NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031007].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210977 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.10.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Morske svađe najmanje se tiču mora</p>
<p>Službeni podaci UN-a spominju samo isključive gospodarske i zaštićene ribolovne zone, jer kategorije ekološke zone, kakvu je proljetos u Sredozemlju primijenila Francuska, nema u međunarodnom pravnom sustavu</p>
<p>BRUXELLES, 6. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Različite države različito tretiraju svoje vode. Službeni podaci UN-a govore, istina, samo o isključivim gospodarskim i zaštićenim ribolovnim zonama, jer kategorije ekološke zone - kakvu je primijenila Francuska u Sredozemlju od proljeća ove godine - nema u međunarodnom pravnom sustavu. Ekološka se zaštita provodi u gospodarskoj zoni, čiji je sastavni dio.</p>
<p>• ALŽIR - Interes svojih ribara Alžir ostvaruje proglašavanjem 32 ili 52 milje širokog zaštićenog ribolovnog pojasa.</p>
<p>• BELGIJA - Zona ribarenja na Sjevernom moru podudara se sa zaštićenom gospodarskom zonom. Belgija ima šezdesetak kilometara obale, granice zone dogovorila je sa susjedima Francuskom i Nizozemskom.</p>
<p>• BUGARSKA - 12 milja teritorijalnih voda plus 200 milja ekskluzivne ekonomske zone na Crnome moru ovoj državi, kandidatu za ulazak u EU, nisu smetali u vezama s Unijom. </p>
<p>• CIPAR - Zasad ima jurisdikciju samo nad teritorijalnim vodama (12 nautičkih milja).</p>
<p>• DANSKA - Njezinim je teritorijalnim vodama zatvoren prilaz Njemačkoj na otvoreno more, što ne smeta ni jednoj ni drugoj zemlji, niti se Njemačka osjeća »klaustrofobičnom«. Danci su uveli gospodarski pojas od 200 milja, a na Grenlandu i Farskim otocima na snazi je 200 milja širok pojas zaštićene ribolovne zone.</p>
<p>• ESTONIJA - U dogovoru sa susjedima proglasila je i regulirala i gospodarsku zonu.</p>
<p>• FINSKA - Osim teritorijalnih voda jurisdikcija pokriva i ribolovnu zonu, određenu (kako se navodi na UN-ovim službenim stranicama o provedbi prava mora) dogovorom sa susjedima. Teritorijalne vode su 12 milja uz izuzetke definirane geografskim koordinatama.</p>
<p>• FRANCUSKA - Njezin je najnoviji sredozemni specijalitet 200 milja široka ekološka zona proglašena nakon iskustava s tankerom »Erika«.</p>
<p> Francuzi su jurisdikciju proširili na gospodarsku zonu koja vrijedi i za prekomorske teritorije i za atlantsku obalu zemlje. Sredozemlje je Francuskoj ekonomski zanimljivije zbog turizma negoli ribarstva tako da je Francuska ocijenila optimalnom opcijom zaštititi resurs (turizma radi) u oblasti ekologije.</p>
<p>• GRČKA - Ima samo teritorijalne vode od šest milja (ili 10 milja za potrebe civilnog zrakoplovstva) i velike namjere da se ribarstvo regulira u sklopu buduće sredozemne politike EU-a. Grčka zastupa ideje bliske hrvatskim, interesira se za kombinaciju ekološke zaštite i ograničenja u ribarenju.</p>
<p>• IRSKA - Jurisdikciju je proširila na 200 milja zaštićene ribolovne zone.</p>
<p>• ITALIJA - Dok se Albanci tuže kako Talijani, »kada zažele, mogu loviti ribu i u Skadarskom jezeru«, ta zemlja nije poduzimala ništa doli potvrdila jurisdikciju na 12 milja teritorijalnih voda. Koncept »zajedničkog upravljanja Jadranom« talijanski je, a ne slovenski recept i pokušaj institucionaliziranja sadašnje situacije apsolutne nadmoći talijanske ribarske flote na Jadranu. </p>
<p>• LATVIJA - U dogovoru s Litvom, Estonijom i Švedskom međunarodnim je sporazumima odredila zaštićeni gospodarski pojas. </p>
<p>• LITVA - Samo teritorijalne vode.</p>
<p>• MALTA - Osim teritorijalnih voda Malta je proglasila 25 milja širok pojas zone zaštićenog ribolova. </p>
<p>• MAROKO - Sredozemna država proglasila je i 200 milja širok gospodarski pojas kakav, na primjer, nema Libija.</p>
<p>• MONAKO - 12 milja teritorijalnih voda plus 200 milja ekološke (francuske) zone pripadaju i minijaturnoj sredozemnoj kneževini, jednom od centara stručne zaštite Mediterana.</p>
<p>• NIZOZEMSKA - Isključiva gospodarska zona u dogovoru sa susjedima.</p>
<p>• NORVEŠKA - 200 milja gospodarskog pojasa proglašenog usprkos nezadovoljstvu, prijetnjama i pritiscima Rusije i to u jeku hladnoga rata.</p>
<p>• NJEMAČKA - U svome dijelu mora ima gospodarski pojas omeđen koordinatama u dogovoru sa susjedima.</p>
<p>• POLJSKA - Isključivi gospodarski pojas odredit će međunarodnim sporazumima sa susjedima.</p>
<p>• PORTUGAL - Jurisdikcija Lisabona proteže se na 200 milja gospodarske zone, što je standardna praksa atlantskih država.</p>
<p>• RUMUNJSKA - Dio crnomorskog paketa sa 200 milja gospodarskog pojasa, što je crnomorski recept zaštite mora, zasad samo na papiru.</p>
<p>• ŠPANJOLSKA - Gospodarski se pojas proteže 200 milja od atlantske obale, a zaštićena je ribolovna zona primijenjena na Sredozemlje. Španjolska je odluka o proglašavanju zaštićene ribolovne sredozemne zone naljutila susjednu Francusku, ali se spor nije rješavao u EU nego je odmah predan UN-ovoj pravnoj proceduri, bez miješanja institucija Unije koje za pravo mora i nisu mjerodavne.</p>
<p>• ŠVEDSKA - Progasit će isključivu gospodarsku zonu unutar mreže sporazuma sa susjedima.</p>
<p>• TURSKA - 200 milja širok gospodarski pojas na Crnom moru.</p>
<p>• VELIKA BRITANIJA - Zaštićena ribolovna zona od 200 milja proglašena je uz obale Velike Britanije i na nekim prekomorskim teritorijima ostataka nekadašnjeg imperija. Isključivi gospodarski pojas od 200 milja proglašen je na Bermudama, otocima Pitcairn, South Sandwich i South Georgija. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nije isključeno da ministri daju Hrvatskoj po prstima</p>
<p>BRUXELLES, 6. listopada</p>
<p> - Hoće li Ministarsko vijeće EU-a komentirati hrvatski potez, proglašenje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, ne ovisi o dogovoru ministara vanjskih poslova Slovenije i Italije, koje su odlukom o širenju jurisdikcije izravno »pogođene«, nego o zajedničkom, usuglašenom stavu Petnaestorice. </p>
<p>Budući da se cijela priča događa u rubnoj zoni između UN-ove nadležnosti za more i političkog načela da baš nije poželjno odlučivati bez suglasnosti susjeda, čak i kada je riječ o UN-ovom »resoru«, nije isključeno da ministri zaista daju Hrvatskoj po prstima i priopćenjem kritiziraju jednostranost poteza.</p>
<p>Takav je nastavak to izvjesniji što većinu članica EU-a zaista ne zanima što se događa u susjedstvu - zanimaju ih načela, a kako je jedno narušeno sve će, prema pravilu, stati na stranu Unijine članice ugrožene jednostranom odlukom Zagreba. Rim, dakle, može računati na potporu koja Uniju sad ne košta ništa, a sutradan se »držanje strane« kad je riječ o jednoj temi naplaćuje protuuslugom na drugoj temi...</p>
<p>Ministri, naravno, mogu zaključiti i da miješanjem u pitanje koje nije Unijino ulaze na sklizak teren na komu je mnogo nezadovoljnika i neriješenih sporova pa bi i principijelan stav značio zapravo iskakanje iz EU-okvira. </p>
<p>Priopćenje ili ne, ovisi o snazi argumenata i procjeni korisnosti dokumenta koji neće ništa mijenjati ni na bolje ni na gore, ali će pomaziti nečiju taštinu. Jedno je sigurno: prijedlog deklaracije, dođe li do nje, razlikovat će se od završnog teksta.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Delo«: Imamo li firewall za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - »Umjesto ekskluzivne gospodarske zone, Hrvatska je raspaljene strasti utišala formulom o ribarsko-ekološkom pojasu što je, prema riječima potpredsjednika vlade Gorana Granića, najblaža moguća odluka«, piše u ponedjeljak u komentaru ljubljanskog Dela Boris Jež. »Cilj takve odluke bio je da se Zagreb dostojanstveno izvuče iz neprilike... Ali, sad su Slovenci krivi što je Mesić govorio o gospodarskoj zoni u Splitu, i za euforiju koja je potom nastala i koju više nije mogao zaustaviti nikakav politički firewall ni protupožarni zid koji ima svako bolje računalo«, ocjenjuje se u komentaru.</p>
<p>»Hrvatski su političari na tom ispitu na djelu pokazali zabrinjavajuću količinu nezrelosti i autizma kad se nisu obazirali ni na upozorenja Romana Prodija. Zar su mislili da će im sve brzo biti zaboravljeno i da će im svi ubrzo pljeskati na kandidaturi za članstvo u EU...« </p>
<p>»Činjenica je«, piše Delo, »da je hrvatsko posezanje u međunarodne vode Jadrana također i posezanje u slovensku 'geografiju' pa i neprikrivena pljuska Sloveniji kao manjoj, manje vrijednoj, hendikepiranoj državici. Slovenija ima mogućnosti da vrati udarac, ali treba se ponašati pametno, 'europski', ako hoćete«, napominje se među ostalim u opširnom komentaru.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pogačnik: Slovenija bi mogla proglasiti vlastiti epikontinentalni pojas</p>
<p>LJUBLJANA, 6. listopada</p>
<p> - Slovenija bi kao protumjeru na hrvatsko proglašenje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu mogla, promjenama svog pomorskog zakonika, proglasiti vlastiti epikontinentalni pojas u Jadranskom moru, najavio je u razgovoru za mariborski list Večer od ponedjeljka dr. Miha Pogačnik, pravni savjetnik slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela.</p>
<p>»Moramo jasno reći da imamo epikontinentalni pojas, a u našem pomorskom zakoniku moramo odrediti i isključivi gospodarski pojas, ali ga nećemo proglasiti. To nije predviđeno našim pomorskim zakonom i to je naša velika stručna pogreška koju treba popraviti«, rekao je Pogačnik.</p>
<p>On je istaknuo da je Hrvatski sabor svojom odlukom o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa »prejudicirao« granicu na moru u Piranskom zaljevu iako, kako pojašnjava Pogačnik, još nije izvedena »bočna delimitacija«, pa je Hrvatska prema njegovim riječima svoj pojas do polovice Jadrana proglasila »na temelju vlastitog tumačenja da Slovenija nema izlaz u međunarodne vode«.</p>
<p>Pogačnik je rekao da je i Slovenija nasljednica sporazuma o epikontinentalnom pojasu između Italije i bivše SFRJ iz 1968. godine. »Tada su potvrđena već važeća razgraničenja, a prema međunarodnom pravu se prilikom sljedništva ugovora te granice ne mijenjaju. Nijedna država nema mogućnost osporavati taj sporazum. Sada se postavlja pitanje u kojem je opsegu taj sporazum o epikontinentalnom pojasu naslijedila i Slovenija s obzirom na to da imamo izlaz na otvoreno more«, rekao je Pogačnik.</p>
<p>Prema njegovim riječima Hrvatska je, proglašenjem svojeg zaštićenog područja do sredine Jadrana, »očito prisvojila cijelu dužinu čeone granice epikontinentalnog pojasa iako bi sjeverni završni dio tog pojasa s Italijom morala prepustiti Sloveniji. To su Hrvati učinili na temelju vlastitog tumačenja da Slovenija nema izlaz u međunarodne vode. No, bočna granica još nije određena«, upozorio je Pogačnik.</p>
<p>To što je Hrvatski sabor primjenu svoje odluke odgodio za Sloveniju nema veće važnosti osim većeg manevarskog prostora, dodao je Pogačnik.</p>
<p>»Hrvati su jednostranom odlukom unaprijed oduzeli smisao venecijanskoj konferenciji o zaštiti ribarstva u Sredozemlju. Za ribare u Jadranu to znači da će Hrvati za godinu dana slati svoje policijske brodove, a onda će se početi nizati incidenti«, tvrdi Pogačnik.</p>
<p>Rupelov je savjetnik dodao da Slovenija mora reagirati i multilateralnom diplomatskom akcijom, ali »primjerenom proporcionalnom reakcijom« na bilateralnoj razini. No, ne treba onemogućavati ulazak Hrvatske u EU jer je to i interes Slovenije, dodao je Pogačnik u razgovoru za mariborsku Večer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pankretić: To je povijesna odluka za hrvatske ribare</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Božidar Pankretić ne krije veliko zadovoljstvo zbog odluke Hrvatskoga sabora o proglašenju ekološko-ribolovne zone na Jadranu. »To je povijesna odluka za hrvatske ribare, koja će imati dalekosežne pozitivne učinke na razvoj ribarstva, a time i na razvoj naših otoka koji su prirodno usmjereni na ribarstvo«, izjavio je u ponedjeljak Vjesniku HSS-ov ministar Pankretić.</p>
<p>Tom se odlukom proširuje područje na Jadranu na kojem hrvatski ribari mogu loviti, čime će, tvrdi Pankretić, i naš nacionalni program za proizvodnju i potrošnju ribe dobiti na važnosti. »Sad će se krenuti u obnovu ribarske flote, što se prije i nije moglo, jer se nije znalo na što ribari mogu računati. Zato je to povijesni događaj«, uvjeren je Pankretić, koji najavljuje »intenzivna ulaganja« Ministarstva poljoprivrede u ribarsku proizvodnju te pomoć ribarima, kako bi s većom flotom mogli iskoristiti sve pogodnosti koje im pruža proglašenje ekološko-ribarske zone.</p>
<p>Ministar Pankretić, koji je prvi ljetos i započeo priču o tome da Hrvatska treba proširiti jurisdikciju na Jadranu, ne očekuje da će »jednostrano proglašenje« ekološko-ribolovne zone utjecati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> hrvatskoga približavanja Europskoj uniji. Ne zabrinjavaju ga previše ni oštre osude iz Slovenije i Italije, kao ni »žaljenje« iz Bruxellesa zbog saborske odluke.</p>
<p>»O nečijem zadovoljstvu ili nezadovoljstvu moći ćemo, zapravo, raspravljati tek kasnije. Jer, uvjeravam vas da će svi nesporazumi koji se tiču ribarenja biti izglađeni za nekoliko mjeseci, i to dogovorom sa susjedima«, tvrdi Pankretić. Objašnjavajući kako će se to postići, kaže da će se Hrvatska, »što je i normalno«, dogovoriti s Talijanima i Slovencima o izlovnim kvotama.</p>
<p>»To uopće i nije nekakav problem. Važno je, međutim, da nakon proglašenja ekološko-ribolovne zone u njoj neće više nekontrolirano ribariti 'brodovi-tvornice' trećih zemalja, koje su dosad i te kako uništavale riblji fond u Jadranu«, kaže Pankretić i podsjeća pritom na velik problem obnavljanja ribljeg fonda u Jadranu. </p>
<p>»Hrvatska je jednostavno bila prisiljena proširiti svoju jurisdikciju, jer da su veliki brodovi trećih zemalja nastavili bez ikakva ograničenja pustošiti Jadranom, za godinu ili dvije ni mi ni Talijani ni Slovenci ne bismo imali više što loviti«, zaključuje ministar Božidar Pankretić. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nejasno je kako će se Hrvatska odrediti prema zahtjevima Italije i Slovenije </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Činilo se da su HSP-ovci, koji se više od dvije godine bave pitanjem proglašenja gospodarskog pojasa u Jadranu, najveći gubitnici nakon saborske rasprave i odluke o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa. No u toj stranci tvrde da se ne predaju te da će javnosti i dalje iznositi argumente o neprovedivosti saborske odluke. O tome govori dr. Tonči Tadić, autor HSP-ova prijedloga o proglašenju gospodarskog pojasa.</p>
<p>• Možete li komentirati odluku Sabora kojom je prihvaćen Vladin prijedlog ekološko-ribolovne zone?</p>
<p>- Hrvatska nije dobila gospodarski pojas, unatoč gromoglasnim najavama iz vladajuće koalicije. Umjesto toga dobili smo međunarodno pravno nedefiniran pojam ekološko-ribolovne zone. Račan i SDP nisu htjeli gospodarski pojas nego zonu koja se usuglašava sporazumom sa susjedima. HSP se zalagao za gospodarski pojas koji je u skladu s Konvencijom o pravu mora, čime se gospodarski pojas proglašava jednostrano. Ribolovna zona nije utemeljena na toj konvenciji nego stupa na snagu jedino dogovorom susjednih zemalja, i na kraju je ispalo točno onako kako je Račan i htio. Nije bilo odlučnosti za proširenje gospodarskog pojasa, pa je teško da će biti odlučnosti i za proglašenje te ribolovno-ekološke zone. </p>
<p>• Je li HSS u cijeloj priči bio »trojanski konj«?</p>
<p>- Nije jasno koju je ulogu HSS odigrao i što je htio. Očito je da HSS-ovci nisu htjeli gospodarski pojas, a ako su ga i htjeli, onda su to žrtvovali u zamjenu za kratkoročne stranačke dobitke. Licemjerna je teza HSS-ovaca da su glasanjem htjeli pomoći HSP-u, kad već HSP-ov prijedlog nije prošao. HSP-ov prijedlog nije prošao upravo zato što HSS nije glasao za to!</p>
<p>• Je li na djelu bio dogovor SDP-a i HSS-a?</p>
<p>- Vjerojatno da. Trebalo je za domaću javnost pokazati odlučnost u obrani nacionalnih interesa, a za međunarodnu javnost donijeti dokument koji nije tolike snage da ga se ne može osporiti.</p>
<p>• Može li u budućnosti Hrvatska, pod pritiskom Italije i Slovenije, odustati i od te ekološko-ribolovne zone?</p>
<p>- Zemlja koja ima gospodarski pojas upućena je na postizanje sporazuma sa susjedima o prepuštanju viška izlova ribe pod određenim uvjetima i naknadama. Ali kad je proglašen gospodarski pojas to onda znači da Hrvatska i dalje ima dio mora u kojem ona ima posebna prava. Nejasno je koji će mehanizam Hrvatska upotrijebiti u ovom slučaju i nejasno je kako će se Hrvatska odrediti prema zahtjevima Italije i Slovenije.</p>
<p>• Je li HSP, koji se gospodarskim pojasom bavi dulje od dvije godine i inicijator je ovog zakona, razočaran i izigran?</p>
<p>- Ako je netko izigran onda to nije samo HSP nego su to i hrvatski ribari, kao i svi oni koji žive na otocima. Nevjerojatno je da vladajuća koalicija likuje zbog pobjede kojom je zadan težak udarac hrvatskim nacionalnim interesima.</p>
<p>• Hoće li ova priča s gospodarskim pojasom utjecati na izborni uspjeh vladajuće koalicije?</p>
<p>- Da, a HSP će proglasiti gospodarski pojas kad za to bude imao prilike. Ova generacija Hrvata to nije uspjela, ali sam siguran da će to učiniti vlast u kojoj će sudjelovati i HSP.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Neka druga Carla del Ponte</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Nakon izjave novinarima u Zagrebu, u posjet Hrvatskoj došla je, izgleda, neka druga glavna haaška tužiteljica. Sve što je izrekla o svojim razgovorima s premijerom Račanom odgovaralo je činjeničnom stanju u odnosima jednog suda i jedne suverene države.</p>
<p>Čak štoviše, svojim osobnim pozivom Gotovini da se preda »zbog Hrvatske« daleko je iskoračila iz okvira uobičajenog i za nju i za njezin tužiteljski status unutar postupka protiv optuženoga haaškog bjegunca. Izgleda da je većina ključnih činjenica koje se tiču Gotovine ipak izrečena tako da hrvatska strana mora dobro paziti da negdje nešto ne iscuri, kako se krhko povjerenje ne bi narušilo. Sama tužiteljica nazvala je to »izmjenom informacija« koje nisu za svačije uši. Tako je na snagu još jednom stupila provjera vjerodostojnosti hrvatskih vlasti. Ista ona koja je zbog sumnje u »kolaboraciju« s bjeguncem postala refrenom diplomatskih odnosa prema Hrvatskoj.</p>
<p>Da se tu nešto bitno promijenilo, kaže i njezina izjava da je Gotovina i dalje velik problem za Hrvatsku, ali dvostruko veći za međunarodnu zajednicu. Prvi put ona jasno daje do znanja da i države iz bližeg i šireg hrvatskog okruženja ne mogu čekati prekriženih ruku kakve će packe dobiti službeni Zagreb. Što ako je istina da Gotovina stvarno nije u Hrvatskoj? Jer, ono poznato »moje informacije govore da je Gotovina u dosegu hrvatskih vlasti« (koje čak njezina glasnogovornica šalje iz Beograda neki dan) ovaj put nije niti spomenuto.</p>
<p>Očito da i međunarodna zajednica odustaje od tvrde teze da »Hrvati neće izručiti Gotovinu«, pretvarajući je u opciju mnogo puta ponovljenu i s Vladine i s pravosudno-policijske razine: nemoćni smo, odbjegli general nije u dosegu naše jurisdikcije, ali njegovo hvatanje ostaje našom obvezom.</p>
<p>Tako »neka druga tužiteljica«, sudeći prema javno izrečenim stavovima, odlazi iz Zagreba navješćujući svoj govor pred Vijećem sigurnosti s daleko drukčijim tonovima od onih koji su dosad vrijedili u opisu odnosa Hrvatska - Haag.</p>
<p>Iako izrečena o kontekstu izmjene dokumentacije, ocjena o »Hrvatskoj koja snažno pomaže Sudu« mogla bi se lako proširiti na opći vrijednosni sud. Naravno, pod uvjetom da sve što je izgovoreno u žurbi zagrebačkih sastanaka bude rečeno i 9. listopada u New Yorku.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kako je Ela postala Izabella</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Ela ima strica, zove se Safet Čandić, umirovljeni je vratar Psihijatrijske bolnice na Rabu, dragovoljac Domovinskog rata koji boluje od PTSP-a, a zbog rata u koji je odmah krenuo sa Senjanima, pritišću ga, kako kaže, sve grozote srpskih zločina u Lici i Bosni. Safet ovih dana otkriva istinu: cijelo vrijeme - koliko se hrvatska javnost nateže s problemom jedine hiv-pozitivne školarke čije ime mislimo da znamo - zapravo smo u velikoj zabludi. Jer, Ela Oblak se zapravo zove Isabella Čandić, što znači da čitavo vrijeme uopće nismo znali pravo ime jedine hiv-pozitivne školarke koju smo mislili da znamo! Ima još toga što nismo znali. Ela nema samo Ninu i strica Safeta. Ima i zdravu polusestru, jer Elina majka Lydija ima kćer Anđelu koja ima 20 godina i živi u Beogradu s bakom. A imala je Ela još jednu polusestru. Zvala se Talija, a ona je od AIDS-a umrla 1996. </p>
<p>Pa, gdje je tome kraj?!</p>
<p>Je li moguće da se sudbina djevojčice, koja ničim nije zaslužna za svaku od takvih ili sličnih bisernih priča, pretvara u meksičku sapunicu od 1243 nastavka u prve dvije godine. Znamo tko piše te sapunice (novinari Marko, Željko, Ivana i Mirela), znamo tko su izvori (stric Safet, udomitelj Branko, susjed Izmo, ravnateljica škole Veronika). A znamo li tko su krivci za to što se na taj način smije govoriti i pisati o nečijim sudbinama?</p>
<p>Ako znamo tko su krivci - pretpostavimo da je riječ o državi koja u 12 godina svog postojanja nije uspjela skrojiti primjerena pravila ponašanja (zakon o zaštiti djece, na primjer) - zašto se ne bi krenulo ispočetka. Pa kad se krivcima da rok za popravak, oni uče i ispravljaju pogrešku, a ako ne uspiju na popravku - padaju. Takva su pravila u školama. Tako je u svijetu. Ali (još) ne i u nas. Zbog toga ćemo danas u Hrvatskoj danima čitati o Čučiću koji je navodno oteo svoju jednoipolgodišnju kćer i prelazio s njom više puta preko granice, a usput ćemo vrtiti meksički film u kojem Elu igra Isabella. </p>
<p>Dokle? Dokle god država tomu ne stane na kraj. Jer očekivati od nacije toleranciju i pamet, dokazano nije pravi potez. Nije se loše prisjetiti gdje je sve počelo. Tamo negdje, o jednom Svetom Nikoli, kada je jedan političar, čije ime mislimo da znamo, primio pred kamerama i novinarima malu Elu i obećao pomoć njezinim usvojiteljima.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ribolovna farsa s hepiendom</p>
<p>Italija će se zadovoljiti izlovnom kvotom i zajedničkim nadzorom nad Jadranom. Slovenija će dobiti isto, a obećana uloga u ekološkom nadzoru sigurno bi pomogla da se s manje frustracije nosi s ulogom male zemlje bez izlaza na otvoreno more / Hrvatska bi se mogla iz tog ukletog lanca vlastitih gafova i tuđih frustracija iskobeljati bolje negoli je to svojom šeprtljavom izvedbom nepostojeće državne strategije uopće zaslužila</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Htio bih pisati o tome kako je Hrvatska, među ostalim, zemlja koja zna iskorištavati ono što joj je priroda dala. Kako sa svojih plodnih oranica i pašnjaka dobiva sve osim manga i papaja, kako izvozi voće, sireve i pršute, kako sama hrani turiste koji je posjećuju, kako u susjednim zemljama otvara svoje trgovačke centre i prodaje svoju robu... Hrvatska bi prema svjetskim mjerilima mogla prehraniti 20 milijuna ljudi, ali ona troši više od milijardu dolara za uvoz hrane. U talijanskim i slovenskim trgovačkim centrima u Zagrebu stoga kupujemo talijanske pršute i slovenske sireve jer su jeftiniji od naših. Hrvatska sada uvozi i jaja, jedan od šest poljoprivrednih proizvoda kojih proizvodi dovoljno za svoje potrebe.</p>
<p>Htio bih pisati o tome kako su uspjesi mladih hrvatskih informatičara na svjetskim natjecanjima rezultat hrvatskog ulaganja u znanje. Kako djeca od prvog razreda osnovne škole »surfaju« po Internetu i koriste računala u nastavi. Istina je potpuno drukčija. Tuđmanova vlast je svojedobno odbila Soroseva računala za škole jer je u dotičnome vidjela stranog vraga koji hoće zatrovati mozgove hrvatske djece. Račanova vlast je imala prigodu to popraviti, a nije učinila skoro ništa. Danas jedno računalo dolazi na 29 osnovaca. Veličanstveni i neponovljivi ministar prosvjete Vladimir Strugar hvali se kako svaka škola ima osiguran barem jedan, pazite, jedan priključak na Internet. Tako su prije 100 godina na Balkanu bili sretni i ponosni ako su bar općina i žandarmerijska postaja u mjestu imali struju.</p>
<p>Htio bih pisati o tome kako potomci komiških i bračkih ribara (koji su u prošlom stoljeću u San Pedru u Kaliforniji i Punta Arenasu u Čileu učili tamošnje domoroce, Čileance i Amerikance, ribarenju i osnivali prve ribolovne flote) danas iz Komiže i s Brača isplovljavaju i love po Sredozemlju i Atlantiku. Za njima plove brodovi-hladnjače koji preuzimaju ribu i dopremaju je do Jadrana ili prodaju po svijetu. U Komiži, na Braču, na Dugom otoku, u slovenskoj Izoli, tu ulovljenu ribu prerađuju u tvornicama konzervi koje rade punom parom.</p>
<p>O svemu navedenom ne mogu, naravno, pisati jer je to za Hrvatsku fikcija. Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane ni za svojih 4,5 milijuna stanovnika. Hrvatski informatičari pobjeđuju u svijetu jer u Zagrebu i Splitu postoje dvije-tri gimnazije koje pružaju prave uvjete za informatičko obrazovanje. Hrvatska lovi bijednih 20.000 tona ribe godišnje iz svog dijela Jadranskog mora, a Hrvat prosječno pojede samo osam kila ribe godišnje. Hrvatska još ima poljoprivredu na plug, obrazovanje na ravnalo i kutomjer i ribarenje na panulanje.</p>
<p>I takva je Hrvatska, među ostalim, proglasila svoj ekološko-ribolovni pojas na Jadranu. Zaboravimo na tren onu farsu u Saboru i svu bijedu stranačkog predizbornog iskorištavanja jednog za ovu zemlju vrlo ozbiljnog pitanja. Upitajmo se, za promjenu, kako je i u koje vrijeme cijela ta predstava odigrana.</p>
<p>Prvo, o proglašenju gospodarskog pojasa potiho se razgovaralo (ne pregovaralo) s Italijom i donekle Slovenijom. To nije bio prioritet ove koalicije i ništa se nije trebalo proglasiti prije izbora. Onda su se u to umiješali stranački apetiti. U srpnju na Visu ministar poljoprivrede Pankretić bombastično najavljuje proglašenje gospodarskog pojasa i time gura hrvatsku diplomaciju i sve ostale stranke u predizbornu bitku u kojoj se na kraju više nije znalo tko je veći Hrvat i ribar.</p>
