NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031006].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197648 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.10.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slovenija će se i dalje protiviti tražeći saveznike na svim stranama</p>
<p>Iz Slovenije se stalno sugeriralo da ta zemlja nastoji voditi dobrosusjedsku politiku prema Hrvatskoj, no velik broj neriješenih pitanja ozbiljno dovode u sumnju takvo deklarirano stajalište / Kako to da EU nema nikakvih primjedbi na slovensku politiku dok s primjedbama na hrvatsku ne škrtari, a Slovenija je na pragu EU-a</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Reakcije iz Slovenije vezane uz odluku Hrvatskog sabora da u Jadranu proglasi zaštićeni ekološko-ribolovni pojas tko zna koji put na dnevni red stavljaju pitanje karaktera službene slovenske politike prema Hrvatskoj. Naime, iako se iz te države u prošlom razdoblju stalno sugeriralo da Slovenija nastoji voditi dobrosusjedsku politiku prema Hrvatskoj, velik broj neriješenih međusobnih pitanja, te posebice neprimjereno ponašanje – kako brojnih slovenskih političara, tako i službenih predstavnika te zemlje – ozbiljno dovode u sumnju takvo deklarirano stajalište.</p>
<p>Kako, primjerice, objasniti da i nakon 12 godina slovenski vojnici pod okupacijom drže hrvatsku vojarnu na Svetoj Geri, iako i u Ljubljani priznaju da je to dio Hrvatske. Ili što reći na činjenicu da hrvatski štediše Ljubljanske banke ni danas ne znaju hoće li i kada dobiti svoje štedne uloge čija je glavnica iznosila oko 150 milijuna eura. Tom iznosi treba pribrojiti i oko 300 milijuna eura duga Slovenije hrvatskoj državi za prenesenu štednju Ljubljanske banke na hrvatske banke. Tih nekadašnjih 900 milijuna njemačkih maraka, zajedno sa zateznim i drugim kamatama, danas su se gotovo udvostručili.</p>
<p>Ništa manje sporna situacija nije i zbog nuklearke Krško. Iako je hrvatska vlada pristankom na novi ugovor, oprostila Sloveniji dug za četverogodišnje razdoblje kada struja iz te nuklearke nije išla u Hrvatsku, Slovenija sada odbija isplatiti dug i za jednogodišnje razdoblje. Problema ima i s financijskim izvješćima vezanim uz poslovanje te tvrtke. Stoga je hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na posljednjem sastanku zatražio arbitražu zbog tih izvješća. Arbitraža će vjerojatno biti potrebna i u vezi sa spomenutim dugom. A sve je izglednija i u vezi s utvrđivanjem granice na moru između dviju država. </p>
<p>Zanimljivo je da su granični problemi između Zagreba i Ljubljane počeli tek kada je nakon rata ostao okupiran znatan dio Hrvatske. Do tada su iz Slovenije stizali prijedlozi o uspostavi zajedničke granične crte rijekom Dragonjom i dalje sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice. Međutim, vjerojatno pod dojmom srpskih osvajanja – koja veći dio međunarodne zajednice nije dolično osudio – potkraj 1991. i Slovenija mijenja svoju politiku prema Hrvatskoj. Tako nakon povlačenja postrojbe JNA iz Jastrebarskog, koja je kontrolirala objekt na Svetoj Geri, slovenski vojnici zauzimaju to područje.</p>
<p>Već početkom sljedeće godine, Slovenija upućuje zahtjev da joj Hrvatska ustupi četiri zaselka s lijeve obale Dragonje odnosno kanala sv. Odorika. Jednom parlamentarnom odlukom ta su četiri sela čak »anektirana«, međutim, slovenska policija nije se usudila ući u ta područja, svjesna da je to dio Hrvatske. Nakon toga uslijedili su poznati zahtjevi iz slovenskog Memoranduma kojim se traži cijeli Piranski zaljev te tzv. suvereni koridor do otvorenog mora. </p>
<p>U to je vrijeme slovenska politika vjerojatno još bila svjesna stvarnog stanja kakvo je bilo u vrijeme osamostaljenja dviju država, pa je tako u Memorandumu priznato da Slovenija nema teritorijalni dodir s otvorenim morem, kao i da nema pravo na svoj gospodarski pojas. </p>
<p>Prošlih mjeseci, većina slovenskih dužnosnika i poneki pravni stručnjak – ili, kako su ga obično predstavljali, stručni suradnik slovenske vlade – tvrdili su posve suprotno, iako za to nisu nudili nikakav ozbiljan argument. Ako je suditi prema prvim reakcijama nakon odluke Hrvatskog sabora da proglasi ekološko-ribolovni pojas, Slovenija će nastaviti s protivljenjem tom hrvatskom potezu tražeći saveznike na svim stranama.</p>
<p>U važne aktere hrvatsko-slovenskih odnosa valja ubrojiti i Zmagu Jelinčića te Joška Jorasa. Prvi uporno svojata cijelu Istru, a Zadar daje Italiji, dok drugi, iako trenutno nije aktivan, rado na svojoj kući – koja je u Hrvatskoj – ispisuje slogane da je tu zapravo Slovenija. Iako su obojica ekstremisti i zapravo ridikuli, zajednička im je osobina da su na vezi sa službenom slovenskom politikom.</p>
<p>I na kraju, Slovenija je nedavno donijela svoj plan gradnje autocesta do 2013. godine iz kojeg je razvidno da nije planirana nikakva gradnja na dva za Hrvatsku važna pravca: onom prema Mariboru i između Rijeke i Trsta. Dakako da je slovensko pravo odlučivati kako će i kada graditi pojedine dionice autoceste na svom teritoriju. Međutim, kako je na oba ta pravca riječ o samo nešto više od dvadesetak kilometara buduće autoceste, nameće se dojam da je zapravo riječ o namjernom pokušaju cestovne izolacije Hrvatske od zapadnih zemalja.</p>
<p>Što se pak tiče slovenske potpore hrvatskom pristupu EU, koju je prije nekoliko tjedana slovenski ministar vanjskih poslova prilično pompozno odlučio uskratiti, za Hrvatsku je sve to prilično nebitno, jer se odluke o tome donose na nekim drugim adresama. Međutim, i ta činjenica samo opravdava pitanje koliko je i je li uopće slovenska politika prema Hrvatskoj dobrosusjedska. Postavlja se i pitanje kako EU nema nikakvih primjedbi na takvu slovensku politiku dok s primjedbama na hrvatsku ne škrtari, a Slovenija je na pragu EU-a. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Božanić: Ribari napokon dobili novo ribolovno more</p>
<p>U ribarskom Cehu očekuju da će i Italija proglasiti sličnu zaštićenu zonu, »jer ćemo tek tada moći efikasno štiti Jadran, u kojem sad svatko radi što hoće«</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – »Pomicanjem morske granice od 12 nautičkih milja do sredine Jadrana hrvatski su ribari napokon dobili novo ribolovno more«, rekao je u nedjelju Vjesniku Tonči Božanić, predsjednik Ceha za ribarstvo pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Božanić je dodao da su ribari, istina, tražili proglašenje gospodarskog pojasa, jer su njihovi zahtjevi bili usmjereni na to da se Jadran podijeli na pola, odnosno na to da imamo suvereno pravo ribariti u svojoj polovici Jadrana, no »naši su zahtjevi i ovako ispunjeni«, zaključuje. U ribarskom Cehu napominju da će stvarni dosezi ove saborske odluke biti vidljivi tek za godinu dana, kad je Hrvatska počne provoditi. Uza to, očekuju da će i Italija proglasiti sličnu zaštićenu zonu, »jer ćemo tek tada moći efikasno štiti Jadran, u kojem sad svatko radi što hoće«.</p>
<p>Zaštita Jadrana, kaže Božanić, je važna jer u međunarodnim vodama, između buduće epikontinentalne granice Italije i Hrvatske, sad love ribari iz »trećih zemalja« – Japana, Paname i Koreje.</p>
<p>Slovenske ribare, kažu, nisu ovih dana vidjeli na moru, iako mogu ribariti do ispred Umaga, odnosno sredine Piranskog zaljeva. Ipak, zaključuju da ih nije bilo zbog jakog juga, a ne proglašenja ekološko-ribolovne zone.</p>
<p>Širenje jurisdikcije na Jadranu, kaže Božanić, presudno je za hrvatsko ribarstvo. Hrvatskoj godišnje treba najmanje 65.000 tona ribe, a lani nije ulovljeno više od 25.000 tona ribe, plus 15.000 tona u akvakulturi.</p>
<p>Međutim, za bolje korištenje prirodnih resursa Jadrana ribarstvo bi trebalo dobiti status nacionalnog interesa. Ovako imamo tisuću godina pisane povijesti o ribarstvu na Jadranu, uz prosječnu potrošnju ribe od samo osam kilograma po stanovniku.</p>
<p>Italija, primjerice, iz zajedničkog mora godišnje izvuče 200 milijuna eura. Procjenjuje se da neusporedivo jača talijanska ribarska flota iz Jadrana dnevno izvuče oko 300 tona ribe. Ujedno, Italija ima 68 veletržnica ribom, a Hrvatska ni jednu.</p>
<p>Epikontinentalni pojas obuhvaća 21.000 kilometara novog ribolovnog mora, što znači dodatnih oko 6000 tona potencijalno komercijalnih riba, 2000 tona mekušaca, te znatne zalihe sitne plave ribe. No, da bi se ribarilo na otvorenom moru treba imati odgovarajuće brodove. Hrvatska trenutno ima 320 velikih ribarskih brodova, od kojih je 70 koćarica, a polovica je izvan uporabe. Razumljivo, jer je prosječna starost tih brodova 55 godina. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska dobiva obalnu stražu 2004. godine</p>
<p>Našu obalu i more nadgleda 300 ljudi u pomorskim kapetanijama i lučkim ispostavama i oko 200 pomorskih policajaca, a talijansku obalu kontrolira 8500 pripadnika obalne straže</p>
<p>RIJEKA, 5. listopada</p>
<p> – Tijekom 2004. godine Hrvatska bi napokon trebala dobiti obalnu stražu koja bi kontrolirala promet, ribolov, krivolov i ostale zloporabe unutar hrvatskih teritorijalnih voda ali i ekološko-ribolovnog pojasa u našem Jadranu. Temelj te straže činit će stotinjak brodova, tristotinjak zaposlenih u lučkim kapetanijama i ispostavama i oko 200 pomorskih policajaca.</p>
<p>Straža će djelovati u suradnji s Ministarstvom obrane i Hrvatskom ratnom mornaricom, a u njenom su sklopu planirane i službe Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva kulture i Državnog inspektorata. Tako bi sve bilo ujedinjeno na jednom mjestu, jer danas se na moru u obavljanju određenih zadaća preklapaju mnoge od navedenih službi, odnosno nerijetko je nejasno tko je za što zadužen. Tu našu neorganiziranost zlorabe mnogi, čemu se mora stati na kraj, kako bi se more i priobalje sačuvalo i za buduće generacije. </p>
<p>Uz obalu je dosta negodovanja izazvala najava da će sjedište obalne straže biti u Zagrebu, što se opravdava praktičkim razlozima; primjerice, činjenicom da će zapovjednik obalne straže često morati nazočiti sjednicama vlade. Uz zapovjednika u Zagrebu bi, prema najavama, bila još samo tri njegova pomoćnika, a ostali uključeni u obalnu stražu bili bi na moru. Međutim, oni koji žive na moru vide u tome jedno novo miniministarstvo pomorstva.</p>
<p>Saborski zastupnik HSLS-a, Riječanin Željko Glavan napominje da gotovo nitko uz našu obalu ne vidi ni jedan valjani razlog zašto bi sjedište obalne straže trebalo biti u Zagrebu. Glavan u tome vidi samo još jedan dokaz centralizacije vlasti, umjesto da bude obrnuto.</p>
<p>Američka i talijanska obalna straža, na primjer, imaju sjedište u Washingtonu i Rimu.</p>
<p>U Hrvatskoj se govori da se model američke obalne straže uvelike razlikuje od modela koji želi uvesti Hrvatska, jer svako more ima svoje posebnosti. Zato se napominje da naša obalna straža neće biti preslika američke, talijanske ili grčke obalne straže. Predsjednik Povjerenstva za izradu projekta obalne straže, zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza dr. Pave Komadina, svojedobno je rekao Vjesnku da projektom obalne straže želimo na jednom mjestu ujediniti ljude i sredstva.</p>
<p>U sastavu obalne straže bit će i tri nepotopljiva broda nedavno kupljena u Italiji za našu Pomorsku policiju. To ne znači da će se brodovi za obalnu stražu kupovati isključivo u inozemstvu, nego se planira njihova gradnja i na domaćim navozima. Krajnji je cilj da obalna straža ima što više jednakih brodova, jer bi financiranje bilo jeftinije.</p>
<p>Trenutno hrvatsku obalu i more nadgleda 300 ljudi u pomorskim kapetanijama i lučkim ispostavama i oko 200 pomorskih policajaca. Istodobno, talijansku obalu kontrolira 8500 pripadnika obalne straže. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ekološko-ribolovni pojas nema veze s granicama</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Ljubljana je odluku Hrvatskog sabora o proglašenju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa ocijenila kao prejudiciranje rješenja o slovensko-hrvatskim granicama. Proglašenje pojasa u Jadranu, zvao se on ribolovnim ili ekološkim, nikako ne utječe na pitanje granice Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu. A kad ne utječe, onda ga ne može ni prejudicirati.</p>
<p>Gospodarski pojas, sa svim ostalim atributima, je linija nadležnosti jedne države u poštivanju prava na moru. </p>
<p>Ta crta gospodarskog pojasa nije državna granica. Podrazumijeva se da se oslanja na teritorijalno more i ostale elemente granice na moru, ali izravno nikakvog utjecaja nema na ono što se događa između Zagreba i Ljubljane u Piranskom zaljevu. Naime, gospodarski pojas je morski prostor koji »troši« otvoreno more sprječavajući da se bez kontrole hrvatskih državnih tijela na tom otvorenom moru odvija ribarski krivolov i ihtiocid, šverc ljudima, drogom, oružjem i sličnom robom.</p>
<p>Piranski zaljev sa svim tim, jer je daleko od otvorenog mora, nema nikakve veze. </p>
<p>A to što Slovenci opet pokušavaju političkim pritiskom na Hrvatsku ishoditi ono što se već godinama s Hrvatima ne žele dogovoriti, ne žele prihvatiti arbitražu, ne žele prihvatiti nadležnost Međunarodnog suda za pravo mora, nije ništa novo. Upravo su stoga Ljubljana i Zagreb zamrznuli stanje u Piranskom zaljevu. </p>
<p>Sad ga Slovenci žele otopiti političkim sredstvima. I to – opet.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ratovi zbog bakalara, tune i morskih bogatstava</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – »Ribarski ratovi« ili incidenti na morima i oceanima zbog nezakonitog izlova ribe s jedne, te obrane nacionalnih interesa s druge strane, nisu nikakva rijetkost. Premda je ovo ljeto bilo relativno mirno, ipak su zabilježena dva opasna incidenta: u lipnju je južnoakorejska mornarica ispalila hice upozorenja na tri sjevernokorejska ribarska broda nakon što su oni navodno ušli u sjevernokorejeske vode, a potkraj kolovoza bio je organiziran pravi lov na urugvajski ribarski brod »Viarsa 1«.</p>
<p>Taj je brod zaustavljen oko 3000 kilometara od zapadne obale Južne Afrike nakon što su ga tri tjedna zbog gusarskog ribolova progonile vlasti čak triju zemalja – Australije, Južne Afrike i Velike Britanije. Brojni su primjeri ribarskih sukoba među državama. Tako su 1975. zbog jednog u nizu »bakalarskih ratova« između Islanda i Velike Britanije na nekoliko mjeseci prekinuti diplomatski odnosi. Potom su ponovo uspostavljeni, ali je nakon toga izbio i »treći bakalarski rat«. Kad je 1973. Organizacija američkih država (OAD) priznala pomorsku granicu od 200 milja smatralo se da će prestati ribarski sporovi između SAD-a i latinoameričkih zemalja. To se nije dogodilo. </p>
<p>Potkraj sedamdesetih u meksičkim su se medijima sukobi meksičkih i američkih ribarica na Pacifiku nazivali »ratom za tunu«. I Europljani su tih godina pokazivali ratobornost na moru. Tako je u ljeto 1978., nakon što je Poljska svoje teritorijalne vode proširila na pojas od 12 milja, zabilježeno više od 300 ribarskih incidenata. Tada su mediji javljali o »bakalarskom ratu« koji je zahvatio Baltik. Pregovori o suradnji zemalja Baltičkog bazena pretvorili su se u dugi spor zbog podjele bioloških i mineralnih bogatstava Baltika. Nepomirljivo su se suočavale Poljska, SSSR i DR Njemačka sa Zapadnom Njemačkom, Švedskom i Finskom. Zbog sukoba kanadskih i španjolskih ribara u međunarodnim vodama 1995., Španjolska je tužila Kanadu Međunarodnom sudu pravde u Haagu. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Očekivane reakcije </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Svoje protivljenje odluci Hrvatskog sabora da proglasi zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u Jadranu zasad su izrekli samo Slovenci i Talijani. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u vezi s tim uputilo je Hrvatskoj prosvjednu notu, tamošnji predsjednik Janez Drnovšek izrazio je žaljenje, dok je predsjednik Europske komisije Romano Prodi, nastupajući u tom slučaju više kao talijanski dužnosnik u Bruxellesu, ocijenio da odluka Hrvatskog sabora nije u duhu europske politike.</p>
<p>Međutim, ni u jednom od spomenutih očitovanja nitko nije ni pokušavao osporiti pravnu valjanost te hrvatske odluke ili dovesti u pitanje njezinu sukladnost s međunarodnim pravom. Također, zbog činjenice da su na svojim mediteranskim obalama Španjolci već proglasili ribolovnu a Francuzi ekološku zonu (iste zemlje su na Atlantiku proglasile i svoje gospodarske pojaseve) nitko, barem zasad, ne proziva Hrvatsku da je svojom odlukom učinila presedan, odnosno povukla potez koji bi odudarao od dosadašnjeg ponašanja nekih članica Europske unije čije se obale nalaze i na Mediteranu. Stoga se prigovori uglavnom svode na to da je Hrvatska trebala čekati konferenciju o ribarstvu u Veneciji te da je tek nakon suglasnosti susjeda to trebala učiniti. No, u tome i jest problem. Suglasnost susjeda, dakle, Slovenije i Italije za proglašenje bilo kakva zaštićenog pojasa u Jadranu, Hrvatska nikad ne bi mogla dobiti, osim ako ne bi dala ustupke jednoj i drugoj strani koji bi zapravo poništili smislenost proširenja hrvatske jurisdikcije na Jadranu. Tako Talijani zapravo žele i nadalje zadržati glavnu riječ na Jadranu (ne samo u vezi s ribarenjem) te im ne odgovara da Hrvati prošire svoju jurisdikciju do sredine tog mora kad su se talijanski ribari navikli iskorištavati gotovo cijeli Jadran.</p>
<p>Što se Slovenaca tiče, njihovo je protivljenje posljedica iracionalne politike kojoj je u osnovi težnja za teritorijalnim širenjem te se u tom kontekstu inzistiralo i na tzv. suverenom koridoru do otvorenog mora. Kako to nakon hrvatskog proglašenja zaštićene ekološke-ribolovne zone više nije moguće, jer nestaje otvorenog mora, oni su se okrenuli traženju tzv. zajedničkog rješenja za Jadran. Bit tog rješenja, koje trenutačno zagovaraju i u Rimu, jest spriječiti Hrvatsku u nakani da proširi svoja prava na Jadranu i tako dugoročno ojača svoj gospodarski pa i politički položaj. Međutim, zbog toga ne treba previše dramatizirati. Hrvatska je proglasila svoj pojas i to se više ne može poništiti. Nakon početnih prosvjednih nota i ucjenjivačkih glasova vezanih uz hrvatski pristup EU, vjerojatno će se pristupiti bilateralnim pregovorima u kojima će se talijanskim i slovenskim ribarima omogućiti sudjelovanje u višku izlova u hrvatskom ekološko-ribolovnom pojasu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nismo daleko odmakli</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Koliko je Hrvatska danas bliža članstvu u Europskoj uniji nego 2000., kada su izbornu pobjedu odnijele stranke koje su za glavni adut odabrale brže približavanje Uniji? Odradili smo golem dio puta u gotovo rekordnom roku, i to ne samo na formalnoj razini. No, distanca je još zabrinjavajuća, a prepreke velike. Najveće su tzv. politički uvjeti Unije, čijim ispunjavanjem bi Hrvatska trebala dokazati da je sazrela i, ukratko, uistinu prihvatila politička pravila EU-ove igre i napustila političko ponašanje koje obično nazivamo balkanskim. </p>
<p>Nije sporno da ocjena hrvatskog političkog razvitka može više ovisiti o procjenitelju nego o stvarnom stanju stvari u Hrvatskoj. Oni koji su uvjereni da bi Hrvatsku trebalo zadržati u balkanskom okviru lako će nam udijeliti negativnu ocjenu, jer se njezini elementi ne sastoje od brojki koje je lako pobiti, kao u slučaju gospodarskih parametara. Upravo zbog toga »slučaj Gotovina« za neke europske zemlje nije bio prepreka za ratificiranje hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje, a Velikoj Britaniji i Nizozemskoj jest. A Italija je priprijetila tek kada je osjetila da bi mogli biti ugroženi njezini gospodarski interesi. No, to su političke karte koje imamo u rukama i s njima moramo učiniti najviše što možemo, po mogućnosti dobiti partiju već 2007. Bez obzira na to vrlo je važno koliko su naši igrači, dakle političari, u toj partiji spremni žrtvovati svoje kratkoročne osobne i stranačke interese za pobjedu dugoročnog nacionalnog interesa? Koliko se naša politička elita (vlast i oporba) doista odmakla od političkog Balkana? </p>
<p>Nažalost, nismo daleko odmakli. Pa se značajna pitanja poput gospodarskog pojasa potežu u uspaljenoj predizbornoj atmosferi, u vrijeme kada sve stranke ozbiljno razmišljaju samo o osvajanju što više glasova, a ne o nacionalnim interesima. Rasprava o suradnji s Haaškim sudom navodi se na razinu želja a ne mogućih poteza i njihove cijene. Naciju se svjesno navodi da se opredjeljuje srcem, iako je riječ o političkim igrama u kojima pobjeđuju samo oni koji znaju razumno odvagnuti mogućnosti.</p>
<p>Nakon 2000. je u vrhu državne vlasti takva ponašanja manje nego prije, ali je pomak ipak premalen. I to samo zato jer je tako lakše vladati društvom koje tek savladava temeljne lekcije demokracije pa mu je lako podvaliti rog pod svijeću. Što Velikoj Britaniji, Italiji, Nizozemskoj ili nekoj drugoj članici Unije, koja nas zbog nekog svog interesa ima barem malo na zubu, samo olakšava argumentiranje tvrdnje da još nismo zreli za njihovo društvo.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Raspojasana Hrvatska</p>
<p>Znači li saborsko izglasavanje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu da se Hrvatska otela nečijoj kontroli, da je politički odrasla i spremna donositi vlastite odluke, ili da je, baš zbog straha od »stranih tutora«, učinila prevelike ustupke?</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Dario Vukić: »Cjelodnevna farsa (u vezi s gospodarskim pojasom) završila je prihvaćanjem onoga što je bilo dogovoreno između vladajućih i nekih oporbenih stranaka. To je velika hrvatska sramota.«</p>
<p>Visoki Vladin dužnosnik (prema Jutarnjem listu): »Onog trenutka kada ulagačima postane jasno da Hrvatska neće u EU prije 2015., prestat će njihov interes i automatski će stati naša gospodarska ekspanzija.«</p>
<p>Romano Prodi, predsjednik Europske komisije: »Žalim zbog jednostrane hrvatske odluke.«</p>
<p>»Slovenija izražava duboku zabrinutost i žaljenje zbog večerašnje jednostrane odluke Hrvatske o proglašenju zaštićene ekološko-ribolovne zone u Jadranu koja je u izrazitoj suprotnosti s europskim načinima dogovaranja i koordiniranog djelovanja…«, stoji u prosvjednoj noti slovenskog ministarstva vanjskih poslova, upućenoj Hrvatskoj u noći s petka na subotu.</p>
<p>Od svih europskih zemalja Hrvatska je po potrošnji ribe na začelju. Čemu onda toliko buke zbog našeg ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu?</p>
<p>Zbog politike, naravno. Loše politike.</p>
<p>Znači li prošlotjedno saborsko izglasavanje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu da se Hrvatska otela nečijoj kontroli, da je politički odrasla i spremna donositi vlastite odluke, ili da je, baš zbog straha od »stranih tutora«, učinila prevelike ustupke? </p>
<p>Jesmo li doista »jednostranim činom« ugrozili susjede, ili smo, za naciju vrlo važno, gospodarsko pitanje još jednom pretvorili u političku farsu koja sramoti Hrvatsku? </p>
<p>Kada, recimo, nekad HDZ-ov, danas HIP-ov zastupnik Dario Vukić rezignirano tvrdi da je sve »dogovoreno između vladajućih i nekih oporbenih stranaka«, on propušta reći samo jedno – a što to onda nije u redu? U demokraciji je, naime, uobičajeno da se goruća pitanja rješavaju političkim dogovorom između vladajućih i oporbe. To što se dijelovi oporbe (pa i neki od »vladajućih«) s tim dogovorom često ne slažu, ne zove se sramota nego pravo na različito mišljenje. Društvo gdje toga nema ne zove se demokracija.</p>
<p>Kada, pak, predsjednik Europske komisije Romano Prodi kaže da mu je »žao zbog jednostrane hrvatske odluke«, on ne tuguje u ime Europske unije, nego prije svega kao lovac na današnje Berlusconijevo premijersko mjesto u Italiji. Mjesto koje bi mu, ne pokaže li zube, moglo pobjeći zbog iznenadnog neposluha male, uglavnom susretljive, Hrvatske. </p>
<p>Nema, naime, nikakva razloga zašto bi ekološko-ribolovna zona u Jadranu, pa ni gospodarski pojas, smetali Uniji, čak i da se Hrvatska ne priprema za članstvo. Talijanima smeta, jer, za razliku od Hrvata, oni su i dosad znali koristiti ribarske potencijale Jadrana. Često bi pritom (»jednostrano«) zalutali i u hrvatske teritorijalne vode, daleko bliže hrvatskoj obali no što će im ubuduće dopuštati granica ribolovne zone. Hoće li se, međutim, oni znati (htjeti) bolje držati nove od dosadašnjih granica? Kako će ubuduće reagirati Hrvatska, zatekne li koju talijansku ribaricu u lovu preblizu hrvatskoj obali?</p>
