NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030905].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 191571 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>DNK analizom oslobađa se 30 posto sumnjivih za silovanje</p>
<p>U laboratoriju imam 800 slučajeva nerazriješenih silovanja iz cijelog svijeta, neki su stariji i od 30 godina. Čekaju na ponovno vještačenje / Da bi se smanjio broj molekula nužnih za DNK analizu potrebni su superpolicajci koji znaju uočiti, fiksirati i otkriti biološki trag, naglašava dr. Henry C. Lee</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Analiza najsitnijih organizama posljednjih je desetljeća postali najstrašnije oružje u borbi protiv teških krvnih delikata i njihovih počinitelja. Genetska biologija, točnije DNK analiza, omogućila je spoznaju o tome čiji su jedva vidljivi biološki tragovi na mjestu zločina. DNK analiza tih tragova (krv, sperma, slina, druge tjelesne izlučevine, kosa, biljni tragovi, kosti, tkivo) nepobitno dokazuje nazočnost zločinca u blizini žrtve, jer je na njegovoj odjeći primjerice nađena žrtvina krv što je objektivan dokaz pred sudom; slična metoda omogućava identifikaciju posmrtnih ostataka čak i nakon dužeg vremena - izgubljenim, ostavljenim i otetim dječacima i djevojčicama, koji su odrasli kao »ničiji«, daje ogromne izglede da se, genetskom analizom precizno utvrdi tko su im roditelji, pa bili već i pokojni. </p>
<p>Gost zagrebačkog kongresa o genetici, molekularnoj biologiji i forenzici, profesor i voditelj ustanove Forensic Science Laboratory u američkoj saveznoj državi Connecticutt dr. Henry C. Lee ( Henry Lee je davnih šezdesetih emigrirao iz Azije u SAD sa 40 dolara u džepu op a.) u razgovoru za Vjesnik govori o nastanku »najmanjeg oružja protiv najvećeg zla, kriminala«, ilustrirajući to najnovijim slučajevima iz američke i svjetske prakse forenzičara i policajaca.</p>
<p> • Istraživanje DNK metodom i rezultati u sudskoj praksi zatekli su ostale sudionike - sud, tužilaštvo, policiju koji ih jedva prate. Njezina primjena u kaznenom postupku daje u mnogim slučajevima nepobitne dokaze. Ne trčite li prebrzo u odnosu na ostale?</p>
<p>– Trka je u početku bila spora. Prvi počeci datiraju iz 1865., kada je austrijski svećenik George Mendel, eksperimentirajući s vrtnim graškom, postavio osnovne principe nasljeđivanja i tako postao otac genetike. Struktura DNK prvi put je razotkrivena i opisana zahvaljujući nobelovcima Jamesu Watsonu i Francisu Cricku i to davne 1953. O tada i sudstvo s policijom i nauka 'dodaju gas i ubrzavaju'. Policijska praksa koncem sedamdesetih u Americi bila je da se prvo osumnjičeni liši slobode, pa da se onda traže dokazi. No, lukavi kriminalci nisu uvijek ostavljali tragove (ili ih istraga nije mogla pročitati). U osamdesetima. se taktika morala promijeniti. Da bi se sudski proces završio osudom, trebalo je naći što više svjedoka, po mogućnosti očevidaca, a u modi su bili i dojavljivači iz kriminalnog miljea. No, u praksi se ustanovilo da je 40 posto svjedoka nepouzdano (govore što misle da su vidjeli, a ne što su stvarno vidjeli), a cinkeri i doušnici radili su za novac, pa su govorili ono što su vjerovali da policija želi čuti. Devedesetih je humana genetika s DNK analizom ušla na velika vrata i u policijske istrage i suđenja. To je definitivan povratak objektivnosti u istragu - materijalni dokazi, pa među njima i DNK nalazi, omogućuju sudu odlučivanje na temelju znanstvenih, objektivnih nalaza.</p>
<p> • Genetska biologija i DNK analiza mnoge je sumnjivce oslobodila tereta odgovornosti, a naizgled nedužne strpala iza rešetaka. Gdje je ta metoda najučinkovitija?</p>
<p>- Na sreću, forenzičari su najjači kad se radi o najtežim kriminalnim djelima, krvnim deliktima i silovanjima. Prva faza istrage nakon silovanja sastoji se u uzimanja bioloških tragova silovatelja, sperme, sline ili tragova krvi. Ako žrtva ne poznaje nasilnika, pretraga je duga i mukotrpna. Ako je on poznat, postupak teče brzo. Ako je DNK počinitelja identičan onome na tijelu žrtve, osumnjičeni se dalje procesuira, a ako ga je DNK isključila - oslobađa. Tom eliminacijom oslobađa se 30 posto sumnjivih, koji ranije ne bi lako izašli iz policijskih šaka. </p>
<p>Druga je mogućnost da žrtva prijavi silovanje, ali ne zna silovatelja. Tada se ide na uzimanje bioloških tragova kod cijele grupe potencijalnih sumnjivaca. Primjerice svih muškaraca koji su bili na toj velikoj zabavi. Davanje sperme i krvi je dragovoljno, ali odbijanje navodi na sumnju. Sudac u takvim slučajevima može narediti i prisilno uzimanje uzoraka. Ako ni takva metoda ne daje rezultata, uzorak DNK nepoznatog silovatelja unosi se u banku podataka u kojoj su registrirarni svi raniji silovatelji. »Ulov« je vrlo izvjestan. Mnogi silovatelji ponavljaju kazneno djelo nakon otpuštanja ili izdržavanja kazne.</p>
<p> • No, i tu se može izmaknuti pravdi.</p>
<p>- Ako ni tu nema uspjeha, baca se tzv. mreža za povlačenje (dragnet). To je sveobuhvatnija metoda. Primjerice, ako se silovanje dogodilo u hotelu, svi se muškarci pozivaju na testiranje DNK; jednako se postupa i kad je riječ o manjem mjestu ili selu. </p>
<p>Jedan slučaj iz Engleske, silovanje iz 1986., riješeno je upravo bacanjem 'mreže za izvlačenje'. Ubijena je i silovana mlada djevojka, uhapšen je osumnjičeni, ali je DNK pokazao da on nije počinitelj. Obavljena je analiza DNK svih muškaraca u selu i svi su bili negativni. Misterij je razriješen tek priznanjem prijatelja prvog osumnjičenika; on je umjesto njega dao krv a da nije ni znao zašto, što je zavelo istragu.</p>
<p>U četvrtom, najtežem slučaju, kada se, osim uzorka DNK, nema ni mogućeg počinitelja, podaci se ubacuju u posebnu mrežu podataka koja sadrži samo DNK nepoznatih i neotkrivenih slučajeva. Uspoređuju se podaci o načinu izvršenja zločina i drugi policijski podaci. U laboratoriju imam 800 slučajeva nerazriješenih silovanja iz cijelog svijeta, neki su stariji i od 30 godina. Čekaju na ponovno vještačenje.</p>
<p> • DNK je moćno oružje protiv kriminala; koliko molekula treba za DNK analizu? Milijun, sto tisuća...?</p>
<p>- Stručnjacima je dovoljno 100 do 200 molekula za DNK analizu. Teoretski, bila bi dovoljna samo jedna; ide se na smanjivanje broja potrebnih molekula koje su potrebne za test. To povećava izglede za eliminaciju sumnjivih. No, to otežava rad policije i tužilaštva; potrebni su superpolicajci koji znaju uočiti, fiksirati i otkriti biološki trag. Tu je budućnost forenzike, da obuči policiju, tužitelje i suce o onome što može znanost. </p>
<p>Mjesto zločina sveto je za policajca koji mu prvi pristupa. Pomakne li samo jednu čašu, ugazi li nehotice na samo jednu sićušnu kapljicu sline, opušak ili krv, istraga neće dovesti do počinitelja.</p>
<p> • Vaše je geslo: ako se udružuju zločinci svijeta, onda se moraju udruživati i forenzičari. Kako s time stvari stoj u Hrvatskoj?</p>
<p>- U Hrvatsku sam došao prvi put 1994. i potom još nekoliko puta. Došao sam radi identifikacije žrtava ratnih zločina u Petrinji i na Kupresu. No, hrvatske forenzičare poznajem i od prije. Primjerice docenta dr. Dragana Primorca i prof. dr. Šimuna Anđelinovića. Kroz struku i suradnju stvaraju se i prijateljstva. Kako dolazim češće u Hrvatsku, zapažam <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom se DNK znanost razvija. Laboratoriji postoje u četiri grada - Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku. I ovdje se brzo trči.</p>
<p> • Što je ostalo u laboratorijima kod kuće, koji neriješeni slučajevi?</p>
<p>- Od starih slučajeva iz šezdesetih - bostonski davitelj. Događaj je imao i filmski verziju s Tonyjem Curtisom u naslovnoj ulozi, no rodbina glavnoosumnjičenoga traži novu istragu. Tu je i novi - slučaj Paterson. Klasični bračni trokut, muž, ljubavnica i trudna supruga. Suprug prijavljuje nestanak žene, ali potraga je bezuspješna. On je od početka sumnjiv, jer bježi potpuno prerušen i s bratovim dokumentima. Iznenada, tri mjeseca potom, nađeni su komadi suprugina tijela. Nedaleko, u zaljevu blizu San Francisca, nađeno je i mrtvo dijete, porođeno normalno... Misterij je to s kojim se tek treba uhvatiti u koštac...</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Henry C. Lee je »razvlastio« mnoge sudove, suce i porote</p>
<p>Središnja osoba petodnevnog zagrebačkog kongresa forenzičara je čovjek koji je triput zamoljen da se vrati iz mirovine, jer su mnogi sudskomedicinski, pravni i policijski stručnjaci kapitulirali pred nekim nerazriješenim slučajevima. Predali su ih njemu, a on ih je riješio, makar su prašinu kupili i desetljećima. On je, zahvaljujućoj poglavito neslomljivoj volji da se znanstveno objasne neki sudski slučajevi, išao protiv svih. Našao je argumenata i znanstvene dokaze kad je ustao protiv većeg dijela američke javnosti.</p>
<p>Još i prije suđenja, javnost je O. J. Simpsona proglasila krivcem za ubojstvo supruge i njezina ljubavnika. No, on je pred sudom i porotom iz tog zida vadio ciglu po ciglu, koju su uzidali zastupnici optužbe pod pritiskom javnosti, pa se napokon zid srušio i Simpson je oslobođen.</p>
<p>On je kao forenzični stručnjak našao znanstveno utemeljene dokaze za protutezu optužbi u kojoj se bliskog suradnika tadašnjeg predsjednika SAD-a Clintona uvlačilo u spletke. Vincent Forester, Clintonov bivši pravni savjetnik, nađen je mrtav, a javnost je svakodnevno bombardirana sumnjičenjem da je savjetnik ubijen navodno po narudžbi Clintonovih i u režiji CIA-e. On je besprizivno utvrdio suprotno (pored toga, što je pokazao koliko je istraga bila manjkava i amaterski provedena), da je u pitanju samoubojstvo predsjednikova savjetnika. Ti i poznati slučajevi, gdje je nakon 17 godina kemijsko-genetičkom metodom otkriven otisak prsta i slučaj zaključen, do procjene mogućnosti da se može detektirati Kennedyjevog ubojicu (ubojice) unapređujući nove metode molekulartne biologije, smatraju se poznatim i općim mjestima u povijesti kriminalistike i sudske medicine.</p>
<p>Leeju se pripisuje glavna zasluga da je, unapređujući tehnike u otkrivanju metoda DNK analize, »razvlastio« mnoge sudove, suce i porote; njihovo je ostalo da osude, ali je ipak presudio on, jer je jedini, na temelju materijalih dokaza, znao i sugerirao objektivnu istinu. To su i deseci tisuća drugih sudskih slučajeva, gdje su razjašnjene okolnosti teških krvnih delikata, 45 godina rada na policijskim i sudskomedicinskim poslovima, osobito na DNK analizama, tri zanimanja (policijski kapetan, novinar u Maleziji, doktor forenzičnih znanosti u SAD-u), obnašanje dužnosti ministra policije u saveznoj državi Connecticut, kao prvog koji nije bijelac, sve je to sabijeno u 170 centimetara visine čvrstog organizma i još čvršće, fanatične volje: dr. Henry C. Lee.</p>
<p>Rodom iz Kine, policijsko obrazovanje stekao je na Tajvanu, a u SAD-u nastavio blistavu karijeru policajca, forenzičara, pisca brojnih stručnih knjiga i profesora na mnogim porestižnim sveučilištima. Na pitanje Vjesnikova novinara o razlozima posjeta Zagrebu, uslijedio je neobičan odgovor: »Došao sam prijateljima«. Kasnije će se vidjeti da to nije bila samo kurtoazija.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prodano zemljište s vrijednim arheološkim lokalitetima</p>
<p>Bolković: Kao što smo prije govorili da nije dobar monopol HDZ-a, tako danas nije dobar IDS-ov monopol, jer su posljedice bahatost, demonstracija sile i razne nepravilnosti / Delbianco: U brijunskom priobalju je u bescjenje prodano milijun četvornih metara istarske zemlje za pet eura za četvorni metar, da je Županijska skpština nakon prodaje, a ne prije nje, donijela izmjene prostornog plana i urbanizirala zemljište te da zarada od tih transakcija nije usmjerena za zapošljavanje</p>
<p>PULA, 4. lipnja</p>
<p> – Medijski odjek afera s prodajom atraktivne istarske zemlje nije samo uzdrmao najširu istarsku javnost nego i tamošnju političku scenu. Kašnjenje potpisivanja koalicijskog sporazuma SDP-a i IDS-a najvidljivija je posljedica. Stoga i politički oponenti tamošnje najjače istarske stranke, vladajućeg IDS-a, otezanje potpisivanja koalicije tumače kao SDP-ovo »vaganje« mogućih šteta ulaska u koaliciju sa strankom čije se ime tijesno povezuje s aferama. Iako su izvori iz središnjeg vodstva SDP-a Vjesniku potvrdili da će do koalicije ipak doći, lokalni se, pulski SDP-ovci tome protive. Predsjednik tamošnje podružnice te stranke Livio Bolković tvrdi da takav brak potkopava njihovo višegodišnje djelovanje, usmjereno, kaže, slabljenju IDS-ovog rejtinga.</p>
<p>»Najprije raščistimo nepravilnosti, pa razmišljajmo o koalicijskom sporazumu«, tvrdi Bolković. »U protivnom, biračko bi nas tijelo na idućim lokalnim izborima moglo neugodno iznenaditi.« </p>
<p>No, Bolković i njegove stranačke kolege svjesni su da su u manjini. Prihvatit će, kažu, odluku vrha stranke, no uzeli su si pravo reći razloge protivljenja, što nije ništa drugo do, kažu - dosljednost. »Kao što smo prije govorili da nije dobar monopol HDZ-a, tako danas nije dobar IDS-ov monopol, jer su posljedice bahatost, demonstracija sile i razne nepravilnosti«, tvrdi Bolković.</p>
<p>I upravo zbog, kako tvrde, nepravilnosti, pulski je SDP, uz Istarski demorkatski forum (IDF) i nezavisne liste iz Medulina, Rovinja i Fažane, inicijator potpisivanja peticije za raspisivanje referenduma kojim bi se Istrani izjasnili jesu li za poništenje prodaje zemljišta u Barbarigi i Dragoneri te poništenje registarcije zajedničkog društva »Brijunska rivijera«, osnovanog između države i županije. Bolković predstavlja dio istarske političke javnosti koji se protivi dosadašnjoj praksi prodaje zemljišta. »Gradski SDP zalaže se za poništenje prodaje Barbarige i Dragonere i zato, što su na tom području i vrijedni arheološki lokaliteti, pa se silom zakona to područje nije smjelo prodavati«, napominje. Po njegovu mišljenju, na tom području se prvo trebalo detaljnim urbanističkim planom predvidjeti što se može graditi, a potom raspisati natječaj.</p>
<p>Smatra da bi zemljište na kojem se ne bi gradilo trebalo dati u koncesiju, a ne prodati ga. Upozorava da dvije, danas najpoznatije lokacije u Istri, Barbariga i Dragonera, nisu jedini slučaj mutnih radnji. Ilustrira to prodajom zemlljišta u Ližnjanu od prije šest godina kad su, tvrdi, općinski čelnici i njihovi rođaci jeftino kupili zemlju, potom je urbanizirali i obogatili se. Posljedica je, tvrdi, da je IDS izgubio vlast u Ližnjanu. </p>
<p>Projekt »Brijuni rivijera« je dio istarske javnosti dočekao s negodovanjem. Protivnici projekta njegovim tvorcima, državi i županiji, zamjeraju što u projekt nije uključila i lokalnu samoupravu. Stoga su, napominju, moguća samo dva rješenja - ili ga staviti ad acta ili u njega uključiti lokalnu samoupravu, općine i gradove na čijem se području planira gradnja. </p>
<p>Sredinom lipnja u Fažani je osnovan Odbor za referendum koji je, po rječima pulskoga gradonačelnika Luciana Delbianca, osnovan radi zaštite javnih dobara i vrijednosti te kako bi se stalo na kraj malverzacijama istarskim zemljištem i priobaljem. Konstatirali smo, kaže Delbianco, da je u brijunskom priobalju u bescjenje prodano milijun četvornih metara istarske zemlje za pet eura za četvorni metar, da je Županijska skpština nakon prodaje, a ne prije nje, donijela izmjene prostornog plana i urbanizirala zemljište te da zarada od tih transakcija nije usmjerena za zapošljavanje. Pritom, dodaje, županijska tijela nisu pribavila obvezno mišljenje općinskih ili gradskih vijeća. Odbor za referendum u kojemu sjedi i Bruno Poropat, nekadašnji IDS-ov županijski vijećnik koji je svojedobno digao ruku za prodaju Barbarige i Dragonere, protivi se projektu »Brijuni rivijera«. U osnivačkim dokumentima istoimenog društva po Delbiancovim riječima, stoji mogućnost da se djelovi rivijere prodaju drugima, dok istodobno u skpštini društva sjede dva čovjeka, jedan iz županije i jedan iz Vlade. U njemu nema, upozorava, ni jednog predstavnika općina i gradova Rovinja, Bala, Vodnjana, Pule, Fažane i Medulina. »Projekt 'Brijuni rivijera' samo je politička magla kojom županijska vlast maže oči građanima i trguje istarskom zemljom za dobivanje fotelja u Zagrebu.«</p>
<p>Izaslanstvo Odbora, predvođenog pulskim gradonačelnkom, u srijedu je na Pantovčaku posjetilo predsjednika Stjepana Mesića i upoznalo ga s referendumskom inicijativom. Za referendum je dosad prikupljeno 12.129 potpisa istarskih birača, a kako su najavli, Hrvatskom će saboru podnijeti prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o okolnostima prodaje zemljišta.</p>
<p>»Sve su to politikantske igre«, smatra saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin, koji, kao i njegov stranački kolega Setvo Žufić, smatra da projekt »Brijuni rivijera« nema alternativu. U njega će se, tvrdi, uključiti i lokalna samouprava.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Optužnica izvjesna,suđenje u Hrvatskoj nesigurno</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Mirko Norac je kao osumnjičenik ispitivan u Zagrebu tri dana. Dvojica istražitelja su se vratila u Haag noseći u svojim torbama sasvim neizvjestan zaključak o cijelom slučaju. Ipak, nekoliko činjenica je nastavilo priču o Norcu i Medačkom džepu na istoj razini na kojoj ga spominje Carla del Ponte, na kojoj surađuju haaško i Državno odvjetništvo u Hrvatskoj i na kojoj se cijeli predmet našao u trenutku smrti stožernoga generala Janka Bobetka.</p>
<p>Haaška tužiteljica je spomenula Mirka Norca, u svakom od brojnih slučajeva, samo u kontekstu akcije Medački džep. Počela ga je spominjati onog trenutka kad je bilo sasvim jasno da Sud u Haagu neće u svojstvu optuženika moći doći do Bobetka. Bivši zapovjednik 9. gardijske brigade, Norac, tako joj je ostao kao najviši vojni zapovjednik iz akcije Medački džep.</p>
<p>Prije deset mjeseci, Državno odvjetništvo je, zajedno s policijom, pokrenulo istragu o cijelom slučaju. Na tom je predmetu uspostavljena i suradnja haaškog i hrvatskog tužiteljstva o čemu svjedoči i prisustvo Petra Pulišelića, zamjenika glavnog državnog odvjetnika, na zagrebačkom ispitivanju. O pravom značenju njegova trodnevnog boravka u remetinečkom zatvoru, gdje je ispitivanje obavljeno, tek će se vidjeti.</p>
<p>Treći element tog događaja je u činjenici da su Norac i Medački džep u izjavama haaških i domaćih dužnosnika bili spominjani kao predmet koji bi na sudovanje bio prepušten hrvatskim sudovima. Specifični procesni položaj Norca, budući da u riječkom sudskom zatvoru očekuje pravomoćnost presude na 12 godina zatvora zbog sudjelovanja u gospićkom slučaju, doveo je istražitelje u Zagreb, ali to ne znači da je Haag definitivno odustao od ideje o suđenju u Hrvatskoj.</p>
<p>Ključno pitanje je slijedi li nakon zagrebačkog ispitivanja optužnica protiv Norca ili će tužiteljstvo dići ruke. Dogodi li se prvo, Norac bi mogao ostati u Hrvatskoj i suđenje bi obavio hrvatski sud. U skladu s vrlo ozbiljnim najavama iz Haaga. Dogodi li se drugo, hrvatsko pravosuđe dovršava postupak suđenja za gospićki slučaj pravomoćnošću presude ili njenim ukidanjem i vraćanjem na ponovno suđenje.</p>
<p>Potvrdi li se presuda riječke sutkinje Ike Šarić, malo bi vjerojatno bilo da bi Haag pokretao novi sudski proces. Cilj suda, a to je procesuiranje ratnih zločina pred nacionalnim sudom, time bi bio ispunjen. Istom pravosuđu bi bila po dovršenju ovdašnje istrage prepuštena i odluka o novom suđenju za Medački džep. U oba slučaja bi iz Haaga morala stići i »pohvala« za postupanje nacionalnih sudova.</p>
<p>Ako bi pak došlo do ukinuća presude iz Rijeke, sve ovisi o procesnom dojmu s kojim su dvojica istražitelja napustila Zagreb. Norčev odvjetnik Ivan Kern smatra da bi se optužnica mogla podići samo u sklopu zapovjedne odgovornosti Mirka Norca, a ni za to, smatra, nije skupljeno dovoljno pravničke sigurnosti.</p>
<p>Zbog svega toga, slučaj Norac pravnički je važan, jer više nego ikad omogućava hrvatskom pravosuđu da postupa u sklopu nacionalnih zakona i ovlasti. Pritom, osuđujuća presuda ni u gospićkom niti u medačkom slučaju nije pretpostavkom za »haašku pohvalu«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Predizborne mjere povećanja izvoza</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Najnoviji Vladin pokušaj obuzdavanja rasta deficita platne bilance ostat će u sjeni priča o alarmantnom rastu inozemne zaduženosti. Inozemni dug prelazi 19 milijardi dolara, odnosno iznosi više od 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), a javni dug istodobno iznosi više od 96 milijardi kuna, odnosno 50,8 posto BDP-a.</p>
<p>Pokušaj Ministarstva financija da se iz toga sasvim izostave izdana državna jamstva nije najpravilniji, a neće se svidjeti ni stručnjacima Međunarodnog monetarnog fonda koji ovih dana borave u Hrvatskoj i čija je jedna od osnovnih zamjerki nesređenost registra izdanih jamstava u Ministarstvu financija.</p>
<p>Banski dvori, s druge strane, ispravno tvrde da Hrvatska može uredno podmirivati svoje obveze prema inozemnim kreditorima. Takvo je stanje sada i bit će sljedeće godine. No što ako se tečajni odnosi poremete ili hrvatsko gospodarstvo završi u stagnaciji ili recesiji? Naime, Hrvatska nekoliko godina ostvaruje gospodarski rast, no to ne mora potrajati. Hrvatska sada na servisiranje inozemnih dugova i otplatu kamata troši sav prirast BDP-a, pa su usporedbe s razvijenim zemljama Europske unije, kada je razina zaduženosti u pitanju, možda ipak malo promašene. Za servisiranje dugova one ipak izdvajaju manji dio svoga BDP-a. </p>
<p>Vladin najnoviji pokušaj povećanja stagnirajućeg robnog izvoza svakako je ispravan. No dvojbe se javljaju oko pokretača toga rasta. Teško je i sasvim nerealno očekivati da hrvatske izvozne uzdanice postanu brodogradnja, metalna ili tekstilna industrija, a takva tumačenja pristižu iz resornih ministarstava. Hrvatska brodogradnja, primjerice, realno ne može povećati robni izvoz za nekoliko stotina milijuna dolara, a da pritom ne poveća i robni uvoz koji se želi smanjiti.</p>
<p>Udio domaćih sastojaka u prosječnom brodu izgrađenom u hrvatskim brodogradilištima varira od 45 do 60 pa čak i 70 posto, pa je i o tome trebalo voditi računa prigodom proglašavanja brodogradnje hrvatskim izvoznim adutom. Ne treba usto ni spominjati milijarde kuna dosad izdanih državnih jamstava, bez čega su hrvatski brodograditelji sasvim nekonkurentni na svjetskom tržištu. Da bi mogli sklapati nove poslove brodograditeljima će biti nužna i nova jamstva, o čemu sada nitko ne govori, a to će dodatno povećati hrvatski inozemni dug.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vrijeme je da se počne misliti o Jadranu</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Onako brzo kako je hrvatsko-slovenski sukob planuo, tako je brzo pokazao naznake smirivanja. Katalizator tog početka »hlađenja« bila je Europska unija. Jednostavnom porukom da se nema namjere petljati u hrvatsko-slovenski spor jasno je Rupelu dala do znanja da se neće svrstavati nego će samo oba susjeda pozvati na dijalog, onako kako se to u Europi radi, smireno za pregovaračkim stolom. Hrvatsku najavu o proglašenju gospodarskog pojasa službena je Ljubljana pokušala iskoristiti za još jedno otvaranje priče o granicama. No, Bruxelles i za to ima odgovor – rasprava o granicama može trajati i dulje, pokazala je uostalom i europska praksa.</p>
<p>Poruke Europske komisije upućene su i Zagrebu. Europsku uniju ne zanimaju jednostrani potezi koji će sve dodatno zakomplicirati nego želi čuti konkretne prijedloge za zaštitu Jadrana, bez obzira na to kako se model nazvao: gospodarskom, ribolovnom ili zaštićenom zonom. Model, nadalje, mora biti prihvatljiv za sve i mora se onda i provoditi da bi se zaštitila sredozemna mora.</p>
