NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030807].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199407 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.08.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Od najtoplijih deset godina u posljednjih sto, osam ih je bilo od 1991. godine naovamo</p>
<p>O globalnom se zatopljenju ne može govoriti, jer za takve tvrdnje treba dulje razdoblje. Riječ je o klimatskim fluktuacijama. Takvih je godina bilo i prije, kaže Dražen Glasnović, pomoćnik ravnatelja i prognostičar u Državnom hidrometeorološkom zavodu / Najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, 42,8 stupnjeva Celzija, zabilježena je u Pločama 5. kolovoza 1981. </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Vrhunac sunčanog, vrućeg i sparnog vremena očekuje se u prvoj polovici idućeg tjedna. Temperature će tada u pojedinim dijelovima Hrvatske, i to u dalmatinskom zaleđu i na srednjem Jadranu, doseći 40 stupnjeva Celzija. Iduća dva dana temperature će pasti za dva do tri stupnja, no i dalje će u cijeloj zemlji biti više od 30 stupnjeva. U četvrtak postoji mala mogućnost za poneki kraći pljusak u unutrašnjosti zemlje.</p>
<p>»U idućih 10 dana neće doći do promjene vremena. Prodor svježeg i nestabilnog oceanskog zraka na područje Europe sprečava ogranak vrlo jake i postojane azorske anticiklone koji se proširio na cijelu zapadnu i veći dio srednje Europe«, rekao nam je u srijedu Dražen Glasnović, pomoćnik ravnatelja i prognostičar u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHZ).</p>
<p>O globalnom se zatopljenju, naglasio je, ne može govoriti, jer za takve tvrdnje treba dulje vremensko razdoblje. »Riječ je o klimatskim fluktuacijama. Takvih je godina bilo i prije«, kaže Glasnović. Apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, 42,8 stupnjeva Celzija, zabilježena je u Pločama 5. kolovoza 1981. godine.</p>
<p>Iako se ne može reći da je došlo do klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, činjenica je da je u posljednjih 100 godina zabilježen trend porasta temperature na globalnoj razini, i to između 0,5 i 0,8 stupnjeva Celzija. »Od najtoplijih 10 godina u posljednjih 100, osam ih je bilo od 1991. godine naovamo«, rekla nam je Ksenija Zaninović iz Odjela za meteorološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju i biometeorologiju u DHZ-u.</p>
<p>»Ovako visoke temperature izniman su meteorološki događaj kod nas pa nemamo praksu donošenja izvanrednih mjera ponašanja za vrijeme vrućina«, rekao nam je meteorolog Milan Sijerković. Jedine akcije koje se poduzimaju za ovih vrućih dana je dijeljenje napitaka na naplatnim kućicama autocesta.</p>
<p>Dakle, nema riječi o uvođenju fleksibilnijeg radnog vremena ili obustavi rada u poduzećima i javnim ustanovama, što je berlinska vlast dopustila djelatnicima u gradskoj upravi. Oni, naime, mogu napustiti radno mjesto kad temperatura prijeđe 29 stupnjeva.
»Dosad najviša izmjerena temperatura u kolovozu na Griču u Zagrebu iznosila je 37,3 stupnja celzija 1952. godine. A u zagrebačkom Maksimiru je iste godine izmjereno 39,8 stupnjeva«, rekla nam je klimatologinja Janja Milković.</p>
<p>Prema riječima meteorologa, ovo je najtoplije desetljeće u zadnjem tisućljeću. »Najtoplija godina u Hrvatskoj od 1862., od kada se rade meteorološka mjerenja temperature zraka, je 2000. godina«, rekla nam je klimatologinja iz DHZ-a Marina Mileta.</p>
<p>»Trenutne temperature vrlo su nepogodne za zdravlje, jer su izjednačene ili prelaze temperaturu tijela koje se tada ne može hladiti u okolinu«, rekla nam je Ksenija Zaninović. Pri tim temperaturama ni vjetar nas ne može rashladiti. »Vjetar je poput fena, dovodi toplinu, a ne odvodi je s površine tijela, što nas još više zagrijava«, objašnjava. Dodatne nevolje uzrokuje i visoka vlaga u zraku. »Isparavanjem znoja tijelo se hladi, no ako je visoka vlaga, zrak ne može prihvatiti toliku vlagu i postaje nam još toplije«, kaže Ksenija Zaninović.</p>
<p>Sušno se razdoblje nastavlja jer oborina će, ako ih bude, biti samo mjestimično. </p>
<p>Kako doznajemo od Marine Milete, mjesečne količine oborina za ožujak, travanj i svibanj pokazuju da je količina oborina u Hrvatskoj ovog proljeća tri do šest puta manja od prosječne. Tako je u Osijeku u ta tri mjeseca palo 35 litara na četvorni metar, a prosjek (razdoblje od 1961. do 1990. godine) je 158 litara po četvornom metru. U Zagrebu je palo 57 litara po četvornom metru, a prosjek je 206 litara. U Šibeniku je palo 45, a prosjek je 180 litara, u Splitu na Marjanu 33, a prosjek je 198. </p>
<p>»Toliko malo oborina u Osijeku nije zabilježeno unazad 120 godina, koliko se rade mjerenja, a isto vrijedi i za Zagreb, ali unazad 140 godina, kao i za Split i Šibenik«, kaže Marina Mileta. Nakon završetka ljeta količine oborina usporedit će se s višegodišnjim prosjekom. No ovo je, napominje Mileta, ekstremno suha godina.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hoće li se Mirku Norcu ipak suditi u Haagu</p>
<p>Haaško tužiteljstvo pod prijetnjom kazni zabranilo davanje informacija o saslušanju Mirka Norca / »Vjesnikov« izvor blizak Haaškom sudu napominje kako je velika mogućnost da se Norcu sudi u Haagu</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - »Haaško je tužiteljstvo izričito zabranilo davanje informacija za medije, i nama i odvjetnicima generala Norca, o predmetu Medački džep«, rečeno je Vjesniku u srijedu iz Vladina Ureda za suradnju s Haagom.</p>
<p>U tom smo uredu, naime, pokušali provjeriti informaciju je li saslušanje generala Mirka Norca, kao osumnjičenika u slučaju Medački džep, sa 12. kolovoza pomaknuto za početak rujna, kako ovih dana izvještavaju mediji bliski Norčevim odvjetnicima.</p>
<p>»Predstojnik Ureda Frane Krnić je na godišnjem odmoru, ali svejedno vam mogu reći da je haaško tužiteljstvo zaprijetilo kaznama svakome tko da informacije o ovom predmetu«, rečeno nam je u Uredu za suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p>Zahtjev za odgodu saslušanja za rujan javno je, 18. srpnja, najavio Norčev riječki odvjetnik Tomislav Sabljar. Predstojnik Vladina Ureda za suradnju s Haagom istog je dana taj zahtjev javno podupro na konferenciji za novinare, najavivši da će Vlada poduzeti sve potrebno kako bi Norčevim odvjetnicima na raspolaganju bila dokumentacija za pripremu obrane.</p>
<p>No čini se da je haaško tužiteljstvo u međuvremenu pritisnulo i Vladin Ured i Norčeve odvjetnike pa nitko ne želi javno komentirati je li saslušanje odgođeno za početak rujna.</p>
<p>Vjesnikovi izvori bliski Haaškom sudu tvrde da je mjerodavne u Haagu zabrinula slavodobitnost kojom je u Hrvatskoj kao gotova stvar predstavljena mogućnost da će suđenje Norcu za Medački džep biti prepušteno Hrvatskoj.</p>
<p>»Prema pravilu 11 bis, Norcu se za Medački džep može suditi i u Hrvatskoj. Međutim, tužiteljstvo nema dovoljno jamstava da bi se njemu sudilo prema zapovjednoj odgovornosti, a i činjenica je da dosad, osim Rahima Ademija koji se brani sa slobode, i Ante Gotovine koji je u bijegu, nitko drugi iz Hrvatske nije optužen na Haaškom sudu. Zato postoji sumnja u mogućnosti da se to suđenje prepusti hrvatskom pravosuđu«, rekao je Vjesniku dobro obaviješten izvor blizak Haagu.</p>
<p>Izvori bliski Norčevim odvjetnicima dosad su tvrdili da se u zahtjevu za saslušanjem razaznaje kako bi on mogao biti sumnjičen da ni nakon akcije Medački džep, kao zapovjednik 9. gardijske brigade, nije ništa poduzeo da istraži zločine i kazni počinitelje, što je trebao prema svojoj funkciji. Isti su izvori tvrdili da se Norca nije sumnjičilo da je zapovjedio zločine ili u njima sudjelovao. Od odvjetnika Tomislava Sabljara i Ivana Kerna nismo ništa uspjeli doznati, jer su nedostupni zbog godišnjih odmora.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Pankretićeve izjave sužavaju nam manevarski prostor«</p>
<p>Nije sporno da Hrvatska želi proglasiti gospodarski pojas po mogućnosti prije kraja ove godine, no ne može to učiniti jednostrano, bez dogovora sa zainteresiranim susjedima, prije svega s Italijom, Slovenijom i EU-om. O proglašenju gospodarskog pojasa mora pregovarati diplomacija, naglašavaju diplomati na Zrinjevcu</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska želi iskoristiti pozitivan trend unutar Europske unije (EU) i proglasiti zonu isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu, no to neće učiniti jednostrano nego u dogovoru s EU-om i zainteresiranim susjedima, prije svega s Italijom i Slovenijom. Hrvatski diplomati stoga nisu oduševljeni istupom ministra poljoprivrede Božidara Pankretića i djelatnika njegova ministarstva koji već dva tjedna u medijima govore o proglašenju gospodarskog pojasa.</p>
<p>»Kako su pregovori u tijeku, najave ministra Pankretića, da će Hrvatska najesen proglasiti gospodarski pojas, štete pregovaračkom procesu i sužavaju manevarski prostor diplomaciji«, kazali su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori. Nije sporno da Hrvatska želi proglasiti gospodarski pojas po mogućnosti prije kraja ove godine, no ne može to učiniti jednostrano, bez dogovora sa zainteresiranim susjedima i EU-om. O proglašenju gospodarskog pojasa mora pregovarati diplomacija, naglašavaju diplomati na Zrinjevcu.
Do proglašenja gospodarskog pojasa doći će nakon dogovora s Italijom i Slovenijom i unutar EU-a da bi se izbjegli problemi sa susjednim zemljama, važnim za hrvatsko napredovanje prema punopravnom članstvu u EU. </p>
<p>Hrvatska diplomacija smatra da bi se, u slučaju dogovora s Italijom i Slovenijom o proglašenju gospodarskog pojasa, tim zemljama mogle ponuditi povoljne kvote izlova ribe iz tog područja i tako izbjeći već izraženo negodovanje pri ranijim najavama tog poteza.</p>
<p>Hrvatska diplomacija novom inicijativom pokušava jednim potezom postići dva cilja: dogovoriti se sa susjedima o važnom pitanju gospodarenja Jadranom i u isto vrijeme izbjeći jednostrano proglašenje gospodarskog pojasa, kako su to u Saboru tražile neke oporbene stranke na čelu s HSP-om.</p>
<p>Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović nedavno je u razgovoru za Vjesnik rekao da treba razmotriti mogućnost proglašenja gospodarskog pojasa i nastaviti razgovore o tome da bi se postiglo rješenje koje bi zaštitilo hrvatske nacionalne interese, ali u partnerskom odnosu sa zainteresiranim zemljama. </p>
<p>»Ako do tog poteza i dođe, Hrvatska ga sasvim sigurno neće povući jednostrano i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Treba li to učiniti ili ne, valja razgovarati u partnerskom odnosu sa svim zainteresiranim zemljama. To ne znači da bismo u tom slučaju oštetili interese Slovenije i Italije. Mogli bismo, primjerice, ponuditi jamstva Italiji i Sloveniji za mogućnost ograničenog, unaprijed dogovorenog izlova ribe u područjima koja bi potpala pod taj pojas«, izjavio je Šimonović. </p>
<p>Hrvatska diplomacija kazala je Vjesniku da su pregovori u međuvremenu nastavljeni te da ni Italija niti Slovenija nisu negativno reagirale i odbile zamisao, što se tumači kao prvi dobar signal. Stoga se diplomaciji ne sviđa pretjerano naglašavanje ovog pitanja u javnosti, jer bi se moglo negativno odraziti na pregovarački proces. Tako se otvara put za politikantstvo o ovom važnom pitanju, smatraju hrvatski diplomati. </p>
<p>Hrvatska je diplomacija prije godinu dana Vladi poslala analizu u kojoj se navode sve štetne posljedice jednostranog proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu, što je tražio HSP. Istodobno, talijanska je strana upozorila službeni Zagreb da bi jednostran potez doveo do ozbiljnih problema u odnosima dviju država. Svjestan osjetljivosti tog pitanja, premijer Ivica Račan je odugovlačio s raspravom na Vladi i prekoračio sve rokove koje je postavio Sabor.</p>
<p>Europska unija i dalje nije blagonaklona prema proglašavanju isključivog gospodarskog pojasa, pa se ni jedna sredozemna zemlja nije odlučila na taj potez. Jedine zemlje koje su se odlučile na proglašenje gospodarskog pojasa su Norveška, Litva i Libija. No, Norveška i Litva se prije odluke konzultirale s EU-om. </p>
<p>Naša diplomacija smatra da su sad stvoreni uvjeti za raspravu o važnom pitanju zaštite Jadrana, jer je i EU pokrenuo pitanje zaštite svojih mora, posebice na Sredozemlju. Da bi se zaštitilo Sredozemlje, EU je potaknuo sredozemne zemlje da razmotre proglašavanje zaštićene ribarske zone. Ključni cilj EU-a je zaštititi riblje resurse od velikih izvaneuropskih kompanija koje ribare u sredozemnim vodama, a iznimno je važan i ekološki aspekt rješenja.</p>
<p>Hrvatska diplomacija smatra da je inicijativa EU-a zanimljiva, pa bi se uz raspravu o zaštićenoj ribarskoj zoni možda moglo razgovarati i o proglašenju gospodarskog pojasa. Naravno, pod uvjetom da se o tome dogovori s Italijom, Slovenijom i EU-om.</p>
<p>Talijanski diplomatski izvori kazali su Vjesniku da »nisu baš sretni« sa zamisli o uvođenju gospodarskog pojasa i da im se više sviđa ideja o sklapanju sporazuma koji bi regulirao cjelokupni jadranski prostor. Ipak, talijanska je diplomacija pozdravila izjave hrvatske strane o tome da će se rješenje tražiti zajednički, a ne, kako se to prije više od godinu dana činilo, jednostrano.</p>
<p>Piculin pomoćnik Šimonović smatra da glavni cilj razmišljanja o konačnom dogovoru za Jadran nije monopoliziranje jedinstvenih resursa na Jadranu nego njihova bolja zaštita. Osim toga, gospodarski bi pojas na Jadranu mogao koristiti i Hrvatskoj i EU. »Kad Hrvatska uđe u EU, taj isključivi gospodarski pojas postaje i gospodarski pojas EU-a. Time bi se u nekim zainteresiranim državama stvorio nov poticaj da Hrvatsku u EU žele što prije. Riječ je o pitanju koje ima mnogo različitih dimenzija, što je Hrvatskoj vrlo zanimljivo«, izjavio je Šimonović. </p>
<p>Hrvatska se diplomacija zauzela za obuhvatno rješenje u dogovoru sa susjednim zemljama, jer je riječ o ozbiljnom projektu koji obuhvaća i ekologiju. Ipak, i da se postigne dogovor o proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu, to neće riješiti problem hrvatskoga ribarstva. Naši ribari imaju zastarjelu flotu kojom ne mogu loviti na većim udaljenostima od obale, posebice u uvjetima gospodarskog pojasa koji povećava površinu hrvatskih teritorijalnih voda. Istodobno, talijanski su ribari iz fondova EU-a osuvremenili flotu koja im omogućuje izlov i preradu ribu u međunarodnim vodama.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U pozadini i međunarodni interesi</p>
<p>Hrvatska, naravno, ima suvereno pravo da s Italijom proglasi gospodarski pojas, ali se takva odluka ne može tretirati kao prijateljski korak, piše ljubljansko »Delo«</p>
<p>LJUBLJANA, 6. kolovoza</p>
<p> - Najava Hrvatske da će proglasiti gospodarski pojas na Jadranu nije prijateljski korak prema Sloveniji koja s Hrvatskom još nema morsku granicu, a u pozadini te odluke mogli bi ležati i širi međunarodni interesi, vezani uz rokove za gradnju naftovoda kojim bi iduće godine nafta iz Kaspijskog mora potekla prema Omišlju na Krku, neke su od ocjena slovenskog tiska u srijedu.</p>
<p>»Hrvatska, naravno, ima suvereno pravo da s Italijom proglasi gospodarski pojas, ali se takva odluka ne može tretirati kao prijateljski korak, osobito zbog propalog pokušaja Račana i Drnovšeka da srede pitanje granice. Proglašenjem posebnih zona Hrvatska želi otjerati Sloveniju iz najbližih međunarodnih voda blizu Umaga - točka T 5, do kojih je Slovenija uvijek imala teritorijalni dostup jedne ili druge vrste«, piše u komentaru u srijedu ljubljansko Delo.</p>
<p>List dodaje da bi Hrvatska morala uvažavati pomoć koju joj na putu u Europsku uniju pruža Slovenija, te da je »olakšavajuća okolnost« za Račanovu vladu pri najavi proglašenja možda jedino predizborna situacija u kojoj on pokušava »neutralizirati desnicu u velikim nacionalnim temama«.</p>
<p>Kako pak piše ljubljanski Dnevnik, drugi najnakladniji slovenski dnevni list, hrvatski potez s najavom proglašenja gospodarskog pojasa u Jadranu bio bi sa slovenske strane bolje dočekan da je prije njega došlo do dogovora o morskoj granici.</p>
<p>Kako navodi komentator Dnevnika Aleš Gaube, u hrvatskoj odluci da se proglasi prošireni gospodarski pojas leže i ekološki, ali i širi međunarodni interesi vezani uz izvedbu velikog naftovoda Kaspijsko more - Omišalj u sklopu projekta Družba Adria.</p>
<p>»Poslovi s naftom u Omišlju povećat će za 50 posto promet tankera u Jadranu i mogućnost havarija. Hrvatska je svjesna važnosti uspješne izvedbe tog posla, jer bi joj zakašnjenjima pao kredibilitet u očima međunarodnih investitora. Na kocki, naime, nisu samo hrvatski interesi nego i geostrateški, gospodarski i energetski interesi Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i SAD-a, piše ljubljanski Dnevnik. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Diplomat« Pankretić</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić požurio je u proteklih nekoliko dana najaviti svima, a posebice obećati ribarima, da će Hrvatska u rujnu proglasiti gospodarski pojas. Ministar Pankretić ispričao je mnogo toga, između ostalog i da Europska unija takve poteze podržava. Svašta.</p>
<p>Hrvatski mediji su tome pitanju posvetili dosta prostora s pravom sumnjajući je li riječ o gospodarskom ili predizbornom pojasu. Ministar poljoprivrede i šumarstva s tom je važnom temom počeo stranački i predizborno licitirati i tako, kako je već reagirala hrvatska diplomacija, suzio manevarski prostor da se završi tek započeti pregovarački proces s dvije zainteresirane zemlje - Italijom i Slovenijom. </p>
<p>Istina je da je hrvatska diplomacija pokrenula inicijativu za proglašenje gospodarskog pojasa, jer su objektivno uvjeti za takvo što najpovoljniji dosad. EU i dalje nije sklon proglašavanju gospodarskog pojasa u zatvorenim morima, no zamisao bi se mogla provući zbog Unijine politike zaštite europskih mora kroz stvaranje tzv. zaštićenih ribolovnih zona. Takav pristup zanimljiv je svima, pa je logična najava diplomata da se proglašenje gospodarskog pojasa mora napraviti u suradnji s EU-om i u dogovoru s Italijom i Slovenijom, bez štetnih jednostranih poteza.</p>
<p>Hrvatski pregovarači, uključujući i zamjenika ministra vanjskih poslova Ivana Šimonovića, već su najavili da su u prvim razgovorima s te dvije zemlje naišli na zavidnu dozu razumijevanja, no fini diplomatski rad prekinulo je predizborno nadmetanje ministra Pankretića. Praksa je, naime, pokazala da svaki put kada neko osjetljivo pregovaračko pitanje postane predmet političkog i politikantskog nadmetanja mogućnosti za pozitivan ishod postaju mnogo manje. Stoga i ne čude prve negativne reakcije slovenske strane i talijanska rečenica »da to možda i nije najbolje rješenje«. Neodgovorno predizborno »cimanje« potencijalnih glasača stavilo je u nezgodnu situaciju upravo slovensku i talijansku diplomaciju. Natjeralo ih je da službeno, zbog vlastite javnosti, zatraže očitovanje Hrvatske, nakon što su o tome već razgovarali nekoliko puta u pozitivnom tonu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Amerikanci sada žele UN u Iraku</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Dogodilo se upravo ono što saveznici nikako nisu željeli: nitko ih ne želi u Iraku. Šijiti, koji čine većinu, slušaju samo imame, opijeni su idejom islama i islamskih zakona, a miris fundamentalizma naglo se širi Irakom. Kurdi izmučeni dugogodišnjim otporom režimu Saddama Husseina željeli bi demokraciju, ali ne i onu u kooperaciji sa šijitima i sunitima. Obrazovani suniti također se groze da će sjediti u vladi zajedno s vjerskim vođama. Sve se vrti u krug, a Busheva projekcija da se za dvije-tri godine stabilizira stanje i vlast prepusti Iračanima postaje sve nerealnija.</p>
<p>The Daily Telegraph poručuje »kako je vrijeme da odemo iz Iraka«, dok je američka javnost sve nervoznija i nestrpljivija, pogotovo što je već pedeset američkih vojnika poginulo od vremena kada su službeno obustavljene vojne operacije. General Ricardo Sanchez, zapovjednik američkih snaga, iz Saddamove bagdadske vile poručuje da će »rat niskog intenziteta« ipak biti završen u korist saveznika. Kada i kako, general ne kaže.</p>
<p>Istodobno, UN se pokušava na mala vrata vratiti u Irak. I to na inzistiranje nikog drugog doli Amerikanaca i Britanaca! Zajednički su zatražili sjednicu Vijeća sigurnosti na kojoj bi se raspravljalo o većem angažiranju UN-a, kao što i nalaže rezolucija 1483. Vijeća sigurnosti! </p>
<p>Saveznicima treba vojna i financijska pomoć, priznaju da je stanje teško, a moglo bi biti i još teže. Antibushizam se širi i Britanijom, a Blaira čeka vruća jesen, ne uključi li se brzo međunarodna zajednica u sređivanje stanja u iračkoj avanturi.</p>
<p>Koliko god su se Amerikanci grozili sporovozne UN-ove strategije uoči rata - kada je Busheva administracija bila najsretnija da inspektori što prije odu, a UN ostane po strani - sada željno očekuju da se ta organizacija odmah u ovoj ili onoj formi vrati u Irak. </p>
<p>Postiđeno i oslabljeno Vijeće sigurnosti pred velikom je dvojbom. Mogu ponovo poručiti saveznicima da sami razriješe ono što su zakuhali ili da prihvate realnost i da se međunarodna zajednica, koliko god razjedinjena, ponovo angažira u vezi s Irakom. Osamnaest je država poslalo svoje vojnike, Indija, Pakistan i Turska odbijaju svaku pomisao, a mnogi se, poput Hrvatske, kuhaju u vlastitu znoju prije donošenja konačne odluke. A Iračani mogu ustvrditi da im nije bilo dobro jučer, ali da im nije dobro ni danas.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto je važna zakrivljenost banane</p>
<p>EU je odredio do koje mjere ukrasi na branicima automobila mogu biti oku ugodni, a kad postaju potencijalni ubojice pješaka. Europska komisija uredno i bez milosti tuži Europskom sudu sve države koje ne ugrađuju usvojene zakone u praksu - zbog pomanjkanja entuzijazma za nadzor brodova u lukama, za higijenske standarde u dječjim vrtićima koji još nisu europeizirani, za radno vrijeme, za uvjete bolovanja... </p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Možemo ih smatrati zbunjujućima, kompliciranima, šaliti se da određuju čak i zakrivljenost banane kako bi sve sjelo unutar propisanoga, ali europski su zakoni, bez obzira na birokratsku kompliciranost, dobra stvar. Europski zakoni, kada ih Komisija (kao »čuvar sporazuma«, dakle svetac-zaštitnik temeljnog propisa Europske unije) uspije milom ili silom ubaciti u praksu, reguliraju sve elemente življenja.</p>
<p>Prve članice ulazile su u Europsku uniju - tada još Zajednicu - bez tereta ekologije na plećima. Sadašnje moraju primijeniti propise o tretmanu otpadnih voda ili zdravoj hrani, na primjer, tako da će ona gomila od osamdesetak tisuća stranica zajedničke zakonske stečevine rasti prema stotinjak tisuća stranica, što je opet iznimno mnogo u usporedbi s onih dvadesetak tisuća strana s kojima su imali posla bivši kandidati u sedamdesetima.</p>
<p>Europski su zakoni počeli preskakati nacionalne granice, običaje i tradicije. U interesu javnog zdravlja napuštena je izazovnost nekih lokalnih gastronomskih specijaliteta poput firentinskog odreska kako bi se izbjegla čak i teorijska šansa da konzument s odreskom proguta i poneki prion kravljeg ludila. Plaćanje »ispod žita« postalo je u Francuskoj manje izvedivo kada su ga pod pozitivnim utjecajem EU-a okitili etiketom kažnjivog djela. Prvo su Francuzi na europskim pozicijama shvatili da se u vlastitoj zemlji možda i moglo zaposliti prijatelja na poslu za koji nije kvalificiran, no da ta praksa ne prolazi u Uniji i da za nacionalnu tradiciju na internacionalnoj razini možete dobiti čak i zatvorsku kaznu. Potom se internacionalno prelilo u nacionalno i Francuska je svojim građanima zaista bolje mjesto s ograničenim obiteljskim i prijateljskim aranžmanima.</p>
<p>Skandinavska otvorenost testirala je granice europske transparentnosti i kada su ostali shvatili da se svijet neće srušiti ako javnosti putem Interneta bude dostupan sadržaj radnog sastanka Corepera I ili II (a to su operativci Ministarskog vijeća na razini veleposlanika koji dogovaraju i fino ugađaju elemente Unijine politike namijenjene formalnom ministarskom blagoslovu) EU je počeo tretirati radne sastanke kao javne.</p>
<p>Unija nije propala, postala je bliža onima koji se za nju zanimaju i financiraju je kao porezni obveznici. Ljudi su na svojim običnim malim životima, kroz bolju, zdraviju, kvalitetniju hranu, provjerene lijekove, kroz programe koji omogućavaju određenom profilu studenta školovanje za ono što želi i može, a ne samo za ono što mu kućni proračun daje osjetili prednosti življenja u velikom klubu. </p>
<p>EU je, zahvaljujući svom inzistiranju na zakrivljenosti banane, odredio do koje mjere ukrasi na branicima automobila mogu biti oku ugodni, a kad postaju potencijalni ubojice pješaka. Europska komisija uredno i bez milosti tuži Europskom sudu sve države koje ne ugrađuju usvojene zakone u praksu - zbog pomanjkanja entuzijazma za nadzor brodova u lukama, za higijenske standarde u dječjim vrtićima koji još nisu europeizirani, za radno vrijeme, za uvjete bolovanja... </p>
