NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030606].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211154 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prvi dolazak na jadranske otoke</p>
<p>KRK, 5. lipnja</p>
<p> – Unatoč jakom suncu i temperaturi koja je prelazila 30 stupnjeva Celzijevih, stanovnici otoka Krka u četvrtak su već oko podneva počeli pristizati na krčki aerodrom Rijeka. Nekoliko tisuća mještana Krka, Malinske, Punta, Baške, Dobrinja i Njivica nisu se štedjeli da bi došli pozdraviti Svetog Oca u njegovom stotom pohodu.</p>
<p>Čak 510 plesača iz svih 12 folklornih društava s Krka, ali i s Raba, odjeveni u živopisne nošnje svog kraja, izveli su, dva sata uoči Papina dolaska, tradicionalne plesove i pjesme Kvarnera. Zvukove sopila i »kantanje« nakratko je, u 14.40 sati, nadglasao Vladin »challenger« s premijerom Račanom i najvišim državnim dužnosnicima. Predsjednik Stjepan Mesić doletio je oko 16 sati. Uz premijera su doputovali i potpredsjednici Vlade Ante Simonić, Goran Granić, Slavko Linić i Željka Antunović, ministar vanjskih poslova Tonino Picula te predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić u društvu potpredsjednika Zdravka Tomca i Baltazara Jalšovca.</p>
<p>Svečarskom raspoloženju u iščekivanju Svetog Oca, koje se u četvrtak osjećalo na svakom kutku krčkog aerodroma, svjedočilo je stotinjak domaćih i stranih novinara. Na aerodromskoj terasi i u VIP prostoru Papu su, uz čelnike Omišlja, Krka, Cresa i Lošinja, čekali i članovi primorsko-goranskog poglavarstva te crkveni velikodostojnici.</p>
<p>Šezdesetogodišnji Ivan Renčić iz mjesta Kijci kod Njivica s nestrpljenjem je očekivao slijetanje Papina zrakoplova. »Prvi ću put vidjeti Svetog Oca uživo, sretan sam jer to mi je jedina prilika da ga vidim«, zadovoljno je govorio Renčić.</p>
<p>I saborski zastupnik Dario Vasilić, gradonačelnik Krka, u četvrtak nije krio zadovoljstvo: »To je velik trenutak za otok Krk na koji Papa dolazi prvi put. Ujedno je to i prvi dolazak Svetog Oca na jadranske otoke.« Više stotina pripadnika MUP-a osiguravalo je uoči Papina dolaska i odlaska sve prilazne ceste zrakoplovnoj luci, a svi su posjetitelji morali proći pregled detektorima.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Papa proširuje stare poruke i otvara eurointegracijska pitanja</p>
<p>Ovaj, treći put, Papa će, sudeći prema najavi prije nego je krenuo iz Rima, u svojim propovijedima i porukama dijelom nastaviti i proširiti svoje poruke iz prethodnih dvaju pohoda, poglavito kad su u pitanju pastoralne, evangelizacijske i ekumenske teme te odnos vjerske i sekularne kulture / Dijelom će se, vjerojatno, dotaći aktualnih tema i načelnih pitanja vezanih uz europske integracijske procese i hrvatski put prema Europskoj uniji</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Papa Ivan Pavao II. je prigodom božićnog susreta s predsjednikom Stjepanom Mesićem upitao pamte li i slijede li Hrvati njegove poruke iz prvih dvaju pohoda 1994. i 1998. godine. To je ozbiljne crkvene analitičare ponukalo da pretpostave kako je Papin treći pohod zapravo ponavljanje »lekcije« za hrvatsku pastvu koja uči sporije no što se od nje očekuje. </p>
<p>Podsjetimo se što su bile središnje Papine poruke tijekom prvih dvaju pohoda i što je od toga prihvaćeno i realizirano.</p>
<p>Prigodom posjeta Zagrebu 1994., u vrijeme kada je Hrvatska već međunarodno priznata država ali još teritorijalno neintegrirana, Papa je istaknuo da je nužno promicati kulturu mira »nadahnutu osjećajima tolerancije i univerzalne solidarnosti«. </p>
<p> Svjestan činjenice da je Hrvatska samo napola izašla iz ratne pogibelji, da je klima još zasićena negativnim emocijama, Papa upozorava, kako narod tako i tadašnju vladajuću garnituru: »Ta kultura ne odbacuje zdravo domoljublje, ali ga drži daleko od nacionalističkih pretjerivanja i isključivosti«.</p>
<p>Podsjećajući da bez takve kulture mira »rat uvijek vreba iz zasjede i tinja također pod pepelom lomljivih primirja«, Papa je tada izrazio želju da odgovorni u javnom životu Hrvatske uvijek slijede put mira u rješavanju teških i osjetljivih problema. Tada se to, naravno, odnosilo na još neriješeno pitanje reintegracije, povratka izbjeglica i obnovu ratom porušenog i devastiranog.</p>
<p>Od onih dana samo je problem reintegracije riješen, iako ne posve načinom na koji je Papa pozivao. Čast Papi i Evanđelju, ali vojno-politička doktrina ima svoju logiku! Problem izbjeglica u oba smjera, kako Srba iz Hrvatske tako i Hrvata iz Bosne i Vojvodine, do danas stagnira, a i problem obnove porušenog rješava se nesustavno i sporadično.</p>
<p>Usprkos tada aktualnom stanju Papa je ipak, u svjetlu priprema za Veliki jubilej 2000. godine kršćanstva, pozvao sve da se za nj pripreme »djelujući, u svjetlu evanđeoskih vrijednosti, na izgradnji tolerantnoga, pravednog, složnog i solidarnog društva«.</p>
<p>Prošlo je vrijeme pokazalo da su se Papini zahtjevi pokazali idealističkim, štoviše maksimalističkim. </p>
<p>Četiri godine kasnije, Papa dolazi u Hrvatsku koja je reintegrirana samo teritorijalno, dok je svi ostali problemi, od političkih do gospodarskih, i dalje dijele iznutra. Taj put Papa apelira na nevladine strukture; kulturne, znanstvene i vjerske, pozivajući na suživot kultura, vjera i svjetonazora. To ipak ne znači, dometnuo je tada Papa, da se zbog toga valja odreći vlastitoga identiteta i kulture. Posebno je izrazio želju za obnovljenim procvatom etike i duhovnosti u Hrvatskoj, »koja je desetljećima bila izložena pustošenju što ga je stvarao materijalistički ateizam«, upozoravajući da čovjek u svoj svojoj sveukupnoj stvarnosti mora biti središte svakoga oblika kulture i točka oslonca svake znanstvene težnje.</p>
<p>Ovaj, treći put, Papa će, sudeći prema najavi prije nego je krenuo iz Rima, u svojim propovijedima i porukama, dijelom nastaviti i proširiti poruke iz prethodnih dvaju pohoda. Poglavito kad su u pitanju pastoralne, evangelizacijske i ekumenske teme te odnos vjerske i sekularne kulture. A dijelom će se, vjerojatno, dotaći aktualnih tema i načelnih pitanja vezanih uz europske integracijske procese i hrvatski put prema Europskoj uniji.</p>
<p>Naravno, ona pragmatska pitanja o odnosima Crkve i države, povratu crkvene imovine i provedbi četiriju Ugovora sa Svetom Stolicom bit će rezervirana ne za javne nastupe, nego za privatne susrete s predsjednikom Mesićem i premijerom Račanom.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Papa dolazi da nam pokaže jasan orijentir«</p>
<p>Pod naslovom »Obitelj je put Crkve i naroda«, vatikanski list u posebnom prilogu na 32 stranice objavljuje razgovor s nadbiskupom Bozanićem i tekstove hrvatskih biskupa iz gradova koje će obići Papa</p>
<p>ZAGREB/VATIKAN, 5. lipnja</p>
<p> – »Papa dolazi da nam pokaže jasan orijentir i dade nove poticaje«, izjavio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić listu »L' Osservatore Romano« u povodu trećega pastoralnog pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj i njegova 100. apostolskog putovanja izvan Italije.</p>
<p>Pod naslovom »Obitelj je put Crkve i naroda«, vatikanski list u posebnom prilogu na 32 stranice objavljuje razgovor s Bozanićem i tekstove hrvatskih biskupa iz gradova koje će obići Papa.</p>
<p>»Velik je to dar za hrvatski narod što papa Ivan Pavao II. u posljednjih devet godina treći put dolazi u Hrvatsku«, izjavio je Bozanić. Prema nadbiskupovim riječima, svjesni smo toga dara i zato smo neizmjerno zahvalni dobrome Bogu, očekujući njegova Glasnika jednakom gorljivošću kakvom smo ga čekali za prethodnih posjeta.</p>
<p>»On nam dolazi kao dar, donoseći dar – novu blaženicu (Mariju Propetog Petković), odajući na taj način priznanje našem kršćanskom svjedočanstvu. Svaki njegov pohod poziv je na prianjanje uz istine vjere, poziv na svetost života što je zorno iz svih njegovih nastupa širom svijeta«, rekao je Bozanić i podsjetio na prva dva Papina pohoda Hrvatskoj, kad je blaženikom proglasio kardinala Alojzija Stepinca.</p>
<p>Bozanić je rekao da je prvi posjet 1994. bio znakovit po Papinim porukama i savjetima u vrijeme dok su »postojale duboke ratne rane i još nisu bile zacijelile, uz toliko problema prognanika, izbjeglica i egzilanata«. Posebno je bio znakovit slogan tog putovanja, »Papa je s vama«, kao i njegove mirovne poruke, dodao je.</p>
<p>Govoreći o pripremama za susret sa Svetim Ocem, Bozanić je rekao da je molitva prvotna priprava koja je snažno zahvatila cijelu našu Crkvu i da je upravo ona snaga koja pokreće sve druge elemente pripreme u cijelom društvu.</p>
<p>»Papa, istina, dolazi ponajprije Katoličkoj crkvi, ali on dolazi i svim građanima naše zemlje da svima navijesti Božju ljubav prema svakom čovjeku«, izjavio je Bozanić, dodavši da već sada proživljavamo radost i ljepotu susreta s njim u Rijeci i na Krku, u Dubrovniku, Osijeku i Đakovu te Zadru, svjesni da će na svakom od tih slavlja dušom i srcem biti nazočna cijela naša Crkva i domovina.</p>
<p>»Papa je naprosto već ovdje među nama, vibrira njegova prisutnost u osjećajima ljudi. I oni koji su dalje od Crkve nekako ne odolijevaju snazi njegovih duhovnih poticaja, jer je on sinonim za dobro, pravedno, pošteno, općeljudsko, a za nas vjernike, nadasve, sveto«, rekao je nadbiskup.</p>
<p>Upitan za trenutačnu situaciju Crkve u Hrvatskoj, nadbiskup Bozanić je rekao da se u hrvatskom društvu događaju nagle promjene koje su povezane s procesom tranzicije i demokratizacije, sa svim izazovima i teškoćama koje one sa sobom nose.</p>
<p>Podsjećajući kako su hrvatski biskupi kao geslo za treći Papin pohod izabrali riječi: »Obitelj – put Crkve i naroda«, zagrebački nadbiskup je rekao da su time željeli »ukazati na važnost obitelji, ali i na tolike probleme i poteškoće s kojima se ona danas u hrvatskom društvu bori«.</p>
<p>Prema njegovim riječima, obitelj svoju zadaću prenositeljice biološkog života i života vjere danas ostvaruje s velikim poteškoćama, a posljedica toga je i ozbiljna demografska kriza u našem narodu.</p>
<p>Potrošački mentalitet i sveprisutni individualizam iskrivljuju poimanje braka i obitelji. Time se, naravno, ugrožavaju ne samo stabilnost braka i obitelji, nego i svekoliki život naroda, napomenuo je.</p>
<p>»Obitelj je 'kućna crkva'. Stoga i obnova Crkve počinje s obnovom obitelji, a ulaganje u odgoj novih naraštaj znači ulaganje u budućnost Crkve i nacije«, izjavio je Bozanić, te je govorio o ulozi Crkve u odgoju poslije polustoljetne komunističke diktature. Posebno je govorio o ulozi laika u zauzimanju Crkve i u društvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska u Papinu posjetu vidi šanse za ubrzanje pristupa Europskoj uniji</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Za odredište 100. pastoralnog putovanja papa Ivan Pavao II. odabrao je Hrvatsku, u koju u četvrtak stiže treći put zaredom u svome pontifikatu, pisale su svjetske agencije najavljujući njegov dolazak.</p>
<p>Donoseći gospodarske, zemljopisne i ekonomske podatke, agencije nabrajaju gradove i program Papina posjeta i napominju da je Republika Hrvatska većinska katolička zemlja: 80 posto za američki Associated Press i njemački dpa, te 87,83 posto za francuski AFP i 88,6 posto za britanski Reuters. </p>
<p>»Zahvaljujući općoj potpori Svetog Oca bivšim komunističkim državama u njihovoj želji za pristup EU«, Hrvatska u posjetu Ivana Pavla II. vidi svoje šanse za ubrzanje pristupa Europskoj uniji (EU), piše dpa u tekstu posvećenom hrvatskim aspiracijama za EU.</p>
<p>France presse navodi da će troškovi boravka Svetoga Oca premašiti 30 milijuna eura, koliko je stajao prošli Papin posjet Hrvatskoj (1998.). AFP donosi i priču o đakovačkoj katedrali, neraskidivo vezanoj uz »jednu od najvećih ličnosti katoličke crkve u Hrvatskoj«, biskupa Josipa Jurja Stossmayera, »zagovornika zajednice južnoslavenskih naroda«.</p>
<p>Američki AP pojašnjava da se ratni veterani protive izručenju za ratni zločin osumnjičenih heroja Domovinskog rata Haškom sudu i da se strahuje od povratka nacionalista na vlast na jesenskim izborima. Citira i riječi profesorice Mirjane Krizmanić da je crkva »velik izvor nacionalizma, napose među lokalnim svećenstvom«, te ocjenu čelnice HNS-a Vesne Pusić da Hrvatskoj prijeti opasnost »da krene unazad umjesto naprijed«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>HAK: Ograničen ili zabranjen promet na riječkim cestama</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja </p>
<p> – Za vrijeme boravka Svetog Oca, na nekim cestama u Primorsko-goranskoj županiji i ulicama grada Rijeke od 5. lipnja do 9. lipnja uvodi se privremena zabrana i ograničenje prometa, izvijestio je HAK.</p>
<p>Zabrana prometa odnosit će se na sva vozila osim vozila pod pratnjom, vozila s pravom prednosti prolaska i akreditiranih vozila obilježenih posebnom oznakom. Svi navedeni pravci bit će obilježeni posebnim prometnim znakovima i obavijestima, a promet će regulirati prometna policija.</p>
<p>U vrijeme zabrane prometa zatvara se i promet Krčkim mostom. U tome će razdoblju ploviti trajekt Jadrolinije na liniji Crikvenica – Šilo, ali ponajprije namijenjen autobusima i opskrbnim vozilima. </p>
<p>Na dijelu A6, Rijeka – Kikovica, radi se na novom čvoru Čavle i vozi sjevernim kolničkim trakom dvosmjerno, a od 9. lipnja promet će ići južnim kolničkim trakom. Na dijelu od Grobnika, pa Oštrovice i Vrata do Delnica uređuju se naplatna mjesta i na tim lokacijama valja smanjiti brzinu i ne pretjecati. Radovi će trajati do 30. srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kramarić pozvao građane na dostojanstven susret</p>
<p>OSIJEK, 5. lipnja</p>
<p> – Osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić u četvrtak je uputio javni proglas kojim poziva sve građane, vjernike i ljude dobre volje da se osobno uključe u svečano obilježavanje povijesnog događaja, dolaska Svetog Oca u Osijek. </p>
<p>»Neka nas neiscrpna snaga vremešnog Ivana Pavla II. potakne učiniti najmanje što možemo: dočekajmo ga otvorenog srca, udaljimo se od malih ekrana i odajmo mu zasluženu počast svojim dolaskom na svetu misu«, poručuje Kramarić i poziva Osječane da urede svoje okućnice i istaknu zastave na domovima. Naglašavajući da Papa, »najveći moralni autoritet našeg doba«, pohodi Osijek 7. lipnja, Kramarić poziva na iskazivanje zahvalnosti i dostojanstven ispraćaj Svetog Oca na ulicama grada. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Za misu u Osijeku prijavilo se 110 tisuća hodočasnika</p>
<p>ĐAKOVO, 5. lipnja</p>
<p> – Prema riječima pomoćnog đakovačkog biskupa Đure Hranića, predsjednika Biskupijskog povjerenstva za pripremu Papina pohoda u Đakovačku i Srijemsku biskupiju, oko 110.000 hodočasnika prijavilo se za sudjelovanje na euharistijskom slavlju u Osijeku, u subotu 7. lipnja. Vjernici dolaze iz svih krajeva biskupije, ali i iz susjednih biskupija, zatim sjeverne Bosne, Srbije i Mađarske.</p>
<p>Na susret sa Svetim Ocem doći će oko 1500 hodočasnika iz srijemskog dijela biskupije, zatim iz Subotičke biskupije i Beogradske nadbiskupije, a očekuje se i oko 700 hodočasnika iz Mađarske te isto toliko iz BiH. </p>
<p>Trasa kojom će se Sveti Otac kretati od Osijeka do Đakova bit će zatvorena već od petka u 22 sata. Zabrana prometa i parkiranja na toj trasi i u ulicama što se spajaju s prometnicama kojima će se kretati kolona s Papom trajat će sve do njegova odlaska iz osječke zračne luke u večernjim satima.</p>
<p>Uoči Papina dolaska u Đakovačku i Srijemsku biskupiju biskup Marin Srakić u četvrtak je ponovio proglas vjernicima, pozvavši ih da se okupe na euharistijskom slavlju u zračnoj luci Osijek, te da »na slavonski način – urešenim pročeljima, radosno okupljeni na ulicama Đakova i Osijeka i u mjestima uz cestu između ta dva grada pozdrave najdražeg gosta. Spremna i velikodušna srca hodočastimo s Papom, hodočasnikom mira i ljubavi«, poručio je na kraju svog proglasa biskup Srakić.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prvih sto Papinih putovanja </p>
<p>Ivan Pavao II. je u 25 godina svoga pontifikata obišao 133 zemlje u 99 putovanja / Izvan Italije je prvi put otputovao već u siječnju 1979., kada je posjetio Meksiko, a iste je godine bio i u Poljskoj, Irskoj, SAD-u i Turskoj</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Karol Woytila je u četvrtak, 5. lipnja, krenuvši papamobilom iz riječke luke u Bogoslovno sjemenište, počeo stoto pastoralno putovanje izvan Italije otkako je 1978. postao Ivan Pavao II.</p>
<p>Papa je u 25 godina svoga pontifikata obišao 133 zemlje u 99 putovanja. Izvan Italije je prvi put otputovao već u siječnju 1979. Tada je posjetio Meksiko, a iste je godine bio i u Poljskoj, Irskoj, SAD-u i Turskoj.</p>
<p>Bivšu Jugoslaviju Papa nije posjetio, iako je od početka pontifikata veliku pozornost posvećivao zemljama europskoga istoka. Godine 1979., za prvoga posjeta tada još komunističkoj Poljskoj, govorio je o njihovoj važnoj ulozi u širenju kršćanstva Europom i izrijekom, među ostalim, spomenuo datume pokrštavanja Hrvata i Slovenaca.</p>
<p>U Hrvatskoj je dosad bio dva puta – 1994. i 1998. Sloveniju je posjetio 1996., a Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, 1997.</p>
<p>Evo i popisa sto Papinih putovanja:</p>
<p> • 1979. godina – Meksiko, Poljska, Irska, SAD, Ujedinjeni narodi, Turska</p>
<p> • 1980. godina – Zair, Republika Kongo, Kenija, Gana, Gornja Volta, Bjelokosna Obala, Francuska, Brazil, Zapadna Njemačka</p>
<p> • 1981. godina – Pakistan, Filipini, Guam, Japan</p>
<p> • 1982. godina – Nigerija, Benin, Gabon, Ekvatorijalna Gvineja, Portugal (i posjet Fatimi), Velika Britanija, Argentina (uz zaustavljanje u Brazilu, u Rio de Janeiru), Švicarska, San Marino, Španjolska</p>
<p> • 1983. godina – Kostarika, Nikaragva, Panama, Salvador, Gvatemala, Belize, Honduras, Haiti, Poljska, Francuska (Lourdes), Austrija</p>
<p> • 1984. godina – Južna Koreja, Papua Nova Gvineja, Solomonski otoci, Tajland (sa zaustavljanjem u Fairbanksu na Aljasci), Švicarska, Kanada, Španjolska, Dominikanska Republika, Portoriko</p>
<p> • 1985. godina – Venezuela, Ekvador, Peru, Trinidad i Tobago, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Togo, Bjelokosna Obala, Kamerun, Centralnoafrička Republika, Zair, Kenija, Maroko, Lihtenštajn</p>
<p> • 1986. godina – Indija, Kolumbija, St. Lucia, Francuska, Australija, Novi Zeland, Bangladeš, Fidži, Singapur, Sejšeli</p>
<p> • 1987. godina – Urugvaj, Čile, Argentina, Zapadna Njemačka, Poljska, SAD i Kanada</p>
<p> • 1988. godina – Urugvaj, Bolivija, Peru, Paragvaj, Austrija, Zimbabve, Bocvana, Lesoto, Svazi, Mozambik (sa skretanjem kroz Južnoafričku Republiku), Francuska</p>
<p> • 1989. godina – Madagaskar, Reunion, Zambija, Malavi, Norveška, Island, Finska, Danska, Švedska, Španjolska, Južna Koreja, Indonezija, Istočni Timor, Mauricijus</p>
<p> • 1990. godina – Zelenortski Otoci, Gvineja Bisao, Mali, Burkina Faso, Čehoslovačka, Meksiko, Curaçao, Malta, Tanzanija, Ruanda, Burundi, Bjelokosna Obala</p>
<p> • 1991. godina – Portugal, Poljska, Poljska, Mađarska, Brazil</p>
<p> • 1992. godina – Senegal, Gambija, Gvineja, Angola, Sao Tome i Principe, Dominikanska Republika</p>
<p> • 1993. godina – Benin, Uganda, Sudan, Albanija, Španjolska, Jamajka, Meksiko, SAD (za Svjetski dan mladih u Denveru), Litva, Latvija, Estonija</p>
<p> • 1994. godina – Hrvatska</p>
<p> • 1995. godina – Filipini, Australija, Papua Nova Gvineja, Šri Lanka, Belgija, Slovačka, Kenija, SAD (New York, New Jersey, Maryland)</p>
<p> • 1996. godina – Gvatemala, Nikaragva, Salvador, Venezuela, Tunis, Slovenija, Njemačka, Mađarska, Francuska</p>
<p> • 1997. godina – Češka, BiH (Sarajevo), Libanon, Poljska, Francuska (Pariz, Svjetski dan mladih), Brazil</p>
<p> • 1998. godina – Kuba, Nigerija, Austrija, Hrvatska</p>
<p> • 1999. godina – Meksiko, SAD (St. Louis), Rumunjska, Poljska, Slovenija, Indija (New Delhi), Gruzija</p>
<p> • 2000. godina – jubilejsko hodočašće na goru Sinaj, jubilejsko hodočašće u Svetu zemlju, Portugal (Fatima)</p>
<p> • 2001. godina – Grčka, Sirija, Malta (jubilejsko hodočašće »Stopama apostola Pavla«), Ukrajina, Kazahstan, Armenija</p>
<p> • 2002. godina – Azerbajdžan, Bugarska, Kanada (Toronto), Meksiko (Ciudad de Mexico), Poljska</p>
<p> • 2003. godina – Španjolska, Hrvatska.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hoćemo li sada shvatiti poruku</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Pola milijuna Hrvata uživo će vidjeti Papu, a rado bi ga vidjelo još milijun i pol. Bez pretjerivanja može se, dakle, reći da će barem dva milijuna hrvatskih građana, a vjerojatno i mnogo više, uživo ili putem tv ekrana, pratiti treći posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. </p>
<p>Nažalost, mnogo je teže reći koliki će među njima Papu ne samo gledati i slušati nego i pokušati razumjeti i doista slijediti njegovu poruku. Ako je vjerovati dosadašnjim iskustvima, takvih će biti mnogo manje nego što bi se moglo zaključiti prema iskrenom oduševljenju koje je obilježilo i dosadašnje i ovaj Papin posjet. Samo nekoliko dana uoči posjeta, naime, jedna je anketa pokazala da većina građana pojma nema da će se ovaj posjet zbivati pod geslom »Obitelj, put Crkve i naroda«. Još je poraznije rezultate dala anketa jednog tjednika, koja pokazuje da većina ispitanika još nije prihvatila ni poruku koju je Papa izrekao 1994., za svog prvog posjeta Hrvatskoj, kada je pozvao na pomirenje sa Srbima i suradnju sa susjedima. </p>
<p>Tada je, doduše, i bilo donekle razumljivo da još djelomično okupirana, u ratu teško ranjena Hrvatska tu poruku nije prihvatila u potpunosti otvorena srca. Ali danas se ipak više očekuje od naroda koji se tako rado zaklinje u svoje katoličanstvo i bliskost sa Svetom Stolicom koju, eto, dokazuje i već treći Papin posjet u samo devet godina.</p>
<p>Hoće li Papine poruke ovoga puta naići na pažljivije slušatelje i otvorenija srca? Koliko će ljudi shvatiti značenje poruke koju je, na primjer, Papa već odaslao odlukom da za svoj 100. apostolski pohod izabere Hrvatsku koju trenutno vodi bivši komunist i današnji socijaldemokrat Ivica Račan? Koliko će duboke korijene njegov veliki ekumenistički trud uhvatiti, na primjer, u Rijeci, koju je odabrao za bazu svog petodnevnog posjeta, a koja se nikako ne miri s mogućnosti da u jednom predgrađu nikne džamija s minaretom?</p>
<p>Dosadašnja iskustva ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. No veličina ovoga pape je, među ostalim, upravo u njegovoj neslomljivoj želji i volji da, kao brižan pastir, u stado vrati što više zalutalih ovaca. Takvih je u Hrvatskoj mnogo. Pa neke Papine poruke – poglavito one vezane uz toleranciju, ekumenizam i ljubav bez vjerskih, političkih i nacionalnih granica – imaju veći odjek među onima koji se ne smatraju vjernicima nego među onima koji se zaklinju svoju i nacionalnu katoličku tradiciju. Iako je značenje ovog Papina posjeta višestruko, povratak takvih »izgubljenih ovaca« sigurno je jedna od najvažnijih misija Papina trećeg pohoda Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvatska je pokazala dobru volju, red je na Srbiji</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Da se vijest kako će građani Srbije i Crne Gore bez viza ulaziti u Hrvatsku pojavila prije nekoliko godina, bila bi to senzacija koja bi izazvala buru negodovanja. Sad je prošla gotovo nezapaženo, bez većih reakcija, kao prihvaćanje realiteta i hrvatske želje da se odnosi u regiji stabiliziraju.</p>
<p>I zaista, Hrvatska je pokazala dobru volju, privremeno su, na šest mjeseci, ukinute vize za građane Srbije i Crne Gore. Hrvatska nije postavljala uvjete, ali je upozorila Srbiju i Crnu Goru kako očekuje da se vojska povuče s granice s Hrvatskom.</p>
<p>Realitet je i da se susjedi ne mogu birati a da je interes svih, pogotovo gospodarstvenika, da se granice potpuno otvore. Hrvatska će ljevica pozdraviti ovaj potez, centar će biti sumnjičav, a desnica protiv. Ali i ova odluka događa se u bitno drukčijem političkom okruženju, zrelijem za Hrvatsku. O tome je li potez dobar ili ne raspravlja se unutar institucija, nema odjeka s ulice i to dokazuje da je Hrvatska u posljednje vrijeme otišla mnogo koraka naprijed.</p>
<p>Nitko, naravno, ukidanjem viza ne želi izbrisati ono što se na ovim prostorima događalo, ali život ide dalje i Hrvatska i Srbija moraju surađivati, ne zato da zadovolje međunarodnu zajednicu nego zato što im to mora biti i jest gospodarski prioritet.</p>
<p>Duga je međutim lista neriješenih problema pa Hrvatska očekuje da će i Srbija pokazati dobru volju kad je riječ o i dalje do zuba naoružanoj vojsci koja stoji na granici s Hrvatskom. Treba vratiti i sve ono što je oduzeto, opljačkano u godinama rata, nastaviti suradnju na sprečavanju kriminala, šverca ljudi, narkotika. Hrvatskoj iz Europe dolaze pohvale. S pravom. Iako i u sadašnjoj vlasti ne postoji jedinstven stav kojom brzinom normalizirati odnose sa Srbijom, Hrvatska je pokazala – ali ne samo u ovom slučaju – da je spremna na regionalnu suradnju. </p>
<p>Nema susjedne zemlje s kojom Hrvatska u ovom trenutku ima znatnijih političkih problema. Pokažu li i Slovenci malo dobre volje i tu bi se problemi mogli brzo riješiti, sa BiH je suradnja dobra, Mađarska i Italija su nam bliski partneri i prijatelji. Prvi veliki ispit iz dobrosusjedstva Hrvatska je vrlo dobro položila na svom putu prema Europi.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Treći put Bog pomaže</p>
<p>U ozračju estrade i slabo kamufliranih interesa vlasti, Crkve i medija u treći pastoralni posjet Hrvatskoj stigao je Ivan Pavao II. U šatrama uz njegov dolazak nudi se svašta. </p>
<p>Pokušavaju mu uvaliti Thompsona da mu pjeva, velečasnog Sudca da ga liječi, a novine mu posvećuju posebne priloge. Nisam siguran hoće li trećim posjetom postići da se u Hrvatskoj prvi put njegove poruke shvate i prihvate kao sadržaj, a ne kao umjetnički dojam</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Papa treći put među Hrvatima. Prva dva pohoda s vrhuncima na Hipodromu i Žnjanu koristila su stabilizaciji Hrvatske i osokolila vjernike koji su se osjećali suspregnutima u svojim vjerskim osjećajima u vrijeme bivše Jugoslavije. Zašto, zapravo, Papa dolazi treći put u Hrvatsku u samo devet godina?</p>