<p>Slovenska »prosvjedna nota« doista nekom promatraču sa strane može djelovati previše ciničnom, čak i u sklopu diplomatima uobičajenog rječnika. Nakon slovenskog – sasvim jednostranog – bijega s novcem hrvatskih štediša i dugo vremena sličnog odnosa prema zajedničkoj imovini u Krškom, doista ne znam čemu, osim jeftinom (obostranom) politiziranju, služe još i ribarske čarke u Piranskom zaljevu (koje su, među ostalim, i potakle oživljavanje priče o gospodarskom pojasu). »Visoki Vladin dužnosnik«, kojeg spominju dnevne novine, trebao bi znati, ako uistinu postoji, da je (stranim) ulagačima prilično svejedno s kojim će datumom Hrvatska ući u EU. Mnogima, štoviše, odgovara da to bude čim kasnije jer tako zadržavaju neke, unutar EU-a već davno nepostojeće, povlastice (mlitav nadzor poreznika, mekšu kontrolu kvalitete proizvoda, dulje godišnje odmore…). </p>
<p>Taj datum, međutim, itekako je važan nama, jer samo ulazak u Uniju može neutralizirati ispade i pohlepu naših vlastitih neokapitalista i političkih revolveraša i približiti hrvatske građane uljuđenoj, dosadnoj, svakodnevici Zapada. </p>
<p>Onom svijetu gdje se (barem načelno) zna čemu služe porezi, čemu zakon i sudovi, gdje vlasnici znaju što smiju, a što ne smiju tražiti od zaposlenih, zastupnici znaju koga zastupaju, a zastupani da ih uvijek mogu opozvati. </p>
<p>Sabor u petak zapravo i nije mogao donijeti dobru odluku (donio je vjerojatno najbolju moguću), jednostavno zato što je cijeli proces od početka krenuo pogrešno. </p>
<p>Ljetošnja izjava ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, kada je najavio da će Hrvatska ove jeseni proglasiti gospodarski pojas na Jadranu, nesmotrenost je koja samo pukom srećom može ostati bez posljedica. Ne zbog pojasa (na koji Hrvatska ima pravo) niti zbog HSS-ova lova na izborne bodove (na što HSS ima pravo), nego zbog sasvim pogrešnog usmjeravanja državne vanjske politike u vrijeme kada započinju ozbiljni razgovori o njezinu budućem članstvu u Uniji. </p>
<p>Sam čin proglašavanja ekološko-ribolovne zone neće nas, unatoč diplomatski omekšanoj terminologiji, ni pedlja približiti niti udaljiti od Europe. Učinit će to naše ponašanje sljedećih nekoliko mjeseci kada ćemo morati dokazati da smo spremni za svaki daljnji dogovor o civiliziranoj suradnji. </p>
<p>Tada više neće biti važno je li riječ o gospodarskom pojasu ili o zaštićenoj zoni, svatko će, međutim, zapamtiti onoga koji će predložiti svima najbolji dogovor. Svi će zamjeriti onome tko ga se neće pridržavati.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto Zagreb nije dobio pozivnicu za Rim</p>
<p>Iako se ne želimo predstavljati boljim no što jesmo – još smo po mnogim stvarima izvan europskih standarda – nismo ni tako loši u usporedbi</p>
<p> s drugima. Po čemu su, na primjer, Turska i Rumunjska ispred Hrvatske</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>U Rimu među liderima 28 europskih zemalja koji su raspravljali o budućem europskom ustavu nije bilo Hrvatske. Silvio Berlusconi je ugostio šefove vlada i država petnaest zemalja Europske unije, deset kandidata i Rumunjsku, Bugarsku i Tursku.</p>
<p>Više od svih riječi koje su izrečene u posljednje vrijeme izostanak Hrvatske govori o njezinu sadašnjem položaju u Europi. »Najbolja vijest« s početka stoljeća, kako se govorilo za Hrvatsku – i njezine započete reforme – to sada nije.</p>
<p>Ostaje gorak okus da je Hrvatska zaslužila mjesto među mnogim zemljama koje su dobile pozivnicu za Rim. Neistinito je da su druge zemlje toliko (i one koje će uskoro ući u Uniju i one koje to tek žele) kada je riječ o političkim prilikama i gospodarstvu, ispred Hrvatske da naša država nije zaslužila da se nađe u Rimu. Po čemu je, na primjer, Turska, kada je riječ o poštivanju ljudskih prava, toliko ispred Hrvatske? Po čemu je Rumunjska sa svojim gospodarstvom ispred Hrvatske?</p>
<p>Zašto se, na primjer, ne zamjera Poljskoj koja tako grčevito baš ovih dana brani svoje nacionalne interese u završnom raspravljanju o uvjetima ulaska u EU. Iz Bruxellesa joj poručuju da je »zaslijepljena i agresivna« – i nikom ništa. Jer, europskoj je administraciji zapravo jasno da svaka zemlja i dalje mora braniti svoje nacionalne interese i da to nije u proturječju s idejom zajedničke Europe.</p>
<p>Ali, kada to čini Hrvatska, kao u slučaju pojasa na Jadranu, pa ma kako se zvao, onda stvari stoje drukčije. Odmah joj se šalju ukori iz kojih se mogu pročitati mnogo žešće optužbe, čak i one da ne radimo u duhu europske politike.</p>
<p>Ako se vratimo malo unatrag Unija se nije baš mnogo čula kada je Hrvatska tražila od Slovenije povrat štednje njezinih građana koji je, očito nepovratno, završio u razvoju slovenske privrede. Tada je između redaka poručeno – dogovorite se. Slično je i s elektranom u Krškom. Gradili smo je zajedno sa Slovencima, a sada se moramo boriti i za minimum vlasništva u Europi u kojoj je vlasništvo svetinja. I opet bez reakcija Unije. I kada je riječ o neargumentiranim slovenskim tvrdnjama o granicama, Europa opet šuti, i ista poruka – dogovorite se!</p>
<p>I, nakon svega, Hrvatska ostane bez pozivnice za Rim, čime joj se neizravno poručuje da nije u prvim redovima budućeg priključenja Europi.</p>
<p>Iako se ne želimo predstavljati bolji no što jesmo – a uistinu smo još po mnogim stvarima izvan europskih standarda – ipak nismo ni tako loši, u usporedbi s drugima. Činjenica je da često ne znamo komunicirati, pogotovo ne na način kako se to sada čini u »novoj« Europi. Posljednji je primjer žestoka svađa Francuza i Poljaka u vezi s pronađenim projektilom u Iraku za koji su Poljaci rekli, pa porekli, da je francuske proizvodnje. Pokazalo se netočnim, Chirac je izvrijeđao Poljake, ovi se ispričali i – gotovo. Ali, razgovarali su otvoreno, izravno i odmah!</p>
<p>Hrvati jednostavno ne znaju jasno reći što žele i kako to žele. Primjenjuje se neka zastarjela taktika iz prošlih vremena – malo javno, malo tajno – umjesto da se i susjedima Slovencima, a i europskoj administraciji, kaže jasno što ih ide. Pa voljeli to čuti ili ne.</p>
<p>Tako smo Slovencima već stotinu puta trebali reći da budu ljubazni i prvo vrate novac hrvatskih štediša, uz kamate, naravno, i da povuku svoje vojnike s teritorija koji nije njihov. Bez milosti.</p>
<p>Za mnoge pogreške u komunikaciji s Europom sami smo krivi. Administracija nam je nezrela, nesigurna, nespremna za izazove budućnosti. I dalje naši političari žive u nekom svom vakuumu gdje se komunikacija sa svijetom shvaća kao udobno putovanje i noćenje u luksuznim hotelima. A od promicanja hrvatskih nacionalnih interesa, lobiranja, uvjeravanja i svega što ide pod ruku s politikom s naše strane nema ništa. Mi to ne znamo.</p>
<p>Zato, nažalost, nije čudno što nas Europa malo po malo vraća na Istok i što opcija priključenja Uniji u paketu sa Srbijom i Crnom Gorom više nije nerealna, bez obzira što smo mi daleko ispred tog zapadno-balkanskog društva po svim kriterijima.</p>
<p>Europa od Hrvatske s pravom traži veću kooperativnost, ali i Hrvatska od Europe s pravom traži više razumijevanja. Pozivnica za Rim bilo je najmanje što je Europa mogla učiniti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Što je s maramom na glavi gospođe Fereshde Ludin</p>
<p>Kulturna raznolikost ne može pokrivati nanošenje trajne i nepopravljive štete. Imigrantske zajednice i marginalne zajednice moraju biti dovoljno prihvaćene i shvaćene u svojemu okruženju da mogu postati propusne i omogućiti svojim pripadnicima izbor bez tragičnih posljedica iako ne i bez konflikta</p>
<p>NEDEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Prije desetak dana njemački je ustavni sud donio odluku kojom nitko nije bio zadovoljan. U slučaju učiteljice koja je tražila pravo da predaje u državnoj školi s maramom na glavi, sud je većinom glasova odlučio da zakoni pokrajine Baden-Württenberg to izrijekom ne zabranjuju te stoga tužiteljica ima pravo sve dok to nije utvrđeno pokrajinskim zakonom ili propisom. </p>
<p>Time je sud izbjegao pitanje zakonitosti ili nezakonitosti eventualno postojeće zabrane pa time i čitavo pitanje vjerskih simbola ostavio neodređenim. Njemačka nije poput Francuske strogo laička država s po sebi jasnim odvajanjem crkvenih i državnih poslova. Zakoni govore o slobodi vjeroispovijedi, a ono što se nastoji izbjeći je nametanje jedne jedine konfesije. Križ u učionici pretvara muslimansku, židovsku i ateističku djecu u »one druge«. Državna škola je neutralna. </p>
<p>Što je s maramom na glavi Fereshde Ludin? Kao što pokazuje cijeli spor, ona jest važan znak. Za gospođu Ludin ona je ispravljanje nečega što bismo mogli nazvati asimetričnom neutralnošću koja previđa križić oko vrata, a ne i maramu. Ona hoće biti učiteljica i muslimanka.</p>
<p>Ovdje nije mjesto za raspravljanje o tome koliko je marama uopće istinska vjerska obaveza. Ne možemo ni još jednom ukazati na složene oblike ženske emancipacije u vjerskim okvirima i što znači marama na glavi odlučnih studentica ili što je značila u tužnoj povijesti primjerice iranskih aktivistica.</p>
<p>Kao što su primijetili komentatori (usp. Die Zeit, 25. rujna 2003.), na kraju krajeva, riječ je o tomu što neutralnost može značiti: skrupulozno cenzuriranje svakoga traga vjerskih obilježja ili nastojanje da se uvede ravnopravnost u njihovom pokazivanju. </p>
<p>A tu nema drugog odgovora nego da principi moraju odrediti opće okvire, »pravila igre« pa u liberalnoj demokraciji vjera ne može biti dio funkcioniranja sustava (stoga se i vode žestoke borbe zbog »kršćanskog utemeljenja Europe«). A u životu zajednice suočavanja s razlikama moraju biti dio svakodnevice.</p>
<p> Marama na glavi učiteljice može biti poduka u različitosti. Neke stvari mogu ostati izvan zakonodavstva, a neke ne mogu. Liberalna pozicija je pozicija postupnosti i razlikovanja u sklopu nedvosmislenih načela.</p>
<p>Drugi nedavni primjer je romska svadba u kojoj je u skladu s običajima dvanaestogodišnja nevjesta predana petnaestogodišnjaku u skladu s obiteljskim dogovorom. Svadba je bila raskošna, a televizijske i druge ekipe mogle su zabilježiti i nepredviđeni detalj: mlada se u jednom trenutku usprotivila i htjela otići, a onda je nekako ipak vraćena. Sudeći prema novinama, moguć je i sudski epilog, spominje se silovanje...</p>
<p>Javnost je bila pozvana da svjedoči svečanom zbivanju zajednice koja je često prezirana i progonjena. Njezina elita, bogati i uspješni, s pravom su se htjeli pokazati. No sada smo suočeni s mogućom nesrećom. </p>
<p>U multikulturalističkoj poduci govore nam da se moramo odreći paternalističko-prosvjetiteljskog upletanja u druge kulture. </p>
<p>Pritom često ima skrivenog i nepriznatog paternalizma a i goreg: za naše kćeri to naravno nije a za njihove to je normalno...</p>
<p>U slučaju romske djevojčice vidi se kako je teško izbjeći pritisak kolektiva. Kulturna raznolikost ne može pokrivati nanošenje trajne i nepopravljive štete. Imigrantske zajednice i marginalne zajednice moraju biti dovoljno prihvaćene i shvaćene u svojemu okruženju da mogu postati propusne i omogućiti svojim pripadnicima izbor bez tragičnih posljedica iako ne i bez konflikta. </p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ustavna prava manjina i Izborni zakon: Tko tumači Ustav – Arlović i Šeks ili Ustavni sud </p>
<p>Odluka Ustavnog suda da se ne upusti u ocjenu omogućuje li Izborni zakon pripadnicima manjina dvostruko pravo glasa je pogrešna, a – s obzirom na razloge i motive kojima je naknadno obrazložena – i neozbiljna i neodgovorna. Pozivanje na proceduralne razloge, jer su predlagatelji kao naveli pogrešnu, nemjerodavnu odredbu, može zavarati samo neupućene... O razlozima se može špekulirati, a čini se da je blizu istini ocjena predstavnika talijanske manjine Furija Radina da je Sud donio takvu odluku rukovodeći se političkim razlozima i zato što je ideološki podijeljen i u konfuziji. Jednoglasnost odluke samo prividno proturječi takvoj ocjeni, jer odluka, čini se, odgovara dvjema najjačim strankama čiji su se predstavnici Šeks i Arlović i dosad »uspješno« dogovarali o manjinskim pitanjima / Sve navedeno dovoljni su razlozi za tvrdnju da je odluka Ustavnog suda pogrešna, da umjesto izvjesnosti i stabilnosti tako potrebne u ustavno-pravnim pitanjima unosi neizvjesnost i pravni nered te nepotrebno odgađa ono što je neizbježno a to je da o suglasnosti zakona s Ustavom jedino i konačno odlučuje Ustavni sud koji to pravo ne može ustupiti i delegirati nikomu, pa ni Saboru / Posebno je pogrešno stajalište Jasne Omejec da ono što traže predlagači – a to je, u biti, da se utvrdi neustavnost takva tumačenja Izbornog zakona prema kojem bi se pripadnici manjina koji žele koristiti posebno manjinsko pravo morali odreći općeg – može utvrditi Sabor autentičnim tumačenjem zakona... Nikakva pravna ni proceduralna ekvibrilistika ne može zamagliti činjenicu da je Ustavni sud otklonio odlučiti o pitanju za koje je nadležan, da je pitanje bilo jasno, da je pitanje bilo važno i urgentno te da odgađanje rješenja može izazvati teške posljedice</p>
<p>JURICA MALČIĆ </p>
<p>U Narodnim novinama broj 152 od 26. rujna 2003. objavljeno je rješenje Ustavnog suda od 17. rujna 2003. kojim Sud ne prihvaća prijedlog Talijanske unije i Srpskog narodnog vijeća za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 3. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.</p>
<p>Odluka Suda, a s obzirom na važnost i političku aktualnost, već je prije službene objave izazvala različite ocjene i komentare predstavnika manjina, novinara te komentatora koji prate rad Ustavnog suda ili izbornu problematiku.</p>
<p>Na moje veliko iznenađenje, odmah nakon prvih reakcija, već 19. rujna – dakle kad odluka još nije ni objavljena – oglasio se Ustavni sud priopćenjem kojim pojašnjava svoju odluku i zaključuje: »O ostvarenju biračkog prava nacionalnih manjina na sjednici Ustavnog suda nije ni raspravljano niti odlučivano, jer razmatrana zakonska odredba za to pravo nije mjerodavna«. </p>
<p>Uz priopćenje, sutkinja-izvjestiteljica Jasna Omejec novinarima pojašnjava da je dilema u vezi s dvostrukim glasovanjem i dalje ostala otvorena. Prema riječima sutkinje Omejec, navodi Novi list u broju od 19. rujna, Ustavni sud ne bi mogao ni odgovoriti na tu dilemu jer je riječ o stvari koju može rastumačiti samo zakonodavac, a to je Sabor.</p>
<p>»Jedino parlament može dati vjerodostojno tumačenje zakona koji je eventualno nejasan i čija je primjena upitna«, navodi dalje njezine riječi autorica spomenutog teksta Tihana Tomičić i lucidno, a pomalo i zločesto, zaključuje: »Očito je da će se na koncu Talijanska unija i SNV, umjesto Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, za zaštitu svog prava na dvostruki glas morati obratiti – Šeksu i Arloviću.«</p>
<p>Spomenuta odluka svakako zaslužuje komentar i ozbiljne ocjene, i sa stajališta merituma – ustavnih prava manjina – i sa stajališta ustavne uloge i funkcije Ustavnog suda u pravnom sustavu. Nakon objave odluke nadam se da će se svojim ocjenama i stajalištima oglasiti i priznati stručnjaci za ustavnopravnu i ustavnopolitičku problematiku kako se zaista za zaštitu svojih ustavnih prava manjine ne bi morale obratiti Šeksu i Arloviću! </p>
<p>U ovom tekstu iznosim svoja stajališta o tim pitanjima, bez pretenzija da u svemu budem u pravu, nadajući se da ću potaknuti raspravu koja će onemogućiti da o prevažnim ustavnim pitanjima odlučuju trenutačni nositelji političke vlasti, vođeni svojim skromnim znanjem i dnevnopolitičkim interesima.</p>
<p>Odluka Ustavnog suda da se ne upusti u ocjenu omogućuje li Izborni zakon pripadnicima manjina dvostruko pravo glasa je pogrešna, a – s obzirom na razloge i motive kojima je naknadno obrazložena – i neozbiljna i neodgovorna. Pozivanje na proceduralne razloge, jer su kao predlagatelji naveli pogrešnu, nemjerodavnu, odredbu, može zavarati samo neupućene.</p>
<p>To može i treba biti samo razlog za izreku o neprihvaćanju, ali to ne može i ne smije spriječiti Ustavni sud da se u obrazloženju rješenja ne očituje o meritumu prijedloga, tj. da u nedostatku izričitih odredaba ne protumači zakon sa stajališta i u skladu s ustavnim odredbama (tzv. interpretativna odluka).</p>
<p>Takav pristup – uobičajen u praksi brojnih ustavnih sudova – bio bi u skladu i s dosadašnjom praksom Suda u mnogim predmetima pa i u onima sutkinje Omejec. Naime, predlagatelji su tražili od Ustavnog suda očitovanje o tome je li sa stajališta ustavnih odredaba moguće Izborni zakon (koji sadrži odredbe o posebnom biračkom pravu, ali ne i posebne odredbe o općem biračkom pravu za pripadnike manjina) tumačiti na način da oni koji odluče koristiti posebno gube opće biračko pravo.</p>
<p>To što su se pritom pozvali na, prema mišljenju Suda, nemjerodavnu odredbu, ne može priječiti očitovanje Suda, tim više što su se protivnici dvostrukog prava glasa na tu odredbu i pozivali!</p>
<p>Ta je odluka još čudnija ako se ima u vidu činjenica na koju su se i predlagatelji pozvali, a to je da je Ustavni sud još 12. travnja 2001. (kada sam još ja bio sudac), ocjenjujući odredbe članka 17. tada važećeg Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, u rješenju br. U-I-732/98. izložio jasno stajalište o odredbi članka 15. stavka 3. Ustava. Stoga je nama koji poznajemo praksu Ustavnog suda jasno da je tu riječ o izbjegavanju odlučivanja i zauzimanja stajališta a to znači i o izbjegavanju Suda da ispuni svoju ustavnu dužnost.</p>
<p>O razlozima se može špekulirati, a čini se da je blizu istini ocjena predstavnika talijanske manjine Furija Radina da je Sud donio takvu odluku rukovodeći se političkim razlozima i zato što je ideološki podijeljen i u konfuziji.</p>
<p>Jednoglasnost odluke samo prividno proturječi takvoj ocjeni, jer odluka, čini se, odgovara dvjema najjačim strankama čiji su se predstavnici Šeks i Arlović i dosad »uspješno« dogovarali o manjinskim pitanjima. Ako se u Sudu od mojeg odlaska nije nešto bitno izmijenilo, ne bi trebalo biti dvojbe da su i ti politički mentori bili konzultirani o budućoj odluci Suda.</p>
<p>I gdje smo sada? Manje od dva mjeseca do vjerojatnog dana izbora nije riješena dilema o pravu glasa manjina. Tko će dilemu riješiti?</p>
<p> Sabor? Kako, kojim aktom? Zar autentičnim, vjerodostojnim tumačenjem Izbornog zakona? Hoće li Ustavni sud tada morati odlučivati o ustavnosti tog zakona, zajedno s autentičnim tumačenjem? Je li izmjenom i dopunom Izbornog zakona o kojem bi Ustavni sud također mogao ponovno odlučivati? Ili će biti kasno pa će se izbori održati na Ustavom dvojben način.</p>
<p>U kakvu će se položaju naći predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić i njegovo izborno povjerenstvo koje već treba imati pripremljene obvezne upute i druge dokumente za provođenje izbora? Hoće li prihvatiti tumačenje Sabora ili će zatražiti očitovanje Ustavnog suda? Ili će Ustavni sud morati ocjenjivati pravo glasa manjina kroz ocjenu ustavnosti izbornih pravila, sve u vremenskom tjesnacu i pod pritiskom saborske odluke.</p>
<p>Sve navedeno dovoljni su razlozi za tvrdnju da je odluka Ustavnog suda pogrešna, da umjesto izvjesnosti i stabilnosti tako potrebne u ustavno-pravnim pitanjima unosi neizvjesnost i pravni nered te nepotrebno odgađa ono što je neizbježno a to je da o suglasnosti zakona s Ustavom jedino i konačno odlučuje Ustavni sud koji to pravo ne može ustupiti i delegirati nikomu, pa ni Saboru. </p>
<p>Posebno je pogrešno stajalište Jasne Omejec da ono što traže predlagači – a to je, u biti, da se utvrdi neustavnost takva tumačenja Izbornog zakona prema kojem bi se pripadnici manjina koji žele koristiti posebno manjinsko pravo morali odreći općeg – može utvrditi Sabor autentičnim tumačenjem zakona.</p>
<p>Sve u svemu, čini se da nikakva pravna ni proceduralna ekvibrilistika ne može zamagliti činjenicu da je Ustavni sud otklonio odlučiti o pitanju za koje je nadležan, da je pitanje bilo jasno (bez obzira na stajalište Suda da nije riječ o mjerodavnoj odredbi, koja je, nota bene, ipak služila kao argument protiv dvostrukog prava glasa!), da je pitanje bilo važno i urgentno te da odgađanje rješenja može izazvati teške posljedice.</p>
<p>A sad o meritumu. Kako tumačiti odredbe Zakona o izboru zastupnika u odnosu na pravo glasa pripadnika manjina?</p>
<p>Za biračko pravo pripadnika manjina mjerodavne su odredbe članka 45. stavka 1. i članka 15. stavka 3. Ustava (baš tim redom). Prema članku 45. stavak 1.»Hrvatski državljani imaju jednako i opće biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.«</p>
<p>Nema dvojbe da se ta odredba odnosi i na sve hrvatske državljane koji se smatraju ili se deklariraju kao pripadnici manjina. Odredba je imperativna i nije ničim uvjetovana. </p>
<p>Ona izražava univerzalno načelo moderne demokracije o jednakosti svih građana u političkim pravima i slobodama koje je našlo svoj izraz i u određenim odredbama Ustava Republike Hrvatske. Sama ta odredba izričito onemogućava zakonodavca da donese zakon prema kojem bi bilo koji državljanin Hrvatske bio lišen tog prava – općeg i jednakog za sve.</p>
<p>Omogućava li to, međutim, druga ustavna odredba, ona iz članka 15. stavka 3.? Odredba glasi: »Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor«.</p>
<p>Je li tu odredbu i samu za sebe, a posebno u odnosu na opću odredbu članka 45. stavka 1., moguće tumačiti na način da se, utvrđivanjem posebnog prava u izbornom zakonu, korištenje tog prava može uvjetovati gubitkom općeg i jednakog prava glasa. Ili ta dispozitivna odredba samo dopušta zakonodavcu da uz opće pravo glasa, osigura pripadnicima manjina i posebno pravo biranja svojih zastupnika (pozitivna diskriminacija kao opće prihvaćeno načelo u zaštiti manjina).</p>
<p>(Svršetak u</p>
<p> sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je bivši sudac Ustavnoga suda Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Mobiteli su za poslovni svijet, a djeci dajmo ono što im djetinjstvo doista čini sigurnim, zdravim i sretnim</p>
<p>Roditelji griješe kad misle da će stalna komunikacija djetetu donijeti više sigurnosti i pouzdanja. Učinak je obratan. Djeca postaju ovisnici o roditeljima, a roditelji svojom posesivnošću prekomjerno vežu djecu za sebe. Obično žive u uvjerenju velike ljubavi koja vežu majku i sina, kćer i oca, a zapravo se stvara individualnost koja će teško prihvatiti samostalnost, odgovornost i odrastanje / Zaštićena djeca često ne odrastu na vrijeme, ne prihvaćaju breme odraslosti, pa u mnogim slučajevima i ne završe školovanje. Ima primjera iz defektološke prakse da su upravo zaštićena djeca krenula stranputicom, pa ih nalazimo među maloljetnim prijestupnicima, narkomanima i kriminalcima </p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ </p>
<p>Svakih desetak godina školska djeca bivaju opterećena nekim hitom koji često ometa rad u školi ili formira skupinu koja svojim ponašanjem izaziva pozornost javnosti.</p>
<p> Prije dosta godina pojedinci su odijevali uske tzv. dendi hlače, i tako svraćali pozornost na sebe. Onda je u modu došlo nošenje tranzistora pa duge kose u dječaka. Dugu kosu su zamijenili walkmani. I djevojčice su prošle različite faze svraćanja pozornosti na sebe, od nošenja hlača svih duljina, mini i maksi suknji, pa sve do golog pupka. Sve to oduševljavalo je školsku djecu svih uzrasta.</p>
<p>Danas među školskom djecom caruje mobitel. To postaje gotovo pošast. Djeca prvog razreda osnovne škole pa sve do maturanata »oboružani« su mobitelima. Na drugoj strani, pak, imamo sve više podataka o napadu na djecu zbog mobitela. Komunikacije putem telefona u suvremenom svijetu postaju socijalna navika i na neki način dio socijalne kulture suvremenog čovjeka.</p>
<p>Zašto djeca nose mobitele još nitko nije istražio, ali se zna da im ih roditelji kupuju i daruju. Nije rijedak slučaj da djeca pod nastavnim satom komuniciraju s nekim na drugoj strani razmjenjujući poruke, i tako ometaju nastavu ili se jednostavno isključe iz nekog nastavnog sata.</p>
<p> Roditelji to objašnjavaju time da žele u svakom trenutku znati gdje su ima djeca, što je čista besmislica. Dijete se, naime, može javiti roditeljima i slagati im o tome gdje se nalaze.</p>
<p>Ima roditelja koji i po nekoliko puta na dan zovu svoju djecu. Kod nesigurne djece to povećava nesigurnost jer očekuju majčin poziv, a kod posesivnih majki povećava utjecaj na dijete. Takva djeca očekuju stalne pozive, posebice majčine, a one opet upućuju stalne upute svojem djetetu. </p>
<p>Tako se mali Ivo, učenik prvog razreda osnovne škole, nakon jutarnjeg rastanka, odmah nakon dolaska u školu javlja majci da joj kaže kako je stigao. Na velikom odmoru majka zove da mu da uputu kako će ga čekati pred školom. Na trećem odmoru dječak opet zove majku da bi bio siguran do kraja školskih obveza, i tako svaki dan. Kad mu se isprazni mobitel i ne može se javiti majci – plače. Nije drukčije ni s ostalom djecom koja nose mobitele u školu.</p>
