NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030408].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220074 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Konačna bitka za Bagdad tek predstoji</p>
<p>U Bagdad su ušle jedinice Treće američke pješadijske divizije sa, kako se navodi, 70 tenkova i 60 oklopnih vozila / Ako se izvješća o zauzimanju hotela Al-Rasheed pokažu točnima, onda bi se već moglo govoriti o džepovima iračkog otpora</p>
<p>ANKARA, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iz opkoljenog Bagdada stižu proturječna izvješća: američki izvori govore o zauzimanju hotela Al-Rasheed, porušenih predsjedničkih palača, ministarstva vanjskih poslova i informiranja u samom središtu grada, a irački o herojskom otporu i nanošenju teških gubitaka invazijskim američkim snagama. Ono što se u trenutno čini sigurnim jest činjenica da su se vojni okršaji približili bagdadskim ulicama, ali i to da ne prestaje gotovo fanatičan psihološko-propagandni rat.</p>
<p>Prema tvrdnjama glavnog zapovjednog stožera operacije »Iračka sloboda« u Kataru, borbe se trenutno vode duž rijeke Tigris. U grad su ušle jedinice Treće američke pješadijske divizije sa, kako se navodi, 70 tenkova i 60 oklopnih vozila. Tijekom munjevitog napada poginula su tri američka vojnika, a dva ranjena. Borbe su vođene i na jugoistočnim prilazima gradu. Šest američkih vojnika se vode kao nestali, a javlja se i o velikom broju ranjenih vojnika. </p>
<p>Ako se izvješća o zauzimanju hotela Al-Rasheed pokažu točnima, onda bi se već moglo govoriti o džepovima iračkog otpora. Hotelsko zdanje, jedno od najljepših i najskupljih u svijetu, smješteno u središnjem dijelu grada u blizini nekoliko ministarstava i parlamenta, predstavlja svojevrsni simbol ne samo Bagdada, već i gotovo neograničene apsolutističke moći iračkog predsjednika Saddama Husseina. Američki reporteri su, kasnije, javili da se hotel Al-Rasheed nalazi pod opsadom.</p>
<p>Bagdadom odjekuju zaglušne eksplozije, pucnji iz automatskog oružja, a čuju se i zaglušujuće sirene vozila hitne pomoći. Iračka rtv mreža, koja još funkcionira, emitira borbene i vjerske pjesme. </p>
<p>Jedan američki general rekao je da su branitelji Bagdada digli u zrak dva mosta na Tigrisu kako bi zaustavili napredovanje američke pješadije prema gradu. Javlja se da borbeni zrakoplovi stalno nadlijeću grad kako bi pružili potporu snagama na terenu. Što se uistinu zbiva u samom Bagdadu teško je dokučiti zbog snažne pješčane oluje koja je smanjila vidljivost na oko 200 metara i crnog dima koji se diže iz pogođenih spremnika nafte. </p>
<p>Dok su zapadne tv kamere prenosile slike bagdadskih bitaka, irački ministar informiranja Mohammed al-Shahaf držao je u ponedjeljak nešto prije podneva u hotelu »Palestina« redovitu konferenciju za novinstvo. Kazao je kako hrabri irački vojnici nanose teške gubitke napadačima. Al-Shahaf je, štoviše, ustvrdio da američki vojnici vrše samoubojstva pred zidinama iračkog glavnog grada. </p>
<p>Javio se u živo i izvjestitelj turske neovisne postaje NTV Ismail Bali koji je kazao da nema pouzdanijih saznanja o upadu američkih postrojbi u središte grada. Potvrdio je da se bagdadskim ulicama još kreću službena vozila iz kojih pripadnici vladajuće Baas stranke pucaju u zrak iz kalašnjikova. Time se, smatra on, želi podići borbeni moral bagdadskih snaga otpora.</p>
<p>Znakovita je u svakom slučaju izjava Glavnog stožera savezničkih snaga u Kataru u kojoj se ističe da američke snage ne namjeravaju ostati u središtu Bagdada. Slično priopćenje stiglo je i iz američkog Pentagona. U njemu se kaže da je upad u Bagdad manifestacija američke vojne moći i snage, a ne i konačna bitka za taj grad. »To je jasna poruka iračkoj vladi da se američke snage mogu kretati kuda žele«, kaže se u poruci Pentagona. </p>
<p>Dodaje se kako je krajnji cilj sadašnjih operacija uvjeriti Iračane da im njihovi vođe ne govore istinu.</p>
<p>No, Bagdad nije jedino poprište odlučujućih bitaka savezničkih snaga. Borbe u Basri se još vode, iako londonski izvori tvrde da su uspostavili kontrolu nad najvećim dijelom grada. </p>
<p>Također se kaže da se, nakon nedjeljnih borbi, očekuju protuudari iračkih snaga. Iz toga se jasno može zaključiti da još nije skršen otpor snaga odanih Saddamovom režimu.</p>
<p>Nejasna je dosta i situacija oko grada Karbale, jednog od najvećih šijitskih svetišta. Američki izvori tvrde da je grad u ponedjeljak u potpunosti pao nakon žestokih dvodnevnih okršaja. Iračani to, istina, opovrgavaju, ali tv snimke gdje se vide tenkovi u gradu ipak upućuju na zaključak da su američka izvješća bliža istini. </p>
<p>Bitke za Irak vode se i na sjeveru zemlje oko gradova Kirkuk i Mosul. U tom smjeru napreduju manje američke snage potpomognute kurdskom milicijom. Gradovima odjekuju eksplozije bombi bačenih iz bombardera B-52. Tvrdi se da su se združene američko-kurdske snage približile na desetak kilometara od Kirkuka. Iračke snage iza svojih linija obrane pružaju žestok otpor napadačima. Bolnice u Kirkuku i Mosulu su, slično kao i u Bagdadu, prepune ranjenika. </p>
<p>Branitelji režima iračkog predsjednika Saddama Huseina, devetnaestog dana rata, našli na svojevrsnoj psihološkoj prekretnici. Ranim padom Bagdada u američke ruke, prije drugih gradova, došlo bi do naglog kolapsa borbenog morala i odlučnosti da se iračka metropola brani po svaku cijenu. S tom mogućnošću vrlo ozbiljno računaju i glavni vojni planeri Pentagona, jer bi se time rat naglo skratio. Kako će izgledati poratni Irak, tko će njime i koliko dugo upravljati, odlučit će američki predsjednik George W. Bush i britanski premijer Tony Blair na summitu u Belfastu. Turski izvori govore o podjeli Iraka u tri upravne zone. Prema jednom prijedlogu Pentagona, na čelu te arapske zemlje našao bi se Turkmen Ahmet Celebi. Izvori iz State Departmenta kažu da bi Colin Powell na tom mjestu volio vidjeti umirovljenog generala Garnera, inače, svog bliskog osobnog prijatelja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Što je prebjegli irački general otkrio Britancima?</p>
<p>Neimenovani irački general koji je završio britansku vojnu akademiju Sandhurst i tečno govori engleski, prije no što je progovorio postavio je uvjet da britanske snage spase njegovu obitelj / Čini se da je Saddamov general otkrio pojedinosti o broju i položaju redovnih trupa u južnom Iraku te podatke o djelovanju stranke Baath u Basri</p>
<p>LONDON, 7. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija ponudila je azil i zaštitu jednom od vodećih vojnih zapovjednika Saddama Husseina, koji je u zamjenu otkrio mnoge tajne o iračkom režimu. </p>
<p>Riječ je o neimenovanom brigadnom generalu koji je završio britansku vojnu akademiju Sandhurst i tečno govori engleski, a britanski ga vojni izvori sada nazivaju »kapitalnim ulovom«. General je bio zarobljen na jugu Iraka, gdje je bio najviša vojna ličnost cijelog tog područja.</p>
<p>Prije no što je progovorio, postavio je uvjet da britanske snage spase njegovu obitelj, koja se u južnom gradu Basri skrivala pred Saddamovim lojalistima iz vladajuće stranke Baath. Oni su generalovu obitelj htjeli uzeti kao taoce kako bi njega spriječili da progovori u zarobljeništvu. </p>
<p>S pomoću svojih specijalaca, Britanci su još prije tjedan dana evakuirali generalove najbliže, osiguravši time njegovu suradnju.</p>
<p>Visokog iračkog zapovjednika, za koga britanski obavještajni izvori tvrde da se sam predao, Britanci drže podalje od drugih iračkih ratnih zarobljenika. </p>
<p>Ako je on uistinu, kako se tvrdi, izdao Saddama, bio bi to jak udarac iračkom režimu. General, kojega su preslušavali i ispitivali britanski obavještajci te različiti pripadnici britanske vojske, isprva je oklijevao otkriti iračke vojne tajne. No, ubrzo je uspostavio dobar odnos s jednim mladim časnikom britanske vojske koji je rođen u području Zaljeva i tečno govori arapski. Nakon toga mu se, čini se, razvezao jezik.</p>
<p>»General je stvorio dobar odnos s mladim časnikom, a ono što nam je rekao u zadnjih desetak dana od neprocjenjive je vrijednosti«, izjavio je jedan britanski izvor listu Times. Čini se da je Saddamov general otkrio pojedinosti o broju i položaju redovnih trupa u južnom Iraku te podatke o djelovanju stranke Baath u Basri. General je rekao gdje moćna Saddamova stranka čuva novac i oružje. Na karti je označio i zgrade u Basri gdje su još bili aktivni najodaniji pripadnici stranke, od kojih su mnogi pripadali paravojnim snagama fedajina. Britanci su iz zraka bombardirali jednu zgradu koju je general označio kao mjesto gdje stranka održava svoje sastanke. U ponedjeljak su Britanci tvrdili da su u Basri ubili i važnog pripadnika iračkog režima, Ali Hassana Al Majida koji je bio poznat kao »Kemijski Ali« zato što je protiv Kurda svojedobno upotrijebio kemijsko oružje. Zasad nije poznato, ali nije isključeno, jesu li i otkrića visokog prebjega pomogla da se lakše dođe u trag »Kemijskom Aliju«.</p>
<p>No, poznato je da je prebjegli general zbog svoje funkcije bio izvrsno upućen i u tajne iračkog režima te je znao sve o kršenju međunarodnih sankcija i potplaćivanju Saddamovih lojalista.</p>
<p>Britance koji su ga saslušavali šokirale su iznose kojima je Saddamu odana stranka Baath kupovala vjernost svojih pripadnika. Politički aparatčici koje bi Saddam Hussein osobno imenovao bili su utjecajniji od mnogih visokih generala, tvrdio je također irački prebjeg. Nije, međutim, znao ništa o tome gdje su Saddam Hussein i njegovi sinovi.</p>
<p>General tvrdi da njemu i drugim iračkim vojnim zapovjednicima nije uopće bilo rečeno kako brzo saveznici napreduju. Brzo je, međutim, i sam shvatio da se ruski tenkovi T55 kojima raspolaže njegova jedinica, neće moći nositi s tenkovima »chellenger« britanske 7. oklopne brigade koja je prodirala prema Basri. Na kraju se general oglušio na službenu naredbu koja je stigla iz stranke Baath, da sa svojim ljudima i tenkovima krene južno od Basre, ususret britanskim oklopnim snagama. Ocijenivši da bi to bilo ravno samoubojstvu, general se sa svojim ljudima vratio u Basru više u pokušaju da zaštiti njih, nego da se bori za grad. </p>
<p>U trenutku kada su Britanci počeli nadirati prema Basri, Saddamovi fedajini napali su u tome gradu generalovu redovnu vojsku, optuživši je za kukavičluk zato što se ne bori. (Četrnaest iračkih tenkova koji su ipak pružili otpor sasvim je uništila britanska vojska, pobivši većinu posade.)</p>
<p>Još prije početka invazije na Irak, američke obavještajne službe slale su iračkim generalima poruke putem e-maila, ili su im se obraćale telefonskim pozivima preko njihovih rođaka, s nagovorima da se predaju. Prebjezima se, kako je još u ožujku tvrdio list Washington Post, nudilo sklonište i azil. </p>
<p>Također im je rečeno da idu u neke zgrade u Bagdadu i okolici, koje neće biti bombardirane. Nije poznato jesu li i na prebjegloga generala djelovale takve poruke te ga navele da se preda Britancima koji su nadirali. U ovom trenutku također nije poznato je li on ljudima koji su ga preslušavali otkrio išta o Saddamovu kemijskom i biološkom programu, a što bi bila informacija od neprocjenjive vojne, ali i političke važnosti za britansko-američku koaliciju.</p>
<p>Da ostane u Iraku, generalu bi - čak i nakon moguće savezničke pobjede - prijetila osveta Saddamovih fedajina, od kojih će se neki zacijelo uspjeti prikriti te preživjeti rat. Zbog toga je gotovo sigurno da će taj prebjeg dobiti azil u Britaniji, kakav je već i zatražio. Bude li mu to odobreno, vjerojatno će on i njegova obitelj dobiti nove identitete i živjeti na nekoj tajnoj adresi. </p>
<p>Vijest o gostoprimstvu za bivšeg Saddamova generala smetat će nekima na Otoku, ali službeni izvori tvrde da se u ratu katkad moraju raditi i neželjene stvari radi »šireg dobra«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Condoleezza Rice u Moskvi, Washington želi popraviti odnose s Rusijom</p>
<p>Posjet Condoleezze Rice, za Moskvu je dokaz da Bush i njegova administracija priznaju da i dalje bez Rusije ne mogu rješavati međunarodne probleme, i da još nije propala nada da se rješavanje iračke i drugih kriza vrati pod okrilje UN-a</p>
<p>MOSKVA, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Savjetnica američkog predsjednika Georgea Busha za nacionolnu sigurnost Condoleezza Rice završila je u ponedjeljak povjerljive pregovore u Moskvi. Za manje od 20 sati boravka u glavnom gradu Rusije, Condoleezza Rice imala je odvojene susrete s ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovom, šefom za nacionalnu sigurnost predsjednika Putina Vladimirom Rušailom i na kraju s ruskim ministrom obrane Sergejom Ivanovom. Međutim, pregovori su vođeni u potpuno povjerljivim okolnostima, tako da novinarima čak nije bio dopušten ni pristup da snime početak susreta Condoleezze Rice sa svojim sugovornicima.</p>
<p>Uostalom, i do samog posjeta Condoleezze Rice Moskvi došlo je potpuno neočekivano, i novinari su za nj saznali tek u nedjelju navečer kada je avion sa savjetnicom američkog predsjednika poletio iz Washingtona. Promatrači zaključuju da je iznenadni posjet Condolezze Rice Moskvi dogovoren za vrijeme telefonskog razgovora koji su u subotu vodili Vladimir Putin i George Bush. Kako je do tog telefonskog razgovora došlo na inicijativu američkog predsjednika, pretpostavlja se i da je Bush predložio da njegova savjetnica hitno doputuje na pregovore u Moskvu.</p>
<p>Nakon završenih pregovora, Condoleezze Rice s Igorom Ivanovom, Vladimirom Rušailom i Sergejom Ivanovom, službena Moskva nije informirala javnost o čemu se razgovaralo iz zatvorenih vrata. Rečeno je jedino da su ciljevi tog posjeta i pregovara bili »potvrđivanje rusko-američkih strateških partnerskih odnosa«. Međutim, kako se Condoleezza Rice u posljednje vrijeme najviše bavi problemom formiranja postsadamovske vlade, te uređenja i obnove Iraka poslije završetka rata, promatrači u Moskvi su uvjereni da je Bush upravo radi usaglašavanja i rješavanja tih problema poslao svoju savjetnicu na konzultacije s kremaljskim državnim vrhom. </p>
<p>Primjerice, Rusija se ne slaže s američkim prijedlogom da UN ima ograničenu ulogu poslijeratnoj obnovi i uređenju Iraka, pa je, kažu, Condoleezza Rice dobila zadatak da pokuša, ako ne pridobiti Moskvu, onda bar približiti stavove dviju zemalja. Tim više što su raznoglasja Washingtona oko Iraka s Parizom i Berlinom oštrija i veća nego s Moskvom.</p>
<p>Uz to, bez obzira što je Moskva energično osudila angloameričku vojnu intervenciju, Bushova administracija dobro zna da ni nakon oružane pobjede u Iraku i svrgavanja režima Saddama Husseina neće moći lako u toj zemlji stabilizirati političku situaciju. Uostalom, u afganistanskom ratu i borbi protiv međunarodnog terorizma za Ameriku je bila presudnija pomoć Rusije od pomoći NATO-a i zapadnoeuropskih država. To je i razlog što je, osim s ministrom vanjskih poslova, Condoleezza Rice u ponedjeljak u Moskvi razgovarala i s ruskim ministrom obrane te s Putinovim tajnikom za nacionalnu sigurnost Rusije.</p>
<p>Sam posjet Condoleezze Rice, za Moskvu je pak dokaz da Bush i njegova administracija priznaju da i dalje bez Rusije ne mogu rješavati međunarodne probleme, i da još nije propala nada da se rješavanje iračke i drugih kriza vrati pod okrilje UN-a. U Kremlju ne isključuju mogućnost da će »krvava iračka avantura« na kraju ipak obuzdati ambicije »grupe ljudi u Bijeloj« kući koji drže da SAD kao neosporno najmoćnija država treba upravljati svijetom.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Iračko vodstvo u Bagdadu dovedeno u škripac</p>
<p>PIŠE: FRAN VIŠNAR</p>
<p>Devetnaestog dana rata u Iraku savezničke snage slijede vojnu logiku: kada neprijatelj pokaže slabost pritisni ga vojskom koju imaš na raspolaganju. Britanci su u Basri odlično iskoristili okolnost da su Amerikanci iz zraka nakon prethodne precizne obavještajne dojave vjerojatno smaknuli organizatora obrane grada i južne bojišnice - »kemijskog« generala Ali Hassana Majeeda, inače bratića Saddama Husseina. Britanski snajperisti ubili su i nekoliko istaknutijih pripadnika stranke Baas, što je olakšalo prodor britanskih tenkova i pješaštva u samo središte Basre. Ostaci Saddamovih snaga zadržavaju se još u starom dijelu grada. Britanski zapovjednici koji žele i »žive jezike«, pozvali su Saddamove najtvrdokornije pristaše da se bezuvjetno predaju i okončaju patnje civilnog stanovništva Basre.</p>
<p>U Bagdadu je moguća i neformalna kapitulacija većeg dijela regularnih oružanih snaga. Amerikanci očekuju fanatični otpor samo užeg kruga oko Saddama i borbe od kata do kata za važne administrativne zgrade. U najboljem slučaju, američkim zapovjednicima odgovara da stanovnici Bagdada ostanu pasivni: ukoliko već ne žele dići ustanak, neka se ne pridružuju obrani režima koji je u glavnom iračkom gradu neočekivano doveden u škripac.</p>
<p>Amerikanci u uličnim borbama koriste i svoje lako pješaštvo (rangere, protuterorističke specijalce itd.) koji uz snajperske puške i blisku automatsku vatru debele zidove iračkih ministarstava i predsjedničkih palača probijaju kumulativnim bojnim glavama. Protiv žive sile u zatvorenom prostoru koriste pak bojne glave s velikim rasipanjem šrapnela. Američka vatrena moć s tla i zraka (jurišni helikopteri) takva je da kose sve ispred sebe na 400-600 metara daljine. U svojim naprtnjačama, američki vojnici nose i neka nova oružja kao što su tekući eksplozivi i aerosolne mini-bombe koje izazivaju rasprsnuća mekanih unutarnjih organa (jetra, pluća) i onesposobljavaju oči. To je zapravo protusredstvo protiv iračkih samoubojica kojima se ne smije dopustiti zalijetanje u američko pješaštvo i oklopna vozila.</p>
<p>Iračani u uličnim borbama najviše koriste teške strojnice, ručne bacače i lako oružje. S uporabom topništva su poprilično zakasnili. Ono je trebalo doći do izražaja u obrani vanjskog prstena oko grada. No, cjelokupna iračka artiljerijska paljba bila je bez većeg učinka. Američko zrakoplovstvo i samovozno topništvo uništilo je gotovo sve iračke suvremene sustave za upravljanje vatrom. Tako su se irački, inače vrlo dobro izvježbani topnici našli u šah-mat poziciji. Amerikanci se nisu kretali pužućim tempom nego su nastupili agresivno povećavajući <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> svojih oklopnih vozila prvo s 20 na 30 km, a potom su jurili i 40-60 km/h. Ukoliko je iračko topništvo zakasnilo s reakcijom (od 30 sekundi do jedne minute) američka postrojba je već prošla. S druge strane, američke haubice i topovi uvijek su reagirali u intervalima od 15-30 sekundi i preticali iračke salve, uništavajući protivničke i prednje položaje i pozadinu.</p>
<p>Za borbu prsa o prsa, američki vojnik izgleda kao kakav predator iz svemira. Među ostalim, na svojoj uniformi ima nekoliko zaštitnih kevlarskih slojeva; kaciga mu je još čvršća, a ojačane su mu i čizme. Zbog toga, većinu zrna cal. 7,62 mm američki pješaci preživljavaju. Američka strana općenito ima dosta ranjenih a vrlo malo poginulih s obzirom na intenzitet i težinu borbi. Kod Iračana vlada potpuna nestandardizacija opreme, odjeće i obuće koja može zaštititi vojnika u bliskoj borbi. Manjak rezervnih dijelova postao je ozbiljan problem, kao i nedostatak prvih sanitetskih zavoja i drugih pomagala prilikom ranjavanja.</p>
<p>Američki vojnici imaju zaštitne naočale protiv sunca i prašine, te posebne rukavice i maske za lice koje ih štite od eksplodiranih komadića betona i stakla. I dok Iračani moraju štedjeti na streljivu, američki pješaci nemilice prazne svoja automatska streljačka oružja, neprekidno mijenjajući spremnike i već rastaljene cijevi na puškama i strojnicama.</p>
<p>Amerikanci ratuju pod geslom: »Čast i hrabrost«, a u suštini su slični najboljim rimskim legijama sastavljenim ne od običnih građana, nego prekaljenih i uvježbanih profesionalaca. Američka vojska danas kroz svoje ponašanje, nastup i djelovanje šalje poruku koja odjekuje i izvan Iraka: »Možete biti heroji i domoljubi koliko hoćete, ali mi moramo obaviti svoj posao!«</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Spomenički štit obranio bi Irak bez ispaljenoga metka</p>
<p>Saveznici su prvi put upozorili na mogućnost stradanja spomeničke baštine, upirući prstom na protivničku stranu / Tko će nakon rata moći utvrditi krivicu kad se vojske svih zaraćenih kreću uz gusto polje spomeničke baštine ili preko njega? / Kad oružje zašuti, bit će tu posla za arheologe, konzervatore i restauratore / Tako će se spomenicima mnogi tržišno okoristiti kao i naftnim poljima te drugim uništenim dobrima / Nakon ratnog pakla, bit će to opet nekomu prostor »raja« </p>
<p>Neki dan je iz savezničkih redova stigla prva informacija o iračkoj baštini u ratu. No, ona ništa nije govorila o stvarnom stanju spomenika na tlu negdašnje Mezopotamije. Ni jednom riječju nije spomenuto koje su lokalitete tenkovske kolone »uspješno« zaobišle, čuvajući naslijeđe čovječanstva. Isto tako nisu spomenuti ni oni koji su moguće pogođeni tijekom danonoćnog napada na Bagdad, Basru, Nasiriyu, Najaf, Karbalu ili Mosul, da spomenemo samo one gradove gdje se vode najžešće borbe. Pa ipak, upozoreno je na jednu spomeničku cjelinu u središnjem dijelu Iraka, istočno od Bagdada, i to u kontekstu korištenja kulturne baštine kao štita obrane Iračana.</p>
<p>Spomenut je Ktesifon uz koji su iračke snage pozicionirale svoju vojsku, štiteći se tako od napada savezničkih vojski. Učinile su to namjerno, kako je izviješteno, računajući na to da »neprijatelj« neće gađati tako značajan spomenik, te da će se pridržavati Haaške konvencije koja obvezuje sudionike u sukobu na čuvanje baštine.</p>
<p>Isti izvor, u ovom slučaju australska vlada, priopćio je da koalicijske snage ipak nisu vojno djelovale. To je svakako pohvalno, ali izaziva pitanje što je s ostalom baštinom na iračkome tlu koje je tako premreženo spomenicima kulture, a velikim dijelom gotovo nezamjetnom arheološkom baštinom prvih civilizacija, što su zadužile cijelo čovječanstvo, da na njega nije smio stupiti ni jedan tenk. Da su Iračani spomenike u ovome ratu iskoristili kao obrambeni štit, te da su saveznici poštivali Haašku konvenciju, Irak bi bio obranjen bez ispaljenoga metka. </p>
<p>No, znamo da ni jedna niti druga strana u ratu nije baš tako nedužna. Računi će se, što se baštine tiče, svoditi nakon rata. Krivci za sve vjerojatno će biti pobijeđeni. A spomenici će platiti taj danak kao i stotine ili tisuće nedužnih civila. Tko će, pak, njih imati na savjesti - ne samo mrtve, nego i one ranjene i osakaćene što su ispunili sve bolnice koje ih više ne mogu zbrinuti. A upravo se u vijesti o »spomeničkom štitu Iračana« spominju i bolnice kao dio obrambenog štita koji Iračani također navodno koriste.</p>
<p> To nas, koji još pamtimo rat na hrvatskome tlu, neodoljivo podsjeća na vukovarsku bolnicu, koja ne samo da je bila surovo gađana (iz istih navodnih razloga) nego je nad preživjelima izvršena odmazda. Sjećamo se, dakako, i vlastite baštine koja je bila metom agresora. Sjećamo se napada na Dubrovnik i nemoći Unesca da spriječi taj zločin. No, prisjećamo se i tvrdnji napadača da smo ne samo u Dubrovniku nego i drugdje također kao štit obrane koristili vlastitu baštinu, pa i bolnice. Pamtimo i izjave da smo sami uništavali svoje spomenike, kako bismo optužili osvajače koji su neke spomenike, da bi im zatrli svaki trag, sravnili sa zemljom, pa čak i preorali (primjerice, Crkva sv. Lovre u Petrinji).</p>
<p>Ne može se, dakako, tvrditi da se u Iraku zbiva isto (premalo šturih informacija, često i kontradiktornih stiže do nas). Ali čudno je da se samo spominje jedna strana u tome kontekstu. Kao potvrda zloporabe baštine, navodi se prijašnje Saddamovo postupanje sa spomenicima, kada je gušeći 1991. šijitsku pobunu u Karbali namjerno oštetio džamiju uz Huseinov mauzolej. Kako je tu riječ o najsvetijem islamskom mjestu u Iraku, sada se zaključuje da će Saddam namjerno oštetiti to i druga sveta mjesta u Iraku, kako bi za to optužio saveznike.</p>
<p>Ni to ne treba isključiti kao mogućnost, jer ako je diktator tu metodu već jednom primijenio, zašto se ponovno ne bi time okoristio. No, ovaj put šijiti mu nisu okrenuli leđa. Treba li ih onda kazniti rušeći im sveta mjesta? Ima li za to uopće i mogućnosti. Osim toga, nakon tolikih zračnih napada, u Karbali, Najafu, Nasiriyi i Basri, baš kao sada i u Bagdadu, vode se borbe za svaku ulicu. Tko će tu identificirati počinitelja, kad spomenici padnu?</p>
<p>Zašto je, dakle, spomenut Ktesifon, a nisu mnogo južniji Eridu, Ur, Uruk, Larsa, Lagaš ili, primjerice , Al-Ubaid, uza koje su bile jake vojne operacije? Al-Ubaid je neolitsko nalazište, vojnama potpuno neprimjetno, kao i sjeverni Jarmo i Hasuna ili središnje brončanodobno Jamdet-Nasr. U spomenutim sumerskim naseljima, negdašnjim gradovima-državama, sačuvani su samo ostatci hramova i zigurata, prepznatljivim stručnjacima, ali teško uočljivim vojnicima za koje to mogu tek biti ruševine kao i tolike druge koje Irak u ovome ratu pretvaraju u neke nove arheološke zone.</p>
<p>U Ktesifonu, negdašnjoj prijestolnici Parta (država koja je trajala od 3. st. pr. Kr. do 3. st.) još stoje impozantni ostatci palače Taq-i Kisra koja je preživjela mnoge povijesne ratove. Tu sreću nije imala na Tigrisu nasuprotna Seleukija o kojoj danas svjedoče arheološki ostatci koje sada saveznici nisu ni spomenuli, iako su jednako ugroženi kao i spomenik u Ktesifonu. Možda Seleukiju, koju je nakon smrti Aleksandra Velikoga podigao njegov vojskovođa Seleucius Nicator te je učinio istočnim središtem svoga carstva, nitko nije ni primijetio.</p>
<p> A ona je, povijesno i povijesno-umjetnički ta arheološki jednako značajna kao i Ktesifon, jer je bila jedno od najjačih helenističkih središta, usporediva s Aleksandrijom i Antiohijom. A osim toga ona je ona važna karika koja povezuje helenistički i sasanidski stil, što je nedostajala do otkrića Seleukije.</p>
<p>U Ktesifonu su partsku palaču, porušenu u ratu, po uzoru na partsku palaču u Ašuru, ponovno podigli upravo Sasanidi (226. - 651.). Ta palača poznata je po svom velikom lučnom svodu nad prijestolnom dvoranom, koji je sačuvan do danas. Dubina toga lučnoga svoda je 43 metra, širina 25,5, a visina oko 35 metra. Stoga se smatra jednim od najvećih lučnih svodova na svijetu.</p>
<p> No, nedavna istraživanja (prije rata) pokazala su da je unatoč debljini zidova što ga nose, vrlo ugrožen. I najmanje vibracije, rekli su stručnjaci, mogle bi uzrokovati njegovo rušenje. Prema tome, kretanje tenkovskih kolona uz njega, moglo bi i bez detonacija, biti razlogom njegova rušenja. kako su uz njega, očito bile obje vojske, teško će se, u slučaju oštećenja, utvrditi tko je glavni krivac. Stoga je bilo dobro na vrijeme se ograditi od moguće odgovornosti. Ta tko će ju poslije utvrditi?</p>
<p> Nekoć je u ktesifonskoj palači postojao još jedan, čak veći takav lučni svod, ali su od njega sačuvani samo temelji. Važnost ovoga sačuvanog tim je veća, što se smatra da je ta duboka i otvorena niša kojom se rastvara pročelje palače, presvođena bačvastim svodom, takozvani »ivan« graditeljski element, koji će se kasnije javljati u znatno manjoj formi u svim džamijama.</p>
