NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030506].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205791 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Obnovljeni MIG-21: Stari vitez u novoj odori</p>
<p>Na avionu MIG-21 bis bitno je poboljšana bliska borba u zraku, omogućeno je precizno djelovanje po ciljevima na zemlji i znatno je olakšan rad pilota u suvremeno opremljenoj kabini / Eskadrila MIG-21 bis imat će daleko veću borbenu žilavost zahvaljujući ugradnji sustava za pasivno i aktivno ometanje protivničkih raketa zemlja-zrak i zrak-zrak</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Povratak prvih hrvatskih lovaca MIG-21 bis s generalnog remonta iz Rumunjske dobra je vijest za naše ratno zrakoplovstvo. Danas u svijetu MIG-21 uspješno modificiraju dva povezana tima: Izrael - Rumunjska i Rusija - Indija.</p>
<p>Nakon dugog odlučivanja Hrvatska se opredijelila za Rumunjsku. Izrael je otpao kao primarni partner zbog velikih troškova projekta. U tehnološkom smislu Rumunji su bili jedina preostala alternacija. Oni su već dugo u kooperaciji s poznatim i moćnim izraelskim aeronautičkim tvrtkama. U rumunjskom remontnom zavodu »Aerostar« integriran je izraelski Cimatron CAD/CAM sustav i uvedena je stroga kontrola kvalitete i učinkovite organizacije projekta »pomlađivanja« MIG-21.</p>
<p>Rumunjski su se stručnjaci brzo prekvalificirali, usvojili integraciju moderne avioopreme i naoružanja, što je utjecalo i na znatna poboljšanja na hrvatskom MIG-21 bis.</p>
<p>Za hrvatske je pilote to vrlo važno: oni sada mogu otkriti ciljeve u zraku na znatno većim daljinama i djelovati na protivničke avione iz svih smjerova. Na MIG-21 bis bitno je poboljšana bliska borba u zraku, te je omogućeno precizno djelovanje po ciljevima na zemlji. Znatno je olakšan rad pilota u suvremeno opremljenoj kabini.</p>
<p>Kod starijih hrvatskih pilota stvoren je osjećaj da lete u znatno suvremenijem lovcu nego što je to bio prije remonta, a kod mladih pilota (koji su dosad letjeli samo na klipnim avionima) u ruke dolazi aparat koji su toliko priželjkivali. Ubuduće će se vlastito usavršavanje i uvježbavanje obavljati isključivo na mlaznom avionu. </p>
<p>Projekt modernizacije MIG-21 bis u Rumunjskoj za Hrvatsku je važan i siguran i s tehničkog i s ekonomskog aspekta. MIG-21 bis dobiva sustave koji trebaju biti kompatibilni NATO-standardima, piloti ponovno lete, a prva borbena linija (obrana zračnog prostora) funkcionira. Rumunjska koncepcija modernizacije MIG-21 bis polazi od stava da stari vitez odijeva novu odoru i oko »struka« vješa novo svijetlo oružje. Eskadrila MIG-21 bis imat će daleko veću borbenu žilavost zahvaljujući ugradnji sustava za pasivno i aktivno ometanje protivničkih raketa zemlja-zrak i zrak-zrak.</p>
<p>Ipak, neke se stvari ne mogu promijeniti. MIG-21 je u osnovi zastarjeli borbeni avion koji je svoj vrhunac dostigao u 70-im i početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. On danas zaostaje za većinom zapadnih lovaca nove generacije jer manevarske sposobnosti (čak i kod obnovljenih MIG-21 bis) ostaju na razini prije nadogradnje, motori se ne pojačavaju ili mijenjaju, a troše previše goriva.</p>
<p>No, povijest MIG-21 je doista slavna. Ovaj avion-lovac popularno nazvan i »dvadesetjedinica« sudjelovao je u gotovo svim lokalnim ratovima od 50-ih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Na tom su lovcu pilotsku karijeru gradile generacije pilota iz više od 50 zemalja širom svijeta. MIG-21 je mlazni lovac koji je proizveden u najvećem broju primjeraka - više od 20.000 komada, a ostvario je i najdulji kontinuitet proizvodnje - od 1958. godine do svibnja 1975. </p>
<p>MIG-21 konstruiran je i serijski proizvođen u tri proizvodna pogona bivšeg SSSR-a: Moskvi, Tbilisiju i Njižnjem Novgorodu, po licenci su ga proizvodili u Indiji i kopirali u Kini (Šenjang F-7, a u izvoznoj varijanti F-7). Procjenjuje se da u svijetu još leti više od 3000 aviona MIG-21.</p>
<p>Dobre strane rumunjskog projekta su da se njime ostvaruje unifikacija naoružanja, avionike, opskrbe rezervnim dijelovima i sustavima za održavanje.</p>
<p>Ovakav put modernizacije ipak je za Hrvatsku samo privremeno rješenje, koje ne odviše bogate zemlje vodi na »mala vrata« prema obilju sofisticiranih oružanih sustava. U takvom poslu najzrelije plodove ubiru oni koji uvažavaju dvije stvari: za modernizaciju treba izabrati pravi trenutak i pravog partnera. </p>
<p>Za Hrvatsku je najvažnije da eskadrila MIG-21 bis bude u cijelosti borbeno osposobljena, piloti uvježbani, a političari spremni na još veću žrtvu u budućnosti - što prije pronaći novce za nabavu pravog hrvatskog zračnog lovca. Novog viteza u najsjajnijem oklopu.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska dobila 10 godina za razmišljanje što kupiti</p>
<p>Ukupno 12 borbenih zrakoplova tipa MIG-21, koje za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo servisira rumunjska tvrtka »Aerostar S.A.«, u postrojbe HRZ-a trebali bi stići do početka kolovoza. Uz osam MIG-ova 21 BIS (jednosjed), Hrvatska je na slobodnom tržištu kupila još četiri rabljena MIG-a 21 UM (dvosjeda).</p>
<p>Prva dva servisirana MIG-a 21 BIS u Hrvatsku su stigla 25. travnja, objavio je prije nekoliko dana zapovjednik HRZ-a brigadir Viktor Koprivnjak. Na sastanku državnog i vojnog vrha u Uredu Predsjednika, Koprivnjak je ustvrdio da će dolaskom ostalih 10 lovaca HRZ učiniti kvalitetan iskorak. Naime, servisiranjem u Rumunjskoj MIG-ovima je produljen životni vijek za desetak godina. Koprivnjak je podsjetio da su MIG-ovi modernizirani u pogledu navigacijske i komunikacijske opreme, a kupljeni dvosjedi omogućit će nastavak školovanja mladih borbenih pilota na nadzvučnim zrakoplovima.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da će primopredaja prva dva servisirana MIG-a najvjerojatnije biti krajem ovog tjedna. U Službi za odnose s javnošću MORH-a u ponedjeljak nisu mogli potvrditi tu informaciju, samo su kazali da na taj događaj namjeravaju pozvati novinare.</p>
<p>Dolaskom servisiranih borbenih zrakoplova do početka ljeta Hrvatska će povećati broj MIG-ova sa 24 na 28. Njihovim servisiranjem i djelomičnom modernizacijom otvara se prostor sadašnjim pilotima da iskustva stečena u Domovinskom ratu prenesu nasljednicima. Isto tako, vojni eksperti ističu da je MORH ovim potezom, relativno jeftino i elegantno, produljujući međuremontni vijek MIG-ova za najmanje 10 godina, osiguralo dovoljno vremena za planiranje. Hrvatska ima najmanje 10 godina za razmišljanje, planiranje i odluku o tome kakvo zrakoplovstvo i protuzračnu obranu želi. Do tada, servisiranjem MIG-ova, HRZ je podigao razinu osposobljenosti i operabilnost vlastitih letjelica u skladu sa standardima NATO-a.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nakon Tita država propala, granice ostale</p>
<p>Ne računajući granice, obavještajno naslijeđe i interes povjesničara, Tito je iza sebe ostavio koliko i solidniji bogataš, a kao pravi ekscentrik svoju je obitelj razbaštinio / Ono što je trebalo biti glavno Titovo djelo nije ostalo / Tito je natkrilio gotovo pet desetljeća 20. stoljeća - dovoljno da se počne istraživati ozbiljnije i temeljitije nego dosad</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Što je, 23 godine nakon smrti, ostalo a što nestalo od onoga što je desetljećima stvarao ili nastojao stvoriti jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito?</p>
<p>Ostale su, ponajprije, granice. Granice nastale u njegovo vrijeme (i još 11 godina nakon smrti) kao republičke granice danas su međudržavne. Nekako su preživjeli nesvrstani, međutim danas oni nisu ni sjena onoga što su nekada bili (ili se mislilo da jesu). Države nastale raspadom SFRJ sve se redom žele svrstati u EU i NATO, što je Sloveniji već i uspjelo.</p>
<p>Na ljudskoj, osobnoj, razini starijima koji se toga razdoblja dobro sjećaju ostale su uspomene. Nekima su te uspomene takve da bi najradije sve zaboravili, a neki razdoblje Titove vladavine smatraju zlatnim dobom. Preživjela je i pokoja anegdota, makar ona o svinjskoj glavi. </p>
<p>Do danas živi i sjećanje na onodobnu veličinu i važnost SFRJ. Romantična sjećanja na veličinu i važnost Titove Jugoslavije polako potiskuje svijest o tome da je to bila posljedica spleta okolnosti (koje je Tito, istina, izvrsno iskoristio), ali i pretjerane ambicioznosti Tita i jugoslavenskih komunista na međunarodnom planu. Ta je ambicioznost za SFRJ bila, u doslovnom smislu, preskupa. </p>
<p>Očekivano, za Tita i razdoblje njegove vladavine se i dalje interesiraju povjesničari. Povjesničari s prostora SFRJ danas mogu slobodno pisati o Titu, uključujući i zločine za koje je odgovaran, a više ne postoji ni Zakon o zaštiti lika i djela Josipa Broza Tita, svakako jedna od najvećih pravnih bizarnosti SFRJ.</p>
<p>O(p)stao je i običaj korištenja obavještajnih službi za nadziranje političkih protivnika i švercanje svega i svačega.</p>
<p>Ostali su iza Tita brojni automobili, a opstao je i zoološki vrt na Brijunima. Ostale su i njegove rezidencije, a jedna od njih, ona zagrebačka, i danas je predsjednička. Srećom za hrvatsku etnologiju, Tito se rodio u malom zagorskom selu pa je sačuvano i rekonstruirano etno-selo. Gdjegdje je ostao koji trg ili ulica i to je, uglavnom, sve. </p>
<p>Ostali su i brojni problemi izazvani loše planiranim i usmjeravanim privrednim razvojem. Dobrim je dijelom preživjela i svijest da nas nitko ne može toliko malo platiti koliko mi možemo malo raditi. </p>
<p>Ne računajući granice, obavještajno naslijeđe i interes povjesničara, Tito je iza sebe ostavio koliko i solidniji bogataš, a kao pravi ekscentrik svoju je obitelj razbaštinio.</p>
<p>Ono što je trebalo biti glavno Titovo djelo nije ostalo. Krvavo, kao što je i nastala, SFRJ se i raspala, a njen je raspad međunarodno verificiran prije više od 11 godina. Zajedno sa SFRJ raspao se i njezin posljednji integrativni faktor - JNA, pretvorivši se prije svoga kraja u agresorsku oružanu silu. Partija, avangarda radničke klase, raspala se nešto prije - u siječnju 1990. Avangarda nije opstala, a radnička klasa jedva je preživjela. Nju su privremeno zamijenili djelatnici, a danas se ponovno vraćaju radnici. </p>
<p>Samoupravljanja, koje se desetljećima službeno snažilo na kongresima partije i samoupravljača, više nema. Glavna dogma Titove Jugoslavije - o bratstvu i jedinstvu - zapravo nikada nije realno postojala. Tita dugoročno nije nadživio ni socijalizam (istina, još postoji, ali se i mijenja u, primjerice, Kini i na Kubi), ali u tom je slučaju riječ o malo širem, paneuropskom urušavanju, a ne specifično (post)jugoslavenskom.</p>
<p>Sve u svemu, od djela »najvećeg sina naših naroda i narodnosti« nije ostalo mnogo. Svakodnevica je pokazala koliko je dogma »i poslije Tita - Tito« glupa. Međutim, Tito je, što živ što mrtav, natkrilio gotovo pet desetljeća 20. stoljeća. Više nego dovoljno da se to razdoblje počne istraživati ozbiljnije i temeljitije nego što se dosad činilo.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Simonić: Izborne liste HSS-a otvorene su za nestranačke uglednike</p>
<p>Namjera je HSS-a nadvisiti pogubnu podjelu na lijevi i desni blok koji će se uvijek hraniti uzajamnom nesnošljivošću i isključivošću. Uvjereni smo da je spas od toga u okupljanju ljudi s vizijom i znanjem, ljudi koji imaju hrabrosti podmetnuti leđa u interesu općeg dobra, kaže član Predsjedništva HSS-a Ante Simonić </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka Zlatka Tomčića ubrzo će uputiti javni poziv osobama koje uživaju ugled u hrvatskoj javnosti da se i neposredno uključe u osmišljavanje i ostvarivanje projekata općenacionalnog interesa. O tome što je njegovu stranku motiviralo da se obrati nestranačkim uglednicima u ponedjeljak smo razgovarali s potpredsjednikom hrvatske vlade i članom Predsjedništva HSS-a dr. Antom Simonićem.</p>
<p>• Otkud ideja da HSS uputi javni poziv nestranačkim osobama da se politički angažiraju?</p>
<p>- Ono što treba napraviti u ovoj zemlji, to je generacijski posao. To nije posao jedne stranke ili koalicije ili jedne vlade. Posla ima jako puno - od problema nezaposlenosti do reformi u zdravstvu, školstvu i pravosuđu, od rješavanja svih pitanja vezanih uz naš ulazak u EU do odnosa sa susjedima... To se ne može odraditi u jednome mandatu. Hrvatsku treba uvesti u EU, ali treba i živjeti na europski način. Za to svi moramo podmetnuti leđa, a za to prije svega treba okupiti hrvatsku pamet. </p>
<p>• Ipak, to je prije svega poziv jedne političke stranke, i to trenutačno jedne od vladajućih.</p>
<p>- Hrvatskoj prijeti izuzetno velika opasnost od podjele na dvije stranačke grupacije, onu lijevu i onu desnu. Ti se politički i ideološki blokovi hrane međusobnim animozitetima i vuku zemlju u prošlost. HSS se tome želi suprotstaviti, pa će i zato pokušati okupiti kritičnu masu školovanih, radišnih, ali i dobronamjernih ljudi, onih koji će građanima najprije reći istinu, potom svojim angažmanom vratiti nadu i vjeru. Namjera je HSS-a nadvisiti tu pogubnu podjelu na lijevi i desni blok koji će se uvijek hraniti uzajamnom nesnošljivošću i isključivošću. Uvjereni smo da je spas od toga u okupljanju ljudi s vizijom i znanjem, ljudi koji imaju hrabrosti podmetnuti leđa u interesu općeg dobra.</p>
<p>• I dosad je bilo sličnih stranačkih poziva, ali je bilo i mnogo razočaranja stručnjaka kojima se politički manipuliralo. </p>
<p>- Naš poziv vrsnim ljudima ne znači i poziv na učlanjenje u stranku. HSS otvoreno govori da treba pomoć u kreiranju poželjne hrvatske budućnosti i to pomoć ljudi koji će to raditi bez ikakvih političkih i ideoloških natezanja. Priznajem da je posljednjih godina mnogo kvalitetnih ljudi politički i stranački zloupotrijebljeno, pa se više ne žele neposredno angažirati. Naš poziv pokušava nadvisiti stranačku i političku sebičnost. Status koji HSS ima u društvu - a vezan je uz stogodišnju tradiciju čuvanja nacionalnih vrijednosti, ali ne i njihova getoiziranja, uz snošljivost i socijalnu osjetljivost - jamac je uglednicima da neće opet biti zloporabljeni.</p>
<p>• Nije li taj poziv dio HSS-ove predizborne kampanje? Ne bojite li se da će upravo tako biti shvaćen u javnosti?</p>
<p>- Ne, to nije dio naše izborne kampanje, nego je to jedna od najvažnijih aktivnosti HSS-a u zadnjih nekoliko godina. Znam da smo u predizbornom vremenu, ali što onda? Znači li to da do izbora ne smijemo ništa raditi, e da se to ne bi shvatilo kao dio izborne promidžbe? Hrvatska ima toliko problema čije rješavanje ne smije stati zbog izbora koji će najvjerojatnije biti početkom studenoga. Siguran sam da ima dobronamjernih i sposobnih ljudi koji će prepoznati iskrenost našeg poziva.</p>
<p>• Namjerava li HSS neke od tih nestranačkih ljudi staviti i na svoje izborne liste?</p>
<p>- Načelno je i to moguće. Uostalom, i dosad smo to činili. Na izbore ćemo sami, a nakon njih se nećemo iscrpljivati u raznoraznim kombinatorikama, u stranačkom i političkom nadmudrivanju, nego ćemo u koaliciju s onima za koje procijenimo da s njima možemo najkvalitetnije rješavati probleme. Ne nađemo li takve partnere, spremni smo i na odlazak u oporbu.</p>
<p>»Politika kao kulturološki projekt općeg dobra«</p>
<p>• Je li bilo razgovora o mogućnosti da i neki članovi Foruma hrvatske sloge dođu na HSS-ove izborne liste?</p>
<p>- HSS je otvoren za nestranačke osobe koje ne moraju biti samo iz Foruma hrvatske sloge. Ni s kim dosad nismo o tome razgovarali, pa ni s Forumom, čiji sam i ja član, i to zato jer se radi o nestranačkom i nadstranačkom projektu, susretištu različitih ljudi i ideja. Politiku doživljavam kao kulturološki projekt općeg dobra, za čije ostvarenje stranke pružaju logistički okvir. HSS ima snage, a takav mu je i imidž u javnosti, pozvati ljude različita profila, bez bojazni da će to ugroziti stranačke projekte.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gasne li s trapistima kultura neophodna tim prostorima</p>
<p>Samostanski prior Philipe Anneste upozorava da bi samostan mogao ugasnuti ako mu se uskoro ne vrate makar njive koje su za rata u BiH nepravom zaposjednute / Trapisti su u svijetu cijenjeni majstori u proizvodnji sira i piva, a njihov je samostan prije rata imao raznovrstan pogon ratarstva, voćarstva i stočarstva koji je upošljavao više tisuća župljana / Danas su u samostanu samo trojica redovnika</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Ni nakon što je glavni poglavar trapističkog reda dom Bernardo Olivera u veljači ove godine posjetio trapistički samostan »Marija Zvijezda« u Delibašinom Selu kod Banje Luke, okolnosti se za tamošnje trapiste nisu mnogo promijenile.
Tom je prigodom trapistički poglavar - zajedno s banjolučkim biskupom mons. Franjom Komaricom i priorom samostana »Marija Zvijezda« dom Philippeom Vannesteom - s dopredsjednikom entiteta Republika Srpska dr. Ivanom Tomljenovićem razgovarao o zahtjevima trapista prema vladi Republike Srpske. Trapisti naime traže da se počne vraćati oduzeta samostanska imovina. Tom je prigodom dom Olivera naglasio da im je povrat imovine nužan kako bi obavljali svoje poslanje duhovnog i materijalnog potrebitima, kao što čini i ostalih 160 trapističkih samostana širom svijeta. </p>
<p>Tomljenović je tada zahvalio trapističkim poglavarima za velik doprinos koji su kroz povijest dali banjolučkom kraju i obećao da će potaknuti bržu realizaciju zahtjeva samostana »Marija Zvijezda«. No upozorio je da se u Republici Srpskoj i dalje ometa donošenje zakona o restituciji i da se vlast različito odnosi prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), Islamskoj zajednici i Katoličkoj crkvi. </p>
<p>No, ni tri mjeseca kasnije zahtjevima trapista još se nije izašlo u susret. Posljednjom izjavom za javnost samostanski prior Philipe Anneste upozorava da bi samostan mogao ugasnuti ako mu se uskoro ne vrate makar njive koje su za rata u BiH nepravom zaposjednute. Trapisti su, naime, u svijetu poznati i cijenjeni majstori u proizvodnji sira i piva, a njihov je samostan prije rata imao raznovrstan pogon ratarstva, voćarstva i stočarstva koji je upošljavao više tisuća župljana. No danas su u samostanu ostala samo trojica redovnika, od dvadesetak koliko ih je bilo krajem osamdesetih godina.</p>
<p>Ovaj je samostan osnovao Austrijanac Franz Pfanner iz Langena koji je 1859. došao u Zagreb za ispovjednika Milosrdnih sestara Družbe sv. Vinka Paulskog. Nešto je kasnije, 1863., ušao u trapistički red i pokušao u Ugarskoj osnovati samostan. Kako mu to nisu odobrile crkvene vlasti, Pfanner s nekoliko redovničke braće ponovno dolazi u Zagreb gdje je od Hrvatskog sabora tražio dozvolu za podizanje samostana u Hrvatskoj. No i Sabor je odbio Pfannerov zahtjev. </p>
<p>Stoga mu se spasonosnom učinila vijest da je u Otomanskom Carstvu stupio na snagu zakon koji je dopuštao kršćanima da kupe zemlju. Tako je Pfanner 1869. godine za 1400 dukata kupio 100 jutara zemlje u Delibašinom Selu pokraj Banje Luke. Iste je godine utemeljen samostan »Marija Zvijezda«, no izgrađen je tek nakon dugih i mučnih pregovora s banjolučkim pašom i nakon što je Pfanner u Carigradu dobio dozvolu za izgradnju »samostana od 60 soba«.</p>
<p>Zgrada samostana podignuta je 1870. godine, a poduzetni trapisti odmah su počeli s obrađivanjem zemlje, poljodjelstvom i stočarstvom. Već 1872. samostan je imao 14 krava, najmoderniji mlin u Bosni, ciglanu i vinograd. »Kad se podmire potrebe trapističke zajednice, prodaja vina i suhog voća donosit će znatan prihod. Samostan, dakle, može izdržavati 300 članova«, stoji u samostanskim zapisima iz onog doba. </p>
<p>Na isti su se način trapisti uzorno uzdržavali, podižući i ekonomiju svoje župe, daljnjih stotinu godina, sve do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, kad im je zemlja od koje žive oduzeta. </p>
<p>Stoga bi zaista bila neprocjenjiva civilizacijska šteta da se ugasi jedini trapistički samotan na prostorima bivše Jugoslavije, tim više što je svojim sumještanima, osim gastronomskih tajni, donio prekrasnu kulturu življenja u tišini, radu i kontemplaciji, kulturu koja tako nedostaje ovim prostorima.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Bit će još čistki </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Varljiv poklon dobio je Ivo Sanader prije godinu dana kada je Ivica Račan, nakon koalicijskog raskola s HSLS-om, odlučio da neće ići na prijevremene izbore nego će mandat pokušati izgurati do kraja.</p>
<p>Naime, da je Sanader prošlog ljeta morao izaći na izbore šanse za pobjedu bile bi minimalne, ali bi se vrlo lako obranio od kritika zbog eventualnog poraza. Jer, od travanjskog 7. sabora HDZ-a prošlo bi samo nekoliko mjeseci, sasvim sigurno premalo za ozbiljnije zahvate na promjeni imidža stranke, solidno utvrđivanje političkog puta novog vodstva u cijeloj stranačkoj infrastrukturi i njeno čišćenje od onih koji su politički bliži Iviću Pašaliću nego Sanaderu.</p>
<p>Taj izgovor otpada na redovnim izborima, bilo jesenskim bilo proljetnim, jer je godinu i pol ipak mnogo vremena. To mu je, uostalom, Pašalić već poručio nakon raspuštanja primorsko-goranskog i bjelovarsko-bilogorskog županijskog te riječkog gradskog odbora. A raspušteni su upravo zato što HDZ-ova središnjica u njima vidi Pašalićeve »spavače«.</p>
<p>Nije to prva takva čistka u HDZ-u, a vjerojatno ni posljednja. Još je dosta istaknutih HDZ-ovaca u javnom ili tajnom sukobu sa Sanaderom i njegovom ekipom. »Ne možemo uoči parlamentarnih izbora dopustiti nikakav paralelizam u HDZ-u«, objasnio je u nedjelju riječke i bjelovarske smjene glavni tajnik HDZ-a Branko Vukelić. No, Sanaderov predizborni problem nisu samo Pašalićevi »spavači«. Oni su u prošlih godinu dana bili dovoljno glasni u svom protivljenju Sanaderovoj politici da povoda za njihovo eliminiranje ne nedostaje. </p>
<p>Veliki Sanaderov predizborni problem je i sastav saborskih zastupnika, izabranih u vrijeme kada Sanader još nije bio neupitan vladar HDZ-a. Saborski zastupnici su svojevrsna reprezentacija svake, a pogotovo opozicijske stanke. U toj reprezentaciji HDZ-a su mnogi, na primjer tehnomenadžeri, koji se Sanaderu ne protive glasno, ali i ne skrivaju da mu nisu bliski i da rado zauzimaju mjesta pravim »sanaderovcima«. A problema bi Sanader na izborima mogao imati i zbog mnogih koji su mu pomogli da »osvoji« HDZ, ali mnoge birače previše podsjećaju na onaj HDZ kojemu su 2000. okrenuli leđa. </p>
<p>Zbog svega toga Sanaderu bi možda bilo draže da su izbori već održani, pa makar bili i izgubljeni, jer bi tako dobio pune četiri godine za temeljito pročišćavanje stranke po svojoj mjeri. Jer, sada se, samo nekoliko mjeseci prije izbora, mora boriti ne samo s konkurentskim strankama nego i s brojnim neistomišljenicima na važnim položajima u stranci.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prijetnje hrvatskom turizmu</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Koliko hrvatskom turizmu mogu nauditi trovanje hranom u šibenskom »Solarisu« i teška suša koja pogodila cijelu zemlju? Trovanja u hotelima uvijek su nezgodan signal koji medije konkurentskih zemalja zna potaknuti da raspale po hrvatskom turizmu i upozore turiste da izbjegavaju jadransku obalu. I razočarani turisti nakon takvih incidenata usmenom predajom šire negativnu propagandu koja Hrvatskoj najmanje treba kad očekuje dosad najbolju poratnu sezonu. Teška suša, s druge strane, može ugroziti opskrbu hotela domaćom hranom.</p>
<p>Ovogodišnja je turistička sezona dobro počela, ako se mjeri samo prema broju prispjelih turista, no tradicionalni organizacijski i tehnički propusti u prihvatu gostiju ponovno nisu izostali (čini se da su naši stalni gosti na to već »oguglali«...). Trovanje hranom u šibenskom turističkom naselju loša je vijest, osobito kad se pojavi na početku sezone. </p>
<p>Odgovorne stručne službe rade svoj posao, istražuju uzroke i traže rješenja, ali kako »smiriti« oštećene goste i kako osigurati normalan nastavak sezone u »Solarisu« i šibenskoj regiji? Nema smisla nakon toga dovoditi u pitanje cijelu sezonu i hvatati se za glavu, ali šibenski incident treba shvatiti kao vrlo ozbiljnu opomenu i domaćinima, i sanitarcima, i inspektorima. Kao upozorenje da se mora znatno odgovornije pratiti put namirnica od dobavljača do ugostiteljskog stola.</p>
<p>Prošle je godine u studenome, na VI. kongresu Hrvatskog udruženja hotelijera u Zagrebu, glavna tema bila »Hrvatski proizvodi za hrvatsko hotelijerstvo«. Rasprava je bila dobro zamišljena ali nije bila dobro provedena ni u dvorani, pa ni kasnije u praksi. Taj projekt sada uglavnom skuplja prašinu negdje u ladicama. Odnosi između proizvođača i dobavljača te hotelijera i ugostitelja nisu ni zakonski precizni, a u takvim (ne)prilikama mogući su i incidenti poput šibenskog.</p>
<p>Druga i još veća nevolja prije turističke sezone je katastrofalna višemjesečna suša zbog koje su neke županije već proglasile elementarnu nepogodu. U početku sezone neće biti problema jer su skladišta sad puna zaliha, ali može ih biti u špici sezone kad se očekuju proizvodi s naših njiva. No, ni tada situacija neće biti previše zabrinjavajuća jer se turisti u Hrvatskoj, na žalost, uglavnom hrane iz uvoza, a među namirnicama ima i dobrih i loših.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pašalićev duh u HDZ-u </p>
