NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031205].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198791 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U novom Saboru trinaest odbora većini, oporbi dvanaest</p>
<p>Nagađa se da će SDP-u pripasti mjesto potpredsjednika Sabora, i da će to biti Mato Arlović, te pet predsjednika i pet potpredsjednika saborskih odbora/ Sigurno je da će HDZ svoje ljude staviti na čelna mjesta najvažnijih odbora - za Ustav i Poslovnik, zakonodavstvo, vanjsku politiku, unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, financije i državni proračun, gospodarstvo, pravosuđe, rad i socijalnu politiku te vjerojatno turizam</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Dok vjerojatni mandatar, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader obavlja posljednje razgovore o potpori osmoj vladi od hrvatske neovisnosti, koja će, najavljuje se iz HDZ-a, biti manja i imati između 13 i 14 ministarstava, Sabor se priprema za konstituirajuću sjednicu. Zasebne resore u Vladi izgubiti će rad i socijalna skrb, znanost, turizam te okoliš, a Sanader namjerava ponuditi ministarska mjesta koalicijskim partnerima DC-u i HSLS-u. </p>
<p>U sjeni prikupljanja potpore za novu vladu, konstituirajuća sjednica Sabora će, prema svim najavama, biti održana u ponedjeljak, 22. prosinca, ili dan kasnije. Sanaderova bi vlada mogla dobiti potporu oko 90 zastupnika od ukupno 152, koliko će ih sjediti u petom parlamentarnom sazivu. </p>
<p>SDP, sada najjača oporbena stranka s 34 zastupnika, odnosno 22 posto od ukupnog broja zastupnika u Saboru, ima pravo na pet predsjedničkih mjesta u radnim tijelima Sabora, kao i na pet potpredsjedničkih te na jedno mjesto potpredsjednika parlamenta. U hrvatskom parlamentu djeluje 25 odbora, čiji je rad u prošlim sazivima bio više nego marginaliziran. </p>
<p>Odluku o tome koje će ljude SDP predložiti na mjesta koja mu pripadaju donijet će predsjedništvo stranke, koje će se sastati u ponedjeljak. Tada bi se trebalo znati i tko će biti predsjednik SDP-ova zastupničkoga kluba; hoće li tu dužnost nastaviti obnašati Mato Arlović ili će je preuzeti Ivica Račan, predsjednik stranke. </p>
<p>U prošlom sazivu Sabora oporbeni zastupnici bili su na čelu sedam saborskih odbora - za obitelj, mladež i sport, useljeništvo, ratne veterane, poljoprivredu i šumarstvo, pomorstvo, promet i veze, predstavke i pritužbe, te europske integracije. SDP s koalicijskim partnerima IDS-om, Librom i LS-om ima 43 mandata, a cijela oporba - računajući 10 HNS-ovih zastupnika, jednog PGS-ovca te 10 HSS-ovaca, koji će podržati manjinsku vladu, ali će biti oporba - 64 mandata te da će vjerojatno omjer u odborima biti sličan prijašnjemu. No treba imati na umu i još uvijek nejasnu poziciju osam HSP-ovih zastupnika koje, prema riječima dužnosnika te stranke, nitko iz HDZ-a ne zove na razgovore o konstituiranju nove vlade, te se oni također smatraju oporbom. </p>
<p>Nova opozicijska postava imat će pravo i na još jednog potpredsjednika Sabora jer, prema Poslovniku, ako Sabor ima pet potpredsjednika - a imao ih je u prošlom mandatu, kada je u Velikoj vijećnici sjedio 151 zastupnik - tri dolaze iz redova pozicije, a dva iz opozicije. Iz SDP-a će sigurno biti jedan potpredsjednik Sabora, a spekulira se da bi to mogao biti Mate Arlović, koji je i do sada u ime SDP-a obavljao tu dužnost. Predsjednik i pet potpredsjednika Sabora, prema Poslovniku, trebaju biti dogovoreni prije same konstituirajuće sjednice kojom do izbora predsjednika Sabora privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, odnosno Zlatko Tomčić. </p>
<p>Na konstituirajućoj sjednici, koju saziva predsjednik Republike, Sabor bira Mandatno-imunitetno povjerenstvo, čije čelno mjesto pripada strankama pozicije, a nakon toga i članove Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, koji ustvari vodi kadrovsku politiku parlamenta i u rukama je vladajuće opcije. Bira se i tajnik Sabora i njegov zamjenik.</p>
<p>Prema sadašnjoj slici novog Sabora, omjer većine i manjine je 55 posto prema 45 posto, što bi značilo da bi HDZ s partnerima imao čelna mjesta u 13 odbora, a saborska manjina u 12. Radna tijela broje 13 članova, pa bi prema tome sedam njih bilo iz redova vladajućih, a šest iz redova opozicije. </p>
<p>Sigurno je da će vladajuća stranka HDZ, kao uostalom i SDP u prošlom sazivu, svoje ljude staviti na čelna mjesta najvažnijih odbora - za Ustav i Poslovnik, zakonodavstvo, vanjsku politiku, unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, financije i državni proračun, gospodarstvo, pravosuđe, rad i socijalnu politiku te vjerojatno turizam. Jedino u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ulazi svih osam zastupnika manjina, a ostalih pet članova se biraju iz redova pozicije i opozicije. Predsjednici radnih tijela mogu biti izabrani i nakon konstituiranja Sabora, kada će zapravo i početi pravi pregovori tko će sjediti u kojem odboru.</p>
<p>Vjerojatni predsjednik novog saziva Sabora Vladimir Šeks pregovarat će s parlamentarnom manjinom, a SDP će se, s obzirom na to da je najjača opozicijska stranka, sigurno boriti da dobije potpredsjednička mjesta u najvažnijim odborima. </p>
<p>Što se, pak, konstituiranja Vlade tiče, procjene su da bi mogla biti konstituirana polovicom siječnja, no treba napomenuti da prije toga Sabor treba promijeniti Zakon o Vladi ako Ivo Sanader pred parlamentom odmah namjerava predstaviti najavljenu manju vladu. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Domino-efekt bi mogao isprovocirati lokalne izbore</p>
<p>Analitičari dobro procjenjuju da bi kriza lokalne, županijske vlasti mogla nastati kada bi, primjerice, Vesna Pusić i Ivica Račan odlučili da se HNS i SDP povuku iz lokalnih koalicija s HSS-om. To bi dovelo do novih koalicija ili do izvanrednih izbora / Dosadašnja lokalna koaliranja na ovim su prostorima često bila nepredvidljiva, a zbog pragmatičnih političkih interesa nerijetko su graničila i s nemogućim </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – »Nakon što smo trijumfirali na parlamentarnim izborima, zahvaljujući domino-efektu mogli bismo osvojiti i vlast u Zagrebu«, rekao je nekoliko dana nakon izbora visoki HDZ-ov dužnosnik. S druge strane, HSS-ovci koji su se usprotivili državnom koaliranju s HDZ-om boje se da bi se u slučaju takve koalicije urušila mreža lokalne vlasti u kojoj HSS uvjerljivo vodi u odnosu na ostale stranke.</p>
<p>U jeku javne prepirke s varaždinskim gradonačelnikom Ivanom Čehokom, tamošnji se SDP-ovci pitaju: Ima li Čehok uopće moralno pravo biti gradonačelnik, kad je za njega na proteklim izborima glasalo tek tri tisuće građana. Stotinjak kilometara jugozapadno, karlovački su HDZ-ovci, osokoljeni uvjerljivom pobjedom te stranke u njihovoj županiji, ustvrdili da su građani nezadovoljni gradskom vlašću SDP-a i koalicije.</p>
<p>Hoće li se rezultati parlamentarnih izbora, pobjeda HDZ-a i eventualna poslijeizborna koaliranja odraziti na lokalnu samoupravu i funkcioniranje tamošnjih vladajućih koalicija? Mogu li se, nakon konstituiranja petog saziva Hrvatskog sabora i imenovanja nove vlade, prema spomenutom domino-efektu urušavati trenutačno vladajuće lokalne koalicije u općinama, gradovima i županijama? I na taj način isprovocirati lokalni izbori?</p>
<p>Iako iz HSS-a najavljuju da neće sudjelovati u HDZ-ovoj vladi, nego će je samo podržati u Saboru, moguće su negativne reakcije njihovih dosadašnjih koalicijskih partnera. Stoga ovdašnji analitičari dobro procjenjuju da bi kriza lokalne, županijske vlasti mogla nastati kada bi, primjerice, Vesna Pusić i Ivica Račan odlučili da se HNS i SDP povuku iz lokalnih koalicija s HSS-om. To bi dovelo ili do novih koalicija ili do izvanrednih izbora, čime bi se uspostavili novi omjeri snaga. </p>
<p>Dosadašnja lokalna koaliranja, istina, na ovim su prostorima često bila nepredvidljiva, a zbog pragmatičnih političkih interesa nerijetko graničila i s nemogućim. </p>
<p> Tako je, na primjer, lani u Vukovaru uspostavljena neformalna koalicija HDZ-a i SDSS-a. Ostat će upamćeno da je nakon toga HSP žestoko optuživao HDZ za »izdaju«, nakon čega Glavni stan HSP-a donosi odluku o raskidu svih koalicija te stranke s HDZ-om u županijama, gradovima i općinama u Hrvatskoj. </p>
<p>Nešto kasnije SDSS je podržao HDZ i u Šibensko-kninskoj županiji kod izglasavanja proračuna za 2003. godinu čime je izbjegnut Vladin povjerenik i opasnost od prijevremenih izbora. Proračun je tada, podsjetimo, prošao s minimalna 22 glasa, i to s 19 HDZ-ovih i tri SDSS-ova.</p>
<p>No nisu s HDZ-ovcima koalirale samo stranke desne orijentacije. Koliko god to graničilo s nevjerojatnim, činjenice govore da je HNS koalirao s HDZ-om u Ivancu i u Vrgorcu, a SDP s HDZ-om u Zlatar Bistrici, isključivši iz toga HSS. Prije nego što je koalirao s IDS-om u VII. izbornoj jedinici, SDP je u gradu Puli bio u interesnom braku s Delbiancovim IDF-om, ne bi li na taj način skinuo s vlasti IDS. Prošlost, dakle, govori da je u politici sve moguće i da je brak iz računa, unatoč moralnoj upitnosti, sasvim legitiman. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Radin za svoju podršku Sanaderu čeka odluku Talijanske unije</p>
<p>PULA, 4. prosinca</p>
<p> - Iako je saborski zastupnik talijanske nacionalne zajednice Furio Radin već odlučio podržati vladu Ive Sanadera, konačnu odluku donijet će ipak nakon što se izjasne Predsjedništvo i Odbor za politička pitanja Skupštine Talijanske unije.</p>
<p>Iz vrhova IDS-a i dalje stižu upozorenja da Radin i Talijanska unija, koja ima sporazum o potpori IDS-u, ne bi smjeli podržati HDZ prije svega zbog načina na koji se HDZ ponašao prema manjinama. </p>
<p>Radin i Talijanska unija žele ubrzati provedbu međudržavnog sporazuma prema kojem će se u Istri te u dijelovima Hrvatske u kojima žive Talijani njihova dosadašnja prava proširiti. Sanader je to očito obećao Radinu. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nahtigal: Provedivo je sve što umirovljenici traže</p>
<p>Sada se za isplatu dodatka iz proračuna izdvaja oko 150 milijuna kuna mjesečno, pa uz pretpostavku da mirovine slijedom redovnog usklađivanja neće rasti više od pet posto godišnje, povećanje troškova može iznositi oko 80 milijuna kuna na godinu</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - »Hrvatska stranka umirovljenika ima program gospodarskog razvoja i politički program koji je nama bio prihvatljiv, dok je stranka preuzela socijalni program umirovljeničkih udruga, u sklopu kojega su bila naznačena i pitanja koja se tiču umirovljeničkog položaja. To znači da je sporazum koji je HSU potpisao sa HDZ-om, a u koji je ušlo sve ono za što smo se borili u proteklih 11 godina, i nama prihvatljiv«, rekao je u razgovoru za Vjesnik predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Ivan Nahtigal. </p>
<p>»Sve što smo zatražili za prvih 100 dana vlade provedivo je, pa i dogovor prema kojem bi u roku od šest mjeseci trebao biti donijet zakon o povratu duga. Mi već imamo tekstove zakona koje smo nudili bivšoj vlasti, koje samo treba revidirati s obzirom na promjene koje su se u međuvremenu dogodile«, rekao je Nahtigal. Kad je, pak, riječ o povratu duga, umirovljenici ostaju pri stavu da ga je moguće provesti. Umirovljenici, dodao je, nikada nisu tražili da to bude odmah i u gotovini, a spremni su i na mogućnost da dug bude vraćen vrijednosnim papirima.</p>
<p>»Nisu u pravu oni koji tvrde da umirovljenici neće imati ništa od izdavanja vrijednosnih papira za dug, koji bi bili naplativi za tri, pet ili deset godina. Činjenica jest da neki to neće doživjeti, no ako država umirovljenicima izda redovno izdanje obveznica, riječ je o vrijednosnom papiru koji će po dospijeću moći naplatiti njihovi nasljednici, ili se njime može trgovati i prije dospijeća«, objašnjava. Tako, primjerice, neka od banaka na tržištu može objaviti javnu ponudu za otkup tih obveznica i prije dospijeća, uz određenu naknadu.</p>
<p>»Nekorektne su ocjene o tome da će HDZ prevariti umirovljenike, odnosno da im neće dati ništa, jer sporazum koji smo potpisali sadrži jasne obveze za novu vladu. Mi imamo tri glasa u Saboru i od tih zahtjeva nećemo odstupati dok se ne provedu«, rekao je za Vjesnik predsjednik HSU Vladimir Jordan. »Iako sporazumom nije jasno definirano na koji će način dug prema umirovljenicima biti riješen – u što se najviše sumnja – to su tehnički detalji o kojima ćemo se dogovarati kad budemo razgovarali o zakonu«, dodao je naš sugovornik.</p>
<p>Prema njegovim riječima, trenutačno su preuranjene i sve ocjene o tome koliko bi sporazum HDZ-a s umirovljenicima mogao koštati državu. Naime, uključivanje postojećeg dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu ne košta ništa, osim što će se povećati svota za isplatu mirovina kada se budu provodila redovna usklađivanja. Sada se za isplatu dodatka iz proračuna izdvaja oko 150 milijuna kuna mjesečno, pa uz pretpostavku da mirovine slijedom redovnog usklađivanja neće rasti više od pet posto godišnje, povećanje troškova može iznositi oko 80 milijuna kuna na godinu.</p>
<p>Svota za usklađivanje mirovina mogla bi se, međutim, povećati za još 80 milijuna, nakon što se uvede dodatno usklađivanje sa BDP-om, kaže se u prvim, neslužbenim procjenama.</p>
<p>Dug prema umirovljenicima 1998. godine procijenjen je na približno 30 milijardi, a procjenjivalo se da je s kamatama dosegnuo i 40 milijardi kuna. U slučaju prosječnog umirovljenika, dug se procjenjivao na 30 mirovina. U SDP-ovu predizbornom programu tvrdilo se, pak, da je sedam mirovina od toga duga vraćeno povećanjem mirovina od 0,5 do 20 posto te da preostaje povrat oko 24 milijarde. </p>
<p>Budući da je u međuvremenu umrlo oko 100.000 umirovljenika koji bi imali pravo na taj dug, svota je vjerojatno manja. No, u ukupne troškova treba računati i posao izračuna duga i izdavanja rješenja, koji mora provesti Zavod za mirovinsko osiguranje. Prema neslužbenim procjenama, samo za izdavanje i slanje oko 600.000 rješenja, Zavodu će trebati oko sedam milijuna kuna.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Od sljedeće godine u BiH s osobnim iskaznicama</p>
<p>Pitanje statusa luke Ploče bosanskohercegovačka strana na predstojećoj sjednici neće službeno postavljati. Budući da se Hrvatska nalazi u izbornom procesu, procjena je bosanskohercegovačke strane da nije pravi trenutak za postavljanje ovog pitanja, kazao je član bosanskohercegovačkog državnog predsjedništva Sulejman Tihić</p>
<p>SARAJEVO, 4. prosinca</p>
<p> - U Sarajevu će u petak biti održana osma sjednica Međudržavnoga vijeća za suradnju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Premda zbog priprema za tranziciju vlasti u Hrvatskoj neće u prvom planu biti rješavanje najkrupnijih otvorenih pitanja u odnosima dviju zemalja, primjerice status luke Ploče, i ovaj će se sastanak iskoristiti da se potpiše nekoliko za obje zemlje važnih dokumenata.</p>
<p>Kako je najavljeno, na sjednici Međudržavnog vijeća za suradnju bit će potpisan sporazum BiH i Hrvatske o uzajamnom ukidanju viza, odnosno liberalizaciji prelaska granične crte za građane dviju zemalja, koji će od početka iduće godine to moći činiti uz predočavanje osobne iskaznice. U Sarajevu će biti potpisano i niz ostalih protokola.</p>
<p>»Pitanje statusa luke Ploče bosanskohercegovačka strana na predstojećoj sjednici neće službeno postavljati. Budući da se Hrvatska nalazi u izbornom procesu, procjena bosanskohercegovačke strane je da nije pravi trenutak za postavljanje ovog pitanja«, kazao je član bosanskohercegovačkog državnog predsjedništva Sulejman Tihić. Predsjednik Mesić je rekao da je davno trebalo smoći snage i riješiti luku Ploče i autoput koji povezuje luku Ploče preko Šamca, Osijeka, sve do Budimpešte, a to znači do Europe. »To može omogućiti zapošljavanje i Bosanaca i Hercegovaca, a svakako onda i Hrvata«, kazao je Mesić pred dolazak u Sarajevo.</p>
<p>Za Hrvatsku je sporan onaj dio sporazuma koji definira ulogu međunarodnoga člana Uprave luke. U nekoliko navrata najavljeno je rješavanje ovoga pitanja, posljednji put za posjeta hrvatskoga premijera Ivice Račana Sarajevu 14. srpnja ove godine, kada se govorilo o tome da će u roku od dva mjeseca biti potpisan protokol kojim bi se definirao novi sastav zajedničkog upravnoga odbora pločanske luke. To se nije dogodilo nakon što se potpisivanju protokola suprotstavio bošnjački član »kolektivnog šefa« države BiH Sulejman Tihić.</p>
<p>Među spornim pitanjima između dvije zemlje su i dvojno državljanstvo, imovinsko-pravni odnosi, granični problemima kod Kostajnice, priznavanje prava iz područja zdravstvenog i socijalnog osiguranja za građane dviju država...</p>
<p>Čini se da će u idućem razdoblju fokus u odnosima BiH i Hrvatske biti na gospodarskim pitanjima. Za BiH, ali i Hrvatsku vrlo će važno biti rješavanje pitanja bosanskohercegovačkog trgovinskog deficita. Dramatično je upozorenje nedavno uputio predsjedatelj Vijeća ministara Adnan Terzić: »Ako Hrvatska nastaviti tretirati BiH kao izvor iz kojeg se izvlači novac, to može bez problema raditi u sljedećih godinu, eventualno dvije, ali će poslije presušiti svi izvori, jer će se bosanskohercegovačka ekonomija raspasti«. </p>
<p> U odnosima dviju zemalja nezaobilazno je i pitanje Hrvata u BiH, koji su konstitutivni narod i koji, dakako, očekuju pomoć iz Hrvatske kada je riječ o očuvanju toga statusa. Predsjednik Mesić kazao je da Hrvatska sada polazi od toga da surađuje s institucijama BiH. »Hrvatima pomažemo već samim angažiranjem hrvatskoga kapitala u BiH. Nikad više neće biti netransparentnog trošenja hrvatskog novca bilo gdje«, rekao je Mesić.</p>
<p>Naravno, vrlo zanimljivo pitanje u odnosima Hrvatske i BiH je pitanje izgradnje cestovnoga koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu za što je Hrvatska već iskazala interes, a nakon propasti posla s »Bosmalom« i bosanskohercegovačka strana s većim zanimanjem gleda na tu mogućnost.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Mogu li umirovljenici ovaj put vjerovati političarima</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Rasprave o tome je li HDZ-ovo obećanje da će umirovljenicima vratiti dug prema odluci Ustavnoga suda provedivo ili nije, poprilično su smiješne, tek nešto manje smiješne od javnih ocjena o tome da će HDZ prevariti umirovljenike. </p>
<p>I to je, dakako, moguće, ali... Zanimljivo je da je s takvom ocjenom u javnost izašao Damir Kajin, IDS-ovac koji je više puta tijekom protekle četiri godine izašao za saborsku govornicu baš da bi vladajuće upozorio na to da dug prema umirovljenicima - nije vraćen. A trebao je biti, jer su se upravo na to u ugovoru za pravednu Hrvatsku, koji je potpisan s predstavnicima umirovljeničkih udruga uoči izbora 2000., obvezale stranke tadašnje šesteročlane koalicije. Ukratko, umirovljenicima bi se moglo dogoditi da budu prevareni, no političkim rječnikom rečeno, to ne bi bilo ništa novo.</p>
<p>Za Hrvatsku bi, pak, pravni pristup rješavanju odluke Ustavnoga suda bio itekako važna novost, bez obzira na to što je doista riječ o iznosu koji će znatno opteretiti državni proračun. Ustavni je sud, naime, utvrdio da postoji dug, izdao rješenje po kojem su razlike u visini mirovina trebale biti otklonjene, dok umirovljenici odavno ističu da su spremni na svako rješenje koje će biti u skladu s gospodarskim mogućnostima. Na samom početku te priče, štoviše, predstavnici umirovljenika često su isticali da su dio duga spremni i oprostiti ako se pronađu rješenja na temelju kojih će se standard umirovljenika trajno poboljšati. </p>
<p>No, dok HDZ-ova bivša vlast odluku Ustavnoga suda uopće nije priznala, kupujući glasove umirovljenika dodatkom od 100 kuna i šest posto, SDP-ova vlada za glasove je uzvratila tek jednokratnim mrvicama iako se u predizbornoj kampanji uoči 2000. najavljivala i mogućnost povrata duga kroz obveznice koje bi bile nasljedne. Nitko, uostalom, dosad nije javno prezentirao računicu o dugovima prema umirovljenicima na temelju koje bi javnost dobila uvid u visinu duga i na temelju koje bi se u javnoj raspravi moglo utvrditi što je moguće, a što nije.</p>
<p>Prema neslužbenim procjenama, umirovljenicima bi trebalo vratili oko 20 milijardi kuna. Istina je da izdavanje obveznica za taj dug između ostaloga znači povećanje javnoga duga, koje će na kraju morati platiti porezni obveznici, na što svaka vlast teško pristaje. No, istina je i to da je Hrvatska Ustavom određena kao pravna država, pa nije samo stvar u tome može li se, nego i u tome da se - mora.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto hrvatski kruh ima sedam kora</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Vjerojatno nema političara koji prije proteklih parlamentarnih izbora nije obećavao jeftiniji kruh. Poslije izbora su ostale samo »igre«. Naime, cijena kruha je već počela rasti, a uskoro bi, prema traženju mlinarsko-pekarske industrije, mogla otići u nebo.</p>
<p>Pođimo ipak redom; mlinarsko-pekarska industrija još je za vrijeme ovogodišnje žetve najavila da bi cijene najvažnije krušarice, pšenice, pred kraj godine zbog katastrofalne suše mogle povećati cijenu kruha. </p>
<p>Inače, cijene žitarica u Europi niže su oko 20 posto u odnosu na naše, a njihovi su gotovi proizvodi dva do tri puta skuplji. </p>
<p>No, ne treba zaboraviti da je u Hrvatskoj pekarstvo mnogo intenzivnije nego u zemljama Europske unije. Radna snaga je jeftinija te pekari s pravom postavljaju pitanje što će biti s njima kad država uđe u EU. S ovakvim cijenama pekari jedino mogu staviti ključ u bravu, jer trgovci diktiraju njihovo povećanje. Tržišna je utakmica dovela do toga da se kruh sve češće peče i u garažama, suterenima i podrumima. Dakako, o higijenski uvjetima nema ni govora, jer bi pravilnik o udovoljavaju minimalnim tehničkim uvjetima tek trebalo donijeti u okviru Zakona o hrani.</p>
<p>Može se reći da se kod nas jede jeftin kruh koji se često shvaća kao socijalna kategorija. Kruh to sigurno i jest. Ne tako davno, još sredinom devedesetih godina, redovi za crni kruh u ranu zoru bili su dio naše svakodnevice. </p>
<p>Nakon što je država, prije nekoliko godina, cijenu kruha prepustila tržištu, male pekarnice osvojile su 60 posto domaćeg tržišta mlinarsko-pekarskih proizvoda. Sad hrvatski pekari upozoravaju da im je nelojalna konkurencija, koja radi izvan sustava PDV-a, veća opasnost od posljedica katastrofalne suše. </p>
<p>Na slobodnom tržištu pekari ne mogu imati odgovornost za »socijalnu komponentu« kruha, odnosno za čuvanje socijalnog mira u društvu. No, zašto hrvatski kruh ima sedam kora? U trokutu pšenica-brašno-kruh moraju se znati pravila igre. U prijevodu, tržište mora biti uređeno, a ne crno ili sivo.</p>
<p>Na kraju svi skupa jedemo (pre)skup kruh.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sanaderova visoka diplomacija</p>
<p>Manjinska ili većinska vlada, ni to više nije bitno; važno je da vlada počne funkcionirati. Pa i ako padne za godinu-dvije, kako neki prognoziraju, neće biti smak svijeta. U Italiji je to redovita pojava, ali zato država nije propala</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Koliko je u izbornoj promidžbi bio glasan, samouvjeren i autoritativan, toliko je u pregovorima o sastavljanju Vlade Ivo Sanader pokazao svoju diplomatsku stranu. Ni traga trijumfalizmu, ni glasa više od onoga što je potrebno, prilično pomirljivo i uljudno.</p>
<p>U ova dva tjedna otkad je HDZ osvojio većinu, a Sanader se nametnuo kao najvjerojatniji mandatar, predsjedniku HDZ-a nije se omakla gotovo nijedna »pogrešna« izjava. Čak i na žestoke ubode iz drugih stranaka, ponajviše iz HSP-a, nije reagirao nervozno. Ni bahato, ni neodmjereno, ni s visine. Ne zato što to Sanader ne bi znao ni zato što mu je to možda strano. Budući je premijer svjestan da u ovim osjetljivim trenucima u kojima danonoćno sastavlja krhku vladu ne smije otkopavati ratne sjekire ni sa kim. Stoga je bio miroljubiv i pomirljiv čak i kada se HDZ našao u »komatoznoj« situaciji, u trenutku kada je Tomčić objavio da HSS ne ulazi u HDZ-ovu vladu, nego će je samo podržati. Onih gotovo sigurnih deset »seljačkih« glasova s kojima bi Sanader imao fino zacementiranu Vladu palo je u vodu, a ostalo je Tomčićevo obećanje o HSS-ovoj potpori Sanaderovoj vladi. Čak ni tada Sanader nije izgubio živce, nego je novonastalu situaciju objasnio diplomatskim rječnikom.</p>
<p> Koliko je, međutim, bio bijesan ili revoltiran zbog te HSS-ove odluke, drugo je pitanje. Emocije ipak nije javno pokazao.</p>
<p>Odmjeren je i u izjavama kojima odgovara na HSP-ove provokacije. Pravaši se, naime, osjećaju izigranima i prevarenima, jer su vjerovali u neformalni dogovor s HDZ-om o formiranju zajedničke vlade. Na teške riječi koje stižu iz HSP-a Sanader, međutim, odgovara smireno, čak i pomirljivo. Tek kad mu sva ta pitanja o HSP-u i izjave pravaških čelnika počnu pomalo dizati tlak, on uzvrati malo oštrije napominjući da ga »ne zanima« način na koji u HSP-u interpretiraju stvari.</p>