<p>Kako su jednostrani potezi koji se tiču i ostalih uvijek problematični i opasni, EU je dugo odbijao bilo čiju pomisao o proglašenju gospodarskog pojasa. Pogotovo u malim poluzatvorenim morima. Drastično osiromašenje ribljeg fonda i ozbiljni ekološki problemi natjerali su Uniju da počne razmišljati drukčije. Piculina je diplomacija, za razliku od Rupelove, pomno osluškivala nove vjetrove iz Bruxellesa i već na solunskom summitu najavila svoje namjere.</p>
<p>Hrvatska na sastancima koji slijede, prvo u Ljubljani, pa zatim u Bruxellesu i u Veneciji potkraj godine, mora imati jasan i konkretan prijedlog zaštite Jadrana, bez obzira na to kako se on zvao. Ozbiljan pristup toj važnoj temi najbolja je obrana od teza da je ona izmišljena samo za predizborno vrijeme u kojem su mnogi podložni jeftinom populizmu.</p>
<p>Reakcija Europske komisije je, čini se, blagotvorno utjecala na sve; Rupel je odmah izjavio da Slovenija i Hrvatska nisu u krizi, a premijer Račan ponovio da će se odluka o zaštiti mora donijeti onako kako se to u međuovisnim međunarodnim odnosima i donosi – vodeći računa o EU i nakon konzultacija i suradnje sa svim zainteresiranim zemljama. Nakon političkih i diplomatskih plotuna iz Ljubljane i Zagreba došlo je vrijeme da se počne misliti o Jadranu. Rim ionako čeka.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ticala nas se ili ne, Makedonija nam je vrlo blizu</p>
<p>Ne treba hrvatske građane plašiti Al Qaidom i mudžahedinskim lancem. U našoj regiji ima toliko neriješenih graničnih, međudržavnih i međuetničkih pitanja, koja se i te kako tiču Hrvatske, da još dugo nećemo moći mirno i slatko spavati, a nevolje drugih promatrati skandinavskom hladnoćom</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>U posljednjih nekoliko godina u dijelu naše javnosti mogu se svako malo čuti vrlo otvorena, ali u suštini pogrešna razmišljanja o budućem razvoju i potrebama Hrvatske vojske. Tako se pojavljuju stajališta da Hrvatskoj ne treba ratno zrakoplovstvo, a ratna mornarica je prema istim razmišljanjima ionako »simbolična« i »paradna«. Isto vrijedi i za hrvatske »skupe« i »nepotrebne« obavještajne agencije (uz konstataciju »što one uopće rade u inozemstvu – sve što ih zanima mogu doznati iz novina«). Sve te kritike uglavnom polaze od stava da bi se uštedio silan novac i pametnije uložio u nešto drugo.</p>
<p>Ipak, dovoljan je i jedan pogled na dobru geografsku kartu pa da se shvati kako država sa specifičnim oblikom kifle, dugim granicama i nepredvidivim susjedima treba za svaki slučaj imati vlastitu kvalitetnu oružanu silu i obavještajnu analitiku, osobito u regiji u kojoj je destabilizacija povijesni poučak. Ne treba hrvatske građane plašiti Al Qaidom i mudžahedinskim lancem. U našoj regiji ima toliko neriješenih graničnih, međudržavnih i međuetničkih pitanja (koja se i te kako tiču Hrvatske) da još dugo nećemo moći mirno i slatko spavati, a nevolje drugih promatrati skandinavskom hladnoćom. Hrvatsku se tiče sve što se zbiva oko nje i u njezinoj neposrednoj blizini, pa ako hoćete, sve od Triglava do Gevgelije!</p>
<p>Ako ovdje preskočimo vrlo aktualne hrvatsko-slovenske odnose o kojima se može pisati s različitih aspekata, istočnije od nas odnosi su još grublji. Eto, primjerice, u Makedoniji sigurnosne prilike mogu se praktično preko noći pretvoriti u pravi rat ako neka od suprotstavljenih strana (ili obje) zaključe da vojnim sukobom mogu postići brze dobitke.</p>
<p>Makedonske sigurnosne snage opkolile su nekoliko albanskih sela u području Kumanova u namjeri da tamo provedu racije. Makedonski policajci, naime, traže zapovjednika Čakalu (i njegove ljude) koji je odgovoran za niz bombaških atentata izvedenih nedavno u središtu Skopja. Riječ je o Avdylu Jakupiju, jednom od vođa pobune prije dvije godine i nekolicini njegovih najbližih suradnika. U selima Tanuševci, Vaksince i Lojanu on ima brojne pristaše koji ga skrivaju.</p>
<p>Makedonski obavještajci zaključili su da se upravo u selima kumanovske općine može očekivati veća koncentracija naoružanih Albanaca. Stoga je, uz dopuštenje makedonske vlade, odlučeno preventivno izolirati označena sela, okružiti ih i presjeći im opskrbu i komunikacije. Za Makedonce je važno da u samom začetku bilo kakve nove pobune Albanaca spriječe širenje odnosno infiltraciju naoružanih i vojno izvježbanih osoba dublje u zemlju, osobito u užu zonu Skopja. Makedonska vlada računa da će albanski zastupnici u parlamentu (većina iz kumanovskog kraja) otići u Vaksince i tamo nagovoriti Jakupija i njegove ljude da se spor riješi na miran način i uz obostrana jamstva o poštivanju dogovorenog.</p>
<p>No, pozadina napetog stanja na sjeveru Makedonije daleko je zamršenija, pa događaje ne treba shvatiti kao usputni, nevažan incident. Najnovije zaoštravanje zapravo ne iznenađuje. </p>
<p>U prošle dvije godine, koristeći dugo primirje, Nacionalna fronta za ujedinjenje Albanaca ojačala je svoje redove: umjesto 500 sada ima 1000 izvježbanih gerilaca koje je u stanju brzo rasporediti gdje god želi. Unutar Nacionalne fronte djeluje i ilegalna Albanska nacionalna armija (ANA) koja operira u južnoj Srbiji i ima uporišta u sjeverozapadnoj Makedoniji.</p>
<p>Male skupine okupljene oko zapovjednika Čakale (Jakupija) uopće ne bi bile problem da se »iza brda« ne valja krupniji ulog. Naime, u ANA-i i Nacionalnoj fronti za ujedinjenje Albanaca ne sjede samo ekstremisti koji bi bez ikakvog plana ulazili u riskantne akcije. Nakon mobilizacije i okupljanja dobrovoljaca s Kosova i dijelova južne Srbije nastanjenih pretežno Albancima, ANA bi mogla opremiti i naoružati oko 2000 boraca (većina s ratnim iskustvom) te ih razmjestiti u sjeverozapadnoj Makedoniji. ANA ima i diverzantske skupne za »duboku infiltraciju« koje namjerava koristiti »Makedoncima iza leđa« (u njihovoj pozadini). Također je pogrešno ovakvo stanje tumačiti samo frazom da je Albance ponovno obuzela groznica izazvana idejom o stvaranju Velike Albanije. </p>
<p>Zapravo, ako problem promatramo iz hrvatskog kuta, iza svega se jasno vidi sljedeće: u Prištini su dulje zabrinuti činjenicom da na Zapadu i SAD-u više nitko ne spominje rokove kada bi se Kosovo trebalo izjasniti što želi, odnosno opredijeliti za nezavisnost. U Beogradu za to ne žele ni čuti i tempom koji se nije očekivao naglo poboljšavaju odnose s Washingtonom nudeći mu i darove u obliku srpskih vojnika za Irak.</p>
<p>Albanski političari i lokalne vlasti u Prištini ne mogu političkim sredstvima spriječiti američko-srpsko približavanje i stvaranje neke vrste strateškog partnerstva (pri čemu Srbija već označava mjesta gdje bi mogle biti američke vojne baze). No i disidente i »one koji ne slušaju« iz vlastitih redova nitko ne može spriječiti da reagiraju drukčije.</p>
<p>Za ANA-u je važno da Makedonci žestoko vojno napadnu albanska sela nedaleko od Kumanova da bi se pod njezinim vodstvom (pokroviteljstvom) mobilizirala i homogenizirala javnost na Kosovu i u samoj Albaniji. A to Makedoncima s tehničke strane ne bi bilo teško učiniti. Oni su se dobro pripremili za eventualnu novu ratnu rundu.</p>
<p>No, prije pritiskanja okidača Makedonci trebaju u Bruxellesu i Washingtonu provjeriti kako daleko u primjeni sile mogu ići, a Albanci, prije negoli se u bilo što upuste, moraju otvoreno pitati Amerikance hoće li ih štititi jednako kao prije nekoliko godina. Stoga na domaće primjedbe: »Pa što se nas u Hrvatskoj tiče ta Makedonija?!« treba odgovoriti: »Ticala nas se ili ne, vrlo nam je blizu«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Katoličko će sveučilišta vjerojatno pričekati sklonija vremena</p>
<p>U Hvaru će se koplja ponajviše lomiti između struje koja smatra da katolički znanstvenici i intelektualci u pluralističkom društvu trebaju djelovati putem što većeg broja javnih institucija, a ne zatvarati se u crkvene institucije (u ovom slučaju obrazovne), te struje koja smatra da Crkva za svoju misiju treba obrazovati veći broj katoličkih kadrova širega znanstvenog spektra</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>O inicijativi za osnivanje katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj, koja se u crkvenim krugovima »tiho« provlači već desetak godina, a u posljednje su dvije godine intenzivnije analizirane mogućnosti njene realizacije, govorit će se uskoro na jesenskom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) koja će se u listopadu održati na Hvaru. </p>
<p>Ta je ideja potekla od zagrebačkih isusovaca koji imaju vlastito visoko teološko i filozofsko učilište, no nije naišla na oduševljen prijam »bratskih« teoloških učilišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Posebno se zagrebački Katolički bogoslovni fakultet (KBF) protivi toj ideji s argumentacijom da bi to značilo svojevrsno getoiziranje katoličkih intelektualaca, te da Crkva nije u stanju sama financirati takav projekt. </p>
<p>Biskupi su prije dvije godine tražili dodatno promatranje i procjenu mogućnosti tog projekta zaduživši riječkog nadbiskupa mons. Ivana Devčića, predsjednika Odbora za katoličke škole i visoka crkvena učilišta, da za ovogodišnje jesensko zasjedanje HBK pripremi iscrpno izvješće. </p>
<p>Međutim, sudeći prema raspoloženju najutjecajnijega crkvenog učilišta u zemlji, zagrebačkog KBF-a i njegova velikog kancelara zagrebačkog nadbiskupa Bozanića, teško da će se ta inicijativa ostvariti. </p>
<p>To više što je zagrebački KBF svojim povratkom u okrilje Zagrebačkog sveučilišta dijelom zadovoljio »sveučilišne ambicije«. U tom kontekstu s Kaptola je isusovcima već ranije preporučeno da pokušaju osnovati vlastito privatno sveučilište, kao što je slučaj s desecima sličnih isusovačkih sveučilišta u svijetu. </p>
<p>O toj su ideji isusovci već razmišljali, međutim, za to postoje dvije ozbiljne prepreke. Prva je što bi to bio financijski zamašan projekt za malu hrvatsku isusovačku provinciju, a druga je pitanje bi li malo katoličko sveučilište s nekoliko humanističkih studija moglo izdržati konkurenciju velikih građanskih sveučilišta kao što je zagrebačko. </p>
<p>Tijekom dvogodišnje analize koja je trebala iskristalizirati viziju eventualnog katoličkog sveučilišta javljale su se i ideje da se ono locira izvan velikih teoloških centara poput Zagreba, Rijeke ili Splita, kako bi se izbjegla nepotrebna konkurencija na uskom prostoru. </p>
<p>Tako se nedavno mogao čuti prijedlog da sjedište katoličkog sveučilišta bude u Karlovcu. Prijedlog je formalno uputio karlovački župan Vlado Jelkovac, međutim, najvjerojatnije nije samonikao, stoga ga valja promatrati u kontekstu mogućih crkvenih kombinacija. </p>
<p>U slučaju da se HBK na jesenskom zasjedanju ipak odluči za osnivanje katoličkog sveučilišta, može se pretpostaviti da je svoju potporu obećala i hrvatska država. Jer bez financijske potpore države Crkva se neće ni odvažiti na taj projekt. </p>
<p>Što se tiče nastavnog kadra on bi se zasnivao na manjem broju stalnih zaposlenika i većem broju pozvanih predavača iz zemlje i inozemstva. To je praksa koju danas u svijetu rabe mala specijalizirana sveučilišta. </p>
<p>U Hvaru će se koplja ponajviše lomiti između struje koja smatra da katolički znanstvenici i intelektualci u pluralističkom društvu trebaju djelovati putem što većeg broja javnih institucija, a ne zatvarati se u crkvene institucije (u ovom slučaju obrazovne), te struje koja smatra da Crkva za svoju misiju treba obrazovati veći broj katoličkih kadrova širega znanstvenog spektra. </p>
<p>Teško je predvidjeti što će na kraju prevagnuti no imajući u vidu opću prosvjetnu situaciju u zemlji skloni smo mišljenju da će se konačna odluka ipak odgoditi za sklonija vremena.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Svi naši promotori ideje o radu kao vrsti opijata</p>
<p>U nas je ostao dominantan model (od vremena socijalizma) s vrijednosnom matricom oslobađanja od rada! Rutineri i dalje potiskuju inovatore. Orijentiranost većine, poglavito onih koji sve više rade »u fušu« je kako zaraditi, a ne raditi! Osloboditi se rada, odgovornosti rada, zavlačiti i/ili utajiti porez… Gramzivost i vještina »lova u mutnom« smatraju se i danas atributom sposobnih. I danas je ostala sveprisutna dogma da za osobni dohodak nije važno što radiš i učiniš (uradak) nego gdje radiš</p>
<p>ZLATKO MILIŠA </p>
<p>Žalosno je da se rad uspoređuje s opijatima. Uzet ćemo dva primjera koje su njihovi protagonisti medijski potencirali. Prvi je primjer magistra znanosti, publicista i svećenika iz Kaštel Novoga Luke Vuce, kada je u Vjesniku, u Stajalištima, 23. srpnja napisao: »Rad ima nešto zajedničko s opijatima. Poznato je da rad ne iscrpljuje ljude samo fizički nego i psihički. Nakon velikih rezultata ljudi su obično i duhovno ispražnjeni. Mnogo zabavljača i uspješnih ljudi… često posežu za narkoticima… da ispune unutarnju prazninu«. </p>
<p>Kakve li blamaže u riječima jednog intelektualca i svećenika? Zar ne zna da je za svaki uspjeh nužan golem napor i da poslije takva naporna rada dolazi unutrašnji mir i zadovoljstvo. Zna li g. Vuco da je put do ljepote često trnovit. </p>
<p>O pedagoškim implikacijama njegovih riječi ne treba govoriti. Dovoditi na takav pojednostavljen način u vezu radni i ovisnički identitet je doista nedopustivo. Ovisnički identitet je zapravo negativni radni i socijalni identitet. (Vidjeti u knjizi Nastran-Ule M. »Temelji socijalne psihologije«, Znanstveno i publicističko središće, Ljubljana, 2000.) </p>
<p>Sami ovisnici pokazali su u vlastitoj slici (identitetu) visok stupanj nezadovoljstva samim sobom. (Vidjeti u empirijskoj studiji A. Leburić i suradnika »Ovisnički identitet«, Alineja, Zagreb, str 125.) U najboljem slučaju, samo se »radoholičari« mogu nazvati ovisnicima o poslu. Činjenica je da radoholičari nemaju slobodnog vremena. </p>
<p>Međutim, pitanje je jesu li kao takvi društveno neprihvatljivi i imamo li pravo samo u negativnim konotacijama promatrati njihov radni identitet kao ovisnički. U pravo to je i naš drugi primjer, koji je eksplicirala Karmen Ožbolt u svom tekstu pod naslovom »Rad kao svakodnevna droga« (Večernji list, 30. kolovoza 2003.).</p>
<p> Iako tvrdi da je tipični mentalitet radoholičara da »sve mora sam« i timski mu rad »ide na živce«, na drugom mjestu kaže, fobičar – kao tip radoholičara – se ništa ne usuđuje sam i zato rado radi u društvu! </p>
<p>Nevjerojatno s koliko lakoće takvi »stručnjaci« promoviraju negativnosti i idealni tip čovjeka »opijenog poslom«. Ta autorica lakonski zaključuje da radoholičari sami sebi uništavaju život te da je u ovisničkoj opasnosti svatko onaj kome je u životu još jedino rad važan…« </p>
<p>Koje su posljedice takva zaključivanja pogubne za mlade koji »opijeni« utjecajem medija najviše preferiraju hedonizam i vrijednosnu matricu »oslobađanje od rada«? Teško je ustanoviti. Jedno je sigurno da su implikacije takvih zaključaka pedagoški nedopustive! Ako je toliko već čovjek otuđen u svom radu kako može raditi na humanističkoj viziji oslobađanja rada?! </p>
<p>U razvijenim državama, gdje je dominantan utjecaj protestantizma, prosječni zaposlenik prihvaća temeljne vrijednosti rada: upornost, štedljivost i akumulaciju kapitala, a isto to potiče i (samo kapitalističko) društvo i Crkva – proglašavajući takve etičke vrijednosti rada najvećim moralnim vrijednostima. </p>
<p>Takav pragmatizam u radu je na obostrano zadovoljstvo sredine i pojedinca, a potiču ga vrijednosti: materijalna stimulacija koja omogućava ranu materijalnu neovisnost, upornost, marljivost i štedljivost. To su temeljni svjetovni i religijski aksiomi rada.</p>
<p>U nas je ostao dominantan model, (od vremena socijalizma) s vrijednosnom matricom oslobađanja od rada! Rutineri i dalje potiskuju inovatore. Orijentiranost većine, poglavito onih koji sve više rade »u fušu« je kako zaraditi, a ne raditi! Osloboditi se rada, odgovornosti rada, zavlačiti i/ili utajiti porez… Gramzivost i vještina »lova u mutnom« smatraju se i danas atributom sposobnih. </p>
<p>I danas je ostala sveprisutna dogma da za osobni dohodak nije važno što radiš i učiniš (uradak), nego gdje radiš. Potrošačka groznica, kupovanje na kredit i zaduženost samo su popratne pojave koje nas stavljaju u sam vrh zemalja u tranziciji. Prosječni zaposlenik u Hrvatskoj je izvrstan potrošač, ali je istodobno loš štediša i banci je dužan više od deset tisuća kuna. </p>
<p>Sve manje vjeruje institucijama sustava (i bankama), jer vjeruje da i one (kako i socrealistički divovi privrede, hotelski kompleksi…) mogu propasti. </p>
<p>Zavlači s plaćanjem poreza, radi sve više u fušu, ne prijavljuje goste... </p>
<p>Potrošač je (medijska zvijezda) postao »kralj«, a proizvođač (poglavito onaj orijentiran na inozemstvo) ostao u »vakuumu« na nemilost svih, najviše države!</p>
<p>Sve su to prateće pojave u društvu koje ne potiče kreativce i nema razvijenu tržišnu ekonomiju razvijenog svijeta.</p>
<p>Uravnilovka, koja je harala u školstvu i privredi, dandanas stvara apatiju i rezigniranost. Ona je doslovno »mela« kvalitetni kadar. Rastuća je nesnošljivost svih populacija s kojom se šire »negativne vibracije«. O (radnim) idolima se više i ne govori. Mladi nemaju pozitivnih vrijednosti uzora koji su se istakli radom, odnosno upornošću i odgovornošću. Masa postaje kompetentna (u kritici svega postojećega) za sve i sva. </p>
<p>Egzistencijalna drama pretvara se u nihilizam i sveopću apatiju. Svaki grad u mislima njegovih građana postaje »ukleto mjesto u kojem su svi protiv svih, u kojemu oni koji žele nešto napraviti, neprekidno nailaze na zapreke i podmetanja, na intrige i zavjere« (Branka Somen u tekstu »Festival koji nitko ne voli«, Vjesnik, 19. srpnja 2003.). </p>
<p>U društvu je sve manje kulturnog dijaloga, a sve više ideološke mržnje. Tjeskoba i bespomoćnost razvijaju depresiju, a posebno u onih koji su nekad bili entuzijasti u svom poslu. Reprezentativan je primjer jedne službenice koja se obratila za pomoć liječnici (objavljeno u Jutarnjem listu od 10. travnja o.g.). </p>
<p>U svom je obraćanju kazala da osjeća pojačan umor, povećanu nesanicu, loše raspoloženje (u radu sa strankama). Sve zato jer je opterećuje rad s ljudima koji su je godinama »bombardirali svojim problemima«. To je tipičan primjer gubljenja »smislenosti vlastitog rada« (odgovor dr. Elvire Koić, psihijatrice), a kao proizvod stresa, beznađa i depresije. A najugroženije su osobe koje su radu pristupale s mnogo entuzijazma. </p>
<p>Mladi ne vole školu, »opijeni« su utjecajem elektronskih medija, gdje se preferira nerad i lako dobivanje bogatstva bez temeljnih ranije spomenutih protestantskih aksioma vrijednosti rada. Nemaju jasnu životnu i radnu viziju. </p>
<p>Ono što je žalosna sociološka karakteristika u Hrvatskoj je podatak da jedan dio, mladih koji su dobili posao, (zbog diskriminirajućeg položaja u radu, minimalnih primanja kao posljedica lošega radnog zakonodavstva) su i dalje materijalno ovisni o roditeljima! </p>
<p>Sve više mladih sa završenim fakultetima su diskriminirani, jer rade na poslovima koji se prema sistematizaciji radnih mjesta tretiraju kao radna mjesta s završenom srednjom stručnom spremom. </p>
<p>Manje od trećine »sretnika« dobiva kod prvog radnog mjesta posao na neodređeno, a drugi se zapošljavaju na određeno, s prijavom s nižom stručnom spremom kako bi poslodavac smanjio porezne obveze prema državi. </p>
<p>Stoga, logično je pitanje s početka ovog teksta: Jesu li promotori ideje o radu kao vrsti opijata svjesni negativnosti pedagoških implikacija kod mlade generacije? </p>
<p>Autor je docent pedagoških znanosti na Odjelu za pedagogiju Sveučilišta u Zadru.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tata ili trener: Ne mogu baš svi donositi kući zlato </p>
<p>Koliko je ravnopravan dogovor nekoga tko ima samo 19 godina i sva prava ovoga svijeta da se uz tako malo godina ne snađe s pritiskom s kojim se našao i netko tko ima ozbiljne godine muškarca, uz to i drugu svoju djecu o kojima se mora brinuti, kako sam izjavljuje, ima i obvezu da o životu zna gotovo sve. Ako ne zna o atletici i trenerskom poslu, što još može naučiti, mora znati o ljubavi, dignitetu mladog bića i poštivanju ličnosti</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Što je starije</p>
<p> – tata ili trener? Jedno od vječnih pitanja, manje u medicini, a više na etičkom području. Nacija je prespavala poplavu brojnih novina koje su na prvim stranama objavile lijepo lice jedne Splićanke, koja je u životu imala sreću da se u odrastanju dotakne atletike i to jedne od njenih težih disciplina – skoka u vis. </p>
<p>Kako je sama rasla, rasle su i visine koje je preskakala, ali očito i tatine ambicije i promišljanje o tome da dijete mora dosanjati neke svoje mladenačke snove. </p>
<p>I čovjek-trener-tata, zauzeo se maksimalno, pa je devetnaestogodišnja djevojčica došla, nema tome dugo, do Pariza. Došla i dosegla ono što je u tome trenutku bilo moguće, a kako je tata-trener-vođa ocijenio da stvar nije dobro odrađena, osuo je paljbu po svome djetetu, u novinama i drugim medijima. </p>
<p>Kada se sve što je objavljeno pažljivo pročita, stvar se svela – na jedan više »pijat maniste u suvo«. Nacija je strepjela, drhtala i srećom prospavala noć. Ali prije polaska na spavanje, na nacionalnoj televiziji, u središnjoj informativnoj emisiji, oglasio se tata-trener i rekao – ona je pametna, pa je razumjela, te smo se mi dogovorili...</p>
<p>Koliko je ravnopravan dogovor nekoga tko ima samo 19 godina i sva prava ovoga svijeta da se uz tako malo godina ne snađe s pritiskom s kojim se našao i netko tko ima ozbiljne godine muškarca, uz to i drugu svoju djecu o kojima se mora brinuti, kako sam izjavljuje, ima i obvezu da o životu zna gotovo sve. </p>
<p>Ako ne zna o atletici i trenerskom poslu, što još može naučiti, mora znati o ljubavi, dignitetu mladog bića i poštivanju ličnosti. </p>
<p>Jedan »pijat maniste u suvo« nije odgojna mjera koju mora znati svekolika javnost. </p>
<p>Taj se problem rješava za stolom, u prostoriji za ručanje, a nikako javno i ne na taj način. Bez obzira na sve ambicije, nedosanjane snove, neostvarene želje. Kao što svaki čovjek ima pravo na te ambicije i snove, isto toliko ima pravo ne zlorabiti ih, a da pritom ne bude kažnjen. </p>
<p>U životu postoje trenuci slave, pada, dobroga i zlog. Ali prije svega postoji samo jedanput nečijih 19 godina, koje traže potpuno poštovanje, zaštitu privatnosti i nalažu obvezu da se očuva ljepota življenja. </p>
<p>Tko zna što je tata atletičara koji je nakon dva pogrešna starta, padao no stazi, protestirao, bunio se na razne načine trebao raditi da mu je on slučajno bio trener. Mladić je istina i nešto stariji, pa bi vjerojatno i oštrina ljutnje tate-trenera bila nešto veća. Sa sportom to nema pretjerane veze. </p>
<p>Ne mogu baš svi donositi kući zlato s prestižnih atletskih mitinga, ali ima mnogo sportaša koji nikada u nisu donijeli zlatnu polugu, a svoju zemlju su predstavljali na najbolji mogući način i zadužili je s bezbroj »zadužbina«, služeći kao primjer mnogima koji su po svim vremenima i u svim uvjetima, na svaki mogući način pokušavali svladati visine iz snova. </p>
<p>Bilo preko letvice ili na neki drugi sportski, pa i životni način. »Manista u suvo« nikako nije bila razlogom da ih se omalovažava i ugrožava na bilo koji način. A pogotovo se o njihovoj pameti ne može raspravljati pred svekolikom javnošću. </p>
<p>Napokon, integralni tata-trener-vođa, dužan je štiti integritet onoga koga nečemu poučava. Pa što je tu starije tata ili trener?</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Eurobalkanski prostori i hrvatsko-slovenski odnosi: Još jedni najbolji neprijatelji u Europi</p>