<p>Roditelji griješe kad misle da će stalna komunikacija djetetu donijeti više sigurnosti i pouzdanja. Učinak je obratan. Djeca postaju ovisnici o roditeljima, a roditelji svojom posesivnošću prekomjerno vežu djecu za sebe. </p>
<p>Obično žive u uvjerenju velike ljubavi koja vežu majku i sina, kćer i oca, a zapravo se stvara individualnost koja će teško prihvatiti samostalnost, odgovornost i odrastanje. </p>
<p>Svaki roditelj bi morao znati da je krajnji cilj odgoja učiniti djecu odraslima, odgovornima i samostalnima. To što majke dnevno u nekoliko navrata kontaktiraju sa svojoj djecom slaba je pretpostavka temeljnog cilja odgoja.</p>
<p>Na drugoj strani, nošenje mobitela izaziva zavist u druge djece, osobito one iz siromašnijih obitelji. Nije rijedak slučaj krađe mobitela u školi ili namjernog uništavanja. Kad neki »mamin sin« prijavi učitelju da mu je nestao mobitel, nastaju pedagoški problemi. Učitelj mora reagirati jednako kao kad nestanu tenisice ili neki drugi predmet. To narušava školsku disciplinu i odnose među djecom.</p>
<p>Generacije i generacije ljudi završili su školu i odrasli bez mobitela i drugih suvremenih izmišljotina.</p>
<p> Sjetimo se velikih slikara, kipara, književnika i drugih imena koji su se školovali hodajući po nekoliko kilometara do škole i po cijeli dan nisu ni jeli a kamoli kontaktirali s roditeljima. Zar to nisu dovoljni uzori našim roditeljima i djeci da od djece ne treba praviti kult niti ih previše štititi? </p>
<p>Zaštićena djeca često ne odrastu na vrijeme, ne prihvaćaju breme odraslosti, pa u mnogim slučajevima i ne završe školovanje. Ima primjera iz defektološke prakse da su upravo zaštićena djeca krenula stranputicom, pa ih nalazimo među maloljetnim prijestupnicima, narkomanima i kriminalcima. </p>
<p>I u psihijatriji ima podataka da zaštićena djeca, posebice muška, vezana prekomjernim vezama s majkom, često imaju problema sa seksualnošću ili se javlja Edipov kompleks. Istina, to su ekstremna razmišljanja, ali je dobro znati o tome i nešto više. </p>
<p>Nitko ne tvrdi da će nošenje mobitela u djeci izazvati Edipov kompleks, ali zasigurno neće služiti dobrom i učinkovitom razvitku ličnosti. Primjećuje se, naime, da mobitele nose djeca čiji se roditelji postavljaju previše zaštitnički, ili nemaju vremena baviti se djecom, ne vjeruju u samostalnost... </p>
<p>U toj situaciji financijsko stanje nije presudno, pa mobitele nose djeca siromašnijih, razvedenih i bogatih roditelja. Razlikuju se samo vrijednosti mobitela.</p>
<p>Međutim, najvažniji problem kod djece koja nose mobitele je remećenje nastave i izloženost lopovima i nasilju. Malu djecu dočekuju veća i otimaju ima mobitele, onim većima mobitele otimaju lopovi... </p>
<p>Što učiniti? Nije jednostavno odgovoriti kada roditelji gotovo ne slušaju učitelje i pedagoge. </p>
<p>Djeca trebaju ići u školu učiti, imaju svoj raspored sati koji roditelji moraju znati, kući se trebaju vratiti u određeno vrijeme, a svaka komunikacija s roditeljima treba biti živa riječ. Dijete koje doživi traumu nakon fizičkog napada ili otimanja mobitela dugo će taj događaj nositi u sjećanju, kao što će živjeti pod teretom nakon što izgubi mobitel ili mu ga ukradu. </p>
<p>Neki će »zaraditi« opomenu, jer na satu šalju poruke i ne paze. Stoga djeca u školu trebaju ići s školskim knjigama i priborom. Mobiteli su za poslovni svijet a školskoj djeci dajmo ono što im djetinjstvo doista čini sigurnim, zdravim i sretnim. Roditelji, tako bi bilo bolje!</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke "Dijak" za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Novac od prodanih karata za Stonese vratit će se do kraja listopada</p>
<p>»Novac od prodanih karata za propali koncert britanske grupe The Rolling Stones vratit ću do kraja listopada«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Emil Mujezinović, vlasnik Udruge Kajda, koja je u suradnji s Marijanom Crnarićem organizirala koncert koji se u Zagrebu trebao održati u kolovozu. Karte je kupilo oko osamsto ljudi, a novac je natrag dobilo tek njih pola. Novac od prodanih ulaznica, naime, Mujezinović je uložio u druge koncertne projekte. </p>
<p>Mujezinović je Kajdu osnovao 2000. godine kada je počeo suradnju sa Crnarićem. Prema njegovim riječima Crnarića je upoznao preko zajedničkih prijatelja. »Dojmio me se njegov posao i htio sam se i sam baviti organiziranjem koncerata«, ispričao je Mujezinović potvrdivši da je znao za Crnarićeve milijunske dugove. </p>
<p>»Pa danas svi imaju dugove tako da mi to nije bilo ništa neobično. Jednostavno sam bio impresioniran njime, čovjek je strašan demagog«, rekao je Mujezinović. </p>
<p>»Vjerovao sam mu, pa kako i ne bi, kad sam vidio da se druži sa samom elitom, gradonačelnicom Vlastom Pavić, dogradonačelnikom Milanom Bandićem, čelnicima Zagrebačke pivovare... «, rekao je Mujezinović. </p>
<p>No, Crnarić je odjednom prekinuo suradnju s Kajdom i počeo raditi u tvrtki Impresario. »Očito je sve to planirao, a ja ni dandanas ne mogu vjerovati da je on to napravio, a još manje vjerujem da on još uvijek radi«, završio je Mujezinović, dodajući da će Kajdu zatvoriti i da se više ovim poslom neće baviti. </p>
<p>Mujezinović će, najavio je, vratiti i dug Hrvatskom društvu skladatelja za autorska prava u iznosu od nekoliko stotina tisuća kuna. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Karamboliran sam, nemam kuću, posao, ni školu«</p>
<p>Iako ga liječnici još nisu u potpunosti pregledali pedesetjednogodišnji Safet Husanović iz Sesveta, prognozirao je svoju dijagnozu. </p>
<p>»Karamboliran sam. Nemam kuću, živim u kamp-kućici, nemam posao, nemam škole«, kaže Safet. Na upit kako ga je snašla takva sudbina, odmahuje rukom i kaže, »to je duga priča«. </p>
<p>Društvo mu je radio šezdesetogodišnjak Mustafa Osmančević, također iz Sesveta, koji usprkos epilepsiji tvrdi da je zdrav. Zahvaljujući dobroti jedne gospođe boravi u kućici u njenom dvorištu, pa ima krov nad glavom, a preživljava s 600 kuna socijalne pomoći.</p>
<p> »Svaki dan uspijevam skuhati ručak«, kaže uz osmijeh Mustafa. </p>
<p>U prvom tjednu akcije besplatnih liječničkih pregleda za beskućnike Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, liječnici Zavoda za javno zdravstvo pregledali su 26 osoba. Iako se brojka možda ne čini impozantnom, liječnici priznaju da nisu očekivali takav odaziv. </p>
<p>»Ipak, radi se o skupini ljudi specifičnih navika«, kaže voditelj Službe medicine rada, dr. Branko Brkić. Preventivne akcije, dodaje, za svaku su pohvalu, jer prevencija je u svakom slučaju isplativija od liječenja.</p>
<p>»Obzirom na način života i ishranu beskućnika pregledom stječemo uvid u njihovo opće zdravstveno stanje. Radimo kompletnu krvnu sliku, analizu urina, jetrene analize kao i preglede srca i pluća«, objasnio je dr. Brkić. </p>
<p>Osobe koje su već posjetile Mirogojsku cestu većinom su starije od 50 godina te su kod njih za očekivati bolesti pluća, jetre, bubrega i kardiovaskularnog sustava. »Nekolicina pregledanih pacijenata su kronični bolesnici već upoznati sa svojom dijagnozom i terapijom. Riječ je o osobama na metadonskoj terapiji, onima s psihičkim poremećajima, problemom alkoholizma«, napominje je liječnik. Akcija će se provoditi i ovaj tjedan. </p>
<p>Od pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zvonimira Šostara doznajemo da su pregledi tek prvi korak opsežne akcije kojom će pokušati poboljšati životne uvjete naših socijalno najugroženijih sugrađana. </p>
<p>»Počeli smo s besplatnim liječničkim pregledima no, planiramo im omogućiti i zdravstveno osiguranje te u dogovoru s Crvenim križem pronaći novu lokaciju za prenoćište. Ono kod Glavnog kolodvora je u doista lošem stanju«, dodaje Šostar. </p>
<p>Među 540 zagrebačkih beskućnika je i 50 djece ali njima se, osim manjim akcijama ne može pomoći. »Ta djeca imaju roditelje pa su zakonske mogućnosti male«, objašnjava Šostar. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U cipeli izvađenoj iz Bundeka skrivalo se pet ribica</p>
<p>U nedjelju u 8 sati na obalama jezera Bundek oko 50 ribiča sakupljalo je smeće koje na zagrebačkoj divljoj oazi ostavljaju nesavjesni pojedinci. Prema količini prikupljenog smeća, čini se da baš i nije riječ o pojedincima, već o velikom broju ekološki nesavjesnih osoba ili poduzeća.</p>
<p>Ribolovno društvo Piškor, koje od svojeg osnutka prije 20 godina brine o uređenju zagrebačkog jezera Bundek, prikupilo je tako u nedjelju 100-tinjak vreća smeća. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Piškora Mladena Manojlova, ribiči nekoliko puta godišnje uređuju Bundek, a dvije akcije čišćenja obavezne su za sve. Uz Bundek ribiči Piškora brinu i o jezerima u Brezovici, Stupniku, Lučkom, desnoj obali Save, od Jakomirskog mosta do Mićevca, potoku Lomnica i još nekim manjim jezerima na području Novog Zagreba.</p>
<p>Predstavnici Grada, koje su ribiči pozvali da im se pridruže u akciji čišćenja, nisu se odazvali.</p>
<p>Čišćenje je otežala i kiša koja je padala u subotu i u noći na nedjelju, no razina vode u jezeru ostala je ista kao i tijekom ljeta - niska. Nakon čišćenja mnogi su ribolovci zabacivali udice u jezero u kojem se, zbog suše stvaraju riječni otoci.</p>
<p> »Jučer sam ulovio pet cvergla odjednom. Znam da će vam zvučati nevjerojatno, jer ustvari i je. Baš kao u crtanom filmu iz jezera sam izvukao cipelu, a u njoj pet ribica«, ispričao nam je jedan od ribolovaca. U neposrednoj blizini, njegov je kolega zabacivao udice sa kukuruznom smjesom koje ribolovci nazivaju »ledolinom«, jer je smrznuta u malim čašicama. </p>
<p>I dok su neki lovili ribu, drugi su se krijepili osvježavajućim pićima, čekajući na fiš kojeg su spravljale vješte ruke kuhara Ilije. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sindikat bi razgovarao s gradonačelnicom, ali ona neće</p>
<p>Vozači tramvaja i autobusa ZET-a u ponedjeljak će u podne na sat vremena zaustaviti svoja vozila ako do tad ne dobiju čvrsta jamstva od gradonačelnice Vlaste Pavić da će se hitno početi rješavati problem sve učestalijeg nasilja nad vozačima i putnicima. </p>
<p>U slučaju da u ponedjeljak ne dođe do sastanka s gradonačelnicom predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-Zagreb Vinko Škvorc najavio je čak i potpunu obustavu javnog prijevoza u utorak. </p>
<p>Gradonačelnica zasad nije pokazala volje za razgovor sa sindikalcima i poručila kako nije spremna na ustupke ZET-u. »Mislim da se neću odazvati razgovoru kako to ultimativno zahtijeva Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a jer ne vidim zbog čega bi vozači trebali biti zaštićeniji od ostalih građana«, izjavila je novinarima Vlasta Pavić. </p>
<p>Ona smatra kako su ZET-ovci puno toga ostvarili svojim kolektivnim ugovorom i da ih građani ne bi u tolikoj mjeri podržavali kada bi znali koja su to prava. </p>
<p>Sindikat, da ponovimo, od Grada kao vlasnika traži da se napadi na vozače ubuduće tretiraju kao kazneno djelo, zatim hitno uvođenje video nadzora u svim vozilima, kao i umreženog UKV dojavnog sustava kako bi se osigurala izravna komunikacija s policijom, te revidiranje dijela kolektivnog ugovora. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagreb dobio eko-kurire na biciklima</p>
<p>Kuriri Bike expressa rade isključivo na biciklima - ekološkim prijevoznim sredstvima koja ne zagađuju zrak, ne stvaraju buku i ne zastaju u prometnim čepovima/ Može ih se nazvati na brojeve telefona 2361-291 i 2361 -292</p>
<p>Zagreb je nedavno dobio svoju biciklističku kurirsku službu kakvu imaju svi veći gradovi u Europi i svijetu. Dostavljači tvrtke Bike express d.o.o. u svojim specijalnim vodonepropusnim ruksacima dostavljaju dokumente, novac, izvode iz banaka i FINA-e, pakete i dokumente na području grada i periferije. Moguć je transport dokumenata do A3 formata i paketa najveće težine do 10 kilograma. </p>
<p>Kuriri Bike expressa rade isključivo na biciklima - ekološkim prijevoznim sredstvima koja ne zagađuju zrak, ne stvaraju buku i ne zastaju u prometnim čepovima. Lako ih je prepoznati po narančastim kacigama i ruksacima te, dakako, biciklima. »Nosimo narančasto, mislimo zeleno«, njihov je moto. U Bike expressu ističu kako žele dokazati da kurirska služba na biciklima ima svoje mjesto u srcu poslovne zajednice Zagreba, za sve one koji misle ekološki, jer doprinosi smanjenju gužvi i zagađenja. Ekološke dostavljače moguće je pozvati na brojeve telefona 2361-291 i 2361 -292. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nevrijeme u nedjelju nije izazvalo veće štete</p>
<p>Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda jak vjetar i kiša koja je padala u noći na nedjelju na području Zagreba nije izazvala veća kanalizacijska začepljenja i materijalne štete. </p>
<p>Do osam sati ujutro najviše je kiše palo u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske odnosno na Sljemenu i to 46 litara po četvornom metru, a u Zagrebu 30 litara. </p>
<p>Od utorka meteorolozi najavljuju pad temperature za čak osam stupnjeva što će »poduprijeti« sjeveroistočni vjetar. Tako će maksimalna dnevna temperatura biti oko 15 stupnjeva. Iako će stabilizacija vremena pogodovati kroničarima liječnici upozoravaju da reumatičari, srčani i plućni bolesnici te oni s gastrointestinalnim problemima redovito uzimaju lijekove. </p>
<p>Kako smo doznali u dežurnoj vatrogasnoj službi manje prolazno nevrijeme nije izazvalo veće štete, osim pada jednog stabla u Banjavčićevoj ulici u Maksimiru. Ozlijeđenih nije bilo. ></p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Na Urban festivalu neki umjetnici bezobrazno tajanstveni </p>
<p>U sklopu Urban festivala Ad hoc 2, u subotu je u 20 sati na Filozofskom fakultetu beogradska umjetnička skupina »Teorija koja hoda« izvela sedmodjelni performance »Uživanje u dekonstrukciji«, a od petka kada je festival otvoren na Trgu bana Jelačića, Zagrepčani sa njemačkom skupinom arhitekata »slice 252«, mogu u različitim materijalima prema svojoj želji modelirati Zagreb.</p>
<p>Posebnu pozornost Zagrepčana privlači vozilo koje svakih pola sata svakodnevno s Cvjetnog trga kreće po centru grada. Iako je jedna od voditeljica ovog projekta pod nazivom »Virus sub rosa«, bila bezobrazno tajanstvena, od organizatora smo uspjeli doznati kako je riječ o svojevrsnoj putujućoj ispovjedaonici, koja i svojim dizajnom podsjeća na klasičnu kršćansku ispovjedaonicu. Razgovori poznatih zagrebačkih glumaca s putnicima predstavit će se, uz dopuštenje putnika, u utorak na izložbi projekta u Galeriji Josip Račić. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Zanesena Romeom, Julija pala s balkona</p>
<p>MALVERN/ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Izvedba Shakespeareove drame »Romeo i Julija« morala se prekinuti kad je u najpoznatijem prizoru te tragedije Julija pala s balkona. Glumica Laura Rees uganula je šaku i lakat. Nezgoda se dogodila tijekom nastupa družine English Touring Theatre u Malvernu u petak navečer. Družina je objavila, a BBC prenio da je glumica odvedena u bolnicu i nakon obrade lakših ozljeda puštena na kućnu njegu. </p>
<p>Pala je s dva i pol metra visine tijekom slavnog prizora u kojem Julija s balkona pita »Romeo, Romeo, zašto si Romeo?« Trebala bi se brzo oporaviti. Glasnogovornik tvrtke English Touring Theatres Ron Colverd rekao je da nije jasno kako je pala s balkona no da inspekcija nije otkrila nikakve neispravnosti na pozornici. »Čini se da je Laura jednostavno glumila dušom i tijelom i da se u ulogu toliko unijela da se nagnula malo previše i pala s otprilike dva i pol metra,« rekao je. »I sama je rekla da se zanijela i prevrnula,« rekao je.</p>
<p> »Sada joj je potpuno dobro, osim što joj je malo neugodno, no na sreću dobila je samo nekoliko modrica.« </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Udala se Nensi Brlek</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Nensi Brlek, voditeljica i urednica Dnevnika HTV-a, i Berislav Blažević, klavijaturist Parnog valjka, vjenčali su se u subotu, u vrapčanskoj crkvi sv. Barbare. Nensi je do oltara stigla u pratnji kume Tine Renić, dok je Beru pratio kolega iz banda Marijan Brkić. </p>
<p>Svoju desetomjesečnu vezu mladi je par odlučio okruniti vjenčanjem u krugu najbližih prijatelja i rodbine, pa su među uzvanicima bili uglavnom glazbeno-televizijska lica. U crkvi su tako bili svi članovi Parnog valjka, Ivana Plechinger sa suprugom Brunom Kovačićem, Tina i Hrvoje Rupčić, svježe oženjeni Boris Novković sa suprugom Lucijom, Ljiljana Bunjevac Filipović i drugi. </p>
<p>Mnogi su iznenađeni relativno brzim vjenčanjem nakon nepunih godinu dana veze, ali sretni par ionako nikad nije krio svoju zaljubljenost, a već par mjeseci nakon početka veze mediji su nagađali kako se bliži njihovo vjenčanje. Tome je vjerojatno doprinijelo njihovo zajedničko posjećivanje velečasnog Zlatka Sudca. </p>
<p>Nakon vjenčanja sretni mladenci su praćeni gostima krenuli u pivnicu Kaltenberg gdje je slavlje potrajalo da ranih jutarnjih sati uz svirku odlično raspoloženog Hotlinea. Već idući dan Bero i Nensi su otputovali na bračno putovanje u romantičnu Toskanu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Navodno okupljalište zagrebačkog podzemlja postaje mjesto ekskluzivne zabave? </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Otvorenje preuređene kockarnice »Club Casino Vega« u zagrebačkom hotelu »Sheraton« u subotu je navečer privuklo mnoge koji u glavnom gradu žele biti jet-set. Nabildani tipovi u uskim crnim majicama, za koje smo pretpostavili da su nečiji tjelohranitelji i u njihovoj pratnji jedva punoljetne damice u izazovnim haljinama najkraći su opis klijentele koju je u Sheratonu zabavljala Nina Badrić. Uslijedila je i modna revija na koju se nisu previše obazirali oni koji su došli zbog igre. Tako je Igor Štimac odmah zasjeo za zeleni stol na gornjoj etaži casina, dok je dolje kod pozornice glavna zvijezda među uzvanicima bila Iva Majoli. </p>
<p>Među okupljenima bilo je i pjevačica i pjevača u usponu, manekenki i njihovih menadžera, pa navodno čak i biznismena koji su, pouzdano doznajemo, u proteklom desetljeću bili povezani sa zagrebačkim podzemljem. Da bi događaj dobio na glamuroznosti organizatori su pred »Sheraton« doveli nekoliko crvenih ferrarija čiji su vlasnici članovi Ferrari kluba iz talijanske Parme. </p>
<p>Direktor Casina Davorin Firis otkriva kako je želja vlasnika bila obogatiti ponudu noćnog života koji je namijenjen gostima grada i hotela, ali i Zagrepčanima koji se žele opustiti i družiti uz igru. </p>
<p>»Minimalni ulog u igrama na stolovima je jedan euro, a na automatima se može igrati već za jednu kunu. Za 50 kuna se čovjek može zabavljati barem pola sata, uz veliku mogućnost dobitka. Iako je po veličini ovo mala kockarnica, ona je po uređenju jedna od najluksuznijih u Hrvatskoj i ne zaostaje ni za jednom u Europi. Nadam se da će privući i pravu klijentelu«, pojašnjava Firis iz tvrtke »Casino Maestral« d.d. dodajući kako su i klub i kockarnica otvoreni svakog dana od osam navečer do sedam sati ujutro. </p>
<p>»Pazimo da ljudi dolaze pristojno odjeveni i da nisu pijani kako ne bi uznemiravali druge goste. Dolaze i prosječni Zagrepčani«, kaže Firis, dodajući kako tvrtka »Casino Maestral« za sada ima samo tu kockarnicu, no uskoro planira otvoriti još nekoliko sličnih u Dalmaciji.</p>
<p>Što se pak Zagreba tiče, Firis smatra da je grad dovoljno velik za još više kockarnica nego što ih ima danas. Dodaje da će preuređeni casino i klub privući u Zagreb bogate ljudi iz Italije, Češke i Turske koji se žele dobro zabaviti.</p>
<p>Na pitanje zašto je bilo toliko tjelesnih čuvara, direktor ističe da to nisu klasični tjelohranitelji nego zaštitari koji su došli zbog ferrarija koji vrijede svaki po najmanje 200.000 eura. O glasinama da je casino u »Sheratonu« okupljalište pripadnika zagrebačkog podzemlja, Firis napominje da se takav image želi promijeniti. </p>
<p>»Trebate doći neki drugi dan da vidite kako to izgleda. Dolaze nam ljudi najrazličitijih profila iz cijeloga svijeta«, naglašava Firis napominjući kako je cilj ponudom razuvjeriti sve one koji uz ovaj casino imaju negativne konotacije i postati ekskluzivno mjesto, kakvih u Zagrebu zapravo još uvijek nema. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Caritas zagrebačke Nadbiskupije proslavio 70. obljetnicu </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika i Glorie u subotu je, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, Caritas zagrebačke Nadbiskupije obilježio 70 godina rada. Humanitarna je proslava osim invalida i djece bez roditelja, te prognanika smještenih po Caritasovim kućama, okupila crkvene velikodostojnike, sadašnje ali i oporbene političare.</p>
<p>U sklopu te obljetnice ravnateljica zagrebačkog caritasa Jelena Brajša obilježila je 35 godina humanitarnog rada posvećenog socijalno ugroženima. Prema riječima monsig. Josipa Mrzljaka pomoćnog Biskupa Zagrebačke nadbiskupije koji je otvorio svečanost rad Caritasa je 1933. godine utemeljio blaženi Alojzije Stepinac. </p>
<p> »Ovo je obljetnica dobrote ljudi koji su darovali sebe tisućama drugih. Caritas kao nevladina udruga dio je civilnog društva i na specifičan način sastavni dio sustava socijalne skrbi«, istaknuo je Davorko Vidović ministar rada i socijalne skrbi. </p>
<p>Buran je pljesak okupljenih izazvala Jelena Brajša koja je dugogodišnji samoprijegorni rad kratko opisala rekavši kako spasiti jednog čovjeka znači veću vrijednost od bilo koje druge na ovome svijetu! </p>
<p>Večeri humanosti odazvalo se preko tridesetak estradnih umjetnika među kojima su bile Divasice, Nina Badrić, Tony Cetinski, Ricardo i prijatelji i brojni drugi gosti.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Virovitičani dočekali sugrađanku Aleksandru Grdić, Miss Hrvatske </p>
<p>VIROVITICA, 5. listopada</p>
<p> – Brojni Virovitičani okupili su se na prostoru ispred Gradskog dvorca kako bi dočekali svoju sugrađanku Aleksandru Grdić, novu Miss Hrvatske. </p>
<p>Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin poklonio je lijepoj Aleksandri unikatnu zlatnu ogrlicu, nakon čega je uslijedio kulturno-zabavni programom, začinjen šampanjcem i vatrometom. ></p>
<p>S.B.G.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čečenkama koje rode sina na dan izbora nagrada</p>
<p>MOSKVA, 5. listopada </p>
<p> - Čečenke koje u nedjelju rode sina dobit će nešto više od tristo dolara, jer ta regija glasuje za novoga predsjednika, objavila je agencija Itar-Tass. </p>
<p> Nagrada od deset tisuća rubalja (329 dolara) velika je u toj zemlji, a u reklami emitiranoj na lokalnoj televiziji ponudila ju je čečenska boksačka federacija.</p>
<p> »Svaki sin rođen u Čečeniji 5. listopada primit će posebnu novčanu nagradu«, najavljeno je. »U slučaju rođenja blizanaca, i nagrada će se udvostručiti«.</p>
<p> Dopisnik agencije Tass posjetio je bolnicu u glavnom gradu Groznom i pronašao 16 trudnica odlučnih da rode.</p>
<p> Čečenski pobunjenici osuđuju izbore, a mnogi promatrači kažu da je to Kremlj organizirao besmislenu utrku sa samo jednim konjem.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Muškarci se natječu, a žene pospremaju zbog razlika u mozgovima</p>
<p>LOS ANGELES, 5. listopada</p>
<p> - »Pa što je njemu?«, pita se ona, uzdiše i duri se na muža, dečka ili sina. Zašto muškarci toliko vole aute? Zašto ne primjećuju što se sva mora obaviti u kući? Zašto ne puštaju daljinski upravljač iz ruku? I, što je najgore: zašto ne razgovaraju s nama?</p>
<p> Odgovori, kaže filozof i pisac Michael Gurian, ne leže u lijenosti, seksizmu ili čistoj tvrdoglavosti, nego u dubokim razlikama između muškoga i ženskog mozga, a znanstvenici sad imaju i tehnologiju kojom to mogu dokazati.</p>
<p> Gurianova knjiga »O čemu on sad misli? Kako doista funkcionira muški mozak« pokušaj je predstavljanja novog pogleda na mušku psihu. Knjiga je spoj dvaju desetljeća neurobioloških istraživanja, pričica iz svakodnevnoga života i Gurianova iskustva kao obiteljskoga terapeuta.</p>
<p> Gurian se nada da će njegova knjiga pridonijeti boljem razumijevanju muškaraca i izmijeniti prema njegovu mišljenju opasnu pretpostavku rođenu u zadnjih četrdeset godina radikalnoga feminizma: da su muškarci jednostavno postali suvišni.</p>
<p> Gurian se proslavio knjigom »Čudesno je biti dječak« iz 1996. i njezinim nastavkom »Čudesno je biti djevojčica«. On je otac dviju djevojčica.</p>
