NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030705].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 213606 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Gospodarski pojas na Jadranu samo u dogovoru s Italijom i Slovenijom</p>
<p>Da bi se zaštitilo Sredozemlje, Europska unija je potaknula sredozemne zemlje da razmotre proglašavanje zaštićene ribarske zone / Hrvatska diplomacija smatra da je inicijativa EU-a zanimljiva, pa bi se uz raspravu o zaštićenoj ribarskoj zoni možda moglo razgovarati i o proglašenju gospodarskog pojasa, pod uvjetom da se o tome postigne dogovor s Italijom, Slovenijom i Europskom unijom</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Hrvatska ozbiljno razmišlja o proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu, no na taj će se potez odlučiti tek nakon dogovora sa zainteresiranim državama Italijom i Slovenijom i unutar Europske unije da bi se izbjegli problemi sa susjednim zemljama, važnim za hrvatsko napredovanje prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. </p>
<p>Hrvatska diplomacija smatra da bi se, u slučaju dogovora s Italijom i Slovenijom o proglašenju gospodarskog pojasa, tim zemljama mogle ponuditi povoljne kvote izlova ribe iz tog područja i tako izbjeći već izraženo negodovanje tih zemalja pri ranijim najavama tog poteza.</p>
<p>Hrvatska diplomacija novom inicijativom pokušava jednim potezom postići dva cilja: dogovoriti se sa susjedima o važnom pitanju gospodarenja Jadranom i u isto vrijeme izbjeći jednostrano proglašenje gospodarskog pojasa, kako su to u Saboru tražile neke oporbene stranke na čelu s HSP-om.</p>
<p>Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović je u razgovoru za Vjesnik izjavio da treba razmotriti mogućnost proglašenja gospodarskog pojasa i nastaviti razgovore o tom pitanju kako bi se postiglo rješenje koje bi zaštitilo hrvatske nacionalne interese, ali u partnerskom odnosu sa zainteresiranim zemljama.</p>
<p>»Ako do tog poteza i dođe, Hrvatska ga sasvim sigurno neće povući jednostrano i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Treba li to učiniti ili ne valja razgovarati u partnerskom odnosu sa svim zainteresiranim zemljama. </p>
<p>To ne znači da bismo u tom slučaju oštetili interese Slovenije i Italije. Mogli bismo, primjerice, ponuditi jamstva Italiji i Sloveniji za mogućnost ograničenog, unaprijed dogovorenog izlova ribe u područjima koja bi potpala pod taj pojas«, izjavio je Šimonović. </p>
<p>Piculin je zamjenik o tom pitanju, potvrdili su Vjesniku talijanski diplomatski izvori, nedavno razgovarao s talijanskim zamjenikom ministra vanjskih poslova Robertom Antonioneom.</p>
<p>Hrvatska je diplomacija prije godinu dana Vladi poslala analizu u kojoj se navode sve štetne posljedice jednostranog proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu, što je tražio HSP, a talijanska je strana unaprijed upozorila službeni Zagreb da bi jednostran potez doveo do ozbiljnih problema u odnosima dviju država. Svjestan osjetljivosti tog pitanja, premijer Račan je odugovlačio s raspravom na Vladi i prekoračio sve rokove koje je postavio Sabor.</p>
<p>Europska unija i dalje nije blagonaklona prema proglašavanju isključivog gospodarskog pojasa, pa se ni jedna sredozemna zemlja nije odlučila na taj potez. Jedine zemlje koje su se odlučile na proglašenje gospodarskog pojasa su Norveška, Litva i Libija. No, Norveška i Litva se prije odluke konzultirale s Europskom unijom. </p>
<p>Naša diplomacija smatra da su sad stvoreni uvjeti za raspravu o važnom pitanju zaštite Jadrana, jer je i EU pokrenuo pitanje zaštite svojih mora, posebice na Sredozemlju. Da bi se zaštitilo Sredozemlje, EU je potaknuo sredozemne zemlje da razmotre proglašavanje zaštićene ribarske zone. Ključni cilj EU-a je zaštititi riblje resurse od izlova primjerice velikih izvaneuropskih kompanija koje ribare u sredozemnim vodama, a iznimno je važan i ekološki aspekt rješenja.</p>
<p>Hrvatska diplomacija smatra kako je inicijativa EU-a zanimljiva, pa bi se uz raspravu o zaštićenoj ribarskoj zoni možda moglo razgovarati i o proglašenju gospodarskog pojasa. Naravno, pod uvjetom da se o tome postigle dogovor s Italijom i Slovenijom i s EU-om. Prema tvrdnjama naše diplomacije, na razgovorima o tom pitanju talijanska i slovenska strana nisu odmah odbacile pomisao da razgovori nastave, što se tumači kao prvi dobar signal. </p>
<p>Talijanski diplomatski izvori kazali su Vjesniku da »nisu baš sretni« sa zamisli o uvođenju gospodarskog pojasa i da im se više sviđa ideja o sklapanju sporazuma koji bi regulirao cjelokupni jadranski prostor. Ipak, talijanska je diplomacija pozdravila izjave hrvatske strane o tome da će se rješenje tražiti zajednički, a ne, kako je to prije više od godinu dana izgledalo, jednostrano.</p>
<p>Šimonović također smatra da glavni cilj razmišljanja o konačnom dogovoru za Jadran nije monopoliziranje jedinstvenih resursa na Jadranu nego njihova bolja zaštita. Osim toga, dodaje, gospodarski bi pojas na Jadranu mogao koristiti i Hrvatskoj i Europskoj uniji. </p>
<p>»Kad Hrvatska uđe u EU, taj isključivi gospodarski pojas postaje gospodarski pojas EU-a. Time bi se u nekim zainteresiranim državama stvorio nov poticaj da Hrvatsku u EU žele što prije. Riječ je o pitanju koje ima mnogo različitih dimenzija, što je Hrvatskoj vrlo zanimljivo«, izjavio je Šimonović. </p>
<p>Hrvatska se diplomacija zauzela za sveobuhvatno rješenje u dogovoru sa susjednim zemljama, jer je riječ o ozbiljnom projektu koji obuhvaća i ekologiju. Ipak, i da se postigne dogovor o proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu, to neće riješiti problem hrvatskoga ribarstva. Naši ribari imaju zastarjelu flotu kojom ne mogu loviti na većim udaljenostima od obale, posebice u uvjetima gospodarskog pojasa koji povećava površinu hrvatskih teritorijalnih voda. Istodobno, talijanski su ribari iz fondova EU-a osuvremenili flotu koja im omogućuje izlov i preradu ribu u međunarodnim vodama.</p>
<p>Inicijativa hrvatske diplomacije bitno je olakšala Račanovu poziciju kad je riječ o parlamentarnim zahtjevima za jednostrano proglašenje gospodarskog pojasa. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Naši ribari nemaju čime ribariti na otvorenome moru </p>
<p>Italija nije proglasila gospodarski pojas u Jadranu jer višestruko brojnija i jača talijanska pomorska flota iz zajedničkog mora godišnje ionako 'izvuče' više od 100 milijuna eura</p>
<p>»Hrvatska bi proglašenjem gospodarskog pojasa u Jadranu dobila 23.000 četvornih kilometara mora kojim može suvereno gospodariti, ribari bi dobili novo ribolovno more, a istodobno bi se rasteretilo unutarnje ribolovno more«, rekao je Vjesniku Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).</p>
<p>U 2002. godini imali smo 2953 ribara. Najviše je ribolovnih povlastica izdano u Puli (830), Splitu (675), Rijeci (594), Šibeniku (351), Zadru (238) itd. Ipak, uz velik broj ribolovnih povlastica zabrinjava loša struktura ribolovne flote, jer većina plovila nije sposobna ribariti na otvorenom moru.</p>
<p>Prema odredbama međunarodnog pomorskog prava, svaka zemlja može jednostrano proglasiti gospodarski pojas koji može biti do 200 nautičkih milja od obale.</p>
<p>Italija nije proglasila gospodarski pojas u Jadranu, jer višestruko brojnija i jača talijanska pomorska flota iz zajedničkog mora godišnje ionako izvuče više od 100 milijuna eura.</p>
<p>Božanić ističe kako ribare iritira činjenica da hrvatska država, kao ni ona bivša, nije uspjela uskladiti mjere racionalnog i biološki održivog razvoja, očuvanja i zaštite od prekomjerenog izlova u Jadranu.</p>
<p>U Hrvatskoj se lovi isključivo na 34.000 četvornih kilometara državnog teritorijalnog mora koje je ujedno ribolovno more Hrvatske. Na taj se dio Jadranskog mora »naslanjaju« međunarodne vode koje uglavnom iskorištavaju, bez nadzora, ribolovne flote drugih zemalja.</p>
<p>Posljednjih godina, kažu u Cehu ribara, ulov gospodarskog ribolova na moru se stabilizirao na oko 2000 tona godišnje, s najvećim oscilacijama pri izlovu male plave ribe.</p>
<p>Lani je proizvedeno oko 2500 tona konzumne bijele morske ribe i oko 4,9 milijuna komada riblje mlađi. Proizvodnja školjkaša (dagnji i kamenica) iznosila je oko 2500 tona. U istom je razdoblju proizvedeno čak 3971 tona tuna, čija je proizvodnja u prvom kvartalu ove godine postala prvi domaći izvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvod. Riječ je o kaveznom uzgoju tuna u Jadranu koje se izvoze u Japan.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske gospodarske komore lani je uvezeno 51.936 tona ribe i drugih morskih organizama, a izvezeno 11.630 tona. No, velik dio uvezene ribe odnosi se na haringu kojom je hranjena tuna u kaveznom uzgoju.</p>
<p>Što se tiče koristi od zajedničkog mora, Italija ima 68 veletržnica ribe, a Hrvatska ni jednu, zaključuje Božanić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Stanje u SDP-u dužnosnici ne smatraju alarmantnim</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ostavka Dijane Čizmadije na mjesto u Glavnom odboru SDP-a, na sve zastupničke funkcije - u Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Odboru za ravnopravnost spolova - te na mjesto u Klubu zastupnika SDP-a izazvala je iznenađenje u stranci. Visoki stranački dužnosnici nisu krili ogorčenje Čizmadijinim činom. </p>
<p>SDP-ova saborska zastupnica, koja se posljednjih 17 mjeseci ni jednom nije javila za riječ u Velikoj vijećnici, u svom pismu šefu stranačkog kluba Mati Arloviću kaže da ostavku daje zbog »nesuglasja u ostvarivanju socijaldemokratskih načela tijekom obnašanja zastupničkog mandata te neostvarivanja prava na izdvojenost mišljenja«. Čizmadija je u četvrtak, dva dana nakon pisma Arloviću, ponovila da je ostavku dala jer je morala podržavati zakone poput onog o projektu Družba Adria, protiv čijeg se donošenja zalagala.</p>
<p>U stranci naglašavaju da Čizmadija nikad nije ni iskoristila priliku da se na radnim tijelima, u čijem je radu sudjelovala, izbori za svoje projekte, odnosno vrlo se rijetko javljala za riječ. Neslužbene informacije iz vrha SDP-a govore da se Čizmadija u međuvremenu predomislila i da će ostavku povući. Također se doznaje da će Klub SDP-a, koji bi se trebao sastati u utorak, zauzeti stav da se njena ostavka prihvaća, te će se zatražiti da vrati zastupnički mandat, ali i da je se isključi iz stranke. Jasno, ako Čizmadija do utorka ne povuče ostavku.</p>
<p>Arlović nije u petak te informacije želio ni demantirati niti potvrditi, kazavši da će Klub zastupnika odlučiti o Čizmadijinoj daljnjoj političkoj sudbini. U SDP-u priču o Čizmadiji komentiraju kao usamljen istup zastupnice koja u svom mandatu, zahvaljujući vlastitom (ne)angažmanu, nije iskoristila sve mogućnosti zastupničkog mandata.</p>
<p>Visoki stranački dužnosnici ne pridaju veliku važnost ni osnivanju još jedne SDP-ove frakcije. Naime, u Vukovaru je prije nekoliko dana, nekoliko mjeseci nakon frakcije u Babinoj Gredi, osnovana nova frakcija SDP-a na čijem je čelu Nikola Volarević. Frakcija okuplja oko 20 članova.</p>
<p>Statut SDP-a dopušta osnivanje frakcija, ali neki se stranački dužnosnici pitaju znaju li oni koji ih osnivaju što znači osnivanje frakcije unutar stranke. Kad je pak riječ o osnivanju nove stranke Hrvatski socijaldemokrati, na čijem bi čelu trebao biti bivši SDP-ovac Jerko Zovak, iz SDP-a nema reakcija. Stanje u SDP-u dužnosnici ne smatraju alarmantnim, unatoč postupku Dijane Čizmadije i ranijoj ostavci Zlatka Šešelja na zastupničko mjesto, te izlasku Zdravka Tomca iz stranke.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Šeks: »To kako je HDZ raspisivao izbore bila je pogreška, ali ne trebaju je ponavljati drugi«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-a, za Vjesnik objašnjava stav HDZ-a o raspisivanju parlamentarnih izbora, govori o HDZ-ovu viđenju reforme državne uprave i odgovara na optužbe pučkog pravobranitelja Ante Klarića.</p>
<p>• HDZ je optužio Vladu da nije pet mjeseci unaprijed objavljen točan datum izbora. Ni HDZ nije nikada toliko unaprijed objavio datum, pa zašto sad optužujete Vladu za nešto što je činio i HDZ?</p>
<p>- Apstrahirajući prve izbore koje je raspisala vlast SR Hrvatske, odluke o vremenu izbora 1992., osobito 1995., pa djelomično i 1999. godine, kad je ključ o tajmingu raspisivanja i održavanja izbora držao HDZ, bile su motivirane taktičkim razlozima, sračunatim na izbor za HDZ najboljeg trenutka. Iako se to može djelomično opravdavati političkom situacijom u Hrvatskoj, smatram da, ne samo s vremenske distance, to nije bilo dobro. To je bila pogreška, ali tu pogrešku ne trebaju ponavljati drugi. </p>
<p>Hrvatska treba usvojiti demokratski standard koji imaju sve europske zemlje, da se unaprijed zna točan datum redovnih izbora. Mislim da se ne može tražiti alibi u pogreškama drugog, kako to sad čini dio vladajuće koalicije.</p>
<p>• Vlada priprema novi koncept reforme državne uprave što uključuje i Zakon o vladi, koji predviđa znatno manji broj ministarstava. Namjera je vladajućih postići konsenzus s oporbom. Hoće li HDZ na to pristati?</p>
<p>- HDZ je već 2000. godine počeo raditi nacrt zakona o vladi i ustroja središnje države uprave. O tome smo u cijeloj stranci proveli široku raspravu te napravili nacrt prijedloga tog zakona, koji je u skladu s hrvatskim potrebama. Pritom su uvažena iskustva brojnih europskih zemalja. Naš prijedlog predviđa bitno reduciranje vladinih resora, na 10 do 12, profesionalnu i modernu organizaciju i ustroj. No, s time ne kanimo izlaziti u javnost dok ne budemo u poziciji da to i ostvarimo. </p>
<p>Račanov pokušaj da uoči samih izbora ide sa zakonom koji bi predstavljao racionalizaciju i reorganizaciju Vlade ne vidim nikako drukčije nego kao pokušaj da se steknu izborni bodovi. To se nikad ne radi pred kraj mandata. Imali su dovoljno vremena za to i ovo je u predizbornoj funkciji prezentiranja javnosti kako se Vlada zalaže za modernu državnu upravu, s manjim brojem resora, što znači i smanjenje troškova. </p>
<p>• Forum hrvatske sloge zagovara koaliciju širokog spektra, koja bi uključila i HDZ i SDP. Bi li HDZ pristao na takvo što i treba li Hrvatska uopće takvu koaliciju?</p>
<p>- Već sam komentirao stajališta Zdravka Tomca kao iluziju. I to stoga što bi vlada nacionalnog jedinstva, odnosno vlada sastavljena od stranaka pozicije i opozicije, značila poništavanje parlamentarnog sustava. Time bi se izgubile razlike između pozicije i opozicije i to bi bio sui generis jednopartijski sustav, sastavljen od glavnih stranaka u državi. Tko bi onda predstavljao opoziciju, odnosno korektiv vlasti? Ne postoji ni bitna politička pretpostavka za koaliciju svih stranaka, jer ne postoje ni dramatične okolnosti ugrožavanja hrvatskog suvereniteta i nezavisnosti, kakve su bile početkom devedesetih.</p>
<p>• Zastupnik HDZ-a Branimir Glavaš optužio je pučkog pravobranitelja Antu Klarića za dogovor sa SDP-om. Je li to stav HDZ-a?</p>
<p>- Glavaš je iznio vlastitu prosudbu koju i ja dijelim, jer argumentaciju za takvu tezu izvlačim iz činjenice što je kod pučkog pravobranitelja došlo do kopernikanskog obrata u slučaju Osječko-baranjske županije. Sve upućuje na sumnju da je s dijelom SDP-a i još nekim strankama koalicije ušao u politički dogovor, jer je sve ostalo vrlo teško objasniti. Kao i njegovu blagonaklonost prema vladajućoj koaliciji u izvješću o stanju ljudskih prava.</p>
<p>• Klarić optužuje sve stranke da su socijalno neosjetljive.</p>
<p>- To nije točno. Sve se parlamentarne stranke, neke više neke manje, brinu o socijalnom aspektu. Mi iz oporbe prigovaramo da Vlada pokazuje nizak prag osjetljivosti prema socijalnim temama. </p>
<p>»Klarić ulazi u predizbornu utrku«</p>
<p>• Kako komentirate izjave pučkog pravobranitelja Ante Klarića koji vas optužuje da ste mu 1995. prijetili zbog njegova neslaganja s donošenjem Zakona o prodaji društvenih stanova?</p>
<p>- Ante Klarić odlučio se ući u izbornu utrku. </p>
<p>On će zacijelo biti kandidat za saborskog zastupnika, putem Foruma hrvatske sloge, jer je član te organizacije. Njegov politički angažman kojim namjerava zakoračiti ili, preciznije rečeno, vratiti se politici - jer je do izbora za pučkog pravobranitelja bio HDZ-ov zastupnik u saboru - govori da ga više ne zanima dužnost koju sada obnaša. Tvrdnje da sam napravio harangu protiv njega 1995. kada sam bio potpredsjednik vlade nisu istinite. Tada nisam bio potpredsjednik vlade, nego sam bio od kolovoza 1992. do kolovoza 1994. godine. </p>
<p>Bez obzira na njegov vremenski lapsus, netočna je tvrdnja da bih 1995. radio harangu, jer se kao predsjednik Odbora za zakonodavstvo usprotivio Zakonu o prodaji društvenih stanova. Taj je zakon prihvatila cjelokupna politička javnost, jer je omogućio da nositelji stanarskog prava postanu vlasnici društvenih stanova, stoga su Klarićeve tvrdnje smiješne. On se tom zakonu nije uopće usprotivio nego je za njega glasao.</p>
<p>• Klarić kaže i da ste pokušali spriječiti njegov dolazak na sadašnju dužnost.</p>
<p>- I to je netočno. Prava je istina je da sam na Predsjedništvu stranke, kada je bilo ispražnjeno mjesto potpredsjednika Sabora, snažno lobirao za Klarića.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Veća zarada od ribarstva nego što bi bila od Družbe Adrije«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Samo Vlada može donijeti odluku o povlačenju iz Projekta integracije naftovoda Družbe Adria, a ne Hrvatski sabor«, stoji u mišljenju upućenom saborskim zastupnicima koje je potpisao potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić. Naime, oporbeni su zastupnici, na čelu s HSP-om, protiv provedbe sporazuma kojim bi kroz hrvatski naftovod protjecala ruska nafta što bi se onda prebacivala u tankere u Omišlju, jer smatraju da je to financijski neisplativo i ekološki štetno. </p>
<p>»Osim što je izjava da Sabor ne može prekinuti sporazum protuustavna, ona omalovažava rad i djelovanje Sabora«, izjavio je u razgovoru za Vjesnik saborski zastupnik HSP-a Miroslav Rožić, jedan od predlagatelja poništenja Sporazuma, inženjer biologije i magistar prirodnih znanosti.</p>
<p>Prema Rožićevim riječima, ovaj primjer pokazuje da Vlada može potpisati koji god sporazum hoće i onda tvrditi da Sabor nema veze s tim. »Pitanje je tko vlada? Sabor ili Vlada? Može li Sabor donijeti odluku o povlačenju Vlade ako već ne može o poništenju Sporazuma«, pita Rožić. </p>
<p>U mišljenju Saboru Vlada navodi da će se provedbom sporazuma povećati geostrateško značenje i utjecaj države u naftnoj industriji i gospodarstvu i da će svi imati višestruke koristi. »Janafu i Ini će se povećati tržišna vrijednost, a povećat će se i mogućnosti za hrvatsku brodarsku flotu i brodogradnju«, stoji u mišljenju. Što se tiče ekološke zaštite, u Vladi tvrde da će se mjere zaštite dići na maksimalnu razinu - programima praćenja okoliša, kontrolom brodova, sustavom usmjerene i odijeljene plovidbe...