<p>Balkanizirani Balkan, odnosno rebalkanizirani Balkan, najprije se trudi sebi i drugima dokazati da on, Balkan, uopće nije Balkan, nego da je on, Balkan, zapravo Europa. To Balkanu nitko nit' ne poriče, samo što je Balkan kao dio Europe na – Balkanu. A baš to se Balkanu ne sviđa. To što je na – sebi!... Šef slovenske diplomacije prijeti prstom da će spriječiti Hrvatskoj put u Uniju, jer da je Slovenija u Jugoslaviji imala otvoreno more. E, pa i mi smo u KuK-u imali i Alpe i Beč i Prag. Naravno da Slovenija treba sudjelovati u dogovoru o Jadranu, ali to je stvar sporazumijevanja, a ne »diplomatskih« štosova / Pred svekolikim južnoslavenstvom ustobočile se sve te prijeteće ili obećavajuće ideje i inicijative vrste SECI, južnoistočna Europa, carinska unija, pakt stabilnosti, itd., a sve to metaforički nam znano kao eurobalkanska kompozicija – s Hrvatskom kao kanda lokomotivom, naravno – a sve je to crvena krpa za sve nas; niti se Hrvatskoj mili biti lokomotiva, a vagoni se o nju ne bi okačili ni u snu!</p>
<p>MILAN RAKOVAC</p>
<p>Veli zgranuta Europa, na neobuzdane međusobne slo-crooptužbe zbog Jadrana: »Trenutačni događaji zaista su zapanjujući« (Jacques Wunenburger, šef delegacije Europske unije za Hrvatsku). </p>
<p>Veli mi dobrohotni prijatelj, dobro ti stajalište, ono sveslavensko, ali stajalište, u Stajalištima, o južnim slavijama? Hrvatska žustra akcija (proglasit ćemo jadranski gospodarski pojas), i slovenska reakcija (nećemo vas pustiti u Europsku uniju), te reakcija na reakcije itd. zbilja su slikovite. Svojedobno napisah, u početku rasprava o Piranskom zaljevu da Slovenija i Hrvatska uzmu susjede za arbitre. </p>
<p>Nit' mi se ne osuši tinta na sveslavenske teme, kad eto belaja, raskukurikali se južnoslavenski petešići (kokotići), protokolarni i medijski i ini, po Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Podgorici, Beogradu... pucaju diplomatske pljuske na sve strane, zvoni nam svima u ušima, kruže Slaveni po Slavijama, kruže diplomatske note, krešu nabjede i uvrede. A svjetski maheri uzalud se trude postrojiti nas po špagi stabilizacije.</p>
<p>Što se to zbiva s ovdašnjim južnoslavenskim kolektivitetima (čitaj: s Hrvatima i ostalima, Srbima...); možda se svi skupa naprežemo zaustaviti vlastitu socijalnu degradaciju, političku alijenaciju i kulturalnu degeneraciju? I to tako da već-euro-Slovenija i skoro-euro-Hrvatska postaju – još jedni najbolji neprijatelji u Europi! Čitam kako kolega Prosperov Novak veli da akademski đir već inercijom za studente generacijama reciklira usmenu kulturu (gusle, deseterac, poslovice, čojstvo i junaštvo...) kao temelj kulture, dakle i literature. Zanimljivo. </p>
<p>Ali, prvo, je li to baš loše, i drugo, nameće li to neki krug »ruralnih konspiratora«, ili pak isto hajdučko guslarstvo i svatovsko bećarstvo i čini srž hrvatskoga i inoga južnoslavenskoga kulturalnog ambijenta? </p>
<p>Ako bih se ovdje upustio u diletantske, dakle, sumnjive, antropološke pokuse, usudio bih se reći da u Južnih Slavena postoji određeno snažno »barbarsko naslijeđe«, kulturalno, običajno napose, generičko pa i genetičko (evo, našao znanstvenik u nama masu srednjoazijskih i zapadnoazijskih gena). </p>
<p>Ta neka socioantropološka južnoslavenska, balkanska »svježina«, koju ne niječem – samo je pripisujem povijesnome raskrižju, na kojem nas stoljećima mijese, satiru, prolijevaju krv i miješaju je s našom, Germani, Romani i Osmanlije (i Ugri), a ne nekoj našoj iznimnosti – možda i jest jedini naš povijesni adut u rukavu? </p>
<p>Ostadoh zgranut, pijuckajući nedavno s jednim znanstveno visokorangiranim zapadnjačkim humanistom – In vino veritas? – koji nije skrivao, više udivljen nego kritičan – priznanje novim Balkancima, koji da smo, biva, potonja prigoda za europsku letargiju.</p>
<p> Zašto to, upitah, kako to?</p>
<p> Vaš nevjerojatan način, reče čovjek, legalizacije kriminala, vaše manipulacije, vaša drskost, vaša površnost, vaša zdrava divljina... </p>
<p>Godila mi je ta groteskna sinteza, priznajem nevoljko; ako se, uostalom, zapadnjaci tu i tamo skrivećki, ali čak i javno, dive ovom našem javašluku i voluntarizmu, ako grlosječe cijelih gradova proglašavaju »balkanskim Napoleonima«, pa, dobijesa, nije to možda ni tako loše, barem za naše nesumnjive kolektivne egomanije? Molim?</p>
<p>Ali ja sam iz generacije koja je prije pola stoljeća čagala rock u Glazbenjaku, kod Tucmana, na Ribičiji, u Radnjaku! I slušala Ellu Fitzgerald i Laurencea Oliviera kao Hamleta! A Janigro je bio svjetska fora! Kao i Zagrebačka škola crtanog filma! Kao i Murtić, Prica, Gliha, Šparemblek, Kelemen, ili Zagrebački kvartet ili pak Zagrebački jazz-kvartet! So, what a hell are we talking about!</p>
<p>Hoću rijet, ne bih se više divio našoj ojkalici (niti mojem na-tanko-i-na-debelo!), nit pak pristajem na nacional-romantičarsku formulu kojom se upiremo u potonjih desetak godina nametnuti te stereotipe, ta bajanja o krotkome, biva, puku i ine frazetine. Isto kao i u ostalih Južnih Slavena, uostalom! </p>
<p>Ako su tim našim hajduštvom (kubura u jednoj, gusle u drugoj ruci), bili zadivljeni jedan Goethe i Heine, ili Pierre Loti i Rebecca West, vidjevši u nama onog »plemenitog divljaka« kao uzor budalastoj antropologiji devetnaestoga stoljeća, zar ćemo nastaviti s našom rebastijalizacijom? Pardon!</p>
<p>Balkanizirani Balkan, odnosno rebalkanizirani Balkan, najprije se trudi sebi i drugima dokazati da on, Balkan, uopće nije Balkan, nego da je on, Balkan, zapravo Europa. To Balkanu nitko nit' ne poriče, samo što je Balkan kao dio Europe na – Balkanu. </p>
<p>A baš to se Balkanu ne sviđa. To što je na – sebi! Slovenski petešići (pijevčići, kokotići), tako, apsolutno su uvjereni da su u Europi, i kao takvi nekakav europski faktor, blago, ali tim autoritarnije uvjeravajući, primjerice, i hrvatske i srbijanske petešiće kako će oni ovima pomoći ući u Europu; mo'š mislit! </p>
<p>Pa onda osobno šef slovenske diplomacije prijeti prstom da će spriječiti Hrvatskoj put u Uniju, jer da je Slovenija u Jugoslaviji imala otvoreno more. E, pa i mi smo u KuK-u imali i Alpe i Beč i Prag. Naravno da Slovenija treba sudjelovati u dogovoru o Jadranu, ali to je stvar sporazumijevanja, a ne »diplomatskih« štosova! Pritom, isti se ljubljanski petešići ograđuju kao da nikada nisu niti bili na balkanskom bunjištu. Za krepat!</p>
<p>Hrvatski pak petešići, odreda crven-bijeli-plavi podešena perja obvezatno, dakako, s čuđenjem povremeno kukuriknu, recentno i vrlo decentno; Balkan, what is Balkan?</p>
<p>Bosanski brižni i mučni petešići, koje ne slušaju ni njihove kokoši, okušavaju se u sentimentalno-poslovnome pjevu; politički sevdah u sjeni »swingerskog« eurogubernatorija.</p>
<p>Srbijanski kikerezi su složni; dragačevske trube već treniraju NATO-ove koračnice, a turbofolk tako i tako je već okupirao Hrvatsku, pa zašto ne bi i Europu (vidi: Brega, Dragačevci i B'lgarke)...</p>
<p>Kosovski i makedonski albanski pak sokolovi klikću ujedinjenju svih Albanaca; ANA se osjeća u Skopju bolje nego IRA u Belfastu!</p>
<p>Makedonci nemaju ništa nego tegobe, već spakirali kovčege za finalnu pečalbu.</p>
<p>B'lgari (Južni Slaveni također, da i ne spominjem nesuđenu federaciju Tita i Dimitrova) jedina su, ako ćemo pravo, južnoslavenska eurofora, kralj-premijer ih fino posložio po europsku, a jedan Koburg kao uzoran valjda anti-Gotovina dovoljno je »jamstvo« europskoj hipokriziji; uz antriruski zasad preventivni kordon – najsnažnije vezivno tkivo europskih integracija kada je o Slavenima riječ.</p>
<p>Ali, ne lezi vraže, pred svekolikim južnoslavenstvom ustobočile se sve te prijeteće ili obećavajuće ideje i inicijative vrste SECI, južnoistočna Europa, carinska unija, pakt stabilnosti, itd., a sve to metaforički nam znano kao eurobalkanska kompozicija – s Hrvatskom kao kanda lokomotivom, naravno – a sve je to crvena krpa za sve nas; niti se Hrvatskoj mili biti lokomotiva, a vagoni se o nju ne bi okačili ni u snu! </p>
<p>Laže i paralaže, muljaže i ostapovske kombinacije, srdačna tapšanja i cinkarenja jedni drugih po euro-kuloarima bivših balkanoslavenskih nomenklatura tjeraju u očaj Romana Prodija et consortes, dok se, recimo, mi iz slo-cromedija upinjemo dobiti izjavu nekoga od njih; oni vele da se baš i ne bi »šteli mešat«, ne, a slo-cro mediji brže bolje navedu da je taj i taj euroautoritet apsolutno za slo, ergo za cro-stav.</p>
<p> A mi Hrvati u svoj toj neobalkanskoj europapzjaniji? O tome u sljedećem mome razglabanju; reciklirajući vlastiti naslov za Vjesnik iz 1991: Sve hrvatske negacije i afirmacije.</p>
<p>Autor je književnik, publicist i novinar.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Dobio je posao od 10 milijuna kuna, je li to nagrada za hajku?«</p>
<p>Žagarov odvjetnik Nobilo tvrdi da Petrović svojim izjavama diskreditira sâm sebe / Žagar ukazuje na nelogičnosti i nedosljednosti Petrovićevih tvrdnji te ocjenjuje da je sve to hajka na njega i njegovu stranku, HNS, uoči izbora </p>
<p>Mislav Žagar, predsjednik Gradske organizacije HNS-a, kojega je poduzetnik Damir Petrović optužio da je kao mito primio 50.000 kuna, održao je u četvrtak sa svojim odvjetnikom Antom Nobilom tiskovnu konferenciju na kojoj je opovrgnuo sve Petrovićeve optužbe. Petrović je policiji u srpnju podnio prijavu u kojoj je ustvrdio kako je Žagar zatražio novac za to da Petrovićevo poduzeće FON dobije posao uređenja igrališta NK Hrvatski dragovoljac. </p>
<p>»Odlučio sam odgovoriti na optužbe jer postalo je očito da se radi o napadu i diskreditaciji cijele stranke, na čelu s predsjednicom Vesnom Pusić«, naglasio je Žagar. </p>
<p>»Nema dokaza koji bi Žagara teretili, a Petrovićevi iskazi konfuzni su i kontradiktorni«, rekao je Nobilo, te dodao kako je protiv Petrovića podnesena kaznena prijava zbog lažnog prijavljivanja, kao i privatna tužba. Dodao je kako Petrović sâm ruši svoje iskaze te da želi oblatiti Žagara jer je njegov najveći grijeh što je donesen Generalni urbanistički plan. </p>
<p>»Stalnim istupima u medijima Petrović si ruši i najmanje šanse da uspije«, zaključio je Nobilo.</p>
<p>Žagar tvrdi kako ga je Petrović optužio za primanje mita upravo sad kada prvi puta susreo s nemogućnošću da nešto »postigne podmićivanjem, ucjenjivanjem i zastrašivanjem«. »Njemu je normalno da nekoga podmiti, ako hoće dobiti posao i on to radi već dvadesetak godina«, kaže Žagar.</p>
<p>»Petrović je u ožujku i travnju ove godine dobio od Gradskih tržnica posao izgradnje tržnica Prečko i Botinec, vrijedan deset milijuna kuna. Je li koga podmitio ili je to nagrada za kampanju koju je odradio protiv mene?«, pitao je Žagar.</p>
<p>Komentirajući Petrovićeve optužbe da je mogao utjecati na rad povjerenstva koje je odlučivalo o dodjeli posla, Žagar kaže kako je to bilo nemoguće, jer je povjerenstvo sastavljeno od tri člana SDP-a, jednog nestranačkog člana iz Ureda za izgradnju grada te jednoga člana HNS-a. Također, povjerenstvo je odluku o poslu uređenja igrališta donijelo 29. studenoga, a Petrović tvrdi kako mu je iznos od 50.000 kuna isplatio u prosincu.</p>
<p> Petrović je 31. srpnja u Novom listu imenovao kao svjedoka primopredaje novca Marijana Starešinića, koji pak, u izjavi za isti list, tvrdi da je Žagar obećao da će taj posao dogovoriti s pročelnikom Ureda za izgradnju. »Imaju lošu koordinaciju jer Petrović, pak, tvrdi da sam ja pokušao utjecati na rad povjerenstva«, naglasio je Žagar. Tvrdi, dalje, kako Petrović diskreditira HNS dajući oprečne izjave o umiješanosti predstojnika Središnjeg ureda HNS-a Stanka Kordića. Naime, Petrović je prvo izjavio da se čuo s Kordićem telefonom, da bi poslije rekao kako se sastao s njim. »Kordić je 2. rujna dao službeni iskaz PU zagrebačkoj, rekao je kako se sastao s Petrovićem i Starešinićem te da mu je Starešinić rekao kako nije vidio primopredaju novca, ali da je vjerovao Petroviću jer mu je dobar prijatelj«, rekao je Žagar. </p>
<p>Petrovićeve izjave Vjesniku o tome kako mu je Žagar ponudio da gradi stanove iz programa poticane stanogradnje, a da će iste, poslije, Žagar otkupiti za 50 eura po četvornom metru, Žagar smatra »nepotrebnim za komentiranje«. </p>
<p>Povodom Petrovićeve izjave za tjednik Nacional, u kojoj on spominje novog svjedoka, Žagar kaže kako se može pretpostaviti da je riječ o »još jednom dobrom Petrovićevom prijatelju«. Također, dodaje, snimljeni razgovor iz kojeg je, navodno, sve vidljivo, nije dostupan policiji, odnosno izgubljen je. »Odjednom, Petrović počinje tvrditi da sam mu 50.000 kuna vratio namještanjem natječaja koji je dobila njegova tvrtka, iako je u svim izjavama tvrdio da sve to radi jer mu nisam htio vratiti novac«, kaže Žagar, te zaključuje kako je »isključivi motiv cijele 'bajke' osveta i diskreditiranje njega osobno i cijeloga HNS-a«.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HSP: Žagara i Petrovića podvrgnuti detektoru laži</p>
<p>»Nakon što je HNS u posljednjih godinu dana često prozivao druge zbog mita i korupcije, jedino što se konkretno dogodilo jest to, da je za primanje mita optužen Mislav Žagar, predsjednik zagrebačkog HNS. Optužio ga je Damir Ivan Petrović, vlasnik građevinske tvrtke Fon«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare Miroslav Rožić, saborski zastupnik HSP-a.</p>
<p>Rožić javno pozvao Žagara i Petrovića da se podvrgnu poligrafu – »detektoru laži«, te da se dobiveni rezultati objave u medijima. Onaj tko je nevin ne bi trebao imati bilo kakve zadrške prema testu jer to je najjednostavniji način otkrivanja tko od njih dvojice laže, rekao je Rožić.</p>
<p>Ovu, kao i sve druge afere treba raskrinkati do kraja, smatra Rožić, jer je stanje u Zagrebu u posljednje dvije godine, otkako je na vlasti koalicija SDP-HNS – nepodnošljivo. Poglavarstvo je paralizirano zbog stalnih međusobnih optužbi tih stranaka, a najnoviji je primjer za to aktualna svađa između Milana Bandića (SDP) i Srećka Ferenčaka (HNS) oko zemljišta u Sloboštini. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U utrci četiri tvrtke, odluka 16. rujna </p>
<p>Vijeću za radio i televiziju u četvrtak su se predstavile tvrtke Mice d.o.o., Phenomena d.o.o., RTV Produkcija d.o.o. i Televizija Sljeme / Svi ponuđači tvrde kako im je najbitnije osigurati gledateljima kvalitetan program s jakim dnevnim informativnim emisijama te posebnim naglaskom na probleme i događaje u Zagrebu i okolici</p>
<p>Vijeću za radio i televiziju u četvrtak su predstavljene ponude četiriju tvrtki koje su zainteresirane za televizijsku koncesiju za područje Zagrebačke županije. Predsjednica Vijeća za radio i televiziju Branka Zovko-Cihlar rekla je da bi konačnu odluku Vijeće trebalo donijeti 16. rujna ove godine.</p>
<p>Vijeću su se predstavile tvrtka Mice d.o.o., Phenomena d.o.o., RTV produkcija d.o.o. i Televizija Sljeme.</p>
<p>Svi ponuđači predstavili su svoje koncepcije jutarnjeg, popodnevnog i noćnog programa, a uz pomoć video-projekcija neki od njih prikazali su i ideje za informativni program. Svi smatraju osnovnim, kako su rekli, ponuditi gledateljima kvalitetan program s jakim dnevnim informativnim emisijama te posebnim naglaskom na probleme i događaje u Zagrebu i okolici.</p>
<p>Nikola Gamilec, član Vijeća za radio i televiziju, rekao je kako su svi ponuđači uočili ono bitno što nedostaje Gradu Zagrebu kao, na primjer, pažnja prema osobama s posebnim potrebama.</p>
<p>U koncepcijama programa koji sadrže informativne, obrazovne, kulturne, dječje i zabavne sadržaje ponuđači su, prema Gamilčevu mišljenju, zapostavili životinjski svijet i emisije o kućnim ljubimcima, a nedostaje i ideja o emisijama o nezaposlenosti.</p>
<p>»Siguran sam da će građani uskoro moći gledati vrlo kvalitetan program, a ponuđači su iznijeli vrlo kvalitetne koncepcije i zamisli. Materijal koji su nam predočili projekcijama dobro je napravljen, a osobe koje se u prikazanom materijalu stavljaju u ulogu voditelja emisija, obavile su posao vrlo profesionalno«. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Lokalna tvornica »prerasla« građevinsku dozvolu</p>
<p>Tvornica Plastform u Šašinovcu kraj Sesveta zaista nije izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, no nisu točne prijave građana prema kojima u zrak ispušta otrovne plinove. Tako, otprilike glasi zaključak iz priopćenja Ministarstva za zaštitu okoliša koje je u našu redakciju stiglo u četvrtak.</p>
<p> »Građevinska inspekcija Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja utvrdila je kako je investitor tvornice Plastform d.o.o. u Šašinovcu kraj Sesveta, odstupio od pravomoćne građevinske dozvole pa je sredinom ožujka naredila obustavu gradnje tvornice i odredila rok za usklađivanje sa Zakonom o gradnji. Rok nije poštovan pa je protiv investitora podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je inspekcijski postupak u tijeku«, navodi Ministarstvo. </p>
<p>Ukratko, stanari Šašinovca kraj Sesveta, u čijem neposrednom susjedstvu radi tvornica Plastform, ovaj su put od Ministarstva zaštite okoliša dobili djelomičnu potvrdu svojih sumnji: tvornica je, kako su i sami sumnjali, ipak »prerasla« građevinsku dozvolu. </p>
<p>Drugi dio njihovih tvrdnji – o tome kako tvornica ispušta prekomjernu količinu opasnih plinova – nije, barem prema Ministarsvu, posve točan.</p>
<p>U odgovoru na Vjesnikov upit, Ministarstvo navodi kakao je nakon prijave građana zbog pojačanog »stranog mirisa«, u listopadu prošle i ožujku ove godine na teren poslana inspekcija koja je utvrdila kako se »ne radi o smetnjama« navedenim u prijavi građana.</p>
<p>Nadalje, Ministarstvo navodi da je proizvodni kapacitet tvornice Plastform »višestruko manji« od kapaciteta za koji je potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš.</p>
<p> Mjerenja ispuštanja štetnih tvari u zrak pokazala su pak da nema prekoračenja odgovarajućih vrijednosti, stoji u odgovoru Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U ponedjeljak počinje prodaja ZET-ovih iskaznica</p>
<p>Iskaznice ZET-a za mjesečne pokazne markice za osnovnoškolce, srednjoškolce i studente za školsku godinu 2003./2004. mogu se nabaviti od ponedjeljka, 8. rujna, pa do 31. listopada svakoga dana, osim subote i nedjelja, i to na sljedećim mjestima u gradu: na autobusnom terminalu u Heinzelovoj ulici, na terminalu na Ljubljanici, zatim u Zapruđu, Dubravi, na terminalu na Savskom mostu, u Velikoj Gorici, Zaprešiću, te u Marićevu prolazu, gdje se radi i subotom.</p>
<p>Cijena iskaznice je 30 kuna. Prilikom izdavanja đačkih i studentskih iskaznica potrebno je popuniti molbu koju treba ovjeriti u školi ili na fakultetu. Uz molbu treba priložiti jednu fotografiju veličine 3 puta 3,5 centimetara koja ne smije biti starija od šest mjeseci. Fotografiju također treba ovjeriti škola ili fakultet tako da polovica pečata bude otisnuta na poleđini fotografije, a polovica na molbi. Potrebno je donijeti na uvid i indeks s upisanim semestrom. Za stanovnike okolnih mjesta molbu treba ovjeriti i u poglavarstvu nadležnog grada ili općine.</p>
<p>Godišnje karte, pak, prodaju se samo u Odsjeku prodaje karata ZET-a Ozaljskoj 105. Njihovom kupnjom ostvaruje se popust od 30 posto u odnosu na cijenu koja bi se platila kupovanjem mjesečnih pokaznih markica, ako se karta plati odjednom – gotovinom ili jednim čekom, a 25 posto popusta ostvaruje se u svim ostalim slučajevima. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Velikogoričani dobro pune gradski proračun</p>
<p>Budući da su u velikogoričkom proračunu prikupljena značajna sredstva te da će se s ostvarenjem mnogih programa i kapitalnih ulaganja započeti u narednim mjesecima, Poglavarstvo je u četvrtak donijelo odluku o jednomjesečnom oročavanju 10 milijuna kuna kod Zagrebačke banke, po godišnjoj kamatnoj stopi od 1,62 posto. Prilikom usvajanja ove točke dnevnog reda naglašeno je da će Hrvatski sabor ovih dana ukinuti članak 37. zakona po kojem se jedinice lokalne samouprave privremeno nisu mogle zaduživati, pa su u Velikoj Gorici uvjereni da će se uskoro moći uzeti kredit od 25,2 milijuna kuna kojim bi se platile već započete investicije i započele nove.</p>
<p>Grad je župi Navještenja Blažene Djevice Marije darovao 5941 četvorni metar u Kurilovcu. Tamo će se u dogledno vrijeme napraviti novi župni centar za oko 13 tisuća vjernika. Prije nego što je donio ovakvu odluku Grad je, istaknuto je, dobio zeleno svjetlo od svih mjerodavnih institucija. /Odlučeno je i da se raspiše natječaj za pročelnika Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša. Do sada su, naime, taj posao privremeno obavljali zaposlenici u tom odjelu. Pred novim je pročelnikom zahtjevan zadatak dovršetka prostornih planova, zbog kojih se u Velikoj Gorici, unatoč GUP-u, još uvijek dosta toga ne može graditi. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U ponedjeljak pomoć umirovljenicima za rujan </p>
<p>Isplata pomoći za rujan, koju Poglavarstvo daje umirovljenicima, počet će preko Hrvatske pošte u ponedjeljak. Umirovljenici koji je ne prime na kućnu adresu, moći će pomoć podići u poštanskim uredima od 8. do 19. rujna. Ako pak je ne podignu tamo, od 22. do 30. rujna mogu je podići u Fini, u Ulici Grada Vukovara 70, na šalteru 18. Nakon 30. rujna pomoć se za taj mjesec više neće isplaćivati. Ta će pomoć biti isplaćena samo onim umirovljenicima koji su do 31. prosinca 2002. godine potpisali izjavu o ukupnim prihodima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Kolumbijac Juanes dobitnik najviše Latin Grammyja</p>
<p>MIAMI, 4. rujna</p>
<p> – U skladu s brojnim predviđanjima kolumbijski pjevač i tekstopisac Juanes bio je najveći slavodobitnik četvrte dodjele Latin Grammy nagrada, održane u srijedu navečer u Miamiju. Juanes je osvojio ukupno pet Grammyja. Pjesma »Es Por Ti« proglašena je najboljom snimkom i pjesmom godine, album s kojeg je skinut taj hit proglašen je najboljim albumom, te najboljim solo rock albumom, dok je najboljom rock pjesmom proglašen njegov hit »Mala Gente«.</p>
<p>»Ovo je najimpresivniji dan mog života«, oduševljeno je priznao Juanes novinarima nakon završetka showa. Inače, Juanes je već vlasnik četiri Latin Grammyja s prethodnih dodjela ove utjecajne glazbene nagrade. </p>
<p>Multinacionalni band Bacilos iz Miamija pobijedio je u kategoriji najbolje tropske pjesme za »Mi Primer Millon«, a njihov album »Caraluna« osvojio je priznanje za najbolji pop album neke grupe. </p>
<p>Na gala večeri tijekom koje su dodjeljivane nagrade upravo njihov nastup je podigao cijelu dvoranu na noge i natjerao publiku na ples. </p>
<p>Pobjednik nacionalnog televizijskog showa otkrivanja novih talenata David Bisbal proglašen je najboljim debitantom u show čiji je prijenos uživo emitirao CBS. </p>
<p>Svečanost je otvorena glazbenom posvetom preminuloj 'kraljici salse' Celiji Cruz, u kojoj su između ostalog učestvovale zvijezde Marc Anthony i Gloria Estefan. </p>
<p>Inače, cijeli je događaj protekao u znaku diplomatskog skandala za koji su zaslužni Amerika i Kuba. Naime, ispred stadiona na kojemu se održavao ovaj glazbeni spektakl okupila se šačica demonstranata nezadovoljnih činjenicom da se među nominiranima nalaze i glazbenici iz komunističke Kube. </p>
<p>Kuba je optužila Washington da namjerno izbjegava njihove glazbenike, te je njihov State Department prozvala zbog kašnjenja i neizdavanja viza. </p>
<p>Na spektakularnom glazbenom događaju jedini kubanski glazbenik koji još uvijek živi na otoku, a koji je osvojio nagradu bio je legendarni Ibrahim Ferrer. Ferrerov album »Buenos Hemanos« proglašen je najboljim tradicionalnim tropskim albumom.</p>
<p> Kubanski band Orishas čiji članovi već godinama žive u Europi osvojili su Grammyja za najbolji rap/hip-hop album »Emigrante«. </p>
<p>Najboljim muškim pop albumom proglašen je »Quizas« planetarno popularnog Enriquea Iglesiasa, dok je kod žena ista nagrada pripala Olgi Tanon za album »Sobrevivir«.</p>