<p> Kultura igra neku ulogu, kaže Gurian, ali tvrdi da je biologija znatno važnija nego što se prije mislilo.</p>
<p> Moderna tehnologija omogućuje nam da vidimo jesu li muškarac i žena doista zaljubljeni jer mjeri aktivnost u moždanom centru za emocije, kaže Gurian.</p>
<p> Njegova knjiga vodi objašnjava neke izvore sukoba između muškaraca i žena u dugim vezama.</p>
<p>Muški mozak manje od ženskoga proizvodi oksitocin važan za primarno vezivanje i serotonin koji smiruje.</p>
<p> Zato žene emocionalnu konverzaciju smatraju dobrim načinom opuštanja na kraju naporna dana, a mozak umornoga muškarca hoće isključiti nježno brbljanje kako bi se opustio - zato muškarac želi daljinski upravljač kako bi »šetao« kroz programe s »besmislenim« sportom ili akcijskim filmom.</p>
<p> Njegov mozak prima manje osjetilnih pojedinosti od ženskoga: zato on ne vidi niti osjeća prašinu ili nered u kući na isti način kao žena. Muški mozak manje osobnoga identiteta vezuje uz unutrašnjost doma, a više za radno mjesto ili za vrt - zato se on ne ubija kućanskim poslovima.</p>
<p> Muški hormoni poput testosterona i vazopresina tjeraju muški mozak u stalnoj želji da dokaže vlastitu vrijednost i identitet u natjecateljske, hijerarhijske skupine. Odatle paradoksalna situacija da muškarac postane još veći radoholičar kad dobije djecu pred kojom se također mora dokazivati.</p>
<p> Gurian kaže da je njegova knjiga namijenjena uglavnom ženama. »Ako su bliske s nekim muškarcem, nadam se da će ih ovo dirnuti, informirati i zabaviti te da će im pružiti nov pogled na mogućnost funkcioniranja veze«.</p>
<p> Gurian misli da muškarci mogu naučiti nove vještine i promijeniti ponašanje, ali neće moći ispuniti sva ženska očekivanja.</p>
<p> »Popularna se kultura koncentrira na zbližavanje ljudi. Većina ljudi vjeruje da se brakovi raspadaju jer muškarci i žene nisu dovoljno bliski. Ali ono što ja znam o mozgu, vodi me prema ideji bliske odvojenosti u kojoj mozak povremeno traži manje intimnosti«, kaže Gurian. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Nedovoljno pripremljena izvedba</p>
<p>Za gudače miilanske Scale vladalo je veliko zanimanje / Na žalost, pred publiku u Katedrali izašlo je trinaest pomalo rezigniranih glazbenika, zasićenih valjda dugogodišnjom svirkom u orkestru, kako bi na brzinu odradili angažman i što prije vratili se kući </p>
<p>Mnogo se ovdje u Varaždinu očekivalo od nastupa Ansambla gudača milanske Scale, a nije to nikakvo čudo s obzirom na umjetničku ustanovu kojoj pripadaju. U Varaždinu ih je u petak dočekala Katedrala krcata kao rijetko kada, mnogi su željeli čuti makar dio glasovitoga filharmonijskog orkestra još glasovitije operne kuće, osobito s programom sastavljenim od djela velikog Talijana Antonia Vivaldija, a još više ako se među tim djelima nalaze i omiljena, uvijek rado slušana »Godišnja doba«.</p>
<p>Doista, teško je izvedbom do kraja upropastiti »Godišnja doba«, tu znamenitu seriju koncerata, danas poznatu i u raznim obradbama koje, istina, nisu pridonijele njihovoj vrijednosti, ali su ih učinile popularnijima. Stoga gotovo svatko s ponešto mašte može pri slušanju nadoknaditi neke manjkavosti izvedbe i u sebi dograditi ono čega nema, a željelo bi se čuti.</p>
<p>Na žalost, već je od samoga početka postalo jasno da će tih manjkavosti biti dosta i da će očekivanja biti iznevjerena. Pred publiku je izašlo trinaest pomalo rezigniranih glazbenika, zasićenih valjda dugogodišnjom svirkom u orkestru, kako bi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> odradili angažman i što prije vratili se kući. U prvom su djelu koncerta izvodili niz od četiri Vivaldijeva koncerta, stavci kojih su se rutinirano nizali slijedom brzo – polagano – brzo, uvijek jednakog intenziteta, istih dinamičkih proporcija, bez ikakva napora uloženog u umjetničku profilaciju vrijednog umjetničkog predloška.</p>
<p>Pri tome su neuredna izvedba, neujednačeni potezi gudalom i ponekad neprecizna koordinacija između dionica unijeli dodatne poteškoće, pa se tek u dijelovima mogla razabrati prozračna ljepota Vivaldijevih nadahnutih melodijskih linija i duhovita rješenja u gradnji proporcija pojedinih sastavnica svakog koncerta. Slično se događalo i s izvedbom Vivaldijevih »Četiriju godišnjih doba«, koju je kao solist predvodio koncertni majstor iz prvoga dijela koncerta, violinist Stefano Pagliani, koji je s reputacijom solo violinista Filharmonijskog orkestra Milanske Scale zamijenio prije najavljenog Piera Tosa. </p>
<p>Violinst Pagliani istinski se trudio da ova, očito na brzinu pripremana izvedba glasovitog djela, uspije, često forsirajući zvuk preko mjere koja bi garantirala pozitivan ishod njegova napora. Slijed se nedovoljno urednih, ponekad čak i intonativno neusklađenih stavaka nizao kulminirajući u »Jeseni«, trećem koncertu serije, zasjenjujući i u ovoj izvedbi proplamsaje reproduktivne kreativnosti koji su se, s vremena na vrijeme, nazirali. Dakako, na kraju je ipak bilo dovoljno aplauza za poneki dodatak. Ansambl je ponovio dva stavka iz »Godišnjih doba« i upravo su ti dodatci, izvedeni znatno bolje nego prvi put, potvrdili uvjerenje da je ansambl došao na gostovanje nedovoljno pripremljen. Šteta!</p>
<p>Na kraju smo se s radošću prisjetili koncerta Zagrebačkih solista koji su pred samo nekoliko dana nastupili u istom prostoru i u istoj formaciji. Tada se – podjednako zahvaljujući sjajnom solistu, engleskom kontratenoru Paulu Esswoodu, kao i samom ansamblu predvođenom Tonkom Ninićem – događao koncert visoke umjetničke vrijednosti. Bio je to pravi dar na početku pedesete, slavljeničke sezone Ansambla. </p>
<p>Erika Krpan</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Priznanje najboljim glazbenicima</p>
<p>Ovogodišnji laureati su sopranistica Philippa Hyde, komorni sastav Trio Celibidache te domaći ansambl Zagrebački solisti / Priznanje je dodijeljeno i Varaždinskim baroknim večerima </p>
<p>VARAŽDIN 5. listopada</p>
<p> – Podjelom festivalskih nagrada i svečanom misom zahvalnicom završene su u nedjelju 33. varaždinske barokne večeri, koje se već drugi put održavaju pod medijskim pokroviteljstvom hrvatskoga političkog dnevnika «Vjesnik». Svečanost dodjele festivalskih nagrada »Ivan Lukačić« i »Jurica Murai« za najuspješnije sudionike ovogodišnjih Baroknih večeri održana je u podne u varaždinskoj Gradskoj vijećnici, a odluku o laureatima donio je ocjenjivački sud u sastavu: Erika Krpan, predsjednica, Davor Bobić, Zoran Brajša, Ella Murai i Dada Ruža.</p>
<p> Nagrada »Jurica Murai« za najbolje solističko glazbeno dostignuće dodijeljena je sopranistici Philippi Hyde, za ulogu Izraelke u oratoriju »Juda Makabejac« Georga Friedricha Händela, koji je pod vodstvom maestra Vladimira Kranjčevića, uz sudjelovanje Slovenskog komornog zbora i Slovenske filharmonije te drugih solista, izveden 20. rujna u Katedrali Blažene Djevice Marije.</p>
<p> Žiri je donio odluku da se u skladu s pravilnikom nagrada «Ivan Lukačić» za muzikološki rad preinači u nagradu »Jurica Murai«. Tako je nagrada «Jurica Murai» za najbolje umjetničko dostignuće komornog ansambla dodijeljena Triu Celibidache, za koncertnu večer s djelima Johanna Sebastiana Bacha, održanu 22. rujna u Katedrali. Sudionici svečanosti u Gradskoj vijećnici mogli su čuti snimku telefonske zahvale voditelja Trija, violinista Lorenza Nastrurice.</p>
<p> Nagrada »Ivan Lukačić« za najbolje umjetničko dostignuće ansambla dodijeljena je ansamblu Zagrebački solisti za koncertnu večer s djelima H. Purcella, A. Vivaldija, G. B. Pergolesija i G. Ph. Telemanna, a koja je održana 29. rujna u Katedrali. Nagradu u ime ansambla primili su Tonko Ninić i Vladimir First.</p>
<p> Na kraju je predano priznanje Varaždinskim baroknim večerima, kao eminentnom festivalu, od medijskog pokrovitelja – hrvatskog političkog dnevnika «Vjesnik». To priznanje primio je ravnatelj festivala, maestro Vladimiru Kranjčeviću, a predala ga je Dubravka Vrgoč, urednica kulture «Vjesnika», izaslanica glavnog urednika Krešimira Fijačka. «Vjesnik» je preuzeo medijsko pokroviteljstvo jer je prepoznao umjetničku vrijednost Varaždinskih baroknih večeri, i to je njegov prilog još većoj afirmaciji festivala, rekla je urednica Dubravka Vrgoč. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Književna globalizacija bez očekivana odjeka</p>
<p>Unatoč uzornoj organizaciji i tomu što smo čuli niz više nego zanimljivih i intrigantnih izlaganja, gosti iz svijeta govorili su to samima sebi jer publike gotovo da i nije bilo / Kako je moguće da tema književne globalizacije i mnogi ugledni pisci nisu bili zanimljivi ni jednoj od dviju međusobno suprostavljenih književnih udruga i raznim kulturnjacima, koji bi imali što reći tijekom diskusija što su se tamo vodile?</p>
<p>Da smo mala i zadrata sredina koja i velike značajne međunarodne projekte ne cijeni po dosezima i značajnosti teme i gostiju iz svijeta koji se njome bave, već po ljudima i institucijama koje stoje iza njih, a svojom su nazočnošću ili prihvatljivi većini vladajućih medija i hrvatskim kulturnjacima ili su joj naprosto odiozni – potvrdili su i upravo završeni 26. zagrebački književni razgovori.</p>
<p> Valja odmah napomenuti da su organizatori te tradicionalne priredbe – Društvo hrvatskih književnika i Hrvatsko društvo prevodilaca, što je u startu odredilo njezine dosege u tisku i na HTV-u, ali ne i u uspjehu uzorne organizacije koja je u Zagreb dovela dvadesetak pisaca iz europskih i izvaneuropskih zemalja da sa svojim kolegama iz Hrvatske razmijene mišljenja o danas i te kako aktualnoj, i ako hoćete modernoj temi sveprisutne globalizacije koja ima utjecaja i u umjetničkim ostvarajima pisane riječi, odnosno, razinama književne globalizacije, kako je glasila tema skupa. </p>
<p>Unatoč tomu, što smo tijekom dvodnevnog radnog dijela simpozija čuli niz više nego zanimljivih i intrigantnih izlaganja, gosti iz svijeta govorili su to samima sebi jer publike gotovo da i nije bilo. Iako su ti disputi polemički odgovarali na upit treba li se bojati globalizacije koja posredstvom Interneta, mobilnih telefona i drugih tehnoloških postignuća osiromašuje jezik komunikacije, svodeći ga na simbole, a na planu književnosti, umjesto prevladanog mrskog socrealizma, uvodi tržišni realizam kojim caruje trivijalna književnost, do odgovora koji su nudili pogled u globalizacijske tijekove, od Staroga Rima do danas, razvrstavajući prednosti i mane toga procesa prožimanja univerzalnog i nacionalnog/lokalnog. </p>
<p>Kako je moguće da takva tema i mnogi ugledni slavisti, sveučilišni profesori, pjesnici i prozaisti iz svijeta nisu bili zanimljivi ni jednoj od dviju međusobno suprostavljenih književnih skupina, sveučilišnim profesorima koji bi o tome trebali raspravljati sa svojim studentima, novinarima, koji bi našli teme i za svoje visokotiražne listove i drugima kulturnjacima koji bi imali što reći tijekom diskusija što su se tamo vodile?</p>
<p>Ako je Desmond Egan i drugi respektabilni pisci iz svijeta bili svojedobno najavljivani kao velike poetske zvijezde Penovih skupova, zašto su ga penovci ovaj put mimoišli? Kako to da komemoraciji, na kojoj je govorio Mladen Machiedo, što je bila upriličena unutar subotnje sesije velikom talijanskom piscu i prijatelju Hrvatske Grytzku Mascioniju, nisu nazočili ni njegovi za života veliki prijatelji? Skup svojom nazočnošću nisu počastili ni pisci, osim rijetkih iznimaka, koji pripadaju »starom« Društvu, a prag DHK, gdje se skup održavao, nije prekoračio ni jedan iz novoga Društva. </p>
<p>Iako se većina njih poziva na univerzalizam, književnost bez granica, ujedinjenu Europu koja priznaje ponajprije dijalog i kompromis, a protivi se svakom ignorantskom i netolerantnom ponašanju, sve to ostaje, kako stvarnost potvrđuje, tek deklarativnom maskom kojom se u najljepšem svjetlu želimo predstaviti toj istoj Europi koja teško može razumjeti naše uskogrudne, malograđanske nesnošljivosti koja kao da je izašla iz kakve gogoljevske krčme.</p>
<p>Jer, upravo su pisci ti, čulo se tom zgodom, koji su dužni u globalizacijskom tajfunu zaštiti i svoj jezik, kao neodvojiv dio narodnosnog identiteta, i koji će svoje djelo prožeti ne samo interkulturalnošću, da bi bili razumljivi i izvan granica vlastite zemlje, već čije će djelo, ali i kulturološko djelovanje biti prihvaćeno ponajprije u vlastitoj sredini. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Konačno urnebesna komedija</p>
<p>»Balkanski špijun« u odličnoj adaptaciji i promišljenoj režiji Mustafe Nadarevića živi i zahvaljuje svoju scensku uvjerljivost interpretativnoj eruptivnosti sjajne Elizabete Kukić u glavnoj ulozi</p>
<p>Nakon petnaestak godina beogradski hitmaker Dušan Kovačević vratio se na pozornicu SK »Kerempuh«, i to s crnom komedijom »Balkanski špijun« (1983.) u adaptaciji i režiji Mustafe Nadarevića. Kazališni pisac neosporne reputacije, scenarist nekoliko velikih filmova kojih su citati postali opće mjesto – »Ko to tamo peva«, »Maratonci trče počasni krug«, »Balkanski špijun«, »Sabirni centar« – te Nadarevićeva pogođena i aktualizirana transpozicija komada u Hrvatsku danas, rezultirala je predstavom koja će bez sumnje puniti dvoranu »Kerempuha«. Kazalište koje je poznato po tome da ne treba privoditi publiku, premijernu sezonu započelo je na najbolji način – s dva sata zlatnog smijeha, dinamične igre i glumačkih bravura. </p>
<p>Iako je predložak obećavajući, to dakako ne bi bilo čvrsto jamstvo za uspjeh predstave, da Nadarević nije osmislio nekoliko dobro vođenih poteza. Inverzija uloga i agramerizacija imena, (Ilija Čvorović, lovac na špijuna u zagrebačkoj izvedbi postaje žena Milica Šafranek, a njegova supruga Danica – Miličin muž i papučar po zanimanju Lojza Šafranek) dala je sasvim novi ton predstavi i prostor igre bogato otvorio na privatnom planu, kao mjestu bračnog borilišta i mučilišta.</p>
<p> Promijenjene su i razne političke, nacionalne i socijalne implikacije, supružnici su se sreli na gradnji auto-ceste »Bratstvo-jedinstvo«, Milica je srpske nacionalnosti iz Kaknja, a idol njezine mladosti nije Staljin već Tito. Ukratko, sve lokalizacije i prenošenje na domaći teren ispunejn našim aferma i prisluškivanjima, provedene su s punom uvjerljivošću i satiričkim žalcem, što intrigira i zabavlja u isto vrijeme. </p>
<p>Redateljsko odmjereno nizanje prizora, kojih zamračenja služe da se gledatelji odmore od smijeha, karakterizira promišljenost i ekonomičnost, dok scenu i kostime (potpisuje ih Slavica Radović) kao i funkcionalnu glazbu u izboru Maria Mirkovića i Mateja Meštrovića resi svrhovitost do najmanjeg detalja. Po svemu rečenom, Nadarevićeva predstava nije ishitrena i na brzinu »sklepana« premijera, na koje smo tako navikli u hrvatskom teatru. </p>
<p>Zagrebački »Balkanski špijun« počiva, živi i zahvaljuje scensku uvjerljivost interpretativnoj eruptivnosti sjajne Elizabete Kukić u glavnoj ulozi. Ona bespogovorno nosi hlače u kući i silinom buldožera ruši pred sobom krhki autoritet svog muža »kućne pomoćnice«, (jedna od najdomljivijih uloga Ede Vujića). Gradeći bezobzirni lik, zatravljen i slijep na stvarnost oko sebe, vjeran svojim idealima i uplašen strahovima u kojima se prelamaju prošlost i sadašnjost, Kukić karikira Milicu ne ostavljajući mjesta tragičnim ni grotesknim tonovima. Njezina žena agentica »kućne proizvodnje«, daleko je opasnija i zavedenija od svog papirnog predloška, pa i muških predhodnika koji su tumačili istu ulogu. To je ona dodatna kvaliteta i ključna novina čitanja komada po kojem ćemo pamtiti predstavu, a koja je promijenila i odnose i pozicije ostalih likova.</p>
<p> Tako je i brat Đuro u preciznom tumačenju Mustafe Nadarevića, velikim dijelom zasjenjen iluzornim idejama na granici totalna ludila agresivne i vulgarne sestre, što mu je dalo mogućnost da svoju devijaciju sastavlja utišanim tonovima, tek na rubu psihičke eksplozije.</p>
<p> Uloga kćerke Sonje, nije ponudila suviše izazova Aniti Matić, pa ju je tako i odigrala, dok je podstanar i navodni špijun Žak Horvatić (Duško Gruborović) solidno oblikovao rolu čovjeka koji se s popudbinom vlastitih nevolja pronašao u krivo vrijeme na krivom mjestu. </p>
<p>»Balkanski špijun«, vječna pripovijest o urotama u vlastitom dvorištu i velikom strahu kao manipulatoru s malim ljudima, predstava je na koju kao preporuku možemo zalijepiti etiketu – urnebesna komedija, bez predumišljaja i zadrške. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Misli prema Grasshopperu </p>
<p>U razgovorima s Hajdukovim nogometašima i navijačima ponavlja se priča kako je najvažnije da Hajduk nije izgubio. Naizgled su svi zadovoljni, jer su i domaćini govorili slično. No, za razliku od Splićana, Koprivničanci su imali samo jedan cilj - ne izgubiti </p>
<p>SPLIT, 5. listopada</p>
<p> – Hajduk je bodom u Koprivnici protiv Slaven Belupa (1-1) propustio prigodu napraviti prvi veliki korak na putu prema naslovu prvaka. Pobjedom ne bi odmakao Dinamu, ali bi mu u raspletu ova dva neosvojena boda bila i te kako značajna. Čvrstoću svojih ambicija trebali su bijeli pokazati na za njih jednom od najneugodnijih gostovanja, međutim izgleda da nisu imali snage pobijediti tradiciju. </p>
<p>Nije Hajduk nezadovoljan ovim bodom, ali bi s tri boda put prema vrhu bio olakšan. U razgovorima s Hajdukovim nogometašima i navijačima ponavlja se priča kako je najvažnije da Hajduk nije izgubio. Naizgled su svi zadovoljni, jer su i domaćini govorili slično. No, za razliku od Splićana, Koprivničanci su imali samo jedan cilj - ne izgubiti. Tako su se i postavili, blokom s osam igrača su se branili i samo u prvih desetak minuta su napadali. U tom razdoblju su postigli pogodak, koji ide na dušu dekoncentriranosti splitske obrane, jer je nevjerojatno da je Landeka (pobjegao Careviću) na pet metara od Sunare kod izvođenja kornera bio posve sam. Potom je Kosić promašio prigodu za zapečatiti utakmicu, da bi do kraja Hajduk napadao. No, dojam je da napadački arsenal nije bio dovoljno iskorišten. Zapravo da vezni red nije dovoljno kvalitetnim loptama hranio Blatnjaka na desnom boku, te Krpana i Bulu. </p>
<p>Ostalo je dvojbeno poništenje Bulina pogotka, te velik broj kartona. Tako tradicija žestokih dvoboja nije iznevjerena jer je i u subotu bilo pogibeljnih startova, a račun je platio isključenjem u posljednjim trenucima utakmice pouzdani Neretljak. </p>
<p>– Osim prvih deset minuta mi smo bili dominantniji, bolji. Nisam nezadovoljan ni razočaran, jer su momci dali sve od sebe, a najvažnije je ipak izbjeći poraz. Ispada da je taj stadion u Koprivnici za nas uklet. Težak, natopljen travnjak, je odgovarao domaćinima, branili su se sa devetoricom, rekao je trener Hajduka Zoran Vulić.</p>
<p>Slijedi desetodnevna pauza, u kojoj se treba pripremiti za ključni dvoboj dosadašnjeg dijela sezone protiv Grasshoppera. Prolaz u drugo kolo prebrisao bi sve neugodnosti i probleme s početka sezone, pa tako i ovaj remi protiv Slaven Belupa. Splićanima je potrebna minimalna pobjeda na svom Poljudu, a igra im i remi bez pogodaka, jer je prvi susret završen 1-1. Za »skakavce« bijeli su pripremaju bez trenera Vulića koji pomaže Ottu Bariću u osmišljavanju plana da bi hrvatski nogomet opstao u repesažu kvalifikacija za EP u Portugalu, a zadatak je pobijediti Bugare.</p>
<p> Međutim, jedan problem muči poljudsku kancelariju, a to je zahtjev Neretve za deset posto iznosa transfera Srne iz Hajduka u Šahtar. Otprilike 150 tisuća eura, a postoji, navodno, i zahtjev za 539 tisuća eura. Ne zna se niti itko iz poljudskog ureda želi o tome pričati o tome postoji li verificirani ugovor u Hajduku o raspodjeli transfera. Bode u oči što je Neretva ugovor iz 1998. godine tek 2003. ovjerila kod javnog bilježnika. Po pravilnicima HNS-a Neretvi pripada jedan posto, ako nije drugačije potpisano. Je li tko od Hajdukovih čelnika što potpisao ne zna se, premda iz Metkovića mašu papirima. Moguće je, čak, da Srnin transfer na kraju zaintrigira i Državno odvjetništvo nakon nekih napisa u dijelu tiska. Sve je u magli, jedino možemo predvidjeti da će ovo biti još jedna trakavica oko poljudskog ureda, kao što su u posljednje vrijeme bili transferi Muse, Baturine, Bubala... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjede Šibenčanki i Gospićanki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati 1. kola regionalne Trocal lige košarkašica: Šibenik Jolly JBS – Merkur 64-43, Lek Ježica – Gospić Industrogradnja 57-73, Croatia – Univerziteti 59-79, Troglav – Jedinstvo Trocal 80-91. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Šibenčanke slomile otpor Celjanki </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U 1. kolu Trocal lige Šibenčanke su već u prvoj dionici slomile otpor borbenih Celjanki i do kraja susreta samo povećavale prednost. </p>
<p> • Dvorana Baldekin </p>
<p>ŠIBENIK JOLLY JBS – MERKUR CELJE 64-43 (15-11, 19-15, 17-13, 13-4). </p>
<p>ŠIBENIK JOLLY JBS: Jelavić 7 (5-6), Čakić 2, Periša, Lokas, Gambiraža 3, Abrlić 7 (2-2), Erceg 2, Božikov, Fredotović 15 (2-4), Tratisiak, Zanze 28 (5-5), Zubak.</p>
<p>MERKUR CELJE: Erkić 4, Čonkova 2 (2-2), Jereb, Temnik 7 (1-3), Kvas 4, Kopmlet, Maksimović 8 (1-2), Markovič 5, Geltar, Jurše 6 (2-2), Jocić 7, Ramšak.</p>
<p>SUCI: Tadić (Zadar), Goleš (Šibenik). GLEDATELJA: 300. IGRAČICA UTAKMICE: Damira SREDOTOVIĆ. </p>
<p>J. D.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Obojkaši Varaždina uvjerljivo protiv Šibenika </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Odbojkaši Šibenika, bez Slamića i Gordana Slavice, bili su ravnopravni gostima samo u prva dva seta. U trećem im je ponestalo snage, pa su bodovi otišli u Varaždin. </p>
<p>• Dvorana Baldekin </p>
<p>ŠIBENIK – VARAŽDIN 0-3 (24-26, 20-25, 17-25). </p>
<p>ŠIBENIK: Lečić, I. Jurin, Modri 8, H. Slavica 13, Čogelja 9, Crvelin, Grubišuć 3, Jurlin, Goleš 5, D. Jurin 2.</p>
<p>VARAŽDIN: Juren, Muharemović 21, Mahmutović 3, Petrač, Gotal 2, Rastovčan, Anđelković 3, Patafta 12, Kapustić, Rogina, Prašnički, Jošić 4. </p>
<p>SUCI: Stipaničev i Persić (oba Rijeka). GLEDATELJA: 50. IGRAČ UTAKMICE: Almir Muharemović. </p>
<p>J. D.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Brodosplit Inženjering - Podravka Vegeta 27-29 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati utakmica 5. kola Hrvatskog prvenstva za rukometašice: Trešnjevka – TVIN Trgocentar 30-27, Zamet CO – Sesvete 28-22, Arena – Sonic Osijek 28-32, Brodosplit Inženjering – Podravka Vegeta 27-29, Lokomotiva – Split 007 Miletić 31-26, Slavonijatrans – Koka 22-24. </p>
<p> • Poredak: Podravka 10 bodova, Brodosplit I. 8, Lokomotiva 6, Koka 6, Zamet 6...</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Toney nokautirao Holyfielda </p>
<p>LAS VEGAS, 5. listopada</p>
<p> – Američki boksač James Toney nokautirao je u dvoboju teške kategorije u Las Vegasu bivšega svjetskog prvaka Evandera Holyfielda u devetoj rundi.</p>
<p> Toney (35) je posve dominirao u borbi protiv šest godina starijeg Holyfielda, nekadašnjega četverostrukog prvaka, kojem je ovo sedmi poraz u 47 borbi. Holyfield je za borbu dobio 3,5 milijuna dolara, a Toney, za 67. pobjedu u karijeri uz tek četiri poraza, dva milijuna dolara manje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prvi naslov za Šarapovu </p>
<p>TOKIO, 5. listopada</p>
<p> – Nova ruska teniska zvijezda, 16-godišnja Maria Šarapova osvojila je svoj prvi WTA naslov u karijeri, svladavši u finalu 170.000 dolara vrijednog turnira u Tokiju Mađaricu Aniko Kapros sa 2-6, 6-2, 7-6 (5) nakon dva sata i 10 minuta igre. U dramatičnoj posljednjoj igri meča Šarapova je uspjela nadoknaditi zaostatak od 2-5 i sa pet uzastopnih osvojenih poena stići do konačne pobjede.</p>
<p>– Nadam se da me nakon ovoga više nitko neće uspoređivati s Anom Kurnjikovom, izjavila je Šarapova, koju su mediji prozvali »novom Kurnikovom« zbog atraktivnog izgleda, ali za razliku od Šarapove njezina starija sunarodnjakinja nije osvojila nijedan WTA turnir u pojedinačnoj konkurenciji. </p>
<p>Inače, Šarapova je u Tokiju osvojila i turnir parova s Tajlanđankom Tamarine Tanasugarn. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Naslov za Miškinu </p>
<p>MOSKVA, 5. listopada</p>
<p> – Ruska tenisačica Anastazija Miškina pobjednica je 1,3 milijuna dolara vrijednog WTA turnira u Moskvi. U finalu je svladala Francuskinju Amelie Mauresmo rezultatom 6-2, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>VN Pacifica Maxu Biaggiju </p>
<p>MOTEGI, 5. listopada</p>
<p> – Rezultati utrka za Veliku nagradu Pacifika, 13. utrke Svjetskog prvenstva u motociklizmu, vožene na stazi u Motegiju u Japanu:</p>