<p>Iako mu sigurno nije lako – zlobnici kažu da bi samo netko vrlo ambiciozan ili vrlo naivan u ovom trenutku želio voditi Vladu, jer je posljednja dva tjedna središnjica HDZ-a poput autobusne postaje na koju dolaze ljudi iz različitih stranaka i grupacija pregovarajući i dogovarajući s HDZ-om – Sanader se ne predaje. Stoga su sva ona zloguka predviđanja da neće sastaviti Vladu ili da će ta njegova vlada, bila ona manjinska ili većinska, pasti brzinom svjetlosti, zapravo promašila metu. Najprije zato što se Sanader na takve spekulacije i kombinatorike uopće ne osvrće i one ga ne zanimaju.</p>
<p>Predsjednik HDZ-a je to, uostalom, već i pokazao u nekoliko slučajeva. Kada su ga mediji proglašavali autsajderom u borbi protiv Ivića Pašalića za predsjedničko mjesto HDZ-a, Sanader je uporno govorio da će poraziti »Doktora«. Pokazalo se da je bio u pravu; Pašalić je poražen, a javnost, ali i članstvo HDZ-a tek je tada prvi put shvatilo golemu Sanaderovu ambiciju i želju za pobjedom. Pokazao je da stranku vodi autoritativno, promišljeno i čvrstom rukom, uz mali krug odanih ljudi kojima vjeruje. Već prema onima iz širega kruga Sanader pokazuje primjetnu dozu rezerve.</p>
<p>Mjesecima je javno i gromoglasno poručivao da će HDZ pobijediti, jer je stranka sada »pročišćena« i »reformirana«, ali ni onda mu dobar dio građana, ali ni političkih rivala nije vjerovao. No, već kada je krenula kampanja, u kojoj je Sanader pokazao svoje pravo lice, ambicioznog, upornog, tvrdoglavog i čvrstog političara s pobjednički stisnutom šakom, javnost, ali i isti ti politički suparnici počeli su shvaćati da to što Sanader govori, kani i ostvariti. Pobjedu je odnio i nije više važno zašto - zbog mlakosti Račanove vlade ili HDZ-ove uvjerljivosti. Svoj je cilj ostvario; HDZ je ponovo došao na vlast, a on u premijersku fotelju.</p>
<p>Zato su i sva predviđanja da Sanader neće uspjeti sastaviti vladu u startu promašena, bez obzira na to što tko mislio o njemu osobno, ali i o HDZ-u. Prije svega, HDZ je potpuno legalno i legitimno pobijedio na izborima, i tu se nema što dodati niti oduzeti. HDZ-ova je pobjeda čista unatoč svim analizama o tome koliko je birača izašlo, koliko nije, što to znači i što bi bilo da je bilo... </p>
<p>Unatoč osobnim stavovima i percepcijama o HDZ-u, i oni građani koji HDZ ne vole i ne podržavaju iz ovih ili onih razloga, trebaju prihvatiti činjenicu da je ta stranka odnijela najveći broj mandata na izborima.</p>
<p>Zato se Sanaderu, bez obzira na njegove mane, ne može ništa prigovoriti. Uostalom, i sam je predsjednik države Stjepan Mesić, koji je na račun HDZ-a godinama sipao otrovne strelice, nakon posljednjih izbora izjavio da su oni pokazali znatan demokratski napredak.</p>
<p>Naime, svima bi u Hrvatskoj, neovisno o tome koju opciju preferirali, trebalo biti važno da isti taj Sanader što prije oformi vladu da bi se krenulo s poslom. Sljedeći su mjeseci, naime, ključni za Hrvatsku. Očekuje se i odgovor Europe o tome hoće li naša država doista ući u Europsku uniju i kada, a čeka još gomila poslova. Stoga nije dobro da ovo »međurazdoblje« traje predugo. Ili da se kombinacije o sastavu Vlade otegnu. </p>
<p>Cijelu situaciju dodatno otežavaju i nadolazeći božićni i novogodišnji blagdani, kada se tradicionalno gotovo ništa ne radi ili se radi malo. Zato bi i Sanaderovim političkim protivnicima trebalo biti važno da HDZ, koji je tu pobjedu odnio, uspije u sastavljanju HDZ-ove koalicijske vlade. Trebaju shvatiti ozbiljnost trenutka. Ivica Račan je to odmah shvatio i pokazao svu političku zrelost prihvaćajući činjenicu da je izgubio, a Sanader dobio. Račan nije otežavao, a mogao je, nije petljao, a mogao je. Za razliku od Vesne Pusić, koja ni danas ne vjeruje da su se njezini snovi o lijevoj vladi i njoj kao ministrici vanjskih poslova srušili. Manjinska ili većinska vlada, ni to više nije bitno; važno je da vlada počne funkcionirati. Pa i ako padne za godinu-dvije, kako prognoziraju neki, neće biti smak svijeta. U Italiji je to redovita pojava, ali zato država nije propala.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Borba za svaki saborski glas</p>
<p>HDZ očekuju presudni poslovi vezani za priključenje EU što Sanaderovu vladu stavlja sjedne strane na veliku kušnju, no s druge jamči i nenapadanje s ljevice. Naime, analitičari tvrde da već postoji prešutni pakt o nenapadanju između lijevog i desnog bloka kako se ne bi nepotrebno gubilo vrijeme i destabilizirala zemlja u vrijeme prvih koraka prema Europi</p>
<p>IVANA KNEŽEVIĆ </p>
<p>Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader osigurao je potporu ključnih 77 saborskih zastupnika koji će dići ruku za njegovu vladu. Vjerojatno već početkom idućeg tjedna počet će konzultacije i predsjednik Stjepan Mesić povjerit će Sanaderu mandat za sastav buduće vlade.</p>
<p>Sanader je uz 66 HDZ-ovih zastupnika, potporu morao tražiti i od 11 novoizabranih saborskih zastupnika potpuno različitih političkih opcija jer su, zbog različitih razloga, otpale tri kombinacije s jakim koalicijskim partnerima. Ideja o postizbornoj koaliciji s HSLS-om i DC-om propala je zbog izbornog debakla te koalicije tako da je HDZ ostao samo na mršavoj potpori troje njihovih zastupnika. Druga mogućnost o kojoj su se prije izbora vodili razgovori bila je koalicija s HSP-om, no u HDZ-u su već i tada bili svjesni da to neće proći glatko. Iako su pravaši ostvarili vrlo dobar rezultat osvojivši osam zastupnika, te su računali na predizborne dogovore, međunarodna zajednica nije sklona ideji da HSP bude dio hrvatske vlade. HDZ je odmah upozoren da Europa neće blagonaklono gledati na činjenicu da Sanader koalira sa strankom koja u javnosti ima negativan imidž radikalno desne opcije. HSP-ovci su na razne načine pokušali dokazati da prigovori koji dolaze iz Europe ne stoje i da to nije općeprihvaćeno mišljenje svih zemalja Europske unije. No, u HDZ-u su očito procijenili da bi im ta koalicija više štetila nego koristila.</p>
<p>Treća i za Sanadera vjerojatno najprihvatljivija opcija bila je koalicija s HSS-om. Budući da je pitanje suradnje s HDZ-om u redovima seljaka izazvalo takav potres da se stranka gotovo raskolila, Tomčić je koaliciju odbio i stavio Sanadera na muke. Injekcija početne potpore koju je prvi HDZ-ovac već osigurao u Saboru mogla bi se, naime, vrlo brzo istopiti. Osim što će držanje na okupu u Saboru tako šarolikog društva biti vrlo zahtjevan posao čak i za saborskog lisca Vladimira Šeksa, kojem je taj zadatak već namijenjen, na naplatu će doći i brojna Sanaderova obećanja. Stoga predsjednik HDZ-a navodno već kuje planove o traženju stalnih i stabilnih saborskih partnera. Iako mu manevarski prostor nije baš preširok, mjesta za kombinacije, a time i za spekulacije itekako ima.</p>
<p>Kao najosjetljivija karika pokazao se HSS, kako zbog lošeg izbornog rezultata tako i zbog podijeljenog mišljenja u stranci treba li HDZ-u reći da ili ne. HDZ navodno u budućnosti računa upravo na potporu zastupnika, ili barem dijela njih, iz te stranke. Budući da su u HSS-u očekivali znatno više zastupnika od 10, koliko su osvojili, smatra se da je Tomčić odbijanjem koalicije s HDZ-om tek vatrogasno smirio situaciju u stranci. Stoga se očekuje da seljacima tek predstoje veći lomovi. </p>
<p>Iz HDZ-a dolaze najave da će Sanaderova vlada s vremenom imati sve veću potporu u Saboru, pa je jasno da su u tu kalkulaciju uključeni i HSS-ovci. Sanader će navodno na državnim funkcijama ostaviti stotinjak HSS-ovih kadrova i time osigurati kooperativnost te stranke ili bar onog dijela koji se zalagao za koaliciju s HDZ-om. Nisu nevažne ni spekulacije koje govore da Sanader nije potpuno prekrižio tu koaliciju i da smatra kako je ona moguća u budućnosti.</p>
<p>Osim seljaka, u HDZ-u se nadaju i potpori HSP-a. Iako su se pravaši pokazali tvrdim orahom kad su osjetili da su izigrani, vjerojatno će podržati pojedine zakonske prijedloge za koje budu smatrali da su dobri. No, koliko god u HSP-u bili uvrijeđeni, nije isključeno da se dogovor s HDZ-om ipak postigne. U tom slučaju Sanader bi u Saboru mogao računati na više od 80 zastupnika uključujući HSLS i DC, umirovljenike, manjine te Ivu Lončara. Najstabilnija opcija u Saboru ipak bi bila potpora dvojca HSLS-DC, HSP-a i djelomičnog ili čitavog HSS-a. Hoće li se HDZ pritom poslužiti političkom trgovinom, za krajnji ishod nije bitno.</p>
<p>HDZ očekuju presudni poslovi vezani za priključenje Europskoj uniji, što Sanaderovu vladu stavlja sjedne strane na veliku kušnju, no s druge joj jamči nenapadanje s ljevice. Naime, analitičari tvrde da već postoji prešutni pakt o nenapadanju između lijevog i desnog bloka kako se ne bi nepotrebno gubilo vrijeme i destabilizirala zemlja u vrijeme prvih koraka prema Europi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Svi su hrvatski političari zapravo braća Golemci, sve imamo, samo političke pameti, čini se, nemamo</p>
<p>Prodaju su ćaćevine načeli hadezeovci na vlasti, vrlo uspješno nastavili su je esdepeovci na svojoj vlasti, a sada su ponovno na vlasti hadazeovci: birali smo između zla i gorega, nadajući se dobru, ili makar boljem, što je u tim okolnostima nonsens i neshvatljivo, ali ponajprije varljivo i halapljivo, kao sve nade / Nitko u Hrvatskoj nije dobio izbore ni na konkretnim programima ni na predizbornim brbljarijama koje su sve bile slične ili iste. Malo je to itko, poput mene, i slušao. Glasovali su ljudi samo za svoju nadu – u bolje. Tako je mirne duše sve moglo proći i bez ijedne kune utrošene na silne promidžbe: sve bi bilo isto i da se glasovalo bez ikakvih promicanja bilo čega. Tako je svejedno kada nema ničega konkretnog što bi se radilo, nego samo te jadne nam »nade u bolje«</p>
<p>STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN</p>
<p>Na dan izbora, 23. studenoga, na ulici me, u središtu grada, presreo neki mladac, »novinar iz Švedske«, reče, i pitao me odmah što mislim: »Jesu li ovi izbori vrlo važni za Hrvatsku«. »Ne, rekoh, posve su nevažni: svi su oni zapravo jedni te isti – braća Golemci!«</p>
<p>Novinarsko mladunče me u čudu pogledalo, htjelo me još upitati nešto, ali odoh ja i mahnuh mu, uz smiješak, onako zamućenu, otvorenih usta, s neizgovorenim pitanjem, pretpostavljam: »A tko su to braća Golemci«?</p>
<p>Da, malo tko i u Hrvatskoj znade za tu braću, a riječ je o istoimenom romanu Gracijana Raspudića (Lipno, Ljubuški, 1911. – Chicago, 1989.), hercegovačkog franjevca, doktora i profesora bogoslovije, te prevoditelja Svetog pisma, kažu odlična, kao i esejista, ali i romanopisca.</p>
<p>U knjizi »Hrvatska književnost u egzilu« (Barcelona – München, 1991.) Vinko Grubišić mu, kao prozaistu, nalazi poprilično mana, a ako nešto njegovo osim eseja, nadživi pisca, priča on, bit će to »Braća Golemci«, satirični roman, osim u Chicagu 1966. tiskan i u Duvnu, 1975., dakle dostupan i domaćim štiocima. </p>
<p>No u »45 hrvatskih emigrantskih pisaca« (Zagreb, 1991.) Šimun Šito Ćorić pretiskava ulomak toga u hrvatskim emigrantskim krugovima svojedobno popularna romana, a otud je sve jasno.</p>
<p>Braća Golemci, njih sedam, sve ljepši od ljepšeg i glavni pjevači nedjeljom u crkvi, bili su sinovi oca koji je stjecao i gradio, skrbio i radio i veliko imanje namakao, ali – ubio ga grom, njega i mater im, zajedno: »Otcu i materi, Nikoli i Šimi – Bratja Golemzi«, pisalo je polupismeno na grobu im. A zatim »braća su živjela od prodaje ćaćevine i od pjevanja, više od prodaje nego od pjevanja«. I, to je to.</p>
<p>Svi su hrvatski političari u osnovi – braća Golemci. Žive od prodaje ćaćevine i od – govorancija, što je zapravo isto što i pjevanje nedjeljom u crkvi: da se dopadne puku i da se nešto slavi.</p>
<p>Prodaju su ćaćevine načeli hadezeovci na vlasti, vrlo uspješno nastavili su je esdepeovci na svojoj vlasti, a sada su ponovno na vlasti hadazeovci: birali smo između zla i gorega, nadajući se dobru, ili makar boljem, što je u tim okolnostima nonsens i neshvatljivo, ali ponajprije varljivo i halapljivo, kao sve nade. Nade, zna se, umiru posljednje. A mi, skupa s njima, još životarimo, dok se ćaćevina nemilice rasprodaje na europskom tržištu i šire...</p>
<p> Za ovdašnje objekcije o našim političarima kao o braći Golemcima, evo takozvanog eklatantnog primjera!</p>
<p>Postoji u Hrvatskoj osoba, moj prijatelj (nomina odiosa sunt), stručnjak za poljoprivredu, osobito za kulturu tla, s potvrđenim međunarodnim iskustvom i ugledom, također i u Ujedinjenim narodima, te tvrdi: oko osamdeset posto hrvatskoga obradivog tla je zapušteno i neobrađeno, a benzin – uvozimo. Obradimo li to tlo i zasijemo li ga ne previše zahtjevnom uljanom repicom (posvuda zapravo može rasti!), imamo izgleda proizvoditi toliko vlastitog ekobenzina da ga i do pedeset posto sadašnjih potreba – ne treba uvoziti. Ta gledajte: Češka već to prakticira, Austrija ..., što ne bismo i mi? Imamo zemlje, imamo tehnologiju, imamo ljude, mnogi bi se tako i zaposlili na vlastitu pragu, sve imamo – samo političke pameti, izgleda, nemamo. A sve to ovisi isključivo o – Golemcima. Golemcima je lakše »pivat« i prodavat ćaćevinu...</p>
<p>Naime, išao taj naš čovo, taj međunarodno priznati stručnjak, od jedne stranke do druge i – svuda ga odbili i ismijali, kaže. Samo je jedna čelnica (ne reče koja) htjela da njezina stranka »otkupi« projekt, ali – nije ni stručnjak naivan.</p>
<p>A ja bijah u nevjerici, pa mu rekoh: smijem li ja otići do jednoga stranačkog čelnika, poznajem ga, i ponuditi mu... On pristao, a ja testirao: nije me baš izravno odbio, ali – nije mu se to činilo ni važnim, nije on »stručnjak za to« – uputio me na nekakva svog »tvorca predizbornog programa stranke« ili tako nekako, za što sam već znao da je hrpa općih frazetina.</p>
<p>Naime, Raspudićevi Golemci, prema njihovu autoru, sjajno su »pivali«, a ovi naši sveopći – ni to! I pivaju – falš. I lažu – traljavo. </p>
<p>Da nije sve to stvar nepoznata, to s ekobenzinom, uvjerio sam se iz jednoga teksta svojedobno u Nedjeljnom Vjesniku. Bilo nekakav tekstić o tome, no ne vjerujem da igdje, među onih koliko li ono tisuća pitanja koja, uz veliku pompu, iz Hrvatske, domovine Golemaca, odoše u središte EU, piše išta o hrvatskoj proizvodnji ekobenzina. A ako je Hrvatska kasnije bude htjela proizvesti – neće moći: nije to prijavila eurobirokraciji.</p>
<p>No rečeni se političar, kojemu iđah u najboljoj namjeri – na netom minulim izborima loše proveo. Ne znači da bi se proveo bolje da je obećavao kako će njegova stranka, dođe li na vlast, pripremiti proizvodnju... U Hrvatskoj, navikloj na laži iz političarskih usta, tome ne bi, moguće, nitko ni vjerovao. Ili u općoj kakofoniji i predizbornoj zbrci, to ne bi ni dospjelo, ni do </p>
<p>Uostalom, možda je netko od stotina i tisuća pretendenata na džabalebaluk i »pivanje« u Saboru to i pričao biračima, ne znam, nisam se dao zagađivati predizbornom hukom. Ionako, nitko u Hrvatskoj nije dobio izbore ni na konkretnim programima ni na predizbornim brbljarijama koje su sve bile slične ili iste. Malo je to itko, poput mene, i slušao. Glasovali su ljudi samo za svoju nadu – u bolje.</p>
<p>Tako je mirne duše sve moglo proći i bez ijedne kune utrošene na silne promidžbe: sve bi bilo isto i da se glasovalo bez ikakvih promicanja bilo čega. </p>
<p>Tako je svejedno kada nema ničega konkretnog što bi se radilo, nego samo te jadne nam »nade u bolje«. Ali kako? Čime? Od čega bi nam to moglo biti bolje ako se ne proizvodi dovoljno? Nijedan od sve te braće Golemac nije to rekao. I ne zna.</p>
<p>Hrvatska – kako stvari stoje – neće proizvoditi ekobenzin. Ali to ne znači da ga stranac neće proizvoditi na našim njivama, prema uzoru Južne Koreje, ili prema onome kako Japanci ribare na Jadranu.</p>
<p>Golemci rasprodavaju, a Europska ih zajednica u tome podržava, jer naši se politički Golemci u jednome ipak razlikuju od onih literarnih.</p>
<p>Naime, knjiškoj braći selo »priko mene, priko glavara, daje bracku opomenu i ljucki savit: najmite nekoga da vam zapovida«, ali braća jok! Hoće samo pivat i rasprodavat ćaćevinu. </p>
<p>A ovi naši stvarni Golemci u tome poslu ipak traže nekoga tko će im »zapovidat«. Kao što im je prekjučer »zapovidao« Beč, a jučer Beograd, danas im »zapovida« Bruxelles... </p>
<p>Autor je doktor znanosti, književnik i filmski redatelj, novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Je li je ispod tunika haaškoga personala baš sve »čisto«</p>
<p>Na tragu Politea, valja zapitati je li i doista moguće pravno konfundirati, odnosno slijevati djelatnost generala Gotovine s djelatnošću svakoga od podređenih časnika i vojnika? Također se valja zapitati je li to »nijekanje jedino ispravne individualne odgovornosti«, kako je Politeo komentirao Stepinčev slučaj. Dosljedno tome nije se na odmet upitati krije li i ta optužnica, neku političku agendu? Npr. »zapadnobalkansku«, koja bi nakon sudske »lustracije« ovo područje »normalizirala«, integrirala i pripremila za neko buduće približavanje Europi</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Trakavica o (ne)suradnji Hrvatske s Međunarodnim sudom u Haagu, već se dulje vrijeme povlači po domaćoj javnosti. Ozbiljan problem nedorečenosti međunarodnog prava, gotovo se sasvim pretvorio u politička prepucavanja i medijske spekulacije.</p>
<p>»Diplomatska« djelatnost poduzetne haaške tužiteljice Carle del Ponte često se doima kao ozbiljna zapreka na hrvatskom putu u Europu. S druge strane Haag je postao ozbiljno unutrašnje pitanje o komu se lome politička koplja. Za jedne to je »europski ispit Hrvatske« pred jednim nepristranim međunarodnim sudom. </p>
<p>Drugi nude realpolitički pristup zasnovan na tezi da je sud u Haagu ipak obojen politikom. Treći jednostavno traže da se Haagu kaže »ne«!</p>
<p>Mediji su, sa svoje strane generala Antu Gotovinu i tužiteljicu Del Ponte učinili pravim »zvijezdama« domaće politike. Rame uz rame s vanjskim dugom, posustalim reformama i mnogim drugim pitanjima koja pritiskaju hrvatske građane. </p>
<p>No primjer legendarnog hrvatskog odvjetnika Ive Politea u čitavu tu zbrku može unijeti malo reda. Taj dosljedan liberal, sin jednog od prvih hrvatskih novinara Dinka Politea, ugled je stekao briljantnim obranama političkih okrivljenika, svih bez razlike, šireći tako granice slobode. </p>
<p>Politeo je jednakim žarom pred sudom branio komunističkog čelnika Josipa Broza, ustaškog vojskovođu Slavka Kvaternika i zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. </p>
<p>Za aktualnu hrvatsku političko-medijsku »hagistiku« posebno je znakovit slučaj Alojzija Stepinca. Njemu su 1946. komunističke vlasti, na usta javnog tužitelja Jakova Blaževića na teret stavile »zapovjednu odgovornost« za ponašanje čitave Katoličke crkve u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Uzalud je Politeo, koristeći svoju veliku erudiciju, iscrpno pobijao pravnu konstrukciju koju je smatrao neutemeljenom. </p>
<p>Tvrdnja da optužnicu treba odbaciti, jer protupravno miješa, odnosno »konfundira, djelatnost nadbiskupa Stepinca s djelatnošću drugih osoba«, te da je to »nijekanje jedino ispravne individualne odgovornosti« nije pomoglo, kao ni sasvim jasne Stepinčeve osude ustaškog režima koje je tijekom rata izricao.</p>
<p>Naime, tužitelj Blažević zagrebačkog nadbiskupa je zapravo progonio zbog »višeg interesa«, odnosno zbog njegova odbijanja da otkaže poslušnost papi. Moglo bi se reći da je pravno slabašna tužba bila smokvin list iza kojeg se krila neograničena politička volja Josipa Broza.</p>
<p>Što sve ovo znači za »slučaj Gotovina«? </p>
<p>Iz obilja od dvadesetak stranica pedantno složenoga pravnog materijala i zastrašujućih podataka koji su iznijeti u tužbi protiv Gotovine izdvajaju se dvije činjenice. Vojno redarstvena operacija »Oluja« »rastegnuta« je na razdoblje od 4. kolovoza do 15. studenoga 1995. pri čemu je Gotovini pripisana »de iure i de facto nad svim hrvatskim snagama«.</p>
<p>U tom smislu, na tragu Politea, valja zapitati je li i doista moguće pravno konfundirati, odnosno slijevati djelatnost generala Gotovine s djelatnošću svakoga od podređenih časnika i vojnika? Također se valja zapitati je li to »nijekanje jedino ispravne individualne odgovornosti«, kako je Politeo komentirao Stepinčev slučaj.</p>
<p>Dosljedno tome nije se na odmet upitati krije li i ova optužnica, neku političku agendu? Npr. »zapadnobalkansku«, koja bi nakon sudske »lustracije« to područje »normalizirala«, integrirala i pripremila za neko buduće približavanje Europi.</p>
<p>Naravno, izjednačavanje boljševičkog suda koji je provodio političku volju Josipa Broza i Međunarodnog suda u Haagu sasvim je deplasirano. </p>
<p>Ipak, politika je vrag, a vrag nikad ne spava, kaže narod. </p>
<p>U tom smislu ne čini se mudrim bezuvjetno vjerovati da je ispod tunika haaškog personala sve »čisto«.</p>
<p>Na kraju krajeva i oni su samo ljudi.</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kako ćemo tako kivni jedni na druge izaći iz teškoća i ući u arogantnu i bogatu Uniju </p>
<p>Gospodarski i socijalni uvjeti u zemlji bremeniti problemima i silnim teškoćama, tako da nas iz gliba u koji smo upali mogu izvući samo zajedništvo i sloga, okupljanje uz jedan štap, ma koliko to romantičarski zvučalo / Visoko cijenim politički pluralizam i višestranački sustav koji se odlikuje stalnim političkim nadmetanjima. Ali u teškim gospodarskim uvjetima u kojima se Hrvatska našla, mudrost nalaže da s manje strasti i s više podnošljivosti tretiramo političku elitu kojoj su birači povjerili obnašanje vlasti u sljedećemu izbornom mandatu... U demokratskome svijetu je uobičajeno barem prvih stotinu dana pustiti novu vladu da starta u miru, prouči stanje u državi i izloži načine ostvarivanja svoga programa</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Zagovarao sam u Stajalištima u Vjesniku, a istodobno i u građanskoj udruzi Forumu hrvatske sloge, stvaranje široke nacionalne koalicijske vlade. </p>
<p>Uvjeren sam da jedino zajedno, sinergijom najumnijih i najsposobnijih političkih i intelektualnih snaga, neovisno o njihovoj stranačkoj pripadnosti, možemo u relativno kratkome vremenu (do 2007.), ostvariti cilj ove generacije građana Hrvatske – ulazak u Europsku uniju.</p>
<p>Ta moja zamisao nije ostvarena, a čini se nije ni ostvariva barem u doglednome vremenu. </p>
<p>Zašto sam inzistirao na širokoj nacionalnoj koalicijskoj vladi, umjesto jednostranačke ili koalicijske vlade nekoliko stranaka? </p>
<p>Zato jer su gospodarski i socijalni uvjeti u zemlji bremeniti problemima i silnim teškoćama, tako da nas iz gliba u koji smo upali mogu izvući samo zajedništvo i sloga, okupljanje uz jedan štap, ma koliko to romantičarski zvučalo. </p>
<p>Iz snopa naših problema izdvojit ću četiri najdrastičnija. </p>
<p>Prvo je vanjski dug. Hrvatska će u četiri godine morati vratiti dospjele dijelove glavnica s kamatama u visini od jedanaest milijardi dolara! Sljedeće, 2004., dospijeva za naplatu 3,1 milijarda dolara. </p>
<p>Uvjeravaju nas pojedinci, ministar financija gospodin Crkvenac, na primjer, da Hrvatska s lakoćom može otplatiti taj zastrašujuće visok dug. Spominju se devizne pričuve, pa unutarnja struktura duga (naravno, nije samo dužna država, nego su dužne i tvrtke, banke i građani pojedinci) i sl., ali gruba je i surova istina da tih jedanaest milijardi dolara prema vani duguje Hrvatska! Taj će novac izaći iz zemlje. Neće se, primjerice, moći upotrijebiti za razvoj ili otvaranje novih radnih mjesta. </p>
<p>Vanjski dug je, nesumnjivo, majka svih naših problema, jer su nam glavna vrela iz kojih se može priskrbiti novac za vraćanje duga slabašna: cjelokupna proizvodnja i izvoz. U prvih šest mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit iznosio je tri milijarde dolara (uvoz 5,4 milijardi, izvoz 2,4).</p>
<p>Drugo. Vojska od oko 340 tisuća nezaposlenih tutnji zemljom. Nezaposlenome možete govoriti štošta, Europa, Hrvatska, Tuđman, Tito – on ne čuje. On hoće samo jedno – zaposlenje. Uz tu dugu kolonu vuče se druga, umirovljenika. Većina ih jedva sastavlja kraj s krajem. </p>
<p>Treće. Podijeljenost građana i krhka demokracija. Otkako smo stigli na ovo naše tlo uvijek su nas dijelili. Mlečani, Ugri, Habsburzi, Turci, Talijani Nijemci. I danas smo podijeljeni. Na tajkunsku i osiromašenu Hrvatsku, »crvene« i »crne«, nekakve »komunjare« i »ustašiju« (jedni prijete i viču »detuđmanizacija«, a drugi odgovaraju »deratizacija«!). Zaboga, u nas se još tuku partizani, ustaše i domobrani, premda je od završetka Drugoga svjetskog rata prošlo više od pola stoljeća! Stare ideološke nesnošljivosti crpe snagu nacije, političke svađe zapleću probleme, svađamo se na brvnu ispod kojega teče mutna rijeka europskog provincijalizma.</p>
