NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030208].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210658 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Afera riješena ustupcima, javnost ne zna što se dogodilo</p>
<p>Većina sugovornika kaže da je vjerovala u dogovor SDP-a i HSS-a, jer i jednoj i drugoj stranci odgovara da koalicija ostane na vlasti barem do jeseni / Takvoj se ocjeni nije priklonio nitko iz SDP-a, ali samo zato jer nitko iz te stranke nije htio komentirati rasplet »afere »Sunčani Hvar«</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nakon što je Vlada u četvrtak poništila odluku o prodaji Sunčanog Hvara, zbog čega su se prošlih tjedana žestoko svađali glavni koalicijski partneri SDP i HSS, pitali smo čelnike vladajućih i oporbenih stranka je li time nastupilo mirnije razdoblje i hoće li koalicija odraditi mandat do kraja? Zanimalo nas je i je li riječ o velikim Račanovim ustupcima Tomčiću, čiji je HSS prijetio i izlaskom iz koalicije ako se ne spriječi sporna prodaja hvarskih hotela.</p>
<p>Većina sugovornika kaže da je vjerovala u dogovor SDP-a i HSS-a, jer i jednoj i drugoj stranci odgovara da koalicija ostane na vlasti barem do jeseni. Takvoj se ocjeni nije priklonio nitko iz SDP-a, ali samo zato jer nitko iz te stranke nije htio komentirati rasplet »afere »Sunčani Hvar«. »Za nas je to gotova stvar«, objasnila nam je razlog šutnje potpredsjednica Glavnog odbora SDP-a Milanka Opačić, napominjući da je to odluka stranačkoga vrha.</p>
<p>Raspoloženiji za razgovor bio je član Predsjedništva HSS-a Luka Roić. Na pitanje je li zadovoljan činjenicom da je HSS praktički dobio sve što je tražio, osim »glave« ministrice turizma, kaže da je zadovoljan odlukom o poništenju natječaja i odustajanju od prodaje Sunčanog Hvara Termama Čatež. »Potvrdilo se ono na što je HSS i ukazivao - da je u tom poslu bilo velikih pogrešaka. Zadovoljni smo što je Vlada smogla snage sve to dobro procijeniti i donijeti realnu odluku, koju je HSS i očekivao«. </p>
<p>Dodaje da je HSS očekivao i utvrđivanje konkretne odgovornosti onih koji su najviše bili uključeni u cijeli posao. Pitamo ga znači li to da HSS nije odustao od zahtjeva za smjenu ministrice turizma. »Vjerujem da će i o tome biti riječi u daljnjim razgovorima s našim partnerima, pogotovo kad se dohvatimo problema privatizacije turističkog portfelja«, kaže Roić, koji nije htio izravno ni potvrditi ni opovrgnuti nagađanja da je HSS, u stanci sjednice Vlade, prijetio izlaskom iz koalicije ako se ne poništi natječaj i odluka o prodaji.</p>
<p>Tvrdi da se ne radi ni o kakvim ustupcima HSS-u, nego o utvrđivanju pogrešaka u tijeku prodaje hvarskih hotela. »To nije bio naš sukob sa SDP-om. Drugi su to pokušali pretvoriti u politički slučaj«, naglašava Roić i zaključuje: »Teško je reći je li koalicija sad uplovila u mirnije vode i hoće li odraditi mandat do kraja. To ne ovisi samo o HSS-u, nego o ponašanju svih partnera«.</p>
<p>Iz HDZ-a poručuju da uopće ne znaju je li se išta rasplelo u vezi sa Sunčanim Hvarom. »Zato tražimo raspravu u Saboru, jer je nakon svega jasno da ništa nije jasno. Vrlo je neobično da nakon cijele te bure i silaska s privatizacijskih brodova, razmjene tvrdih riječi i poruka o nepopuštanju, javnost zapravo ne zna što se dogodilo«, zaključuje Jadranka Kosor, zamjenica predsjednika HDZ-a. Njezina će stranka ustrajati na javnoj raspravi u Saboru, ali ne može prognozirati ishod hvarske privatizacijske zavrzlame. »Ipak, izvjesno je da se koalicija održava i da će to nastojati do posljednjeg daha. Tko je kome popustio? Vjerojatno je bilo ustupaka sa svih strana, svi su malo dobili i malo izgubili«.</p>
<p>U HNS-u smatraju da nitko nikome nije popustio, nego se »popustilo činjenicama«. Činjenice jasno govore o nepravilnostima u pripremanju podataka za privatizaciju Sunčanog Hvara, izjavio je Boris Blažeković, stranački glasnogovornik. HNS, međutim, smatra da je privatizacijski natječaj proveden legalno i da će, zaustavi li se privatizacija, to biti loše za taj hotelski kompleks. »Koalicija se neće raspasti, a nesporazume valja i dalje očekivati«, prenosi Blažeković stavove HNS-a.</p>
<p>»Očito je da po svaku cijenu žele dočekati jesenski termin izbora. To je loše za Hrvatsku, jer se nijedna ozbiljna reforma ne može provesti s takvim odnosima u koaliciji i narušenim kredibilitetom Vlade«, smatra čelnik DC-a Mato Granić. Povjerenja u koaliciji nema, a sad se pokazalo i da su SDP i HSS na suprotnim stajalištima u mnogočemu, tvrdi Granić. »Račan je očito popustio, iako nije smijenjena i ministrica turizma kao što je tražio HSS. Ali, 'slučaj Sunčani Hvar' nije do kraja riješen, jer se time trebala baviti državna revizija, a ne tročlana ministarska komisija«, zaključuje Granić. </p>
<p>Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić kaže da ga uopće ne zanimaju odnosi SDP-a i HSS-a i da u toj priči nitko nije ni pobjednik niti poražen. »Mi ostali u koaliciji zbog njih trpimo posljedice i stvara se percepcija u javnosti da smo svi krivi. A mi u tome nismo sudjelovali i nećemo trpjeti posljedice«, ogorčen je Kramarić. Koalicija je, kaže, taktizirala i u ovom slučaju ne bi li odgodila izbore. »Mislim da izbore treba održati čim prije. Jer, ako tako budemo išli iz afere u aferu, doživjet ćemo fijasko na izborima i veći nego nam prognoziraju ankete. Mislim da ovo nije zadnja epizoda te sapunice. Opet će HSS pritiskati, pa ćemo ponovno zasjedati dugo u noć«, procjenjuje Kramarić.</p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin tvrdi da u ovom trenu dva čovjeka odlučuju kad će biti izbori, Ivica Račan i Zlatko Tomčić. »Donedavno sam bio uvjeren da od izbora do ljeta neće biti ništa. Ali danas, s obzirom na to kako raste nepovjerenje između SDP-a i HSS-a, nisam siguran. Mislim da su se oni samo dogovorili o političkom zatišju do predaje hrvatskog zahtjeva za članstvo u EU. Nakon toga su sve opcije otvorene«, ocjenjuje Kajin. </p>
<p>»Veliko je pitanje ima li ova koalicija vremena za redefiniranje odnosa u Fondu za privatizaciju i za promjenu modela privatizacije. Ima li dovoljno vremena za izmjenu niza zakona koji se odnose na privatizaciju, pa i onog koji određenim ministrima nalaže da po službenoj dužnosti budu i članovi Upravnog odbora Fonda, a koji su sad smijenjeni? Hoćemo li do izmjene tih zakona zaustaviti privatizaciju, a znamo da bez nje ne možemo preživjeti?« Kajin je izredao sva ta važna pitanja, kao i ono kako objasniti građanima da se neće privatizirati hvarske hotele, a hoće Inu, ako se zna da je Sunčani Hvar sitnica u odnosu na Inu koja nosi 15 posto hrvatskog BDP-a.</p>
<p>»Ne znam može li Vlada svojim uredbama promijeniti sve te zakone. Vjerojatno može, ako može mimo Sabora donijeti odluku kojom podržava američku intervenciju u Iraku. Ali onda se otvara krucijalno pitanje odnosa izvršne vlasti prema predstavničkoj«, naglašava Kajin, te zaključuje da »čim prije treba raspisati parlamentarne izbore, ako želimo skratiti agoniju u koju nas je dovela vladajuća koalicija«.</p>
<p>I HSLS je, kaže Joško Kontić, potpredsjednik stranke, vjerovao da će se SDP i HSS dogovoriti. »Pomirenje se očekivalo, jer sve ukazuje da prodaja Sunčanog Hvara nije provedena u skladu sa zakonom, a Vlada izbjegava otvorenu raspravu pred Saborom i javnošću«. Kontić ne misli da je itko ikome popustio, ali tvrdi da »u Vladi i koaliciji vlada kaos, što su na ovome primjeru i pokazali. Ipak, koalicija se neće raspasti, jer je jedini smisao njezina opstanka vlast i vladanje, a ne rješavanje problema u gospodarstvu i nalaženje puteva za izlazak iz moralne i socijalne krize«, kaže Kontić.</p>
<p>»Vladajući su svjesni da raspoloženje javnosti ne ide u prilog njihovu opstanku na vlasti, pa će i dalje odugovlačiti s izborima koji će pokazati veći pad njihove popularnosti nego sad pokazuju ankete«, zaključuje Kontić.</p>
<p>Ivka Bačić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska spremna na nagodbu sa Srbijom</p>
<p>Ako je odustajanje Hrvatske od tužbe protiv SRJ i nagodba dio interesa i međunarodne zajednice za smirivanje odnosa u regiji, hrvatska se strana za taj »interes« sprema popisom uvjeta: kažnjavanje u Srbiji osoba osumnjičenih za počinjene ratne zločine, povratak kulturnog blaga otetog iz zemlje tijekom agresije i ugovorna obveza o visini i isplati ratne štete</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Izjave Zorana Đinđića da »Međunarodni sud u Haagu nije nadležan za spor koji Hrvatska vodi protiv Jugoslavije«, i pravnog zastupnika SRJ na istom sudu Tibora Varadija, da je »Hrvatskoj najkraći put do prava na naknadu ratne štete pregovaranje s političkim vlastima ili tužba na nekom srpskom sudu«, pokazale su se potpunim promašajem. Međunarodni sud u Haagu je potvrdio svoju nadležnost u povodu tužbe BiH protiv SRJ. Dakle, u travnju, kad se dovrše pripreme, odlučit će i o hrvatskoj tužbi protiv istoga optuženika.</p>
<p>Međutim, u Zagrebu se treći put razmišlja o svrhovitosti tužbe, s obzirom na to da bi sudovanje moglo potrajati 20, pa i 30 godina. Prvi je put ta tema otvorena još 1999. godine, u vrijeme kad posljednji Tuđmanov ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović diže tužbu protiv SRJ (poznata Rivkinova optužnica) i prema nalogu tadašnjeg predsjednika Republike do krajnjih granica zaoštrava hrvatsko-haaške sukobe. Kako Tuđman nikad nije trpio Međunarodni kazneni sud u Haagu, činilo mu se da bi tužba protiv SRJ na Međunarodnom sudu u Haagu trebala pokriti sve nedostatke u suradnji Hrvatske i kaznenog haaškoga sudišta za ratne zločine.</p>
<p>Te je okolnosti iskoristio američki pravnik David Rivkin, zbrda-zdola je sročio optužnicu, pa je SRJ trebala odgovarati »za genocid protiv Srba u Hrvatskoj«. Na dvojben učinak tog na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> poduzetog koraka upozoravao je i tadašnji hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović. No Tuđman je, kao i obično, napravio po svojem.</p>
<p>Drugi se put mogućnost hrvatskog odustajanja od tužbe pojavila krajem svibnja 2002. godine. Beogradski pravnik Tibor Varadi tada je izjavio da »postoje zasad neizvjesni pokušaji da se spor riješi izvansudskim putem«. S hrvatske je strane i tada reagirao Ivan Šimonović: »Pokaže li se Jugoslavija odgovornom državom, započne li sama procesuirati osumnjičenike za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, osnuje li komisiju koja bi ustanovila visinu počinjene ratne štete i obveže li se na isplatu te štete, na kraju, ponudi li političku izjavu kojom prihvaća svoj dio odgovornosti za rat, moglo bi se početi razmišljati o povlačenju tužbe«.</p>
<p>Ne treba zaboraviti da je Šimonović u ožujku 2001. godine, kao hrvatski pravni zastupnik na Međunarodnom sudu u Haagu, predstavio tzv. Memorijal, novu optužnicu Hrvatske protiv Jugoslavije na 2700 stranica. Taj je dokument nastao i zbog straha službenog Zagreba da bi odustajanje od »Rivkinova uratka« bilo shvaćeno kao neozbiljnost Hrvatske i izjednačilo je sa Srbijom koja je na istom sudu tužila Belgiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Portugal i Veliku Britaniju.</p>
<p>Treći je put ta tema o eventualnim uvjetima za odustajanje od tužbe u službenom Zagrebu spomenuta ovih dana. Naime, Međunarodnom su sudu trebale četiri godine da privede kraju pripremne rokove za pokretanje postupka. »Republika Hrvatska želi tužbom postići učinke koji bi u najskorije vrijeme bili opipljivima«, rečeno je Vjesniku u Uredu za suradnju s Haaškim sudom i drugim međunarodnim kaznenim sudovima, kako se po novom zove tijelo čiji je ravnatelj odnedavno Frane Krnić.</p>
<p>Izvor iz Ureda napominje da bi do pogodbe moglo doći tek nakon hrvatske tužbe. Cijeli se proces otvara tek ako procjene pokažu izglede da Hrvatska spor dobije, da za dobitak spora neće morati čekati dva, tri desetljeća i da će jedino nagodbom postići učinke koji bi, s obzirom na bliskost ratnih razaranja, potvrdili smisao kazne agresoru. Sve to je polazištem u za idući tjedan vjerojatno odbacivanje zahtjeva Jugoslavije da se Međunarodni sud ne može smatrati mjerodavnim i za hrvatsku tužbu.</p>
<p>Ako je odustajanje od tužbe i moguća nagodba dio interesa i međunarodne zajednice za smirivanje odnosa u regiji, onda se hrvatska strana za taj »interes« sprema popisom uvjeta za odustajanje od tužbe. A to je, ponajprije, kažnjavanje u Srbiji osoba osumnjičenih za počinjene ratne zločine, povratak kulturnog blaga otetog iz zemlje tijekom agresije i ugovorna obveza o visini i isplati ratne štete. Tim više što je ratna šteta i dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.</p>
<p>No SRJ, zapravo srpski partner u toj federaciji, zasad nije previše pouzdan pregovarač za takvu nagodbu. Izručenjem Slobodana Miloševića Haaškom sudu Srbija je možda htjela, ali nije uspjela, na njega prebaciti svu odgovornost za zločine počinjene u Hrvatskoj. Pokazalo se da je daleko veći teret na Beogradu - dokazati zašto su ključni zločinci, osumnjičeni u Hrvatskoj, i dalje pod okriljem beogradskih vlasti. Ako se u nekim drugim bilateralnim odnosima zamjećuju pomaci, čvrstina hrvatskih uvjeta za povlačenje tužbi sasvim sigurno, barem zasad, ne navješćuje novosti. Beogradu, čini se, i dalje više odgovara dug i mučan proces od dogovora i nagodbe sa Zagrebom. Čak i po cijenu visokih troškova vrlo izvjesne parnice koja slijedi nakon travnja, a čiji će troškovi, uz srbijansku, ozbiljno pritisnuti i hrvatsku državnu blagajnu.</p>
<p>Međutim, Vjesniku je rečeno da Zagreb sasvim ozbiljno razmišlja o novom krugu hrvatsko-srpskih razgovora, nakon kojih bi povlačenje tužbe bilo uvjetovano ispunjenjem nagodbenih točaka hrvatske strane. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vatikan upozorava: preventivni rat nije i pravedan rat</p>
<p>Otkako su SAD i Velika Britanija uputili ultimatum Iraku, Vatikan je bio najveći protivnik ratnog načina rješavanja međunarodnih problema / Kako napad na Irak postaje sve izgledniji, tako su i ostale kršćanske crkve sve glasnije u apelima protiv rata / Sa zajedničkog susreta u Berlinu, protestantski i pravoslavni crkveni poglavari iz Europe, SAD-a i Srednjeg istoka objavili su priopćenje u kojem traže mirno rješenje iračke krize</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Prema vijestima iz Vatikana, Sveta Stolica bi mogla diplomatski posredovati kako bi se spriječio angloamerički napad na Irak, a nije isključeno i da papa Ivan Pavao II. osobno otputuje u Bagdad. Dao je to naslutiti umirovljeni nadbiskup Ravene kardinal Ersilio Tonini, nekad jedan od Papinih najbližih suradnika. On je, kako prenosi talijanski tisak, rekao: »Koliko poznajem Ivana Pavla II., on bi to bio u stanju učiniti«, no nije isključio ni mogućnost da u Bagdad uskoro otputuje i Papin izaslanik. </p>
<p>Sasvim je izvjesno da će Sveta Stolica poduzeti sve što je u njenoj diplomatskoj moći da se ovaj rat spriječi, jer je od početaka, otkako su SAD i Velika Britanija uputili ultimatum Iraku, bila najveći protivnik ratnog načina rješavanja međunarodnih problema. To pokazuje i vijest (koju je u srijedu potvrdila Sveta Stolica), da će Ivan Pavao II. 14. veljače u Vatikanu primiti na razgovor iračkog vicepremijera Tariqa Aziza, na njegovu zamolbu. Nije slučajnost da će se Papa susresti s iračkim vicepremijerom istog dana kada bi UN-ovi inspektori trebali Vijeću sigurnosti UN-a predati izvještaj o Iraku.</p>
<p>Tariq Aziz, inače vjernik Kaldejske katoličke crkve, već se susretao s papom Ivanom Pavlom II., posljednji put u svibnju 1998., kada je zatražio pomoć Vatikana u ukidanju međunarodnog embarga protiv Iraka.</p>
<p>Preispitavši pažljivo temelje na kojima počiva nova američka vojnopolitička strategija tzv. preventivnog rata (koja bi očito trebala biti isprobana na Iraku), Vatikan je upozorio svjetsku javnost da taj »preventivni rat« u ovom slučaju ne bi bio »ni obrambeni niti pravedan rat«. Vatikan, osim toga, smatra da dokazi koje je iznio američki državni tajnik Colin Powell nisu dovoljno uvjerljivi da bi se na temelju njih prihvatio jednostrani napad na Irak. A donedavni predstavnik Vatikana u UN-u mons. Martin ustanovio je da su i dokazi u vrijeme »kubanske krize« 1962. bili mnogo uvjerljiviji.</p>
<p>Nadalje, Vatikan je silno zabrinut zbog mogućeg globalnog pogoršanja odnosa između kršćana i muslimana, dviju najmnogoljudnijih i najrasprostranjenijih vjerskih zajednica na Zemlji. O tome je ovih dana javno govorio i državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano. On je upozorio da bi vojna akcija protiv Iraka »iritirala milijardu muslimana i navukla desetljetnu mržnju islamskog svijeta«, te pitao koliko se uopće može govoriti o uspješnosti takvog rata. </p>
<p>Sodano je ukratko izložio katolička načela pravednog rata prema kojima to može biti samoobrambeni rat, »a napad na Irak nikako se ne bi mogao svrstati u tu kategoriju, bez obzira na moralnu prosudbu ličnosti Saddama Husseina«. </p>
<p>Da Vatikan neće stati samo na deklarativnim osudama najavljenog napada na Irak potvrdio je i državni tajnik Svete Stolice Jean-Louis Tauran, najavivši da bi Vatikan uskoro mogao poslati svoju delegaciju u Irak. On je ponovio stav Svete Stolice da se jednostrani napad na Irak bez rezolucije Ujedinjenih naroda ni u kom slučaju ne bi mogao smatrati legalnim.</p>
<p>Kako napad na Irak postaje sve izgledniji, tako su i ostale kršćanske crkve sve glasnije u apelima protiv rata. S ovotjednog zajedničkog susreta u Berlinu, protestantski i pravoslavni crkveni poglavari iz Europe, SAD-a i Srednjeg istoka objavili su priopćenje u kojem traže mirno rješenje iračke krize. Oni izričito traže da se inspektorima UN-a da još vremena kako bi svoj zadatak priveli kraju. Pritom su upozorili da nisu prihvatljivi ciljevi koje SAD navodi kao opravdanje vojnog napada na Irak. </p>
<p>Kršćanski su poglavari izrazili žaljenje što se rat ponovno smatra sredstvom vanjske politike, čime se stvara ozračje straha, prijetnje i nesigurnosti na međunarodnoj sceni. No, također su pozvali iračke vlasti da unište sve oružje za masovno uništenje i da surađuju s inspektorima UN-a. </p>
<p>»Preventivni ratni napad kao sredstvo promjene vlasti u suverenoj državi je nemoralan čin i predstavlja kršenje Povelje Ujedinjenih naroda«, ističe se u berlinskom priopćenju i upozorava na moguće socijalne, kulturalne, vjerske i dugoročne diplomatske posljedice takvog rata, koji bi mogao još više raspiriti mržnju, ojačati ekstremističke ideologije i pridonijeti globalnoj destabilizaciji. </p>
<p>»Ljude u muslimanskom svijetu mora se osloboditi straha da tzv. zapadno kršćanstvo prijeti njihovoj kulturi, religiji i vrednotama«, zaključuju kršćanski poglavari, pokazujući visok stupanj odgovornosti i podudarnosti koje su, nažalost, izostale među vodećim demokratskim zemljama Zapada.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kompromisima do izbora</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>»Afera Sunčani Hvar« okončana je kompromisom koji je koaliciju održao na vlasti, a Hrvatsku gurnuo bliže izborima. Nakon svega svatko napete pregovore SDP-a i HSS-a tumači na svoj način, a nitko pouzdano ne zna cijelu priču i zakulisne interese. Nastavak privatizacije slijedit će političku logiku, a ne ekonomsku, stranke uglavnom brinu o predizbornom rejtingu, a javnost slaže krhotine priče da bi dokučila istinu.</p>
<p>Kako su prošle i koliko su iz afere izvukle ključne koalicijske i oporbene stranke? </p>
<p>SDP je gadno popustio da bi opstao, jer nije pazio da prodaja hvarskih hotela Termama Čatež zadovolji dogovorene kriterije. Do izbora ima priliku za oporavak i kontriranje HSS-u izvlačenjem iz sjene privatizacije PIK-ova, koja se šeprtljavo obavljala pod Pankretićevim patronatom.</p>
<p>HSS je izvukao velik kapital, jer se prikazao zaštitnikom lokalne uprave i radništva, prelazeći time svoje zadane ruralne okvire. Tomčić ostaje nezaobilazan partner pobjedniku na izborima.</p>
<p>HNS tvrdi da nitko nikome nije popustio, ali se popustilo istini o nepravilnostima, čime se prikazuje kao zaštitnik pravne države. Vesna Pusić je neizbježni partner SDP-u na izborima, a mogla bi čak ugroziti njegov položaj na lijevom krilu.</p>
<p>Libra, kao i HNS, tvrdi da privatizaciju Sunčanog Hvara treba nastaviti. </p>
<p>LS, u ime kojeg opet progovara pobijeđeni Kramarić, nastavlja s autističnim tvrdnjama da ih ne zanimaju prepucavanja SDP-a i HSS-a, ali ni oni nikoga s tako izbrojivim članstvom ne zanimaju. Budiša je htio pokrenuti saborsku raspravu o cijelom slučaju, nastojeći dobiti nešto predizbornih bodova, a Kajin je razložno ustvrdio da Račan i Tomčić zapravo odlučuju o datumu izbora. HSLS i IDS se vrte oko izbornog praga i mogu nakon izbora poslužiti za krpanje desne ili lijeve koalicije.</p>
<p>HDZ nastoji dokazati kako je reforma u stranci uzela maha i pokazati da je zreo za povratak na vlast. Otud njegova potpora koalicijskom svrstavanju uz Ameriku u napadu na Irak, otud i izjava Jadranke Kosor kako javnost ima pravo znati cijelu istinu o onome što se dogodilo s tom nesretnom privatizacijom.</p>
<p>SDP i HSS održali su koaliciju iz nužde jer prebrzi izbori nikome ne odgovaraju. HDZ je zadržao dobar položaj pred izbore. Jedino je izvjesno to da će ovakvih afera do izbora biti još. Onda kad to nekome iz koalicije ili iz opozicije bude odgovaralo da ojača vlastitu poziciju među biračima. Hrvatsku čeka niz kompromisa do izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zadovoljna NATO-ova misija</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Izaslanstvo NATO-a na čelu s pomoćnikom glavnog tajnika za politička pitanja Güntherom Altenburgom završilo je višednevni posjet Hrvatskoj. Unatoč velikoj nervozi vlasti zbog pisama pilota, posjet je bio uspješan. Altenburg je izjavio da je fasciniran viđenim i da je zadovoljan smjerom i planovima započetih reformi.</p>
<p>Takva je pozitivna ocjena dobrim dijelom rezultat izvrsno pripremljenih hrvatskih sugovornika u različitim državnim tijelima. NATO-ovi su dužnosnici bili oduševljeni načinom na koji su hrvatski dužnosnici odgovarali na njihova pitanja. Dobro pripremljeni, kako su posvjedočili sudionici sastanaka, sugovornici s hrvatske strane su uz usmene odgovore imali dokumentaciju s jasnom vizijom što još treba učiniti. Takav je pristup pridonio visokim ocjenama Robertsonova pomoćnika.</p>
<p>Naravno da su i NATO i Hrvatska svjesni kako je u procesu reformi ostalo još veoma mnogo posla. Hrvatska je iz rata izašla s oružanim snagama koje strukturom, naoružanjem i načinom razmišljanja nisu primjerene NATO-ovim standardima. Reformski će zahvati, naravno, trajati još godinama, no najvažnije je da u sjedištu NATO-a shvate da je napredak stalan, pa makar i spor.</p>
<p>Pomoćnik Altenburg odlazi u Bruxelles zadovoljan, no u Zagrebu je ostavio NATO-ovu poruku izrečenu još prije tri tjedna, kad je Hrvatska predstavila svoj godišnji nacionalni program u sklopu MAP-a. Najviše se riječi, naime, potrošilo na ispunjavanje političkih kriterija, istih onih na kojima ustraje Europska unija: poštivanje manjinskih prava, povratak izbjeglica i povrat njihove imovine, stvaranje vjerodostojnog pravosuđa i suradnja s Haaškim sudom.</p>
<p>Integracija u NATO jednostavnija je od one u EU. NATO je svjestan težine i trajanja obrambenih reformi pa u članstvo poziva i zemlje koje taj proces nisu potpuno završile - važan je kontinuitet napretka i oni koji stalno idu naprijed-natrag ne dolaze u obzir. Hrvatska nema stratešku važnost poput Rumunjske ili političku težinu poput Poljske, pa će svoj put u NATO morati probijati ponajprije političkom vjerodostojnošću i stabilnošću. Morat će pokazati da demokratski procesi više nikad ne mogu biti zaustavljeni. Ti će kriteriji biti ključni, bez obzira na to koliko će Hrvatska imati zrakoplova ili kakve će vrste biti hrvatski tenkovi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ratna sjekira je zakopana vrlo plitko</p>
<p>Hoće li se uskoro pojaviti domaći investitor koji se odjednom jako zainteresirao za spas Sunčanog Hvara, a otkrili su ga, kojeg li slučaja, baš HSS-ovci? To se može očekivati ako se zna da su samo zagovornici prodaje najboljem ponuđaču s međunarodnog natječaja ponudili solidne argumente. A protivnici te ideje nisu smatrali potrebnim reći zašto će i kako Sunčani Hvar u državnim rukama poslovati bolje nego u privatnim</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Hvarska ratna sjekira je zakopana. Ali vrlo plitko. Povjerenje između HSS-a i SDP-a spalo je na preniske grane da bi se moglo očekivati mirno premošćenje do izbora. Čak i ako se oni dogovorno održe već u ranu jesen. A nitko, pa ni glavni stranački igrači, ne vjeruje da bi koalicija mogla potrajati do nove godine ili čak do krajnjeg zakonskog roka, travnja 2004.</p>
<p>U SDP-u tvrde da su pristali primiti nezaslužen težak udarac samo zato što Hrvatskoj nisu htjeli uskratiti priliku da 18. veljače, u atmosferi odličnih europskih ocjena, podnese zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.</p>
<p> Da nisu pognuli glavu, tvrde, Tomčićev bi HSS mrtvo-hladno zanemario tu šansu i izazvao izbore. U SDP-u, naime, smatraju da je upravo izazivanje prijevremenih izbora već ovog proljeća bio pravi cilj »afere Sunčani Hvar«. Jedan visoki dužnosnik SDP-a rekao je u petak da se na kraju priče ipak nečemu veseli - sprečavanju tog Tomčićeva nauma.</p>
<p>Vrijeme će pokazati koliko je u tim tvrdnjama istine. Da bi forsiranje krize moglo biti nastavljeno iz HSS-ovih redova pokazali su u četvrtak i neki Tomčićevi najbliži suradnici.</p>