<p>Slični »ivan« postoji doduše i u glavnom hramu Hatre (sjeverozapadno, između Tigrisa i Eufrata), ali mnogo manji. Ali su oba očito građena po uzoru na onaj u negdašnjoj palači Ašura. No hramovi Hatre građeni su pod snažnim helenističkim utjecajem i stoga s brojnim kamenim kolonadama. Palača u Ktesifonu, pak, građena je u mezopotamskoj tradiciji od opeke. Sâm svod građen je također slaganjem opeke na opeku, za što je trebalo ovladati velikim graditeljskim umijećem.</p>
<p> Masivno zdanje (zidovi debeli 7 metara) palače Taq-i Kisra ne mogu se mjeriti s elegancijom ahemenidskog Persepolisa, ali za njime ne zaostaju po vrijednosti i značaju. Ona je, kad je sagrađena, bila jednako raskošna kao i druge palače u Perzijskome Carstvu koje je u to vrijeme dosizalo do Sredozemlja. Arheološki ostatci pokazuju da su kraljevske odaje bile raskošno uređene. Zidovi su bili prekriveni mramorom, štuko-dekoracijama, freskama i mozaicima. Neki stari tekstovi, pak, opisuju i veličanstveni tepih iz kraljevske odaje, protkan zlatom, perlama i dragim kamenjem, koji je svojom »bujnošću« trebao dočarati rajski vrt (opet mezopotamska tradicija).</p>
<p>Mezopotamija, ta nekoć rajska zemlja, na žalost je opet prostor ratnog pakla. U njemu će spomenici padati, te će se potom opet uzdizati. Bit će tu posla za arheologe, konzervatore i restauratore. Bit će tu posla za sve one koji željno očekuju, nakon rata ulagati u tu porušenu zemlju. Tako će se spomenicima mnogi tržišno okoristiti kao i naftnim poljima te drugim uništenim dobrima. Bit će to opet nekomu prostor »raja«.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ponekad se mora izabrati manje loše rješenje</p>
<p>Nije problem razumjeti zašto je došlo do sukoba u Iraku / Problem je što će u njemu stradavati nevini / Za nas bi najgore bilo kada bi sve preraslo u antiamerikanizam, jer amerikanizam je borba za demokraciju i egalitarizam</p>
<p>PIŠE: TVRTKO JAKOVINA</p>
<p>Rat je uvijek i svugdje strašan. Kao i netolerancija, progoni, strah od izricanja vlastitog mišljenja, zabrana slobodnog vjerovanja, neimaština, nepotizam. Sve su to bili razlozi koji su milijune Europljana naveli da napuste Stari kontinent. Amerika je, kako je još 1630. ispred obala Bostona puritancima propovijedao John Winthrop, trebala biti posve drugačija od Engleske.</p>
<p> »Otkrit ćemo da je Bog Izraela između nas, kada će nas deset biti u mogućnosti oduprijeti se tisućama neprijatelja.« Ostatak svijeta tada će zazivati, tješio je suputnike taj važni Amerikanac: »Bože, učini i nas kao Novu Englesku. Moramo znati da ćemo biti poput grada na gori. Gledat će nas oči cijeloga svijeta.« </p>
<p>Nekoliko stoljeća kasnije Sjedinjene su Države ušle u Drugi svjetski rat govoreći da se bore za čovječanstvo koje više neće biti u strahu, neimaštini, već će slobodno govoriti i vjerovati. Nakon što su slomljeni Hitler i Japan, pojavio se Sovjetski Savez, u kome nije postojalo ništa od toga. Bila je to izravna prijetnja američkom načinu života i demokraciji. Sovjeta su se bojali mnogi, pa je stvoreno, kako je napisao norveški povjesničar Geir Lundestad, »empire by invitation« - priželjkivano ili pozvano carstvo.</p>
<p> Kompromitiranim i oslabljenim europskim demokracijama američki je kišobran koristio. Vjerojatno je bilo i obrnuto. Ujedinjenu je Europu više od ostalih izgradio SAD. Kada su od europskih zemalja koje su međusobno ratovale Amerikanci tražili da surađuju u raspodjeli Marshallova plana, postavili su temelje gospodarski stabilne, jake i mirne Europe. Isto se dogodilo s Japanom. Stvaranju blagostanja i slobode koju su kratko po 1945. uživali milijuni ljudi u tim zemljama nikada ne bi učinila arogantna i bezobzirna velesila. </p>
<p>Nekoliko desetljeća kasnije, po završetku Hladnog rata, Sjedinjene su Države u sukobu s Irakom. Njegov diktator predstavlja sve ono što je suprotno američkim, zapadnim vrijednostima. Saddam Hussein nekada je bio američki saveznik. I tada je bio krvav, ali svijet nije mjesto u kojem se države (na žalost, ni pojedinci) ponašaju po moralnim uzusima. Ponekad se mora izabrati manje loše rješenje. I Hrvatska se krajem osamdesetih jako brinula za Albance, emitirala emisije na albanskom jeziku, da danas ne bi imala baš nikakvu politiku prema Kosovu. Važniji su nam, naime, dobri gospodarski odnosi sa Srbijom. </p>
<p>Ponekad potlačeni narod nema mogućnosti zbaciti diktatora s vlasti. Ponekad se to mora učiniti sa strane, ili barem učiniti sve da se za to stvore povoljne okolnosti. Hrvati su u 20. stoljeću uglavnom živjeli u diktaturama i rijetko kada su odbijali bilo čiju pomoć u nastojanju da se svrgne vlast koju nisu voljeli. Za vrijeme Hrvatskog proljeća neki od naših emigranata željeli su radije i Sovjete no Tita. Katkad odluke svjetskih foruma nisu uvijek najpravednije. Zaraćenim jugoslavenskim narodima, napose Hrvatima, krajnje je nepravedna izgledala odluka UN-a za embargom na kupnju oružja. Dok su ga jedni imali u izobilju, drugi su bili goloruki. Hrvatska je nepravedni embargo kršila. </p>
<p>Što Sjedinjene Države čine u Iraku? Ponašaju se onako kako se katkada ponašaju države. Bore se za ciljeve koje drže najispravnijima. Ruše diktaturu i nastoje dovesti demokraciju. Problem je samo što svi ne moraju željeti isto što je zapadnjaku poželjno i pohvalno. Problem je što je SAD stvorio Ujedinjene narode, pa je šteta što se diplomatskim putom nije izborila potpora u tome tijelu. Problem je i u nafti i osjećaju da su financijski interesi tako sveprisutni i u ovom sukobu.</p>
<p> Međutim, nije problem razumjeti zašto je do ovoga sukoba došlo. Problem je što će u njemu stradavati nevini. Za nas bi najgore bilo kada bi sve preraslo u antiamerikanizam. Jer amerikanizam je borba za demokraciju i egalitarizam. Bez obzira na to koliko svega toga trenutno (ne)bilo u politici Georga W. Busha.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U graničnom području s Irakom, Hrvati ostali jedini stranci</p>
<p>»Hrvati su ovdje već postali domaći, mi volimo njih, a oni vole nas jer smo slični i po mentalitetu«, kaže Rafik Hayer/ Mnogi su Sirijci sedamdesetih godina studirali u Hrvatskoj, a neki su se i oženili i dobili hrvatsko državljanstvo/ Do kraja godine u Damasku hrvatski konzularni ured za Siriju, Irak i Libanon? </p>
<p>DAMASK</p>
<p> - Koliko je usred sirijske pustinje neobično vidjeti hrvatsku zastavu kako se vijori na vjetru, toliko nam se još nevjerojatnijom učinila priča da sirijski ugostitelji svojim stalnim hrvatskim gostima rado puste Thompsonov CD. Jedan restoran u Palmyri, pustinjskom gradiću na pola puta između Damaska i granice s Irakom, već je dobio neslužbeno ime »Kod Zagorca«. Hrvati koji rade na bušotinama plina u Siriji tvrde da su odlično prihvaćeni i da se uopće ne osjećaju kao stranci. </p>
<p>U Ininoj bazi u Palmyri upoznali smo Rafika Hayera, koji za sebe kaže da je Katica za sve, da radi sve što treba, a posao je, kaže, dobio zato što odlično govori hrvatski jezik. Iako se većina stanovnika Sirije dobro sporazumijeva na engleskom jeziku, prevoditelj je ipak neizbježan. Ističe kako su Arapi ljudi koji mnogo drže do riječi, i svi usmeni dogovori uvijek se poštuju.</p>
<p>»Hrvati su ovdje već postali domaći, mi volimo njih, a oni vole nas. Oduvijek smo bili prijatelji jer smo slični i po mentalitetu«, objašnjava nam Rafik koji se do prije tri godine kad je Ina počela intenzivno raditi u Siriji, nije ni nadao da će se ikad ponovno susresti s Hrvatima. </p>
<p>»Rat u susjednom Iraku nije promijenio naš odnos prema Hrvatima, čak su nam još draži jer su u ovom području uz granicu s Irakom ostali sada jedini stranci, s obzirom da je blizina ratnih zbivanja rastjerala baš sve turiste«, objašnjava Rafik. </p>
<p>Hrvatski je naučio sedamdesetih godina prošlog stoljeća dok je u Sarajevu studirao povijest umjetnosti. To mu je, kaže, najljepše razdoblje u cijelom životu o kojem rado govori. On je kao i mnogi njegovi sunarodnjaci studirao u bivšoj Jugoslaviji, što je u to vrijeme za Sirijce bilo vrlo povoljno. Danas bi im, kaže, bilo jeftinije studirati u Londonu nego u Zagrebu. </p>
<p> Mnogi su se Sirijci u Hrvatskoj i oženili, poput Wahiba Ramadana, koji danas radi kao zamjenik direktora Ine u Siriji. Svoju je domovinu napustio 1971. kad je otišao studirati u Zagreb, gdje je upoznao suprugu i ostao živjeti. U Siriju je prije godinu dana došao kao stranac, s hrvatskom putovnicom. Doduše, mnogo je više slučajeva Hrvatica koje su se udale za sirijske studente i otišle živjeti u Siriju.</p>
<p>Ne postoje točni podaci o broju Sirijaca u Hrvatskoj, kao niti Hrvata u Siriji. Hrvatska u Damasku još uvijek nema svoje veleposlanstvo niti konzularni ured, a nama najbliže sirijsko veleposlanstvo nalazi se u Budimpešti. Hrvati u Siriji se nadaju da će do kraja ove godine ipak u Damasku biti otvoren hrvatski konzularni ured, koji bi radio poslove i za susjedne zemlje Libanon i Irak.</p>
<p> Time bi se stvorili i preduvjeti za bolji nastup hrvatskih tvrtki kojima bi Sirija, zemlja od 17 milijuna stanovnika mogla biti vrlo zanimljivo tržište.</p>
<p>Velik korak u povezivanju Hrvatske sa Srednjim istokom je i avionska charter linija od Zagreba do Damaska. Zrakoplovi već skoro dva mjeseca lete dvaput mjesečno, i prvenstveno su namijenjeni radnicima Ine i Crosca. Let traje oko tri i pol sata, dok se prije uz nekoliko presjedanja putovalo i više od 10 sati. Zbog rata u Iraku, Croatia Airlines je otkazala letove za Tel Aviv dogovorene za travanj, a do Damaska, saznajemo, linija do daljnjega ostaje.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="8">
<p>Pogreške u koracima skupo se plaćaju </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Glavni politički igrači tvrde da će na izbore ove jeseni izaći samostalno. Što do tada mogu učiniti na popravljanju rejtinga svojih stranaka? Uspjeh na sljedećim izborima ovisit će prije svega o sposobnosti da značajan dio birača uvjere kako mogu raditi bolje nego dosad. HDZ mora uvjeriti birače da to sigurno više nije stranka kojoj su okrenuli leđa na trećesiječanjskim izborima. A vladajući da se u sljedećem mandatu više neće ponašati kao rogovi u vreći, nego kao odgovorni državni dužnosnici. Sva će konkretna obećanja birači, ipak, najvjerojatnije procjenjivati upravo kroz tu prizmu.</p>
<p>HDZ u anketama stoji najbolje. Ali one pokazuju i da nije uspio povratiti ozbiljniji dio birača izgubljen na izborima 2000. Teme s kojima se posljednjih mjeseci javno bavio ne obećavaju mnogo. Obećanje da će HDZ izgraditi cestu ne samo do Splita nego i do Dubrovnika izazvalo je više podsmjeha nego ozbiljnog razmišljanja. Bespogovorna podrška američkoj intervenciji u Iraku sudarila se s dijametralno oprečnim većinskim stavom hrvatske javnosti. Presude za ratne zločine »gospićkoj skupini« i haaške optužnice nisu se, pak, pokazale instrumentom koji će donijeti nove glasove. HDZ, dakle, mora vrlo brzo izaći u javnost s novom, običnom građaninu lako razumljivom i za osobni standard uvjerljivo obećavajućom ponudom.</p>
<p>Vladajuća koalicija odlučila se za jesenske izbore kako bi što bolje »naplatila« početkom ljeta otvorene nove dionice cesta prema jugu te financijski učinak turističke sezone. No, turistički dio plana sada je pod velikim upitnikom zbog rata u Iraku. Vladajući su već najavili i pojačanu borbu protiv nezaposlenosti, zbog koje je doživjela najviše kritika. Kao i gospodarski rast, i ti će se potezi očito uglavnom temeljiti na investicijama državnih tvrtki. To će, pak, sigurno izazvati i opravdane kritike zbog neučinkovitosti u otvaranju poslovnih mogućnosti utemeljenih na gospodarski najzdravijoj privatnoj inicijativi. No, više od toga vladajući do jeseni na tom području ne mogu napraviti. Ozbiljnije će se morati shvatiti i utjecaj nekih već ozakonjenih obećanja. </p>
<p>Ograniči li Ministarstvo financija, kao što se zasad najavljuje, porezne olakšice samo na kamate novih a ne i starih stambenih kredita, za mnoge će birače to biti kapljica koja je prelila čašu strpljenja. Nekoliko takvih pogrešaka u koracima moglo bi Račanovu koaliciju skupo stajati, bez obzira na sve zasluge za izvlačenje Hrvatske iz gospodarskog ponora i približavanje Europskoj uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Inozemni dug zasad pod kontrolom</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Planirano svibanjsko izdanje državnih obveznica od milijardu kuna potvrda je sve većega zaduživanja države na domaćem tržištu. Tako nešto hrvatskim su vlastima sugerirali i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda prigodom ugovaranja aktualnog stand-by aranžmana zato što inozemni dug nezaustavljivo raste i već je premašio 60 posto domaćeg bruto proizvoda.</p>
<p>Krajem prošle godine hrvatski je inozemni dug, prema podacima Hrvatske narodne banke, premašio 15,24 milijarde dolara, a ove godine Hrvatska je već na europskom tržištu uspješno izdala 500 milijuna euroobveznica te na domaćem tržištu 200 milijuna eura. Uspješan ovogodišnji plasman euroobveznica potvrda je hrvatskog kreditnog rejtinga i povjerenja inozemnih investitora, koji još ne sumnjaju u mogućnost urednog hrvatskog servisiranja preuzetih kredita.</p>
<p>No, kontinuirani porast inozemnog duga ipak upozorava na dugoročnu neodrživost takva trenda - da se novim kreditima vraćaju stari. Samo u prošloj godini ukupni inozemni dug porastao je za 3,93 milijarde dolara, odnosno za čak 35 posto. Istina, taj porast bio bi nešto manji da dolar nije značajno oslabio u odnosu na euro. Kako je većina hrvatskog inozemnog duga u eurima, zbog deprecijacije dolara ukupni je inozemni dug dodatno povećan za 1,4 milijarde dolara. </p>
<p>U posljednje tri godine inozemni je dug porastao za više od 5,26 milijardi dolara, odnosno gotovo 54 posto. </p>
<p>Od ukupnog vanjskog duga, zaduženje države čini oko 42 posto ili 6,35 milijardi dolara (gotovo 45 milijardi kuna), dok ostatak inozemnog duga otpada na banke i poduzeća. Ukupno zaduženje opće države, u što se pribraja i unutarnji dug, iznosi pak 73,7 milijardi kuna i to je iznos koji će državni proračun s kamatama morati vratiti. </p>
<p>Ipak, situacija još nije alarmantna. Naime, u ovoj godini na naplatu zajedno s kamatama dolazi ili je već stiglo ukupno 2,18 milijardi dolara inozemnog duga. U 2004. na naplatu dolazi ukupno 2,65 milijardi dolara, a u 2005. godini 2,38 milijardi dolara. Krene li na svjetskom tržištu po zlu i izostane li priljev stranog kapitala, Hrvatska uvijek može posegnuti i u devizne rezerve, koje su krajem veljače dosegle impresivne 6,43 milijarde dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zanima li nekog odlazi li Tomac</p>
<p>Zdravko Tomac ponovo je pokazao da ima izvrstan smisao za politički marketing i samopromociju / U tjednu pred nama zastupnici će raspravljati o vrućem privatizacijskom kestenu - Sunčanom Hvaru / U HDZ-u - nakon usvajanja Izbornog zakona - splasnula euforija</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Ono što bi neki iz vladajuće koalicije voljeli što prije zaboraviti, a na sam spomen imena kao nojevi gurnuti glavu u pijesak, konačno dolazi na dnevni red Sabora. Tom je vrućem kestenu, na koji se vlast gotovo opekla, ime Sunčani Hvar i o njegovoj će privatizaciji zastupnici raspravljati u tjednu koji je pred nama.</p>
<p>Kad je prije nekoliko mjeseci problematična prodaja tog hvarskog poduzeća Termama Čatež isplivala na površinu, svima je bilo jasno da je na pomolu jedna od najvećih privatizacijsko-turističkih afera. Mnogi su tvrdili da je čak i najveća te da će se vladajući teško izvući iz tog gliba. A kad je još pritom HSS iz svih oružja udario i po svom koalicijskom partneru SDP-u, želeći svu odgovornost u procesu privatizacije tog kompleksa svaliti na Račanovu stranku, slučaj hvarskih hotela pokazao je svu krhkost koalicijske vlasti. </p>
<p>Vidjelo se da će se pukotine teško pokrpati, a najveći ceh za skandal platili su upravo esdepeovci. Iako su oporbenjaci - dočekavši ovu »izvrsnu« smeč-loptu da Račanovoj vladi još jedanput skoče za vrat (HDZ je želio iz petnih žila pokazati da nisu samo njihovu vladu krasile sumnjive privatizacije!) - u nekoliko navrata tražili da se u parlamentu otvori rasprava o Sunčanom Hvaru, ta neugodna tema nikako nije stizala na dnevni red. Uvijek dobro obaviješteni kuloari govorili su da je riječ o velikom dealu između SDP-a i HSS-a.</p>
<p>Esdepeovci su bijesno optuživali Tomčića i njegovu stranku da se uvijek pokušava izvući od odgovornosti za loše poteze vlasti, ali se zato guraju u prve redove kad je riječ o nečem dobrom što je petorka učinila. Tvrdili su da će upravo Sunčani Hvar Tomčiću, kao najvećem stranačkom »trgovcu«, biti idealan povod da počne trasirati odstupnicu od sadašnjih partnera i prije izbora pogledavati prema Sanaderovu HDZ-u. </p>
<p>No, kada se afera iz buktinje pretvorila u požar, prvi su SDP-ovi i HSS-ovi ljudi zabranili svako daljnje prepucavanje i izlaženje u javnost s podacima vezanim za Sunčani Hvar. Privatizacija je stopirana, Slovenci otpali, a za urod ovogodišnje turističke sezone u tom kompleksu morat će se pobrinuti sami Hvarani; snaći se kako znaju i umiju, jer novog vlasnika nema. I pitanje je hoće li ga uopće biti. </p>
<p>Stoga će biti vrlo zanimljivo promatrati što će se u srijedu događati u Saboru te kako su se stranke pripremile za raspravu o toj krupnoj temi. Primjerice, haespeovci već mjesecima prikupljaju podatke o spornoj privatizaciji, a početkom prosinca prošle godine, kad još ništa nije izašlo u javnost, pravaši su upozoravali da se događaju čudne stvari na Hvaru. Tim više što je jedan njihov zastupnik (Tadić) upravo s Hvara.</p>
<p>Nakon što je gotovo službeno objavljeno da će izbori najvjerojatnije biti u ranu jesen, sve su političke stranke već u startnom položaju. Da je predizborna kampanja već odavno počela svima je jasno, ali sada, nakon što je u Saboru upravo usvojen Izborni zakon, istina nešto izmijenjen, a vladajući odlučili da će Hrvatska drugi put zaredom na izbore po istom modelu, velike su kombinatorike opasno krenule. Danonoćno se u stranačkim središnjicama računa tko će s kim i gdje, a većini je zajedničko da najavljuju samostalan izlazak na izbore. Svi se kunu u to da su sami sposobni prijeći izborni prag, ali se u »kuhinjama« iza kulisa žestoko kuha. Stoga i nije čudo da se šuška o svakojakim kombinacijama koje bi se mogle pojaviti na izbornim listićima, toliko raznovrsnim da prosječnoga građanina zacijelo može zaboljeti glava.</p>
<p>Tako je u HDZ-u - u kojem već mjesecima vlada slavljeničko raspoloženje, jer je tamošnje vodstvo više nego uvjereno u povratak na vlast - nakon usvajanja Izbornog zakona euforija ipak splasnula. Nakon odluke da dijaspora ima najviše dva predstavnika u Saboru, lica hadezeovaca su dobila zabrinute izraze. Dobro je, naime, poznato da je upravo dijaspora bila najtvrđi kamen-temeljac HDZ-ova biračkog tijela. Pa je sada Ivo Sanader ipak za korak unatrag od Banskih dvora, čemu se hadezeovci toliko nadaju.</p>
<p>Nije, međutim, svejedno ni manjim strankama, jer nisu sigurne hoće li taj čarobni petpostotni prag prijeći ili ne. Zato sada svi kombiniraju i planiraju, a ishod je izbora doista neizvjestan. Ali, zato je izvrstan smisao za politički marketing i samopromociju i opet pokazao Zdravko Tomac. Umjesto da kurtoazno pozdravi konvenciju Demokratskog centra, kao što je to red, uspio je sam sebe ugurati pod svjetla medijskih reflektora. I ponovo iznova otvoriti priču o svom sukobu s Račanom i SDP-ovim vodstvom, zavrtjevši priču o tome odlazi li ili ne po stoti put iz stranke. I ako odlazi, zašto odlazi, a ako ne odlazi, zašto to ne radi i kada će to napraviti.</p>
<p>Ali, koga uopće, osim možda članove stranke, zanima odlazi li ili ne Tomac? Zašto bi građani morali slušati i čitati o prepucavanjima između Tomca i njegovih esdepeovskih drugova? Građane zanimaju odgovori na praktična, životna pitanja, a ne besmislene pričice o tome tko od političara gdje ostaje, i kamo ide. Političari su se ionako već odavno pobrinuli za sebe, pa je potpuno suvišno razbijati glavu s naklapanjima o njihovim transferima.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tko podmeće »balvane« na hrvatsku turističku cestu</p>
<p>Ipak je zapravo čudesno kako naš turizam živi i preživljava u uvjetima kad mu je put tradicionalno pun prepreka i to ponajviše »domaće proizvodnje«, a većina tih svojevrsnih »balvana« ponavlja se iz godine u godinu. Koliko će ih biti u aktualnoj sezoni?</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Pustite nas da u miru odradimo sezonu, glasila je poruka članova Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ) predstavnicima Hvidre u povodu blokiranja nekih prometnica nakon donošenja presuda u »slučaju Gospić«. Način Hvidrina prosvjeda je sasvim druga i šira tema kojom se ovdje nećemo baviti. Važno je, međutim, kazati da su »balvani na prometnicama« za turizam slični situaciji kad se, na primjer, u blizini plaža pojavi morski pas ili kad bahati vlasnici glisera divljaju oko kupača... »Inozemni će mediji ovo itekako znati iskoristiti«, kažu u Turističkom vijeću HTZ-a, uz dodatak da je »dovoljna samo iskra da nam upropasti cjelogodišnji trud«.</p>
<p>Dakle, naglašeno osjetljiv turizam na tzv. izvanturistička zbivanja te »navike« konkurencije da na već znane načine koristi naše promašaje ili nevolje, često mogu pokvariti planove i poslove pa nije na odmet (naprotiv!) podsjetiti na - balvane na našoj turističkoj cesti, ali ne one »klasične« od posječenih stabala! Naime, te se prepreke lako uklone ili se spriječe »balvanaši« u svojim nakanama. S ovima drugima je - druga priča! Ti se ne uklanjaju lako, a pogotovo kad se »udomaće« kao u nas...</p>
<p>Zar, recimo, nije jedna vrsta »balvana« neodgovorno pripremanje sezona, što je već postala tradicija?! Evo tek jedan primjer: na kraju ožujka prošle godine u Zagrebu je održana sjednica Turističkog vijeća HTZ-a i nakon prikaza stanja na inozemnim tržištima nije uslijedila rasprava o stanju u pripremi sezone 2002.!? </p>
<p>Isto ili slično ponovilo se i ove godine na sjednici istoga foruma, na samome kraju ožujka, kad je najmanje govora bilo o pripremama. S obzirom na međunarodna krizna zbivanja izazvana ratom u Iraku, u prvi plan su izbila tzv. bliža odredišta, posebno ona koja su inače poznata po izvanpansionskoj ponudi i sadržajima. Mi pripadamo (naj)bližima i s te se strane možemo nadati gostima, ali, nažalost, pripadamo i među one nekonkurentne u izvanpansionu. Pa što je dosad učinilo Turističko vijeće (to je naša turistička vlada!) na tome planu? Gdje su mu ideje, prijedlozi akcija i ostali odgovarajući potezi? Zar i ta pasivnost nije jedna vrsta »balvana«?</p>
<p>Zar »balvani« na našoj turističkoj cesti nisu i zahuktale građevinske sezone diljem rivijere usred ljeta, zatim »betonski teror« u većim i malim mjestima i oko njih? »Balvani« su i prijetnje carinika štrajkom (tzv. bijeli štrajk) na početku sezona i najave »kolona do Beča«. Još neugodnije prepreke su gotovo svakosezonsko neturističko radno vrijeme uslužnih djelatnosti i na rivijeri i na putu do nje (banke, pošte, trgovine, informacije, razni drugi servisi...), a da se i ne govori o propustima lokalnih vlasti, posebno u kontroli komunalnih usluga ili davanju sezonskih koncesija neodgovornima koji tijekom sezone »deru« goste...</p>
<p>A tek ovo! Svaki (registrirani!) gost, kao što je poznato, plaća boravišnu pristojbu koju mu naplaćuje domaćin, a taj je novac strogo namijenjen (i) poboljšanju uvjeta i sadržaja boravka u turističkim mjestima. Naši turistički domaćini trenutačno duguju 37 milijuna kuna (službeni podatak sa sjednice Turističkog vijeća HTZ-a 29. ožujka!) ili čak desetak milijuna više nego lani u isto doba.</p>
<p>Naravno, taj su novac od gostiju uzeli (naplatili), ali ga nisu kao što nalaže zakon proslijedili na određene adrese ili račune nego njime (posebno hotelijeri) krpaju svoje financijske rupe(tine) i tako - zakidaju goste. Pa zar i ta svakogodišnja pojava, uz još neprijavljivanje gostiju, nije oblik »balvana« na hrvatskoj turističkoj cesti, kao uostalom i sve prisutnije sivo-crno poslovanje? Osim (ne)nabrojenoga, treba spomenuti i neselektivni PDV (najveći na Sredozemlju!) kao još jednu vrstu »balvana«.</p>
<p>Popis tih prepreka na turističkoj cesti nije, nažalost, kratak, naprotiv! Čini se da je iz godine u godinu dulji, a kad će, kako i koliko biti skresan, neizvjesno je. Zapravo, pitanje bi trebalo glasiti: tko će ga skresati? Turistički forumi uglavnom ne mogu jer ipak nisu »izvršni organi«, ali bi mogli dosta pomoći kad bi se, na primjer, ozbiljno prihvatili temeljite reorganizacije svoga glomaznog sustava ili »aparata«.</p>
<p>Ostali? Pa tu su ministarstva financija, prometa i veza, gospodarstva, zaštite okoliša, graditeljstva, obrta... Sva su ta ministarstva na svoj način vezana uz turizam, koji je inače proglašen »granom broj jedan naše ekonomije«, pa su samim time i pozvani da - uklanjaju prepreke s hrvatske turističke ceste!</p>
<p>Skorašnji službeni početak aktualne (pred)sezone obilježen je, nažalost, prijetnjama posljedicama rata u Iraku, ali čini se mnogo više nego je potrebno. Kako? Pa tako što se u turističkoj operativi toliko priča o ratu kao da gotovo »graničimo« s poprištem, a te priče sve više poprimaju oblike izlika poput onih (tragikomičnih!) lanjskih kad su (ne samo) hotelijeri zavapili kako ih je »zatekao prerani Uskrs«, čime se zapravo pravdalo niz propusta u pripremanju početka sezone. Ako se i ove godine dogodi (posebno nakon uspješnih promotivnih nastupa na euro-sajmovima!) da prvi gosti ne budu zadovoljni prihvatom i ponudom, to će biti loše ispisana »pozivnica« za nastavak sezone i vrsta »balvana« koji se teško uklanjaju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Domoljubi i rodoljubi nisu protiv Europe, nego žele u Europu s imenom i prezimenom</p>
<p>Brigu o nacionalnoj identifikaciji nije moguće voditi, ako se ne objasni što ona jest. A g. Stjepo Martinović ne samo da miješa pojmove politička kultura i nacionalna identifikacija, nego obilježava i suprotstavlja domoljublje i rodoljublje elementima nacionalnog identiteta kao što su jezik, narodno stvaralaštvo, sustav tradicionalnih vrijednosti / Nacionalna identifikacija negativno je povezana s ksenofobijom i croatofobijom. Što je više ksenofobije i croatofobije to je ona slabija. Budući da je u Hrvatskoj izražen sukob između ksenofoba i croatofoba, nacionalna identifikacija toliko je slaba da se stranački sukobi, koji su normalni, pretvaraju u sukobe na razini nacionalne identifikacije, što nije normalno. Ma koliko god se međusobno razlikovali, i lijevi i desni ne bi se trebali razlikovati u domoljublju i rodoljublju</p>
<p>MIROSLAV VUJEVIĆ </p>
<p>Pod naslovom »Ksenofobija i croatofobija: Opstanak i razvitak Hrvatske ovisit će o nacionalnoj identifikaciji« objavio sam 24. ožujka u Stajalištima tekst na koji je 2. travnja, također, na ovim stranicama, reagirao gospodin Stjepo Martinović (»Rasipaju energiju, deru maštu i troše vrijeme u ratu za bolju prošlost, a budućnost im odmiče«). </p>
<p>Martinović veli da jedino s čime se slaže u članku na koji reagira jest to da će »opstanak i razvitak Hrvatske ovisiti o nacionalnoj identifikaciji«, a ne prihvaća razorne učinke podjele na ksenofobe i croatofobe, domoljublje i rodoljublje kao glavne odrednice nacionalne identifikacije i povezanost ksenofobije i croatofobije s tradicionalnom desno-lijevom političkom opcijom.</p>
