NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030305].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210620 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Priče da se Vladi dostavljaju informacije gdje je Gotovina oblik su pritiska na Hrvatsku«</p>
<p>Gotovina ne poštuje institucije hrvatske države i to jest problem / Hrvatska vlada nema nikakvih razloga da ne surađuje s Haagom, no ne možemo ispunjavati ono što objektivno ne možemo dati / Priča o ZOR-u traje 15, 16 mjeseci i treba je ili završiti ili prekinuti / HEP nije koristio NE Krško, normalno je da zatraži odštetu i u tome će imati potporu Vlade, kaže Granić</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Goran Granić, potpredsjednik Vlade, za Vjesnik govori o ponovnom otvaranju pitanja hrvatske suradnje s Haaškim sudom, o usuglašavanju promjena Zakona o radu sa socijalnim partnerima i o Nuklearnoj elektrani Krško.</p>
<p>• Protiv Hrvatske je navodno pokrenuta diplomatska akcija, jer ne surađuje s Haagom. Kako se navodi, nije izručen general Gotovina, a Vlada navodno nije Haaškom sudu poslala tražene dokumente koji se odnose na rat u BiH. Što se događa?</p>
<p>- Što se tiče gospodina Ante Gotovine, bez obzira na to koliko tko bio nezadovoljan, pa i mi sami, dosadašnje potrage nisu urodile plodom. Naravno da je to interesantna tema i da se koristi u kontekstu ispunjavanja obveza Hrvatske prema Haaškom sudu. Zanimljivo je da postoje osobe koje su ga vidjele kako se kreće u diplomatskim krugovima. Gospodin Gotovina ne poštuje institucije hrvatske države i to jest problem. Priče da se hrvatskoj vladi dostavljaju informacije gdje se on nalazi su neozbiljne i u to ne bih ulazio. Mislim da je to jedan od oblika pritisaka na Hrvatsku koji se koristi.</p>
<p>Što se tiče dokumenata, to je također pitanje koje ćemo morati razriješiti s tužiteljstvom.</p>
<p> I ono se koristi u kontekstu pritisaka i pokušaja dokazivanja da Hrvatska s Haagom ne surađuje, odnosno da surađuje samo pod pritiskom. Naravno da to nekome vjerojatno odgovara i da se takve stvari povremeno plasiraju.</p>
<p>• Je li Vlada Haagu poslala tražene dokumente?</p>
<p>- To je malo dulja priča. Odnos suradnje i nesuradnje je odnos i sposobnosti ljudi da taj posao rade i da postave jasne i adekvatne zahtjeve kojima se može udovoljiti. Hrvatska vlada nema nikakvih razloga da ne surađuje, no ne možemo ispunjavati ono što objektivno ne možemo dati. U protekle tri godine pojavljivale su se određene situacije: dva puta su dokumenti traženi preko Suda, odnosno stigli su zahtjevi za dostavom određenih dokumenata koji navodno nisu bili dobiveni redovnim putem. Ali Sud njih nije prihvatio nego je prihvatio obrazloženje hrvatske strane. Prema tome, mislim da nema potrebe da se stvara bilo kakvo neraspoloženje, osim ako to nekome ne odgovara, ali to nema nikakve veze sa suradnjom ili nesuradnjom. </p>
<p>• Na čelu ste Vladine pregovaračke skupine koja sa sindikatima treba uskladiti promjene Zakona o radu. Najavili ste i neka popuštanja kad je riječ o sindikalnim zahtjevima.</p>
<p>- Vlada je na početku rekla da je spremna usuglašavati prijedlog ZOR-a. Popustiti ili ne popustiti su malo teške riječi, jer tu je i treći socijalni partner, poslodavci, koji također imaju svoje interese. Smatramo da postoje realne šanse da se sa svim socijalnim partnerima usuglasimo o spornim institutima, kao i da dogovorimo izmjene drugih zakona koji na određeni način dotiču tu problematiku, a predstavljaju jedan vid kompenzacije.</p>
<p>l Propadnu li dogovori, treba li Vlada odustati od ZOR-a?</p>
<p>- Ta priča traje 15, 16 mjeseci i treba je ili završiti ili prekinuti. Za Libru, za nas članove Vlade i zastupnike Libre u Saboru, mrcvarenje i stvaranje privida da se nešto događa je neprihvatljivo. Ako nema političke volje za promjene ZOR-a koje su nužne, ako netko spekulira i misli da će profitirati, demagoški brani stav sindikata i ne želi se suočiti s realnošću potrebnih promjena, onda je to njegov problem, no zajednički je problem što zakon nije donesen. Ja ne mislim trošiti dane i mjesece na jalovu poslu.</p>
<p>• Slovenski je parlament ratificirao sporazum o NE Krško. No oporba ponovo pokreće pitanje Krškog i zamjera Vladi da je Hrvatska skupo platila ulazak u svoje vlasništvo.</p>
<p>- Ne može se ništa protiv političkih pitanja koja postavljaju stranke. Ništa se nije promijenilo od trenutka ratifikacije, osim što HEP nije koristio elektranu. Zato je normalno da zatraži odštetu i u tome će imati potporu Vlade.</p>
<p>• Je li moguće da Hrvatska proda svoj udio u nuklearki? I planira li se to?</p>
<p>- Naravno da je moguće, no da bi se nešto prodalo, treba ući u vlasništvo. Međutim, prodaja se ne planira. Nekoliko sam puta govorio da stvari treba razlikovati: jedno je doći u vlasnički posjed, a drugo je raspravljati isplati li se nama koristiti nuklearku ili se ne isplati. </p>
<p>Koliko stranaka toliko prijedloga izbornog zakona</p>
<p>• LS i IDS predstavili su u utorak svoju verziju izbornog zakona.</p>
<p>- Vjerojatno će sve stranke imati svoj prijedlog izbornog zakona, pa je možda rješenje da se svaka stranka bira prema svom izbornom zakonu. No vjerujem da, na kraju svega, osim tehničkih zahvata, na postojećem izbornom zakonu neće biti drugih promjena. Prema mom mišljenju, novi izborni zakon je pitanje koncepta u kojoj mjeri naći ravnotežu između izbora neposrednih kandidata i kandidata sa stranačkih lista, kao i trajnosti izbornog zakona.</p>
<p>Tu su i neka dodatna pitanja o smanjivanju utjecaja, koji su se u prošlosti javljali, da neke stranke s 40 posto mandata mogu imati 60 posto glasova. Postoje mehanizmi koji mogu ublažiti takve posljedice, no nisam siguran je li moguće u tako kratkom vremenu razmišljati o izbornom zakonu s dugoročnijom vizijom ciljeva postavljanja stabilnijeg izbornog zakona. Očekujem da će se, kad sve stranke u Saboru predlože svoje izborne zakone, postići minimum koji je moguć.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Što sve Pavić zna o organiziranom kriminalu</p>
<p>Ninoslav Pavić optužuje mafiju za eksploziju, a »Nacional« piše da je suvlasnik EPH poslovno povezan s prijateljima osoba kojima se sudilo da su dio mafije / Je li na djelu organizirani kaos, kako kaže ravnatelj Uskoka Željko Žganjer? / Lani, nakon napisa u »Globusu« da je primao kriminalce, predsjednik Stjepan Mesić je Pavića pozvao na razgovor</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Svi koji komentiraju podmetanje eksploziva pod vozilo Ninoslava Pavića, predsjednika Uprave i suvlasnika Europapress Holdinga, slažu se da policija mora što brže i učinkovitije obraditi taj slučaj i da joj Pavić u tome treba pomoći bez zadrške.</p>
<p>Ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (Uskok) Željko Žganjer tome još dodaje zabrinjavajuć dojam: »Čitav me niz događanja u posljednje vrijeme, pa i ova eksplozija, navodi na pomisao kako je moguće posrijedi provedba neke dobro razrađene strategije kaosa«.</p>
<p>Da bi se izbjegao kaos i manipulacije, Pavić bi istražiteljima trebao reći sve svoje spoznaje o organiziranom kriminalu u Hrvatskoj koji, kako tvrdi, stoji iza napada. »Bio bih silno zadovoljan da istraga u ovom slučaju pomogne da se konačno krene u pravi obračun s organiziranim kriminalom. On je postao očito vrlo samouvjeren i hrabar, drzak i otvoren, jer vidi da mu jedina ozbiljna opasnost prijeti od medija i javnosti«, rekao je Pavić u ponedjeljak.</p>
<p>Krajem prošle godine, oslobađajućom je presudom završeno suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji s Knežije. Tužitelji nisu uspjeli dokazati postojanje zločinačke organizacije. Anto Nobilo, odvjetnik prvooptuženog Nikice Jelavića, u završnoj je riječi predočio sudu više od tisuću stranica novinskih tekstova, tvrdeći da su tužitelji, dio medija i suprotni klan Vjeke Sliška zajednički lažno optuživali njegova klijenta.</p>
<p>Poznato je da su mediji u vlasništvu Ninoslava Pavića imali pravo ekskluziviteta na intervjue s tužiteljicom u tom procesu Dunjom Pavliček Patak, bivšim glavnim državnim odvjetnikom Radovanom Ortynskim i pokojnim Vjekom Sliškom. Novinari koji su radili te intervjue nedavno su prijavili prijetnje i Pavić ih spominje u kontekstu podmetanja eksploziva pod svoj automobil.</p>
<p>Pišući o subotnjoj eksploziji, novi broj tjednika »Nacional« - čijeg se vlasnika Ivu Pukanića nerijetko dovodilo u vezu s Hrvojem Petračem, kontroverznim tajkunom kojeg se pak povezivalo sa sudski nedokazanom »zločinačkom organizacijom s Knežije« - tvrdi da su Pavićeva izdanja imala presudnu ulogu u postavljanju Radovana Ortynskog na mjesto glavnog državnog odvjetnika.</p>
<p>Taj tjednik tvrdi da je najveći Pavićev poraz bio kad je Ortynski smijenjen. Time je, navodno, medijski tajkun izgubio bitku protiv ministra policije Šime Lučina, kojem se pripisuje da je 2000. stavio u proceduru kaznenu prijavu u »slučaju Grupo«, zbog čega je Pavić jedan dan proveo u pritvoru.</p>
<p>»Nacional« ide i korak dalje i Pavića povezuje s osobama bliskim bivšim optuženicima iz tzv. zločinačke organizacije s Knežije: »Ako se aludira na EPH-ovu propagandnu podršku Državnom odvjetništvu u progonu tzv. zločinačke organizacije hrvatsko-njemačkog kriminalca Zlatka Bagarića, zagonetno je zašto Ninoslav Pavić u posljednje vrijeme intenzivno surađuje s Mićom Carićem. Današnji poslovni partner u osvajanju gradskih zemljišta i nekretnina, Mićo Carić, nije samo bivši Bagarićev kompanjon u casinu Jocker nego i bliski prijatelj s dvojicom oslobođenih optuženika iz tzv. zločinačke organizacije, Nikicom Jelavićem i Zoranom Pripuzom«.</p>
<p>Izvjestitelji sa spominjanog suđenja kažu da je Mićo Carić svjedočio u korist Nikice Jelavića i Zorana Pripuza. Da bi se ove rašomonske okolnosti bolje razumjele, treba reći i da je ravnatelj policije Ranko Ostojić u jednom HTV-ovom »Forumu« izrazio nezadovoljstvo radom bivšeg državnog odvjetnika Ortynskog u prikupljanju dokaza u slučaju »zločinačke organizacije s Knežije«.</p>
<p>Subotnja je eksplozija izazvala reakcije gotovo svih političkih čimbenika u zemlji, a predsjednik Stjepan Mesić je pozvao policiju na pojačan angažman.</p>
<p>Nakon eksplozije bombe koja je usmrtila Milana Levara 2000. godine, predsjednik Mesić je kazao da je nedvojbeno riječ o aktu političkog terorizma. U Pavićevu je slučaju kazao da prvo treba ustanoviti je li riječ o privatnoj stvari ili udaru na slobodu tiska.</p>
<p>Promatrači zamršenih odnosa politike i medija u Predsjednikovoj izjavi uočavaju oprez proizašao iz njegova odnosa s medijskim tajkunom. Početkom prošle godine postalo je izvjesno da se predsjednik Mesić odriče usluga Tomislava Karamarka, tadašnjeg predstojnika UNS-a, a u kuloarima se počelo govorkati da će novi Karamarkov poslodavac biti baš Pavić. Tjednik »Globus«, jedno od izdanja EPH, počeo je objavljivati seriju tekstova koji su predsjednika Mesića stavljali u negativni kontekst s raznim kriminalcima. Mesić je tekstove demantirao, a Pavić je, kao suvlasnik EPH, tim povodom bio je na razgovoru kod Predsjednika, u njegovu uredu.</p>
<p>Pavić je iznimno utjecajna osoba u hrvatskom javnom životu i treba vjerovati da će istraga o eksploziji njegova automobila brzo donijeti neke rezultate, jer smo u predizbornom vremenu koje će zaoštriti političku borbu što će se zbivati upravo putem medija.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Teroristi ne razmišljaju ni o sporosti hrvatskog pravosuđa </p>
<p>ni o zakonskim rupama«</p>
<p>Mi u Državnom odvjetništvu vjerujemo da policija radi svoj posao u Pavićevu slučaju, a kad ga završi, mi ćemo znati hoće li se otkrivenim počiniteljem baviti tužiteljstvo ili mi u Uskoku. I ne bih od cijele te situacije, ma koliko ona bila neugodna, pravila dodatno pitanje. Zna se kako u našem poretku teku stvari i toga tijeka valja se držati, kaže zamjenica ravnatelja Uskoka Marinka Orlić</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Je li eksploziv stavljen pod automobil izdavača Ninoslava Pavića dokaz da je u sustavu zakona, policije, državnih odvjetnika i suda previše rupa kroz koje se provlače kriminalci, ostajući nekažnjeni i nakon teških nedjela? S tim se pitanjem Vjesnik obratio nekolicini ljudi koji iznutra prate funkcioniranje sistema.</p>
<p>»Ovakve stvari kao što je posljednja eksplozija, kao što je ubojstvo Sliška ili neko drugo kriminalno djelo, ne događaju se zbog rupa u zakonima. Mi u Državnom odvjetništvu vjerujemo da policija radi svoj posao, a kad ga završi, mi ćemo znati hoće li se otkrivenim počiniteljem baviti tužiteljstvo ili mi u Uskoku. I ne bih od cijele te situacije, ma koliko ona bila neugodna, pravila dodatno pitanje. Zna se kako u našem poretku teku stvari i toga tijeka valja se držati«, rekla je zamjenica ravnatelja Uskoka Marinka Orlić.</p>
<p>Međutim, zagrebački odvjetnik Branko Šerić, iako i on vjeruje da će mjerodavni odraditi svoj posao, postavlja sumnju: »Jesu li naša tijela otkrivanja dovoljno opremljena i dovoljno educirana da u najkraćem mogućem roku uhvate i najlukavijeg kriminalca? To ja ne znam«.</p>
<p>Šerić nabraja niz podmetnutih bombi, od one na Mirogoju do one pred zagrebačkim Gradskim poglavarstvom. Nažalost, nijedan od tih slučajeva nije rasvijetljen i počinitelj nije predan pravosuđu.</p>
<p>Tijela otkrivanja ne mogu ništa učiniti bez suradnje građana, a poznato je kako se dosad komentirao svaki pokušaj policije da u velikim istragama animira slučajne svjedoke počinjenja nekog kaznenog djela. Javljaju se različite udruge, podsmjehuje se policiji s tvrdnjom da od građana želi napraviti svoje špijune. »Svaka od tih eksplozivnih naprava zapravo ostavlja rukopis počinitelja. Nisam siguran imamo li mi stručnjake koji će taj rukopis znati pročitati. Imamo li bazu podataka u kojoj su pohranjeni podaci o ranijim nedjelima? Ako ništa od toga nemamo, onda sam zabrinut, jer terorizam u Hrvatskoj nije pred vratima, on je već u kući«, zaključuje odvjetnik Branko Šerić. </p>
<p>Marin Mrčela, sudac Županijskog suda u Zagrebu, u Odjelu za kazneno pravo, tvrdi da teroristi, kad postavljaju bombe ili ubijaju, ne razmišljaju ni o sporosti hrvatskog pravosuđa, ni o zakonskim rupama. »Oni su uvjereni da neće biti uhvaćeni i s tim optimizmom kreću u akcije. Kad bi se bojali, možda bi ih bilo manje. Kriminalci ne procjenjuju kvalitetu policije, Državnog odvjetništva ni nas sudaca«, ocijenio je Mrčela.</p>
<p>Iz njegovih je riječi vidljivo kako u Hrvatskoj postoji osjećaj da se ništa neće dogoditi čak ni kad je kazneno djelo počinjeno. O tomu bi valjalo razmišljati i hitro donositi odluke da se »slučaj Pavić« ne bi ponovio.</p>
<p>U tom je razmišljanju moguće održati tezu da su kazne i za najteža krivična djela preblage. Profesor kaznenog prava na istoimenoj katedri Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. Petar Novoselec kaže: »U kaznenom pravu nema odgovora na pitanje koje mi postavljate. Terorizam je opisan u dva kaznena djela za koja je moguće izreći kaznu i do 15 godina zatvora. Ugrožavanje sigurnosti građana na razne načine, pa i podmetanjem eksplozivnih sredstava, može počinitelju 'donijeti' i deset godina robije«, tumači dr. Novoselec.</p>
<p>Terorizam u kaznenom zakonu ima dvije kvalifikacije, međunarodni i unutarnji, i opisan je u čl. 141. KZ-a. Ugrožavanje sigurnosti je kazneno djelo iz čl. 263. Odgovornost počinitelja je stupnjevana, pa se za to djelo može dobiti pet, ali u slučaju većeg opsega ugroženosti i 10 godina zatvora.</p>
<p>Budak: Mafija se u Hrvatskoj osjeća dobro i sigurno</p>
<p>Vrlo oštar u ocjeni sigurnosne situacije i prostora ostavljenog podzemlju je odvjetnik Slobodan Budak. Za njega je posljednjih nekoliko dramatičnih događaja manifestacija slabosti vlasti. »Mafija se u Hrvatskoj osjeća dobro i sigurno i svaki njezin sličan čin je demonstracija snage. Bombu pod Pavićev automobil doživljavam kao rukavicu bačenu u lice cijelome sustavu i poruku 'Mi smo tu'. A kad ta poruka dolazi iz podzemlja, onda čovjek mora biti zabrinut«, kaže Budak.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, podzemlje je i u ovom slučaju poslalo javnosti svoju posjetnicu, da ne bi bilo dvojbi tko je i zbog čega počinio to nedjelo. Budak navodi i primjere ubojstava, od Levara do Sliška, nabraja nekoliko slučajeva letećih automobila, pa zaključuje: »Uvjeren sam da su zakoni dobri, ali da vlast nije kvalitetna i da te zakone ne primjenjuje dobro. Moram reći i da se trenutno u Hrvatskoj radi o spletu okolnosti u kojima su mnogi ljudi iz kriminalnog miljea iskoristili Domovinski rat da bi se presvukli u građansku odoru. Iz te pozicije čine ono što običan svijet zove kriminalom«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Koliko visoko dopiru kriminalci?</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Imaju li kriminalci svoje ljude u srcu sudstva, policije i sigurnosnih službi? Za ravnatelja Uskoka Željka Žganjera dvojbe nema: imaju! </p>
<p>Ovako grubu ocjenu na račun pravnoga sustava može izreći čovjek koji ili ima potpun uvid u stanje stvari ili onaj koji se poigrava teškim riječima. U koju grupu spada zamjenik glavnog državnog odvjetnika na posebnom zadatku sprječavanja organiziranog kriminala? Teško je to reći. Jer, ako tvrdnja stoji, onda valja vjerovati da Željko Žganjer zna, ili je na tragu da dozna, tko to u sudstvu, u policiji i u sigurnosnim službama drži »štangu« kriminalcima. Koliko su visoko u državnoj upravi infiltrirani kriminalci? Valjalo bi odbrojiti dane od trenutka kad je to izrekao novinama pa do prve optužnice protiv nekog suca, policajca ili tajnog agenta.</p>
<p>Problem je, međutim, u tome što će ulica istoga trenutka dobiti osjećaj da je »oduvijek« bila u pravu kad je tvrdila da riba zaudara od glave, što znači da ni suci ni policajci nisu čelo tog stoglavog zmaja; ono se nalazi, ulica je sigurna, negdje u politici. Istina, i kad se kretalo u pravosudnu reformu bilo je pitanje političke volje da se stvari u pravosuđu istjeraju na čistac. </p>
<p>Vodi li toj čistoj situaciji Žganjerova izjava? Ne može se biti do kraja siguran pa reći ni da ni ne. Jer, nemoguće je prihvatiti »istinu« po kojoj u ovoj zemlji baš ništa ne valja i baš su svi na neki način upetljani u organizirani kriminal, ili kriminal kao takav. Nemoguće je prihvatiti i tezu da se takve tvrdnje iznose samo zato što je na jednom suđenju za organizirani kriminal donesena oslobađajuća presuda za sve optuženike. Ne može ta teza stajati ni zbog bombe postavljene pod jedan ili više automobila. Stvari su ozbiljne čak i onda kad se o njima razgovara na način koji je ravnatelj Uskoka ponudio. </p>
<p>Iza svega toga stoje, međutim, i neke grube činjenice. Nitko ne voli da se u njegovoj zemlji šeću mračni tipovi koji su sigurni da mogu učiniti što god ih je volja, a da zbog toga neće vidjeti ni Lepoglavu ni neku drugu sličnu instituciju iznutra.</p>
<p>Kad je nedavno poginuo policajac, ministrica pravosuđa odmah je zatražila da se u kazneno zakonodavstvo uvede sankcija doživotnog zatvora. Vodi li to k većoj sigurnosti građana? Ni na to pitanje nema odrješitog odgovora. Jedini mogući odgovor je u bržem i efikasnijem suđenju onima koje će policija brže i efikasnije uloviti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sanacija ili stečaj</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Nije prvi put da se nekoj hrvatskoj bolnici prijeti iskapčanjem plina i drugih energenata. Događalo se da su im »prijetili« razni dobavljači, od lijekova do kruha, pa se ipak nastavilo funkcionirati. Priskočila bi država, a dobavljači bi se još malo strpjeli.</p>
<p>S Vukovarskom bolnicom je gotovo isto. Plin joj - zahvaljujući humanitarnoj donaciji snažne novčarske kuće, o čijim motivima u ovom trenu ne treba raspravljati - nije isključen. Međutim, Vukovarska bolnica nije bilo koja bolnica, iako bi se u sličnoj situaciji lako mogla naći gotovo svaka u Hrvatskoj. Sve, naime, krpaju kraj s krajem, nezadovoljne proračunima koje im diktira država, stvarajući pritom gubitke koji su posljedica sistemske nelogičnosti.</p>
<p>Mjesečni i godišnji proračuni nisu dovoljni da bi se, kako tvrde, pokrile plaće zaposlenika i svi troškovi. Kriteriji koji ih određuju su broj potrebnih kreveta i osoblja u odnosu na demografske i zdravstvene potrebe stanovnika koje »opslužuju«. Vukovarsku bolnicu »zapalo« je oko 3,5 milijuna kuna mjesečno, što nije dostatno ni za plaće, koje se po zakonu moraju isplatiti, radili ili ne.</p>
<p>To, međutim, nije srž problema. Ta je bolnica morala vratiti na posao sve one koji su u njoj radili za vrijeme tzv. krajinske vlasti, a sada višku - više od sto djelatnika - mora dati otkaz i otpremninu po zakonu. Obaviti to mirno i elegantno, bez političkih i nacionalističkih konotacija, još i u besparici, bilo bi pravo umijeće i za velike menadžerske umove.</p>
<p>S time se vjerojatno pokušava nositi ravnateljica dr. Vesna Bosanac, prema jednima bespogovorna heroina Domovinskog rata, prema drugima pak osoba koja ne zna upravljati bolnicom. Dr. Bosanac našla se u, blago rečeno, nezgodnoj situaciji zbog revizorskog nalaza, a uz to za vratom ima i hipoteku stranačke ovisnosti.</p>
<p>Priča o nezakonitom poslovanju ima, navodno, i svoju humaniju stranu, jer je bolnica na »trusnom području« morala posuđivati specijaliste iz drugih gradova i to im (u besparici) platiti »ovako ili onako«. Ostaje, međutim, upitno zašto si je ravnateljica upisivala dežurstva i pripravnosti, ako ih navodno nije obavljala. Ostaje upitno i može li bolnica reformski racionalnije poslovati. S tom, neki kažu alkemijom (jer od reforme imamo možda tek »r«), moraju se nositi i sve druge bolnice. Možda malo manje bolno od Vukovarske, ali ipak s nadom da ih čeka još koja sanacija, jer im inače prijeti bankrot.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Oslobođena« nafta trebala bi platiti troškove rata u novcu i životima</p>
<p>Zagovornici obračuna sa Saddamom dokazuju da bi rat mogao biti koristan za svjetsko gospodarstvo jer bi uklonio sadašnje ozračje nesigurnosti, potaknuo bi rast javnih troškova, a dolazak dodatnih količina iračke nafte na svjetsko tržište spustio bi cijene </p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>Podizanje temperature u vezi s obračunom sa Saddamom Husseinom navodi medije da se sve češće bave i procjenama kako izravnih tako i neizravnih troškova rata. Britanski tjednik The Economist, čak i nezadovoljavajuće stanje svjetskoga gospodarstva, gubitke zabilježene na većini vodećih burzi, kao i osjetljivo smanjenje vrijednosti američkog dolara, pripisuje strahovanjima od posljedica vjerojatnog rata i nesigurnosti koja navodi i potrošače i proizvođače da opreznije postupaju s novcem.</p>
<p>Naravno, cijenu rata je - zbog brojnih nepoznanica - teško izračunati. Ne zna se, primjerice, koliko će sukob potrajati, ni hoće li uz Irak zahvatiti još neke zemlje? </p>
<p>Hoće li, kao u Zaljevskom ratu, biti oštećena naftna polja i hoće li izvoznice nafte povećati proizvodnju ili će je ucjenjivački smanjiti kako bi podigli cijene? Ne zna se ni koliko će biti pogođena pojedina gospodarstva i povjerenje proizvođača i potrošača? Amerikance zanima hoće li i koliki dio troškova preuzeti saveznici? (U Zaljevskom ratu, od procijenjenih nešto više od 76 milijardi dolara, SAD je platio samo četiri milijarde, a ostalo su podmirile arapske zemlje i Japan).</p>
<p>Većina analitičara predviđa kratak i za američku stranu uspješan rat. Cijene nafte bi, istina, nakratko skočile na oko 40 dolara po barelu, ali bi pale čim se rat završi. Istodobno bi porasle vrijednosti dionica i dolara, obnovilo bi se povjerenje, a sve zajedno bi ubrzalo gospodarski oporavak. Neki dokazuju da bi rat mogao biti koristan za svjetsko gospodarstvo jer bi uklonio sadašnje ozračje nesigurnosti, potaknuo bi rast javnih troškova, a dolazak dodatnih količina iračke nafte na svjetsko tržište spustio bi cijene. </p>
<p>Zagovornici rata tvrde da bi pobjeda nad Saddamom Husseinom oslobodila ne samo irački narod nego i iračku naftu. Naravno, ako Iračani ne zapale svoja i susjedna naftna polja, kako su učinili u Zaljevskom ratu. Protivnici rata upozoravaju da su rizici za globalnu ekonomiju sada veći nego ikad od naftne krize 1973-74. Čak i da rat prođe dobro, brige investitora vjerojatno ne bi nestale. Razdoblje nakon rata bilo bi nesigurno, strahovanja od terorizma bi ostala, a ne bi nestale ni ostale krize - u prvom redu Srednji istok, Sjeverna Koreja, Kašmir.</p>
<p>Novčani izdaci obično se razvrstavaju u tri skupine, a razlike u procjenama su goleme. Uredi za proračun u oba doma američkog Kongresa izračunali su da bi izravni vojni troškovi očekivanoga kratkog rata iznosili oko 50 milijardi dolara. No, ministar obrane Donald Rumsfeld upozorava da nije moguće predvidjeti trajanje rata, količinu i vrste iskorištenog oružja, kao ni doprinos ostalih zemalja. No, okvirno, računa s 95 milijardi dolara. Nezavisniji analitičari procjenjuju da bi rat, ako se imalo odulji, progutao oko 150 milijardi. </p>
<p>Znatno su veći neizravni troškovi rata, poput održavanja mira, humanitarne pomoći i obnove ratom uništene zemlje. Ekonomist sa sveučilišta Yale William Nordhaus, procjenjuje da bi takvi izdaci mogli iznositi između 100 i 600 milijardi dolara u sljedećih deset godina. </p>
<p>U trećoj skupini su makroekonomske štete od izgubljene proizvodnje. Za SAD bi ukupni troškovi rata u sljedećih deset godina mogli iznositi između 100 i čak 1900 milijardi dolara. Naravno, rat protiv Iraka osjetile bi i ostale zemlje svijeta kroz porast cijena nafte, pad vrijednosti dionica i dolara i smanjenje povjerenja proizvođača i potrošača. </p>
<p>Hoće li sve to moći platiti »oslobođena« iračka nafta? </p>
<p>Cijenom rata u životima bavit će se statistike kad oružje utihne. Amerikance se tješi da - barem za njih - nastupa era ratova na daljinu u kojima je cijena u krvi sve manja, da se ratuje kako više ne bi bilo ratova i kako bi 20. stoljeće - sa 174 milijuna ubijenih na bojišnicama i u masovnim pogubljenjima - zauvijek ostalo najkrvavije u povijesti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nisu sve pretvorbe bile nepoštene, niti su svi koji su u nas sudjelovali u tom procesu lopovi</p>