<p>Četvrto. U Hrvatskoj ima 700 tisuća građana koji nisu završili osnovnu školu!</p>
<p>Sa silnim teretom različitih problema na plećima Hrvatske, suočit će se nova vlada koju će formirati, sada se to pouzdano zna, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.</p>
<p>Činilo se da će budući premijer s lakoćom okupiti pristojnu većinu u Saboru. Očekivana se koalicija, međutim, počela ozbiljno rasipati, a dojučerašnji potencijalni saveznici ili su se gnjevno povukli u oporbu, ili su odlučili zauzeti pozu promatrača – čekača. Lider HSP-a Đapić, ljutit jer ga je Sanader iznevjerio (pod pritiskom izvana), izjavio je da će budućoj vladi biti ljuta oporba. Hoće li uskraćivati podršku vladi i ako ona bude radila dobro i učinkovito?</p>
<p>Obratno, HSS će vladu podržati, iako u njoj neće imati svojih ministara. Prema nekim analizama, Tomčić je, čini se, opet uspio obaviti trgovinu: za uzvrat Sanader neće smjenjivati haesesovce na sinekurnim mjestima. Znači li to da će HSS, u zgodnoj prigodi, uskratiti podršku vladi ne bi li oni dobro uhljebljeni haesesovci i dalje ostali na svojim mjestima?</p>
<p>Cilj političkih stranaka jest obnašanje vlasti, ali istodobno je i cilj svih građana u zemlji da imaju dobru vladu. I da se vladi, ako djeluje dobro i efikasno, ne sapleću noge. </p>
<p>Budući premijer se suočio i sa snažnom političkom nesnošljivošću svojih političkih protivnika. </p>
<p>Gospođa Vesna Pusić, na primjer, bijesna zbog silaska s vlasti aktualne koalicije, čak je poticala premijera Račana na blamažu: da zatraži, unatoč porazu, mandat za sastavljanje nekakve svoje vlade! </p>
<p>Novu koaliciju Damir Kajin iz IDS-a opetovano naziva »crno-crnom«, premda se još ne zna tko će sve u toj koaliciji biti (možda i veliki simpatizer IDS-a Furio Radin), a istarski župan ponovno iritira hrvatsku javnost i prijeti novoj vladi – autonomijom Istre! </p>
<p>Javili su se i sindikalisti Boris Kunst i Krešimir Sever. Rekli su: neprihvatljiva je tvrdnja da novoj vladi treba dati vremena za upoznavanje stanja u državi. Nema ni govora o stotinu dana poštede. </p>
<p>Kako ćemo tako razbucani, kivni jedni na druge, prezaduženi, osiromašeni i jadni izaći iz ekonomskih teškoća i ući u arogantnu i bogatu Europsku uniju? </p>
<p>Visoko cijenim politički pluralizam i višestranački sustav koji se odlikuje stalnim političkim nadmetanjima. Ali u teškim gospodarskim uvjetima u kojima se Hrvatska našla, mudrost nalaže da s manje strasti i s više podnošljivosti tretiramo političku elitu kojoj su birači povjerili obnašanje vlasti u sljedećemu izbornom mandatu. </p>
<p>U demokratskome svijetu uobičajeno je barem prvih stotinu dana pustiti novu vladu da starta u miru, prouči stanje u državi i izloži načine ostvarivanja svoga programa. Gospodo političari i sindikalisti, molim vas, nemojmo u svemu biti iznimka.</p>
<p>P.s.: U ekonomskim uvjetima u kojima smo se našli, ovakav članak bih napisao i da je neka druga hrvatska politička stranka dobila povjerenje birača na izborima. Da smo gospodarski stabilni, poput npr. Italije, nikada ga ne bih tako intonirao. U susjedstvu, na Apeninima, svako malo se mijenjaju vlade, ali nitko zbog toga nije zabrinut. Jer je Italija peta industrijska sila na svijetu.</p>
<p>Autor je akademik, predsjednik Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Severina u Sheratonu, Thompson u Gastro Globusu</p>
<p>Veselili se tome ili ne, Nova godine samo što nije stigla. Uz činjenicu da ulazak u 2004. znači i da smo godinu dana stariji, moramo se pomiriti i sa saznanjem da će naš novčanik u nadolazećim danima pretrpjeti ozbiljniji udar. Jedan od razloga je svakako i sam čin svečanog dočeka za koji, kako sada stvari stoje, treba izdvojiti barem 200 kuna. </p>
<p>Pripadnici nešto starije generacije zasigurno će odabrati neke od ponuđenih dočeka u zagrebačkih hotelima koji u sklopu programa nude i povoljnije cijene noćenja. </p>
<p>Hotel Sheraton koji se već niz godina može pohvaliti najluksuznijim dočekom, još ne želi otkriti sve detalje no ipak doznajemo da će njihove goste zabavljati Severina. Hotel Opera nudi u Kristalnoj dvorani zabavu s dalmatinskim notama jer će okupljeni plesati onako kako budu svirali i pjevali zadarska grupa Forum i Bepo Matešić. Uz veliki izbor pića i jela gostima će biti ponuđeno i čuvanje djece do 12 godina. Doček stoji 880 kuna a iznos je moguće platiti i obročno. </p>
<p>Novootvoreni hotel Arcotel organizira Flower power party kojim će pokušati oživjeti duh 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Goste će zabavljati bend koji će razveseliti sve poklonike The Beatlesa, a taj užitak stoji 888 kuna. </p>
<p>Miro Ungar zabavljat će goste Hotela Dubrovnik za koje je organizator upriličio i brojne nagradne igre, natjecanje u plesu i tombolu. Doček stoji 850 kuna. </p>
<p>Tradicionalno ludi provod u domaćem ozračju i ove godine priredit će Gastroglobus na Zagrebačkom velesajmu, u suradnji s Narodnim radijom. Glavni gost je popularni pjevač Marko Perković Thompson koji će se na dvije pozornice izmjenjivati s Barunima te grupama Rusvaj i Sunčana strana. Voditelj programa bit će Davor Dretar Drele, a u cijenu od 799 kuna uključena je neograničena konzumacija jela i pića. Karte su, inače, već dobrim dijelom rasprodane. </p>
<p>Oni nešto mlađi odabrat će za mjesto dočeka 2004. godine vjerojatno jedan od klubova. The Best nudi veselu zabavu u dva prostora, funky - Studio 54 uz D.J. Tomu Ricova, karaoke i performanske iznenađenja, te body and soul na kojem će glazbu puštati poznati D.J.-i. Doznajemo da očekuju populaciju od 18 do 35 koja će za ulazak u Best trebati izdvojiti oko 300 kuna. </p>
<p> Tvornica kulture pak nudi nešto sasvim drugačije – Gala Gypsy Night. Poklonici romskih zvukova uz švedski stol za 220 kuna uživat će u glazbi Esme Redžepove i 14 romskih glazbenika iz Kočana. Kulturni centar Centra Kaptol ove će godine organizirati urbani doček u suradnji s Radijom 101, na kojem će nastupiti 10 D.J.-a, a ulaznica će stajati između 300 i 400 kuna. Ulaznica za doček u poznatom klubu Hemingway stoji 500 kuna a taj iznos osigurava posjetiteljima večeru uz bocu šampanjca. Nakon večere počinje Show bar program uz nagradne igre, a za one koji ne žele večerati ali žele u klubu popiti koktel, mogu to učiniti kupnjom ulaznice za 50 kuna. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U nedjelju utrka »Četiri zagrebačka trga«</p>
<p>Ovogodišnjom utrkom pod motom »Sportom za mir i dobro</p>
<p> – budimo uzor«, simbolično će početi i akcija »Mir i dobro«, kojoj je cilj nesmetano i mirno provođenje božićnih i novogodišnjih blagdana.</p>
<p>Tu akciji PU zagrebačka organizira drugu godinu za redom, a počinje otvorenom atletskom utrkom gradskim ulicama, pod nazivom »Četiri zagrebačka trga 2003«. Utrka počinje 7. prosinca u 11 sati na Zrinjevcu, a povezivat će još Trg bana Jelačića, Trg Josipa Jurja Strossmayera i Trg maršala Tita</p>
<p>Sportski je događaj podijeljen na četiri dijela: u 11 sati počinju utrke najmlađih sudionika, dok glavna utrka na 5000 metara počinje u 12 sati i u njoj mogu sudjelovati svi zainteresirani građani. U utrci se očekuje više od 500 trkača, među kojima su i najbolji atletičari.</p>
<p>Tim je povodom u četvrtak u Policijskoj upravi zagrebačkoj sazvana konferencija za novinare, na kojoj su bili zamjenik gradonačelnice Zagreba Milan Bandić, predsjednik uprave Allianza (koji je generalni sponzor utrke) Boris Galić, te prošlogodišnje sudionice maratona Veronika Jurišić i Slavica Brčić. Akciju su poduprli i pozdravili Atletski klubovi Sljeme na čelu s Draganom Jankovićem, te Veterani i njihov predsjednik Ante Blažanin.</p>
<p>Prošle je godine bilo 700 trkača, a ove je godine broj 1 dodijeljen načelniku PU zagrebačke Ivanu Babiću, broj 2 Milanu Bandiću, a broj 3 Borisu Galiću. Na pitanje novinara o sudjelovanju estradnih zvijezda, odgovoreno je da nitko nije osobno pozvan, niti se tko odazvao, ali da su uz sve građane Zagreba pozvani i oni.</p>
<p>Poziv Zagrepčanima da sudjeluju u akciji uputili su Robert Kralj, zamjenik načelnika PU zagrebačke, i Milan Bandić. Svi su se složili da je prošle godine akcija bila izuzetno dobro organizirana, te da bi ovakve manifestacije trebalo organizirati i češće. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Smanjene rezerve krvi </p>
<p>U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, Petrova 3, posljednjih dana smanjile su se rezerve A i nula negativne krvne grupe. Do toga je došlo zato što je zadnjih dana dosta krvi potrošeno kod transplantacija u zagrebačkim bolnicama.</p>
<p>Dnevno gradske bolnice potroše i do 300 doza krvi. Zavod, pak, uvijek ima ukupno oko 1000 doza rezervi svih krvnih grupa, no nikad se ne čeka da se rezerve sasvim isprazne da bi se krv ponovno prikupljala.</p>
<p> »Budući da je prosinac mjesec darivanja, pozivamo Zagrepčane da daruju dio sebe i uljepšaju i svoje božićne blagdane darujući nekome život«, rekla je dr. Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. </p>
<p>Krv mogu darivati sve zdrave osobe od 18 do 65 godine života. Prije darivanja krvi u Petrovoj 3, u koju se može doći od 7.30 do 18 sati, obavlja se kratki liječnički pregled kako bi se vidjelo opće zdravstveno stanje potencijalnog davatelja krvi, čime se zaštićuju i davatelj i primatelj krvi. Nakon darivanja krv se obavezno testira na hepatitis B i C, kao i na AIDS i sifilis. </p>
<p>Muškarci mogu dati krv četiri puta godišnje ili svaka tri mjeseca. Žene, pak, smiju davati krv tri puta godišnje ili svaka četiri mjeseca.</p>
<p>Dr. Jukić nam je rekla da su Zagrepčani plemeniti ljudi i da nikad dosad, kad je to bilo potrebno, nije bilo problema s odazivom na poziv da se daruje krv. Svi koji se žele informirati o davanju krvi, mogu to učiniti na telefon Zavoda, broj 4600 337. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>O ratu pričaju sve manje </p>
<p>»Dani provedeni u lječilištu Topusko u potpunosti su ispunjeni obavezama, tako da se ovdje nakon dugo vremena ponovno osjećam kao običan čovjek a ne kao branitelj - luđak s puškom u ruci«, rekao je Vitomir Starčević (31) jedan je od najmlađih korisnika programa što ga je prije dva mjeseca pokrenuo Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Zagrebačkim invalidima Domovinskog rata tim je programom, koji će se provoditi tri godine, omogućeno besplatno dvotjedno bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom. Grad je za tu inicijativu, koju realizira u suradnji s Lječilištem Topusko, Naftalanom u Ivanić Gradu i Krapinskim toplicama, jedinima prilagođenim osobama u kolicima, osigurao 2,5 milijuna kuna. </p>
<p>Vitomir je ranjen u Županji 1993. godine, zadobio je tešku ozljedu noge te je po završetku rata umirovljen kao stopostotni invalid. »Prošao sam mnoge rehabilitacije no ovaj program u Topuskom apsolutno je najbolji. Osoblje je susretljivo, možda baš zato što su i oni velikim dijelom bivši branitelji«, rekao je Vitomir. </p>
<p>Po dolasku u lječilište svaki korisnik ide na liječnički pregled nakon kojeg mu se određuje odgovarajuća terapija. Rehabilitacija je prilagođena svakome pojedincu, a uvjeti za korištenje vrlo su jednostavni – to pravo mogu ostvariti sve osobe koje su u vrijeme stradavanja imale prebivalište u gradu. Branitelje po povratku kući najviše brine neizvjesnost i birokracija koja im značajno otežava ostvarivanje zanemarivih prava. U Zagrebu ima šezdeset obitelji branitelja koje bespravno koriste gradske stanove ali u Poglavarstvu ističu da ih usprkos sudskoj odluci neće deložirati. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Stoljeće zagrebačke Zvjezdarnice</p>
<p>Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnoga društva obilježava u petak, 5. prosinca, značajan jubilej</p>
<p> – puno stoljeće svog postojanja. Utemeljena na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog društva i smještena u prostorijama koje joj je ustupilo Gradsko poglavarstvo u Opatičkoj 22, svečano je bila otvorena 5. prosinca 1903. godine. Za njene je potrebe u Popovu tornju tada bio nadozidan Opservatorij. </p>
<p>Njen prvi upravitelj, Oton Kučera, namijenio joj je ulogu promicatelja napretka i širenja znanstvenih spoznaja. Potvrda ugledu stigla je ubrzo. Tri godine kasnije astronom August Kopff je planetoid broj 589 nazvao imenom Croatia, upravo u čast otvaranja Zvjezdarnice u Zagrebu. Pedesetih godina prošlog stoljeća ona je postala poznata diljem svijeta i to zahvaljujući tome što je svoj popularni časopis »Čovjek i svemir« objavljivala na esperantu. Sredinom šezdesetih, nabavkom novoga, elektrificiranoga teleskopa, omogućen je kvalitetniji i stručniji rad.</p>
<p>Njenim velikim doprinosom Zagrebu svakako možemo smatrati i nabavku planetarija koji je poklonjen Tehničkom muzeju, gdje se i danas koristi. Astronomsko-astronautičko društvo, osnovano pri Zvjezdarnici sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća, okupljalo je mnoštvo ljubitelja astronomije i prirodoslovlja te su na Zvjezdarnici stasali i mnogi naši istaknuti znanstvenici.</p>
<p> Građanstvo se, slušanjem predavanja i promatranjem neba, također aktivno uključivalo u njen rad, čime je postala simbolom hrvatskoga amaterskog zvjezdoznanstva, ali i kulturnog života Zagreba. Početkom devedesetih nabavljena je nova oprema i podignuta nova kupola. Zvjezdarnici je 1998. godine dodijeljena Državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić. </p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bandić: Najčvršće podupiremo POS</p>
<p>»Najčvršće smo za POS ali nemamo mandat da rasipamo gradski novac i zemlju. Na području bivše farme u Sesvetama gradit će se onoliko stanova koliko pokaže anketa među građanima, a koja počinje sljedeći tjedan«, rekao je Vjesniku u četvrtak šef gradskog SDP-a Milan Bandić. </p>
<p>Time je odgovorio ministru za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimiru Čačiću, koji je u srijedu ustvrdio da »o SDP-u, a ne o HDZ-u, ovisi, hoće li se graditi stanovi u Španskom i Sesvetama«. Čačić je još rekao, da gradski SDP opstruira POS. Bandić je te navode odbacio. »Mislim da smo na sjednicama Poglavarstva i Skupštine već dokazali da podupiremo POS, jer tamo ipak imamo veliku većinu«, rekao je Bandić. </p>
<p>Za kraj ožujka 2004. on je najavio dovršetak izrade stambene strategije Zagreba, koju izrađuju stručnjaci s Pravnog fakulteta. Ona će biti podlogom za zagrebački model socijalne stanogradnje, kojeg Bandić najavljuje još od 2001. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Grad potpisao sporazum s invalidima</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić i Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske</p>
<p> – ZSOIH, koja okuplja osam nacionalnih i 300 lokalnih udruga, potpisale su u četvrtak u Gradskom poglavarstvu sporazum o suradnji. Cilj sporazuma je, kako je rekla Vlasta Pavić, provoditi zadaće nacionalne odnosno zagrebačke strategije jedinstvene politike prema osobama s invaliditetom, kojih je u gradu više od 80.000. Prvenstveno se to odnosi na zapošljavanje, pristupačnost svim socijalnim, zdravstvenim, kulturnim i drugim javnim objektima, poštivanje Zakona o gradnji. Prema riječima dr. Zorislava Bobuša, predsjednika ZSOIH–a, u Evropskoj godini invalida Zagreb je za njih učinio puno jer su prvi puta strategijom postavljene određene zadaće i rokovi te nositelji različitih projekata kao što su rampe za invalide i multisenzorički park na Jarunu ili pak preuređenje tamošnjeg napuštenog doma za invalide. Marica Mirić, članica Povjerenstva za invalide Grada Zagreba, istakla je kako će invalidi za prijevoz, uz postojećih pet, do kraja godine dobiti još tri specijalna ZET-ova vozila. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Opatijac Vladimir Brnečić i posada »Bentyja« dobitnici »Plave vrpce Vjesnika«</p>
<p>U konkurenciji za »Plavu vrpcu Vjesnika« koja se dodjeljuje za podvig spašavanja ljudi i imovine na moru bilo je sedam pothvata – dva u pojedinačnoj i pet u momčadskoj konkurenciji / Svečano uručenje priznanja u petak u opatijskom hotelu »Kvarner« </p>
<p>OPATIJA, 4. prosinca</p>
<p> – Na konferenciji za novinare u opatijskom hotelu »Millennium« u četvrtak su objavljena imena dobitnika »Plave vrpce Vjesnika« za 2003. godinu, koja se dodjeljuje za podvig spašavanja ljudi i imovine na moru. U konkurenciji je bilo sedam pothvata – dva u pojedinačnoj i pet u momčadskoj konkurenciji. U pojedinačnoj konkurenciji »Plava vrpca Vjesnika« dodijeljena je Vladimiru Brnečiću (45) iz Opatije, koji je spasio Nikolu Cvjetkovića (57) u moru ispred riječke luke. Cvjetkovića je teško ozlijedio gliser iz kojeg je ispao. Dok se gliser vrtio oko ozlijeđenog, Brnečić je uspio svojom barkom prići Cvjetkoviću i prihvatiti ga do dolaska pomoći. </p>
<p>U momčadskoj konkurenciji »Plavu vrpcu Vjesnika« dobila je sedmeročlana hrvatska posada danskog broda »Benty«, pod zastavom St. Vincenta i Grenadinea, a pod zapovjedništvom Splićanina Josipa Alborghettija (63).</p>
<p>Njihova dvadesetodnevna drama započela je 18. svibnja kad je »Benty« otelo tridesetak naoružanih liberijskih vojnika 40 nautičkih milja od liberijske obale. Nakon toga u luci Harper na brod se ukrcalo oko tisuću izbjeglica i vojnika i prebacilo do Monrovije, na sjeveru Liberije, bježeći od pobunjenika.</p>
<p> Poslije osamnaestodnevnog zatočeništva Alborghetti i posada pobjegli su 6. lipnja »Bentyjem« iz Monrovije u trenucima kad su se na prilazima tom gradu već vodile žestoke borbe. Tjedan dana kasnije stigli su u Las Palmas. </p>
<p>Glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko rekao je da se »Plava vrpca Vjesnika« dodjeljuje 37. put te da je redakcija ponosna na činjenicu da je to jedinstveni trofej u svijetu kojim se nagrađuje pothvat spašavanja na moru. Podsjetio je da je 1966. godine »Plavu vrpcu Vjesnika« utemeljio novinar i književnik Ratko Zvrko. </p>
<p> U pojedinačnoj konkurenciji za »Plavu vrpcu Vjesnika« bila je Splićanka Snježana Ivanišević (37) jer je spasila život dječaku od pet i pol mjeseci koji je pao u more na splitskim Bačvicama. </p>
<p>U momčadskoj konkurenciji bio je predložen tim stručnjaka za žurne intervencije Instituta pomorske medicine HRM-a, koji rade na odjelu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu splitske bolnice za spašavanje života ronilaca. U konkurenciji je bila i tročlana posada policijskog broda P-116 iz Šibenika, koja je iz mora spasila i reanimirala utopljenicu, njemačku turistkinju Elizabeth Hausbacher, koja je već bila proglašena mrtvom. Bili su predloženi i lučki kapetani iz Rogoznice i Primoštena Ante Mijalić i Ante Huljev, koji su spasili dvojicu nautičara s nizozemske jahte »Titanic« nedaleko od otočića Smokvica, te posada ribarice »Anna« koja je u blizini Rogoznice spasila četveročlanu posadu potonule koćarice »Zornica«. </p>
<p>Na svečanosti u petak u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela »Kvarner« priznanja dobitnicima uručit će predsjednik Uprave Vjesnika i predsjednik Odbora »Plave vrpce« Rikard Pompe, te glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko. Na dodjelu su pozvani i svi koji su bili predloženi za »Plavu vrpcu Vjesnika«, a bit će im uručene zahvalnice. </p>
<p> »Plava vrpca Vjesnika« sastoji se od srebrne plakete, svilenog plamenca i priznanja. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zvijezde pjevale za obnovu rodilišta</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Humanitarnim koncertom grupe Divas, Olivera Dragojevića, Nine Badrić, Tonija Cetinskog, Cubisma i Alena Vitasovića u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, u srijedu je obilježen završetak akcije »Za bolje uvjete rađanja« kojom se prikupljao novac za preuređenje rađaonice Opće bolnice Sv. Duh. </p>
<p>»Kupnjom ulaznice svaki je posjetitelj učinio malo humano djelo i pomogao bolničkom osoblju da kupi stolove za porode i kade za rađanje koji će im uvelike olakšati svakodnevni rad, te budućim majkama uljepšati najsretniji dan u životu«, napomenuo je ravnatelj bolnice Sv. Duh Dalibor Krpan, te je otkrio sramotni podatak da je rodilište u kojem se godišnje rodi 2.500 djece zadnji puta obnavljano davne 1975. godine.</p>
<p>Prepoznatljivim latino ritmom mnogobrojnu publiku pozdravila je grupa Cubismo. </p>
<p>»I ja sam bio u rađaonici na Sv. Duhu. Naravno, rađala je moja žena«, duhovito je rekao pjevač Cubisma Ricardo, nakon čega je otpjevao Gibonnijevu pjesmu »Tempera«.</p>
<p>Voditelji programa Danijela Trbović-Vlajki i Duško Čurlić posebno su zahvalili paru koji je bolnici darivao 2500 kuna, te paru koji je za rodilište izdvojio 1000 kuna.</p>
<p>Popularne su Divasice, nakon Alena Vitasovića koji je otpjevao svoj stari hit »Ne morem bež nje«, u Lisinskom podigle pomalo uspavanu atmosferu. </p>
<p>Najavljen kao još jedan pjevač koji je u njihovoj bolnici bio prisutan rođenju svoga sina na sceni se pojavio Christianov tata Tony Cetinski. Svim mladim majkama Toni je posvetio pjesmu »Zvijezda«, dok je pjesmu »Ja sam zaljubljen« poklonio zaljubljenim trudnicama. Ubrzo je i zaplesao što je posebno oduševilo okupljenu publiku. </p>
<p>»Hvala što ste došli podržati ovaj događaj koji će nama budućim rodiljama olakšati porod«, riječi su zahvale koje je publici uputila Nina Badrić koja se kao i ostali izvođači u korist Opće bolnice Sv. Duh odrekla honorara. Lijepu gestu estradnih umjetnika pohvalio je organizator akcije i koncerta dr. Ratko Matijević.</p>
<p>Uz riječi pjesme »Novi život se rađa«, legendarni Oliver Dragojević pozdravio je publiku na kraju koncerta. </p>
<p>Humanitarna akcija čiji je glavni sponzor bio grad Zagreb održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prljavo kazalište traži dvojnika Mladena Bodaleca</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Akcija traženja pjevačkog dvojnika Mladena Bodaleca, pjevača Prljavog kazališta, koja traje već neko vrijeme ovu bi subotu trebala doživjeti svoj vrhunac. Naime, u subotu 6. prosinca između 20 i 22 sata je finale potrage koja se odvija putem Drugog programa Hrvatskog radija i 35 lokalnih radijskih postaja.</p>
<p>Putem radijskih stanica koje zajednički čine mrežu radija Radio Dubrava članovi skupine iz Dubrave tražili su pjevača u koji najsličnije pjeva Mladenu Bodalecu, a u subotnjem izdanju će uz pomoć slušatelja odabrati najboljeg među prijavljenim kandidatima. </p>
<p>U toku prošlog mjeseca, slušatelji koji su željeli zamijeniti nakratko pjevača Prljavaca, javljali su se u radijski eter i pokušali su što sličnije otpjevati neke od pjesama s posljednjeg albuma »Radio Dubrava«. U nekoliko krugova redakcija radija izabrala je finaliste, koji su se u posljednjem terminu, na svakom pojedinom radiju našli u finalnom okršaju, gdje su slušatelji izabrali najboljeg sudionika.</p>
<p>Glavno natjecanje održava se ove subote u emisiji Coca Cola Dallas Special, u terminu od 20 do 22 sata. Šest finalista iz raznih krajeva Hrvatske sa svojim navijačima boriti će se za titulu najsličnijeg glasa Mladena Bodaleca. Žiri će naravno biti sami članovi benda i slušatelji emisije.</p>
<p>U studiju drugog programa Hrvatskog radija snimat će se i drugi dio novog spota za pjesmu »Previše suza u mom pivu«, u kojem će se prenijeti vruća atmosfera s finala. Osim toga pobjednik natjecanja biti će poseban gost na velikom božićnom koncertu Prljavog Kazališta ispred zagrebačke katedrale 22. prosinca. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tina Sani 11. prosinca u SC-u</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Udruga Multikultura odlučila je u suradnji s Centrom za ljudska prava, Studentskim centrom i Centrom za ravnopravnost spolova obilježiti Dan ljudskih prava 10. prosinca. Stoga su odlučili organizirati tribinu »Univerzalizam ljudskih prava« u Centru za ljudska prava, a na kojoj će se kao gošća pojaviti i glasovita pakistanska glazbenica Tina Sani. Ona će ujedno dan nakon tribine, dakle 11. prosinca održati koncert u prostorima Kina SC. </p>
<p>Tina Sani je jedna od najpoznatijih pjevačica Pakistana, koja u svom širem repertoaru izvodi glazbu od pakistanske folk glazbe do indo-pakistanske klasične glazbe. Inače, njena je specijalnost glazba ghazal. Riječ je o glazbenom obliku nastalom u Iranu u 10-om stoljeću, a na Indijski podkontinent stigao je s početkom Muslimanskog carstva, od 12-og stoljeća nadalje. Tematika je ljubavna te simbolizira razgovor zaljubljenoga prema svijetu ili čak prema Bogu.</p>
<p>Tina Sani je u svojim brojnim televizijskim nastupima, kao i nastupima uživo u Pakistanu, Indiji, Velikoj Britaniji, Europi i Americi, potvrdila svoj status vodećeg autoriteta za indo-pakistansku struju glazbe u svijetu. Za svoje umjetničko djelovanje dobila je nagradu Pride Of Performance, od predsjednika Musharrafa što ju potvrđuje kao jednu od najutjecajnijih izvođačica Pakistana. </p>
