NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030904].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204961 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hadžipašić: Razgovori s Hrvatskom o izvozu bosanske energije su dobrodošli</p>
<p>Hrvatska je jedan od naših najkvalitetnijih partnera i ne samo da možemo međusobno trgovati i investirati, nego moramo zajednički tražiti načine izlaska na treća tržišta / Gospodarska suradnja BiH i Hrvatske će se razvijati, no trenutna situacija nije povoljna - govorim o razini zaduženja Hrvatske, što smanjuje mogućnost ulaska hrvatskog kapitala u BiH, kaže premijer Federacije BiH Ahmet Hadžipašić</p>
<p>SARAJEVO, 3. rujna</p>
<p> - Ahmet Hadžipašić, premijer Federacije BiH, za Vjesnik govori o gospodarskoj suradnji s Hrvatskom, privatizaciji energetskog sektora u BiH i o procesu revizije privatizacije u susjednoj državi.</p>
<p>• Kako ocjenjujete proces privatizacije u Federaciji BiH?</p>
<p>- U posljednjih godinu i pol privatizacija u Federaciji je u blokadi. Vlada Federacije posljednjih pola godine intenzivno radi na deblokiranju procesa i na mjerama koje bi ga ubrzale. Moramo riješiti unutarnja potraživanja poduzeća i osloboditi ih opterećenja, jer ako država ne može naplatiti svoje obveze, to znači da takve tvrtke neće nitko kupiti. S međunarodnom zajednicom radimo analizu stanja poduzeća u Federaciji. U rujnu bi morali biti usvojeni neki zakoni koji idu u prilog unutarnjem rasterećenju poduzeća, što bi mnoga poduzeća aktiviralo. No, opterećeni smo tvrtkama koje su privatizirane, ali kupci nisu ispunili svoje obveze. </p>
<p>Uskoro krećemo sa zakonom o reviziji privatizacije, koji će ciljano ići prema uočenim nezakonitostima, kao i u potpunu analizu ugovora sklopljenih između vlasnika poduzeća i Agencije za privatizaciju. Ne treba napraviti kaos, jer će se to negativno odraziti na inozemne partnere. U slučaju da krenemo u proces bez pravog koncepta, budući bi se investitori mogli zapitati hoće li neka nova vlada BiH ponovno provesti neku reviziju privatizacije. Zakon o reviziji, koji je sad u parlamentu, trebao bi biti motiv stranim investitorima da vjeruju u pravnu državu u BiH. </p>
<p>• Hoće li se kontrola ugovora odraziti na inozemna poduzeća koja su već investirala u Federaciju BiH?</p>
<p>- Ako kupac poštuje sve svoje obveze, ne treba ga dirati. No svaki inozemni partner nije i kvalitetan. Ima stranih investicija koje će se provjeravati ako ne zadovoljavaju kriterije o kojima sam govorio.</p>
<p>• Kako ocjenjujete gospodarsku suradnju s Hrvatskom i zainteresiranost Hrvatske u ulaganje u privredu Federacije BiH?</p>
<p>- BiH je naslonjena na Hrvatsku zemljopisnim položajem, Hrvatska je i sada i u budućnosti jedan od naših najkvalitetnijih partnera. Ne samo da možemo međusobno trgovati i investirati, nego moramo zajednički tražiti načine izlaska na treća tržišta. Gospodarska suradnja BiH i Hrvatske će se razvijati, no trenutna situacija nije povoljna, s aspekta intenziviranja hrvatskih investicija u BiH, jer je, prema mojim informacijama, situacija složena i u samoj Hrvatskoj. Govorim o razini zaduženja Hrvatske, što na našu žalost smanjuje mogućnost ulaska hrvatskog kapitala u BiH. </p>
<p>No, zajednički je interes prepoznatljiv i prihvatljiv. Treba otklanjati samo neke sporne elemente. BiH s Hrvatskom ima velik trgovinski debalans, a potrebno je izraditi i istovjetne propise, usklađene s EU-om. Kada se to dogodi, vjerujem da će debalans biti smanjen. Određene zakonske šupljine i nekontroliranje kvalitete proizvoda zloupotrebljava ona kategorija hrvatskih poduzetnika koja želi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zaraditi. No ciljani projekti - energetika, prehrambena industrija - će se i dalje ostvarivati i imati perspektivu, iz jednostavnog razloga što je industrija BiH i Hrvatske izgrađena u jednoj državi. One imaju faktor nadopunjavanja, što treba maksimalno koristiti, a administrativne prepreke ne smiju kočiti otvoreno tržište.</p>
<p>• Što mislite o projektu »Struja III«, koji je zapravo put za privatizaciju elektroprivrede u cijeloj državi?</p>
<p>- Elektroprivreda u BiH je dostigla razinu kada je daljnji razvoj vezan ili za snažnije kreditno zaduženje ili za djelomičnu privatizaciju. Zagovaramo varijantu operativnog sistema koji će raditi na prijenosu energije, a to je dio za koji su stranci najviše zainteresirani. Ako budemo neoprezni i ako taj sistem ne dovedemo do europske razine, može se dogoditi da zapostavimo rudnike i termoelektrane. Vlada Federacije smatra da se privatizacija ne smije dogoditi u sljedećih 10 godina, jer mislimo da se u tom razdoblju modernizacijom i rekonstrukcijom rudnika i termoelektrana može mnogo napraviti, te onda usporedo krenuti s privatizacijom. Ili da se rudnici i termoelektrane privatiziraju ranije.</p>
<p>Hrvatska, kao i u prijeratnom razdoblju, ima interes za energetski kompleks u BiH i mislim da se na taj način u Hrvatskoj i u budućnosti treba promatrati energetika u BiH. Jer, BiH je na ovom području jedan od potencijalnih većih izvoznika energije. Razgovori u tom kontekstu s Hrvatskom bi sigurno dobro došli. </p>
<p>HEP plaća struju pet posto više nego Debis</p>
<p>• Što je s Aluminijem d. d., o čijoj će vlasničkoj strukturi odlučivati međunarodna arbitraža koja je u tijeku?</p>
<p>- Mostarski Aluminij je jedno od najvećih bosanskohercegovačkih poduzeća i trenutno najveći izvoznik u Federaciji. Nažalost, tvrtka je opterećena događajima iz prošlosti, koji se mogu odraziti na poslovanje, iako Vlada Federacije ni jednog trenutka ne želi vezati te neriješene situacije s trenutačnim poslovima i razvojnim konceptom Aluminija. Vlada mora podržati razvojni program Aluminija. Procesom arbitraže riješila bi se prava radnika, vlasničke strukture, čime bi se Aluminij rasteretio. Arbitražu treba provesti, ne treba je kočiti, treba je ubrzati. Dok traje proces, treba tražiti i druge mogućnosti za dogovor. Jer, zašto trošiti novac za arbitražu ako se uspijemo dogovoriti?</p>
<p>• Elektroprivreda BiH podigla je cijenu struje tvrtki koja Aluminij opskrbljuje energijom. Tu je došlo do problema.</p>
<p>- Moguće je da Aluminij plaća skuplju struju od svojih konkurenata, jer ne znam po kojoj cijeni Debis njima prodaje struju. Ali znam po kojoj cijeni Elektroprivreda BiH prodaje struju Debisu. Nije bilo namjere da se onemogući rad Aluminija. Radi se o poravnanju tečajnih razlika, a s druge strane, treba naći načina na koji bi se cijena struje Debisu približila, recimo, cijeni struje koju HEP plaća Elektroprivredi BiH. HEP, primjerice, plaća struju pet posto više nego Debis. Aluminij ima i ugovor s Elektroprivredom Herceg-Bosne, a Vlada Federacije će insistirati da i cijena te struje bude prihvatljiva za Aluminij. Razlika je 20 posto i neshvatljivo je da se ne može naći rješenje.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kako su rasprodane iznimno vrijedne nekretnine u Istri</p>
<p>Majić: Neurbanizirano zemljište prodano je za prosječno sedam eura po četvornome metru da bi se nakon prodaje zatražila urbanizacija, pa se cijena popela na oko 100 eura / Kajin: Neka se taj slučaj što je moguće prije istraži intervencijom državnih vlasti / Žufić: Elementarno nisu točne tvrdnje koje plasiraju mediji, jer je područje Barbarige i Dragonere urbanizirano još 1983., a potom prostornim planom tadašnje općine Pula iz 1992. godine i o tome postoje vjerodostojni dokumenti</p>
<p>PULA, 3. rujna</p>
<p> - »To što župan Ivan Jakovčić tvrdi da želi istjerati na čistac sve nezakonite radnje krajnji je cinizam, jer upravo on i njegove stranačke kolege već godinama prednjače u nezakonitostima. Jakovčićeva taktika nam je poznata - želi motive pisanja Glasa Istre ispolitizirati i sve predstaviti kao da mu mi vraćamo zato, što nas navodno raskrinkava«, odgovara na Jakovčićeve tvrdnje novinar Glasa Istre Dražen Majić.</p>
<p>Taj tridesetosmogodišnji investigativni novinar do sada je objavio pedesetak članaka u kojima je kritički, na temelju istraživanja i dokumenata, lokalne dužnosnike IDS-a, ali i čelnike te stranke Ivana Jakovčića i Stevu Žufića, povezao s nezakonitim radnjama.</p>
<p>Sve je počelo, pojašnjava Majić, kad je, istražujući način na koji je poznati filmski redatelj Rajko Grlić 2000. godine od općine Grožnjan kupio kuću, otkrio da je Ivan Jakovčić nezakonito kupio selo Sveti Juraj, nekoliko kilometara sjevernije. Čelnik IDS-a ruševno je selo kupio u prosincu 1996. godine, desetak dana prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, navodno bez natječaja, za 10.000 eura. </p>
<p>No, afera o Jakovčićevoj kupnji sela, koja je početkom ove godine sudskom nepravomoćnom odlukom proglašena nezakonitom, a prije petnaestak dana zaustavljena zbog bespravne gradnje vinskog podruma, zakuhala se nakon otkrića Glasa Istre. Novinari su najprije otkrili da je župan dvije uličice u selu prekrio starim kamenim pločama kojima je prije toga bio popločan trg ispred pulskog Slavoluka Sergijevaca. »Riječ je o kamenim pločama koje su prije nekoliko godina naprosto nestale nakon što je trg pokriven novim pločama«, tvrdi Dražen Majić. »Iznenađenje je bilo potpuno kad sam došao u Sveti Juraj i tamo zatekao nestale ploče.«</p>
<p>No, Jakovčićev prijatelj i stranački kolega Damir Kajin ima sasvim drugo mišljenje o aferi ploče: »Sve je to politiziranje, jer ploče su kupljene legalno i za njih postoji račun«. Jakovčić ih je, tvrdi Kajin, kupio na pulskom otpadu na kojem su tko zna kako završile. »Istražujući nepravilnosti u brojnim kupoprodajama, došao sam do zapanjujućeg rezultata, da je čitavo IDS-ovo rukovodstvo tog kraja, sakriveno pod kišobranom Jakovčićeve kupnje, na isti način, bez natječaja i budzašto, kupilo mnoge nekretnine u tom atraktivnom djelu Istre u čemu je prednjačio grožnjanski načelnik Rino Duniš«, tvrdi novinar Glasa Istre.</p>
<p>»Neka se taj slučaj što je moguće prije istraži intervencijom državnih vlasti - od policije preko Džavnog odvjetništva do sudstva - i već jednom stavi ad acta. Jer, ovakva klima koja se stvara počinje štetiti ne samo Istri nego i cijeloj državi, jer time bi mogli otjerati strane investitore«, smatra Kajin. I njegov stranački kolega, u slučaju prodaje Barbarige jedna od najspominjanijih, sad predsjednik Županijske skupštine i direktor AB Marisa Stevo Žufić, zalaže se za raščišćavanje:</p>
<p>»Elementarno nisu točne tvrdnje koje plasiraju mediji, jer područje Barbarige i Dragonere urbanizirano je još 1983., a potom prostornim planom tadašnje općine Pula iz 1992. godine i o tome postoje vjerodostojni dokumenti. Istina je, dodaje, da je Županijska skupština u ožujku 2001. godine jednoglasno odlučila izmijeniti i dopuniti prostorni plan kojim se smanjuju kapaciteti s do tada planiranih 9000 kreveta na 4000, ali više kategorije. Umjesto izgradnje autokampa, master plan predviđa gradnju golf igrališta, hotele s pet zvjezdica i dvije marine. Na 20 posto zemlišta, po Žufićevim riječima, trebali bi biti hoteli, a na ostaloj površini golf igrališta, parkirališta i prateća infrastruktura.</p>
<p>Tvrdnju da je zemljištu u vlasništvu AB Marisa cijena desetostruko narasla, Žufić naziva smiješnom. »Moji vlasnici (nepoznati i zastupa ih odvjetnički ured iz Klagenfurta, op. a.) bili bi bi sretni da zemljište u Barbarigi mogu prodati po 20 eura za četvorni metar, jer to bi bio izvrstan posao. Uostalom, investitori ne ulaze u posao da bi izgubili novac«, tvrdi Žufić. Kritičke članke u novinama smatra politizacijom u predizborne svrhe i stvaranjem štetne klime, koja Istru odvlači od europskih standarda. Žufić to obrazlaže činjenicom da projekt njegove tvrtke u Barbarigi podrazumijeva zapošljavanje 670 ljudi. Stvaranje klime po kojoj »smo svi lopovi i kriminalci«, ističe Žufić, moglo bi otjerati strane ulagače, pa bi štete mogle biti nesagledive.</p>
<p>Otkrića Glasa Istre unijela su, čini se, dodatnu nervozu u IDS-ove redove, koja je kulminirala, prije dva mjeseca, pritiscima Ivana Jakovčića na upravu i novinare tog u Istri utjecajnog dnevnog lista. »Zbog monopola vlasti u Istri, IDS je postao politički iracionalan«, tvrdi komentator Glasa Istre Zoran Angeleski, čije je smjenjivanje navodno također tražio istarski župan. Politički napad na list po njegovim je riječima proizveo snažnu reakciju javnosti, pa će, kaže, »superiorni« Jakovčić dugo trpjeti posljedice uvjerenja da logikom moći može ušutkati nezavisni medij.</p>
<p>»Jakovčić je za kolegu Majića i mene, u svom suludom i opasno taštom pohodu na Glas Istre, ali i čitateljsko pravo na takav list, više puta rekao da sustavno lažemo pišući i da predvodimo hajku protiv IDS-a. Nakon tih riječi mogu samo zaključiti: predsjednik IDS-a i istarski župan vrlo je nasilna i beskrupulozna osoba, nesposobna za samokritiku, što godinama osjećam na vlastitoj koži. Valja se kloniti ljudi koji vjeruju u vlastitu nepogrešivost, a njegovih postupaka treba se pribojavati i ubuduće«, tvrdi Angeleski.</p>
<p>I on i njegov kolega Majić, ali i dio istarske političke javnosti jedinstveni su u ocjeni da su nervozne i, što se medija tiče, neprimjerene reakcije IDS-a posljedica gubitka na lokalnim izborima 2001. godine, grada Pule, turistički vrlo bogate općine Medulin i još nekih mjesta u srednjoj Istri.</p>
<p>»Sukob nije pao s neba, razlog mu je gubljenje povjerenja građana u IDS u nekim istarskim mjestima, čiji građani grcaju u infrastrukturnim problemima. A sad to čelnici IDS-a prebacuju u crno-bijelu projekciju i na 'urotnike' iz Glasa Istre«, ocjenjuje Majić. </p>
<p>Naglašavajući da nema ništa protiv IDS-a, taj novinar ukazuje na »potencijalnu opasnost od zatvaranja vertikale vlasti u Istri, jer onda bi kontrola te vlasti bila nemoguća«.</p>
<p>»Za vrijeme HDZ-ove vlasti u državi, IDS je vladao u Istri prijeteći stalno tvrdnjom da, 'ako nema, nas doći će HDZ'. No, sada, kad nema HDZ-a, IDS je preuzeo njihov model vladanja«, tvrdi Majić. »Slici pastoralne idile Istre nedostaje još nešto: istinsko višestranačje, demokratizacija i politička kontrola vlasti.«</p>
<p>Prodano oko milijun četvornih metara atraktivnog zemljišta</p>
<p>Duniš je, navodno, bio široke ruke i prema rodbini i stranačkim prijateljima. Tom logikom, do kuće u središtu Grožnjana, navodno za male novce i bez natječaja, došao je Žarko Domljan. Slično se događalo i na području Vodnjana, gdje su lokalni IDS-ovci prodavali djelove najatraktivnije istarske zemlje - brijunsko priobalje. Oko milijun četvornih metara zemlišta u Barbarigi i Dragoneri prodano je, navodno, netransparentnim natječajem tada anonimnim tvrtkama Darija i AB Maris. »Neurbanizirano zemljište prodano je za prosječno sedam eura po četvornome metru da bi se nakon prodaje zatražila urbanizacija nakon koje se cijena popela na oko 100 eura«, tvrdi Dražen Majić, ističući da je središnje mjesto u toj priči imao tadašnji župan Stevo Žufić, koji je navodno lobirao za urbanizaciju, a nakon odlaska s mjesta župana postao direktor tvrtke AB Maris.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Podnijet ću kaznenu prijavu protiv tjednika 'Globus'«</p>
<p>Prof. dr. Asim Kurjak i doc. dr. Sanja Kupešić nisu otišli iz Hrvatske niti to namjeravaju, tvrdi Silvije Degen / On tvrdi da je Kurjak, s kojim je svakodnevno u kontaktu, trenutačno na vrlo važnom međunarodnom kongresu, a prije toga bio je na odmoru u Dubrovniku nakon što je bio u Saudijskoj Arabiji. Istodobno, Kupešić je bila u Turskoj - i sve su to bili stručni skupovi</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - »Prof. dr. Asim Kurjak ne smo da je u Hrvatskoj nego je njemu u interesu da se već jednom, protiv njega toliko negativno 'nabrijama' situacija riješi. Ni on niti njegova suradnica doc. dr. Sanja Kupešić nisu napustili državu niti to kane«, rekao je u srijedu Vjesniku odvjetnik poznatoga ginekologa Silvije Degen, komentirajući navodne namjere o njihovu bjegu iz Hrvatske, objavljene u novom broju tjednika Globusa.</p>
<p>Trenutačno je Kurjak, s kojim je, kaže, svakodnevno u kontaktu, na vrlo važnom međunarodnom kongresu, a prije toga bio je na odmoru u Dubrovniku nakon što je bio u Saudijskoj Arabiji. Istodobno doc. Kupešić je bila u Turskoj i sve su to bili stručni skupovi.</p>
<p>Na osnovi pisma skupine liječnika Županijskom državnom odvjetništvu, iznose se sumnje da dvoje spomenutih liječnika namjeravaju pobjeći u Ameriku kako bi izbjegli istražni postupak otvoren ljetos u Županijskom sudu u Zagrebu. Kurjak i Kupešić terete se za nedopustivu manipulaciju »dijelovima ljudskog tijela«, odnosno jajnim stanicama, radi omogućavanja trudnoće nerotkinjama.</p>
<p>Pismo, čije je postojanje potvrđeno, ali ne i sadržaj, pa se o njemu nagađa, napisala je - kako kaže Degen (ublaženo interpretirano) - »nekakva ljubomorna žena« i nema ništa što bi ukazivalo na Kurjakov bijeg. Ponovio je poznati stav da optužbe o nedopuštenoj manipulaciji jajnim stnicama nemaju veze s istinom, a čak i da ih je bilo, Kurjak ne bi mogao odgovarati, jer nije bilo zakona (kao što ga nema ni sada, osim što je uredbom zabranjeno darivanja jajnih stanica), koji bi te medicinske postuke za izvantjelesnu oplodnju regulirao.</p>
<p>Uzimanje studijske godine je stvar Kurjaka i njegovog fakulteta, smatra Degen. Po njegovu mišljenju, ne radi se ni o kakvom izbjegavanju suda, naprotiv, već su okolnosti u kojima se Kurjak našao i koje ocjenjuje kao »očajanje«, dovoljan razlog da se privremeno »makne« s Katedre za ginekologiju. </p>
<p>Degen smatra da se naslovom u spomenutom tjedniku (za koji kaže da nema veze s tekstom) sada doista otišlo predaleko te je odlučio podnijeti kaznenu prijavu protiv uredništva koje piše ne samo o Kurjakovu bijegu već i o »ljubovanju« Kupešić s našijencem u Americi te da je tako »preotela dečka ljubomornoj suparnici koja je nakon toga napisala pismo...« </p>
<p>Takvo pisanje, Degen smatra sramotnim senzacionalizmom.</p>
<p>Što se tiče postupka protiv njegovih klijenata, kaže da istraga još nije otvorena i da sudac tek mora odlučiti hoće li je biti. Istražni sudac Zdenko Konjić tek će na temelju zahtjeva Odvjetništva zakazati ročište na kojem će ispitati Kurjaka o tužbi. »Novinari su ga već proglasili krivim, a sudac još nije ni odlučio da se istraga otvara«, dodao je Silvije Degen.</p>
<p>Podsjetio je da Kurjak za dvije godine organizira u Hrvatskoj Kurjak najveći skup perinatalne medicine na koji je već pozvano 7000 sudionika, što je priznanje državi, te da je to što mu se događa »isto što i odricanje od Getaldića, Tesle, itd.« i »nesposobnost da se 'oprosti' uspjeh«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Slovenci lobiraju, Hrvati kasne u procjenama</p>
<p>Službeni Bruxelles, barem prema prvim reakcijama, ne prihvaća dvije stvari: isključivost i nervozu, a prihvatit će svako dogovorno rješenje dviju zemalja</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Diplomatski rat Hrvatske i Slovenije doveo je odnose dviju susjednih država do najniže razine dosad i pokazao da političke elite obiju zemalja nisu sposobne, više od jednog desetljeća, riješiti međusobna otvorena pitanja.</p>
<p>Slovenija je, pošteđena rata, vrlo brzo postala tranzicijski hit među zemljama istočne i jugoistočne Europe, posebice među zemljama bivše Jugoslavije. Slovenska se vanjska politika opredijelila za snažno lobiranje i dokazivanje kako zapravo ne pripada među balkanske države s kojima je do jučer bila u zajedničkoj zajednici. </p>
<p>Hrvatska se vanjska politika, pa onda i njezino oruđe, diplomacija, iscrpljivala uglavnom ispravljanjem grubih pogrešaka poluautokratskog režima - koji se teško navikavao na ispunjavanje potrebnih političkih kriterija. </p>
<p>Kako nije mogla konkretnim potezima i brojkama dokazati da ne pripada Balkanu, hrvatska je politika gubila vrijeme i energiju pokušavajući sve uvjeriti da pripada Europi. S druge strane, Slovenija je u jednome trenutku shvatila kako joj retoričko naglašavanje nepripadnosti Balkanu nimalo ne koristi, pa se u drugoj polovici devedesetih ipak uključila u političke i ekonomske procese u regiji.</p>
<p>Jedno od najvećih postignuća slovenske politike je stvaranje kvalitetnog tima za pregovore s EU-om - Slovenija je pregovore s Bruxellesom odradila brzo i učinkovito. Ipak, u bilateralnim odnosima sa susjednim zemljama stekla je reputaciju iznimno tvrdog pregovarača.</p>
<p>Hrvatska i Slovenija se, kad je riječ o otvorenim pitanjima, više od desetljeća nisu pomakle ni za milimetar. </p>
<p>Slovenska je diplomacija u neriješenim problemima s Hrvatskom koristila, a činit će to i ubuduće, napredni status u međunarodnim odnosima, odnosno procesu integracija. Slovenija je lani u Europskom parlamentu, zbog Piranskog zaljeva, lobiranjem pokušala progurati posebnu rezoluciju kojom bi se osudilo hrvatsko ponašanje. Pokušaj je propao, a Europski parlament je u rezoluciji dvije zemlje pozvao da sporove riješe bilateralno.</p>
<p>Kad je Hrvatska najavila proglašenje gospodarskog pojasa, slovenska je diplomacija upotrijebila sva sredstava koja su joj bila na raspolaganju; nakon uobičajene izmjene protestnih nota, iz Zagreba je povučen slovenski veleposlanik, a pisalo se na nekoliko adresa u Bruxellesu. </p>
<p>I hrvatska se diplomacija nakon tih poteza odlučila na drastičan korak - pozvala je strani diplomatski zbor da bi ga informirala o svojim potezima i stajalištima. </p>
<p>Hrvatska je vanjska politika u odlukama često kasnila ili griješila u procjenama i u najvećem je broju slučajeva pokazala svoju najveću boljku - nesposobnost da se pripremi za važne političke poteze. Sjetimo se brzopletog proglašavanja naftnih koridora i pokušaja dogovora o Piranskom zaljevu.</p>
<p>. Hrvatska će diplomacija tek sada imati pune ruke posla. Za tri tjedna u Bruxellesu će, na posebnom sastanku o gospodarenju morem na razini Europske unije, imati prilike dodatno pojačati vlastite argumente.</p>
<p>Slovenska reakcija puna žestine i nervoze mogla bi se za Ljubljanu pokazati štetnom, no i hrvatska strana treba paziti na buduće korake - službeni Bruxelles, barem prema prvim reakcijama, ne prihvaća dvije stvari: isključivost i nervozu, a prihvatit će svako dogovorno rješenje dviju zemalja. </p>
