog kola Eurolige. Mađarski BVSC je u skupini C sa 8-7 nadigrao Mladost, dok je Spartak Lukoil u skupini D sa 7-6 pobijedio Jug.</p>
<p>• Plivalište BVSC-a</p>
<p>BVSC – MLADOST 8-7 (2-2, 2-3, 3-1, 1-1)</p>
<p>BVSC: Szecsi, Decker, Nyeki 2, Dabrowski 1, Nitsovits, Gulyas, Zoufal, Szabo, Gor Nagy 1, Vincze 1, Varjas, Kiss 2, Nemeth 1.</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kačić, Kucarov 1, Koljanin, Nastran 1, Rončević, Milaković 2, Priomrac 2, Jerković, Čomahidze 1, Rogin, KObeščak, Dragčević.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: BVSC 3 (8), Mladost 5 (11).</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina C: Olympic Nica – Primorac 7-7; redoslijed: Primorac 3, Mladost i BVSC po 2, Plympic Nica 1; skupina D: Jadran Herceg Novi – Honved 6-5; redoslijed: Jadran HN 4 boda, Jug i Spartak Lukoil po 2, Honved 0. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Poruka Zagrebu da se očekuje nastavak reformi i približavanje Europskoj uniji </p>
<p>Uz isticanje pune potpore naporima Hrvatske, ministri namjeravaju upozoriti da vrata Europske unije otvara tek potpuno zadovoljavanje kopenhagenskih kriterija, puna demokratizacija i tranzicija na tržišno gospodarstvo/ Europska komisija će tek početkom 2005. godine objaviti sadržaj plana uključivanja pet zemalja regije u europske razvojne fondove i agencije </p>
<p>BRUXELLES, 7. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Još jedna poruka Zagrebu da se računa na kontinuitet reformi i nastavak približavanja Europskoj uniji bez obzira na sastav vladajuće garniture, bit će poslana sa sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, zadnjeg u ovoj godini i za talijanskog predsjedanja, koji počinje u ponedjeljak.</p>
<p>Smatrajući da ipak trebaju nešto kazati na račun Hrvatske te da se ta poruka čuje i u nekim drugim regionalnim adresama, posebice onoj u Srbiji, ministri su se složili u utorak da se pretrese ispunjavanje kriterija i uvjeta u svjetlu priprema Europske komisije za izradu avisa, procjene podobnosti Hrvatske za otvaranje pregovora za ulazak u EU čija je izrada u punom jeku.</p>
<p>Prema najavama, Vijeće ministara EU-a će Hrvatskoj odaslati tri glavne poruke. Prva je zadovoljstvo provedbom izbornog procesa i samih izbora u skladu s visokim demokratskim standardima, što je za EU novi dokaz uznapredovale demokratizacije zemlje, a za glavnog tajnika Ministarskog vijeća Javiera Solanu potvrda hrvatskog napretka na putu približavanja EU. Iduća je točka ono vječno podsjećanje - sada sa snagom tko zna kojeg po redu upozorenja da će Hrvatska dublje u integracije tek kada ispuni znane i nepromijenjene uvjete - da uspjeh procesa ovisi isključivo o Hrvatskoj. Uz isticanje pune potpore naporima Hrvatske, ministri namjeravaju upozoriti da vrata EU-a otvara tek potpuno zadovoljavanje kopenhagenskih kriterija, puna demokratizacija i tranzicija na tržišno gospodarstvo. </p>
<p>Taj dio uvjeta označavaju tri glavna. Prvi je puna suradnja s Haaškim sudom, što znači da neće biti nikakvog popuštanja u slučaju neizručenja Ante Gotovine (EU istodobno priprema teren za objavljivanje još nekih optužnica za ratne zločine protiv osoba iz Hrvatske). Slijede povratak izbjeglica i regionalna suradnja. </p>
<p>Zapadni je Balkan, osim zaokruženog ustava EU-a, trebao biti perjanicom uspjeha talijanskog predsjedanja Unijom. Za ovih je pola godine početna procedura dogovorena u Solunu putem redovnog sazivanja foruma EU-a i ministara zemalja u regiji. Počelo se s ne baš uspješno organiziranim, više prigodnim nego realno korisnim sastankom ministara unutarnjih poslova i pravosuđa o koordiniranoj borbi protiv kriminala. Sastanak se nasukao na činjenicu da su organizatori zaboravili kako se pitanje suprotstavljanja podzemlju rješava koordinirano na prostoru mnogo širem od jugoistočne Europe. </p>
<p>Nastavak toga je skup ministara vanjskih poslova. Sastanak se neće oduljiti sudeći prema satnici talijanskog predsjedništva, a prema najavama, ne treba očekivati ništa spektakularno. </p>
<p>U bloku balkanskih tema ministri će naći pripremljena izvješća o reformama u BiH i izgledima da zemlja dogodine otpočne pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kratke informacije o situaciji u Albaniji, o izborima u Srbiji uza sve naglašeniji Unijin strah od skretanja zemlje prema radikalnijim desnim opcijama te razmatranje pravnog okvira realizacije pomoći kroz Pakt o stabilnosti.</p>
<p>Glavna je vijest o stavu EU-a prema zapadnom Balkanu ipak stigla iz Europske komisije koja će tek početkom 2005. godine objaviti sadržaj plana uključivanja pet zemalja regije u europske razvojne fondove i agencije. To se iščitava kao potvrda da će ozbiljnije integriranje regije u EU uslijediti tek s novim srednjoročnim proračunom EU-a. Grčko je predsjedništvo pokušalo na solunskom sastanku na vrhu ubrzati taj proces, ali su članice EU-a odbile predloženu preraspodjelu sredstava proračunskih viškova i rezervi na ime ubrzavanja integracijskih procesa u zemljama regije. O krojenju proračuna ovisit će i iznos pomoći pa za iduće dvije godine balkanskim zemljama za potporu integriranju preostaje samo CARDS-program. Takva je politika potvrdila da će EU ozbiljnije razmišljati o svom idućem proširenju - i sufinancirati proces - tek u novom srednjoročnom budžetskom razdoblju. Imati plan Komisije 2005. godine znači utrošiti gotovo cijelu godinu za usuglašavanje stavova i prilagođavanje Komisijinih ponuđenih parametara interesima i mogućnostima članica Velike Europe dvadesetpetorice. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zimbabve suspendiran iz Commonwealtha </p>
<p>ABUJA, 7. prosinca</p>
<p> – Zimbabve će ostati suspendiran s ministarskih sastanaka Commonwealtha na neograničeno vrijeme, rekao je u nedjelju nigerijski ministar vanjskih poslova Olu Adeniji u Abuji gdje se održava sastanak te organizacije. </p>
<p> Tu informaciju potvrdio je glavni tajnik Commonwealtha Don McKinnon kao i predsjednik Nigerije Olusegun Obasanjo.</p>
<p> Adeniji je precizirao da će odbor šest zemalja Commonwealtha (Kanade, Australije, Indije, Jamajke, Mozambika i Južnoafričke Republike) kao i Nigerije, biti »ovlašten razgovarati s predsjednikom Zimbabvea Robertom Mugabeom«.</p>
<p> Odbor će biti zadužen za procjenu eventualnih napredaka Zimbabvea u pogledu nacionalnog pomirenja, ljudskih prava, dobrog upravljanja i eventualno, predložiti ponovni ulazak Zimbabvea u Commonwealth. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Otkrivanje spomenika Tuđmanu - medijski hit u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 7. prosinca</p>
<p> - Otkrivanje spomenika bivšem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu u subotu na Širokom Brijegu krajnje je negativno prokomentirano u sarajevskim medijima, među kojima Dnevni avaz ističe da je stranka koja i dalje uživa potporu najvećeg dijela Hrvata u BiH time sebi zabila politički autogol.</p>
<p> Mediji ukazuju na očitu povezanost HDZ-a iz Hrvatske i iz BiH s ovim događajem te izražavaju sumnju u to što će biti politika nove hrvatske vlade prema BiH. »Ovim činom ne samo da je potvrđena politika koju personificira pokojni Mate Boban već je apsolutno dovedena u pitanje okrenutost HDZ-a jačanju države BiH i općenito njene opstojnosti«, optužujući je zaključak najtiražnijeg dnevnika BiH koji u komentaru upozorava da je manifestacija u Širokom nesumnjivo organizirana pod patronatom HDZ-a.</p>
<p>Avaz ujedno upozorava čelništvo HDZ-a BiH kako dizanjem spomenika osobi »koju je dobar dio svijeta okvalificirao autokratom i osvjedočenim protivnikom opstojnosti države BiH« jasno demantira mnogo toga u što vodstvo stranke pokušava uvjeriti domaću političku javnost i predstavnike međunarodne zajednice u BiH. Posebno je istaknuto kako su uz Tuđmanov lik i djelo otvoreno stali čelnici HDZ-a BiH poput Bariše Čolaka, ali i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović koji je dosad pažljivo izbjegavao sudjelovati na kontroverznim okupljanjima, čuvajući dosljedno sliku o sebi kao refomistički opredijeljenom političaru okrenutom isključivo budućnosti. </p>
<p>Oslobođenje u nedjelju na naslovnoj stranici izvješćuje o događaju u Širokom Brijegu navodeći kako će »Hrvati u BiH nastaviti slijediti Tuđmanove ideje«. Navodeći kako je ovo bila prigoda za okupljanje osoba isključenih iz javnog života zbog svojih radikalnih ideja, poput Ante Jelavića ili degradiranoga generala HVO-a Stanka Sopte, ovaj list ističe kako je u Širokom Brijegu u svojstvu osobnog Sanaderova izaslanika bio Florijan Boras koji je odlazeću Račanovu vlast optužio za »unošenje nemoći među Hrvate u BiH« te najavio pomoć nove vlade nastojanjima Hrvata u BiH da »ostvare jednakopravnost«.</p>
<p>U komentaru što ga ovim povodom potpisuje glavna urednica Oslobođenja Senka Kurtović stoji kako su oni koji su naručili spomenik Tuđmanu sasvim u pravu. »Da nije bilo Tuđmana, još bi vozili kamione, brali duhan i vinovu lozu, okopavali neplodnu zemlju oko kuća i tavorili od prvog do prvog s plaćicom u džepu. Ovako su sad širom svijeta generali, poznati političari, pjesnici, ugledni javni radnici«, zaključuje urednica sarajevskog lista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Za SDA Tuđmanova uloga u ratu u BiH bila je negativna</p>