<p>Službeni državni i crkveni razlozi za dolazak su poznati. Hrvatska vlast u sastavu Mesić – Račan na vlasti je od 3. siječnja 2000. godine, a već u lipnju 2001. pozvala je Papu u treći posjet Hrvatskoj. Prva dva posjeta (1994. i 1998.) iskoristio je HDZ za učvršćenje položaja u zemlji i pokušaj proboja iz diplomatske izolacije. Sadašnjoj vlasti Papin dolazak jača položaj u glasačkoj vjerničkoj većini i pruža potporu u hvatanju bugarsko-rumunjskog vlaka za Europsku uniju.</p>
<p>Kaptol, pak, naglasak stavlja, kako to kaže nadbiskup Bozanić u razgovoru za jedan dnevni list, na novu evangelizaciju i obnovu obiteljskih vrijednosti. Ukratko, na vraćanje vjernika u crkvu i zaštitu obitelji kao temeljnog preduvjeta za demografsku obnovu Hrvatske, koja je uz Poljsku najkatoličkija zemlja u Europi. Barem u anketama, jer od 88 posto katolika na papiru samo manji dio katoličke nazore prakticira u svakodnevnom životu.</p>
<p>U prvim redovima u crkvama često sjede glasni live in concert stari vjernici ili novi instant-katolici čija bogobojaznost i vjernost biblijskom nauku nestaju kad zalupe crkvena vrata i čiji su moralni nazori često rastezljivi do novinskih stranica crne kronike.</p>
<p>Crkva sigurno ne voli takve sljedbenike ali njena su vrata, Bože moj, otvorena svima. Pravna država ne bi trebala biti sklona takvim vjernicima, ali među tim novopečenim ili reanimiranim posjetiteljima nedjeljnih misa uvijek se nađu i sitnije ili krupnije šarže vladajuće koalicije. Iskazivanje vjerskih osjećaja u Hrvatskoj je ponekad više pitanje estrade nego uvjerenja.</p>
<p>U takvom ozračju estrade i slabo kamufliranih interesa vlasti, Crkve i medija u treći pastoralni posjet Hrvatskoj stigao je Ivan Pavao II. U šatrama uz njegov dolazak nudi se svašta. Pokušavaju uvaliti Thompsona da mu pjeva, velečasnog Sudca da ga liječi, a novine mu posvećuju posebne priloge. Najdalje je otišao onaj dnevni list koji u istom broju objavljuje intervju s Bozanićem i mali Papin poster u koji je »uvezena« plastična krunica s križićem takve kvalitete da je se ne bi usudio nuditi, zajedno s češljevima i ogledalcima, ni legendarni imoćanski Mate u svojoj kutiji na trbuhu. Najnakladniji dnevni list je, pak, čitateljima poklonio medaljon koji je blagoslovio Papa.</p>
<p>Papin treći posjet za jedne je kulminacija unutarnjeg vjerskog ushita, a za druge interes i posao. Hrvatima još treba, konstatirali su to već i neki hrvatski komentatori, neka jaka ličnost kojoj će iskazivati neumjereno štovanje i vjernost. Nacija je to koja je još neizliječena od kulta ličnosti. Nema više Tita, nema ni Tuđmana, i u nedostatku domaćih favorita dobar je i Papa. Ako su znali klesati spomenike i otvarati krčme u Genscherovu čast, kako ne bi bili spremni Papi pokloniti sve što im padne napamet. Hrvati štuju Papin lik a djelo, uobličeno u poruke koje im je ostavljao 1994. i 1998, zaboravljaju. Upravo je stoga bilo potrebno, tvrde neki, da on i treći put dođe u Hrvatsku.</p>
<p>Papa je univerzalni Mesić. Papine ingerencije u svijetu jednake su Mesićevima u Hrvatskoj. Uvjerljivost i utjecaj obojice ovise o jasnoći i težini njihovih poruka. Tu je Papa u velikoj prednosti. Njegove poruke su promišljene, izvagane i ciljane. Njegove nastupe osmišlja moćna vatikanska mašinerija i on nikad ništa ne kaže slučajno. Mesić je na jeziku često brži i od svojih savjetnika pa improvizacijama skida uvjerljivost i s ozbiljnih poruka.</p>
<p>Papini govori na misama u Zadru, Osijeku, Dubrovniku i Rijeci odavno su pripremljeni. Poruke za treći posjet su sročene i Kaptol ih dočekuje spreman da ih koristi u vjerskoj reanimaciji pasivizirane vjerničke mase. Za državu koju čine koalicija na vlasti, nestrpljiva oporba koja već planira raspodjelu privlačnih položaja ako se vrati na vlast, te svi ostali, znači javnost, Papa će svoje poruke ostaviti na poste restante ili, u skladu s vremenom, na razini e-mail adresa. </p>
<p>Nisam siguran hoće li trećim posjetom postići da se u Hrvatskoj prvi put njegove poruke shvate i prihvate kao sadržaj, a ne kao umjetnički dojam. Hoće li to biti treća sreća ili treći put Bog pomaže?</p>
<p>Bojim se da će za većinu građana Hrvatske i treći posjet biti samo estrada. A za četvrti ovaj Papa više neće imati vremena.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sindikalni lideri u mišjoj rupi</p>
<p>Pet sindikalnih središnjica provest će od 16. do 18. lipnja referendum na kojem će 450.000 svojih članova pitati jesu li im prihvatljive predložene izmjene ZOR-a. Drugo, logično pitanje »jeste li za generalni štrajk?« neće postaviti iako su na svesindikalnom saboru donijeli odluku da se ide na referendum o općem štrajku ako ne budu zadovoljni rezultatima pregovora s Vladom i poslodavcima</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ </p>
<p>Vlada može odahnuti. Općeg štrajka, kojim su mjesecima prijetili sindikati, neće biti. Barem ne sada, u vrijeme usvajanja izmjena Zakona o radu. Možda ga bude najesen ili za koju godinu. Ono što ni Vlada ne bi uspjela protuštrajkaškom kampanjom, učinili su si sami sindikati. Veliki lideri na riječima skrili su se u mišju rupu kada je došao trenutak za odluku. </p>
<p>Pet sindikalnih središnjica provest će od 16. do 18. lipnja referendum na kojem će 450.000 svojih članova pitati jesu li im prihvatljive predložene izmjene ZOR-a. Drugo, logično pitanje »jeste li za generalni štrajk?« neće postaviti iako su na svesindikalnom saboru donijeli odluku da se ide na referendum o općem štrajku ako ne budu zadovoljni rezultatima pregovora s Vladom i poslodavcima. A zadovoljni nisu. Barem tako javno govore. </p>
<p>Nakon dugih pregovora, ostala su sporna četiri pitanja. Dogovor nije postignut o bržem režimu otkaza kod malog poslodavca, radničkim predstavnicima u nadzornim odborima privatnih tvrtki te otkaznim rokovima i otpremninama. Sindikati još i pristaju da se otkazni rok skrati na tri mjeseca, ali su nezadovoljni što će radnici s više od 20 godina staža uz otkaz dobiti i do 40.000 kuna niže otpremnine.</p>
<p>No, mnogo je toga izmijenjeno u korist radnika i sindikata. Mlađim radnicima se otpremnine neće smanjiti, dok će stariji kao kompenzaciju za niže otpremnine dobiti od 2000 do 6000 kuna pomoći na burzi, novčane naknade primat će dulje (do 15 mjeseci), a i povećat će se na 1000 kuna. Izmjenama popratnih zakona stvaraju se uvjeti da radnik prava i ostvari - radni sporovi morat će se završiti u roku osam mjeseci, inspektori će na licu mjesta kažnjavati poslodavce koji krše radnička prava, a one koji ne isplate plaću čeka zatvorska kazna i do tri godine. </p>
<p>Da pomaka ima, stidljivo govore i sindikalisti. Međutim, kako ne žele i javno priznati da su zadovoljni što radnička prava nisu skresana u onoj mjeri kako je Vlada na početku predlagala, sindikalisti odgovornost prebacuju na članstvo. Tako će radnike na referendumu pitati jesu li i oni zadovoljni što nisu još lošije prošli. Uz listić s pitanjem dobit će i letak u kojemu će sindikati pobrojati što se dobiva, a što gubi izmjenama ZOR-a. A sadržaj može biti i sugestivan, ovisno o tome kakav se odgovor želi dobiti. </p>
<p> Zašto na listiću nema pitanja o općem štrajku? Sindikalni lideri objašnjavaju da se ne može organizirati generalni štrajk ako je Matica sindikata javnih službi odustala od referenduma. Ta središnjica procjenjuje da sporna pitanja nisu razlog za opći štrajk, jer se tiču uskoga kruga radnika. Osim toga, Matica dogovoreno s Vladom smatra velikim uspjehom, koji ne treba prokockati besmislenim štrajkom, zbog čega bi Vlada mogla i odustati te izmjene ZOR-a prepustiti novoj vlasti. </p>
<p>Članstvu Matice u javnim službama prava nisu toliko smanjena da bi zbog toga štrajkali. Nepovoljne odredbe o otkazima osjetit će najviše radnici u državnim poduzećima, koja će u procesu privatizacije otpuštati viškove, ali i zaposleni u malim privatnim tvrtkama. No, to nije i razlog izostanka Matičine solidarnosti. Sindikati javnih službi spremaju se na skore pregovore o plaćama u 2004. godini, pa zapravo čuvaju snagu i novce u proračunu za svoje članstvo.</p>
<p> Odustajanje Matice od referenduma, što kao razlog da se ne može organizirati opći štrajk navode ostale središnjice, zvuči logično. Bez škola, fakulteta, zdravstvenih i socijalnih ustanova to i ne bi bio opći štrajk. No, čini se da su čelnici ostalih središnjica taj formalni razlog jedva dočekali. Kao da štrajk nisu mogli jednostavno nazvati štrajkom, bez dodatka »opći«.</p>
<p>Hoće li, kaže li članstvo na referendumu »ne«, poduzeti neke akcije, zasad ne govore, a čini se da ni sami ne znaju.</p>
<p>Ipak, tek nemušto najavljuju da bi se drugi referendum - o općem štrajku, kao i sam štrajk - mogli organizirati najesen. Kad će se izmjene ZOR-a već primjenjivati! Međutim, kažu oni iz mišje rupe, taj će referendum, uoči izbora, imati politički predznak. Naime, »ne« ZOR-u na ovom referendumu, kažu oni, poruka je vlasti što je čeka na izborima. A savjet je članstvu - pustite ih da si izglasuju ZOR, a onda ćemo ih dočekati na izborima. Tko još onda sindikate shvaća ozbiljno?!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="13">
<p>Prolaze Cezari: Urnebes s pjevanjem i pucanjem </p>
<p>Na kartici strugalici-grebalici pojavi se slika koja prikazuje nekog jadnička koji bulji u prazan tanjur. Odijelo mu pohabano. Rupe na cipelama. Odmah je jasno – to je hrvatski umirovljenik! Poderane gaće na suhu vrbovu kolcu – zna se – pretvorba u gospodarstvu!</p>
<p>/ I naša vlada izvodi tajanstvene obrede. Seanse. Misteriozne rituale. Pojedini ministri padaju u trans – gube svaki smisao za stvarnost. Ne osjećaju bol i sram zbog danih obećanja! Napuhavaju se do neslućenih dimenzija – a pritom ne puknu. Lebde u zrakopraznom prostoru kao luft-baloni. Usput puštaju vjetrove i u Sai Babinu duhu rasipaju ružičastu maglicu oko sebe</p>
<p>TOMISLAV PETRANOVIĆ RVAT</p>
<p>Svima nam je na srcu dobrobit naroda. Posebno glede mentalne vitalnosti. Osnujmo, stoga, udruge općenarodnog pokreta mozgovne tjelovježbe, domišljatosti i asocijacija – Bistroum! </p>
<p>U milijunskoj nakladi tiskale bi se kartice mozgalice-strugalice-grebalice. Dijelile bi se općinstvu – besplatno! Na svakoj je moguće »ostrugati« neku zagonetku, sličicu ili znak koji pobuđuju određene asocijacije.</p>
<p>Moždane vijuge »treperile« bi poput klupka špageta u kipućem loncu. Najbistroumnije domišljatosti i asocijacije obilno bi se nagrađivale – odličjima! Novčane naknade ne dolaze u obzir. Novac ljude kvari. Postaju bahati.</p>
<p>Tu je i pitanje higijene. Novčanice smrde. Masne su i prljave. Po njima plaze bakterije i patogene klice. Čovjek može dobiti i brzotrk iliti proljev, što je najgore i – sars!</p>
<p>Odličja bi se dijelila zbog moralne i duhovne obnove. Kakav bi samo to bio veličajan i divan prizor! Na tisućama i tisućama junačkih domoljubnih grudi bljeska i zvecka mnoštvo kolajni! Bude nacionalni ponos i gordost!</p>
<p>Bistroum – pokret mentalne gimnastike – počeo bi jednostavnim i lakim asocijacijama. Na primjer, na kartici strugalici-grebalici pojavi se slika koja prikazuje nekog jadnička koji bulji u prazan tanjur. Odijelo mu pohabano. Rupe na cipelama. Odmah je jasno – to je hrvatski umirovljenik! Poderane gaće na suhu vrbovu kolcu – zna se – pretvorba u gospodarstvu!</p>
<p>Sliku nosoroga debelokošca u društvu s na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> udebljanim krmkom možemo tumačiti na razne načine. Tu je potrebno nešto više domišljatosti. Prepustimo se mašti. Prikaže li nam se znak dumst-flaše u kojoj pliva preparirani mozak u formalinu. </p>
<p>Ta »prikaza« govori da je riječ o nečemu beznačajnom. Samo za dvije pišljive marke. Vrijednost intelektualnog rada. Mizerija.</p>
<p>Sličica krepane susjedove krave, bočica otrova s iskešenom mrtvačkom glavom iznad prekriženih kostiju – hoćeš-nećeš budi jezivu asocijaciju našega legendarnoga hrvatskog jala i zavisti. Talent i uspjeh – neoprostivi su – spadaju u sedam smrtnih grijeha.</p>
<p>Dogodi li nam se da »izdrljamo« čudan egzotičan prizor. Zbor dervišâ! Što bi to moglo biti? – pitamo se. Bistroumu poput munje sijevne asocijacija – vlada! Derviši, tajanstvena bratovština mistikâ! Na svojim sijelima izvode tajanstvene ritualne obrede. Uz gromoglasno hu-hu-hukanje padaju u zanos. Ekstazu. Probadaju se bodežima i raznim drugim šiljcima i mačevima. Ne osjećaju bol. Ne krvare.</p>
<p>I naša vlada izvodi tajanstvene obrede. Seanse. Misteriozne rituale. Pojedini ministri padaju u trans – gube svaki smisao za stvarnost. Ne osjećaju bol i sram zbog danih obećanja! Napuhavaju se do neslućenih dimenzija – a pritom ne puknu. Lebde u zrakopraznom prostoru kao luft-baloni. Usput puštaju vjetrove i u Sai Babinu duhu rasipaju ružičastu maglicu oko sebe.</p>
<p>Kakva bi se asocijacija mogla pojaviti kad nam se »ukaže« Lijepa naša? Bistroum odmah »kopča«. </p>
<p>Velika zelena livada, rosna i sočna trava. Šarenilo svakovrsnog cvijeća. Plavo nebo. Šum morskih valova. Romantični zalasci sunca...</p>
<p>Na obzoru prijeteći sivo-crni oblak. Ne sluti na dobro. Zaglušna buka, tutnjava i topot. Stampedo! Krdo za tili čas obrsti i popase zelenu i sočnu travu. Duboki tragovi papaka na ogoljenoj zemlji. Pustoš. Nisu to bile pitome šarene kravice snenih i sentimentalnih plavih okica. Bila je to stoka i marva vrlo krupna zuba!</p>
<p>Najblistavija odličja stavljala bi se na grudi najoštroumnijih asocijacija – kapitalaca. Ispod skrivalice na kartici strugalici-grebalici »izleti« slika – velika Zbornica parlamentarne demokracije. U glavama se roje razne asocijacije i domišljanja od bezazlenih, infantilnih i retardiranih do velezločestih. Najbezazlenija je ona asocijacija o kokošinjcu.</p>
<p>Toj »viziji« primjerena je pomisao na veliku cirkusku »šatru«, postavljenu na opustošenoj livadi. Pod tim šatorom jubilarne veličine mnogobrojna su mjesta za »cijenjeni publikum«. Velike i male gledače. U sredini je podij. Cirkuska arena. Predstave traju danonoćno. Izmjenjuju se amateri i diletanti s vatrometom barnumskih kalambura.</p>
<p>Defiliraju »artističke« družine. Dresirani medvjedi, tuljani, zmije naočarke. Rutavi prevrtači izvode burgijantske vragolije i vratolomije. Putem e-maila stižu emajlirani lonci puni kuhane papazjanije – okrepa za umorne »artizane«. Neki uza se vuku WC čučavce u slučaju nuž(d)nog izlaza iz zamršenih situacija.</p>
<p>Najatraktivnija čeljad su mađioničari, iluzionisti, hiromanti, opsjenari i sljepari. Iz ništa izvlače predivne fata morgane. O »klanovima« da se i ne govori. Na tucete ih izvode razne bravure. </p>
<p>Žele »publikumu« prikazati kako im nije stalo do velikih plaća i mirovina. Urnebes s pjevanjem i pucanjem!</p>
<p>Paradiraju trkaće kokoši, grebatori, fakiri, puhači plemena i gutači novca. Cvilidrete domoljubnih ojkanja. Pelivani premazani sa sedam raznobojnih masti. Čedni prodavači afrodizijaka i burgija. Skakači u vlastita usta. Žongleri na madracima ekvilibriraju ciceronske floskule, hvataju ih poput »frizbija«. </p>
<p>Prolaze Cezari i samo iščekujemo kada će se pojaviti Napoleon Bonaparte.</p>
<p>Za široki »publikum«, za velike i male gledače priređuje se velika vašarska nagradna igra »Tko nabije – taj dobije«. Razdragana publika oduševljeno u njoj sudjeluje.</p>
<p>Sve na kraju završava na opće zadovoljstvo. »Cijenjeni publikum« niti što nabije, niti što dobije. Igara koliko voliš!</p>
<p>A kruha?</p>
<p>Autor je slikar iz Nove Gradiške.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Martinović poziva na javni linč i na progon Crkve, jer nije postupila onako kako on misli da bi bilo najbolje</p>
<p>Iz čitavog teksta radikalnog ultraliberala Martinovića dobiva se osjećaj da iz njega zrači snažna crkvena apologija, ali ne one Crkve koja je u svojoj supstanciji kristološka, nego iz uronjenosti u neko ispodpovršinsko, »eteričko«, nama »balkanoidnim« primitivnim neukim klericima i »šudrama« nepoznato područje Papinih dokumenata, govora i javnih nastupa. Moram priznati da sam stekao dojam da Martinović svojim nastupom samu Crkvu brani od biskupa i svećenika / Papa je iz Kristove perspektive bezbroj puta osudio borbeni ateizam, agnosticizam, govorio o jedincatosti i univerzalnosti Kristove objave i Crkve, pozivao Europu na obraćenje. Ta Papina osuda nije »osuda iz mržnje« nego »osuda iz ljubavi«. Papa je čovjek koji poziva na obraćenje, ali ne revolucionarno i s mržnjom, nego strpljivo i blago. U njegovu srcu i djelovanju ima ljubavi i za kršćanina, muslimana, budista, Židova, ateista, agnostika, grešnika, tajkuna, lopova, čovjeka opterećena ideologijama, bludnika, mešetara...</p>
<p> / Ultraliberalna je Europa podcjenjivačke naravi. Ona neistomišljenike smatra primitivnim ognjištarima i desničarima, promiče duh abortusa i eutanazije, istospolnih brakova, kvazislobodu pojedinca uzdiže do groteske i vulgarno naviješta i radikalizira antievanđeosku koncepciju svijeta i čovjeka, a ignoriranje Boga u europskom ustavu samo je početak dekristijanizacije Europe i revitalizacije »kulture smrti«</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Čovjekov unutarnji svijet, drugim riječima intrapersonalna dimenzija na najjasniji način očituje svoje plodove vanjskim izričajem kao što su riječi, ponašanje, pismeno očitovanje, a Isus bi rekao »da to izvire iz čovjekova srca«. </p>
<p>Prema plodovima i tonu djelovanja može se primijetiti je li je to srce tvrdokorno. Tvrdokorno je srce zahvaćeno duhovnom ili intelektualnom ohološću pa u svojoj egzistencijalnoj dijaboličnoj strastvenosti počinje docirati, jer mu je drskost pokretačka snaga, bez obzira na neupućenost u predmet svojih polemika. </p>
<p>Izvanredno očitovanje jednoga takvog stanja članak je Stjepe Martinovića (»Grijeh struktura i suodgovornost Crkve za socijalni raskol: Pomognimo Papi da nas oslobodi, bez posrednika«, Vjesnik, Stajališta, 4. lipnja).</p>
<p>Iz čitavog teksta radikalnog ultraliberala Martinovića dobiva se osjećaj da iz njega zrači snažna crkvena apologija, ali ne one Crkve koja je u svojoj supstanciji kristološka, nego iz uronjenosti u neko ispodpovršinsko, »eteričko«, nama »balkanoidnim« primitivnim neukim klericima i »šudrama« nepoznato područje Papinih dokumenata, govora i javnih nastupa.</p>
<p>Moram priznati da sam dobio dojam da Martinović svojim nastupom samu Crkvu brani od biskupa i svećenika. Budući da je svaki imperijalizam sofisticiran u svojoj propagandnoj inverziji (velikosrbi su naše gradove oslobađali od nas), tako se čini da ultraglobalni totalitarizam Stjepe Martinovića želi Crkvu obraniti od mnogih biskupa i svećenika Katoličke crkve u Hrvatskoj, kako bi neka »Crkva« znana samo Martinoviću i njegovim istomišljenicima buknula u javnost.</p>
<p>Najzanimljivija propagandna inverzija jest poistovjećivanje »martinovićevske« europejske opcije s Papinom vizijom kršćanske Europe, a one su udaljene kao nebo i zemlja iz jednoga temeljnog razloga: Papino je »europejstvo« kristocentrične naravi u kojem treba buknuti Kristov Duh i zaživjeti evanđeosko shvaćanje ljudskih prava i dubokog poštovanja ljudske osobe.</p>
<p>Ultraliberalna je Europa podcjenjivačke naravi. Ona neistomišljenike smatra primitivnim ognjištarima i desničarima, promiče duh abortusa i eutanazije, istospolnih brakova, kvazislobodu pojedinca uzdiže do groteske i vulgarno naviješta i radikalizira antievanđeosku koncepciju svijeta i čovjeka, a ignoriranje Boga u europskom ustavu samo je početak dekristijanizacije Europe i revitalizacije »kulture smrti«.</p>
<p>Papa je iz Kristove perspektive bezbroj puta osudio borbeni ateizam, agnosticizam, govorio o jedincatosti i univerzalnosti Kristove objave i Crkve, pozivao Europu na obraćenje. Ta Papina osuda nije »osuda iz mržnje« nego »osuda iz ljubavi«. Papa je čovjek koji poziva na obraćenje, ali ne revolucionarno i s mržnjom, nego strpljivo i blago. U njegovu srcu i djelovanju ima ljubavi i za kršćanina, muslimana, budista, Židova, ateista, agnostika, ali i grešnika, tajkuna, lopova, čovjeka opterećenog ideologijama, bludnika, mešetara itd.</p>
<p>Martinović bi revolucionarno, predlažući i docirajući Crkvi u Hrvatskoj koncepciju »latinoameričke teologije oslobođenja« čije je revolucionarno-marksističke i nekršćanske postavke Papa osudio, jer mržnja i ubijanje ne mogu biti sredstvo za postizanje nekog cilja ma koliko bio plemenit, vjerojatno prema načelu prijekog suda, smaknuo sve one za koje misli da su odgovorni ili »suodgovorni«, odnosno »umiješali ruke« u krađu i doprinos socijalnom raskolu.</p>
<p>Time Martinović eksplicitno poziva na javni linč, ali i na progon Crkve, jer nije postupila onako kako on misli da bi bilo najbolje.</p>
<p>Žalosno je što se gotovo nitko od katoličkih intelektualaca inteligentno i analitički nije dao u pobijanje anticrkveno-liberalističke mitomanije da Crkva nije ništa poduzela na socijalnom području u razdoblju »deset najmračnijih godina«. </p>
<p>Naši su biskupi u mnogim javnim istupima, propovijedima, poslanicama pozivali na socijalnu osjetljivost, u to vrijeme počeo je djelovati Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, a nedavno je njen pročelnik dr. Stjepan Baloban dobio veliko priznanje za požrtvovno djelovanje na tom području.</p>
<p>Kardinal Kuharić bio je duboko mudar, prožet evanđeljem, te je znao kako treba govoriti o socijalnim problemima, jer je kao čovjek duboke intuicije osjetio da bi svaku njegovu kritiku mogli izmanipulirati nositelji antikatoličkih i antihrvatskih recidiva, što se izvanredno pokazalo nakon sintagme »grijeha struktura«. </p>
<p>Znajući da će biti prozvan zbog tzv. šutnje, mudri kardinal preuzeo je na sebe, hrabro i odlučno jednu vrstu »mučeništva razboritosti«.</p>
<p>Mnogi glasnogovornici globalnog totalitarizma poput Martinovića pokušavaju sofisticirano povući veliku razliku između Papinih smjernica i djelovanja Katoličke crkve u Hrvatskoj koja je prema njemu »ognjištarsko-patrijarhalna« i time je svojom ultraliberalističkom drskošću napao i samo geslo njegova posjeta Hrvatskoj – »Obitelj – put Crkve i naroda«, jer je njegovu i svjetonazorskom i političkom konceptu obitelj vjerojatno nešto anakrono i zaostalo, ognjištarsko i patrijarhalno, što podržava »balkanski kler« (od kojih većina neistomišljenike nikada ne bi nazvala kukavicama i kurvinim sinovima).</p>
<p>A Papini govori Hrvatima najviše demantiraju one koji žele »posvađati« njega i Katoličku crkvu u Hrvatskoj koja ga toplom i dubokom odanošću čeka. </p>
<p>Papa kaže u Zagrebu 1998.: »Hrvatska sa svoje strane mora pokazati veliku strpljivost, mudrost, spremnost na žrtvu i velikodušnu solidarnost kako bi mogla napokon svladati sadašnje poratno stanje i dosegnuti plemenite ciljeve kojima teži. Mnogo je već učinjeno i vide se plodovi. Nikoga ne smiju obeshrabriti ostale teškoće«.</p>
<p>Nastavlja: »Boravak mi je među vama omogućio rukom dotaknuti napredak postignut posljednjih godina. Vidio sam društvo koje želi graditi svoju sadašnjost i budućnost na čvrstim temeljima demokracije, u posvemašnjoj vjernosti svojoj povijesti prožetoj kršćanstvom te s potpunim pravom uključiti u zbor ostalih nacija«.</p>
<p>Eto, g. Martinoviću. To je Papina ocjena stanja u Hrvatskoj za vrijeme »ustašoidne, desničarske, ognjištarske Tuđmanove diktature«. Kada niste mogli javno prezreti Papu zbog njegove ljubavi prema Hrvatima, počeli ste ga koristiti kao oružje protiv Hrvata.</p>
<p>Moje je demokratsko pravo da budem hrvatski domoljub, da osjećam sentimente prema domovini, da smatram dr. Tuđmana velikim čovjekom i državotvorcem. Vi imate pravo misliti drukčije. Samo nemojte svoju ultraliberalističku revolucionarnost i globalni totalitarizam nametati drugima i koristiti Papu za svoje manipulacije. Mnogi bi Vam bili zahvalni.</p>
<p>Autor je katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U pozadini nevjerojatne tvrdnje da Dubrovniku ne treba autocesta kriju se grube politikantske igre</p>
<p>Cesta od Ploča do Debelog brijega ne može biti duga 75 kilometara, jer razdaljina između tih dviju točaka zračnom linijom iznosi oko 105 kilometara; oko 65 km od Ploča do Osojnika i još četrdesetak od Osojnika do Debelog brijega. Prema tome, ako je cijena izgradnje ceste na cijeloj toj trasi 750 milijuna eura i ako je iz te cijene i podatka da je ta trasa duga 75 kilometara izvedena cijena po jednom kilometru, onda je izneseni podatak o cijeni izgradnje kilometra ceste na ovoj dionici - deset milijuna eura - netočan i bitno preuveličan / Autocesta do Dubrovnika (Osojnika), malo dugoročnije gledano, sigurno je isplativa. Međutim, u krajnoj liniji ni isplativost ne može sama po sebi biti presudna i jedini kriterij odluke za ili protiv izgradnje te ceste. Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske, sve južno od Neretve, jednostavno u suvremenim uvjetima ne može opstati bez autoceste. Bez nje cijelo to područje ostaje slijepo crijevo osuđeno na propadanje i pojačani pritisak neposrednog zaleđa</p>
<p>PETAR KRISTE </p>
<p>U kampanju protiv izgradnje dionice autoceste od Ploča do Dubrovnika, koju je potaknuo dubrovačko-neretvanski župan (!) Ivan Šprlje, poslije HTV-a (»Meridijan 16« od 13. svibnja 2003.), uključio se i »Večernji list« (»Autocesta do Dubrovnika preskupa i neisplativa«, 29. svibnja). Istina, potonji ne upada u zamku izravnog uključivanja u županovu agitaciju protiv te ceste, u koju je uletio »Meridijan« kad je Šprlju i jednog mu sugrađanina iz doline Neretve najavio kao predstavnike Dubrovnika koji je mahom protiv autoceste, i dao im priliku da pred milijunskim gledateljstvom ponavljaju već dobro poznate teze.</p>
<p>»Večernji list« se u članku Renata Ivanuša zadržava naizgled u sferi ekonomike i financija, pa tim argumentima, istaknutim već u naslovu, želi obezvrijediti odluku Vladina povjerenstva da se autocesta gradi od Splita, preko Ploča i Neuma, do Osojnika u blizini Dubrovnika.</p>
<p>Polazeći, dakle, od ocjene sadržane već u naslovu članka, da je ta dionica autoceste preskupa i neisplativa, u tekstu se postavlja pitanje »isplati li se uopće graditi tu autocestu« i odmah zatim dodaje: »Odgovor je – ne«.</p>
<p>No, svoja stvarna stajališta i želje o ovom pitanju autor članka nešto dalje u tekstu i sasvim otvoreno iskazuje sljedećom rečenicom: »A budući da će se konačna odluka o gradnji autoceste do Dubrovnika ipak donijeti u mandatu sljedeće vlade, možda se od tog projekta i odustane ili se modificira pa će se čitavom duljinom graditi brza cesta«.</p>