<p>MotoGP: 1. Max Biaggi (Ita/Honda) 43:57.590, 2. Valentino Rossi (Ita/Honda) +3.754, 3. Nicky Hayden (SAD/Honda) +5.641, 4. Sete Gibernau (Špa/Honda) +19.456, 5. Marco Melandri (Ita/Fortuna) +19.909... </p>
<p>250cc: 1. Toni Elias (Špa/Aprilia) 43:57.125, 2. Roberto Rolfo (Ita/Honda) 43:58.608, 3. Manuel Poggiali (SMR/Aprilia) 43:59.284, 4. Yuki Takahashi (Jap/Honda) 44:03.143, 5. Hiroshi Aoyama (Jap/Honda) 44:03.288... </p>
<p>125cc: 1. Hector Barbera (Špa/Aprilia) 41:54.483, 2. Casey Stoner (Aus/Aprilia) 41:54.647, 3. Andrea Dovizioso (Ita/Honda) 41:54.787, 4. Stefano Perugini (Ita/Aprilia) 41:57.214, 5. Steve Jenkner (Njem/Aprilia) 41:57.453. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rijeka - Kamen Ingrad 1-2 </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Kamen Ingrad uspješno je prošao gostovanje na Kantridi, vrativši se u Veliku sa tri boda. Bivši trener Rijeke, a sad vođa Kamena Nenad Gračan »zapaprio« je svom bivšem klubu, gurnuvši ga u donji dio ljestvice, a Kamen se, cijelim plijenom donesenim iz Rijeke plasirao na četvrto mjesto Hrvatskoga nogometnog prvenstva. </p>
<p>• Stadion na Kantridi </p>
<p>RIJEKA – KAMEN INGRAD 1-2 (0-1) </p>
<p>RIJEKA: Kalinić 5.5, Milas 5.5, Vušković 5.5 (od 61. Vidović –, od 76. Shrabini –), Milinović 6, D. Šarić 6, J. Bulat 6 (od 84. Linić –), Shkembi 5.5, Butić 6, Čaval 5.5, Tiganj 6.5, Klić 5.</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6.5, Smoje 6, Kurilić 6, Vuica 6, Balašković 6.5 (od 81. Andričević –), Kralj 6, Kovač 6, Rendulić 5.5, Bajsić 7 (od 78. Jakirović), Kopunović 5.5 (od 57. Šaranović 5.5), Zekić 7.</p>
<p>SUDAC Trivković (Split) 5.5. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran ZEKIĆ. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Niko Kovač lucidno prebacio Kahna </p>
<p>STUTTGART, 5. listopada</p>
<p> – Nogometaši Stuttgarta su, unatoč osvajanju samo boda protiv Kölna, zadržali vrh ljestvice njemačkoga nogometnog prvenstva, ali i vlastitu mrežu netaknutom nakon osam kola Bundeslige. Tijekom tih »mršavih« 0-0 protiv Kölna, njihov vratar Timo Hildenbrand postao je novi rekorder lige po broju minuta bez primljenog pogotka (852). Dosadašnji je rekorder bio Oliver Kahn iz Bayerna sa 803 minute. Protiv Kölna cijelu je utakmicu igrao Soldo, a sat vremena Vranješ. Inače, Kahna je ovog vikenda na lucidan način svladao hrvatski reprezentativac Niko Kovač, lobom s vrha šesnaesterca. No, taj je Kovačev potez bio tek počasni pogodak Herthe na gostovanju kod Bayerna (1-4). Krivac za prvi pogodak Bayerna (Roya Makaaya) bio je drugi Hrvat u Herthi Josip Šimunić. </p>
<p> • Rezultati: Hannover – Schalke 1-2, Eintracht – Borussia (D) 0-1, Freiburg – 1860 München 1-0, Stuttgart – Köln 0-0, Bayern – Hertha 4-1, Hamburg – Borussia (M) 2-1, Bochum – Kaiserslautern 4-0; poredak: Stuttgart 18 bodova, Bayern 17, Werder (-), Bayer (-) i Borussia (D) po 16... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Novo posrtanje Liverpoola </p>
<p>LIVERPOOL, 5. listopada</p>
<p> – I bez Vieire i Ljungberga, Arsenal je u derbiju 8. kola engleskoga nogometnog prvenstva pobijedio Liverpool na Anfieldu sa 2-1. Premda su vodili pogotkom Kewella i kontrolirali igru, Liverpool je prokockao nove bodove. Jednako je impresivan bio i pogodak Roberta Piresa za potpuni »topnički« plijen u Liverpoolu. Svih je devedeset minuta za domaćina igrao Igor Bišćan, koji je kao i cijela Liverpoolova obrana djelovao nesigurno. Boris Živković, kapetan hrvatske reprezentacije, ponovno je igrao svih 90. minuta za Portsmouth, koji je primio dva pogotka u posljednjih deset minuta protiv Charltona. I izgubio sigurne bodove. </p>
<p> • Rezultati: Fulham – Leicester 2-0, Leeds – Blackburn 2-1, Liverpool – Arsenal 1-2, Manchester United – Birmingham 3-0, Newcastle – Southampton 1-0, Portsmouth – Charlton 1-2, Tottenham – Everton 3-0, Wolverhampton – Manchester City 1-0; poredak: Arsenal 20 bodova, Manchester United 19, Chelsea (-2) 16, Fulham (-) i Birmingham (-) po 14... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Četvrti uzastopni pogodak Igora Budana </p>
<p>VERONA, 5. listopada</p>
<p> – Hrvatski nogometaš Igor Budan nastavlja postizati pogotke u drugoj talijanskoj ligi i donositi bodove svojoj Atalanti. Naime, bivši nogometaš Rijeke strijelac je već četvrto kolo zaredom. U subotnjem 7. kolu Atalanta je na gostovanju pobijedila Veronu sa 2-1. Strijelac prvog pogotka za goste bio je Gautieri u 18. minuti, a samo dvije minute kasnije Budan je dokrajčio Veronu. Još je jedan hrvatski nogometaš bio strijelac u 7. kolu Serie B. Naime, Saša Bjelanović iz jedanaesterca je postigao prvi pogodak za Genou protiv Barija. Inače, Bari je utakmicu završio s dva igrača manje, a Genoi je to bila prva pobjeda u sezoni. Unatoč tome, još su na dnu ljestvice. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nova pobjeda Monaca </p>
<p>PARIZ, 5. listopada</p>
<p> – Nogometaši Monaca nastavljaju pobjedama u francuskom prvenstvu te ljubomorno čuvaju vrh ljestvice. U devetom su kolu pobijedili Guingamp na gostovanju sa 2-1, a oba je pogotka postigao Giuly (17. i 27. minuta). Hrvatski reprezentativac Dado Pršo igrao je prvo poluvrijeme. Ostali rezultati: Nantes – Rennes 1-0, Ajaccio – Lyon 2-4, Auxerre – Lille 3-0, Le Mans – Bordeaux 0-0, Lens – Metz 0-2, Nice – Strasbourg 0-0, Sochaux – PSG 0-1,Toulouse – Montpellier 2-2. </p>
<p> • Poredak: Monaco 22 boda, Marseille (-) 18, Lyon 17, Nantes 16, PSG 16... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Deportivo - Atletico 5-1</p>
<p>MADRID, 5. listopada</p>
<p> – Nogometaši Deportiva iz La Corune nastavili su sjajnim igrama na početku novoga španjolskog prvenstva. U utakmici šestog kola pobijedili su sa 5-1 madridski Atletico. Brazilac Assuncao ponovno je bio Betisov spasitelj, jer je postigao izjednačujući pogodak u posljednjoj minuti protiv Athletica Bilbaoa. U trećoj subotnjoj utakmici Villarreal i Zaragoza također su igrali neodlučeno 1-1.</p>
<p>• Poredak: Deportivo 15 bodova, Valencia (-) 13, Real Madrid (-) 10... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Splićani »iščupali« pobjedu</p>
<p>»Završnicu nismo odigrali dobro. Uz to, 'prevarili' su nas Amerikanci, postigavši nekoliko koševa na prijateljskoj utakmici, ali sad smo uvidjeli da nisu kvalitetni za ovo natjecanje«, kazao je trener Reflexa Đurović</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Splita CO iščupali su prvu pobjedu protiv beogradskoga kluba Reflexa na otvaranju Goodyera lige (79-78). Do dva su boda došli više zahvaljujući želji, hrabrosti i borbenosti nego mudrosti. Tri je četvrtine beogradski sastav bio uvjerljiviji i održavao malu prednost, a Splićani su kaskali. Nisu uspijevali povezati nekoliko dobrih obrambenih akcija s napadačkom ubojitošću. </p>
<p>Međutim, ne treba previše kopati po subotnjem izdanju »žutih«, jer je ovo ipak prva utakmica. Evidentno je, pak, da ključeve njihove igre drži branič McCants, a uz njega su Ukić i Smith. Značajne će uloge imati Pašalić i Kedžo, a ostatak se momčadi tijekom sezone mora nametnuti treneru Predragu Kruščiću. Protiv Reflexa vrlo je dobar bio mladi Smith, koji je uhvatio čak 23 lopte, a McCants je znalački odigrao u završnici. Split je trebao odigrati bolje, uravnoteženije i taktički zrelije. Trener Predrag Kruščić nije krio nezadovoljstvo zbog nedorečenosti u igri, premda je kazao: </p>
<p>– Zakočila nas je želja da startamo s četiri pobjede u Goodyear ligi. Iznenadilo me što je previše igrača igralo pod blokadom. No, važni su nam samo koš prednosti i pobjeda. </p>
<p>Utakmica je prošla u mirnom ozračju, bez imalo vrijeđanja. Dvorana nije bila puna, jer Reflex nije klub s tradicijom koji bi zaintrigirao splitsku javnost. Stoga je i trener Vlado Đurović nakon utakmice rekao: </p>
<p>– Plašili su nas izjavama da nas u Splitu čeka pakao, a na kraju je atmosfera bila odlična. Završnicu nismo odigrali dobro. Uz to, »prevarili« su nas naši Amerikanci, postigavši nekoliko koševa na prijateljskoj utakmici, a sad smo zapravo vidjeli da nisu kvalitetni za natjecanje koja nas očekuje. McCants je pokazao kako se vodi momčad u neizvjesnoj završnici. </p>
<p> • Dvorana na Gripama </p>
<p>SPLIT CO – REFLEX 79-78 (17-24, 26-21, 16-18, 20-15) </p>
<p>SPLIT CO: McCants 19, Oršulić 2, Videnov 5, Kedžo 6, T. Smich 14, Rančić 6, Ukić 15, Pašalić 12, Vučica, Delić, Kastropil, Perić.</p>
<p>REFLEX: M. Smith 2, Zoroski 9, Jorović 25, Mandić, Krstović 2, Popović 14, Todorović, Majstorović 2, Ilić, Pantić 8, Plisnić 11, Powel 5.</p>
<p>SUCI: Pukl, Kovačić (oba iz Slovenije) i Obradović (BiH). GLEDATELJA: 1200. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tommy SMITH. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rezultati 1. kola </p>
<p>Cibona VIP</p>
<p> – Union Olimpija 88-65, Crvena zvezda – Lovćen 78-57, Split CO – Reflex 79-78, Banjalučka pivara – Zagreb 85-75, Geoplin Slovan – Zadar 72-84, Krka – Široki Hercegtisak 91-93, Budućnost – Pivovarna Laško 90-81.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="48">
<p>Stečene privilegije koče sporazum o europskom ustavu</p>
<p>Zasad su najglasnije u protivljenju tzv. male države koje najviše smeta mogućnost da ne dobiju »svog« povjerenika u Europskoj komisiji / »Idemo li sada mijenjati svaki element prijedloga ustava otvaramo Pandorinu kutiju«, upozorio je Jacques Chirac</p>
<p>BRUXELLES, 5. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prvi dan Međuvladine konferencije o europskom ustavu prošao je prema očekivanju, bez rezultata. Svi su se složili da se ne slažu, ali da je kompromis nužan i moguć, iako se neke države nisu trudile prikriti kako im kompromis u ovom trenutku ne odgovara. </p>
<p>U europskoj praksi brzo pristajanje na zdravorazumski kompromis znači istovremeno lišavanje argumenata za dogovore koji nemaju veze s, u ovom slučaju, funkcionirajućom Europom u idućih pola stoljeća, ali imaju s ostvarivanjem parcijalnih, uskogrudnih, kratkoročnih nacionalnih interesa. </p>
<p>Državama predstoji dug put koji, kako tvrdi nova švedska ministrica vanjskih poslova Laila Freivald, »možda neće završiti u prosincu«. Istu je prognozu dao domaćin Silvio Berlusconi. »Mi nismo ona druga obala Tibra, nećemo se zatvoriti u konklavu i čekati da se pojavi bijeli dim«, asocirao je premijer aludirajući na način izbora pape. </p>
<p>Rezime prvog »ustavnog summita« mogao bi biti da se zemlje zagrijavaju, da se pogotovo najstarije članice EU-a Francuska, Italija, Njemačka zemlje Beneluxa) te Danska i Velika Britanija slažu s »velikom većinom« predloženih ustavnih elemenata, dok su zasad najglasnije u protivljenju tzv. male države. Njih najviše smeta mogućnost da ne dobiju »svog« povjerenika u Europskoj komisiji. Uglavnom, počela ne baš dobrodošla trgovina ustupcima. U trgovini su trenutno glavni igrači Španjolska i Poljska koje ne žele odustati od svojih 27 glasova u Ministarskom vijeću odobrenih im Sporazumom iz Nice, svega dva glasa manje od 29 raspoloživih skoro dvostruko brojnijim Nijemcima, na primjer. </p>
<p>Raspodjela glasova ne odražava demografske činjenice, i to je svojedobno bio razlog produžavanja Summita u Nici, jer je Belgija, principijelno bila nezadovoljna što najveća Njemačka ima manje glasova od nešto manje Francuske i samo nešto više od znatno manjih Španjolske i Poljske. Sporazum iz Nice, svet je i nedodirljiv španjolskom premijeru Joséu Mariji Aznaru. On dosljednost tumači na veoma zanimljiv način: »Mi više nismo zaostala zemlja, napredni smo, što nam daje prava. Ili, jednostavnije, mi imamo glasove, mi imamo zakon na našoj strani, nije nam važno što nije pravičan, bit će kako mi hoćemo. </p>
<p>Iza ove španjolsko-poljske koalicije je, naravno, mnogo prizemnija stvar od principijelnosti i uvažavanja slova zakona EU a zove se poljoprivreda. EU ustav je talac interesa dviju zemalja da zadrže ili dobiju više beneficija za poljoprivrednike. Ucjenjivanje je toliko očito da je belgijski šef diplomacije Louis Michel ustvrdio kako »Poljska ipak mora znati da ne može imati i ovce i novce kad rješava svoje poljoprivredne probleme«. Michel je bio u punoj sinkronizaciji s talijanskim kolegom: »Poljska i Španjolska igraju se vatrom«, izjavio je Franco Frattini. </p>
<p>Poljskoj je taktika ucjenjivanja, ali samo prividno, donijela dobar rezultat kroz odobravanje jednokratne pomoći EU od skoro dvije milijarde eura na Kopenhagenskom summitu, odobren umjesto financijskog paketa ulaska Poljske u sustav EU potpore regionalnom razvoju. Poljsko se rukovodstvo odlučilo na gotovinu umjesto na strategiju razvoja da bi eure veoma brzo investiralo u nove vojne zrakoplove. </p>
<p>Michel također tvrdi da »više zajedništva znači i dugoročni boljitak«, jedino je problem da je na startu Međuvladine konferencije teško priznati tu činjenicu i odustati od prebijanja interesa. </p>
<p>»Nemamo kompromis, ali je snažan osjećaj zajedništva«, tješi se Austrijanac Wolgfang Schüssel. »Idemo li sada mijenjati svaki element prijedloga ustava otvaramo Pandorinu kutiju«, upozorio je Jacques Chirac na veliku mogućnost da se, zbog neslaganja, Međuvladina konferencija pretvori u međuvladinu blamažu. Za ogromnim okruglim stolom Kongresne palače u početku je sve bilo fino i uredno i u skladu s europskim svetim principima suradnje, koordinacije i dijaloga, da bi, nakon dobrog talijanskog ručka pregovarači »skinuli rukavice«, kako se izrazio Silvio Berlusconi. </p>
<p>Pri tom »skidanju rukavica« javnost su najviše uveseljavali Poljaci i Francuzi, Chirac je eksplodirao zbog »poljskih objeda« da je pet projektila nađenih u poljskom sektoru u Iraku prošlogodišnji francuski proizvod. Chirac je, ni ne trudeći se prikriti ljutnju, na konferenciji za novinare izdiktirao da se model prikazan na mjestu nalaza strašnog dokaza kako su, eto, Francuzi pomagali Saddama, ne proizvodi godinama, što je bilo vidljivo na projektilima i čitljivo svima osim Poljacima, te da je Francuska poštivala embargo na prodaju oružja Iraku. Poljaci su se skrušeno ispričali zbog pogreške. »Krivo smo pročitali, radilo se o datumu isteka roka trajanja projektila, a ne o datumu proizvodnje«, ispričao se premijer Leszek Miller Chiracu. Tako je svijet saznao ili da su poljski vojnici nepismeni, ili se ne razumiju u projektile, ili da je američka šeprtljava propaganda još jednom potvrdila svoju nespretnost.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Optužen za divljenje Hitleru, pokolebani Arnie ispričava se zbog svoje prošlosti</p>
<p>Prljavštine iz prošlosti kandidata za novog guvernera Kalifornije, o čemu se odlučuje 7. listopada, gotovo potpuno potisnule najozbiljnija pitanja zbog kojih se želi opozvati dosadašnjeg guvernera: na prvom mjestu golemi deficit od 38 milijardi dolara u proračunu države i nevolje nastale zbog toga </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Kampanja za opoziv guvernera Kalifornije i izbor njegova nasljednika, 7. listopada, ušla je u najnervoznijih i najprljavijih posljednjih 48 sati. Ljuljaju se sve prognoze, čak je i najozbiljniji kandidat republikanaca, filmski snagator Arnold Schwarzenegger prvi put pokazao nesigurnost i iz agresivne samouvjerenosti prešao u defenzivu, čak se ispričava za loše ponašanje u prošlosti. </p>
<p>Otkako je Arnie najavio želju da postane guverner Kalifornije, protivnici su potezali njegovo nedolično ponašanje u prošlosti koje ga diskreditira za ozbiljan posao predvodnika najbogatije i najnaseljenije američke države. Najčešće se spominjao intervju iz pornomagazina Oui, iz 1977. godine, u kojem je govorio o svome iskustvu s grupnim seksom i pušenjem marihuane. No, on je optužbe u pravilu ležerno odbacivao kao grijehe nezrele mladosti. </p>
<p>Ozbiljnije je pokoleban tek prošlog četvrtka, pet dana prije izbora. Los Angeles Times je objavio izjave šest žena da ih je Arnie seksualno napastovao. Neki od tih incidenata zbili su se doduše davne 1975., ali neki i nedavno, prije tri godine. Dakle, nisu sve to bili grijesi neobuzdane mladosti. Istodobno su uslijedile još ozbiljnije optužbe. Televizijska mreža ABC i The New York Times objavili su izvode iz još neobjavljene knjige u kojoj se kaže da je Arnie u intervjuu vođenom za dokumentarac Pumping Iron izjavio da se »divi Hitleru«. Taj dio nije ušao u film. </p>
<p>U četvrtak uveče, hitno sazvanim novinarima Arnie je rekao da se ne sjeća povoljnih izjava o Hitleru i da mu je oduvijek bilo odvratno sve što je Hitler učinio. U petak je redatelj filma objavio da Schwarzenegger nikad nije izjavio nešto uvredljivo za židovski narod i da objavljeni citati nisu potpuni. Arnie se divio samo Hitlerovoj govorničkoj sposobnosti, ali i dodao: »Ali ja mu se ne divim za ono što je učinio.« </p>
<p>No, protivnici su divljenje Hitleru povezali sa Schwarzeneggerovim ocem za kojeg se nedavno doznalo da je bio član nacističke stranke, pripadnik nacističke vojske, dobrovoljac ozloglašenih smeđekošuljaša.</p>
<p> Pristupio im je 1939., godinu dana nakon aneksije Austrije i šest mjeseci nakon što su smeđekošuljaši u Kristalnoj noći uništili više od tisuću sinagoga i 30.000 Židova otjerali u logore. </p>
<p>Arnie se ogradio od prošlosti svoga oca. U petak je u više tv intervjua pokajnički govorio i o seksualnom napastovanju: »Da, istina je da sam bio nasrtljiv na snimanjima filmova i da sam učinio stvari koje nisu u redu i za koje sam tada mislio da su zabavne, ali sada uviđam da su uvredljive. Onima koje sam povrijedio, želim reći da duboko žalim i ispričavam im se.« </p>
<p>Iako ga neki podržavaju, golema većina hollywoodskih glumaca je protiv Arniea. Izjavljuju da bi njegova pobjeda bila tragedija i da se zbog Arnolda cijeli svijet smije Hollywoodu. Martin Sheen tvrdi da je Schwarzeneggerova kandidatura dio plana predsjednika Busha da ovlada Kalifornijom, jednom od najliberalnijih američkih saveznih država kojom već dugo upravljaju demokrati.</p>
<p>U subotu je The Oakland Tribune javno odustao od svoje podrške Schwarzeneggeru. Protiv njega udruženo istupaju razne organizacije žena, crnaca, muslimana i Latinoamerikanaca. Među tv spotovima, kojima se sve intenzivnije ratuje, od nedjelje se prikazuje i spot s upozorenjem: »Ne možete glasovati za tog čovjeka! Arnold Schwarzenegger ima ozbiljan problem sa ženama«. Izradila ga je skupina aktivista s Interneta i za njegovo emtiranje plaća pola milijuna dolara. Predstavnik u Kaliforniji veoma moćnih Židova upozorava »na mogućnost da čovjek koji se divi Adolfu Hitleru postane sljedeći guverner Kalifornije«. </p>
<p>Uopće, u plaćenim oglasima najmanje se govori o tome što će pojedini kandidati učiniti za Kaliforniju, a najviše o grijesima protivnika. Prljavštine iz prošlosti kandidata gotovo potpuno su potisnule najozbiljnija pitanja zbog kojih se želi opozvati dosadašnjeg guvernera: na prvom mjestu golemi deficit od 38 milijardi dolara u proračunu države i nevolje nastale zbog toga. </p>
<p>Naravno, i Arnie je skinuo rukavice. Najozbiljnijeg protukandidata, zamjenika guvernera, demokrata Cruza Bustamantea optužuje da je primao novac od Indijanaca, vlasnika kockarnica. </p>
<p>Odluka birača u utorak pokazat će da li se i koliko pomiču granice prihvatljivih grijeha političara. Ako Arnie pobijedi, bit će to nova potvrda da ni u Americi grijesi iz prošlosti više nisu doživotna zapreka za napredovanje. Uostalom, George W. Bush već je ozbiljno pomaknuo te granice. Znalo se da je kao mladi teksaški naftaš živio razuzdano, čak imao problema i s pićem. Grijehe je neutralizirao jednostavnom izjavom: »Kad sam bio mlad i neodgovoran, bio sam mlad i neodgovoran.« </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Robin Cook: Blair je znao da Saddam ne predstavlja ozbiljnu prijetnju</p>
<p>Bivši britanski ministar vanjskih poslova u svojoj knjizi piše da mu je sam Tony Blair dva tjedna prije početka rata u Iraku izjavio kako ne vjeruje da Saddamovo oružje znači »zbiljsku i neposrednu opasnost« za Britaniju</p>
<p>LONDON, 5. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dva tjedna prije početka rata protiv Iraka, Tony Blair privatno je priznao da Saddam Hussein ne raspolaže upotrebljivim oružjem masovnog uništenja, tvrdi bivši britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook. On to navodi u knjizi temeljenoj na njegovim dnevnicima, koju je u nedjelju počeo serijalizirati Sunday Times. Cook piše da je to isto priznao i John Scarlett, šef Zajedničkog obavještajnog odbora, utjecajnog tijela koje nadzire rad britanskih tajnih službi. </p>
<p>Robin Cook je nekada bio šef Foreign Officea, a njegova zadnja visoka funkcija bila je mjesto vođe Donjeg doma. No, podnio je ostavku na taj položaj u znak protesta protiv rata u Iraku. </p>
<p>Pritom je optužio Tonyja Blaira da je unaprijed odlučio zaratiti s Irakom na strani Amerike, umjesto da svoju odluku temelji na obavještajnim činjenicama. </p>
<p>U knjizi naslovljenoj »Točka razlaza«, Cook navodi kako je samo dva tjedna prije početka iračkog sukoba razgovarao s britanskim premijerom. Tada mu je, tvrdi on, postalo jasno kako Blair ne vjeruje da Saddamovo oružje znači »zbiljsku i neposrednu opasnost« za Britaniju. Cookova knjiga »Točka razlaza« sastavljena je na temelju dnevnika koje je vodio u punom jeku iračke krize. Ujedno je riječ o prvim memoarima koje objavljuje neki od bivših članova Blairove administracije. </p>
<p>Cook piše da je u kabinetu gotovo došlo do pobune zbog Iraka. Dodaje da je premijer ignorirao »velik broj ministara koji su govorili protiv rata« te da je »namjerno sastavio sugestivne fraze« kako bi javnost naveo na krivi zaključak da su Irak i Al Qaida bili u vezi. Cook također tvrdi kako Tony Blair nije htio da uspiju UN-ove inspekcije iračkog naoružanja. </p>
<p>Robin Cook odgodio je objavljivanje svoje dugo očekivane knjige toliko da ne koincidira s godišnjom konferencijom britanskih laburista, koja je održana proteklog tjedna. Tako je malo olakšao život Tonyju Blairu koji se na tom godišnjem skupu svoje stranke iznova morao boriti za njenu naklonost. Blairova popularnost i dalje je znatno smanjena zbog Iraka, a Cookova knjiga utrljat će još soli u te rane. </p>
<p>Robin Cook je otvorio novu kontroverzu svojom tvrdnjom da, samo nekoliko dana prije negoli je britanske trupe poslao u akciju, Blair više nije vjerovao kako Saddam ima oružje masovnog uništenja koje može upotrijebiti u roku od 45 minuta. Cook kaže da mu je to privatno priznao sam Blair. Problem je u tome što je britanski premijer ranije je često javno tvrdio kako Saddam ima upravo takav arsenal koji može aktivirati unutar tri četvrt sata. </p>
<p>Sudeći po zanimanju koje je među Britancima pobudila Cookova knjiga, saga o Iraku neće još neko vrijeme sići s dnevnoga reda u Britaniji. Reagirajući na sporne navode, glasnogovornik Downing streeta je izjavio: »Apsurdna je ideja da je premijer ikada rekao kako Saddam Hussein nije imao oružje masovnog uništenja.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izrael ugrožen novom taktikom islamskih fundamentalista</p>
<p>Palestinski fundamentalisti pokazali su da odavno obavještajno djeluju u Izraelu, da svagdje imaju mrežu jataka i logističku potporu / U Haifi je izvedena demonstracijska akcija s prkosnom porukom: »Vi, Izraelci, možete podići zid visok i 100 metara; mi ćemo ga preskočiti i udariti gdje god želimo</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Izrael se na vrlo bolan način suočio s novom taktikom palestinskih islamskih fundamentalista. Najnoviji bombaški napad u Haifi je demonstracijska akcija s prkosnom porukom: »Vi, Izraelci, možete podići zid visok i 100 metara. Mi ćemo ga preskočiti i udariti gdje god želimo, a ne samo u Tel Avivu i Jeruzalemu«. </p>
<p>Palestinski teroristi su očito podijelili posao: Hamas bira i napada bliže ciljeve, a Islamski džihad se specijalizirao za »dubinske operacije« koje se izvode u samom Izraelu. Upravo to zabrinjava Izraelce. Unatoč brojnim izraelskim udarima, i Hamas i Islamski džihad još uvijek čvrsto stoje na nogama, s vrlo visokom sposobnošću planiranja i izvođenja i najsloženijih operacija.</p>
<p>Iako su očekivali bombaše-samoubojice, Izraelci se nisu nadali da će glavna meta biti Haifa, najveća izraelska luka i grad duboko u Izraelu, na sjeverozapadu zemlje. Sigurnosne mjere u Haifi vrlo su stroge, ali ipak ne toliko rigorozne i detaljne kao one u gradovima koji su stalno pod udarima »hodajućih bombi«.</p>