»Ako navode da će sve to učiniti, onda je očito da Hrvatska u tom projektu neće ništa zaraditi nego ćemo samo izgubiti«, kaže Rožić. Također smatra da je ruska nafta nekvalitetna i da će uništiti hrvatski naftovod. »Nemamo kriznu strategiju u slučaju havarije, nemamo tankerske koridore i još mnogo toga što bismo trebali kako bismo maksimalno zaštitili Jadran i priobalje«, dodaje Rožić.</p>
<p>Osim toga, kaže da Hrvatska više zarađuje od ribarstva nego što se pretpostavlja da će zaraditi od projekta. Također se osvrnuo i na cijenu koju bi plaćao Yukos za prijevoz ruske nafte - 0,64 dolara po toni na 100 kilometara, dok Ina plaća 5,7 dolara za isti put. »Kako je moguće da državna tvrtka plaća toliki iznos, a ruska će plaćati manje«, zaključio je Rožić.</p>
<p>»Kao prvo, Ina plaća oko tri dolara po toni, a ne gotovo šest kao što neki tvrde«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Ljubo Jurčić, ministar gospodarstva, koji je u srijedu postao i predsjednik Nadzornog odbora Janafa. Kao razlog zašto Ina još plaća višu cijenu prijevoza Jurčić kaže da je Janafov kapacitet 20 milijuna tona nafte, a Ina ga je jedina koristila, što je automatski podiglo cijenu.</p>
<p> »Osim toga, u Ininoj cijeni je i pretovar i skladištenje nafte, nije samo prijevoz«, pojašnjava ministar. Također dodaje da je 0,64 dolara samo cijena za prijevoz, a ne i dodatne lučke usluge, pa će se i Yukosova cijena povisiti. »Kako se diže kapacitet korištenja naftovoda tako će se i cijena prolaska nafte rasporediti«, dodaje Jurčić.</p>
<p>Kao dodatno opravdanje zašto bi projekt trebalo prihvatiti ministar navodi svjetski energetski put. »Ne može se utjecat na te putove, jedino što možemo je izboriti mjesto na najpovoljniji način«, smatra Jurčić.</p>
<p>Što se tiče ekološke zaštite okoliša ministar navodi da svaka industrijska proizvodnja ima negativne efekte, a standardi zaštite su najvažniji. »I sad Jadranom plove tankeri i netko koristi plovni put bez našeg utjecaja«, rekao je Jurčić, napominjući da se izrađuje studija utjecaja na okoliš. Među ostalim, ministar ističe da će se poduzeti sve moguće mjere zaštite, od prolaska nafte naftovodom do njenog isplovljavanja iz Jadrana. »Što se tiče balastnih vodam postoje dvije mogućnosti. Jedna je ispuštanje vode u Sredozemnom moru, a druga upotreba raznih kemikalija kojima se uništavaju bakterije«, zaključio je Jurčić.</p>
<p>Zastupnik HSP-a dr. Tonči Tadić smatra da Hrvatska nije spremna na takav pothvat i da nikome neće štetiti ako se sad odustane. »Potpisuje se sporazum, a nije napravljena ni studija utjecaja na okoliš. U Vladi tvrde da će sporazum imati geostratešku važnost za Hrvatsku, samo ne razumijem kako, jer Rusi rade privatni naftovod koji će biti gotov 2008. godine što znači da Janafov više neće koristiti«, rekao je dr. Tadić.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Spuštena zavjesa u Europskom pokretu</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Nakon nekoliko tjedana skandala spuštena je zavjesa nad Europskim pokretom Hrvatska (EPH). Hoće li to biti samo kratkotrajno spuštanje, do rujna i izborne skupštine, ili će posljedice »skandala Čučić« biti dugotrajne, vidjet ćemo.</p>
<p>U prošlih nekoliko tjedana o Europskom pokretu Hrvatska pisalo se više nego ikad. Navodno nasilničko ponašanje Ljubomira Čučića prema supruzi, o čemu je prvi pisao Nacional, dovelo je EPH na naslovnice svih domaćih novina, strmoglavilo ga i gotovo trenutačno uništilo ugled u javnosti. EPH je, međutim, iznenada postao poželjna politička lovina. Naime, čini se da će EPH lakše preživjeti navodno Čučićevo nasilništvo nego političko desantiranje članova DC-a u članstvo EPH-a.</p>
<p>Bez obzira na sunovrat EPH posljednjih tjedana, to je ime (a ni moguće prihode ne treba zanemariti) još dovoljno privlačno za pokušaje preuzimanja i pokušaj stvaranja filijale jedne stranke čije je članstvo naglo osvijestilo svoje europejstvo.</p>
<p>Skupština u četvrtak rezultirala je očekivanim Čučićevim smjenjivanjem, ali je potvrdila i duboku krizu institucije. Situaciju je, sudeći prema novinskim izvještajima, privremeno spasio Gojko Bežovan, predloživši da se Predsjedništvo i Središnji odbor smijene na jesenskoj skupštini. Skupština je pokazala i da, kada se atmosfera usije, ni skupštine udruga i pokreta koji promiču europske vrijednosti i snošljivost ne mogu proći bez zaštitara. Istina, njihova intervencija nije bila potrebna, ali su bili u pripremi. Tako ispada da između ovogodišnje skupštine EPH i prošlogodišnjeg izbornog sabora HDZ-a, barem kada je riječ o međusobnoj snošljivosti članova, nema bitne razlike.</p>
<p>Da je trenutačan prostor za razgovore i dijalog unutar EPH doista iznimno skučen potvrđuje i izjava predsjednika Pokreta akademika Vladimira Silobrčića »Vjesniku«. On je, naime, atmosferu na Skupštini nazvao »događanjem naroda«. Dakle, ne samo da je prostor za dijalog skučen, nego je skučen prostor i za djelovanje u skladu sa statutom EPH. Sve to pak znači da su trenutačno u EPH skučene i ideje koje ta ustanova nastoji promicati.</p>
<p>Cijeli slučaj pokazuje da je mnogo jednostavnije zalagati se za europske vrijednosti na riječima i u mirno vrijeme. U vremenu krize, metode se naglo mijenjaju. Članovi EPH imaju samo dva mjeseca da prošire skučenost u kojoj je sad njihova ustanova. U protivnom bi zavjesa, na žalost, mogla ostati spuštena.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bajićevi podaci za Mesića</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Glavni državni odvjetnik zaprimio je zahtjev Ureda predsjednika Republike da dostavi podatke o kaznenim prijavama dostavljenim nacionalnim sudovima od početka »Oluje« do danas, a u vezi s kaznenim djelima i možebitnim ratnim zločinima.</p>
<p>U srijedu oko podneva glavni je državni odvjetnik Mladen Bajić predsjedniku Stjepanu Mesiću poslao izvješće o 4000 kaznenih prijava, 3000 kaznenih optužnica i nekoliko sudbenih odluka u vezi s teškim zločinima. O ratnim zločinima ni riječi, jer to je bila druga linija postupanja i druga linija registracije od one koju je sugerirao Predsjednikov zahtjev.</p>
<p>I što sad, a u sklopu »slučaja Gotovina«? Iz dosadašnjih je slučajeva jasno kako netko ne zna da su vojni sudovi bili ovlašteni isključivo za klasični kriminal, a da su tužiteljstva bila ovlaštena i za ratne zločine. </p>
<p>Tako je na dnevni red došao Bajić, ne zato što je glavni državni odvjetnik nego zato što je bio i splitski tužitelj. I odmah mu se prikrpalo da je on taj koji je s jedne strane odbacivao i navodne Gotovinine kaznene prijave (nije točno, jer je Gotovina djelovao na području Zadra i Šibenika, a ne Splita) i da je danas u službi države koja krije dokumentaciju (nije točno, Bajić ima izravnu vezu s Haaškim sudom, a i površnom čitatelju ovdašnjih novina mora biti znano da je upravo zahvaljujući njemu dostava dokumenata prestala biti sporom Hrvatske i Haaga).</p>
<p>Iz te je Bajićeve pozicije jasno da njegovih 4000 podataka o kaznenim prijavama upućenih Pantovčaku nisu ništa više ni manje od skupine podataka da je toliko sumnji iskazano prema počiniteljima, da je tisuću manje optužnica podignuto, da je još pola optuženika od ukupnog broja pristiglo pred sudove. Ini, međutim, nisu ratni zločinci. Te ih prijave svrstavaju u zbroj ubojica, teških ubojica, pljačkaša i počinitelja teških pljački. Ukupno, u napadače na tijelo, život i imovinu hrvatskih građana. Za ratne zločine i njihove prijave vodi se posebna statistika, ali se na nju Mesićev zahtjev nije odnosio.</p>
<p>Stoga nije ni moguće s dostavom golema materijala na Pantovčak spekulirati u sklopu buduće parnice protiv generala Gotovine. Pa nije moguće ni zaključivati da Predsjednik skuplja podatke o Gotovininoj nevinosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Računi za stare pogreške i dalje stižu</p>
<p>Bit će to jedno od onih teških ljeta u kojima će tropske temperature biti najmanji razlog za Račanovu i glavobolju ostalih koalicijskih partnera. Jer, štošta je pokrenuto prekasno za mirnu predizbornu završnicu čak i u relativno slaboj konkurenciji, kakva je opozicija desno od centra na čelu s HDZ-om</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Kako bi to ugodno ljeto bilo za premijera Račana da je autocestu prema Splitu počeo graditi samo godinu dana ranije! Pa da se nacija do mora ovog ljeta vozi na više od 400, a ne samo 150 kilometara novih cesta. I sve to nakon što je i Papa treći put bio u Hrvata. </p>
<p>Ali cesta se nije počela graditi godinu ranije. Pa će ovo ljeto biti jedno od onih teških ljeta u kojima će tropske temperature biti najmanji razlog za glavobolju. Ne samo Račanovu nego i ostalih koalicijskih partnera. Jer, štošta je pokrenuto prekasno za mirnu predizbornu završnicu čak i u relativno slaboj konkurenciji, kakva je opozicija desno od centra na čelu s HDZ-om.</p>
<p>Posljednja je IRI-jeva anketa zorno pokazala da rejting raste samo kada se počnu emitirati pozitivne vijesti. A koalicijski su se čelnici pune tri godine opirali slijediti tu »veliku« mudrost. Pa su, umjesto da se svim snagama bace na gradnju neke nove priče, najprije igrali na kuknjavu o katastrofalnom naslijeđu koje ih, jadne, drži prikovanima i nemoćnima u glibu krize. </p>
<p>Omiljen način skupljanja bodova za »svoju« stranku bilo je i uporno upiranje prstom u pogreške koalicijskih partnera. Kao da su građani slijepi, gluhi i glupi pa ne primjećuju da su svi zajedno na vlasti kao ekipa. I to, iz kuta običnog građanina gledano, vrlo dobro plaćena ekipa. I bilo je tako sve dok ih rezultati anketa nisu pošteno ispljuskali u samoj izbornoj godini. Pa su se tek potkraj zime počeli ponašati kao ekipa, a ne kao rogovi u vreći.</p>
<p>No, računi za stare pogreške i dalje stižu na naplatu. A ni stare navike ne odumiru lako. U malom gradu Zagrebu, s još manjim Markovim trgom, nije dugo moglo ostati tajnom pismo u kojem ministar Jurčić od koalicijskih čelnika traži da mu jasno odgovore kako točno žele privatizirati preostalih petnaestak tvrtki predviđenih za privatizaciju. Čovjeku je dojadilo da u vodu pada svaka odluka koja se u Fondu izglasa bez ikakvog protivljenja zato jer se netko naknadno »sjetio« da nije znao, nije bio upućen, nije bio dobro informiran, prevarili su ga, podvalili mu pogrešne podatke... I za to, naravno, nikada nije sam kriv, nego su krivi svi drugi. </p>
<p>Nastavi li se taj običaj, otopit će se bar koji postotak biračke podrške koju su povećali Papin posjet i prve nove dionice autoceste prema jugu. To si ni SDP ni partneri ne mogu dopustiti jer je podrška birača, prema anketama, počela rasti tek prije nekoliko tjedana, a vremena i pravih prilika za neki novi oporavak više neće imati. </p>
<p>Bit će, zato, vrlo zanimljivo vidjeti u kojoj će se mjeri koalicijske stranke do izbora pridržavati temeljnih načela uspješne dogradnje biračke podrške. Naime, iako će glavni koalicijski igrači SDP i HSS na izbore izaći samostalno, sada je već sasvim jasno da računaju na još jedan zajednički mandat. To znači da dodatnu biračku podršku ne smiju krasti jedni drugima, dakle, međusobno je prepucavanje zabranjeno.</p>
<p>A pred nama su baš u privatizaciji, zbog koje se dosad najviše prepucavalo, neki potezi koji su idealni za novi krug svađa. Privatizacija 25 posto Ine, najveće državne kompanije, sasvim će sigurno izazvati bogat niz kritika. Neke već danas slušamo, vezane uz pretpostavljenu vrijednost tvrtke. Koalicijski partneri u te se priče zasad ne uključuju, ali nikad se ne zna. </p>
<p>Medijski nježno neće proći ni privatizacija PIK-ova, važna za glasove među populacijom na koju u velikoj mjeri pucaju i HSS i HDZ, što jamči žestoke kritike i okršaje. Koalicijski se partneri zasad, barem javno, ne sukobljavaju o tim temama, ali je teško vjerovati da će idila potrajati.</p>
<p>Jer, polako ali sigurno predizborna igra ulazi u fazu u kojoj će se u svakoj stranci naći nekoliko nezadovoljnih pozicijom koja im je namijenjena na stranačkim izbornim listama. Pa će lupati i po svojima i po tuđima, s jednom jedinom namjerom - da zapapre predizbornu kašu onima koji su ih odbacili. A ni jedna stranka zasad nije toliko jaka, niti će biti, da može olako odmahnuti rukom na istupe uvrijeđenih. </p>
<p>Zato ni SDP-u ovih dana nije bilo lako kad je Dijana Čižmadija okrenula svom saborskom klubu leđa zbog navodne zabrane na vlastito mišljenje o ekološkim temama i genetski modificiranoj hrani. Pa su se stranački duhovi s pravom uzbudili zbog medijskog odjeka Čizmadijina poteza iako je zapravo riječ o anonimnoj zastupnici kojoj su ime i prezime znali samo najveći štreberi među saborskim izvjestiteljima. Naime, nikada ni o čemu nije, barem ne javno, imala što reći. A nije baš da su svi ostali SDP-ovci stalno pjevali istu pjesmu. Sjetimo se samo Bandićevih, Tomčevih, Zovčevih, Ninićevih izjava....</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zdravstvo između »raja« i skandala</p>
<p>U predizbornom ozračju sve su zdravstvene teme dobrodošla moneta za obećanja od kojih je jedino sigurno ono što kaže jedan Vladin dužnosnik: sa stanjem nitko nije zadovoljan, a unaprjeđenje zdravstva generacijski je posao - sviju</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Liječnici se ljute kad novinari pišu o zdravstvenim skandalima. Imali bi na to pravo kad skandala ne bi bilo ili kad bi novinari ignorirali medicinske uspjehe.</p>
<p>Javnosti željnoj lijepih vijesti iz medicine novinari su ovih dana prenijeli da su u Kliničkoj bolnici Dubrava počeli zatvarati rupice u srcima spektakularnim usađivanjem implantata u obliku kišobrana preko katetera.</p>
<p>Prije koji tjedan u KB Merkur počeli su raditi dvostruke transplantacije bubrega i gušterače, a prvi su transplantirani već kod kuće. Medicinski fakultet najesen otvara studij na engleskom, vlast je najavila i nastavak gradnje bolnice u Novom Zagrebu, osmišljeno je buduće biomedicinsko središte na Šalati, odobren je kredit za isti takav sadržaj u Splitu. Na velika je zvona najavljeno i ulaganje sedam milijardi kuna u idućih sedam godina kojima hrvatsko zdravstvo kroči za europskim standardima, a ovih dana banke su Rebru dale više od 72 milijuna eura kredita za razvojni projekt.</p>
<p>Što stvarnih što planiranih uspjeha je mnogo, pa samo zlonamjerni mogu reći da na tom području ne idemo naprijed. No, taj »marketing« prestaje s pogreškama koje se neizbježno događaju i liječnicima i koje oni uporno nastoje pomesti pod tepih.</p>
<p>Da nije bilo novinara, tko zna, možda bi bez halabuke završila afera s Baxterovim dijalizatorima, s »darivanim« jajnim stanicama kojima se sada bavi i Državno odvjetništvo, i s nizom slučajeva s teškim posljedicama, od rodilje D. Ivankić na Svetom Duhu do previše umrle djece nakon operacija srčanih mana, navodno zbog nestručnosti liječnika i(li) slabe opremljenosti kardijalne kirurgije za takve zahvate na Rebru. Potonjim se slučajevima, začinjenim sukobima unutar struke, bave sad i inspekcije, a policija će se pozabaviti i navodnim mitom što su ga primali članovi Povjerenstva za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.</p>
<p>U negativnom kontekstu zdravstvo se doživljava i zbog korupcije, većinom bez dokaza, jer nitko ne želi iznijeti dokazni materijal i dovesti se na sud ili ugroziti zdravlje, pa ne preostaje drugo nego se poslužiti krilaticom »gdje ima dima...«.</p>
<p>Uza sve to, na papiru još uvijek traje liječnički štrajk u bolnicama, istodobno s nametnutom im radnom obavezom. Popis aktualnih tema dopunjava i odljev medicinskih mozgova u inozemstvo gdje su više plaće, a spomenimo i to da stalno nedostaje novca, iako se za zdravstvo izdvaja 13 do 14 milijardi kuna. No one su u Državnoj riznici, pa za sve svoje potrebe zdravstvo mora moliti financijaše.</p>
<p>Šećer na kraju je nesretna lista lijekova zdravstvenog osiguranja, prema jednima preširoka, a prema drugima maćehinska. </p>
<p>Novinske stupce puni i pitanje nije li farmaceutska industrija preuzela upravljanje propisivanjem lijekova što je, uz dječju kardijalnu kirurgiju na Rebru, top tema.</p>
<p>Gdje smo tu mi, građani-pacijenti? Gotovo u pravilu ne znamo svoja prava iz socijalnog umotan u birokratski jezik paragrafa. Zdravstvo doživljavamo kroz pune čekaonice, liječnike koji nemaju dovoljno vremena za nas, participacije za koje smo vjerovali da su plaćene dopunskim osiguranjem, liste čekanja na preglede i operacije, traženje veza kad se bolest zakomplicira...</p>
<p>S jedne strane »kišobrančić« u Dubravi, s druge humanitarno skupljanje novca za skupe lijekove koji nisu na listi; s jedne reforma zdravstva i gomila novih zakona, s druge kažnjavanje liječnika koji propišu više recepata ili daju više uputnica nego je normirano; imamo i velike promidžbene javno-zdravstvene akcije (protiv pušenja, debljanja, pijenja, drogiranja...) nasuprot lošim životnim navikama... Tko će pomiriti sve te suprotnosti? </p>
<p>U predizbornom ozračju sve su te teme dobrodošla moneta za obećanja od kojih je jedino sigurno ono u kojem jedan Vladin dužnosnik kaže da nitko nije zadovoljan i da je unaprjeđenje zdravstva generacijski posao. Citirajmo i financijaša koji, dajući jamstvo za kreditiranje Rebra, kaže da će u toj bolnici biti vrhunska medicina kao nigdje u Hrvatskoj i da nam poslije nje »mogu pomoći još jedino u - raju«. </p>
<p>Hoće li, međutim, ovozemaljski »raj« biti dostupan običnim smrtnicima od kojih se, prema prirodi stvari, očekuje da »rajske usluge« i plate?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dijaspora u viziji domovine samo krava muzara </p>
<p>Sa žaljenjem konstatiramo da si u posljednjih dvanaest godina samostalnosti, šegrtovanja demokracije i pluralizma u Hrvatskoj, nigdje, nikada i nitko nije dao truda objasniti, u ime bilo koje izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti, kako će ti izabrani s liste za dijasporu (osim primanja plaća) u Saboru - konkretno - zastupati tu milijunsku emigraciju raštrkanu diljem svijeta, koja izlazi na izbore s mizernih, možda, samo jedan posto! / Nijedna dosad izabrana hrvatska vlast nije imala hrabrosti, dostojanstva, iskrenosti, poštenja, umjerenosti, ljudi čiste prošlosti... za obračunavanje s prošlošću koja im se poput bumeranga povremeno vraća</p>
<p>VJEKOSLAV SMRKULJ</p>
<p>Nedavno je</p>
<p> - unatoč mnogim prijedlozima za dopunu i promjene - prihvaćen stari izborni zakon, dakako, s nekim kozmetičkim izmjenama, kojim se još šalju signali »potencijalnim« biračima u iseljeništvu posebnom izbornom listom, posebnom izbornom jedinicom i još posebnijim pravom (čak navedeno u tekstu tog zakona) na mandat zastupnika u Sabor !?</p>
<p>Sa žaljenjem konstatiramo da si u posljednjih dvanaest godina samostalnosti, šegrtovanja demokracije i pluralizma u Hrvatskoj, nigdje, nikada i nitko nije dao truda objasniti, u ime bilo koje izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti, kako će ti izabrani s liste za dijasporu (osim primanja plaća) u Saboru - konkretno - zastupati tu milijunsku emigraciju raštrkanu diljem svijeta, koja izlazi na izbore s mizernih, možda, samo jedan posto!</p>
<p>Na samom početku devedesetih godina od postojanja Hrvatske države počelo je s osnivanjem Ministarstva iseljeništva isprikom da mu se »udovolji«, a koje se brzo zatvorilo zbog sigurno većih troškova funkcioniranja, nego koristi, jer je prije svega zamišljeno kao posredništvo putem koga će rodoljubno iseljeništvo (procijenjeno na nekoliko milijardi dolara) s praksom iz bivše države po onoj, hoćeš-nećeš-moraš, obvezno ulagati samo zato jer žive na Zapadu!</p>
<p>Nakon tog fijaska, lov na novac iz emigracije nastavio s osnivanjem, na inicijativu ondašnjih vlasti - Hrvatskog svjetskog kongresa - s hercegovačkim fratrom na čelu, što jasno pokazuje pravi smjer tih novčanih sredstava i javno upletanje, od onda, klerikalnih krugova u politiku. </p>
<p>Visoke članarine koje su se, navodno, morale uplaćivati za potrebe djelovanja tog tijela u Švicarsku ovisile su, opet prema procjeni iz - zna se - krugova, o broju i novčanoj težini Hrvata koji žive u pojedinim državama. </p>
<p>Da je to uspjelo, najmanje pet milijuna američkih dolara bilo bi na računima tog društva samo od članarina, a o drugim priljevima novca (vjerojatno iz Katoličkih misija), da se i ne govori.</p>
<p>U toj plimi sveopćeg iznuđivanja novca na sve strane bilo je i ono za Tuđmanov »challenger« (pa ne bu se valjda on vozio vlakovima), a ostatak je novca završio na računima u Villachu ili drugdje. </p>
<p>Punomoći za te račune su imali ljudi iz HDZ-a, koji su većinu novca trošili na, kako reče onda, sadašnji nam predsjednik Republike Hrvatske - na skupe televizijske spotove uoči prvih izbora !</p>
<p>Neki mediji su čak pisali i o nečemu što je bilo i praksa bivše države početkom osamdesetih godina, a to je da su se pri traženju zajmova nudili kao jamstvo posjedi fizičkih osoba iz - dijaspore! </p>
<p>Na raznim konferencijama, raspravama i inim skupovima moglo se čuti iz usta eurozastupnika o davanju goleme financijske pomoći političarima s prostora bivše Jugoslavije tajeći, pred svojim poreznicima, takvu praksu i kategorično odbijajući dati bilo koju (u dolarima) više stotina milijunsku cifru. </p>
<p>Tako su zastupnici EU-a jedino denuncirali bahato mafijaško ponašanje balkanskih političara koji su tražili ništa drugo nego samo gotovinu i odbijali druge vrste pomoći!</p>
<p>Što reći na to, nego opisati slučaj - ujedinjenja - dviju ideološki podijeljenih njemačkih država čiju su cijenu skupo platili porezni obveznici - Nijemci - bogatoga zapadnog dijela. U ono je vrijeme Savezna Republika glasila kao ekonomska lokomotiva Europe da bi, od onda, pala na niske grane zbog nagomilanog deficita u svojoj privredi kompromitirajući njihovo daljnje »lihvarsko izdvajanje« u eurokasicu prasicu !</p>
<p>Stoga se nemojmo zavaravati da će drukčiji način financiranja i ulaganja u posebni proračun omogućiti proširenje EU-a za deset novih država, nego će taj danak plaćati nitko drugi nego obični građani sadašnje petnaestorice, s još većim negodovanjem, jer s tim zemljama nemaju ništa zajedničko. Prepustimo odgovornima u Bruxellesu i Strasbourgu te njihove probleme uvjereni da će naći izlaz iz situacije i da se sa sigurnošću neće dati »eutanazirati« pred tim nadolazećim neočekivanim nevoljama.</p>
<p>Nikakvo čudo da naši ljudi tako nemaju razumijevanja za nedavno izabranog čelnika Liberalne stranke koji se vratio iz dijaspore uvjeren idealima pokojnog Vlade Gotovca, danas više nego ikad aktualnog borca za poštenje u politici.</p>
<p>Nije mu svejedno što je političko stanje u Hrvatskoj takvo kao u močvari koju bi trebalo isušiti - bez osobnog bogaćenja na račun naroda, kako su to bezbrižno, prakticirali godinama čelnici HDZ-a i njemu sada srodne stranke, a nastavljali »socialdemokrati«. </p>
<p>Primjenjivanjem balkanštine svih tih prohujalih godina do promjena mentaliteta i političkog rada nije došlo na ključnim mjestima između Banskih dvora, Pantovčaka i Sabora i sigurno neće doći ni članstvom u EU, kako danas pod SDP-om, još manje sutra možda opet pod HDZ-om. </p>
<p>Čak se već najavljuje HDZ-ova pobjeda zanemarujući obeščašćene birače koji ne znaju s kakvim demokratskim oružjem raspolažu da se stane na kraj takvoj politici, bez rizika, jer dovoljno je samim izlazom na izbore i glasovanjem za one koji denunciraju takvu praksu, a koji dolaze s domoljubnim nakanama - iz emigracije !</p>
<p>Nijedna dosad izabrana hrvatska vlast nije imala hrabrosti, dostojanstva, iskrenosti, poštenja, umjerenosti, ljudi čiste prošlosti... za obračunavanje s prošlošću koja im se poput bumeranga povremeno vraća.</p>
<p>Autor je bivši politički aktivist u dijaspori (Bruxelles) od 1978.; sudionik Drugoga Hrvatskog svjetskog kongresa u Zagrebu 1993., član Liberalne stranke od osnutka.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kriza preblaga riječ za apsurd sustava zdravstvene skrbi</p>
<p>Društvo u komu nema standarda ni pravila, u kojem institucije ne djeluju prema općim ciljevima i u kojem se političko-upravne kvazielite formiraju na temelju pogrešnih mjerila, ne može niti imati bolji sustav zdravstvene skrbi. Tako smo dospjeli / do primarnog problema i preliminarnog pitanja: kako izliječiti društvo?</p>
<p>ANTE ČOVIĆ</p>
<p>U posljednje se vrijeme u hrvatskom zdravstvu nanizalo toliko slučajeva i afera da se može govoriti ne samo o moralnoj nego i funkcionalnoj krizi sustava. </p>
<p>Možda je kriza čak i preblaga riječ za stanje apsurda u koje je doveden sustav zdravstvene skrbi.</p>
<p>Uz poznate medicinske afere prisjetimo se i neciviliziranih izjava resornog ministra ili pak birokratskih genijalnosti HZZO-a koji je nedavno uveo novčane nagrade za neobavljanje liječničkih dužnosti.U logičkom nastavku tog trenda može se očekivati da HZZO uskoro uvede i premije po umrlom pacijentu. </p>
<p>Stoga bi bilo pogrešno problem definirati i rješavati na razini pojedinačnih slučajeva u zdravstvu kada sve upućuje na zaključak da hrvatsko zdravstvo u cjelini treba promatrati kao - velik slučaj.</p>
<p>No »veliki slučaj« zbog svoje slojevitosti traži poseban, rekao bih »arheološki« pristup. U površinskom sloju, koji određuje javnu percepciju javljaju se i tzv. medicinski slučajevi i afere, koje treba uzimati samo kao vanjski znak dubljeg sustavnog poremećaja ne samo u zdravstvu nego i u cjelini društvenog organizma.</p>
<p>Tu posebno važnu ulogu imaju mediji, jer od medijske prezentacije zavisi hoće li se javna percepcija i društvena energija iscrpljivati na lažno postavljenim dvojbama i marginalijama ili će biti usmjerena ishodištu problema.</p>
<p>Također je neobično važno precizno razgraničiti moralne, stručne i upravno-političke aspekte u temama o kojima se vodi javna rasprava. </p>
<p>Svjedoci smo kako se ti aspekti možda čak i svjesno brkaju, pa se stručni problemi - kao na primjer uspješnost operativnih zahvata - prebacuju na moralni teren i rješavaju na etičkim tijelima, koja opet u pravilu djeluju kao pomoćna tijela upravno-političkih središta moći.</p>
<p>Da zaključim, brojne afere i slučajevi, koji potresaju hrvatsko zdravstvo i javnost izravno upućuju na upravno-političku, stručnu i moralnu urušenost sustava zdravstvene skrbi, te u najdubljem sloju problema, na sustavno oboljenje društva u cjelini.</p>
<p> Naime, društvo u komu nema standarda ni pravila, u komu institucije ne djeluju prema općim ciljevima i u kojem se političko-upravne kvazielite formiraju na temelju pogrešnih mjerila, ne može niti imati bolji sustav zdravstvene skrbi.</p>
<p>Tako smo dospjeli do primarnog problema i preliminarnog pitanja: kako izliječiti društvo? </p>
<p>Autor je doktor znanosti, predstojnik je Katedre za etiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ustav Europske unije: za naciju ili za Europu</p>
<p>Država se ne smije ograničiti na jamstva institucionalnih pretpostavki tržišta, nego joj treba omogućiti da različitim mjerama korigira rezultate tržišta. Funkcionalističke teorije integracije predviđaju da će nakon stvaranja zajedničkog europskog tržišta vjerojatno uslijediti stvaranje europske socijalne (moguće federalne) države koja će tada za područje cijele Unije, obavljati ono što države članice, svaka za sebe, više nisu u stanju / Isticanjem vertikalne suprotnosti između Unije i njenih članica nudi se izbor između dviju opcija »za naciju« ili »za Europu«. Ali takva alternativa nema smisla, jer jedna opcija ne isključuje drugu, a i većina stanovništva zemalja članica podupire obje. Bilo bi gotovo patološki prisiljavati ih da se odluče za jednu od opcija. Nama se čini da razumne alternative i slobode i ne može biti dok se god o Europi bude raspravljalo i percipiralo je iz vertikalne perspektive</p>