<p>Nepravilnost koje su se događale u primjeni Zakona o pretvorbi nisu posljedica tog zakona, nego njegova izigravanja i kršenja. Državne banke koje su bile vjerovnici poduzeća pretvarale su svoja potraživanja u udjele i dionice i njima manipulirale kao da su oni njihovo privatno vlasništvo i kao da su one same privatne. Kada su poduzeća pretvorena u dionička društva, njihove dionice su se pojavile na tržištu i njima su se počelo trgovati. Između privatnika, državnih banaka, državnih fondova i tvrtki dolazilo je do zamjene dionica radi »okrupnjavanja portfelja« / Revizija pretvorbe je u tijeku. Nju se može i dalje nastaviti, ali ona će jako dugo trajati i ne može vratiti vrijeme unatrag. Kaznena djela počinjena kršenjem Zakona o pretvorbi i privatizaciji treba sankcionirati. Ali isto tako treba ispitati izvore novca u slučajevima kada je pojedinac ili tvrtka isplaćivao veće iznose za kupnju dionica. Posebnu pozornost treba posvetiti slučajevima kada je pojedinac ili tvrtka dolazio do vlasništva, a nigdje nije vidljiva uplata ili je do dionica dolazio netransparentnim »swapovima«</p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆ </p>
<p>Pretvorba je opet postala užarenom temom. U mnoštvu sukobljenih interesa, politikantstva, zakulisnih igara i neetičkih postupaka i uz veliku medijsku pompu i prašinu, potpuno se iz vida gube uzroci i posljedice, te zaboravljaju činjenice. </p>
<p>Društveno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju u bivšem samoupravnom socijalističkom sustavu bilo je »ničije«. Poduzeća se nisu mogla kupovati i prodavati. Taj sustav je priznavao tržište roba, ali ne i tržište kapitala. Samoupravljači nisu bili vlasnici poduzeća. Stvarni je vlasnik bila država. </p>
<p>Međutim, samoupravljači su mogli odlučivati o raspodjeli dohotka. U toj raspodjeli u pravilu su se odlučivali za plaće, umjesto za investicije i razvoj. Tako su samoupravna socijalistička poduzeća zaostajala za kapitalističkim poduzećima, ali su bila efikasnija od poduzeća u zemljama tzv. realnog socijalizma. </p>
<p>Zato se već u bivšoj državi počela pripremati pretvorba i privatizacija. Godine 1989. ukinut je Zakon o udruženom radu i donesen Zakon o poduzećima. Prema tom zakonu zaposleni su mogli postati vlasnicima »svojih« poduzeća, ali uz plaćanje. </p>
<p>Vlada Republike Hrvatske zaustavila je 1990. sve pretvorbe započete prema jugoslavenskom zakonu. Sabor je 18. travnja 1991. donio hrvatski Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća. Taj je zakon predvidio prodaju dionica uz popust zaposlenima i prije zaposlenima, pretvaranje uloga i potraživanja u dionice i udjela, te mogućnost da vlasništvo steknu prijašnji vlasnici nacionalizirane imovine. </p>
<p>Dionice ili udjeli u poduzećima koje se nisu privatizirale tako su se izlagale javnoj prodaji. Ono što je ostalo neprodano dijelilo se u određenom omjeru između Hrvatskog fonda za privatizaciju i mirovinsko-invalidskih fondova. </p>
<p>Zakon o pretvorbi nije predviđao besplatnu podjelu dionica. Zaposleni i prije zaposleni mogli su kupiti dionice vrijedne 20 tisuća maraka uz popust i na otplatu, a preko toga iznose neograničeno, ali bez popusta. </p>
<p>Kasnije je Hrvatski fond za privatizaciju počeo dijeliti bez naknade dionice iz svog portfelja invalidima Domovinskog rata i obiteljima poginulih branitelja. </p>
<p>Zakon o pretvorbi sam po sebi nije bio nepošten i nemoralan. Postoje poduzeća koja su u skladu s tim zakonom privatizirana na pošten način. No činjenica je da u vrijeme donošenja Zakona o pretvorbi nije bilo mnogo rasprava o njegovoj moralnosti. Najviše se raspravljalo o tome treba li zaposlenima i prije zaposlenima dionice davati bez naknade ili ih prodavati. </p>
<p>Pobijedila je druga opcija. Je li država smjela donijeti takav zakon? U koncilskoj konstituciji Gaudium et spes u četvrtom odlomku 71. točke piše: </p>
<p>»Pravo na privatno vlasništvo ne protivi se pravu različitih oblika društvenog vlasništva. Prijenos dobara u društvo može obaviti samo mjerodavna vlast prema zahtjevima općeg dobra i unutar njegovih granica uz pravičnu nadoknadu. Osim toga na javnu vlast spada da preduhitri da ne bi tko zloupotrijebio privatno vlasništvo protiv općeg dobra.« </p>
<p>Koncil nije mogao predvidjeti pretvorbu društvenog vlasništva u privatno vlasništvo. Ali, prema analogiji iz tog citata, mjerodavna vlast, također, može obaviti i prijenos iz društvenoga i privatnog vlasništva »prema zahtjevima općeg dobra i unutar njegovih granica uz pravičnu nadoknadu.«</p>
<p>Nepravilnosti koje su se događale u primjeni Zakona o pretvorbi nisu posljedica tog zakona, nego njegova izigravanja i kršenja. Državne banke koje su bile vjerovnici poduzeća pretvarale su svoja potraživanja u udjele i dionice i njima manipulirale kao da su oni njihovo privatno vlasništvo i kao da su one same privatne. </p>
<p>Kada su poduzeća pretvorena u dionička društva, njihove dionice su se pojavile na tržištu i njima se počelo trgovati. Između privatnika, državnih banaka, državnih fondova i tvrtki dolazilo je do zamjene dionica radi »okrupnjavanja portfelja«. Mali dioničari bili su marginalizirani, a oni koji su dionice dobili besplatno nastojali su ih što prije prodati. Došlo je do tzv. tajkunizacije.</p>
<p>I nije problem što su pojedinci postali vlasnici poduzeća, nego način kako su to postali. Ako su poduzeća kupili svojim novcem i uz pravednu cijenu nitko im ne bi smio prigovarati. Ali, ako su poduzeće »kupili« bez novca ili na taj način da su se zadužili na račun poduzeća koje su namjeravali kupiti, pa sada vraćaju kredit na račun tog poduzeća, jasno da to nije u redu. </p>
<p>Isto tako nije u redu ako su nakon kupnje prvog poduzeća to poduzeće kreditno opteretili da bi kupili drugo poduzeće, nakon toga opteretili drugo da bi kupili treće poduzeće itd. i tako stvorili neuspješan lanac kreditno opterećenih poduzeća. </p>
<p>Bilo je i drugih načina nemoralne pretvorbe i privatizacije. Osnovno je pitanje: otkud nekome novac za kupnju poduzeća? Na to pitanje ne može odgovoriti Zakon o pretvorbi, nego neki drugi zakoni i savjest pojedinca. </p>
<p>Većina poduzeća je pretvorena do 1996. godine. Tada je donesen Zakon o privatizaciji. </p>
<p>Njegov najvažniji dio je tzv. kuponska privatizacija. Stradalnici Domovinskog rata dobili su kupone s kojima su se mogli nadmetati za dionice tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p>Tada su se pojavili privatni privatizacijski investicijski fondovi, tzv. PIF-ovi, koji su stradalnicima Domovinskog rata rekli otprilike: »Povjerite vi nama vaše kupone, pa ćemo se mi nadmetati za vas. Vi kao pojedinci ionako nemate izgleda.« </p>
<p>I stradalnici su svoje kupone »povjerili« PIF-ovima. Posljedica toga je da su PIF-ovi postali najveći privatni vlasnici hrvatskih tvrtki, a stradalnici Domovinskog rata postali su dioničari PIF-ova. </p>
<p>Posebna tema je privatizacija banaka. One su najprije bile državne, zatim su nekoliko puta sanirane novcem poreznih obveznika, da bi na kraju, prema posebnim propisima i procedurama, bile prodane strancima. </p>
<p>Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća nije se odnosio na pretvorbu i privatizaciju banaka, financijskih institucija i osiguravajućih zavoda. </p>
<p>Sada je ostalo još malo toga za privatizaciju. Ostala su državna poduzeća za koja se donose posebni zakoni, ostala su formalno pretvorena poduzeća - gubitaši u državnom vlasništvu, ako i manjinski državni udjeli u većinski privatiziranim poduzećima. Međutim, neosjetljivost vlasti za interese radnika i lokalnih zajednica dovela je društvenu klimu do usijanja. Pretvorba i privatizacija, kako ona prije tako i ona poslije 2000. ima svoj ekonomski, moralni i politički aspekt. Što se tiče ekonomskog aspekta, sasvim je sigurno da je pretvorba jedan od uzroka aktualnog gospodarskog stanja, ali ne glavni i jedini. </p>
<p>Važniji uzroci su: naslijeđe socijalizma, smanjenje tržišta, rat i neadekvatna državna gospodarska politika. </p>
<p>Pretvorba ima i moralni aspekt o komu se sve donedavno nije vodilo previše računa. Nisu sve pretvorbe nepoštene, niti su svi koji su sudjelovali u tom procesu lopovi. Ali, isto tako, ima kršenja zakona, krađa, zloporaba, nemoralnih postupaka koje treba raščistiti. </p>
<p>Politički aspekt</p>
<p>Pretvorba ima i politički aspekt. Nažalost, on se često svodi na stranačka prepucavanja, iako kriminal nema stranačku boju. Tajkuna, poštenih i nepoštenih ima u svim strankama. Zanimljivo je da su mnogi veliki vlasnici tvrtki o kojima se manje govori, to postali u vrijeme vladavine HDZ-a, a da nikada nisu bili članovi te stranke. </p>
<p>Kako sada izići iz postojeće situacije?</p>
<p>Revizija pretvorbe je u tijeku. Nju se može i dalje nastaviti, ali ona će jako dugo trajati i ne može vratiti vrijeme unatrag. Kaznena djela počinjena kršenjem Zakona o pretvorbi i privatizaciji treba sankcionirati. </p>
<p>Ali isto tako treba ispitati izvore novca u slučajevima kada je pojedinac ili tvrtka isplaćivao veće iznose za kupnju dionica. Posebnu pozornost treba posvetiti slučajevima kada je pojedinac ili tvrtka dolazio do vlasništva, a nigdje nije vidljiva uplata ili je do dionica dolazio netransparentnim »swapovima«.</p>
<p>Da bi se barem djelomično ispravile nepravde prema zaposlenima i bivšim zaposlenima kod već obavljenih pretvorbi, treba im prenijeti neopterećene dionice u vlasništvo. </p>
<p>U privatizacijama koje tek slijede treba omogućiti da zaposleni i prije zaposleni, kao i hrvatski branitelji postanu bez naknade vlasnici 50 posto. Za ostalih 50 posto treba tražiti strateškog partnera, koji će poštovati zahtjeve zaposlenih, države i lokalne zajednice. Ako se takav ne može naći, bolje da taj dio ostane u državnom vlasništvu. </p>
<p>Na kraju, što s ostatkom manjinskih portfelja koji se još vode kod Hrvatskog fonda za privatizaciju i drugih državnih fondova. Moguća su dva rješenja: te dionice podijeliti zaposlenicima i prije zaposlenima ili ih povjeriti posebnom fondu, koji bi upravljanjem tim dionicama osiguravao dopunska sredstva za prvi mirovinski stup. </p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Koprivnice.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mijenjati čovjeka ili društvenu organizaciju: Jedino tehnolozi doista razumiju što se događa sa svijetom</p>
<p>I od običnih materijala može se napraviti mnogo toga izdržljivoga i održivoga ako se razumiju načela funkcioniranja sustava. Priroda je puna takvih primjera optimalno funkcionalnih struktura izvedenih na ingenioznom načelu sinergije pojedinih dijelova. Učinke koji se postižu takvim pristupom teško je dostići kod funkcionalno nesavršenih artificijelnih tvorevina čak i onda kad se koriste materijali koji su komparativno »jači i bolji« od prirodnih... Iznova i uporno zaključujemo da je čovjek loše i nesavršeno stvorenje. Nastojimo poboljšati njegove dijelove iako je jasno da su mnogi »kvarovi« u čovjeku posljedica bolesnog (i sve bolesnijeg) sustava u kojemu bi taj »stroj« trebao raditi. Ne mijenjajte dijelove nego sustav / Uspoređujući čovječanstvo s posadom pokvarenog aviona koji se ruši u slobodnom padu, Quinn zaključuje da bi smo kratkoročno situaciju mogli poboljšati tako da počnemo iskakati iz aviona kako bismo ga olakšali. Ali to bi samo odgodilo siguran pad. Valjalo bi avion popraviti, a da bi se to načinilo treba poznavati konstrukciju aviona i načela leta. A nije na odmet znati i meteorološka predviđanja</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>U knjizi »Iza civilizacije: sljedeća velika avantura ljudskog roda« ispričao je Daniel Quinn priču o nefunkcionalnoj konstrukciji koja se nastoji poboljšati poboljšanjem njenih dijelova. U priči s naslovom »Parabola o održivosti« dolazi izumitelj inženjeru i kaže mu da je pronašao izvrsnu konstrukciju. </p>
<p>Inženjer pogleda tu konstrukciju i kaže izumitelju da će se stroj, najvjerojatnije, razletjeti nakon nekoliko minuta rada. Unatoč inženjerovu upozorenju izumitelj ustraje da se stroj izvede. I zaista, nakon dvije minute rada stroj se razletio. »To je zbog toga jer nismo upotrijebili dovoljno dobar materijal«, kaže izumitelj. Zbog toga su napravili novi stroj od boljeg materijala ali se i on razletio nakon osam minuta. </p>
<p>»To je golem napredak«, zaključio je izumitelj. »Vidiš da sam bio u pravu. Treba upotrijebiti još finiji materijal!«</p>
<p> Sljedeći primjerak izvedenog stroja razletio se nakon jedanaest minuta rada, a onaj nakon njega, unatoč izvrsnim materijalima nakon četrnaest. Tada inženjer reče izumitelju: »Donesi mi zaista valjanu konstrukciju i ja ću ti iz nje napraviti stroj koji će raditi godinama, iako će biti napravljen od sasvim običnih materijala!«.</p>
<p>Koja je poruka Quinnove priče o održivosti? Ona nam kaže da niti najfiniji materijali ne mogu spasiti nešto što je nefunkcionalno, što jednostavno zbog svoga lošeg ustroja ne može raditi. Pad nefunkcionalno organiziranih cjelina događa se zbog grešaka sustava u cjelini, a ne zbog čvrstoće ili izdržljivosti dijelova iz kojeg se sustav gradi. </p>
<p>I od običnih materijala može se napraviti mnogo toga izdržljivoga i održivoga ako se razumiju načela funkcioniranja sustava. Priroda je puna takvih primjera optimalno funkcionalnih struktura izvedenih na ingenioznom načelu sinergije pojedinih dijelova. </p>
<p>Učinke koji se postižu takvim pristupom teško je dostići kod funkcionalno nesavršenih artificijelnih tvorevina čak i onda kad se koriste materijali koji su komparativno »jači i bolji« od prirodnih. </p>
<p>Konsekvence koje proizlaze iz parabole o održivosti materijalizirane izumiteljeve ideje Quinn proširuje na čovječanstvo i njegovo održanje zaključujući da su mnoge stvari koje radimo pogrešne, jer nisu usmjerene prema poboljšanju sustava, nego samo njegovih pojedinačnih dijelova. </p>
<p>Tako, na primjer, iznova i uporno zaključujemo da je čovjek loše i nesavršeno stvorenje. Nastojimo poboljšati njegove dijelove iako je jasno da su mnogi »kvarovi« u čovjeku posljedica bolesnog (i sve bolesnijeg) sustava u kojemu bi taj »stroj« trebao raditi. </p>
<p>Ne mijenjajte dijelove nego sustav. Ne mijenjajte čovjeka nego društvenu organizaciju koja je odčovječena. Svijet je odčovječen i ako nešto treba mijenjati onda su to društveni odnosi. </p>
<p>U paraboli je posebno zanimljiva i važna socijalna pozicija u koju Quinn stavlja suvremenog inženjera. Posebno uloga koju mu on namjenjuje u odnosu prema izumitelju. Autor priče (humanist) doživljava izumitelje kao instinktivne tehnonaturščike koji nasumce traže dok su inženjeri oni koji razumiju bit stvari. </p>
<p>Inženjer nije onaj koji donosi rješenja nego ga samo ocjenjuje i na uporno inzistiranje izvodi. Sud tog tehnologa je važan. </p>
<p>Dapače, ključan u obuzdavanju ishitrenih stremljenja intuitivnog arhajskog tehničara. Relacija koju pisac uspostavlja između inženjera i tehničara može izgledati i najvjerojatnije jest točna. Inženjer je obrazovani tehnolog ili tehnoznanstvenik koji slijedom svoje vjere u uzročno-posljedični ustroj svijeta zna uspostaviti realne i vjerodostojne odnose između ideje i njena ostvarenja ili održive funkcionalnosti. </p>
<p>Ma koliko se u prvom trenutku ta pozicija inženjera u ovoj priči čini problematičnom (jer mu pisac neizravno oduzima poetske osobine kreativca izumitelja) ona nije ništa lošija od položaja izumitelja kojemu autor odriče sposobnost razumijevanja pa i ocjene valjanosti vlastita izuma. </p>
<p>Iz te činjenice proizlazi i važan zaključak: inženjeri kao prosvijećeni tehničari ili, kako bi neki rekli, tehnolozi jedini su koji zaista razumiju što se događa sa svijetom. Što svijet bude tehnologiziraniji ta će uloga inženjera biti sve više isticana pa i korištena. </p>
<p>»Parabola o održivosti« je zapravo parabola o održivu razvoju. Razvoju koji se najčešće izvodi parcijalno i lokalno bez dovoljnih znanja o posljedicama zbog nejasnih međuutjecaja tih lokalnih ekscesa na krajnju funkcionalnost. </p>
<p>Misli se da će se svijet poboljšati stalnom nadogradnjom sve »boljih« dijelova. Ali svijet jednostavno ne funkcionira tako. Kao što svjetlo dodano svjetlu ne mora nužno rezultirati pojačanim svjetlom nego ga u načelu može i poništiti tako i rekonstrukcije starog svijeta, njegove nadogradnje artificijelnim, ne rezultiraju nužno boljim nego gorim novim svijetom. Napretkom se jednostavno ne napreduje uvijek, nego se može i radikalno nazadovati. </p>
<p>Odnos tehnologa artificijelnog svijeta, kako inženjera tako i znanstvenih ekologista, prema načelima funkcioniranja svijeta je najčešće podcjenjivački. Studije o održivu razvoju više zanemaruju nego što uočavaju. Takva znanstvena metodologija obično smatra da su domoroci neuki i da ne poznaju podlogu, pogotovo detalje, na kojoj njihov svijet (okoliš) funkcionira. </p>
<p>Zaboravlja se da su detalji utkani u suodnos sa svijetom čak i onda kada nisu vidljivi na prvi pogled. </p>
<p>Njihovo iskustvo života krije slojeve zapretenog znanja. Zbog toga ih vrijedi slušati i onda kad su njihova iskustva sasvim suprotna, naizgled konzistentnim, znanstvenim predviđanjima. Prihvaćanjem čak naizgled i nevažnih detalja toga iskustva povećava se vjerojatnost da će naš »stroj« funkcionirati dobro i dugo. </p>
<p>Da se neće razletjeti nakon pet ili deset minuta. Možda se odlučuje i o generalnoj valjanosti naših zamisli. Nikakve tehnologija neće spasiti svijet od propasti ako ne bude uvažavala i ne bude polazila od cjelovitosti funkcioniranja svijeta. </p>
<p>Uspoređujući čovječanstvo s posadom pokvarenog aviona koji se ruši u slobodnom padu, Quinn zaključuje da bi smo kratkoročno situaciju mogli poboljšati tako da počnemo iskakati iz aviona kako bismo ga olakšali. Ali to bi samo odgodilo siguran pad. Valjalo bi avion popraviti, a da bi se to načinilo treba poznavati konstrukciju aviona i načela leta. A nije na odmet znati i meteorološka predviđanja. </p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik je Hrvatskoga robotičkog društva.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nitko ne želi odlagalište koje bi »proizvodilo« kune</p>
<p>Od ideje u siječnju ove godine, koja je argumentirano »pokrivala« potrebu da se u Lećevici gradi veliko regionalno odlagalište, za područje splitske i šibenske županije došlo se do »genijalna« rješenja, da Splitu njegovo odlagalište ostane usred grada, da se još proširi, jer na području Splitsko-dalmatinske županije godišnje se prikupi četiri tisuće tona komunalnog otpada i da sve ostane u njihovu dvorištu</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Godinama traju jalove rasprave o tome da Split više ne može izdržati odlaganje otpada na svome gradskom odlagalištu Karepovac. </p>
<p>Da se hitno stvari moraju rješavati, da za to treba novac, da svi moraju sudjelovati u gradnji zajedničkog odlagališta i još bezbroj tih »da« za sve gradove i općine koje su svoj gradski otpad odlagali godinama na splitskom odlagalištu.</p>
<p>U desetljećima koja su protekla, grad je rastao, što bespravnom, a što legalnom gradnjom, tako da je Karepovac danas dio Splita, domalo poznat kao kupalište Bačvice. Uostalom on i nije toliko udaljen od središta grada.</p>
<p>Kritično stanje praćeno prijetnjama o zatvaranju rasteglo se više od pet godina. I kada se činilo da se iz toga može elegantno izaći, bez ugrožavanja ikoga, ispalo je da će, prema najnovijim informacijama, Split sanirati svoje postojeće veliko smetlište, i na njemu graditi sanitarno odlagalište. Jednostavno, jer nema suglasja.</p>
<p>Nitko ni s kim više ne želi razgovarati, a istražni radovi na mogućoj lokaciji na području Lećevice mogu se izvoditi samo uz strogu pratnju policije, koja treba stručnjake i skupu opremu zaštititi od gnjevnih stanovnika.</p>
<p>Godinama ništa, a onda se u nekoliko mjeseci brzinom munje razviju događaji, eskaliraju do neviđenih razmjera, budu predmetom zastupničkih pitanja na Aktualnom satu u Saboru, ali najviše od svega predmetom velikog gnjeva, u čijem obruču više nitko ni s kim ne razgovara normalno.</p>
<p>Od ideje u siječnju ove godine, koja je argumentirano »pokrivala« potrebu da se u Lećevici gradi veliko regionalno odlagalište, za područje splitske i šibenske županije došlo se do »genijalna« rješenja, da Splitu njegovo odlagalište ostane usred grada, da se još proširi, jer na području Splitsko-dalmatinske županije godišnje se prikupi četiri tisuće tona komunalnog otpada i da sve ostane u svome dvorištu.</p>
<p>Dakako, nitko se ne zauzima za to, a to nije bio ni prijedlog stručnjaka, da se u Lećevicu preseli najobičnije gradsko smetlište.</p>
<p>Naprotiv, bila je zamisao, što je sve uredno posloženo u papirima, da se na tom području gradi suvremeni pogon za preradu smeća, kako se to uobičava u civiliziranom svijetu, da se ono što se nakratko odlaže, odloži na pripremljenom terenu, a ne na brdu kakav je danas Karepovac, koji nije ni vodonepropustan, koji u naslagama tridesetogodišnjega odlaganja otpada proizvodi plinove koji stalno prijete i za najvećih ljetnih vrućina stvaraju »požarčiće«, da se u pogonu zaposle ljudi, računa se i do dvjesto radnika, te da se sve radi planski, dobro i za novac.</p>
<p>Na tako organiziranu odlagalištu smeće bi moglo »proizvoditi« kune. Ali nitko to ne želi, ne želi ni razgovarati, ne želi slušati struku, a ne želi čak ni dopustiti istražne radove. </p>
<p>I tako bi sada umjesto 14 milijuna eura, koliko bi, na primjer, moglo stajati regionalno odlagalište, svatko trebao graditi svoj mali deponijić, investirati velik novac i onda gledati kako pokriti troškove koje takvi pogoni stvaraju, posebno ako nisu dovoljno kapacitirani da sami sebe plaćaju. </p>
<p>Ili će i dalje ići prema onome što je već navika - samo dva-tri legalna odlagališta u Dalmaciji, a na desetke divljih na »diku« svojim građanima.</p>
<p>Teško je reći kako će se izaći iz te »petljavine«. Hoće li se istražni radovi u Lećevici nastaviti, kada i za koga, hoće li se graditi odlagalište , jer bez obzira na »uspaljene« čuvare baštine, koji kao i mnogi drugi prijete zatvaranjem ceste, štrajkom, prosvjedima i tko zna kojim sve još poznatim pritiscima koji su posljednjih mjeseci na raspolaganju svim nezadovoljnicima u ovoj zemlji, mnogi gradovi koji su dosad svoj komunalni otpad dovozili u Split nemaju prostora ni za pogon, ni za priručno odlagalište, ni za kakav drugi oblik zaštite svojeg civiliziranog življenja. </p>
<p>Pa tko im je kriv, reći će ljutiti.</p>
<p>Sami, dakako, jer morali su hitno početi misliti sasvim drukčije, prema načelu svatko u svome dvorištu. Što ima veze što je neke poslove jeftinije i bolje raditi zajednički. Pa nećemo sada škrtariti za jedno sanitarno odlagalište. Pogotovo, ako to netko plaća, a ne pita za račun.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Radnici će u petak deblokirati Croatia bus</p>
<p>Nakon četiri mjeseca blokade radnici pristali na »miroljubivo rješenje« i napuštaju Heinzelovu ulicu / Tko će prvi do Croatia busa - Sulići, Državno odvjetništvo ili Grad? </p>
<p>Rješenje Općinskog suda o ovrsi, kojim sud ovlašćuje poduzeće Croatia bus da uspostavi prijašnje posjedovno stanje, bit će provedeno u petak u 8.30 sati, uz prisustvo sudskog izvršitelja i asistenciju policije.</p>
<p> Drama koja od 5. studenog potresa poduzeće iz Heinzelove ulice tako će, barem što se Općinskog suda tiče, biti okončana. </p>
<p>»Napokon«, kratko je prokomentirao sudsko rješenje direktor poduzeća Trpimir Sulić, izrazivši pritom nadu da će odlaskom otpuštenih radnika s glavnog ulaza tvrtka napokon početi s normalnim radom. Od početka blokade Sulić je u nekoliko navrata isticao kako tvrtka trpi ogromne gubitke koji su se u međuvremenu popeli na 30 milijuna kuna. Stoga je Sulić prošli tjedan najavio sudske tužbe protiv svih buntovnika u visini od po 100 tisuća kuna. </p>
<p>Predstavnik radnika Marinko Vidaković ponovio je da će radnici napustiti poduzeće mirno i dostojanstveno. »U Heinzelovoj će ostati deset radnika čija imena nisu navedena na sudskom rješenju«, rekao je Vidaković. Razloge njihove »miroljubive predaje«, s obzirom da će upravo radnici snositi troškove ovrhe, nije htio komentirati. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da bi se do kraja tjedna o slučaju Croatia busa trebao oglasiti i Trgovački sud, a spomenuta je i mogućnost pokretanja stečajnog postupka. </p>
<p>Državno odvjetništvo podiglo je, naime, početkom godine tužbu protiv članova bivše uprave te zatražilo donošenje privremene mjere kojom bi poduzeće do okončanja spora dobilo privremenu upravu. Trgovački sud do danas se nije oglasio u vezi s privremenim mjerama no postoje naznake da bi to trebalo biti učinjeno do kraja tjedna.</p>
<p> Podsjetimo, Trpimir Sulić nedavno je izjavio kako u slučaju donošenja te mjere neće odstupiti od direktorske fotelje.</p>
<p> Što se pak pokretanja stečajnog postupka tiče, vjerovnik koji ima najviše interesa za pokretanje postupka svakako je Grad Zagreb jer, prema navodima radnika, Croatia bus duguje Gradu oko 30 milijuna kuna. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zbog »Čačićevih stanova« bez novih radnih mjesta</p>
<p>Prijedlogom novoga GUP-a područje bivše farme određeno je kao isključivo gospodarska zona, s djelatnostima koje privlače kapital i omogućavaju zapošljavanje te ne izazivaju daljnji priljev stanovništva/ Dogovor čelnika SDP-a i HNS-a je primjer stranačke trgovine, kaže predsjednik gradske četvrti Sesvete </p>
<p>»Energično se protivimo najavama o prenamjeni bivše svinjogojske farme u Sesvetama iz gospodarske u mješovitu, pretežno stambenu zonu! Takav prijedlog GUP-a nije prošao prethodnu proceduru javne rasprave, već se je 'pojavio' naknadno i mimo javne rasprave«, stoji u dopisu koji je Vijeće gradske četvrti Sesvete u ponedjeljak odaslalo na adrese svih nadležnih gradskih i državnih ustanova i medija.</p>
<p>Kako je Vjesniku ispričao predsjednik Vijeća Stjepan Stublić, na prošlogodišnjoj je raspravi o GUP-u prostor bivše farme određen kao isključivo gospodarska zona gradskog značenja. </p>
<p>»Već godinama, u suradnji s Udruženjem obrtnika Sesveta na tom području želimo napraviti poduzetnički centar, te općenito potaknuti ulagače da u toj zoni otvore proizvodne pogone. Time bi se otvorila nova radna mjesta, što je jako važno, s obzirom na to da je u četvrti 6000 nezaposlenih«, objašnjava Stublić. </p>