<p> Nakon što je za vrijeme »pauze za ručak« dogovoren kompromis, neki od njih i dalje su tvrdili da će njihova stranka ustrajati na nekim zahtjevima izostalim ih kompromisa, točnije na smjeni Pave Župan Rusković s mjesta ministrice turizma. A to znači - rat do kraja odnosno skorih prijevremenih izbora.</p>
<p>Tomčić je takve priče prekinuo u izjavi nakon večernje sjednice Predsjedništva HSS-a. Ali nije propustio izraziti čuđenje HSS-a zbog izostanka oštrijih sankcija, iako su utvrđene nepobitne pogreške i nepravilnost. Pristao je, eto, na taj ustupak jer je zadovoljan što sada hrvatska javnost zna što je istina u »slučaju Sunčani Hvar«. Vrata konfrontacije su tako ipak ostala malo odškrinuta.</p>
<p>Na sve to u SDP-u odgovaraju tvrdnjom da će rata biti ako ga partner bude želio. Naš sugovornik iz vrha SDP-a naime tvrdi da je »hvarski ustupak« bio posljednji i poručuje: »Htjeli su rat, dobit će ga«. I to bez obzira na činjenicu što bi, priznaju to i u SDP-u, njima mnogo više odgovarali izbori u jesen nego za samo nekoliko mjeseci.</p>
<p>Zna li hrvatska javnost što je istina u »slučaju Sunčani Hvar«? Ne zna. Pa čak ni mi koji po tom slučaju temeljito kopamo već tjednima i to na svim mogućim razinama, od gospodarske do političke, nismo baš sigurni da smo razotkrili sve igre i igrače koji su se zavrtjeli oko Sunčanog Hvara. A pročitali smo tone dokumenata i zakona i »ispitali« desetke upućenih. Sigurni smo samo u jedno: konkretna privatizacija odnosno sudbina Sunčanog Hvara bila je samo zgodan povod za sukob u kojem je HSS mnogo dobio.</p>
<p>U SDP-u kažu da se slučaj nalik Sunčanom Hvaru može proizvesti vezano za bilo koju prodaju neke državne tvrtke. I u pravu su. Stoga je sasvim svejedno hoće li se sljedeći slučaj pokušati proizvesti već na privatizaciji 25 posto Ine, što u SDP-u smatraju mogućim. Mnogo je važnije što u takvoj atmosferi Hrvatska nikada neće prevladati strah od privatizacije. Taj je strah ne samo razumljiv nego i opravdan nakon desetljeća privatizacijske pljačke. I može ga ukloniti samo privatizacija koja će biti čista kao suza, i to uz uzdržavanje od političkih mućki oko poslova koji u osnovi nisu mutni. </p>
<p>Ako se ta pravila ne usvoje u praksi, Hrvatska neće prevladati strah od privatizacije, pogotovo ne od stranih vlasnika. A to je idealna atmosfera za kutlerajske pothvate koji počinju s mnogo nacionalne patetike, a završavaju tako da se sav novac slije u džepove nekolicine odabranih, dok ostalima ostaje samo ponos i vječni minus na tekućem računu.</p>
<p>Na kraju, ali ne i najmanje važno, moramo primijetiti da su samo zagovornici prodaje Sunčanog Hvara (dakle, svi osim HSS-ovaca) u četvrtak objašnjavali zašto bi bilo dobro tu tvrtku prodati najboljem ponuđaču s međunarodnog natječaja, pa makar to, nakon dodatnih razgovora, bile i Terme Čatež. Čuli smo od njih u najmanju ruku solidne argumente. No, protivnici te ideje nisu smatrali potrebnim reći zašto će i kako Sunčani Hvar u državnim rukama poslovati bolje nego u privatnim.</p>
<p>Zar se nakon toga treba čuditi tvrdnjama mnogih promatrača da neće proći mnogo vremena do trenutka u kojem će se pojaviti neki domaći investitor koji se odjednom jako zainteresirao za spas Sunčanog Hvara, a otkrili su ga, kojeg li slučaja, baš HSS-ovci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Prezaduženi pobjednici u dužničkoj gusjenici </p>
<p>Cijelu Božju noć specijalci drhture u šipražju. Treperi blijeda svjetlost u svim sobama. Tek kad jedini preživjeli pijetao na Prekrižju kukurikne, da je zora blizu, razgovori se prekidaju. Tužni, do zla Boga očajni novinari, kao kosovi lepršaju oko ulaza, kako bi dobili svježe izjave od pregovarača. E, nema tu izjava. Dogovor da se ni o čemu o čemu su razgovarali ne priopći pospanom puku, svetinja je. Da kombinirkama iz njih izvlačiš jezik, riječi, ne i ne. Da ih pališ. Čupaš im nokte. Ne. Kao da su burnu noć proveli s ljubavnicom / Da će se maleni hrvatski narod, za tih tričavih desetak ljeta toliko zadužiti, u svojoj vlastitoj državi, to ni najluđi, koji igra glupu igru, zvanu poklape, ne bi napravi. Ne znate što je poklapa? U toj kartaškoj igri ne treba pameti i kombinatorike. Lovu diže onaj, koji digne veću kartu. Bit će, da naši hazarderi koji nas vode, stalno dižu sedmicu. Trefovu. Najslabiju u poklapi. Za čas ostanete bez gaća</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Priznajem, pasji se pribojavam noćnih dogovora i odluka. Zna se, tko se dogovara noću. Lupeži, kad nekog treba orobit. Ili kad zagusti, pa je vlast i fotelja u pitanju, naši mili nezamjenjivi političari. </p>
<p>A zašto tada, kao za vraga, uvijek biraju zloglasne objekte, iz bivših sustava, gdje su se ti vampirski dogovori održavali. Tada su se ti noćni sastanci nimalo literarno zvali, raščišćavanje. Tek nakon tjedan, ili mjesec dana, neki blijedi partijski mračnjak, ledenim glasom zbori, prema dogovoru u vili Waiss, mi smo zaključili... </p>
<p>Teško onima, koji su bili protiv tih noćnih zaključaka.</p>
<p>Dok običan, izmučeni puk, noću spava, oni rade. Što da nas gnjave svojim brigama. I prije i sada. Uokolo vile huji vjetar. Zavijaju psi. Ufam se, uredno cijepljeni, protiv bjesnoće.</p>
<p> Specijalci, koje sam samo na stotinjak sekunde vidio, kad su otvarali teške dveri, da u njih uđu vozila s pregovaračima, nestali su, kao da su u zemlju propali. Ne dolaze oni amo u kombiju, kako bi i bio red. Dolazi, svatko za se, kao guska i prase. Jasno, sa svojim vozačem. Oni su uvrijeđeni, ljuti. Žurno skakuću po stubama, tamo, negdje, negdje. </p>
<p>Cijelu Božju noć specijalci drhture u šipražju. Treperi blijeda svjetlost u svim sobama. Tek kad jedini preživjeli pijetao na Prekrižju kukurikne, da je zora blizu, razgovori se prekidaju. </p>
<p>Tužni, do zla Boga očajni novinari, kao kosovi lepršaju oko ulaza, kako bi dobili svježe izjave od pregovarača. E, nema tu izjava. </p>
<p>Dogovor da se ni o čemu o čemu su razgovarali ne priopći pospanom puku, svetinja je. Da kombinirkama iz njih izvlačiš jezik, riječi, ne i ne. Da ih pališ. Čupaš im nokte. Ne. Kao da su burnu noć proveli s ljubavnicom, a ne sa sebi sličnim partnerom, koji pored njega stoji i namrgođen čeka vozača. Gdje je sad, bogamu! Nakostriješeni, blijedi, s podočnjacima. S obvezatnim rukama na pupku i pogledom u nebo. </p>
<p>A da, da, onda kao hoće biti malo duhoviti pred tužnom sedmom silom. O čemu su kao razgovarali. O vinu. Pili su vino berba 78. Štrukle su na kraju bile dobre, ali su mogle biti i nešto bolje. Štefica je uganula nogu, pa to ti je to. I to je sve. </p>
<p>Kad čujem takve izjave, u prvim vijestima, objesim se, potonem. Izravno iz boce pijem »Pelinkovac«. Gledam svoju obitelj što se izjutra mota po kuhinji i sprema u radne pobjede. Suze mi curkom cure iz očiju. </p>
<p>Neće još proći mnogo dana, a mi se možda nećemo sretati. Kako je krenulo, s rasprodajama svega i svačega, bojim se, da i moju obitelj dokapitaliziraju i bace na tržište. I tako poslujem na rubu očaja, a ja, kao stečajni upravitelj, čupam kose i kombiniram, gdje da se skrijem kada dođe tv-inkasator.</p>
<p>Onda, kao onako, usput, jave na radiju, bez stida i srama, da smo dužni 14 milijardi dolara. Kao, nije to ništa. Biti danas dužan, je in. Eno i Ameri su crnom vragu dužni, pa su opet živi. Prokleto moje pamćenje. </p>
<p>Gdje si sada dragi Đodane. Koji si mi na onu davnu Cvjetnicu, na mjestu otkuda su u ljuti boj za tuđina, odlazili naši domobrani, promuklim glasom zborio o silnim kozama, koži i australskoj vuni koja će nas zagušiti. Stižu milijarde dolara pomoći. Samo kad krene. Iseljeništvo, kapital, pamet.</p>
<p>Ali da će se maleni hrvatski narod, za tih tričavih desetak ljeta toliko zadužiti, u svojoj vlastitoj državi, to ni najluđi, koji igra glupu igru, zvanu poklape, ne bi napravi. Ne znate što je poklapa? U toj kartaškoj igri ne treba pameti i kombinatorike. Lovu diže onaj, koji digne veću kartu. Bit će, da naši hazarderi koji nas vode, stalno dižu sedmicu. Trefovu. Najslabiju u poklapi. Za čas ostanete bez gaća. </p>
<p>Što je, tu je. Ipak su to naši dečki. Malo su se zaigrali. Treba se i na taj sveti čin pripremiti. Kad ostanemo bez gaća. Na ovim prostorima, sve je moguće. Važno je kod toga, kad skinemo svi gaće, da ostavimo na svijet povoljan umjetnički dojam. Ocjena, 2. Na povik, sad, treba kao jedan skinuti gaće. </p>
<p>Taj čin treba uvježbati. Malo kod kuće, a onda i šire. Može i cijela županija vježbati skidanje gaća. Ima u nas još živućih kadrova, koji su to uvježbavali za Maršalov rođendan. Oni su skidali gaće, kad ih to nitko nije ni tražio.</p>
<p>Kako bi to bio ljubak prizor, da na povik, gaće dolje, cijeli hrvatski narod, kao jedan, nosi gaće na štapu. Na čelu im mudro rukovodstvo. Oni nose lakirane bejzbol palice, a na njima svilene gaće. Zastupnici, već prema tradiciji iz svoje izborne jedinice, mogu nositi i druge gaće. </p>
<p>Zastupnice, one koje se još osjećaju mlađahne, mogu o štap objesiti i tange. Mi ostali, tko što ima. Bitno je da gaće budu čiste. Mogu biti i sa zakrpom. Što bi se tom prigodom pjevalo, neka netko pametan odluči.</p>
<p>Samo se bojim da nekome velikom domoljubu ne padne na um da, onako goli, izvedemo i pobjedničku gusjenicu, pred našim vjerovnicima. Naš hrvatski specijalitet. Prezaduženi, a pobjednici. Ne bih baš volio puzati neposredno iza naših političara, koji su nas u to i uvalili.</p>
<p>Taj nezaboravni pogled, ta bliska perspektiva koja bi mi se ukazala ispred nosa, teško da bih preživio.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Masne će mrlje vranjičkoga zaljeva usisati crpke, ali mazutne mrlje u glavama vrlo teško</p>
<p>Vranjic je bio prestižno mjesto za ondašnje uživatelje u prirodnim ljepotama. Čisto more, čist zrak, prijazni ljudi i lijepa mediteranska arhitektura. A onda je krenulo, u betonsko-čeličnom stilu i stiglo do točke do koje je stiglo, ali iza koje više ne može tako / Ako netko radi i za to prima plaću, pa mogao bi barem biti toliko »ljudski« da pripazi pri pretakanju mazuta, što je prema prvim nalazima uzrok onečišćenja iz vranjičkog »Salonita«, da su svi ventili dotegnuti, da crpke rade kako spada ili da slučajno neko od crijeva koje vode ili odvode mazut-ne pušta. I to je ljudska gesta. Sve drugo je neljudski čin, kojim se samo dodaje ulje, odnosno, mazut na vatru</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Ima još onih koji se sa sjetom vraćaju u vremena od prije četrdesetak godina, kada je Vranjic, bio prestižno mjesto za ondašnje uživatelje u prirodnim ljepotama. Čisto more, čist zrak, prijazni ljudi i lijepa mediteranska arhitektura.</p>
<p>A onda je krenulo, u betonsko-čeličnom stilu i stiglo do točke do koje je stiglo, ali iza koje više ne može tako. Barem je tako bilo posljednjih godinu dana, kada su započeti i dovršeni radovi na dijelu EKO Projekta, koji je Vranjicu trebao osigurati dobru vodoopskrbu, a onda je započeto s pripremom za gradnju »poštene« odvodnje sve sile otpadnih voda, kako onih kućnih, tako i svih drugih koje stvara industrija oko vranjičkog zaljeva.</p>
<p>Ali mirno razdoblje nije potrajalo dovoljno dugo.</p>
<p>U vrijeme kada se uz dužnu pozornost i s mnogo očekivanja, označavalo kao vrijeme prošlosti, prošlih godinu dana kada je iz tvornice cementa u Majdanu, pored Solina, istekla velika količina mazuta i onečistila rijeku Jadro, koja je dio tog onečišćenja odnijela u more pored Vranjica, u Vranjic je doplutala i golema mazutna mrlja od najbližih susjeda, iz tankova tvornice azbesta »Salonit«, koja već nekoliko godina muku muči s otkrivanjem svoje moguće budućnosti.</p>
<p>Čim je mrlja primijećena, odmah su počela »pazarska« nagađanja, tipa, isteklo je samo petsto litara, pa samo dvjesto, pa samo... </p>
<p>Isteklo je koliko je isteklo, još se utvrđuje točna količina, ali definitivno je mazut »zaplivao leđno« nošen jakom burom i »učinio posao«.</p>
<p>Izašli su svi važni, pažljivo pogledali, stručnjaci koji se tim poslom bave »okružili« su mrlju, počeli je kupiti, obećali da će sve oprati vrućom vodom, a vodopravni inspektori, »svečano« su obećali - bit će kazni i kažnjenih.</p>
<p>Sve je to poznato, jer je prošle godine nakon incidenta na Jadru, bilo i kazni i kažnjenih. Izračunato je da je taj »mazutni pir« stajao 3,5 milijuna kuna, štetu je platila tvrtka »Dalmacijacement« i svi su zadovoljni. Jesu li?</p>
<p>Naravno da nisu, jer je opet u pitanju, kao i u Vranjicu, odnosno tvornici »Salonit«, ljudski faktor. </p>
<p>Nejasno je zapravo, zašto se takvi incidenti zovu ljudski faktor. Jer oni su zapravo neljudski čin, koji gotovo da se ne može opravdati. </p>
<p>Ako netko radi i za to prima plaću, pa mogao bi barem biti toliko »ljudski« da pripazi pri pretakanju mazuta, što je prema prvim nalazima uzrok onečišćenja iz vranjičkog »Salonita«, da su svi ventili dotegnuti, da crpke rade kako spada ili da slučajno neko od crijeva koje vode ili odvode mazut - ne pušta.</p>
<p>I to je ljudska gesta. Sve drugo je neljudski čin, kojim se samo dodaje ulje, odnosno, mazut na vatru.</p>
<p>Gradnjom kanalizacijskog sustava na cijelom području od Splita do Trogira, što će biti uskoro, na red će doći gradnja uređaja za predtretman otpadnih voda u svim gospodarskim subjektima na cijelom području. Koliko li će tek tada biti »kukanja« i »plakanja« o sirotinjskom statusu, o pretvorbi i privatizaciji koja je njih »sirote« dovela na prosjački štap i o koječemu još.</p>
<p>Posao čišćenja, kažnjavanja, voženja, dovoženja drugog u Vranjicu, kao što je to bilo u Solinu, odnosno njegovu predjelu Majdan, početkom prošle godine, koštat će »masno«. Tko će platiti? </p>
<p>Opet pogrešni, oni koji nisu ni krivi ni dužni plaćat će takvo što. Navikavanje na brižnost za drugoga, pa i za mjesto u kojem živiš (većina radnika »Salonita« živi u Vranjicu), nije ništa izvan ljudske glave. </p>
<p>Masne mrlje na plavetnilu mora vranjičkog zaljeva, koji se kao biološka sredina uspio samo neznatno oporaviti posljednjih nekoliko godina, usisat će jake crpke. Mazutne mrlje u glavama - teško.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Opasnost da okrenemo leđa Europi: Zašto je i za sveučilišta bolje da nemaju stručne studije</p>
<p>Predviđanje znatnijih ulaganja u znanost i posljedično tome povećanje istraživačkih aktivnosti sveučilišta, odnosno povećanje opsega aktivnosti koje su u članku 2. Zakona, definirane kao prva, osnovna zadaća sveučilišta, usmjerit će znatno veće napore sveučilišnog znanstveno-nastavnog osoblja prema istraživačkoj djelatnosti, uz manje vremena za obavljanje nastavnih obveza / Možemo se opravdano zapitati kojim to sveučilištima može biti u interesu brinuti se još i za razvoj nerazvijenog sustava stručnih studija, kada će to biti moguće jedino uz zanemarivanje vlastitog razvoja ili, drukčije rečeno, koja sveučilišta mogu u takvoj situaciji nadolazećih opterećenja na vlastitim sveučilišnim studijima preuzeti još i dodatnu odgovornost za razvoj sustava stručnih studija? </p>
<p>MLADEN HAVELKA </p>
<p>Zanemarujući već mnogo puta spomenute argumente koji upozoravaju da bi za razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj bilo bolje da se stručni studiji organiziraju izvan sveučilišta, kao i to da se takvom ustroju visokog obrazovanja teži u gotovo svim europskim zemljama - treba spomenuti i manje isticane argumente iz kojih proizlazi da bi i za sveučilišta i njihov razvoj bilo bolje da ne organiziraju stručne studije.</p>
<p>Prema Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju, zadaće sveučilišta su znanstveno, umjetničko i razvojno istraživanje ... te na njima utemeljeno ... obrazovanje. </p>
<p>Hoće li taj zadatak, to glavno sveučilišno poslanje, sveučilišta u novim okolnostima cjelovite reorganizacije znanosti i visokog obrazova moći ispuniti, ako se njihovoj mjerodavnosti i odgovornosti prepusti i organizacija i izvođenje više stručnih studija?</p>
<p>Je li je realno očekivati da će se dodatnim opterećivanjem jednoga, također, godinama devastiranoga, društveno podcijenjenog, potfinanciranoga, novom opremom slabo opremljenog i dugogodišnjom zabranom zapošljavanja kadrovski neosvježenoga sveučilišnog sustava - osigurati kvalitetan razvoj i kvalitetno obrazovanje studenata stručnih studija na sveučilištu?</p>
<p>Primjena novog zakona dovest će do mnogih novih opterećenja na sveučilištima i to zbog više razloga. </p>
<p>Predviđanje znatnijih ulaganja u znanost i posljedično tome povećanje istraživačkih aktivnosti sveučilišta, odnosno povećanje opsega aktivnosti koje su u članku 2. Zakona, definirane kao prva, osnovna zadaća sveučilišta, usmjerit će znatno veće napore sveučilišnoga znanstveno-nastavnog osoblja k istraživačkoj djelatnosti, uz manje vremena za obavljanje nastavnih obveza. </p>
<p>Opterećenja koja će proizići iz zakonskih obveza izrade novih nastavnih programa preddiplomskih i diplomskih studija do zaključno školske godine 2005./2006., kao i usklađivanja nastavnih planova poslijediplomskih studija do školske godine 2004./2005., te usklađivanja svih programa sa srodnim programima u zemljama Europske unije.</p>
<p>Takvom reorganizacijom studija na većini fakulteta bivši četverogodišnji studiji produljit će se na petogodišnje (a ponekad i šestogodišnje) studije i većina njih odvijat će se integralno kroz prvu i drugu razinu studija. Time će se opseg nastave na diplomskim studijima povećati, samo na toj osnovi, za najmanje dvadeset i više posto. </p>
<p>Uz to, predviđeno je objavljivanje sinopsisa predavanja i drugih oblika nastave kao i tekstova samih predavanja na Internetu (u slučaju nedostupnosti odgovarajuće literature), što će dodatno opteretiti brojne nastavnike, posebno nastavnike stručnih studija siromašnih odgovarajućom nastavnom literaturom.</p>
<p>Tijekom sljedećih pet-šest godina organizacija i izvođenje nastave na sveučilištima bit će složeniji i zahtjevniji zbog paralelnog izvođenja starih i novih nastavnih programa, za studente upisane prema starom zakonu i za nove studente. </p>
<p>Šire uvođenje izbornih predmeta na preddiplomske i diplomske studije, sukladno obvezama fakulteta da nude izborne predmete studentima drugih studija, povećat će nastavna opterećenja nastavom za studente s drugih studija. </p>
<p>Povećat će se nastavna opterećenja zbog organizacije, dosad rijetko organiziranih, a sada obveznih, doktorskih studija, kao i uvođenje novih specijalističkih sveučilišnih studija, te vjerojatno većeg broja studenata koji će upisivati poslijediplomske (doktorske) i specijalističke studije. </p>
<p>Ukupno planirano povećanje broja studenata sa sadašnjih 120 tisuća na 200 tisuća u sljedećih deset godina, sukladno prihvaćenoj strategiji razvoja visokog obrazovanja, povećat će nastavna opterećenja gotovo u istom omjeru.</p>
<p>Može se očekivati da će se većina tih studenata, sukladno trendovima u Europi i načelima poticanja cjeloživotnog obrazovanja, (kao i vezano uz depopulacijske demografske trendove u Hrvatskoj) upisivati na izvanredne (posebice stručne) studije koji zahtijevaju mnogo praktične nastave, a time i veća nastavna opterećenja.</p>
<p>Uvođenje nove kategorije studenata i organizacija sustava udaljenog učenja, također, će povećati obveze nastavnika.</p>
<p>Povećat će se i nastavna opterećenja zbog potrebe poštivanja načela veće mobilnosti studenata i većeg broja studenata iz drugih zemalja koji će dio svog studija studirati u Hrvatskoj. </p>
<p>Pojačana konkurencija novih privatnih i inozemnih sveučilišta zahtijevat će dodatne napore i dodatna opterećenja nastavnika usmjerena poboljšanju kvalitete nastave osnovnoga sveučilišnog studija.</p>
<p>To su samo neki, već sada predvidivi uzroci koji će dovesti do znatno većih obveza nastavnika sveučilišnih studija, a vjerojatno će se u primjeni Zakona pojaviti i mnogi drugi razlozi većih opterećenja vezani uz složene i dugotrajne procese funkcionalne integracije raznih sastavnica sveučilišta.</p>
<p>Imajući dobrih razloga za očekivanje upravo takvih novih okolnosti, možemo se opravdano zapitati kojim to sveučilištima u takvoj situaciji može biti u interesu brinuti se još i za razvoj nerazvijenog sustava stručnih studija, kada će to biti moguće jedino uz zanemarivanje vlastitog razvoja ili, drukčije rečeno, koja sveučilišta mogu u takvoj situaciji nadolazećih opterećenja na vlastitim sveučilišnim studijima preuzeti još i dodatnu odgovornost za razvoj sustava stručnih studija? </p>
<p>Gdje će se to, u novoj situaciji potpune reorganizacije sveučilišnog sustava, naći energije; kreirati velik broj novih stručnih visokoškolskih programa i uskladiti ih s europskim standardima; provesti postupke izbora i reizbora za velik broj potrebnih nastavnika i suradnika, posebno suradnike za praktičnu nastavu stručnih studija; napisati velik broj sada nepostojećih priručnika i udžbenika za studente stručnih studija. </p>
<p>Gdje će istodobno provoditi nastava za četiri kategorije studenata (stare generacije studenata sveučilišnih studija, nove generacije studenata sveučilišnih studija, stare generacije studenata stručnih studija i nove generacije studenata stručnih studija); organizirati različite razredbene postupke za studente stručnih studija i za sveučilišne studente; uspostaviti i organizirati suradnju s brojnim nastavnim radilištima izvan sveučilišta za potrebe velikog broja izvedbenih sati praktične nastave za studente stručnih studija ...</p>
<p>Već takva vrlo površna analiza upućuje na mnoge probleme koji će se pojaviti, a za ustanovljenje svih oblika budućih teškoća i problema nužno bi bilo, prije nego se odlučimo za ovo ili ono rješenje, provesti složene projekcijske analize. </p>
<p>One bi pokazale da postoji mogućnost samostalnog razvoja visokih škola i veleučilišta ako se omogući dovoljno dugo prijelazno razdoblje za njihov razvoj u kojem bi te ustanove mogle dobro funkcionirati uz funkcionalnu povezanost sa srodnim fakultetima. </p>
<p>Takva suradnja, na razini dviju ravnopravnih institucija, neće značajnije opterećivati sveučilišta i očuvat će bitne konceptualne različitosti između stručnih i sveučilišnih studija i omogućiti postupan razvoj samostalnih ustanova stručnih studija. </p>
<p>U suprotnom, vraćanjem stručnih studija na sveučilišta, definitivno za dulji niz godina okrećemo leđa Europi.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor, predsjednik je Zajednice visokih škola i veleučilišta Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Meni je Novi Zagreb lijep i drag, naročito u zoru i predvečer </p>
<p>Miljenko Jergović, pisac i novinar </p>
<p>Svakoga jutra obiđem tržnicu u Utrini, pozdravim Albanca koji prodaje banane i naranče, gospodina s naočalama koji drži šampinjone i bukovače, Šibenčanina kod kojega dođu prva mlada blitva i mišanca te se upitam za zdravlje s najstarijim prodavačem na mojoj tržnici, finim i uščuvanim gospodinom koji u svome novozagrebačkom vrtu uzgaja razno povrće i začinsko bilje, pa prodaje od svega pomalo. Nakon što sam to obavio i kupio što mi je trebalo, odlazim u caffe Šport na prvu kavu. Tu čitam novine, naiđe netko od susjeda, najčešće Edo Popović, ili za stol sjedne vlasnik Športa, pa se jedan drugome žalimo na prilike u državi ili zimu. </p>
<p>Tržnica Utrina je kao i svaka gradska tržnica ljepša u proljeće i ljeto. Zime i služe tomu da se radujemo kada prođu.</p>
<p>Nakon jutarnjega tržničkog rituala slijedi radni dan. Obično ga provedem s druge strane Save, tamo gdje je grad na koji ljudi obično misle kada spomenu Zagreb. Nitko ne misli na ono što je s ove, moje strane Save. Na nebodere u Dugavama, Sloboštini, Utrini, Sopotu, Travnom i Zapruđu. Ljudi koji ovdje ne žive, ili oni koji bi željeli pobjeći preko rijeke, kažu da su tu samo ružne sive spavaonice, da se ništa ne događa i da je Zagreb negdje drugdje.</p>
<p> Možda su u pravu. Jesu dok govore o svojim životima i željama. Meni je Novi Zagreb lijep i drag. Naročito u zoru i u predvečerje kada se zarumeni nebo iznad naših nebodera i ogleda se u tisuću stakala. Taj jutarnji i predvečernji kaleidoskop općenito je među najljepšim gradskim prizorima. U svakome gradu to postoji, reći će netko. Da, ali to ne znači da je prizor manje lijep.</p>
<p>Popodne se odvezem do Merkatora, šetam tržnim centrom, kupujem i opet pijem kavu. Ljudi kojima se jako žuri ili u životu imaju pametnijega posla, u tržne centre idu samo subotom, a neki odlaze samo jednom mjesečno. Meni se ne žuri i zato idem svaki dan. Važno je držati se uvijek istih rituala.</p>
<p>Navečer često pođem u BP, proćaskam s Boškom Petrovićem i uživam u riječima i naglascima koji su se u Zagrebu već skoro izgubili, a nekad su činili pretežiti govor grada. Pa onda odem do Sedmice i do Limba. U Limbu zaglavim s prijateljima, pijemo slovensko pivo i razmjenjujemo svoje očaje kao što djeca razmjenjuju sličice nogometaša. Tako se očaji pretvaraju u sitne male radosti.</p>
<p>Eto, to je Zagreb koji svakodnevno volim: tržnica, tržni centar, nekoliko klubova i kafića i po jedan izlazak i zalazak sunca. Ima još toga, ali nije svakodnevno. I nije ritual. A gradovi se u pravilu vole zbog privatnih gradskih rituala.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Na Tržnici Kvatrić i zid zbog neugodnog vjetra? </p>
<p>Projektant mora odlučiti kako ljude zaštititi od vjetra / Vjerujemo, ipak, da to ipak neće biti dano u zadatak već »proslavljenom« projektantu »božićnih kućica i Cvjetnog trga«, kojega, međutim, u zadnje vrijeme Tržnice redovito angažiraju za takve stvari</p>