<p>Na koncertu u Zagrebu Tina će izvoditi pjesme iz Mughalskih Dvora, folk pjesme, Qawalli pjesme, moderne pjesme ženskih pjesnika te revolucionarne pjesme. Cijeli program biti će otvaranje ciklusa programa Žene u kulturama. Početak koncerta predviđen je u 20 sati, a cijena ulaznice u pretprodaji je 50 kuna, dok će na ulazu u dvoranu biti 15 kuna više.</p>
<p>U sklopu ciklusa Žene u kulturama u veljači 2004. godine u goste stiže jedna od vodećih predstavnica portugalske fado glazbe Misia, a zatim i skupina Tartit koja izvodi pustinjsku glazbu žena iz Malija.</p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kad Dario Fo Berlusconiju presadi dio Putinova mozga, to se zove »Dvoglava anomalija«</p>
<p>RIM, 4. prosinca</p>
<p> - Italiju je osvojila nova politička satira o premijeru Silviju Berlusconiju s mozgom ruskoga predsjednika Vladimira Putina. </p>
<p>»Dvoglava anomalija« najnovije je djelo talijanskog dramatičara nobelovca Daria Foa, koji je na karikiranju političkih likova i sagradio književnu karijeru</p>
<p>»Kazalište ne može ne biti političko«, rekao je Fo novinarima prije rimske premijere. »Moj Berlusconi ima dva mozga. Jednim daje izjave, a drugim ih poriče.«</p>
<p>Foova drama počinje ovoga ljeta kad je Berlusconi pozvao Putina u svoju sunčanu vilu na Sardiniji.</p>
<p>Ali, u Foovu prikazu dolazi do čudnog obrata kad atentatori ustrijele Putina i teško ozlijede Berlusconija dok mu hrli u pomoć. Talijanski državnik može preživjeti samo ako mu presade dio Putinova mozga.</p>
<p>A kakav je rezultat? Berlusconi koji loče votku, razmeće se na ruskome, a članove svoje koalicije proglašava čečenskim pobunjenicima. </p>
<p>Premijera je u glavnom gradu bila u srijedu dok u Italiji traje burna rasprava o satiri nakon što je državna televizija RAI ukinula emisiju jetke talijanske političke komičarke Sabine Guzzanti. RAI je suspendirao njezinu seriju kad ga je Mediaset, konkurentska mreža u vlasništvu Berlusconijeve obitelji, tužio zbog klevete. </p>
<p>Bijesna Sabina Guzzanti osudila je tu odluku kao cenzuru i svoju emisiju povela na turneju po talijanskim kazalištima.</p>
<p>Dario Fo, koji se nije mogao pojaviti na RAI-u više od cijeloga desetljeća šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća kada se zamjerio vlastima, svoju najnoviju bodljikavu dramu nije lako doveo ni do pozornice. U listopadu je ravnatelj milanskoga kazališta gdje će se drama prikazati sljedeće godine napisao novinama pismo u kojem upozorava kako je doživio neizravni pritisak da otkaže predstavu. Na kraju je upravni odbor kazališta dao zeleno svjetlo predstavi, a moguće je i da je pomoć došla iz neočekivanog smjera - točnije od Berlusconijeve žene Veronice Lario, koja također postoji kao jedno od lica u Foovoj drami.</p>
<p>»Satira protiv Berlusconija je igrarija. Cenzura je strašna i nepravedna stvar... a mislim da do toga neće doći«, rekla je ona listu La Reppubblica uoči odluke odbora. </p>
<p>Fo se preko farse služi incidentom s Berlusconijem i Putinom kao odskočnom daskom za podsjećanje na neke od slavnih gafova talijanskoga premijera i propitivanje njegova poslovnog carstva koje je Berlusconija učinilo najbogatijim čovjekom u Italiji.</p>
<p>»Predstava je strastveno odavanje počasti zapanjujućoj, neviđenoj mašti i svestranosti našega premijera«, rekao je Fo (77), koji visok rastom pomoću složenih scenskih trikova glumi patuljastu verziju talijanskoga čelnika.</p>
<p>Najveći smijeh u rimskom kazalištu izazivaju replike što ih je izgovorio sam Berlusconi - poput one o Benitu Mussoliniju kao dobroćudnom diktatoru koji je svoje protivnike slao »na ljetovanja u internaciju«.</p>
<p> (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Neudane vozačice biraju crvene automobile, a samci crne</p>
<p>LONDON, 4. prosinca </p>
<p> - Žene koje traže ljubav izabiru aute toplih boja, npr. crvene, a kad se jednom vežu za stalnoga partnera, okreću se hladnijoj zelenoj, objavljeno je u istraživanju što ga je provelo britansko osiguravajuće društvo. </p>
<p>Samci radije na sebe pozornost privlače crnim automobilom, a kad se ožene, prijeđu na srebrni.</p>
<p>Parovi s djecom biraju smeđu i zelenu.</p>
<p>»Iako je naše istraživanje čista zabava, zanimljivo je kako vozači koji su sami vole uzbudljivije boje. Možda tako privlače pozornost na sebe, a vjenčani to više ne moraju«, kaže Nicole Joyce, glasnogovornica osiguravajućega društva.</p>
<p> »Ne znam što onda naše istraživanje govori o vjenčanima koji voze crvene aute. Možda nešto kriju«, rekla je o istraživanju nastalom na temelju obrade sedamsto tisuća polica osiguranja.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sendviči s novčanicama i striptease na carini</p>
<p>KAIRO, 4. prosinca</p>
<p> - Jedan je Egipćanin pripremio sendviče punjene novčanicama kako bi ih prokrijumčario iz zemlje, dok je jedna Nijemica izvela cijelu striptease točku u zračnoj luci Kaira. Ta 44-godišnja Nijemica je doživjela slom živaca i nije htjela ući u zrakoplov EgyptAira koji je letio prema Frankfurtu. Ona je izvela strip-tease točku i skinula svu odjeću sa sebe pred zaprepaštenim pogledima putnika. Istog dana tijekom prolaska prtljage kroz rendgen aparat otkriveni su »sumnjivi predmeti« u prtljazi jednog egipatskog trgovca koji je tvrdio da se radi o 15 sendviča od sira. Carinici su otvorili sendviče i otkrili da su punjeni novčanicama u vrijednosti 4.600 dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Proslava jubileja prošla skandalozno</p>
<p>Svečana proslava 25. obljetnice umjetničkog rada Vlatke Oršanić prošla u svakom pogledu skandalozno / Američki tenor Jerry Hadley kao Cavaradossi nastupio je bolestan i glasovno indisponiran, te kao takav pjevački neupotrebljiv / Drugu predstavu nakon otkaza Vlatke Oršanić spasila sopranistica Zorica Antonić / Scenski i glumački nije nitko od protagonista načinio gotovo ništa</p>
<p>Vratolomije nikako nisu primjerene tako složenom kazališnom mehanizmu kao što je operni. Sklepati predstavu u nekoliko dana nije umijeće ni pothvat, a nije niti moguće, kao što je to pokazao primjer Puccinijeve opere »Tosca«, »obnovljene« ovih dana u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.</p>
<p> U prvome redu, principijelno je teško shvatiti kako je moguće obnoviti predstavu koja se u dotičnom kazalištu nije nikada prije izvodila. Naime, Puccinijeva »Tosca« izvodila se u HNK u Zagrebu neprekidno od premijere 1972. do 2000. godine, u režiji Petera Bussea, scenografiji Aleksandra Augustinčića i kostimima Inge Kostinčer. Sada je od Splitske opere posuđena kompletna oprema – scenografija Ive Knezovića i kostimi Marije Žarak, te prenesena režijska postava Božidara Violića, odnosno pitanje je koliko se u nekoliko dana pokusa moglo od te ili bilo koje druge režije prenijeti. </p>
<p> Razmjena opreme i suradnja s drugim opernim kućama neizbježnost je za napredak hrvatske operne reprodukcije, ali tada bi takvi pothvati trebali imati karakter i tretman premijere. Dok se glazbeni dio tako dugovječne predstave kao što je »Tosca«, čak i s obzirom na dulju stanku kada nije izvođena, možda još i može na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> obnoviti, sa scenskim dijelom potpuno nove predstave to nije moguće. </p>
<p>Maestro Mladen Tarbuk, koji nastavlja svoje dirigentske honorare darivati za školovanje djece tragično poginulog člana Opere HNK Damira Novaka, uspješno je dotjerao muziciranje orkestra, pogotovo s obzirom na njegovo sviranje u prethodnim predstavama.</p>
<p>O svemu drugom teško je suditi jer su gostujući protagonisti ulazili u dvije do sada izvedene predstave u posljednji trenutak. Tako se dogodilo da je svečana proslava 25. godišnjice umjetničkog rada Vlatke Oršanić, na žalost, prošla u svakom pogledu skandalozno. Američki tenor Jerry Hadley kao Cavaradossi nastupio je bolestan i glasovno indisponiran, te kao takav pjevački neupotrebljiv. Ako već sam nije imao profesionalnog obraza odustati od nastupa (a time i od honorara), nastup mu je s punim pravom – moralnim, a vjerojatno i pravnim – trebalo otkazati Hrvatsko narodno kazalište, te pozvati bilo koga drugog, jer u Hrvatskoj ima tenora koji znaju ulogu Cavaradossija.</p>
<p>Vlatki Oršanić nije bilo nimalo lako. Hrvatska sopranistica uvijek se, a naročito sada u prigodi 25. obljetnice umjetničkog rada, u nacionalnoj kazališnoj kući koje je rijedak gost, dočekuje s velikim očekivanjima zbog odjeka njezinih uspješnih inozemnih nastupa. No, partner koji praktički ne pjeva, a uz to se scenski ponaša kao da je svijet njegov, način pripreme predstave na koji nije navikla i koji joj je nepojmljiv, te napetost oko svega toga, nisu se dobro odrazili na njezin nastup. Je li joj veliko iskustvo moglo biti više od koristi u nimalo poticajnoj situaciji, teško je nagađati, kao ni to je li uopće trebala nastupiti.</p>
<p> S druge strane, sama je pribavila sponzora kojega bi bilo neprofesionalno razočarati. Sve se loše odrazilo na njezinu glasovnu dispoziciju, pa se i u scenskom smislu njezina Tosca zadržala na nužno prihvatljivoj razini konvencionalnosti.</p>
<p> Drugu predstavu u srijedu, 3. prosinca, spasila je, nakon otkazivanja Vlatke Oršanić, sopranistica Zorica Antonić. Što znači uskočiti u predstavu na takav način nakon poziva u podne istoga dana, može znati samo onaj tko to iskusi na vlastitoj koži. Zorica Antonić nije u podjeli uloga Zagrebačke opere za Toscu, nije tu inscenaciju nikada prije vidjela, nije bila ni na jednom pokusu, ulogu nije pjevala dulje vrijeme, a prije toga pjevala ju je samo nekoliko puta u Osijeku i uopće nije očekivala da bi je pjevala. No, hrabro se odvažila i nenadanu priliku iskoristila da zagrebačkoj publici u toj pjevački paradnoj ulozi pokaže svu ljepotu glasa i srčano, zdravo pjevanje.</p>
<p> Zorica Antonić s lakoćom je, zvučno i nosivo, otpjevala sva Toscina teška mjesta u dramatičnosti drugoga čina. Visine joj, kao i cijeli ujednačeni opseg glasa, vrlo lijepo zvuče. Muzikalno i zanosno ostvaruje melodiozne Puccinijeve fraze. Potkralo joj se nekoliko memorijskih pogrešaka koje, s obzirom na okolnosti nastupa, nisu za zamjeriti. </p>
<p> Talijanski tenor Sergio Panajia kao gost u ulozi Cavaradossija pouzdan je pjevač solidnog potencijala. Meksički bariton Armando Mora, također gost, prilično je naprezao svoj lirski glas u ulozi Scarpije, ali je njegov lijepi tembar to donekle prikrivao. Scenski i glumački nije nitko od protagonista načinio gotovo ništa, a nisu se mogli pouzdati čak ni u ono staro operno pravilo da se dođe na scenu, jednostavno stane i pjeva. Jer, tada bi ih rotirajuća pozornica odnijela tko zna kamo. Gostujući pjevači došli su i prošli ovom »Toscom«, a valja očekivati da Zagrebačka opera ne će zaboraviti i da će znati cijeniti gestu Zorice Antonić.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Moć žene nije nemoć muškarca</p>
<p>O moći žene u književnosti govorili na »Doručku s autorom« Irena Vrkljan i Benno Meyer-Wehlack, književnici koji žive u Zagrebu i Berlinu </p>
<p>PULA, 4. prosinca</p>
<p> – »Sajam knjiga u Istri na kome smo prvi put je fantastičan. To je tako ugodno susretište autora, izdavača i čitatelja da ćemo u Puli ostati do nedjelje. A što se središnje teme tiče o moći žene u književnosti, moć žene ne znači nikakvu majorizaciju, nemoć muškarca. To je samo ovogodišnji sajamski autorski naglasak«, rekli su uz ostalo Irena Vrkljan i njen suprug njemački književnik Benno Meyer-Wehlack drugog dana Sajma na prvom »Doručku s autorom«, koji je vodio Vojo Šiljak.</p>
<p> Istom prigodom na pitanje s kim se identificirala da se bavi slikarstvom ili režijom Irena Vrkljan je odgovorila: »Da sam slikarica, bila bih Vaništa, a redateljica – Babaja. Mene tako intenzivno zaokuplja sfumato Vaništinih crteža, ali i Vaništini tekstovi su jako lijepi.« </p>
<p>U poduljem opuštenom razgovoru s književničkim bračnim parom, koji su u tom zajedništvu od 1966. godine, moglo se čuti dosta zanimljivih detalja. Primjerice, Irena Vrkljan je rekla kako ne će nikada pisati autobiografiju, i to ne zbog sebe, nego zbog odnosa sa živim prijateljima. A njen suprug, koji nije vozač, ustvrdio je kako je pješak najbolji promatrač, te da je to njegovo pješačko iskustvo došlo do izražaja i u njegovoj prozi »Zagrebačke bilježnice«, iz kojih je ulomak posvećen Fedoru Vaiću pročitala Irena Vrkljan. </p>
<p>A što se tiče recepcije njihova književnog stvaralaštva u Zagrebu odnosno Berlinu, gdje naizmjence žive, rekli su da je to uglavnom ovisno o krugovima kojima pripadaju i s kojima se druže. »Došla sam u Berlin s već šest objavljenih knjiga, ali kao da sam morala krenuti ispočetka. Uostalom, tamo sam upisala i studij režije pa sam na akademiji zajedno s Bennom surađivala dosta. Uglavnom i njegovi tekstovi probili su se i k nama, nadam se da će uskoro biti prevedena i njegova druga knjiga«, kazala je Irena Vrkljan.</p>
<p>Drugog dana Sajma u rano poslijepodne predstavljen je časopis »Most«, a uz brojne druge manifestacije poslije podne u programu »Suton uz knjigu« Zdravko Zima predstavio je glavnu »zvijezdu« ovogodišnjeg Sajma, mađarskog književnika Petera Esterhazyja, s kojim će se u petak prirediti zajednički doručak. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Magnetna privlačnost organskih oblika</p>
<p>Bogato ilustrirano izdanje obuhvaća 20 godina umjetnikova stvaralaštva / Trogrlićev slikarski i grafički izraz kreće se od naglašene dinamike linija 80-ih do spontane igre mrlja 90-ih, a skulpturu mu odlikuju jednostavnost i čistoća forme </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Likovni opus Dražena Trogrlića (1958.) obuhvaća slikarstvo, grafiku i kiparstvo, a stvaran je od završetka studija na zagrebačkoj ALU 1983. do danas. Dvadeset godina stvaralaštva zastupljeno je u njegovoj novoizašloj monografiji autorice Mladenke Šolman u nakladi tvrtke BMG, a knjiga je predstavljena u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Luksuzno izdanje tvrdog uveza sastoji se od 320 stranica velikog formata bogato ilustriranih fotografijama u boji i prožetog tekstom. </p>
<p>Monografija je podijeljena na tri poglavlja: Dinamika imaginacije, Tragovi egzistencije i Oblici pamćenja. Ona približava umjetnikov slikarski i grafički izraz koji se kreće od naglašene dinamike linija 80-ih do spontane igre mrlja 90-ih, a skulpturu mu odlikuju jednostavnost i čistoća forme. </p>
<p>Prema mišljenju autorice monografije Mladenke Šolman, Trogrlićev likovni izraz posjeduje bujnu organiku neprekidnog obnavljanja i nepredvidivu izloženost novim izazovima. U njegovu dvodimenzionalnom izrazu s odlikama ekspresionizma zamjetan je široki zamah geste, snažna koloristička energija te je naglašena upotreba linija. Za njegov trodimenzionalni rad izjavila je da magnetna privlačnost Trogrlićeve skulpture izvire iz prirodne osnove materijala od kojega je načinjena sa svojstvima organike i melodioznosti. </p>
<p>Zaključuje da mu se stvaralaštvo razvijalo ciklički poput godišnjih doba u ritmičkim izmjenama zanosa i stanki. Istaknula je Trogrlićevo bogatstvo znakova, razvedenost tekstura i suptilnost cenzura. Umjetnikov izraz, naglašava, omogućuje nam uvid u stanja, iskustva i raspoloženja osjećajnosti njegova bića u kojima se razlikuju mijene i oscilacije.</p>
<p>Akademik Tonko Maroević je rekao da je Trogrlić počeo stvarati 80-ih u razdoblju transavangarde kada su se preispitivali različiti materijali, mediji i vrijednosti. Njegov skicozni rukopis sažetih je obrisa i svojstvena ozračja, a djela su mu uspoređivana s onima Miroa i Arpa. Kazao je da njegov izraz ostavlja tragove ispitujući odnos konkretnog i apstraktnog uspostavljajući dijalog između vlastitih osjećaja.</p>
<p> Ravnatelj NSK Josip Stipanov je podsjetio da je Dražen Trogrlić na 1. hrvatskom trijenalu grafike održanom prije osam godina dobio nagradu NSK. Urednik monografije Mirko Jozić otkrio je da je ona prva u biblioteci BMG, Ars contemporanea, koja će u buduće na taj način podržavati potvrđene umjetnike, posebice one koji u svojemu stvaralaštvu njeguju religioznost. Također je najavio da će sljedeća monografija u njihovoj nakladi predstaviti religiozno slikarstvo Đure Sedera. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kako spasiti mljekarice na tržnici </p>
<p>Izložba »Sir i vrhnje«, što se otvara u nedjelju u Meštrovićevu paviljonu, dio je dugoročnog projekta »Mlijeko 2003« Kristine Leko i Udruge BLOK / Svrha je da se u novim društvenim okolnostima očuvaju zanimanje mljekarica i njihovi proizvodi sir i vrhnje</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Promjene u društvu već godinama prijete da iz naših života nepovratno istjeraju tradicionalne mljekarice i njihov sir i vrhnje s tržnica. To se već dogodilo u susjednoj Sloveniji, a, kako stvari stoje, uskoro bi i hrvatske tržnice mogle ostati bez gospođa koje prodaju svoje proizvode. Dugoročni projekt umjetnice Kristine Leko i Lokalne baze za osvježavanje kulture BLOK »Mlijeko 2003« od svog početka na Urbanom festivalu u kolovozu prošle godine pokušava skrenuti pažnju na nestajanje toga tradicionalnog zanimanja, ali i brojnih, kako prehrambenih, tako i kulturnih i civilizacijskih, vrijednosti koje one sa sobom nose. </p>
<p>Izložba »Sir i vrhnje« što se otvara u nedjelju u podne u Domu hrvatskih likovnih umjetnika »Ivan Meštrović« prigodnim happeningom, i pripadajuća internetska stranica na adresi www.sirivrhnje.org samo su dio toga projekta, najavile su organizatorice Kristina Leko i Vesna Vuković u četvrtak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Tako će u Galeriji proširenih medija u Meštrovićevu paviljonu uz »Deklaraciju o mljekaricama« koja poziva sve zainteresirane da daju podršku prijedlogu zaštite toga zanimanja, video projekcije, izložene predmete i odjeću mljekarica i mogućnost potpisivanja u knjigu potpisa za podršku projekta te slobodan pristup internetskom dijelu projekta, tri mljekarice prisutnima dijeliti sir i vrhnje, a pred galerijski prostor prigodno će »došetati« i jedna od 5500 krava iz okolice Zagreba. </p>
<p>Više od pet stotina žena iz okolice Zagreba svakodnevno prodaje svoje proizvode na zagrebačkim tržnicama. Uz socijalnu komponentu bavljenja tim zanimanjem tu je i kulturološka i tradicijska. Mljekarice održavaju kontakt grada i sela, a njihova prisutnost na tržnicama specifičnost je ovih krajeva, kao i sir i vrhnje. </p>
<p>Izložbu prati i okrugli stol o temi »Mogu li zagrebačke mljekarice ući u EU« koji će u utorak u KIC-u potaknuti intersektorsku suradnju i definirati probleme i moguća rješenja. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Predstavljen Filmski leksikon </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Filmski leksikon, što na 813 stranica donosi 2140 natuknica i 615 ilustracija o inozemnoj i domaćoj filmskoj umjetnosti, predstavio je u četvrtak izdavač – Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«. Samo pet zemalja u svijetu ima filmske enciklopedije i leksikone poput naših, rekao je glavni urednik Ante Peterlić.</p>
<p> U Leksikonu su obrađeni igrani, dokumentarni i animirani filmovi, a redatelji, glumci, scenaristi, skladatelji, scenografi, kostimografi, predstavljeni su biografskim člancima. Posebna skupina posvećena je definicijama filmoloških pojmova i profesija, žanrova te stilskih formacija i smjerova. Članci o filmovima (njih gotovo tisuću) sadrže imena ekipe, kratki opis fabule te interpretacije filma popraćene recepcijom i dodijeljenim nagradama. Posebno je zastupljen hrvatski film. Urednici Filmskog leksikona su Bruno Kragić i Nikica Gilić. Leksikon su predstavili Bruno Kragić i Nikica Gilić. Ivo Škrabalo zamjerio je što u natuknicama nema pojedinih hrvatskih filmskih autora. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Nema napada, nema ni pobjede</p>
<p>Hrvatske rukometašice nikako nisu mogle zaustaviti Bojanu Petrović, odličnog strijelca SiCG. Međutim, ključ poraz ipak je bio u hrvatskom napadu, koji nije imao ideje / Za plasman u drugi krug natjecanja, Hrvatskoj treba pobjeda protiv Francuskinja ili Španjolki</p>
<p>SPLIT, 4. prosinca – Hrvatske rukometašice su doživjele prvi poraz na Svjetskom prvenstvu. Pale su na prvom od tri prava ispita, izgubile su od Srbije i Crne Gore 24-28 (14-15). Hrvatska tako i dalje ima četiri boda nakon tri utakmice, a ovom je pobjedom SiCG uhvatila posljednju priliku da i dalje ostane u krugu četiri reprezentacije koje se bore za tri mjesta u drugom krugu. </p>
<p>Teško je poraz pao hrvatskim rukometašicama, imale su priliku, ali je nisu iskoristile. Hrvatska je trenutno treća u skupini A, no do kraja natjecanja u skupini ima najteži raspored. Jer u subotu igra protiv Francuske (najuvjerljivije ekipe skupine A), a u nedjelju protiv Španjolske. Da bi se plasirala u drugi krug natjecanja, Hrvatskoj jednostavno treba pobjeda protiv Francuskinja ili Španjolki. U najboljoj varijanti.</p>
<p>Početak utakmice nije sugerirao da bi moglo završiti porazom. Naše su igračice startale silovito i u 12. minuti su imale četiri pogotka prednosti (8-4). No, pribrale su se igračice SiCG, serijom 4-0 su izjednačile u 18. minuti i vratile se u igru. Prevelika je želja sputala naše rukometašice, sve su teže rješavale suparničku 6-0 obranu. Reprezentativke nisu imale većih problema probiti hrvatsku 3-2-1 zonu i otišle su na tri pogotka razlike. No, ulovile su naše igračice prednost, ali su je i gubile. Stalno su naše lovile suparničku prednost od dva-tri pogotka, dolazile na pogodak manje, ali za više od toga nije bilo snage. Formacija 3-2-1 iznimno je naporna, a to je itekako koštalo naše rukometašice u napadu. Bilo je previše promašaja, previše pogrešaka, a da to iskusne igračice SiCG ne bi kaznile.</p>
<p>Obje su vratarice imale svoj dan, naša je Barbara Stančin obranila 19 udaraca prema svojoj mreži, dok je Ana Vojčić obranila tri manje. Jedina koju Hrvatska nije mogla zaustaviti bila je Bojana Petrović, odličan strijelac SiCG. Međutim, ključ je bio u hrvatskom napadu, koji nije imao ideje. Dok su Marija Čuljak i Nataša Kolega imale snage, Hrvatska je bila u igri. Čuljak je probijala suparničku visoku postavu svojim šutevima iz daljine, a Kolega je odigrala kako i dolikuje kapetanici – kad su suigračice stale, ona je preuzimala odgovornost. Maja Mitrović je počela dobro, ali zbog dva isključenja do 37. minute izbornik Željko Tomac ju je izvadio iz igre, do posljednjih tri minute. Posljednji su put naše igračice izjednačile u 48. minuti (kod 21-21), no ponovno nije bilo koncentracije za vodeći pogodak. Do 56. minute su se naše držale još kako-tako, imale pogodak manje (22-23), ali onda su se jednostavno raspale. Obje su obrane stale, raspucala se Andrijana Budimir (inače rukometašica Podravke) i bilo je gotovo.</p>
<p>Našim igračicama čestitke za borbu, jer su se borile. Druga je stvar što to nije bilo dovoljno. A čestitke i splitskim navijačima, koji su ispunili Gripe i bodrili rukometne reprezentativke. Takvoj je atmosferi za potpuni dojam nedostajala samo pobjeda naših.</p>
<p>– Jako, jako mi je žao, pogotovo zbog sjajne publike. Nedostajalo nam je sportske sreće. Međutim, imamo još dvije utakmice, još ništa nije gotovo, govorila je naše brzo lijevo krilo Ljerka Vresk. </p>
<p>Istina, nije gotovo. Ali bit će itekako teško.</p>
<p>* Velika dvorana na Gripama</p>
<p>HRVATSKA – SRBIJA i CRNA GORA 24-28 (14-15)</p>
<p>HRVATSKA: Knezović, Stančin (19), Bubalo 1 (1), Arslanagaić, Hodak 2, Kolega 6, Pušić, Pensa, Pasičnik 1, Mitrović 2, Kevo, Šarić, Čuljak 7 (2), Vresk 5.</p>
<p>SiCG: Savković, Vojčić (16), Popović 1, Đokić 1, Mladenović 3, Budimir 5, Knežević 6 (1), Tomanović, Batinić 2, Savić 2, Stefanović, Petrović 8, Milanović, Ognjenović.</p>
<p>SUCI: Oie i Togstad (obojica iz Norveške). GLEDATELJA: 6000.</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 4 (3), SiCG 1 (1).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 10 minuta (Mitrović 2+2, Pensa 2+2, Hodak), SiCG 14 minuta (Tomanović 2+2, Popović, Mladenović, Knežević, Savić, Petrović).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Bojana PETROVIĆ.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Karlo Kuret četvrti na listi ISAF-a </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Karko Kuret četvrti je jedriličar svijeta u klasi »finn«, a Mate Arapov 16. u klasi »laser« na završnoj listi Međunarodnoga jedriličarskog saveza (ISAF) za 2003. Ispred Karla Kureta u klasi »finn« samo su Britanac Ainslie, Poljak Kusnierewicz i Belgijanac Godefroid, dok vrlo dobra mjesta u ovoj klasi zauzimaju Nenad Vialli (16.) te mladi Marin Mišura (17.). Kuret je na listi ISAF-a u »finnu« bio prvi tijekom svibnja i prvi je hrvatski jedriličar uopće. Mate Arapov na kraju je 16. među »laserašima«, koje predvodi Australac Blackburn. U klasi 470 naša posada Tomislav Bašić/Petar Cupać zauzima 23. mjesto, a najbolji su Australci Wilmot i Page. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Je li zapisnički stol cibosima donio ili odnio pobjedu</p>