<p>Zadržimo se ipak najprije na iznesenim brojkama i ocjenama o cijeni i isplativosti osporavane dionice autoceste. U članku se navodi podatak da će cesta od Ploča preko Dubrovnika do Debelog brijega (granica s Crnom Gorom) biti duga 75 kilometara, da će stajati 750 milijuna eura (podatak s naslovne stranice) i da će cijena izgradnje po kilometru iznositi 10 milijuna eura, dvostruko više nego na dionici Bosiljevo – Split.</p>
<p>Na temelju tih podataka i podatka o gustoći prometa procijenjenog za 2008. na 9250 vozila dnevno (umjesto najmanje 15.000 vozila što bi bila donja granica isplativosti) formirane su ocjene da bi ova izgradnja bila preskupa i neisplativa.</p>
<p>Pošto ne znam izvor iz kojeg su crpljeni ni način na koji su svi ti podaci dobiveni, ne mogu se upuštati u njihovo eventualno osporavanje. Primjećujem, međutim, da tu ipak ima nekih neusklađenosti. </p>
<p>Najprije, cesta od Ploča do Debelog brijega ni u kojem slučaju ne može biti duga 75 kilometara, jer razdaljina između tih dviju točaka zračnom linijom iznosi oko 105 kilometara; oko 65 km od Ploča do Osojnika i još četrdesetak od Osojnika do Debelog brijega.</p>
<p>Prema tome, ako je cijena izgradnje ceste na cijeloj toj trasi 750 milijuna eura i ako je iz te cijene i podatka da je ta trasa duga 75 kilometara izvedena cijena po jednom kilometru, onda je izneseni podatak o cijeni izgradnje kilometra ceste na ovoj dionici netočan i bitno preuveličan. Uzme li se u obzir da bi cijela dionica od Ploča do Debelog brijega morala biti duga najmanje 120 km, od čega 75 kilometara autoceste (Ploče – Osojnik) i oko 45 kilometara brze ceste (Osojnik – Debeli brijeg), moglo bi se s velikom pouzdanošću izračunati da bi autocesta mogla koštati najviše oko 600 milijuna eura ili oko osam milijuna po kilometru, a brza cesta na preostalom dijelu trase oko 150 milijuna ili 3,33 milijuna po kilometru. </p>
<p>Te cijene, koje mi se čine realnijim, ne bi bile bitno iznad cijena što se postižu na drugim dionicama. Iskreno govoreći, teško bi bilo povjerovati da je trasa spomenute dionice dvostruko teža od trase Bosiljevo – Split te da bi cijena izgradnje po kilometru doista trebala biti dvostruko veća.</p>
<p>Ali, sve i kad bi se cijela svota od 750 milijuna eura odnosila samo na autocestu od Ploča do Osojnika, to još ne bi značilo da će ona biti neisplativa, a pogotovo ne da bi trebalo odustati od njene izgradnje. Autor teksta u »Večernjaku« i sam navodi da bi gustoća prometa na ovoj autocesti mogla dostići donju granicu isplativosti za desetak godina. Realno je, međutim, očekivati da će ta granica biti dostignuta i prekoračena i mnogo ranije.</p>
<p>Ako bi godišnji promet vozila rastao samo po stopi od 15 posto, što nije nikakvo pretjerivanje – posebno kad se uzme u obzir utjecaj izgradnje autoceste Zagreb – Split, pa onda Split – Ploče i Ploče – Dubrovnik s vjerojatnim nastavkom izgradnje novih dionica prema i kroz Crnu Goru i dalje kroz Albaniju i Makedoniju prema Grčkoj – donji prag isplativosti bio bi dostignut već za sedam do osam godina ili godinu-dvije nakon puštanja u promet ove za neke krugove sporne dionice.</p>
<p>U svakom slučaju, autocesta do Dubrovnika (Osojnika), malo dugoročnije gledano, sigurno je isplativa. </p>
<p>Međutim, u krajnoj liniji ni isplativost ne može sama po sebi biti presudna i jedini kriterij odluke za ili protiv izgradnje te ceste. Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske, sve južno od Neretve, jednostavno u suvremenim uvjetima ne može opstati bez autoceste. Bez nje cijelo to područje ostaje slijepo crijevo, »rog od svijeta« osuđen na propadanje i pojačani pritisak neposrednog zaleđa.</p>
<p>Zato je ovo i gospodarsko-financijsko, ali i krupno strateško pitanje. Ako se to shvati, sve drugo postaje jednostavnije, a pitanja otklanjanja graničnih barijera na cesti i prometnog komuniciranja dijelova Županije s jedne i druge strane cestovnog koridora lako su rješivi tehnički problemi.</p>
<p>Brza cesta na cijeloj trasi od Ploča do Dubrovnika, neki dubrovački ipsilon, ne može biti dugoročno rješenje preozbiljnog pitanja cestovnog povezivanja dubrovačkog kraja s ostalim dijelovima Hrvatske. Nju bi porasli promet prerastao ne za pedeset ili čak sto godina, nego, tako reći, još u fazi građenja, a uz to bi na samu obalu navukla cijeli domaći i tranzitni promet osobnih i teških teretnih vozila i tako prouzročila krupne prometne i ekološke probleme. </p>
<p>Zbog iznimno visoke cijene (oko 500 milijuna eura) pak, realizacija tog projekta u nedogled bi odgodila cjelovito rješenje koje može pružiti jedino autocesta. Dogodilo bi se zapravo to da bi se autocesta ipak izgradila, ako ne prije ono u sklopu projekta Jadransko-jonske ceste, ali sada izvan granica Hrvatske i bez našeg utjecaja na trasu koja bi, najvjerojatnije, već od Metkovića bila usmjerena prema BiH i Popovim poljem, dakle BiH-teritorijem, u zaleđu Dubrovnika 'prošla' pored Trebinja i dalje prema granici Crne Gore.</p>
<p> A tada bi Dubrovčani i njihovi gosti, ako bi se htjeli koristiti tom cestom, doista morali dva puta (kod Trebinja i kod Metkovća) prijeći državnu granicu i sve formalnosti koje uz to idu.</p>
<p>Prometna izoliranost Lastova, Korčule i Pelješca uistinu je vrlo akutan problem, ali brza cesta ni njega ne rješava. Veze tih dijelova Županije s Dubrovnikom samo bi se neznatno popravile, a most preko Malostonskog zaljeva donekle bi ih približio Splitu.</p>
<p>Ta realna prednost, međutim, može se, i to još cjelovitije, nadomjestiti temeljitim uređenjem cesta preko Pelješca i Korčule, uspostavom bržih i češćih trajektnih linija na relacijama Ploče – Trpanj i Split – Vela Luka – Lastovo, te izgradnju manjeg aerodroma na Korčuli, što je sadržano u mojim prijedlozima danim u Vjesniku 12. svibnja ove godine.</p>
<p>Na kraju ovog ponovnog prebiranja svih iznesenih argumenata i »argumenata« za i protiv autoceste od Ploča do Dubrovnika, iskreno ću priznati da nemam previše lijepih riječi za djelovanje naše Vlade.</p>
<p>Ali ako nešto doista dobro napravi (autocesta Zagreb – Split) ili namjerava napraviti (produžetak te autoceste od Splita, preko Ploča do Dubrovnika ili Osojnika), onda to treba pozdraviti i podržati ju, a ne joj podmetati klipove. Bezrezervnu podršku tome trebalo bi prije od svih drugih očekivati od Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.</p>
<p>Kako to, barem kad je u pitanju Županija, izostaje, kada umjesto podrške i ohrabrenja opetovano stižu kategorične tvrdnje da Dubrovniku autocesta ne treba i kad se u potkrjepu tome izmišljaju čudovišni razlozi, teško se oteti ocjeni koju sam pobliže obrazložio u citiranom broju Vjesnika, da se iza sve te rabote kriju grube politikantske igre.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije, ministar u Vladi Republike Hrvatske od 1990. do 1992.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="16">
<p>Djeca poručuju: »Nemojte nam zatvoriti potoke«</p>
<p>Hodajući ulicama Kustošije i noseći transparente »Voda znači život« i »Čuvajmo prirodu« učenici OŠ Kustošija obilježili su u četvrtak Svjetski dan zaštite okoliša. Mimohod djece i prigodna školska izložba nazvani su »Savjest nam ne dopušta – nemojte nam zatvoriti potoke, očistimo ih i sanirajmo!«. Naime, člankom 48 Odluke o GUP-u predviđa se zatvaranje i prespajanje potoka Kustošak u zatvoreni potok Črnomerec. Mladi ekolozi stoga su ovom prilikom željeli pokazati Zagrepčanima kako se potoci trebaju čistiti a ne zatvaranjem pretvoriti u kanalizaciju.</p>
<p> Monika Čačić, Zrinka Grbeš, Tea Marković, Iva Keser i Anamarija Čepek iz 7c uglas su nam rekle da je cijeli grad već u betonu te se one bore za očuvanje prirode. Učenica Diana Jovičić istaknula da je ova akcija dio projekta Črnomerečki potoci i mostovi, koji već tri godine provode Centar za kulturu i film August Cesarec i OŠ Kustošija. »Potoke treba čuvati jer čuvajući njihov život, čuvamo i svoj«, rekla je Diana.</p>
<p>Prof. Slavica Šoštar, voditeljica projekta iz Centra August Cesarec i prof. Đurđica Patafta, voditeljica ekoloških radionica u školi, rekle su da su tijekom godine organizirane brojne ekološke izložbe i tribine te da je anketirano stanovništvo uz potok. Od 220 ispitanika, 85 njih smatra da je zatvaranje potoka besmisleno, dok 80 njih misli da je to loše. </p>
<p>Ravnateljica OŠ Kustošija Marija Rihtarić poručila je djeci da budu ustrajna u očuvanju prirode. Jer u kustošijanskim potocima kupali su se njihovi djedovi i bake, dok se mi sada bojimo u njih umočiti i prst jer se bojimo zaraze. Bojan Kodrič, potpredsjednik Vijeća gradske četvrti Črnomerec, rekao je da je trend u Europi da se potoci otvaraju. No napomenuo je, da će se dio potoka od Ilice do Kustošijanske ulice ipak morati zatvoriti, zbog otežanog prometa. </p>
<p>Mladim ekolozima predložio je da se izbore i za sadnju drveća na području glinokopa u Grmoščici. Tamo će za sanaciju klizišta Grad morati izdvojiti čak 30 milijuna kuna. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»GUP će biti usvojen početkom srpnja«</p>
<p>Alenka Košiša Čičin-Šain, pomoćnica ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, odnijela je neki dan u izboru mjesečnika Zaposlene titulu Žene godine. Iako Program poticane stanogradnje mnogi zovu »Čačićevim stanovima«, upravo je ova magistrica arhitekture i članica HNS-a najzaslužnija za njegovu realizaciju, zbog čega je i izabrana za ženu godine. Tim smo povodom razgovarali s Alenkom Košišom Čičin-Šain.</p>
<p> • Što mislite o dodijeljenom Vam priznanju?</p>
<p>– Jako me je iznenadilo. Uopće ga nisam očekivala, iako sam i prošle godine bila kandidatkinja. To je svojevrsna nagrada za moj rad na promicanju programa POS-a, odnosno stanogradnje za mlade i njegovu realizaciju.</p>
<p> • Kako se trenutno ostvaruje program POS-a?</p>
<p>– Izuzetno dobro, u danim okvirima. Može se reći da je trenutno 10.000 stanova u nekoj od faza – od urbanističkog planiranja do završetka izgradnje. Trenutno smo u Ministarstvu jako angažirani na projektu POS-a u Sesvetama i Španskom, u kojima bi se moglo izgraditi 4800 stanova.</p>
<p> • Oko izgradnje stanova na bivšoj svinjogojskoj farmi u Sesvetama, međutim, lome se koplja.</p>
<p>– To već dugo vremena nije farma te upravo zato da bismo dokazali da je gradnja na tom području stručno opravdana, raspisali smo zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata natječaje za arhitektonsko-urbanističke studije i za Sesvete i za Špansko, koji završavaju krajem lipnja. Cilj ovih studija upravo je to da se ispita mogućnost gradnje na tim lokacijama. </p>
<p> • Hoće li gradnja u Sesvetama i Španskom početi ove godine?</p>
<p>– Očekujemo da će gradnja na tim lokacijama početi u listopadu ili najkasnije u studenome ove godine. Preduvjet za to je, naravno, donošenje novih GUP-ova Zagreba i Sesveta, koje bi Gradska skupština, prema mojim informacijama, trebala donijeti na sjednici početkom srpnja. Tijekom ljeta slijedi izrada detaljnih planova i razrada projekta izabranog na natječaju.</p>
<p> • S obzirom na gotovo 8000 Zagrepčana na listi za POS-ov stan, imate li u planu još koju lokaciju?</p>
<p>– Naravno. U planu su još Oporovečka sjever, Stenjevec, Stupnik, Malešnica i velika lokacija u Vukomercu, na kojoj bi se moglo graditi od 800 do 900 stanova, ali za koju prvo treba raščistiti imovinsko-pravne odnose.</p>
<p> • Prije nego što ste prešli u Ministarstvo, bili ste na čelu Gradskog ureda za izgradnju grada. Kakvo je danas stanje s gradskim planiranjem i koje su najveće zapreke u izgradnji?</p>
<p>– Urbanizam je u posljednjih 10 do 12 godina reterirao, nije bilo urbanističkih natječaja za plansko rješavanje stambenih naselja. Zadnji takav natječaj za veće stambeno naselje raspisan je još u doba Jugoslavije. Gradilo se neplanski, bez jasnih urbanističkih planova. Rezultati toga danas su prisutni i prepoznatljivi u realizacijama naselja Vrbik i Trešnjevka. Što se tiče zapreka, osim onih političkih, najgore su one administrativno-birokratske prirode. Tako, na primjer, priprema projekta do izdavanja građevinske dozvole traje do osam mjeseci. Najproblematičnije je u Zagrebu, uglavnom zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa oko zemljišta. </p>
<p> • Kako komentirate nedavni »slučaj Mamić-Mesić«?</p>
<p>– To je pokušaj nasilnog provođenja osobnih interesa u gradnji. Struka treba odlučiti gdje će se nešto graditi, a u ovom slučaju to je Gradski ured za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Ako je neka lokacija i upitna, Grad bi trebao propisati da se za nju izrade detaljni planovi i provedu javni natječaji, kako ne bi došlo do malverzacija. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Za turistički Zagreb trebalo bi 1,7 milijardi eura</p>
<p>Zagrebu treba 1,7 milijardi eura da bi turistima postao privlačan, stoji u prijedlogu Provedbenog razvojno-marketinškog plana turizma grada Zagreba za razdoblje do 2010. koji je izradila tvrtka Horwath Consultig d.o.o. iz Zagreba. Plan je predstavljen u četvrtak u Gospodarskoj komori grada Zagreba.</p>
<p>Povećanje konkurentnosti i atraktivnosti, zatim poboljšanje postojećih i budućih »proizvoda«, jačanje marketinške infrastrukture i bolja komunikacija s medijima, urodit će time da će Šestine dobiti »prigorski štih« s većim brojem restorana, Sljeme bi, kao sportsko-rekreacijski centar trebalo postati zaštićeni prostor, Kaptol bi se trebao pretvoriti u »mali Vatikan«. U sjevernim iličkim vežama pokrenuli bi se tradicionalni obrti, a Trg Francuske Republike postao bi, zajedno sa Zapadnim kolodvorom, novi centar grada u kojemu bi na svoje došli gurmani i mladi. </p>
<p> Autor ovoga plana Vedran Horvat predviđa da bi za izgradnju garaže ispod Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski trebalo 100 milijuna eura, dok bi za »zagrebački Wall Street«, poslovno srce glavnog grada (u Aveniji Vukovar uz Savsku te u Slavonskoj aveniji) trebalo 300 milijuna eura.</p>
<p>Na Savi i Jarunu izgradilo bi se još igrališta i zelenih površina, Dubrava bi postala »mali Balkan« i »raj za poduzetnike«, dok bi Trešnjevka bila rezervirana za stanogradnju. No, i sâm autor se pita hoće li sve to biti u skladu s GUP-om. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sindikat: »Regres od 250 kuna uvreda je za radnike Dione« </p>
<p>Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat zaposlenika Dione i predstavnici radnika u Odboru vjerovnika Dione izrazili su u srijedu pismeni prosvjed stečajnom vijeću i stečajnom upravitelju Juraju Jergoviću zbog odluke o isplati regresa za godišnji odmor u iznosu od 250 kuna za više od 1200 radnika toga trgovačkog lanca u stečaju. </p>
<p>»Izražavamo protest, nezadovoljstvo i ponižavajuće osjećaje zbog odluke o isplati regresa u iznosu od 250 kuna, koja ne samo da je ispod vrijednosti zasluga radnika Dione, nego je i duboka povreda našeg ljudskog dostojanstva. Zahtijevamo od stečajnog vijeća i stečajnog upravitelja da donesu pravedniju odluku, sukladnu pravilnicima i pravima, kao i postojećem socijalnom stanju radnika Dione«, stoji u protestu.</p>
<p>Sindikalna povjerenica STH-a Marija Šandrić, predsjednik SZD-a Ante Mamić i predstavnici radnika u Odboru vjerovnika Franjo Memedović i Jozo Bagić smatraju da trenutačna stečajna masa dopušta veći regres za godišnji odmor. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Oldtimeri u subotu na Trgu bana Jelačića, u nedjelju u Samoboru</p>
<p>Oldtimer klub Zagreb organizira već osamnaesti reli veterana na dva i četiri kotača, proizvedenih između 1927. i 1973. godine. Reli će se održati u nedjelju i bodovati za Prvenstvo Hrvatske. Zasad je prijavljeno više od 120 sudionika relija, a predsjednik kluba Ivan Špehar najavio je u četvrtak, na konferenciji za novinare, kako će priliku za razgledavanje starih vozila građani Zagreba imati već u subotu. Tada će, naime vlasnici svoja vozila provoziti središtem grada i od 12.30 do 14 sati biti na Trgu bana Jelačića, odakle će se zaputiti u Veliku Goricu. </p>
<p>Špehar je istaknuo kako je susret ove godine bogat vozilima tzv. prve kategorije, odnosno onih koja su proizvedena do 1930. godine. U slučaju da se iz Splita ne odazove vlasnik »labouirea« proizvedenoga 1924. godine, najstariji će automobil susreta biti jedan od tri »forda A«, i to onaj Željka Skukana iz Zagreba. Prvi put sudjelovat će i dva sportska »jaguara E - type« iz 1968. godine. U kategoriji motorkotača »naj-starac« će biti »puch 250 T« iz 1928., kojemu je vlasnik dr. Radovan Marjanović Kavanagh. </p>
<p>Trasa relija imat će nostalgičnu notu jer će prolaziti istom rutom Zagreb–Samobor-Zagreb kao i prije 18. godina, kada je prvi oldtimer klub u Hrvatskoj, Oldtimer klub Zagreb, tada još pod imenom OK Tehnički muzej, organizirao prvi naš reli povijesnih vozila. </p>
<p>Nedjeljni reli starta u 10 sati ispred Automehanikina servisa u Zvonimirovoj 25 i neće imati brzinski karakter, već će se sudionici odmjeravati u točnosti i spretnosti vožnje. Posebno će se ocjenjivati terenska vozila, najviše zastupljena američkim »jeepom« »willys«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Od ponedjeljka do petka – Dani udruga </p>
<p>Treću godinu za redom Grad Zagreb organizira tradicionalne Dane udruga koji će se održati od ponedjeljka, 9. do petka, 13. lipnja, kako bi se Zagrepčanima predstavile aktivnosti nevladina sektora. </p>
<p>Kako je rečeno u četvrtak u Gradskom poglavarstvu na konferenciji za novinare, svoju će djelatnost (organiziranje edukacijskih radionica, uvođenje prevoditelja-intervenora na znakovni jezik i drugo...) na oko 50 štandova predstaviti slijepi, gluhi, tjelesni invalidi te hrvatski branitelji. Gradski ured za zdravstvo predstavit će i rad tzv. javno-zdravstvenog sektora koji uključuje prevenciju neprihvatljivog ponašanja, programe protiv ovisnosti od alkohola, droge, pušenja i drugog. </p>
<p>Dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, najavio je da će već 14. lipnja na Trgu bana Jelačića početi akcija »Ja mogu razminirati jedan četvorni metar« u kojoj će se Zagrepčanima prodavati bonovi po 10 kuna, a prikupljeni novac (očekuje se oko 100.000 kuna) darovat će se Hrvatskom centru za razminiranje. Akciji će se priključiti političari, pjevači, glumci.</p>
<p>Pročelnik Šostar upozorio je kako su se ovih dana pojavili lažni volonteri koji od vlasnika lokala ali i građana Zagreba traže novac za potporu aktivnosti invalida, a sve u ime Gradskog ureda za zdravstvo. Pozvao je da se takve sumnjivce odmah prijavi policiji. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U narednih godinu dana broj reciklažnih dvorišta dvostruko veći?</p>
<p>Broj reciklažnih dvorišta, posuda za sakupljanje korisnog otpada i primarnu reciklažu, kao i zelenih otoka na području grada bit će u narednih godinu dana udvostručen. Najavio je to u četvrtak predsjednik GO SDP-a Milan Bandić na konferencija za novinare u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, održanoj u reciklažnom dvorištu Knežija.</p>
<p> Zbrinjavanje otpada, ističu u SDP-u, jedan je od najvećih problema grada, a jedini je učinkoviti način gospodarenja otpadom kvalitetna interakcija građana i gradskih institucija. »Svaka kuna uložena u zbrinjavanje otpada vratit će se dvostruko, no ulaganje bez edukacije i motivacije građana neće rezultirati razvojem ekokulture«, istaknuo je Bandić. Krajnji cilj kojemu težimo, rekao je zastupnik SDP-a u Gradskoj skupštini Dan Špicer, jest bezdeponijski sustav, koji možemo ostvariti sustavnim nazorom otpada, smanjivanjem količine otpada te recikliranjem i kvalitetnom obrada. Dodao je kako su u SDP-u otvoreni za suradnju sa svim udrugama koje se bave zaštitom okoliša, kako bi već sljedeće godine mogli u gradski proračun uvrstiti neke od njihovih projekata.</p>
<p>Bandić je ponovio kako će zagrebačko odlagalište na Jakuševcu biti sanirano do kraja rujna. Ne bude li tako, morat će se »skuriti«. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Počela isplata pomoći umirovljenicima za lipanj</p>
<p>Isplata pomoći umirovljenicima koju daje Gradsko poglavarstvo za lipanj, započet će preko Hrvatske pošte u petak, 6. lipnja, za one umirovljenike koji pomoć ne primaju na kućnu adresu. Ako umirovljenici ne podignu pomoć u poštanskim uredima do 23. lipnja, moći će je do 30. lipnja podići u Fini, u Ulici Grada Vukovara 70, na šalteru broj 18. Pomoć će biti isplaćena samo onim umirovljenicima koji su zaključno s 31. prosinca 2002. potpisali izjavu o ukupnim prihodima, izuzev onih koji to nisu mogli učiniti zbog opravdanog razloga (nepokretne osobe, bolesne i sl.). Te se osobe mogu javiti u Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="24">
<p>Tony Blair i John McEnroe zajedno na teniskom terenu</p>
<p>LONDON, 5. lipnja</p>
<p> – Britanski premijer Tony Blair ugostio je u srijedu, u svom domu, kontroverznu tenisku legendu Johna McEnroea, u svrhu pomoći CTC programu koji se brine o povećanju sportskih aktivnosti u urbanim područjima. Cilj CTC programa, koji ove godine slavi svoju drugu obljetnicu, je učiniti sportske aktivnosti puno pristupačnijima ljudima koji žive u velikim gradskim centrima ili područjima gdje nema teniskih terena. </p>
<p>Uz Johna McEnroea, britanski premijer i njegova supruga Cherie ugostili su djecu iz deset gradskih teniskih klubova koji su dobili priliku trenirati s trostrukim pobjednikom prestižnog Wimbledona. Treninzi i mečevi održani su na, za tu priliku specijalno sagrađenom, mini terenu ispred premijerove rezidencije. Američki tenisač poznat po dugačkom jeziku i prgavoj naravi tijekom tog druženja bio je prijateljski raspoložen za razliku od nastupa na French Openu početkom tjedna kad se posvađao s linijskim sucima, te vikao na gledatelje. </p>
<p>Nakon druženja s premijerom i darovitom djecom, McEnroe se pojavio na promociji svoje nove knjige »You Cannot Be Serious« gdje je strpljivo i mirno podijelio hrpu autograma.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hillary Clinton opisuje vrijeme kada se s Clintonom htio družiti samo još pas</p>
<p>WASHINGTON, 5. lipnja</p>
<p> - Dok je u Sjedinjenim Državama divljala politička kriza oko odnosa predsjednika Billa Clintona i Monice Lewinsky, prva dama Hillary Rodham Clinton vjerovala je da joj je muž nevin, jer joj je lagao sve do tjedan dana pred svjedočenje pred velikom porotom. </p>
<p>U knjizi »Living History«, svojim memoarima koji pokrivaju osam godina provedenih u Bijeloj kući, bivša prva dama, a sada senatorica New Yorka, Hillary Rodham Clinton vrlo živo opisuje bol zbog nevjere. Primjerak knjige, dobio je Associated Press.</p>
<p> Ona piše da je u prvo vrijeme prihvatila priču svoga muža da je njegov odnos s pripravnicom bio krivo protumačen.</p>
<p>S mužem je o toj aferi razgovarala dva puta. Prvi put 21. siječnja 1998. godine ujutro, predsjednik je sjeo na rub njezinog kreveta i rekao joj da će priča o Monici Lewinsky izaći u javnost i da nije istinita.</p>
<p>Šest mjeseci kasnije, dok se pripremao za svjedočenje pred istražnom porotom, 15. kolovoza 1998. probudio je svoju ženu, stao kraj kreveta i »rekao mi po prvi put da je situacija mnogo ozbiljnija nego što mi je ranije priznao«.</p>
<p> »Sada je uviđao da će morati svjedočiti da je bilo neprilične intimnosti. Rekao mi je da je ono što se dogodilo između njih bilo kratko i povremeno«, piše bivša prva dama.</p>
<p> »Pokušavajući doći do zraka počela sam plakati i vikati na njega, 'Kako to misliš? Šta to govoriš? Zašto si mi lagao? Bila sam sve bješnja, iz sekunde u sekundu. On je samo stajao i neprekidno govorio, 'Žao mi je. Žao mi je. Nastojao sam zaštiti tebe i Chelsea'«.</p>
<p> Knjiga Hillary Clinton postala je vijest dana u američkim medijima. Izdavač »Simon & Schuster« očekuju da će se knjiga jako dobro prodavati i već za prvo izdanje naručili su milijun primjeraka. Autorica je dobila za 562 stranice 2,85 milijuna dolara unaprijed, a može dobiti ukupno 8 milijuna dolara.</p>
<p>U knjizi opisuje mjesece hladnoće između supružnika, a najgore je bilo kada su nakon Clintovog svjedočenja pred velikom porotom otišli na odmor na otok Martha's Vineyard. »Pas Buddy je došao praviti društvo Billu. On je bio jedini član naše obitelji koji je to još želio«.</p>
<p> Dok su bili na otoku, kaže Hillary Clinton, nije osjećala ništa »osim duboke tuge, razočaranja i neriješene srdžbe«. Jedva sam mogla razgovarati s Billom, a kada i jesam bile su to tirade. Čitala sam. Šetala plažom. On je spavao u donjem dijelu kuće. Ja sam spavala u gornjem.«</p>
<p> Ona tvrdi da je njezina odluka da se natječe za mjesto u Senatu iz New Yorka uspjela zacijeliti njihov odnos. </p>
<p>Hillary Clinton na kraju zaključuje da je ono što je učinio njezin muž bilo moralno pogrešno ali ne i izdaja javnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tko jede s roditeljima bolje se hrani</p>
<p>NEW YORK, 5. lipnja </p>
<p> - Tinejdžeri koji jedu zajedno s roditeljima češće će jesti voće, povrće i mliječne proizvode od onih koji ne jedu u društvu roditelja. </p>
<p> Prijašnja su istraživanja pokazala da je za djecu koja ne večeraju s obitelji veća vjerojatnost da će »večerati pred televizorom«, odnosno jesti jela koja zahtijevaju minimalnu ili nikakvu pripremu i obično su manje hranjiva.</p>
<p> »Roditelji bi se morali potruditi da svoj radni raspored usklade tako da se obitelj okupi u vrijeme obroka jer su obiteljski obroci prigoda za zdraviji izbor hrane i primjer kako treba zdravo jesti«, misli dr. Tami M. Videon, profesorica na medicinskom fakultetu Albert Einstein u New Yorku i u Medicinskom centru Montefiore.</p>
<p>Ona je zajedno s Carolyn K. Manning proučila podatke o prehrani više od 18 tisuća adolescenata uključenih u dugoročno istraživanje o zdravlju adolescenata u SAD-u.</p>
<p>Dvadeset posto adolescenata obično preskače doručak, a više od 70 posto ispitanih izjavilo je da je prethodnoga dana pojelo manje od dvije porcije povrća. Njih 55 posto izjavilo je da je prethodnoga dana pojelo manje od dva komada voća, a 47 posto ispitanih da je pojelo manje od dva mliječna proizvoda.</p>
<p>Oni koji su jeli više od tri obroka tjedno s jednim roditeljem češće su doručkovali i imaju zdravije prehrambene navike.</p>