<p>Spomenuti Pankretić u intervjuu Večernjem listu tvrdi, usred te saborske gungule, kako bi »HSS, da je sam na vlasti, svakako najprije dobro procijenio kad je vrijeme za proglašenje jurisdikcije na moru«. Nevjerojatno! Čovjek više ne zna tko je tu lud a komu noge smrde. Pa upravo je HSS, ne hajući nimalo za bilo kakav timing, cijelu tu stvar izvukao iz diplomatskih salona i plasirao u medije onemogućivši Hrvatskoj da sve to provede prema međunarodnim običajima.</p>
<p>Drugo, sad kad je ekološko-ribolovni pojas već proglašen, ma koliko to bilo učinjeno traljavo, amaterski, glupo i u krivo vrijeme, ne treba očajavati jer više nema povratka. Odluka je donesena i sad preostaju dvije obveze: pregovori s Italijom i Slovenijom o pogodnostima koje će im Hrvatska dati u korištenju tog pojasa i osposobljavanje Hrvatske da taj pojas štiti i iskorištava. Treba uložiti milijune kuna u gradnju ribarskih brodova za otvoreno more i jačih brodova buduće obalne straže. Za zaštitu Jadrana do sredine mora neće biti dovoljno 15 ribarskih inspektora i 12 manjih plovila od sedam i pol metara (!?) kakve predlaže prigorski moreplovac Pankretić.</p>
<p>Sad kad su nas gurnuli u more, moramo plivati dalje. Europsku uniju sve to skupa zanima jedino kao obrazac negativnog ponašanja države koja hoće u njezino članstvo. Što nije malo i sigurno će usporiti hrvatski šepavi hod prema EU. Ali kad Italija siđe s njezina predsjedništva neće se više time baviti. Italija će se zadovoljiti izlovnom kvotom i zajedničkim nadzorom nad Jadranom. Slovenija će dobiti isto, a obećana uloga u ekološkom nadzoru sigurno bi pomogla da se s manje frustracije nosi s ulogom male zemlje bez izlaza na otvoreno more.</p>
<p>Hrvatska bi se mogla iz tog ukletog lanca vlastitih gafova i tuđih frustracija iskobeljati bolje negoli je to svojom šeprtljavom izvedbom nepostojeće državne strategije uopće zaslužila. Tako bi Pankretićeva ribolovna farsa mogla završiti neočekivanim hepiendom.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mala zemlja za veliki razvrat</p>
<p>Ništa neobično da je i mlađahna Janica Kostelić postala žrtvom hrvatskih medija pa s podređenošću kakve drugorazredne sportašice dolazi na slikanje s Rodmanom, koji pritom, u duhu pravoga američkoga ignoranta, nema pojma ni tko je Janica ni da je s 20 godina ostvarila već najmanje pet životnih snova svakoga sportaša, niti ga to uopće zanima/ Nisu li nam svi oni koji su promovirali skandaloznoga Rodmana i njegov skandalozni stil ponašanja zapravo željeli poručiti kakvu bi Hrvatsku htjeli. Ili barem o kakvoj sanjaju</p>
<p>ROMANA EIBL </p>
<p>Hrvatski kompleks drugorazrednosti bacio je na koljena pred isluženom košarkaškom zvijezdom Dennisom Rodmanom čak i najistinskiju, punokrvnu sportašicu, trostruku olimpijsku pobjednicu Janicu Kostelić!</p>
<p>Ništa neobično, međutim, da je i mlađahna Janica postala žrtvom hrvatskih medija pa s ushitom kakve sportske početnice prima Beckhamov dres iako je sama veća od Davida Beckhama, ne i od njegove medijske slave, pa s podređenošću kakve drugorazredne sportašice dolazi na slikanje s Rodmanom, koji pritom, u duhu pravoga američkoga ignoranta, nema pojma ni tko je Janica ni da je s 20 godina ostvarila već najmanje pet životnih snova svakoga sportaša, niti ga to uopće zanima.</p>
<p>Nije ništa neobično da u zemlji u kojoj su najveće zvijezde - a kroz medijsku prizmu i stupovi cijeloga društva - političari, misice i nogometaši, jedna novoustoličena ljepotica javno priznaje da je počašćena Rodmanovom lascivnošću i razvratnom ponudom »za zajedničkim nastavkom večernjega druženja«. Ali, Janica... Kako li su je samo iskompleksirani Hrvati uvjerili da nema medalje do slike s Rodmanom! Neka barem Rodman učini Janicu jednakom nama, odnosno svim Hrvaticama koje su ničice padale pred njegovom istetoviranom neodoljivošću. </p>
<p>Nije ništa neobično da promocija kreveljenja, hirovitosti, razvrata i niskih strasti zauzme zapaženo mjesto u zemlji u kojoj bivši doministri nude medijima pornografske fotografije iz vlastita kreveta i koje na kraju nađu svoj medijski prostor. Kontroverzna NBA-zvijezda Dennis Rodman, čiji su život izvan parketa obilježili kocka, alkohol, žene te deseci kaznenih i prekršajnih prijava, upravo je utjelovljene svega što u izmučenoj i sve ravnodušnijoj Hrvatskoj pomalo postaje općeprihvaćeni obrazac ponašanja. Stoga se nitko nije ni zagrcnuo kada je objavljeno da je Rodman za trodnevno promicanje nemorala u Hrvatskoj još počašćen s pola milijuna kuna. A je li i s koliko žena počašćen, kako su nagađali mediji, ostat će tajnom predsjedničkoga apartmana jednoga zagrebačkoga hotela. Koji je uime Rodmana pristao prekršiti svoja ćudoredna kućna pravila. Što neki ovdje smiju samo tajno, Rodman može i smije javno. Uza svesrdno medijsko posredovanje, da ne kažemo svodništvo. </p>
<p>Nisu li nam svi oni koji su promovirali skandaloznoga Rodmana i njegov skandalozni stil ponašanja zapravo željeli poručiti kakvu bi Hrvatsku htjeli. Ili barem o kakvoj sanjaju. O Hrvatskoj, maloj zemlji za veliki razvrat, parafraza je glasovitoga slogana jedne ministrove žene zbog kojega je svojedobno pao jedan hrvatski ministar. </p>
<p>A Rodmanu se moglo pristupiti na sasvim drugi način, kao čovjeku koji se talentom i nadasve radom izvukao iz mraka američkoga geta, kao čovjeku koji se školovao i naporno trenirao da bi pronašao put iz neimaštine, kao čovjeku koji je uspio izbjeći sudbini predodređenoj djeci ulice i geta. Kao čovjeku koji je najprije uspio u poslu kojim se bavio, a sva njegova kontroverza proizašla je kasnije iz njegove slave, njegova bogatstva i medijske potrebe. No, bio bi to prekompleksan pristup za ovdašnje navade, za zemlju gdje mnogi uspijevaju postati i društveno jako važni, i medijski nezaobilazni i kontroverzni, a da iza njih praktički nema ničega. Tek kakav pjesmuljak, tekstuljak, kakva lenta, dva-tri gola i mnogo, mnogo javnoga prenavljanja... </p>
<p>Ljudi koji su čak i svu sportsku genijalnost Janice Kostelić i njezinih pothvata sveli na kraju samo na prizemnu mužjačku priču o njezinome Raulu, nisu ni mogli niti znali predstaviti Rodmana drukčije nego kao notornoga mužjaka koji se ne miče od šanka i ne vidi više od ženskoga pupka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatska se sama isključuje iz Europske unije</p>
<p>Koristeći se svojim pravom koje proizlazi iz međunarodnog prava Hrvatska je djelovala individualno, a ne kolektivno, vjerojatno procijenivši da je korist od takvog djelovanja veća. Je li to doista tako spoznat ćemo primjenom metode pokušaja i pogrešaka. U međuvremenu se možemo pitati može li riba preplivati crtu polovice Jadranskog mora i mogu li tankeri koji plove preostalim dijelom otvorenog mora doživjeti havariju, te ima li smisla bez dogovora sa susjedima poduzimati mjere kakve smo poduzeli / Hrvatska diplomacija i politika, informirani logikom međunarodnog prava zauzeli su shvaćanje da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, pa i ekološko-ribolovne zone, ne spada u mjerodavnost Europske unije, te ostaje uređeno međunarodnim pravom. Točno, no znajući da se Europska unija sprema djelovati kolektivno u roku kraćem od dva mjeseca, akt Hrvatskog sabora u očima europskih promatrača vjerojatno izgleda poput diplomatske verzije</p>
<p> ratne doktrine »preventivnog udara« / Ovih dana Hrvatska se suočila s izborom između individualnog i kolektivnog djelovanja, između kompromisa i reorijentacije. Izbor između navedenih mogućnosti odredit će budućnost Hrvatske u prvoj polovici dvadeset prvog stoljeća. Na sreću približavaju se izbori koji će težinu odluke prepustiti građanima. Hoćemo li, međutim, uz takvu političku i diplomatsku elitu imati stvarnog izbora?</p>
<p>SINIŠA RODIN</p>
<p>Unatoč tomu da je proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa i njegovih pravnih sadržaja pravo koje je zajamčeno Hrvatskoj Konvencijom o pravu mora iz 1982. godine, želio bih pokazati kako je akt Hrvatskog sabora od 3. listopada s praktične strane beskoristan, a s političke strane nepromišljen i suprotan temeljnim nacionalnim interesima koje je taj isti Sabor proglasio rezolucijom o priključivanju Republike Hrvatske Europskoj uniji od 18. prosinca 2002. godine kojom se »utvrđuje da je ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji strateški nacionalni cilj kojem će u daljnjem djelovanju Hrvatski sabor davati punu i stalnu potporu«.</p>
<p>Svoju argumentaciju o beskorisnosti proglašenja ekološko-ribolovne zone temeljim na teoriji javnog izbora (public choice) čije je ishodište seminarni rad Jamesa Buchanana i Gordona Tullocka iz 1965. godine koji polaze od pretpostavke da bi prosječni pojedinac, a ja bih dodao - i prosječna država, kada se suoči sa zbiljskom mogućnošću izbora, radije izabrao više negoli manje. </p>
<p>Ostvarivanje svojih interesa, pojedinci i države mogu ostvarivati individualnim ili kolektivnim djelovanjem. Ako djeluju individualno suočavaju se s troškovima koji nastaju zbog otpora drugih, na koje nemaju izravnu mogućnost utjecaja. Ako djeluju kolektivno suočavaju se s troškovima donošenja odluka koji nastaju kao rezultat sudjelovanja u zajedničkom donošenju odluka. Izbor između individualnoga ili kolektivnog djelovanja racionalni pojedinac, odnosno država, čine na temelju procjene troškova djelovanja. </p>
<p>No kako je kasnije pokazao Mancur Olson mlađi, individualno racionalno ponašanje može biti suprotno dugoročnim interesima stoga što maksimaliziranje individualne dobiti u određenom slučaju dugoročno umanjuje ukupnu dobit. </p>
<p>Koristeći se svojim pravom koje proizlazi iz međunarodnog prava, Hrvatska je djelovala individualno, a ne kolektivno, vjerojatno procijenivši da je korist od takvog djelovanja veća. Je li to doista tako spoznat ćemo primjenom metode pokušaja i pogrešaka. U međuvremenu se možemo pitati može li riba preplivati crtu polovice Jadranskog mora i mogu li tankeri koji plove preostalim dijelom otvorenog mora doživjeti havariju, te ima li smisla bez dogovora sa susjedima poduzimati mjere kakve smo poduzeli.</p>
<p>Politička štetnost proglašenja ekološko-ribolovne zone očituje se na više načina. Kao prvo, ono je suprotno cilju i svrsi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s europskom zajednicom i njenim državama članicama koji je Hrvatski sabor ratificirao 5. prosinca 2001. godine. Sporazum nije stupio na snagu, no njegovom je ratifikacijom Hrvatska izrazila svoj nacionalni interes. </p>
<p>Jedan od ciljeva tog sporazuma je »integracija Hrvatske u najvećoj mogućoj mjeri u političku i gospodarsku maticu Europe«.</p>
<p>Nadalje, članak 69 Sporazuma propisuje da »stranke priznaju važnost prilagodbe hrvatskog postojećeg prava s pravom zajednice«. Hrvatska je prihvatila obvezu da postojeće i buduće pravo postupno uskladi s pravnom stečevinom zajednice. </p>
<p>Iz navedene odredbe proizlaze, u najmanju ruku tri pravne obveze: svi budući zakoni i drugi propisi moraju biti usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije; svi postojeći zakoni i pravni propisi moraju se interpretirati u skladu s pravom Europske unije i ne smije se poduzimati ništa što bi bilo suprotno ciljevima i svrsi Sporazuma. </p>
<p>Kao drugo, položaj Hrvatske u odnosu prema Europskoj uniji definiran je ne samo tekstom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nego i velikim brojem pravnih i političkih instrumenata koji pobliže određuju njegov sadržaj. </p>
<p>Veliki dio tog sadržaja mora se izvoditi iz ukupnog političkoga i normativnog konteksta u komu Sporazum funkcionira. Navedeni kontekst za Hrvatsku određen je primjerice člankom 49 Ugovora o Europskoj uniji, kriterijima za članstvo iz Kopenhagena, različitim dokumentima i izjavama o pristupanju koje je prihvatilo Vijeće ministara, izvješćima Komisije, te aneksima temeljnim ugovorima. </p>
<p>Amalgam navedenih političkih i pravnih instrumenata stvara znatne obveze u reformi pravnoga i političkog sustava. </p>
<p>Kada je riječ o politici ribarstva, jedan od takvih kontekstualnih elemenata je i dopis Europske komisije od 28. svibnja 2002., kojime se, među ostalim, definira reforma zajedničke ribarske politike, uključujući i posebnosti te politike na Mediteranu. </p>
<p>Iz navedenog dokumenta vidljivo je da se upravljanje ribljim resursima u Mediteranu namjerava urediti na razini Europske unije u suradnji zainteresiranih država članica. Doslovce, jedno od načela ribarske politike EU-a na Mediteranu je »pokretanje koordinirane inicijative za uspostavljanjem širih zaštićenih ribarskih zona od zainteresiranih država članica«. </p>
<p>Hrvatska diplomacija i politika, informirani logikom međunarodnog prava zauzeli su shvaćanje da proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa, pa i ekološko-ribolovne zone, ne spada u mjerodavnost Europske unije, te ostaje uređeno međunarodnim pravom. </p>
<p>Točno, no znajući da se Europska unija sprema djelovati kolektivno u roku kraćem od dva mjeseca, akt Hrvatskog sabora u očima europskih promatrača vjerojatno izgleda poput diplomatske verzije ratne doktrine »preventivnog udara«. Upravo u tome počiva problem koji hrvatska politička elita nije ili ne želi shvatiti: članstvo u Europskoj uniji ima svoju vlastitu logiku, različitu od logike međunarodnog prava. </p>
<p>Drugim riječima, koliko god ciljevi ekološke zaštite bili međunarodnopravno utemeljeni, sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti europski oblikovana. Naravno, ako iskreno težimo članstvu u Europskoj uniji. Napokon, štetnost proglašenja ekološko-ribolovne zone očituje se i kao svojevoljno isključenje Hrvatske iz europskog procesa donošenja odluka.</p>
<p> Naime, ratifikacijom Sporazuma, ali i drugim iskazima nacionalnog interesa poput rezolucije Hrvatskog sabora od 18. prosinca 2002., te predaje molbe za punopravno članstvo u Europskoj uniji od 21. veljače 2003. godine, Hrvatska je iskazala namjeru djelovati kolektivno, u zajednici sa svojim europskim partnerima. </p>
<p>Jednostrano proglašenje ekološko-ribolovne zone u suprotnosti je s tako izraženim nacionalnim interesom i obezvređuje zahtjev za primanje u članstvo. </p>
<p>Nasuprot tome, umjesto da svoju europsku zrelost hrvatska diplomacija i politika pokažu konstruktivno sudjelujući u izgradnji nove europske ribarske politike i umjesto da omoguće da se za svoj interes Hrvatska izbori za europskim stolom i na taj način u jednom segmentu djeluje gotovo kao da je već članica Europske unije, jednostran akt Sabora, bez obzira na njegovu pravnu osnovanost, uništio je tu jedinstvenu prigodu. Odatle i kritike da se Hrvatska ne ponaša europski. Odatle i zaključak da nas takvo ponašanje i takva politika ne vodi u članstvo Europske unije, bez obzira na rezoluciju Hrvatskog sabora od 18. prosinca 2002.</p>
<p>Američki ekonomist Hirschmann u knjizi objavljenoj 1970. godine (Exit, Voice and Loyalty) pokazao je kako u slučajevima krize unutar neke organizacije članovi imaju izbor između napuštanja organizacije ili jačanja svog utjecaja u njoj. </p>
<p>Slično tome, Eugen Pusić zaključuje da su u interesnim sukobima mogući ishodi kompromis, dominacija i reorijentacija. </p>
<p>Ovih dana Hrvatska se suočila s izborom između individualnoga i kolektivnog djelovanja, između kompromisa i reorijentacije. Izbor između navedenih mogućnosti odredit će budućnost Hrvatske u prvoj polovici dvadeset prvog stoljeća. </p>
<p>Na sreću približavaju se izbori koji će težinu odluke prepustiti građanima. Hoćemo li, međutim, uz takvu političku i diplomatsku elitu imati stvarnog izbora? </p>
<p>Autor je doktor znanosti, profesor Ustavnoga prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nedopustiv ignorantski odnos prema ustavnim normama</p>
<p>Donoseći izborni zakon Sabor je mogao, na temelju ustavne ovlasti, uskratiti pripadnicima manjina posebno pravo glasa, ali nije mogao, priznajući to pravo, onima koji ga koriste uskratiti opće pravo glasa. Stoga smatram da nema u izbornom zakonu dvojbi i pravnih praznina, jer se osim odredaba o posebnom pravu koje se primjenjuju samo na njih, sve ostale odredbe, također, primjenjuju na pripadnike manjina kao i na ostale građane. I stoga nije potrebno i ništa zapravo </p>
<p>neće promijeniti saborsko tumačenje zakona / Nažalost, ni kasniji izbori sudaca 2001. i 2003. godine (opet Šeks i Arlović) nisu prošli bez kompromisa i političkog dogovora, te nisu doveli do poboljšanja rada suda nego, suprotno očekivanjima javnosti, do jačanja desne opcije u Ustavnom sudu, koja u posljednje vrijeme ima obilnu glasačku prednost, što će se vjerojatno još jače očitovati i u izboru predsjednika i u nekim predstojećim sudskim odlukama, nadam se ne i u izbornim predmetima!... Kriva je i javnost, osobito stručna (pravnici, politolozi i ostali) koja nije našla načina da spriječi da o izboru sudaca, bez pravih kriterija, odlučuju isključivo političari. Jer Šeksa i Arlovića bit će i ubuduće i u doslovnom i metaforičkom smislu. I u zemljama zrelijih demokracija političare ne krasi samo briga za opće dobro, pamet ili poštenje</p>
<p>JURICA MALČIĆ </p>
<p>Moje stajalište jednako je danas kao onoga dana kad sam dao svoj glas za spomenuto rješenje Ustavnog suda iz 2001. godine. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) </p>
<p>Ono je sažeto u dvije bitne ocjene iz obrazloženja rješenja: članak 15. stavak 3. Ustava sadrži načelo pozitivne diskriminacije. »Člankom 15. stavkom 3. izrijekom se propisuje ustavnopravna mogućnost da se pripadnicima nacionalnih manjina, uz opće biračko pravo zajamčeno člankom 45. stavkom 1. Ustava, osigura i posebno pravo na izbor njihovih zastupnika u Hrvatski sabor«.</p>
<p>Dakle, donoseći izborni zakon Sabor je mogao, na temelju ustavne ovlasti, uskratiti pripadnicima manjina posebno pravo glasa, ali nije mogao, priznajući to pravo, onima koji ga koriste uskratiti opće pravo glasa. Stoga smatram da nema u izbornom zakonu dvojbi i pravnih praznina, jer se osim odredaba o posebnom pravu koje se primjenjuju samo na njih, sve ostale odredbe, također, primjenjuju na pripadnike manjina kao i na ostale građane. I stoga nije potrebno i ništa zapravo neće promijeniti saborsko tumačenje zakona.</p>
<p>U prilog takvu stajalištu idu i tumačenja koja su rezultat drugih, općeprihvaćenih, metoda interpretacije, a koje polaze od analize postupka donošenja odgovarajućih ustavnih i zakonskih odredaba, saborske rasprave o njima te slijeda prihvaćanja i odustajanja od pojedinih varijanti teksta. </p>
<p>Ako je u tom postupku i bilo, a bilo je, kompromisa u cilju osiguranja dovoljnog broja glasova i držanja fige u džepu, to ne mijenja ništa na stvari. Ipak, to govori o ignorantskom i nedopustivom odnosu prema ustavnim normama (a takve su i norme zakona o izborima - iako ne i u formalnom smislu) čijem se donošenju pristupa olako rukovodeći se trenutačnim, dnevnopolitičkim razlozima, a zatim se traži način kako ih izigrati ili ne primijeniti, što sve, kao i u ovom slučaju, dovodi do pravne nesigurnosti i pravnog nereda.</p>
<p>Takav pristup, koji je često, kako se i u javnosti nerijetko ocjenjuje, rezultat dogovora glavnih aktera u tim postupcima, ako ne i njihovih stranaka, Šeksa i Arlovića, poguban je za vladavinu prava. I dok to Šeks čini radi političkih probitaka vlastite stranke, čini se da to Arlović čini iz neznanja, političke i pravne nepismenosti, a na štetu vlastite stranke.</p>
<p>I kad treba ukloniti takvu nesigurnost i uvesti stabilnost u osjetljiva pitanja izbornog i manjinskog zakonodavstva i osigurati vladavinu Ustava, što je ustavna uloga i dužnost Ustavnog suda kao »čuvara Ustava«, Ustavni sud donosi činovničku (Zagrepčani bi rekli - fiškalsku) odluku da ne može odlučivati, jer je u prijedlogu navedena nemjerodavna odredba.</p>
<p> U pojašnjenju odluke i priopćenja Omejec čak kaže da dvojbu o dvostrukom pravu glasa ne bi ni mogao riješiti Ustavni sud nego samo Sabor. Dakle, umjesto kompetentnog ustavnopravnog stajališta, pitanje se upućuje na (dnevno)političko odlučivanje, a možda i novo dogovaranje ili pak političku trgovinu!</p>
<p>Onima koji bolje prate i poznaju rad i uvjete u Ustavnom sudu takva odluka ne će biti iznenađenje. I u drugim osjetljivijim ustavnopravnim pitanjima, a koja imaju i političku konotaciju, sud ne donosi odluke. Ili se ti predmeti uopće ne iznose na sjednice ili se rješavanje odgađa dok ne izgube aktualnost, a nerijetko i do prestanka važenja propisa kada sud u pravilu obustavlja postupak. </p>
<p>I iznimke u takvom postupanju su većinom politički motivirane: tako sud, na primjer, ne obustavlja postupak, ali i ne rješava predmet istarskog statuta čije rješavanje »desni« dio suda odgađa za povoljnija vremena, ali promptno, mimo svih rokova, prema »narudžbi« saborskog odbora, a bez uporišta u ustavnom zakonu donosi nepotrebno (osim opet za dnevnopolitičke potrebe) mišljenje o optužnici u slučaju Bobetko.</p>
<p>Sve spomenuto, kao i stručni i profesionalni problemi u radu suda logična su posljedica sudačkoga sastava izabranog još 1999. godine skandaloznim dogovorom HDZ-a i SDP-a kada su obje strane, umjesto nezavisnih eksperata, u sud izabrali (u paketu!) s obje strane eksponirane pa i kompromitirane stranačke aktiviste. Nažalost, ni kasniji izbori sudaca 2001. i 2003. godine (opet Šeks i Arlović) nisu prošli bez kompromisa i političkog dogovora, te nisu doveli do poboljšanja rada suda nego, suprotno očekivanjima javnosti, do jačanja desne opcije u sudu, koja u posljednje vrijeme ima obilnu glasačku prednost, što će se vjerojatno još jače očitovati i u izboru predsjednika i u nekim predstojećim sudskim odlukama, nadam se ne i u izbornim predmetima! </p>
<p>U samom jačanju desne opcije u sudu ne bi načelno trebalo biti ništa sporno (unatoč razveseljavajućoj činjenici da je do tog jačanja došlo za vrijeme koalicijske vlasti, pa čak i njenim glasovima!) kad bi bila riječ o pitanjima svjetonazora i desnog opredjeljenja nezavisnih i kompetentnih sudaca. </p>
<p>Nažalost, nije riječ se o tome nego o (većim dijelom) nedovoljno stručnim osobama, vezanim uz određenu političku opciju i spremnim da ustavnopravne kriterije podrede političkim, pa i dnevnopolitičkim.</p>
<p>Osim toga Ustavni sud nije uspio naći adekvatan odgovor na sve veći priljev predmeta i rješavati zaista samo ustavnopravno relevantne predmete, tako da rad na predmetima koji ni po čemu ne zaslužuju pažnju Ustavnog suda omogućuje pa i uvjetuje neažurno rješavanje pravih i važnih pitanja. </p>
<p>Tomu je pridonijela i posljednja (diletantska) izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu (opet Mato Arlović, nažalost uz asistenciju sutkinje Ustavnog suda čije su ambicije veće od pravnog znanja i iskustva), koja nije riješila to pitanje, ali je nakon nje Ustavni sud zatrpan još većim brojem ustavnih tužbi zbog dugotrajnosti postupka pred sudovima.</p>
<p>U takvim općim okolnostima, Ustavni sud jednoglasno odlučuje da neće (sud kaže - ne može) rješavati ustavnopravno pitanje prava glasa manjina na izborima koji se trebaju održati za manje od dva mjeseca. </p>
<p>U konkretnom slučaju moguće su različite spekulacije: Prvo, da sud vjeruje da se o konkretnom prijedlogu ne može očitovati (što nije realno s obzirom na praksu suda). Drugo, s obzirom na osjetljivost pitanja sud koristi proceduralnu mogućnost da se ne očituje. Treće, da dio sudaca, koji smatraju da se treba očitovati protiv uskrate općeg prava glasa manjinama, su u manjini te glasaju za takvu odluku kao manje zlo.</p>
<p>Kako bilo, i ovaj slučaj ponovno postavlja pitanje vjerodostojnosti Ustavnog suda kao institucije koja promiče i štiti vladavinu Ustava, autoritativno tumači Ustav i kontrolira i zakonodavca sa stajališta ustavnih odredaba i načela. </p>
<p>Osigurava li taj sud svojim djelovanjem stabilnost i izvjesnost, te zaštitu temeljnih sloboda i prava pojedinaca, ograničavajući političku vlast i usmjeravajući je u ustavne okvire. Ili se pak povlači pred politikom ili joj čak služi? Je li Ustavni sud Republike Hrvatske tijelo visokoga i nespornoga stručnoga i moralnog autoriteta što bi, prema definiciji, trebao biti?</p>
<p>Ta odluka, kao i neke druge donijete u posljednje vrijeme te još više odluke koje je sud trebao donijeti - a nije, ne doprinose vjerodostojnosti suda. </p>
<p>Tome ne doprinosi ni arbitrarnost u vremenskom slijedu uzimanja predmeta u rad i rasporedu predmeta na suce. Osobito tome ne doprinosi zatvaranje suda pred javnošću i nedostatak javne kontrole rada suda. Slučaj u kojem je meni uskraćen uvid u neke spise završenog predmeta, da bi mi nakon prijetnje javnim skandalom bio ipak odobren, samo je jedan od tužnih primjera u tom smislu.</p>
<p>Za sve to nisu krivi samo suci, a još manje sudski savjetnici, među kojima su mnogi i obrazovaniji i pismeniji od dobrog dijela sudaca. Najveća je krivnja na nositeljima političke vlasti, i bivše i sadašnje, koji nisu imali državničke mudrosti i svijesti, a čini se ni znanja, o potrebi nezavisne i autoritativne institucije tako potrebne za stabilnost i izvjesnost u zemlji u kojoj liberalne institucije nemaju tradicije i u kojoj se mnoga ustavna načela i odredbe tek trebaju potvrditi u zbilji. </p>
<p>Ustavni sud, a to se i pokazalo za vrijeme mandata bivšeg sastava suda pod predsjedanjem dr. Jadranka Crnića, može u tom smislu igrati važnu ulogu. </p>
<p>Stoga je bilo nezrelo i neodgovorno izbor sudaca podrediti uskim stranačkim interesima. Kriva je i javnost, osobito stručna (pravnici, politolozi i ostali) koja nije našla načina da spriječi da o izboru sudaca, bez pravih kriterija, odlučuju isključivo političari. </p>
<p>Jer Šeksa i Arlovića bit će i ubuduće i u doslovnom i metaforičkom smislu. I u zemljama zrelijih demokracija političare ne krasi samo briga za opće dobro, pamet ili poštenje. Ali su u zrelim demokracijama naučili da su Ustav i prava i slobode građana prevažne stvari da bi se prepustile samo političarima. </p>
<p>I na kraju, ali ne i najmanje važno, želim naglasiti da posebno pa ni dvostruko pravo glasa na način na koji je propisano izbornim zakonom ne smatram dobrim rješenjem. Kvalificiranu i, kao i obično, sjajnu ocjenu o tome iznijela je u Globusu od 3. listopada 2003. dr. Mirjana Kasapović. Ali to ni meni pa ni nikome drugome ne daje pravo da zanemarim važeće ustavne odredbe i da protumačim izborni zakon na neustavan način.</p>