<p>MOSTAR, 7. prosinca</p>
<p> - Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije osudila je u nedjelju podizanje spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu u Širokom Brijegu. Potpredsjednica SDA Seada Palavrić je u izjavi koju prenosi Federalna novinska agencija FENA istaknula da je uloga predsjednika Tuđmana u ratu u BiH bila negativna. </p>
<p> »Uloga Tuđmana u poteklom ratu u BiH uopće nije bila bezazlena. Između ostalog on je s postrojbama Republike Hrvatske bio na strani HVO-a u sukobu s Armijom BiH«, rekla je Palavrić, koju se smatra pristalicom tvrdolinijaške struje u SDA-u. Ona je također kritizirala čelnike HDZ-a BiH, političkog saveznika u vlasti, jer nazočili otkrivanju spomenika u Širokom Brijegu. »Nazočnost vrha HDZ-a otkrivanju spomenika i njihov govor tom prilikom bacaju sumnju na iskazanu deklarativnu potporu HDZ-a državi Bosni i Hercegovini«, rekla je Palavrić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Strugara će odvesti u Haag </p>
<p>Nakon što je vijeće Haaškog suda već dvaput razmotrilo dokumentaciju o zdravstvenom stanju umirovljenog generala bivše JNA, optuženog zbog ratnih zločina u Dubrovniku, iscrpljene su pravne mogućnosti za odgađanje povratka u zatvor u Scheveningenu</p>
<p>BEOGRAD, 7. prosinca</p>
<p> – Nacionalni savjet Srbije i Crne Gore za suradnju s Haaškim sudom priopćio je u nedjelju kako je pokrenuo postupak za provođenje naredbe suda o prebacivanju umirovljenog generala bivše JNA Pavla Strugara, optuženoga za ratne zločine u Dubrovniku 1991., u zatvor u Scheveningenu. U priopćenju se kaže da su iscrpljene sve pravne mogućnosti za ponovno odgađanje odlaska Strugara u Haag nakon što je sudsko vijeće Haaškog suda, na traženje Savjeta, već dvaput razmotrilo medicinsku dokumentaciju o njegovom zdravstvenom stanju.</p>
<p> Poduzete mjere, kaže se u priopćenju u kojemu se ne precizira o kojim je mjerama riječ, bile su nužne zbog opasnosti da se, neispunjavanjem sudske naredbe, dovede u pitanje međunarodni položaj SCG.</p>
<p> U priopćenju Nacionalnog savjeta ne kaže se kada bi Strugar trebao otputovati u Haag. </p>
<p>Početak suđenja zakazan je za srijedu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Putinu sklona Ujedinjena Rusija nadmoćno vodi na izborima </p>
<p>MOSKVA, 7. prosinca</p>
<p> – Politički blok naklonjen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu uvjerljivo vodi na ruskim parlamentarnim izborima održanima u nedjelju, a u nekoć moćni komunisti doživjeli su težak poraz. Prema neslužbenim rezultatima koje je objavilo Izborno povjerenstvo, prokremaljska Ujedinjena Rusija osvojila 36.5 posto glasova u istočnim dijelovima zemlje. Komunisti su osvojili 13 posto glasova, puno manje od 24 posto koliko su osvojili 1999.</p>
<p> Šef Komunističke stranke Genadij Zjuganov izbore je nazvao »sramotnom farsom«. »Ta sramotna farsa koju nam sada prikazuju nema veze s demokracijom«, izjavio je novinarima u sjedištu stranke, prenio je Interfax. Dodao je da će stranka provesti vlastito prebrojavanje glasova kako bi razotkrila izborne prijevare.</p>
<p> Prema ispitivanju koje je ranije u nedjelju proveo Institut za socijalna komparativna istraživanja, Ujedinjena Rusija osvojila je 37,1 posto glasova, Komunistička stranka 13,2 posto, a LDPR Vladimira Žirinovskog 11,6 posto. Oba su istraživanja pokazala dobar rezultat nacionalističke stranke Domovina (Rodina), osnovane prije samo tri mjeseca, koja je osvojila oko devet posto glasova. Liberalne stranke SPS i Jabloko prešle su izborni prag od 5 posto i, kako se čini, neće biti eliminirane iz nove Dume kako su strahovali neki analitičari, pokazale su ankete. Ostale stranke nisu prešle prag.</p>
<p> Ti rezultati odnose se na proporcionalne izbore za stranačke liste s kojih se popunjava polovica mjesta u Dumi, no 225 mjesta. Preostalih 225 podijelit će se prema većinskom jednokružnom sustavu prema kojemu mandat dobiva kandidat koji osvoji najviše glasova u izbornoj jedinici. Očekuje se da će kandidati Ujedinjene Rusije osvojiti velik broj tih mandata. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Saddam Hussein je živ i rukovodi gerilskim otporom</p>
<p>»Nema ništa logičnije nego da sami Iračani preuzmu sudbinu zemlje u vlastite ruke«, rekao je američki državni tajnik u Bagdadu / U manje od šest mjeseci 140.000 Iračana obučeno je da radi u raznim oblastima sigurnosti / Gotovo istovremeno pojavila se informacija da je Saddam Hussein živ i da, negdje zapadno od Bagdada, rukovodi gerilskim pokretom otpora</p>
<p>ANKARA, 7. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfel koji se nalazi u nenajavljenom posjetu Iraku, u Bagdadu je u nedjelju razgovarao s Paulom Bremerom i članovima Vijeća za privremenu upravu Irakom. No, njegov posjet je u nedjelju obilježen sa dva gerilska apada u blizini Mosula, najvećeg grada na sjeveru zemlje. </p>
<p>U prvom napadu na američki konvoj poginuo je jedan, a ranjena su dva američka vojnika. Američki izvori kažu da je jedno vozilo naletjelo na minu. Istodobno, gerilci su izvršili i diverziju na željezničkom kolosijeku u trenutku nailaska vlaka, ali nitko od putnika nije nastradao.</p>
<p>Unatoč takvoj »dobrodošlici«, šef Pentagona je pohvalio napore koji se čine na smirivanju stanja u Iraku, založivši se za još brži prijenos vlasti sa okupacijskih snaga na Iračane. »Nema ništa logičnije nego da sami Iračani preuzmu sudbinu zemlje u vlastite ruke«, rekao je. Dodao je da je za manje od šest mjeseci 140.000 Iračana obučeno da radi u raznim oblastima sigurnosti. Rumsfeld je ukazao i na nužnost da se vojačenje Iračana intenzivira, a samim tim i obuka i razmještanje njihovih oružanih snaga. Drži kako će to pomoći općoj stabilnosti i obnovi zemlje.</p>
<p>Taj treći Rumsfeldov »izlet« u Irak, imao je najmanje tri cilja. Najvažniji bio je upoznavanje sa sigurnosnom situacijom na terenu i naporima koji se čine na poratnoj obnovi iračkog gospodarstva, naročito naftnih postrojenja, te na povećanju izvoza nafte. Druga Rumsfeldova zadaća usmjerena je na jačanje borbenog morala američkih trupa, a treća je okrenuta prema međunarodnoj zajednici i najširoj javnosti s porukom kako se iračka vrata sada sve sigurnije otvaraju za dolazak snaga mnogih zemalja, posebno NATO-a.</p>
<p>Rumsfeld je u Bagdad stigao iz Kirkuka, sletjevši u američku vojnu bazu, gdje je doručkovao s američkim vojnicima. U Kirkuku, oko kojega se nalaze golema naftna polja s oko pet posto svjetskih rezervi »crnog zlata«, Rumsfeld je razgovarao s regionalnim američkim zapovjednikom Rayem Odiernom i lokalnim civilnim dužnosnicima. Rečeno je da je sigurnosna situacija u tom dijelu Iraka trenutno najbolja, odnosno da je u posljednje vrijeme broj terorističkih napada opao za gotovo dvije trećine. </p>
<p>Ocijenjeno je da tome doprinose svakodnevni uspjesi snaga savezničke koalicije koje nastavljaju potragu za čelnicima Saddamova režima. Zamjetno je da se gotovo istodobno pojavila informacija da je bivši irački diktator živ i zdrav i da, negdje zapadno od Bagdada, rukovodi gerilskim pokretom otpora. </p>
<p>Tu informaciju je agenciji AFP potvrdio izvjesni Abu Mohammad, jedan od lokalnih plemenskih vođa. Štoviše, on je ustvrdio da je Saddam Hussein tijekom svetog muslimanskog mjeseca ramazana predsjedavao sastankom na kojem se u gradu Ramadiju okupili njegovi najodaniji pristaše, članovi zabranjene Baas stranke. Sastanak je održan u isto vrijeme i u istom gradu, rekao je Abu Mohammad, kad je američki general John Abizaid okupio iračke plemenske vođe kako bi dobio njihovu potporu u zaustavljanju gerilskih napada na koalicijske okupacijske snage.</p>
<p>Prema američkim izvorima, postupnom smirivanju situacije u Iraku najviše doprinosi sve veći broj pouzdanih obavještajnih podataka. To omogućava hitne akcije i ušutkivanje svih kriznih točki gerilskog i drugog otpora američkoj vojnoj nazočnosti. </p>
<p>Iako to nije službeno potvrđeno, najvjerojatnija žrtva takvih preventivnih akcija je i bivši šef sigurnosti u vrijeme Saddamovog režima general Kalaf al Alusi. Tog visokog vojnog časnika, koji je svojedobno bio zadužen za održavanje sigurnosti na području bagdadske četvrti Yarmouk, na zapadnoj obali rijeke Tigrisa, ubila su u njegovom domu, prema tvrdnjama očevidaca, četvorica naoružanih muškaraca. General Al Alusi se, nakon dolaska američkih trupa u Bagdad nije krio, već je nastavio mirno živjeti. No, snage koje su ga ubile nisu očito bile uvjerene da je bivši general ostao po strani krvavih i vrlo složenih iračkih zbivanja.</p>
<p>Unatoč prividnom smirivanja pojedinih kriznih iračkih žarišta, mnogi vojni i drugi analitičari upozoravaju na drugu, možda znatno veću opasnost: izbijanje građanskog rata. Ističe se da tome doprinosi povećana nazočnost kurdskih paravojnih i policijskih postrojbi u tom poglavito turkmenskom Kirkuku. Te snage su jedine istinski i do kraja privržene američkim okupatorima. </p>