<p>Nigdje nisam rekao da su domoljublje i rodoljublje glavne odrednice identifikacije (uopće), nego nacionalne identifikacije. Nacionalna identifikacija samo je jedna dimenzija političke kulture. Politička kultura uključuje političku identifikaciju, odnos prema aktualnoj vlasti, političku snošljivost, političku participaciju...Gospodin Martinović izjednačava pojam nacionalne identifikacije i pojam političke kulture.</p>
<p>Govori da se nikako ne može složiti s »mojom« postavkom da nacionalna identifikacija mora ovisiti o razini ksenofobičnosti i croatofobičnosti. Ja se, također, ne slažem s tim, niti sam to napisao. Ono što sam rekao jest to da u Hrvatskoj umjesto domoljublja i rodoljublja dolazi do izražaja neslobodna nacionalna svijest u obliku sukoba između ksenofoba i croatofoba sa samoubilačkim posljedicama.</p>
<p>Te se posljedice nisu očitovale toliko u Domovinskom ratu zbog surovosti agresora i svijesti o neodrživosti Jugoslavije. Ako Hrvatska ne bude posebno brinula o nacionalnoj identifikaciji može joj se dogoditi da u miru izgubi ono što je obranila u Domovinskom ratu. Brigu o nacionalnoj identifikaciji nije moguće voditi, ako se ne objasni što ona jest. A g. Martinović ne samo da miješa pojmove politička kultura i nacionalna identifikacija, nego obilježava i suprotstavlja domoljublje i rodoljublje elementima nacionalnog identiteta kao što su jezik, narodno stvaralaštvo, sustav tradicionalnih vrijednosti.</p>
<p>Čini se da je domoljublje i rodoljublje u g. Martinovića doživjelo težu sudbinu od inteligencije u socijalizmu. U socijalizmu je barem mogla postojati »poštena inteligencija«, a prema mišljenju g. Martinovića, i ne samo njega, rodoljublje i domoljublje jednostavno ne mogu biti pošteni. </p>
<p>Prema njima, ono može biti isključivo mitologizirano, tako da domoljubi i rodoljubi »rasipaju energiju, deru maštu i troše vrijeme u ratu za bolju prošlost, a budućnost im odmiče«.</p>
<p>Domoljublje i rodoljublje ne isključuju regionalni, europski i svjetski identitet. Domoljubi i rodoljubi nisu protiv Europe. Oni samo žele sami odlučivati o tome i da u Europu ulaze s imenom i prezimenom, ne gubeći svoj identitet. </p>
<p>Croatofobi se, pošto-poto, žele prikloniti bilo komu, kako bi potisnuli ozloglašeno domoljublje i rodoljublje. Ksenofobi ne žele nikamo, dovoljni su sami sebi, u ime tobožnjega domoljublja i rodoljublja.</p>
<p>Nacionalna identifikacija negativno je povezana s ksenofobijom i croatofobijom. Što je više ksenofobije i croatofobije to je ona slabija. Budući da je u Hrvatskoj izražen sukob između ksenofoba i croatofoba, nacionalna identifikacija toliko je slaba da se stranački sukobi, koji su normalni, pretvaraju u sukobe na razini nacionalne identifikacije, što nije normalno. </p>
<p>Ma koliko god se međusobno razlikovali, i lijevi i desni ne bi se trebali razlikovati u domoljublju i rodoljublju. I jedni i drugi ne bi trebali biti protiv Europe i trebali bi željeti da mogu sami odlučivati o tome i da u nju žele ući ne gubeći svoj identitet.</p>
<p>Kroatofobi se srame svog identiteta. Pod utjecajem proleterskog internacionalizma (proleteri svih zemalja ujedinite se) i kolektivizma (široke narodne mase) nakon urušavanja socijalizma postaju kolateralne žrtve pametne bombe globalizma koju lansira njihov dojučerašnji najveći neprijatelj - kapitalizam.</p>
<p>Ksenofobi se zatvaraju svijetu i ometaju pozitivne utjecaje vanjskoga svijeta. Domoljubi i rodoljubi su otvoreni prema svijetu i čuvaju nacionalni identitet ne samo jezikom, narodnim stvaralaštvom i sustavom tradicionalnih vrijednosti.</p>
<p>Ksenofobi i kroatofobi razlikuju se po svom odnosu prema Domovinskom ratu, braniteljima, Katoličkoj crkvi. Slažem se s g. Martinovićem da se ksenofobi bore za bolju prošlost, a croatofobi za bolju budućnost. Domoljubi i rodoljubi kritični su i prema prošlosti i prema budućnosti, da im se ne bi dogodilo da bez pouka prošlosti srljaju u neizvjesnu budućnost.</p>
<p>Na kraju nešto o povezanosti tradicionalne desno-lijeve političke podjele i nacionalne identifikacije. </p>
<p>I među ljevičarima i među desničarima ima čestitih domoljuba i rodoljuba. Međutim, ksenofobi većinom proizlaze iz desne političke opcije, a croatofobi većinom iz lijeve. </p>
<p>U Hrvatskoj nije problem lijeva i desna politička opcija, ali jest podjela na ksenofobe i na croatofobe. Ta podjela, a ne podjela na lijeve i desne, razara nacionalnu identifikaciju i ugrožava opstojnost i razvitak Hrvatske.</p>
<p>Autor je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nitko nije ukrao Alijansu za treću Hrvatsku </p>
<p>Alijansu za treću Hrvatsku, kao naziv, odbacili su sami njeni inicijatori, akademik Ivan Supek i don Ivan Grubišić, na sjednici Nacionalnog savjeta 22. veljače u Zagrebu. Počeo im je smetati redni broj tri uz Hrvatsku, pa su se odlučili za promjenu naziva. Većina suradnika nije bila za tu promjenu pa je ostala uz stari i dobro poznati naziv... Ta hajka šteti najviše akademiku Supeku i don Ivanu Grubišiću, kojima je očito neugodno priznati svoj dio odgovornosti za nastale promjene. Tome što su se oni odrekli svojih najboljih suradnika i izvornih koncepcija mogu se veseliti samo oni koji zbog vlastite koristi priželjkuju status quo, odnosno i daljnje ovakvo nesretno stanje hrvatske države</p>
<p>LJILJANA MATKOVIĆ-VLAŠIĆ</p>
<p>Napis iz pera Jure Gabrića s naslovom »Dvije 'alijanse', dvije Hrvatske: Tko je opljačkao akademika Ivana Supeka i don Ivana Grubišića« (Vjesnik, Stajališta, 3. travnja) pokazuje da se i oni kojima ne nedostaje vještina pisanja služe senzacijama da bi privukli čitatelje, a ne da bi otkrivali istinu.</p>
<p>Cijeli taj napis koji obiluje moraliziranjem pa čak i izvacima iz Evanđelja samo je prodavanje magle, jer se ne temelji na istinoljubivosti i objektivnosti. Slično su u prošlosti postupali inkvizitori mučeći i ubijajući svoje žrtve koje uopće nisu imale šansu dokazati svoju nevinost. </p>
<p>Kad je netko tako žestoko optuživan, bilo bi normalno da ga se pita što o tome misli i kako se brani. U tipičnoj boljševičkoj maniri to politologu Juri Gabriću ne pada ni na kraj pameti. On uživa u svom optuživanju, a da se uopće ne pita kako je moguće da je više od stotinjak, pretežito visoko obrazovanih, intelektualaca odlučilo održati osnivački sabor Alijanse za treću Hrvatsku. </p>
<p>Zar je tim ljudima, koji se bave pametnijim poslovima od raznih intrigiranja, bilo stalo do toga da »otmu«, »ukradu«, »prisvoje« nešto što pripada samo akademiku Supeku i don Ivanu Grubišiću? Zar mislite da bi oni tako nisko pali? </p>
<p>Mene osobno u svemu iznenađuje da se o Alijansi za treću Hrvatsku govori kao o nekom privatnom vlasništvu, nekom monopolu, čak nekom patentu, a ne kao o nečem što primarno pripada hrvatskim građanima i hrvatskom narodu i što isključivo može biti samo u njihovoj službi. Da, gospodine Gabriću, grdno ste se prevarili ako mislite da se o tom prekrasnom projektu, koji su dosad najviše promovirali akademik Supek i don Ivan Grubišić, može tako govoriti. </p>
<p>Očito nemate mnogo veze s Evanđeljem na koje se pozivate. Mnogo vam je bliskija plitka ljudska ambicija, kukavština, taština, sebičnost, bešćutnost i što da još nabrojim u toj tužnoj priči u kojoj se preko medija sustavno želi uništiti tračak svjetla i nade na našem mračnom horizontu. </p>
<p>Alijansu za treću Hrvatsku, kao naziv, odbacili su sami njeni inicijatori, akademik Supek i don Ivan Grubišić, na sjednici Nacionalnog savjeta 22. veljače u Zagrebu. Počeo im je smetati redni broj tri uz Hrvatsku, pa su se odlučili za promjenu naziva. Većina suradnika nije bila za tu promjenu pa je ostala uz stari i dobro poznati naziv. A vi to nazivate krađom? </p>
<p>Prema izvornoj koncepciji Alijansa za treću Hrvatsku trebala je imati i političku stranku s istim nazivom za one članove koji žele ući u neposrednu političku borbu, jer, prema zakonu, udruge ne mogu imati izborne liste pod svojim nazivom. </p>
<p>I te su se zamisli inicijatori odrekli iz preventivnog straha od političkih karijerista. Većina je pak smatrala da karijeristi nemaju nikakvih izgleda u Alijansi za treću Hrvatsku, jer je ona upravo tako strukturirana da to onemogući, a ako njeni političari budu jednaki ili slični današnjim našim političarima, onda je svakako bolje da ih uopće nema, pa bi se tu odlučno prekinulo sa svakom takvom političkom djelatnošću. </p>
<p>Alijansa za treću Hrvatsku kao udruga upravo je kontrolor svoje političke stranke u moralnom, etičkom i ljudskom smislu. </p>
<p>Mislim da vam je sada jasan sav nesporazum zbog koga se digla medijska hajka. Ta hajka šteti najviše akademiku Supeku i don Ivanu Grubišiću, kojima je očito neugodno priznati svoj dio odgovornosti za nastale promjene. Tome što su se oni odrekli svojih najboljih suradnika i izvornih koncepcija mogu se veseliti samo oni koji zbog vlastite koristi priželjkuju status quo, odnosno i daljnje ovakvo nesretno stanje hrvatske države. </p>
<p>Na osnivačkom saboru 15. ožujka 2003. u hotelu »Internacional« 111 osoba izabralo je moju malenkost za predsjednicu udruge Alijansa za treću Hrvatsku. </p>
<p>Prihvatila sam to, uz rizik da budem neka vrsta gromobrana, a stalo mi je samo do toga da se čitava stvar spasi. Jer preko noći odustati od onoga što se godinama stvaralo zaista je nerazumno to više što su pravi razlozi ostali tajna. Ono što se navodi kao razlog samo je izlika. </p>
<p>Sigurna sam da ćemo prave razloge, koji se mogu već sada naslućivati, jednom doznati, jednom kad vremena ne budu više tako mračna i opasna. </p>
<p>Mislim da će budućnost pokazati da naše zauzimanje i goleme žrtve nisu bili uzaludni. Biti na pravoj strani u službi istine i pravde, čak i onda kad je potrebno suprotstaviti se autoritetima, bilo je uvijek moje životno geslo.</p>
<p> Ostajući vjerna Alijansi za treću Hrvatsku, ostala sam vjerna samoj sebi te humanističkim i kršćanskim načelima kojima sam posvetila čitav svoj život. </p>
<p>Autorica je magistra lingvistike, katolička spisateljica.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ako vulgarni i barbarski ideal potraje naš će se život ugušiti, a civilizacija podleći vlastitom teretu </p>
<p>Istinski i trajni mir, nacionalni i međunarodni, može se postići jedino njegom moralnih vrlina. Gdje je duhovnost kada se kaže: prinesi žrtvu, plati meni pa će ti tvoji grijesi biti oprošteni. Sustav spašavanja s pomoću srebra ne može zadovoljiti dublje ljudske potrebe. Čovjek je oduvijek osjećao žudnju za istinitim, dobrim i lijepim. Istinu treba naći u samom životu, a ne u dokazima koji se zasnivaju na građi izvan domašaja života i stoga izvan granica ljudskog razuma / Trebamo pošto-poto izgledati mladenački, ponašati se i oponašati majmunski mladenački, kamuflirati trošenje vremena. Leševi se konzerviraju za slučaj uskrsnuća ili pronalaska lijeka. Skrivamo svoje mrtve, zabašurujemo agoniju kao neizbježnu sramotu, sramnu deformaciju koju tretiramo hipokrizijski. Mi ne živimo s prirodom nego protiv prirode, u životinji vidimo divljač kojoj treba staviti brnjicu, koju treba pripitomiti, podjarmiti našim željama, potrebama i hirovima. Zaklati i pojesti. Vidio sam ljude kako nasrću u vodu i vatru i od toga ginu. Ali još nisam nikada u životu vidio nikoga tko je nasrnuo u ljubav prema bližnjem i zbog toga poginuo</p>
<p>DAMIR ADAMČIĆ</p>
<p>Religija je ono što religija čini, odnosno ono što čine njeni vjernici i sljedbenici. (Prvi dio ovog teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Ni jedna religija nije uspjela s oplemenjivanjem čovjeka i njegova pogleda na svijet (osim buddhističke - tibetanski buddhisti su kinesku okupatorsku vojsku, poštujući princip nenasilja, dočekali bez ubijanja). </p>
<p>Zašto se tzv. civilizirani narodi uvijek spremno upuštaju u ratove? Zato jer vrijednosti materijalne i intelektualne civilizacije cijene više nego moralne vrijednosti. Da su toj posljednjoj trajno davali veću vrijednost nego prvoj, ne bi između njih bilo ratova. </p>
<p>Istinski i trajni mir, nacionalni i međunarodni, može se postići jedino njegom moralnih vrlina. Gdje je duhovnost kada se kaže: prinesi žrtvu, plati meni pa će ti tvoji grijesi biti oprošteni. Sustav spašavanja s pomoću srebra ne može zadovoljiti dublje ljudske potrebe. Čovjek je oduvijek osjećao žudnju za istinitim, dobrim i lijepim. Istinu treba naći u samom životu, a ne u dokazima koji se zasnivaju na građi izvan domašaja života i stoga izvan granica ljudskog razuma.</p>
<p>Stoga moral i etika trpe zbog zanesenosti metafizičkim i filozofskim suptilnostima. </p>
<p>Naše spoznaje učinile su nas gospodarima atoma, ali istodobno one su nas svele na splet uvjetnih refleksa. Ono što nam prikazuje znanost je svijet mehaničkih sila bez svakog smisla. To istodobno objašnjava i »egzistencijalnu tjeskobu« koja čovjeka Zapada progoni posljednja dva stoljeća. </p>
<p>Zatočivši se u mračan svijet koji je sam stvorio, čovjek je svoju evolutivnu pokretačku snagu sveo na glad za sigurnošću.</p>
<p>Ipak, bez obzira na to koliko svijet što nas okružuje može izgledati besmislenim, barem nam se čini čvrstim i stabilnim. Smrt će nas dokončati kao da nikada nismo ni postojali, ali u međuvremenu možemo zagnjuriti glavu u pijesak svakodnevnih trivijalnosti. </p>
<p>Shakespeare je unatoč svemu svome stvaralačkom geniju bio rob pesimizma: ljudsko postojanje doživljavao je kao lišeno smisla, priču koju priča idiot. Istu suprotnost nalazimo kod Balzaca: golem svijet koji kipti od životnosti, a ipak zatrovan filozofijom beznađa; svijet u kojem su na isti poraz osuđeni i najveći umovi i najveće budale. Nietzsche je završio u ruševinama svoga uma, jer je takvu situaciju najdublje doživljavao.</p>
<p>Društvo komu je misao površinska, umjetnost sentimentalna a moral labav, izražava civilizaciju moći, a ne duha i zato se ne može održati. Jedino duhovna obnova može spasiti svijet od moralne i svake druge propasti.</p>
<p>Ljudsko društvo je zapalo u stanje u komu jedino imovina određuje ugled, bogatstvo postaje izvor vrline, strast jedina veza između muškarca i žene, lažljivost izvor uspjeha u životu, seksualni život jedino sredstvo užitka, a vanjski dekor zamjenjuje unutarnju duhovnost. Ako vulgarni i barbarski ideal ustraje suviše dugo naš će se život ugušiti, a civilizacija podleći vlastitom teretu. Što smo sposobniji shvatiti bližnjega, manje ćemo se ponositi vlastitom superiornošću.</p>
<p>Našem tehničko-tehnološkom dobu najveći poticaj daje borba za moć i sklonost udobnom životu. Obje su razorne sile ako se na vrijeme ne obuzdaju, jer jedna vodi potpunu uništenju, a druga tjelesnoj i duševnoj degeneraciji. Između ponižavajućeg praznovjerja i ponižavajućeg materijalizma, nerado viđena golubica istine jedva može naći mjesto na koje bi mogla staviti svoju nogu.</p>
<p>Postoji kolektivna neuroza: trebamo pošto-poto izgledati mladenački, ponašati se i oponašati majmunski mladenački, kamuflirati trošenje vremena. Leševi se konzerviraju za slučaj uskrsnuća ili pronalaska lijeka. </p>
<p>Skrivamo svoje mrtve, zabašurujemo agoniju kao neizbježnu sramotu, sramnu deformaciju koju tretiramo hipokrizijski. Mi ne živimo s prirodom nego protiv prirode, u životinji vidimo divljač kojoj treba staviti brnjicu, koju treba pripitomiti, podjarmiti našim željama, potrebama i hirovima. Zaklati i pojesti. </p>
<p>Vidio sam ljude kako nasrću u vodu i vatru i od toga ginu. Ali još nisam nikada u životu vidio nikoga tko je nasrnuo u ljubav prema bližnjem i zbog toga poginuo. Ljudi su općenito dosljedni u svojim teorijama, a nedosljedni u praksi.</p>
<p>U Indiji još i danas spaljuju žive žene na pogrebnoj lomači zajedno s umrlim suprugom što se smatra najvećom vrlinom, krjepošću i duhovnošću žene. Nisam ni vidio ni čuo ni pročitao da je živi suprug spaljen zajedno sa svojom umrlom ženom. Hinduski vjerski vođe smatraju da je veliki duhovni fenomen kada se živu ženu spali ili kad ona »dobrovoljno« skoči u pogrebnu lomaču. Na pitanje, zašto nijedan suprug ne učini takav duhovni čin, ostaju nijemi. Čini se da su jedino u Indiji žene predodređene da postanu duhovne.</p>
<p>U svijetu će biti manje zla ako poslušamo Buddhin savjet: »Svaki put kad hoćete oprostiti zlo koje vam je učinjeno, toliko zla umire u svijetu.«</p>
<p>Viši čovjek shvaća ispravnost, niži čovjek se ravna prema osobnom interesu. Bez stalnog dohotka stalno uvjerenje može imati samo odgojeni čovjek. Kada je posrijedi narod, onda se bez stalnog dohotka ne može računati na stalnost uvjerenja. Siromasi, ako uopće znaju za nekog Boga, znaju samo za Boga nasilja, osvete i nemilosrdna tiranina.</p>
<p>Demagoška parola o jednakosti u isto je vrijeme najprirodnija i najvarljivija stvar. Prirodna je očito, zato što je u skladu s razumom, a varljiva zato što je neostvariva. »Odgovoriti nasiljem na nasilje znači priznati svoj vlastiti moralni i intelektualni slom, a iz toga može slijediti jedino kretanje u krugu zablude. </p>
<p>Čovjek je zavolio boga, a zaboravio svoga brata čovjeka. </p>
<p>Bit religije je moral, ali isto tako religija nije za prazne trbuhe. Poštujem boga jedino kao istinu. Nisam ga još našao ali tragam za njim.« (Gandhi)</p>
<p>Čovjek treba imati hrabrosti suočiti se s činjenicom da stoji sam i da ima potencijal vlastitim razumom i naporom postati čovjekom do krajnjih konzekvenci ne čekajući predvodnike ni znakove s neba, niti ognjeni grm iz koga izvire vrišteći, nadnaravni zapovjedni glas s plamenim zapovijedima.</p>
<p>Ne treba čekati niti na neku vanjsku božansku ili natprirodnu silu koja će ga nadahnuti i iskoristiti kao sredstvo prenošenja poruke. Mnogo je uzvišenije i veličanstvenije da se ljudsko biće vlastitim razumom i naporom samo uzdigne na vrhunce ljudskog duha ne prikazujući se pritom osobinama koje ne bi bile karakteristične za čovjeka, kao što je to učinio Buddha.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>Uklonit će se reklame postavljene bez građevinske dozvole</p>
<p>Uz to, što dio reklama po krovovima zgrada na glavnom zagrebačkom trgu nema građevinske dozvole za čeličnu konstrukciju, većina njih nema ni odobrenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode / Kada imaju građevinsku dozvolu reklame postaju »vječne« </p>
<p>Manji dio reklama po krovovima zgrada na Trgu bana Jelačića nema građevinske dozvole za postavljenje čelične konstrukcije pa će se te reklame najvjerojatnije skidati, saznajemo u Gradskom uredu za graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. No, gotovo ni za jednu od reklama postavljenih na zgrade koje su kulturno dobro grada, nema, međutim, posebnog odobrenja koje izdaje Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.</p>
<p>Ured za graditeljstvo i Zavod za zaštitu spomenika stoga su zajedno nedavno pokrenuli inventuru svih krovnih reklama na glavnom zagrebačkom trgu. Kako nam je rekao Ivan Ćosić iz Ureda za graditeljstvo, to će biti teško napraviti, jer su neke reklame postavljene još u doba Univerzijade, a o njima u gradskih arhivima nema nikakvih podataka.</p>
<p>»Kako je građevinska dozvola vječna i ne može se ukinuti, za one koji je imaju, samo ćemo provjeravati imaju li naše odobrenje za postavljanje reklame. Ako ga nemaju, skinut ćemo reklamu, a ostaviti konstrukciju«, kaže Ćosić. Ako, pak se, kaže on, utvrdi da vlasnici reklama nemaju odobrenje Zavoda, po isteku ugovora neće im se dopustiti daljnje reklamiranje.</p>
<p>»Prema našim saznanjima, od 15 reklama, samo njih tri imaju naše odobrenje, i to su Frank, Pliva i Partner banka«, kaže Doris Kažimir, pročelnica Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Posebno ističe zgradu Anić-Holdinga, na kojoj su »i na krovu i na fasadi gotovo sve reklame postavljene bespravno«.</p>
<p>Na dojavu i nakon provjere reklame inače uklanjaju inspektori Ministarstva zaštite okoliša, pa će oni na kraju i odlučiti hoće li biti uklanjanja. Iz Gradskog ureda smatraju, da će se reklame čije konstrukcije nemaju građevinsku dozvolu, sigurno ukloniti.</p>
<p>U tom uredu smatraju, da je jedan od načina da se izgled Jelačićeva trga dovede u red što se tiče reklamiranja kojega ima sve više - »uniformiranje«, odnosno standardiziranje svih reklama na istu veličinu i oblik.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jakuševčani će odsad dobivati tjedna izvješća o kakvoći zraka</p>
<p>Gradsko poduzeće za zbrinjavanje gradskog otpada i sanaciju (ZGOS), kao investitor sanacije odlagališta na Jakuševcu, još uvijek nije poduzelo nikakve mjere kako bi se kakvoća zraka oko odlagališta dovela u zakonom propisane okvire. »Za uvođenje treće smjene radi ubrzavanja radova na sanaciji trebat ćemo najmanje tjedan dana, jer treba naći dodatne radnike i strojeve«, rekao nam je direktor ZGOS-a Zdravko Vac. </p>
<p>No, kako je rekao Vac, odlučeno je da će se rezultati mjerenja kakvoće zraka na tri mjerne stanice, postavljene u naseljima oko Jakuševca, slati Gradskom uredu za zdravstvo. </p>
<p>»Na oglasnim pločama naselja Jakuševec i Mičevec tjedno ćemo - a ne mjesečno, kao do sada - objavljivati rezultate mjerenja kakvoće zraka«, kaže Zdravko Vac, dodajući da će se ove srijede održati sastanak sa zdravstvenim institucijama kako bi se odredile one koje će analizirati rezultate mjerenja kakvoće zraka i o njima izvještavati javnost. </p>
<p>Sve te aktivnosti očito se, sudeći prema ustaljenoj praksi kod nas, nisu mogle poduzeti prije nego što je Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša našla i objavila zabrinjavajuće rezultate ispitivanja kakvoće zraka u naseljima oko odlagališta! </p>
<p>Vac nam je prošli tjedan rekao da su rezultati mjerenja kakvoće zraka slani Zavodu za javno zdravstvo grada. </p>
<p>»Ponedjeljkom i četvrtkom dobivamo rezultate mjerenja sumpornog i dušikovog dioksida te ukupnih lebdećih čestica s jedne od tri mjerne stanice oko Jakuševca, ali isključivo za potrebe biometeorološke prognoze. Nemamo, naime, nikakvu ugovornu obavezu sa ZGOS-om kojom bi trebali voditi brigu o njihovim rezultatima. No, ako bi rezultati pokazivali ekstremno visoke koncentracije pojedinih parametara, alarmirao bih svog šefa«, ispričao nam je Predrag Hercog, stručni suradnik u Odsjeku za životnu i radnu okolinu u Zavodu za javno zdravstvo grada. U Zavodu su dobivali i podatke o koncentraciji sumporovodika (koji se razvija truljenjem otpada) no, zbog lokacije mjerne stanice uz odlagalište, koncentracije se ne upotrebljavaju za biometeorološku prognozu koja se određuje za cijeli grad. Da nema biometeorološke prognoze, zaključio je Hercog, »mi sa ZGOS-ovim rezultatima ne bismo imali ništa«. </p>
<p>Na pitanje tko bi trebao biti odgovoran za analizu i daljnji postupak s rezultatima, Hercog kaže da to ovisi o tome kako tumačimo zakon, »no, po meni, nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša«.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prve isplate povrata poreza već ovaj mjesec</p>
<p>Ove godine znatno više prijava poreza nego lani, jer se kao olakšica računa životno i dodatno zdravstveno obrazovanje / Do rujna gotovo 80 posto prijava</p>
<p>Od sredine do kraja travnja počet će prvi povrati poreza građana. Za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije ove su godine primljene ukupno 205.803 porezne prijave, od čega je 128.257 prijava poreza građana za uže područje grada (bez Sesveta), u Ispostavi VI Zagreb. </p>
<p>Sve prijave moraju biti evidentirane do 30. travnja. Za područje grada i Županije dosad je uneseno 101.000 prijava, dok je za uže područje grada uneseno 46.555 prijava.</p>
<p>Kako doznajemo od Štefice Palm, voditeljice ispostave Zagreb VI pri Ministarstvu financija - Porezna uprava područni ured Zagreb, potpuno su obrađena 18.852 slučaja, od čega je njih 9506 za uže područje grada. Upravo za građane iz te skupine uskoro će se izdati rješenja o povratu poreza.</p>
<p>Prošle je godine za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije stiglo 174.550 prijava, što je oko 30 posto manje nego ove godine. Razlozi za to su, objašnjava nam Štefica Palm, u tome što se sad kao temelj za povrat poreza priznaju i uplate životnog osiguranja, kao i dopunsko zdravstveno osiguranje. Dopunsko osiguranje HZZO je uveo početkom prošle godine, dok su se premije za životno osiguranje počele priznavati tek od početka srpnja 2001. godine.</p>
<p>Štefica Palm rekla je i da su neke tvrtke neredovito isplaćivale osobne dohotke. U takvim slučajevima bilo bi idealno kad bi same firme obavile »poravnanje« poreza sa zadnjom isplatom u godini, što bi rasteretilo poreznu upravu. </p>
<p>»Vraćanje poreza građanima odvijat će se, kao i uvijek, tijekom cijele godine. Nadamo se da ćemo do rujna riješiti barem 80 posto prijava. Poreze građana obrađuju referenti koji su nadležni za pojedina slova prezimena, po abecedi. Svaki referent obrađuje između tri i pol do četiri tisuće prijava«, rekla je voditeljica ispostave. </p>
<p>Prioritetni slučajevi u rješavanju poreznih prijava ne postoje. Međutim, brže će se rješavati jasno ispunjene prijave. Od pristiglih prijava neodgovarajuće je ili uopće nije ispunjeno čak 30 posto prijava. To posebno usporava rad poreznika, jer za svaki slučaj moraju tražiti osobu koja mora staviti svoj potpis na ispisanu prijavu. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Od utorka na Velesajmu Građenje i Opremanje</p>
<p>Međunarodni sajmovi Građenje i Opremanje otvaraju se u utorak na Zagrebačkom velesajmu i trajat će do 12. travnja. Osim sajmova graditeljstva i obrtništva, građani mogu u sklopu tih priredbi razgledati i sajmove Dom i tehnika - sajam kućanskih aparata i tehnike, Interklimu - sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda, te Elcro - sajam elektrotehnike, industrijske elektronike, mjerenja i automatizacije.</p>
<p>Sajmovi su otvoreni od 9 do 18.30. Posjetitelje s kupljenom kartom očekuje nagradna igra s bogatim nagradama, od kojih je glavna zidana montažna kuća.</p>
<p>Croatia Airlines odobrava posjetiteljima sajmova 25 posto popusta na povratnu kartu, a sve se obavijesti na besplatnom telefonu 0800-7777. Posjetiteljima iz Hrvatske i Slovenije 40 posto popusta na povratnu kartu odobravaju Hrvatske željeznice, dok je popust riječkog Autotransa 25 posto. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Predstavljen prvi međunarodni dječji kamp </p>
<p>U Hotelu Dubrovnik u ponedjeljak je predstavljen prvi međunarodni ljetni kamp za djecu od 9. do 14. godine. Kamp se otvara u lipnju u Savudriji, na 30.000 četvornih metara borove šume. U kampu će od lipnja do rujna po dva tjedna boraviti djeca iz cijeloga svijeta. </p>
<p>Tijekom boravka u kampu unaprijedit će znanje engleskog jezika kroz igru, kreativne radionice i bavljenje nekim od 30-ak različitih sportova. Djeca će, naime, biti podijeljena u grupe, tako da će morati komunicirati na engleskom jeziku, a i svi odgajatelji bit će s engleskog govornog područja. Organizacija kampa bit će istovjetna onoj u SAD-u. </p>
<p>Djeca će biti smještena u novoizgrađenim drvenim bungalovima. Na jednog odgajatelja dolazi šestero djece, a osiguran je 24-satni nadzor. Uz osigurano učenje engleskog jezika djeca će imati i puni pansion te dva izleta. </p>