<p>I kako življenje u zajednici nije življenje unutar oštro izdvojenih sredina pa svaka država s godinama preuzima ponešto od prakse i iskustava druge, Šveđani u nacionalnu kuhinju ubacuju španjolske dinje, Talijanima se sve više sviđa nizozemski model skraćenog radnog vremena za one koji smatraju da ne mogu odrađivati punu satnicu, a Britancima su sve atraktivnije portugalske lokacije za bijeg prema mirovini na suncu. </p>
<p>Nedavno je Španjolska prekršila sve svoje tradicije odlučivši se za novi zakon kojim se od nasilja u obitelji štite žene, zaštitu preuzima na sebe i država, a nasilnici mogu završiti iza rešetaka. U EU-ovu okružju - gdje u susjednim zemljama dizanje ruke na slabiju polovicu ne ostaje nekažnjeno - Španjolska je morala učiniti nešto suočena s činjenicom da svakog tjedna prosječno jedna žena strada od muške ruke. Obiteljsko nasilje tužna je realnost za dvije do pet od deset europskih žena i s pozitivnim iskustvima u zaštiti u drugim zemljama Španjolska je usvojila zakonski paket koji možda neće zaustaviti sve nasilje između četiri zida, ali neke hoće. I žrtvama ponuditi sklonište i pribježište, put iz privatnog kućnog pakla. Sve te mijene išle bi u Španjolskoj izvan EU-a daleko sporije nego što su se dogodile u ljeto 2003. </p>
<p>Nažalost, prosječan građanin EU-a ne zna previše o onome što se u tom okružju zbiva, iako mu ono nudi i koeficijent zakrivljenosti banane i standarde maksimalne prisutnosti pesticida u blitvi ili uvezenim malezijskim škampima i protupožarne standarde novogradnji. Ankete su pokazale da tek polovina Unijinih stanovnika ima nekakva pojma o Konvenciji o budućnosti Europe, dakle dogovaranju zajedničkih zakonskih okvira. Konvencija je možda neznačajna većini kod kozmetičkog pitanja što će biti u preambuli Unijina ustava i hoće li lobistima poći za rukom naći mjesto Bogu u ustavu, ali je itekako značajna uspiju li izabrani predstavnici europskih nacija u nju staviti kompletnu Veliku povelju ljudskih prava, uključujući minimalnu zajamčenu nadnicu ili maksimalno dopušteno radno vrijeme. </p>
<p>Smisao Europe nije ni u političarima ni u politici niti u odgovoru je li konfederalna, federalna ili nacionalna - smisao je kako život njezinih skoro pola milijarde građana učiniti boljim u što je moguće većem broju njegovih područja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nije posao medija da sude i osuđuju</p>
<p>»Crne kronike« dobra su i tražena roba. U hrvatskim novinama riječ je, u pravilu, o najčitanijim rubrikama. Kako bi se bilo korak ispred konkurencije često se objavljuju informacije koje izravno ugrožavaju prava osobe u postupku (a može biti riječ tek o istrazi), a stvaranjem medijskog pritiska potencijalno se ugrožava i pravo na pravično suđenje, dakle ugrožava se i sam postupak</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Pravo na slobodu informiranja, ali i pravo na zaštitu privatnosti teme su o kojima se u Hrvatskoj dosta pisalo posljednjih mjeseci. Pitanje je, naime, kako spojiti pravo na informiranje javnosti i pravo pojedinca na privatnost. Ta se dva prava najčešće spajaju u izvještavanju u »crnim kronikama«. Upravo tome posvećene su Deklaracija i Preporuke o informiranju o kaznenim postupcima što ih je nedavno usvojilo Vijeće Europe, kojega je i Hrvatska član.</p>
<p>Povod za usvajanje spomenutih dokumenata sve je veća komercijalizacija informacija o kaznenim postupcima. »Crne kronike« dobra su i tražena roba. U hrvatskim novinama riječ je, u pravilu, o najčitanijim rubrikama. Kako bi se bilo korak ispred konkurencije često se objavljuju informacije koje izravno ugrožavaju prava osobe u postupku (a može biti riječ tek o istrazi), a stvaranjem medijskog pritiska potencijalno se ugrožava i pravo na pravično suđenje, dakle ugrožava se i sam postupak. Upravo to su središnja mjesta tih dokumenata, pri čemu Vijeće Europe ne spori pravo na slobodu govora i informiranja. </p>
<p>Hrvatska, kada je riječ o »crnim kronikama«, ima iskustva koja su, očito, veoma slična europskima. Treba se samo prisjetiti slučaja silovanja od prije nekoliko mjeseci, kada su objavljene bilo fotografije bilo puno ime i prezime mladića za kojeg se samo pretpostavilo da je mogući počinitelj. Vrlo brzo se pokazalo da mladić nije počinitelj, ali šteta je bila počinjena. Činjenica jest da u tom slučaju nisu »čisti« bili ni policija ni Državno odvjetništvo. </p>
<p>Međutim, novine su se mogle zadovoljiti samo objavljivanjem inicijala mladića (naravno, bez fotografije). No, kako je »samo« uz inicijal, bez fotografije, teško nekoga nazvati monstrumom ili manijakom, pojedine su novine odlučile ići korak dalje i, zapravo, pripremiti teren za mogući linč, kako se pokazalo, u tom slučaju nedužna mladića. Takvi primjeri (nešto malo manje drastični) svakodnevna su pojava. </p>
<p>Jedna je preporuka, međutim, posebno zanimljiva. Upozorava se medije da se u izvještavanju osumnjičene i optužene mora tretirati nevinima dok ih sud ne proglasi krivima. Dakle, nešto što je poodavno prihvaćeno kao jedno od ključnih civilizacijskih dostignuća kad je riječ o pravosuđu i sudbenim postupcima, mediji (ili većina njih) tek trebaju naučiti. Istodobno, to upućuje na to da funkcija medija nije da sude i osuđuju. Deklaracija i Preporuke zapravo se ne bave slobodom javne riječi, nego odgovornošću za nešto što je javno izgovoreno ili napisano, a što, počesto, ne bi bilo ni moguće da ne postoji sloboda (ne shvaćena kao anarhija ili samovolja), kao nužan preduvjet odgovornosti. </p>
<p>Istodobno, Deklaracija i Preporuke bave se i policijama, istražnim i pravosudnim organima. Ne treba zanemariti njihovu ulogu u tom kompleksu uvjetno nazvanom pravosudno izvještavanje. Osim što svojom brzopletošću također mogu izazvati teško popravljivu štetu (upravo kao u slučaju mladića za kojeg se smatralo da je silovatelj), točnost i pravodobnost informacije često ovisi upravo o njima.</p>
<p>Deklaracija i Preporuke upozoravaju da se informacije o postupku u tijeku, kada se daju, moraju učiniti dostupnima svim medijima bez diskriminacije. Drugim riječima, policajci i istražitelji ne bi smjeli imati svoje omiljene novine ili urednike (koji ih, moguće, i plaćaju zato da bi bili omiljeni). </p>
<p>Treća važna stvar na koju upozoravaju Deklaracija i Preporuke jest stručno obrazovanje novinara. Dakle, na potezu su i uredništva, i udruge novinara, i studiji novinarstva, i pravosudni organi (uz čiju bi se pomoć takvo obrazovanje moglo organizirati), ali i sami novinari. </p>
<p>Sve navedeno, pak, upućuje na to da se Hrvatska u nečemu doista uklopila u suvremenu europske tokove, pa makar i u nečem lošem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Požari i odgovornost: Tko pita građane za bilo što</p>
<p>Sada nas premijer uvjerava da ne treba dramatizirati i da ćemo iz svega što se ovoga ljeta dosad zbilo, izvući pouke! Kao da smo se, eto, prvi put susreli sa strašnom stihijom, pa zbunjeni, zatečeni, iznenađeni, stječemo dragocjena iskustva za kasnije. A samo u posljednjih sedam godina, od 1996. do 2002., požari u Hrvatskoj progutali su više od šest milijardi kuna! / Nepodnošljivo smo ravnodušni. Nitko u nas ne postavlja pitanje Vladine odgovornosti, odgovornosti pojedinih ministara, Sabora, županija, gradonačelnika, gradskih poglavarstava, što su i koliko napravili a što propustili u sprječavanju i suzbijanju požara?</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Na mnogim mjestima duž hrvatske obale i na otocima ne cvrči više cvrčak na čvoru crne smrče. Obroncima i livadama, tamo gdje je vonjala užegla ljetina, lavanda i ružmarin, valja se grub zadah paljevine. Izgorjela Hrvatska nije više onako lijepa. </p>
<p>Čitam istodobno panegirike naših režimskih pera u slavu premijera Račana, koji nam je onako s visoka, iz helikoptera, nakon što je nonšalantno promotrio zgarišta, poručio: »Ne treba dramatizirati, nego izvući pouke za budućnost« (Slobodna Dalmacija, 4. i 5. kolovoza 2003.). </p>
<p>Bože, u kojoj veseloj i smiješnoj zemlji mi Hrvati živimo! Izgorjeli nam čitavi otoci, borovi i maslinjaci, toliki hektari raslinja, čak i Velebitske vrleti, a premijer veli - nemojmo dramatizirati! </p>
<p>Predsjednik Vlade, uvjeren sam, zna da je ove godine, u prvih šest mjeseci, gorjelo gotovo šest tisuća puta! Do kraja srpnja u vatrenim stihijama život je izgubilo petnaest ljudi. Samo u prvih dvadeset dana srpnja gorjelo je 359 puta. </p>
<p>Potom su izbili veliki požari kod Dubrovnika i Metkovića, na Velebitu, Hvaru, Biševu, Braču... Prema izvještajima objavljenim u domaćemu tisku (Vjesnik, 1. kolovoza 2003.), ove godine je, prije tzv. protupožarne sezone, na otvorenome gorjelo oko četiri tisuća puta.</p>
<p>I sada nas premijer uvjerava da ne treba dramatizirati i da ćemo iz svega što se ovoga ljeta dosad zbilo, izvući pouke! Kao da smo se, eto, prvi put susreli sa strašnom stihijom, pa zbunjeni, zatečeni, iznenađeni, stječemo dragocjena iskustva za kasnije. A samo u posljednjih sedam godina, od 1996. do 2002., požari u Hrvatskoj progutali su više od šest milijardi kuna!</p>
<p>Premijerovi ministri, pak, posebno oni kojima je u djelokrugu briga o sigurnosti, šumama i okolišu, o nesreći uzrokovanoj požarima govore općenito, prave se gluhonijemi ili ih jednostavno nema. </p>
<p>Znate li tko je bio Delzi Ladavec? Imao je 36 godina. Bio je vatrogasac koji »nikada nije rekao da ne može doći na ispomoć i nikada se nije dogodilo da nije došao«. Poginuo je nedavno gaseći požar između Žminja i Svetog Petra u Šumi »istoga dana dok se ministar unutarnjih poslova Lučin slikavao u Motovunu«, izvijestio je riječki Novi list (3. kolovoza 2003.). »Za Lučina i njegovu političku karijeru«, čitam dalje u tome dnevniku, »bilo bi bolje da ga je kamera uhvatila na nekom od mnogih hrvatskih požarišta, a ne u Motovunu, garava, a ne preplanula lica, sa šljemom umjesto kape, i brentačom i lopatom u ruci umjesto cigarete i piva.« </p>
<p>Nitko ne zna kako nacionalnu nesreću uzrokovanu požarima objašnjava ministar poljoprivrede i šumarstva, gospodin Pankretić? Netko se našalio: past će i posljednji izgorjeli dalmatinski čempres, stoljećima onako vitak i ponosan, ali ostat će hrvatski ministar šumarstva! </p>
<p>Nema te sile u ovoj zemlji koja njega može oboriti, predsjednika Vlade ili nekoga dugog ministra. Bivši ministar zaštite okoliša Božo Kovačević »šmugnuo« je nedavno u ambasadorsku fotelju. I nitko ga sada ne pita koje je i kakve protupožarne mjere poduzimao tijekom protekle tri i po godine. Odgovornost? Popapala maca.</p>
<p> Njegov nasljednik, borbeni Ivo Banac, sredinom prošloga tjedna raznježio je svekoliku hrvatsku javnost izjavom: »Radit ćemo na tome da lokalnu samoupravu osvijestimo o važnosti njene uloge u zaštiti od požara« (Vjesnik, 1. kolovoza 2003.). Dobro, ministar će educirati financijski siromašne jedinice lokalne samouprave. Ali, tko će osvijestiti Vladu?</p>
<p>Nepodnošljivo smo ravnodušni. Nitko u nas ne postavlja pitanje Vladine odgovornosti, odgovornosti pojedinih ministara, Sabora, županija, gradonačelnika, gradskih poglavarstava, što su i koliko napravili a što propustili u sprječavanju i suzbijanju požara?
U bivšoj SFR Jugoslaviji ministar rudarstva je izazvao opće iznenađenje kada je dao ostavku, jer se tragično urušio dio rudnika s kojim on nije imao nikakve izravne veze. To je bio, koliko se sjećam, jedini ministar u bivšoj Jugi, koji je zbog nesreće u svomu resoru postupio tako. </p>
<p>Svi su se potrudili u ondašnjem državnom i partijskom vrhu da se taj primjer »buržoaskog kukavičluka« (jedno se vrijeme smatralo da onaj koji podnosi ostavku bježi od povjerenog mu zadatka) što prije zaboravi.</p>
<p>Mi u hrvatskoj Vladi nemamo ministra rudarstva.</p>
<p>U Vladi nemamo ni Japanaca. Japanski ministar prometa, nakon što su se sudarili vlakovi stotinu kilometara daleko od njega i njegova kabineta, kaznio je sebe - za europsku tradiciju pretjerano i nepotrebno - harakirijem, ritualnim samoubojstvom. </p>
<p>O čemu ja to pričam? O osjećaju osobne odgovornosti državnih dužnosnika? O nekakvim ostavkama u nas, opozivu? Jesmo li mogli postići više?</p>
<p>Znam, siromašna smo zemlja, nemamo novca za moderne kanadere, skupu vatrogasnu opremu i potreban broj profesionalaca. Imamo, međutim, ljude koje ne bismo morali posebno plaćati, a mogli bi nadzirati šume i gasiti požare. </p>
<p>Nedavno sam ćaskao s nekadašnjim hrvatskim ministrom i sveučilišnim profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivanom Cifrićem. Jada se. »U nas se lani javilo 5556 mladića sa zahtjevom za civilno služenje vojnoga roka. Te mlade ljude mogli smo postaviti duž obale i na otocima, poput skauta ili izviđača. </p>
<p>Mogli su, umjesto služenja vojnog roka u bibliotekama i javnim kuhinjama, čuvati šume. Stručnjaci kažu da je pravodobna dojava, pola obavljena posla«, kaže profesor.</p>
<p>Nastavlja: »Predlagao sam da se u hrvatskim strategijskim planovima, onima koji će se ostvarivati za pet, deset, petnaest sljedećih godina, unese postavljanje cijevi za prijenos pitke vode sve do središnje Europe. Voda će biti dragocjenija od nafte. </p>
<p>Niže tako ideje, prijedloge i na kraju veli:</p>
<p>»Nitko me ne čuje, nitko ne sluša.«</p>
<p>E, moj profesore! Tko u ovoj našoj samodopadnoj, arogantnoj vlasti sluša neovisne sveučilišne profesore, ma koliko god oni bili kreativni, umni i dobronamjerni? Partitokracija, jednostavno, individualcima ne vjeruje.</p>
<p>Tko, uostalom, u ovoj zemlji pita građane za bilo što?</p>
<p>Autor je akademik, predsjednik Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pakao među nama, gori Hrvatska, Europa, gori svijet</p>
<p>Dok kanaderi i vatrogasci i vojska u mukama pokušavaju spasiti makar nešto, slušam na radiju kako su pored Grobnika uhvaćeni ljudi koji su pekli u šumi nešto na roštilju; kako su uhvaćeni piromani, pa se prisjećam kako je na Malom Ižu prije neku godinu, dok je požar plamtio tik do kuća, neka starica vikala gasiteljima: »Zahitite je u oganj! Zahitite je u oganj!«, a to je vikala za vlastitu sestru (!!!), koja je usred ljeta poželjela pored kuća zapaliti korov!... Možda ćemo jednom shvatiti da je jedini izlaz preventiva, a preventiva je kultura, a kultura je širenje društvene svijesti... </p>
<p>MILAN RAKOVAC</p>
<p>Spuštam se kroz Sveti Rok pa niz Velebit čarolijom naše spasonosne autoceste, u zebnji gledam tamo desno put Starigrada i klanaca Paklenice neću li vidjeti dim... Kolona je, ispred mene vozi čovjek automobil zadarske registracije (znam, znam - morao bih ovdje navesti i podatke, ali zacijelo i sam ćutim u sebi balkanski nagon, vozačku »solidarnost«, što li!): čovjek puši, otresa pepeo kroz prozor i - »zafrljači« goreći opušak na cestu, a bura ga odnese u makiju. slušam navečer vijesti - nije bilo požara na potezu Sveti Rok - Posedarje, a da je bilo? Bih li onda prijavio tog potpaljivača?</p>
<p>Gori, gori, gori,.. i dok kanaderi i vatrogasci i vojska u mukama pokušavaju spasiti makar nešto, slušam na radiju kako su pored Grobnika uhvaćeni ljudi koji su pekli u šumi nešto na roštilju; kako su uhvaćeni piromani, pa se prisjećam kako je na Malom Ižu prije neku godinu, dok je požar plamtio tik do kuća, neka starica vikala gasiteljima: »Zahitite je u oganj! Zahitite je u oganj!«, a to je vikala za vlastitu sestru (!!!), koja je usred ljeta poželjela pored kuća zapaliti korov!</p>
<p>I nemam drugih riječi, ova nova bahata civilizacija, puna arogancije i neznanja i egoizma sažiže znanu nam civilizaciju, i mi gorimo, s jednakim nemarom kakav nagoni onog barbarina da baci gorući opušak iz jurećeg automobila, e pa i trebamo izgorijeti! </p>
<p>Gori Hrvatska. Gore Rusija, Kanada, Italija, Francuska, Španjolska, Portugal... gore stoljetne šume, gori svijet; izgara u paklu zemaljskome, u plamenu nehata i bahaćenja cijela ova naša civilizacija?!</p>
<p>Još kao djetetu, urezale su mi se u sjećanje slike naših istarskih bošak i boškic, šuma i šumica. Pamtim vlastite posjede (nekad - odnijeli ih ratovi i revolucije, zajedno s djedom i ocem!) na kojima smo čuvali blago, vole, tovare, ovce i koze. Naše boškice su bile čiste poput parkova engleskih lordova - lipi dubi i dubići, jasen i klen i brist, trava podrezana najboljom kosilicom, zubima našega blaga. Čuda blaga, malo intrade, i da bi čovik, težak, doša do šake zemlje, je mora kamik po kamik iz zemlje zvaditi, naslagati ga na zid, gromaču; pak draču i kupinu posići... </p>
<p>Nedavno, pohodeći Rušnjak, brežuljak iznad moga sela, naš partizanski sanktuarij, kamo su naši bižali sprid fašišti 1920., i skud su 1943. pošli se tući proti fašišton, nisan stija poj po putu, kako i drugi ljudi, nego popriko, po naših staz ud starine, potle par metri, san se naša u gustoj graži, onoj nazorovskoj šikari, sve zarešteno i diblje, nimaš kud, nego nazda na put...</p>
<p>Ne kanim ja vama ovdje roniti nekakve nostalgičarske ruralne, pastoralne suze, tim slikama, posve živim i najljepšim u našim sjećanjima; kanim upozoriti na užasavajući sindrom kao bitan temelj požara koji gutaju rad stotina generacija težačkih, osobito Dalmacije i Istre, kao i cijeloga Mediterana. Taj je sindrom uništenje sela, cijele kulture sela i kulture prirode, življenja u skladu sa prirodom, od prirode i za prirodu.</p>
<p>Svi smo mi, evo, konkretnoga primjera umjesto ove moje ruralne, »mesijanske poetike«, odgojeni u mitologiji Nazorova »Medvjeda Brunda«. Obijesni su Mlečići poharali stoljetne hrastove šume na našoj obali, i zato je jadranska strana Velebita tako ogoljela.</p>
<p> Kaj god! Venecija je osobito pazila na šume, a hrastovina je bila uran srednjevjekovlja. Svako je hrastovo stablo na mletačkim posjedima u Istri bilo obilježeno, broj urezan u koru duba, i još zapisan u knjige. I pošumljavala je Venecija; i svaka mladica hrasta opet je bila zapisana u knjige!</p>
<p>Nema više stoke na našim pašnjacima, šume su podivljale, proplanci su neprolazni, a posvuda prosječene ceste, a turisti novog doba znatiželjni su, nisu im više dosta hoteli i plaže, hoće vidjeti sve, doći svugdje; i tu je dovoljna samo jedna iskra iz ispušne cijevi, jedan opušak, jedan zaboravljeni ugarak od roštilja. I tako, gorimo! I gorjet ćemo! I gorimo!</p>
<p>Možda ćemo jednom shvatiti da je jedini izlaz preventiva, a preventiva je kultura, a kultura je širenje društvene svijesti o svemu, tako osobito o opasnostima poput požara. Preventiva je i stalan nadzor, prije nego plane, stalna kontrola. </p>
<p>Preventiva su šumski usjeci kakve smo godinama usijecali, a na koje smo kanda u našem tranzicijsko-kapitalističkom vulgarnom zanosu zaboravili! Preventiva su i vatrogasna društva; e pa, kada se već mi Hrvati busamo u prsa svojim europejstvom, izvolite navesti dobrovoljna i profesionalna vatrogasna društva na našoj obali!</p>
<p>Svako slovensko selo koje ima crkvu i groblje, ima i dobrovoljno vatrogasno društvo; bojim se da ima više DVD-a samo na maloj Primorskoj (od Bovca do Kopra), nego u cijeloj Istri i Dalmaciji, ali zato mi domaći u svaken selu zugamo trešete i briškulu dane i dane, noći noći, i svako dalmatinsko misto ima barem jednu klapu! </p>
<p>I to bilo sve za danas; mi stara generacija istrijanska i dalmatinska jur smo dišperani, već tega zgori nan u jenen jedinen litu, nego ča je zgorilo u pasanih već stotin lit! Tote ni ča brbljati i telefonasti za kanader, tote se rabi ćapati posla, i se domisliti kako su našu zemlju čuvali naši stari! Und schluss! </p>
<p>Autor je književnik, publicist i novinar.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Europi BiH teži samo na riječima i nema sluha za ono što na tom polju čini njena Katolička crkva</p>
<p>U Bosni i Hercegovini prešutjeti Katolički dan na Kupresu je velik profesionalni novinarski gaf, ali i politička poruka katolicima da nisu ravnopravni s drugim vjernicima u svojoj državi, u kojoj je hrvatski narod od svojih začetaka prije više od tisuću godina suveren i konstitutivan narod / Prema Srednjoeuropskom katoličkom danu Bosna i Hercegovina je integralno, ne po entitetima, uključena u jednu od mnogobrojnih europskih integracija... BiH katolici su oduvijek svoju zemlju vidjeli u Europi, a to im je bilo nasilno uskraćeno otomanskom okupacijom njihove zemlje. Ni pravoslavci ni muslimani u BiH nisu tradicionalno okrenuti prema Zapadu. A u BiH, u konfesionalnim okvirima, samo je Katolička crkva njen integrirajući čimbenik u Europu i njena tijela</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ </p>
<p>Profesionalni medijski, a prije svega politički skandal dogodio se u Bosni i Hercegovini kada BTV-Federalna televizija nije u svojim dnevnim informativnim emisijama nijednom riječi obilježila veličanstveni skup bosanskohercegovačkih katolika na Kupresu 19. srpnja 2003. godine. </p>
<p>Bila je to katolička manifestacija poznata kao Srednjoeuropski katolički dan u BiH. Na kupreškom slavlju Katoličkog dana BiH okupilo se dvadesetak tisuća vjernika koji su došli i iz susjednih zemalja. Bili su predstavnici Biskupskih konferencija Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Bio je i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Santos Abril y Castelló, a i hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović. </p>
<p>Svečanu svetu misu predvodio je kardinal Vinko Puljić uz koncelebraciju osam (nad)biskupa i 166 svećenika. Bio je to za kuprešku visoravan dan za povijesno pamćenje, a hrvatski katolici u BiH tada su se osjećali doista dijelom srednje Europe.</p>
<p>O tome veličanstvenom događaju Katoličke crkve u BiH, koji u sebi nosi nesumnjivu srednjoeuropsku dimenziju i poruku da je i BiH dio tog ambijenta, FTV nije u dnevnim informativnim emisijama toga dana prozborio ni riječi.</p>
<p>A isti dan taj isti FTV je svoje gledatelje informirao o otvaranju obnovljene džamije u Banjoj Luci i polaganju kamena temeljca za džamiju u Goraždu. U BiH prešutjeti Katolički dan na Kupresu velik je profesionalni novinarski gaf, ali i politička poruka katolicima da nisu ravnopravni s drugim vjernicima u svojoj državi, u kojoj je hrvatski narod od svojih začetaka prije više od tisuću godina suveren i konstitutivan narod. </p>
<p>Suočen s tom nepravdom prema katolicima i samoj Katoličkoj crkvi u BiH, svojim pismom reagirao je predsjednik Biskupske konferencije BiH, biskup dr. Franjo Komarica i uputio ga Mariji Topić Crnoja, rukovoditeljici TV programa u FTV. </p>
<p>On je izrazio nezadovoljstvo televizijskim ignoriranjem manifestacije Katoličkog dana na Kupresu i upozorio da nacionalne televizije srednjoeuropskih zemalja okupljenih u Srednjoeuropskom katoličkom danu »vrlo zorno prate događanja« uz tu manifestaciju u svojim zemljama. </p>
<p>Biskup Komarica izražava žaljenje »zbog očitog diskreditiranja katolika u ovoj zemlji, koji trebaju imati jednako pravo kao i pripadnici drugih crkava i vjerskih zajednica, na pravodobno i objektivno izvještavanje o svojim vjerskim svečanostima, pogotovo ovoga ranga i vrste«. </p>
<p>Na taj prosvjed biskupa Komarice odvratila je bezobraznim i profesionalno smušenim pismom Marija Topić Crnoja. Nju je navodno iznenadilo pismo biskupa Komarice, njegovi su mu suradnici »zaboravili« reći da je ekipa FTV-a dva dana boravila na Kupresu u vrijeme održavanja Srednjoeuropskog katoličkog dana, tu je bila i novinarka, prema obrazovanju teologinja, i tada se pripremala emisija za termine posebnoga religijskog programa. </p>
<p>Biskupu prigovara da se ne razumije u televizijsku tehnologiju, njegovo pismo smatra pritiskom, a novinarku teologinju optužuje da nije predložila kako treba popratiti Katolički dan na FTV-u. </p>
<p>Prema onome što je pisala biskupu Komarici, može se zaključiti da Marija Topić Crnoja još nije ispekla novinarski zanat. Manifestacija Katolički dan na Kupresu za BiH je 19. srpnja 2003. godine bila je važan događaj i nijedna redakcija bilo kojeg medija nije ga smjela zaobići i prešutjeti. </p>
<p>O tome kako će pratiti, koja će mu se dimenzija dati, koliko će prostora ili koju minutažu dobiti, je li to udarna vijest ili manje važna odlučuju kolegij i glavni urednik, a ne novinar pojedinac pa makar bio i specijalist za to područje. Zato je prebacivanje odgovornost na »novinarku teologinju« novi gaf Marije Topić Crnoje i njena politička manipulacija. </p>
<p>Da je Marija Topić Crnoja pozvala na odgovornost »novinarku teologinju« i javno se ispričala za propust svoj i redakcijskog kolegija učinila bi pravi potez. No ona se bezobrazno i prepotentno obraća biskupu Komarici očito želeći se oprati od vlastite uredničke odgovornosti.</p>
<p>Ali Marija Topić Crnoja nije novopečena novinarka, a ni naivka. Ona veoma dobro zna što je Katolički dan. Stric joj je ugledni sarajevski teolog, profesor na Teologiji, poznat kulturni radnik. </p>