<p>LUKA BRKIĆ</p>
<p>Polazeći od Spinellijeva odbora Europskog parlamenta, preko nacrta ustava za osnivanje Europske unije Europskog parlamenta iz 1984. godine, pa sve do Vladine konferencije 1996. godine, pratimo niz rezolucija koje se tiču ustava Europske unije.</p>
<p>Dva su oprečna načina stvaranja ustava: ustavne konvencije nasuprot pisanim kontraktarijanskim ustavima. Prvi je evolucionistički pogled koji je proizvod spontana društvenog poretka i pripada tradiciji Hume, Menger i Hayek. Tu je jasno izražena vjera u sile društvene i kulturne evolucije koje proizvode djelotvorna pravila. </p>
<p>Tvorba pravila nije, dakle, rezultat eksplicitnog procesa racionalnog izbora, nego nenamjerni ishod ljudskog djelovanja. Naravno, ljudi ne raspolažu opsežnim znanjem o tome kako pravila funkcioniraju. </p>
<p>Oni raspolažu subjektivnim znanjem koje je samo jednim dijelom u međusobnoj vezi i stoga se ne može agregirati. Za Hayeka je od presudne važnosti utjecaj socijalne okoline na pojedinca. To je poimanje konstitucionalnih pravila kao procesa pokušaja i pogrešaka, a pravila koja su »preživjela« služe grupama u reguliranju njihova međudjelovanja. Budno motreći jedna na drugu, grupe postižu prihvaćanja onih pravila koja se pokazuju uspješnijima.</p>
<p>Drugi način je kontraktarijanska vizija Brennan-Buchanan-Tullock tradicije. Upravo je J. Buchahan inicirao široku uporabu Hobbesa i drugih koji situaciju koja neposredno prethodi društvenom ugovoru vide kao »ravnotežu anarhije« u kojoj su marginalni troškovi i dohoci proizvodnje, krađe ili zaštite dobara jednako visoki. </p>
<p>Tu su pojedinci u »dvojbi zatvorenika« i svima je u interesu naći rješenje kako bi prekinuli stanje neizvjesnosti. Rješenje je stvaranje protektivne države koja štiti privatnu sferu svih pojedinaca. Ova je država i produktivna u smislu generiranja onih dobara koja ne bi bila profitabilna u privatnim aranžmanima.</p>
<p>Rimskim ugovorom iz 1957. godine, Europa je dobila »gospodarski ustav«. Njime su kao temelj tržišne aktivnosti normirane četiri slobode. </p>
<p>Uz načela konkurencije i zabranu diskriminacije to su slobode kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi. U ordoliberalnoj tradiciji freiburške škole predodžba raja uključuje izjednačavanje zajednice sa zajedničkim tržištem. Europski sud osigurava zaštitu prava pri tumačenju i primjeni ugovora te provjerava zakonitost zajedničkih akata, dok Komisija brine o valjanoj primjeni odredbi donesenih temeljem ugovora i sprječava razmatranje prijedloga nespojivih s europskim pravom. </p>
<p>Osim izravnih restrikcija koje ograničavaju intervencionizam država članica, komunitarno pravo ima i neizravno djelovanje. Četiri slobode pružaju mobilnim faktorima proizvodnje, posebice kapitalu i kvalificiranoj radnoj snazi, izlazak i u druge zemlje. Tako se, zbog otvorenosti granica, regulira konkurencija između zemalja članica, prisiljavajući vlade na socijalno-političku suzdržanost i discipliniranje nacionalnih politika raspodjele. Konkurencija se tako pokazuje kao najbolje sredstvo reduciranja državne regulacije na najučinkovitiju mjeru. </p>
<p>Nadalje, prema toj poziciji, Europskoj uniji nedostaje demokratska legitimacija za intervencionističku politiku, a time je i njeno upletanje postalo suvišno (ta se činjenica, dakle, ne interpretira kao institucionalni deficit). To je pledoaje za ekonomsku i ustavnopravnu podjelu vlasti ograničavajući zajednicu na zaštitu ekonomskih sloboda, unutarnjeg tržišta i konkurencije. </p>
<p>Ordoliberalna tradicija upozorava da nove ovlasti relativiziraju staru obvezu jamstva ekonomske slobode i konkurencije uskraćujući temeljnim pravima legitimnu osnovu. Etapna pobjeda intervencionizma osigurana je pozivanjem na elastičnost odredbi. Zajednici nedostaje pretpostavka demokratske legitimacije kao što su participativna struktura i europski demos. </p>
<p>Tako o zajedničkoj politici odlučuju europski birokrati, službenici nacionalnih ministarstava, a porezni obveznici i potrošači jedva imaju pravo glasa. Europska unija pretvara se tako u sustav kolektivne neodgovornosti. Liberalni autori predlažu obnovu granica uklonjenih sporazumom iz Maastrichta jer će se u protivnom Europska unija pretvoriti u »europski Levijatan«. Europskoj uniji treba vratiti njenu stvarnu zadaću, a to je zaštita zajedničkog tržišta, a nacionalnim državama treba vratiti intervencionističke ovlasti svodeći tako Europsku uniju na prvotnu ulogu »najmanje europske zajednice«.</p>
<p>Nasuprot toj poziciji, koja europsku integraciju promatra iz perspektive njena doprinosa »civiliziranju« države, stoje zagovornici pozicije uspostave političke kontrole nad europskim tržištem. </p>
<p>Država se ne smije ograničiti na jamstva institucionalnih pretpostavki tržišta, nego joj treba omogućiti da različitim mjerama korigira rezultate tržišta. Funkcionalističke teorije integracije predviđaju da će nakon stvaranja zajedničkog europskog tržišta vjerojatno uslijediti stvaranje europske socijalne (moguće federalne) države koja će tada za područje cijele Unije, obavljati ono što države članice, svaka za sebe, više nisu u stanju. Tako bi opet bila moguća politička kontrola, ali sada, zbog integracije, na višoj, europskoj, a ne nacionalnoj razini.</p>
<p>Širenjem Europske unije njenim članicama postaju zemlje s najrazvijenijim ekonomijama u svijetu, ali i one čiji su gospodarski sustavi sličniji onima koji karakteriziraju zemlje u razvoju. </p>
<p>Za bogatije bi članice ujednačavanje regulativnog i socijalno-političkog minimuma u zaštiti okoliša, socijalne sigurnosti i rada imalo prednosti kada su brana odljevu investicija i gubitku radnih mjesta. </p>
<p>Za siromašnije članice to bi moglo značiti troškove koji bi mogli uništiti njihovu ionako manje produktivnu industriju. Lako se zaključuje da je teška i, u mnogim slučajevima, nedostižna uspostava jedinstvenoga europskog uređenja. </p>
<p>U prilog tome ide i raznolikost nacionalnih tradicija oblikovanja i korekcije tržišta. Moćne nacionalne interesne grupe brane svoj »neharmonični« status quo iskazujući sklonost »institucionaliziranom nacionalizmu« bojeći se gubitka tradicionalnih pozicija moći. Očigledno je da nacionalne strukture nije tako lako nadomjestiti harmoničnim europskim uređenjem, jer su one, jednostavno, funkcionalno nadmoćnije. </p>
<p>Ujedinjenje otežava i činjenica da su socijalna politika i regulacija za mnoge države članice važniji izvori legitimacije nego što bi to bilo prenošenje ovlasti tih djelatnosti na Uniju. Očigledno, lakše je uspostaviti zajedničko europsko tržište nego zajedničku europsku socijalnu državu.</p>
<p>Obje se pozicije slažu da jezgru Rimskog ugovora čine zajedničko tržište, četiri slobode i pravo konkurencije. Nadalje, slažu se da su ovlasti Unije tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, zajedničkim propisima, te sporazumima iz Maastrichta i Amsterdama, postale fleksibilnije. Ono što ih razlikuje odnosi se na normativno vrednovanje. Mjerilo je vrednovanja unapređenje ili ometanje tijeka integracije, odnosno premještanje političkih ovlasti s nacionalne na supranacionalnu razinu u realizaciji favorizirana odnosa između tržišta i države.</p>
<p>Isticanjem vertikalne suprotnosti između Unije i njenih članica nudi se izbor između dviju opcija »za naciju« ili »za Europu«. Ali takva alternativa nema smisla, jer jedna opcija ne isključuje drugu, a i većina stanovništva zemalja članica podupire obje. Bilo bi gotovo patološki prisiljavati ih da se odluče za jednu od opcija. </p>
<p>Nama se čini da razumne alternative i slobode niti ne može biti dok se god o Europi bude raspravljalo i percipiralo je iz vertikalne perspektive. Ovime se dopušta uskoj ekonomskoj i političkoj eliti aktera koja se smatra »europskom« da definira Europu kao upravni problem i odbaci svaku opoziciju kao izraz neznanja, zlobe ili nedostatne otvorenosti svijetu. Politički sustavi koji ne uspijevaju razviti programatske alternative, bilo zato što ih nasilno potiskuju, ili zato što ih ne percipiraju u cjelokupnom procesu pogađanja, vrlo se teško prilagođavaju promjenama uvjeta i potrebama u svojoj okolini. </p>
<p>Promatrajući Europsku uniju u njenoj želji da se institucijski i politički produbi, odnosno geografski proširi, a sa svom svojom kulturnom i etničkom raznolikošću, ideju europskog ustava razumijevamo kao još jedan napor u pripremi institucija i pravnih jamstava koje trebaju olakšati stvaranje jedinstva, jer »od nekog bi ustava bilo iluzorno očekivati više.. a to vrijedi i za ideju o europskom ustavu.«</p>
<p>Autor je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Grad najbolje upoznaš šetajući </p>
<p>Josip Čulig, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba</p>
<p>Sjedim na Trgaču, pijem crnu tekućinu i promatram dragu vrevu. Lijep je ovaj trg, središnje mjesto življenja moje generacije, ali sada ukrašen Banom, Manduševcom, kockama. Moja djeca i ne pamte drugačiji. Mi nismo imali Bana niti Manduševac. Roditelji su mi opisivali konja s repom koji je mahao tramvajima. Današnji konj promatra ljude na tramvajskoj stanici, a repom pokazuje put Dolca.</p>
<p> Što li će biti s Trgom mojih unuka? Želim da im bude ljepši, nadam se bez svijetlećih reklama na engleskom jeziku. Hoće li letjeti Trgom? Ipak, bit će to onaj isti trg na kojem su odrasli moji roditelji, moja generacija, moja djeca. Na Trg se stizalo tramvajem, često na »pulferu«. Jarun je bio jako daleko. Danas je Jarun u Zagrebu. </p>
<p>I Sljeme. Kad u siječnju zagrebačke obitelji osvajaju Kronplatz i Kaprun, očevi djeci pričaju o svojim počecima na Crvenom spustu, o genima koje su, eto, svijetu pokazali Kostelići. Ove je godine konačno bilo opet snijega na našoj gori!</p>
<p> Jeste li vidjeli novi Medvedgrad u Buzinu? Eto, Amerikanci se sjećaju kad smo mi Hrvati klicali Nixonu, pa su napravili pravu ambasadu. Doduše, po svjetskim su metropolama američke ambasade isto najveće, ali su rijetko sagrađene u industrijskoj zoni!</p>
<p>Jeste li opazili kako se ponovno rađaju fasade s početka stoljeća? Žute, svijetloplave, ledeno sive, s ornamentikom zagrebačkih obrtnika. Stvarno, što je s obrtnicima? Prošli tjedan tražio sam svog »šustera« - zatvoreno! Susjed slastičar kaže da je zatvorio zbog poreza. Našao sam drugoga, ali u drugom dijelu grada. Nadam se da će on izdržati. Zagrepčani se uglavnom voze pa slabo troše đonove na cipelama. </p>
<p>Jako volim pješačiti, čak i gradom. Grad najbolje upoznaš šetajući. Sjećam se londonskih šetnji od bolnice u kojoj sam radio, do kuće. Sviđalo mi se sjediti s Englezima na travi u Hyde Parku. Mi nismo imali taj običaj. Radije smo stajali, ako već nije bilo slobodnih klupa u Maksimiru.</p>
<p>Siguran sam da bi i mlađe generacije pozdravile »ušminkavanje« Gornjeg grada po uzorku Dore Krupićeve. Naravno, treba sagraditi i onu bolnicu. Doduše, niti Katalonci još uvijek nisu dovršili Gaudijevu katedralu! Uvijek mi je toplo pri duši kad se s puta vraćam u Zagreb. Uzbudim se i u sebi zapjevam onaj stari refren »...vraćam se, Zagrebe, tebi...«. To je nasljedno. Sjećam se kako se moj otac pripremao za vječni počinak. Od djetinjstva me »vodao« Mirogojem ponavljajući hrvatsku povijest, pokazujući Radićev grob. Umro je 1989. godine. Ali još bih više volio dočekati zagrebački metro! Servus, Zagreb! Tak te imam rad!</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zbog osam godina sudovanja - osam dana štrajka glađu </p>
<p>Poznati poštovatelj lika i djela Josipa Broza Tita, Muradif Muharemović, kojega javnost pamti kao oca dječaka s pionirskom kapom i maramom, ovih dana ponovo izaziva pažnju medija, no ovaj put s nečim mnogo ozbiljnijim - štrajka glađu! </p>
<p>U trošnoj zgradi bivše općine u Šenkovcu, gdje živi sa ženom i troje djece, u petak nas je ugostio kako bi nam ispričao priču zbog koje gladuje već pet dana, a nastavit će, kaže, i iduća tri. Na točno osam dana štrajka glađu Muharemović se odlučio zbog toga što već osam godina čeka da pravosuđe riješi spor o kojem ovisi njegov posao. </p>
<p>Prije osam godina, priča, dobio je otkaz u Osnovnoj školi Ivana Perkovca, gdje je bio nastavnik tehničke kulture. Optužili su ga da je učenika povukao za uho. Te optužbe oslobođen je prije dvije godine na Općinskom sudu u Samoboru, no škola je uložila žalbu Županijskom sudu u Zagrebu pa spor još uvijek nije okončan.</p>
<p>»Srećom da me u međuvremenu prihvatila ravnateljica OŠ Kraljevec na Sutli, jer inače ne znam kako bih prehranio obitelj, s obzirom na to da je moja žena nezaposlena. Ovako dobivam do dvije tisuće kuna plaće za ono malo nastave koliko im treba. Dobivamo mi i socijalnu pomoć i dječji doplatak... Ali problem uopće nije u novcu, nego u ovoj lakrdiji od pravosuđa, od koje ne patim samo ja, nego i mnogi, mnogi drugi nevini građani ove zemlje«. </p>
<p>»Ne boli mene toliko to što nemam svoje staro radno mjesto, nego to što ovo čekanje na presudu čovjeka izludi i navede ga da se osjeća potpuno bespomoćno«, u dahu nam je izgovorio uznemireni Muharemović, naglašavajući cijelo vrijeme da ovim svojim žrtvovanjem ne želi samo potaknuti Županijski sud da riješi njegov slučaj, nego da time želi upozoriti širu javnost na »općeniti problem kašnjenja u radu ovog drugostupanjskog suda, o kojemu trenutačno ovise sudbine prevelikog broja građana«.</p>
<p>Ne riješi li Županijski sud ovaj njegov, relativno jednostavan slučaj, iduće će godine Muharemović, kaže, gladovati devet dana. I tako dalje.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Domar vrtića Bajka prekinuo štrajk glađu</p>
<p>Štrajk je prekinut nakon što je u četvrtak poslijepodne na sastanku u Poglavarstvu dogovoreno da se dopis o najavljenom otkazu povuče</p>
<p>Domar Dječjeg vrtića Bajka Željko Razum prekinuo je u četvrtak u 18 sati četverodnevni štrajk glađu, uzrokovan dopisom o mogućnosti da dobije otkaz. Štrajk je prekinuo nakon što je u četvrtak poslijepodne na sastanku u Gradskom poglavarstvu dogovoreno da se dopis povuče. Sastanku su prisustvovale predsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske Anita Car, potpredsjednica toga sindikata Božica Žilić, ravnateljica vrtića prof. Vesna Hrvoj i zamjenik gradonačelnice Milan Bandić. </p>
<p>»Sad čekam pismeno očitovanje ravnateljice o povlačenju mogućnosti otkaza. Ako mi ono uskoro ne stigne, sljedeći tjedan nastavit ću štrajk glađu«, rekao nam je Razum.</p>
<p> Kako doznajemo, Razuma 1. listopada očekuje i drugo ročište na Općinskom sudu, vezano uz njegovu tužbu jer mu je na temelju usmene ravnateljičine naredbe koeficijent plaće smanjen sa 1,70 na 1,55, nakon čega je dobivao 300 kuna nižu plaću. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Blokadom Poglavarstva i prometnica protiv stečaja</p>
<p>Radnici poduzeća Croatia bus nastavili su i peti dan prosvjed zbog toga što gradonačelnica Vlasta Pavić još nije potpisala ugovor o obročnoj otplati njihova duga. Nakon bezuspješnih pokušaja predstavnika sindikata SIPROVOZ i Radničkog vijeća da se u petak tijekom prijepodneva sastanu s nekim iz Gradskog poglavarstva, nakon što dva susreta s Vlastom Pavić nisu urodila željenim potpisom, radnici su na sat vremena blokirali prilaze Poglavarstvu. </p>
<p>Incident je riješen nakon policijske intervencije a svoje nezadovoljstvo radnici su iskazali vožnjom autobusima kroz grad. Iako su najavili blokadu rotora na jugozapadnoj strani grada, kao i križanja Heinzelove ulice i Avenije Vukovar, to do zaključenja broja nisu učinili. Kolona se kroz grad kretala uz jaku pratnju temeljne i interventne policije i osim manjih zastoja zbog kolone od 15 autobusa, većih problema nije bilo. </p>
<p> Radnici su najavili nastavak prosvjeda i tijekom vikenda jer u ponedjeljak istječe zakonski rok, 90 dana od početka blokade računa. Nakon njega trebao bi uslijediti predstečajni postupak a 350 zaposlenika moralo bi se javiti na burzu rada. </p>
<p>Razlog zbog kojega gradonačelnica još uvijek nije potpisala dokument koje bi značio i deblokadu računa poduzeća, jest Državno odvjetništvo. Ono smatra spornim ugovor o prodaji gradskog zemljišta Croatia busu, kojim je grad navodno oštećen, a izražena je i sumnja u solventnost tvrtke koja bi dug od 5,9 milijuna kuna trebala otplatiti u roku pet godina. Radnici, pak, tvrde upravo suprotno. »Od gradonačelnice tražimo samo da potpiše dokument za koji je, na kraju, suglasnost dalo i Poglavarstvo. Želimo raditi i tako osigurati sredstva kojima ćemo otplaćivati dug«, rekla je Marica Japundžić iz sindikata SIPROVOZ.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dok nas godišnji odmor ne rastavi...</p>
<p>U sklopu akcije na Starčevićevu trgu bit će 4. i 5. srpnja informativni štandovi na kojima će svi zainteresirani moći dobiti informacije o smještaju životinja u hotelima za pse</p>
<p>U suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo, Udruga Prijatelji životinja i ove godine vodi kampanju kojom informira javnost o problematici napuštanja životinja pred godišnje odmore. Kampanja je nastavljena zbog sve većih problema uzrokovanih nemarom vlasnika koji svoje životinje napuštaju zbog odlaska na godišnji odmor. </p>
<p>Porukama poput »Prijatelji, dok nas godišnji odmori ne rastavi« i »Obitelj na more, pas na ulici?!« Prijatelji životinja apeliraju na vlasnika pasa da svoje životinje poštuju barem toliko da ih ne izbace na ulicu, kao istrošenu igračku. </p>
<p>Psi su socijalna bića, vežu se uz svoje vlasnike te izbacivanje na ulicu doživljavaju kao šok od kojeg će se teško oporaviti. Nakon što ih se odreknu oni kojima su se zavjetovali na vjernost, jedino što im preostaje jest lutanje ulicama. Nažalost, mnogi od njih toliko su pod stresom da se ponašaju kao izgubljeni, što ih dovodi u brojne opasnosti pa ih velik broj strada i u prometu. </p>
<p>U sklopu akcije, na Starčevićevu trgu bit će 4. i 5. srpnja informativni štandovi, na kojima će svi zainteresirani moći dobiti informacije o smještaju u hotelima za pse.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>HŽ: Uz Karleka, Krapek i Gubec express </p>
<p>Od ovoga vikenda Hrvatske željeznice, uz vlak Karlek koji subotom vozi do Ogulina, izletnicima nude još dva izletnička vlaka: subotom Gubec express za Stubičke Toplice a nedjeljom Krapek za Krapinske Toplice. Vlak Gubec-express polazit će svake subote do 30. kolovoza sa zagrebačkog Glavnoga kolodvora u 8.30 i u Stubičke Toplice dolazit će u 9.55 sati. Iz Stubičkih Toplica vraćat će se u 19.30 i na zagrebački kolodvor stizati u 20.40 sati.</p>
<p>Cijena povratne prijevozne karte, u koju je osim prijevoza vlakom uključena i ulaznica za bazen, jest 40 kuna za odrasle, djeca do 12 godina platit će 24 kune, a djeca do četiri godine putuju besplatno. </p>
<p>Vlak Krapek polazit će svake nedjelje do 24. kolovoza sa zagrebačkog glavnoga kolodvora u 8.28 i u Krapinu dolaziti u 9.40 sati. Polazak iz Krapine je u 18.20 sati, a dolazak na zagrebački glavni kolodvor je u 19.34 sati.</p>
<p>Cijena povratne prijevozne karte jest 28 kuna za odrasle, djeca do 12 godina platit će 15 kuna, a djeca do četiri godine putuju besplatno. Ako u obitelji ima više od dvoje djece mlađe od četiri godine, onda svako daljnje dijete plaća 15 kuna.</p>
<p>Kate za oba vlaka prodaju se na blagajnama zagrebačkog Glavnog kolodvora a kako je broj mjesta ograničen, HT poziva putnike da kartu kupe na vrijeme. Prodaja karata počinje tri dana prije polaska.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od ponedjeljka isplata pomoći umirovljenicima </p>
<p>Isplata pomoći umirovljenicima, koju daje Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba za srpanj 2003., započet će preko Hrvatske pošte u ponedjeljak, 7. srpnja.</p>
<p>Umirovljenici koji pomoć ne prime na kućnu adresu, moći će je podići u poštanskim uredima od 7. do 18. srpnja Ako je ne podignu u poštanskim uredima, od 21. do 31. srpnja 2003. moći će je podići u Fini, u Ulici grada Vukovara 70, na šalteru 18. Nakon 31. srpnja pomoć za taj mjesec više se neće isplaćivati.</p>
<p>Pomoć za srpanj bit će isplaćena samo onim umirovljenicima koji su, zaključno s 31. prosincem 2002. godine, potpisali izjavu o ukupnim prihodima, izuzev opravdanog razloga (nepokretne osobe, bolesne i sl.). Te osobe mogu se javiti u Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Ulica grada Vukovara 56a, telefon broj 6100-923.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Biometeorološka prognoza</p>
<p>U subotu i nedjelju očekuje se poboljšanje biometeorološke situacije pa će tada većina ljudi biti boljega općeg stanja i raspoloženja. Kronični bolesnici ne bi trebali imati poteškoća uzrokovanih vremenom.</p>
<p> Nepovoljna biometeorološka situacija očekuje se ponovno u ponedjeljak, kada će mnogi zbog visokih temperatura imati nesanicu, slabiju koncentraciju, slabost i omaglicu.</p>
<p> Kroničnim srčanim i plućnim bolesnicima preporučuje se da potrebne aktivnosti obave u jutarnjim satima, a kasnije izbjegavaju boravak na otvorenom, te u zagušljivim i toplim prostorijama.</p>
<p> Sve vrijednosti sumpornog i dušikovog dioksida, te lebdećih čestica su unutar preporučenih vrijednosti.</p>
<p> Koncentracije peludi drveća, trava i korova su niske, pa nema opasnosti za osobe alergične na pelud, izvijestio je Zavod za javno zdravstvo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Princeza Carolina napustila Brijune</p>
<p>BRIJUNI, 4. srpnja</p>
<p> - Nakon što je u četvrtak ujutro s Brijuna isplovila megajahta savjetnika saudijskoga kralja Al Soleimana Mohameda, tijekom večeri u brijunsku luku uplovila je 37-metarska jahta »Pacha III« monegaške princeze Caroline. </p>
<p>Ona je na Veli Brijun stigla u pratnji supruga Ernsta Augusta od Hannovera, sina Pierrea, kćerkice Alexandre te nekoliko bliskih prijatelja, priopćeno je iz odjela za odnose s javnošću Javne ustanove »Nacionalni park Brijuni«. </p>
<p> Ni na ovogodišnjem krstarenju Jadranom prinčevska obitelj nije zaobišla Brijune koji su im se, kako su sami istaknuli, duboko urezali u sjećanje nakon njihovog prvog posjeta 2001. godine te na koje se uvijek rado vraćaju. </p>
<p> Jahta »Pacha III« u petak je isplovila iz brijunske luke te nastavila put prema jugu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Može li kiša odgoditi održavanje Splitskog festivala</p>
<p>SPLIT, 4, srpnja</p>
<p> - Po dobrom starom običaju Zdenka Runjića, direktora 43. Splitskog festivala, u četvrtak navečer na Prokurativama održana je prva i jedina proba za sve večeri ovog festivala. Budući da će na festivalu nastupiti čak 48 izvođača, proba koju nitko nije smio propustiti trajala je puna tri sata, nakon čega je Runjić zaključio da show može početi. </p>
<p>Iako je sljedeći dan cijelo jutro padala kiša organizatori navikli na ljetni pljusak nakon kojega uvijek dolazi sunce, kako su nam rekli, niti u jednom trenutku nisu u pitanje doveli uspješnu sudbinu festivalskih događanja.</p>
<p>I. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Grupa E.N.I. promovira album u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Riječka skupina E.N.I. u ponedjeljak će u zagrebačkom klubu Aquarius promovirati svoj novi album »Da Capo«. </p>
<p>Uz live nastup Ivone, Elene, Nikoline i Ivane, posjetitelji će imati prilike poslušati Let 3, El Bahatteeja, Iztoka Turka (člana bivše skupine Videosex), te Janija Hacea iz Siddarthe. </p>
<p>Nakon zagrebačke promocije albuma, djevojke će isti materijal promovirati i u Rijeci i Ljubljani, ali tek u rujnu, budući da su tijekom ljeta zauzete promotivnim i koncertnim nastupima, te snimanjem novih video spotova za buduće singlove s albuma »Da Capo«. </p>
<p>Već 12. srpnja E.N.I. će, zajedno s Letom 3, nastupiti na Zagreb Open Airu u Studentskom centru, a nakon toga i kao gošće Tiziana Ferra na njegovim koncertima u Opatiji i Puli, 2. i 3. kolovoza. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sharon Stone se razvodi</p>
<p>SAN FRANCISCO, 4. srpnja</p>
<p> - Hollywoodska zvijezda Sharon Stone i njen suprug Phil Bornstein izjavili su da se razvode nakon pet godina braka. Četrdesetpetogodišnja zvijezda filma »Sirove strasti« za glavnog urednika San Francisco Chroniclea udala se na Valentinovo 1998. godine, a par je prije dvije godine usvojio dječaka. </p>
<p>U svojoj izjavi Stone i Bornstein su rekli da je odluka o razvodu obostrana, no da će i dalje biti u dobrim odnosima kako trogodišnji Roan ne bi imao nikakvih traumi. I dok je par složan oko podjele skrbništva, financije će riješiti naknadno. Zahtjev za razvodom podnio je Bornstein, a kao razlog naveo je »nepopravljive razlike«. </p>
<p>New York Post izvijestio je da se slavni par odlučio rastati nakon što se Sharon vratila u Kaliforniju iz Europe sa snimanja filma »A Different Loyalty« prošlog mjeseca. </p>
<p>Sharon Stone trenutačno živi u Los Angelesu, dok je Bornstein u San Franciscu. Glumica očito nema baš sreće u ljubavi. Prvi brak s producentom Michaelom Greenburgom potrajao je tek tri godine.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umro Bushman iz filma »Bogovi su pali na tjeme«</p>
<p>JOHANNESBURG, 4. srpnja</p>
<p> - Južnoafrički pastir koji se proslavio ulogom Bushmana iz pustinje Kalahari u filmu »Bogovi su pali na tjeme« umro je dok je sakupljao drva u šikari u blizini svog sela Cumke, u Namibiji, piše u petak dnevnik Beld. N!xau, za koga se vjeruje da je imao oko 50 godina, otišao je u utorak skupljati drva i nije se vratio. Članovi obitelji su krenuli u potragu i u četvrtak ga pronašli mrtvog. Vjeruje se da je umro prirodnom smrću, naveli su u producentskoj kući koja je 1980. snimila film »Bogovi su pali na tjeme«. </p>
<p> N!xau je u tom filmu igrao Bušmana Xi koji u pustinji pronalazi bocu coca-cole bačenu iz aviona, i vjeruje da je to dar s neba. Komedija je postala svjetski hit, a N!xau filmska zvijezda koja je posjetila Europu, SAD i Aziju. U Hongkongu je, potom, igrao u više kung-fu filmova. Bio je u Americi, Parizu, Japanu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Protiv nepovjerenja u vlastite snage</p>
<p>Nikada nismo zastupali tezu da je Matica nepogrešiva, već smo samo zahtijevali da kao najstarija i najveća hrvatska kulturna ustanova ima prava ne manja nego neki drugi, rekao je Igor Zidić, osvrnuvši se i na Matičinu nagradu dodijeljenu Miljenku Jergoviću </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Ono u čemu smo apsolutno tolerantni je različitost mišljenja, ono u čemu smo apsolutno netolerantni je neznanje povezano s arogancijom. U proteklih godinu dana nisu nam uvijek cvjetale ruže, ponekad su se javljali stvarni problemi, a katkad su se fiktivno stvarale drame tamo gdje ih nije bilo«, kazao je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, na susretu priređenom u povodu prve godine njegova mandata, u petak u Palači Matice hrvatske. </p>
<p>Vice Vukov pronašao je tako, nastavio je Zidić, skriveno politikantstvo u mojim riječima da se iza Matice hrvatske krije savjest hrvatskoga naroda. »Ispalo je da je Matica hrvatska netko tko obmanjuje i laže, te da su savjest i svijest hrvatskoga društva samo u njezinu okrilju«, objasnio je Zidić, dodavši da se u budućnosti Matica neće plašiti takvih problema.</p>
<p>Javno napuhavanje problema, po njegovu je mišljenju, vidljivo i u slučaju nedavne dodjele nagrade za književnost i umjetnost »August Šenoa« Miljenku Jergoviću, protiv čega je prosvjedovao HKDU.</p>
<p>»Nitko ne spori da je riječ o dobroj knjizi i dobroj literaturi. Teško je biti sudac u takvim stvarima, no siguran sam da nagradu nisu dali neprijatelji Matice hrvatske, a ne smatram ni da su oni koji prosvjeduju protv njezine dodjele Jergoviću neprijatelji Matice ili Hrvatske«, kazao je Zidić.</p>