<p>Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel ima dodatnoga razloga za nervozu. Slovenski ga mediji već prozivaju što na vrijeme nije prepoznao da će se EU-politika prema isključivim zonama na moru mijenjati, kako bi prilagodio slovensku vanjskopolitičku taktiku novim okolnostima.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Između agresije i parodije</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Nažalost, unatoč pozivima s hrvatske strane da se u vezi s proglašenjem gospodarskog pojasa priđe smirivanju stanja i uspostavi dijaloga, iz Slovenije ne prestaju stizati sve nevjerojatnije izjave, od onih uobičajeno agresivnih pa do onih koje su na rubu parodije. Što reći, primjerice, na Rupelove tvrdnje da proglašenjem svoga gospodarskog pojasa »Hrvatska želi demonstrirati da je na jednom području jača od Slovenije« ili da je do povlačenja veleposlanika iz Zagreba došlo radi potrebe »boljega komuniciranja« s njim.</p>
<p>Slovenski ministar vanjskih poslova, međutim, nakon tih stilskih vježbi ustrajava i nadalje na već poznatoj tezi da je za njegovu zemlju izlaz na otvoreno more neupitan »ne samo na osnovi sporazuma Drnovšek - Račan« nego, kako je pojasnio, i temeljem »naslijeđenog prava iz bivše SFRJ koje je Slovenija stekla sukcesijom«. </p>
<p>Zbog te izjave Zmago Jelinčič bi ga mogao tužiti radi pokušaja oduzimanja »autorstva« nad »međunarodnom konferencijom o sukcesiji Jadranskog mora bivše SFRJ« čije je održavanje najavljivao za rujan u Beogradu. Sudeći po tom modelu, na dio mora bivše SFRJ pravo ima i Makedonija, kao što i Turkmenistan, kao država bivšeg Sovjetskog Saveza, po Rupelu i Jelinčiču, ima pravo na dio sada ruskog mora u Baltiku.</p>
<p>No, prvi utorak ovog rujna za Sloveniju bi mogao biti značajan i po navodnom otkriću jednog novog sporazuma koji, kako tvrde, uz onaj parafirani potvrđuje da imaju neupitan dodir s otvorenim morem. A taj sporazum je, ni manje ni više, nego odluka slovenskog i hrvatskog parlamenta o međusobnom priznanju u postojećim republičkim granicama. Oporbeni političar Janez Janša tu ratifikaciju naziva dogovorom Kučan - Tuđman iz 1991., kojim je navodno Republika Hrvatska priznala Sloveniji teritorijalni dodir s otvorenim morem.</p>
<p>Ako je, kako sada tvrde Rupel i Janša, Tuđman 1991. priznao Sloveniji »dodir s otvorenim morem«, čemu onda Memorandum o Piranskom zaljevu slovenskoga parlamenta 1993. kojim se to, što su navodno već imali, zapravo tek traži. Da se slovenska politika sve više otima kontroli, pokazuje i Janšina izjava da bi Slovenija, ako joj Hrvatska to što on i Rupel tvrde ne prizna, »imala puno pravo zahtijevati granicu na nekom drugom mjestu, onamo gdje je bila granice Zone B (Slobodnog Teritorija Trsta)«. Dakle, na rijeci Mirni, u srcu Istre!</p>
<p>Tako smo došli do onog ruba iznad ponora gdje, uz puno buke, jedan od svojih posljednjih plesova obično izvodi ista iracionalna politika, utemeljena na teritorijalnim pretenzijama i nacionalnim fobijama.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kamo vozi Đukić</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Vozi se čovjek autocestom kadli čuje obavijest na radiju: »Upozoravaju se vozači da paze kako voze, jer jedan vozač vozi u krivom smjeru«. Promrmlja taj čovjek sebi u bradu: »Da jedan, stotine«. Tako u posljednje vrijeme svojim izjavama djeluje i Milan Đukić. </p>
<p>Položaj srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj nije lak. Međutim, tvrditi za današnju situaciju, sadašnju vlast i postojeće zakone (sa svim njihovim, ponajprije provedbenim, manjkavostima) da su zločestiji od onih u endehaziji, jednostavno je činjenično neodrživo (kolikogod se Đukić želi uzdati upravo u činjenice). Đukić je, nakon što se obrušio na političare i vlast, odlučio objasniti i predstavnicima nevladinih organizacija (uključujući i one koje već i nazivom zastupaju interese Srba u Hrvatskoj) i akademske zajednice da »mlate praznu slamu«, odnosno »sve znaju, a ništa ne razumiju«. Riječ je o potencijalno opasnoj poziciji osobe koja je (ili namjerava biti) jedini ovlašteni tumač interesa srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i jedina razumije probleme te zajednice. U središtu Đukićeva interesa (osim, naravno, napada i kritika) mukotrpan je proces povratka Srba. Upravo tome posvećen je izvještaj Human Rights Watcha (HRW) predstavljen u utorak u Zagrebu »Prekršena obećanja: zapreke povratku izbjeglica u Hrvatsku«. Generalno gledano, izvještaj, osim tonaliteta (neuobičajene, pa i neočekivane oštrine), ne donosi ništa novo. Čak ni navod da se jedna etnička zajednica (srpska) u Hrvatskoj diskriminira nije prvi put izrečena. O diskriminaciji jedne etničke zajednice (romske) pisao je u svojim godišnjim izvještajima i pučki pravobranitelj. </p>
<p>Izvještaj HRW-a sadrži uglavnom poznate podatke i analizu pravnog stanja (i slabe provedbe). Problemi koji se navode u izvještaju, bez obzira na pretjerani tonalitet, poznati su javnosti. Poznato je i da bi se, doslovce, stotine pojedinačnih problema povratnika riješilo samo kada bi se provodili zakoni. Ono u čemu izvještaj HRW-a (a u tome nije prvi, a teško da će biti i posljednji) promašuje jest segmentarnost u pristupu. Sviđalo se to nekome ili ne, povratak izbjeglica i prognanika počesto je i fizikalna kategorija. Naime, netko tko je izbjegao ili je prognan boravi u kući (ili stanu) koji je vlasništvo nekoga drugog iste sudbine. Omogućiti vlasniku da ponovno posjeduje svoje (što mora biti neupitno) moguće je ako se iseli onaj koji, zapravo, protupravno boravi u kući. Sviđalo se nekom to ili ne, za rješavanje tog problema nužna je regionalna suradnja Hrvatske, BiH, SCG, uz pomoć međunarodne zajednice (štogod da to bilo) i to ne samo financijsku.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>A tko se brine za Jadran</p>
<p>Dok političari i politikanti okupiraju novinske naslovnice i gutaju televizijsku minutažu, i dok je svaki populist bez obzira kakvu besmislicu izgovorio zanimljiviji od stručnjaka koji točno zna stanje na Jadranu, more je u istinskoj opasnosti. Jer, Jadransko more sada svi svojataju, a nitko se ne brine o njemu</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Tanker »Prestige« potonuo je nakon su ga istjerali iz španjolskoga zaštićenoga gospodarskog pojasa od 200 milja, na granici zone se prelomio i potom počeo ispuštati stotine tona nafte. Ne priznavajući zaštićenu gospodarsku zonu ni teritorijalne vode, nego samo posljedice sraza morskih struja s ljudskom glupošću, neodgovornošću i sljepilom, masne su mrlje poput pijavica nalegle na galicijsku obalu. </p>
<p>Za nekoliko dana plaćali su svi, ribari i ribarska industrija, turizam, pa i premijerov dobar glas, jer se nije znao suočiti s razbješnjelim stanovnicima pokrajine pogođene katastrofom. Španjolske su vlasti pritvorile grčkog kapetana broda jeftine zastave i sumnjivih papira sigurnosnih provjera, registriranog u zemlji bez mora za potrebe jedne velike države upetljane u tranzicijski nered i s posadom upitnog znanja i vještine. Vlasti se nisu ozbiljnije pozabavile onima u vlastitim redovima koji su brod otjerali na otvoreno more, ususret golemim valovima, niti je ikakve sankcije dobio onaj koji je, eto, smatrao da će biti bolje spremiti prašinu pod tepih (dakle, uvaliti brod u međunarodne vode pa kome što bude) negoli »Prestigeu« pružiti utočište u luci riskirajući vrlo limitirano zagađenje. </p>
<p>Francuzi su svoju porciju naplavljene tankerske nafte progutali prije Španjolaca i ona se zvala »Erika«, zamastivši sve što je lijepo, čisto i atraktivno na južnim obalama Bretagne, uz štete koje su iznosile više od milijarde eura. Nakon što je Europska komisija objavila da će striktno ograničiti lov na bakalar, jer je ta vrsta ribe vrlo izlovljena, ribari, njihovi lobiji i pojedini političari povikali su na »zavjeru iz Bruxellesa« koja im, eto, ne da zarađivati kruh. Na kraju, uz nešto makinacija, u sukobu politike, politikantstva i struke nadjačala je struka, pozivajući se na činjenicu da bakalara nema u Sjevernom moru, što je podržala politika do mjere da su politikanti zašutjeli i povukli se s bojišnice. Bakalar se lovi u ograničenim količinama.</p>
<p>Ti detalji ilustriraju probleme s morima koji muče Europljane. Sada, kada je na dnevnom redu i »tapetu« javnosti Slovenije i Hrvatske egzotična tema proglašenja gospodarskog pojasa, praćena, nažalost, već klasičnom dobrosusjedskom razmjenom uvreda, poluistina, povlačenjem veleposlanika i pozivanjem na međunarodno pravo, potom tužakanjem Bruxellesu i smiješnom prepiskom ozbiljnih ljudi s ozbiljnim ljudima, koja se zove politikom, nitko se u cijeloj kakofoniji nije zapitao o sudbini Jadrana. </p>
<p>Bi li se strane tako zdušno borile za more i raspodjelu suvereniteta nudeći zajedničko upravljanje Jadranom (ponuda Ljubljane upućena samo Hrvatskoj, ne i Italiji koja je također na Jadranu) da se neki »Prestige« raspao na sredini nekadašnjeg Venecijanskog zaljeva i da je potom od struja, bure i juga ovisilo na koju će obalu krenuti masa nafte. Bi li Jadran bio naprasno, strasno, decidirano i deklarirano i naš i vaš ili njihov ili zajednički ili pak naslijeđen da se umjesto apstraktnog suvereniteta dijeli odgovornost. Odgovornost za činjenicu da Europska komisija uporno tužaka Italiju što nije sredila kanalizaciju velikih gradova te netretirane otpadne vode od Milana pa naniže rijekom Po ulaze u plitki sjeverni Jadran?</p>
<p>Jadran je zajednička briga čak i kada NATO čisti neeksplodirane projektile samo na »svome« teritoriju, dakle u talijanskim vodama. O skrbi za bolji Jadran nije bilo riječi u toj galami do neba. Dok političari i politikanti okupiraju novinske naslovnice i gutaju televizijsku minutažu i dok je svaki populist bez obzira kakvu besmislicu izgovorio zanimljiviji od stručnjaka koji točno zna stanje na Jadranu, more je u istinskoj opasnosti. Jer, Jadransko more sada svi svojataju, a nitko se ne brine o njemu. More kojim plove prastari tankeri sa sumnjivim posadama i nitko nije formalno odgovoran dogodi li se sraz jeftine zastave, stare gradnje, nespretne posade i ponešto meteorologije. Ili, procvjeta li ponovno more. Ili, ispusti li neka tvornica dovoljno tona smeća da crkne sve živo. Političari i politikanti viču i od buke ne čuju alarme stručnjaka. Riba je izlovljena.</p>
<p>Ekološka ravnoteža Jadrana je upitna. Nitko nema točnu sliku o tome kako izgleda zdravstveni karton mora i dokle je stigla devastacija, ali ga lako parcelira granicama i zonama. S obzirom na to da su političari plaćeni za rad u interesu ljudi koji su ih izabrali, bilo bi i moralno i normalno u središte »prepucavanja« staviti Jadran i njegove interese. </p>
<p>Oblike zaštite održivog ribarstva, očuvanje ribljih vrsta i količine ribljih repova, opstanak otoka i otočnih zajednica, spriječiti izlovljavanje, štititi prstace jer ih obje obale Jadrana s guštom jedu kao »uvoz iz Neuma«, i svi se prave ludi prateći medijske izvještaje što je rekao ovaj ili onaj i tko je to sve iznenađen istupima druge strane. Vrijeme je spoznati jedno: takva borba za prestiž vodi »Prestigeu«. Jer, more čuvaju samo znalci, ljubav, mudrost i iskrena skrb.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Izborne liste kao lijek za saborski kvorum</p>
<p>Izborne liste mogle bi natjerati aktualni zastupnički sastav na uredno prisustvovanje sjednicama radnih tijela i saborskoga plenuma kad bi stranačka vodstva tu disciplinu provodila po kriteriju: tko zabušava, van s liste</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - I prije ljetne stanke bilo je jasno da će jesensko zasjedanje biti najteže u »povijesti« ovoga saziva. Htjele stranke priznati ili ne, ali dosta ispraznih rasprava, nametnutih politikantskih tema i svakovrsnih natezanja odlagala su obvezu parlamenta da u zadanim rokovima donese onih pedesetak zakona koji spadaju pod sintagmu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s europskim standardima. </p>
<p>Da podsjetimo, obveza je to iz u Saboru prihvaćenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, temeljnog dokumenta hrvatskih ambicija za stjecanje kandidatskog statusa u Europskoj uniji.</p>
<p>Pregled ispunjenih obveza na početku ljeta pokazao je da je pola posla obavljeno, da uz još dvadesetak zakona treba donijeti i pregršt podzakonskih i provedbenih akata kako bi se studeni i vrijeme predaje Upitnika Europskoj komisiji u Bruxellesu dočekali s ispunjenim obvezama u području zakonodavstva.</p>
<p>Već početak rada radnih tijela Sabora pokazao je da će taj posao ići teško. Odbor za pravosuđe, na primjer, raspravljajući o Zakonu o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba (propis s europske liste) bio je prisiljen odlučivati bez prisutnosti ijednog oporbenog zastupnika. Oporbenjaci su se dva sata kasnije pojavili na sjednici Odbora za zakonodavstvo. Ali, to je tijelo na dnevnom redu imalo deset zakona, listom iz europske agende. A od tih deset, sedam je zakona po predlagačima trebalo ući u hitni saborski postupak.</p>
<p>Dakle, već taj primjer pokazuje da je koalicija stranaka na vlasti i njen zastupnički zbor ključan za dovršenje posla na europskom zakonskom usklađivanju. Što, međutim, ako i tu dođe do destrukcije? Radna tijela imaju po 13 zastupničkih članova. To znači da na svakoj, ali baš svakoj sjednici, mora biti minimalno sedam zastupnika da bi odluke bile pravovaljane. Pošteno govoreći, protekle tri godine i saborske muke s kvorumom, i radnih tijela i plenuma, nisu podloga za optimizam.</p>
<p>To što radi oporba, demonstrirajući izostancima sa sjednica, njeno je pravo i mogućnost iskazivanja neslaganja s ponuđenim zakonskim rješenjima i općom politikom vlasti. Ali, ono što rade zastupnici stranaka koalicije izravna je diverzija na politiku države koju vode.</p>
<p>Problem discipline zastupnika koalicije otvoren je na 58 glasova kojima je prihvaćen Kazneni zakon. Broj izostalih zastupnika do potrebne većine od 76 zastupnika, koliko ih je trebalo glasati »za« taj propis, bio je upravo s popisa koalicijskih stranaka. Jer, odnosi snaga koalicije i oporbe takvi su da stranke na vlasti mogu »same« izglasati, pa onda i odgovarati za izglasano. Kad se, međutim, među zastupnicima koalicije pojave »oporbenjaci«, onda stvar završava na Ustavnom sudu, kao »slučaj Kaznenog zakona«.</p>
<p>S obzirom na to da je riječ o finišu saborskoga mandata u ovom sazivu, o predizbornoj atmosferi u kojoj državni poslovi koje treba obaviti nužno predstavljaju »promidžbu« onih koji ih moraju napraviti, lijeka za saborski kvorum ima. To su izborne liste. Izborne liste bi mogle natjerati aktualni zastupnički sastav na uredno prisustvovanje sjednicama radnih tijela i saborskoga plenuma kad bi stranačka vodstva tu disciplinu provodila po kriteriju: tko zabušava, van s liste.</p>
<p>Pa ako se osobne nesklonosti pojedinih zastupnika manifestiraju u njihovu »fućkanju na preuzete obveze« u redu, i to ima cijenu. Jer, ustavno, zastupnici nemaju obvezujući mandat, oni zapravo mogu odgovarati samo svojim stranačkim čelništvima. Pa kad već jest tako, onda neka tako i bude.</p>
<p>Ideja s potpisima na ulazu u Sabor i predaja ključeva na izlasku dječja je igra. Za zastupnike je mnogo veća kazna izgubiti na dva, tri mjeseca prije izbora svaku šansu za eventualni nastavak parlamentarne karijere i svega onoga što mandat na Gornjem gradu sobom nosi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hoće li Human Rights Watch vratiti i Hrvatima njihova pogažena ljudska prava i dostojanstvo</p>
<p>Ako nešto bude nedostajalo, onda će nam Nadzorništvo za ljudska prava opet udariti packu i tako unedogled. Jer oni u svom opširnom izvješću na 61 stranici daju i upute »međunarodnoj zajednici« kao treba postupati s Hrvatskom u budućim bilateralnim i multilateralnim dogovorima, kako treba pritiskati Hrvatsku kako bi učinila to i to. S takvom farizejštinom, jer o ničem drugom nije riječ, nećemo nikad, nikad, izići na kraj, koliko se god mi to trudili u shizofrenoj poziciji u koju su nas gospoda nadzornici i međunarodna zajednica ugurali / »Nadzornici« se izravno miješaju u unutarnje i vanjske poslove naše države i tako se pretvaraju iz humanitarne organizacije u politički čimbenik, iz neutralne »humane« organizacije u oruđe u nečijim rukama. Pitanje je koliko su uopće objektivni i imaju li legitimitet da tako naduto dociraju nižoj rasi o tome kakva bi trebala biti da bi bila jednaka višoj rasi. Oni su do te mjere drski da si dopuštaju davati konkretne upute hrvatskoj vladi o tome što mora poduzeti za povrat imovine, kako mora postupati s vlasničkim pravima nad nekadašnjom društvenom imovinom, kako mora teći obnova...</p>
<p>NIKOLA JELOVAC</p>
<p>Human Rights Watch (u prijevodu: Nadzorništvo za ljudska prava) održalo je u utorak, 2. rujna konferenciju za novinare na kojoj su priopćili da su sastavili svoje najnovije izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. </p>
<p>Izvješće je priređeno na engleskom, i to je, također, pokazatelj »poštovanja« prema nižoj rasi među kojom žive, a ono »ljudskih« odnosi se vjerojatno na srpska prava, jer su, čini se, samo oni ljudi. </p>
<p>Hrvati su genocidni i kako je s njihovim ljudskim pravima to nije bitno. Mi smo manje vrijedan narod, kako je to rekao i Friedrich Engels i trebali bismo napokon dopustiti da nas neki Übermenschi asimiliraju. </p>
<p>Ovako samo smetamo harmoničnom razvoju kulturnih europskih zemalja. Tako se eto, u Bosni Nadzorništvo za ljudska prava trudi da u Hrvata ne buja nacionalizam. U izvješću za 2002. napisali su da se Hrvati žestoko opiru demokratizaciji u Bosni. Izazivaju pobune, nisu mirno dopustili da im se plijeni Hercegovačka banka. Valjda zato međunarodna zajednica zahtijeva od premijera Račana da ne pomaže Hrvatima u Bosni. To je vrlo »humanitaran« stav, ali to Nadzorništvu (HRW) ne smeta.</p>
<p>Nije bitno što se najmanja etnička skupina u Bosni gazi, što joj se oduzima pravo na vlastitu televiziju, pa čak i na vlastite škole. </p>
<p>To što su pripadnici drugog naroda prema »demokratskom« izbornom zakonu mogli birati predstavnike Hrvata, to je prema Nadzorništvu za ljudska prava pozitivan napredak u bosanskoj demokraciji. Hrvati se ne mogu vratiti u Banju Luku, u Zenicu... Osobno poznajem neke od njih. Toliko su uplašeni, da se čak boje postaviti i pitanje o odšteti za svoju kuću u kojoj sad netko drugi živi. Jer ako postave pitanje, prijeti im se, glava im je u torbi. </p>
<p>No Nadzorništvo za ljudska prava zato bilježi svaki napad na Srbe. Tako je novinarki Ljubi Đikić iz Tomislavgrada prijetio linč nakon što je njezin sin, također novinar, napisao svoje mišljenje o stanju u krajevima Federacije kojim dominiraju Hrvati. HRW, također, pozdravlja uklanjanje Ante Jelavića iz Predsjedništva BiH, te šestorice hrvatskih visokih policijskih dužnosnika zbog podržavanja pokreta hrvatske samobitnosti u BiH. Također se pozdravlja i raspuštanje HDZ-a. Čudne mi demokracije! Čudne mi dobrotvorne organizacije! </p>
<p>No vratimo se novom izvješću o stanju Hrvatskoj! »Nadzornici« se izravno miješaju u unutarnje i vanjske poslove naše države i tako se pretvaraju iz humanitarne organizacije u politički čimbenik, iz neutralne »humane« organizacije u oruđe u nečijim rukama. </p>
<p>Pitanje je koliko su uopće objektivni i imaju li legitimitet da tako naduto dociraju nižoj rasi o tome kakva bi trebala biti da bi bila jednaka višoj rasi. Oni su do te mjere drski da si dopuštaju davati konkretne upute hrvatskoj vladi o tome što mora poduzeti za povrat imovine, kako mora postupati s vlasničkim pravima nad nekadašnjom društvenom imovinom, kako mora teći obnova, kako se odnositi prema opljačkanim i uništenim objektima, kako pravično zapošljavati Srbe u javnim poduzećima i poduzećima u državnom vlasništvu, kako priznati mirovine koje proističu iz rada ostvarenog u tzv. Krajini od 1991. - 1995. </p>
<p>Nema što, ova vlada kao i ona sljedeća, trebale bi dobro zasukati rukave i ne baviti se ničim drugim nego ostvarivanjem smjernica koje su nam zadali u Nadzorništvu za ljudska prava. Možda Vladi uspije zadovoljiti njihove kriterije, ako se dobro potrudi. </p>
<p>Ako nešto bude nedostajalo, onda će nam Nadzorništvo opet udariti packu i tako unedogled. Jer oni u svom opširnom izvješću na 61 stranici daju i upute »međunarodnoj zajednici« kao treba postupati s Hrvatskom u budućim bilateralnim i multilateralnim dogovorima, kako treba pritiskati Hrvatsku kako bi učinila to i to.</p>
<p>S takvom farizejštinom, jer o ničem drugom nije riječ, nećemo nikad, nikad, izići na kraj, koliko se god mi to trudili u shizofrenoj poziciji u koju su nas gospoda nadzornici i međunarodna zajednica ugurali. </p>
<p>Američkom tajniku za obranu Rumsfeldu, Nadzorništvo se obraća s poštovanjem pišući mu o zločinačkom držanju u neljudskim uvjetima »barem troje djece u dobi od 13 do 15 godina« navodnih islamskih fundamentalista u bazi Guantanamo na Kubi. Taj isti Rumsfeld je izjavio da su u tom konclogoru zatočeni samo »najgori od najgorih«. </p>
<p>»Dragi tajniče«, pišu nadzornici ljudskih prava, »pretpostavljamo da ta djeca ne mogu govoriti sa svojim odvjetnicima«. </p>
<p>Onda lijepo tom dragom gospodinu nabrajaju kakvi se međunarodni standardi rabe za djecu koja su kao vojnici zloupotrijebljena u oružanim sukobima. »Dragi tajniče, ... potrebno je povezati ih s obitelji, savjetovati ih, pružiti im mogućnost da se obrazuju i reintegriraju u društvo«. </p>
<p>»Dragi tajniče, ... požurujemo vas da razjasnite koje korake poduzimate da se prilagodite međunarodnim standardima. U očekivanju vašeg odgovora, srdačno vaši... nadzornici za ljudska prava«. Ne kaže se »prilagodite se međunarodnim standardima«, nego se koristi blaža forma, da se zločinci ne bi uvrijedili.</p>
<p>S hrvatskom se vladom ne postupa tako uljudno. Prijeti se, daju se upute visokom predstavniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju da nipošto ne smanjuju svoju prisutnost u Hrvatskoj. </p>
<p>Ujedinjenim se narodima nalaže da se Hrvate nadgleda i da se u slučaju potrebe zatraže dodatni dokazi o poštivanju preuzetih međunarodnih zakona. Europskoj se uniji preporučuje da se »napredak u pitanju povratka (Srba), naročito glede vraćanja u njihove kuće, poštivanja stanarskih prava i ravnopravnost u obnovi, zapošljavanju i priznavanju mirovina, bude uvjet Hrvatskoj za bilo koji napredak na putu za Europsku uniju«. </p>
<p>Vijeće Europe treba se pobrinuti da se primijene preporuke Europske komisije protiv rasizma i netolerancije, koje su upućene hrvatskoj Vladi u srpnju 2001.</p>