<p>Guverner kirkukske provincije kojeg su postavili Amerikanci također je Kurd Abdlurahman Mustafa, što izaziva dodatni oprez i uznemirenost turkmenskog, arapskog i kršćanskog pučanstva (Asiraca). Dvojica kurdskih plemenskih vođa Jalal Talabani i Masssoud Barzani već javno proglašavaju to područje sastavnim dijelom buduće kurdske federalne jedinice unutar jedinstvenog Iraka, s Kirkukom kao glavnim gradom.</p>
<p>No, susjedna Turska (povukla se iz Iraka 1926.) jasno je stavila do znanja da neće ni u kom slučaju prihvatiti takvu teritorijalnu preraspodjelu na štetu svojih sunarodnjaka Turkmena. Vlada turskog premjera Recepa Tayyipa Erdogana zaprijetila je i »snažnim vojnim odgovorom« u slučaju da Kurdi na sjeveru Iraka pokušaju uspostaviti prvu državu u svojoj 3500 godina dugoj povijesti. Službena Ankara se, naime, pribojava da bi novo prekrajanje granica moglo pojačati težnje oko 12 milijuna turskih Kurda da uspostave neovisnu državu na turskom tlu. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Usprkos povremenim napetostima Washington i Peking se odlično razumiju</p>
<p>Novi kineski premijer Wen Jiabao u nedjelju stigao u prvi službeni posjet Sjedinjenim Državama / Nekadašnji neprijatelji, npr. u Korejskom i Vijetnamskom ratu, posljednjih godina postali su suradnici, čak i partneri ne samo u gospodarstvu nego i u ratu protiv terorizma, pa i u »prijateljskom uvjeravanju« Sjeverne Koreje da odustane od nuklearnog oružja</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> - Kineski premijer Wen Jiabao stigao je u nedjelju u četvorodnevni posjet Sjedinjenim Državama, što potiče medije da se pozabave odnosima dviju golemih država koje će sljedećih godina igrati veliku, možda i najvažniju ulogu u svjetskim poslovima. I ma koliko novinari upozoravali na razlike i neslaganja, u pravilu zaključuju da se interesi SAD-a i Kine toliko isprepliću da se međusobno moraju uvažavati i ponašati veoma obzirno.</p>
<p>Nekadašnji neprijatelji, npr. u Korejskom i Vijetnamskom ratu, posljednjih godina postali su suradnici, čak i partneri ne samo u gospodarstvu nego i u ratu protiv terorizma, pa i u »prijateljskom uvjeravanju« Sjeverne Koreje da odustane od nuklearnog oružja. </p>
<p>Povodom sadašnjeg prvog Wenova službenog posjeta SAD-u, obje strane su razmijenile uobičajene, gotovo rutinske znakove dobre volje. Kako bi pokazao da nije gluh na američke kritike o kršenju ljudskih prava, Peking je pustio iz zatvora neke disidente, a Washington je (izjavom državnog tajnika Colina Powella od petka) dao na znanje da - iako će SAD i dalje štititi Tajvan koji je za kinesku vladu privremeno odbjegla pokrajina - ipak ne podržava nepotrebne provokativne poteze Tajvana. </p>
<p>Trenutno, Peking najviše iritiraju najave referenduma o samostalnosti Tajvana, veoma bogatog i razvijenog otoka s 23 milijuna stanovnika. Uzvraća prijetnjama da će osamostaljivanje Tajvana - ako bude neizbježno - spriječiti i silom. »Težnja prema nezavisnosti može izazvati rat«, bio je ovih dana naslov u dnevniku na engleskom The China Daily. Zbog Tajvana je više puta dolazilo i do demonstracije sile. Kina je, na tobože provokativne poteze, 1999. reagirala vojnim vježbama, čak ispaljivala rakete oko Tajvana. </p>
<p>Kako bi smirio strasti, iz baza u Japanu morao je doploviti američki nosač zrakoplova. </p>
<p>Tajvan, Tibet i kršenje ljudskih prava u Kini već desetljećima su stalni politički iritansi u inače sve razvijenijim odnosima Kine i SAD-a. Gospodarska suradnja i opći strateški interesi dobivali su gotovo uvijek prednost i potiskivali su ostale manje važne nesporazume. </p>
<p>No, u posljednje doba američki biznismeni i sindikati udruženo okrivljuju Kinu za smanjivanje industrijske proizvodnje i povećanje nezaposlenosti. I traže od Busheve administracije da bude odlučnija i da zbog strateških interesa ne gleda na drugu stranu kad Kina vodi nelojalnu trgovinsku i monetarnu politiku. </p>
<p>Naime, posljednjih godina Kina ostvaruje goleme viškove u razmjeni - prema američkom računu, u prvih devet mjeseci 2003. čak 128 milijardi dolara. Iz Pekinga uvjeravaju da je višak znatno manji, ali ipak priznaju da premašuje sto milijardi. Tvrdi se da su Kinezi tako uspješni u prvom redu zbog jeftine radne snage i da njihovi proizvodi nelojalno konkuriraju američkima. K tome, umjesto da se vrijednost kineske valute određuje slobodno na tržištu, Kina vodi politiku slabe valute i, štoviše, veže je uz dolar. Time postiže dodatnu korist otkako i dolaru pada vrijednost. Peking uzvraća da odnosi nisu tako jednostavni, jer npr. pola izvoza iz Kine ostvaruju kompanije osnovane stranim, pa i američkim kapitalom. Pod pritiskom nezadovoljnika, američki Kongres je najavio nove zakone koji bi trebali pomoći da se vrijednost razmjene uravnoteži. Kako bi Kinezi bili što mekši, objavljeno je izvješće u kojem se po tko zna koji put nabrajaju kineska kršenja ljudskih prava. Busheva administracija je prošlog mjeseca smanjila kvote za uvoz tekstila i uvela tarife na televizore iz Kine. No, ni Peking nije bio bespomoćan. Uzvratio je prijetnjom da će uvesti pristojbe na neke američke proizvode i odgoditi zaključenje ugovora o nabavkama američke soje, žitarica i pamuka. </p>
<p>Kako se u tom stalnom nadmetanju ne bi pretjeralo, predsjednik Bush je istodobno popustio Kinezima (i još nekim važnim partnerima). Prošlog tjedna je ukinuo tarife na uvoz čelika. EU, Kina, Japan, Brazil i još nekoliko velikih proizvođača čelika dokazalo je pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) da je Washington, uvođenjem tarifa na uvoz čelika, prije 18 mjeseci, prekršio pravila slobodne trgovine. WTO je odobrio uvođenje protumjera. I Kina je pokazala da nije neosjetljiva na kritike zbog viška u razmjeni. Najavila je da će u vrijeme Wenova posjeta biti dogovoreni krupni poslovi. Air China će, uz već preuzetih 27 putničkih zrakoplova »boeing 737«, potpisati ugovor o nabavi još pet takvih letjelica, a očekuje se da će još neke pokrajinske kompanije, poput Shandong Airlines i Xiamen Airlines, također zaključiti krupne poslove s Boeingom. Posjet novog kineskog premijera vrlo vjerojatno će pokazati da se, usprkos povremenim napetostima i nesporazumima, Washington i Peking odlično razumiju, međusobno uvažavaju, uspješno surađuju i uvijek paze da ne dođu do ruba s kojeg ne bi bilo povratka. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Foreign Office opovrgava da je britansko nuklearno oružje ušlo u argentinske vode </p>
<p>LONDON, 7. prosinca</p>
<p> - Britanski ratni brodovi u Falklandskom ratu 1982. nisu imali nuklearno oružje kada su ulazili u argentinske teritorijalne vode, objavio je u nedjelju Foreign Office odgovarajući na zabrinutost Argentine nakon objavljivanja da je britanska flota krenula u taj rat naoružana nuklearnim bombama. </p>
<p>»Britanski brodovi nisu imali nuklearno oružje u trenutku kada su ušli u argentinske teritorijalne vode«, rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p>»Korištenje atomskog oružja u Falklandskom ratu nije uopće dolazilo u obzir«, istaknuo je.</p>
<p>Glasnogovornik britanskog ministarstva obrane rekao je u petak da su tijekom Falklandskog rata »intervencijske snage nosile nekoliko komada nuklearnog oružja, koje je prebacivano s broda na brod zbog sigurnosnih razloga i zbog poštivanja (međunarodnih) obveza«.</p>
<p>Ta je izjava izazvala oštro reagiranje Argentine koja je zatražila da London potvrdi da u južnom Atlantiku, pa ni na njegovu dnu, više nema britanskog nuklearnog oružja, a argentinski predsjednik Nestor Kirchner zatražio je u subotu navečer ispriku Velike Britanije.</p>
<p>Glasnogovornik Foreign Officea nije želio komentirati što će London poduzeti u tom pitanju. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>New York Times dobio ombudsmana koji će paziti na novinarski moral</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 7. prosinca</p>
<p> - Šest mjeseci nakon što je otkriće falsifikata novinara Jaysona Blaira dovelo do smjenjivanja dvojice od vodećih urednika dnevnika The New York Times i obećanja opsežnih reformi koje bi trebale listu vratiti vjerodostojnost od nedjelje je učinjen prvi znatniji korak i primjer koji bi trebao poduprijeti i napore za većom odgovornošću u drugim medijima. </p>
<p>U nedjeljnom se broju uvodnikom na drugoj stranici Daniel Okrent (55) predstavio kao prvi ombudsman toga lista koji bi se trebao baviti promatranjem kako list izvješćuje o svemu od političkih, poslovnih i međunarodnih tema do lokalnih vijesti i sportskih izvješća i kulturnih kritika. </p>
<p>Okrentova će titula u listu biti »public editor«, urednik za javnost, a posao mu je nešto što se sve češće traži. On bi trebao biti kritičar iznutra, kritičar svojih novina, ili kako se to drugdje kaže, predstavnik čitalaca ili »čitateljev odvjetnik«, kako i glasi naslov njegova nedjeljnog uvodnika. Zadaća će mu biti »javno kritiziranje i komentiranje o moralnoj ispravnosti lista«. Prosljeđivat će prigovore čitateljstva u vrh uredništva i promatrati kako se donose odluke. Najmanje dva puta mjesečno pisat će i kolumnu o onome s čime se susretne u poslu.</p>