<p>Činjenica da je Vukić nakon Pašalićeva poraza odlučio ostati na Sanaderovu brodu, a ne prijeći u novoosnovani Hrvatski blok, nije Vukića spasila javne sramote koju mu je predsjednik HDZ-a priredio. Čini se da stranačko vodstvo i dalje u HDZ-u vidi duh Ivića Pašalića pa šalje u političku eutanaziju sve koji su bilo kada i bilo gdje bili uz njega</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Sanader je pomeo pod Darijem Vukićem, govorili su ispod glasa sami HDZ-ovci nakon nedjeljne odluke Središnjeg odbora stranke. Odluka je, kao i u svim ranijim »presudama«, konačna i neopoziva; HDZ-ovi su čelnici jednoglasno odlučili raspustiti županijske organizacije primorsko-goransku i bjelovarsko-bilogorsku te Gradski odbor HDZ-a Rijeke. Središnji se odbor zapravo samo formalno sastao da bi složno po stranačkoj stezi digao ruke i poslušno izglasao ono što je već unaprijed odlučio uski stranački vrh.</p>
<p>I tako je »pao« Dario Vukić, dugogodišnji neformalni šef HDZ-ovaca u Rijeci i na Kvarneru. Unatoč tome što su riječki i županijski HDZ formalno vodili drugi ljudi, znalo se da sve konce u tom području vuče Vukić. A Sanader nikada nije zaboravio da je upravo Vukić bio jedan od ključnih ljudi Pašalićeva tima u prošlogodišnjoj utrci Sanadera i Pašalića za predsjednika stranke. Dapače, Vukić je gotovo u cijelosti bio autor gospodarskog dijela Pašalićeva programa i jedan od njegovih najbližih suradnika, ali i prijatelja.</p>
<p>Stoga ovaj obračun zapravo nikoga u HDZ-u, a ni one koji prate rad te stranke, nije previše začudio. Paradoksalno, ali čini se da je Sanaderovim potezom najviše zatečen sam Vukić, kao i njegovi riječko-kvarnerski sljedbenici, koji su sve do posljednjeg trenutka smatrali da se Sanader ipak neće s njima »kvačiti«.</p>
<p>Činjenica da je Vukić nakon Pašalićeva poraza odlučio ostati na Sanaderovu brodu, a ne prijeći u novoosnovani Hrvatski blok, nije Vukića spasila javne sramote koju mu je predsjednik HDZ-a priredio. Nije ga spasila ni činjenica da nikad javno nije istupao protiv politike koju vodi ovo HDZ-ovo vodstvo, redovito odbijajući intervjue u kojima ga se pokušavalo »navući« na te teme. Ali, na gotovo svim sastancima stranačkih tijela Vukić se nije libio protiviti nekim Sanaderovim odlukama, posebice raspuštanju neposlušnih gradskih i županijskih organizacija. </p>
<p>Sanader to, dakako, nije zaboravio. Vukić se, međutim, povukao u zavjetrinu, prebacujući se uglavnom na saborski rad, uz istupe o gospodarskim i ekonomskim pitanjima. Dapače, saborske statistike pokazuju da je u posljednjih godinu dana Vukić jedan od najmarljivijih i najbolje pripremljenih HDZ-ovih zastupnika u parlamentu. Uzalud vam trud, svirači, kaže pjesma. Ni predani ga zastupnički rad nije spasio »odstrela«.</p>
<p>Doduše, stranačko se vodstvo oštro ogradilo od tvrdnji da je slučaj Rijeke zapravo klasična odmazda prema Vukiću zbog njegove (nekadašnje?) povezanosti s Pašalićem. Pa je tako predsjednik Sanader, koji u pravilu odmah nakon sjednice Središnjeg odbora stranke održava konferenciju za novinare, ovoga puta taj vrući kesten prebacio u ruke svojoj zamjenici Jadranki Kosor i glavnom tajniku stranke Branku Vukeliću, koji su ustvrdili da su HDZ-ovi ogranci raspušteni jer »nisu funkcionirali u duhu 7. općeg sabora stranke«. Još su rekli i da su ti ogranci vodili svoju »paralelnu politiku, baveći se više sobom nego strankom«. </p>
<p>No prije će biti da stranačko vodstvo i dalje u HDZ-u vidi duh Ivića Pašalića pa šalje u političku eutanaziju sve koji su bilo kada i bilo gdje bili uz njega. Možda i na običnom ručku.</p>
<p>Iako je Sanader autoritarnim, a u nekim slučajevima i statutarno spornim potezima elegantno eliminirao sve Pašalićeve uzdanice i disciplinirao stranku, vjerujući samo malom broju ljudi oko sebe, neosporno je da se u HDZ-u i dalje nalazi veliki dio članstva koje Sanadera ne obožava na način na koji bi on to volio. Doduše, oni su šutljivi, mirni i ne pada im na pamet javno se suprotstavljati odlukama predsjednika koji je legalno na tu dužnost izabran, ali to ne znači da odobravaju njegove poteze i da ne govore među sobom, potiho, dakako. Ali ipak dovoljno glasno da njihova negodovanja »iscure« iza dobro zablindiranih vrata stranačke središnjice u Zagrebu.</p>
<p>»Sanader hoće razjuriti sve koji mu se ne klanjaju ili koji od početka nisu bili uz njega. Vukić je platio svoju naivnost, vjerujući da ga Sanader neće dirati, jer je nakon Pašalićeva poraza ipak ostao lojalan HDZ-u i nije iz njega izašao ni otišao u Hrvatski blok«, komentirala je u nedjelju nekolicina »tihih« HDZ-ovaca. Doduše, stranački je vrh »velikodušno« ostavio Vukića u povjerenstvu koje će ponovo oformiti tamošnje ogranke stranke, a koji su raspušteni upravo zato što je Vukić u njima imao glavnu riječ! Time je najuže HDZ-ovo vodstvo zapravo pokazalo svoju tolerantnost. Iako mnogi već sada smatraju da je cijela priča samo uvod u konačno isključenje Darija Vukića iz stranke. Uostalom, on bi bio samo još jedan u dugom nizu izbačenih. A sada je na brisanom prostoru; u HDZ-u je ostao bez ikakve moći, a u Hrvatski blok više ne može, jer ni Pašalić nije zaboravio da ga Vukić nakon poraza nije slijedio u novu stranku.</p>
<p>U HDZ-u sada kažu da je »proces konsolidacije stranke gotov«. Prevedeno, obračunalo se sa svima koji su s Pašalićem »tikve sadili« ili, ne daj Bože, bili u njegovom timu. Ali, ne baš sa svima; iako su u Pašalićevu stožeru bili još i sadašnji potpredsjednik stranke i velikogorički gradonačelnik Ivan Šuker i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, njih se neće dirati. Oni su se u potpunosti priklonili Sanaderu, nikada i nigdje nisu javno protiv njega istupili, a i na zatvorenim su stranačkim tijelima svesrdno podržavali politiku HDZ-ova vodstva. Šukerov i Kalmetin primjer zaista potvrđuje onu staru da je »šutnja - zlato«.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Estrada samo koristi nemoć kazališta</p>
<p>Danas su estradne pozornice javnosti mnogo zanimljivije od kazališne scene, pjevačice, manekenke, nogometaši... zauzimaju mnogo više medijskog prostora od bilo kojeg glumca, dok u revijalnim izdanjima izlaze fotografije s primanja, a ne one koje svjedoče o atraktivnosti kazališnog čina</p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Gotovo mjesec dana u zagrebačkim kazalištima nije bilo ni jedne premijerne izvedbe. Ni jedan kazališni događaj već dulje nije izazvao pažnju javnosti. U našoj matičnoj kazališnoj kući, zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu, u travnju nije izvedena ni jedna dramska predstava. Već neko vrijeme nema ni skandala u kazalištu ili oko njega koji bi barem nakratko u središte medijskog interesa postavili našu teatarsku scenu.</p>
<p>Iako navedene činjenice ne moraju nužno govoriti o biti problema, jer nije neobično da se u nas premijere množe u istim terminima, a skandali su samo izvanjske manifestacije stvarne teatarske nemoći, ipak se one u ozbiljnijem promišljanju našega recentnog kazališnog trenutka ne mogu zanemariti. Jer kriza hrvatskog teatra nije započela jučer niti prije mjesec dana nego traje više od jednog desetljeća i zahvaća gotovo svaki segment našega teatarskog života.</p>
<p>Kazalište je odavno već izgubilo onu ulogu u društvu koja mu je pripadala sve do devedesetih godina 20. stoljeća.</p>
<p> Do tada je odlazak u kazalište bilo pitanje prestiža, premijere su imale predznak društvenog događaja, prema dramskim prvacima odnosilo se kao prema zvijezdama, na blagajnama se nerijetko tražila karta više... </p>
<p>Danas su estradne pozornice javnosti mnogo zanimljivije od kazališne scene, pjevačice, manekenke, nogometaši... zauzimaju mnogo više medijskog prostora od bilo kojeg glumca, dok u revijalnim izdanjima izlaze fotografije s primanja, a ne one koje svjedoče o atraktivnosti kazališnog čina.</p>
<p>Živimo u vremenu koje neki nazivaju eklektičnim, a drugi ga smatraju krajnje površnim. To je vrijeme koje francuski teoretičar postmoderne Jean-Francois Lyotard tumači kao nulti stupanj kulture, »vrijeme u kojem se istodobno sluša reggae, gledaju vesterni, jedu hamburgeri u McDonald'su za ručak, a lokalna hrana za večeru, nosi pariški parfem u Tokiju, retroodjeća u Hong Kongu, a znanjem se bave samo televizijski kvizovi«. Imperativ pluralizma potisnuo je autentičnost u neke druge planove, a trend retrospektivnih stilova učinio je svaku inicijativu novog i drukčijeg gotovo nemogućom.</p>
<p>I samo kazalište je ustuknulo pred diktatima masovne zabave i lakoće medijskih pristupa te je svojom unutrašnjom krhkošću potpomoglo vlastito odumiranje ili barem postavljanje na marginu, na rubove društvene stvarnosti. Umjesto glavne, pristalo je na epizodnu ulogu i samo postavilo koordinate tog fenomenološkog transfera u kojem je nužno izgubilo na važnosti. Samo rijetke predstave kod nas uspijevaju privući medijsku, a samim tim i pažnju društva. Ponajčešće to su one predstave u kojima nastupaju glumci - televizijske zvijezde ili je riječ o nekom ekscesu, primjerice svlačenju na pozornici.</p>
<p>Na pitanje je li za takvu situaciju u hrvatskom teatru ili u hrvatskom društvu kriva agresija medija ili samo kazalište, čini se nemoguće odgovoriti. No, nedvojbeno je da je za trenutačno stanje izgubljenosti i nemoći hrvatskog teatra, njegove nemogućnosti da više bude zrcalom svoje stvarnosti, a time i odlučujućim faktorom u kulturološko društvenim rasporedima, krivica u velikom dijelu pripada upravo kazalištu, i to onima koji ga kreiraju i onima koji o njemu odlučuju.</p>
<p>Naime, za nedostatak atraktivnih predstava, neprestane repertoarne zbrke, neprofiliranost naših teatara, izostanak stranih gostovanja koja bi ponudila mogućnost usporedbe i naše određenje prema europskom teatarskom kontekstu... nisu odgovorni samo mediji, odnosno njihovo favoriziranje estradnih događanja i estradnih zvijezda.</p>
<p>Kazalište bi samo napokon trebalo ne pristajati na proizvodnju predstava koje nikome, pa čak i onima koji u njima sudjeluju, ništa ne znače, nego se estetskim kriterijima izboriti za referencijalno mjesto u društvu. Ono bi trebalo polemično, s rizikom i bez kompromisa ući u dijalog sa svojom suvremenošću i barem s pozornice postavljati pitanja (ako već ne uspijeva ponuditi odgovore) koja su gledateljima bliska. </p>
<p>Dok se to ne dogodi, i dalje ćemo biti svjedocima nezanimljivih izvedaba čiji je broj repriza posve neizvjestan, gledat ćemo u novinama fotografije s kazališnih partyja i biti dijelom rasapa kazališnog svijeta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Muzejski datum ili još i danas poziv u budućnost</p>
<p>Udruživanje i monopol kapitalista nitko ne može spriječiti. Mogu to spriječiti državne vlasti. Ali su mnogim pritiscima bogatih postali sluge međunarodnih organizacija, jer su u posjedu svega kapitala, što se u nas dogodilo prodajom banaka, pa su u stanju kazniti neposlušnu vlast, uhvaćenu u dužničku zamku, da im se zemlja izolira od ulaganja. Plodovi toga su sve dublja raslojavanja društva na velebogataše i sve veći postotak sirotinje ili proletera, kako su tu sirotinju zvali u devetnaestom stoljeću / Rješenje novog stanja pred koji neoliberalizam stavlja svijet je ili pristati na globalnu nepravdu i tiraniju koja će biti perfidnija od komunističke ili će se radništvo svijeta, potpomognuto u prvom redu duhovnošću Crkve kojoj su ljudska prava ustav, ujediniti u borbi za pravdu, demokraciju i slobodu</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Ovogodišnji prvosvibanjski protesti radnika širom svijeta bili su snažniji nego ranijih godina. U Njemačkoj je bilo posebno burno, iako je to zemlja s najviše radničkih prava ugrađenih u zakonodavstvo od svih tržišnih zemalja. </p>
<p>Mnogo toga je slično u Njemačkoj i u nas pogledu radničkog nezadovoljstva zbog brisanja radničkih dostignuća. U nas se vlast nada da će privoljeti sindikalna vodstva na odricanja koja traži globalizirano gospodarstvo, a u Njemačkoj je vlada zatvorila vrata ikakvim promjenama svojim zaključcima »Agenda 2010«. </p>
<p>Svima je poznato da je taj radnički praznik nastao kao znak otpora sebičnom kapitalu koji se nastojao brzo uvećavati u devetnaestom stoljeću na štetu slabo plaćenoga cjelodnevnog rada. Radnici su bili najamna snaga bez ikakvih prava prepušteni svojevolji divljeg kapitalizma. </p>
<p>U mnogim uličnim krvavim sukobima u svjetskim gradovima u dvadesetom stoljeću kapital je bio prisiljen pomalo uvažavati prava radnika, što se tiče i plaće i radnoga vremena. Radnici su postali partneri u radnom procesu. </p>
<p>Amerika nije nikada dostigla razinu radničkih prava u Europi. Ona se zbog toga brzo razvijala, ali je na tom kontinentu jaz između bogatih ljudi i sirotinje uvijek bio velik. Europa je razvila pojam socijalnog tržišnog gospodarstva (Soziale Marktwirtschaft) koji je obuzdavao moć poduzetnika pravima radnika i državnim zakonima. </p>
<p>Obuzdati iskorištavanje radnika je bilo tako važno da su komunisti u obuzdavanju moći kapitalista stekli simpatije mnoštva radnika. Gdje su došli na vlast prešli su odmah u krajnost tako da je država prisvojila sav kapital. Takav eksperiment je poslije dugih krvavih eksperimenata s ljudima pao sam od sebe kao neuspješan. </p>
<p>U postindustrijskom i informatičkom dobu tržištu rada su se otvorile mnogoljudne zemlje Trećeg svijeta, posebno Azija, koja sada već pokretljivom kapitalu pruža jeftinu radnu snagu bez ikakve sindikalne zaštite. Amerika je uspjela progurati ideju globalnog gospodarstva kao »posljednju inačicu kapitalizma« (Chomsky) kojim se daju kapitalu sva prava tako da se i države čak odriču zaštitnih carina i državnog protekcionizma. </p>
<p>Dogme su takva gospodarstva: privatno vlasništvo nad imovinom, gospodarstvom upravljaju cijene što ih određuje tržište, a profit je glavna motivacija djelatnosti. Kao što je marksistička teorija bila podloga komunizma tako je neoliberalizam postao »novi marksizam« globalnog gospodarstva ili njegovo teorijsko uvjerenje i osnova gospodarske globalizacije.</p>
<p> »Ono preporučuje slobodno tržište s minimumom vladine regulacije u obliku oporezivanja i nadzora što ubrzava povećanje profita i olakšavanju spekulacije. Da se umanji uloga države neoliberalizam preporučuje privatizaciju državnih službi (zdravstva, obrazovanja, prijevoza itd.). Smanjivanje vladinih izdataka pogoduje bogatijim građanima koji mogu kupiti dionice te tako imaju državu u privatnom sektoru. Neoliberalizam je sustav osmišljen da služi bogatima«, kaže Chomsky. </p>
<p>Budući da je proizvodnja azijskom jeftinom radnom snagom neusporedivo konkurentnija, to su države prisiljene u svrhu održavanja proizvodnje smanjivati prava radnika koja su postigli u prošlom stoljeću. </p>
<p>Umjesto da se radništvo Trećeg svijeta izbori za prava svojih kolega na Zapadu, na putu su da imaju prava svojih obespravljenih kolega u Aziji. </p>
<p>Nije teško uvidjeti da je kapital zaobišao radnike i doveo ih u poziciju koju su imali radnici na početku industrijskog vremena. U nas su, međutim, sve političke stranke prihvatile »neoliberalnu vjeru«, da će svijetom pošteno vladati konkurencija kapitala i tržišta, odnosno novca, što se nigdje nije dogodilo. </p>
<p>Udruživanje i monopol kapitalista nitko ne može spriječiti. Mogu to spriječiti državne vlasti. Ali su mnogim pritiscima bogatih postali sluge međunarodnih organizacija, jer su u posjedu svega kapitala, što se u nas dogodilo prodajom banaka, pa su u stanju kazniti neposlušne vlasti, uhvaćene u dužničku zamku, da im se zemlja izolira od ulaganja.</p>
<p> Plodovi toga su sve dublja raslojavanja društva na velebogataše i sve veći postotak sirotinje ili proletera, kako su tu sirotinju zvali u devetnaestom stoljeću. </p>
<p>Crkva ne bi smjela previdjeti da počinje novo doba kao što je to bio slučaj kada nije prepoznala da je prestalo feudalno doba i otpočelo industrijsko s radničkom borbom za pravdu pa nije podržala radništvo. Tek je kasno na radnički praznik Prvi svibnja uveden blagdan sv. Josipa Radnika. </p>
<p>Crkva se nije klanjala »komunističkom kapitalizmu« koji zatirao ljudsku slobodu, ali se mora skupa s protestima radničkih sindikata suprotstaviti neoliberalnom kapitalizmu komu je do čovjeka koliko i do motike. </p>
<p>Rješenje novog stanja pred koji neoliberalizam stavlja svijet je ili pristati na globalnu nepravdu i tiraniju koja će biti perfidnija od komunističke ili će se radništvo svijeta, potpomognuto u prvom redu duhovnošću Crkve kojoj su ljudska prava ustav, ujediniti u borbi za pravdu, demokraciju i slobodu. </p>
<p>Zato radnički praznik Prvi svibnja nije samo uspomena na prošlost, nego poziv da se sadašnje generacije radnika ponovno izbore za prava protiv uvijek moćnog Mamona, profita, koji želi povratak robovskog doba. A Crkva je upravo u tom dobu otpočela svoju oslobađajuću misiju. </p>
<p>Čini se zato da poziv koji su komunisti zlorabili: Proleteri svih zemalja ujedinite se, nije više muzejska parola, nego poziv u budućnost. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bez obzira na istraživačku ambalažu to je politika</p>
<p>Svijet i Europska unija već gotovo deset godina idu suprotnim smjerom od našeg: prema stvaranju »elektroničke uprave« kojom se građani ne samo oslobađaju stajanja u redovima pred šalterima, nego komuniciraju s upravom od kuće putem Interneta, traže informacije te dobivaju dokumente izravno u stan. U takvoj upravi sve knjižnice, arhivi i muzeji bit će također pristupačni putem Interneta, što u uporabnom smislu znači izravno, iako je informacijska tehnologija posrednik između uprave i građana</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Poslije Večernjeg lista i Mirjane Jurišić i Vjesnik je pohvalno pisao o knjizi »Hrvatska povijest« autora dr. Ive Goldsteina - u izdanju »Novog Libera«. Autor je Tihomir Ponoš (»Od doseljenja do danas - informativno i beskompromisno«, Vjesnik, 29. travnja). </p>
<p>I, gle čuda, oboje novinara više govore o hrabru izletu autora u sadašnjost odnosno nedaleku prošlost, nego o samom sadržaju knjige. Mirjana Jurišić ograničila se samo na to da naglasi hrabrost autora dok je Tihomir Ponoš dodao i činjenicu da autor - »zbog ograničenosti dostupnih povijesnih izvora« - nije mogao raspolagati svim potrebnim činjenicama pa je, eto, njegova hrabrost još i veća.</p>
<p>U svom odgovoru na prikaz Mirjane Jurišić, a koji je autor prikazane knjige ignorirao, upozorio sam da je Ivo Goldstein imao mogućnosti da dođe do izvora daleko više nego drugi povjesničari.</p>
<p>Ni Mirjana Jurišić ni Tihomir Ponoš nisu informirali čitateljstvo da ne može svatko istraživati »klasificirano« gradivo arhiva, odnosno gradivo koje je najprije odležalo trideset godina u pismohranama stvaratelja gradiva, poslije toga preseljeno u arhive gdje daljnjih trideset godina ostaje »klasificirano«, odnosno nepristupačno građanima, uključujući i istraživače. Iznimka su samo oni istraživači koji prema ovlaštenju ravnatelja arhiva imaju pristup tom gradivu. Hoće li on dati dopuštenje za pristup tom gradivu nekom istraživaču ili neće, hoće li pritom dati prednost svojim prijateljima, rođacima ili čak svojoj supruzi, to odredbe aktualnog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima ne uređuju. </p>
<p>Svijet i Europska unija već gotovo deset godina idu suprotnim smjerom: prema stvaranju »elektroničke uprave« kojom se građani ne samo oslobađaju stajanja u redovima pred šalterima, nego komuniciraju s upravom od kuće putem Interneta, traže informacije te dobivaju dokumente izravno u stan. </p>
<p>U takvoj upravi sve knjižnice, arhivi i muzeji bit će također pristupačni putem Interneta, što u uporabnom smislu znači izravno, iako je informacijska tehnologija posrednik između uprave i građana.</p>
<p>Zamislimo samo koliko bi građanima bilo lakše kad bi katastarske i zemljišno-knjižne dokumente mogli pogledati u svom stanu, naručiti ih iz svog stana, dobiti u svoje računalo i reproducirati ih kao autentične na svom pisaču!</p>
<p> Ako netko misli da je to science fiction neka pogleda na Internetu kako je to (eGovernment) uređeno, na primjer u Kanadi.</p>
<p>Usput, u televizijskoj emisiji »Forum« Hloverke Novak-Srzić 29. travnja 2003. njezin jedini gost, premijer Ivica Račan na pitanje jednoga gledatelja priznao je da je naša administracija preglomazna, spora, potplaćena i sklona korupciji, ali nije uopće spomenuo »elektroničku upravu« koja bi bila brza, jeftina i pod izravnim nadzorom građana koju će Hrvatska morati prihvatiti kad uđe u Europsku uniju. No želimo li zbilja u EU?</p>
<p>Hoće li tako biti zaštićena privatnost pojedinaca? I da i ne! Sada je privatnost pojedinaca ugrožena usmenim iznošenjem podataka koji ih prikazuju u lošem svjetlu, dakle, ogovaranjima i klevetama, a isto tako može biti, i često jest, ugrožena napisima u sredstvima masovnog priopćavanja te u dosjeima tajnih službi za koje građani niti ne znaju da postoje, a kamoli imali pravo na uvid u njih.</p>
<p>A sredstva masovnog priopćavanja moraju uvijek nešto izabrati što će zanimati široko čitateljstvo pa nemaju vremena ili interesa da do kraja istražuju određene slučajeve i situacije. I novinari najčešće ne mogu u arhive pa ne mogu provjeriti ono što su negdje čuli ili pročitali.</p>
<p>Otvaranjem arhiva svatko bi mogao provjeriti, je li i koliko je neka vijest u sredstvima masovnog priopćavanja potpuna i objektivna. (Umjesto u arhivima recentni događaji i činjenice se danas mogu provjeriti na Internetu kritičkom analizom internetskih dokumenata). S druge strane, svatko bi mogao istraživati ono što ga osobno zanima, ne prenoseći nađeno dalje u javnost.</p>
<p>I napokon, jačanjem svijesti o tome da arhivsko gradivo jest autentično, ali ne mora biti i istinito, građani bi istraživanjem arhiva istodobno kritički preispitivali sadržaj nađenih dokumenata. I zato arhivi moraju biti otvoreni, kao što će gotovo sigurno i biti kad Hrvatska uđe u Europsku uniju.</p>
<p>Sadašnje je stanje mogućnosti pristupa dokumentima čak i gore od stanja u socijalističkom samoupravljanju, gdje su svi imali formalno ista prava, ali je informacijama raspolagala samo proleterska avangarda odnosno komunistička elita koja je, zapravo, samoupravljala u ime svih ostalih.</p>
<p>Svom odgovoru Večernjem listu koji je, nažalost skraćen, tako da je izgubio na razumljivosti, dao sam naslov: »Boji li se Ivo Goldstein budućnosti?« parafrazirajući (kraćenjem ispuštenu) tvrdnju Mirjane Jurišić: »Ivo Goldstein se ne boji sadašnjosti«.</p>
<p>Da, tako pogodovan, on se ne mora bojati sadašnjosti, ali kad svi budu imali pristup arhivskom gradivu, možda će se morati bojati budućnosti, jer će svatko moći provjeriti koliko je u njegovoj istini znanosti, a koliko politike.</p>
<p>Jer bavljenje društvenom prošlošću može biti, a često i jest politika, kad se stvaraju mitovi za potrebe sadašnjosti. No bavljenje društvenom sadašnjošću, odnosno ocjenama HDZ-ovske i aktualne koalicijske vlasti, kako to ističe Tihomir Ponoš, definitivno jest politika i ostaje samo politika bez obzira na istraživački okvir i ambalažu.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu u mirovini, do 2002. predavao modernu arhivistiku.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Biračko tijelo presudilo političarima: pedeset do šezdeset posto građana ne namjerava glasovati</p>
<p>Nematerijalna istina se krije u podsvijesti i sjećanjima na relativno bezbrižne dane samoupravnoga socijalizma, kada je većini građana gotovo sve bilo prividno stabilno i lepršavo, te materijalno </p>
<p>i socijalno sigurno. Nasuprot tome, u kapitalizmu je sve suprotno od toga, i to u svakom pogledu </p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Iako su gotovo svi mislili da je datum parlamentarnih izbora u Hrvatskoj svršena stvar i da unutar koalicije barem o tome postoji suglasje, odjednom su se pojavili prijepori. </p>
<p>Jedni, na čelu s predsjednikom SDP-a za mogući termin izlaska hrvatskih građana na birališta navode početak sljedeće godine, pravdajući to velikim obvezama u procesu približavanja Europskoj uniji. Drugi, predvođeni HSS-om, pozivaju se na koalicijski dogovor prema kojem bi se izbori trebali održati sredinom ove jeseni, i zasad od toga ne odustaju. </p>
<p>Kada se toj zbrci doda mišljenje Predsjednika Republike da bi izbori mogli biti i sljedeće godine u kasno proljeće pomutnja je potpuna i jedino preostaje zaključiti da s tim datumom ne treba previše razbijati glavu, jer od toga postoje mnogo važniji problemi. </p>
<p>Umjesto datuma građanima je korisnije da promišljaju druge kritične izborne teme. Najprije, hoće li uopće izaći na biralište i pod kojim uvjetima, zatim, ako izađu za koga će glasovati.</p>
<p>Dosada objavljene ankete i raspoloženje birača ne naznačuju ništa dobro, jer čini se da je biračko tijelo već presudilo politici i političarima. Većina ispitivanja pokazuje da 50 do 60 posto građana nema namjeru glasovati. </p>
<p>Prema onome što se zna može se pretpostaviti je da je tako visok postotak suzdržanosti izravna posljedica trajnoga nesporazuma između vladajuće politike, koja vjeruje da je na pravom putu, i većine građana koji misle suprotno. </p>
<p>Materijalna istina je vjerojatno, kao i uvijek, negdje u sredini, međutim u ovome slučaju postoji i uteg nematerijalne istine koji dobro preteže na stranu građana, i koju ni jedna politika ne bi smjela olako gubiti iz vida.</p>
<p>Nematerijalna istina se krije u podsvijesti i sjećanjima na relativno bezbrižne dane samoupravnoga socijalizma, kada je većini građana gotovo sve bilo prividno stabilno i lepršavo, te materijalno i socijalno sigurno. Nasuprot tome, u kapitalizmu je sve suprotno od toga, i to u svakom pogledu.</p>
<p>Normalno je da građani kad god razmišljaju o boljoj budućnosti najprije uspoređuju s onim što im je iz iskustva poznato, a odbacuju sve drugo nepoznato ma koliko to bilo neizbježno, istinito i blisko. A kada se tako uspoređuju stvari, koje se nikako, i ni pod kakvim uvjetima, ne mogu uspoređivati, nije čudno što ima nezadovoljstva koje se podiglo kao neprobojni visoki zid između stanovništva i politike.</p>