<p>Autor je bivši sudac Ustavnoga suda Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Uobraženost je stalna oznaka naših vladara i političara </p>
<p>U slučaju da je prisluškivanje istina, vlast je gubila vrijeme. Bilo bi joj bolje da je marljivo pratila što u gospodarstvu rade druge zemlje oko nas i na Zapadu, koje imaju daleko više uspjeha u privređivanju. Kako će čelnik najveće stranke u oporbi, koji sebe već vidi kao premijera, moći voditi ekonomiju zemlje ako u vlastitoj stranci nema čovjeka koga bi mogao poslati u emisije koje se bave tom tematikom?</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Vrlo je važno da naši političari, posebno u predizborno vrijeme, naprave obračun sa sobom prije negoli to čine s političkim suparnikom. Tko sebe postavlja na slavni pijedestal lako će vidjeti oko sebe bijele miševe, a ne stvarnost o kojoj treba povesti računa. Inače će đavao nadutosti i želje za slavom izroniti uvijek iznova u njima, jer nisu sa sobom razračunali odakle dolaze i koliko još imaju slabosti koje nisu svladali. </p>
<p>To se dakako odnosi i na svakoga od nas, ali na političare posebno. Sv. Pavao kaže da se može »pohvaliti« samo svojim slabostima, a sve drugo je plod Božje pomoći. Uznositost kojoj se naši novopečeni demokratski političari podaju uglavnom ih čini sličnima Cervantesovu don Kihotu, koji, uobražen u svoje plemićko porijeklo, sposobnosti i dužnosti, ide u borbu sa vjetrenjačama, tj. umišljenim zlima. </p>
<p>Ta uobraženost ili bahatost bila je uglavnom stalna oznaka vladara i političara od početka nove hrvatske države i, nažalost, nije ni danas prošlost. Izvor takva stanja duha leži u strahu da se čovjek obračuna sa samim sobom i odredi svoje granice. Oholost proizvodi strah da se pogriješi ili se pogreška prizna. </p>
<p>Razgovor sa sobom i susret sa svojim strahom može upoznati čovjeka sa svojim granicama, slabostima, pogreškama i tako dovesti do poniznosti ili prizemljenja. To dovodi do spoznaje da čovjek nije sam sebi dostatan i da treba druge. Zato mi imamo začuđujuće mnoštvo stranaka, jer se svaki vođa smatra samodostatnim u skladu sa starom izrekom: »Dva Hrvata - tri stanke.« </p>
<p>Kako je teško od naših političara čuti da su oni sami počinili pogreške i priznali dobro što su ih drugi učinili! A samo tako bi bili simpatični biračima, jer tko prizna pogreške može se od njega očekivati da ih ne ponavlja. </p>
<p>Kolumnistica Jelena Lovrić vrlo dobro citira oštroumnu izreku jednoga promatrača naše političke scene na kojoj caruje samodostatnost političara kojima su stranački interesi ispred narodnih: »Svi su oni jedna stranka«. Tako je, na primjer, izgledao susret visokih gospodarskih stručnih i stranačkih predstavnika u nedavnoj tv-emisiji »Forum«, u kojoj je sudjelovao i predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader. </p>
<p>Ponajprije sam se iznenadio da sudjeluje u emisiji u kojoj ne sudjeluju čelnici prisutnih vodećih stranaka, nego njihovi gospodarski stručnjaci gospoda Linić i Markov, a njemu to nije struka. Plod te emisije je bio taj da je dr. Sanader, uza svu samouvjerenu kritiku Vladine gospodarske politike, ispao naivan, jer nije znao ni ono - što je »bezbroj« puta isticao Linić - da Vlada nije sufinancirala gubitke Riječke banke kao što je to bio slučaj s Dubrovačkom bankom. A svaki bi stručnjak i sa skromnijim znanjem mogao kontrirati politici koja nije povećala broj radnika u proizvodnji, tako da i Češka traži naše radnike, iako su tamo plaće daleko ispod naših. </p>
<p>Umjesto toga, slušali smo bajku o prisluškivanju, naravno bez dokaza, što je očito borba s vjetrenjačama kao plod straha. Uostalom, ni vlast zasad od njih ne može doznati nešto važno i mudro, ne sjete li se potražiti u posljednji tren tim stručnjaka koji će voditi čelnike u pitanjima ekonomije. </p>
<p>U slučaju da je prisluškivanje istina, mislim da je vlast gubila vrijeme. Bilo bi joj bolje da je marljivo pratila što u gospodarstvu rade druge zemlje oko nas i na Zapadu, koje imaju daleko više uspjeha u privređivanju. Kako će čelnik najveće stranke u oporbi, koji sebe vidi već kao premijera, moći voditi ekonomiju zemlje ako u vlastitoj stranci nema čovjeka koga bi mogao poslati u takve emisije?</p>
<p>Postavlja se pitanje je li moralno preuzimati posao važan za život i preživljavanje nacije bez dovoljno stručnjaka? A za ekonomiju nisu dovoljni jedan, dva stručnjaka, kako nas uči poučak rezultata i ove vlasti. Ne treba to opravdavati time da se i prije nekoliko godina i na Zapadu moglo naći ministara nestručnjaka. Tada su, naime, premijeri bili stručnjaci.</p>
<p> Današnje vrijeme se ne da usporediti s prošlim vremenom, jer danas u gospodarstvu vlada nemilosrdna borba sposobnosti i znanja. Upravo stoga što je svaka naša dosadašnja vlada prepuštala taj najvažniji dio političkog rada pojedincima s upitnim znanjem, mogli smo se naći na rubu dužničke provalije. </p>
<p>Hoće li se naši političari napokon sjetiti da je dosta pokusa i da se ne isplati ni njima a još manje ovoj zemlji imati Sabor »samodostatnih junaka«, umjesto Sabora narodnih mudraca koji se znaju koristiti znanjem u narodu koje sami nemaju. Samo tako naš narod neće biti pri vrhu ljestvice nesretnih naroda na svijetu.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Odustali od obustave prometa, sad pregovaraju o novcu </p>
<p>Nakon razgovora s predstavnicima dvaju ZET-ovih sindikata gradonačelnica rekla da su oni sada sigurnost stavili u drugi plan / Davorka Pejnović podsjetila da su već dogovorene mjere za veću sigurnost vozača i putnika </p>
<p>Sindikati ZET-a odustali su u ponedjeljak od odluke o obustavi javnog gradskog prijevoza, pa što se toga tiče, građani mogu biti mirni barem narednih pet do deset dana. Do tada bi, naime, trebali završiti pregovori s Upravom ZET-a, vezani uz izmjene kolektivnog ugovora. </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić istaknula je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, kako podržava zahtjeve sindikata da se poveća sigurnost u ZET-ovim vozilima. Dodala je kako se ona, kao gradonačelnica, ne namjerava upustiti u pregovore o kolektivnom ugovoru. Nakon sastanka sa sindikalcima ona je ustvrdila da je u tom razgovoru pitanje sigurnosti stavljeno na neki način u drugi plan, a da se odmah postavilo pitanje kolektivnog ugovora. Sindikalci su stoga upućeni na ZET-ovu Upravu koja će eventualne svoje prijedloge za izmjenu kolektivnog ugovora proslijediti Skupštini trgovačkih društava Grada Zagreba jer se ona konačno mora očitovati o njima. </p>
<p>Gradonačelnica je napomenula kako je službene zahtjeve dvaju ZET-ovih sindikata za sastanak dobila tek u petak i u ponedjeljak, pa se s njihovim predstavnicima i nije mogla sastati prije. Istaknula je kako do sastanka ne bi ni došlo da sindikati prethodno nisu povukli svoju prijetnju o obustavi prometa jer da sila nije način za rješavanje problema. »Mi moramo osigurati građanima nesmetan javni prijevoz, jer njima na raspolaganju ne stoje nikakvi mehanizmi niti prijetnje«, poručila je Vlasta Pavić. Odbacila je tvrdnje da ZET-ovi radnici nisu dovoljno plaćeni.</p>
<p> Što se tiče sigurnosti u vozilima, podsjetila je da je Uprava ZET-a još u studenom 2002. uputila Vladi prijedlog izmjena Kaznenog zakona čijim bi se usvajanjem strože kažnjavali napadači na vozače tramvaja i autobusa.</p>
<p> Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo Davorka Pejnović ponovila je da će se od prvog tromjesečja sljedeće godine u ZET-ova vozila postupno uvoditi sustavi video-nadzora i uređaji za automatsku naplatu karata. Za tu namjenu izdvojit će se 15 milijuna eura. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvoreno prvo Savjetovalište za invalide u Hrvatskoj</p>
<p>U savjetovalištu će roditelji invalidne djece moći dobiti pravne, medicinske, psihološke i druge savjete te informacije o mogućnostima ostvarivanja različitih prava za koja nerijetko ni ne znaju da ih imaju </p>
<p>U Centru za socijalnu skrb Zagreb, u Kumičićevoj 5, u ponedjeljak je otvoreno prvo zagrebačko Savjetovalište za osobe s invaliditetom i njihove roditelje, koje će raditi utorkom i četvrtkom po tri sata. U njemu će ponajprije roditelji invalidne djece moći dobiti pravne, medicinske, psihološke i druge savjete te informacije o mogućnostima ostvarivanja različitih prava za koja nerijetko ni ne znaju da ih imaju. </p>
<p>Osnovat će se i tzv. grupe za podršku u kojima će roditelji razmjenjivati iskustva o problemima koje imaju ili su imali sa svojom djecom. Bolnicama, centrima za socijalni rad i sličnim ustanovama podijelit će se i brošure s informacijama o pravima invalida. A u Kosorovoj ulici na Peščenici, u prostorijama Centra za socijalni rad Zagreb, na oko 60 četvornih metara za mjesec dana otvorit će se i ogranak toga savjetovališta.</p>
<p>Prema riječima dr. Zvonimira Šostara, pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, Savjetovalište je prethodnica osnivanju gradskog referalnog centra za invalide koji će, kada proradi - do kraja 2006., kako se očekuje - biti velika pomoć za oko 80.000 invalida koliko ih je u Zagrebu. Predstavnici Povjerenstva za invalide Grada Zagreba najavili su i nove projekte - osnivanje gerontološkog, volonterskog kao i centra za ovisnike.</p>
<p> Do kraja godine pri bolnicama Vrapče odnosno Jankomir osnovat će se prva dva centra za mentalno zdravlje. Oslanjajući se na provođenje Nacionalne strategije o invalidima 2003. do 2006., prema kojoj je donesena i zagrebačka strategija, od ZET-a je zatraženo da uz postojećih pet uvede u promet još tri specijalna kombija za prijevoz invalida. Radi se i na uklanjanju arhitektonskih barijera pri zdravstvenim, socijalnim i sličnim ustanovama. </p>
<p> Te bi barijere Zagreb trebao ukloniti najkasnije za tri godine. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>S Mesićem o kongresu turističkih novinara</p>
<p>Stipe Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, u ponedjeljak je primio Dragutina Lučića-Lucu, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND), Peru Gabrića, predsjednika Zbora turističkih novinara, te Tinu Eterović-Ćubrilo, predsjednicu hrvatske sekcije Međunarodne federacije turističkih novinara i pisaca (FIJET). Oni su upoznali Predsjednika s 46. kongresom FIJET-a što će se pod nazivom »Turizam i mediji«, od 10. do 16. listopada održati u Zagrebu, Makarskoj i Dubrovniku.</p>
<p> Sâm Predsjednik, kao domaćin ovog kongresa (pokrovitelj je Ministarstvo turizma), trebao bi na otvaranju u zagrebačkom hotelu Sheraton pozdraviti oko 170 sudionika iz 35 zemalja. To su uglavnom turistički novinari, pisci, komentatori, analitičari te izdavači turističkih materijala.</p>
<p>»Predsjednika smo podrobnije upoznali sa samim kongresom, kao i s činjenicom da HND ima Zbor turističkih novinara koji je ujedno i član FIJET-a«, rekao je Vjesniku Dragutin Lučić-Luce. Mesić je upoznat i s »vrijednim i novim iz protekle turističke sezone, kao i s onim što bi trebalo promijeniti«. »Predsjednik je podržao kongres, kao i sva nastojanja turističkih djelatnika, jer poznat je kao osoba koja daje veliku podršku turizmu s ciljem da on jednom postane i najvažnija privredna grana Hrvatske«, rekao je Lučić. Gabrić pak je upozorio da se upravo stoga turizmom, osim Ministarstva turizma, moraju baviti i ostala resorna ministarstva naše zemlje. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kosor: Upravo je SDP smanjio prava rodiljama</p>
<p>»Obećanja SDP-a, kojima majkama djece rođene od 1. siječnja najavljuju 600 kuna za treće i svako sljedeće dijete, tristo kuna za drugo i sto kuna za prvo dijete, neuvjerljiva su, nedosljedna i zapravo su vrlo tanak predizborni trik«, izjavila je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, potpredsjednica HDZ-a Jadranka Kosor.</p>
<p>S takvim se obećanjima ne smije igrati, smatra Jadranka Kosor, a upravo je, kaže, smiješno očekivati da će ga SDP ostvariti. »Upravo je SDP stranka koja u Vladi ima većinu i koja je zaslužna za smanjenje, pa čak i potpuno ukidanje prava mladih majki, među ostalima i onog na trogodišnji porodiljni dopust majki s troje ili više djece«, objasnila je Jadranka Kosor.</p>
<p>Na Bandićevu najavu da uskoro 90 posto roditelja neće plaćati jaslice, ona je upitala o kojima to jaslicama on govori, s obzirom da ih u gradu kronično nedostaje pa je na listama čekanja trenutno oko 1500 mališana. »Možda Bandić misli na virtualne jaslice«, komentirala je.</p>
<p>Jadranka Kosor potom je podijelila besplatne srednjoškolske udžbenike za dvadesetak učenika čiji su roditelji članovi Udruge višečlanih obitelji koje imaju osmero i više djece. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tojčić primio predstavnike stanarskih udruga</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić primio je u ponedjeljak predstavnike Udruge stanara Hrvatske (USH), Svjetske udruge stanara (International Union of Tenants - IUT) i ostalih udruga iz tranzicijskih zemalja, koje su tijekom vikenda u Zagrebu održale kongres o stambenoj problematici.</p>
<p>Zagrebački je domaćin gostima čestitao Svjetski dan stanovanja koji je obilježen u ponedjeljak.</p>
<p> »Svatko ima pravo na odgovarajući životni standard«, citirao je Tojčić tekst iz UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima. On je rekao da grad Zagreb podržava zahtjeve hrvatskih stanarskih udruga, da se zakonski riješe problemi stanara u 7000 privatnih, konfisciranih, adaptiranih i nadstojničkih stanova. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gluhoslijepi trebaju prevoditelje</p>
<p>Povodom 2003. kao Međunarodne godine osoba s invaliditetom, uz potporu Ministarstva rada i socijalne skrbi Udruga gluhoslijepih osoba Dodir počinje od 9. do 14. listopada kampanju »Budi moje oko i uho«. Cilj je tih aktivnosti javno zagovaranje potrebe zakonskog reguliranja Službe podrške. Želi se potaknuti i provođenje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi prema kojima gluhoslijepi imaju pravo na tzv stručnog prevoditelja - intervenora, pri prevladavanju komunikacijskih i mobilnih poteškoća. Funkcija intervenora, koja treba zaživjeti u praksi, kažu u Dodiru, jest prenošenje govornih odnosno vizualnih informacija na odgovarajući način: taktilno - rukom na ruku, ili pisanjem abecede po dlanu gluhoslijepog. Tako se gluhoslijepom mogu opisati kuća, trgovina, ljudi a gluhoslijepoj osobi može se pomoći i prevođenjem standardnoga jezika pri njezinu posjetu liječniku, obavljanju administrativnih poslova, u crkvi.</p>
<p> Služba podrške Udruge Dodir jedina je u Hrvatskoj za svoj rad dobila i nagrade, i to onu Grada Zagreba, Zbora mladih poduzetnika te priznanje Vlade Hrvatske za volonterski rad njezinih članova.</p>
<p> Kampanja počinje u četvrtak, 9. listopada u Centru Kaptol i to promocijom knjižica i plakata »Komunicirajmo drugačije«, »Podrška kretanju gluhoslijepih« te »Crveno-bijeli štap«. Organizirat će se i stručni skup za liječnike i zdravstvene radnike »Razumijevanje gluhosljepoće«. Jedna od aktivnosti bit će i međunarodni seminar »Komunikacijska integracija i kretanje osoba s gluhosljepoćom u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi i svakodnevnom životu«. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Biometeorološka prognoza </p>
<p>U iduća tri dana relativno nepovoljna biometeorološka situacija mogla bi uzrokovati nervozu, glavobolju i razdražljivost kod ljudi osjetljivih na vrijeme, izvijestio je u ponedjeljak Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba. Kronični bolesnici mogli bi imati poteškoće uzrokovane vremenom, pa trebaju izbjegavati tjelesne napore i redovito uzimati lijekove. Vrijednosti sumpornog, dušikovog dioksida i lebdećih čestica su unutar preporučenih vrijednosti, a koncentracija peluda ambrozije je niska. Zbog loših vremenskih prilika koncentracija peluda neće se mijenjati pa neće biti opasnosti za osobe alergične na pelud.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Ibrici publika tri sata nije dozvoljavala da napusti pozornicu HNK-a</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Nakon impresivne turneje koja je svoj vrhunac doživjela na najprestižnijem europskom festivalu u Montreuxu, poznati kantautor Ibrica Jusić svoj je novi album »Amanet« u nedjelju u HNK-u predstavio i zagrebačkoj publici. U samo nekoliko dana rasprodane ulaznice dokaz su da Ibrica među Zagrepčanima ima mnogo obožavatelja koji su puna tri sata uživali u sevdalinkama i hitovima koji su obilježili 40 godina njegove karijere. </p>
<p>Budući da je popularni pjevač kao goste u prvom dijelu koncerta pozvao provjerene muzičare Elvis Stanić Group, violinista Sašu Olenjaka, solistice iz Ladarica, gudački oktet HNK-a i Božidara Bobana, cjelovečernji je nastup iskoristio za snimanje duplog live albuma i DVD-a. </p>
<p>»Hajmo svi sevdesati, uzdisati, jer svaka sevdalinka priča o jednoj ljubavi«, rekao je Ibrica kojega je lavežom na scenu pozvao pas Arči. »Kradem ti se u večeri«, »Ljubi san vašu kćer«, »Na prijestolju sjedi sultan«..., tek su neke od pjesama za koje je Ibrica dobio gromoglasni pljesak. </p>
<p>»Ovu su mi pjesmu pjevale mama Emina i baka, no tada sam bio dijete i nisam znao da je ta pjesma kao i ostale na 'Amanetu' starija od 100 godina«, napomenuo je Jusić i uz pomoć publike otpjevao »Tamburalo momče tamburu«. Veliki pljesak dobile su i četiri Ladrice koje su Ibricu pratile u pjesmi »U stambolu na bosporu«. </p>
<p>Nakon desetominutne stanke drugi je dio koncerta Jusić, kako smo i navikli, izveo samo u pratnji gitare koju je naravno sam i svirao. </p>
<p>»Mislim da sam uistinu pošteno odradio svoj posao, jer je cijela organizacija koncerta bila na mojim leđima. Napunivši kazalište nakon šest godina ne sviranja u Zagrebu, svima sam pokazao gdje mi je mjesto. Zahvalio bih upravi HNK Zagreb koja mi je pomogla oko scenografije, te mi je ustupila svoj gudački oktet«, nakon koncerta uzbuđeno nam je ispričao Ibrica. Dodao je da za njega i njegovu glazbu nažalost u njegovom Dubrovniku gradska uprava nema sluha, što je i razlog snimanja live albuma u Zagrebu. »Što te ne slomi, to te ojača«, za kraj nam je rekao kantautor.</p>
<p>Dupli live album na kojem će se naći sve pjesme s koncerta u HNK-u, trebao bi izaći do Božića. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Idućeg tjedna u Zagrebu drugi World music festival Nebo</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Zagreb će idućeg tjedna, u sklopu drugog World music festivala Nebo, ugostiti strane i domaće skupine i soliste koji izvode etno, odnosno world music glazbu. Festival počinje u utorak 14. listopada u 19.30 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih, nastupom finskih skupina Gjallarhorn i Spontaani Vire.</p>
<p>Ovogodišnji festival etno glazbe s obzirom da na njemu uz već navedene, nastupa još jedan sastav i jedna solistica iz Finske, organizator, Udruga Nebo, ostvarila je dobru suradnju s finskim veleposlanstvom. Osim financijske potpore Gradskog ureda za kulturu, festival je potpomogao i Finski glazbeni promotivni centar, dok Ministarstvo kulture RH, kako je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao Nebojša Stijačić, umjetnički voditelj festivala, ni ove godine nije uvidjelo njegovu vrijednost. Stijačić je također rekao kako će festival nastojati da svake godine predstavi po jedinu zemlju većim učešćem glazbenika koji izvode glazbu koja svoje korijene vuče iz tradicije. Finska je ove godine izabrana zbog jake scene, kako suvremene tako i tradicijske glazbe.</p>
<p>Osim Gjallarhorna i Spontaani Vire, Zagrepčani će imati priliku poslušati i Markku Lapistö band, te kantautoricu Paulliinu Lerche, koja će u srijedu 15. listopada, nakon glazbene radionice u Kulturnom centru Centra Kaptol u 11 sati, na istom mjestu u 21 sat održati koncert gdje će promovirati svoj novi projekt-album. Glazbenica je za svoj projekt kojeg je nazvala »Izgubljena crkvena zvona« uporište pronašla u legendi iz njenog sela. Legenda kaže kako svakoga proljeća onaj koji pozorno sluša iz jezera može čuti srebrna zvona koja su prije više stoljeća svećenici pred najezdom neprijatelja tamo potopili.</p>
<p>Uz finske glazbenike na festivalu će nastupiti Teta Liza i Andrija Maronić, te The Skellings iz Hrvatske, makedonsko-hrvatski Zbor Ezerki (Djevojke s jezera), slovensko-hrvatski Dama Sound, Simply English iz Velike Britanije, a posebna je glazbena atrakcija Djivan Gasparyan iz Armenije, koji je prošle godine u Essenu dobio nagradu World music za životno djelo. Koncerti će se održavati u ZKM-u, KCCK, kazalištu Komedija i Domu hrvatskih likovnih umjetnika. </p>
<p>Cijena karata se za pojedinačne koncerte kreće od 30 do 120 kuna, a sve dodatne informacije mogu se pronaći na www.nebofestzagreb.com.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hladno pivo u četvrtak u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - »Okreni drugi obraz« naziv je koncerta koji će u četvrtak u zagrebačkoj Tvornici kulture održati Mile i njegovo Hladno Pivo. </p>
<p>Na taj će način Hladno pivo započeti turneju istog naziva. Band je najavio promjenu repertoara za novu turneju, te obrade nekih starih stvari u kombinaciji s još neobjavljenim materijalom.</p>
<p>Turneju »Okreni drugi obraz« prati i izlazak novog singla/spota za pjesmu »Soundtrack za život«.</p>
<p>Karte za prvi koncert turneje »Okreni drugi obraz« u Tvornici mogu se naći u pretprodaji u Dancing Bear shopu u Zagrebu te na blagajni Tvornice po cijeni od 40 kuna, a na dan koncerta na blagajni Tvornice po 50 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Film »Il dono« pobjednik festivala talijanskog filma </p>
<p>LYON, 6. listopada</p>
<p> - Film »Il dono« redatelja Michelangela Frammartina osvojio je proteklog vikenda grand prix 21. festivala talijanskog filma koji se održavao od 30. rujna do 4. listopada u Annecyju, na istoku Francuske, priopćili su organizatori. </p>
<p>Taj debitantski film, snimljen bez dijaloga, pripovijeda o postepenom odlasku stanovništva, od pedesetih godina do danas, iz Caulonije, malog sela u Kalabriji. </p>
<p> Posebna nagrada žirija pripala je Pieru Sanni za film »La destinazione«, koji pripovijeda o angažmanu mladog Talijana u vojsci, a nagradu Međunarodne konfederacije umjetničkog i eksperimentalnog filma dobio je Gianluca Maria Tavarelli za »Liberi«. </p>
<p> Tavarelli je već dobio grand prix festivala u Annecyju 1994. godine za film »Portami via«. </p>
<p> U službenom programu festivala, koji svake godine ugosti oko 20.000 osoba, bilo je devet filmova, a žiri je predvodio talijanski redatelj Mimmo Calopresti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Djevojka s bisernom naušnicom« pobjednica festivala u Dinardu </p>
<p>DINARD, 6. listopada</p>
<p> - Žiri 14. festivala britanskog filma, koji je održan od 2. do 5. listopada u francuskom ljetovalištu Dinardu, nagradio je u nedjelju dva filma kojima je zajednička briga za estetiku: »Djevojku s bisernom naušnicom« Petera Webbera, dobitnika Zlatnog Hitchcocka, te »Šesnaest godina alkohola« Richarda Jobsona, nagrađenog za režiju. </p>
<p> Peter Webber, koji je ujedno dobitnik nagrade publike u Dinardu, primit će dvije trećine od 4600 eura predviđenih za Zlatnog Hitchcoka. Njegov film koji pripovijeda o tajanstvenom portretu slavnog nizozemskog majstora Jana Vermeera, već se natjecao na španjolskom filmskom festivalu u San Sebastianu u rujnu. Ulogu slikara tumači poznati britanski glumac Colin Firth (»Bridget Jones«), a sluškinju Scarlett Johansson (»Šaptač konjima«). </p>
<p> Film je adaptacija hvaljenog romana »Djevojka s bisernom naušnicom« američke spisateljice Tracy Chevalier. </p>
<p> Richard Jobson pripovijeda o muškarcu koji nastoji pobjeći od prošlosti obilježene alkoholom i nasiljem, uz pomoć ljubavi i humora. </p>
<p> Festival je prošle godine nagradio »Krvavu nedjelju« Paula Greengrassa. Ovogodišnje, 14. izdanje imalo u službenom programu šest igranih filmova, a festival je odao počast redatelju »Mojeg lijevog stopala« Jimu Sheridanu, kao i Alanu Parkeru. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Cabaret« na Broadwayju do kraja godine</p>
<p>NEW YORK, 6. listopada</p>
<p> - Izvedbe mjuzikla »Cabaret«, koje su trebale završiti 2. studenoga u Studiju 54, ostat će na programu najmanje do kraja godine, izjavio je proteklog vikenda Todd Haimes, umjetnički ravnatelj njujorškog kazališta Roundabout. </p>
<p> Haimes je nastavak izvedbi objasnio porastom prodaje ulaznica otkad je objavljeno da će se Adam Pascal pridružiti ekipi mjuzikla, autora Johna Kandera i Freda Ebba, 17. listopada. </p>
<p> Pascal, koji je glumio u izvornim broadwayjskim produkcijama »Rent« i »Aida«, glumit će lascivnog meštra od ceremonije. On će zamijeniti Jona Secadu, koji 12. listopada napušta produkciju Roundabout Theatrea.</p>
<p> Među sadašnjim glumcima su Susan Egan u ulozi engleske pjevačice Sally Bowles, te Blair Brown i Tony Roberts.</p>
<p> Radnja »Cabareta« smještena je 1930-ih u Berlinu, a obnovljena predstava počela se prikazivati 19. ožujka 1998. u broadwayjskom Kit Kat Klubu, s Alanom Cummingom i Natashom Richardson u glavnim ulogama. Oboje su za svoje uloge dobili američke kazališne nagrade Tony. </p>
<p> Otad su u mjuziklu nastupili John Stamos, Neil Patrick Harris, Jennifer Jason Leigh, Lea Thompson, Brooke Shields, Molly Ringwald i Deborah Gibson. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prvo cjepivo protiv raka moglo bi se pojaviti već za nekoliko mjeseci</p>
<p>PARIZ, 6. listopada </p>
<p> - Čini se da će, nakon višegodišnjeg lutanja, istraživanja radi pronalaska cjepiva protiv raka napokon uroditi plodom: prvi takav lijek - američke proizvodnje - trebao bi stići na tržište za nekoliko mjeseci, a nedugo za njim doći će i francuski. </p>
<p> »Američki lijek namijenjen liječenju melanoma ubrzano ispituje Food and Drug Administration (FDA), savezna uprava za nadzor prehrambenih i farmaceutskih proizvoda«, kazao je Jean-Loup Romet- Lemonnet, predsjednik francuskog društva biotehnologa IDM.</p>
<p>Liječnici već desetljećima nastoje kirurškim putem, kemoterapijom i zračenjem ukloniti stanice raka koje su zahvatile neki organ ili organizam a gdjekad ujedinjuju ta tri postupka</p>
<p>. Rezultati su se s godinama poboljšali. Međutim, ciljana terapija često oštećuje zdrave stanice i ne priječi u potpunosti širenje stanica raka. </p>