<p>U prvom uvodniku Okrrent odmah kaže da je svjestan kako »ima i lakših načina za nalaženje prijatelja«, da bi se moglo dogoditi da uredništvo »počne raspravljati kako me otpustiti i prije no što istekne moj osamnaestomjesečni mandat«. Predstavljajući se čitateljstvu (kao svome »jedinom kolegi« u ovom poslu), on priznaje da je u mladosti bio površan honorarni reporter za taj list, da je i prečesto bio lijen još jednim pozivom provjeriti točnost onoga što piše, te da je u sveučilišnom listu bio »besramno pristran« i ne baš najtočniji izvjestitelj. Sada se stidi i epizoda »napadačkog novinarstva« iz ranijeg dijela svoje karijere, oadnosno da bi »izabrao metu i poslao novinara po skalp«.</p>
<p>Okrent odmah objavljuje i svoj politički profil: registriran je kao demokratski birač (što znači da može glasovati u stranačkim predizborima Demokratske stranke, a ne može u predizborima drugih stranaka). Svoje mjestu u pektru NYT-ovih mišljenja vidi u sredini, no s nekim odstupanjima. »Ja sam apsolutan u pitanjima slobodne trgovine i slobode govora, zagovornik prava homoseksualaca, prava na pobačaj i mimislim da je pokojni kardinal John O'Connor bio velik čovjek«, piše on. Citira i negativnu kritiku svoje knjige u »New York Times Book Reviewu« 1985. godine (»Kad g. Okrent ne siluje rečenice, padne u klišee«) te da je to, naravno, napisao autor čiju je knjigu on sam negativno kritizirao ni tri godine ranije i da ga to još boli, čak i nakon osamnaest godina. Spominje to kao dokaz da razumije kako novinarska bezobzirnost može boljeti. </p>
<p>Ombudsmansku kolumnu Okrent će pisati do 29. svibnja 2005, a tada će njegovo ime nestati i s platnog popisa NYT-a, tako da ne bi dolazilo do sumnje da je sklon popustiti ili prešutjeti radi »reizbora«. Osim korektora nitko, pa ni izvršni i glavni urednik neće moći pročitati što je ombudsman napisao dok rotacija ne krene.</p>
<p>U Americi 45 novinarskih kuća ima ombudsmane. Među njima su i najugledniji listovi Washington Post, Los Angeles Times, Chicago Tribune, Boston Globe, kao i među intelektualcima popularni National Public Radio. Ima ih, međutim, poput Wall Street Journala ili Newsdaya, koji o uvođenju takve funkcije zasad ne žele razmišljati - što je do prije nekoliko mjeseci kao mogućnost odbijao i sam New York Times. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>U ime »humanog socijalizma« bili su puni zatvori</p>
<p>Kada je Aleksandar Dubček, predsjednik Čehoslovačke Republike, dakako socijalističke, htio stvoriti u svojoj zemlji »socijalizam s ljudskim likom« što bi on, da su ga pustili na miru i ostvario, onda mu je tavarišć Leonid Brežnjev poručio da je njegova zemlja, odnosno država – »s ograničenim suverenitetom«. I da ne bi Dubček taj i takav socijalizam s »humanim likom« u svojoj zemlji ostvario, Brežnjev mu je poslao nekoliko tisuća tenkova da bi druga Dubčeka spriječio u njegovu naumu.</p>
<p>Slušao sam tada jednoga na šeg novinara, koji je te događaje pratio »na licu mjesta«, da su se toga i takova »humanog socijalizma« podjednako bojali kako Rusi tako i Amerikanci, jer nije odgovarao ni jednima ni drugima takav socijalizam. I koliko se sjećam, tadašnji jugoslavenski časopis »Praksis« ustao je u obranu postojećeg, jugoslavenskog socijalizma, s obrazloženjem: što, zar naš, jugoslavenski socijalizam, nije – humani socijalizam!? A jugoslavenski su zatvori bili puni uznika u ime takovoga, jugoslavenskoga socijalizma s »humanim likom«.</p>
<p>Sada, kada je u hrvatskoj državi na nedavnim izborima pobijedila kakova-takova nacionalna ideja i misao, poručuju nam gotovo sa svih strana: »Pazite, kako ćete se u buduće ponašati. Pazite kakovu ćete politiku u svojoj zemlji voditi – jer mi smo tu«! A što je to demokracija i to »ona prava« znali su još i stari Grci i po njoj se još prije dvije i pol tisuće godina ponašali i nje se pridržavali i njome se ponosili. Hrvati su kao narod prije mnogih drugih i većih naroda došli u ozračje kako rimske tako i grčke kulture i uljudbe i njome se služili i njenim veličanstvenim se plodovima koristili. Prema tome ove poruke koje nam neke zemlje šalju iz svijeta, kako se hrvatski narod mora poslije izbora u svojoj zemlji i državi ponašati i kako u svojoj zemlji živjeti, zar to ne sliči poruci tavarišća Brežnjeva: »Vi ste zemlja s ograničenim suverenitetom«. Veliki hrvatski državnik dr. Franjo Tuđman znao je reći: veliki dio nekih europskih država nije htio ni želio samostalnu Hrvatsku i hrvatsku državu, a ona je – tu! A geografi najprije versailleske, a kasnije jaltske Jugoslavije kao da ne znaju što se tu godine 1991. dogodilo, što se na ovim prostorima zbilo i kao da su još zbunjeni, kao da su još omamljeni, a u međuvremenu nestalo je i pojma Jugoslavije. Ni jedna od nekoliko na tome prostoru nastalih država, u svome pojmu i nazivu nema Jugoslavija. Čini se da je taj pojam i taj naziv zauvijek otišao u povijest.</p>
<p>I kada je već tome tako hrvatski političari bez obzira s kojim predznakom u svojoj političkoj adresi, kako bi Miroslav Krleža rekao, morali bi se brigati za ovaj svoj životni prostor, za ovu svoju zemlju »roditeljicu i hraniteljicu«, za svoju hrvatsku državu, a ne samo za svoja dobrana politička beriva i političke mirovine. Ovaj narod, kada mu se pruži prilika, znade nagrađivati, ali znade i kažnjavati. A pametnome političaru i toliko dosta. Stari bi Rimljani rekli: Sapienti sat.</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nepoželjan je bio liberalni svjetonazor Karla R. Poppera </p>
<p>Zahvalan sam gospodinu Vinku Grgurevu, profesoru iz Bjelovara, da je u ovoj rubrici upozorio na moje »čitanje« austro-britanskog filozofa Sir Karla R. Poppera, uz opasku da mu nije jasna moja tvrdnja o »Popperovoj negativnoj izuzetnosti«.</p>
<p>Nisam filozof i ne mogu tumačiti filozofska djela i teorije. Toliko neskroman ipak nisam. Popperovo životno djelo »Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji« tiskano je godine 1945., neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Popper je živio u Engleskoj, kao politički emigrant iz rodne Austrije. Iako se u tom dvotomnom djelu nigdje ne spominju Hitler, Mussolini i Staljin, pa ni svjetski rat, »Otvoreno društvo« Popperov je veliki obračun s despocijama i diktaturama svih oblika, a među filozofima i s Hegelom i Marxom. U ranoj mladosti marksist, Popper je kasnije odbacio Marxa, smatrajući ga idejnim tvorcem zatvorenih društava i ideologom revolucionarnog nasilja.</p>
<p>Sve do prije nekoliko godina, to Popperovo djelo, a ni brojna druga, u nas nikada nisu bila prevedena. Tražio sam nešto o Popperu u brojnim povijestima filozofije, pa i kod vrlo uvaženog Predraga Vranickoga, jednog od vodećih marksista u nas, koji Poppera uopće ne spominje. A to su djela prof. Vranickog objavljena kada se na Zapadu odavno već znalo za Poppera kao filozofa građanske demokracije i liberalizma. Izostanak makar i koje riječi o Popperu naravno nije mogao biti slučajan. Popper jednostavno, unutar socijalističkog filozofskog prostora, nije »smio« postojati. Čitao sam nedavno što izvrsni slovenski marksistički filozof prof. Slavoj Žižek misli o nekoj vrsti pokreta: »Povratak k Lenjinu«. Možda je to u razvijenim zemljama građanske demokracije doista neka vrsta težnje mladih i razočaranih. Ali u državama nekadašnjeg lagera, među koje Titova Jugoslavije u potpunosti ipak nije spadala, taj pokret neće zaživjeti. Sjećanja su još previše živa i bolna.</p>
<p>Sada je i u nas prevedeno »Otvoreno društvo« i njegovi neprijatelji pa se svatko - tako i poštovani profesor Grgurev - može uvjeriti o kakvom je djelu riječ. Ono što je Marx bio i ostao za marksiste, Popper je za slobodoumne ljude liberalnog svjetonazora. </p>
<p>VILKO LUNCER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U deset godina broj zaposlenih povećao se samo za 28.000 </p>
<p>U 1990. godini u Hrvatskoj je bilo u radnom odnosu milijun i 568 tisuća ljudi. Već 1992. godine, nakon početka srpske agresije i raspada bivšeg jugoslavenskog tržišta, taj broj je smanjen na milijun i 261 tisuću ili za 30 tisuća. Godine 1998. po završetku rata bilo je zaposleno milijun i 276 tisuća. U 2002. godini broj zaposlenih je iznosio milijun i 289 tisuća. Što možemo zaključiti iz ovih brojeva: najveći problem hrvatskog gospodarstva i politike je premali broj zaposlenih; glavni uzrok smanjenja broja zaposlenih jesu rat i raspad tržišta; u zadnjih deset godina broj zaposlenih povećao se samo za 28 tisuća.</p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆ Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Neokolonijalizmu nema mjesta u Europskoj uniji </p>
<p>Misle li neki britanski političari, da će svojim probuđenim neokolonijalizatorskim apetitom kolonijalizirati i Europsku uniju?</p>