<p>Da je Traina u posljednjoj sekundi pogodio tricu za pobjedu Turaka, gostujuća momčad ne bi imala primjedbi, ali rasplet je potpuno ogolio pogrešku zapisničkog stola/ Moguća su dva ishoda – ili će se utakmica registrirati postojećim rezultatom ili će se ponoviti</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> – Poznati »Murphyjev zakon«, po kojemu će sve što može krenuti loše, uistinu i krenuti u tom smjeru, potvrdio se još jednom na euroligaškoj utakmici košarkaša Cibone protiv Ülkera. Od tisuću mogućih raspleta u kojima se ne bi osjetile posljedice pogrešno pridodanog koša Ciboni, dogodio se baš onaj u kojem su dva nepostojeća poena presudila pobjednika jer je utakmica završila pobjedom Cibone 69-68. </p>
<p>Turska momčad odmah je nakon utakmice uložila žalbu, a Euroliga mora odlučiti o raspletu cijele situacije, kada u Barcelonu stigne kompletan materijal i izvješće delegata utakmice Eduarda Tartaglije. </p>
<p>– Odluku očekujemo kroz tjedan dana, kada će disciplinski sudac Jose Meirim presuditi o ishodu, a klubovi se potom mogu žaliti na njegovu odluku. Ne mogu govoriti o mogućim ishodima, sve je u rukama Portugalca Meirime, kazao je glasnogovornik Eurolige Vladimir Stanković. </p>
<p>Podsjetimo, problem o kojem će raspravljati nastao je u 26. minuti kod rezultata 56-44 kad je Amaya postigao koš koji je greškom pripisan Ciboni. Potom je Žižić ubacio za 50-44, a zapisnički stol je uvažio protest Ülkera, dodao im dva poena, ali su pritom Ciboni i dalje ostala dva poena plusa. </p>
<p>Da je utakmica završila uvjerljivom pobjedom Cibone Ülker se, naravno, ne bi žalio. Da je Traina u posljednjoj sekundi pogodio tricu za pobjedu Turaka, gostujuća momčad ne bi imala primjedbi, ali rasplet je potpuno ogolio pogrešku zapisničkog stola. U europskim utakmicama već su se događale takve pogreške kada je jednoj momčadi upisan nepostojeći koš koji, ipak nije imao utjecaja na konačni ishod. Jedino se prije dvije godine na utakmici Olympiakos – Unicaja dogodila ista situacija kao u srijedu u dvorani Dražena Petrovića, ali tada su Španjolci zakasnili s prijavom, pa se njihova žalba nije niti razmatrala. </p>
<p>Iako se ne može znati kakva će biti odluka Portugalca Josea Meirima, mnogi se košarkaški stručnjaci slažu kako su moguća dva ishoda – ili će se utakmica registrirati postojećim rezultatom ili će se ponoviti, što je ipak izglednije. U tom slučaju, Euroliga bi morala pronaći novi termin, najvjerojatnije između Božića i Nove godine. U »tornju« se ipak nadaju da će se utakmica registritati njihovom pobjedom. </p>
<p>– U pravilima piše da video-snimka nije materijani dokaz. Pogriješio je zapisnički stol, a ne Cibona, stoga očekujem potvrdu naše pobjede, kazao je trener cibosa Dražen Anzulović. Da i nije bilo fantomskog koša, imali bismo o čemu pisati, jer je utakmica bila prepuna preokreta, čudnih poteza, promašenih zicera, tehničkih pogrešaka, bacanja sakoa... Trener Anzulović je u maniri najboljih obrambenih igrača zaustavio Kutluaya u kontranapadu, a čak se i inače vrlo miroljubivi Slaven Rimac uspio dohvatiti visokim i snažnim Solakom. Cibona nije iskoristila otvoren put k pobjedi, iako je odigrala odličnih 20 minuta. Pritom je Ülker igrao bez najboljih, Blair se nije niti skidao za utakmicu, a Booker se ozlijedio u 25. minuti i više nije ulazio u igru. Tada su cibosi pomislili da je sve gotovo, a Turci su, nemajući što izgubiti, zaigrali iz inata. Momčad iz Savske još je jednom pokazala kako im nedostaju igrači čvršćeg karaktera, u nastavku su potpuno pali pred razigranim Gonlumom i Solakom, igračima koji uglavnom ulaze s klupe. Ako će cibosi na dodatni ispit protiv Ülkera, a za pobjedu im neće biti dovoljno samo 20 minuta, već će za dva boda morati raditi punih 80...</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Novi poraz Orlanda, pet koševa Giričeka </p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Košarkaši Orlando Magica nastavili su crnu seriju i u dvoboju protiv New Orleansa. Hornetsi su slavili sa 106-91, što je bio 17. uzastopni poraz Orlanda, čime su izjednačili klupski rekord. </p>
<p>Neslavni rekord NBA lige još je u vlasništvu Vancouvera, koji je 1995. godine nanizao 23 poraza. Prije nekoliko dana New Orleans je slavio sa 100-91, a Gordan Giriček sa 25 je koševa bio najbolji u redovima Orlanda. U drugom je susretu bivši igrač Cibone VIP posve podbacio. Za 32 minute postigao je pet koševa uz šut 2-13, upisao je jedan skok i osam asistencija. Orlando je predvodio Tracy McGrady sa 29 koševa, dok je Tyrone Lue upisao 20 koševa. U pobjedničkim redovima najbolji su bili Baron Davis (25) i Jamaal Magloire (18). U derbiju je slavio Los Angeles u San Antoniju protiv Spursa sa 90-86. Spursi su početkom posljednje četvrtine vodili s devet koševa prednosti, no Lakersi su posljednju dionicu dobili rezultatom 28-15. U posljednjih 12 minuta Spursi su gađali 3-17. Koby Bryant postigao je 21 koš, od čega 10 u posljednjoj četvrtini, Devean George dodao je 18 poena, a Shaquille O'Neal 15 koševa i 16 skokova. Bila je to sedma uzastopna pobjeda Lakersa. Domaćine je predvodio Tim Duncan sa 30 koševa i 15 skokova. </p>
<p>New Jersey je pred svojom publikom izgubio od Memphisa sa 93-96. Ključni su igrači u trijumfu Grizzliesa bili James Posey i Pau Gasol sa po 19 koševa. Netse su predvodili Richard Jefferson (24 koša i 10 skokova) te Kenyon Martin (20). Hrvatski reprezentativac Zoran Planinić nije igrao za Netse. </p>
<p> • Rezultati: Toronto – Boston 105-95, Detroit – Miami 87-73, New Jersey – Memphis 93-96 (Planinić nije igrao), Houston – Utah 107-101 (produžetak), San Antonio – LA Lakers 86-90, New Orleans – Orlando 106-91 (Giriček za 32 minute postigao 5 koševa, 1 skok i 8 asistencija), Phoenix – Minnesota 79-92, Golden State – Denver 109-117, Portland – Indiana 97-95 (produžetak), LA Clippers – Cleveland 90-80, Seattle – New York 95-87. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mladost remisom okončala nastup u Kupu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti Juga i Jadrana izborili su finale hrvatskog Kupa. Dubrovački Jug ni u uzvratnoj utakmici polufinala nije imao problema protiv Primorja, nakon riječkih 15-8 prije tjedan dana, u Gružu je slavio sa 15-9. A Jadran je na gostujućem plivalištu uz Savu protiv Mladosti uspio sačuvati dva pogotka prednosti (7-5) iz splitske utakmice, uzvratni ogled okončan je neodlučenim 7-7 rezultatom.</p>
<p>I u drugoj utakmici protiv ravnopravnog suparnika u redovima mladostaša nije funkcionirala lijeva strana. S druge strane momčad Dragana Matutinovića uspješno je blokirala najiskusnije Zagrepčane Vjekoslava Kobeščaka i Revaza Čomahidzea. Istina, Mladost je vodila sa 2-0 i 4-2, no kada je polovinom treće četvrtine na vrata Jadrana umjesto Pavića stigao iskusni Školneković, Splićani su još sigurnije počeli jurišati prema suparničkoj mreži. Predvođeni raspoloženim Mihom Boškovićem, Jadran je 4-5 zaostatak preokrenuo u 7-5 vodstvo, pa je Mladost u posljednjim minutama spašavala čast. – Nismo imali sportske sreće, dosta lopti je ostalo na stativi. Lijeva strana je bila odsječena, desna strana nije dobro razvijala protuudar. A na kraju smo olako primili tri-četiri pogotka, koja su nas totalno izbacila iz takta. Mladim igračima su se odsjekle noge i bilo je gotovo. Čestitam Splićanima, komentirao je kapetan Mladosti Vjekoslav Kobeščak.</p>
<p> • Plivalište na Savi</p>
<p>MLADOST – JADRAN DELTRON 7-7 (3-2, 1-1, 1-2, 2-2)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kucarov, Jelača, Kačić, Koljanin, Nastran 1, Rončević 1, Milaković 1, Primorac 1, Jerković 1, Čomahidze 1, Rogin, V. Kobeščak 1, Dragčević.</p>
<p>JADRAN DELTRON: Pavić, Bezić, Tomas, Delaš, Žanetić, Zubčić 2 (1), Sarić, Đogaš, Vrbičić, Elez, Oreb, Bošković 3, Antonijević 2, Školneković.</p>
<p>SUCI: Brala (Rijeka) i Štampalija (Šibenik). GLEDATELJA: 700.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 3 (5), Jadran 3 (4). ČETVERCI: Mladost -, Jadran 1 (1).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Miho BOŠKOVIĆ.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dinamo i Hajduk duboko u problemu »broja jedan« </p>
<p>Zasad se ni na Poljudu niti u Maksimiru nijedan od aktualnih čuvara mreže u dva najbolja hrvatska kluba nije prometnuo u čvrstu, standardnu »jedinicu«. Indikativan je primjer posvemašnjega kaosa u Dinamu: Jozić je »nesigurna« rezerva Šarliji, Šarlija je pak »nesigurna« Turinina rezerva koja je silom prilika u startnoj postavi, dok će »nesigurni« Turina nakon oporavka od ozljede prepone vjerojatno ponovno preuzeti ulogu - nečije rezerve... </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Tko će braniti Hajdukova, a tko Dinamova vrata u subotnjem derbiju? Na to i slična, sasvim uobičajena i jednostavna pitanja sve je kompliciranije pronaći pravi odgovor. Vjerojatno će to biti Zlatko Runje i Marko Šarlija, no zasad se niti na Poljudu, niti u Maksimiru još nijedan od aktualnih čuvara mreže u dva najbolja hrvatska kluba nije prometnuo u onu čvrstu, standardnu »jedinicu«. Zaronimo li u povijest velikih derbija, gotovo da nećemo pronaći niti jedan ovakav primjer u kojem niti 24 sata prije utakmice nije poznat prvi vratar. </p>
<p> U Dinamu je, primjerice, razloge ovakvom kaosu teško pronaći, no najveći dio odgovornosti za to ipak snose lažna podrška maksimirskih čelnika i netolerancija velikog dijela javnosti prema Dinamovim vratarima. Uoči sezone gotovo se svatko tko u »plavim« odajama ima nekakvu funkciju zaklinjao u bezgranično povjerenje Ivanu Turini, mladom vrataru kojem je klupska struka nadjenula epitet Butininog nasljednika. Ali, Turina nije imao ni približan tretman kao njegov prethodnik.</p>
<p>Iako su se mnogi zavjetovali da će istrpjeti sve eventualne (i neizbježne) početničke pogreške mladog vratara, riječ su pogazili još prije prve utakmice u novoj sezoni! Samo dva nespretno primljena gola na beznačajnim pripremnim utakmicama u Švicarskoj zabetonirale su Turinu na klupu. Isto vrijedi i za Šarliju, koji je nakon jedne loše reakcije, protiv Inkera u Zaprešiću, naišao na žestoki medijski udar. Marija Jozića je, pak, velik dio javnosti etiketirao kao »nesigurnog« vratara i prije nego što je uopće stao pred vrata. </p>
<p>S tribina ćete danas, kao i iz maksimirskih salona, najčešće čuti evociranje događaja s nedavnog poraza u Osijeku, gdje je Turina pogriješio i primio pogodak s vrha peterca. Ali, gotovo da nitko neće niti spomenuti bravuru kakvu je, primjerice, načinio u prvoj utakmici protiv Dnjipra u Zagrebu, kad se stalno nalazio na vjetrometini i kad je, samo u jednoj akciji (!) obranio čak tri uzastopne »bombe« u vlastitom kaznenom prostoru u situacijama »jedan na jedan«.</p>
<p> – Ako su se ljudi već odlučili za nas, onda trebaju i malo više stati na našu stranu. Drugi su vratari imali i većih pogrešaka, pa ih nitko nije micao s vratiju. Uostalom, sjetite se samo Bartheza, požalio se svojedobno Turina. </p>
<p>Gotovo je neusporediva razina tolerancije kakvu su treneri i mediji imali u slučaju Tomislava Butine i Dražena Ladića, amnestirajući im mnoge, nerijetko i kardinalne pogreške. I jasno je da je to bio vrlo dobar izbor.</p>
<p> – Ma, i dečki mi kažu »što li će tek biti kad stvarno budeš kriv za neki gol«, govorio je Jozić nakon jedne od brojnih neargumentiranih javnih prozivki. – Bilo je nezgodnih situacija. Čovjek opali loptu sa 30 metara, ali ju ne vidim, jer sam pokriven. Osim toga, i teren je mokar, a lopta skliska. U jednom mi je trenutku Mikić vratio »živu« loptu, malo jaču. Više se činilo kao da puca na gol, a ne da dodaje. Ali, ne želim kritizirati Mikića. Kažem mu: »U redu Mika, dogodilo se, nemoj to više raditi, idemo dalje.« Ali, onda sam ja taj koji dobije kritike u medijima. Onaj tko hoće, to i vidi, a tko neće, što mu ja mogu.</p>
<p> Dakle, sada u Dinamu postoji posvemašnji kaos: Jozić je »nesigurna« rezerva Šarliji, Šarlija je pak »nesigurna« Turinina rezerva koja je silom prilika u startnoj postavi, dok će »nesigurni« Turina nakon oporavka od ozljede prepone vjerojatno ponovno preuzeti ulogu - nečije rezerve... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>SP 2006. - otvaranje u Münchenu, finale u Berlinu </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Otvaranje i prva utakmica Svjetskoga nogometnog prvenstva 2006. godine u Njemačkoj održat će se u Münchenu (9. lipnja), a finale je u Berlinu (9. srpnja). Dvoboji SP-a igrat će se u 12 njemačkih gradova. Uz München i Berlin, najbolje reprezentacije svijeta ugostit će Stuttgart, Dortmund, Frankfurt, Köln, Gelsenkirchen, Hamburg, Hannover, Leipzig, Kaiserslautern i Nürnberg. Najviše utakmica, po šest, vidjet će gledatelji u Stuttgartu, Berlinu, Münchenu i Dortmundu, a ostalih će osam gradova ugostiti po pet utakmica. Četvrtfinala će se igrati u Berlinu, Frankfurtu, Gelsenkirchenu i Hamburgu, polufinala u Dortmundu i Münchenu, a dvoboj za treće mjesto u Stuttgartu. </p>
<p>– Mislim da smo našli kombinaciju koja je zadovoljila sve domaćine. Utakmice će biti rapoređene po cijeloj Njemačkoj, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora i legenda njemačkog nogometa Franz Beckenbauer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Japan – Kina 2-0</p>
<p>TOKIO, 4. prosinca </p>
<p> – U drugom dvoboju prvenstva Istočne Azije nogometna reprezentacija Japana je u Tokiju pred 42.000 gledatelja pobijedila Kinu rezultatom 2-0 (1-0).Dvostruki strijelac za Japan bio je Tatsuhiko Kubo (5., 80.). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Malaga - Barcelona 5-1 </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Rezultati susreta 14. kola španjolskoga nogometnog prvenstva: Celta Vigo – Albacete 2-2, Espanyol – Osasuna 0-1, Malaga – Barcelona 5-1, Real Betis – Murcia 1-1, Valladolid – Deportivo 1-1, Real Sociedad – Valencia 0-0. </p>
<p> • Poredak: Valencia 28, Real Madrid i Deportivo po 27, Osasuna 23, Atletico Madrid 22... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Werder - Hertha 6-1, dva pogotka Klasnića </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – U susretu osmine finala njemačkoga nogometnoga kupa Werder je u Bremenu pobijedio Herthu Berlin sa 6-1 (3-0). Strijelci za Werder bili su Klasnić (19, 38), Micoud (26), Ismael (48), Ailton (78) i Charisteas (86), dok je pogodak za Herthu postigao Marcelinho (89). VfB Lubeck pobijedio je Freiburg sa 1-0, a strijelac je bio Barwolf (76). Köln je protiv SpVgg Greuther Furtha odigrao 1-1, a nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca Furth je slavio rezultatom 3-1. Pogodak za Köln postigao je Kringe (23), a izjednačio Kleine (76). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci osnivaju irački protugerilski bataljun</p>
<p>Američke operacije obeshrabrivanja gerilskog pokreta otpora zabilježene su osim u Tikritu i u Bagdadu, Falluji i u nekoliko drugih mjesta u tzv. sunitskom trokutu / Tvrdi se da je uhićeno oko 50 sumnjivih osoba, zaplijenjene znatne količine oružja i novca kojim su se navodno financirale gerilske akcije</p>
<p>ANKARA, 4. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački gerilci napali su u četvrtak policijsku postaju u gradu Ramadi koji se nalazi na glavnoj autocesti prema Siriji, oko 140 kilometara zapadno od Bagdada. U akciji, koja je nimalo slučajno uslijedila tijekom isplate plaća iračkim policajcima, ranjena su dva policajca i četiri civila.</p>
<p>Riječ je o vrlo dobro isplaniranom napadu (ispaljena su dva projektila) neposredno poslije okončanja šesnaestosatne operacije američke vojske (sudjelovalo oko 1000 vojnika) kod mjesta Hawijaha. Američke snage su bile pomognute iračkim policajcima, a akcija je imala za cilj uhićenje bivšeg potpredsjednika Vijeća iračke revolucije Izzeta Ibrahima al Durija, a najvjerojatnije i samog bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina. </p>
<p>No, lov na bivšeg drugog čovjeka iračkog režima je, prema američkom priznanju, doživio neuspjeh. AlDuri, šesti sa američke tjeralice, za kojeg se pretpostavlja da zapovijeda gerilskim snagama otpora na sjeveru zemlje, ostao je izvan američkog domašaja. Tako je i doušnik koji je navodno dostavio »točnu adresu« tajnog prebivališta Al Durija ostao bez nagrade od 10 milijuna dolara.</p>
<p>Projektili ispaljeni na policijsku postaju u Ramadi, prema nekim vojnim tumačenjima, bili su najvjerojatnije u službi odvraćanja američke pozornosti s Tikrita, rodnoga grada Saddama Husseina. Inače, ofenzivne preventivne američke operacije obeshrabrivanja gerilskog pokreta otpora zabilježene su i u samom Bagdadu, Falluji i u nekoliko drugih mjesta u tzv. sunitskom trokutu. Tvrdi se da je uhićeno oko 50 sumnjivih osoba, te da su zaplijenjene znatne količine oružja i novca kojim su se navodno financirale gerilske akcije.</p>
<p>Najproblematičnija akcija vezana je za uhićenje vrlo utjecajnog svećenika Moqtada al Sadra, po čijem obiteljskom prezimenu se zove jedan čitav siromašni šijitski dio iračke metropole. On se od samog početka oštro suprotstavljao zadržavanju anglo-američkih okupacijskih snaga u Iraku. Zalagao se i za uspostavu neovisne iračke vlade, sastavljene od svih etničkih, plemenskih i vjerskih skupina, koja bi bila izabrana na demokratskim izborima i bez američkog nadzora. </p>
<p>Sigurno je da uhićenje radikalnog Al Sadra (prošlo bez pružanja otpora), koji uživa velik ugled među iračkim šijitima, naročito među mladima, neće ostati bez posljedica. Stoga se ne isključuju novi prosvjedi šijita među kojima je sve vidljivija podjela prema odanosti pojedinim vjerskim i plemenskim vođama. Među njima je i aktualni predsjedavajući Vijeća za privremenu upravu Irakom koje pod američkim kišobranom upravlja Irakom Abdul-Aziz al Hakim. </p>
<p>Pažnju iračke javnosti zaokuplja i uhićenje bivšeg generala Dohama al Mahmedija. On je lišen slobode u Falluji, a spočitava mu se održavanje neizravnih kontakata s poraženim Saddamom Husseinom. Te veze su navodno bile zamijećene u vrijeme kad su irački gerilci u nekoliko navrata iz zasjede napadali američke vojnike. </p>
<p>Američki vojni stratezi su, u međuvremenu, zbog svakodnevnih gubitaka u ljudstvu, povukli novi taktički preventivni potez. Pripremili su plan osnivanja posebne borbene jedinice, antiterorističkog bataljuna. Njega bi isključivo činili posebno obučeni Iračani koji bi se novačili među pripadnicima pet sadašnjih glavnih političkih skupina u zemlji. </p>
<p>Irački bataljun zamijenio bi američke postrojbe u antiterorističkoj i antigerilskoj borbi, što znači da bi se budući sukobi odvijali uglavnom između razjedinjenih Iračana, ali pod američkim nadzorom i zapovjedništvom. Predsjedavajući Vijeća za privremenu upravu Irakom Al Hakim drži kako je uspostava takve jedinice »dobra ideja«.</p>
<p>Prema tvrdnjama nekadašnjeg iračkog ministra planiranja Jewada Hashema koji trenutno živi u Kanadi, Saddam trenutno raspolaže golemim financijskim sredstvima od oko 31 milijardu dolara. Ta sredstva, kojima se sada financiraju gerilski napadi na američke i druge ciljeve, osigurana su izdvajanjem 5 posto od vrijednosti prodate nafte u razdoblju od 1972. do 1990.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rumsfeld priznao »kontradikcije« u Iraku, a Powell protuamerikanizam u svijetu </p>
<p>Ukazuju li promjene u izražavanju Donalda Rumsfelda i Colina Powella na zaokrete u politici američke administracije?/ Saveznici u Europi i u svijetu, pa i među Arapima, ne mogu razumjeti, a još manje prihvatiti potpunu američku identifikaciju s Arielom Sharonom i njegovom politikom </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Ovotjedni boravak američkih ministara vanjskih poslova i obrane u Europi donio je neke ne baš suptilne promjene u stilu izražavanja i ponašanja na koji smo dosad bili navikli od Colina Powella i Donalda Rumsfelda. Kako ih protumačiti i ukazuju li promjene stila možda i na suštinske zaokrete u politici američke administracije? </p>
<p>Dosad poznat po odlučnom zagovaranju rata u Iraku, trijumfalističkom isticanju uspjeha, oštrim odgovorima kritičarima i arogantnom odnosu ne samo prema protivnicima nego i prema »neposlušnim« saveznicima, Rumsfeld je konačno rekao ono što cijeli svijet zna već mjesecima - da u Iraku sve ne ide kako je očekivao. </p>
<p>Sudjelujući početkom tjedna na sastancima ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, na pitanja novinara da procijeni sigurnosno stanje u Iraku, Rumsfeld je priznao »kontradikcije« na koje se nailazi u toj zemlji. Rekao je da se događaju povremeni incidenti u kojima »ograničeni broj neprijatelja« nastavlja ubijati nevine muškarce, žene i djecu, nastavlja ubijati ili ranjavati Amerikance i savezničke snage, uključujući i one »koji su u vezi s koalicijom«. </p>
<p>Za dobitnika ironične nagrade »Nogom u usta«, za zamumuljeno izražavanje, koja mu je upravo dodijeljena u Londonu, riječ »kontradikcija« je veliko priznanje, dostojno naslova preko šest stupaca u američkim novinama. </p>
<p> Suprotno svome ugledu »goluba« u američkoj administraciji i protuteže »jastrebovima« poput Rumsfelda, Powell je pokazao da zna biti odlučan. Još k tome u suprotstavljanju inače nedodirljivim Izraelcima. Na četvorodnevnoj turneji po Europi i sjevernoj Africi, šef diplomacije nastoji izgladiti razlike s Europljanima oko rata u Iraku i učvrstiti suradnju s Tunisom, Marokom i Alžirom u borbi protiv terorizma. Najavio je i sastanak s autorima neslužbenog Ženevskog plana za Srednji istok, što je uznemirilo Izrael. No, Powell je za sebe neuobičajeno oštro poručio da je on državni tajnik SAD-a i da će se sastajati s kim hoće, kao i sa svima koji mogu unaprijediti mirovni proces. </p>
<p>Ženevski plan je nastajao gotovo tri godine u tajnim pregovorima koje su, bez podrške svojih vlada, vodili bivši izraelski ministar pravde Yossi Beilin i bivši palestinski ministar informacija Yasser Abed Rabbo. Javnu podršku tom planu i sličnoj inicijativi »Glas naroda«, koji su izradili Ami Ayalon, bivši šef izraelske službe sigurnosti Shin Bet, i Sari Nusseibeh, predsjednik sveučilišta Al Quds u Jeruzalemu, dalo je stotinjak uglednih svjetskih ličnosti. </p>
<p>Na poziv Međunarodne krizne skupine, pod pismo s podrškom potpisali su među ostalima i Martti Ahtisaari, Boutros Boutros-Ghali, Hans-Dietrich Genscher, Mihail Gorbačov, Budimir Lončar, Sadako Ogata, Fidel Ramos, Mary Robinson, Franz Vranitzky, Ernesto Zedillo. Inicijative podupire i EU, a pozdravlja ih i glavni tajnik UN-a Kofi Annan. </p>
<p>Čak i saveznici u Europi i u svijetu, pa i među Arapima, nezadovoljni su američkim jednostranim, presamostalnim djelovanjem u tradiciji usamljenog kauboja s Divljeg zapada. Ne mogu razumjeti, a još manje prihvatiti npr. potpunu američku identifikaciju s Arielom Sharonom i njegovom politikom. Iako osuđuju palestinske bombaše-samoubojice i simpatiziraju s izraelskim žrtvama, Europljani ne zanemaruju ni patnje Palestinaca i činjenicu da već 35 godina žive pod okupacijom. Štoviše, u nekim europskim medijima politika Izraelaca prema Palestincima uspoređuje se s ponašanjem bijelih američkih doseljenika prema Indijancima u vrijeme osvajanja Divljeg zapada. </p>
<p>Odlazeći iz Maastrichta, gdje je sudjelovao na sastanku Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Powell je zamjerio i Rusiji da se ne pridržava dogovora s Amerikancima. Ne baš uobičajeno za svoj način javnog ophođenja, podsjetio je na dogovor iz Istanbula 1999., da će do kraja te godine Rusija povući svoje snage iz Moldove i napustiti dvije od triju svojih vojnih baza u danas kaotičnoj Gruziji. </p>
<p>Novinarima je Powel govorio i o potrebi da Busheva administracija, ako želi uspjeti, mora preokrenuti trend protuamerikanizma. Uviđa da je u Britaniji, Italiji i Španjolskoj javnost prema američkoj politici kritičnija od svojih vlada. Ali, on »također vjeruje da se to može preokrenuti«. Kako bi pridobio Europljane i potakao podjelu tereta u Iraku i drugdje, Powell naglašava da je Bushova administracija odlučna pokazati kako »Amerika vjeruje u partnerstvo, vjeruje u velike saveze u kojima sudjeluje«. </p>
<p>Kako protumačiti tu upadljivu promjenu u stilu ponašanja najbližih suradnika američkog predsjednika? Dovoljno je nekoliko riječi: u Iraku im ne ide kako su očekivali i neophodna im je pomoć svijeta, a kod kuće približavaju se predsjednički izbori i birače treba uvjeriti da sadašnja administracija vodi ispravnu politiku i da predsjednik Bush zaslužuje produžetak boravka u Bijeloj kući. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Litavski predsjednik otkazao posjet Sjedinjenim Državama </p>