<p> Naprotiv, imunoterapija, kako se stručno zove terapijsko cjepivo protiv raka, omogućuje - u načelu - uništenje stanice tumora koje su umakle klasičnom postupku liječenja i postupan odgovor obrambenog sustava.</p>
<p> Da bi pronašli lijek, znanstvenici pokušavaju identificirati proteine tipične za pojedinu vrstu tumora, kako bi ih uvrstili u cjepivo koji će se zatim ubrizgati u organizam bolesnika.</p>
<p> Uz to su stručnjaci iz IDM-a usavršili drugu tehniku srodnu terapijskom cjepivu: pomoću uzorka bolesnih stanica u laboratoriju se pokušava izazvati srazmjeran odgovor njihova obrambenog sustava, a zatim se stanice iznova ubrizgavaju u organizam bolesnika.</p>
<p> »Za razliku od drugih, ova dva postupka ne uzrokuju veće popratne pojave i mogu se primjenjivati za suzbijanje mnogih oblika raka«, ističe dr. Romet-Lemonne.</p>
<p> »Pri raku mjehura, jajnika, bubrega i kože dobivaju se najbolji rezultati, ali postoji mogućnost da se te tehnike na koncu primijene i u liječenju raka dojke, pluća i debelog crijeva«, kaže on. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Milijardu ljudi je urbana sirotinja, a još toliko će ih biti za trideset godina</p>
<p>LONDON, 6. listopada </p>
<p> - Ne poduzmu li se hitno drastične mjere, svjetska gradska sirotinja udvostručit će se na dvije milijarde u idućih trideset godina i to je velika prijetnja globalnoj stabilnosti, objavili su Ujedinjeni narodi.</p>
<p> Od indonezijskih kampunga, preko afričkih townshipova do brazilskih favela, jedna trećina od tri milijarde svjetske gradske populacije već živi u sirotinjskim četvrtima, »slamovima«, a taj će se broj udvostručiti jer se slijevanje ljudi sa sela u gradove pretvara u bojicu.</p>
<p> Izvještajem nazvanim »The Challenge of Slums«, »Izazov slamova«, UN-ov program UN-HABITAT koji se bavi uvjetima u kojima ljudi žive poziva vlasti diljem svijeta da shvate težinu krize koja prijeti.</p>
<p> »To je tempirana bomba«, kaže Naison Mutizwa-Mungiza, šef UN-HABITAT-ova odjela za analizu.</p>
<p> U predgovoru tom izvještaju objavljenom u ponedjeljak UN-ov glavni tajnik Kofi Annan kaže da će se, ne bude li udruženoga napora diljem svijeta, u većini zemalja u razvoju povećati broj stanovnika sirotinjskih četvrti.</p>
<p> »Ne poduzme li se nešto ozbiljno, ocjenjujemo da će se broj stanovnika slamova diljem svijeta u idućih trideset godina povećati na dvije milijarde«, kaže Annan.</p>
<p> Anna Tibaijuka, izvršna direktorica UN-HABITAT-a tvrdi da je dotok ljudi sa sela u gradove nezaustavljiv i ireverzibilan proces te da je polovina od šest milijardi stanovnika Zemlje već u gradovima.</p>
<p> U Aziji je već 550 milijardi ljudi u slamovima, što je 60 posto svih stanovnika urbanih sirotinjskih četvrti, u Africi ih je 187 milijuna ili 20 posto, a Latinska Amerika ima ih 128 milijuna ili 14 posto ukupnoga broja.</p>
<p> Čak je i u razvijenom svijetu 54 milijuna stanovnika slamova, što je preostalih šest posto. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Pet dana filmskog užitka </p>
<p>Festival otvara »Gori vatra«, debitantski film bosanskog redatelja Pjera Žalice / Među tridesetak filmova na programu su i oni nagrađivani na brojnim svjetskim festivalima, a među njima »Lost in translation« Sophije Coppole te »Povratak« Andreia Zvagintseva / Popratni Festival prvih u znaku je reklama s ironičnim prizvukom</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Debitantski film bosanskog redatelja Pjera Žalice »Gori vatra« u utorak u 20 sati u kinu Studentski centar otvara prvi Zagrebački filmski festival. Tijekom pet dana, od utorka do subote, u SC-u je na programu tridesetak igranih i dokumentarnih filmova. Novi međunarodni filmski festival okuplja debitantske i rane redateljske uratke, a neki od filmova koje će zagrebačka publika moći vidjeti u glavnom programu već su stekli slavu u svijetu. </p>
<p>Već spomenuti Žaličin film pobjednik je ovogodišnjega Sarajevskoga filmskog festivala, »Lost in Translation« Sophije Coppole, koji je na programu u srijedu, bio je zvijezda nedavnog filmskog festivala u Veneciji. ZFF u subotu na večer zatvara ruski film »Povratak« Andreia Zvjagintseva, dobitnik Zlatnog lava u Veneciji. </p>
<p>Glavnu nagradu festivala »Golden bib« (Zlatni podbradnik) dobit će tri filma u tri kategorije, dokumentarnog, kratkometražnog i dugometražnog filma. Dodatni program novog festivala predviđen je i za upoznavanje s drugim filmskim školama i akademijama, što je uvod u buduću sekciju studentskog filma. Najbolje radove svojih studenata predstavit će škole iz Münchena, Beograda, Kopenhagena, Lodza i Zagreba. </p>
<p>Sastavni dio novog festival - Festival prvih, manifestacija prvih radova ove je godine u znaku zadane teme reklamokracija. Izložbe, predstavljanje zbirke poezije, koncerti i predstavljanja CD-a, internetski projekti i video radovi te razgovor s posebnim gostom, francuskim književnikom Fredericom Beigbederom u popratnim prostorima; Klubu SC, predvorju kina SC i Teatru proći će u znaku reklama s ironičnim predznakom. Najkontroverzniji dio Festivala prvih zacijelo je projekt Emila Matešić »Tito Porfirogenet«. Matešić u petak u Klubu SC planira zaštititi poznati Titov potpis kao robnu marku. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Internet, digitalne tehnologije i film </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Trodnevni program posvećen digitalnim tehnologijama, Internetu, filmu i ilustraciji održat će se u sklopu Prvoga zagrebačkog filmskog festivala od 8. do 10. listopada, u organizaciji tvrtke »Bulaja naklada - ALT F4 d.o.o.«. Predviđen je niz radionica, predavanja, razgovora i okruglih stolova o animiranom filmu i digitalnoj ilustraciji, s posebnim naglaskom na Flash animaciju i multimediju, o Internetu kao mediju komunikacije i distribucije, o vezama između digitalnih i klasičnih tehnologija u stvaranju filma, međunarodnim koprodukcijama...</p>
<p>Program će voditi desetak stranih i domaćih predavača, među kojima su i autori i suradnici na poznatom i međunarodno nagrađivanom projektu animiranih/interaktivnih »Priča iz davnine«. Predstavit će se i kreativne snage iz Hrvatske, autori međunarodno najuspješnijih hrvatskih internetskih projekata.</p>
<p>Svakako najveća atrakcija programa bit će Joshua Davis, po mišljenjima mnogih najveće ime u Web dizajnu na svijetu u ovom trenutku (petak, 10. listopada, 17 sati, kino SC). Program će biti organiziran u dva dijela: u jutarnjim satima radionice, u poslijepodnevnim satima prezentacije i predavanja. Sve obavijesti i detalji programa te biografije govornika: http://www.bulaja.com/decro01/. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Želim pričati priče istinitije od istine</p>
<p>Fantaziju ne doživljavam kao eskapizam, nego kao nešto što mi omogućuje da stvari koje smo već vidjeli tisuću puta prikažem u novome svjetlu - kaže Neil Gaiman</p>
<p>Višestruko nagrađivan britanski književnik Neil Gaiman, poznat prije svega po glasovitu serijalu stripova »Sandman«, gostuje ovih dana, u sklopu svoje europske turneje, u Zagrebu i u Osijeku. Povod Gaimanovu prvome posjetu Hrvatskoj njegovi su upravo objavljeni romani »Američki bogovi« i »Koralina«, izašli u izdanju zagrebačkog »Algoritma«. Knjige su predstavljene u nedjelju na večer u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. </p>
<p>Neil Gaiman profesionalno se bavi pisanjem već više od dvadeset godina i jedan je od najboljih pisaca modernih stripova. Njegov nagrađivani strip »Sandman«, čije su kolekcije godišnje prodane u više milijuna primjeraka, prvi je strip nagrađen literarnom nagradom (1991. World Fantasy Award za najbolju kratku priču). U »Američkim bogovima« (Hugo 2002., Bram Stoker 2002.) Gaiman je stvorio rijetko uspješan suvremeni svijet prožet fantastikom, a njegov prvi roman za djecu »Koralina«, suvremena varijanta »Alise u zemlji čudesa«, međunarodni je bestseler, nagrađen ove godine Hugom za najbolji kratki roman. Neil Gaiman okušao se i u filmskoj režiji, a njegov bi se prvi film »A Short Film About John Bolton« trebao naći na DVD-u krajem ove ili početkom sljedeće godine. S popularnim britanskim spisateljem, koji je uvršten u Dictionary of Literary Biography kao jedan od najboljih živućih modernih pisaca, razgovarali smo nakon njegova veoma posjećena zagrebačkoga predstavljanja. </p>
<p> l Vrata književnoga svijeta otvorio Vam je strip »Sandman«. Kako je tekao taj literarni put od stripa do romana?</p>
<p>- Nikada stvarno nisam vidio i još uvijek ne vidim taj razvoj od stripa do romana. Bilo je ljudi koji su mi, kada sam počeo pisati romane, rekli da im je drago što sam se maknuo od stripova i počeo raditi važan posao, a ja sam im odgovorio - ne, »Sandman« je važan posao. Radost pričanja priče za mene je prisutna u bilo kojem mediju. Stvari koje sam radio na stripu bile su nove, originalne i zanimljive, isto tako, i u pisanoj sam literaturi nastojao raditi nešto što je novo i originalno. Na taj sam način funkcionirao i tada i sada, tako da ne mislim da je jedno napredak u odnosu na drugo.</p>
<p> l Zašto Vas privlači svijet bajkovitoga i fantastičnoga?</p>
<p>- Pisanje fantazije je najbolji način da se kažu velike stvari na jednostavan i razumljiv način. Fantasy ne doživljavam kao eskapizam, nego kao nešto što mi omogućuje da stvari koje smo vidjeli već tisuću puta prije, ljudima prikažem u novome svjetlu, kao da ih vide prvi put. Primjer je moj roman »Neverwhere« (»Nikad i nigdje«), o ljudima koji su doslovce nestali s londonskih ulica, koji žive kao vlastite sjene ispod grada. S jedne strane, mogao sam napisati roman čija bi se radnja događala među beskućnicima, ali takav roman nikad ne bi pokazao mnogo više od onoga što već znate o beskućnicima. Time što sam se poslužio ovakvom metaforom i napravio je stvarnom, učinio sam čitav taj svijet, polusvijet, uobličenim i prihvatljivim na jednoj potpuno drugoj razini. I to je razlog zbog kojega mi fantazija djeluje kao potpuno legitiman rod pisanja. </p>
<p> l U kakvu su odnosu Vaše priče, koje karakteriziraju razigranost, začudni prizori i očaravajući likovi, i stvarnost? Jesu li nadahnute svakodnevicom?</p>
<p>- O, da. Uvijek kada sjednem i počnem pisati, imam tu povlasticu da se kao pisac osjećam kao Bog. I zbog toga se ne osjećam ponukanim da pišem o onoj verziji stvarnosti za koju vam mediji i svi ostali govore da je to prava stvarnost. Između ostaloga i zato što nikada nisam upoznao nikoga koji živi u toj verziji stvarnosti. Zato se osjećam potpuno slobodnim da imam pravo pisati o stvarnosti koju sam ponovno stvorio. </p>
<p> l Koje su Vaše osnovne literarne preokupacije?</p>
<p>- Uglavnom, želim pričati priče koje će promijeniti ljude, priče koje su istinitije od istine. Želim govoriti stvarno dobre laži, koje će na čitatelja djelovati kao istina na nekoj dubljoj razini i koje će ih natjerati da se promijene. One će promijeniti način na koji su ljudi do tada doživljavali svijet oko sebe. Nakon što zaklope moju knjigu, čitatelji više neće biti isti kao prije. </p>
<p> l Možete li nam otkriti svoje planove? Čujem da trenutačno radite na izdavanju albuma originalnih pjesama o pričama i likovima iz svojih knjiga?</p>
<p>- Svako toliko netko dođe i zamoli me da pročitam nešto iz svojih knjiga, i tada to snimi na CD. Napisao sam i nekoliko pjesama za svoje prijatelje, koje su oni uvrstili na svoje albume. Ali vjerujem da nikada neću snimiti album na kojemu ja baš pjevam neku svoju pjesmu. Trenutačno završavam serijal »1602.«, u kojemu su mnogi strip-likovi iz sadašnjice prebačeni 400 godina u prošlost. Serijal je počeo izlaziti jesenas. Osim toga, pripremam novi roman, radim na novoj knjizi priča za djecu, a sudjelujem i na vrlo ranoj pretprodukciji filma zasnovanoga na mome stripu »Smrt«. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Eruptivna količina zanimljivosti </p>
<p>»Davidovi psalmi« Heinricha Schütza u izvanrednoj izvedbi Slovenskoga komornog zbora i Slovenskoga komornog orkestra pod ravnanjem dr. Mirka Cudermana</p>
<p>Svijest o izvanrednom skladateljskom umijeću na koje je položena složena, disciplinirana i bogata mašta njemačkoga baroknog majstora Heinricha Schütza ispunila je završnu večer 33. varaždinskih baroknih večeri sasvim posebnom atmosferom. U Katedrali su Schützove »Davidove psalme« izveli Slovenski komorni zbor i Slovenski komorni orkestar pod ravnanjem dr. Mirka Cudermana.</p>
<p> Iz prve varaždinske izvedbe njegovih »Davidovih psalama« mogla su se iščitati obilježja velikog majstora, čije je spekulativno skladateljsko mišljenje crplo nauk iz gustoće teksture nizozemskih polifoničara, ali je i potreba za čitkim vođenjem melodijskih linija nalazila uporište u talijanskoj školi Schützova učitelja Giovannija Gabrielija. </p>
<p>Komplicirano višeglasje kojim je gradio svoje »Davidove psalme« poput stalne je i teško rješive zagonetke koja zadaje neprestance nove zadatke izvodilačkom zbornom ansamblu, dok instrumentalni sastav pruža samo neku vrstu logističke, orijentacijske i intonativne podrške i - potrebno je naglasiti - samo se vrhunski zborni sastavi mogu s tim teškoćama nositi na način koji će na kraju ishoditi u pravi umjetnički čin. A to se na ovoj završnoj večeri festivala i dogodilo, jer Slovenski komorni zbor uistinu i jest vrhunski zborni sastav koji, uvjerili smo se i te večeri, uistinu može odgovoriti i najtežoj interpretativnoj zadaći.</p>
<p> Schützove je psalme teško svladati ponajprije u tehničkom smislu, jer to gusto i složeno višeglasje traži izvrsnu i teorijsku pripremljenost, potom na tom temelju valja oblikovati interpretaciju koja će istaknuti pravu ljepotu tih psalama, koja se nikako ne smije potopiti pod izvedbenom tehničkom težinom ovog rukopisa. </p>
<p>Sve se to dogodilo. Trideset petero pjevača sigurno se i koncentrirano pod vodstvom majstora, dirigenta dr. Mirka Cudermana kretalo zamršenim višeglasnim labirintom, izmjenjujući pozicije, dionice, mjesta na pozornici, tvoreći složenu predodžbu o raskošnoj imaginaciji ovoga baroknog majstora. Samo je poneka nejasnoća iz orkestra poremetila sigurnost izvedbe, ali sve je to ostalo u pozadini, učinilo se nevažnim pred eruptivnom količinom zanimljivosti koje su pristizale iz zbornoga korpusa.</p>
<p>Iako se psalmi mogu izvoditi i pojedinačno - zbog težine izvedbenog zadatka rijetko se i izvode u cijelosti - dr. Mirko Cuderman je načinio vlastiti redoslijed njihova izvođenja ugradivši u taj redoslijed neku vrstu osobnog osjećaja za dramaturgiju cjeline, što je cjelokupnoj večeri pridalo dodatno bogatstvo u poimanju duhovnoga svijeta skladatelja i naglasilo točke suglasja, točnije rečeno, razumijevanja u kojima se taj svijet može doticati suvremenom interpretacijom. </p>
<p>Razumijevanje ponajprije duhovnoga svijeta skladatelja koji je iz više stoljeća udaljene povijesti odaslao poruke ne samo izvanrednoga, do krajnosti složenoga i nadahnutog umijeća koje niti danas - ili bi možda bilo na mjestu kazati: pogotovo danas - nije uobičajena činjenica, nego i bogatstvo misli, glazbenih ideja i vjere koja potiče sav taj ljudski potencijal na duhovnu i umjetničku aktivnost, polazište je s kojega je Cuderman pokrenuo oblikovanje te dramaturgije. Nije pritom zanemario niti jedan parametar, a osobito ne dinamičke odnose i vrijeme, koji posebno utječu na odnos pojedinosti spram cjeline i samim tim i na konačni lik interpretacije.</p>
<p>Ovom je izvanrednom izvedbom na ovogodišnjim Varaždinskim baroknim večerima obilježena jedna u nizu obljetnica važnih ne samo za ovaj festival nego i za cijelu hrvatsku glazbu. Riječ je o čitavom desetljeću prisutnosti Slovenskoga komornog zbora na festivalu u Varaždinu, desetljeću koje je zabilježilo niz kapitalnih izvedbi ovoga ansambla, između kojih su neka od izvedenih djela - poput moteta i madrigala Julija Skjavetića - na samom vrhu vrijednosti hrvatske glazbe.</p>
<p>Erika Krpan</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dolazi novi naraštaj ruskih pisaca</p>
<p>Očekuje se dolazak više od tisuću pisaca i 6400 izlagača iz stotinu zemalja koji će predstaviti 350.000 knjiga, pred 270.000 posjetitelja / Rusija kao gost sajma predstavit će 150 svojih suvremenih autora </p>
<p>FRANKFURT, 6. listopada</p>
<p> - Sajam knjiga u Frankfurtu, najveći takve vrste u svijetu, otvara svoja vrata u utorak, s dvojakom zadaćom: predstaviti novi naraštaj ruskih pisaca i zaustaviti krizu u njemačkom nakladništvu. </p>
<p> Očekuje se dolazak više od tisuću pisaca i 6400 izlagača iz stotinu zemalja koji će predstaviti 350.000 knjiga, elektronskih medija i drugih proizvoda u vezi s knjigama pred 270.000 posjetitelja. Ovaj 55. po redu sajam mogao bi označiti kraj krize, jer će na njemu sudjelovati nešto veći broj nakladnika nego u dvije prošle godine, kada su mnogi otkazali dolazak u zadnji čas.</p>
<p> Direktor sajma, Nijemac Voelker Neumann, bivši direktor u njemačkom medijskom koncernu Bertelsmannu, najavljuje bolje dane za struku: »Očekujemo iznimne poslovne rezultate za Božić, jer ove jeseni imamo doista zanimljivu ponudu književnih djela i specijaliziranih knjiga«, kazao je on.</p>
<p> Rusija, koja je gost sajma, trebala bi također pridonijeti većem zanimanju za sajam. Klasici, poput Puškina, Tolstoja i Solženjicina, bit će dostojno zastupljeni, ali će na okruglim stolovima i forumima koji se organiziraju u toj prigodi uglavnom prevladavati novi naraštaj pisaca. Očekuje se dolazak 150 ruskih autora.</p>
<p> Suvremeni ruski pisci u kriminalističkim romanima oslikavaju sramotnu stvarnost današnje Rusije sa svojim siromasima, sumnjivcima i njihovim zločinima, poput bivše policajke Aleksandre Marinjine, autorice bestselera, ili koriste nepostojanje tabua u postsovjetskoj Rusiji pišući romane s pornografskim sadržajem, poput Vladimira Sorokina. Prema nekim mišljenjima, tužna posljedica uvođenja tržišnog gospodarstva u bivšem Sovjetskom Savezu bila je poticanje komercijalne na račun dobre književnosti.</p>
<p> Dobitnik Nobelove nagrade za književnost, 75-godišnji Guenter Grass pročitat će, u pratnji orkestra, odlomak iz svoje najnovije knjige »Last Dances«, zbirke pjesama koja se temelji na autobiografskim podacima i ilustrirana je erotskim crtežima. Njegov bi se nastup trebao završiti pozivom za ples upućenim posjetiteljima.</p>
<p> Na sajmu je predviđeno još jedno važno događanje: Savez njemačkih nakladnika dodijelit će tradicionalnu Nagradu za mir, vrijednu 15.000 eura, njujorškoj spisateljici i kritičarki Susan Sontag. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Matica hrvatska pokreće novi koncertni ciklus »Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj«, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinstvo jedan od inicijatora toga ciklusa, poznati violinist Goran Končar. Riječ je o ciklusu u kojemu će se od 13. listopada do travnja sljedeće godine publici kroz dvanaest koncerata predstaviti pijanisti, violinisti i violončelisti, dobitnici najvažnijih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, odnosno đaci, studenti i mladi umjetnici, koji već sada teže k ozbiljnim karijerama, rekao je Končar. Njihovi koncerti obuhvatit će i praizvedbe djela hrvatskih skladatelja koje će pojedini skladatelji napisati upravo za taj ciklus, napomenuo je. Temeljna je namjera, kako je rečeno, dati mogućnost profesionalnog nastupa mladim i darovitim glazbenicima, potaknuti stvaralaštvo, te inaugurirati još jedan koncertni prostor u Zagrebu. </p>
<p>Daniel Marušić, jedan od inicijatora ciklusa, istaknuo je kako je taj novi koncertni ciklus koji će početi sljedeći ponedjeljak nastao po uzoru na glazbeni festival za mlade umjetnike u Osoru, koji djeluje već 28 godina i na kojemu je izvedeno gotovo 300 praizvedaba djela hrvatskih skladatelja. Održavanje novoga koncertnog ciklus »Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj« pozdravio je i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić.. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Glasine o Niki Kranjčaru u reprezentaciji prekinuli liječnici </p>
<p>Izbornik mladih reprezentativaca Martin Novoselac je u ponedjeljak u podne prvi put čuo da se za Kranjčara, nakon njegova nastupa protiv Cibalije, ponovno zainteresirao izbornik Barić. No, brzo se ohladio kad je od Dinamove liječničke službe doznao da bi tek u nuždi mogao odigrati dio subotnje utakmice s A reprezentacijom, riskirajući tako ozljedu prije bitne Dinamove utakmice u Kupu Uefa protiv mađarskog MTK </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Niko Kranjčar pojavio se na okupljanju mlade reprezentacije za pripreme za susret s Belgijom 10. listopada u Zaprešiću (16 sati). No, nije bio dugo uz mlade reprezentativce, tek toliko da se na licu mjesta utvrdi isto zbog čega ga je dan ranije sa svoga naknadnog popisa, uz mnogo žaljenja, izbrisao Otto Barić. </p>
<p>Naime, Dinamov liječnik Janković i liječnik mlade reprezentacije Tomislav Vlahović željeli su uskladiti stavove o statusu Kranjčarove ozljede mišića, zbog koje je pauzirao većinu prošlog tjedna te u 70. minuti napustio subotnji susret s Cibalijom. Kranjčar o ozljedi nije previše govorio. No, zna se kako je to kod mladih igrača. </p>
<p>Kad im stigne tako važan poziv kao što je Barićev mladi će igrač negirati ozljedu, pogotovo tako pritajenu kao što je Kranjčarova. </p>
<p>Uglavnom, klupski i reprezentativni liječnik, ali i izbornik mladih Martin Novoselac usuglasili su se da je Kranjčara uputnije poštedjeti rizika, tim prije što zaprešička utakmica, osim prestiža, našima ne znači ništa, jer su već osigurali doigravanje za nastup na EP-u. Novoselac je kazao: </p>
<p> - Ne postoji samo interes reprezentacije nego i klubova, pa s te strane valja Dinamu izaći u susret. Zanimljivo, Novoselac je u ponedjeljak u podne prvi put čuo da se za Kranjčara, nakon njegova nastupa protiv Cibalije, ponovno zainteresirao izbornik Barić. No, brzo se ohladio kad je od Dinamove liječničke službe doznao da bi tek u nuždi mogao odigrati dio subotnje utakmice s A reprezentacijom. </p>
<p>No, pitanje je kakve bi bile posljedice toga i koliko bi bio dostupan Dinamu za skorašnji uzvrat s MTK-om. </p>
<p>Osim Kranjčara, iz Novoselčeve su vrste zbog ozljeda ispali Budićin i Tomić, a pozvani su Žgela (Cibalia), Abramović (Široki Brijeg) i Bodrušić (Inker). </p>
<p>Mladi će jedinu trening utakmicu odigrati u utorak u Krapini protiv krapinsko-zagorske vrste. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tko će igrati u Mađarskoj</p>
<p>Dinamov bolnički karton posljednjih je dana znatno podebljan i doista je veliko pitanje kako će maksimirski trener Nikola Jurčević »skrpati« momčad za uzvratnu utakmicu 2. kola Kupa Uefe protiv mađarskog MTK, 15. listopada u Budimpešti</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Tko kaže da u Dinamu postoje problemi sa sastavom? Pa, u rukama »trenera« Saše Jankovića ovih je dana doista zanimljiva i respektabilna momčad: Turina - Drpić; Jurić, Cesar - Mikić, Tomić, Agić, Mujčin; Kranjčar - Eduardo, Zahora. Na klupi bi mogli osvanuti Bartolović i Mitu. Naravno, ova bi maksimirska postava morala zaigrati u ponešto drukčijim dresovima od onih uobičajenih. Plavu bi boju trebali zamijeniti bijelom, dok bi umjesto klupskoga grba mogli zašiti pomalo drukčiji logo - crveni križić. Uloga »trenera« je, kako smo i napomenuli, dodijeljena liječniku Jankoviću. </p>
<p>Šalu na stranu, vidljivo je da je Dinamov bolnički karton posljednjih dana znatno podebljan i doista je veliko pitanje kako će maksimirski trener Nikola Jurčević »skrpati« momčad za uzvratni utakmicu 2. kola Kupa Uefe protiv mađarskog MTK, 15. listopada u Budimpešti.</p>
<p>Ta jedanaestorica, uz Mijatovića i Sedloskog, predstavljaju standardnu Dinamovu postavu u aktualnoj sezoni. A zasad je tek izvjesno da je upravo to formacija u kakvoj »plavi« neće zaigrati u Budimpešti. Istina, dio navedenih igrača u međuvremenu će koliko-toliko prizdraviti, no u toj se kategoriji sasvim sigurno nisu Mikić, Jurić, Turina, Bartolović... Nadalje, Agić i Drpić nemaju problema s bolničkim, već sa žutim i crvenim kartonima. Obojica će, stoga, morati propustiti gostovanje u Mađarskoj. </p>
<p>- Dobro je što slijedi pauza od desetak dana, naglasio je Jurčević. - U tom ćemo razdoblju napokon dobiti jasniju sliku vezanu za igrače čiji je nastup pod upitnikom. U utorak i srijedu podizat ćemo fizičku spremu, a potom slijedi odlazak u Čatež, gdje ćemo biti do nedjelje.</p>
<p> Što se tiče sastava za utakmicu u Mađarskoj, zasad je jedino sigurno da će u ulozi lijevog stopera, umjesto kažnjenog Drpića, zaigrati Boštjan Cesar. </p>
<p>Uostalom, identičnu smo sliku gledali i u subotnjoj prvenstvenoj utakmici protiv Cibalije u Maksimiru, gdje je Dinamo pobijedio sa 3-2. Drpić je tada preselio na lijevi bok, a Cesar je uskočio na mjesto prednjega lijevog braniča.</p>
<p> - Mogu biti vrlo zadovoljan prvim poluvremenom subotnje utakmice. Vodili smo sa 2-0, stvorili još četiri, pet prilika za pogodak, a suparnički nogometaši praktički nisu niti došli do naših vrata. U drugom smo dijelu pokvarili dojam, iako smo imali nekoliko odličnih prilika. No, došli smo u situaciju da nam Cibalia ozbiljno zaprijeti. Dakle, igra u prvom poluvremenu trebala bi nam poslužiti kao putokaz, dodao je Jurčević. </p>
<p> U Dinamu, inače, energično negiraju navode određenog dijela medija koji tvrde kako je maksimirski klub odbio upaliti »zeleno svjetlo« svom kapetanu Niki Kranjčaru za nastup u hrvatskoj A reprezentaciji. U klubu, dakle, odbijaju ovakve insinuacije, tvrdeći da na Kranjčarevu klupsku adresu nije stigao poziv Otta Barića, već - Martina Novoselca, izbornika mlade selekcije. A u klubu su ionako već najavili da će zamoliti vodstvo mlade reprezentacije da oslobodi Kranjčara nastupa u utakmici protiv Bugarske, s obzirom na to da ona gotovo ni o čemu ne odlučuje. Hrvati su, naime, već osigurali prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj skupini za EP. Budući da je Kranjčar još u statusu oporavljenika, posve je jasno da je u ovom trenutku znatno potrebniji Dinamu u Mađarskoj negoli mladoj reprezentaciji protiv Bugarske.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ćiro: Poboljšat ću krvnu sliku svakom igraču </p>