<p> Američko Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva i usluga preporučuju da adolescenti i odrasli svakoga dana pojedu tri do pet porcija povrća, dva do četiri komada voća i dva do tri mliječna proizvoda.</p>
<p> Adolescenti koji su izjavili da su četiri do pet puta tjedno jeli s roditeljima 20 posto rjeđe preskaču voće, povrće i mliječne proizvode nego njihovi kolege koji rijetko jedu s roditeljima. Osim toga, količina spomenute hrane povećava se u skladu s brojem zajedničkih obroka s roditeljima.</p>
<p> Oko 70 posto s obitelji je jelo najmanje četiri puta tjedno, ali oko 30 posto ispitanih izjavilo je da je jelo manje od tri puta tjedno uz nazočnodz jednoga roditelja. Adolescenti koji su sami mogli birati što će jesti, 25 posto češće izbjegavaju doručak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pjevač Linkin parka završio u bolnici</p>
<p>LOS ANGELES, 5. lipnja</p>
<p> – Chester Bennington, pjevač Grammmyjem nagrađene skupine Linkin Park, završio je u bolnici na području Los Angelesa zbog iznenadnih i jakih bolova leđa i trbuha, objavio je njihov glasnogovornik. Ista vijest je objavljena i na njihovom službenom web siteu gdje je dodano kako Chester ostaje u bolnici dok liječnici ne otkriju uzrok jakim bolovima. </p>
<p>»Svi koncertni nastupi u Europi, te planovi za snimanje novog video spota stavljeni su na čekanje dok ne budemo sigurni da se Chester potpuno oporavio«, navodi se u izjavi njihova glasnogovornika. </p>
<p>Inače, Linkin Park je jedna od najuspješnijih novijih glazbenih skupina koja je prije par mjeseci izdala svoj drugi album s kojeg je već skinuto nekoliko singleova. Njihov debi album iz 2000. godine prodan je u preko deset milijuna primjeraka, te je skupini donio Grammyja za najbolju hard rock izvedbu i nominacije za najbolje nove izvođače, te najbolji rock album.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Promocija zbirke romskih pjesama </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Svečana promocija zbirke romskih pjesama »Gjelem, gjelem«, autora Zvonimira Pongraca, održat će se u knjižari Tamaris na Trgu bana Jelačića, u subotu, točno u podne, a uz autora koji će sam predstaviti knjigu, promociju će obogatiti i izvorni zvuci romske glazbe. </p>
<p>Cilj izdavanja zbirke jest sačuvati od zaborava tradicionalni dio pjesama i melodija Roma, a koje se i danas rado izvode i slušaju u našem podneblju. Pongracova zbirka donosi tekstove, notne zapise i pregled povijesti Roma, a dio skladbi je star i više od stotinu godina. Zanimljiv podatak predstavlja činjenica da zbirka »Gjelem, gjelem« obrađuje sve romske glazbene stilove: hrvatski, mađarski, rumunjski, orijentalni, španjolski i ruski.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ako vam policija oduzme pribor za manikiranje, u djutiću slobodno kupite novi </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – U četvrtak prijepodne, prilikom razgledavanja novopreuređenog duty free shopa na zagrebačkom aerodromu, ostali smo iznenađeni vidjevši da se na blještavim policama nudi i velik izbor pribora za manikiranje, koji, dakako, uključuje škarice, rašpice i slične metalne predmete s kojima nije preporučivo ulaziti u zrakoplov, posebice nakon 11. rujna 2001. godine. Naime, poznato je da policija putnicima prilikom prolaska rendgenske kontrole prije ulaska u zrakoplov redovito oduzima pribore za manikiranje, slijedeći tako svjetske sigurnosne standarde budući da sadržaj manikircajga potencijalno može poslužiti kao hladno oružje.</p>
<p>Međutim, činjenica je da sustav ne funkcionira dosljedno, jer se aerodromski duty free shop nalazi u bescarinskoj zoni smještenoj iza svih policijskih kontrola, što znači da iz nje putnik izravno ulazi u zrakoplov i više ne prolazi baš nikakvu kontrolu. </p>
<p>Kako doznajemo iz pouzdanog izvora koji je zadužen za sigurnost putnika u zrakoplovu, pribori za manikiranje bili su neposredno nakon uvođenja strožih kontrola krajem 2001. godine povučeni iz ponude djutića. </p>
<p>Na naše pitanje zašto se sada prodaju iako ih policija putnicima i dalje oduzima, direktor Zračne luke Zagreb d.o.o. Boško Matković nije nam znao dati odgovor, a bez riječi objašnjenja ostao je i direktor poduzeća »Zračna luka trgovina« Dinko Balić. Nakon što su se raspitali, dali su nam odgovor da su još u rujnu prošle godine od policije dobili dopuštenja da u djutiću prodaju pribore za manikiranje. Ako je to točno, za zaključiti je da putnici kojima policija oduzme takav pribor, slobodno nakon toga mogu ući u djutić i kupiti novi, te ga unijeti u zrakoplov. </p>
<p> Isto tako, policija prilikom rendgentskog pregleda ručne prtljage, putnicima oduzima beterije, iz razloga što se njima teoretski može pokrenuti eksplozivna naprava. Pritom zaboravljaju da danas postoje i eksplozivi koji se mogu aktivirati i bez običnih malih baterija.</p>
<p>Kako god bilo, zagrebačka zračna luka je proširenjem duty free shopa za dodatna 63 četvorna metra svojim putnicima ponudila veći izbor proizvoda, posebice kozmetike i parfema. Po ponudi, tvrde, ne zaostaju za najbolje opskrbljenim parfumerijama u gradu, a cijene su barem 20 posto niže, budući da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja na zračnim lukama nije ukinula bescarinske prodavaonica. Direktor Matković tom je prilikom naglasio kako su se sektori trgovine i ugostiteljstva odvojili kao posebne tvrtke u vlasništvu zračne luke, što je uvertira u privatizaciju tih tzv. neprometnih sektora na aerodromu.. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vjesnik u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK, 5. lipnja</p>
<p> – U sklopu dvodnevne promocije Vjesnika na krajnjem hrvatskom jugu u »Vrtu palmi« dubrovačkog hotela »Excelsior« u srijedu navečer održan je gala party. Brojne uzvanike iz kulturnog, političkog i društvenog dubrovačkog života tijekom večeri zabavljala je poznata zvijezda hrvatske estrade Goran Karan. U prekrasnom ambijentu nadomak drevnih zidina Grada dvjestotinjak Vjesnikovih prijatelja i čitatelja uživalo je u druženju i delicijama dalmatinske kuhinje koje su pripremili poznati kuhari jednog od najljepših jadranskih hotela. </p>
<p>»Vjesnik je u ekspanziji za razliku od drugih hrvatskih dnevnih listova«, kazao je među ostalim glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko pozdravljajući prisutne tijekom bogatog programa kojeg je vodila Darija Žanetić. Jednom od najvjernijih dubrovačkih čitatelja Vjesnika, Željku Gveroviću - Konku, vlasniku kultnog caffe bara Roxy uručena je nagradna godišnja pretplatu. »Vjesnik čitam već dugo i rado jer vaš list sasvim sigurno ima najjača novinarska pera«, istaknuo je Gverović-Konko, zahvaljujući na, kako je dodao, njemu dragoj nagradi. </p>
<p>Vrhunac dubrovačkog partyja predstavljalo je dijeljenje »sutrašnjeg« primjerka Vjesnika nazočnim gostima koji je za tu prigodu u Dubrovnik dopremljen zrakoplovom iz Zagreba te prigodni darovi naše kuće. Među brojnim Vjesnikovim prijateljima na »Excelsirovoj« terasi bili su konzul RH u Crnoj Gori Petar Poljanić, Dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje, gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica, akademik Luko Paljetak, slikar Ivo Grbić, književnik Feđa Šehović, poznata hrvatska lobistica u SAD-u Zdenka Gast, redatelj Joško Juvančić, ravnatelj »Dubrovačkih ljetnih igara« Ivica Prlender, najpoznatiji dubrovački trubadur Marko Brešković. </p>
<p>Promocija Vjesnika ne bi bila tako uspješna bez potpore brojnih sponzora među kojima se ističu hotel »Excelsior«, splitska »Imex Banka«, trgovački lanac »Kerum« te dubrovački radio »Radio Laus« u čijem je programu Krešimir Fijačko gostovao u jednosatnoj kontakt emisiji.</p>
<p>Anuška Fjorović, Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="31">
<p>Desetero u utrci za »Račića«</p>
<p>Svojim umjetničkim projektima u zemlji i svijetu najzapaženije su rezultate u 2002. godini postigli Boris Cvjetanović, Ivan Faktor, Nina Ivančić, Duje Jurić, Andreja Kulunčić, David Maljković, Antun Maračić, Jelena Perić, Vlasta Žanić i Gorki Žuvela</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Preispitujući prošlogodišnju izložbenu sezonu, ocjenjivački sud Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, kojim predsjeda likovna kritičarka i asistentica na Institutu za povijest umjetnosti Sandra Križić Roban, a u čijem su sastavu akademik Tonko Maroević, likovni kritičar i znanstveni savjetnik Instituta za povijest umjetnosti, kipar Kažimir Hraste, redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, Jadranka Vinterhalter, muzejska savjetnica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, i Vjesnikova likovna kritičarka Vesna Kusin, izdvojio je deset autora koji su tijekom 2002. godine svojim umjetničkim projektima u zemlji i svijetu ostvarili najzapaženije rezultate. To su Boris Cvjetanović, Ivan Faktor, Nina Ivančić, Duje Jurić, Andreja Kulunčić, David Maljković, Antun Maračić, Jelena Perić, Vlasta Žanić i Gorki Žuvela. </p>
<p>Boris Cvjetanović izložbom u Galeriji »Galženica« u Velikoj Gorici fotografijama izrazite atmosfere i naglašena socijalnog konteksta na izvjestan način prisvaja slike grada. Nastupom na uglednoj biennalnoj manifestaciji u Sao Paolu Ivan Faktor prepoznat je kao jedan od najznačajnijih autora u prostoru multimedijalnosti. Izložbom u Galeriji umjetnina u Splitu Nina Ivančić preispituje poziciju slikarstva preinačujući neke od vlastitih predložaka, postepeno se »vraćajući« boji. </p>
<p>»Slike za svakodnevnu potrošnju« Davida Maljkovića, izložene u Galeriji »Miroslav Kraljević« u Zagrebu, dio su autorova stvaralačkog procesa, u kontinuitetu kojeg ne iznenađuje potreba za preuređenjem čitavog izložbenog prostora. Dvjema zagrebačkim izložbama – »Cro Car Crash Cronicle« u Galeriji Proširenih medija HDLU-a te »Usputni spomenici« u Galeriji »Miroslav Kraljević« Antun Maračić nastavlja seriju preuzimanja fotografija iz novinskog medija, odnosno promatranja i fotografskog bilježenja svakodnevice na osobit način. </p>
<p>Izborom novih video-radova te performanceom »Zatvaranje« Vlasta Žanić predstavila se u Galeriji »Karas«, u Zagrebu zahvativši problematiku diskriminacije, odnosa među spolovima kao i banalnosti svakodnevnice u kojoj svatko ima drugačija očekivanja. Duje Jurić se u Gliptoteci HAZU u Zagrebu predstavio kao jedan od najdosljednijih istraživača geometrijskih tendencija, uz osobito zanimljiv iskorak u ambijentalno.</p>
<p>U Galeriji Proširenih medija HDLU-a Jelena Perić realizirala je izložbu »Bezimena mjesta«, fotografije polazišna točka kojih je vidljiva stvarnost. Zapaženim sudjelovanjem na četvrtom izdanju Europskoga biennala suvremene umjetnosti Manifesta u Frankfurtu te jedanaestom izdanju najuglednije međunarodne izložbe, kasselske Documente Andreja Kulunčić uvrštena je među one autore bez kojih promišljanje humanističkog konteksta te osobne i opće odgovornosti nije moguće. Gorki Žuvela je sudjelovanjem na manifestaciji »Artfront/Waterfront: Umjetnici istražuju sjevernu obalu Staten Islanda« u Newhouse centru za suvremenu umjetnost u Staten Islandu u New Yorku pokazao raznovrsnost svoga likovnog izraza, u kojem konceptualno uravnotežuje s tradicionalnijim načinima izraza.</p>
<p>Nastavljajući žiriranje, ocjenjivački sud će između tih deset kandidata izdvojenih u uži izbor odabrati laureata kojemu će, kao i drugim dobitnicima Vjesnikovih nagrada za umjetnost, priznanje biti predano na Dan Vjesnika, 24. lipnja, u Maloj dvorani Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski«. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kotrljanje »vječne« karijere</p>
<p>Pred oko 15 tisuća posjetilaca u minhenskoj Olympiahalle, Mick Jagger i društvo u dva sata trajanja prvog europskog koncerta publici su priuštili solidan nastup koji u zatvorenom okružju dvorane djeluje nadahnutije od masovnih spektakla pod vedrim nebom / Rolling Stones u Olympiahalle pokazali su kako se s protokom godina ne gubi izvorni poticaj s kojim su krenuli na put prije četrdesetak godina </p>
<p>MÜNCHEN, 5. lipnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Koncertom u minhenskoj dvorani Olympiahalle The Rolling Stones u srijedu na večer počeli su europski dio aktualne svjetske »Licks« turneje. Kotrljajući se od rujna prošle godine, nakon SAD, Japana, Indije, Australije i Kine, u Europu su stigli temeljito podmazani, lišeni svih scenskih nesigurnosti. Ekskluzivna predkoncertna zabava u Bayerische Hof hotelu tradicionalno je okupila europske novinare u predvečerje turneje. Kratko rečeno, Rolling Stones u zatvorenom prostoru Olympiahalle – nakon predgrupe The Cranberries koja je lani gostovala u Zagrebu – pokazali su kako se s protokom godina ne gubi izvorni poticaj s kojim su krenuli na put prije četrdesetak godina. Odradili su tipičnu rekapitulaciju karijere, sa svim važnijim hitovima u set listi, i dali efektnu uvertiru u sljedeće nastupe.</p>
<p> München je uz Pariz, London i Stockholm jedini grad na tromjesečnom putovanju Europom, u kojem Stonesi nastupaju na nekoliko lokacija – u dvorani, na stadionu i u malom klubu – pa nakon sportske dvorane slijedi koncert na Olympia stadionu i klupski nastup u najmanjem prostoru, dvorani Circus Krone. </p>
<p> Golema organizacijska mašinerija danas »čuva« Stonese od svih izvanglazbenih rizika, pa se dva sata provedena na pozornici troše isključivo na najbitnije. Pred oko 15 tisuća posjetilaca u Olympiahalle – što je relativno intimno okruženje za grupu tog formata – Mick Jagger i društvo u dva sata koncerta nisu dali previše vremena za razmišljanje o godinama članova ili bogatoj povijesti iza sebe.</p>
<p> Usredotočeni na »fizički rad« na pozornici, publici su priuštili solidan koncert, koji u zatvorenom okružju dvorane djeluje nadahnutije od masovnih spektakla na ledinama stadiona pod vedrim nebom. Usprkos 60 godina života koje će napuniti u srpnju, Mick Jagger još uvijek s jasnim žarom dokazuje zašto je vlasnik neslužbene titule najsposobnijeg bijelog frontmana u povijesti pop-glazbe.</p>
<p> Danas više nije sklon improvizacijama pod svaku cijenu, ali je njegov scenski trud još uvijek nezamisliv i dvostruko mlađim konkurentima. Otvorivši nastup sa »Street Fighting Man«, Stonesi su, uz regularne favorite poput »Jumpin' Jack Flash«, »Brown Sugar« i »Start Me Up«, publici priuštili i nekoliko neočekivanih repertoarnih detalja, poput »If You Can’t Rock Me«, »Heartbreaker« i »Can’t You Hear Me Knockin’«, s Jaggerom na usnoj harmonici i Woodom u produženoj gitarističkoj solo dionici.</p>
<p> Dugo nesviran »Love In Vain«, s Keithom Richardsom na akustičnoj i Ronnom Woodom na steel gitari, opet je u set listi, a prve večeri u Europi koncert je u jednom dijelu bio posvećen albumu »Let It Bleed« iz 1969. s kojeg su u bloku odsvirane četiri pjesme: »Midnighht Rambler«, «Live With Me«, »Monkey man« i spomenut »Love In Vain«.</p>
<p> Odlazak na manju pozornicu u sredini parketa dvorane na kraju regularnog dijela koncerta iskorišten je za poslastice, poput Wattersova »Mannish Boy« i «Neighbours«, a izlazak kroz publiku u parketu označio je kraj službenog dijela nastupa, nakon kojega je na bis odsvirana »I Can’t Get No (Satisfaction)«. </p>
<p>S manje rasvjete i scenskih drangulija oko sebe – iako pozornica zadržava luksuzan hi-tech ugođaj i uvriježene elemente produkcije, pogotovo s video ekranima iza pozornice – Stonesi u prvom planu nude glazbu koja i danas u dovoljno trenutaka zadržava uzbudljivost koja se obično povezuje s grupom. </p>
<p>Rifoidan scenski repertoar Keitha Richardsa ne pokazuje znakove posustajanja, izleti pred prve redove publike još su puni poznate gimnastike, dok je ikonografija kretanja Micka Jaggera priča za sebe. Bubnjar Charlie Watts zadnjih godina nesumnjiva je zvijezda showa, bez obzira što je povučen u dubinu pozornice. Ronnie Wood i dalje je sposoban priuštiti iznenađenja, ponekad »čupavim« gitarističkim solo dionicama, dok se prateći vokali i duhačka sekcija na čelu sa saksofonistom Bobyjem Keyesom pojavljuju na sceni po potrebi.</p>
<p> Golemi financijski efekti poslovanja Stonesa nedvojbeno su važan dio priče, ali su prije posljedica negoli uzrok takvu stanju na pozornici. Rolling Stones tijekom dva sata djeluju kao da su upravo pušteni s lanca uspijevajući priču o »vječnoj« karijeri proširiti do prije nezamislivih dobnih granica. Sa 60 godina na leđima čini se da im, osim nekoliko vlasi s glave, baš ništa ne fali. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tajni život kultova i religija</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Arheološka istraživanja u sklopu projekta »Protohistorija i antika hrvatskog povijesnog prostora« pod vodstvom prof. dr. Petra Selema usmjerena su na fenomene duhovne kulture, ponajviše kulta i religije. Prvi dio znanstvenih radova sudionika projekta sakupljen je u zbornik »Znakovi i riječi«, što je u četvrtak predstavljen na Filozofskom fakultetu. </p>
<p>Znanstvene dosege objavljenih rasprava, studija i članaka sudionika projekta predstavila je recenzentica prof. dr. Mirjana Sanader. Radovi rasvjetljavaju kult ukopa jelena u Vučedolskoj kulturi i njegove veze s udaljenim krajevima, votivne zapise na tajanstvenom pismu Linear A, japodski svijet mrtvih, kult egipatskog božanstva Harpokrata na Jadranu i ranokršćanski krstionički sklop u Saloni. Recenzentica je posebno istaknula vrijednu bibliografiju radova o kultnim i religijskim fenomenima u prapovijesti i antici na hrvatskom prostoru što ju je sastavio Hrvoje Potrebica. </p>
<p>Petar Selem napomenuo je važnost zbornika za nastavak projekta i kritičku analizu učinjenoga, a posebno mogućnost koju otvara prema znanstvenim krugovima u svijetu, s obzirom da je dio radova objavljen na engleskom jeziku. Urednica prof. dr. Marina Miličević Bradač zahvalila je izdavaču Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi, a izlazak publikacije pozdravio je i prodekan za znanost Filozofskog fakulteta prof. dr. Miljenko Jurković.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kanađani i hrvatska »Galerija pokreta«</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Dvadeseti jubilarni Tjedan suvremenog plesa, koji traje u Zagrebu od 27. svibnja do 7. lipnja, predstavit će na izvedbama do subote plesnu skupinu Damaged Goods i izvođače kanadske platforme »Canada BC Dance Showcase«. Posljednja tri dana Tjedna na repertoaru je i hrvatski projekt – »Galerija pokreta« – plesna instalacija u Gliptoteci HAZU-a. U programu »Canada BC Dance Showcase« s osam projekata predstavit će se plesna scena Britanske Kolumbije (Kanade). Predstave će se izvoditi u ZKM-u, »Gavelli«, Tvornici i Hrvatskom domu likovnih umjetnika. Tijekom dvadeset godina Tjedan je predstavio oko 400 uglednih svjetskih umjetnika te producirao oko pedeset premijernih izvedaba domaćih autora. I jubilarni je Tjedan nastojao omogućiti uvid u najnovija i povijesno značajna zbivanja u umjetničkim područjima okupljenim oko suvremenog plesa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uspjeh Dubrovačkih ljetnih igara</p>
<p>DUBROVNIK, 5. lipnja</p>
<p> – Uz sve pohvale lanjskim Dubrovačkim ljetnim igrama koje su, unatoč ograničenjima, polučile pun uspjeh, a na umjetničkom planu ponovno bile u starom, gotovo zaboravljenom sjaju, Poglavarstvo grada Dubrovnika na sjednici u srijedu prihvatilo je izvješće o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre za 2002., s pripadajućom financijskom dokumentacijom, te ga proslijedilo Gradskomu vijeću na raspravu i donošenje.</p>
<p>Ravnatelj javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre i intendant Ljetnih igara dr. Ivica Prlender među ostalim je ponovio da su Igre na poslovnom planu postignule zamašne promjene, zahvaljujući u prvom redu znatnom rastu vlastitog prihoda, što je posljedica korjenite promjene poslovne politike. »Festivalski je proračun bio uravnotežen, te je sve obveze bilo moguće pravodobno ispuniti. Jednako tomu i Javna ustanova u kulturi iz istih je razloga mogla postići jednaki uspjeh«, istaknuo je Prlender.</p>
<p> Tako će za 2002. godinu, gledajući poslovanje u cjelini, umjesto desetljećima tradicionalnog gomilanja dugova, biti ostvaren višak prihoda nad izdatcima u iznosu od 125.251 kuna, koji se prenosi u 2003. godinu. Budući da je u tijeku obnova spaljene Festivalske palače, čemu se pristupilo nakon višegodišnjih oklijevanja, dr. Prlender kazao je kako vjeruje da će se već ove godine Igre moći voditi ispod svojega krova. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Gojer i Jusić o posljednjoj bosanskoj kraljici </p>
<p>ZAGREB/SARAJEVO, 5. lipnja</p>
<p> – Balet sarajevskoga Narodnog pozorišta priprema predstavu o bosanskoj kraljici Katarini, a premijera je predviđena za početak srpnja. Libreto je napisao Gradimir Gojer na temelju povijesnih činjenica, a glazbu Dubrovčanin Đelo Jusić. »To je dramatična i veličanstvena priča, koja govori ne samo o borbi jedne kraljice za svoju zemlju Bosnu, nego i o borbi majke za svoju djecu«, rekao je Jusić za sarajevski list Oslobođenje. Koreografinja i režiserka Edina Papo vidi predstavu kao suvremeni balet, sa »snažnom humanističkom porukom izrazite tragedijske orkestracije«. Katarina Kotromanić, franjevka trećoretkinja, štuje se kao zadnja bosanska kraljica na višestoljetnom prijestolju Kotromanića. Vjenčala se s bosanskim kraljem Stjepanom Tomašem u svibnju 1446. U vrijeme pada Bosne pod Otomansko Carstvo kraljica Katarina je izbjegla u Dubrovnik, pa u Rim, gdje je umrla 25. listopada 1478. i pokopana u rimskoj crkvi Ara Coeli. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Medijski animirane poruke Roberta Šimraka</p>
<p>KOPRIVNICA, 5. lipnja</p>
<p> – Samostalna izložba slikara Roberta Šimraka (1967.) u Galeriji Koprivnica, što se otvara u petak u 20 sati, predstavit će umjetnika ciklusom novijih radova, nastalih u nekoliko minulih godina. Robert Šimrak rođen je u Zagrebu. U istom gradu završio je Školu primijenjene umjetnosti i 1992. diplomirao na Akademiju likovnih umjetnosti, u klasi prof. Ante Kuduza. Od 1995. radi kao asistent na Akademiji likovnih umjetnosti – na katedri za slikarstvo predaje slikanje i crtanje akta. Samostalno izlaže od 1989., a rad mu se temelji na ostavštini pop arta i hladnoj interpretaciji hiperrealizma te high techa. Pri tome su ciklusi (is)politiziranog Lego sustava, kako opaža Draženka Jalšić-Ernečić, sa snažnom angažiranom porukom, Šimrakova osnova koja bezazleno uvlači u razgovor o manipulaciji tragom istraživanja medijski animiranih poruka. Izložba u Koprivnici može se razgledati do 28. lipnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pozdrav Papi knjigom »S dragih nam polja«</p>
<p>ĐAKOVO, 5. lipnja</p>
<p> – Prigodom dolaska pape Ivana Pavla II. u Đakovo 7. lipnja , đakovački ogranak Matice hrvatske u srijedu je u Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavio knjigu »S dragih nam polja«. Riječ je o zborniku književnih tekstova autora iz ovih krajeva kršćanskog nadahnuća nazvanog po pjesmi svećenika Mitra Dragutinca. Tekstove su odabrali i uredili Mirko Ćurić i Franjo Džakula, a na predstavljanju su još govorili i Marinko Zirdum, predsjednik đakovačkog ogranka Matice hrvatske, đakovački biskup Marin Srakić i Ivan Balen. Osim tekstova dvadesetak više ili manje poznatih autora objavljen je i nastupni govor biskupa Strossmayera te proglas biskupa Marina Srakića uoči Papina dolaska u Đakovo. »Nema boljeg pozdrava Papi pjesniku i književniku, čije su se dvije pjesme također našle u knjizi, od ovoga«, istaknuli su urednici. Govoreći na predstavljanju, biskup Srakić je istaknuo da je Papin dolazak u Đakovo i svojevrsna zadovoljština biskupu Strossmayeru. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="39">
<p>Zaplivati prema putovima uspjeha </p>
<p>Naša je selekcija iskusna i ima znanja za ostvarivanje zacrtanog plana, a to je medalja, ali važno je uspostaviti kemiju znanja struke i igračkog potencijala</p>
<p>SPLIT, 5. lipnja</p>
<p> – Vratiti se na europski vrh, predstaviti se sportskim ponašanjem, disciplinom i ambicioznošću želja je hrvatskih vaterpolista na Europskom prvenstvu, koje će se od 6. do 16. lipnja održati u slovenskom gradiću Kranju. Naša je selekcija iskusna i ima znanja za ostvarivanje zacrtanog plana, ali važno je uspostaviti kemiju znanja struke i igračkog potencijala. Novi predsjednik Saveza Nikola Grabić potrudio se da selekciji izbornika Zorana Roje omogući skoro idealne uvjete za pripreme. U hodu pokušava kvalitetnije ustrojiti Savez, a ujedno očekuje da se naš vaterpolo rezultatski oporavi i zapliva putovima uspjeha. Prije početka natjecanja predsjednik Grabić je rekao: </p>
<p>– Očekujemo ozbiljan pomak prema gore, a nadamo se borbi za medalje. Naš je reprezentativni vaterpolo potonuo prošlih sezona i moramo krenuti prema gore. Želja nam je pokazati da je prošlih nekoliko mjeseci, otkad se okupila ova uprava, uložen velik trud i stručan rad. Tražimo maksimalnu motiviranost te inzistiramo na ponašanju u skladu s reprezentativnim zahtjevima. Znam da se dobro treniralo, kvalitetni smo, ali za uspjeh koji očekujemo potrebno je i da se neke sitnice poklope. </p>
<p>Hrvatska je u B skupini s reprezentacijama Njemačke, Slovačke, Italije, Španjolske i Grčke. U skupini A natječu se Srbija i Crna Gora, Slovačka, Rusija, Rumunjska, Nizozemska i Mađarska. Po četiri momčadi prolaze u četvrtfinala koje se igra na ispadanje. Stoga je četvrtfinalna utakmica ključna, jer izravno vodi prema vrhu ili dnu. </p>
<p>Tko su favoriti? Mađarska, Rusija, SiCG, Španjolska i Italija, dok Grci i mi ne zaostajemo kvalitetom, ali nemamo konstantu uspjeha. Izbornik Zoran Roje na neki je način u nezahvalnoj ulozi, jer nije birao selekciju već ju je preuzeo od Veselina Đuhe, koji se povukao nakon pritiska zbog nesportskog ponašanja u finalnoj seriji utakmica za hrvatskog prvaka (bio je trener Juga). Premda su pripreme bile vrlo kratke, nisu prošle bez problema. Naime, Ivo Ivaniš, nezadovoljan ulogom rezervine rezerve, koji bi turnir pratio s tribina, spakirao se i vratio kući, šokiravši time rukovodstvo selekcije. </p>