<p>Islamski džihad dugo je planirao akciju. Tempirao ju je uoči dva datuma važna za Izraelce: početak najvažnijeg izraelskog vjerskog blagdana Yom Kippur (Dan pokajanja) i na 30. godišnjicu listopadskog rata (ili »Yom Kippur rata«) kad su Egipat i Sirija iznenada napali Izrael. Žena samoubojica (pravnica po struci) ranije se »stopila« s lokalnom sredinom, a bombu (eksplozivni pojas) dobila je na licu mjesta od mreže »spavača« koje su Palestinci razasuli po Izraelu. Njezini pomagači namjerno su izazvali gužvu i pucnjavu da bi palestinska dobrovoljka lako ušla u vrlo popularan restoran »Maxim«, uvijek krcat na sabat kad izraelske obitelji (s djecom) odlaze na zajednički objed.</p>
<p>Izraelski istražitelji ustanovili su da je žena samoubojica nosila jaču bombu nego što je to uobičajeno (bilo je više plastičnog eksploziva vojnog porijekla nego industrijskog dinamita pomiješanog s čavlima i vijcima). Bomba je imala dva detonatora: jedan koji uključuje osobno atentator i drugi, rezervni, koji se može aktivirati daljinski. To znači da se prenositelj bombe ne može predomisliti u zadnji čas. Na taj način se izbjegava i tehnička greška na napravi, a akcija je sto posto izvediva.</p>
<p>U Haifi, palestinski fundamentalisti pokazali su da odavno obavještajno djeluju u Izraelu, da svagdje imaju mrežu jataka i logističku potporu te da na cilju (to su redovito »mekane« civilne mete) djeluju u tandemu s još jednim (najviše dva operativca). </p>
<p>Oni se ne žrtvuju ukoliko imaju plan za sigurno izvlačenje. Ukoliko se to ne dogodi, trenutno napadaju prve izraelske vojnike i policajce i ginu u pucnjavi kako ne bi pali živi Izraelcima u ruke.</p>
<p>Islamski džihad razvio je još nekoliko taktika za infiltraciju u Izrael. To je korištenje lažnih novinara i turista. Mnogi Palestinci sasvim su nalik drugim mediteranskim narodima poput Grka, Talijana, Španjolaca, Maltežana, pa ih izraelske sigurnosne službe u zračnim i pomorskim lukama ne mogu raspoznati na prvi pogled. </p>
<p>Krivotvorene putovnice, akreditivi i druge isprave izuzetno su visoke kvalitete, što Izraelce upućuje na zaključak da se Islamski džihad i Hamas koriste profesionalnim uslugama neke dobro organizirane obavještajne službe u regiji. Mossad odavno sumnja na Sirijce i Irance, a najnoviji napad izraelskih lovaca bombardera na jednu palestinsku bazu u blizini Damaska (služi prije svega za obavještajno-diverzantsku obuku) govori u prilog takovom razmišljanju. Iako vjerojatno džihadovaca i hamasovaca u bombardiranom objektu nije bilo (oni svu stranu obavještajnu i logističku potporu dobivaju tajno u inozemstvu, na mjestima izvan Mossadovog rutinskog dosega), Izrael time upućuje preventivnu poruku Siriji: »Znamo što radite.«</p>
<p>Lako je zamisliti radnu atmosferu u izraelskom sigurnosno-obavještajnom sustavu: ona je vrlo napeta i grozničava. Prvi put otkako postoji židovska država nekolicina ljudi, a ne čitave vojske, do te mjere ugrožava Izrael da je u palestinskim samoubilačkim napadima od sredine 90-tih godina prošlog stoljeća do danas poginulo više izraelskih civila nego u svim ratovima s Arapima i njihovim regularnim oružanim snagama od 1948. godine. </p>
<p>Razmjena smrtonosne krvoločnosti je proporcionalna: dobar dio Palestinaca slavi »junački podvig« u Haifi i prikazanu operativnu domišljatost, a u Izraelu barem polovica stanovništva očekuje brzu i učinkovitu osvetu. Kakav je to sukob u kojem Palestinci i Izraelci uporno održavaju ravnotežu odmazdi i protuodmazdi pokazuje podatak da nakon Haife više niti jedan član Hamasa i Islamskog džihada srednjeg ranga ne smije boraviti na istom mjestu duže od dva sata, dok se vođe mogu sastajati u nekoj prostoriji samo 20 do 30 minuta. Pritom je zabranjena uporaba mobitela, običnog telefoniranja, dužeg uključivanja osobnih računala i korištenja telefaksa. Komunicira se u tišini, razmjenom pisanih poruka, razgovara čak i znakovima gluhonijemih osoba. jer, i jedna i druga strana vlastitom su krvlju platile školu u kojoj su naučile da apsolutne sigurnosti nema.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Uskoro konačna odluka o protjerivanju ili atentatu na Arafata </p>
<p>Pitanje Arafatovog života i političkog opstanka Sharonov je kabinet razmatrao nakon što je žena bombaš samoubojica u restoranu Maxim, u lučkom gradu Haifi, raznijela sebe i još 19 drugih osoba</p>
<p>ANKARA, 5. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada izraelskog premijera Ariela Sharona nalazi se pred ozbiljnom dvojbom: protjerati ili izvršiti atentat na palestinskog vođu Yassera Arafata. Premijerov savjetnik Zalman Shoval je upozorio da nijedna opcija nije isključena, te da bi se konačna odluka mogla donijeti u nekoliko sljedećih dana. </p>
<p>Ponovo stavljanje pitanja Arafatovog života i političkog opstanka na dnevni red Sharonovog kabineta došlo je nakon što je žena bombaš samoubojica u izraelsko-arapskom restoranu Maxim, u lučkom gradu Haifi, raznijela sebe i još 19 drugih osoba. Među njima je bilo i troje djece te nekoliko Arapa. Prema policijskim izvorima, ranjeno je više oko 60 ljudi. Napad je uslijedio nakon jednomjesečnog relativnog zatišja, uoči najvećeg židovskog vjerskog blagdana Yom Kippur. Odgovornost za taj napad je preuzela palestinska ekstremistička skupina Islamski džihad.</p>
<p>Na temelju prvih saznanja, atentatorka je mlada pravnica Hanadi Jaradat (27) iz Jenina na Zapadnoj obali gdje poglavito žive Palestinci kršćani. Njezin brat Salah i bliski rođak, za koje se tvrdi da su bili pripadnici Islamskog džihada, poginuli su tijekom izraelskog lipanjskog napada na grad. Iz toga bi se moglo zaključiti da se Jaradat odlučila na samoubilački čin kako bi se osvetila za smrt brata. Inače, u Haifi gradu poznatom po nacionalnoj i vjerskoj toleranciji, živi oko 270.000 stanovnika, među kojima i 47.000 Arapa. </p>
<p>Teroristički napad u Haifi izaziva zgražanje cijelog svijeta; među prvima ga je osudio palestinski vođa Yasser Arafat. On je pozvao izraelsku stranu na prekid vatre i obnovu mirovnih pregovora. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat rekao je da taj samoubilački napad predstavlja čin uperen protiv interesa palestinskog naroda, protiv palestinskih vlasti i mirovnog procesa. On je pozvao Washington i srednjoistočni mirovni kvartet (SAD, Rusija, EU I UN) da ulože maksimalne napore kako se zaustavio zastrašujući krug izraelsko-palestinskog nasilja.</p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon sastao se u subotu navečer sa svojim najbližim savjetnicima kako bi odgovorio na najnovije izazove palestinskih militantnih organizacija. Prvi osvetnički napad izveden je u nedjelju iza ponoći kad su izraelski borbeni helikopteri izvršili dva odvojena napada u pojasu Gaze. Dvije rakete ispaljene su na obiteljsku kuću jednog pripadnika Hamasa, a napadnut je i palestinski izbjeglički logor Boureij. Očevici kažu da najvjerojatnije nije bilo žrtava. Uskoro se mogu očekivati novi izraelski napadi na palestinske ciljeve, a možda i na glavni palestinski stožer u Ramallahu, gdje se u napola razorenoj palači Al Muqata nalazi Yasser Arafat. </p>
<p>Administracija američkog predsjednika Georgea Busha čini grozničave diplomatske napore kako bi »spasila« karizmatskog palestinskog vođu. No, ne radi se toliko o želji Washingtona da zaštiti Arafata sigurnost, koliko o nastojanje da se, dok su američki vojnici još u Iraku, izbjegne teško sagledivi srednjoistočni kaos.</p>
<p>Zamjetno je da je napad žene bombaša samoubojice došao nakon najave Sharonove vlade da će izgraditi desetke novih naselja za židovske doseljenike na okupiranoj Zapadnoj obali. To izaziva gnjev Palestinaca koji u tome vide ne samo ne poštivanje srednjoistočnih rezolucija međunarodne zajednice i sporazuma iz Osla 1993., već i ugrožavanje njihovog temeljnog prava na opstanak u vlastitoj zemlji. </p>
<p>Dobri poznavatelji srednjoistočnih sukoba, koji su 1948. započeli arapskim osporavanjem prava na uspostavu i postojanje židovske države, tvrde da je Sharonovo nastojanje da proširi židovska naselja glavni generator cjelokupnog sukoba Izraelaca i Palestinaca. Naime, kad palestinski militanti koji se ne mire sa takvom politikom svršenog čina, napadnu židovske kolonizatore, onda se, kako zamjećuje egipatski list Al Ahram, diže povika da se napadaju nevini civili, a sva krivica se prebacuje na napadače. </p>
<p>Uspostava zaštitnih zona i podizanje zida oko židovskih naselja i duž Zapadne obale, upozoreno je i više puta iz Washingtona, neće razriješiti Sharonove probleme s Arafatom i Palestincima. Mnogi ugledni zapadni listovi podsjećaju kako zidovi, bez obzira koliko bili dugi i visoki, predstavljaju anakronizam na početku ovog stoljeća, odnosno iluziju koja se ne može održati u srednjoistočnoj zbilji.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Njemačkoj već više od četiri milijuna nezaposlenih</p>
<p>BERLIN, 5. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stanje na njemačkom tržištu rada je tako crno da ni polubrat saveznog kancelara Gerharda Schrödera Lothar Vossler nikako da nađe posao. Berlinski bulevarski tisak piše u nedjelju da je Vossler, nakon probnog rada, i kao kućni majstor u toplicama u Bad Lippspringeu, izgubio radno mjesto. Vossler je, nakon što je saznao da se ponovno našao na burzi rada, novinarima izjavio da je očajan i da se uzda u pomoć svoga brata saveznog kancelara. </p>
<p>U Vosslerova polubrata su se uzdali i mnogi nezaposleni. Uostalom, zahvaljujući njihovim glasovima Schröder je osvojio vlast, ali nade su bile uzaludne. Umjesto obećanog smanjenja broja nezaposlenih na tri i pol milijuna, sad je više od četiri i po milijuna ljudi u Njemačkoj službeno registrirano kao nezaposleno. Oživljavanje gospodarstva i tržišta rada nikako da krene. </p>
<p>Paketom reformi socijaldemokratsko-zelene savezne vlade pod nazivom Agenda 2010 (koji će se u Bundestagu naći sredinom listopada) pokušat će se doći do preokreta. No, one Vossleru i drugima s burze rada neće olakšati život. Mnogi Nijemci jadikuju da je dobroj staroj socijalnoj državi došao kraj. </p>
<p>Reforme zadiru duboko u socijaldemokratsku tradicionalnu zaštitu zaposlenih. Pravo na primanje naknade za nezaposlenost bi se trebalo ograničiti na godinu dana, a za starije od 55 godina na 18 mjeseci. Planira se i uvođenje jedinstvenog otkaznog roka od tri mjeseca, produživanje roka za ograničeno zapošljavanje na čak četiri godine, pri čemu se vremenski ograničeno zapošljavanje neće računati u ukupan broj zaposlenih o kojem opet zavisi vrsta zaštite od otkaza.</p>
<p>Reforme su sa stanovišta zaposlenih ograničavanje prava. Sa stanovišta poslodavaca bi, pak, kako vjeruju predlagatelji, trebale biti prihvaćene kao atraktivni motiv za otvaranje novih radnih mjesta. </p>
<p>Njemačka nesumnjivo već godinama živi iznad svojih mogućnosti. To je bio slučaj i prije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke, ali su s ujedinjenjem narasli troškovi, posebno za razvoj novih saveznih pokrajina. Četiri posto bruto domaćeg proizvoda (80 milijardi eura) preko proračuna se godišnje prebacuje na istok Njemačke. Stručnjaci upozoravaju da ovakvo zaduživanje države vodi ravno u katastrofu. Jer, dugovi danas znače rast poreza sutra jer treba platiti i kamate i poravnanja.</p>
<p>Rasprave oko reformi pokazuju da postaje sve jasnije da svi državni izdaci moraju najprije biti zarađeni, i da su promjene nužne. No, kad se prijeđe na konkretne mjere, pogođeni pružaju otpor; u ovom slučaju to su socijaldemokratska ljevica i sindikati koji pokazuju socijalnu osjetljivost. Schröder je, međutim, ovih dana svoju sudbinu i sudbinu svoje vlade vezao za Agendu 2010, bilo uz potporu sindikata i stranačke ljevice, bilo protiv njihove volje. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Zašto Grbelja prešućuje i Zavadlala i Fumića </p>
<p>U Vjesniku od 29. rujna u rubrici Stajališta g. Josip Grbelja dao si je puno truda da dokaže kako Tito nije bio kriv za zločine počinjene nakon završenog Drugoga svjetskog rata u Bleiburgu i Križnom putu. </p>
<p>U svojem izlaganju pod naslovom »Dokumenti o Titu i Bleiburgu: Tko je naredio pokolj« tvrdi Grbelja da Tito nije mogao potpisati nalog za ubijanje zarobljenika jer da on u to vrijeme nije boravio u Jugoslaviji. Po Grbelji Tito je, naprotiv, izričito rekao: Spriječite ubijanje zarobljenika. Sve što je suprotno rečeno i napisano o Titu za Grbelju su magle i činjenice pod navodnim znakovima.</p>
<p>Grbelja prešućuje što su o tim počinjenim zločinima i o ulozi Tita govorili svojedobno u Jutarnjem listu slovenski udbaš i oznaš Zavadlal pa čak i predsjednik SAB-a Ivan Fumić. Zavadlal izričito kaže: Naredba je za ubijanje stigla iz vrha, a zna se gdje je bio vrh. Fumić je bio još konkretniji: Naravno da je za to (ubijanje zarobljenika, op. moja) odgovoran onaj tko je na čelu države, a to je bio Tito i najodgovorniji ljudi.</p>
<p>Zavadlal pak kaže i ovo: Mi smo već tada vodili računa o bratstvu i jedinstvu pa smo imali dogovor da svatko ubija svoje, mi Slovenci svoje, a Srbi i Hrvati svoje (izdajnike i političke protivnike, opaska moja). Te njegove riječi poklapaju se i s riječima Ivana Fumića: Svaka se nacionalnost obračunavala sa svojim izdajnicima.</p>
<p>Zašto Grbelja prešućuje i Zavadlala i Fumića i zašto baš sada u ovo predizborno vrijeme piše ono što piše. Njemu je poznato što je sada pokojni ing. Vladimir Žerjavić (a ne samo on) govorio o Titu. Cijenim Žerjavića ne samo kao znanstvenika nego i poradi njegovog objektivnog prikazivanja Titovih djela i nedjela.</p>
<p>MIRKO SUNIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Crkva je ipak bila uz Stjepana Radića </p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Stajališta 16. rujna objavljen je tekst Kemala Mujičića »Crkva i Stjepan Radić bili su vrlo žestoki protivnici«. Autor zamjera i pripisuje »krhko znanje« prof. dr. Adalbertu Rebiću jer je izjavio da su HSS i Crkva bili povezani, a da to i slogan »Vjera u Boga i hrvatska sloga« također potvrđuje.</p>
<p>Kemal Mujičić pokazuje ne samo »krhko znanje«, nego totalno neznanje o Katoličkoj crkvi. On piše o »dijelu crkve vezane za Rimsku biskupiju«? Koji to dio Katoličke crkve nije vezan rimskom biskupu, tj. papi?</p>
<p>To je trebala biti valjda ona »hrvatska crkva« koju je svojedobno želio »voljeni drug i partija«, čemu je zagrebački nadbiskup i kasnije kardinal Stepinac po cijenu mučeništva i smrti pružio otpor.</p>
<p>Inače, po nauku Rimokatoličke crkve, Crkva nije zgrada, a ni svećenička hijerarhija, nego je to u prvom redu narod Božji, a taj je i te kako bio uz Stjepana Radića i HSS.</p>
<p>Dakle, Rebić je u pravu pa makar Mujičić i sto puta napisao suprotno. Ne mogu se držati »žestoke mise« ni protiv koga. Katolička sv. misa i njezin vrhunac eruharistija jest otajstvo koje nije tako jednostavno. Treba učiti i studirati dugo i mukotrpno uz puno odricanja da bi se postao katolički svećenik. Druga stvar je propovijed, to može biti žestoko. </p>
<p>Prepričat ću, usput, jednu zanimljivu anegdotu o Stjepanu Radiću, koja nije izravno vezana uz ovu polemiku. Obilazeći razne krajeve i držeći svoje vatrene govore, Radić se našao u Slavoniji, ugostio ga je jedan župnik, katolički svećenik. Želeći biti gostoljubiv poput naroda iz kojega je potekao, priredio je Radiću u čast za objed »puricu«, specijalitet iz toga kraja.</p>
<p>Nakon objeda u svom govoru Radić je pitao prisutne, u većini seljački puk: »Što ste ručali? Znam, većina vas puru, zato je vaš gospodin župnik ručao 'puru s mlincima'«.Radić je »zaboravio« kazati da je i on ručao »puricu s mlincima«. Što ćemo, političari su takovi pa tu ni veliki Stipica nije iznimka.</p>
<p>M. UDOVIČIĆStuttgart, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pilsel šuti o gotovo javnom preuzimanju gradske televizije od strane jedne stranke</p>
<p>Nakon napada Drage Pilsela izrečenih u Vjesniku na adresu Phenomene i Seada Alića, želio bih iznijeti nekoliko činjenica. </p>
<p>Nisam, kako Pilsel tvrdi, nezadovoljan »što nisam dobio koncesiju« nego sam uvjeren da je natječaj iz, u javnosti sve poznatijih razloga bio neregularan. A nije meni nedodijeljena koncesija nego konzorciju od 14 tvrtki.</p>
<p>Nije stvar u tome da sam nezadovoljan jer »odluka nije po mojoj volji«. Riječ je o sukobu interesa. Osoba koja će voditi izbornu promidžbu za grad Zagreb živi u istom stanu gdje je utemeljena tvrtka Damamir (25 posto suvlasništva u poduzeću TV Sljeme koje je dobilo koncesiju), koja je u vlasništvu njegove supruge (koja naravno s njim živi u tom istom stanu). Na istoj su adresi dakle medijski majstor promidžbe, tvrtka koja ima udio u dobivenoj koncesiji, te vlasnica te tvrtke, inače supruga medijskog majstora (koja se inače bavi građevinom). Pilsela to ne smeta.</p>
<p>Što se tiče vanjske suradnje Phenomene i Pilsela ona je doista bila vanjska: dok je ekipa radila Pilsel je doslovce bio uvijek negdje vani. Unatoč našim željama da se uklopi u ekipu i bude dio tima s više od trideset zaposlenika, Pilsel je pokazao krajnju neprilagođenost timskom radu.</p>
<p>Gospodin Pilsel bi se trebao odlučiti i stoji li iza svoje akcije utjecaja na Vijeće (jer ako nije htio utjecati zašto je poslao tekst Vijeću dan prije odluke, te pokušao koordinirati akciju u medijima) ili sad odjednom ništa nije htio (što izvodi iz tvrdnje članice vijeća da to nije utjecalo na Vijeće). </p>
<p> Pilselov zaključak da Sead Alić nije kvalitetno predstavio svoj projekt Zagrebačke televizije pa je koncesiju dobila tvrtka koja je uvjerljivija, naprosto je bezobrazno ignoriranje činjenica.</p>
<p> Grupacija oko Phenomene sačinila je prezentaciju koja je od svih koji su je vidjeli i mogli usporediti s ostalim prezentacijama, ocijenjena daleko najboljom. Pilsel nije vidio tu prezentaciju. Niti Marina Mučalo, članica Vijeća. Još tri člana vijeća uopće nisu vidjeli tu prezentaciju. Rado ćemo sudjelovati u javnom sučeljavanju koncepcija, odnosno naših prezentacija, bilo gdje, na bilo kom mediju.</p>
<p> Iz dana u dan se razotkriva pozadina davanja koncesije TV Sljemenu. Pilsel šuti o gotovo javnom preuzimanju gradske televizije od strane jedne stranke. Vjerujem da će suradnjom Osce, HHO, Juris Protecta, kao i novih institucija koje se uključuju u akciju razobličavanja igara oko ovog natječaja, natječaj biti srušen.</p>
<p>SEAD ALIĆza PhenomenuZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Predlažem naziv sporta – »ritanje« </p>
<p>Ovih smo dana na televiziji gledali izvješća sa svjetskog prvenstva u taek-van-dou koje je održano u Garmisch-Partenkirchenu. Tu su naši sportaši osvojili čak tri medalje. A ljetos smo na televiziji gledali kao je Mirko Filipović efektno pobijedio protivnika u prvoj rundi. Dakle, Hrvati imaju šampione koji visoko kotiraju na rang-listama u tim sportovima. A naša javna glasila, a naročito tisak, o tim uspjesima izvještavaju šturo ili nikako.</p>
<p>Hrvanje kao plemeniti sport poznat je još iz stare Grčke i Rima; boks se je razvio krajem 19. stoljeća u Engleskoj i u Americi; borilački sportovi s Dalekog istoka postali su popularni u drugoj polovici 20. stoljeća. Značajka je tih sportova da se borba vodi pomoću nogu. Konačno, udarac nogom u slabine ili u lice nije ništa okrutniji od nakautiranja. A publika je oduvijek voljela gledati okrutnosti i igara (da parafraziram poznatu latinsku uzrečicu). Prije mnogo godina iamo sam priliku u Americi slušati radio-prijenos meča Croco dilea Joea i Killer Harryja. »Ubojica Harry« je u intervju uoči meča samo siktao »ubit ću ga, ubit ću ga«. I kada je nadvladao protivnika i gušio ga, spiker je namjerno primakao mikrofon da publika bolje čuje hropac pobijeđenoga. A na televiziji sam imao priliku vidjeti catch-a-catch-can borbu u ringu punom blatne kaljuže!</p>
<p>Ja bih u vezi s time imao dva prijedloga. Prvi se tiče hrvatskog nazivlja tih sportova. Predlažem da se uz lijepu hrvatsku riječ hrvanje za boks uvede izraz šakanje. A za novokomponirane borilačke sportove s egzotičnim nazivima s Dalekog istoka da naziv bude ritanje. Tako bi se karate označilo kao japansko, taek-van-do kao korejsko, kung-fu kao kinesko i kcik-boxing kad thailandsko ritanje. Konačno, i konj je plemenita životinja. </p>
<p>Drugi je prijedlog da se organizira ekshibicijska revija tih sportova, gdje bi nastupili i naši političari koji se time bave. To bi pridonijelo kako promicanju tih sportova, tako i popularnosti političara. Treba zamisliti kad bi neki poznati političar dobio udarac nogom u slabine da se na podiju previja od bolova. Osvojio bi srca publike. </p>
<p>TUGOMIR ŠURINAZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Optuženi zbog krađe policijskog vozila i napada na policajce</p>
<p>VARAŽDIN, 5. listopada</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnijelo je novomarofskom Općinskom sudu optužni prijedlog protiv Joze Ćalete (37) i Tomislava Duvnjaka (25) zbog kaznenih djela napada na službenu osobu, teške krađe i sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti.</p>
<p> Ćaletu se tereti da je 10. srpnja ove godine oko 2, 45 sati u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu, nakon što su policajci zaustavili automobil kojeg je vozio Duvnjak i Duvnjaka smjestili u policijski automobil kako bi u policijskoj postaji provjerili njegove osobne podatke, s obje ruke uhvatio policajca Damira Kerepa za košulju i rekao mu da »njegovog kolegu neće voditi nikuda«. Potom ga je naglo privukao k sebi i otkinuo mu dugmad s košulje. </p>
<p> Duvnjak je, pak, prema optužnom prijedlogu, kad je bio u policijskom automobilu iskoristio odsutnost policajca , upalio vozilo i odvezao se u smjeru Zagreba. Potom je oko 3, 30 sati na benzinskoj postaji »Auto Ivec«, kako bi izbjegao svoje uhićenje, udario policajca Žarka Miketeka. </p>
<p> Tužitelj u optužnom prijedlogu predlaže i da se Ćaleti izrekne kazna zatvora od tri mjeseca, a Duvnjaku zatvor od jedne godine i dva mjeseca te da im se obojici odredi pritvor.</p>
<p> Spomenimo i da su Ćaleta i Duvnjak tom prilikom vozili automobil bosansko - hercegovačkih registracija, a obojica su radili za splitski »Konstruktor«. Duvnjak tom prilikom nije sa sobom imao nikakve dokumente i dao je lažne osobne podatke, pa je, radi provjere identiteta, trebao biti odvezen u policijsku postaju. Prilikom kasnijeg uhićenja se opirao i napao policajca, pa su policajci morali upotrijebiti vatreno oružje. Duvnjak je tom prilikom ranjen u nadlakticu, a unutarnja konntrola MUP-a utvrdila je da je upotreba oružja bila opravdana te da je uhićenje bilo u skladu sa svim pravilima i propisima.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pronađena djevojka koju je oteo primoštenski pizza majstor</p>
<p>PRIMOŠTEN, 5. listopada</p>
<p> – Djevojka je pronađena, a za otmičarem se još traga - epilog je prave drame koja se ovaj vikend događala u Primoštenu. Naime, 21-godišnji mladić iz Primoštena, inače pizza majstor u jednoj lokalnoj pizzeriji, oteo je i odveo u nepoznatom smjeru 26-godišnju djevojku iz Virovitice koja u Primoštenu radi kao konobarica.</p>
<p>Policiji još nisu poznati detalji cijele priče koju je alarmirala jedna 38-godišnja Primoštenka nakon što je u subotu u ranojutarnjim satima vidjela kako njoj poznati muškarac nasilno u svoje vozilo ugurava njoj također poznatu djevojku iz Virovitice. </p>
<p>Vozilo se potom udaljilo u nepoznatom pravcu, a policija je, nakon dojave, krenula u potragu za odbjeglim mladićem Markom koji je radio u Primoštenu kao pizza majstor u susjednom ugostiteljskom objektu od onog u kojem je radila mlada Virovitičanka.</p>
<p>U subotu kasno popodne u Trilju je pored parkiranog osobnog automobila »peugeot« šibenskih registracijskih oznaka pronađena ozlijeđena djevojka. Nju su ozlijeđenu pored automobila primijetili građani Trilja koji su odmah alarmirali policiju, koja je djevojku prevezla u obližnju bolnicu u Sinj, gdje joj je pružena liječnička pomoć.</p>
<p>Policija i dalje traga za odbjeglim mladićem iz Šibenika.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U tučnjavi dva puta uboden nožem u prsa</p>
<p>OSIJEK, 5. listopada</p>
<p> – Dvadesetjednogodišnji Boris H. iz Osijeka zadobio je teške ozljede nakon što ga je, zasad još nepoznati mladić, u petak oko 20,30 sati dva puta ubo nožem u prsa. </p>
<p>Kako je izvjestila policija, sve se odigralo na osječkoj Promenadi, šetalištu uz rijeku Dravu iza devastiranog restorana «Bijela lađa», gdje se gotovo svake večeri okuplja veći broj mladih. Iz zasad još nepoznatih razloga, te je večeri došlo do sukoba šestorice mladića među kojima je bio i Boris H. Tijekom tučnjave, netko je od mladića izvadio nož te je Borisu H. zadao dvije ubodne rane u prsa. </p>
<p>Nakon ovoga incidenta, mladić je pao na tlo, a netko je od stanara iz susjednih zgrada pozvao policiju. No, kada su djelatnici osječko-baranjske policijske uprave došli na mjesto događaja, više nikoga od mladića nije bilo tamo, osim ozlijeđenoga Borisa koji je potom prevezen u osječku Kliničku bolnicu. </p>