<p>»Naš je odlazak na Roglu sociološke naravi. Želim da se igrači zbliže i počnu na terenu ginuti jedan za drugoga. Osim toga, zbog visinske razlike poboljšat ću krvnu sliku svakom igraču, bit će im to novi impuls«, izjavio je Ćiro Blažević uoči puta na Roglu </p>
<p>VARAŽDIN, 6. listopada</p>
<p> - Nogometaši Varteksa u ponedjeljak odlaze na mini-pripreme u Sloveniju, na poznato skijalište iznad Maribora, Roglu. Tamo će u tišini i sjeni borova na više od 1000 metara visine Miroslav Blažević u sedam dana pokušati udahnuti novu energiju varaždinskoj momčadi prije važnih utakmica - uzvratu protiv Debrecena u Kupu Uefe i gostovanja Dinama u hrvatskom prvenstvu. Varteksovo vodstvo najavljuje tri treninga dnevno i prijateljsku utakmicu protiv jednog od slovenskih prvoligaša. </p>
<p>Blažević nije bio potpuno zadovoljan onime što je postigao u Zadru pa će zato iskoristiti stanku u prvenstvu da što bolje pripremi momčad. </p>
<p>- Polučili smo zadovoljavajući rezultat u Zadru, ali nisam zadovoljan onime što je pružila momčad. Nismo djelovali uvjerljivo u zadnjem redu i nismo stvorili dovoljno prilika. No, postigli smo dva pogotka u gostima, što dosad nije bio slučaj. </p>
<p>Nisam zadovoljan ni organizacijom igre, iako su igrači očitovali karakter i u teškom se ambijentu suprotstavili odličnoj momčadi Zadra. Klubu je nužan impuls koji će stvoriti koheziju i iskristalizirati najbolju formaciju. </p>
<p> Blažević je svjestan da se u Mađarskoj mora dogoditi čudo želi li njegova momčad dalje. Debrecen, Varteksov suparnik u Kupu Uefe, zahuktao se u mađarskom prvenstvu, u posljednjem je nastupu pobijedio sa 5-0 pa se već priča da je nasljednik moćnog Honveda. Blažević nakon Rogle svoje varaždinske »sinove« vodi na dalek i neizvjestan put preko mađarskih ravnica: </p>
<p>- Malo sam zabrinut jer su pred nama velika iskušenja. Prvo Debrecen, pa Dinamo, a pred nama je maratonski put, gotovo 16 sati u autobusu. Moramo što bolje analizirati kako bez većih posljedica i što bezbolnije prevaliti taj put, jer znam što za igrače i njihovu formu znači višesatno sjedenje u autobusu. </p>
<p>Svjestan tih činjenica, nije uputio poziv navijačima da ga prate u Debrecen i svjedoče eventualnom čudu, za koje je potrebno pobijediti s tri ili više pogodaka prednosti (u Varaždinu je bilo 3-1 za goste). Iako je nedavno hvalio Beseka kako je tjelesno odlično pripremio momčad, ipak se odlučio za odlazak na Roglu, po novu snagu: </p>
<p>- Naš je odlazak na Roglu sociološke naravi. Želim da se igrači zbliže i počnu na terenu ginuti jedan za drugoga. Osim toga, zbog visinske razlike poboljšat ću krvnu sliku svakom igraču, bit će im to novi impuls. </p>
<p>Kadrovska slagalica u Varteksu još traje. </p>
<p>Novim je kapetanom Nikolom Šafarićem Blažević bio zadovoljan, jer se dobro nametnuo kao odgovoran vođa momčadi, a postigao je i pogodak. Dok je pitanje kapetana riješeno, u tjedan se dana spominje već treći pomoćni trener. </p>
<p>To je mjesto ponuđeno prvo Branku Janžeku, ali on želi voditi Varteksov omladinski pogon. Zatim je Blažević iz odijela »skidao« sportskog direktora Zlatka Dalića, no i on je odbio tu funkciju. Novo je rješenje Varteksova legenda Željko Orehovec, koji je dosad vodio Varteksove juniore. </p>
<p>Blažević se tim potezom predstavio kao vrlo tolerantan trener. </p>
<p>Ne samo da nije ošišao Karića i skinuo naušnicu iz Režićeva uha, već je džentlmenski Janžeku i Daliću dopustio da eskiviraju s položaja pomoćnog trenera. A Orehovec u radu s Blaževićem sigurno vidi svoju veliku priliku. Dosad je odlično vodio juniore, od kojih se očekuje da postanu Varteksova okosnica. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Istraga o transferima Srne i Pletikose u Šahtar </p>
<p>Razlog je dolaska kriminalističke policije i istrage, navodno, način ulaska četvorice ulagača u klub (Asanović, Bilić, Bokšić, Štimac) te ovoljetni transferi Darija Srne i Stipe Pletikose iz Hajduka u ukrajinski Šahtar iz Donjecka</p>
<p>SPLIT, 6. listopada</p>
<p> - Djelatnici kriminalističke policije u ponedjeljak su posjetili Hajdukove urede na Poljudu, a razlog je dolaska i istrage, navodno, način ulaska četvorice ulagača u klub (Asanović, Bilić, Bokšić, Štimac) te ovoljetni transferi Darija Srne i Stipe Pletikose iz Hajduka u ukrajinski Šahtar iz Donjecka. Fredi Fiorentini, direktor splitskog prvoligaša, to je i potvrdio:</p>
<p>- Istina je. Dva su djelatnika policijske uprave došla u klub i rade svoj posao.</p>
<p>Tina Disopra, glasnogovornica splitske policijske uprave, rekla je:</p>
<p>- Od ponedjeljaka djelatnici policijske uprave obavljaju obavijesne razgovore i istražne radnje kako bi utvrdili eventualne nezakonitosti u poslovanju kluba. </p>
<p>Da podsjetimo, u ljeto 2001. godine četvorica su bivših igrača Aljoša Asanović, Slaven Bilić, Alen Bokšić i Igor Štimac ušli u upravu kluba, posudivši Hajduku otprilike 10 milijuna kuna uz sedam posto kamata godišnje, što je u tom trenutku bio spas za praznu klupsku blagajnu.</p>
<p> U ovom slučaju policija istražuje jesu li plaćeni svi pripadajući porezi i prirezi na uložen novac bivših igrača Hajduka. Otkako su Darijo Srna i Stipe Pletikosa otišli u Šahtar, intrigantan je u ukupan iznos transfera. Hajduku je pripalo 1,700.000 eura uplaćenih 24 sata nakon potpisa, a klub je platio sve pripadajuće poreze. Zapravo je dobro da je krimiminalistička policija ušla u klub kako bi prestala nagađanja o tome je li Hajdukov dio odštete tek manji dio ukupnog transfera, a veći je dio pripao nogometašima. Zanimljivo je da je u baš vrijeme angažmana hrvatskog dvojca u Šahtar ukrajinski klub doveo i igrača iz Srbije i Crne Gore Zvonimira Vukića, čiji je ukupni transfer bio sedam milijuna eura. Neki ukrajinski mediji navodno tvrde kako su ta dva transfera približno iste vrijednosti... </p>
<p>Priču je prije otprilike mjesec dana otvorio Nikola Zokić, predsjednik lokalne dalmatinske stranke Maslina, koji je na sjednici splitsko-dalmatinske županijske skupštine govorio da na Poljudu umjesto zelene raste političko-mafijaška trava. </p>
<p>Prije nekoliko je dana Nogometni klub Neretva zatražio 10 posto od transfera Srne, u iznosu 150.000 eura. Zasad svoj zahtjev nisu potkrijepili vjerodostojnim ugovorima, no to u ovoj priči i nije toliko važno. Zanimljivije je da kruži priča kako Neretljani zapravo traže 539.000 eura od Srnina transfera. Dio koji Neretva potražuje, prema tvrdnjama iz Metkovića, iznosio bi 15 posto transfera. To znači da je prema njihovim spoznajama Srnin prijelaz u Šahtar vrijedio otprilike 3,6 milijuna eura. </p>
<p>Sve bi ove kuloarske priče trebale biti završene nakon što kriminalistički policajci obave svoj posao. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Najsretniji sam čovjek na svijetu« </p>
<p>»Krećem iz početka, moram se ponovno dokazivati. Gledatelji moraju zaboraviti da sam bio veliki talent, zato molim za strpljenje«, kazao je Josip Sesar, koji je u posljednjih godinu dana lutao između Scavolinija, Roseta, Mineralnih Voda, Splita te Avellina </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Nakon godinu dana lutanja po Europi, od Scavolinija i Roseta, do Mineralnih Voda, kratke epizode u Splitu i trodnevnog boravka u Avellinu, hrvatski se košarkaš Josip Sesar vraća u Cibonu, koja je, kako se čini, klub njegova života. </p>
<p>- Raščistio sam sa svime, najsretniji sam čovjek na svijetu zbog povratka u Cibonu. Tražio sam veliki klub, ali sve što mi se nudilo nije me zadovoljilo. Cibona je veći klub od svih koji su me zvali, kazao je Sesar. </p>
<p>U utorak ili srijedu Sesar i Cibona trebali bi potpisati trogodišnji ugovor. Čekaju se samo papiri iz Avellina, u koji je Sesar ovog ljeta otišao, kako kaže, na prvu loptu. </p>
<p>- Imao sam neke ponude, uglavnom s Istoka. Uletio je Avellino, potpisao sam odmah, zaletio se. Nakon jednog treninga rekao sam treneru Markovskom kako bih volio otići. Nisam pobjegao, sve sam radio u dogovoru s klubom, ispričao je Sesar koji je, kako kaže, u Avellinu bio vrlo usamljen: </p>
<p>- Kad sam došao, vidio hotel, sve me ubilo. Cijelo sam vrijeme bio na telefonu, nedostajali su mi prijatelji, djevojka. Na terenu je sve bilo u redu, ali nisam mogao izdržati. </p>
<p>Sesar je zbog sličnih razloga propustio ostvariti karijeru u inozemstvu. Iznenadni obrati u odlasku i dolasku iz klubova postali su u posljednjih godinu dana Sesarov zaštitni znak. </p>
<p>- Ne mogu to objasniti. Čekao sam ponude jakih klubova, nisam se mogao odlučiti, lutao sam. Ne trčim za novcem, propustio sam i neke sjajne financijske ponude od 500.000 eura iz Rusije. Sad sam imao dvije ponude iz Litve, od Žalgirisa i Lietuvos Rytasa, ali sam ih odmah stopirao, objasnio je Sesar. </p>
<p>Cibona se u cijeloj priči ukazala kao kopno nakon duge Sesarove plovidbe i lutanja po košarkaškoj karti Europe. </p>
<p>- Trener Anzulović rekao je da me želi u momčadi, traži samo profesionalni odnos od mene, kazao je Sesar, koji će se morati uklopiti u igru s razigravačem Sconniem Pennom i Slavenom Rimcem, kojeg, prema svemu sudeći, ipak čeka operacija pete. </p>
<p>- Svi ćemo imati isti status, igrat će onaj tko zasluži. Mislim da mogu odgovoriti na sve trenerove zahtjeve. I on tako misli, zato me i uzeo u momčad. Krećem iz početka, moram se ponovno dokazivati. Gledatelji moraju zaboraviti da sam bio veliki talent, pa molim za strpljenje, kazao je 25-godišnji Mostarac, koji već ima trogodišnji staž u Ciboni. </p>
<p>Mnoge najviše zanima kako će u igri zajedno djelovati Slaven Rimac i Josip Sesar. Nakon Petra Skansija, koji je obojicu imao u reprezentaciji 1997. godine na Europskom prvenstvu u Barceloni, Anzulović je prvi trener koji se želio uhvatiti u koštac s dvojicom sjajnih napadača u momčadi. </p>
<p>- Nema razloga da ne funkcioniramo zajedno. Vidjet ćemo koliko će nas trener zajedno koristiti, otvara se mnogo prostora za izmjene. Naravno da svi moramo igrati obranu, misli Sesar. </p>
<p>Sesar bi teoretski mogao zaigrati već na gostovanju u Beogradu protiv Crvene zvezde u subotu, no Anzulović smatra kako je bolje pričekati s novim početkom u Ciboninu dresu. </p>
<p>- Trenirao sam cijelo vrijeme, osim nakon povratka iz Avellina, kad sam bio tri dana izvan svega. Volio bih otići u Beograd, ali trener misli da je bolje da startam protiv Budućnosti u Zagrebu. Nikad nisam imao problema s ulaskom u formu. </p>
<p>Sesar je prokomentirao i uvjerljivu pobjedu Cibone protiv Olimpije na otvaranju sezone: </p>
<p>- Uz Zadar, koji se pojačao, i Crvenu zvezdu, Cibona je favorit natjecanja. Među te tri momčadi treba tražiti pobjednika Goodyear lige, zaključio je Sesar. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bečirovič protiv Cibone</p>
<p>Slavena Rimca i dalje boli peta, a liječnička će komisija odlučiti hoće li najbolji strijelac Cibone morati na operaciju </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Košarkaši Cibone imat će priliku u utorak protiv Krke potvrditi dobru formu prikazanu protiv Olimpije na startu Goodyear lige. </p>
<p>- Ne želimo se opustiti nakon pobjede protiv Ljubljančana. Krka je odlična momčad, imaju Bečiroviča koji je vrhunski europski igrač, zatim Duščaka i Amerikanca Gardnera. </p>
<p>Jači su na vanjskim pozicijama, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović čija će momčad i protiv Krke forsirati igru pod koševima gdje dominiraju Žižić, Golemac i Poljak. Anzulovića sve više brine ozljeda pete Slavena Rimca koji protiv Olimpije nije mogao dati puni doprinos. </p>
<p>- Dugo smo razgovarali, moramo promijeniti ovu situaciju. Vidjelo se da se Rimac štedio, dozirao napore protiv Ljubljančana. Trebaju mi zdravi igrači, jer ove sezone uopće nema stanke u natjecanju za oporavak, od polovnih igrača nema koristi. Rimcu je najteže, svjestan je svega. Bit će u sastavu protiv Krke. Čim prije treba se sastati liječnička komisija i donijeti odluku. Ovako više ne ide, kazao je Anzulović koji smatra da Josip Sesar još nije spreman za Cibonine utakmice: </p>
<p>- Treba biti oprezan, Sesar nije potpuno spreman i bilo bi glupo da i njega nepromišljeno izgubimo. Uključio se u treninge, dodatno radi na tjeloesnoj pripremi. Mislim da će debitirati 14. listopada u Novoj Gradišci gdje igramo na otvaranju dvorane.</p>
<p>• Raspored 2. kola, utorak, (7. listopada): Cibona VIP - Krka (17), Zadar - Banjalučka pivara (20), Široki - Crvena zvezda (20), Reflex - Geoplin Slovan (20), srijeda (8. listopada): Union Olimpija - Zagreb (20), Pivovarna Laško - Split CO, Lovćen - Budućnost. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Takvo se izdanje ne smije ponoviti</p>
<p>Cilj u Goodyear ligi je dokopati se završnog turnira, a za ispunjenje takvog plana potrebni su uspjesi u serijama. Prema tome, u Laškom (srijeda, 18 sati) »žuti« moraju pokazati svu svoju snagu za ostvarenje tog cilja</p>
<p>SPLIT, 6. listopada</p>
<p> - U Laškom protiv Pivovarne (srijeda, 18 sati) trebali bi košarkaši Split CO pokazati da su iskazane slabosti u srazu 1. kola Goodyear lige protiv beogradskog Reflex samo posljedica treme. »Žuti« su igrali u grču i nisu uspijevali uskladiti dobru obranu s učinkovitim napadom. Ako su se dobro branili, griješili su u napadu i obrnuto. Na kraju je tu disharmoniju u igri pokrila pobjeda.</p>
<p>Novi ispit, gostujući, idealna je prilika da košarkaši trenera Predraga Kruščića pokažu da će ove sezonu u Goodyear ligi igrati značajniju ulogu. U pripremnom razdoblju Splićani nisu igrali u skladu s klupskim renomeom, upečatljiviji su bili porazi nego pobjede. Cilj u Goodyear ligi je dokopati se završnog turnira, a za ispunjenje takvog plana potrebni su uspjesi u serijama. Prema tome, u Laškom »žuti« moraju pokazati svu svoju snagu da bi započeli ostvarivanje ambicioznog plana.</p>
<p>- Ne mogu vjerovati da bismo u srijedu mogli odigrati slabo kao protiv Reflexa, pogotovo u napadu. Nismo uspjeli povezati par napada, a opravdanje je, kako vidim, što smo igrali pod velikim pritiskom. Važno je pronaći disciplinu i selekciju vlastite igre. Moramo sakriti mane ako želimo pobjeđivati kvalitetnije i iskusnije momčadi, rekao je trener Kruščić, koji je prošle dvije sezone vodio Pivovarnu.</p>
<p>Splitski trener tako više razbija glavu kako bi njegova momčad zaigrala bolje nego o igri »pivara«. Uočljiv je problem da igrači u obrani ne djeluju skladno, te da su slabi u obrani igre dva na dva. Pobjede su najbolji lijek za probleme, jer je ozračje bolje. A kroz utakmice bi se trebao razbiti i početni grč.</p>
<p>- Pivovarna Laško je dobra momčad na svom parketu. Ali nećemo se više skrivati iza nekakvog pritiska. Idemo pobijediti. Jači smo na bekovskim pozicijama, McCants i Ukić moraju biti prevaga. Inzistirat ću na agresivnoj igri, jer se kroz agresiju i trku razbija strah, kaže trener Kruščić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Neriješene granice ne koče proširenje Unije, kaže Filori</p>
<p>BRUXELLES, 6. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U odjelu Europske komisije za proširenje »ne vide problema« u odluci Hrvatskoga sabora o proglašenju zaštićene ekološke-ribolovne zone. Ne vide nekog naročitog problema ni u činjenici da čak ni poslije 13 godina susjedima nije pošlo za rukom dogovoriti gdje je granica.</p>
<p> I u samoj Europskoj uniji imamo neriješenih sporova, primjer je Gibraltar, obrazložio je Jean-Christophe Filori, glasnogovornik povjerenika za proširenje Unije Güntera Verheugena. </p>
<p>Nekoliko slovenskih i hrvatskih dopisnika iz Bruxellesa zanimalo se za posljedice hrvatske odluke kad je riječ o integracijskim ambicijama obiju zemalja. </p>
<p>»Ni to što ne postoji konačni sporazum o granicama, niti to što je proglašena hrvatska zona na moru ne dovode u pitanje ulazak Slovenije i potom Hrvatske u Europsku uniju«, naglašava Filori. </p>
<p>Na sastanku na vrhu Europske unije o proširenju u Helsinkiju u prosincu 1999. godine, pripremajući teren za »veliki prasak« na Starom kontinentu, Vijeće je zaključilo kako se proširenje nastavlja čak i ako su neki granični problemi ostali neriješeni. Naravno, preporuka je da bi bilo bolje ući u Uniju bez tereta pitanja koja se, u pravilu, razrješavaju godinama pa i desetljećima.</p>
<p> Kraljevine Belgija i Nizozemska stoljećima postoje kao države, između njih su granične kontrole ukinute prije tri desetljeća, ali je njihova zadnja nepoznanica s granicom riješena tek potkraj devedesetih godina.</p>
<p> Buduće članice Unije ne obvezuje čak ni činjenica da se određivanjem granica novih članica sa susjedima utvrđuju istodobno i granice velike Europe u 2004. godini. </p>
<p>U suprotnom, Slovenija bi bila prva koja bi osjetila posljedice neriješenog graničnog spora, a ne Hrvatska. </p>
<p>Za granične probleme i njihovo skidanje s dnevnog reda uvijek je potrebno dvoje. Povjerenikov čovjek za odnose s javnošću suglasio se, naravno, da - politički - odluka Hrvatske nije dobra jer se nije slušalo susjedstvo i njegove stavove, ali je za Komisiju odluka o proširenju jurisdikcije na Jadranu utemeljena na UN-ovim međunarodnim zakonima, te kao takva u potpunosti legitimna. Filori je ponovio i da Komisija nije nadležna za to. </p>
<p>Jedina je njezina nadležnost prigovor zbog načina kako je provedena odluka, iako je očit trud da se Komisija distancira od dobrosusjedskog jadranskog neverina kao od teme s kojom zaista nema nikakve pravne veze i prebaci ga tamo gdje pripada - Ujedinjenim narodima i bilaterali.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rupel: EU će usvojiti deklaraciju o Hrvatskoj</p>
<p>RIM/LJUBLJANA, 6. listopada</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Europske unije će na sastanku 13. i 14. listopada u Luxembourgu pripremiti zajedničku deklaraciju u kojoj će se ocijeniti stanje nakon hrvatskog proglašenja zaštićene ribolovno-ekološke zone i predložiti načine pristupa tom pitanju, izjavili su u ponedjeljak nakon sastanka u Rimu talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.</p>
<p>Rupel je izjavio da Slovenija i Italija »imaju potpuno jednaka stajališta« o zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni. »Dogovorili smo se da će ministri vanjskih poslova EU-a idućeg ponedjeljka u Luxembourgu donijeti izjavu kojom će Hrvatskoj preporučiti da uvažava načelo multilateralnosti, te poštuje europske kriterije suradnje«, rekao je Rupel. Dodao je da u Jadranu mora prevladati »politika uključivanja, a ne politika isključivanja«.</p>
<p>Rupel je najavio da će »sva pitanja povezana s Jadranskim morem« biti predmetom razgovora u okviru posebnog subregionalnog foruma na kojem će sudjelovati Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Grčka, prenijela je slovenska agencija STA. Takav bi subregionalni forum trebao biti osnovan idućih tjedana, a djelovao bi na multidisciplinarnoj razini, što znači da bi uključivao stručnjake iz više područja.</p>
<p>Rupel je spomenuo da bi na njemu sudjelovali predstavnici ministarstava za okoliš i prostor, poljoprivredu i ribarstvo te prometa i veza. Njegovo bi djelovanje započelo nakon venecijanske konferencije o zaštiti Sredozemlja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>But: Neprihvatljiva odluka Hrvatskoga sabora </p>
<p>LJUBLJANA, 6. listopada </p>
<p> - Slovenski ministar poljoprivrede i šumarstva Franci But ocijenio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je odluka Hrvatskoga sabora, kojom je proglašena zaštićena ekološko-ribolovna zona u Jadranu, za Ljubljanu jednostrana i neprihvatljiva odluka. »Time su ugroženi naši interesi za slobodni ribolov u međunarodnim vodama Jadrana i naši interesi na području ekologije«, rekao je. Ocijenio je da je potez Hrvatske neeuropski te da je ona sebi time vjerojatno za nekoliko godina odgodila ulazak u Europsku uniju. Istaknuo je kako još nije poznat stvarni učinak hrvatske odluke na slovensko ribarstvo, ali je najavio jačanje ribolovnih potencijala svoje države. Slovenija će inzistirati na ostvarenju dogovora iz 1994. godine, po kojemu Slovenija na osnovi kompenzacija ima pravo na ulov 1500 tona plave ribe godišnje u hrvatskim teritorijalnim vodama, rekao je But. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Izraelski napad na Siriju mogao bi »Putokaz mira« pretvoriti u putokaz rata </p>
<p>Većina članica Vijeća sigurnosti podržala je sirijsku osudu izraelskog napada kao »neprihvatljiv čin«/ Američki veleposlanik pri UN John Negroponte ustvrdio je kako je režim u Damasku stao na pogrešnu stranu u ratu protiv terorizma</p>
<p>ANKARA, 6. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iznenadni napad izraelskih borbenih zrakoplova na sirijsku bazu Ein Tzahab, udaljenu samo 22 kilometra od Damaska, prvi je vrlo ozbiljan znak zaoštravanja teške i složene srednjoistočne političke situacije. Izraelski izbor tog mjesta napada gdje su se navodno obučavali palestinski militanti, mogao bi, prema mnogim analitičarima, sadašnje stanje preokrenuti u stanje izvan svake političke i vojne kontrole.</p>
<p>Većina članica Vijeća sigurnosti na izvanrednoj sjednici, podržala je sirijsku osudu izraelskog napada kao »neprihvatljiv čin«. Smatra se da to vodi eskalaciji srednjoistočnih napetosti i ratnih rizika u regiji. Takvo stajalište podržali su Velika Britanija i Njemačka, dok je SAD, najbliži saveznik Izraela pozvao sve strane da se suzdrže od akcija koje vode porastu regionalnih napetosti. Međutim, američki veleposlanik John Negroponte ustvrdio je kako je režim u Damasku stao na pogrešnu stranu u ratu protiv terorizma.</p>
<p>Negroponeteova interpretacija izraelskog zračnog udara na Siriju prvi je znak koji pokazuje da bi Washington mogao staviti veto na svaku rezoluciju koja bi se usmjerila na osudu Izraela. Američki veleposlanik je, naime, poručio da se Sirija mora očistiti od onih koji su odgovorni za organiziranje terorističkih akcija sa svog teritorija. </p>
<p> Nešto ranije, američki predsjednik George W. Bush pozvao je izraelskog premijera Sharona da se suzdrži od poteza koji bi nanijeli štetu mirovnom procesu. No, kako je potvrdio State Department, Bush nije tom prilikom rekao kako je zračni udar na sirijsku bazu bio greška.</p>
<p>Sirijski veleposlanik pri sjedištu UN Fayssal Mekdad optužio je Izrael za kršenje Povelje UN, te da se ponaša kao da je iznad međunarodnog prava. »Sirija traži od SAD da se bezuvjetno osudi izraelski napad«, rekao je sirijski veleposlanik. Drži kako židovska država treba odustati od novih napada, a da međunarodna zajednica mora preuzeti odgovornost za obuzdavanje ratoborne vlade izraelskog premijera Ariela Sharona.</p>
<p>Izraelski predstavnik pri UN Dan Gillerman bio je, kako tvrde neovisni izvjestioci, prkosan. On je prije odlaska na obilježavanje najvećeg židovskog vjerskog blagdana Yom Kippura (dana pokajanja), upozorio članice Vijeća sigurnosti da će, ako osude Izrael, podržati »brutalni režim u Damasku«. Smatra kako Sirija ne zaslužuje podršku zbog svog sudjelovanja u ubijanju. »Vijeće sigurnosti će, ako postupi drukčije, počiniti neoprostivo djelo moralnog slijepila«, rekao je izraelski dužnosnik.</p>
<p>Nakon tog prvog sirijsko-izraelskog sukoba, sjednica Vijeća sigurnosti je prekinuta na zahtjev nekoliko predstavnika koji su zahtijevali da se konzultiraju sa svojim vladama. </p>
<p>Kakav će biti konkretni odgovor Damaska prema Tel Avivu, ostaje da se čeka i vidi. On bi mogao uslijediti tek nakon širokih konzultacija Sirije s drugim arapskim zemalja, posebno Egiptom. U međuvremenu, u sjedištu UN-a održan je vrlo burni sastanak veleposlanika 22 zemlje članice Arapske lige koji je protekao u znaku oštre osude izraelskog zračnog udara na Siriju. U povodu napada oglasili su se i mnogi arapski čelnici i drugi visoki dužnosnici. Egipatski predsjednik Hosni Mubarak je oštro osudio izraelski »akt nasilja«. </p>
<p>Iz susjednog Amana stigla je poruka jordanskog šefa diplomacije Marwana al-Muashera koji smatra da bi najnoviji napad na Siriju mogao gurnuti regiju u novi krug nasilja. Kako je rekao, putokaz mira mogao biti zamijenjen zastrašujućim putokazom rata. Slične osude, s porukom kako Sirija neće biti ostavljena na milost i nemilost izraelskom agresoru, stižu i iz Saudijske Arabije, Jemena, Maroka i drugih arapskih država. </p>
<p>Mubarak je posebno upozorio Izrael da ne pokušava protjerati ili fizički likvidirati palestinskog vođu Yassera Arafata. Govoreći u povodu 30-godišnjice pobjede nad Izraelom, kada su egipatske snage 6. listopada 1973. potisnule izraelske vojnike sa okupiranog Sinaja, Mubarak je rekao kako akcija protiv legitimno izabranog palestinskog čelnika ne bi služila miru.</p>
<p>Istodobno, generalni tajnik Arapske lige Amr Moussa nazvao je izraelski zračni udar na Siriju »aktom državnog terorizma«. Gotovo svi vodeći arapski listovi, ali i mnogi ugledni dnevnici na Zapadu, izražavaju u ponedjeljak uvjerenje da su zračni udari na Siriju ilegalni, neopravdani i krajnje kontraproduktivni. Pojedini komentatori upozoravaju da je nedjeljna izraelska akcija izraz nemoći da se prihvati srednjoistočna zbilja. </p>
<p>Mnogi ozbiljni analitičari u otvaranju »sirijske fronte« vide i pokušaj Sharonove vlade da silom sačuva sadašnje proširene granice, unutar kojih je i okupirana sirijska Golanska visoravan. Taj strateški iznimno važan plato od 1860 četvornih kilometara, koji dominira nad Galilejskim jezerom, Izraelci su anketirali u svoj državni i politički sustav 1981. Od tada ne prestaju napori da se pokaže i dokaže kako je povijesno, prije više od 2000 godina, to područje bilo u sustavu nekadašnje Judeje.</p>
<p>U novosagrađenom golanskom gradu Kartzinu podignut je etnografski muzej, i to, navodno, na mjestu gdje se nekada nalazila sinagoga s iscrtanom Davidovovom zvijezdom. Pritom se zanemaruje povijesna istina, koju potkrepljuju i židovski autori, da se Filistina, ili Palestina, prije spominje od Judeje. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>BiH neće biti članica Organizacije islamske konferencije</p>
<p>O tome bi se najprije morala postići suglasnost unutar tročlanog Predsjedništva BiH, kažu u MVP-u BiH / »Sadašnji status promartača pri OIC-u najbolji je za BiH«, tvrdi ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić</p>