<p>»Nije točno da ćemo na Tržnici Kvatrić uz natkrivanje prodajne plohe izgraditi i ogradu od pleksiglasa kako su prenijeli neki mediji, već ćemo graditi zid na jednoj od strana tržnice, zbog neugodnih strujanja zraka«, rekao je za Vjesnik Filip Borac, direktor Tržnica Zagreb. On je objasnio da bi zid trebao biti podignut na strani prema Martićevoj ulici.</p>
<p> Tržnicama su zbog vjetra već stigle brojne pritužbe komitenata, građana, kupaca, a kako je rekao direktor, i njemu osobno dolazili su već neki građani s prijedlogom rješenja.</p>
<p>»Prema planu poslovanja za 2003. godinu, prvo treba ishoditi projektnu dokumentaciju za dogradnju Kvatrića, a tek onda ćemo zatražiti od Grada i dopuštenje za planirane radove«, rekao je Borac, dodavši kako ne vjeruje da će to biti zgotovljeno do kraja ove godine. A i on, uostalom, ne može određivati kako će izgledati taj zid jer to je posao projektanta.</p>
<p> No, vjerujemo da to ipak neće biti dano u zadatak već »proslavljenom« projektantu »božićnih kućica i Cvjetnog trga«, kojega, međutim, u zadnje vrijeme Tržnice redovito angažiraju za takve stvari.</p>
<p>Ako bi se i gradio zid, direktor Tržnica vjeruje da bi on bio neuočljiv, uostalom, Kvatrić već i sad okružuje poprilično velika ograda koja ne narušava njegov izgled. Borac je rekao da nije sigurno ni u to, hoće li zid biti od pleksiglasa, a još manje hoće li od Grada dobiti dozvolu za gradnju već ove godine. </p>
<p>Inače, osim ovih zahvata, u planu je i preuređenje 700 četvornih metara petoga kata zatvorenog objekta Tržnice Kvatrić, koji je većim dijelom u rukama privatnika. Tržnice Zagreb imaju u planu tamo smjestiti sve svoje službe koje su danas većim dijelom razbacane po čitavom Zagrebu.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U skijaškom finalu 91 rekreativac-skijaš </p>
<p>Nakon tri tjedna kvalifikacija skijaša rekreativaca na Sljemenu, u finalnom će se natjecanju za prvo mjesto »boriti« 91 osoba, a utrka će početi u nedjelju u 12 sati, izvijestio je u petak Zagrebački skijaški savez na konferenciji za novinare.</p>
<p>Naime, 32 žene i 59 muškaraca prošli su kvalifikacije te će se u nedjelju okušati u veleslalomu sa 20 do 22 vrata na 400 metara dugoj stazi Crvenog spusta. </p>
<p>Ogled staze počet će u 11.15 sati, a točno u podne sa starta će krenuti najstarija skijašica, dok će se zadnja u kategoriji žena spustiti najmlađa rekreativka. </p>
<p>Muški će se skijaši, nakon žena spuštati po istom rasporedu, najprije najstariji, a na kraju najmlađi. </p>
<p> Po završetku takmičenja, u 15 sati, na terasi vidikovca proglasit će se pobjednici, nakon čega je predviđen prigodni program, na kojem će nastupati Gazde. </p>
<p>Zagrebački skijaški savez zadovoljan je odazivom skijaša, s obzirom na to da se takvo natjecanje na Sljemenu održava prvi put. </p>
<p>U Savezu se nadaju da će se tako nastaviti i idućih godina. Sponzori ovog natjecanja su Hypo Alpe-Adria bank, Večernji list, Red bull i Klara. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Isti obrazac za poslovna izvješća svih gradskih poduzeća</p>
<p>Odbor Gradske skupštine za financije dao je u petak pozitivno mišljenje za unificirani obrazac koji je izradio Gradski ured za gospodarstvo, a po kojem direktori trgovačkih društava u vlasništvu Grada trebaju sastavljati godišnja poslovna izvješća. Sva društva moraju do 28. veljače dostaviti Uredu za gospodarstvo osnovne pokazatelje poslovanja u protekloj godini te sažeta godišnja poslovna izvješća. Na temelju toga Ured će sastaviti zbirno izvješće o poslovanju svih društava i zajedno s izvješćima direktora uputiti ga do travnja na razmatranje Poglavarstvu i Skupštini«. Nakon što sastave konačne godišnje obračune, trgovačka društva trebaju cjelokupnu financijsku i poslovnu dokumentaciju dostaviti Uredu za gospodarstvo do 30. travnja. </p>
<p>Taj ured trebao bi najkasnije do kraja rujna dostaviti Skupštini zbirno izvješće o poslovanjima društava s primjedbama i revizijskih izvješćima. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>I LS osudio Thompsonov nastup</p>
<p>»Profašističko i primitivno ponašanje pjevača Marka Perkovića kao i dijela okupljenih građana na dočeku zlatnih rukometaša uvreda je koja narušava ugled Zagreba i Hrvatske«, rekao je u petak na konferenciji za novinare potpredsjednik Gradskog odbora Liberalne stranke Igor Serdar. </p>
<p>Odgovornost za skandal trebaju preuzeti organizatori dočeka te LS očekuje reakciju nadležnih tijela. »Ne želimo biti taoci nasilnog ponašanja i jeftinog političkog marketinga«, ustvrdio je Serdar. </p>
<p>U zagrebačkom LS-u također smatraju kako bi o kapitalnim gradskim investicijama - dovršenju Sveučilišne bolnice, skijalištu na Sljemenu i sličnom - Gradska skupština treba odlučivati dvotrećinskom većinom glasova, i to nakon široke društvene i stručne rasprave. LS-ovci pozdravljaju strategiju Gradskog poglavarstva koja bi invalidima omogućila ravnopravan život u gradu, no ističu kako zakoni bez kvalitetne provedbe nisu dovoljni za to.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Deset milijuna kuna za profesionalno vatrogastvo </p>
<p>Ne računajući plaće 28 djelatnika, grad Zaprešić bi u naredne četiri godine za opremanje, izgradnju novog sjedišta i edukaciju kadra profesionalne vatrogasne brigade trebao uložiti oko 10 milijuna kuna. Planira se izgradnja nove zgrade vatrogasne ispostave u Ulici Ksavera Šandora Đalskog, vrijedna 4,3 milijuna kuna. Izgradila bi se na zemljištu veličine 4600 metara četvorka, koje pripada Fondu za privatizaciju RH, a koje bi bilo dodijeljeno Zaprešiću bez naknade. Poglavarstvo je prihvatilo prijedlog da se u naredne četiri godine obnovi vozni park i vatrogasna oprema, te da se s okolnim općinama dogovori model sufinanciranja zaprešićke profesionalne vatrogasne postrojbe. Dio članova Poglavarstva ocijenio je kako bi Zaprešić mogao biti i bez vatrogasnih profesionalaca jer se najbliža vatrogasna profesionalna ispostava nalazi u Gajnicama. Prevladala je odluka da je potrebno izgraditi malu modernu i efikasnu vatrogasnu jedinicu. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Započeli Dani mode i ljepote </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače - Velikom gala modnom revijom, održanom u četvrtak na zagrebačkom Velesajmu, započeli su Dani mode i ljepote, prvi u nizu ovogodišnjih sajmova na zagrebačkom Velesajmu. Prisutnima se prije revije obratio direktor Velesajma Davorin Spevec, a Dane mode i ljepote otvorila je aktualna Miss Hrvatske Nina Slamić. Prije predstavljanja linija najvećih domaćih modnih proizvođača, publici su se predstavile sve trenutačne hrvatske misice - kraljica Marina Šinkić, miss sporta Hrvatske i Europe Mia Šlogar, kao i miss turizma Marina Franić. </p>
<p>Revija je započela predstavljanjem košulja marke DTR, a u nastavku večeri predstavljena je i Modea, Exclusive fashion, Pierre Cardin, Lady-M, salon splitske dizajnerice Nede Makjanić Kunić, nove kolekcije kravata i marama tvrtke Potomac i brojni drugi proizvođači. Nakon mnogo vremena na modnoj se pisti pojavila i pjevačica Anđa Marić, koja je publiku počastila i glazbenim nastupom. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Naglo uginula prva australska klonirana ovca</p>
<p>SYDNEY, 7. veljače </p>
<p> - Prva australska klonirana ovca Matilda uginula je iz još neobjašnjenih razloga, izvijestili su u petak australski znanstvenici. </p>
<p> Autopsijom nije bilo moguće ustvrditi uzroke Matildina uginuća, izvijestio je australski Institut za istraživanje.</p>
<p> »Još u subotu bila je vrlo živahna. Njezino smo uginulo tijelo pronašli u nedjelju ujutro«, istaknuo je direktor Instituta Rob Lewis, dodavši kako su svi pregledi kojima je podvrgnuta Matilda ukazivali na dobro zdravstveno stanje. </p>
<p> Matilda je nastala kloniranjem u travnju 2000. sličnom tehnikom koja je bila korištena 1996. u Velikoj Britaniji u slučaju prve klonirane ovce Dolly. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gibonni sretan zbog rasprodanog koncerta</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Šest dana uoči svog prvog velikog koncerta u Zagrebu nakon sedam godina, Zlatan Stipišić Gibonni okupio je novinare kako bi s njima podijelio svoju sreću zbog rasprodanog koncerta.</p>
<p> »Zlatorog predstavlja - Gibonni - Zagrebački Mirakul live« održat će se 12. veljače u velikoj dvorani Doma sportova, a ulaznice su planule u samo sedam dana iako je njihova cijena iznosila za naše uvijete previsokih 130 kuna. </p>
<p>Gibonnijev album »Mirakul« prodan je u 75.000 primjeraka, osvojio je osam Porina, a za opatijski Mirakul sa svim stranim gostima prošle se godine također tražila karta više.</p>
<p>Koncert u Zagrebu, koji će dan kasnije s istim glazbenicima biti izveden i u Ljubljani, kruna je cijelog projekta »Mirakul«. </p>
<p>Na pozornici će zasvirati svi koji su glazbenim umijećem obilježili posljednji Gibin album - bubnjar Manu Katche, Vlatko Stefanovski, Geoffrey Oryema i mnogi drugi, dok će bas gitaru, drugi put s Gibonnijem, zasvirati Tony Levin, kojem se glazba našeg ponajboljeg kantautora svidjela u Opatiji, gdje je zamijenio Pina Palladina koji je u posljednjem trenutku otkazao nastup. Svi glazbenici u Zagreb stižu 10. veljače. </p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Koncertom na Gripama Thompson prikupio oko pola milijuna kuna za splitsku onkologiju</p>
<p>SPLIT, 7. veljače</p>
<p> - U organizaciji splitske Hvidre i Splitsko-dalmatinske županijske lige za borbu protiv raka, pred šest tisuća ljudi u prepunoj velikoj dvorani Sportskog centra Gripe u Splitu, Marko Perković Thompson u četvrtak navečer upriličio je humanitarni koncert. </p>
<p>Od prodanih ulaznica, čija se cijena kretala od 50 do 1000 kuna za VIP-sponzorsku ložu, prema riječima dr. Tomislava Prskala, koordinatora koncerta i člana Predsjedništva Lige za borbu protiv raka, prikupljeno je pola milijuna kuna. Novac je namijenjen uređenju onkološkog stacionara Centra za onkologiju Kliničke bolnice Split. Naime, za stacionar je do sada bilo prikupljeno oko milijun kuna, a za dovršetak projekta potrebno je još najmanje toliko novca. Planirana je nadogradnja još jednog kata kako bi se udovoljilo standardu koje je propisalo resorno ministarstvo. Trenutačno splitski Centar za onkologiju raspolaže s dvadesetak kreveta, a potrebno ih je 55. </p>
<p>U dva i pol sata, popraćen burnim izljevima oduševljenja, Thomspon je izveo svoje hitove. Kao i obično, iz »kostimiranog« dijela publike se moglo čuti vrijeđanje predsjednika i pripadnika manjinskih naroda, a koncert je započeo ustaškim pozdravom i podizanjem desnice u zrak. Zahvalivši publici na podršci Thomspon je pozdravio generale Mirka Norca, Antu Gotovinu i Janka Bobetka. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Otvoren natječaj Hrvatskog instituta za pokret i ples </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Hrvatski institut za pokret i ples objavio je natječaj za plesni projekt »Galerija pokreta«, koji će se održati u sklopu ovogodišnjeg, 20. tjedna suvremenog plesa u prostorima Gliptoteke HAZU.</p>
<p>Natječaj je otvoren do 1. ožujka za sve profesionalne umjetnike suvremenog plesnog izričaja, izvijestio je u petak organizator natječaja Hrvatski institut za pokret i ples. Projektom »Galerija pokreta« organizator poziva koreografe da svoje autorske radove pripreme za prostore Gliptoteke HAZU, tako da promišljaju koncept prostora, artikuliraju odnos ambijenta i forme i osvrnu se na povijesni kontekst razvoja suvremenog plesa.</p>
<p>Predloženi radovi trebali bi animirati prostore Gliptoteke HAZU (uključivši i dvorišne prostore unutar zidina Gliptoteke HAZU), a ples i pokret mogu se tretirati kao plastična umjetnost. </p>
<p>Projekt će premijerno biti izveden od 4. do 8. lipnja u prostorima Gliptoteke HAZU. Predložene koreografije ili instalacije trebale bi trajati do 10 minuta i imati jednog do tri izvođača. Kod odabira glazbe preferiraju se hrvatski skladatelji, a odabrat će se do 10 autorskih cjelina. </p>
<p>Produkcijski troškovi pojedinog projekta, uključivši autorske i izvođačke honorare, ograničeni su na 15 tisuća kuna. Prijava treba sadržavati kratki opis projekta, tehničke zahtjeve za izvođenje, naznaku poželjnog prostora unutar zidina Gliptoteke, razrađen troškovnik projekta, biografiju autora i izvođača te video zapis projekta u nastajanju (ukoliko postoji). Prijave se šalju na adresu Hrvatskog instituta za pokret i ples s naznakom »Galerija pokreta«, Biankinijeva 5, Zagreb ili na e- mail HIPP-TSPŽsofthome.net. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nova koncertna sezona u klubu Pauk </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nastupom bendova Free Tibet i Big Rock u petak počinje nova koncertna godina u Rock klubu Pauk Studentskog doma »Stjepan Radić«. </p>
<p>Prvi ovogodišnji koncert u Pauku odsvirat će grupa Free Tibet iz Zagreba. Riječ je o glazbenicima iz raznih bendova (Kojoti, Pipsi, Kultura, Sane i Fali V) koji za gušt sviraju obrade svojih omiljenih bandova, Rage Against the Machine, Red Hot Chili Peppers, Soundgarden, Pearl Jam i slično. </p>
<p>Predgrupa će im biti mladi bend Big Rock kojima je ovo tek drugi koncert. Veliki su ljubitelji Ozzyja Osbournea, legendarnog pjevača Black Sabbatha, i izvode samo njegove pjesme. Ozzy, koji ima dugogodišnju karijeru kao glazbenik, postao je prošle godine i TV zvijezda kada je MTV počeo emitirati reality show o njegovoj obitelji pod nazivom »Osbournes«. Ulaz u Pauk je od 22 sata, a cijena ulaznice 20 kuna. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rolling Stonesi održali prvi besplatni koncert nakon 33 godine</p>
<p>LOS ANGELES, 7. veljače</p>
<p> - Rolling Stonesi su u četvrtak navečer održali svoj prvi besplatni koncert nakon 33 godine pred oko 18.000 gledatelja, među kojima je bio i bivši američki predsjednik Bill Clinton.</p>
<p>Koncert održan u Staples Centeru u Los Angelesu prošao je mnogo mirnije nego njihov prethodni besplatni koncert održan 1969. godine blizu San Francisca. Tada je tinejdžer izboden nožem na smrt.</p>
<p> Veći dio od 18.000 ulaznica podijelilo je na lutriji Vijeće za zaštitu nacionalnih resursa, skupina za zaštitu okoliša koja je organizirala koncert kako bi povećala svijest o globalnom zatopljenju.</p>
<p> Sve je troškove platio holivudski producent Steve Bing, poznatiji i kao otac Damiana, sina engleske glumice i modela Elizabeth Hurley.</p>
<p> U publici su bili glumci Leonardo Di Caprio, Pierce Brosnan, glumice Lisa Kudrow, Mira Sorvino, pjevačica Christina Aguilera i redatelj Rob Riener. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Courtney Love se ispričala avio-kompaniji Virgin Atlantic </p>
<p>LONDON, 7. veljače</p>
<p> - Courtney Love, američka rock pjevačica koju je početkom tjedna privela britanska policija jer je napravila scenu na letu preko Atlantika, može letjeti natrag u Los Angeles s istom avio-kompanijom nakon što se ispričala. </p>
<p>Virgin Atlantic je u četvrtak objavio da se Courtney Love, 38- godišnja udovica pjevača grupe Nirvana Kurta Cobaina, u srijedu navečer ispričala za svoje ponašanje direktoru avio-kompanije Sir Richardu Bransonu na koncertu u dobrotvorne svrhe. On se, inače, obogatio nakon što je osnovao Virgin Records.</p>
<p> Branson je izjavio da je prihvatio ispriku te da pjevačica može ponovno letjeti njegovom kompanijom. </p>
<p> »Virgin Atlantic nastao je zahvaljujući rock industriji pa mi imamo više razumijevanja od većine avio-kompanija«, izjavio je on. </p>
<p> Do izgreda je došlo u ponedjeljak kad posada aviona nije dozvolila suputniku Courtney Love da se iz ekonomske premjesti u poslovnu klasu i sjedi s njom. Pjevačica je opsovala stjuardesu i nije željela sjesti na mjesto pa ju je privela policija.</p>
<p> Glasnogovornica Virgin Atlantica rekla je da kompanija ne tolerira da putnici ometaju let te da oni s kartama ekonomske klase moraju sjediti u toj klasi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Znanstvenici na živima vidjeli kako Alzheimerova bolest uništava mozak</p>
<p>WASHINGTON, 7. veljače</p>
<p> - Znanstvena studija pokazuje da moždane stanice brzo i postojano nestaju kod pacijenta koji boluju od Alzheimerove bolesti, priopćila je međunarodna skupina znanstvenika. </p>
<p> Oni su pomoću magnetske rezonancije (MRI) otkrili da oboljeli od Alzheimera godišnje gube pet posto moždanih stanica - do 10 posto u ključnim područjima pamćenja.</p>
<p> U usporedbi s tim, zdravi dobrovoljci koji su sudjelovali u tom istraživanju izgubili su godišnje manje od jedan posto moždanih stanica.</p>
<p> »Prvi put se može vidjeti napredovanje Alzheimerove bolesti u živih pacijenata«, rekao je Paul Thompson, profesor neurologije na Sveučilištu u Californiji koji je predvodio studiju.</p>
<p> »Bili smo zapanjeni vidjevši kako brzo nestaje tkivo. Taj gubitak, prvotno ograničen na područja pamćenja, širio se mozgom poput lave uništavajući sve više i više tkiva dok je bolest napredovala«.</p>
<p> Znanstvenici su izjavili u časopisu Journal of Neuroscience da će njihova otkrića pomoći liječnicima da utvrde napreduje li liječenje, a možda će i pomoći u prognozi tijeka bolesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Moglo bi biti i jačih erupcija Etne</p>
<p>WASHINGTON, 7. veljače</p>
<p> - Vulkanska aktivnost Etne na Siciliji, u posljednje vrijeme ionako aktivne u erupcijama i potresima, možda ubuduće bude još češća i opasnija, objavili su talijanski istraživači. </p>
<p> Oni tvrde da neposredno pod površinom vulkana ključa golema količina magme. Etna je posljednji put oživjela u listopadu prošle godine, serijom potresa. Erumpirala je u prosincu, a u eksploziji su ozlijeđena 32 turista. Domenico Patane iz talijanskoga nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju s kolegama je analizirao 647 potresa u blizini Etne od 1994. do 2001. </p>
<p> Prema njihovoj analizi u tome je razdoblju potrese izazivala golema masa magme što je prodrla pod vulkan kroz jedno slabije područje na kojem se presijecaju dva rasjeda.</p>
<p> Potresi su stvorili pritisak koji je magmu potisnuo gore u plići bazen, objavili su znanstvenici u petka u časopisu Science.</p>
<p> »Geofizički podaci upućuju na to da je znatna količina magme i dalje akumulirana ispod vulkana u tome plitkom bazenu«, pišu znanstvenici.</p>
<p> »S obzirom na to da je vulkan dobio velike pukotine u dvjema posljednjim bočnim erupcijama, eruptivna aktivnost Etne mogla bi u bliskoj budućnosti postati češća, snažnija i potencijalno opasnija«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>»Chicago« po mjeri Berlina</p>
<p>Svečano otvorenje u Berlinu uz zvuke klasičnog mjuzikla »Chicago« koji je nakon Broadwaya osvojio i filmsku publiku / Redatelj i koreograf Rob Marshall koristeći se idejama Boba Fossea napravio suvremen, ali i nov, »akcijski mjuzikl«, s neprekidnim ispreplitanjem stvarnosti i mašte</p>
<p>BERLIN, 7. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Film »Chicago« idealno se uklopio u svečanost otvorenja ovogodišnjega Berlinalea i ne samo zbog kvalitetnih i efektnih glazbeno plesnih dijelova te atraktivne glumačke postave, koja je u punom broju bila nazočna berlinskoj fešti, nego i zbog tradicije kabarea i vodvilja koja je započela upravo u Berlinu u kojem se razvijala u jednom posebnom mračnom, satiričnom duhu, za razliku od raspjevanih, glamuroznih pozornica Pariza i Broadwaya. </p>
<p>Bob Fosse bio je pristaša upravo takvog stila koji je razvijao u kazalištu i filmu, nadograđujući ga suvremenim pričama i modernim koreografskim rješenjima. Nakon genijalnog mjuzikla »Cabaret« Fosse je namjeravao na film prenijeti i »Chicago«, koji je tada u suradnji s Johnom Kanderom i Fredom Ebbom uspješno postavio na Broadwayu. No, tek nakon 28 godina to je uspio njegov učenik i štovatelj Rob Marshall. Iako ugledni kazališni redatelj i koreograf, ovim djelom Marshall je debitirao na filmu, ne krijući utjecaj velikog mentora, posebno kada je riječ o tipično »fosseovskom« stilu.</p>
<p>Naime, za razliku od ostalih filmskih mjuzikla, Fosse se zadržava na tradicijama vodvilja u kojem likovi pjevaju publici, a ne jedni drugima. Vidljiv je također utjecaj i u plesnim točkama, što će Marshall teže priznati, koje obiluju bravuroznim rješenjima u furioznom ritmu i uvijek s naglašenom metaforičnom porukom. Primjerice, onaj nezaboravni zatvorski ples s rešetkama efektno naglašava poentu cijelog filma, o sudaru stvarnosti i mašte, o razmeđu između slave i zločina te o dvostrukom moralu zakona i njihovih izvršitelja.</p>
<p> Marshall je uspio nekom vrstom »akcijskog mjuzikla« s dramatičnom pričom o sudbini dviju žena pokazati istinu i pozadinu puta do uspjeha i naslovnih stranica, na kojem je sve dopušteno. Drama počinje kada slatkasta, zbunjena plavuša Roxie Hart (Renee Zellweger), sanjajući o uspjehu, ubije svoga ljubavnika i stigne u zatvor. Tamo se već nalazi njezin idol, slavna Velma Kelly (Catherine Zeta-Jones), također optužena za ubojstvo vlastitog muža i sestre. Njezin odvjetnik je šarlatan Billy Flynn (Richard Gere), manipulativni pravnik koji sve čini za slavu i novce.</p>
<p> Sve se događa u Chicagu dvadesetih godina, dakle u vrijeme kada je zločin bio popularan i jedini put dolaska na naslovne stranice, što je akterima ove dramatične priče bio i jedini cilj. Posebno nakon što Flynn ubrzo prepoznaje i iskorištava strasnu želju Roxie Hart za slavom. Iako nedovoljnog talenta da bi to i ostvarila, ona živi u svijetu mašte. Redatelj vješto isprepliće njezine snove o velikoj zvijezdi sa stvarnim životom.</p>
<p>Renee Zellweger uvjerljiva je u svojoj prvoj glazbeno plesnoj ulozi, ona je točno onakva kako Roxie treba biti, s jedne strane uplašena, nezrela žrtva, s druge lukavi manipulator koja lažnom izjavom o trudnoći svjesno obmanjuje sud, svoga muža, ali i iznenađuje inače prefriganog odvjetnika koji se takvo što nije prvi sjetio. Catherine Zeta-Jones, najiskusnija kada su pjesma i ples u pitanju, jer započela je karijeru u mjuziklima, pokazala je svu raskoš svoga talenta i izgleda, od prvog trenutka sa senzualnom interpretacijom glasovite »All That Jazz«, sve do kraja.</p>
<p> Richard Gere bolji je glumac nego ikad prije u ulozi korumpiranog odvjetnika. On pjeva, pleše, manipulira svojim »štićenicama« poput pravog makroa, svjestan da je u Chicagu toga doba najvažnija stvar postići karizmu slavne loše djevojke. Jer, sutra je novi dan i novi, još strašniji zločin neke druge žene koja će zaposjesti naslovne stranice i preoteti slavu »starim« heroinama, ma koliko se trudile. Jer show mora ići dalje, kako onaj glazbeni, tako i ovaj zločinački. Izvrsni su u sporednim ulogama Queen Latifah kao glavni vođa ženskog zatvora i John C. Reilly ulozi Roxiena nesretnog muža Amosa Harta. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mediteranski Twin Peaks</p>
<p>Ferić je katalog opačina i bizarnosti doveo do krajnjih granica, ali i napisao djelo koje se tiče sviju nas i vremena u kojemu živimo, čulo se na predstavljanju knjige</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nakon nagrađivanih, prevođenih i od kritike i čitatelja hvaljenih knjiga »Mišolovka Walta Disneya« (1996.) i »Anđeo u ofsajdu« (2000.), suvremeni hrvatski pisac Zoran Ferić napisao je roman »Smrt Djevojčice sa Žigicama«, koji već neki proglašavaju najcrnjim romanom hrvatske književnosti. Novo Ferićevo djelo, što ga je još lani objavila Naklada MD, predstavljeno je u četvrtak na večer u ispunjenome Kulturnom centru Centra Kaptol u Zagrebu.</p>
<p>»'Smrt Djevojčice sa Žigicama' bio je svakako najočekivaniji prozni naslov prošle godine, ali i čitave protekle književne sezone. Sve zbog čega smo Ferića voljeli ili mrzili u ovoj je knjizi zaoštreno do kraja, katalog opačina i bizarnosti doveden je tu do krajnjih granica«, rekla je književna kritičarka Jagna Pogačnik, ističući da se tim djelom Ferić još jedanput potvrđuje kao »stanovnik najgornjega doma hrvatske proze«.</p>
<p>Roman započinje pripovijetkom kojom završava zbirka priča »Anđeo u ofsajdu«, u idiličnome prostoru neimenovanoga otoka, za koji ubrzo postaje jasno da je Rab, a radnja se plete oko ubojstva rumunjske prostitutke. Pisan na granici različitih žanrova - u prvome redu detektivskoga ili kriminalističkog romana te horora i političkoga trilera, taj je roman svojevrstan mediteranski Twin Peaks, ali je još mračniji, dodala je Pogačnik. Riječ je o vješto napisanoj knjizi, prepunoj najnevjerojatnijih obrata, grotesknome i crnohumornom djelu.</p>
<p>»Smrt Djevojčice sa Žigicama« spada, prema ocjeni pisca i kritičara Ede Popovića, u takozvanu literaturu prijestupa, a »sve što je Ferić napisao do sada bilo je samo zagrijavanje za taj roman«. U njemu se pojavljuje čitava galerija likova kao što su seksualni pervertiti, ubojice, prostitutke, egzorcisti, luđaci, bolesnici, gubitnici i izopćenici svake vrste, a jedini normalan lik je policajac. </p>
<p>Bez obzira na piščevu fascinaciju zlom i hiperrealistične opise tamne strane života, Ferićev roman prema Popovićevoj ocjeni djeluje ljekovito, »jer nema boljega načina da se riješimo vlastitih strahova od suočavanja s njima«. A sve ono o čemu piše Ferić, zaključuje on, događa se i u našemu susjedstvu. Stoga se to djelo tiče sviju nas i vremena u kojemu živimo.</p>
<p>Autor se na kraju, osim zahvala, javno ispričao svojim rođacima koji su mu pomogli otkriti otok Rab, te pročitao nekoliko ulomaka iz knjige. U predstavljanju je sudjelovao i Miroslav Mićanović, urednik Naklade MD, a u glazbenome dijelu večeri nastupio je Matija Dedić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Splav s Meduze« oduzima dah </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 7. veljače</p>