<p>To nezadovoljstvo nije folklorno zanovijetanje koga će uvijek biti i koje nikada ni jednu politiku ne zabrinjava. U hrvatskom slučaju riječ je o izravnim posljedicama nagla i diskontinuirana prijelaza iz jednoga, propaloga, civilizacijskoga sustava u drugi, potpuno drukčiji i suprotni. </p>
<p>Kako se sada čini, nezadovoljstvo građana je postala tvrdokorna strateška kategorija s kojom će se političari morati boriti i nekako snalaziti u sljedećim desetljećima. To će vjerojatno trajati sve dok fizički ne nestanu generacije zaražene snažnim sjećanjima na nerealni, ali istodobno utopijsko privlačni, način života koji je najbolje objašnjen, u to vrijeme, omiljenom krilaticom-da nitko ne može toliko malo platiti koliko mogu malo raditi. </p>
<p>S dugoročnom činjenicom građanskog nezadovoljstva trebala bi računati svaka ozbiljna politika. Najviše zato jer nezadovoljstvo, ako ga previše ima, uvijek postaje negativnom materijalnom silom koja sve otežava i usporava. </p>
<p>Svatko tko je upravljao malo većom organizacijom dobro zna kakva je razlika imati zadovoljne ljude, ili grintave nezadovoljnike koji, i u onome što je dobro, i u onome što je loše uvijek vide jednako crno. </p>
<p>Problem nezadovoljstva postaje još ozbiljnijim i tvrdokornijim kada politika na svakom koraku potiče njegovo bujanje. </p>
<p>Za takvu tvrdnju ima bezbroj primjera, međutim, dovoljno se podsjetiti posljednjeg, prvosvibanjskog maksimirskog uranka. Tamo je premijer izgovorio rečenicu za koju sigurno ni on ne sanja kako se sve može protumačiti i što točno znači. U toj kobnoj rečenici premijer tvrdi da će građani Hrvatske osjetiti rezultate koalicijske politike za godinu ili dvije. </p>
<p>Budući da će izbori biti sigurno za nekoliko mjeseci, ili svakako za manje od godinu dana, premijerova tvrdnja da će građani osjetiti boljitak, koji proizlazi iz sadašnje politike, za godinu ili dvije je konačno i neupitno javno priznanje da koalicija u realnom životu i na razini građana nije postigla ništa, i da se sva očekivanja prebacuju u sljedeći mandat.</p>
<p>Od toga priznanja, koje je više-manje iz osobnoga iskustva poznato svima, mnogo je žalosniji promašaj vremenskoga određenja boljega života. Premijer tvrdi da će se poboljšanje osjetiti za jednu ili dvije godine, odnosno dopušta sebi mogućnost pogreške od sto posto!? </p>
<p>Takva pogreška u procjeni egzaktnih gospodarskih pokazatelja standarda nedvojbeno govori da se hrvatska državna politika, barem u tom dijelu, vodi na poluamaterskim temeljima. Jer nema toga tko ne zna da je predviđanje i preuzimanje odgovornosti za točnost tih predviđanja jedna od najvažnijih odrednica svake politike. </p>
<p>Tamo gdje se predviđanje svodi na mogućnost stopostotne pogreške nema ni smisla govoriti o nekoj sustavnoj i stručno organiziranoj djelatnosti. Tada očito mora biti riječ o voluntarizmu, zamagljivanju pravih stvari, i izbjegavanju odgovornosti za upravljanje budućnošću. </p>
<p>I tako je premijer Prvi svibnja u Maksimiru u katalog kroničnog nezadovoljstva hrvatskih građana dodao još dvije velike stavke. Najprije, priznanje da od boljega života nema ništa, a zatim i obećanje da ako i boljitka bude u sljedećem mandatu onda je njegova pojava neodređena i vremenski rastezljiva kategorija. </p>
<p>Kada se sve to poveže nerealnim očekivanjima građana i s isto tako nerealnim predizbornim obećanjima pravo je čudo što uopće ima onih koji namjeravaju izaći na izbore. Zbog toga se neizbježno mora postaviti pitanje: postoji li uopće izlaz iz takve tmurne političke atmosfere prepune destruktivna nezadovoljstva opredmećenog u najavljenu odustajanju od sudjelovanja u glasovanju? Ili takvoga izlaza nema i jednostavno se treba prepustiti tijeku povijesti. </p>
<p>Kao uvijek izlaz postoji, ali se čini da ne postoje osobe ili stranke koje bi bile dorasle teškoj zadaći vraćanja povjerenja građana, u uvjetima pretjeranih i nerealnih očekivanja. </p>
<p>Gotovo svi političari, bez iznimke, misle da će promidžbama, marketingom i medijskim minutama preokrenuti sve na bolje. Da će dobiti više glasača, da će više ljudi izaći na biračka mjesta, da će više stanovnika početi vjerovati u to što se govori. </p>
<p>U stvarnosti događa se suprotno. </p>
<p>Svaki medijski istup s neodređenim programima, s istrošenim frazama, s mahanjem velikim temama i neuvjerljivim osobama samo učvršćuje birače u uvjerenju o ispravnosti odluke o neizlaska na birališta kao njihovoj posljednjoj obrani dostojanstva ispred nasrtaja nestručne politike. O tome trendu svjedoče i ljudi, i ankete.</p>
<p>Zbog toga, stranka ili koalicija koja to želi i može, prije nego što se uhvati medija, trebala bi pribjeći realnoj ekonomiji i izraditi program koji se može objaviti na jednoj stranici dnevnoga tiska. </p>
<p>U prvom dijelu trebalo bi navesti do tri nacionalna problema i način njihova rješavanja. U drugom dijelu četverogodišnji, brojčano izraženi, plan smanjivanja nezaposlenosti. U trećem djelu iznos potrošačke košarice i plan povećavanja njene pokrivenosti prosječnom plaćom. </p>
<p>U naslovu bi još samo trebalo napisati da je to ugovor čije neispunjavanje povlači odgovornost zbog obmane.</p>
<p> I nije potrebno ništa više od toga.</p>
<p>Kada bi u Hrvatskoj postojala stranka ili koalicija koja to može učiniti, sigurno bi s političke scene letimice pomela sve protivnike. Na svu sreću za političare, a na veliku žalost građana tako nešto postoji samo ovdje u ovom tekstu i nigdje više. </p>
<p>Autori su strateški i poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Mesić: Smatram da moja stranka griješi</p>
<p>»Smatram da moja stranka griješi što me smjenjuje, jer samo sam branio svoj i dignitet građana. Nisam se sa Zdravkom Mamićem potukao, nego me je on fizički napao u uredu državne ustanove dok sam kao državni službenik obnašao službenu dužnost. Sve ostale interpretacije nemilog događaja od srijede čiste su insinuacije«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare pročelnik Zavoda za planiranje razvoja grada Miljenko Mesić, komentirajući jednoglasnu odluku Kluba gradskih zastupnika HNS-a, kojom je podržao njegovu smjenu s mjesta pročelnika i člana Poglavarstva. </p>
<p>Mesić kaže kako je znakovito da nije bio pozvan na sjednicu Izvršnog odbora Gradske organizacije HNS-a, na kojoj je pokrenuto pitanje njegove smjene. Na službeno-radni sastanak kod gradonačelnice došao je, pak, tvrdi, na njen poziv, a nije mu bilo najavljeno ni Mamićevo prisustvo. »Gradonačelnica je novinarima izjavila da se dogodila tučnjava. To, međutim, nije bila tučnjava, već Mamićev napad na mene, državnog službenika, pa sam se morao braniti«, istaknuo je pročelnik Mesić i dodao, da je u srijedu, kad se sukob izbio, potpuno zakazala služba sigurnosti Poglavarstva.</p>
<p>Stručnjaci Zavoda na konferenciji za novinare još su jednom istaknuli da je za tako važne lokacije, kao što je to područje između Humboldtove i Lučićeve ulice, na kojemu bi Mamić gradio nebodere od 15 i 21 kata, po Generalnom urbanističkom planu obavezno tražiti mišljenje Zavoda. »Za lokaciju na Trnju zadnjih je godina bilo raspisano nekoliko internih i pozivnih natječaja. Na zadnjem, koji je prije tri godine raspisala Ingra, prihvaćen je projekt arhitekta Hržića, na koji se poziva Zdravko Mamić. On je, međutim, taj projekt znatno izmijenio, tako da se kvadratura povećala gotovo dvostruko«, objasnio je jedan od stručnjaka Zavoda, inženjer Borislav Doklestić.</p>
<p>Zato se, istaknuo je, GUP i mijenja - neprecizan je na tim, investitorima »zanimljivim« lokacijama. »Treba napraviti detaljne planove, koji će točno određivati što se i gdje smije graditi. Čini mi se da se cijeli postupak oko zemljišta na Trnju požuruje kako bi završio prije donošenja novih planova, jer je GUP-om na njemu dopuštena gradnja do osam katova, a investitor bi gradio i više od 20«, kaže Doklestić. Stručnjaci za tu lokaciju, naime, nadzemno predviđaju gradnju najviše 33.000 četvornih metara bruto razvijene površine, dok Mamićev projekt predviđa čak 50.000 »kvadrata«.</p>
<p>Mesić je na kraju rekao da mu Mamić, osim onoga što je pročitao u novinama, osobno više nije prijetio. »Policiju sam obavijestio o prijetnjama, ali još nisam pokrenuo prijavu protiv njega, što ne znači da neću«, rekao je Mesić. Nakon incidenta, kaže, nitko iz političkog okruženja, pa ni gradonačelnica, nije ga pitao kako je.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od raka dojke godišnje oboli 900 Zagrepčanki</p>
<p>Akcijom besplatne mobilne mamografije koja je u ponedjeljak, 5. svibnja, počela u podsljemenskoj zoni, žene u dobi od 50 godina moći će dolaziti u urede mjesne samouprave na mamografski pregled dojki, najavljeno je na konferenciji za novinare u Gradskom uredu za zdravstvo, koji je s Udrugom Europa Donna (Žene operirane od raka dojke) i Hrvatskim senološkim društvom organizator akcije. </p>
<p>Prema riječima pročelnika Ureda za zdravstvo Zagreba dr.. Zvonimira Šostara, Zagreb zadnjih godina bilježi gotovo epidemički porast oboljenja od raka dojke. Godišnje se otkrije 900 novih slučajeva te bolesti. Stoga će mobilni mamograf kružiti do kraja godine po svim mjesnim samoupravama. Ukupno bi se tim projektom trebalo pregledati oko 2500 žena. Rano otkrivanje raka dojki dovodi do 95-postotnog preživljavanja, a, prema istraživanjima, od ove bolesti može oboljeti svaka deveta žena. </p>
<p>Predstavnici Gradskog ureda za zdravstvo tom su prigodom otvorili u Domu zdravlja Zagreb-Centar prvi digitalni mamograf u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prema riječima mr. Sonje Grbac-Stublić, pomoćnice ravnatelja Doma zdravlja Zagreb-Centar, mamograf će uvelike pridonijeti efikasnijoj obradi pacijentica u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Umjesto da optužuje, Mesić je trebao dati ostavku</p>
<p>»Ovom prigodom ponavljam svoje žaljenje što razgovor Mesića i Mamića nije ostao u okvirima dopustive civilizacijske razine komunikacije«, stoji u pismu javnosti kojim gradonačelnica Vlasta Pavić odgovara na tvrdnje u priopćenju Miljenka Mesića, poslanom medijima u petak. »Mesić je visoki gradski dužnosnik kojega dužnost obavezuje da štiti dignitet Gradskog poglavarstva i ponaša se u skladu s njim. On to, nažalost, u ovom slučaju, kao i u nekim prethodnima, nije bio u stanju. Poznat kao konfliktna osoba, ovom je prigodom teško narušio ugled Gradskog poglavarstva i ugled gradskog zavoda kojem je na čelu. Na temelju Zakona o Gradu Zagrebu i Zakona o lokalnoj i područnoj upravi, kao gradonačelnica nemam ovlasti da ga trenutno smijenim s dužnosti, ali sigurna sam da će njegovo razrješenje pokrenuti stranka koje je on član«. »S obzirom na sve izneseno, umjesto pisma gospodina Miljenka Mesića upućenog javnosti, bilo je realno i razumno očekivati njegovu trenutnu ostavku«, završila je gradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Veleposlanstvo protiv izgradnje nebodera </p>
<p>Miljenko Mesić novinarima je proslijedio i dopis veleposlanika Savezne Republike Njemačke Gebhardta Weissa gradonačelnici Vlasti Pavić. Veleposlanik Weiss u njemu kaže kako je zatečen vijestima da će se uz zgradu njemačkog veleposlanstva u Hrvatskoj možda graditi objekt visok i do dvadeset katova.</p>
<p> »Bio bih Vam zahvalan kada biste se zauzeli da se provedu zakonom predviđeni postupci, uključujući i pribavljanje suglasnosti neposrednih susjeda na predmetni građevinski projekt. Naglasio bih i to, da nam se do sada radi pribavljanja naše suglasnosti nitko nije obratio«, ističe veleposlanik Weiss u svom dopisu gradonačelnici, koji je uputio i Ministarstvu vanjskih poslova.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kupanje na Jarunu već ovaj vikend</p>
<p>Ako iz Gradskog poglavarstva stigne dopuštenje, spasilačka služba bit će ove godine organizirana znatno prije nego što službeno počne sezona kupanja / Lani na Jarunu ni jedna smrt zbog utapanja </p>
<p>Visoke temperature i toplo vrijeme proteklog vikenda najavili su sezonu kupanja na Jarunu. Smatra to Aleksa Kocijan, direktor Rekreativno-športskog centra Jarun, koji je upravo zbog toga u ponedjeljak dopisom zatražio od Gradskog poglavarstva dopuštenje za organizaciju spasilačke službe Jaruna. »Meteorolozi su za ovaj tjedan i sljedeći vikend najavili iznimno toplo vrijeme pa moramo biti spremni«, rekao je Kocijan. Dodao je kako se ne može čekati 15. lipnja - kad počinje službena sezona kupanja na Jarunu - da bi se pokrenula spasilačka služba, ako su vremenski uvjeti već početkom svibnja pogodni za kupanje.</p>
<p>Jarunom bi ove godine trebala patrolirati 33 spasioca. Kao i proteklih godina, neki će biti na tornjevima a neki će u gumenim čamcima kružiti po jezeru. Podsjetimo, prošlogodišnja ekipa spašavanja na Jarunu bila je vrlo uspješna, jer nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj zbog utapanja. </p>
<p>Kako saznajemo iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, ovaj će tjedan temperature biti iznimno visoke za ovo doba godine - u kopnenim područjima kretat će se od 29 do 34 stupnja Celzija. U subotu na zagrebačkom području postoji mogućnost kiše, no u Zavodu ističu kako je ipak riječ samo o mogućnosti. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Razdražljivost, nesanica, glavobolje, slabost...</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja </p>
<p> - Biometeorološka situacija u utorak će biti relativno nepovoljna, osobito poslijepodne kada je kod osoba osjetljivijih na vrijeme moguća pojava povećane razdražljivosti i tegobe sa snom, izvijestio je u ponedjeljak zagrebački Zavod za javno zdravstvo.</p>
<p> U srijedu i četvrtak nastavljaju se nepovoljne biometeorološke prilike, što može uzrokovati poremećaj koncentracije, glavobolju, slabost i poremećaj sna.</p>
<p> Sve vrijednosti sumpornog i dušikovog dioksida te lebdećih čestica u razdoblju od 6. do 8. svibnja bit će unutar preporučenih vrijednosti, a koncentracije peludi drveća bit će visoke, s dominacijom divljeg kestena.</p>
<p> Srčani bolesnici i starije osobe mogu tijekom predstojeća tri dana osjećati slabost, poremećaj srčanog ritma i tegobe s krvnim tlakom, pa im se preporučuje izbjegavanje većih tjelesnih napora i izlazaka po najvećoj vrućini. Kroničnim plućnim bolesnicima ne preporučuje se izlaganje ni najmanjem naporu, a potrebno je redovito uzimanje lijekova i primjerenih količina tekućine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zagrebačke ceste opet u natječaju za uređenje biciklističkih staza</p>
<p>»Ne vjerujemo da je cijena, ispostavljena za prošlogodišnje spuštanje rubnjaka viša od 12.000 kuna po jednoj rampi realna, jer toliko košta i kvadrat stana sa svim dozvolama, priključcima, stolarijom i zaradom, a kod rubnjaka je ipak riječ tek o manjim građevinskim radovima«, istaknuo je tajnik Hrvatskog biciklističkog saveza Ivo Rilović.</p>
<p>On smatra kako bi se, da se radilo racionalno i odgovorno, za spuštanje rubnjaka utrošilo višestruko manje novaca od milijun kuna, koliko je potrošeno. »Za takav trošak odgovorni su djelatnici i pročelnici Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, kao i oni iz Gradskog ureda za izgradnju Grada, koji nisu ni trepnuli na ovako neracionalno trošenje novaca. Zagrebačke ceste i njihov visoki račun tu i nisu toliko bitni«, tvrdi Rilović. </p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić, pak, tvrdi da su cijene radova realne i utemeljene. »Troškovnici su ispostavljeni, sve je rađeno prema propisima. Račun, koji je Grad platio, ima više od 20 stavki, od kojih je najjeftiniji materijal«, objasnio je Golubić. Napomenuo je kako predstavnici biciklističkih udruga govore o stvarima za koje nisu kompetentni, ne uzimajući pritom u obzir potrošene energente, troškove zaustavljanja prometa i privremene signalizacije, kao i činjenicu da se nije radilo u kontinuitetu pa su se ljudi i oprema morali seliti, što također košta. </p>
<p>Radovi su, kako se na kraju ispostavilo, stajali gotovo četverostruko više nego što je bilo predviđeno ponudom Zagrebačkih cesta. Zar se troškovi energenata i drugi nisu mogli predvidjeti?</p>
<p> »U prvom trenutku izgledalo je da je obujam posla puno manji nego što je uistinu bio, a neke se stvari i nisu mogle predvidjeti«, odgovara Milan Golubić.</p>
<p>U svakom slučaju, Zagrebačke ceste najvjerojatnije će se javiti na natječaj za uređenje biciklističkih staza koje povjerenstvo Gradskog poglavarstva tek treba raspisati. »Ako se uključimo u natječaj, nije sigurno da ćemo biti najpovoljniji, ali predložit ćemo opravdanu ekonomsku cijenu radova. Za razliku od pojedinih privatnih izvođača, mi imamo prijavljene sve radnike i plaćamo poreze, a kako smo odgovorni za stanje na prometnicama, vodimo računa i o kvaliteti radova«, zaključio je Golubić. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kako je grad uvrijedio romsku zajednicu</p>
<p>Organiziranjem proslave Đurđevdana u utorak, na zagrebačkom jezeru Bundek, i donacijom od 30.000 kuna romskoj udruzi Romski putevi za organiziranje proslave, Grad je uvrijedio romsku zajednicu. Rekao je to u razgovoru za Vjesnik Alija Mešić, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća romskih udruga Hrvatske. On, naime, smatra da bi Romi proslavu Đurđevdana trebali napraviti po svome, a ne da im to organizira netko drugi.</p>
<p> Proslavu Đurđevdana Mešić je usporedio s katoličkim vjerskim blagdanima.</p>
<p> »To je kao da vama netko organizira proslavu Uskrsa ili Božića«, objašnjava Mešić. Također, tvrdi on, nitko od drugih romskih udruga nije pozvan na tu proslavu. Kao razlog zašto druge udruge nisu tražile novac od Gradskog poglavarstva, Mešić kaže da »nisu željele prosjačiti«. »To je prosjačenje novaca od Grada, a mi to trebamo organizirati samostalno«, mišljenja je Mešić«. </p>
<p>Romi cijeloga svijeta u utorak, 6. svibnja, slave svoj praznik - Đurđevdan. Oni na Đurđevdan slave dolazak proljeća, to je njihov pozdrav toplom vremenu. Tako se djeca Romi na Đurđevdan kupaju u vodi i cvijeću, a kuće se ukrašavaju cvijećem. </p>
<p>Međutim, ove godine neće biti organizirane proslave, jer, kažu u romskim udrugama, nema dovoljno novaca. Proslave su se inače organizirale po kvartovima gdje žive Romi - na Peščenici, u Kozari boku... »Evo, sad se skupilo nas tridesetak i dogovaramo proslavu, no zaključili smo da nitko od nas nema dovoljno novca«, rekao nam je Alija Mešić. Prema Mešićevim riječima, Romi će ove godine organizirati proslavu pojedinačno, odnosno svatko u svojoj kući. »Inače se slavilo tako da imućniji Romi pozovu siromašnije pa se slavilo zajednički, no sad neće biti tako«, kaže Mešić. </p>
<p>No Romi će u četvrtak na zagrebačkom Jarunu, na Velikom jezeru, ipak organizirati proslavu povodom Đurđevdana, za kada su najavili puno pjesme i plesa.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sulić isplaćuje plaće usprkos blokadi računa </p>
<p>»Radnicima Croatia busa plaće će biti isplaćene do kraja tjedna, iako je račun poduzeća blokiran gotovo tri tjedna«, rekao je u ponedjeljak predsjednik Croatia busa Trpimir Sulić. Na koji će način radnicima biti isplaćena njihova mjesečna naknada za rad, Sulić nije htio objasniti. </p>
<p>»Mogu samo reći da novac neće biti isplaćen preko privatnog računa obitelji Sulić, kako nam se prebacuje. Ne želim javno iznositi način na koji ćemo isplatiti plaće, da se ne bi dogodilo da 330 radnika ostane bez zarađenog novca«, naglasio je Sulić. </p>
<p>Iako je gradonačelnici Vlasti Pavić uputio četiri zahtjeva za rješavanje međusobnih odnosa tj. reprogramiranja komunalnog duga u visini od 5,6 milijuna kuna, zbog kojega je i blokiran račun, Gradsko poglavarstvo, kaže Sulić, još uvijek na dnevni red sjednice nije uvrstilo Croatia bus. »Poglavarstvo bi to trebalo učiniti što prije, tim više što se i njegovo savjetodavno tijelo očitovalo pozitivno o našem zahtjevu«, rekao je Sulić. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Svjetski dan dječje i cerebralne paralize</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Hrvatski savez udruga oboljelih od dječje i cerebralne paralize te Društvo invalida dječje i cerebralne paralize - Zagreb, u ponedjeljak su na Cvjetnom trgu po drugi put obilježili 5. svibnja, svjetski dan te bolesti, ove godine uz moto »Upoznajmo se!« Osamdesetak članova zagrebačke udruge odnosno učenika centara Goljak i Dubrava kreativnim je likovnim radionicama pokazalo kako su doživjeli druženje sa sugrađanima i estradnim umjetnicima. Na improviziranom je poligonu održana je škola mobilnosti, a simulirane su teškoće kretanja na koja invalidi u kolicima nailaze. </p>
<p> Cerebralna paraliza nastaje kod oštećenja mozga nastalih zbog teškog poroda ili nakon njega. U Hrvatskoj je oko 13 tisuća osoba s dijagnozom cerebralne paralize, od čega je njih 800 u Zagrebu. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="23">
<p>Colonia u vodstvu na Hrvatskom radijskom festivalu</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Nakon prvog ciklusa glasovanja za 7. Hrvatski radijski festival skupina Colonia ima najviše glasova, 10.407, od ukupno trideset izvođača čije su pjesme prošle prvi krug glasovanja. U finalnoj večeri Hrvatskog radijskog festivala, koji traje od 5. do 8. lipnja u hotelskom naselju Solaris pokraj Šibenika, nastupit će 20 finalista čija će se imena znati 16. svibnja do kada traje završni krug glasovanja slušatelja i glazbenih urednika. </p>
<p>Odmah iza Colonije slijede Baruni, Toni Cetinski, Dražen Zečić, Miroslav Škoro, Vesna Pisarović, Giuliano, E.T., Ivana Brkić, Danijela, Magazin, Ivana Banfić, Leteći odred, Hari Mata Hari, Tiho Orlić. Među polufinalistima je i Boris Novković, Mladen Grdović, Vanda Winter, Kemal Monteno, Ivica Sikirić Ićo, Jole i Jele, Vuco, Alka, Jelena Radan, Sandi, Minea, Matrix, Rusvaj, Matko i Brane te Vlatka i Jimmy, koja su osvojili 2.480 glasova. </p>
<p>Istoga dana održavanja finalne večeri festivala, 7. lipnja, na istoj će se pozornici održati humanitarni događaj »Koncert za Dražena«. </p>
<p>»Organizacijski odbor Festivala prihvatio je inicijativu Udruge 'Srce za Dražena' i u spomen na prerano preminulog Dražena nakon proglašenja pobjednika festivala održat će se koncert na kojem će nastupiti Mišo Kovač, Arsen Dedić, Vice Vukov, Ivo Pattiera, Đani Stipaničev, grupa Mi, Berekini, ansambl Bonaca i klapa Maslina«, rekao je direktor Obiteljskog radija Juraj Hrvačić, dodajući kako su se organizatori prihoda s koncerta odrekli u korist fonda za spomenik Draženu Petroviću. </p>
<p>Tijekom 7. Hrvatskog radijskog festivala održat će se mnoštvo popratnih događaja, poput Elite Models Gala partyja, te glazbenog događaja koji će prezentirati najizvođenije skladbe i izvođače hrvatske glazbene scene u prošloj godini. </p>
<p>Hrvačić je potvrdio da je Hrvatska televizija pismeno potvrdila svoj interes za direktan prijenos Radijskog festivala, a uz HTV festival će izravno prenositi Federalna TV Bosne i Hercegovine, makedonski Sitel, TV Crna Gora, televizija braće Karić iz Srbije, TV 3 iz Slovenije, a interes je iskazala i TV Novi Sad. </p>
<p>U sklopu 7. Hrvatskog radijskog festivala održat će se i 9. Dani radija Hrvatske u organizaciji Hrvatske udruge radija i novina, a Željko Matanić najavio je niz okruglih stolova, prezentacija o slušanosti radija, dodjelu godišnjih novinarskih nagrada Udruge, kao i raspravu o novom zakonu o elektroničkim medijima. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Rekordna zarada za prvi vikend prikazivanja »X-Men 2«</p>
<p>LOS ANGELES, 5. svibnja</p>
<p> - Nastavak velikog filmskog hita o mutantima sa super moćima X-Men 2, temeljen kao i prethodnik na kultnim Marvelovim stripovima, zaradio je tijekom premijernog prikazivanja već prvog vikenda ukupno 85 milijuna dolara. Cifra zarađena od petka do nedjelje bila je dovoljna da film prestigne svog prethodnika, te da postane četvrtim najboljim otvaranjem u povijesti, odmah nakon Spidermana sa 114 milijuna i dvaju filmova o Harryju Potteru koji su svaki zaradili oko 90-tak milijuna dolara. </p>
<p>»Odličan rezultat je nadmašio naša očekivanja barem za desetak milijuna, a iako se radi o ugodnom iznenađenju nismo šokirani«, izjavio je šef Foxove distribucije Bruce Snyder. </p>
<p>Prvi dio filma o mutantima koštao je 75 milijuna dolara, a prije tri godine je iznenadio sve u filmskoj industriji sa 54 zarađena milijuna tijekom prvog vikenda što je u to vrijeme bio rekordni utržak, dok se ukupna zarada samo u Americi popela na blizu 160 milijuna dolara. Budžet utrošen na nastavak X-Mena u odnosu na prethodnika je povećan za čak 35 milijuna ali sudeći po prvim rezultatima producenti će vrlo brzo dobiti natrag uloženi novac jer po prvim prognozama ukupna zarada nastavka bi se trebala popeti do 250 milijuna. </p>
<p>Uobičajena istraživanja američkih filmskih distributera pokazala su da je preko 52 posto gledatelja ovog znanstveno-fantastičnog spektakla starije od 25 godina, te da je čak 44 posto gledatelja ženskog spola. Producenti su s ponosom istaknuli i da je preko 90 posto gledatelja film ocijenilo odličnom ili vrlo dobrom ocjenom.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Matt LeBlanc oženio se na Havajima</p>
<p>LOS ANGELES, 5. svibnja</p>
<p> - Zvijezda popularne serije »Prijatelji« Matt LeBlanc oženio se u subotu na Havajima s dugogodišnjom zaručnicom Melissom McKnight, objavljeno je u televizijskoj emisiji »Extra«.</p>
<p>LeBlanc (35) i bivša manekenka McKnight, za koju se vjeruje da je u kasnim tridesetima, zaručili su se 1998. godine. Ona ima dvoje djece iz prijašnje veze.</p>