<p>VILNIUS, 4. prosinca</p>
<p> - Litavski predsjednik Rolandas Paksas, suočen s gotovo sigurnim postupkom opoziva zbog sumnji za povezanost s ruskom mafijom, otkazao je službeni posjet Washingtonu, objavila je u četvrtak njegova glasnogovornica. </p>
<p>»On je sam odlučio otkazati posjet«, izjavila je glasnogovornica Gurate Overlingiene, odbivši daljnje komentare. Premijer Algirdas Brazauskas i predsjednik parlamenta Arturas Paulauskas, zatražili su ranije da Paksasa otkaže posjet navodeći kako »u sadašnjoj situaciji on ne može predstavljati zemlju na primjeren način«. </p>
<p>Paksas, bivši akrobatski pilot koji je desničarskom populističkom kampanjom ostvario iznenađujuću pobjedu na izborima, trebao se 8. prosinca u Bijeloj kući sastati s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom uoči ulaska Litve u NATO iduće godine. Američko veleposlanstvo u Vilniusu objavilo je da prihvaća predsjednikovu odluku. U izviješću litavske tajne službe iz mjeseca studenoga utvrđena je povezanost Paksasova ureda i nekih pomoćnika s ruskim organiziranim kriminalom. Paksas je odbio te optužbe, kao i zahtjeve za ostavkom.</p>
<p>U izviješću je navedeno i da je Litva korištena kao treća strana kod ilegalne trgovine oružjem i financiranja međunarodnog terorizma. Skandal je zemlju doveo u neugodan položaj nekoliko mjeseci prije ulaska u članstvo NATO-a i EU i izazvao bojazan da bi ruska mafija mogla tu baltičku državu koristiti kao bazu za ilegalne poslove u proširenoj Europskoj uniji.</p>
<p>Parlament je odobrio izvješće tajne službe o Paksasu kao prijetnji nacionalnoj sigurnosti, otvarajući put za postupak opoziva. Dokument u kojem će se pravno definirati optužbe i utvrditi procedura za opoziv očekuje se u parlamentu idućega tjedna. Postupak opoziva mogao bi trajati i do šest mjeseci, pa mnogi Litavci traže od Paksasa da ostavkom poštedi zemlju neugodnosti tog procesa. Tisuće ljudi prosvjedovalo je protiv predsjednika tijekomposljednja dva vikenda, a još veći broj očekuje ih se iduće subote i nedjelje. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Završio uspješan Schröderov posjet Kini - potpisano 11 sporazuma </p>
<p>PEKING, 4. prosinca</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder završio je u četvrtak četverodnevni posjet Kini tijekom kojeg su dvije zemlje potpisale desetak ugovora, javlja kineska agencija Xinhua. </p>
<p> Schröder je posjet završio u Chengduu, središtu Sečuana, gdje Njemačka otvara konzulat paralelno s otvaranjem kineskog konzulata u Frankfurtu. Sporazum o otvaranju konzulata jedan je od 11 sporazuma koje su dvije države potpisale tijekom Schröderova posjeta, petog u posljednjih pet godina.</p>
<p> Ostali sporazumi, potpisani u ponedjeljak u Pekingu, odnose se na industrijsku i trgovinsku suradnju te suradnju u području pravosuđa. Schröder je posjet iskoristio i da bi se zauzeo za ukidanje europskog embarga na izvoz oružja Kini, koji je uveden 1989. nakon pokolja na Tiananmenu. Na sastancima s kineskim predsjednikom Huom Jintaom i premijerom Wenom Jiabaom bilo je riječi i o njemačkom projektu izvoza dosad ne korištenog postrojenja za proizvodnju plutonija. Kineski premijer izrazio je interes za tu opremu, doznaje se iz izvora bliskih njemačkoj vladi.</p>
<p> Schröder je iz Kine optutovao u Kazahstan, prvi službeni posjet toj zemlji od proglašenja neovisnosti 1991. godine. Najavljen je sastanak s kazahstanskim predsjednikom Nursultanom Nazarbajevim. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Razbijen bavarski ogranak terorističe skupine Ansar el Islam</p>
<p>MÜNCHEN, 4. prosinca</p>
<p> - Njemačka policija razbila je bavarski ogranak islamske terorističke grupe Ansar el Islam koja je organizirala putovanja atentatora samoubojica u Irak, javljaju Sueddeutsche Zeitung i Bayerische Rundfunk. </p>
<p> Vođa skupine, Iračanin Muhamed L., još je u utorak uhićen u Münchenu prilikom pokušaja odlaska u inozemstvo. Protiv njega je podignuta i optužnica zbog organiziranja ilegalnog prelaska granice. Prema spoznajama državnog tužitelja u Münchenu Mohamed L. je u proteklih nekoliko mjeseci organizirao odlazak desetak pripadnika Ansar el Islama u Irak gdje se ova organizacija aktivno, između ostalog i samoubilačkim napadima, bori protiv savezničkih postrojbi.</p>
<p> Bavarski ministar unutarnjih poslova Günther Beckstein je izjavio da se skupina Asar al Islam već duže vrijeme nalazi pod nadzorom. On smatra da se u Bavarskoj nalazi još dvadesetak simpatizera ove skupine koji aktivno sudjeluju u sakupljanju novca i organiziranju putovanja u Irak.</p>
<p> Prema spoznajama njemačkih vlasti, Ansar al Islam je »mnogo opasnija« od islamističke skupine IBDA - C koja je preuzela odgovornost za nedavne napade u Istambulu. Süddeutsche Zeitung piše, pozivajući se na službene krugove, da se ćelije Ansar el Islam nalaze u gotovo svim većim njemačkim gradovima.</p>
<p> Američke vlasti drže da je Ansar el Islam produžena ruka Al Qaide u Iraku te ju, među ostalim, optužuju i za napad na jordansko veleposlanstvo u Bagdadu u kolovozu prilikom kojeg je poginulo 17 osoba. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Uklonjen spomenik Draži Mihailoviću iz središta Brčkog</p>
<p>BRČKO/SARAJEVO, 4. prosinca (Od Vjesnikovih dopisnika)</p>
<p> - Spomenik Draži Mihailoviću uklonjen je u srijedu kasno navečer iz središta Brčkog, čime je napon provedena odluka Skupštine ovog distrikta o kulturno-historijskim spomenicima, kojom je bista vođe četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata isključena s liste spomenika koji mogu ostati u gradu. </p>
<p>Spomenik su uklonili pripadnici Ravnogorskog otadžbinskog pokreta koji su ga, uostalom, prije sedam godina i postavili na Bulevaru mira u Brčkom. Spomenik generalu Draži tijekom posljednjeg rata najprije je bio postavljen u Vukovaru. Odatle su ga, neposredno prije mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, pripadnici Četničkog ravnogorskog pokreta prenijeli u Sarajevo, a potom 1996.godine u Brčko. Od tada je ovaj spomenik predmet stalnog trvenja između triju konstitutivnih naroda i političkih stranaka u Brčko distriktu. Brčanski Hrvati i Bošnjaci spomenik Draže Mihailovića na brčanskom središnjem gradskom trgu smatrali su provokacijom, ističući da se radi o ratnom zločincu i zahtijevajući njegovo uklanjanje.</p>
<p>No, Ravnogorski pokret se na to odlučio tek nakon što mu je vršitelj dužnosti gradonačelnika Ivan Krndelj uputio nalog za uklanjanje spomenika, zaprijetivši da će u suprotnom naložiti nadležnim tijelima da uklone Mihajlovićevu bistu.</p>
<p>Inače, sukladno dogovoru predstavnika vlade i Skupštine Brčko distrikta, Ureda visokog predstavnika (OHR) te Ravnogorskog otadžbinskog pokreta i Srpske pravoslavne crkve (SPC), spomenik bi trebao biti postavljen na pravoslavnom groblju u Brčkom, lokaciji koja ne spada u javne površine Distrikta. </p>
<p>Nakon višegodišnjih natezanja, Skupština Distrikta potkraj srpnja ove godine jednoglasno je usvojila Rezoluciju o osnovnim principima Zakona o kulturno-historijskim spomenicima, a skupa s njom i popis spomenika koji će ostati u gradu. Usvajanje ove odluke došlo je kao posljedica kompromisnog dogovora političkih stranaka. Ujedno je dogovoreno da će spomenik palim srpskim braniteljima ostati u središtu grada, s tim da bi trebali biti izgrađeni i spomenici poginulim borcima Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane.</p>
<p>Zoran Matkić/Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Budućoj vladi ne treba zavidjeti, čeka je težak posao</p>
<p>Vlada koja će biti sastavljena nakon ovih izbora naći će se nesumnjivo u vrlo nezahvalnom položaju s obzirom da birači ubrzo očekuju obećano poboljšanje životnog standarda, što sigurno nije lako ostvariti. </p>
<p>Da li će ipak uskoro doći do promjene na bolje u mnogome će ovisiti o tome, hoće li na niz ključnih mjesta kako u državnoj administraciji tako i u velikim sistemima koji su pod njenom upravom doći uistinu sposobni, pošteni i odgovorni ljudi ili će ih dobiti pretežno podobni.</p>
<p> Sigurno je da nema izgleda da se ozbiljni problemi s velikim brojem nezaposlenih, visokim inozemnim dugom, velikim uvozom i malim izvozom, milijunskim mnoštvom umirovljenika, velikom i sporom i neučinkovitom državnom birokracijom, počnu uspješno rješavati, ako se na tom poslu ne angažiraju oni najsposobniji, i to bez obzira kojoj stranci pripadaju.</p>
<p> Dođu li dakle, a to ćemo ubrzo vidjeti, pravi ljudi na prava mjesta, moći ćemo svi skupa očekivati bolje dane. </p>
<p>Ne želimo li uostalom i svi mi kada se razbolimo da nas liječe najbolji liječnici ne pitajući ih za njihovo političko opredjeljenje, jer vjerujemo da ćemo uz njihovu pomoć najprije ozdraviti.</p>
<p> Treba li pak »liječiti« državu, a svima nam je u interesu da se njeno »zdravlje« čim prije poboljša, opravdano je očekivati da će taj posao biti povjeren najboljim stručnjacima. </p>
<p>Znamo doduše da je to u praksi teško, ali ne i nemoguće provesti, i da ovaj posao od prvorazredne važnosti na žalost često obavljaju drugorazredni stručnjaci, samo zato što pripadaju određenoj stranci, iako visoki račun za loš rad plaćamo svi. </p>
<p>Dodatne, i to ne male poteškoće novoj će vladi očito stvarati i utjecajni krugovi iz nekih dosadašnjih koalicijskih stranaka koji se ne mogu pomiriti s činjenicom da su na izborima izgubili. Oni će načiniti sve da aktualnu vlast što više ocrne na bilo koji način, kako u zemlji tako i u inozemstvu a ujedno i dokažu kako je poznati hrvatski jal neuništiv.</p>
<p> Ne budu li za blaćenje nove vlasti imali konkretne dokaze, ponavljat će u beskraj omiljenu im tvrdnju kako je ova vlast nacionalistička ili dapače ultranacionalistička kao što smo već čuli u televizijskoj emisiji »Forum« 25. studenoga.</p>
<p> Kada je riječ o nacionalizmu prisjetimo se samo kako je i ideja o izgradnji autoputa Zagreb - Split sedamdesetih godina prošlog stoljeća proglašena nacionalističkom, i stoga autoput tada nije dospio dalje od Karlovca, a novac do samodoprinosa namijenjenog ovom projektu negdje se izgubio. </p>
<p>S druge strane pomalo iznenađuje i izjava čelnika stranke koja je na izborima postigla neosporan uspjeh, da će ne bude li njegova stranka sudjelovala u vlasti, postati njena najžešća oporba.</p>
<p> Ili pak zahtjev druge stranke koja i nije postigla očekivani uspjeh na izborima, da će ući u koaliciju s vodećom strankom jedino u slučaju ako baš svi njeni zahtjevi budu ispunjeni. takve izjave i zahtjevi očito ne pokazuju osobitu političku zrelost i dokaz su da su njihovim autorima najvažniji stranački interesi.</p>
<p>Stoga budućoj vladi ne treba zavidjeti na poslu koji je očekuje i valja joj od srca poželjeti uspjeh.</p>
<p>ZLATKO ŠPORERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rodoljubni odgoj nije nacionalizam</p>
<p>Bilo bi dobro da gospodin Damir Kajin objasni što podrazumijeva pod pojmom »Ultradesničarstvo« kako je to nedavno na TV »Forumu« javno izjavio.</p>
<p>Ako netko rabi neki pojam pod koji svrstava jednu stranku, skupinu građana ili pojedinca – onda je dužan objasniti što znači pojam »ultranacionalizam«?</p>
<p>Ako se ljubav prema domovini i svom narodu naziva nacionalizmom ili ultranacionalizmom, onda bi za takav pojam valjalo naći neki drugi izraz.</p>
<p>U Kini i Ruskoj Federaciji posebno se uvodi rodoljubni sistem odgoja i obrazovanja, jer su Rusi i Kinezi shvatili da samo rodoljubno odgojena mladež, znat će braniti svoju domovinu, ali se nitko te dvije mnogoljudne nacije zbog toga ne bi usudio prozvati ultranacionalistima. Isto tako – nitko neće Francuze proizvati nacionalistima ili ultranacionalistima, iako je cijeloj Europi poznato da Francuzi sebe nazivaju La Grande Nation i da u svome Ustavu ne priznaju manjine.</p>
<p>Rimski pjesnik Ovidije, napisao je:</p>
<p> »Dulce et decorum pro patria est mori, ad huc dolcius propatria est vivere« tj.</p>
<p> »Slatko je i časno za domovinu umrijeti, ali je još slađe za domovinu živjeti.«</p>
<p>Bilo bi krajnje vrijeme da se razni političari i politikanti odviknu od neukusnog etiketiranja.</p>
<p>RUŽICA GABRIELZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lažne dvojbe o kleveti i slobodi medija</p>
<p>U Vjesniku od 2. prosinca pročitao sam članak člana HHO-a, Božidara Novaka, u kojem autor navodi da su mediji zabrinuti pojedinim istupima pobjedničke stranke.</p>
<p> Za HDZ je po njegovom mišljenju test i Kazneni zakon. »Vidjet ćemo«, kaže Novak, »hoće li HDZ brzo predložiti amandman kojim bi se dekriminalizirala kleveta i uvreda«.</p>
<p>Smatram da bi se ovakav zahtjev protivio kaznenim odredbama suvremenog zakonodavstva, dobrim običajima ponašanja i međusobnom poštivanju i uvažavanju. </p>
<p>Zamišljam slučaj da jedan drugome počne psovati mater ili ga poslati u neku stvar umjesto da ga uljudno oslovi na prijateljski način i s njim razgovara.</p>
<p>Ovakve vrste dekriminalizacije uvrede i klevete provodio je Tito osobno kad su sudovi osudili jednog komunista, jer je rekao za jednu ženu da je kurva. </p>
<p>Prema Titovom shvaćanju pravosuđa komunist je ovom riječju samim tim jer je komunist dekriminaliziran, jer se Tito obrušio na suce kako su ga mogli osuditi i kazniti.</p>
<p>Kada uvreda i kleveta ne bi predstavljali kazneno djelo onda bi se društvo pretvorilo u psovačko i svatko bi smio koliko god hoće nekažnjeno vrijeđati i klevetati drugoga usmeno i pismeno.</p>
<p>Smatram da u Kaznenom zakonu kvalificiranje uvrede i klevete kao kazneno djelo ne znači i gušenje slobode medija.</p>
<p>Imat će HDZ-ova vlada i većih, važnijih i žurnijih zadaća u rješavanju problema koje tište naše društvo i neće prihvatiti zahtjeve HHO-a i njegovu zabrinutost.</p>
<p>MIRKO SUNIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Poznati zlatar od banke traži još 333 milijuna kuna</p>
<p>Sudac Trgovačkog suda, Ivan Vladić, odbio je prijedlog Kaćinarijeva zastupnika da se provede vještačenje Knjige dioničara Zagrebačke banke</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Na Trgovačkom sudu u Zagrebu u četvrtak je okončana rasprava u povodom tužbe poduzetnika Paška Kaćinarija protiv »Zagrebačke banke«, a povodom navodno neisplaćenog dijela depozita za kredit namijenjen kupnji poslovnog prostora, za koji je banka tužitelju trebala dati svoje dionice. </p>
<p>Sudac Ivan Vladić presudu će objaviti u utorak, a istim povodom Kaćinari na Općinskom sudu traži od »Zagrebačke banke« odštetu od 333 milijuna kuna. </p>
<p>Kaćinari u tužbi navodi da je 8. studenoga 1990. godine kod banke osnovan garantni depozit i to na naslov poduzeća »Paka International« (u vlasništvu Kaćinarija). </p>
<p>Depozit je bio u vrijednosti od 350 tisuća tadašnjih jugoslavenskih dinara (tzv. »Markovićevi dinari«), te da se banka obvezala sredstvima spomenutog depozita kupiti svoje dionice, koje će izdavati u sljedećoj emisiji, a da će iste te dionice predati »Paka Internationalu«.</p>
<p>Tužena banka Kaćinariju je predala 233 dionice, vrijedne 233.000 HRD, međutim, on smatra da to ne odgovara ukupnoj vrijednosti depozita, budući da je po navodu u tužbi, cjelokupni iznos depozita na dan kad su dionice kupljene (30. travnja 1991.) iznosio tadašnjih 472.173 HRD. </p>
<p>Iz pravno vrlo složene tužbe (što tužitelj i sam navodi), proizlazi da nakon promjena u strukturi temeljnog kapitala banke i povećanjem broja dionica (za cca milijun dionica), Kaćinari sada polaže pravo na ukupno 164.421 dionicu »Zagrebačke banke«. U tužbi koju zastupa odvjetnik Juraj Parazajder iznosi se i ocjena da »Zagrebačka banka«, koja je izvorno bila u društvenom vlasništvu, nikad nije zakonski i legitimno privatizirana, te da slijedom toga ni sadašnji inozemni vlasnici nemaju legitimno vlasništvo dionica banke. </p>
<p>U tužbi je navedeno i da je Knjiga dioničara ustrojena u skladu s propisima bivše Jugoslavije, te da nikad nije provedeno usklađivanje s zakonskim propisima Republike Hrvatske.</p>
<p>Na raspravi u četvrtak sudac Vladić, je odbio prijedlog Kaćinarijevog zastupnika odvjetnika Ozrena Tatarca da se provede vještačenje Knjige dioničara. Tatarac je u spis priložio i revizijska izvješća za 1998 i 2002. godinu. U izvješću za 2002 godinu navedeno je da banka nema trezorskih dionica, ali ima »određen broj trezorskih dionica u zalogu po osnovu zajmova komitentima koji su postali dioničari prilikom privatizacije banke 1889. godine. Broj ovih dionica značajno je smanjen, a banka ga namjerava i dalje smanjivati«. U izvješću se međutim ne navodi konkretan broj dionica u zalogu. </p>
<p>Zastupnik »Zagrebačke banke«, odvjetnik Tin Dolički, smatra da u ovom slučaju postoji »dvostruka litispedencija«, odnosno da je Kaćinari po istoj osnovi podnio tužbu na zagrebačkom Općinskom sudu. Zastupnik »Zagrebačke banke«, ustvrdio je na kraju da banka prema tužitelju Kaćinariju nema više nikakvih obveza.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kasalo nabavljao kokain od Nebojše Hodaka? </p>
<p>U utorak 1. prosinca na području Dubrave uhićen je bivši nogometaš Vlado Kasalo (41), kod kojega je pronađeno 1,5 grama kokaina, te pištolj marke »crvena zastava«, cal. 7,65 mm s pripadajućim streljivom</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Službenici Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke, uhitili su razdoblju od 1. do 3. prosinca tri hrvatska državljanina i pritom zaplijenili 72,5 grama kokaina, priopćila je u četvrtak zagrebačka policija, navodeći samo da je riječ o hrvatskim državljanima </p>
<p> U utorak 1. prosinca na području Dubrave uhićen je Vlado Kasalo (41), kod kojega je pronađeno 1,5 grama kokaina, te pištolj marke »crvena zastava«, cal. 7,65 mm s pripadajućim streljivom. Kasalo je bio jedan od svjedoka na suđenju sada već pravomoćno nepostojeće »zločinačke organizacije«, a evidentiran je još zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti, te nasilničkog ponašanja. </p>
<p>U srijedu je, pak, uhićen muškarac, kod kojeg je pronađeno 50,1 grama kokaina i digitalna vaga za precizno vaganje. Uz dodatnu pretragu pronađeno je i 0,9 grama kokaina, te predmeti s tragovima te droge. Kako doznajemo riječ je o Darku Ostrunu (36), koji dosad nije evidentiran. Nakon dovršetka obrade nad Kasalom i Ostrunom ubrzo je uhićen i tridesesedmogodišnji Nebojša Hodak. Hodak, bivši pripadnik rezervnog sasatava MUP-a, pod zapovjedništvom Tomilava Merčepa, bio je osumnjičen za ubojstvo Mihajla Zeca, no zbog proceduralne pogreške, oslobođen je krivnje. U stanu koji je koristio policija je u srijedu pronašla 20 grama kokaina i 25 metaka za pištolj cal. 7,65.</p>
<p> Kriminalističkom obradom nad uhićenima ustanovljeno je da su se »već duže vrijeme i planski bavili prodajom kokaina na ilegalnom narkomanskom tržištu u Zagrebu, zbog čega su privedeni istražnom sucu«.</p>
<p> Protiv Kasala je podnijeta kaznena prijava zbog neovlaštenog posjedovanja droge, te prekršajna prijava zbog neovlaštenog posjedovanja oružja i streljiva.</p>
<p>Hodak i Ostrun su u srijedu navečer prepraćeni dežurnom istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda, a pred sutkinjom Verom Polak Presečki obojica su se branila šutnjom te im je određeno 48-satno zadržavanje.</p>
<p> U kaznenoj prijavi koju je Županijsko državno odvjetništvo zaprimilo iz policije obojici se stavlja na teret udruživanje radi preprodaje droge. Kasalo je, pak, priveden prekršajnom sucu zbog neovlašetnog posjedovanja oružja i streljiva te je kažnjen globom od 18.000 kuna, dok je kaznena prijava zbog posjedovanja droge upućena redovitim putem.</p>
<p>Marin Dešković, Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dječak poginuo od hica ispaljenog iz djedova pištolja</p>
<p>Petnaestogodišnjak si je, najvjerojatnije slučajno, ispalio hitac iz pištolja u glavu</p>
<p>OSIJEK, PETROVA SLATINA, 4. prosinca</p>
<p> – Petnaestogodišnji Milenko Čavlina iz mjesta Petrova Slatina preminuo je u četvrtak oko 13 sati u osječkoj Kliničkoj bolnici podlegavši teškim ozljedama koje je zadobio dan ranije nakon što si je, najvjerojatnije slučajno, ispalio hitac iz pištolja u glavu. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, petnaestogodišnji je mladić tešku ozljedu glave zadobio u zasada još nerazjašnjenim okolnostima u srijedu oko 15 sati. </p>
<p>Što se zapravo dogodilo kobnoga popodneva, ne znaju sa sigurnošću ni Milenkovi roditelji niti baka i djed s kojima živi u ovom malom selu, udaljenom dvadesetak kilometara od Osijeka. </p>
<p>Neutješni djed Milenko, čijim se pištoljem mladić popucao, ispričao nam je kako je njegov unuk, koji je pohađao prvi razred Treće Gimnazije u Osijeku, u srijedu oko 14 sati došao kući iz škole. </p>
<p>»Svakoga dana, kada je u školu išao u prijepodnevnu smjenu, on bi dolazio kući oko 14 sati. Nakon što bi ručao, odlazio je u drugu kuću gdje se odmarao i učio. Tako je bilo i u srijedu«, kazao nam je djed Milenko. </p>
<p>Naime, obitelj Čavlina u svome dvorištu ima dvije kuće. Jednu koriste samo za spavanje i odmor, dok u drugoj borave tijekom dana. </p>
<p>»Kada je otišao učiti, bio je sam u kući gdje spavamo. Mi smo svi bili u dnevnom boravku druge kuće. Zašto je otišao u moju i bakinu sobu, stvarno ne znam. A tamo je u našem ormaru pronašao pištolj koji imam već dvadeset godina. Gotovo sam i zaboravio na njega. Kako ga je on našao, stvarno ne znam«, kroz suze nam je kazao djed Milenko. </p>
<p>Njegova supruga, baka Angelina, dodala je kako su im nešto prije 15 sati u goste došli rođaci. </p>
<p>»Svi smo bili u drugoj kući i nismo čuli kada je hitac ispaljen. Kada sam skuhala kavu za goste koji nam došli, rekla sam Milenkovom bratu, mom drugom unuku, trinaestogodišnjem Marku da ode po brata te da ga pozove da dođe na kavu ako hoće«, priča nam baka Angelina. </p>
<p>No, dječak koji je otišao po starijeg brata ubrzo se vratio i u panici počeo vikati kako Milenku curi krv iz glave. </p>
<p>Preplašeni roditelji Boja i Predrag odmah su pozvali hitnu pomoć, no kako ne bi gubili na vremenu, stavili su sina u svoj automobil te su krenuli prema Osijeku. </p>
<p>Negdje na sredini puta, susreli su se sa ekipom hitne pomoći koja je potom preuzela Milenka i odvezla ga u osječku Kliničku bolnicu. </p>
<p>Teško ozlijeđeni mladić odmah je operiran, no nije se budio iz kome, već je u četvrtak oko 13 sati, ipak, podlegao teškim ozljedama glave. </p>
<p>S obzirom na to da je bio vrlo dobar učenik te da nije imao nikakvih problema, pretpostavlja se kako Milenko nije imao namjeru počiniti samoubojstvo, već da je riječ o nesretnom slučaju i nepromišljenoj igri vatrenim oružjem. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici osječko-baranjske policijske uprave koji će protiv djeda, koji je pištolj posjedovao bez dozvole, podnijeti odgovarajući kaznenu prijavu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Provaljivali u stanove, osumnjičeni za 38 krađa</p>
<p>Jedan od osumnjičenih je u bijegu, a protiv dvojice osumnjičenih podnijeto je posebno izvješće općinskom državnom odvjetništvu</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Zbog sumnje da su počinili 38 krađa, službenici Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke, Odjela općeg kriminaliteta, proveli su kriminalističku obradu nad nekoliko hrvatskih državljana s područja Zagreba i Zprešića.</p>
<p>Za dvojicu, starih 23 i 24 godine, ustanovljeno je da su do sredine studenoga ove godine počinili više krađa, provaljivanjem u tuđe stanove, lomljenjem cilindričnih brava.</p>
<p>Policajci Odjela općeg kriminaliteta PU zagrebačke, tijekom kriminalističke obrade utvrdili su da se osumnjičeni služe s nekoliko stanova kao skloništima, te su tim slijedom i nalogom suca pronašli manje količine droge.</p>
<p>Jedan od osumnjičenih je u bijegu, a protiv dvojice osumnjičenih podnijeto je posebno izvješće općinskom državnom odvjetništvu. </p>
<p>Za osumnjičenim, koji je u bijegu, raspisana je tjeralica. </p>
<p>J.I.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Policija zatekla ribokradice na Dravi</p>
<p>VARAŽDIN, 4. prosinca</p>
<p> – Varaždinski su policajci u srijedu oko 22 sata na dravskom mostu kod Hrženice zaustavili neregistrirani automobil, zbog osnovane sumnje da je riječ o ribokradicama. </p>
<p>U vozilu su zatečena dva muškarca stara 57 i 47 godina koji su nezakonito lovili ribu na starom toku rijeke Drave na predjelu zvanom »Mikov zaton«, a gumenim su čamcem, koristeći mreže zapletače, ulovili 89 komada različitih riba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Iduće godine država vraća 17,5 milijardi kuna duga</p>