<p>Tijekom večeri čiji je program vodio poznati televizijski komičar meksičkog porijekla George Lopez podijeljene su nagrade u ukupno 40 kategorija između kojih za najbolji salsa, folk, jazz, tango i flamenco album, najbolji spot, producent itd. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vjenčanje Afflecka i J.Lo 14. rujna</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Ben Affleck i Jennifer Lopez, jedan od najpoznatijih američkih parova, dogovorili su datum dugo najavljivanog vjenčanja, a svečani će se čin dogoditi 14. rujna. Naime, podatak je to iz tjednika Us Weekly i dnevnika New York's Daily News koji su citirali nekog nepoznatog prijatelja poznatog para. Bit će to treći brak Jennifer Lopez i prvi njezina novog partnera.</p>
<p>U Daily Newsu stoji kako su pokušali doći do slavnog para, no nitko od njih nije se javljao kako bi potvrdili informaciju. Također navode kako je lokacija vjenčanja sasvim nepoznata, no ako su istinite riječi nepoznatog prijatelja, slavlje će biti na nekom brdu među vinogradima.</p>
<p>Sreću će uz J.Lo i Afflecka navodno podijeliti čak 400 gostiju koji su prošlog tjedna primili pozivnice putem telefona, a točne informacije bit će im poslane poštom tek četiri dana prije vjenčanja. Dotični gost također smatra kako će vjenčanje biti u Santa Barbari budući da je to najprikladnije mjesto za sve njihove prijatelje.</p>
<p>33-godišnja Jennifer i dvije godine mlađi Ben vezu su započeli tijekom snimanja filma »Gigli« u kojem Lopez igra lezbijku.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Charliev anđeo ozlijeđen prilikom surfanja</p>
<p>HONOLULU, 4. rujna</p>
<p> – Jedna od najljepših holivudskih glumica Cameron Diaz u subotu je slomila nos prilikom surfanja u moru nedaleko od čuvene havajske plaže Waikiki. Diazova je veliki ljubitelj surfanja na valovima, a ozlijedila se prilikom zajedničkog surfanja s prijateljima i starijom sestrom, nakon što je u njenom licu završila tuđa daska za surfanje. </p>
<p>»Osjećam se dobro ali mi je žao što više ne mogu surfati«, rekla novinarima Cameron Diaz koja je na Havaje otputovala kako bi proslavila svoj 31 rođendan. </p>
<p>Njena sestra Chimene komentirala je da su imali sreće jer je daska koja je pogodila Cameron u glavu bila napravljena od posebne pjene. Dodala je i kako je nos njene sestre preko vikenda izgledao puno gore nego u trenutku kad se Cameron pojavila pred novinarima. </p>
<p>No, slavnu je glumicu najviše od svega rastužilo to što se nezgoda dogodila prvog dana njenog dvotjednog odmora na Havajima. </p>
<p>»Svejedno uživam jer volim ovo mjesto«, priznala je Cameron koja je zahvaljujući uspjehu nastavka »Charlievih anđela« postala najplaćenijom holivudskom glumicom. Cameron je tijekom 2001. godine zaradila ukupno 42. 2 milijuna dolara, te je tako s trona najplaćenije ženske holivudske zvijezde skinula Juliu Roberts.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Britney bi se ljubila jedino s Madonnom</p>
<p>WASHINGTON, 4. rujna</p>
<p> – Sapunica koja je nastala nakon što se Madonna na pozornici tijekom dodjele MTV Video Music Awards prošlog tjedna poljubila u usta s Britney Spears i Christinom Aguilerom se nastavlja. Mlađahna je Spears tako u srijedu navečer gostovala na CNN-u gdje je, na izravno pitanje zbog čega je pristala na taj korak, izjavila kako je odlučila reći da tek nakon što je shvatila da će se ljubiti s Madonnom. »Nikad se ranije nisam ljubila sa ženom i sasvim sigurno ne bih na to pristala da nije bila riječ o Madonni. Međutim, moram priznati, nisam znala da će taj poljubac biti tako dug«, kazala je Spears te dodala da su na generalnoj probi samo pjevale i plesale, a Madonna joj je kazala da će se »praviti kao da se ljube i vidjeti gdje će ih to odvesti«.</p>
<p>»Nikada to ne bih ponovila«, kazala je Britney. »Zapravo, možda i bih, ali samo da je ponovno Madonna u pitanju«.</p>
<p>Uslijedilo je pitanje smatra li da je pozitivna slika o njoj sada uništena budući da je glasila kao »vječna djevica«. »Naravno da nije! Zašto bi bila? Pa, ne odlazim kući na orgije, i dalje sam ista djevojka. To je bio samo nastup«.</p>
<p>Kako je gostovala u političkom programu, Spears su upitali što misli o ratu u Iraku. »Iskreno, mislim da bismo trebali vjerovati našem predsjedniku u svakoj odluci koju donese i podržati je«, kazala je Britney i dodala da vjeruje Bushu no nije sigurna hoće li biti ponovno izabran za prvog čovjeka Amerike. </p>
<p>Za kraj razgovora dodala je da će se možda preseliti u neku drugu zemlju, vjerojatno poput Madonne u Veliku Britaniju.</p>
<p>»London mi se čini kao jedino mjesto gdje bih se osjećala kao totalni 'anonimus'. Tamo, nekako, život ide svojim tijekom, mljekar ti ujutro donosi mlijeko na vrata, svi žive jednostavno...«.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Johny Depp usporedio Ameriku s glupim i agresivnim štenetom</p>
<p>BERLIN, 4. rujna</p>
<p> – Holivudski glumac Johny Depp nakon boravka u Veneciji, gdje je promovirao nastavak hita »Desperado« kultnog redatelja Roberta Rodrigueza, u srijedu se pojavio u Berlinu gdje je promovirao veliki ovogodišnji hit »Pirates of the Caribbean« u kojemu tumači glavnu ulogu. Magazin Stern tom je prilikom prenio njegovu izjavu u kojoj Ameriku uspoređuje s glupim i agresivnim štenetom, dodajući da neće tamo živjeti dok se ne promjene političke prilike. </p>
<p>Poznati glumac koji već neko vrijeme živi u Francuskoj s pjevačicom Vanessom Paradis i njihovo dvoje djece, priznao je novinaru Sterna da je na jugu Francuske mnogo sretniji nego u svojoj domovini. </p>
<p>»Mojoj kćeri su četiri godine, a sinu jedna i želim da vide Ameriku kao igračku, potrganu igračku«, rekao je Depp čije će riječi zasigurno uzburkati duhove u Americi. </p>
<p>»Preimenovanje 'french friesa' u 'freedom fries' samo je pokazalo da su odrasli muškarci i žene u američkoj vladi potpuni idioti«, osvrnuo se Depp i na američko-francuski sukob zbog različitih pogleda na rat u Iraku. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Emisija »Korijeni i krila« tv postaje »France 3« posvećena Hrvatskoj</p>
<p>DUBROVNIK, 4. rujna</p>
<p> – Pet milijuna gledatelja TV postaje »France 3« u srijedu navečer uživalo je gledajući ljepote Hrvatske, odnosno Dubrovnika, Splita, Vukovara, Hvara, Mljeta i Korčule u emisiji »Korijeni i Krila«. Ta vrlo popularna emisija magazinskog tipa djelomično se izravno emitirala iz studija koji je za tu prigodu bio postavljen ispred Kneževa dvora, gdje je voditelj i urednik »Korijena i krila« Patrick de Carolis sa svojim gostima Dubravkom Zvrko, Dinom Milinovićem, Nensi Ivanišević i Terezom Kesovijom raspravljao o povijesti, kulturnoj baštini, turizmu i društvenim kretanjima u Hrvatskoj i samom Dubrovniku. </p>
<p>Među pozvanom publikom u »dubrovačkom« studiju našla se i minsitrica turizma RH Pave Župan Rusković.</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Ima li šanse za kino dvorane</p>
<p>Od najavljene izgradnje kompleksa s pet kino dvorana na mjestu današnjega kina Zagreb do daljnjega neće biti ništa, jer se britanski vlasnici povlače iz Kinematografa Zagreb / »Apsolutno nije istina da većinski vlasnici nisu previše polagali u unaprjeđenje poslovanja, upravo je suprotno«, tvrde u Kinematografima / Mogu li Kinematografi klasičnim dvoranama konkurirati multipleksima?</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Nakon što je vlasnik Kinematografa Zagreb, britanski investicijski fond Eastern European Property Fund, u tri godine prodao većinu dvorana, a posljednje četiri (radi se o nekadašnjim kinima Apolo, Tuškanac, Lika i Jadran) s obrazloženjem da će se dobiveni novac uložiti u izgradnju kompleksa s pet kino dvorana na mjestu današnjega kina Zagreb, strani se vlasnici povlače iz posla i prodaju svoj vlasnički udjel.</p>
<p> Pet milijuna kuna vrijedan projekt tako ostaje čekati sretnije dane i nove vlasnike, bez obzira na činjenicu da su Kinematografi već dobili dozvolu za rušenja zgrade kina Zagreb i lokacijsku dozvolu za novi objekt.</p>
<p>U kuloarima se pripovijeda da britanske vlasnike Kinematografa film kao temeljna djelatnost te tvrtke nikad niti nije previše zanimao, već su im puno zanimljivije bile nekretnine na odličnim lokacijama u gradu.</p>
<p> Voditeljica službe za odnose s javnošću Kinematografa Zagreb Hana Batcha Frančić za Vjesnik je demantirala tvrdnje da su većinski vlasnici zapostavljali unaprjeđenje poslovanja. »Apsolutno nije istina da većinski vlasnici nisu previše polagali u unaprjeđenje poslovanja. Upravo je suprotno. U tri godine odrađen je golem posao sređivanja imovine, koji je bio neophodan preduvjet prije bilo kakvih većih investicijskih radova«, tvrdi Batcha Frančić, te objašnjava:</p>
<p> »Rješenje dugotrajnih pravnih sporova, sređivanje zemljišno-vlasničkih odnosa nad nekretninama, čišćenje starih, nenaplaćenih potraživanje, otplata dugova prema bankovnim institucijama, zbrinjavanje viška zaposlenika – samo su neki od u javnosti malo vidljivih poslova koji su intenzivno vođeni.« </p>
<p>Od vidljivih pomaka u poslovanju voditeljica službe za odnose s javnošću navodi uvođenje integriranog poslovanja, od kino blagajne do završnog obračuna, čime je rezultat gledanosti dostupan filmskim studijima u najkraćem mogućem roku, uvođenje prodaje kino karata putem SMS-a, što su zagrebački Kinematografi prvi uveli u ovom dijelu Europe, multimedijsko oglašavanje te postavljanje novih sjedalica u kina »Jadran« i »Grič«, uvođenje dolby surround sustava u potonje kino te i poboljšanje istog zvučnog sustava u kinu »Central«.</p>
<p>Ipak, u vlasničkim odnosima postoji jedna pukotina. Srpska pravoslavna crkvena opština, nekadašnji vlasnik stambene zgrade na Trgu Petra Preradovića 5 i kino dvorane iza zgrade, ne odobrava izgradnju novoga objekta. Cijeli je kompleks, naime, nekada pripadao SPC, ali nacionalizacijom nakon Drugoga svjetskoga rata oduzet je Crkvi, a potom je stambeni dio odvojen od kino dvorane u stražnjem dijelu.</p>
<p> Stambena zgrada u međuvremenu je vraćena Crkvi, a kino Zagreb je u pretvorbi ušao u temeljni kapital Kinematografa Zagreb. Zbog te stavke bivši vlasnici prostora prema zakonu ne mogu dobiti nazad svoju imovinu, već dionice tvrtke. Pri Hrvatskom fondu za privatizaciju već je rezervirano 15 posto dionica Kinematografa Zagreb koje su rezervirane za SPC nakon denacionalizacije. Pravoslavna crkva ne slaže se s takvom odlukom i inzistira na povratu objekta, za što će, bude li potrebno, pravdu tražiti i izvan hrvatskih sudova, kako najavljuje zagrebački paroh Milenko Popović.</p>
<p>Kako god bilo, činjenica je da se među kino dvoranama zahuktava tržišna utakmica. Nakon prvoga zagrebačkog multipleksa s tri dvorane u sklopu Kaptol centra, za nepuni mjesec dana otvara se još jedan s 13 dvorana. Koliko se Kinematografi s klasičnim kino dvoranama, a to je jedino čime raspolažu u ovom trenutku, mogu nositi s multipleksima i svim pogodnostima koje oni nude, od izbora filmova do novijih dvorana i mogućnosti parkiranja vozila, ostaje da vidimo. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Clooney i Zeta-Jones osvježili Lido </p>
<p>Prave velike hollywoodske zvijezde stigle su na Lido tek zahvaljujući filmu Joela Coena / »Sjaj u očima« Srđana Karanovića ostavio hladan dojam na novinarskoj projekciji / Festivalski program zadovoljio, ali ne i oduševio kako se očekivalo </p>
<p>VENECIJA, 4. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> – Trebalo je iskoristiti povremenu sklonost braće Coen za komedijama i predstaviti na Lidu izvan konkurencije njihov film »Nedopustiva okrutnost« da bi ovogodišnja jubilarna 60. Mostra zasjala punim zvjezdanim sjajem. Tek je dolazak stvarnih hollywoodskih zvijezda Georgea Clooneya i Catherine Zete-Jones značio pravi događaj i osvježio već umorni i pretjerano umireni festival.</p>
<p>Premda su od početka Mostre među novinarima bili Woody Allen i Johny Deep, Salma Hayek i Emma Thomson, pa razigrane plavuše kao što su Kate Hudson i Naomi Watts, čak i Sylvester Stallone, čiji je čuvar izazvao škandal ranjavanjem jednoga od televizijskih snimatelja, ipak se nitko od njih nije mogao približiti zanimanju i ludilu koje je vladalo za Clooneya i Zetu-Jones.</p>
<p>Što se novinara tiče, oboje su bili ove godine i u Berlinu, dakle intervjui s njima već su »potrošeni«, ali ipak se Talijani nisu dali zbuniti, čineći u svom dobrom starom, paparazzo stilu sve da fešta bude potpuna. Posebno jer su Clooneya počeli svojatati kao svoga prvog susjeda od kada je kupio kuću na jezeru Como. </p>
<p>A on je bio opušten i duhovit, priznajući da je davno već rastavljen pa mu odvjetnici tako skoro sigurno neće trebati. »Uostalom«, kaže Clooney, »odvjetnici su kao i liječnici, ne možete bez njih, iako molite Boga da vam ne zatrebaju.«</p>
<p> S obzirom na to da je s braćom Coen već surađivao na filmu »O Brother Where Art Thou«, Clooney nije dvojio pristati na novu suradnju iako uloga nije prvotno zamišljena za njega, ali je surađivao u pisanju nove verzije scenarija, u kojem je prilično toga promijenjeno upravo za potrebe njegove osobnosti. </p>
<p>»Najviše me je zabavljala opsjednutost toga slavnog odvjetnika kojeg igram čistoćom i ljepotom njegovih zubi. To je bilo tako smiješno i zabavno«, kaže Clooney.</p>
<p>I tako redom, Clooney i Zeta-Jones obilježili su završne festivalske dane i spasili rutinu i učmalost koja je zavladala festivalom, a koju nije uspio razdrmati ni Takeshi Kitano sa svojim tradicionalno raskošnim primanjem. </p>
<p>A filmovi u konkurenciji nisu izazvali previše zanimanja, posebno nakon mnogo hvaljena ruskog filma »Povratak«. Tim prije što je malo komu jasno kako se katastrofalni film »Twentynine Palms« Bruna Dumonta uopće našao na ovom programu. Nešto slično kao što je u Cannesu »Brown Bunny« izazvao zgražanje i nevjericu u ukus festivalskih selektora.</p>
<p> Prikazan je i film »Sjaj u očima« Srđana Karanovića, koji je svih festivalskih dana bio prilično nametljivo reklamiran kao »opora romantična komedija smještena u opsjednutom Beogradu«. </p>
<p>To je ljubavna priča izbjeglica, bosanskog Srbina i hrvatske polu Srpkinje polu Muslimanke koji žive opsjednuti duhovima prošlosti, navikama, običajima, bivšim ljubavima i naslijeđem sredine koju su napustili, ali koja nije napustila njih. Pretenciozno zamišljenog scenarija, koji navodno nije ni na čijoj strani osim na strani ljubavi i osjećaja, taj film sve to previše nametljivo forsira pa gubi autentičnost i uvjerljivost.</p>
<p> Čak se u nekim trenutcima pretvara u grotesku, gubeći osnovnu poentu kakva je bila zamišljena. A najveća zamjerka je ta hladnoća kojom odiše cjelokupni film, ta distanciranost autora i prema rađanju ljubavi glavnih junaka. Tako da ništa među njima ne treperi, sve je iskonstruirano i postiže upravo suprotan učinak ne izazivajući sjaj u očima, nego nas ostavljajući hladnim i imunim bez obzira na to kakva bila konačna rješenja.</p>
<p> U filmu glume i dvije hrvatske glumice, Ivana Bolanča u naslovnoj ulozi i Matija Prskalo kao njezina sestra, koje su u zadanim okvirima solidno odradile svoje zadatke.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Između suvremenosti i tradicije</p>
<p>Novi ravnatelj osmislio je ambiciozne izlagačke i izdavačke planove te živu suradnju s tvrtkama i drugim muzejima u Hrvatskoj i svijetu </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Novi ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović osmislio je ambiciozan izlagački program s naglaskom na suvremenost, ali i njegovanje tradicije, te bogatu izdavačku djelatnost i živu suradnju s institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
<p>Jedan od prvih zadataka je da se omogući osobama s posebnim potrebama da bez problema posjećuju MUO i kreću se kroz njegove prostorije bez prepreka. U što skorije vrijeme MUO čeka i preuređenje izložbenih prostora i, posebno, mikroklimatskih uvjeta, što je preduvjet za očuvanje baštine, najavio je ravnatelj, predstavljajući u četvrtak svoje planove pred novinarima. Sljedećih godina Muzej će ravnopravno ulagati i u izložbenu djelatnost i u stalni postav. Kako bi budućim posjetiteljima olakšali snalaženje, u MUO uskoro planiraju izdavanje opsežnog vodiča kroz stalni postav, kataloga pojedinih izloženih zbirki i najznačajnijih predmeta iz muzejskih fundusa. Prvi u nizu trebao bi izaći već krajem ove godine, a radi se o katalogu zbirke keramike. </p>
<p>MUO planira izdati monografiju muzeja te pokrenuti izlaženje pedagoških vodiča i stručnog znanstvenog časopisa. Novi ravnatelj nada se da će čim prije moći riješiti problem premalog broja stručnjaka, kako se ne bi izgubio kontinuitet stručnog rada sa zbirkama. Jedan od segmenata na koje će obratiti pažnju jesu i restauratorske radionice, pri čemu je naglašena potreba za osnivanje radionice za konzerviranje papira. </p>
<p>Razgovor s novinarima bio je i prilika za predstavljenje najnovijeg projekta »Secesija u Hrvatskoj«, čime novi ravnatelj nastavlja ciklus velikih izložaba po kojemu je Muzej za umjetnost i obrt postao poznat za prijašnjeg ravnatelja Vladimira Malekovića. Ta se izložba otvara u drugoj polovici studenoga, obuhvatit će i secesijske objekte u gradu, koji će tom prilikom biti posebno označeni, a tu se ističe zgrada Državnog arhiva, nekada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu, koja će tom prilikom i otvoriti vrata nakon dugotrajne obnove. Tu će biti izložen segment izložbe posvećen dizajnu knjiga. </p>
<p>Što se tiče budućih izlagačkih planova, Gašparović je za proljeće iduće godine najavio izložbu švicarskog secesijskog slikara Ferdinanda Hodlera, koja će biti rezultat suradnje sa sarajevskom Umjetničkom galerijom BiH. Marketinška služba MUO-a u pregovorima je s francuskom tvrtkom »Peugeot« tako da će zagrebačka publika tijekom sljedećeg ljeta moći vidjeti veliku izložbu o postignućima te tvrtke na polju automobilskog dizajna. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Izravno suočavanje sa stvarnošću </p>
<p>Portretima bolesnih ljudi umjetnik želi ojačati svijest javnosti o ozbiljnosti simptoma fibromijalgije, bolesti koja ograničava u kretanju / Likovi su uglavnom zabilježeni u okružju doma, izdvojeni od ukućana i gledaju u kameru </p>
<p>Zdrav čovjek ima sto želja, a bolestan samo jednu, poslovica je koje ljudi postaju svjesni tek kada ih izda organizam. Bolest je tema izložbe fotografija »Sindrom kronične malaksalosti« Amerikanca Petera Reissa koji se od srijede predstavlja u Galeriji Križić-Roban u Zagrebu. Izlaže 30-ak fotografija u crno-bijeloj tehnici s prikazima portreta bolesnih ljudi i njihovim pisanim izjavama o tome kako se osjećaju. Oni boluju od fibromijalgije, razarajuće bolesti što se očituje u tjelesnim ograničenjima i snažnim bolovima. Od simptoma boluje pijanist Keith Jarrett, što je navelo fotografa na proučavanje literature o bolesti i zanimanje za ljude zahvaćene njom. </p>
<p>Tim portretima i popratnim tekstovima umjetnik želi ojačati svijest javnosti o ozbiljnosti bolesti. Reiss većinom prikazuje ljude do struka u sjedećem položaju te ih kadrira u središte formata. Likove snima en face s pogledima uprtim u objektiv, te se oni gledajući u kameru, viđeno na snimcima, izravno suočavaju sa stvarnošću. S fotografija nas tako odasvud gledaju širom otvorene oči, a neoličeni zidovi Galerije dodatno podcrtavaju naturalističnost teme.</p>
<p>Ljudi različitih naraštaja zastupljeni su na snimcima što znači da bolest zahvaća sve dobne skupine. Uglavnom su zabilježeni u okružju doma i izdvojeni od ukućana. Umjetnik se bilježeći portrete služi svjetlom i sjenom u širokom rasponu tonaliteta sive boje. Osobe su uglavnom upućene na kućnu njegu pa su im lica zadobila odraze okoline, a okolina poprimila odlike njihova stanja. U susretu objektiva i sjajne zjenice oka javlja se iskra svjetlosti što licima ugasle životnosti daje bljesak nade.</p>
<p>Portretirajući bolesnike Reiss se više zanima za psihologizaciju likova, nego za njihovu pojavnost. Fotografije postavljene u nizu tvore friz, te poput nijemog filma s tekstom govore u unutrašnjim previranjima prikazanih koji se nastoje nositi s bolešću, boriti s problemima i potiskivati tjeskobu. Jedne okružuje cvijeće, drugi čitaju novine, a treći nose aparat za zube tražeći nove poticaje za život. </p>
<p>Osim u interijeru neke su figure snimljene na klupi u parku ili uz ogradu kuće što sjedoći o rasponu njihove pokretnosti. To su osobe koje vjeruju u život, cijene ga i smatraju se vrjednijima od svoje bolesti. Tim ciklusom fotografija umjetnik poručuje zdravim ljudima koliko su bogati, da zdravlje nema cijenu te upućuje na krhkost svakoga od nas. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Protiv samouvjerenih Grka sa sedam debitanata</p>
<p>»U takvoj smo situaciji da moramo našu igru prilagođavati suparniku. Imamo nekoliko opcija, ali ćemo vidjeti kako će oni krenuti. Ako ne bih gledao Grke, započeli bi Planinić, Giriček, Hrvoje Perinčić, Žižić i Prkačin«, kazao je izbornik Neven Spahija</p>
<p>BORAS, 4. rujna</p>
<p> – Hrvatsku košarkašku reprezentaciju u prvoj utakmici na Europskom prvenstvu u Švedskoj očekuje možda i najjači suparnik u skupini. U petak u 21 sat Hrvatska će igrati protiv jake reprezentacije Grčke u 1. kolu skupine D. </p>
<p>Teško je pretpostaviti kako će izgledati igra hrvatske reprezentacije na otvaranju prvenstva.. Protiv samouvjerenih Grka, koji sebe vide najmanje na postolju za medalje, ako ne i na najvišoj stepenici, Hrvatska će se suprotstaviti sa sedam debitanata u momčadi. </p>
<p>U najavi utakmice izbornik Neven Spahija bio je vrlo oprezan:</p>
<p>– U takvoj smo situaciji da moramo našu igru prilagođavati suparniku. Imamo nekoliko opcija, ali ćemo vidjeti kako će oni krenuti. </p>
<p>Ipak, Spahija je ponudio početnu petorku Hrvatske, u slučaju, kako kaže, kad ne bi gledao prvu postavu Grčke. Utakmicu bi trebali započeti Planinić, Giriček, Hrvoje Perinčić, Andrija Žižić i Nikša Prkačin. </p>
<p>Izbor Perinčića u prvu postavu malo je iznenađenje, ali izbornik ne misli tako: </p>
<p>– Tu sam bio u ulozi poštenog svjedoka, Perinčić je svojim radom izborio mjesto u reprezentaciji. Može parirati svakom krilnom igraču Grčke. Skače u obrani i napadu, na pripremnim utakmicama bio je jedan od najboljih igrača. </p>
<p>Iznenađenje je i mogući start Planinića umjesto iskusnijeg Mulaomerovića na mjestu razigravača, ali izbornik može promijeniti svoje mišljenje.</p>
<p>Igra Grka, za razliku od SiCG, koja ima Stojakovića, ili Njemačke s Nowitzkim, neće ovisiti o jednom ili dva igrača, drži Spahija. </p>
<p>– Trener Ioannidis puno rotira, svatko može potegnuti. Dosta igrača traži loptu stoga igraju prilično raznovrsno i agresivno. Ovisit će o sudačkom kriteriju. Njihov izbornik od početka će raditi pritisak na suce, sigurno će skočiti na prvu sudačku odluku za koju će smatrati da nije ispravna.</p>
<p>Hrvatskim će košarkašima protiv Grka trebati puno strpljenja. </p>
<p>– Moramo čekati svoju prigodu, ne smijemo defanzivno griješiti. Isto tako, ne smijemo ući u njihov ritam. Ako bude snage i živaca da razvijemo svoju igru, vjerujem da ćemo moći parirati Grcima. Imamo igrače koji mogu istrčavati kontranapade, a njihova momčad dosta je osjetljiva na to, što su pokazali i na pripremnoj utakmici protiv SiCG kad su primili 90 poena. Otvorit će se i dosta prostore za skok u napadu, kazao je Spahija dodavši: </p>
<p>– Grci ne mogu trpiti kada im ne ide sve kako su zamislili. </p>
<p>Pritisak koji se stvorio oko grčke reprezentacije, Spahije drži normalnim okruženjem za momčad koju vodi izbornik Yannis Ioannidis. </p>
<p>– Ništa novo, to se stalno događa i u klubovima. U Grčkoj vlada konstantni pritisak. Ipak ne slažem se kako su Grci glavni u skupini, ne treba ih se dizati u odnosu na Turke, koje naši mediji ne ubrajaju među favorite. Turci imaju sjajne individualce, zaključio je Spahija. </p>