<p>Organizator kampa, preko kojega će se zainteresirani moći prijaviti za boravak u kampu, jest California camp (CCUSA) sa sjedištem u Zagrebu, na adresi Ribnjak 38, i u Rijeci. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Veći strah zbog atipične upale pluća nego rata u Iraku</p>
<p>Umjesto putovanja na Daleki istok, agencije sad nude putovanja na »Daleki zapad«</p>
<p>»Ljudi se boje putovati više zbog atipične upale pluća, nego zbog rata u Iraku i zato je donekle i opao interes za uskrsna putovanja«, rekli su nam u jednoj turističkoj agenciji u Importanne centru. U nekim agencijama u središtu grada potvrdili su nam da je smanjena zainteresiranost, što se i očekivalo, a uz to, mi nismo poput Nijemaca, koji godinu dana unaprijed rezerviraju putovanja. Stoga će se točni podaci o putovanjima znati tek nekoliko dana prije Uskrsa.</p>
<p> Veće turističke agencije nisu željele potvrditi pad broja rezervacija, no iz ponude se dâ vidjeti da se za Uskrs nude uglavnom bliže destinacije u Europi, a i putovanja na »Daleki zapad« umjesto na Daleki istok.</p>
<p>Putujete li tako za Uskrs u Crikvenicu, za tri dana polupansiona (od 18. do 21. travnja) u Hotelu Zagreb platit ćete 335 kuna, a 570 u Hotelu Omorika. Svaki dodatni dan polupansiona naplaćuje se između 105 i 170 kuna, ovisno o kategoriji hotela. Najskuplja je Opatija. Ipak, boravak u tom gradu u Hotelu Imperijal (tri zvjezdice) s pogledom na park i ulicu košta za tri dana polupansiona 720 kuna, a u Hotelu Ambasador (pet zvjezdica) u sobi s pogledom na more - 1410 kuna više.</p>
<p> Nudi se i putovanje u Istru s mogućnošću posjeta Veneciji. No, s boravkom u Poreču trodnevni aranžman s polupansionom platit ćete 1450 kuna, a s boravkom u Umagu 1175 kuna.</p>
<p>Uskrsni boravak u Dalmaciji sve je popularniji, tvrde. Poseban je naglasak na Hvaru i poznatoj procesiji Za križem, zbog koje agencije ove godine osiguravaju i dodatne autobuse. Aranžman u Hotelu Amfora agencije će naplatiti od 440 do 490 kuna. Putujete li i autobusom agencije, aranžman košta 295 kuna više. Najjužnija uskrsna destinacija jest Cavtat a isti aranžman košta od 750 do 1195 kuna. Boravak u susjednom gradu, Dubrovniku, nešto je jeftiniji. Trodnevni polupansionski smještaj u hotelu Neptun košta 485 kuna, a u Hotelu Park 1100 kuna.</p>
<p>Od putovanja u inozemstvo tu su »Uskrs u Sloveniji«, već ustaljeni »Uskrs u Rimu« po cijeni od 1490 do 2190 kuna, te četverodnevno putovanje do Pariza i Disneylanda po cijeni od 2290 kuna. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zaprešić će dobiti novi prihvatni terminal </p>
<p>U Poglavarstvu Zaprešića počeli su pregovori sa Zagrebačkom županijom, ZET-om HŽ-om oko izgradnje prihvatnog terminala za javni prijevoz putnika na željezničkoj stanici u Zaprešiću.</p>
<p>Izgradnjom toga terminala na jednom mjestu nalazila bi se željeznička stanica i autobusni kolodvor, a dosadašnji autobusni terminal premjestio bi se iz središta grada. Realizacijom ovog projekta stanovnicima zaprešićkog kraja osigurao bi se lakši pristup gradskoj željeznici. </p>
<p>Gradski lokalni prijevoz bio bi, po novom modelu, izdvojeni sustav, koji bi povezivao sve dijelove Zaprešića, odnosno sve kvartove s terminalom i omogućavao, u drugoj fazi, prijevoz autobusom ili vlakom do Zagreba. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Biometeorološka prognoza</p>
<p>U utorak će promjenljivo i nestabilno vrijeme uzrokovati pretežno nepovoljnu biometeorološku situaciju. Kod osoba osjetljivijih na promjene vremena može se pojaviti glavobolja. Sve vrijednosti koncentracije sumpornog i dušikovog dioksida te lebdećih čestica bile su (6. travnja) unutar preporučenih vrijednosti. U zraku je bila prisutna visoka koncentracija peluda drveća s dominacijom breze. Astmatičarima se ne preporučuju jutarnji izlasci. Reumatski i kronični plućni bolesnici zbog niskih temperatura mogu imati smetnje, pa se preporučuje izbjegavanje tjelesnog napora. Kod srčanih bolesnika moguće su češće stenokardije i poremećaji srčanog ritma. Trebaju izbjegavati nepotrebna izlaganja nepovoljnim vremenskim uvjetima i tjelesnom naporu te redovito uzimati lijekove.</p>
<p>Srijeda, 9. travnja - Zbog nepovoljne biometeorološke situacije može se kod osoba osjetljivijih na vrijeme pojaviti glavobolja i nesanica. Sve vrijednosti koncentracije sumpornog i dušikovog dioksida te lebdećih čestica bile su (6. travnja) unutar preporučenih vrijednosti. Zbog mogućnosti snijega i kiše očekuje se kratkotrajno smanjenje visoke koncentracije peluda drveća u zraku. Hladno vrijeme bit će nepovoljno za reumatske i kronične plućne bolesnike kojima se preporučuje izbjegavanje tjelesnog napora. Kod srčanih bolesnika moguće su češće stenokardije i poremećaji srčanog ritma. Oni trebaju izbjegavati nepotrebna izlaganja nepovoljnim vremenskim uvjetima i tjelesnom naporu te redovito uzimati lijekove.</p>
<p>Četvrtak, 10. travnja - Nastavlja se nepovoljna biometeorološka situacija te se kod osoba osjetljivijih na promjene vremena može pojaviti glavobolja, nesanica i sniženo raspoloženje. Sve vrijednosti koncentracije sumpornog i dušikovog dioksida te lebdećih čestica bile su (6. travnja) unutar preporučenih vrijednosti. Zbog male mogućnosti kiše u drugom dijelu dana može doći do manjeg pada koncentracije peluda drveća u zraku. Kronični plućni i reumatski bolesnici i dalje trebaju izbjegavati tjelesni napor naročito u ranim jutarnjim satima. Kod srčanih bolesnika moguće su češće stenokardije i poremećaji srčanog ritma. I oni trebaju izbjegavati nepotrebna izlaganja nepovoljnim vremenskim uvjetima i tjelesnom naporu te redovito uzimati lijekove. Za ulkusne bolesnike očekuje se nepovoljnija situacija. U slučaju tegoba treba se javiti svom liječniku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="23">
<p>»Gladijator« od ponedjeljka u braku </p>
<p>SYDNEY, 7. travnja</p>
<p> - Velika filmska zvijezda Russell Crowe oženio se u ponedjeljak, na svoj 39. rođendan, s djevojkom Danielle Spencer, a raskošno vjenčanje održano je u obiteljskoj kapelici na ranču poznatog glumca nakon trodnevnog slavlja. </p>
<p>Danielle Spencer nosila je vjenčanu haljinu koju joj je po mjeri napravio vrhunski talijanski modni dizajner Giorgio Armani, koji je ujedno bio i gost na vjenčanju. Mladenka je na ceremoniju došla u povorci koju su činili dva crna mercedesa, crni kamionet i dva policijska automobila. Na čelu povorke bila su tri policijska motociklista. Osim Danielle, Armani je odjenuo i mladoženju.</p>
<p>Vjenčanje je kruna burnog vikenda koji je Crowe isplanirao za svoje goste. Pripremio je, među ostalim, utakmicu kriketa s poznatim australskim igračem Shaneom Warneom te razne koncerte. Unatoč pokušaju mladenaca da vjenčanje ostane tajno, gomila novinara pohrlila je kako bi popratila događaj. Unajmili su sve helikoptere koje je bilo moguće iznajmiti i danonoćno su vrebali na ulazu u Nana Glen, Croweov ranč u brdima blizu Coffs Harbora, gradića na pola puta između Sydneyja i Brisbanea.</p>
<p>Uoči samog vjenčanja, Croweova glasnogovornica poručila je novinskim ekipama da se ne moraju nadmetati u pokušajima da dobiju ekskluzivne fotografije, te im je obećala da će slike s vjenčanja naknadno pustiti u javnost, i to besplatno.</p>
<p>Kako bi goste zaštitili od znatiželjnih očiju medija, za vjenčanje su podignuti veliki i mali šator, a na ulazu u ranč bilo je jako osiguranje koje je tjeralo nepozvane goste. Croweova glasnogovornica Wendy Day ranije je najavila da će na vjenčanju biti 80-tak bliskih prijatelja i članova obitelji, no da neće biti holivudskih zvijezdi. No, to nije smanjilo interes medija za taj događaj pa su fotografije s prijateljske kriket utakmice između Spencera, Crowea i prijatelja preplavile dnevne novine, baš kao i snimke gostiju koji su dolazili na vjenčanje. Među njima je bio i Ridley Scott, redatelj filma »Gladijator«, za koji je Crowe nagrađen Oscarom za najbolju mušku ulogu 2001. godine. </p>
<p>Mediji procjenjuju kako su troškovi vjenčanja iznosili preko pola milijuna američkih dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>BBC-eva drama o Churchillu dobitnica nagrade britanskih novinara </p>
<p>LONDON, 7. travnja</p>
<p> - BBC-jeva drama o 2. svjetskom ratu, »The Gathering Storm«, pokupila je glavne nagrade na dodjeli udruge britanskih televizijskih i radio novinara (Broadcasting Press Guild).</p>
<p>Produkcija kanala BBC Two vrijedna osam milijuna funti, s Albertom Finneyjem u ulozi Winstona Churchilla, osvojila je tri nagrade, uključujući onu za najbolju dramu. </p>
<p>Finney je proglašen najboljim glumcem, a Vanessa Redgrave najboljom glumicom za ulogu Churchillove supruge Clementine. BBC je ukupno dobio osam od 13 nagrada, koje su dodijeljene proteklog vikenda na svečanosti u Londonu. </p>
<p>Ovo je drugi put ove godine da je drama »The Gathering Storm«, koja prati Churchillov život uoči rata, dobila veliko priznanje. U siječnju je na dodjeli Zlatnih globusa u Los Angelesu trijumfalno osvojila nagradu za najbolju mini-seriju ili TV film, dok je Finney proglašen za najboljeg glumca u mini-seriji ili TV filmu. </p>
<p>Nagrade Broadcasting Press Guilda dobili su još i kostimirana drama »Daniel Deronda«, u produkciji BBC One, koja je proglašena najboljom dramskom serijom te »Jamie's Kitchen«, kanala Channel 4, koja prati kuhara Jamieja Olivera u obučavanju mladih kuhara u njegovom restoranu, a osvojila je nagradu za najbolju dokumentarnu seriju. </p>
<p>Nagradu za najbolji dokumentarac osvojila je emisija Channel 4, »Faking It« o bivšem pomorskom časniku koji postaje transvestit, a Ricky Gervais i Stephen Merchant, autori hit komedije »The Office«, proglašeni su najboljim scenaristima drugu godinu za redom. BBC- jev politički komentator Andrew Marr također je nagrađen drugu godinu za redom, kao najbolji izvođač.</p>
<p>Obje nagrade za radio otišle su na BBC Radio 4, za najbolji radio program i za najbolju radio voditeljicu Sue Lawley, koja vodi program »Desert Island Discs«. </p>
<p>Producent dokumentaraca Brian Lapping, vlasnik producentske kuće koja je napravila serije kao što su »The Death Of Yugoslavia« i »The Fall Of Milosevic«, dobio je nagradu za izuzetne doprinose televizijskom i radio novinarstvu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Koncert povodom 25. rođendana grupe Stop</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Povodom 25. obljetnice postojanja grupe Stop u petak, 11. travnja, u zagrebačkoj Tvornici održat će se jubilarni koncert koji će HTV snimati u cijelosti te ga emitirati na jednom od svojih programa. </p>
<p>Na koncertu će kao gosti nastupiti renomirana imena naše rock scene, koja najbolje odgovaraju glazbenom profilu grupe Stop, a to su Dado Topić, Zdenka Kovačiček, Davorin Bogović, Vedran Božić, Gordan Penava-Pišta i gosti iznenađenja. </p>
<p>Zagrebačka rock skupina Stop osnovana je potkraj 1977. godine, a tijekom svoje 25-godišnje karijere održali su na stotine uspješnih koncerata diljem Hrvatske, bivše Jugoslavije, te Italije, Njemačke i Austrije, a izdali su šest albuma. </p>
<p>Na ovim su ih prostorima glazbeni kritičari smatrali najboljim izvođačima glazbe Jima Hendrixa, a veliki su ugled stekli kod poklonika istinskog rocka.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Otvorenje nove dvorane Carnegie Halla 12. rujna </p>
<p>NEW YORK, 7. travnja</p>
<p> - Nova dvorana Carnegie Halla bit će otvorena 12. rujna dvotjednim festivalom na kojem će nastupiti Youssou N'Dour, Yo-Yo Ma, Pierre Boulez i John Adams. </p>
<p>Zankel Hall, dvorana koja se nalazi ispod središnje dvorane, ima pomični pod i pozornicu, a može primiti između 540 i 644 osobe, ovisno o tome nalazi li se pozornica na dnu ili u sredini te je li otvoren prostor za orkestar ili ne. Izgradnja dvoetažne dvorane započela je početkom 1999., a otvorenje je bilo predviđeno za rujan prošle godine.</p>
<p>Za njezinu izgradnju bilo je potrebno iskopati oko 4800 kubičnih metara temelja ispod Carnegie Halla, što je stajalo oko 72 milijuna dolara, 22 milijuna dolara više nego što je u početku planirano. Zamišljeno je da dvorana bude fleksibilna u svom izgledu i namjeni.</p>
<p>Samo za prvu sezonu, koja počinje 12. rujna, očekuje se 28 obrazovnih događaja i 80 koncerata u dvorani Zankel Hall. </p>
<p>Prva dva koncerta izvest će orkestar s djelima Ivesa, Harrisona, Adesa i Salonena te jazz skupina Omar Sosa Octet. Naime, organizatori su odustali od tradicionalnog dobrotvornog gala- koncerta kako bi se što široj publici omogućilo da upoznaju novu dvoranu u prva dva tjedna, objasnio je Robert Harth, izvršni direktor Carnegie Halla.</p>
<p>Tijekom festivala se predviđa nastup i Jamesa Levinea, Anne Deavere Smith, Meredith Monk, Emanuela Axa i Andreasa Scholla.</p>
<p>Među ostalim umjetnicima koji će nastupiti iduće sezone su Michael Feinstein, Audra McDonald, Emmylou Harris, Mitsuko Uchida, Peter Serkin, Dawn Upshaw, Michael Tilson-Thomas i 12 čelista Berlinske filharomonije. </p>
<p>Svjetsku premijeru će imati djela Marc-Andrea Dalbavieja, Osvalda Golijova, Adama Guettela, Petera Lebersona i drugih, a predviđeni su jazz i koncerti svjetske glazbe. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Časnik i alergičar ipak krivi za varanje na »Milijunašu«</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Umirovljeni časnik britanske vojske Charles Ingram proglašen je krivim u suđenju za varanje na popularnom kvizu »Tko želi biti milijunaš?« Ingram, njegova žena Diana i sveučilišni nastavnik Tecwen Whittock bili su optuženi da su se dogovorili i prevarili organizatore tako što bi Whittock zakašljao dok bi Ingram nagađajući o odgovorima »bocnuo« točan odgovor. Iako je Whittock dokazao da je alergičar i tvrdio da nije znao odgovore na sva pitanja koja su majoru Ingramu donijela milijun, drugi su dokazi prevagnuli, a svih troje optuženih proglašeno je krivima nakon višednevnog zasjedanja porote. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Trećina odraslog stanovništva Pitcairna optužena za silovanje djevojčica</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Na otoku Pitcairn, poznatom po tome što su na njemu iskrcani sudionici poznate pobune na brodu »Bounty« 1790. godine, čiji potomci i danas čine većinu stanovništva, počeo je predsudski postupak u kojemu devetorica odraslih otočana odgovara na vrlo teške optužbe silovanja djevojčica od sedam do jedanaest godina i spolnog uznemiravanja djevojčica od tri godine.</p>
<p>Istraga traje još od 2000. godine, a devetorica optuženika čine trećinu odraslih, odnosno petinu pučanstva toga otočića koji ima status britanske kolonije. Moguće je da će se optužnica proširiti i na jednoga bivšeg otočanina koji je u međuvremenu preselio na Novi Zeland.</p>
<p>Za zasjedanje prije suđenja u Adamstownu, jedinom gradiću na otoku, pripremljena je improvizirana sudnica i pritvor. Dođe li, međutim, do pravog suđenja, ono će se održati u pet tisuća kilometara udaljenom Wellingtonu na Novom Zelandu, odakle britanski komesar i upravlja otokom. Da bi se suđenje moglo održati u novozelandskom sudu, bili su potrebni posebni pravni postupci, pa čak i donošenje jednoga posebnog novozelandskog zakona. Suđenje na Pitcairnu bilo bi nemoguće jer otok nema potrebnu infrastrukturu, ali i zato što bi se lokalno stanovništvo moglo pobuniti. Otočani su, naime, vrlo neraspoloženi prema tom suđenju i već su zaprijetili otkazivanjem suradnje pri iskrcavanju istražitelja i tužitelja, koji bez pomoći veslača u čamcima ne bi mogli iz broda doći do luke, no na kraju su ipak popustili.</p>
<p>Na otoku se strahuje i da bi dulja odsutnost optuženika mogla značiti kraj ribolova, glavne djelatnosti na otoku, jer je za ribarske čamce potreban određeni broj veslača, koji se ne može popuniti bez optuženih muškaraca. Stanovnici se inače bave i pčelarstvom, zbog čega je na otok strogo zabranjeno donositi bilo koji pčelinji proizvod, kako bi se izbjegla kontaminacija. </p>
<p>Detalji o optužbama nisu objavljeni, no do prave istine neće biti lako doći. Obje strane govore o pripremanju i zastrašivanju svjedoka. Jedna od žrtava tužila je policiju zbog pritiska kojim ju se nagovaralo da svjedoči, dok su neke druge izjavile da o incidentima, koje drže obiteljskom stvari, ne bi govorile da su znale da će doći do suđenja. </p>
<p>Na otoku i među iseljenicima s njega spominju se i razne teorije da su optužbe britansko podmetanje da bi se stanovništvo prisililo na iseljenje, a otok otvorio nekoj modernijoj eksploataciji, prenose razni novozelandski izvori. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Glazbeni izazovi »nove jednostavnosti« </p>
<p>Praizvedba dirljive »Ordinarium Missae« Silvija Foretića koja je nastajala tri desetljeća / Američki ansambl California EAR UNIT praizveo skladbu »Tim Hatti« Berislava Šipuša / Zanimljivi eksperimenti udaraljkašice Amy Knoles </p>
<p>Bogata biennalska nedjelja počela je u 12.30 praizvedbom dirljive »Ordinarium Missae« Silvija Foretića u dupkom punoj Crkvi sv. Marka. Nastupio je Oratorijski zbor crkve Svetoga Marka Cantores Sancti Marci uz pratnju Zagreb Sinfoniette pod ravnanjem Tomislava Fačinija. Djelo je nastajalo u nastavcima kroz tri desetljeća, kao autorova potreba i želja za jednostavnošću, i tek sada je dovršena u obliku latinske mise za mješoviti zbor i deset instrumenata u stilu koje sam autor određuje između »nove jednostavnosti« i »dobre stare kompliciranosti«.</p>
<p> U četiri stavka Kyre, Gloria Sanctus i Agnus zbor pjeva u tradicionalnom vokalnom slovu okružen apartnom, ali sukladnom instrumentalnom pratnjom. Pred kraj djela javlja se i kratak potresni elektronski umetak zvukova ratnih strahota, koje se, na žalost, neprekidno smjenjuju kroz povijest. </p>
<p>Vrijedno je zabilježiti i poslijepodnevnu Radionicu američke udaraljkašice Amy Knoles u HGZ, koja zanimljivo eksperimentira elektronskim udaraljkaškim kontrolerima i interaktivnim kompjutorima povezujući semplirane glasove s vizualnim efektima na ekranu. Umjetnica je potakla znatiželju mahom mlade publike, koja joj je postavljala pitanja, a sudjelovala je i u odličnom ansamblu California EAR UNIT koji je u sklopu zanimljivog programa u ZKM praizveo skladbu »Tim Hatti« Berislava Šipuša. </p>
<p>U dvorani Pauk nastupili su, također uz vrlo dobru posjećenost, udruženi talijansko-hrvatski ansambli Icerus i Cantus uz Nove vokalne soliste iz Stuttgarta i dvojicu glazbenika iz Indije na tradicionalnim membranofonim instrumentima. Izvedbom je ravnao Andrea Molino, umjetnički direktor Fabrice Musice, glazbenog odjela unutar talijanskog centra za istraživanja komunikacije Fabrica. </p>
<p>Na programu je bilo jednosatno djelo bez stanke »EAST AKA WEST U transu«, koje je napisao talijanski skladatelj Riccardo Nova. U toj zanimljivoj, ali monotonoj i predugoj skladbi sukobljavaju se svjetovi. Misao vodilja je bila istražiti i staviti u određeni odnos različite glazbene idiome, različite načine opažanja i izražavanja glazbenog vremena i prostora. Projekt je nastao kao plod suradnje skladatelja i Fabrice, a sučeljava klasičnu glazbu iz južne Indije, tehno glazbu, video projekcije s vjerskim ritualima u Indiji i Pugliji, te povezuje dvije različite glazbene tradicije želeći dokazati važnost koju glazba ima u vjerskim obredima. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dijalog jazza i klasike</p>
<p>Nastupili bečki ansambl »Merlin« pod vodstvom Martina Walcha i pripovjedač Manfred Karge u režiji Hermanna Beila</p>
<p>»Priča o vojniku« Igora Stravinskog poslužila je kao polazište i model komada »Guslačeva priča« (A Fiddler's Tale) američkoga skladatelja, trubača i pedagoga Wyntona Marsalisa (1961.), što je izveden u poslijepodnevnom terminu Muzičkog biennala Zagreb u nedjelju u Hrvatskome glazbenom zavodu.</p>
<p> Wynton Marsalis načinio je, služeći se tekstom Stanleya Croucha, djelo po žanru i formi srodno »Priči o vojniku«. Čak se poslužio istim komornim orkestralnim sastavom kao Stravinski, sastavljenim od violine, kontrabasa, klarineta, fagota, udaraljki, trube i trombona. U nastajanju djela i njegovoj praizvedbi 1998. godine sudjelovao je i fagotist svjetskog glasa Milan Turković. </p>
<p> Marsalis je instrumentaciju podijelio na tri jazz glazbenika i četiri klasičara. Njegovi glazbeni stavci između tekstualnih ulomaka počivaju na stravinskijevsko-gershwinovskim stilskim temeljima. Marsalis je svoj urođeni osjećaj za jazz ovdje ugradio u pojedine solističke bravure instrumentalista i uspostavio ravnopravan dijalog između jazza i klasike. </p>
<p>Dok glazbeni dio »Guslačeve priče« primjereno odaje počast Stravinskomu, njezin je dramski dio u takvoj formi upitan. Danas je i »Priča o vojniku« kao glazbeno-scenska forma prevladana, ali ona ima svoje povijesno značenje. Ta priča sadrži elemente bajke. Glavni je lik umjesto vojnika kod Stravinskoga, violinist, tj. glazbenica koja u SAD susreće vraga u liku showbusinessmana. Za razliku od »Priče o vojniku«, »Guslačeva priča« ima pozitivan završetak. Međutim, dramski je dio prepušten samo jednom pripovjedaču, dok Stravinski barem ima glumce i plesače. Što uopće reći o ideji pripovijedanja uz glazbu u današnje vrijeme?</p>
<p> U izvedbi su nastupili bečki ansambl vrsnih glazbenika »Merlin« (vodstvo Martin Walch) i pripovjedač Manfred Karge. Režija je Hermanna Beila. Muzički biennale trebao je, kada je već djelo izvodio austrijski ansambl u njemačkom prijevodu, osigurati prijevod na hrvatski jezik ili publici dati podrobniji sadržaj ili barem najaviti i naglasiti neoriginalni jezik izvedbe.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vokalni laboratorij Blixe Bargelda </p>
<p>Jesu li višekanalni tonski pult i stari model mikrofona sa žicom proklamirana tehnološka dostignuća s kojima nas želi upoznati 22. muzički biennale Zagreb, kao jednom od svojih glavnih ovogodišnjih odrednica? To je dio opreme kojom se koristio njemački reproduktivac Blixa Bargeld u svom solističkom vokalnom performanceu »Rede/Speech«, održanom u kasnom večernjem terminu prvoga biennalskog dana u kazalištu »Gavella«. Ovaj rocker, skladatelj, pisac, glumac, pjevač i predavač, aktivan gotovo u svim područjima reproduktivne umjetnosti, predstavio je svojevrsni vokalni laboratorij.</p>
<p> Različite oblike glasanja njegov bi pomoćnik Boris Wilsdorf na pultu umnožavao, dinamički ih oblikovao i ciklički ponavljao, na što bi Blixa Bargeld dodavao nove zvukove glasanja. Dobivao je složene zvučne teksture iz jednostavne rečenice ili pojedinih riječi. Malo po malo, nastajali su iz svega toga glazbeni fragmenti u višestrukim predlošcima i na različite načine. Uz priče o svojim dojmovima o Zagrebu, zgodama na putovanjima avionima i nezgodi s nogom, Bargeld je zabavljao najvećim dijelom mladu publiku kojoj nije bila mrska njegova umjetnost verbalnog zvuka. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Spoj zavičajnih i kozmičkih nadahnuća </p>
<p>Predstavlja se slikarstvo, skulptura i staklo nastali od 1938. do 2003. / Radi se o presjeku radova umjetnice koji bi trebao potaknuti kritičku valorizaciju njezina bogatog opusa / Zapažen ciklus enformela od tehnološkog otpada</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Retrospektivna izložba Mile Kumbatović, na kojoj će biti predstavljeno njezino slikarstvo, skulptura i staklo nastali od 1938. do 2003., otvara se u utorak u 18 sati u Klovićevim dvorima. Radi se o presjeku radova umjetnice koji bi trebao potaknuti kritičku valorizaciju njezina bogatog opusa nastalog u proteklih 65 godina neprekidnog djelovanja. Djela su vlasništvo muzeja, ustanova i privatnih zbirki iz Hrvatske i inozemstva </p>
<p>Mila Kumbatović započela je 30-ih godina slikati u stilu kolorističkog realizma i intimizma zavičajne vedute otoka Krka, koji je ostao njezino trajno nadahnuće, rekla je kustosica Koraljka Jurčec Kos na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u toj ustanovi. Naglasila je da je nakon toga uslijedilo pročišćavanje i sažimanje motiva, što je umjetnicu od figuracije približilo organskoj i geometrijskoj apstrakciji.</p>
<p>Ispitivala je likovne mogućnosti mikro i makro svijeta spajajući zavičajna nadahnuća s kozmičkima. Nakon toga 60-ih istražuje vrijednosti enformela, pa radi industrijsku skulpturu od tehnološkog otpada. Potom 80-ih oblikuje skulpture od stakla u kojima se oduševljava prozirnošću materijala, ispitujući fenomen vode.</p>
<p>Autorica izložbe Ivanka Reberski iz Instituta za povijest umjetnosti rekla je da je uloga Mile Kumbatović kao sudionice suvremenih stilskih strujanja u Hrvatskoj do sada bila potisnuta . Istaknula je njezinu apstraktnu fazu, konglomerat krša te istraživanja na području enformela. Mila Kumbatović je rekla da je Krk njezina zavičajna sudbina iz kojeg je trajno crpila stvaralačke poticaje i energiju. Udovica slikara Otona Glihe izrazila je žaljenje što su neke njezine kolegice udajom za slikare ostale trajno u njihovim sjenama iako su bile iznimno nadarene.</p>
<p>Izložba će potrajati do 11. svibnja, kada završava izlagačka sezona u Klovićevim dvorima zbog preuređivanja. Do tada će biti domaćinom nizu pratećih događanja koji će se održavati tijekom ovoga mjeseca svakog utorka. Tako će 15. travnja u 19 sati biti projicirani filmovi o Mili Kumbatović »Od kamena do satelita« Bogdana Žižića i »Dnevnik jedne jeseni« Mire Wolf. Za 22. travnja u isto vrijeme zakazan je razgovor s umjetnicom o »industrijskoj skulpturi« i staklu, a 29. travnja u 13 sati bit će predstavljena monografija autorice Ivanke Reberski »Mila Kumbatović i njezino razabiranje svijeta«, o kojoj će govoriti akademik Tonko Maroević i Vladimir Marković.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Čovjek se otkriva u djelovanju </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Jednodnevni međunarodni skup o Karolu Wojtyli i njegovoj filozofiji čovjeka održan je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu prošle subote. Nakon što je skup otvorio Ivan Macan, izlagao je Ivan Tadić o antropologiji u enciklikama Ivana Pavla II. Ivan Pavao II. veliki naglasak stavlja na zaštitu nerođene djece, zbog njihove nezaštićenosti, odnosno nemogućnosti da sami odlučuju o svojoj sudbini. Tadić se, također, osvrće na Wojtylino zauzimanje za zaštitu prava radnika.</p>
<p> Josip Ćurić, kao i većina predavača, najviše se usmjerio u izlaganju na Wojtylinu knjigu »Osoba i čin«, u kojoj autor govori o svojem filozofskom stavu u odnosu na čovjeka i njegovu spoznaju stvarnosti. Prema Ćuriću, čovjekovo osobno samoodređenje kod Wojtyle jest da se čovjek izgrađuje kroz moralne čine. K. Krkač govorio je o spoznaji i djelovanju Karola Wojtyle. U knjizi »Osoba i čin« Wojtyla je čin spoznaje podijelio u četiri teze. Njegov pojam svijesti nije određen skolastičkim stavom, niti Augustinovim, već ga najbolje možemo objasniti kroz dubinsku psihologiju. Wojtyla se u tom stavu više usmjeruje na pragmatizam Williama Jamesa, tvrdeći da se čovjek otkriva samo u djelovanju. K. Cerovac u svojem predavanju o evoluciji pokušava Ivana Pavla II. pokazati u svjetlu prihvaćanja znanstvenih teza, koja je najbolje izražena Wojtylinim stavom o evangelizaciji.</p>
<p> Nikola Stanković govorio je o Bogu u mislima Ivana Pavla II. Wojtyla smatra da je samo postojanje pojma o Bogu već sami dokaz Boga, ali svjestan je da ta teza nije dovoljna za druge, stoga svoju tezu usmjeruje na sv. Tomu, odnosno da iz spoznaje svijeta i okoline dolazimo do zaključka koji nas upućuje na postojanje Boga. Također, prema Wojtyli do Boga se dolazi spoznavanjem.</p>