<p> Ako je istinit članak, objavljen 28. studenoga 2003. na stranicama interneta onda je po mom mišljenju britanski veleposlanik gospodin Nicolas Jarrold, prekoračio vjerodostojnost koja mu je povjerena, te se po mom mišljenju svojim javnim izjavama grubo miješa u unutarnje poslove Republike Hrvatske. Iz kojih pobuda gospodin Jarrold smatra da ima moralno pravo nametati smjernice, i unaprijed prijetiti sankcijama, novoj, još neutemeljenoj hrvatskoj Vladi, kojoj je većina hrvatskog naroda povjerila vođenje države. Kolonijalizam je prošlost, a neokolonijalizmu više nema mjesta nigdje, pa tako, niti u Europskoj uniji.</p>
<p>DRAGUTIN VARDAJ Dužnosnik Hrvatskog svjetskog kongresa u Belgiji Bruxelles</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Troje mladih Šibenčana poginulo u prometnoj nesreći</p>
<p>U nesreći su poginuli Ivan Bujas, fotoreporter Večernjeg lista njegova djevojka, glumica Ivana Jelić i Brankica Vrzić, tehničarka Županijskog radija Šibenik, teško je ozlijeđen Nikola Rak, a lakše Slaven Kumer </p>
<p>ŠIBENIK, 7. prosinca</p>
<p> – Šibenik je u nedjelju zavijen u crno. U teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju oko 2,25 sati dogodila na državnoj cesti D-33, kod mjesta Žitnić, poginulo troje mladih ljudi, a jedna je osoba zadobila teške tjelesne ozljede.</p>
<p>U nesreći su poginuli Ivan Bujas (24) iz Šibenika, njegova 25. godišnja djevojka Ivana Jelić te 23-godišnja Brankica Vrzić, također iz Šibenika, dok je četvrti putnik u osobnom automobilu 25-godišnji Nikola Rak preživio tu tešku prometnu nesreću u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede i nalazi se na liječenju na odjelu CIT šibenske Opće bolnice. Naknadno je utvrđeno da je u nesreće lakše ozlijeđen Slaven Kumer, kojeg je nakon nesreće netko prevezao u šibensku bonicu.</p>
<p>Nesreća se dogodila u trenutku dok je Ivan Bujas, upravljajući osobnim automobilom »fiat bravo«, šibenske registracije, krećući se iz pravca Drniša prema Šibeniku, zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad vozilom nakon čega je vozilo izletjelo s kolnika na kamenitu površinu pri čemu se nekoliko puta prevrnulo. </p>
<p> Ivan Bujas i Ivana Jelić preminuli su na mjestu nesreće, a Brankica Vrzić je preminula na putu do šibenske bolnice. Njezin mladić Nikola Rak jedini je preživio nesreću.</p>
<p> Očevid na mjestu nesreće obavio je istražni sudac Dalibor Dukić po čijem su nalogu mrtva tijela troje mladih ljudi iz Šibenika prebačeni na Odjel patologije šibenske bolnice radi obdukcije.</p>
<p>Svo troje poginulih mladih ljudi dobro su poznati šibenskoj javnosti. Ivana Jelić šibenčanima je znana kao mlada i perspektivna glumica, Ivanin dečko, Ivan Bujas, inače fotoreporter, već godinama je honorarni suradnik »Večernjeg lista«, a radio je i na Županijskom radiju Šibenik kao tehničar, a zajedno s njim radila je i Brankica Vrzić.</p>
<p>Za teško ozlijeđenog Nikolu Raka liječnici su nam izjavili da je njegov život, zasad, izvan opasnosti.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Letio na »svoju ruku«, bez podataka o smjeru i brzini vjetra</p>
<p>Hranjec je, inače, redoviti gost aeromitinga na kojima je uspješno demonstrirao letenje na svojim »uradi sam« letjelicama i nikad prije nije imao nesreću/ Pretpostavlja se da bi uzrok pada njegove letjelice mogao biti kvar na motoru</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Dan nakon pada ultralake replike »spitfire« na sportskom aerodromu Lučko, kojom je upravljao pilot Ljubmir Hranjec i pritom slomio obje noge te jedan kralježak, policija je dala i službenu verziju događaja.</p>
<p>Prema rezultatima očevida koji su, pored policije obavili i zrakoplovni inspektori pri Ministarstvu pomorstva prometa i veza, Hranjec je u subotu nešto prije 13 sati krenuo na eksperimentalni let umanjenom kopijom britanskog lovca iz drugog svjetskog rata u smjeru zapada. Nakon preletenih 200 metara, Hranjecov »spitfire« je na visini od 30 metara počeo naglo padati i srušio se na livadu gdje su bili aviomodelari.</p>
<p>Hranjec je, doznajemo, letio »na svoju ruku«, bez dozvole kontrolora od kojeg nije zatražio podatke o smjeru i brzini vjetra, te o tlaku zraka, pa su inspektori iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza dali naslutiti da je upravo Hranjec kriv za nesreću. Prema nekim pokazateljima, najvjerojatnije je uzrok pada kvar na motoru, no to će potvrditi, ili, pak, opovrgnuti istraga koja je u tijeku.</p>
<p>Hranjecu je, doznajemo, ovo veći treća letjelica koju je sam konstruirao, no dosad nije imao nesreća. On je, također, zamjenik delegata Komisije za samogradnju aviona pri Hrvatskom zrakoplovnom savezu, te redoviti gost aeromitinga gdje je uspješno demonstrirao letenje na svojim »uradi sam« letjelicama.</p>
<p>Letjelice urađene po principu »uradi sam«, naime, podliježu iznimno strogom pravilima međunarodne zajedničke zrakoplovne vlasti (JAA Joint Aircraft Authority), čiji je član i Hrvatska, koja je usvojila pravilnik. Naime, kako bi se izdala dozvola za gradnju zrakoplova moraju se zadovoljiti uvjeti pravilnika o uvjetima kojima mora udovoljavati pravna osoba koja obavlja gradnju i preinaku zrakoplova, s tim da letjelica ima atest koji udovoljava tehničkim zahtjevima utvrđenim u projektnoj ili konstrukcijskoj dokumentaciji zrakoplova.</p>
<p>To znači da se svaki zrakoplov u samogradnji mora udovoljavati svim tehničkim zahtjevima, normama i propisima za plovidbenost u HRvatskoj. Nakon što komisija utvrdi tehničku valjanost letjelice izdaje se potvrda o odobravanju letenja prema propisima JAA ( u ovom slučaju radi se o propisu koji se odnosi na podsekciju VLA - very light aircraft - ultralaki avion). Je li Hranjec imao sve važeće dozvole i je li njegov »spitfire« bio tehnički ispravan prema strogim zakonima krovne međunarodne zrakoplovne organizacije pokazat će istraga.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U subotu provaljeno u pet obiteljskih kuća</p>
<p>KOPRIVNICA, 7. prosinca – Koprivničko-križevačka policija priopćila je u nedjelju da je subotu u vremenskom razdoblju od 13 do 23,30 sati na području grada Koprivnice provaljeno u pet obiteljskih kuća, od kojih su tri i opljačkane. Nepoznati serijski provalnik, ili više njih, ukrao je novac i nakit iz obiteljskih kuća u Špoljarskoj ulici u vlasništvu M.B. (44), u Ulici Antuna Mihanovića u vlasništvu K.K. (28) i I.M. (57) i u Ulici Hrvatskih branitelja u vlasništvu J.K. (65). U dvije je pak obiteljske kuće samo provaljeno, ali nije ništa ukradeno: u Cvjetnoj ulici, u vlasništvu R.N. (38) i u Podravskoj ulici, u vlasništvu Z.M. (61). Policijska koprivničko-križevačka uprava je priopćila da traga za počiniteljem i ukradenim predmetima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U subotu u Zagrebu »palo« pet kladionica</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Tijekom subote policija je zabilježila pet pljački kladionica na zagrebačkom području.</p>
<p>Prva pljačka dogodila se u 9,30 sati u kladionici »Stanley bet« u Koledinečkoj bb, kada je maskirani razbojnik naoružan pištoljem zaprijetio Ivi Š. (26) i zatim pobejgao s 20.000 kuna.</p>
<p>Nakon kraćeg zatišja, u samo sat vremena opljačkane su još četiri kladionice. Naime, oko 18,35 sati maskirani razbojnik naoružan pištoljem opljačkao je kladionicu »Favorit« u Trećim Pilama 11. Odmah po ulasku zaprijetio je Ana Mariji Š. (30) i zatražio novac. Kako se ona uplašila, predala mu je 15.000 kuna i mobitel.</p>
<p>Dvadeset minuta kasnije, na identičan način je opljačkana kladionica »Super sport« u Koledinečkoj bb. Razbojnik je zaprijetio Katici R. (23) i odnio 4.000 kuna.</p>
<p>U 19,30 sati opljačkana je kladionica »Germania sport« u Ivanićgradskoj 23. I u ovom slučaju radi se o maskiranom pljačkašu s pištoljem koji je zaprijetio Violeti Š. (22), koja mu je u strahu predala 3.500 kuna.</p>
<p>Posljednja pljačka dogodila se dvije minute kasnije u Zagorskoj ulici 48. Tamo je maksirani pljačkaš naoružan također pištljem opljčkao kladionicu »Favorit«, kada se unutra sama nalazila djelatnica Iva A. (28). Razbojnik je iz kladionice odnio 16.000 kuna i Ivin mobitel. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poslodavac oslobođen krivnje za smrt dvojice radnika</p>
<p>Sudsko vijeće zaključilo kako je odgovorna osoba za nesreću bio pokojni Milan Vlaisavljević, jer je on inicirao pretakanje goriva u radionici</p>
<p>OSIJEK, 7. prosinca</p>
<p> – Odlukom vijeća osječkog Županijskog suda, potvrđena je presuda Općinskog suda u Osijeku kojom je Nikola Pleić (50), vlasnik autolimarske radionice »Automont« iz Osijeka oslobođen optužbe da je zbog nehaja prouzročio smrt dviju osoba.</p>
<p>Podsjetimo, Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Pleića nakon tragedije koja se 31. siječnja 2000. godine dogodila u njegovoj autolimarskoj radionici kada su od posljedica opekotina, zadobivenih u eksploziji goriva, poginuli zaposlenik Milan Vlaisavljević (44) i Mario Babić (17), učenik koji je bio na praksi. </p>