<p>Na svadbenoj svečanosti na ekskluzivnoj havajskoj plaži Anini, LeBlanc je nosio tamno odijelo, a mlada dugu bijelu haljinu.</p>
<p>Vjenčanju na havajskom otoku Kauai prisustvovali su Mattovi prijatelji iz serije, zvijezde Jennifer Aniston, Courteney Cox, Lisa Kudrow i David Schwimmer, kao i Anistonin suprug Brad Pitt te Coxin David Arquette. Jedini »Prijatelj« koji nije došao na vjenčanje je Matthew Perry, spriječen zbog nastupa u londonskom kazalištu.</p>
<p>Većina uzvanika odjenula je tradicionalne havajske košulje s cvjetnim uzorkom, jeli su voćnu tortu dovoljno veliku za svih 50 uzvanika, a u ponoć su mladencima nazdravili šampanjcem.</p>
<p>Očekuje se da će Matt i Melissa ostati na medenom mjesecu na otoku, a za tu su prigodu unajmili vilu koja tjedno stoji 6000 funti. U istoj su vili nedavno boravili Harrison Ford i njegova djevojka, poznata Ally McBeal, Calista Flockhart. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prodaje se imovina violinista Isaaca Sterna </p>
<p>NEW YORK, 5. svibnja</p>
<p> - Violinist Isaac Stern bio je ikona već za života, a obožavatelji sada imaju priliku kupiti neke od njegovih instrumenata i uspomena gotovo dvije godine nakon umjetnikove smrti. </p>
<p>Od četvrtka aukcijska kuća na Internetu Tarisio Auctions pokušat će prodati 180 predmeta iz vlasništva pokojnog Sterna (1920.-2001.), slavnog violinista, čiji su učenici bili istaknuti glazbenici poput Yo-Yo Ma i Itzhaka Perlmana, i koji je uspio spriječiti rušenje koncertne dvorane Carnegie Hall u New Yorku. </p>
<p> Među predmetima ponuđenima na dražbi bit će Sternove violine, gudala i fotografije te druge dragocjenosti, sve do glasovira Steinway</p>
<p> Potencijalno najvredniji predmet na dražbi je violina koju je oko 1850. godine izradio Francuz Jean Baptiste Vuillaume. Početna cijena za violinu je 47.500 dolara.</p>
<p> Na dražbi će se naći i gotovo 200 predmeta koji nisu iz Sternove kolekcije. Najvrednija među njima je violina iz 1687. godine koju je izradio najslavniji graditelj violina Antonio Stradivari. Početna cijena je 700.000 dolara.</p>
<p> U svijetu danas, prema nekim procjenama, postoji tek 400 Stradivarijevih violina.</p>
<p> »Danas se originalni Stradivariji vrlo rijetko mogu naći na tržištu. Također je vrlo teško naći instrumente koji su još u dobrom stanju«, izjavio je jedan od partnera aukcijske kuće Jason Price.</p>
<p> Tvrtka Tarisio specijalizirala se za gudače instrumente i do sada je u svojoj četverogodišnjoj povijesti prodala preko 2200 violina, viola, violončela i gudala. Danas je Tarisio jedna od najjačih tvrtki ove vrste u Sjevernoj Americi s godišnjom dobiti od 4 milijuna dolara.</p>
<p> Među ostalim predmetima koji su nekada bili u vlasništvu Isaaca Sterna na dražbi će biti ponuđeni crtež Ala Hirschfelda, plakati za dokumentarni film o Sternovom putu u Kinu 1979., pismo Leonarda Bernsteina te osobna fotografija na kojoj je Stern u Carnegie Hallu zajedno sa zvijezdama Mstislavom Rostropovichem, Vladimirom Horowitzem, Bernsteinom i drugima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>J. K. Rowling predstavlja najnoviji nastavak Harryja Pottera </p>
<p>LONDON, 5. svibnja</p>
<p> - Autorica knjiga o Harryju Potteru J.K. Rowling pojavit će se pred 4000 učenika u londonskom Royal Albert Hallu gdje će predstaviti najnoviji nastavak o dječaku-čarobnjaku. Rowling će 26. lipnja, dakle pet dana nakon što knjiga bude puštena u prodaju, čitati dijelove iz pete avanture o Harryju Potteru »The Order of the Phoenix«, javlja BBC.</p>
<p>Rowling će odgovarati na pitanja učenika o nastanku romana, a na pozornici će razgovarati s glumcem Stephenom Fryjom, pripovjedačem na audio-verziji knjiga o Potteru.</p>
<p>Ulaznice po cijeni od pet funti bit će dodijeljene učenicima u Velikoj Britaniji i Irskoj putem glasovanja, a učitelji su pozvani da za sudjelovanje prijave grupe do 50 učenika i profesora iz svojih škola. </p>
<p>Albert Hall će biti uređen tako da podsjeća na školu čarobnjaštva Hogwarts iz spomenutih romana.</p>
<p>Najnoviji nastavak avantura o Harryju Potteru već je postao jedan od najuspješnijih bestselera svih vremena, čak i prije nego što je pušten u prodaju.</p>
<p>Knjižare i Internet-prodavači knjiga primaju narudžbe za »The Order of the Phoenix« od trenutka kad je objavljen datum početka prodaje knjige.</p>
<p>Nevjerojatan uspjeh knjiga J.K. Rowling učinio ju je bogatijom od same britanske kraljice prema listi najbogatijih koju je objavio Sunday Times. Spisateljica (37) je više nego učetverostručila svoje osobno bogatstvo u posljednje dvije godine, čime je s 280 milijuna funti postala najbogatija žena showbusinessa i 122. najbogatija osoba u Britaniji. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Nastavljač tradicije morskih pejsažista</p>
<p>Izložba Vatroslava Kuliša pod nazivom »Riffovi« prva je u nizu kojim Umjetnički paviljon predstavlja recentne cikluse umjetnika srednjeg i mlađeg naraštaja u tradicionalnim i novim medijima / Kuliš pripada krugu apstraktnih pejsažista snažne geste i intenzivnog kolorita </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Samostalna izložba slikara Vatroslava Kuliša pod nazivom »Riffovi« otvara se u utorak s početkom u 19 sati u Umjetničkom paviljonu. Umjetnik će se tom prigodom predstaviti s 20-ak slika u tehnici ulja na platnu velikih dimenzija, nastalih u protekle dvije godine. Izložba Vatroslava Kuliša, odnedavnog predsjednika HDLU-a, prva je u nizu kojim Umjetnički paviljon predstavlja recentne cikluse umjetnika srednjeg i mlađeg naraštaja u tradicionalnim i novim medijima, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Umjetničkom paviljonu. Izložbu prati katalog-monografija s tekstom ravnatelja Radovana Vukovića, koji je i autor izložbe, te fotografijama Damira Fabijanića.</p>
<p>Riječ je o umjetniku apstraktnog ekspresionizma u čijim se radovima dodiruju enformel, lirska apstrakcija i američki akcionizam, rekao je Radovan Vuković. Također je naglasio da je Kuliš nastavljač tradicije hrvatskih marinista iz kruga apstraktnog pejsažizma intenzivnog kolorita i snažne geste, kao što su to Gliha, Kaštelančić, Kalina, Murtić i drugi. Istaknuo je da je Kuliš prisutan na hrvatskoj likovnoj sceni već dva i pol desetljeća te da je kao slikar stasao na prijelazu 70-ih i 80-ih godina, u vrijeme »nove realnosti« i transavangarde, ali nikada nije pripadao umjetničkom kolektivizmu. </p>
<p>Naziv izložbe »Riffovi« posuđen je iz glazbene terminologije jazza, a označava jedan način izvođenja skladbe za udaraljke i duhače instrumente, objasnio je ravnatelj Vuković. Polazište Kuliševih slika uvijek je motiv, nastavio je, koji razlaže u inačicama metamorfoza mora ili ključanja vode. Površinu tretira miješanjem stilskih odlika, od curenja, preko drippinga, do naglašene gestualnosti. Zgusnutost silnica i njihovo dinamiziranje govori o umjetnikovoj neistrošenoj, divljoj snazi, kao esenciji duhovnog i pojavnog pejsaža između kojih uspostavlja dijalog poetskog i simboličkog.</p>
<p> Dimenzije Kuliševih velikih formata najčešće su 2 x 3 metra, a svojim suvremenim likovnim izrazom ispunit će neohistoricističko zdanje. Uvažavanje prostornosti, ravnatelj Vuković je izdvojio kao jednu od umjetnikovih odlika, ističući primjer njegove antologijske izložbe u sakralnom prostoru u Kostanjevici na Krki 2001. godine.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Brechtov stroj</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - Multimedijalni kulturni centar Split i Međunarodni festival novog filma za ljubitelje novih medija u dvorani splitskog MKC-a u utorak priređuju izložbu radova G.H. Hovagimyana, digitalnog i net umjetnika iz New Yorka. Na izložbi će biti prikazana tri rada - dokumentacija instalacije »Shooter«, interaktivni DVD »Smart House« i vrlo zanimljivi dokumentarac o internet performanceu na relaciji New York-Split pod nazivom »The Brecht Machine«. Za instalaciju Brechtovog stroja autor u instalaciji koristi internet radi poboljšanja audio i vizualnog doživljaja. Pokretanjem prevodilačkog softwarea i kombinacijom izgovorenih riječi stvaraju se uvjeti za razvoj umjetnog medijskog jezika, načina govora i pisanja koji je pogodan za upotrebu putem interneta. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šetnja rimskim provincijama</p>
<p>Religija i mit kao poticaj rimskomu provincijalnom umjetničkom stvaralaštvu / Predstavljanje glasovite brončane skulpture Apoksiomena</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatska je ove godine prvi put domaćin Međunarodnoga arheološkoga kolokvija o problemima rimskoga provincijalnog umjetničkog stvaralaštva, koji u Zagrebu traje od 5. do 8. svibnja. Taj osmi po redu skup okupio je već prvoga dana u Muzeju Mimara stotinjak sudionika iz Njemačke, Austrije, Francuske, Italije, Engleske, Amerike, Slovenije, Mađarske te 15 stručnjaka iz Hrvatske. Glavna tema ovogodišnjega skupa je Religija i mit kao poticaj rimskoj provincijalnoj umjetnosti. </p>
<p>Nakon velikoga kongresa posvećenoga ranokršćanskoj arheologiji, održanoga 1994. godine u Splitu, ovo je možda najznačajniji arheološki skup organiziran u Hrvatskoj. Kolokvij je okupio birani arheološki svijet, eminentne svjetske stručnjake koji se bave problemima rimskoga provincijalnog umjetničkog stvaralaštva. Naglasak toga, gotovo ekskluzivnoga kolokvija je na radnome dijelu, rekao je za Vjesnik Ante Rendić Miočević uime Arheološkoga muzeja iz Zagreba, koji je uz Odsjek za arheologiju zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta organizator skupa.</p>
<p>Rendić Miočević naglašava da su se unatoč ratu i novoj bolesti što se širi svijetom odazvali uglavnom svi sudionici skupa. Imat će priliku vidjeti što je naša arheologija napravila tijekom zadnjih desetljeća. I ovaj, kao i slični kolokviji, ima namjeru promovirati zagrebačku i hrvatsku arheologiju i približi je arheološkome svijetu, jer nas se, kao što je poznato, često izostavlja iz arheoloških i drugih karata Europe i svijeta, kazao je Ante Rendić Miočević.</p>
<p>Uvodno predavanje u ponedjeljak je održao akademik Nenad Cambi, koji je na primjerima iz Istre, Dalmacije i Panonije dao komparatističku studiju o nadgrobnim spomenicima, a, prema najavi organizatora, slijede još mnogi zanimljivi prilozi o nekadašnjim rimskim provincijama sjeverne i zapadne Europe, kao i predstavljanje novih otkrića.</p>
<p>U utorak na večer sudionici skupa posjetit će zagrebački Arheološki muzej u kojemu je otvorena izložba Arheološkoga muzeja iz Pule »Sjaj antičkih nekropola Istre«. U Restauratorskome zavodu, pak, bit će u četvrtak predstavljena glasovita brončana skulptura Apoksiomena, koja je po svemu sudeći grčki original. Ta skulptura iznimne vrijednosti, pronađena u lošinjskome podmorju, trenutačno je u fazi restauracije, a sudionicima arheološkoga skupa bit će omogućeno da je pogledaju uživo. </p>
<p>Kolokvij prati i trodnevna ekskurzija po Dalmaciji s razgledom nekoliko značajnih arheoloških lokaliteta - Nina, Zadra, Salone, Dioklecijanove palače i drugih. Stručni razgled obuhvatit će i arheološke lokalitete u sjeverozapadnome, panonskom dijelu Hrvatske - Andautoniju, Sisak (Sisciju), najvažniji antički grad na prostorima sjeverozapadne Hrvatske, i Varaždinske toplice (Aquae Iassae), najbolje predstavljen lokalitet iz rimskoga vremena u tome dijelu Hrvatske.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kogoj, Mijić i Rasol</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - U povodu blagdana sv. Dujma i Dana grada Splita, 7. svibnja, splitska Galerija umjetnina priređuje tri izložbe hrvatskih umjetnika. Riječ je o samostalnim projektima trojice po svemu različitih stvaralaca: dizajnera stakla Oskara Kogoja, kipara Matka Mijića i fotografa Jasenka Rasola. Njihovo predstavljanje u Splitu najavio je ravnatelj Galerije umjetnina Split Božo Majstorović u ponedjeljak na konferenciji za novinare. </p>
<p>U utorak, u galeriji Protiron na Peristilu, slovenski umjetnik Oskar Kogoj izložit će bogatu zbirku stakla, porculana i kristala, ukupno 131 autorsko djelo. Uvid je to u kolekciju dragocijenosti koje Kogoj ostavlja gradu Splitu na čuvanje. Monografska izložba Trogiranina Matka Mijića, koja će u Galeriji umjetnina biti otvorena u četvrtak, prva je nakon njegove devetogodišnje izlagačke odsutnosti. Sto deset radova presjek su Mijićeva rada, od ciklusa »Putovanja« s kraja 80-ih godina prošloga stoljeća, do najnovijih radova pod zajedničkim nazivom »Hommage Radovanu«. Po riječima kustosice splitske Galerije umjetnina, Mijić od predmeta svakodnevnice stvara bajkovite složence. Fotograf Jasenko Rasol u subotu izlaže u Galeriji umjetnina, a predstavit će se dokumentarističkim fotografijama nastalim u Zagrebu, Japanu i Vijetnamu. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Mađarski film najbolji </p>
<p>BRUXELLES, 5. svibnja</p>
<p> - Nagradu Iris za najbolji film na europskom filmskom festivalu u Bruxellesu, vrijednu 10.000 eura, dobio je proteklog vikenda film »Pleasant Days« Mađara Kornela Mundrucza, priopćili su organizatori. »Pleasant Days« (Szep Napok), drugi redateljev film, raščlanjuje teške odnose između brata i sestre, uz priču o nesretnoj ljubavi. Nagrada »SN Brussels Airlinesa« za najboljeg glumca pripala je Norvežaninu Akselu Hennieju za ulogu u »Jonnyju Vangu« (Norveška, redatelj Pal Gengenbach), a za najbolju glumicu Ruskinji Marini Zubanovoj za ulogu u »With love, Lilya« (Rusija, redatelji Larisa Sadilova i Genadij Sidorov). Nagrada »TV RTBF-a«, belgijske televizije na francuskom jeziku, također je pripala filmu »Pleasant Days«. Film je dobio jamstvo za distribuciju. Nagradu »TV Canvas« belgijske televizije na nizozemskom jeziku VRT dobio je film »Tussenland« Eugenie Jansen (Nizozemska). I on je dobio jamstvo za distribuciju. Posebna je nagrada dodijeljena filmu »The death of Klinghoffer« Britanca Pennyja Woolcocka. Ovogodišnji europski filmski festival u Bruxellesu, oživljen nakon jednogodišnje stanke, nanovo je bio usmjeren na debitantska i druga po redu redateljska ostvarenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi pogledi u znanost o čovjeku</p>
<p>Novopokrenuta Biblioteka antropologije i etnologije u izdanju nakladničke kuće »Jesenski i Turk« trebala bi popuniti manjak stručne literature s područja tih dviju znanosti</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Biblioteka antropologije i etnologije u izdanju nakladničke kuće »Jesenski i Turk« pokrenuta je krajem prošle godine s namjerom pokrivanja manjka stručne literature s područja tih dviju znanosti. Samu biblioteku i dvije najnovije knjige »Uvod u antropologiju: Teorije i teoretičari kulture« Jerryja D. Moorea i zbornik »Drugi i sličan: Pogledi na etnologiju suvremenih društava« predstavile su Valentina Gulin Zrnić, Snježana Čolić i Jelka Vince Pallua u ponedjeljak u Matici hrvatskoj. Biblioteka obuhvaća projekt izdavanja klasičnih djela tih dviju znanosti, prijevode suvremene strane produkcije, djela domaćih znanstvenika i autora koji zagovaraju alternativne načine promišljanja, najavila je Valentina Gulin Zrnić, uz Jasnu Čapo Žmegač i Sanju Kalapoš Gašparac, jedna od urednica.</p>
<p> Do sada su izašle knjige »Zlatna grana« škotskog antropologa Jamesa G. Frazera, klasično djelo s tematikom povezanosti mitova i religija, popularno znanstvena studija Nicka Fiddesa »Meso« o ljudskoj strasti za jedenjem mesa, te »Rock po istrijanski« Sanje Kalapoš o popularnoj kulturi, religiji i identitetu. </p>
<p>»Uvod u antropologiju: Teorije i teoretičari kulture« Jerryja Moorea sažet je i razumljivo pisan pregled razvoja antropoloških teorija, od utemeljitelja do suvremenih postmodernista i kulturnih materijalista, predstavila je Snježana Čolić. U pet tematskih cjelina objašnjene su postavke 21 najvažnijeg teoretičara prvenstveno onih koji su se bavili ključnim pitanjima te znanosti. Knjiga »Drugi i sličan: Pogledi na etnologiju suvremenih društava« zbornik je radova i rasprava sa simpozija »Socijalna antropologija i etnologija«, održanoga 1987. u Francuskoj. Složeno u tri cjeline, djelo otvara mogućnost novih etnoloških istraživanja suvremenog društva, kazala je Jelka Vince Pallua.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kvebečki filmovi u Cannesu </p>
<p>PARIZ, 5. svibnja</p>
<p> - Kvebečki film, kako komedija, tako i autorski film i koprodukcije, vraća se na velika vrata na 56. filmskom festivalu u Cannesu s po jednim filmom odabranim za prikazivanje u pojedinim programima, među kojima su i »Barbarske najezde« Denysa Arcanda, koji se natječe za Zlatnu palmu. »Još od 70-ih se nije vidjelo da je toliki val kvebečkog filma zapljusnuo cannesko šetalište La Croisette«, ističu glavno izaslanstvo Quebeca i Društvo za razvoj kulturnih veza (SODEC). »Veliko zavođenje«, prvi dugometražni film Jean-Francoisa Pouliota, zaključit će program Petnaest dana redatelja, dok se Bernard Emond vraća na Međunarodni tjedan kritike sa svojim drugim fantastičnim filmom »20h17 Ulica Darling«, adaptacijom njegova romana. Uz to, predstavit će se i dvije koprodukcije s Francuskom: »Mala Lili« Claudea Millera i »Tiresia« Bertranda Bonella. To je drugi put da ta dvojica redatelja surađuju s Quebecom. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Natječaj za nagradu »Ivan Raos«</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja </p>
<p> - Udruga »Raosovi dani« i Društvo hrvatskih književnika raspisalo je natječaj za književnu nagradu »Ivan Raos«, za monodramski tekst. Na natječaj se primaju monodramski tekstovi na slobodnu temu, koji moraju biti dugi između 10 i 20 kartica. Stručni sud posebno će vrednovati monologe nastale preradom djela Ivana Raosa i tekstove koji su napisani prema motivima iz tih djela ili iz Raosova života. Rukopisi se šalju u dva primjerka pod autorskom šifrom, do 15. lipnja (na adresu »Raosovi dani«, Vinarski prolaz 4, Imotski). Na priloženoj zatvorenoj omotnici treba navesti ime, prezime, adresu i telefon autora teksta. Nagrada »Ivan Raos« dodijelit će se pobjedniku natječaja ove godine treći put, u sklopu 10. književne manifestacije »Raosovi dani«, koja će se održati 7. i 8. srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Guggenheimov muzej u Riu de Janeiru do 2007.</p>
<p>NEW YORK, 5. svibnja </p>
<p> - Rio de Janeiro jedan je od gradova koji će dobiti Guggenheimov muzej moderne umjetnosti i pridružiti se Berlinu, Bilbau, Las Vegasu, New Yorku i Veneciji, gdje su takvi muzeji već otvoreni, izvijestilo je New York Times. Muzej vrijedan 130 milijuna dolara, koji će biti smješten na šetalištu Maua u zaljevu Guanabara, trebao bi biti dovršen do 2007. Gradnju će financirati grad Rio, kao dio projekta za oživljavanje obalnog dijela grada. Dizajnirat će ga francuski arhitekt Jean Nouvel koji planira napraviti nekoliko zgrada galerija i paviljona i postaviti ih uzduž tropskih vrtova. Grad Rio nada se da će taj muzej imati jednak uspjeh kao Guggenheimov muzej u Bilbau, koji privlači milijune posjetitelja iz cijeloga svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sumnja u autentičnost Goyinih »Crnih slika«</p>
<p>MADRID, 5. svibnja</p>
<p> - Nova studija bacila je sjenu sumnje na autentičnost »Crnih slika« Francisca de Goye (1746.-1828.), ponosa madridskog muzeja Prado, koje mnogi smatraju vrhuncem španjolskog majstora. Profesor povijesti umjetnosti Juan Jose Junquera, koji piše knjigu o toj temi, rekao je da su slike možda djelo Goyinog sina Javiera. Muzej Prado odbacio je njegovo objašnjenje kao »neuvjerljivo«. Goyina biografija ne sadrži gotovo nikakve podatke o mučnim prizorima naslikanim na zidovima njegova doma u Madridu, kaže Junquera. Čini se da su neke od slika nastale na zidovima koji su izgrađeni nakon što je Goya iselio iz kuće, tvrdi Junquera i napominje da Goya nije imao običaj slikati na zidu uljanim bojama. Zato pripisuje slike Goyinu sinu, »slikaru-amateru koji je dobro poznavao očev rad«. Goyin unuk Mariano kasnije je predstavio slike kao Goyin rad pri pokušaju prodaje kuće, kaže Junquera. Ove sumnje mogle bi prouzrokovati »potres u povijesti španjolske umjetnosti«. Vjeruje se da je Goya napravio 14 »Crnih slika« krajem života, prije no što je otišao u dobrovoljno izgnanstvo u Francusku.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="38">
<p>Dinamo je prvi, jer »plavi« pojma nemaju!?</p>
<p>Hajdukovi aktivisti posljednjih tjedana nerijetko ocrnjuju pobjede maksimirskoga kluba, dovode u pitanje čast Dinamovih suparnika tvrdnjom da pružaju »slab otpor« i da »suparnički vratari slabo brane protiv Dinama«, optužuju kompletnu nogometnu i sudačku organizaciju, koja ima »samo jedan cilj - da Hajduk ne bude prvi«. Malo tko će od hajdukovaca koncentraciju usmjeriti na traženje načina kako nadoknaditi propušteno iz prvog dijela sezone bez Rapaića i Turkovića, te kako izbjeći »efekt 94. minute«...</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Efekt 94. minute... Nije li to ipak glavni problem koji bi trebao okupirati djelatnike iz poljudskih salona? Ne bi li ove dječje bolesti ipak trebale biti prve na popisu prioriteta unutar Hajdukove svlačionice? Naime, gotovo je nevjerojatno na kako su bizaran način poljudski nogometaši u stanju ugasiti golemu euforiju, procvalu nakon pobjede protiv Dinama u derbiju, i time odagnati svaku nadu u osvajanje naslova prvaka.</p>
<p> Skriviti jedanaesterac u 94. minuti, dakle na samom izmaku sudačke nadoknade vremena, te tako izgubiti dva boda (a možda i naslov prvaka?), nisu karakteristike kojima bi se pohvalile velike momčadi. A Hajduk je upravo na taj način, primljenim pogotkom s bijele točke u 94. minuti, prosuo vodstvo protiv Cibalije u Vinkovcima, odigravši na kraju neodlučenih 1-1. Dinamo je u međuvremenu pobijedio Kamen Ingrad u Velikoj sa 2-0, odmaknuo na šest bodova prednosti i praktički uzeo naslov prvaka.</p>
<p> Iz »bijelih salona« sada se, što je i shvatljivo, čuje prava grmljavina, klupski su čelnici zasuli verbalnu paljbu po sudačkoj organizaciji, koja »uporno protežira Dinamo«. Prethodno su »pucali« po Zagrebu, jer je Dinamu navodno pružio slab, a Hajduku čvrst otpor.</p>
<p> Istina je, s druge strane, da je dio argumenata kojima u javnosti barataju čelnici splitskoga kluba - opravdan! Maksimirski su nogometaši nedavno protiv Cibalije, blago rečeno, imali »lijepo« suđenje, istina je da je sudac Vinkovčanima »zaboravio« svirati jedanaesterac pri rezultatu 0-0. Nije sporno niti to da je akcija, koja je prethodila vodećem Dinamovu pogotku, zapravo bilo zaleđe. Sudac nije dignuo zastavicu, a u nastavku akcije dosuđen je kazneni udarac, kojeg je Olić pretvorio u Dinamovo vodstvo... Na kraju su Zagrepčani pobijedili sa 3-0 u utakmici u kojoj su dominirali i prilike stvarali kao na traci. </p>
<p>Jasno, otvorene su rasprave o tome kako bi se događaji odvijali da je Cibalia povela i da je Butina eventualno isključen. Utakmica u Velikoj? Upitnik se navodno nadvio nad prekršajem dosuđenim u Dinamovu korist, nakon čega je Mitu, iz slobodnog udarca, zatresao suparničku mrežu za prvi pogodak na utakmici.</p>
<p> »Pogreške se uvijek događaju u korist Dinama«; »Mi igramo najbolji nogomet, što smo pokazali i u derbiju«; »Da je ono dosuđen jedanaesterac za Cibaliju, a automatski i isključenje vratara Butine, mi smo prvaci«... To su priličino smjele izjave kakve pršte iz poljudskih ureda. Za sada se dostojanstveno drži tek trener Zoran Vulić: »Hajduk igra najljepši nogomet.«(!?) Ovo je ponajprije subjektivna, ali i pomalo narcisoidna izjava. Hajduk je u posljednjem derbiju u Maksimiru doista igrao sjajno i nadahnuto. Osim toga, igra im je živnula tek ovog proljeća, dolaskom Milana Rapaića. A prvenstvo valjda traje od prošlog kolovoza... Nadalje, što vrijedi Hajduku dobra igra u derbiju, kad posustaje u »malim« utakmicama. A teza o »najljepšem nogometu« potvrdu je, primjerice, dobila i u uzvratnom ogledu Kupa protiv Varteksa u Varaždinu (0-0), gdje bi apsolutno sve sudionike trebalo kazniti s barem šest mjeseci zabrane igranja zbog - neizdržive dosade.</p>
<p> U cijeloj je priči još nešto vrlo zanimljivo. Prošle je sezone, naime, Zagreb bio hit hrvatskog nogometa i upravo su ih u vrijeme kreativne eksplozije nogometaša iz Kranjčevićeve dočekali - poljudski ubodi. Zagrebov je pandan u ovoj sezoni Dinamo. Iako je maksimirski klub, zapravo, na meti otkako se igra hrvatska liga, neprestano je pod sumnjom, kao da u Dinamu nitko nema pojma o nogometu, pa većinu svojih utakmica dobiva na prevaru ili barem uz sudačku protekciju!? </p>
<p> U svakom je slučaju indikativno da se čelnici Hajduka uvijek javno obruše na onu momčad koja je u tom trenutku u naponu svoga nogometnog nadahnuća, koja je u velikom uzletu i, jasno, time drži vrh ljestvice. Prošle je sezone to bio slučaj sa Zagrebom, sada s Dinamom, a sutra će možda biti s Varteksom, Rijekom ili Osijekom... Još su u prvom dijelu sezone žestoko nagazili Dinamova dopredsjednika Zdravka Mamića nakon njegova istupa u javnosti, u kojem je verbalno okrznuo i Hajdukovo vodstvo, nakon Dinamova poraza (0-1) na Poljudu. Dobro, Mamić im se svojim sirovim rječnikom praktički sam ponudio. A iz poljudskih je ureda, jasno, spremno iskrsnuo zahtjev za - oduzimanjem šest bodova Dinamu!</p>
<p> Gotovo je identičan razvoj događaja bio i prošle sezone. Ovako je, primjerice, tada pisao jedan kolega: »Valja priznati da je Hajdukova odvjetnica Doris Košta podigla dobru prašinu time što je negdje iščeprkala navodnu mogućnost da se Zagrebu oduzme šest bodova. Ideja je da se uznemiri Kranjčevićeva i nešto priskrbi Hajduku za zelenim stolom ako već ne može na zelenom travnjaku.« </p>