<p>Nju su nekoliko puta promuslimanski mediji napadali optužujući je da navodno kroatizira FTV. </p>
<p>U novinarskim krugovima u BiH i nije na nekoj cijeni. Možda u tom kontekstu treba promatrati njezin urednički gaf, koji je bio na štetu nje same, ali i njezine vjere i njezina naroda.</p>
<p>Federalna je televizija pak uskratila javnosti informaciju o vrlo sadržajnoj i važnoj manifestaciji domovinske proslave Katoličkog dana na Kupresu. Biskup Komarica je u pozdravnoj riječi govorio o »starodrevnim temeljima kršćanske nazočnosti« u BiH, o »nesklonim vremenima koja su često vjernicima priređivala 'velike petke'«, ali i o tome da se »unatoč tome, Krist ne da istjerati iz ljudske zajednice za koju je prolio krv i dao život«. </p>
<p>Biskup Komarica je rekao da slavljenje Katoličkog dana znači afirmaciju čovjeka i pojedinca, ali i našega hrvatskog naroda.</p>
<p>Kardinal Puljić se u svojoj propovijedi zauzimao za mogućnost očuvanja vjerske i nacionalne samobitnosti svojih vjernika. Snažno su odjeknule njegove riječi: »Danas želimo čistiti pamćenje i moliti sve za oproštenje. U ime raspetoga Krista danas svima poručujemo: oprostite nam, i mi s ovoga mjesta opraštamo. </p>
<p>Ovdje smo autohtoni i duboko je naše korijenje. Tu smo i tu želimo ostati. Baštinili smo svoju vjeru od otaca. Ona je skupo plaćena. Ne smijemo zaboraviti mučeničku krv koja je natopila ovu zemlju. </p>
<p>Ostajemo živi Božji narod, tu želimo živjeti u miru s drugima. Ova je zemlja naša domovina, ova nam je gruda sveta i draga. Svima poručujemo: nemojte nam smetati da križ Kristov volimo i pred njim se molimo. Križ Kristov, poniznost Mariji i odanost Svetom Ocu tri su oznake hrvatskog naroda. Danas jamčimo našim precima da ih nećemo izdati.«</p>
<p>Ivan Pavao II. je 22. lipnja 2003. u Banjoj Luci zatražio oproštenje za sve svoje vjernike koji su drugima nanijeli zlo bilo kada i bilo kako. </p>
<p>Riječi katoličkog opraštanja i traženja oprosta potekle su i s kupreške visoravni. </p>
<p>Katolički puk željno očekuje riječi praštanja i pomirbe pripadnika drugih vjera, a za zločine koje su neki među njima počinili nad hrvatskim katolicima u BiH. Ostaje nada da će se začuti riječi traženja oprosta i opraštanja sljedbenika islama u BiH za zločine koje su neki njihovi učinili kršćanima u Buhinim Kućama, Grabovici, Maljinama, Grmačama, Uzdolu, Doljanima!?</p>
<p>U ovoj godini katolici Austrije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske i Slovenije slave ili će proslaviti domovinski Katolički dan. Na prijedlog bečkog kardinala dr. Christopha Schönborna osam srednjoeuropskih zemalja utemeljile su zajedničku manifestaciju nazvanu Srednjoeuropski katolički dan. On se u svakoj od osam zemalja slavi pod zajedničkim motom »Krist nada Europe«. </p>
<p>Završna svečanost Srednjoeuropskog dana održat će se 22. i 23. svibnja 2004. godine u austrijskom gradiću Mariazell. Na tu manifestaciju pozvan je i papa Ivan Pavao II., a bit će prisutni i (nad)biskupi i vjernici iz svih osam zemalja. Tada će biti analizirano kako je Katolički dan proslavljen u pojedinoj zemlji i tada će biti obznanjeno da je od domaćih televizija dnevna vijest svojim gledateljima o tom događaju nije dala jedino televizija u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Prema Srednjoeuropskom katoličkom danu Bosna i Hercegovina je integralno, ne po entitetima, uključena u jednu od mnogobrojnih europskih integracija. A BiH koja na riječima teži europskim integracijama nema sluha za ono što na tom polju čini njena Katolička crkva. </p>
<p>BiH katolici oduvijek su svoju zemlju vidjeli u Europi, a to im je bilo nasilno uskraćeno otomanskom okupacijom njihove zemlje. Ni pravoslavci ni muslimani u BiH nisu tradicionalno okrenuti prema Zapadu. A u BiH, u konfesionalnim okvirima, samo je Katolička crkva njen integrirajući čimbenik u Europu i njena tijela. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Putnici prošli dobro, vozaču ozlijeđena glava </p>
<p>Kod okretišta u Dubcu, u srijedu u 4.45 motorna kola tramvaja linije broj 11, iz zasad nepoznatih razloga, prevrnula su se na bok. Iz tračnica je iskočila i prikolica, no ona je ostala na kotačima. U prevrtanju prednjih kola vozač tramvaja V. S. (46) zadobio je lakše ozljede glave, a kako saznajemo u ZET-u, dva nepoznata putnika koja su se vozila u prikolici, prošli su bez ozljeda i napustili su mjesto nesreće. Vozač je kolima hitne pomoći prevezen u Kliničku bolnicu Dubrava, odakle je upućen na kućnu njegu. </p>
<p>Tramvajski promet prema Dubravi bio je zbog toga obustavljen od 4.45 do 8 sati, a u međuvremenu su (od 5 sati ujutro) tramvaje na trasi od Dubca do Dubrave zamijenili autobusi.</p>
<p>U ZET-ovim Odnosima s javnošću tvrde kako zbog nesreće nisu zabilježeni značajniji poremećaji u javnom gradskom prometu, da nisu zabilježena veća kašnjenja ili gužve. Nakon što je prometna policija napravila uviđaj, oštećena »jedanaestica« odvučena je u spremište tramvaja u Remizi, gdje će ZET-ova tehnička služba napraviti vještačenje kako bi se ustanovio pravi razlog njezina prevrtanja. Čeka se još i na izjavu vozača. Budući da u nesreći nije nastradao nitko od putnika, ovaj se put zetovcima u vještačenju neće pridružiti sudski vještak. </p>
<p>Na mjestu izlijetanja tramvaja oštećena je pruga i pomaknut električni vod, no pruga je već u jutarnjim satima popravljena, a vod namješten. </p>
<p>Izlijetanje tramvaja iz tračnica nije rijetkost, no zadnje je prevrtanje tramvaja, kažu u ZET-u, zabilježeno još 6. svibnja 1988. godine i to na samom križanju Vlaške i Draškovićeve. </p>
<p>Na kraju, ZET-ovci se ispričavaju svim korisnicima javnog gradskog prijevoza koji su zbog nesreće imali poteškoća na svom putovanju prema gradu, a o detaljima nesreće podrobnije će izvijestiti kad se obavi tehnički pregled tramvaja i završi vještačenje.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U gradskom moru Zagrepčani mogu uživati bez straha </p>
<p>Dosad nismo zabilježili nikakva neželjena odstupanja te možemo ustvrditi kako voda zadovoljava sve potrebne kriterije, kaže glasnogovornica Jaruna Nika Pavlenić</p>
<p>Voda jarunskog jezera je, usprkos sušnom razdoblju i niskom vodostaju, pogodna za kupanje i rekreaciju, izjavila je za Vjesnik glasnogovornica Športsko-rekreacijskog centra Jarun Nika Pavlenić. </p>
<p>Nakon što je, naime, Državna uprava za vode uputila zahtjev zagrebačkim tvrtkama da smanje ispuštanje otpadnih voda u Savu kako bi se izbjeglo potpuno onečišćenje rijeke i pritoka, te upozorenja da su zalihe u crpilištima vode znatno smanjene, postavlja se pitanje kvalitete vode u najpoznatijem zagrebačkom kupalištu. </p>
<p> »Kakvoću jarunske vode tri puta tjedno provjerava Zavod za javno zdravstvo, a svakodnevno to čini i naš interni laboratorij. Dosad nismo zabilježili nikakva odstupanja te možemo ustvrditi kako voda zadovoljava sve postavljene kriterije«, istaknula je Nika Pavlenić. </p>
<p>Niski vodostaj jezera, kaže, ne čudi, s obzirom na sušno razdoblje, i po tome se ova ne razlikuje od prijašnjih godina. »U svakom slučaju stanje nije zabrinjavajuće ni za kupače niti za floru i faunu jezera«, kaže glasnogovornica Pavlenić. Uz kvalitetu vode, svakodnevno se mjeri i temperatura koja je u srijedu iznosila 27 stupnjeva Celzija. </p>
<p>Budući da »celzijevci« ni ove godine nisu iznevjerili ljetno doba godine, jer Zagrepčanima već danima probleme zadaju nesnosne vrućine, glasnogovornica sportskog centra poziva sve Zagrepčane da bez straha po vlastito zdravlje potraže spas na Jarunu.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Igrališta treba samo održavati, najam je besplatan</p>
<p>Prema nedavnoj odluci Gradskog poglavarstva, ovih će se dana raspisati natječaji, kojim će se gradski sportski objekti u Držićevoj bb i u Sesvetskom Kraljevcu dati u jednogodišnji zakup. Glavni je cilj Grada pritom, da se ti objekti održavaju, a sâm je najam besplatan.</p>
<p>Sportski objekt u Držićevoj obuhvaća glavno i pomoćno nogometno igralište, igralište za košarku, gledališta na zemlji i na savskom nasipu, te prateće sportske i poslovne prostore. </p>
<p>Zakupnina je jednaka troškovima tekućeg održavanja (sitni popravci, režije, osiguranje), a za zakup se mogu natjecati sve sportske udruge, savezi, vrhunski sportaši i treneri. Kako kaže pročelnik Ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja, to je gradsko igralište donedavno koristio Nogometni klub Chromos, ali mu zakup nije produžen, jer se nije pridržavao svojih obveza, pa su nastali veliki dugovi za režije.</p>
<p>Jedino veće sportsko igralište u okolici napučenih Sesveta jest ono sportsko-rekreacijskog centra u Sesvetskom Kraljevcu, Ive Politea 40, koje je Grad od privatnika otkupio u travnju ove godine, kako bi malim Sesvećanima omogućio barem neki prostor za sportske aktivnosti. Objekt se sastoji od igrališta površine 7500 četvornih metara, zidanog objekta i zelenih površina veličine 14.079 »kvadrata«.</p>
<p>Kako kažu u Uredu za obrazovanje i sport, još je devet gradskih igrališta i sportskih centara, za koje nema ugovora o korištenju, pa su ti tereni zapušteni i neodržavani. To su sportsko-rekreacijski centri Kraljevec, Medvedgrad, Ivan Mažuranić, Gračani, Gornji Stenjevec, Mini rekreacijski centar na Barutanskom brijegu 5, Športske površine Trnsko, Omladinski park u Bosanskoj, te igralište u Slovenskoj. Uskoro bi se i za te terene trebao provesti natječaj kojim bi se oni dali u zakup, te konačno doveli u normalno stanje.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Novo pročelje, laboratoriji i prostorija za studentske udruge</p>
<p>Farmaceuti nemaju problema pri zapošljavanju pa će se sljedeće godine možda povećati upisna kvota za taj fakultet / Zbog toga bi se trebao unajmiti prostor drugih fakulteta </p>
<p>Obnova pročelja i sanacija stolarije zgrade Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Ulici Ante Kovačića košta približno dva milijuna kuna a bit će gotova sredinom kolovoza. Unutar fakulteta uređuje se Zavod za farmaceutsku kemiju s dva nova laboratorija ukupne vrijednosti četiri milijuna kuna, čime će se osigurati još kvalitetnija nastava za 800 studenata koliko ih trenutačno pohađa fakultet. Novi laboratoriji trebali bi stajati na raspolaganju studentima već od početka akademske godine. »Pročelje objekta nije uređivano posljednjih 50 godina. Budući da je zgrada spomenik kulture radove nadzire Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji je ustanovio da zadnja boja koju je zgrada imala, ne odgovara boji pročelja na početku prošlog stoljeća, kada je objekt izgrađen. Stoga smo se u toku radova morali odlučiti za fasadu po boji najbližoj izvornoj«, objasnio nam je dekan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta prof. dr. Mladen Biruš. Radove na pročelju izvodi tvrtka Ta-Grad iz Mlinova. </p>
<p>Ministarstvo znanosti i tehnologije financira polovinu iznosa za obnovu pročelja (milijun kuna), Farmaceutsko-biokemijski fakultet izdvojit će 500.000, a toliki iznos, napomenuo je Biruš, gradonačelnica Vlasta Pavić obećala je doznačiti iz gradskog proračuna. </p>
<p>Dok su vanjski radovi pri samom kraju, unutar zgrade postaje sve življe. Nakon što radnici obave svoj posao, podružnica Studentskog zbora i studentske udruge na korištenje će dobiti novouređeni prostor. Uz to, dekan podsjeća: »Od Ministarstva znanosti i tehnologije ove smo godine dobili značajna sredstva za kupnju znanstvene opreme, pa se uređuju laboratoriji, a od Ministarstva očekujemo još i kredit za uređenje laboratorija za farmakopeju«. </p>
<p>Dekan je najavio da će se fakultet zbog upisne kvote koja se planira povećati, te nedostatka prostora, od iduće godine možda proširiti unajmljivanjem prostorija na drugim fakultetima. Farmaceuti su, naime, tražena struka i uz inženjere elektrotehnike jedno od rijetkih zanimanja koja, po tvrdnjama dekana, u današnje vrijeme nemaju poteškoća pri zapošljavanju. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Akcija »Hvala ti, moj dobri anđele« dobila 100.000 kuna</p>
<p>Humanitarna akcija Moj dobri anđele, koju je prije mjesec dana s dvadesetak estradnih zvijezda pokrenuo Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI), od Gradskog je poglavarstva ovih dana dobila 100.000 kuna potpore. Cilj je projekta osnovati pri HSUTI-ju tzv. tihi fond u koji će se prikupljati sredstva za uklanjanje arhitektonskih barijera što će invalidima omogućiti lakše kretanje po gradu, lakši prilaz mjestu stanovanja, kretanje po stanu i zgradi... U prvoj fazi takve probleme valja riješiti kod stotinjak najtežih slučajeva.</p>
<p> Pokrovitelji akcije su Ministarstvo za obrt, srednje i malo poduzetništvo, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo te Poglavarstvo Grada. Kako su nam rekli u HSUTI-ju, televizijske i radijske postaje počele su emitirati spot i pjesmu autora Nene Ninčevića i Mire Buljana »Hvala ti, moj dobri anđele«. Izvodi ih hrvatski Band Aid Dobri ljudi, a sudjeluju i osobe s invaliditetom. </p>
<p>Cilj je pjesme, naglašavaju u Udruzi, rušenje barijera u glavama sugrađana, odnosno predrasuda kako su invalidi osobe koje zbog svojeg hendikepa ne mogu biti korisne društvu. »To nije točno, jer možemo biti jednaki drugima, ako nam se stvore dodatni uvjeti«. U promociju projekta uključeni su i tiskani i elektronski mediji a u akciju će se i dalje uključivati osobe iz društvenog i javnog života, političari, liječnici i drugi. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U zagrebačkoj industriji znatno porasli i proizvodnja i proizvodnost </p>
<p>Industrijska je proizvodnja u Zagrebu u lipnju ove godine povećana za 9,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u usporedbi s prethodnim mjesecom bila veća tek 0,1 posto. U zagrebačkoj je industriji na kraju lipnja ove godine bilo zaposleno pet posto manje ljudi nego na kraju istog mjeseca prošle godine, a proizvodnost rada istodobno je povećana za 10,9 posto. Broj zaposlenih u industriji u Zagrebu u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci, pak, bio manji za 5,2 posto nego u istom razdoblju lani, dok je industrijska proizvodnja u prvoj polovici godine povećana 5,1 posto. Prema podacima Odjela za statistiku Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, na međugodišnjoj je razini (lipanj 2003./lipanj 2002.) proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana za čak 36,4 posto. Za 34,2 posto povećana je proizvodnja energije, a za 3,2 posto netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda osim energije, pak, bilježi u istom razdoblju pad za 7,7 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,7 posto. U sklopu prerađivačke industrije, na koju se odnosi čak 82,61 posto industrijske aktivnosti Grada Zagreba, najveći porast zabilježen je u proizvodnji električnih strojeva i računala i iznosio je 64,4 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Najveći pad, za 45,8 posto, bilježi prerada kože, izrada galanterije i obuće. H</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Frotnman Limp Bizkita Fred Durst otvorio srce britnaskom novinaru</p>
<p>LONDON, 6. kolovoza</p>
<p> - Tvrdokorni rocker, frontman grupe Limp Bizkit Fred Durst, otkrio je kako je bio očajnički zaljubljen u Britney Spears te priznao da mu je slomila srce. </p>
<p>U ekskluzivnom intervjuu britanskom tabloidu The Sun Durst je pričao i o neobičnoj reakciji današnje superzvijezde, a nekadašnjeg dečka lijepe plavuše Justina Timberlakea, koji je poludio čuvši da su Spears i Durst zajedno. Pjevač Limp Bizkita prvi je put progovorio i o svome prijateljstvu s bivšom 'spajsicom' Geri Halliwell, kao i o druženju s Angelinom Jolie, o čemu su svojevremeno pisali svi mediji. </p>
<p>»Bio sam prilično uzrujan nakon što je Britney prekinula našu vezu. Doista mi je slomila srce«, priznao je Fred, s kojim je britanski novinar razgovarao u njegovoj hotelskoj sobi u Los Angelesu. »Stvari su izmakle kontroli nakon što je Justin svakodnevno nazivao i izluđivao je. Nikad je prije nije vidio niti s jednim drugim frajerom. Otad sam ga susreo nekoliko puta, no nikada nismo progovorili niti riječi o Britney«.</p>
<p>Fred je priznao kako mu je vrijeme koje je provodio s Britney bilo veoma kvalitetno i lijepo. »Puna smo dva tjedna proveli ne odvajajući se jedno od drugoga. Zaljubio sam se u nju, tko ne bi?«.</p>
<p>Fred je također pričao o intimnim odnosima s pop princezom na njezinom posjedu na Hollywood Hillsu. »Bila je agresivna i zavodljiva«, izjavio je pjevač Limp Bizkita svojevremeno u jednoj radijskoj emisiji, na što je Spears reagirala negirajući ikakvu vezu s njime. </p>
<p>»Netko ju je savjetovao vezano uz nas i zbog toga je počela tako lagati, što me veoma razljutilo. Nekoliko smo puta razgovarali oko toga i ispričala mi se. Doista joj je krivo što je tako postupila«, danas govori Fred Durst. </p>
<p>Nakon sage s Britney Spears, Durst je nekoliko puta viđen u društvu Geri Halliwell. Prema njegovim riječima, družili su se u Los Angelesu, no oboje tvrde kako nije bila riječ o ljubavnoj vezi. »Upoznao sam je tijekom snimanja jednog tv-showa, počeli smo se družiti i bolje se upoznali. Nekoliko smo puta išli zajedno planinariti. Razmišljali smo o tome da budemo zajedno, osobno sam je smatrao veoma zgodnom curom. U to je vrijeme stanovala u kući Georgea Michaela, što me još više izluđivalo jer sam veliki fan tog čovjeka«, priznao je Fred naglasivši da se već dugo nije čuo ni vidio s Geri, te još jedanput potvrdivši da nikada s njom nije bio u ljubavnoj vezi.</p>
<p>Među slavnim ženama koje su na svojevrstan način bacile oko na ovog rockera našla se i prelijepa Angelina Jolie. »Da, dugo sam razmišljao o njoj kao svojoj partnerici. Nisam je mogao izbaciti iz misli, premda smo izmijenili tek nekoliko riječi. Poslao sam joj i cvijeće. Ma, moj je ljubavni život, zapravo, prava katastrofa! Hoću li ikada pronaći srodnu dušu?«, razočaran je pjevač Limp Bizkita.</p>
<p>Premda još nije pronašao ljubav svog života, Fred Durst ima jednogodišnjeg sina Dallasa s bivšom djevojkom Jennifer Revero. »Puno sam otkvačeniji otac od mnogih drugih vršnjaka. Tek kad sam dobio sina shvatio sam da postoji ta neka bezuvjetna ljubav. Nevjerojatan je osjećaj vidjeti to nevino djetešce i promatrati kako svakodnevno otkriva nešto novo. Toliko je lijep i doista ne znam kako sam ga i čime zaslužio«.</p>
<p>Limp Bizkit ovih su dana završili svoj novi album koji još uvijek nema ime, a prvi koncert koji će održati bit će humanitarnog karaktera. Održat će ga u londonskom parku Finsbury, a 30.000 ulaznica koliko je pušteno u prodaju, već je razgrabljeno.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slavnu Ingrid Bergman iritiralo često spominjanje »Casablance«</p>
<p>NEW YORK, 6. kolovoza</p>
<p> - Legendarna holivudska glumica Ingrid Bergman nastupila je u preko 50 filmskih ostvarenja, no najzapamćenija je ostala po nastupu u »Casablanci«, jednom od najomiljenijih filmova svih vremena. Međutim, slavnu glumicu je pred kraj karijere navodno strahovito iritiralo to što bi se taj film uvijek prvi spominjao kad bi se poveo razgovor o njenoj karijeri. </p>
<p>»To je lijep film, ali nikad nisam o njemu mislila da je po ičemu poseban«, navodno je tvrdila glumica. </p>
<p>»Snimila sam toliko mnogo filmova, od kojih su neki bili veoma važni, ali jedini o kojem ljudi pričaju je taj jedan s Bogartom«, pričala je razočarano glumica dodajući da svog slavnog kolegu nije dobro poznavala iako ga je ljubila. Njenu iritiranost romantičnim klasikom novinari su izvukli iz prašine povodom skorog obilježavanja 60 godišnjice njegova snimanja. Naime, 11. kolovoza planirano je svečano prikazivanje »Casablance«, ali ovaj put u digitalno dorađenom izdanju skinutom s originalne filmske vrpce. Paralelno s prikazivanjem u kinu, Warner Home Video planira izdati posebno dvostruko DVD izdanje filma na kojemu se uz dorađeni film nalaze i četiri sata dodatnog materijala. Među gostima na projekciji u Lincoln centru naći će se glumičine kćeri Pia Lindstrom, Isabella Rossellini i Ingrid Rossellini, Bogartov sin Stephen, te Leslie Epstein, sin scenarista Philipa Epsteina. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Točno u podne« omiljeni film američkih predsjednika </p>
<p>LOS ANGELES, 6. kolovoza</p>
<p> - Vestern »Točno u podne« najčešće je prikazivani film u Bijeloj kući, objavili su mediji. Taj klasik s Garyem Cooperom u naslovnoj ulozi predsjednik Clinton gledao je 20 puta, a Dwight Eisenhower tri puta, piše Los Angeles Times.</p>
<p> Među ostalim omiljenim filmovima uz koje su se opuštali američki predsjednici su »Casablanca«, »Most na rijeci Kwai« te »Sabrina« i »Praznik u Rimu« s Audrey Hepburn.</p>
<p> Predsjedničke filmske sklonosti navedene su u dokumentarcu »Svi predsjednikovi filmovi«, koji će se u Sjedinjenim Državama prikazati u četvrtak. Film je nastao na temelju zabilješki Paula Fishera, službenog prikazivača filmova u Bijeloj kući od 1953. do 1986. godine. U tom je razdoblju prikazao preko 5.000 filmova tijekom mandata sedam predsjednika.</p>
<p> Producent dokumentarca Burt Kearns kaže da se popularnost filma »Točno u podne« može lako objasniti.</p>
<p> »Taj film je zapravo metafora predsjednika. Glavni lik je glamurozna figura, čovjek koji ostvari ono što naumi. Riječ je o usamljenom čovjeku, koji želi činiti dobre stvari, a to je upravo ono što želi biti svaki predsjednik«, rekao je Kearns.</p>
<p> U dokumentarcu se navodi da je bivši predsjednik Jim Carter pogledao najviše filmova, njih čak 580, među kojima više puta »Ponoćnog kauboja«. A u jednom tjednu tijekom 1970.-ih godina, kada su Sjedinjene Države započele tajno bombardiranje Kambodže, Richard Nixon dva je puta odgledao ratni film »Patten«.</p>
<p> Iako je Fisher napustio službu prije dolaska predsjednika Clintona i Busha, u filmu se navode i njihove filmske sklonosti.</p>
<p> Tako je omiljeni Bushov film Oskarom nagrađeni »Spašavanje vojnika Ryana« Stevena Spielberga, a dragi su mu »Polje snova« i »Austin Powers«.</p>
<p> Profinjeni ukus predsjednika Clintona seže u rasponu od »Schindlerove liste« i »Engleskog pacijenta« do komedije Baza Luhrmanna »Strictly Ballroom«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nastup gitarističkog virtuoza Tommyja Emmanuela u Kastvu </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - U sklopu ovogodišnjeg Kastavskog kulturnog leta, na kastavskoj Lokvini, 14. kolovoza nastupit će trenutačno najveća svjetska gitaristička zvijezda Tommy Emmanuel, a riječ je o prvom hrvatskom nastupu proslavljenog gitariste. </p>
<p>Prije svjetske afirmacije, Emmanuel je u rodnoj Australiji stekao status zvijezde odsviravši brojne rasprodane koncerte i turneje redovito napunivši svaki prostor u kojem je nastupao, od malih klubova do velikih sportskih dvorana i stadiona. </p>
<p>Postigavši u svojoj zemlji sve što se na glazbenom planu može postići apetiti su postali veći i intenzivirali su se kontakti s inozemnim, poglavito američkim glazbenicima koji su se redom oduševljavali Tommyjevom virtuoznošću, pa je i lista njegovih suradnika duga i impresivna. Između ostalih svirao je sa Steviejem Wonderom, Billom Wymanom, Robertom Flackom, Oliviom Newton-John, Johnom Denverom, Michaelom Boltoom i drugim poznatim glazbenicima. </p>
<p>Osim što je poznat po svojoj briljantnoj tehnici sviranja, nepogrešivom osjećaju za ritam, koji je razvijao od malih nogu svirajući bubnjeve, i izuzetno temperamentnim nastupima, Tommy Emmanuel je i neprikosnoveni showman među gitaristima. Jedan je američki novinar napisao da bi koncert Tommy Emmanuela bio zanimljiv i kada ne bi odsvirao niti jednu notu, a glazbeni tisak ga proglašava gitarističkim kraljem, te najboljim svjetskim gitaristom. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Glumac i spisatelj George Plimpton najavio pisanje memoara</p>
<p>NEW YORK, 6. kolovoza</p>
<p> - George Plimpton, spisatelj, glumac i literarni mecena poznat po druženju i prijateljskim vezama sa slavnim osobama poput Ernesta Hemingwayja, Roberta Kennedyja ili Warrena Beattyja, pristao je napisati vlastite memoare, javljaju strane novinske agencije. </p>
<p>»Sad mi se čini da je pravo vrijeme da se prisjetim nekih stvari iz svog života«, najavio je u ponedjeljak 76-godišnji Plimpton. Memoari ove izuzetno zanimljive osobe za sad su bez naslova, a trebali bi biti objavljeni tek 2006. godine, za izdavača koji se nalazi u vlasništvu moćne kompanije AOL Time Warner, u čijem se vlasništvu primjerice nalazi i CNN. </p>
<p>No, Plimpton još nije započeo s radom na najavljenoj knjizi.</p>