<p> - Djela nekih od najvećih europskih slikara 19. stoljeća okupljena su na izložbi »Od Constablea do Delacroixa«, koja je otvorena u londonskom Muzeju Tate Britain, javlja BBC. Izložba proučava jedinstvenu umjetničku razmjenu između Francuske i Britanije tijekom romantizma, a prvi je takav pokušaj uopće. Britanci i Francuzi poznati su po svojim teškim međusobnim odnosima pa je organizacija izložbe »Od Constablea do Delacroixa« iznimka od pravila.</p>
<p> Izložba okuplja spektar od više od 100 slika koje predstavljaju snažnu kulturnu razmjenu koja se u 19. stoljeću odvijala između dvije zemlje. Britanci su dijelili ateljee s francuskim kolegama i surađivali s pariškim tiskarama, a posjet Londonu postao je ritualno putovanje za progresivne francuske slikare.</p>
<p> Osovina izložbe je djelo Eugenea Delacroixa, »Splav s Meduze«, jedna od najkontroverznijih slika u povijesti umjetnosti, koja predstavlja tragičnu scenu iz francuske povijesti, brodolom francuskog broda »Meduza« uz zapadnu obalu Afrike 1816. godine. Oko 150 osoba je preživjelo brodolom na splavi, no samo ih je 15 bilo spašeno nakon tjedana pobuna, smrti, kanibalizma i užasa. Delacroixova okrutna slika možda je ključno djelo romantizma, koje na jednom platnu spaja dvije krajnosti ljudskih osjećaja - od oca koji oplakuje mrtvog sina do grupe koja histerično maše na drugom kraju splavi.</p>
<p> Slika na izložbi u Muzeju Tate Modern je kopija, ali zato ništa manje dojmljiva. Muzej je smjestio djelo u vlastiti prostor kako bi dočarao ugođaj malog privatnog salona. Prostorija je zatamnjena, s crnim zidovima, tako da je jedina točka koja privlači oko sama slika. Ideja je jednostavna, a rezultat oduzima dah. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Senečićeve vedute</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Od četvrtka na večer u komornome prostoru galerije »Apedemak, Savska 8, može se pogledati izložba slika Željka Senečića (1933.), naslovljena »Senečićeve vedute«. Autor je poznati zagrebački slikar, scenograf, filmski redatelj i pisac koji kao slikar u crtežu, slici ili pak grafici najčešće prikazuje lice i naličje grada i gradskoga života, a ovaj put predstavio je novi opus ulja na platnu i staklu sutonskog ugođaja, posvećen Zagrebu, Dubrovniku, Splitu i Varaždinu. Izložba je popraćena reprezentativnim katalogom na sedamdesetak stranica s reprodukcijama u boji i tekstovima što ih potpisuju likovni kritičar Milan Bešlić, pisci Ante Armanini i Igor Mandić te sam izlagač. Senečić je rođen u Zagrebu. Samostalno je izlagao u zemlji - ponajviše u Zagrebu, više od pedeset puta - te u Madridu, Beču, Münchenu, Grazu, Bologni, Ženevi, Beogradu, Sarajevu i drugdje. Njegova izložba u »Apedemaku« ostaje otvorena do 22. veljače. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Drame Mirka Kovača »Isus na koži«</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Knjiga izabranih drama »Isus na koži«, prva u nizu književnih djela Mirka Kovača u 12 svezaka, izišla je u petak u nakladi »Frakture«. Drame Mirka Kovača sada su prvi put objavljene u knjizi, izvijestila je ta zagrebačka nakladna kuća. Knjiga sadrži drame »Isus na koži«, »Tko je Baltazar«, »Posvećeno Antonu«, »Ubojstvo u noćnom vlaku« (TV-drama), »Tmurno« (radio- igra) i »Lažni car«. Po Kovačevim riječima mnogi od tih tekstova, iako su, uz manje ili veće nesuglasice izvedeni, bili su osporavani, pa ih je odabrao i zato da ih spoji u cjelinu koja bi mogla ravnopravno stajati uza sve ono što je pisao kao prozni pisac. »Kazališni komad 'Isus na koži' svjedoči o svim bitnim značajkama Kovačeva književnog postupka«, zapisao je Filip David. Mirko Kovač (1938., Petrovići) studirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Beogradu. Autor je osam romana, više zbirka pripovijedaka, eseja i scenarija. Kovač je profesionalni pisac, a živi u Rovinju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Glagoljsko blago Like na kalendaru</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Kalendar za 2003. godinu s glagoljskim tekstovima s područja Like i Krbave zajednički je projekt Matice hrvatske i Biskupije ličko senjske, pokrenut radi ukazivanja na bogatu glagoljašku tradiciju tih krajeva, a izbor od dvanaest dokumenata samo je mali dio nekad velikog glagoljaškog blaga Like, rekao je dr. Milan Mihaljević iz Staroslavenskog instituta na predstavljanju kalendara u četvrtak u prostorijama Matice hrvatske. U kalendaru su predstavljeni najvažniji i najljepši misali, brevijari i zbornici, a stranicu za siječanj otvorio je misal kneza Novaka iz XIV. stoljeća, prema Mihaljeviću najljepši dokument s toga područja. Izabrani tekstovi popraćeni su tekstovima dr. Stjepana Damjanovića s osnovnim podatcima o rukopisu, njegovoj važnosti i ponekom zanimljivošću vezanom uz njega. Mihaljević je podsjetio da je Lika bila jedno od glavnih mjesta glagoljske kulture u Hrvatskoj, gdje su se prepisivali i prevodili brojni dokumenti i knjige. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Brzopotezni Ljubičić, zakasnio Ančić</p>
<p>I dok nije bilo sumnje u slavlje najbolje rangiranog hrvatskog tenisača protiv 21-godišnjeg debitanta u američkoj reprezentaciji, Ančić je igrom u trećem setu protiv Blakea pokazao kako je zaslužio puno više od časnog poraza u tri seta / U subotu s početkom u 15 sati će na teren izaći Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević te James Blake i Mardy Fish </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nosioci teniskih reprezentacija Hrvatske i SAD-a, Ivan Ljubičić i James Blake, ispunili su očekivanja svojih izbornika pobjedama protiv nominalno drugih reketa, Marija Ančića i Mardya Fisha, za 1-1 nakon prvog dana ogleda 1. kola Svjetske skupine Davisovog kupa. I dok nije bilo sumnje u slavlje najbolje rangiranog hrvatskog tenisača protiv 21-godišnjeg debitanta u američkoj reprezentaciji, Ančić je igrom u trećem setu protiv Blakea pokazao kako je zaslužio puno više od časnog poraza u tri seta.</p>
<p>- Već sam nakon ždrijeba rekao kako je prvi meč za nas puno lakši nego drugi. Mladi tenisači ponekad mogu inspiracijom nadmašiti samog sebe, a ponekad i zbog velikog pritiska igraju ispod svojih objektivnih mogućnosti. Tako je Ančić u prva dva seta vrlo slabo servirao, no u trećem setu nije potonuo, što daje veliki optimizam za nedjeljni dvoboj protiv Fisha. Nakon svega, 1-1 smo i očekivali, komentirao je izbornik Nikola Pilić.</p>
<p>Neiskusni Mardy Fish u svom premijernom nastupu za američku reprezentaciju nije izdržao pritisak, nakon sat i 58 minuta igre Ljubičić je sa 7-5, 6-3, 6-4 priskrbio vodstvo hrvatskoj reprezentaciji. Ujedno je i potvrdio nastup u parovima, budući da je u fizičkom smislu ovo bila brzopotezna pobjeda.</p>
<p>Servis je bio presudno oružje u pobjedi Ivana Ljubičića. Brza podloga u maloj dvorani Sportskog doma ne trpi previše izmjena, a Ljubičić je to znalački iskoristio protiv 21-godišnjeg Amerikanca. Čak 30 asova ugradio je Ljubičić u pobjedu protiv Fisha, a odličan dojam malo je pokvario sa 16 dvostrukih pogrešaka. Jedan break u svakom setu bio je dovoljan za Ljubičića, jer je sigurnim servisom Fishu dozvolio samo jednu neiskorištenu break priliku, i to u trećem setu.</p>
<p>- Fish je poznat kao igrač koji se dobro prilagođava suparniku. Iznenadio me mekanom igrom s osnovne crte. Ni u jednom trenutku nisam osjetio da bi nešto moglo krivo krenuti, samo sam čekao kad će se slomiti. Na kraju prvog seta je on sam sebi presudio, a onda je u nastavku sve išlo na moju stranu. Sada smo u odličnoj poziciji, budući da se Goran dobro osjeća i vjerojatno će igrati sa mnom u parovima, optimističan je bio Ljubičić.</p>
<p>Uoči subotnjeg dvoboja parova, koji je na raporedu u 15 sati, sve je na početak vratio James Blake. Gledatelji se još nisu vratili na svoja mjesta nakon prvog meča, a Blake je već dobio prvi set sa 6-1. Potpuno zbunjeni Ančić nije mogao spojiti dva dobra početna servisa, a drugi servis Blake je nemilosrdno kažnjavao. Loša serija servira 19-godišnjeg Ančića nastavila se i u drugom setu, Blake je maksimalno koristio odličan forhend za lomljnje otpora suparnika. Trgnuo se Ančić u trećem setu kod 0-3 zaostatka. No, nakon što je mukom izjednačio rezultat, Blake je kod 5-4 vodtva zaslužio dvije meč-lopte. Američki izbornik McEnroe promijenio je izraz na licu kada je Ančić spasio meč-lopte, a u slijedećem gemu poveo sa 40-0. Tko zna kako bi sve završilo da se Blake nije izvukao servisima i u »tie-breaku« zaključio pobjedu...</p>
<p>- Protiv igrača kao što je Blake moraš dobro servirati, inače nemaš šanse. Nemam što reći za igru u prva dva seta, stvarno je bilo loše. Ali, drago mi je što sam u trećem setu igrao kako znam, ali već je bilo prekasno. Treba izvući pouku iz ovog poraza i što bolje se pripremit za nedjelju, priznao je Ančić.</p>
<p>Oba izbornika vrlo vjerojatno neće mijenjati prijavljene tenisače za dvoboj parova. Dakle, u subotu će na teren izaći Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević te James Blake i Mardy Fish. I dok hrvatska kombinacija ima prilično iskustva i pobjeda u Davisovom kupu, Amerikanci se prvi i jedini put zajedno igrali prošle godine. A drugi bod širom bi otvorio vrata četvrtfinala Davisovog kupa. Jer, ako će Ančić protiv Fisha u nedjelju ponuditi igru iz trećeg seta protiv Blakea, onda treći bod nije upitan.</p>
<p>- U parovima jedan poen vas vodi gore ili dolje. Jedan dobar retern ili servis može sve preokrenuti naopačke. Ako će Goranova ruka biti dobro, imat ćemo dva odlična servera. Amerikanci su puno bolji nego što ljudi misle. Nisu neka zvučna imena, mlada su momčad, a igraju dobar tenis.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Navijači donijeli i bubnjeve </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Kako i priliči sportskim spektaklima poput dvoboja Davisovog kupa u svečanim ložama pobjedu Ivana Ljubičića gledale su brojne poznate osobe iz društveno-političke svakodnevnice. Nekoliko redova dijelilo je bivše predsjednike Hrvatskog teniskog saveza Suada Rizvanbegovića, Niku Bulića i Slavena Leticu, a nedaleko njih bili su direktori jedinih hrvatskih ATP i WTA turnira Antun Plenković i Slavko Razberger. A u počasnoj loži na opće iznenađenje se pojavio i sadašnji predsjednik HTS-a Radimir Čačić, koji zbog ministarskih obveza nije bio na ni jednoj konferenciji za novinare, kao ni na službenom ždrijebu, što je posebno dirnulo Amerikance, inače vrlo zadovoljne ljubaznošću domaćina i ljepotama Zagreba.</p>
<p> Uz Čačića je bila i predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić, kao i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić. Ipak, najveću pažnju gledatelja prilikom ulaska u dvoranu pridobio je premijer Ivica Račan.</p>
<p>Prilično uočljiva bila je i skupina američkih navijača, opremljena svim dozvoljenim rekvizitima. No, nadglasali su ih hrvatski navijači predvođeni bratom djevojke Ivana Ljubičića, Fadija, koji je s bubnjem između nogu stvarao slavljeničku atmosferu, usprkos upozorenjima organizatora za malo tišom i rijeđom upotrebom palica.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sastav »tko dođe igrat će«</p>
<p>Izbornik nogometne reprezentacije prije prijateljske utakmice protiv Makedonije u Šibeniku može sastaviti momčad koja zacijelo neće biti nimalo slična hrvatskom sastavu za najvažniju utakmicu kvalifikacija za EP protiv Belgije</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić doista je u nezgodnoj situaciji, ne svojom pogreškom već jednostavno - spletom okolnosti. Neposredno prije prijateljske utakmice protiv Makedonije u Šibeniku (9. veljače) Barić može sastaviti momčad koja zacijelo neće biti nimalo slična hrvatskom sastavu za najvažniju utakmicu kvalifikacija za EP u Portugalu 2004. godine. </p>
<p>Naime, svih 28 igrača koje je Barić pozvao na splitske pripreme (bilo ih je 29 prije slučaja Bokšić) nisu mogli stići na početak okupljanja, a ne mogu biti ni do kraja. Stoga će samo u utakmici protiv Poljske na Trofeju Marjan (12. veljače) Barić moći računati na sve igrače kako bi sastavio približno najbolju momčad. Već dva dana kasnije u dvoboju protiv Hajduka Barić će opet morati posegnuti za pričuvnim rješenjima.</p>
<p>Pokušali smo se poigrati s time kako bi mogao izgledati sastav protiv Makedonije i onaj mnogo važniji, protiv Belgije pedesetak dana kasnije.</p>
<p>Na vratima bi u Šibeniku trebao biti Pletikosa, u zadnjem redu Smoje kao središnji, a sa strane Živković i Šimunić. Jasno, ako ova dva »legionara« uspiju stići na utakmicu. U suprotnom, tu će biti Tokić, Režić ili netko treći. </p>
<p>Vjerojatno će na bokovima Barić probati Srnu i Babića kako bi ih pripremio za susret protiv Belgije. Jasno, ako Babić bude ovdje, zamjena bi mogao biti Šerić, ako i on stigne na vrijeme. Mjesto zadnjega veznog igrača u formaciji 3-5-2 trebalo bi biti rezervirano za Leku. Graditelji igre mogli bi biti Mumlek i Carević. Napad? Budući da je Olić ozlijeđen, njegovo će mjesto u tandemu s Balabanom preuzeti Karić.</p>
<p>Izbornik Barić rekao je kako će tijekom ovih priprema preferirati obranu sa četiri igrača, od kojih bi jedan bio malo iza trojice isturenijih. Vjerujemo Bariću da sprema takvu strategiju pa smo tako i pokušali sastaviti postavu za Belgiju. </p>
<p>Ako Pletikosa bude na vratima, što se nekako podrazumijeva, Tudor bi mogao biti taj zadnji obrambeni, a ispred njega redom D. Šimić, R. Kovač i Šimunić. Onda bi u napadu ostalo mjesta za također četiri igrača, na bokovima bi mogli zaigrati, kao i protiv Makedonije, Srna i Babić. Jerko Leko bio bi zadnji vezni, a Giovanni Rosso imao bi ulogu kreatora. U napadačkom dvojicu najubojitiji bi mogli biti, ako će biti spremni i zdravi, Olić i Balaban. </p>
<p>Razlike između te dvije postava su znatne, no zbog toga doista ne treba kriviti nikoga, ni izbornika ni Savez ni igrače... Situacija je objektivno takva da se ništa drugo nije dalo izvesti. I utakmica protiv Makedonije imat će svoju svrhu, netko bi od igrača iz drugog plana mogao najaviti svoju kandidaturu za dvoboj protiv Belgijanaca. </p>
<p>No, bit će zanimljivije vidjeti kako će Barić kreirati sastav za susret protiv Poljske, kad će na raspolaganju imati sve pozvane igrače. </p>
<p>A.K.K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Leđa me ne bole zbog skijanja« </p>
<p>»Baš me neugodno iznenadila Bokšićeva odluka o prestanku igranja nogometa. Žao mi je da nismo još koju utakmicu odigrali u tandemu. Na Svjetskom prvenstvu u Japanu uvidio sam koliko je fizički moćan, snažan i sigurno je još mogao igrati nogomet. On je moj uzor i bio sam neizmjerno uzbuđen kad mi se pružila prilika zaigrati s njim«, kazao je Olić, koji pokušava zaliječiti ozljedu leđa </p>
<p>SPLIT, 7. veljače</p>
<p> - Šest tjedana prije kvalifikacijske utakmice protiv Belgije (29. ožujka u Zagrebu), veliku zabrinutost izaziva ozljeda razornog napadača Ivice Olića. Bole li ga leđa? Zatežu li ga mišići? Koliko će se dugo oporavljati? Sve se to redom pitaju sportski zaljubljenici, jer nakon što je Bokšić rekao zbogom nogometu Olić je jedini hrvatski klasni napadač. Od njega se očekuje da svojom probojnošću razbije belgijsku obranu, pa se s nestrpljenjem čeka njegov oporavak i uključenje u normalan rad s Barićevim izabranicima.</p>
<p> Prva dva radna dana na splitskim pripremama Olić nije trenirao, već ih je proveo na terapiji, a o bolnim je leđima rekao:</p>
<p>- Bio sam na pregledima u bolnici i određeno mi je mirovanje. Malo sam zabrinut, jer nikad nisam bio ozbiljnije ozlijeđen. Laganu sam bol osjetio još na pripremama u Sloveniji, ali se nisam obazirao. Potom se bol pojačala, a u prijateljskom ogledu Dinama protiv osječkog Metalca nisam mogao sprintati. No, liječnici kažu da nije strašno, ali da moram mirovati još nekoliko dana. Teško ću zaigrati protiv Makedonije u nedjelju, ali se nadam nastupu protiv Poljske.</p>
<p>• Je li ozljeda posljedica skijanja na Rogli tijekom Dinamovih priprema? Znate li skijati?</p>
<p>- Ne, ne znam skijati. Pa, Slavonija je ravna gdje ću naučiti?! Prvi dodir sa skijanjem imao sam na Rogli, probao sam skijaško trčanje. No, ne mislim da je bol posljedica skijanja. Čak sam se dobro osjećao na početku priprema i, što nije uobičajno za mene nakon prvih treninga, s lakoćom sam zabijao pogotke.</p>
<p>• Kako sada bez Bokšića? </p>
<p>- Baš me neugodno iznenadila Bokšićeva odluka o prestanku igranja nogometa. Žao mi je da nismo još koju utakmicu odigrali u tandemu. Na Svjetskom prvenstvu u Japanu uvidio sam koliko je fizički moćan, snažan i sigurno je još mogao igrati nogomet. Bokšić je moj uzor i bio sam neizmjerno uzbuđen kad mi se pružila prilika zaigrati s njim. Strašan je igrač.</p>
<p>• Što očekujete od Trofeja Marjan i splitskih priprema?</p>
<p>- Ova prva utakmica protiv Makedonije prilika je za igrače iz hrvatske lige, a ove nam pripreme dobro dođu da posložimo mozaik za utakmicu protiv Belgije. Stoga se i nadam da ću ozdraviti do srijede i utakmice protiv Poljske kad ćemo biti kompletni.</p>
<p>• Utakmica protiv Belgije ključna je u borbi za drugo mjesto u skupini. Bili ste i dio momčadi koja je u Zagrebu pogotkom Bokšića srušila Belgiju i vizirala Japan.</p>
<p>- Tad sam prvi put bio u krugu reprezentativaca, ali sam završio na tribini. Bila je vrhunska atmosfera, koja je nosila igrače. Nadam se da će se ponoviti, iako su obje reprezentacije nove, s novim izbornikom i novim igračima. Ipak smo za nijansu bolji, kvalitetniji i uvjeren sam da ćemo u Zagrebu osvojiti sva tri boda.</p>
<p>• Kakve su vaše prognoze za nastavak prvenstva? Jesu li Dinamova četiri boda nedostižna?</p>
<p>- Ma kakvi! Daleko je kraj, a prošla me sezona u Zagrebu naučila opreznosti. Imali smo 11 bodova prednosti i manje utakmica do kraja nego što je preostalo do kraja ove sezone, pa smo skoro sve prosuli. Tko zna kako bi priča završila i bismo li osvojili naslov da se igralo još koje kolo. Stoga mi u Dinamu moramo biti maksimalno ozbiljni. Ima još mnogo utakmica do kraja, a prvak se odlučuje na »malim utakmicama«. Što se, pak, naše bodovne prednosti tiče, nije nedostižna. Samo jedan poraz i neodlučeni rezultat. Očekujem dramatičnu borbu, rekao je na kraju Olić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dinamo na Brdu ukazanja </p>
<p>»Legenda« kaže da je još prije 22 godine jedan od vidioca u Međugorju, koji je tada bio malo dijete, imao velikih problema kako bi svojim prijateljima dokazao da je vidio Gospu. Stoga je, kao Dinamov navijač, želio nagovoriti Gospu da mu unaprijed otkrije kakav će biti rezultat utakmice Dinamo - Velež, kako bi ga on potom mogao reći prijateljima. Gospa je, nakon podužega dječakovog nagovaranja, odgovorila: »Dijete moje, bit će 5-2 za Dinamo!« I bilo je 5-2 </p>
<p>MEĐUGORJE, 7. veljače</p>
<p> - »Djeco moja, imat ćete sutra strašan naslov za novine. Bit će to za prvu stranicu!«, uzviknuo je Dinamov trener Miroslav Blažević malobrojnoj skupini izvjestitelja na pripremama zagrebačkoga kluba u Međugorju. Nakon dramatske stanke Ćiro je uskliknuo: »Ukazala nam se Gospa! Eto vam naslova!« Ćirina pošalica o ukazanju Gospe nije značila nekakvo ironiziranje međugorskoga fenomena. Štoviše, u petak prijepodne Dinamovi su nogometaši pohodili Brdo ukazanja i na njemu istodobno održali svojevrsni kondicijski trening. Relativno su brzim tempom grabili ka Križu postavljenome na vrhu brda. Zanimljivo, tom su prigodom domaćini prepričali i anegdotu, odnosno bolje reći legendu, vezanu za jednoga vidioca. Tako, naime, oni nazivaju osobe koje navodno imaju kontakt s Gospom. Svoju ulogu u ovoj priči ima i sam Dinamo...</p>
<p> »Legenda« kaže da je još prije 22 godine jedan od vidioca, koji je tada bio malo dijete, imao velikih problema kako bi svojim prijateljima dokazao da je vidio Gospu. Dječak je, inače, navijao za Dinamo, a »plavi« su u to vrijeme trebali igrati protiv Veleža u Zagrebu. Dječak je zamolio Gospu da mu unaprijed otkrije kakav će biti rezultat, kako bi ga on potom mogao reći prijateljima prije nego što utakmica uopće i počne. No, u trenucima kada je pokušao nagovoriti Gospu da mu otkrije rezultat, ona mu se obratila riječima: »Dijete moje, moraš biti strpljiv, ne trebaš nikome ništa dokazivati.« Kada je već, pomalo posramljen, spustio glavu i odustao od svoje nakane, čekajući uobičajeni Gospin blagoslov, ona mu je uzvratila: »Dijete moje, bit će 5-2 za Dinamo!« I bilo je 5-2. Dva je pogotka postigao Boro Cvetković, po jednog Snješko Cerin, Abid Kovačević i Marko Mlinarić.</p>
<p> Priča je u svakome slučaju zanimljiva... Pogotovo za pasionirane igrače kladionice.</p>
<p> Dinamovi su nogometaši, eto, imali težak trening u petak prijepodne. Trener Blažević nam je ujedno i otkrio što je poželio kada je dotaknuo Križ.</p>
<p> - Imao sam dvije želje. Jedna je da budem zdrav. A druga je da Dinamo ima što bolji rezultat.</p>
<p> Sve u svemu, ipak nismo prihvatili spomenuti Ćirin prijedog za naslov teksta. Mišljenja smo da je znatno zanimljiviji naslov: »Papa u Međugorju.« Tim više što je to potpuno istinit naslov. Papa se doista nalazi u Međugorju! Svakoga dana se ondje ukazuje u plavoj majici s brojem 18 na leđima. Riječ je, naravno, o mladome Dinamovom nogometašu imenom Drago Papa. No, ovdje ga ne spominjemo samo zato što nam njegovo prezime može poslužiti kao zanimljiva igra riječi u naslovu. Mladi Papa je doista jedno od ugodnijih iznenađenja ovih priprema i nesumnjivo će biti Dinamova budućnost.</p>
<p> Papa će posve sigurno zaigrati i u subotu, kada u Širokome Brijegu starta Memorijalni nogometni turnir »Gojko Šušak«. Dinamo će u 13.30 sati igrati protiv domaće momčadi, koja je u petak u pripremnome ogledu dotukla gruzijski Dinamo iz Tbilisija čak sa 3-0. Gruzijci, koje inače vodi hrvatski trener Ivo Šušak, također će zaigrati na ovome turniru, a njihov suparnik u subotu bit će vinkovačka Cibalia.</p>
<p> - Briljantna pobjeda Širokoga Brijega protiv renomirane europske momčadi kao što je Dinamo Tbilisi, sasvim je dovoljno upozorenje za nas. Ali, nema dvojbe da će subotnja utakmica biti prava provjera za naše talentitrane nogometaše. I domaćinima odmah poručujem: »Nemate šansu!« Osim toga, mi ćemo ondje braniti prošlogodišnji trofej, zaključio je Blažević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Krim-policija opet na Poljudu</p>
<p>SPLIT, 7. veljače</p>
<p> - U petak su djelatnici Krimininalističke policije posjetili Poljud i razgovarali s čelnicima Hajduka. Inspektori su bili na Poljudu glede istrage koja je započela još prije tri godine prijavom »Hajduka protiv Hajduka«. Tad su spektakularno privedeni bivši čelnici kluba Rožić, Kaleb i Buljan, te Petar Reić i Kovačević, a još se prikupljaju podaci važni za istragu, kojom se ispituju sumnje u nepravilnosti kod poslovanja. Riječ je o novoj anonimnoj prijavi prema nepoznatom počinitelju (djelatniku kluba). </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zašto ne znaju ostati simpatični? </p>
<p>Červar i rukometaši bezbroj su puta ponovili kako su svjetsko zlato osvojili za Hrvatsku i hrvatski narod, pa je valjda normalno od te Hrvatske i tog naroda taj uspjeh što masnije naplatiti </p>
<p>Iznenađujuće brza i korektna akcija nagrađivanja rukometnih svjetskih prvaka doživjela je, ako je suditi prema reakciji izbornika Line Červara, posvemašnji fijasko. Naime, Vlada Republike Hrvatske odlučila je rukometaše i njihovo vodstvo nagraditi sa po 100 tisuća kuna - što je iznos viši od dvogodišnje prosječne plaće u Hrvatskoj - no Červar je taj iznos proglasio sramotno malim i zapitao zašto njegovi igrači nisu dobili stanove!? </p>
<p>Način na koji se naš rukometni izbornik u trenutku prometnuo od simpatičnog »rukometnog Woodyja Allena« u razočaravajuće neskromnog častohlepnika, mora vas natjerati da se zapitate zašto većina naših sportaša nakon svojih najvećih uspjeha ne zna ostati normalna i simpatična. Čim se, naime, netko zakiti odličjem i osjeti dašak slave i blakonaklonosti hrvatske javnosti, osjeti se pozvanim dijeliti lekcije toj istoj javnosti, poželi revidirati povijest i uključiti se u političko agitiranje, nastoji što je moguće više omalovažiti državne institucije i zakone te podcijeniti sve osim vlastitih rezultata. Osim što je očito da mnogi hrvatski državljani - od liječnika do sportaša - nisu svjesni gdje žive, učestalo bahaćenje naših sportaša ima čvrsto uporište u barem dvije ozbiljne anomalije u promišljanju njihova lika i djela.</p>
<p>Prva je, svakako, neumjereno precjenjivanje značaja sportskih uspjeha i njihova utjecaja na ugled i pozitivnu percepciju zemlje iz koje dolaze sportski odličnici. Lijepo je, naravno, u bilo čemu, pa tako i u sportu, biti najbolji na svijetu, no diplomatski, promidžbeni, politički ili gospodarski učinci pobjeda na sportskom polju nisu ni izbliza onakvi kakvima ih često prikazujemo. Što, primjerice, Argentini znači to što su njezini nogometaši - dakle globalno najeksponiraniji i najpopularniji sportaši - krajem prošlog stoljeća dva puta bili svjetski prvaci? Baš ništa. To što cijeli svijet (i to je pretjerivanje) zna tko je Diego Maradona, očito nije nimalo doprinijelo gospodarskom i političkom procvatu njegove zemlje. Jasno je to i Maradoni. No, oni, pak, čiju je finalnu pobjedu u Lisabonu najpoznatiji europski sportski dnevnik, talijanska La Gazzetta dello Sport, popratio s točno osam (8) redaka teksta(!?), nagradu od 27 hrvatskih plaća smatraju podcjenjivanjem njihova tko-zna-kakvog-sve doprinosa Hrvatskoj.