<p>Iznenadni dogovor čelnika HNS-a i SDP-a, da se ta zona prenamjeni u pretežno stambenu, kako bi se izgradilo 3000 »Čačićevih stanova«, Stublić smatra stranačkom trgovinom. »Prenamjena je nezakonita i ako do nje dođe odgovorne treba procesuirati«. Sesvećani, kaže, nisu protiv gradnje »Čačićevih stanova« u Sesvetama, ali misle da trebaju biti na drugim lokacijama, kojih ima mnogo (npr. sjeverno od Sesveta prema Kašini).</p>
<p>I sâm Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, objašnjava Stublić, u svojem očitovanju Vijeću iz travnja 2002. godine, definira bivšu farmu kao isključivo gospodarsku zonu. Zavod u njemu ističe, da bi se tamo trebale smjestiti visokoprofitabilne djelatnosti, koje privlače kapital i zapošljavaju ljude, a ne izazivaju novi priljev stanovništva.</p>
<p>Osim prometne i komunalne infrastrukture, koja je potpuno prilagođena gospodarskim sadržajima, zapreka za gradnju stanova na području bivše farme je i prepunjenost sesvetskih vrtića i škola, smatra Stjepan Stublić.</p>
<p>»Kada bi se na tom prostoru izgradilo najavljenih 3000 stanova, za nekoliko tisuća nove djece trebalo bi izgraditi još najmanje tri škole i šest vrtića«, kaže predsjednik Vijeća četvrti. Tvrdi da je Vijeće spremno braniti svoje stavove na sve načine, tim više što za novi val stanovništva nema nikakvih preduvjeta: komunalna infrastruktura je već i sad nedostatna, a nema dovoljno ni obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih ustanova.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nezaposleni prodavali državljanstvo za dvije kune</p>
<p>Za zaposlene cijena državljanstva Banana Republike skuplja 150 posto / U slučaju krivotvorenja dokumenta o državljanstvu kazna je odlazak na Zavod za zapošljavanje</p>
<p>Društvo nezaposlenih Zagreb posljednjeg dana fašnika, u utorak, na Cvjetnom trgu prodavalo je državljanstvo novoutemeljene Banana Republike po više nego povoljnim cijenama. Tako je umirovljenica Marija Pečinar to državljanstvo platila 2 kune, koliko su plaćali i studenti, đaci i vojnici, dok su zaposleni plaćali 150 posto više. Svi su dobili i bananu i krafnu, a u slučaju krivotvorenja dokumenta o državljanstvu koji je dobio svaki novi član, kazna je odlazak na Zavod za zapošljavanje.</p>
<p>»Sva obećanja odgovornih pala su u vodu. Ništa se nije ostvarilo, nitko ni za što nije kažnjen, pa smo i mi odlučili osnovati državu u kojoj se ne poštuje zakon«, rekla je Jeniseja Fištrek, predsjednica Društva i novoosnovane države koja će trajati do spaljivanja, u predvečerje dana u kojem je i osnovana.</p>
<p> Ovom prigodom guvernerica Marijana Radotić, zamaskirana u crnca, pozvala je sve sportaše i estradne zvijezde da se učlane u državu u kojoj sigurno neće plaćati porez, ali će morati crnčiti od jutra do sutra dok sasvim ne pocrne i postanu crnci, a time i ravnopravni članovi zajednice.</p>
<p>Kako je Vjesnik ekskluzivno saznao, unatoč pozivu svim klubovima saborskih zastupnika, nitko se od njih nije učlanio u »Banana Republiku«. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»The Drag« i »Ciganska svita« oduševili publiku</p>
<p>U centru za kulturu Trešnjevka na drugoj Reviji amaterskog filma stotinjak posjetitelja moglo je pogledati tridesetak filmskih uradaka, te ih ocijeniti i na taj način neke od njih uvrstiti u »putujući izbor revije«.</p>
<p>Naime, dvadesetak filmova koji će se prikazati ovoga tjedna organizatori će, prema ocjeni publike, nagraditi prikazivanjem tijekom cijele godine na području Hrvatske i u susjednim zemljama. U izuzetno opuštenoj atmosferi koju nisu omeli ni mali tehnički problemi izmjenjivali su se filmovi različite kvalitete i sadržaja.</p>
<p>Najbolje su prihvaćeni kraći filmovi, »The Drag« Gorana Lehpamera iz Samobora, koji se poigrao dimom, svjetlom i zvukom, te »Ciganska svita«, Andreja Hanšeka iz Zagreba, koji je stapanjem kadrova prikazao kako na jednoj tamburi sviraju svi članovi tamburaškog sastava. »Stravična pomrčina u kokošinjcu«, Igora Tonkovića iz Valpova i »Ljilja«, film Krune Haidlera iz Đurđevca, o životu hendikepirane djevojke, također su odlično prihvaćeni. Pljesak je izmamila i crnohumorna reklama za deterdžent , »Propaganda«, Tomislava Carra.</p>
<p> Posjetitelji su u slovenskom filmu »Lov na mlade« mogli vidjeti kako žive mladi u Krškom, u »Jednom pogledu« kako izgleda Niš, a u »Priči o gradu« uz ulomak iz teksta Siniše Glavaševića, slike iz Vukovara.</p>
<p>RAF se sljedećih dana prikazuje u centru za kulturu Susedgrad, Narodnom sveučilištu Dubrava, a završava u petak u Kino klubu Zagreb, odnosno u subotu partyjem u OTV domu.</p>
<p>Osim službenih projekcija, u klubu »m.a.m.a.« u Preradovićevoj 18, tijekom cijeloga tjedna održavaju se radionice amaterskog filma koje vodi Ivor Ivezić, te radionica vj-ing, koju uz hrvatske autore, vodi i Nizozemka Olga Mink. U video baru pri klubu SC-a, Savska 25, djeluje radionica aktivističkog videa.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Talijani trebaju domaće nezaposlene frizere</p>
<p>U Udruženju obrtnika Zagreba u utorak je predstavljen zajednički projekt Udruženja, Hrvatske obrtničke komore, Udruženja obrtnika Sportello Vicenza Croatia, tvrtke »I Casarotto« i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pod nazivom »Mladi frizeri i stilisti«. Riječ je o profesionalnom tečaju za zagrebačke mlade i nezaposlene frizere-stiliste koji bi se eventualno zaposlili u talijanskoj regiji Veneto gdje nedostaje specijaliziranih djelatnika toga profila. Područna služba Zagreb Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odabrala je i testirala trideset od 1100 nezaposlenih frizera u Zagrebu i Zagrebačkoj Županiji. Oni su spremni prihvatiti posao u salonima »I Casarotto«. U zavodu su ocijenili kako će upoznavanje s novim tehnikama rada omogućiti mladima da lakše dođu do posla i u Hrvatskoj. Tečaj traje 150 sati, uključuje upoznavanje s talijanskim jezikom, komunikacijom i prodajom frizerskih usluga, te praktičnim dijelom koji obuhvaća šišanje, oblikovanje fen frizure, bojenje kose i drugo. Ovo je prvi put da se ovakav tečaj organizira u Hrvatskoj. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od izložbe mačaka i pasa do gnijezda ptica pjevica </p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu održat će se od 7. do 9. ožujka 7. međunarodni sajam kućni ljubimci i 8. međunarodni sajam vrt i dom. Trodnevne sajamske priredbe održavat će se u paviljonima 5 i 6, svakoga dana od 10 do 19 sati. Jednokratna ulaznica koštat će 20 kuna, a za đake, studente, umirovljenike i vojnike 10 kuna. Zemlje sudionice na sajmovima su Belgija, Češka, Francuska, Indija, Italija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, SAD, Slovenija, Švedska, Švicarska i Hrvatska. Organizatori očekuju oko 15.000 posjetitelja. U subotu i nedjelju, 8. i 9. ožujka, od 10 sati održavat će se Međunarodna izložba i ocjenjivanje pasa C.A.C.I.B. Zagreb 2003., u organizaciji Hrvatskog kinološkog saveza i ZV-a. Na toj izložbi svakodnevno će prošetat oko 1000 pasa 130 pasmina. Novost Sajma je show-arena u paviljonu 6, na kojoj će se u subotu od 12 do 18 sati održati izložba mačaka. Hrvatsko ornitološko društvo izložit će jaja i gnijezda ptica pjevica. U show-areni prikazat će se i poslušnost i dresura pasa. Tijekom tri dana građani će moći razgledati brojne izložbe, a vlasnici kućnih ljubimaca moći će obaviti besplatan opći pregled pasa i mačaka te izvagati svoje ljubimce. </p>
<p>Sajam vrt i dom predstavit će sadnice voćaka, lončanica i vrtnog bilja, zatim sjemenje, sredstva za uzgoj i zaštitu bilja, mineralna gnojiva te opremu, alat i mehanizaciju za vrtove. Posjetitelji će moći dobiti i stručne savjete vezane uz povrtlarstvo, uređenje vrta, upotrebu ljekovitog bilja, uzgoj i branje gljiva te makrobiotiku. Predstavit će se i nekoliko pčelara sa svojim proizvodima, demonstrirat će se aranžiranje cvijeća, oslikavanje stakla i svile, a bit će i degustacije ekološki proizvedene hrane. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Gothic atrakcija Christian Death ponovno u Močvari</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - U zagrebačkom klubu Močvara održat će se 18. ožujka »Vampiriafest« (na pun mjesec, naglašava organizator festivala Tomi Edvard Šega), na kojem će kao glavna atrakcija nastupiti kultni američki gothic bend Christian Death. Uz karizmatični par, Valora (vokal, gitara) i Maitri (vokal, bas), u Zagreb stiže i gitarist Gian Pyeres iz popularnog britanskog benda Cradle of Filth. </p>
<p>Iako je riječ o drugom nastupu Christian Deatha u Močvari, i to u relativno kratkom periodu, ovoga puta basistica Maitri nastupit će i sa svojim novim projektom Lover of Sin, s Juan Punchy Gonzalesom iz legendarne death metal grupe Morbid Angel na gitari. </p>
<p>Gosti »Vampiriafesta« su i Theatres Des Vampires, talijanski gothic-metal bend predvođen Lordom Vampyrom, Diat of Worms, američki industrial-metal bend Diamonda Jinya iz Savatage i Punchya iz Morbid Angel, i zagrebačka ghotic grupa Phantasmagoria. </p>
<p>Christian Death jedna su od najutjecajnijih grupa alternativne gothic scene, što potvrđuje nedavno dobivena titula »Top Gothic band« koju im je dodijelio američki glazbeni magazin Rolling Stone Magazine. Izuzetno bogata diskografija koja broji više od 20 oficijalnih i 50 neoficijalnih albuma, često je bila zasjenjena religijskim, političkim ili seksualnim skandalima, uobičajenim za Christian Death od samih početaka 1980. godine. Zbog policijskog pretresa na granici Hrvatske, kasnili su nekoliko sati s početkom koncerta u Labinu 1998. godine, što je Valor hladno prokomentirao publici: »Tražili su drogu, a nisu znali da smo mi našu drogu odavno potrošili...«. </p>
<p>Njihov provokativni image doveo je do čestih zabrana i zgražanja javnosti, a neke su religijske sekte uživo, preko TV-a, prenosile spaljivanje ploča, plakata, majica i ostalih materijala s potpisom Christian Death. </p>
<p>»Mi smo borci za apsolutnu slobodu. To što nam vjerski fanatici uništavaju proizvode, samo nam povećava popularnost«, odgovaraju članovi benda, koji su neke koncerte ipak morali prekidati ili odgađati zbog fizičkih napada. </p>
<p>Festival u Močvari počinje u 20.30 sati, a cijena ulaznica u pretprodaji je 60 kuna.</p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zvuci nostalgije rasplesali Dom sportova</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Prvi koncert benda 4 Asa, održan u ponedjeljak u Maloj dvorani Doma sportova, prema očekivanjima okupio je fanove različite dobi koji su došli uživati u brojnim hitovima poznatih glazbenika. </p>
<p>U pristojno ispunjenoj dvorani mogla se tako vidjeti tinejdžerska publika kako na sav glas pjeva hitove nastale prije rođenja većine mlađih posjetitelja. No, simpatično je bilo vidjeti kako uz tinejdžere i ostatak posjetitelja, koji su generacija samih glazbenika i vjerojatno su odrastali uz njihove hitove, pjeva »Anu«, »Tonku«, »Za dobra stara vremena«, »Ružica si bila« i druge hitove koji su ih vratili u prošlost. </p>
<p>Rajko Dujmić, Vlado Kalember, Jurica Pađen i Alen Islamović kao 4 Asa, te Slavko Pintarić Pišta kao jocker, ravnopravno su se izmjenjivali u ulozi pjevača kako bi svatko izveo svoje najveće hitove, ali ovaj puta, specijalno zbog koncerta, u nešto izmijenjenim aranžmanima. </p>
<p>Prije nastupa 4 Asa na pozornici u Domu sportova izmjenjivali su se Vatrogasci sa svojim pjesmama parodijama, te zvijezde Malnarova »Nightmare stagea« Cezar i Anđa kako bi dostatno ugrijali atmosferu i pripremili publiku za prave zvijezde večeri. U publici su se mogle vidjeti brojne domaće poznate osobe koje su generacijske kolege glazbenicima iz 4 Asa, pa su tako u dobru raspoloženju zamijećeni Aki Rahimovski, Boris Babarović, Šomi i Jimmy iz nekadašnjeg benda »Neki to vole vruće«, zatim njihovi mlađe kolege Denis Dumančić, Branimir Mihaljević, te rocker Pišta.</p>
<p> Uz njih na koncertu su bili viđeni i glumac Darko Janeš, glazbeni kritičar Dražen Vrdoljak, televizijski voditelj Hamed Bangoura, te političari Vesna Škare Ožbolt i Pavle Kalinić. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Madonna potpisala ugovor za pet dječjih knjiga </p>
<p>LONDON, 4. ožujka</p>
<p> - Madonna se dosad bavila glazbom, filmovima i erotskim fotografijama, no uskoro će se okušati na još jednom području - pisat će knjige za djecu. Madonna je s izdavačkom kućom »Penguin« upravo potpisala ugovor za pet knjiga za djecu od kojih će prva »The English Roses« biti objavljena u rujnu ove godine.</p>
<p>»Penguin« je u ponedjeljak objavio kako je riječ o knjizi o avanturama crvene lisice i malog princa. Pisanje knjiga za djecu velika su promjena za kraljicu popa, čiji je izdavački pothvat iz ranih devedesetih, knjiga »Sex« s njezinim golišavim erotskim fotografijama, postao besteler.</p>
<p>Otkad se udala za 34-godišnjeg britanskog redatelja Guyja Ritchieja, 44-godišnja Madonna, sad već majka dvoje djece, uspjela je ublažiti svoj dosadašnji seksi image. Uz uspješnu glazbenu karijeru, Madonna je, doduše ne tako uspješno, radila i na filmskoj, a njezin zadnji film »Swept Away« doživio je fijasko na američkim kinoblagajnama. »Penguin« nije otkrio koliko će platiti Madonni da napiše te knjige, za koje se zna da će biti namijenjene djeci iznad šest godina, a svaku će knjigu ilustrirati neki poznati umjetnik.U SAD-u će Madonnine knjige objaviti »Callaway Editions«, a distribuirat će ih »Penguin«. U drugim zemljama knjige će tiskati »Puffin«, koji je dio medijske grupe Pearson i među čijim su autorima Roald Dahl i Raymond Briggs. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Preminuo pokretač »twist« ludila Hank Ballard </p>
<p>LOS ANGELES, 4. ožujka</p>
<p> - Američki pjevač i tekstopisac Hank Ballard, čiji je hit »The Twist« pokrenuo opću zaludjelost plesom tijekom 1960-ih, umro je protekle nedjelje u svojem domu od posljedica raka grla, objavili su njegovi prijatelji.</p>
<p>Njegova prijateljica i njegovateljica Anna Ayala kazala je kako njegov izvod iz matične knjige rođenih kao godinu rođenja navodi 1927. premda se u Ballardovim biografskim podacima može pročitati da je rođen devet godina kasnije.</p>
<p>Ballard je 1958. napisao i snimio pjesmu »The Twist«, no ona je tada izdana tek na »B« strani njegove ploče.</p>
<p>Godinu kasnije Chubby Checker je izveo svoju verziju te pjesme i ubrzo se popeo na vrhove top-ljestvica pokrenuvši pravu plesnu ludnicu diljem države koju su kasnije nadgrađivali hitovi twista poput »Twist and Shout« Isley Brothersa i »Twistin' the Night Away« Sama Cookea. Ballard je 1990. zaslužio mjesto u Dvorani slavnih rock and rolla. U jednom je intervjuu iz 1996. glazbu opisao svojim lijekom.</p>
<p> »Ako tražite mladost i dugovječnost, samo uzmite dozu rock 'n' rolla. To će vas održati poput kofeina iz kave. Rock 'n' roll je dobar za dušu, dobro raspoloženje, psihu, jednostavno za sve. Volim ga i ne mogu zamisliti život bez njega«, ispričao je tada Ballard kojega je u ranim 1950-im otkrio pisac-producent Johnny Otis.</p>
<p>Ballardove su pjesme tih godina nekoliko puta bile skidane s radio programa zbog jer su sadržavale seksualno eksplicitne izraze.</p>
<p>Ballard je rođen kao John H. Kendricks u Detroitu, a odrastao je u Bessemeru (Alabama) gdje je pjevao u crkvi. U dobi od 15 godina vratio se u Detroit osnovavši doo wop skupinu dok je radio na pokretnoj traci u tvornici automobila Ford. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Škola zabranila »Tri praščića« jer »vrijeđaju muslimane«</p>
<p>LEEDS, 4. ožujka </p>
<p> - U jednoj sjevernoengleskoj školi zabranili su »Tri praščića« jer bi junaci dječje pričice mogli »uvrijediti muslimane«.</p>
<p>Barbara Harris, ravnateljica škole Park Road Junior Infant and Nursery School u Batleyu, rekla je u utorak da se knjige koje prikazuju svinje više ne smiju rabiti u predškolskim i ranim školskim programima gdje su djeca mlađa od sedam godina. Ona je svoju odluku obrazložila »vjerskim osjetljivostima« jer 60 posto đaka u toj školi čine djeca iz pakistanskih i indijskih obitelji.</p>
<p>»Knjiga će ostati u školskoj knjižnici i ništa ne priječi djecu od toga da priče kao što su 'Tri praščića' slušaju u malim skupinama«, rekla je.</p>
<p>»Jako mi je žao ako tko to drži spornim. Mi se samo trudimo, i to prilično uspješno, da sva naša djeca dobiju poštovanje koja zaslužuju sva ljudska bića,« rekla je. (AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Beethovenov »Largo« nakon 160 godina </p>
<p>Stavak je napisan 1793. i to za vježbu dok je Beethoven bio učenik Franza Josefa Haydna / Jedina poznata kopija partiture nestala je iz jedne bečke izdavačke kuće 40-ih godina 19. stoljeća / Da kompozicija postoji, potvrđeno je tek 1935.</p>
<p>ZAGREB/ROTTERDAM, 4. ožujka</p>
<p> - Kompozicija Ludwiga van Beethovena, izgubljena punih 160 godina, izvedena je, kako se vjeruje, prvi puta nakon umjetnikove smrti ovih dana u Rotterdamu. Polagani melodiozni stavak Largo, u trajanju od osam minuta, dio Koncerta za obou u F-duru, izveden je pred tisuću ljudi na koncertu na čijem su programu bili Mozart i C. P. E. Bach. Od svih glazbenih žanrova, koncert za obou predstavlja pravu rijetkost u opusu slavnoga skladatelja, javlja BBC u ponedjeljak.</p>
<p> »Navikli smo na praizvedbe, no zar je moguće da postoji Beethovenova kompozicija koju nikada nismo čuli?«, upitao se dirigent roterdamskoga Komornog orkestra Conrad van Alphen, dodajući da je ovo zaista poseban događaj. Koncert je napisan 1793. i to za vježbu dok je Beethoven bio učenik Franza Josefa Haydna. Jedina poznata kopija partiture nestala je iz jedne bečke izdavačke kuće 40-ih godina 19. stoljeća. Da kompozicija postoji, potvrđeno je tek 1935., kad su pronađena pisma koja su izmjenjivali Haydn i Beethovenov sponzor. Iz pisama se saznaje da sponzor nije bio impresioniran kompozicijom, no njegovo pismo potvrđuje da je koncert ipak izveden u Bonnu.</p>
<p> Koncert su rekonstruirala dvojica nizozemskih stručnjaka na temelju skica pronađenih u knjižnicama u Bonnu i Londonu 60-ih godina 20. stoljeća. Solist na oboi ovom prilikom bio je mladi Rus Aleksej Ogrinčuk, također solist u Roterdamskoj filharmoniji. U dobi od 24 godine, ima otprilike upravo onoliko godina koliko je imao i Beethoven kad je skladao koncert.</p>
<p> Godinama su razni stručnjaci pokušavali spojiti majstorove skice, no vjeruje se da su tek Jos van der Zanden i Cees Nieuwenhuizen uspjeli rekonstruirati djelo s cjelokupnom orkestracijom, za što im je trebalo punu godinu dana. Van Alphen upozorava da nitko ne može znati kako je djelo zvučalo u vrijeme Beethovena, no vjeruje da je riječ o autentičnoj rekonstrukciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zavodljivi interpretativni neredi</p>
<p>Dekonstrukcijskim postupkom Goran Sergej Pristaš predočio je prizore iz drame Ivane Sajko / Slobodno tretiranje scenskog materijala u igri koja nudi mnogoznačan nacrt za razumijevanje</p>
<p>Drama »Rebro kao zeleni zidovi« Ivane Sajko bila je povod za teatarska istraživanja Gorana Sergeja Pristaša u istoimenoj predstavi Bezimenog autorskog društva (BADco.), premijerno izvedenoj početkom tjedna u zagrebačkom KSET-u. Dekonstrukcijskim postupkom Pristaš predočava ozračje dramskih prizora sažetih u fragmentima dijaloškog susreta između Strijelca i Guliverova sina.</p>
<p>U izvedbenom prostoru, koji omeđuje jedna svjetiljka i dva mikrofona (po scenografskoj zamisli Gorana Petercola), Goran Sergej Pristaš, Pravdan Devlahović, Tomislav Medak, Oliver Frljić i Marko Sančanin tijelom i glasom ispisuju nacrt scenskog događaja. Kreću od zadanog teksta, napuštaju ga i ponovno mu se vraćaju. S rubova zadanosti i improvizacija poigravaju se scenskim materijalom u igri koja gledateljima nudi višeznačnu skicu za razumijevanje. Za pultom, iznad improvizirane pozornice, Nikolina Pristaš »kontrolira« i usmjerava zbivanja.</p>
<p>Zavodljivim interpretativnim neredom oblikuje se specifičan realitet u kojem su granice pomaknute, a perceptivna viđenja izokrenuta u imperativima dramsko ne-dramatskih iskaza. Pokret izlazi izvan okvira ilustrativnoga, a tekst se ili čita ili izgovara bez dopadljivih psiholoških obojenosti toliko bliskih našem teatru. U predstavi se poseže i za dijelovima iz istoimene radio-drame što je izvedena u produkciji Dramskog programa Hrvatskoga radija. </p>
<p>U suodnosu različitih elemenata koji se međusobno isprepliću ostvaruje se začudna cjelina dosljedna u svojoj unutarnjoj izvedbenoj logici. Ona prati rascijepljenu stvarnost izmaknutog subjekta koji se opire narativnoj linearnosti i pronalazi drugačije, nekonvencionalne načine svoje prisutnosti na pozornici, odnosno u teatru.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tempo - silovit i brz </p>
<p>Nastupilo je dvoje mladih hrvatskih umjetnika sasvim iznimne dosadašnje karijere / Burno odobravanje dirigentu, solistici i orkestru / Uvertira »Figarova pira« i »Talijanska« simfonija izvedeni u brzom tempu </p>
<p>Još prije petnaest godina zagrebački je glazbeni život obogaćen osnivanjem Hrvatskoga komornog orkestra, koji od tada djeluje i pod ravnanjem takvih dirigenata kao što je Kazushi Ono, a posljednjih pet godina preuzeo ga je u svoje ruke maestro Pavle Dešpalj. Četvrti ovosezonski koncert u pretplati u Hrvatskome glazbenom zavodu bio je međutim posebno privlačan. Nastupilo je dvoje mladih hrvatskih umjetnika sasvim iznimne dosadašnje karijere.</p>
<p> Dirigentu Ivanu Repušiću tek je dvadeset i pet godina, a ne samo što je još u najmlađim danima zabljesnuo u glazbenome životu rodnoga grada Zadra, nego je u nastavku školovanja sa zagrebačkom diplomom u klasi prof. Vjekoslava Šuteja do sada imao velik broj iznimno zapaženih i veoma uspješnih dirigentskih nastupa i primio niz laskavih priznanja i istaknuvši se kao zborovođa, dirigent simfonijskih koncerata i opernih predstava. Solistica večeri bila je varaždinska pijanistica Martina Cukrov, proistekla iz klase prof. Branka Sepčića na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Ona već dulje vrijeme djeluje u New Yorku razvijajući bogatu pijanističku, ali i pedagošku karijeru začudnih dosega. </p>
<p>Program je započeo Mozartovom uvertirom operi »Figarov pir«. Orkestar, sastavljen od vrsnih, velikim dijelom mladih članova više zagrebačkih orkestralnih sastava, s punim se žarom uputio u izvedbu s izrazito brzim tempom koji je tražio dirigent. Sve je proteklo u jednom dahu, sa svladanim svim minucioznim ukrasima toga suncem obasjanog i orkestralnog stavka.</p>
<p> Nadovezala se izvedba jednoga od Mozartovih najljepših klavirskih koncerata, onoga u c-molu KV 491, čiji je nastanak neposredno prethodio upravo praizvedbi opere »Figarov pir«. U njegovoj izvedbi Martina Cukrov predstavila se zrelim pijanizmom ujednačenih svih interpretativnih elemenata. Burnom odobravanju dobro posjećene dvorane odužila se i dodatkom. </p>
<p>Uvertiru »Figarovu piru« mladi je maestro dirigirao bez nota, ali nas je iznenadio kad je u drugom dijelu večeri isto tako na pamet ravnao Mendelssohnovom Četvrtom simfonijom, nazvanom »Talijanska«. U tu je prvi stavak započeo silovitim tempom, kakav odgovara toj glazbi kad je izvodi takav kvalitetan orkestralni sastav. No znao je smirenim tempima oblikovati i drugi, polagani i treći stavak, gdje je u triju tog menueta lijepo zvučao puhački kvartet. I ta izvedba ispraćena je ovacijama, koje su izborile dodatak.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Za kratko pamćenje </p>
<p>Stojan Matavulj kao Mayer i epizodisti Sunčana Zelenika Konjević i Berislav Tomičić priklonivši se izražajnoj karikaturalnosti unijeli su svježinu u poprilično umrtvljeni vodvilj</p>
<p>Etiketa zabavnog žanra bulevarskih kazališta čvrsto prilijepljena za vodvilj zavodljiva je zamka koju površni redatelji i glumci mogu krivo iščitati kao drugo ime za lagan posao. Vodvilj unatoč svojim ogoljelim akterima, predvidljivoj i naivnoj radnji, traži precizne interpretacije, pa će čak i mililitar pretjeranosti, na pozornici preliti poput litre neizdržljivog kiča. Stoga se možemo pitati je li to razlog što je dobar vodvilj u posljednje vrijeme gotovo nemoguće pronaći u hrvatskim kazalištima. </p>
<p>U varaždinskome HNK, prvi put nakon sedamdesetih godina, redatelj Damir Mađarić je postavio neko djelo pariškog kralja vodvilja Eugena Labichea (1815.-1888.), i to »Najsretniji od trojice«, praizvedeno 1870. u Palais Royalu. Radnja je krajnje jednostavna, ljubavni trokut - muž, žena i mladi ljubavnik te njihovi pomagači koji također nisu sasvim bezazleni u tipičnoj komediji zabune i intrige.</p>
<p> Nema tu ni trunčice moraliziranja ni pametovanja, preljub je vrckava igra, sve već ide prema svom predvidljivom sretnom završetku. Društvene konvencije se moraju zadovoljiti, bračni okovi su pak prejaki i ne mogu se razbiti, grižnja savjesti nije potrebna. Vladimir Gerić je vješto preveo komad omogućivši nam nekoliko dojmljivih dijaloga, iako se o duhovitim pasažima ne može govoriti. </p>
<p>Varaždinska predstava je počelo sporovozno (bez ikakve uvjetovanosti u komadu), te je do kraja pomalo dobivala na tempu. Veliki središnji krevet i prilično bezlična »historicistička« scenografija Tomice Hrupelja je likovni okvir predstave kojom je pokušao dočarati građanski salon, a pomalo napadne dekadentno obojene kostime osmislila je Snježana Vego. Decentnu glazbu skladao je Igor Karlić.</p>
<p>Dražesni epizodisti Sunčana Zelenika Konjević i Berislav Tomičić kao sluge Štajerci, priklonivši se izražajnoj karikaturalnosti unijeli su svježinu u poprilično umrtvljeni vodvilj, koji je redatelj vodio ukočeno poput igre šahovskih figura. Protagonisti ljubavna trokuta - Ljiljana Bogojević izvještačeno, iritantno i neuvjerljivo je oblikovala Herminu, dok je Robert Plemić kao Ernest bio preglasan, prepatetičan i neartikuliran.</p>
<p> Solidne, no ne i naročito zapažene interpretacije predočili su Marija Krpan (Petrunia) te Ivica Plovanić (Kirchmayer), dok je mlada Ivana Krizmanić (Berta) bila ipak previše utišana i gotovo neprimjetna na sceni. Jedino je Stojan Matavulj (Mayer) oblikovao burleskno lice atraktivna preljubnika i rogonje, koje je i pridonijelo svježini komada. Bio je to vodvilj za kratko pamćenje i brzi zaborav!</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Predstava »Mir vama« u riječkome kazalištu lutaka</p>