<p>»Ne biste vjerovali ali najprije moram završiti knjigu o promatranju i proučavanju ptica«, objašnjava zašto još nije počeo s radom. Inače, Plimpton je najpoznatiji po romanima »Paper Lion« i »Out of My Leaugue« o vlastitim pokušajima bavljenja profesionalnim sportom, no okušao se i u drugim žanrovima. Plimpton je kao suosnivač The Paris Reviewa, inače vodeće publikacije posvećene književnosti, svojedobno objavljivao rane radove pisaca poput Philipa Rotha i Jacka Kerouaca, a u to vrijeme se sprijateljio s Hemingwayjom. K tome, glumio je u brojnim filmovima među kojima je povijesni »Reds« u režiji Warrena Beattyja, dok mu je zadnjih godina najsvježiji nastup u hit drami »Dobri Will Hunting«.</p>
<p>Da bi Plimptonovi memoari mogli biti zanimljivi potvrđuje činjenica da je upoznao nekoliko američkih predsjednika, pa je tako nekad plovio s J. F. Kernnedyjem, te igrao tenis s Bushem starijim. Čak je bio volonter u predsjedničkoj kampanji Roberta Kennedyja 1968. godine, i hodao je svega par koraka ispred njega kad je ovaj ubijen u atentatu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rusi napokon dopustili svemirsko vjenčanje</p>
<p>MOSKVA, 6. kolovoza</p>
<p> - Ruski kozmonaut Juri Malenčenko konačno će se moći oženiti svojom djevojkom Amerikankom u prvom »svemirskom« vjenčanju, objavili su ruski dužnosnici. »Vjenčanje je osobna stvar svakog kozmonauta«, rekao je glasnogovornik ruske Svemirske agencije Sergej Gorubnov. »Nema posebnih pravila koja bi to priječila«, dodao je. Malenčenko (41), koji se nalazi na Međunarodnoj svemirskoj postaji, trebao bi se 10. kolovoza oženiti Ekaterinom Dmitrievom (26), Amerikankom ruskoga podrijetla. Ona će svoje sudbonosno 'da' izreći preko video veze iz restorana u Houstonu, gdje zakoni dopuštaju vjenčanja na daljinu, ako mu mladoženja ili mladenka ne mogu osobno nazočiti. Vjenčanje je već prije blagoslovila NASA, no ruska je vojska branila Malenčenku, ujedno i vojnom pilotu, brak sa strankinjom bez posebne dozvole. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Italiji klonirali kobilu </p>
<p>CREMONA 6. kolovoza </p>
<p> - Talijanski znanstvenici objavili su da su klonirali konja, žensko ždrijebe nazvano Prometea, koje je genetski identično svojoj surogat majci rođeno 28. svibnja.</p>
<p>Postupak stvaranja i rođenja Prometeae objavljeno je u ovotjednom izdanju znanstvenog časopisa »Nature«.</p>
<p> Profesor Cesare Galli i kolege iz Instituta za reprodukciju u Cremoni kažu da su time dokazali da kobila može nositi i roditi genetski identično ždrijebe.</p>
<p>Znanstvenici se nadaju da će zahvaljujući toj tehnici moći klonirati najbolje trkače i izložbene konje.</p>
<p>»Kloniranjem se genotip tih šampionskih primjeraka može prenijeti na buduće generacije i reproducirati njihov karakter i sportske vještine«, navode autori.</p>
<p>Oni su stanice kože kobile Haflinger ubrizgali u prazno jajašce. Ono je zatim jedno vrijeme umjetno uzgajano i potom usađeno u maternicu kobile koja je donirala stanice kože. Prometea je 336 dana poslije oždrijebljena prirodnim putem i prvo je od 328 embrija kojemu je to uspjelo. DNA testovi pokazali su da je genski identična svojoj majci.</p>
<p>Dolazak na svijet klonirane kobile uslijedilo je manje od mjesec dana nakon rođenja prve klonirane mazge, koje su izveli američki stručnjaci sa Sveučilišta u Idahu i Utahu. Znanstvenici su objavili da su dosad uspjeli klonirati još dvije mazge. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>EU će pušače zastrašivati slikama na kutijama cigareta</p>
<p>LONDON, 6. kolovoza </p>
<p> - Na kutijama cigareta koje se prodaju u Europi uskoro bi se mogle pojaviti i slike koje će prikazivati štetno djelovanje nikotina na zdravlje kako bi se pušače podsjetilo da pušenjem ugrožavaju svoj život. </p>
<p> Istraživanje Europske komisije, kojemu je cilj bio provjeriti kolika je korist od upozorenja koja se već godinama tiskaju na kutijama cigareta, pokazalo je da velik broj pušača na ta upozorenja ne obraća pažnju.</p>
<p> Zato će se možda uskoro, uz upozorenje da pušenje šteti zdravlju, na kutije tiskati slike oboljelih organa, poput onih koje su otisnute na kutije cigareta u Kanadi.</p>
<p> »Europska komisija sada mora odlučiti koje će se slike rabiti i u kojem obliku«, kazao je profesor Gerard Hastings, iz britanskog centra za kontrolu nikotina Sveučilišta u Strathclydu. Dodao je da bi se prve slike mogle pojaviti na kutijama cigareta u roku od 18 mjeseci.</p>
<p> Rezultati istraživanja provedenog u sedam europskih zemalja koji su objavljeni na 12. Svjetskoj konferenciji o nikotinu i zdravlju u Finskoj, pokazali su da mala upozorenja koja se na kutijama cigareta nalaze već godinama nisu više djelotvorna.</p>
<p> Hastings je kazao da se tvornice duhana ne bi 20 godina služile istom reklamom te da bi se isti princip morao primijeniti na upozorenja protiv pušenja.</p>
<p> »Postoji velika potreba da se promijeni način upozoravanja o štetnosti pušenja«, ističe Hastings.</p>
<p> Prema rezultatima istraživanja, velik broj pušača misli da su stara upozorenja vladama i duhanskoj industriji samo način da sa sebe »skinu odgovornost«. Pušači misle da vlade i dalje žele dobivati porez od duhanske industrije, ali osjećaju dužnost da ljude upozore kao je pušenje opasno za zdravlje.</p>
<p> Hastings se nada da će slike oboljelih organa te upozorenja da pušenje šteti zdravlju pomoći u stigmatizaciji nikotina i podsjetiti ljude da ne postoji nijedan drugi proizvod na tržištu koji ih može ubiti ako ga rabe prema uputama proizvođača.</p>
<p> »Moramo biti sigurni da smo učinili sve kako bismo jasno prenijeli tu poruku. Kutije cigareta su bitan oblik komunikacije«, zaključio je. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Alkestida u bajkovitu svijetu Poljica</p>
<p>»Alkestidu« smo odlučili prenijeti u svijet Poljica - i u onaj geografski, pa smo se, eto, popeli na Mosor, u napušteno selo iznad Tugara, i u onaj jezični, običajni, glazbeni. A da je ipak pritom ne lokaliziramo u doslovnom smislu, kao što se to ponekad radi, ne mijenjamo je sadržajno - kaže Lada Kaštelan, prevoditeljica Euripidove drame, koja će se premijerno izvesti 11. kolovoza </p>
<p>U napuštenom selu Dubrava strana u Tugarama kraj Splita 11. kolovoza, tri dana prije zatvaranja 49. splitskoga ljeta, bit će izvedena druga, ujedno i posljednja dramska premijera - Euripidova »Alkestida« u prijevodu Lade Kaštelan i režiji Zlatka Svibena. Ono što već mjesecima izaziva veliko zanimanje javnosti za tu predstavu jest rad dramaturginje Lade Kaštelan koja je Euripidovu dramu prevela na jezik Poljica. Zanimljiv je i odabir glumaca koji sudjeluju u predstavi, a uz Mustafu Nadarevića, Milana Pleštinu, Zoju Odak, Antu Čedu Martinića, Editu Majić, Mirka Kraljeva i Trpimira Jurkića, na pozornici se pojavljuje i grčki kor, ovoga puta u sasvim jedinstvenu izdanju. </p>
<p> U razgovoru za Vjesnik Lada Kaštelan otkriva kada je počela prevoditi »Alkestidu«, zašto je ta grčka drama premještena u prostor Poljica i koliko je povezana s trenutkom u kojem živimo: </p>
<p>- »Alkestidu« sam prvi put počela prevoditi još prije petnaest godina, ali ta me priča toliko mučila i opsjedala da je moj pokušaj prevođenja završio time da sam odustala od prevođenja, i napisala svoju inačicu »Alkestide«. Tako sam prošle jeseni, kad sam prihvatila ponudu splitskog kazališta i redatelja Zlatka Svibena da prevedem Euripidovu »Alkestidu« za sljedeću sezonu, zapravo nastavila tamo gdje sam stala, našla sam svoje stare bilješke i dovršila nekadašnji započeti, a nezavršeni, prijevod.</p>
<p> • Jeste li dramu odmah preveli na jezik Poljica? </p>
<p>- Nisam odmah. Prvo sam integralni tekst prevela na hrvatski književni standard, u slobodnom stihu, pokušavajući biti što vjernija originalu, istražiti do kraja što se zapravo krije u jezičnim dvosmislenostima tog komada, za koji Jan Kott kaže da se sav sastoji od dvosmislenosti. A u međuvremenu se »Alkestida« s redovnog repertoara preselila na ovogodišnje Splitsko ljeto. Tako smo Zlatko Sviben i ja odlučili provesti u djelo ono o čemu smo već i prije bili razgovarali - »Alkestidu« prenijeti u svijet Poljica - i u onaj geografski, pa smo se, eto, popeli na Mosor, u napušteno selo iznad Tugara, i u onaj jezični, običajni, glazbeni. A da je ipak pritom ne lokaliziramo u doslovnom smislu, kao što se to ponekad radi, ne mijenjamo sadržajno.</p>
<p>• Zašto ste se onda odlučili upravo za Poljica?</p>
<p>- Možda će vam ovo zvučati čudnim, ali upravo zato da bismo ostali što vjerniji toj Euripidovoj drami, i uspjeli zadržati bar neka od izvedbenih obilježja grčkog kazališta - pri tom mislim najviše na kor. To je i bio primarni interes redatelja Zlatka Svibena, ispitati što se danas može s tim grčkim naslijeđem, može li i danas na sceni zaživjeti ono kolektivno i nadindividualno, pa je upravo zato trebalo potražiti neko drugo duhovno ozračje u kojem je to moguće - a ono poljičko učinilo nam se idealnim iz nekoliko razloga. </p>
<p>Područje drevne Republike Poljica (omeđeno rijekom Žrnovnicom prema Splitu i Cetinom na sjeveroistoku), sa svojom poviješću, običajima i legendama, idealan je teren za priču o ženi koja daje svoj život u zamjenu za život svoga voljenog muža. Radnju ove drame Euripid je, naime, preuzeo iz narodne priče, bajke, koja bi i u Poljicima, gdje se redovito sretalo vile i razgovaralo s mrtvima, bila sasvim moguća. Ta se priča zadržala u germanskim, grčkim i armenskim narodnim pjesmama. I ne samo tamo. Varijante postoje i u Bugarskoj, Rumunskoj, Mađarskoj, Rusiji, a njezin najosnovniji oblik bi bio: »Smrt dolazi uzeti život mladog čovjeka, najčešće kralja, i slaže se s tim da umjesto njegova života uzme zamjenu, ali niti njegovi otac niti majka ne žele dati svoj život. Žrtvuje se jedino žena koja ga voli.«</p>
<p> Što se jezika tiče, Poljica su nam omogućila dvije stvari - prvo, jezik u kojem se može i jadikovati i izgovarati »velike« misli, a da se ni trena ne sklizne u patetiku, a drugo - korske pjesme riješili smo ugledajući se na poljičko glagoljaško pjevanje u kojem se pučki jezik miješao sa staroslavenskim. A onda sam tu mješavinu pretočila u osmerce, koje je potom valjalo učiniti ritmički što pogodnijim zajedničkom govorenju ili pjevanju. Pojedine dijelove na staroslavenski jezik mi je preveo i dopustio da se s njima poslije »igram« kako hoću ugledni slavist dr. Milan Mihaljević, a što se poljičkoga govora tiče, nesebično mi je pomagao književnik Jozo Vrkić, koji ne samo što je rodom iz Tugara, nego se i bavi poljičkim predanjima, pa je čak i pisao drame na jeziku Poljičkog statuta (iz 14.stoljeća), čiji su elementi korišteni i ovdje. Jozo mi je, na osnovi mog doslovnog prijevoda davao »sirovu građu«, a ja sam pak to onda prerađivala u jampske stihove grčkih tragedija trudeći se zadržati i vjernost originalu, i poljičkom govoru, ali, više od svega, trudeći se postići maksimalnu zvučnu ljepotu stiha, ako tako smijem reći - glazbu govora. </p>
<p>Osim toga, metrika je ovdje mnogo više od forme, jezik i stih kojim pojedini likovi govore služi i za njihovu karakterizaciju - Heraklu, spasitelju iz Podzemlja, narodni desetarac, Apolonu kićeni jampski trimetar, Slugi i Sluškinji proza, liku Smrti slobodni stih. Isto tako, poljička je tradicija poslužila kao izvor glazbenog izraza, a za ovu »Alkestidu« splitski skladatelj Vlado Sunko napisao je gotovo oratorij, naš kor podjednako pjeva i govori. Sviben »Alkestidu« na scenu i postavlja kao melodramu, ili, kako mi je neki dan, napola u šali zapravo vrlo točno rekao - kao »bajkomitsku zborotragimelodramu«, i to još s komičnim elementima. Jednostavnije rečeno, kao dramsku radnju s puno pjevanja, suza i smijeha.</p>
<p>• Ima li »Alkestida« poveznicu sa suvremenim društvenim trenutkom? Koliko je aktualna? </p>
<p>- Na sreću, »Alkestida« nema veze s onim što bi se zvalo »suvremeni društveni trenutak«, i baš je zato jako aktualna - vodi nas upravo u suprotnom smjeru, prema onom svevremenom intimnom, onom što je duboko u svim ljudima i s čim se svi kad-tad suoče, svatko na svoj način, a to su granice ljubavi i strah od smrti. »Volim te više od svog života« - rečenica je koju zaljubljeni tako često izgovaraju, samo je pitanje što se s tim događa kad se zaista mora birati.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zanosna svirka harfistice i flautista </p>
<p>Nastup slovenske harfistice Mojce Zlobko-Vajgl i austrijskog flautista Dietera Fluryja izazvao ushit brojne publike / Zbor »Lada« priredio ponoćnu serenadu nizom hrvatskih duhovnih pjesama </p>
<p>Odavno se harfini srebrni tonovi nisu čuli u atriju Kneževa dvora, a nastup harfistice Mojce Zlobko-Vajgl i flautista Dietera Fluryja, u utorak na večer u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, primamio je brojne slušatelje. Dieter Flury je vrlo poznat u austrijskim i europskim glazbenim krugovima, kao vrsni flautist solist i komorni glazbenik s respektabilnom karijerom iza sebe i plodnim diskografskim opusom na kojima je zabilježeno njegovo sviranje u veliku koraku od barokne do suvremene glazbe. Mojica Zlobko-Vajgl je slovenska harfistica, odlično školovani glazbenik, s brojnim solo nastupima i u komornim sastavima. </p>
<p>Kad se takva dva umjetnika susretnu na stazi istomišljenika i kad ujedine i usklade svoje tehničko-interpretativne mogućnosti, a kod spomenutih umjetnika su velike, onda i njihovi nastupi izazivaju ushit. Za festivalski nastup prvi dio večeri bio je posvećen Mozartu i Bachu. Mozart je napisao šest djela za flautu i harfu, a umjetnici su izabrali dvije sonate: četvrtu u F-dudu, K.13, i petu u C-duru, K.14 i dok su svirali, širili su se prekrasni odzvoni pri čemu je svaki umjetnik davao dovoljno mjesta onom drugome da dođe do izražaja. Sonata za flautu i harfu u g-molu, BWV 1020 J. S. Bacha našla se između ta dva Mozartova djela odskakujući svojom motorikom i reljefnošću od prethodnih djela. </p>
<p>Drugi dio večeri ispunjavala su djela glazbenika 20. stoljeća. Harfistica Mojca Zlobko-Vajgl čistim preljevima harfe je vrlo muzikalno izvela Tri misli za harfu solo slovenskog skladatelja Primoža Ramovša, a flautist Flury je pokazao u vratolomnu kretanju flautističkog zvuka izuzetnu spretnost kroz izvedbu Skladbe za flautu solo austrijskog skladatelja H. Villija. Ova dva umjetnika ponovo su u igri dvaju instrumenata pokazali izuzetnu spretnost svirajući Prvu sonatu za flautu i harfu francuskog skladatelja J. M. Damasea. Koncert su zaključili Fureovom Fantazijom za flautu i harfu op. 79, izazvavši buran pljesak. </p>
<p>U pola noći nazočili smo ponoćnoj serenadi koja je bila predviđena u Isusovačkoj crkvi, ali bez objašnjenja koncert je preseljen u Knežev dvor, gdje je ansambl narodnih pjesama i plesova »Lado« priredio vokalnu večer. Koncert je bio dobro pripremljen, pjevale su se duhovne pjesme iz raznih krajeva Hrvatske, ali na žalost muziciralo se pred malim brojem slušatelja. Dirigent Dražen Kurilovčan i Joško Čaleta su vodili koncert kao da je bio pun auditorij, čime zaslužuju dodatnu pohvalu. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nezapamćen interes za »Carmina burana«</p>
<p>Ulaznice za koncertnu izvedbu glasovite kantate »Carmina burana« u četvrtak na Boškovićevoj poljani planule za desetak minuta / Akademskim zborom »Ivan Goran Kovačić«, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i poznatim solistima ravnat će maestro Vjekoslav Šutej </p>
<p>DUBROVNIK, 6. kolovoza</p>
<p> - U sklopu 54. dubrovačkih ljetnih igara na Boškovićevoj poljani u četvrtak, 7. kolovoza, u 21.30 sati, na redu je izvedba glasovite kantate Carla Orffa »Carmina burana« u kojoj sudjeluju Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić«, Dubrovački simfonijski orkestar, sopranistice Adela Golac Rilović, tenor Cosmino Ifrim i bariton Joachim Seipp. Dirigent je maestro Vjekoslav Šutej. </p>
<p>Tim povodom u srijedu je održana konferencija za novinare na kojoj je, među ostalim, potvrđen izniman interes za izvedbu »Carmina burana«, za koju su, rečeno je, ulaznicekarte planule za samo desetak minuta. Štoviše, istaknuto je na presici kojoj su uz maestra Šuteja nazočili i intendant Igara dr. Ivica Prlender te umjetnici Golac Rilović, Ifrim i Seipp, te predstavnici sponzora iz »Siemensa«, za »Carmina burana« toliko je zanimanje da je publika napunila i generalnu probu. Maestro Šutej je rekao kako bi se mogle prodati barem još dvije, tri »Carmina burana« kada bi to bilo moguće.</p>
<p>Svoje su dojmove, mahom oduševljeni i izvrsno raspoloženi, iznijeli i umjetnici. Složivši se da je Dubrovnik iznimno i prekrasno mjesto za izvedbu toga djela, i Golac Rilović i Ifrim i Seipp Orffovo djelo su opisali kao značajnu stavku u svojim karijerama, dok su za zbor i orkestar rekli da su uigrani te da im je čast s njima u Dubrovniku nastupati, a riječi pohvale nisu štedjeli ni za suradnju s maestrom Šutejom. »Kad momčad igra dobro, ne treba mijenjati sastav«, kratko je i maestro Šutej prokomentirao svoj odnos s »uigranom ekipom«. Izrazio je i uvjerenje kako će »Carmina Burana« idućih godina vrlo vjerojatno »biti i scenski napravljena«.</p>
<p>»Carmina burana« će u Dubrovniku vjerojatno postati ono što je »Aida« u Splitu, zaključio je Šutej podsjetivši na pokušaj kooprodukcije sa Splitom koji, zasad, po riječima dr. Prlendera, nije uspio iz financijskih razloga. Taj je pokušaj, međutim, pojasnio je Prlender, naišao na vrlo lijep prijam u Splitu, zbog čega nema razloga ne vjerovati u njegovu realizaciju idućih godina. </p>
<p>Naime, čulo se tijekom presice, i najmanji pomaci na hirovitome hrvatskome tržištu mogu dovesti u pitanje pojedine projekte, što je, zbog odustajanja jednoga od vrlo važnih sponzora, bilo i s »Carmina burana« na relaciji Dubrovnik - Split. Bio je to i povod za pohvalu sponzoru »Carmina burana« »Siemensu«, tvrtki koja podupire kulturna zbivanja u svijetu i Hrvatskoj, a koja je i ovaj put svoje sponzorstvo okrunila i prigodnim darivanjem umjetnika mobitelima.</p>
<p>»Carmina burana« bit će izvedena i u Šibeniku, 10. kolovoza.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Večer novih šansona izravno na televiziji </p>
<p>ŠIBENIK, 6. kolovoza</p>
<p> - Tradicionalnom izložbom Polly art, koja se otvara u četvrtak na večer, počinje šesta po redu Dalmatinska šansona Šibenik 2003. I ove godine bit će dvije večeri, sastavljene od starih i novih skladba. S najljepše prirodne pozornice u gradu, one smještene između renesansne Gradske vijećnice i Katedrale svetog Jakova, dvije će se večeri u živo, uz pratnju festivalskog orkestra pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskoga, izvoditi poznate šansone, a i one nove.</p>
<p>Večer novih skladba HTV će izravno prenositi u subotu na večer, dok će Večer starih skladba HTV prikazati tijekom jeseni. Novost je da će ovogodišnju Šansonu putem satelita prenositi televizije Australije i Novog Zelanda. Rekli su to na konferenciji za novinare direktorski dvojac Šansone Dušan Šarac i Branko Viljac, koji najavljuju pregršt lijepih skladbi u obje večeri.</p>
<p>»Istina, nismo uspjeli dobiti kantautore, ali tu je niz dobrih izvođača, među kojima ima i mladih snaga. Drago nam je što je upravo ovaj naš festival iznjedrio jednoga Dragana Lukića Lvkya. On je upravo u Šibeniku prikazao svoje prve radove, a njegova lanjska pjesma 'Ti si more' jednoglasno je proglašena najizvođenijom šansonom s prošlogodišnjeg festivala. I ove će godine biti nastupa klapa, ali ne kao prethodnih godina jer mi nismo klapski festival«, rekao je na presici Dušan Šarac. Večer starih skladba otvara Tony Cetinski, a potom će na pozornicu izići klapa Teuta, pa Djani Maršan i Amenda Stošić, Lvky, Vlađa Nalis i klapa Bilice, Massimo i Alkemičari, pa Radojka Šverko, debitant Šime Bubica, Dean Dvornik uz pratnju klape Fortica, tu je i nezaobilazni dvojac Arsen i Gabi, Neno Belan i Fiumensi te grupa Divas.</p>
<p>Za Večer novih skladba stiglo je ukupno 140 skladba, a izabrano je 19, koje će otpjevati Neno Belan i klapa More, Nevera, ansambl Bonaca, Brešković Brothers, klapa More, Artemija, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Domaći, Mucalo, Berekini, Meri Cetinić, Šime Bubica, Massimo i Alkemičari, Radojka Šverko uz vokalnu skupinu Rivers, Dean Dvornik i na kraju Lcky i klapa Iskon.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pjesnička tribina na bratislavskim ulicama </p>
<p>Sudjeluju pjesnici iz Hrvatske, Češke, Mađarske, Austrije, Slovenije i Slovačke Boris A. Novak, Jan Buzassy, Anka Žagar, Zdenko Rotrekl, Elizabeth Schawerdonve i Deszö Tandori / Iz Slovačke projekt će se preseliti u Ljubljanu, a zatim i u Zagreb i Beč </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - U sljedeća dva tjedna ulice i trgovi Bratislave postat će pjesničkom tribinom. Stanovnici i posjetitelji glavnoga grada Slovačke moći će u tramvajima i autobusima, a i na njihovim stajalištima, baš kao i u pješačkim zonama slušati stihove pjesnika iz Hrvatske, Češke, Mađarske, Austrije, Slovenije i Slovačke.</p>
<p> U okviru međunarodnog projekta »Vrijeme za poeziju« zamijenit će, kako piše bratislavski dnevnik Narodna obroda, komercijalne oglase na plakatima i reklamnim površinama lirska djela Borisa A. Novaka, Jana Buzassyja, Anke Žagar, Zdenka Rotrekla, Elizabeth Schawerdonve i Deszöa Tandorija.</p>
<p> Ta zamisao rodila se prije dva desetljeća u Beču, a namjera joj je u javnome prostoru predstaviti suvremenu poeziju u kontekstu gradske svakodnevice. Poezija spomenutih pjesnika trebala bi kod čitatelja potaknuti viziju nove, velike zajedničke Europe, usprkos jezičnim zaprekama i povijesnoj individualnosti pojedinih naroda.</p>
<p> Zajednički motto svim pjesmama su susreti u lirskom, ali i realnom obliku, koji simboliziraju slobodu, ljubav, uzajamnost i bol rastanka. Iz Slovačke projekt će se preseliti u Ljubljanu, gdje se očekuje svečano otvaranje krajem kolovoza, a zatim će se s njime sresti i stanovnici Zagreba i Beča. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamo jedva do - Dinama</p>
<p>Hrvatski prvak teškom je pobjedom od 2-1 protiv Maribora izborio prolazak u 3. pretkolo nogometne Lige prvaka u kojemu ga očekuje Dinamo iz Kijeva / Pogotke za Dinamo postigli su Mijatović i Drpić</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Za Dinamo je sezona - »gotova«! Maksimirski su nogometaši u srijedu ispunili »sveti« zadatak postavljen uoči početka sezone - plasirali su se u 3. pretkolo Lige prvaka gdje ih sada očekuje njihov imenjak iz Kijeva. »Plavi« su, dakle, u srijedu jedva dokašljucali do ipak velike pobjede protiv Maribora. Na kraju je bilo 2-1, što uz onih neodlučenih, 1-1, iz mariborskoga ogleda na kraju ipak baca veliki smješak na lica maksimirskih trudbenika. </p>
<p>S dva brzopotezna pogotka u razmaku od samo četiri minute Dinamovi su igrači neutralizirali rano vodstvo Maribora i na kraju, eto, ipak dograbili konačnu pobjedu i prolaz u sljedeće pretkolo. Prva utakmica protiv kijevskog Dinama na rasporedu je 12. kolovoza u glavnom ukrajinskom gradu, a uzvrat dva tjedna kasnije u Maksimiru. Istina je da se činilo kako će Jurčevićeva momčad, nakon obećavajućih 1-1 iz dvoboja u Ljudskom vrtu, nešto lakše riješiti »problem« Maribora. No, Slovenci su u ovu utakmicu ušli s velikom dozom samopouzdanja, odlučni u namjeri da načine iznenađenje u Maksimiru. A nije mnogo nedostajalo da u tome i uspiju....</p>
<p>Isključenje Mitua u 67. minuti, dvije vratnice maksimirskih nogometaša, žestoki »plavi« bunker u posljednjim minutama, u vrijeme opasnih naleta mariborskih napadača, Mijatovićevo igranje rukom (uz tijelo) potkraj utakmice...Vidljivo je, eto, da je ove večeri u Maksimiru bilo itekako mnogo uzbuđenja. Nevjerojatno je, zapravo, koliko je Mitu svojom neshvatljivo bedastom reakcijom oštetio svoju momčad. Istina, Dinamo se na kraju uspio progurati do 3. pretkola, ali da je ova »plava« misija propala, zasigurno bi najveći krivac bio upravo Mitu. Potpuno bespotrebnim isključenjem u 67. minuti posve je razbio furiozni ritam kako ga je Dinamo stvorio s dva pogotka. Štoviše, dojam je da bi, uz kompletnu postavu, vrlo blizu bio i treći maksimirski pogodak. Dinamo je tada doista bio u naletu, domaći su se napadači razigrali i novi je pogodak »visio« u zraku. </p>
<p>Ali, tada je na scenu stupio Mitu. Negdje oko sredine terena zasmetao je protivničkom igraču prilikom izvođenja jednoga slobodnog udarca. Nakon što ga je sudac upozorio da se makne, Mitu je očito nešto odbrusio i odmah potom zaradio - izravni crveni karton. </p>
<p>Nakon što je Mujčin u četvrtoj minuti s pet metara glavom loptu poslao preko vrata uslijedila je brza kazna. Balajić je, također glavom, nakon udarca iz kuta, pospremio loptu u mrežu. Sve do izjednačujućih pogotka Jurčevićeva momčad praktički nije uspjela kreirati niti jednu pravu priliku. Sedloski je, doduše, dvije minute prije izjednačenja, glavom loptu s pet metara poslao preko vrata. </p>