<p>Također, smatra se da je vraćanje kapetanske funkcije Baraču bilo nepotrebno, jer se ispravljajući neopravdanost degradiranja Barača od prije dvije sezone čini druga nepravda, ovaj put prošlosezonskom igraču najvećeg povjerenja, dosadašnjem kapetanu Ratku Štritofu. No, iskakanja su ipak bila minimalna, pa je za očekivati da će tijekom natjecanja naša reprezentacija pokazati pobjedničko lice. Raspored joj je naklonjen jer prva dva dvoboja igra protiv za nijansu slabijih reprezentacija Njemačke i Slovenije te može hvatati formu za dane raspleta. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Musampa potpisao za Atletico</p>
<p>MADRID, 5. lipnja</p>
<p> – Dosadašnji nogometaš Malage Kizito Musampa (25) od iduće će sezone braniti boje Atletica iz Madrida. Bivši je igrač Ajaxa potpisao petogodišnji ugovor vrijedan 3,5 milijuna eura.. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Gress preuzeo Sturm </p>
<p>BEČ, 5. lipnja</p>
<p> – Bivši izbornik švicarske nogometne vrste Francuz Gilbert Gress (61) novi je trener austrijskog prvoligaša Sturma.</p>
<p>Gress je za momčad iz Graza potpisao jednogodišnji ugovor s mogučnošću produljivanja suradnje na još jednu sezonu. Posljednji trenerski posao obavljao je prošle godine u Metzu, na nakon što su njegovi odabranici ispali u drugu ligu dobio je otkaz. Gress je od 2000. do 2001. godine vodio švicarsku reprezentaciju. Nakon odlaska Ivice Osima, Sturm je ove sezone trenirao Franco Foda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Cafu u Milanu </p>
<p>MILANO </p>
<p> – Brazilski nogometaš Marcos Cafu u srijedu bi trebao potpisati dvogodišnji ugovor s novim europskim prvakom AC Milanom, piše La Gazzetta dello Sport. Tridesettrogodišnji branič Rome u Milanu će dobiti 1,5 milijuna eura po sezoni. </p>
<p>Zanimljivo je da prijelaz još nisu1dv potvrdili Cafuov menadžer Ivano Antonelli i dopredsjednik Milana Adriano Galliani. Obojica tvrde da će Cafu otići iz Rome, ali ne u Milan, već u japanske Yokohama Marinose. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Seaman novi vratar Manchester Cityja </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Vratar Arsenala i engleske reprezentacije David Seaman nastavit će karijeru u Manchester Cityju, objavljeno je na internetskoj stranici toga kluba. </p>
<p>Manchester City i 39-godišnji Seaman složili su se oko jednogodišnjeg ugovora čiji financijski uvjeti nisu poznati. Seaman će u Manchester Cityu zamijeniti također veterana Petera Schmeichela, koji prekida karijeru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Opet bez Hrvata u finalu </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Ni trećeg dana natjecanja u streljaštvu koje se održava na zagrebačkom Velesajmu, u finalnim natjecanjima nije bilo hrvatskih predstavnika.</p>
<p>No, ne može se reći da nedostaje uzbudljivosti. Natjecatelji su došli vrlo dobro pripremljeni, budući da je ovo natjecanje posljednja prilika za ispunjenje kvota potrebnih za OI u Ateni sljedeće godine. U dosad najzanimljivijim disciplina – 10 metara u gađanju zračnom puškom za seniore i seniorke vidjeli smo izjednačeno natjecanje u obje kategorije. Svih šest predstavnika koji su podijelili medalje osigurali su Olimpijadu ( Kineskinja Kang i Nijemac Krebs učinili su to u Zagrebu),a postavljen je i svjetski rekord (Kineskinja Du pogodila je 504.9 bodova).</p>
<p>U četvrtak je na rasporedu bilo natjecanje seniora u gađanju zračnim pištoljem sa 10 metara. Pobijedio je Kinez Wang, drugo mjesto je pripalo njegovom sunarodnjaku Tanu, dok je treći bio Bjelorus Dauhapola. Budući da su Kinezi već imali izborenu kvotu sa ranije održanih natjecanja, put u Atenu osigurao je Bjelorus. Od naših predstavnika najbolje su pogađali Vlado Cindrić, ostvarivši 26. mjesto i Anto Majandžić, koji je zauzeo 47. mjesto.</p>
<p> • Rezultati, zračna puška (10 m), seniori: 1. Sidi 699.2 bodova, 2. Krebs 698.7, 3. Kraskowski 698.4... seniorke: Du 504.9 boda, 2. Seo 500.4, 3. Kang 499.2..., zračni pištolj, seniori: 1. Wang 687.2 bodova, Tan 684.4, 3. Dauhapola 684.2... </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vlašić 196 cm, Brkljačić 65.02 m</p>
<p>COTTBUS, 5. lipnja</p>
<p> – Na atletskom EAA mitingu u njemačkom gradu Cottbusu dvije najbolje hrvatske atletičarke ubilježile su vrlo dobre rezultate. Blanka Vlašić više očito »ne zna« skakati ispod 195 cm, pa je sukladno tome u Cottbusu zazela drugo mjesto s preskočenih 196 cm u trećem pokušaju. </p>
<p>Nakon toga Blanka je tri puta rušila letvicu na visini 199 cm. Prvo mjesto osvojila je bivša svjetska prvakinja Inga Babakova s istom visinom, ali preskočenom u drugom pokušaju. </p>
<p>Nastup Ivane Brkljačić bio je »opterećen« prethodnim mitingom u Barceloni, na kojem nije ostvarila niti jedan ispravan hitac. Isto joj se umalo dogodilo i u Cottbusu, no u jedinom ispravnom pokušaju njezino je kladivo doletjelo do 65.02 metra, čime je zauzela šesto mjesto. Pobijedila je Njemica Susanne Keil hicem od 69.29 m.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Inspekcija pregledala 76 palica Chicago Cubsa</p>
<p>CHICAGO, 5. lipnja</p>
<p> – Nakon što je u palici bejzbol zvijezde Sammya Sose pronađeno pluto, što je strogo zabranjeno u Major League Baseball (MLB), čelnici lige pregledali su i ostale palice igrača Chicago Cubsa. Međutim, inspekcija niti u jednoj od 76 palica nije pronašla pluto ili neke druge zabranjene materijale. Palice su odnešene iz svlačionice Cubsa za vrijeme utakmice protiv Tampa Bay Devilsa. </p>
<p> – Čini mi se kako je Sosa govorio istinu. No, sve će biti jasnije nakon što završi istraga, kazao je dopredsjednik lige Sandy Alderson. </p>
<p>Pluto su otkrili suci na utakmici Cubsa i Tampa Baya, kada je bejzbol palica puknula. Sosa se branio kako je zabunom uzeo opremu koju koristi na treningu. Rekorder lige po broju home-runa (66) u jednoj sezoni odmah je suspendiran, a konačnu odluku o njegovoj sudbini donijet će vodstvo lige. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Spahija zove Dina Rađu </p>
<p>»Mislim da na Rimčevu mjestu imam bolja rješenja, dok Sesar nije previše igrao ove sezone. Na EP dolaze najbolji igrači, napadači od kojih nitko ne 'curi' u obrani«, </p>
<p>objasnio je nepozivanje Rimca i Sesara izbornik Neven Spahija </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Hrvatski košarkaši imat će 45 dana za pripreme za Europsko prvenstvo u rujnu Švedskoj. Izbornik Neven Spahija i stručni savjetnik Mirko Novosel predstavili su plan priprema reprezentacije koja će preko Švedske pokušati izboriti plasman na Olimpijske igre u Ateni 2004. godine. </p>
<p>– Preskočili smo tri velika natjecanja, dva svjetska prvenstva i Olimpijske igre. Glavni je cilj osigurati Atenu. Za tri mjesta, uz izravni plasman Grčke te Srbije i Crne Gore, borit će se osam reprezentacija, kazao je u uvodu stručni savjetnik Mirko Novosel, koji će biti velika pomoć izborniku. </p>
<p>Uvod u reprezentativne pripreme bit će utakmica 18. lipnja u povodu 10. obljetnice smrti Dražena Petrovića, koju će odigrati reprezentacije Hrvatske 2003. te srebrna generacija iz Barcelone 1992. godine. </p>
<p>Pripreme reprezentacije počet će 20. srpnja, no dio igrača koje Neven Spahija želi dodatno provjeriti okupit će se u Zagrebu od 22. do 29. lipnja. </p>
<p>– Kroz treninge i četiri utakmice želim izbliza vidjeti mogućnosti igrača. Mulaomerovića, Giričeka, Vujčića, Kovačića i Skelina ne trebam dodatno provjeravati, kazao je Spahija, koji će do 18. lipnja odrediti i svoje pomoćnike. </p>
<p>Reprezentacija će u 45 dana priprema odigrati od osam do deset utakmica. Prvo je okupljanje u Zagrebu, potom slijede visinske pripreme na Rogli, zatim turnir u Belgiji, pa pripreme u Poreču i dvije utakmice protiv Slovenije. U Njemačkoj će Hrvatska sudjelovati na jakom Superkupu, uz momčadi Njemačke, Francuske i Švedske. Potom slijede pripreme u Zreču i završne pripreme u Zagrebu. </p>
<p>– Ništa ne smijemo prepustiti slučaju, od Atlante nas nije bilo na velikim natjecanjima. Do pravih se rezultata dolazi drilom, jer jedino tako igrači mogu igrati obranu, koja u Hrvatskoj ne postoji, kazao je Novosel.</p>
<p>Izbornik Spahija prokomentirao je i izbor igrača te nepozivanje Slavena Rimca i Josipa Sesara: </p>
<p>– Mislim da na Rimčevu mjestu imam bolja rješenja, dok Sesar nije previše igrao ove sezone. Na EP dolaze najbolji igrači, napadači od kojih nitko ne »curi« u obrani. </p>
<p>Na popisu nema ozlijeđenog Nikše Prkačina, koji će sigurno biti »u 16«, kao i Nikola Vujčić, koji se sprema na operaciju nosa, te Emiliio Kovačić, koji ima problema s meniskom. Nakon Kukočeva odustanka, Spahija se nije odrekao drugoga sjajnog Splićanina, Dina Rađe. </p>
<p>– Popričat ću s Dinom, sve će se znati do 18. lipnja. </p>
<p>Od igrača će jedino Dalibor Bagarić na pripreme doći dva dana kasnije, jer će igrati Ljetnu ligu u SAD-u. </p>
<p>– Jedini popust netko može dobiti zbog igranja košarke, nikakva druga opravdanja ne prihvaćam, kazao je Spahija, koji je optimist uoči Švedske: </p>
<p>– Uvijek imam pozitivan stav. Da ne mislim tako, ne bih se ni prihvatio ovog posla. Plan je otići na OI, to je glavni cilj, zaključio je izbornik Neven Spahija. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jakša Vulić preuzeo košarkaše Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon Dražena Anzulovića, novi je trener košarkaša Zagreba Jakša Vulić. U srijedu su čelnici Zagreba i Vulić, dosadašnji trener Hirona, potipisali ugovor na četiri godine. </p>
<p>– Ovo je priznanje za moj dosadašnji rad, logičan slijed u košarkaškoj karijeri. Radit ćemo na razvoju mladih igrača, kazao je Vulić, koji je za momčad iz Trnskog odigrao 11 sezona, a kasnije bio i pomoćni trener na klupi »mrava«. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U spomen na Dražena </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – U subotu, 7. lipnja navršit će se deset godina tragične pogibije hrvatskog košarkaškog velikana Dražena Petrovića. Njegova obitelj i cijela košarkaška javnost na dostojan način žele obilježiti deset godina bez Dražena. </p>
<p> Nakon što je u srijedu predstavljen CD »Amadeus« te novo izdanje monografije »Dražen Petrović«, u subotu će u 17.20, točno u vrijeme nesreće, obitelj Petrović položiti cvijeće na Mirogoju, a u 18. 30 služit će se misa u crkvi Sv. Franje na Kaptolu. </p>
<p>– Cijeli program morali smo malo izmijeniti zbog dolaska Svetog Oca u Hrvatsku. Središnje obilježavanje bit će 18. lipnja kada će sadašnja reprezentacija igrati protiv generacije iz Barcelone, kazala je Draženova majka Biserka Petrović koja najviše vodi brigu oko očuvanja nasljeđa njezinog sina. </p>
<p>I u Šibeniku, Draženovom rodnom gradu, obilježit će 10-godišnjica smrti košarkaškog Mozarta, U subotu u 10 sati položit će se vijenac na igralištu na kojem se Dražen »zaljubio« u košarku. </p>
<p>– U Preradovićevoj ulici broj 3 održat će se i turnir djece iz škole košarke. U sklopu Radijskog festivala u Šibeniku, u subotu navečer, u 23 sata, održat će se koncert posvećen Draženu, ispričala je Biserka Petrović. </p>
<p>Sredinom lipnja održat će se i promocija filma, te najaviti projekt Muzeja Dražena Petrovića koji bi se trebao otvoriti u Ciboninom tornju. Obitelj Petrović će 28. lipnja položiti cvijeće na mjestu pogibije, na autocesti kraj Ingolstadta u Njemačkoj. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Duncan prejak za Netse </p>
<p>Prvo ime dvoboja bio je krilni centar Spursa sa 32 koša, 20 skokova, sedam blokada, šest asistencija i tri osvojene lopte </p>
<p>SAN ANTONIO, 5. lipnja</p>
<p> – Tim Duncan u prvoj je utakmici finala doigravanja NBA lige potpuno zasjenio Jasona Kidda, a njegovi su San Antonio Spursi stigli do pobjede rezultatom 101-89 i vodstva sa 1-0. </p>
<p>Najkorisniji je igrač osnovnog dijela sezone New Jersey Netsima ubacio 32 poena, uhvatio 20 lopti, podijelio sedam blokada i šest asistencija te svemu tome dodao i tri osvojene lopte.</p>
<p>Uz tako su raspoloženog Duncana Spursi teško mogli izgubiti, a s obzirom na to da su sjajnu ulogu imali veteran centar David Robinson u prvom te mladi graditelj igre Tony Parker u drugom poluvremenu, pobjeda momčadi iz Teksasa bila je zajamčena. Unatoč 37 godina na leđima i najavi povlačenja na kraju sezone, Robinson je i dalje jedan od najboljih centara u ligi. Prvi je finalni okršaj okončao sa 14 koševa, šest skokova i četiri blokade, a većinu toga ostvario je u prvom poluvremenu, tijekom kojeg su gosti iz New Jerseya konstantno bili u laganom vodstvu. No, iako su Duncan (osam koševa i devet skokova) i Parker (tri poena) u prve 24 minute bili ispod svoje razine, na odmor se otišlo rezultatom 42-42, za koji je najzaslužniji bio Admiral. </p>
<p>Na startu je nastavka proigrao Parker, Spursi su zaigrali brže i ofenzivnije te je vrlo brzo bilo 10 koševa prednosti za Spurse (58-48). Netsi su posljednji put zaprijetili smanjivši na 58-55, ali tada je uslijedila 15-2 serija Spursa za 73-57 i rješenje dvoboja. U toj, odlučujućoj trećoj četvrtini briljirao je Tony Parker sa 13 od svojih ukupno 16 pogodaka. Goste iz New Jerseya predvodio je Kenyon Martin sa 21 košem i 12 skokova, dok su Jasonu Kiddu nedostajala tek dva skoka za »triple-double« (10 koševa i asistencija, osam skokova), ali ovog puta statistika vara, jer dojam koji je ostavio prvi čovjek Netsa bio je vrlo loš. Nakon što je pogodio prva dva šuta na utakmici, u ostatku dvoboja pogodio je tek dva od 15 pokušaja, a također je nepotrebno izgubio nekoliko lopti u trenucima kad je njegova momčad u prvom poluvremenu mogla ostvariti veću razliku. </p>
<p>U sastavu Netsa po 15 su pogodaka dodali Richard Jefferson i Lucious Harris. Druga će se finalna utakmica igrati u noći s petka na subotu u San Antoniju, a prvak će postati ona momčad koja prva stigne do četiri pobjede. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Novo priznanje Magicu Johnsonu </p>
<p>DETROIT, 5. lipnja</p>
<p> – Legendarni američki košarkaš Ervin Magic Johnson dobit će još jedno veliko priznanje, točnije statuu u Sveučilištu Michigan State, koje je Magic predvodio do naslova prvaka sveučilišne lige. Magicov će kip izraditi poznati umjetnik Omri Amrany, koji je izradio i statuu Michaela Jordana, koja se nalazi ispred United Centra u Chicagu. Johnson je 1979. godine postao član Los Angelesa, a već su iduće godine Lakersi osvojili NBA naslov. Magic je u dresu Lakersa osvojio pet naslova (1980., 1982., 1985., 1987. i 1988.). Prošle je godine uvršten u Kuću slavnih, a 1996. među 50 najboljih košarkaša svih vremena u NBA ligi. U svojoj bogatoj riznici trojefa ima i olimpijsko zlato iz Barcelone. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Costa i Ferrero u reprizi prošlogodišnjeg finala</p>
<p>PARIZ/ZAGREB</p>
<p> – Španjolci će sigurno imati jednog tenisača u finalu Roland Garrosa. Zaslužili su to branitelj naslova Albert Costa trećim preokretom u karijeri i 2-6, 3-6, 6-4, 7-5, 6-2 pobjedom protiv sunarodnjaka Tommya Robreda, te treći nositelj Juan Carlos Ferrero nakon maratona i slavlja protiv Čileanca Fernanda Gonzaleza, 6-1, 3-6, 6-1, 5-7, 6-4. I dok će Argentinac Guillermo Coria i Nizozemac Martin Verkerk prvi put igrati u polufinalu Grand Slam turnira, ogled će Coste i Ferrera biti repriza lanjskog finala. </p>
<p>Roland Garros se rijetko kad mogao pohvaliti žilavijim braniteljem naslova. Španjolac Albert Costa se i treći put u posljednjih deset dana vratio nakon 0-2 zaostatka u setovima. Prvo je već bila otvorena potpuno nova neugodna tradicija u povijesti pariškog Grand Slama, »lucky looser« Argentinac Sergio Roitman je vodio 7-6, 6-2, 4-1 protiv Coste, već označenog kao prvog branitelja naslova koji se spotaknuo na prvoj prepreci. Čeha Radeka Štepaneka u 2. kolu je slomio nakon pet setova, a onda je Ekvadorac Nicolas Lapentti u 3. kolu ekspresno stigao do 6-4, 6-4 vodstva. Naravno, Costa je tek tada počeo igrati i sve preokrenuo. Ali malo tko se nadao kako će i protiv Robreda u četvrtfinalu konačno početi igrati u trećem setu. Sakupio je samo pet gemova u dva seta, a Robredo je igrao na krilima pobjeda protiv Hewitta i Kuertena. Snagom i preciznošću Robredo je stigao na prag najvećeg uspjeha u karijeri. Ipak, Costa se nje htio tako oprostiti od Pariza, promijenio je taktiku i zbog toga režirao još jedan pobjednički maraton.</p>
<p>– Psihički mi je ovo bio jedan od najtežih mečeva u karijeri. Robredo je igrao mnogo bolje od mene, jednostavno me ubijao. Uzvraćao sam i udarao kratko. I zato sam morao promijeniti taktiku. Stao sam korak bliže u teren kada sam vraćao servis, a osim toga prisilio sam se na brži servis. Forsirao sam njegov forhend. A kad je on vidio kako mijenjam taktiku, počeo je sumnjati. Onda mi je samo preostalo nadoknaditi zaostatak, komentirao je Costa.</p>
<p>Kako to izgleda jednostavno kada Costa opisuje. A ustvari, 28-godišnji Španjolac prije Pariza nikad se u karijeri nije uspio vratiti nakon 0-2 u setovima. Uz to, ostat će zapisano da je do polufinala na terenu proveo čak 18 sati i 32 minute. I sve to u deset dana.– Naravno da mislim da mogu dobiti meč, bez obzira na stanje na terenu. Kakav bih bio branitelj naslova kada bih sam sebi u takvom slučaju rekao: Ok, ovdje sam već pobijedio, pa sad mogu na godišnji. Ne, želim osvojiti Roland Garros još jednom, priznao je Costa, koji ima priliku postati jedan od sedmorice sa uzastopnim naslovima u Parizu.</p>
<p>Brzina i inteligencija je presudila u korist Ferrera protiv Gonzaleza. Treći je nositelj pobjedu priskrbio nakon iskorištene šeste meč-lopte u desetom gemu petog seta. Prethodno je Gonzalez priuštio Ferreru najiscrpljujući ovogodišnji meč, udarajući svom snagom kad god je mogao. Ustvari je Gonzalez igrao za obojicu, na kraju je upisao 117 neprisiljenu pogrešku i spasio 21 od 29 »break« prilika. Ali, i sa takvom statistikom je bio blizu polufinala. </p>
<p>– Teško je igrati i kontorlirati meč protiv ovakvih igrača jer nikad ne znate kad će »poluditi« i početi pogađati u serijama. A pobijedio me u prethodna dva meča jer mu je sve ulazilo. I zato mi je ova pobjeda dala mnogo samopuzdanja, rekao je Ferrero.</p>
<p> • Rezultati, tenisači, četvrtfinale: Costa (9) – Robredo (28) 2-6, 3-6, 6-4, 7-5, 6-2, Ferrero (3) – Gonzalez (19) 6-1, 3-6, 6-1, 5-7, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Štimac umjesto Šurjaka</p>
<p>Funkciju sportskog direktora Hajduka, i to kao volonter, ubuduće će obnašati Igor Štimac. U međuvremenu je istekao ugovor dosadašnjem sportskom direktoru Ivici Šurjaku, koji je na tom mjestu bio kao profesionalac / »Smiješno je da je o mojoj sudbini odlučio Štimac«, kaže Šurjak</p>
<p>SPLIT, 5. lipnja</p>
<p> – Ono što se već očekivalo i najavljivalo proteklih mjeseci i dana, na Poljudu se dogodilo u četvrtak. Dan nakon osvojenog Kupa Hrvatske zasjedao je Upravni odbor »bijelih« i donio odluku koja se očekivala, a to je da će funkciju sportskog direktora Hajduka ubuduće obnašati Igor Štimac, koji je inače član Upravnog odbora i zadužen je za koordinaciju između struke i najvišeg tijela »bijelih«.</p>
<p> O odlukama s Upravnog odbora novinare je upoznao predsjednik Branko Grgić, ali je odmah u startu kazao da neće odgovarati na nikakva pitanja, već da će pročitati donesene zaključke.</p>
<p> – Zaključeno je da direktor kluba napravi novu sistematizaciju radnih mjesta, a sve u skladu s financijskim mogućnostima, naglasio je Grgić. – Dakako, u tu novu sistematizaciju neće biti uključeni stručni stožer, igrači, te liječničko osoblje. Isto tako, odlučeno je da će ubuduće funkciju sportskog direktora, i to kao volonter, obnašati Igor Štimac, koji je i dosad bio zadužen da ispred Upravnog odbora koordinira sa stručnim stožerom.</p>
<p> U međuvremenu je istekao ugovor dosadašnjem sportskom direktoru Ivici Šurjaku, koji je na tom mjestu bio kao profesionalac, ali zbog racionalizacije troškova odlučeno je da to mjesto ubuduće ne bude plaćeno.</p>
<p> – Šurjaku je ponuđeno mjesto u Upravnom odboru, vjerujem da će on to i prihvatiti. Dogovoreno je također da predsjednik Kluba, direktor i sportski direktor obave sve kako bi se pripreme organizirale na što je moguće bolji način. Treba revidirati ugovore pojedinih igrača, pokušati pronaći način kako ubuduće isplaćivati ugovorne obveze, jer veliki je nesrazmjer između troškova i prihoda kluba što ionako tešku financijsku situaciju još više otežava, pročitao je zaključke predsjednik Grgić.</p>
<p> Sada već bivši sportski direktor Šurjak nije bio na proslavi nakon osvojenog Kupa u srijedu navečer, čini se da je već znao da će dan kasnije biti »bivši« sportski direktor. Zamolili smo ga za kratak komentar odluke Upravnog odbora. Zanimalo nas je hoće li prihvatiti mjesto u Upravnom odboru.</p>
<p> – Ne vjerujem da ću prihvatiti rad u Upravnom odboru Hajduka. Smiješno je da je o mojoj sudbini odlučio Igor Štimac, kazao je Šurjak.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Repriza Lige prvaka u New Yorku </p>
<p>TORINO, 5. lipnja</p>
<p> – Prema svemu sudeći, početkom kolovoza u New Yorku će se odigrati talijanski nogometni Superkup, u kojem će snage ponovno odmjeriti prvak Juventus i pobjednik kupa Milan. Bit će to repriza finalnog ogleda Lige prvaka, u kojoj su »milanezi« nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca slavili sa 3-2. Prošle je sezone talijanski Superkup odigran u Tripoliju.</p>
<p>– U Americi postoji veliko zanimanje za tu utakmicu. Čini se da će New York biti domaćin, najavio je predsjednik Lige, ujedno dopredsjednik Milana Adriano Galliani. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="55">
<p>U istočnoj Bosni pronađena nova masovna grobnica </p>
<p>SARAJEVO, 5. lipnja</p>
<p> - Forenzičari Povjerenstva za nestale osobe Federacije Bosne i Hercegovine otkrili su još jednu masovnu grobnicu u istočnoj Bosni. Pretpostavlja se da su u njoj posmrtni ostaci više od sto Bošnjaka ubijenih na početku rata u BiH.</p>
<p> Kako u četvrtak prenose sarajevski mediji, grobnica je početkom tjedna pronađena na području Debelog Brda u općini Vlasenici. U posljednja dva tjedna tamo su otkrivene još dvije grobnice u kojima su bili posmrtni ostaci 18 osoba.</p>
<p> Voditelj odjela Povjerenstva za nestale osobe u Tuzli Murat Hurtić izjavio je da su dosad ekshumirana 43 tijela. Prve analize ukazuju na to da je riječ o tzv. sekundarnoj grobnici u koju su tijela ubijenih naknadno prebacivana s drugih područja.</p>
<p> Na temelju pronađenih dokumenata pretpostavlja se da su ovdje pokopani Bošnjaci koje su bosanski Srbi zatočili u zloglasnom zatvoru »Sušica« i zatim likvidirali.</p>
<p> Moguće je i da je riječ o posmrtnim ostacima Bošnjaka koji su u svibnju i lipnju 1992. bezuspješno pokušavali pobjeći s teritorija pod kontrolom srpskih snaga na područje općine Kladanj što ga je nadzirala Armija BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>SAD treba pritisnuti Srbiju na suradnju s Haagom </p>
<p>WASHINGTON, 5. lipnja </p>
<p> - Američka vlada treba pritisnuti Srbiju na dodatno poboljšanje ljudskih prava prije nego što odluči odobriti Beogradu nastavak pomoći, objavila je u srijedu američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW).</p>
<p>Izvršna direktorica HRW-a za Europu i središnju Aziju Elizabeth Andersen, rekla je u srijedu američkom povjerenstvu za OESS da srbijanska vlada treba pokazati jaču opredijeljenost za vladavinu zakona i pravu predanost pozivanju na odgovornosti za ratne zločine. HRW predlaže američkoj vladi da u odobravanju pomoći Srbiji kao kriterije uzme u obzir potrebu uhićenja Ratka Mladića i drugih optuženika koji su na teritoriju Srbije i Crne Gore, potvrdu haaške tužiteljice da dobiva punu suradnju kad je riječ o isporuci dokumenata koje traži, kao i dokaz za napredak u domaćim istragama o važnim ratnim zločinima, uključujući Batajnicu, predgrađe Beograda gdje je otkriveno 500 tijela kosovskih Albanaca ubijenih 1999. Također treba uzeti u obzir i hitne promjene zakona o organiziranom zločinu da bi se spriječila zatočenja bez prava pristupa i ratifikaciju Europske konvencije o ljudskim pravima te Europske konvencije za sprječavanje mučenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Svjedok potvrdio da je Arkan zapovjedio napad na Zvornik i da su zatočeni Bošnjaci likvidirani </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Haaškom sudu (ICTY), u četvrtak je završeno ispitivanje zaštićenog svjedoka optužbe B-24 koji je govorio o zauzimanju Zvornika.</p>
<p> Svjedok B-24 bio je zapovjednik policije i član srpskog kriznog stožera u Zvorniku, a njegovo je svjedočenje prekinuto prije dva tjedna. Izjavio je da je Željko Ražnatović Arkan zapovjedio napad srpskih snaga na Zvornik iako lokalni Srbi nisu planirali zauzeti taj grad u istočnoj Bosni sa 70 posto Bošnjaka. </p>
<p> Naveo je da je u napadu sudjelovalo dvadesetak »arkanovaca«, među kojima i Milorad Luković Legija kojeg su Bošnjaci zarobili, te srpska TO, uz topničku pripremu iz Malog Zvornika u Srbiji. U borbama za selo Kulu Grad iznad Zvornika, sudjelovali su pripadnici 72. padobranske jedinice JNA, rekao je svjedok B-24.</p>
<p> Potvrdio je da su vojno sposobni Bošnjaci, zarobljeni u Zvorniku i okolnim selima, likvidirani u Tehničkoj školi u Karakaju i u Domu kulture u Čelopeku.</p>
<p> Protuispitivanje svjedoka B-24 Milošević nije iskoristio za pobijanje optužnice, već za prebacivanje krivnje za sukobe na »muslimanske ekstremiste iz Patriotske lige«. </p>
<p> Naoružavanje Bošnjaka i međunarodno priznanje BiH, tvrdio je, zabrinulo je Srbe u Zvorniku i natjeralo ih da organiziraju obranu te zatraže pomoć iz Srbije, pa i od Arkana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Palestinski i židovski ekstremisti protiv Bushova »putokaza mira«</p>
<p>Znakovita je Abbasova izjava u kojoj je prvi put istaknuo da se ne može ignorirati postojanje židovskog naroda kroz povijest / Bush je prvi put izazvao simpatije arapskog svijeta izjavom da »Svetu zemlju treba podijeliti« kako bi se uz »naporan rad, dobru vjeru i hrabrost osigurao toliko željeni srednjoistočni mir«</p>
<p>ANKARA, 5. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Razgovori američkog predsjednika Georgea W. Busha s izraelskim premijerom Arielom Sharonom i palestinskim premijerom Mahmudom Abbasom, poznatijim po nadimku Abu Mazen, pobudili su nade u mogućnost uspostave srednjoistočnog mira. Istodobno, taj trojni susret na vrhu, održan u srijedu u jordanskoj luci Aqabi, mogao bi, bude li uspjeha »na terenu«, šefa Bijele kuće, nakon okupacije Iraka, prikazati kao mirotvorca koji je uspio ono što desetljećima nije pošlo za rukom niti jednom američkom predsjedniku.</p>