<p> Hrvoje Lasić je govorio o Wojtylinu zagovaranju međureligijskog dijaloga. Svoj uzor u potrebi dijaloga Wojtyla traži u Isusu, odnosno u Blondelovu shvaćanju da je čovjek biće dijaloga. Najveći zaokret koji čini Ivan Pavao II. jest taj da je potrebno u svim religijama tražiti sjeme Božje riječi. Shvaćao je zamršenost postojanja mnogo religija, ali time nije isključio nipošto mogućnost Božje objave i djelovanja kako u islamu pa tako i u hinduizmu i budizmu. Na simpoziju su predavali i drugi. </p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ugovori za prijevod dvaju Kerteszovih romana </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Nakladnička kuća »Fraktura« potpisala je ugovore s njemačkim nakladnikom »Rowohlt« za objavljivanje dvaju romana mađarskog nobelovca Imre Kertesza na hrvatski. Njegov roman »Čovjek bez sudbine« bit će objavljen u lipnju ove godine, a roman »Kadiš za nerođeno dijete« tijekom 2004., izvijestila je ta nakladna kuća iz Zaprešića. Oba romana prevest će Xenia Detoni. »Čovjek bez sudbine«, priča o holokaustu, najvažniji je roman najnovijega dobitnika Nobelove nagrade za književnost Imre Kertesza. Imre Kertesz (Budimpešta, 1929.) u Auschwitz je deportiran 1944., a nakon toga u Buchenwald gdje je dočekao oslobođenje. Svoj najvažniji roman o vlastitom stradanju i sudbini čovjeka u beznadnom svijetu, »Čovjek bez sudbine«, započinje pisati 1960., a izdaje ga tek 1975. Treći dio njegove trilogije o stradanju je roman »Kadiš za nerođeno dijete«, posvećen djetetu koje si je junak uskratio u svijetu poslije holokausta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Premijera »Vjere iznenada« u splitskom GKM-u </p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - Četvrta ovosezonska premijera u Gradskom kazalištu mladih Split, uprizorenje drame »Vjera iznenada«, francusko-dubrovačkog pisca Marka Bruerevića, u režiji Tomislava Pavkovića, na pozornici Teatrina bit će izvedena u utorak. Riječ je o dubrovačkoj komediji s kraja 18. stoljeća nastaloj iz pera francuskog vicekonzula Desrivauxa. Bruerević, Francuz rođenjem, a Dubrovčan duhom, u svoje je vrijeme bio poznatiji kao sastavljač poema i prigodni pjesnik, negoli vrsni dramatičar. »Vjera iznenada« jedini je njegov dramski tekst gdje se kao stranac pokazuje velikim virtuozom hrvatskoga jezika. Uvodeći u našu komediografiju lik Cicisbea, kućnog ljubavnika kojeg Gospođa od kuće želi udati za vlastitu kćer, Bruerević otvara svijet dvostrukog morala koji u takvim etičkim procjepima pronalazi i iscrpljuje svoju svrhu i svoj smisao. U predstavi sudjeluju Franko Strmotić, Nada Prodan, Sanja Prnjak, Slaven Vidak... Ovim repertoarnim odabirom splitski GKM nastavlja tradiciju predstavljanja hrvatske dramske baštine svojoj mladoj publici. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Joern Utzon dobio Pritzkerovu nagradu </p>
<p>LOS ANGELES, 7. travnja</p>
<p> - Danski arhitekt Joern Utzon, koji je projektirao slavnu sydneysku Operu, ali je nikada nije posjetio, proglašen je u nedjelju dobitnikom najuglednije arhitektonske nagrade - Pritzkerove nagrade za arhitekturu za 2003. godine. Pritzkerov žiri ocijenio je da sydneyska Opera čini »jednu od ikona, velikih zgrada 20. stoljeća - sliku velike ljepote koja je postala poznata širom svijeta, simbol ne samo grada, već i cijele zemlje i kontinenta«. Utzon (84) je zbog nesuglasica s političarima koji su odobravali financiranje izgradnje, napustio projekt 1966. godine, sedam godina prije nego je Opera službeno otvorena. Nikada nakon toga nije posjetio Australiju, a sada je to zbog njegova lošeg zdravlja i poodmakle dobi postalo gotovo nemoguće. Utzon neće osobno primiti nagradu - 100.000 dolara i brončani medaljon - koju bi mu trebao uručiti španjolski kralj Juan Carlos na svečanosti u Madridu 20. svibnja. Umjesto Utzona, nagradu bi trebao primiti njegov stariji sin Jan, također arhitekt. (Hina/Reuters/AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="37">
<p>Moćnom Dinamu ne trebaju nikakvi saveznici </p>
<p>Zašto se ne priča o doista dopadljivoj i nadahnutoj Dinamovoj igri, najboljoj ovoga proljeća, o tome da je Ćirina momčad nakon dugo vremena imala pravi vezni red, da je Mitu napokon igrao u svojoj izvornoj ulozi - u napadu, a svoje mjesto u veznome redu »ustupio« Edinu Mujčinu, pravome veznjaku... </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - »Hm, Dinamo je suviše lagano pobijedio Zagreb, nešto tu nije u redu...« Ovakva su razmišljanja, garnirana sumnjičavim kimanjem glave, zaživjela u dijelu našega nogometnog puka neposredno nakon nedjeljnoga gradskog derbija. Dinamo je, dakle, u nedjelju na startu doigravanja za prvaka Hrvatske pobijedio Zagreb u Maksimiru s uvjerljivih 5-0 i time, jasno, devet kola prije kraja zadržao golemih sedam bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Hajduk.</p>
<p> I što to sad, dakle, ne valja? Jesu li Zagrebovi nogometaši u utakmicu protiv Dinama doista ušli »suviše ležerno«? Jesu li više grizli na nedavnom ogledu protiv Hajduka u Kranjčevićevoj nego sad protiv Dinama? Tada su, naime, pobijedili Splićane 2-1, te ih tako otpuhnuli iz borbe za naslov, a sebe ujedno ugurali u doigravanje za prvaka. Istina, teorija i dalje »živi«, Hajduk još uvijek ima kakve-takve izglede vratiti se u borbu za naslov. No, ipak je vjerojatnije očekivati da će upravo zbog bodova, prosutih u Kranjčevićevoj, na kraju Splićani obraniti naslov - viceprvaka.</p>
<p> Pa, je li, dakle, točna teza koju u medijima sve glasnije zagovaraju Hajdukovi poklonici? Teza prema kojoj je, je l', Zagreb namjerno pružio manji otpor maksimirskome nego poljudskom klubu. Istina je da je Nikola Marić, inače rezervni Zagrebov vratar, doista olako primao pogotke u nedjeljnom gradskom derbiju, istina je također da je Mitu »vrtio« Zagrebovog braniča Stavrevskog kad je i kako htio, istina je da je Dinamo bez suviše problema »slistio« momčad koja je prije dva tjedna pobijedila Splićane...</p>
<p> No, krucijalno pitanje u cijeloj priči jest: trebaju li uopće Dinamu u ovome trenutku nekakvi saveznici? Treba li doista Zagreb sada igrati »za Dinamo«? Pa, maksimirska momčad ima golemih sedam bodova prednosti u odnosu na Splićane, pred samim je pragom osvajanja naslova prvaka i malo je vjerojatno da bi se u takvoj situaciji upuštala u nečasnu potragu za saveznišvom. S druge strane, sumnjamo da su i Zagrebovi nogometaši »samoinicijativno« zaplivali u ležernost i namjerno doživjeli blamažu u Maksimiru, primivši čak pet pogodaka. To im baš i nije sjajna reklama... </p>
<p> I koji je, dakle, pravi odgovor? Možda on leži upravo u riječima Dinamovoga trenera Miroslava Blaževića:</p>
<p> - Ma, Hajduk je u utakmicu protiv Zagreba ušao s pristupom »lako ćemo«, dok smo mi utakmicu doživjeli kao »biti ili ne biti«. I to je to!</p>
<p> Zanimljivo je da su nakon nedjeljne maksimirske »petarde« u kuloarima najglasnije bile upravo priče o Zagrebovoj »sumnjivoj ležernosti«, a da je malo tko pričao o doista dopadljivoj i nadahnutoj Dinamovoj igri, najboljoj ovoga proljeća. Pa, Ćirina je momčad nakon dugo vremena imala pravi vezni red, Mitu je napokon igrao u svojoj izvornoj ulozi - u napadu. Ondje je uskočio umjesto ozlijeđenoga Ivice Olića, a time je svoje mjesto u veznome redu »ustupio« Edinu Mujčinu, pravome veznjaku. I odmah je, eto, maksimirska momčad djelovala svježije i moćnije... Netko je u šali dometnuo kako bi za Dinamo bilo bolje da Olić ne bude spreman do nedjeljnog maksimirskog derbija protiv Hajduka. Naravno, ne zbog toga što bi Olić bio loš... I zbog čega onda glavni razlog Dinamove visoke pobjede ne bi bio u sjajno posloženoj i nadahnutoj maksimirskoj momčadi, nego u »ležernom« otporu Zagreba?</p>
<p> Uglavnom, ovakve vrste sumnji u iskrenost naših nogometnih »trudbenika« već su postale nezaobilazni dio hrvatskog nogometnog folklora. Primjera je mnogo. U javnosti je u tome kontekstu najčešće spominjan Ivan Katalinić, koji je uvijek bio »Hajdukov čovjek«, neovisno o tome na čijoj klupi sjedio. Uostalom, to je i on sâm priznao:</p>
<p>- Što ćete, nama je Hajduk sve, Hajduk je na prvome mjestu, onda sve drugo!</p>
<p> Prije dvije godine, točno pet kola prije kraja prvenstva, Hajduk je zahvaljujući neodlučenom rezultatu Dinama protiv Slaven-Belupa i uvjerljivoj pobjedi protiv Varteksa 6-0 zasjeo na vrh. Splićani su »dotukli« Varaždince na čijoj je klupi sjedio - Katalinić. Jasno, Varteksov je trener odmah potom i smijenjen. Zanimljivo, dan ranije je u jednoj splitskoj lokalnoj radio-emisiji, najavljujući utakmicu Hajduk - Varteks rekao: »Mi nemamo nikakve šanse protiv Hajduka, baš kao što ni Dinamo neće kasnije imati nikakve šanse protiv Varteksa u Varaždinu!«</p>
<p> Katalinić je tada na Poljudu izveo šarolik sastav, njegova je momčad nastupila praktički u pričuvnoj postavi, što je kasnije izazvalo i bijes tadašnjega Varteksovog predsjednika Nevenka Herjavca:</p>
<p> - Mi smo ipak preozbiljan klub, a da bi se netko nekažnjeno mogao poigravati s nama i našim ugledom. Kad sam vidio kakav je sastav Katalinić sučelio Hajduku, htio sam otići »dolje« i potjerati ga s klupe, sve je bilo više nego očito!</p>
<p> Ovaj Katalinićev slučaj smo izdvojili, jer je doista indikativan i jer je svojedobno uzvitlao mnogo prašine. Jednom je davno, eto, Varteks i protiv Dinama zaigrao u pomalo »krnjem« sastavu... Ali, takvih primjera je u našem nogometu mnogo, a veliko je pitanje treba li u taj kontekst svrstavati i nedjeljni gradski derbi. Čini se da je ovaj put meta pogrešno odabrana...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hajduk u Zagreb vodi i svog kuhara </p>
<p>Naime, priča se da je poljudski ured uoči utakmice u Kranjčevićevoj dobio dojavu da pripazi što igrači jedu. Tad na Poljudu tomu nisu pridavali previše pažnje, a danas, kad utakmicu protiv Dinama smatraju finalnom, osjetljivi su i na najmanju sitnicu </p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - Nedjelja bi mogla biti nogometni dan odluke. Hajduk odlazi u Maksimir, a splitskih sedam bodova zaostatka »modrima« nudi mogućnost da pobjedom ostvare nedostižnu prednost. Trener splitske momčadi Zoran Vulić već je najavio da će napadačkom igrom tražiti pobjedu te da će biti 3-0 za »bijele« ili 3-0 za »modre«. Sportski direktor Ivica Šurjak nije se želio upuštati u prognoze za nedjelju. Gledao je laku pobjedu Dinama nad Zagrebom (5-0), a budući da je u prošlom kolu Hajduk slomljen u Kranjčevićevoj, i bodovno i psihički, tek je izustio: </p>
<p>- Očito smo igrali neku drugu utakmicu protiv Zagreba nego Dinamo. No, protiv nas su se zagrebaši borili za ulazak u Ligu za prvaka, dok im utakmica u Maksimiru nije nosila ništa. S nama su igrali ključnu utakmicu sezone, a ova nedjeljna bila im je revijalna. No, nema razloga za kukanje, moramo se okrenuti sebi, iako nam u doigravanju nikad nije jednostavno. Najbliži nam je suparnik 400 km daleko... </p>
<p>Najavljeno je da će ovog tjedna igračima biti isplaćene plaće, a u ponedjeljak navečer je održan sastanak uprave struč stožera i igrača. Želi se povećati zajedništvo te će se pokušat usredotočiti na predstojeći derbi i maksimalno pripremiti za Maksimir. Šurjak ističe: </p>
<p>- Ovi sastanci prije utakmice s Dinamom mogu se svakako tumačiti. Tri dana nakon Maksimira čeka nas također teška utakmica protiv Varteksa u Kupu. Trebamo se dobro pripremiti i isključivo razmišljati o idućem suparniku. Moramo nastaviti gurati na dva kolosijeka. </p>
<p>Smatra se da Hajduku igra samo pobjeda, pa bi se sa četiri boda zaostatka mogao nadati preokretu. Remi u svakom slučaju odgovara Dinamu, premda Šurjak kaže: </p>
<p>- Prednost je velika, ali smatram da u slučaju neodlučenog rezultata prvenstvo neće biti gotovo. Ima još dosta utakmica do kraja. Ne možemo kazati da ćemo u Maksimiru sigurno pobijediti, ali moramo se boriti. Kako će igrati Dinamo? Teško je reći, u Splitu su igrali napadački, a u Maksimiru obrambeno s Mikićem u sredini. Muči me što smo i protiv Dinama i Zagreba u metropoli igrali beskrvno. </p>
<p>Što to muči hajdukovce? Apatičnost igrača u dva zagrebačka ogleda, pa uoči nedjeljne utakmice ne žele ništa prepustiti slučaju. Žele sve imati pod kontrolom. Stoga razmišljaju o tome da u Zagreb povedu i - svog kuhara. Igračima će zabraniti jesti sve osim unaprijed dogovorenih obroka, a hrana će se posebno kontrolirati. Naime, priča se da je poljudski ured uoči utakmice u Kranjčevićevoj dobio dojavu da pripazi što igrači jedu. Tada na Poljudu tome nisu pridavali previše pažnje, a danas, kad utakmicu protiv Dinama smatraju finalnom, osjetljivi su i na najmanju sitnicu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Ne cijenim se dovoljno«</p>
<p>»Gledam samo loše strane svoje igre i pamtim samo poraze. U nastojanju da ostanem normalna odlazim, eto, u drugu krajnost«, kaže Tamara Boroš</p>
<p>COURMAYEUR (Od Vjesnikovog izvjestitelja), 7. travnja</p>
<p> - Nakon srebra na Europskom prvenstvu u Eindhovenu 1998. godine, te brončanih medalja u Bremenu i Zagrebu, Tamara Boroš je u Courmayeuru ostala bez pojedinačnog odličja. Posljednjeg dana prvenstva, utješila se, doduše, osvajanjem zlatnog odličja u paru s Rumunjkom Mihaelom Steff, no njezino ispadanje već u trećem kolu pojedinačnog turnira jedno je od najvećih iznenađenja prvenstva, pa su - budući da je i ekipni dio odigrala vrlo neuvjerljivo - sa svih strana dolazila pitanja »što se to događa s Tamarom«. Njezina prva reakcija na takve upite doimala se poprilično nervoznom:</p>
<p>- Pa što, Tamara mora stalno pobjeđivati?!</p>
<p>• Nije problem u pobjeđivanju, već u tome da ste, primjerice, u meču protiv Silvije Erdelji izgledali poprilično preplašeno.</p>
<p>- Nije me preplašila, no nikad mi se u životu nije dogodilo da tri puta na moju set loptu suparnica pogodi »prasicu« (rub stola op. a.). Nakon što je ona povela sa 3-1, nisam više vjerovala da je mogu dobiti. Jasno, nije samo to razlog mojeg poraza od Erdelji, ali je bitno utjecalo na tijek meča.</p>
<p>• Kako ste se uopće doveli u situaciju da protiv ipak puno lošije igračice ovisite o dvije ili tri loptice?</p>
<p>- Činjenica je da u posljednje vrijeme ne igram tako dobro kao prije i to, prvenstveno, zbog prevelike želje da se dokažem...</p>
<p>• ... a vjerojatno ste u pojedinačnom dijelu još uvijek u glavi vrtjeli film o dva poraza u ekipnom finalu?</p>
<p>- Da, to ekipno natjecanje je bila prekretnica. U polufinalu smo pobijedile europske prvakinje Rumunjke, što je iznimno velik rezultat. Osim toga, u tom sam meču pobijedila Mihaelu Steff s kojom sam dosad imala skor 0-4. Znam da je to teško povjerovati, no mene je ta pobjeda toliko ispraznila da mi je trebao dan odmora da se vratim u igru. </p>
<p>• Problem samopouzdanja je kod vas više nego naglašen. Nije li to malo neobično za igračicu koja je osvojila sve što ste vi osvojili i koja je već dugo prva igračica na europskoj stolnoteniskoj ljestvici?</p>
<p>- Izgleda da ne cijenim dovoljno sebe i sve što sam napravila u stolnom tenisu. Gledam samo loše strane svoje igre i pamtim samo poraze. U nastojanju da ostanem normalna odlazim, eto, u drugu krajnost.</p>
<p>• I s ovog prvenstva ćete pamtiti samo loše stvari?</p>
<p>- Uopće ne mislim da je ovo prvenstvo za nas bilo neuspješno! Osvojile smo ekipno srebro i pokazale da imamo ekipu - 4 ili 5 igračica koje će još dugo biti u europskom vrhu. To je najveći dobitak ovog prvenstva. Osim toga, Bakula je ušla među osam najboljih i na najbolji mogući način se vratila vrhunskom stolnom tenisu. Što se mene tiče, treba mi samo jedan pravi meč da se vratim i onda će sve ponovno krenuti. Nastojat ću što prije sve loše izbrisati iz glave i pripremiti se za predstojeće Svjetsko prvenstvo u Parizu.</p>
<p>• Kako biste prokomentirali naslov rumunjske veteranke Badescu i polufinale s dvije Talijanke i Jugoslavenkom Erdelji?</p>
<p>- Sasvim neočekivano i »ludo«! Izgleda da su na ovom prvenstvu prolazile samo defanzivke i »kontrašice«. Kažu da u ovoj dvorani zbog razrijeđenog zraka čak i loptica drukčije skače...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Čekat ćemo uzvrat na »najbržoj podlozi na svijetu«</p>
<p>Hrvatskoj će sljedeće sezone u ždrijebu trebati malo sreće, da izvuče suparnike s kojima će igrati kod kuće. Uz to, već sad Hrvatska ima perspektivnu momčad, odličnu atmosferu i iskusnog izbornika koji zna kako osvojiti Davisov kup</p>
<p>VALENCIA (Od Vjesnikova izvjestitelja), 7. travnja</p>
<p> - »Kad bi barem sljedeće godine izvukli Španjolce ili Argentince u prvom kolu«, izazivala je sudbinu hrvatska teniska reprezentacija nakon što im je španjolska momčad iz snova održala lekciju i bez osvojenog boda ih ispratila iz Valencije.</p>
<p>No, najvažniji je kontinuitet nastupa u Svjetskoj skupini Davisova kupa. A Hrvatska je i drugu godinu uzastopce uspješno srušila prvu prepreku, ali je morala priznati poraz na gostovanjima u četvrtfinalnim ogledima, prvo lani protiv Argetine u Buenos Airesu, te sada protiv španjolske »armade«. Ali, usprkos porazima, hrvatski tenisači su i nešto zaslužili. Jer, pravila Međunarodnog teniskog saveza (ITF) su jasna - nakon gostovanja u Španjolskoj, kad ih sljedeći put ždrijeb spoji, Hrvatska će biti domaćin. A tako će imati pravo izabrati podlogu, imat će navijače uz sebe i sve druge prednosti koje uživa organizator dvoboja. Dakle, svako gostovanje je svojevrsno jamstvo obećavajuće budućnosti u najelitnijem razredu svjetskog tenisa. Poglavito ako imate malo sreće, pa nakon godina strpljivog čekanja svoje prilike konačno dočekate sezonu kada iz kola u kolo za suparnike dobivate reprezentaciju u čijem dvorištu ste već igrali. Upravo je takav slučaj sa Španjolcima ove sezone.</p>
<p>Osim što su u reprezentaciji okupili svoje najbolje tenisače, među najjačima na svijetu, neupitno su prvi favoriti za Salataru, kako zovu pokal pobjednika Davisovog kupa. Sve su dosadašnje oglede igrali pred svojim navijačima i imali već nabrojane povlastice. Belgija se u Sevilli provela kao i hrvatski topnici, a nakon Valencije »armada« putuje u Barcelonu, gdje Argentinci nemaju previše izgleda za finale. Kako u drugom polufinalu Australija ugošćuje Švicarsku, lako je moguć i finale u Španjolskoj. Pobijede li Roger Federer i društvo Australce, već je prijavljen Madrid kao domaćin završnice.</p>
<p>Jednako tako moguć je iduće sezone i hrvatski put barem do polufinala. Nije utopija nadati se Španjolcima u prvom kolu, a Argentincima u četvrfinalu. Istina, nije dovoljno samo imati sreće, pa izvući reprezentacije s kojima bi se igralo na domaćem terenu. Jer sve to ništa ne vrijedi ako nemate perspektivnu momčad, iskusnog izbornika i motivirajuću atmosferu. A sve se to može naći u hrvatskoj teniskoj reprezentaciji i to u popriličnoj mjeri.</p>
<p>Koncentracija kvalitete možda i nije kao u španjolskih »kraljeva zemlje«, ali je sigurno da se najbolji hrvatski tenisači mogu na brzim podlogama ravnopravno nadigravati s najboljima. Pritom će prevaga - koja pobjedu znači - biti hrvatski navijači, koji će htjeti uzvratiti za španjolskih 0-5 i argentinskih 2-3.</p>
<p>Izbornik Nikola Pilić vješto će izbjeći svaku zamku u Davisovom kupu, vrhunski pripremiti momčad, psihološki i igrački. Pilić ipak iza sebe ima 20 izborničkih godina, ali i toliko igračkih. I ono što je važno, a što malo drugih izbornika ima u ovom trenutku - Pilić zna put do vrha, jer ga je iskusio i to tri puta, sa njemačkom reprezentacijom. Potencijal mladih hrvatskih tenisača nikad nisu bili upitni. Nakon Ivaniševića sigurno neće ostati praznina, uostalom on će uvijek biti u blizini, »barem kao fizioterapeut«, kao što je rekao Ljubičić. Kad Pilić ode, mnogi vide Ivaniševića kao Pilićeva nasljednika. Jer s njim hrvatski izgledi rapidno rastu. Dva Marija, Ančić i Radić, te Lovro Zovko uvijek će dati više od sebe na terenu kada imaju podršku svojeg idola, wimbledonskog pobjednika. Uostalom, ni Ivan Ljubičić ne namjerava u mirovinu tako brzo. Štoviše, još dosta vremena namjerava biti uzdanica reprezentacije. Prvi put bez Ivaniševića uz sebe i nije baš bilo kako treba, ali možda Španjolska u Valenciji i nije najbolje mjerilo za takve procjene. Ivanišević, Ljubičić, Ančić, koji je nedavno upisao pravni fakultet - to je reprezentacija pred kojom nijednom suparniku neće biti svejedno.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Putuje onaj tko je zdrav</p>
<p>»Teško možemo razmišljati o Unicaji pored toliko problema u momčadi. Cibonina bi pobjeda u Malagi bila veliko iznenađenje. Nisam pesimist, nego pomalo frustriran svim ozljedama«, kazao je trener cibosa Petrović </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP stanku u natjecanju proveli su uglavnom vidajući rane. U proteklih tjedan dana, od utakmice u Zadru prošlog ponedjeljka, trener Aleksandar Petrović na treningu je imao tek osam igrača, tako da su se cibosi teško mogli ozbiljnije pripremati za euroligaški dvoboj 5. kola protiv Unicaje u srijedu u Malagi.</p>
<p>- Na treningu su bila tek osmorica - šest vanjskih igrača te Andrej Štimac i Tomislav Ružić od centara. Na terapijama su cijeli tjedan bili Haris Mujezinović, Nikša Prkačin, Dževad Alihodžić, Bariša Krasić i Matej Mamić, zdravstvenim je stanjem u momčadi Petrović započeo redovitu konferenciju za novinare. </p>
<p>U Malagi Cibona neće biti kompletna. </p>
<p>- Oni koji mogu izdržati put, ići će u Malagu. Sigurno je da će Alihodžić i Mamić ostati u Zagrebu. Dževdo ima jaku distorziju skočnog zgloba, dok se Mamić još oporavlja nakon operacije prepona, no mogao bi biti spreman za Split. Dobro je što se vratio Krasić. Prkačin i Mujezinović idu u Malagu, vidjet ćemo koliko će moći igrati. Prkačin je u subotu u prijateljskoj utakmici protiv Zagreba odigrao sedam, osam minuta, ali nije mogao previše, požalio se Petrović, dodavši: </p>
<p>- Nadam se da će Prkačin moći odigrati 25 minuta, jer se njegovom unutarnjom igrom otvara prostor za vanjske igrače. </p>
<p>U srijedu, u vrlo važnoj utakmici Eurolige koja Ciboni može produljiti nadu u »final four«, Zagrepčani će biti oslabljeni. </p>
<p>- Teško možemo razmišljati o Unicaji uz toliko problema u momčadi. Cibonina bi pobjeda u Malagi bila veliko iznenađenje. Nisam pesimist, nego sam pomalo frustriran svim ozljedama. Ipak, nakon dugo vremena u sastavu će biti Džidić koji se neuobičajeno dugo oporavljao od ozljede. U posljednje se vrijeme »digao« radeći s Mirkom Krolom, kazao je Aleksandar Petrović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bolje i brojnije, ali još uvijek nedovoljno </p>
<p>Bila je to organizacijski izvrsna priredba, uglavnom zahvaljujući Sportskim novostima i njihovim sponzorima. No, da bi uspjela u sportskom smislu, još se mnogo toga mora napraviti, među ostalim smanjiti broj pojedinih kategorija na samo stotinjak trkača, a stazu pretvoriti u kružnu </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Dvadeseti kros Sportskih novosti ili Hrvatsko prvenstvo osnovnih i srednjih škola u trčanju u prirodi bio je brojniji i bolje organiziran. No, još je mnogo toga dužan da bi se moglo reći da je ispunio svrhu koja mu je namijenjena, odnosno da bude osnova na kojoj će naša mlada generacija steći navike bavljenja sportom, točnije tjelesnim aktivnostima. Uz to bi morao biti i presudna osnova za hrvatsko atletsko trčanje. </p>
<p>Po suhom, ali neugodnom vjetrovitom vremenu nastupilo je više od 4000 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola i (prvi put) oko 1000 studenata. To su svakako impresivne brojke, ali... </p>
<p>Istaknuti bjelovarski, posebno atletski radnik Zvonko Iveković, sudac na cilju, napravio je veoma važnu »blic anketu«, postavljajući mnogim trkačima i trkačicama presudno pitanje: »Jesi li trenirao?« Odgovor je u gotovo 90 posto slučajeva (nažalost, očekivan i karakterističan) bio: »Nisam!« Samo uzak vrh i đaci nesumnjivo najuspješnijih osnovnih škola Josipa Lovretića iz Otoka i Josipa Kozarca iz Semeljca svojim su rezultatima pokazali kako se ozbiljno radi. </p>
<p>Svi su ostali, naravno, sudjelovali, ali to nije svrha ovog natjecanja. Kod srednjoškolaca se po dresovima moglo vidjeti tko se bavi nekim sportom, pa prema tome i trenira, za razliku od ostalih. To vrijedi i za većinu studenata. Karakter njihova većinskog nastupa najbolje je pokazala studentica koja je trčala s indeksom u ruci, da bi, valjda od svog profesora tjelesnog odgoja, odmah dobila obećani potpis. </p>
<p>Bila je to organizacijski izvrsna priredba, uglavnom zahvaljujući Sportskim novostima i njihovim sponzorima. No, da bi uspjela u sportskom smislu, još se mnogo toga mora napraviti. To se u prvom redu odnosi na glavnog suorganizatora, koji treba imati i najviše sportske koristi, a to je Hrvatski atletski savez. Moraju, kao i nekad prije prekida (1991.), organizirati krosove određenih područja, na primjer, Dalmacije. (To nekad najuspješnije područje praktički nije bilo ni vidljivo na ovom krosu sjeverne Hrvatske ili Istre.) </p>
<p>Tad će Kros Sportskih novosti doista biti Hrvatsko prvenstvo za osnovne i srednje škole u trčanju u prirodi. Onda će na njemu nastupiti samo probrani predstavnici tih područja, jer neće ići na izlet po majice u Zagreb nego na pravo natjecanje, prvenstvo samo najboljih i pripremljenih. Onda će se moći smanjiti broj pojedinih kategorija na samo stotinjak trkača, a stazu pretvoriti u kružnu, kako bi se izbjegle (ponovljene!) prijevare (mladih ljudi!) ubacivanjem u završni dio utrke. Pregled utrke bit će tada privlačniji za gledatelje, a stručnjacima za uočavanje ne samo talenata nego i onoga što se mora učiniti kako bi se sve pozitivno odrazilo na generaciju koja dolazi. </p>
<p>To je svakako težak, možda i vrlo težak posao, ne samo vrijedan, nego i presudan za razvoj mladog čovjeka, posebno atletičara. Otaljavanjem zastarjelog i neučinkovitog posla neće se stići nikamo. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>McLaren treći put zaredom, novo razočaranje za Ferrari</p>
<p>SAO PAULO/ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Utrka za Veliku nagradu Brazila potvrdila je izvrsnu spremnost Kimija Raikkonena, mladog vozača momčadi McLaren Mercedesa, no njegova pobjeda ostat će u sjeni događaja koji su prethodili utrci, a i samom načinu na koji je Finac ostvario pobjedu. Naime, sva kontroverzija utrke počela je i prije izlaska bolida na stazu. Jaka kiša uzrokovala je kašnjenje utrke i bila jedan od razloga izlaska safety-cara na stazu čak pet puta. </p>
<p>Velik broj udesa uzrokovao je kraj utrke 18 krugova prerano. Izletanje Webbera sa staze, pokazalo se presudnim za utrku. Slaba vidljivost i velika brzina bili su kobni za mladog vozača Renaulta Fernanda Alonsa, koji je naletio na ostatke Jaguarovog bolida i doživio tešku nesreću. Taj je krug donio i promjenu na čelu utrke - Talijan Fisichella prestigao je Raikkonena. No, u 15-minutnom metežu koji je nakon utrke uslijedio, u kojem se nije znalo tko je pobjednik donesena je odluka po kojoj se, prema pravilima Fie, kraj utrke, a time i konačan poredak vozača, određuju prema posljednjem krugu odvoženom po regularnim uvjetima na stazi. Time je na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja ponovno (druga pobjeda sezone) stao Raikkonen, a Fisichelli je pripali druga pozicija. Trećeplasirani vozač Alonso, nije bio u mogućnosti primiti nagradu, jer je nakon utrke hitno prevežen u bolnicu, gdje su mu, na sreću, ustanovljene samo lakše ozljede. </p>