<p>Optuženog se teretilo da je u radionicu, iako je bio svjestan da se u radnim prostorijama koriste lako zapaljivi predmeti, postavio tzv. atmosfersku plinsku peć sa otvorenim plamenom. Kobnoga su dana radnici pretakali gorivo, no optuženi ih nije upozorio da isključe peć. Na taj je način, smatraju u Općinskom državnom odvjetništvu, kao odgovorna osoba i poslodavac postupio nepropisno i suprotno pravilima o zaštitnim mjerama čime je prouzročio smrt dviju osoba. </p>
<p>Međutim, nakon provedenog dokaznog postupka, sudsko je vijeće osječkog Općinskog suda procijenilo da Pleić ipak nije bio odgovoran za ovu tragediju. Ovu je odluku donijelo posebice zbog iskaza svjedoka Branka Puhalovića, koji je bio neposredni očevidac tragedije. </p>
<p>On je, naime, ispričao da se kobnoga dana pretakalo gorivo iz rezervoara jednog automobila. </p>
<p>»Radilo se o oko 60 litara benzina koji smo uz pomoć jedne cijevi pretakali u drugi spremnik. Međutim, gorivo je istjecalo i sa strane tako da je Vlaisavljević zapovijedio malom Babiću, koji je u radionici kao srednjoškolac bio na praksi, da donese plastičnu posudu u koju će skupiti ostatke benzina«, ispričao je tada svjedok Puhalović. </p>
<p>Po njegovim riječima, u jednom je trenutku došlo do snažnog bljeska, a potom i eksplozije i vatre koja se počela brzo širiti po cijeloj radionici. On je, kako je objasnio, od vatre bio udaljen oko pet metara pa je odmah uzeo aparat za gašenje požara i počeo gasiti vatru. Dodao je da ne zna zašto toga dana spremnik nije ispražnjen izvan radionice kako se to inače radilo.</p>
<p>Osim ovoga iskaza, sud je posebice obratio pažnju i na riječi Borislava Prpića, sudskog vještaka zaštite na radu koji je u svome nalazu istaknuo da niti jednim propisom nije zabranjeno korištenje plinske peći u limarskim radionicama, ali da je zabranjeno istakati gorivo, te čistiti rezervne ili naftnim derivatima prljave dijelove. On je naglasio kako se skidanje spremnika goriva mora obaviti u posebnoj prostoriji gdje nema plinske peći i to bez obzira je li spremnik pun ili prazan. </p>
<p>Stoga je sudsko vijeće zaključilo kako je odgovorna osoba za nesreću bio pokojni Milan Vlaisavljević, jer je on inicirao pretakanje goriva u radionici, pa je optuženi vlasnik radionice Pleić oslobođen optužbe.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Gartner očekuje okrupnjavanje informatičkih tvrtki i preorijentaciju s vlada na korporacije</p>
<p>SINGAPUR, 7. prosinca </p>
<p> - U svijetu će se u idućih godinu dana broj dobavljača informatičke tehnologije upola smanjiti, jer će velika konkurencija u području cijena slabije igrače izgurati s tržišta, objavila je tvrtka za istraživanje tržišta Gartner Group. </p>
<p> »Trenutačno u cijelom svijetu postoji više od 2300 dobavljača softvera, što je 50 do 60 posto više nego je realno potrebno, jer sve nude iste proizvode«, kazao je analitičar Gartnera, Ian Bertram.</p>
<p> I za druge sektore u području IT-a očekuje se sličan razvoj situacije. »Industrija informacijske tehnologije ušla je u razdoblje masovnog i globalnog otpuštanja uposlenika«, rekao je. </p>
<p> Pritom će slabije tvrtke bankrotirati, dok će veće kompanije kupovati manje konkurente. Jedan od primjera nedavna je akvizicija PeopleSoft Inc, tvrtke koja je kupila manjeg proizvođača softvera, J.D.Edwards. PeopleSoft, pak, pokušava kupiti američki Oracle Corp.</p>
<p> PeopleSoft, koji u cijelom svijetu zapošljava oko 12.500 ljudi, u rujnu je izvijestio kako će akvizicija J.D. Edwardsa rezultirati ukidanjem između 750 i 1000 radnih mjesta i uštedom između 150 i 200 milijuna dolara, u 2004. »Sve ovo znači da će sektorom informatičke tehnologije dominirati nekoliko velikih tvrtki«, kazao je Bertram.</p>
<p> Što se tiče prognoza za tržište IT-a, iz Gartnera očekuju kako će potrošnja na informacijsku tehnologiju u 2004. u cijelom svijetu porasti od četiri do pet posto, na 2100 milijardi dolara. Ove se godine predviđa rast od jedan do dva posto.</p>
<p> »U 2003. u potrošnji na informatičku tehnologiju uglavnom su predvodile vlade. Iduće godine očekuje se da će vodstvo preuzeti tvrtke, jer će tehnologija kupljena prije 2000. zastarjeti«, kazao je Bertram. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Najviše nezaposlenih u Španjolskoj, najmanje u Luksemburgu</p>
<p>Eurozona je listopad zaključila sa 12,4 milijuna nezaposlenih, što daje stopu nezaposlenosti od 8,8 posto, isto kao i mjesec ranije, objavio je Eurostat.</p>
<p>Stopa nezaposlenosti tijekom listopada nije se mijenjala ni u Europskoj uniji, gdje je u listopadu u potrazi za poslom, sukladno metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), bilo 14,3 milijuna ljudi, ili osam posto radno aktivnog stanovništva.</p>
<p>Najveću stopu nezaposlenosti imala je Španjolska, 11,2 posto. Najmanje je nezaposlenih, 3,9 posto, bilo u Luksemburgu. Od 12 članica unije za koje je Eurostat uspio prikupiti podatke, rast nezaposlenosti u posljednjih 12 mjeseci zabilježen je u njih 10.</p>
<p>Kada je riječ o deset zemalja koje u svibnju iduće godine ulaze u Uniju, prosječna stopa nezaposlenosti, 14,2 posto, ni tijekom listopada se nije mijenjala. Najmanje nezaposlenih, 4,5 posto, ima Cipar, za kojim slijede Mađarska, 5,8 posto, i Slovenija, sa 6,6 posto nezaposlenih. Najviše nezaposlenih registrirano je u Poljskoj, čak 19,1 posto po anketnoj metodi ILO-a, a slijedi Slovačka, s udjelom nezaposlenih u radno aktivnom stanovništvu od 16,5 posto.</p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Mesić počinje konzultacije o imenovanju mandatara </p>
<p>U ponedjeljak će se hrvatski predsjednik susresti s izaslanstvima HDZ-a, SDP-a, HSLS-a i DC-a, IDS-a, Libre, LS-a i PGS-a, HNS-a, HSS-a te HSP-a/ U utorak će Mesić razgovarati s predstavnicima HSU-a te nacionalnih manjina</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> - Dvodnevne konzultacije s predstavnicima budućih parlamentarnih stranaka o imenovanju mandatara nove Vlade hrvatski predsjednik Stjepan Mesić započet će u ponedjeljak u 11 satu susretom s izaslanstvom HDZ-a, na čelu s vjerojatnim budućim premijerom Ivom Sanaderom. Nakon toga, u 12 sati razgovarat će s Ivicom Račanom i izaslanstvom SDP-a. Sat vremena kasnije primit će predstavnike koalicije HSLS-a i DC-a predvođene predsjednicima tih dviju stranaka Draženom Budišom i Matom Granićem. U 13.30 nastavit će konzultacije s predstavnicima IDS-a, Libre, LS-a i PGS-a.</p>
<p>I poslijepodnevni raspored šefa države rezerviran je za nastavak konzultacija; u 18 sati će na Pantovčaku biti primljeni HNS-ovci Vesne Pusić, a odmah zatim u 18.30 Zlatko Tomčić i predstavnici HSS-a. Na kraju prvog dana konzultacija na red će u 19 sati doći HSP na čelu s Antom Đapićem. </p>
<p>U utorak u 9.30 predsjednik će primiti i predstavnike Hrvatske stranke umirovljenika, a u 11 će razgovarati s predstavnicima nacionalnih manjina. S njima će završiti konzultacije s budućim parlamentarcima. </p>
<p>Iako mu je Ustavom dopuštena sloboda da mandat Ivi Sanaderu ponudi i službeno već u ponedjeljak, Predsjednik će to najvjerojatnije učiniti u utorak, kad završi konzultacije sa svima.</p>
<p>Sanader hrvatskom predsjedniku dolazi sa 76 potpisa potpore i načelnom potporom Furija Radina, predstavnika talijanske manjine, što je dostatno jamstvo da će 77 zastupnika novog saborskog saziva glasovati za povjerenje predsjedniku HDZ-a i poduprijeti program njegove vlade. Nakon što ga predsjednik imenuje mandatarom, Sanader mora u roku 30 dana složiti Vladu, iznijeti program u Saboru i zatražiti povjerenje. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zagreb kao crkveno središte i žarište nacionalne emancipacije</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> - Povodom obilježavanja 150. obljetnice uspostave Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine i uzdignuća Zagrebačke biskupije na čast nadbiskupije, Katolički bogoslovni fakultet (KBF) u Zagrebu i Društvo za povijesnicu Zagrebačke nadbiskupije »Tkalčić« organiziraju međunarodni znanstveni simpozijkoji će se održati 10. i 11. prosinca u Mariji Bistrici. Na simpoziju će sudjelovati desetak znanstvenika, uglavnom teologa i povjesničara, koji će izlagati o kulturnom, vjerskom, političkom i nacionalnom značenju tog događaja. Između ostalog, bit će govora o ulozi značajnih ličnosti tog vremena (bana Josipa Jelačića, biskupa Jurja Haulika, bečkog apostolskog poslanika Mihaela Viale Prela), te hrvatskog Sabora i Svete Stolice u uzdignuću Zagrebačke nadbiskupije. </p>
<p>Pored toga, dr. Matija Berljak govorit će o važnosti Zagrebačke metropolije iz povijesno-pravno-bogoslovne perspektive, dr. Franjo Šanjek o Zagrebu kao crkvenom središtu svih Hrvata a dr. Ivan Mirnik o tome kako se uzdignuće Zagrebačke nadbiskupije odrazilo u umjetnosti.</p>