<p>SARAJEVO, 6. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nagađanja o tome da bi Bosna i Hercegovina uskoro mogla postati punopravna članica Organizacije islamske konferencije (OIC), te se time deklarirati kao islamska zemlja, usprkos tome što u njoj kao konstitutivni narodi žive i Hrvati katolici te pravoslavni Srbi, obične su špekulacije i još niti jedno službeno tijelo u BiH nije pokrenulo inicijativu o ovom pitanju.</p>
<p>Kako Vjesnik doznaje u Ministarstvu vanjskih poslova BiH netočne su informacije da je BiH dobila poziv za priključenje OIC-u u svojstvu punopravnog člana, a informacije o tome, koje su se pojavile u nekim medijima, najvjerojatnije su plod krive interpretacije određenih izjava.</p>
<p>»Sasvim je jasno da bi eventualna procedura primitka BiH u punopravno članstvo Organizacije islamske konferencije išla sasvim drugim putem. Kako i u druge slične organizacije, i OIC se ne ulazi na osnovu poziva, već temeljem aplikacije države koja želi postati punopravni član. Naša zemlja bi morala uputiti takav zahtjev OIC-u, a da bi se to uopće dogodilo, o tom pitanju bi morala biti postignuta suglasnost unutar tročlanog Predsjedništva BiH koje definira vanjsku politiku zemlje«, kaže za Vjesnik Mirela Sidran Bešlagić, glasnogovornica MVP-a Bosne i Hercegovine.</p>
<p>No, Bosna i Hercegovina zadovoljna je svojim trenutnim statusom promatrača u OIC-u i nema nagovještaja da bi se ta politika uskoro trebala mijenjati: »Sadašnji status promatrača dovoljan je za BiH. To je, uostalom, usvojeno i u vanjskopolitičkoj platformi, koju je potvrdilo Predsjedništvo. Smatram da je i zbog naših unutarnjih prilika, a posebno zbog činjenice da je za BiH prioritet približavanje Europskoj uniji (EU) sadašnji status najbolji za BiH«, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić.</p>
<p>U spomenutoj vanjskopolitičkoj platformi koju je Predsjedništvo BiH usvojilo u ožujku ove godine navedeno je kako će BiH surađivati u međunarodnim, bilateralnim, regionalnim i globalnim okvirima, a među prioritetima je navedeno sudjelovanje BiH u multilateralnim aktivnostima, posebno u sklopu sustava Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća Europe, OESS-a te Organizacije islamske konferencije. OIC se u vanjskopolitičkoj platformi spominje na još dva mjesta, pa se tako navodi da će BiH razvijati bilateralne odnose s zemljama članicama ove organizacije, te da će ta suradnja posebno biti fokusirana u okviru unapređenja gospodarskih odnosa.</p>
<p>A upravo je ekonomski interes, odnosno mogućnost da BiH pristupi milijunski vrijednim fondovima OIC-a i razlog da se u određenim krugovima u BiH navodno razmišlja o mogućnosti podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo. Uostalom, to je navodno motiviralo i Rusiju, te još neke zemlje u kojima muslimani nisu u većini, ali ih ima značajan broj, da apliciraju za dobivanje statusa promatrača u OIC-u. </p>
<p>No, ministar Ivanić smatra da je i u tom pogledu sadašnji status zadovoljavajući za BiH. »I sa stanovišta ekonomskog interesa BiH, smatram da je status promatrača najadekvatniji. Točno je da je status punopravnog člana OIC-a uvjet za članstvo u islamskoj banci za razvoj (IDB), no kapacitet te banke nije tako velik kada se usporedi s nekim drugim financijskim institucijama da bi se u takvom kontekstu mogao očekivati neki ogroman priliv novca. S druge strane, smatram da bi to moglo proizvesti unutarnje političke tenzije u BiH i ne vjerujem da bi ekonomske beneficije bile tolike da bi opravdale promjenu statusa, kazao je Ivanić.</p>
<p>Moguće je da su špekulacije o promjeni statusa nastale krivim tumačenjem intervjua što ga je Ivanić dao islamskom omladinskom časopisu SAFF, a nakon što je početkom godine tajnik MVP-a BiH Fuad Šabeta od direktora političkog odjela OIC-a Zemela Sacidemija navodno dobio poziv i podršku da se BiH priključi spomenutoj organizaciji. Ivanić je tada kazao da je OIC veoma značajna institucija, koja u velikoj mjeri okuplja zemlje koje predstavljaju tradicionalno dobre ekonomske partnere BiH. </p>
<p>Dodao je da BiH u ovom trenutku daje prednost euroatlanskim integracijama, no da, iako je za to prerano, nije posve isključena mogućnost zahtjeva za punopravno članstvo u OIC-u. U svakom slučaju, visoko izaslanstvo BiH, predvođeno članom Predsjedništva Sulejmanom Tihićem i ministrom Ivanićem trebalo bi 23. i 24. listopada sudjelovati na summitu OIC-a. No, ne očekuje se da bi tada predstavnici BiH trebali podnijeti zahtjev za punopravno članstvo, već bi prije svega u brojnim bilateralnim kontaktima trebali provoditi smjernice o vanjskoj politici koje je definirao kolektivni šef države.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Condoleezza Rice vodit će novu Grupu za stabilizaciju Iraka</p>
<p>Osnivanje Grupe posredno je priznanje Bijele kuće da su se planovi obnove Iraka i Afganistana pokazali nedostatnima, te da su Amerikanci bili nespremni za gerilske napade u Iraku / Tumači se i kao »izravni napor da se umanji autoritet Pentagona i Donalda Rumsfelda u idućoj fazi okupacije«, tvrdi »New York Times«</p>
<p>LONDON, 6. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bijela kuća naredila je veliku reorganizaciju američkih napora na smirivanju i izgradnji Iraka te Afganistana, javlja New York Times. Američki list tvrdi da se u okviru toga predviđa i stvaranje Grupe za stabilizaciju Iraka koju će voditi savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Odluka o stvaranju takve grupe doima se kao pokušaj Bijele kuće da preuzme veću kontrolu nad poslijeratnim razvojem Iraka i Afganistana, drže promatrači. </p>
<p>Promjena je najavljena u trenutku kada ankete pokazuju da Amerikanci počinju gubiti vjeru u predsjednika Busha. Umjesto tri četvrtine, njega danas podupire tek oko polovina građana koji počinju sumnjati u opravdanost iračkog rata. Kongresnici se pak strahovito bune zbog zahtjeva Georgea Busha da mu se odobri još 87 milijardi dolara za obnovu Iraka i nastavak vojnih operacija u toj zemlji. </p>
<p>Condoleezza Rice je u četvrtak poslala povjerljivi memorandum američkom državnom tajniku Colinu Powellu, tajniku za obranu Donaldu Rumsfeldu i šefu CIA-e Georgeu Tenetu. U tom se dokumentu spominje planirana reorganizacija, odnosno stvaranje Grupe za stabilizaciju Iraka.</p>
<p> Ideja je, tvrde američki dužnosnici, niknula iz Busheve frustriranosti činjenicom da, pet mjeseci nakon Saddamovog pada, u Iraku i dalje ginu američki vojnici. Jednako ga navodno smeta i pomanjkanje većeg napretka u Afganistanu. </p>
<p>U ponedjeljak je grupa Amnesty International, primjerice, javila da se u Afganistanu i dalje zapostavljaju, zlostavljaju, pa i siluju tamošnje žene. Iz te zemlje stižu istovremeno vijesti da se tamo opet pregrupiraju i aktiviraju talibani. </p>
<p>Osnivanje Grupe za stabilizaciju posredno je priznanje Bijele kuće da su se planovi obnove Iraka i Afganistana pokazali nedostatnima, te da su Amerikanci bili nespremni za gerilske napade u Iraku, tvrdi New York Times. List podsjeća da je više Amerikanaca poginulo u toj zemlji od okončanja aktivnih borbi, negoli u prvih šest tjedana koliko je trebalo da se svrgne s vlasti Saddama.</p>
<p>Premda pedeset posto biračke podrške usred mandata, koliko trenutačno uživa George Bush, zapravo nije malo, američkog predsjednika brine da ga ne zadesi sudbina njegovog oca. George Bush stariji izašao je kao pobjednik iz Zaljevskog rata 1991., da bi samo godinu dana kasnije bio poražen na američkim izborima. </p>
<p>Promatrači drže kako je Bush mlađi svjestan da njegov reizbor uvelike ovisi o tome hoće li uspješno srediti Irak, pa i Afganistan. Američki predsjednik odlučio je stoga uzeti stvari izravnije u svoje ruke. Stvaranje Grupe za stabilizaciju tumači se kao »izravni napor da se umanje autoritet Pentagona i Donalda Rumsfelda u idućoj fazi okupacije«, tvrdi New York Times. Neki visoki američki dužnosnici to niječu. </p>
<p>Donald Rumsfeld primao je ranije pohvale zbog brzog okončanja iračkog rata. No sada se na njegova leđa ruše kritike zbog kaosa koji je u toj zemlji zavladao nakon pada Saddama. Američkog tajnika za obranu uz ostalo kritiziraju da za Irak nije planirao dovoljno trupa.</p>
<p>Izvori u Pentagonu tvrde da je Rumsfeldu laknulo što se više ne mora sam baviti iračkom stabilizacijom. Bez dijela autoriteta ostat će i State Department koji je do sada bio zadužen za obnovu Afganistana. To će odsad također biti povjereno Grupi za stabilizaciju. Šefica te grupe Condoleezza Rice jedna je od najbližih suradnica predsjednika Busha. U vođenju Grupe pomagat će joj četvoro zamjenika, od kojih će svaki voditi po jedan koordinacijski odbor - za protuterorizam, gospodarski razvoj, politička pitanja u Iraku, te za medijske operacije. Ovaj zadnji bavit će se tako njegovanjem boljeg medijskog profila, kojem štete dnevna izvješća o gerilskim napadima na američke vojnike u Iraku, te o bezakonju na ulicama iračkih gradova. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Berlin dogovara poslove u arapskom svijetu</p>
<p>Napad izraelskih zrakoplova na ciljeve u Siriji njemački kancelar Gerhard Schröder označio je »neprihvatljivim« </p>
<p>BERLIN, 6. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prilikom posjeta Egiptu gdje je zajedno s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom otvarao Njemačko sveučilište prošlog vikenda u Kairu, Gerhard Schröder odmah je reagirao zbog izraelskog napada na Siriju. Napad izraelskih zrakoplova na ciljeve u Siriji Schröder je označio »neprihvatljivim«.</p>
<p>U njemačkim medijima Schröderova je osuda u ponedjeljak dobila pohvale, ali i zamjerke - da nije bila dovoljno oštra. </p>
<p>Naime, izraelski napad na Siriju za većinu komentatora je znak eskalacije za koju je odgovoran izraelski premijer Ariel Sharon. Podsjeća se da se napad dogodio trideset godina nakon izraelsko-sirijskog rata, zaključenog sporazumom na Jom Kippuru. </p>
<p>Nikog ne impresionira da logor između Damaska i libanonsko-sirijske granice služi za obuku terorista, kako tvrde Izraelci. Malo tko vjeruje da će bombardiranje tog područja zastrašiti terorističke organizacije Islamskoga džihada i da će ih Izrael sustići »gdje god se nalaze«.</p>
<p>Ni povod za izraelski napad nije za mnoge uvjerljiv, premda je uslijedila snažna osuda. Naime, bio je to subotnji samoubilački atentat palestinske odvjetnice iz logora Jenin u Haifi. U tom napadu poginulo je dvadesetak Izraelaca, a više od pedeset je ranjeno. Islamski džihad preuzeo je odgovornost. </p>
<p>Kao što su zbog napada u Haifi uslijedile oštre međunarodne osude, europski su mediji žestoko kritizirali i izraelsku akciju. Političari su, međutim, kao i Schröder suzdržaniji. </p>
<p>Njemačka ne koristi retoriku kad su u pitanju akcije Izraela ili Amerikanaca, a izgubila je velike ambicije posredovanja u mirovnom procesu u Svetoj Zemlji i oko nje. </p>
<p>Nijemci su se uvjerili da to ne mogu ni s Europskom unijom. Sada su pragmatični i to prepuštaju Amerikancima. No, premda je delegacija šefa njemačke vlade imala pragmatičnu gospodarsku misiju u arapskom svijetu, nisu se mogli izbjeći razgovori o terorizmu. U susretima sa saudijskim prijestolonasljednikom Abdulahom, koji de facto upravlja zemljom, bilo je također riječi o borbi protiv terorizma. Poslije atentata u Riydhu u kome je u svibnju ove godine poginulo 35 ljudi, Saudijska Arabija je promijenila politiku i krenula u odlučnu akciju protiv terorista. U toj borbi surađuju i tajne službe Njemačke i Saudijske Arabije.</p>
<p>Što se, pak, Iraka tiče nema većih razlika u stajalištima Egipta i Njemačke. Isti je slučaj navodno i kada je o Saudijskoj Arabiji i Emiratima riječ. Svi žele, kako to Berlin službeno tumači, »vodeću ulogu Ujedinjenih naroda i što skorije prenošenje vlasti na irački narod«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Berlusconi Talijanima objašnjava reformu mirovinskog sustava</p>
<p>RIM, 6. listopada</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi piše pismo Talijanima u kojem želi objasniti zašto njegova vlada desnog centra namjerava provesti reformu mirovinskog sustava, objavila su u pondejeljak talijanska glasila. </p>
<p>Očito nije bilo dovoljno što se premijer prošlog tjedna obratio Talijanima preko svih nacionalnih televizijskih mreža. »Ljudi poznaju samo pet posto onoga što činimo. Sada pripremamo veliku kampanju informiranja. Pripremam pismo u kojem ću Talijanima objasniti kako svi koji imaju pravo mogu ići u mirovinu, kao i smisao mirovinske reforme«, rekao je Berlusconi, kako prenosi Corriere della Sera. </p>
<p>Prošloga je tjedna bilo polemika oko Berlusconijeva zahtjeva da se obrati Italiji putem malih ekrana (takva mogućnost postoji, ali jedino u slučaju izvanredne situacije, kao što se 1999. naciji obratio tadašnji premijer Massimo D'Alema uoči NATO-ova bombardiranja Srbije), kako bi objasnio razloge uvođenja mirovinske reforme kojom bi se odlazilo u mirovinu s navršenih 65 godina starosti ili s 40 godina uplaćivanja u mirovinske fondove. Berlusconi je tada rekao kako Italiji prijeti bankrot ako ne izmijeni mirovinski sustav.</p>
<p>Sindikati su, kao odgovor, pozvali na četverosatni opći štrajk 24. listopada. Berlusconi će uputiti pismo na sve talijanske adrese u kojem će objasniti vladine poteze. Tu će objasniti i da će na koncu ipak smanjiti poreze. Na tome radi ministar financija Giulio Tremonti i ako slučajno ne uspije, »on zna da ću ga objesiti o stablo u mom vrtu«, rekao je Berlusconi, u šali, kako objavljuje Corriere della Sera. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ahmed Kadirov pobjednik predsjedničkih izbora u Čečeniji</p>
<p>GROZNI, 6. listopada</p>
<p> - Čelnik proruske čečenske vlade Ahmed Kadirov pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čečeniji sa 81,1 posto glasova birača, priopćio je u ponedjeljak predsjednik izbornog povjerenstva Abdul-Karim Arsakhanov.</p>
<p> »Kadirov je u velikoj prednosti pred svojim suparnicima i nitko ga ne može dostići«, rekao je Arsakhanov. Dužnosnik izbornog povjerenstva je izvijestio da se glasovanju odazvalo 83,46 posto biračkog tijela. Taj se podatak novinarima koji su pratili glasovanje u nedjelju činio čistom fantazijom. Predsjednik Vladimir Putin je pak u tom podatku iščitao poruku ljudi koji se »nadaju poboljšanju uvjeta života i pozitivnim promjenama u republici«. Iza Kadirova je Abdul Bougajev sa 6,2 posto glasova dok je ostalih pet kandidata osvojilo još manje glasova. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Redovi za zamjenu osobne iskaznice izraz su prezira prema običnim građanima</p>
<p>Željela bih javno »pohvaliti« osobu koja je svojim fantastičnim »sposobnostima« osmislila organizaciju predavanja zahtjeva za nove osobne iskaznice u Policijskoj upravi zagrebačkoj. Zgrada u Petrinjskoj mjesto je u koje mnogi Zagrepčani ovih dana hodočaste i sigurno su željni doznati ime onoga tko je zaslužan za nekoliko sati čekanja, za izgubljeni dan, pokvareno raspoloženje...</p>
<p>A kako to izgleda, opisat ću kroz osobni doživljaj. U Petrinjskoj sam bila već u 8,40 sati i dobila broj 293. Ekran je pokazivao kako dva šaltera koja rade obrađuju stranke s brojevima 81 i 82. Na informacijama ne znaju reći tempo kojim se zahtjevi obrađuju. Pet sati poslije dolazim ponovo i dobivam broj 933. Piše kako su 582 broja ispred mene, jer šalteri obrađuju brojeve 351 i 350. I dalje ih, dakle, ima dva. Onih 580 brojeva koji su bili samo ispred mene u redovnom radnom vremenu (do 19) sigurno se ne mogu zaprimiti, a stroj ih i dalje uredno izdaje. Navodno se stranke puštaju u zgradu do nekog vremena, vrata se zatvaraju, a službenici ostaju raditi dok ne riješe i zadnjeg čovjeka, prekovremeno, a to znači da neka stranka po toj računici dođe na red oko 21 sat ili još kasnije. </p>
<p>I nitko ne čini ništa. Stranke gunđaju, službenici kolutaju očima. Nervoza se reže u zraku. Ali je li to doista normalno? Je li normalno da ljudi uzimaju slobodne dane, dane od godišnjega i slično da bi predali zahtjev za osobnu iskaznicu? Je li potrebno toliko uzalud potrošenih sati, energije, toliko nakupljenog bijesa zbog toga što netko nije bio u stanju posao oko zamjene iskaznica bolje organizirati?</p>
<p> Koliko stoji svaki sat koji je netko potrošio stojeći u Petrinjskoj i čekajući?</p>
<p>Redovi su izraz prezira upravljačkih struktura prema običnim građanima. A svako čekanje uzorkom je loše organizacije, ali za to nitko nije kriv ili jest netko, ali ne zna se tko. </p>
<p>Prije mjesec dana poslala sam e-mail poruku glasnogovornici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Gospođa nije odgovorila. Poslala sam e-mail poruku i glasnogovornici Policijske uprave zagrebačke (jer Zagreb je ipak u njenoj nadležnosti) pa sada čekam. </p>
<p>Dnevni su listovi već pisali nimalo pohvalno o ovome problemu i ništa se nije dogodilo. A na djelu je poniženje građana, poniženje onih koji pune državni i gradski proračun iz kojeg se ti organizatori financiraju. </p>
<p>Možda bi drugačije razmišljali da ih poput neke medicinske sestre nakon dolaska iz noćne službe čeka pet sati stajanja u redu za predaju zahtjeva za osobnu iskaznicu ili poput nekog radnika iz zagrebačke tvornice, koji je stigao s posla tek u tri ili četiri poslije podne, i čekao do ponoći, da bi putovao sat ili dva kući i ujutro na posao. Ili nekoga tko radi od devet do pet ili šest. Kada da ta osoba preda zahtjev. </p>
<p>Nadam se da će netko od onih koji nešto mogu poboljšati, koji mogu nešto pozitivno učiniti, pročitati ovo i kako će se idućih dana osjetiti da se stvari mijenjaju i kako su građani ipak oni koji se poštuje. </p>
<p>Inače, ne preostaje drugo do dobra psihička priprema na ponižavajuće višesatno čekanje.</p>
<p>Mr. sc. GORDANA BARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Protuprovalni sustav u Birotelu normalno je reagirao </p>
<p>List Vjesnik je u rubrici Crna kronika 29. rujna objavio tekst o provali u tvrtku Birotel pod naslovom »'Prevarivši' alarmni uređaj, provalnik ukrao laptope«. U svezi s tim člankom nužno je upozoriti na nekoliko činjenica koje bitno mijenjaju kontekst cjelokupnog događaja.</p>
<p>Naime, točno je da je u operativnom centru društva Sokol Marić dana 24. rujna u 2,39 sati zaprimljen alarmni signal sabotaže s navedenog objekta. Promptnim izlaskom interventna ekipa društva nije na štićenom objektu zatekla treće osobe, a niti su na samom objektu zamijećeni bilo kakvi tragovi provale ili drugih štetnih radnji.</p>
<p>Istoga dana djelatnici Birotela su logično deaktivirali alarm za vrijeme radnog vremena, ali ga po završetku radnog dana (u 19.53 sati) nisu mogli staviti u funkciju, budući da je kontinuirano bila otvorena sabotažna linija.</p>
<p>Stoga su djelatnici Birotela o tome obavijestili operativni centar društva, iz kojeg je odmah potom na štićeni objekt upućen dežurni montažer tehničke zaštite, koji je utvrdio kvar na sabotažnoj liniji, izazvan vjerojatnim skidanjem vanjske sirene, čija je instalacija već bila uredno izolirana na pročelju zgrade.</p>
<p>Nadalje, budući da društvo Sokol Marić nije instaliralo navedeni sustav tehničke zaštite, jedino logično rješenje u danom trenutku je bilo bajpasirati tu zonu i staviti ostatak protuprovalnog sustava u funkciju. Kako je navedena intervencija bila privremenog karaktera, tehnička služba društva je dana 26. rujna dodatno isprogramirala protuprovalnu centralu na navedenom objektu, na način da je premoštena linija vanjske sirene, dok je ostatak protuprovalnog sustava bio u punoj funkciji.</p>
<p>U svezi s navedenim nužno je naglasiti da je i dana 28. rujna, kad je počinjena provala, alarmni sustav sa štićenog objekta najnormalnije odreagirao, te je u operativnom centru društva u 01.15 sati zaprimljen alarm zone 1 i 3, nakon čega je na objekt upućena interventna ekipa društva, koja je na njega stigla već u 01.21 sati, te zatekla obijena ulazna vrata štićenog objekta (na način da je na njima probušen cilindar brave).</p>
<p>Iz prethodno navedenoga evidentno je da je protuprovalni sustav cijelo vrijeme bio u funkciji, te da »premošćavanje« vanjske sirene nije utjecalo na ukupnu sigurnost štićenog objekta, budući da su svi senzori protuprovalnog sustava bili u normalnom režimu rada.</p>
<p>ZLATKO MARIĆ Direktor društva Sokol Marić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sve one koji su zbog pohlepe učinili štetu Hrvatskoj treba sudski goniti </p>
<p>Članak Stjepe Martinovića »Manipulacija iseljeničkim novcem kojom je uprljan i oštećen most povjerenja između dijaspore i domovine«, objavljen u Vjesniku u rubrici Stajališta 23. rujna, vrlo je dobro prikazao odnos vladajućih dužnika iz domovine i vjerovnika iz dijaspore.</p>
<p> Molba ondašnjega ministra obrane za davanje i posuđivanje novca za obranu Hrvatske došla je kratko prije pada Vukovara, tako da je puno uplašenih Hrvata u tu svrhu nepovratno dalo ili posudilo novac. Nitko od nas nije nikada dobio bilancu ili izvještaj o pravilnoj namjeni toga novca. Zato ima gospodin Radovan Smokvina pravo da traži sudski taj izvještaj.</p>
<p>Ne bih se složio s jadikovkom na račun morala svih Hrvata zbog nečasnog ponašanja upravitelja toga novca. Da smo svi mi Hrvati bili tako pohlepni i nečasni, ne bi se skupile onda tolike svote i konačno ne bi svoj život riskirali ili dali oni svi časni ljudi koji su u ratu obranili svojim rukama Hrvatsku.</p>
<p> Većina časnih i prevarenih Hrvata živi danas od svojih malih ili okrnjenih penzija ili slabo plaćenih radnih mjesta. Sposobni i pošteni Hrvati iz dijaspore nailaze i danas na stotine poteškoća ako žele ulagati u domovini. </p>
<p>Sudski i moralno treba goniti sve one Hrvate koji su svojim nečasnim ponašanjem, pohlepništvom i krađom načinili i čine više štete Hrvatskoj nego srpski agresori.</p>
<p>VINKO BRATULIĆ Heidelberg, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Koncert grupe Rolling Stones otkazan je sredinom lipnja, a povrata novca još nema</p>
<p>Početkom kolovoza na stadionu u Maksimiru trebao se održati koncert svjetske rock skupine The Rolling Stones. Organizator toga koncerta, Udruga »Kajda« početkom je veljače počela primati uplate za rezervacije ulaznica. Osobno sam uplatio dvije ulaznice, ukupno 800 kuna. Sredinom lipnja objavljeno je da je koncert otkazan, a da će uplaćeni novac biti vraćen za petnaestak dana. Danas je kraj rujna, a novac mi još uvijek nije vraćen. </p>
<p>Takav način poslovanja krajnje je bezobrazan. U Udruzi se više ne javljaju na telefone, a ne odgovaraju ni na e-mail poruke. Uplaćenih 800 kuna doista nije malen novac, primjerice, to je polovica plaće hrvatskoga radnika.</p>
<p> Ovim putem molio bih cijenjene organizatore da vrate novac svima koji su ga uplatili, a nije ih malo. </p>
<p>IVAN NJEGOVAN Rijeka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>»Za snimanje i prisluškivanje nastupila zastara«</p>
<p>Okrivljenog Dorešića tereti se za dva kaznena djela, ozbiljnu prijetnju i nedozvoljeno snimanje i prisluškivanje</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - »Iz iskaza oštećene razvidno je da se radi o snimanju iz 1999. godine, što znači da je za okrivljenog došlo do apsolutne zastare kaznenog djela za koji ga se tereti«.</p>
<p> Izjavio je to u ponedjeljak odvjetnik Krešimir Vilajtović, branitelj Miroslava Dorešića, nakon što je kod istražnog suca Borisa Ivančića iskaz dala urednica HTV-a Sunčica Findak.</p>
<p>Okrivljenog Dorešića tereti se za dva kaznena djela, ozbiljnu prijetnju i nedozvoljeno snimanje i prisluškivanje, a što je objavljeno u nekim medijima. Naime, prema tvrdnjama Općinskog državnog odvjetništva, bivšipomoćnik ministra prosvjete i športa je HTV-ovoj urednici, slao prijeteća pisma i kompromitirajuće fotografije, te joj je navodno dječjim laserom osvijetljavao prozore. </p>
<p> U ponedjeljak je iskaz dala i svjedokinja Božica Šimleša, no, »ona nema nikakvih neposrednih saznanja o životu okrivljenog i oštećene, već samo da su bili dugo u vezi«.</p>
<p>Dorešić, pak, koji je u pritvoru, od početka je poricao da je autor snimke, a i da je ikada prijetio S. Findak. Navedeno je to i u priopćenju koje je Vilajtović uputio medijima, jer je »Dorešiću netočnom i nepotpunom informacijom povrijeđeno dostojanstvo, ugled i čast«. Kako se dalje tvrdi, Dorešić »niti je neovlašteno snimao niti prijetio, a niti za to postoje dokazi u kaznenoj prijavi PUZ-a, a što će se pokazati i kroz kazneni postupak«. Odvjetnik je reagirao zbog takvih napisa objavljenih u nekim novinama. </p>
<p>Marin Dešković i Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Osječanina našli mrtvog na dravskoj obali</p>
<p>Očevidom je utvrđeno da pokojnik ima ozljedu na tjemenu s desne strane glave, razderotinu na desnoj strani lica te ozlijeđen lakat i prste lijeve ruke, ali se pretpostavlja da je riječ o nesretnom slučaju, odnosno samoubojstvu</p>
<p>OSIJEK, 6. listopada</p>
<p> - Nakon dojave građana, djelatnici osječko-baranjske policijske uprave u nedjelju su na desnoj obali Drave, kod željezničkog mosta, pronašli mrtvo tijelo tridesetogodišnjeg Osječanina Dalibora Šarića. </p>
<p>Prema policijskom priopćenju, očevidom je utvrđeno da pokojnik ima ozljedu na tjemenu desne strane glave, razderotinu na desnoj strani lica te ozlijeđen lakat i prste lijeve ruke. Međutim, prema prvim saznanjima, isključena je mogućnost da je riječ o ubojstvu. </p>
<p>Pretpostavlja se kako je riječ o nesretnom slučaju pada sa željezničkog mosta ili, pak, o samoubojstvu. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, ipak je »bliža« pretpostavka da je riječ o samoubojstvu, jer se Šarić posljednjih godina u nekoliko navrata liječio od depresije. </p>
<p>Njegovo je tijelo prevezeno na Odjel patologije osječke Kliničke bolnice gdje će se nakon obavljene obdukcije saznati točan uzrok smrti.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za »otetog dužnika« zanimala se i vojna policija</p>
<p>Četvorku se tereti da je 9. svibnja 1993. godine sa terase lokala »22« u Tuškanovoj ulici otela Željka Černija jer je, navodno, Gordani Pejčinović dugovao oko 10.000 DEM </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Iskazivanjem oštećenoga Željka Černija, te njegove supruge Jadranke, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje bivšem hrvatskom košarkaškom reprezentativcu Davoru Pejčinoviću, njegovoj bivšoj supruzi Gordani, te Mirku Kekelju i Mići Ursići zbog otmice. Tereti ih se da su 9. svibnja 1993. godine sa terase lokala »22« u Tuškanovoj ulici oteli Željka Černija jer je on navodno Gordani Pejčinović dugovao oko 10.000 DEM, te ga odvezli u njezin stan i prijetili mu pištoljem.</p>