<p> Hajdukova pravna služba tada je, naime, »primijetila« kako do određenog datuma jedino Zagreb nije prilagodio ugovore svojih igrača sukladno s postavkama Zakona o sportu. No, Pravilnik o statusu igrača, o kojem je Izvršni odbor Hrvatskoga nogometnog saveza već bio raspravljao, nikad nije bio i službeno prihvaćen. Poljudsko je odvjetništvo i ovog puta bilo pronašlo uporište pomoću kojeg potražuje oduzimanje šest bodova momčadi koja joj je rezultatski i bodovno u tom trenutku prilično odbjegla.</p>
<p> Poljudski aktivisti nerijetko ocrnjuju pobjede maksimirskoga kluba, dovode u pitanje čast Dinamovih suparnika tvrdnjom da pružaju »slab otpor« i da »suparnički vratari slabo brane protiv Dinama«, optužuju kompletnu nogometnu i sudačku organizaciju, koja ima »samo jedan cilj - da Hajduk ne bude prvi«. Nisu li ovo klasični simptomi paranoje? Samokritika je nekako u drugome planu, ili je gotovo i nema. Malo tko će unutar Poljuda koncentraciju usmjeriti na traženje načina kako izbjeći »efekt 94. minute«...</p>
<p> U Splitu, uzgred, tvrde kako njihovi igrači olako dobivaju crvene kartone. Pritom, začuđujuće, nitko nijednom riječju ne spominje utakmicu protiv Rijeke na Poljudu, kad je Hajduk, uz dva igrača više (!), postigao pobjedonosni pogodak u 96. minuti (!). </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Sudačka organizacija ne želi da budemo prvi!«</p>
<p>»Imamo razloga za primjedbe, ali se ne trebamo 'vaditi', koliko god neki vratari slabo branili protiv Dinama, jer bi sve to bilo nevažno da nismo prosuli bodove. Prošlih su nas sedam, osam godina žestoko krali, pa ispada da sada kad nas 'malo' kradu moramo biti zadovoljni«, tvrdi Igor Štimac </p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - Hajduk je sve dalje od željenog ovosezonskog cilja, odnosno osvajanja nogometnog prvenstva. </p>
<p>Premda Hajdukovi čelnici ističu kako su sami sebi najveći krivci, sve im je jača glavobolja zbog nedavnih događaja oko Dinama. </p>
<p>Miješaju se osjećaji žalosti zbog propuštenih bodova u Kranjčevićevoj protiv Zagreba i u Vinkovcima protiv Cibalije, ali i ljutnja zbog raznih sudačkih odluka i njihova komentiranja. </p>
<p>Ipak, na Poljudu se teško mogu odreći pogleda preko »plota«. </p>
<p>Tako je član uprave »bijelih« Igor Štimac, birajući teške riječi, potpirio medijsku vatru, ponukan televizijskom emisijom Oko sokolovo, koja komentira suđenje prvoligaških sudaca. </p>
<p>- Emisija je dobra, ali su gosti bili smiješni. Beusan i Poljak na televiziji su se pojavili kao prostitutke, pravdajući ono što se ne može opravdati. Kompletna sudačka organizacija imala je jedan cilj, a to je da Hajduk ne bude prvi! </p>
<p>No, to nije opravdanje, niti se možemo pravdati za slabi pristup u Kranjčevićevoj niti za promašaje velikog broja prigoda u Vinkovcima. Da smo pobijedili Zagreb i Cibaliju, sad bismo mi bili favoriti prvenstva. Imamo razloga za primjedbe, ali se ne trebamo »vaditi«, koliko god neki vratari slabo branili protiv Dinama, jer bi sve to bilo nevažno da nismo prosuli bodove. Ako igrate dobro, kao što smo mi igrali u Maksimiru, ništa vas ne može zaustaviti, rekao je Štimac, te zaključio:</p>
<p>- Naš je zadatak da do kraja prvenstva pokušamo sustići Dinamo te osvojiti Kup. </p>
<p>Tijekom sezone imali smo mnogo različitih lica, baš kao Arsenal u Engleskoj. Previše smo oscilirali. U početku smo šepali, no spašavao nas je vratar Pletikosa. </p>
<p>Potom smo napravili fantastičnu seriju pobjeda, igrali atraktivno i efikasno, a onda podbacili u Kranjčevićevoj.</p>
<p> Bili smo euforični i nismo imali konstante, ali smo igrali bolje od momčadi koja je na ljestvici ispred nas. </p>
<p>Prošlih su nas sedam, osam godina žestoko krali, pa ispada da sada kada nas »malo« kradu moramo biti zadovoljni... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rijeka nema izbora </p>
<p>Rijeka bi morala dobiti gotovo sve utakmice do kraja sezone ako se želi spasiti od istinske sportske katastrofe</p>
<p>RIJEKA, 5. svibnja</p>
<p> - Teško je u to povjerovati, no Rijeka u srijedu protiv Zadra igra jednu od najvažnijih utakmica u novijoj povijesti. Momčad s Kantride protiv družine iz Stanova tražit će povratak u život i odlazak s mjesta koje nosi ispadanje u Drugu ligu. Još donedavno kataklizmičko razmišljanje dobilo je konture realnosti. Sve je manje onih koji s optimizmom mogu gledati u sutrašnjicu, krediti su ionako odavno potrošeni, a sve su postaje uspjeha promašene... </p>
<p>Tri su trenera stanovala na Kantridi - Zlatko Kranjčar, Mladen Mladenović i sadašnji Vjekoslav Lokica. Prva su dvojica otišla u povijest, rezultati su im jamčili jedino smjenu, a ni Lokica se ne može pohvaliti da mu ide sjajno. Igrači za koje bi se, na temelju imena, tvrdilo da imaju kvalitetu za prve četiri momčadi u državi, postali su skupina gubitnika koja ne može pronaći pravi put. Uprava se gubila u praznim pričama i promašenim investicijama, a produkt je posljednje mjesto na ljestvici. </p>
<p>Može li se u takvoj situaciji vjerovati? Mora, jer to je jedino što preostaje. A i dvojac s vrha vladajuće nomenklature, predsjednik Duško Grabovac i dopredsjednik Robert Ježić, nakon ponedjeljka će nuditi isključivo vedar pogled na život - uvjereni su kako će Zadar sigurno pasti. Prvo se sastalo Predsjedništvo kluba, potom je održan i sastanak s igračima, a nakon svega Grabovac je rekao: </p>
<p>- Nije bilo spektakularnih odluka niti ih je itko očekivao. </p>
<p>U takvim kriznim situacijama normalno je da se sastaje čelništvo kluba. Razgovarali smo o svemu, ponajviše o izlazu iz ove vrlo neugodne situacije. </p>
<p>Na njegovu se izjavu nadovezao i Ježić: </p>
<p>- Iznimno sam zadovoljan sastankom s igračima, pokazali su veliku dozu ozbiljnosti i svjesni su trenutačnog stanja. </p>
<p>To nam daje temelj za optimizam uoči utakmice sa Zadrom, a mi ćemo, kao čelnici, učiniti sve da i financijska logistika, koja je u ovakvim trenucima vrlo važna, bude riješena. </p>
<p>To, naime, znači da će igračima pasti poneka kuna. Netko tko nije upućen u situaciju na Kantridi pomislio bi da je sve u najboljem redu, iako je istina potpuno drukčija. Naime, ništa nije u redu, bez obzira na deklarativni optimizam čelnika Rijeke. No, drugu priču i ne mogu prodavati, kad je ionako nitko ne bi kupio. Jasno je da Rijeka nema izbora, da mora pobijediti Zadar, zapravo mora dobiti gotovo sve utakmice do kraja sezone ako se želi spasiti od istinske katastrofe. Mogu li? Navodno mogu, iako to dosad nisu dokazali, a ostalo j e još vrlo malo vremena. </p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Protiv Zadra za drugo mjesto«</p>
<p>»U četiri ovosezonske utakmice protiv Cibone najbolji učinak nije imao Popović, već Branimir Longin - 12 skokova u napadu, 23-32 ukupni šut«, kazao je Aco Petrović</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Pred košarkašima Cibone VIP dvije su najvažnije utakmice u domaćem prvenstvu koje će odlučiti o poretku uoči doigravanja. Prvo u utorak (18 sati) cibosi dočekuju momčad Zadra u 10. kolu Ožujsko lige za prvaka, a potom slijedi dvoboj protiv Splićana na Gripama. </p>
<p>- Utakmica protiv Zadra odlučivat će o drugom mjestu, a protiv Splićana ćemo razriješiti pitanje »jedinice«, još je jednom istaknuo trener Cibone VIP Aleksandar Petrović. </p>
<p>U prvoj su utakmici u Jazinama Zadrani slavili sa šest koševa prednosti, pa će cibosi nastojati anulirati i tu prednost Jusupove momčadi. </p>
<p>- Pobjeda veća od +6 donijela bi nam prednost domaćeg terena, iako to u našem slučaju ne znači mnogo. Jedinu prednost domaćinstva imaju Zadrani u Jazinama, ni Split ni mi nemamo pravu podršku gledatelja. Možda se to promijeni u doigravanju, istaknuo ja Aco. </p>
<p>Zadranima je nakon dva osvojena trofeja, razumljivo, pala forma. </p>
<p>- U posljednje tri, četiri utakmice momčadi iz Jazina nije briljirala, ali protiv Cibone će, kao i uvijek, biti maksimalno motivirani. </p>
<p>Najveća će prijetnja Ciboni biti najbolji igrač Zadra Marko Popović. </p>
<p>- Popović je vođa momčadi, koji sebi i drugima kreira šuteve. Teško ćemo ga spriječiti da postigne manje od 20 koševa, ali moramo, uz kompletnu agresiju, pokušati smanjiti postotak Popovićeva šuta, spriječiti mu ulazak u seriju trica. No, ne možemo zaboraviti ostale igrače, Tvrdića, Longina, Perinčića, Meeksa, kazao je Aco i pritom analizirao četiri ovosezonske utakmice protiv Zadra: </p>
<p>- Najbojli učinak nije imao Popović, već Braninir Longin - 12 skokova u napadu, 23-32 ukupni šut. Zanimljivo, Zadrani su u te četiri utakmice imali 110 pokušaja za dva poena, a 111 za trice, kazao je Cibonin strateg. </p>
<p>Nakon Zagreba, Cibonu protiv Zadra čeka drugi derbi u ovom dijelu prvenstva. </p>
<p>- U Trnskom je pobjedu donijela atipična petorka. Cibona ima 12, 13 igrača, svaka je utakmica nova priča i treba vidjeti situaciju na terenu. Tomislav Ružić koji nije igrao ni minute u prošle dvije utakmice, trebao bi u srijedu imati zapaženu ulogu, istaknuo je Petrović.</p>
<p>Još je upitan nastup Bariše Krasića, koji čeka specijalnu masku za lice. Na treningu se nakon desetak dana pojavio i Dževad Alihodžić, kojem je angina »odnijela« pet, šest kilograma, pa je Cibonin centar daleko od natjecateljske forme.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Protiv Cibone uvijek ima motiva</p>
<p>ZADAR, 5. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Zadra odradili su nekoliko gostujućih utakmica koje su očekivano riješili u svoju korist, uz malo više muke. Razlog takvim izdanjima mnogi vide u umoru uzrokovanom čestim putovanjima. No, dok su igrali uglavnom u Jazinama nitko se nije žalio na raspored Lige za prvaka?! Vrijeme ide, a novi je suparnik Zadrana zagrebačka Cibona VIP. </p>
<p>- Imamo pozitivan omjer s »vukovima«, ove smo ih sezone tri puta pobijedili. Hoćemo li i četvrti ne znam, zato što je Cibona u sve boljoj formu, dok je kod nas je primjetan pad forme. Ipak vjerujem da ćemo za njih pronaći dodatni motiv, uvjeren je Hrvoje Perinčić, kapetan Zadra.</p>
<p>Zadrani imaju dosta slabosti u obrani. Trener Danijel Jusup ne krije ljutnju zbog pristupa njegovih igrača tom segmentu igre. </p>
<p>- Nije pristup jedini »krivac« za neke naše slabije reakcije u obrani, već i činjenica da danas svi igraju košarku. Zašto netko iz Hirona ili Hermes Analitike ne bi mogao postići koš, ući u seriju? No, važno je da smo te utakmice dobili. Ono što je prošlo moramo zaboraviti i okrenuti se novom izazovu - Ciboni, koja je sigurno željna osvete za poraz u Jazinama, kaže Perinčić. </p>
<p>U sastavu Zadra neće biti Damira Tvrdića, ali se u momčad vratio centar Michael McDonald. </p>
<p>Robert Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>FIS dao zeleno svjetlo za Svjetski kup na Sljemenu </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatski je skijaši savez dobio dobre vijesti iz Strasbourga. Naime, na svom je sastanku pododbor Međunarodnoga skijaškog saveza (FIS) za Svjetski kup u alpskom skijanju uvrstio Zagreb točnije Sljeme, u privremeni kalendar ženskoga Svjetskoga kupa u sezoni 2004./2005. godine. </p>
<p>Na Sljemenu će skijašice voziti slalom, koji će, čini se, biti noćni, a datumi koji su na raspolaganju su 6., 20. ili 25. siječnja 2005. godine.</p>
<p>No, da bi se to ostvarilo, Hrvatski će skijaši savez prije toga, potpomognut Gradom, trebati napraviti potrebne preinake koje je FIS ranije zatražio. To su: proširenje staze i cesta do staza, pojačano zasnježivanje i rasvjeta, popravak i adaptacija infrastrukture... No, Kurt Hoch, direktor ženskoga Svjetskoga kupa, koji je pregledao sljemensku stazu, ocjenjuje da bi slalom Svjetskoga kupa na Sljemenu uvelike pridonio popularizaciji alpskog skijanja u ovom dijelu Europe, a pogotovo u Hrvatskoj, nakon velikih uspjeha naših skijaša. Hoch je istaknuo kako su Sljeme i Zagreb jedinstveni slučaj u Europi, jer nigdje staza nije toliko blizu metropoli kao ovdje. </p>
<p>Grad Zagreb i ostale nadležne institucije, zajedno s Hrvatskim skijaškim savezom, trebali bi do jeseni poslati FIS-u pismenu suglasnost da će se potrebne preinake napraviti. Nova će FIS-ova inspekcija sljemensku stazu pregledati i iduće proljeće.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Svjedočenje o tisuću ubijenih civila u Bratuncu </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - »Tijekom prvih mjesec dana srpske okupacije Bratunca u istočnoj Bosni u proljeće 1992. ubijeno je više od tisuću bošnjačkih civila«, rekao je u ponedjeljak novi svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom. </p>
<p>Svjedok Dževad Gušić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) u Bratuncu, govorio je o angažiranju postrojbi JNA iz Srbije u uspostavi nadzora bosanskih Srba nad općinom Bratunac 1992. U prvom mjesecu po ulasku paravojnih snaga iz Srbije i JNA u Bratunac, u travnju i svibnju 1992., prema njegovim je riječima ubijeno oko 1000 Bošnjaka, uključujući i žene i djecu, a idućih je mjeseci uslijedilo protjerivanje Bošnjaka.</p>
<p>Gušićev iskaz prihvaćen je u obliku pisane izjave iz travnja 1999., a on je u ponedjeljak svjedočio o ispravcima izjave danim 2. svibnja ove godine, te odgovarao na Miloševićeva pitanja.</p>
<p>Milošević je pokušao diskreditirati svjedoka tvrdnjama da je bio jedan od glavnih organizatora muslimanskih paravojnih formacija u Bratuncu i ilegalne nabave oružja te da je protiv njega u Republici Srpskoj podnesena kaznena prijava za zločine nad Srbima, što je Gušić negirao. Protuispitivanje svjedoka nastavlja se u utorak. </p>
<p>U ponedjeljak je na sjednici zatvorenoj za javnost davanje iskaza dovršio svjedok prema kojem su primijenjene pune mjere zaštite identiteta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Carla del Ponte donosi u Sarajevo nove optužnice </p>
<p>Nagađa se da se te nove optužnice odnose na Jadranka Prlića, Valentina Ćorića, Brunu Stojića i Milivoja Petkovića / Istovremeno, pretpostavlja se da bi za zločine nad Hrvatima u Bugojnu mogao biti optužen Dževad Mlaćo</p>
<p>SARAJEVO, 5. svibnja</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte posjetit će 19. svibnja Bosnu i Hercegovinu, odnosno Sarajevo, a njezin dolazak pobuđuje zanimanje javnosti. Naime, nagađa se da ona donosi nove optužnice koje se odnose na izuzetno »zvučna« imena, poput bivšeg premijera Herceg-Bosne i sadašnjeg lidera Proeuropske narodne stranke Jadranka Prlića, bivšeg prvog hercegobosanskog policajca Valentina Ćorića, nekadašnjeg čelnika Ureda za obranu HB Brune Stojića te generala Hrvatske vojske Milivoja Petkovića, koji je svojedobno vodio glavni stožer HVO-a.</p>
<p>Ove četiri optužnice kompletirane su navodno nakon završetka istrage o ratnim zločinima u Hercegovini, a posebno je zanimljivo da će glavna haaška tužiteljica, kako se špekulira, u Sarajevo donijeti i optužnice protiv najodgovornijih osoba za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Bugojnu. </p>
<p>Javnosti najpoznatije ime u ovom slučaju je Dževad Mlaćo, bivši načelnik Općine Bugojno, čovjek koji je, prema mnogim tvrdnjama, odgovoran za masovna smaknuća civila i ratnih zarobljenika pripadnika HVO-a, za torture u tamošnjima zatvorima i likvidaciju skupine hrvatskih intelektualaca.</p>
<p>»Obje ove istrage doista su u završnoj fazi. I kada je riječ o slučaju Hercegovina i slučaju Bugojno. Još je, međutim, nejasno hoće li se optuženima suditi u Haagu ili u BiH. Jedan od ciljeva posjeta Carle del Ponte je upravo informiranje o spremnosti pravosuđa u BiH da se bavi ovim slučajevima, nakon čega će biti donesena i konačna odluka, potvrdio je za Vjesnik visoki bosansko-hercegovački dužnosnik zadužen za suradnju s ICTY-jem, koji je govorio pod uvjetom zadržavanja diskrecije.</p>
<p>Informaciju o podizanju optužnice u »slučaju Hercegovina« prvi je objavio sarajevski tjednik Slobodna Bosna. Pozivajući se na diplomatske izvore, taj je list objavio da se nakon višegodišnje istrage o zločinima koje su tijekom 1993. godine vojnici HVO-a počinili nad bošnjačkim stanovnicima u Mostaru i drugim hercegovačkim općinama, očekuje podizanje optužnice protiv najodgovornijih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne.</p>
<p>Navodno je podizanje optužnice protiv Prlića, Ćorića, Stojića i Petkovića, prilikom nedavnog boravka u Zagrebu, Carla del Ponte najavila hrvatskom premijeru Ivici Račanu, a tvrdi se da bi mogli biti optuženi i neki časnici HV-a zbog navodnih zločina nad srpskim civilima tijekom akcija HV-a i HVO-a u zapadnim i jugozapadnim dijelovima BiH, posebno u Mrkonjić Gradu.</p>
<p>Kad je riječ o Jadranku Prliću, podizanje optužnice protiv bivšeg ministra vanjskih poslova BiH najavljivano je već u nekoliko navrata, no do sada su se takve špekulacije pokazale neosnovanim. Sam Prlić odbijao je odgovarati na pitanja o mogućoj haaškoj optužnici i tvrdio da se »treba okrenuti budućnosti«, ali i da je spreman kazati što zna o događajima u Hercegovini 1993. godine.</p>
<p>Kako podsjeća sarajevski tisak, Prlića su prije nešto više od godinu i pol u najvećoj tajnosti saslušali istražitelji ICTY-ja, i to upravo u vrijeme kada su neki mediji objavili faksimile zapovijedi o osnivanju hercegovačkih logora za Bošnjake u Dretelju i Gabeli s Prlićevim potpisom. O njegovoj odgovornosti svjedoče i stenogrami razgovora iz ureda pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.</p>
<p>Carla del Ponte u Sarajevo bi mogla donijeti i za Bošnjake vrlo neugodnu optužnicu, nastalu nakon završetka istrage o zločinima nad bugojanskim Hrvatima. Istražitelji ICTY-ja u više su navrata posjetili ovaj srednjobosanski gradić, a informacije do kojih su došli na temelju brojnih kontakata navodno upućuju ne odgovornost Dževada Mlaće i bivšeg člana stožera Operativne skupine Zapad armije BiH Senada Dautovića. No, kako tvrdi Slobodna Bosna, podizanjem haških optužnica za Hercegovinu i Bugojno neće se završiti istrage protiv odgovorih za zločine koji su u tim dijelovima BiH počinjeni 1993. godine. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Masovna potraga za nestalim turistima u alžirskoj pustinji</p>
<p>Tisuće alžirskih vojnika, dosad bezuspješno, tragaju za 31 europskim turistom, pustinjskim izletnicima, koje je navodno otela tzv. salafistička skupina koja je povezana s Al Qaidom/ Je li ta afera u vezi s mjerama sigurnosti, poduzetima za vrijeme svjetskoga relija Pariz-Dakar?</p>
<p>BRUXELLES, 5. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tisuće alžirskih vojnika bezuspješno tragaju za 31 europskim turistom: desetorica Austrijanaca, 15 Nijemaca, Nizozemac, Šveđanin i četiri Švicarca nestali su u pustinji od veljače do sredine svibnja. Alžirske vlasti pokušavaju spojiti konce masovnoga nestanka, ali na sve zahtjeve iz prijestolnica eurpskih država, zabrinutih za sudbinu svojih građana, redovito odgovaraju primjereno skrojenim pretpostavkama.</p>
<p> Pretpostavlja se, dakle, da je pustinjske izletnike otela ozloglašena Salafistička skupina za molitvu i borbu (GSPC). A to je omiljena tema medija, a i alžirskim je vlastima simpatična jer sa »salafistima« imaju i muke i žrtava. Skupina je na zlu glasu radi surovosti, beskompromisnosti i veza s mrežom Osame bin Ladena, s Al Qaidom. No to također nije dokazano čvrstim ili makar pouzdanijim ifnormacijama već se temelji na spekulacijama.</p>
<p>Drugi je raspoloživi scenarij da su (avan)turisti nestali nakon što ih je otela skupina običnih bandita, dakle ne terorista - utjeha vlastima ne i obiteljima nestalih - sa svrhom traženja visoke odštete, iako takvoga zahtjeva od veljače još nije bilo. </p>
<p>Vladi je draža teorija da su se u otmicu turista umiješale oporbene stranke u zemlji, potpomognute »nekim elementima« iz tajnih službi, sve sa svrhom da se baci sramota na alžirsku vlast. Oporba pak tvrdi kako je cijela ta afera prljavi posao vlade: »taoci su držani na jugu zemlje, u pustinji, na tajnim adresama, u tajnim vojnim bazama«, tvrde na Internetu opozicijske stranke. Oporba, naime, oštro kritizira vlast što su svi pokušaji potrage ostali bez rezultata. »Vaša je aktivnost tek jeftina predstava bez rezultata«, grme na sve frustriraniju vladu.</p>
<p> Jugoistok Alžira dosad se smatrao relativno mirnom zonom bez puškaranja, masovnih ustanaka seljaka, ekstremista i pobunjenika. Jedini je problem turistima stvaralo vlastito neznanje i neopremljenost - mnogo ih je zaglavilo ostavši usred pustinje bez vode i goriva - kao i činjenica da na tome kraju svijeta ne funkcionira sustav koji radi u svakoj europskoj ulici, satelitsko pozicioniranje (GPS). </p>
<p>Najava problema nestanka turista možda se zbila već 2000., kada je etapa relija Pariz-Dakar, blizu granice Alžira i Nigera, skrenuta u sigurnije vode zbog straha od terorističke akcije. Nestali su turisti bili obični europski građani, željni neobičnih pustolovina i izazova. Švicarci su putovali u četiri terenska vozila, uživajući u praznicima punim adrenalina blizu libijske granice. Šest Nijemaca i jedan Nizozemac iskušavali su izdržljivost i sebe i motora u uvjetima pijeska, vjetra i visokih temperatura.</p>
<p>»Ljudi ne mogu nestati ne ostavivši traga u svim tim automobilima, motorima, opremi«, prosvjedovali su europski diplomati zahtijevajući od Alžiraca više akcije. Akcije je bilo. Ne i tragova. Tisuće vojnika zaista je prešpartalo terenom pustinje i mjesečevim pejzažom suhoga i divljega planinskog lanca na jugoistoku zemlje, ali ništ nisu našli. U potragu su uključeni helikopteri, dovučena je posebna oprema za pretraživanje pijeska, koja bi trebala naći i vozila i ljude pa makar to bili samo olupine i leševi, ali 31 turist kao da je propao u zemlju.</p>
<p>Satelitska pretraga također nije dala rezultate. Pustinjom zadnjih mjesec dana krstari za Alžir neobična jedinica, minijaturni odred njemačkih komandosa specijaliziran za izvlačenje talaca. </p>
<p>Priča sve više dobiva elemente misterija jer su alžirske vlasti neki dan, suočivši se s novom baražnom vatrom kritika i prijetnji, izjavile kako su »turisti živi«, bez daljnjega navođenja izvora informacije i njezine pouzdanosti.</p>
<p> Nakon što je pojačan pritisak, pogotovu iz Berlina i Beča, iz Alžira je doletjela nova, ohrabrujuća poruka: »Pregovaramo o njihovu oslobađanju«, trijumfalistički se oglasilo iz Alžira. Ministar turizma osobno je potvrdio kako su pregovori u toku, ali nije rekao s kim se pregovara. Tako su sve te inačice s teroristima, banditima i zločestom oporbom ili mangupima u vladinim redovima i dalje intenzivno u igri. Javnosti je najzanimljiviji dio te već pomalo bizarne priče angažman njemačkih elitnih jedinica u potrazi za otetim turistima. U Berlinu tvrde da su komandosi poslani u Alžir da bi »dali korisne savjete« njemačkim istražiteljima, a ne da bi brzom akcijom oslobodili taoce.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Njemački demokršćani za brže i oštrije socijalne reforme</p>
<p>Schröder za provođenje gospodarsko-socijalnih reformi treba potporu oporbe, a ona mu poručuje da najprije mora još više radikalizirati rezove u socijalnoj politici</p>
<p>BERLIN, 5. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U vladajućoj socijaldemokratsko-zelenoj koaliciji u Berlinu vlada izvanredno stanje; pobunjena ljevica se otela stranačkoj stezi. Ni najavljeni izvanredni kongres, niti upozorenja da se »ne igraju vatrom« nisu slomili pobunu SPD-ovih ljevičara. </p>
<p>Ništa nije mirnije ni u redovima mlađih koalicijskih partnera Zelenih. Berlinske novine od ponedjeljka na naslovnicama donose vijest da je najmanje 28 zastupnika stranaka vladajuće koalicije protiv reformskih planova (Agenda 2010) Gerharda Schrödera. </p>
<p>Istodobno vodeći ljudi SPD-a razvijaju scenarije koji bi mogli završiti krajem crveno-zelene vladavine, ako protivnici reforme, napose unutar SPD-a ne popuste. Šef socijaldemokratskog zastupničkog kluba Franz Müntefering pokušava strategijom »sve ili ništa«, ipak dobiti parlamentarnu većinu kako bi SPD i Schröder ostali na vlasti. Pritom mu je jasno da će tako progurana »Agenda 2010« u gornji dom (Bundesrat) stići temeljito okljaštrena. </p>
<p>No, kompromis izgleda nemoguć. Čak i ako prijetnjom ostavkom pridobije protivnike iz vlastitih redova na svoju stranu, neće moći ukloniti njihove kritike niti pridobiti njihova srca koja »kucaju lijevo«, odnosno za više socijalne pravde.</p>
<p>Analitičari se s tim u vezi pitaju je li moguće vladati uz trajno postavljanje pitanja povjerenja koalicijskoj vladi i kancelaru? Na duži rok, to ne može izdržati nijedna koalicija u zemlji kojom vladaju koalicijske vlade. Zato nema sumnje da je pitanju sve ili ništa. Osim, ukoliko se ne računa na kooperaciju s oporbom.</p>
<p>Stoga nije čudno da su se i oporbene stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU), pod vodstvom Angele Merkel i Edmunda Stoibera, bavile proteklih dana pitanjem reformi socijalnog sustava i tržišta rada.</p>
<p>Sestrinske demokršćanske stranke su u ponedjeljak objavile kako su nakon »konstruktivne svađe« postigle kompromis o tom pitanjima. Njihovo stajalište svodi se na to da crveno-zelena vlada previše štiti nezaposlene i kao zaposlene od otkaza. Merkel i Stoiber traže da se još više smanji pomoć za nezaposlene te da se reforme provedu što brže.</p>
<p>Najavljene vladine reforme (Agenda 2010) obuhvaćaju labavljenje zaštite od otkaza u određenim slučajevima, smanjenje pomoći za nezaposlene na razinu socijalne pomoći i smanjenje dužine plaćanja novca za nezaposlene, sa sadašnjih maksimalnih 32 mjeseca na 12 mjeseci za mlađe od 55 godina, odnosno na 18 mjeseci za starije od 55 godina. I na području zdravstvenog osiguranja, predviđeni su bolni zahvati. </p>