<p> Kao što je istaknuo predsjednik organizacijskog odbora Simpozija dr. Juraj Kolarić, dva događaja u vezi sa zagrebačkom katedrom bitno su utjecala na povijesni razvoj hrvatske državnosti. Prvi je uspostava zagrebačke biskupije, kojom Zagreb pomalo postaje političko, crkveno i kulturno središte Hrvata, a zagrebačka biskupija kohezivna sila hrvatskog otpora protiv Turaka. U jednom razdoblju kad su znatne dijelove Hrvatske prisvojile turska i mletačka ekspanzija, granice »ostatka ostataka« negdašnjeg hrvatskog kraljevstva gotovo su bile podudarne granicama zagrebačke biskupije. Drugi »providnosni« (kako ističe dr. Kolarić) događaj je uzdignuće zagrebačke biskupije na čast nadbiskupije, kada je papa Pio XI. je bulom »Ubi primum placuit« 11. prosinca 1852. uspostavio Zagrebačku nadbiskupiju i novu Hrvatsko-slavonsku crkvenu pokrajinu u koju su ušle Bosanska ili Đakovačka i Srijemska biskupija, Senjsko-Modruška biskupija i grkokatolička Križevačka eparhija. Time je zagrebačka biskupija izdvojena iz Kaločke metropolije u Mađarskoj te je nakon višestoljetne crkvene ovisnosti o Ugarskoj, u hrvatskoj državi uspostavljena struktura koja je crkveno povezala i ujedinila sjeverne hrvatske pokrajine. Bio je to još jedan čin kojim je Zagreb dodatno osnažen kao žarište nacionalne emancipacije. </p>
<p>Sam Simpozij, koji predstavlja završni čin obilježavanja 150. obljetnice metropolije, otvorit će zagrebački metropolit kardinal Josip Bozanić uz nazočnost biskupa četiri biskupije koje uz Zagrebačku nadbiskupiju čine Zagrebačku metropoliju; Đakovačke i srijemske, Križevačke grkokatoličke, Požeške i Varaždinske. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»U ponedjeljak navečer mogli bismo imati prve obrise vlade«</p>
<p>»Ne bojim se političke nestabilnosti s obzirom na višestranačku vladu jer sam i sam devedesetih sastavio jednu takvu vladu iako je HDZ tada imao saborsku većinu. U toj je vladi bilo dosta ministara koji nisu pripadali nijednoj stranci, a Vlada je bila vrlo homogena«, rekao je u nedjelju hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za vrijeme posjeta Božićnom sajmu Međunarodnoga kluba žena na Zagrebačkom velesajmu. »Važno je da u Vladu uđu kompetentni ljudi«, rekao je i dodao da će u ponedjeljak ujutro imati konačne rezultate izbora. Rekavši da u ponedjeljak počinje konzultacije s parlementarnim strankama, Mesić je dodao da bi »već navečer mogli imati prve obrise vlade«. »S budućom vladom očekujem dobru suradnju, jer Ustav predviđa sve mogućnosti, a ja očekujem da će sve proteći u najboljem redu«, rekao je Mesić. Govoreći o primopredaji vlasti, rekao je da Račanova vlada obavlja samo tekuće poslove te da ne donosi strateške odluke, a to sve skupa, prema njegovu mišljenju, radi kako treba, pa bi primopredaja trebala proteći bez problema. »Svaki će se ministar razdužiti, novi će se zadužiti, a napravit će se i popis poslova koji su obavljeni, kao i onih poslova koji su još uvijek u tijeku«, pojasnio je Mesić. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>DC počinje pregovore s HDZ-om i traži ministarsko mjesto za Škare Ožbolt</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> - »Demokratski centar ulazi u koalicijsku vladu i za Vesnu Škare Ožbolt traži ministarsko mjesto, a pregovori s HDZ-om o tim pitanjima održat će se u ponedjeljak«, rekao je u nedjelju nakon sjednice Glavnog odbora DC-a predsjednik te stranke Mate Granić. Također, Granić je novinare izvijestio da je to njegova zadnja konferencija u svojstvu predsjednika stranke te svima zahvalio na suradnji i korektnosti, a članovi Glavnog odbora prethodno su njegov oproštajni govor popratili petominutnim aplauzom. </p>
<p>Na izbornoj konvenciji koja će se održati 20. prosinca Granića će na kormilu DC-a zamijeniti Vesna Škare Ožbolt. Prema prihvaćenim promjenama Statuta, ukinut će se mjesto zamjenika predsjednika na kojem je Škare Ožbolt bila dosad, a u Predsjedništvo, koje će biti manje, bit će izabrani novi ljudi. Rezultat je to rasprave na Glavnom odboru o budućnosti DC-a te analize proteklih parlamentarnih izbora.</p>
<p>»Koalicija HSLS-DC je doživjela izborni neuspjeh i kao što je to uobičajeno u demokratskoj praksi, predsjednik mora otići. Tu sam odluku donio još u izbornoj noći i odmah zatražio izbornu konvenciju«, rekao je Granić. Upozorio je da je koalicija HSLS-DC znatno pridonijela izbornoj pobjedi HDZ-a iako je birači nisu prepoznali kao snagu centra. »No, DC je odlučio ići dalje, konsolidirat ćemo stranku i tražiti svoj politički prostor«, naglasio je Granić. Istaknuo je da više neće u stranci obavljati nikakvu funkciju, ali će joj pružati potporu i profesionalno pomagati koaliciji iako još uvijek ne zna na koji način.</p>
<p>Dosadašnja zamjenica predsjednika Vesna Škare Ožbolt istaknula je da koalicija HSLS-DC nije polučila očekivani sinergijski učinak, nije se uspjela nametnuti kao snaga centra i glasovi su otišli HDZ-u. »Stranci predstoji kreiranje novog imidža i bez obzira na to što ćemo sudjelovati u koaliciji s HDZ-om, bit ćemo i dalje Demokratski centar«, poručila je Škare Ožbolt. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Girardi-Jurkić stavila funkcije u DC-u na raspolaganje </p>
<p>PULA, 7. prosinca</p>
<p> - Zbog loših izbornih rezultata DC-a članica Glavnog odbora i predsjednica Županijskog odbora DC-a za Istru Vesna Girardi-Jurkić stavila je svoje obje funkcije na raspolaganje. </p>
<p> Očekuje se da će cijelo predsjedništvo istarskog DC-a dati ostavku, a sličan rasplet najavljuje se i na izbornoj konvenciji DC-a 20. prosinca u Zagrebu. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Srpski zastupnici postavili Sanaderu sedam uvjeta</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> - Potpora srpskih zastupnika predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu ovisit će o sedam uvjeta. Srpski zastupnici traže, naime, ljudsko dostojanstvo i građansku ravnopravnost srpske zajednice, povratak i obnovu, koja obuhvaća sedam podtočaka. Treća točka je primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, četvrta su područja od posebne državne skrbi i što se u njima treba napraviti, peta točka obuhvaća stabilizaciju pravosuđa, šesta pridruživanje Europskoj uniji, a sedma probleme suradnje sa susjednim državama. Kazao je to u nedjelju novinarima Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a, nakon sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora SDSS-a s predsjednicima srpskih nacionalnih vijeća te s predstavnicima nevladinih organizacija i uglednih intelektualaca.</p>
<p>»To su točke koje ćemo potencirati u pregovorima s budućim mandatarom, zanima nas što on može provesti«, zaključio je Stanimirović nakon sastanka koji je održan u prostorijama Srpskog narodnog vijeća (SNV).</p>
<p>Takav sastanak, koji je trajao više od tri sata, Stanimirović je objasnio problematikom srpske manjine u Hrvatskoj te obvezama prema članovima stranke i onima koji su za njih glasovali. </p>
<p>»Aklamacijom nam je izglasovano povjerenje za pregovore i donesen je dokument od sedam točaka koje će predložiti kao polazište za razgovore s budućim mandatarom vlade«, rekao je Stanimirović i dodao da će o dokumentu pod nazivom Preporuke prioriteta ovisiti će hoće li podržati Sanaderovu vladu ili ne. </p>
<p>Milorad Pupovac rekao je da će pregovore s mandatarom imati »uskoro, vrlo brzo«. Na pitanje hoće li u ponedjeljak Sanader na razgovor s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem moći doći s njihovom potporom, Pupovac je odgovorio: »O tome se do sutra može razgovarati«. </p>
<p>Stanimirović je kazao da se nadaju, s obzirom na razgovore koje će s Mesićem imati izabrani zastupnici nacionalnih manjina, da će se tada obnoviti razgovori s Ivom Sanaderom. </p>
<p>»Imamo slobodne ruke da razgovaramo o svim elementima koji se tiču podrške vladi, ali o tome možemo tek nakon što budućem premijeru predočimo što smo dobili kao preporuke prioriteta. Pa ako on bude smatrao da su to i za njega prioriteti, onda možemo razgovarati o praktičnim rješenjima«, izjavio je Pupovac. </p>
<p>Na pitanje hoće li Sanaderu, ako prihvati uvjete, dati samo vanjsku potporu ili će ući u koaliciju, Pupovac je odgovorio da će pregovarati o načinu potpore i dodao da to neće biti koalicija. »U SDSS-u nitko ne želi tu koaliciju«, dodao je. </p>
<p>Novinare je zanimalo što će, ako razgovori sa Sanaderom završe dogovorom, srpski zastupnici dobiti, koja i kakva mjesta u Vladi. Pupovac je priznao da se na sastanku govorilo i o tome, da je iskazano zadovoljstvo zbog takvih ponuda, ali je istaknuo da će ih prije toga zanimati na koji će način buduća vlada rješavati probleme srpske zajednice. </p>
<p>Pupovac i Stanimirović podsjetili su da srpska zajednica prema pismu namjere ima pravo na četiri mjesta pomoćnika ministara, ali i, rekao je Stanimirović, »smatramo da bismo trebali dobiti još neko od eventualno pomoćničkih mjesta koje bi se ticalo obnove«. </p>
<p>Na sastanku se, dodao je Pupovac, razgovaralo i o nužnosti da SDSS i srpska zajednica manifestiraju svoju potporu stabilnosti države i dugoročnim političkim interesima. Rečeno je da je to obveza njihovih zastupnika.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Na Krčkom mostu bura puhala brzinom od 165, a na mostu »Dubrovnik« 120 kilometara na sat </p>
<p>DUBROVNIK/ ZAGREB/ RIJEKA/ PULA, 7. prosinca</p>