<p>Utrka na stazi Interlagos, donijela je novo razočaranje za momčad Ferrarija. Ni Schumacher, niti Barrichelo nisu uspjeli završiti utrku, pa nakon niza loših rezultata Ferrari trenutno zauzima tek treće mjesto u poretku konstruktora. Ovakav početak sezone ne ispunjava najave po kojima je obrana naslova bila označena kao primarni zadatak. </p>
<p>Odustajanje Schumachera potvrda je njegove ovogodišnje nestalne forme. U prilog tome ide podatak da Schumacher sa staze nije izletio još od Velike nagrade Njemačke, vožene na stazi Hockenheim, u srpnju 2001. godine. Nakon tri utrke bez postolja Schumacher potvrđuje razmišljanja onih koji ga »guraju« u vozačku mirovinu.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Amerikanci zauzeli tri Saddamove palače u Bagdadu, Basra u britanskim rukama </p>
<p>Irački i američki vojnici razmjenjivali vatru u središtu Bagdada uključujući stambene četvrti, javio Reuters / Iračko ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi pak da je »Bagdad siguran« i da su američke snage »poklane« / Američka vojna operacija u Bagdadu znači »pokazivanje snage«, čime se šalje snažna poruka iračkom režimu, ali nije nužno i očekivana »bitka za Bagdad«, rekao dužnosnik Pentagona Ben Owens / Masovne pljačke u Basri </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Američke snage zauzele su tri predsjedničke palače, među kojima i glavnu palaču Saddama Husseina u središtu Bagdada, izjavio je u ponedjeljak, 19. dana rata u Iraku, američki pukovnik Peter Bayer, časnik Treće pješačke divizije. Objasnio je da je uz glavnu Saddamovu palaču, zauzeta još jedna u središtu iračkoga glavnog grada, dok se treća nalazi nedaleko od međunarodne zračne luke, jugoistočno od Bagdada. Prema američkim izvorima na koje se poziva agencija Reuters, u operaciji u Bagdadu sudjeluje 65 tenkova i 40 oklopnih vozila. </p>
<p>Reuters je javio da borbe postaju sve žešće. »Zrakoplovi nadlijeću grad, padaju bombe, čuju se granate«, rekla je izvjestiteljica te agencije Samia Nakhoul istaknuvši da se borbe intenziviraju. Prema njezinim riječima, iračke snage gađale su predsjednički kompleks na zapadnoj obali Tigrisa koji su zauzele američke snage. </p>
<p> Iračko ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi pak da je »Bagdad siguran« i da su američke snage »poklane«. </p>
<p>»Nevjernici na vratima Bagdada ginu u stotinama«, rekao je ministar informiranja Mohamed Said al-Sahaf.</p>
<p>AFP je pak objavio da su administrativni objekti oko predsjedničke palače u Bagdadu, među kojima zgrade ministarstva informiranja i vanjskih poslova gdje se vode žestoke borbe, i dalje u rukama Iračana koji su naoružani pješačkim oružjem i ručnim bacačima raketa.</p>
<p> U središtu Bagdada siloviti sukobi su se vodili i tijekom poslijepodneva, posebice u blizini jednog od najpoznatijih bagdadskih hotela Al-Rachid. Irački borci bacali su granate i pucali s raznih položaja prema području u kojemu se nalazi hotel. Četvrt je pod kontrolom iračkih vojnih snaga nakon napada američkih snaga na kompleks predsjedničkih palača u središtu Bagdada. </p>
<p> »Iračke snage blokirale su ulice u cijelom gradu, a njihovo topništvo aktivno je cijelo vrijeme. Iračani silovito uzvraćaju američkim snagama«, izvijestila je Reutersova dopisnica Samia Nakhoul. Prema njezinim riječima jedine osobe koje se mogu vidjeti na ulicama irački vojnici u punoj ratnoj opremi. Jedina vozila na ulicama, osim vojnih, su vozila hitne pomoći. Na državnoj televiziji prikazuju se stare snimke iračkog predsjednika Sadama Huseina i puštaju domoljubne pjesme.</p>
<p> U eksploziji prouzročenoj padom rakete na zgradu u središtu glavnoga iračkog grada, poginulo je devet civila, izvijestio je France presse. Raketa je napravila duboku rupu, uništivši pritom tri stana u četvrti Al-Mansur. Spasioci nastavljaju s potragom, strahujući da bi moglo biti još žrtava.</p>
<p>U ponedjeljak su Iračani digli u zrak i dva mosta na rijeci Diyali, nedaleko od Bagdada, pokušavajući usporiti napredovanje amričkih snaga. No, marinci su prešli preko dva pontonska mostova koja su ubrzo postavljena. </p>
<p>Američka vojna operacija koja upravo traje u Bagdadu, znači »pokazivanje snage« čime se šalje snažna poruka iračkom režimu, ali nije nužno i očekivana »bitka za Bagdad«, smatra dužnosnik Pentagona Ben Owens. </p>
<p> Pokazivanje snage obično je snažni napad koji je po svojoj prirodi privremen, ali će zapovjednik na terenu odlučiti o daljnjem tijeku akcije, ovisno o razvoju događaja, naglasio je Owens.</p>
<p> Nekoliko stotina britanskih vojnika ušlo je u središte Basre i preuzelo nadzor nad sveučilištem koji su držale iračke milicije, javio je AFP. U području sveučilišta viđeno je najmanje 12 tijela poginulih iračkih vojnika u civilnoj i vojnoj odjeći, okruženih kalašnjikovima i minobacačima. Agencija Associated Press navodi u izvješću da stanovnici Basre pljačkaju sve do čega stignu. Iz državne banke iznosili su namještaj, kao i iz hotela »Sheraton« iz kojeg je opljačkan čak i klavir.</p>
<p>Bitka za kontrolu Basre »manje-više završena je«, ustvrdio je pukovnik Hugh Blackman iz Sedme oklopne brigade nakon što su njegovi vojnici ušli u taj grad na jugu Iraka.</p>
<p> »Pokrivamo cijelo područje Basre pa i stari grad«, rekao je Blackman. Trenutačno su u starom gradu i vojnici i oklopna vozila. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Basri pronađeno tijelo »Kemijskog« Alija </p>
<p>LONDON, 7. travnja</p>
<p> - Britanski časnici objavili su da su u Basri pronašli tijelo »Kemijskog« Alija Hassana al-Majida, javila je u ponedjeljak televizijska postaja Sky. Riječ je o rođaku iračkoga predsjednika Saddama Husseina i zapovjedniku južne bojišnice. Nadimak Kemijski dobio je nakon upotrebe kemijskog oružja protiv iračkih Kurda 1988. godine. Vjeruje se da je poginuo u subotu u zračnom napadu na njegovu kuću u Basri. Bojnik Andres Jackson rekao je da je tijelo al-Majida pronađeno zajedno s tijelima njegova osobnog čuvara i šefa iračke obavještajne službe u Basri. Al-Majid, pedesetogodišnjak, 1988. vodio je akciju protiv pobunjenih Kurda na sjeveru Iraka u kojoj su uništena cijela sela. Vjeruje se da je tada ubijeno gotovo 100.000 Kurda, većinom civili. Povezuje ga se i s krvavim gušenjem šijitske pobune na jugu Iraka 1991. godine. Tijekom iračke sedmomjesečne okupacije Kuvajta 1991. bio je njegov guverner. (Reuters/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>SAD potvrdio da će voditi obnovu Iraka u prijelaznoj fazi</p>
<p>Paul Wolfowitz smatra da će za uspostavu iračke vlade trebati više od šest mjeseci </p>
<p>WASHINGTON, 7. travnja</p>
<p> - Američka vlada u nedjelju je potvrdila da će oni, a ne UN voditi obnovu Iraka, ali samo u prijelaznoj fazi, odmah po završetku rata. </p>
<p> Zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz rekao je kako će Sjedinjene Države i Velika Britanija upravljati Irakom sve dok se ne uspostavi nova iračka vlada i bude spremna preuzeti nadzor nad zemljom. </p>
<p> Fox News ističe da je za uspostavu kurdske vlade u sjevernom Iraku nakon prvog Zaljevskog rata 1991. trebalo šest mjeseci. Wolfowitz je u razgovoru za tu medijsku kuću rekao kako je pitanje vlade za cijeli Irak kompliciranije. »Vjerojatno će trebati više vremena nego tada«, rekao je on. On je odbacio ideju da vlast u Iraku vode Ujedinjeni narodi kao što je to slučaj na Kosovu.</p>
<p> »Pravi cilj da se što brže formira vlada koja će biti sastavljena od Iračana, izabrana od Iračana i za Iračane«, rekao je također Wolfowitz za televizijsku mrežu CBS. »Ne da im se stvori kolonijalna uprava ili UN-ova uprava, ili da njima na bilo koji način upravljaju stranci«. Wolfowitz drži da bi se UN trebao u Iraku držati humanitarnih poslova. On je rekao da će američko-britanska koalicija na kraju vlast u cijelosti predati Iračanima.</p>
<p> Pentagon je već formirao Ured za obnovu i humanitarnu pomoć koji će funkcionirati kao iračka vlada, a trebao bi uskoro započeti djelovati u južnom Iraku. Na njegovom čelu je umirovljeni američki general Jay Garner kojem će nadređeni biti zapovjednik koalicijskih vojnih operacija u Iraku general Tommy Franks.</p>
<p> Ministar obrane Donald Rumsfeld zatražio je od predsjednika Busha da uspostavi privremenu vlast u južnom Iraku i da je povjeri Iračanima u progonstvu u SAD-u, ali je Bush odlučio da će se buduća iračka vlast sastojati kako od prognanih tako i od Iračana iz samoga Iraka. Wolfowitz je rekao kako će koalicijske snage ostati u Iraku sve dok ne budu osigurane temeljne potrebe naroda poput hrane, vode i medicinske skrbi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U slučaju mirovne misije u Iraku, Njemačka povlači svoje vojnike iz BiH? </p>
<p>BERLIN, 7. travnja </p>
<p> - Bundeswehr će, bude li pokrenuta misija Ujedinjenih naroda u Iraku, staviti na raspolaganje 1500 vojnika. Istodobno, njemački vojnici trebali bi biti povučeni iz SFOR-ove misije u Bosni i Hercegovini, piše njemački dnevnik Die Welt pozivajući se na visoke vojne krugove. Ti krugovi smatraju da bi nova misija u Iraku dovela Bundeswehr »do granica izdržljivosti« pa je zbog toga potrebno povlačenje njemačkih vojnika iz jedne od misija u inozemstvu. Najboljim rješenjem smatra se povlačenje 1400 njemačkih vojnika u sklopu SFOR-a. Prilika za »traženje novih rješena« za Bosnu i Hercegovinu bit će i savjetovanje NATO-saveza o budućnosti SFOR-a koje bi se trebalo održati u lipnju.</p>
<p> Njemački kancelar Gerhard Schröder u razgovoru za TV postaju ZDF rasprave o sudjelovanju njemačkih vojnika u mogućoj misiji UN-a u Iraku nazvao je »preuranjenima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Eksperiment razoružavanja silom</p>
<p>WASHINGTON, 7. travnja</p>
<p> - Američki rat u Iraku administracija predsjednika Busha ne vidi samo kao izoliran događaj nego i kao lekciju svijetu o nasilnom razoružavanju zemalja koje posjeduju oružje masovnog uništavanja ili podupiru terorizam, piše The Washington Post.</p>
<p> List piše da predsjednik George W. Bush i mnogi njegovi dužnosnici privatno opisuju suočenje sa Saddamom Husseinom kao pokazni sukob, »eksperiment razoružavanja silom«.</p>
<p> Neki jastrebovi u američkoj administraciji drže kako će Irak poslužiti kao upozoravajući primjer što se može dogoditi drugim zemljama koje proizvode oružje masovnog uništavanja, ali umjereno krilo u vladi drži da bi se moglo dogoditi obratno, da te zemlje prihvate ideju da je najbolji način da se izbjegne američka intervencija stvaranje arsenala tog oružja kako bi odvratili SAD od sukoba.</p>
<p> Ublaženi ton koji je Sjeverna Koreja poprimila u posljednje vrijeme, te prekid ubacivanja snaga u Irak koje stižu iz Irana, administracija, barem dijelom, vidi kao posljedicu lekcije naučene iz iračkog sukoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Potrebna i autocesta od Baltika do Jadrana </p>
<p>Mesić razgovarao s estonskim predsjednikom Rueuetelom i premijerom Kallasom / Za nas je iskustvo Estonije posebno važno jer je ona najbrže od svih zemalja ispunila europske standarde, izjavio predsjednik Mesić / Estonska vlada prva u svijetu kompjuterizirala svoj rad / Pristup Internetu ima 40 posto Estonaca </p>
<p>TALLINN, 7. travnja </p>
<p> - Bilateralni odnosi te približavanje euroatlantskim integracijama bile su glavne teme razgovora koje su u ponedjeljak u Tallinu održali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov domaćin, estonski predsjednik Arnold Rueuetel. </p>
<p> Poštujemo želju Hrvatske da se približi euroatlantskim integracijama i podržavamo njezin ulazak u EU, istaknuo je estonski predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka, podsjetivši da je Estonija ušla u NATO, a uskoro će postati i članicom Europske unije.</p>
<p> Dvojica predsjednika razgovarala su i o mogućnostima da se poboljša suradnja u području gospodarstva, kulture i turizma. Gospodarska suradnja, rekao je Rueuetel, dosad je bila skromna, ali ima mogućnosti da se poveća. Gospodarska razmjena između Tallinna i Zagreba lani je iznosila skromnih 1,5 milijuna dolara.</p>
<p> »Hrvatska je lijepa zemlja i Estonija će se početi više zanimati a za Hrvatsku kao turističku destinaciju«, istaknuo je Rueuetel, dodavši kako je bio iznenađen podatkom da je prošle godine Hrvatsku posjetilo samo 2000 estonskih turista.</p>
<p> »Estonija je, kad je riječ o ulasku u EU i NATO, učinila više od Hrvatske i njezino je iskustvo za nas dragocjeno«, rekao je Mesić. Hrvatska se, naglasio je, nada da će do 2007. godine ući u Uniju, a prije toga i u NATO.</p>
<p> »Važna je brzina kojom ispunjavamo europske standarde i pritom se zauzimamo za individualni pristup«, dodao je hrvatski predsjednik, ocijenivši: »Za nas je iskustvo Estonije posebno važno jer je Estonija najbrže od svih zemalja ispunila europske standarde«.</p>
<p> Također je istaknuo važnost političkog, ali i fizičkog povezivanja sjevera i juga Europe, rekavši kako bi izgradnja autoceste koja bi od Baltika, preko Varšave i Budimpešte vodila prema Jadranu olakšala povezivanje dijelova Europe. </p>
<p> Estonci veliku pažnju posvećuju elektronizaciji zemlje pa je vlada u Tallinnu u kolovozu 2000. godine postala prva vlada u svijetu koja je potpuno kompjuterizirala svoj rad. Estonsku »elektronsku vladu« predsjedniku Mesiću predstavio je premijer Siim Kallas.</p>
<p> Hrvatski je predsjednik razgovarao i s predsjednicom parlamenta Enom Ergmom, a predviđen je i njegov posjet luci Tallinn koja je najveća luka na Baltiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U napadu na Bijeljinu srpske snage ubile više od 48 civila, koji su odmah pokopani </p>
<p>Milošević optužen za smrt tih 48 ljudi / Svjedok B-1003 govorio o napadu srpskih paravojnih snaga i JNA na Bijeljinu 31. ožujka i 1. travnja 1992., koji su predvodili arkanovci / Miloševićeve teze o muslimanskom naoružavanju, barikadama i napadima na Srbe u Bijeljini svjedok odbacio kao proizvoljna tumačenja srpskog kriznog stožera</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Na haaškom suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, tužiteljstvo je nastavilo s izvođenjem dokaza prema optužnici za Hrvatsku i BiH svjedočenjem zaštićenog svjedoka B-1003 iz Bijeljine. Taj je svjedok govorio o početku sukoba u sjevernoj Bosni u proljeće 1992. i uspostavi srpske vlasti uz pomoć i koordinaciju iz Beograda. Svjedok B-1003, pripadnik lokalne policije u Bijeljini, govorio je o napadu srpskih paravojnih snaga i JNA na grad 31. ožujka i 1. travnja 1992., jednom od prvih oružanih sukoba u ratu u BiH. </p>
<p> Rekao je da su napad na Bijeljinu predvodili Arkanovi »Tigrovi«, a nakon dvodnevnih sukoba u »u mrtvačnicu gradske bolnice dopremljena su tijela 48 civila u dobi od 10 do 70 godina«. Ubijenih je bilo i više, ali su odmah pokopani, dodao je svjedok. </p>
<p> U haaškoj optužnici za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, Miloševića se među pojedinačnim pokoljima i napadima tereti i za smrt 48 civila ubijenih u napadu na Bijeljinu. Svjedok je govorio i o samovladi, teroru i pljački arkanovaca u Bijeljini, dopremi oružja i opreme iz Srbije za pripadnike paravojnih snaga i posjetima koordinatora jugoslavenskog MUP-a Petra Mihajlovića. Svjedočio je i o posjetu Biljane Plavšić prvih dana travnja 1992. Televizije su tada snimile srdačno ljubljenje Arkana i Biljane Plavšić i njezine riječi da »srpskom narodu trebaju baš takvi junaci«. </p>
<p> Miloševićeve teze o muslimanskom naoružavanju, barikadama i napadima na Srbe u Bijeljini zaštićeni je svjedok u protuispitivanju odbacio kao proizvoljna tumačenja srpskog kriznog stožera.</p>
<p>Za ovaj, 23. tjedan izvođenja dokaza najavljen je iskaz očevidaca nekih od pojedinačnih zločina iz hrvatskog dijela optužnice - pokolja u Dalju, Bačinu kod Bosanske Dubice i Bruski kod Benkovca. U jesen 1991. srpski »teritorijalci« i arkanovci u Dalju su ubili oko 40 Hrvata i većinu tijela bacili u Dunav, dok je policija Milana Martića u Bačinu ubila 70, a u Bruski desetak hrvatskih civila. </p>
<p> Najavljen je i usmeni iskaz financijskog vještaka Mortena Torkildsena iz Norveške o tome kako je Beograd financirao stvaranje srpskih paradržava i paravojski u Hrvatskoj i BiH. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Zabluda je da vlasnicima nije oduzeta imovina odnosno vlasništvo nad stanovima</p>
<p>Većina stanara dobila je pravo jeftinog otkupa svojih stanova 1991. godine. Od tada traje teška diskriminacija i obespravljenost nositelja stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim stanovima. Tomu je glavni uzrok jedna zabluda, koju stalno ponavljaju nominalni vlasnici i neki političari, da tim vlasnicima tobože nije oduzeta imovina odnosno vlasništvo nad stanovima.</p>
<p>Međutim, oni su samo nominalno ostali »vlasnici«, budući da nisu brisani iz zemljišnih knjiga, ali to ne znači ništa, jer im je najveći dio vlasništva zauvijek oduzet Zakonom o stambenim odnosima (ZSO), tj. dobili su ga nositelji stanarskog prava, trajnog i zauvijek prenosivog na članove kućanstva.</p>
<p>Vlasništvo je u principu, nedjeljivo, pa ne može biti pravi vlasnik onaj tko nema sva vlasnička prava, a pogotovo ona najglavnija (pravo uporabe, korištenja stana). Budući da su ta vlasnička prava zauvijek pripala stanaru, može se govoriti i o podijeljenom vlasništvu, ali, bez obzira na to kako će to netko nazvati, neprijeporna je činjenica da je tim vlasnicima zauvijek oduzeta imovina vrijedna oko devet desetina tržišne cijene stana (pa su te stanove prodavali za desetinu cijene ili još manje), i potpuno je neistinita tvrdnja da im nije ništa oduzeto.</p>
<p>Ustav Republike Hrvatske nema povratno djelovanje, tj. zajamčenost vlasništva se ne odnosi na tu prije oduzetu imovinu, što se vidi i iz činjenice da nacionalizirani stanovi nisu vraćeni izvornim vlasnicima. </p>
<p>Prema ZSO iz 1974. godine, vlasnik je mogao stanaru ponuditi zamjenski stan, koji je morao biti gotovo jednak, dakle i približno jednake vrijednosti, sa stanarskim pravom (vrijednim oko 90 posto cijene, npr. kod kasnijeg otkupa stana ili dr.). Kakav je to »vlasnik« koji mora dati 90 posto tržišne vrijednosti da bi došao do »svoga« stana?! Očito je, dakle, da se radi o oduzetoj imovini. </p>
<p>Nominalni vlasnici nemaju pravo tražiti veću najamninu (koja je uvijek bila samo simbolična), nego trebaju dobiti naknadu za oduzetu imovinu, u skladu s Rezolucijom 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Vladimir Šeks je opravdano istaknuo u Saboru, 29. siječnja 2003., da bi zastupnici trebali stalno imati pred očima tu rezoluciju, a pledirao je i za prijedlog Kluba HDZ-a o hitnom moratoriju na postupke koji dovode do iseljavanja stanara. Osim toga, zastupnici HDZ-a, SDP-a i drugi traže da svi stanari dobiju jednako pravo otkupa svojih stanova.</p>
<p>Ti i drugi dobri prijedlozi nisu sami po sebi dovoljni, nego ih je potrebno vrlo brzo ostvariti, a ne čekati da prije toga poumiremo svi mi diskriminirani i obespravljeni stanari, kao što se neodgovorno čekalo već dvanaest godina!</p>
<p>BRANKO SORIĆ Zagreb MIŠE MILOVČEVIĆ Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Obračun s mafijom stavlja Srbiju u žarište američke pažnje</p>
<p>Colin Powell, ministar vanjskih poslova SAD-a, grozničavo se kreće od jednoga do drugog stranog državnika, namećući stavove američke administracije radi potpore za rat u Iraku. U tim akcijama iznenada se našao u Beogradu, makar je taj grad nedavno odigrao ulogu Bagdada. Postavlja se pitanje koji su to motivi i što se to dogodilo da je Srbija odjednom postala žarištem američke pažnje?</p>
<p>Jedino po čemu su Srbi sada postali toliko zanimljivi jest, do sada nigdje viđena, efikasnost kojom se obračunavaju s mafijom. </p>
<p>Upravo je ta efikasnost u obračunavanju s organiziranim kriminalom zasmetala američkom utjecaju na ovim prostorima. S masovnim uhićenjima blokirani su i brojni američki agenti. Srpska antimafijaška inicijativa, zbog svoje efikasnosti, mogla bi se prenijeti i na druge zemlje.</p>
<p>Kako je postojanje korupcije i organiziranog kriminala u Hrvatskoj javno priznata činjenica i veliki nacionalni problem, potrebno je i ovdje, i to odmah, primijeniti srpske protuzločinačke metode. </p>
<p>Colin Powell se došao založiti za otupljivanje oštrice srpskog obračuna s organiziranim kriminalom, kako bi zaštitio svoje ljude i time američki utjecaj na vlast u Srbiji i, što je još važnije, preduhitriti slične akcije u Hrvatskoj. Jasno je da će te svoje motive prikriti upravo suprotnim bombastičnim izjavama, o svojoj »snažnoj podršci reformama« (Vjesnik, 3. travnja 2003.), dok će zakulisno Srbima uobičajeno ponuditi novac za provođenje američkih interesa. </p>
<p>IVAN ROČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dijaspori i manjinama suradnja, hrvatskom građanstvu sva prava </p>
<p>Jedno je hrvatsko građanstvo s hrvatskim državljanstvom, drugo je dijaspora i iseljeništvo, a treće su manjine izvan granica Hrvatske. Miješaju se različiti pojmovi i razmišljanja pa i u smislu političkih interesa. Poput onoga famoznoga naslova o biračkim pravima dijaspore. Troši se bezvezna energija, koja bi se mogla negdje i korisnije upotrijebiti. Ispada kao da to nekima i odgovara. </p>
<p>Što se tiče izbora, birati trebaju građani u domovini, dijaspori bi trebalo dati mogućnost neke vrste suradnje. Drugo su, pak, Hrvati s dvojnim državljanstvom, poput Hrvata iz BiH, što je poseban problem koji još nije riješen.</p>
<p>Bez suradnje s domovinom nama u dijaspori propadaju, iako neki govore da ih ima i previše, kulturna i sportska društva. Šteta je da u našim hrvatskim portalima ne postoji prostor gdje bi mogli ponuditi svoje ideje, iskustva ili razmišljanja o raznim temama, pa i gospodarskim. Poticaja bi moglo biti i za neke dobrotvorne svrhe. </p>
<p>JOSEF MAYER Berglen, SR NJEMAČKA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Ercegović: »Globus grupu u početku je pratilo 30 banaka«</p>
<p>Mjesto člana NO »Tiska« Ercegović je, kako je sama izjavila, prihvatila »da bi bila što bliže vrlo važnom komitentu«</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u ponedjeljak nastavljeno suđenje Miroslavu Kutli i jedanaestorici optuženih za financijske malverzacije u »Tisku« koji je i oštećen za 47 milijuna kuna i to upravo svjedočenjem bivše predsjednice Uprave »Hrvatske poštanske banke«, Ljerke Ercegović.</p>
<p>Naime, i Ercegović je osumnjičena za zlouporabu položaja u Hrvatskoj poštanskoj banci, a bila je i član Nadzornog odbora »Tiska« krajem devedesetih godina.</p>
<p>Svjedokinja je pred sudskim vijećem, kojim je predsjedala sutkinja Koraljka Bumči, rekla da je »Globus holding« bilo ugledno poduzeće čiji je rad pratilo preko 30 banaka.</p>
<p>Mjesto člana NO »Tiska« Ercegović je, kako je sama izjavila, prihvatila kako bi bila što bliže vrlo važnom komitentu, te da ga ne bi izgubili.</p>
<p>Kutlini su branitelji pitanjima upućenim Ercegović pokušali ukazati na činjenicu da je tadašnja gospodarska situacija u zemlji bila teška, te da mnoga poduzeća nisu mogla vratiti svoje dugove. Naime, time su htjeli ukazati na činjenicu da tvrtke koju su uzele sredstva od »Tiska« nisu to učinile s namjerom da taj novac ne vrate.</p>
<p>Ercegović je na to izjavila da je to točno, te je upravo kao glavni razlog propadanja »Globus grupe« navela gospodarsku situaciju, što uključuje nelikvidnost i veliki unutarnji dug. </p>
<p>Svjedokinja je također napomenula kako je na poslovanje Kutlinih poduzeća vršen politički pritisak, te kako je svojevremeno »Tisku« bila prekinuta opskrba cigaretama čime je tom poduzeću nanesena velika šteta.</p>
<p>Također je napomenula i ponašanje Hrvatske narodne banke koja je zabranila bankama rad s tvrtkama »Globus grupe«, čime se središnja hrvatska banka ponijela neprofesionalno, zaključila je svjedokinja. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Preko terase i optičarske radionice provalili u zlatarnicu</p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - U noći na ponedjeljak nepoznati su kradljivci, provalivši kroz više zidova, opljačkali jednu od najvećih splitskih zlatarnica B-Vama na Rivi kraj ulaza u Dioklecijanove podrume. Lopovi su aparatom za autogeno zavarivanje uzalud pokušali obiti sef, u kojem je bio najvredniji nakit, pa su iz zlatarnice odnijeli samo one manje vrijedne »komade«. Neslužbeno doznajemo da je šteta oko 150.000 kuna. </p>
<p>Zanimljiv je način kako su lopovi ušli u zlatarnicu. Najprije su s predjela zvanog Kenjara, svojevrsnog trga iza katedrale Sv. Duje, spustili na terasu iznad zlatarnice. Potom su se kroz uski otvor spustili na prvi kat zgrade na kojem trenutačno nema stanara, a u kojoj je u prizemlju zlatarnica.</p>
<p> Srušivši zid, ušli su u prodavaonicu Optike Topić, iz koje nisu ništa ukrali, a iz nje, razbivši pregradni zid, ušli u B-Vamu. S ukradenim nakitom vratili su se istim putem kojim su u zlatarnicu i ušli. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Obrana predlaže oslobađajuću presudu</p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u ponedjeljak je završeno suđenje Igoru Mađariću i Ivanu Kobešćaku, optuženima za izazivanje prometne nesreće u kojoj je stradalo tridesetak ljudi, a jedna je osoba preminula.</p>
<p>Nesreća se dogodila 8. svibnja 1998. godine u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu, a Mađarić je, prema optužnici, neprilagođenom brzinom vozio kamion prema Varaždinu. I vozač autobusa, drugooptuženi Kobešćak, vozio je brže od dopuštenoga, krećući se prema Zagrebu.</p>
<p>Dolaskom do zavoja, Mađarić je prikočio, kamion se zanio zbog brzine, sletio s kolnika, a zatim se vratio na cestu upravo u trenutku kad je nailazio autobus.</p>
<p>Ni vozač autobusa, zbog prevelike brzine, nije uspio na vrijeme zaustaviti vozilo kako bi izbjegao sudar. Kamion je potom udario u autobus, a u nesreći je teško ozlijeđen 31 putnik u autobusu, dok je jedan putnik preminuo zbog zadobivenih ozljeda.</p>
<p>Obojica optuženika izjavili su da se ne smatraju krivima, te su ostali kod svojih obrana koja su dali još 1998. godine. Optužba je u završnoj riječi ustvrdila da je tijekom postupka dokazano da su počinili kazneno djelo te dodala da iz nalaza prometno - tehničkog vještaka proizlazi da je prvooptuženi Mađarić vozio brzinom koja nije granična prolazna brzina za navedeni zavoj.</p>
<p>Stoga je smatrala da je svojim ponašanjem koje se sastojalo u prekoračenju brzine, počinio kazneno djelo.</p>
<p>Mađarićev je branitelj, pak, istaknuo da brzina vožnje uopće nije u uzročnoj vezi s događajem. Činjenica je, kazao je branitelj, da je optuženi u zavoju zakočio i skrenuo udesno, što sasvim sigurno ne bi učinio bez razloga.</p>
<p>Mađarić je, naime, skrenuo kako bi izbjegao sudar s automobilom koji mu je dolazio iz suprotnog smjera i koji je, vozeći po suprotnoj strani kolnika, pretjecao drugi automobil u samom zavoju.</p>
<p>Kamion je imao i neispravne kočnice, no to bi mogao uočiti samo vozač većeg iskustva, a ne i optuženi, koji je tada imao samo 19 godina i ne neko veliko iskustvo. Uzrok nastanka nesreće ne bi stoga bila neprilagođena brzina, već neispravne kočnice na optuženikovom kamionu.</p>