<p>Glavnina duga dolazi na naplatu u drugom polugodištu – polovica na naplatu dospijeva u trećem, a četvrtina u četvrtom tromjesečju / Prema nacrtu proračuna za 2004. koji Račanova vlada ostavlja nasljednicima, prihodi proračuna trebali bi, bez privatizacijskih prihoda, iznositi 81 milijardu kuna, četiri milijarde više nego u ovoj godini</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici donijela odluku o rasporedu rashoda i izdataka državnih tijela i drugih korisnika proračuna u prvom tromjesečju 2004. Prema neslužbenim informacijama, riječ je o ukupno 18 milijardi kuna rashoda. Inače, prema nacrtu proračuna za 2004. koji će Račanova vlada ostaviti nasljednicima, prihodi državnog proračuna trebali bi, bez privatizacijskih prihoda, iznositi 81 milijardu kuna, četiri milijarde više nego u ovoj godini. </p>
<p>To predviđanje Ministarstva financija temelji se, naravno, na pretpostavci da neće biti znatnijih promjena u poreznom sustavu, te na procjeni da će gospodarski rast iznositi tri do četiri posto, uz oko dva posto inflacije. Proračunski deficit, koji će u ovoj godini umjesto prvotno predviđenih pet iznositi najviše 4,6 posto, dogodine bi trebao biti između tri i četiri posto bruto domaćeg proizvoda. </p>
<p>Iz državnog proračuna u sljedećoj se godini treba vratiti ukupno oko 17,5 milijardi kuna na ime javnog duga. Glavnina duga dolazi na naplatu u drugom polugodištu. Točnije, polovica tog iznosa dospijeva na naplatu u trećem, a četvrtina u četvrtom kvartalu, tvrdi visoki dužnosnik Ministarstva financija demantirajući neke gospodarske stratege HDZ-a koji su govorili da će jedan od najvećih problema s kojima će se nova vlada suočiti na samom početku mandata biti otplata velikih iznosa u prvom polugodištu 2004. </p>
<p>Glavnica domaćeg duga koja će se vraćati u 2004. iznosi 8,6 milijardi kuna, a inozemnog 4,9 milijardi kuna, dok kamate ukupno iznose oko četiri milijarde kuna. U prvoj polovici godine, točnije 31. siječnja, na naplatu stiže 100 milijuna dolara vezanih za Londonski i Pariški klub, a u Ministarstvu financija tvrde da je za to već rezerviran novac, odnosno da upravo zbog te otplate nije potrošena druga tranša SAL-a koja iznosi 100 milijuna dolara. </p>
<p>Nakon toga, do 31. srpnja nema ni jedne veće otplate inozemnog duga, tvrde u Ministarstvu financija. U srpnju na naplatu dolazi i oko milijardu i pol kuna obveznica koje je država izdala 2000. zbog sanacije sustava zdravstvenog osiguranja. Potkraj godine, točnije 20. prosinca, na naplatu stižu tzv. samuraj obveznice (300 milijuna dolara odnosno 25 milijardi jena) koje je su izdane 1999. godine, u vrijeme ministra financija Borislava Škegre.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rabac: Prihod porastao, dobit pala </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Turistička tvrtka Rabac u devet mjeseci ove godine ostvarila je 85,42 milijuna kuna prihoda, što je 4,11 milijuna kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, stoji u devetomjesečnom financijskom izvješću dostavljenom Varaždinskoj burzi. </p>
<p>No, za razliku od prihoda koji su porasli, dobit Rapca iznosila je 14,48 milijuna kuna, što je gotovo tri milijuna kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Srbija objavila natječaj za kupnju 100.000 tona pšenice</p>
<p>BEOGRAD, 4. prosinca</p>
<p> - Srbija je objavila javni natječaj za kupnju 100.000 tona pšenice radi popunjavanja državnih zaliha i snižavanja cijena na domaćem tržištu. Srbiji je potrebno 300.000 tona pšenice da bi spriječila nestašicu na tržištu.</p>
<p>U tenderu, koji je raspisala Agencija za robne rezerve, stoji da bi pšenica trebala biti isporučena u Novi Sad i Beograd. Domaći i inozemni ponuditelji imaju rok od 15 dana za podnošenje ponuda, a najbolji ponuditelj bit će odabran šest dana poslije toga.</p>
<p>Uslijed velike suše, ovogodišnja je žetva pšenice najlošija u posljednjih 50 godina i iznosila je 1,35 milijuna tona. Cijena pšenice na jedinoj srbijanskoj burzi roba, u Novom Sadu, sredinom tjedna dosegnula je 13,8 dinara (0,238 dolara) po kilogramu. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pechiney neznatno porastao nakon vijesti o uspjelom preuzimanju</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak pali, ali gubici nisu bili izraženi. Znatniji je pad dijelom spriječila i odluka Europske središnje banke koja u četvrtak na sastanku odbora za monetarnu politiku kamatne stope nije mijenjala unatoč nedavnom jačanju eura. Kamatne stope nije mijenjala ni Bank of England. </p>
<p>Među najvećim su dobitnicima bili njemački proizvođači automobila zahvaljujući blagom slabljenju eura u četvrtak. Tako je DaimlerChrysler skočio 4,1 posto, Volkswagen 1,3, a BMW 1 posto. Continental je također porastao 1 posto. Renault je dobio 0,4 posto, a Peugeot pao 0,2 posto.</p>
<p>Njemačka industrijska grupacija Thyssen-Krupp porasla je 1,2 posto unatoč tome što je uprava u četvrtak najavila slabije rezultate za čitavu godinu. Ulagači su ostali gotovo ravnodušni na vijest da je uspjelo Alcanovo preuzimanje francuskog Pechineya, čime će nastati najveći svjetski proizvođač aluminija prema prihodima, i na tom mjestu zamijeniti američku kompaniju Alco. </p>
<p>Dionica Pechineya je, naime, porasla manje od 0,3 posto, nakon što je objavljeno da je ukupno 92,2 posto dioničara francuske grupacije prihvatilo ponudu Alcana vrijednu ukupno 4 milijarde eura. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,36 posto na 4376,3, a pariški CAC 40 0,63 posto na 3479,7 bodova. Frankfurtski CAC 40 je sa 3854,3 boda bio 0,55 posto niži, jednako kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji se spustio na 2594. U New Yorku je u prvim minutama trgovanja Dow Jones Industrial Average porastao 0,1 posto na 9886 bodova, a tehnološki Nasdaq Composite 0,2 posto na 1964,3 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak porastao jedan posto na 10.430. </p>
<p>-P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Počinje privatizacija IPK Osijek</p>
<p>Prvu grupu od četiri tvrtke preuzet će radnici, a privatizaciju Kandita i drugih najvrednijih tvrtki iz sastava IPK najvjerojatnije će preuzeti sljedeća vlada/ HFP-u odobreno da umjesto 393 milijuna kuna na ime pozajmice HEP-u iz 2001. u svoj portfelj preuzme dionice koje je HEP uzeo na ime nenaplaćenih potraživanja u 36 tvrtki</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Na zatvorenoj sjednici u četvrtak Vlada je donijela odluku o privatizaciji prve četiri tvrtke iz sastava IPK Osijek – Erdutskih vinograda, Ratarstva stočarstva, Croatije i Robne kuće, a Poljoprivredno znanstveni centar ostat će u vlasništvu države. Prema riječima ministra gospodarstva Ljube Jurčića, u drugoj fazi, koja će vjerojatno dočekati novu vladu, odlučit će se o sudbini Kandita, »Tvornice ulja Čepin«, Tvornice šećera, tvrtke MIA te Farme Orlovnjak.</p>
<p>U privatizaciji prve četiri tvrtke prednost će imati zaposleni. Croatiju mogu kupiti za jednu kunu uz obvezu plaćanja 18 milijuna kuna HFP-u te 10 milijuna kuna Kanditu. Erdutski vinogradi prodaju se po početnoj cijeni od 7,5 milijuna kuna. Ratarstvo i stočarstvo prodat će se radnicima za jednu kunu uz obvezu plaćanja duga državi, ali uz 90 posto popusta za jednokratnu isplatu, što će iznositi oko 50 milijuna kuna. Robna kuća prodat će se zaposlenima koji su u međuvremenu prešli u tvrtku Sjenjak, koja je iznajmila prostor, za 4,8 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada je odobrila HFP-u da umjesto 393 milijuna kuna na ime pozajmice HEP-u iz 2001. u svoj portfelj preuzme dionice koje je HEP uzeo na ime nenaplaćenih potraživanja u 36 tvrtki, uglavnom velikih potrošača struje poput sisačke Željezare, TLM-a, Diokoma i Uljanika, a među njima su i Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica, sarajevski Napredak te sarajevska Gospodarska banka.</p>
<p>Vlada je odobrila i 54 milijuna dolara jamstva riječkom brodogradilištu »3. maj« za gradnju dvaju brodova, a Ministarstvu financija preuzimanje dionica Uljanika na ime duga tog brodogradilišta državi. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Žitozajednica: Kruh mora poskupjeti jer država nije uredila tržište </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Kruh mora poskupjeti jer je država u ovih 13 godina propustila priliku urediti hrvatsko tržište mlinarsko-pekarskih proizvoda, rekao je u četvrtak Boško Pavlović, direktor Žitozajednice, na I. skupštini Richmont cluba, udruge stručnjaka u pekarstvu i slastičarstvu.</p>
<p>Prema njegovim riječima, prosječna cijena kilograma pekarskih proizvoda u Hrvatskoj iznosi između 6,8 i 10,5 kuna, a osjetno je viša u drugim zemljama: u Sloveniji 15 kuna, Njemačkoj 16,80, Francuskoj 29 kuna, te u Austriji 30 kuna.</p>
<p>U Njemačkoj se godišnje potroši 84 kilograma kruha po stanovniku, dok se u Hrvatskoj ne zna ni koliko ima pekarnica niti koliko se kruha i drugih mlinarsko-pekarskih proizvoda proizvede, kaže Pavlović. </p>
<p>Pretpostavlja se da je od 350.000 tona pekarskih proizvoda, koliko se godišnje proizvede u Hrvatskoj, tek trećina obuhvaćena sustavom PDV-a. Dakle, dampinške cijene, rad na crno i trgovački rabati od čak 40 posto veći su problem hrvatskim pekarima nego posljedice katastrofalne suše. </p>
<p>Žitozajednica predlaže formiranje maloprodajne cijene pekarskih proizvoda, te povećanje cijene kruha, a smanjenje cijena ostalih pekarskih proizvoda. Pavlović navodi da se od ukupne prodaje pekarskih proizvoda koji su neprimjereno skupi, 84 posto odnosi na kruh.</p>
<p> Vladimir Bulić, direktor tvrtke Tim Zip, napomenuo je da je jeftin kruh loš jer pekarnice koje rade u suterenima, podrumima i garažama ne mogu ponuditi dobar proizvod. Dodao je da će hrvatski pekari ako ne uvedu europske standarde (ISO i Haccap) propasti kad država uđe u EU. Pekarski proizvodi iz inozemstva, ponajprije iz Njemačke, Francuske i Austrije, već se u velikim količinama prodaju na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Poskupljenje kruha za 12 posto zapravo je vraćanje na cijene iz 1998. godine, izjavio je Stjepan Varga, direktor Čakovečkih mlinova. Time će se mjesečni troškovi kućanstva povećati za 20 kuna, zaključio je Varga. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rački vjeruje da će nova vlada podržati preustroj Gradske banke u agrobanku</p>
<p>Stečajni upravitelj Gradske banke Većeslav Rački drži da bi Banka uskoro mogla izmiriti sve svoje obveze / Dosad priznato ukupno 536 milijuna kuna potraživanja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a osporena su DAB-ova potraživanja u vrijednosti od 223 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 4. prosinca</p>
<p> - »Osnutak agrobanke uz pomoć države bio bi najbolji način za isplatu svih vjerovnika te bi pomogao i gospodarskom razvoju Slavonije«, rekao je stečajni upravitelj Gradske banke Većeslav Rački govoreći u četvrtak o tijeku stečajnog postupka Gradske banke.</p>
<p>On je istaknuo da se zaboravlja da je upravo agrobanka bila jedna od bitnih točaka izbornih programa HDZ-a u 4. i 5. izbornoj jedinici.</p>
<p> Rački stoga vjeruje da će nova vlada stvoriti okvir za preustroj ove banke u agrobanku, te da postoji dobra podloga da svi vjerovnici budu namireni, s materijalnom osnovom koju danas ima Gradska banka u stečaju.</p>
<p>Stečajni upravitelj Gradske banke rekao je da njezine obveze ukupno iznose 791 milijun kuna, a imovina više od 743 milijuna, od čega je 310 milijuna kuna financijskih sredstava. Rački je ustvrdio da se banka time približava mogućnosti izmirenja gotovo svih svojih obveza.</p>
<p>Na posljednjem ročištu priznato je potraživanje Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) temeljem isplata štedišama od 452 milijuna kuna. Istodobno, osporena su DAB-ova potraživanja od 223 milijuna kuna, koja su, tvrdi, nastala protuzakonitim cijepanjem štednih uloga i neosnovanim isplatama štedišama. Rački se osvrnuo i na istupe Odbora štediša, te kazao da oni nisu u interesu drugih vjerovnika. Najavio je i da će stečajni plan s preustrojem predstaviti u veljači ili ožujku te da će o tome i isplati potraživanja odlučivati skupština svih vjerovnika.</p>
<p>Kazao je kako je od ukupno 964 milijuna kuna potraživanja DAB-a do sada priznato 536 milijuna kuna, te da će se na iduću skupštinu vjerovnika vjerojatno izići s prijedlogom da se isplati 3217 štediša, s ukupnim iznosom od 27 milijuna kuna, pa bi za isplatu štedišama ostalo još 153 milijuna kuna.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Levi's za 2004. od Varteksa naručio samo 20 posto dosadašnjih količina jeans odjeće</p>
<p>Posljedica drastičnog smanjena narudžbi bit će oko 150 radnika viška / Očekivani podbačaj pokušat će se nadoknaditi povećanom prodajom na domaćem tržištu, kao i na tržištima Slovenije, Srbije i Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Varaždinski Varteks će u 2004. godini značajno smanjiti proizvodnju jeansa za Levi's, zbog čega je prisiljen na promjene poslovnih planova i proizvodnje u svojoj poslovnoj jedinici Denim. </p>
<p>Iz Varteksa su, naime, izvijestili kako su iz Levi'sove centrale u Bruxellesu dobili obavijest prema kojoj su za iduću godinu naručene mnogo manje količine jeans odjeće nego dosad, a sve »vezano za trend trajnijeg pada prodaje Levi'sa u svijetu, što se poklapa s inače cikličkim kretanjima na tržištu jeans odjeće«.</p>
<p>Dosad je, naime, 70 posto kapaciteta novomarofske tvornice radilo za potrebe Levi'sa u izvozu, a 30 posto činilo je domaće tržište. Prema sada poznatim planovima Levi'sa za 2004., naručene količine čine samo 20 posto dosadašnjih narudžbi, tako da i Varteks mora revidirati svoje planove proizvodnje i prodaje, navode iz te tvrtke.</p>
<p>»Planovi će ovaj podbačaj u prvom, manjem dijelu supstituirati povećanom prodajom jeansa na domaćem tržištu i tržištu Slovenije, u drugom, značajnijem dijelu povećanjem prodaje jeansa na tržištu Srbije i Crne Gore za što su tek potkraj ove godine stečeni uvjeti, a u trećem dijelu supstitucijom kapaciteta za druge kupce.</p>
<p>Sve to ne može dati rezultate odmah, nego tek nakon više mjeseci. Stoga će se u prvo vrijeme pojaviti višak od oko 150 radnika, uglavnom šivača. Značajan broj ovih radnika naći će zaposlenje u Varteksu, a Uprava nastoji za dio viška pronaći zaposlenje i izvan sustava Varteks. Stoga će aktivnosti vezane uz višak zaposlenika biti koordinirane sa sindikalnim povjerenicima.</p>
<p>Konačni učinak ovih promjena na financijski položaj Varteksa bit će moguće precizirati tek kad se završi planiranje proizvodnje i prodaje vlastitih i tuđih drugih robnih marki, te uključi ulazak na tržište Srbije i Crne Gore koji započinje već u ovom mjesecu«, objašnjavaju iz Varteksa.</p>
<p>Inače, Varteks je u devet mjeseci ove godine poslovao sa 10,12 milijuna kuna gubitka, koji je povećan u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je iznosio 6,9 milijuna kuna. Tvrtka ima i povremenih teškoća s likvidnošću koje se rješavaju povećanjem kreditnih obveza.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uprava Raiffeisen banke opet postala četveročlana </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Savjet Hrvatske narodne banke odobrio je imenovanje nove članice Uprave Raiffeisen banke Jasne Širola.</p>
<p> Od sada se Uprava RBA sastoji od tri članice - Lovorke Penavić, Vlaste Žubrinić-Pick i Jasne Širole, te predsjednika Uprave Zdenka Adrovića. Ovako velik broj žena u Upravi jedinstveni je slučaj u hrvatskoj bankarskoj industriji.</p>
<p>Jasna Širola, dosadašnja je izvršna direktorica Raiffeisenova Sektora operacija, a u RBA radi od 1995. godine.</p>
<p> U RBA je došla s mjesta zamjenice Izvršnog direktora Sektora informatike u Privrednoj banci Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Devetomjesečna dobit Sunčanog Hvara 8,68 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Prema financijskom izvješću dostavljenom Varaždinskoj burzi, najveća hvarska turistička tvrtka, Sunčani Hvar prvih je devet mjeseci ove godine završila sa 58,07 milijuna kuna prihoda (od čega je, kao i lani, čak 41,4 milijuna ostvareno u trećem tromjesečju), te 8,68 milijuna kuna neto dobiti. U odnosu na isto lanjsko razdoblje, prihod Sunčanog Hvara povećan je za 2,57 milijuna kuna, a dobit za oko dva milijuna kuna.</p>
<p>Privatizacija Sunčanog Hvara dočekat će novu Vladu, odnosno novi Upravni odbor HFP-a, od kojeg se očekuje očitovanje o ponudi investicijskog fonda Quaestus, kojim upravlja Borislav Škegro, a koji želi dokapitalizacijom preuzeti većinski paket dionica Sunčanog Hvara. Sunčani Hvar inače ima 1829 dioničara, a iako formalno HFP drži 74,52 posto dionica, zapravo trenutačno može raspolagati s manjinskim paketom dionica, jer je sudskim rješenjem blokiran značajan paket dionica koje potražuje varaždinska Fima. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Počinje trgovanje dionicama Validusa, bivšeg Pletera</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Nakon što je ZIF Pleter pripojen društvu Validus d.d., čime je prestao postojati kao investicijski fond, ukinuto je uvrštenje dionica Pletera u JDD kotaciji Varaždinske, te u TN kotaciji Zagrebačke burze. </p>
<p>U srijedu je bio zadnji dan trgovanja dionicama Pletera, a od četvrtka 4. prosinca na slobodnom tržištu Varaždinske burze počelo je trgovanje dionicama Validusa. Temeljni kapital Validusa je 195,15 milijuna kuna, podijeljen je na 1.951.538 dionica svaka nominalne vrijednosti 100 kuna.</p>
<p>Nakon izvrštenja dionica Pletera provedena je i revizija indeksa VIN, iz kojeg je ova dionica izbačena. </p>
<p>U sastavu VIN indeksa sada su dionice Ericsson Nikole Tesle (21,47 posto), Riviera Holdinga (19,31 posto), Kraša (14,20 posto), Dom holdinga (14,16 posto), Proficia (6,69 posto), Elke (6,59 posto) SN holdinga (5,41 posto), Slavonskog ZIF-a (3,93 posto), Rapca (3,58 posto), Varteksa (2,42 posto), Slatinske banke (1,20 posto) i Elektroprometa (1,03 posto). </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Novi veleprodajni centar Konzuma</p>
<p>OSIJEK, 4. prosinca</p>
<p> - Konzumov novi cash & carry centar Velpro otvoren je u četvrtak u Osijeku.</p>
<p> Velpro je usmjeren ponajprije na veleprodaju, ali pruža i sve mogućnosti maloprodaje. U prodajnom centru, koji zapošljava 220 ljudi, na 6800 četvornih metara nudi se više od 30.000 artikala. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatski predsjednik počinje konzultacije, prvi Ivo Sanader </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Susretom s budućim premijerom Ivom Sanaderom u ponedjeljak u 11 sati na Pantovčaku počinju konzultacije hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića s predstavnicima parlamentarnih stranaka i manjina u novom sazivu Sabora. </p>
<p>Nakon što se objave konačni rezultati izbora, šef države počinje očekivane konzultacije sa stranačkim prvacima. To je, podsjetimo, Predsjednikova ustavna obveza prije nego što povjeri mandat Sanaderu. Budući premijer dolazi na Pantovčak sa 76 potpisa i izglednim glasom zastupnika talijanske manjine Furiom Radinom, kojima dokazuje da mu je parlamentarna većina zajamčena.</p>
<p>Prema riječima Igora Dekanića, Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku, očekuje se da će konzultacije sa strankama biti završene u utorak. Pozivi s Pantovčaka u središnjice stranaka poslani su u četvrtak poslije 12 sati. Kojim su redoslijedom predviđeni susreti s Mesićem, Dekanić nije želio reći. </p>
<p> »Nije u redu da čelnici stranaka iz novina saznaju kad ih Predsjednik zove na konzultacije. Treba pričekati da pozivi najprije stignu do njih«, objasnio je Dekanić. </p>
<p> No, očekuje se da će stranački čelnici i prateća izaslanstva pohoditi Pantovčak ovisno o parlamentarnoj snazi i broju osvojenih mandata. Tako će poslije budućeg premijera sa šefom države razgovarati aktualni premijer Ivica Račan i izaslanstvo SDP-a. U ponedjeljak će sigurno na Pantovčak doći i čelnici HNS-a, treće političke stranke po snazi, te HSS-a i HSP-a.</p>
<p>Dekanić ni u četvrtak nije mogao potvrditi hoće li Mesić već u ponedjeljak i službeno proglasiti Sanadera mandatarom, ili će to učiniti u utorak nakon što se konzultira sa svima. Ta je varijanta izvjesnija iako Predsjednik od izbora nadalje ponavlja da je Sanaderova pozicija neupitna te da je on naizgledniji mandatar.</p>
<p>Nakon što mu šef države ponudi mandat za sastavljanje Vlade, Sanaderu preostaje 30 dana za slaganje kadrova s kojima će, kao i s programom izaći pred saborske zastupnike i zatražiti povjerenje. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ročnik u bjelovarskoj vojarni nije tražio srpsku odoru</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Služba za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva obrane demantirala je u četvrtak napise u jednom dnevnom listu da je prošli petak ročnik bjelovarske vojarne D. S., pripadnik nacionalne manjine iz Borovog naselja, odbio nositi odoru Hrvatske vojske te da traži srpsku odoru. </p>
<p>Kako ističu u MORH-u, nije riječ ni o čemu senzacionalnom ili posebnom, samo se novak nije snašao u novoj sredini, te se poštivala procedura koja se primjenjuje u takvim slučajevima. Naime, ročnik D. S. izjavio je svojim nadređenima da se od 27. studenoga ove godine, kada je došao na odsluženje vojnog roka u bjelovarsku vojarnu »Bilogora«, nije snašao u novoj sredini i da ga nošenje odore sputava, navodi MORH. </p>
<p>Ministarstvo obrane dodaje da je D. S., koji je sve vrijeme nosio odoru HV-a, svoje stajalište iznio nadređenima, a oni su ga uputili na razgovor s psihologom. Nakon tog razgovora ročnik je poslan u bjelovarsku Opću bolnicu na razgovor s psihijatrom.</p>
<p>MORH ističe da je postupanje nadređenih u ovom slučaju bilo u skladu s redovitim postupkom te da je slučaj završen rješenjem nadležnog Novačkog povjerenstva od 3. prosinca ove godine. To je povjerenstvo, u skladu s propisima, ocijenilo da je novak D. S. privremeno, na dvije godine, nesposoban za vojnu obvezu. </p>
<p>Nacionalnost kao i osobna stajališta novaka njegova su stvar, ističu u MORH-u i dodaju da će nakon isteka roka od dvije godine sâm odlučiti želi li služiti civilni ili vojni rok. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Želimo efikasnu vlast, a HDZ nas vidi samo kao dizače ruku«</p>
<p>DUBROVNIK, 4. prosinca</p>
<p> - »Želimo efikasnu i odgovornu vlast, a HDZ nas vidi samo kao dizače ruku«, rekao je u četvrtak HSP-ovac Tonći Tadić u Dubrovniku gdje je najavio sjednicu Glavnoga stana HSP-a koja će se održati idući tjedan. Tada će, rekao je, biti definitivno poznat HSP-ov odgovor o njegovu eventualnom sudjelovanju u novoj vladi ili o HSP-ovoj potpori Sanaderu. </p>
<p>Tadić i Ruža Tomašić, dopredsjednici i saborski zastupnici HSP-a izabrani u IX. i X. izbornoj jedinici, istaknuli su da ih je njihov predizborni partner HDZ izigrao i okrenuo se HSS-u, stranci koja će »glumiti konstruktivnu oporbu«, jer joj je cilj zadržati svoje ljude na državnim pozicijama. </p>
<p>»U ovom trenutku za HSP je najvažniji tijek razgovora o novoj koalicijskoj vladi. Unatoč najavama Ive Sanadera, HSP još nije kontaktiran«, rekao je Tadić. Naglasio je da su pravaši očekivali paralelne pregovore te da bi HSP danas, nakon što je drugima nuđeno svašta, bio prisiljen prihvaćati dijelove platforme koja je usklađena s drugima, mimo HSP-a. </p>
<p>Tadić je izrazio nezadovoljstvo miješanjem talijanskog i njemačkog veleposlanika u unutarnju politiku Hrvatske i dodao da njihove reakcije proizlaze iz neobaviještenosti o HSP-u. Zamjerio je i aktualnom vodstvu naše zemlje, jer nije odgovarajuće reagiralo. </p>
<p>Ocijenio je također da se protiv HSP-a vodi medijski rat te da ga potiču neki novinari. Ruža Tomašić je demantirala navodno pismo Kate Šoljić upućeno Anti Đapiću. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Odbijena tužba zbog odugovlačenja postupka koji traje godinama </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Ustavni sud odbio je ustavnu tužbu hrvatskog državljanina zbog odugovlačenja postupka, iako on na Općinskom sudu u Omišu traje više od jedanaest godina. Naime, Ustavni je sud zaključio da sud u Omišu nije odgovoran za odugovlačenje postupka. Omiški je sud donio presudu, ali ona zbog ratnog stanja i prekida diplomatskih odnosa u jednom razdoblju još nije uručena tuženicima u Crnoj Gori. </p>
<p>Podnositelj ustavne tužbe A.B. tužio je godine 1991. Općinskom sudu u Omišu tvrtke iz Crne Gore radi naknade štete, jer je doživio prometnu nesreću koju je skrivilo vozilo u vlasništvu tih tvrtki. Sud u Omišu donio je 1992. godine presudu u kojoj je odlučio o zahtjevu za naknadom štete. Taj je sud od Ministarstva pravosuđa godine 2001. tražio da presudu diplomatskim putem dostavi tuženim tvrtkama u Crnu Goru. </p>
<p>Sljedeće je godine sud obavijestio A.B. da ima poteškoća s dostavom presude u Crnu Goru, jer su komunikacije s tom zemljom otežane. Potom je A.B. zatražio od omiškog suda da požuri Ministarstvo pravosuđa kako bi se presuda dostavila u Crnu Goru. No, sud u Omišu izvijestio ga je da do kraja 2002. godine nije dobio nikakvu obavijest iz Ministarstva pravosuđa o razlozima neuručenja presude u Crnu Goru. </p>