<p>Nazvavši ustanovu kojoj je na čelu kulturnim, znanstvenim, umjetničkim, ali i političkim društvom, Zidić je istaknuo da su toj instituciji i te kako potrebni mladi ljudi, jer oni su »naša budućnost jedan od imperativa našega vremena«. Podsjetivši na dvojaku odgovornost Matice hrvatske - i prema povijesnoj domovini i prema ovoj današnjoj Hrvatskoj, Zidić je istaknuo da Europa nije nikakva utvara, jer bi upravo »hrvatska kultura i znanost mogle dokazati da smo uvijek s njom rasli i da smo njezin dio«. </p>
<p>Predsjednik Matice hrvatske, koji tu dužnost obnaša od 29. lipnja prošle godine, kazao je i to da ostaje pri svakoj riječi izrečenoj za svoga inauguracijskoga govora. Zagovaram, istaknuo je Zidić i ovom prigodom, kraj rasprodaje Hrvatske, razjašnjavanje pojmova Europska unija i NATO pakt, potrebu skrajnjega poštivanja osobnosti, samosvijest te solidarnost s najslabijima i najsiromašnijima.</p>
<p>»Živimo u demokraciji i imamo pravo iznositi svoja gledišta. Zašto zataškavati zle stvari koje se oko nas događaju? Mi nikada nismo zastupali tezu da je Matica nepogrešiva, već smo samo zahtijevali da ona kao najstarija i najveća hrvatska kulturna ustanova ima prava ne manja nego neki drugi«, bio je odlučan Zidić. Matičin predsjednik ponovno je izrazio i svoju ljutnju zbog, kako je rekao, neokolonijalističkoga mentaliteta koji se širi Hrvatskom. »Ako nam je Bog našao svrhu u ovoj malenosti, nije vrag da je mi ne možemo naći. Nema razloga da se širi strah i nepovjerenje u vlastite snage«, rekao je Igor Zidić, dodajući da nam prijete defetizam, gubitak nade i vjere da možemo nešto postići. Istaknuo je da je elitizam potrošena priča te da nam treba organizacija koja će iz svoje masovnosti crpiti snagu. Ujedno je prisutne podsjetio i na svoj prošlogodišnji rad u Matici hrvatskoj, kada je obišao tridesetak mjesta diljem Hrvatske.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pet premijera na splitskim pozornicama</p>
<p>Ovogodišnje Splitsko ljeto 14. srpnja otvorit će premijerna izvedba Verdijeve opere »Nabucco« / Na programu još dvije dramske i dvije baletne premijere </p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, u ponedjeljak, 14. srpnja počinje 49. splitsko ljeto, čiji je program u petak predstavljen javnosti u splitskom HNK-u. Do 14. kolovoza na 13 otvorenih pozornica bit će izvedena 32 naslova u ukupno 53 izvedbe, od čega su dvije dramske, dvije baletne i jedna operna premijera. Splitsko ljeto bit će otvoreno premijerom Verdijeve opere »Nabucco« u režiji Georgija Para i pod ravnanjem talijanskog maestra Lorenza Castriota Skanderbega.</p>
<p>Predstavljajući program Splitskog ljeta direktor festivala Milan Štrljić te ravnatelji Baleta i Opere Almira Osmanović i Hari Zlodre istaknuli su kako je riječ o raznovrsnom programu koji će biti otvoren svim kazališnim oblicima i umjetničkim izražajima.</p>
<p>Dramski se program, naglasio je Štrljić, koncentrirao oko premijera Macchiavellijeve »Mandragole« u režiji Krešimira Dolenčića koja će biti izvedena na Carrarinoj poljani s Mustafom Nadarevićem, Editom Majić i Milanom Pleštinom u glavnim ulogama, a koja će se od jeseni igrati i na sceni splitskoga HNK. Premijera Euripidove »Alkestide« u dramaturškoj obradi Lade Kaštelan i režiji Zlatka Svibena bit će postavljena na novoj pozornici u Tugarama nedaleko od Splita. </p>
<p>»Osim Nabucca, u glazbenom dijelu programa Splićani će čuti još jednu Verdijevu operu - »Aidu«, rekao je ravnatelj Opere Hari Zlodre najavljujući i ostale glazbene poslastice kao što su koncerti Praških virtuoza, Tomislava Mužeka, Nikole Lesića, Stefana Milenkovića, Matije Dedića i Bartok Quarteta. </p>
<p>Almira Osmanović najavila je baletnu premijernu večer koja će spojiti dva plesna rukopisa, najperspektivnijeg mladog hrvatskog koreografa Staše Zurovca i izraelskog koreografa Ramija Beera čija će »Baletna večer« useliti u mistični prostor tvrđave Gripe.</p>
<p> Predstave će biti prikazivane i na videozidu na splitskoj Rivi.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Jagor« jači od kiše</p>
<p>Djeca izvrsno primila »Pepeljugu« Zagrebačkoga kazališta lutaka i »Jagora« u izvedbi dječje plesne skupine »Zagrebačka škvadra«</p>
<p>ŠIBENIK, 4. srpnja</p>
<p> - Pretposljednjeg dana 43. međunarodnoga dječjeg festivala, u četvrtak je u šibenskom kazalištu Zagrebačko kazalište lutaka izvelo predstavu »Pepeljuga« Charlesa Perrauta koju je priredila Željka Turčinović, a režirao Zoran Mužić. Sam naslov predstave bio je velik mamac za brojnu dječju publiku koja je pohrlila pogledati to lutkarsko ostvarenje o djeci tako dragom liku iz svijeta bajki. Glazbu i stihove za ovu predstavu, koju su šibenska djeca izvrsno primila, napisao je Arsen Dedić, a za scenografiju, lutke i kostime bila je zadužena Vesna Balabanić. </p>
<p>U četvrtak na večer Ljetna pozornica bila je opet u znaku plesa. Ritmička skupina Zagrebačka škvadra izvela je plesnu predstavu »Jagor« po priči Ivane Brlić-Mažuranić. Dramaturg ovog glazbeno plesnog ostvarenja je Hrvoje Handl, a koreograf Sanja Brebrić. </p>
<p>Plesna skupina Zagrebačka škvadra postoji od 1997. godine i okuplja pedesetak članova od 3 do 12 godina. Pod umjetničkim vodstvom koreografkinje Sanje Brebrića skupina njeguje suvremeni plesni izraz s naglaskom na autentični dječji plesni pokret. U Šibeniku je nastupilo tridesetak plesača koji su se dugo pripremali kako bi na svoj način predstavili »Jagora« koji je za glazbenu podlogu imao neutralnu etno glazbu. Predstavi je u dva navrata ozbiljno zaprijetila kiša, međutim, na zadovoljstvo gledatelja i izvođača predstava je ipak izvedena do kraja s nekoliko kraćih prekida.</p>
<p>U atriju Muzeja grada Šibenika predstavljena je orkestralna radionica koju su vodili Alan Bjelinski i glazbenik iz Velike Britanije Bill Connor, a u radu s djecom pomagali su im Matica Berić i Jadranka Barišić. Mali-veliki glazbeni umjetnici predstavili su se nizom skladbi koje su naučili svirati tijekom proteklih nekoliko dana od kada je s radom započela ova nova festivalska radionica. Za kraj su mali umjetnici na opće zadovoljstvo prisutnih odsvirali Mozartovu »Malu noćnu muziku«. </p>
<p>Na trgu Medulić iste večeri predstavljeni su uratci 2. svjetske učeničke konferencije GLOBE koja u petak, 4. srpnja, završava radom. GLOBE je počela raditi prije pet dana u Solarisu, a u njezinu radu sudjelovalo je više od 400 učenika iz čak 23 zemlje svijeta. Tijekom petodnevnog trajanja svjetske učeničke konferencije predstavljeno je pedesetak dječjih radova na temu meteorologije i zaštite okoliša, među kojima je bilo i 12 radova hrvatskih škola. Za trajanja 2. svjetske učeničke konferencije njezini su polaznici posjetili otok Obonjan i Nacionalni park Krku gdje su stečena teoretska znanja primjenjivali u praksi.</p>
<p> Na svakodnevnim festivalskim okruglim stolovima osim što se raspravlja o dan prije održanim predstavama u službenom dijelu programa, znaju se predstaviti i knjige, časopisi i monografije. Tako je ovih dana predstavljena monografija »Mostarski lutkarski histrioni« koja je nastala u povodu 50 godina djelovanja Lutkarskog kazališta iz Mostara. Predstavljen je i časopis »Lu (T)KA« kojega je izdavač Zagrebačko kazalište lutaka, zatim knjige Nedjeljke Lupis »Zbunjeni mrav« i »Prehlađena pčela« te knjiga Ićana Ramljaka »Školarac« koju je objavila Alfa iz Zagreba.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Vulgarno uplitanje politike u kulturu«</p>
<p>Takav oblik pritiska na neovisne intelektualce je nedopustiv u demokratskom društvu i zaslužuje javnu osudu, pa čak i internacionalizaciju problema, ako bi taj problem učestao, smatra Sibila Petlevski</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Sibila Petlevski, predsjednica Hrvatskog PEN centra, reagirala je u petak na izjavu Ante Kovačevića koja je objavljena u Vjesniku od 2. srpnja (Pisma čitatelja) pod naslovom »HKDU prosvjeduje protiv nagrade Miljenku Jergoviću«. </p>
<p>»Najnoviji primjer vulgarnog uplitanja hrvatske politike u kulturu izjava je predsjednika Hrvatske kršćanske demokratske unije, dr. Ante Kovačevića u kojoj taj političar sebi uzima za pravo da iz pozicije političkog utjecaja, u ime svoje stranke i u ime hrvatskog naroda koji ga je birao za svojeg zastupnika, izrazi negodovanje zbog činjenice da je godišnja nagrada Matice hrvatske kao kulturne ustanove dodijeljena Miljenku Jergoviću za knjigu 'Buick Rivera'«, piše Petlevski.</p>
<p> Dalje podsjeća da Kovačević izjavljuje da je Hrvatska Miljenku Jergoviću »kao književniku iz Sarajeva pružila utočište u vrijeme velikosrpske agresije«, a da je Jergović »višestruko javno omalovažavao borbu hrvatskog naroda za neovisnost i ta svoja stajališta na široko izražavao hrvatskim i inozemnim medijima«.</p>
<p> »Argumenti kojima se Kovačević služi bili bi nedostojni polemike kad ih ne bi izgovarala osoba kojoj je dodijeljena vrlo odgovorna pozicija političke moći. Nije prvi put da se političari javljaju ad hominem napadima na neovisne intelektualce. Kao predsjednica nevladine udruge, Hrvatskog PEN centra, a pred pola godine i kao članica Vijeća HRT-a, bila sam prozivana iz najvišega parlamentarnog tijela Hrvatske čak dva puta, pri čemu se argumentacija dvaju saborskih zastupnika sramotno iscrpljivala na blaćenju uloge nevladinih udruga u demokratskoj državi, ali i na proizvoljno politiziranim vrijednosnim ocjenama mojega književnog rada u trenucima kada se Hrvatska suočavala sa znatnim poteškoćama od općeg značaja, od onih gospodarskih do, primjerice, problema u sudstvu.</p>
<p> Takav oblik pritiska na neovisne intelektualce je nedopustiv u demokratskom društvu i zaslužuje javnu osudu, pa čak i internacionalizaciju problema, ako bi taj problem učestao. Nedopustivo je da predstavnici političkih stranka i saborski zastupnici nameću političke kriterije kao kriterije procjene umjetničkih vrijednosti ili, još gore, pokušavaju ušutkati politički neovisne intelektualce javnom diskreditacijom posla kojim se oni profesionalno bave«, stoji u reakciji predsjednice Hrvatskoga PEN-a Sibile Petlevski na izjavu Ante Kovačevića. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Hasanaginica« otvara Histria festival</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Izvedbom prve bosanskohercegovačke opere »Hasanaginica« u subotu na večer u pulskoj Areni u počinje ovogodišnji Histria festival. Operu u tri čina Asima Horozića na libreto Nijaza Alispahića izvode zbor Opere i Balet Narodnog pozorišta Sarajevo uz orkestar Sarajevske filharmonije pod ravnanjem Miroslava Homena i u režiji Sulejmana Kupusovića.</p>
<p>U glavnim ulogama nastupaju sopranistica Amila Bakšić kao Hasanaginica i bas Ivica Šarić kao Aga Hasanaga. U dvije postave opere pjevaju Krunoslav Cigoj, Abdulah Beganović, Ivica Čikeš, Denis Isaković, Margit Tomik, Deniza Avdibegović, Lejla Jusić, Denis Isaković, Mirza Alijagić, Dragan Pavlović, Romana Čizmić, Elma Bračković i Amer Dubravić. </p>
<p>Pulska izvedba »Hasanaginice« drugo je gostovanje ove opere u Hrvatskoj nakon izvedbe u Zagrebu. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Isključenja iz Američke filmske akademije</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 4. srpnja</p>
<p> - Po novim pravilima objavljenima u Los Angelesu članovi američke Akademije filmskih znanosti i umjetnosti mogu biti isključeni iz ove ugledne institucije ako prekrše pravila. Manja kazna je suspenzija iz ove najmoćnije filmske organizacije. Akademija je istaknula kako je bilo vrlo teško postaviti pravila, a ne više samo »smjernice« za njezine članove koji glasuju o nominiranima za najugledniju filmsku nagradu. Do promjene je došlo nakon što su se, prije ovogodišnje dodjele Oscara, čelni ljudi studija koji je stajao iza filma »Bande New Yorka« redatelja Martina Scorseseja, upustili u javno lobiranje pokušavajući mu priskrbiti Oscara za to djelo. Nova pravila trebala bi ograničiti premarljive kampanje, pojasnio je predsjednik Akademije Frank Pierson. »Sad ćemo imati osobne posljedice za nepravilne kampanje«, dodao je Pierson. Nove kazne isključivanja ili suspenzije odnose se na izvršne ljude i osoblja različitih filmskih studija. Međutim, mogu se primijeniti i na same nominirane među kojima su glumci, redatelji ili scenaristi - vrlo često i sami članovi američke Akademije filmskih znanosti i umjetnosti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Prva pobjeda Blanke Vlašić</p>
<p>Najbolja hrvatska atletičarka je osobnim rekordom (199 cm) osvojila prvo mjesto u konkurenciji ponajboljih svjetskih visašica i na najbolji mogući način najavila Hanžekovićev memorijal u Zagrebu</p>
<p>PARIZ, 4. srpnja</p>
<p> - Iznimna sezona Blanke Vlašić potvrđena je u petak na pravom mjestu, na stadionu u St. Denisu gdje će se krajem kolovoza održati Svjetsko atletsko prvenstvo. Blanka je na drugom mitingu ovogodišnje atletske Zlatne lige preskočila visinu osobnog rekorda (199 cm) i zabilježila prvu Grand Prix pobjedu!</p>
<p>Svjetska juniorska prvakinja je u prvom pokušaju preskakala visine 190 i 195 cm, propuštala je 193 i 197, a u trećem pokušaju je preletjela letvicu na rekordnih 199 cm. </p>
<p>- Imala sam u tom skoku još barem 4-5 centimetara »fore«, tvrdila je nakon natjecanja Blanka Vlašić, a u isto su se mogli uvjeriti svi oni koji su vidjeli njezin rekordni doseg. </p>
<p>- Cijeli sam dan nešto osjećala, čak sam zbog zagrijavanja zakasnila na prozivku. Tada sam znala da se nešto mora dogoditi. Volim riskirti i poigravati se s visinama jer me to dodatno motivira. Ta se taktika i ovog puta pokazala ispravnom, zaključila je Blanka.</p>
<p>Istu visinu kao i Blanka je u Parizu preskočila aktualna svjetska prvakinja Hestrie Cloete, no upravo zbog manjeg broja pokušaja na prethodnim visinama pobjeda je pripala našoj atletičarki, dok je treća bila pobjednica prvog mitinga Zlatne lige u Oslu i svjetska prvakinja iz 1999. godine, Inga Babakova. Izniman uspjeh Blanke Vlašić i sjajna najava za zagrebački Grand Prix miting u ponedjeljak, na kojem će nastupiti i Blanka Vlašić i Hestrie Cloete!</p>
<p>Na Hanažekovićevom memorijalu nastupit će i Bernard Williams koji je pobijedio u utci na 100 metara, u kojoj je nastupio i Maurice Greene.</p>
<p>• Rezultati, atletičarke, skok u vis: 1. BLANKA VLAŠIĆ (HRV) 1.99, 2. Hestrie Cloete (JAR) 1.99, 3. Inga Babakova (Ukr) 1.97, 4. Amy Acuff (SAD) 1.95, 5. Ana Čičerova (Rus) 1.95, 6. Tatjana Efimenko (Kir) 1.93, 7. Viktorija Serjogina (Rus) 1.93, 8. Daniela Rath (Nje) 1.90, 100m: 1. Chandra Sturrup (Bah) 11.01, 2. Kelli White (SAD) 11.09, 3. Christine Arron (Fra) 11.12, 3.000m: 1. Gabriela Szabo (Rum) 8:34.09, 2. Zhor El Kamch (Mar) 8:34.85, 3. Berhane Adere (Eti) 8:36.25, 100m prepone: 1. Gail Devers (SAD) 12.49, 2. Brigitte Foster (Jam) 12.64, 3. Glory Alozie (Špa) 12.71, 400m prepone: 1. Sandra Glover (SAD) 54.47, 2. Ionela Tirlea (Rum) 54.55, 3. Jane Pittman (Aus) 54.55, atletičari, 100m: 1. Bernard Williams (SAD) 10.05, 2. Deji Aliu (Nig) 10.07, 3. Maurice Greene (SAD) 10.11, 5.000m: 1. Abraham Chebii (Ken) 12:53.37, 2. Haile Gebrselassie (Eti) 12:54.36, 3. Benjamin Limo (Ken) 12:54.99, 110m prepone: 1. Allen Johnson (SAD) 12.97, 2. Duane Ross (SAD) 13.21, 3. Stanislavs Olijars (Lat) 13.26, 400m prepone: 1. Felix Sanchez (Dom) 48.30, 2. Christopher Rawlinson (VB) 48.83, 3. Llewellyn Herbert (JAR) 49.04... </p>
<p>M.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jovanović nepobjediva, Draganja ozlijeđen</p>
<p>Šesnestogodišnja Dubrovkinja u petak je osvojila još dva naslova hrvatske prvakinja, pri čemu je već u polufinalu (27.73) popravila vlastiti nacionalni rekord na 50 metara leptir </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Svakako najzanimljiviji i najvažniji događaj drugog dana Prvenstva Hrvatske u plivanju bila je finalna utrka plivača na 50 metara slobodnim načinom. Ne samo zbog toga što je Aleš Volčanšek sa 22.94 pobijedio Duju Draganju, već i zbog nimalo ugodne spoznaje da je hrvatski rekorder petnaestak dana prije početka Svjetskog prvenstva u Barceloni ozlijeđen.</p>
<p>- Boli me noga, jedva stojim. Riječ je o istegnuću hvatišta ligamenata lijevog koljena, tj. o ozljedi koju »vučem« od svoje 14. godine. Neću više nastupati na ovom prvenstvu, već odlazim u Split kako bih sanirao ozljedu. Neću je, međutim, u potpunosti sanirati do Barcelone i sigurno je da tamo neću biti pravi. Mike Bottom i ja smo odlučili da idem na SP najviše zbog toga kako bih pomogao u štafeti, rekao je Draganja. </p>
<p>Da nije bilo »situacije« s Dujom Draganjom najveću bi pozornost ponovno zaslužila Sanja Jovanović. Šesnestogodišnja Dubrovkinja u petak je osvojila još dva naslova hrvatske prvakinja, pri čemu je već u polufinalu (27.73) popravila vlastiti nacionalni rekord na 50 metara leptir. Gordan Kožulj je u solo-utrci pobijedio u utrci na 200 metara leđno, no iz rezultata 2:01.68 malo se toga dade zaključiti. Puno zanimljivija su prolazna vremena na 50 i 100 metara koja su bolja od prolaza Marka Strahije kada je u lani u Berlinu plivao hrvatski rekord (1:58.45). Nakon toga je udario u prugu i izgubio ritam, pa je konačni rezultat lošiji od očekivanoga.</p>
<p> • Rezultati finala, plivači, 100m leptir: 1. Aleksej Puninski (MZ) 54.66, 2. Ivan Mladina (PRB) 56.54, 3. Tonko Gulin (MDZ) 56.55, 100m prsno: 1. Vanja Rogulj (MZ) 1:03.71, 2. Josip Marinković (ZPK) 1:06.55, 3. Emir Pasvandžić (PRB) 1:07.55, 400m slobodno: 1. Nenad Buljan (MDZ) 4:03.13, 2. Vedran Bičanić (SS) 4:10.58, 3. Aleksandar Damjanić (MZ) 4:13.45, 200m leđno: 1. Gordan Kožulj (MZ) 2:01.68, 2. Ivan Petrović (MDZ) 2:09.00, 3. Ante Cvitković (JS) 2:10.60, 50m slobodno: 1. Aleš Volčanšek (ZPK) 22.94, 2. Duje Draganja (PS) 23.21, 3. Dinko Matić (ZPK) 23.46, štafeta 4x200 slobodno: 1. Mladost Zagreb 7:46.75, 2. Medveščak Zagreb 7:56.66, 3. POŠK Split 8:36.97..., plivačice, 100m slobodno: 1. Anja Trišić (AP) 59.91, 2. Lidija Miladinović (PS) 1:00.52, 3. Aleksandra Grubić (JS) 1:00.73, 200m prsno: 1. Smiljana Marinović (PS) 2:34.45, 2. Vedrana Korent (MZ) 2:46.20, 3. Lana Dragojević (PRB) 2:47.55, 100m leđno: 1. Sanja Jovanović (JD) 1:04.02, 2. Iva Grivičić (PRB) 1:08.07, 3. Mirela Kardašević (MZ) 1:08.71, 50m leptir: 1. Sanja Jovanović (JD) 28.46 (u polufinalu 27.73 - HR), 2. Petra Radović (MZ) 28.85, 3. Petra Banović (MZ) 29.44, 800m slobodno: 1. Anita Galić (GS) 8:59.19 - HR, 2. Helena Margić (SS) 9:48.64, 3. Josipa Lisac (SS) 9:55.44...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Philippoussis i Federer u finalu </p>
<p>Mark Philippousiss je sa 7-6 (3), 6-3, 6-3 ispratio Sebastiena Grosjeana, dok je Roger Federer sa 7-6 (6), 6-3, 6-3 pobijedio Andya Roddicka</p>
<p>LONDON, 4. srpnja</p>
<p> - Australac Mark Philippoussis i Švicarac Roger Federer ostali su zadnji na nogama u All England klubu. Pritom im je ostalo dovoljno snage, budući da su kratko ostali na terenu u polufinalu, što garantira neizvjesno i uzbudljivo finale. Philippousiss je sa 7-6 (3), 6-3, 6-3 ispratio Francuza Sebastiena Grosjeana, dok je Federer sa 7-6 (6), 6-3, 6-3 pobijedio Amerikanca Andya Roddicka u polufinalu wimbledonskog turnira.</p>
<p>Nakon finala na US Openu 1998. godine, Philippoussis je zaslužio drugu priliku za premijerni Grand Slam naslov. Povratnik na teniske terene nakon tri operacije koljena dočekao je plod mukotrpnih rehabilitacija u 26. godini i potvrdio golemi potencijal koji su u njemu vidjeli kad se prvi put okušao na travi All England kluba prije sedam godina. Ujedno se Philippoussis približio Goranu Ivaniševiću, wimbledonskom pobjedniku 2001. godine, u broju asova. Sa 11 asova protiv Grosjeana, Philippoussis sada ukupno ima 164 asa, a Ivanišević je na putu do wimbledonskog trijumfa zabio rekordnih 212 asova. Upravo je servis odvojio Grosjeana od prvoga Grand Slam finala. Francuz nije mogao vraćati servis Australca, kao što je to činio dan ranije protiv Britanca Tima Henmana. A osim toga, Grosjean nije servirao kao u prethodnim dvobojima, što je Phlippoussis iskoristio za »break« u drugom i trećem setu. </p>
<p>Nakon sat i 56 minuta igre je priznao sada vjeruje u bajke. Jer, prije dvije godine Philippoussis je sjedio pred televizorom u invalidskim kolicima i gledao Wimbledon. Tada je vjerovao kako više nikad neće igrati na razini kakvu je dostigao prije ozljede. A koljeno se otkazalo upravo u All England klubu. Prije četiri godine je dobio prvi set protiv Petea Samprasa u četvrtfinalu. U nastavku je koljeno presudilo u korist Pistol Petea, koji je u međuvremenu skupio sedam wimbledonskih pokala.</p>
<p>Ponajveći favorit na kladionicama 20-godišnji Andy Roddick nije imao nikakve ąanse protiv godinu dana starijeg Švicarca. Ovacije gledatelja na središnjem terenu najbolje će dočarati remek-djelo Federera i konačno slavlje nakon sat i 43 minute igre. Zapanjujućom lakoćom i smirenošću Federer je potpuno deklasirao Roddicka. Neizvjesnosti je bilo tek u »tie-breaku« prvog seta, ali i tada je Federer odigrao presudne poene poput iskusnog veterana u odličnoj kondiciji, a ne kao 21-godišnjak, koji još nije potvrdio nesvakidašnji talent na Grand Slam turniru. No, ova pobjeda zasigurno će ga motivirati uoči nedjeljnog finala.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, polufinale: Philippoussis - Grosjean (13) 7-6 (3), 6-3, 6-3, Federer (4) - Roddicka (5) 7-6 (6), 6-3, 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Miris novca jači od sportskog motiva </p>
<p>Šahtjor iz Donjecka sasvim sigurno nije bio dječački san ni Pletikose ni Srne, no kako su ponude klubova iz jačih i atraktivnijih liga bile manje izdašne od onih iz neatraktivne Ukrajine, tako je Hajdukov dvojac odlučio krenuti putem novca, a ne napretka </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Posljedice recesije koja vlada europskim nogometom već više od godine dana ne samo da dotiču klubove koji grcaju u dugovima i na kapaljku realiziraju transfere, nego se mogu vidjeti na primjeru samih nogometaša kojima, čini se, sportski motiv više nije bitan. Umjesto sportskog motiva, većina nogometaša danas više voli onaj financijski. Činjenica je da u današnje vrijeme caruju posudbe i međuklupske razmjene nogometaša. Iznimku čini tek nedavni transfer Davida Beckhama u madridski Real, pa je baratanje milijunskim svotama stvar prošlosti.</p>
<p> U ovakvoj situaciji hrvatski će nogometaši, koji pod hitno žele napustiti hrvatski nogomet i dokazati se na europskoj sceni, prihvatiti najbogatiju ponudu, ne razmišljajući u koju sredinu odlaze. Tako nam se barem čini kad je riječ o odlasku hajdukovaca Darija Srne i Stipe Pletikose u ukrajinski Šahtjor iz Donjecka.</p>
<p>Upitate li nekog mladog nogometaša na početku seniorske karijere što bi volio ostvariti, odnosno koji su mu ciljevi, sigurno neće izostaviti da mu je primarni cilj prodati se u Europu i time osigurati egzistenciju. To je uostalom i shvatljivo, jer svatko si želi što ranije osigurati bezbrižan život, no problem nastaje ako se u pitanje dovede napredak. A sa Srninim odlaskom u Šahtjor taj se problem nameće sam po sebi. Čuli smo da su bogati Ukrajinci, pred Srnu istresli »brdo« love (navodno je odmah dobio 1.300.000 eura), mladi nogometaš, jasno, tome nije mogao odolijeti, te je prihvatio Donjeck kao novo odredište u karijeru. Uz to, odmah je naručio dva skupocjena aubotomobila, jedan za sebe sebe, drugi za oca. </p>
<p>A kakve se mogućnosti za kvalitativnu nadgradnju otvaraju Srni u Donjecku? Ukrajinski je klub prošle sezone zauzeo drugo mjesto u prvenstvu, te će vjerojatno izboriti plasman u treće pretkolo Lige prvaka (igrat će protiv pobjednika iz estonsko-moldavskog dvoboja Flora - Shreiff), čime će im barem biti zajamčen nastup u Kupu Uefe. Naravno, imat će priliku izboriti i Ligu prvaka, no kako nisu nositelji u trećem pretkolu mogli bi naletjeti na jačeg protivnika i ostati bez nastupa u najprestižnijem europskom klupskom najtecanju. Sigurno je, pak, da će Srna imati više europskih utakmica nego u Hajduku, no ipak će većinu nastupa zabilježiti u ukrajinskoj ligi, koja se ni približno ne može mjeriti s pet najjačih europskih liga (kako po kvaliteti tako i po posjećenosti). A među mnogim ponudama kojima je mahao Srnin menadžer Igor Štimac bilo je i klubova iz pet najjačih europskih liga koje vjerojatno nisu bile toliko izdašne poput one Šahtjorove, no svakako su dosadašnjem hajdukovcu otvarale više mogućnosti za napredak. No, miris novca bio je jači od sportskog motiva i mladi Srna igrat će u slaboj i neatraktivnoj ukrajinskoj ligi. </p>
<p>U sličnoj je situaciji i Stipe Pletikosa koji će također pristupiti Šahtjoru. Neki će se sjetiti kako je Hajdukov vratar i prošloga ljeta imao ponudu ukrajinskog kluba, no decidirano je kazao kako mu Ukrajina i nije baš neki izazov. Vjerojatno su Pletikosina razmišljanja i danas ista, ali su potisnuta mirisom novca. Sumnjamo da je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacija Otto Barić baš sretan ovim transferima. Ne samo zbog toga što će teže moći pratiti Srnu i Pletikosu, nego i zbog mogućnosti da će karijere igrača koji spadaju među najperspektivnije u hrvatskom nogometu jednostavno stati, da ne kažemo stagnirati.</p>
<p>Ne možemo se oteti dojmu da je pametnije za mladog igrača da karijeru nastavi u jačoj konkurenciji, makar i za manja godišnja primanja, ali uz bolju perspektivu za napredak. No, između napretka i zarade, danas se u nogometom svijetu bira - zarada. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Donjeck - ni slučajno!</p>
<p>»Donjeck ni izbliza nije sredina koja zadovoljava osnovne životne potrebe izvan terena, treninga i utakmica. Standard je pet puta lošiji nego u Srbiji, a poznato je da mi teško živimo. Beograd je za Donjeck - Amerika. To je razlog zbog kojeg sam i uz fantastične financijske uvjete odlučio ne potpisati za Šahtjor«, kazao je Lalatović </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Zanimljivo je kako je kapetan nogometaša Crvene zvezde iz Beograda Nenad Lalatović opisao svoj propali transfer u Šahtjor iz Donjecka, unatoč primamljivoj financijskoj ponudi: </p>
<p>- Nisam se nikome dugo javljao, jer sam razmišljao, nisam se skrivao od javnosti. Nakon povratka iz Ukrajine telefon mi je zvonio svake dvije minute. Pritisak Ukrajinaca bio je prevelik, a meni je bio potreban mir da još jednom dobro razmislim o svemu. Nisam bio presretan viđenim. Na kraju sam morao odbiti ponudu Šahtjora. To je veliki klub s uvjetima kakve rijetko tko ima. Samo je hotel u trening bazi, koja je 15 kilometara udaljena od grada, vlasnika kluba stajao 25 milijuna dolara! Dakle, financijskim smo uvjetima bili zadovoljni i Crvena zvezda i ja, rekao je nakon povratka iz Donjecka Nenad Lalatović. </p>
<p>- No, nije sve u novcu. Kad čovjek napušta rodni grad, mora voditi računa gdje će provesti nekoliko idućih godina. A vjerujte mi, Donjeck ni izbliza nije sredina koja zadovoljava osnovne životne potrebe izvan terena, treninga i utakmica. Standard je pet puta lošiji nego u Srbiji, a poznato je da mi teško živimo. Beograd je za Donjeck - Amerika. To je razlog zbog kojeg sam i uz fantastične financijske uvjete odlučio ne potpisati za Šahtjor. Novac je važan, svi igramo da bismo riješili egzistencijalne probleme, ali da bi netko bio uspješan, mora biti ispunjen i izvan igrališta. Važan je i privatni život. Da je klub, recimo, u Kijevu potpisao bih odmah, i to ne na tri, nego na šest godina. Znam da će mi mnogi zamjeriti, ali stavio sam sebe u prvi plan, što je, smatram, prirodno. </p>
<p>A.K.K.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Niko Kranjčar preležeran</p>