Drugi je problem u beskrajnom idolopoklonstvu i poistovječivanju hrvatske javnosti s uspjesima hrvatskih sportaša. Ono ide toliko daleko da je našim sportskim junacima dozvoljeno doslovce sve. Štoviše, žestoko se napadaju njihovi kritičari jer se u heroje i legende ne smije dirati. Vjerojatno tome ne bi bilo tako kad bi se prema posvajanju sportskih rezultata svi postavili kao ponajbolji svjetski sportaš svih vremena, Finac Paavo Nurmi. Upitan, naime, za koga je ostvario sve svoje sportske podvige, Nurmi je bez razmišljanja odgovorio: »Za sebe i samo za sebe«. Suprotno njemu, Červar i rukometaši bezbroj su puta ponovili kako su svjetsko zlato osvojilio za Hrvatsku i hrvatski narod, pa je valjda normalno od te Hrvatske i tog naroda taj uspjeh što masnije naplatiti...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatski ulazak u EU: samo pitanje kojom brzinom</p>
<p>BONN, 7. veljače</p>
<p> - Nije pitanje hoće li Hrvatska ući u EU, nego je samo pitanje kojom će se brzinom taj proces odvijati, čulo se u četvrtak navečer u Bonnu na okruglom stolu »Hoće li Hrvatska uspjeti na svom putu u Europsku uniju?« na kojem su sudjelovali i potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović te predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks. U raspravi, koju je organiziralo Njemačko-hrvatsko društva iz Bonna, sudjelovale su i Jutta Tiedke, povjerenica zastupničkoga kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) za pitanje Europe i proširenja EU-a, te Ruth Hieronimy, zastupnica Kršćansko demokratske unije (CDU) u Europskom parlamentu. U diskusiji se pokušalo utvrditi gdje se Hrvatska trenutačno nalazi na svom putu u EU s obzirom na predstojeći službeni zahtjev za članstvo. Obje njemačke političarke ustvrdile da je samo pitanje kojom brzinom će Hrvatska ući u EU. Hieronimy je optimistična glede hrvatskih planova o primitku u punopravno članstvo u 2007. Izjavila je da Hrvatska u svojim nastojanjima ima punu podršku europskih političkih tijela, posebice zastupničkih klubova u Europskom parlamentu. Tiedke je također bezrezervno podržala hrvatska nastojanja za primitak u EU, ali je i upozorila na još neke nerazjašnjene probleme poput pitanja granice sa Slovenijom ili suradnje s Haaškim sudom. Obje političarke napomenule su da put prema potpunoj europskoj integraciji, zbog promjena na gospodarskom planu, za hrvatske građane neće biti lak. Arlović i Šeks su okupljenima predstavili trenutačnu situaciju glede formalnih koraka za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Ustvrdili su da u hrvatskom društvu postoji temeljni konsenzus glede pitanja integracije u EU. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Podijeljena Europa odgađa raspravu o Iraku</p>
<p>Grčko je Predsjedništvo odbacilo ideju summita o iračkoj krizi jer su u i Francuska i Velika Britanija dale do znanja da nema razloga za sazivanju tog skupa dokle god postoje ovako snažne podjele; dakle da EU ne treba novu veliku svađu</p>
<p>BRUXELLES, 7. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ideja o izvanrednom summitu EU o Iraku zasad je odbačena jer bi do sastanka moglo doći tek nakon novog izvještaja UN-ovih inspektora Vijeću sigurnosti predviđenog za 14. veljače. Usprkos činjenici da je većina zemalja entuzijastički prihvatila takav prijedlog, a neke, poput Belgije, čak i formalno zatražile sazivanje sastanka, grčko je Predsjedništvo ocijenilo da još nije vrijeme za takav summit.</p>
<p>Nakon Powellovog istupa, ništa se u Europskoj Uniji nije promijenilo. Velika Britanija jedina glasno i bezrezervno zagovara vojnu opcije diskretno podržana od Španjolske, točnije, njezinog lidera, jer osamdesetak posto Španjolaca smatra da im je premijer u krivu. Francuska i Njemačka predvode blok protivnika vojne intervencije. </p>
<p>Grčko je Predsjedništvo odlučilo odbaciti ideju u summitu stoga što su i Francuska i Velika Britanija dale do znanja da nema razloga za sazivanju tog skupa dokle god postoje ovako snažne podjele; dakle da EU ne treba novu veliku svađu. Nakon 14. veljače svi ćemo znati više i onda ćemo moći ozbiljnije, argumentiranije razgovarati, poruka je Blaira i Chiraca Ateni. </p>
<p>Grcima nije preostalo drugo nego da ustvrde kako »zaista nema razloga sazivati sastanak kad su podjele toliko vidljive, a glavne zemlje su veoma daleko od nekakvog zajedničkog europskog stava«, obrazloženo je iz grčke Misije pri EU novinarima. </p>
<p>Jedna od objektivno mogućih opcija nakon 14. veljače je i da se iračko pitanje rješava na nižoj, operativnijoj razini ministara vanjskih poslova, na redovnom mjesečnom sastanku 24. veljače. To je razumno rješenje u slučaju da u ovih nekoliko dana obzirno prepuštenih diplomaciji Irak ipak odluči konkretnije surađivati s inspektorima i pokazati da mu je stalo do toga da izbjegne rat. </p>
<p>U ovom ozbiljnom bloku pitanja rata i mira, u petak zaista zabavljao konzumente europskih medija skandal oko sadržaja britanske povjerljive analize o iračkom nedopuštenom oružju.</p>
<p>Ispostavilo se da se »genijalni autori povjerljivog dokumenta«, onoga koji je trebao biti opravdanje za startni znak za napad na Irak, nisu potrudili ispraviti gramatičke pogreške i propuste u tipkanju ozbiljnijeg seminarskog rada američkog studenta na temu Iraka ... »Plagijat«, galame mediji. </p>
<p>Istovremeno argumente Europljanima nespremnim za odlazak u rat (tri četvrtine građana uvjereno je da bi se ratovalo za američki trajni nadzor nad iračkom naftom a ne radi sprečavanja Saddama da upotrijebi ratne otrove ili bedrenicu) dala je bezobzirna američka propaganda nespojiva s ovdašnjim poimanjem otvorenosti, objektivnosti i prava na mišljenje. Neke europske zemlje dale su do znanja da će Amerikanci moći računati na njihov zračni prostor, ali ne i na njihove vojnike; tako da vojne baze, prometnice, akvatorij i teritorij na za sada stavljaju na raspolaganje Mađarska, Poljska, Češka i Bugarska.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Britansko izvješće o Iraku plagijat rada američkog studenta?</p>
<p>LONDON, 7. veljače</p>
<p> - Jedan američki student optužio je u petak britansku vladu za plagijat njegova rada u službenom izvješću u kojem se iznose navodni napori Iraka da sakrije oružje za masovno uništenje. Vlada je potvrdila da izvješće, objavljeno u ponedjeljak, »ne navodi ikakav izvor«, ali i dodala da »ne tvrdi da je ona isključivi autor izvješća«.</p>
<p>»Najmanje što svaki student zahtijeva kad mu se objavi rad je da se navede njegovo ime«, izjavio je za radio BBC kalifornijski student Ibrahim al-Marashi. Rekao je kako je bio »iznenađen« kad je otkrio da su njegova istraživanja sadržana u dokumentu zbog kojeg je Velika Britanija dobila pohvale Colina Powella.</p>
<p>Američki državni tajnik u srijedu je pred Vijećem sigurnosti UN ocijenio »izvrsnim« to izvješće. »Postoje zakoni koji osuđuju plagijate i moje je pravo očekivati da ih poštuje i Ujedinjeno Kraljevstvo«, izjavio je al-Marashi, izrazivši »veliko razočaranje« ponašanjem britanske vlade. Kalifornijski student istaknuo je da je svoj rad o Iraku objavio u rujnu prošle godine i da ga je temeljio na informacijama koje je uspio prikupiti od iračkih obavještajnih službi, dokumentima koje su 1991. zaplijenili kurdski pobunjenici i dosjeima koje su Iračani ostavili za sobom nakon bijega iz Kuvajta. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Osservatore Romano«: Nedovoljni dokazi za pokretanje napada </p>
<p>VATIKAN, 7. veljače </p>
<p> - Vatikan drži da dokazi koje je iznio američki državni tajnik Colin Powell nisu dovoljni za pokretanje napada protiv Iraka, piše vatikansko glasilo Osservatore Romano.</p>
<p> Optužbe nisu uvjerljive, piše službeno vatikansko glasilo, a Radio Vatikan objavljuje izjavu donedavnog predstavnika Svete Stolice u UN-u, msgr. Martina koji je rekao kako su dokazi u vrijeme raketne krize 1962. na Kubi bili mnogo uvjerljiviji. Drugi čovjek iračkog režima, Tariq Aziz, će doći u Vatikan 14. veljače kada će ga u privatnu audijenciju primiti Papa. Aziz je jedini katolik u iračkoj vladi. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Više od 1300 esula zatražilo povrat imovine </p>
<p>RIM, 7. veljače</p>
<p> - Više od 1300 esula, talijanskih izbjeglica, zatražilo je povrat imovine koju su im oduzele jugoslavenske vlasti nakon II. svjetskog rata, piše tršćanski list Piccolo pozivajući se na zagrebački izvor.</p>
<p>Zahtjevi su podneseni na osnovi hrvatskog zakona o denacionalizaciji, te su pristigli iz Italije, Njemačke, Slovenije, Australije i Austrije. Traži se povrat kuća, terena, šuma i brodova. Više od 500 zahtjeva odnosi se na prostor Bujštine, zatim Pule (339), Poreča (233) i Rovinja (97). </p>
<p>Hrvatsko-talijanska komisija bi se uskoro trebala sastati u Zagrebu, piše taj list, i ocijeniti zahtjeve za povrat imovine. Spominje se da je talijanski premijer Silvio Berlusconi tijekom nedavnog posjeta Zagrebu radi sastanka kvadrilaterale, razgovarao s premijerom Ivicom Račanom o pitanju povratka imovine.</p>
<p> Proteklih mjeseci se u okviru udruga talijanskih izbjeglica spominjala mogućnost dvije do tri tisuće zahtjeva. Predsjednik saveza udruga esula Guido Brazzoduro, u petak je za Piccolo izjavio da 1365 zahtjeva »ne bi trebalo zabrinjavati hrvatsku stranu u pregovorima«. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Načelnik VMA: Ne skrivamo Mladića</p>
<p>SARAJEVO, 7. veljače</p>
<p> - Načelnik Vojno-medicinske akademije (VMA) u Beogradu general Zoran Stanković, odbacio je tvrdnje prema kojima ta medicinska ustanova liječi i štiti osobe koje traži Haaški sud.</p>
<p>U intervjuu, koji je u petak objavio sarajevski tjednik Slobodna Bosna, Stanković je kazao kako su potpuno neutemeljene tvrdnje tužiteljice Carle del Ponte da je bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba i danas česti pacijent VMA i njegovih liječnika. »U proteklih godinu dana, koliko se nalazim na mjestu načelnika VMA, general Ratko Mladić nogom nije kročio u našu bolnicu«, kazao je Stanković. Ističe također da bi dolazak takve osobe na VMA bilo nemoguće prikriti, te navodi kako ovakve tvrdnje iz nejasnih razloga plasiraju dvojica bivših liječnika te ustanove.</p>
<p>Načelnik VMA potvrdio je da se s Mladićem vidio desetak puta, a posljednji takav susret imali su uoči zračnih udara NATO-a na SR Jugoslaviju 1999. Ti su susreti, pojasnio je načelnik VMA, bili rezultat »posebnih odnosa« između njih dvojice jer je Stanković obavio obdukciju tijela Mladićeve kćeri koja je nakon rata počinila samoubojstvo.</p>
<p>Stanković tvrdi kako je Mladića nagovarao da se preda sudu u Haagu, ali je to ovaj odlučno odbio. »Otkako je Slobodan Milošević prebačen u Haag, Mladić se definitivno sklonio s ovih prostora«, tvrdi Stanković. Odbacio je i navode da je Mladić u prosincu prošle godine na VMA-u posjetio svog suborca Momira Talića puštenog iz zatvora u Scheveningenu zbog raka na plućima.</p>
<p>Stanković navodi kako se na VMA-u ipak liječe osobe koje imaju posla s Haaškim sudom. Tamo je na operaciji bila Biljana Plavšić, ali i Mile Mrkšić. »Pukovnik Veselin Šljivančanin liječio se na VMA-u sve do prošle godine. Međutim, poručio sam mu da ne dolazi i da nam ne radi probleme«, kazao je Stanković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Puljić: Dvostruka mjerila prema izbjeglicama </p>
<p>SARAJEVO, 7. veljače </p>
<p> - Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić zatražio je u petak u Sarajevu da međunarodna zajednica prestane koristiti dvostruka mjerila prema problemu povratka izbjeglica i zauzme se za to da Hrvati imaju isti tretman kao što ih imaju bošnjački i srpski prognanici i izbjeglice. Kako prenosi Katolička tiskovna agencija (KTA), tijekom razgovora s voditeljem misije UNHCR-a za BiH Udom Janzom, kardinal Puljić je podsjetio kako se, primjerice, samo u Drvar vratilo više Srba nego što se u cijelu Republiku Srpsku vratilo Hrvata.</p>
<p>Vrhbosanski je nadbiskup također upozorio kako se slična mjerila primjenjuju i u Sarajevu gdje Katolička crkva još od 1945. godine nije mogla dobiti niti jednu lokaciju za gradnju crkava. »Mi smo diskriminirani, a međunarodna zajednica to ne želi čuti. Vi radite s vladom, a vladi, na primjer u Sarajevu, nije stalo da se Hrvati vrate u ovaj grad«, kazao je, dodavši kako se isto odnosi i na vlasti srpskog entiteta. </p>
<p>Razgovor kardinala Puljića s Janzom zapravo je bio prvi susret vrhbosanskog nadbiskupa s nekim iz UNHCR-a u proteklih devet godina što je i bio povod na poziv međunarodnoj zajednici da djelima pokaže kako se prema svima jednako odnosi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U Doboju pušten diler čije izručenje traži Hrvatska</p>
<p>SARAJEVO, 7. veljače</p>
<p> - Vlasti Republike Srpske pustile su na slobodu trgovca drogom Milana Đurića iz Nove Gradiške unatoč zahtjevu Hrvatske za njegovo izručenje zbog počinjenih kaznenih djela, pišu u petak banjolučke Nezavisne novine.</p>
<p>Đurić je iz zatvora u Doboju pušten još 10. siječnja nakon što je odležao dvomjesečnu zatvorsku kaznu izrečenu zbog krivotvorenja isprava. Uhićen je bio slučajno, tijekom rutinske kontrole u blizini Bosanskog Broda kad je policija srpskog entiteta utvrdila da se koristio lažnom osobnom iskaznicom na ime izvjesnog Petra Karadžića.</p>
<p>Hrvatski Interpol zatražio je službeno objašnjenje postupka pravosudnih vlasti RS-a kojima je bilo poznato da je Hrvatska za njim raspisala međunarodnu tjeralicu zbog preprodaje velikih količina sintetičke droge, piše list.</p>
<p>Ravnatelj Interpola za BiH Brane Pećanac potvrdio je da je policija srpskog entiteta pravodobno informirala pravosuđe o postojanju tjeralice. Pomoćnik ministra pravde Republike Srpske Strahinja Ćurković izjavio je da je Đurić najvjerojatnije oslobođen zbog loše koordinacije između policije i pravosuđa.</p>
<p>Ćurković očekuje da će Hrvatska vjerojatno uputiti i verbalnu notu vlastima u BiH. »Pustili smo ga jer hrvatske vlasti nisu uz molbu za ekstradiciju dostavile dokumente potrebne za izručenje«, izjavila je Mirjana Hrustić, sutkinja Osnovnog suda u Derventi koja je Đurića i oslobodila.</p>
<p>Odvjetnica Ljiljana Miljović, koja je zastupala Đurića pred sudom u RS-u, kazala je da ne zna gdje je njezin klijent trenutačno.</p>
<p>Đurić je s dvojicom uspio pobjeći potjeri hrvatske policije 28. ožujka 2002. nakon što je pokušao preprodati oko 10.000 tableta ecstasyja. Pobjegao je vozeći zabranjenim smjerom po auto-cesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Saudijci traže amnestiju za vladu Saddama Husseina</p>
<p>Šef saudijske diplomacije princ Saud zatražio od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti da prihvate saudijski plan kojim bi se amnestirali svi članovi iračke vlade / On upozorava da bi nasilno svrgavanje Saddamovog režima moglo dovesti do građanskog rata u Iraku </p>
<p>ANKARA, 7. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Saudijski dvor u Riyadhu, očito zabrinut i za svoju vlastitu budućnost, počeo je grozničavu diplomatsku ofenzivu kako bi se iračka kriza u posljednjem trenutku riješila mirnim putem. Šef saudijske diplomacije princ Saud al-Faisal upozorio je, kako prenosi list Al-Riyadh, da bi nasilno svrgavanje Saddamovog režima moglo dovesti do građanskog rata u toj susjednoj arapskoj zemlji.</p>
<p> Drži da bi to pridonijelo komadanju Iraka, promoviranju terorizma, a kao krajnja posljedica bila bi potpuna destabilizacija naftne regije. Al-Faisal je zatražio od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti da prihvate saudijski plan kojim bi se amnestirali svi članovi iračke vlade pod uvjetom da surađuju u potpunom oživotvorenju rezolucije 1441 međunarodne zajednice. </p>
<p>Istodobno, turski parlament (Meclis) odobrio je SAD-u (većinom glasova) da modernizira ovdašnje vojne baze i luke koje bi se mogle koristiti u slučaju pokretanja vojne invazije na Irak. Time su otvorena prva vrata i za dolazak američkih kopnenih trupa koje bi trebale uspostaviti najvažniju sjevernu iračku frontu. Zastupnici bi se o tome trebali izjasniti 18. veljače, nakon završetka najvećeg muslimanskog vjerskog blagdana Kurban bajrama.</p>
<p>Turski premijer Abdullah Güle je, obraćajući se zastupnicima, naglasio da zemlja praktički nije imala drugog izbora osim pružanja potpore administraciji američkog predsjednika Georgea W. Busha. Rekao je kako je Turska od sada partner s Washingtonom. Gül je obznanio kako Turska neće izravno sudjelovati u ratnim operacijama. </p>
<p>Turska se odlučila na taj korak ponajprije zbog bojazni da bi njezino ostajanje na marginama iračkih zbivanja moglo voditi uspostavi prve neovisne kurdske države u povijesti. A to bi, kako se pretpostavlja, moglo otvoriti slične nacionalne težnje i ovdje dosta brojnoj i snažnoj 12 milijunskoj kurdskoj zajednici.</p>
<p>Prije »američkog glasovanja« u parlamentu, u tajni posjet Turskoj došao je irački potpredsjednik Taha Yassin Ramadan. On se, kako se saznaje, sastao i razgovarao s premijerom Gülom, te nekim drugim visokim dužnosnicima. Sadržaj tog razgovora nije poznat, osim čvrstog turskog obećanja da će se službena Ankara do »posljednjeg trenutka« boriti za mirno rješenje iračke krize. Drugi čovjek Iraka je, kako se pretpostavlja, doputovao u Tursku preko Damaska, a to bi moglo značiti da se usput sastao i s najvišim sirijskim dužnosnicima. </p>
<p>Međutim, postoje mnogi znaci da je ankarska podrška Bushovoj administraciji imala i svoju određenu cijenu. To je potvrdio i dolazak u tursku metropolu visokog dužnosnika američkog trezora John Taylora. Vlada premijera Güla jasno je stavila do znanja da tursko ratno savezništvo, mimo volje ovdašnje javnosti, ima i svoju konkretnu cijenu izraženu u dolarima koja doseže do 40 milijardi dolara.</p>
<p>Inače, kratkom porukom američkog predsjednika Busha iračkom vlastodršcu Saddamu Husseinu »igra je završena«, šef Bijele kuće doveo je sam sebe na ratni put s kojeg, kako se čini, više nema povratka. Bush je, u tom dosad najoštrijem upozorenju, pozvao »sumnjičave saveznike« da se pridruže brzoj akciji iračkog razoružanja. On je rekao kako bi pozdravio novu »ratnu rezoluciju« kojom bi se dao međunarodni legitimitet vojnom pohodu kojim se nasilno želi srušiti Saddamov režim.</p>
<p>Prvi Amerikanac je obznanio kako raspolaže pouzdanim informacijama prema kojima je irački diktator svojim vojnim zapovjednicima naredio uporabu kemijskog oružja u slučaju savezničkog napada. Šef inspektorskog tima (UMNOVIC) Hans Blix i direktor Međunarodne agencije (IAEA) Mohammed El Baradei dolili su novo ulje na iračku vatru upozorivši britanskog premijera Tonyja Blaira kako bagdadske vlasti nedovoljno surađuju sa njihovim istražiteljima na terenu. </p>
<p>Svemu se priključio se i NATO. Generalni tajnik Sjeveroatlantske vojne alijanse George Robertson rekao je kako se planira zaštita Turske u slučaju ratne opasnosti. Te mjere zaštite započet će početkom slijedećeg tjedna. </p>
<p>Zaljevske vjetrove rata navijestio je i ankarski susret visokih dužnosnika SAD, iračkih Kurda, Turkmena i Turske. Pomoćnik u ovdašnjem ministarstvu vanjskih poslova Ali Tuygan rekao je kako su razgovori bili usredotočeni na očuvanje teritorijalne cjelovitosti Iraka, ali i njegov poratni državno-pravni i politički ustroj. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bush bi pozdravio novu rezoluciju Vijeća sigurnosti o Iraku</p>
<p>Američki predsjednik je također izjavio da nova rezolucija ne znači mnogo bez odlučnosti i natuknuo da će Sjedinjene Države djelovati i bez nje</p>
<p>WASHINGTON, 7. veljače</p>
<p> - Govoreći nakon susreta s državnim tajnikom Colinom Powellom, američki predsjednik George Bush je podsjetio da je Vijeće sigurnosti u studenome prošle godine jednoglasno donijelo Rezoluciju 1441 kojom se traži razoružanje Iraka i prijeti »ozbiljnim posljedicama« ako se to ne dogodi. »Sad će Vijeće sigurnosti pokazati imaju li njegove riječi ikakvo značenje«, kazao je Bush.</p>
<p>Mada je Bush ranije rekao da će Sjedinjene Države razoružati Irak sa ili bez saveznika, ako ne bude poštivao UN-ove rezolucije, pridobivanje UN-a bi omogućilo djelovanje uz potporu međunarodne zajednice i podjelu ratnih i poratnih napora. Sjedinjene Države diplomatskom akcijom, čiji je dio bio i Powellov nastup u srijedu u Vijeću sigurnosti, nastoje osigurati širu međunarodnu potporu vojnoj akciji u Iraku koju drže neizbježnom.</p>
<p>Neimenovani dužnosnik Bijele kuće rekao je da će sljedećih 24 do 36 sati nakon Powellovog nastupa biti odlučujuće. »Ključ je Francuska ... Ako predsjednik Chirac bude uznastojao na stavljanju veta na takvu rezoluciju, Bush je neće tražiti«, rekao je on.