<p>Human Rights Watch je vrlo dobro organizirana i financijski dobro potkovana skupina ljudi, koja nije štedjela ni vremena ni novca da prouči svaki hrvatski korak prema Srbima i da svaki mogući nedostatak sankcionira prijetnjama u stilu »trun u tvom oku vidim, a balvan u svojem ne«. Da, riječ je zaista samo o srpskim pravima. O hrvatskim pravima nema ni riječi, a sve je uzeto izvan konteksta. </p>
<p>Nije važno to što Hrvatska ima više od dvadeset posto nezaposlenih, što su ti isti Srbi sami odgovorni što nemaju radnih mjesta, što su uništili škole, turističku privredu koja se teškom mukom oporavlja, a još nije dosegla razine iz predratnih godina, da ne govorimo o ljudskim ranama, koje su duboke i koje se ne mogu tako lako zaliječiti. </p>
<p>Ruku na srce, ni Hrvati na područjima posebne državne skrbi ne žive bolje. Za njih se malo izdvaja, dok su Srbi primjerice u okolici Knina primali traktore, stoku i druge darove od međunarodnih humanitarnih organizacija. Nije važno što Hrvatska nema novca za sve to što Srbima treba. Neka se i dalje zadužuje, nek gubi i na taj način svoje dostojanstvo, jer čovjek dužnik nije slobodan. Možeš ga i dalje ucjenjivati i ponižavati.</p>
<p>Da, »Hrvatom nikad nije bilo lako biti«, ali ipak smo sačuvali našu zemlju od Turske najezde i inih nedaća, pa ćemo, ne dvojim, i od raznih pritisaka koji nas dovode do očaja, uništavaju stvaralačku energiju našeg naroda i kleveću nas pred svijetom. U svoj bijedi u kojoj smo svojom krivnjom, ali i krivnjom drugih, možemo reći: mi smo kao narod duboke kršćanske tradicije spremni, dužni i sposobni štititi manjine. </p>
<p>Ali onda imamo i moralno pravo da isto to tražimo i od drugih. </p>
<p>A s takvim »humanitarnim« organizacijama poput Nadzorništva za ljudska prava bit će vrlo težak svaki razgovor ako se i oni ne budu spremni mijenjati i učiti, što je malo vjerojatno. Njihov pristup je zapravo rasistički i svatko ima pravo ne prihvatiti razgovor s onim koji ga ne vidi kao ravnopravnog sugovornika. </p>
<p>Farizejština i licemjerje Izvješća Human Rights Watcha koje je upravo predstavljeno, podsjeća me na Isusov govor o farizejima: »Vršite i držite sve što vam reknu, ali se ne ravnajte prema njihovim djelima, jer govore, a ne vrše! Oni vežu teška bremena koja se jedva mogu nositi te ih stavljaju ljudima na pleća, a sami ih neće ni prstom pokrenuti«. </p>
<p>To znači da ćemo mi sami, bez ponižavajućih pritisaka učiniti sve da Hrvatska bude pravedna i skladna domovina svih onih koji u njoj žive, sve da se u njoj ljudi odnose s poštovanjem i tolerancijom jedni prema drugima! </p>
<p>Ne zato što to Human Rights Watch nalaže, nego zato što mi po našoj savjesti znamo da tako treba biti.</p>
<p>Autor je doktor medicinskih znanosti, psihijatar iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Globalno poslovanje i transfer tehnologije: ne ovisi proizvodnja samo o dobro razrađenim inovacijama</p>
<p>Proizvodnja je uvjetovana nebrojenim načinima razumijevanja, interpretiranja i djelovanja koji su utjelovljeni u kulturi društva i pojačani njegovim rutinama. Proizvodnja je društveni proces ovisan o društvenim institucijama, vezama, običajima i pravilima. Konsekventno, razina produktivnosti neke nacije nije jednostavna, a niti tako povezana s tehnološkim razvitkom kako to sugerira isključivo naglašavanje tehnološke difuzije / Poduzetništvo je usko povezano s društvenom promjenom u mijenjanju socijalnih i političkih odnosa. Ono razara etablirane obrasce nadomještajući ih novim aranžmanima. No, društvene rigidnosti i želje da se zadrži status quo mogu djelovati </p>
<p>kao jake brane poduzetništvu, a ove prepreke će biti najjače u onim ekonomskim sistemima u kojima vlast ima glavnu ulogu u donošenju ekonomskih odluka</p>
<p>LUKA BRKIĆ</p>
<p>Za modernu ekonomiju promjena je postala kontinuirana i sveprisutna, s naglaskom na međunarodna ulaganja i difuziju nove tehnologije. I proces tehnološke promjene i trend sve veće međunarodne integracije kontinuirano otvaraju nove trgovinske i investicijske mogućnosti. U jednom širem smislu, sličnost preferencija proizvođača i građana u alternativnim načinima odlučivanja esencijalna je odrednica opsežnosti i prirode sporazuma o slobodnoj trgovini. </p>
<p>To uključuje i slične stavove prema državnom vlasništvu, regulaciji partikularnih interesa, obrazovanju etc. Samo sa sličnim obrascem njihovih interesa, društva mogu pristati i na sličan obrazac iskrivljavanja cijena i stoga na razuman sporazum o slobodnoj trgovini koji pokriva ove alternativne načine odlučivanja.</p>
<p>Još i danas postoje znatna razilaženja o posljedicama stranih investicija, posebno multinacionalnih kompanija, za zemlju domaćina. Mnogo je onih koji tvrde da se industrije kojima dominiraju multinacionalne kompanije sastoje od okrnjenih ogranaka tvornica koje koriste neefikasne metode proizvodnje i često su svedene na montažnu funkciju. Proizvodnja u tim podružnicama usmjerena je na domaće tržište s malom izvoznom moći, a glavnina proizvodnje uvezena je kao gotov proizvod. </p>
<p>Zagovornici te pozicije pokušavaju dokazati da većina glavnih upravljačkih funkcija, kao što su planiranje ili istraživanje i razvoj, ostaje u stranoj zemlji, a upravljačka uloga podružnice ograničena je na prodaju i neposredan nadzor. S druge strane, stav je multinacionalnih kompanija da podružnice poboljšavaju industriju u zemlji domaćinu putem tehnološkog transfera povećavajući zaposlenost i prihode od poreza.</p>
<p>Suprotno pretpostavkama teoretičara tehnološke difuzije, proizvodnja ne ovisi jednostavno o dobro razrađenim inovacijama, jer je proizvodnja uvjetovana nebrojenim načinima razumijevanja, interpretiranja i djelovanja koji su utjelovljeni u kulturi društva i pojačani njegovim rutinama. </p>
<p>Proizvodnja je društveni proces ovisna o društvenim institucijama, vezama, običajima i pravilima. Konsekventno, razina produktivnosti neke nacije nije jednostavna, a niti tako povezana s tehnološkim razvitkom kako to sugerira isključivo naglašavanje tehnološke difuzije.</p>
<p>Moderna je ekonomija daleko od toga da bude homogena. Sastoji se od velikog broja vidljivo različitih proizvodnih sektora, gdje svaki ima svoje tržište rada, tehnologiju i potražnju. Prisutnost tih brojnih različitih sektora znači da u jednom mogu postojati inflatorni pritisci, a u drugom ne.</p>
<p>Općenite makroekonomske politike za obuzdavanje inflacije ne mogu imati podjednak uspjeh. Poremećaji stvoreni različitim modelima odlučivanja neće svaki sektor pogoditi jednakom neefikasnošću, a posebno je važno da može doći do neravnomjernog rasta unutar društva.</p>
<p>Napuštajući pretpostavke o homogenosti proizvodnih faktora, nužno se postavlja pitanje ljudskog faktora. Ovdje govorimo o običajnim i kulturnim činiocima, obrazovnoj razini i profesionalnoj obučenosti, varijablama koje je ne samo teško mjeriti, pa zbog toga i nisu bliske ekonomistima, nego se teško mijenjaju i prenose. Jednom uspostavljene rutinizirane akcije i nekodificirano znanje imaju vlastitu inerciju i kako tempo preobrazbe pada, sistem smjera okoštavanju i jačanju postojećih rutina.</p>
<p>Konstitutivni elementi tehnike obuhvaćaju važne specijalne osobne vještine ili personalizirane obrasce interakcije i suradnje unutar grupe individua. Što su starije institucije i rutine, sistem teže prihvaća tokove kodificiranog znanja i tehnika.</p>
<p>Konsekventno, s konceptom institucionalnog okoštavanja, u odsutnosti većih kriza i poremećaja koje bi uzrokovale potrebu za stvaranjem novih institucija i rutina, logično je pretpostaviti da njihov doprinos rastu produktivnosti progresivno pada u vremenu nakon vrhunca preobrazbe. </p>
<p>Ako su ljudi različiti... tada se priča o rastu i razvoju ipak mijenja. To i pokušavamo ističući opću društvenu važnost rutiniziranog ponašanja i nemogućnost svođenja »prešutnog znanja« ili »znanja koje se ne može naučiti« na informaciju i nemogućnost prenošenja u kodificirani oblik. </p>
<p>Tako Dietel razlikuje fundamentalne i sekundarne institucije nacionalnih država pri čemu se fundamentalne mijenjaju teško a sekundarne lakše. Na temelju toga razlikovanja, Bonus izvodi i mogućnost dvostruke kulture koja nastaje kada se na razvijene nacionalne institucije bez dubljeg razumijevanja lokalne kulture mehanički nakaleme izvana preuzete sekundarne institucije.</p>
<p> To se dogodilo, prema njegovu sudu, kada su profesori ekonomije s Harvarda doletjeli u Moskvu i smjesta htjeli staviti u pogon američku tržišnu ekonomije. </p>
<p>»Budući da za tu implementaciju nisu bile ispunjene kulturne pretpostavke, pa dakako ni tržišno gospodarstvo kao kulturni fenomen, te sekundarne institucije stanovništvo nije prihvatilo: Običaji zemlje se suprotstavljaju inovacijama, te se na kraju pokazuju jačima.« (Dietel).</p>
<p>Usko definirani način vođenja rasprave o međunarodnoj konkurentnosti zanemaruje niz važnih elemenata koji čine naciju »konkurentnom«, od kojih su mnogi negospodarski. Mi zagovaramo stajalište o utjecaju ekonomskog razvojnog procesa na sve aspekte društvenog života, pri čemu je materijalni napredak prouzročio mnoštvo ekonomskih, socijalnih, političkih i kulturnih promjena, koje su povratno utjecale na ritam i uzroke tehnološkog razvoja.</p>
<p>Smatramo neprihvatljivim poimanje tehnologije izvan konteksta kulture, institucija i spoznajnih okvira. Poduzetništvo je usko povezano s društvenom promjenom u mijenjanju socijalnih i političkih odnosa. Ono razara etablirane obrasce nadomještajući ih novim aranžmanima. </p>
<p>No, društvene rigidnosti i želje da se zadrži status quo mogu djelovati kao jake brane poduzetništvu, a ove prepreke će biti najjače u onim ekonomskim sistemima u kojima vlast ima glavnu ulogu u donošenju ekonomskih odluka.</p>
<p>Tek političke institucije, društvene strukture, norme i gospodarski poreci, omogućuju utvrđivanje strukturnog značenja političko-kulturoloških čimbenika - a time omogućuju i utvrđivanje razlika i mogućih varijanti zapadnjačke kapitalističke demokracije. Studije komparativnih ekonomskih sustava prestaju tako biti akademske vježbe i postaju esencijalni element u procesu inteligentnog izbora.</p>
<p>Autor je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Modernizacija hrvatskoga školstva u sjeni joge</p>
<p>Glavni akteri »slučaja joga«, učitelji, umjesto da budu u središtu javnih rasprava, sasvim su zaboravljeni. Njih, zbog čijeg bi stresnog posla joga trebala ući u škole, nitko nije ni spomenuo. Nikome, također, nije palo na pamet pozabaviti se problemima hrvatske prosvjete, koji su uzrok stresa, ne samo učitelja nego i učenika / U današnjoj (polu?)siromašnoj Hrvatskoj, u kojoj mnogo ljudi ne radi ili radi za mizernu plaću, učitelji izgledaju kao »povlaštena gospoda s plaćicama« koja ne rade ništa korisno</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Pitanje joge u hrvatskim školama uzburkalo je javnost. Crkva, nevladine udruge, ljevičari, desničari i svi ostali bavili su se isključivo svjetonazorskom stranom tog problema. Javne rasprave su se svele na dvojbu; je li joga pokušaj ugrožavanja tradicionalnog katoličkog identiteta većine hrvatskih građana ili je otpor jogi znak nesnošljivosti i pokušaj sužavanja vjerskih sloboda .</p>
<p>Pritom su glavni akteri »slučaja joga«, učitelji, umjesto da budu u središtu javnih rasprava, sasvim zaboravljeni. Njih, zbog čijeg bi stresnog posla joga trebala ući u škole, nitko nije ni spomenuo. Nikome, također, nije palo na pamet pozabaviti se problemima hrvatske prosvjete, koji su uzrok stresa, ne samo učitelja nego i učenika.</p>
<p>Problema je mnogo, a europeizacija i modernizacija školskog sustava, te podizanje društvenog ugleda znanja, nameću se kao najvažniji.</p>
<p>Da je hrvatska škola prilično zastarjela, odnosno da je protkana duhom »činovničkog obnašanja učiteljskih poslova«, pokazalo je još 2000. istraživanje Ministarstva prosvjete i sporta. U skladu s tim tvrdnjama iz istog istraživanja da bi »školama i učiteljima trebalo prepustiti inicijativu«, odnosno omogućiti slobodu poučavanja još izgleda kao dalek san. </p>
<p>Formalizirani programi, koji favoriziraju »bubanje« umjesto aktivnog znanja, u djece stvaraju odbojnost, a učitelje postupno pretvaraju u »prosvjetne činovnike«. U skladu s tim birokracija je nadvladala znanje pa ni stjecanje nekoga znanstvenog zvanja za školu nema naročitu vrijednost. </p>
<p>Sve u svemu sustav je vrlo nalik na visoko centraliziranu i birokratiziranu školu, koja je u Francuskoj stvorena iza revolucije 1789. i koju su »pomeli« tek učenički nemiri 1968.</p>
<p>Može li uvođenje joge otkloniti te nedostatke? Može li pridonijeti slobodi poučavanja i modernizaciji i europeizaciji hrvatskog školstva?</p>
<p>S druge strane, prosvjeta i znanje općenito, čine kategorije čiji je društveni ugled vrlo malen. U skladu s tim javnost je navikla prosvjetu sagledavati u kontekstu ekscesa i »slučajeva«, pri čemu priče poput one o učitelju koji je prodavanjem ocjena sagradio kuću trokatnicu ili o studentu koji je u indeksu »zaboravio« izvjestan broj »šuškavih papira« padaju na plodno tlo. </p>
<p>Čak što više, u današnjoj (polu?)siromašnoj Hrvatskoj, u kojoj mnogo ljudi ne radi ili radi za mizernu plaću, učitelji izgledaju kao »povlaštena gospoda s plaćicama« koja ne rade ništa korisno. U tom smislu i priprema budućih hrvatskih građana za europski izazov izgleda kao nevažan posao koji će se obaviti sam od sebe.</p>
<p>Može li joga otkloniti tu antiintelektualnu klimu u hrvatskom društvu i može li učiteljima pomoći da se toj klimi odupru?</p>
<p>Budući da ne može pridonijeti rješavanju ovih, najozbiljnijih, problema prosvjete, jogu treba ostaviti po strani. Naboj koji je u javnosti stvoren zbog nje treba usmjeriti na stvarne probleme kao što su položaj učitelja (i učenika) te nizak društveni ugled prosvjete i znanja općenito.</p>
<p>Sve drugo je gubitak dragocjenog vremena na putu prema Europi.</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita, zaposlen u Osnovnoj školi »Knez Mislav« u Kaštel Sućurcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Austrijska gotova, prometne gužve do otvaranja Klaićeve</p>
<p>Klaićeva: U subotu bi se trebao postaviti završni sloj asfalta na kolnik i na pješačku i novu biciklističku stazu, u dužini od oko tisuću metara / Austrijska: U tijeku su manji radovi na uređenju zelenila</p>
<p>Nakon što su se Zagrepčani vratili s odmora, gradske ulice ponovno su zakrčene automobilima, a proteklih dana najveće gužve i zastoji u prometu stvaraju se u Hebrangovoj, Vodnikovoj, Savskoj i ulicama oko Mažuranićeva i Marulićeva trga. Rekonstrukcija Klaićeve ulice približava se kraju, a upravo zbog tih radova velike su gužve na zelenom valu. </p>
<p> »U subotu bi se trebao postaviti završni sloj asfalta na kolnik i na pješačku i novu biciklističku stazu, u dužini od oko tisuću metara. </p>
<p>Slijedi još postavljanje granitnih kocaka na parkirališna mjesta, a i Elektra dovršava svoj posao. </p>
<p>Završni radovi ubrzano se obavljaju i nadamo se da će Klaićeva moći biti puštena u promet sljedeći tjedan, kad počinje i školska godina«, rekao je Damir Đerzić, koordinator radova u Klaićevoj.</p>
<p>Od Đorđa Pavlice, koordinatora radova u Ulici Republike Austrije, saznajemo da je postavljen završni sloj asfalta, a pri kraju je i postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije.</p>
<p>»Obavljen je i tehnički pregled prometnice, a radovi će biti gotovi prije roka, koji je 15. rujna. </p>
<p>Nakon što dovršimo još neka manja hortikulturalna uređenja, cesta će se oprati i sve će biti spremno za otvaranje«, rekao je Pavlica. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Uporni jer čuvaju jedinu zelenu oazu u kvartu</p>
<p>U kojoj se normalnoj državi rješavaju zelenih površina? / »U četvrtak očekujemo dolazak ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. Ive Banca, a potom i neke inspekcijske službe«, rekla je ogorčena stanarka Alma Pinhak / Ako netko već treba naše zeleno odmorište i kisik, u redu, ali neka nam onda Vlasta Pavić osigura dovoljno zraka za disanje«, poručuju ljutiti stanari </p>
<p>Stanari Ivekovićeve ulice već deset dana, uz dozvolu policije, danonoćno stražare preko puta zemljišta na kojemu je planirana izgradnja sedmerokatnice i tako čuvaju, kako kažu, jedinu zelenu oazu svoje djece. Na straži se izmjenjuju svaka tri sata a za nekadašnji park, u kojem su posječena 32 pedesetogodišnja stabla, uključujući i samonikle voćke - orahe i šljive, spremni su na borbu »do kraja«.</p>
<p>»U utorak ujutro došla su dva bagera i tri kamiona tvrtke Bramgrad koji su vjerojatno trebali započeti iskopavanje temelja za izgradnju zgrade na jedinoj zelenoj površini koju je oko 1500 stanara i djece Ivekovićeve, Ivanićgradske i Leprovečke koristilo za odmor i igru«, priča ogorčena stanarka Alma Pinhak. »Došlo je čak šest džipova specijalaca, dvije marice te nekoliko policijskih automobila kako bi riješili užarenu situaciju kad smo strojevima prepriječili ulazak na gradilište. Istodobno je policija radila reda zamolivši vozače bagera i kamiona da se maknu s ceste na kojoj je sve do 13.30 sati bio blokiran promet vozilima ali i pješacima. Kako su se građevinari oglušivali o policijske apele, pozvana je dizalica koja ih je odvukla«.</p>
<p>»U četvrtak očekujemo dolazak ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. Ive Banca, a potom i neke inspekcijske službe«, dodala je Alma Pinhak.</p>
<p> »U kojoj se normalnoj državi rješavaju zelenih površina koje u sumnjivim kupoprodajnim transakcijama dobivaju u vlasništvo mutni tipovi«, pitali su se stanari. »Ako netko već treba naše zeleno odmorište i kisik - u redu, ali neka nam onda Vlasta Pavić osigura dovoljno zraka za disanje«, poručili su ljutito.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Otvorena prva Montessori osnovna škola u Hrvatskoj </p>
<p>Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar u srijedu je svečano otvorio prvu privatnu Montessori osnovnu školu Barunice Dedee Vranyczany, koja je nastala isključivo entuzijazmom roditelja tridesetak mališana koji će je polaziti. Oni su, naime, financirali najam kuće u Heinzelovoj 8 u kojoj je smještena škola, a obavili su čak i građevinske zahvate u njoj. Ipak, u pozdravnom govoru ministar im je obećao da će Vlada u sljedećem proračunu misliti i na tu školu. </p>
<p>Strugar je samostalnost i slobodu istaknuo kao odlike Montessori metode. </p>
<p>Ravnateljica Narcisa Buczynski podsjetila je na težak put osnivanja škole, što je počeo prije dvije godine. Grupica roditelja odlučila je organizirati školu i uspjela u tome, unatoč nerazumijevanju lokalne zajednice. Škola za sada ima dvije skupine prvog razreda koje vode učiteljice Antonia i Tea. Dobila je ime po barunici Dedee koja je 1934. godine osnovala na Dolcu u Zagrebu prvi Montessori vrtić. Neki od polaznika toga vrtića bili su prisutni i na ovom otvorenju. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Hodočašće u Mariju Bistricu od 13. do 15. rujna </p>
<p>Zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu, 272. po redu i pod geslom »Evo ti majke!«, održat će se od 13. do 15. rujna, izvijestio je u srijedu pročelnik Ureda zagrebačkoga nadbiskupa za odnose s javnošću Zvonimir Ancić. </p>
<p> Na zavjetno hodočašće hodočasnici pješaci polaze 13. rujna u dva smjera. Prvi kreću iz zagrebačke katedrale, gdje će biti blagoslov hodočasnika u 5 sati, preko Sljemena, gdje će u 9 sati biti misa u kapeli Majke Božje. Druga skupina hodočasnika okupit će se u Čučerju gdje će na početku puta u 10 sati slaviti misu i zatim se zaputiti prema Mariji Bistrici. Svi pješaci sastaju se kod kapele sv. Ladislava u Mariji Bistrici, odakle u 18 sati kreće ulazna procesija u svetište Majke Božje Bistričke. U nedjelju, 14. rujna, program počinje u 9 sati, u 11 sati kreće zavjetna procesija od kapele Ave Maria do crkve na otvorenom blaženoga Alojzija Stepinca, gdje će u 11.30 sati biti slavljena koncelebrirana euharistija koju će predvoditi zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Zavjetno hodočašće završava u ponedjeljak, 15. rujna, misom zahvalnicom u 19 sati u zagrebačkoj prvostolnici, koju će također predvoditi nadbiskup Bozanić. H</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>HDZ: Kamo će Ministarstvo smjestiti 1070 studenata</p>
<p>»Pozdravljamo inicijativu obnove Studentskog doma Dr. Ante Starčević u Šarengradskoj i s njom se slažemo, no gdje će se sada smjestiti 1070 studenata koji su trebali tamo provesti akademsku godinu«, upitala je Margareta Kosec, nacionalna predsjednica Mladeži HDZ-a na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu a sazvanoj zbog problema s kojima se trenutno suočavaju studenti. Prema predviđanjima, dom zbog obnove neće biti useljiv do siječnja 2004. godine. </p>
<p>Kako je rekla Margareta Kosec, nedopustivo je da Ministarstvo znanosti i tehnologije, koje financira obnovu doma, nema zamjenski smještaj za studente.</p>
<p> Mladež HDZ-a oštro se protivi i poskupljenju studentske školarine, koja po novom iznosi od 8 do 12 tisuća kuna. Branimir Jerneić, član predsjedništva Mladeži i glavni tajnik Hrvatske akademske zajednice, smatra neshvatljivim da Studentski centar, koji je u sanaciji, obnavlja dom za 43 milijuna kuna. Jerneić smatra da bi se problem stanovanja studenata mogao izbjeći etapnom obnovom. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Danju restoran, noću - striptiz bar </p>
<p>Bar nije za svačiji džep: najjeftinije pivo koštat će 30 kuna, a ako se odlučite podijeliti rundu s plesačicama, njihovo piće koštat će vas 200 i više kuna</p>
<p>S posljednjim danima rujna Savska cesta postat će bogatija za noćni bar sa striptizetama. Ivan Čepo, vlasnik restorana »Savski podrum« nedaleko Vjesnikova nebodera, odlučio je maksimalno iskoristiti svojih 200 četvornih metara površine koji, kako kaže vlasnik, navečer ionako nisu dovoljno iskorišteni.</p>
<p>»Činilo mi se da bi s manjim ulaganjima najbolje bilo otvoriti upravo noćni bar sa striptizetama, a budući da je prostor i izoliran, susjedima neće smetati«, rekao je, uz napomenu kako zainteresiranih cura ima jer one, uostalom, već nastupaju po nekim drugim striptiz barovima. </p>
<p>U pravilu, u svakom baru nastupaju najviše mjesec dana, tada odlaze u drugi bar, kako publici ne bi dosadile. Čepo će se uključiti u taj krug. </p>