<p>Upravo je u tim trenucima u igru ulazio Hrvoje Štrok, zamijenivši Antu Tomića. I bio je to puni pogodak Dinamovoga trenera Jurčevića. Svojim spretnim prodorima kroz sredinu terena Štrok je razigrao svoje suigrače, unio potrebnu živost u već pomalo letargičnu »plavu« momčad, a naposlijetku i inicirao izjednačenje. Upravo je na njemu načinjen prekršaj poslije čega je Mijatović iz slobodnoga udarca »zavaljao« loptu u desni kut. Maksimirski je stadion u tim trenucima gotovo »eksplodirao«. Uslijedili su furiozni naleti prema mariborskim vratima. Nakon nadahnute kombinacije Mitua i Štroka lopta je došla do Kranjčara, ovaj je bio sam pred Kuzmom, ali se, umjesto udarca, odlučio na nekakav traljavi dribling i upropastio priliku. Dinamovi su se igrači ipak uspjeli dočepati lopte, a Mitu je u nastavku akcije, sa dvadesetak metara uzdrmao stativu. </p>
<p>I dok je većina Dinamovih drukera još uvijek držala dlanove na glavi, žaleći što se lopta nije zakoprcala u mreži, uslijedio je pogodak za 2-1! Dino Drpić je iznenada, valjda iznerviran neuspješnim pokušajima svojih suigrača, odalamio loptu sa 30 metara i - pogodio! </p>
<p>Slovenci su u posljednjih desetak minuta žestoko nasrnuli prema Jozićevim vratima, Karič i Rakovič su unosili prilično nereda u Dinamov kazneni prostor, no sreća je ovaj put bila na strani maksimirskih nogometaša. Šest minuta prije kraja lopta je pogodila Mijatovića u ruku, mariborski su nogometaši poskočili u zrak, a nakon što su vidjeli da je sudac odmahnuo rukom, poskočili su - na njega. Bila je to klasična »ruka uz tijelo« i sasvim je shvatljivo da je sudac ignorirao žalbe slovenskih igrača. </p>
<p>Kada je u 90. minuti Mujčin efektno proigrao Eduarda, izbacivši ga samog pred mariborskog vratara, činilo se da će to biti gotovo siguran pogodak i definitivna potvrda Dinamovoga prolaska u 3. pretkolo. Međutim, Kuzma je bio spretniji u situaciji »jedan na jedan«. </p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - MARIBOR 2-1 (0-1)</p>
<p>DINAMO: Jozić 5,5 - Mijatović 7; Sedloski 6, Drpić 6,5 - Mikić 7, Tomić 6 (od 57. Štrok 7), Agić 6, Mujčin 6,5; Kranjčar 5,5 (od 85. Cesar -) - Eduardo 6 (od Zahora -), Mitu 5.</p>
<p>MARIBOR: Kuzma 6 - Balajić 6; Pitamic 6,5, Vuksanovič 5,5 (od 73. Franci -) - Golob 6, Teinović 6,5, Aleš A. Čeh 5,5 (od 84. Komljenovič -), Karič 6, Filekovič 5,5 (od 67. Brezič -) - Pekič 5,5, Rakovič 6.</p>
<p>SUDAC: Kapitanis (Cipar) 6,5. GLEDATELJA: 17.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Balajić (11), 1-1 Mijatović (60), 2-1 Drpić (63).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Aleš A. Čeh, Agić, Mujčin, Kranjčar, Vuksanovič, Pitamic</p>
<p>CRVENI KARTON: Mitu (67., prigovor)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andre MIJATOVIĆ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vardar izbacio Olićev CSKA</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Rezultati uzvratnih dvoboja 2. pretkola nogometne Lige prvaka (u zagradama su rezultati prvih utakmica):</p>
<p>Makabi (TA) (Izr) - ŽILINA (Svk) 1-1 (0-1), ŠAHTAR (Ukr) - Šerif (Mol) 2-0 (0-0), VARDAR (Mak) - CSKA (M) (Rus) 1-1 (2-1), HJK Helsinki (Fin) - MTK (Mađ) 1-0 (1-3), Omonia (Cip) - WISLA (Polj) 2-2 (2-5), SLAVIA (Češ) - Leotar (BiH) 2-0 (2-1), CSKA (S) (Bug) - Pjunik (Arm) 1-0 (2-0), GAK (Aut) - Tirana (Alb) 2-1 (5-1), ANDERLECHT (Bel) - Rapid (Bu) (Rum) 3-2 (0-0), CELTIC (Ško) - Kaunas (Lit) 1-0 (4-0), ROSENBORG (Nor) - Bohemians (Irs) 4-0 (1-0), Sliema Wanderers (Mal) - FC KOPENHAGEN (Dan) 0-6 (1-4), Djurgarden (Šve) - PARTIZAN (SCG) 2-2 (1-1).</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vlatko Marković zabrinut za nogomet u Hrvatskoj</p>
<p>Predsjednik Saveza Vlatko Marković naglašeno deprimiran nakon povratka iz Rusije gdje je kao izaslanik Fifa otvorio veliki nogometni kamp »kakav mi nikad nećemo imati«/ Ipak, Markovića tješi optimizam izbornika Barića uoči prijateljskog ogleda protiv Engleza u Ipswichu 20. kolovoza </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Da nije bilo izbornika Otte Barića i njegovih optimističkih izjava u svezi ishoda protiv Engleske u prijateljskom ogledu u Ipswichu 20. kolovoza, prvi čovjek Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), Vlatko Marković djelovao bi na uobičajenoj konferenciji za novinstvo u najmanju ruku kao - bolestan čovjek!</p>
<p> Toliko je, naime, Marković kao poseban izaslanik Fife i jedan od pet članova Fifinog »Gol projekta« bio pod dojmom novootvorenog nogometnog kampa za mladež blizu Moskve, da nije mogao vjerovati svojim očima. Sveukupno 15 terena, hotel i svi ostali popratni sadržaji toliko su ga šokirali, da mu se čini kako je nešto takvo u Hrvatskoj najobičniji san izvediv u nekom drugom stoljeću:</p>
<p> - To je u Rusiji već šesti objekt takve vrste i kad čovjek vidi kako država takve stvari pomaže na svim stranama, normalno je da ga zaboli srce i osjeti se deprimiranim, beznadežnim, da ne kažem - jalnim i jadnim, započeo je Marković mrka pogleda i jedva izgovorenih riječi, pa nastavio:</p>
<p>- Jedini po mene tada svijetli trenutak su riječi domaćina kad me je predstavljao kao čovjeka koji je došao iz zemlje koja u sportu čini prava čuda. Pitanje je, međutim, dokle će takva čuda trajati uz takvu škrtu, gotovo nikakvu pripomoć i razumijevanje države, gotovo slijepe za ikakve povlastice za sport, a da se o specijaliziranim kampovima samo može sanjati. Poglavito nekim sportskim centrima, ali i edukacijom stručnjaka za rad s mladima koji nam je minoran i sve profaniraniji.</p>
<p> Pitanje o »maloj zemlji za velika sportska čuda« Marković nije ispuštao tijekom cijelokupnog razgovora s novinarima. Dapače, zamolio je nazočne da u okviru svojih mogućnosti i utjecaja i oni pridonesu svekolikom apelu za opravdnost ulaganja u sport, pri čemu bi novi Zakon o sportu djelimice tome treba pripomoći. Dakako, bude li kao njegov prioritet ipak na mala vrata ugrađeno i koje konkretnije slovo o načinu financiranja sporta kao i stvaranju uvjeta za bavljenje njime, svejedno je li riječ o profesionalnom, amaterskom:</p>
<p>- Da nemamo djece gastarbajtera i tamo stečenih određenih navika srećom začinjenih i izvjesnim našim karakteristikama, ne bismo imali ipak respektabilnu nacionalnu nogometnu vrstu koja zapravo cjelokuni naš nogomet još kako-tako drži na površini, govorio je Marković. </p>
<p> Ponesen na krilima Markovićevih riječi kako nam je zapravo reprezentativna vrsta još jedino »svijetlo u tami«, izbornik Otto Barić odmah se još više isprsio. Skorašnji susret s Englezima 20. kolovoza u Ipswichu pred već odavna rasprodanim tribinama (31.200 gledatelja) podveo je pod izvanredno dobrodošao ogled, bez obzira na činjenicu što Englezi svoju svaku utakmicu igraju kao da im je najbitnija na svijetu, pa bi time eventualno mogli Barićevim izabranicima prirediti i izvjesne neugodnosti. A to s psihološke točke gledanja baš i ne bi bilo dobrodošlo za ono što ubrzo nakon toga slijedi i nosi u sebi obilježje susreta odluke. Riječ je o ogledu s Belgijom 9. rujna u Bruxellesu:</p>
<p> - Naša je vrsta već pokazala da se može nositi s jakim suparnicima, pa stoga zašto ne bismo razmišljali i tako da možda idemo pobjediti Engleze. Poglavito, jer niti oni, kao ni većina naših igrača, još neće biti u punoj natjecateljskoj formi.</p>
<p> Pripomenuo je još Barić kako ga veseli što je Beckham promijenio odluku i zatražio da zaigra protiv Hrvatske. Od 20 igrača »koje svi znamo i koji su većinom iznijeli zadnje dvije utakmice« Bariću će nedostajati još uvijek neoporavljeni Tomislav Marić. No, u akciju se uključuju Tudor i Robert Kavač, tako da unatoč tome što još Barić i službeno nije objavio kandidate za Englesku, nije demantirao nijedno ime kad smo još ispisali: Pletikosa, Butina, Živković, Tomas, Šimunić, Šimić, N. Kovač, Srna, Rosso, Leko, Rapaić, Mornar,Babić, Hrman, Olić, Pršo i M. Marić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Igrači se kupali u mineralnoj vodi </p>
<p>Zbog duga javne ustanove »Športski objekti« poljudskom stadionu isključena voda, pa su se nogometaši Hajduka nakon treninga po tropskoj vrućini morali snalaziti na raznorazne načine... </p>
<p>SPLIT, 6. kolovoza</p>
<p> - Nogometaši Hajduka su se u srijedu nakon treninga prali Jamnicom. Gradska tvrtka »Vodovod i kanalizacija« je zatvorila vodu poljudskom stadionu zbog duga od nešto manje od tri milijuna kuna. No, dug nije Hajdukov već od javne ustanove »Športski objekti«, također u vlasništvu Grada Splita, tvrtke koja se brine o funkcioniranju šest najvažnijih sportskih objekata. Ispada kako komunikacijske probleme između Poglavarstva i gradskih tvrtki ispaštaju sportaši, ali i građani Splita. </p>
<p>Naime, Vodovod je tužio Javnu ustanovu za nekih 2,6 milijuna kuna (novac bi ipak bio prije ili kasnije plaćen), što je dodatni, a dojam je da je nepotrebni, trošak. Tako su prvotimci bijelih trenirali na plus 40, a umjesto osvježavajućeg tuširanja improvizirali su Jamnicom. Srećom da im je blizu more... </p>
<p>U popodnevnim satima voda je uključena. No, u cijeloj zamršenoj priči postoji i Hajdukov dug prema Vodovodu, nastao 1994. godine, a iznosi 1.2 milijuna kuna.</p>
<p>- Mi nismo dužni po ugovoru s Gradom plaćati ni vodu ni struju, već je to stvar javne ustanove. Čini mi se da nas netko sabotira i da želi onemogućiti Hajduk da normalno funkcionira. Neće nas omesti, a saznat ćemo imena tko je to i obznanit ih, rekao je Igor Štimac, član Hajdukove uprave zadužen za struku, te je izvjestio o odluci čelnika kluba glede kazne igrača za utakmicu Superkupa protiv Dinama. </p>
<p>Pobjede na startu prvenstva su ublažile krute stavove, te je odlučeno da Računica sam mora platiti kaznu odrezanu od Disciplinske komisije HNS-a za dobiveni crveni karton od osam tisuća, kao i Andrić, koji mora platiti tri tisuće kuna. Ujedno, usvojen je Pravilnik o nagrađivanju, a Štimac ga je pojasnio:</p>
<p>- Za premije gleda se ciklus od po četiri utakmice, s time da se isplaćuju samo ako je Hajduk na prvom mjestu ili ga dijeli. Za osvojenih osam bodova od mogućih 12 igrači će zaraditi po 800 eura. Za devet bodova pripada im 1000 eura, za deset bodova 1200 eura, a za svih 12 bodova 2000 eura. Osvojeni Kup će im donijeti po 5000 eura, s time da se pola plaća odmah nakon Kupa, a pola ako se plasiraju u Uefinu ligu. Prvenstvo vrijedi 15 tisuća eura, a cjelokupan iznos će zaraditi ako zaigraju u Ligi prvaka.</p>
<p>Pripremljeni su aneksi ugovora, pa se nitko više neće plaćati u 12 mjesečnih rata, već samo u dvije. Tako je klub sebi olakšao potragu za osobnim dohocima svakog prvog u mjesecu. </p>
<p>Kako prijelazni rok traje do 31. kolovoza postoji mogućnost odlazaka (Đolonga). Štimac je približio stav uprave:</p>
<p>- Hajduk neće nikoga zaustavljati, ali mora biti zadovoljan. Što se tiče Đolonge još se službeno nije nitko javio nama, a treba vidjeti ako se i javi kolika će biti odšteta, jer je Đolonga igrao i za reperezentaciju. </p>
<p>O prvim nastupima bijelih i dojmovima Štimac je istakao:</p>
<p>- Ovo nije atraktivna momčad, ali je radna i šampionska. Prinove su opravdale očekivanja, a posebno </p>
<p>me veseli igra Carevića. Nastavi li ovako i bude li slijedio upute i zadražao kontinuitet igara brzo će ga pozvati izbornik Otto Barić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uefine nominacije za najbolje igrače prošle sezone</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Europski nogometni savez objavio je nominacije za nagrade najboljim igračima, te najkorisnijem (MVP) igraču prošle sezone, koje će biti podijeljene 28. kolovoza u Monte Carlu. Na popisu nominiranih za najboljega vratara, braniča, veznjaka i napadača, te MVP-a je 18 imena. Kandidate je izabrala tehnička komisija Uefe, a glasati mogu svi ljubitelji nogometa, koji posjete službenu internetsku stranicu Uefe - www.uefa.com.</p>
<p>Osom toga, na proglašenju u Monte Carlu bit će dodijeljene i nagrade za gol godine, te za najboljeg trenera, kao i nagrada za životno djelo. Prošlogodišnji dobitnici bili su Oliver Kahn (najbolji vratar), Roberto Carlos (najbolji branič), Michael Ballack (najbolji veziast), Raul (najbolji napadač), te Zinedine Zidane (MVP).</p>
<p>• Nominacije; najbolji vratar: Buffon (Juventus), Casillas (Real Madrid), Toldo (Inter); najbolji branič: Chivu (Ajax), Maldini (Milan), Nesta (Milan), Roberto Carlos (Real Madrid), Thuram (Juventus); najbolji vezist: Davids (Juventus), Makelele (Real Madrid), Nedved (Juventus), Scholes (Manchester United), Zidane (Real Madrid); najbolji napadač: Raul (Real Madrid), Ronaldo (Real Madrid), Ševčenko (Milan), Van Nistelrooy (Manchester United), Vieri (Inter); najkorisniji igrač, MVP: Buffon (Juventus), Nedved (Juventus), Roberto Carlos (Real Madrid), Van Nistelrooy (Manchester United), Zidane (Real Madrid). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Laimbeer uopće ne poznaje žensku psihu«</p>
<p>Dečkima možeš sve reći i to ih neće povrijediti, dok su žene osjetljvije. Trener ponekad nema previše takta, ali ovo mu je prva sezona. Kao i većina trenera koji su bili vrhunski igrači, Laimbeer misli da ima odgovor na sve. Sve hoće sam, a to je faza koju će morati prevladati, želi li biti vrhunski trener, kaže Koraljka Hlede </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Nakon što su najbolje hrvatske košarkašice Vedrana Grgin i Koraljka Hlede nekoliko sezone igrale u WNBA, američkoj profesionalnoj ligi, ove godine niti jedna igračica iz Hrvatske ne nastupa u najjačoj ligi svijeta. Vedrana Grgin je prošle godine osvojila naslov s Los Angeles Sparskicama, u finalu su pobijedile New York Liberty za koji je nastupala Hlede. Grgin je zbog ozljede koljena propustila 2003. godinu, koja je trebala biti njena četvrta sezona među najboljim košarkašicama svijeta. Hlede je, pak, parket zamijenila trenerskim pozivom. </p>
<p>U godini koja je trebala označiti povratak u Detroit Shockse, sastav u kojem je započela svoju WNBA karijeru, 28-godišnja Zagrepčanka odlučila je uzeti predah, ali je ostala uz klupu Shockskica kao pomoćna trenerica. </p>
<p>- Za WNBA moraš biti mentalno i fizički potpuno spreman. Bila sam potpuno prazna u svakom smislu i zato sam odlučila kako neću igrati ovo ljeto, kazala je Koraljka Hlede dodavši:</p>
<p>- Kad sam svoju odluku priopćila u klubu, predsjednica mi je ponudila mjesto pomoćnog trenera. Prespavala sam i odlučila prihvatiti ponudu. Ipak, to ne znači da će Hlede završiti u trenerskim vodama. </p>
<p>- Ne bih rekla da ću biti trener. Završila sam studij psihologije, upisala magisterij i velika mi je želja baviti se novinarstvom. No, nikad se ne zna. </p>
<p>Nakon tri mjeseca na klupi Detroita, vodećeg sastava Istočne konferencije, Hlede je, kako kaže, proširila svoja znanja o košarci. </p>
<p>- Dobila sam jedinstvenu priliku vidjeti stvari s druge strane. Mogu reći da nisam pogriješila prihvativši trenersko mjesto, ali jedva čekam da se vratim igranju. </p>
<p> Nakon WNBA sezone, Hlede će se vratiti u Španjolsku, gdje je prošle godine igrala za Salamancu. </p>
<p>- Već sam potpisala za klub iz Madrida. Uz trenerski posao moram se pripremati i za novu sezonu u Europi. Naporno je nakon osam sati rada u klubu trenirati kako bi ostala u formi. Ipak, želim još igrati. </p>
<p>Košarkašice Detroita od ove sezone vodi Bill Laimbeer, proslavljeni igrač Detroit Pistonsa. Laimbeer je, uz Isiaha Thomasa, Joea Dumarsa i Dennisa Rodmana, bio član generacije »zločestih dečkiju« koja je 1989. i 1990. godine donijela dvostruki NBA naslov Pistonsima. </p>
<p>- Bill je odličan trener. Mana mu je što ne poznaje dovoljno žensku psihu. Dečkima možeš sve reći i to ih neće povrijediti, dok su žene osjetljvije. Trener ponekad nema previše takta, ali ovo mu je prva sezona. Kao i većina trenera koji su bili vrhunski igrači, Laimbeer misli da ima odgovor na sve. Sve hoće sam, a to je faza koju će morati prevladati, želi li biti vrhunski trener. </p>
<p>Košarkašice Detroit Shocksa, nakon što godinama nisu uspijevale ući u doigravanje, ove godine najveće su iznenađenje WNBA lige. Vodeće su u Istočnoj konferenciji, s velikim izgledima da zadrže »jedinicu«. </p>
<p>- Vjerojatno imamo najtalentiraniji sastav u ligi. Cure su zbilja dobre, ali im nedostaje iskustva. Samo zbog toga nisam sigurna kako ćemo izgledati u doigravanju, jer tu pada u vodu sve dotad napravljeno u sezoni. Utakmice se dobivaju pameću i strpljivošću, a to su nam najveći nedostaci. No, vjerujem da trener ima dva, tri skrivena aduta za doigravanje, kazala je Hlede kojoj u SAD-u u ove ljetne dane najviše nedostaje Jadransko more:</p>
<p>- Bez obzira koliko bih željela da otiđemo što dalje u doigravanju, možda i do samog kraja, jedva čekam da se sve završi kako bih ulovila nekoliko dana za odlazak kući i onda obavezno na more. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Sljedeće kvalifikacije proći ćemo bez problema«</p>
<p>Tek sljedeće godine nas očekuju kvalifikacije za EP u Turskoj 2005. godine. FIBA je uvela novi sustav kvalifikacija, važno je da smo u prvih 20 reprezentacija po statusu, kazao je izbornik Ciglar. </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Dok su mlađe seniorke na Svjetskom prvenstvu u Šibeniku osvojile četvrto mjesto, hrvatske A-reprezentativke imaju slobodno ljeto »zahvaljujući« neuspjehu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2003. u Grčkoj. Kako bi provjerio formu potencijalnih reprezentativki, izbornik hrvatskih košarkašica Željko Ciglar okupio je na treninzima u Đurđevcu 13 igračica: Katarinu Maloča, Marinu Mazić, Sandru Popović, Tihanu Abrlić, Emiliju Podrug, Anđu Jelavić, Petru Štampaliju, Ivanu Puzar, Deu Klein-Šumanovac, Maju Mažar, Milijanu Maganjić, Simonu Šodu i Boženu Erceg. </p>
<p>- Tek sljedeće godine nas očekuju kvalifikacije za EP u Turskoj 2005. godine. FIBA je uvela novi sustav kvalifikacija, važno je da smo u prvih 20 reprezentacija po statusu, no još se ne zna točan termin kvalifikacija, kazao je izbornik Ciglar. </p>
<p>Košarkašice će biti na okupu do 16. kolovoza. Protiv reprezentacije BiH odigrat će dvije prijateljske utakmice 12. i 13. kolovoza, a zatim će nastupiti na međunarodnom turniru u Pečuhu uz Mađarsku, BiH i studentsku reprezentaciju Mađarske koja se priprema za Univerzijadu. </p>
<p>- Želja mi je bila vidjeti stanje igračica. Kroz turnire uigravat ćemo sastav. Ako sve posložimo kako treba, mislim da bi bez problema trebali proći kvalifikacije. </p>
<p>Nakon turnira u Pečuhu reprezentacija će imati stanku do 28. kolovoza. Hrvatske košarkašice će potom otputovati u Madrid gdje će u četiri dana odigrati tri prijateljske utakmice protiv Španjolki. </p>
<p>Izbornik Željko Ciglar neće mirovati jer se 18. kolovoza mora javiti u svoj novi klub, Univerzitet iz Prištine. </p>
<p>- Bio sam već u Prištini, dogovorio posao. Htio bih ojačati sastav s tri albanske reprezentativke, a iz Hrvatske dovesti Puzar i Maganjić, kazao je Ciglar. </p>
<p>O uspjehu mlađih seniorki na SP izbornik je kazao:</p>
<p>- Kad se već otvorio ždrijeb žao mi je što nismo uspjeli izboriti finale. Mlađe seniorke postigle su veliki uspjeh i pokazale da u Hrvatskoj, osim muške, postoji i ženska košarka. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>»Američka politika obožava nuklearno oružje kao Boga«</p>
<p>HIROSHIMA, 6. kolovoza </p>
<p> - Oko 40.000 ljudi okupilo se u srijedu u Hiroshimi, 58 godina nakon što su Sjedinjene Države 6. kolovoza 1945. bacile atomsku bombu na taj japanski grad. U nazočnosti japanskog premijera Junichiroa Koizumija, minutom šutnje okupljeni su odali počast žrtvama te tragedije. </p>
<p> »Svijet bez nuklearnog oružja i rata, koji žrtve atomskog bombardiranja zagovaraju tako dugo, čini se da klizi dublje iza gustih tamnih oblaka koji bi, kako strahuju, u bilo kojem trenutku mogli postati gljive iz kojih pada crna kiša«, ističe gradonačelnik Hiroshime Tadatoshi Akiba u godišnjoj mirovnoj deklaraciji.</p>
<p> »Glavni je uzrok američka nuklearna politika koja otvorenim objavama o mogućnosti preventivnih nuklearnih napada i pozivanjem na nastavak istraživanja nuklearnih mini-bombi i drugog nuklearnog oružja, čini se, obožava nuklearno oružje kao Boga«, istaknuo je Akiba. </p>
<p> Ova je obljetnica došla u vrijeme pojačanih globalnih nuklearnih prijetnji. SAD je promijenio svoju nuklearnu politiku i ponovo kreće u neka istraživanja na tom području, dok je Sjeverna Koreja objavila svoj interes za razvoj nuklearnog oružja. </p>
<p> Akiba je pozvao američkog predsjednika Georgea W. Busha, sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Ila i čelnike svih nuklearnih sila da posjete Hiroshimu i upoznaju se sa stvarnošću nuklearnog rata.</p>
<p> Koizumi je izjavio kako će Japan poduzeti »krajnje napore da se ukloni nuklearno oružje« ustrajući na neširenju atomskog oružja i razoružanju. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izrael pustio palestinske zatvorenike</p>
<p>OFERU, 6. kolovoza</p>
<p> - Autobus sa palestinskim zatvorenicima koje je pustio Izrael stigao je u srijedu u zatvor u Oferu, blizu Beitounie, jednu od vojnih postaja gdje će se oni sastati sa svojim obiteljima. </p>
<p> Dvadestak zatočenika u autobusu pokazivali su znak pobjede po dolasku u kamp u Oferu, na ulasku u Ramallah. Sukladno pojedinostima koje su obavile vojne službe, njihovo oslobađanje je nastupilo u 11.30 po srednjoeuropskom vremenu u vojnoj postzaji Beitounia gdje ih čekaju obitelji.</p>
<p> Izrael je najavio da će osloboditi ukupno 442 zatočenika, od kojih 342 trebaju biti oslobođena u srijedu poslijepodne prema popisima koje je u ponedjeljak objavila zatvorska uprava i još stotinjak drugih sljedećeg tjedna. Oni predstavljaju samo 5 posto od oko 6.000 zatvernika čije oslobađanje Palestinci traže.</p>
<p> Vojska je navela da će u srijedu biti oslobođeno 339 zatvorenika,a ne 342 kao što je spomenula zatvorska uprava. Oslobađanja se trebaju odvijati simultano u postajama Salema, Tulkarema, Beitounie, Tarkmoumieha na Zapadnoj obali i Ereza na sjevernom ulazu u pojas Gaze kamo će biti sprovedeni zatvorenici. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Crnoj Gori više od 4000 hrvatskih izbjeglica</p>
<p>PODGORICA, 6. kolovoza </p>
<p> - »U Crnoj Gori trenutačno živi više od 4000 izbjeglica iz Hrvatske, a najviše njih došlo je 1995. godine, nakon operacije 'Oluja'«, rekao je u srijedu republički povjerenik za izbjeglice Đorđije Šćepanović.</p>
<p> Prema njegovim riječima, najviše ih je već asimilirano u crnogorsko društvo, dok je status jednog broja nepromijenjen. Najviše je izbjeglica u nekoliko primorskih općina, a velik dio koncentriran je i u Podgorici.</p>
<p> Šćepanović ističe da neki od njih imaju stalan posao i riješen smještaj u nekom privatnom aranžmanu. Ipak, najviše je izbjeglica u kolektivnim centrima, ili su podstanari ili žive kod rođaka i prijatelja.</p>
<p> Povjereništvo je osiguralo smještaj za one obitelji koje nisu imale povoljnije rješenje. No, budući da je u posljednje vrijeme donacija sve manje, kolektivni se centri sve češće zatvaraju, čime se znatno pogoršava položaj izbjeglih, objašnjava Šćepanović.</p>
<p> No, posljednjih se nekoliko godina stanje donekle popravlja, osobito u Hrvatskoj, gdje je olakšano reguliranje prava tih osoba iz radnog odnosa prije nego što su otišleu izbjeglištvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Eksplozija u Stupu, poslovni obračun ili zastrašivanje Hrvata</p>
<p>SARAJEVO, 6. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U sarajevskom naselju Stup mještani su jako uznemireni nakon eksplozije koja se dogodila u ponedjeljak navečer ispred obiteljske kuće Spomenke Markulj.</p>
<p> Novinar Vjesnika razgovarao je s nekoliko žitelja ovog sarajevskog predgrađa koje je do rata bilo naseljeno pretežno Hrvatima, a i danas je u njemu o(p)stala jedina koliko-toliko homogena hrvatska zajednica u Sarajevu.</p>
<p> Svi se oni slažu u tome da je riječ o napadu kojim se željelo zastrašiti Hrvate povratnike u ovo područje. Mještani Stupa podsjećaju na brojne ranije incidente usmjerene protiv Hrvata katolika u Sarajevu, napade na svećenike i časne sestre, nekoliko slučajeva podmetanja bombi ispred katoličkih i hrvatskih objekata nakon rata, ali i događaje koji su njihova svakodnevnica, poput skrnavljenja grobova na katoličkom groblju na Stupu ili ispisivanja uvredljivih grafita ...</p>
<p>Ova najnovija eksplozija dogodila se u ponedjeljak nešto poslije 11 sati u ulici Stupska 37, u dvorištu kuće Spomenke Markulj. Prema nekim izjavama, pola sata prije eksplozije u dvorištu su se čuli neobični zvukovi, no »nepozvani gosti« nisu primijećeni, a ukućani nisu po izlasku u dvorište primijetili ništa neobično.</p>
<p>Podmetači eksploziva su svoj posao obavili brzo i efikasno. Automobil »land rover« pod koji je postavljena bomba jako je oštećen, a nešto manja šteta izazvana je na vozilu »peugeot 405« u koji je bio parkiran pored terenca.</p>