<p> - Udari bure, koji su dostizali <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od gotovo 120 kilometara na sat, u nedjelju ujutro prekinuli su promet mostom »Dubrovnik« za pješake, motorkotače, autobuse na kat i sva vozila čija visina prelazi dva metra. Zbog jake bure s olujnim udarima prekinut je i zračni promet iz Zračne luke »Dubrovnik«, dok pomorski promet, posebice brodska veza s Elafitskim otočjem, traje bez većih problema.</p>
<p>U nedjelju ujutro je na Krčkom mostu zabilježen rekordni nalet bure od 165 kilometara na sat, a tijekom dana bura nije puhala jačinom manjom od 100 kilometara na sat.</p>
<p> Zbog toga su tijekom jutra mostom prometovala samo osobna vozila, a povremeno i autobusi. Ipak, od 15.05 sati Krčki most otvoren je za sve skupine vozila. </p>
<p>Zbog bure je bila zatvorena Jadranska cesta od Rijeke do Senja, osim za osobna vozila. </p>
<p>Na sjevernom Jadranu trajekti su plovili jedino na liniji Valbiska-Merag. </p>
<p>Bura je temeljito »pomela« i Rijeku oštetivši pritom nekoliko krovova na stambenim zgradama te na jednom vrtiću, a srušila je i nekoliko stabala te dva golema zida od cigle koji dijele prostor riječke luke od Zvonimirove ulice. </p>
<p>Olujna bura, u srednjoj Istri praćena i prvim snijegom, pričinila je dosta nevolja na istarskom poluotoku, posebice na moru. Koliko je bura bila jaka u noći između subote i nedjelje, vidjelo se i na središnjem pulskom trgu Forumu, gdje je od naleta bure stradalo i božićno petnaestmetarsko drvce koje je stiglo kao dar iz Štajerske.</p>
<p>Na Pazinštini i padinama Učke pao i je prvi ovogodišnji snijeg.</p>
<p>Zbog jake bure za sav je promet zatvoren Maslenički most i autocesta A1 od čvora Sveti Rok do Posedarja.</p>
<p>HAK upozorava i na bočne udare jakog, na mahove olujnog vjetra između Orehovice i tunela Tuhobić na autocesti Rijeka-Zagreb, kao i na dijelu A1 Sveti Rok-vijadukt Vučipolje. </p>
<p>Zimska oprema obavezno je od čvora Oštrovica do čvora Vrbovsko na autocesti Zagreb-Rijeka. Kolnici su mjestimice mokri između Ravne Gore i Vrbovskog na istoj autocesti, a kiša pada između Velike Kopanice i Županje na autocesti A3. U priobalju su ceste suhe. Vidljivost je posvuda dobra.</p>
<p>Na prometnicama Gorskoga kotara, Like i Dalmatinske zagore, kao i na pojedinim dionicama Jadranske magistrale, naročito u usjecima, mogući su odroni zemlje i kamenja. </p>
<p>Na graničnim prijelazima prometuje se bez većih poteškoća. </p>
<p>Trajekt na liniji Split-Vela Luka-Ubli s polaskom iz Splita u 15 sati izvanredno je pristao u luci Hvar. Otkazana je brzobrodska linija Split-Bol-Jelsa s polaskom iz Splita u 16 sati. </p>
<p>Zbog bure su u prekidu trajektne linije Prizna-Žigljen za otok Pag, Brestova-Porozina za otok Cres, Split-Rogač za otok Šoltu te Makarska-Sumartin za otok Brač. Na Brač se može trajektom Split-Supetar. </p>
<p>Na ostalim linijama trajekti zasad plove redovito. </p>
<p>Vjesnikovi dopisnici i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Daša« je ključna osoba, a MORH zna tko se krije iza tog imena</p>
<p>Ključni akter za rasvjetljavanje cijelog slučaja osoba je čiji se nadimak »Daša« ovih dana spominje u medijima, rekao je MORH-ov glasnogovornik, Davor Denkovski / Potvrdio je i osnovanost sumnji da je »Daša« – osim u Hrvatskoj – razgranao sličan »stambeni biznis« i u inozemstvu</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Slučaj primanja mita za odgađanje odluke o deložaciji iz vojnih stanova dobiva ovih dana novu dimenziju. Čini se, naime, da su otklonjene sumnje u upletenost načelnice Stambene komisije MORH-a u jedan takav slučaj. </p>
<p>»Na snimljenom materijalu telefonskog razgovora nema ni jednog kompromitirajućeg dijela za satnicu Nevenku Mažar. Nigdje na kaseti ne može se čuti da je načelnica Stambene komisije Ministarstva obrane od bilo koga tražila novac za ostanak u vojnom stanu«, izjavio je u nedjelju glasnogovornik MORH-a Davor Denkovski. </p>
<p>Unatoč tome, medijska bura oko mita u MORH-u ne smanjuje žestinu zadnjih nekoliko mjeseci. Čitavu je priču početkom rujna ove godine pokrenula deložacija obitelji Lozina iz splitskog stana u ulici Dinka Šimunovića 23. Prije nego li se obitelj našla na ulici, u njihovu zaštitu stala je nevladina organizacija »Altruist«, a aferu s mitom oko vojnih stanova medijima otkriva koordinator udruge, Vojko Ivica. Na udaru optužbi da je navodno primila 1500 eura mita za odgodu deložacije, najprije se našla satnica Nevenka Mažar.</p>
<p>Mediji su tvrdili kako se optužbe temelje na snimci telefonskog razgovora supružnika Lozina i načelnice MORH-ove službe. Vrlo brzo u slučaj se uključio i USKOK, a istraga još uvijek traje. </p>
<p>Najnovije informacije govore kako je otkriveno da se telefonski razgovor snimio neovlašteno. Krenule su i spekulacije kako MORH zapravo želi zataškati čitav slučaj pa stopira istragu.</p>
<p>Uslijedila je oštra reakcija s Krešimirova trga: »To nije istina. MORH ništa ne zataškava, samo ne želimo ići u javnost s podacima. To je u interesu istrage koja još traje, a ne radi se ni o kakvom zataškavanju«, objasnio je MORH-ov glasnogovornik, Davor Denkovski. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ključni akter za rasvjetljavanje cijelog slučaja, doista je osoba čiji se nadimak ovih dana spominje u medijima. </p>
<p>»Mi znamo tko je 'Daša', znamo njegovo pravo ime i prezime i znamo gdje se trenutno nalazi. Čekamo, međutim, da policija u jednoj susjednoj zemlji završi istragu o tipu i vrsti njegovih veza«, otkrio je Denkovski. Na taj način potvrdio je osnovanost sumnji da je 'Daša' – osim u Hrvatskoj – razgranao sličan, »stambeni biznis« i u inozemstvu.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vukorepa demantira Mikuličićeve tvrdnje</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> - »Nisu točni navodi odvjetnika Mikuličića da nalog kao dio odluke Općinskog suda ne može biti napisan kao presuda«, stoji u pismu odvjetnika Ante Vukorepe, branitelja u timu Ante Gotovine Vjesniku, kojim odgovara na razgovor s Goranom Mikuličićem, objavljen u Nedjeljnom Vjesniku, 7. prosinca, u kojem Mikuličić komentira odluku zagrebačkog Općinskog suda kojom je Vladi naloženo da braniteljima generala Gotovine dostavi paket dokumenata koje je Vlada dostavila Haagu.</p>
<p>»Odvjetnik Mikuličić propustio je utvrditi da se postupak kod Općinskog suda u Zagrebu vodi po Zakonu o upravnim sporovima. Generalu Gotovini povrijeđeno je njegovo ustavno pravo iz člana 29. po kojem je Vlada bila dužna istovremeno kada je dostavljala dokumentaciju Haaškom sudu dati je na uvid i braniteljima«, kaže se u pismu. Kako je Vlada odbila postupiti po članu 29. Ustava, branitelji su podnijeli Općinskom sudu u Zagrebu tužbu za zaštitu Ustavom zajamčenog prava. </p>
<p>Sud je na osnovu odredaba Zakona o upravnim sporovima donio djelomičnu presudu po kojoj Vlada mora u roku od tri dana dostaviti navedenu dokumentaciju u presudi braniteljima, dodaje Vukorepa, te ističe kako žalba u ovom slučaju ne odgađa ovrhu. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Obnova Vukovara bila je u središtu Vladine pozornosti«</p>
<p>Na upit kad očekuje da bi se mogla sastaviti nova Vlada, premijer Ivca Račan rekao je kako bi se »to svakako trebalo biti najkasnije do sredine siječnja iduće godine«</p>
<p>VUKOVAR, 7. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan ustvrdio je u nedjelju kako su obnova i razvoj grada Vukovara u prošle četiri godine bili u samu središtu pozornosti rada Vlade. Kao predsjednik SDP-a, Račan se u Vukovaru susreo s članovima županijske i gradskih organizacija SDP-a Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p> Na konferenciji za novinare uoči tog sastanka Račan je podsjetio kako je dosadašnja koalicijska Vlada donijela Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara, a na prošloj sjednici prihvatila je i Program obnove i razvoja Vukovara u iduće četiri godine. Po njegovim riječima u tom razdoblju u obnovu i razvoj grada Vukovara država kani uložiti više od 1,5 milijardi kuna. Na novinarski upit kad očekuje da bi se mogla sastaviti nova Vlada, Račan je rekao kako bi se »to svakako trebalo biti najkasnije do sredine siječnja iduće godine«.</p>
<p>»Bilo bi dobro da nova Vlada počne što prije raditi i da preuzme odgovornost za daljnji razvoj Hrvatske«, dodao je Račan.</p>
<p> Osvrnuvši se na istup Florijana Borasa, izaslanika predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, na svečanosti otkrivanja kipa Franje Tuđmana u Širokome Brijegu (koja je održana u subotu), Račan je izrazio nadu kako je »Borasov istup jedan od zakasnjelih govora mržnje«.</p>
<p> »Zabrinjava da je to izgovorio Sanaderov izaslanik, ali ne bojimo se revanšizma«, poručio je Račan.</p>
<p> Boras je u subotu, kako prenose mediji, među ostalim izjavio kako su »Račan i njegovi komunisti ponizili Hrvate, Domovinski rat, branitelje i njihove majke«, te kako je Hrvatska »gospodarski u stečaju i duhovno rashrvaćena«. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031208].
|