<p>Svaki nastup djevojke naplaćuju 25 eura, a pravilo je da nastupaju po dvije s uigranim plesnim točkama, odnosno ples uz glazbu, a program traje do ranih jutarnjih sati. Njihova je zadaća, uz ostalo, i animirati goste da potroše što više.</p>
<p>A da to neće biti baš za svačiji džep, govore i cijene: najjeftinije pivo koštat će 30 kuna, a ako se odlučite podijeliti svoju rundu s plesačicama, njihovo piće koštat će vas 200 pa i više kuna.</p>
<p> Uz smjeh Čepo je dodao kako ih »tada možete malo pipnuti i dirnuti«.</p>
<p>»No to ne bi bila nikakva prostitucija. Sve je legalno, cure koje rade bit će prijavljene«. </p>
<p>Po danu bi i dalje radio restoran »Savski podrum«, a tek nakon ponoći otvorila bi se vrata noćnog bara. Čepo računa i s gostima »Movie puba« koji se zatvara u tri sata. Prema nekim procjenama ovo je veoma isplativ posao jer nekoliko gostiju može napraviti promet veći nego što ga restoran napravi čitav dan. Troškovi ipak dosižu i do 1500 kuna za svaku noć, a kako treba osigurati zaštitara, konobare i voditelja, ovaj podvig Ivan Čepo nije želio početi tijekom ljeta, zbog mrtve sezone u gradu.</p>
<p>Ako posao krene, proširit će ga i na drugi dio restorana, a sada će se zadovoljiti sa 20 četvornih metara i jednim podijem. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Londonska premijera »Calendar Girls« humanitarnog karaktera</p>
<p>LONDON, 3. rujna</p>
<p> - U britanskoj prijestolnici u utorak je navečer doista bilo glamurozno, barem na Leicester Squareu, u i ispred kina Odeon, gdje je održana premijera po mnogima najvećeg favorita za broj jedan na box-office ljestvicama - filma »Calendar Girls«. Na premijeru su, dakako, stigle i zvijezde filma Helen Mirren i Julie Walters.</p>
<p>Mirren i Walters igraju u priči o damama sa Ženskog instituta Rylstone, koje su se svukle kako bi prikupile gotovo 600.000 funti za dobrotvorne svrhe. Na crvenom su se tepihu zvijezdama pridružili i ostali glumci iz filma - Penelope Wilton, Celia Imrie, Geraldine James i John Alderton.</p>
<p> Tricia Stewart, na čijem se životu temelji lik Helen Mirren, bila je oduševljena premijerom filma temeljenom na njezinom životnom iskustvu. Stewart je, priča je filma, prije pet godina došla na ideju da gola pozira za kalendar čiji bi prihodi od prodaje išli u dobrotvorne svrhe, nakon što je suprug njezine prijateljice Angele Baker umro od leukemije.</p>
<p> Obje su se prijateljice nadale da će prikupiti nekoliko stotina funti za lokalnu bolnicu blizu Skiptona u Yorkshire Dales.</p>
<p> Film je pozdravljen kao ženski odgovor na »Skidajte se do kraja« te očekuje uspjeh s obje strane Atlantika, a već je odlično prihvaćen na festivalu u Cannesu.</p>
<p>Glumice koje su igrale originalne »kalendar djevojke«, sve su se za potrebe filma razodjenule.</p>
<p> Helen Mirren je uvjerena da priča nudi poneki detalj za svakoga. »Ne vjerujem da će muška publika dolaziti samo zbog golih žena, a muškarci koji su ga već vidjeli, film smatraju smiješnim, duhovitim i humanim«, izjavila je Mirren.</p>
<p>I ova je premijera bila humanitarnog karaktera, a prihodi također idu u korist Zaklade za istraživanje leukemije. Predviđa se prikupljanje do jednog milijuna funti.</p>
<p>Pogledati film čija se priča temelji na njihovom životu došlo je i šest originalnih »kalendar djevojaka«. Supruga Johna Bakera, čija je smrt bila uzrok potraživanja humanitarnih akcija, kazala je kako bi se njezinom suprugu veoma svidio film. »Bio bi oduševljen i veoma ponosan na nas«, kazala je Angela Baker te dodala ta ju je film nasmijao ali i rasplakao. (P.B.P., H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Clooney strahuje od paparazza i mobitela s kamerama </p>
<p>VENECIJA, 3. rujna</p>
<p> - George Clooney, u društvu svoje posljednje filmske partnerice Catherine Zeta-Jones, stigao je na festival u Veneciju kako bi predstavio svoj posljednji filmski uradak »Intolerable Cruelty. Film potpisuju braća Joel i Ethan Coen«.</p>
<p>Zanimljivo, baš je na dan njihove premijere izašao i posljednji broj magazina Venity Fair, u kojem je objavljen i veliki intervju s holivudskom zvijezdom, gdje Clooney priča o privatnom životu.</p>
<p> »U vezama je najbolje što ih uvijek možete ponovno započeti i reći 'Ja sam stvarno dobar momak'. Samim time vi i možete biti dobar momak«.</p>
<p> Clooneyju rijetko kad ne pođe zarukom zavesti neku djevojku. Jedino što mu smeta na putu do toga su paparazzi. Iako se najpoželjniji holivudski samac ovog ljeta uglavnom skriva u jednoj talijanskoj vili, ponekad riskira pa svoje nove ljubavi izvodi van, čime one postaju »svježe meso« za paparazze.</p>
<p> »Čim se počnem s nekim nalaziti, posvuda se objavljuju naše fotografije i priče tipa 'Tko je ona?'. Pritisak je golem od samog početka«, kaže Clooney. »Zbog toga prije nego što izađem u javnost moram odlučiti jesam li spreman na takve udarce«.</p>
<p> Zgodni glumac otkriva da se u početku veze obično odlučuje za ostanak kod kuće dok bolje ne upozna svoju odabranicu, a tada zajedno odlučuju jesu li spremni za izlazak pred oči javnosti.</p>
<p> Paparazzi nisu jedini koji love Clooneyja. Mobiteli s kamerama najnovija su zamka za slavne osobe.</p>
<p> »Jednom sam otišao na večeru kad mi je prišla djevojka i zamolila me za poljubac. Sagnula se, poljubila me, a kad sam se vratio kući ta fotografija već je bila na TV-u. Nevjerojatno!«, čudi se Clooney.</p>
<p> Zato je Clooney veći dio ljeta proveo unutar svoje luksuzne tamnice, talijanske vile s 15 soba koja gleda na jezero Como. 42-godišnji zavodnik smatra se »sretnikom« što živi dobar život i ne želi se žaliti zbog loših strana slave i bogatstva.</p>
<p> Unatoč takvom stavu, katastrofalna kritika u losangeleskom Timesu Kennetha Turana na račun njegova redateljskog prvijenca »Ispovijedi opasnog uma« prilično ga je uzrujala.</p>
<p> »To je jedan ljutiti ... momak«, kaže Clooney o Turanu. »Uništio je 'Ispovijedi' čisto osobnim i vrlo brutalnim napadom«, dodao je on. (H, P.B.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Asterix ponovno oduševljava obožavatelje </p>
<p>PARIZ, 3. rujna</p>
<p> - Asterix i Obelix ponovno se vraćaju, objavljeno je još početkom srpnja, a proteklog je vikenda izašao novi album »Asterix et la rentree gauloise«, autora Renea Goscinnyja i Alberta Uderza. </p>
<p>Izdavač Abert Rene i urednica Sylvie Uderzo, autorova kći, pustili su u prodaju, s novim omotom i dodatnim tekstovima, album koji je prodavan samo jednom, kao dodatak kompletu video kaseta prije desetak godina. </p>
<p> Sve priče zamislili su Goscinny (pisac tekstova), preminuo 1977., i Uderzo (autor sličica). Kratke su i sadrže od jedne do pet stranica, a objavljene su u časopisu Pilote i drugim časopisima sedamdesetih godina. </p>
<p> Tu je i jedna neobjavljena priča »Lutece, Ville olympique« iz 1986., kad je Pariz bio u konkurenciji za Olimpijske igre, koju je napisao i nacrtao Uderzo, danas 76-godišnjak. Uderzo u tom albumu nudi i priču koju je upravo završio s novim likom »Chanteclairix«. Svakoj priči prethodi Uderzov uvod u kojem prepričava njezino nastajanje i dogodovštine vezane uz nju. </p>
<p> Urednica Sylvie Uderzo izjavila je da je to povijesno svjedočanstvo koje će razveseliti mlađe i starije obožavatelje Asterixa.</p>
<p> Na svim crtežima korišteni su novi tehnički postupci kako bi se poboljšalo boju i slova. Album sadržava 56 stranica, a u francuskom izdanju tiskan je u 1.500.000 primjeraka. </p>
<p> Prethodni album s avanturama malog Gala, »Asterix et Latraviata«, tiskan je 2001. u tri milijuna primjeraka na francuskom i pet milijuna primjeraka na drugim jezicima. </p>
<p> Prvi albumi iz šezdesetih godina imali su nakladu od 6000 primjeraka, a otada ih je prodano ukupno 300 milijuna. Asterix Francuzima ostaje omiljeni junak. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Šegrt Hlapić u akciji »Poštujte naše znakove«</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Tradicionalni »Hlapićev sajam«, ove godine pod nazivom »Poštujte naše znakove«, u organizaciji Croatia filma održat će se 5., 6. i 7. rujna na Strossmayerovom trgu. Odlučeno je da ove godine centralni događaj omiljenog dječjeg sajma bude akcija »Poštujte naše znakove«. Croatia film, filmska kuća zaslužna za jedan od najuspješnijih domaćih crtića »Čudnovate zgode šegrta Hlapića«, već niz godina je sudionik ove akcije koja je također poput njihova sajma postala tradicionalnom, a održava se svake godine pred početak škole s ciljem zaštite djece u prometu. Posjetitelji »Hlapićeva sajma« moći će se uključiti u razne igre i natjecanja budući da je program sajma zamišljen kao edukativan i zabavan. Naravno, cijeli je program nezamisliv bez likova iz popularnog crtića koji će na sajmu u prirodnoj veličini uveseljavati posjetitelje. Ova hvale vrijedna akcija ujedno će biti iskorištena u svrhu promocije istoimenog interaktivnog CD-a. Dok prvi dan sajam počinje točno u podne, subotu i nedjelju će započeti već u 10 sati ujutro, a sva tri dana će trajati do 19 sati. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Povratak ruskog filma u najboljem izdanju</p>
<p>Debitantski film »Povratak« ruskoga redatelja Andreja Zvjaginceva vratio nas je u najbolje dane ruske škole / Naoko jednostavna, ali duboko impresivna i snažna priča o dva dječaka čiji se otac vraća nakon 12 godina izbivanja / Kinezi solidni i izazovni / Amerikanci zabavni na najbolji mogući staromodni način s Georgeom Cloonyem kao novim Caryjem Grantom </p>
<p>VENECIJA, 3. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Ruski se film vraća kući - mogli bismo sentimentalno zaključiti sudeći po debitantskom ostvarenju Andreja Zvjaginceva, »Povratak«. Taj film na najbolji mogući način, snažno i emotivno vraća tu utjecajnu kinematografiju tamo gdje joj je oduvijek i bilo i mjesto, u izvorne autentične autorske vode koje su svojedobno promovirali Tarkovski, Paradžanov, Šengelaje, Muratova...U kinematografiju u kojoj nema previše kompromisa, ali ima iskrenosti i autentičnosti života onakva kakav on jest, bez ulagivanja i lažiranja.</p>
<p> Dva brata žive u skromnim uvjetima prepušteni svaki svojoj osobnoj borbi za preživljavanje i snalaženje i s izazovnim pitanjem o ocu kojeg nema, a čiju staru sliku nose sa sobom. A kada se on iznenada vraća poslije dvanaestogodišnjeg izbivanja, počinju njihove dileme i upiti- zašto ga toliko dugo nije bilo s njima, je li uopće riječ o njihovu stvarnom ocu, zašto se upravo sada vratio.</p>
<p>To je vrsta filma koji se ne prepričava, čak ni komentira, bilo u pozitivnom ili negativnom smislu, to je Tarkovski novoga naraštaja, film koji je nastao iz čovjeka i njegove sudbine, iz autorove duboke emotivne pripadnosti toj priči u kojoj je obiteljske sukobe vezao za biblijske naznake, a ne očekivano banalne psihološke uvjetovanosti. Istodobno to je film u kojem ruska mističnost ponovno dolazi do punog izričaja, ali u novome autorskom viđenju mladog redatelja koji se nije odrekao starih uzora, nego ih je prihvatio i slijedio na svoj način. </p>
<p>U konkurenciju su prikazana i dva filma kineskih autora, jednoga iz Tajvana, drugoga iz Hong Konga. Prvi, »Goodbye Dragon Inn« Tsai Ming-Lianga gotovo je eksperimentalna priča o događanjima na zadnjoj kino predstavi uoči zatvaranja te dvorane. Usporen i potpuno nekomunikativan, taj film na trenutke daje naznake redateljske namjere, ali mnogo više od toga ljuti svojom zatvorenošću. </p>
<p> Drugi film ne manje »ubrzan«, ali znatno osjećajniji, pa samim tim komunikativniji sa širom publikom, jest »The Floating Landscape« (»Lebdeći krajolik«) redateljice Carol Lai Miu Suet iz Hong Konga, koja na svoj način interpretira, vjerojatno trendovski, problem komuniciranja današnjega naraštaja koji, izgubljen u vlastitim »dramama« ili opsjednut uspjesima, zaboravlja osjećaje.</p>
<p> Ovoga puta riječ je o djevojci koja nakon smrti svoga dečka, obuzeta njegovim dnevnikom, kreće u unutrašnjost, u provinciju i prošlost njegova života, u potragu za korijenima i izvorima svega što nije znala o njemu. </p>
<p>Pri tome se sudara s novim životom, još snažnijim osjećajima i ljubavi koju želi potisnuti,...ali. Redateljica istodobno i spretno s oprečnim osjećajima sudara i dva pogleda na umjetnost i slikarstvo, kao što isprepleće dva podneblja i različitost osjećaja i načina življenja, a sve bez pritiska, mirno i gotovo usporeno. </p>
<p>I napokon, američki film koji će zasigurno imati golem broj gledatelja, riječ je o prvoj romantičnoj komediji »Nedopustiva okrutnost« (Intolerable Cruelty) proizvedenoj u uvijek uspješnoj »tvornici« braće Ethana i Joela Coena. Ovoga puta nakon niza eksperimentiranja s raznim žanrovima, vraćajući se žanru komedije (nakon »Raising Arizona«, »Arizone koja se budi«), no ovoga puta u staromodnim romantičnim okvirima oni su nadmašili sami sebe, pokazujući koliko talentirani i spretni redatelji i scenaristi mogu učinit dobra za film i publiku.</p>
<p> Jer to je vrsta filma koji je napravljen ponajprije za publiku, opuštanje i uživanje, uz izazovan zaplet, atraktivne glumce, Georgea Clooneya i Catherine Zetu-Jones, i prepoznatljive šale na račun rastave, bogatih odvjetnika i smušenih bogataša,... To je film u starom provjerenom stilu Capre Curtiza, a George Clooney je ovaj put u svojoj najboljoj ulozi, doista sve više nalik na novu inačicu uvijek primamljiva, šarmantna Caryja Granta. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šarmantna čudovišta i odlična ginjolijada </p>
<p>HELENA BRAUT</p>
<p>Lutkarske predstave za odrasle u Hrvatskoj su sasvim zaboravljeni dio lutkarske umjetnosti. Već desetljećima, neopravdano i nepravedno, rezervirane su isključivo za kazališta za djecu. Selekcija ovogodišnjeg PIF-a donosi nam nekoliko lutkarskih predstava namijenjenih odraslima, koje bi trebale biti poticaj našim lutkarima u istraživanju i promicanju i toga segmenta lutkarstva, tako pogodnog za prikazivanje satire i farse. </p>
<p>Najavljivani kao istinski hitmakeri, članovi kazališta »Green Ginger« iz welškoga Tenbyja oduševili su zagrebačku publiku parodijom »Frank Einstein« u režiji Bima Masona nastalu po klasičnom romanu Mary Shelley u adaptaciji Terryja Leeja (dugogodišnji voditelj grupe) te animatora i lutkara Chrisa Piriea. To su redom lutkarski umjetnici koji su pekli svoj zanat i svakodnevnim priređivanjem uličnih atrakcija i na televiziji (Terry Lee je sudjelovao u emisiji »Kao jaje jajetu«) te potom u radu s filmskim kompanijama i majstorima televizijskog lutkarstva Jima Hensona (autor Muppeta Showa) te Franka Oza. </p>
<p>Tragovi tih suradnja itekako su vidljivi u njihovoj poetici koju odlikuje izvanredan osjećaj za apsurdnu i grotesknu duhovitost i dobro izrežiran skeč natopljen crnim humorom. Također, animaciju čudovišnih mimičkih lutaka u prirodnoj veličini, krasi izuzetan osjećaj za maštoviti geg. Predstava u maloj pozornici kutiji minuciozno je osmišljena i usklađena u svim detaljima od dizajna svjetla Vickyja Andrewsa do zastrašujuće glazbe Sharrona Harriesa. No, osim zanimljivog i napetog sižea kao dekonstrukcije osnovne fabule romana, »Frank Einstein« je u prvom redu zabavno djelo, odličnih dijaloga, koje u tradiciji ponajboljih engleskih humorističnih serija i lutkarskih šoua donosi britki, bezdušni i krajnje bizaran britanski humor s punokrvnim osobama koje nas istodobno tjeraju na smijeh i plač.</p>
<p>Drugi naslov koji ćemo dugo pamtiti s ovogodišnjeg PIF-a jest prava fantazija ginjola, nesvakidašnja revija neobičnih likova, koji osvajaju bufonerijom i bogatim komičnim pasažima. »Taj veseli dan ili Matiček se ženi«, klasični tekst Antona Tomaža Linharta (slovenska verzija Beaumarchaisova »Figarova pira«), u režiji Vite Taufera i izvedbi Lutkarskoga kazališta Ljubljana, do krajnjeg nonsensa se poigrava zasadama commedie dell'arte. </p>
<p>Ginjolijada u slovenskoj verziji prikazuje sve tehničke vratolomije i mogućnosti te lutke (udaranje, padanje, brzi pokreti, nestajanje, bacanje predmeta i izvan paravana), a skladnu i nenametljivu Tauferovu režiju resilo je dobro odabrano vezivno tkivo. Stoga nije neobično da je upravo ta predstava višestruko nagrađivana na brojnim festivalima. </p>
<p>Temu o predstavama za odrasle na PIF-u možemo zaključiti zanimljivim nastupom kazališta lutaka »Konj« komadom »Pješčani čovjek« u režiji mračnog lutkara Silvana Omerzua, te pohvaliti njegove frigidne i distancirane lutke nalik skulpturama.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pjesnička riječ na ulicama</p>
<p>Izvješeni plakati s pjesmama šestero uglednih suvremenih europskih pjesnika na najprometnijim dijelovima Zagreba / Akcija »Vrijeme za pjesmu« održana je i u Pragu, Budimpešti, Bratislavi i Ljubljani </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Poezija ne poznaje granice ni ograničenja i omogućuje »susrete« - unatoč svim jezičnim razlikama i povijesnim posebnostima. Da je to istina, potvrđuje i transgranična poetsko-plakatna akcija »Vrijeme za pjesmu«, koja je u srijedu službeno započela ispred ulaza u zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište. </p>
<p>Tom su prigodom zastupnik Gradske skupštine Grada Beča i općinski vijećnik Ernst Woller i članica Gradskoga poglavarstva Andrea Zlatar skinuli veliku crvenu vrpcu s »Europlakatove« vitrine u kojoj je na plakatu tiskana pjesma poznatoga slovačkog pjesnika i prevoditelja Jána Buzássyja.</p>
<p>Osim s tom pjesmom, građani Zagreba susretat će se tijekom ovoga mjeseca, na najfrekventnijim lokacijama, i s poezijom još petorice uglednih suvremenih pjesnika iz različitih zemalja - Zdeneka Rotrekla, koji je za komunizma u Čehoslovačkoj bio osuđen na smrt i pomilovan, Deszöa Tandorija iz Mađarske, Borisa A. Novaka iz Slovenije, Elisabethe Schawerde iz Austrije te Anke Žgar iz Hrvatske. Oni su posebno za ovu prigodu napisali pjesme s temom »Susreti«, a u tome su ih podržali PEN-centri pojedinih zemalja, čija su predsjedništva izabrala autore uvrštene u program akcije.</p>
<p>»'Vrijeme za pjesmu' je jedna tiha akcija koja je u ovome blještećem svijetu postigla uspjeh. U posljednjih 20 godina, koliko postoji, postavili smo više od 240.000 plakata i uspjeli približiti poeziju ljudima koji je inače ne čitaju«, rekao je Ernst Woller, istaknuvši da je akcija ujedno znak buduće Europe.</p>
<p>Ove godine akcija »Vrijeme za pjesmu« dobila je međunarodni karakter, jer se proširila na Prag, Budimpeštu, Bratislavu, Ljubljanu i Zagreb. Zaželjevši dobrodošlicu poeziji u Zagreb, pročelnik Gradskoga ureda za kulturu Vladimir Stojsavljević rekao je da je ta akcija povratak one Europe koja je uvijek držala do svoje pjesničke riječi. Sibila Petlevski, predsjednica Hrvatskoga P.E.N. centra, kazala je pak da će krajem ovoga mjeseca njihov centar prirediti posebnu književnu večer posvećenu problemima prevođenja pjesništva, uz sudjelovanje prevoditelja poezije Anke Žagar na šest jezika.</p>
<p>Tu jedinstvenu akciju pokrenuli su Grad Beč, poduzeća »Europlakat« i »Multi Art« te Grad Zagreb. Na otvaranju akcije sudjelovao je i Boris Perić, voditelj Ureda Grada Beča u Zagrebu, a odabrane stihove njezinih sudionika pročitala je glumica Dubravka Crnojević Carić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Otkrivanje Matoša </p>
<p>BEČ, 3. rujna</p>
<p> - Kroatischer Kulturhort - Matica hrvatska Austrija u Beču, koja od 1992. godine, kada je utemeljena okuplja oko 130 kulturnih i prosvjetnih djelatnika, znanstvenika, liječnika te drugih uglednika i intelektualaca, za jesen i početak sljedeće godine priprema bogat program.</p>
<p>Kako je za Vjesnik izjavio potpredsjednik bečke Matice hrvatske, Miroslav Cvar, u rujnu mr. Maja Kovačević održat će predavanje o dubrovačkim renesansnim vrtovima i ljetnikovcu obitelji Gozze-Gučetić u Trstenom. Slijedi predavanje dr. Krunoslava Pranjića u povodu 130. obljetnice rođenja A. G. Matoša. U studenome će biti priređena izložba slika Sergija Mihića, a u prosincu izložba djela šibenskih amaterskih slikara. Početak sljedeće godine predviđen je za predavanje Dražena Vukova-Colića o Veselku Tenžeri te izabrane monologe u izvedbi Marije Kohn.</p>
<p> U organizaciji Matice hrvatske Beč u glavnome su austrijskom gradu već gostovali brojni književnici, znanstvenici, glazbenici i likovni umjetnici. Valja istaknuti Nikolu Matu Rošića, Nedjeljka Fabrija, Emilia Marina, Ludwiga Bauera, Lidiju Duić i druge. Predsjednica bečke Matice, magistrica filologije, umirovljena lektorica na odsjeku slavistike bečkog Sveučilišta i stručnjakinja za hrvatsku književnost Branislava Zaradić održala je, uz ostalo, predavanje o poeziji Anke Petričević. Zapažena su i stručna predavanja doktorice medicinskih znanosti Jasminke Godnič-Cvar.</p>
<p> »Dobro surađujemo s Hrvatskim gradišćanskim društvom, koje nam ustupa svoje prostorije, zatim, s Austrijskim hrvatskim kulturnim društvom, Hrvatskim kongresom i drugim hrvatskim udrugama u Austriji. Idejama, savjetima i nazočnošću puno nam pomažu predstojnik katedre slavistike na bečkom Sveučilištu akademik Radoslav Katičić i referentica za kulturu pri Veleposlanstvu RH u Austriji Vesna Njikoš. Naša predavanja i priredbe prati i sve više Austrijanaca«, rekao je Miroslav Cvar.</p>
<p> Tako se, kako je ustvrdio potpredsjednik bečke MH, ostvaruju ciljevi utemeljenja organizacije koja na dostojan način promiče hrvatsko ime, jezik, državnost i kulturu, što je poglavito značajno za hrvatsku mladež u Austriji, odnosno drugi naraštaj iseljenika.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Predstava »Marat Sade« četiri puta </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Zbog velikog interesa publike predstava »Marat Sade« na zagrebačkom će gostovanju imati četiri, umjesto, zakazane tri izvedbe, izvijestilo je u srijedu Kazalište Ulysses, u čijoj je produkciji nastala predstava. Uz večernje predstave 4., 5. i 6. rujna u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu, u subotu, 6. rujna bit će izvedena još jedna predstava, u 12 sati, s nižom cijenom ulaznica. Predstava, u režiji Lenke Udovički, dosad je izvođena u tvrđavi »Minor« na Malom Brijunu gdje je Kazalište Ulysses završilo treću sezonu. Riječ je o predstavi u predstavi, koja se odigrava u psihijatrijskoj ustanovi. U predstavi »Marat Sade« glume, među ostalima, Zlatko Vitez, Rade Šerbedžija, Dubravka Miletić, Katarina Bistrović-Darvaš, Darko Rundek i Aleksandar Cvjetković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zvuci Japana u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Japanska skupina »Tsugaru Shamisen« priredit će 10. rujna u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga besplatan koncert tradicionalne japanske glazbe »Zvuci Japana u Zagrebu«, čiji je organizator japansko Veleposlanstvo u Zagrebu. Shamisen je tradicionalni instrument razvijen prije 400 godina, a temeljen je na kineskom žičanom instrumentu. Tsugaru shamisen vrsta je shamisena, tipa Futozao, koji dolazi iz Tsugarua, regije u sjevernom Japanu. Svira se trzalicom bachi, kojom se udara i po tijelu instrumenta kako bi se dobio širok raspon zvuka. Stil izvedbe karakterizira jedinstveni ritam, intrigantna tehnika, brzina i improvizacija, gotovo kao jazz. Instrumenti u pratnji tsugaru shamisena biti će koto, tradicionalni japanski instrument i tabla, sjevernoindijski udarački instrument. Glazbu će izvoditi Michihiro Sato, Michiyoshi Sato, Sachiko Kaiho i Masaki Yoshimi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Počinje Rachlinov festival </p>