<p>Ključni razlog za jadno stanje njemačkog gospodarstva nije manjak financijskih sredstava nego manjak povjerenja, upozoravaju poznavatelji stanja. Ljudi radije svoj novac odnose u banku nego da ga ulažu u posao. Oni ne vjeruju politici koja je do sada samo dijagnosticirala problem, a nije učinila ništa da ga riješi. </p>
<p>Stoga javnost reforme drži nužnim, premda istodobno strahuje od njih. Isto je raspoloženje i u Bundestagu. Nitko kao da nema hrabrosti reći zbogom državi obilja i blagostanja koja je velikodušno štitila i najugroženije slojeve. </p>
<p>Zbog tijesne vladine većine u Bundestagu i oporbene većine u Bundesratu, Schröderu neće uspjeti ako na svoju stranu ne pridobije i oporbu. Signali koje je CDU/CSU uputio upućuju na kooperaciju. Njemačka, zapravo, samo suradnjom, a ne sukobljavanjem dviju velikih narodnih stranaka može iz krize. Naime, oporba u Bundesratu može blokirati svaki zakon i reformski paket. Stoga, ako kancelar ne izađe u susret Uniji CDU/CSU, ona neće imati razloga da mu pomogne izaći iz blokade. </p>
<p>To od Schrödera iziskuje spremnost za nastavak sukoba u vlastitim redovima. On je u posljednjim istupima demonstrirao da je na to spreman. Trebat će možda još više hrabrosti za radikalne promjene u zemlji. No, hrabrost ne mora pokazati samo kancelar nego i cijela politička elita koja će se morati suočiti s tim da reforme znače manje novca za Njemačku socijalnu državu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Berlusconiju bi sudski proces mogao ugroziti njegov ostanak na vlasti</p>
<p>MILANO, 5. svibnja</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi u ponedjeljak je stigao na sud u Milanu gdje će odgovarati na optužbu za korupciju u procesu koji bi mogao ugroziti njegov ostanak na vlasti i izazvati ustavnu krizu u zemlji.</p>
<p>Berlusconi je pred milanskim sudom govorio o slučaju SME, nazvanom po agroindustrijskom kompleksu koji je privatiziran krajem osamdesetih. Riječ je tzv. »spontanoj izjavi« nakon koje se ne mogu postavljati pitanja. Berlusconi je rekao kako mu je tadašnji premijer, pokojni Bettino Craxi, kazao da intervenira u kupoprodaji tvrke SME. Tadašnji predsjednik državne tvrtke IRI, pod kojom su bila sva državna poduzeća, Romano Prodi je potpisao ugovor o prodaji tvrtke SME privatnoj tvrtki Buitoni, koje je bio vlasnik Carlo De Banedetti, za 497 milijardi tadašnjih lira. Berlusconi je sa svojom tvrtkom Fininvest intervenirao i zaustavio prodaju preko suda.</p>
<p> Suci u Rimu optuženi su da su primili mito od Berlusconijeve tvrtke kako bi zaustavili prodaju SME, koja je zatim 90-tih godina prodana u dijelovima raznim multinacionalnim kompanijama za ukupno oko dvije tisuće milijardi lira.</p>
<p> Berlusconi sada na sudu ističe kako je svojim zanimanjem za kupovinu SME, a što je učinio na nagovor Craxija, donio državi više novaca. Berlusconijeva obrana će vjerojatno zatražiti ponovno svjedočenje sadašnjeg predsjednika Europske komisije Romana Prodija, koji je već svjedočio u prosincu 2001. kao i druge tadašnje talijanske političare. Govori se o čak 1.800 svjedoka koje Berlusconijeva obrana ima namjeru pozvati pred sud. (Reuters/AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prvi slučajevi SARS-a u Rusiji</p>
<p>Identificirani prvi mogući slučajevi zaraze na istočnoj granici s Kinom / U Hong Kongu prvi će se put koristiti tradicionalna kineska medicina u kombinaciji s konvencionalnim metodama </p>
<p>MOSKVA/HONG KONG, 5. svibnja</p>
<p> - Ruski dužnosnici identificirali su prve moguće slučajeve zaraze SARS-om na istočnoj granici s Kinom, navodi se u ponedjeljak u novinskim izvješćima.</p>
<p> Dužnosnici u gradu Blagoveščensku u regiji rijeke Amur priopćili su da je izolirano četvero ljudi sa simptomima teškog akutnog respiratornog sindroma. Svih četvero bilo je u hotelu u kojem se smještaju radnici iz Kine. Interfax je javio da je u hotelu uvedena karantena, a ruski su dužnosnici naredili u ponedjeljak zatvaranje granice s Kinom. Honkonška vlada je priopćila u ponedjeljak da je od SARS-a umrlo još troje ljudi i da je zabilježeno novih osam slučajeva zaraze. Prema posljednjim podacima, broj umrlih u Hong Kongu od teškog akutnog respiratornog sindroma popeo se na 187, a broj zaraženih na 1.637, izjavio je na konferenciji za novinare jedan dužnosnik ministarstva zdravstva. Od ukupnog broja zaraženih 13 pacijenata se oporavilo, a iz bolnice je otpušteno 930. Broj novih slučajeva isti je kao u nedjelju i najniži je od sredine ožujka.</p>
<p>Inače, u Kini je nekoliko je desetaka kineskih seljaka na istoku zemlje napalo zgradu u kojoj se planira uspostaviti karantena za zaražene osobe. Seljaci su u noći na nedjelju napali zgradu u mjestu Xiandie, provincija Zhejiang, i premlatiti trojicu lokalnih dužnosnika. Lokalne stanovnike je razljutila vijest da će na toj lokaciji biti uspostavljena karantena za osobe koje stižu iz dijelova Kine pogođenih SARS-om.</p>
<p> U međuvremenu je pristigla vijest da će dvojica vodećih kineskih herbalista doputovati u Hong Kong kako bi pomogli u suzbijanju SARS-a. Bit će to prvi put da će se tradicionalna kineska medicina kombinirati s konvencionalnim metodama u javnoj bolnici u Hong Kongu, a sve u svrhu suzbijanja atipične upale pluća. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Umjesto da im omogućimo životnu promociju, mi ih protjerujemo </p>
<p>Kamerunac Joseph Desire Mbide Mengue nije imao sreće kao njegov zemljak Patrice Kwedi, nogometaš Dinama.</p>
<p> Mengue je došao u Hrvatsku u dobroj namjeri, studirati i okušati se kao nogometaš. Ali već pri samom dolasku u zemlju koja je trebala biti ispunjenje njegovih dječačkih snova naišao je na prevarante koji su ga obmanuli i oduzeli mu novac. Da mu susret s Hrvatskom ne bude crn, potrudila se, davši mu pomoć, jedna vjerska zajednica. U toj gnjavaži istekla mu je dozvola za boravak, pa ga je (prekršajni) sud kaznio protjerivanjem iz Hrvatske kao što navodi Vanja Majetić u tekstu pod naslovom »Mladić je bio zle sreće, takvo se što događa rijetko«, objavljenom u Vjesniku, 24. ožujka.</p>
<p>O još jednom, sličnom slučaju pisala je i Heni Erceg u Feral Tribuneu (»Estetika bagera«, 5. travnja). »U nas će se pravna država glasati poput magarca činom protjerivanja uglednog britanskog umjetnika i zaljubljenika u Hrvatsku, strip crtača i dobitnika brojnih britanskih priznanja, zato što je zakasnio (?) prijaviti svoj boravak u Zagrebu. Doduše Irving Frazer stigao je na vrijeme u ispostavu 'pravne države', ali tamo nitko nije govorio engleski, pa je i u obrazloženju promptne presude o izgonu Irvingova izjava da radi kao 'free lance' prevedena kao 'nezaposlen'. Britanac koji inače ima svoju tvrtku i kao 'nezaposlen' zarađuje zavidnu količinu eura, čeka sada u Ljubljani odluku pravne države kako bi se mogao vratiti u svoj zagrebački stan«.</p>
<p>O slučaju Irvinga Frazera zapitao je u TV emisiji »Nedjeljom u dva« 6. travnja 2003. i njezin voditelj Aleksandar Stanković, s aluzijom na mnoge bjelosvjetske kriminalce koji su ilegalno dobili hrvatsku putovnicu, dogradonačelnika Zagreba Milana Bandića, koji je, uz pohvalu zagrebačkoj gostoljubivosti, birokratskom bešćutnošću procijedio kako se zakon mora poštivati.</p>
<p>Na kakvo je to gostoprimstvo naišao mladi Hondurašanin Louis Arcanga Ramos Colon koji je zbog tamnije boje kože bio zlostavljen na zagrebačkoj ulici čak i udarcem pivskom bocom po glavi? Nakon toga prešao je iz Dinama u Bresciu.</p>
<p>Na sva zvona trebalo je razglasiti, kako se takva sramota više ne bi smjela događati u Hrvatskoj. A onda je 6. travnja 2003., na utakmici Dinamo - Zagreb istaknut transparent na kojem je crnogorskom nogometašu Radomiru Đaloviću poručeno »marš iz Hrvatske!«</p>
<p> Mengue i Frazer oštećeni su moralno i materijalno. Moralno zbog toga što im je nanijeta sramota, a sami nisu ništa učinili što bi bilo kažnjivo, dapače, bili su žrtve ili stanovitih kriminalaca ili nesposobne državne uprave. Materijalno su oštećeni u tome što im je onemogućeno ono što su htjeli postići u Hrvatskoj.</p>
<p>Ali i Hrvatska je pritom, prije svega, moralno oštećena jer su određeni ljudi doživjeli teške neugodnosti ondje gdje su dobrohotno očekivali životnu promociju. I kojim je to »vrijednostima« Hrvatska dala prednost? Hrvatska vlast trebala bi se tim ljudima ne samo ispričati već im dati i odštetu. </p>
<p>VINKO GRGUREV, profesor, Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>I »desnu« i »lijevu« koaliciju muče apetiti stranačkih čelnika</p>
<p>Takozvana desna koalicija, o kojoj se u zadnje vrijeme naveliko govori, već vidi sebe kao pobjednika skorih izbora. Pljušte tako i superoptimističke prognoze po kojima svi dobivaju onoliko glasova koliko požele.</p>
<p>Mislim da je već stvaranje ove koalicije jedna »mission imposible«, a ako do toga i dođe teško da će takva koalicija uopće moći funkcionirati zbog visokih ambicija stranačkih čelnika.</p>
<p> Postavlja se i pitanje kako će reagirati američki mentori novoga HDZ-a, te njihovi europski podržavatelji iz srodnih demokršćanskih i konzervativnih stranaka na činjenicu da jedan od budućih partnera u vlasti treba biti i HSP? Stranka koja bez obzira na pozitivne pomake ka demokraciji još uvijek nedvojbeno ima pozitivan stav prema NDH, odnosno negativan stav prema antifašizmu, te općenito negativan stav prema Haaškome sudu.</p>
<p>Kako zadovoljiti apetite Granića, Đapića, a posebno Budiše? Iako njihove stranke »vise« tu negdje na granici od pet posto, oni se sigurno neće zadovoljiti mrvicama na tanjuru, odnosno tamo nekim nevažnim ministarstvima u Vladi ili ukrasnim saborskim funkcijama. Mjesto budućeg premijera rezervirano je za Sanadera, a na mjesto ministra vanjskih poslova puca Mate Granić. Sve ostalo, sve ispod toga, primjerice, zamjenik premijera, predsjednik Sabora i sl. ne interesira Budišu. Ante Đapić će za sebe i svoju stranku tražiti također veliki zalogaj, vjerojatno njihove »prirodne« oblasti - unutarnje poslove i obranu. I tu bi već bio kraj koalicije prije nego što je i započela.</p>
<p> HSLS, već sada je sigurno, na narednim izborima boriti će se za golo preživljavanje. Nakon bijega onih liberalne orijentacije, najprije u LS, pa onda u Libru, postavlja se pitanje; koja je uopće svrha daljeg postojanja stranke? Tvrda, konzervativna »državotvorna« jezgra, je u pojedinim stvarima više »hadezeizirana« i od samog hadezea. Stoga ostatak HSLS-a, kao uljudbene verzije HDZ-a, sada kada imamo uljuđeni i umireni HDZ, gubi svaki smisao svog postojanja.</p>
<p>Na suprotnoj strani, sasvim je izvjesno da ostaje »lijeva« koalicija sa okosnicom SDP-HNS. Gotovo sigurno će zbog političkog preživljavanja uz njih ostati i patuljci LS i Libra, a vjerojatno se očekuje i povratak IDS-a, koji će time željeti spriječiti pobjedu »desne« koalicije.</p>
<p>Već sada se također gotovo sa sigurnošću može reći da će HSS ipak ostati na lijevoj strani, pa je tako izvjesno da će ista koalicija sa nešto promijenjenim unutrašnjim omjerima vladati i nakon 2004.</p>
<p>Zlatko Tomčić očito zna dobro igrati poker i za koju se kartu, odnosno stranu odlučiti. Za »lijevu«, ne zato što bi se ideološki i sadržajno bolje slagao sa njom, već stoga što je to kombinacija iz koje može izvući daleko više nego kada bi stao na suprotnu stranu.</p>
<p>Već u ovoj koaliciji Tomčić se pokazao neugodnim i žilavim igračem, koji se znalački i populistički zna koristiti aktualnim problemima (»Sunčani Hvar«) skupljati poene za sebe i stranku te diktirati uvjete SDP-u, iako je HSS po broju zastupnika znatno inferiorniji.</p>
<p>U narednoj koaliciji, očito je da će se taj omjer popraviti u korist HSS-a. Što automatski daje više manevarskog prostora za vlastite akcije, u kojima je Tomčić vrlo vješt, odnosno što otvara mogućnost za daleko više od predsjednika Sabora, o čemu se već spekuliralo. Nasuprot tomu u »desnoj« koaliciji bi pored mogućih Hadezeovih 30 posto bio daleko inferiorniji.</p>
<p>ANTUN KUZNIK Varaždin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>»Prljavci« od HNS-a traže 11.000 eura za prijevoz </p>
<p>U tužbi se navodi da su Prljavci sve svoje obveze iz ugovora ispunili, a HNS svoj dio - samo djelomično</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u ponedjeljak održana rasprava u sudskom sporu u kojem je poznati zagrebački band »Prljavo kazalište« tužio Hrvatsku narodnu stranku zbog neispunjavanja odredaba iz ugovora. Naime, kako se navodilo u privatnoj tužbi Prljavci su s HNS 9. srpnja 1992. godine zaključili ugovor o djelu kojim su se Prljavci obvezali održati sedam koncerata u gradovima predviđenim ugovorom, a HNS isplatiti ugovoreni iznos te osigurati kamion kojim bi se band prevozio i to na rok od šest mjeseci, počevši od 1. rujna 1992. godine do 28. veljače 1993. godine. Nadalje se u tužbi navodi da su Prljavci svoje obveze ispunili, a HNS samo djelomično. Naime, na pozive Prljavaca da im se osigura kamion HNS se oglušio. Tako su Prljavci za potrebe prijevoza na desetak nastupa u Njemačkoj i Švicarskoj, te dvadesetak u Sloveniji i Hrvatskoj sami angažirali kamion koji su plaćali 1,15 njemačkih maraka po kilometru. Tužbom stoga traže 11.000 eura za prijeđenih 18.000 kilometara. </p>
<p>Pravni zastupnik Prljavaca predložio je sudu saslušanje svjedoka Nenada Zubaka koji je bandu iznajmio kamion, te saslušanje vođe banda jasenka Houre.</p>
<p>Pravni zastupnik HNS predložio je sudu da od Prljavaca zatraži poslovne knjige za spornih šest mjeseci, pa da se tek onda sasluša svjedok Zubak. Također je predložio saslušanje Radimira Čačića koji je u ime HNS potpisao ugovor, te umjesto Houre saslušanje Branka Paića i Tihomira Fileša koji su ugovor potpisali u ime Prljavaca. </p>
<p>Sutkinja Andrea Krstanović Čada prihvatila je dokazne prijedloge dok će se o saslušanju svjedoka Zubaka odlučiti naknadno. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Denis Latin ne pristaje na mirenje s Miroslavom Tuđmanom</p>
<p>Urednik »Latinice« izjavio je da je prilog prije prikazivanja na HTV-u pregledalo više ljudi, uključujući i pravnu službu HTV-a, koji nisu pronašli bilo kakav problem</p>
<p>:ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je Miroslav Tuđman tužio urednika HTV-ove emisije »Latinica« Denisa Latina i novinarku te emisije Ljubicu Letinić održana je u ponedjeljak na Općinskom sudu tijekom koje je Latin izjavio kako ne smatra da je oklevetao Tuđmana. </p>
<p>Sin pokojnog hrvatskog predsjednika tužbu je podnio zbog priloga u »Latinici« objavljenoj 18. ožujka 2002. godine, a u kojoj se Tuđmana povezivalo s obavještajnim kriminalnim miljeom, te s osobama koji su obavještajne akcije u Domovinskom ratu koristili kao paravan za nezakonite poslove. </p>
<p>Jedan od navoda koje Tuđman smatra klevetničkim i kojim su mu povrijedili čast i ugled je i: »Mali je narastao, imao je moćnog tatu i znao je da nema zime, da može bez straha obavještajni posao pretvoriti u biznis«. Također Tuđmana je zasmetao i navod »Vrijednost automobila koje si je ova skupina priskrbila iznosi gotovo 2, 5 milijuna njemačkih maraka«.</p>
<p>Pokušaj mirenja između stranaka nije uspio, jer je Latin izjavio da je cjelokupni prilog pregledalo više ljudi, uključujući i pravnu službu HTV-a, koji nisu pronašli bilo kakav problem. </p>
<p>Latin je također na raspravi pred sucem Marijanom Bertalanićem izjavio i da je smatrao da je novinarka Letinić čak i premalo objavila u prilogu s obzirom na podatke koje je on sam imao otprije. </p>
<p>Na slijedećoj bi raspravi određenoj za 4. lipnja svoje iskaze trebali dati novinari Mario Kavain i Željko Rogošić, dok će se o prijedlogu za saslušanjem ravnatelja policije Ranka Ostojića i Državnog odvjetnika Mladena Bajića odlučiti naknadno. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U sudskom postupku nije došlo do povrede zakona</p>
<p>OSIJEK, 5. svibnja</p>
<p> - Odlukom Vrhovnog suda RH, potvrđena je presuda osječkog Županijskog suda donesena u slučaju protiv Branka Stankovića (50) nekadašnjeg pripadnika milicije tzv. SAO Krajine kojega je optužnica teretila da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Međutim, vijeće Vrhovnog suda odlučilo je dosuđenu mu zatvorsku kaznu u trajanju od pet godina povisiti na kaznu od šest godina. </p>
<p>Vrhovni sud je, naime, odbacio žalbu optuženog Stankovića koji je tvrdio kako je tijekom sudskoga postupka došlo do »povrede kaznenog zakona i postupka« te je usvojio zahtjev državnog odvjetništva za povećanjem kazne. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva teretila je Stankovića da je u vrijeme srpske okupacije Baranje u mjestu Darda u više od deset navrata maltretirao i fizički zlostavljao Adama Mesara, nanijevši mu tjelesne ozljede zbog kojih je zadobio trajno oštećenje sluha. Oštećenog Mesara tukao je gumenom palicom po glavi, leđima i rukama. Također ga se tereti da mu je gurao gumenu palicu kroz usta u grlo, te da ga je tukao željeznom šipkom po leđima kao i šakama po glavi i ušima sve dok se oštećeni ne bi onesvijestio i pao na tlo. Prema iskazima vještaka, funkcija sluha oštećenog Mesara smanjena je za 23 posto. </p>
<p>Podsjetimo, Stanković je uhićen u lipnju prošle godine na graničnom prijelazu Tovarnik dok je kao putnik u autobusu prelazio granicu iz SRJ u Hrvatsku. Pregledom njegovih dokumenata, granični policajci utvrdili su da je riječ o osobi za kojom je PU osječko-baranjska još 1996. godine raspisala tjeralicu zbog kaznenog djela ratnog zločina.</p>
<p>U vrijeme dok je njegov branitelj, nakon dokaznog postupka, pred sucem i vijećem držao završnu riječ u kojoj je isticao kako se njegovom branjeniku sudi »samo zato što je Srbin«, Stanković je pokrio lice rukama i glasno zaplakao. </p>
<p>Nakon izricanja presude na osječkom Županijskom sudu, Stanković se ustao te je podrugljivo doviknuo sucu: »Hvala vam na savjesnom radu«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Slabo se sjeća događaja jer je vladala ratna psihoza«</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Saslušavanjem svjedoka Borisa Vajstine, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljen dokazni postupak na suđenju Robertu Boriću (30), optuženom zbog pokušaja ubojstva policajca Ivice Radičića, u studenom 1991. godine.</p>
<p>Prema optužnici, Borić je 24. studenoga 1991. godine , sa svojim suborcima iz HV-a, Vajstinom i Rajkom Mladenovićem, pucao automatskom puškom kroz prozor kombija kojim su se vozili po Zagrebu, a nakon što ih je jedna policijska ophodnja uočila, policija je kod »Inine« zgrade blokirala cestu s namjerom da ih zaustavi. No, kada je kombi došao do blokade, Vajstina je, naoružan puškomitraljezom, prisilio policajca Ivicu Radičića da uđe u kombi, te da ih »provede« kroz blokadu. No, Radičić je uspio pobjeći iz kombija, a prilikom bijega, tada osamnaestogodišnji Borić, ispalio mu je, navodno, u leđa rafal iz automatske puške. Radičić je tada ostao stopostotni invalid jer su mu meci na više mjesta oštetili kičmu, a život mu je spašen samo zahvaljujući hitnoj liječničkoj intervenciji.</p>
<p>Optužnica je, u svojoj prvoj inačici, teretila i Mladenovića i Vajstinu zbog sprječavanja policajca u obavljanju dužnosti, no u međuvremenu je za ta djela nastupila zastara, pa je Vajstina saslušan kao svjedok. U svome iskazu pred sucem Miroslavom Šovanjom rekao je da se samog događaja slabo sjeća jer je prošlo više od deset godina, no, kako tvrdi, radilo se o vremenu rata, kada je vladala opća psihoza.</p>
<p>»Sjećam se da smo se toga jutra vraćali prema Sisku, te da nas je zaustavila policijska ophodnja. Sjećam se i da se pucalo sa obližnjih zgrada, a policija vjerojatno nije znala tko puca, jer su počeli pucati na naš kombi. U kombiju je bio pogođen jedan naš suborac, neki Englez, a i mene su ranili u obje noge. Ja nisam vidio Borića da puca«, prisjetio se Vajstina.</p>
<p>Rasprava je odgođena za 26. svibnja kada bi svjedoci Šerbec i Kusturić trebali biti prisilno dovedeni jer se usprkos dostavljenom pozivu, u ponedjeljak nisu pojavili na raspravi.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Trojici sude zbog otmice, četvrti optuženi u bijegu</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Na zagrebačkom Županijskom sudu u ponedjeljak je počelo suđenje Jozi Staniću (40), Kruni Boduljaku (34), Jasminu Korjeniću (34) i Dariu Luciću (27), optuženima zbog otmice Daria Erlbeka prije tri godine.</p>
<p>Budući da se četvrtooptuženi Lucić nalazi u bijegu, te je za njim već mjesec dana raspisana i tjeralica, vijeće kojim predsjedava sudac Marin Mrčela, odlučilo je u ponedjeljak da se Luciću sudi u odsutnosti.</p>
<p> Inače, nakon čitanja optužnice, preostala trojica su izjavila da se ne osjećaju krivima za ono za što ih se tereti. Stanić i Boduljak nalaze se na slobodi, dok je Korjenić na suđenje doveden iz zatvora, budući je osuđen zbog drugog kaznenog djela.</p>
<p>Četvoricu optuženih se tereti da su 18. siječnja 2000. godine, najprije na prijevaru doveli Erlbeka u lokal »Frk« u Ožujskoj ulici.</p>
<p> Tamo su ga dočekali Stanić i Boduljak, ugurali ga u automobil, uzeli mu dokumente, novac, mobitel te automobil »fiat tempru« s pripadajućim papirima.</p>
<p> Razlog otmice je navodno bio neisplaćeni Erlbekov dug prema Boduljaku. Erlbeka su zatim prevezli u Zaprešić, u Boduljakov lokal »Pat-Toni«, nakon čega su ga odveli u Lucićev stan gdje su mu prijetili smrću, tražeći od njega novac. Idućeg dana odvezli su ga do poduzeća »Pastor«, tražeći od njega da na ime svoje tvrtke »Raguza« kupi u »Pastoru« robu uz odgodu plaćanja, te im robu preda i otplati im na taj način navodni dug. No, Erlbek je tada navodno iskoristio nepažnju svojih otmičara te iz jedne kancelarije nazvao policiju.</p>
<p> Nastavak suđenja zakazan je za 3. lipnja. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na gradilištu autoceste poginuo »Konstruktorov« radnik</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - U radnoj nesreći koja se u ponedjeljak, pola sata iza ponoći, dogodila na gradilištu buduće autoceste Split - Zagreb, u tunelu Konjsko, poginuo je Ljuban Stjepić (43) iz Stoca u BiH, zaposlenik tvrtke Konstruktor inženjering.</p>
<p>Kako doznajemo u PU splitsko-dalmatinskoj, na zapadnom portalu tunela, nesretni radnik pokušao je odčepiti crijevo crpke za mlazni beton koje je bilo pod tlakom. U jednom trenutku crijevo se odčepilo, a cijev je Stjepića udarila u prsa. S tešim ozljedama prevezen je u solinski Dom zdravlja, gdje je dežurni liječnik konstatirao smrt.</p>
<p> Po nalogu istražnog suca Županisjkog suda u Splitu, tijelo preminulog radnika prevezeno je na Odjel patologije splitske Kliničke bolnice, radi obdukcije. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Poginuo zaspavši za volanom</p>
<p>BILJE, 5. svibnja</p>
<p> - Tridesetjednogodišnji Igor Klarić iz Belog Manastira na mjestu je poginuo u teškoj prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak oko 6,50 sati dogodila na državnoj cesti broj 7, između baranjskih mjesta Bilje i Mece. </p>
<p>Nesreća se dogodila kada se Klarić, upravljajući osobnim automobilom marke »citroën saxo«, registracijskih oznakama BM 365-O, kretao iz Osijeka prema Belom Manastiru. Dolaskom do dionice između Bilja i Meca Klarić je, pretpostavlja se zaspao za volanom jer se vraćao s mora, pa je naglo skrenuo na suprotni kolnički trak. Baš je u tom trenutku iz suprotnoga smjera naišlo vozilo marke »škoda fabia«, oznaka BM 116-Z, kojim je upravljao V.J. (59) iz Bilja. </p>
<p>Kako V.J. nije uspio izbjeći vozilo koje je naglo skrenulo na njegovu stranu kolnika ko, došlo je do direktnog sudara. </p>
<p>Od siline udarca Igor Klarić zadobio je teške tjelesne ozljede od kojih je na mjestu preminuo, dok je V.J. ostao neozlijeđen. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac osječkog Županijskog suda i djelatnici postaje prometne policije osječko-baranjske policijske uprave. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Maloljetnik zbog dugova pogazio mladića naoružanog strojnicom </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Zbog sumnje da je pokušao ubiti 19-godišnjeg državljanina BiH, zagrebačka policija je kriminalistički obradila 17-godišnjeg maloljetnika.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je kako se maloljetnik u subotu oko 21.45 sati vraćao kući u bratovom automobilu pulskih registracijskih oznaka. </p>
<p> Došavši do ulice Struge maloljetnik je primijetio 19-godišnjaka, s kojim je u lošim odnosima zbog neriješenih dugova, kako ispod majice izvlači automatsku pušku »crvena zastava« i pokušava okvir staviti u ležište.</p>
<p>U tom trenutku maloljetnik je ubacio automobil u <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, krenuo prema naoružanom mladiću i oborio ga na tlo.</p>
<p>Tada je dotrčao maloljetnikov otac, uzeo pušku i pozvao policiju i Hitnu pomoć.</p>
<p>Ozlijeđeni je prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje je utvrđeno kako je zadobio više oguljotina i hematoma na desnoj ruci i lijevom koljenu.</p>
<p>Pristigli policajci pušku su oduzeli a maloljetnik je uz kaznenu prijavu zbog pokušaja ubojstva priveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. Devetnaestogodišnjak je, pak, zaradio kaznenu prijavu zbog nedozvoljenog držanja oružja. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Struja iz NE Krško i BiH odgodila HEP-ovo poskupljenje</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Iako je Hrvatska elektroprivreda povratkom u NE Krško i dogovorom s Elektroprivredom BiH o vraćanju ulaganja u tamošnje elektrane isporukama struje osigurala dva velika i dosta jeftina izvora to još uvijek ne omogućava pojeftinjenje struje, tvrde u HEP-u. </p>