<p>RIJEKA, 4. ožujka</p>
<p> - Predstava »Mir vama« u riječkome Gradskom kazalištu lutaka bit će praizvedena 7. ožujka, najavljeno je na konferenciji za novinare u tome kazalištu. Predstava »Mir vama« priređena je u povodu Međunarodne godine Biblije. Isusov život od rođenja do uskrsnuća s 48 lutaka u predstavi će dočarati tri glumca. Redatelj je predstave Berislav Brajković, tekstualni predložak priredila je Ivana Savić. Scenografiju je osmislio Ivica Antolčić, a glazbu skladao Duško Rapotec Ute. Nakon Uskrsa bit će predstavljena istoimena slikovnica u izdanju Školske knjige. Ravnateljica Gradskoga kazališta lutaka Ljerka Galić kazala je »da negativne ocjene te predstave nekih članova gradskoga Povjerenstva za ocjenu godišnjih programa ustanova u kulturi nisu korektne te da je žalosno da ljudi koji vrijeđaju kazališni ansambl vode gradsku kulturnu politiku«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Werther« u splitskoj Operi - pomak u repertoaru </p>
<p>SPLIT, 4. ožujka</p>
<p> - Na pozornici splitskoga HNK u nedjelju će biti izvedena treća ovosezonska operna premijera - »Werther« Julesa Masseneta, jednoga od najtipičnijih predstavnika sentimentalne kasnoromantičke francuske opere. Gost dirigent bit će Talijan Lorenzo Castriota Skandarbeg, koji će ravnati samo premijernom izvedbom. Operu »Werther« Massenet je skladao 1892. godine, a temeljena je na Goetheovu romanu, u kojoj je skladatelj sačuvao intimno raspoloženje piščeva predloška.</p>
<p> Na konferenciji za novinare održanoj u splitskome HNK Petar Selem, redatelj opere, rekao je da je premijerna izvedba »Werthera« bila predviđena za petak, ali je zbog želje solista i glazbenika da se bolje pripreme i uvježbaju odgođena za nedjelju. »Predstavljanjem ove opere krećemo prema repertoarnom pomaku.</p>
<p> Naime, novoj kazališnoj upravi u Splitu učinilo se da se u prvoj sezoni mora okrenuti prema opernim literaturama koje se nisu često izvodile na splitskoj pozornici, ali su to zavrijedile«, istaknuo je Petar Selem, te izrazio nadu da će operna premijera splitskoj publici sigurno pružiti velik užitak. </p>
<p>Kasni francuski romantizam koji je prisutan u skladateljevu djelu, kazao je Selem, blizak je osjećajnoj senzibilnosti koju splitska publika rado prihvaća, razumije i cijeni. Uloga Werthera povjerena je talijanskom tenoru Antoniju de Palmi, dok će lik Charlotte tumačiti mlada zagrebačka sopranistica Matina Tomčić, kojoj je ovo prvi nastup u splitskoj Operi. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Natječaj za godišnje nagrade za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša raspisuju Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovčeva 2 i APO d.o.o. - usluge u zaštiti okoliša, Zagreb. Dodijelit će se po jedna nagrada za radove objavljene u tisku, na radiju i televiziji u razdoblju od 30. ožujka 2002. godine do 28. veljače 2003. godine. Svaka nagrada sastoji se od novčanog dijela, plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje 22. travnja. Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju redakcije, ogranci i zborovi HND, pojedinci i ustanove koje se bave zaštitom okoliša. Prijedloge treba dostaviti na adresu: Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovčeva 2, za Natječaj o zaštiti okoliša, i to do 25. ožujka 2003 godine. Natjecati se mogu profesionalni novinari, članovi HND. Predlagači su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, VHS kasetu, odnosno audio vrpcu standardnog formata ili CD, s naznakom gdje i kada su objavljeni. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Akvareli Slave Gvozdić</p>
<p>ZAPREŠIĆ, 4. ožujka</p>
<p> - Galerija »Razvid« koja inače izlaže ostvaraje djelatnih suvremenika posegnula je ovaj put za opusom iz ostavštine - za akvarelima slikarice Slave Gvozdić (1928. - 1983.), o čemu piše Stanko Špoljarić. Naime, akvareli su čvrsta i trajna sastavnica rada te umjetnice, u kojima posebno produbljuje zanimanje za krajolik, pa u tom smislu dobro predstavljaju njezina ukupna nastojanja. Na izložbi su postavljena 23 akvarela, nastala u razdoblju između 1953. i 1983. Iz njih je razvidno da je autorica ostala donekle po strani od aktualnih strujanja, no zato je ostvarila niz invencija uvjerljive svježine opažaja. Slava Gvozdić rođena je u Srijemskoj Mitrovici. Godine 1949. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Jerolima Miše kod kojeg 1956. završava i specijalku. Zanimala se i za grafiku, te je često boravila u klasi Tomislava Krizmana. Njezina izložba u Zaprešiću ostaje otvorena do 19. ožujka. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Europskim vlakom u Graz - glavni grad kulture 2003.</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Na Hrvatskim željeznicama u utorak je predstavljen međunarodni projekt nazvan Dijalog za Europu - Europski vlak. Riječ je o inicijativi koju je pokrenula austrijska pokrajina Štajerska i mjesečnik Klipp, a u sklopu događanja uz projekt Graz 2003. - glavni europski grad kulture. Ovi projekti zamišljeni su u okvirima nadolazećeg proširenja EU, no trebali bi promovirati i putovanje vlakom cijele godine iz jugoistočne Europe na priredbe u Graz, a to je i inicijativa da se mladima iz srednje Europe ukaže na mogućnost putovanja vlakom na Olimpijske igre u Ateni sljedeće godine.</p>
<p>Europski vlak kreće iz Soluna i Sofije 26. ožujka ove godine, a u Skoplju, Beogradu, Zagrebu i Mariboru prikopčavat će mu se dva do tri vagona s putnicima iz zemalja kroz koje prolazi, (riječ je o zemljama na Desetom paneuropskom prometnom koridoru), a krajnje odredište vlaka je Graz. Studenti s Kosova doći će autobusima do Skopja, a studenti iz BiH dO Zagreba, gdje će se priključiti ostalim putnicima. Studenti iz Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Poljske i Italije doći će autobusima, prijevoz je, kao i smještaj u Grazu, besplatan, a povratak je organiziran na isti način.</p>
<p>U svakom glavnom gradu u koji vlak stigne bit će na kolodvorima organizirani svečani ispraćaji s prigodnim programima. Dolazak vlaka u Zagreb očekuje se 27. ožujka ujutro.</p>
<p>U Grazu su za sudionike organizirani simpozij i radionice te obilazak grada. U petak, 28. ožujka održat će se u Gradskoj vijećnici svečanost pod nazivom »Europa se sastaje u Štajerskoj«, gdje će se mladima obratiti Mihael Gorbačov, Helmut Kohl, Wolfgang Schüssel, predstavnici Europske komisije te mađarski nobelovac Imre Kertesz. Povratak vlaka predviđen je za subotu 29. ožujka istom trasom. Očekuje se da će samo Europskim vlakom u Graz na internacionalni susret mladih Dijalog za Europu stići oko 1000 mladih, koji su se za sudjelovanje mogli prijaviti u studentskim organizacijama i na fakultetima. U Zagrebu će se vlaku priključiti oko 130 studenata iz cijele Hrvatske. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Bokšić u redu iza Olića, Balabana, Prše...</p>
<p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije osmatranjem na djelu Dade Prše, napadača Monaca samo je zaokružio napadačke kandidate za susret s Belgijom u Zagrebu 29. ožujka...</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Prigoda baš i nije bila najpogodnija za razgovor. Ottu Bartića smo, naime, kontaktirali nakon sprovoda legendarnog nogometnog vratara Franje Glasera (90) i svi su iz HNS-a bili u žurbi zbog dogovorenih karmina. No, kad je Vjesnik u pitanju, popularni Otto ne može reći ne i onda je praktički u jednom dahu ispričao svoje dojmove s puta u Belgiju i Francusku. Bez obzira što ga je Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, podsjećao da ne govori previše, jer dio mora sačuvati za redovitu konferenciju za novinstvo u Rusanovoj.</p>
<p>- Mislim da sam jako mnogo vidio, od četvrtka do nedjelje nazočio sam na tri utakmice uživo i jednoj putem televizije. Dvaput od toga gledao sam Anderelcht, jednom na malom ekranu. Vidio sam pritom dva naša igrača, Ivicu Mornara malo manje, ali je u zadnje vrijeme igrao mnogo za Anderlecht. Prije utakmice protiv Panathinaikosa igrao je svih šest utakmica i pritom postigao isto toliko golova. On je dobar, puno bolji nego ga trenutačno tretiraju i zavrjeđuje poziv za susret protiv Belgije 29. ožujka u Maksimiru.</p>
<p> Zatim je Barić svoje impresije usmjerio prema središnjem razlogu cijele svoje turneje - Dadi Prši, robusnom napadaču glavnog kandidata za naslov prvaka Francuske, Monaca. </p>
<p>- Ovaj Pršo je jednostavno rečeno - dobar! On za mene nije iznenađenje niti nepoznanica, jer dok smo svojedobno razgovarali o mladom veznjaku Rubilu, oboružali smo se saznanjima i o Prši. Već od ranije posjedujem kazetu jedne njegove bolje izvedbe i zapravo sam samo čekao daljnji rasplet njegova napredovanja.</p>
<p> O Prši je zatim Barić prisnažio:</p>
<p>- Riječ je o za nas veoma zanimljivom igraču i nadam se da će nam pomoći. I u subotnjoj utakmici u Lilleu protiv istoimenog domaćina Pršo je bio na razini svojih zadnjih igara. I ovom je prigodom namjestio dva pogotka, kao i tjedan dana ranije. Riječ je o borbenom, visokom, snažnom dečku s iznimno poštenim odnosom prema igri. Iznimno je sretan činjenicom da bi mogao zaigrati za reprezentaciju Hrvatske. Uostalom on to zavrjeđuje i time što stalno igra u vrhunskom klubu u kojemu ne može igrati bilo tko.</p>
<p>U nastavku priče Barić nam je rekao, i zatim nabrojao pojedinačno, da je vidio na djelu osam igrača belgijske reprezentacije, raspoređene nešto u Anderlechtu, još više u vodećem Bruggeu. Računa da će barem njih 5-6 igrati u Zagrebu:</p>
<p>- Uglavnom sad sam znatno bogatiji saznanjima. Dobio sam mnogo informacija o našem sljedećem suparniku u kvalifikacijama od naših ljudi koji žive u Belgiji. Naši ljudi su se trudili da mi pomognu na svakom koraku. Tako da, makar je put bio sveukupno vrlo naporan, bio je od od iznimne koristi. </p>
<p> Dakako da je Barić kao najveću korist istakao susret s Pršom. </p>
<p>- Ponavljam, mislim da smo dobili igrača, skakača, pakera.... Sad imam potpuno jasnu sliku o svim mogućim kandidatima i jedino molim Boga da sad svi igraju i da igraju dobro. Drago mi je da je ovaj vikend bio obilježen ponajprije igračima napadačkog reda koji nas inače podosta brine, uz dakako kreaciju. Dočim, mislim, da je obrana stabilizirana. Uz Olića i Balabana i Tomislav Marić je bio strijelac odlučujućeg pogotka, sad je i Pršo u tom krugu, svi će ti igrači biti na pripremama.</p>
<p> Pripomenuli smo kako je nakon maksimirske izvedbe protiv Varteksa za dio medija i stručnjaka već uglavljen startni napadački dvojac Olić - Balaban za utakmicu protiv Belgije:</p>
<p> - Vrlo je bitno što spomenuti dvojac zajedno igra i to je znatna prednost.Valja, međutim, podsjetiti da je Balaban igrao samo jednu utakmicu. Hvala Bogu da je dobro odigrao i ja mu želim od srca što više takvih nastupa. Međutim, budući da imamo dvije utakmice u nizu, četiri dana nakon Belgije u Varaždinu igramo s Andorom, treba nam 3 do 4 napadača optimalne spreme. Koja je najbolja kombinacija, to ćemo vidjeti u sljedećim tjednima i u pripremama.</p>
<p> Drugim riječima, iz spomenutog proizlazi da i Alen Bokšić mora u red za čekanje. Dakako, pod pretpostavkom da se odazove pozivu:</p>
<p> - U svezi njegovog statusa ja bih to ovako rekao - On želi pomoći! On živi za to. On je sredio svoju situaciju s dosadašnjim klubom, a ovih ćemo se dana čuti da točno saznamo što će i kako raditi. Nije istina da Bokšić treba započeti utakmicu već samom činjenicom što se zove Bokšić, to baš ne ide tako. Bitno je da će on biti s nama a koliko on može valja vidjeti kroz pripreme.</p>
<p> Dakako da Barić nije ni ovaj put mogao proći neokrznut od sedme sile. Jer, pitaju novinari, kakav je to izbornik kojemu navodno predsjednik i glavni tajnik Saveza sastavljaju reprezentaciju. Neki idu i dalje, pa govore kako je o Prši, koji je Barića istinski zaintrigirao, izbornik navodno saznao iz novina tek pred tri tjedna:</p>
<p> - Nakon tolike gluposti koje pročitam jer si izvjesni ljudi dozvoljavaju svašta reći, ja nemam više što pričati. Jer ako netko zabrinuto konstatira u novinama da kako ja to pozivam Pršu a da prije toga za njega nisam mario, to nema veze sa zdravim razumom. Jer ako smo prije tri tjedna na utakmicama u Šibeniku i Splitu ponovno konstatirali da nam nedostaje realizacija, a sad se pojavi u fokusu jedan igrač kojeg sam vidio dva puta i želim ga zvati jer je vrlo dobar, čemu takva galama bez reda i logike? Bitno je da ga je netko uočio i preporučio, a na izborniku je da se osvjedoči.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Anonimni« francuski prvak </p>
<p>Nakon sezone u Pazinu, krenuo je u francusku drugu ligu, potpisavši još kao tinejdžer za Rouen. Nedugo nakon toga zamijetili su ga skauti Monaca, koji su ga poslali na posudbu u Ajaccio. U ljeto 1999. godine vratio se u Monaco i odmah osvojio prvenstvo </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - »Pa, dobro, tko je sad taj!?« Zvuči gotovo nevjerojatno, ali upravo je to najčešća reakcija nogometnih poklonika pri spomenu imena - Dado Pršo. Daroviti nogometaš, koji je krajem 2002. navršio 28 godina, dosad je doista živio u gotovo potpunoj anonimnosti. Barem što se tiče hrvatske javnosti... </p>
<p>No, već tri i pol godine sasvim uspješno egzistira u francuskoj nogometnoj ligi, dakle u »ligi petice«, i to u iznimno uglednome Monacu, s kojim je, naposljetku, 2000. godine i osvojio naslov francuskog prvaka. No, u posljednjih mjesec dana upravo je Pršino ime »okupiralo« hrvatsku nogometnu medijsku scenu. Ove je sezone postigao šest pogodaka u 11 utakmica, od kojih je u osam zaigrao od prve minute. Osim toga, poništen mu je i čisti pogodak protiv Auxerrea... Takva ga je statistika promovirala u potencijalnog reprezentativca i sad ga čak i izbornik Otto Barić izdvaja kao posve realnoga kandidata za mjesto u početnoj postavi za dvoboj protiv Belgije. Iako je Barić u svom novom izborničkom mandatu testirao 40-ak nogometaša, Pršo još nije došao na red. Zašto? Pa, zato jer je Barić, kako priznaje, prvi put za njega čuo tek prije tri tjedna! </p>
<p> Pršo je rođeni Zadranin, a nakon što je prošao Hajdukovu nogometnu školu, s nepunih 18 godina zaigrao je za tadašnjeg prvoligaša Pazinku. U to su vrijeme ondje igrali i veterani Zoran Škerjanc, Damir Desnica, Almir Memić, kratko vrijeme i nekadašnji poljudski vratar Mladen Pralija, pa kasniji Hajdukov igrač Sead Seferović, Riječanin Mauro Tomišić... Zanimljivo je da u Pršino vrijeme Pazinka niti jednom nije izgubila protiv Hajduka. Obje su utakmice završene bez pogodaka. Pazinjani su svladali i tad jaki Zagreb. Bilo je 2-0. Uzeli su i bod u Osijeku.</p>
<p> Nakon sezone u Pazinu, krenuo je u francusku drugu ligu, potpisavši još kao tinejdžer za Rouen. Nedugo nakon toga zamijetili su ga skauti Monaca, koji su ga poslali na posudbu u korzikanski Ajaccio. U ljeto 1999. godine vratio se u Monaco i odmah osvojio prvenstvo. Najtamnije razdoblje karijere vezano je uz ozljedu koljena, zbog koje je pauzirao sedam mjeseci. Bilo je to nedugo nakon što je ulogu trenera Monaca preuzeo Didier Deschamps. Uzgred, i sâm Deschamps javno naglašava kako ima iznimno veliko povjerenje u tog igrača.</p>
<p> Pršo je visok 190 cm, snažne je konstitucije i krasi ga odlična skok-igra. Dobar je i tehničar, što je vrlo rijedak slučaj za igrače takve visine. Uzgred, prepoznatljiv je i po dugoj svijetloj kosi, svezanoj u rep. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Otišao Barač, Jelići se vraćaju u reprezentaciju! </p>
<p>»Ponovno me imenovanje na mjesto izbornika nije previše iznenadilo, ali ne mislim da to ima veze s Baračevim odlaskom. Zapravo, uopće to ne bih spominjao, jer ne želim govoriti o prošlosti«, kaže Ivica Jelić</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Ivica Jelić više ne obnaša fantomsku funkciju »instruktora Hrvatskog odbojkaškog saveza za žensku odbojku«. Rezultatski najuspješniji hrvatski odbojkaški trener od ponedjeljka je, naime, ponovno izbornik naše ženske odbojkaške reprezentacije. Jelić je, podsjećamo, smijenjen s izborničkog mjesta ubrzo nakon Olimpijskih igara u Sydneyju i nakon toga, unatoč zvučnoj funkciji, nije imao nikakvih kontakata s reprezentacijom. </p>
<p>Njegov je povratak, tako, već druga velika kadrovska promjena u Hrvatskom odbojkaškom savezu u samo desetak dana. Zdeslav Barač je, naime, nenadano odstupio s mjesta dopredsjednika saveza, a Ivica Jelić se odlukom Izvršnog odbora HOS-a vratio na izborničku dužnost. Netko će reći da su ta dva događaja usko povezana, čak i međusobno uvjetovana, no Jelić ne misli tako.</p>
<p>- Istina je da me ponovno imenovanje na mjesto izbornika nije previše iznenadilo, no ne mislim da to ima veze s odlaskom Barača, barem što se mene tiče i koliko ja znam. Zapravo, uopće to ne bih spominjao, jer ne želim govoriti o prošlosti. To je sasvim deplasirano. Sad je važno jedino vratiti hrvatsku žensku odbojku tamo gdje je bila cijelo desetljeće, dakle na europski i svjetski vrh.</p>
<p>• To je, naravno, usko povezano s povratkom u reprezentaciju vaše kćeri Barbare Ružić, kao i Nataše Leto.</p>
<p>- One su uvijek i bile reprezentativke, a trenutačno ne igraju iz dobro poznatih razloga (obje su postale majke, op.a.). Naravno, svakako računam na njihov angažman u reprezentaciji. One su reprezentaciji vrlo važne kao igračice, ali i kao one uz koje bi naše mlade reprezentativke brže napredovale. Moram, međutim, s njima razgovarati i vidjeti kad se i koliko mogu priključiti reprezentaciji.</p>
<p>• Kad bismo, prema vašim procjenama, mogli ponovno vidjeti na okupu reprezentaciju u najjačem mogućem sastavu? </p>
<p>- To ću vam moći reći za 15-ak dana, kad obavim razgovore s Barbarom i Natašom, ali i ljudima u savezu. To bi se, u svakom slučaju, moralo dogoditi što prije jer još imamo prilike plasirati se na Olimpijske igre u Ateni. Osim toga, domaćini smo i sljedećem Europskom prvenstvu, pa su nam i tu velike ambicije. U svemu tome nam je, međutim, nužna bezrezervna podrška HOS-a, Hrvatskog olimpijskog odbora kao i svih ostalih sportskih struktura, zaključio je Jelić. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvati zatrpani u japanskom snijegu </p>
<p>»Pokušat ćemo trenirati u srijedu. Pitanje je koliko ćemo uspjeti, jer kako snijeg pada teško je očistiti stazu. No, potrudit ćemo se. Najvažnije je da su se Ivičina leđa smirila, dobre je volje i iznimno napaljen na utrku«, kaže Vincencij Jovan, trener Ivice Kostelića</p>
<p>ZAGREB/SHIGA KOGEN, 4. ožujka</p>
<p> - Skijaši se u japanskom Shiga Kogenu osjećaju poput djece iz priče »Vlak u snijegu«. Prema riječima glasnogovornika Hrvatskoga skijaškog saveza Ozrena Müllera gusti snijeg ne prestaje padati, tako da zasad nema skijanja. To baš i nije ohrabrujuće, jer bi u petak skijaši trebali startati u veleslalomu. A prije toga valjalo bi malo i trenirati.</p>
<p>- Ovo još nisam vidio, stupovi žičare izgledaju poput patuljaka. Čak su se i majmuni koji žive u planini spustili bježeći od snijega. Neopisivo, samo pada i pada i ovdje nisu baš optimisti da će skoro stati, izvijestio je Müller. </p>
<p>Naša će skijaška momčad u srijedu pokušati malo očistiti stazu kako bi Ivica Kostelić mogao trenirati slalom. </p>
<p>- Pokušat ćemo trenirati u srijedu. Pitanje je koliko ćemo uspijeti, jer kako snijeg pada teško je očistiti stazu. No, potrudit ćemo se. Najvažnije je da su se Ivičina leđa smirila, dobre je volje i iznimno »napaljen« na utrku, govorio je Ivičin trener Vincencij Jovan, gledajući iz toplog hotela u goleme količine snijega. </p>
<p>Skijaška je sezona naporna, svako putovanje teško pada natjecateljima, a pogotovo kad se radi o ovako dugim putovanjima, s promjenama vremenskih zona. Koliko to utječe na skijaše i njihove nastupe?</p>
<p>- Sigurno je da takva putovanja imaju posljedica, ali to ovisi u kakvom je stanju koji skijaš. Ako je forma dobra, manje to osjeća, a više ako je forma u padu, kaže Cena.</p>
<p>• Koliko će putovanja po Dalekom Istoku naštetiti Ivici? </p>
<p>- Teško je to reći. Posljednjih je dana malo trenirao, zbog putovanja i vremena bole ga leđa, točnije mišići... Ne mogu reći da je u pravoj formi, ali bilo bi krivo reći i da nije u formi. Zbilja je teško procijeniti s obzirom na sve okolnosti. </p>
<p>• Kalle Palander, najveći Ivičin suparnik, očito je u pravoj formi. </p>
<p>- Da, drži formu već dva mjeseca. Imao je problema u Koreji, ali budući da je dobro pripremljen, izvukao se i pobijedio.</p>
<p>• Ivica zasad ima 60 bodova više od Palandera. Hoće li se pobjednik slaloma Svjetskoga kupa riješiti u Japanu ili će se u Lillehammeru ponoviti Flachau? </p>
<p> - Ivica sad mora zaboraviti na sve - meteorološke uvjete, bodovnu prednost, bolna leđa, probleme - i koncentrirati se da odvozi utrku »na glavu« i pobijedi. Uspije li u tome, sve će biti riješeno još ovdje. Ako ne, imat ćemo završnicu kao i lani u Flachauu, samo će s druge strane biti Palander umjesto Millera, misli Vincencij Jovan.</p>
<p>Utrke Svjetskoga kupa koje su se prošlog tjedna odvozile u Yongpyongu nisu bile baš prava reklama za skijaška natjecanja. Gledatelja gotovo i nije bilo, uvjeti na stazi bili su gotovo neregularni, no utrka se održala. </p>
<p>- To je zbilja loše izgledalo. No, trebamo uzeti u obzir da je to korejski kandidat za domaćinstvo ZOI 2010. godine, a i predsjednik Korejskoga skijaškog saveza član je Vijeća FIS-a, pa je to utjecalo, kaže glasnogovornik Müller.</p>
<p>Daleki je Istok golemo tržište i iskoristivo za popularizaciju skijanja. No, dok se Koreja ne može pohvaliti organizacijom i naročitim interesom, u Japanu je situacija daleko drukčija.</p>
<p>- Mislim da je sasvim logično da Japan ima utrku Svjetskoga kupa. Bili su domaćini Zimskih olimpijskih igara, imaju skijašku tradiciju, mnogo se ljudi bavi skijanjem, a organizacijski su nenadmašni. U odnosu na Koreju, ovo je sasvim druga priča, kaže Müller. </p>
<p>Hrvati u japanskom snijegu istaknut će još jednu stvar. U Shiga Kogenu su u hotelu sa skijašima Austrije, SAD i Kanade, što je osvježenje svima, jer je inače na natjecanjima svaka momčad na svojoj strani.</p>
<p>- Često se u javnosti čuje kako ovaj ne voli onoga ili kako se skijaši ne vole i ne slažu, ali ovo sad sve demantira. Tu smo svi zajedno, kad treba svatko će pomoći svakome, a atmosfera je odlična. To su sve normalni i pristojni dečki, druže se međusobno, zbilja je odlično društvo. To nam svima odgovara, rekao je na kraju Müller.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Glavni ispit za SP </p>
<p>Sinkronizirano se klizanje kod nas munjevito razvilo i isto je tako naglo steklo ugled ne samo kod Međunarodnoga klizačkog saveza nego i u svijetu </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Za široku publiku, posebno žensku i obiteljsku, najprivlačniji oblik klizanja - ono sinkronizirano - opet će se gotovo anonimno pojaviti u petak i subotu u Zagrebu u Sportskom domu. Bit će to Treća nagrada Zagrebačkih pahuljica 2003. </p>
<p>Pročitavši da je to tek treće takvo natjecanje, moglo bi se pomisliti da će priredba biti početnička. Naprotiv, bit će to, za razliku od ostalih novih sportova kod nas, veoma velika priredba. Naše se sinkronizirano klizanje munjevito razvilo i isto tako naglo steklo ugled ne samo kod Međunarodnoga klizačkog saveza (ISU) nego i u svijetu. To najbolje potvrđuje činjenica da je Hrvatska jedna od zaista rijetkih zemalja koja u tom sportu već ima sve tri kategorije: seniorska, juniorska i kadetska, te da je jedna od rijetkih koja može prirediti natjecanje u sve tri kategorije, što i čini. </p>
<p>Tako će ovaj put u Zagrebu nastupiti najbolji sastavi iz čak 10 zemalja na čelu s Kanađanima, koji su ne samo »izumitelji« tog efektnog i korisnog sporta, nego i jedna od četiri najuspješnije svjetske zemlje, uz SAD, Švedsku i Finsku. </p>
<p>U Zagrebu će nastupiti sastavi iz Češke, Finske, Italije, Kanade, Mađarske, Njemačke, Srbije i Crne Gore, Švedske, Švicarske i, naravno, Hrvatske. U seniorskoj konkurenciji nastupit će devet sastava, a u juniorskoj i kadetskoj po sedam. Nažalost, Rusi su u posljednji trenutak otkazali, jer nisu mogli naći potrebnog sponzora. </p>
<p>Sinkronizirano klizanje je ne samo efektno, zdravo i društveno vrijedno natjecanje nego, nažalost, i skupo. Sastavi se sastoje od 16 do 24 klizačice (samo američki nogomet ima tako velik sastav), što je veoma skupo. To se najbolje vidi po broju sudionika Treće nagrade Zagrebačkih pahuljica: u Zagrebu će gostovati 550 klizačica i najmanje 150 članova pratnje, sve na njihov trošak. </p>
<p>Bit će to ujedno glavna proba za Svjetsko prvenstvo u sinkroniziranom klizanju, koje će se održati baš u Zagrebu od 1. do 4. ožujka 2004. godine. Tako možemo prirediti SP na kojem će sudjelovati zemlje iz doista cijelog svijeta. To treba zahvaliti činjenici da je Zagreb dosadašnjom besprijekornom organizacijom prošle dvije Nagrade Zlatne piruete stekao neprijeporno priznanje i osobitu podršku ISU-a, te je prema dosadašnjim organizacijama i uspjesima postao peta takva priredba u svijetu. Uz to, naši su sastavi već pretekli svoje učitelje, Mađarsku i Italiju. </p>
<p> Obavezni sastavi počinju u petak u 17 sati, a slobodni u subotu u 15.15. Ulaznica stoji 15 kuna, ali s ciljem da se privuče što više gledatelja, jedna ulaznica vrijedi za čitavu obitelj. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Trenuci istine za Cibonu </p>
<p>»U idućih deset dana neću pokušati nikoga prikriti. Igrat ćemo otvorenih karata, igrat će igrači s najskupljim ugovorom. Ako se treba sramotiti, neka se sramote zajedno sa mnom«, kazao je uoči puta u Moskvu trener Cibone VIP Aleksandar Petrović </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Gostovanjem kod moskovskog CSKA u srijedu (18 sati) košarkaši Cibone VIP otvaraju seriju pet teških utakmica u idućih deset dana. Kako je kazao njihov trener Aleksandar Petrović, za Cibonu dolaze trenuci istine. Nakon Moskve, cibose očekuju još dva dvoboja u Goodyear ligi te idućeg tjedna finalni turnir Hrvatskoga kupa u Splitu. </p>