<p>Po riječima dežurnog liječnika, mladiću su rane sanirane, a budući da nije zadobio nikakvu ozljedu unutarnjih organa, pušten je iz bolnice na kućnu njegu.</p>
<p>Policija provodi kriminalističku obradu kako bi utvrdila identitet napadača. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uvjetna osuda za »šaketanje« odvjetnika</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom sutkinje Općinskog suda Maje Štampar Stipić, na osam mjeseci zatvora, odnosno tri godine, uvjetno je osuđen Željko N. zbog nanošenja teških tjelesni ozljeda odvjetniku Zdravku Sesaru. </p>
<p>Privatnu je tužbu Sesar podnio zato što ga je 13. studenoga 1997. godine, oko 18 sati, u njegovu odvjetničkom uredu nakon svađe Željko N. nekoliko puta šakom udario u glavu nanijevši mu hematome iznad oka i prijelom nosne kosti. Svađa je izbila, kako je jednom prilikom naveo Sesar , kada mu je klijent iznio primjedbe na njegov rad. Naime, nakon što ga je Sesar pozvao u ured radi plaćanja predujma za vještačenje, Željko N. je pitao zašto ga Sesar nije oslobodio plaćanja sudske pristojbe. </p>
<p>Nakon što mu je odvjetnik objasnio kako ne postoji zakonska osnova za oslobađanje od pristojbe, Željko N. ga je šakom udario u glavu. U obrazloženju presude sutkinja je navela kako je nedvojbeno utvrđeno počinjenje kaznenog djela, te premda je optuženi tvrdio kako su se samo posvađali, iz opsežne je medicinske dokumentacije vidljivo kako je Sesar zadobio ozljede, te kako nije logično da je optužio Željka N. bez razloga. </p>
<p>M.B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Lov zaštićenih vrsta ptica za talijanske »sladokusce«</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Zapljena 1576 ubijenih zaštićenih ptica u autobusu iz BiH na međunarodnom graničnom prijelazu u Slavonskom Brodu na tragičan je način ponovno upozorila na ubijanje i nezakonit lov na ptice među kojima nekima prijeti i istrebljenje. </p>
<p>Ta dosada najveća zapljena zaštićenih ptica, čija je vrijednost oko milijun i 260 tisuća kuna, obavljena je nakon što su kod putnika u autobusu u dvjema putnim torbama pronađene ubijene ptice.</p>
<p>Od inspektora Željka Vukovića se doznalo kako je riječ o prugastim trepteljkama, strnadicama i žutim pastiricama. Također smo doznali kako je, prije ove zapljene, policija zatekla krijumčara s oko 800 uglavnom ševa i trepteljki. No, broj ulovljenih i ubijenih ptica je, kako je istaknuo, nekoliko desetaka puta veći. Krijumčari ptica koje se zatekne u Hrvatskoj uglavnom su ptice ulovili u BiH, dok se ptice ulovljene kod nas, uglavnom zaplijeni u Sloveniji.</p>
<p>Od ptica koje se najviše lovi valja spomenuti poljske ševe, trepteljke, pastirice, strnadice, vrapce, češljugare i koseve. No, u nekim je slučajevima zapljene teško reći koje je vrste ubijena ptica, jer ih krijumčari očerupaju i »gole« spakiraju, da ni veterinari ne znaju o kojim je vrstama riječ. </p>
<p>U inspekcija zaštite prirode smo pak doznali kako je u 90 posto zapljena zaštićenih ptica riječ o poljskoj ševi, koje se najviše love u proljeće i zimu, dok je jesen karakteristična za, primjerice, grlice. Tako su početkom rujna inspektori dobili dvije dojave o krijumčarenju grlica iz Vojvodine. U prvoj je pošiljci bilo oko dvjestotinjak primjeraka te vrste, dok je u drugoj bilo 186 grlica. </p>
<p>Kako su istaknuli, ulovljene su, a najčešće i ubijene ptice, namijenjene gostima eksluzivnih restorana u Italiji. U Hrvatskoj pak, kako su istaknuli, nema legalnih gostiteljskih objekata gdje se na tanjuru mogle naći zaštićene ptice, što zbog velikih kazni, a što zbog slabe »gastronomske svijesti« naših građana. To, naravno, ne isključuje »crnu ponudu«, pomno biranim gostima. </p>
<p>Od najvrednijih ptica, istaknuli su kosca, za čiji će ulov ili ubijanje, uhvaćena osoba morati državi, jer su zaštićene ptice državno vlasništvo, platiti 40.000 kuna. Kosac je ujedno i globalno najugroženija vrsta, a procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 50 i sto primjeraka pjevajućih mužjaka. Kako Inspekcija zaštite prirode datira od 200l. godine, statističkih je podataka za prijašnje godine što se tiče izlova i ubijanja zaštićenih ptica, malo, no, od studenog prošle godine do danas zapljenjeno je oko 4000 primjeraka tih ptica. </p>
<p>Posebno su naglasili kako je stvarni broj višestruko veći, te spomenuli kako su svojedobno dobili podatak, primjerice, srpskih vlast u kojem se ističe da je godišnji izlov zaštićenih ptica u toj zemlji oko dva milijuna.</p>
<p>Spomenimo samo neke od zapljena zaštićenih ptica u Hrvatskoj.</p>
<p> Tako je u ožujku u osobnom automobilu talijanskih državljana pronađeno 105 ubijenih ptica, od kojih su 75 bile zaštićene Zakonom o zaštiti prirode.</p>
<p>Talijani su ptice prevozili u automobila od Krapine prema Sloveniji, i dalje najvjerojatnije u Italiju, dok se pretpostavlja da su ubijene u Zagorju. </p>
<p>Nakon postupka pred carinskim organima jedan je talijanski državljanin kažnjen novčanom kaznom od 100.000 kuna (84.200 kuna iznosi odštetna vrijednost ptica, 20.000 kuna kazna za izbjegavanje carinskog nadzora i 511 kuna troškovi prevoditelja).</p>
<p>Inspekcija zaštite prirode podnijela je tada zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok će Talijan odgovarati i pred općinskim sudom u Krapini za kazneno djelo protuzakonitog lova zaštićenih vrsta.</p>
<p>Nezakoniti lov na zaštićene ptice pjevice u Hrvatskoj na žalost ne mimoilazi ni šibensko-kninsko područje, gdje je u veljači ove godine šibenska policija po dojavi lovočuvara lovačkog društva »Sokol« iz Vodica, na predjelu Kovča nedaleko Vodica, zatekla tri muškarca stara 43, 27 i 23 godine u nezakonitom lovu zaštićenih ptica pjevica. </p>
<p>Tom je prilikom kod njih pronađeno 58 odstrijeljenih komada ptica, i to 53 kosa, tri batakljuna i dva čvorka. Policija je od krivolovaca oduzela i tri zračne puške kojima su ptice ubijali.</p>
<p>U zagrebačko je Dubravi pak policija u početkom godine uhitili četrdesetogodišnjeg muškarca kojeg je zatekla u krivolovu na zaštićene vrste ptica.</p>
<p>Muškarac je na oranici kod Fabijanićeve ulice bb., na lijepak lovio češljugare, slavuje i sjenice, namamivši ih sjemenkama. Kad bi se ptice zalijepile stavljao bi ih u krletke te je tako do trenutka uhićenja uhvatio već šest ptica. Kako je na sreću bilo riječ o živim pticama, puštene su na slobodu. </p>
<p>Jedna od većih zapljena ptica bila je također početkom godine na graničnom prijelazu Stara Gradiška, kada su Talijani pokušali prešvercati 850 ubijenih ptica pjevica. Naime, ptice su pronađene u specijalnim spremnicima u automobilu, a namijenjene su bile talijanskim »sladokuscima«</p>
<p>Obavljajući selektivnu kontrolu putnika i automobila na graničnom prijelazu, hrvatski su carinici otkrili u krijumčarskoj »fiat marei« posebno izrađen spremnik s ugrađenim hladnjakom u kojem se nalazilo 850 komada ptica među kojima je najviše bilo poljskih ševa koje su posebno cijenjene među talijanskim gurmanima i rado viđena delikatesa na tamošnjim tanjurima obogaćena crvenim lukom i vinskim umakom. Pored zakonom zaštićenih ševa, u spremniku su otkrivene i zaštićene pastirice, strnadice, čvorci te jedna prepelica, pa je ukupna šteta procijenjena na oko 724.000 kuna.</p>
<p>Naplaćena im je kazna od 35 tisuća kuna zbog izbjegavanja carinskog nadzora a uslijedila im je i kaznena prijava zbog ubijanja zaštićenih ptica pjevica.</p>
<p>Veća je zapljena ubijenih zaštićenih ptica zabilježena i u studenom prošle godine, nakon što je slovenska Agencija za okolje obavijestila hrvatske carinike kako su na graničnom prijelazu Bregana zatečena dvojica Talijana u čijem je automobilu pronađeno 800 komada ubijenih ševa.</p>
<p>Nakon uvida u dokumentaciju, dvojac krijumčara ptice je lovio u Rumunjskoj, a u Hrvatskoj su bile samo u tranzitu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Oporezivanje kamata, kuća, stanova i garaža</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Hrvatska bi trebala uvesti oporezivanje kamata, jer bi to bilo u skladu s načelom plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi, a otvorilo bi i vrata uvođenju snižene stope poreza na dodanu vrijednost. Tvrde to Barbara i Božidar Jelčić, stručnjaci za porezno pravo, u svom najnovijem prijedlogu za »malu« poreznu reformu. Oni predlažu da se na oporezivanje kamata primijeni stopa od 15 ili 20 posto, kao i da se razmotri mogućnost posebnog tretmana malih štediša.</p>
<p>Među novim porezima koje predlažu Barbara i Božidar Jelčić treba istaknuti porez na kuće, stanove i garaže, čiji bi se prihodi slijevali u poseban fond, kao i porez na pse, koji bi ubirale jedinice lokalne samouprave.</p>
<p>Kada je riječ o lokalnim financijama, autori studije primjećuju da su jedinice lokalne samouprave dosad pokazale »začuđujuće mali interes« za uvođenje prireza porezu na dohodak. Prema njihovim informacijama, do sredine ove godine za uvođenje prireza odlučilo se 59 od 122 grada u Hrvatskoj, te samo 142 općine od ukupno 422. Predlažu i širenje prireza na ostale poreze, kao i ponovno uvođenje samofinanciranja.</p>
<p>Uvođenje oporezivanja kamata nije jedina novina koju u poreznom sustavu predlažu Barbara i Božidar Jelčić. Prema njihovim riječima, »mala« porezna reforma nije usmjerena ni na povećanje poreznih prihoda u BDP-u, ni na smanjenje poreznog opterećenja, nego je fokusirana na pravedniju raspodjelu poreznog tereta, veću jednakost i preglednost poreznog sustava, te na uporabu poreza kao aktivnih instrumenata u socioekonomskom i političkom razvoju zemlje. </p>
<p>Autori studije smatraju da su porezi na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, na neizgrađeno građevno zemljište i na neiskorištene poduzetničke nekretnine neustavni. Oni predlažu uvođenje pete stope poreza na dohodak, povećanje osobnog odbitka i krajnje restriktivno korištenje poreznih olakšica. </p>
<p>Božidar Jelčić: Seljaci u pravilu ne plaćaju porez na dohodak, ali traže proračunske subvencije</p>
<p>Hrvatska bi trebala uvesti oporezivanje kamata, jer bi to bilo u skladu s načelom plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi, a otvorilo bi i vrata uvođenju snižene stope poreza na dodanu vrijednost. Tvrde to Barbara i Božidar Jelčić, stručnjaci za porezno pravo, u svom najnovijem prijedlogu za »malu« poreznu reformu. Prema njihovu mišljenju, izostavljanje kamata iz oporezivanja nije urodilo očekivanim učincima, kada je riječ o gospodarskom zamahu Hrvatske. Isto tako, tvrde kako ova porezna novina ne bi smanjila interes za štednjom, pri čemu se pozivaju na podatke prema kojima velik broj hrvatskih građana štedi u inozemstvu, gdje se kamate, za razliku od Hrvatske, oporezuju.</p>
<p>»Nema uvjerljivih argumenata kojima se može uspješno braniti i opravdati stajalište o izuzimanju kamata od oporezivanja. Kako objasniti i opravdati da izvan sustava oporezivanja ostaje iznos od 2,9 milijardi kuna, koji je na ime kamata isplaćen štedišama 2001., odnosno 3,2 milijarde kuna, koliko je s tog naslova isplaćeno 2002., i to nakon proširenja obveze plaćanja poreza na dohodak i na dohodak kapitala«, pitaju se autori studije u dijelu o porezu na dohodak. Pritom predlažu da se na oporezivanje kamata primijeni stopa od 15 ili 20 posto, kao i da se razmotri mogućnost posebnog tretmana malih štediša.</p>
<p>Uvođenje oporezivanja kamata nije jedina novina koju u poreznom sustavu predlažu Barbara i Božidar Jelčić, . Prema njihovim riječima, »mala« porezna reforma nije usmjerena ni na povećanje poreznih prihoda u BDP-u, ni na smanjenje poreznog opterećenja, već je fokusirana na pravedniju raspodjelu poreznog tereta, veću jednakost i preglednost poreznog sustava, te na uporabu poreza kao aktivnih instrumenata u socioekonomskom i političkom razvoju zemlje. Uz to, ona je motivirana i željom za usklađivanjem poreznog sustava u Hrvatskoj s onim koji postoji u zemljama EU i zemljama koje će to uskoro postati.</p>
<p>Prema njihovu mišljenju, dio poreznih rješenja u nas je neustavan, jer ne vodi računa o ustavnim odredbama o jednakosti i ravnomjernosti u oporezivanju. Među njima autori studije posebno ističu poreze na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, zatim na neizgrađeno građevno zemljište i na neiskorištene poduzetničke nekretnine, koje bi, tvrde, trebalo brisati iz poreznog sustava.</p>
<p>U kategoriju neustavnosti mogla bi ući i rješenja koja seljake oslobađaju plaćanja poreza na dohodak ako je vrijednost njihove isporuke manja od 85.000 kuna. Isto tako, dvojbeno je i rješenje koje osobni odbitak kod poreza na dohodak kod umirovljenika postavlja na 2550 kuna, dok ono kod ostalih poreznih obveznika iznosi 1500 kuna, tvrdi se u studiji.</p>
<p>»Među fizičkim osobama koje se oporezuju gotovo da i nema seljaka, ali neki od čelnika udruga seljaka, držeći to nespornim pravom, imperativno traže da im se iz proračuna isplate određena sredstva, a dio tih sredstava potječe od onih koji su u daleko nepovoljnijem položaju od seljaka«, ističu Barbara i Božidar Jelčić, te predlažu da i seljaci plaćaju porez na dohodak po kriterijima koji vrijede i za ostale građane - porezne obveznike.</p>
<p>Autori studije podržavaju uvođenje četvrte stope poreza na dohodak od 45 posto, ali predlažu i uvođenje pete stope ovog poreza, i to negdje između maksimalne i minimalne stope. U tom slučaju, valjalo bi razmisliti i o povećanju najviše stope poreza na dohodak na 46 ili 47 posto, kao i o smanjenju najniže stope ovog poreza od 15 posto. Preporučuju i povećanje osobnog odbitka, kao i da se porezne olakšice primjenjuju krajnje restriktivno.</p>
<p>Kada je riječ o PDV-u, Barbara i Božidar Jelčić drže da primjena ovog poreza u Hrvatskoj znatno odstupa od prakse u EU. To se, prije svega, odnosi na činjenicu da Hrvatska ulazi u red rijetkih zemalja koje nisu uvele sniženu stopu PDV-a. Usporedbe radi, unutar EU jedino Danska nema sniženu stopu PDV-a, dok Belgija i Luksemburg imaju čak tri snižene stope ovog poreza. U Austriji, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj u uporabi su po dvije snižene stope PDV-a, a Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija primjenjuju po jednu sniženu stopu.</p>
<p>»Držimo da se nikakvim argumentima ne može braniti postojeća praksa korištenja jednostopnog PDV-a u nas«, ističu autori studije.</p>
<p>Dodaju i kako bi se uvođenje snižene stope PDV-a moglo izvesti tako da se povisi opća stopa ili u porezni sustav uvedu novi porezi i proširi osnova oporezivanja pri postojećim porezima. Također, ostavljaju otvorenom mogućnost da se zakonom predvidi mogućnost odgode početka primjene snižene stope PDV-a, a pozivaju i na preispitivanje korištenja nulte stope PDV-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Bilo bi bolje da privatizacija nije ni provedena«</p>
<p>Rezultati bi bili bolji da su poduzeća ostala u državnom vlasništvu ili u vlasništvu radnika, smatra Kalogjera/ Ističe da je Hrvatska jedina tranzicijska zemlja u kojoj privatizacija nije dovela do veće efikasnosti gospodarstva/ »Zbog posljedica do kojih je dovela pretvorba i privatizacija, imam sve bolje mišljenje o zadnjim godinama socijalizma« </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Glavna državna revizorica Šima Krasić prezentirala je prošli tjedan Saboru izvješće o reviziji privatizacije od studenog 2002. do svibnja ove godine. Rezultati su poražavajući, jer je revizija pokazala da je, od 227 poduzeća, samo u njih 20 privatizacija provedena prema zakonu. Zbog utvrđenih nepravilnosti, Državna revizija podnijela je 45 kaznenih i 67 prekršajnih prijava. No, čak je 65 tih prekršajnih prijava zastarjelo. </p>
<p> Kaznena djela zbog kojih su podnesene prijave odnose se uglavnom na zloporabu položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nesavjestan rad u službi, zloporabu ovlasti. Stoga je zaključeno da nisu postignuti ciljevi pretvorbe i privatizacije - povećanje efikasnosti, zaposlenosti, izvoza, produktivnosti, konkurentne sposobnosti hrvatskog gospodarstva. Među ostalim, to se vidi u činjenici da je u 227 poduzeća u kojima je provedena revizija, vrijednost kapitala manja za 11 posto u odnosu na vrijeme privatizacije, odnosno smanjena je s oko 8,2 milijarde njemačkih maraka, na oko 7,2 milijarde. Broj nezaposlenih u tim poduzećima pao je s oko 78.000 na oko 62.000, dok je u 57 poduzeća otvoren stečaj. Razvojne programe nije ostvarilo gotovo 50 posto revidiranih poduzeća. </p>
<p>Ekonomski analitičar Dražen Kalogjera ističe da izvješće o reviziji pretvorbe i privatizacije, prva i najozbiljnija analiza tih procesa, jer se osvrće na njihov tijek. »Sada je očit paradoks - bilo bi bolje da pretvorba i privatizacija u proteklih deset godina nisu ni provedene, jer bi rezultati bili bolji da su poduzeća ostala u državnom vlasništvu ili u vlasništvu radnika«, smatra Kalogjera. Ističe da je Hrvatska jedina tranzicijska zemlja u kojoj privatizacija nije dovela do veće efikasnosti gospodarstva. Koliko je konkurentnost hrvatskog gospodarstva nakon pretvorbe i privatizacije niska, vidi se, kaže Kalogjera, iz toga da je Hrvatska jedina zemlja u tranziciji koja kroz 10 godina nije povećala izvoz - on se ne penje iznad pet milijardi dolara. Slovenija, primjerice, koja je dvostruko manja od Hrvatske, ima izvoz od 10 milijardi dolara. »Nevjerojatno je i da je 1993. godine, u vrijeme rata, hrvatski izvoz bio viši nego 1999. godine, s tim da smo rat prošli bez ratne ekonomije, točkica i bonova. To pokazuje da su pretvorba i privatizacija bile potpuno promašene i da je do toga došlo u sprezi birokracije i politike koje su prodavale poduzeća kako su htjele i kome su htjele, a mali dioničari, bili su samo dekor«, kaže Kalogjera. Napominje da »zbog posljedica do kojih je dovela pretvorba i privatizacija, ima sve bolje mišljenje o zadnjim godinama socijalizma«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ni novi zakon o privatizaciji neće dovesti do pomaka jer je nedorađen. Uz to, pitanje je hoće li taj zakon biti donijet u mandatu vladajuće koalicije. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sto milijuna kuna za obnovu Ličko-senjske županije </p>
<p>GOSPIĆ, 5. listopada</p>
<p> - Župan ličko-senjski Milan Jurković u Gospiću je održao sastanak s načelnicima i gradonačelnicima Ličko-senjske županije, a tema skupa bila je tijek obnove stambenih jedinica i socijalne infrastrukture.</p>
<p> Jurković je naglasio kako je Ličko-senjska županija najperspektivnija jer je njezin bruto proizvod u odnosu na prethodnu godinu povećan za sto posto. Da bi se takav trend nastavio, potrebno je investiranje u razvoj komunalne infrastrukture. Značajna sredstva uložena su u obnovu objekata na područjima posebne državne skrbi, posebno u dovršenje stambenih objekata tako da se potpuni završetak obnove porušenih objekata očekuje krajem sljedeće godine.</p>
<p>Obnovljen je i određen broj sakralnih objekata te 11 školskih objekata, a uložena su znatna sredstva u komunalnu infrastrukturu. Zamjenik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo dr. Ljudevit Herceg naglasio je da se u područje županije ulagalo najviše i da budući program pod nazivom »C-5« zajedno financiraju Europska banka i državni proračun iz kojeg će se izdvojiti oko 100 milijuna kuna. </p>
<p>Tim sredstvima obnovit će se srednja škola u Otočcu, područna škola u Ličkom Lešću, učenički dom Gospić, osnovna škola »Dr. Jure Turić« Gospić, osnovna škola »Zrinskih i Frankopana« Otočac, osnovna škola u Ličkom Osiku, đački dom u Otočcu, ugostiteljska škola Plitvice, te osnovne škole u Donjem Lapcu i Vagancu.</p>
<p>»Tijekom dvije godine programom C-5 u obnovu 13 ratom stradalih županija uložit će se 100 milijuna eura«, rekao je Herceg, istaknuvši da će obnova 500 obiteljskih kuća biti završena tijekom iduće godine. </p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hoće li Račan i Mesić uvjeriti Carlu del Ponte da Gotovina nije u Hrvatskoj</p>
<p>Premijer Račan i predsjednik Mesić tužiteljicu dočekuju novim argumentima koji govore u prilog da hrvatska suradnja sa Sudom nije upitna, a da hrvatska tijela vlasti nisu u mogućnosti uhititi haaškog bjegunca Antu Gotovinu, jer se on ne nalazi u Hrvatskoj nego u nekoj od država EU-a / S glavnim državnim odvjetnikom Bajićem, a vjerojatno istodobno i s ravnateljem policije Ostojićem, Carla del Ponte će izmijeniti nužne informacije prije skorog preuzimanja nekoliko haaških predmeta u nadležnost nacionalnog pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte doći će u Zagreb u ponedjeljak oko 10,30. Prema Vladinoj najavi, s premijerom Ivicom Račanom sastat će se već oko 11 sati u Banskim dvorima. Potom haaška tužiteljica odlazi na Pantovčak da bi razgovarala s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem. Do odlaska iz Zagreba oko 16 sati bit će rezerviran i termin za razgovor s Mladenom Bajićem, glavnim državnim odvjetnikom. </p>
<p>Sastanku u Banskim dvorima će uz premijera Račana prisustvovati i potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, šef Ureda za odnose Hrvatske i Haaga Jakša Muljačić, glavni državni odvjetnik Bajić i ravnatelj policije Ranko Ostojić. </p>
<p>Carla del Ponte već je najavila da u Zagreb dolazi rezimirati odnose Hrvatske i Haaga pred njezino izvješće u UN-ovu Vijeću sigurnosti. Premijer Račan, pak, svoju gošću dočekuje novim argumentima koji govore u prilog da hrvatska suradnja s Haaškim sudom nije upitna, a da hrvatska tijela vlasti nisu u mogućnosti uhititi haaškog bjegunca Antu Gotovinu, jer se on ne nalazi u Hrvatskoj nego u nekoj od država Europske unije. </p>
<p>U Predsjedničkim dvorima glavna haaška tužiteljica će saslušati i nove dokaze kojima raspolaže Predsjednik Republike u prilog tezi da Hrvatska ne može odgovarati za neispunjenje haaškog uhidbenog naloga, jer se Gotovina ne nalazi u dosegu hrvatskih tijela vlasti.</p>
<p>S glavnim državnim odvjetnikom, a vjerojatno istodobno i s ravnateljem policije, Carla del Ponte će izmijeniti nužne informacije prije skorog preuzimanja nekoliko haaških predmeta u nadležnost nacionalnog pravosuđa. Taj proces je inače već odavno najavljen, ali su se, prema Vjesnikovim izvorima, tek sad stekli uvjeti da se taj posao obavi. Odnosno, da svi budući predmeti koji će iz Haaga biti upućivani hrvatskim sudovima prođu rutinsku proceduru. </p>
<p>Carla del Ponte će se u ponedjeljak sastati i s predstavnicima diplomatskog kora u Zagrebu, odnosno na kratkom brifingu će provjeriti osoblje i rad svog ureda u Zagrebu.</p>
<p>Vjesnikovi izvori nigdje ne spominju mogućnost da bi Carla del Ponte sobom donijela i neku od toliko puta već najavljivanih optužnica. Istina, neki domaći izvori kažu kako postoji mogućnost da tužiteljica s optužnicama dođe iz jednostavnog razloga što bi sadržajem svojega govora pred Vijećem sigurnosti mogla osigurati brzo i efikasno izvršenje tih optužnica, odnosno uhidbenog naloga o transferu optuženica. Međutim, to mogu biti i puke špekulacije.</p>
<p>U središtu zbivanja bit će, bez obzira na mjesto razgovora, Ante Gotovina i činjenica da se nakon 27 mjeseci general i dalje nalazi u bijegu. Carla del Ponte, sudeći prema izjavama njezine glasnogovornice Florence Hartman, više nije opterećena dilemom gdje je Gotovina. On je za nju u Hrvatskoj.</p>
<p>S obzirom na to da od posljednjeg susreta tužiteljice i dr. Granića iz Haaga u Zagreb nijednim dostupnim kanalom nije došla informacija o tome gdje je Gotovina, ista ona kojom tužiteljica u proteklih deset dana prijeti Zagrebu. Očito da će i od premijera i od Predsjednika stići ne samo policijsko-obavještajni odgovor na te njezine »informacije« nego bi taj odgovor morao biti i čvrst, državnički stav o cijelom slučaju. Tužiteljica jest moćna osoba međunarodne zajednice, ali je također točno da je Hrvatska suverena država, članica te iste zajednice. A s te pozicije Hrvatska traži barem minimum uvažavanja.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vlahušić: Hebrangu i HDZ-u bi bilo bolje da gledaju svoja posla</p>
<p>Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a i nekadašnji ministar zdravstva, nedavno je rekao da je ukupni dug hrvatskog zdravstva 8,5 milijardi kuna / Spomenuta je svota gubitak samo u glavama koje žele zlo Hrvatskoj, kaže ministar zdravstva Andro Vlahušić</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Je li ukupni dug hrvatskog zdravstva doista 8,5 milijardi kuna, kako je nedavno novinarima u Osijeku rekao dr. Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a i nekadašnji ministar zdravstva? Ustvrdio je pritom da je zdravstvo u dubokoj krizi i upozorio na nedopustiv odnos Ministarstva zdravstva prema liječničkoj struci.</p>