<p>Željko Černi je, iskazujući u ponedjeljak, izjavio da su mu na terasi lokala prišli Pejčinović i dvojica nepoznatih muškaraca, te da mu je Pejčinović rekao da njegovoj supruzi mora vratiti 10.000 DEM. »Nakon toga su me ugurali u automobil i odvezli u Dubravu. Pustili su me negdje oko dva sata ujutro«, rekao je Černi, dodavši, međutim, da se više točno ne sjeća što se događalo između toga.</p>
<p>Njegova supruga također se nije mogla prisjetiti detalja oko otmice. »U međuvremenu sam imala dva jaka potresa mozga i prometnu nesreću, nakon koje sam ležala u komi«, rekla je.</p>
<p>»Kada je Željko otišao te večeri došla je neka žena za koju mislim da je optužena i raspitivalča se za njega. Navečer me nazvao neki muškarac i rekao mi je da mi je muž otet, ali da je na sigurnom, a zatim se javio Željko te mi je rekao da moram skupiti 10.000 DEM. Zvučao je uplašeno«.</p>
<p>Jadranka Černi je također navela da ju je te noći zvala i Vojna policija, budući je njezin suprug bio vojno lice, te su joj preporučili da se zaključa sa djetetom u kuću do njihovog dolaska. Uskoro su došli zajedno sa civilnom policijom, a negdje pred jutro kući je došao i Željko.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Optuženi za otmicu žrtvu prijavili policiji zbog krađe</p>
<p>Sva osmorica u ponedjeljak su izjavila da se ne smatraju krivima za navode iz optužnice, no zasad nisu iznosili svoje obrane</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Miši Kovačeviću (40), Igoru Severu (27), Tihomiru Osredečkom (31), Bruni Osredečkom (28), Ivanu Duspari (31), Tomislavu Baturu (28), Draženu Nujiću (33) i Tomislavu Šanjugu (28) zbog otmice Ante Kneževića, počinjene 31. srpnja 1999. godine.</p>
<p> Njih se tereti da su, nakon što su posumnjali da je Knežević Miši Kovačeviću za vrijeme tuluma u Kovačevićevoj kući, kojemu su svi nazočili, iz aktovke ukrao 22.000 kuna, automobilima otišli do Kneževićeve kuće te mu prijetili i tražili novac. Kada je on rekao da nije uzeo nikakav novac, njih šestorica su mu zaprijetili, a Sever mu je navodno na glavu prislonio pištolj. Tada su, kako se navodi u optužnici, Kneževića ugurali u automobil te ga odvezli natrag u Kovačevićevu kuću, prisiljavajući ga udarcima da prizna krađu i vrati novac. Kada u tome nisu uspjeli, Kovačević i Sever su ga oko 7 sati odvezli u Policijsku postaju na Černomercu, te ga prijavili za krađu novca.</p>
<p>Sva osmorica u ponedjeljak su izjavila da se ne smatraju krivima za navode iz optužnice, no zasad nisu iznosili svoje obrane. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vraćajući se iz lova naletio na minu i ostao bez stopala</p>
<p>JARMINA, 6. listopada</p>
<p> - Pedesettrogodišnji Andrija Ileković iz mjesta Jarmina koja se nalazi nedaleko od Vinkovaca zadobio je teške tjelesne ozljede nakon što je u nedjelju oko podneva, vraćajući se iz lova, nagazio na protupješačku antimagnetnu minu tzv. klackalicu. </p>
<p>Nesreća se dogodila u oraničnom predjelu »Vidraš«, nedaleko od Jarmine, za koje svi mještani znaju da je riječ o još uvijek miniranom području. Međutim, Ilekoviću je u minirano područje navodno pobjegao pas, a on se, kako bi spasio svoga ljubimca, uputio za njim. </p>
<p>U jednom je trenutku Ileković nagaio na minu te je došlo do snažne eksplozije u kojoj je zadobio teške ozljede lijeve noge. Ubrzo je prevezen u vinkovačku Opću bolnicu gdje mu je, zbog ozljeda, amputirano lijevo stopalo. </p>
<p>Inače, Jarmina se tijekom Domovinskog rata nalazila na prvoj liniji bojišta, a mjesto je sustavno napadano iz lokalnih mjesta Gaboša, Karadžićeva i Ostrova u kojima su se nalazili srpski pobunjenici. </p>
<p>Na području Jarmine minirano je još oko 100 hektara poljoprivrednih površina, a načelnik općine Andrija Draganić istile kako je u tijeku je razminiranje oko 20 hektara površine prema Gabošu i Karadžićevu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pješaka kilometrima vozio na poklopcu motora</p>
<p>ČAKOVEC, 6. listopada</p>
<p> - Dvadeset petogodišnji mladić iz Selnice teško je ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila na cesti između Zebanec Sela i Selnice.</p>
<p> Na mladića je, dok je gurao bicikl, automobilom naletio dvadesetosmogodišnjak iz Donjeg Koncovčaka. </p>
<p>Mladić je tom prilikom odbačen na prednji dio automobila, a vozač je nastavio voziti s pješakom na automobilu gotovo tri kilometra. Pješak je zatim u zavoju između Donjeg Koncovčaka i Svetog Martina na Muri pao na cestu, a vozač je produžio. </p>
<p>Pronađen je nekoliko sati kasnije, a ozlijeđeni je mladić zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život prebačen u čakovečku Županijsku bolnicu. Utvrđeno je i da je ozlijeđeni mladić imao 2,40 promila alkohola u krvi, a vozaču je izvađena krv i urin kako bi se utvrdilo je li i on bio alkoholiziran. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Prljavci« nisu dokazali da su do kraja ispunili ugovor</p>
<p>Prema presudi sutkinje Andree Krstanović Čade Prljavci nisu dokazali da su ispunili svoju prvu inicijalnu obvezu iz ugovora, a to je da su pet dana prije trebali naručiti kamion</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Zagrebačkom bandu »Prljavo kazalište« nepravomoćnom je presudom sutkinje Općinskog suda odbijen tužbeni zahtjev kojim su od Hrvatske narodne stranke potraživali 11.000 eura zbog neispunjavanja odredaba iz ugovora. </p>
<p>U privatnoj se tužbi navodilo kako su Prljavci s HNS-om 9. srpnja 1992. godine zaključili ugovor o djelu kojim su se Prljavci obvezali održati sedam koncerata u gradovima predviđenim ugovorom, a HNS isplatiti ugovoreni iznos te osigurati kamion kojim bi se band prevozio i to na rok od šest mjeseci, počevši od 1. rujna 1992. godine do 28. veljače 1993. godine. Nadalje se u tužbi navodi da su Prljavci svoje obveze ispunili, a HNS samo djelomično. Naime, na pozive Prljavaca da im se osigura kamion HNS se oglušio. </p>
<p>Tako su Prljavci, navodilo se dalje, za potrebe prijevoza na desetak nastupa u Njemačkoj i Švicarskoj, te dvadesetak u Sloveniji i Hrvatskoj, sami angažirali kamion koji su plaćali 1,15 njemačkih maraka po kilometru. Tužbom stoga traže 11.000 eura za prijeđenih 18.000 kilometara. </p>
<p>Pravni zastupnik HNS predložio je tijekom dokaznog postupka d sud od Prljavaca zatraži poslovne knjige za spornih šest mjeseci.</p>
<p>Naime, kako se navodi u presudi sutkinje Andree Krstanović Čade Prljavci nisu dokazali da su ispunili svoju prvu inicijalnu obvezu iz ugovora, a to je da su pet dana prije trebali naručiti kamion. kako to nisu učinili, HNS im nije ni mogao predati kamion. </p>
<p>Nadalje se navodi u presudi kako nije vidljivo u kojem su periodu Prljavci koristili kamion jer o tome nema nikakvog pisanog dokaza.</p>
<p>Prljavci također nisu dokazali da im je nastala šteta, jer prema Zakonu moraju dokazati umanjenje svoje imovine; računi koje su sudu dostavili to ne pokazuju, jer iz njih nije vidljivo kada su knjiženi u poslovno knjigovodstvene knjige. </p>
<p>To znači da nije vidljivo da je dio imovine, tj. novčanih sredstava prešao s računa »Prljavog kazališta« na račun poduzeća »Video-music centar«, čiji je kamion, te time nije vidljivo da je »imovina Prljavaca umanjena«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Dun: Hrvatski rejting za listopad i dalje nepromijenjen </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Kreditni rejting Hrvatske za listopad, prema ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun, ostaje nepromijenjen, s ocjenom DB4d, koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja. </p>
<p>Profil rizičnosti Hrvatske, navodi se u izvješću D, koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, za listopad i dalje je obilježen kontinuiranim snažnim ekonomskim aktivnostima nasuprot pogoršanju vanjske ekonomske pozicije, podržane jačanjem domaće potražnje.</p>
<p>I dok je izvoz dobara zabilježio rast za 5,7 posto na godišnjoj razini, hrvatski robni trgovinski deficit za prvih sedam mjeseci godine povećan je na »nezanemarivih« 17,2 posto na godišnjoj razini, upozorava se u izvješću. D stoga izražava zabrinutost zbog jakog porasta kreditnog podupiranja posljednjih investicija i izdataka za potrošnju. Ta zabrinutost je vezana uz činjenicu da su izvori znatnog dijela kredita u inozemstvu. </p>
<p>Hrvatski vanjski dug porastao je na 19 milijardi američkih dolara, što predstavlja »iznenađujući porast« za 51,4 posto na godišnjoj razini, što zapravo predstavlja 68 posto D prognoze BDP-a za 2003.</p>
<p>Uzimajući u obzir i ljestvicu hrvatske zaduženosti te njezin trenutačno veliki deficit platne bilance, Hrvatska postaje pojačano osjetljiva kad je riječ o ulaganjima.</p>
<p>Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting, Hrvatska je na 10. mjestu. Čelno mjesto D ljestvice, s najboljim kreditnim rejtingom - DB2c zauzela je Slovenija, a na drugom je mjestu s ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače.</p>
<p>Začelje ljestvice, s ocjenom DB6d, drže Albanija, Bjelorusija, BiH, Gruzija, SCG, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće isplatiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uprava Sunčanog Hvara predlaže prodaju dijela hotela</p>
<p>Predsjednik Uprave Sunčanog Hvara Pero Pavičić drži da bi prodajom dijela objekata Sunčani Hvar, nakon izmirenja kreditnih obveza, nastavio poslovati s dobiti / Uprava predlaže i prodaju kontrolnog paketa dionica tvrtke malim dioničarima i zaposlenicima, te prodaju ostatka dionica potencijalnim domaćim investitorima</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Predsjednik Uprave Sunčanog Hvara Pero Pavičić u ponedjeljak je potvrdio da je Uprava te tvrtke »legitimno« sačinila prijedlog restrukturiranja, financijske konsolidacije i privatizacije, (koji uključuje nekoliko varijanti), a koji bi joj omogućio poslovanje s dobiti, ali da ne želi sudjelovati u stvaranju nove afere oko Sunčanog Hvara, te da »Uprava mora voditi računa o tome što radi«.</p>
<p> Pavičić je izjavio kako je »smisao toga prijedloga da se nastavi restrukturiranje i privatizaciju na način da se manji objekti, koji ne čine osnovnu djelatnost, prodaju. Dobivena sredstva od prodaje Sunčani Hvar bi koristio za izmirenje obveza, a dio uložio u razvoj ostalih objekata koji bi se podigli razinu od tri, četiri ili pet zvjezdica, za što postoji detaljno razrađen razvojni program«.</p>
<p>O cijeni i interesu tržišta, te potrebama tvrtke ovisi, kaže predsjednik Uprave Sunčanog Hvara, koliko bi se objekata prodalo i u kojem roku.</p>
<p>»Predlažemo dalje da se tvrtka, uz financijsku konsolidaciju, privatizira na način da se uz male dioničare omogući djelatnicima preuzimanje kontrolnog paketa, te da se ostatak proda potencijalnim domaćim investitorima ili omogući dokapitalizacija, za što postoji interes domaćeg kapitala«, izjavio nam je predsjednik Uprave Sunčanog Hvara, koji ističe da je Sunčani Hvar, među rijetkim hotelskim tvrtkama na ovom području, prošlu godinu poslovao pozitivno. </p>
<p>Pavičić ističe da je aferom koja je stvorena oko Sunčanog Hvara tvrtki nanesena ogromna šteta, te napominje da »se po intonaciji nekih napisa u medijima na žalost ta afera želi reprizirati«.</p>
<p>Uprava, inače, kako je objavljeno u tisku predlaže (ras)prodaju pet hotela i jednog kampa (ukupno 10 hotela posluje u sastavu Sunčanog Hvara), kako bi se podmirili dugovi Privrednoj banci. Tako bi se za podmirenje navedenih 3,44 milijuna eura duga PBZ-u prodali hoteli Delfin, Bodul, Dalmacija, Slavija, Galeb, te kamp Vira, a bude li trebalo i hotel Adriatic, čime bi se namaklo oko 10 milijuna eura. Također se predlaže prodaja 25 posto dionica zaposlenima, a ostatak kroz ESOP program, za što nema zakonske osnove, te da država preuzme dio duga Sunčanog Hvara prema HBOR-u.</p>
<p>Iako se ministrica turizma zalaže za pojedinačnu prodaju hotela, pogotovo kad je riječ o turističkim tvrtkama koje imaju teškoća s poslovanjem, nisu obnovile objekte i nemaju obrtnih sredstava, ovakav model privatizacije zasad u zakonu ne postoji, te bi to bio presedan. </p>
<p>O Sunčanom Hvaru, koji u sadašnjem stanju ne može čekati sljedeću sezonu raspravljao je u ponedjeljak i Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HFP traži od Vlade tumačenje kako postupati s imovinom tvrtki iz SCG</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada </p>
<p> - Od 32 nekretnine u Hrvatskoj koje potražuje 16 tvrtki iz Srbije i Crne Gore, 18 ih je evidentirano u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), koji je pak 8 nekretnina prodao, sa 10 još raspolaže, dok 14 nekretnina nije uopće u evidenciji HFP-a. </p>
<p>Rješenje kako dalje raspolagati neprodanom imovinom HFP očekuje od Vlade. </p>
<p>HFP je početkom 2002. prestao prodavati povjerenu mu imovinu koju je Republika Hrvatska stekla temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Hrvatske. Slijedom te Uredbe većinu takve imovine preuzela je država, koja se u većini slučajeva uspjela upisati i kao vlasnik. Imovinu i nekretnine za koje se država nije uspjela upisati kao vlasnik Fond je davao u zakup. Kao razlog prestanka prodaje te imovine početkom 2002. iz HFP-a ističu potpisivanje međudržavnih sporazuma.</p>
<p> Na popisu nekretnina čiji povrat traže pravne osobe iz Srbije i Crne Gore najviše je turističkih objekata i poslovnih prostora u većim hrvatskim gradovima.</p>
<p> Tako se od Hrvatske potražuje ukupno sedam radničkih odmarališta (dva u Biogradu, te u Makarskoj, Mlinima, Bolu, Sutivanu, Rogoznici), 2 dječja odmarališta (u Jelsi i Gradcu), 3 hotela na Rabu (bivšeg naziva Gracija, Beograd i Prag - zadnja dva su u međuvremenu srušeni i na njihovu mjestu izgrađeni su novi objekti), 2 vile u Makarskoj (Dubravka i Katarina) te 2 turistička naselja (bivši nazivi Avala u Baškoj Vodi i Beograd u Rovinju). </p>
<p>Traži se i povrat 16 poslovnih prostora, lokala i skladišta od kojih je 7 na kopnu, te 9 na Jadranu.</p>
<p> Među 16 pravnih osoba koje su podnijele zahtjeve za povrat imovine, samo je jedna iz Crne Gore i to Trgopromet iz Cetinja, koji traži povrat poslovnog prostora na Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p> U Fondu napominju i da neke od deset neprodanih nekretnina, koje su još uvijek u njihovom portfelju, nisu procijenjene te da su sve uglavnom u određenoj mjeri devastirane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U Češkoj trgovački lanci otvaraju benzinske postaje</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Na češkom tržištu naftnih derivata u tijeku je borba za povećanje tržišnih udjela. Čak i trgovinski lanci najavljuju otvaranje novih benzinskih postaja, a slovački naftni div Slovnaft namjera zauzeti deset posto češkog tržišta.</p>
<p>To će, po mišljenju Ivana Indračka, šefa češkog udruženja vlasnika benzinskih postaja, značiti pritisak na cijene benzina i naftnih derivata. Posebno se to odnosi na benzinske crpke, koje će otvarati trgovački lanci, jer im neće biti važna dobit od benzina, već pružanje dodatne usluge kupcima, pa će gorivo najvjerojatnije prodavati jeftinije. </p>
<p>Zato analitičari predviđaju da će se, zahvaljujući jačanju češke krune i niskim cijenama nafte, cijena benzina i dalje snižavati usprkos tome što su ovih dana parlamentarni zastupnici izglasali povećanje posebnih poreza na naftne derivate.</p>
<p>Zasad svoje benzinske postaje imaju trgovački lanci Carefour, Hypernova i Globus, a nedavno im se pridružio i Makro. </p>
<p>Da se ne radi o dobiti već isključivo o proširenju usluga, kaže i marketinški direktor Globusa Petr Vyhnalek. Globus zasad ima deset postaja, kod svakog supermarketa po jednu, a tako će raditi i prilikom otvaranja budućih prodajnih centara. </p>
<p>Istu strategiju najavljuje i tvrtka Ahold (vlasnik Hypernove i Alberta), koja sada ima u Češkoj osam postaja, a do kraja 2004. godine namjerava, otvoriti deset postaja u Češkoj i sedam u Slovačkoj.</p>
<p>Trenutačno u Češkoj postoji oko 2000 benzinskih postaja, pa bi Slovnaft, ako želi zauzeti deset posto tržišta, trebao broj svojih crpki upeterostručiti.</p>
<p>Agresivni nastup Slovnafta na češkom tržištu mogao bi također bitno utjecati i na cijene goriva, odnosno pridonijeti daljnjem smanjenju maloprodajnih cijena.</p>
<p>Od domaćih tvrtki najviše postaja u Češkoj imaju Benzina (313), Čepro (172) i Pap Oil (122), a od stranih OMV (122), Shell (105), Agip (73) i Aral (66).</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Najmanje nezaposlenih na Cipru i u Sloveniji, najviše u Poljskoj</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Prema podacima Eurostata, u eurozoni je u kolovozu bilo 12,4 milijuna nezaposlenih ili 8,8 posto radno aktivnog stanovništva. Ista je stopa nezaposlenosti u Europskoj monetarnoj uniji zabilježena i u srpnju. Istodobno, stopa nezaposlenosti u EU iznosila je osam posto, što znači da je bez posla bilo 14,3 milijuna radno aktivnog stanovništva. Ista je stopa nezaposlenosti zabilježena i u srpnju.</p>
<p>Najveća stopa nezaposlenosti u EMU i EU, 11,4 posto po metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), zabilježena je u Španjolskoj. Najmanje nezaposlenih imala je najmanja članica eurozone i EU, Luksemburg, samo 3,8 posto. </p>
<p>Ipak, u usporedbi s kolovozom prošle godine, Luksemburg bilježi jedno od najvećih povećanja stope nezaposlenosti u EU, dok je stopa nezaposlenosti u Španjolskoj stabilna. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u SAD-u u kolovozu je bila 6,1 posto, dok u Japanu iznosi 5,3 posto. Kada je riječ o deset zemalja koje će u svibnju iduće godine postati članice Unije, prosječna stopa nezaposlenosti u njima u kolovozu je bila 14,5 posto. Najmanje nezaposlenih, 4,4 posto, ima Cipar, za kojim slijedi Slovenija, sa stopom nezaposlenosti od 5,8 posto. Najviše nezaposlenih ima Poljska, 20 posto. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Blagi pad cijena europskih dionica</p>
<p>LONDON, 6. listopada</p>
<p> - Nakon prošlotjednih snažnih dobitaka, cijene dionica na europskim burzama u ponedjeljak su neznatno pale, ponajviše zbog spuštanja cijena dionica njemačke bankarske grupacije HVB.</p>
<p>Do podneva je londonski FTSE 100 indeks oslabio 0,09 posto, na 4270 bodova. Frankfurtski DAX spustio se 0,26 posto, na 3410 bodova.</p>
<p> Dionica HVB-a potonula je čak 12 posto, na 14,4 eura, nakon što je iz svojeg sustava izdvojila poslovanje za upravljanje nekretninama Hypo Real Estate Holding. Unatoč pružanju nade da isplata dividendi nije upitna, potonule su i cijene dionica britanske Lloyds TSB banke, i to 1,5 posto.</p>
<p> Stratezi su nesigurni u pogledu smjera kretanja tečaja američkog dolara, govore o podizanju kamatnih stopa, a u očekivanju korporativnih zarada ostvarenih u trećem ovogodišnjem tromjesečju mnogi ulagači odlučili su pričekati s ulaganjem. Daljnje slabljenje dolara značilo bi veće teškoće europskim izvoznicima da konkuriraju na američkom tržištu domaćim proizvođačima. </p>
<p>Nasuprot bankarskom sektoru, cijene dionica naftnih kompanija su porasle, jer su cijene nafte na svjetskim tržištima na najvišoj razini u zadnjih mjesec dana. Ojačala je, za 3,2 posto, i dionica francuske kemijske kompanije Rhodia, zbog najavljenih planova restrukturiranja.</p>
<p>Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je porastao 0,3 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Del Ponte: Hrvatska ispunjava zahtjeve Haaškoga suda, ali Gotovina i dalje ostaje problem </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica prvi put izjavila da je slučaj Gotovina i obveza međunarodne zajednice/ Pozvala je Gotovinu da se odmah dragovoljno preda »ako je blizak svojoj domovini i ako mu je na srcu njezin boljitak« / Nećemo oklijevati da uhitimo generala Gotovinu. Bilo bi povijesno tragično da Hrvatska bude talac tog neriješenog slučaja, rekao je premijer Račan / Postoje naznake da je Carla del Ponte promijenila mišljenje o informacijama koje tužiteljstvo dobiva o Gotovininu boravištu / Tužiteljica nije željela izravno odgovoriti na pitanje kakva će biti njezina ocjena hrvatske suradnje u izvješću koje će Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti 9. listopada / Mesić i Del Ponte sat vremena razgovarali isključivo o Gotovini </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - »Pozivam generala Antu Gotovinu da se odmah preda«, rekla je u ponedjeljak, nakon sastanka s premijerom Ivicom Račanom u Zagrebu, glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte, naglašavajući da bi se general trebao »dobrovoljno predati ako je blizak svojoj domovini i ako mu je na srcu njezin boljitak«. </p>
<p>Sastanak izaslanstava Vlade i haaškog tužiteljstva trajao je oko sat vremena, a još toliko trajao je nakon toga razgovor koji su u četiri oka vodili Račan i Del Ponte. </p>
<p>Oni su nasamo kratko razgovarali i prije sastanka izaslanstava. </p>
<p>Del Ponte je novinarima potvrdila da je Hrvatska ispunila sve zahtjeve vezane uz dokumente, čak i one koje je tužiteljstvo čekalo dulje od 12 mjeseci. Izrazila je uvjerenje da će se uspješna suradnja nastaviti i u slučaju novih 29 zahtjeva za predaju dokumenata koje je haaška tužiteljica u ponedjeljak donijela u Zagreb.</p>
<p> Naglasila je da je »general Gotovina problem za Hrvatsku«, ali je i prvi put izjavila da je on i »dvostruka obveza za međunarodnu zajednicu«, obrazlažući to suradnjom na koju sve zemlje obvezuju rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Statut Haaškoga suda.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica nije ustvrdila da je general Gotovina u Hrvatskoj. »Nisam došla da me premijer uvjeri da general nije u Hrvatskoj. Došla sam podijeliti moje informacije o mjestu gdje se on nalazi. Mi svi moramo koordinirati naše aktivnosti, tužiteljstvo u Haagu i Vlada moraju dijeliti informacije kako bismo postigli cilj«, rekla je Del Ponte. </p>
<p>Račan je, pak, dodao da je »hrvatska vlada spremna odgovorno postupiti prema svakoj informaciji koju može dobiti« te da je »spremna surađivati sa svima koji mogu pomoći da se Gotovinu uhiti, u Hrvatskoj ili izvan nje«. </p>
<p>»Svaku ćemo informaciju provjeriti i nećemo okolišati da se postavimo odgovorno i efikasno. Takvu informaciju još nismo dobili, a ako je dobijemo, nećemo oklijevati da uhitimo generala Gotovinu«, rekao je Račan. »Mnogi u Hrvatskoj će se složiti da bi bilo povijesno tragično da Hrvatska bude talac tog neriješenog slučaja«, naglasio je premijer. Vladino izaslanstvo predalo je haaškom tužiteljstvu i novi izvještaj o svemu što je policija poduzimala u vezi sa slučajem Gotovina.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica nije željela izravno odgovoriti na pitanje kakva će biti njezina ocjena hrvatske suradnje u izvješću koje će Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti 9. listopada, o čemu na sastanku, navodno, uopće nije bilo riječi. Rekla je samo da će izvijestiti o dobroj suradnji Hrvatske u ispunjavanju zahtjeva tužiteljstva, te da će iznijeti činjenice vezane uz »slučaj Gotovina«. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, sastanak dvaju izaslanstava bio je mnogo mirniji od prošlog, koji je bio kraći. Postoje i naznake da je glavna haaška tužiteljica nakon razgovora s premijerom Račanom i izaslanstvom hrvatske vlade promijenila mišljenje o informacijama koje tužiteljstvo dobiva o boravištu generala Gotovine. </p>
<p>Također postoje naznake da bi Haaški sud hrvatskom pravosuđu uskoro mogao prepustiti neka suđenja za ratne zločine. </p>
<p>Poslije sastanka u Banskim dvorima, Carlu del Ponte primio je predsjednik Stjepan Mesić u svom uredu na Pantovčaku. Punih sat vremena razgovarali su isključivo o slučaju odbjegloga hrvatskog generala, potvrdio je Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko. No, haaška je tužiteljica nakon susreta otišla bez izjava za novinare.</p>
<p> Maštruko je, pak, na upit novinara je li glavna haaška tužiteljica pitala predsjednika Mesića za njegove možebitne kontakte s Gotovinom, kazao da nije. No, Predsjednikov savjetnik nije želio odgovoriti na pitanje je li Carla del Ponte u razgovoru s Mesićem inzistirala na tvrdnji da se Gotovina skriva u Hrvatskoj, niti je li joj predsjednik Mesić rekao kako su hrvatske vlasti sigurne da to nije tako.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sindikat Hrvatske pošte najavljuje prosvjede i štrajk </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada </p>
<p> - »Republički sindikat radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija prosvjedovat će pred Ministarstvom pomorstva, prometa i veza i štrajkove, ako Uprava Hrvatske pošte ne pristane na pregovore o povećanju plaća radnika«, rekao je u ponedjeljak Jadranko Vehar, predsjednik RSR HPT-a, na konferenciji za novinare.</p>
<p> Dodao je da će Sindikat u sljedeća dva tjedna organizirati prosvjede pred Ministarstvom, a ako oni ne urode plodom, pripremit će štrajk upozorenja za 4. studenoga, a zatim štrajk do ispunjenja zahtjeva. Prema Veharovim riječima, plaće u Hrvatskoj pošti (HP) nisu rasle od 2000. godine. Sindikat traži da se radnicima na dostavi i prijamu pošiljaka plaća poveća za 15, a ostalim radnicima za sedam posto.</p>
<p>U Sindikatu drže da je povećanje plaća moguće jer je lani HP ostvario dobit od 108 milijuna kuna, i to zahvaljujući smanjenju materijalnih prava radnika.</p>
<p> Uprava krši kolektivni ugovor i Zakon o radu jer zakida radnike za godišnje odmore, naknade za prekovremeni rad, preraspodjelu radnoga vremena... Stoga je Sindikat pokrenuo više od 30.000 sudskih tužbi protiv HP-a potražujući ukupno oko 350 milijuna kuna.</p>
<p> Prema Veharovim riječima, najvažnije je ispraviti nepravdu jer neki radnici za isti posao dobivaju i 20 posto višu plaću. Zato je Sindikat pokrenuo postupak pri Državnom inspektoratu kako bi se Upravu HP-a kaznilo zbog takvih poteza.</p>
<p> Poslije istrage protiv člana Uprave Hrvatskog telekoma Eugena Schulza zbog navodnog primanja mita, bilo bi dobro da većinski vlasnik - Deutsche Telekom - na mjesto direktora za fiksnu telefoniju, nakon što su se već izmijenila tri Nijemca, imenuje nekoga iz Hrvatske, naglasio je Vehar.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Obrazovanje o HIV-u izazov s kojim se učitelj mora suočiti</p>