<p>Dok mještani Stupa, sudeći po njihovim izjavama, nemaju nikakve dvojbe o tome da je riječ o nasilju kojim se želi zastrašiti povratnike, u izvješćima sarajevskih medija posebna se pozornost posvećuje činjenici da je uništeni »land rover« vlasništvo tvrtke »Stanić« iz Sarajeva, a koristio ga je djelatnik tog poduzeća i zet vlasnice kuće Vlado Ivanović.</p>
<p>Dakle, sugerira se da bi motiv napada mogli biti eventualno neraščišćeni poslovni računi. Naravno, do okončanja policijske istrage i eventualnog sudskog procesa teško je donositi kategoričke zaključke, ali ipak treba kazati da je najveća sreća što u napadu nije bilo ljudskih žrtava.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Župa Zovik slavi 260. obljetnicu</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Župa Zovik u Bosanskoj Posavini u nedjelju slavi 260. obljetnicu postojanja. Slavi se 260. obljetnica jer je u doba 250. obljetnice trajao rat. </p>
<p>Župni ured Zovik organizirao je 9. kolovoza jednodnevni simpozij o župi. Na simpoziju će znastvenici i svećenici iz BiH i inozemstva govoriti o: povijesti, arheologiji, etnologiji, folkloru i drugim područjima života župe Zovik. Vrhunac proslave 10. kolovoza bit će obilježen svečanom misom, koju će predvoditi kardinal Vinko Puljić. </p>
<p>Župnik fra Božo Krešo, glavni organizator proslave, rekao je da obljetnica »posvećena svima koji su pridonijeli da je mi ove godine možemo svečano proslaviti, a posebice našim braniteljima.« Obljetnica će se obilježiti i kazališnom predstavom, izvornim pjesmama i folklorom, kao i sportskim natjecanjima. </p>
<p>A. Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Naglo raspetljavanje ili samo nastavak slovenske afere »udba.net«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - 6. kolovoza - Aferi pod suvremenim nazivom »udba.net« u Sloveniji se još uvijek ne nazire kraj. Naime, još u travnju na Internetu je otkrivena stranica s podacima i dokumentima o velikom broju slovenskih građana, navodno izvučena iz arhive nekadašnje jugoslavenske zloglasne sigurnosne službe - Udbe. U početku nije bilo jasno je li zaista riječ o stvarnim Udbinim dokumentima, međutim, ozbiljnost kojom je slovenska policija istraživala autore i podrijetlo podataka na mreži, potvrdila je da se sigurno ne radi o nečijoj šali.</p>
<p>Vrlo brzo se doznalo da je stranica napravljena u Bangkoku, te da je anonimnom autoru sitea, podatke o osobama, mahom sudionicima sadašnjeg slovenskog političkog života, za web dostavio Dušan Lajovič, tadašnji slovenski veleposlanik u Australiji i Novom Zelandu, koji je ubrzo nakon toga smijenjen s položaja. </p>
<p>U isto vrijeme, slovenski hakeri su onemogućili pristup inkriminiranoj stranici, na koju su iz Slovenije, po objavi vijesti o dokumentima, nagrnule tisuće korisnika Interneta. Lajovičeva smjena, međutim, nije dala odgovore na pitanja tko je »kopao« po Udbinim arhivima, te kako su se strogo povjerljivi podaci uopće mogli naći u rukama veleposlanika Lajoviča. Oštrica optužbe je početkom ljeta bila usmjerena na Janeza Janšu i njegovu stranku SDS, jer se pretpostavljalo da bi upravo Janši takvi dokumenti na Internetu mogli poslužiti kao način za rješavanje unutarstranačkih problema. Naime, upravo je Janez Janša u vrijeme nestanka Udbinih materijala bio član vladina povjerenstva koje se bavilo otvaranjem sličnih arhiva te, po logici stvari, jedan od onih koji bi mogli znati što se događalo s tajnim arhivom bivše sigurnosne službe. Janša je, jasno, opovrgnuo takve glasine, nazvavši ih smiješnima, i tvrdeći da je Udbino skladište u Borovcu, bilo posve ispražnjeno. »Tamo smo zatekli nešto fascikala iz 40-ih i 50-ih godina, a police su manje-više bile prazne«, izjavio je tada Janša. </p>
<p>Naravno, osim Janše, uz Internet aferu o Udbi vezala su se i mnoga druga imena, posebice ona trenutačnih slovenskih političkih čelnika, pa čak i predsjednika Janeza Drnovšeka, koji je, iz svoga ureda Slovenskom radiju odmah uputio izjavu za javnost u kojoj je kazao da »nikada nije sudjelovao u radu nekadašnje tajne službe«, što je učinila i većina drugih visokih državnih dužnosnika Slovenije, te prvi policajac države - Marko Pogorevc, koji je, za razliku od ostalih, zbog čestih posjeta Lajoviču u Australiji bio na listi »glavnih sumnjivaca«. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vojnici SCG u mirovnim misijama UN</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Premijer Srbije Zoran Živković ponudio je tijekom svog nedavnog posjeta Washingtonu da tisuću vojnika Srbije i Crne Gore bude angažirano u međunarodnim snagama u Iraku, javila je američka tv postaja CNN, a prenijeli srbijanski mediji. Živković je tom prilikom rekao da bi se vojnici Srbije i Crne Gore mogli pridružiti američkim snagama i na drugim mjestima »gdje SAD odluče da bi to bilo potrebno«. </p>
<p>Potpredsjednik vlade Žarko Korać izjavio je u srijedu da je vladin kolegij, kojem je Živković podnio izvještaj o boravku u SAD-u, podržao prijedlog da pripadnici Vojske SCG sudjeluju u mirovnim misijama UN-a »iz političkih razloga«. U formulaciji koju je prenio B92 ne govori se o konkretnoj misiji u Iraku odnosno suradnji sa snagama SAD-a, već o mirovnoj misiji UN-a u dogovoru s glavnim tajnikom Kofijem Annanom. </p>
<p>Konačnu odluku o eventualnom slanju snaga SCG u misiju podrške vojsci SAD-a mogu dati samo organi SCG - Vrhovno vijeće obrane obrane, a možda i parlament, potvrdio je u utorak u izjavi za RTS ministar vanjskih poslova Goran Svilanović dodavši da to mogu biti samo profesionalni vojnici.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ingram se protivi da »Bosmal« radi studiju o izvedivosti projekta 5c</p>
<p>MOSTAR, 6. kolovoza</p>
<p> - Direktor Svjetske banke za BiH Josef Ingram usprotivio se da bosansko-malezijska kompanija »Bosmal« radi studiju o izvedivosti projekta koridora 5c kroz BiH, a nakon toga dobije i posao na izgradnji te prometnice.</p>
<p> »Ako bi se to dogodilo, bio bi to sukob interesa«, upozorio je Ingram u srijedu u intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu. »Ako 'Bosmal' napravi studiju i dobije ugovor o izgradnji autoceste, mislim da će to biti problem ne samo za Svjetsku banku, nego i za cijelu donatorsku zajednicu. Postat će upitno je li vlada BiH ozbiljna u opredjeljenju da ozbiljno raspolaže javnim sredstvima«, rekao je Ingram. Svjetska banka smatra da »dobru studiju o izvedivosti« za gradnju koridora 5c kroz BiH treba napraviti neovisna međunarodna institucija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>NATO seli na Istok jer tako žele Amerikanci</p>
<p>Bez obzira na selidbu na europski istok, NATO će i dalje trebati zapadne saveznike, jer siromašnim i još uvijek slabo organiziranim vojskama tranzicijskih zemalja treba puno više vremena kako bi ispunile zadaće mirovnih misija </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - NATO planira svoje operacijske centre premjestiti sa zapadnog u istočni dio Europe, što će izazvati i novo prestrojavanje položaja američkih vojnika u Europi. izjavio je zapovjednik NATO-a za Europu general James Jones za službenog posjeta Rumunjskoj. </p>
<p>Iako Jones nije najavio kada će do velikog premještanja doći, taj se potez tumači višestruko - NATO će u vojno-operativnom smislu morati iskoristiti novih sedam zemalja koje će na proljeće sljedeće godine postati punopravne članice NATO-a, a na taj će način moći bolje realizirati novu stratešku odrednicu po kojoj bi NATO ubuduće morao biti sposoban za djelovanje daleko izvan vlastitih granica. </p>
<p>Osim toga, već se komentira u diplomatskim krugovima, preusmjeravanje operativnih centara NATO-a na istok Europe, olakšat će djelovanje Amerikancima koji su svoj strateški i politički interes već prebacili mnogo istočnije od Starog kontinenta. </p>
<p>Zemlje aspirantice za NATO koje na sljedećem summitu NATO-a u svibnju 2004. godine očekuju potvrdu punopravnog članstva ovakvu »selidbu« shvaćaju kao priznanje da su dovoljno zrele da postanu baze za važne NATO-ove operacije i strateška planiranja. Bugarska, Rumunjska, Estonija, Litva, Latvija, Slovačka i Slovenija ispunile su potrebne uvjete za punopravno članstvo u NATO-u, a provele su i referendume. </p>
<p>Zbog natjecanja u međunarodnim odnosima, odnosno nadmetanja tko će biti najpogodniji, Rumunjska je NATO-u već poslala listu mogućih lokacija za veliku selidbu NATO-a na istok Europe. Na toj listi, koliko je zasada poznato, nalazi se Constanta, velika luka na Crnome moru. Tu luku Amerikanci su već koristili za logističke potrebe tijekom rata u Iraku, zajedno sa nekoliko rumunjskih zračnih luka. </p>
<p>»Velika selidba« NATO-a na Istok jedan je od ključnih momenata u 53-godišnjoj povijesti NATO-a. NATO je zbog odluke ranih devedesetih da će se širiti na Istok i povećavati svoje članstvo, u stalnoj tranziciji. Najveću krizu dosad, s izuzetkom izlaska Francuske iz vojne strukture NATO-a za vrijeme Charlesa de Gaullea, sredinom šezdesetih, Sjevernoatlantski savez je doživio tijekom napada Amerikanaca i Britanaca na Irak. Unutareuropske podjele imale su izuzetno velike negativne posljedice za funkcioniranje NATO-a, koji je bez transatlantske suradnje nezamisliv. </p>
<p>Glavni tajnik NATO-a George Robertson objavio je kako je kriza u NATO-u završena nakon što je na ministarskoj razini u Madridu zaključeno da NATO mora imati globalnu ulogu, a ta uloga odmah je potvrđena uspostavom NATO-ove misije u Afganistanu te najavom NATO-ova angažmana u Iraku.</p>
<p>NATO je, za početak, u Iraku ponudio svoju logističku potporu, kako bi se prije svega pomoglo Poljacima koji su svoje postrojbe poslali u Irak. Jedina prepreka uspostavi NATO-ove mirovne operacije u Iraku, barem kada je riječ o starim protivnicima vojne akcije Njemačkoj i Francuskoj, je nepostojanje dovoljno »široke« rezolucije Vijeća sigurnosti kojom bi se odobrila mirovna misija sa velikim ovlastima u vojnom, ali i u političkom smislu. NATO-ovi predstavnici su uvjereni kako bi se u tom slučaju zemlje poput Njemačke, Francuske i Belgije odlučile odmah poslati svoje vojnike u Irak. </p>
<p>Seoba operativnih centara NATO-a na istok Europe mogla bi u političko-diplomatskom smislu biti problematična jer bi potvrdila tezu američkog državnog tajnika za obranu Donalda Rumsfelda o »novoj« i »staroj« Europi, podjeli u kojoj SAD računa jedino na nove europske zemlje koje su se prije jednog desetljeća oslobodile od totalitarnih sustava, a u suradnji sa Amerikancima pokazale visok stupanj kooperativnosti. </p>
<p>Ipak, bez obzira na selidbu na europski istok, NATO će i dalje trebati zapadne saveznike jer siromašnim i još uvijek slabo organiziranim vojskama tranzicijskih zemalja treba puno više vremena kako bi se osposobile za ispunjavanje zadaća mirovnih misija.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kaucija za osvježavajuća pića i cestarine zaoštravaju odnose Berlina i Bruxellesa</p>
<p>Nijemci odnedavno u većini trgovina moraju ostaviti jamčevinu za svaku plastičnu bočicu i limenku pića u iznosu od četvrtine do pola eura / Novac dobiju natrag samo ako bočicu vrate istoj trgovini gdje su piće kupili</p>
<p>BERLIN, 6. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka, donedavno najuzorniji učenik u »EU školi«, u posljednje vrijeme stalno dobiva ukore iz Bruxellesa. Ovih dana aktualne su dvije suverene njemačke odluke zbog kojih Bruxelles »povlači za uši« savezne ministre u Berlinu: pitanje uvođenja kaucija za pića u limenkama i jednokratnim bocama i cestarina na njemačkim autocestama. </p>
<p>Prema pisanju dnevnika Bild od srijede, i predsjednik Europske komisije Romano Prodi u pismu njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu ultimativno zahtjeva da se prekine s obveznim plaćanjem kaucije do 1. listopada dok se ne utvrdi je li odgovarajući njemački zakon u skladu s propisima EU. U protivnom, stvar bi mogla završiti »pravnim koracima«.</p>
<p>Zakon, u međuvremenu, uz povremeni kaos, djeluje od početka ove godine. Naime, većina njemačkih trgovina sklopila je ugovore s poduzećima koja uklanjaju otpatke i sakupljaju limenke i jednokratne boce. Ranije su se limenke i jednokratno uporabljive boce jednostavno bacale u odgovarajuće kontejnere, po njemačkom dualnom sustavu skupljanja smeća vrlo pozorno razdvojene po vrstama materijala pa čak i bojama stakla. Za njih se sada plaća kaucija od 25 do 50 centa, koja se, uz povrat ambalaže, kupcima vraća. Nezadovoljstvo izaziva činjenica što se to čini samo na onim istim mjestima na kojima je piće i kupljeno. </p>
<p>Prodijevo pismo Schröderu, zastupnik Europskom parlamentu Elmar Brock (CDU) zajedljivo je prokomentirao: »Nakon blamaže s cestarinom za kamione, još jedna blamaža za vladu u Berlinu.« </p>
<p>Inače, u Njemačkoj je, ne zbog kritika iz Bruxellesa nego zbog neuspješnog modela naplate, uvođenje cestarine za kamione odgođeno do 2. studenoga ove godine. Uvođenje, pak, znači da na će špediteri na početku plaćati 12,4 centa po kilometru korištenja njemačkih autocesta.</p>
<p>Njemačka je vlada već najavila da namjerava uskoro povisiti cestarinu na 15 centa po kilometru. Njemački špediteri plaćenu cestarinu moći će kompenzirati nižim porezom na naftne derivate. Na taj način njemački špediteri dobili bi povrat od oko 600 milijuna eura godišnje. </p>
<p>Europska komisija istražuje odluku njemačke vlade. Istražni postupak Europske komisije ne odnosi se u prvom redu na sustav plaćanja cestarina, već na planirano plaćanje odštete njemačkim transportnim kompanijama.</p>
<p>S druge strane, u njemačkom Ministarstvu prometa u Berlinu tvrde da pokretanje postupka neće imati nikakvog odraza na uvođenje cestarine za teretna vozila koje stupa na snagu 31. kolovoza ove godine. Štoviše, iz Ministarstva prometa u Berlinu se tvrdi da je sama njemačka vlada od EU-a zatražila ispitivanje ovog koraka kako bi uskladila odredbe o konkurenciji. </p>
<p>Iz Bruxellesa stižu proturječne informacije. Europska je komisija u međuvremenu opetovano priopćava kako neće dopustiti državna davanja na štetu stranih špedicija. Istodobno je i u Bruxellesu naglašeno kako postupak nema nikakvih posljedica na datum uvođenja cestarine.</p>
<p>Bruxelles, zapravo, ispituje je li cestarina u skladu s člankom 28 sporazuma o Europskoj uniji. Tijekom postupka Europska unija otvara prostor i pruža mogućnost Njemačkoj i svim zainteresiranim stranama da daju svoje komentare. Povjerenik EU-a za pitanja prometa Loyole de Palacio pak govori da provjeravanje odluke njemačke vlade o uvođenu cestarine ima »odgađajući karakter«. </p>
<p>Za komentar se javio i njemački povjerenik u EU Günter Verheugen. On u münchenskom Süddeutsche Zeitungu ovih dana kao netočne odbacuje tvrdnje Loyole de Palacio, i tvrdi da »Njemačka može slobodno i bez ikakvih ograničenja sama odlučiti kada želi uvesti cestarinu«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>»Academia moderna« i nove obmane Nikole Polaka</p>
<p>Ne po prvi put, već u više navrata na stranicama kulture objavljen je čitav niz neistina i obmana plasiranih od stanovitog arhitekta Nikole Polaka. Što je uostalom, kako se može naslutiti, njegov uobičajen način djelovanja u javnosti. </p>
<p>Već godinama dotični, skrivajući se iza naziva nekakve misteriozne »Academia moderna«, prodajom tzv. »ljekovite vodice protiv čelavosti« prikuplja znatna novčana sredstva za mnoštvo imaginarnih i nikada realiziranih projekata, koja, dakako redovito završavaju u njegovom vlastitom džepu, a nikako za potrebe programe za koje nastoji iskamčiti sredstva.</p>
<p> Jedan od tih programa je fiktivna izložba »Hrvatska moderna arhitektura 20. stoljeća«, za koju dotični Ministarstvu kulture nije mogao pružiti niti najmanji dokaz stanja realizacije, a kamo li bilo koji drugi konkretan podatak, na temelju kojih bi dobio sredstva i premda je to od njega bilo traženo u više navrata. Važno je znati da Polak za navedenu fikciju traži preko 2,000.000 kuna, što mu, morate se složiti, za »prodavanje magle« danas nitko nije lud dati, pogotovo kada je riječ o novcu poreznih obveznika, koji su ga za razliku od Polaka krvavo zaradili.</p>
<p>Kada je riječ, o inicijativi »Hrvatskog grada kulture«, koja je ove godine zaživjela proglašenjem Šibenika gradom kulture, dotični je također obmanio javnost. Naime, spomenuta inicijativa pokrenuta je 10. veljače 2003., tijekom sastanka članova Vijeća za arhitekturu i urbanizam s ministrom dr. Antunom Vujićem, a o čemu postoji detaljan i dostupan zapisnik.</p>
<p>Također je važno znati da mnoga imena s kojima se dotični kiti kao članovima famozne akademije niti ne znaju da su njezini članovi, a neki, primjerice, Zvonko Maković, nisu u najboljim odnosima s Polakom ili jedva da ga poznaju.</p>
<p>Svi navedeni podaci mogu se lako provjeriti u Ministarstvu kulture RH i biti će vam dostavljeni u ponedjeljak 25. kolovoza 2003. godine. Dakako, vaša novinarka bi ubuduće morala temeljitije provjeravati informacije koje plasira u Vjesniku, pogotovo kada je riječ o dotičnom Nikoli Polaku i njegovom prodavanju »ljekovite vodice«. </p>
<p>GORDANA KORUGA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Televizijski referendum koji to nije </p>
<p>U Vjesniku od 28. srpnja 2003. godine, u »Vodiču« kroz televizijski program za 20.30 sati, bilo je najavljeno emitiranje zabranjene »Latinice«, u kojoj je gostovao Stipe Šuvar.</p>
<p> U obrazloženju talk-showa »Latinica«, uz sliku Stipe Šuvara naveden je i sadržaj emisije (zabranjene 1994. godine), koji sadržaj je davno poznat. Najzanimljivije je što je u drugom dijelu »Latinice« najavljen tv-referendum o pitanju: Mislite li da politička pozicija Stipe Šuvara ima budućnost? Naznačen je i broj telefona u Vjesniku na koji se može glasati (060 401 501). </p>
<p>Stvarno, istoga dana je Hrvatska televizija prikazala spomenutu zabranjenu Latinicu i u tv-referendumu se 81 posto »gledatelja« izjasnilo »za« a 19 posto »protiv«.</p>
<p>Upravo je komično da urednik i voditelj emisije Denis Latin upotrebljava preoizbiljni izraz »referendum«, koji znači izravno izjašnjavanje čitavog naroda o prihvaćanju ili odbacivanju nekog od najznačajnijih pitanja za čitav narod (na primjer, ulazak u Europsku uniju i dr.).</p>
<p>Mislim da bi gospodin Denis Latin mogao kao ozbiljan novinar dobro proučiti značenje riječi »referendum« i ne upotrebljavati je u neozbiljnom izjašnjavanju (prethodnom) dijela usmjerenih gledatelja HTV-a i čitatelja Vjesnika. Činjenica je da je samo Vjesnik u tv-programu za 28. lipnja 2003. godine objavio sadržaj »Latinice« i referendumsko pitanje te broj telefona za glasovanje.</p>
<p>Zaista je komično da nakon tog »referenduma« (81 posto »za«, 19 posto »protiv«) ne znamo kada će se politička budućnost Hrvatske promijeniti. Hoće li to biti prije ili poslije predstojećih izbora? No, referendum je po Denisu Latinu održan i politička pozicija Stipe Šuvara je jasna i Hrvatska bi se trebala vjerojatno vrlo brzo u Šuvarov socijalizam, samo se treba opredijeliti da li po kubanskom modelu (Fidel Castro) ili po sjevernokorejskom modelu (Kim Jong Il)..</p>
<p>Doduše, po najvišim modernim demokratskim shvaćanjima referendum može biti »obvezujući« ili »fakultativan«, to neka odluči Denis Latin u nekoj drugoj Latinici.</p>
<p>MIJO VRBANČIĆ, prof.. dipl. iur., Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kažnjen sam zbog poštenja, jer sam prijavio »višak« gostiju </p>
<p>Upravo sam dobio rješenje Državnog inspektora za kontrolu turizma, izvjesnog gospodina Milenka Šarića, o zabrani daljnjeg iznajmljivanja jedne sobe (apartmana) i to samo zato što za njega nemam odobrenja od nadležnih tijela Šibenske županije.</p>
<p>S pravne strane sve je u redu, ali molit ću lijepo, ima u toj priči i zanimljivih pojedinosti.</p>
<p> Rješenje, naime, glasi: »Zabranjuje se Ivanki Matanović (mojoj supruzi, op. a.) pružanje usluga smještaja u apartmanu u sklopu svoje kuće u Murteru, ul. Žrtava ratova b.b. a za koje nije pribavila rješenje o kategorizaciji.</p>
<p> Rok izvršenja radnje iz ove izreke je jedan dan (podvukao I.M.) od dana dostave ovog rješenja stranci«.</p>
<p> Dalje slijedi uobičajeno obrazloženje u kojem se, između ostalog, kaže i ovo: »Utvrđeno je da u smještaju ima 12 gostiju, u jednom apartmanu i dvije dvoposteljne sobe devet osoba, za što je pribavila odobrenje nadležnog državnog tijela za poslove ugostiteljstva, a troje gostiju boravi u apartmanu za kojeg nije pribavila rješenje o kategorizaciji.</p>
<p> I još dalje, slijedi opet uobičajeno obrazloženje koje je za ovu pričicu manje važno, osim samo, da je kontrolu spomenuti inspektor obavio 15. srpnja 2003.. između 9 i 12 sati.</p>
<p> Pozornost zaslužuje činjenica da je inspektoru trebalo puna dva sata da bi sastavio zapisnik. U razgovoru mi je posvetio mnogo vremena, savjetujući me kako mogu ubuduće izbjeći ponavljanje prekršaja.</p>
<p> No, ne leži vraže, za samo 8 dana dobivam citirano rješenje, iako je inspektor upozoren da s dozvolom neće biti problema, jer je zahtjev već podnesen. I dok ovo pišem, evo upravo dolazi mi poštar sa rješenjem na povećanje kapaciteta za još dva dvosobna apartmana sa »tri zvjezdice«.</p>
<p> No, bez obzira na sve »olakotne« okolnosti, koje mi daje upravo pristiglo rješenje, ja ne odustajem od toga da još jednom upozorim na našu birokraciju, koja se toliko ukotvila, a usput se još i namnožila, da je više nitko ne može ukrotiti, ili, ne daj Bože, svesti na razumnu mjeru. Naša vlast na prvom mjestu vodi računa da u državnoj upravi zaposli što više (svojih) ljudi i da to prikaže kao svoj uspjeh u smanjenju nezaposlenosti, što je čista obmana. </p>
<p>Moj slučaj s inspektorima samo je jedan u nizu sličnih, a svi oni rječito govore u kakvom nam je stanju država. Vlast spašava sebe množenjem birokracije i bacanjem prašine ljudima u oči kako ne bi vidjeli gdje su stvarni uzroci problema i tko su pravi krivci naših nevolja, koji utajom poreza i drugi pristojbi osiromašuju državu, a račun za to plaćaju pošteni ljudi.</p>
<p> Slučaj s inspekcijom tek jedan primjer kako se u uvjetima bezvlašća i učmale birokracije, lovi u mutnom. Kažnjen sam zbog toga što sam prijavio »višak« gostiju, a da sam ih zatajio ne bi se doveo u neprilike. Za njih sam, naravno, platio porez i boravišnu pristojbu. Na višak gostiju platio sam državi još 200 kuna i za tih preplaćenih 200 kuna ispao nepošten?</p>
<p> I za kraj još jedan birokratski biser.</p>
<p> Gospoda inspektori uputili su me na pravni lijek, odnosno da se žalim Povjerenstvu za žalbe Državnog inspektora. Kakve li sve ironije?</p>
<p> »Kadija te tuži, kadija ti sudi«. Smogao sam hrabrosti da po onoj latinskoj Culpa levis pretvorim u Culpa lata, (mali prekršaj pretvorim i veliki), pa makar me stigla kazna kao pratilja za grijehe. Teško će me, nakon svega, netko uvjeriti da se u ovoj našoj državi isplati biti pošten.</p>
<p>IVO MATANOVIĆ Murter</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Maskirani razbojnici opljačkali poslovnicu Fine</p>
<p>OROSLAVJE 6. kolovoza</p>
<p> - U srijedu nešto prije 9 sati u poslovnicu Fine u Oroslavju, u Ulici Milana Prpića 80, ušla su četvorica maskiranih razbojnika, koji su uz prijetnju vatrenim oružjem, otela veći iznos novca.</p>
<p>Prema dojavi koju je policija dobila iz poslovnice odmah nakon pljačke, radi se o četiri nepoznata muškarca, mlađe životne dobi, koji su se za potrebe pljačke maskirali kapama s prorezima na očima, a bili su odjeveni u plave kombinezone i naoružani kratkim vatrenim oružjem. Nakon pljačke razbojnici su pobjegli osobnim automobilom tamno sive boje, zagrebačkih registarskih oznaka.</p>
<p>Policajci PU krapinsko- zagorske, u suradnji sa zagrebačkom policijom, odmah su blokirali okolne prometnice, a u međuvremenu je, kod planinarskog doma na Hunjki na Medvednici pronađen napušten automobil, dok se za počiniteljima intenzivno traga. Točan iznos opljačkanog novac, iako visok, zasad nije priopćen. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kriminal u virtualnoj izvedbi, ili kako uz popust do vize</p>
<p>Zapravo se radi o poprilično amaterskim uređenim stranicama / No, sudeći prema brojčaniku koji bilježi broj posjeta, lažni web je privukao više od milijun »naivaca«</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske u srijedu je izvijestilo javnost da se na Internet adresi http://croatian.embassyhomepage.com pojavila lažna web stranica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu, putem koje osobe uz naplatu mogu downloadirati zahtjev za izdavanje vize za boravak u Ujedinjenom Kraljevstvu.</p>
<p> Iz MVP-a upozoravaju da su na istoj stranici objavljeni i netočni brojevi telefona i telefaksa Veleposlanstva.</p>
<p>Dojava upozorenja o lažnom web-siteu pristigla je, doznajemo od Željke Barić iz našeg diplomatskog predstavništva u Londonu, i iz Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Londonu, nakon čega su službenici o svemu obavijestili MVP u Zagrebu.</p>