<p>- Pred nama su pravi izazovi. Odlučujemo o prvom trofeju u sezoni i plasmanu na »final four« Goodyear lige. Želio bih da u srijedu odigramo korektnu utakmicu kako bismo u Beograd krenuli kompaktniji i pokušali iznenaditi Zvezdu. Zadovoljila bi me utakmica kojom bi igrači povratili raspoloženje nakon poraza protiv Širokog, kazao je uoči puta u Moskvu trener Cibone VIP Aleksandar Petrović. </p>
<p>CSKA ima najbolji omjer ove sezone u Euroligi, momčad koju vodi Dušan Ivković, u 15 je utakmica izgubila samo dvaput. </p>
<p>- U Moskvi nisu niti jednom poraženi, izgubili su dvije utakmice protiv Partizana i ASVEL-a, suparnika koje su možda malo i podcijenili, kazao je Aco i dodao: </p>
<p> - Teško mi je govoriti o Ciboninim ambicijama u Moskvi, nakon poraza protiv Širokog.</p>
<p>Dodatni će problem za Zagrepčane biti i neigranje Mateja Mamića, koji opet osjeća bolove u preponama i nije krenuo na put s ostatkom momčadi. </p>
<p>Uz Barcelonu, CSKA mnogi smatraju prvim favoritom Eurolige. </p>
<p>- Već je prva utakmica u Malagi pokazala snagu ruske momčadi. Unicaja po imenima ima vrlo jaku momčad, ali protiv CSKA nisu imali izgleda. </p>
<p>U moskovskoj momčadi glavnu riječ ima razigravač Holden, kojeg Aco svrstava među trojicu najboljih u Europi. </p>
<p>- Holden je uz Bennetta i Edneya najbolji »play« u Euroligi. Sjajno kontrolira ritam utakmice. Na desetak minuta zamjenjuje ga Papalukas, a Holden se »odmara« na mjestu braniča šutera. Tu su još i iskusni Victor Alexander, zatim braća Pašutin, te Litavac Songaila. </p>
<p>Čini se da je poraz protiv Širokog mnogo uzdrmao »toranj« i odnose trenera s igračima. Aco je odlučio povući izvjesne poteze u momčadi. </p>
<p>- U idućih deset dana neću pokušati nikoga prikriti. Igrat ćemo otvorenih karata, igrat će igrači s najskupljim ugovorom. Ako se treba sramotiti, neka se sramote zajedno sa mnom. Primjerice, Prkačin ne počinje u petorci jer brzo radi prekršaje, pa Alihodžić vadi na početku kestenje iz vatre. Sad će krenuti Prkačin. Moramo se izvaditi iz kaše koju smo sami zamijesili, kazao je trener Petrović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zadar nije uspio</p>
<p>ZADAR, 4. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Zadra nisu se uspjeli plasirati u polufinale ULEB-ova kupa usprkos pobjedi 93-80 (26-18, 21-18, 25-17, 21-27) protiv španjolske Pamese u uzvratu. Iako su Zadrani u 27. minuti »uhvatili« minus od 21 razlike iz prvog dvoboja u Valenciji, u tom trenutku bilo je 70-47, nisu izdržali. Do kraja dvoboja nisu uspjeli pogoditi niti jednu tricu iz devet pokušaja.</p>
<p>Strijelce Zadra predvodili su Marko Popović i Mladen Erjavec sa po 17 koševa, 16 je ubacio Marko Šamanić, dok je Michael Meeks dodao 15. U sastavu goostiju najefikasniji su bili Robles i Luengo sa po 14, Tomašević sa 13, te Oberto sa 12 koševa, dok je odlični skakač Kammelich ubacio 11.</p>
<p>• Ostali rezultati: Železnik - JOVENTUT 77-68 (66-80), KRKA - Caprabo Lleida 94-77 (86-91), Metis Varese - ESTUDIANTES 88-101 (59-77). Parovi polufinala: Juventut - Krka, Pamesa - Estudiantes. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>U Irak već ubačeno oko 4000 američkih specijalaca </p>
<p>Neki američki mediji kalkuliraju da se planira ubojstvo Saddama Husseina i jos pedesetak osoba koje ga okružuju/ Pentagon najavio pokretanje vlastite špijunske mreže/ S velikom pozornošću saveznici, koji će imati 310.000 vojnika u regiji, očekuju novu raspravu u turskom parlamentu/ Vodi se grčevita diplomatska borba u Vijeću sigurnosti za potporu Čilea i Meksika novoj rezoluciji, a SAD inzistira da glasovanje bude već sljedeći tjedan </p>
<p>NEW YORK, 4. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Vijeće sigurnosti dat će najvjerojatnije Iraku sljedeći i konačni rok 28. ožujka do kojeg bi se morao izjasniti o svim prijepornim pitanjima. Istodobno Washington inzistira da glasovanje o novoj rezoluciji bude već sljedeći tjedan, uz upozorenje američkog veleposlanika Johna Negropontea da rasprava »o jednostavnoj i izravnoj rezoluciji« nije ni potrebna. </p>
<p>S velikim interesom očekuje se treće izvješće Hansa Blixa u petak, ali se procjenjuje da Amerika i dalje nema potporu u Vijeću sigurnosti. Američki i britanski diplomatski izvori tvrde da bi već 10. ožujka moglo doći do glasovanja, a trenutačno se vodi grčevita diplomatska borba za pridobivanje Čilea i Meksika za izglasavanje nove rezolucije. S ta dva glasa bi SAD i Britanija imali većinu u Vijeću sigurnosti. Irak je najavio i novo izvješće Vijeću sigurnosti o posjedovanju kemijskog oružja, što je Bijela kuća prokomentirala da je u vrijeme kada su to trebali napraviti izvješće bilo nejasno i nepotpuno te da je prilika propuštena.</p>
<p>Amerika živi u strahu od terorizma. Procjene su da će teroristički napadi početi onog trenutka kada krenu vojne akcije. Sve više američki obavještajni izvori naglašavaju da bi u terorističkim akcijama mogle sudjelovati i druge skupine, ne samo Al Qaida, koje pokazuju otvorenu mržnju prema SAD-u. </p>
<p>Pentagon je donio odluku o slanju novih 60.000 vojnika u Zaljev. Tako će se tamo naći oko 310.000 vojnika, koji su pod zapovjedništvom središnjeg zapovjedništva i koji će čekati znak za početak vojne akcije.</p>
<p>Amerika s velikom pozornošću očekuje novu raspravo u turskom parlamentu, nadajući se da bi Turska ipak mogla donijeti odluku o ustupanju svojih baza, što bi znatno olakšalo vojne akcije sa sjeverne strane. Istodobno Pentagon intenzivno razvija nove vojne planove, uz obrazloženje da nije moguće imati samo jednu opciju uoči vojne akcije. Washington zabrinjavaju vijesti koje dolaze iz Turske, od toga da se osjećaju drastični gospodarski udari koji bi mogli destabilizirati Tursku i cijelu regiju do izjava kako će Turska bez obzira na novo glasovanje trebati bar dva tjedna da se izjasni.</p>
<p>U Zaljevu su velika premještanja vojnih jedinica, pa je 101. zračna desantna divizija s 20.000 vojnika poslana u Kuvajt. U regiju su upućeni i novi helikopteri, pa se pretpostavlja da bi u realizaciji »plana B« veliku ulogu dobili padobranci. Opća je ocjena da će bez turskih baza vojna akcija biti otežana, ali da je više od 300.000 vojnika može uspješno završiti. I šesti nosač zrakoplova »Nimitz« krenuo je iz Kalifornije prema Zaljevu gdje će stići u travnju. Riječ je o nosaču koji je najsnažniji u američkoj mornarici, ima 70 zrakoplova i 8000 članova posade.</p>
<p>Neki američki mediji kalkuliraju da se planira ubojstvo Saddama Husseina i još pedesetak osoba koje ga okružuju. Prvi na listi je Saddamov nećak Ali Hassan Majid, zatim Saddamovi sinovi, pa potpredsjednik vlade Taha Ramadan i Tariq Aziz.</p>
<p>Pentagon je najavio i pokretanje vlastite špijunske mreže, a pretpostavlja se da je gotovo 4000 specijalaca ubačeno u Irak. Oni redovno dostavljaju i obavještajne podatke. Sve će koordinirati obavještajna agencija američkog ministarstva obrane, koja bi ubuduće trebala koordinirati vlastitu obavještajnu aktivnost jer CIA nije dovoljno ekipirana za sve zadatke. </p>
<p>Donald Rumsfeld je u više navrata izravno kritizirao američke obavještajce što nisu uspjeli pronaći Osamu bin Ladena i druge teroriste koje SAD traži. U Americi se čuju sve veće kritike na to da će vojska imati vlastitu obavještajnu mrežu, jer se smatra da nije moguće izvoditi vojne akcije na osnovi dokaza koje je prikupila vlastita obavještajna služba.</p>
<p>Washington ne vjeruje ni Saddamovoj demonstraciji uništavanja raketa, tvrdeći da je i do sada govorio kako je nešto uništeno, pa se pokazalo da to nije točno. Uništeno je 16 raketa »al samoud II«, a Bijela je kuća putem glasnogovornika Arija Fleischera rekla kako time nije impresionirana te da to nije dovoljno. »Nismo do sada vidjeli potpunu kooperativnost u provođenju rezolucije 1441«, kazao je glasnogovornik Bijele kuće.</p>
<p>Vojni dužnosnici naglašavaju da bi Irak upotrebom kemijskog oružja više naštetio svojim vojnicima, nego američkim. Vojni stručnjaci procjenjuju da postoje mehanizmi uspješne obrane, a da su iračke mogućnosti zapravo male i tehnički ograničene. </p>
<p>Irak je kemijsko oružje upotrijebio dva puta, protiv Kurda i u ratu s Iranom. U regiji je 15.000 američkih stručnjaka za kemijsko i biološko ratovanje, a svi vojnici koji su upućeni u Zaljev prošli su obuku.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Iraku stotine britanskih specijalaca, u Londonu simulacija terorističkog napada </p>
<p>LONDON, 4. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda nigdje nije službeno objavljen, rat protiv Saddama već je u zraku. Prilikom nametanja zračne blokade nad dijelovima Iraka, britanski i američki avioni počeli su žešće bombardirati Saddamovu obranu u tim područjima. Rat najavljuje i vijest da se u Iraku već nalazi 300 britanskih specijalaca. Za to vrijeme britanske vlasti užurbano pripremaju evakuaciju premijera i kabineta, u slučaju velikog terorističkog napada na London. </p>
<p>No možda ništa zornije ne ilustrira (pred)ratnu atmosferu od vijesti da se više od 300 britanskih komandosa i drugih stručnjaka za specijalno ratovanje već kreće iračkim terenom. Oni su dio međunarodnih posebnih operacija, u kojima sudjeluje i više od 4000 američkih te australskih specijalnih snaga. Glavni je stožer svih tih specijalaca već smješten u Kataru, a baze su im navodno u Jordanu, Kuvajtu i Turskoj. Britanski specijalci dobili su zadatak da motre iračke naftne izvore, kako ih Saddam Hussein ne bi zapalio u činu sabotaže. </p>
<p>Također prate kretanje Saddamovih trupa, te provjeravaju iračke vojne mete, koje su na temelju satelitskih snimki odabrane za bombardiranje. Moraju utvrditi radi li se o autentičnim vojnim ciljevima, ili o kulisama koje su Iračani lukavo podigli radi zavaravanja. Britanski specijalci traže i pogodna mjesta za prihvat velikog broja Saddamovih vojnika, koji bi se - barem prema scenariju koji se ispisuje u Londonu i Washingtonu - brzo nakon početka rata trebali predati saveznicima. </p>
<p>London zajedno s Washingtonom, pojačava i diplomatske napore. Francuski predsjednik Jacques Chirac u međuvremenu je dao na znanje da se njegova zemlja protivi bilo kakvoj novoj UN-ovoj rezoluciji koja bi odobrila korištenje sile protiv Iraka. Za britansko-američku stranu tim je više na važnosti dobio posjet ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova Londonu u utorak. </p>
<p>Prema zadnjim vijestima, grupa laburističkih doministara, koja se protivi Blairovoj ratnoj strategiji, priprema ovih dana sastanak, kako bi koordinirala svoj nastup. Nekolicina njih prijeti i ostavkom ako Britanija i Amerika krenu u rat bez UN-ovog odobrenja. </p>
<p>U Britaniji su u punom jeku pripreme za preseljenje premijera Tonyja Blaira te njegovih najvažnijih ministara i dužnosnika izvan prijestolnice, u slučaju da u njoj dođe do velikog terorističkg napada. Alternativno sjedište vlade koje se priprema, imat će nuklearne bunkere i sigurne komunikacije. Opasnost od katastrofičnog terorističkog udara na London uzima se tako ozbiljno, da britanske vlasti namjeravaju uskoro simulirati kemijski napad na podzemnoj željeznici glavnog grada. Ta vježba, dogovorena za 23.ožujka, predviđa napad na jednoj od stanica u londonskom Cityju. Stotinjak dobrovoljaca glumit će mrtve i ranjene, testirajući kako brzo londonske hitne službe mogu obaviti evakuaciju i dekontaminaciju u slučaju pravog kemijskog napada. Još od 11. rujna 2001., kada se vrlo energično solidarizirala s Amerikom, Britanija je i sama postala metom međunarodnih terorista, te mora dnevno živjeti s tom činjenicom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>SAD daje Turcima rok do četvrtka </p>
<p>U pomoć Iraku stigla i jedna iranska brigada dragovoljaca / Saddam poručio da će se Bagdad braniti kao što se nekad branio Staljingrad</p>
<p>ANKARA, 4. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein ponovo je obećao pobjedu naroda u predstojećem sve izvjesnijem sukobu sa Amerikancima i njihovim saveznicima. Takvo uvjerenje izražavaju i mnogi anketirani građani Bagdada, ističući da će pobijediti njihovo »hrabro srce«, a ne američko superiorno oružje. </p>
<p>Vojne snage i građani se također upozoravaju da ne podlegnu prvom šoku i iznenađenju, budući da će Amerikanci, kako se tvrdi, nad nepoćudnim Irakom isprobati nove vojne tehnološke sustave. Istodobno, branitelji Saddamovog režima su upozoreni da će »agresori« u prvih 48 sati rata ispaliti na Irak više projektila nego za vrijeme cijelog Zaljevskog rata 1991. Glavna meta napada bit će Bagdad. Iračka metropola prostire se 60 kilometara u širinu i 40 kilometara u dužinu, što znači da bi Amerikanci trebali ispaliti 2400 bombi i projektila da bi »pokrili« svaki četvorni kilometar.</p>
<p>Neke oskudne informacije koje stižu sa bagdadskih ulica upućuju na zaključak da je obrana grada višestruko proširena, što bi moglo umanjiti učinkovitost američkih zračnih udara. Saddam Hussein je osobno poručio da će se Bagdad braniti kao što se nekad branio Staljingrad od Hitlerovih zavojevača. Drži kako će cijeli Irak biti novi Vijetnam za Amerikance. Ako se sačuva obrambeni moral, Iračani bi, vjeruje se, imali šansu da se upuste u izravne borbe s američkim vojnicima i drugim napadačima. </p>
<p>Znakovito je da nijedna arapska zemlja nije ponudila izravnu pomoć iračkim braniteljima. Umjesto toga, u Irak raznim kanalima, kako se saznaje, stižu dragovoljci, uglavnom Arapi. Angloameričkim napadačima će se suprotstaviti i »živi ljudski štit« više stotina pobornika mira koji su došli u Bagdad iz cijelog svijeta. Među njima je najviše Engleza. Oni su se smjestili u glavnim infrastrukturnim objektima, uključujući bolnice, pošte i škole. </p>
<p>Javlja se da je u pomoć Iraku stigla i jedna iranska brigada. Teheranski izvori tvrde da se radi o dragovoljcima koji su došli boriti protiv stranih zavojevača. No, »zeleni telefon« koji je otkriven u njihovom kampu, vlasništvo Iranske revolucionarne garde, upućuje na zaključak da se iza svega krije ruka vladajućih iranskih mula.</p>
<p>Mnoge arapske zemlje sumnjaju u mogućnost dugotrajnijeg otpora branitelja Saddamovog režima. Na izvanrednom summitu Zemalja za suradnju u regiji Zaljeva (GCC), irački predsjednik Saddam Hussein je pozvan da dragovoljno ode u egzil. Vjeruje se da bi sličan poziv iračkom diktatoru mogle uputiti i neke zemlje članice Organizacije islamske konferencije (OIC). </p>
<p>Turska koja je doživjela prave ovacije simpatija u susjednim zemljama zbog odbijanja da dopusti prolaz američkim vojnicima preko svog teritorija, našla se u vrlo ozbiljnim političkim, a još više gospodarskim i financijskim nevoljama. »Stop« za Amerikance, postavljen u parlamentu, ali i na uličnim prosvjedima mira, doveo je vladu premijera Güla u vrlo složenu i nezavidnu situaciju. Turska na taj način ostaje uskraćena za već obećanu američku pomoć koja, po nekim procjenama, dostiže čak 30 milijardi dolara. Dovodi u pitanje buduća turska politička uloga u raspletu iračke drame, a time i mnogi njeni vitalni interesi u regiji. </p>
<p>Na vijest o »uskraćivanju vize« Amerikancima, prvo je reagiralo tržište novca i vrijednosnih papira. Samo u ponedjeljak na turskoj burzi vrijednost dionica pala je za više od 12 posto što je mnoge poslovne ljude zavilo u crno. »Ako parlament ne ispravi svoju raniju odluku, zemlji prijeti pravi financijski potop«, izjavio je gospodarski komentator ovdašnje neovisne postaje NTV. </p>
<p>Čelnik vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP) Recep Tayyip Erdogan pokušava srediti stranačke redove koji su ozbiljno uzdrmani »iskakanjem« veće skupine zastupnika koji su, mimo preporuke vlade, glasovali za uskraćivanje dolaska američkih postrojbi. On je u utorak pozvao zastupnike AKP da se ne rukovode »osjećanjima«, već stupnjem povijesne odgovornosti za zbivanja u regiji. Time je praktički uputio poziv da se što je moguće prije glasa za nazočnost američkih trupa u Turskoj. </p>
<p>Washingtonska administracija je, kako se saznaje, ostavila rok do četvrtka kako bi zastupnici parlamenta ponovno preispitali svoju raniju odluku. Očekuje se da će prilikom novog izjašnjavanja zastupnici AKP dobiti izričito naređenje da se opredijele za dolazak 62.000 američkih vojnika. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Molit ćemo za mir u svijetu, posebno za Irak i Svetu zemlju«</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. je nedjeljnim angelusom najavio ovogodišnju Pepelnicu, dan ulaska u korizmeno razdoblje. On je poručio vjernicima da ulaze u vrijeme »označeno zapaženijom potrebom obraćenja i obnove, tijekom kojeg su vjernici pozvani snažnije uprijeti pogled u Krista koji kreće podnijeti najvišu žrtvu križa«.</p>
<p>Papa je istaknuo da će katolici ove godine započeti pokornički put prema Uskrsu snažnijom zauzetošću u molitvi i postu za mir, koji je doveden u pitanje sve većom prijetnjom rata. On je napomenuo da je mir Božji dar koji treba zazivati poniznim i ustrajnim pouzdanjem. </p>
<p>»Ne predavajući se pred poteškoćama, treba zatim tragati i ići svim mogućim putevima kako bi se izbjegao rat, koji uvijek sa sobom nosi žalosti i teške posljedice za sve«, poručio je Papa.</p>
<p>Liturgija Pepelnice ili Čiste srijede poziva vjernike da molitvu povežu s postom koji upućuje na duhovnu pokoru i obraćenje srca kako bi se bolje pripravili za provođenje Božje volje. Kako je Papa tom prilikom istaknuo, post pomaže da se bolje shvate teškoće i patnje mnogih koje pritišću glad, bijeda i rat, a osim toga potiče i na konkretnu solidarnost s potrebitima.</p>
<p>Stoga je Papa pozvao vjernike da se priprave živjeti snažnim sudioništvom Dan molitve i posta za mir.</p>
<p>»Molit ćemo za mir u svijetu, posebno za Irak i Svetu zemlju, osobito molitvom krunice, koja će se moliti u svetištima i župama, zajednicama i obiteljima. Iz svih dijelova zemlje uzdići će se ta složna molitva po Mariji, Majci Milosrđa i Kraljici Mira«, rekao je prilikom Papa.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Grujić osporio Veritasove podatke o Srbima poginulim u Hrvatskoj </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Predstojnik Vladinog ureda za zatočene i nestale Ivan Grujić završio je u utorak svjedočenje na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). </p>
<p>Grujić je spomenuo vojne zatvore u Beogradu i Šidu, KPD u Srijemskoj Mitrovici, logore u Zrenjaninu, Bileći, Manjači, Stajićevu, Begejcima, Kninu i Dalju, govoreći o »neljudskim uvjetima držanja zatvorenika, zlostavljanju i ubojstvima«.</p>
<p> Iako ga je glavni sudac Richard May upozorio da se u ispitivanju mora držati okvira glavnog svjedočenja, Milošević je izbjegavao pitanja povezana s ekshumacijom masovnih grobnica u Hrvatskoj. Umjesto toga, u dvosatnom ispitivanju osporavao je vjerodostojnost rada hrvatskog ureda za zatočene i nestale, tvrdeći da se Ured ne bavi žrtvama i izbjeglima među hrvatskim Srbima. Grujić je i to opovrgnuo. </p>
<p> Milošević je Grujićev podatak o 11.803 poginula u Hrvatskoj od 1991. do 1995., među kojima je evidentirano 298 Srba, pokušao pobijati podatkom beogradske udruge Veritas o 6744 poginulih Srba u Hrvatskoj. </p>
<p> Grujić je osporio točnost Veritasova popisa, dokazujući primjerom pojedinih osoba da su na njemu i oni koji su umrli prirodnom smrću, koji su još živi ili su nestali na Kosovu i u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rusi traže Staljinu »adekvatno mjesto« u svojoj povijesti</p>
<p>U bivšem SSSR-u zabranjena, knjiga Milovana Đilasa »Razgovor sa Staljinom« u trenu je rasprodana u Moskvi / Mnogi žele da Staljin dobije slično mjesto u ruskoj povijesti kao što ga Mao Zedong ima u kineskoj</p>
<p>MOSKVA, 4. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Krajnje svirepi i cinični tiranin, koji je milijune ljudi otpremio u smrt i logore, ili genijalni političar i veliki organizator državne vlasti, koji je od industrijski nerazvijene i polupismene Rusije, odnosno Sovjetskog Saveza, stvorio jednu od najmoćnijih zemalja u 20. stoljeću? To su glavne i najoprečnije ocjene o kojima se ovih dana raspravlja u ruskoj javnosti u povodu 50. obljetnice smrti - 5. ožujka 1953. - Josifa Visarionoviča Džugašvilija, Staljina. Da paradoks bude veći, u vrijeme dok je staljinizam još donekle carevao, u kremaljskim kabinetima, na primjer 1979., stoti je Staljinov rođendan »po naredbi odozgo« bio prešućen, a sada se ruski političari i mediji doslovce natječu tko će više reći i napisati o »velikom voždu« u povodu »okrugloga« polustoljetnog datuma njegove smrti.</p>
<p>Po strani čak nije ostala ni nova kremaljska demokratska vlast koja je pomogla da se tim povodom u Moskvi otvori i izložba pod nazivom »Godina 1953. - Između prošlosti i budućnosti«. Uz podršku Državnog arhiva, Glavnog arhiva FSB odnosno bivšeg KGB, te Arhiva predsjednika Rusije izloženi su i brojni dosad nepoznati dokumenti o Staljinu i njegovoj epohi vladanja Sovjetskim Savezom, što je izazvalo tako veliko zanimanje da Moskovljani strpljivo čekaju u redu kako bi ušli u izložbenu dvoranu. Zanimanje za Staljina iznenadilo je čak i organizatore izložbe koji sad svoj uspjeh tumače tvrdnjom da je »povijest veće zlopamtilo od naroda«. </p>
<p>»Mi smo najviše izložili eksponata o Staljinovim zlodjelima, gulazima i čistkama, ali nedvojbeno je da narod pamti i ljudi prenose na nova pokoljenja svoje romantične uspomene, a zaboravljaju sve ono što je bilo ružno i nepodnošljivo«, objašnjavaju organizatori izložbe, ne isključujući da će u budućnosti Staljin možda dobiti »adekvatnije« mjesto u ruskoj povijesti. </p>
<p>Na primjer kao Ivan Grozni, kojemu je zaboravljen despotizam i o kojem danas u ruskim školama uče kao o vladaru koji je ruske državne granice od Sibira i Astrahana doveo do Kaspijskog jezera. Uostalom, i proslavljeni Petar Veliki vladao je despotskim bičem, a Sankt Peterburg podigao je doslovce na ljudskim kostima. </p>
<p>U brojnim prigodnim člancima i velikom broju televizijskih emisija, Staljin se ovih dana prikazuje u najrazličitijim bojama.Dakako, za jedne ostaje »ljudožder«, za druge »sveznajući genij«. Najviše ga slave komunisti Genadija Zjuganova, koji drže trećinu mjesta u ruskom parlamentu. Oni, istina, ne poriču njegove čistke, ali se protive da se o njihovu »voždu« govori samo u crnim bojama i traže da mu Rusija u svojoj povijesti dade ono mjesto koje je Mao Zedong ima u kineskoj. </p>
<p>Ipak, najveću pozornost privukla je ovih dana objavljena studija o Staljinu ruskoga filozofa (lijeve patriotske orijentacije) Aleksandra Zinovjeva (80). Bivši antistaljinist, koji se 1939. kao član terorističke organizacije pripremao izvršiti atentat na Staljina, koji je zatvaran u sovjetskom režimu da bi 70-ih godina prošloga stoljeća kao disident bio protjeran u Njemačku, Zinovjev sada tvrdi da je s vremenskom distancom evoluirao u svojoj ocjeni o tom diktatoru. Prema Zinovjevu, staljinistička epoha ruskim je narodima donijela više pozitivnih nego negativnih rezultata.</p>
<p> U argumentaciji toga stajališta Zinovjev koristi, po njemu, tri nesporna Staljinova rezultata kao političara i državnika: stvaranje velike sovjetske države, koju je doveo do stupnja jedne od najmoćnijih zemalja svijeta, pobjeda SSSR-a nad Hitlerom u Drugom svjetskom ratu te školski obrazovni sustav zahvaljujući kojemu je u kratkom roku ne samo opismenjen narod već je SSSR po razvoju znanosti i znanstvenim dostignućima postao jedna od vodećih zemalja. </p>
<p>U povodu pola stoljeća od diktatorove smrti, u Rusiji je izašlo i desetak novih knjiga o Staljinu. Ipak, najveću pozornost izazvalo je prvo tiskanje knjige Milovana Đilasa »Razgovor sa Staljinom«, koja je bila napisana davne 1961. i koja je bila zabranjena ne samo u bivšoj Jugoslaviji već,dakako, i u cijelome sovjetskom lageru. Tiskana u10.000 primjeraka, knjiga je u kratkom vremenu rasprodana, a većina ruskih komentatora sada koristi davne Đilasove ocjene o Staljinovoj ličnosti: »Po konkretnim uspjesima, dostignućima i političkoj spretnosti, Staljin je nadmašio sve lidere svojega vremena. Uostalom, s obzirom na odnose snaga u zemlji i svijetu, sovjetska dostignuća i ciljeve Staljin nije mogao ostvariti drugim metodama. Međutim, veliki su političari i državnicu oni koji mogu i znaju ujediniti ideju s realnošću i istodobno radi ostvarivanja svojega političkog cilja ostati vjerni osnovnim ljudskim moralnim vrijednostima, a Staljin na svom putu nije birao metode ...«</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Crni fondovi elektroprivrednih poduzeća u BiH</p>
<p>Novcem iz tih fondova navodno je finacirano Karadžićevo osiguranje ili osnivanje HZ HB</p>
<p>SARAJEVO, 4. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je objavljivanje revizorskog izvješća o poslovanju Elektroprivrede Republike Srpske izazvalo pravi politički potres u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu zbog optužbe da je iz crnih fondova ovog poduzeća financirano osiguranje Radovana Karadžića, slična izvješća mogla bi »pomesti« i čelne ljude Elektroprivrede BiH u Sarajevu, te Elektroprivrede HZ Herceg Bosne u Mostaru.</p>
<p>Vlada RS nedavno je na zahtjev visokog predstavnika smijenila kompletan Upravni i Nadzorni odbor Elektroprivrede RS, te imenovala novog vršitelja dužnosti generalnog direktora. No, tvrdi se da su revizori Ureda visokog predstavnika otkrili brojne nepravilnosti u poslovanju i kada je riječ o poslovanju elektroprivreda u većinski hrvatskom i bošnjačkom dijelu zemlje. Tako je u izvješću posebnog revizora o Elektroprivredi BiH u Sarajevu posebna pozornost posvećena poslovima vezanim za izvoz viškova struje, dodjeli poslova rekonstrukcije poslovne zgrade bez natječaja, te spornom načinu odobravanja stambenih kredita. Navodno su zbog netransparentnog poslovanja izgubljeni milijuni eura. </p>
<p>Mostarski Dnevni list objavio je i dijelove izvješća koja se odnose na Elektroprivredu HZ HB u Mostaru. Tvrdi se tako da su djelatnici ove elektroprivrede pokradeni kolektivnim osiguranjem, jer je na ime tog oblika osiguranja, Elektroprivreda oko izdvajala 200.000 maraka mjesečno, a više od dva milijuna konvertibilnih maraka godišnje usmjeravala u poduzeća pod kontrolom osoba bliskih vrhu HDZ-a BiH. </p>