<p>Kad smo kod Turaka, njihov igrač Mirsan Turckan, koji je porijeklom sa Sandžaka i prije se prezivao Jahović, kazao je kako hrvatski košarkaši nemaju nikavih izgleda na EP u Švedskoj. Turckan je igrao s Giričekom u CSKA, a nakon sezone u Sieni, vratio se u Moskvu za navodno 1,1 milijun dolara za godinu dana. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Split CO na mini turneji u Italiji </p>
<p>SPLIT, 4. rujna</p>
<p> – Košarkaši Splita CO ovaj vikend će provesti na mini turneji u Italiji, gdje će igrati na turniru protiv Fabriana, drugoligaša Bologne i naše Istre. Ovaj je turnir test za Tommyja Smitha, koji je na probi, a ako zadovolji, ugovor će potpisati nakon povratka. Također, prvi će put trener Kruščić vidjeti što na utakmici mogu McCants i Videnov. Idućeg će tjedna Splićani igrati na turniru u Tuzli. </p>
<p>Inače, u četvrtak je na Gripama potpisan četverogodišnji sponzorski ugovor između Splita CO i jedne od vodećih tvrtki bezalkoholnih pića Rauch. Ugovor su potpisali predsjednik Dino Rađa i predstavnik za Dalmaciju Raucha Ino Kalašić. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Smoje pristupio Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Ako je Dario Smoje, donedavni Dinamov igrač, jedina preostala karika u lancu spokoja u Kranjčevićevoj, onda je dobro da je pristupio Zagrebu. Dogovor je postignut u četvrtak, a Smoje ima pravo nestupa već u idućem kolu, 13. rujna, u Kranjčevićevoj protiv Dinama, kada se prvaku najavljuje vrući doček. </p>
<p>Gotovo tjedan dana trajala je »igra skrivača« oko Smoje. Najprije su tajili da su s njime uopće razgovarali, a kad su priznali da je zanimljiv Zagrebu, pregovori su se odgađali iz dana u dan, jer je Smoje očigledno skuplji nego što se očekivalo, tim prije što se u Kranjčevićevu naselilo mnogo igrača bez prevelikog reda i poretka, pa negdje valja zavrnuti pipu. </p>
<p>Budući da usput Zagrebova igra i rezultati još nisu na razini najavljenog i očekivanog, proizlazi da je momčadi i klubu najpotrebniji onaj koga nemaš. Netko se iz menadžerske vječno budne bulumente sjajno sjetio da bi Smoje mogao odigrati tu ulogu ključnog čovjeka kako bi se u Zagrebovu igru uselio mir i sigurnost. Budući da je trener Zlatko Kranjčar svesrdno podupro tu ideju, Zagrebovi čelnici nisu imali kamo, žele li da klub ne skrene u osrednjost. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatska – prava »legija stranaca«</p>
<p>Samo u Finskoj i Irskoj reprezentaciji manje je igrača iz domaće lige nego u Barićevoj izabranoj vrsti / Najuglednije europske zemlje, izuzevši Francusku, u svojim reprezentacijama gotovo isključivo imaju igrače iz domaćih liga. Španjolci i Talijani nemaju niti jednog igrača iz stranih klubova, u reprezentaciju Njemačke pozvan je tek jedan »stranac«, dok su u Engleskoj »čak« dvojica</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić za nedavni prijateljski dvoboj protiv Engleske u Ipswichu nije pozvao niti jednog igrača iz naše lige, a među 22 kandidata za kvalifikacijske dvoboje za odlazak na Europsko prvenstvo protiv Andore u subotu i Belgije u srijedu našla su se tek dvojica igrača iz HNL-a, Mato Neretljak i Ivan Režić, ali i oni tek naknadno, pa je teško vjerovati da će dobiti priliku. </p>
<p>Već sama ta činjenica da nitko od igrača iz hrvatske lige ne može doći u uži izbor za idealnih 11 naše reprezentacije govori o tome koliko nam je ovosezonsko prvenstvo slabo. Tijekom ljeta iz HNL-a je otišlo i ono malo igrača koji su svojom kvalitetom »stršali«, vratar Stipe Pletikosa, genijalni ljevak Milan Rapaić, siloviti Ivica Olić i perspektivni Darijo Srna. Iako niti oni nisu pronašli utočište u nekom uglednom zapadnoeuropskom klubu, i odlasci u Ukrajinu (Pletikosa, Srna), odnosno Rusiju (Olić) čine se boljim izborom od ostanka u domaćoj »močvari«.</p>
<p>Doduše, po igrama na početku prvenstva možda su još neki od igrača iz hrvatske lige zaslužili poziv u najbolju vrstu. Prvenstveno se to odnosi na mladoga kapetana zagrebačkog Dinama Niku Kranjčara koji je u prvih 40-ak dana ove sezone odigrao nekoliko uistinu odličnih utakmica.</p>
<p> S obzirom da nam se reprezentacija pretvorila u pravu »legiju stranaca«, početak rujna i mnoštvo izuzetno važnih kvalifikacijskih dvoboja koje su u pogon stavile sve europske reprezentacije bila je idealna prilika da vidimo kakav je omjer igrača iz domaće lige i »stranaca« u ostalim zemljama, pogotovo onima sličnim Hrvatskoj. To znači onima koji imaju solidnu ili čak vrlo dobru reprezentaciju, ali ipak nešto lošiju domaću ligu.</p>
<p>Zanimljivo, od svih 50 ostalih europskih reprezentacija koje će igrati jednu ili dvije utakmice u idućih pet dana, samo dvije u svom sastavu imaju manje igrača iz domaćih liga od Hrvatske. Potpuno očekivano, jedna od tih dviju reprezentacija je Irska, jer svih 24 reprezentativaca te zemlje igraju na otoku istočno od Irskog mora – Velikoj Britaniji. I dok se, ustvari, Irce i ne može smatrati »pravim« strancima, jer dobar dio njih je i rođen u Engleskoj, ostaje dakle samo jedna reprezentacija koja ima manje igrača iz domaće lige od Hrvatske. Riječ je o Finskoj u kojoj samo treći vratar kruh zarađuje u domicilnoj zemlji, dok svi ostali igraju diljem Europe. </p>
<p>To nas navodi na zaključak da osim što nam je liga slaba, mi ju čak i pretjerano podcjenjujemo. Jer, kako su u našoj selekciji mjesto dobili Giovanni Rosso, Mario Tokić ili Marijo Marić koji igraju u Izraelu, odnosno Austriji, tako su ta mjesta mogli popuniti Niko Kranjčar, Vedran Ješe ili Goran Ljubojević koji zasigurno nisu nimalo slabiji igrači. </p>
<p>Pogledajmo sada koliko igrača iz domaćih liga imaju ostale reprezentacije relativno malih zemalja koje vrlo često uspijevaju izboriti odlazak na velika natjecanja. </p>
<p>Naši najveći suparnici za prvo mjesto u skupini 8, Bugari, su za predstojeće dvoboje protiv Estonije (subota) i Andore (srijeda) pozvali 18 igrača, a od toga devetorica ih igra u Bugarskoj, te isto toliko izvan nje.</p>
<p>Danski izbornik Morten Olsen za dvoboj protiv Rumunjske u srijedu računa na 18 igrača od kojih četvorica igraju u Danskoj. Norvežanin Semb je za dvoboj protiv BiH pozvao 17 igrača od kojih su devetorica iz norveške lige. U reprezentaciji Češke od 21 igrača koji su pozvani za utakmice protiv Bjelorusije (subota) i Nizozemske (srijeda) šestorica ih igra u domaćem prvenstvu. Potpuno je ista situacija i u Švedskoj koju očekuju utakmice protiv San Marina i Poljske. Prvi čovjek struke u škotskoj reprezentaciji Berti Vogts je među 24 igrača za dvoboje protiv Farskih Otoka i Njemačke pozvao 13 igrača iz domaće lige, dok će među 19 Švicaraca koji će se zaputiti u Rusiju na dvoboj u srijedu biti devetorica igrača iz švicarske lige. </p>
<p> Rumunjski izbornik Anghel Iordanescu je za dvoboje protiv Luksemburga (subota) i Danske (srijeda) pozvao 24 igrača od čega osamoricu iz domaće lige. Poljaci će u subotu protiv Latvije i srijedu protiv Švedske moći računati na 22 igrača od kojih šestorica nastupaju u svojoj zemlji. Mađari će u srijedu protiv Latvije na raspolaganju imati 20 igrača od kojih 11 igra u nejakoj domaćoj ligi. U reprezentaciji Ukrajine, koja će igrati protiv Sjeverne Irske (subota) i Španjolske (srijeda) su 24 igrača, a njih čak 17 igra po »ukrajinskim stepama«. Naši istočni susjedi, Srbija i Crna Gora, u srijedu će dočekati Italiju sa 19 igrača od kojih osmorica igraju u tamošnjoj ligi, pa nas stoga ne treba čuditi što će ove sezone beogradski Partizan igrati čak i u Ligi prvaka.</p>
<p>Priliku za odlazak na EURO 2004. godine imaju i neke zemlje koje nisu ranije imale značajnijih nogometnih uspjeha. Teško nam se priviknuti da naši zapadni susjedi Slovenci imaju respektabilnu i konstantnu reprezentaciju. Nakon nastupa na EP 2000. i SP 2002., Slovenci bi mogli izboriti nastup u dodatnim kvalifikacijama za Portugal, a za iznimno važne dvoboje u Ljubljani protiv Izraela (subota) i Francuske (srijeda) slovenski izbornik Bojan Prašnikar na raspolaganju 20 igrača od kojih su šestorica iz domaće lige.</p>
<p>Izraelci, koji se sa Slovenijom bore za drugo mjesto u</p>
<p>skupini 1, među 20 reprezentativaca imaju njih 16 iz domaće lige. Latvijci, koji su donedavno bili na europskom dnu, nalaze se pri vrhu skupine 4, a za domaće dvoboje protiv Poljske i Mađarske među 24 kandidata njih 14 je iz domaće lige. </p>
<p> Grčki klupski nogomet sve je ugledniji, ove će sezone u Ligi prvaka igrati čak tri kluba iz te zemlje, a dolaskom Otta Rehhagela i reprezentacija je naglo krenula ka vrhu. U slučaju pobjede u Armeniji u subotu doći će pred vrata Portugala, a tamo će njemački stručnjak računati na 21 igrača od čega ih je 15 iz grčke lige. Wales je možda i najugodnije iznenađenje kvalifikacija, a za dvoboje protiv Italije (subota) i Finske (srijeda) među 26 igrača našlo se mjesta i za trojicu iz Cardiff Cityja, koji se inače natječe u trećoj engleskoj ligi.</p>
<p> Naravno, najuglednije europske zemlje, s izuzetkom Francuske, u svojim reprezentacijama gotovo isključivo imaju igrače iz domaćih liga. Španjolci i Talijani nemaju niti jednog igrača iz stranih klubova, u reprezentaciju Njemačke pozvan je tek jedan »stranac«, dok su u Engleskoj »čak« dvojica. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Na zagrebačkom Hipodromu lov na Atenu</p>
<p>Konjička natjecanja diljem svijeta nemaju samo sportski karakter, već su i veliki društveni događaj. Tako će i na ovom turniru biti održane modne revije, a posjetitelji će moći sudjelovati i u tomboli, koju će organizirati Samsung</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Zagreb će od 25. do 28. rujna osmi put biti domaćin velikih međunarodnih konjičkih natjecanja – Samsung Kupa nacija, Grand Prixa Zagreb 2003. i Međunarodnog turnira u preskakanju prepona. Ove će godine ovo natjecanje imati i dodatnu težinu, jer će se na njemu moći ispuniti olimpijska norma za Atenu. </p>
<p>– Zasad smo dobili prijave iz 17 zemalja. Natjecanje će se održavatičetiri dana, a vrhunac će biti petak i nedjelja kad su na rasporedu Samsung Kup nacija (reprezentativno natjecanje) i Grand Prix (pojedinačno natjecanje). Nagradni je fond natjecanja oko 320.000 kuna, a glavni je pokrovitelj već tradicionalno Grad Zagreb. Želimo da što više posjetitelja tih dana dođe na Hipodrom, izvijestio je direktor turnira Boris Kelemen.</p>
<p>Novinarima se obratio i Ante Šimleša, izbornik hrvatske konjičke reprezentacije i direktor javne ustanove Hipodrom.</p>
<p>– U skladu sa svojim funkcijama, imam dva zadatka. Moram pripremiti objekt da bismo što bolje mogli ugostiti natjecatelje te pripremiti hrvatsku reprezentaciju za ostvarivanje što boljih rezultata. Kao domaćini, imamo pravo nastupiti s čak 15 natjecatelja, a nakon prvog dana ćemo odlučiti kojih će nas četvero predstavljati u Kupu nacija, izjavio je Šimleša, podsjetivši još jednom na promjene koje su se dogodile na Hipodromu u posljednjih godinu dana.</p>
<p>– Grad Zagreb je preuzeo ovaj objekt prije nepunu godinu i u tom smo kratkom razdoblju napravili i realizirali plan po kojem svaki vikend imamo nekakvo događanje na Hipodromu. Uz to, potpuno smo uredili istočni dio Hipodroma, namijenjen kasačkim i galopskim utrkama.</p>
<p>Konjička natjecanja diljem svijeta nemaju samo sportski karakter, već su i veliki društveni događaj. Tako će i na ovom turniru biti održane modne revije, a posjetitelji će moći sudjelovati i u tomboli, koju će organizirati Samsung. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Samo Roddick završio prije kiše </p>
<p>NEW YORK, 4. rujna</p>
<p> – Američki tenisač Andy Roddick jedini je prije kiše uspio okončati svoj dvoboj u srijedu na US Openu. Roddick je sa 6-3, 6-4, 7-6 (5) bio bolji od Belgijanca Xaviera Malissea, što mu je 16. pobjeda zaredom. I ovaj je dvoboj bio prekinut sat vremena zbog kiše, a kako je teren i nakon nastavka igre bio sklizak, tenisači su često tražili da se beton osuši ručnicima. </p>
<p>U drugom je susretu dana Nizozemac Sjeng Schalken vodio sa 5-1 protiv Nijemca Rainera Schüttlera prije nego što su nove oborine spriječile igru. Pobjednik tog dvoboja igrat će u četvrtfinalu protiv Roddicka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>S. Williams, Clijsters i Henin-Hardenne osigurale Masters </p>
<p>NEW YORK, 4. rujna</p>
<p> – Kim Clijsters, Serena Williams i Justine Henin-Hardenne prve su tri tenisačice koje su osigurale nastup na WTA Mastersu, zadnjem turniru sezone od 5. do 10. studenoga u Los Angelesu. Dvije Belgijke i mlađa sestra Williams zauzimaju prva tri mjesta na WTA ljestvici, a ujedno su skupile toliko bodova da ih s Mastersa više nitko ne može izbaciti. Na Mastersu će, inače, nastupiti osam najboljih tenisačica svijeta, a naslov pobjednice brani Kim Clijsters. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatski jedriličari najbolji </p>
<p>RUST, 4. rujna</p>
<p> – I nakon trećeg dana i devet održanih regata na Svjetskom juniorskom prvenstvu u »klasi 470», u austrijskom Rustu, na prva dva mjesta nalaze se dvije hrvatske posade. U konkurenciji 75 posada vode Zadrani Šime Fantela i Igor Marenić, a slijede ih Splićani Ante Ćesić i Ante Kujundžić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Amerikanci za silu, Europljani za diplomaciju </p>
<p>Prema istraživanju, 84 posto Amerikanaca tvrdi da je jedini način postizanja pravde - rat / Europljani su raspoloženiji za mekša, diplomatska sredstva uvjeravanja i razuvjeravanja / Građani Europe umjesto međusobnog natjecanja žele suradnju dviju strana Antlantika </p>
<p>BRUXELLES, 4. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europljani ne odobravaju američku politiku niti su obožavatelji odluka Georgea Busha. Istodobno, Europljani i Amerikanci još uvijek su veoma dobri prijatelji i uvažavaju jedni druge premda su suglasni s ocjenom da gaje različite kulturne i socijalne vrijednosti. To su neke od ocjena iz tradicionalne ankete German Marshall Funda o stavovima građana s dvije strane Atlantika.</p>
<p> Nadalje, europska je strana sve naglašenije kritična prema vanjskoj politici Bushove administracije, pogotovo prema iračkom ratu. Amerikanci i Europljani veoma su ujednačeni identificirajući glavne opasnosti za sigurnost svijeta. Na vrhu top liste, majka svih strahova i prijetnji je međunarodni terorizam, slijede ga oružje za masovno uništavanje u posjedu Sjeverne Koreje i Irana, a sudionicima ankete nimalo se ne sviđaju ni islamski fundamentalizam niti arapsko - izraelski sukob. </p>
<p>No, ova harmonija pogleda nestaje čim se dođe do načina suprotstavljanja prijetnjama. Velika većina Amerikanaca i dalje je uvjerena da je kaubojski pristup najefikasniji lijek - 84 posto Amerikanaca tvrdi da je jedini način postizanja pravde rat, sa čim će se složiti 48 posto Europljana ponajviše zahvaljujući Poljacima koji na upotrebu oružja gledaju na američki način. Europljani su, kao i njihove vlade, raspoloženiji za mekša, diplomatska sredstva uvjeravanja i razuvjeravanja.</p>
<p> Ovo su detalji netom objavljenog ispitivanja javnog mnijenja provedenog među osam tisuća građana u SAD i sedam u europskim državama. U Europi, građani šest zemalja (Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Portugal, Italija, Nizozemska) u velikoj većini ne odobravaju američku politiku. Poljska je jedini izuzetak koji potvrđuje pravilo. Ono što bi moglo zabrinuti političare s obje strane Atlantika je porast negativnih europskih sentimenata prema Amerikancima. Lani je 57, a ove godine 64 posto imaginarna brojka na takozvanom »indeksu toplomjera« kojom anketirani građani europskih država iskazuju svoje nezadovoljstvo Amerikancima mjereći led od nula ili veoma suzdržano hladno do stotinu jako srdačne topline.</p>
<p> Anketa je upozorila na iznenađujuću činjenicu detektiranu kod Amerikanaca, 80 posto anketiranih građana smatra da je i u američkom interesu snažna i utjecajna Europa uz značajan porast zastupnika teze da je ovakav europski utjecaj na svjetskoj sceni »veoma poželjan i kao takav dobrodošao«. Amerikanci domoljubno uživaju u ulozi jedine preostale velesile. Tek će svaki peti Europljanin biti za stvaranje takve uloge Europi kako bi se stvorila protuteža Sjedinjenim Državama. Tri četvrtine Europljana nadalje smatra dobrom strategijom održavanje tijesne suradnje dvaju atlantskih obala u rješavanju svih međunarodnih problema. Tako 72 posto Amerikanaca i tek 41 posto Europljana spremni su podržati američku intervenciju u Sjevernoj Koreji ili u Iranu. Analitičare su zaintrigirale drastične mijene u njemačkim podacima. Snažna opozicija američkoj liderskoj ulozi praćena je simboličnim jednocifrenim brojem anketiranih Nijemaca koji misle da je svijetu bolje ako SAD ostanu jedina svjetska velesila. No, Nijemci bi, za razliku od većine Europljana, u visokom postotku bili veoma sretni vidjeti Europu kao velesilu. Bitna je ipak poruka Europljana da čak i u slučaju stvaranja Europe kao velesile, optimalna formula odnosa sa SAD ostaje suradnja umjesto međusobnog natjecanja.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dramatični američki zaokret prema Iraku </p>
<p>Nakon što su donedavno iz Washingtona pljuštale uvrede na račun Ujedinjenih naroda, američka administracija sada mora tražiti pomoć Svjetske organizacije u obnovi Iraka/ Tako drastična promjena najzornije svjedoči da i moć velike, jake Amerike ima svoje domete – posebice u globalnom terorističkom okruženju nakon 11. rujna 2001. </p>
<p>Hoće li se američkim vojnicima uskoro pridružiti i vojnici pod zastavom UN-a</p>
<p>LONDON, 4. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Načinivši dramatičan zaokret u svojoj iračkoj politici, Sjedinjene Države neočekivano su se okrenule prema Ujedinjenim narodima. Svjetska organizacija postala je u očima Washingtona mogućim spasiteljem, koji bi mogao pomoći u obnovi Iraka. Amerika, naime, želi smanjiti visoku novčanu i ljudsku cijenu svog angažmana u toj zemlji. U to ime, njeni dužnosnici već su počeli puštati u optjecaj nacrt nove rezolucije koja predviđa širu ulogu UN-a.</p>
<p>Lani, kad su Ujedinjeni narodi odbijali poduprijeti invaziju na Irak, američki predsjednik George Bush tvrdio je kako riskiraju da postanu »nevažnima«. No, američka administracija mora sada tražiti pomoć od UN-a, organizacije prema kojoj su se neokonzervativci u njenim redovima do jučer odnosili s prezirom.</p>
<p> Tako drastična promjena kursa najzornije svjedoči da i moć velike, jake Amerike ima svoje domete – posebice u globalnom terorističkom okruženju nakon 11. rujna 2001. </p>
<p>Od kraja vojne intervencije u Iraku do danas u toj je zemlji poginulo 67 američkih vojnika, a novčana cijena američkog angažmana penje se na milijardu dolara tjedno. U Iraku pak i dalje vladaju kaos i bezakonje. </p>
<p>Ranije se tvrdilo da će Irak vlastitom naftom platiti svoju obnovu, ali pokazalo se da to neće biti dovoljno. Washington se posebno zamislio i nad nedavnim izvještajem utjecajnog Kongresnog ureda za proračun. U njemu se kaže da je američki vojni angažman u Iraku neodrživ na sadašnjoj razini, a sve veća kriza sa Sjevernom Korejom čini situaciju to riskantnijom. Dokument zaključuje da Sjedinjene Države moraju potrošiti mnogo više novaca za angažman novih vojnika, ili odrediti manje snaga za druge neuralgične točke na svijetu.</p>
<p>Britanski tisak prenosi u četvrtak mišljenje Dane Allina iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, koji tvrdi kako zaokret prema Iraku znači »poraz ideje da Amerika to može obaviti manje-više sama«.</p>
<p>Nacrt nove američke rezolucije predlaže stvaranje višenacioalnih snaga za Irak, pod zapovjedništvom SAD. Premda bi Amerika time zadžala vojno i politički dominantnu ulogu, UN bi također imao važne zadaće, npr. u obnovi zemlje i organiziranju izbora, najavio je američki državni tajnik Colin Powell. </p>
<p>Nove snage redovito bi slale svoja izvješća Vijeću sigurnosti. Postojala bi i jedinstvena zapovjedna struktura, u koju bi bili uključeni časnici zemalja koje daju vojnike za Irak. </p>
<p>Očekuje se da Vijeće sigurnosti glasa o toj rezoluciji u iduća dva tjedna. Nakon što je telefonirao ministrima vanjskih poslova Rusije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, američki državni tajnik Colin Powell rekao je kako su početne reakcije na novi američki prijedlog pozitivne. Usprkos tome, iza scene će vjerojatno doći do velikog cjenkanja, jer će mnogim članicama Vijeća biti stalo da nova rezolucija nikako ne podupre dosadašnju američko-britansku vojnu intervenciju u Iraku. </p>
<p>Nije zapravo sigurno ni hoće li druge članice Vijeća sigurnosti doista poduprijeti novi američki plan. »Britanski dužnosnici predviđaju da će Francuska, meta otrovne američke retorike zato što nije bila za rat, sada pokušati izvući visoku političku cijenu«, tvrdi u četvrtak londonski Times. Britanci, koji trenutačno predsjedaju Vijećem sigurnosti, vjeruju da će morati posredovati između Amerike i ostalih Europljana. Britanski dužnosnici tvrde kako je u svačijem interesu »da se zaboravi prošlost i zajednički radi na ovome«. </p>
<p>Kada bi UN izglasovao mandat za Irak, mnoge države, koje sada oklijevaju, spremno bi dale svoje snage – poput Indije sa 17.000, te Pakistana sa 10.000 vojnika. Washington se nada da bi druge zemlje pomogle i u financiranju obnove Iraka, pa najavljuje donatorsku konferenciju idućeg mjeseca. No, i tu treba očekivati vezanu trgovinu iza scene: potencijalni donatori vjerojatno će zauzvrat zahtijevati od Amerike da im omogući jači gospodarski utjecaj u Iraku, posebice oko vađenja i korištenja nafte. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kina i borba protiv droge pomažu obnovi demokracije u Burmi </p>
<p>Kineska vlada pozdravlja najavu mianmarskih generala o obnovi demokracije, zatraživši istodobno od međunarodne zajednice da ublaži pritisak kako bi Mianmar svoje unutarnje probleme mogao sam riješiti brzinom koja mu najviše odgovara </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Je li moguće da će se u Mianmaru, kako se posljednjih godina službeno naziva Burma, obnoviti demokracija i da bi za to mogla biti zaslužna Kina i međunarodna borba protiv droga? </p>
<p>Potkraj kolovoza učinjeno je nešto nalik na vodoravnu rotaciju među mianmarskim vojnim čelnicima. General Zhan Shwe je odstupio s mjesta premijera, ali i dalje zadržava položaje vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i predsjednika Državnog vijeća za mir i razvoj. Na mjesto premijera došao je dosadašnji treći u hijerarhiji, general Khin Nyunt, moćni zapovjednik vojne obavještajne službe i navodni umjerenjak. Kao prvi potez, vojna hunta je prošle subote objavila namjeru da se u zemlji uspostavi demokracija, referendumom usvoji novi ustav i održe »pravedni i slobodni izbori«. </p>
<p>Kritičari su odmah zaključili da je plan o povratku demokracije uopćen, bez rokova, pa mu je prema tome jedini cilj da ublaži međunarodni pritisak. Naime, Sjedinjene Države su uvele trgovinske sankcije Mianmaru, a Britanija i niz zemalja traže da se oslobodi predvodnica oporbe, dobitnica Nobelove nagrade za mir, Aung San Suu Kyi (58), koja je najveći dio posljednjih 14 godina provela u kućnom pritvoru ili pravom zatvoru.</p>
<p> U Mianmaru je vojska na vlasti od udara 1962. Demokratski izbori održani su 1990., ali generali nisu priznali veliku izbornu pobjedu Nacionalne lige za demokraciju i njene predvodnice Aung San Suu Kyi. Umjesto da joj predaju vlast, generali su je zatvorili. I sada je, već više od tri mjeseca, drže na tajnom mjestu, tobože zbog brige za njenu sigurnost. Uhićena je 30. svibnja, poslije sukoba režimskih ljudi i njenih pristalica. Nekoliko oporbenjaka je ubijeno, a više ih je uhićeno.</p>
<p>Poslije prosvjeda iz cijeloga svijeta, pa i iz Kine i Malezije, kao i još nekih zemalja ASEAN-a koje pokazuju izvjesno razumijevanje za mianmarski režim, generali su odgovorili da će Suu Kyi osloboditi kad se »ohladi politička situacija«. </p>