Bush je kazao kako Vijeće sigurnosti ne smije ustuknuti sa svojim zahtjevima kojima se Saddam Hussein opire i ismijava ih. »Sjedinjene Države će pozdraviti potporu, novu rezoluciju koja će učiniti jasnim da Vijeće sigurnosti stoji iza svojih ranijih zahtjeva«, kazao je Bush. On je međutim dodao da rezolucija ne znači mnogo bez odlučnosti i natuknuo da će Sjedinjene Države djelovati i bez nje.</p>
<p>»Sjedinjene Države su zajedno sa rastućom koalicijom zemalja odlučne poduzeti sve što je potrebno da se obrane i razoruža irački režim«, rekao je on. Američki predsjednik je kazao kako Sjedinjene Države ne namjeravaju čekati da bi vidjele što »teroristi ili terorističke države« mogu učiniti s biološkim, kemijskim, radiološkim ili nuklearnim oružjem.</p>
<p>Najavio je kako očekuje da će Saddam Hussein otpočeti novi krug »lažnih ustupaka« i »lažnih nijekanja« i da će igrati igru do posljednjeg trenutka. »Igra je gotova«, kazao je Bush.</p>
<p>Powell rekao je u četvrtak Odboru za vanjske odnose američkog Senata kako će se za nekoliko tjedana odlučiti o iračkoj situaciji na ovaj ili onaj način. On je kazao kako članice Vijeća sigurnosti očekuju promjene u stavu Iraka i da će odlučujući za razvitak situacije biti posjet Bagdadu u subotu šefova UN-ovih inspektora Hansa Blixa i Mohameda ElBaradeija. Powell je rekao kako će Sjedinjene Države nastojati dobiti drugu rezoluciju Vijeća sigurnosti kojom se odobrava vojna akcija u Iraku, ali da mogu i bez nje jer već imaju dovoljno ovlasti prema rezoluciji 1441. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za rat dovoljno 200.000 američkih i 40.000 britanskih vojnika</p>
<p>Vojnivi se okupljaju u Kuvajtu, Bahreinu, Omanu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz veliku vjerojatnost da će se za koji tjedan aktivirati i sve američke i NATO-ove vojne baze u Turskoj</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Kad se uskoro u području Zaljeva završi raspoređivanje angloameričkih intervencionističkih snaga bit će to najveća koncentracija ljudstva i vojne opreme u toj regiji nakon 1991. godine. Za rat protiv Iraka dovoljno je 200.000 američkih i 40.000 britanskih vojnika koji se sada okupljaju u Kuvajtu, Bahreinu, Omanu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz veliku vjerojatnost da će se za koji tjedan aktivirati i sve američke i NATO-ove vojne baze u Turskoj.</p>
<p>Uz Amerikance i Britance, protiv Iračana od arapskih oružanih snaga borit će se sigurno Kuvajćani. Iako Kuvajt ima samo 15.500 profesionalnih vojnika oni su dobro uvježbani. U eventualnoj intervenciji, osiguravat će američku pozadinu i održavati red i mir u manjim naseljima južnih dijelova Iraka. Istodobno, vojska Saudijske Arabije (124.000 ljudi) držat će se pasivno i ograničiti samo na zaštitu vlastitih granica. No, malo je vjerojatno da će službeni Riyadh u potpunosti zabraniti Amerikancima da se koriste svojim velikim bazama na saudijskom tlu (npr. one »Princ Sultan«), jer je riječ o vrlo važnim američkim postrojbama i prvoklasnim borbenim zrakoplovima koji su tu stacionirani još od kraja 1990. godine (u »Pustinjskoj oluji« 1991. Saudijska Arabija bila je glavni američki saveznik).</p>
<p>Britanci u akciji sudjeluju sa snagama čija je zadaća vezana uz stabiliziranje Iraka nakon Saddama Husseina. Britanski vojnici moraju pokriti i očistiti prostor koji iza sebe ostavljaju američke oklopne i zračno-desantne divizije te odmah na licu mjesta organizirati normalan život, osposobiti komunikacije i suzbiti eventualnu gerilu ili terorističke (samoubilačke) napade.</p>
<p>U novom ratu protiv Iraka izuzetno može profitirati Turska. Iako je u Ankari uspostavljena vlada s izrazito islamskom orijentacijom, geopolitički, strateški i sigurnosni interesi države jači su od ideologije i mogućih antiameričkih osjećaja. Novi turski ministri na čelu s pragmatičnim premijerom vrlo dobro znaju koliko im sada vrijedi vojska od pola milijuna ljudi. Sve turske postrojbe odlično su izvježbane i disciplinirane te su u stanju zajedno s Amerikancima vrlo brzo zauzeti čitav sjeverni dio Iraka nastanjen uglavnom Kurdima. Glavni turski interes je da u poslijeratnom Iraku i Ankara, zajedno sa SAD i Velikom Britanijom (možda i trupama UN-a), ima značajnu ulogu. Nikome u Turskoj nije svejedno kako će se ponašati Kurdi i koliko će autonomije tražiti i s jedne i s druge strane granice.</p>
<p>Od ostalih saveznika, u redovima iračke oporbe, Amerikanci računaju sa 15.000 do 20.000 ljudi pod oružjem, uključujući i 3000 iračkih disidenata koje obučavaju izvan Iraka (obavljat će samo pomoćne zadatke).</p>
<p>Iračke oružane snage neće dugo izdržati frontalni, izravni udar američke zrakoplovne i kopnene sile. Treba pretpostaviti da 389.000 iračkih vojnika (trećina je vrlo loše uvježbana) neće grčevito braniti grad po grad, kuću po kuću, jer će im žar za borbom u začetku gasiti najveći zračni udari u suvremenoj epohi ratovanja. Takvi kombinirani uzastopni napadi (krstareći projektili, bombarderi, lovci-bombarderi, leteće topovnjače i teški jurišni helikopteri) lako su u Afganistanu slomili otpor talibana i to na mjestima gdje su oni bili najjači i najdublje se ukopali.</p>
<p>Od čitave svoje vojske, Saddam Hussein vjeruje još jedino Republikanskoj gardi i posebno pripremljenim poluvojnim postrojbama koje se zovu »Saddamovi fedajini« (18.000 do 20.000 tisuća dobrovoljaca). On za obranu Bagdada može ukupno izdvojiti do 60.000 tisuća lojalnih ljudi koji su već zauzeli borbene položaje u petmilijunskom glavnom gradu. Osnovna taktika im je da su pomiješani s civilnim stanovništvom i da su obećali vođi da će ga braniti »do zadnje kapi krvi«. Na pričuvu od 650.000 ljudi Saddam se praktički ne može osloniti, jer je stopa dezertiranja vrlo visoka, što će Amerikanci dodatno potaknuti brojnim psihološko-propagandnim operacijama.</p>
<p>Taktizirajući i varajući čitavo vrijeme »na kartama«, Saddam Hussein se našao pod američkim mikroskopom. Iz te blizine nitko ne može izgledati dobro, niti se ugodno osjećati. Hoće li Saddam okončati svoj put u nekom od zapovjednih bunkera ili će u zadnji čas uskočiti u jednu od letjelica stalno spremnih za bijeg, samo su tehnički detalji u igri koju on ne može dobiti dođe li do rata.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U Zaljevu već dovoljno snaga za napad na Bagdad </p>
<p>JERUZALEM, 7. veljače</p>
<p> - Sjedinjene Države već imaju dostatan broj vojnika u Arapskom zaljevu za pokretanje rata protiv Iraka, izjavio je u petak za novine izraelski vojni čelnik Moshe Yaalon.</p>
<p>On je pritom rekao za izraelski dnevnik Yedioth Ahronoth da se »više manje« slaže s procjenama da će američka vojna operacija protiv Iraka početi u razdoblju između sredine veljače i početka ožujka. Upitan imaju li Amerikanci dovoljno snaga u Zaljevu da sada nanesu »težak udarac Iraku«, on je rekao: »Čini se da imaju. Oni to mogu učiniti kada stigne naređenje«.</p>
<p> Yaalon je rekao da još neće biti izdano naređenje Izraelcima da nose gas-maske ili da pripreme skloništa u slučaju da Irak odgovori na mogući američki napad ispaljivanjem raketa »scud« s kemijskim ili biološkim bojevim glavama na Izrael.</p>
<p> Irak je lansirao 39 raketa tipa »scud« s konvencionalnim bojevim glavama na Izrael tijekom Zaljevskog rata 1991. te izazvao štetu u nekoliko stambenih područja u središtu zemlje. Jedan je Izraelac umro od srčanog udara tijekom tog raketnog napada. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Prava pacijenata ne promiču se - urlanjem</p>
<p>U nekoliko navrata u posljednje vrijeme Vjesnik je objavio podulje tekstove dr. Đule Rušinović-Sunara, predsjednice Udruge za promicanje prava pacijenata, u kojima ona u ime Udruge i pacijenata žestoko podržava štrajk liječnika, te neposredno ili posredno za »sve dramatičnije stanje zbog štrajka liječnika« optužuje Vladu i sve ostale, osim samih liječnika i organizatora štrajka.</p>
<p>Tako u Vjesniku od 5. veljače u rubrici Stajališta, pod naslovom »Udruga za zaštitu prava pacijenata urlala je u pravo vrijeme i na mjestu gdje je trebalo«, gospođa Đula Rušinović-Sunara izričito tvrdi »liječnici već 30 godina iznose socijalnu politiku...«, čime jasno daje do znanja da njezina Udruga nije na strani pacijenata, nego na strani njezinih kolega - liječnika. Problemi koji su se gomilali 30 godina ne mogu se riješiti preko noći.</p>
<p>Respektirajući moguće, ili štoviše najvjerojatnije stvarne potrebe za određenim korekcijama plaća ili ukupnih dohodaka liječnika u bolnicama, odnosno »ispravljanja nekih nepravdi«, pri ocjeni ovog štrajka ipak nipošto ne treba zanemarivati stvarne zahtjeve štrajkača, njegove stvarne posljedice i stvarni karakter podrške koju im daje dr. Rušinović-Sunara.</p>
<p>U ime »promicanja prava pacijenata« predsjednica Udruge podupire akciju kojom se ta prava temeljito krše, do ugrožavanja vitalnih interesa. U ime kojih pacijenata, dakle, ona govori? Pa, svakome tko ima makar malo zdrave pameti potpuno je jasno kako se - bez teških društvenih potresa i daljnjih sličnih cikličkih zahtjeva drugih struka ili struktura - ne može prihvatiti zahtjev za 45-postotnim povećanjem plaća samo jednoj struci, i to u situaciji kad je rast društvenog proizvoda oko 4 posto, a broj nezaposlenih oko 400.000. Uz to, liječnici, vjerojatno opravdano, traže i neke druge privilegije, koje također zahtijevaju materijalne izdatke. Štrajkat će, kažu, i nadalje, ako im se ne omogući - kao jedinoj struci u zemlji - zaključivanje strukovnog kolektivnog ugovora, iako zakon ne predviđa takva rješenja, nego granske kolektivne ugovore. </p>
<p>Predsjednica Uduge za promicanje prava pacijenata zloupotrebljava svoju funkciju u Udruzi kako bi svojim javnim nastupima dala lažni karakter interesa pacijenata, a zapravo podupire zahtjeve svojih kolega zasnovane na nerealnom cehovsko - ekskluzivističkom pristupu.</p>
<p>Zahtjev za povećanjem plaća od 45 posto, u okviru jedne društvene djelatnosti koja se financira iz poreza i doprinosa građana, te drastično insistiranje na nastavku i »pojačanju mjera« liječnika u štrajku, bili bi smiješni da nisu žalosni, a za neke pacijente nažalost i tragični. Pogotovo zato što dolaze od pripadnika jedne struke, koji u očima običnih građana ionako imaju u najmanju ruku status dobrostojećih pripadnika našeg društva.</p>
<p>BOJAN BOŠNJAK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Privatno vlasništvo zaštićeno je Ustavom</p>
<p>Raspravljanja u Vjesniku o pravima stanara u privatnim stanovima, pa i posljednje od 3. veljače, polazi od apstraktnih jednakih prava, a ne od zakonskih. Neki dovode u pitanje vlasništvo pravih vlasnika tih stanova, što je protuustavno jer u Ustavu RH jasno piše: »Jamči se pravo vlasništva« (čl. 48.).</p>
<p>Što se tiče parole da su svi pred zakonom jednaki, to vrijedi samo »pod istim uvjetima«, jasno: i zakonskim. A to je bitan uvjet za sva prava. Neki to zaboravljaju. Jedno su stanari u društvenim i nacionaliziranim stanovima, a drugo su u stanovima u privatnome vlasništvu, iako je nepravda učinjena i vlasnicima nacionaliziranih stanova. (Prvi put kad su im stanovi nacionalizirani, a drugi put kad im nisu vraćeni).</p>
<p>Naglašava se da je vlasništvo privatnih stanova u kojima stanuju zaštićeni stanari samo nominalno jer da je samo zapisano u zemljišnim knjigama, ali da je to opozvano drugim zakonima. Međutim, to nije točno jer nema zakona kojim su nenacionalizirani privatni stanovi oduzeti njihovim vlasnicima. Vlasnici privatnih stanova i za komunizma bili su vlasnici svojih stanova jer su ih mogli darovati i prodavati kao što ih mogu i danas. Osim time njihovo su vlasništvo priznali i sami stanari svojim potpisom na ugovorima koje su sklopili s pravim vlasnicima.</p>
<p>Stanari vlasništvo priznaju i time što vlasniku plaćaju stanarinu jer ako ju ne plaćaju tri mjeseca, to je jedan od razloga za otkaz stana. Zato stanari dobro paze da ju redovito plaćaju. Osim toga zaštićeni stanari u stanu bez dopuštenja vlasnika ne smiju obavljati obrtničku djelatnost, držati podstanare ni vršiti pregrađivanja. Takvim su postupcima zajamčena vlasnička prava. Vlasništvo je ograničeno zaštićenošću stanara, a sporna je jedino niska stanarina. Prava stanara u privatnim stanovima dakle nisu ničim kršena.</p>
<p>Nije dakle bilo zakona o oduzimanju višestruko potvrđenoga vlasništva, a pogotovu ga ne može biti danas nakon jasne ustavne odredbe. Neki se pozivaju čl. 50. gdje piše da je zakonom u interesu Republike moguće ograničiti i oduzeti vlasništvo, ali ga krivo tumače jer tu jasno piše »u interesu Republike«, a ne u interesu nekih pojedinaca.</p>
<p>STJEPAN BABIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bez poštivanja privatnog vlasništva nema ulaska u Europu</p>
<p>Čitajući rasprave po novinama u zadnje vrijeme o tome da bi vlasnici privatnih stanova morali prodati svoje privatno vlasništvo svojim najmoprimcima, nisam mogla vjerovati onome što čitam. Iako osobno nemam taj problem, obraćam se svima koji shvaćaju da bez poštivanja privatnog vlasništva nema ulaska u Europu. Ja sam živjela i radila u Švicarskoj 35 godina. Za svo to vrijeme stanovala sam u jednom te istom iznajmaljenom stanu. Time nisam stekla nikakva druga prava osim prava stanovanja sve dok uredno plaćam najamninu i držim stan u redu. U onom momentu kada bi vlasnik zatrebao stan za svoje vlastite potrebe, ja bi morala u razumnom roku iseliti. Samo vlasnik može odlučivati da li će prodati nekretninu ili ne.</p>
<p>Mislila sam uložiti svoju ošteđevinu tu u Hrvatsku, ali sada više nisam sigurna da ću to i učiniti. Prvo su banke propadale, a sada su i nekretnine postale nesigurne. Ne želim teško stečeni kapital olako izgubiti. </p>
<p>IVANA ILIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Naš razvoj ovisi o nama, našem znanju i sposobnostima</p>
<p>Lijepo je pročitati u novinama (Vjesnik, 5. veljače, »Pack zadovoljna približavanjem Hrvatske Europskoj uniji«) da nas visoki predstavnici europskih institucija podržavaju u namjeri da u najskorije vrijeme podnesemo zahtjev za punopravnim članstvom.</p>
<p>No, uvjeti kojima ćemo morati prije toga udovoljiti neće biti laki, a u koliko ćemo koraka prijeći taj put, najviše ovisi o nama.</p>
<p> Naš budući razvoj ovisi o našem znanju i sposobnostima i predanim radom, po onoj narodnoj »Uzdaj se u se i u svoje kljuse«. Moramo imati vjere i samopouzdanja da možemo i više i bolje. </p>
<p>U proteklom razdoblju u slobodi i nezavisnosti bilo je previše nedoumica, previše posrtaja, pokušaja i zastoja, previše okretanja prošlosti, a premalo programskih i zrelih rasprava o našoj budućnosti. U raznim raspravama previše je bilo nesuglasja i oko jako dobrih prijedloga za našu budućnost. Promatrajući razne rasprave i međustranačke svađe čovjek se teško može oduprijeti dojmu, da u tim raspravama i razgovorima nije uvijek u prvom planu ono što se predlaže, a veće se značenje pridaje tome tko je što predložio. Tako i najbolji prijedlozi mogu pasti u vodu, a u javnosti se stvara ružna slika posvađane Hrvatske. </p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆ Jastrebarsko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Na prijelazu Bregana zaplijenjeno više od deset tisuća tableta ecstasyja</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Na graničnom prijelazu Bregana hrvatski su policajci u četvrtak u automobilu »audi A6« nizozemske registracije pronašli veću količinu ecstasyja, izvijestila je u petak zagrebačka policija. Droga je bila skrivena u jednom od plinskih spremnika u vozilu, ali ju je nanjušio policijski pas. </p>
<p>Nakon što je policija dobila nalog za pretres automobila, u dva paketa otkriveno je 10.384 komada tableta ecstasyja, čija je vrijednost u ilegalnoj prodaji između 30 i 50 kuna po komadu. Automobilom je upravljao nizozemski državljanin podrijetlom iz SRJ, a pretpostavlja se da je droga bila namijenjena za BiH i SRJ. Nakon kriminalističke obrade, osumnjičeni je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Načelnik Odjela za borbu protiv zloporabe droge Darko Dundović MUP-a i načelnik Odjela kriminaliteta droga PUZ-a Zoran Babić dočekali su u petak novinare i snimatelje sa još jednom većom količinom zaplijenjene droge, koja je u tabletama bila rasprostrta u dvije veće gomile. </p>
<p>Rezultat je to brzog i efikasnog reagiranje policije koja je na graničnom prijelazu Bregana u srijedu oko 03,15 pronašla i zaplijenila 10.384 tableta droge ecstasy od kojih svaka tableta na maloprodajnom ilegalnom tržištu stoji između 30 i 50 kuna po komadu.</p>
<p> Kriminalistička obrada započela je rano ujutro toga dana kada se na graničnom prijelazu pojavio »audi A6«, nizozemskih nacionalnih oznaka, a vozio ga je nizozemski državljanin K. (35) podrijetlom s područja SRJ. U vozilu su bile još i dvije putnice državljanke BiH. Prva sumnja probudila se kod pograničnog policijskog djelatnika činjenicom da je automobil bio prekrcan raznom robom i prtljagom. Povjerovalo se da se radi o krijumčarenju, ali ne o onom običnom. Uskoro stigli su i policajci Odjela kriminaliteta droga, ali i službeni policijski pas Đeki. Ponovno je životinjski osjetljivi njuh bio presudan. Pas je pozitivno reagirao na prisutnost droge, i nakon što je dobiven službeni nalog za pretragu automobila, u jednom od plinskog spremnika automobila otkriven je »bunker« sa skrivenom drogom. U dva odvojena paketa ukupne težine oko 3 kilograma bilo je skriveno 10.384 tableta droge MDMA tzv ecstasy, droge popularne među mladima koji je uzimaju za vrijeme rave partyja.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je podrijetlo zaplijenjene droge jedna od zemalja Beneluksa, a svaka na sebi ima utisnut znak klompe. Policija intenzivno radi na provjeri moguće veze s velikim zapljenama ove zabranjene droge u prosincu prošle godine. Također je utvrđeno da osobe zatečene u krijumčarskom automobilu nemaju dodirnih točaka s osobama u Hrvatskoj, a krajnja destinacija bila im je BiH odnosno SRJ.</p>
<p>Istog dana nekoliko sati kasnije u Zagrebu, policija je uhitila još tri hrvatska državljanina koja su ilegalno posjedovala drogu. U ulici Ivana Trnskog u automobilu »audi A4« zatečena su dvojica sa 104, 52 grama droge GHB koja je relativno rijetka na domaćem ilegalnom tržištu narkotika, a u srijedu uvečer ispred diskoteke »Sokol« zatečen je mlađi punoljetnik sa jointom zataknutim iza uha, u nogavici je bila skrivena pvc vrećica s amfetaminom (tzv speed), pakiranje sa 7,5 grama marihuane, 60 tableza ecstasyja i u posebnom pakiranju još 6,8 grama amfetamina.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Djevojčica saslušana putem video-linka</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Davanjem iskaza jedanaestogodišnje djevojčice, za čije se silovanje sumnjiči sedamnaestogodišnji E. M., u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljen pripremni postupak koji se prema njemu vodi zbog dvostrukog silovanja.</p>
<p>E. M. je policija kazneno prijavila zbog silovanja dvije djevojčice, jedanaestogodišnjakinje, koje je počinjeno 1. rujna prošle godine i jedne sedamnaestogodišnjakinje, koje je počinjeno 10. listopada iste godine.</p>
<p>Slučaj je postao poznat i zbog činjenice da je Odjel općeg kriminaliteta PU zagrebačke, najprije za silovanje osumnjičio pogrešnu osobu, tvrdeći još pri tome da je osumnjičeni, tijekom kriminalističke obrade, priznao silovanja.</p>
<p>Nakon što ga je ispitala sutkinja za mladež, Melita Božičević Grbić, E.M.-u je drugoga siječnja ove godine, određeno jednomjesečno zadržavanje, te je pokrenut pripremni postupak.</p>
<p>Jedanaestogodišnjakinja je u petak saslušana putem jednosmjernog video-linka, što je uobičajen postupak u ovakvim slučajevima zbog toga, kako nam je rekla sutkinja Božičević Grbić, da se djevojčica ne bi dodatno traumatizirala.</p>
<p>Djevojčicu je u jednoj izoliranoj sobi ispitivala defektologinja, slušajući preko slušalica pitanja sutkinje, a čitavo ispitivanje u ured sutkinje prenosila je izravno video kamera. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Izgleda da sam kriv, rekli su mi da tako kažem«</p>
<p>U sudu poduzete rigorozne sigurnosne mjere / U istrazi Crnički se branio da je obitelj Domišljanović nad njim je provodila egzorcizam na daljinu / Svi su znali za njegovu bolest, ali ga nitko nije nadzirao </p>
<p>ZLATAR, 7. veljače</p>
<p> - U petak pred vijećem Županijskog suda počelo je suđenje Branku Crničkom (48) iz Tugonice pokraj Marija Bistrice kojeg se tereti za četverostruko ubojstvo Franje (68) i Dragice (66) Domišljanović, njihove snahe Štefice (47) i njezine kćeri Marine (19) Domišljanović, težak pokušaj ubojstva Karla Vlahovića (11), te pokušaj ubojstva Zdravka Domišljanovića (46). </p>
<p>Prema optužnici Branko Crnički je 28. srpnja u popodnevnim satima, »ne mogavši shvatiti značenje svojih postupaka, niti vladati svojom voljom zbog endogene duševne bolesti (paranoidne psihoze)«, iz kuhinje svoje kuće iz automatske puške CZ 7,62 mm ispalio 30 metaka prema Zdravku Domišljanoviću, koji je u tom trenutku motociklom izlazio iz dvorišta svoje kuće. Stjecajem okolnosti, kako niti jedan hitac nije pogodio Zdravka, osumnjičeni je ponovno napunio pušku, nogom otvorio ulazna vrata obiteljske kuće Domišljanović, te ispalio rafal u Dragicu Domišljanović i Karla Vlahovića, a koji su se nalazili u hodniku kuće. Od prostrijelnih rana trbuha, od kojih je iskrvarila, Dragica je preminula na mjestu događaja, a desetogodišnji Karlo spašen je hitnom medicinskom intervencijom i nekoliko dana se nalazio u životnoj opasnosti zbog rana opasnih po život. </p>
<p>Osumnjičeni je zatim ušao u spavaću sobu gdje je pucao u Franju Domišljanovića i pogodio ga u glavu, a zatim je ušao u kuhinju gdje je rafalom pogodio Štefaniju u trbuh, a Marinu u prsni koš, te su obje trenutno preminule. </p>
<p>Na suđenje Crnički je doveden u bolničkoj pidžami i ogrtaču, obuven u plastične bolničke papuče. Nakon rigoroznih mjera sigurnosti pri čemu su svi detaljno pregledani, na početku suđenja na pitanje je li počinio djelo koje mu se stavlja na teret, rekao je »izgleda da jesam, meni su rekli da tako kažem«. Nakon toga je odbio iznositi obranu, jer ju je dao istražnom sucu i kod toga je ostao, pa je opis događaja samo pročitan. </p>
<p>Prema njegovoj obrani optuženi je bio trovan bojnim plinovima na poslu i kod kuće, u čemu je sudjelovala obitelj Domišljanović. Posljednjeg dana izvodili su nad njim egzorcizam i istjerivanje vraga na daljinu. </p>
<p>Također je opisao događaj kako je opisan i u optužnici, no ne sjeća se da je hodao po kući niti da je vidio dijete.</p>
<p> Predsjednik vijeća sudac Petar Šakić pročitao je izjavu Zdravka Domišljanovića koji je rekao kako je prvi put policiju zvao kad je pucano po njemu. Zatim se vratio kući i vidio Crničkog kako izlazi iz kuće u kojoj je našao suprugu koja je još malo živjela, a zatim umrla. Čuo je i malog nećaka Karla, te zvao policiju i tražio hitnu. </p>
<p>Najpotresnija su bile riječi malog Karla koji mu je rekao: »Tetak, zovi hitnu, neka brzo dođe, ne želim umrijeti. Ako ipak umrem, reci mami i tati da ih jako volim«.</p>
<p> Sud je zbog teškog zdravstvenog stanja i na molbu njegove majke, Zdravkove sestre Vesne Vlahović odustao od saslušanja maloljetnog Karla, iako je on još u bolnici izrazio želju za svjedočenjem. </p>
<p>U svom iskazu sudska vještakinja neuropsihijatrije dr. Peko Čović istaknula je da je Crnički, iako raspravno sposoban, zbog endogene duševne bolesti paranoidne psihoze bio nesposoban shvatiti svoje djelo i upravljati svojim postupcima, te da je on osoba opasna za sebe i svoju okolinu, te je predložila institucionalno liječenje. Ujedno je na pitanje branitelja optuženog, kojeg brani zagrebački odvjetnik Dragutin Gajski, rekla kako je Crnički bio liječen od psihoze, o čemu je obaviještena i njegova socijalna radnica koja je otišla na njegovo radno mjesto upozoriti da nije sposoban za daljnji posao. </p>
<p>»Da se o njemu vodila briga i da je liječen, može se pretpostaviti da bi njegovo stanje bilo bolje i da bi se bolest mogla održati u remisiji«, odgovorila je dr. Peko Čović, na pitanje Zdravka Domišljanovića je li tragedija mogla biti izbjegnuta da se kontroliralo njegovo liječenje. </p>
<p>Sudsko vijeće nakon čitanja svih izjava i dokaza odlučilo je da se Branko Crnički smjesti u zatvorenu bolničku ustanovu na daljnje liječenje, a daljnju brigu o njemu preuzet će Županijski sud u Zagrebu kojem će biti dostavljen spis. </p>
<p>Na hodniku ispred sudnice Zdravko Domišljanović, koji je cijelo vrijeme plakao, kao i njegova sestra Vesna Vlahović, rekao je kako nema objašnjenja za djelo koje je njegov bivši susjed počinio. </p>
<p>»On je sve točno znao, hodao je po kući i ubijao, a znao je točno kako u policiju ne smije ući s repetiranom puškom kad se išao predavati. Sad kaže da su mu rekli kako je to on učinio, a sve je točno ispripovijedao istražnom sucu. Tvrdi kako je mene promašio i da je to vidio, a onda se odjednom ne sjeća da je hodao po kući. Zašto ga, ako je bio bolestan, netko nije kontrolirao i nadzirao njegovo liječenje. A sad se pokazalo da su svi znali za njegovu bolest. Ne mogu to prihvatiti«, kroz suze je rekao Zdravko Domišljanović koji se odselio iz svoje obiteljske kuće u kojoj, kako i sam kaže, od tuge ne može živjeti i ovih mjeseci nije ni mogao spavati.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Osam godina za ubojstvo ljubavničinog supruga</p>
<p>Stjepan Horvat imao je pravo na nužnu obranu, istaknuto je pri izricanju nepravomoćne presude, no imao je i vremena upozoriti Jambrešića da će pucati, što nije učinio</p>
<p>ZLATAR, 7. veljače</p>
<p> - Vrhovni sud Hrvatske potvrdio je presudu vijeća Županijskog suda u Zlataru od 10. svibnja 2001. godine, a kojom je Stjepan Horvat (29) proglašen krivim zbog ubojstva Ivice Jambrešića u Radakovu i osuđen na zatvorsku kaznu od 8 godina. </p>
<p>Naime, Stjepan Horvat se 27. siječnja oko 21.15 sastao sa suprugom pokojnog Ivice Jambrešića Štefanijom Jambrešić, sa kojom se češće sastajao, čak i u njihovom ugostiteljskom objektu, a sa sobom je ponio kuburu ručne izrade. Po povratku s nekog seminara iz Zagreba, Jambrešić je kraj svoje gostionice zatekao Horvata i potrčao za njim vičući »sad ću te ubiti«. Horvat je na te riječi izvadio patronu sa sačmom i stavio je u cijev kubure kalibra 16 milimetara, usmjerio je u gornji dio tijela Jambrešića, te ga pogodio sa udaljenosti 15 metara sa 6 sačmenih zrna. </p>
<p>Od prostrijelne rane na desnom oku, zrno sačme mu je ozlijedilo mozak, pa je zbog komplikacija Jambrešić 29. siječnja 1997. godine preminuo u zagrebačkom KBC-u Dubrava. </p>
<p>Stjepan Horvat imao je pravo na nužnu obranu, istakao je pri izricanju nepravomoćne presude predsjednik Vijeća sudac Andrija Ogrinšak, no imao je i vremena upozoriti Jambrešića da će pucati, što nije učinio, a bio je svjestan što radi i htio ga je usmrtiti. Kao otegotnu okolnost, sud je uzeo Horvatovo postupanje s izravnom namjerom, pri čemu je počinio kazneno djelo, koje po težini i društvenoj opasnosti sadrži jači stupanj krivnje. </p>
<p>U obrani Horvat je rekao kako se samo branio, a na pitanje zašto je sa sobom nosio kuburu domaće izrade, rekao je kako je to u njegovom kraju uobičajeno da bi se, ako se putem nađe, ulovila kakva sitna divljač. </p>
<p>Od izricanja nepravomoćne kazne zatvora od 8 godina Stjepan Horvat se nalazi u pritvoru, a sad je i ta kazna postala pravomoćna. </p>
<p>D.Go.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Olujićev put u Rijeku odgodio suđenje za ubojstvo</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Zbog odlaska branitelja optuženog, odvjetnika Željka Olujića na raspravu u Rijeku, gdje se sudi »gospićkoj skupini«, u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu odgođeno suđenje Ivanu Vinceku, kojeg se tereti da je nakon pijančevanja ubio Stanislava Vargu.</p>
<p>Podsjetimo, Vinceka, koji se brani sa slobode, optužnica tereti da je 25. travnja 1999. godine, nakon što zajedno pili u kući brata optuženog, Nikole Vinceka na Markuševačkoj Dubravi nožem izbo Vargu, usmrtivši ga na mjestu. Vargino je tijelo je, pak, pronašao susjed Rudolf Horvatić. </p>
<p>Dosad je tijekom suđenja ispitano nekoliko svjedoka, među kojima su sestre Monika i Maja Cebić, koje su izjavile su da su kobne večeri iz automobila vidjele optuženoga Vinceka s nožem u ruci. Od ostalih dokaza, za optužbu su najznačajnija vlakna sa veste ubijenoga Varge koja su pronađena na Vincekovoj trenirci. Svjedokinja Danijela Kobasić koja se sa sestrama Cebić nalazila u automobilu izjavila je, pak, kako te noći nije ništa vidjela.</p>
<p>Svjedok Stevo Horvat je rekao kako je s policijskim psom nakon ubojstva pozvan na očevid, no na raspravi se nije mogao prisjetiti događaja zbog protoka vremena, zbog čega je sutkinja pročitala njegovo policijsko izvješće. U njemu se navodi da je policijski pas od mjesta gdje je pronađeno Vargino tijelo, »uhvatio trag« koji je najprije vodio u obližnju šumu gdje su pronađeni tragovi ljudskog kretanja i proklizavanja. Pas je na kraju policajce doveo do kuće Nikole Vinceka.</p>