<p>Slažu se da će im godišnje isporuke iz nuklearke od 2,5 milijardi kilovatsati te oko 850 milijuna kilovatsati iz BiH olakšati stanje, jer će manje morati koristiti skupe termoelektrane. Ali te će isporuke samo odgoditi potrebu za poskupljenjem struje i žurnom izgradnjom novih elektrana snage 300 do 400 MW ili povećanjem uvoza struje, kaže glasnogovornik HEP-a Mihovil Bogoslav Matković. </p>
<p>To argumentira podacima da struja iz Krškog i elektrana u BiH neće biti baš tako jeftina kako neki misle, iako će imati povoljniju cijenu (oko tri centa po kilovatsatu) od one proizvedene u HEP-ovim termoelektranama. </p>
<p>Matković podsjeća i da je Vlada u jesen prvo smanjila, a onda i potpuno ukinula planirano poskupljenje struje za kućanstva, te da je HEP u posljednje tri godine samo jednu završio bez velikih gubitaka. To se dogodilo lani i to zahvaljujući dobrom radu TE Plomin, jedine termolektrane koja koristi ugljen kao najjeftinije gorivo, i tečajnim razlikama. </p>
<p>Probleme im, dodaje, stvara i činjenica da zbog malo padalina u jezerima hidroelektrana imaju 30 posto manje vode od uobičajenih količina za ovo doba godine jasno, što znači da će iz tih najjeftinijih izvora struje dobiti manje struje od planirnog. </p>
<p>S druge ih strane, po Matkovićem riječima, pritišću neophodna velika ulaganja u modernizaciju i proširenje elektroenergetskog sustava. Jer HEP do očekivanog ulaska Hrvatske u EU 2007. mora potrošačima osigurati europsku razinu opskrbe strujom. Samo u distribucijsku mrežu i mjerne uređaje bi u sljedećih pet do šest godina trebalo uložiti čak desetak milijardi kuna. Naime, stupanj otpisanosti distribucijske mreže je čak 70 posto, kažu u HEP-u. </p>
<p>Već pripremaju i nove opće uvjete za isporuku električne energije u koje će biti ugrađeni znatno viši standardi za urednu i kvalitetnu isporuku struje, a u svim će dijelovima Hrvatske kvaliteta opskrbe i mreže morati biti izjednačena. Velika ulaganja nužna su i u prijenosnu mrežu, uz ostalo i zbog nesmetanog funkcioniranja europskog energetskog tržišta. Zbog toga HEP samo u gradnju dvije velike trafostanice Ernestinovo i Tumbri s pratećim dalekovodima ulaže gotovo milijardu kuna.</p>
<p>Sve više treba ulagati i u elektrane zbog njihove prosječne starosti od 30 godina te činjenice da potrošnja struje raste od tri do četiri posto godišnje, što znači da svake godine treba osigurati dodatnih oko 500 milijuna kilovatsati, jer se u Hrvatskoj godišnje potroši oko 15 milijardi kilovatsati. Zato je HEP prošle godine uložio oko 2,1 milijardu kuna, a ove godine planira još veća ulaganja. </p>
<p>Kad se ima u vidu da je prosječna cijena struje za neke kategorije potrošača u Hrvatskoj od 30 do 40 posto niža nego u mnogim zemljama Europske unije teško je očekivati da HEP uz sadašnje uvjete toliko ulaže i istodobno pojeftini struju, napominje Matković. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>EBRD-ova godišnja skupština u znaku skandala </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Skandal s kršenjem ljudskih prava u Uzbekistanu obilježio je treći i posljednji dan 12. godišnjeg zasjedanja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje je održano u uzbekistanskoj prijestolnici Taškentu. </p>
<p>Kako izvješćuju svjetske agencije, skandal je izbio nakon što kontroverzni uzbekistanski predsjednik Islam Karimov nije, kako se to očekivalo, u svom govoru obećao ukidanje torture političkih zatvorenika u svojoj zemlji. Naime, u govoru, čija je retorika, kako tvrde mediji, podsjećala na bivša sovjetska vremena, Karimov se pohvalio gospodarskim i političkim postignućima svoje zemlje, smještene u srednjoj Aziji, no problema mučenja političkih zatvorenika nije se ni dotaknuo. </p>
<p>EBRD-ov izbor Taškenta kao mjesta održavanja svog 12. godišnjeg zasjedanja već je prije nailazio na kritike, uglavnom zbog naravi uzbekistanskog režima, koji se nalazi na meti mnogih nevladinih udruga i međunarodnih institucija. No, iako se špekuliralo da bi EBRD u posljednji tren mogao promijeniti svoju odluku i summit preseliti u London, 12. je godišnja skupština ipak održana u Taškentu. </p>
<p>»Takva situacija samo jača neustavnu uzbekistansku vladu, jer joj pruža potporu drugih vlada«, zavapio je uzbekistanski aktivist Jusuf Džumajev. </p>
<p>Inače, prema informacijama nevladinih udruga, u uzbekistanskim je zatvorima zatočeno oko 6500 političkih zatvorenika, a mnogi od njih su podvrgnuti svakodnevnom mučenju. </p>
<p>Ugled EBRD-ova summita pokušao je spasiti predsjednik ove međunarodne institucije za pomoć tranzicijskim zemljama Jean Lemierre. Na razočaranje brojnih nevladinih aktivista, Lemierre je poručio kako je razvoj demokracije i civilnog društva dugotrajni proces, te je istaknuo da je njegov dojam da se stvari u Uzbekistanu ipak razvijaju u tom pravcu.</p>
<p>»Uvjeren sam da predsjednik Karimov razumije. Ovdje je riječ o procesu, koji je pokrenut. Naš je poseban cilj bio otvoriti raspravu o civilnom društvu. Vjerujem da smo to ostvarili«, naglasio je Lemierre.</p>
<p>U sličnom su tonu govorili i dužnosnici zapadnoeuropskih zemalja. Neki od njih istaknuli su kako im je Karimov obećao da će ukinuti praksu mučenja političkih zatvorenika. Slabu utjehu nevladinim udrugama trebala bi predstavljati i vijest kako će EBRD tijekom narednih 12 mjeseci vrednovati uzbekistanska reformska postignuća, pa nakon toga donijeti odluku hoće li nastaviti podupirati reforme u ovoj zemlji ili će, pak, suspendirati cjelokupnu financijsku pomoć Uzbekistanu, što je već oprobani recept u susjednom Turkmenistanu.</p>
<p>Inače, otvarajući godišnje zasjedanje Odbora guvernera EBRD-a, Lemierre je uputio oštre kritike režimu u Taškentu. Zaključivši kako srednjoazijske republike spadaju u red najslabije razvijenih tranzicijskih zemalja, predsjednik EBRD-a je poručio Karimovu da će jedino ustrajne političke i gospodarske reforme njegovu zemlju postaviti na put razvoja i napretka. Jedino će ustrajne reforme smanjiti problem siromaštva u Uzbekistanu, zemlji u kojoj je prosječna mjesečna plaća jedva 20 dolara, kazao je Lemierre.</p>
<p>»Otvorenost je jedino rješenje«, poručio je Lemierre u svom govoru. </p>
<p>Dodao je kao dobar primjer zemalja koje su uspjele u reformama predstavlja osam tranzicijskih država, koje će u svibnju iduće godine ući u Europsku uniju. No, premda će se one tada naći u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta, proces tranzicije nastavlja se, kazao je Lemierre. U tom smislu, EBRD se namjerava okrenuti svojoj novoj strategiji ulaganja u srednje velika poduzeća i razvoj komunalnih usluga, a velik značaj polaže i na razvoj odnosa između proširene Unije i tranzicijskih zemalja koje do daljnjega ostaju izvan nje. </p>
<p>Prema podacima EBRD-a, 12. godišnji summit ove institucije okupio je oko dvije tisuće sudionika iz redova vlada zemalja članica ove institucije, poslovne zajednice, medija i nevladinih udruga. Osim godišnjeg zasjedanja Odbora guvernera, održan je i tradicionalni poslovni forum, kao i predstavljanje zemalja članica EBRD-a. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bank Austria: Neuspješne mjere smanjivanja proračunskog deficita </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Ekonomisti Bank Austrije smatraju da su dosadašnje mjere smanjivanja proračunskog deficita u tranzicijskim zemljama bile uglavnom neuspješne. Istaknuli su to predstavnici Bank Austrije u ponedjeljak u Taškentu, na marginama 12. godišnjeg zasjedanja EBRD-a.</p>
<p>Ovaj zaključak ekonomisti Bank Austrije potkrepljuju brojkama, koje pokazuju da je prosječan fiskalni deficit osam tranzicijskih zemalja koje u svibnju sljedeće godine ulaze u EU lani prelazio šest posto vrijednosti njihova BDP-a. </p>
<p>Najveći fiskalni manjak imala je Mađarska, čak 9,6 posto BDP-a. Za našim sjevernim susjedom, međutim, bitnije ne zaostaje ni Slovačka, čiji je fiskalni deficit dosezao 7,2 posto BDP-a, kao ni Poljska, s minusom u državnoj blagajni teškim 6,5 posto BDP-a.</p>
<p>»Iz socijalnih i političkih razloga vlade će najvjerojatnije nastaviti provoditi opreznu konsolidaciju svojih proračuna. To znači da bi ispunjavanje kriterija iz Maastrichta i uvođenje eura u tim zemljama moglo biti odgođeno za 2007. ili 2008. godinu«, objasnila je glavna ekonomistica Bank Austrije Marianne Kager. </p>
<p>Inače, zemlje koje iduće godine ulaze u Uniju morat će se početi prilagođavati kriterijima iz Maastrichta, među kojima je i onaj o smanjenju fiskalnog deficita na najviše tri posto BDP-a, bez čega nije moguće ući u zonu eura. Uz to, buduće nove članice Unije čeka nimalo jeftin posao financiranja dijela schengenskih pravila na vanjskim granicama proširene EU, upozoravaju u Bank Austriji. </p>
<p>Prognoze ekonomista ove banke pokazuju da će gospodarstva zemalja koje iduće godine ulaze u Uniju i dalje rasti gotovo dvostruko brže od onih u zoni eura. Prosječna stopa gospodarskog rasta za Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju u ovoj će godini iznositi tri posto, a u sljedećoj 3,6 posto, tvrde u Bank Austriji. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Buffett osudio pohlepne direktore i najavljeno smanjenje poreza</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Milijarder Warren Buffett na godišnjoj skupštini dioničara investicijske grupacije Berkshire Hathaway, održane tijekom proteklog vikenda, još je jednom osudio previsoke plaće direktora. Okomio se i na predsjednika Georga Busha i njegovu najavu ukidanja poreza na dividende te kazao da vidi nekoliko dobrih prilika za ulaganje u Aziji - prijedlog koji će vjerojatno slijediti i njegovi brojni poklonici među ulagačima. </p>
<p>Buffett (72), čiji se nadimak Mudrac iz Omahe već odavna uvriježio u tisku, rekao je i da je odredio čak četiri osobe koje bi ga mogle naslijediti na čelu Berkshire Hathawaya - kompanije koja je većinski vlasnik oko 60 poduzeća i ima investicijski portfelj vrijedan 80 milijardi dolara. Najveći dio investicijskog portfelja i dalje je pod kontrolom Buffetta, čiju imovinu od 30,5 milijardi dolara gotovo u potpunosti čini udio od oko 35 posto u Berkshire Hathawayu. </p>
<p>Iako imena mogućih nasljednika nije objavio promatrači smatraju da bi među njima mogli biti Ajit Jain, čelnik odsjeka za osiguranje; Lou Simpson, koji se brine za ulaganja kompanije za osiguranje automobila GEICO, i Rich Santulli, izvršni direktor Berkshireove kompanije NetJets.</p>
<p>Buffett je, međutim, kazao da još nema namjeru otići u mirovinu, a potencijalne nasljednike je imenovao za svaki slučaj. Nakon njegove smrti, rekao je Buffett, brigu o njegovoj imovini preuzet će zaklada koja će svake godine u dobrotvorne svrhe darovati 5 posto - po sadašnjoj vrijednosti to je više od 1,5 milijardi dolara. </p>
<p>Mudrac iz Omahe na godišnjim skupštinama redovito satima strpljivo odgovara na pitanja dioničara, a ove godine to je trajalo čak šest sati. Bushov plan ukidanja poreza na dividendu Buffett je tako nazvao nepravednim: »rezultirat će time da ću ja dati manji postotak prihoda Washingtonu nego radnik u našoj tvornici cipela«. </p>
<p>Govoreći o preplaćenim i pohlepnim direktorima, Buffett je kazao da je u posljednjih pet godina isplaćen veći iznos nezasluženih plaća i nagrada nego u prethodnih stotinu. </p>
<p>Zato je pozvao velike dioničare da prisile uprave američkih kompanija na promjene. Velike institucionalne dioničare uprave kompanija smatraju »800 kilograma teškim gorilama koje ne žele razljutiti«, rekao je Buffett poručivši im da zajednički donesu skup pravila koje bi morale ispunjavati kompanije u koje ulažu.</p>
<p>Buffett, koji je na čelu Berkshire Hathawaya već 40 godina, jedan je od najžešćih protivnika izdavanja prava na prodaju dionica direktorima - za koje smatra da su osnovni uzrok računovodstvenih skandala proteklih godina. On sam je za prošlu godinu dobio osnovnu plaću od 100.000 dolara, a sa svim nagradama njegova je ukupna plaća ostala niža od 300.000 dolara. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Burze: Europski indeksi porasli </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak ostvarili solidan porast, a sličan se trend očekivao i u New Yorku. Međutim, u prvih pola sata nakon otvaranja burzi Dow Jones Industrial Average, indeks 30 američkih blue chipova, je ipak pao 0,1 posto, dok su S 500 i Nasdaq Composite blago porasli. Među najvećim su dobitnicima u Europi bile dionice financijskog sektora, a porasle su i zrakoplovne kompanije nakon naznaka da je epidemija SARS-a prošla vrhunac. Londonska je burza bila zatvorena zbog praznika, pa je na većini drugih europskih burzi promet bio manji od uobičajenog. U Frankfurtu je DAX do poslijepodneva porastao 0,63 posto na 3004,75, a pariški CAC 40 je 1,29 posto na 3001,3 boda. MIB 30 porastao 0,82 posto na 24.522 boda, a indeksi najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 i FTSE Eurotop 300 su dobili oko 0,7 posto dosegavši 2341,43 odnosno 828 bodova. Tokyjska je burza u ponedjeljak također bila zatvorena zbog praznika.</p>
<p>Među najvećim je dobitnicima u Europi, jednako kao i u petak, bila dionica nizozemskog maloprodajnog lanca Ahold, čije su dionice skočile 11 posto zahvaljujući prošlotjednom imenovanju Andersa Moberga, bivšeg čelnika Ikee, na mjesto izvršnog direktora. U financijskom sektoru, Aegon je porastao 5,6 posto, ING 4,5, a München Re 3 posto. Nokia je dobila 4,2 posto nakon što je najavila novi ugovor s filipinskim Globe Telecomom, vrijedan 35 milijuna eura. Među aviokompanijama, Lufthansa je porasla 3,3 posto, a Air France 2,9 posto. KLM, koji je u ponedjeljak objavio pad prometa na azijskim i pacifičkim linijama od 24 posto u prvom tromjesečju, porastao je 2,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Zbog suše proglašena elementarna nepogoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ostatak Slavonije još čeka</p>
<p>Vjerujem da će elementarna nepogoda do kraja tjedna biti proglašena i u Osječko-baranjskoj županiji, kaže Pavo Šarčević, zamjenik Osječko-baranjskog župana za gospodarstvo/ Štete od suše u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznose oko 51 milijun kuna/ U Osječko-baranjskoj županiji stanje najteže na šećernoj repi, pa prijeti nedostatak sirovine za preradu šećera/ U velikoj su krizi i stočari jer se utjecaj suše osjeti na crvenoj djetelini, lucerni, travnoj smjesi i pašnjacima </p>
<p>VINKOVCI/VUKOVAR, 5. svibnja</p>
<p> - »Do srijede, 7. svibnja, poglavarstvo Osječko-baranjske županije dobit će čitovanja jedinica lokalne samouprave o stanju na njihovim područjima zbog dugotrajne suše, a potom ćemo odlučiti o proglašenju elementarne nepogode u Županiji. Vjerujem da će biti proglašena do kraja ovog tjedna«, kazao je u ponedjeljak za Vjesnik Pavo Šarčević, zamjenik Osječko-baranjskog župana zadužen za gospodarstvo. </p>
<p>S tim su, kaže Šarčević, suglasni u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, ali ga više zanima što će to značiti za pomoć Županiji i Slavoniji, odnosno kako će se pomoći poljoprivrednicima. »Bude li to samo smanjenje referentnih vrijednosti, onda to zapravo i nije obeštećenje seljacima«, smatra Šarčević i upozorava da treba sagledati sve mogućnosti saniranja štete uzrokovane sušom. Zaključuje da je stanje i u ostalim slavonskim županijama slično, te bi stoga bilo dobro da se elementarna nepogoda proglasi za cjelu Slavoniju.</p>
<p>Budući da jedinice lokalne samouprave u svojim proračunima nisu osigurale sredstva za naknadu šteta od elementarnih nepogoda, na sjednici Poglavarstva predloženo je da se na Ministarstvo napravi pritisak da se rebalansom proračuna povećaju sredstva za saniranje šteta od suše.</p>
<p>Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo podsjetio je da je ta udruga Vladi i premijeru Ivici Račanu uputila javni apel. Napomenuo je da 20 milijuna kuna, koji su predviđeni za sanaciju od posljedica suše, neće biti dovoljno. »Potrebno je naći model kojim će se to urediti, primjerice prolongiranjem kredita seljacima na godinu ili dvije bez kamata, ili da se kod zakupa državnog zemljišta država odrekne tog zemljišta«, rekao je Laslo i upozorio da su, osim ratara, u velikoj krizi i stočari. Utjecaj sušnog vremena osjeti se, kaže, na crvenoj djetelini, lucerni, travnoj smjesi i pašnjacima, zbog čega ozbiljno prijeti nedostatak hrane za stoku. </p>
<p>Laslo upozorava da je na području Slavonije i Baranje stanje najteže na šećernoj repi, pa tako prijeti nedostatak za preradu šećera, što nije, kaže, nebitno za cijelu Hrvatsku. </p>
<p>»Očekujemo 40 posto manje prihoda pšenice i ozimog ječma«, napominje Laslo i zaključuje da bi nakon posljednjih oborina, točnije nakon snijega u veljači, jedna kiša u ovom trenutku mogla ublažiti stanje, ali ne više i pomoći. »Nešto se mora učiniti brzo i kvalitetno za ono što će se pretrpjeti zbog suše. U suprotnom će Zajednica udruga seljaka javno reagirati«, poručuje predsjednik te udruge.</p>
<p>Kako javlja Hina, vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer proglasio je u ponedjeljak, zbog dugotrajnog razdoblja suše, elementarnu nepogodu za poljoprivredne kulture - šećernu repu, jari ječam i zob. </p>
<p>Prema prvim procjenama, štete od suše u Vukovarsko-srijemskoj županiji na površinama zasijanim tim poljoprivrednim kulturama iznose oko 51 milijun kuna. Procjenjuje se, naime, da je zahvaćeno 60 posto od oko osam tisuća hektara šećerne repe i da šteta iznosi 48 milijuna kuna. Na oko 1200 hektara zasijanih jarim ječmom štete su 50 posto, odnosno 2,4 milijuna kuna. Pedesetpostotne štete procijenjene su i na 360 hektara zasijanih zobi i iznose oko 500 tisuća kuna. </p>
<p>Prema županovim riječima, u prva četiri mjeseca ove godine na području Vukovarsko-srijemske županije palo je oko 67 litara padalina po četvornom metru, i to uglavnom snijega. U optimalnim agrotehničkim rokovima za sjetvu palo je tek od 0,5 do 1,5 litara po metru četvornom, što je oko 35 posto uobičajenih padalina za to doba godine.</p>
<p>Zbog dugotrajnog razdoblja suše u Vukovarsko-srijemskoj županiji za sada je presijano oko 2000 hektara zasijanih šećernom repom.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Olujić se žalio na odluku o izručenju Rajića Haaškom sudu</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - »Moj branjenik Ivica Rajić ne može biti izručen Haaškom sudu prije no što Vrhovni sud ne odluči o žalbi koju sam u ponedjeljak podnio na rješenje o transferu doneseno u Županijskom sudu u Zagrebu«, rekao je u ponedjeljak odvjetnik optuženoga Rajića Željko Olujić.</p>
<p>Prošli je tjedan Županijski sud, pod predsjedanjem suca Dražena Tripala, donio odluku o opravdanosti Rajićeva transfera u Haag zbog prije osam godina protiv njega podignute optužnice haaškog tužiteljstva.</p>
<p>»U ponedjeljak upućena žalba Vrhovnom sudu treba objasniti da Županijski sud nije u dovoljnoj mjeri utvrdio osnovanu sumnju i stupanj vjerojatnosti da je Rajić počinio kazneno djelo za koje ga tereti sud u Haagu«, objasnio je Olujić Vjesniku.</p>
<p>Osim na, kako je rekao, nedostatak bilo kakvih dokaza da je Rajić počinio ratni zločin, žalit će se i na »niz proceduralnih sudskih pogrešaka«.</p>
<p>»Kako sudac jednog nacionalnog suda može izreći odluku da dopušta izručenje Ivice Rajića kad je njegova ovlast isključivo to da utvrdi je li haaški zahtjev za transferom zakonski dopušten ili nije. O tome u obrazloženju odluke nema ni riječi«, kaže Olujić.</p>
<p>»Kao pravnika posebno me ožalostila činjenica da sudac Tripalo Međunarodni kazneni sud naziva sudom za kršenje međunarodnog humanitarnog prava«, nastavlja Olujić u objašnjenju žalbe koju je uputio Vrhovnom sudu. »Vjerujem da će Vrhovni sud odluku suca Tripala očistiti od tih pravnih nedostataka s jedne strane i s druge prihvatiti navode obrane naslonjene na osobni iskaz moga branjenika u kojem do zadnjeg slova negira navode iz optužnice o njegovoj odgovornosti za zločin opisan optužnicom«, zaključuje Olujić.</p>
<p>Rajićev odvjetnik najavio je i kako će od Vrhovnog suda izričito tražiti da nazoči sjednici vijeća petorice sudaca Vrhovnog suda koje će odlučivati o njegovoj žalbi, na što ima pravo prema Zakonu o kaznenom postupku.</p>
<p>Županijski sud je 30. travnja, podsjetimo, odobrio Rajićevo izručenje Haagu, dan nakon sudske sjednice na kojoj je Rajić porekao krivnju, a Olujić se suprotstavio.</p>
<p>Vijeće je utvrdilo da je Rajić osoba čije izručenje traži Haaški sud i da je optužen za zločine koje je taj sud nadležan procesuirati, što je, po Ustavnom zakonu o suradnji s Haaškim sudom, dovoljno za izručenje optuženog.</p>
<p>»Činjenica da je hrvatski sud o zahtjevu Haaga govorio kao o zahtjevu kojemu se 'dopušta' izvršenje, po mišljenju obrane svrstava nacionalno sudište u slugansku ulogu. Jer, o tom pitanju se nema što dopuštati ili ne, nego postoji ustavno pravo na odluku. A odluka nije stvar dopuštanja«, tvrdi Olujić.</p>
<p>Odluka peteročlanog vijeća Vrhovnog suda je konačna i nakon nje obrana može podnijeti ustavnu tužbu, no ona ne odgađa izručenje. </p>
<p>Izručenje privremeno može odgoditi jedino ministrica pravosuđa i to zbog bolesti optuženika ili »drugog naročito opravdanog razloga«. </p>
<p>Haaško tužiteljstvo tereti Ivicu Rajića da je kao zapovjednik Druge operativne skupine HVO-a iz Kiseljaka, po zapovjednoj i osobnoj osnovi, odgovoran za ubojstvo najmanje 16 bošnjačkih civila u srednjobosanskom selu Stupni Dol u listopadu 1993. godine.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Šeks: Sanaderu i Predsjedništvu HDZ-a puna potpora u svim segmentima politike</p>
<p>U ponedjeljak, odluku Središnjeg odbora HDZ-a nije želio komentirati doslovce nitko iz stranačkog vrha / Središnji odbor dao je punu potporu predsjedniku Sanaderu te Predsjedništvu stranke u »kreiranju i provođenju politike na unutarstranačkom, državnom i međunarodnom planu«, ustvrdio je Vladimir Šeks</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Odluka Središnjeg odbora HDZ-a kojom su u nedjelju raspuštene županijske organizacije stranke u Primorsko-goranskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te Gradski odbor HDZ-a u Rijeci bila je glavna politička tema tog dana. Kao razlog, navedeno je »nepoštivanje duha Sedmog općeg sabora stranke«, a neslužbeno se zna da je predsjednik Ivo Sanader to odlučio zato, što su te podružnice još u prošlogodišnjoj unutarstranačkoj utrci podržavale Ivića Pašalića.</p>
<p>No, samo dan poslije, u ponedjeljak, tu odluku nije želio komentirati doslovce nitko iz stranačkog vrha. Čak je i bivši HDZ-ovac, sad predsjednik Hrvatskog bloka, Ivić Pašalić kratko poručio da ne želi ništa komentirati, »jer se tu nema što komentirati«. Zamjenica predsjednika stranke Jadranka Kosor također je odbila bilo kakva daljnja objašnjenja, rekavši:</p>
<p>»Sve što sam imala reći, rekla sam na konferenciji za novinare. Tome se nema što dodati ni oduzeti«. S time se složio i potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang, koji je samo ustvrdio da je Središnji odbor stranke donio odluke, koje se više ne mogu komentirati.</p>
<p>Nešto razgovorljiviji bio je Vladimir Šeks, član Predsjedništva i predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru, koji je podsjetio na to da je Središnji odbor dao punu potporu predsjedniku Sanaderu te Predsjedništvu stranke u »kreiranju i provođenju politike na unutarstranačkom, državnom i međunarodnom planu«. Zato je, zaključuje Šeks, odluka Središnjeg odbora HDZ-a o raspuštanju podružnica, zapravo, uslijedila kao zadnja točka nakon donošenja svih odluka. »Važnije je to da su predsjednik i Predsjedništvo stranke dobili punu potporu u svim segmentima politike.«</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Smjena argumentima sile, a ne demokratski čin</p>
<p>RIJEKA, 5. svibnja</p>
<p> - »Raspuštanje riječkog i primorsko-goranskog HDZ-a neprihvatljiv je, nerazuman i nedemokratski čin za koji ne postoji ni jedan valjani argument, osim argumenta sile«, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Rijeci smijenjenih čelnika gradskog i županijskog HDZ-a dr. Nikole Matejčića i Dragana Magaša te tajnika Mladena Šimića. Istakavši da su riječki i primorsko-goranski HDZ postigli izvrsne rezultate na izborima za lokalnu upravu i samoupravu te da se stranka održala nakon izbora 3. siječnja 2000. godine, Matejčić je poručio da se slične stvari uvijek događaju uoči parlamentarnih izbora i u trenutku kad HDZ ugrozi SDP, pa i kad je sasvim izvjesno preuzimanje vlasti u Rijeci.</p>
<p>Smijenjeni HDZ-ovci su komentirali i izjavu novoizabranog predsjednika Povjerenstva za HDZ Primorsko-goranske županije Vladimira Vrankovića, direktora brodogradilišta Kraljevica, koji je kazao da njegovom habitusu nije odgovarala politika kakvu je stranka vodila od devedesetih godina i da iz stranke nije izašao, već se pasivizirao. U HDZ-u se pitaju što takav čovjek uopće radi u toj stranci. Magaš smatra da je vrlo znakovito Vrankovićevo imenovanje čelnika riječkoga Gradskog povjerenstva Darka Jaške, djelatnika riječkog HT-a. Oba, istaknuto je, rade u poduzećima u većinskom državnom vlasništvu. Komentirajući tvrdnje da nisu radili u duhu Sedmog općeg sabora HDZ-a, Magaš je rekao da ne zna o kakvom je duhu riječ, opovrgnuvši tvrdnju da nije poštovao odluke Središnjeg odbora stranke.</p>