<p>Amnesty International ponavlja zabrinutost, State Department je u nedjelju objavio da Suu Kyi štrajkom glađu prosvjeduje protiv vojnog režima i nelegalnog pritvaranja. U Tokiju su održani masovni prosvjedi sa zahtjevima da se oslobodi Suu Kyi i ostale oporbenjake. Generali nisu porekli priopćenje o štrajku glađu, nego su reagirali pitanjem kako su i od koga Amerikanci saznali da Suu Kyi štrajka glađu, kad je ona smještena na tajnome mjestu? Štoviše, u prvom govoru nakon preuzimanja premijerske dužnosti, general Khin Nyunt je za neuspjeh dosadašnjih pregovora vlasti i oporbe okrivio Suu Kyi, jer ona, kako reče, »ne surađuje s vladom i zato je demokracija daleko«. </p>
<p> Izolacija koju su nametnuli SAD i EU, te ostali pritisci iz svijeta, čini se da počinju barem djelomice djelovati. No, zagovornici obnove demokracije počeli su najveće nade polagati u - novu kinesku vladu i borbu protiv droge. Tim više, jer nova generacija na kineskom vrhu sve vidljivije nastoji da se srede krize u susjedstvu i pritom uspješno surađuje s Amerikancima, kako se vidjelo i po razgovorima o obuzdavanju nuklearnih ambicija Sjeverne Koreje. </p>
<p>Kina je najveći susjed i najkorisniji saveznik Mianmara. Dobro je poznato da jedan od glavnih putova opijuma i heroina vodi iz Mianmara na jug Kine i dalje u svijet, pa i u SAD i EU. Kineske vlasti nastoje uvesti red u kaos i bezakonje uz svoju južnu granicu. U posljednje doba čak obučavaju mianmarske policajce za borbu s privatnim vojskama narkomoćnika. Peking je pozdravio i najnoviju najavu mianmarskih generala o obnovi demokracije, zatraživši istodobno od međunarodne zajednice da ublaži pritisak kako bi Mianmar svoje unutarnje probleme mogao riješiti brzinom koja mu odgovara. </p>
<p>Sa Zapada se uzvraća (npr. redakcijskim uvodnikom londonskog The Timesa), da bi stabilna i demokratska Burma koristila i samoj Kini, da stoga Peking treba preispitati i svoje vlastite interese, kao i interese burmanskog naroda, i zauzeti još odlučnije stajalište. </p>
<p>Iako sporo, i u Mianmaru se nešto kreće. Uz pomoć novoga kineskog vrha i zahvaljujući borbi protiv droga. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Slovačka Katolička crkva nezadovoljna atmosferom uoči Papina posjeta</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Tjedan dana prije trećeg Papina posjeta Slovačkoj (od 12. do 14. rujna) pripreme su u punom jeku, ali Katolička crkva vidno je nezadovoljna atmosferom u javnosti koja prati pripreme. Nadbiskup Jan Sokol čak je nazvao stvaranje (ne)raspoloženja prema Ivanu Pavlu II uoči njegova posjeta Slovačkoj »urotom protiv Katoličke crkve« i upozorio mladež da ne nasjeda umjetno stvorenim »medijskim igrama« protiv Crkve. Sokol je rekao kako se u Slovačkoj stvara javno neraspoloženje prema Papi, a urota će se, prema njegovu mišljenju, nastaviti i bit će još gora nego ateizacija za vrijeme komunizma. </p>
<p>Drugi visoki crkveni dostojanstvenik, kardinal Jan Chryzostom Korec, izrazio je žaljenje što je slovačka javnost u pripremama za Papin dolazak težište bacila na njegov ekonomski aspekt i visinu troškova, koje će slovačkla strana morati platiti. </p>
<p>Papin će dolazak, naime, slovački državni proračun stajati oko 80 milijuna kruna (oko 15 milijuna kuna). A glasnogovornik Biskupske konferencije Slovačke Marian Gavenda izjavio je za privatnu televiziju Markiza da postoji određena interesna skupina koja izražava svoje negativno stajalište prema životu, Crkvi i Papi. Rekao je da se pritom, posebno u »bulevarskim medijima«, javljaju osnove kaznenog djela o širenju vjerske netrpeljivosti, ali je naglasio da ako ne bude reagiralo državno tužiteljstvo, neće ni Crkva podnositi krivične prijave. Neraspoloženje prema dolasku Pape, o kojemu su progovorili najviši crkveni velikodostojnici, imalo je velikog odjela u slovačkoj javnosti. Glasnogovornik predsjednika Rudolfa Schustera, Jan Füle, izjavio je kako ured predsjednika nema nikakve spoznaje o postojanju »urote«, ali je ocijenio neučtivim što neki mediji objavljuju informacije o tome koliko će posjet stajati. »Kad nekoga pozovete u posjet kući, a mi smo Papu pozvali, ne obznanjujete ni prije ni poslije, koliko je to stajalo«, rekao je.</p>
<p>I potpredsjednik kršćanskih demokrata (KDH) Pavol Minarik kaže da dosad prilikom niti jednog službenog državnog posjeta nije u medijima bilo govora o troškovima, a zastupnica KDH Maria Sabolova smatra kako je urota protiv Crkve prejaka riječ već da jedna skupina ljudi koristi svaku priliku da se na »ne baš pozitivan način« izjasni o Katoličkoj crkvi. </p>
<p>Po njezinu mišljenju to su kako skupine, tako i pojedinci »čije smo članke imali priliku čitati u dnevnicima Sme, Pravda i Narodna obroda. No, naglasila je kako pritom ne misli na novinare tih listova već više na suradnike i autore pisama čitatelja.</p>
<p>Na svoj treći pastoralni pohod Slovačkoj Papa dolazi u petak 12. rujna i ostaje tri dana. Predviđeno je da posjeti Bansku Bystricu, Rožnavu i industrijski dio Bratislave - Petržalku. </p>
<p>Zbog velikog zanimanja vjernika, Slovačke željeznice najavile su za sva tri dana specijalne vlakove, koji će hodočasnike dovoditi do gradova u kojima će Papa služiti misu. </p>
<p>A u blizini mjesta gdje će Sveti Otac služiti misu na otvorenome bit će zabranjeno točenje alkohola i 12-postotne pive.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Abbas priznao probleme s Arafatom, ali i okrivio Izrael</p>
<p>Palestinski premijer, u govoru pred parlamentom, odbacio mogućnost da se silom obračuna s oporbenim islamističkim pokretima/ Jordanski kralj Abdullah II. i iranski predsjednik Hatami zauzeli su se za samostalnu palestinsku državu i Srednji istok bez nuklearnog oružja </p>
<p>RAMALLAH/TEHERAN, 4. rujna </p>
<p> - Palestinski premijer Mahmud Abbas u četvrtak je u govoru članovima palestinskog parlamenta izjavio kako ne poriče postojanje problema između njegove vlade i predsjednika Yassera Arafata te je pozvao da se pokuša pronaći rješenje za njih. »Te probleme treba riješiti iz temelja«, naglasio je palestinski premijer. Abbas je pritom okrivio Izraelce za nedovoljnu angažiranost na mirovnom procesu i za neuspjeli prekid vatre što su ga proglasile palestinske ratoborne skupine.</p>
<p> U govoru, održanome pred parlamentarcima, palestinski je premijer rekao kako smatra da sedmotjedni prekid vatre nije uspio jer su izraelski vojnici ubijali islamske militante, a u pozadini svega stoji politička odluka. Nasuprot tome, Izraelci za neuspjeli prekid vatre okrivljuju počinitelje palestinskoga samoubilačkog napada na autobus u Jeruzalemu, u kome je 19. kolovoza poginula 21 osoba.</p>
<p> Abbas je u govoru pred parlamentom, u kojemu je rezimirao 100 dana svoje vlade, pozvao međunarodnu zajednicu da se »snažnije angažira na nastojanju da se očuvaju smjernice mirovnoga procesa«, čiji bi krajnji ishod bilo osnivanje palestinske države. Također je pozvao Sjedinjene Države da prestanu »bojkotirati« Arafata koji je »legitimni predsjednik« Palestinaca. Istaknuo je kako smatra da Washington nije učinio dovoljno da se izraelska vojska spriječi u napadima te da se unaprijede »smjernice mirovnog plana«.</p>
<p> Palestinski premijer isključio je mogućnost pribjegavanja sili protiv palestinske oporbe, posebno protiv dvaju glavnih islamističkih pokreta - Hamasa i Islamskog džihada. »S palestinskom smo oporbom uspostavili kontakt preko ministara, zastupnika i važnih osoba. Oni su nas saslušali i surađivali su s nama«, rekao je Abbas.</p>
<p> Ispred zgrade parlamenta tijekom posebne sjednice okupilo se oko 200 aktivista Al Fataha i nekoliko maskiranih muškaraca koji su razbili vrata na zgradi i nekoliko prozora. Nenaoružani čuvari uspjeli su ih spriječiti u pokušaju da uđu u zgradu. </p>
<p> Istodobno su se jordanski kralj Abdullah II. i iranski predsjednik Mohamad Hatami, na sastanku u Teheranu u srijedu, zauzeli za neovisnu palestinsku državu i Srednji istok bez nuklearnog oružja. Točnije: u zajedničkome priopćenju dvojica su se čelnika složila o nužnosti osnivanja »neovisne palestinske države s Jeruzalemom kao glavnim gradom«. Istakli su također potrebu promicanja sigurnosti i stabilnosti u regiji, u kojoj, upozoravaju, ne smije postojati nuklearno oružje.</p>
<p> Jordanski kralj sastao se također s vrhovnim iranskim vođom, ajatolahom Alijem Hamneijem te s iranskim ministrom vanjskih poslova Kamalom Harazijem i još nekoliko ministara. Posjet Abdullaha II. Iranu, inače, prvi je posjet nekoga jordanskog kralja toj zemlji od islamske revolucije 1979.</p>
<p> Bivši jordanski kralj Hussein bio je u prijateljskim odnosima sa svrgnutim iranskim šahom Mohamadom Rezom Pahlavijem. Odnosi dviju zemalja dodatno su zahladili nakon što je Jordan podržao Irak u osmogodišnjem iračko-iranskom ratu od 1980. do 1988. Dvije zemlje obnovile su diplomatske odnose tek 1992., a posjet jordanskoga kralja Iranu novi je korak k poboljšanju odnosa dviju država. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Atentat na Đinđića pripreman od kraja 2002. do 12. ožujka 2003.</p>
<p>U organizaciju ubojstva srbijanskog premijera bile su uključene 44 osobe</p>
<p>BEOGRAD, 4. rujna</p>
<p> - Atentat na srbijanskog premijera Zorana Đinđića pripreman je od kraja 2002. do samog atentata 12. ožujka 2003., a u organizaciju su bile uključene 44 osobe, kaže se u optužnici Specijalnog tužiteljstva u Beogradu, koju objavljuje list Glas javnosti.</p>
<p>Za Milorada Lukovića Legiju, bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije (koji je u bijegu) i Dušana Spasojevića Šiptara, vođe »zemunskog klana« (ubijenoga u policijskoj akciji uhićenja), Specijalno tužiteljstvo u optužnici tvrdi da su organizirali premijerovo ubistvo. Zvezdan Jovanović Zveki, bivši pomoćnik zapovjednika JSO, tereti se da je izravni izvršitelj ubojstva pucnjem iz snajpera.</p>
<p>Na Đinđića je tri puta organiziran atentat, kaže se u optužnici. Prvi pokušaj ubojstva bio je 16. veljače, kad se Đinđić vraćao s Kopaonika, a drugi samo pet dana kasnije. Taj je atentat izveden na cesti prema surčinskom aerodromu i to kamionom kojega je vozio Dejan Milenković Bagzi (još u bijegu).</p>
<p> Optuženi Ninoslav Konstatinović, koji je sudjelovao i u prvom atentatu, 10. i 11. ožujka provjeravao jesu li uredi na drugom katu zgrade u Ulici admirala Geprata 14 i dalje prazni. Zatim je pozvao Zvezdana Jovanovića i Aleksandra Simovića, koji su sa sobom nosili snajper kojega im je dao Milorad Luković Legija. Jovanović i Simović su 10. i 11. ožujka proveli u zgradi iz koje je 12. ožujka Zvezdan Jovanović ispalio dva snajperska hica, od kojih je jedan usmrtio premijera Đinđića, a drugi ranio njegovog tjelohranitelja.</p>
<p> Atentatori su pobjegli u automobilu kojega je vozio, također još odbjegli Vladimir Milisavljević Budala.</p>
<p> U ta tri atentatima sudjelovalo je 15 osoba. U pripremi su, uz ostale, bili umiješani i Borislav Mikelić, bivši predsjednik tzv. vlade RSK i general Aleksandar Tomić, tada načelnik Uprave sigurnosti Vojske SR Jugoslavije, </p>
<p> U optužnici se za generala Aleksandra Tomića kaže da je podržavao Legiju i Spasojevića i govorio im da, nakon uhićenja generala Momčila Perišića, treba uhititi cijelu vladu Srbije i organizirati državni udar, kao i da se specijalna jedinica Vojske Jugoslavije »Kobre« neće suprotstavljati jedinici za specijalne operacije, nad kojom je - kako se tvrdi - Luković Legija i dalje imao kontrolu.</p>
<p>Corislava Mikelića optužnica tereti da je u zemunskoj Šilerovoj ulici i u svom beogradskom stanu zakazivao sastanke Aleksandra Tomića s Legijom i Spasojevićem, i obavještavao ih je li glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte donijela haaške optužnice protiv Legije i Vojislava Šešelja.</p>
<p> Među 44 optužena je i Dragan Vujičić, koji je spomenutoj skupini dojavljivao šta se događa u republičkoj vladi, kao i o isporučivanju pripadnika JSO Haaškom sudu. Osim Vujičića, optužnica je podignuta i protiv Predraga Maletića zato što je skrivao trojicu zavjerenika, kao i tri odvjetnika - Slobodana Milojevića, Nikolu Đugumovića i Miodraga Gligorijevića, koji su, navodi se, posredstvom medija kompromitirali rad policije i suda. Optuženi su još i Gradiša Katić, urednik Identiteta, čiji je list, kako je istraga pokazala, financirao Dušan Spasojević, kao i Toni Gavrić, radnik MUP-a Srbije, koji je Bagziju prenosio podatke o mjestu boravka Ljubiše Buhe Čumeta, danas zaštićenog svjedoka u predstojećem procesu. Za odavanje informacija iz MUP-a Legiji i Spasojeviću optužen je i policijski inspektor Slobodan Pažin, koji je to radio još od 1998. </p>
<p> Suđenje bi, prema najavama, trebalo početi krajem listopada. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Zar se zelenilo mora štititi ljudskim tijelima umjesto zakonom?</p>
<p>Nas pedeset oštećenih stanara potpisnika peticije protiv gradnje »urbanih vila« na terenu nekadašnje Muzičke naklade na lokaciji Goljak-Novi Goljak na Pantovčaku u Zagrebu – dajemo potporu stanarima Ivekovićeve ulice što ne dopuštaju izgradnju stambene zgrade od sedam katova (upitno je bi li to i bilo samo sedam, a ne možda i koji kat više) na do jučer zelenoj površini.</p>
<p>Nije urodila plodom, na žalost, naša borba protiv betonskih zdanja i uništavanja zelenila, koje je čak pod zaštićenom zonom, jer je na domak Zelengaja, ni nakon četiri godine. </p>
<p>Naše tužno iskustvo sa svim nadležnim tijelima pokazuje da se nikakav zakon nije poštovao. </p>
<p>Svi zaduženi za zakon i red u gradnji dali su dovoljno vremena Željku Žnidariću, vlasniku Muzičke naklade i investitoru šest »stambenjaka«, da svoja betonska zdanja smjesti na površinu koja nikada nije dopuštala gradnju višu od dva kata s obaveznom zelenom okućnicom.</p>
<p> U našem slučaju sve su nadležne službe zakazale i oštećeni stanari će po pravdu zbog uništene imovine i vlastitog okoliša morati izgleda u Strasbourg.</p>
<p> Najtužnija činjenica u cijelom našem sporu s nadležnima je mišljenje koje smo prije tri godine dobili od Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, potpisala ga je Vlasta Mlinar Vejnović, pomoćnica pročelnice, a u kojem piše da se inkriminirane »urbane vile« uklapaju u ambijent. Čak su i podrumi koji su na visini prvoga kata od pomoćnice ministra gđe Blažević-Perušić, dipl. ing. arh., davnog 25. kolovoza 2000. nakon inspekcijskog nalaza potpisani kao sukladni građevinskoj dozvoli, a po lokacijskoj su trebali biti s pedeset posto površine ukopani u zemlju.</p>
<p> Izdavanje građevinske dozvole mimo pameti, a po apetitu investitora bespovratno je uništila naš okoliš i zaštitu naše imovine pred zakonom.</p>
<p> Vjerovali smo naivno da će investitor i izvođač čak šest »stambenjaka« na nevelikoj skupoj parceli na vrijeme biti zaustavljeni i gradnja prekinuta jer smo odmah ukazali na činjenicu da građevinske dozvole ni u jednom segmentu nisu usklađene s lokacijskom dozvolom, što znači da su nepropisno izdane, te smo svoja prava tražili administrativnim putem, a ne živim ljudskim zidom koji bi spriječio bagere.</p>
<p>Sada vidimo da u Zagrebu to nije dovoljno i da je jedino »ulična borba« stanara i građevinskih mahera prava borba koja eventualno može zaokupiti pažnju gradonačelnice i ministra za okoliš.</p>
<p> Duboko razočarani u vlastito nesnalaženje u borbi s građevinskim kriminalom dajemo potporu stanarima Ivekovićeve ulice da se svojim organiziranim stražama izbore za svoj okoliš.</p>
<p>J. M. MITROVIĆ, dipl.oec,u ime pedeset oštećenih stanara Goljaka i Novog Goljaka na PantovčakuZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Legenda karata jasno pokazuje da se navedeni prostor »uređuje«, a ne da je »isključen«</p>
<p>U Vjesniku od 3. rujna objavljen je članak s naslovom »HCR previdio dva reda mina uz državnu cestu«. Budući da je u tom članku izneseno niz neistina, osjećamo se obveznima u interesu objektivnog informiranja javnosti ukazati na sljedeće činjenice.</p>
<p>Autorica članka uz tekst je priložila i dvije karte koje su bile dio projektne dokumentacije. Da se novinarka imalo potrudila saznati istinu, a ne pisati senzacionalistički i uzbuditi javnost, pogledala bi legendu na tim istim kartama i vidjela da ništa što je napisala u članku nema veze sa stvarnim stanjem. </p>
<p>Jedini istiniti podatak o tom projektu koji je uspjela iznijeti u tom članku jest da je izvođač radova na projektu razminiranja u Marin Brodu bila tvrtka AKD Mungos. </p>
<p>Aneks ugovora napravio je HCR (a ne AKD Mungos) koji je nakon što je AKD Mungos unutar granica projekta pronašao dva reda mina nepoznatog minskog polja (što nije »zanimljivo« već pojava koja se dešava) procijenio je da se minsko polje proteže i izvan granica projekta u minski sumnjiv prostor koji je na karti vidljivo označen zelenom bojom. Pretraživanjem graničnog dijela između projekta i minski sumnjivog prostora, pronašao je još jednu minu i izradio aneks ugovora.</p>
<p>Legenda karata jasno pokazuje da se navedeni prostor »uređuje«, a ne da je »isključen« jer je isti (izuzevši prostor koji je razminiran) i dan-danas dio minski sumnjivog prostora. Obrađivana područja se isključuju iz minski sumnjivog prostora samo kada su tri godine obrađivana i kada za njih ne postoje evidentirani minski zapisnici ili minski incidenti, što za ovaj prostor nije slučaj. </p>
<p>Stoga nitko nije ništa »previdio«, a na aneksiranom području projekta koje je bilo u minski sumnjivom prostoru, pronađene su i stručno uklonjene dvije mine, a ne »dva reda mina uz državnu cestu«.</p>
<p>Smatramo da je na predstavnicima medija velika odgovornost da objektivno sagledaju činjenice sa svih strana.</p>
<p>OTO JUNGWIRTHravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Probleme bi trebali rješavati uz veće poštovanje hrvatskih nacionalnih interesa</p>
<p>Zaoštravanje odnosa između Slovenije i Hrvatske idealna je prilika za hrvatsku diplomaciju, odnosno političke stranke i Sabor da pokrenu dvije inicijative kojima bi se i neki drugi, do sada neriješeni, problemi rješavali na način da se više poštuju hrvatski nacionalni interesi i dignitet, te da se u njihovo rješavanje uvede malo više odlučnosti i beskompromisnosti.</p>
<p> Jedno bi bilo javno proklamiranje nevaženja današnje važeće granice u dijelu Istre na kanalu sv. Odorika, i zahtijevanje njezina vraćanja sjevernije, na mjesto starog toka rijeke Dragonje, baš onako kako je ona dogovarana i dogovorena u godina neposredno poslije Drugoga svjetskog rata.</p>
<p> Drugo bi bilo općenito dovođenje u red paritetnih odnosa između privatnih nekretnina naših građana u inozemstvu i stranih građana u našoj zemlji, pogotovo nakon prave invazije stranaca na našu obalu, barem do trenutka dok Hrvatska kao članica EU ne postigne takvu kupovnu moć da i njeni građani mogu biti ravnopravni u ulaganju u nekretnine na jadranskoj obali. I potom u toj inicijativi razmotriti rješenja na izjednačavanju dosadašnjih odnosa i pariteta imovine, a posebno imovine slovenskih državljana na našoj obali te naših građana u Sloveniji.</p>
<p>U slučaju da se u stvarnosti iskaže veliki disparitet na našu štetu, trebalo bi pronaći rješenja koja bi taj disparitet svela na najmanju moguću mjeru, pri čemu ne bi trebalo prezati niti od novčanog odštete imovine slovenskih državljana.</p>
<p> U tom bi slučaju država mogla osnovati poseban fond ili nešto slično, iz kojeg bi se te odštete, i po realnim tržišnim vrijednostima, nadoknadile. Pri tome ne bi bilo zgorega prvotno napuniti taj fond novcem-dugovanjima Ljubljanske banke našim građanima, pa potom i iz proračuna. </p>
<p>Vjerujem da bi mnogi hrvatski građani svesrdno pozdravili jednu takovu inicijativu. Isto tako vjerujem da nalaženje zakonskih okvira za takovo nešto ne bi trebao biti problem, ali ako i bi, naši pravni stručnjaci bi uvijek mogli zatražiti pomoć ili bi se mogli ugledati na iskustva slovenskih, koji su pokazali izvanrednu ekvilibristiku i uspješnost prilikom donošenja niza akata koji su se ticali granica s Hrvatskom te privatne imovine hrvatskih građana, kao i ostalih građana iz bivše SFRJ, pohranjenih u Republici Sloveniji.</p>
<p>VLADIMIR TEŠANOVIĆ, mr. sci.Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Mrtvo tijelo već šest godina prepušteno zaboravu</p>
<p>U rujnu 1997. godine Anto Marinović obavijestio je policiju o pronalasku trupla. Policajci su došli, pogledali, obećali se vratiti i u međuvremenu na sve zaboravili / Nije li policija u tih šest mogla učiniti više – pobrinuti se za posmrtne ostatke i obaviti identifikaciju </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Dok sisačko-moslavačka policija u svojim dopisima omalovažava Vjesnikove novinare koji su na području Hrvatske Kostajnice ovog ljeta locirali dvije moguće grobnice žrtava Domovinskog rata, isti su novinari ovih dana otkrili nevjerojatan slučaj, koji govori o »profesionalnosti« službenika te policijske uprave. Naime, saznali smo da već šest godina na njivi u Hrvatskoj Dubici, leži zakopano tijelo koje je policija »zaboravila« odnijeti.</p>
<p>Priča počinje u rujnu 1997, godine. U to je vrijeme u kuću izbjegle srpske obitelji Birač, u ulici Stjepana Radića u Hrvatskoj Dubici, privremeno uselio Anto Marinović (63), izbjeglica iz Maglaja, sa svojom obitelji. Anto je, dobio na korištenje i njivu iza kuće. Jednog dana sredinom rujna, pošao je pregledati njivu i pedesetak metara od kuće pronašao raspadnuto muško tijelo. Anto je odmah pozvao policiju koja je ubrzo i došla na mjesto pronalaska. Tijelo je ograđeno trakom a u ostacima odjeće na kosturu pronađena je lula. Procijenjeno je da bi se moglo raditi o vlasniku kuće, Savi Biraču, rođenom 1921. godine, te da je vjerojatno stradao nakon »Oluje«. Policajci su obećali da će se ubrzo vratiti. Prolazili su, međutim, tjedni i mjeseci, a njivu je trebalo izorati. </p>
<p>Anto Marinović odlučio se sam pobrinuti za posmrtne ostatke gazde kuće u kojoj se smjestio. Skupio je u najlonsku vreću sve kosti zajedno s preostalom odjećom i lulom. Zatim je sve to stavio u veliki limeni lonac i zakopao nedaleko od njive. Improvizirani grob ogradio je daskama i postavio drveni križ.</p>
<p>Godine su prolazile, Anto je grob održavao i palio svijeće za svaki pravoslavni Božić i za blagdan svetog Save. Policija i dalje ne bi imala nikakva posla da sin pokojnog Save, Milan Birač, koji sada živi u Srbiji, nije preko jedne zagrebačke odvjetnice pokrenuo ostavinsku raspravu, tražeći da se očeva imovina prepiše na njega. Da bi to bilo moguće potrebno je nepobitno utvrditi da je njegov otac doista mrtav, odnosno policija se trebala pobrinuti da se identificira mrtvo tijelo, jer se Savo Birač još uvijek vodi kao nestali i pitanje je je li zaista mrtav.</p>
<p> Odvjetnica, koju je angažirao Milan Birač, je u travnju ove godine sisačkoj policiji uputila dopis policiji i zatraživši podatke o tome je li obavljen očevid i obdukcija pronađenih posmrtnih ostataka. </p>
<p>Odgovora nije bilo, a tri mjeseca kasnije u srpnju, policajci su, skoro šest godina od prvog dolaska, posjetili Antu Marinovića i obećali da će uskoro posmrtne ostatke otpremiti na identifikaciju.</p>
<p> Prošla su u međuvremenu još dva mjeseca i do današnjeg dana posmrtni ostaci leže u improviziranom grobu na njivi, a odvjetičin dopis, vjerojatno pod gomilom prašine, na dnu nečije ladice.</p>
<p>Anto Marinović, otac je dvanaestoro djece i ima 21 unuče. Gradi sebi kuću nekih kilometar dalje od kuće koja mu je bila dodijeljena na privremeno korištenje.</p>
<p> »Nikada se nisam mogao naspavati u tuđoj kući«, rekao nam je Anto. Sin čovjeka kojeg je sahranio pokraj njive, posjetio ga je prije tri godine. Anto kuću u kojoj živi održava kao da je njegova i kaže da jedva čeka da dovrši svoju kuću kako bi se u ovu mogao vratiti pravi vlasnik.</p>