<p>U središtu tih napora je osnivanje neovisne palestinske države, prema mirovnom planu koji su zajednički izgradili SAD, EU, Rusija i UN. Taj dokument su prihvatile obje zaraćene strane, iako je Izrael postavio neke uvjete. Stoga se predsjednik Bush nije želio baviti detaljima svog »putokaza mira« kako bi izbjegao neuspjeh svog prethodnika Billa Clintona. Aqabske akcije koje je poduzeo ugodno su iznenadile ne mali broj skeptika koji su predviđali slom trojnog summita.</p>
<p>Bush je najavom slanja američkih promatrača (Izraelci su to ranije odbijali) u turbulentno srednjoistočno područje, prema mnogim tumačenjima, načinio krupan korak u pravom smjeru. Opća je ocjena da »road map« predstavlja hrabar početak, no ako ne bude postojala dobra volja i spremnost da se prekine sadašnja spirala nasilja i krvoprolića, mogao bi, kao i raniji mirovni pokušaji, završiti u slijepoj ulici.</p>
<p>Šef Bijele kuće smatra da su Sharon i Abbas preuzeli na sebe ozbiljne obveze kako bi se oživotvorila vizija o dvije države, izraelskoj i palestinskoj koje bi postojale i živjele u miru i sigurnosti jedna pored druge. Bush je prvi put izazvao simpatije arapskog svijeta izjavom da »Svetu zemlju treba podijeliti« kako bi se uz »naporan rad, dobru vjeru i hrabrost osigurao toliko željeni srednjoistočni mir«. </p>
<p>Znakovita je i Abbasova izjava u kojoj je također prvi put istaknuo da se ne može ignorirati postojanje židovskog naroda kroz povijest. Palestinski premijer smatra kako obje strane moraju ispuniti svoj dio obveza. Abbas je obećao da će oružje ostati u rukama samo onih Palestinaca koji su zaduženi za provođenje zakona. Poručio je da neće tolerirati nikakve poticaje na nasilje i mržnju. Jedan visoki izraelski dužnosnik rekao je u četvrtak kako se već osjećaju prvi pozitivni učinci Abbasovih obećanja. </p>
<p>Izraelski premijer se iznenada, na opće iznenađenje svojih vatrenih pristaša, od »jastreba« preobrazio u mirotvorca. Sharon smatra kako je u interesu židovske države da živi u susjedstvu sa demokratskom palestinskom državom. »Tražit ćemo način da Palestinci počnu ponovno normalno živjeti, da se popravi njihova humanitarna situacija i da se oživotvori Bushova vizija mira«, rekao je. </p>
<p>Sharon pritom nije iznio koje bi konkretne ustupke mogao ponuditi palestinskoj strani. Zanimljivo je da je prvi komentar Sharonove izjave došao od palestinskog vođe Yassera Arafata kojemu su aqabska vrata ostala zatvorena. Rekao je kako u istupu izraelskog premijera praktički ne vidi nikakve ozbiljnije pomake koji bi otvorili novu stranicu srednjoistočnog mirovnog procesa. »Sharon Palestincima nije ponudio ništa opipljivo«, kategoričan je Arafat.</p>
<p>Na istoj crti našli su se i militantne palestinske organizacije Hamas i Islamski džihad. Iz njihovog tabora je priopćeno (samo nekoliko minuta nakon okončanja summita u Aqabi), da će nastaviti oružanu borbu protiv izraelskih okupatora sve dok se, kako je rečeno, ne oslobodi i posljednji centimetar palestinskog teritorija. </p>
<p>Protiv aqabskog dogovora ustali su i židovski doseljenici na Zapadnoj obali i pojasu Gaze. U srijedu su održali prosvjede sa porukama da je Bushov »putokaz mira pakleni plan koji prijeti opstojnosti Izraela«.</p>
<p>Zanimljivo je da su se prvi komentari američko-izraelsko-palestinskog susreta na vrhu podudarili kako u arapskim tako i izraelskim novinama. Tako izraelski ljevičarski list Haaretz smatra da pravi mirovni izazovi tek predstoje. »Trojka je razgovarala o malim koracima prema rješenju krize, ali to otvara vrata ekstremistima«, piše taj list. Saudijske novine Riyadh zamjećuju kako su sve strane obećale mir, uz napomenu da prekid nasilja židovskih doseljenika i obuzdavanje palestinskih ekstremista nije samo po sebi dovoljno da bi se došlo do tog velikog srednjoistočnog i svjetskog cilja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bush obećava otkriti istinu o Saddamovom oružju</p>
<p>U Londonu, Washingtonu i Madridu raste pritisak na tamošnje vlade da objasne što se dogodilo s navodno zastrašujućim iračkim arsenalom oružja za masovno uništenje zbog kojega je i započeo američko-britanski napad na Irak</p>
<p>LONDON, 5. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Prilikom posjeta zaljevskom emiratu Kataru, na kraju svoje sedmodnevne svjetske turneje, George Bush je u četvrtak odbacio navode da irački kemijski i biološki arsenal nikada neće biti pronađen. U govoru američkim trupama u Kataru američki predsjednik obećao je »otkriti istinu« o Saddamovim zabranjenim oružjima. »Saddam Hussein ima veliku zemlju u kojoj se lako može sakriti oružje. No mi ćemo ga tražiti«, rekao je Bush na zadnjoj postaji svoje turneje po Europi i Srednjem istoku.</p>
<p>Čini se da se američki predsjednik osjetio ponukanim intervenirati u kontroverzi koja se razbuktala s obje strane Atlantika oko toga je li uoči iračkog rata opasnost od Saddama Husseina bila preuveličana ili ne. </p>
<p>I britanski parlament i američki Kongres već su najavili istrage koje trebaju utvrditi jesu li obavještajni podaci bili napuhivani, da bi se tako opravdala potreba za ratom protiv Saddamovog Iraka. BBC je u četvrtak prenio izjavu bivšeg američkog obavještajnog dužnosnika u State Departmentu Grega Thielmana, koji tvrdi da se manipuliralo dokazima o iračkom oružju masovnog uništenja. Thielman je ustvrdio da »način na koji su neki drugi dijelovi obavještajne zajednice, poput CIA-e pakirali informacije i prezentirali ih svojim nadređenima, nije uvijek bio najobjektivniji«.</p>
<p>Zaključci da Saddam radi na nuklearnoj bombi, te da održava odnose s Al Qaidom, nisu bili čvrsto utemeljeni na obavještajnim činjenicama, smatra on. Kao obavještajni profesionalac, on Irak nije vidio »kao neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama«. </p>
<p>U vrlo sličnom tonu, i bivši britanski obavještajac David Shayler izjavio je, također za BBC, da u tajnim službama na Otoku vlada mišljenje kako je rat protiv Iraka bio »neopravdan«. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair morao se ovog tjedna pred Donjim domom braniti od optužbi da je njegov ured krivo predstavio obavještajne podatke, ne bi li umjetno pojačao argumente u prilog intervencije u Iraku.</p>
<p>U veljači ove godine Downing Street je objavio dosje o iračkom arsenalu, u kojemu su obavještajni podaci bili izmiješani s činjenicama iz drugih izvora, poput akademskih studija. Kombinacija se nije pokazala sretnom, niti vjerodostojnom, a tajne su se službe osjetile diskreditiranima. Njihovi šefovi uspjeli su sada od britanske vlade dobiti obećanje da se u javnosti više neće plasirati nikakvi obavještajni podaci koji ne potječu iz službenih obavještajnih izvora. Londonski Guardian govori o »dubokoj nelagodi u obavještajnoj zajednici, zbog vladinih pokušaja da tajne informacije iskoristi kao argumente za rat protiv Iraka«. </p>
<p>List Guardian također piše kako »visoki dužnosnici« u tajnim službama tvrde da prijetnja od Saddamovog Iraka »nije bila tako velika kako su to tvrdili ministri«. Sličnu procjenu - da Saddam nije jako opasan - dala je i CIA uoči rata protiv Iraka. No političari su tvrdili da su iračka oružja masovnog uništenja vrlo opasna. Sada se i u Americi sve glasnije postavljaju pitanje o tome što se dogodilo s tim navodno zastrašujućim arsenalom, budući da u dva mjeseca od pada iračkog režima nije u Iraku pronađeno još ništa.</p>
<p>»Poput milijuna Amerikanaca, pitam se gdje su dovraga oružja masovnog uništenja«, rekao je ovih dana republikanski kongresmen Joseph Hoeffel pred Odborom za međunarodne odnose američkog Kongresa. Bushova administracija odbacuje međutim tvrdnje da je manipulirala obavještajnim podacima o Iraku. </p>
<p>»Osobno nikada nisam zatražio ni od koga iz obavještajne zajednice da izmijeni ijednu stvar koju su prezentirali, niti sam svjestan da postoji ijedan drugi dužnosnik ove administracije koji je to činio«, svjedočio je John Bolton, podtajnik za kontrolu naoružanja u State Departmentu, pred istim kongresnim odborom. </p>
<p>Međutim, javna je tajna da su u Pentagonu postojali proratno nastrojeni elementi, uključujući, kako se tvrdi, i samog tajnika za obranu Donalda Rumsfelda, koji su iz postojećih činjenica izdvajali samo one koje su govorile u prilog rata. (Nasuprot tome, State Department i njegov šef Colin Powell bili su rigorozniji u provjeri podataka.)</p>
<p>U Španjolskoj, koja je u Vijeću sigurnosti zdušno podupirala američko-britansku osovinu protiv Iraka, također se čuju sve glasnija pitanja o Saddamovom arsenalu. Oporbeni socijalisti zatražili su i formalno da premijer José María Aznar pred parlamentom objasni što se dogodilo s iračkim oružjima masovnog uništenja, koja su ranije bila navedena kao dovoljan razlog za rat.</p>
<p>Glasnogovornik španjolskih socijalista Felix Albertos izjavio je kako su »američka i britanska vlada sada pod pritiskom da dokažu postojanje tih oružja, a Aznar bi im moga prištedjeti mnogo truda kada bi ovdje izvukao dokaze.« </p>
<p>Među spornim podacima koji će teško izdržati provjeru je i tvrdnja da je Irak kadar lansirati kemijski ili biološki napad u 45 minuta. Neki smatraju dvojbenom i tvrdnje koje su ranije navodili London i Washington, da Saddam nabavlja nuklearni materijal u Nigeru. Britanski premijer Tony Blair tvrdi međutim da se sada pojavljuju novi dokazi, koje će iznijeti, premda nije poznato kada. O vjerodostojnosti tih dokaza ovisi možda i njegov dugoročni politički opstanak. U sličnom tonu i Colin Powell te drugi američki dužnosnici tvrde da će biti otkriveni nove činjenice o Saddamovom arsenalu, ali da će za to vjerojatno trebati vremena. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poljska najbolji prijatelj Amerike i Busha u Europi</p>
<p>U Berlinu se cinično primjećuje da se predreferendumsko ozračje u Poljskoj doima kao da ta zemlja pristupa Sjedinjenim Državama, a ne Europskoj uniji</p>
<p>BERLIN, 5. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda je Berlin samo četrdesetak kilometara udaljen od poljske granice, zemljopisno udaljeniji London i Washington daleko su »bliži« Poljskoj. To je pokazao redoslijed posjeta Poljskoj uoči poljskog referenduma o pristupanju EU sljedećeg vikenda: najprije američki predsjednik George Bush, potom britanski premijer Tony Blair, pa tek onda prvi europski susjed, njemački kancelar Gerhard Schröder.</p>
<p>Doduše, svi su oni podržali kampanju poljske vlade za pristup te zemlje EU. No, očito je da, po tome kako shvaća EU, i prema njenom odnosa spram SAD-a, Varšava više pripada Washingtonu i Londonu, nego formalnom tzv. weimarskom trokutu Pariz-Berlin-Varšava. Dapače, u Berlinu se cinično primjećuje da se predreferendumsko ozračje doima kao da Poljska pristupa Sjedinjenim Državama, a ne Europskoj uniji.</p>
<p>Weimarski je trokut osnovan 1991. godine na inicijativu tadašnjih ministara vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske. Cilj je bio ubrzano uklapanje Poljske u europske i transatlantske strukture. </p>
<p>Taj cilj je sada gotovo ostvaren. Zahvaljujući podršci Njemačke i Francuske, Poljska je od 1999. godine članica NATO-a, od svibnja sljedeće godine će najvjerojatnije biti i članica Europske unije. </p>
<p>No na planu vanjske i sigurnosne politike, tri države imaju još puno toga raščistiti. To pokazuje i sljedeći primjer: na prijedlog Njemačke, Francuske, Belgije i Luksemburga da se u okviru EU formira samostalan stožer za planiranje i zapovijedanje, Poljska je reagirala negativno, kao i Britanija </p>
<p>Tony Blair je u Poljskoj bio toplije primljen od Gerharda Schrödera. Poljska i Velika Britanija, naime, dijele zajedničko mišljenje o budućnosti EU kao Europe različitih naroda, a ne stvaranje jedne moćne, »superfederacije«, čemu su bliske Njemačka i Francuska. Na djelu je, dakle, osovina Washington-London-Varšava. Varšava je, dapače, spremna blokirati inicijative Pariza i Berlina koje nisu po volji Amerikancima i Britancima.</p>
<p>Poljaci su već dvaput torpedirali nastojanja Nijemaca i Francuza na zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU. Prvi put početkom veljače bilo je to tzv. pismo osmorice, izraz solidarnosti sa Sjedinjenim Državama, koje nije bilo usuglašeno sa Bruxellesom. Drugi put, to je Poljska samodopadljiva uloga velike sile u Iraku, o kojoj su dužnosnici EU saznali iz novina.</p>
<p>Stari san Poljaka kao da se sada ispunjava. Poljska bi, primjerice, trebala kao treća sila, pored SAD i Velike Britanije, sudjelovati u obnovi Iraka. Time Amerikanci podižu ugled Poljske kao pobjednice. Komentatori poljskih medija ponosno objavljuju: »Pobijedili smo. Nalazimo se na pravoj strani«. </p>
<p>Osim toga, Bush uvijek iznova uvjerava da je Poljska najbolji prijatelj Amerike u Europi. Poljska je odmah potom u Sjedinjenim Državama, a ne kod europskih partnera naručila borbene avione za oko četiri milijarde dolara. </p>
<p>S druge strane Odre, u Njemačkoj, apsolutno ne vjeruju u novu ulogu Poljske. Među njemačkim (i francuskim) političarima i političkim analitičarima prevladava uvjerenje da zemlja koja igra ulogu velesile po milosti Amerike i u toj mjeri precjenjuje svoju ulogu u svijetu, ne može računati na to da je EU uzme za ozbiljno, i da bi se time Poljska mogla na kraju naći na strani gubitnika. </p>
<p>Konačno, unatoč snažnoj službenoj potpori Njemačke poljskom pristupanju u EU, među Nijemcima nema (svakako ne samo zbog proameričkog držanja) ni traga oduševljenju zbog toga što Poljaci dolaze u obitelj EU.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rusi ipak grade nuklearku Iranu</p>
<p>Igor Ivanov je izjavio da se izgradnja iranske nuklearke nastavlja pod strogom kontrolom međunarodnih inspektora koji nisu našli ništa nedopušteno ili sumnjivo</p>
<p>MOSKVA, 5. lipnja</p>
<p> - Rusija neće prekidati suradnju s Iranom u izgradnji prve nuklearne elektrane u toj zemlji. Takav zaključak proizlazi iz izjave šefa kremaljske diplomacije Igora Ivanova koji je agenciji »Ria novosti« rekao da cjelokupni posao izgradnje nuklearke u iranskom gradu Bushera teče pod strogom kontrolom međunarodnih inspektora koji za redovitih inspekcija nisu našli ništa nedopušteno ili sumnjivo. </p>
<p>Unatoč toj izjavi, intriga oko daljnjeg angažiranja Rusije na izgradnji iranske nuklearke ne prestaje. Lansirao ju je utorak britanski BBC koji je, pozivajući se na neimenovanog britanskog diplomata, objavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin u Evianu, na večeri s kolegama iz zemalja »velike osmorice«, najavio prekidanje »nuklearne suradnje« s Iranom. </p>
<p>Intriga je nastavila živjeti i nakon konferencije za novinare Vladimira Putina u utorak u Evianu, na kojoj je ruski predsjednik istaknuo kako će Rusija nastaviti suradnju s Iranom, ali pod uvjetom da nuklearni program Teherana bude pod strogom kontrolom inspektora Međunarodne komisije za atomsku energiju (IAEA). Bila je to energična Putinova reakcija na nedavno odbijanje Teherana da potpiše tzv. dopunski protokol kojim bi se obvezao da svoj cjelokupni nuklearni program podvrgne kontinuiranoj kontroli međunarodnih inspektora. </p>
<p>Većina zapadnih i ruskih medija tu Putinovu prijetnju odmah su protumačili kao najavu prekidanja izgradnje nuklearne elektrane u Iranu, posla koji Rusiji vrijedi više od 800 milijuna dolara. Istovremeno je rusko Ministarstvo za nuklearnu energiju u utorak objavilo da će nastaviti daljnju isporuku nuklearne tehnologije u Iran tek nakon što Teheran potpiše s Rusijom sporazum o vraćanju nuklearnog otpada, odnosno »iskorištene« nuklearne sirovine, ali i nakon pristanka da iranski nuklearni program bude pod kontinuiranom kontrolom međunarodnih inspektora. </p>
<p>Izjavu Vladimira Putina u Evianu i odluku ruskog Ministarstva za nuklearnu energiju o obustavljanju isporuke nuklearne tehnologije Iranu, ekspert moskovskog fonda Carnegy Aleksandar Matušenko objasnio je zaključkom da se u sporu Teherana i Washingtona Putin »definitivno opredijelio »za američku stranu«. </p>
<p>S druge strane, istaknuti moskovski politolog Vjačeslav Nikonov procijenio je Putinovu izjavu tek kao snažan pritisak na Iran. Prema Nikonovu, u rusko-iranskoj suradnji odavno ima trenja. Primjerice, stalno se odgađa završetak izgradnje nuklearne elektrane u Busheri jer Teheran oteže s potpisivanjem sporazuma o vraćanju nuklearnog otpada. </p>
<p>Napokon, pojedini analitičari u Moskvi ne isključuju ni mogućnost da je efektan senzacionalni »zaokret«Vladimira Putina u politici prema Iranu u stvari bio kucanje na otvorena vrata. S tom izjavom Putin je navodno istupio tek nakon što je njegova diplomacija uvjerila Teheran da mora potpisati dopunski protokol s Međunarodnom komisijom za atomsku energiju. Navodno, to potpisivanje dogodit će već 16. lipnja, a to znači da će u tom slučaju Rusi nastaviti i dovršiti izgradnju nuklearne elektrane u Busheri. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Čečenska teroristkinja digla autobus u zrak </p>
<p>U eksploziji kod grada Mozdoka u Sjevernoj Osetiji poginulo je 16 ljudi, a 17 je ranjeno</p>
<p>MOSKVA, 5. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U terorističkoj akciji, u četvrtak ujutro 16 ljudi je poginulo a 17 je teže i lakše ranjeno. Akciju je izvela čečenska teroristkinja samoubojica na ruskom sjevernom Kavkazu. Sve žrtve bili su putnici autobusa koji je iz glavnog grada Sjeverne Osetije Mozdoka prevozio vojne pilote i civilno tehničko osoblje na obližnji glavni ruski vojni aerodrom na sjevernom Kavkazu. Poginulo je 14 žena zaposlenih na vojnom aerodromu i dva pilota. </p>
<p>Preživjeli i očevici ispričali su istražiteljima da je čečenska teroristkinja pričekala autobus na željezničkom prijelazu na izlazu iz grada gdje je vozač stao da pokupi dva putnika zaposlena na aerodromu. Nepoznata Čečenka molila je vozača da i nju poveze, ali kako ju je on odbio aktivirala je snažan eksploziv skriven ispod duge crne haljine pa su u autobusu poginuli o svi putnici koji su sjedili na strani na kojoj se nalaze ulazna vrata. </p>
<p>Očevici tvrde da su Čečenku čudnog ponašanja, staru oko 30 godina na tom mjestu zamijetili i prethodna dva dana, pa stoga istraga zaključuje da je ona pažljivo birala mjesto i metu svog terorističkog napada. Istina, zamjenik vrhovnog tužitelja Rusije u Čečeniji Sergej Fridinski ne isključuje mogućnost da je plan teroristkinje bio da stigne na vojni aerodrom i tamo izvrši teroristički akt u trenutku dok zapovjednik ruskih zračnih oružanih snaga general pukovnik Vladimir Mihajlov iz Moskve obavlja inspekcijsku smotru. </p>
<p>Razumljivo, identitet teroristkinje samoubojice neće biti lako ustanoviti, ali istraga pretpostavlja da je riječ o udovici nekog od poginulih čečenskih boraca. Naime, najviše udovica bilo je i među čečenskim teroristima koji su prošle jeseni izvršili spektakularnu terorističku akciju u moskovskom kazalištu gdje su kao taoce tri dana držali gledatelje i izvođače mjuzikla Nord-Ost. </p>
<p>I nedavni teroristički akt na masovnom vjerskom skupu u Čečeniji, kada je poginulo 40 ljudi, izvršile su dvije čečenske udovice. Uostalom, jedan od vođa čečenskih separatista Shamir Basajev nedavno je izjavio da obučava cijelu skupinu terorista samoubojica među kojima je najviše žena, i da će one uskoro krenuti u akcije i izvan Čečenije. </p>
<p>Nakon vijesti o novoj čečenskoj terorističkoj akciji, ruski predsjednik Vladimir Putin dao je u zadatak FSB-u (Federalnoj službi sigurnosti) i istražnim organima da krenu u potragu za mjestima u Čečeniji gdje se obučavaju teroristi-samoubojice. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="63">
<p>Pošteno se služiti citatima morao bi i onaj od koga se ne očekuje da piše niz dlaku</p>
<p>Budući da znam da ljudi gledajući i slušajući isto, ipak, svatko posebno vidi i čuje ponešto drugačije, razmišljao sam o tome što li će sve naši novinari, posebno kolumnisti, reći o ovogodišnjim istodnevnim komemoracijama u Jasenovcu i Bleiburgu koje su, zbog najave da će se održati istoga dana, sigurno pozitivno utjecale jedna na drugu i koje su, na kraju, u mnogočemu doista bile primjerenije negoli prošlih godina.</p>
<p>Potrebu iznošenja svojega viđenja spomenutih komemoracija osjetila su ove godine i oba kolumnista Panorame subotom u Vjesniku od 17. svibnja. I dok sam se ja čudio što se sve vidi kad netko nešto gleda svojim očima i kad nešto, možda, posebno fiksira, dotle se u Vjesniku od 29. svibnja ipak pojavila reakcija Gojka Borića na pisanje jednoga od kolumnista, Igora Mandića, u kojoj se on ograničio na opovrgavanje Mandićevih tvrdnji o svećeniku Vilimu Cecelji i na bezrazložnost napada na patera Tončija Trstenjaka koji je Cecelju citirao.</p>
<p>Na žalost, Igor Mandić je i u Vjesnikovu prilogu Panorami subotom od 31. svibnja ponovno imao potrebu iznositi svoja uvjerenja o Cecelji i o Trstenjaku. On, naime, o dosadašnjim komemoracijama u Bleiburgu piše kao o smjesi neoustašoidnih govorancija i euharistijskog slavlja koje je trajno prožeto »zazivanjem osobe i duha velečasnoga zlopatra Vilima Cecelje (1909.-1989.), poznatoga i po molitveniku 'Hrvatski vojnik' iz 1944., a citate toga Cecelje«, nastavlja Mandić, Tonči Trstenjak je ove godine ponovo mantrao. Budući da je Mandić tu svoju kolumnu napisao prije negoli je pročitao Borićevu reakciju, treba se nadati da će on bar još jednom pisati o istim pitanjima pa se o svemu, kako ga Borić dva puta potiče, javno očitovati.</p>
<p>Nisam siguran hoće li Mandić nakon Borićevih pisanja dati prednost literaturi koja mu je i od prije bila dostupna i poznata, ali kad već ima tolike, meni dosad nepoznate izvore, mislim da bi mnogima bilo zanimljivo čuti što je on npr. sablažnjivo pročitao iz Ceceljeva molitvenika »Hrvatski vojnik«, jer Borić iz svog iskustva tvrdi da je Cecelja bio, kako se kaže, duša od čovjeka. Ja isto nikako ne mogu vjerovati da u molitveniku, premda je i hrvatski, i vojnički, i k tomu, iz 1944., može biti govora mržnje koji Mandić inače osuđuje.</p>
<p>Nije Mandić jedini koji ne uzima ozbiljno oskudnu suvremenu hrvatsku literaturu o Drugome svjetskom ratu, odnosno o ustašama. Zato me u njegovoj kolumni od 17. svibnja mnogo više zasmetalo ono što se nikako ne smije dogoditi ni onomu od koga se i ne očekuje da piše niz dlaku. Riječ je o služenju citatima, odnosno o onome što spada u intelektualno poštenje. </p>
<p>Ne smije se olako reći da netko nekoga mrzi, ali mislim da ne bi bilo pretjerano reći da je Mandić pokazao kako je prema nekim ljudima barem alergičan i da ih vrlo teško podnosi. Nije to u ovom slučaju samo Tonči Trstenjak, već i kapelan Pavle Primorac.</p>
<p>Mandić s obzirom na komemoraciju u Jasenovcu ističe »odmjeren, razumski i čestit govor Predsjednika Republike« koji je »popraćen dostojno pohvalnim komentarima malne u svim medijima«, te je onda nastavio kako se na njega, tj. na Predsjednikov govor, »najviše ražestio Pavle Primorac« komu, da bi to jače istakao, suprotstavlja kolegu svećenika Luku Vucu i njegovo spominjanje zaboravljenog pokliča iz »Manifesta komunističke partije« kao da i sam Vuco nije toliko puta isticao iste stvari o kojima u svom članku ponajviše piše i Pavle Primorac 14. svibnja.</p>
<p>Previše bih oduljio kad bih citirao sve ono što Mandić u Primorčevu članku »obrađuje«. Ističem ono glavno: Primorac u poduljem članku tek pri kraju aludira na Predsjednikov govor. Naime, nakon što je pisao o onima koji sustavno i neprestano provociraju nove podjele i svađe među ljudima, a sve stavljaju u kontekst antifašizma, on doslovce kaže: »A posljednja izjava u Jasenovcu o nemogućnosti pomirenja, jer bi se time navodno revitaliziralo ustaštvo, bila je izvanredan primjer antievanđeoske poruke koja krije u sebi autodestruktivni delirij«.</p>
<p>Ta rečenica s delirijem kod Mandića je, bitno okrnjena i time iskrivljena, došla na početak. On je napisao da se Pavle Primorac ražestio na Predsjednikov govor »smatrajući 'posljednju izjavu o Jasenovcu... izvanrednim primjerom antievanđeoske poruke koja u sebi krije autodestruktivni delirij'«. Koju izjavu? O čemu?</p>
<p>I kako to da nam pomirenje nije potrebno? A ja sam kao poslovične zapisao riječi biskupa Želimira Puljića: »Mir srca, srce mira!« No, koje su to novine zapisale i isticale? Po Mandiću to očito spada u mantranje.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Bandićeva utrka za političke poene </p>
<p>Prava građana su, ako nekoga treba podsjetiti</p>
<p> – sloboda pojedinca, vjerska sloboda, sloboda mišljenja uključujući javno istupanje i objavljivanje, uživanje vlasništva i zajamčena zaštita od svake samovolje. </p>
<p> Nažalost, današnje pretjerano politiziranje, neprekidno prepucavanje i podvaljivanje između vladajuće koalicije dovodi svakog imalo demokratski usmjerena i slobodoumna građanina ove zemlje do pitanja kakvoj se budućnosti možemo nadati. </p>
<p>Kada govorim o prepucavanju i podmetanju u koaliciji, posebno mislim na burnu sjednicu zagrebačkoga Gradskog poglavarstva i notorno besmislenu optužbu Milana Bandića, kojemu očito toliko nedostaje izgubljeno gradonačelničko mjesto da više ne bira sredstva kako bi došao do svoga cilja.</p>
<p>Njegove izravne optužbe o namještanju natječaja za ravnatelje gradskih poduzeća upućene Srećku Ferenčaku i ostalim haenesovcima Gradskog poglavarstva samo je jedan od pokušaja u kojem Milan Bandić želi kompromitirati i implementirati neistine koalicijskom partneru.</p>
<p> A pritom zaboravlja da je u vrijeme biranja ravnatelja gradskih poduzeća baš on bio na mjestu gradonačelnika i ako se doista brinuo o Zagrebu, kako on to tvrdi, onda je trebao znati da su ti natječaji, po njemu, bili »puka farsa« i reagirati pravovremeno kao pravi gradonačelnik, a ne sada kada svi znamo da su izbori pred vratima na ovakav način skupljati političke poene. </p>
<p> Za Hrvatsku i njene građane koji teže demokraciji i slobodi još je uvijek zastrašujuća činjenica kako se neki političari poistovjećuju s državom, a da pri tome ne postoji prostor za kontrolu onoga što oni zbilja rade. Zato bi završila s dobrom starom izrekom: »Države su se rušile, političari su mijenjali zastave, ali praksa je u biti ostala ista!«</p>