<p>Novcem od Elektroprivrede HZ HB, uz pomoć fiktivnog osiguravanja radnika, novac je navodno prebacivan na račune poduzeća s kojih je potom usmjeravan u institucije hrvatske samouprave koju je početkom 2001. godine pokušalo uspostaviti bivše vodstvo HDZ-a BiH predvođeno Antom Jelavićem. </p>
<p>»Kad je u pitanju Elektroprivreda HZ HB, tu su ključnu ulogu odigrali kadrovi ovoga poduzeća slijepo odani Draganu Čoviću i njegovim suradnicima«, piše mostarski list. Riječ je očito o novom napadu i mogućoj neugodnosti za Čovića koji je na izborima u listopadu prošle godine izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. </p>
<p>Čović se suočava i s optužbama vezanim za vlasničku transformaciju hercegovačkog GSM operatera Eronet, te privatizaciju kompanije Soko. No, sam Čović tvrdi da je riječ o politički motiviranim napadima njegovih protivnika koji bi željeli izazvati njegovu smjenu s mjesta člana kolektivnog šefa države. »Nikad nisam uradio ništa protuzakonito«, rekao je Čović.</p>
<p>Vjesnikovi izvori u Elektroprivredi Herceg Bosne dodaju da je vrlo vjerojatno da će nakon objavljivanja revizorskog izvješća doći do smjena u vrhu ove kompanije. No, kažu da su sve eventualno sporne odluke donošene pod političkim pritiskom: Tkogod da je bio direktor morao bi raditi na isti način,ističe naš izvor. Procjenjuje se također da je međunarodna zajednica izabrala trenutak za pokretanje provjere poslovanje triju elektroprivreda BiH kako bi osigurala da budući proces privatizacije ovog sektora vode »kooperativni« kadrovi, ali i osobe nekompromitirane eventualnim nepravilnostima u prošlosti. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Skandal oko diplomatskih putovnica u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 4. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova BiH napokon je reagiralo na seriju novinskih napisa o spornom izdavanju diplomatskih putovnica. Neizravno su potvrđene »škakljive« tvrdnje da diplomatske putne isprave BiH posjeduje i vladika Zvorničko-tuzlanske eparhije Vasilije Kačavenda, pravoslavni svećenik za kojega se tvrdi da je tijekom rata u Bosni blagoslovljivao neke od srpskih vojnih postrojba odgovornih za najmračnije zločine počinjene između 1992. i 1995. godine. </p>
<p>Sarajevski tisak optužio je bivšeg ministra vanjskih poslova i lidera SDP-a BiH Zlatka Lagumdžiju za ovaj skandal, a MVP BiH koji sada vodi Mladen Ivanić potvrdilo je da je ono jedino ovlašteno za izdavanje diplomatskih putnih isprava, te da ministar vanjskih poslova donosi poseban pravilnik kojim je taj postupak reguliran. Uz osobe koje na temelju dužnosti koje obnašaju imaju pravo na dodjelu diplomatske putovnice, ministar također ima diskrecijsko pravo dodijeliti takvu ispravu i drugim osobama kad smatra da je to potrebno. Bivši ministar Lagumdžija iskoristio je to svoje pravo dodijelivši putovnice Harisu Silajdžiću i Adilu Zulfikarpašiću, te poznatim umjetnicima Safetu Zecu i Saši Toperiću.</p>
<p>Kako je priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova, poglavarstva vjerskih zajednica u BiH mogu kandidirati do četiri svoja najviša predstavnika za nositelje diplomatske putne isprave, i unutar te kvote očito je i vladika Kačavenda. Zanimljivo je da novi ministar Ivanić još niti jednom nije iskoristio pravo da na temelju osobne procjene nekome dodijeli diplomatsku putovnicu. </p>
<p>Inače, potvrđeni su i navodi da je od 2000. godine do sada Ministarstvo vanjskih poslova izdalo 1050 diplomatskih putnih isprava. Slučaj se počeo pretvarati u skandal nakon što je prije nekoliko dana otkriveno da je baza podataka o izdanim diplomatskim putovnicama, navodno slučajno, izbrisana prilikom pregleda i čišćenja tvrdog kompjutorskog diska u Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija.</p>
<p>Zatim je u javnost procurila informacija o zahtjevu vladike Kačavende za izdavanje diplomatske putovnice, te posebno intrigantan podatak da je na tom zahtjevu podnesenom još 24. rujna prošle godine Lagumdžija vlastoručna dopisao preporuku za ubrzanje i pozitivno rješenje postupka. Vladiku Kačavendu sarajevski mediji optužuju kao jednog od najbližih Karadžićevih suradnika iz Srpske pravoslavne crkve.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Neuspjelo oživljavanje Schröderova Saveza za rad</p>
<p>BERLIN, 4. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oživljavanje Saveza za rad nije uspjelo. Pregovori vlade, poslodavaca i sindikata u Berlinu propali su na pokladni ponedjeljak. Sudionici sastanka priznali su neuspjeh, a kancelar Gerhard Schröder najavio je da vlada preuzima na sebe odgovornost i da će vlastiti prijedlog reformi iznijeti 14. ožujka, a stvar je poslodavaca i sindikata da se o tomu očituju.</p>
<p>On je predbacio sindikatima i poslodavcima da su bili kruti u zastupanju vlastitih stajališta i da nisu bili spremni izići jedni drugima u susret. Predstavnici sindikata krivicu za neuspjeh razgovora prebacuju na poslodavce, koji krizu žele iskoristiti za smanjenje socijalnih prava.</p>
<p>Savez za rad bio je jedno od najvećih razočaranje za njemačku vladu lijevog centra u njenom prvom četverogodišnjem mandatu. Naime, bez spomena vrijednih rezultata završen je ciklus susreta tog neformalnog gremija. Time je najambiciozniji projekt kancelara Gerharda Schrödera u borbi protiv nezaposlenosti doživio je fijasko. Broj nezaposlenih ne samo da nije smanjen za pola milijuna, nego je porastao na 4,2 milijuna. Štoviše, predviđa se da ove godine dosegne 4,5 milijuna. </p>
<p>Savez za rad je zamišljen kao mjesto gdje se predstavnici poslodavaca, sindikata i vlade dogovaraju u prvom redu u pitanjima vezanim za tržište rada. U osam susreta najvažniji dogovor postignut o planu za smanjivanje nezaposlenosti mladih i programima za informatičke stručnjake. </p>
<p>Jedan od rezultata dosadašnjih susreta je bio pristanak sindikata i poslodavaca na umjerenost u tarifnim pregovorima između poslodavaca i sindikata. Ispostavilo se, međutim, da ni sindikati niti poslodavci nisu spremni na kompromise, ma koliko im na srcu ležalo smanjenje nezaposlenost.</p>
<p>Novi Savez za rad doživio je fijasko u samom začetku, premda svi akteri ponovno govore da se mora pronaći zajednička strategija u borbi protiv nezaposlenosti, odnosno reformi na tržištu rada. Najava Schröderova »superministra« Wolfganga Clementa da želi smanjiti zaštitu onih kojima prijeti otkaz, naišla je na protivljenje ne samo sindikata, nego političara vladajuće koalicije. </p>
<p>U Savezu njemačke industrije (BDI) obnovu Saveza za rad drže potrebnom, kao i labavljenje zaštite od otkaza. Predsjednik BDI Michael Rogowski predlaže također i smanjenje poreza, subvencija, ukidanje prijevremenog umirovljenja i ograničenje financijske pomoći nezaposlenima. Za potonje se izjašnjava i crveno-zelena vlada. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Svaka zemlja mora odabrati svoj model zbrinjavanja otpada </p>
<p>S obzirom na očiti nedostatak relevantnih informacija vezanih uz uspostavu sustava gospodarenja otpadom, kojima raspolažu čitatelji Vjesnika, rado bih istaknula još nekoliko činjenica:</p>
<p> Europska komisija propisuje ciljeve za zemlje članice. Zemlje članice se odlučuju za one modele koji najbolje odgovaraju zahtjevima njihova specifičnog tržišta, a ključnu ulogu pritom ima cijena uvođenja tog sustava.</p>
<p> Revizija Europske Direktive o otpadu i ambalažnom otpadu traži da se do 31. prosinca 2006. postigne 60-75 posto uporabe, a 55-70 posto otpadne ambalaže da se reciklira. Pritom, manje razvijene zemlje, poput Grčke, Irske i Portugala imaju blaže uvjete, jer njihovo gospodarstvo ne bi podnijelo zahtjeve koji vrijede za najrazvijenije zemlje. U tom kontekstu sustav ARA spada u skuplje modele, zajedno s njemačkim DSD-om, dok je primjerice u Španjolskoj na snazi model koji provodi organizacija Ecoembalajes, sustav koji je mnogo jeftiniji, a što se tiče učinkovitosti, svake godine bilježi sve bolje rezultate. Zaključak koji slijedi - modeli iz pojedinih zemalja ne mogu se doslovno primijeniti, već svaka zemlja mora sama razviti sustav koji je za nju najbolji sa stajališta ekološke učinkovitosti i financijskog opterećenja.</p>
<p>U Hrvatskoj ambalaža koju proizvodi Tetra Pak, zajedno sa istim tipom ambalaže koju proizvodi naša konkurencija, uz veliku većinu i svih ostalih vrsta ambalažnih materijala - od stakla, papira, PET-a, drugih vrsta plastike, metala i složenih materijala završava na odlagalištima (većinu bolje možemo okarakterizirati smetlištima). S obzirom da jednolitarsko pakiranje naše ambalaže teži svega 27 grama, te u ukupnoj količini ambalažnog otpada zauzima manje od dva posto (podatak iz EU), zbog mogućnosti prešanja, na odlagalištima zauzima malo mjesta i ne ispušta emisije u okoliš, nekim zagovornicima sustava gospodarenja otpadom ta ambalaža ne izgleda dovoljno zanimljivo za skupljanje i zbrinjavanje. Tetra Pak misli drugačije. Stoga je i pokrenuo inicijativu pronalaženja rješenja za taj tip ambalaže u regiji, kako bi se zainteresirali i potencijalni sakupljači te da se u budućnosti te količine, bez obzira kako malene izgledale, skrenu s odlagališta.</p>
<p> Proizvođač ambalaže nije taj koji plaća zbrinjavanje ambalaže koju je proizveo. Zbrinjavanje se financira putem pristojbi koju plaćaju proizvođači koji pune svoje proizvode u različite vrste ambalaže, odnosno uvoznici gotovih zapakiranih proizvoda. To predviđa čak i aktualni hrvatski Pravilnik o ambalažnom otpadu, a ista odredba ostaje i u nacrtu njegovih promjena. Razlog: kod onih koji pune proizvod u ambalažu formira se cijena gotovog proizvoda kojeg plaća potrošač u trgovini, uvećanu za trgovinsku maržu. Osim toga, proizvođači proizvoda jedini znaju koliku količinu zapakiranih proizvoda su prodali u zemlji, koliko su izvezli, a koliko je ostalo u škartu. Pristojba se, naime, plaća samo za one vrste i količine ambalaže za koju postoje dokazi da je obrađena.</p>
<p> To nas dovodi u vezu sa spomenutim ciljevima koje propisuje Europska Direktiva - to znači da država provodi nadzor nad funkcioniranjem sustava te da o rezultatima obavezno izvještava Europsku komisiju.</p>
<p>Sve dok vrstama ambalaže prilazimo parcijalno i dok ne postoji mehanizam koji isključuje mogućnost »švercanja« ne možemo očekivati da ćemo razviti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom. </p>
<p>SONJA KOŽUL voditeljica komunikacija i zaštite okoliša, Tetra Pak d.o.o., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Umjesto njemačke dali su mi invalidsku mirovinu</p>
<p>Jedan sam od onih građana naše države o kojim se nikad ništa ne piše u novinama. Kao i mnogi drugi i ja sam se vratio s »privremenog rada« u SR Njemačkoj, a ovdje ne mogu ostvariti mirovinu zarađenu u Njemačkoj.</p>
<p> U domovinu sam se vratio 1997. g., a nakon toga bio sam podvrgnut dvjema operacijama na srcu i dobio dva baypasa i tri diletacije. Dobio sam invalidsku mirovinu. Sada već četiri godine pokušavam ostvariti mirovinu za moje 33 godine radnog staža u Njemačkoj.</p>
<p> Međutim, kada podnesem zahtjev oni ga nakon šest mjeseci odbiju i ta se igra stalno ponavlja.</p>
<p> Nijemci tvrde da je to možda stoga što sam ja stopostotni invalid i da odluka ne ovisi o njima, nego o hrvatskim propisima.</p>
<p>ZLATAN BECIĆ LIMBURG Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Studij skrojen po mjeri profesora, studenti im nisu važni</p>
<p>Javljam se zbog problema koji su snašli studente prve godine studija računovodstva i financija na Veleučilištu u Splitu, a studij pohađaju u Zagrebu. (Štrigina & TEŽ).</p>
<p>Mislio bi čovjek - dovoljno je da upišeš studij uz rad, uredno platiš 3.800 kuna za semestar, polaziš predavanja svakodnevno (čak i subotom i nedjeljom), djecu ostaviš na brigu bakama i nakon napornog radnog dana požuriš na predavanje, vježbe, kolokvij ili ispit. Ali, nije tako! </p>
<p>Osim što moraš biti super žena (muškarac) da sve to stigneš dobiješ K.O. šakom u lice kad ti na dan prvog predavanja novog semestra referada servira raspored koji odgovara referadi, prorektoru i profesorima, ali ne i onima zbog kojih taj studij postoji i koji ga financiraju.</p>
<p>Moji kolege sa studija su ljudi koji rade od 9 do 17 ili od 8 do 16 u uredima, ili tvrtkama, a u drugi dio grada trebali bi do 16.30 stići na predavanja bogu iza nogu, jer su si to tako profesori zamislili, a referada organizirala.</p>
<p>Referada je naprosto zatrpana pozivima i prosvjedima nezadovoljnih studenta, pa umjesto da se javljaju na telefon, uključe telefonsku sekretaricu. Prorektor prof. Ivica Mandić u svom uredu telefonsku sklopku okrene na faks, a na službeni mobitel se ne javlja. Studenti zbog kojih Veleučilište postoji, uopće im nisu važni.</p>
<p>NATAŠA ŠARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ovdje čak nema ni table s oznakom »pazi djeca«</p>
<p>Isti problem, na koji je u Vjesniku, 4. ožujka u »Pismima čitatelja« upozorila čitateljica dr. Ana Kolarić-Mandić, muči i nas koji živimo u zagrebačkom naselju Klaka u Dubravi. </p>
<p>Ovdje se, uz veliki Sportski centar, nalazi i Osnovna škola »Mato Lovrak«.</p>
<p>Tik uz školu i Sportski centar prolazi Aleja Blaža Jurišića, ali ovdje, za razliku od Nove ceste, nema čak ni table koja bi vozače upozoravala da smanje <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zbog djece, a »ležeći policajci« za nas su samo misleća imenica.</p>
<p>Ulica uglavnom služi kao poligon za dokazivanje vozačkih »sposobnosti« kojekakvim tatinim sinovima i za smotru njihovih limenih status simbola. Svi bi se oni uspoređivali sa Schumacherom, a nitko ne razmišlja o posljedicama. Ulica je uvijek puna djece, bilo zbog škole, bilo zbog obližnjeg igrališta. Djeca su odabrala ulicu, ne zato što bi oni to htjeli, nego zbog toga što su obližnju livadu (iza škole) zaposjeli vlasnici pasa za obavljanje velike i male nužde.</p>
<p>No, sve mi se čini da će sve naše molbe kao i dosad ostati samo glas vapijućeg u pustinji</p>
<p>RENATA NOVOSEL Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Devet sati »pregovora« i upad specijalne postrojbe</p>
<p>Veka Glasnović je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina zbog teškog ubojstva bugarske pjevačice Evgenije Nikolove (29) i ranjavanja člana glazbene skupine u noćnom klubu »Maki«</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Nakon što je u ponedjeljak oko 18.20 sati u lepoglavskoj kaznionici Veka Glasnović oteo stručnu suradnicu za tretman, Valentinu Cerovečki, i držao je kao taoca u njezinoj radnoj prostoriji do okončanja devetosatnih pregovora i uspješne akcije policijske interventne skupine, taj zatvorenik je ponovno došao na stranice »crne kronike«.</p>
<p>Podsjetimo, Glasnović, inače rođen 18. travnja 1972. godine u Janjevu, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina zbog teškog ubojstva bugarske pjevačice Evgenije Nikolove (29) i ranjavanja člana glazbene skupine koja je pratila nesretnu pjevačicu, te dvanaestak gostiju noćnog kluba »Maki« u Dubravi u ožujku 2000. godine.</p>
<p>U sveopćem metežu, nakon što je usmrtio pjevačicu u koju je, navodno, bio »nesretno zaljubljen« te ranjavanja glazbenika i gostiju noćnog kluba, Glasnović je i sam zadobio ozljede koje su mu, hvatajući ga na Aveniji Dubrava, nanijeli razbjesnjeli gosti lokala.</p>
<p>Stoga je prije samog uhićenja zadržan na liječenju u KB Rebro, a nekoliko dana kasnije prepraćen je u istragu, gdje se branio šutnjom a tijekom suđenja, pak, riječima da je bio pijan te da se ničega ne sjeća. Na dugogodišnju kaznu zatvora Glasnović je osuđen početkom prosinca 2000. godine </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Optužnicu razumijem, ali nesreću nisam skrivio«</p>
<p>Sudac splitskog Županijskog suda smatra da je riječ o političkim igrama i intrigama sa ciljem da ga se diskreditira kao čovjeka i kao suca i skine sa slučaja Lora</p>
<p>ŠIBENIK, 4. ožujka</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Šibeniku nastavljeno je suđenje sucu Županijskog suda u Splitu, Slavku Lozini, kojeg optužnica tereti da je u proljeće prošle godine iz nehaja izazvao prometnu nesreću, te za nepružanje pomoći Giovaniu de Micheliu Vitturi, koji je u toj nesreći iščašio rame.</p>
<p>Kako je od protekle rasprave prošlo više od dva mjeseca postupak je krenuo od početka, pa je tako Lozina ponovio da razumije optužnicu, ali da nesreću nije skrivio. U svojoj obrani Lozina je ponovio kako se tom prigodom iz desne prometne trake uključivao u srednju traku i da pritom nikoga nije ugrozio, a u retrovizoru je vidio da se »iza njega nešto dogodilo«.</p>
<p> Tog dana popodne došla je policija i pitala za prometnu nesreću, a on im je odgovorio da im ne može pomoći jer da on ništa nije vidio. Tek je tada saznao da se on osumnjičen kao sudionik te prometne nesreće. </p>
<p>»Riječ je o političkim igrama i intrigama koje su imale za cilj da me se diskreditira kao čovjeka i kao suca i skinuti sa slučaja Lora. Tijekom istrage povrijeđena su moja prava, jer ni ja ni moj odvjetnik nismo bili pozvani na rekonstrukciju.</p>
<p>Saslušan je i svjedok Dario Vukorepa iz Kaštel Lukšića koji se tog dana s djevojkom Mirandom Jurasović vozio iz pravca Solina prema Splitu. Svjedočio je kako se Vitturi zanio ulijevo i potom udario u kolnički zid gdje se okrenuo na bok, a sve to jer se vjerovatno prestrašio »škode«, kojom je iz desne u srednju traku velikom brzinom dolazio Lozina.</p>
<p>Rekao je da je nakon iskaza imao problema s policijom, a istražni sudac ga nije niti ispitao. </p>
<p>Zdravko Peran, stalni sudski vještak prometa, koji je proveo vještačenje, priznaoje da prilikom izrade kombiniranog nalaza vještačenja nije raspolgao spisom o iskazu svjedokinje Mirande Jurasović.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Branitelj traži blažu kaznu zbog izmjene Kaznenog zakona </p>
<p>ČAKOVEC, 4. ožujka</p>
<p> - Pred vijećem Županijskog suda u Čakovcu kojim je predsjedavala sutkinja Ljiljana Kolenko, u utorak je nastavljeno suđenje za zlouporabu opojnih droga protiv Roberta Kemiveša, zvanog Kengo (23), Andreja Uroića, zvanog Deda (30), i Vedrana Makaja (20). </p>
<p>Na raspravu su Kemiveš i Uroić dovedeni iz zatvora u Varaždinu, gdje su pritvoreni od 26. prosinca prošle godine. </p>
<p>Trojici se sudi jer su šumi zvanoj Šabac, gdje ih je policija i zatekla, u plastičnim kantama imali zakopano sedam kilograma marihuane. </p>
<p>Prookrivljeni Robert Kemiveš izjavio je kako je, od njemu poznatih dobavljača iz Hercegovine, naručio osam kilograma marihuane, od toga pet kilograma za sebe, a tri kilograma za drugookrivljenog Uroića. Tako je 23. prosinca nakon što mu je droga dostavljena, on dva kilograma dao Uroiću, koji mu je platio 1700 njemačkih maraka. </p>
<p>Kako u Uroićevu plastičnu kantu plave boje nije stalo više od dva kilograma, jedan je kilogram Kemiveš zakopao u kantu sa svojih pet kila. Na sudu je Kemiveš rekao da je dobavljačima isplatio 1700 eura za pet kilograma, a da im je tri kg marihuane ostao dužan. </p>
<p>Uroić je pak naveo kako mu je Kemiveš dao samo kilu marihuane koju mu nije platio. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade otkrivena je i Kemivešova kanta sa šest kilograma heroina, kojeg je, kako je rekao, nabavio radi preprodaje. </p>
<p>Po njemu, a to je potvrdio i drugookrivljeni, za sto grama marihuane moglo se dobiti u maloprodaji između 500 i 600 kuna. </p>
<p>Od dobavljača iz Hercegovine prvooptuženi je marihuanu nabavljao po 650 DEM po kilogramu, a Uroiću je naplatio po 850 DEM. </p>
<p>Odvjetnik trećeokriveljenog Vedrana Makaja kod kojeg je pronađeno 3,5 grama marihuane, njegov je branitelj odvjetnik Željko Pilipović predložio najblažu kaznu, pozvavši se na predstojeće izmjene Kaznenog zakona prema kojima posjedovanje male količine droge neće biti kazneno djelo, već samo prekršaj. </p>
<p>U završnoj riječi je zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Čakovcu Sonja Šraj Slovenc rekla da su kaznena djela koja se stavljaju na teret dokazana i od Sudskog vijeća zatražila kazne prema zakonu. </p>
<p>Predsjednica Sudskog vijeća Ljiljana Kolenko obznanila je da će presuda biti objavljena u petak. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Obustava istrage za razbojstva na štetu MO Herceg Bosne</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo odustalo je od kaznenog progona za četiri osobe, koje se sumnjičilo za razbojstva na štetu Ministarstava obrane Herceg Bosne.</p>
<p>Temeljem spomenute odluke državnog odvjetništva istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu obustavio je istragu.</p>
<p>MO Herceg Bosne, obaviješteno je o tome te kako u roku od 8 dana sami mogu poduzeti progon, podignuti optužnicu ili zahtjev da se istraga dopuni. </p>
<p>Inače istražnim zahtjevom koji je tužiteljstvo kasnije povuklo, Daniel Drgestin, Tomislav Pribanić, Siniša Prekupec, i Nina Popović teretili su se za krađu automobila na području susjedne BiH.</p>
<p>Drgestin i Pribanić se, inače, terete u slučaju »automafije«, kojoj se sudi na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Odbijen zahtjev za izuzećem suca i predsjednika suda </p>
<p>PULA, 4. ožujka</p>
<p> - Za utorak zakazano suđenje bivšem ministru turizma Ivanu Heraku i suoptuženima u istom postupku, Antunu Goliku, Đaniju Bažonu i Igoru Mlinaru, koji se terete za pronevjeru novca Ministarstva turizma, ponovno je odgođeno. Prvooptuženi je, naime, otkazao punomoć odvjetniku Čedi Prodanoviću, a branitelj po službenoj dužnosti, pulski odvjetnik Ivan Hrvatin, nije se još upoznao sa sudskim predmetom. </p>
<p>Sudac Serđo Ferenčić izvijestio je da je Raspravno sudsko vijeće odbilo Herakov zahtjev za Ferenčićevim izuzećem i izuzećem predsjednika Županijskog suda Alda Radolovića. Zahtjev je odbačen jer Raspravno vijeće drži da je zapravo riječ o odugovlačenju sudskog postupka. Nova je glavna sudska rasprava zakazana za 16. travnja. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Škola zabranila »Tri praščića« jer »vrijeđaju muslimane«</p>
<p>LEEDS, 4. ožujka </p>
<p> - U jednoj sjevernoengleskoj školi zabranili su »Tri praščića« jer bi junaci dječje pričice mogli »uvrijediti muslimane«.</p>
<p>Barbara Harris, ravnateljica škole Park Road Junior Infant and Nursery School u Batleyu, rekla je u utorak da se knjige koje prikazuju svinje više ne smiju rabiti u predškolskim i ranim školskim programima gdje su djeca mlađa od sedam godina. Ona je svoju odluku obrazložila »vjerskim osjetljivostima« jer 60 posto đaka u toj školi čine djeca iz pakistanskih i indijskih obitelji.</p>
<p>»Knjiga će ostati u školskoj knjižnici i ništa ne priječi djecu od toga da priče kao što su 'Tri praščića' slušaju u malim skupinama«, rekla je.</p>
<p>»Jako mi je žao ako tko to drži spornim. Mi se samo trudimo, i to prilično uspješno, da sva naša djeca dobiju poštovanje koja zaslužuju sva ljudska bića,« rekla je. (AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Soros fond ulaže u kablovsku televiziju 50 milijuna dolara</p>
<p>Osim kablovske televizije interaktivna mreža omogućava pristup internetu te niz interaktivnih usluga - trgovina na daljinu, klađenje dr. / Cijena je priključka 500 kuna jednokratno, a mjesečna pretplata iznosi od 20 do 64 kune, ovisno o broju programa - primjerice, za 60 programa korisnik mora izdvojiti 64 kune mjesečno</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Soros Investment Fund (SIF) dokapitalizacijom od pet milijuna dolara preuzima većinski udjel od 59 posto u tvrtki Digital City Media (DCM), vodećem koncesionaru za kablovsku televiziju u Hrvatskoj, rekao je u utorak direktor Sorosovog fonda i predsjednik Uprave DCM-a Gavin Ryan na konferenciji za novinare.</p>
<p>Dodao je da SIF namjerava u DCM uložiti ukupno 50 milijuna dolara, što je jedno od dva velika ulaganja Sorosova fonda u Hrvatskoj. Fond svoj drugi značajan vlasnički udjel ima u Novoj banci kao partner fonda Charlemagne Capital.</p>
<p>Prema Ryanovim riječima, Soros fond namjerava i dalje pružati podršku DCM-ovim projektima usmjerenim na zadržavanje vodećeg mjesta na tržištu kablovske televizije, uz preuzimanje značajne uloge u cjelokupnom telekomunikacijskom sektoru u Hrvatskoj. </p>
<p> DCM predviđa da će do kraja petogodišnjeg investicijskog ciklusa 2007. godine dostići brojku od 270.000 pretplatnika kablovske televizije i širokopojasnog interneta, čija je usluga osjetno jeftinija od postojećih na domaćem tržištu.</p>
<p>Ulaganje u novu opremu i infrastrukturu DCM-u će omogućiti proširenje postojeće mreže, uz stvaranje kablovske televizije koja će obuhvatiti cijelu državu. Osim kablovske televizije, interaktivna mreža omogućava pristup internetu te niz interaktivnih usluga (trgovina na daljinu, klađenje dr.). </p>
<p>Cijena priključka na kablovsku televiziju u sustavu optičkih kablova DCM-a iznosi 500 kuna jednokratno, dok mjesečna pretplata iznosi od 20 do 64 kune, ovisno o broju programa. Primjerice, za 60 programa korisnik mora izdvojiti 64 kune mjesečno.</p>
<p>Direktor marketinga DCM-a Damir Hajduk kaže da je DCM-u povjerenje poklonilo 30.000 pretplatnika na kablovsku televiziju. DCM do kraja godine namjerava povećati svoju bazu korisnika na 50.000 te ponuditi i uslugu širokopojasnog pristupa internetu. </p>
<p>Kako se čulo, ulaženje na polje pružanja internetskih usluga nije zakonski pokriveno. Država, naime, traži naknadu za obavljanje ove djelatnosti kao da se radi o drugoj fiksnoj telefonskoj mreži (40 milijuna kuna za koncesijsku naknadu te obvezu ulaganja 50 milijuna eura u novu fiksnu mrežu).</p>
<p>DCM je nastao u lipnju 2001. godine, kad je investicijski fond SEAF Croatia kupio udio u vlasništvu tvrtke Elektromodul KATV u cilju izgradnje nacionalne mreže kablovske televizije koja bi bila povezana interaktivnom mrežom optičkih vlakana. Naime, postojeće tzv. kablovske televizije povezane su zajedničkim antenskim sustavom, a njihovi korisnici uglavnom mogu pratiti televizijske programe njemačkog govornog područja. </p>
<p> Tvrtka je rasla velikom brzinom tako da je povećala broj kablovskih koncesija na četiri. U vlasništvu DCM-a su bivši koncesionari kablovske televizije: Elektromudul (Osijek), CATV Joža (Zagreb), Kablovska televizija Špansko (Zagreb) i Kod prvi (Split).</p>