<p>U svojoj je obrani, Vincek je rekao da je te noći pijan sa svojim psima došao u kuću brata Nikole gdje je već bio Varga, kojeg je tada tek upoznao, a uz Vargu u kući u kući su bili Nikola Vincek te njegova prijateljica Ljubica Cokol. Nakon cjelovečernjeg opijanja Ivan Vincek i Varga su napustili kuću, no, tvrdio je optuženi, uskoro su se razišli i pošli svaki svojim kućama. Za ubojstvo je doznao, kako je izjavio, tek idući dan od brata.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tri prostitutke i dvojica svodnika zaradili 110 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Policajci iz zagrebačkog Odjela organiziranog kriminaliteta, proteklog su utorka u jednom novozagrebačkom stanu zatekli tri hrvatske državljanke stare 44, 40 i 39 godina, kako se odaju prostituciji te 48-godišnjeg hrvatskog državljanina koji im je s vršnjakom omogućavao bavljenje prostitucije.</p>
<p>Započetom kriminalističkom obradom utvrđeno je da su dvojica osumnjičenih svodnika prošlog kolovoza u Plavom Oglasniku počeli objavljivati oglase, u kojima su tražili djevojke za druženje s muškarcima.</p>
<p>Svodnicima su se zatim javile 40-godišnjakinja i godinu mlađa žena, s kojima je 44-godišnjakinja dogovorila kako će u unajmljenom stanu u Novom Zagrebu početi pružati seksualne usluge, uz novčanu naknadu, s tim da se 44-godišnjakinja brinula za kontakt s potencijalnim mušterijama, plaćanje stanarine i režija te redovito objavljivanje oglasa.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom utvrđeno je da su »unovačene« djevojke prema ranijem dogovoru osumnjičenima predavali pola zarade, s tim da su usluge iznosile od 200 do 600 kuna, ovisno o željama mušterija.</p>
<p>Policija je u razgovoru s »prijateljicama noći« doznala kako je 44-godišnjakinja od kraja kolovoza prošle do 4. veljače ove godine zaradila 10 tisuća kuna, dok je 39-godišnjakinja u istom razdoblju imala 40 mušterija i zaradila 14 tisuća kuna, a 40-godišjakinja je imala 35 mušterija koji su joj donijeli zaradu od 85 tisuća kuna.</p>
<p>Uz zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka zbog remećenja javnog reda i mira, policajci odjela organiziranog kriminaliteta su dvojicu svodnika i tri prostitutke, nakon dovršene obrade, doveli u prostorije Prekršajnog suda u Zagrebu, s tim da svodnicima slijede i kaznene prijave zbog podvođenja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Talijanskog krivolovca »otkrile« vabilice za ptice </p>
<p>SPLIT, 7. veljače</p>
<p> - Talijanski državljanin C.B. (55), prijavljen je u četvrtak za prekršaj Zakona o lovu.</p>
<p>Prilikom ulaska u Hrvatsku na graničnom prijelazu Luka Split, u splitskoj Gradskoj luci, Talijana je, naime, prijavio unos lovačke puške i 100 metaka. Pregledom njegova automobila marke »nissan«, talijanskih nacionalnih oznaka, policija i carinici su kod njega pronašli i komplet vabilica za krivolov ptica pjevica, te magnetofon s dva zvučnika, dvije baterije i audiokasetu s ptičjim pjevom.</p>
<p>Prekršajni sud Talijana je kaznio s 2.500 kuna novčane kazne, a bio je dužan platiti i 160 kuna sudskih troškova.</p>
<p>Izrečena mu je i zaštitna mjera oduzimanja pronađenih predmeta. I.D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatskoj pohvale s prvih turističkih sajmova </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Ni jedne godine kao ove Hrvatska nije bila toliko tražena kao zemlja partner na inozemnim turističkim sajmovima i nikada od uspostave države Hrvatskoj nisu predviđali tako dobru sezonu. </p>
<p>Britanski mediji svrstavaju nas među najpoželjnije zemlje Mediterana, Česima i Slovacima smo već petu godinu zaredom najpoželjnija država za odmor, dok pohvale s prvih ovogodišnjih njemačkih sajmova iznenađuju čak i našu turističku operativu. </p>
<p>Za razliku od tmurnog Sunčanog Hvara, reakcije stranaca s prvih ovogodišnjih sajmova najavljuju mnogo vedrije teme.</p>
<p>Tijekom siječnja hrvatski turizam predstavljen je u Utrechtu i Bratislavi, dok smo u Stuttgartu i Beču bili zemlja partner. Naše destinacije prodaju gotovo sve slovačke agencije, a prema anketi časopisa Cestovatel (putnik), uvršteni smo među deset najomiljenijih odredišta za ljetovanje Slovaka. </p>
<p>U Stuttgartu je predstavljena cjelokupna ponuda hrvatskih destinacija, dok je kod austrijskih medija i poslovnih partnera posebno dobro odjeknuo hrvatski nastup na bečkom Ferienu. Željko Tončinić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Beču, bio je izuzetno zadovoljan reakcijama nakon Feriena.</p>
<p>Hrvatska ima povlašteni položaj zemlje partnera i na Reisenu 2003. koji se ovih dana (od 5. do 9. veljače) održava u Hamburgu. Na sajmu sudjeluje tisuću izlagača iz stotinu zemalja, a Hrvatska, sudeći prema reakcijama prisutnih novinara, ima prvorazredan status. </p>
<p>Pohvale stižu sa svih strana. Italo Somarriello, predsjednik Udruženja inozemnih turističkih predstavnika u Njemačkoj, proglasio nas je apsolutnim turističkim pobjednikom Mediterana, dok je hamburški senator Gunnar Uldall govorio o stalnom napretku hrvatskog turizma. </p>
<p>Na konferenciji za novinare koju je vodila Pave Župan Rusković pojavilo se više od 50 novinara, a Guido Schwengersbauer, jedan od naših najboljih voditelja štandova, izjavio je za Novi list kako ne pamti takav blistav start hrvatskog turizma na jednom međunarodnom sajmu iako na njima sudjeluje više od 20 godina. </p>
<p>Za nešto više od tjedan dana počinje münchenski CBR gdje će hrvatski štand standardno odigrati značajnu ulogu. Bavarci su se prvi od svih Nijemaca vratili na Jadran i njihova vjernost hrvatskim destinacijama uopće nije upitna. </p>
<p>Na najvećem turističkom sajmu na svijetu, berlinskom ITB-u, koji će se održati od 7. do 11. ožujka, Hrvatska će biti sudomaćin svečanog otvaranja. To je ujedno i najveća čast koja može pripasti nekoj zemlji budući da berlinski sajam nema klasičnu zemlju partnera. </p>
<p> Hrvatsku je, inače, prošle godine posjetilo milijun i pol Nijemaca, četrnaest posto više nego 2001., a sudeći prema prvim reakcijama s tog tržišta taj će rekord ove sezone biti premašen. </p>
<p>Uz spomenuti CBR, sredinom veljače održavaju se još dva za nas izuzetno važna sajma: milanski BIT i praški Holiday World. Zbog kasnog bukinga BIT će vjerojatno ponuditi premalo pravih odgovora o predstojećoj sezoni, za razliku od Praga gdje će se na temelju prvih rezervacija znati pravo mjesto Hrvatske u predstojećoj sezoni. </p>
<p>Zapravo već se zna - najvjerojatnije se ništa neće mijenjati i Česima ostajemo top destinacija.</p>
<p>Češki je tisak nedavno objavio podatke Svjetske turističke organizacije po kojima Sredozemlje ostaje turistički raj. Na praškom Holiday Worldu, najvećem srednjoeuropskom turističkom sajmu, nastupit će oko 900 izlagača iz sedamdesetak zemalja. Hrvatskoj je kao zemlji partneru pripala čast domaćinstva na svečanom otvaranju, što će se održati u najreprezentativnijim prostorima Praga. </p>
<p> Praške tiskovine najavljuju veće priloge o Hrvatskoj, a predviđa se i da Pave Župan Rusković nastupi u udarnom večernjem terminu češke televizije.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ako imate 100.000 funti, kupite kuću u Dalmaciji!</p>
<p>O Hrvatskoj se sve više priča i u Velikoj Britaniji. Channel 4 je ovih dana ugostio financijskog stručnjak koji je predlagao Britancima kako da najbolje ulože svoj novac. </p>
<p>Ako imate tisuću funti, rekao je, kupite slike mladih neafirmiranih slikara - velika je vjerojatnost da će se neki od njih jednog dana probiti i vi ćete zaraditi. Ako imate 10.000 funti, kupite dionice. Ako pak imate 100.000 funti, kupite kuću u Dalmaciji, predložio je financijski stručnjak. </p>
<p>Voditeljica programa nije znala gdje je Dalmacija, na što joj je financijski stručnjak odgovorio: »To je Hrvatska, to je europski Tajland.« </p>
<p>Iako ga kod nas redovito povezuju s industrijom seksa, Tajland je jedna od najljepših država na svijetu, što Britanci znaju bolje od nas, i bolju reklamu nismo mogli dobiti. Emisija je emitirana u elitnom večernjem terminu. </p>
<p>Prije rata Hrvatsku je godišnje posjećivalo pola milijuna Britanaca, danas pet puta manje. To je posebno važno tržište koje, zajedno sa skandinavskim zemljama, može produžiti naše prekratke sezone. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Traži li Ina partnera u kojem će imati udio? </p>
<p>ZAGREB, 7. veljača</p>
<p> - Hoće li kod izbora strateškog partnera Ine, koji će postati vlasnik njenih 25 posto dionica, prednost imati ona kompanija koja omogući i da Ina ulaže u nju?</p>
<p>Na takav zaključak potiče nekoliko puta ponovljena izjava premijera Ivice Račana kako Vlada traži strateškog partnera koji bi omogućio da Ina nešto uloži u njega kao jamstvo jače suradnje. Budući da premijer nije pojasnio na kakvu mogućnost ulaganja misli, počela su nagađanja znači li to da se možda planira posao sličan onom koji su krajem prošle godine sklopili mađarski MOL i slovački Slovnaft.</p>
<p>Tada je, naime, MOL kupujući 31,6 posto slovačke naftne kompanije, čime je s prijašnjim udjelom od 36,2 posto postao njenim većinskim vlasnikom, dio platio u novcu, a dio svojim dionicama. Tako su bivši većinski vlasnici Slovnafta, slovačke kompanije Slobena i Slovintegra stekle 9,99 posto dionica mađarske naftne kompanije i postale druga najveća vlasnička skupina u MOL-u. To je zasad prvi takav primjer u kojem je sudjelovao jedan od kandidata za strateškog partnera Ine.</p>
<p>»Takva mogućnost nije navedena u međunarodnom natječaju za prodaju 25 posto Ine pa nije ni ugrađena u našu predanu ponudu. Ali MOL je i kod Ine otvoren i za takve mogućnosti«, kaže Zoltan Aldott, član uprave mađarske kompanije.</p>
<p>Takvu mogućnost argumentiraju dobrom suradnjom MOL-a i Slovnafta. Tako MOL, naprimjer, nije ugasio Slovnaftov brand, nego je štoviše slovačkoj kompaniji pripojio 17 benzinskih crpki koje su dotad bile u vlasništvu slovačkog dijela MOL-a. Procijenili su, naime, da će tako bolje poslovati. </p>
<p>Zadržali su i većinu domaćeg menadžmenta, ali su zbog prijenosa znanja na 14 mjesta postavili svoje stručnjake. S dokapitalizacijom 150 milijuna dolara dodatno su poboljšali Slovnaftovu financijsku situaciju, a prenijeli su im i svoja iskustva u restrukturiranju. Postignuti su i drugi sinergijski efekti jer je stvorena baza za regionalno širenje, započeta je velika akcija moderniziranja prodajne mreže itd., što već daje rezultate pa se . Ali još ima mnogo prostora za racionalizaciju i poboljšanje poslovanja, navodi Pavol Parak, strateški direktor Slovnafta.</p>
<p>Slavomir Hatina, predsjednik uprave Slovnafta, ističe da će s MOL-om dati zajedničku ponudu na skorom međunarodnom natječaju za prodaju većinskog paketa češke naftne kompanije Unipetrol. »Dobro poznamo to tržište i na njemu već dobro poslujemo pa vjerujemo da tamo možemo napraviti dobar posao«, kaže Hatina.</p>
<p>On priznaje da je i u Slovačkoj u početku bilo dosta problema oko prodaje Slovnafta MOL-u. »Tada sam obišao sve političke stranke i uvjerio ih da je mađarska ponuda dobra i korisna za nas«, napominje Hatina.</p>
<p>Ako se u daljnjim pregovorima pojavi službeni prijedlog da Ina uloži u strateškog partnera Ine, MOL je otvoren za takve pregovore, ali prvo treba stvoriti potrebne preduvjete s hrvatske strane, doznajemo iz izvora bliskih MOL-u. </p>
<p>No, postoje i drukčija tumačenje Račanove izjave. Iz izvora bliskih Vladi doznali smo da je možda mislio na model po kojem je talijanski UniCredito ušao u Zagrebačku banku. Jer Talijani taj posao, navodno, ne smatraju klasičnim preuzimanjem nego strateškim partnerstvom u kojem će im najveća hrvatska banka pomoći u daljnjem širenju u regiji. Ali sve će biti puno jasnije uskoro kad vladini savjetnici za privatizaciju Ine dovrše procjenu ponuda i kad javnost konačno dozna što u njima piše. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dionina cijena spuštena na oko 400 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Odbor vjerovnika Dione u stečaju predložit će novu konstrukciju prodaje poduzeća, prema kojoj bi prodajna cijena bila za stotinjak milijuna kuna manja od sadašnje, koja iznosi 532 milijuna kuna, kaže predstavnik zaposlenika u Odboru vjerovnika Franjo Memedović. </p>
<p>Dodao je da su iz prodajne cijene izuzete nekretnine koje nisu bitne za osnovnu djelatnost nekad vodećeg trgovačkog lanca u zemlji. Na taj je način, kaže, stvorena kvalitetna prodajna konstrukcija, koju bi 17. veljače trebala potvrditi i Skupština vjerovnika. </p>
<p>Memedović ističe da će se uskoro navršiti četiri godine otkad je Diona u stečaju. Radi se zapravo o stečajnom fenomenu jer Diona za to vrijeme stvorila dvije milijarde bruto prometa, odnosno nije napravila nikakav novi dug. </p>
<p>Ukupna dugovanja Dione promašuju 1,3 milijarde kuna. Od tog iznosa oko 800 milijuna kuna odnosi se na potraživanja vjerovnika, a manji dio na hipotekarna prava, neplaćene komunalne naknade, državne doprinose i dr. </p>
<p>Cijena Dione u prvom natječaju bila je 709 milijuna kuna. Međutim, tu su cijenu sami radnici Dione smatrali previsokom. Prodaje se oko 120 prodavaonica u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Bjelovaru, Vinkovcima i Klenovici, dok je sedamdesetak prodavaonica zatvoreno.</p>
<p>Taj iznos zainteresirani kupci, a spominjali su se Konzum, slovenski Mercator i Gavrilović, ocijenili su previsokim pa se nisu ni javili na prvi natječaj.</p>
<p>Odboru vjerovnika nije preostalo drugo nego da odredi novu, 25 posto nižu cijenu. Iako je u međuvremenu završen i treći natječaj za prodaju Dione, a na natječaj se javio samo jedan ponuđač, taj trgovački lanac još nije dobio novog vlasnika.</p>
<p>Radilo se o neformalnom domaćem konzorciju domaćih proizvođača u kojem su Gavrilović, Podravka, Vindija i Kraš. Konzorciju bi se, ako bude registriran, pridružila i Lura. Te su tvrtke zajedno ponudile 250 milijuna kuna za Dionu, odnosno duplo manje nego što je bila ponuđena cijena.</p>
<p>Memedović ističe da je ponuđenih 250 milijuna kuna premala cijena za 120 prodavaonica u sklopu Dione. On ističe da bi jedini izlaz iz višegodišnje agonije bio da Dionu preuzme Konzum.</p>
<p> Agrokorova ponuda je bila da Kunzum bezuvjetno preuzme u zakup Dionine dućane, uz preuzimanje svih 1300 zaposlenih radnika na neodređeno vrijeme. Za vrijeme trajanja stečaja broj zaposlenih u Dioni je smanjen sa 2200 na 1300 radnika. </p>
<p>U Odboru vjerovnika drže da je Agrokorova računica jasna i za njih povoljnija od ponude spomenutog konzorcija, koji nikako da se registrira. Preuzimanjem Dione, Konzumov udio na domaćem tržištu povećao bi se za dodatnih pet posto te bi dosega 16 posto domaćeg tržišta maloprodaje.</p>
<p>Drugim riječima, Konzum bi stvorio dobru osnovu za odupiranje nadolazećoj stranoj konkurenciji. Naime, veliki njemački trgovački lanac Lidl sljedeće bi godine trebao otvoriti cijeli niz maloprodajnih centara diljem Hrvatske.</p>
<p>Međutim, iako su radnici Dione skloniji Todoriću, jer vlasnik Konzuma ne otpušta radnike, a dokazao je da se može nositi sa sve jačom inozemnom konkurencijom, Vlada je dala zeleno svjetlo bankama da želi stvoriti nacionalni trgovački lanac od Dione, Name te Brodokomerca. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ericsson Tesla: Dobit prije oporezivanja 168 milijuna kuna</p>
<p>U 2003. planira se povećanje prodaje u Hrvatskoj za 30 posto i rezanje operatvnih troškova za 20 posto </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Kompanija Ericsson Nikola Tesla objavila je u petak preliminarne rezultate poslovanja prema kojima je u 2002. godini ostvarila prihod od 1,414 milijuna kuna (oko 176 milijuna kuna više nego u 2001.), te dobit prije oporezivanja od 168 milijuna kuna (oko 52 milijuna kuna manje nego u prethodnoj godini).</p>
<p>Smanjenje dobiti kompanije, u kojoj dodaju da su »još i dobro prošli« najvećim je dijelom posljedica slabljenja US dolara, jer ETK većinu proizvodnje plasira u izvoz i to u zemlje u kojima se prodaja realizira u dolarima.</p>
<p>»Preliminarne analize poslovnih rezulata pokazuju da je ETK ostvario planove, što nije bilo lako u vremenu u kojem su telekomunikacije suočene sa smanjenim ulaganjima operatora u razvoj mreža i ponudu novih usluga krajnjim korisnicima«, istaknuo je predsjednik uprave ETK-a Ĺke Enell.</p>
<p>U 2002. godini narudžbe su porasle 33 posto, što je rezultat ETK-ova uspjeha na sva tri tržišta - domaćem, inozemnom i internom Ericssonovom tržištu. Ukupne su izvozne narudžbe ostvarene na razini od 124 milijuna US dolara, dok su prijašnjih godina dosezale šezdesetak milijuna dolara. Prodaja ETK-a na području osnovne djelatnosti lani je porasla 15 posto. Inače, ukupno je 80 posto prihoda ETK-a ostvareno izvozom (koji je porastao 17 posto), u koji spada i prodaja na internom Ericssonovom tržištu (koje bilježi pad od 7 posto, prvi put nakon 1996. godine). U ETK ističu da su izvozni rezultati rekordni te da su premašili planove.</p>
<p>Na hrvatskom tržištu zabilježen je rast prodaje od 29 posto, čime se ono potvrdilo kao najuspješnije pojedinačno tržište. Kako je istaknuo Enell, kompanija je 2002. godinu završila uz pozitivan novčani tok, operativni troškovi smanjeni su 34 posto, a zabilježen je porast narudžbi od 33 posto u usporedbi sa 2001. godinom.</p>
<p> Najveći su poslovi prošle godine ugovoreni u Ruskoj federaciji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu i Moldaviji. No, i u susjednim zemljama, BiH i Crnoj Gori ETK je ugovorio i isporučio opremu i rješenja za izgradnju novih i proširenje postojećih GSM mobilnih mreža. Na novom kompanijinom tržištu, u Africi, najveći su ugovori sklopljeni u Sudanu, Keniji i Botsvani, a riječ je o izgradnji fiksnih mreža u tim zemljama.</p>
<p>U 2003. godini ne očekuju se značajnije promjene na globalnom telekomunikacijskom tržištu, koje već nekoliko godina obilježava neizvjesnost i poteškoće. Stoga se u planovima za ovu godinu ETK zadržava na realizaciji razina ostvarenih u 2002. godini, s napomenom da i dalje valja pažljivo pratiti situaciju te joj se maksimalno prilagođavati, te smanjivati operativne troškove.</p>
<p>Očekuje se da će korporacija Ericsson i dalje provoditi sveobuhvatne mjere štednje, koje će neizostavno zahvatiti i Ericsson Teslu. No, kako ističu u ETK, među mjerama koje bi kompaniju trebale održati u društvu najboljih su nastojanja da se poveća prodaja i smanje operativni troškovi za daljnjih 20 posto u odnosu na 2002. godinu. Pritom bi povećanje prodaje na hrvatskom tržištu za 30 posto, uz prodor u 3G područje (očekuju da će biti glavni »igrač« na tržištu treće generacije mobilnih mreža ) trebali biti kompanijini najblistaviji poslovni potezi. Jedna od ključnih zadaća ETK-a u ovoj godini bit će poticanje i unaprjeđenje procesa internetizacije u Hrvatskoj. Velika očekivanja polažu se i u tržišta susjednih zemalja.</p>
<p>Na pitanje hoće li smjena na vrhu korporacije Ericsson (gdje je Kurta Hellströma zamijenio Carl-Henric Svanberg) donijeti kadrovske ili statusne promjene u ETK, članovi uprave kazali su da zasad ne znaju.</p>
<p>U godini u kojoj se obilježava 60 obljetnica smrti Nikole Tesle ETK će u muzeju Nikole Tesle u njegovoj rodnoj kući u Smiljanu donirati internet kiosk, a škole u Gospiću dobit će osobna računala.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dogovorena regionalna suradnja ministarstava financija</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Interes svih zemalja sudionica ovoga skupa je proširenje našega kruga i na druge zemlje srednje Europe, rekao je u petak ministar financija Mato Crkvenac nakon završetka Druge konferencije ministara financija zemalja jugoistočne Europe.</p>
<p>Hrvatski ministar financija naglasio je kako zemlje sudionice regionalne konferencije koja je održana u petak imaju za cilj pojačati suradnju na području makroekonomske i porezne politike, te sprječavanja pranja novca i šverca. </p>
<p>Crkvenac je ocijenio kako sve zemlje jugoistočne Europe imaju i zajednički interes ostvarivanja dinamičnog ekonomskoga rasta, gospodarske stabilnosti i napretka u poduzetim reformama. Dogovoreno je, kazao je, da se zemlje jugoistočne Europe međusobno potpomažu na nekoliko konkretnih projekata. Dogovorena je suradnja u poreznoj politici, tehnička pomoć pojedinim zemljama regije koje tek uvode porez na dodanu vrijednost, brža i uspješnija suradnja na području carina i podizanja konkurentnosti.</p>
<p>Postignuta je suglasnost i o tome da ministarstva financija podrže poslovanje i suradnju poduzeća koja nalaze interes za suradnju s tvrtkama iz drugih zemalja unutar regije.</p>
<p>Prihvaćen je i prijedlog Zagrebačke burze o zajedničkom informacijskom sustavu, koji bi olakšao povezivanje tržišta kapitala u regiji i razmjenu informacija.</p>
<p>Božidar Đelić, ministar financija Srbije, istaknuo je da ova regija, koja predstavlja zadnju granicu Europe, nije sasvim homogena. On je ocijenio da će u sljedećih pet godina ovo biti regija s najbržim gospodarskim rastom u Europi. </p>
<p>Ministar financija Crne Gore Miroslav Ivanišević smatra da se sve zemlje regije suočavaju sa sličnim problemima, te značajnim drži opću reformsku opredjeljenost.</p>
<p>Jusuf Kumalić, zamjenik ministra financija Bosne i Hercegovine, značajnim drži obećanu tehničku pomoć Hrvatske pri uvođenju poreza na dodanu vrijednost, kojega BiH planira uvesti 1. siječnja 2005. godine. </p>
<p>On smatra da će se podizanjem carine na državnu razinu smanjiti razina korupcija, porezne utaje i carinskoga neplaćanja. </p>
<p>Osim predstavnika hrvatskog Ministarstva financija u radu konferencije sudjelovali su ministri financija ili njihovi zamjenici iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Makedonije, Moldove, Rumunjske i Srbije.</p>
<p>Inače, prvi je susret ministara financija zemlja jugoistočne Europe održan u ožujku prošle godine na inicijativu ministra financija i ekonomije Srbije Božidara Đelića, a sljedeća konferencija održat će se u Skopju u rujnu 2003. godine. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Burze: Podaci iz SAD-a potaknuli rast indeksa </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Europski su indeksi u petak porasli, no pomak ipak nije uspio nadoknaditi gubitke posljednjih nekoliko dana. Optimizam ulagača potaknuli su bolji od očekivanih podaci o zaposlenosti u SAD-u. Naime, u siječnju je broj zaposlenih porastao za 143.000, dvostruko više nego što se očekivalo, nadoknadivši tako iznenađujući pad američkih radnih mjesta u prosincu za 150 tisuća. Siječanjska stopa nezaposlenosti je pala na 5,7 posto. </p>
<p>Međutim, unatoč ukupnom pozitivnom trendu, kretanja dionica, i unutar pojedinih sektora, bila su uglavnom različita. Indeks najjačih europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je do poslijepodneva porastao 0,81 posto na 2208,53 boda. Londonski indeks FTSE 100 je dobio 0,88 posto dosegavši 3628,5, a frankfurtski DAX je porastao 0,35 posto na 2658,21 bod. Nešto je slabije prošao i pariški CAC 40 - koji je s 2843,26 bodova bio 0,25 posto viši nego u četvrtak. Milanski MIB 30 je porastao 1,12 posto na 22.857 bodova. </p>
<p>U New Yorku su indeksi neposredno nakon otvaranja burzi također porasli - Dow Jones Industrial Average i S 500 dobili su 0,6 odnosno 0,3 posto. Nasdaq Composite je porastao 0,9 posto. U Tokyu je Nikkei 225 u petak pao 0,42 posto na 8448,16.</p>
<p>Pozitivan je trend u Europi prevladavao u telekomunikacijskom i tehnološkom sektoru. Među dobitnicima je ponovno bio Ericsson, čije su dionice porasle 5,7 posto u očekivanju da će novi izvršni direktor grupaciju izvući iz problema. Nokia je dobila 2,3, dok su Siemens i Philips pali 1,5 posto. DT je dobio 3, a BT i Vodafone 2,4 posto. </p>
<p>Naftne su dionice pale - Shell i Royal Dutch su izgubili 0,8, a Total Fina Elf 0,7 posto. Dionica BP-a je ostala nepromijenjena. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Račan: Nećemo pristati na nerealne zahtjeve liječnika</p>
<p>Linearno povećanje plaća grozilo odnose unutar javnih službi, smatra premijer/ Račan kazao da do Vlade stiže sve više informacija o rastućoj plimi nezadovoljstva građana pri čemu se narušava ugled liječničke struke/ Premijer nije izravno zaprijetio zabranom štrajka, nego je obećao kako će zatražiti od Vlade da »idućih nekoliko dana ne ide u konfrontaciju«/ Dr. Babić tražio od Račana da zaustavi medijski linč liječnika </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - »Vlada neće popustiti nerealnom zahtjevu Liječničkog sindikata o linearnom povećanju plaća jer bi to ugrozilo odnose unutar javnih službi«, rekao je premijer Ivica Račan na sastanku održanom u Banskim dvorima u petak s predstavnicima medicinskih ustanova, udruga i Liječničkog sindikata. To znači da neće biti ispunjen glavni zahtjev zbog kojeg već 24. dan traje štrajk liječnika i stomatologa. </p>
<p>Iako to ni u jednom trenutku nije izričito rekao, Račan je sudionicima skupa, ciljajući ponajprije na predstavnike Štrajkaškog odbora Liječničkog sindikata, poslao jasnu poruku da prekinu štrajk. Premijer je kazao da do Vlade stiže sve više informacija o rastućoj plimi nezadovoljstva građana pri čemu se narušava ugled i same liječničke struke, te je zatražio da se daljim potezima Vlada ne dovodi u položaj da štiti dostojanstvo medicinara, kad to neće oni sami. </p>
<p>»Pametnome je to jasna poruka«, rekao je nekoliko puta nakon što su gotovo dva sata predstavnici udruga, ustanova i Sindikata iznosili svoje već poznate stavove o stanju u zdravstvu. Ipak, premijer nije izravno zaprijetio krajnjim zakonskim mjerama, zabranom štrajka, nego je obećao kako će od Vlade zatražiti da »idućih nekoliko dana ne ide u konfrontaciju«, dajući Sindikatu vremena da se odluči. </p>
<p>Štrajkašima i svim čimbenicima u zdravstvu premijer je ponudio daljnji dijalog i predložio da konstruktivno pridonesu rješenju krize, napominjući da se neke stvari mogu usvojiti i primijeniti odmah, a neke postupno. »Učinite to bez daljnje eskalacije sukoba«, rekao je Račan i podsjetio na hrvatske interese u približavanju Europi, poručivši da štrajk ne pridonosi toj orijentaciji. </p>
<p>Sastanak hrvatskog premijera s uglednim ljudima iz hrvatskog zdravstva pokazao je da se svi slažu u ocjeni krize u zdravstvu, od njegove organizacije do financiranja. Međutim, osim sugestije za završetak štrajka i ponude za daljnji dijalog, nije se čuo ni jedan konstruktivan prijedlog za rješenje problema. </p>
<p>Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić ponovio je Vladinu ponudu o prosječno 10 do 12 posto povišice plaća odmah, a dr. Dubravko Orlić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, ustvrdio je da ne bi bilo tako drastičnog štrajka da se saslušalo liječnike nakon štrajka upozorenja. </p>
<p>Dekan Medicinskog fakulteta u Splitu prof. dr. Marin Boban upozorio je na dramatični pad interesa za studij medicine kao dokaz erozije ugleda i perspektivnosti struke, ali je prof. dr. Dinko Mirić ustvrdio da KB »Split«, zahvaljujući pravednoj raspodjeli zdravstvenog novca, pod aktualnim ministrom doživljava procvat. Kazao je da je zbog štrajka za 35 posto pao opseg liječničkog posla u odnosu na siječanj prošle godine. </p>
<p>Dr. Josip Paladino, ravnatelj KBC-a »Zagreb«, smatra da se može očekivati daljnji porast incidentnih situacija zbog smanjenog intenziteta rada zbog čega strmoglavo pada popularnost liječnika. Predložio je da se plaće liječnicima podižu prema rezultatima rada, a ne linearno, kako traži Sindikat. Za to je i dr. Stipe Orešković, ravnatelj Škole narodnog zdravlja. </p>
<p>Goran Granić, potpredsjednik Vlade, podsjetio je liječnike da su i javni službenici te da u proračunu nema mjesta za »pedesetpostotno povećanje plaća«.</p>
<p>Dr. Babić je, objašnjavajući kako ne donosi odluke bez konzultacija sa Štrajkaškim odborom, uvjeravao premijera da ne raspolaže pravim informacijama i dva puta zatražio da zaustavi, kako je rekao, medijski linč liječnika.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hoće li Vrhovni sud postati suodgovornim za pogreške i nezakonitost?</p>
<p>Lozina najprije tvrdi da se okrivljenici optužuju za kazneno djelo koje to nije, a onda oslobađajuću presudu formira na stavu da Duić, Vrkić, Bajić, Bikić, Banić, Bungur, Gudić i Botić to »nepostojeće« djelo nisu počinili</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nakon pisanog otpravka presude u slučaju Lora, koji je sudac Slavko Lozina dovršio krajem siječnja, u Državnom odvjetništvu je pripremljena žalba na oslobađajuću presudu protiv osmorice okrivljenika. Za tužiteljstvo je pravno nemoguće Tomislava Duića, Tončija Vrkića, Miljenka Bajića, Josipa Bikića, Davora Banića, Emilija Bungura, Antu Gudića i Anđelka Botića najprije opisati kao okrivljenike optužene za nepostojeće kazneno djelo iz 120. članka KZ-a, a potom u presudi utvrditi da je razlog za oslobađajuću presudu osmorice to što im to »nepostojeće djelo« u postupku nije dokazano (poziv na 3. stavak 354. članka Zakona o kaznenom postupku).</p>