<p>Branitelj je zatražio oslobađajuću presudu, a ako bi sud donio drukčiju odluku, predložio je da se njegovom klijentu uzmu u obzir olakotne okolnosti, poput mlade životne dobi, neosuđivanosti i urednog života.</p>
<p>Kobeščakov je branitelj za svoga klijenta također zatražio oslobađanje od optužbe, jer nije dokazano da je počinio djelo, a posebno se pozvao na mišljenje vještaka koji je ustvrdio da je u datim uvjetima za Kobeščaka nesreća bila neizbježna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Ništa ne razumijem, niti sam montirao, ovo je smiješno«</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo je za Kasala predložilo sedam mjeseci zatvora uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Suđenje poznatom nogometašu Vladi Kasalu za kazneno djelo krivotvorenja isprava nastavljeno je u ponedjeljak na Općinskom sudu u Zagrebu.</p>
<p>Tom je prilikom Kasalo iznio svoju obranu. Tri svjedoka Vlado Kobeščak, Zoran Brkljača, Branimir Pripuz nisu pristupili na raspravu, niti su opravdali izostanak, dok se svjedokinja Milka Vranković nalazi u Njemačkoj na nepoznatoj adresi. </p>
<p>Kasala, za kojeg je Općinsko državno odvjetništvo predložilo sedam mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine, tereti se da je od 26. lipnja do 9. srpnja u namjeri da se okoristi, namjerno koristio neregistrirani »fiat bravo« na koje je montirao probne tablice ZG 639-59, premda je na polici osiguranja koju je dobio pisalo ZG 639-30.</p>
<p>Kasalo, koji se branio sam, izjavio je pomalo bahato da je optužni akt primio, ali da ništa ne razumije, te da nije ništa montirao, nakon čega mu je sutkinja Ivana Kršul uputila usmeni prijekor.</p>
<p> »Ni slučajno se ne osjećam krivim, ovo je smiješno«, izjavio je Kasalo te ispričao kako mu je »bravo« posudio Branimir Pripuz, koji ga je pak posudio od Igora Černija. Tada su mu rekli da ode u »Mariva auto« po probne tablice, s kojima je vozio desetak dana. Nakon produljenja probnih tablica, policija ga je zatekla na cesti nakon nekoliko dana, skinuvši tablice s auta. Tek je nakon nekoliko godina dobio je sudski poziv. Kada je Pripuza i druge pitao o čemu se tu radi i zašto mora na sud, Kasalu je rečeno da je vjerojatno Milka Vranković, koja je radila u »Mariva autu«, nešto krivo napravila. </p>
<p>Na sljedeću raspravu početkom lipnja troje svjedoka koji u ponedeljak nisu pristupili sudu,privest će policija. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vozačica pijana, suputnica ispala iz auta</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U nedjelju oko 6.20 sati u Šumećanima, nedaleko od Ivanić Grada, dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđena Vesna M. (37).</p>
<p>Automobilom »peugeot« upravljala je 48-godišnja hrvatska državljanka, dobrano pod utjecajem alkohola i zbog neprilagođene brzine pri izlasku iz zavoja, iz smjera Šumećana prema Graberju, izgubila nadzor nad volanom i sletjela u odvodni kanal.</p>
<p> Prednjim dijelom vozila udarila je u betonski mostić, nakon čega je vozilo odbačeno na kolnik gdje se konačno zaustavilo.</p>
<p>Prilikom slijetanja i udarca u mostić suputnica Vesna M. ispala je iz auta i teško se ozlijedila. Liječnička pomoć pružena joj je u Stanici hitne pomoći u Ivanić Gradu, a potom je prevezena u Novu bolnicu Dubrava, gdje je zadržana na liječenju. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Našli mu ecstasy u autu, a predao i »kućne zalihe« </p>
<p>PAKRAC, 7. travnja</p>
<p> - U subotu oko jedan sat iza ponoći, policijski su službenici u Prolazu baruna Trenka u Pakracu zaustavili automobil »opel kadett«, kojim je upravljao devetnaestogodišnjak iz Pakraca a kod kojeg je pronađena droga.</p>
<p>Kako im se mladić učinio sumnjivim, policajci su odlučili pregledati njegovo vozilo, gdje su potom pronašli 18 komada tableta ecstasyja. Policajci su potom zatražili i nalog za pretragu njegove kuće, no mladić im je prije početka pretrage predao još 56 komada ecstasyja. </p>
<p>Droga je, uz potvrdu oduzeta, dok je protiv devetnaestogodišnjaka podnesena kaznena prijava.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poduzetnik se utopio u akumulacijskom jezeru</p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> - Uzrok smrti Vladimira Buhina (49), varaždinskog poduzetnika pronađenog prošlog petka uz rub akumulacijskog jezera HE Čakovec u Trnovcu Bartolovečkom, je utapanje, pokazala je obdukcija.</p>
<p> Na njegovom tijelu nisu nađene nikakve ozljede koje bi ukazivale na nasilnu smrt, a kako je Buhin dospio u vodu, nije poznato.</p>
<p> Varaždinski je poduzetnik, kako smo već pisali, od kuće otišao 10. ožujka, a krenuo je u prijatelju u Kolodvorsku ulicu, no do tamo nije stigao. Njegov je nestanak idućega dana prijavio sin, a policajci su raspisali tjeralicu za teritorij Hrvatske. Buhin, navodno, nije bio bolestan, niti je imao ozbiljnih poslovnih ili nekih drugih problema. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Oslobađajuća presuda za posjedovanje 10 grama heroina </p>
<p>Nije sa sigurnošću utvrđeno da je droga pripadala optuženome, pa je sudsko vijeće presudilo po načelu »in dubio pro reo«</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Vijeće zagrebačkog Županijskog suda, pod predsjedavanjem suca, Miroslava Šovanja, u ponedjeljak je nepravomoćno oslobodilo optužbi, Matiju K.(28) , optuženoga za posjedovanje zbog preprodaje 9,63 grama heroina.</p>
<p> Policija je drogu pronašla u automobilu kojim je upravljao Matija K. u večernjim satima 18. prosinca 2001. godine, a bila je zapakirana u PVC vrećici. Osim heroina policija je u automobilu pronašla i dogorjeli »joint« sa marihuanom.No, uz optuženoga, se u trenutku policijskog pregleda u automobilu nalazio i njegov prijatelj, pa se nije moglo sa sigurnošću utvrditi je li heroin bio vlasništvo Matije K., ili njegova prijatelja. Osim toga isti je auto, osim Matije K., odnosno prije njega koristilo još nekoliko ljudi. Sudsko vijeće stoga je presudilo prema načelu »in dubio pro reo«, odnosno u slučaju sumnje, presuđuje se u korist optuženoga.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Uhićen bivši načelnik riječke Financijske policije Petar Čarić</p>
<p>RIJEKA, 7. travnja</p>
<p> - Istražnom sucu Županijskog suda u Rijeci Dušku Tišmi, u ponedjeljak je priveden Petar Čarić (54), bivši načelnik Financijske policije Primorsko-goranske županije, osumnjičen za dva kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti i za jedno kazneno djelo nevođenja poslovnih knjiga.</p>
<p> Čarić je negirao sva tri kaznena djela za koje ga se tereti, a istražni sudac mu je odredio mjeru pritvora do 48 sati.</p>
<p> Za to vrijeme županijski državni odvjetnik treba odlučiti o njegovom daljnjem kaznenom progonu. </p>
<p>Čarića se povezuje s nejasnoćama u poslovanju opatijskog Casina »Rosalia« te RK »Zamet« iz Rijeke, ali i sa upletenošću u »aferu Fenixve« u Rijeci. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U sudaru vlaka i cisterne isteklo pet tisuća litara ulja za loženje </p>
<p>NAŠICE, 7. travnja</p>
<p> - U sudaru vlaka i cisterne u ponedjeljak poslije 11 sati na pružnom prijelazu u blizini Našica iz prevrnute cisterne isteklo je do pet tisuća loživa ulja, koje je popodne sanirano. </p>
<p> Na lokalnoj cesti između naselja Makloševca i Našica na nezaštićenu pružnom prijelazu sudarili su se vlak i Inina cisterna jer se vozač cisterne nije zaustavio na znak »stop«. Cisterna s devet tisuća litara loživa ulja prevrnula se u kanal i pritom je, prema procjenama inspektora Hrvatskih voda, u okoliš isteklo do 5000 litara loživa ulja. Ininoj Tehničkoj službi izdan je usmen nalog za sanaciju tla koje je oko 17 sati završeno. </p>
<p> Javna vodoopskrba, vodotokovi i obližnje jezero Lapovac nisu ugroženi, izjavio je predstavnik Hrvatskih voda u Osijeku Davor Haničar, istaknuvši da nema razloga za zabrinutost.</p>
<p> Vozač cisterne lakše je ozlijeđen, a bez ozljeda su prošli putnici u vlaku. Cestovni je promet bio prekinut oko sat i pol, a željeznički nije bio ni prekidan. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Erste & Steiermärkische banka: Neto dobit 88,94 milijuna kuna</p>
<p>U 2002. ESB je povećala aktivu za 47,3 posto na 7,23 milijarde kuna / Kreditni plasmani porasli su za 44 posto u odnosu na 2001. godinu, od čega krediti građanima 51,62 posto, a krediti poduzećima 29 posto</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U 2002. Erste & Steiermärkische banka (ESB) povećala je aktivu za 47,3 posto, sa 4,91 milijardu kuna na 7,23 milijarde kuna. Prošlu godinu ESB je završila s neto dobiti od 88,94 milijuna kuna, što je porast od 19,2 posto, objavljeno je u ponedjeljak.</p>
<p>Krediti klijentima porasli su 44 posto, na 4,2 milijarde kuna, depoziti 36 posto, na 3,7 milijardi kuna, povrat na kapital dosegnuo je 17 posto, a povrat na aktivu 1,5 posto.</p>
<p>U prošloj godini ESB je ostvarila snažniji rast u poslovanju s građanstvom. Krediti stanovništu lani su porasli za 51,62 posto, na 2,09 milijardi kuna, dok su depoziti građana porasli 22,73 posto, na 2,1 milijardu kuna.</p>
<p>U poslovanju s gospodarstvom Erste & Steiermärkische banka lani je odobrila 29 posto više kredita nego u 2001., dok su depoziti poduzeća u toj banci porasli za 43,82 posto.</p>
<p>Erste & Steiermärkische banka lani je, primjerice, u sklopu programa razvoja turizma u malom gospodarstvu u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetništva odobrila 62 kredita u ukupnom iznosu od 96 milijuna kuna i tako postala najaktivnija banka u tom programu.</p>
<p> Kreditiranje putem takvih programa nastavit će se i ove godine, usprkos ograničenjima koje je uvela Hrvatska narodna banka, kazao je predsjednik Uprave Tomislav Vuić, naglasivši da će Uprava preispitati planiranu strategiju širenja u Dalmaciji i Slavoniji i rasta u 2003. godini.</p>
<p>Boris Centner, član Uprave ESB-a, kazao je da su krediti Erste & Steiermärkische banke u prvom tromjesečju ove godine porasli za 3,97 posto, što je u okviru dopuštenog rasta od 4 posto. </p>
<p>»Na granici smo dopuštenog rasta. Izrađujemo rebalans planiranog rasta jer smo predviđali veći rast od 16 posto na godišnjoj razini«, rekao je Vuić, naglasivši da za razliku od nekih drugih banaka ESB nije odustala od kreditiranja turizma ili, primjerice, obrtništva.</p>
<p>Manjem rastu odobrenih kredita u prvom tromjesečju pridonijela je za početak godine uobičajeno niža potražnja za kreditima, a ESB je isplatu nekih kredita prolongirala za drugo tromjesečje kako bi ostala u okviru onoga što dopušta HNB. U drugom i trećem tromjesečju potražnja za kreditima obično raste te će Uprava ESB-a odlučiti kako će na to odgovoriti.</p>
<p>Još jednom je potvrđeno da će Erste & Steiermärkische i Riječka banka nakon spajanja 1. kolovoza poslovati kao jedna banka s aktivom većom od 15 milijardi kuna. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ove godine obnovit će se 120 kilometara željezničke pruge</p>
<p>Dovršetak remonta pruge Zagreb-Rijeka na dionici Delta-Zdenčina očekuje se sredinom svibnja ove godine</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Ukupno 62 milijuna kuna vrijedni radovi na remontu pruge Zagreb-Rijeka, na dionici između Delte (Remetinec) i Zdenčine dugoj 17,12 kilometara započeti u ožujku trebali bi biti završeni sredinom svibnja.</p>
<p>»Najvažnije je da radimo bez prekida i da pruga pritom nije zatvorena ponajprije zbog teretnih vlakova«, kazao je predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić, koji je s ministrom pomorstva, prometa i veza Rolandom Žuvanićem i njegovim pomoćnikom za željeznice Nikolom Kancijanom u ponedjeljak obišao radilište nedaleko od Hrvatskog Leskovca.</p>
<p>Naime, dok je putnički promet organiziran tako da se putnici prevoze autobusima između kolodvora Hrvatski Leskovac i Zdenčina, teretni promet ovim pravcem odvija se na način da je 24 sata pruga otvorena i u to vrijeme njome prođu 44 teretna vlaka, a potom je 36 sati zatvorena, u kojem vremenu se obavlja kompletna obnova gornjeg i donjeg ustroja pruge. </p>
<p>Uz HŽ-ov Remont i održavanje pruga d.o.o. radove izvodi austrijska tvrtka Swietelsky koja je pobijedila na raspisanom natječaju među malobrojnim kompanijama koje uopće raspolažu tehnologijom i opremom za ovakve poslove. Kako kaže Krešimir Novak, direktor remonta i održavanja pruga, samo su četiri slična stroja u Europi, a riječ je o 400 metara dugom postrojenju (tzv. AHM-800) koji mijenja i reciklira zastorni i tamponski materijal ispod tračnica, koje za to vrijeme drži u zraku. Za 36 sati dok je pruga zatvorena za promet, stroj obradi oko 1.100 metara pruge. Potom će se, također strojno, obaviti brza izmjena tračnica i pragova, koji će biti betonski. Nakon remonta pruga će biti osposobljena za voznu brzinu do 160 kilometara na sat. Inače, cijena remonta jednog kilometra pruge kreće se od 500.000 do 600.000 eura.</p>
<p>Redovni remont pruge inače bi se trebao raditi svakih 20 godina, međutim, kako se godinama nedostatno ulagalo u željezničku infrastrukturu, prema Drempetićevim riječima, zaostatak u remontu popeo se na oko 900 kilometara. Ove je godine, prema njegovim riječima, planiran remont oko 120 kilometara pruge, a svake sljedeće godine planira se obaviti isto toliko ili još i više.</p>
<p>Ministar Žuvanić je kazao kako je oduševljen tehnologijom koju prvi put vidi. Dodao je i da je Vlada prepoznala važnost željeznice u koju su planirana ukupna ulaganja veća od 15 milijardi kuna, te podsjetio da je to najveći projekt uz gradnju autoceste Zagreb-Split. Rekao je i da se nada prihvaćanju prijedloga o izdvajanju 60 lipa iz trošarina na naftne derivate, kojim bi se željeznici za tekuće poslovanje osiguralo između 1,3 i 1,4 milijarde kuna godišnje.</p>
<p>Nakon završetka remonta ove dionice, uslijedit će remont na prugama Dugo Selo-Vrbovec, te Tovarnik-Vinkovci.</p>
<p>Kako se moglo čuti u ponedjeljak, prvi nagibni vlak iz Zagreba za Split krenut će 15. lipnja 2004. godine.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Na dražbi 451 stan u vlasništvu Željezare Sisak u stečaju</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Trgovački sud u Sisku putem dražbe će prodati 451 stan u vlasništvu Željezare Sisak u stečaju. Stanovi, čija je ukupna vrijednost 25 milijuna kuna, prodat će se »u komadu«, a ne pojedinačno. U vlasništvu Željezare u stečaju su još i dvije tvrtke kćeri - Remont Caprag i Metaling. </p>
<p>Kako doznajemo, sva imovina u vlasništvu Željezare u stečaju mora biti prodana, a o prodaji odlučuje stečajni upravitelj Ilija Marić. Sindikati Željezare slažu se s prodajom i nadaju se kako će ipak radnici uspjeti pojedinačno otkupiti stanove. Povjerenik Hrvatskog sindikata metalaca Ivica Kenda smatra kako u prvom krugu stanove nitko neće kupiti. </p>
<p>»U drugom krugu cijena se mora sniziti za deset posto, a ako se ni onda ne prodaju, stanovi će se ponuditi na pojedinačan otkup«, rekao je Kenda.</p>
<p>U ponedjeljak bi trebala biti završena procjena Remont Capraga i Metalinga. Ruskim vlasnicima Željezare ponuđen je Remont Caprag za 12 milijuna kuna, kolika su potraživanja radnika i dugovi poduzeća. </p>
<p>Iako je proizvodnja pokrenuta i dio radnika vraćen na posao, kolektivni ugovor još nije potpisan. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Poticaji poduzetnicima za nastupe na sajmovima</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) u ponedjeljak je potpisan sporazum o zajedničkom poticanju i organiziranju nastupa poduzetnika na sajmovima u ovoj godini. </p>
<p>Osim ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željka Peceka, sporazum su potpisali predsjednici Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran i Hrvatskog saveza zadrugara Božidar Bartolić. Njime se utvrđuju mjere i poticaji za nastup maloga gospodarstva na domaćim i inozemnim sajmovima. </p>
<p>Navedene institucije sufinancirat će 70 posto troškova (35 posto ministarstvo te isto toliko partnerske institucije) nastupa izlagača na sajmovima u inozemstvu, na domaćim međunarodnim sajmovima 60 posto (30 posto ministarstvo, 30 posto institucije), te na regionalnim i lokalnim sajmovima 40 posto troškova (po 20 posto ministarstvo i partnerske institucije). Poticaji su namijenjeni zakupu izložbenog prostora, izradi promidžbenog materijala i troškovima prijevoza. Prošle godine Ministarstvo je HOK-u, podružnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika za troškove nastupa na sajmovima dodijelilo 1,33 milijuna kuna na temelju 25 zahtjeva, a HGK-u na temelju 11 zahtjeva 480.000 kuna. Financijsku potporu Ministarstva dobile su i četiri zadruge u iznosu od 20.000 kuna. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>DAX skočio više od šest posto</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Nakon ulaska koalicijskih snaga u Bagdad europski indeksi su u ponedjeljak naglo porasli u očekivanju skorog završetka rata u Iraku. Tako je njemački DAX tijekom dana dobio čak 6,04 posto, dosegavši 2814,39 bodova. Do popodneva frankfurtski je indeks nešto oslabio - iako je još uvijek bio 5,3 posto viši nego u petak. </p>
<p>Većina je europskih indeksa u ponedjeljak ponovo dosegla vrijednosti jednake onima prije početka rata u Iraku. Rast cijena dionica, naime, odražava manji čimbenik rizika i neizvjesnosti što ih je donio rat, koji je 12. ožujka potaknuo pad indeksa na najniže vrijednosti u posljednjih šest ili sedam godina. </p>
<p>Pariški CAC 40 je do poslijepodneva porastao 4,43 posto, na 2963,67 bodova, a milanski MIB 30 3,19 posto, na 23.918 bodova. Londonski FTSE 100 je prošao nešto slabije - sa 3936,3 boda bio je 2,3 posto viši nego u petak. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 dobio je 4,11 posto dosegavši 2354,26 bodova. </p>
<p>U New Yorku se nakon otvaranja burzi očekivao sličan skok indeksa, pa tako i rast S 500 iznad 900 bodova prvi put od siječnja. U Tokyju je u ponedjeljak Nikkei 225 porastao 2,18 posto na 8249,98 bodova.</p>
<p>Najviše je dobitnika bilo među osiguravateljima - Allianz je skočio 11,6 posto, Aegon 9,2, a reosiguravatelj München Re 8,9 posto. Bankarsko-osiguravajuća grupacija ING također je dobila 11 posto, a HVB je porastao 7 posto. </p>
<p>Znatan rast ostvario je naftni sektor, ali i zrakoplovne i turističke kompanije. Lufthansa je tako porasla 8,5, a TUI 11,3 posto. U tehnološkom sektoru su među većim dobitnicima bili Philips i proizvođač čipova Infineon, čije su dionice dobile 9 odnosno 7,7 posto.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>U Vladi očekuju da će Haaški sud uskoro suspendirati nalog za Bobetkovo uhićenje </p>
<p>Carla del Ponte dolazi u Zagreb u drugoj polovici travnja / Krnić, predstojnik Ureda za suradnju s Haagom, nije mogao potvrditi informaciju da je Ivica Rajić uhićen negdje u srednjoj Dalmaciji / Opovrgnuo je da ima informacije o formiranju specijalne policijske postrojbe, navodno zadužene za uhićenje generala Ante Gotovine </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - »Vlada očekuje da bi Haaški sud mogao u roku od nekoliko dana suspendirati nalog za uhićenje generala Janka Bobetka, kao reakciju na uručenje haaške optužnice njegovu odvjetniku Bosiljku Mišetiću«, rekao je u ponedjeljak Frane Krnić, predstojnik Vladinog ureda za suradnju s Haaškim sudom. Dodao je da još nema službenih reakcija iz Haaga na uručenje te optužnice, no prema neslužbenim informacijama, Haag je zadovoljan što je optužnica uručena. </p>
<p>»Što se Vlade tiče, slučaj Bobetko je završen, uz obvezu da se jednom na mjesec Sud obavještava o zdravstvenom stanju generala Bobetka«, objasnio je Krnić. Naglasio je da Vlada nije, kao što se nagađalo, zakasnila jedan dan s uručenjem optužnice jer »Ured je optužnicu uputio odvjetnicima 3. travnja«. Također je opovrgnuo da je Haag stavio ikakvu primjedbu na vrijeme uručivanja optužnice.</p>
<p> Krnić je ponovio da je Vlada optužnicu uručila Bobetkovu odvjetniku Bosiljku Mišetiću na temelju punomoći umirovljenog generala, koji je lani u rujnu potpisao da se svi dokumenti iz Haaga koji stignu u Vladu mogu uručiti njegovim odvjetnicima. </p>
<p>Predstojnik Ureda potvrdio je i informaciju da će Zagreb u drugoj polovici travnja posjetiti glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, no nije želio pobliže govoriti o tom posjetu.</p>
<p> Neslužbeno se, međutim, iz Banskih dvora doznaje da je datum posjeta poznat, ali neće ga se iznositi u javnost zbog sigurnosnih razloga. </p>
<p>Krnić nije mogao potvrditi informaciju da je Ivica Rajić, kojeg je hrvatska policija uhitila u subotu, uhićen negdje u srednjoj Dalmaciji. </p>
<p>»Znam da je to bila legalna policijska akcija, provedena na temelju optužnice i tjeralice Haaškog suda«, naglasio je, dodavši da još čeka izvješće MUP-a i Županijskog suda o tijeku akcije.</p>
<p>Opovrgnuo je i da ima spoznaja o formiranju specijalne policijske postrojbe, navodno zadužene za lociranje i uhićenje generala Ante Gotovine, te o tome da je ta postrojba, navodno tražeći Gotovinu, pronašla i uhitila Rajića. Napomenuo je da je Vlada nedavno poslala Haaškom sudu obvezno redovno izvješće o stanju predmeta »Gotovina«, dodavši da su u izvješću opisane sve aktivnosti koja Vlada čini kako bi predala generala Gotovinu Haaškom sudu. Prema Krnićevim riječima, u tom izvješću »uklanjaju se sve spekulacije da Vlada ne surađuje s Haagom« kad je riječ o »predmetu Gotovina«. Predstojnik Vladinog ureda za suradnju s Haagom ocijenio je kako su se sve tzv. precizne informacije o mjestu Gotovinina boravka što su se mogle čuti od stranih diplomata u Hrvatskoj, pokazale netočnima. Napomenuo je da se to odnosi i na informacije koje je imalo haaško tužiteljstvo. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Požar u Kopačkom ritu ugrozio ptice koje se upravo gnijezde</p>
<p>OSIJEK, 7. travnja</p>
<p> - Veliki požar koji je u nedjelju navečer oko 21 sat izbio u Posebnom zoološkom rezervatu Parka prirode »Kopački rit« na četrnaestom kilometru nasipa Kopačevo - Podravlje poharao je, praćen olujnim vjetrom, oko 200 hektara ritske vegetacije i 100 hektara sporadičnog raslinja. </p>
<p>»Riječ je o pravoj ekološkoj katastrofi. Prvi put je gorjelo samo srce Parka prirode i njegov najvredniji ekološki dio gdje su staništa rijetkih ptica koje se upravo gnijezde i drugog životinjskoga svijeta«, istaknula je u ponedjeljak na konferenciji za novinare ravnateljica Parka prirode Kopački rit Melita Mihaljević. Prema njezinim riječima, iznimnim naporima vatrogasaca požar koji je imao 'vatrenu frontu' dugu oko četiri kilometra lokaliziran je pola sata poslije ponoći. </p>
<p>»Sedamdesetak obučenih vatrogasaca sa deset vozila, među kojima su bile profesionalne vatrogasne postrojbe iz Osijeka i Belog Manastira te dobrovljne iz okolnih mjesta u Baranji, tri su se sata borili sa vatrenom stihijom koja je zbog jakog vjetra dosezala i visinu od desetak metara«, objasnila je Melita Mihaljević i dodala gašenje otežalo i to što se vatra širila prema minskom polju pa s te strane vatrogasci nisu mogli prići. Kako je istaknula, u tijeku je očevid koji obavlja Inspektorat Ministarstva zaštite okoliša i kriminalistička policija nakon čega će se točno znati nastala šteta i uzročnici požara. Na požarištu je ustrojeno protupožarno dežurstvo i gase se tinjajući panjevi.</p>
<p>Melita Mihaljević je također rekla da je prvi požar izbio u nedjelju u Kopačkom ritu oko 18 sati kod ribnjaka u Vardarcu i zahvatio 400 hektara površina, ali izvan Parka prirode. Za taj požar koji je ubrzo lokaliziran pretpostavlja se da je izbio zbog neopreznog paljenja korova i raslinja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Mikelić je bio strateg pobunjenih Srba, ali je sve radio u pozadini«</p>
<p>Vjerovao je slijepo Titu i partiji i zato se od slovoslagara uzdigao do premijera tzv. SAO krajine. Moglo je biti samo kako on kaže, po onoj narodnoj »veži konja, gdje ti gazda kaže«. Tko je tako htio, taj je s Borom mogao, ali moram reći da je i Hrvata partijaca bilo s njim u društvu, priča stariji Petrinjac / Mikelić? Bio je nenametljiv susjed, nije se ničim isticao. Znali smo da ovdje stanuje, uvijek bi pozdravio, ali ni s kim od nas nije mnogo razgovarao. Znali smo i da je velika zvjerka, ali nismo imali problma s njim, kazala je nekadašnja Mikelićeva susjeda</p>
<p>PETRINJA, 7. travnja</p>
<p> - U Petrinji, gradiću u kojem je Borislav Mikelić bio »Bog i batina«, »veliki tata«, »boss«, »diktator«, »Staljin«... kako su ga sve nazivali sugrađani, mišljenja o njegovu uhićenju i suđenju su podijeljena. Neki će na ulici reći: »Ma, neka je i on napokon pred sudom pravde«. Malo dalje, u parku, na pitanja o Mikeliću, odgovaraju: »Čuli smo, naravno, ali to više nije vijest vrijedna naše pozornosti. Što će nam on u zatvoru, samo bismo imali dodatne troškove«. A neki bi pak Mikelića »rado ispratili u Haag, jer tamo je mjesto, gdje treba odgovarati za sve što je učinio«.</p>
<p>A, što je činio Mikelić Petrinjcima? Kao premijer tzv. SAO krajine, odgovoran je za strašne zločine koji su se dogodili na tom području, gdje je pobijen velik broj Hrvata i otkriveno na desetke grobnica i još se ne zna za više od 500 nestalih. Poticao je srpsku pobunu, nabavljao oružje za paravojsku... Osuđen je u sisačkom Županijskom sudu na 20 godina zatvora, ali njegov znanac još od 1953. godine poručuje u ponedjeljak da mu treba u Haagu suditi. Ispričao nam je na petrinjskom mostu da je »Boro Staljin bio veliki igrač partije«.</p>
<p>»Vjerovao je slijepo Titu i partiji i zato se od slovoslagara uzdigao do premijera tzv. SAO krajine. Moglo je biti samo kako on kaže, po onoj narodnoj 'veži konja, gdje ti gazda kaže'. Tko je tako htio, taj je s Borom mogao, ali moram reći da je i Hrvata partijaca bilo s njim u društvu«, priča stariji čovjek na biciklu, koji ne bi da mu ime objavimo, jer, eto, »nikad se ne zna«. Tvrdi da ga dugo poznaje i da o njemu dobro ne misle ni Srbi niti Hrvati, a da će mu se išta dogoditi - ne vjeruje. »Ma, dajte, molim vas, pošteđeni su oni i zaštićeni svugdje u svijetu, imaju oni prijatelje...« - poručuje Mikelićev znanac.</p>
<p>Petrinjci su, naravno, čuli vijest o Mikelićevu uhićenju, ali o tome, kažu, na ulicama ne pričaju. Spremni su pokazati novinarima i gdje je stanovao i koje je kuće dao izgraditi na zemlji, što ju je otimao Hrvatima gotovo bez ikakve naknade. Uputili su nas u Turkulinovu ulicu, nasuprot vojarne, da vidimo »Borinu bijelu kuću«. Neki dvorišni susjedi i danas su tamo. »Mikelić? Bio je nenametljiv susjed, nije se ničim isticao. Znali smo da ovdje stanuje, uvijek bi pozdravio, ali ni s kim od nas nije mnogo razgovarao. Znali smo i da je velika zvjerka, ali nismo imali problma s njim«, kazala nam je žena u nekadašnjem Mikelićevu dvorištu. Ni ona nije željela reći svoje ime i prezime. Čega se ljudi boje kad žele anonimnost dok pričaju o Mikeliću, nismo doznali. Tek štura objašnjenja, poput onog: »Nikad se ne zna«.</p>
<p>Zna se, međutim, da bi Mikelić mogao biti suđen i za zločine iz razdoblja tzv. SAO krajine i zbog povezanosti sa »zemunskim klanom« i ubojstvom srbijanskog premijera Zorana Đinđića.</p>