<p>Ustavni je sud utvrdio da Općinski sud u Omišu u tom postupku nije bio neaktivan jer je poduzimao sve da se presuda dostavi u Crnu Goru, no to se iz opravdanih razloga još nije dogodilo. Stoga nije povrijeđeno ustavno pravo A.B. prema kojemu sud u razumnom roku mora odlučiti o pravima i obvezama tužitelja.</p>
<p>Ustavni sud usvojio je tužbu zbog odugovlačenja sudskog postupka i dodijelio po 5000 kuna dvojici tužitelja koji vode proces na Općinskom sudu u Rovinju od 1993. godine. Riječ je o postupku radi naknade štete jer im je inspekcija srušila građevinski objekt. Ustavni sud utvrdio je da u ovom slučaju nije riječ o složenom postupku jer je rovinjski sud u nerazumno dugom razdoblju bio neaktivan. Stoga je i ustavna tužba utemeljena.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kazna Jokiću za napad na Dubrovnik izreći će se na početku sljedeće godine</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 4. prosinca </p>
<p> - Haško tužiteljstvo u četvrtak je zatražilo kaznu zatvora do deset godina za umirovljenog admirala Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) Miodraga Jokića za napad na Dubrovnik, a njegova obrana zatražila je da se Jokiću, koji je priznao krivnju, ne izrekne kazna veća od dvije godine.</p>
<p> Predsjednik sudskog vijeća Alphonse Orie na kraju jednodnevne rasprave kazao je kako će vijeće donijeti odluku o visini kazne sljedeće godine.</p>
<p> Na raspravi o visini kazne tužiteljstvo je kazalo kako su nezakoniti napad na Dubrovnik, počinjen 6. prosinca 1991., izvele snage koje su bile u Jokićevoj zoni odgovornosti. Admiral Jokić nije učinio ništa da ga zaustavi, unatoč tome što je, kako je sam priznao, znao da je Stari grad Dubrovnik pod zaštitom UN-a kao svjetska kulturna baština.</p>
<p> Iako je Jokić zatražio provođenje istrage, nisu učinjeni dostatni koraci da se kazne odgovorni, kazala je tužiteljica Susan Sommers.</p>
<p> Obrana je pak pozvala sudsko vijeće da uvaži kao olakotne okolnosti što se Jokić iskreno pokajao, priznao krivnju te što je i neposredno nakon napada ponudio ispriku i žaljenje hrvatskoj strani. </p>
<p> Admiral Jokić je, obraćajući se sudskom vijeću, rekao kako je priznao krivnju za zločine zato što je smatrao da »netko treba otvoriti proces prihvaćanja krivnje, te isprike žrtvama i ljudskog pomirenja«. </p>
<p> Jokić je u kolovozu ove godine, na temelju nagodbe s tužiteljstvom, priznao krivnju za ratne zločine počinjene tijekom napada JNA na Dubrovnik. Tužiteljica Susan Sommers je njegovu suradnju nakon što je priznao krivnju ocijenila »apsolutnom i potpunom«.</p>
<p>U napadu JNA na Dubrovnik 6. prosinca 1991. poginule su dvije osobe, tri su ranjene, uništeno je šest spomenika kulture, a oštećeno je mnogo objekata kulturne baštine je oštećeno.</p>
<p> Jokić je priznao krivnju po svih šest točaka druge izmijenjene optužnice koja ga tereti za ubojstva, okrutno postupanje, napad na civile, neopravdano uništavanje objekata, nezakonite napade na civile i uništavanje kulturnih, povijesnih i vjerskih objekata, kao kršenje ratnog prava i običaja.</p>
<p> U vrijeme napada na Dubrovnik Jokić, tada viceadmiral, bio je zapovjednik 9. Pomorskog sektora JRM sa sjedištem u Boki Kotorskoj. </p>
<p> Jokić se ICTY-u dobrovoljno predao 12. studenoga 2001. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Novi razgovori Sanadera i Đapića idući tjedan</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Početkom idućeg tjedna obnovit će se razgovori između HDZ-a i HSP-a iako još nije precizno određen dan, doznaje Vjesnik iz krugova tih dviju stranaka. </p>
<p>Naime, nakon HSS-ova odbijanja da uđe u koaliciju s HDZ-om, predsjednik HDZ-a i budući mandatar Vlade Ivo Sanader izjavio je da će nastaviti pregovarati s HSP-om. Iako je Sanader najprije odbacio mogućnost koaliranja s HSP-om opravdavajući to činjenicom da je iz nekih europskih zemalja odaslana poruka da HSP nije poželjan partner u Vladi, Tomčićevim odlaskom u »konstruktivnu oporbu« HDZ se ponovo okrenuo HSP-u. Pravaši su, međutim, poručili da neće podržati Sanaderovu vladu te kako Sanader na krivi način »krpa« vladajuću koaliciju i da ne žele sudjelovati u Vladi u kojoj će biti predstavnici SDSS-a. </p>
<p>No, kockice u mozaiku slaganja Vlade nisu uopće do kraja posložene tako da se otvara drugi krug razgovora između HDZ-a i HSP-a, a inicijativa je stigla iz Sanaderove stranke. Uostalom, čelnik pravaša Anto Đapić javno je kazao da njegova stranka sigurno neće zvati HDZ, a ako ih HDZ pozove na razgovor, oni će se odazvati, ali je malo vjerojatno da će ući u Vladu. Postoje i naznake da među nekim europskim državama koje su bile suzdržane kad je riječ o HSP-ovu sudjelovanju u Vladi, dolazi do zaokreta. Doznajemo i kako nije točno da su ključne članice Europske unije imale jedinstven stav kojim se odbacuje HSP-ov ulazak u Vladu. Naprotiv, mišljenja o tome bila su podijeljena, a o svemu će se više znati idućih dana.</p>
<p>Da se na hrvatskoj političkoj sceni trenutačno događaju nepredvidive situacije, potvrđuje nam i informacija kako će se ovih dana čelnici HSP-a sastati s čelnicima čak dviju stranaka lijeve orijentacije koje su bile sastavni dio šesteročlane koalicije na izborima 2000. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Sanader: Imam potporu većine saborskih zastupnika za sastav Vlade</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca </p>
<p> – Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader potvrdio je u četvrtak da ima potporu većine zastupnika budućeg saziva Hrvatskoga sabora za sastavljanje Vlade, te da će već u ponedjeljak o tome započeti konzultacije s predsjednikom Republike. </p>
<p> Sanader je, gostujući u emisiji »Dnevni ritam« Hrvatskoga radija, izjavio kako činjenica da zasad nema 77 potpisa potpore (nego 76) ne znači nikakvu ustavnu zapreku za početak konzultacija s predsjednikom Mesićem, napominjući da potpisi zastupnika nisu obvezujući. »Bitno je da postoje dogovori i da imam potporu dovoljne većine u Saboru«, rekao je Sanader.</p>
<p> Naglasio je da će njegova vlada u svakom slučaju biti koalicijska, jer će u nju ući predstavnici HSLS-a i DC-a. O tome tko će još ući u njegovu vladu, kaže, razgovarat će nakon završetka konzultacija s Predsjednikom i kad on odredi trenutak za davanje mandata. </p>
<p> Ponovio je da želi parlamentarnu suradnju s HSP-om, ali ne i njegovo sudjelovanje u Vladi. »Iako je HSP poduzeo korake prema modernizaciji stranke i unutarstranačkim reformama koje podržavam i koje su dobre, još držim da nisu za koalicijsku vladu«, ocijenio je. </p>
<p>Uzrok propasti pregovora s HSS-om vidi u stanju u toj stranci, a najavio je nastavak razgovora o daljnjoj suradnji HDZ-a i HSS-a. »U HSS-u postoji dobar dio, možda čak i 'pola-pola' raspoloženja ljudi koji su za koaliciju i onih koji nisu, ali su za potporu novoj vladi.</p>
<p> U svakom slučaju potpora i suradnja u Saboru su tu«, kazao je Sanader, dodajući da je još otvoren proces za dogovore o koaliciji. </p>
<p> Najavio je i nastavak razgovora sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom (SDSS) ponovivši kako želi da jedan od trojice zastupnika srpske nacionalne manjine bude u njegovoj vladi. Iako su u SDSS-u prije nekoliko dana odbacili takvu mogućnost, Sanader smatra da još ostaje mogućnost suradnje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Regionalna suradnja prioritet zemalja JI Europe, žele li postati poželjni partneri Unije </p>
<p>Na Forumu su se okupili predsjednici Hrvatske, SCG-a i Makedonije, te predsjedatelj Vijeća ministara BiH / Mesić smatra da je zona slobodne trgovine najbolji model suradnje, ali odbacio je mogućnost carinske unije zbog različite gospodarske razvijenosti zemalja / Mesić i Marović razgovarali iza zatvorenih vrata </p>
<p>CAVTAT, 4. prosinca</p>
<p> – Regionalna suradnja prioritet je zemalja jugoistočne Europe žele li postati poželjni partneri Europske unije, zajednički su ocijenili čelnici zemalja regije okupljeni na Prvom regionalnom ekonomskom forumu JI Europe u Cavtatu. </p>
<p> Na Forumu u četvrtak uvodno su govorili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjednici SCG-a i Makedonije Svetozar Marović i Boris Trajkovski te predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić. Na skupu koji je organizirala tvrtka »Revicon«, a pokrovitelj je Terzić, došlo je stotinjak predstavnika iz Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunjske, Slovenije te SCG-a. </p>
<p> Mesić je naglasio da suradnja treba biti bilateralna i multilateralna, ali mora se temeljiti na suverenitetu svake pojedine države. Hrvatski predsjednik smatra da je zona slobodne trgovine, svojevrsna cesta JI Europe, najbolji model suradnje, ali odbacuje svaku mogućnost uspostave carinske unije zbog različite gospodarske razvijenosti zemalja. Ponovio je ideju o skandinavizaciji Balkana kao iskušanom modelu prevladavanja međudržavnih sukoba i uspješnog suživota susjednih zemalja.</p>
<p> Prema Mesićevim riječima, želi li ostvariti gospodarsku stabilnost, Hrvatska mora voditi uravnoteženu ekonomsku politiku prema susjedima iz Unije i izvan nje. Naglasio je da ne treba zanemariti suradnju s mediteranskim zemljama jer Hrvatska pripada i tom krugu. »Regionalna ekonomska suradnja za koju je Hrvatska izuzetno zainteresirana mogla bi se sažeti kao – EU plus Cefta plus jugoistočna Europa«, kazao je Mesić.</p>
<p> Marović se suglasio da je potrebna bolja regionalna suradnja zemalja koje su na putu prema Uniji. »Europsko partnerstvo zemalja zapadnog Balkana već je otpočelo i na putu je prema članstvu svih zemalja u Uniji. Nemamo vremena čekati, moramo raditi da ljudi osjete da riječi kao što su Europa, demokracija, regionalna suradnja, uz mir i stabilnost, donose šansu i za bolji život svakog građanina«, naglasio je Marović. </p>
<p>Trajkovski smatra da je regionalna suradnja korak naprijed na putu jugoistočne Europe prema Uniji. Na inicijativu Pakta o stabilnosti, zemlje regije zaključile su mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se u uzajamnoj suradnji osnažio ekonomski rast i poboljšao standard.</p>
<p> »Hoćemo li ostati na tim bilateralnim sporazumima ili ćemo ići dalje? Trebamo napraviti napor prema komercijalnoj integraciji. Imamo dvije mogućnosti koje su različito gledište od onoga što je rekao Mesić, a to je stvaranje ili zone slobodne trgovine ili carinske unije. Realno je stvoriti tri trgovinske zone koje se mogu nazvati jugistočnoeuropska zona slobodne trgovine, što se može postići vrlo brzo jer uspostava carinske unije zahtijeva relativno duge pregovore. U međuvremenu neke od zemalja mogu biti pozvane u EU pa će ti pregovori postati besmisleni«, kazao je Trajkovski. </p>
<p> Terzić je istaknuo da je potrebno koordinirano djelovanje zemalja JI Europe što će utjecati na ugled regije. </p>
<p> Politički čelnici slažu se da su stabilizacija u jugoistočnoj Europi i proširenje Unije dva paralelna procesa. Ocjenjujući da u njihovim zemljama postoji konsenzus o priključenju Uniji, drže da bi gospodarski preduvjeti trebali biti osnovni kriteriji za članstvo.</p>
<p> Tijekom boravka u Cavtatu Mesić i Marović razgovarali su »iza zatvorenih vrata« pa novinari nisu obaviješteni o temi susreta.</p>
<p>Anton Hauswitschka i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hrvatskoj otvorena vrata NATO-a </p>
<p>BRUXELLES, 4. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Hrvatskoj su otvorena vrata NATO-saveza, poručili su ministri vanjskih poslova zemalja Sjevernoatlantskog saveza u standardno opširnom paketu zaključaka skupa održanog u Bruxellesu.</p>
<p> »Ohrabrujemo Hrvatsku da nastavi reforme potrebne da bi se unaprijedila kandidatura za članstvo u NATO-u, želimo joj uspjeh i nastavit ćemo podupirati sve njezine reforme kroz Plan provedbe priprema za članstvo. Još jednom potvrđujemo da ovaj krug proširenja nije zadnji, a vrata NATO-a i dalje su otvorena«, istaknuli su u zaključcima ministri vanjskih poslova NATO-a. Potpora naporima Hrvatske, Albanije, Makedonije, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine popraćena je uobičajenim upozorenjem o ispunjavanju uvjeta za ulazak, pri čemu Atlantski savez i na razini ministara vanjskih poslova podsjeća da je obvezna puna suradnja s Haaškim sudom ponavljajući imena trojice bjegunaca pred međunarodnom pravdom koji moraju biti izručeni – Karadžića, Mladića i Gotovine.</p>
<p> NATO-ovi diplomati, kako saznajemo, očekuju da će Hrvatska s novom vladom bez zastoja nastaviti zacrtanim reformskim putem. NATO ne predviđa usporavanje u procesu započetom tijekom mandata bivše vlade iz čega slijedi da se u pristupu NATO-a Hrvatskoj ništa značajno neće ili ne bi trebalo promijeniti.</p>
<p> Naravno, NATO-ovi ljudi nerado, čak i pod zaštitom anonimnosti, spekuliraju o mogućim terminima kad će Hrvatska (a s njom i preostali kandidati) biti pozvani u NATO. Objektivnim i realnim se smatra termin idućeg NATO-ova sastanka na vrhu u Istanbulu.</p>
<p> Vjesnikov sugovornik objašnjava da bi, ako se ispune očekivanja Saveza o održavanju ritma i razine reformi te provedu zadaci koje je Hrvatska zacrtala u svome novome Akcijskom planu za članstvo, taj istanbulski sastanak trebao dati »pozitivne znakove« za članstvo. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sindikat: Neki pirotehničari danas rade za 3500 kuna bruto, za što je odgovoran Vidović </p>
<p>U posljednja tri tjedna stradala su trojica pirotehničara isključivo zbog prebrzog rada, upozorava Dražen Kiš, predsjednik Sindikata zaposlenih na razminiranju / Sindikat daje novoj vladi sto dana da počne rješavati status pirotehničara / Iako bi godišnje iz proračuna trebalo biti izdvojeno 800 milijuna za razminiranje </p>
<p>SPLIT, 4. prosinca</p>
<p> – Predsjednik Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja Dražen Kiš u četvrtak je na konferenciji za novinare u Splitu najavio da 548 licenciranih pirotehničara u Hrvatskoj daje novoj vladi mjesec dana da započne rješavati njihove probleme. Prvi ispit, naglasio je, bit će proračun za iduću godinu u kojem bi za 540 pirotehničara zaposlenih u 23 tvrtke s 25 strojeva trebalo izdvojiti 400 milijuna kuna.</p>
<p>»To bi trebalo biti dovoljno za funkcioniranje svih tvrtki te za plaće pirotehničarima po 14.000 kuna bruto uz dnevnice i ostala davanja. Danas neki pirotehničari rade za 3500 kuna bruto. Neka dobro razmisle vrijedi li njihov život toliko. U posljednja tri tjedna stradala su trojica pirotehničara isključivo zbog prebrzog rada, odnosno nekvalitetnog razminiranja«, kaže Kiš.</p>
<p>Dinamiku razminiranja nametnuo je Nacionalni plan protuminskog djelovanja koji predviđa da se godišnje iz proračuna izdvoji 800 milijuna kuna kako bi Hrvatska bez mina dočekala 2010. godinu. No, ove je godine iz proračuna za razminiranje utrošeno svega 165 milijuna kuna, istaknuo je.</p>
<p>Uz povećanje plaća, pirotehničari traže potpunu provedbu kolektivnog ugovora, donošenje novog zakona o humanitarnom razminiranju i novi pravilnik. </p>
<p>»Sve to pokazuje koliko je Račanovoj vladi bilo stalo do razminiranja. Odgovornim smatramo ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, koji je i predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje i koji se sve vrijeme bahato ponašao prema nama«, rekao je Kiš.</p>
<p>Pirotehničari traže sva prava koja pripadaju hrvatskim ratnim vojnim invalidima. Budući da su takav status imali 1996. kad su započeli s razminiranjem, zahtijevaju da im se retroaktivno vrati. Otkad je krenulo razminiranje stradala su 73 pirotehničara, među kojima su 44 poginula. </p>
<p>»Zvanje pirotehničara u Hrvatskoj još uvijek nije registrirano. Praktički mi ne postojimo kao struka. Već četiri godine nam se obećava Zakon o humanitarnom razminiranju, ali ga nema jer pojedinci iz vrha u tome imaju svoj privatni interes. Mnogi od njih vlasnici su privatnih tvrtki za razminiranje«, upozorio je potpredsjednik Sindikata i sindikalni povjerenik u Mungosu Niko Režić.</p>
<p>Pirotehničar Ivan Erlan najavio je da u novim prosvjedima, koji će uslijediti ako ih i nova vlada iznevjeri, više neće biti mučenici. »Pritiscima na Vladu izborit ćemo se za svoja prava ili ćemo zaustaviti razminiranje i srušiti cijeli model«, poručio je Erlan. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Predsjednici sudova osudili pozive na nasilno suzbijanje provedbe sudskih odluka</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Pozivanje na nasilno sprječavanje provedbe sudskih odluka nedopustivo je jer dovodi u pitanje pravni sustav i pravnu sigurnost građana i njihove imovine, zaključeno je u četvrtak na sastanku predsjednika Vrhovnog suda s predsjednicima viših sudova. </p>
<p> Ponašanja kojim se poziva na nasilje dovode u pitanje funkcioniranje pravnog sustava i mogu imati ozbiljne posljedice za pravnu sigurnost građana i njihove imovine, priopćeno je sa sastanka predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića te predsjednika Upravnog, Visokog prekršajnog, Visokog trgovačkog suda i svih županijskih sudova.</p>
<p> Predsjednici sudova podsjećaju da je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke te da je svatko dužan poštovati i pokoriti se pravomoćnoj i ovršnoj sudskoj odluci. </p>
<p> Iz priopćenja se ne vidi koji su konkretni slučajevi potaknuli predsjednike sudova na upozorenje i iznošenje načelnog stava o nedopustivosti nasilnog sprječavanja provođenja sudskih odluka.</p>
<p> Na temelju rezultata rada za prvih devet mjeseci ove godine predsjednici sudova ocijenili su da velika većina sudaca ispunjava svoje obveze. Ukazano je da poteškoća imaju sudovi u Zagrebu i Splitu gdje je najveći broj predmeta, ali i nedovoljno sudaca, opreme i poslovnog prostora. Kao primjer istaknut je zagrebački Općinski sud na kojemu na 32 posto svih predmeta u Hrvatskoj radi tek 18 posto sudaca. Pozitivnim je ocijenjen trend popunjavanja sudova sucima i sudskim osobljem, posebice u ovoj godini, no istodobno je upozoreno na manjak novca za stručnu naobrazbu.</p>
<p> Predsjednici sudova zaključili su da daljnje povećanje broja predmeta na sudovima ukazuje kako ne postoje drugi društveni mehanizmi za rješavanje sukoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ako im u petak ne stignu plaće, radnici »Lenca« od ponedjeljka u štrajku </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> – Radnici brodogradilišta »Viktor Lenac« od ponedjeljka počinju štrajkati ako im u petak, sukladno odluci Vlade i dogovoru socijalnih partnera, ne budu isplaćene četiri zaostale plaće, najavio je Sindikat metalaca Hrvatske.</p>
<p> Predsjednik Sindikata Ivo Marjanović ocijenio je na konferenciji za novinare u četvrtak da radnici vjerojatno u petak neće dobiti zaostale plaće jer je prošlotjedna Vladina odluka o prenamjeni 1,8 milijuna eura neiskorištenih sredstava za isplatu plaća – nezakonita. </p>
<p>»Shvatili smo da smo prevareni jer do podneva nismo dobili na potpis dokumente o transferu novca pa proizlazi da radnici u petak neće dobiti plaće iako je to bilo dogovoreno«, rekao je. </p>
<p> Upitao se tko će radnicima objasniti da se odluka ne može provesti jer je nezakonita, ustvrdivši da njih ne zanimaju zakonske osnove ni način provedbe, nego isplata plaća.</p>
<p> Odluku o prenamjeni 1,794.173 eura neiskorištenih iz zajma za investicije u Fond za radnička potraživanja Vlada je donijela prošli tjedan, kad je odlučila da neće sudjelovati u daljnjem financiranju sanacije brodogradilišta.</p>
<p> U srijedu su socijalni partneri dogovorili način provedbe te Vladine odluke i najavili isplatu zaostalih plaća do petka.</p>
<p> Predstavnici Ministarstva gospodarstva, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Fonda za razvoj i zapošljavanje, Sindikata metalaca Hrvatske i Uprave tada su zaključili da će temeljem Vladine odluke o davanju državnih jamstava u korist HBOR-a, ta banka odobriti zajam Sindikatu za isplatu plaća.</p>
<p> U Sindikatu neslužbeno ocjenjuju da je odluka o prenamjeni investicijskih sredstava nezakonita jer Vlada ne može davati jamstva za isplatu plaća radnicima u tvrtkama koje nisu u većinskom državnom vlasništvu.</p>
<p> Da je odluka prihvaćena, HBOR bi tražio određena jamstva od Sindikata za cijeli iznos. Sindikat pak može pristati samo na jamstva do iznosa predviđenog Zakonom o radničkim potraživanjima, a to su tri minimalne plaće po radniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Stanari vezani lancima, HEP-ove radnike štitio kordon policije </p>
<p>Stotinjak stanara splitskih ulica Gundulićeve, Bribirske i Ljudevita Posavskog smatraju da će elektromagnetsko zračenje trafostanice biti fatalno za njihovo zdravlje / Stanari neopravdano strahuju jer su neinformirani. Zračenje je zanemarivo, riječ je o najmodernijoj tehnologiji, kazao je direktor Elektrodalmacije Željko Đerek / Stanari na Općinskom, Upravnom i Vrhovnom sudu protiv HEP-a pokrenuli šest postupaka od kojih nijedan još nije počeo </p>
<p>SPLIT, 4. prosinca</p>
<p> – Unatoč prosvjedima stotinjak stanara ulica Gundulićeve, Bribirske i Ljudevita Posavskog u splitskoj četvrti Dobri, Hrvatska elektroprivreda (HEP), odnosno Elektrodalmacija u četvrtak je počela izgradnju nove 110 kV trafostanice na mjestu stare 35 kV. Zaštićeni kordonom policije, HEP-ovi radnici ogradili su parkiralište na koje će, do završetka nove trafostanice, izmjestiti staru. </p>
<p>Stanari koji su svojim tijelima, vezani lancima pokušali spriječiti početak radova, smatraju da je postojeća trafostanica od 1981. godine prouzročila smrt četrnaestero stanara koji su oboljeli od zloćudnih tumora. Smatraju da će elektromagnetsko zračenje trafostanice, koja je samo desetak metara udaljena od njihovih spavaćih soba, biti fatalno za njihovo zdravlje. </p>
<p>Tvrde kako je smrtnost od karcinoma u njihovim zgradama znatno veća od one u ostalim splitskim četvrtima. Od HEP-a traže, ne samo da zaustavi izgradnju veće trafostanice, nego i da postojeću izmjeste na područje s manje gustom naseljenošću. »Nastavak radova, koje su prosvjednici zaustavili u srpnju ove godine, počeo je na temelju rješenja Općinskog suda u Splitu, koje je uredno uručeno stanarima. HEP posjeduje svu potrebnu dokumentaciju. Stanari neopravdano strahuju jer su neinformirani. Zračenje je zanemarivo, riječ je o najmodernijoj tehnologiji«, kazao je direktor Elektrodalmacije Željko Đerek. Potkrepljuje to i studijom utjecaja na okoliš koju je za HEP izradio zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva te rezultatima mjerenja buke koju je obavio splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, koji nisu pokazali nikakve štetnosti.</p>
<p>U Dobrima je policija bila u dvojakoj ulozi. Naime, najprije je osiguravala javni red i mir na prosvjedu, koji su građani uredno prijavili, a potom je i asistirala Općinskom sudu u provođenju njihova rješenja o početku radova.</p>
<p>Općinski sud u Splitu izdao je, naime, rješenje kojim se, na HEP-ov prijedlog, vlasnicima poslovnih prostora u prizemlju tih zgrada, Igoru Tomiću i Branku Budiši, zabranjuje ometanje radova i pristup trafostanici. Privremena mjera zabrane odnosi se na njih osobno, ali i na osobe preko kojih bi eventualno oni mogli organizirati prosvjede. Prekrše li sudsko rješenje, HEP će im za svaki dan kašnjenja radova naplatiti po 15.000 kuna. No, na prosvjedu se nisu našli ni Tomić ni Budiša.</p>
<p>»Više je policije nego nas prosvjednika. Ovo je dan kada je umrla pravna država«, kazao je predstavnik stanara Zdenko Dvornik. Njihov odvjetnik Ico Šarpa istaknuo je da je Općinski sud požurio donijeti odluku na HEP-ov zahtjev, a da su stanari na Općinskom, Upravnom i Vrhovnom sudu protiv HEP-a pokrenuli šest postupaka od kojih nijedan još nije ni počeo. Škarpa je zbog takve situacije u četvrtak u postupcima stanara protiv HEP-a zatražio izuzeće predsjednika Općinskog i Županijskog suda u Splitu te suca Općinskog suda koji je donio rješenje u korist HEP-a.</p>
<p>Stanari, među ostalim, sumnjaju i u način na koji je HEP došao do građevinske dozvole za izgradnju trafostanice. Tvrde da je parcelizacijom zemljišta izbjegao situaciju u kojoj od stanara okolnih zgrada mora zatražiti suglasnost za izgradnju načinivši samog sebe svojim susjedom.</p>
<p>Na projektu trafostanice Dobri, Elektrodalmacija radi već četiri godine. Postojeća elektro-mreža u Splitu već godinama ne može zadovoljiti potrebe zapadnog dijela grada, posebice najuže gradske jezgre gdje se potrošnja u posljednjih pet godina utrostručila.</p>
<p>Za izgradnju nove trafostanice i rušenje stare, kaže Đerek, posjeduju svu građevinsku dokumentaciju i dozvole kao i za privremeno izmještanje transformatora 35 kV trafostanice na parkiralište za vrijeme radova. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031205].
|