<p>Kazao je da je na Sedmom općem saboru isticana potreba homogeniziranja i jedinstva stranke. »Depašalizacije« HDZ-a u Rijeci i toj županiji, rečeno je, nema. Šimić je rekao da raspuštanje Odbora ne znači ništa, osim smjene legalno izabranih ljudi i da smijenjeni članovi i dalje pripadaju stranci, kao i to da još ne razmišljaju o prelasku u neku drugu. Magaš je dodao da će u svom političkom radu biti još žešći prema čelniku županijskog SDP-a Zlatku Komadini. Među ostalim, upozoreno je da sadašnji Statut HDZ-a ne poznaje povjerenstvo kakvom je na čelu Vranković, a izražena je nada da će mnogo toga biti jasnije kad se donese novi statut.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Osigurat ćemo učinkovitu stranačku pravdu«</p>
<p>Riječ je samo o slučajevima, gdje se radi o disciplinskim presudama članovima, pa će biti potrebno osigurati brzu i učinkovitu stranačku pravdu, objašnjava Šeks / On tvrdi i to da će izmjenama statuta možda biti drukčije podijeljene nadležnosti Središnjeg odbora i Predsjedništva</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Vladimir Šeks, član Predsjedništva HDZ-a po položaju te predsjednik Kluba HDZ-a u Hrvatskom saboru, dobio je u stranci još jednu važnu zadaću. Odlukom Središnjeg odbora u nedjelju je imenovan predsjednikom Povjerenstva za promjenu stranačkog statuta. To ne čudi budući da se zna da upravo Šeks »kroji« sve stranačke »zakone«. Odmah se pročulo da će tim izmjenama biti ugrađene i nove disciplinske mjere, kojima će možda čak biti olakšan postupak isključenja »neposlušnih« HDZ-ovaca iz stranke. No, Šeks to odlučno negira.</p>
<p>»Nema ni govora o tome. Riječ je samo o slučajevima, gdje se radi o disciplinskim presudama članovima, pa će biti potrebno osigurati brzu i učinkovitu stranačku pravdu«, objašnjava Šeks. Kaže i to da će izmjenama statuta možda biti drukčije podijeljene nadležnosti Središnjeg odbora i Predsjedništva. Tako će Šeks i radna skupina kojoj je na čelu, u dogovoru s Predsjedništvom i Koordinacijom predsjednika županijskih odbora, napraviti izmjene statuta donešenog još na Petom općem saboru stranke. »Razmotrit će se sve promjene, a onda će se to dalje razmatrati u županijskim odborima, a potom će se, uobličene u nacrt, prezentirati Središnjem odboru, koji će raspravljati o tim izmjenama, prihvatiti ih te predložiti Osmom općem saboru stranke«, kaže Šeks.</p>
<p>No, zašto su uopće potrebne izmjene stranačkog statuta? »Zbog nekoliko razloga. Jedan je što prema sadašnjim statutarnim odredbama dužnosnici i tijela stranke, od predsjednika i Predsjedništva do predsjednika i predsjedništava županijskih odbora te temeljnih ogranaka, snose odgovornost u okviru svog djelokruga, ali nemaju pravni instrumentarij da bi osigurali svoje obaveze. To je jedan vid mogućih promjena«, objašnjava Šeks. No, kaže da se izmjenama statuta HDZ neće centralizirati, već ostaje načelo visoke decentraliziranosti i načela supsidijarnosti, odnosno prava podružnica da autonomno donose odluke.</p>
<p>Izmjenama statuta poboljšat će se i položaj Kluba zastupnika u Hrvatskom saboru. »Klub je po zadnjim statutarnim promjenama ostao u zrakopraznom prostoru. Zato se statutom mora vratiti među središnja tijela stranke i treba ojačati njegovu ulogu«, nastavlja Šeks. Tako bi Klub zastupnika ubuduće imao dvostruku ulogu: provodio bi određene strateške odluke Središnjeg odbora i Predsjedništva, ali bi bio i autonoman, »na tragu oživotvorenja općih programskih odrednica«.</p>
<p>Šeks kaže da HDZ ima uređen sustav i organizaciju stranačkih sudova te pravi pravosudni mehanizam, »ali ćemo i taj dio ovim izmjenama pojednostavniti«. Novi će statut biti dovršen do Osmog općeg sabora koji će se, predviđeno je, održati koncem lipnja u Zagrebu. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Banac: Ako ne bude dovoljno političke volje među potencijalnim partnerima, LS na izbore ide sam</p>
<p>Rijeka ima odlične okolnosti za razvoj liberalizma, ali je najveći problem toga grada što je 1990. bio uporište protiv tuđmanizma. Posljedica toga je da sada SDP odlučuje o svemu</p>
<p>RIJEKA, 5. svibnja</p>
<p> - »U Hrvatskoj vlada dubinsko stanje apatije u kojoj se istodobno stvara umjetno oduševljenje nadolazećim parlamentarnim izborima, iako korjenitih promjena neće biti«, rekao je predsjednik Liberalne stranke dr. Ivo Banac u ponedjeljak u Rijeci. </p>
<p>Banac je kazao kako je LS sudjelovao u obnašanju koalicijske vlasti, uvjeren u ispunjavanje predizbornih obećanja, što je nedovoljno ostvareno. Mišljenja je da se gospodarstvo pomaklo s mrtve točke, ali i da je u tom segmentu nemoguće više učiniti, sve dok se ne provede temeljita reforma pravosuđa. </p>
<p>Navodeći kako se uglavnom provode polureforme, naveo je primjer čelnika Protuobavjšetajne agencije Franje Tureka za kojega smatra da još puno toga mora objasniti o svom djelovanju 1991. godine. </p>
<p>Jedini način za izlazak iz postojeće krize, Banac vidi u formiranju bloka snaga koji će Hrvatsku povući naprijed. No, istodobno je izrazio i bojazan da za to još uvijek nema dovoljno političke volje. </p>
<p>»Ako ne bude dovoljno političke volje među potencijalnim partnerima, LS će na predstojeće parlamentarne izbore ići sam«, poručio je Banac, dodavši da je postoji opasnost povratka desnog bloka. Banac je uvjerenja da Rijeka ima odlične okolnosti za razvoj liberalizma, ali da je najveći problem toga grada što je 1990. bio uporište protiv tuđmanizma. Posljedica toga je, dodao je Banac, da sada imamo jednu stranku koja odlučuje o svemu, pa bi, po njegovu mišljenju, SDP trebao dobiti partnera u vlasti. </p>
<p>U predizbornoj kampanji LS će lobirati među neopredijeljenim biračima.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Na rješenje radnog spora čeka se i do šest godina</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Ured pučkog pravobranitelja u 2002. primio je 336 predmeta u vezi s područjem zdravstva, socijalne skrbi i radnih odnosa i oni čine 31 posto ukupnog broja zaprimljenih predmeta, čulo se u ponedjeljak na sjednici Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo koji je raspravljao o Izvješću pučkog pravobranitelja za 2002. </p>
<p>Prema izvješću, najviše je zamjerki na rad Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i na povrede radničkih prava. </p>
<p>Kako je istaknula predsjednica Odbora Snježana Biga-Friganović (SDP), građani na rješavanje radnih sporova ponekad čekaju i do šest godina, a na ostvarenje prava na mirovinu i po godinu. Ona je kao pozitivno istaknula to što ministarstva u 72 posto slučajeva odgovaraju na upite pučkog pravobranitelja, što ranije nije bio slučaj, te da se smanjio broj pritužbi koje nisu u vezi s bitnim egzistencijalnim pitanjima.</p>
<p>Juraj Njavro (HDZ) podsjetio je da su zastupnici SDP-a lani gotovo tražili smjenu pravobranitelja Ante Klarića zbog njegova izvješća za 2001., »dok ga sada kuju u zvijezde iako je iznio iste negativnosti«. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Temperatura od 29 do 34 stupnja Celzija</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Ovaj se tjedan očekuju iznadprosječno visoke temperature za ovo doba godine, od 29 do 34 stupnja Celzija. Kako saznajemo iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, hrvatske temperature u kopnenom području kretat će se od 29 do 34 stupnja Celzija, a u Lici i Gorskom kotaru od 28 do 33 stupnja. Na Jadranu se očekuju nešto niže temperature, i to od 25 stupnjeva na otocima, a na obalnom području 29 stupnjeva. U unutrašnjosti će povremeno puhati umjereni jugozapadnjak, a na Jadranu povremeno jugo.</p>
<p>Iako su zbog visokih temperatura ugroženi svi, kaže dr. Petar Šagvić iz Hitne službe Traumatološke bolnice u Zagrebu, najugroženiji su srčani bolesnici kojima se preporuča da ne izlaze van. Prema njegovim riječima, u ponedjeljak nisu zabilježeni teži slučajevi zbog posljedica visokih temperatura. »Bolesnici bi trebali ostajati kod kuće, a ako imaju nešto za obaviti, preporuča se da to naprave rano ujutro«, rekao je dr. Šegvić. Također, i zdravi i bolesni trebali bi izbjegavati težak fizički rad po takvom vremenu, te piti mnogo tekućine. </p>
<p>Ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju »Srčana« dr. Mirjana Jembrek Gostović, rekla je za Vjesnik da će, zbog iznimno visokih temperatura, sigurno biti više problema jer ljudi nisu pripremljeni za ovakvo vrijeme. »Vrijeme će biti nepovoljno za srčane bolesnike jer je naglo zatoplilo, a lošije bi se mogli osjećati stariji i kronični bolesnici, trudnice te mala djeca«, izjavila je dr. Jembrek Gostović. Bolesnici bi mogli osjećati opću slabost, srčanu aritmiju i tegobe s tlakom. »Ljudi koji imaju problema s tlakom trebali bi se konzultirati sa svojim liječnicima zbog uzimanja tableta jer visoke temperature uzrokuju pad krvnog tlaka«, napomenula je. Također, dr. Jembrek Gostović preporuča da ljudi ne izlaze nepotrebno iz kuća, posebice ne na asfalt oko podneva, te da obvezno uzimaju mnogo tekućine. </p>
<p>Za iznimno visoke temperature i razdoblje suše u Dalmaciji se pripremaju i vatrogasci. Kao glavni razlog mogućeg požara vatrogasci ističu dugo sušno razdoblje, a tek nakon toga visoke temperature. </p>
<p>U drugim je krajevima Hrvatske opasnost od požara manja zbog drukčije vegetacije.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Račan: Izbori potkraj studenoga ili na početku prosinca </p>
<p>Premijer je najavio je da će na idućem sastanku koalicija zauzeti stav o datumu izbora, sukladan zadaćama u vezi s ulaskom Hrvatske u EU/ »Vjerujem i nadam se da ćemo biti odgovorni. U suprotnom bih javno rekao da ne možemo završiti presudni zadatak od nacionalnog interesa. Ako to ne možemo, dao bih trenutnu ostavku«, istaknuo je Račan </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak navečer nakon sjednice Predsjedništva SDP-a da bi se parlamentarni izbori mogli održati ili potkraj studenoga ili na početku prosinca ove godine. Kao moguću alternativu naveo je i kraj siječnja 2004., naglasivši da on osobno ipak preferira prvu soluciju.</p>
<p> »Ono na čemu inzistiram kao predsjednik Vlade i predsjednik SDP-a jest da završimo strateške zadatke a to je ulazak Hrvatske u Europsku uniju, to mora biti naš prioritet«, kazao je Račan naglasivši da to znaju i njegove kolege u koaliciji. Najavio je da će na idućem sastanku koalicijskih partnera vladajuće stranke zauzeti stav o datumu održavanja izbora dodavši kako se nada da će to biti sukladno zadaćama koje treba obaviti. </p>
<p>»Vjerujem i nadam se da ćemo biti odgovorni. U suprotnom bih javno rekao da ne možemo završiti presudni zadatak koji je od nacionalnog interesa. Ako to ne možemo učiniti dao bih trenutnu ostavku«, istaknuo je premijer. No jednako tako kazao je kako vjeruje da će vladajuća koalicija biti na nivou potrebne ozbiljnosti i bez obzira na to što joj se bliži kraj mandata biti koncentrirana da se sve zadaće koje Vlada u svrhu ulaska Hrvatske u Europsku uniju treba napraviti, obave.</p>
<p> Prema Račanovim riječima u Bruxellesu će o hrvatskoj kandidaturi za ulazak u EU odlučivati u travnju 2004. godine, te stoga nema puno vremena. Pojasnio je da će Uniji trebati pet do šest mjeseci da analizira odgovore na oko četiri tisuće pitanja koje će Europska komisija, očekuje se, u lipnju poslati u Zagreb i da nakon toga Bruxelles donese odluku o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p> »Vlada do listopada mora završiti svoj posao«, kazao je Račan govoreći o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim.</p>
<p> Riječ je o pedesetak zakona proizišlih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Govoreći o pitanjima koje će Europska komisija poslati Hrvatskoj Račan je pojasnio da se dio pitanja zna unaprijed jer su ona tipizirana za svaku zemlju potencijalnog kandidata za EU no jednako tako kazao je da će Hrvatska morati odgovoriti i na neka specifična pitanja. To se prvenstveno odnosi na pitanje odnosa s Haagom, provedbe Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama u praksi, o međunacionalnim odnosima, povratku izbjeglica kao i odnosima sa susjedima. »Na tome ne smijemo kiksati ako želimo ući u EU«, kazao je Račan.</p>
<p> Dodavši da se Hrvatska nalazi »u vlaku koji na bruxelleski kolodvor stiže 2007. godine, 13 godina ranije nego što se to predviđalo te da iz tog vlaka sada ne možemo ispasti«. </p>
<p> Komentirajući zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo, hrvatskih građana Vladom Račan je kazao kako je siguran da bi dobri rezultati Vlade, ukoliko bi oni bili održivi, vrlo brzo mogli rezultirati jačanjem standarda svih građana Hrvatske.</p>
<p> »Rezultate nije bilo moguće napraviti preko noći. Vjerujem i siguran sam da će većina građana to prihvatiti ali razumijem njihovo nestrpljenje«, rekao je premijer, dodavši kako ne vjeruje da će hrvatski građani smatrati da se u Hrvatskoj sada živi jednako kao i prije nekoliko godina. Ponovio je kako je Vlada približila zemlju ulasku u Europsku uniju te kako su se zaustavili negativni trendovi a počeli pozitivni ali da će se kao najveći problem ove kao i budućih vlada pokazati kako održati dosadašnji trend rasta. Također je kazao kako njegova stranka, SDP, nije započela predizbornu kampanju a odgovarajući na pitanje hoće li pristati na ponude tzv. manjih stranaka koje se sada nalaze u vladajućoj koaliciji da se ponovo udruže za sljedeće izbore premijer je kazao »Ne znam«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zbog smanjenja isporuke plina i sudske tužbe </p>
<p>Iz Ine najavljuju da će prije svega isporuke prekinuti ili smanjiti onima koji neredovito plaćaju/ Budu li to morali napraviti i drugim velikim potrošačima koji su redoviti platiše, postoji mogućnost da im kompenziraju dodatne troškove zbog nabavke drugoga goriva</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Ina je nedavno od Ministarstva gospodarstva zatražila da u ovogodišnjoj energetskoj bilanci predvidi manje količine plina od predviđenih kako bi se osiguralo dosta tog energenta za punjenje podzemnog skladišta plina Okoli, doznajemo u tom ministarstvu.</p>
<p>Zbog zime je skladište ispražnjeno više nego što je uobičajeno, a ostalo je i manje vremena za njegovo punjenje tijekom toplijeg dijela godine kad je potrošnja plina manja nego zimi. Punjenje tog skladišta s 500 milijuna prostornih metara plina preduvjet je za normalnu opskrbu potrošača sljedeće zime posebno ako zima počne rano, a time i pražnjenje skladišta zbog povećane potrošnje. </p>
<p>U početnom zahtjevu Ina je predložila da se za HEP predvidi 160 milijuna prostornih metara manje od predviđenih 700 milijuna, a da se za kutinsku Petrokemiju, kao drugog najvećeg potrošača u Hrvatskoj, predvidi 400 milijuna kubika, a više samo ako to bude moguće. Takva smanjenja predložena su za još neke tvrtke koje spadaju među velike potrošače plina.</p>
<p>Međutim, u Ministarstvu kažu da neće prihvatiti takav Inin prijedlog, ali će nastojati postići kompromis. Svjesni su, naime, koliko je važno sljedeću zimu dočekati s punim skladištem plina. Pritom upozoravaju da smanjene količine predviđene u energetskoj bilanci ne amnestiraju Inu od obveze da ispuni svoje ugovorne obveze o isporukama plina.</p>
<p>»Kod takve smo odluke vodili brigu i o potrebama tvrtki kojima Ina želi smanjiti isporuke, primjerice HEP-a, čije su hidroakumulacije zbog duže suše slabo napunjene, pa će morati više koristiti termoelektrane, uz ostalo i plinske«, kaže pomoćnik ministra Roman Nota koji ne očekuje bitnije smanjenje isporuka većim potrošačima.</p>
<p>No, pitanje je što će poduzeti tvrtke koje s Inom imaju ugovore o isporuci plina. Neke već najavljuju sudske tužbe zbog šteta koje bi im mogle stvoriti smanjene isporuke. Zato iz Ine najavljuju da će prije svega isporuke prekinuti ili smanjiti onima koji neredovito plaćaju. Budu li to morali napraviti i drugim velikim potrošačima koji redovito plaćaju račune, postoji mogućnost, kako smo doznali iz dobro upućenih izvora, da im kompenziraju dodatne troškove zbog nabavke drugoga goriva.</p>
<p>Inin prijedlog je ponovno odgodio dovršenje ovogodišnje energetske bilance, što se već jednom dogodilo zbog povratka HEP-a u NE Krško i dogovora o isporukama struje iz elektrana u BiH.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Srednje škole nisu spremne za uvođenje državne mature</p>
<p>Najjači argument nastavnika protiv uvođenja mature je nepovjerenje, odnosno sumnja u regularnost i objektivnost državnih ispita i njihovu tajnost</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Iako se čak 90 posto srednjih škola izjasnilo za uvođenje državne mature, samo njih 6,7 posto spremno ju je u ovom trenutku i uvesti. Kao potpuno nespremne za uvođenje državne mature izjasnilo se 4,4 posto škola, a većina njih smatra se istodobno spremnima i nespremnima za maturu. </p>
<p>Rezultati su to analize koju je Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja proveo među stotinjak srednjih škola i više od 2200 nastavnika u Hrvatskoj ispitujući postojanje uvjeta i volje za projekt mature. Voditelj projekta Petar Bezinović, u ponedjeljak je zaključio da, na temelju provedene analize, srednje škole u ovome trenutku nisu spremne za državnu maturu. </p>
<p>O uvođenju mature trebali bi se do 20. svibnja izjasniti i svi fakulteti, a prema Bezinovićevoj najavi, prvi prijedlog projekta Centar će dati najesen. Nakon toga, pokrenut će se stručna rasprava, a do svibnja iduće godine izradit će se probni testovi kako bi mogao početi pilot-projekt državne mature. </p>
<p>Zanimljivo je da su se samo dvije škole u Hrvatskoj izjasnile protiv uvođenja mature, dok je čak 87,7 posto nastavnika za, a njih 11,6 posto protiv mature. Kao osnovne argumente za uvođenje mature nastavnici uvode pravednije i objektivnije uvjete upisa na fakultet, smanjenje stresa kod učenika, povećanje motivacije te veću odgovornost za učenje, uz naglasak na znanju a ne na ocjenama. Većina nastavnika smatra da bi uvođenje državne mature smanjilo napetosti pri ocjenjivanju te odteretilo nastavnike. </p>
<p>Najjači argument koji su nastavnici naveli protiv uvođenja mature je nepovjerenje, odnosno sumnja u regularnost i objektivnost državnih ispita i njihovu tajnost. </p>
<p>»Nastavnike posebno brine to što sve škole nemaju iste uvjete i nisu jednako opremljene, a državnoj maturi predbacuju i velike troškove. Smatraju također da postoji otpor djela učenika i roditelja koji nisu skloni uvođenju novoga«, objasnio je Bezinović.
Čak 99 posto škola smatra da hrvatski jezik mora biti obvezni sadržaj mature, 90 posto njih u maturu bi uvrstio i jedan strani jezik. Više od 50 posto nastavnika smatra da povijest i informatika također moraju biti obvezni dio mature. Zanimljivo je da je analiza, provedena među učenicima II. gimnazije u Zagrebu, pokazala kako više od 60 posto učenika želi državnu maturu, a u velikom postotku se izjašnjavaju da strani jezik i informatika budu njezini obvezni sadržaji.</p>
<p>Tijekom svibnja Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja provest će širu analizu o državnoj maturi među učenicima.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pregovori o prodaji Ine počinju 12. svibnja</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Nakon što su prošli tjedan predstavnici OMV-a, MOL-a i Rosnefta razjasnili svoje pisane ponude predstavnicima Ministarstva gospodarstva, Ine i Vladinih savjetnika za njezinu privatizaciju (Price Waterhouse Coopers i Deutsche Bank), očekuje se da će savjetnici ovaj tjedan dostaviti svoje izvješće s procjenama pojedinih ponuda ministru gospodarstva Ljubi Jurčiću, koji će ga potom predstaviti Vladinu savjetu za privatizaciju Ine.</p>
<p>To će izvješće, kako smo doznali iz dobro upućenih izvora, biti platforma za nastavak pregovora između predstavnika Vlade i potencijalnih Ininih strateških partnera od 12. do 17. svibnja. Tijekom razgovora s čelnicima tih triju kompanija dogovoreno je da ovaj tjedan ponovno bude otvorena soba s podacima o Ininu poslovanju (Data room) kao i da predstavnici njezine uprave budu na raspolaganju za eventualna dodatna objašnjenja. Prema Jurčićevim najavama, konačna odluka o tome tko će kupiti 25 posto plus jednu dionicu Ine i tako postati njezin strateški partner očekuje se do kraja lipnja. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Brojku od 150 oboljelih Zavod za javno zdravstvo naveo iz sigurnosnih razloga? </p>
<p>ŠIBENIK, 5. svibnja</p>
<p> - Nema sumnje da je uzročnik crijevne infekcije koju je dobilo stotinjak gostiju Solarisova hotela »Millenium club« salmonela iz grupe D, što su pokazala preliminarna ispitivanja uzorka, no sudeći prema svemu, teško će se otkriti izvor i put zaraze.</p>
<p>Naime, odgovorne osobe iz Zavoda za javno zdravstvo nisu mogle u petak navečer, kad su se počeli javljati prvi slučajevi oboljelih, doći do sanitarne inspektorice, pa su uzorci hrane uzeti tek u subotu.</p>
<p>Dr. Ljubica Kronja, voditeljica Službe za epidemiologiju, i Branko Belamarić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo, kazali su da Solaris nije, kako je to propisano zakonom, uzorke spremljene hrane zadržao 72 sata, pa su uzeti uzorci koji su zatečeni, primjerice jaja i piletina, ali nije bilo majoneze, francuske salate, tartar-umaka... Je li tih namirnica bilo u petak navečer, teško je reći.</p>
<p> U Zavodu za javno zdravstvo i na Hitnoj službi potvrdili su da novooboljelih od salmonele u posljednja 24 sata nije bilo. I dalje se nagađa o tome koliko je ljudi oboljelo. Prava brojka znat će se, kaže Belamarić, za koji dan kad se obrade svi podaci. Na upit otkud brojka od 150 oboljelih, koliko je Belamarić naveo u svom priopćenju u nedjelju, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo kaže da je tako visok broj naveden iz sigurnosnih razloga. »Svjesni smo da se znatan broj oboljelih liječniku javljao nekoliko puta. To nam potvrđuju i liječnici Hitne službe«, kazao je. </p>
<p>»Dijelu oboljelih pružila se liječnička pomoć, a nekima ne jer to nije bilo potrebno. Neke su se osobe javljale zanimajući se što mogu preventivno poduzeti da se i one ne bi razboljele. Važna je količina sporne namirnice koju su zaražene osobe konzumirale kao i cjelokupno stanje organizma«, rekla nam je dr. Marsela Kronja iz Hitne službe. </p>
<p>Predsjednik Uprave Solarisa Frane Burtina kaže da su novinari krivo interpretirali njegove riječi koje se odnose na razgovore s članovima Organizacijskog odbora Kongresa Adventističke crkve. »Točno je samo to da mi ne priznajemo nikakvu krivnju i ništa nećemo nadoknađivati, no postupili smo ljudski i skupini, koja je i nakon završetka Kongresa ostala u hotelu jer se netko njihov nalazi u bolnici ili je riječ o članovima Organizacijskog odbora, odobrili smo besplatan daljnji boravak u hotelu«, kaže Burtina.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska neće ratificirati bečki ugovor o sukcesiji</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatska će Washingtonu dati broj računa na koji će se isplatiti 56 milijuna američkih dolara, koliko joj pripada od ukupno 225 milijuna dolara deblokiranih deviznih rezervi bivše SFRJ koje su se nalazile u američkim bankama. Te su banke nedavno deblokirale taj novac unatoč protivljenju Hrvatske koja je zbog toga angažirala i odvjetničku kuću. Američke su banke od zemalja sljednica bivše SFRJ zatražile brojeve računa na koje će se uplatiti sredstva, što su sve druge države, osim Hrvatske, već učinile. Hrvatska i dalje neće potvrditi Sporazum o sukcesiji koji je potpisan u Beču u lipnju 2001. godine, doznaje se neslužbeno u ponedjeljak u Banskim dvorima. </p>
<p>Nakon potpisivanja tog sporazuma pokazalo se da nedostaje 590 milijuna američkih dolara od ukupno 600 milijuna koji su se nalazili na računima mješovitih banaka u inozemstvu. Naime, nakon potpisivanja ugovora Srbija i Crna Gora dostavile su podatke prema kojima je u mješovitim bankama ostalo samo 56 milijuna dolara. Stoga je jedan od glavnih problema pitanja sukcesije pronalazak nestalih 590 milijuna dolara.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U nedjelju komemoracija žrtvama logora u Jasenovcu</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - »Na ovogodišnju komemoraciju u spomen žrtvama fašističkoga koncentracijskog logora u Jasenovcu, koja će se održati 11. svibnja, Hrvatski sabor uputit će potpredsjednika, a organizirat će i prijevoz sudionika komemoracije s tri autobusa«, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić u ponedjeljak nakon sastanka s predstavnicima Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac.</p>
<p>Dodao je da su se predstavnici Spomen-područja Jasenovac obvezali izraditi prijedlog kako bi se obilježavanje jasenovačke komemoracije uvrstilo u redoviti saborski kalendar događaja.</p>
<p>Predsjednik Savjeta Spomen-područja Jasenovac Slavko Goldstein kazao je da je izaslanstvo od Sabora zatražilo pomoć u organiziranju komemoracije jer sličnu pomoć pruža i komemoraciji u spomen bleiburškim žrtvama. Upitan zbog čega će se ovogodišnja komemoracija u Jasenovcu održati isti dan kad i komemoracija u Bleiburgu, Goldstein je kazao da se događaj u Jasenovcu nije mogao organizirati ranije jer su se posljednje dvije nedjelje u travnju slavili katolički, pa pravoslavni Uskrs. »U tome što obje komemoracije padaju na isti dan ne treba tražiti ni simboliku ni istovjetnosti«, rekao je. Ocijenio je da bi Hrvatska televizija učinila veliki propust ako bi prenosila misu na Bleiburškom polju, a zanemarila Jasenovac.</p>
<p>Dodao je da se na ovogodišnjoj jasenovačkoj komemoraciji očekuje dolazak predsjednika Republike Stjepana Mesića, koji je to najavio još prošle godine.</p>
<p>Komemoracija kod »Kamenog cvijeta« u Jasenovcu održava se kao spomen na proboj 22. travnja 1945., kad se 600 logoraša pokušalo domoći slobode, no spasilo ih se samo 96. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030506].
|