<p>Branko Lazarević, Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Svjedoci tvrde da je Ortynski »frizirao« zapisnike </p>
<p>Puškarić, koji se te večeri s Plečkom nalazio u diskoteci, u četvrtak se nije mogao sa sigurnošću sjetiti je li se doista radilo o optuženima, »jer ih dotad nije ni poznavao«</p>
<p>ZAGREB, 4. rujan</p>
<p> – U nastavku suđenja Veliboru Momčiloviću Loli (29), i Davoru Zečeviću Zecu (36), zbog pokušaja ubojstva Davora Plečka, zvanog Džek, ispred diskoteke »The Best« u listopadu 1994., u četvrtak su na zagrebačkom Županijskom sudu svjedočili Vedran Puškarić i Goran Jungić Jungas.</p>
<p> Puškarić, koji se te večeri s Plečkom nalazio u diskoteci, u četvrtak se nije mogao sa sigurnošću sjetiti radilo li se doista o optuženima, te tvrdi da ih tada još nije poznavao. Upozoren da je drugačije iskazivao u istrazi, Puškarić je rekao da je u zapisnik iz istrage, Istražni sudac Radovan Ortynski sam umetao pojedine riječi.</p>
<p> »Nakon svađe Plećko mi je rekao da se ide van tući s jednim od njih, a šta se kasnije događalo ne znam jer sam ostao u 'Bestu'. Kad sam izašao vidio sam Plečka ranjenoga, te sam ga s redarom odvezao u bolnicu«, kazivao je Puškarić.</p>
<p>Tvrdi da nije znao je li Plečko tada bio naoružan, a kako su se prema njegovim tvrdnjama njih dvojica kasnije posvađali, nikad nisu razgovarali o tom događaju. </p>
<p>Jungić, pak, tvrdi da te večeri nije bio u »The Bestu«, ali da je čuo priču da su Plečka ranili dečki s Knežije. »Najbolje bi bilo da o svemu pitate samoga Plečka«, rekao je Jungić.</p>
<p>Momčilovića se tereti da iz pištolja pucao u Plečka s namjerom da ga ubije, a Zečevića pak da ga je poticao na to, držeći oštećenoga s leđa. Plečko je u pucnjavi teško ranjen, s više hitaca u noge, no u tom je okršaju u nogu jednim metkom bio ranjen i Momčilović. </p>
<p>U svome iskazu na glavnoj raspravi Plečko je, izmijenjivši iskaz iz istrage, tvrdio da je on prvi pucao, dok se optuženi branio.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Optuženi za sedam oružanih pljački i dvije u pokušaju</p>
<p>Srbića, Cofeka i Kovača tereti da su 4. listopada prošle godine opljačkali kladionicu »Favorit« / Prvooptuženi Srbić pojavljivao se i kao svjedok na suđenju Gordanu Kolariću Gogi i Zoranu Petroviću Ivici </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Zbog nedolaska trećeoptuženoga Roberta Cofeka (24), te šestooptuženoga Davora Marinića (22), u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu odgođen početak suđenja šestorici optuženih za sedam oružanih pljački i dva pokušaja pljačke.</p>
<p>Uz spomenute Cofeka i Marinića, optuženi su Krešimir Srbić (37), Roberrt Dlesk (29), Goran Kovač (23), i Vedran Senjanin (23). Prema optužnici, razbojstva su činili u različitim »kombinacijama«. Tako se npr. Srbića, Cofeka i Kovača tereti da su 4. listopada prošle godine opljačkali kladionicu »Favorit« u Ulici Božidara Magovca, a Srbiću i Dlesku stavlja se na rteret i pljačka pošte u istoj ulici 19. listopada 2002. godine, kada su pljačkaši uzeli 155.821 kunu te za pokušaj pljačke obližnje pošte, isto u Ulici Božidara Magovca, kada su 21. prosinca 2002. Srbić i Dlesk i bili uhićeni. Srbića, kao jedinog počinitelja, tereti se da je nakon izlaska iz pritvora, 13. siječnja ove godine opljačkao poštu u Domanyjevoj kada je odneseno 46.956 kuna te onu u Ulici Joze Laurenčića, 9. siječnja. Prvooptuženi Srbić pojavljivao se kao svjedok na suđenju Gordanu Kolariću Gogi i Zoranu Petroviću Ivici kojima se, također na zagrebačkom Županijskom sudu, sudi zbog ubojstava Petra Brajkovića i Omera Zahirovića, a i kao oštećeni na suđenju zbog navodne iznude za koju se teretilo Kolarića i Crnojevića, ali su presudom zagrebačkog Općinskog suda oslobođeni.</p>
<p>Na suđenju, pak, zbog ubojstava Brajkovića i Zahirovića Srbić je teretio Kolarića s kojim je navodno ranije bio prijatelj. Naime, tvrdio je da je jednom prilikom čuo od Crnojevića da je Kolarić ubio Zahirovića. »Nisam znao da je mali Gogo tako lud. Znaš, on je ubio onog Zahirovića«, prepričao je tada vijeću navodnu Crnojevićevu izjavu. U svome iskazu također je tvrdio da je prilikom upada u njegovu kuću Gogo Kolarić bio naoružan automatom »Uzi« ili »Hecklerom«, a upravo je »Hecklerom« bio ubijen i Zahirović. No, svjedočeći na drugom ročištu Crnojević je osporio Srbićev iskaz, tvrdeći da ovaj izmišlja, te da je isto tako izmaišljao kada je njega i Kolarića teretio za iznudu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nakon utakmice u Rijeci privedeno 40 osoba </p>
<p>RIJEKA, 4. rujna</p>
<p> – Za vrijeme nogometne utakmice između »Rijeke« i »Dinama« na riječkom stadionu na Kantridi u srijedu navečer i nakon utakmice, policija je privela 40 osoba, izvijestila je u četvrtak Policijska uprava primorsko-goranska. </p>
<p>Među njima će protiv 14 osoba biti podnijete prekršajne prijave, a dvojica će biti prijavljeni i kazneno.</p>
<p> Terete se za kaznena djela zloporabe droga te sprječavanja službenih osoba u obavljanju dužnosti </p>
<p>Na stadionu je bilo oko šest tisuća gledatelja, a unutar i oko njega nisu zabilježeni značajniji incidenti te nije bilo prijavljenih oštećenja na vozilima.</p>
<p>»Mjere osiguranja bile su na najvišoj razini«, rekla je glasnogovornica PU primorsko-goranske Mirjana Kulaš. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pješak umro u bolnici, traže se očevici nesreće</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Zagrebačka policija i dalje intenzivno traga za vozačem zasada nepoznatog osobnog automobila koji je izazvao prometnu nesreću od čijih je posljedica poginula jedna osoba, dok je jedna teško ozlijeđena.</p>
<p>Naime, u utorak oko 22 sata nepoznati je vozač upravljao, ne službeno doznajemo crvenom »opel corsom« istočnim kolnikom Avenije Marina Držića desnim prometnim trakom u smjeru sjeverozapada. </p>
<p>Dolaskom do raskrižja s južnim kolnikom Botićeva trga, nije se zaustavio na znak crvenog svijetla za njegov smjer kojom prilikom je naletio na pješaka Romana Kušeka (37) koji je cestu prelazio na zeleno svijetlo i odbacio ga na pješakinju M.Š.D. koja je također prelazila pješački prijelaz. </p>
<p>Kušek je od naleta zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život od kojih je u srijedu oko 12,00 sati preminuo.</p>
<p>Nesavjesni je vozač napustio mjesto nesreće ne pruživši unesrećenima pomoć niti je obavijestio policijsku postaju ili hitnu pomoć. </p>
<p>Policija moli očevice da se jave na telefon 92 ili u obližnju policijsku postaju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska je likvidnai bez problema vraća vanjski dug, kaže Crkvenac </p>
<p>Premijera Ivicu Račana ljute računice po kojima se vanjski dug »dijeli« po stanovnika, iako je udio države u ukupnom vanjskom dugu samo 37 posto, a ostalo je dug poduzeća i banaka pa ga građani ne moraju vraćati / Ministar financija Mato Crkvenac predviđa da će za nekoliko mjeseci broj nezaposlenih pasti ispod 300 tisuća / Potpredsjednik Vlade Goran Granić kaže da je »cijena obnove znatno viša od duga« / Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglasio da je povećano investiranje države potaknulo i gospodarstvo na ulaganja i razvoj</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - »Hrvatska je likvidna i solventna i nema problema u vraćanju inozemnog duga«, naglasio je u četvrtak ministar financija Mato Crkvenac u raspravi Vlade o državnom dugu, inozemnoj zaduženosti i platnoj bilanci. </p>
<p>Stoga Crkvenac tvrdi da »stanje ne zahtijeva šokantne ili dramatične mjere ekonomske politike«, a neće se povećavati ni porezi. </p>
<p>Ukupni vanjski dug, koji je dosad dosegnuo 19,2 milijarde dolara, Vlada ne smatra zabrinjavajućim jer je, tvrdi, nastao kao ulog u gospodarski rast pa se bruto domaći proizvod povećava brže od duga.</p>
<p> Crkvenac naglašava da se to isto događalo u svim zemljama koje su željele potaknuti brži gospodarski rast, od Australije, preko Velike Britanije, Francuske do Italije, Grčke, Portugala i Turske. A posljedica ubrzanog rasta bit će, obećao je ministar financija, i pad broja nezaposlenih ispod 300.000 za nekoliko mjeseci. </p>
<p>K tome, Crkvenac tvrdi da su od tri milijarde dolara prirasta duga, 1,32 milijarde posljedica promjena tečaja dolara. Višekratno je naglašeno da se preko vanjskog duga i niskog izvoza plaća i cijena stvaranja države, odnosno rata. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Goran Granić ističe da je »cijena obnove znatno viša od duga« te dodaje da je izuzetno važno to što je država došla u situaciju da tekuće rashode plaća tekućim prihodima. </p>
<p>U nekoliko je navrata naglašeno da je najvažnije to što su za vraćanje dugova za državne investicije unaprijed osigurani izvori novca, a podsjetilo se i na cijenu stabiliziranja gospodarstva zbog katastrofalnih posljedica neplaćanja potkraj devedesetih godina.</p>
<p>No, Crkvenac ipak priznaje da bi zbog deficita platne bilance, točnije uvoza koji je bitno viši od izvoza, »nastavak trenda povećanja vanjskog duga Hrvatsku doveo u položaj povećane izloženosti i osjetljivosti«.</p>
<p> Stoga je glavni zadatak Vlade povećanje izvoza po stopama višim od povećanja uvoza. Uvoz se naime, upozorio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, neće moći drastično smanjivati jer je za svakih jedan posto gospodarskog rasta potreban 0,5 posto viši uvoz budući da je hrvatska proizvodnja između 50 i 60 posto ovisna o uvozu. </p>
<p>Uz mjere monetarne politike za koje je nadležna Hrvatska narodna banka, Vlada je poticanje izvoza najavila kroz već poznate, a dijelom i ozakonjene mjere porezne politike.</p>
<p> Najavljeno je i osnivanje Agencije za industrijski razvoj, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, a prvi put je Crkvenac govorio i o »jako odmjerenoj investicijskoj aktivnosti države« spominjući infrastrukturu. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić posebno je naglasio da je upravo povećano investiranje države potaknulo i gospodarstvo na ulaganja i razvoj.</p>
<p>Dobar dio rasprave Vlada je potrošila na demantiranje ozbiljnosti podataka koji se posljednjih tjedana u javnosti iznose vezano uz vanjski dug i uvoz.</p>
<p> Premijer Ivica Račan smatra da je riječ o »ishitrenim zaključcima za dnevnopolitičku upotrebu«, uz pomoć kojih se žele »prikriti dobri rezultati ove vlade«.</p>
<p> Premijera ljute računice prema kojima se vanjski dug »dijeli« po glavi stanovnika, iako je udio države u ukupnom vanjskom dugu samo 37 posto, a ostalo je dug poduzeća i banaka pa ga građani ne moraju vraćati. Još ga više ljuti usporedba današnjega duga Hrvatske s 18 milijardi dolara duga bivše Jugoslavije prije raspada, jer bi taj dug, ako se uračuna inflacija i tečajne razlike dolara, danas iznosio dvostruko više - dakle 36, a ne 18 milijardi dolara. </p>
<p>Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić opovrgnuo je tvrdnje o katastrofalnim razmjerima uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, naglašavajući da je hrvatski uvoz tih proizvoda 1990. godine iznosio 882 milijuna dolara, a lani 1,035 milijardi USD. </p>
<p>Pankretić smatra da to što je uvoz povećan 17 posto u 13 godina nije mnogo ako se zna da je u međuvremenu praktički zamro prekogranični shopping, koji je u nekim razdobljima iznosio i po pet milijardi maraka godišnje, te da je Hrvatska liberalizirala pristup svom tržištu na temelju ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju i brojnih bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini. Ministar dodaje i da je izvoz poljoprvredno-prehrambenih proizvoda od 2000. gotovo udvostručen. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Do 2008. na prostoru Adriavinila turistički kompleks </p>
<p>SPLIT, 4. rujna</p>
<p> – Nakon prodaje kaštelanskog Adriavinila splitskoj tvrtki Lavčević i njemačkoj kompaniji Kemokompleks, novi vlasnici su konačno objavili plan izgradnje gospodarsko-turističke zone, koja će niknuti na mjestu nekadašnjeg kemijskog diva. Razmontiranje tvorničkih postrojenja započet će 1. studenoga i trajat će do kraja iduće godine, a početkom 2005. mogla bi započeti izgradnja spomenute zone. Procjenjuje se da će radovi biti završeni do 2008. godine. </p>
<p>Iz Lavčevića doznajemo da će na prostoru Adriavinila, nakon promjene urbanističkoga plana, biti izgrađeno oko 1500 luksuznih apartmana, vodeni park, hotel, nekoliko kockarnica, trgovina, marina i parkiralište. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kaufland otvorio prvi hipermarket u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Prvi hipermarket Kauflanda u Zagrebu, nakon 10 superdiskonta u Hrvatskoj, otvoren je u četvrtak u Branimirovoj ulici. Do kraja godine uslijedit će otvaranje superdiskonta u Rijeci, Splitu, Virovitici i Bjelovaru. </p>
<p>U asortimanu Kauflanda prevladavaju proizvodi hrvatskih dobavljača, koji čine 72 posto robe, od svježih i smrznutih prehrambenih proizvoda do kućanskih potrepština, tekstila, elektrouređaja, stakla i kozmetike. U Njemačkoj Kaufland ima više od 350 hipermarketa, od čega polovicu na području bivše istočne Njemačke. Prvi Kaufland izvan Njemačke otvoren je 1997. godine u Češkoj, a 2001. godine Kaufland dolazi u Poljsku i Hrvatsku. ></p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Renault Hrvatska zastupnik rumunjske Dacije za Hrvatsku i BiH</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Tvrtka Renault Hrvatska od 1. je rujna zastupnik rumunjske marke automobila Dacia za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. </p>
<p> U Hrvatskoj je prošle godine prodano 145 Dacia, u 2001. 69 vozila, a ove godine, kako saznajemo u Renaultu Hrvatska, planirana je prodaja 150 automobila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Prosječna neto plaća 3988 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za lipanj ove godine iznosila je 3988 kuna, što je za 15 kuna ili 0,4 posto više nego za svibanj. Prosječna je plaća, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj razini nominalno porasla za 7,2 posto, a realno za 4,8 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vlada odobrila nova jamstva »Lencu« vrijedna 3,7 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici u četvrtak, Vlada je odobrila nova jamstva »Viktoru Lencu« vrijedna oko 3,7 milijuna eura, od čega se jedno jamstvo u iznosu 1,4 milijuna eura odnosi na dobro izvršenje posla. Nova državna jamstva Banski su dvori dali Lencu za praćenje gradnje plinskih platformi Ika i Ida u tom riječkom škveru. </p>
<p>»Da Vlada nije povukla taj potez, tvrtka INAGIP najvjerojatnije bi gradila platforme u Italiji pa bi 'Lenac' završio u stečaju, a tisuću radnika ostalo bez posla«, rekao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić novinarima nakon zatvorene sjednice Vlade. Dodao je da će poslove vezane uz gradnju platforme provoditi tvrtka North Adriatic, u kojoj udio ima i 'Lenac', a ona će otvoriti račun kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Korištenje novca nadzirat će Hrvatska brodogradnja, a riječki škver bit će zadužen za gradnju. </p>
<p>Prema Jurčićevim riječima, do 15. ili 20. rujna trebala bi se znati sudbina »Lenca«. Ona, naime, ovisi o dogovoru vlasnika, vjerovnika i banaka prema ugovoru sklopljenom u srpnju, kojim se predviđa financiranje »Lenca« s 28 milijuna dolara, iz čega škver mora podmiriti potraživanja vjerovnika i završiti investicije. </p>
<p>Ispadne li iz posla samo jedan od ukupno šest ili sedam sudionika, »Lenac« ide u stečaj. U tom slučaju, to riječko brodogradilište preuzela bi država putem stečajnog upravitelja budući da je ona, preko HBOR-a, najveći vjerovnik, objasnio je Jurčić. No, ministar se nada da će vjerovnici nakon ove Vladine odluke deblokirati račun »Lenca« i postići sporazum o reprogramu potraživanja. </p>
<p>Jurčić ističe kako je cilj Vlade očuvati tehnološke kapacitete »Viktora Lenca« bez obzira na vlasništvo nad tim škverom. Njegovi podaci govore da bi vrijednost poslova u »Lencu« u ovoj godini mogla iznositi između 35 i 38 milijuna dolara, u idućoj godini oko 60 milijuna, a u 2005. godini oko 70 milijuna dolara. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Seljaci najavljuju prosvjede ako ne dobiju odštetu zbog suše </p>
<p>Ministar Pankretić obećao je da će seljacima do sredine kolovoza biti isplaćeno između 400 i 500 kuna po hektaru pšenice, ali to još nije učinjeno, rekao je čelnik Zajednice udruga seljaka Antun Laslo / Hoće li se suncokret uvoziti iz Srbije na štetu domaćih proizvođača? </p>
<p>OSIJEK, 4. rujna</p>
<p> - Ako za nekoliko dana Vlada ne isplati seljacima odštetu koju je zajamčila zbog posljedica izazvanih sušom, Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje najavljuje moguće nove organizirane prosvjede. </p>
<p> Predsjednik Zajednice Antun Laslo na konferenciji za novinare u četvrtak upozorio je da još nije ispunjeno obećanje ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića da će seljacima biti isplaćeno između 400 i 500 kuna po hektaru pšenice i to do sredine kolovoza. </p>
<p>Prozivajući Ministarstvo zbog sporosti u provedbi zemljišne reforme, Laslo je zaključio da će ove jeseni velike površine ostati nezasijane. Upitna je i jesenska sjetva jer su seljaci zbog suše pretrpjeli velike štete pa nemaju novca.</p>
<p> Tajnik Zajednice Stanko Zdravčević strahuje da će se državno zemljište prodavati strancima, a posebno je prigovorio na postupak dobivanja zemljišta u zakup koji je opterećen birokratskim preprekama. </p>
<p>»Još nisu poznati otkupljivači, niti cijena suncokreta«, dodao je Zdravčević. Izrazio je bojazan da bi se suncokret mogao uvoziti iz Srbije, na štetu domaćih proizvođača. U Hrvatskoj se, inače, proizvodi samo polovica potreba za tom uljaricom. </p>
<p>Čelnici Zajednice udruga seljaka poručili su kako od saborskih zastupnika s područja Slavonije i Baranje očekuju da se u rebalansu državnoga proračuna izbore za više iznose namijenjene sanaciji šteta od dugotrajne suše. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nema kupaca za Diokom </p>
<p>Ni na drugi natječaj za prodaju Diokomove imovine nije pristigla niti jedna ponuda / Država se nije odrekla 67 milijuna kuna potraživanja prema Diokomu, kao što je ranije najavljivano iz Banskih dvora / Doradne poslove Diokomu preotele jeftinije crnogorske tvrtke</p>
<p>SPLIT, 4. rujna</p>
<p> – Otvaranje ponuda za prodaju dijela imovine splitskoga Diokoma u stečaju, koje se trebalo održati u četvrtak na Trgovačkom sudu, propalo je jer se nitko od potencijalnih kupaca nije javio na natječaj.</p>
<p>Riječ je o drugom pokušaju prodaje iznimno vrijedne imovine splitskoga poduzeća koji je propao, jer nitko nije bio spreman kupiti ponuđene Diokomove nekretnine kao cjelinu i obvezati se na preuzimanje preostalih tisuću radnika, koliko ih je ostalo u tvrtki nakon otvaranja stečaja prije tri godine. </p>
<p>Potencijalni je kupac, naime dužan sklopiti ugovore o radu s tisuću radnika na određeno vrijeme, ali uz osiguranje kontinuiteta radnog staža od dana otvaranja stečaja, odnosno od lipnja 2000. godine. U navedenom roku niti jedan radnik ne smije dobiti otkaz ugovora o radu, niti smije biti proglašen tehnološkim viškom.</p>
<p>Kada je prije četrdeseetak dana propao prvi pokušaj prodaje imovine splitskoga poduzeća, za Diokomove nekretnine u Splitu i Benkovcu te za Diokomovu maloprodajnu mrežu bila je istaknuta cijena od 6,25 milijuna eura. U drugom krugu ponude su se prikupljale bez isticanja početne cijene.</p>
<p>Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević izjavio je kako se ni nakon tri godine ne nazire mogućnost prodaje tvrtkine imovine. Jednog od glavnih krivaca za stečajnu agoniju Diokoma prepoznao je u potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću. Matijašević, naime, drži da su državni dužnosnici na čelu s Linićem obećavali da će se država odreći svojih potraživanja u korist preustroja poduzeća, što, međutim, nije učinjeno.</p>
<p>»Osim radničkih tužbi na Trgovačkom sudu, koje opterećuju poduzeće u stečaju, Diokom je dužan i državi 67 milijuna kuna, što je toj tvrtki dodatni uteg«, ustvrdio je Matijašević. </p>
<p>Potpredsjednik HUS-a ogorčen je na čelništvo grada Splita, koje tvrtku u stečaju ne želi osloboditi plaćanja komunalne naknade, pa je Diokom prisiljen izdvajati sredstva koja ionako jedva zaradi. Naime, radnici Diokoma radili su na tzv. doradnim poslovima za velike inozemne tvrtke, koje su, pak, procijenile da im se takvu vrstu poslova više isplati sklapati sa jeftinijim crnogorskim tvrtkama. </p>
<p>Unatoč svemu navedenom, uključujući i vjerovnička potraživanja od oko 170 milijuna kuna, jasno je, da je budućnost Diokoma i više nego upitna. Radnici, na čelu sa stečajnim upraviteljem Franom Krištom, ipak vjeruju da stečaj neće završiti likvidacijom, budući da se to ne bi trebalo dogoditi poduzeću koje raspolaže s nominalno tako vrijednom imovinom. </p>
<p>Međutim, za imovinu nitko nije zainteresiran, iako je početna cijena u prvom pokušaju prodaje bila bitno snižena u odnosu na procjenjenu vrijednost nekretnina. Prema riječima stečajnog upravitelja, Skupština vjerovnika Diokoma održat će se za mjesec dana i tada će se donijeti odluka o načinu provođenja stečaja. Podsjetimo, vjerovnici Diokoma već su jednom odbili stečajni plan kojim bi se regulirala njihova potraživanja u korist preustroja poduzeća, pa se prodaja imovine nametnula kao spasonosno, ali i jedino preostalo rješenje za opstanak tvrtke, u kojoj je prije otvaranja stečaja radilo više od 2500 zaposlenika. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Usporen rast kreditnih plasmana </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Potraživanja poslovnih banaka od stanovništva krajem srpnja dosegnula su iznos od 50,7 milijardi kuna. Ta su potraživanja još od kolovoza 1999. u stalnom uzlaznom kretanju, a krajem lipnja iznosila su 43,9 milijardi kuna, navode analitičari Raiffeisen banke.</p>
<p>Na godišnjoj razini potraživanja banaka od stanovništva porasla su za 34 posto, ali je primjetna tendencija usporavanja njihova rasta.</p>
<p>Do kraja srpnja ove godine stanovništvu je odobreno neto 7,64 milijarde kuna kredita (kunskih i deviznih), što predstavlja porast od 17,7 posto u odnosu na kraj prošle godine. </p>
<p>Ukupna su potraživanja poslovnih banaka od poduzeća tijekom ove godine pak ostvarila sporiji rast. Povećana su, naime, za 720 milijuna kuna, odnosno za 1,4 posto, te su krajem srpnja iznosila 52,44 milijarde kuna. Lani su u istom razdoblju ta potraživanja rasla po stopi od 10,9 posto. </p>
<p>U prvih sedam mjeseci ove godine plasmani poslovnih banaka uvećani su za 9,6 posto te su krajem srpnja dosegnuli 106,8 milijardi kuna. Tijekom prošle godine plasmani su porasli za 30 posto, ali se u ovoj godini očekuje njihov sporiji rast. Usporavanje rasta plasmana trebalo bi djelovati i na usporavanje domaće potražnje, inače glavnog pokretača rasta BDP-a, zaključuju analitičari RBA. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Direktori Hotela Sumratin i Lero zadovoljni pristiglim ponudama </p>
<p>DUBROVNIK, 4. rujna</p>
<p> - Nakon što su u Hrvatskom fondu za privatizaciju objavljene ponude za kupnju većinskih dioničkih paketa tri dubrovačke hotelske tvrtke, hotela Lero, Kompas i Sumratin, za koje je stiglo ukupno deset ponuda domaćih i stranih investitora, direktor Sumratina Marin Šilje, za koji je se javilo čak sedam potencijalnih kupaca, kazao je kako je zadovoljan ponudama, tim više što je inače otkupljeno jedanaest ponudbenih dokumentacija. </p>
<p>Tri od sedam ponuda ocijenio je iznimno kvalitetnima naglasivši kako očekuje da će vlasnik do kraja rujna donijeti konačnu odluku. </p>