<p> »U današnjem nogometu nema mnogo prostora, pogotovo za igrače koji igraju na Kranjčarevu mjestu. Potrebna su puno brža primanja i prijenos lopte. Uvijek je gusta koncentracija suparničkih igrača, pa kad se upustiš u ležeran dribling, kao da nema nigdje nikoga, pojavi se 'nekakav Agić koji te pojede'«, kaže Dinamov trener Jurčević nakon prvog poraza Dinama u prvom nastupu u Švicarskoj </p>
<p>CHARMEY (Od Vjesnikova izvjestitelja), 4. srpnja</p>
<p> - »Ma, to su stari štosevi!«, ironično je reagirao jedan Dinamov simpatizer nakon što je čuo jedan od razloga Dinamovog poraza protiv Xamaxa u prvoj pripremnoj utakmici na švicarskom dijelu priprema. U kategoriju »starih štoseva« svrstao je objašnjenje Dinamovih čelnika prema kojemu se Xamax nalazi na samom kraju priprema, s obzirom da švicarsko prvenstvo starta za desetak dana. Dinamo je, eto, tek u onoj, početnoj fazi.</p>
<p>- Stari štosevi!? Ma, ja ne razumijem te ljude, grmio je Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić. - Kakvi »štosevi?«. Švicarsko prvenstvo počinje za nepuna dva tjedna i sasvim je logično da su igrači Xamaxa u završnom dijelu priprema i da su već uigrani, utrenirani, a mi smo se tek nedavno skupili i ovo nam je prva utakmica. I kako sada to ljudima objasniti!? Osim toga, trebali smo tom Xamaxu utrpati četiri-pet pogodaka, jer su oni stvorili tek jednu priliku. I iz nje dali gol!</p>
<p> Dobro, Xamax je imao nešto više prilika nego što to Mamić kaže, ali je isto tako točno da je većim dijelom utakmice Dinamo bio dominantniji i da je, s obzirom na prikazanu igru, trebao pobijediti. No, sam rezultat doista nije toliko važan. Znatno je bitnije da trener Nikola Jurčević što bolje uigra momčad. Zanimljivo je da maksimirski trener momčad Xamaxa uspoređuje s Mariborom, Dinamovim protivnikom u drugom pretkolu Lige prvaka. </p>
<p>- Oni su slični Slovencima, Uglavnom su orijentirani na defanzivne zadaće, otraga sve mora biti čvrsto i čekaju da protivnik iz svoje inicijative napravi grešku. Ovo nam je bila prva utakmica, ali bez obzira na to nije nam drago što smo startali s porazom. Stvorili smo nekliko šansi i morali smo zabiti koji gol. Vidljiv je nedostatak svježine i potrebne lakoće u kretanju kod nekih igrača, kaže trener Jurčević. </p>
<p>Jurčević je kao pozitivne primjere izdvojio napadače Olića i Mitua. No, najviše ga je oraspoložio Andre Mijatović, koji je tek prije nekoliko dana potpisao ugovor s maksimirskim klubom.</p>
<p>- Mijatović se najavljuje kao pravo pojačanje. Unio nam je potrebnu sigurnost i mislim da je on zasad najveći dobitak. Ostavio je najbolji dojam. Olić i Mitu su radili snažan pritisak na protivničku obranu, iako neki tvrde da je Mitu bio pomalo sebičan. Ali, on je s centra išao sam prema golu i to je situacija u kojoj može poentirati. Zato mu ne zamjeram previše što u toj situaciji nije loptu predao suigračima. </p>
<p>U drugom poluvremenu Jurčević je izveo mlađu garnituru nogometaša. Tako su Olića i Mitua u vrhu napada zamijenili Zahora i Eduardo.</p>
<p>- Zahora je bio nešto aktivniji. Upadao je u oči svojim angažmanom, bio je snažan i u skoku... A Eduardo baš i nije bio takav. Znam da nam određeni problem stvara još nedefinirano stanje vezano uz Olićev odlazak ili ostanak u Dinamu. Ako ode u tom slučaju nam preostaju Mitu, Zahora i Eduardo, ali i Mešanović. Evo, Mešanović je u posljednjih dvadesetak minuta bio vrlo dobar. Znao se dobro zagraditi, dobro je razigravao, upadao u prilike. Nadam se da će se Zahora ove godine vratiti nakon što mu prošla sezona nije bila baš najsretnija. Od njega se mnogo očekuje, baš kao i od Eduarda. </p>
<p>Protiv Xamaxa nisu zaigrali Hrvoje Štrok zbog bolova u trbušnom zidu, zatim Dalibor Poldrugač zbog problema sa aduktorom, mladi Hrvoje Ćale osjeća bol u listu, dok Dina Drpića boli - trtica te je igrao koliko je mogao, izdržao je 20-ak minuta. Umjesto njega je ulogu prednjeg lijevog braniča preuzeo Cesar, koji je, kaže Jurčević, imao dobrih i loših strana. </p>
<p>Jurčević je dodao da je zadovoljan s obojicom vratara, nadajući se da će Turina opravdati povjerenje koje se traži od maksimirske »jedinice«. Tvrdi da će na lijevom boku uglavnom koristiti Marija Čuturu, a ponekad možda i Mujčina odnosno Agića. </p>
<p> Na desnom boku, naravno, koordinira Mihael Mikić, koji je dobro počeo utakmicu, ali se, kako kaže Jurčević, kasnije pomalo izgubio. Protiv Xamaxa su rezervirani bili oni stariji igrači - Mujčin i Sedloski.</p>
<p>- Da su Agić i Mujčin bili na razini svoje igre onda bi sve to skupa izgledalo mnogo bolje. Isto vrijedi i za Sedloskog. Ali, to su igrači za koje znam da imaju kvalitetu i da će biti među našim najboljim pojedincima. A za one mlađe to još uvijek ne znamo. I u tome je razlika. </p>
<p>Jurčević nije pretjerano zadovoljan ni nastupom Nike Kranjčara.</p>
<p>- U današnjem nogometu nema mnogo prostora, pogotovo za igrače koji igraju na Kranjčarevoj poziciji. Potrebna su puno brža primanja i prijenos lopte. Uvijek je gusta koncentracija suparničkih igrača, pa kad se upustiš u ležeran dribling, kao da nema nigdje nikoga, pojavi se »nekakav Agić koji te pojede«. Ali, rano je sad donositi nekakve definitivne ocjene. Uostalom, to ne bi bilo niti pravedno, zaključio je Jurčević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prosinečki kao Beckham </p>
<p>Tek bi se od ponedjeljka Robert Prosinečki navodno trebao priključiti Zagrebu, kojem je trener Zlatko Kranjčar namijenio ulogu Realove prinove Davida Beckhama </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Bude li Robert Prosinečki pristupio Zagrebu, a navodno ga u tome može zaustaviti samo izuzetno izdašna ponuda iz Katara, igrat će kao engleska superzvijezda David Beckham!? No, Beckhamovu bi ulogu Prosinečki za Zagreb počeo provoditi tek od ponedjeljka, a ne već u subotu i nedjelju na turniru u Ptuju, gdje se prvog dana međunarodnog turnira sastaju Hajduk i Olimpija (16 sati) te Ptuj i Zagreb (18 sati). </p>
<p>Usporedbu Prosinečkog i Beckhama slikovito je iskoristio trener Zlatko Kranjčar kad nam je predočavao Robertovu ulogu u Zagrebovoj igri. Prosinečki bi u veznom redu, komponiranom u obliku romba, imao istu ulogu kakva je u Realu namijenjena Beckhamu - pokretač u momčadi. Tako će Prosinečki »ordinirati« Pilipovićem, Mamićem i Mujdžom, koji će u vrhu napada »hraniti« Lovreka, Franju i Đalovića. Istodobno će Beckhamovi suradnici u tom redu biti Makelele, Zidane i Figo, a pred vratima Raul i Ronaldo. To će se, dakako, dogoditi bude li Prosinečkog ipak bio više privukla Kranjčevićeva nego užareni Katar. </p>
<p>Kranjčarova su saznanja o Prosinečkovom dolasku temeljena uglavnom na onome što pišu novine, a s te strane stavovi baš nisu usuglašeni. Dok neki, očigledno bolje informirani, pišu da je dolazak u Zagreb svršena stvar, osim ako ne ode u Katar, drugi pišu - slično. Prosinečkog također vide u Kranjčevićevoj, ali tek onda kad se tamo pojavi i s momčadi ode na trening. To bi se navodno trebalo dogoditi do ponedjeljka.</p>
<p> Kranjčar uzgred ne vidi ništa loše u tome da se ostvare te prognoze, pa da se Hajduk i Zagreb u nedjelju sastanu u finalu: </p>
<p>- Čitam kako bi Zoran Vulić odustao od nastupa na turniru da je znao za mogućnost susreta sa Zagrebom, kao - sastajemo se u 1. prvenstvenom kolu 27. srpnja pa ćemo jedni pred drugima potrošiti sve adute. No, to toga ima još mnogo vremena i tko zna kako će i jednima i drugima izgledati momčadi do početka prvenstva.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Optimizam uoči prvog ovosezonskog ispita </p>
<p>»U Bjelorusiju putujemo sa željom da ne budemo poraženi. Siguran sam da smo dovoljno kvalitetni da te ambicije i ostvarimo«, kazao je trener Cibalije Srećko Lušić</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Vinkovački nogometni prvoligaš u subotu će gostovati u Bjelorusiji (subota 15 sati), gdje će u okviru drugog pretkola Intertoto kupa odigrati prvu utakmicu protiv Šahtjora iz Salihorska. No, budući da stadion u Salihorsku ne udovoljava Uefinim kriterijima, Šahtjor će Cibaliju dočekati u glavnom gradu Minsku, na stadionu Traktor. Usput, na istom je zdanju prošlog listopada hrvatska reprezentacija do 17 godina, kojoj je izbornik Ivan Gudelj, u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo u Portugalu pobijedila domaćina sa čak 6-2. Informacije kazuju da travnjak Traktora nije baš kvalitetan.</p>
<p>- U Bjelorusiju putujemo sa željom da ne budemo poraženi. Siguran sam da smo dovoljno kvalitetni da te ambicije i ostvarimo. Kvalitetu Šahtjora upoznali smo gledajući videozapis njihove utakmice 1. pretkola protiv Omagh Cityja iz Sjeverne Irske. Bjelorusi su u toj, ne baš gledljivoj utakmici pobijedili sa 1-0, ali su u uzvratu deklasirali Irce sa čak 7-1 na njihovu terenu, kazao je Cibalijin trener Srećko Lušić. </p>
<p>Vinkovački strateg nema velikih »kadrovskih« problema, jer nedostaje samo pričuvni branič Nino Parmaković (ozljeda koljena). Mladen Bartolović još nije pronašao zadovoljavajući angažman (krajem srpnja ističe mu ugovor s Cibalijom), ali će putovati u Minsk. Još je Cibalijin igrač, što ipak ne znači da će Lušić koristiti njegove usluge u ovom dvoboju. </p>
<p>- Bartolovića muči skočni zglob, nije dovoljno zaliječen i ne bude li potrebe neću ga koristiti. U vrhu napada, uz Zorana Ratkovića, od početka će zaigrati Elvis Ćorić. U dvojbi sam i oko mjesta desnoga bočnog igrača, ali trenutačno sam bliži razmišljanju da na tom mjestu Mladenu Križanoviću pretpostavim Dejana Pavličića. </p>
<p>Uzvratna je utakmica na rasporedu 12. srpnja, a bude li Cibalija uspješnija od bjeloruskog predstavnika u 3. kolu igrat će protiv boljeg iz susreta Sutjeska (SiCG) - Tampere (Finska).</p>
<p>- Nadam se da ćemo proći i da ćemo u 3. kolu dobiti Sutjesku. Izgledi bi nam protiv obje ekipe bili realni, baš kao što su realni i protiv Šahtjora. Samo, Nikšićani bi nam sigurno napunili stadion, a i putovanje u Crnu Goru mnogo je jeftinije, rekao je klupski direktor Mario Meštrović. </p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Schröder Berlusconiju: Ostavimo skandal, okrenimo se rješavanju problema</p>
<p>Svom je talijanskom kolegi njemački kancelar preporučio da se nakon ovog skandala (koji je obilježio početak Berlusconijevog predsjedavanja EU-om) valja brzo koncentrirati na vođenje svakodnevnih poslova Unije, te da bi »na kraju krajeva, tijekom sljedećih mjeseci trebalo dovršiti tekst prijedloga zajedničkog europskog ustava«</p>
<p>BERLIN, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi se doduše u telefonskom razgovoru ispričao njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu zbog neumjesne usporedbe na račun Martina Schulza zastupnika u Europskom parlamentu (EP), ali time skandal nije skinut s dnevnog reda. Socijaldemokrat Schulz u izjavi od petka kaže da niti on, niti Europski parlament tom isprikom nisu dobili zadovoljštinu. Schulz traži da mu se Berlusconi ispriča i pred Europskim parlamentom.</p>
<p>Berlusconi je na zasjedanju Europskog parlamenta Schulza usporedio sa kapoom u koncentracionom logoru, nakon što je ovaj oštro kritizirao talijanskog šefa vlade i članove njegovog kabineta. Ova, navodno, ironično mišljena primjedba izaziva i dalje veliko zgražanje, ne samo u Europskom parlamentu već i u redovima njemačke vlade i parlamenta, kao i u njemačkoj javnosti. </p>
<p>Predsjednik njemačkog parlamenta Wolfgang Thierse tvrdi da se tu ne radi o nekakvoj povijesnoj preosjetljivosti Nijemaca, već o tome da usporedbe između nacističkih zločinaca i demokratskih političara u Europi načelno ne bi smjele biti dopuštene. Thierse drži da nijednom demokratskom političaru ne bi smjelo biti dopušteno da u polemici sa drugim demokratskim političarom ide toliko daleko da mu usporedbom sa nacistima vrijeđa njegovo dostojanstvo. </p>
<p>No, sad je telefonski razgovora Berlusconija i Schrödera navodno »poravnao stvar«. Svom je talijanskom kolegi njemački kancelar preporučio da se nakon ovog skandala (koji je obilježio početak Berlusconijevog predsjedavanja EU-om) valja brzo koncentrirati na vođenje svakodnevnih poslova Unije, te da bi »na kraju krajeva, tijekom sljedećih mjeseci trebalo dovršiti tekst prijedloga zajedničkog europskog ustava«.</p>
<p>Schröder je na konferenciji za novinare u Berlinu u četvrtak navečer, nakon telefonskog razgovora sa Berlusconijem, izrazio svoju nadu da će se sada sve snage koncentrirati na rješavanje problema sa kojima se susreće EU. </p>
<p>Čekanje na Berlusconijevu ispriku Schröderu je dobro došlo u četvrtak jer je tog dana poslije podne tri sata svjedočio pred parlamentarnim Odborom za ispitivanje pravilnosti izborne kampanje. Odbor je osnovan na inicijativu oporbe da bi se ispitalo jesu li socijaldemokrati lagali u predizbornoj kampanji prije više od godinu dana da stanje državne blagajne nije tako katastrofalno kako se ispostavilo nakon izbora. Naime, neugodna izvješća elektronskih medija s »Odbora za laž« bila su potpuno u sjeni Berlusconijeve isprike. </p>
<p>Kad se tome doda da je Schröder oporbu upravo u četvrtak u Bundestagu definitivno natjerao na kooperaciju s crveno-zelenom vladom, bio je to za njemačkog kancelara više nego uspješan dan. Zapravo, nakon dugo vremena, njemu opet dobro ide. Nema sumnje da mu u Berlinu trenutno nitko ne može proturječiti na unutarnjoj političkoj sceni, a istodobno mu se talijanski premijer ispričao zbog neumjesne nacističke usporedbe, pa je i na vanjskopolitičkom planu stekao dragocjene bodove.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Europski parlament traži od Berlusconija javnu ispriku</p>
<p>BRUXELLES, 4. srpnja</p>
<p> - Europski parlament još uvijek očekuje »javnu ispriku« od talijanskog premijera Silvia Berlusconija nakon što je on u četvrtak izrazio žaljenje njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu, izjavio je u petak glasnogovnornik predsjednika Parlamenta Pata Coxa.</p>
<p>»Cox smatra da izraz žaljenja predstavlja napredak, ali Berlusconi treba javnu ispriku uputiti Europskom parlamentu«, rekao je glasnogovornik David Harley. Berlusconi je u srijedu u Strasborugu zastupniku Europskog parlamenta, njemačkom socijaldemokratu Martinu Schulzu rekao da može igrati ulogu »kapoa« koncentracionog logora u jednom talijanskom filmu koji se trenutačno snima. Istovremeno Berlusconi u Rimu razgovara s izaslanstvom Europske komisije na čijem je čelu njezin predsjednik Romano Prodi. Tema razgovora je talijansko predsjedanje EU-om. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Počinje suđenje osumnjičenim članovima Al Qaide </p>
<p>Prvi kojima će se suditi navodno su manje važne osobe, koje su u zamjenu za blažu kaznu spremne svjedočiti protiv kolovođa / BBC javlja da se u zaljevu Guantanamo, za svaki slučaj, počelo planirati podizanje ćelije za smaknuće</p>
<p>LONDON, 4. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush donio je odluku da vojni sud može suditi šestorici zarobljenika osumnjičenih za članstvo u Al Qaidi. To je znak da se Amerika sprema na prve procese neprijateljskim vojnicima otkako se na kraju Drugog svjetskog rata sudilo njemačkim i japanskim časnicima. Službeno nije objavljeno tko su ta šestorica, ali se nagađa da se svi ili većina nalaze u američkoj pomorskoj bazi Guantanamo na Kubi - gdje su SAD otvorile logor za ratne zarobljenike iz Afganistana. BBC međutim tvrdi da su među njima i dvojica britanskih građana 35-godišnji Moazzam Begg iz Birminghama, te 23-godišnji Feroz Abbasi iz južnog Londona.</p>
<p>New York Times citira dužnosnike Bushove administracije, koji tvrde da će već prije kraja ljeta vojni sudovi vjerojatno početi obrađivati prve slučajeve.</p>
<p>Također se navodi da će se procesi voditi u posebno građenoj i osiguranoj sudnici u bazi Guantanamo. Prema proceduri Pentagona, najprije predsjednik države mora odobriti da određeni zarobljenici mogu izaći pred vojni sud. Nakon toga jedan dužnosnik američke administracije mora donijeti odluku o podizanju optužnice. U ovom slučaju ta je zadaća povjerena zamjeniku američkog tajnika za obranu, Paulu Wolfowitzu, koji će osobno izabrati i članove vojnog suda. On je sastavljen je od časnika, nema porote, a odluka se donosi većinom glasova. »Postoje dokazi da su pojedinci koje je označio predsjednik mogli pohađati terorističke logore, da su mogli biti umiješani u aktivnosti kao što je financiranje Al Qaide, pružanje zaštite Osami bin Ladenu i vrbovanje budućih terorista«, navodi se u priopćenju koje je Pentagon objavio u četvrtak kasno navečer. Dodaje se kako je američki predsjednik uvjeren da je svaka od tih osoba bila »član Al Qaide, ili drugačije umiješana u terorizam uperen protiv Sjedinjenih Država«. </p>
<p>No, prvi osumnjičenici za terorizam koji izađu pred američki vojni tribunal vjerojatno neće biti neke krupne figure iz redova Al Qaide, nego manje važne ličnosti. Nagađa se da su u pitanju osobe koje su u zamjenu za nešto blažu kaznu spremne svjedočiti protiv kolovođa, ili protiv drugih zatočenika. »Vlada želi pokazati drugim zatočenicima da možete surađivati i biti pušteni dok ste još mladi, da postoji svjetlo na kraju tunela«, izjavio je Washington Postu neimenovani odvjetnik, koji kontaktira s vlastima. </p>
<p>Također se vjeruje da bi se vojni tribunal trebao uhodati na tim manje važnim predmetima, te steći veći legitimitet za slučaj da ikada dođe do suđenja visokim članovima Al Qaide. Neki od njenih ključnih stratega i zapovjednika već se nalaze u američkim rukama. </p>
<p>Zadnjih 18 mjeseci, američke vojne snage drže u zaljevu Guantanamo više od 600 osoba osumnjičenih za pripadnost talibanima te Al Qaidi. Amerika tim osobama nikada nije dodijelila status ratnih zarobljenika, koji bi im donio određena prava i zaštitu, u skladu sa Ženevskom konvencijom. Američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld izjavio je da se ne radi o ratnim zarobljenicima, već o »ilegalnim borcima«, koji ne uživaju nikakvu međunarodno-pravnu zaštitu. Prema Ženevskoj konvenciji, ratne zarobljenike treba na kraju rata osloboditi, ali Amerika smatra da ove »ilegalne borce« može držati koliko hoće. Zbog međunarodne povike, neki su zatočenici, za koje je zaključeno da su bezopasni ili nedužni, ipak do sada pušteni s Kube, no radi se o samo četrdesetak osoba. (Neki od njih kasnije su rekli da su im davane injekcije, kako bi progovorili). </p>
<p>Premda su se uvjeti u zaljevu Guantanamo, čini se, nešto poboljšali, te mnogi zatvorenici više ne stanuju u kavezima kao na početku, međunarodna zajednica i dalje smatra problematičnim njihovo zatočeništvo.</p>
<p> Amerikanci i u samom Afganistanu drže još na desetke zatvorenika, te najmanje trojicu u vojnim zatvorima u Americi. Svi oni također su potencijalni kandidati za prvo suđenje.</p>
<p>Sjedinjene Države odabrale su vojne sudove dijelom i zato jer se suđenja na njima po potrebi mogu voditi u tajnosti. Za razliku od običnih na vojnima sudovima vladaju i manje stroga pravila o dokaznom postupku. Smatra se, općenito, da procedura na njima pogoduje tužitelju, na uštrb tuženoga, što sada kritiziraju grupe za zaštitu ljudskih prava. One također ističu kao negativnost da i tužitelj i glavni branitelj raportiraju istom američkom generalu, te napadaju činjenicu da se saslušavanje obavlja iza zatvorenih vratiju kada se iznose tajni dokazi.</p>
<p>Prebacivanje zatočenika iz Afgansitana na Kubu znači da se oni, kao strani građani na stranom terenu nalaze izvan američke jurisdikcije. To, kao i nepridržavanje Ženevske konvencije, već su donijeli brojne kritike američkim vlastima. Zarobljenički štrajk glađu u Guantanamu prošle godine, te izvješća o višestrukim pokušajima samoubojstva među zatočenicima, izazvali su pak novu kontroverzu, isto kao i njihov pravno nedefinirani status. </p>
<p>George W. Bush već je ranije odobrio da se zatočenicima osumnjičenim za terorizam može izreći i smrtna kazna. BBC sada prenosi da su dužnosnici u zaljevu Guantanamo, za svaki slučaj, navodno počeli planirati podizanje ćelije za smaknuće. Konačna odluka o izvršenju smrtne kazne leži u rukama američkog predsjednika.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bush zatražio od afričkog Slobodana Miloševića da napusti Liberiju</p>
<p>Pentagon priopćio da su američki marinci iz baza u Španjolskoj spremni za odlazak u Liberiju, ali predsjednik Bush još nije odlučio hoće li ih i poslati, jer je administracija navodno podijeljena / Nastavak nasilja u Liberiji, gdje građanski rat traje duže od 20 godina, mogao bi pokvariti ozračje predstojeće afričke turneje predsjednika Busha (8. do 12. srpnja) </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Pentagon je saopćio da su američki marinci iz baza u Španjolskoj spremni za odlazak u Liberiju kako bi zaštitili veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Monroviji i desetke tisuća izbjeglica koji su potražili zaštitu na prostoru veleposlanstva i susjednog terena Europske unije. Bijela kuća je objavila da predsjednik George W. Bush još nije odlučio hoće li poslati vojnike, ali je od liberijskog predsjednika Charlesa Taylora zatražio da napusti zemlju u roku od 48 sati kako bi se moglo početi sređivati kaos. Istodobno se saznaje da je Nigerija ponudila Tayloru azil koji je on navodno prihvatio.</p>
<p>Američka administracija je time najavila svoju moguću ulogu u zaustavljanju građanskog rata u Liberiji koji traje više od 20 godina. Umiješala bi se između ostalog i zato što bi nastavak nasilja u Liberiji mogao pokvariti ozračje predstojeće afričke turneje predsjednika Busha (8. do 12. srpnja - Južnoafrička Republika, Bocvana, Uganda, Nigerija, Senegal). A i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan pismom Vijeću sigurnosti zatražio je da se u Liberiju pošalju međunarodne mirovne snage, po mogućnosti pod vodstvom neke od velikih sila, stalnih članica Vijeća sigurnosti. Annan izričito nikoga nije spomenuo, ali je prvenstveno mislio na SAD, zbog povijesnih veza te zemlje s Liberijom. </p>
<p>Liberija je, kao prva afrička republika, osnovana 1822., kako bi se u njoj smjestili oslobođeni američki robovi. U narednih 40 godina u nju se dobrovoljno doselilo oko 12.000 bivših robova. Državu su prvo nazvali Monrovia, prema američkom predsjedniku Jamesu Monroeu. Od 1847. je Slobodna i nezavisna republika Liberija, a glavni grad je zadržao ime Monrovia. Potomci osnivača danas čine samo nekoliko postotaka od 3,3 milijuna stanovnika. U hladnom ratu, Liberija je bila među najvjernijim američkim saveznicima, a njeni čelnici uživali su podršku Washingtona. </p>
<p>Skupina bosonogih pasa </p>
<p>Od 1980. zaredale su smjene korumpiranih režima, najčešće pučevima. Većina od 16 najsnažnijih etničkih skupina održava svoje naoružane odrede. U obračunima je stradalo oko 150.000 osoba, većinom od afričkog »oružja masovnog uništavanja« - mačeta. Jednu od vojnih pobuna, 1989., predvodio je Charles Taylor, školovan u SAD-u i bjegunac iz američkog zatvora. Na predsjedničkim izborima 1997. osvojio je većinu, ali je vladao diktatorski i sebično. U siromašnoj zemlji sa 70 posto nezaposlenih, zdravstvena skrb gotovo i ne postoji. Trećina stanovništva zemlje živi u glavnom gradu, sada bez električne energije i tekuće vode, a pristiglo im je još oko 200.000 izbjeglica koji su se privremeno smjestili u školama, na sportskim terenima i svim slobodnim prostorima. Sanitarni uvjeti su užasni, počele su epidemije kolere i dizenterije. </p>
<p>Taylor se upleo i u građanski rat susjedne države Sijera Leone. Obogatio se prisvajajući 90 posto profita od ilegalne trgovine okrvavljenim sijeraleonskim dijamantima. Liberiji su nametnute sankcije UN-a zbog podrške pobunjenicima Sijera Leonea i ugrožavanja susjednih država. Od prošle godine, ojačali su pobunjenici LURD-a (Liberijci ujedinjeni za pomirenje i demokraciju) - drže više od polovice zemlje, već su ušli u neke dijelove glavnoga grada i traže da Taylor ode s vlasti prije isteka mandata u siječnju sljedeće godine. </p>
<p>Posebni sud UN-a za ratne zločine u Sijera Leoneu optužio je Taylora za zločine protiv čovječnosti i traži njegovo izručenje. Neki mediji ga proglašavaju afričkim Slobodanom Miloševićem. Prošli tjedan je i američki predsjednik Bush zatražio od Taylora da odstupi s vlasti. No, on odgovara kako je važno da demokratski izabranu vladu ne sruši »skupina bosonogih pasa«. Ponekad kaže da će otići, ali ne kaže kada. Prvo traži da se povuku optužbe protiv njega. </p>
<p>Najgore je što nisu mnogo bolji ni oni koji se bore protiv Taylora. Pljačkaju koga stignu, otimaju djecu i pretvaraju ih u vojnike, a djevojke u seksualne robinje. Bit će nužne međunarodne mirovne snage kako bi se uspostavio i održao red i mir. Prvo se pomišlja na SAD zbog dosadašnjih veza s Liberijom. </p>
<p>Procjenjuje se da bi bilo potrebno oko pet tisuća vojnika, od toga oko 800 Amerikanaca. Administracija je navodno još uvijek podijeljena. Protivnici intervencije ističu da Amerikanci ne mogu smirivati svaki međunarodni sukob i pitaju kako se može sada tražiti da pošalju vojnike u Liberiji, a zamjeralo im se rat protiv Iraka? Zagovornici intervencije ukazuju na povijesne veze i odgovornost SAD-a za Liberiju. Promatrači mogu dodati da bi u ovom slučaju - za razliku od Iraka - Vijeće sigurnosti sigurno podržalo intervenciju. No, znaju također da Liberija nije Irak - nema naftu. Je li i zbog toga predsjedniku Bushu odluka otežana? </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lovcima na Saddama nude se milijuni dolara</p>
<p>Smatra se da bi sve učinkovitiji napadi iračke gerile mogli izravno utjecati na pad Bushove popularnosti i izglede da se 2004. domogne drugog mandata u Bijeloj kući Irački vatrogasci na mjestu eksplozije</p>
<p>ANKARA, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedan američki vojnik je ubijen, a dvadesetak ih je ranjeno u dva odvojena napada koji su se dogodili u Bagdadu i okolici. Prema američkim izvorima, ubijeni vojnik pogođen je snajperskim hicem dok se nalazio u ophodnji oko opljačkanog iračkog nacionalnog muzeja. Drugi napad izvršen je minobacačima na američku vojnu bazu Balad, sjeverno od Bagdada. Oba napada, koji su se vjerojatno nimalo slučajno dogodili uoči Dana američke neovisnosti, navodno su organizirali pristaše Saddama Husseina.</p>
<p>Time se jasno pokazalo da prijetnje američkog predsjednika Georgea W. Busha da će se odlučno obračunati s ostacima poraženog bagdadskog režima, izrečene u srijedu, nisu zaplašile sve glasniju iračku gerilu. Mnogi demokrati su se naročito okomili na onaj dio predsjednikove izjave u kojoj je doslovno rekao: »Samo naprijed, napadnite, ako se usuđujete«. Senator John Kerry, jedan od kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke nazvao je Bushovu izjavu »ne odviše mudrom i nedostojnom«.</p>
<p>Ima i onih koji vjeruju da izjava šefa Bijele kuće pokazuje izvjesne znakove nervoze zbog jalovih nastojanja da se pod kontrolu Washingtona stavi poratna obnova i uprava nad Irakom. Ima i mišljenja da bi učestaliji i učinkovitiji napadi iračke gerile mogli izravno utjecati na pad Bushove osobne popularnosti i izglede da se 2004. domogne drugog mandata u Bijeloj kući. </p>
<p>Inače, u petak su u svim američkim i britanskim vojarnama na iračkom tlu, unatoč temperaturi koja je u hladu dostizala 50 stupnjeva Celziusevih, bile na snazi pojačane mjere opreza. Pojedini američki senatori ponovno su zatražili slanje pojačanja za 150.000 američkih i 12.000 britanskih vojnika koji su sada razmješteni u Iraku. Čula su se i mišljenja da bi trebalo zatražiti vojnu i drugu pomoć zapadnih saveznika i NATO-a. </p>