<p>»Hebrangu i HDZ-u bi bilo bolje da gledaju svoja posla i da se barem malo kritički osvrnu na vrijeme dok su bili na vlasti«, rekao je na to Vjesniku ministar zdravstva Andro Vlahušić. Dodao je da je »spomenuta svota gubitak samo u glavama koje žele zlo Hrvatskoj«.</p>
<p>Na račun ministra zdravstva, a u prilog neformalno započetoj predizbornoj kampanji, nedavno je drvlje i kamenje sasuo i Liječnički sindikat na izvanrednoj skupštini koja se, zbog nedostatka kvoruma, pretvorila u radni sastanak. Ministar je prošao to gore što je i sam liječnik koji je – prema njima – izdao svoje, namećući radnu obavezu kako bi prekinuo liječnički štrajk. Vlahušić je s tim u vezi ustvrdio da je sve tada izrečeno na njegov račun bilo neozbiljno i bez ijednog argumenta. Priznaje da u zdravstvu nije sve idealno i da bi moglo biti bolje, ali nitko nije pobliže obrazložio zašto je, kako je rečeno na skupštini sindikata, sadašnje stanje u zdravstvu lošije nego za prijašnje vlasti.</p>
<p>Sve i da prihvati opetovane zahtjeve za veće plaće (45 posto, a povećane su 10), u preostale dane do izbora, kako kaže, nema mandat za pregovore o plaćama, nego će to biti posao neke buduće vlade. Ponašanje sindikalne središnjice koja inzistira na strukovnom, a odbija granski kolektivni ugovor, Vlahušić smatra licemjernim politikantstvom.</p>
<p>Na sindikalne tvrdnje o »trošenju proračunskog novca za osobnu kampanju po županijama« Vlahušić potvrđuje da obilazi sve županije, i to s guštom. »U Vinkovcima smo otvorili bolnicu, idem u Pulu potpisati ugovor o gradnji bolnice vrijedan 221 milijun kuna, otvorio sam i bolnicu u Zadru, a u Osijeku počinjemo graditi novu kardiologiju...«, kaže Vlahušić i pita je li sindikat i protiv toga. Ministarstvo, dodaje, ima svoj proračun, a on će kao ministar i dalje obilaziti županije, s razlogom: slijedi potpisivanje desetak ugovora o gradnji bolnica, nabavi opreme, rješavanju nezaposlenosti...</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Osječki zeleni upozorili na zagađenje Papuka</p>
<p>OSIJEK, 5. listopada</p>
<p> - Predstavnici Udruge «Osječki zeleni – Slobodni pokret« u nedjelju su upozorili na zagađivanje okoliša u Parku prirode Papuk, tražeći hitno rješavanje tog problema. </p>
<p>Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivo Banac posjetit će u utorak 7. listopada Park prirode Papuk, a razlog njegova dolaska je devastacija spilje Uviraljka. »Iako ministar na Papuk dolazi zbog kampanje za spas Papuka, koju su mi pokrenuli, nismo dobili poziv da prisustvujemo njegovu obilasku devastirane spilje.</p>
<p> Upozorili smo ga i na ostale uništene dijelove Parka prirode, ali obilazak tih dijelova nije najavljen«, ističu u priopćenju Zeleni, dodajući da će ipak doći i upoznati ministra sa zahtjevima vezanim uz »brutalne devastacije koje provode brojni uništavači na području cijeloga Papuka«.</p>
<p>Predsjednica Udruge Ljiljanka Mitoš-Svoboda upozorila je na nekoliko primjera nezakonitih radnji te zagađivanja okoliša na Papuku. Po njezinim riječima, odgovorni za to su tvrtka »Kamen ingrad«, Ministarstvo obrane, Požeško-slavonska županija, Hrvatske šume i Hrvatske vode. </p>
<p>Zeleni tvrde kako tvrtka »Kamen ingrad« eksploatira kamen iz kamenoloma »Veličanka 2« bez potrebne dokumentacije te da je njihov rad u kamenolomu izazvao tektonske poremećaje i zagadio vodu iz izvora Dubočanka. Stijene spilje Uviraljke na nekim su mjestima popucale, a Zeleni tvrde kako su ovu štetu uzrokovali radovi koje Ministarstvo obrane izvodi na gradnji ceste prema budućoj radarsko-vojnoj bazi. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Granić: Ako Tužiteljstvo ima informacije gdje je Gotovina, Vlada će biti zahvalna</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Sve informacije koje mogu riješiti problem »slučaja Gotovina« za hrvatsku vladu su dobrodošle, izjavio je u nedjelju za Vjesnik potpredsjednik Vlade zadužen za suradnju s Haaškim sudom Goran Granić. Granić nije želio ništa prejudicirati. »Čekam ponedjeljak«, rekao je. Nije želio uspoređivati posjet Carle del Ponte Beogradu u petak, gdje je glavna tužiteljica ustvrdila da se Ratko Mladić nalazi u Srbiji, s izjavom glasnogovornice Tužiteljstva Florance Hartmann kako imaju informacije da se general Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj.</p>
<p>»Ako Tužiteljstvo ima podatke gdje se nalazi Gotovina bit ćemo mu na njima zahvalni, i ispunit ćemo svoje obveze prema Sudu«, rekao je Granić. Naglasio je također da će Vlada provesti sudski nalog glede Ante Gotovine, koji je u bijegu nakon što je u ljeto 2001. protiv njega podignuta optužnica. </p>
<p>Prema Granićevu mišljenju, postoje samo dva rješenja jednog od najvažnijih političkih problema s kojim se susreće Vlada premijera Ivice Račana: ili da se Gotovina sam preda Haagu ili da nadležna tijela Hrvatske, u suradnji s nadležnim tijelima drugih zemalja, izvrše tu obvezu. »Samo u suradnji s drugim zemljama Hrvatska može ispuniti tu obvezu prema Haagu«, dodaje Granić. Opovrgnuo je također medijske napise da će se u Banskim dvorima za vrijeme posjeta glavne haaške tužiteljice dogoditi »spektakularni ponedjeljak«. »Ne vjerujem u to«, izjavio je potpredsjednik Vlade zadužen za odnose s Haagom. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Inin sindikat traži hitan videonadzor na svim crpkama</p>
<p>U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno 130 provala na benzinskim postajama, </p>
<p>74 oružane pljačke u kojima su izravno bili ugroženi životi radnika te oko 500 slučajeva neplaćanja goriva</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Sindikat Ine i naftnoga gospodarstva (SING) traži da se žurno uvede videonadzor na sve Inine postaje, istaknuto je na tiskovnoj konferenciji tog sindikata u nedjelju, a u povodu sve učestalijih napada na benzinske postaje, od kojih se posljednji dogodio u petak na Ljubljanskoj aveniji u Zagrebu.</p>
<p>Inin radnik Damir Kurtanjek je, naime, krajem prošlog tjedna napadnut na crpki u Ljubljanskoj aveniji kada je pokušao zaustaviti trojicu muškaraca u BMW-u koji su natočili gorivo za 240 kuna i zatim počeli bježati, ne podmirivši račun.</p>
<p>Kurtanjek je zatim gurnuo ruku kroz otvoreni prozor BMW-a kako bi zaustavio bjegunce, no vozač je zatvorio prozor prikliještivši radniku ruku. Neplatiša je nastavio vožnju vukući Kurtanjeka po kolniku što je vidio drugi djelatnik Inine crpke i drškom metle razbio vjetrobransko staklo na BMW-u i oslobodio kolegu, dok su trojica osumnjičenih pobjegli. Inače, Kurtanjek je u svojoj karijeri već četiri puta bio žrtva pljačkaša crpki.</p>
<p>Da je situacija krajnje ozbiljna govori i podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno 130 provala na benzinskim postajama, 74 oružane pljačke u kojima su izravno bili ugroženi životi radnika te oko 500 slučajeva neplaćanja goriva.</p>
<p>Svoje ogorčenje stanjem istaknuo je na konferenciji i Božo Mikuš, predsjednik Sindikata Ine i naftnoga gospodarstva, koji je napomenuo da je Ina još prije dvije godine osigurala sredstva kako bi se na učinkovit način zaštitilo radnike i imovinu, no do danas ona još nisu upotrijebljena. Dodatni sustavi osiguranja poput videonadzora uglavnom su, dodao je Mikuš, postavljeni na novijim ili preuređenim crpkama, a takvih je opremljenijih crpki, prema nekim statistikama, tek oko 20 posto.</p>
<p>U Ininu sindikatu se nadaju promjenama nabolje, posebno dolaskom Mola, čija je uobičajena praksa da se crpke dodatno osiguraju kamerama, ali i upozoravaju odgovorne novim sindikalnim akcijama ako se stanje ne promijeni. O kakvim je akcijama riječ, predstavnici Inina sindikata nisu precizirali.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Jezerinac za krizu obitelji optužio ateizam i liberalizam</p>
<p>Naše društvo vapi za čestitim i moralnim ljudima u svim segmentima, a posebno u društvenom i političkom. No, gdje će, ako ne u obitelji, izrastati takvi ljudi, rekao je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 5. listopada</p>
<p> – Nekoliko tisuća hrvatskih vojnika, policajaca i drugih vjernika sudjelovalo je u nedjelju na 11. hodočašću u marijansko svetište Majke Božje Bistričke. Kao i svake godine, i ovaj je put uoči blagdana Blažene Djevice Marije od Krunice hodočašće organizirao Vojni ordinarijat.</p>
<p>Sveta misa služena je na prostoru crkve na otvorenom Alojzija Stepinca kojega je upravo u ovom svetištu – prije pet godina – blaženim proglasio papa Ivan Pavao II. Nakon što su vojne i policijske postrojbe stigle na trg u svečanim odorama, misno je slavlje pred mnoštvom vjernika predvodio vojni biskup mons. Juraj Jezerinac.</p>
<p>Središnja tema njegove propovijedi bili su izazovi s kojima se susreće moderna obitelji. </p>
<p>»Obitelj, posebno vojne i policijske obitelji, trebale bi biti posebna briga društva. Neizbježan preustroj vojno-redarstvenih snaga trebao bi stoga biti na dobrobit obitelji a time i za dobro čitave Hrvatske«, poručio je Jezerinac okupljenim vjernicima. </p>
<p>Govoreći o uzrocima kriza u obitelji, ustvrdio je da poseban problem predstavljaju neki vanjski čimbenici. Kao glavni uzrok kriza u obiteljima naveo je ateizaciju. </p>
<p>»Ateizacija obitelji provodi se reklamiranjem krivog značenja slobode. Riječ je o ateističko-komunističkoj i liberalističkoj koncepciji koja ide za tim da čovjek bude sasvim neovisan od Boga. Ovisnost o Bogu smatra se otuđenjem, a poštovanje Božjih zapovjedi napadom na čovjekovu slobodu i ljudsko dostojanstvo«, naglasio je Jezerinac. </p>
<p>Prema njegovim riječima, suvremena kriza obitelji proizlazi iz težnji da se čovjeka oslobodi od Boga, ali i iz snažnog utjecaja koji na obitelj imaju mediji.</p>
<p>»Posebice filmska produkcija svakodnevno slavi nasilje, što ugrožava obitelj zasnovanu na kršćanskim temeljima«, upozorio je biskup u svojoj propovijedi. S druge strane, ljudi sve više trče za profitom, a njegovanje međuljudskih odnosa i pomoć bližnjima smatra se izgubljenim vremenom. </p>
<p>Analizirajući obiteljsku razdvojenost, Jezerinac je podsjetio da se u nekim obiteljima supružnici tjednima ne vide, što ostavlja posljedice i na djecu i na čitavu obitelj.</p>
<p>»Naše društvo vapi za čestitim i moralnim ljudima u svim segmentima, a posebno u društvenom i političkom. No, gdje će izrastati takvi ljudi, ako ne u obitelji«, poručio je Jezerinac vjernicima. </p>
<p>Prema njegovim riječima, »potrebno se vraćati na izvore na kojima se hranila kršćanska obitelj, a to znači vraćati se vjeri«. </p>
<p>Zajednička obiteljska molitva najbolji je lijek i sredstvo da obitelj bude sretna, rekao je Jezerinac, podsjetivši kako je krunica je oduvijek bila simbol obiteljske molitve. Po njegovom mišljenju, ponovno oživljavanje krunice u hrvatskim obiteljima najbolji je odgovor na sve uzroke suvremene krize obitelji. </p>
<p>»Neka u hrvatskim obiteljima zavlada ljubav i sloga kako bi Hrvatska – po nama i s nama – bila blagoslovljena«, zaključio je Jezerinac. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zaštićeni najmoprimci prosvjedovat će pred Vladom?</p>
<p>Iako novi zakon o najmu, koji bi trebao biti usvojen ove jeseni, predviđa da se bivšim vlasnicima vrate stanovi a da se stanarima subvencionira kupnja POS-ova stana ili osigura zamjenski stan, stanarske udruge izričito traže otkup privatnih, konfisciranih, adaptiranih i nadstojničkih stanova</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Uoči Svjetskog dana stanovanja, koji se obilježava u ponedjeljak, 6. listopada, u Zagrebu je tijekom vikenda održan kongres stanarskih udruga iz tranzicijskih zemalja. Predstavnici udruga iz Češke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te drugih zemalja srednje i istočne Europe, razmijenili su iskustva u vezi s privatizacijom bivših društvenih stanova u tim zemljama.</p>
<p>Domaćin kongresa – Udruga stanara Hrvatske (USH) – u nedjelju je tim povodom održala i Skupštinu USH, na kojoj je najviše riječi bilo o problematici privatnih, konfisciranih, adaptiranih i nadstojničkih stanova koje njihovi zaštićeni najmoprimci ne mogu otkupiti. </p>
<p>Iako prijedlog novog zakona o najmu, koji bi trebao biti usvojen ove jeseni, predviđa da se ti stanovi vrate bivšim vlasnicima a da se stanarima subvencionira kupnja POS-ova stana ili osigura zamjenski stan, stanarske udruge izričito traže otkup tih stanova. To je na skupštini ponovio i predsjednik USH Marijan Babić, koji smatra da vlasnike treba novčano obeštetiti.</p>
<p>»U Hrvatskoj je ukupno otkupljeno oko 330.000 bivših društvenih stanova, od toga 63 posto na obročne otplate. Taj se novac mjesečno slijeva u državni proračun, a nitko ne zna gdje je taj novac, koliko ga ima i za što se koristi! Zašto se taj novac napokon ne počne upotrebljavati za rješavanje problema zaštićenih najmoprimaca tako da se osnuje neki fond iz kojega će se isplaćivati bivši vlasnici njihovih stanova«, pita se Marijan Babić.</p>
<p>Bivša je država, rekao je, kriva za to što je ljudima dodjeljivala tuđe stanove, a kako je pravni sljednik te države ova današnja, ona je ta, ističe Babić, koja treba riješiti problem. »Mi vam nismo neprijatelji. U ovakvu situaciju smo dovedeni igrom slučaja«, poručio je Babić predstavnicima udruge vlasnika oduzetih stanova.</p>
<p>I predsjednik Samostalne udruge stanara Ante Bartulica istaknuo je da se u državnu blagajnu mjesečno slijeva 4,5 milijuna eura od obročnih otplata otkupljenih stanova, a država po toj osnovi, kaže, još mora naplatiti 1,1 milijardu eura. U njegovoj se udruzi također zalažu za to da država tim novcem isplati bivše vlasnike njihovih stanova.</p>
<p>Stanare je, međutim, najviše zanimalo što predstavnici Svjetske udruge stanara (IUT) mogu učiniti kako bi pomogli u rješavanju tog dugogodišnjeg problema. Generalni tajnik IUT-a Magnus Hammar rekao je da nema laganog i brzog rješenja tog problema. »Nemojte popustiti vašoj vladi, nego je svakodnevno bombardirajte svojim stavovima i pismima! Uključite se aktivno u rad udruge stanara, ujedinite se i bit ćete veća prijetnja vlastima! Nemojte samo sjediti ovdje, nego - ako je potrebno - prosvjedujte!«, poručio je okupljenima Hammar, za što je dobio gromoglasan pljesak.</p>
<p>Generalni tajnik u studenom će sudjelovati na sastanku ministara stanovanja Europske unije u Padovi, na kojem će, među ostalim, iznijeti i stanarsku problematiku naše države. Neki od zahtjeva iz njegove »Zagrebačke preporuke« su postavljanje tzv. ombudsmana za stanovanje koji bi imao autoritet i ovlasti. Od europskih će ministara također zatražiti da prouče pozitivne i negativne učinke privatizacije i restitucije te razmisle o posljedicama toga što u tranzicijskim zemljama skoro da i nema kategorije socijalnog stanovanja.</p>
<p>Založit će se i za to, najavio je, da se u sklopu institucija Europske unije osnuje fond koji bi financirao projekte vezane uz stanovanje, izgradnju i obnovu stambenog prostora za one najsiromašnije.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Preko granice Hrvatske i BiH i dalje samo s osobnom iskaznicom?</p>
<p>SARAJEVO, 5. listopada</p>
<p> – Hrvatska vlada mogla bi pozitivno odgovoriti na zahtjev iz Sarajeva da se građanima Hrvatske i BiH tijekom cijele godine omogući prelazak granice samo uz predočavanje osobne iskaznice. Kako Vjesnik doznaje od visokog dužnosnika hrvatske vlade, pozitivan odgovor službenog Zagreba sasvim je izvjestan i zapravo preostaje samo da se to pitanje tehnički realizira.</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je prijedlog hrvatskoj vladi da se riješi pitanje prelaska granica dviju zemalja uz predočavanje osobne iskaznice, i još se čeka odgovor iz Zagreba. Početkom listopada prestao je vrijediti dogovor o takvu načinu prelaska granice za građane dviju zemalja tijekom ljetne sezone, a očito postoji interes da to pitanje bude riješeno na dugoročnoj osnovi.</p>
<p>»Da, očekujemo pozitivan odgovor iz Zagreba o tom pitanju«, kaže za Vjesnik Miranda Sidran Bešlagić, glasnogovornica MVP-a BiH. »Od travnja do 30. rujna ove godine imali smo aranžman prema kojem su građani prelazili granicu bez putovnica, samo uz predočavanje osobne iskaznice, a to naravno nije vrijedilo samo za malodobne osobe koje nemaju tu ispravu pa su morale imati putovnicu. Nakon isteka tog dogovora uputili smo prijedlog da takav način prelaska granice vrijedi cijelu godinu i s hrvatske strane na to nismo dobili nikakve primjedbe. O tom pitanju, naravno, treba se očitovati hrvatska vlada, a mi očekujemo da bi se eventualni dogovor o prelasku granice s osobnom iskaznicom tijekom cijele godine mogao početi primjenjivati od 1. siječnja 2004.«, kaže Sidran Bešlagić i dodaje da bi se to pitanje moglo naći i na dnevnom redu sjednice Međudržavnoga vijeća za suradnju Hrvatske i BiH čije je održavanje planirano za prvi tjedan u prosincu.</p>
<p>Sličan dogovor BiH će nastojati postići i sa Srbijom i Crnom Gorom.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Prijave za saniranje posljedica požara do 15. studenoga</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva donijelo je program obnove opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina na otocima i priobalju u 2003. godini. </p>
<p>Ministarstvo će prema programu sufinancirati do 50 posto vrijednosti ukupnih troškova pravnih i fizičkih osoba prilikom obnove opožarenih površina. Riječ je o udruživanju sredstava (oko 10 milijuna kuna) sa sredstvima županija, jedinica lokalne samouprave i uprave.</p>
<p>Naime, samo u prvih devet mjeseci ove godine u 499 požara u Hrvatskoj opožareno je ukupno 23.659 hektara opožarenih površina. Požari su najviše zahvatili Splitsko-dalmatinsku županiju, gdje je opožareno 9694 hektara, potom Istarsku gdje je opožareno 3319 hektara, Zadarsku 2417, Ličko-senjsku 2254 hektara, a samo na Lastovu opožareno je 1825 hektara.</p>
<p>Stoga će prednost pri saniranju katastrofalnih posljedica požara, kažu u Ministarstvu, imati priobalne i otočne županije. Na priobalju i otocima opožareno je čak 25.500 hektara opožarenih površina, odnosno 95 posto svih požara.</p>
<p>Do 15. studenoga županije moraju podnijeti zahtjev Ministarstvu za obnovu opožarenih površina. Riječ je o čišćenju i uređenju šuma te poljoprivrednog zemljišta, jer se pokazalo da najviše požara (više od 60 posto) izbija upravo na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu, dok je 50 posto zemljišta opožareno na privatnim neobrađenim površinama.</p>
<p>Procijenjene štete od požara samo na drvnoj masi i općekorisnim funkcijama šume veće su od 1,7 milijardi kuna. Dio opožarenog drva izvest će se u Italiju, ali sanacija opožarenih površina bit će dugotrajan i skup postupak.</p>
<p>Prema programu, obnovit će se u požarima uništeni maslenici, voćnjaci, vinogradi i polja lavande. Uz to, uredit će se i obnoviti novi šumski prosjeci i putevi. Tijekom posljednjih 10 godina izgrađeno je oko 3370 kilometra prosjeka na području krša, a u ovoj godini planirano je izraditi 237 kilometara protupožarnih puteva.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Položaj učitelja i profesora ispod svake razine</p>
<p>»Nastavnici rade težak i odgovoran posao, a društvena valorizacija toga posla nije ni blizu njegove važnosti«, ističu u »Preporodu« i dodaju da se odgoj i obrazovanje tretiraju kao »nužno zlo koje državu puno košta«</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Na Svjetski dan učitelja, 5. listopada, školski su sindikati upozorili na podcijenjen položaj oko 45.000 prosvjetara u Hrvatskoj. Školski sindikat »Preporod« upozorio je vlast da je materijalni i društveni položaj učitelja i profesora ispod svake razine. »Nastavnici rade težak i odgovoran posao, a društvena valorizacija toga posla nije ni blizu njegove važnosti«, ističu u »Preporodu« i dodaju da se odgoj i obrazovanje tretiraju kao »nužno zlo koje državu puno košta«. Plaće prosvjetara prosječno su 20 posto manje od plaća ostalih korisnika proračuna. Prosječna plaća u lipnju u osnovnim školama bila je 3792 kune, a u srednjim školama 3967 kuna. Istodobno, prosječna plaća u zdravstvu i socijalnoj skrbi je 4617 kuna, a u javnoj upravi, obrani i policiji 4506 kuna. Visoku i višu stručnu spremu pritom ima 76 posto prosvjetara, a u ostalim je službama javne i državne uprave visoka i viša stručna sprema zastupljena do 40 posto. Sindikat »Preporod« stoga je predložio linearno povećanje plaća za oko 25 posto, tako da plaća učitelja i profesora s položenim stručnim ispitom bude 20 posto veća od prosječne plaće u državi.</p>
<p>»Dan mornarice, Dan policije, Dan vatrogasaca, Dan neovisnosti, prepoznatljivi su po nizu manifestacija, dodjele priznanja, svečanih prijama i slično. Svaki od tih dana prije se prepoznaje nego Dan učitelja, koji nije označen čak ni u kalendaru rada škole«, poručili su u nedjelju iz Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu.</p>
<p>Ni ove godine, ističu, nećemo dobiti priliku da iskažemo svoje nezadovoljstvo plaćom učitelja početnika od 3220 kuna. I ove godine prosvjetari ostaju bez odgovora na pitanje hoće li napokon Ministarstvo prosvjete podmiriti godinu i pol dana star dug profesorima za smjenski i dvokratni rad te hoće li učitelji napokon ostvariti svoje pravo na dodatak za rad u otežanim uvjetima, planinskim i otočnim školama. </p>
<p>Pitaju, također, kada će prosvjeta dobiti ministra koji neće nuditi jogu za ublažavanje posljedica nezadovoljstva i stresa izazvanog malom plaćom, sve lošijim uvjetima rada, sve većom podijeljenosti struke i zvanja. Hoćemo li konačno dobiti ministra koji nam neće obećavati Europu sa 3,2 posto sudjelovanja u bruto domaćem proizvodu, jer s takvim sredstvima, zaključuju u sindikatu, može nam se osigurati samo opstanak na Balkanu. </p>
<p>U povodu obilježavanja Svjetskog dana učitelja, Ministarstvo prosvjete organizirat će u ponedjeljak svečanost u HNK.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HDZ: Koalicija bi mogla posegnuti za trikom da odgodi izbore</p>
<p>Ova vlast datum izbora skriva kao vrhunsku državnu tajnu, u paničnom strahu od rastućeg rejtinga HDZ-a, kaže glasnogovornik HDZ-a Ratko Maček</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – »Aktualna vlast još može prebaciti izbore na proljeće«, izjavio je u subotu na stranačkom saboru HDZ-a u trećoj izbornoj jedinici u Ivancu predsjednik stranke dr. Ivo Sanader. O tome se, naime, posljednjih dana ozbiljno govori u najvećoj oporbenoj stranci, u kojoj sumnjaju da će izbori doista biti 23. studenoga ove godine. </p>
<p>HDZ-ovci podsjećaju da je predsjednik Vlade Ivica Račan najavio da bi izbori mogli biti 23. studenoga, ali to je bilo neformalno rečeno, a predsjednik Stjepan Mesić još nije službeno potvrdio taj datum. Uostalom, kako kaže glasnogovornik HDZ-a Ratko Maček, i sam je Mesić nedavno izjavio da bi izbori mogli biti prolongirani.</p>
<p>U HDZ-u čak smatraju da Račan i vladajuća koalicija mogu posegnuti i za svojevrsnim trikom kojim bi odgodili izbore, a to je da ustvrde kako Sabor nije izglasao cijeli paket tzv. europskih zakona, što bi značilo da ne može biti raspušten u roku za koji se pretpostavlja da će biti. </p>
<p>Očekuje se da bi posljednji radni dan Sabora u ovom sazivu mogao biti petak, 17. listopada, ali još ništa nije sigurno. Produlji li Sabor rad, značilo bi to i automatsko prolongiranje datuma izbora. Stoga Sanader uporno i svakodnevno, obilazeći županije u sklopu predizborne kampanje, poziva i Račana i predsjednika Sabora Zlatka Tomčića da objave datum izbora, jer HDZ-ovci i dalje sumnjaju da će to biti 23. studenoga.</p>
<p>»Ova vlast datum izbora skriva kao vrhunsku državnu tajnu, u paničnom strahu od rastućeg rejtinga HDZ-a. Gdje god HDZ održava skupove, dvorane su prepune, a ljudi nam poručuju kako je vrijeme da se ova vlast smijeni«, kaže glasnogovornik HDZ-a Ratko Maček. Tvrdi da u Hrvatskoj »gotovo nitko više ne vjeruje Račanovoj vladi, nije ispunila ni jedno obećanje, pa kako bi joj se moglo vjerovati i o datumu izbora«.</p>
<p>HDZ-ovci su spremni na sve varijante kad je riječ o datumu izbora, bili oni ranije ili nakon pretpostavljenog roka. »Za državu ne bi bila dobra odgoda izbora, jer hitno treba smijeniti ovu nesposobnu vlast«, nastavlja Maček i dodaje da možda ni sama vlast nema pojma kada će izbori biti. »Svjesni su da im građani ne vjeruju, kao i da rejting HDZ-a raste, a svjesni su i da ih očekuje katastrofalan poraz«, smatra Maček.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031006].
|