<p>U njegovu trosobnom stanu u Turkulinovoj ulici već su se izmijenili treći stanari. Sad su u njemu Mirjana i Tomislav Fabac koji ga, tvrde, dobro poznaju. Od samih početaka, kad je iz Dobrljine stigao u Petrinju, preko razdoblja dok je radio u tiskari, do napredovanja u partiji i najvećeg političkog moćnika petrinjskog kraja. »Hrvate je počistio gdje god je mogao. Svog kuma Zvonka Lončarevića smijenio je s mjesta direktora Privrede. Hrvatima je gotovo oteo zemlju za 36 gradilišta i izgradio naselje 'mala Srbija'. Moj se ujak nakon toga objesio«, reći će Mirjana Fabac, današnja stanarka u Mikelićevih stotinu četvornih metara iz kojih je u Beograd otišao 1991.</p>
<p>Svi koje smo u ponedjeljak u Petrinji pitali za Mikelića tvrde da je »mnogo srbovao, ali nikad previše na javnim skupovima«. Reći će: »Bio je strateg pobunjenih Srba, ali je sve to radio u pozadini«. Obogatio se i on i svi koji su s njim radili, a iz stana je odvukao sve, čak i radijatore!« Petrinja od njegove vladavine nije imala koristi, tvrde Petrinjci Hrvati. Srbima je dao posao, gradio im kuće, u Gavriloviću je sve svoje Srbe zaposlio i osigurao im solidan život sve dok je »JNA opskrbljivao mesnim prerađevinama«.</p>
<p>Za Petrinjce nema dvojbe: Titov zagovornik i veliki partijac Borislav Mikelić samo se krio pod krinkom jugoslavenstva, a zapravo je bio veliki Srbin. »Apsolutist, eto tko je Mikelić. Išao je tako daleko da je mislio da će i Siskom vladati, ali to nikad nije uspio«, ispričao nam je Miloš Bjelica, šezdeset jednogodišnji Siščanin, koji živi u Petrijnji. I on i drugi Vjesnikovi sugovornici u ponedjeljak, među primjerima apsolutističke Mikelićeve moći ističu i nogomet. Išao je tako daleko, kažu, da je i igrače samovoljno mijenjao u petrinjskom nogometnom klubu Mladosti. Bjelica na spomen Mikelićeve vladavine tvrdi:</p>
<p>»Ma, znate što ću vam reći, njemu bi trebalo dati Oscara za glumu. Bio je perfektan glumac: Hrvatima je glumio bratsvo i jedinstvo, Srbima velikog vođu, Miloševiću podanika, a zapravo se dobro svim tim okoristio. A, sad je u Petrinji kao tema zastario. On nas više ne zanima, neka mu sude u Haagu. Što ćemo mi njemu plaćati zatvor i hraniti ga«. S takvim smo porukama otišli iz Petrinje u kojoj je sasvim sigurno Borislav Mikelić izrazito negativan lik i neprijatelj Hrvatima još od 1971. godine. U njegovoj »maloj Srbiji«, naselju koje je izgradio, sad žive Hrvati doseljeni iz BiH. Oni pak pojma nemaju tko je do rata ovdje bio »veliki tata Mikelić«!</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Prednost dati gospodarskim načelima u interesu RH i BiH</p>
<p>Prihvaćena deklaracija kojom se od Hrvatskog sabora traži da ne ratificira Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritorij RH u i iz Luke Ploče i kroz teritorij BiH u Neumu iz '98. i proglasi ga ništavnim</p>
<p>DUBROVNIK, 7. travnja</p>
<p> - Skupština Dubrovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je na tematskoj sjednici jednoglasno donijela deklaraciju kojom od Hrvatskog sabora traži da ne ratificira Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritorij RH u i iz Luke Ploče i kroz teritorij BiH u Neumu, koji su 1998. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović u ime Hrvatske i Federacije BiH, te da donese odluku kojom će se taj dokument proglasiti ništavnim.</p>
<p>U deklaraciji se tvrdi da je Sporazum neprihvatljiv za održiv razvoj Luke Ploče i štetan za ukupan razvitak Dubrovačko-neretvanske županije, bez obzira na predloženi protokol o pokretanju postupka za izmjenu članka 9., koji je najveći primjer štetnosti tog međudržavnog ugovora za suverenitet Republike Hrvatske. </p>
<p>Skupština smatra da je zasebnim ugovorima potrebno urediti tranzit kroz teritorij RH u i iz Luke Ploče te tranzit kroz teritorij BiH, odnosno koridor Neum i to isključivo na gospodarskim načelima u interesu obiju država, kojima se neće dovoditi u pitanje njihov integritet i suverenitet.</p>
<p>Nakon prijedloga oporbenih HDZ-a, HSP-a i HB-a za sazivanje tematske sjednice Skupštine o Luci Ploče, čemu se odazvala vladajuća koalicija SDP-a, HSS-a i HSLS-a te DC, klubovi vijećnika zajednički su usuglasili tekst deklaracije. </p>
<p>U uvodnim izlaganjima na sjednici Skupštine, kojoj je nazočio i načelnik Odjela za suradnju sa susjednim zemljama Ministarstva vanjskih poslova Filip Vučak, predstavnici svih stranaka naglasili su da je Sporazum potpisan prije pet godina plod političkih uvjeta koji su tada vladali te da je oprečan hrvatskom Ustavu i štetan za Hrvatsku. </p>
<p>Vučak je pokušao pojasniti da je izmjenom članka 9., kojim se definira sastav Povjerenstva za nadgledanje, praćenje, tumačenje i donošenje arbitražnih odluka o provedbi Sporazuma, Sporazum prihvatljiv Hrvatskoj. To mišljenje nisu prihvatili vijećnici, jer, naglašeno je, čak i izmijenjen članak 9. Sporazuma ugrožava suverenitet RH. Naime, po Sporazumu Povjerenstvo sačinjavaju tri člana u ime RH, tri u ime BiH te predstavnik međunarodne zajednice koji i predsjedava tim tijelom te arbitrira ako se ne može donijeti jednoglasna odluka. U prijedlogu izmjene tog članka nije predviđen predstavnik međunarodne zajednice već mogućnost da se, ako se dvije strane ne usuglase, zatraži međunarodna arbitraža čija je odluka obvezujuća kako za Lučku upravu tako i za stranke Sporazuma odnosno RH i BiH. </p>
<p>To, prema mišljenju županijske Skupštine, polučuje isti ishod - neprihvatljiv za Hrvatsku, s obzirom da to tijelo konačno prihvaća ili odbacuje odluke Lučke uprave a one se među ostalim tiču zapošljavanja radnika, upravljanja, naknada, pravila pa čak i koncesija. </p>
<p>Skupština ocjenjuje da je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i članak kojim se određuje sastav Upravnog vijeća Lučke uprave u kojem bi od 13 članova petoro imenovala BiH. Kako se članstvo u Upravi temelji na vlasništvu a vlasnik Luke Ploče je RH, petorica predstavnika BiH značila bi da je susjedna zemlja vlasnik dijela hrvatskog teritorija. </p>
<p>Kolonijalni status Hrvatske u tom sporazumu, prema vijećnicima Skupštine, naglašava i činjenica da se na zahtjev triju članova Upravnog vijeća problem »prebacuje« na Povjerenstvo a potom vjerojatno i na međunarodnu arbitražu čime se pristaje da dijelom teritorija RH upravlja, ne međunarodna zajednica, već BiH. </p>
<p>Među brojnim kritikama na račun Sporazuma su i oni koji se odnose na prometne koridore po kojima bi Hrvatska dobila jedan kroz Neum, a BiH sve one koji Luku Ploče povezuju s BiH, bez obzira radi li se o cestovnim, željezničkim ili riječnim pravcima a oni se prostiru na daleko širem području nego ga zauzima jadranska turistička cesta kroz priobalje BiH. </p>
<p>Govoreći o razlozima da se Sporazum u Saboru ne ratificira, župan Ivan Šprlje zapitao se kako Hrvatska čiji su građani godinama izdvajali velik novac u fond za nerazvijena područja bivše države od BiH ne traži ni jedan pedalj zemlje ili neku tvornicu te koliko li se Luka Ploče tim novcem mogla izgraditi. Metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo poručio je da više nije 1998. te da Županija nikada neće pristati na takav sporazum s BiH. Ima i drugih koridora osim onog kroz Neum, ustvrdio je. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Iznos za kampanju ograničiti na 800.000 eura</p>
<p>Poduzećima u kojima država ima vlasničkog udjela treba zabraniti da doniraju političke stranke, naglasili su predstavnici političkih stranaka/ Nisu, pak, skloni otvaranju posebnog računa svojih stranaka za financiranje izborne kampanje</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Financiranje izborne kampanje potrebno je zakonski regulirati, zaključak je sudionika okruglog stola »Financiranje izborne kampanje« održanog u ponedjeljak u organizaciji GONG-a. </p>
<p>Na okruglom stolu raspravljalo se o tome je li potrebno otvoriti poseban račun u strankama za financiranje kampanje, o tome tko može i pod kojim uvjetima biti donator, o financiranju iz proračuna kao i o tome treba li ograničiti iznos koji se smije potrošiti na kampanju. </p>
<p>Zastupnica SDP-a Mirjana Didović kazala je da njezina stranka ima poseban račun za financiranje kampanje, da podržava ograničenje iznosa koji se smije potrošiti na kampanju, te da bi stručnjaci trebali odrediti maksimalan dopušteni iznos. Složila se s prijedlogom GONG-a da tvrtke u kojima država ima udio veći od deset posto ne smiju donirati stranke. </p>
<p>Mišo Zorenić iz HSS-a ne zna bi li se nešto postiglo posebnim računom, te je bliži rješenju da se jasno iskaže sav utrošen novac u kampanji nego da se iznos ograniči, te da tvrtka u kojoj država ima imalo udjela ne smije davati donacije strankama. Glavna tajnica Libre Darinka Orel smatra da je potrebno otvoriti poseban račun za financiranje kampanje, ograničiti svotu za kampanju te zabraniti državnim poduzećima da doniraju političke stranke. </p>
<p>Glavni tajnik LS-a Karl Gorinšek zalaže se za usvajanje zakona o financiranju političkih stranaka u sklopu kojeg bi se reguliralo i financiranje kampanje, protiv je zasebnog računa za njeno financiranje, te ocjenjuje da je ograničenje svote za izbornu kampanju nužno. </p>
<p>Jadranka Cigelj iz HDZ-a smatra da možda nije pravi trenutak za otvaranje posebnog računa, ali svaka stranka mora imati pravilnik o financiranju. Također smatra da ne treba ograničavati fizičke osobe koje želi donirati stranke, te da tvrtke u kojima država ima vlasničkog udjela ne smiju donirati stranke. </p>
<p>Uz ostalo, GONG je analizom pravila izbornih kampanja u europskim državama zaključio da stranke u prosjeku u kampanji troše 18 centi po biraču, pa su predložili da se iznos za kampanju u Hrvatskoj ograniči na 800.000 eura. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Pugelnik je prema Strugaru bio Isidor Kršnjavi«</p>
<p>Obrazovanje je postalo neželjeno dijete Zlatka Tomčića/ Tri godine on neargumentirano brani najnesposobnijeg ministra prosvjete u povijesti Hrvatske Vladimira Strugara, tvrdi Filipović</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - »Problemi u obrazovanju povećali su se u siječnju 2000., kada je čudnim križaljkama resor Ministarstva prosvjete pripao HSS-u, stranci koja se dotad bavila junadi i hibridima kukuruza. Obrazovanje je tada postalo Tomčićevo neželjeno dijete. Tri godine on neargumentirano brani najnesposobnijeg ministra prosvjete u povijesti Hrvatske Vladimira Strugara, za kojega je Pugelnik bio Isidor Kršnjavi suvremenog obrazovanja«, rekao je predsjednik Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović, u ponedjeljak na konferenciji na novinare, isprovociran novim uputama koje je Ministarstvo prosvjete uputilo ravnateljima škole, u vezi s praćenjem rasterećenja učenika i ocjenjivanjem učitelja. </p>
<p>Za te upute Filipović kaže da su »eklatantni primjeri birokratskog i pedagoškog nasilja nad učiteljima«, kojima se učitelji dovode pod nekompetentnu stručnu kontrolu ravnatelja. Filipović to ocjenjuje krajnje nedopustivim, jer smatra da ravnatelji škola nisu educirani da bi mogli ocijeniti nastavnike i svaki pojedini predmet, što se od njih traži u uputama koje je potpisao ravnatelj Zavoda za unapređivanje školstva i pomoćnik ministra prosvjete Josip Milat.</p>
<p>Šef »Preporoda« ističe da autor uputa polazi od »nevjerojatne konstatacije koja je na razini pedagoške misli 19. stoljeća«, jer su, po Milatu, ravnatelji i stručni suradnici ključni nositelji svih aktivnosti unapređenja rada u školi. »Strašno je da autor uputa i projekta rasterećenja učenika stvarno to misli i na taj način daje komesarsku zadaću ravnateljima, koju bi oni nedobronamjerni mogli iskoristiti kao osvetu i represiju za 'nepoćudne' učitelje«, rekao je Filipović. Nije mu jasno što je autor uputa mislio pod »praćenjem fizičke dimenzije opterećenja učenika«, što je jedan od zadataka dan ravnateljima. »U školama se uglavnom više ne istovaruje ugljen ili drva, pa ne vidim strah od fizičke opterećenosti učenika«, istaknuo je šef »Preporoda«. Fraze poput »pojačanje prisutnosti« i »evidencija svake hospitacije u nastavi«, koje stoje u uputama, Filipovića podsjećaju na »politički jezik iz drugih vremena, točnije '80., kada je krenula kriza na Kosovu i kada se baratalo pojmovima poput 'pojačana budnost zbog unutarnjih i vanjskih neprijatelja'«. To je, zaključio je Filipović, pedagogija 19. stoljeća, što ga ne čudi »s obzirom da je njen autor biološki iz prve polovice 20. stoljeća«. </p>
<p>Filipović je pozdravio ostavku SDP-ovca Zlatka Šešelja na mjesto saborskog zastupnika, naglasivši da će se dogoditi politički zločin prihvati li se reforma školstva na sličan način kao i sporni udžbenički standard koji je Šešelja naveo da dâ ostavku. »Iza reformi školstva desetljećima stoje isti ljudi, koji zapravo reformiraju samo svoje lisnice«, zaključio je Filipović.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Branitelji haaškog optuženika Rajića podnijeli žalbu na pritvor</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja </p>
<p> - Branitelji bivšeg zapovjednika HVO-a Ivice Rajića (45) u ponedjeljak su podnijeli žalbu na pritvor koji je Rajiću određen u subotu, nakon što uhićen na temelju zahtjeva Haaškog suda. Haaška optužnica tereti ga za pokolj muslimanskog stanovništva u Stupnom Dolu u BiH 1993. godine.</p>
<p> »Podnijeli smo žalbu koju bi idućih dana trebalo riješiti izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda«, izjavio je za Hinu jedan od dvojice Rajićevih branitelja Željko Olujić. Objasnio je da je Rajiću određen tzv. ekstradicijski pritvor.</p>
<p> Olujić je rekao da obrana još nije odlučila hoće li iskoristiti sve pravne lijekove i voditi u Hrvatskoj »pravnu bitku« protiv izručenja.</p>
<p> To je potvrdio i drugi Rajićev branitelj Josip Muselinović iz Mostara, ističući da će nakon dolaska u Zagreb za dva dana obrana o tome donijeti konačnu odluku.</p>
<p> »Ivica Rajić spreman je izaći pred sud, ali želio bi da to bude u Hrvatskoj, a ne u Haagu«, kazao je Olujić nakon dvosatnog razgovora s branjenikom u pritvoru. Olujić je dodao kako mu je tijekom tog razgovora Rajić rekao da nije povezan sa zločinima u Stupnom Dolu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nobilo: Proces Rajiću treba pokazati da se on potpuno osamostalio </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Anto Nobilo, odvjetnik generala Tihomira Blaškića kojeg je Haaški sud osudio na 45 godina zatvora, reagirao je na vijest o uhićenju bivšeg zapovjednika HVO-a Ivice Rajića. Naglasio je da sam čin uhićenja neće koristiti Blaškiću, no treba pričekati što će pokazati postupak. Naime, poznato je da se od 20 točaka Blaškićeve optužnice, u njih 11 spominje Rajić. Prema Nobilovim riječima, Blaškić i Rajić bili su u istom zapovjednom lancu, no dodaje kako će proces trebati pokazati da se Rajić potpuno osamostalio, na što je ukazivala i Blaškićeva obrana. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>ICTY zadovoljan Rajićevim uhićenjem i hrvatskom suradnjom </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Uhićenje Ivice Rajića »poželjan je razvoj događaja« ocijenio je u ponedjeljak glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale, dodajući da postoje »ohrabrujući znakovi« na planu suradnje Hrvatske sa Sudom. Očekujemo da će Rajić uskoro biti prebačen u kako bi mu moglo početi suđenje u Haagu, izjavio je Landale. </p>
<p>Na pitanje o »slučaju Bobetko«, Landale je rekao kako se čeka odluka nadležnog suca Carmela Agiusa, koji je izdao nalog za uručenje optužnice. Na pitanje jesu li ispunjeni uvjeti za suspenziju naloga za uhićenje i predaju generala Bobetka, kao što je predviđeno nalogom za uručenje optužnice, Landale je rekao kako je »odluka o tome na sucu Agiusu«. Glasnogovornica hrvatske vlade Sanja Kos izjavila je u ponedjeljak da se Haaški sud još nije službeno očitovao o uručenju optužnice protiv umirovljenog generala Janka Bobetka. Očitovanje se očekuje za dan, dva. </p>
<p>Ocjenjujući suradnju Hrvatske s ICTY-em s obzirom na posljednja zbivanja, Landale je rekao kako su to »očigledno ohrabrujući znakovi«. Sud želi da se suradnja poboljša i na drugim područjima, posebno kad je u pitanju »uhićenje generala Gotovine«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Tko će prihvatiti Tomčev prijedlog koalicije stranaka koje žele Hrvatsku u EU 2007.</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Nakon što je u subotu na konvenciji DC-a spomenuo kako je potrebno da se stranke centra udruže na programu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Zdravko Tomac u ponedjeljak je tu ideju prvi put konkretnije iznio u razgovoru s finskim veleposlanikom Ilpom Ilmarom Manninenom. </p>
<p> Inače, Tomac je potpredsjednik Foruma hrvatske sloge i član Glavnog odbora SDP-a. </p>
<p> Potpredsjednik Sabora smatra da bi se hrvatske stranke željne i sposobne uvesti Hrvatsku u Uniju 2007. trebale udružiti u koaliciju kojoj je dao radni naziv - Hrvatsko-europski demokrati. </p>
<p>»Taj naziv značio bi da smo jednako protiv anacionalnog koncepta u kojem Hrvatska gubi svoj identitet, kao i protiv nacionalističkog koncepta jer se hrvatsko i europsko ne može suprotstavljati. Kao i 1991. u vrijeme Vlade nacionalnog jedinstva, ponovo se trebamo zalagati za jaku vladu, duh zajedništva i konkretnu slogu u provođenju reformi. Ako dođe do ideoloških koalicija lijevih i desnih stranaka, nova će vlada, bez obzira tko bio pobjednik, biti nestabilna, neće moći provoditi reforme, a Hrvatska neće iskoristiti povijesnu šansu da 2007. uđe u EU nego će ostati izolirana na zapadnom Balkanu«, istaknuo je Tomac.</p>
<p> Iako nije siguran u uspjeh svoje koncepcije, dodao je da će o njemu razgovarati s predstavnicima svih stranaka. Prema njegovim riječima, postoje stranke koje su spremne organizirati se na programu ulaska Hrvatske u EU, a pritom je istaknuo važnost malih stranaka i Foruma hrvatske sloge. </p>
<p>Ako predložena koalicija postigne uspjeh, Tomac predlaže da se formira vlada s mandatom od jedne ili dvije godine do kada bi bile provedene sve reforme nužne za ulazak u Uniju 2007. </p>
<p>»Narod je nezadovoljan politikom i vladajućih i oporbenih stranaka, i očekuje nešto novo kako bi Hrvatska izašla iz slijepe ulice. Umjesto da se na idućim izborima dijelimo na pitanjima iz prošlosti, trebamo se okrenuti budućnosti. Ako glavne stranke umjesto gole borbe za vlast prihvate taj princip, onda sam veliki optimist iako će moju ideju neke stranke vjerojatno dočekati na nož«, ustvrdio je Tomac u razgovoru s finskim veleposlanikom.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Tomac optužio novinare da su ga oni posvađali s Račanom </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - »Između mene i Ivice Račana nema sukoba i nije ga ni bilo«, izjavio je esdepeovac Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora i predsjednik saborskog vanjskopolitičkog odbora, nakon dvoipolsatnog radnog ručka s premijerom u Banskim dvorima u ponedjeljak. </p>
<p>Tomac je opovrgnuo da se sastao s predsjednikom SDP-a zbog svoje izjave na subotnoj konvenciji DC-a, gdje je rekao da najviše građana priželjkuje Matu Granića za premijera. </p>
<p>»Kao stari, trinaestogodišnji prijatelji, pretresali smo aktualnu situaciju i složili se da su interesi Hrvatske ispred interesa stranke«, rekao je Tomac. Naglasio je da su razgovarali o tome što Hrvatska treba učiniti kako bi iskoristila povijesnu šansu da uđe u Europsku uniju. </p>
<p>Potpredsjednik Sabora izjavio je da nije bilo govora o statusu ikojeg člana SDP-a, ocijenivši kako je posljednji nesporazum između njega i Račana nastao zato što su novinari prenijeli ono što on sam nije rekao, a Račan je potom odgovarao na to. </p>
<p>»Vi ste nas posvađali«, rekao je Tomac novinarima. </p>
<p>Govoreći o mogućem izlasku iz SDP-a, Tomac je rekao da će konačnu odluku, ako je bude, donijeti tako da njome ne napravi nikakvu štetu i svakako uz prethodni dogovor s vodstvom stranke. Pritom je ponovio da ostaje pri svojoj izjavi kako će u roku od dva mjeseca odlučiti o tome izlazi li iz stranke. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hrvatska želi pomoći zapadnom Balkanu, ali ne i dijeliti njegovu sudbinu </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac primio je u ponedjeljak u nastupni posjet češkog veleposlanika Petra Buriáneka. </p>
<p> Tomac je izjavio da će ova i iduća godina biti ključne za Hrvatsku ako 2007. želi ući u Uniju zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. »Hrvatska je spremna pomoći stabilizaciji zapadnog Balkana, ali ne želi dijeliti njegovu sudbinu. Zemlje tog područja trebale bi dobiti status poput Turske kako bi mogle konkurirati za sve fondove Unije, dok bi kandidati za članstvo postale tek kad zadovolje potrebne uvjete«, rekao je. Buriánek je kazao da će Češka poduprijeti hrvatske zahtjeve, posebice nakon što 2004. uđe u Uniju.</p>
<p>Tomac je u nastupni posjet primio i finskog veleposlanika Ilpa Ilmara Manninena kojem je predložio da Finska bude jedan od sponzora Hrvatske na putu u EU. </p>
<p>Rat u Iraku bio je glavna tema Tomčeva razgovora s iranskim veleposlanikom u Hrvatskoj Jasafom Shamsianom. Shamsian je istaknuo da će duža nazočnost vojski SAD i Velike Britanije u Iraku izazvati krizu širih razmjera. Predložio je da hrvatske i iranske tvrtke zajedno surađuju u obnovi Iraka. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Klarić: Područja posebne državne skrbi ne smiju biti socijalni logor </p>
<p>VUKOVAR, 7. travnja</p>
<p> - Pučki pravobranitelj Ante Klarić u ponedjeljak se, u sklopu petodnevnog boravka u Vukovarsko-srijemskoj županiji, sastao sa županom vukovarsko-srijemskim Nikolom Šaferom koji mu je govorio o problemima Podunavlja. Šafer je posebno upozorio na poteškoće koje usporavaju obnovu toga područja. </p>
<p>Nakon sastanka zatvorenog za javnost, Klarić je apelirao na državnu vlast da počne činiti više u rješavanju gospodarskih problema u područjima posebne državne skrbi. Istaknuo je da »ta područja ne smiju postati socijalni logori nego trebaju biti najveća briga hrvatske države«.</p>
<p>»Stanje sigurnosti građana u hrvatskom Podunavlju mogu ocijeniti zadovoljavajućim. Vidljivi su pozitivni i ohrabrujući rezultati, no normalizacija života još ide polako«, ustvrdio je Klarić. Dodao je kako zastupa ideju da djeca u školi sjede u istim klupama, da nema izolacija i nacionalnih škola nego da svi žive u jednoj zajednici, a ne nacionalno odvojeni. </p>
<p>Osvrnuo se i na nedavni međunacionalni incident u kojem su sudjelovali učenici hrvatske i srpske nacionalnosti u vukovarskoj srednjoj školi, poručivši mladim Vukovarcima kako moraju konačno prihvatiti da je »svima njima Hrvatska sudbina i domovina«. </p>
<p>Klarić je zaključio da u »programu Vlade i lokalnih vlasti nema nikakve diskriminacije ni segregacije, koje postoje samo kao pojedinačno stanje i rezultat rata i nasljeđa, a ne kao proizvod duha hrvatskog naroda«. </p>
<p>Tijekom boravka koji je realiziran u sklopu projekta »Djelovanje institucije pučkog pravobranitelja - shema potpore toj instituciji«, Klarić će se sastati i s vukovarskim gradonačelnikom Vladimirom Štenglom, predstavnicima regionalnog ureda OESS-a, Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice, te građanima Vukovara, Iloka, Županje i Vinkovaca.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zbog honorara od 82 tisuće kuna sedam i pol godina »zabrane pristupa« među nezaposlene </p>
<p>Broj nezaposlenih u ožujku 14,3 posto niži nego lani u istom mjesecu, a nezaposlenost smanjena u svim županijama, kaže ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić / Zbog zarađenog honorara višeg od 900 kuna oko tri tisuće ljudi bit će brisano s evidencije nezaposlenih ili preseljeno u skupinu tražitelja posla </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U ožujku je na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo 355.808 nezaposlenih osoba, ili 1,9 posto manje nego u veljači ove i čak 14,3 posto manje nego u ožujku prošle godine, rekla je u ponedjeljak na konferenciji za novinare ravnateljica Zavoda Sanja Crnković-Pozaić. Time je nastavljen trend pada nezaposlenosti koji se bilježi već dvanaesti mjesec zaredom. </p>
<p>Štoviše, ukupan broj nezaposlenih danas je niži i od onoga u ožujku 2000. godine kad je na evidenciji Zavoda bilo 357.711 osoba, rekla je Crnković-Pozaić, istaknuvši da je nezaposlenost u ožujku smanjena u svim županijama. Istodobno, neki su gradovi, za koje je bilo uobičajeno da imaju velik udio u ukupnoj nezaposlenosti, u ožujku više utjecali na porast zaposlenosti. Riječ je o Splitu, Vukovaru i Slavonskom Brodu te o području Zagrebačke županije.</p>
<p>Tijekom ožujka na evidenciju Zavoda javilo se 17.048 novih osoba. Pritom se smanjuje broj onih koji su se Zavodu prijavili zbog ostanka bez posla. Tako ih je u veljači bilo 61 posto, a u ožujku 54,6 posto od ukupnog broja novoprijavljenih. Povećan je i udio osoba koje su s evidencije Zavoda brisane zbog zaposlenja pa ih je u ožujku bilo 62,4 posto (ili 14.892 osobe), u odnosu na 54,7 posto iz veljače.</p>
<p> Najveći porast broja zaposlenih zabilježen je u građevinarstvu, dok su trgovina i industrija više pridonijeli nezaposlenosti, istaknula je ravnateljica Zavoda. Inače, zbog nejavljanja Zavodu u ožujku je s evidencije brisano 24,5 posto (u veljači 32,3 posto), a zbog nepoštivanja zakonskih odredaba 8,5 posto, odnosno oko jedan posto više nego u veljači.</p>
<p>Zavod je prvi put od Regosa dobio i podatke o prihodima građana prema ugovoru o djelu, na temelju kojih se s evidencije nezaposlenih honorarci mogu »preseliti« na evidenciju tražitelja posla, ili mogu biti izbrisani.</p>
<p> Podsjetimo, prema Zakonu o posredovaju pri zapošljavanju, nezaposlene osobe koje nisu korisnici naknade za nezaposlenost mogu raditi i zaraditi do 900 kuna mjesečno i ujedno zadržati »status« nezaposlenog, dok oni koji primaju naknadu i zarađuju ne mogu ostati na evidenciji Zavoda.</p>
<p> Od ukupno 55.591 osobe koje su u ožujku primile honorar, njih 10,6 posto (5916 osoba) bili su nezaposleni. Ukupno gledano, prosječna neto primanja po ugovoru o djelu iznosila su 1196,66 kuna (najviši isplaćeni honorar iznosio je 124.829,20 kuna, najniži 10 kuna). Prosječna primanja 5916 nezaposlenih osoba iznose 1302,80 kuna.</p>
<p> Najviši isplaćeni honorar za nezaposlenu osobu u ožujku bio je 82.119,63 kune, a najniži 101,10 kuna. Podaci pokazuju da je 2188 osoba zaradilo više od 900 kuna. Istodobno, prihode je ostvarilo i 1215 osoba koje su primile naknadu za nezaposlenost (njihov je honorar u prosjeku iznosio 1147,74 kune, a najviši isplaćeni iznos je 26.000 kuna). Tako bi s evidencije Zavoda ukupno mogle biti brisane 3403 osobe.</p>
<p>»Njima će biti ponuđeno ili da se prijave kao tražitelji psola, ili da ih brišemo s evidencije. Vrijeme tijekom kojega se ne mogu ponovo prijaviti na listu nezaposlenih ovisi, pak, o primanjima koja su ostvarili. To ćemo odrediti tako da se ukupna primanja u ožujku podijele s 900 kuna, što daje broj mjeseci tijekom kojih osoba nema pravo na status nezaposlene osobe«, rekla je Crnković-Pozaić. Dodala je kako to znači da osoba koja je u ožujku primila honorar od 82.000 kuna, status nezaposlene ne može ostvariti idućih - sedam i pol godina.</p>
<p> Ta osoba može se, međutim, prijaviti na evidenciju tražitelja posla. Njihov broj, inače, iz mjeseca u mjesec raste za 800 do 1000 osoba, a od rujna naovamo, ukupan broj porastao je na deset tisuća. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030408].
|