<p>Zasad se, prema informacijama iz Londona, nitko od naših građana nije požalio na virtualnu ponudu vize putem lažne stranice, a o daljnjim postupanjima odlučit će se u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu, gdje Informatički odjel Ministarstva već otkriva tko stoji iza virtualne prevare.</p>
<p>Tragom tog upozorenja MVP-a posjetili smo spomenute stranice i otkrili da se zapravo radi o poprilično amaterskim urađenim stranicama čija se naslovnica nalazi na adresi http://embassyhomepage.com, s koje vode linkovi na sva veleposlanstva u svijetu. Loše dizajnirane stranice, pored mogućnosti »skidanja« on-line zahtjeva za izdavanje vize, naime, nude i informacije o državnom uređenju svake od ponuđenih gotovo dvjestotinjak država, informacija namijenjenih turistima i vremensku prognozu.</p>
<p>U »hrvatskom slučaju«, na stranicama su linkovi za stranice hrvatske Vlade, Hrvatsake turističke zajednice te vremenske prilike u nekoliko hrvatskih gradova.</p>
<p>Na dijelu web stranice vezano za vize stoji informacija kako se viza može downloadirati uz potrebnu šifru koju zainteresirani za vize dobivaju putem telefona za 75 penija. Inače, izdavanje vize za ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo u njihovom veleposlanstvu u Zagrebu stoji 400 kuna. Iako smo nekoliko puta pokušali »skinuti« aplikaciju za vizu sa spomenute stranice, u tome nismo uspjeli.</p>
<p>Sami tvorci stranice na dijelu web sitea na kojem predstavljaju sebe i svoje »remek djelo« koje se financira putem bannera sumnjivih oglašivača naveli su za sebe kako »nisu veleposlanstvo samo za sebe već isključivo pomagači onima koji trebaju ulaznu vizu za određenu državu«. Kako je nadalje navedeno, njihova nakana je »da se putem njihovih stranica lakše nađe pojedino Veleposlanstvo i olakša i ubrza sam tijek dobivanja vize«, čime su, sudeći prema brojčaniku posjeta na stranici, privukli više od milijun naivaca.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U prikolici slovenskog kampera nađeno 336 grama heroina</p>
<p>PULA, 6. kolovoza</p>
<p> - Istarska je policija zaplijenila 336 grama heroina na području Vrsara u autokampu Valkanela, i to pretragom prikolice slovenskog državljanina E. J. P. (27) iz mjesta Vić Rudnik, s kojim je živio i D. R. (26) iz Kočevja.</p>
<p>Tu, dosad najveću količinu zaplijenjene droge na području Istre, da bi je preprodavali hrvatskim i stranim državljanima. E.J.P. je proveden u Istražni centar Županijskog suda u Puli, dok je D. R. pušten.</p>
<p>Količina od 336 grama heroina bila je pakirana u paketićima od 2,4 grama do 228 grama, a kod njih je pronađeno i 9,3 grama marihuane, 86 grama laktoze za razrjeđivanje droge, dvije digitalne vage i skalpel s vidljivim tragovima heroina. </p>
<p>U Umagu je, pak, obradom nad D.R. (40) iz Umaga pretragom njegova stana i vozila pronađeno 17,3 grama kokaina pakiranog u devet manjih paketića od 0,5 grama do 2,3 grama. Saznalo se da je droga podrijetlom iz Slovenije, a protiv D.R-a. slijedi kaznena prijava zbog zloporabe opojnih sredstava.</p>
<p>Inače, ovog je vikenda istarska policija obavila 50 zapljena opojnih droga - 20 kod stranaca i 30 kod domaćih državljana. Od 20 stranaca u deset je slučajeva droga pronađena kod Slovenaca, sedam kod Talijana, u dva kod Nijemaca, te kod jednog Austrijanca. Najviše je zapljena bilo na području Labina, TN Girandella i to u vrijeme »Rabac Summer festivala« - 18; u Motovunu za vrijeme filmskog festivala - 17, a potom u Rovinju, Puli i Poreču. Uz spomenuta dva slučaja s velikim količinama heroina i kokaina pulska je policija zaplijenila 78,3 grama marihuane, 73,6 grama hašiša, 6,5 grama 'speeda', 0,4 grama kokaina i 130 komada tableta ecstasyja. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pijani vozač »pokosio« trojicu dječaka</p>
<p>Najteže je ozlijeđen petogodišnjak, koji je zadobio po život opasne ozljede i nalazi se na intenzivnoj njezi</p>
<p>SPLIT, 6. kolovoza</p>
<p> - Trojica dječaka iz mjesta Udovičić zadobila su teške tjelesne ozljede, nakon što ih je u utorak poslijepodne oborilo osobno vozilo, za čijim je upravljačem bio pijani vozač.</p>
<p>Prometna nesreća se dogodila oko 19 sati, kada je 33-godišnji M. G. iz Udovičića u alkoholiziranom stanju, upravljajući »mercedesom« njemačkih reg. oznaka, zbog prebrze vožnje izgubio nadzor nad upravljačem. Automobil je sletio izvan kolnika i udario prednjim dijelom u trojicu dječaka, koji su sjedili na zidiću. </p>
<p>Djeca su kolima hitne pomoći prevezena u splitsku Kliničku bolnicu, gdje su hospitalizirani na odjelu pedijatrije. Petogodišnji dječak zadobio je za život opasne ozljede i nalazi se na intenzivnoj njezi, dok je 10-godišnjak zadobio frakturu potkoljenica i udarac u grudni koš, a 7-godišnji dječak, pak, zadobio ozljede ruke. Protiv vozača slijedi postupak.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Skretao preko pune crte i skrivio sudar</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Na Savskoj cesti nedaleko Vjesnikovog nebodera, u srijedu oko 11,20 sati dogodila se prometna nesreća tijekom koje je oštećeno tri automobila, ali težih posljedica po sudionike u prometu, na sreću, nije bilo.</p>
<p>Do nesreće je, naime, došlo kada je vozač tamnoplavog »renaulta« skretao ulijevo preko pune crte na Savskoj cesti. Tom prilikom izravno se sudario s crvenim BMW-om i kombijem koji su pokušali spriječiti sudar naglo kočeći. BMW i kombi, pored udara s »renaultom« bočno su se sudarili i zaustavili tik ispred semafora u smjeru juga.</p>
<p>Nakon obavljenog očevida oštećeni automobili su maknuti s kolnika, dok je tramvajski promet Savskom cestom bio samo nakratko prekinut. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dječak pokušao orobiti Dankinju i udario je bocom </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Tijekom utorka zarebačka policija zabilježila je tri drske krađe, s tim da su u dva slučaja počinitelji uhićeni.</p>
<p>Kako je priopćila policija, u utorak poslijepodne u Prvu policijsku postaju došla je 36-godišnja danska državljanka i prijavila da ju je oko 17,30 sati na klupici na Tomislavovu trgu pokušala opljačkati skupina dječaka.</p>
<p>Kako je izjavila u postaji, Dankinja je sjedila s prijateljicom na klupi pored fontane te su im u jednom trenutku prišla četvorica dječaka i pokušala im istrgnuti torbice. Kako nisu uspjeli, jedan od dječaka je uzeo njihovu bočicu s vodom i udario Dankinju u glavu, nakon čega su pobjegli.</p>
<p>Prikupljenim saznanjima u policijsku postaju doveden je 10-godišnji dječak za kojeg se sumnja da je bio među četvoricom napadača.</p>
<p> O njegovom dovođenju izvještene su mjerodavne socijalne službe, te je nakon obavljenog razgovora odveden u Centar za odgoj djece i mladeži u Dugave.</p>
<p>Istog dana, oko 2 sata ujutro D. K. (32) je prilegao na klupi kod pošte u Branimirovoj ulici jer mu je bilo loše, s obzirom da je dijabetičar. Uskoro je zaspao i u jednom trenutku osjetio da mu netko iz prednjeg džepa vadi mobitel »nokia«. </p>
<p>Nepoznati drski kradljivac mu je, osim toga, prerezao zadnji džep i ukrao novčanik s dokumentima. Kada se pridigao, D. K. je zamijetio da kradljivac bježi, a materijalna šteta iznosi 2.500 kuna.</p>
<p>Također u ponedjeljak, oko 23,20 sati dok je M. H. (73) prolazio zamračenim prolazom do ulaza u zgradu u Sveticama 26, gdje inače stanuje, s leđa mu je prišao nepoznati muškarac, odgurnuo ga, istrgnuo mu torbicu i počeo bježati.</p>
<p>M. H. je zatim počeo vikati za razbojnikom što je čuo jedan od prolaznika koji je potrčao za drskim napadačem i uhvatio ga, ali je on u međuvremenu uspio isprazniti i odbaciti torbicu.</p>
<p>Uskoro je pozvana policija koja je u dvorištu obližnje kuće pronašla odbačenu torbicu, a osumnjičeni 22-godišnjak priveden je u policijsku postaju na kriminalističku obradu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Desetero ozlijeđenih u »puntu«</p>
<p>BATINA, 6. kolovoza</p>
<p> - Čak je deset osoba ozlijeđeno u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 13,30 sati u Ulici Vladimira Nazora u Batini. Posebno je zanimljivo to što se svih deset osoba nalazilo u jednom automobilu!</p>
<p>Naime, do nesreće je došlo kada je P.L. (47) iz Batine upravljao osobnim automobilom marke »fiat punto« pod utjecajem alkohola. Dolaskom do blagog zavoja ulijevo, P.L. je zbog vožnje u pijanom stanju i neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem. Automobilom je prešao na suprotnu stranu kolnika a potom je sletio sa kolnika, prešao pješačku stazu i udario u kuću u Ulici Vladimira Nazora. Nakon toga, automobil se odbio od zida kuće te sletio u odvodni kanal. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici postaje prometne policije osječko-baranjske policijske uprave koji su vozača podvrgli alkotestiranju te mu u organizmu izmjerili 1,58 promila alkohola. </p>
<p>Osim vozača, u automobilu se nalazilo još devet osoba, od čega i četvero djece u dobi od dvije do deset godina. Svi su, srećom, zadobili tek lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>Kako doznajemo, vozač P.L. je nedavno već skrivio još jednu prometnu nesreću, a i tada je bio pod utjecajem alkohola.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nekoliko dana ležala mrtva u svojoj kući</p>
<p>VUKOVAR, 6. kolovoza</p>
<p> - Šezdesetsedmogodišnja Ruža K. iz Vukovara pronađena je u ponedjeljak oko 11 sati mrtva u svojoj obiteljskoj kući. </p>
<p>Naime, mještani vukovarske Ulice Kralja Zvonimira dojavili su policiji u ponedjeljak u jutarnjim satima da se iz kuće, vlasništvo Ruže K., osjeti jak neugodan miris. </p>
<p>Na mjesto događaja odmah je izišla očevidna ekipa vukovarsko-srijemske policijske uprave, no kako je kuća bila zaključana, pozvani su i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Vukovara koji su provalili ulazna vrata. </p>
<p>Nakon ulaska u kuću policajci su na podu sobe pronašli beživotno tijelo Ruže K., koja je živjela sama. Pregledom njezina tijela koji je obavio mrtvozornik dr. Tomislav Duranec utvrđeno kako je riječ o prirodnoj smrti koja je nastupila vjerojatno dva do tri dana prije nego što je pokojnica pronađena. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Poginuo pod traktorom</p>
<p>MAJUR, 6. kolovoza</p>
<p> - U utorak oko 20 sati, u Mračaju kod Majura, ispod neregistriranog traktora pronađeno je mrtvo tijelo pedesetdvogodišnjeg Milana Tuzluka iz Mračaja.</p>
<p> Tijelo je ležalo poprečno, između prednjih i zadnjih kotača traktora, a bile su vidljive i ozljede glave i ramena. Smrt je konstatirala liječnica iz Doma zdravlja u Hrvatskoj Kostajnici. Po nalogu istražnog suca tijelo poginulog vozača traktora prevezeno je u županijsku Opću bolnicu u Sisku, gdje će se nakon obdukcije utvrditi uzrok smrti. Policija istražuje okolnosti te nesreće.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>MMF Hrvatsku upozorava na neodrživi porast vanjskog duga</p>
<p>Izvršni odbor MMF-a hrvatskoj Vladi sugerira da više pažnje posveti restrukturiranju javnih poduzeća i privatizaciji / Fond konstatira kako su reforme u posljednje vrijeme u Hrvatskoj ubrzane, te predlaže Vladi da se ubuduće zadužuje na domaćem tržištu kapitala</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvi pregled 14-mjesečnog stand-by aranžmana s Hrvatskom u vrijednosti od oko 147 milijuna dolara, zaključivši da bi Hrvatska trebala što prije uspostaviti ravnotežu vanjskog duga te vanjskotrgovinske bilance. </p>
<p>MMF konstatira kako su reforme u Hrvatskoj ubrzane, osobito nakon donošenja novih zakonskih tekstova o stečaju, radu, proračunu, poduzećima i tržišnom natjecanju. Vlada bi sada svoje aktivnosti trebala usmjeriti na restrukturiranje javnih poduzeća i privatizaciju, kao i na provođenje aktivnosti koje će poduprijeti hrvatsku kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji. </p>
<p>Agustin Carstens, zamjenik direktora Izvršnog odbora MMF-a izjavio je da je Hrvatska napravila veliki korak prema snažnom gospodarskom rastu i postizanju cjenovne stabilnosti, ojačavši pritom svoje devizne pričuve. Rezultat je to, naglašava Carstens, višegodišnjih napora u fiskalnoj konsolidaciji i ograničenog napretka u strukturalnim reformama.</p>
<p>MMF upozorava na brzi rast zaduženosti privatnog sektora, koji je pridonio rastu uvoza i pogoršanju vanjskotrgovinske bilance.</p>
<p>Privatizacijski prihodi, viši od očekivanih, i stroža primjena novih kriterija za izdavanje državnih jamstava trebali bi pridonijeti stabiliziranju ili čak smanjenju razine javnog duga. </p>
<p>Carstens naglašava da je postignut i napredak kod omjera javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod, te ističe potrebu daljnje fiskalne prilagodbe i nakon ove godine, u kojoj se inače očekuje da će deficit opće države pasti na 4,6 posto BDP-a. </p>
<p>MMF pozdravlja odlučnost hrvatske Vlade da se odupre pritiscima i povećanim zahtjevima za potrošnjom uoči izbora. MMF, međutim, predlaže Vladi da se prilikom budućeg zaduživanja orijentira što je više moguće na domaće tržište kapitala, kako bi se ono razvilo, te kako bi se ublažili pritisci za jačanjem kune i neutralizirala povećana likvidnost. </p>
<p>Carstens, nadalje, ističe da »hrvatske monetarne vlasti ostvaruju određeni uspjeh u usporavanju kreditnog rasta administrativnim mjerama«. </p>
<p>»Kako te mjere negativno utječu na konkurentnost i potiču manipulaciju poslovnih izvještaja, pozdravljamo odluku vlasti da ih od početka 2004. godine zamijene selektivnijim mjerama. U međuvremenu, vlasti će pažljivo pratiti razvoj tekućeg računa države i ako bude potrebno osnažiti mjere tradicionalnom restriktivnom monetarnom politikom«, kazao je zamjenik direktora Izvršnog odbora MMF-a.</p>
<p>MMF zaključuje kako je tečaj kune na općeprihvatljivoj razini. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sisačka rafinerija u prvih šest mjeseci poslovala bez gubitaka</p>
<p>SISAK, 6. kolovoza</p>
<p> - »Sastavni dio kupoprodajnog ugovora između Ine i Mola opstanak je i ulaganja u obje Inine rafinerije u Hrvatskoj. U onoj mjeri u kojoj budemo radili kvalitetno, bit ćemo nezamjenjivi. Spremni smo za maksimalne zahtjeve strateškog partnera«, izjavio je u srijedu direktor Inine rafinerije nafte Sisak, Boris Čavrak.</p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine sisačka rafinerijska postrojenja preradila su 881.000 tona nafte, što je 26 posto više od planiranog. Čavrak je iskazao zadovoljstvo zbog milijun tona nafte prerađene do kraja srpnja i zbog bolje strukture prerade nego lani. Znatno je povećana proizvodnja visokovrijednih produkata kao što su benzin, plin i plinska ulja, a proizvodnja loživih ulja, koksa i bitumena ostvarena je prema planu. </p>
<p>»U prvom polugodištu umjesto planiranog gubitka ostvarili smo 15 milijuna dolara dobiti. Poslovali smo pozitivno najviše zahvaljujući kontroli troškova, povoljnim cijenama na svjetskom tržištu, dobroj preradi i zalaganju zaposlenika«, ocijenio je Čavrak.</p>
<p>Sisačka rafinerija u spomenutom je razdoblju ostvarila 80 milijuna dolara vrijedan izvoz koji također premašuje zacrtane okvire. </p>
<p>»Pokrivamo već 70 posto tržišta BiH«, rekao je Čavrak. </p>
<p>»Ove ćemo godine u razvoj i osuvremenjivanje tehnologije uložiti do 30 milijuna dolara, a sljedeće godine planiramo uložiti do 50 milijuna dolara«, istaknuo je Čavrak. </p>
<p>»U 2004. godini planiramo izgradnju postrojenja, koje će omogućiti izdvajanje sumpora. Osim što ćemo sumpor prodavati kutinskoj Petrokemiji, znatno ćemo poboljšati kvalitetu zraka kojeg udišu Siščani«, dodao je Boris Čavrak.</p>
<p>Ostvaruje se i plan reinženjeringa. Trenutačno je zaposleno 850 radnika, od čega će se stotina raspodijeliti unutar Ine ili u poduzeća koja su se izdvojila iz sustava. Mogući su i otkazi uz odgovarajuću otpremninu.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Smanjenje kunskih, rast deviznih depozita</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Nakon što su tijekom travnja i svibnja ukupni štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka sniženi za ukupno više od 2,1 milijardu kuna, u lipnju je njihov pad gotovo zaustavljen. Naime, tijekom lipnja ukupni su depoziti poslovnih banaka, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosili 86,93 milijarde kuna, što je za 22,8 milijuna kuna manje u odnosu na kraj svibnja.</p>
<p>Na zaustavljanje pada ukupnih depozita najviše je utjecalo uzlazno kretanje deviznih depozita (rast od 102,4 milijuna kuna tijekom lipnja), jer su istodobno kunski depoziti sniženi za 125,2 milijuna kuna (na 15,8 milijardi kuna krajem lipnja). </p>
<p>Kako navode analitičari Raiffeisen banke, nakon 71 milijarde kuna krajem svibnja, devizni su depoziti porasli na 71,1 milijardu kuna krajem lipnja, odnosno za 0,14 posto. Pritisak na usporavanje rasta deviznih depozita u tom razdoblju stvorilo je slabljenje eura prema kuni za oko 0,5 posto. </p>
<p>Devizni depoziti uglavnom su denominirani u eurima, a s obzirom da se njihov iznos objavljuje u kunama, svako jačanje kune prema euru utječe na smanjenje iznosa deviznih depozita iskazanih u kunama. Analitičari RBA smatraju da je do kraja godine moguć jači rast kunskih depozita od rasta deviznih depozita. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Proširenje EU potaknut će migraciju s istoka Europe </p>
<p>BERLIN, 6. kolovoza</p>
<p> - Proširenje Europske unije na istok vjerojatno će potaknuti novu veliku migraciju iz srednje i istočne Europe, koja bi do 2015. mogla obuhvatiti i tri milijuna ljudi, predviđa Deutsche Bank u posebnoj studiji.</p>
<p> »Prvi krug proširenja (svibanj 2004.) uzrokovat će prvi val, a sljedeći krug (očekuje se u 2007.) vjerojatno će biti uzrokom daljnjih migracijskih kretanja«, kazao je ekonomist Deutsche Bank i koautor studije, Tobias Just.</p>
<p> On predviđa da će godišnje do 200.000 ljudi napuštati zemlje srednje i istočne Europe u potrazi za boljim poslovima i obrazovanjem u zapadnoj Europi u sljedećih 10 do 12 godina. Nakon toga, novi val migracije trebao bi se smanjiti na 100.000 godišnje. Do 2050. godišnje će u prosjeku regiju napuštati 75.500 ljudi.</p>
<p>Ova predviđanja temelje se na trenutačnim procjenama globalnih migracijskih tijekova Ujedinjenih naroda i nastavljenim značajnim razlikama u životnom standardu između država na istoku i zapadu Europe. </p>
<p>»S gospodarskog stajališta, jaz u plaćama od više od 30 posto između zemlje porijekla i zemlje u koju se namjerava otići stvara snažan poticaj za migraciju«, kaže Just.</p>
<p>Dok će europsko zakonodavstvo dozvoliti tek postupnu migraciju radnika s istoka, nema pravila kojima bi se zaustavila potraga mladih za boljim obrazovanjem i financiranjem. </p>
<p>Just zaključuje da radnici migranti tendiraju povratku u zemlju porijekla jednom kad se gospodarska i socijalna situacija u njihovim državama značajno poboljša. »Španjolska je prošla taj proces, a sada ga prolazi i Turska«, kazao je. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Francuska vlada spasila Alstom </p>
<p>PARIZ, 6. kolovoza</p>
<p> - Problemima pritisnuta francuska inženjerska tvrtka Alstom objavila je u srijedu da je postigla 2,8 milijardi eura vrijedan sporazum o refinanciranju, prema kojem francuska vlada postaje njezin glavni dioničar.</p>
<p>Taj proizvođač vlakova velikih brzina i luksuznih brodova za krstarenje izvijestio je da će povećati ukupni kapital za 600 milijuna eura, te izdati 900 milijuna eura vrijedne konvertibilne obveznice. Kompanija je primila i nove kredite u vrijednosti od 1,3 milijarde eura. </p>
<p>Francusko ministarstvo financija objavilo je da će otkupiti 300 milijuna eura vrijedne dionice kompanije, čime će postati najveći pojedinačni vlasnik Alstoma, s 30 posto vlasničkog udjela. Vlada je pristala osigurati 200 milijuna od ukupno 1,3 milijarde eura potrebnih kredita. Drugu polovicu povećanja kapitala, odnosno drugih 300 milijuna eura, financirat će sindikat banaka.</p>
<p>Alstom je objavio i kako očekuje da će potpisati obvezujući sporazum s francuskom nuklearnom inženjerskom kompanijom Areva do polovice rujna o prodaji svog dijela za transmisiju i distribuciju, čiju vrijednost analitičari procjenjuju na oko milijardu eura. </p>
<p>Alstomove dionice u srijedu su skočile za više od 13 posto na Pariškoj burzi, nakon što je trgovina njima bila zaustavljena dva dana. </p>
<p>Alstom inače zapošljava 100.000 ljudi širom svijeta, od čega petinu u Francuskoj. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Bayer i Commerzbank izgubili više od 6 posto</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Nakon nekoliko razočaravajućih financijskih izvješća (Bayer, Commerzbank i američki Cisco Systems) dionice financijskog, tehnološkog i farmaceutskog sektora potaknule su u srijedu pad europskih blue chip indeksa. </p>
<p>Najlošije je prošao njemački DAX, koji je do poslijepodneva pao čak 2,1 posto, na 3366,8 bodova. Londonski FTSE 100 izgubio je 1,14 posto, spustivši se na 4074,2 boda, a pariški CAC 40 je sa 3146,2 boda bio 1,3 posto niži. Milanski MIB 30 je pao 0,87 posto, na 24.914, a DJ Stoxx 50 za 1,37 posto, na 2398,24. U New Yorku su u prvih pola sata trgovanja indeksi također pali - Dow Jones Industrial Average tek neznatno, a S 500 i tehnološki Nasdaq Composite 0,3, odnosno 0,5 posto. Tokyjski NIKKEI 225 u srijedu je pao 0,63 posto, na 9323,91 bod.</p>
<p>Iako je u drugom tromjesečju ostvario 80-postotni rast operativne dobiti na 454 milijuna eura, njemački Bayer ipak nije ispunio očekivanja analitičara pa je dionica te farmaceutsko kemijske grupacije do poslijepodneva pala gotovo 7 posto. BASF i Sanofi-Synthelab pali su oko 2 posto. S druge strane, danski Novo Nordisk nadmašio je očekivanja i dionica te tvrtke je porasla 5 posto. Treća po veličini njemačka banka, Commerzbank, je u drugom tromjesečju smanjenjem troškova ostvarila rast neto dobiti, ali su ulagače razočarali veći gubici zbog nenaplativih zajmova. Dionica banke je tako pala 6,2 posto, a njeni veći konkurenti Deutsche Bank i HVB izgubili su 3,3 odnosno 4 posto. </p>
<p>Loše prognoze Cisco Systemsa potaknule su pad europskih proizvođača čipova - Infineon i STMicroelectronics izgubili su 5,3 i 2,4 posto. Philips i Siemens pali su oko jedan posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Velike vrućine i sparina ruše i najzdravije, meteorolozi najavljuju još veću žegu </p>
<p>Trenutačne temperature nepogodne su za zdravlje jer su izjednačene ili prelaze temperaturu tijela koje se ne može hladiti, objašnjava Ksenija Zaninović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda / Zagrebačka hitna pomoć intervenira između 400 i 450 puta na dan / Dr. Vladimir Jonke, voditelj Odjela za ambulantnu rehabilitaciju Poliklinike »Srčana«, kaže da je stanje to teže što sparno i vruće vrijeme dulje traje te da je svaki drugi čovjek više ili manje meteoropat / Preporučuje se uzimati dovoljno tekućine, manje se kretati pogotovo po »zvizdanu«, izbjegavati uzrujavanja i uzimati propisane lijekove </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Vrhunac sunčanog, vrućeg i sparnog vremena očekuje se u prvoj polovici idućeg tjedna. Temperature će tada u pojedinim dijelovima Hrvatske doseći i 40 stupnjeva Celzija. Sljedeća dva dana temperature će pasti za dva do tri stupnja, no i dalje će u cijeloj zemlji biti više od 30 stupnjeva.</p>
<p> »U sljedećih deset dana vrijeme se neće promijeniti. Prodor svježeg i nestabilnog oceanskog zraka na područje Europe sprečava ogranak vrlo jake i postojane azorske anticiklone koji se proširio na cijelu zapadnu i veći dio srednje Europe«, rekao je za Vjesnik pomoćnik ravnatelja i prognostičar u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHZ) Dražen Glasnović.</p>
<p>»Trenutačne temperature vrlo su nepogodne za zdravlje jer su izjednačene ili prelaze temperaturu tijela koje se tada ne može hladiti«, objasnila nam je Ksenija Zaninović iz Odjela za meteorološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju i biometeorologiju u DHZ-u. Pri tim temperaturama ni vjetar nas ne može rashladiti. »Vjetar je poput fena, dovodi toplinu, a ne odvodi je s površine tijela što nas još više zagrijava«, ističe. Dodatne nevolje izaziva visoka vlaga u zraku. »Isparavanjem znoja tijelo se hladi, no ako je visoka vlaga, zrak ne može prihvatiti toliku vlagu i postaje nam još toplije«, kaže. </p>
<p> Iako je Zagreb napola prazan, Hitna pomoć na dan ima između 400 i 450 intervencija. Kako doznajemo od dežurne liječnice dr. Dubravke Hochstädter, građani ih najčešće zovu zbog slabosti, vrtoglavice i opće klonulosti kao posljedice vremena. Pomoć traže i mladi i stari. </p>
<p>Liječnica savjetuje da se nosi lagana odjeće i obuće, izbjegavati tjelesne napore i izlaske, osim ujutro i kasnije navečer. Kronični bolesnici trebaju redovito uzimati lijekove.</p>