<p>Od 1. svibnja, kada je američki predsjednik Bush proglasio službeni poraz Saddamovog režima, pa do danas, ubijeno je 27 američkih vojnika. Istodobno, u raznim drugim incidentima poginula su još 43 pripadnika američkih oružanih snaga. To, upućuje na zaključak da vojni planeri Pentagona nisu predvidjeli mnoge vrlo bitne čimbenike ulaska u iračku ratnu avanturu. </p>
<p>Američki upravitelj za Irak Paul Bremer pretpostavlja da bi iza gerilskih ipak mogao stajati Saddam Hussein. Stoga je raspisao nagradu za podatke o Saddamu Husseinu i njegovim sinovima Udayom i Qusayom. Oni koji pomognu uhićenju ili ubojstvu Saddama, dobit će nagradu od 25 milijuna dolara. Naknada za odavanje pouzdanih informacija o njegovim sinovima iznosi 15 milijuna.</p>
<p>Bremer je obrazlažući tako visoke iznose ustvrdio da iračka obiteljska trojka predstavlja najveće zlo koje je svijet ikad vidio. »Saddam i sinovi su možda živi, a možda i nisu«, rekao je Bremer. Drži da sve dok se ne utvrdi točna istina o njihovoj sudbini, nad Irakom će lebdjeti velika tamna sjena. Zanimljivo je da se od 9. travnja kada se zagonetno pojavio na ulicama praktički već osvojenog Bagdada, a potom još zagonetnije nestao, o Saddamovoj i sudbini njegovih sinova ništa pouzdanije ne zna. </p>
<p>Amerikanci su nekoliko puta bombardirali Saddamove palače i tajne bunkere, ali nisu, pretpostavlja se, uspjeli. Sigurno da ta činjenica, kao i saznanje da još nije pronađeno oružje masovnog uništenja, dovodi u vrlo neugodnu situaciju i Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira. Naime, i pored njihovih upornih tvrdnji da takvo oružje postoji, dosad nije pronađeno. </p>
<p>Sada su pokušaji Washingtona i Londona usredotočeni na nove dokaze prema kojima je irački silnik imao tajne projekte kako bi se domogao takvog oružja. Dva ugledna američka senatora koji su nedavno posjetili Irak tvrde kako su upoznati s novim obavještajnim podacima koji navodno potvrđuju da je Saddamov režim stvarno posjedovao oružje masovnog uništenja. Jedan od senatora pozvao je Bijelu kuću da objelodani barem dio tih strogo povjerljivih informacija. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Slovenski veterani se tuže da ih vlast ne štiti od kleveta</p>
<p>LJUBLJANA, 4. srpnja </p>
<p> - Organizacija slovenskih veterana iz 1991. najavila je prijave protiv odgovornih za javno iznošenje sumnji da su u borbama s nekadašnjom JNA za kontrolu nad graničnim prijelazom Holmec strijeljani ratni zarobljenici, piše slovenski tisak u petak.</p>
<p>Inicijativni odbor veteranske udruge »Holmec 2003« u kojemu su udruženi pripadnici teritorijalne obrane i policije najavio je - pišu Delo, Dnevnik i Večer - kaznenu prijavu protiv predsjednice Helsinškog monitora Slovenije (HMS) Neve Miklavčič Predan. Ona je javno tvrdila da još nisu razjašnjene okolnosti smrti triju jugoslavenskih vojnika u borbama za taj prijelaz 28. lipnja 1991. godine. Novinarskom vijeću časti podnijeli su prijavu i protiv novinara mariborske Večeri Bojana Baumana koji je u svojim člancima prenosio njene tvrdnje.</p>
<p>»Ponovo se susrećemo s pitanjem jesu li mediji namijenjeni informiranju ili tome da se nekoga ocrni. Državna komisija već je konstatirala da u borbama za Holmec nije bilo kršenja ratnog prava«, naveli su u pismu najvišim državnim institucijama slovenski veterani. Kako piše mariborska Večer, pismo sa zahtjevom da ih se zaštiti od kleveta veterani su uputili i sadašnjem predsjedniku Janezu Drnovšeku, te bivšem predsjedniku Milanu Kučanu. </p>
<p>Na izjave Neve Miklavčič Predan o navodnim ratnim zločinima tijekom rata u Sloveniji pozivao se u nedavnom suočavanju sa Milanom Kučanom pred haškim tribunalom Slobodan Milošević. Tom je prilikom Kučan rekao da se je u borbama u Sloveniji poštovalo ratno pravo i da su se sumnje u kršenja ispitivale, o čemu postoji dokumentacija koja se može provjeriti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U Acehu u mjesec i pol dana ubijeno 325 pobunjenika</p>
<p>JAKARTA, 4. srpnja</p>
<p> - Otkako je 19. svibnja počela opća ofenziva kako bi se ugušila 27 godina stara pobuna, vladine su snage ubile 325 pobunjenika u najzapadnijoj indonezijskoj pokrajini Acehu, objavili su u petak vojni izvori.</p>
<p> Poginulo je i 28 vojnika i četvorica policajaca, a 55 vojnika i 15 policajaca je ranjeno, objavio je potpukovnik Ditya Sudarsono, glasnogovornik vojne uprave Aceha, pokrajine 1750 kilometara sjeverozapadno od Jakarte.</p>
<p> Sudarsono je rekao da su vladine snage zarobile 258 separatista iz Pokreta za slobodu Aceha (GAM), a od uvođenja ratnog stanja prije šest tjedana predalo se 256 simpatizera. </p>
<p>Prema njegovim riječima, zaplijenjene su ukupno 123 vrste oružja. Indonezija je 19. svibnja uvela u Acehu ratno stanje. Istovremeno je počela i velika vojna operacija protiv pobunjenika iz GAM-a koji se od 1976. bore za nezavisnu državu.(Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Stradavaju posve nevina djeca dok se za glavne krivce uvijek nađe nekakvo rješenje</p>
<p>Ovih je dana u svim hrvatskim medijima udarna vijest kako četrnaestogodišnjem dječaku srpske nacionalnosti, a na veliki pritisak pojedinih vukovarskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, nije dopušteno igranje na pionirskom nogometnom turniru Memorijal vukovarskih branitelja, iako je taj dječak više od godinu dana član NK Vukovar '91 i odlično se slaže sa svojim suigračima.</p>
<p>Postavlja se pitanje moraju li djeca plaćati grijehe otaca? Što su komu kriva ta djeca, kakvo su zlo nanijela bilo komu? Naravno, ništa nisu kriva, jer tek počinju život i treba im omogućiti da ga zajedno s roditeljima prožive dostojanstveno i časno u Hrvatskoj, koja je i njihova domovina. Kao što nisu bila kriva ni hrvatska djeca i njihovi roditelji kojima su toliko zla nanijeli srpski agresori.</p>
<p> Očito je da rane ne zarastaju tako brzo kao što se nadaju hrvatske vlasti i razni međunarodni »miritelji« ili to rade na krivi način, rezultat čega je i ovaj nerazuman potez organizatora turnira u Vukovaru.</p>
<p> Naime, nepojmljivo je da se nedavna tragična prošlost prelama preko pleća najslabijih i najnevinijih, a oni koji su sve to zakuhali, postaju časnim i uvaženim građanima Hrvatske ili njenim gostima?! Sjetimo se samo Veljka Džakule, koji je dizao »srpski ustanak« u Pakracu i sa svojim sljedbenicima nanio strašno zlo Hrvatskoj. Bio je uhićen u »Bljesku«, pa smo ga na televizijskim ekranima mogli vidjeti s lisicama na rukama, ali je ubrzo bio pušten. Odmah se počeo pojavljivati u medijima, davati izjave šećući uzdignute glave Zagrebom, kao da se ruga. Navodno je podnijeta nekakva kaznena prijava protiv njega, međutim, vjerojatno mu se ništa neće dogoditi. </p>
<p> Također je prije nekoliko dana u Zagrebu na nekakvu skupu bio nazočan i Duško Ećimović, koji je stigao iz Beograda kao predstavnik izbjeglih hrvatskih Srba da bi se borio za njihova prava. A Duško Ećimović je do prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj bio zaposlen u CK SKH kao politički radnik, te se ubrzo priključio svojim »ugroženim« sunarodnjacima i postao u »SAO Krajini« ministar »informisanja«. </p>
<p> Takvih sigurno ima mnogo - onih koji su krivci za mnoga zla u Hrvatskoj, ali zbog političkih razloga, ponajprije one poznate široke amnestije koju je, na pritisak međunarodne zajednice, donijela još HDZ-ova vlast, postaju nedodirljivi.</p>
<p> Vukovarski događaj upozorava da nema suživota dok pravi krivci ne budu privedeni pravdi, jer će, zbog nagomilanih frustracija ratom pogođenog hrvatskog stanovništva, stradavati posve nevini. A za glavne krivce uvijek se nađe nekakvo rješenje, kao što je nađeno i za Biljanu Plavšić, koja je za organiziranje srpskog zločina u BiH dobila u Haagu kaznu od samo 11 godina, koju će, jer se dobro dogovorila sa Sudom, provesti u švedskom luksuznom zatvoru. </p>
<p>MIROSLAVA CAVOR Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Starčevićanska politička misao može biti i moderna i privlačna </p>
<p>Držim da je starčevićanska (pravaška) politička misao jedna od najboljih političkih opcija za rješenje cjelokupnog položaja hrvatskoga naroda na njegovim životnim prostorima. Bitna je odlika starčevićanske političke misli ustrajnost na pravima i pravičnosti u odnosima između pojedinaca i naroda.</p>
<p>Mnoga razmišljanja ukazuju na to da je velika tragedija hrvatskoga naroda da ova politička opcija nije nikada stvarno uspjela zaživjeti na hrvatskom narodnom prostoru. </p>
<p>Mnogi čelnici različitih pravaških frakcija u Hrvatskoj od 1990. do sada nastupali su s potpunom i isključivom kritikom svega što je bilo učinjeno, ne nalazeći ništa pozitivnoga u cijeloj hrvatskoj sadašnjosti, dakle isključiva i apsolutna negativna kritika.</p>
<p> U tom dijelu političkoga istupanja prosječnom građaninu-biraču današnji pravaški čelnici nisu bili ni razumljivi ni prihvatljivi.</p>
<p>Ako se je htjelo i nudilo nešto bolje, tada se sve postojeće nije niti trebalo, niti smjelo potpuno do temelja uništiti, nego bi prirodno bilo nadograđivati na već izgrađeno i poboljšavati postojeće. U tome pristupu prirodno je prihvatiti sve ono što je dobro ma od koga to dolazilo i odbaciti sve loše, ma čije bilo i s čijih se trublji razvikivalo.</p>
<p>Imam nekoliko prijedloga za sadašnji nastup i razvoj starčevićanske političke misli u Hrvatskoj, i to tako da bi bila moderna, prihvatljiva privlačna i poželjna.</p>
<p>Želim samo hrvatski grb i hrvatski barjak - ništa više od toga (ne treba) i ništa manje od toga (ne smije biti)!</p>
<p> U ime hrvatskoga naroda koji u njoj živi trebalo bi očuvati cjelovitu i nepodijeljenu Bosnu i Hercegovinu u međunarodno priznatim granicama s tri ravnopravna naroda, sada kao zasebnu i samostalnu državu, koja će svoj put sama odabirati u budućnosti.</p>
<p> U odnosu prema drugim narodima treba braniti svoje, a s drugima pokušati biti saveznik ili barem ne biti neprijatelj (ako se već ne volimo, barem se ne trebamo niti tući.)</p>
<p> U političkom životu treba prihvatiti svakoga tko želi pravnu, pravednu i poštenu Hrvatsku, a nepravde uklanjati vladavinom prava i instrumentom pravne države. Na taj će se način izgraditi svehrvatsko zajedništvo, društvo zadovoljstva, optimizma i poleta. S drugim narodima treba graditi prirodno ili ostvareno savezništvo, te graditi društveni život razvijanjem i umnožavanjem svih prava, što je u temelju starčevićanske ideje, kojoj je pravo temelj i ime.</p>
<p>Dobrohotno i iskreno analizirajući današnja politička događanja u Hrvatskoj, treba sebi i drugima postaviti pitanje: Imaju li čelnici svih današnjih političkih frakcija koje se nazivaju pravaškim imenom, bez obzira na sve razloge pravaške razjedinjenosti, pravo raditi starčevićevoj političkoj ideji to što joj danas čine?</p>
<p>MILAN ŠAŠKO Đivan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>MUP potvrdio smrt posedarskog svećenika Mije Stijepića</p>
<p>DNK analizom utvrđeno da je mrtav muškarac, pronađen u Prosiki, Mijo Stijepić / Netko je vozio svećenikov »golf« kada je ovaj već bio mrtav / Stijepićeve majka i sestra tvrde kako mu nikad nitko nije prijetio</p>
<p>ZAGREB/ZADAR, 4. srpnja</p>
<p> - Iz MUP-ova Odjela za odnose s javnošću, u petak je potvrđeno da je mrtav muškarac, pronađen 27. lipnja u mjestu Prosika kod Pirovca, nestali svećenik iz Posedarja Mijo Stijepić.</p>
<p>U MUP-ovu priopćenju se navodi da je identitet mrtvog tijela utvrđen nakon DNK analize, provedene u Centru za kriminalističak vještačenja u Zagrebu, te da se nastavlja s kriminalističkom obradom s ciljem utvrđivanja svih okolnosti vezanih uz nestanak i smrt Mije Stijepića.</p>
<p>Iako u priopćenju Ministarstva ne piše ništa o uzrocima smrti, u priopćenju iz Zadarske nadbiskupije, koje potpisuje msgr. Ivan Prenđa, jasno se vidi da se radilo o nasilnoj smrti. Naime, u priopćenju stoji: »U ovom času Zadarska nadbiskupija dijeli bol s obitelji i rodbinom ubijenog svećenika... Očekujemo da će pomna istraga koju provodi policija na to dati odgovore. Smrt našeg svećenika postavlja brojna pitanja. Jedno od njih je koliko vrijedi ljudski život u usporedbi s interesom pojedinca ili grupe«. Kako smo već pisali, posedarski svećenik Stijepić zadnji put je živ viđen u subotu 21. lipnja ove godine, a dan kasnije njegov je nestanak policiji prijavio zvonar župne crkve iz Posedarja.</p>
<p> U četvrtak 26. lipnja, pronađen je svećenikov »golf« parkiran u ulici Ante Starčevića u Zadru. Svedoci su tvrdili da »golfa« nije bilo na parkiralištu dan ranije, a budući da je utvrđeno da je u to vrijeme Stijepić već bio mrtav, očito je da bi automobil mogao biti ključ riješenja zagonetke.</p>
<p> Vezano za nestanak župnika odmah su se proširile i razne glasine, a utvrđeno je da je na dan nestanka u subotu 21. lipnja, nakon što je održao jutarnju misu u Posedarju, prije podne posjetio svoju liječnicu u Zadru. </p>
<p>U zadarskoj ambulanti Stijepiću su skidani šavovi koje je zaradio tjedan dana ranije prilikom pada. Iz ambulante je izašao oko 11 sati nakon čega mu se gubi svaki trag.</p>
<p>Pretpostavljalo se da je Stijepić možda, nikome se ne javivši, pošao u Banja Luku, na doček pape, ali je ta mogućnost ubrzo odbačena. Po jednoj drugoj priči, koja se pronijela Posedarjem, Stijepić je otet zbog 5 tisuća kuna duga. A za taj se iznos navodno zadužio kako bi župa mogla kupiti haljinice za prvopričesnike.</p>
<p>Policija je u tijeku potrage za Mijom Stijepićem angažirala više policijskih uprava, korišteni su i helikopteri, a nakon par dana njegov je mobitel lociran na području Šibenika. </p>
<p>U petak 27. lipnja oko podne uz obalu kod mjesta Prosika pronađeno je tijelo u poluraspadajućem stanju, za koje je procijenjeno da se tu nalazi šest-sedam dana. Kako smo pisali na tijelu su pronađene samo kupaće gaće, a u blizini su bile i naočale. </p>
<p>Leš je bio pokriven granjem, što je policiju odmah uputilo na mogućnost nasilne smrti. Provedena je obdukcija u šibenskoj bolnici, a tijelo je potom prevezeno u Zagreb.</p>
<p>Pronađeni svećenikov »golf« je pregledan i svi izuzeti tragovi iz njega prebačeni su također u Zagreb na vještačenje.</p>
<p>Inače, s pokojnim Mijom su u stanu u župnom uredu živjele njegova majka Anđa i sestra Ana, izbjeglice iz BiH. One su policiji izjavile kako nisu imale saznanja da je Miji itko prijetio.</p>
<p>Dragan Grdić i Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U višestrukom sudaru ozlijeđena četvorica vozača</p>
<p>KARLOVAC, 4. srpnja</p>
<p> - Još jedna nesreća s teškim posljedicama i gotovo višesatnim zastojem i prometnim kolapsom u Karlovcu i dijelu Plitvičke ceste dogodila se u petak ujutro oko 5 sati u Tušiloviću kada su ozlijeđena četvorica vozača.</p>
<p>U nesreći je sudjelovao jedan kamion, dva šlepera natovarena rasutim teretom i jedan osobni automobil njemačkih registarskih oznaka, doznali smo u Policijskoj upravi Karlovačkoj.</p>
<p>U višestrukom sudaru teško je stradao vozač osobnog automobila njemačkih registarskih oznaka, inače državljanin BiH, koji je smješten na Odjelu intenzivne njege u karlovačkoj bolnici. Ostaloj trojici vozača iz Zagreba i jednom slovenskom državljaninu život nije ugrožen.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo u karlovačkoj policiji, uzrok nesreće je neprilagođena brzina kretanja te nepropisno pretjecanje na dijelu kolnika gdje je pretjecanje zabranjeno. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Fotografirajući katedralu pao sa zida visokog šest metara</p>
<p>Stradali je sudionik Svjetske učeničke konferencije koja se održava u hotelu »Solaris«/Teško ozlijeđeni Amerikanac izvan je životne opasnosti</p>
<p>ŠIBENIK, 4. srpnja</p>
<p> - U četvrtak oko 19,10 sati na Trgu Republike Hrvatske, sa 6 metara visokog zida ispred katedrale svetog Jakova pao je 18-godišnji državljanin SAD-a Kenneth M.G. koji je prilikom pada zadobio više teških tjelesnih ozljeda. Liječnička pomoć pružena mu je u šibenskoj Općoj bolnici gdje je zbog teških tjelesnih ozljeda zadržan na bolničkom liječenju.</p>
<p>Kako saznajemo, 18-godišnji mladić iz SAD-a Kenneth M.G. polaznik je II. Svjetske učeničke konferencije GLOBE koja se proteklih pet dana održavala u hotelskom naselju Solaris. U radu ove svjetske učeničke konferencije sudjelovaloo je ukupno 400 učenika iz čak 23 zemlje svijeta. Mladi Amerikanac popeo se na južni zid ispred katedrale kako bi uhvatio što bolju pozu za fotografiranje kamene ljepotice, katedrale svetog Jakova, no neoprezan hod po 6 metara visokom zidu stajao ga je više teških ozljeda zbog kojih je sada na bolničkom liječenju.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Severina potražuje 75.000 kuna za »neistine« o njezinom prijateljstvu sa Cecom Ražnatović </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Pjevačica Severina Vučković podnijela je na Općinskom sudu tužbu protiv poduzeća »Fortuna media« d.o.o. nakladnika tjednika Novi Imperijal radi klevete i uvrede.</p>
<p>Naime, u tom je tjedniku 21. ožujka 2003. godine na naslovnoj stranici objavljeno: »Ekskluzivno iz Beograda, Severina utekla iz Cecine vile prije policije«. U tom je broju između ostaloga objavljeno: »Prije Cecina uhićenja Severina panično pobjegla iz njezine vile«, »Svetlana Ražnatović Ceca, nova Severinina prijateljica...«, »Cecu je naročito oduševilo to što je 'najbolja pop pjevačica iz Hrvatske' njezine pjesme pjevala na čistoj ekavici«, »Severina i Ceca su planirale zajednički koncert krajem svibnja ili početkom lipnja u Rijeci«. </p>
<p>Štetnim navodom Severina smatra i da su joj, kada je čula Ceca uhićena zbog njezine povezanosti sa zemunskim mafijaškim klanom, »potonule sve lađe«. U tužbi se spominje i tekst objavljen 4. travnja ove godine pod naslovom: »Seve nacionale po povratku iz Srbije na informativnom razgovoru«, te tekst objavljen u istom broju - »Severina trudna nastupila u Beogradu«.</p>
<p>U tužbi smatraju kako se nizom neistina i lažnih interpretacija, te uvredljivih i klevetničkih navoda, te upornim izbjegavanjem objave ispravka, svjesno u javnosti stvara negativna slika o Severini. Time se, smatraju u tužbi, umanjuje i ocrnjuje Severinina ljudska i moralna vrijednost prikazujući je kao blisku prijateljicu i suradnicu osobe koja je bila supruga notornog ratnog zločinca te suradnica srpskog podzemlja, te kriminalku koju hrvatska policija poziva na obavijesne razgovore.</p>
<p>Severina tužbom potražuje 75.000 kuna , te objavu pravomoćnosti presude u prvom sljedećem broju tjednika. </p>
<p>Sud je prihvatio dokazne prijedloge o saslušanju Severine i broju prodanih primjeraka Novog Imperijala u kojem su objavljeni utuženi članci. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Canjuga: »Većina 'mojih navoda' o Macku bile su novinarske interpretacije«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Na Općinskom je sudu nastavljen sudski postupak u kojem Goran Kovač Macko tuži Zlatka Canjugu za uvredu te potražuje 50.000 kuna naknade štete.</p>
<p>Naime, jedan od istaknutijih članova navijačke skupine BBB, Macko, tužio je nekadašnjeg predsjednika NK Croatia i bivšeg prvog čovjeka skupštine grada Zagreba zbog niza izjava koje je dao nekim novinama, a koje, prema tužbi, vrijeđaju dostojanstvo, ugled i čast tužitelja.</p>
<p>Tako je u Vjesniku objavljen intervju u kojem je Canjuga rekao da je Macko na čelu »izgrednika koji imaju političke ambicije i koji su komunistički nastrojeni«. U isto je vrijeme u Sportskim novostima objavljen intervju u kojem je Canjuga rekao da »jedna manja grupa negativistički raspoloženih i rabijatnih tipova okupljenih oko tog Macka, želi rušiti Tuđmana i stranku koja je stvorila državu, znači, rušiti državu«. Canjuga je također izjavio da su ti dečki »ušli u financijske, političke aranžmane«, da su »zavedeni, a neki od njih su i pod utjecajem droge«.</p>
<p>»Iza svega stoje komunistički provokatori«, rekao je Canjuga za Jutarnji list od 27. ožujka ove godine, dodavši »da jednoj skupini izgrednika kojoj je Macko na čelu ne želim pridavati važnost. On je predmet pravne države«.</p>
<p>Svjedok Predrag Jurišić koji je napisao intervju u Vjesniku izjavio je kako nikad u tekst ne unosi navode koje mu sugovornik nije rekao, te kako Canjuga nije tražio tekst na autorizaciju.</p>
<p>Tužitelj Macko izjavio je kako BBB nikad nisu imali neko organizirano vodstvo, te da bi on za sebe prije rekao da je navijač Dinama, nego član BBB, te kako je u vrijeme objave članka on bio jedan od inicijatora povratka imena »Dinamo«. </p>
<p>»U to vrijeme ja sam 'isplivao' više od ostalih, pa sam od tadašnje uprave proglašavan izgrednikom i marginalcem.«, izjavio je Macko i dodao kako je sudionik Domovinskog rata te nije mogao trpjeti da ga se karakterizira kao osobu koja je jugonostalgičar. Nadodao je da je radeći u jednom noćnom klubu, često bio meta povika »di si komunjaro!«.</p>
<p>»Nikad se nisam bavio politikom i uvijek sam u izjavama govorio da je moja stranka Hrvatska, a da je klub za koji navijam Dinamo«, istaknuo je Macko. </p>
<p>Svjedok Canjuga izjavio je kako nikad nije sudjelovao u promjenama imena maksimirskog kluba, a da je u novinama bio »zasut paljbom« da je odgovoran za promjenu imena te batinanje navijača, te kako su se često u novinama pojavljivale izjave koje on nikad nije ni rekao.</p>
<p>»Moje je ustavno pravo da imam svoje mišljenje, no poričem da sam Macka ikad omalovažavao vrijeđanjima ili optuživanjima«, rekao je Canjuga i dodao kako je razgovarao sa sva tri novinara, no, nikada na način koji je to objavljen u novinama, nikad nisam rekao da se Macka veže uz neke malverzacije«.</p>
<p>U većini navoda objavljenih u tekstovima, Canjuga je izričito negirao da ih je povezivao s Mackom, te kako su dijelovi tekstova nastali »novinarskom interpretacijom«.</p>
<p>Odvjetnica Vesna Alaburić koja zastupa Macka, prigovorila je istinitosti dijela iskaza u kojem je Canjuga naveo kako ga je Macko zamolio da mu nađe posao.</p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Barišić nedolazak Smiljana Reljića nazvao »klasičnim postupkom kukavica«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »To su klasični postupci kukavica«, prokomentirao je bivši šibenski vojni policajac Mario Barišić izostanak Smiljana Reljića u četvrtak na Općinskom sudu tijekom rasprave u sudskom postupku u kojem je Reljić privatnom tužbom tužio Barišića.</p>
<p>Reljić, za kojeg je poziv na raspravu primio njegov sin, nedolazak nije ispričao, a nije se pojavio niti njegov pravni zastupnik. Zbog toga je sutkinja Ksenija Gržin odlučila postupak obustaviti, smatrajući time kako je Reljić odustao od tužbe. </p>
<p>Odvjetničko društvo Korper i Haramija, kojem je sud uputio poziv za raspravu, izvijestilo je sud kako više ne zastupa Reljića.</p>
<p>Bivši šef SZUP-a, Smiljan Reljić, podnio je tužbu zbog teksta u Jutarnjem listu iz travnja 2001. godine pod naslovom: »Barišić optužio Smiljana Reljića za likvidaciju zarobljenika nakon Oluje«, a u kojem je izjavio: »Dva dana nakon Oluje između 14 i 15 sati trojica hrvatskih vojnika, S.G., P.I. i momak s nadimkom Ben, otkrili su u predjelu zvanom Jabuka trojicu pripadnika postrojbi pobunjenih Srba. Oni su ih zarobili«. U tekstu se dalje navodi i kako su kasnije naišli na Reljića, koji je, kad su ga upitali kamo da odvedu zarobljenike, rekao kako ih treba likvidirati. </p>
<p>Privatna se tužba odnosi i na tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 6. travnja 2001. godine pod naslovom: »Reljić se užasno smijao kad su Srbi likvidirani«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nadriliječnicima omogućili rad u Domu zdravlja</p>
<p>ZABOK, 4. srpnja </p>
<p> - Krapinsko - zagorski policajci završili su kriminalističku obradu i podnijeli posebno izvješće protiv Z. F. (47) i M. G.(48) iz Krapine zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo nesavjesnog rada u službi. To je ujedno i dopuna kaznene prijave protiv trideset jednogodišnje V. G. iz Krapine koja se sumnjiči da je počinila kazneno djelo nadriliječništva. Ona je, naime, krajem prosinca prošle godine u krapinskom Domu zdravlja kao liječnica samostalno pacijentima pružala raznovrsnu medicinsku pomoć, iako za to nije stručno osposobljena i nema diplomu završenog Medicinskog fakulteta.</p>
<p>Z. F. i M. G. su, prema policijskom priopćenju, njoj omogućili da radi te poslove, iako prethodno nisu utvrdili ima li odgovarajuću diplomu. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>HNB nema nadzora nad polovicom rashoda opće države</p>
<p>Dubravko Mihaljek (Banka za međunarodna plaćanja) upozorava da Hrvatskoj narodnoj banci u analizama, primjerice, izmiču podaci o javnim poduzećima </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Središnje banke većine zemalja još uvijek prate samo ostvarivanje proračuna središnje države, što nije dovoljno jer ti prihodi i rashodi predstavljaju tek dio ukupnih prihoda i izdataka. No u posljednje vrijeme, ponajprije zemlje kandidati za ulazak u Europsku uniju, ali i Hrvatska, u analize sve češće počinju uključivati i proračune jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i izvanproračunske fondove, javne financijske i nefinancijske korporacije, te javna poduzeća), kao i tzv. uvjetne obveze države poput jamstava, osiguranih štednih uloga, i slično. Upravo takav širok obuhvat, naime, čini razinu proračuna koju Europska središnja banka uzima u obzir pri procjeni ispunjavanja kriterija za priključenje EU«, kazao je, među ostalim, Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna plaćanja (BIS) iz Basela na predavanju »Fiskalna pozicija u novim tržišnim privredama: pogled središnjih banaka« održanom u petak u organizaciji Instituta za javne financije.</p>
<p>Objašnjavajući zašto sve to treba pratiti i uključiti u analize, Mihaljek je upozorio da bi, ako se središnja banka u analizama orijentira samo na središnju državu, to na primjeru Hrvatske značilo da ona ne prati više od polovice rashoda u javnom sektoru. </p>
<p>Primjerice, podaci o prosječnim hrvatskim prihodima i rashodima od 1998. do 2000. godine govore da je središnja država u ukupnim prihodima opće države imala udio od 60 posto, izvanproračunski fondovi 29 posto, a lokalne jedinice 11 posto. I dok je udio lokalnih jedinica u ukupnim rashodima također 11 posto, rashodi izvanproračunskih fondova iznosili su 44 posto, a središnje države 45 posto. Prema Mihaljekovim riječima, to znači da HNB nema nadzora nad više od polovicom rashoda, ne računajući tu već spomenute uvjetne obveze države, kojih nema u proračunu, ali se mogu pojaviti. Stoga središnje banke mogu dobiti pravu sliku fiskalne pozicije tek kad proračunu opće države dodaju i jedinstvene, konsolidirane bilance svih državnih poduzeća, financijskih i nefinancijskih, dakle i HBOR-a, DAB-a, HFP-a, HŽ-a, HP-a, Hrvatskih šuma, Jadrolinije, Plovputa i drugih, objasnio je Mihaljek. Bez uključivanja u analize svega navedenog, središnjoj je banci teško sagledati realnu fiskalnu poziciju države, što je dodatno otežano i činjenicom da se proračuni u zemljama u razvoju uglavnom donose za razdoblje od jedne godine.</p>
<p> »Stoga je srednjoročno ili dugoročno definiranje monetarne politike znatno otežano, a otvara se i pitanje transparentnosti i dostupnosti svih relevantnih podataka, o kojima ovisi i pozicija države na financijskim tržištima«, kaže Mihaljek.</p>