<p>DUBROVNIK, 3. rujna</p>
<p> - Neki od najvećih svjetskih glazbenika nastupit će na Festivalu komorne glazbe »Julian Rachlin & Friends«, što će se ove godine prvi put održati kao samostalni projekt u Dubrovniku, od 4. do 10. rujna. Organizator je dubrovačka agencija »Rathanea«, na čiji je poziv u srijedu održana i konferencija za novinare, kojoj je nazočio i sam svjetski poznati violinist Julian Rachlin, koji već pune tri godine okuplja ponajbolje glazbenike na projektu Julian Rachlin & Friends. Festival u Kneževu dvoru, što će ga izravno u četvrtak prvoga dana prenositi HTV, otvorit će koncert preslikan iz bečke Zlatne dvorane Musikvereina. Uz Rachlina nastupit će i svjetski poznati violončelist Mischa Maisky te prestižni komorni sastav Bečki virtuozi. Ideja vodilja Juliana Rachlina jest, naime, povezati Beč i Dubrovnik. Dubrovnik ga, pak, istaknuo je Rachlin na presici, inspirira na najbolje umjetničke dosege, a svoj je odnos s publikom i njezinim Gradom opisao »ljubavnom pričom«.Na festivalu će, među ostalima, do 10. rujna nastupiti i pijanist Itamar Golan, violinistica Janine Jansen, violinisti Peval Vernikov i Gerard Causse te čelist Thomas Carroll i komorni trio »Triology«. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Košarkaši love vizu za Olimpijske igre </p>
<p>Hrvatskih košarkaša već sedam godina nema na velikim natjecanjima, posljednji su put na Olimpijskim igrama bili 1996. u Atlanti, a na Svjetskom prvenstvu još davne 1994. u Torontu. Zvono za uzbunu čuje se odavno, a izbornik Spahija sa suradnicima dobio je tešku zadaću vraćanja ugleda hrvatskoj košarci </p>
<p>ZAGREB/BORĹS 3. rujna</p>
<p> - Kako izboriti vizu za Olimpijske igre u Ateni, glavni je cilj hrvatske košarkaške reprezentacije na Europskom prvenstvu u Švedskoj, koje će početi u petak. To će, među deset vrlo izjednačenih momčadi, biti gotovo jednako teško kao i doći do medalje. Samo će se pet reprezentacija iz Švedske plasirati na OI. Unutra su već domaćin Grčka i aktualni svjetski prvaci SiCG, dakle slobodna su još tri mjesta. Zbog čega se toliko posljednjih dana spominju OI u Ateni? Hrvatskih košarkaša već sedam godina nema na velikim natjecanjima, posljednji su put na Olimpijskim igrama bili 1996. godine u Atlanti, a na Svjetskom prvenstvu još davne 1994. u Torontu. Zvono za uzbunu već je davno upaljeno, a izbornik Neven Spahija sa suradnicima dobio je tešku zadaću vraćanja ugleda hrvatskoj košarci. Spomenimo da je s dosadašnjih europskih prvenstava hrvatska reprezentacija donijela dvije bronce, iz Njemačke 1993. i Atene 1995. godine.</p>
<p>Nakon 40 dana priprema, Spahija je nakon brojnih otkaza (Vujčić, Kovačić, Marcelić, Kasun) odabrao momčad u kojoj je čak sedam debitanata na velikim natjecanjima - Popović, Planinić, Baždarić, Perinčić, Bagarić, Žižić i Nicević. Za reprezentaciju su već igrali samo Mulaomerović, Giriček, Mamić, Prkačin i Skelin. S takvom kompozicijom momčadi i toliko mladih igrača, Hrvatska bi trebala igrati lepršavo, brzo i agresivno. Ipak, za to što priželjkuje izbornik Spahija treba biti uigran, što, s obzirom na mladost, može biti i nedostatak momčadi. Hrvatski će košarkaši prvi put pokušati igrati na spomenuti način. Na prethodnim natjecanjima, kad je naša reprezentacija imala jače individualce, prednost se tražila u organiziranom napadu. </p>
<p>Grčka, Turska i Ukrajina suparnici su Hrvatskoj u skupini D u Borasu. Do četvrtfinala u Stockholmu može se doći na dva načina. Izravno, osvajanjem prvog mjesta u skupini ili kroz razigravanje, kad se drugi i treći iz skupine D križaju se sa skupinom C. To bi za Hrvatsku bio daleko teži put, jer su u skupini C Španjolska, SiCG te Rusija. </p>
<p>Za početak, treba se koncentrirati za suparnike u skupini. Hrvatski košarkaši prvu utakmicu igraju protiv Grčke u petak u 21 sat. Grci su nanizali sjajne rezultate u pripremnim utakmicama. Govori se da su složili najjaču reprezentaciju u povijesti, neki tvrde jaču čak i od momčadi Nikosa Galisa, koja je prije 17 godina osvojila europski naslov. Grci imaju sjajne šutere Hatzivrettasa i Kakiouzisa, pod košem su snažni Dikoudis i Tsakalidis te odlični Rentzias. U džepu već imaju vizu za OI, stoga mogu biti rasterećeniji od ostalih momčadi. </p>
<p>Turke su hrvatski košarkaši dobro zapamtili s prošlog EP-a, kad su poraženi u neizvjesnom četvrtfinalu nakon produžetka. Kostur momčadi ostao je isti. Tu su Turkoglu, iza kojeg je dobra NBA sezona, zatim ćudljivi Kutluay, koji šutem može svakog uništiti. Na razigravaču je Tunceri, na krilu najkorisniji igrač Eurolige Mirsad Turckan, a pod košem Besok i Okur. Baš je Okur, snažni krilni igrač Detroita, iskazao najbolju formu na pripremnim utakmicama. Ukrajinci su mnogo izgubili neigranjem dvojice NBA igrača, Potapenka i Medvedenka. Neki tvrde da još ima izgleda da se netko od te dvojice pojavi u momčadi. Tu su još Drozdov, koji je poznat iz Pau-Ortheza, te Hrijapa, čiji stariji brat igra za rusku reprezentaciju. Protiv Ukrajine najvažniji će biti pravi pristup utakmici, jer Hrvatska već godinama nije u situaciji da može nekoga podcijeniti. Za kraj, treba spomenuti i suce, iako natjecanje još nije počelo. U Švedskoj neće biti najboljih, koji sude pod okriljem Uleba. Stoga se može očekivati neujednačen kriterij, koji će raditi probleme svim momčadima. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Blanka: Sad imam još veći motiv za dokazivanje </p>
<p>»Radimo već 15 godina i u tom je razdoblju bilo i većih nesporazuma, što je normalno u svakom odnosu. Vjerujem da ćemo još toliko biti zajedno. Ovaj ispad je plod frustracije, ali i želje da se neke stvari prevladaju. Možda sam preagresivno reagirao, ali ću joj i dalje pokazivati pravi put«, kazao je Blankin otac i trener Joško </p>
<p>SPLIT, 3. rujna</p>
<p> - Blanka i Joško Vlašić izgladili su nesporazume, nastale nakon osvojenoga sedmog mjesta na SP-u u Parizu, i nastavit će svoj put prema svjetskom vrhu. Najbolja hrvatska atletičarka Blanka nije ni pomislila prekinuti suradnju s ocem i trenerom Joškom. Zašto i bi kada je dosadašnji zajednički rad bio iznimno plodan. Skok preko 201 cm kao i ovosezonski napredak od šest centimetara, potvrda su uspješne prošlosti i ukazuju da nema pravog razloga za razlaz. </p>
<p>U srijedu su u prostorijama svoga kluba ASK Blanka i Joško objavili da raskida neće biti te da će nastaviti zajednički rad. Blanka je rekla: </p>
<p>- Nakon svih ovih događaja, imam još veći motiv za dokazivanje. Uvjerila sam se u onu staru izreku koja kaže da te ojača ono što te ne ubije. Povrijeđena sam, jer su svi moji uspjesi ništa prema ovome. Više me zovu sada nego kad sam preskočila dva metra. Još sam više motivirana i neću dopustiti da se itko naslađuje. </p>
<p>Joško je, pak, dodao: </p>
<p>- Radimo već petnaest godina i u tom je razdoblju bilo i većih nesporazuma, što je i normalno u svakom odnosu. Vjerujem da ćemo još toliko biti zajedno. Ovaj ispad je plod frustracije, ali i želje da se neke stvari prevladaju. Sportski su zakoni surovi i tu nema mjesta polovičnim rješenjima. Izvukli smo pouke iz ovog sukoba. Možda sam preagresivno reagirao, ali ću joj i dalje pokazivati pravi put. Najdraže mi je što sam skupio hrabrosti i pozvao Blanku na razgovor, nakon čega smo sve izgladili. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kelli White ostaje bez oba zlata, dopingiran i Lagat</p>
<p>LOS ANGELES, 3. rujna</p>
<p> - Slučaj vezan uz američku sprintericu Kelli White, osvajačicu dvije zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Parizu, svoj epilog vjerojatno neće dobiti do sljedećeg ponedjeljka. Čelnici IAAF-a, pak, odustali su od dvogodišnje suspenzije Keli White, jer »u krvi ipak nije pronađen preparat koji je na listi zabranjenih sredstava«. No, još uvijek se premišljaju hoće li biti sankcija i hoće li one biti izražene oduzimanjem obje zlatne pariške medalje.</p>
<p>- Još uvijek čekamo dodatne liječničke analize, no definitivno je najrealnija opcija oduzimanje medalja, budući da je White izbjegla svoju obvezu prijavljivanja modafinila. Također, traje uviđaj koliko modafinili može utjecati kao doping, kazao je Istvan Gyulai, glavni tajnik IAAF-a.</p>
<p>White se pravda kako joj je njezin doktor Brian Goldman dopustio uzimanje modafinila, zbog njenih osobnih problema (vrtoglavice, umora...), a francuski L´Equipe je, pak, izvukao zanimljivog prijatelja dotičnog Goldmana. Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci Goldman se intezivno družio sa Victorom Conteom, koji je službeno na Olimpijskim igrama 2000. godine bio nutricionist C.J. Huntera, bivšeg dečka Marion Jones i čovjeka koji je, vjerojatno, najviše eksperimentirao s dopingom. Dakle, nimalo lijepa priča za Kelli White.</p>
<p>U svakom slučaju epilog se očekuje, a oduzimanjem medalja novi rezultati bi glasili - Edwards prva, Block druga, a Sturrup treća na 100, te Kapačinskaja zlatna, Edwards srebrna, a Hurtis brončana na 200 metara. </p>
<p>Dopinška afera potresla je i kenijsku atletiku. Naime, Bernard Lagat, osvajač brončane medalje na 1500 metara na Olimpijskim igrama u Sydneyu, bio je pozitivan na doping kontroli. Lagat će zbog eritropoietina nađenog u njegovoj krvi, vrlo vjerojatno pauzirati dvije godine. </p>
<p> Inače, na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu Lagat nije nastupio zbog navodne gripe. Hina/S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ćiro podijelio Split, Hajduk nesložan oko svakog kandidata </p>
<p>Najviše prašine se podiglo oko Ćire Blaževića. Grad Split se, baš kao i Hajdukova uprava - podijelio. Dok jedan dio smatra da bi Blažević oživio i ujedinio momčad, drugi mu zamjeraju da je dinamovac nesklon Hajduku </p>
<p>SPLIT, 3. rujna</p>
<p> - Čelnici Hajduka su još jednom prolongirali sjednicu Upravnog odbora na kojoj bi se trebalo raspravljati o ponuđenim ostavkama trenera Zorana Vulića i sportskog direktora Igora Štimca. </p>
<p>Od ponedjeljka ujutro traju konzultacije, traži se rješnje, a kako vrijeme odmiče najradije bi klupski dužnosnici ostavili za kormilom Vulića. Naime, ni jedan kandidat nema apsolutnu podršku klupske vlasti, ili je, pak, poput Ivana Katalinića, vezan ugovorom s drugim klubom.</p>
<p> Najviše prašine se podiglo oko Ćire Blaževića. Grad Split se, baš kao i Hajdukova uprava - podijelio. Dok jedan dio smatra da bi Blažević oživio i ujedinio momčad, drugi mu zamjeraju da je dinamovac nesklon Hajduku. Čak će se i kod žestokih torcidaša pronaći oprečna razmišljanja. Kafić na poljudskom stadionu bio je u srijedu prije podne pun trenera iz splitskog miljea koji nisu baš najsretniji što Blažević figurira kao kandidat.</p>
<p> Uprava odgađanjem sjednice, a samim time i odluke, kupuje vrijeme za simirivanje situacije. Kontakti između čelnika traju non stop, konzultiraju se i traže izlaz iz ove neugodne situacije. Momčad nije u formi, trener Vulić s ponuđenom ostavkom je na pripremama reprezentacije, a vrijeme za rad curi. </p>
<p>Baš zbog vremenskog tjesnaca sve je izvjesniji ostanak Vulića, makar je jasno da su odnosi između njega i određenog broja prvotimaca narušeni. Stoga će mu biti iznimno teško vratiti radnu i ambicioznu atmosferu u svlačionicu. Budući da će dobiti još jednu šansu, zadatak će mu biti preskočiti Grasshopper i proći u drugo kolu Kupa Uefa. Ne uspije li, uprava će potražiti zamjenu, jer će svi krediti biti potrošeni. Tko bi ga u tom slučaju mogao naslijediti? Blaž Slišković, sadašnji izbornik BiH, je najveći kandidat. Naime, u tom trenutku završit će kvalifikacijska priča za EP 2004. u Portugalu, a Slišković će biti praktički slobodan. Njegova igračka karizma izgrađena nogometnom genijalnošću i neupitan status kod hajdukovaca dovodi upravu u idealnu poziciju kod izbora Sliškovića. U slučaju novog Vulićevog posrtanja ima još niz kandidata poput Gudelja, Poklepovića, Zorana Vujovića, Nadoveze, Krešića, Pudara..., ali uprava se, barem za sada, ne može složiti ni oko jednoga!</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Riječani zadovoljniji remisom</p>
<p>Bezidejnost i domaćih i gostujućih igrača, nedostatak onog nogometnog vica koji bi doveo do pogotka i destrukcija protivničkih napada obilježili su prvo poluvrijeme</p>
<p>RIJEKA, 3. rujna</p>
<p> - Zaostala utakmica 3. kola Prve hrvatske nogometne lige još je jednom potvrdila kako je Dinamu gostovanje u Rijeci neugodno, iako su »modri« u posljednje vrijeme pobjeđivali na Kantridi. Mršavih 0-0 u srijedu nije zadovoljilo ni Zagrepčane, ni gledatelje koji su ostali uskraćeni pravog nogometa i pogodaka, ali jest Riječane. Posebice njihova trenera Ivana Katalinića, kojem bi otkinuti bodovi Dinamu još više značili da je postao trener Hajduka.</p>
<p>Bezidejnost i domaćih i gostujućih igrača, nedostatak onog nogometnog vica koji bi doveo do pogotka i destrukcija protivničkih napada obilježili su prvo poluvrijeme. Akcije »bijelih« i »modrih« bile su negledljive, pa nije ni čudo da su izostale prave prigode. Samardžić je pokušao u 16. minuti iz slobodnjaka (lopta je otišla preko vratiju), a u 23. minuti Eduardov je udarac glavom, nakon asistencije Kranjčara, završio metar-dva od vratnice Kalinića. Možda najizgledniju priliku imali su domaći tri minute kasnije, kada je Samardžić promiješao desnu stranu Dinamove obrane, došao do peterca i uputio povratnu loptu koja je očigledno iznenadila Batkoskog, a Bulat ju je sa 16 metara poslao daleko preko vratiju. To je od prvog poluvremena bilo sve, pa su se neki u pauzi u šali raspitivali gdje je najbliža ljekarna, zbog glavobolje koja ih je zadesila od lošeg nogometa. </p>
<p>Drugi dio počeo je kudikamo zanimljivije. Opet je Samardžić bio u prilici, no lopta je prohujala pored vratnice, a sljedećih pet minuta u glavnoj je ulozi bio Dario Zahora, koji je u dva navrata uzdrmao vratnicu. Prvo u 48. minuti, kada je s 18 metara desnom nogom (inače je ljevak) snažnim udarcem loptu smjestio u okvir vratiju, a tri minute kasnije nakon lijepe akcije »plavih« dobio je loptu na petercu, ali nije baš najbolje pucao. Nakon toga, Dinamovi su napadi bili jalovi i većinom su završavali u bloku Riječana. S druge strane, domaćini su se orijentirali na protuudare kojima je najčešće »dirigirao« Bledi Shkembi. Tako su u prilikama bili Klić i sam Shkembi, no mora se priznati da je momčad Ivana Katalinića bila daleko od pogotka. Do kraja utakmice nije bilo izrazitih prilika, a po viđenom se može ustvrditi kako niti jedna momčad nije ništa konkretno napravila da bi došla do vodstva i konačne pobjede.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - DINAMO 0-0 </p>
<p>RIJEKA: Kalinić 5.5, Milas 5.5, Vušković 5.5, Milinović 6 - Batkoski 5, Butić 5.5 (od 66. Linić 5.5), Bulat 6, Duro 5.5 (od 87. Tadić -), Shkembi 6 - Samardžić 6, Klić 5.5 (od 77. Sharbini -)</p>
<p>DINAMO: Turina 5.5 - Mijatović 5.5, Sedloski 5.5, Drpić 5.5 - Poldrugač 5, Tomić 5.5, Agić 6, Mujčin 5.5; Kranjčar 6 - Eduardo 5 (od 46. Zahora 6.5), Mitu 5 (od 59. Štrok 5.5)</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 6. GLEDATELJA: 6500.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Agić, Shkembi, Linić, Mujčin</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dario ZAHORA</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Uskoro ćemo biti svjetska momčad </p>
<p>»Kada se u ovu momčad uključi pravi Bišćan, pa trojica, četvorica najdarovitijih iz mlade reprezentacije, to će biti strašna postava. I to za nekoliko mjeseci! Da, uskoro ćemo biti svjetska momčad. Naravno, to je vezano uz rezultate, kojih će biti, morate mi vjerovati, a najbolji ćemo biti u Portugalu«, kaže Barić</p>
<p>BREŽICE (Od Vjesnikova izvjestitelja), 3. rujna</p>
<p> - »Ne razumijem vaš strah... Pa, iz ove dvije utakmice uzet ćemo najmanje četiri boda, a uvjeren sam i šest!« Te su riječi bila uvertira obraćanja novinarima izbornika hrvatske nogometne reprezentacija Otta Barića na pripremama za kvalifikacijske utakmice za plasman na EP 2004. u Portugalu, u gostima protiv Andore i Belgije (6. i 10. rujna). Na čemu odjednom izbornik temelji svoj optimizam? Rijetko smo ga kad vidjeli tako dobro raspoloženog. Zar mu njegovi izabranici uistinu daju toliko povoda za takve izjave? </p>
<p>- Nakon treninga u ponedjeljak i utorak, sve sam sigurniji da ne možemo izgubiti u Bruxellesu. Istina, dosad smo se koncentrirali samo na dvoboj protiv Andore, ali kad me baš vučete za jezik, reći ću vam. Štimung, trening, ponašanje, sve to je toliko pozitivno i profesionalno da ni ne smijem misliti drukčije od svojih igrača, katagoričan je bio izbornik. </p>
<p>- Imali smo dosad dva sastanka, znate da mnogo polažem na razgovore s igračima. Svjesni su da su prava momčad kad svatko od njih daje sve od sebe. U tome je tajna naših uspjeha. </p>
<p>Izbornik je u napadu dobrog raspoloženja praktički i izrecitirao sastav koji bi trebao početi utakmicu protiv Andore. Već je dan ranije najavljivao da će, zbog sklonosti suparnika da ne ide često u napad, drukčije postaviti našu obrambenu formaciju. Ispada tako, a Barić ne krije, da će formacija protiv Andore biti 1-2-4-4. </p>
<p>- Na vratima će dakako biti Pletikosa, zadnja dva Robert Kovač i Tomas. U sredini će istureni braniči biti Šimić i Šimunić, a u samoj sredini Leko i Niko Kovač. Prema naprijed bit će Rosso, Rapaić, Mornar i Olić, s time da će Mornar i Olić biti sasvim istureni. No, vidite da u ovoj formaciji imamo čak pet igrača koji vole postići pogodak. Uz Olića i Mornara, to su još vanjski pucači Leko, Rapaić i Rosso. </p>
<p>Uza sve to, izbornik tvrdi da ga na treningu posve zadovoljavaju Rapaić (»spreman i zdrav«), Vranješ (»on nam treba«) i Babić (»prava alternativa Rapaiću«). </p>
<p> Da bi potkrijepo optimizam, Barić je naveo još jednu činjenicu koja mu osigurava spokojan san.</p>
<p>- Na ovim sam treninzima vidio tko je koliko prepremljen. Pozitivno su me iznenadili Mornar i Vranješ, još bih pričekao da vidim koliko može Tudor. Dado Pršo ima snage, ali ćemo ga u Andori vjerojatno koristiti samo jedno poluvrijeme, jer nam je za Belgiju nasušno potreban. Inače, od srijede više nećemo divljati na treninzima, dosad smo naporno radili, a sad moramo osvježiti igrače. </p>
<p>Nakratko se izbornik osvrnuo i na gostovanje Estonije u Sofiji.</p>
<p>- Imat će Bugari problema, oni su u padu, a Estonci prave službene utakmice igraju iz sve snage. Da sad idemo u Sofiju ne bismo izgubili, a tada nismo bili pravi. Bugari su tada bili pravi, pa su prosuli bodove u Tallinnu, a mi ne. Kad se Estonci znalački povuku, a imaju izvrsnog vratara Pooma, moglo bi biti cirkusa. No, ne gledamo na tu utakmicu, znamo što nam je činiti u naše dvije. </p>
<p>Pokušali su novinari isprovocirati Barića pitanjem što je rekao brojnoj belgijskoj televizijskoj ekipi koja je navratila na pripreme hrvatske reprezentacije i odmah opkolila našeg izbornika. </p>
<p>- Rekao sam ono što mislim - da je moja momčad bolja, organiziranija, odgovornija i raspoloženija nego belgijska. Pa neka sami izvedu zaključak, kazao je Barić i dodao: </p>
<p>- Ovo im nisam kazao - kada se u ovu momčad uključi pravi Bišćan, pa trojica, četvorica najdarovitijih iz mlade reprezentacije, to će biti strašna postava. I to za nekoliko mjeseci! Da, uskoro ćemo biti svjetska momčad. Naravno, to je vezano uz rezultate, kojih će biti, morate mi vjerovati... </p>
<p>Potom se Barić dugo zamislio, kao da je smišljao veliku rečenicu. I trenutak prije nego što je ustao i otišao, glasno je uzviknuo: </p>
<p>- Ta će momčad biti najbolja u Portugalu! </p>
<p>Uslijedila je novinarska »kontra« - niste li kazali da prvo moramo misliti na Andoru? </p>
<p>- Da, ja sam već u Portugalu. Pa, kad odemo tamo valjda ćete i vi konačno reći da ovaj stari nešto i kuži! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>S Bugarskom u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - U središtu je pozornosti svih izvješća na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, naravno, program aktivnosti reprezentacije, odnosno predstojeći susreti s Andorom i Belgijom. Ipak, kroz obiman dnevni red dotaknuto je po malo sve što se tiče našeg nogometa, pa je, među ostalim, konačno dogovoreno da će se odlučujuća kvalifikacijska utakmica protiv Bugarske najvjerojatnije igrati u Zagrebu, 11. listopada. Dan ranije Zaprešić će biti domaćin susreta mladih reprezentacija ovih zemalja. </p>
<p> Sa posebnom je pozornošću razmotreno izvješće aktivnosti Zbora sudaca, a izrečena je i ocjena suđenju u prvih pet prvenstvenih nogometnih kola. Budući da je IO zaključio da jedna od posebnih tema njezine iduće sjednice suđenje i suci, znak je to da na djelitelje pravde već ima mnogo primjedbi. Zbog poboljšanja kvalitete suđenja, ali i kvalitetnijeg ocjenjivanja, Izvršni je odbor sugerirao izradu novoga koncepta rada sudaca. Stoga se sve više govori o potrebi većeg utjecaja povjerenstva IO za suđenje, što sucima i njihovu Zboru neće ići u prilog. Drugim riječima, radilo bi se o izravnom uplitanju IO-a u rad sudaca, što će nesumnjivo ocijeniti napadom na njihovu autonomnost. </p>
<p>Govorilo se i o Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima i već su primijećeni neki pomaci. No, i Savez i klubovi moraju što prije napraviti izmjene i dopune svojih Pravilnika kako bi se izbjegli mogući nesporazumi, kojih je već bilo. </p>
<p>I ovom se prilikom govorilo o postupku primjene od Uefe usvojenog Pravilnika o licenciranju klubova, a koji stupa na snagu 15. travnja 2004. Rečeno je da valja nastaviti sa sustavnim seminarima, posredstvom kojih klubove treba ne samo detaljno upoznati sa svime na što ih Pravilnik obvezuje, nego ih i upozoriti na ozbiljnost tog dokumenta. </p>