<p>Isto kaže i dr. Vladimir Jonke, voditelj Odjela za ambulantnu rehabilitaciju Poliklinike »Srčana«, koji ističe da je stanje to teže što sparno i vruće vrijeme dulje traje. Napominje da je svaki drugi čovjek više ili manje meteoropat, što znači da teškoće trpi otprilike pola stanovništva bez obzira na starosnu dob.</p>
<p> Problemi se javljaju ponajprije u organskim sustavima, srčano-žilnom, koštano-zglobnom, psihičkom, te dišnom. Potonji je to osjetljiviji što je u ovo vrijeme velika zasićenost zraka biljnim alergenima. Od funkcionalnih bolesti, zbog ovakvih neprilika mogu se pojačati gastritis, čir i kolitis.</p>
<p> Bitno je redovito uzimati terapije propisanu za kroničnu bolest. U slučaju tegoba treba se posavjetovati s liječnikom zbog moguće korekcije terapije, primjerice zbog pretjeranog snižavanja krvnog tlaka. </p>
<p>Dakle, da bi se preživjele »pasje vrućine«, preporučuje se piti dovoljno, manje se kretati pogotovo po »zvizdanu«, izbjegavati uzrujavanja i, dakako, uzimati propisane lijekove.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Požari na Braču pod nadzorom, ali opasnost još prijeti, na Hvaru se saniraju požarišta </p>
<p>MILNA, 6. kolovoza</p>
<p> - Požar na otoku Braču već je više od 24 sata pod nadzorom pa otočani vjeruju da je najgore prošlo. Ipak, vatrogasci su još u pripravnosti. No, dok su se u subotu, nedjelju i ponedjeljak svim raspoloživim snagama borili s vatrenom stihijom, sada smo ih zatekli kako se odmaraju. Po očima im se vidi da se proteklih dana nisu naspavali. Kako smo se približavali Milni, to je s obje strane ceste bilo sve više opožarene površine. Miris zgarišta sve je intenzivniji, a na pojedinim se mjestima u srijedu još dimilo, samo malo, tek toliko da se zna da opasnost od vatre još prijeti. Primijetili smo da vatra nije opustošila samo borovu šumu, jer je crna nagorena zemlja ispresijecana kamenim zidovima i ogradama. Tu više nema ni jedne masline niti vinove loze. Godine mukotrpnoga rada nestale su u samo tri dana, u požaru kakav stanovnici Ložišća i Bobovišća, mjesta kojima se vatra najviše približila, ne pamte od 1983. godine. </p>
<p>Premoreni vatrogasci, članovi interventne MUP-ove vatrogasne postrojbe iz Zadra, koji su u Milnu na otoku Braču stigli u nedjelju kad je, kažu, bilo najgore, zadovoljni su odrađenim poslom, kao i time što nitko nije ozlijeđen u gašenju. </p>
<p>Ističu da je brda iznad Milne uz njih, 14 profesionalnih vatrogasaca gasilo i 24 pripadnika HV-a, 1. gardijske i 4. splitske brigade. Međusobno su izvrsno surađivali i za njih definitivno ne vrijede kritike da su gasitelji loše koordinirani. </p>
<p>Požar na Braču bilo je, govore, teško gasiti zbog vjetra, ali i brdovitog i nepristupačnog terena, posebice zbog gustih borovih šuma. </p>
<p>Vatrogasci koji se nadaju da će uskoro moći kući, otkrivaju nam da nisu vidjeli nikoga od stanovnika okolnih sela, ili vatrogasaca dobrovoljaca da gase požar. </p>
<p>Zadovoljni su time kako se vatra gasila istodobno iz zraka kanaderima, i na zemlji cisternama i brentačama. Ne žale se ni na opremu koju imaju, niti na to što su na požarištu bili 48 sati. </p>
<p> Ima ih iz svih krajeva Hrvatske, a većinom su zajedno već gasili vatru na Velebitu. Priznaju i da im je u prvom trenutku apsurdno zazvučalo ime Ložišće, asocirajući ih na mjesto koje je netko naložio. </p>
<p> U Ložišću, sagrađenom od bračkog kamena, uz zavojitu cestu, ispred jedine trgovine zatekli smo skupinu ljudi koji su prepričavali događaje. </p>
<p>Izgorjelo mi je 60 maslina, negoduje jedan od starijih u selu, Mate Rakela kojem su 74 godine. </p>
<p> Prisjeća se da mu je otprilike isto toliko maslina izgorjelo u požaru prije tri godine kad je od države dobio odštetu od 900 kuna. Sada kroz šalu govori kako se nada da će novcem od odštete moći kupiti barem kilogram mortadele. I Frane Jurac je, kao njegovi sumještani, tvrdi, gasio požar granama kojima su gušili vatru na niskom raslinju.</p>
<p>Bilo me je jako strah da vatra ne zahvati selo, toliko sam se prepala da nisam mogla ostati u kući nego sam pošla prema vatrenoj buktinji, kaže Blanka Pavlov priznajući da nije gasila vatru, nego je išla gledati. </p>
<p>Vrag odnija kosti onome tko je ikad na otok donio bor, kroz zube je opsovao Jure Sapunar tvrdeći da je ta potpuno beskorisna biljka na Brač donesena prije 300 godina. </p>
<p>U susjednim Bobovišćima u kojima je, prema riječima najstarijeg mještanina Bernarda Sekula, samo devet stalnih stanovnika, život se polako vraća u normalu. Naš sugovornik otvoreno kaže kako mu nije bilo ni na kraj pameti ići pomoći gasiteljima. »Što mi treba da još u vatri glavu izgubim? Dosta sam požara ja gasio u životu«, kaže. </p>
<p> Požari na otoku Hvaru kod Brusja, Dubovice i Sućurja pod nadzorom su gasitelja koji rade na sanaciji požarišta. Na području Dubovice, vatrogasci su mjestimice morali neutralizirati otvoreni plamen na lokaciji Sv. Nikola, koji se pojavljivao zbog vjetra. </p>
<p>U gašenju požara na otoku Hvaru sudjeluje 279 gasitelja s 52 vozila, tri kanadera, uz helikopter za prijevoz gasitelja i helikopter bell za izviđanje. U operacijama gašenja sudjelovala su i dva broda Hrvatske ratne mornarice.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sporazum štrajkaša i Uprave »Lenca«: Radnicima po tri tisuće kuna do 12. kolovoza</p>
<p>Još tri tisuće kuna radnici bi dobili do 1. rujna, a ostatak s plaćom 15. rujna / Postignutim sporazumom Sindikata i Uprave izbjegnut stečaj / Novac za isplatu osigurao je Zacchello, pod uvjetom da Vlada do kraja tjedna aktivira obećana jamstva / Ako radnici »Lenca« ne dobiju novac, 13. kolovoza nastavljaju štrajk </p>
<p>RIJEKA, 6. kolovoza</p>
<p> - Štrajk u Brodogradilištu »Viktor Lenac«, započet 1. kolovoza, prekinut je u srijedu u podne. Točnije, štrajk je u »stanju mirovanja« do 12. kolovoza kad bi, prema sporazumu Sindikata i Uprave, svaki radnik »Lenca« trebao dobiti tri tisuće kuna, a još tri tisuće kuna do 1. rujna. Ako do 12. kolovoza ne dobiju taj novac, radnici »Lenca« 13. kolovoza nastavljaju štrajkati.</p>
<p> Novac za isplatu plaća, navodno je riječ o milijun dolara, osigurao je većinski dioničar »Lenca« Giancarlo Zacchello, pod uvjetom da do kraja tjedna Vlada aktivira obećana jamstva »Lencu« za već ugovorene poslove gradnje dvaju trajekta i nekoliko platformi. Ostatak duga od dvije i pol plaće radnici bi dobili 15. rujna prilikom isplate redovnih primanja.</p>
<p> Novinarima su to u srijedu u podne zajedno priopćili v.d. direktora »Lenca« Ognjen Antunac, predsjednik Sindikata »Lenca« Damir Bačinović, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović i predsjednik SSSH Davor Jurić. </p>
<p>Bačinović je naglasio da je u pregovorima Uprava predlagala da se svakom radniku prvo isplati 1800 kuna, Sindikat je tražio 5000, a »našli su se« na 3000 kuna do 12. kolovoza, te još 3000 do 1. rujna.</p>
<p>S obzirom da su račun »Lenca« prije petnaestak dana blokirala dva kooperanta, radnicima bi tih 6000 kuna trebalo biti isplaćeno putem sindikalne blagajne.</p>
<p> Štrajkaški odbor je samo s jednim glasom protiv prihvatio prijedlog Uprave o načinu isplate zaostalih plaća. </p>
<p>Antunac je naglasio da većinski dioničar Zacchello traži da se novcem od državnih jamstava pokrene proizvodnja i da se taj novac ne potroši za podmirenje starih dugova prema dobavljačima. »Ovo je bio zadnji trenutak da se prekine štrajk, jer je prijetila opasnost da 'Lenac' izgubi neke od ugovorenih poslova vrijednih 35 milijuna dolara. Ni jedno hrvatsko brodogradilište ne može poslovati bez državnih jamstava, pogotovo ne 'Lenac' koji je izgubio kredibilitet kod banaka«, upozorio je Antunac. No, dodao je, upitni su rokovi za dovršetak remonta na brodovima »Sverdlov« i »Isole Brune«.</p>
<p> Da bi se spriječilo veće kašnjenje, Uprava će pozvati na posao i radnike koji su sada na godišnjem odmoru. Antunac je i ovaj put naglasio kako je »Lenac« došao u tešku poslovnu situaciju zbog preinvestiranja te da u Hrvatskoj i Italiji nema ni jednog jakog remontnog brodogradilišta koje zapošljava više od 500 ljudi, dok »Lenac« ima čak 1200 radnika.</p>
<p>Ili plaće ili će Uprava »naglavce« iz »Lenca« </p>
<p>Predsjednik Sindikata Bačinović nije krio zadovoljstvo što je prvi štrajk u 107 godina postojanja »Lenca« zasad sretno okončan. Rekao je da je to posljednja prilika vlasniku i Upravi Brodogradilišta da su potrebne radikalne promjene u poslovanju, u protivnom, upozorio je: »U srijedu, 13. kolovoza, Uprava će naglavce iz Brodogradilišta«. </p>
<p>U srijedu ujutro, prije nego što je postignut sporazum, tristotinjak radnika »Lenca« okupilo se na štrajkaškom skupu u krugu Brodogradilišta. Nakon što su upoznati s prijedlogom Uprave o načinu isplate zaostalih plaća, manji dio radnika glasno je negodovao. Kako kažu, banke će im uzeti taj novac jer su već »debelo« u minusu. Neki od nezadovoljnika tražili su da se u Martinšćicu pozove financijsku kontrolu. </p>
<p>Posebno je žestok bio jedan radnik koji je Bačinovića optužio da je »cijelo vrijeme radio za bivšeg direktora Damira Vrhovnika« te da je za to primao veliku plaću od 7000, 8000 kuna. Rekao je i da je Bačinović doveo do »svega ovoga«.</p>
<p> Bačinović je na to odgovorio da je najlakše »pljuvati po Sindikatu«, ali da razumije ogorčenje radnika.</p>
<p> Antunac je dodao kako je alternativa postignutom dogovoru bio stečaj u kojemu bi radnici, kooperanti i dobavljači dugo i neizvjesno čekali naplatu potraživanja. </p>
<p> Marjanović je rekao da štrajk treba nastaviti ako radnici ne dobiju obećanih 3000 kuna 12. kolovoza, »a štrajkašima bi trebali priteći u pomoć svi građani i čelnici Rijeke, kao što je Sisak stao iza Željezare«.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Simonić se ispričao pretučenim stranim studentima </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Ante Simonić primio je u srijedu u Banskim dvorima dvojicu stranih studenata Emada Hamdi Ali Ramadana iz Egipta i Hiroakija Fukudu iz Japana, koje su kao i još trojicu njihovih kolega skinheadsi napali 29. srpnja u Zagrebu. </p>
<p>Potpredsjednik Simonić izrazio je žaljenje zbog napada i oštro osudio taj incident te u ime Vlade i svoje osobno ime uputio ispriku studentima. Naglasio je da Vlada i resorna ministarstva poduzimaju sve kako bi djelovali preventivno u borbi protiv netolerancije i neprihvaćanja razlika, te da se i cijelo društvo mora boriti protiv takvih pojava. </p>
<p> »Znanje je temeljni resurs današnjice, a slobodni protok znanja i ideja u sklopu razmjene studenata jedan je od najboljih načina međusobnog upoznavanja«, kazao je Simonić.</p>
<p> Na sastanku s dvojicom studenata zaključeno je kako je potrebno pokrenuti sve mehanizme da bi se u budućnosti spriječili takvi incidenti. </p>
<p>U roku od dva tjedna Simoniću će na stol doći izvješća ministarstava znanosti i tehnologije, te unutarnjih poslova, kao i Hrvatske udruge za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti kako bi se podigla razina komunikacije te pronašla rješenja vezana uz napad na strane studente, ali i prijedlog buduće prevencije.</p>
<p> Napadnuti studenti zahvalili su potpredsjedniku Simoniću i Vladi na brizi i potpori. Kako je izjavio egipatski student, to je usamljeni incident, dodajući kako se u Hrvatskoj osjeća sigurno.</p>
<p> Simonić je izjavio da je to prvi slučaj u 50 godina otkako djeluje Udruga za razmjenu studenata da je netko napao strane studente u Zagrebu.</p>
<p> Dvadesetak skinheadsa napalo je 29. srpnja petoricu stranih studenata. Od petorice napadnutih, trojica studenata vratila su se u svoje zemlje Oman i Kirgistan, dva tjedna prije nego što su planirali. </p>
<p>Vladimir Faber, načelnik PU zagrebačke, izjavio je da je kriminalistička obrada u tijeku i da je policija obavila više od sto obavijesnih razgovora. Policija još traga za dvojicom počinitelja tog kaznenog djela.</p>
<p> Zdenko Franić, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, naglasio je da je razina sigurnosti nakon tog incidenta podignuta u svim studentskim domovima u Zagrebu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Za rasistički napad krivce treba goniti po službenoj dužnosti« </p>
<p>Načelnik Policijske uprave zagrebačke Vladimir Faber slaže se da bi pravosuđe trebalo goniti krivce za takve rasističke napade po službenoj dužnosti, a ne da žrtve uglavnom pokreću građansku parnicu. Napad iz rasističkih pobuda kazneno je djelo, ali u policiji kažu kako je najteže dokazati da se napad dogodio upravo iz tih razloga, pa slučajevi uglavnom završe kao građanska parnica pokrenuta zbog nanošenja tjelesnih ozljeda.</p>
<p> Trebalo bi pronaći efikasnija pravna rješenja kako bi, među ostalim, Državno odvjetništvo preuzelo ulogu tužitelja u tim procesima. U incidentu koji se u Zagrebu dogodio 29. srpnja, žrtvama su nanesene lakše ozljede pa bi krivci mogli proći s benignim kaznama. »Trebalo bi biti kao u Njemačkoj, odrediti kazne do pet godina zatvora pa da vidimo tko će kršiti zakon«, kaže Faber. </p>
<p>Student koji je te večeri u pothodniku Cibonina tornja dobio najviše batina, 22-godišnji Egipćanin iz Kaira Emad Hamdi Ali Ramadan u Hrvatsku je došao na praksu naftnog inženjerstva. Rekao je da su ih skinheadsi napali iz rasističkih pobuda, te dodao: »Inače, ne mislimo ništa loše o Hrvatskoj, smatramo je vrlo gostoljubivom zemljom, a taj napad vidimo kao usamljeni incident«. U Hrvatskoj trenutačno boravi tridesetak stranih studenata u sklopu međunarodne razmjene. </p>
<p>R. Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Joga za nastavnike od jeseni u školama</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Osnivač i autor sustava »Joga u svakodnevnom životu« Paramhans Swami Maheshvarananda sastao se u srijedu u Banskim dvorima s potpredsjednikom Vlade dr. Antom Simonićem i zamjenikom ministra prosvjete i športa Ivanom Vavrom. Razgovaralo se o programu joge za nastavnike u hrvatskim školama za koji je Ministarstvo prosvjete najprije dalo, a onda, na prigovor Crkve, povuklo preporuku. </p>
<p>Nakon susreta, u kratkoj izjavi za novinare Vavra je objasnio da preporuka nije povučena nego samo zamijenjena detaljnijom informacijom o ponuđenom programu joge i već poslana školama.</p>
<p> Swami Maheshvarananda izrazio je zadovoljstvo time što su nesporazumi razjašnjeni i što će program joge za nastavnike od jeseni nesmetano započeti u hrvatskim školama. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pokrenuta istraga protiv Canjuge i Batarela zbog primanja mita </p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu zaključilo je kako postoje okolnosti za pokretanje istrage protiv Krunoslava Canjuge i Mirka Batarela zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo primanja, odnosno davanja mita, priopćio je u srijedu taj sud.</p>
<p> »Izvanraspravno vijeće na sjednici 31. srpnja, odlučujući o neslaganju istražnog suca s istražnim zahtjevom Uskoka za pokretanjem istrage protiv Canjuge i Batarela, zaključilo je da zasad postoje okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je Canjuga počinio kaznena djela primanja mita i odavanja službene tajne, a Batarelo kazneno djelo davanja mita«, navodi se u priopćenju. U priopćenju predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Božidara Rumenjaka ne kaže se o kojim je okolnostima riječ koje upućuju da su počinjena kaznena djela. </p>
<p>Napominje se da je Vijeće donijelo zaključak razmotrivši podatke prikupljene u predistražnom postupku o postupcima dvojice osumnjičenika.</p>
<p> Protiv rješenja Vijeća obje stranke imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu, a žalba ne zadržava izvršenje rješenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sezona dobra, ali »rupe« i spontanost moraju se izbjeći</p>
<p>Razović: Turizam se vratio na prijeratne godine, ali samo o nama samima ovisi što će se s njim u budućnosti događati / Ostojić: Zbog recesije, tijekom pojedinih razdoblja stalno smo imali manjak Nijemaca, ali su s druge strane Skandinavija i zemlje Beneluksa počele dobro reagirati na Istru / Dunatov: Ugodno je iznijeti podatak da na području Zadarske županije ima više gostiju nego lani, a ima i više kreveta nego lani, što je također dobro / Vlašić: Ako se sjetimo one neizvjesnosti, čak i straha kojim je počela ova sezona, sad možemo biti zadovoljni. Trenutačni fizički promet je u pozitivi i želim da nam se to ponovi i dogodine</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Budući da smo u samoj špici turističke sezone, odnosno da su već sada poznati okvirni gabariti o tome kako će ona u završnici izgledati, direktore turističkih zajednica jadranskih županija zamolili smo za komentar njezina dosadašnjeg tijeka, pitali smo ih o najavama za posezonu te o glavnim problemima na njihovu području. </p>
<p>Svi se slažu u nekoliko stvari - s obzirom na to kako je počela i kakav je zastoj bukinga prouzročila iračka kriza, dosadašnji tijek sezone je vrlo dobar. Neki su se problemi, direktori su jednoglasni u tome, mogli izbjeći. Pogotovo srpanjska »rupa« iz koje bi se trebale izvući pouke za sljedeće sezone. Isto tako, rad državnih inspektora, odnosno suzbijanje sive ekonomije u turizmu posebna je tema, što zahtijeva hitno rješavanje.</p>
<p> Mili Razović, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, ističe da se sezona ostvaruje prema očekivanjima i da je područje srednje Dalmacije u ovom trenutku sasvim popunjeno.</p>
<p> Očekuje i dobru posezonu, tj. planira da će mu, bez obzira na srpanjsku »rupu«, završni godišnji račun pokazati oko sedam posto više turista, nego lani.</p>
<p>»Turizam se vratio na prijeratne godine, ali samo o nama samima ovisi što će se s njim u budućnosti događati«, tvrdi Mili Razović, dodavši da je i na području njegove županije trenutno najveći problem iznajmljivanje na crno. </p>
<p>Priznaje, međutim, da kod naših turističkih radnika nedostaje profesionalizma. »Već dvadeset i više godina turizam se u Hrvatskoj događa spontano, već nekoliko desetljeća ništa se ne mijenja u glavama dobrog dijela domaćih turističkih radnika. Umjesto da je rezultat sustavnog rada i profesionalizma, posao se događa spontano«, zaključuje Razović.</p>
<p>Iako prolazi kroz specifičnu situaciju ciljane promjene klijentele, Istra u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi povećanje sedam posto noćenja i turista u odnosu na prošlu godinu. Istrani su sezonu dočekali s pet do deset posto višim cijenama sa ciljem da siromašnije goste zamijene bogatijima. </p>
<p>»Mislim da je ovo odličan rezultat i da nam se vraćaju gosti iz bogatih zemalja zapadne Europe. Zbog recesije, doduše, tijekom pojedinih razdoblja stalno smo imali manjak Nijemaca, ali su s druge strane Skandinavija i zemlje Beneluksa počele dobro reagirati na Istru«, rekao je Veljko Ostojić, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije, bivši doministar turizma i po nekima najvjerojatniji budući ministar (ako se to ministarstvo ne ukine).</p>
<p>Po Ostojićevu mišljenju, glavni sezonski propust je srpanjska »rupa«, koju je trebalo izbjeći. Rekao je da od ovogodišnje srpanjske »rupe« (manjak gostiju početkom tog mjeseca) treba izvući pouke i planirati akcije da se nešto slično ne bi događalo i sljedećih godina. </p>
<p>Istra će, pretpostavlja, i sljedeće godine dizati cijene svojih turističkih usluga. </p>
<p>»Ugodno je iznijeti podatak da na području Zadarske županije ima više gostiju nego lani, ima i više kreveta nego lani, što je također dobro, a ima i nešto s čime smo posebno zadovoljni. Naime, neprijavljivanja gostiju od strane dijela njihovih domaćina nije pošteđena ni ova turistička regija, ali u ovoj sezoni dolazi do izražaja aktivnost inspektora. </p>
<p>O njima i o njihovim nastojanjima samo pohvalno«, dio je ocjene aktualnog stanja direktora Turističke zajednice Zadarske županije Ive Dunatova.</p>
<p>No, kaže Dunatov, do izražaja dolazi i ono što se kod nas, na žalost, teško mijenja, a to je da se glavna korist »izvlači« iz kreveta, a izvanpansionski sadržaji su u drugom planu. Konkurencija je tu znatno jača od nas i želimo li jače sezone, jednostavno moramo u prestrojavanje. Dunatov dodaje da očekuje dobar promet do kraja kolovoza, a i rujan bi trebao biti zadovoljavajući.</p>
<p>»Ako se sjetimo one neizvjesnosti, čak i straha kojim je počela ova sezona, sad možemo biti zadovoljni. </p>
<p>Trenutačni fizički promet je u pozitivi i želim da nam se to ponovi i dogodine«, izjava je direktora Turističke zajednice Šibensko-kninske županije Šime Vlašića.</p>
<p>Dojma je da sezona »teče« u redu, neugodnih iznenađenja uglavnom nema, a nada se i dobroj posezoni. </p>
<p> »Inače, u pripremama ove sezone dobro smo se potrudili, a uz ostalo pamtit ćemo je i po otvaranju turističkog ureda u Kninu, 5. kolovoza«, dodao je Šime Vlašić.</p>
<p>Krajnji jug države zastupa Aljoša Milat, predsjednik Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, koji tvrdi da »i do početka špice sezone nije bilo loše, a od tada je bolje, gostiju je više, pa sada treba misliti i pripremati očuvanje tih pozicija za slijedeću godinu«.</p>
<p>Dodaje da to znači poboljšati usluge, posebno izvanpansionske, jer treba znati da najjužnija županija još ima brojne nerenovirane objekte. </p>
<p>»No, ovog smo ljeta zadovoljniji brodskim vezama i poslovanjem dubrovačke zračne luke u Čilipima, ali nismo inspekcijskim službama, njihovim tretmanom i načinom rada. Ali, to je posebna priča«, naglasio je Milat, koji se, što se posezonskog razdoblja tiče, nada da će posla biti i u drugoj polovici listopada.</p>
<p>Pero Gabrić i Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Najvažniji zaštita ljudskih prava i pravna sigurnost građana</p>
<p>Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski rekao je da su predložili ocjenu ustavnosti, jer je nesporno da se KZ-om razrađuju temeljna ljudska prava i da se takvi zakoni moraju donijeti većinom glasova svih zastupnika. Budući da je donesen sa samo 58, a ne najmanje 76 glasova, taj je zakon neustavan iz formalno-pravnih razloga</p>
<p>ZAGREB, 6. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) podnio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti izmijenjenog Kaznenog zakona, jer nije donesen s dovoljnim brojem glasova, potvrđeno je u srijedu u Ustavnom sudu. Dok predsjednik Republike razmatra inicijativu HDZ-a da iskoristi svoju ustavnu ovlast i podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ), a u HDZ-u do kraja kolovoza čekaju njegovo drugo i končano očitovanje, HHO je odlučio odmah sam podnijeti takav prijedlog.</p>
<p>Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski rekao je da su predložili ocjenu ustavnosti, jer je nesporno da se KZ-om razrađuju temeljna ljudska prava i da se takvi zakoni moraju donijeti većinom glasova svih zastupnika. Budući da je donesen sa samo 58, a ne najmanje 76 glasova, taj je zakon neustavan iz formalno-pravnih razloga, tvrdi Puhovski. On očekuje da će Ustavni sud već početkom rujna, čim počne radom u punom sastavu nakon godišnjih odmora, odlučiti o njihovu prijedlogu. Zbog zaštite ljudskih prava, što podrazumijeva i pravnu sigurnost građana, smatra važnim da odluka bude donesena brzo, svakako prije početka primjene tog zakona, 1. prosinca. Bude li ustavno-sudska odluka donesena početkom rujna, zastupnici ovog saziva imali bi još dovoljno vremena da izmjene Kaznenog zakona donesu u ustavom propisanom postupku, smatra Puhovski. U slučaju kad zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesu ovlašteni predlagatelji kao što su predsjednik Republike ili trećina zastupnika, tada se postupak smatra pokrenutim, a Ustavni sud donosi odluku o prihvaćanju ili odbijanju tog prijedloga. U slučaju da prijedlog za ocjenu podnese netko drugi, a po Ustavu postupak može pokrenuti svatko, tada Ustavni sud prethodno odlučuje hoće li pokrenuti postupak i o tome ovisi hoće li se uopće upustiti u ocjenu ustavnosti. Vladimir Šeks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, zatražio je od predsjednika Republike Stjepana Mesića da iskoristi svoje ustavne ovlasti i da nakon što je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona pokrene postupak ocjene njegove ustavnosti, jer je izglasan s nedovoljno glasova. Predsjednik im je odgovorio da razmatra HDZ-ov prijedlog i usput ih podsjetio da je i trećina zastupnika, kao i predsjednik Republike, Vlada i saborski odbori, ovlaštena za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Šeks je prošlog petka izjavio Hini da će do kraja kolovoza čekati na drugi odgovor predsjednika Republike i ako do tada ne prihvati njihovu inicijativu, zahtjev će podnijeti trećina saborskih zastupnika.</p>
<p> O izmjenama i dopunama KZ-a glasovalo se na saborskoj sjednici 9. srpnja, predsjednik Republike je odluku o proglašenju potpisao dva dan kasnije, zakon je objavljen 15. srpnja, kad je i stupio na snagu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030807].
|