<p>Govoreći o održivosti javnog duga, odnosno sposobnosti vlade da podmiruje obveze javnog sektora, Mihaljek je napomenuo da je danas održivost javnog duga postala tržišna kategorija. To, dodao je, nije bio slučaj primjerice sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad su se države uglavnom zaduživale kod banaka, dok danas sa svojim obveznicama izlaze na tržište. Skoro svi danas gledaju na 60-postotni udio duga u BDP-u kao na prag čijim prekoračivanjem počinju problemi. No Brazil je imao znatno veći udio javnog duga u BDP-u pa nije imao problema, a Argentina je imala manji pa jest. Mihaljek je upozorio da treba voditi računa i o tome koji je dio pričuve središnje banke raspoloživ, jer se kod azijske krize pokazalo da je dio rezervi središnjih banaka pojedinih zemalja bio vezan uz razne obveze, te da su stvarno raspoložive rezerve bile mnogo niže.</p>
<p> Inače, Mihaljekovo izlaganje temelji se na istraživanjima ekonomista BIS-a, te diskusiji viceguvernera središnjih banka održanoj krajem prošle godine u Baselu.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rohatinski: HNB neće podizati kamate na blagajničke zapise</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Primarni zadatak Hrvatske narodne banke je stvaranje okruženja u kojemu će bankarski sustav kreirati likvidnost i prenijeti je u realni sektor, rekao je guverner HNB-a Željko Rohatinski na radnoj sjednici Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca.</p>
<p> HNB je morala stabilizirati tečaj i u tome je uspjela, naglasio je guverner HNB-a, podsjetivši da je još prije dvije godine monetarni sustav bio obilježen niskom likvidnošću, s prosječnom kamatnom stopom od 12 posto. Među negativne učinke ubrojio je rast deficita platne bilance sa 3,5 na 7 posto, povećanje inozemnog duga (koji je dosegnuo 70 posto BDP-a) te politiku zaduživanja banaka u devizama i plasman novca u kunama što je povećalo njihove neto devizne obveze.</p>
<p> Učinci mjera HNB-a su usporavanje rasta kredita banaka poduzećima te usporavanje rasta novčane mase. Nastavak primjene, ocijenio je guverner, može dati očekivani efekt, no zapitao se hoće li to biti dovoljno za usporavanje rasta inozemnog duga i deficita tekuće bilance plaćanja. Ne bude li to dovoljno, HNB će poduzeti dodatne mjere. Pritom neće ići na podizanje kamatnih stopa na blagajničke zapise, već će, ako to bude potrebno, povećati stopu obvezne rezerve i uvesti kapitalske redukcije.</p>
<p> Članovi Vijeća članica HUP-a istaknuli su kako je bitno pitanje kako zaista povećati konkurentsku izvoznu sposobnost, spominjući ponovo tečaj kune. Izvoznicima je, kažu, cijena rada povećana 2,5 puta, a energije i domaće sirovine 2 puta. </p>
<p> Guverner Rohatinski odgovorio je da HNB nema presudni utjecaj na tečaj kune, već se on uspostavlja na tržištu, bez većih intervencija HNB-a i uz presudnu ulogu dotoka stranog kapitala. Odgovarajući na pitanje što će se dogoditi kada se država ne bude više mogla zaduživati, rekao je da će tada, ne poveća li se izvoz, doći do deprecijacije kune. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Postoji interes za treću mobilnu i drugu fiksnu telefonsku mrežu </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Na preliminarni međunarodni poziv Vijeća za telekomunikacije za iskazivanje interesa za sudjelovanje na natječaju za dodjelu koncesije u mobilnoj telefoniji, pokazan je interes za trećeg koncesionara mobilne telefonije.</p>
<p> HTmobile i VIPnet zanimaju se za koncesiju DCS 1800 (sada rade na frekvenciji 900), kao i za UMTS koncesiju. Naime, sudionici natječaja koji se odluče za kupnju kombinirane DCS 1800 i UMTS koncesije imaju određenu prednost pred onima koji se odluče samo za pojedinačnu koncesiju. Nove mreže su većeg opsega, puno su brže, a omogućuju i spajanje mobilnog telefoniranja i Interneta. </p>
<p> Za raspisivanje i provođenje natječaja za dodjelu tih koncesija Ministarstvo pomorstva, prometa i veza treba pripremiti i donijeti zakonsku podlogu za javno prikupljanje ponuda. Nužno je i dopuniti Pravilnik o koncesijama za obavljanje djelatnosti u javnim komunikacijama, kako bi se trećem koncesionaru omogućilo da nakon razdoblja izgradnje mreže ostvari 20-postotnu pokrivenost teritorija, a za to je potrebno sklopiti ugovore o nacionalnom povezivanju (roamingu) na komercijalnoj osnovi s postojećim koncesionarima. Osim toga, Hrvatski zavod za telekomunikacije mora izraditi plan numeriranja, koji bi omogućio prenosivost broja kod drugog mobilnog operatera.</p>
<p>Više se puta moglo čuti da na hrvatskom tržištu nema mjesta za trećeg mobilnog operatera. Međutim, u Hrvatskoj stupanj korištenja mobitela iznosi oko 55 posto, dok je taj postotak bitno veći u zemljama gdje postoje tri i više mobilnih operater. U Sloveniji, primjerice, stupanj pokrivenosti u mobilnoj telefoniji premašuje 70 posto. Pokazalo se da je u nekim zemljama nakon dolaska trećeg operatera broj korisnika mobitela povećan između 15 i 18 posto.</p>
<p>Potojeći mobilni operateri imaju u Hrvatskoj oko 900 baznih postaja. Za 3G mreže potrebno je da svaki operater ima 2500 baznih postaja, no postoji mogućnost zajedničkog korištenja telekomunikacijske infrastrukture. </p>
<p>Jednokratna cijena koja se plaća pri potpisivanju koncesijskog ugovora za kombiniranu koncesiju, a izdaje se na 20 godina, iznosi 172 milijuna kuna. Koncesija samo za UMTS iznosi 132 milijuna kuna, a samo za DCS 1800 (izdaje se na 10 godina) 105 milijuna kuna te je potrebno platiti i godišnju naknadu za korištenje frekvencije od pet do 12 milijuna kuna, ovisno o vrsti koncesije. </p>
<p> Što se tiče drugog fiksnog operatera u Hrvatskoj, postoji više kandidata iz zemlje i inozemstva. Zasad je jedino VIPnet otkrio svoje planove o ulasku u fiksnu telefoniju, no u VIPnetu napominju da je cijena od 40 milijuna kuna previsoka. </p>
<p> Za stvarnu liberalizaciju domaćeg telekomunikacijskog tržišta nakon donošenja novog Zakona o telekomunikacijama, nužno je donijeti i 25 pravilnika. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Varaždinska burza mijenja ime u Hrvatska burza</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Na skupštini dioničara Varaždinske burze koja će se održati 4. kolovoza, donijet će se odluka o promjeni naziva tvrtke u Hrvatska burza. To će biti već druga promjena imena ovog tržišta vrijednosnih papira, jer je lani Varaždinsko tržište vrijednosnica preimenovano u Varaždinsku burzu.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o razlozima promjene imena, direktorica Burze Melita Marčeta Racanović je rekla da je prijedlog izmjene naziva vezan uz razvoj poslovanja, kako na nacionalnoj razini, tako i izvan nje.</p>
<p>»U prošlogodišnjem procesu izmjene djelatnosti iz uređenog javnog tržišta u burzu ovaj naziv kao varijanta samo je odgođen, budući da je zahtijevao duži vremenski proces, što bi uzrokovalo kasniji početak rada same burze. Promjenu imena već je ranije predložila radna skupina dioničara burze kao varijantu imena i za buduću zajedničku burzu, te se i iz razloga pripreme za integraciju želi utvrditi sklonost dioničara tom nazivu. Bez obzira što se češće susrećemo s burzama koje nose naziv grada u kojem je sjedište burze, nije neuobičajeno nazvati burzu po državi koju predstavlja«, rekla je Marčeta Racanović. </p>
<p>Inače, Varaždinska burza prošlu je godinu završila sa 218.942 kune dobiti iz poslovanja, koja će se, prema prijedlogu skupštini dioničara, rasporediti u zakonske rezerve i zadržanu dobit.</p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kunski depoziti porasli, devizni u padu</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Nakon što su krajem travnja ukupni štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka pali na 87,7 milijardi kuna, u svibnju je njihov iznos dodatno smanjen, na 86,95 milijardi kuna, objavila je Hrvatska narodna banka. </p>
<p>Tijekom svibnja depoziti poslovnih banaka sniženi su za 461 milijun kuna (odnosno za 0,53 posto), prvenstveno kao posljedica smanjenja deviznih depozita, jer su kunski i u svibnju zabilježili rast. </p>
<p>Kunski depoziti su još od ožujka prošle godine u uzlaznoj putanji te su nakon 15,88 milijardi kuna krajem travnja porasli na 15,95 milijardi kuna krajem svibnja (za 0,47 posto). Udio kunskih depozita postupno raste, ali je i nadalje nizak, jer je udio deviznih depozita krajem svibnja iznosio 81,7 posto. </p>
<p>Devizni depoziti sniženi su sa 71,5 milijardi kuna krajem travnja na 71 milijardu kuna krajem svibnja, odnosno za 0,75 posto, na što su dijelom utjecala i tečajna kretanja jer je kuna tijekom svibnja za 0,28 posto ojačala prema euru. Devizni depoziti uglavnom su denominirani u eurima, a s obzirom da se njihov iznos objavljuje u kunama, svako jačanje kune prema euru smanjuje iznos deviznih depozita iskazanih u kunama, pojašnjavaju analitičari Raiffeisen banke. Pribrojimo li štednim i oročenim depozitima i depozitni novac, tada su ukupni depoziti poslovnih banaka sa 107,9 milijardi kuna krajem travnja porasli na 108,9 milijardi kuna krajem svibnja ove godine. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zvečevo lani poslovalo sa 3,24 milijuna kuna dobiti </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Prehrambena industrija Zvečevo iz Požege prošlu je godinu završila sa 3,24 milijuna kuna dobiti, te će, odlučeno je na skupštini dioničara u petak, po prvi puta isplatiti i dividendu. </p>
<p>Kako je na skupštini kazao predsjednik uprave Zvečeva Zdravko Alvir, nakon konsolidacije društva u 2001. stalno se proširuje tržište. Unatoč jakoj konkurenciji, Zvečevo je lani povećalo obujam proizvodnje konditorskih proizvoda za 6 posto. Otvaranjem predstavništva u Zagrebu, te skladišta u Rijeci i Splitu Zvečevo nastavlja tešku utakmicu na hrvatskom tržištu koje su zbog fiskalnih i carinskih pogodnosti preplavili inozemni proizvodi Milka i Ferrero, kazao je Alvir. </p>
<p>No, unatoč tome, Zvečevo u usporedbi s prethodnom godinom bilježi znatno veću realizaciju, naročito izvoz. Zvečevo je lani u rujnu u Beogradu osnovalo i tvrtku Zvečevo Commerce.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Burze: Slabiji promet zbog Dana nezavisnosti</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Potaknuti padom na američkim tržištima u četvrtak pali su i europski su blue chip indeksi, ali promjene ipak nisu bile jako izražene. Uz nedostatak vijesti iz korporativnog sektora i naznaka kretanja cijena dionica u SAD-u gdje su burze u petak bile zatvorene zbog Dana nezavisnosti, promet na europskim burzama također je bio niži nego obično.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 pao 0,47 posto, na 4005,8, a frankfurtski DAX 0,53 posto, na 3224,76 bodova. Pariški CAC 40 je pao 0,42 posto, na 3079,06 bodova, no milanski MIB 30 je porastao 0,32 posto na 24.798 bodova. Ondje je među desetak gubitnika s talijanskog blue chip indeksa, znatniji pad - 3,3 posto - zabilježio samo Fiat. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 pao je 0,44 posto, na 2390,7 bodova. </p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 je u petak pao 0,8 posto na 9547,73 boda, prateći kretanja u New Yorku. Ondje su DJIA i S 500 pali 0,8 posto, na 9070, odnosno 985 bodova, dok je tehnološki Nasdaq Composite izgubio 0,9 posto spustivši se na 1663 boda. </p>
<p>U europskom financijskom sektoru dionice su u petak uglavnom slijedile negativan trend. Tako je Deutsche Bank izgubila 1,7, HVB 1,6, a BNP Paribas 1,2 posto. Među dobitnicima su, pak, bili München Re i Swiss Re, koji su dobili 1,2 i 0,9 posto, dok je osiguravatelj Prudential porastao 2,2 posto. </p>
<p>U naftnom sektoru kretanja su bila različita - Royal Dutch je ostao nepromijenjen, BP i Shell su pali 0,5, a Total je porastao 0,6 posto. </p>
<p>ABB, koji je najavio prodaju dijela imovine vrijedne 170 milijuna dolara, što će biti iskorišteno za smanjenje duga od ukupno 8,2 milijarde dolara, neznatno je porastao. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Jurčić traži da koalicija odluči je li za nastavak privatizacije ili za njezin prekid do izbora </p>
<p>Na popisu nema Ine jer će se 10. srpnja otvoriti konačne ponude MOL-a, OMV-a i Rosnefta / Pretpostavlja se da će ponude biti do 100 milijuna eura vrednije od prvotno očekivanih 300 milijuna eura / U Vladi planiraju sudbinu PIK-ova riješiti pozivnim natječajem tvrtkama kako bi se pomoglo okrupnjavanje domaće prehrambene industrije / Do kraja godine Crkvi bi trebalo biti prepušteno 25 posto dionica Croatia osiguranja </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Nastavak privatizacijskih prepucavanja stranaka na vlasti nakon slučaja Sunčani Hvar ponukao je ministra gospodarstva Ljubu Jurčića da od koalicijskih partnera pismeno zatraži očitovanje o sudbini petnaestak privatizacijskih projekata, predviđenih do kraja mandata. </p>
<p>Jurčić traži da se koalicijski čelnici dogovore i odgovore žele li i kako privatizirati tvrtke s popisa ili će privatizaciju zamrznuti do kraja mandata. </p>
<p>Da je krajnje vrijeme za donošenje takve odluke, pokazalo se, ako ne prije, a ono u četvrtak kad je s dnevnog reda zatvorene sjednice Vlade skinuto odlučivanje o privatizaciji hotelskih kuća Jelsa i Vodičanka, i to zbog prijepora oko prodaje Vodičanke. </p>
<p>Na Jurčićevu popisu nema Ine, odnosno prodaje 25 posto plus jedne tvrtkine dionice, jer će se 10. srpnja otvoriti konačne ponude mađarskog MOL-a, austrijskog OMV-a i ruskog Rosnefta. Otvaranje ponuda vjerojatno će biti javno, a pretpostavlja se da će ponude biti do 100 milijuna eura veće od prvotno očekivanih tristotinjak milijuna eura.</p>
<p> Prema riječima dobro obaviještenog izvora iz Vlade, ponude bi bile i veće da se nije inzistiralo na relativno strogim uvjetima kupnje. Kupcu, naime, neće biti ponuđeno pravo prvokupa sljedećeg paketa, a kupljene dionice bez dozvole Vlade ne može prodati u sljedećih pet godina. Kupac se obvezuje i na znatna ulaganja u razvoj Ine, a ponuđena su mu dva od sedam mjesta u Nadzornom odboru, te jedno od sedam mjesta u Upravi. </p>
<p>U Vladi se vjeruje da će se u sljedećih tridesetak dana okončati i privatizacija poljoprivrednih kombinata PIK Vrbovec, IPK Osijek i karlovačkog KIM-a. Na već raspisanom neobvezujućem natječaju za iskazivanje interesa za Vrbovec javio se samo petrinjski Gavrilović.</p>
<p> U Vladi planiraju sudbinu PIK-ova riješiti pozivnim natječajem namijenjenim jakim hrvatskim prehrambenim tvrtkama koje šire poslovanje i izvan granica. Na takav način prodaje PIK-ova Vlada se odlučila, tvrdi naš sugovornik, kako bi se pomoglo okrupnjavanje domaće prehrambene industrije što će joj olakšati i prodor na regionalno tržište.</p>
<p>Za karlovačku mljekaru su, koliko je poznato, zainteresirani Lura, Vindija i Meggle, no u Vladi smatraju da se na tom poslu neće mnogo zaraditi. Dapače, od zarade je veće pitanje koliko se svojih potraživanja država mora odreći ako želi da KIM opstane. </p>
<p>IPK Osijek privatizirat će se u dijelovima, a znaju se i neki zainteresirani za određene cjeline. Za konditorsku Slobodu zainteresiran je zagrebački Kraš, a za čepinsku Uljaru Agrokor, odnosno Zvijezda. Sudbina osječke Šećerane rješavat će se u posebnom paketu s ostalim šećeranama. </p>
<p>Ako Božjakovina, odnosno njen vlasnik Enver Moralić, ne pristane na kupnju 76 umjesto 94 posto dionica Kutjeva, ta će tvrtka biti privatizirana u dijelovima, tvrdi izvor iz Vlade, koji smatra da Božjakovini neće biti vraćen ni natječajni polog. Naš sugovornik također smatra da Moralić nije odustao od posla zbog nečiste vlasničke strukture i promjene postotka dionica, kao što je naveo, nego zato što je shvatio da je ponudio previše jer nije računao da će biti jedini ponuđač. </p>
<p>Drugih većih privatizacijskih zahvata do kraja mandata ove vlade neće biti. Računa se samo da će do kraja godine biti ostvareno prepuštanje 25 posto plus jedne dionice Croatia osiguranja Katoličkoj crkvi.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sve izgledniji stečaj Lenca</p>
<p>Odluka o sudbini Brodogradilišta Viktor Lenac donijet će se sljedeći tjedan, nakon što svi vjerovnici odluče kako namjeravaju štititi svoje interese, tvrdi u petak visoki izvor iz Vlade. Prema dosad raspoloživim informacijama, Lencu se ne piše dobro i stečaj je sve izgledniji. </p>
<p>No, prema riječima našeg sugovornika, to ne znači da će se to brodogradilište nepovratno ugasiti. U Banskim dvorima vjeruje se, naime, da bi se nakon stečaja mogao naći novi vlasnik za Brodogradilište, ali ograničeno na svoju staru specijalnost - remont. </p>
<p>Inače, za dovršetak planiranih investicija Lencu potrebno je još 24,6 milijuna dolara, no dioničari i poslovne banke ne mogu se dogovoriti o modelu osiguravanja potrebnih sredstava. Pritom neki od manjinskih dioničara poput Raiffeisen banke, ne žele pristati na povećanje svoga vlasničkog udjela u Lencu.</p>
<p>U vlasničkoj strukturi Lenca najviši udio, 33,6 posto, ima Gaincarlo Zachello, Međunarodna financijska korporacija (IFC) ima 17,7 posto dionica, njemačka razvojna banka DEG 9,3 posto, RBA 4,3 posto, riječka tvrtka I.H.F. 4,2 posto, a ostatak mali dioničari. </p>
<p> Stotinjak radnika Lenca u pogonu antikorozivne zaštite u petak je stupilo u štrajk tražeći da im se isplati jedna i pol zaostala plaća. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Rudolf i Tomac osnivaju Stranku hrvatske sloge </p>
<p>Naš cilj nije osvojiti dva, tri mjesta u Saboru. Ne želimo ni fotelje u izvršnoj vlasti. Želimo bitno utjecati na kreiranje vladajuće politike, želimo pridonijeti razvoju mirne i demokratske, bogate i ekološki osviještene Hrvatske, kaže Rudolf </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Hrvatska će uskoro dobiti još jednu političku stranku. Osnivači Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo, namjeravaju pokrenuti Stranku hrvatske sloge radi izlaska na sljedeće parlamentarne izbore koji se najavljuju za kraj studenoga. </p>
<p>Vodstvo Foruma, na čijem je čelu akademik Davorin Rudolf, ovaj je tjedan donijelo načelnu odluku o osnivanju stranke jer je to jedini način da sudjeluju na izborima. </p>
<p>»Odbačen je naš prijedlog Hrvatskome saboru da se i udruge mogu natjecati na izborima pa se zato Predsjedništvo Foruma odlučilo za formiranje stranke. Tu odluku još treba potvrditi Glavni odbor Foruma, a onda nam slijedi velik posao oko osnivanja nove stranke«, izjavio je akademik Rudolf u petak za Vjesnik. </p>
<p>U inicijativnom odboru za osnivanje stranke bit će, uz njega, drugi viđeniji forumovci Mirko Barišić, Ante Klarić, Ivan Majdak, Josip Juras, Marina Vokić Žužul... , kao i nekolicina mlađih menadžera. </p>
<p>Gotovo je sigurno, saznajemo, da će im se pridružiti dr. Zdravko Tomac, što znači da otpadaju nagađanja o Tomčevu osnivanju nove socijaldemokratske stranke nakon što uskoro napusti SDP. Očekuje se da se Rudolfu i Tomcu u osnivanju stranke pridruže i drugi poznati forumovci, ponajprije oni koji su s njima bili u ratnoj vladi demokratskog jedinstva (Franjo Gregurić, Milan Ramljak...). Neki od njih članovi su drugih stranaka iz kojih, kao i Tomac, namjeravaju otići. </p>
<p>Forum hrvatske sloge, kao udruga, djelovat će i dalje, kaže nam njegov čelnik i najavljuje da će se uskoro u Forum učlaniti Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske. </p>
<p>Prema Rudolfovim riječima, Stranka hrvatske sloge »neće biti samo 87. politička stranka registrirana u Hrvatskoj«. </p>
<p>»Naša će stranka biti atipična. Neće biti ideološka, neće nas se moći strpati ni u ljevicu niti u desnicu. Željeli bismo da nas birači - kojima je, u to sam siguran, dosta ideološki raspolučene Hrvatske - prepoznaju kao novu, svježu političku snagu, spremnu na suradnju sa svima, osim s ekstremnim desničarima i ultraljevičarima«, napominje akademik Rudolf. </p>
<p>Osnivači nove stranke svjesni su kako baš i nemaju nekih većih izbornih izgleda da u samostalnom nastupu njihovi kandidati uđu u Sabor. Stoga se nužno nameće predizborno koaliranje. S kime, međutim, kad su stranke poput Budišina HSLS-a i Granićeva DC-a - s kojima je Forum ranije već kontaktirao i za koje se nagađalo da bi mogle neke od viđenijih forumovaca kao neovisne kandidate staviti na svoje izborne liste - odlučile same na izbore?</p>
<p> Akademik Rudolf kaže da su spremni ponuditi »široku suradnju« ne samo strankama nego i udrugama, a kao moguće predizborne koalicijske partnere spominje Stranku zelenih i Hrvatsku stranku umirovljenika. </p>
<p>Potencijalne birače osnivači nove stranke vide ponajprije u neopredijeljenima, a takvih u Hrvatskoj i nije malo. Računaju i na građane koji su u dosadašnjim istraživanjima izjavljivali da neće na izbore, a apstinenata (prema lipanjskome istraživanju Međunarodnoga republikanskog instituta) ima oko 23 posto.</p>
<p> »Naš cilj nije osvojiti dva, tri mjesta u Saboru. Ne želimo ni fotelje u izvršnoj vlasti. Želimo bitno utjecati na kreiranje vladajuće politike, želimo pridonijeti razvoju mirne i demokratske, bogate i ekološki osviještene Hrvatske, a ne da o sudbini zemlje i dalje odlučuju dva glavna i nepomirljiva ideološka rivala - SDP i HDZ, koji se samo smjenjuju na vlasti, a ne donose Hrvatskoj nužne i brze pomake«, zaključuje Rudolf. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Odnos prema manjinama ključni je test demokracije </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ugovore o pitanjima od zajedničkog interesa u petak su potpisali predstavnici Vlade Republike Hrvatske i crkava reformističke baštine. </p>
<p> Tim ugovorima uređuju se odnosi na području odgoja, obrazovanja i kulture. Također, uređuje se dušobrižnička skrb za vjernike u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, bolničkim, zdravstvenim ustanovama te ustanovama za socijalnu skrb, kao i za vjernike pripadnike Oružanih snaga i policije, sve u namjeri da se stvore i održe bolji uvjeti vjerskoga djelovanja. </p>
<p>Takvo reguliranje odnosa između crkava i države svjedoči o visokim standardima hrvatske države u skladu s demokracijom i tolerancijom, izjavio je premijer Ivica Račan. »I ja sam suglasan da je jedan od ključnih testova svake demokracije odnos prema manjinama - političkim, nacionalnim ili vjerskim. U demokratskoj Hrvatskoj važno je položiti uspješno taj test, ne samo potpisujući takve ugovore nego i poštujući u praksi njihov duh«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić, izjavio je da se tim ugovorima potvrđuje djelovanje crkava reformacijske baštine u Hrvatskoj na opće dobro kojem i one pridonose.</p>
<p> Dodao je da Vlada nastavlja razgovore s drugim kandidatima za ugovore, ponajprije sa Židovskom općinom i s manjim nacionalnim crkvama u Hrvatskoj. </p>
<p>Visoki predstavnici crkava potpisnica izrazili su zadovoljstvo što su potpisani ugovori. </p>
<p>Potpisana su dva ugovora - prvi s Evangeličkom crkvom i Reformiranom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj, a drugi s Evanđeoskom (Pentekostnom) crkvom, Kršćanskom adventističkom crkvom i Savezom baptističkih crkava u Hrvatskoj. Tom drugom ugovoru pridružene su još četiri manje crkve - Crkva Božja u Republici Hrvatskoj, Kristove crkve u Hrvatskoj, Reformni pokret adventista sedmoga dana i Savez Kristovih pentekostnih crkava u Hrvatskoj. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader: Čačić novcem poreznih obveznika reklamira posao za koji je plaćen</p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> - Splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja, te dožupani Joško Kovač i Tadija Barun primili su u petak izaslanstvo HDZ-a na čelu s predsjednikom Ivom Sanaderom, koji je istaknuo kako daje punu potporu novoizabranom županu i koalicijskoj vlasti u Županiji splitsko-dalmatinskoj. </p>
<p>Govoreći o autocesti Zagreb-Split, Sanader je naglasio kako je nedopustiva politizacija koju vodi ministar Radimir Čačić, jer novcem poreznih obveznika reklamira posao za koji je plaćen. »Dajem punu potporu svakom metru i kilometru nove autoceste ali pozivam sve građane Hrvatske, a posebno aktualnu vlast da ne politizira tu temu. </p>
<p>Mogao bih i spomenuti da je gradnja autoceste i tunela Sveti Rok počela za vrijeme HDZ-a«, kazao je Sanader. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Predložene ovlasti redara u suprotnosti s Ustavom« </p>
<p>Pravaši napustili sabornicu zbog malog odaziva zastupnika i izostanka predstavnika dvaju ministarstava, predlagatelja zakona; Rožić: Ovim zakonom zadire se u ustavna prava mladeži/ Libra, DC i HSLS predložili da se provede i drugo čitanje/ Kajin: Zakon zakasnio/ Glavan: Dojam je da se zakon donosi zbog obračuna s političkim neistomišljenicima i idejama koje nam se baš ne sviđaju; nasilje hrvatskih navijača znači ulazak Europe u Hrvatsku/ Šuker: Nasilje u sportu može se sankcionirati i postojećim Zakonom o javnom redu i miru</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Činjenica da neki saborski odbori do petka nisu raspravili Konačni prijedlog zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima potaknula je parlamentarnu oporbu ojačanu Librom da zatraži odgodu rasprave o tom, kako su istaknuli, važnom zakonu. </p>
<p>Najdalje su otišli zastupnici HSP-a koji su napustili sabornicu, a prije toga njihov zastupnik Miroslav Rožić kritizirao je što je u dvorani samo dvadesetak zastupnika i što uz ministara prosvjete i sporta nema i ministara pravosuđa i unutarnjih poslova koji su također predlagači zakona. </p>
<p>»Mi donosimo zakon koji proistječe iz Kaznenog zakona, a njega još nismo donijeli. Mladeži se s jedne strane nudi 'legalizacija' droge, a s druge strane ovim zakonom zadire se u njihova ustavna prava. Pojave li se ti mladi ovdje da iznesu svoje nezadovoljstvo, budite uvjereni da ćemo mi biti s njima, a ne s vama u sabornici«, kazao je Rožić. </p>
<p>Svi predstavnici klubova koji su sudjelovali u raspravi podržali su donošenje zakona, a Libra, DC i HSLS predložili su da se provede i drugo čitanje. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) smatra da se zakon donosi prekasno, a opširno je nabrojio dosadašnja divljanja hrvatskih navijača u zemlji i inozemstvu u zadnjih desetak godina, po čemu su, prema njegovim riječima, stranci počeli prepoznavati Hrvatsku. </p>
<p>Željko Glavan (HSLS) kazao je da bi trebalo kažnjavati organizatore nereda na sportskim terenima te da se problem neće riješiti privođenjem maloljetnika. »Dojam je da se zakon donosi zbog obračuna s političkim neistomišljenicima i idejama koje nam se baš ne sviđaju i to pod krinkom brige za sigurnost materijalnih dobara i ljudskih života. Ne znam zašto ta potreba da se stalno peremo pred drugima«, rekao je Glavan, sarkastično napomenuvši da nasilje hrvatskih navijača znači ulazak Europe u Hrvatsku. </p>
<p>Mladen Godek (Libra) kazao je da zakonom redari postaju jako važne osobe jer dobivaju ovlasti da pregledavaju navijače, zabranjuju pristup na stadione i izbacuju iz njih, što bi moglo biti u suprotnosti s Ustavom. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt (DC) upozorila je da se nasilnicima na sportskim terenima ponekad dodvoravaju pojedinci u medijima te neki političari i ministri.</p>
<p>Ivan Šuker (HDZ) sumnja u provedivost zakona i ističe da se nasilje u sportu može sankcionirati i postojećim Zakonom o javnom redu i miru.</p>
<p> I vladajući i oporbeni klubovi podržali su Konačni prijedlog zakona o brdsko-planinskom području kojim se izjednačavaju olakšice i poticaji za gradove i općine na tim područjima s onima što ih imaju općine na područjima posebne državne skrbi.</p>
<p> Zastupnici su posebno zadovoljni poreznim olakšicama za građane tih područja, posebice povećanjem neoporezivog dijela plaća s dosadašnjih 1750 na 2250 kuna, dok bi poslodavci plaćali 25 posto manji porez na dobit. Pozdravljeno je i povećanje gustoće naseljenosti potrebne za ulazak općina u brdsko-planinska područja na 40, umjesto 30 stanovnika po četvornom kilometru, kako je predlagano u prvom čitanju. </p>