<p>Da bi bilo jasnije, osmorica okrivljenika su tužbom osumnjičeni da su sredinom 1992. godine počinili ratni zločin prema zatvorenicima vojnog zatvora Lora u Splitu. Ratni zločin, ako to dozvoljavaju pravila javnog komentiranja sudske odluke, jest kazneno djelo. Sudski postupak koji je vodio sudac Lozina na glavnoj raspravi trebao je utvrditi jesu li okrivljenici to kazneno djelo počinili ili nisu. Dakle, dvojbe o postojanju opisanog krimena u zakonu uopće nema. Jer, da ga ima, odnosno da je u pripremi glavne rasprave utvrđeno da to, za što se osmorica terete, uopće nije kazneno djelo, suđenja ne bi ni bilo. Gdje je bio Lozina u to vrijeme?</p>
<p>No, o tome će meritorno odlučiti Vrhovni sud, kojem se žalba na prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu, suca Lozine, odašilje. Međutim, tužiteljstvo svoju žalbu gradi na bitnim povredama kaznenog postupka te na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju predmeta. Argumentacija žalbe u tom dijelu opisuje sav, pažljivijem čitatelju već odavno poznat pravni cirkus predstavljen na glavnoj raspravi. Od poziva svjedocima, poziva diplomatskim putem za svjedoke u SRJ, iskaza sudskog vještaka dr. Dušana Dunjića do okolnosti u kojima je odbijeno saslušanje svjedoka iz BiH i SRJ. Presuda se ne »zamara« ni sadržajem omotnice u kojoj su pohranjena svjedočenja 16 svjedoka, koju je sudac Lozina zadržao neotvorenu u spisu, ne držeći potrebnim sa sadržajem te koverte upoznati stranke u postupku.</p>
<p>U zaključku žalbe, Državno odvjetništvo smatra nezakonitom oslobađajuću presudu za okrivljenike u postupku u kojoj izvođenja ključnih dokaza nije ni bilo. Zato je bilo i moguće da sudac presudom zaključuje da iz oskudnih dokaza ne proizlazi odgovornost za okrivljenike. Zašto pojedine dokaze nije izveo na glavnoj raspravi i zašto dostupne mu dokumente nije sadržajno uključio u spis, suca Lozinu, po mišljenju tužiteljstva, uopće ne zanima u pisano sročenoj presudi.</p>
<p>Čak i neki izvedeni dokazi, posebno svjedočenja osoba čije je riječi zabilježio i sudski zapisnik glavne rasprave, nisu u presudi odigrale potrebnu zakonsku ulogu. Iako svjedoci pred sucem Lozinom tvrde da nikad nisu saznali zašto su završili u zatvoru Lora (Đorđe Kastić i Miroslav Katalina) umjesto u okružnom zatvoru na Bilicama, presuda je izrijekom ocijenila suprotno: zatvorenici su dovođeni u Loru zato što u Bilicama nije bilo mjesta, a ne zato što je bila riječ o zatvoru posebnih namjena. Tako je i na glavnoj raspravi i u presudi sudac Lozina ustvrdio da nije riječ ni o kakvom specijalnom zatvoru u Lori, pa ni posabnom tretmanu zatvorenika. A cijeli slučaj je i porocesuiran zbog specijalne uloge zatvora u Lori u splitskim okolnostima sredinom 1992. godine.</p>
<p>Žalba na dvadesetak stranica pisane presude suca Lozine obuhvaća devet stranica. Državno odvjetništvo u nizu grubih povreda kaznenog postupka, a još i više zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vidi dovoljno razloga za ukidanje presude suca Lozine i povrat predmeta provostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred potpuno novim sudačkim vijećem i s novim predsjednikom vijeća.</p>
<p>S obzirom na tijek glavne rasprave, Vrhovni sud, odlučujući u žalbenom postupku, trebao bi pregledati cijeli videom snimljeni tijek suđenja u Splitu. Jer, na iste stvari, pogrešno utvrđivanja činjeničnog stanja i bitnih povreda kaznenog postupka, Državno je odvjetništvo reagiralo i tijekom glavne rasprave. Bilo je to onda kad su tužitelji tražili promjenu mjesne nadležnosti Županijskog suda u Splitu. Vrhovni sud je tada zahtjev tužiteljstva odbio »zbog nepotpunosti dokaza« za eventualno izmještanje suda. Kad ovih dana Vrhovni sud dobije žalbu Državnog odvjetništva u istom predmetu, bilo bi korisno, čak i sitno priznanje tužiteljima da su suci Vrhovnog suda svojedobno pogriješili. Ne učini li to, Vrhovni sud izravno postaje suodgovornim za nezakonitost i postupovne pogreške do kojih je došlo neznanjem i političkom namjerom suca Lozine, na što su državni odvjetnici upozoravali tijekom suđenja, a ispalo je - nedovoljno argumentiranim. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ročnici su dio zastarjelog koncepta koji miriše na JNA</p>
<p>Skupina vojnih stručnjaka MORH-a radi studiju o profesionalnom razvoju oružanih snaga koja bi trebala objasniti sve nedostatke eventualnog ukidanja vojnog roka, ali prednosti potpune profesionalizacije HV-a / Nećemo valjda imati dvije vojske, profesionalnu i ročnu, u vrijeme kad su ugroze za Hrvatsku vrlo niske, a očekuje se da budu još niže, kaže Jozo Radoš</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Hrvatska će ove godine konačno odlučiti trebamo li i kada ukinuti obvezu služenja vojnog roka. Naime, skupina vojnih stručnjaka Ministarstva obrane radi na posebnoj studiji koja će ponuditi odgovor struke na pitanje o kojem se posljednjih godina vrlo burno raspravlja. Studija o profesionalnom razvoju oružanih snaga objasnit će sve nedostatke eventualnog ukidanja vojnog roka, ali prednosti potpune profesionalizacije HV-a.</p>
<p>Na inicijativu Kluba zastupnika Libre, koji je predložio da se razmotri mogućnost ukidanja obveze služenja vojnog roka, Sabor je u četvrtak obvezao Vladu da to učini do 30. lipnja. Ako Vlada to ne učini, Libra će u proceduru uputiti prijedlog zakona o ukidanju vojnog roka.</p>
<p>»To je potez koji nema ni jednu lošu stranu. Nećemo valjda imati dvije vojske, profesionalnu i ročnu, u vrijeme kad su ugroze za Hrvatsku vrlo niske, a očekuje se da budu još niže«, kaže Jozo Radoš. Predsjednik Libre i bivši ministar obrane smatra da obvezu služenja vojnog roka treba ukinuti što prije i da Hrvatska mora preuzeti moderni koncept potpuno profesionalne vojske.</p>
<p>»Ročnici su dio zastarjelog koncepta koji miriše na JNA«, smatra Radoš, dodajući da je potpuna profesionalizacija najbolji izbor. Umjesto sadašnjih 20.000 obveznika, on predlaže da se različitim oblicima stimulacije svake godine regrutira 3000 do 5000 dragovoljnih obveznika. Između tih mladića birao bi se budući profesionalni sastav HV-a, a onda i časnici i dočasnici koji bi nakon sedam-osam godina u profesionalnom sastavu HV-a prelazili u pričuvne postrojbe.</p>
<p>»Hrvatska se ne mora bojati da bi ukidanje vojnog roka moglo rezultirati slabim odzivom budućih mladih vojnika. Ukidanje vojnog roka je svjetski trend, sličnu su odluku donijele i provele, ili je privremeno odgodile, mnoge europske zemlje«, naglašava Radoš.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, i financijski su razlozi na strani ukidanja vojnog roka. Kad ne bismo imali previše profesionalnih vojnika, korištenje ročnika bi bilo opravdano, no ovako, oni proizvode samo dodatne troškove za ionako opterećen vojni proračun, zaključuje Radoš.</p>
<p>Član saborskog Odbora za unutarnju politiku Pavao Miljavac (DC) smatra pak da bi naglo ukidanje vojnog roka moglo ugroziti pričuvni sastav HV-a. Priznaje da danas imamo prevelik pričuvni sastav, no to, kaže, ne znači da nam se treba žuriti s ukidanjem vojnog roka. »Već imamo negativan trend i sve manje onih koji se odlučuju za služenje vojnog roka u vojarnama«, upozorava Miljavac, dodajući kako treba razmišljati i o tome da vojni rok ukidaju zemlje s daleko razvijenijim gospodarstvom. </p>
<p>Svjestan da zastupa tezu koja nije kod svih dobrodošla, Miljavca ipak smatra da Hrvatska još neko vrijeme treba ročnike. Barem dok se ne prihvati neki od poznatih modela motivacije i regrutiranja budućih dragovoljnih obveznika. Nudi i podatke koji govore da, za razliku od profesionalnog vojnika čiji su troškovi dnevno oko 400 kuna, ročnik državu stoji 64 kune. Miljavac misli da zalaganje za ukidanje vojnog roka ima veze i s pokušajima skupljanja političkih bodova.</p>
<p>»Znam da je danas popularno govoriti o tome, no bilo bi dobro da se razmišlja i o dugoročnim posljedicama takve odluke«, ističe saborski zastupnik DC-a. Miljavac upozorava da ročnici u našoj vojsci obavljaju različite poslove - voze, čuvaju vojne objekte i slično - i da će ukidanje ročnog sastava značiti da će te poslove obavljati profesionalni vojnici. </p>
<p>Gareljić: Moguće ukidanje vojnog roka - prioritet Vlade i MORH-a</p>
<p>Studija o profesionalnom razvoj oružanih snaga bit će gotova do početka srpnja, potvrdio je u kraćem telefonskom razgovoru za Vjesnik zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić. Podsjetio je, međutim, kako to ne znači da će se odmah pristupiti i ukidanju vojnog roka. »Pozdravljamo inicijativu Kluba zastupnika Libre, ali kako je ona u skladu s programskim prioritetima Vlade i Ministarstva obrane, a podudara se i s terminom za dovršetak studije, čini nam se suvišnom«, kaže Gareljić. Moguće ukidanje vojnog roka jedan je od prioriteta Vlade, ali i dio nedavno usvojene Strategije obrane. »Studija će biti podloga za javnu raspravu o odlučivanju hoćemo li ukinuti vojni rok ili ne«, kaže Garaljić, koji osobno zagovara profesionalizaciju HV-a, ali odbacuje teze da su ročnici dio zastarjelog vojnog koncepta. Podsjeća da u teoriji postoji više tipova oružanih snaga, a Hrvatska ima kombinirani sastav u kojem su profesionalni vojnici, ročnici i pričuvni sastav.</p>
<p>Gareljić naglašava i novu dimenziju s kojom se suočavaju zemlje s isključivo profesionalnom vojskom - neku vrstu izolacije vojske od ostatka društva. Ročnici se, naime, također mogu shvatiti kao jedan od načina demokratskog nadzora nad oružanim snagama, kaže Gareljić. »Mi imamo 8000 ročnika koji su u svakodnevnom doticaju s vojnom organizacijom, a i to se može razumjeti kao potvrda da naša vojska nije izolirana od ostatka društva«, smatra Gareljić. Još je jednom podsjetio da će nova studija usporedno prikazati svjetska iskustva i omogućiti da se do kraja 2003. usklade stavovi državnog vrha o mogućem ukidanju vojnog roka. Tek nakon toga donijela bi se odluka o dinamici provedbe ukidanja vojnog roka.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Puls«: Čak 65 posto građana protiv štrajka liječnika</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Istraživanje koje je provela agencija »Puls«, na uzorku od 600 građana starijih od 18 godina, pokazuje da trenutačno 65 posto građana ne podržava štrajk liječnika, a podupire ga 29 posto.</p>
<p>Rezultati istraživanja provedenog 5. i 6. veljače u cijeloj Hrvatskoj pokazuju znatan pad potpore građana liječničkom štrajku, jer je 24. siječnja štrajk podržavalo 49 posto građana, a protiv je bilo njih 48 posto.Također 65 posto građana smatra da su liječnici dužni normalno obavljati svoje poslove i kad štrajkaju, dok 31 posto drži da imaju pravo odbiti lakše bolesne pacijente, a pomoći teže oboljelima. Nastave li liječnici u štrajku primati samo hitne pacijente, 48 posto građana smatra da bi Vlada trebala uvesti radnu obvezu, a 12 posto da treba zatražiti sudsku zabranu štrajka.U slučajevima teškog pogoršanja zdravstvenog stanja ili smrti pacijenata, 50 posto građana odgovornim smatra liječnike u štrajku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada neće pokrivati moguće gubitke sisačke Željezare</p>
<p>Zbog izostalih jamstava Vlada ne želi opet pokrivati moguće gubitke posla iza kojeg zapravo stoji jedna off-shore kompanija, tvrdi »Vjesnikov« izvor u Vladi </p>
<p>ZAGEB, 7. veljače</p>
<p> - U Vladi ne odustaju od rezerviranog stava prema novom vlasniku sisačke Željezare. Doduše, ne odstupa se ni od stava da će se država odreći svih potraživanja u korist investitora, ali napominju da, poučeni iskustvom Trubo Impexa, neće dopustiti da novi vlasnik ostavi dugove za sobom ako posao ne krene dobro. Podsjećamo, Željezara Nova povukla se, a da radnicima nije isplatila plaće, pa je to morala učiniti država - nisu plaćeni porezi ni računi Ini i HEP-u. Navodno je riječ o 10 milijuna eura minusa.</p>
<p>Jedan visokopozicionirani Vladin dužnosnik tvrdi da novi vlasnik Željezare, s obzirom na to da nije položio jamstvo koje je Ministarstvo gospodarstva tražilo, mora računati da će Ina i HEP obustaviti isporuku čim se ne plati prvi račun, a Porezna uprava će račun tvrtke blokirati nakon prvoga kašnjenja uplate poreza i doprinosa. </p>
<p>U Banskim dvorima svjesni su da bi tako tvrd stav mogao donijeti političke probleme, odnosno da bi se u Sisku mogla opet »dogoditi ulica« ako dođe do blokade računa ili obustave isporuke energenata. No, naš izvor tvrdi da »oprosta za greške neće biti jer nisu dana jamstva«. Vlada nije odabrala novoga kupca, to je učinilo stečajno vijeće, unatoč neslaganju Ministarstva gospodarstva zbog izostalih jamstava, pa Vlada ne želi opet pokrivati moguće gubitke posla iza kojeg zapravo stoji jedna off-shore kompanija, tvrdi Vjesnikov izvor u Vladi.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Linić: Ne povlačim se iz privatizacije Ine</p>
<p>Privatizacija Ine bit će u sljedećih nekoliko mjeseci jedini privatizacijski proces koji neće biti zaustavljen, jer je reguliran posebnim zakonom, a izravno će ga kontrolirati Vladin uži kabinet/ Preustroj Hrvatskog fonda za privatizaciju u državni imovinski fond ne može se obaviti za manje od mjesec i pol</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić demantirao je u petak informaciju jednog tjednika da se odlučio povući iz procesa privatizacije Ine. »Tko god me misli odstraniti iz procesa privatizacije Ine, neće uspjeti! Još uvijek sam potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i odgovaram za privatizaciju«, rezolutan je Linić koji je i predsjednik Nadzornog odbora Ine. </p>
<p>Privatizacija Ine bit će u sljedećih nekoliko mjeseci jedini privatizacijski proces koji neće biti zaustavljen, jer je reguliran posebnim zakonom, a izravno će ga kontrolirati Vladin uži kabinet, čiji su članovi predsjednik i potpredsjednici Vlade te po jedan ministar manjih stranaka koje nemaju potpredsjednike u Vladi. Sve ostale predviđene prodaje trenutačno su zaleđene i čekaju da se obavi preustroj Hrvatskog fonda za privatizaciju koji, nakon Vladine odluke o razrješenju svih članova Upravnog odbora, nema glavno tijelo koje je donosilo odluke. Još se ne zna ni hoće li stranke na vlasti o novim članovima Upravnog odbora Fonda uopće raspravljati ili će se čekati završetak preustroja Fonda za privatizaciju u državni imovinski fond. Taj se proces, predviđa se, ne može obaviti za manje od mjesec i pol. </p>
<p>Prema nacrtu organizacijskog ustroja, taj bi fond umjesto predsjednika, koji danas operativno vodi HFP, imao Upravu s najvjerojatnije tri do pet članova. Postojao bi i Upravni odbor, a institucija bi bila pod izravnom kontrolom Sabora. Na sastav Upravnog odbora, bude li se čekao preustroj Fonda, mogao bi bitno utjecati i dogovor stranaka na vlasti o zakonu o sukobu interesa o kojem će Sabor, u prvom čitanju, raspravljati već na ovoj sjednici.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sabor donio Zakon o HRT-u</p>
<p>Sabor je prihvatio amandman HSS-a kojim bi na svojim funkcijama ostali ravnatelj HRT-a, glavni urednici Televizije i Radija dok ne budu izabrani njihovi nasljednici prema novom zakonu</p>
<p>ZAGREB, 7. Veljače</p>
<p> - Sa 71 glasom za, dva protiv i 19 suzdržanih Hrvatski je sabor u petak popodne prihvatio Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj radio-televiziji. </p>
<p>Prema Zakonu, HRT bi se sastojao od tri organizacijske jedinice - Hrvatske televizije, Hrvatskog radija i Glazbene produkcije - a Programsko vijeće HRT-a imalo bi 11 članova, a ne 25 kao do sada. </p>
<p>Sabor je prihvatio amandman HSS-a kojim bi na svojim funkcijama ostali ravnatelj HRT-a, glavni urednici Televizije i Radija te urednici informativnih programa dok ne budu izabrani njihovi nasljednici prema novom zakonu. </p>
<p>Prihvaćen je i amandman Odbora za informiranje, informatizaciju i medije čije donošenje je predložio HSP, a kojim bi Odbor provodio postupak za izbor članova Vijeća HRT-a i utvrdio kriterije, no nije prihvaćen amandman DC-a da kandidati za članove Vijeća moraju biti poznavatelji medija. </p>
<p> Nije prihvaćen ni amandman SDP-a da Statut HRT-a umjesto Vijeća donosi Sabor, kao ni amandman IDS-a da Zakon stupi na snagu 1. siječnja 2004. kako bi se izbjegli prigovori da se on donosi zbog izbora. </p>
<p>Glasovanje je trebalo biti obavljeno prijepodne na početku saborske sjednice, no do toga nije došlo jer su se još uvijek obavljale konzultacije o amandmanima. Kako se neslužbeno moglo doznati, problem je bio u HSS-ovu amandmanu kojim se traži da, uz Mirka Galića, ostanu i svi postojeći programski urednici. HSS je navodno tim amandmanom uvjetovao i potporu Zakonu. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Strugarovu reformu podržao samo Klub HSS-a</p>
<p>Šešelj: Insistiranje na tumbanju organizacijskih oblika i širenje razredne nastave nenadoknadiv su nedostatak ovog dokumenta/ Janjić: Predlaže se švedski model, a neke škole rade u tri, pa i četiri smjene Šetić: Prijedlog motiviran time da učiteljske akademije obrazuju nastavnike za osnovnu školu / Rožić: Ovakva reforma obrazovnog sustava mogla bi dovesti do njegova raspada/ Kramarić: Hrvatskom obrazovnom sustavu nedostaje međunarodna provjera/ Granić: Reforma obrazovanja nije uvjet za ulazak u EU </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Prijedlog projekta hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće žestoko su u petak u nastavku 29. sjednice Hrvatskog sabora kritizirali zastupnici svih stranaka osim HSS-a. </p>
<p>Glavne zamjerke odnosile su se na uvođenje devetogodišnjeg ili desetogodišnjeg obaveznog obrazovanja i odredba po kojoj bi u šestogodišnjoj osnovnoj školi predavali učitelji. </p>
<p>Bilo je prijedloga da se ova rasprava smatra prethodnom raspravom i da se na osnovu nje napravi novi prijedlog, a gotovo svi zastupnici u svojim su istupima spominjali nekadašnjeg ministra prosvjete Stipu Šuvara i uspoređivali njegovu reformu školstva sa sadašnjom. </p>
<p>Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar kazao je da učenici, roditelji i društvo od predloženih promjena mogu očekivati kvalitetno obrazovanje, dostupnost obrazovanja svima i usklađivanje s europskim modelima. </p>
<p>»Ne prihvati li produljenje obaveznog obrazovanja, Hrvatska će ostati među malobrojnim europskim zemljama u kojima ono traje osam godina, a to su Albanija, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija, Rumunjska i Turska«, rekao je Strugar. </p>
<p>Isti argument upotrijebio je i Miroslav Furdek, u ime Kluba HSS-a, koji je jedini podržao prijedlog reforme školstva, dodavši da je ona zasnovana na stručnim mišljenjima. </p>
<p>Želimir Janjić kazao je da Klub HSLS-a nema ništa protiv uvođenja devetog ili desetog razreda, ali postavlja pitanje ima li za to dovoljno kadrova. »Predlaže se učenje stranog jezika od prvog razreda, a naša realnost je da na slabije naseljenim otocima strani jezik predaju konobari, a u najboljem slučaju gimnazijalci. Škole se informatički opremaju, ali ta oprema se slabo koristi jer nema dobre edukacije učitelja. Predlaže se švedski model, a neke škole rade u tri, pa i četiri smjene zbog nedostatka prostora«, rekao je Janjić.</p>
<p> Zdravka Bušić (Klub HB-a) smatra da se Hrvatska ne smije odreći tradicije srednjoeuropskog obrazovnog modela, a prijedlog reforme nazvala je kaotičnim, nepromišljenim i nerazrađenim. </p>
<p>»SDP smatra da su revolucionarne promjene i radikalno ukidanje izuzetno opasni, jer na dugi rok mogu razoriti sustav koji je fino tkanje bezbrojnih elemenata. Reformu moraju provesti nastavnici, a ne kabinetski reformatori, a insistiranje na tumbanju organizacijskih oblika i širenje razredne nastave nenadoknadiv su nedostatak ovog dokumenta«, istaknuo je Zlatko Šešelj. </p>
<p>Sličan stav iznio je Nevio Šetić, u ime Kluba HDZ-a, koji smatra da je prijedlog reforme motiviran time da učiteljske akademije obrazuju nastavnike za osnovnu školu. Dodao je da model šestogodišnje osnovne škole nosi »zamku rane izbornosti« jer bi tako djeca već u 12. godini morala birati svoje buduće zvanje, a zamjerio je što strategija ne govori o školovanju hrvatske manjine u inozemstvu.</p>
<p> Iste zamjerke dao je u ime Kluba HSP-HKDU Miroslav Rožić, istaknuvši da bi ovakva reforma obrazovnog sustava mogla dovesti do njegovog raspada. </p>
<p>Zlatko Kramarić (Klub LS-a) smatra da hrvatskom obrazovnom sustavu nedostaje međunarodna provjera, a netočnom je nazvao tvrdnju da profesori koji završavaju nastavničke fakultete nemaju dobro pedagoško obrazovanje. </p>
<p>Mate Granić (Klub DC-a) upozorio je na nedovoljnu opremljenost škola istaknuvši da reforma obrazovanja nije uvjet za ulazak u EU. </p>
<p>U ime zastupnika manjina Borislav Graljuk podržao je da se održana rasprava smatra prethodnom, a podržao je i odredbe koje se odnose na školovanje pripadnika manjina. </p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Svesindikalni prosvjed na Markovu trgu odgođen za kraj veljače</p>
<p>Saborska je sjednica skraćena za tjedan dana, pa su i sindikati, da ne bi prosvjedovali pred praznim Saborom 13. veljače, pomaknuli svoje akcije za dva tjedna/ Ako ne uspiju pregovori s Vladom o spornim izmjenama ZOR-a, sindikalni će blok raspisati referendum o organiziranju općeg štrajka </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Prvi hrvatski svesindikalni sabor i javni prosvjed na Markovu trgu protiv predloženih izmjena Zakona o radu, najavljen za 13.veljače, odgađa se za dva tjedna nakon tog datuma, za vrijeme zasjedanja Sabora. Iako se očekivalo da će izmjene ZOR-a biti na prvom čitanju u Saboru sljedeći tjedan, saborska je sjednica skraćena za tjedan dana, pa su i sindikati, da ne bi prosvjedovali pred praznim Saborom, pomaknuli svoje akcije. </p>
<p>»Ne mogu nas toliko zaskočiti i zaobići koliko im mi možemo doskočiti. Za prosvjede smo uvijek spremni!«, poručio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever s konferencije za novinare pet sindikalnih središnjica i devet autonomnih sindikata, koji su u petak potpisali sindikalni sporazum o akcijama koje će poduzeti da bi zaštitili prava hrvatskog radništva. </p>
<p>Ujedinjeni sindikalni blok raspisat će i referendum među članstvom o organiziranju općeg štrajka ako ne uspiju pregovori s Vladom o spornim izmjenama ZOR-a. Prvi opći sabor trebao bi donijeti rezoluciju o proglašenju 2003. godine godinom borbe za dostojanstvo radnika, koju će uputiti Vladi i Saboru, te odluku o prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma hrvatskih građana.</p>
<p>»Ovaj sporazum nije ni prvi ni zadnji niti je za jednokratnu upotrebu. Dogovorene su aktivnosti za cijelu godinu. Unatoč zluradim procjenama da ćemo se raspasti, zajedništvo sindikata čvrsto je još od prvosvibanjskog prosvjeda protiv izmjene ZOR-a«, rekao je čelnik SSSH Davor Jurić. Ta je središnjica, rekao je Jurić, u četvrtak istupila iz Ugovora za pravednu Hrvatsku, potpisanog sa strankama koalicije prije izbora, jer su izmjene ZOR-a suprotne onome što je tada dogovoreno. </p>
<p>»Pozvao bih Vladu na maškare, no njima su maske već davno pale i maškarada traje tri godine, a da ni jednog fašnika nisu spalili. Sindikati će ove godine spaliti fašnik, a nadam se da će Vlada shvatiti poruku«, istaknuo je predsjednik URSH-a Boris Kunst, optužujući Vladu da je prodala dostojanstvo radnika za inozemne kredite. </p>
<p>»Ono što ne bi uspjelo samim sindikatima uspjelo je Vladi, koja nas je svojim prijedlogom smanjivanja radničkih prava potaknula na ujedinjavanje sindikalnog pokreta. Prvi put pet središnjica i devet sindikata ide zajedno u obranu radničkih prava. Hrvatski sindikati imaju snagu i organizaciju. Spremni smo odgovoriti na sve izazove, a Vlada i Sabor više nas ne mogu iznenaditi«, rekao je Krešimir Sever. </p>
<p>»Sporazum je poruka hrvatskoj vlasti da će organizirano hrvatsko radništvo braniti svoje interese i spriječiti donošenje zakona koji radništvo gura u očaj«, istaknuo je predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba. Čelnik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić, koji je potpisao Sporazum u ime devet autonomnih sindikata, rekao je da će se i ti sindikati priključiti akcijama. </p>
<p>Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak istaknuo je da sindikalni sporazum dokazuje zrelost i solidarnost sindikata, ali se sindikati nisu ujedinili samo radi protivljenja izmjenama ZOR-a. Na pitanje novinara hoće li sindikati, ogluši li se Vlada na njihovo protivljenje izmjenama ZOR-a, tražiti njezinu smjenu i prijevremene izbore, Jurić je odgovorio da odluku o tome prepušta Vladi i onima koji vode politiku u državi.</p>
<p>U ponedjeljak počinju pregovori o ZOR-u </p>
<p>U ponedjeljak počinju pregovori Vlade, sindikata i poslodavaca o spornim pitanjima izmjena ZOR-a (otpremnine, otkazni rokovi, rad na određeno, status malog poslodavca), a radit će se u jednoj tripartitnoj radnoj skupini, a ne u osam, kako je predlagao potpredsjednik Vlade Goran Granić, istaknuli su sindikalisti. Pokazali su novinarima i prosvjedna pisma upućena predsjedniku Vlade i Sabora iz 37 međunarodnih, europskih i nacionalnih sindikalnih udruga koje podupiru hrvatske sindikate. </p>
<p>Sindikati će svoja stajališta o izmjenama ZOR-a obrazložiti klubovima zastupnika LS-a i HSLS-a, a zanimanje da čuju i sindikalnu stranu pokazali su i HSP i HKDU. Predstavnike sindikate pozvao je u utorak potpredsjednik Sabora Mato Arlović na dogovor o izmjenama ZOR-a, na kojem će biti i predsjednici klubova zastupnika ministri, poslodavci...</p>
<p>»Otvoreni smo za razgovore, no ne budemo li imali priliku prezentirati svoje stavove, nećemo doći na sastanak«, poručili su sindikalci. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Liječnički sindikat konzultirat će se tijekom vikenda </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nakon što je premijer Ivica Račan u petak pozvao liječnike da prekinu štrajk, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić najavio je da će tijekom vikenda obaviti konzultacije, a o daljnjim postupcima u vezi štrajka javnost izvijestiti početkom idućega tjedna.</p>
<p>»Tijekom vikenda neće biti sjednice Glavnog štrajkaškog odbora, ali će svaka odluka biti donesena staloženo i bez ishitrenosti«, rekao je Babić.</p>
<p>Premijerovu poruku da će Vlada nakon nekoliko dana poduzeti mjere za okončanje štrajka, Babić tumači kao preporuku HLS-u i Ministarstvu zdravstva da što prije pronađu rješenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Blagi porast nezaposlenosti u siječnju </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nezaposlenost je u siječnju ove godine povećana za 0,3 posto u odnosu na prosinac prošle godine, no, u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je za 10,7 posto. </p>
<p>Kako je u petak kazala Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem siječnja evidentirano je 367.118 nezaposlenih osoba, što je 965 osoba više nego prethodni mjesec i 44 tisuće manje nego u siječnju 2002. godine. </p>
<p>»Većina dinamike na tržištu rada odvija se u velikim industrijskim središtima kao što su Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, što nije dobro jer se gospodarski rast ne prelijeva prema drugim regijama«, ustvrdila je Crnković-Pozaić. Dakle, koliko god velike županije (Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Zagrebačka) pridonose zapošljavanju (45,5 posto), toliko pridonose i rastu nezaposlenosti (39,4 posto). </p>
<p>U siječnju je bilo 21.038 novoprijavljenih nezaposlenih osoba, a većina njih došla je iz statusa radnog odnosa (72,1 posto), i to uglavnom zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme (58,6 posto), zatim zbog otkaza poslodavca (25,5 posto) i otkaza zaposlenika (4,2 posto). Veliki postotak novoprijavljenih osoba, točnije 60 posto, su osobe mlađe od 24 godine, a isti je postotak KV, VKV i SSS zanimanja. </p>
<p>Iz evidencije nezaposlenosti u siječnju je otišlo 20.083 osoba. Od toga se 46,3 posto njih zaposlilo, a posao su dobile uglavnom mlađe osobe, te je vidljiv nešto veći postotak žena nego muškaraca (55,4 posto).</p>
<p>U novom zapošljavanju predvode trgovina, prerađivačka industrija (hrana i piće 19,8 posto, odjeća 12,3 posto, proizvodi od metala 12,3 posto, tekstil 4,7 posto, koža 4,6 posto) i usluge. </p>
<p>Neke osobe, točnije njih 11.119, brisano je iz evidencije Zavoda zbog odustajanja od daljnjeg javljanja (37,4 posto), nepridržavanja zakonskih odredbi (10,1 posto) te odlaska u mirovinu ili na daljnje školovanje (1,8 posto).</p>
<p>Na upit smatra li nove privatne burze rada, primjerice Adecco, konkurencijom, ravnateljica Zavoda rekla je da će surađivati te da nije riječ o konkurentskom odnosu, jer će novootvorene burze preuzimati ljude za kratkotrajnija zaposlenja, dok se HZZ orijentira na dugotrajnija rješenja. Dodala je da treba započeti dogovore o nacionalnim klasifikacijama nezaposlenih osoba da bi se lakše posredovalo.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030208].
|