<p>Dotaknut je i problem marketinga HNS-a i zaključeno je da valja djelovati na nov način i u skladu s fleksibilnijim programom. U vezi s time gotovo je upaljen znak za uzbunu, jer je očito da dosadašnji način akumulacije sredstava neće biti dovoljan za tako razgranatu djelatnost koju provodi Savez. Kad je isticao posljednju rečenicu, Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, trenutnu je situaciju gotovo nazvao alarmantnom. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Vijeće ministara BiH raspravljat će o ponudi Hrvatske i »Bosmala«</p>
<p>SARAJEVO, 3. rujna </p>
<p> - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine očekuje pisane dokaze o bankovnim jamstvima i financijskoj sposobnosti tvrtke »Bosmal« kako bi razmotrilo ponudu za gradnju dijela koridora V.C koji prolazi kroz BiH.</p>
<p>Vijeće ministara i formalno će razmatrati ponudu »Bosmala« no bosanskohercegovačka vlada očitovat će se i o pismu namjere hrvatske vlade koje sadrži ponudu za izradu studije izvedivosti autoceste kroz BiH. Sjednica Vijeća ministara BiH trebala bi biti održana u četvrtak.</p>
<p> »Mi ćemo kao svaka ozbiljna vlada u svijetu razmotriti sve ponude i odlučiti koju ćemo prihvatiti«, izjavio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić.</p>
<p> Konačna odluka o tome tko će dobiti koncesiju za gradnju koridora V.C ovisit će i o stajalištu bosanskohercegovačkog Povjerenstva za koncesije koje još nije ni formirano. Premijer Terzić je najavio kako bi ovo tijelo trebalo biti uspostavljeno do kraja mjeseca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Mesić u Krakowu s predsjednicima Poljske, Makedonije i Rumunjske</p>
<p>KRAKOW, 3. rujna</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sastao se u srijedu navečer u Krakowu sa svojim domaćinom, poljskim predsjednikom Aleksandrom Kwasnievskim, predsjednikom Makedonije Borisom Trajkovskim i rumunjskim predsjednikom Ionom Ilescuom na jednosatnim razgovorima na kojima se dotaknulo više tema - od stanja u Iraku, do UN-a i Europske unije. </p>
<p> Mesić se nalazi u dvodnevnom posjetu Poljskoj tijekom kojeg će u četvrtak, na osobni poziv Kwasnievskog, sudjelovati u radu 13. godišnjeg Gospodarskog foruma posvećenog proširenju EU i pitanju radi li se o tek prvoj ili možda posljednjoj etapi integracijskog procesa.</p>
<p> Kwasnievski je poslije susreta u atriju sveučilišta Jagiellon izjavio kako je siguran da će u narednom ciklusu proširenja EU biti mjesta za Rumunjsku ali da koraci koje i Hrvatska i Makedonija poduzimaju svjedoče o tome da je europska politika »otvorenih vrata« dobra politika. </p>
<p> Mini-summit šefova država zemalja srednje i jugoistočne Europe, uz, za sada, neobjašnjen izostanak ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme, bio je posvećen i pitanju Iraka, gdje su upravo u srijedu poljski vojnici započeli misiju kontrole i stabilizacije u dodijeljenom sektoru u središnjo-južnom dijelu zemlje. </p>
<p> Hrvatski se predsjednik nakratko sastao i s predstavnicima tvrtke Pliva-Krakow, treće po veličini tvrtke u okviru Pliva Grupe i jedne od vodećih farmaceutskih društava u Poljskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Picula na konferenciji o zabrani nuklearnih pokusa </p>
<p>BEČ, 3. rujna </p>
<p> - Konferencija o stupanju na snagu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa prema članku 14. počela je u srijedu u Beču, a u njezinu radu sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Glavni direktor UN-ova ureda u Beču Antonio Maria Costa pročitao je poruku glavnog tajnika UN-a Kofija Annana u kojoj se naglašava kako je potrebno da taj ugovor što prije stupi na snagu. Annan je stoga pozvao zemlje da se suzdrže od provedbe nuklearnih pokusa, a one zemlje koje dosad nisu potpisale taj ugovor da to što prije učine. Izrijekom je prozvao Sjevernu Koreju te još 11 zemalja da pristupe ugovoru. Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa potpisalo je dosad 167 država, a ratificirale 104. Da bi Ugovor stupio na snagu trebaju ga ratificirati i 44 države koje imaju nuklearna postrojenja na svom teritoriju. SAD kao glavni inicijator još nije ratificirao Ugovor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Srbija i SAD na putu velikog zbližavanja</p>
<p>Amerikancima je potreban, tvrde diplomatski izvori u medijima, siguran i lak prolaz dalje k Srednjem istoku koji Srbija osigurava sa svojim geostrateškim položajem</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Oči Beograda skrušeno su uprte u Washington i nikakve srbijanske dnevnopolitičke zavrzlame tu činjenicu ne uspijevaju prikriti. Iako u ruci još uvijek drži tužbu protiv zemalja članica NATO-a zbog bombardiranja Miloševićeve Jugoslavije 1999., koalicijska vlast u Beogradu i sama zna da prijeti praznom puškom koju će spustiti čim se za to ukaže elegantna prilika, kad svojoj javnosti bude mogla pružiti iluziju da je od tužbe odustala za vrlo visoku cijenu protuusluge.</p>
<p>Još donedavno se komentiralo da Srbija i Crna Gora neće moći biti primljene u Partnerstvo za mir dok je na slobodi Veselin Šljivančanin, a otkad je on u Scheveningenu tu uzročno-posljedičnu vezu tamo više ne spominju niti joj dodaju novu kariku u liku drugog haaškog osumnjičenika Ratka Mladića.</p>
<p>Najnovije procjene kažu da je rok za prijam u »predvorje NATO-a« početak sljedeće godine, a neposredno po obavljanju te formalnosti slijede pregovori o korištenju tri vojne baze u Srbiji za potrebe alijansine logistike. Amerikancima je potreban, tvrde diplomatski izvori u medijima, siguran i lak prolaz dalje ka Srednjem istoku koji Srbija osigurava sa svojim geostrateškim položajem.</p>
<p> Osim toga, upozorava se da će još uvijek problematične situacije u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i posebice neriješen status Kosova, zahtijevati značajnu američku prisutnost.</p>
<p>Tumačenja s ekonomske strane govore da interes krupnog kapitala treba zaštitu i siguran prolaz kaspijske nafte u obrnutom pravcu - s istoka na zapad, u Europu. O tome svjedoči i poslovni interes američke tvrtke Halliburton Co. koju je ranije vodio američki potpredsjednik Dick Cheney, koja želi graditi naftovod preko Makedonije i Albanije te da je izgradila bazu Bondsteel kod Uroševca u kojem boravi 7.000 vojnika. </p>
<p>Boravak srbijanskog premijera Zorana Živkovića u SAD-u početkom kolovoza, kojeg su domaći mediji glorificirali kao vrlo uspješan i dokaz kako Washington gleda na Beograd kao na ključni faktor stabilnosti u regiji (a ta je sintagma Beogradu oduvijek, čak i za Miloševića, bila uhu mila), donio je još jedan detalj u američko-srpskoj priči. Čini se da je tamo u žaru emocija premijer ponudio da Srbija pošalje tisuću svojih vojnika u Afganistan, Iran ili gdje već Amerikanci trebaju.</p>
<p> Po povratku kući bio je pitan znači li »strateško partnerstvo« to da srbijanski regruti doista idu »u Basru umjesto u Stepojevac«, a iz vladinih je redova užurbano odgovoreno kako regruti neće nigdje, a ostali mogu politički korektnije, pod okriljem UN-a, u mirovne, a ne ratne operacije. </p>
<p>Neki su analitičari upozorili da trupe iz zemlje koja se u islamskom svijetu vezuje za pokolje muslimana u BiH možda ne bi bile sretno dočekane. Amerikanci su uime poboljšanja odnosa Srbima oprostili i nekoliko »nestašluka«. Afera tvrtke »Orao« iz Bijeljine i Jugoimporta iz Beograda koje su zajedničkim snagama servisirale iračke avione uoči rata sa koalicijskim snagam okončana je temeljitom istragom i kaznama. zaboravljen j i slučaj uhićenja američkog diplomata Davida Neighbora (šefa CIA-e za Balkan čak se tvrdilo) nađenog početkom 2002. kako mu potpredsjednik vlade Srbije Momčilo Perišić pod okriljem noći predaje vojne tajne u nekoj opskurnoj gostioni na auto-cesti prema Nišu. Perišić za to još nije procesuiran zbog toga jer se pozvao na zastupnički imunitet. U međuvremenu su obavljene američke krucijalne investicije u Srbiji: US Steel je kupio čeličanu u Smederevu, a Philip Morris tvornicu duhana u Nišu. Čeka se da Coca Cola kupi poznati pogon vode Knjaz Miloš.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Većim sudjelovanjem u Afganistanu Njemačka želi izbjeći angažman u Iraku </p>
<p>U vladajućoj berlinskoj socijaldemokratsko-zelenoj koaliciji iza zatvorenih vrata traje žestoka svađa oko toga treba li se Njemačka sa Sjedinjenim Državama i saveznicima angažirati u Iraku </p>
<p>BERLIN, 3. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U redovima vladajuće berlinske socijaldemokratsko-zelene koalicije iza zatvorenih vrata traje žestoka svađa oko toga treba li se Njemačka sa Sjedinjenim Državama i saveznicima angažirati u Iraku. </p>
<p>Prema pisanju dnevnika Die Welt od srijede savezni kancelar Gerhrad Schröder (SPD) oštro je na zatvorenom sastanku kluba zastupnika SPD-a kritizirao predsjednicu Zelenih Angeliku Beer, koja u jednom intervju nije isključila mogućnost angažiranja njemačkih vojnika u Iraku uz mandat UN-a. Schröder je odmah osudio takvu javnu raspravu kao bespredmetnu. On se nada da će Washington biti zadovoljan s pojačanim njemačkim angažmanom u Afganistanu.</p>
<p>No, po svemu sudeći Schröder će teško s »više Afganistana« zadovoljiti Amerikance koji u Iraku imaju pravi gerilski rat, te sve veće probleme kod kuće. </p>
<p>Naime, dok se Sjedinjene Države trude da međunarodnu zajednicu privole na veći angažman u vezi s Irakom, ponajviše na pružanje veće financijske pomoći za obnovu zemlje, vlada američkog predsjednika Georgea Busha u svojoj je zemlji izložena sve većoj kritici zbog financijskih i vojnih opterećenja za okupaciju Iraka. </p>
<p>Paul Bremer, opunomoćenik američkog predsjednika u Iraku, za vrijeme nedavnog posjeta Washingtonu, kratko je izjavio koji se troškovi za obnovu Iraka očekuju u budućnosti: »To će koštati više desetaka milijardi dolara«.</p>
<p>Prema američkim planovima, barem dio tog novca, trebao bi stići iz drugih zemalja. U Bruxellesu je postignut prvi dogovor u pripremni sastanka za donatorsku konferenciju u listopadu u Madridu. Ali očekivanja su zasad skromna. Dosad su mnoge države signalizirale da bez odgovarajućeg angažmana UN-a u obnovi, nisu spremne snositi njene troškove. </p>
<p>Njemački mediji navode samo nekoliko brojaka i one su prilično zabrinjavajuće. Za troškove opskrbe električnom energijom na razini prije rata u Iraku oprema će koštati dvije milijarde dolara. Dugoročno obnova električne mreže koštat će 13 milijardi. </p>
<p>Opskrba zemlje pitkom vodom stajat će 16 milijardi dolara u naredne četiri godine. </p>
<p>Prije rata je Washington tvrdio da će se najveći dio troškova obnove pokriti prodajom iračke nafte. </p>
<p>To su, međutim, očigledno bile samo puke želje. Nikada nije postojao nikakav dokaz da bi to moglo funkcionirati. Stoga bi se to moglo pokazati kao velika obmana američke javnosti ako se ubrzo ne kaže puna istina o stvarnim troškovima u Iraku.</p>
<p>»Irak, to nam svima mora biti jasno, predstavlja najveći vanjskopolitički problem SAD od kraja rata u Vijetnamu«, drži Richard Holbrooke, bivši američki opunomoćenik za Balkan i jedan od tvoraca Daytonskog mirovnog sporazuma.</p>
<p>Mogu li doista Nijemci pobjeći od novog američkog Vijetnama u Iraku? Naime vojni stručnjaci sumnjaju u opravdanost angažmana u Kunduzu. Također smatraju da Nijemci time samo žele pokazati Amerikancima da ulažu dodatne napore u Afganistanu kako bi opravdali izostajanje vojnog angažiranja u Iraku. No, šef kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu, Franz Müntefering, opovrgava da se radi o tome. Za razliku od koalicijske kolegice Angelike Beer on isključuje mogućnost slanja njemačkih vojnika u Irak i dodaje: »Ne vjerujem da bi se to stajalište ikada moglo promijeniti«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rumunjska ministrica privatno »preusmjerila« novac europskih fondova? </p>
<p>Ministrica europskih integracija Rumunjske upletena je u priču sa svim elementima korupcije, tvrde izvješća iz Bukurešta / Sumnja se da se 150.000 eura namijenjenih osposobljavanju poslovnih ljudi, slio u privatne džepove najbližih srodnika visoke vladine dužnosnice </p>
<p>BRUXELLES, 3. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada muž i sin »muljaju« s europskim novcima, a supruga i majka je članica vlade jedino što iz ovog spoja može izaći je skandal. Ministrica europskih integracija Rumunjske upletena je u priču sa svim elementima korupcije, tvrde raporti iz Bukurešta.</p>
<p>Težina iznesenih sumnji dovoljno je uvjerljiva da je Europska komisija na njih reagirala slanjem ekipe za provjeru cijele afere, potom od rumunjskih vlasti zatražila dostavu svih relevantnih dokumenata, alarmirala ured za istraživanje nezakonitosti OLAF.</p>
<p>Za sada je ministrica Hildegard Puwak povukla prvi razuman potez, odgodila je dogovoreni put u Bruxelles gdje se trebala sastati s povjerenicima za proširenje i proračun. Bilo je naime planirano da u izravnom dijalogu s povjerenicima obradi pitanje nastavka rumunjskih pregovora za ulazak Rumunjske u EU.</p>
<p> S istragom o zloupotrebi europskih fondova i medijskim naznakama da je 150.000 tisuća eura financiralo lažne, a ne prave projekte treniranja i pripreme poslovnih ljudi za izazove rada na zajedničkom EU tržištu, te da je novac išao tvrtkama čiji su vlasnici ministričin suprug i sin, a u jednoj se ona još uvijek vodi kao suvlasnica, skandal može završiti samo ostavkom Puwakove.</p>
<p>»Jasno je da ćemo poduzeti sve potrebne korake ako postoje neregularnosti«, odmah se priopćenjem oglasio šef Komisijinog ureda u Bukureštu Jonathan Scheele. Europska komisija morala je ovako brzo reagirati i ekspresno poslati kontrolora stoga što se zadnjih mjeseci prilično muči s drugom pričom o nedopuštenim radnjama, onom o tajnim računima u Unijnom statističkom uredu, Eurostatu.</p>
<p> U svjetlu spekulacija pojedinih medija (njemački Fokus na primjer) smatra se da bi se ova afera s Eurostatovim računima i aranžmanima morala završiti principijelnom ostavkom povjerenika Pedra Solbesa, Komisijina brza reakcija još je razumljivija. Ako se u cijelu priču doda korupcija kao element stalno prisutan u svim Komisijinim godišnjim nalazima integracijskog napretka ove zemlje, shvatljivo je zašto su istražitelji već na putu za Bukurešt, a ministrica otkazala let za Bruxelles.</p>
<p> Ministrica je tvrdila da su u aranžman korištenja sredstava EU fonda za školovanje kadrova »Leonardo da Vinci« poduzeća njezinog supruga i sina ušla prije nego ona u rumunjsku vladu. To se kasnije, provjerom dokumenata i činjenica, pokazalo netočnim. </p>
<p>Potpis na ugovor stigao je nakon što je Puwakova zasjela u ministarski kabinet. Već je i ovaj element zaobilaženja istine Komisiji dovoljno za alarm. Potom su rumunjski mediji pronašli da su ugovori sklapani preko nepostojećih njemačkih tvrtki koje u Njemačkoj nisu imale čak ni telefon, a kamo li adresu, sekretaricu ili fikus. Na kraju, tvrde novine, europski novac je propao u zemlju. Cijela je afera upravo idealna za treniranje Komisijine strogoće, naročito u zemlji kojoj je razina korumpiranosti na vrhu tranzicijskih grijeha i razloga koji su Rumunjsku isključili iz kruga pristupajućih zemalja ostavivši je u pregovaračkoj čekaonici do 2007. godine. Jer, ni Unija niti kandidatska zemlja ne mogu sebi dopustiti da se novac europskih poreznih obveznika, namijenjen osposobljavanju poslovnih ljudi, slio u privatne džepove najbližih srodnika visoke vladine dužnosnice. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pucnjava na zgradu veleposlanstva Velike Britanije u Teheranu</p>
<p>Hici su pogodili prvi i drugi kat veleposlanstva, te porazbijali prozore, ali nitko nije ranjen / BBC nagađa kako nije vjerojatno da bi napad bio izveden uz podršku iranske vlade / Stanje između Londona i Teherana trenutačno je izrazito napeto, nakon što je u Britaniji u kolovozu, na zahtjev Argentine, uhapšen jedan iranski diplomat</p>
<p>LONDON, 3. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija u srijedu je do daljeg zatvorila svoje veleposlanstvo u Teheranu, nakon što je na tu zgradu otvorena vatra iz susjedstva. Hici su pogodili prvi i drugi kat veleposlanstva, te porazbijali prozore, ali nitko nije ranjen. BBC nagađa kako nije vjerojatno da bi napad bio izveden uz podršku iranske vlade. No stanje između Londona i Teherana trenutačno je izrazito napeto, nakon što je u Britaniji u kolovozu, na zahtjev Argentine, uhapšen jedan iranski diplomat. </p>
<p>Riječ je o Hadeu Soleimanpouru, koji je bio iranski veleposlanik u Buenos Airesu 1994., u vrijeme kada je u glavnom gradu Argentine došlo do velikog terorističkog napada na jedan tamošnji židovski centar. </p>
<p>Radilo se o eksploziji, u kojoj je poginulo 85 a ranjeno 200 osoba, a sedmerokatna zgrada tog centra je uništena. Argentinske vlasti, koje su provele istragu, došle su do zaključka da iza tog incidenta stoji Iran. Kao naručitelja i jednog od organizatora napada označile su tadašnjeg iranskog veleposlanika u Argentini, Hadea Soleimanpoura. Sredinom kolovoza ove godine Argentina je izdala nalog za njegovo uhićenje. Nalog za uhićenjem Soleimanpoura jedan je od osam kojeg je argentinski sudac Juan Jose Galeano u kolovozu izdao protiv iranskih građana. </p>
<p>Soleimanpour, kome je danas 47 godina, trenutačno je u Britaniji, gdje je, uzevši odmor od diplomatskih dužnosti, radio kao znanstveni asistent na sveučilištu u Durhamu. Tako je argentinski zahtjev za njegovim izručenjem, preko Interpola, stigao Britancima, koji su ga uhitili 21.kolovoza. Hade Soleimanpour sada je u pritvoru, te čeka da britanske vlasti potvrde njegovo izručenje Argentini. On najenergičnije niječe svaku krivicu. </p>
<p>Obzirom na ozbiljnost optužnice, britanski sudac odbio je primiti kauciju - premda je vlada u Teheranu bila spremna jamčiti za svog bivšeg diplomata. </p>
<p>Službeni Teheran ljutito tvrdi da je Soleimanpourovo uhićenje politički motivirano, te da su ga nadahnuli cionistički krugovi. Iranski predsjednik Mohammad Khatami zatražio je puštanje bivšeg veleposlanika te britansku ispriku. Zamjenik iranskog premijera, Ali Ahani posjetio je pak prošlog mjeseca London, da bi lobirao u korist Soleimanpoura. Britanska vlada tvrdi međutim da ne može intervenirati, jer da se radi o sudskom, a ne političkom slučaju. </p>
<p>Teheran je u međuvremenu najavio da privremeno poziva natrag svog veleposlanik u Londonu, Mortezu Sarmadija. Vjeruje se da ga se povlači zato što ni on nije uspio izboriti nikakve ustupke u vezi s uhićenim Soleimanpourom. </p>
<p>Foreign Office je zanijekao da Sarmadijev odlazak iz Londona znači svođenje odnosa s Teheranom na nižu diplomatsku razinu. No svađa možda neće stati na tome, te bi idući korak lako moglo biti protjerivanje britanskog veleposlanika iz Teherana. </p>
<p>Britansko-iranski odnosi jako su se pogoršali još nakon svrgavanja šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji 1979., te su dugo bili potpuno prekinuti. Tek 1999.London i Teheran ponovo su razmijenili veleposlanike. No svađa oko bivšeg iranskog diplomata kojeg traži Argentina, prijeti sada da ponovo sruši ono što je postignuto. Vatra otvorena na britansko veleposlanstvo u Teheranu vjerojatno znači dodatnu neugodnost za tamošnje vlasti - kojima će sada biti tim teže lobirati kod Londona za svog bivšeg veleposlanika. Radi svog nuklearnog programa Iran se u zadnje vrijeme našao na američkom spisku nepoželjnih i opasnih zemalja. </p>
<p>Jastrebovi u Bushovoj administraciji predlažu čak svrgavanje režima u Teheranu, slično kao prije toga u Bagdadu i Kabulu. Neki u Britaniji komentiraju stoga, u vezi s najnovijom krizom, kako Iran nije u položaju da može gubiti prijatelje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Abbas namjerava podnijeti ostavku</p>
<p>Palestinski premijer Mahmud Abbas u četvrtak će članove parlamenta izvijestiti kako namjerava podnijeti ostavku ukoliko ne dobije ovlasti za poduzimanje ključnih koraka u pogledu mirovnog procesa / »Mirovni plan je mrtav, i to zahvaljujući agresiji izraelske vojske koja se odvija posljednjih tjedana«, kazao je Arafat</p>
<p>WASHINGTON/JERUZALEM, 3. rujna</p>
<p> - Palestinski premijer Mahmud Abbas u četvrtak će članove parlamenta izvijestiti kako namjerava podnijeti ostavku ukoliko ne dobije ovlasti za poduzimanje ključnih koraka u pogledu mirovnog procesa, izjavio je palestinski ministar informiranja Nabil Amr. </p>
<p> »Abbas će zatražiti potporu za provođenje svoje politike ili će napustiti dosadašnju dužnost«, izjavio je Amr za Reuters.</p>
<p> Nesuglasice s palestinskim predsjednikom Yasserom Arafatom dovele su u težak položaj Abbasove pokušaje da provede politiku reformi, koja je ključna za mirovni proces s Izraelcima. </p>
<p>Abbas će u četvrtak članovima parlamenta govoriti o onome što je postignuto u prvih 100 dana od njegova imenovanja.</p>
<p>Palestinski čelnik Yasser Arafat izjavio je da su nedavne akcije izraelske vojske protiv vođa palestinskih militantnih skupina ozbiljno ugrozile mirovni plan kojeg su predložile Sjedinjene Države.</p>
<p> U intervjuu za tv mrežu CNN, koji je obavljen u Ramallahu, ali bez prisustva kamera, Arafat je kazao kako sumnja da će se palestinske militantne skupine držati primirja. »Mirovni plan je mrtav, i to zahvaljujući agresiji izraelske vojske koja se odvija posljednjih tjedana«, kazao je Arafat.</p>
<p>Palestinski čelnik je, također, zamjerio Sjedinjenim Državama što nisu dovoljno poduzele na ostvarenju mirovnog plana. </p>
<p>Izraelci će dopustiti da 10.000 palestinskih radnika i 1.000 palestinskih trgovaca od srijede nastavi rad u njihovoj državi, izvijestio je u srijedu Izraelski vojni radio. </p>
<p> Izraelci su suspendirali njihov ulazak u zemlju nakon niza palestinskih napada na izraelske državljane, među kojima je bio samoubilački napad na autobus u Jeruzalemu prije dva tjedna, što je omelo tromjesečni prekid vatre koji su proglasile militantne skupine. </p>
<p>Udruge za zaštitu ljudskih prava pozvale su izraelsku vojsku da prestane koristiti gumene metke prilikom rastjerivanja palestinskih prosvjednika.</p>
<p> Ovaj poziv došao je nakon što je komisija, koju je predvodio sudac američkog Vrhovnog suda Theodor Or, objavila izvješće o incidentu od prije tri godine kada je u sukobu s izraelskom policijom poginulo 13 palestinskih prosvjednika. U izvješću se navodi da su trojicu od stradalih ubili gumeni meci. </p>