<p>Kako se moglo čuti u raspravi, jedinice lokalne samouprave brdsko-planinskih područja imat će 80 posto veći proračun, a stanovnici dvije do tri tisuće kuna godišnjeg povrata poreza. </p>
<p>Od ukupno 546 lokalnih jedinica lokalne samouprave koliko ih je u Hrvatskoj, njih 127 uživa pogodnosti triju zakona, (o otocima, posebnoj državnoj skrbi i brdsko-planinskim područjima), kako bi dodatnim poticajima ubrzali razvoj.</p>
<p>Dok IDS amandmanom predlaže da zakon obuhvati još po koju općinu iz unutrašnjosti Istre, HDZ slično traži za Zagorje. </p>
<p>Jadranka Katarinčić-Škrlj (HSLS) još je jednom odbacila nedavne optužbe ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Radimira Čačića da Sabor ne želi pomoći brdsko-planinskim područjima, ocjenjujući da je za »nepotrebno izgubljenu godinu« krivac upravo Ministarstvo. </p>
<p>Klub SDP-a i samo nekolicina zastupnika raspravljali su potom o Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se ubrzava rješavanje zahtjeva za utvrđivanjem kategorizacije, kao bitnog uvjeta za početak obavljanja djelatnosti. To bi bilo u nadležnosti ureda državne uprave u županijama, a nacrt zakona produljuje i rok za ponovnu kategorizaciju s dosadašnjih dvije na tri godine.</p>
<p>Prethodno je, bez rasprave prošla Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića, kojom se zabranjuje kloniranje. Pritom je ministar zdravstva Andro Vlahušić najavio upućivanje u saborsku proceduru, na jesen, zakona o transplantaciji i zaštiti bolesnika.</p>
<p>Zabranjeni transparenti i pjesme koje pozivaju na mržnju</p>
<p>Po podacima MUP-a, lani su u sukobima navijačkih skupina ozlijeđena 42 navijača, od čega tri teško te 35 policajaca. Godinu ranije ozlijeđeno je 89 navijača, 11 teško i 109 policajaca, od kojih tri teško. Istodobno, 2002. pokrenuto je 369 prekršajnih postupaka i podignute 32 kaznene prijave, a 2001. su pokrenuta 288 postupaka i podignuto 47 prijava. Lani je zabilježena materijalna šteta na 17 autobusa, pet tramvaja, 58 osobnih vozila, osam vozila MUP-a i četiri objekta. </p>
<p>Po riječima ministra prosvjete i sporta Vladimira Strugara, osnovni cilj zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima je osiguravanje njihova nesmetanog odvijanja. Tako bi se ubuduće kažnjavalo među ostalim konzumiranje alkohola i opojnih droga u sportskim objektima, unošenje pirotehničkih sredstava i oružja te transparenata i poruka koji pozivaju na mržnju, kao i pjevanje pjesama takvog sadržaja.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvati bi »čarobnim štapićem« prvo eliminirali korupciju iz zdravstva</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Rezultati istraživanja »Globalni korupcijski barometar« što su ga u 47 zemalja sredinom prošle godine proveli Transparency International (TI) i Gallup predstavljeni su u petak na konferenciji za novinare u TI Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik TI Hrvatska Zorislav Antun Petrović istaknuo je dvije pojave. Prva je da 45 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da korupcija ima mali utjecaj na njihov privatni život, po čemu je Hrvatska blizu razine razvijenih demokratskih zemalja. Istodobno, čak 69,5 posto ispitanika smatra da da korupcija ima velik utjecaj na poslovno okružje, po čemu je Hrvatska blizu razine nerazvijenih zemalja. Posebno, međutim, »raduje da su Hrvati među većim optimistima«, kazao je Petrović. Čak 43,5 posto ispitanika smatra da će se u sljedeće tri godine razina korupcije u Hrvatskoj smanjiti. </p>
<p>Hrvati bi, kad bi imali čarobni štapić kojim bi mogli eliminirati korupciju iz jednog segmenta društva, prvo lupili po zdravstvu (22,5 posto), a na drugom je mjestu sudstvo. </p>
<p>Ti se rezultati donekle poklapaju s rezultatima analize poziva na antikorupcijsku liniju TI Hrvatske. </p>
<p>Član Upravnog odbora TI Hrvaske prof. dr. Josip Kregar napomenuo je da su ovakva istraživanja ujedno i dijagnostička sredstva. Također je upozorio da je istraživanje »Globalni korupcijski barometar« komplementarno s indeksom percepcije korupcije što ga TI objavljuje svake godine.</p>
<p>Kregar je kazao da »ne žele da rezultati budu korišteni kao argumenti protiv bilo koje profesije ili institucije«, a nada se da će objavljeni rezultati biti povod za pozitivnu reakciju zdravstva i sudstva. Kregar je upozorio i na nedemokratsko odlučivanje u Transparency Internationalu (ne u hrvatskom uredu) i njegovom međunarodnom tajništvu, a koje ide na štetu nacionalnih ureda. </p>
<p>Istraživanjem »Globalni korupcijski barometar« obuhvaćeno je više od 40.000 ljudi, a u dvije trećine zemalja ispitanici bi »čarobni štapić« primijenili prvo na političkim strankama.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Domaći turisti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u cijeloj Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) obavijestio je sve domaće turiste, koji su zdravstveno osigurani da imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u cijeloj državi. </p>
<p> Osiguranici imaju pravo na zdravstvenu zaštitu kod bilo kojeg liječnika u Hrvatskoj koji ima sklopljen ugovor s HZZO-om, i od njega dobiti uputnicu ili recept za lijek, ističe pomoćnica direktorice HZZO-a Lidija Hrastić-Novak. Liječnicima u turističkim mjestima Zavod zbog toga osigurava više uputnica i recepata, dodala je.</p>
<p> Kad je riječ o nekoj akutnoj bolesti poput angine, ili prijelomu i slično, svaki ugovorni liječnik dužan je pregledati bolesnika koji ima iskaznicu zdravstvenog osiguranja i propisati liječenje.</p>
<p> Kroničnim bolesnicima preporučuje se da prije odlaska na put zatraže od svojega liječnika, koji dobro poznaje njihovu bolest, terapiju za to razdoblje, rekla je Hrastić-Novak.</p>
<p> Ako ugovorni liječnici ne postupe prema pravilima ili uskrate neku uslugu, HZZO im može odrediti sankcije, smanjiti glavarinu ili poslati opomenu pred raskid ugovora. U slučaju težih kršenja prava pacijenta, Zavod može tražiti i očitovanje Hrvatske liječničke komore, upozorava pomoćnica direktorice. </p>
<p>Pacijentu koji mora platiti neku od usluga kod ugovornog liječnika, a nije riječ o participaciji koju inače pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje, preporučuje se da zatraži račun kako bi HZZO imao dokaz na temelju kojega će moći obeštetiti osiguranika, naglašava Hrastić-Novak.</p>
<p> »Liječnici uvijek ne postupaju kako bi trebali i mi ne zatvaramo oči pred time, pa će HZZO u takvim slučajevima kazniti liječnika«, izjavila je.</p>
<p> Iako se mnogo priča o nepravilnostima prilikom pružanja zdravstvene zaštite izvan mjesta prebivališta, Lidija Hrastić-Novak ističe da je lani u cijeloj Hrvatskoj bilo samo 10 pisanih prigovora.</p>
<p> Organizacija sanitetskog prijevoza bolesnika u nadležnosti je domova zdravlja i zdravstvenih ustanova koje na tom području imaju ugovor s HZZO-om.</p>
<p> Pomoćnica direktorice Zavoda upozorava da se u razdoblju pojačanog ljetnog prometa, zbog manjeg broja vozila, može dogoditi da neki pacijenti moraju čekati na sanitetski prijevoz iz jednoga u drugo mjesto.</p>
<p> Zdravstvena zaštita stranaca uređena je posebnim konvencijama i različita je od države do države. </p>
<p> Hitna medicinska pomoć i spašavanje života domaćih ili stranih turista neupitna je, bilo da se usluga pruža u domu zdravlja, kod ugovornog liječnika, privatnika ili u bolnici, pa za nju nije potrebna uputnica niti zdravstvena iskaznica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nezadovoljni kupci ipak nisu spalili »mercedese«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Dvojica nezadovoljnih vlasnika vozila marke Mercedes-Benz, Milenko Mikulić i Velimir Vuković, koja su se u petak ujutro pojavila ispred tvrtke Euroline, generalnog zastupnika DaimlerChrysler AG za Hrvatsku, ipak nisu obavili spaljivanje vozila kako je to bilo ranije najavljeno. Prema riječima Branislave Malvić, voditeljice odjela za odnose s javnošću tvrtke Euroline, na sastanku koji su Vuković i Mikulić imali s direktorom Eurolinea Darkom Živkovićem, dobra volja sve tri strane za rješenje problema ipak je prevladala.</p>
<p>»U ovom je trenutku najvažnije da ni do kakve paljevine nije došlo. U razgovorima su sve tri strane pokazale dobru volju i spremnost na određene kompromise, a dok se sporovi u potpunosti ne riješe ne možemo govoriti o detaljima sastanka. Naime, o čitavoj se situaciji još moraju upoznati i očitovati stvarni vlasnici vozila, leasing tvrtke Erste & Steiermarkische S-Leasing i Debis Leasing«, rekla je Branislava Malvić.</p>
<p> Prema njezinim riječima, rasplet u kojem su neki očekivali da će Mikuliću i Vukoviću vozila biti zamijenjena je nemoguć, jer bi to značilo pristanak na ucjenu. »Briga o kupcima i njihovo zadovoljstvo u našem su interesu, poklanjanje automobila ne dolazi u obzir«, zaključila je Malvić.</p>
<p>Cijela je priča počela kada je jedan od dvojice spomenutih vlasnika, Milenko Mikulić, nedavnim javnim istupom izrazio je svoje nezadovoljstvo činjenicom da je njegov novi automobil, model »E 270 CDI«, zbog problema s računalnim sustavom, na raznim servisima u posljednjih nekoliko mjeseci bio više od 20 puta. </p>
<p>Nakon njegove najave da će automobil u znak prosvjeda, spaliti pred zagrebačkom zgradom Eurolinea istupio je i drugi nezadovoljni vlasnik, Velimir Vuković, koji je također nezadovoljan svojim »mercedesom E 220«. Za razliku od Mikulića, koji je svoje vozilo putem leasinga nabavio u tvrtci Miers iz Donje Stubice, koja nije ovlašteni prodavatelj vozila te marke, Vukovićev je auto u također u leasingu, ali prodao ga je Euroline. </p>
<p>Generalni se zastupnik DaimlerChryslera zatim se, u četvrtak, oglasio službenim dopisom, u kojemu je navedeno da je Mikulićevo vozilo, osim što nije kupljeno u okvirima ovlaštene mreže, bilo isporučeno bez odgovarajuće jamstvene knjižice te da na njemu nije obavljen nužan nulti servis, te da su svi njegovi problemi krenuli odatle. </p>
<p>Za Vukovićevo vozilo u Eurolineovom dopisu stoji da su na njemu prvi popravci obavljeni u listopadu prošle godine, a nakon novih kvarova i pritužbe vlasnika, stručnjaci DaimlerChryslera odradili su dijagnosticiranje vozila, koje je pokazalo da je automobil ispravan po svim njegovim pritužbama. </p>
<p>V. F.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vlada potvrdila da joj je Ured Predsjednika dostavio izvješće državnog odvjetnika o »Oluji« </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja </p>
<p> - Hrvatska vlada potvrdila je u petak da joj je Ured Predsjednika dostavio izvješće glavnog državnog odvjetnika s podacima o kaznenim prijavama i postupcima protiv poznatih i nepoznatih počinitelja nakon vojnoredarstvene akcije »Oluja«, koje je od Državnog odvjetništva tražio i Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom. </p>
<p> To se izvješće trenutačno analizira kako bi se utvrdilo u kojoj se mjeri dostavljeni materijali podudaraju sa sudskom dokumentacijom koju je, vezano uz podizanje kaznenih prijava i postupaka nakon »Oluje« protiv poznatih i nepoznatih počinitelja raznih kaznenih djela, Vlada putem tadašnjeg ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića predala haaškom tužiteljstvu 14. ožujka i 23. studenoga 2000. godine. Nakon analize i utvrđivanja ima li novih podataka, oni će biti žurno poslani tužiteljstvu ICTY-ja, navodi se u priopćenju iz Vladina ureda za odnose s javnošću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić: Bez autocesta nema gospodarskog razvitka ni pridruživanja Europi</p>
<p>Autoceste su jedno od najvažnijih ostvarenja u novijoj hrvatskoj povijesti, rekao je Mesić / Istaknuo je da je Hrvatska, dok je bila u izolaciji, imala i nizak kreditni rejting, što se zahvaljujući demokratizaciji promijenilo pa su nam dostupni i povoljni krediti </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Na prijedlog ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića, predsjednik Republike Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice s likom Blaža Lorkovića osmoricu zaslužnih za gradnju novih autocesta.</p>
<p>Mesić je u petak na svečanosti dodjele u Predsjedničkim dvorima istaknuo da su odlikovani najzaslužniji za izgradnju gotovo 140 kilometara novih autocesta. Ocijenio je da je gradnja autocesta jedno od najvažnijih ostvarenja u novijoj hrvatskoj povijesti, jer bez njega nema gospodarskog razvitka ni pridruživanja Europi.</p>
<p> Odlikovani pojedinci, dodao je, osmislili su taj zahtjevni projekt i organizirali sustav za njegovu izvedbu. </p>
<p>»Sredinom devedesetih kad je Hrvatska bila u izolaciji, imala je nizak kreditni rejting i ovakav program gradnje nije se mogao zamisliti. Demokratizacija je donijela povoljnije uvjete kreditiranja i niže kamate«, ustvrdio je Predsjednik. Time se omogućilo stvaranje moderne infrastrukture.</p>
<p>Odličja su primili predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Stanko Kovač, direktor Sektora za pravne i opće poslove HAC-a Nikola Bačurin, direktor Sektora za građenje Boro Brnić, član Uprave Žarko Bubalo, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i prostornog uređenja Lino Fučić, glavni inženjer - koordinator pravca Sv. Rok - Zadar Ladislav Pezdevšek, direktor pravca Sv. Rok - Split Ante Tvrdeić te zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza Pavao Komadina.</p>
<p>Prije uručenja odličja, ministar Čačić na konferenciji za novinare zahvalio je svima koji su sudjelovali u »grandioznom projektu čiji je ključni dio završen«. Istaknuo je da gradnja autocesta nije puka građevinska gospodarska politika kao što je neki nazivaju, nego dokaz da se ima snage i sposobnosti pokrenuti gospodarstvo zemlje, što se odražava i na trenutačno najviši rast nacionalnog dohotka u Europi. </p>
<p>Ministar smatra da nesumnjivo još stotine ljudi zaslužuju odličja. Prednost je ovaj put dana onima koji su bili najistaknutiji u projektu autoceste prema Dalmaciji, ali sljedeći put, najavio je, nagrađivat će se i graditelji drugih smjerova. </p>
<p> Kovač je naglasio da zahvalu zaslužuje oko 15 tisuća ljudi iz silne 'vojske' koja je svakodnevno radila i nastavit će raditi na projektu autocesta. »Nije bilo teško izgraditi ni tunele niti mostove već ustrojiti cijeli sustav i osigurati njegovo funkcioniranje. Sad je taj sustav uspostavljen pa će se ubuduće Vladin program lakše realizirati«, predviđa Kovač. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Flego: Studentima Veleučilišta u Splitu neće biti priznate diplome </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Prema odluci Vlade, dok Veleučilište u Splitu ne uskladi svoje funkcioniranje sa zakonom, a za to mu je dan rok od četiri mjeseca, ne smije upisivati nove studente ni na jedan od smjerova. Na to je u petak, na konferenciji za novinare, ozbiljno upozorio ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego, naglasivši da studentima koji su upisali Veleučilište u akademskoj godini 2002./03. neće biti priznate diplome.</p>
<p>Nevažeće će biti i diplome potencijalnih studenata koji se ovih dana prijavljuju za upis na Veleučilište u novoj akademskoj godini. </p>
<p>»Mnogim studentima koji mi se obraćaju s upitom i molbom zašto ih ne ostavimo da na miru studiraju na Veleučilištu, moram reći da se obraćaju na krivu adresu«, rekao je Flego, dodajući da Ministarstvo ne može utjecati na one koji žele studirati unatoč upozorenju da neće dobiti diplomu i za to još plaćaju školarinu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Vlada je Splitskom veleučilištu dala posljednju šansu da svoje funkcioniranje uskladi sa zakonom. </p>
<p>To znači da do sredine listopada mora uskladiti Statut sa zakonima o visokim učilištima i ustanovama, preregistrirati Veleučilište, ali i provesti sve postupke izbora nastavnika u zvanje, što nije učinjeno za mnoge angažirane nastavnike na Veleučilištu.</p>
<p> Novinare je zanimalo zašto Vlada nije smijenila vodstvo Veleučilišta, na čelu s Borisom Anzulovićem, čime daje do znanja da se u Hrvatskoj može funkcionirati mimo zakona i za to dobivati visoku plaću iz državnog proračuna. Flego je istaknuo da je Anzulovićeva smjena jedna od krajnjih mjera, kao i ukidanje Veleučilišta. Objasnio je da je Vlada u vezi s Veleučilištem donijela ovakve odluke kako se ne bi izazivali veći potresi, a osobno bi volio da se Veleučilište spasi. </p>
<p>Na pitanje zašto Veleučilište, za koje je utvrđeno da upisuje studente i otvara nove studije bez dopusnice Ministarstva, dosad nije ukinuto, Flego je odgovorio kako se nada da u toj instituciji postoje ljudi koji su u stanju uskladiti djelatnost ustanove sa zakonom i pridonijeti kvalifikacijskoj strukturi Hrvatske.</p>
<p> »Zbog toga nemam srca predložiti ukidanje Veleučilišta. Nakon svih napora koje smo poduzeli bila bi šteta sve to poništiti«, rekao je ministar, dajući do znanja da će se cijeli slučaj predati Državnom odvjetništvu ako nakon isteka roka, Veleučilište ne riješi nepravilnosti.</p>
<p> »Poništitelj tada neće biti Ministarstvo znanosti nego oni koji su kršili zakon. Nadam se da će kršitelji zakona snositi konzekvence«, zaključio je.</p>
<p>Privatizacija Veleučilišta </p>
<p>Flego je komentirao i mogućnost da se Veleučilište u Splitu privatizira naglasivši da bilo ono javno ili privatno, želi li izdavati diplome s pravom javnosti, mora proći zakonsku proceduru. Dodao je da se pritom trebaju konzultirati i druga ministarstva, poput Ministarstva zdravstva koje je ustanovama pod svojom ingerencijom zabranilo da zapošljavaju one s diplomom medicinskih smjerova Veleučilišta u Splitu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kritična 24 sata Milana Bandića </p>
<p>Kako je službeno priopćeno, Bandićeve zdravstvene tegobe posljedica su potpune iscrpljenosti zbog prekomjernog rada / Uzrok tegoba je u moždanom deblu što može biti opasnije od klasičnog moždanog udara, saznaje Vjesnik </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Stanje zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića, u sljedeća 24 sata smatra se kritičnim jer je uzrok tegoba u moždanom deblu, bitnom za sve vitalne funkcije. Tek nakon toga liječnici će moći prognozirati ishod, doznaje Vjesnik u petak. Podsjetimo, Bandić je u četvrtak popodne pretrpio moždani udar i hitno je prevezen u Kliniku za neurologiju KBC-a Zagreb. </p>
<p> Kako Vjesnik saznaje od stručnjaka koji je želio ostati anoniman, tegobe u moždanom deblu mogu biti opasnije od klasičnoga moždanoga udara jer o tom dijelu živčanog sustava, koji predstavlja vezu između mozga i leđne moždine, ovise rad srca i disanje, rad bubrega, motorika i tlak. Upravo zbog toga zamjenik gradonačelnice podvrgnut je pretrazi glave uz pomoć kompjuterske tomografije (CT) tek u petak ujutro jer za vrijeme te pretrage koja traje 40 minuta pacijent mora biti potpuno miran. Budući da je postojala opasnost da zataje neke od vitalnih funkcija, liječnici nisu smjeli dati Bandiću sredstvo za smirenje koje bi primirilo motorne impulse pa onda i svjesne ili nesvjesne tjelesne pokrete. </p>
<p>U petak oko 13 sati, kako smo saznali, Bandićevo je stanje bilo stabilno, ali sljedeća su 24 sata kritična.</p>
<p> Pojednostavljeno rečeno, stanje u kojemu je pacijent dobro, u samo jedan sat može se izmijeniti. Zbog toga ni jedan liječnik nije želio komentirati i prognozirati Bandićevo stanje, pozivajući se uz to i na Liječnički kodeks. </p>
<p>Te informacije potvrđuje i vrlo šturo priopćenje koje su u petak potpisali dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i dr. Josip Paladino, ravnatelj KBC-a Zagreb.</p>
<p>U njemu se navodi kako je »nakon kliničkih, laboratorijskih i radioloških pretraga zaključeno da su zdravstvene tegobe uvjetovane spazmom krvne žile u endokraniumu, a posljedica su potpune iscrpljenosti zbog prekomjernoga rada«. Inače, Bandićevi bliski suradnici ističu da on previše radi i da je pod stalnim stresom. </p>
<p>Jedan sugovornik iz vrha gradskog SDP-a rekao je da je Bandić pod velikim pritiskom otkad je zbog prometne nesreće morao podnijeti ostavku na mjesto gradonačelnika. Gotovo dvadesetčetverosatno radno vrijeme, odlasci na Sljeme i briga za grad doveli su ga do stanja u kojemu je sada, rekao je. </p>
<p>Bandića je u petak prijepodne posjetio premijer Ivica Račan.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Od 1. kolovoza jeftinije telefoniranje za socijalno ugrožene korisnike </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Od 1. kolovoza vlasnici fiksnih telefonskih linija moći će birati između nekoliko tarifnih paketa Hrvatskoga telekoma, saznajemo u Vladi. HT je, naime, Vladi i neovisnom regulatoru Vijeću za telekomunikacije, koji donosi konačnu odluku o tarifama, dostavio prijedlog novih tarifnih paketa. O prijedlogu novih tarifa, koji kasni otprilike mjesec dana, još se pregovara, a pretpostavlja se da će uz postojeći tarifni paket HT ponuditi klijentima još dva ili tri paketa.</p>
<p>Za građane će sigurno biti najzanimljiviji paket namijenjen socijalno ugroženim slojevima. HT pretpostavlja da bi on mogao privući oko 270.000 korisnika. Vjerojatno će se sastojati od niže pretplate i manjeg broja impulsa - do 60 minuta razgovora na mjesec - po nižoj cijeni, a ako se taj broj impulsa premaši, dodatni impulsi bili bi skuplji od uobičajenih. Taj je paket namijenjen klijentima koji mogu računati da će imati više ulaznih nego izlaznih poziva, odnosno da će oni manje nazivati, a više biti nazivani. </p>
<p>HT će, saznajemo, osigurati i ponudu poslovnim korisnicima. Za njih je vjerojatno predviđen paket s nešto višom pretplatom, ali i većim brojem jeftinijih gradskih i međunarodnih poziva, te besplatnim telefoniranjem nedjeljom. Taj će paket, pretpostavlja se, biti posebno pogodan i za tvrtke koje se mnogo služe Internetom. Uz ta, dva paketa moguća je uspostava i tzv. obiteljskog tarifnog paketa. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Haaški sud zanimaju Jusićeve snimke bombardiranja Dubrovnika </p>
<p>DUBROVNIK 4. srpnja</p>
<p> - Poznati hrvatski skladatelj, Dubrovčanin Đelo Jusić, na jesen će svjedočiti na Haaškom sudu u procesu protiv bivšega jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. </p>
<p> Jusić koji je dijelio sudbinu svoga grada i sugrađana cijelo vrijeme agresije na krajnji hrvatski jug i sam Dubrovnik, zabilježio je videokamerom većinu bombardiranja Grada koja su s okolnih brda izvodile JNA i paravojne srpsko-crnogorske snage.</p>
<p> Kako je za Vjesnik izjavio Jusić, obveza prema Haaškom sudu ne dopušta mu da govori u medijima o svjedočenju. No, istaknuo je da su upravo te snimke dojmile tužiteljstvo i razlog su zašto je pozvan kao svjedok.</p>
<p> Đelo Jusić je i za vrijeme najtežih dana u Dubrovniku nastavio voditi dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik, a njegovim se sugrađanima u sjećanje urezala šifra: »U isto vrijeme na istom mjestu!«, kojom su se članovi putem Radija Dubrovnik pozivali na probe. Kad se Dubrovnikom pronijela informacija da je izgubljena zadnja obrambena crta na Srđu, da bi podigao moral Dubrovčana i branitelja, Jusić je ispred crkve Svetoga Vlaha izveo koncert s Gradskom glazbom Dubrovnik dirigirajući glazbenicima s vreća pijeska kojima je bio zaštićen Orlandov stup. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Antunović: Piloti nikad nisu štrajkali i odbili zapovijedi</p>
<p>Ministrica obrane i predsjednik saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov ocijenili su zadovoljavajućim stanje u Ratnom zrakoplovstvu / Piloti su nezadovoljni zbog plaća i neriješenih stambenih pitanja. No, oni vole svoj posao i žele ga obavljati na najbolji mogući način, rekla je Antunović</p>
<p>ZEMUNIK, 4. srpnja </p>
<p> - Ministrica obrane Željka Antunović i zapovjednik HRZ-a brigadni general Viktor Koprivnjak posjetili su u petak 93. zrakoplovnu bazu i zapovjedništvo za izobrazbu i obuku Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u Zrakoplovnoj bazi Zemunik, te bili domaćini članovima Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora.</p>
<p> Tom su prigodom pripadnici HRZ-a izveli letački program na zrakoplovima »air-tractor«, »pilatus« PC9, MIG-u 21, »canadair« i na školskom helikopteru »bell 206«. Letači su pokazali vještine upravljanja te različite namjene i mogućnosti zrakoplova.</p>
<p> Nakon leta, ministrica Antunović rekla je novinarima kako se članovi saborskog odbora tim posjetom žele uvjeriti u stvarno stanje i planove HRZ-a. Stanje u HRZ-u ocijenila je zadovoljavajućim.</p>
<p> Na novinarske upite, ministrica je odgovorila da među pilotima ima nezadovoljstva zbog visine plaća, neriješenih stambenih pitanja i teškoća koje muče i ostale ljude. No piloti vole svoj posao i žele ga obavljati na najbolji mogući način, a nikad nisu štrajkali i odbili zapovijedi, istaknula je. </p>
<p> Osvrćući se na vojnu suradnju sa SAD-om ministrica obrane rekla je da je američka vojna pomoć od 19 milijuna dolara uskraćena jer Hrvatska nije potpisala sporazum o neizručenju američkih građana međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine. No to nisu i sankcije, objasnila je. Mnogo je važnije da Hrvatska i SAD surađuju u sve više projekata, naglasila je ministrica Antunović. </p>
<p> Na upit kako komentira novinske napise o prijetnjama Al Qaide Hrvatskoj, rekla je da su to najobičnija nagađanja. »Hrvatska je suočena s opasnostima od terorizma kao i sve druge zemlje u svijetu, a hrvatske sigurnosne službe normalno obavljaju posao i prikupljaju podatke kako bi spriječile moguće terorističke akcije«, dodala je Antunović.</p>
<p> I predsjednik saborskog odbora Ante Markov stanje u HRZ-u ocijenio je zadovoljavajućim u tehničkom i organizacijskom smislu. Radi se na poboljšanju uvjeta, istaknuo je Markov. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vrhovnik: Od ponedjeljka svi radnici na čekanju </p>
<p>Direktor kaže da nema novca za zaostale plaće, ali ističe da je tvrtka ugovorila poslova za 45 milijuna USD i da nikad nije tako dobro poslovala</p>
<p>RIJEKA, 4. srpnja</p>
<p> - Na izvanrednom skupu zaposlenika u petak, Damir Vrhovnik, direktor Brodogradilišta Viktor Lenac, izvijestio je radnike da Uprava od ponedjeljka sve njih upućuje na »preraspodjelu«, što znači kući na čekanje. </p>
<p> Oni koji odluče ipak doći u Brodogradilište, radit će, a oni koji ostanu kod kuće morat će prihvatiti posljedice koje iz toga proizlaze, rekao je Vrhovnik.</p>
<p> U Lencu je, naime, »preraspodjela« dosad značila korištenje slobodnih sati odnosno dana prikupljenih u vrijeme dok se moralo raditi prekovremeno.</p>
<p>Direktor je potvrdio da trenutačno nema novca za neisplaćene plaće radnicima i kooperantima. Napomenuo je da nikoga ne može natjerati da radi besplatno, ali je dodao kako je, s obzirom na ugovorene poslove, nužno osigurati nesmetano poslovanje u sljedećih deset do petnaest dana. </p>
<p> Vrhovnik je izjavio da je stečaj jedino rješenje ako se banke i vlasnici ne uspiju dogovoriti o načinu rješavanja problema u sljedećih nekoliko dana. </p>
<p>Stečaj s preustrojem u kojem bi se smanjio broj zaposlenika i provela sanacija, dodao je direktor Lenca, povoljnije je rješenje od stečaja u kojem se radnici šalju na burzu, a imovina tvrtke rasprodaje.</p>
<p>Osnovni je problem tvrtke, ističe Vrhovnik, dvogodišnji dogovor banaka o načinu rješavanja problema. Prema njegovim riječima, ako se banke i dogovore o daljnjem financiranju razvojnih projekata Lenca, potrebno je 60 dana da u škver stigne novac nužan za poslovanje. </p>
<p>Na kraju, Vrhovnik je rekao da to brodogradilište ima perspektivu jer ugovoreni poslovi za ovu godinu dosežu vrijednost od 45 milijuna američkih dolara te da Lenac nikad zapravo nije tako dobro poslovao.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030705].
|