<p>U DCM-u kažu kako očekuju da će na domaćem tržištu svojom kablovskom televizijom obuhvatiti 60 posto stanovništva, što odgovara sadašnjoj pokrivenosti u zemljama u našem okruženju. Uz to, u DCM-u očekuju da će na domaćem internet tržištu za godinu dana cijene osjetnije pasti. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Plin poskupljuje 1. travnja?</p>
<p>Ina će Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti ovih dana predložiti da joj odobri poskupljenje dobavnih cijena plina od vjerojatno desetak posto / Ako Vijeće prihvati prijedlog maloprodajne cijene plina za kućanstva mogle bi, pod uvjetom da lokalni distributeri ne mijenjaju svoje marže, porasti pet do šest posto </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Iako su neki mediji ovih dana najavili promjene cijene prirodnog plina početkom ožujka jer Ina traži 20-postotno poskupljenje, to se ipak neće dogoditi. </p>
<p>Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti odlučilo je da se cijene neće mijenjati 1. ožujka, kako je ranije bilo predviđeno, nego 1. travnja, kako bi se dosadašnja tromjesečja uskladila s kalendarskim. Tromjesečno je određivanje cijena u sklopu novog tarifnog sustava za dobavu plina uvedeno 1. rujna prošle godine, pa je prva promjena trebala biti 1. prosinca, a druga 1. ožujka. Naime, sada je to Vijeće nadležno za odobravanje novih cijena energenata, a ne kao do sada Ministarstvo gospodarstva i Vlada. </p>
<p>Potrošače najviše zanima hoće li se mijenjati cijene plina. Po svemu sudeći - hoće, ali je zasad teško reći koliko. Glavni je razlog poskupljenja u tome što je cijena uvoznog ruskog plina od početka godine Ini kao dobavljaču povećana više od deset posto. Rusi su Ini, kao i drugim europskim kompanijama, cijene plina povećali zato što njegove svjetske cijene prate cijene nafte, koje su od početka godine porasle dvadesetak posto. Budući da Ina iz Rusije uvozi gotovo 60 posto tog energenta, očekuje se da će Vijeću ovih dana (rok im je do 10. ožujka) predložiti da joj odobri desetak posto više cijene. </p>
<p>Uz takav prijedlog morat će priložiti novi ugovor s ruskim dobavljačima i sve ostale potrebne dokumente (izračun nabavnih cijena iz uvoza i domaće proizvodnje, tečaj dolara, svoju maržu itd.) kojima argumentiraju svoj zahtjev. Vijeće će potom do kraja ožujka odlučiti hoće li se cijene mijenjati od 1. travnja i za koliko jer se ona mijenja jedino ako je razlika između dotadašnje i novoizračunate cijene veća od dvije lipe po prostornom metru plina. </p>
<p>Ako Vijeće prihvati Inin prijedlog o poskupljenju, ne znači da će za deset posto porasti cijena za kućanstva. Jer dobavna cijena plina je samo jedan, iako najveći, među tzv. ulaznim troškovima lokalnih distributera plina. Zato stručnjaci očekuju da bi, ako Ina zatraži 10 posto veće dobavne cijene, maloprodajne cijene distributera mogle porasti 5 do 6 posto. Naravno, pod uvjetom da distributeri ne mijenjaju svoje marže. </p>
<p>Ali konačne maloprodajne cijene za kućanstva i ostale potrošače koje opskrbljuju lokalna distributivna poduzeća odredit će njihovi vlasnici, a to su najčešće jedinice lokalne uprave. </p>
<p>Ako Ina poveća dobavnu cijenu plina, ona će se odnositi samo na tzv. tarifne kupce za koje vrijedi novi tarifni sustav za dobavu plina. To znači da će tzv. povlašteni kupci (tu zasad spadaju samo HEP i Petrokemija) koji mogu birati dobavljača, i dalje plaćati cijenu koju su u višegodišnjim ugovorima dogovorili s Inom. Tako će te dvije tvrtke, na koje otpada gotovo polovica potrošnje plina u Hrvatskoj, i dalje plaćati barem za trećinu manju cijenu od kućanstava. </p>
<p>Očekivano poskupljenje kućanstvima barem malo će olakšati činjenica da u travnju završava sezona grijanja.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Splitska Željezara traži od države novo jamstvo od 50 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT, 4. ožujka</p>
<p> - Splitska Željezara, kojoj je zbog neplaćenih dugova za električnu energiju HEP 8. veljače isključio struju, dnevno gubi najmanje 600.000 kuna jer je obustavljena proizvodnja u tvornici u čiju je modernizaciju uloženo 22 milijuna eura državnih jamstava. Od 416 radnika na posao ih dolazi tridesetak koji rade na održavanju pogona. Svi radnici očekuju da ministar gospodarstva Ljubo Jurčić pomogne da se prekine agonija tvornice, koja za 2003. godinu ima ugovorenu isporuku 80.000 tona betonskog čelika. </p>
<p>»Prljave se igre vode dok Željezaru polako guta mrak, a država, kao vlasnik tvornice, dopušta da smutljivci odlučuju o sudbini Željezare i njenih radnika«, izjavio je potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević. »Nije li suludo da država radnicima isplati 2,4 milijuna kuna za minimalne plaće umjesto da tim novcem plati dio duga za struju«, kaže Matijašević. Uključivanje struje značilo bi pokretanje proizvodnje pa bi radnici uredno dobivali zarađene plaće, a ne milostinju. </p>
<p>Sindikalni čelnik napominje kako je Uprava izradila detaljni plan proizvodnje koji joj jamči godišnju dobit od 60 milijuna kuna. Isto nam je rekao i predsjednik Nadzornog odbora Željezare Mijo Rogulj, koji je posebno ogorčen na lokalne političare i saborske zastupnike iz Dalmacije »čiji glasovi utihnu kad treba podmetnuti leđa za radnička prava«. Željezara ima program proizvodnje, marljive radnike i sigurno tržište, ali imamo i »noge koje nam se podmeću«, rekao je Rogulj i poručio da 416 radnika neće dopustiti stečaj tvornice. </p>
<p>Je li u pozadini priče o splitskoj Željezari nečija namjera da tvornicu pošalje u stečaj, nakon čega bi se prodala za jednu kunu, dok bi se dugovi prebacili na teret države, odnosno, poreznih obveznika? Matijašević tvrdi da je to i te kako moguće, ali da postoji još jedan scenarij koji je »jednako grozan« kao i proglašenje stečaja. </p>
<p>»Kad bi se tvornica prodala u trenutku dok duguje 7,5 milijuna kuna za struju i 140 milijuna kuna dobavljačima, kupac bi morao preuzeti sve dugove. Ali, ako Željezara ide u stečaj, sve dugove, uključujući i kredit od 22 milijuna eura, plaćat će porezni obveznici«, tvrdi Matijašević. »Drugi scenarij možda kroji tzv. uvozni lobi koji zarađuje na račun splitske tvornice. Jer apsurdno je da Željezara, koja inače proizvodi građevinski čelik za ceste i zgrade, tone dok se u autocestu Zagreb - Split ugrađuje uvozni čelik«, ističe Matijašević.</p>
<p>Hrvatska godišnje treba 280.000 tona čelika, a splitska Željezara može proizvesti oko 100.000 tona građevinskog čelika, što znači, da ima sigurno tržište za plasman proizvoda. Ali Željezara zbog 7,5 milijuna kuna duga za struju ne može uključiti pogone. </p>
<p>Osim struje, za pokretanje proizvodnje potrebna su i obrtna sredstva, pa će Uprava tvornice, kako je rekao predsjednik Uprave Jakov Miljak, zatražiti od države dodatna kreditna jamstva u iznosu 50 milijuna kuna. Ministar gospodarstva u petak dolazi u tvornicu, kako bi s čelništvom Željezare »konačno definirao rješenje problema«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Rast prodaje Koncerna Končar 18,4 posto </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Ukupna prodaja proizvoda i usluga Koncerna Končar-Elektroindustrije u siječnju je iznosila 113,9 milijuna kuna, što je porast od 18,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Vrijednost prodaje proizvoda i usluga na domaćem tržištu iznosi 61,4 milijuna kuna, što je 21,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.</p>
<p>Od ukupnog iznosa prodaje 52,4 milijuna kuna ili 46 posto ostvareno je na inozemnim tržištima. U odnosu na siječanj prošle godine izvoz je porastao 14,8 posto.</p>
<p>Najveći udio (74 posto) u ukupnoj prodaji Koncerna ostvarila su društva poslovnog područja Energetike i transporta, i to u iznosu od 84,5 milijuna kuna, koja su 51 posto prodaje plasirala na inozemna tržišta.</p>
<p>Društva poslovnog područja Industrije ostvarila su ukupnu prodaju od 9,8 milijuna kuna ili devet posto ukupne prodaje Koncerna, poslovnog područja Trgovine 16,1 milijun kuna ili 14 posto ukupne prodaje, a tri društva unutar Posebnih djelatnosti 3,4 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Grupa PBZ: Neto dobit 641 milijun kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Grupa Privredne banke u 2002. godini ostvarila je dobit prije oporezivanja u iznosu od 814 milijuna kuna, što je porast od 20,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit Grupe PBZ povećana je za 10,3 posto, na 641 milijun kuna, objavljeno je u utorak iz Privredne banke Zagreb.</p>
<p>Ukupna aktiva PBZ Grupe iznosi 35,1 milijardu kuna, što je povećanje od 11,2 posto. Ukupni su depoziti Grupe porasli za 11,5 posto, dok su depoziti same Banke porasli za 12 posto. </p>
<p> Dobit Privredne banke prije oporezivanja iznosi 669 milijuna kuna, što je porast od 20,3 posto u odnosu na 2001. godinu. Dobit Banke nakon oporezivanja iznosi 530 milijuna kuna. </p>
<p>Aktiva same PBZ lani je porasla na 30,63 milijarde kuna, što je povećanje od 11 posto u odnosu na 2001. godinu.</p>
<p>Sve banke i poduzeća članice PBZ Grupe u pretežitom vlasništvu PBZ-a lani su poslovale pozitivno. Tako je Riadria banka, za čije pripajanje je PBZ već dobila suglasnost središnje banke, ostvarila bruto dobit od 40 milijuna kuna, Međimurska banka završila je 2002. s dobiti od 14 milijuna kuna, a Privredna banka-Laguna banka ostvarila je 11 milijuna kuna bruto dobiti. </p>
<p> PBZ American Express ostvario je bruto dobit od 84 milijuna kuna, dok je bruto dobit PBZ Leasinga za prethodnu godinu iznosila 5 milijuna kuna. </p>
<p>Ostale članice Grupe - PBZ Invest, PBZ Kapital te PBZ Nekretnine, također su prethodnu financijsku godinu završile s dobiti, kao i obavezni mirovinski fond PBZ-Croatia osiguranje. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Burze: Automobilski sektor poveo pad</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak pali, a najveći su gubitnici bile dionice financijskog i automobilskog sektora. Ulagače je razočarao Porsche, koji je izvijestio o slaboj prodaji u SAD, ali i agencija Standard & Poor's, koja je spustila rejting Fiata. Među lošim vijestima iz gospodarstva prednjačio je pad francuskog indeksa optimizma potrošača na najnižu razinu od svibnja 1997. godine. </p>
<p>Pariški CAC 40 je tako pao 3,24 posto na 2672,78 bodova. Londonski FTSE 100 je izgubio 1,44 posto spustivši se na 3631,8 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 2,33 posto na 2490,26 bodova. Milanski MIB 30 je sa 22.887 bodova bio 1,53 posto niži, dok je DJ Stoxx 50, koji od europskih proizvođača automobila obuhvaća samo DaimlerChrysler, pao 2,24 posto na 2123,41 bod.</p>
<p>U SAD-u su indeksi nakon otvaranja burzi također pali - Dow Jones Industrial Average je u prvih pola sata izgubio oko 0,7, a S 500 i Nasdaq Composite oko 0,5 posto. U Tokyju je Nikkei 225 pao 0,12 posto na 8480,22. </p>
<p>Porsche je izgubio čak 9,5 posto, a njemački rival BMW ga je slijedio s padom od 8,9 posto. Fiat je pao 33,5 posto, a Peugeot i Renault su izgubili 5,9 odnosno 6,1 posto. DaimlerChrysler je pao 4,7, a Volkswagen 4,7 posto. </p>
<p>U financijskom sektoru je među najvećim gubitnicima bila nizozemska banka ING s gubitkom od 7,5 posto. Osiguravatelji Allianz, Axa i Aegon pali su između 4,1 odnosno 6,9 posto. Najveća njemačka banka Deutsche Bank izgubila je 3,5 posto, a francuska BNP Paribas 4 posto. Britanski lider HSBC je pao 1,7 posto. </p>
<p>Telekomi su također bili među gubitnicima - DT je pao 3,8 posto, France Telecom 4,1, a BT i Vodafone oko 2,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Banski dvori do srijede navečer čekaju jamstvo za Željezaru, Rusi pitaju što Vlada zapravo hoće </p>
<p>Ako ono stigne, ministar gospodarstva predložit će da Vlada skine hipoteku s dijela Željezarine imovine i preuzme eventualna potraživanja / Jurčić: »Ne želimo da se Rusi povuku već na prvom problemu« / »I u ponedjeljak smo dali jamstvo za 3,7 milijuna eura, ali vas pitamo, ministre, kakav tekst jamstva vi zapravo želite vidjeti. Što Vlada točno hoće?«, rekao je Moukhatdinov, direktor tvrtke Conares Željezara Sisak </p>
<p>SISAK, 4. ožujka</p>
<p> - »Vlada podupire svakog strateškog partnera koji će raditi u interesu radnika i Hrvatske pa tako i Mečeljevu želju da kupi Željezaru Sisak u stečaju. No, jasno je da inzistiramo na poštivanju pravnog poretka«, naglasio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u utorak u Sisku, na sastanku koji je sazvala Koordinacija za opstojnost Željezare </p>
<p>»Upravo da bismo zaštitili interese radnika, još ćemo do srijede navečer čekati pravovaljanu potvrdu što mora stići bankarskim kanalima o bankovnom jamstvu kojim Mečelj jamči bezuvjetnu isplatu šest plaća radnicima ako ruska strana raskine ugovor«, izjavio je Jurčić. »Ruska strana izrazila je želju udovoljiti našim zahtjevima. Ako to učini, na sjednici Vlade u četvrtak predložit ću da se ispune obveze s naše strane, a to je skidanje hipoteke s dijela Željezarine imovine i preuzimanje svih eventualnih kasnijih potraživanja«, dodao je ministar. </p>
<p>Odbacio je sve optužbe usmjerene na to da hrvatska vlada opstruira prodaju Željezare ruskom partneru, dodavši da je faksimil posljednjeg jamstva za hrvatsku stranu bio neprihvatljiv. Kako je ustvrdio, ako je kupac Željezare, tvrtka Conares Balkan, registrirana u Hrvatskoj i kupuje hrvatsku tvrtku, onda za rješavanje svih eventualnih sporova mora biti nadležan hrvatski pravni sustav. </p>
<p>Na sastanku je rečeno da će država, kako je i dogovoreno, isplatiti minimalne plaće za 1700 radnika za siječanj i veljaču čim ugovor o kupoprodaji postane pravovaljan. </p>
<p>»Ne želimo da se Rusi povuku već na prvom problemu«, naglasio je Jurčić. </p>
<p>Nassiboulla Moukhatdinov, direktor tvrtke koja se odnedavno zove Conares Željezara Sisak, a ne više Conares Balkan, rekao je da su Vladi već dostavili nekoliko varijanti jamstva.</p>
<p> »I u ponedjeljak smo dali jamstvo za 3,7 milijuna eura, ali vas pitamo, ministre, kakav tekst jamstva vi zapravo želite vidjeti. Što Vlada točno hoće? Spremni smo odmah udovoljiti vašim zahtjevima. Jamstvo će biti naplativo bezuvjetno samo da što prije pokrenemo proizvodnju, koja je trebala početi 1. ožujka. Mi smo učinili sve da tako i bude, a sada opet svi gubimo jer postrojenja stoje«, poručio je Moukhatdinov.</p>
<p> Obje strane suglasile su se da svi koji sudjeluju u prodaji Željezare rade u dobroj namjeri, ali je Jurčić bio vrlo jasan poručivši da proizvodnja može krenuti tek kad ugovor, potpisan 6. veljače, stupi na snagu. »Bez obzira na ishod pregovora i odluke Vlade u četvrtak, naći ćemo način za isplatu plaća već sljedeći tjedan«, najavio je ministar.</p>
<p> Koordinacija smatra da se više ne smije ponoviti sramota od 28. veljače, kad je elektropeć u čeličani trebala biti puštena u rad, ali je sve obustavljeno zabranom Vlade. »Ako se ne nađe zadovoljavajuće rješenje, pokrenut ćemo radikalne akcije«, najavio je čelnik Koordinacije Ivica Kenda. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Još ništa od imenovanja ravnatelja OA i POA</p>
<p>Još uvijek nismo dočekali odluku nadležnih predlagatelja ravnatelja Obavještajne i Protuobavještajne agencije - predsjednika Republike i vlade - no nadam se da će ih oni, zbog ukupne sigurnosne situacije i okruženja u kojemu se Hrvatska nalazi, predložiti u vrlo kratkom roku, istaknuo je nakon sjednice Odbora njegov predsjednik Ante Markov/ Vijeće za nadzor sigurnosnih službi obavljat će građanski nadzor nad radom tih službi </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je u utorak podržao odluku o formiranju vijeća za nadzor sigurnosnih službi koji bi trebao obavljati građanski nadzor nad radom tih službi, rekao je nakon zatvorene sjednice tog odbora njegov predsjednik Ante Markov. </p>
<p>Pojasnio je da će Hrvatski sabor preko Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost uputiti javni poziv svim zainteresiranima koji se mogu javiti u roku 15 dana, bilo putem institucija ili vladinih ili nevladinih organizacija.</p>
<p>Vijeće za nadzor sigurnosnih službi činit će šest članova i predsjednik, a uvjet je da svi imaju visoku stručnu spremu, dok trojica od njih moraju biti diplomirani pravnik, politolog i inženjer elektrotehnike. Nakon što Odbor razmotri sve kandidature po kriterijima Odluke o osnivanju Vijeća i po Zakonu o sigurnosnim službama, u roku deset dana predložit će Saboru šest članova i predsjednika vijeća koji će nakon toga, u roku 15 dana donijeti pravilnik o radu vijeća. </p>
<p>»Na taj način bi se vijeće uskladilo i djelovalo bi u okviru Sabora«, rekao je Markov. Pojasnio je da bi administrativno, Vijeće bilo naslonjeno na Odbor koji je, kako je rekao, dobio zeleno svjetlo za preustroj i osnivanje ureda Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Vijeće za nadzor sigurnosnih službi osnovat će se na temelju Zakona o sigurnosnim službama i biti za Hrvatsku posve novo tijelo, kakvo već imaju zemlje u regiji, rekao je Markov.</p>
<p>»Vjerujem da će Predsjedništvo Sabora, nakon jednoglasne odluke Odbora, realizirati odluku o otvaranju Ureda«, zaključio je predsjednik Odbora. On međutim nije odgovorio kada će biti imenovana preostala dva ravnatelja, Obavještajne (OA) i Protuobavještajne agencije (POA).</p>
<p> »Još uvijek nismo dočekali odluku nadležnih predlagatelja (Predsjednika Republike i Vlade), no nadam se da će ih oni, zbog ukupne sigurnosne situacije i okruženja u kojemu se Hrvatska nalazi, predložiti u vrlo kratkom roku«, istaknuo je Markov. </p>
<p>Dodao je da se o novim ravnateljima raspravljalo na prvoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, te pozvao na što žurnije imenovanje predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost kao i osnivanje zavoda za kriptozaštitu. Odbor se suglasio i o najavljenoj tematskoj sjednici zakazanoj za 18. ožujka na kojoj će se raspravljati o stanju vatrogastva i prijedlozima zakonâ o vatrogastvu i o spašavanju. Ta će sjednica ujedno poslužiti i kao akcijski plan za pripremu vatrogastva za predstojeću turističku sezonu.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kajin: SDP želi eutanirati male stranke iako sada vlada uz njihovu pomoć</p>
<p>Da bi se potvrdila kao demokratska država, Hrvatska bi trebala barem dvaput provesti izbore po istom zakonu, kažu Kramarić i Kajin / LS i IDS predložili samo nužne tehničke izmjene sadašnjeg izbornog zakona / Ako se prihvati SDP-ov prijedlog, 80 posto zastupnika bit će iz Zagreba, smatra Kajin / Mijenjanje izbornih pravila samo zbunjuje javnost i povećava apstinenciju birača </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka </p>
<p> - Izborni model, potpuno identičan dosadašnjem, u saborsku su proceduru u utorak poslali LS i IDS. Te dvije stranke u zajedničkom prijedlogu izmjena i dopuna izbornog zakona predviđaju samo nužne tehničke promjene koje nalaže Ustav - ukidanje Županijskog doma i promjenu broja manjinskih zastupnika s pet na osam. </p>
<p>Sadašnji izborni zakon predviđa proporcionalni sustav i biranje 14 zastupnika u deset izbornih jedinica, prag od pet posto, posebnu izbornu jedinicu za manjine i posebnu izbornu jednicu za dijasporu koja se bira prema tzv. nefiksnoj kvoti. </p>
<p>Potpredsjednici LS-a i IDS-a Zlatko Kramarić i Damir Kajin na konferenciji za novinare istaknuli su kako bi Hrvatska, da bi se potvrdila kao demokratska država, trebala barem dvaput provesti parlamentarne izbore po istom zakonu. Ocjenjuju da se neprestanim mijenjanjem izbornih pravila samo zbunjuje javnost i pridonosi još većoj apstinenciji birača na izborima, a njihovim strankama to nikako ne odgovara.</p>
<p>»U Hrvatskoj postoje jake regionalne stranke i nedopustivo je da ih se izbornim modelom diskriminira iz političkog života«, ustvrdio je Kramarić, dodajući da u Saboru mora biti prisutna politička raznolikost. </p>
<p> Kajin smatra da pitanje dijaspore nije izborno nego međunarodno političko pitanje koje se rješava međunarodnim ugovorima, a oni su iznad zakona. Naglasio je da je SDP-ov prijedlog izbornog modela koji predviđa da cijela zemlja bude jedna izborna jedinica »posvemašnja metropolizacija Sabora« jer bi, bude li to prihvaćeno, 80 posto zastupnika bilo iz Zagreba.</p>
<p> »SDP-u je cilj eutanirati tzv. male stranke iako vlada uz njihovu pomoć«, zaključio je Kajin, naglasivši da se on zalaže za neposredne izbore. Kramarić je, odgovarajući na novinarski upit ima li potporu LS-a u tom projektu, izjavio da ima uporište u zaključcima bivšeg vodstva LS-a, koje je svojedobno odlučilo da ta stranka predloži modificiranu verziju postojećeg izbornog zakona.</p>
<p>Banac: Kramarićev prijedlog izbornog zakona nije i LS-ov</p>
<p>Predsjednik LS-a Ivo Banac istaknuo je u utorak da »nije baš oduševljen Kramarićevim prijedlogom izbornog zakona« zato što smatra da dijaspora ne bi trebala imati posebnu izbornu jedinicu. No, kako kaže, prijedlog Zlatka Kramarića nije i LS-ov prijedlog.</p>
<p> Predsjedništvo stranke raspravljat će idući tjedan o tom prijedlogu i o mogućnosti da LS pošalje u proceduru svoj prijedlog izbornog modela. </p>
<p>Banac je ipak istaknuo da sumnja u takvu mogućnost jer je do isteka ustavnog roka za promjenu izbornog zakona ostalo još vrlo malo vremena.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Reporteri bez granica i Odbor za zaštitu novinara osudili napad na Pavića</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka </p>
<p> - Dvije svjetske novinarske udruge osudile su u utorak podmetanje bombe pod automobil Ninoslava Pavića, suvlasnika Europapress holdinga (EPH). Te udruge pozvale su hrvatske vlasti da učine sve što je u njihovoj moći kako bi uhitile počinitelje napada i novinarima osigurale nesmetani rad. »Taj bombaški napad mogao bi imao ozbiljne posljedice za slobodu tiska u Hrvatskoj«, smatra Joel Simon, direktor Odbora za zaštitu novinara, organizacije sa sjedištem u New Yorku. Reporteri bez granica (RSF), sa sjedištem u Francuskoj, također su osudili napad na Pavića i pozvali hrvatske vlasti da uhite počinitelje i izvedu ih pred sud. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Udbinski vijećnici optužuju Đukića i Momčilovića</p>
<p>UDBINA, 4. ožujka</p>
<p> - Nakon što se saborski zastupnik, načelnik Općine Donji Lapac i predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Milan Đukić obratio javnosti te zatražio od hrvatske Vlade i ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović da se poništi sjednica Općinskog vijeća Udbine od 13. prosinca 2002., tvrdeći da su vijećnici Hrvati pozvani na spornu sjednicu telefonski, ali da se nisu htjeli odazvati čime su opstruirali rad Vijeća, Vjesniku su ti vijećnici komentirali da je »Đukić javnosti podvalio laž«. Vijećnici traže da načelnik Općine Udbina Stanko Momčilović zatraži ispis od HT-a na temelju kojega se može utvrditi jesu li vijećnici telefonski pozivani na sjednicu Vijeća. </p>
<p>»Ovo je od smišljen SNS-ov scenarij koji u Udbini traje već mjesecima, počevši od nazivanja Oluje danom žalosti za Srbe i nepostavljanja hrvatske zastave na općinsku zgradu«, tvrde čelnici udbinskih političkih stranaka s hrvatskim predznakom. «SNS-a paralizira život u Udbini«, ističe se u priopćenju, koje su potpisali Mate Kovačević (HDZ), Dražen Orešković (HSS), Ivica Hajduk (HKDU) te Mate Vukadin, nezavisni vijećnik. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Previše smo dali da bi nas tek tako odstranili«</p>
<p>Petric: Iskreno, mi više i nemamo nade da će nam se riješiti zahtjevi / Mustapić: I u MORH-u su ljudi, pa će nakon svega shvatiti da se s ljudima ne može drukčije, nego ljudski / Ni 24 sata nakon početka prosvjeda, Imotski je već oblijepljen plakatima koji pozivaju na prosvjedni skup u srijedu ispred zgrade Općine. »Imotski, ne zaboravi!«, poziva se s plakata stanovnike Imotske krajine da budu prvi »u otporu neljudskom i protuhrvatskom držanju anacionalne vlasti«</p>
<p>IMOTSKI, 4. ožujka</p>
<p> - U utorak ujutro u zgradi imotske Općine, u kojoj su smještene sve gradske ustanove, od Poglavarstva do suda, ljudi su prilično opušteno razgovarali i mimoilazili se hodnicima, sklanjajući se od jake bure koja se uvlačila u kosti. Ni traga alarmantnim vijestima koje su noć prije pristizale iz Imotskog o četvorici djelatnika tamošnjeg Ureda za obranu, koji su se zaključali u uredskoj prostoriji, odlučivši ostati u njoj dok se ne »poništi odluka MORH-a o njihovu otkazu«. Svoje pravo na posao, odnosno nezadovoljstvo odlukom MORH-a, najavili su braniti, »ako treba i samoubojstvom, bacanjem s drugog kata zgrade« u kojoj je smješten Ured, pa i aktiviranjem ručnih bombi.</p>
<p>Umjesto kaosa, jutro kao da je donijelo otrježnjenje. Međutim, na licima Ljubomira Mustapića, predstojnika Ureda za obranu, Ivice Petrica, Ante Milasa i Marije Zdilar, osim tragova neispavanosti, i dalje je bila vidljiva odlučnost, kako oni kažu, da se »svim sredstvima bore za ono što im pripada«, a to je - ostanak na poslu. »Previše smo dali da bi nas tek tako odstranili«, rekao je Vjesnikovim reporterima Ivica Petric, inače narednik Hrvatske vojske, koji u Uredu za obranu radi osam godina. Njegov brat je poginuo kao pukovnik u legendarnoj Četvrtoj brigadi, otac je troje djece, a žena mu je nezaposlena. Petric je objasnio da je mir koji smo tamo zatekli samo prividan i da su oni odlučili i dalje prosvjedovati, ali bez ometanja rada Ureda. Informirao nas je o brojnim pozivima potpore, koju im daju stanovnici Imotske krajine, ali i šire, da su u nekim razgovorima dobili i neka obećanja, ali... »Iskreno, mi više i nemamo nade da će nam se riješiti zahtjevi!« - zaključio je Petric.</p>
<p>Ljubomir Mustapić bio je znatno manje spreman za razgovor. »Sve što smo mislili reći, rekli smo sinoć. Mi smo postigli svoj cilj. Do daljnjega, bit će status quo«, rekao je, a kad smo ga upitali što je bio cilj njihove samoizolacije i odlučnosti da ne dopuste nikome cijeli ponedjeljak pristup Uredu za obranu, odgovorio je: »Alarmirali smo javnost! Na koncu, i u MORH-u su ljudi, pa će nakon svega shvatiti da se s ljudima ne može drukčije, nego ljudski!«</p>