<p> Najsvježiji slučaj dogodio se u ponedjeljak kada su se sukobili palestinski prosvjednici i izraelska vojska. Tom prilikom gumeni metak je u glavu pogodio 17-godišnju Palestinku, koja je ubrzo preminula.</p>
<p> »Nakon ovog izvješća izraelska vojska više nema opravdanja za uporabu gumenih metaka«, izjavio je Yael Stein, iz izraelske udruge za zaštitu ljudskih prava B'Tselem.</p>
<p> Stein je kazao kako je u razdoblju od 1988. do 1998. godine od gumenih metaka poginulo barem 58 Palestinaca. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Američki prizivni sud ukinuo sto smrtnih kazni</p>
<p>WASHINGTON, 3. rujna </p>
<p> - Američki savezni prizivni sud ukinuo je u utorak oko sto smrtnih kazni u tri američke savezne države. Riječ je o kaznama koje su izrekli suci jer smrtnu kaznu mogu izreći samo porote.</p>
<p> Glasujući s 8:3, Prizivni sud sa sjedištem u San Franciscu pozvao se u svojoj odluci na presudu američkog Vrhovnog suda iz 2002. godine prema kojoj samo porote mogu izreći smrtnu kaznu.</p>
<p> Prizivni sud je presudio da se smrtna kazna za tih stotinjak zatvorenika preinači u kaznu doživotnog zatvora.</p>
<p> Presuda se odnosi na tri savezne države, Arizonu, Idaho i Montanu koje taj sud pokriva. Sve tri države smrtnu kaznu izvršavaju smrtonosnom injekcijom.</p>
<p> U presudi koju je u ime većine napisao sudac Sidney Thomas stoji da je »odlučujući da sucima ustavno nije dopušteno da odluče da li optuženici potpadaju pod smrtnu kaznu, Vrhovni sud izmijenio temeljna načela koja se primjenjuju u suđenjima za kapitalne zločine«.</p>
<p>Tako je pomilovanje među ostalima dobio Warren Summerlin, osuđen 1981. za silovanje i ubojstvo Brenne Bailey, ubiračice dugova koja je došla k njemu radi razgovora o dugu. Nakon što je porota presudila da je Summerlin kriv za umorstvo sudac ga je osudio na smrt navodeći otežavajuće okolnosti, a slučaj je izazvao brojne rasprave jer je smrtnu presudu sudac donio pod jakim utjecajem marihuane.</p>
<p> Američki Vrhovni sud utvrdio je neustavnim praksu sudaca da presuđuju u suđenjima gdje se može izreći smrtna kazna. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Koja je uloga hrvatske veleposlanice u Unescou</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 31. kolovoza objavljen je razgovor s hrvatskom veleposlanicom u Unescou Nedom Ritz. Novinarka Vesna Kusin razgovor je vodila profesionalno dobro i odgovori veleposlanice su stručno obrazloženi. Naslov je, međutim, iritirajući, tj. da se na »Unescovu listu svjetske baštine ne stiže borbom prsa o prsa«. Jasno je što se hoće time reći, da nema ništa na silu, ali ako mi imamo (a kazano je da imamo) objekte koji bi spadali u svjetsku baštinu kad bi bili uređeni, nije li onda uloga naše veleposlanice da to što bolje prezentira i ishodi barem dio sredstava kojima bismo ih osposobili za uvrštenje u listu svjetske baštine?</p>
<p>Najlakše je konstatirati pravila koja tamo vladaju (i sasvim su u redu), ali u čemu je onda njezina uloga? Borbom prsa o prsa stvorili smo vlastitu državu, koju sada Neda Ritz predstavlja u Unescou. Važno je da i ona shvati svoju ulogu u Parizu, jer njezin boravak tamo skupo plaćaju porezni obveznici u Hrvatskoj. A njezina su uloga rezultati, koji se ipak ne mogu postići bez ikakve borbe. Borbe za pomoć zemlji u kojoj dobra svjetske baštine propadaju samo zato što je siromašna, a zna se i da je ratovala dok su se druge zemlje razvijale. A to se može postići baš pristojnošću i kulturom koju ona posjeduje, samo je potrebno i više diplomatske taktike.</p>
<p> Gospođa je naime veleposlanica, a ne kustosica koja se miri sa stanjem kakvo je. Nadajmo se da će joj ova primjedba pomoći da shvati što i ostali o tomu misle. Veleposlanica u Unescou statusno je jednaka veleposlanicima koji vode državna veleposlanstva, iako je njezina uloga u odnosu na njih usmjerena samo na jedno područje. Ako ona nije obvezna postići baš nikakav rezultat u korist Hrvatske, čemu trošak državi?</p>
<p>dr. MARIJAN ZEMLJARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Blanka bi pred natjecanja trebala oko sebe imati više raznih stručnjaka</p>
<p>Kao bivšega dugogodišnjeg športaša neugodno me iznenadila izjava oca atletičarke Blanke Vlašić, koji je izjavio da za Blanku više nema snage i volje, jer ga je razočarala slabijim rezultatom - 7. mjestom na Svjetskom prvenstvu. Otac spominje njezine »mane«, koje navodno Blanka ne uklanja, među njima i Blankin poveći apetit, koji ju je nešto udebljao neposredno prije natjecanja. Usto otac kaže da joj neće raditi pripreme za sljedeću sezonu, a niti pripreme za Olimpijske igre. Iz njegove izjave da je još prije Svjetskoga prvenstva došao u sukob s kćeri, može se zaključiti da je taj sukob imao negativan utjecaj na Blankine rezultate.</p>
<p> Mislim da je u pripremnom razdoblju za Svjetsko prvenstvo Blankin otac trebao imati više strpljenja, »progutati po koju knedlu«, pa bi i pritisak bio blaži. Tako sam barem ja kao bivši nogometni trener pristupio igračima, smirivao ih, davao upute. Rezultati nisu izostali. Blankin otac spominje da je Blanka prije natjecanja povećala apetit i dobila dva do tri kilograma na težini, što je možda bilo presudno za skokove.</p>
<p> Pitam se, zar Blanka kao naša vrsna športašica nema savjetodavnog stručnjaka za prehranu? Po mojem mišljenju Blanka bi u danom momentu (pred natjecanja) trebala oko sebe imati više društvene brige, više raznih stručnjaka, jer u športu ne vvrijedi izreka: puno babica, kilavo dijete. Nadam se da će naš Atletski savez i odgovarajući podsavez svojim utjecajem Blanki pružiti odgovarajuću stručnu pomoć. Nije sve u novcu. Blanka je perspektivna, vjerujmo u nju. </p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ Đurđevac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kao katoliku vježbanje joge pomoglo mi je u razumijevanju vjere </p>
<p>Javljam se u povodu niza članaka o jogi za nastavnike u školama i reakcijama Hrvatske biskupske konferencije na tu inicijativu. Tema mi je dodatno zanimljiva jer sam rođen u hrvatskoj katoličkoj obitelji, pa su postavke kršćanstva još od djetinjstva bile važan stup moga odgoja. No, također se bavim i jogom radi poboljšanja psihofizičkog zdravlja. Smatram da će moja iskustva biti vjerodostojna informacija za sve one koji su opravdano zbunjeni mnoštvom suprotnih tvrdnji. Jogu sam počeo vježbati pred više od deset godina i na temelju vlastitih iskustava mogu potvrditi da je njome moguće postići znatno poboljšanje fizičkoga zdravlja.</p>
<p> Štoviše, rezultat vježbi ne može se usporediti s drugim fizičkim vježbama, jer se kod joge pojavljuje osvješćivanje tijela, uravnoteženje mišićnog tonusa, značajan povratak energije, itd. Za sve one kojima religija zauzima važno mjesto u životu, još je važnije da se kao posljedica ozbiljnog bavljenja jogom može pojaviti unutarnji mir i opuštenost, bez kojih religija kao odnos s Bogom ostaje više teoretsko razmišljanje.</p>
<p> To je vjerojatno i razlog što se u Austriji nekoliko kršćanskih samostana u kojima poučavaju jogu povezalo čak u svojevrsnu udrugu. Što se promjene odnosa prema matičnoj religiji tiče, mogu reći da se to doista i može dogoditi. Naravno, u pozitivnom smjeru, jer razvijanjem odnosa prema vlastitom tijelu, umu, svijesti i okolini automatski se mijenja i odnos prema svim religijama. Čovjek počinje u njima uviđati bit, koja mu je mnogo bliža kad religijske mudrosti može osjetiti i razumjeti. U mom slučaju, to razumijevanje daje mi još veću vjeru u mudrost Isusova nauka i praktičnu vrijednost Svetoga pisma. </p>
<p>Nadam se da će biskupi cijelu tematiku razmotriti još jedanput, jer to bi bilo u korist svih nastavnika, obrazovanja i širega društva. Uostalom, iz napisa je očito da je riječ o programu koji se ne uvodi u školu kao predmet, već kao izvannastavni program u koji se mogu uključiti nastavnici koji to žele. Kao katoličko odgojenom Hrvatu koji je vježbanjem joge produbio razumijevanje svoje vjere i olakšao primjenu njezina nauka u životu pozitivan stav biskupa bi mi mnogo značio. </p>
<p>IVAN DROPULJA Slovenija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Fatamorgana besplatnih udžbenika </p>
<p>U Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu još u prvoj polovici dvadesetoga stoljeća naučio sam što je to circulus vitiosus (zatvoren krug). Na taj izraz podsjetilo me gledanje emisije »U krupnom planu« Hrvatske televizije 2. rujna. Naime, prof. Ante Žužul kao izdavač žali što besplatne udžbenike dobivaju samo učenici u metropoli, a ne i oni na Biševu i u Babinoj Gredi, a ja žalim sve one koji se bave besplatnošću kao što se je Don Kihot bavio vjetrenjačama. Nekada, za ministrovanja gđe Ljilje Vokić, besplatne udžbenike dobili su svi učenici u osnovnim školama u Hrvatskoj. Onda sam, kao ravnatelj, u Vjesniku napisao da je besplatnost fata morgana i upravo današnji segregacijski potez besplatnosti ilustrira ono što ću reći.</p>
<p> U sadašnjem trenutku kad požari gutaju temelj našega turističkog napretka, prirodu, bajne šume, vinograde i maslinike, tiskati pet varijanti jednoga te istog udžbenika, koji se smiju razlikovati samo u nebitnim stvarčicama, podsjeća na čovjeka koji je gol i bos svezao kravatu. </p>
<p>Nadalje, izgradnja novih elektrana je conditio sine qua non ne samo našega turizma - bio bi to tisuću puta jači jack pot od šarenih udžbenika. </p>
<p>Ministar Vladimir Strugar najavljuje obrazovanje polupismenih građana. Sindrom »večernjih« škola davno je ušao u anegdote, godinama sam i sâm morao predavati »studentima« koji su stopostotnu prolaznost osiguravali »završnim ispitom s odojkom«.</p>
<p> Napokon, svi smo znali da se staroga magarca ne uči jahati. Zna se da je većina tih propalih đaka otišla u Europu i danas se i oni i njihova odrasla djeca voze u »mečkama« i grade palače i ništa im ne nedostaju znanja o Trpimirovićima i Gupčevoj lipi. Pa sad sam, eto, dotaknuo planove i programe koji su odavno kamen spoticanja, a to su potvrdili i svi sudionici u »Krupnom planu«. Okoštale sustave valja mijenjati, pa makar i s carskim rezom. Gospođica Mandić iz Trnave kaže da ima škola s klima-uređajima, ali i onih koje nemaju čestite nužnike - krivci su, dakako, oni koji vode koordinaciju iz kabineta.</p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ Županja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Policajac se ubio hicem iz službenog pištolja?</p>
<p>Sve okolnosti ukazuju na samoubojstvo, no konačni zaključak u srijedu navečer nije se mogao donijeti, jer nije bila pronađena čahura</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Na križanju Sisačke ceste i Burićeve ulice u Botincu u srijedu oko 20 sati, pronađeno je tijelo policajca Blaža K. (47). Prema prvim rezultatima očevida, najvjerovatnije je riječ o samoubojstvu hicem iz službenog pištolja.</p>
<p>Informaciju o događaju novinarima je dao dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić, dodavši da se okolnosti čitavog događaja još utvrđuju. Tijelo Blaža K. pronađeno je pored njegovog osobnog automobila »opel astra«, zagrebačkih registracijskih oznaka.</p>
<p>Šire mjesto događaja ogradili su policajci Šeste policijske postaje, a u Sisačku cestu je, osim ekipe za očevide PU zagrebačka upućtila i ekipa za krvne delikte.</p>
<p>Dio kolnika križanja Sisačke i Burićeve pretražen je i detektorom metala kako bi se pronašla čahura ispaljena iz vatrenog oružja, kako bi se potvrdila da je riječ o samoubojstvu. No, potragu za čahurom otežao je mrak, pa se očevid produžio i nakon ponoći. (M.B., M.D., V.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Dedi Miji« za uspostavu ropstva sudit će se odvojeno </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Nakon što je sutkinja Melita Božičević Grbić odbacila prijedlog tužiteljstva za objedinjavanjem postupka koji se protiv Miodraga Nikolića (60), zvanoga »Deda Mijo«, vodi na zagrebačkom Županijskom sudu zbog uspostave ropstva nad dvjema djevojkama, i postupka koji je zbog istoga kaznenoga djela, no na štetu samo jedne djevojke, pokrenut protiv njega na bjelovarskom Županijskom sudu, suđenje njemu i njegovom sinu Dušanu (41), te još jednoj mlađoj punoljetnici u srijedu je nastavljeno u Zagrebu. Njih se tereti da su preko oglasa u »Plavom oglasniku«, najprije uspostavljali kontakte sa djevojkama nudeći im posao čuvanja djece u Hrvatskoj i Austriji, a nakon što bi djevojke bile na prijevaru dovedene u jedan stan u Beču, bivale bi zatočene te prisiljene prositi za njih. </p>
<p>Uz uspostavljanje ropstva oba Nikolića se terete da su djevojke više puta silovali, a navodno je jedna od djevojaka tako i zatrudnjela, pa je to djelo okvalificirano kao posebno teško silovanje. </p>
<p>Djevojke su uspjele pobjeći prilikom jedne racije austrijske policije, te su vraćene u Hrvatsku. </p>
<p>Na raspravi u srijedu, s koje je kao i sa čitavog procesa, isključena javnost, ispitana je jedna od djevojaka. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Srednjoškolci otkrili novu drogu, i po život opasne sjemenke bunike</p>
<p>Sjemenke livadske bunike mogu izazvati sljepoću, komatozno stanje, na kraju i smrt</p>
<p>KRAPINA, 3. rujna</p>
<p> - Među zagorskim se srednjoškolcima pojavila nova, vrlo opasna vrsta droge. Riječ je o sjemenkama bunike, koje su, navodno, vrlo popularne među mladima.</p>
<p> Koliko je i je li uopće bilo slučajeva trovanja bunikom u Zagorju željeli smo doznati od voditeljice tamošnjeg Centra za prevenciju dr. Sandre Vuk, no liječnica nas je ljubazno odbila, rekavši da nakon napisa u jednim dnevnim novinama ne želi s novinarima komunicirati telefonom.</p>
<p> »Mogu vam samo reći da nije riječ ni o kakvoj epidemiji. Radi se tek o znatiželji djece, no nitko nije evidentiran niti se tko javio s takvim otrovanjem, tako da ne možemo tvrditi o čemu se točno radi«, rekla je liječnica.</p>
<p>Nije eto prošlo ni godinu dana od seminara za novinare o zloporabi narkotika na kojemu je mr. Drago Plečko upozorio »da su droge svuda oko nas«, a potvrda je stigla iz Krapine.</p>
<p>On je govorio je o ljepilima koje djeca snifaju, zabijajući glavu u plastične vrećice, o ampulama butana za upaljače koji se,također, rabe da bi udisali omamljujući plin, kao i o još desetak trava, gljiva i korova koji slobodno rastu po livadama a sve se mogu pretvoriti u opasne droge.</p>
<p>Tako su u krapinskom kraju mladići, navodno, žvakali sjemenke bunike, divlje biljke koja može izazvati sljepoću, komatozno stanje, na kraju i smrt. Konzumiranje sjemenki ili dijelova biljke na sreću kod krapinskih mladića je izazivalo » samo« halucinacije, a potom i ubrzan rad srca.</p>
<p>Bunika (Hyoscyamus niger) i velebilje (Atropa belladonna), dvije su otvorne biljke česte i na našim livadama i poljima. </p>
<p>Njihova imena vezana su uz istinite priče o otrovanju, ali i uz progone vještica u srednjemu vijeku. Od mješavine bunike i velebilja radila se takozvana vještičja mast koje je, vješticama navodno davala nadnaravnu moć letenja, čaranja i stvaranje velike seksualne potencije. </p>
<p>Zbog tog vračanja, ili navodnog bavljenja nečistim poslom i šurovanja s vragom, mnoge su bile ispitivane pred inkvizicijom, nemilosrdno mučene, a nakon priznanja osuđene na lomaču. Koliko se danas može govoriti o stvarnom djelovanju vještičje masti u kojemu važnu ulogu igra bunika, može se sa velikom sigurnošću i znanstveno posvjedočiti.</p>
<p>Bunika je zeljasta biljka od oko metar visine sa žutonarančastim cvijetovima i ljubičastim žilama na laticama. U nas raste kao korov uz putove, u blizini naselja i na zapuštenim mjestima. Latinski naziv izvodi se od grčke riječi hyos (svinja), jer je čarobnica Kirka, prema pisanju Homera, Odisjeve drugove, uz pomoć napitka od bunike, pretvarala u svinje. Bunika sadrži izvanredno otrovne alkaloide, (hiosciamin, atropin i skopalamin) svjedoči naš poznati doktor farmakologije Ljubiša Grlić, bivši ekspert Ujedinjenih naroda za psihoaktivne droge.</p>
<p>Opisuje i novije ispitivanje na vlastitoj koži koje su neki istraživači iskušali na sebi, želeći provjertiti djelovanje vještičje masti. Njemački profesor Peuckert opisuje 1960. djelovanje ekstrakta bunike koju je pomiješao sa svinjskom masti: »Imao sam divlje snove, Pred očima su mi ludo plesala iscerena lica. Potom sam poletio i duboko padao. Kraj je završio orgijama i grotesknim i putenim razvratom«. Drugi istraživač bunike i velebilja Kisewetter utrljao je vještičju mast u kožu iznad srca i odmah je »poletio, nošen snažnim vjetrom«.. Ni jedan od njih nije stvarno letio a najmanje na metli, kao što se inkriminiralo srednjevjekovnim vješticama. Ali njihovi opisi djelovanja otrovnih trava smiješani u vještičju mast navlas su isti kao i oni koji su dale navodne vještice pod mukama komisiji za njihov progon. Halucinogene droge koje su uzimale preko otrovnih trava učinile su svoje. </p>
<p>Među otrovnim alkaloidima u buniki, iako nije najviše zastupljen, je otrov skopolamin. To je sastojak više poznat među agentima tajnih službi kao sredstvo za »pranje mozga«. Pripadnici Gestapoa zvali su ga serumom istine, jer je zatvorenika pod istragom dovodio u stanje polusna i omamljenosti, pa je osobito bio podložan sugestijama. Atropin kao sastavak bunike, je alkaloid koji izaziva privremeni gubitak pamćenja, a moderna ispitivanja o njegovom djelovanju na organizam objašnjeno zašto su žene pod torturom ispričale kako su se pretvarale u životinje.</p>
<p> Atropin kao njen važan sastojak, djeluje na završetke živčanih vlakana, a to stvara osjećaj kao da iz kože raste perje ili gusta dlaka. Zajednički sva tri otrova djeluju da u osobe koja uzima njeno sjeme ili dijelove biljke dolazi do halucinacija, osoba pada u delirij, a posljedice mogu biti sljepoća pa čak i smrt.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak i Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prodavača i kupca udarali šakama, policajca ribičkim štapom </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Trgovinu »Lovac« u Teslinoj ulici u utorak su oko 18 sati demolirali dvojica braće,Boro M. i Mario M. te istukli prodavača i kupca, a potom nasrnuli i na policajca.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, starosti 21 i 23 godine, ušli su u navedeno vrijeme u trgovinu sportske opreme i oružja, te počeli vrijeđati prodavača koji im nije htio pokazati oružje bez predočenja valjane dozvole za držanje ili nošenje oružja. </p>
<p>Prodavač i kupac su upozorili braću na ponašanje, nakon čega je mlađi brat udario kupca šakom u glavu, oborio ga na tlo i nastavio ga zajedno s starijim bratom udarati nogama.</p>
<p>Prodavač je potom pobjegao iz trgovine, no braća su ga sustigla i počela udarati. Prodavač je ipak uspio pobjeći i pronaći policajca koji je pojurio u trgovinu gdje je zatekao braću kako demoliraju inventar. Policajac je zatim zatražio da se smire, ali su se braća oglušila i nastavila s razbijanjem, s tim da je jedan od njih pokušao udariti policajca ribičkim štapom.</p>
<p>Policajac je uspio izbjeći napad, blokirati udarac i savladati braću koja su uhićena i privedena u Prvu policijsku postaju na kriminalističku obradu.</p>
<p>Nakon dovršene obrade protiv obojice je podnijeta kaznena prijava zbog nasilničkog ponašanja, s tim da je mlađi zaradio i prijavu zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, te su privedena Istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. Nakon što ih je u srijedu saslužao Istražni sudac, obojica su pušteni na slobodu. U istrazi su ispričali da su bili pijani jer su se napili nakon ostavinske rasprave iza smrti oca, te su se zbog toga sukobili sa kupcem u dućanu.</p>
<p>Uz kaznene prijave braća su i prekršajno prijavljena zbog remećenja javnog reda i mira. </p>
<p>Napadnuti kupac i prodavač su lakše ozlijeđeni, a materijalna šteta još nije utvrđena.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Istukao dvije njemu nepoznate žene</p>
<p>PULA, 3. rujna</p>
<p> - Pulska je policija u srijedu ujutro uhitila M. P. (26) kojeg se sumnjiči za nanošenje i pokušaj nanošenja teških ozljeda dvjema nepoznatim ženama. </p>
<p>Naime, M. P. je navodno 22. kolovoza u 8,15 ujutro u Kolodvorskoj ulici u prizemlju zgrade sačekao 31-godišnjakinju, rukama joj začepio usta, odveo do ruba stubišta koji vodi u prizemlje pothodnika, te je gurnuo niza stube. Nakon pada, šakama ju je počeo udarati po glavi, a potom joj zgrabio glavu i udarao njom u rub stuba. Premda je žena na sreću zadobila lakše ozljede, policija će M. P. a sumnjičiti za pokušaj nanošenja teških ozljeda zbog osobite surovosti pri pokušaju kaznenog djela. </p>
<p>Isti je manijak 28. kolovoza, u Vergerijevoj ulici u središtu Pule sačekao 48-godišnju Puljanku, te je na sličan način prvo počeo snažno udarati nogom u trbuh, a kad je ona od siline udaraca pala na pod, nastavio ju je »šutirati« nogom u glavu sve dok nije izgubila svijest. </p>
<p>M.P koji je optužen za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i trenutno se nalazi u istražnom centru pulskog Županijskog suda nije dosad prijavljivan policiji. </p>
<p>O eventualnim psihičkim poremećajima, motivima i drugim okolnostima koje su ga navele na dva napada, pokazati bi trebala daljnja istraga. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Umro šesti dan nakon strujnog udara u Bilicama</p>
<p>ŠIBENIK, 3. rujna </p>
<p> - Jere Vrcić (59) iz Šibenika preminuo je u splitskoj Kliničkoj bolnici srijedu, sat vremena iza ponoći, od teških opekotina koje je zadobio od strujnog udara u trafostanici Bilice u Šibeniku.</p>
<p> Naime, Jere Vrcić radio je zajedno sa mlađim kolegom Vjekoslavom Šodanom (33), iz Splita na otklanjanju kvara koji je prošlog tjedna nastao na 110 kilovoltnom dalekovodu Bilice - Biograd. Od strujnog udara skoro cijelo tijelo Jere Vrcića bilo je opečeno, dok je Šodan zadobio lakše tjelesne ozljede od kojih se uspješno oporavlja u šibenskoj bolnici. Vrćić je odmah nakon nesreće prevezen u splitsku Kliničku bolnicu, gdje je bio operiran i gdje su se lječnici danima borili za njegov zivot. Obojica ozlijeđenih radnika bili su zaposlenici Elektroprijenosa iz Splita. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uhićen pljačkaš turista na Plitvičkoj cesti</p>
<p>KARLOVAC, 3. rujna</p>
<p> - Karlovački su policajci proveli istragu i utvrdili da je 33-godišnji hrvatski državljanin iz Karlovca osnovano sumnjiv za pljačku čeških, austrijskih i domaćih turista.</p>