<p>On tvrdi da bi Hotel Sumratin mogao uz ulaganja do 100.000 eura odraditi još jednu sezonu u starom izdanju. »Imamo više varijanti obnove u iznosu od 1,5 do 5 milijuna eura, no u što će se konkretno uložiti ovisit će o želji vlasnika«, zaključio je Šilje.</p>
<p>Hoteli Sumratin, podsjećamo, prodaju se po drugi put, a jedina su hotelska kuća koja se prodaje bez opterećenja dugova prema DAB-u.</p>
<p>Na ponudu za Hotel Lero, za koji se javila samo bečka tvrtka Kaleb MBIT, direktor Frano Stjepović tek je kratko kazao: »Moram biti zadovoljan«. </p>
<p>Što se tiče Kompasa, s obzirom na ponuđače moglo bi se reći kako nema ništa nova. I Štrok i Kompas, naime, već su odavno zainteresirani za taj objekt, a obzirom da je negdašnji automobilski as ponudio najvišu cijenu sve je izglednije da će u svoje poslovno carstvo na dubrovačkom području upisati još jedan hotel. Što o svemu misle u Kompasu, nismo uspjeli doznati, jer je direktor Nikola Bogoje bio zauzet sastancima. </p>
<p>Posve je razočarala TDR-ova tvrtka Adria Resorts ne poslavši ni jednu ponudu iako su njezini vodeći ljudi ovo ljeto pompozno najavljivali kako su zainteresirani za čak šest objekata na dubrovačkom području, među kojima i za ova tri hotela. Što se u međuvremenu dogodilo, nismo uspjeli saznati. I njihov je direktor Renco Miletić, također ljetos nazočan obilascima dubrovačkih hotela, bio zauzet sastancima.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Suglasnost na 226 programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dalo je suglasnost za 226 programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, od ukupno 309 programa koliko ih je zaprimilo od gradova i općina do 31. kolovoza. Riječ je o 416.989 hektara zemljišta.</p>
<p>Za prodaju poljoprivrednog zemljišta predviđeno je ukupno 178.643 hektara zemljišta ili 43 posto, za koncesiju 100.739 hektara ili 24 posto, za zakup 81.283 hektara ili 19 posto, za povrat 45.576 ha ili 11 posto, a za prenamjenu zemljišta 10.747 hektara ili tri posto poljoprivrednog zemljišta. ></p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HUP, IBM I Elit trade sklopili ugovor o računalnoj edukaciji</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca i tvrtka Elit trade, ovlašteni ECDL centar u Hrvatskoj, uz partnerstvo s IBM-om Hrvatska, sklopili su u četvrtak ugovor o suradnji u informatičkom obrazovanju poslodavaca i njihovih zaposlenika. Tvrtku Elit Trade pokrenuli su, inače, članovi Sekcije nezaposlenih Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. </p>
<p>B. I.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>MTČ ostvario 1,77 milijuna kuna gubitka</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Tekstilna industrija Međimurska trikotaža iz Čakovca u prvoj je polovici godine poslovala s gubitkom u iznosu od 1,77 milijuna kuna. Ukupni prihodi MTČ-a u prvih šest mjeseci iznosili su 26,17 milijuna kuna, a rashodi 27,95 milijuna kuna, pri čemu u Upravi tvrtke naglašavaju da su operativni troškovi bili veći od planiranih. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Još nema potvrde za pregovore u Ljubljani </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Hrvatska diplomacija u četvrtak nije mogla potvrditi hoće li se sastanak sa slovenskim pregovaračima održati 16. rujna u Ljubljani, kako je najavljeno protekli tjedan. </p>
<p>Iako službeni Zagreb nije zadovoljan predloženom razinom, hrvatska diplomacija smatra da je potrebno održati sastanak. </p>
<p> Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović već je prije ustvrdio kako razina načelnika pravnih odjela ne osigurava da će se na sastanku razgovarati o meritumu stvari - zaštiti Jadrana. No kako bi dokazala da je za dijalog, Hrvatska ipak namjerava u Ljubljanu poslati svoje pregovarače. Održavanje sastanka, nakon oštrih razmjena stavova, izglednije je i zbog poruka koje su došle iz Europske komisije. </p>
<p>Europska diplomacija, potvrđeno je Vjesniku, poručila je i jednoj i drugoj strani da će pozdraviti sve napore koji vode nastavku dijaloga. Slovenska je diplomacija neslužbeno upozorena da je pretjerala, a hrvatskoj je rečeno kako i ona treba prekinuti svađalačku retoriku, te zaboraviti na jednostrane i nepromišljene poteze. </p>
<p>Zbog toga je i pozdravljena izjava hrvatskoga premijera Ivice Račana da će se pitanje zaštite Jadrana riješiti u suradnji sa svima zainteresiranim. Europski diplomati akreditirani u Zagrebu rekli su Vjesniku kako se nadaju da će stajalište Europske komisije pomoći da dvije strane što prije sjednu za stol i počnu razgovarati. </p>
<p>B. Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Državni odvjetnik ispitao Jamba o navodnom plaćanju reketa HDZ-u </p>
<p>DUBROVNIK, 4. rujna</p>
<p> - Županijski državni odvjetnik u četvrtak je u Dubrovniku obavio obavijesni razgovor s metkovskim gradonačelnikom Stipom Gabrićem Jambom o njegovim tvrdnjama u medijima da je HDZ-u plaćao reket. </p>
<p> Državno odvjetništvo nije htjelo iznositi detalje tog obavijesnog razgovora. </p>
<p>»Zamjeniku županijskog državnog odvjetnika gospodinu Jasprici ponovio sam sve što je dosad bilo i u novinama. Predočio sam i uplatnice koje su bile objavljene u novinama, a tijekom razgovora spomenuo sam imena koja sam već iznio u javnost«, rekao je Gabrić nakon razgovora u tužiteljstvu koji je trajao tri sata. Na to ispitivanje kasnio je sat i pol. </p>
<p> Metkovski je gradonačelnik prije desetak dana u medijima objavio uplatnice kojim je, navodno, 5. lipnja 1997. godine tvrtka »Jambo« platila po 357.000 kuna usluge promidžbe HDZ-a na dva odvojena računa, jedan u korist zagrebačke »Solidarnosti« i »razvitaka demokracije«.</p>
<p>Novinarima je rekao da će na izbore izići kao neovisni kandidat i da se neće prikloniti niti jednoj stranci. Dodao je kako je uvjeren u nadmoćnu pobjedu na izborima u Metkoviću, a poželio je da mu protukandidati budu Vladimir Šeks i Luka Bebić. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Izgorjela trećina Lastova</p>
<p>Policijska uprava dubrovačko-neretvanska pokrenula istragu / Naselja na Lastovu nisu ugrožena / Požar na Korčuli pod nadzorom gasitelja </p>
<p>DUBROVNIK/SPLIT, 4. rujna</p>
<p> - Požar koji je nešto poslije ponoći u četvrtak izbio na Lastovu, u četvrtak popodne još nije bio pod kontrolom. Do 15 sati izgorjela je trećina otoka, rekao je za Vjesnik u četvrtak popodne načelnik Općine Lastovo Luka Lešić. </p>
<p> Drugi požar koji je u četvrtak izbio na području Dubrovačko-neretvanske županije, onaj na otoku Korčuli koji je počeo u 10 sati, bio je popodne pod nadzorom gasitelja.</p>
<p> Lešić je rekao da je stanje na Lastovu popodne »malo bolje« jer je na otok trajektom »Lastovo« oko 13 sati stiglo još 370 gasitelja. </p>
<p> Požar na Lastovu izbio je na predjelu Zle polje iznad brda Hum, a zbog jake bure širio se prema južnoj strani otoka.</p>
<p> Policijska uprava dubrovačko-neretvanska potvrdila je u četvrtak popodne da naselja na Lastovu zasad nisu ugrožena, te da je izgorjelo 1500 hektara borove šume i niskog raslinja. </p>
<p>Nitko nije ozlijeđen, a policija ispituje uzroke nastanka požara, navodi se u priopćenju Policijske uprave koje je potpisao načelnik Ureda načelnika Milan Rezo.</p>
<p>U gašenju požara angažirana su tri kanadera, pripadnici DVD-a Lastovo, interventnih vatrogasnih postrojbi MUP-a iz Divulja i Dubrovnika, te pripadnici 3. gardijske brigade HV-a, rekao je Lešić. </p>
<p>Na Lastovo je izvanrednom trajektnom linijom iz Splita upućeno 223 pripadnika HV-a iz 2. i 3. gardijske brigade iz Ploča i Divulja s 15 vozila, zatim interventna vatrogasna postrojba MUP-a iz Zadra, Šibenika, Divulja te javne vatrogasne postrojbe Zadra s 55 vatrogasaca i osam vozila.</p>
<p>K. Cikoja i M. Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Bozanić: Unatoč dogovorima, povrat crkvene imovine još na početku </p>
<p>Zagrebački nadbiskup rekao da su navodi o tome da će postati kardinal 2004. zasad na razini medijskih nagađanja/ Najavljena nacionalna akcija za gradnju Crkve hrvatskih mučenika u spomen na stradanje deset tisuća hrvatskih vojnika u bitki na Krbavskom polju, 9. rujna 1493. </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Josip Bozanić rekao je u četvrtak novinarima kako su navodi da će sljedeće godine biti imenovan kardinalom još na razini novinarskog nagađanja. </p>
<p>Kad je riječ o povratu crkvene imovine, istaknuo je da su stvari prilično komplicirane i da je, iako su bili dogovoreni modeli i rokovi povrata, sve još na početku. </p>
<p>Inače, nadbiskup Bozanić, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i gospićko-senjski biskup Mile Bogović najavili su na zajedničkoj konferenciji za novinare da će sljedeći tjedan početi akcija za gradnju Crkve hrvatskih mučenika u Udbini. </p>
<p> Obilježavajući 510. obljetnicu krbavske bitke, 9. rujna na Krbavskom polju započet će nacionalna akcija za izgradnju crkve, pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i HBK-a. </p>
<p>Za gradnju crkve postoji povijesna podloga, jer je 9. rujna 1493. na Krbavskom polju poginulo 10 tisuća hrvatskih vojnika, rekao je predsjednik Sabora. Ujedno je istaknuo kako je nedopustiv povijesni zaborav na tu bitku i one koji su se žrtvovali za ideal slobode. </p>
<p>Budući da mjesto bitke dosad nije bilo obilježeno, naglasio je Tomčić, smatramo da radimo dobar i častan posao. Nadbiskup Bozanić ocijenio je kako je riječ o projektu od iznimna crkvenog, ali i državnog i društvenog značenja. </p>
<p>Taj je projekt, rekao je, okrenut budućnosti, a poseban je i po tome što je vezan uz treći posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj jer je Papa tijekom boravka u Rijeci blagoslovio temeljni kamen za gradnju crkve u Udbini.</p>
<p> Biskup Bogović naglasio je da se gradnjom Crkve hrvatskih mučenika zapravo podiže spomenik Papi jer je triput pohodio Hrvatsku. Upozorio je da ne zna koliko će trajati gradnja jer je administrativni postupak koji treba obaviti da bi gradnja uopće započela, izrazito kompliciran. </p>
<p>Dio novca za gradnju osigurat će se iz državnog proračuna, dio iz proračuna HBK-a, a računa se i na donacije.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kraljević: Pogreška je Ministarstva znanosti što je premalo potrošilo </p>
<p>Ako ministar znanosti i tehnologije nije donio odluku o povišenju školarina na prijedlog Vijeća za novčanu potporu, onda je postupio protuzakonito, tvrdi Kraljević/ Nije jasno zašto Flego tek nakon što je donio odluku o povišenju školarina traži mišljenje Vijeća</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – »Odluka o povišenju školarina za studente koji sami plaćaju studij nesmotreno je donesena, a ako je ministar znanosti i tehnologije nije donio na prijedlog Vijeća za novčanu potporu, onda je postupio protuzakonito«, tvrdi predsjednik Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvoje Kraljević. </p>
<p>Prema Zakonu o visokim učilištima, objašnjava, ministar donosi odluku o visini školarina (a ne o najvišem mogućem iznosu) na prijedlog Vijeća za novčanu potporu. Kraljević stoga ne razumije zašto Flego, tek nakon što je donio odluku o povišenju školarina, traži mišljenje Vijeća. </p>
<p>Novi pak Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je Vlada donijela u srpnju, predviđa da odluku o školarinama donose sveučilišta. </p>
<p>Fleginu namjeru da zatraži od fakulteta oslobađanje plaćanja barem deset posto najboljih studenata, Kraljević naziva besmislenom. </p>
<p>»To je izvan realnosti, jer na svakom fakultetu najmanje 50 posto najboljih studenata i tako ne plaća studij. Umjesto oslobađanja školarina deset posto najboljih, mogle bi se samo donijeti drukčije kvote, odnosno povećati broj studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti«, kaže Kraljević. Nelogičan mu je i prijedlog da studenti odrađuju školarinu kao demonstranti, jer to postaju »samo najbolji studenti«. </p>
<p>Obročno plaćanje koje ministar spominje kao mogućnost olakšavanja studentima, ne znači ništa, jer većina fakulteta to i tako omogućuje, tvrdi on i dodaje da se pritom dio studenata susreće s nepravdom. Ne želeći precizirati koje, tvrdi da se na jednom veleučilištu u Hrvatskoj studentima nudi otplata u pet rata, no školarina im tada umjesto 8400 kuna iznosi 12 tisuća kuna. </p>
<p>Jedino rješenje Kraljević vidi u tome da se odluka povuče, no boji se da na to neće pristati fakulteti. »Fakulteti na kojima je velika navala studenata, poput Pravnog ili Ekonomskog, ionako su već uzeli studentima novac za školarine«, kaže on. </p>
<p>Razlog zbog kojega fakulteti ne bi rado pristali na povrat novca od uvećanih školarina je i rebalans. Kraljević tvrdi da su rebalansom Ministarstvu znanosti skinuti svi iznosi koji su bili vezani uz reformu. Ministarstvo znanosti imalo je u ovoj godini proračun 2,7 milijarde kuna. Zbog nadoknade štete od suše Vlada je naknadno oduzela 47 milijuna, dok je oko 70 milijuna Ministarstvu skinuto za mirovine i plaće u dijelu javnih službi. Za usporedbu, Ministarstvo branitelja rebalansom se moralo odreći 45 milijuna kuna, pa to ministarstvo ima veći proračun od Ministarstva znanosti za oko sto milijuna kuna. </p>
<p>»Problem je što Ministarstvo znanosti u prvih šest mjeseci ove godine potrošilo samo 19 posto svojih sredstava. Stoga nije čudno da su mu se uzela tolika sredstva«, ističe Kraljević. Prema njegovim riječima, u pola godine Ministarstvo je za znanstvene projekte potrošilo manje od 40 posto novca, a smiješno malen postotak potrošen je za međunarodnu suradnju. »Pogreška Ministarstva znanosti je premala potrošnja«, zaključuje predsjednik Saborskog odbora. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zakon o zaštiti prirode dopušta namjerno uvođenje GMO-a u okoliš </p>
<p>Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode omogućio prekogranični prijenos, provoz, ograničenu uporabu i namjerno uvođenje u okoliš GMO-a, prigovorili su zastupnici/ Nikolić: Zakon je podređen interesima pojedinaca i može nanijeti dugoročnu štetu zajednici/ Petir: Treba povećati »ekološku mrežu« koja bi obuhvaćala gotovo cijelo područje Hrvatske, a na kojemu ne bi bilo dopušteno uvođenje GMO-a u okoliš/ Većina klubova podržala Konačni prijedlog zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, iz kojih ne treba izuzeti ni HUP niti sindikate, rekao je MiIjenko Kovač, u ime Vlade</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – U nastavku izvanredne sjednice Hrvatski sabor je u četvrtak raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti prirode kojim se, kako su upozoravali pojedini zastupnici, predviđa i mogućnost namjernog uvođenja GMO-a u okoliš iako je do prije godinu dana Ministarstvo zaštite okoliša isticalo da želi Hrvatsku bez genetski modificiranih organizama. </p>
<p>Naime, u konačnoj verziji zakona zabranjeno je stjecanje vlasništva nad genetskim materijalom stvorenim na temelju divljih svojti, no uvedena je mogućnost prekograničnog prijenosa, provoza, ograničene uporabe i namjernog uvođenja u okoliš GMO-a. </p>
<p>U ime kluba HSLS-a, Dorica Nikolić je optužila Ministarstvo da je obmanulo javnost proglasom »Hrvatska bez GMO-a«, a sada dopušta i uvoz i proizvodnju GMO-a, a također i uvođenje takvih organizama u okoliš, ne ograničavajući to samo na znanstvene pokuse. »Zakon je podređen interesima pojedinaca i može nanijeti dugoročnu štetu zajednici. Vi biste lijepu našu pretvorili u nelijepu njihovu«, upozorila je Nikolić, najavivši da HSLS neće podržati predloženi zakon.</p>
<p>Protiv bilo kakve mogućnosti uvoza i manipulacije GMO-a je i Klub HSP/HKDU-a, u čije je ime Tonči Tadić upozorio da hrvatska poljoprivreda na svjetskom tržištu može konkurirati isključivo ako Hrvatska proizvodi zdravu hranu, slobodnu od GMO-a. </p>
<p>Marijana Petir je, u ime Kluba HSS-a, istaknula da se u zakonu moraju osigurati preduvjeti za onemogućavanje uvoza i sjetve GMO-a naglašavajuci da je to nacionalni interes. Založila se za povećanje »ekološke mreže« koja bi obuhvaćala gotovo cijelo područje Hrvatske, a na kojemu ne bi bilo dopušteno uvođenje GMO-a u okoliš.</p>
<p>Inače, u Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti prirode propisano je da se manipulacija GMO-om obavlja tako da se spriječi ili na najmanju mjeru svodi opasnost za biološku raznolikost, zdravlje ljudi i okoliš. Ograničenu uporabu GMO-a odobravalo bi Ministarstvo zaštite okoliša, po kriterijima koje bi uredbom propisala Vlada. Predložena je i zabrana namjernog uvodenja GMO-a u okoliš u zaštićenim područjima.</p>
<p>Dio klubova u raspravi se usprotivio i uvođenju novih dozvola Ministarstva zaštite okoliša za zahvate u prirodu i korištenje prirodnih dobara. Zastupnici smatraju da je predviđena ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu koju bi izdavalo Ministarstvo samo dvostruki posao, budući da je Zakonom o zaštiti okoliša propisana izrada studije utjecaja zahvata na okoliš. Uvođenje nove dokumentacije zastupnici smatraju bespotrebnom, i u tome vide mogućnost za različite malverzacije i pranje novca. Zato predlažu veći broj inspektora za zaštitu okoliša. Također, po predloženom zakonu, strancima bi se zabranilo stjecanje vlasništva nad nekretninama u zaštićenim dijelovima prirode.</p>
<p>Većina parlamentarnih klubova podržala je Konačni prijedlog zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, kojim se predviđa kažnjavanje poduzeća za kaznena djela osoba koje upravljaju poduzećem.</p>
<p> Kao razloge za donošenje predloženog zakona, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović uvodno je istaknula da su učestali teški oblici gospodarskog kriminala uglavnom posljedica organiziranog djelovanja više osoba, da je tehnološki razvoj doveo do novih oblika kriminala primjerice kaznenih djela protiv okoliša te trovanja hranom. Upozorila je na njemačke izvore, koji govore da je 80 posto gospodarskog kriminala počinjeno unutar trgovačkih društava. </p>
<p>Pravne osobe bi se za kaznena djela moglo kazniti novčanom kaznom od 5000 do pet milijuna kuna. Ako je poduzeće osnovano radi činjenja kaznenog djela ili je svoje poslovanje pretežito iskoristilo za kaznena djela, zakon predviđa njegovo ukidanje. </p>
<p>U ime kluba HSLS-a, Mario Kovač je posebno upozorio na mogućnost izricanja sigurnosnih mjera dok traje sudski postupak. Upozorio je da sudski postupci traju i po nekoliko godina, a u tom bi razdoblju predložene sigurnosne mjere mogle dovesti do sloma poduzeća, prije nego što mu se dokaže kaznena odgovornost. Predloženi bi zakon, smatra Kovač, doveo i do zagušenja sudova, nespremnih na uvođenje novoga pravnog instrumenta, koja poznaju zakonodavstva svega triju europskih zemalja - Nizozemske, Francuske i Slovenije. </p>
<p>Mladen Godek je, u ime kluba Libre, najavio da će amandmanom zatražiti da se od kaznene odgovornosti izuzme i Hrvatska udruga poslodavaca, budući da je predloženo izuzeće sindikata.</p>
<p>Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač odgovorio je da je Ministarstvo upoznato s primjedbama HUP-a, te je zaključeno da nema potrebe izuzimanja bilo koje udruge od kaznene odgovornosti, pa ni HUP-a i sindikata.</p>
<p>Ivana Kneževic</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Moguć i izvanredni kongres</p>
<p>Možda će malo kasniti rokovi, ali ćemo nastojati da SSSH staloženo riješi pitanje novog modela financiranja, zahtjev za Jurićevim opozivom ili, u krajnjem slučaju, pitanje saziva izvanrednog kongresa, rekao je zamjenik predsjednika SSSH-a Ivan Tomac</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ivan Tomac najavio je u četvrtak da će razgovarati s čelnicima svih sindikata udruženih u SSSH kako bi se usuglasili o djelovanju središnjice kojoj prijeti raspad zbog sukoba oko zahtjeva za opozivom njezina predsjednika Davora Jurića.</p>
<p> Najveća hrvatska sindikalna središnjica našla se u krizi nakon što su u srpnju sindikati poljoprivrede i tekstila pokrenuli inicijativu za Jurićevom smjenom koju podržava još sedam sindikata.</p>
<p> Predsjedništvo SSSH-a trebalo je u ponedjeljak odrediti datum sjednice Vijeća, na kojoj bi se trebalo odlučiti o zahtjevu za smjenom, no sastanak Predsjedništva nije održan jer se Jurić zbog zdravstvenih tegoba nalazi u KBC-u Zagreb.</p>
<p> »Jurićevo zdravstveno stanje nije zadovoljavajuće, pa mu treba omogućiti miran oporavak, a probleme u središnjici riješiti na staložen način«, rekao je Tomac na konferenciji za novinare.</p>
<p> Tomac, kojega je Jurić iz bolnice opunomoćio za zamjenika, rekao je da bi sjednica Predsjedništva mogla biti održana početkom sljedećeg tjedna, 9. ili 10. rujna.</p>
<p> »Možda će malo kasniti rokovi, ali ćemo nastojati da SSSH staloženo riješi pitanje novog modela financiranja, zahtjev za Jurićevim opozivom ili, u krajnjem slučaju, pitanje saziva izvanrednog kongresa«, rekao je Tomac.</p>
<p> Konferenciji su bili nazočni i predstavnici sindikata koji traže Jurićev opoziv. Zamjeraju mu da izbjegava raspravu o financijskim poteškoćama u središnjici kao i kompromiserstvo tijekom pregovora o izmjenama Zakona o radu, kojima su oštećeni radnici.</p>
<p> »Nadamo se da postoji mogućnost za ostanak nezadovoljnih sindikata u Savezu«, rekla je predsjednica Sindikata turizma i ugostiteljstva Vesna Dejanović, te dodala da Jurić više ne može biti predsjednik i zbog zdravstvenih tegoba.</p>
<p> Čelnici devet sindikata traže da se najkasnije do 15. rujna održi izvanredna sjednica Vijeća SSSH-a na kojoj bi se raspravljalo o zahtjevu za Jurićevom ostavkom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HDZ podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena KZ-a</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Klub zastupnika HDZ-a je Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ) uz argument da je donošenjem tog organskog zakona povrijeđen Ustav jer ga nije izglasala većina saborskih zastupnika, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak u Saboru predsjednik HDZ-ova kluba Vladimir Šeks. </p>
<p>Podsjetio je da je Sabor izmjene Kaznenog zakona donio 9. srpnja sa 58 glasova za, iako se prema Ustavu organski zakoni donose kvalificiranom većinom, dakle glasovima najmanje 76 zastupnika. Šeks je kazao i da je osobno odmah po donošenju tog zakona Predsjedniku Republike uputio inicijativu za pokretanjem postupka ocjene ustavnosti, no da do danas, unatoč prvotnom razumijevanju iz Predsjednikova Ureda, takav postupak nije pokrenut.</p>
<p>Šeks je komentirao i odredbe izmijenjenog KZ-a prema kojima novinari mogu kazneno odgovarati za prenošenje informacije kojom se vrijeđa ili kleveće druga osoba, rekavši da je neprihvatljivo da novinari odgovaraju za istinito i vjerno prenošenje navoda osobe koja je izrekla uvredljive ili klevetničke riječi na račun druge osobe te je stoga podnio i amandman koji Vlada, a ni vladajuća većina, nije prihvatila tijekom glasovanja o izmjenama KZ-a. »Odbijanjem moga amandmana otvoren je lov na novinare, jer kada se god nekome ne sviđa što je o njemu napisano, može kazneno goniti novinare«, ustvrdio je Šeks.</p>
<p>Zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor upozorila je da aktualna vlast namjernim odugovlačenjem imenovanja članova Programskog vijeća HRT-a, a time i izbora čelnih ljudi te kuće, želi televiziju iskoristiti u predizborne svrhe. Stoga je optužila vladajuću koaliciju za neprovođenje Zakona o HRT-u, po kojemu su Vijeće, ravnatelj i urednici programa već odavno trebali biti imenovani, zatraživši da Sabor na idućem, redovnom zasjedanju imenuje članove Programskog vijeća. Kosor je optužila i HRT za nepoštivanje zaključka Sabora po kojemu je HRT od 1. srpnja trebao, a nije provodio monitoring, odnosno mjerenje zastupljenosti političkih stranaka u programu. Najavila je da HDZ priprema, kako je rekla, »katalog« neprihvaćenih zaključaka Sabora koji će uskoro predstaviti javnosti.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030905].
|