<p>Potrebne su promjene školskog sustava, no to je dugotrajan proces koji se ne može ostvariti preko noći niti uspjeti bez savjeta učitelja, sugestija roditelja i želja djece, rekao je ministar prosvjete i sporta / Uručena priznanja najuspješnijim djelatnicima dječjih vrtića i škola </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Svjetski dan učitelja, 5. listopada, obilježen je u ponedjeljak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Potpredsjednik Vlade Ante Simonić čestitao je učiteljima njihov dan, a ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar podijelio je priznanja najuspješnijim djelatnicima dječjih vrtića i škola. </p>
<p>Priznanja su primile dvije predškolske ustanove, deset osnovnih i pet srednjih škola te jedna odgojiteljica, 15 učiteljica i učitelja osnovnih škola, 15 profesora i profesorica srednjih škola te dva učitelja koja rade u hrvatskoj nastavi u inozemstvu. Istaknuvši da se mnoge zemlje u svijetu bore s problemima vezanim uz školstvo, Strugar se osvrnuo na »specifične izazove hrvatskoga školstva«.</p>
<p> »Svjesni smo da hrvatski učitelji još imaju plaće koje ne odgovaraju složenosti posla koji obavljaju, društveni status koji ne priliči odgovornosti što je nose i radne uvjete koji mnogim školama ne omogućuju izvođenje nastave prema europskim obrazovnim standardima«, rekao je ministar. Dodao je da su promjene školskog sustava potrebne, no to je »dugotrajan proces koji se ne može ostvariti preko noći niti uspjeti bez savjeta učitelja, sugestija roditelja i želja djece«. </p>
<p>Strugar je govorio i o problemu porasta oboljelih od HIV-a. »Više od samoga AIDS-a trebamo se bojati širenja neznanja i straha koji vrlo lako prerasta u diskriminaciju, pa i u nasilje. Takvih primjera u ljudskoj povijesti, nažalost, ima mnogo, a obrazovanje o HIV-u najnoviji je izazov s kojim se učitelji moraju suočiti«, istaknuo je ministar dodajući kako se pritom ne treba zavaravati da je to i zadnji izazov. Jer, za nekoliko godina možda će se pojaviti nešto drugo što ljude može navesti na zaborav osnovnih ljudskih i građanskih prava. Stoga je na učiteljima, poručio je Strugar, da sljedećim generacijama učenika pomognu razviti osjećaj tolerancije što će biti dovoljno snažan da se odupre diskriminaciji onih koji su po bilo čemu različiti. </p>
<p>U svečanom dijelu programa nastupili su, među ostalima, zbor vrtića »Petar Pan«, dječji ansambl Škole suvremenoga plesa, a učenici Osnovne škole »Mladost« u Zagrebu izveli su igrokaz. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>I buduća vlada mora poštivati ugovorene veće plaće </p>
<p>U četvrtak nastavak pregovora Vlade i sindikata javnih službi o plaćama i naknadama za 2004. / Vlada se treba očitovati o sindikalnom prijedlogu da se osnovica za plaće od 1. siječnja 2004. poveća za pet posto, a od 1. srpnja još najmanje za 3,5 posto kako bi se smanjilo zaostajanje za drugim plaćama u državi/ Pregovorima s Vladom priključio se i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - »Ovi pregovori s Vladom nisu cjenjkanje na placu, već ozbiljan i egzaktan posao za koji su sindikati pripremili stručne analize i projekcije«, rekao je čelnik Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić u ponedjeljak na konferenciji za novinare pregovaračkog tima šest sindikata javnih službi koji su prošlog tjedna počeli pregovore s Vladom o plaćama i naknadama za 2004. godinu. </p>
<p>Ribić je time odlučno demantirao nagađanja da Vlada zbog skorih parlamentarnih izbora već popušta sindikatima. On je pojasnio da je riječ o redovnim pregovorima, budući da se Vlada u Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe (TKU) obvezala da će u drugom dijelu godine smanjiti zaostajanje plaća javnih službenika u odnosu na druge sektore. Iako će u pregovaračkoj taktici igrati i na kartu izbora, Ribić zbog toga ne očekuje bitniju povišicu plaća.</p>
<p>Sindikati s Račanovom Vladom namjeravaju sklopiti dodatak TKU-a o povećanju osnovice i naknadama u 2004., jer bi tako i novu vladu obvezali na poštivanje kolektivnog ugovora. »Kakvih god boja vlada bila, i nju obvezuje kolektivni ugovor. Ona može tražiti izmjene ugovora ili ga otkazati, ali uz cijenu štrajka, jer mi nećemo sjediti skrštenih ruku niti ćemo pristati na kresanje plaća, kao što smo kao znak podrške Račanovoj vladi 2000. pristali da se plaće smanje pet posto«, zaprijetio je predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba.</p>
<p>Na nastavku pregovora u četvrtak, Vlada se treba očitovati o sindikalnom prijedlogu da se osnovica za plaće od 1. siječnja 2004. poveća za pet posto, a od 1. srpnja još najmanje za 3,5 posto kako bi se smanjilo zaostajanje za drugim plaćama u državi. </p>
<p>Sindikati su prvo tražili 10,6 posto povišice, a nakon što su slomili otpor Vlade koja nije ni htjela pregovarati o plaćama, sindikati su malo snizili zahtjev; Vlada trenutačno nudi povećanje osnovice za 4,3 posto. </p>
<p>Sindikati predlažu model po kojemu bi plaće svake godine rasle u visini rasta BDP-a, a sredinom godine još bi se korigiriale, ali s Vladom treba dogovoriti hoće li se plaće javnih službenika uspoređivati s plaćama u državi, privredi, državnim ili javnim poduzećima.</p>
<p> Sindikati traže i 1250 kuna božićnice, povećanje dnevnice sa 123 na 170 kuna, godišnji odmor do 30 dana, a pregovarat će i o iznosu regresa za godišnji odmor, jubilarnim nagradama, te daru za djecu za zaposlene u školstvu, znanosti, kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi. </p>
<p>Sindikati zdravstva, najavile su čelnice Zdenka Gizdić i Spomenka Abveršek, zahtijevat će da se u sporazumu s Vladom dodatnim člankom obveže HZZO da osigura novce za božićnicu, dar za djecu i regres. Bilo je, naime, problema s isplatom tih naknada, pa tako regres nije isplaćen u deset ustanova, iako su zaposleni u HZZO-u uredno dobili i regres i božićnicu.</p>
<p>Iako je u početku to odbijao, pregovorima s Vladom priključio se i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, ali tek nakon javne isprike ostalih pet sindikata javnih službi. Naime, kako je rekao čelnik Andrija Puljević, sindikati javnih službi lani su dali suglasnost Vladi za proširenje važenja aneksa kolektivnog ugovora i na srednje škole, iako ga Puljević nije potpisao zbog protivljenja odredbi o smjenskom radu u školama, zbog čega je taj sindikat podnio i kaznene prijave. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ljubomir Čučić porekao zlostavljanje u obitelji </p>
<p>Zabrana pristupa i komuniciranja Magali Boers Čučić i njihovoj djeci je nepravomoćna, pa ćemo se na nju žaliti, najavio je Vladimir Vinja, odvjetnik, Ljubomira Čučića, osvrćući se na mjeru opreza, koju je u nedjelju navečer odredio istražni sudac Županijskog suda </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - »Sve su to laži i podvale«, kratko je kazao Ljubomir Čučić, bivši tajnik Europskog pokreta i bivši veleposlanik u Belgiji u ponedjeljak nakon saslušanja na zagrebačkom Županijskom sudu zbog sumnje u zlostavljanje u obitelji. Čučić nije htio davati nikakve daljnje komentare. </p>
<p>Čučićev odvjetnik Vladimir Vinja je kazao da je Čučić porekao zlostavljanje u obitelji. »Zabrana pristupa i komuniciranja Magali Boers Čučić i njihovoj djeci je nepravomoćna, pa ćemo se na nju žaliti«, rekao je Vinja, osvrćući se na mjeru opreza, koju je u nedjelju navečer odredio istražni sudac Županijskog suda. </p>
<p>Čučić na sudu nije obrazložio porijeklo ozljeda svoje supruge, a na upit gdje se nalazio protekla tri mjeseca s mlađom kćeri rekao je kako je bio na godišnjem odmoru u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Čučiću nije oduzeta putovnica. </p>
<p>Nakon suda, Čučić je otišao na ročište u Centar za socijalni rad na Trešnjevku. Tamo bi trebala biti donesena odluka o konačnom skrbništvu nad djecom. Obavljen je prvi u nizu ročišta koji slijede. Nad Ljubomirom Čučićem i Magali Boers provedena je i psihološka obrada,</p>
<p>Podsjetimo, Čučić je u nedjelju navečer pušten na slobodu, nakon što ga je istražni sudac Županijskog suda ispitao i odredio mu mjeru opreza, odnosno zabranu približavanja i komuniciranja sa suprugom Magali Boers. </p>
<p>Čučić je uhićen u subotu na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Pasjak, pri ulasku u Hrvatsku. </p>
<p>Iako je Centar za socijalnu skrb u srpnju donio odluku da se privremeno skrbništvo nad djecom dodijeli majci, sa Čučićem u automobilu je bila i njegova mlađa kćer. Čučić je kćer odveo sa sobom iz francuske bolnice u kojoj se djevojčica liječila. Dijete je trenutačno s majkom, koja se nalazi u Hrvatskoj još neko vrijeme. </p>
<p>Još krajem svibnja Magali Boers je u tjedniku Nacional iznijela svjedočenje o zlostavljanju supruga, nakon čega je uslijedila kaznena prijava protiv Čučića zbog nasilničkog ponašanja u obitelji.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Schulz navodno primio 1,1 milijun eura mita</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Hrvatski je telekom iznenađen povlačenjem Eugena Schulza, njemačkog člana Uprave HT-a, iz Hrvatske, rekla je u ponedjeljak Vjesniku Ivana Šoljan, članica Uprave HT-a. Njemačko Državno odvjetništva protiv Schulza vodi istragu zbog sumnji da je primao mito. Šoljan je dodala da je još prije Deutsche Telekom (DT), većinski vlasnik HT-a, zbog privatnih razloga iz Hrvatske povukao Wolfganga Listera, člana Uprave i glavnog operativnog direktora za nepokretnu mrežu.</p>
<p>Eugen Schulz je u HT došao 2001. iz DT-a i postavljen je u Upravu HT-a na mjesto odgovornog za interne korporativne usluge koje uključuju informacijske tehnologije, brigu o korisnicima, nabavu i upravljanje nekretninama. U HT-u napominju da im nije poznato o kakvim je navodnim financijskim malverzacijama s poslovnim partnerima u Njemačkoj riječ, a zbog kojih je predsjednik Nadzornog odbora HT-a, Horst Hermann, oduzeo Schulzu ovlasti člana Uprave. Iako je bio član Uprave HT-a, Schulz je i zaposlenik njemačkog DT-a. </p>
<p>Prema navodima iz njemačkog tiska, sad bivši član Uprave HT-a nedavno je ušao u obradu njemačkih istražitelja, koji su počeli ispitivati aferu vezanu za Cap Gemini, međunarodnu korporaciju koja pruža konzultantske i usluge informacijske tehnologije. Navodno je jedan nezadovoljni, sada bivši djelatnik Cap Geminija, istražiteljima otkrio da je uz proviziju namješten posao nabave opreme za sustav naplaćivanja telefonskih usluga njegovoj tvrtki, iako je posao zbog bolje ponude trebala dobiti druga tvrtka.</p>
<p>Isti izvor tvrdi da je vrijednost posla oko 22 milijuna eura, da je Schulz na namještanju posla zaradio pet posto te vrijednosti, no trag tog novca još nije otkriven.</p>
<p>Zasad nije poznato za koji je dio DT-a ili njegovih brojnih podružnica, među ostalim i u Hrvatskoj, dogovoren navodno namješten posao nabave telekomunikacijske opreme.</p>
<p>U HT-u kažu da nemaju spoznaja o uhićenju svog sad većeg bivšeg člana Uprave, iako se može čuti da je Schulz priznao upletenost u malverzacije s nabavom opreme. Sve su takve informacije, kažu u HT-u, u nadležnosti njemačkog državnog odvjetništva i ne žele ih komentirati, zaključuje Ivana Šoljan.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Haagu se trguje informacijama gdje je Gotovina? </p>
<p>U kontekstu posjeta glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Hrvatskoj, u ponedjeljak, neslužbeno smo saznali iz Ministarstva unutarnjih poslova kako hrvatska policija ima pouzdane podatke da se u Haagu »trguje« informacijama o tome gdje je general Ante Gotovina. Policiji je, kako doznaje Vjesnik, poznato tko to radi te da je riječ o trgovanju informacijama isključivo zbog materijalne dobiti. U tom kontekstu treba promatrati i napise u nekim hrvatskim medijima, koji gotovo svaki tjedan objavljuju priču gdje je general za kojim je raspisana međunarodna tjeralica i koji je, rekla je i sama haaška tužiteljica nakon razgovora s premijerom Račanom, jedini problem u suradnji Hrvatske i Haaškog suda. Policija nadzire osobe koje trguju informacijama i ubrzo će im, kako nam je potvrđeno, stati na kraj. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić: Glavna haaška tužiteljica ne zna gdje se Gotovina nalazi </p>
<p>Predsjednik je istaknuo kako je za Gotovinu zadnji trenutak da se preda, jer će time olakšati poziciju i sebi i Hrvatskoj/ »Slučaj Gotovina« neće ugroziti hrvatsko priključenje EU. Obavještajne službe su, smatra Predsjednik, zakazale u potrazi za generalom, i to odmah nakon njegova bijega iz Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - »Carla del Ponte nema konkretnih podataka o generalu Anti Gotovini. Ona ne zna gdje se on nalazi, nego na temelju informacija koje joj pristižu u različito vrijeme - od njegova bijega pa nadalje - može samo naslućivati gdje se nalazi«, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u emisiji »S Predsjednikom na kavi« na Hrvatskom radiju u ponedjeljak neposredno nakon razgovora s glavnom haaškom tužiteljicom. </p>
<p>Predsjednik je istaknuo kako je za Gotovinu zadnji trenutak da se preda, jer će time olakšati poziciju i sebi i Hrvatskoj. »Njemu i Hrvatskoj predaja sigurno može pomoći. Jer ako se pojavi pred haaškim tribunalom, on nije uhićen, nego se prijavljuje svojom voljom, što mu olakšava poziciju za ubuduće. Da bi se branio sa slobode, bolje je da se preda nego da ga uhiti bilo koja policija u svijetu«, kazao je Mesić. </p>
<p>»Slučaj Gotovina« neće ugroziti hrvatsko priključenje Europskoj uniji, smatra Mesić. »Rok za naš ulazak u EU i dalje je 2007. godina«, rekao je i dodao da će »zbog Gotovine zastati ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju«, pa je i za njega i za Hrvatsku bolje da čim prije shvati kakvu mu poziciju pozivom na predaju Sud blagonaklono nudi.</p>
<p>Obavještajne su službe, tvrdi predsjednik Mesić, zakazale u potrazi za generalom, i to odmah nakon njegova bijega iz Hrvatske. »Sada kad je zadnji trenutak da se preda, morat će i obavještajci prionuti na posao«, istaknuo je. »Konkretno, kada se znalo da će stići haaška optužnica, trebalo je pojačati nadzor nad Gotovinom«, smatra Mesić i objašnjava da su tada zakazale u radu tajne službe. »Ako želimo da Hrvatska nastavi put u Europu, obavještajne službe će sada morati biti efikasnije«, zaključio je Mesić i dodao da obavještajci trebaju raditi i na razmjeni obavještajnih podataka s drugim državama. Nije se složio s opaskom novinara kako nam je trebala »prijetnja Carle del Ponte da stisnemo tajne službe«. »Nije to bila prijetnja, ona nas je došla informirati o tome što će se dalje događati«, odgovorio je Mesić ponavljajući da će biti zakočena ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. </p>
<p>Predsjednik je odbacio nagađanja da je i sam bio u kontaktima s Gotovinom te da je njegovim posredstvom došlo do generalova razgovora s Ivom Pukanićem, predsjednikom Uprave Nacionala. Najbliže istini bio je, rekao je Mesić, ministar policije Šime Lučin kad je rekao da je Gotovina išao prema Pukaniću, a ne obratno. »Zašto je Gotovina išao prema konkretnom novinaru, a ne prema službama, to će jednom odgovoriti sam Gotovina«, rekao je Mesić.</p>
<p>Naglasio je da ne zna ni on, ni Vlada ni Carla del Ponte tko su generalovi pomagači u Hrvatskoj niti tko mu financijski pomaže.</p>
<p>Činjenicu da glavna haaška tužiteljica hrvatskoga generala stavlja »u isti koš« sa zločincima poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, Mesić interpretira drukčije. »Sud je samo nabrojio tko se nije odazvao Tribunalu i time njihova krivnja nije izjednačena«, rekao je i odbacio nagađanja o tome da hrvatske vlasti znaju gdje je Gotovina, ali ga zbog skorih izbora ne žele izručiti. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Saborska odluka o razdruživanju donesena je jednoglasno</p>
<p>Saborska je sjednica umjesto u povijesnom zdanju na Markovu trgu, zbog opasnosti od napada zrakoplovstva bivše JNA, održana u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu / Hrvatski sabor je donio odluku o suverenosti i samostalnosti 25. lipnja 1991.</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Hrvatska će u srijedu, 8. listopada, drugi put obilježiti Dan neovisnosti. Tog dana prisjećamo se 8. listopada 1991. godine kad je Hrvatski sabor donio Odluku o razdruživanju Republike Hrvatske od ostalih republika bivše SFR Jugoslavije. Tim činom, Hrvatska je proglasila svoju neovisnost.</p>
<p>Saborska je sjednica umjesto u povijesnom zdanju na Markovu trgu, zbog opasnosti od napada zrakoplovstva bivše JNA, održana u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Prethodnog dana, 7. listopada, u popodnevnim satima, neprijateljsko zrakoplovstvo raketiralo je Banske dvore, odnosno radnu sobu predsjednika dr. Franje Tuđmana s kojim su tad bili i tadašnji jugoslavenski premijer Ante Marković te predsjednik Predsjedništva tadašnje SFRJ Stjepan Mesić. Slučajnost je valjda htjela da je predsjednik Tuđman zajedno sa svojim gostima tek nekoliko minuta ranije izašao iz svoje sobe i tako izbjegao atentat.</p>
<p>Hrvatski sabor je donio odluku o suverenosti i samostalnosti 25. lipnja 1991. Međutim, na traženje Europske zajednice, 7. srpnja dogovoren je na Brijunima tromjesečni moratorij na provedbu te odluke kako bi se mogli provesti pregovori o mirnom razdruživanju, iako je bilo jasno da velikosrpska politika ne želi mirno rješenje.</p>
<p> Uoči isteka tog moratorija, početkom listopada, jugosrpski agresor je pojačao napade na Hrvatsku, pa je predsjednik Tuđman, 5. listopada, uputio čitavom hrvatskom narodu u zemlji i svijetu poziv na obranu domovine. Dva dana kasnije raketirani su i Banski dvori, pa Hrvatski sabor više nije imao nikakvih dvojbi. Odluka o razdruživanju donesena je jednoglasno. </p>
<p>Unatoč nedvojbenoj važnosti tog datuma, u prošlom desetljeću nije se obilježavao kao državni blagdan. Dolaskom koalicijske vlasti u Banske dvore, počela su i razmišljanja o ukidanju nekih dotadašnjih i proglašenju novih blagdana. Među inim, saborskom odlukom od prije dvije godine, državnim je blagdanom proglašen 8. listopada, Dan neovisnosti.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Dan neovisnosti podsjeća na sudbonosno vrijeme prije dvanaest godina</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić čestitao je u ponedjeljak svim hrvatskim građanima Dan neovisnosti, 8. listopada. </p>
<p>»Dan neovisnosti podsjeća na sudbonosno vrijeme prije dvanaest godina kada je Hrvatska, uvidjevši da više ne može opstati u bivšoj državnoj zajednici, odlukom Hrvatskog sabora raskinula državno-pravnu povezanost sa SFR Jugoslavijom te time stvarno krenula putem neovisnosti. </p>
<p>Nakon toga uslijedila je agresija na Hrvatsku, pokušaj da se slomi volja građana naše zemlje za samostalnošću i slobodnim životom. Uz teške žrtve, hrabrošću branitelja i upornošću svih građana Republike Hrvatske, naša je zemlja pobijedila u Domovinskom ratu, uspostavila suverenost i pravni poredak na cijelom svom teritoriju te tako stvorila pretpostavke za razvitak. Republika Hrvatska danas se nalazi pred novim izazovima, izazovima poštivanja svih preuzetih obveza te stvaranja pretpostavki za uključivanje u Europsku uniju. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju strateški je hrvatski cilj i preduvjet za daljnji gospodarski i društveni razvoj naše zemlje. Republika Hrvatska se nalazi u procesu izgradnje gospodarstva i stvaranja pretpostavki za razvitak u kojem će svaki njezin građanin, bez obzira na nacionalnost, vjeroispovijest, spol i svjetonazor, moći živjeti u punoj ravnopravnosti sa svim drugim građanima«, kaže se u Predsjednikovoj čestitci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Tomčić: Odlučnost naroda, posebno hrvatskih branitelja, ostaje trajnim nadahnućem </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić uputio je u ime svih zastupnika Hrvatskoga sabora i svoje osobno čestitku svim građanima Republike Hrvatske u povodu Dana neovisnosti. </p>
<p> »Osmoga listopada 1991. godine Hrvatski je sabor, na temelju plebiscitarno izražene volje hrvatskih građana, donio povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšim republikama nekadašnje države.</p>
<p> Taj je dan jedan od najsvjetlijih trenutaka hrvatske povijesti i ključna etapa na dugom i teškom putu naše zemlje ka samostalnosti, međunarodnom priznanju i teritorijalnoj cjelovitosti.</p>
<p> U tim, za Republiku Hrvatsku presudnim, vremenima odlučnost naroda, posebno hrvatskih branitelja koji su tu odluku Hrvatskoga sabora pretvorili u stvarnost, ostaje trajnim nadahnućem današnjim i budućim generacijama.</p>
<p> Uvjeren sam kako nam snaga narodnog zajedništva, jasno iskazanog upravo na putu stjecanja hrvatske neovisnosti, uvijek i iznova daje vjeru i sigurnost da ćemo i u današnje vrijeme ustrajati na izgradnji prosperitetne Hrvatske, Hrvatske na ponos i dobrobit svih njezinih građana«, ističe se u Tomčićevoj čestitki. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Premijer Račan čestitao Dan neovisnosti</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivica Račan čestitao je hrvatskim građanima Dan neovisnosti, 8. listopada. </p>
<p>»Prije dvanaest godina Hrvatski je sabor donio povijesno važnu odluku o prekidu državnopravnih veza s bivšom Jugoslavijom. Odredili smo se tada za temeljne vrijednosti demokratskog svijeta: za slobodu i ravnopravnost svakog pojedinca, za snošljivost i poštivanje razlika i vladavinu prava. U tim sudbonosnim danima suočili smo se s bitkom za neovisnost i cjelovitost Lijepe naše, borili smo se za međunarodno priznanje i za naše mjesto na svjetskoj političkoj sceni«, stoji u premijerovoj poruci.</p>
<p>»Danas, kad koračamo prema Europskoj uniji, pred nama su novi izazovi i ciljevi. Započeli smo procese teških, ali dugoročno isplativih reformi kako bismo osigurali uvjete za gospodarski razvoj, a hrvatske standarde što više približili europskima. Na nama je odgovornost za uspješno priključenje Hrvatske obitelji europskih zemalja te za stvaranje uvjeta za dobrobit naše domovine i građana. To dugujemo onima koji su utkali svoje živote u temelje hrvatske slobode, kao i budućim naraštajima«, kaže se u čestitki premijera Račana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Šimonović: Proglašenjem ekološko-ribolovne zone pregovori o Jadranu tek počinju</p>
<p>Ključno je ofenzivno djelovati i objašnjavati našu poziciju, kaže zamjenik hrvatskoga ministra vanjskih poslova / Zajednička zaštićena zona koju predlaže Italija, a s tim se slaže i Slovenija, ne odgovara Hrvatskoj. U toj kombinaciji Italija daje flotu, Hrvatska ribu, a Slovenija ništa, rekao je Šimonović </p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Zamjenik hrvatskoga ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović najavio je intenzivne diplomatske aktivnosti i nastavak razgovora s Italijom, Slovenijom, te predstavnicima Europske komisije kako bi se razjasnile hrvatske pozicije, ali i amortizirao prvi val negativnih reakcija na saborsku odluku o ekološko-ribolovnoj zoni u Jadranu. </p>
<p> »Odluka o proglašenju ekološko-ribolovne zone nije kraj dijaloga nego početak, pa je stoga ključno ofenzivno djelovati i objašnjavati našu poziciju, te razgovarati s talijanskim i slovenskim predstavnicima. Sada je trenutak za razgovore, ali s jačih pregovaračkih pozicija«, izjavio je Šimonović u ponedjeljak za Vjesnik. </p>
<p>Istaknuo je kako ne vjeruje da bi negativni stav Europske komisije mogao na dulji rok štetiti hrvatskim aspiracijama prema Europskoj uniji. Kad je riječ o bilateralnim odnosima sa Slovenijom i Italijom, Šimonović smatra kako je razgovorima moguće razriješiti probleme. </p>
<p>»Na slovensku tezu da prejudiciramo granična pitanja odgovorit ćemo principijelno i jasno. Spremni smo prihvatiti i ocjene međunarodnih sudskih tijela. Mi želimo razgovarati. Hrvatska nema nikakvu namjeru onemogućiti interese slovenskih ribara. Ako Slovenija smatra da ima prava i na području koje smo proglasili, možemo i o tome razgovarati«, rekao je. S Italijom treba razgovarati o njezinu interesu za izlovne kvote, te naravno s Europskom komisijom. S talijanskim susjedima, kaže Šimonović, treba razgovarati i o razgraničenju netom proglašenoga pojasa.</p>
<p>Na upit u kojoj je mjeri Hrvatska u opasnoj situaciji kad je riječ o europskim ambicijama, zamjenik ministra vanjskih poslova smatra kako je sada važno što prije otpočeti pregovore da bi se ublažile prve negativne reakcije.</p>
<p> »Ključno je što prije započeti pregovore i nastaviti razgovarati. Primjerice, zajednička zaštićena zona, koju predlaže Italija, a s tim se slaže i Slovenija, ne odgovara Hrvatskoj. </p>
<p>U toj kombinaciji Italija daje flotu, Hrvatska ribu, a Slovenija ništa. No, spremni smo razgovarati o harmonizaciji mjera koje će pridonijeti zaštiti Jadrana. Neke su mjere najbolje ako se tiču cijelog teritorija«, kazao je Šimonović.</p>
<p> Dodao je kako Hrvatska želi sudjelovati na ministarskoj konferenciji u Veneciji da bi zaštitila svoje interese, te razgovarati s drugim zainteresiranim zemljama. </p>
<p>Dodatne reakcije Europske komisije na hrvatsko proglašenje ekološko-ribolovne zone premijer Ivica Račan dobit će u četvrtak kad će u Bruxellesu predati odgovore na Komisijin upitnik.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Scarpa o pisanju »Il Piccola«: Nije bilo govora o zaustavljanju ratifikacije hrvatskoga SSP-a u talijanskom parlamentu</p>
<p>ZAGREB, 6. listopada</p>
<p> - Hrvatski veleposlanik u Italiji Drago Kraljević razgovarao je u ponedjeljak s podtajnikom talijanskog ministarstva poljoprivrede i ribarstva Paolom Scarpom u povodu teksta trščćanskog lista Il Piccolo od subote pod nazivom »Italija je spremna blokirati Hrvatskoj ulazak u EU«. O tome je izvijestilo hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. Prema priopćenju, Scarpa je u razgovoru s Kraljevićem naglasio kako je novinaru Il Piccola iznio stajališta ministarstva poljoprivrede i ribarstva, te prenio stavove talijanskih ribara. Nije bilo govora ni o kakvim mjerama u smislu zaustavljanja ratifikacije Sporazuma i stabilizaciji i pridruživanju, koji su potpisali Hrvatska i EU, u talijanskom parlamentu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031007].
|