<p>Ni 24 sata nakon početka prosvjeda, Imotski je već oblijepljen plakatima koji pozivaju na prosvjedni skup u srijedu ispred zgrade Općine. »Imotski, ne zaboravi!«, gotovo šapirografiran plakat, poziva stanovnike Imotske krajine da budu prvi »u otporu neljudskom i protuhrvatskom držanju anacionalne vlasti«. Ozračje nas je dosta podsjetilo na Sinj i Cetinsku krajinu u vrijeme kad je nastala parola »Svi smo mi Mirko Norac«. Kao što su se tada Sinjani smatrali »opravdanim buntovnicima« protiv vlasti, koja se bila »obrušila« na njihovog heroja, Imoćanima je prosvjed njihovih mještana, djelatnika Ureda za obranu, pokazatelj potrebe za konačnim pokazivanjem zubi toj istoj vlasti, koja je »još jednom pokazala da nimalo ne drži do Domovinskog rata«.</p>
<p>»Više ja znam kad spavam, nego oni kad su budni«, uzbuđenim glasom nam se obratio vremešni Marko Tolić. Saznavši da smo iz Zagreba, nije mogao skriti nezadovoljstvo odnosom vlasti prema Imotskom, odnosno žrtvi koju je Imotska krajina podnijela u Domovinskom ratu. »Kako ih nije sramota ovako voditi državu!? Mrži su mi od četnika!« - rekao je.</p>
<p>Ogorčenje koje se iščitava iz riječi gotovo svih naših sugovornika u Imotskom počelo se snažnije ispoljavati prije nekih mjesec dana kad se neslužbeno doznalo da će se zatvoriti vojarna Kamenmost, a iz nje oružje preseliti u Ploče. Procurila je i vijest da će 14 sada već bivših vojnih djelatnika iz vojarne biti stavljeno »na raspolaganje MORH-u«, što je u Imotskom protumačeno kao »otkaz u roku tri mjeseca«. U vezi s tim, imotske su udruge stradalnika Domovinskog rata tražile prijem kod ministrice obrane Željke Antunović, koja se o tome još nije očitovala. Imoćani smatraju da je oružje iz vojarne njihovo, jer su ga, kažu, kupili vlastitim novcem, pa sam čin odvoženja oružja uspoređuju sa »sličnom situacijom« 1990. godine, kad je bivša JNA odvozila oružje teritorijalne obrane iz te vojarne.</p>
<p>U Domovinskom ratu je sudjelovalo oko 6000 Imoćana ili svaki treći stanovnik, a poginulo ih je 120, iako je najbliža bojišnica bila udaljena 100 kilometara. »Zašto se bar tih dvadesetak vojnih djelatnika iz vojarne Kamenmost nije ostavilo u Imotskom, više kao znak pažnje koju je Grad zaslužio svojim sudjelovanjem u Domovinskom ratu?« - pita Miće Škeva, predsjednik gradskog ogranka HSS-a. »Mi jesmo za preustroj Hrvatske vojske, ali ne na ovakav način«, zaključuje Škeva.</p>
<p>Slično razmišlja i Marijan Bekavac, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, smatrajući »odlazak Hrvatske vojske iz Imotskog« - sramotom! I druge stranke u Imotskom slično razmišljaju, iako njihovi predstavnici nisu »strančarili«, dolazeći u Ured za obranu pružiti potporu četvorici prosvjednika.</p>
<p>A, lokalno stanovništvo je svoj odnos prema vlasti iskazao maskama u pokladnoj povorci, koju su u utorak Imotskim organizirale maškare iz Prološca.</p>
<p>Ante Aračić i Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>General Stipetić uputio Imoćane u MORH</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Ured predsjednika Republike ne posjeduje mehanizme kojima bi se moglo utjecati na rješavanje problema nezadovoljnih djelatnika imotskog Ureda za obranu, kao ni na zatvaranje tamošnje vojarne Kamenmost, rekla je u utorak pročelnica Odjela za informiranje u Uredu Predsjednika Danijela Barišić. Prenoseći izjavu generala Petra Stipetića, na Pantovčaku su u utorak potvrdili vijest o sastanku predstavnika imotskih braniteljskih i stradalničkih udruga s Predsjednikovim savjetnikom za vojna pitanja.</p>
<p>Na sastanku su bili predstavnici imotske Hvidre, Treće imotske bojne, Imotskih sokolova i Udruge obitelji poginulih branitelja. U polusatnom razgovoru, Stipetića su upoznali s razlozima njihova protivljenja zatvaranju vojarne Kamenmost te o pojedinostima prosvjeda neraspoređenih djelatnika imotskog Ureda za obranu. Prema riječima Danijele Barišić, general Stipetić je obavijestio predstavnike imotskih udruga o o vojnoj reformi i zbrinjavanju osoblja izdvojenog iz sustava.</p>
<p>Više od toga nije im mogao reći. Za konkretne odgovore na pitanja koja ih muče, on je izaslanstvu iz Imotskog predložio da se obrati Ministarstvu obrane, a kako Vjesnik neslužbeno doznaje, u utorak poslijepodne primio ih je zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić. O sadržaju sastanka zasad nema službenih informacija, osim najave priopćenja Službe za odnose s javnošću. Kad je riječ o nezadovoljstvu četvorice djelatnika imotskog Ureda za obranu, Vjesnik doznaje da Hrvatska ima više od 130 sličnih ustanova. Izvor blizak MORH-u tvrdi da u uredima i upravama radi 970 ljudi, ali nakon preustroja, posao neće zadržati njih 320. Naime, Pravilnikom o unutarnjem redu MORH-a predviđeno je samo 650 radnih mjesta u sustavu uprava, ureda i odsjeka za obranu.</p>
<p>Što se tiče brojnosti, najviše ureda za obranu ima Zagreb (13), a po jedna je u svakoj županiji. U sklopu svake uprave, ustrojeno je više ureda, a u nekim županijama djeluju i posebni odsjeci. Dakle, 970 ljudi radi u 20 uprava, 75 ureda i 36 odsjeka za obranu diljem Hrvatske.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Skupština Županije istarske ima pravo na dvojezičnu ploču</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Rasplet zavrzlame oko toga smije li Županija istarska na svojim službenim zgradama isticati dvojezične natpisne ploče umalo je zatražen na Međunarodnom sudu za ljudska prava, ali je sve na kraju ipak razjašnjeno u zemlji. Na službenoj zgradi Skupštine Županije istarske u Pazinu smije biti istaknuta ploča s talijanskim natpisom, ali zajedno s onim na hrvatskom, tumačenje je nadležnog ministarstva. »Talijanski i hrvatski natpis moraju biti istaknuti na zajedničkoj ploči«, piše u obavijesti koju je prošli tjedan Skupština Istarske županije dobila od Ingrid Antičević Marinović, ministrice pravosuđa, lokalne uprave i samouprave.</p>
<p> »Pozdravljamo odluku Ministarstva. Ona je u skladu i s našim Statutom«, rekao je za Hinu predsjednik Skupštine Županije istarske Stevo Žufić. On je potvrdio da je obaviješću Ministarstva riješena zavrzlama o postavljanju dvojezičnih ploča, ponovno otvorena i dodatno zamršena odlukom Ustavnoga suda iz veljače ove godine. Po toj je odluci skidanje ploče samo s talijanskim natpisom sa zgrade Skupštine županije istarske 1998. bilo u skladu s Ustavom. »Za nas je ovaj slučaj sada završen«, naglasio je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Cijeli razredi upisivani bez znanja Ministarstva prosvjete</p>
<p>To za sobom povlači prekršajnu odgovornost, kazala je voditeljica Odsjeka za prosvjetnu inspekciju Ministarstva Nataša Radić</p>
<p>SPLIT, 4. ožujka</p>
<p> - »Prigodom obilaska škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji, utvrđeno je da su prošle godine cijeli razredi upisivani bez odobrenja Ministarstva prosvjete i sporta«, rekla je u utorak voditeljica Odsjeka za prosvjetnu inspekciju Ministarstva Nataša Radić, na skupu ravnatelja splitskih srednjih škola. Radić je upozorila ravnatelje da to za sobom povlači prekršajnu odgovornost. </p>
<p>Zanimljivo je da načelnik Odjela za inspekcije Ministarstva prosvjete Krešimir Topić nije bio upoznat s podatkom da su u spomenutoj županiji upisivani razredi učenika bez odobrenja Ministarstva. Ako upis nije obavljen u skladu s odobrenjem nadležnog tijela, odnosno Ministarstva prosvjete, Topić ističe da će »prosvjetna inspekcija narediti otklanjanje nepravilnosti«. </p>
<p>»Ministarstvu prosvjete treba predložiti strogo određivanje upisnog praga, bez obzira na slobodna mjesta u pojedinim zanimanjima te uvođenje razreda s manjim brojem učenika tamo gdje je to potrebno«, istaknuo je u Splitu viši školski nadzornik Vinko Bajrović. Dodao je da profesori prekovremeno smiju raditi najviše četiri tjedna, odnosno 10 sati tjedno. </p>
<p>Kako se čulo na skupu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 41 posto srednjoškolaca prvo je polugodište ove školske godine završilo s negativnim ocjenama. U četverogodišnjim programima negativne ocjene imalo je 35 posto, a u trogodišnjim čak 59 posto učenika. Na skupu je istaknuto da je u civilnim gimnazijama negativno ocijenjeno od osam do 18 posto učenika, u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu negativnih je bilo 41 posto, a u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju gotovo 62 posto učenika.</p>
<p>Mira Jurković i Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bandić odbio podržati Tomca protiv Račana</p>
<p>Dio nezadovoljnih članova zagrebačkih esdepeovaca navodno misli napustiti stranku </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka </p>
<p> - Zagrebački SDP ponovo potresa kriza u kojoj su glavni sudionici donedavni bliski suradnici Milan Bandić i Zdravko Tomac. </p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno saznaje, na sastanku vodstva SDP-a i zagrebačke organizacije u ponedjeljak Tomac je prigovorio stranačkom vrhu kako prešutno dopušta da HNS i Vesna Pusić vladaju metropolom iako je SDP pobijedio na izborima. </p>
<p>Kako se moglo čuti, predsjednik SDP-a Ivica Račan odvratio je Tomcu da su zagrebački esdepeovci dijelom sami krivi za takvo HNS-ovo ponašanje te da su svojim postupcima utjecali na porast popularnosti HNS-a u Zagrebu. Navodno je rekao i kako svima treba biti jasno da na čelu Zagreba može biti samo jedna osoba - gradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
<p>Prema Vjesnikovim informacijama, na iznenađenje mnogih Tomca nije podržao predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Bandić, nego se suglasio s Račanom. A nakon sastanka, Bandić je izjavio kako nema nikakve informacije o tome da su zagrebački esdepeovci nezadovoljni odnosom s koalicijskim partnerima iz HNS-a u Zagrebu.</p>
<p>Tomac u utorak nije želio dati nikakvu izjavu o tom sastanku. Neslužbeno se moglo saznati da je dio zagrebačkih esdepeovaca nezadovoljan Bandićevim ponašanjem. Smatraju da se njihov šef trebao odlučnije postaviti prema vrhu stranke i zahtijevati prekid zagrebačke koalicije s HNS-om i prijevremene izbore. Jedan od zagrebačkih socijaldemokrata koji je želio ostati anoniman, istaknuo je čak da bi dio nezadovoljnih zagrebačkih esdepeovaca mogao napustiti stranku.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HUP od koalicije traži datum izbora pogodan za gospodarstvo</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujkae</p>
<p> - »Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozvala je vladajuću koaliciju da pri donošenju odluke o datumu održavanja izbora vodi računa o trenutku koji bi i s gospodarske strane bio najpogodniji, koji bi ubrzavao, a ne usporavao proces gospodarskog razvoja«, kazao je u utorak glavni ravnatelj Udruge Željko Ivančević, izvještavajući o zaključcima Skupštine HUP-a održane prošli tjedan. </p>
<p>HUP smatra kako bi nova vlada svakako morala biti u poziciji da može pregovarati i definirati proračun za 2004. godinu, ali Skupština, istaknuo je ravnatelj Udruge, nije ulazila u pitanje datuma održavanja izbora. HUP je uputio apel svim političkim strankama da se u predizbornoj godini više usredotoče na interes i razvoj gospodarstva te da i na taj način odlučuju o datumu održavanja izbora. </p>
<p>Skupština HUP-a uputila je apel i sindikatima da budu konstruktivniji i preuzmu i svoj dio odgovornosti za poboljšavanje poduzetničke klime. Na upit novinara o stajalištu koje će HUP zauzeti na sastanku socijalnih partnera koji se trebao održati u utorak, s obzirom na najavljenu mogućnost popuštanja Vlade nekim zahtjevima sindikata vezanim uz izmjenu radnog zakonodavstva, Ivančević je naglasio da o popuštanju od strane Vlade nije bilo nikakvog govora. »Ne vidim da postoji prostor za popuštanje, dodao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević, istaknuvši da u obzir mogu doći samo izvjesni »kompenzacijski mehanizmi«. </p>
<p>Članovi HUP-a su na prošlotjednoj skupštini pozdravili predavanje zahtjeva za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, što je, kako je rekao Ivančević, važan korak za daljnji gospodarski razvoj. Među mjerama koje bi u slijedećih nekoliko godina trebale osigurati približavanje Europskoj uniji, Skupština je izdvojila četiri od posebne važnosti: povećanje pouzdanosti i učinkovitosti pravosuđa, učinkovitiju reformu i osuvremenjivanje sustava obrazovanja, fleksibilizaciju radnog zakonodavstva te nastavak privatizacije na način koji bi osigurao »naveće pozitivne učinke i najmanje kontroverzi«. </p>
<p>Naime, HUP zahtijeva ubrzani proces privatizacije, koji bi trebale voditi ugledne profesionalne institucije »slijedeći najbolje dosadašnje primjere: Plive, HT-a i nekih banaka«. Ivančević je kazao da bi u tom pogledu trebalo slijediti iskustva iz inozemstva - »poduzeća za upravljanje i konzultantske tvrtke« - te da takve mogućnosti ima i Hrvatska. </p>
<p>Brza privatizacija neophopdna je, smatra HUP, zato što Vlada nije u stanju kompetentno voditi tvrtke u državnom portfelju. Zato te tvrtke što prije treba otvoriti ulasku privatnog kapitala, koji jedini može garantirati učinkovito poslovanje. Brza privatizacija za mnoge od tih tvrtki, kazao je Ivančević, predstavlja posljednju šansu za preživljavanje, a »svaki izgubljeni dan je izgubljena šansa za jedno radno mjesto«. </p>
<p>Međutim, ravnatelj HUP-a je naglasio da Vlada prije svega mora donijeti jasan koncept i strategiju te odrediti svoj interes odnosno u kojim će tvrtkama zadržati kontrolni paket. Ivančević je rekao da bi u državnom portfelju trebali ostati kontrolni paketi javnih poduzeća nekoliko sektora, od komunikacija do opskrbe energentima.</p>
<p>Ivančević je u utorak također kazao da je, s obzirom na to da pušenje ima izraženi negativan učinak na radnu sposbnost i visoke troškove bolovanja, HUP izrazio potporu akciji »Recite da nepušenju«. Štoviše, u HUP se razmatra i prijedlog da se oni koji se odreknu pušenja pušenja dodatno materijalno stimuliraju, ali to će, kazao je Ivančević, svakako biti stvar svake pojedine članice HUP-a. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Schwimmer: Hrvatska primjer u regiji za suradnju s Haagom </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka </p>
<p> - Glavnog tajnika Vijeća Europe u utorak su u Zagrebu primili premijer Ivica Račan, predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. </p>
<p>U razgovoru s Račanom, Walter Schwimmer je izrazio nadu da će EU što prije odgovoriti na hrvatski zahtjev za punopravnim članstvom. Račan je istaknuo da su pred Hrvatskom još mnoge teške zadaće, među kojima je i pitanje povratka izbjeglica i prognanika. Dosad se u Hrvatsku vratilo oko 100.000 Srba. Premijer je istaknuo kako će se osigurati da svi koji se hoće vratiti, to mogu učiniti kad požele. </p>
<p> Glavni tajnik istaknuo je Hrvatsku kao dobar primjer ostalim zemljama u regiji, pogotovo u suradnji s Haaškim sudom te u području prava nacionalnih manjina. </p>
<p> Schwimmer je tijekom razgovora s predsjednikom Mesićem izrazio uvjerenje da Hrvatska može nadoknaditi propušteno i ostvariti puno članstvo u Uniji 2007. Mesić je naglasio kako je svima u Hrvatskoj jasno da bi hrvatska kandidatura bila iluzorna kad ne bismo energično prišli rješavanju pitanja koja su trenutačno prepreka na našem putu u ujedinjenu Europu. Pritom je naveo povratak svih izbjeglih, odnos prema manjinama i pretvaranje HTV-a u javnu instituciju.</p>
<p> Hrvatski predsjednik istaknuo je da je potrebna puna suradnja s Haaškim sudom. Izrazio je i spremnost Hrvatske da produbljuje regionalnu suradnju. Glavni tajnik najavio je da će 2004. biti održan sastanak na vrhu Vijeća Europe, izrazivši nadu da će na tom skupu pozdraviti i hrvatskog predsjednika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dan bez dima i u Vladi i Saboru </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Sva djeca rođena u srijedu dobit će od Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« podbradnjak s natpisom »Ja sam rođeni nepušač«. </p>
<p>Naime, u srijedu, na Pepelnicu, bit će prvi hrvatski Dan bez dima. </p>
<p>Akciji se pridružuju škole, bolnice, brojne tvrtke, a kako se očekuje, u srijedu bi i članovi Vlade i zastupnici u Saboru trebali »izdržati« bez cigarete. Takav poziv uputit će im Snježana Biga-Friganović, predsjednica Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku.»Velik je uspjeh dosadašnje kampanje što je više od 80 posto pušača svjesno opasnosti pušenja. Oni koji su se odrekli poroka, osjećaju se i tjelesno i duhovno zadovoljni«, rekao je direktor škole dr. Stipe Orešković. Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić izjavio je da bi Hrvati u prosjeku mogli živjeti dvije, tri godine dulje zahvaljujući nepušenju. Ministar je naglasio da je Hrvatska postigla možda najviše među zemljama u kojima se provodi antipušačka kampanja.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Od posljedica pasivnog pušenja umire svaki šesti nepušač </p>
<p>Na konferenciji su se čuli i prijedlozi da pušači više plaćaju zdravstveno osiguranje/ Odbijena je ideja da bi se izdavanje liječničkih licenci za rad uvjetovalo - nepušenjem/ U Udruzi poslodavaca razmišljaju da se odrednica o (ne)pušenju uvede u kolektivne i individualne radne ugovore</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Od posljedica pušenja u Hrvatskoj umire godišnje 400 na 100.000 stanovnika, a procjenjuje se da je tako izgubljeno 150.000 života. Puši 36 posto muškaraca i 26 posto žena, a u takvom ponašanju podržava ih 12 do 13 posto liječnika koji se (još) nisu odrekli duhana. </p>
<p>Iako je Hrvatska kao ni u jednoj stvari postigla konsenzus u borbi protiv ovog poroka, ipak smo još daleko od nepušenja kao prihvatljivijeg načina ponašanja. </p>
<p>Prvi korizmeni dan bez dima, odnosno pepelnica bez pepela cigareta, svakako je vrijedno iskušenje nakon kojeg slijedi 40 dana povratka slobodnom disanju. Vjeruje se kako se oni koji izdrže te dane, sami ili uz pomoć terapeuta, zauvijek mogu osloboditi cigarete. </p>
<p>Tri su grupe bolesti posljedica pušenja: ateroskleroza koja izaziva srčano-žilne poremećaje od čega se u Hrvatskoj najčešće umire, promjene na plućima, najčešće kronična opstruktivna bolest pluća koja bitno skraćuje život i čini ga potpuno nekvalitetnim i zloćudni tumori. »Vodeći« rak u muškaraca u Hrvatskoj je onaj na plućima, ali mu se brzo približava i rak pluća u žena kod kojih je zasad na prvome mjestu rak dojke. U SAD-u gdje od posljedica pušenja umire 440.000 ljudi na godinu, sada već i žene najčešće umiru od raka pluća. Pušenje, međutim, ne izaziva samo rak na tom organu, već su ugroženi i jednjak, grkljan, ždrijelo, želudac, mokraćni mjehur i bubrezi, maternica... I koronarna je bolest četiri puta češća u pušača.</p>
<p>Ovo su samo neki podaci izrečeno na konferenciji za novinare u utorak, održanoj u Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar«, u povodu Prvog hrvatskog dana bez dima, koju su sudionici iskoristili ne samo za daljnju podršku promociji zdravog života, već i za ukazivanje na socijalni kontekst cijelog projekta. </p>
<p>Pušenje, naime, nije samo samougrožavajuće, već je dokaz egoizma i neosjetljivosti na okolinu, čak i na obitelj i djecu. Pojedinci ne znaju, a možda i ne mare za podatak da od posljedica pasivnog pušenja umire svaki šesti - nepušač. U tom smislu ima i ovakvih praktičnih savjeta: biskup Josip Mrzljak predlaže pušačima da nose dvije kutije cigareta, jednu s cigaretama, drugu s opušcima. Prije nego »zapale« neka pomirišu opuške... </p>
<p>Ročnici Hrvatske vojske koji samo u 18 do 20 posto slučajeva zadovoljavaju psihofizičke kriterije za obavljanje svih zadataka, odnosno toliko njih može učiniti 10 sklekova i trčati dva kilometra, pretežno su pušači, a to su i mnoge trudnice koje tako umanjuju šansu za zdravlje budućih generacija. Uz pušenje nerijetko idu i drugi poroci, pa su oni nerijetko i alkoholičari. Takvih je među hrvatskom muškom populacijom čak 15 posto. </p>
<p>Na konferenciji za novinare čuli su se i prijedlozi da pušači više plaćaju zdravstveno osiguranje, ali je kao pitanje zaštite ljudskih prava ipak odbijena ideja da bi se izdavanje liječničkih licenci za rad uvjetovalo - nepušenjem. No, pušenje kao norma moglo bi postati proskribirano i u radničkim pravima, pa u Udruzi poslodavaca razmišljaju da se odrednica o tome uvede u kolektivne i individualne radne ugovore.</p>
<p>Većini je poznato da su troškovi liječenja od bolesti nastalih zbog pušenja puno veći od poreza koji duhanska industrija namiruje državi, ali i dalje se podržava ta licemjerna dvojnost. Ipak, kako se čulo, proizvođači duhana, barem menadžerski dio, uglavnom su - nepušači. </p>
<p>Pušenje je samo jedan od poroka koji ima svoju kulturološku pozadinu. U jednoj raspravi poročnim je ocijenjeno i pretjerano sjedenje pred računalima, što posebno pogađa djecu, pa je predloženo da se promicanje zdravlja proširi i na akciju - smanjivanja ovisnosti o računalima. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Markač ponovio da nije ni zapovjedio niti počinio ikakav zločin </p>
<p>Uoči drugog dana razgovora s haaškim istražiteljima, umirovljeni general HV-a izjavio za Vjesnik da ni postrojbe koje su mu i bile podređene nisu počinile zločin / Do kada će za generale Hrvatske vojske trajati rat i kad će za njih početi mirnodopski život u državi koju su i oni stvarali, pita Markač</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Uoči iskaza haaškim istražiteljima u utorak, umirovljeni general Hrvatske vojske Mladen Markač govorio je za Vjesnik o ozračju razgovora s istražiteljima o akciji u Medačkom džepu 1993. godine. </p>
<p> Rekao je da se pritom razgovaralo o stanju u Gospiću te godine, uoči operacije u Medačkom džepu. Markačeva obrana naglasila je da je u to vrijeme u Gospiću bilo 150 mrtvih, 500 ranjenih i da su materijalne štete bile velike. </p>
<p>S druge strane, preko obavještajnih izvora saznali smo da se priprema napad na šire područje Gospića, da se koncentriraju jake vojne srpske snage s teškim topništvom, i to sve pod okriljem Unprofora, iznio je Markač istražiteljima. Dok god su teroristički napadi na tom području bili pojedinačni, hrvatska ih je policija mogla rješavati, no kada je to prešlo granicu i postalo jasno da srpske snage žele vojno intervenirati, Hrvatska vojska morala je djelovati. I naravno, posljedica tih okolnosti bila je intervencija u Medačkom džepu, izjavio je Markač. Dodao je da sada treba račlaniti sve te događaje. No, kako je rekao, »to se pokušava učiniti na pomalo pogrešan način jer se sudi samo žrtvi, a istodobno ne poduzima se ništa da se sudi agresorima koji su počinili zločine u Gospiću i široj okolici«.</p>
<p> »Tu je glavni problem. Treba napokon sagledati okolnosti u kojima se dogodila akcija 'Medački džep'«, naglasio je umirovljeni general HV-a koji je ponovio da nije ni zapovjedio, niti počinio ikakav zločin. Ni postrojbe koje su mu bile podređene, nisu počinile zločin.</p>
<p> »Ako netko tvrdi drukčije, onda to mora dokazati. Ovako, radi se psihološki pritisak na sve nas koji smo u tome sudjelovali, a i na hrvatske vlasti i pitanje je samo dokle to ide«, rekao je Markač, napominjući da se tu nameće i pitanje ljudskih prava: »Pitanje je do kada će za generale Hrvatske vojske trajati rat i kad će za njih početi mirnodopski život da u državi, koju smo stvarali, možemo normalno živjeti«. </p>
<p>Umirovljeni general Markač u Ured Haaškog suda na Selskoj cesti došao je i u utorak s odvjetnikom Miroslavom Šeparovićem. Markačeva obrana očekuje da budu okončani razgovori s haaškim istražiteljima u vezi s akcijama »Bljesak« i »Oluja«. Kao osumnjičenik, Markač je počeo razgovarati s istražiteljima Haaškog suda u prosincu prošle godine.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>HSP-ov zastupnik optužio Granića i Notu zbog Krškog da su kolaboracionisti </p>
<p>Većinom glasova prihvaćeno Vladino izvješće o privatizaciji Sunčanog Hvara </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - HSP-ov zastupnik Tonči Tadić u utorak je na sjednici Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu žestokim riječima napao Sporazum o Nuklearnoj elektrani Krško i njegove potpisnike tijekom rasprave o HSLS-ovu prijedlogu da se taj sporazum stavi izvan snage. </p>
<p>»Tim sporazumom Hrvatska je višestruko oštećena, a to što se napravili Goran Granić i vi jest kolaboracionizam, zbog kojem bismo vam sudili da smo na vlasti. Imate puku sreću da nismo u ratu, a znate kako se tada postupa s kolaboracionistima«, poručio je Tadić pomoćniku ministra gospodarstva Romanu Noti.</p>
<p>Tadićev istup izazvao je mlaku reakciju predsjednice Odbora Dragice Zgrebec koja ga je upozorila da bi takve tvrdnje trebalo dokazati. No, ostali su burno reagirali. </p>
<p>Tadić je pak izjavio: »To je najmanje što sam mogao reći. Budući da uskoro očekujemo notu slovenske vlade, najbolje bi bilo da po nju ode Roman Nota i tamo ostane«. </p>
<p>»Vlada i vladajuća koalicija nisu ništa učinili za zaštitu hrvatskih interesa i u znak prosvjeda napuštam sjednicu«, rekao je HSP-ov zastupnik i izišao iz dvorane. </p>
<p>Roman Nota tako nije imao prigodu odgovoriti Tadiću, a vidno potresen nakon sjednice novinarima nije htio komentirati njegovu izjavu rekavši samo da se pita što je sa zaštitom njegovih ljudskih prava u Saboru.</p>
<p>Tadić je, inače, u svom govoru spomenuo da je Hrvatska, uz zbrinjavanje polovice nuklearnog otpada, pristala snositi polovicu troška zatvaranja nuklearke koji iznose pola milijarde dolara. </p>
<p>Budući da Tadićevim odlaskom nije bilo kvoruma, Odbor nije glasovao o HSLS-ovu prijedlogu.</p>
<p>Predsjednik te stranke Dražen Budiša podsjetio je na odluku Sabora iz srpnja 2002. da će Sporazum o Krškom staviti izvan snage, ako ga do 31. prosinca ne ratificira slovenski parlament. »Taj je rok prekoračen jer je ratifikacija obavljena tek prošli tjedan. Takvom fingiranom neratifikacijom Hrvatska je zbog neisporuke struje od 1. srpnja 2002. izgubila oko 50 milijuna dolara«, upozorio je Budiša.</p>
<p>Većinom glasova Odbor je prihvatio Vladino izvješće o privatizaciji Sunčanog Hvara. Protiv je bio Tadić, a haesesovac Marijan Maršić suzdržan. </p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan-Rusković naglasila je da je ponuda Termi Čatež bila bolja od Kompasa koji je turoperator, a ne hotelsko poduzeće.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030305].
|