<p>ANA MARIJA CEROVEČKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Bog je u čovjeku i njegovoj ljubavi, a ne u poklonstvu svjetovnoj i crkvenoj vlasti</p>
<p>Rodio sam se 1945. u Titovoj Jugoslaviji. Od najranijeg djetinjstva pamtim da je moj otac, Robert Sablić na Badnji dan 24. prosinca svake godine kući nosio božićno drvo, koje bi na povratku s posla kupio na riječkoj placi. Borova je bilo na pretek, a kupaca malo. Kupci bi navalili tek iza 25. prosinca, kupujući ne božićno drvce već novogodišnju jelu.</p>
<p>Moja obitelj okupljena oko okićenog bora dočekivala bi pola noći i Isusovo rođenje. To nismo razglašavali, ali se znalo. Začudo, diktator Tito nije nas utamničio?</p>
<p>Kada sam 1990., došavši iz Sjedinjenih Država, naivno otišao na riječku placu na Badnji dan kupiti božićno drvce, nigdje ga nije bilo. Već su ih sve razgrabili novi Hrvati, novi vjernici, bivši kupci novogodišnjih jela.</p>
<p> A nakon toga vidjesmo što se dogodi: krvoproliće i zlo!</p>
<p>Stoga bi trebalo poslušati Božjeg izaslanika koji dolazi u divnu Hrvatsku. Ovom zabludjelom narodu treba reći da je Bog u nama, u čovjeku i njegovoj ljubavi i razumijevanju prema bližnjemu svomu, a ne u poklonstvu svjetovnoj i crkvenoj vlasti, koja putem svoje birokracije tlači i iskorištava narodne mase, uništava čovjekoljublje – uništava čovjeka!</p>
<p>ZVONIMIR SABLIĆNew York, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="66">
<p>»Rekli su mi neka se ne poigravam svojom glavom«</p>
<p>Suđenje će se nastaviti ispitivanjem Ante Golika i u petak, kad će pitanja postavljati državni odvjetnik, Vlatko Nuić</p>
<p>PULA, 5. lipnja</p>
<p> – Na pulskom je Županijskom sudu pod predsjedanjem suca Serđa Ferenčića trećeokrivljeni Antun Golik nastavio iznositi svoju obranu u postupku koji se zbog navodnih malverzacija novcem Ministarstva turizma vodi protiv Ivana Heraka, tadašnjeg ministra i vlasnika Midinvesta, Đanija Bažona - suvlasnika Minipama, te bivšeg Herakovog pomoćnika Golika i Igora Mlinara, vlasnika tvrtke »Za dom nova«.</p>
<p>»Od Ivana Heraka sam zahtijevao da se što hitnije isporuči robu Imperijalu, ili da se vrati posuđeni novac, ali nakon toga ni Heraka, a ni Bažona nisam mogao kontaktirati. Obratio sam se policiji, ali su mi visokopozicionirani ljudi rekli da se radije ne poigravam svojom glavom, jer da iza Heraka stoji ministar Ivan Penić. Herak me poslije pitao jesam li ja to poslao policiju«, rekao je Golik, odgovarajući na pitanja branitelja. </p>
<p>Golik je dodao da se on boji ovog suđenja u kojem on iako je nedužan, mora odgovarati za nedjela drugih te se osjeća prevarenim i poniženim od člana Vlade RH. </p>
<p>U četvrtak je branitelj Heraka Ivan Hrvatin za Golika imao 40-ak pitanja, a najvažnija su se odnosila na način plaćanja rapskom Imperijalu, kojem je Golik tada, na Herakovu molbu, bio upravitelj.</p>
<p>»Državna je revizija u Imperijalu bila dvaput. Krajem 99. godine i početkom 2000. Prvo je izvješće bilo u redu, a za drugo ne znam, jer nisam bio prisutan«, rekao je Golik, dodajući da su sredstvo plaćanja bile mjenice, premda se njima nije mogao plaćati PDV. </p>
<p>Prema njegovom se mišljenju mjenice Ministarstva financija bile najsigurniji oblik plaćanja, jer bi njihova nenaplativost značila da je država u bankrotu. Suđenje će se nastaviti ispitivanjem Ante Golika i u petak, kad će vjerojatno na red doći i državni odvjetnik, tužitelj Vlatko Nuić. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ne zna se tko je, kako i zašto aktivirao bombu</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Dan nakon što je u Bistričkoj ulici na Borongaju eksplodirala autobomba postavljena na BMW 520 u vlasništvu Z. G. (33), zagrebačka policija priopćila je neke nove podatke o događaju, koji su pribavljeni provedenim očevidom.</p>
<p>Iako policija zasad nije saznala vrstu bombe, količinu i način aktiviranja bombe podmetnute u središnji dio podvozja, očevidom je utvrđeno da je eksplozija izazvala oštećenja u unutrašnjosti automobila, a izbio je i požar, koji se uskoro proširio na čitavi automobil.</p>
<p>Požar se proširio i na parkirani kamion »zastava 645«, u vlasništvu poduzeća »VE-NI«, dok je na »hondi civic« i »opel astri« oštećen lak na poklopcima motora. Ukupna šteta na kamionu te na spomenuta dva automobila je 16.000 kuna, dok šteta na BMW-u još nije utvrđena. Policija, pak, nastavlja očevid i kriminalističku obradu. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Svaki treći »biker« gluh na obavezu nošenje kacige</p>
<p>Motociklisti pripadaju najugroženijoj skupini, jer pet puta češće stradavaju od ostalih sudionika u prometu/ Cilj je programa da do kraja ove godine na našim cestama bude najmanje 85 posto korisnika zaštitnih kaciga</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Dolaskom ljepših dana ponosni vlasnici iz garaža izvukli su motocikle i skutere, no u velikoj većini slučaja ne i zakonom propisane zaštitne kacige. Upravo tim fenomenom nenošenja kaciga, koja »glavu čuva i život spašava«, početkom ovog tjedna na konferenciji Postaje prometne policije pozabavili su se načelnik zagrebačke prometne policije Luka Lenić, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa PU zagrebačke Viktor Forjan te liječnik specijalist Kliničke bolnice Dubrava dr. Vjekoslav Jelić, a o svojim pozitivnim iskustvima s nošenjem kacige govorio je i nedavno ozlijeđeni motociklist Davor Pajan.</p>
<p>Njega je, naime, upravo kaciga spasila sigurne smrti kada je prošle subote na njega naletjela neoprezna vozačica, pa je svakako imao razloga kazati da je »sretan što može sudjelovati na konferenciji«.</p>
<p>Kao što je već poznato, motociklisti pripadaju najugroženijoj skupini u prometu, posebno stoga što njihova vozila na dva kotača nemaju karoserijsku zaštitu, sigurnosni pojas ni zračne jastuke. No stalna upozorenja o nošenju kacige nisu »ušla u uši« naših bikera, o čemu govori i poražavajući podataka kako motociklisti pet puta češće stradavaju od ostalih sudionika u prometu te kako svaki treći vozač motocikla ili skutera u vožnji ne koristi kacigu.</p>
<p> Ta »crna brojka« u stalnom je porastu, osobito ako se imaju u vidu rezultati koji govore o povećanju prodaje motocikala i skutera i usporede s podacima o broju motociklista koje se u pogledu kacige pridržavaju propisa. </p>
<p>Stoga se i jedan, strateški dio Nacionalnog programa o povećanju sigurnosti u prometu odnosi i na poboljšanje prometne kulture motociklista te uvođenjem strožih zakona za ljubitelje vožnje na dva kotača. Cilj tog programa, izrađenog prije dvije godine je, naime, da do kraja ove godine na našim cestama bude 85 posto korisnika zaštitnih kaciga.</p>
<p>Iako taj cilj naizgled izgleda kao utopija, osobito ako nam je poznato da su zasad kazne minimalne – 50 kuna, policija je najavila sve češće akcije nadziranja motociklista, mopedista i vozača skutera.</p>
<p>U toj sveobuhvatnoj akciji, koja će uključivati i niz edukativnih predavanja, poput ovotjednog na kojem je dr. Jelić i za ovo ljeto najavio »pune ruke posla« za specijaliste neurotraumatologe i upozorio na opsežne ozljede, njihovo dugotrajno liječenje i zahtjevno zbrinjavanje, a Forjan zaključio da se motociklisti ne kažnjavaju zbog punjenja budžeta, već zbog zdravlja i sigurnosti motociklista.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ubio posinka na spavanju, pa sebi pucao u glavu</p>
<p>Napadaču je pozlilo u policijskim prostorijama, pa je odmah prebačen u virovitičku Opću bolnicu / Liječnici su rendgenskim pregledom utvrdili da ima strano tijelo s lijeve strane glave, vjerojatno kao posljedicu pokušaja samoubojstva</p>
<p>VIROVITICA, 5. lipnja</p>
<p> – Ivan Ivanišević, zvani Roka (56), koji je u noći s utorka na srijedu hicem iz prepravljene zračne u malokalibarsku pušku na spavanju ubio svoga susjeda i sina nevjenčane supruge Roberta Vukšića zvanog Bolta (32), nakon ubojstva pucao je sebi u glavu i pomoć mu je pružena u osječkoj Kliničkoj bolnici, izvijestila je policija. </p>
<p>Svjedok ubojstva Ivan Lukić (48), koji je spavao u sobi u kojoj se ubojstvo dogodilo, ispričao je da je Ivanišević došao oko ponoći i puškom izravno pucao u mladićevu glavu, a zatim otišao. Kako je nepokretan i teško govori Lukić nije mogao dozvati pomoć pa je mrtvog Roberta tek ujutro pronašla njegova majka Marica Vukšić, koja je noć provela u kući Ivana Ivaniševića. </p>
<p>Kada je shvatila da joj je sin ubijen, Marica Vukšić vratila se u Ivaniševićevu kuću i tek tada je vidjela da je i njegova glava i odjeća krvava. Pored kreveta bila je i puška kojom je najvjerojatnije ubojstvo počinjeno. Ivan Ivanišević Roka je toga dana i inače govorio da će se ubiti jer je bio prilično uzrujan zbog razgovora s bivšom ženom s kojom se rastao prije dvije godine i sinom, koji sada žive u Njemačkoj. </p>
<p>Informaciju o tome da je Ivanišević i sebi ispalio hitac u glavu objavio je MUP, ali nam je u virovitičko-podravskoj Policijskoj upravi nisu potvrdili jer, kažu, oni nisu razgovarali s Ivaniševićem. Naime, njemu je, kako piše u priopćenju, pozlilo u policijskim prostorijama kamo je prvo priveden, pa je odmah prebačen u virovitičku Opću bolnicu. Tamo je rendgenskim pregledom utvrđeno da ima strano tijelo s lijeve strane glave i prijelom osam rebara s lijeve strane pa je kasno poslijepodne prebačen u Osijek. </p>
<p>Slavica Bakić–Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Žrtva s otmičarima dogovorila scenarij za povrat duga?</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda završilo je u četvrtak raspravu protiv šestorice optuženih, Marka Bogovića, Renata Stipetića, Marka Babića, Bruna Kunješića, Kristijana Pilka i maloljetnog K.Š. za teško kazneno djelo otmice iz člana 125. Kaznenog zakona, koji predviđa za blaži oblik kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za teži, zatvor od jedne do deset godina.</p>
<p>Zamjenica županijskog državnog odvjetnika u završnom govoru istakla je da je pred sudskim vijećem dokazano da se otmica odigrala upravo onako kako ju je opisao oštećeni, a sam čin otmice trajao je ukupno 16 sati. Oštećenome su prijetili, tukli ga, vezali ga lisicama i pištoljem, navodno plinskim. Te prijetnje bile su ozbiljne i realne. Oštećeni je u automobil ušao protiv svoje volje, istakla je odvjetnica, njemu je ograničena sloboda kretanja s ciljem da mu se iznudi postojeći dug. Zastupnica optužbe je na kraju zatražila primjereno kažnjavanje učinjenom djelu, s time da je drugooptuženome Renatu Stipetiću kvalifikaciju ublažila, umjesto otmice ostalo je samo pomaganje, a ublažena je i kvalifikacija da djelo nije učinjeni u grupi.</p>
<p>Branitelj prvooptuženoga Marka Bogovića istakao je u završnom govoru, kako nije dokazano da se radi o kaznenom djelu otmice, već je činjenica da je oštećeni, pritisnut ranijim dugovima, kao i dugu prema Bogoviću dragovoljno s njima sjeo u automobil, kako bi otišao od kuće, i našao izgovor da majka prikupi dug od dvije tisuće kuna i vrati ga Bogoviću. Nad oštećenikom nije zasnovana nikakva »vlast« da bi bio ograničen u slobodi, on je slobodno šetao s okrivljenicima. To su potvrdili i neki policajci koji su ih tom prigodom i legitimirali, ne primjećujući ništa posebno. Ne može ga se proglasiti krivim za djelo koje se opisuje u optužnici, istakao je on. Za drugooptuženoga Renata Stipetića, njegova braniteljica je istakla, kako se kod njega ne radi ni o kakovom pomaganju, tu se našao spontano, što je prigodom iskazivanja rekao i sam oštećeni. I za njega je zatraženo oslobađanje od krivnje. Za trećeoptuženoga Marka Babića rečeno je uz zahtjev za oslobađanje da nije dokazano da je učestvovao u otmici, jer je nije ni bilo, a za Bruna Kunješića četverooptuženoga, branitelj je istakao da je u cijelom slučaju on bio samo vozač koji je za 50 kuna prevezao grupu poznanika. Objašnjavajući kako je njemu stavlja na teret i prijetnja pištoljem i vezivanje lisicama, obrana je istakla kako nisu nađene ozljede od navodnog udaranja pištoljem po zubima, a i vezivanje lisicama nije razjašnjeno: nije nađen ključ od lisica. Za petooptuženog Kristijana Pilka branitelj, tražeći oslobađanje, rekao je da je u sve upao slučajno, bez cilja i neke namjere da nešto učini, a nije ni znao tko je u toj igri kome dužan. Šestooptuženi maloljetnik K.Š. stalno je ponavljao isti verziju koju je ispričao prvom prigodom policiji i da nije bilo govora o otmici, pa je i za njega zatraženo oslobođenje od optužbe.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="71">
<p>HBOR snizio kamate na kredite izvoznicima </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac najavio je da će natjerati fondove za regionalni razvoj i zapošljavanje da »prezentiraju što su dosad učinili« / Samo pet županija dostavilo HBOR-u listu projekata koje pripremaju na području infrastrukture </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvitak od četvrtka je za oko dvije trećine svojih kredita snizila kamatne stope do 1,5 postotnih poena. </p>
<p>Kako su istaknuli predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a Mato Crkvenac i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, cilj ovog četvrtog po redu smanjenja kamatnih stopa u posljednje dvije godine je stimuliranje izvoznika i podrška cjelokupnom gospodarstvu. Nove niže kamatne stope odnosit će se samo na novoodobrene kredite.</p>
<p>Kamatne stope na kredite izvoznicima s područja posebne državne skrbi, s ratnom štetom, izvoznicima poljoprivrednicima i onima s otoka smanjena je sa 3 na 2 posto godišnje. Kamatna stopa na kredite ostalim izvoznicima, koji ne spadaju u navedene skupine smanjena je sa 5,5 na 4 posto. Kamatna stopa na kredite za ulaganja ostala je ista (5 posto), dok je najveća kamatna stopa (za sve ostale korisnike koji ne ulaze u prethodne kategorije) smanjena sa 7,5 na 7 posto godišnje.</p>
<p>Objašnjavajući zašto je HBOR snizio kamate, Crkvenac je kazao da je to bilo moguće učiniti zahvaljujući generalnom trendu povoljnih gospodarskih kretanja, odnosno stabilnih makroekonomskih i financijskih pokazatelja, stabilizacijom omjera javnog duga u BDP-u, koji će se, najavio je, u narednim godinama nastaviti smanjivati, jačoj proračunskoj podršci financijskom portfelju HBOR-a, kao i povećanoj efikasnosti HBOR-a, te zahvaljujući činjenici što prioritet HBOR-a nije ostvarivanje dobiti već podrška gospodarstvu.</p>
<p>Govoreći o aktivnostima HBOR-a u narednom razdoblju, Crkvenac je kazao da »nakon što je završena konsolidacija gospodarstva, financijska i proizvodna, te je na trajnim osnovama oživjela privredna aktivnost i poduzetništvo, nova je zadaća aktivnija regionalna politika i razvitak nerazvijenih područja Hrvatske«. </p>
<p>Tu je važna uloga HBOR-a, koji će uz postojeće aktivnosti imati i ulogu svojevrsne »banke projekata«, koji se u Hrvatskoj realiziraju na području infrastrukture.</p>
<p>Međutim, kako se moglo čuti u četvrtak, na višekratne upite HBOR-a koje projekte pripremaju, konkretnim projektima odgovorilo je samo pet županija (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska i Krapinsko-zagorska), te je Crkvenac konstatirao da se iz toga vidi nedostatak kvalitetnih projekata, ali i ljudi koji bi ih mogli provesti na lokalnim razinama. </p>
<p>»Umjesto da se natječu tko će ponuditi bolje projekte, oni se ne udostoje ni odgovoriti«, kazao je Crkvenac dodajući da u nekim županijama nema ni planova razvitka niti spoznaja u kojem bi pravcu taj razvitak trebao krenuti«, rekao je Crkvenac.</p>
<p>Najavio je da njegovo ministarstvo priprema aktivniju politiku regionalnog i lokalnog razvoja zajedno s EBRD-om, Europskom investicijskom bankom, Investicijskom bankom Vijeća Europe, te Svjetskom bankom. </p>
<p> Na pitanje o dosadašnjim aktivnostima fondova za regionalni razvoj i zapošljavanje, Crkvenac je rekao da će ih »natjerati da prezentiraju ono što su dosad učinili«. </p>
<p>Fondovi su dosad, kazao je, poduprli niz projekata, od podrške mjerama politike zapošljavanja, do projekata koje su predložile same županije, kao što su razvoj proizvodne zone, infrastruktura i tržnice. Tako je od 120 milijuna kuna postojećih sredstava Fonda za regionalni razvoj na konkretnim programima aktivirano već 90 milijuna kuna i to u različitim krajevima Hrvatske. No, dodao je, fondovi su tek treći faktor u potpori projektu - prvi je vlasnik s vlastitim kapitalom, potom banka s kreditom i tek tada su i sredstva fonda.</p>
<p>Kovačev je dodao da je HBOR s tim fondovima sklopio ugovore o poslovnoj suradnji, te da upravo on sufinancira odobrene projekte. Naveo je da je primjerice iskorištena prva tranša od 30 milijuna kuna namijenjenih za ulaganje u temeljni kapital tvrtki, te da je odobrena i druga tranša u istom iznosu. Riječ je o modelu prema kojem HBOR postaje vlasnik 30 posto udjela u tvrtki, a nakon određenog vremena taj će udjel ponuditi na prodaju većinskom vlasniku ili prodati na burzi, pojasnio je Kovačev.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Križevački Mlinar preuzima zagrebački Žitnjak</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Križevačka tvrtka Mlinar izvijestila je da je u svibnju stekla 36,49 posto temeljnog kapitala, odnosno 42,30 posto ukupnog broja glasova na Glavnoj skupštini zagrebačke tvrtke Žitnjak, te bi po svemu sudeći u dogledno vrijeme moglo uslijediti i objavljivanje javne ponude za preuzimanje preostalih dionica. Mlinar je prošloga mjeseca od pet malih dioničara kupio 26.121 dionicu Žitnjaka (18,24 posto temeljnog kapitala, 21,41 posto glasova na skupštini), te je tako svoj udio povećao na 30.703 dionice (21,44 posto temeljnog kapitala, 24,85 posto glasova). Potom je na Varaždinskoj burzi Mlinar kupio još 21.460 dionica (14,99 posto temeljnog kapitala,17,37 posto glasova). </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Počelo 9. međunarodno savjetovanje CIM 2003.</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – U Lumbardi na otoku Korčuli u četvrtak je počelo dvodnevno 9. međunarodno znanstveno savjetovanje proizvodnog strojarstva, CIM 2003. pod motom »S novim tehnologijama u bolji život«. Savjetovanje se održava s ciljem razmjene iskustava i upoznavanja s trendovima razvitka proizvodnog strojarstva. Organizatori savjetovanja su Hrvatska udruga proizvodnog strojarstva i PTW institut Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu u Njemačkoj. Na savjetovanja sudjeluje oko 120 autora i koautora iz Hrvatske, BiH, Njemačke, Izraela, Italije, Poljske, Švicarske, Makedonije i Slovenije, koji će predstaviti ukupno 58 znanstvenih izlaganja. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dionice banke Sonic u JDD kotaciji Zagrebačke burze </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – U kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze u četvrtak su uvrštene redovne i povlaštene dionice banke Sonic iz Zagreba. Istog dana počelo je i trgovanje pod burzovnim simbolima SSNC-R-A, odnosno SSNC-P-A1. Temeljni kapital banke Sonic iznosi 40 milijuna kuna, a podijeljen je na 61.800 redovnih i 18.200 povlaštenih dionica, svaka nominalne vrijednosti 500 kuna.</p>
<p>Banka Sonic nastala je transformacijom štedionice Sonic u banku, te je njezin pravni sljednik. Počeci štedionice Sonic datiraju iz 1995. godine kada je osnovana štedionica Slavonija, koja je 1997. godine promijenila ime u štedionicu Sonic, koja je 1998. preoblikovana iz d.o.o.-a u dioničko društvo. </p>
<p>Najveći dioničar banke Sonic je Branko Ostović (42,89 posto glasova u skupštini društva), zatim Ljiljana Ostović (6,75 posto glasova), Tatjana Ostović (6,73 posto), Info-leasing d.o.o (6,61 posto) i Mirjana Ostović (6,08 posto). </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U petak počinje trgovanje obveznicama HAAB</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Na Zagrebačkoj burzi u petak počinje trgovanje korporativnim obveznicama Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB) pod burzovnim simbolom HYBA-O-086A.</p>
<p>Obveznice su u prvu burzovnu kotaciju uvrštene 3. lipnja. </p>
<p>Riječ je o izdanju vrijednom 150 milijuna kuna (denominiranom u kunama) s kamatnom stopom od 6,5 posto godišnje i dospijećem 6. lipnja 2008. godine. </p>
<p>Obveznice Hypo Alpe-Adria banke su prvi dužnički vrijednosni papir, koji je u Hrvatskoj izdala neka financijska institucija, prve korporativne obveznice denominirane u kunama, te prve korporativne obveznice uvrštene u prvu kotaciju neke od hrvatskih burzi. </p>
<p>Knjiga upisa obveznica Hypo Alpe-Adria banke zaključena je 30. svibnja, a postignuta je cijena od 99,2 posto nominale. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Dow Jones premašio 9000 bodova</p>
<p>FRANKFURT/LONDON/NEW YORK, 5. lipnja</p>
<p> – Na europskim burzama do podneva je londonski FTSE indeks oslabio 0,15 posto, na 4120 bodova. Frankfurtski DAX pao je za 0,7 posto, na 3057 bodova.</p>
<p> Tržišta su ostvarila 23-postotni rast od sredine ožujka, kada su burzovni indeksi bili na najnižim razinama u posljednjih šest godina. </p>
<p>Među dionicama koje su najviše izgubile na vrijednosti prednjače one u farmaceutskom sektoru, nakon što je jedna investicijska kuća snizila rejting dionicama francuske kompanije Sanofi-Synthelabo. Pale su i cijene dionica proizvođača vozila poslije šokantnog upozorenja da u DaimlerChrysleru očekuju gubitak. </p>
<p>Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je porastao za 1,16 posto, na 8657 bodova.</p>
<p>Cijene američkih dionica u srijedu su pak zabilježile snažan rast, pri čemu je Dow Jones indeks premašio ključnih 9000 bodova, po prvi put od kolovoza prošle godine.</p>
<p>Njujorški Dow Jones indeks ojačao je tako 1,3 posto, na 9038 bodova - po prvi puta iznad ključnih 9000 bodova na zatvaranju od 22. kolovoza prošle godine. Još je više na vrijednosti dobio tehnološki Nasdaq indeks, i to gotovo dva posto, dosegnuvši 1634 boda, odnosno najvišu razinu od kraja svibnja 2002. godine. </p>
<p>Od najvećih se dobitnika isticala dionica tvrtke Martha Stewart Living Omnimedia, ojačavši za više od pet posto, unatoč tome što je istoimena utemeljiteljica te tvrtke optužena za kriminalna djela vezana uz prodaju dionica biotehnološke kompanije u vlasništvu njezina prijatelja ImClone Systems u prosincu 2001. Među tehnoloških dionicama po dobicima je predvodila dionica Palm Inc. čija cijena je porasla za 18,85 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>Bogata će baština Hrvatske pridonijeti učvršćenju Europske unije</p>
<p>Ivan Pavao II. u četvrtak u 16.36 sletio u Zračnu luku Rijeka na Krku gdje su ga dočeli predsjednik Mesić, nadbiskup Bozanić i premijer Račan s većinom članova Vlade / Hrvatska, evo, već 13 godina ide putem slobode i demokracije, kazao je papa Ivan Pavao II. / Uz odgovoran i velikodušan doprinos svih, valja učvršćivati društvenu stalnost koja će još više promicati mogućnost zapošljavanja, društvenu skrb, odgoj dostupan svôj mladeži, uklanjanje svih oblika siromaštva i nejednakosti, rekao je Sveti Otac / Pamtimo poruke koje ste nam uputili u prigodi Vaših prethodnih posjeta. Sjećamo se Vaših riječi o izgradnji kulture mira, o značenju oprosta, o pozivu da oprostimo i da tražimo oproštenje. Ono što ste tada navijestili, posljednjih se godina, premda ponekad ne bez teškoća, ipak ostvaruje, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić / Želimo nastaviti proces demokratizacije, izgradnje pravednijeg društva, pravne i osobne sigurnosti za sve naše građane, istaknuo je Predsjednik</p>
<p>RIJEKA/KRK, 5. lipnja</p>
<p> - »S posebnom radošću po treći put stupam na drago hrvatsko tlo. Zahvaljujem svemogućemu Bogu što mi je udijelio ponovno doći k vama, u okviru mojeg stotog apostolskog putovanja«, rekao je to u četvrtak po dolasku u riječku zračnu luku na Krku papa Ivan Pavao II. </p>
<p>Dočekan gromkim pljeskom oko 2000 mještana otoka Krka i predstavnika državnog i crkvenog vrha, koje su predvodili predsjednik Republike Stjepan Mesić, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić te premijer Ivica Račan, Sveti Otac zahvalio je na ljubaznoj dobrodošlici. »S ljubavlju pozdravljam cijelu katoličku zajednicu u Hrvatskoj. Došao sam k vama ispuniti zadaću Petrovog nasljednika te svim stanovnicima donijeti svoj pozdrav i zaželjeti mir. Pohod Dubrovačkoj biskupiji, Đakovačkoj i srijemskoj biskupiji, Riječkoj nadbiskupiji metropoliji i Zadarskoj nadbiskupiji omogućit će mi prisjetiti se starih kršćanskih korijena ove zemlje, natopljene krvlju brojnih mučenika. Osim toga, imat ću radost uzdignuti na čast oltara sestru Mariju Propetoga Isusa Petković, kojoj će se za koji tjedan pridružiti mladi Ivan Merz«, rekao je Sveti Otac.</p>
<p>Kazavši da je kršćanstvo u prošlosti dalo veliki doprinos razvoju Hrvatske, Papa je naglasio je kako je Hrvatska nedavno predala zahtjev »da postane sastavni dio, u političkom i gospodarskom pogledu, velike obitelji europskih naroda. »Ne mogu ne očitovati želju da se uspješno ostvari ta težnja. Bogata će baština Hrvatske sigurno pridonijeti učvršćenju Unije, bilo kao upravne i teritorijalne cjeline, bilo, pak, kao kulturne i duhovne stvarnosti«, naglasio je sveti Otac.</p>
<p>»U ovoj su zemlji, jednako kao i nekim susjednim zemljama, još uvijek nazočni bolni tragovi nedavne prošlosti«, kazao je Papa te onima koji imaju vlast na građanskom i na vjerskom području poručio da se »ne umaraju liječiti rane uzrokovane okrutnim ratom i uklanjati posljedice totalitarnog sustava, što je previše vremena nastojao nametnuti ideologiju suprotnu čovjeku i njegovu dostojanstvu«. </p>
<p>»Hrvatska, evo, već 13 godina ide putem slobode i demokracije. Gledajući naprijed s pouzdanjem i nadom, sada - uz odgovoran i velikodušan doprinos svih - valja učvršćivati društvenu stalnost koja će još više promicati mogućnost zapošljavanja, društvenu skrb, odgoj dostupan svôj mladeži, uklanjanje svih oblika siromaštva i nejednakosti, u ozračju srdačnih odnosa sa susjednim zemljama«, istaknuo je Sveti Otac. </p>
<p>»Hrvatski narod i svi hrvatski građani dočekuju Vas s osmjehom, radosna srca i raširenih ruku. Svojim trećim posjetom u manje od jednog desetljeća Vi niste samo naš dragi gost - nego postajete sastavni dio povijesti i svakodnevice naše Domovine«, kazao predsjednik Republike Stjepan Mesić pozdravljajući Ivana Pavla II.</p>
<p>»Pamtimo poruke koje ste nam uputili u prigodi Vaših prethodnih posjeta. Sjećamo se Vaših riječi o izgradnji kulture mira, o značenju oprosta, o pozivu da oprostimo i da tražimo oproštenje. Ono što ste tada navijestili, posljednjih se godina, premda ponekad ne bez teškoća, ipak ostvaruje. Kao što ste rekli 'ne vjerujte onima koji vam obećavaju lagana rješenja, bez žrtve se ne može sagraditi ništa veliko'«, naglasio je predsjednik Mesić. </p>
<p>Kazavši kako smo nastojali biti strpljivi, uporni, mudri te njegovati solidarnost, Mesić je naglasio da nas teškoće nisu obeshrabrile. »Svjesni problema koji su nasljeđe povijesti rata i naših osobnih ograničenja, mi u Hrvatskoj danas želimo nastaviti proces demokratizacije, izgradnje pravednijeg društva, pravne i osobne sigurnosti za sve naše građane. U tim našim nastojanjima izgradnje zajednice mira, pravde i napretka na putu smo pridruživanju Europskoj uniji kao željenom cilju ujedinjene Europe koja će, vjerujemo, okupiti sve njezine raznolikosti i bogatstva«, zaključio je predsjednik Mesić. </p>
<p>Pozdravnom govoru Svetoga Oca i predsjednika Mesića prethodio je višesatni program na krčkom aerodromu. </p>
<p>Zrakoplov Alitalije dodirnuo je pistu riječke zračne luke točno u 16.36 sati. U Papin zrakoplov potom su ušli papinski nuncij Giuliano Einaudi i šefica protokola predsjednika Republike Milada Pivora. </p>
<p>Nakon što se Sveti Otac posebnim dizalom spustio iz zrakoplova, pozdravio ga je predsjednik Stjepan Mesić i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. </p>
<p>Praćen neprekidnim pljeskom, Sveti je Otac obišao počasnu zaštitnu bojnu Hrvatske vojske, a prijavak mu je podnio pukovnik Dragan Basić. </p>
<p>Kolona vozila s Papom potom se uputila prema Omišlju. U trenutku Papina dolaska na Krk zazvonila su sva zvona u Krčkoj biskupiji. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Lani 21 zagađenje Jadrana naftom</p>
<p>Problemi koji nastaju zbog uzgoja ribe na Jadranu u kavezima mogu se smanjiti pravilnim izborom najboljih lokacija, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Katavić </p>
<p>ZADAR, 5. lipnja</p>
<p> – Lani je, po podacima Inspekcije zaštite okoliša u Hrvatskoj, bilo 109 prijavljenih ekoloških akcidenata od čega se 24 odnose na zagađenje mora, a u 21 slučaju u moru su završile veće količine nafte i derivata. Upozorila je na to Iva Milić Štrkalj iz Ministarstva zaštite okoliša u četvrtak, drugog dana simpozija o zaštiti Jadrana, organiziranom u povodu 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša. </p>
<p>Katica Bezuh, načelnica Inspekcije zaštite prirode kazala je kako su nakon brojnih dojava da se u zagrebačkim restoranima, unatoč zabrani izlova poslužuju prstaci, s Državnim inspektoratom organizirali nadzor šest restorana, ali su samo u jednom našli ljušture te zakonom zaštićene školjke. Dosad smo, napomenula je, podnijeli 13 prekršajnih prijava, a preko Državnog odvjetništva zatražili smo odštetu od 400.000 kuna, ali sud još nije donio ni jednu presudu. Zato očekuje da će pojačan inspekcijski nadzor smanjiti vađenje prstaca.</p>
<p>Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Katavić istaknuo je da se problemi koji nastaju zbog uzgoja ribe na Jadranu u kavezima mogu smanjiti pravilnim izborom najboljih lokacija. Pitanje je, dodao je, koliko se poštuju zakonski kriteriji pa uzgajališta postoje i tamo gdje ne bi smjela biti. Zato treba odrediti posebne zone za marikulturu te ekološki osmisliti strategiju planiranja i upravljanja takvim projektima, rekao je Katavić. Po njegovu mišljenju, često se zanemaruje gospodarska važnost marikulture što je ilustrirao podatkom da kilogram prvoklasne ribe lubina na otocima stoji samo devet i pol kuna. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Čeka se izmjena načina računanja troškova života</p>
<p>Državni zavod za statistiku je obavijestio Ministarstvo da se izrađuje indeks potrošačkih cijena po međunarodnim standardima i da bi taj indeks trebao zamijeniti sadašnji indeks cijena na malo i indeks troškova života / Prvi službeni indeks trebao bi biti objavljen već za siječanj 2004., ističe Ružica Terze, pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Iako je zamjenik ministra rada i socijalne skrbi dr. Božo Žaja to nedavno najavio u obraćanju saborskim zastupnicima, Ministarstvo rada i socijalne skrbi zasad ne priprema nikakav poseban prijedlog izmjena formule za usklađivanje mirovina ni izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.</p>
<p>Naime, od pomoćnice ministra Ružice Terze doznajemo da je u razgovorima s predstavnicima Sindikata i Matice umirovljenika te Državnog zavoda za statistiku zaključeno da treba pričekati izmjene u načinu računanja troškova života koje priprema taj zavod.</p>
<p>»Zavod je obavijestio Ministarstvo s time da se izrađuje indeksa potrošačkih cijena po međunarodnim standardima i da bi taj indeks trebao zamijeniti sadašnji indeks cijena na malo i indeks troškova života. Prvi službeni indeks potrošačkih cijena trebao bi biti objavljen već za siječanj 2004., pa će se prijedlozi umirovljeničkih udruga promatrati u odnosu na te promjene«, rekla je Vjesniku Terze.</p>
<p>Mirovine se sad usklađuju dvaput godišnje, po švicarskoj formuli, s polovicom stope rasta troškova života i rasta plaća za prošlih šest mjeseci. Budući da na temelju toga povećanje mirovina prema porastu troškova života zaostaje i desetak mjeseci, pa njihov standard zaostaje za standardom zaposlenih, umirovljenici traže da se metodologija usklađivanja mirovina izmijeni. U Sindikatu i Matici umirovljenika ističu da je neprimjereno da se postotak porasta troškova života, koji se koristi pri usklađivanju mirovina, računa na isti način kao i za sve ostale građane, jer su potrebe i troškovi umirovljeničkog domaćinstva znatno drukčiji.</p>
<p>Umirovljenici troše uglavnom na hranu, lijekove i režije, pa su to i jedini troškovi koje treba uzeti u obzir kod povećanja mirovina, kažu njihovi predstavnici. Te su svoje tvrdnje nedavno i potkrijepili izračunom povećanja cijena komunalija, što zbog pojeftinjenja ugostiteljskih usluga i prijevoza nije znatnije utjecalo na porast troškova života. Zato je i postotak usklađivanja mirovina u konačnici bio relativno mali, iako je porast cijena komunalnih usluga bio znatan udar za umirovljenička domaćinstva.</p>
<p>Po svoj prilici, eventualne izmjene načina usklađivanja mirovina bit će moguće tek od polovice iduće godine. U Državnom zavodu za statistiku neslužbeno kažu da bi novi indeksi trebali kvalitetnije odražavati stanje, a očekuje se i da će, za potrebe pojedinih kategorija građana, biti moguće obaviti izračune na temelju posebnih, odnosno izdvojenih parametara. No, odluku o tome može donijeti isključivo Vlada, odnosno mjerodavno ministarstvo.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sindikalni referendum bez pitanja o općem štrajku</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata, Udruge radničkih sindikata Hrvatske te autonomnih sindikata pozvali su članstvo da 16., 17., i 18. lipnja iziđe na referendum i odgovori na pitanje: »Jesu li prihvatljivi rezultati pregovora Vlade i sindikata o izmjenama Zakona o radu?«</p>
<p> Budući da se u akciju nije uključila Matica sindikata javnih službi, a i zbog mogućnosti da sindikalno članstvo bude nezadovoljno pregovorima Vlade i sindikata, ali negativno odgovori na pitanje o potrebi općeg štrajka, sindikalne središnjice odustale su od drugog referendumskog pitanja o općem štrajku. Predsjednik SSSH Davor Jurić rekao je u četvrtak da će se referendum provesti među 450.000 članova sindikata, a bit će valjan ako se odazove njih dvije trećine ili 300.000. Da bi rezultat bio obvezujući za sindikalne središnjice, potrebno je da izmjene ZOR-a pozitivno ili negativno ocijeni 50 posto plus jedan glas onih koji iziđu na referendum. </p>
<p> Svi čelnici sindikata istaknuli su nezadovoljstvo dosadašnjim pregovorima s Vladom o izmjenama ZOR-a ali nadaju se da će Sabor razmotriti njihove prijedloge koje nisu uspjeli usuglasiti s Vladom.</p>
<p>Ako sindikalno članstvo na referendumu odbaci rezultate pregovora sindikata i Vlade, sindikati će poduzeti daljnje akcije. Spominjala se i mogućnost selektivnih štrajkova, ali nitko od čelnika nije htio biti određeniji. Predsjednik URSH-a Boris Kunst najoštrije je kritizirao stav Vlade o pregovorima, napominjući da ne vjeruje previše ni saborskim zastupnicima. Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak rekao je da su sindikati najviše nezadovoljni time što je smanjena otpremnina. Stjepan Kolarić je uime autonomnih sindikata rekao da sindikati tim referendumom žele čuti mišljenje članstva. No boji se da nije bilo dovoljno vremena da se članstvo upozna sa svime što su sindikati u odnosu na Vladu imali prije, a što danas.</p>
<p> Predsjednik NHS-a Krešimir Sever upozorio je da se Vlada previše obvezala prema Svjetskoj banci i MMF-u, na što su sindikati ranije upozoravali, a da Vlada tek sada ukazuje da su neke od tih obveza neprihvatljive. Jurić je ocijenio mogućim da Sabor ne prihvati izmjene ZOR-a jer se one ne sviđaju Svjetskoj banci i MMF-u, te naglasio da bi hrvatske institucije morale više poštovati mišljenje svojih građana od stava međunarodnih institucija. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vrhovni sud razmotrio Rajićevu žalbu na odluku o izručenju Haaškom sudu</p>
<p>Konačnu će odluku Sud donijeti naknadno i pismeno je dostaviti strankama / Rajić nije pozvan na sjednicu jer je ocijenjeno da za to nema potrebe </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Vijeće Vrhovnog suda razmotrilo je u četvrtak žalbu haaškog optuženika Ivice Rajića na odluku o njegovu izručenju Haaškom sudu. Konačnu će odluku Sud donijeti naknadno i pismeno je dostaviti strankama.</p>
<p>Odluka o Rajićevoj žalbi na odluku Županijskog suda u Zagrebu, kojom je odobreno njegovo izručenje, bit će donesena nakon vijećanja na zatvorenom dijelu sjednice.</p>
<p>Predsjednica peteročlanog Vijeća Vrhovnog suda, sutkinja Katica Jelić, na dijelu sjednice otvorene za javnost rekla je da Rajić nije pozvan na sjednicu jer je ocijenjeno da za to nema potrebe.</p>
<p>Sudac-izvjestitelj Damir Kos iznio je tijek dosadašnjeg postupka i navode iz žalbe Rajićeva odvjetnika Željka Olujića, koji tvrdi da je odluka Županijskog suda o izručenju nezakonita zbog bitne povrede postupka, nedovoljno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede Kaznenog zakona. </p>
<p>Kos je pritom primijetio da Olujić u žalbi ne obrazlaže podrobnije te tvrdnje, nego se bavio »lingvističkim razglabanjem« o nazivu Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) - iz kojeg izvodi zaključak da taj sud uopće nije sud - te osporavanjem Ustavnog zakona o suradnji s ICTY-jem.</p>
<p>Iznoseći dodatne argumente za Rajićevo neizručenje, Olujić je kazao da su Rajiću, ako postoji sumnja da je počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, morali suditi domaći sudovi, a ne ga izručiti Haagu.</p>
<p>Ocijenio je i da je Vrhovni sud odlukom o nadležnosti Županijskog suda u Zagrebu Rajićev predmet poslao tom sudu na suđenje, a ne na odlučivanje o izručenju.</p>
<p>Predsjednica Vijeća je to opovrgnula ustvrdivši neospornim da je od Županijskog suda zatraženo odlučivanje o haaškom zahtjevu za izručenje.</p>
<p>Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Slavko Zadnik ostao je pri stajalištu Državnog odvjetništva da je Rajićeva žalba neosnovana.</p>
<p>Županijski sud je odluku o izručenju donio utvrdivši da je Rajić osoba čije se izručenje traži, da su kaznena djela teškoga kršenja ženevskih konvencija, kao i kršenje zakona i običaja ratovanja, djela za koje je nadležan Haaški sud te da se Rajiću za ta djela ne sudi niti mu je izrečen optužnica pred domaćim sudovima.</p>
<p>Rajića ICTY tereti da je kao zapovjednik druge operativne skupine HVO-a iz Kiseljaka, po zapovjednoj i osobnoj odgovornosti, odgovoran za ubojstvo najmanje 16 bošnjačkih civila u srednjobosanskom selu Stupni Dol u listopadu 1993. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić: Nadam se da će Papine poruke imati posebnu važnost za pridruživanje Hrvatske EU </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - »Nadam se da će Papine poruke mira i razumijevanja biti i prihvaćene te da će biti posebno važne za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, koju podupire Sveta stolica«, rekao je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za vrijeme posjeta Međunarodnoj vrtnoj izložbi »Floraart« na zagrebačkom Prisavlju</p>
<p>Uoči dolaska Svetog Oca u Hrvatsku, Predsjednik je rekao da poruke pape Ivana Pavla II. neće biti upućene samo Hrvatima s obzirom na to da je on danas najveći moralni autoritet u svijetu.</p>
<p>Predsjednik je, inače, ovogodišnju izložbu cvijeća razgledao u društvu zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić. Istaknuo je kako »Floraart« redovito posjećuje te je smatra prigodom da usporedimo vlastita dostignuća sa sličnim izložbama u inozemstvu. »'Floraartom' smo dosegli europsku razinu«, zaključio je Mesić. </p>
<p>Komentirajući dio izložbenog prostora s temom »Očuvajmo Jadran čistim«, Predsjednik je rekao da tako malo more kao što je Jadransko moramo održati čistim, posebice sada kad će doći do pojačanoga tankerskog provoza nafte. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Živković: Ukidanje viza vodi omekšavanju granica Hrvatske i SCG </p>
<p>SUBOTICA, 5. lipnja</p>
<p> - »Ukidanje viza vodi prema omekšavanju granica dviju država, nesmetanom protoku ljudi, robe i kapitala, ali granice će i dalje ostati zatvorene za sve one koji su okrenuti kriminalu«, rekao je premijer Srbije Zoran Živković komentirajući odluku hrvatske vlade za vojvođanski tjednik na hrvatskom Hrvatska riječ. </p>
<p> »Priča o vizama i ublažavanja viznog režima s Hrvatskom aktualna je već godinu dana. S predstavnicima hrvatske vlade dugo smo vodili razgovore o tome da se vize moraju makar ublažiti i time stvoriti uvjeti za nesmetanu komunikaciju, što je, s obzirom na višestruke veze naših država, od iznimne važnosti«, izjavio je Živković. </p>
<p> »Ukidanjem viza mi smo u biti stvorili uvjete da to napravi i hrvatska strana, takva naša odluka je, prema mome mišljenju, istodobno poruka i izraz naše spremnosti za otvaranje prema Europi, kao i svim ostalim državama, i također izraz naše spremnosti za neke buduće integracije«, istaknuo je. </p>
<p> Ocjenjujući odnose Hrvatske i Srbije, Živković je rekao da su komunikacija i međusobni odnosi dviju država sada na zavidnoj razini, ali bi oni, dakako, mogli biti i bolji. </p>
<p>»Za nas je veliki uspjeh i zadovoljstvo što su nakon desetljeća konflikata, krvi i rata konačno Srbija i Hrvatska počele razgovarati o suradnji. Na tom je planu već dosta toga napravljeno - uspostavljeni su kontakti na gotovo svim područjima, od kulture do gospodarstva«, zaključio je Živković. Ocijenio je da su pozitivni pomaci napravljeni i kad je riječ o rješavanju pitanja izbjeglica, te izrazio nadu da će se i ti problemi vremenom razriješiti. Istaknuo je da je najbolja suradnja dviju država ostvarena na području gospodarstva, gdje su uspostavljene nove gospodarske i trgovinske veze. </p>
<p> Govoreći o ulozi srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, Živković je rekao da su one katalizator i most suradnje, »iako to, nažalost, nije uvijek bilo tako, o čemu svjedoči i naše nedavno iskustvo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Crnić traži isplatu naknada za godine sudačkog staža</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić zatražio je u četvrtak od čelnika zakonodavne i izvršne vlasti da poduzmu hitne mjere kako bi se sucima počeo isplaćivati dodatak na plaće za godine staža.</p>
<p>Crnić u pismu premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću podsjeća da je 30. travnja istekao rok do kojeg je Vlada, na temelju zaključka Sabora s kraja prošle godine, trebala osigurati primjenu zakonske odredbe o pravu sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika na naknadu od 0,5 posto, a najviše 20 posto za svaku godinu radnog staža. Crnić upozorava da se pravo na dodatak na plaće, određeno Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, sucima uskraćuje više godina zbog čega suci početnici i oni pred mirovinom u sudovima istog stupnja imaju jednake plaće. Time se, smatra Crnić, obezvrjeđuje i profesionalno iskustvo. </p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda podsjeća kako je i opća sjednica Vrhovnog suda već ranije ukazala da je takvo stajalište prema sucima »neustavno i diskriminatorno«. </p>
<p>Crnić na kraju premijeru te predsjedniku Sabora predlaže da poduzmu hitne mjere kako bi se zakon počeo primjenjivati, odnosno da se sucima počne isplaćivati dodatak na plaće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Najkorumpiraniji lokalna uprava, zdravstvo i sudstvo</p>
<p>Građani imaju povjerenje u predsjednike Republike, Vlade i Sabora, ali ne u ministre, njihove zamjenike i saborske zastupnike/ Najmanje korumpirana institucija Crkva/ Dužnosnici najčešće podliježu korupciji tako što omogućuju zapošljavanje ili traže uslugu za uslugu/ Najveći krivci za korupciju su nepostojanje težih kazni, nesposobnost vlasti, loši zakoni, ali i građani </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Čak 85,9 posto ispitanika smatra da je korupcija u Hrvatskoj raširena ili jako raširena, rekao je prof. dr. Josip Kregar u četvrtak na konferenciji za novinare Transparency Internationala Hrvatske na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja »Korupcija, konflikt interesa i dostupnost informacija« provedenog u svibnju u 78 gradova i sela na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika.</p>
<p>Ispitanici smatraju da je korupcija najraširenija u lokalnoj vlasti (72,8 posto), zdravstvu (71,3 posto), sudstvu (70 posto). </p>
<p>Kada je riječ o pojedinim institucijama najmanje je korupcije u Crkvi (18,5 posto). Relativno malen broj ispitanih smatra da je vojska korumpirana (35 posto). Da je korupcija raširena u policiji smatra 57,7 posto ispitanika. Otprilike svaki drugi smatra da je korupcija raširena u Vladi (52 posto), a nešto je veći postotak u slučaju Sabora (55 posto).</p>
<p> Zanimljivo je da građani smatraju da predstavnici državnih vlasti uglavnom nisu korumpirani – 17,8 posto ispitanih smatra da je predsjednik Republike »dosta korumpiran«, a 25,8 posto to smatra za predsjednika Vlade. Stupanj korumpiranosti ministara i zamjenika (54,6 posto) i službenika u ministarstvima (49,9 posto) osjetno je veći, smatraju ispitani. </p>
<p>U odnosu na predsjednika Republike i predsjednika Vlade, predsjednika Sabora ispitani su doživjeli nešto korumpiranijeg (27,3 posto), a saborske zastupnike dosta korumpiranima smatra više od 45 posto. Dužnosnici najčešće podliježu korupciji tako što omogućuju zapošljavanje (84,9 posto) ili traže uslugu za uslugu (76,3 posto). </p>
<p>Većina ispitanih smatra da je korupcija podjednaka danas i prije izbora 2000. godine (46 posto); petina ih smatra da je manja danas, a 30 posto da je veća. Kada je riječ o nasljeđu korupcije, 47 posto smatra da je to nasljeđe razdoblja vladavine HDZ-a, a 40 posto ju smatra nasljeđem razdoblja komunističke vladavine. </p>
<p>Zanimljivi rezultati mogu se iščitati iz rezultata o korupciji u obrazovnom sustavu. Naime, za 22,5 posto ispitanih korupcija je raširena u osnovnim i srednjima školama, a za čak 54,2 posto na fakultetima. Građani smatraju da su najveći krivci za korupciju nepostojanje težih kazni (85 posto), nesposobnost vlasti (80 posto) i loši zakoni (78 posto), ali i građani (57 posto). Međutim, većina smatra da za korupciju nisu krive niske plaće. </p>
<p>Kregar je napomenuo da je u Hrvatskoj postignut standard o tome što znači obnašanje javne dužnosti jer se čak 92 posto ispitanih slaže s idejom da dužnosnici jednom godišnje prijavljuju svoju imovinu, a više od 82 posto smatra da visoki dužnosnik ne smije biti član nekog upravnog odbora. </p>
<p>O prijedlozima zakona o sprječavanju sukoba interesa i zakona o pravu na pristup informacijama ispitani su malo čuli, a zanimljivo je da su na selu s tim prijedlozima bolje upoznati nego u gradu. Međutim, golema većina (92 posto) smatra da sve informacije od općeg značaja moraju biti javne. </p>
<p>Kregar je zaključio da ovakva istraživanja služe za dijagnozu slabih točaka u borbi protiv korupcije te da upućuju kako građani žele promjene ponajprije u zdravstvu, sudstvu i lokalnoj upravi.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Državu jednako košta student koji plaća svoj studij, kao i onaj koji ga ne plaća </p>
<p>Novac od školarina ide fakultetima; da imamo integrirano sveučilište odluku o njihovoj visini donosilo bi samo sveučilište u dogovoru s državom, ističe prof. dr. Hrvoje Kraljević, predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu/ Primjena europskih standarda u znanosti i visokom obrazovanju poskupljuje i studiranje, kažu u Ministarstvu znanosti</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – »Nema logike da odluku o školarinama na fakultetima donosi ministar znanosti, jer taj novac ne ide državi već fakultetima. Da imamo integrirano sveučilište, tu bi odluku donosilo samo sveučilište u dogovoru s državom. Ovakva mi se situacija zato čini neprirodnom«, kaže predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. Hrvoje Kraljević, komentirajući odluku ministra znanosti prof. dr. Gvozdena Flege o poskupljenju školarina za iduću akademsku godinu.</p>
<p> Od povećanja školarina država neće imati koristi ni zbog toga, dodaje Kraljević, jer ju jednako košta onaj student koji plaća svoj studij, kao i onaj koji ne plaća! </p>
<p>»Logično bi bilo da fakultet kaže kolika je njegova cijena, te da se odluka o tome donosi na sveučilištu«, slaže se i rektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Helena Jasna Mencer. Dodaje, međutim, da cijeli sustav visokog obrazovanja još nije promišljen i da je u njemu jako puno nepravde.</p>
<p>»U Europi se mnogo raspravlja o školarinama kao i o tome je li visoko obrazovanje javno ili privatno dobro. Hrvatska nema dovoljan budžet da bi naše visoko obrazovanje bilo samo javno dobro i zato to moramo nadoknađivati iz školarina«, objašnjava Mencer, te dodaje kako je činjenica da oni fakulteti koji upisuju puno studenata, imaju i velike prihode. No, njihova je zakonska obveza da taj prihod troše u materijalne osnove. Fakulteti, dakle, ne smiju raditi za profit, već se moraju opremati i raditi na podizanju kvalitete nastave. »Koliko se to kontrolira, nažalost ne znam«, kaže Mencer. </p>
<p>Prema važećem zakonu, odluku o školarinama donosi ministar znanosti na prijedlog Vijeća za novčanu potporu, sastavljenog od predstavnika visokih učilišta i veleučilišta te predstavnika sindikata (u Vijeću nema predstavnika studenata). </p>
<p>U ovome slučaju, poskupljenje studija zatražili su sami dekani, no to nije novost, jer čelnici fakulteta traže povećanje školarine za redovite studente koji sami plaćaju studij gotovo svake godine uoči raspisivanja natječaja za upis. Unatoč tome, proteklih se godina školarine nisu povećavale. Iznimka je bio studij informatike u Varaždinu, čija je školarina povećana na traženje dekana koji je svoj zahtjev obrazložio velikim troškovima koje taj fakultet ima za izvođenje praktične nastave. </p>
<p>Kako pojašnjavaju u Ministarstvu znanosti, nove školarine vrijedit će samo za studente koji se u akademskoj godini 2003./ 04 upisuju u prvu godinu studija, dok će ostali studenti plaćati školarinu po starom cjeniku. Iako su školarine za studente, koji će studirati u statusu redovitih studenata uz plaćanje, povećane u prosjeku za gotovo 60 posto, u Ministarstvu naglašavaju da će država i dalje snositi velik dio troškova studiranja pojedinog studenta. </p>
<p>U Ministarstvu još dodaju: »Kako je u Hrvatskoj, kao i u zemljama Europske unije, visoko obrazovanje povezano sa znanstvenim istraživanjima, nužna je primjena europskih standarda u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Ta prilagodba standarda povećava i troškove studiranja...«.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Svi liječnici u primarnoj zaštiti do 2015. specijalisti</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> – Deset godina nakon što je u Hrvatskoj obustavljena specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za obiteljsku i opću medicinu, u četvrtak je u Zdravstvenoj stanici Dugave-Travno, potpisan Projekt usklađivanja obiteljske medicine s europskim standardima. </p>
<p>Projektom – čiji su supotpisnici ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska liječnička komora – predviđeno je da svi liječnici u primarnoj praksi u dobi do 51 godine prođu do 2015. specijalizaciju iz obiteljske medicine. </p>
<p>»Danas samo 30 posto liječnika u primarnoj zaštiti ima odgovarajuću specijalizaciju, a ove godine počinje edukacija za njih 150 za što je u ovoj godini osigurano 10 milijuna kuna«, rekao je Vlahušić, kao i to da će se do kraja projekta u tu svrhu uložiti 500 milijuna kuna. </p>
<p>»Jačanjem obiteljske medicine smanjit će se pritisak na višim razinama zdravstvene zaštite, jer će se većina problema kvalitetno moći riješiti u bazi, što je u skladu i sa zahtjevima Europske unije«, rečeno je. </p>
<p>Prilog tomu je i probna informatizacija sustava pokrenuta u četvrtak u istoj zdravstvenoj stanici, odnosno u 55 timova obiteljske medicine u Zagrebu, Čakovcu, Splitu, Koprivnici, Križevcima i Požegi. Time je »umreženo« 110.000 osiguranika. Instalirano je šest neovisnih softwerskih rješenja, prihvaćenih na javnom natječaju. Pokusni rad traje 60 dana; ugradnja u cijeli sustav primarne zaštite trajat će potom oko pola godine. </p>
<p>Procjenjuje se da će već u prvom mjesecu rada na računalima u ambulantama biti za 40 posto manje »papirologije«, a za dvije do četiri godine papiri bi mogli nestati iz ordinacija, kaže prim.dr. Ranko Stevanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje provodi taj projekt. To znači i primjenu elektroničkih recepata, pa liječnicima ostaje više vremena za pacijente. Mreža će koštati oko 60 milijuna kuna </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030606].
|