<p> Naime, Karlovčanin je koristio neopreznost turista, pa je tako 12. srpnja kod benzinske crpke nedaleko od Turnja uz Plitvičku cestu ukrao torbicu s 300 eura i 6.000 čeških kruna, pričinivši pritom štetu od oko 7.500 kuna. </p>
<p>Također je osumnjičen i za krađu ruksaka s dokumentima i novcem u iznosu od 1.400 eura iz auta austrijskih turista 21. srpnja ove godine na istoj benzinskoj postaji. Tada je neoprezne Austrijance oštetio za više od 16.000 kuna.</p>
<p>Treća je krađu izveo u karlovačkom naselju Mostanje, također uz Plitvičku cestu. Tada je na isti način iz automobila hrvatskih državljana na radu u Njemačkoj ukrao torbicu s dokumentima i 500 eura, a šteta se procjenjuje na oko 9.000 kuna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Krško: Nije postignut dogovor o HEP-ovu odštetnom zahtjevu od 54 milijuna dolara </p>
<p>KRŠKO, 3. rujna (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) </p>
<p> - Na sastanku Međudržavnoga povjerenstva za praćenje provedbe hrvatsko-slovenskog ugovora o Nuklearnoj elektrani Krško, održanom u srijedu u nuklearki, nije postignut dogovor o odštetnom zahtjevu Hrvatske elektroprivrede. Naime, HEP traži 54 milijuna dolara za neisporučenu struju od 1. srpnja prošle do 19. travnja ove godine, kad je Hrvatska ponovo počela dobivati struju iz nuklearke. </p>
<p> To pitanje odgođeno je za sljedeću sjednicu Povjerenstva, koja će se održati početkom listopada.</p>
<p> »Dogovoreno je da hrvatska strana do tada pripremi specifikaciju svog odštetnog zahtjeva«, izjavio je nakon sastanka slovenski ministar okoliša, prostora i energije Janez Kopač. On smatra da je iznos koji HEP traži previsok, ali slovenska strana će to argumentirati nakon što dobije i prouči hrvatsko obrazloženje odštetnog zahtjeva. Pritom se nije htio izjasniti koliku odštetu smatra realnom. </p>
<p> »Slovenska strana ne mora neisporučenu struju vrednovati na isti način kao hrvatska strana«, izjavio je hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Bitno je, dodao je, da zajednički odredimo elemente za odštetni zahtjev, a onda neće biti teško izračunati ukupan iznos. </p>
<p>Još se razilazimo i u mišljenjima o financijskom poslovanju nuklearke prije povratka Hrvatske elektroprivrede, naglasio je Kopač. Prema njegovim riječima, nije problem u određenom iznosu, ali neslužbeno smo doznali da je ipak sporno na što je potrošeno 13 milijuna dolara. Unatoč nesporazumima, dogovoreno je da tekuće poslovanje NE Krško ne smije doći u pitanje ni u ekonomskom, ekološkom, energetskom i financijskom pogledu. Na pitanje zašto Slovenija nije poštovala tromjesečni rok propisan Europskom energetskom poveljom za odgovor na hrvatski zahtjev za odštetu, ministar Kopač je ustvrdio da su ipak dogovorili u roku. </p>
<p>Točno je da je Sabor pri ratifikaciji međudržavnog sporazuma obvezao hrvatsku vladu da pitanje odštete riješi u roku od 60 dana, ali to obvezuje samo hrvatsku a ne i slovensku stranu, objasnio je Jurčić.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Neto dobit Plive porasla na 578 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Prihodi Plive u prvom su polugodištu u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasli 48,6 posto, na 520,4 milijuna dolara - što je prvi polugodišnji iznos veći od pola milijarde dolara. Izraženi u kunama, prihodi su dosegli 3,57 milijardi kuna, 23,3 posto više nego lani. Takav porast ostvaren je prije svega zahvaljujući izvrsnim rezultatima odsjeka Farmaceutike (lijekova na recept), gdje su prihodi skočili 82,7 posto, na 316,6 milijuna dolara, odnosno 51,5 posto, na 2,17 milijardi kuna. </p>
<p>Neto dobit Plive u prvom je polugodištu porasla 5,6 posto, na 578 milijuna kuna, odnosno 13,8 posto, na 84 milijuna dolara. Operativna dobit je porasla 6,8 posto, na 704 milijuna kuna, a u dolarima 12,4 posto, na 103 milijuna dolara.</p>
<p>Član Uprave Plive Dubravko Mak je prilikom objave rezultata u srijedu za cijelu 2003. prognozirao stopu rasta prihoda u dolarima veću od 15 posto te rast operativne dobiti, također u dolarima, od oko 15 posto. Troškovi istraživanja i razvoja će se kretati u visini od oko 10 posto ukupnih prihoda, kazao je Mak. Na upit o špekulacijama vezanima uz Mediku, u kojoj Pliva drži udio od 24,7 posto, Mak je istaknuo da ni u kojem slučaju neće doći do preuzimanja te tvrtke, s obzirom na to da distribucija lijekova ne ulazi u matično poslovanje Plive. Za razliku od prvog polugodišta 2002., rezultati Farmaceutike, najjačeg Plivinog odsjeka, ove godine uključuju i rezultate američke podružnice Pliva Inc., bivšeg Sidmaka, koja je ostvarila prihod od 103 milijuna USD, te španjolske generičke kompanije Edigen. </p>
<p>Važnost američkog tržišta pokazuje lijek Plive Inc. VoSpire ER, koji je, nakon što je odobren u listopadu, ušao među pet najvažnijih Plivinih proizvoda s prodajom od 7,3 milijuna dolara. Prodaja Sumameda porasla je 21 posto, na 23,6 milijuna dolara, dok je drugo mjesto zauzeo urološki lijek Urecholine, također iz asortimana Plive Inc., s prodajom od 21,8 milijuna dolara.</p>
<p>Inače, ukupni prihodi vezani uz Sumamed, uključujući i rojalitete i prodaju azitromicina, porasli su 16 posto, ali je njihov ukupan udio u prihodima pao s prošlogodišnjih 37,8 na 29,6 posto. </p>
<p>Najveće tržište odsjeka Farmaceutike i dalje su srednja i istočna Europa, gdje su prihodi porasli 16,7 posto, na 154 milijuna dolara, dok je u kunama taj iznos bio 3,2 posto viši nego lani. Prihodi Farmaceutike s ruskog tržišta pali su čak 17 posto, na 13,5 milijuna dolara, i to velikim dijelom zbog krivotvorenja Plivinih lijekova. Krivotvorenje se u Rusiji pojavilo prije pet do šest godina, a prvi se na udaru našao Sumamed. U Poljskoj su prihodi porasli 8,7 posto, na 27,3 milijuna dolara.</p>
<p>U Hrvatskoj je prihod u kunama ostao gotovo nepromijenjen - porastao je tek 0,1 posto, na 450,4 milijuna kuna. Stagnacija je posljedica jake konkurencije, istaknuo je Mak, dodavši da Pliva o cijenama lijekova trenutno pregovara s HZZO-om. </p>
<p>Najveće Plivino tržište je u prvoj polovici godine, s prihodom od 221,3, bila Sjeverna Amerika, čija je zastupljenost u ukupnim prihodima porasla s prošlogodišnjih 28,8 na 42,5 posto. Zastupljenost tržišta regije srednje i istočne Europe pala je sa 51,2 posto u prvom polugodištu 2002. na 40 posto. Prihodi iz te regije porasli su 16,2 posto, na 208,3 milijuna dolara, dok je u kunama iznos pao 3,7 posto na 1,43 milijarde kuna.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Crkvenac: Vlada i Hrvatska narodna banka ne mogu same povećati izvoz</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - »Zaduženost države nalazi se u prihvatljivim okvirima, ali vanjski dug i trendovi u platnoj bilanci postaju zabrinjavajući«, ocijenio je u srijedu ministar financija Mato Crkvenac, na tribini Vijeća za razvoj, koja je bila posvećena gospodarskim odnosima s inozemstvom. </p>
<p>Prema njegovim riječima, osnovni problem hrvatske ekonomske politike je kako potaknuti izvoz, u čemu ni sadašnja Vlada nije dovoljno učinila. Međutim, rješenje problema izvoza ne može se tražiti samo u Banskim dvorima ili Hrvatskoj narodnoj banci, niti se on može riješiti preko noći, istaknuo je ministar financija. On je napomenuo da se tome protive i »prejaki lobiji trgovaca, uvoznika, mešetara i pojedinih političara«, ne preciziravši na koga konkretno misli.</p>
<p>Vlada će, sa svoje strane, uraditi što može na poticanju izvoza, kazao je Crkvenac, najavivši za sjednicu Vlade u četvrtak usvajanje zaključaka o državnom dugu, vanjskom zaduženju i platnoj bilanci, o kojima će se očitovati i Hrvatski sabor. Ti zaključci sadržavaju mjere koje je moguće provesti u kraćem roku, kao što su dodatnih 100 milijuna kuna za poticanje izvoznoga gospodarstva, mjere središnje banke, nastavak smanjenja proračunskog deficita i državnih jamstava, te poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i nove proizvode. </p>
<p>Jedna od Vladinih mjera odnosi se na smanjenje uvoza opreme od strane državnih i lokalnih vlasti, te njihovu orijentacija na kupnju opreme proizvedene u Hrvatskoj. Tu je i poticanje proizvodnje domaćih i stranih ulagača, poput najavljenog povezivanja DaimlerChryslera s konzorcijem hrvatskih tvrtki na čelu s ozaljskim IM Metalom, koji će proizvoditi vatrogasnu opremu za hrvatsko i regionalno tržište.</p>
<p>Među srednjoročnim i dugoročnim mjerama Crkvenac je istaknuo gospodarsko povezivanje u regiji i prodor hrvatskih tvrtki na tržište jugoistočne Europe, zatim aktivnu industrijsku politiku, razvoj turizma i prometa, te nove zakone iz područja normizacije. </p>
<p>»Država mora zadržati ekonomsku politiku koja će rezultirati visokim stopama rasta, niskom inflacijom i poticanjem izvoza i zapošljavanja, kao i stvaranjem uvjeta za razvoj poduzetništva i prilagodbe standardima Europske unije«, zaključio je Crkvenac.</p>
<p>Prema mišljenju Denisa Fudurića, osnovni problem hrvatskog izvoza leži u nedovoljnom restrukturiranju gospodarstva. Iako je država posljednjih godina mnogo napravila na restrukturiranju javnih poduzeća, premalo je napravljeno na reformi sudstva i javne uprave, što je i jedan od glavnih razloga više razine kamata u nas, nego u susjednoj eurozoni, ustvrdio je on. Stoga i najavljene Vladine mjere za poticanje izvoza on naziva vatrogasnima, te strahuje da će rezultirati reakcijom u inozemstvu i jačanjem pritisaka na Hrvatsku. »Realni sektor se mora restrukturirati. Iako ima puno otpora, bolne rezove treba napraviti«, zaključio je Fudurić.</p>
<p>Prema mišljenju Gorazda Nikića, Hrvatska se u posljednje dvije godine suočava s eksplozijom javnoga duga, čemu je velik doprinos dala upravo država. Sličan stav zastupa i bivši savjetnik hrvatskoga predsjednika Stjepan Zdunić, koji razloge sadašnjih gospodarskih problema vidi u prejakoj kuni. Mladen Vedriš je pak upozorio na pad konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. </p>
<p>Na sve uži manevarski prostor kreatora ekonomske politike upozorio je ravnatelj Instituta za međunarodne odnose Mladen Staničić. </p>
<p>»U procesu europskih integracija gospodarski je suverenitet ograničen. Stoga ne smijemo poduzimati mjere koje bi nas udaljavale od Europske unije i svijeta. Ako 2007. ili 2008. godine ne uđemo u EU, onda je u Hrvatskoj moguć argentinski scenarij. No budemo li tada u Uniji, takav scenarij neće biti moguć«, zaključio je Staničić. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Celju će izlagati 35 hrvatskih obrtnika</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Nastavljajući dugu tradiciju izlaganja na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju, ove godine će se kupcima proizvoda i poslovnim suradnicima iz Slovenije i Europe predstaviti 35 hrvatskih obrtnika i malih poduzetnika. Sajam se održava od 10. do 17. rujna, a kako je najavljeno, otvorit će ga slovenski premijer Janez Drnovšek. Ove godine u Celje dolazi dvostruko više hrvatskih izlagača nego lani, a polovicu troškova obrtnicima koji izlažu u organizaciji Hrvatske obrtničke komore zajednički će podmiriti HOK i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. </p>
<p>Među ostalim, izložit će se alati, strojevi, medicinska zaštitna konfekcija, zlatni i drugi nakit, keramika te proizvodi od kože i glazbeni instrumenti. Celjski sajam najveća je gospodarska izložba u Sloveniji, na kojoj ove godine sudjeluje 1700 izlagača iz 32 zemlje, a očekuje se dolazak više od 175.000 posjetitelja. </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li se sadašnje nesuglasje u političkim odnosima između Slovenije i Hrvatske odraziti i na gospodarske odnose, Franc Pangerl, direktor Celjskog sajma, odgovorio je da vjeruje da do toga neće doći kao i da situacija jest »vruća«, ali gospodarstvenike vode prije svega poslovna logika i drukčija filozofija nego političare. Naglasio da zasad nije zapazio nikakve promjene u odnosima između obrtnika i poduzetnika dviju zemalja. </p>
<p>B. Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zadar priprema izdanje obveznica od 140 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Poglavarstvo Zadra objavilo je u srijedu javni poziv bankama i brokerskim kućama da dostave svoje ponude za agenta i aranžera izdanja obveznica, te preuzimatelja izdanja obveznica. </p>
<p>Zadar kani izdati obveznice u vrijednosti od 140 milijuna kuna, na rok od deset godina. Izdanje bi imalo dvije tranše, a kamatna stopa bila bi fiksna i isplaćivala bi se polugodišnje. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ericsson dobio četiri posto nakon najave otkaza</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Financijski i tehnološki sektor potaknuli su u srijedu znatan rast europskih indeksa nakon nekoliko povoljnih prognoza i povećanja rejtinga dionica SAP-a i Cap Geminija. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 tako je porastao čak 1,91 posto, na 2571,86 bodova. Frankfurtski Dax je skočio 2,4 posto, na 3653,2, a pariški CAC 40 2,1 posto, na 3434,25 bodova. Londonski FTSE 100 porastao je 1,66 posto, na 4274,2 boda, a milanski MIB 30 1,41 posto, na 26.088 bodova.</p>
<p>U New Yorku su nakon otvaranja indeksi također porasli - Nasdaq Composite je u prvih sat vremena dobio čak 0,8 posto dosegavši 1856 bodova, dok je Dow Jones Industrial Average porastao skromnijih 0,2 posto, na 9537 boda. Tokyjski Nikkei 225 u srijedu je porastao 0,24 posto, na 10.715,69 bodova.</p>
<p>Među značajnijim dobitnicima u Europi je, primjerice, bila njemačka banka HVB, čije su dionice do poslijepodneva porasle 7 posto, nakon što su predstavnici banke najavili bolje uvjete poslovanja sljedeće godine. Nakon tih prognoza UBS-ovi su analitičari povećali rejting HVB-ovih dionica.</p>
<p>Deutsche Bank je, slično tome, porasla 5 posto nakon što su čelnici za sljedeću godinu najavili niže troškove poslovanja. </p>
<p>Ericsson je porastao 4 posto nakon što je najavio da će u Švedskoj zatvoriti dodatnih 1700 radnih mjesta. Ericsson provodi opsežno restrukturiranje u okviru kojeg sljedeće godine broj zaposlenih u čitavom svijetu planira smanjiti na 47.000, u usporedbi sa 107.000 na početku 2001. godine. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Račan: Vlada će obraniti nacionalni interes u Jadranu</p>
<p>Hrvatski premijer nije krio zadovoljstvo mišljenjem Europske komisije, koja se odbila miješati u rješavanje spora između Hrvatske i Slovenije zbog eventualnog proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu / Račan je naglasio da će hrvatska vlada braniti nacionalni interes, ali još nije odlučeno hoće li to učiniti uspostavom ribolovne ili ekološke zone, ili gospodarskog pojasa / Čini se da će parlamentarni izbori biti 23. studenoga </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan nije krio zadovoljstvo mišljenjem Europske komisije, koja se odbila miješati u rješavanje spora između Hrvatske i Slovenije zbog eventualnog proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu.</p>
<p> »To me nije iznenadilo«, rekao je Račan nakon prvog radnog sastanka čelnika vladajućih stranaka, izrazivši zadovoljstvo što Bruxelles traži da se odnos Hrvatske i Slovenije vrati u normalu, te da se problemi rješavaju razgovorom. </p>
<p>Premijer je uvjeren kako je moguće da se slovenski veleposlanik Peter Bekeš vrati s konzultacija iz Ljubljane u Zagreb, a Hrvatska svog veleposlanika sigurno neće pozvati na konzultacije. </p>
<p>Čelnici vladajuće četvorke izrazili su zabrinutost zbog trenutačnih odnosa sa Slovenijom, ali se nadaju da će ta epizoda ubrzo biti završena i da će odnose dviju zemalja, umjesto prijetnji pa i ucjena, obilježiti dijalog i razumijevanje. </p>
<p>Račan je još jednom naglasio da će hrvatska vlada biti u stanju braniti nacionalni interes u gospodarskoj i ekološkoj zaštiti Jadrana, ali još nije odlučeno hoće li to učiniti uspostavom ribolovne ili ekološke zone ili gospodarskog pojasa. </p>
<p>U svakom slučaju, odluka će biti donesena u skladu s glavnim nacionalnim interesom Hrvatske, a to je ulazak u Europsku uniju, istaknuo je Račan. </p>
<p>Iako konačna odluka još nije pala, svi su izgledi da će se parlamentarni izbori održati 23. studenoga jer zbog hrvatskih obveza prema Europskoj uniji sav posao vezan uz obveze za upitnik Europske komisije mora biti gotov do 15. listopada, kad je moguće raspustiti i Sabor. </p>
<p>Čelnici vladajućih stranaka ne očekuju da bi taj posao mogao kasniti pa smatra Račan nema razloga da se izbori ne održe u drugoj polovici studenog a velika je vjerojatnost da to bude baš 23. studeni. </p>
<p>Iako je Vlada obećala da će do kraja mandata reforma sustava državne uprave, uključujući i smanjenje broja ministarstava, dakle članova Vlade biti ozakonjena, od toga se odustalo. No Račan je najavio da će njegov SDP do kraja mandata ipak objaviti svoj prijedlog manje vlade o kojem se govori već dvije godine.</p>
<p> Dodao je također da i drugi koalicijski partneri smatraju da sljedeća vlada mora biti manja i racionalnija iako su zaključili da posao oko ozakonjivanja tog prijedloga treba prepustiti sljedećoj vladi. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vlada o vanjskom dugu i deficitu platne bilance </p>
<p>Očekuje se da će Vlada ponuditi javnosti barem nacrt politike koja bi trebala smanjiti nesrazmjer uvoza i izvoza</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Vanjski dug i deficit platne bilance bit će u četvrtak udarne teme sjednice Vlade uoči saborske rasprave, koja je o tome na izvanrednu sjednicu Sabora uvrštena na zahtjev Vlade. Očekuje se da će Vlada ponuditi javnosti barem nacrt politike koja bi trebala smanjiti nesrazmjer uvoza i izvoza.</p>
<p>Dio je te politike i pet zakona kojima se reguliraju pravila kako se roba može plasirati na hrvatsko tržište. Riječ je o zakonima o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, općoj sigurnosti proizvoda, akreditaciji, te o normizaciji i o mjeriteljstvu. Njihovo prihvaćanje dio je usklađivanja hrvatskih zakona sa standardima Europske unije, a Sabor će o njima raspravljati po hitnom postupku.</p>
<p>Uz te zakona vezan je iznimno opsežan posao preuzimanja europskih normi, u koji je uključeno oko 150 zaposlenika u Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo s kojima surađuje još oko 3000 stručnjaka za određena područja.</p>
<p> Hrvatska je dosad prihvatila oko 6500 od ukupno oko 18.000 europskih normi, a njih otprilike 3000 u raznim je fazama pripreme. </p>
<p>Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatska se obvezala prihvatiti 85 posto europskih normi, a za ostalih 15 posto treba odrediti točne rokove u kojima će ih prihvatiti.</p>
<p>Iako je riječ o naoko nezanimljivim zakonima za javnost, u Banskim dvorima se tvrdi da je to izuzetno važan paket temeljnih pravila koja će onemogućiti uvoz jeftine i nekvalitetne robe, odnosno pomoći podizanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda. No efekti tih zakona neće se osjetiti odmah jer se i domaćim institucijama nadležnim za kontrole koje se propisuju i domaćoj privredi, mora ostaviti najmanje dvije godine za prilagodbu. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Politički razlaz zbog Zagreba</p>
<p>Mate Granić: Nismo postavili nikakav ultimatum HSLS-u, nego smo se čvrsto postavili u tome što je minimum zahtjeva ispod kojih ne možemo ići / Budiša je izričito neumoljiv što se tiče liste za Zagreb, pa je zato DC-u ponuđeno »utješno« rješenje, a to je da Granić bude nositelj zajedničke liste u desetoj izbornoj jedinici</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Iako je izgledalo da je koalicija HSLS-a i DC-a manje-više dogovorena, čini se da je između njihovih predsjednika Dražena Budiše i Mate Granića zapelo. Kamen smutnje u ovom je trenutku Zagreb, ali i podjela mjesta na zajedničkim listama u nekim drugim izbornim jedinicama.</p>
<p>»Na temelju rasprave provedene na sjednici Predsjedništva DC-a, u srijedu smo HSLS-u poslali konačan prijedlog raspodjele mjesta na eventualnim zajedničkim listama«, rekao je Vjesniku predsjednik DC-a Mate Granić. »Nismo postavili nikakav ultimatum HSLS-u, nego smo se čvrsto postavili u tome što je minimum zahtjeva ispod kojih ne možemo ići«.</p>
<p>Granić napominje da DC iskreno želi da do koalicije s HSLS-om i dođe, ali postoji granica ispod koje se u pregovorima ne može ići, pa je sad na potezu Malo vijeće HSLS-a. Neslužbeno se, pak, doznaje da je Predsjedništvo DC-a još na sastanku u ponedjeljak kazalo predsjedniku Graniću da je Budišina ponuda u mnogim dijelovima nepovoljna za DC. Nakon toga je Granić poslao Budiši svoj prijedlog, koji se temelji na formuli 6-4, a po njoj bi HSLS-u pripalo šest prvih, šest drugih i šest trećih mjesta, dok bi DC dobio po četiri prva, druga i treća mjesta, a DC bi imao i prvo mjesto na listi za dijasporu. </p>
<p>No, DC-ovci su također zatražili da njihovoj stranci pripadne prvo mjesto u prvoj (zagrebačkoj), četvrtoj (osječkoj), petoj (vukovarsko-srijemskoj) i sedmoj (karlovačkoj) izbornoj jedinici. Zatražili su i da DC-ovka Doris Košta bude druga u desetoj izbornoj jedinici (od Splita do Dubrovnika).</p>
<p>HSLS-ovci nisu prihvatili DC-ove prijedloge, a DC nije želio prihvatiti HSLS-ov prijedlog da čelno mjesto u prvoj izbornoj jedinici u Zagrebu dobije Budiša, a ne Granić. Budiša je, naime, Vjesnik doznaje, izričito neumoljiv što se tiče liste za Zagreb, pa je zato DC-u ponuđeno »utješno« rješenje, a to je da Granić bude nositelj zajedničke liste u desetoj izbornoj jedinici.</p>
<p>DC-ovci se ljute i zato, što HSLS odbija prijedlog u vezi s Doris Koštom. No, HSLS ne da ni prvo mjesto DC-u u četvrtoj (osječkoj) izbornoj jedinici, pa su zato sve glasnije priče o tome da će DC, ne postigne li ubrzo dogovor s HSLS-om, samostalno izaći na izbore.</p>
<p>Što se, pak, tiče ideje o tome da članovi Foruma hrvatske sloge izađu na izbore na zajedničkoj listi HSLS-a i DC-a, u DC-u se neslužbeno može doznati da je šansa za to mala. Naime, teško da će se i DC i HSLS uspjeti dogovoriti, pa kako onda u pregovore uključiti i treću stranu? Istodobno, HSLS-ovci podržavaju svog predsjednika Dražena Budišu, tražeći od njega da ne pristane na ustupke DC-u.</p>
<p>Ivana Knežević i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Klubovi zastupnika podržali Vladin zakonski prijedlog o uvođenju spomeničke rente</p>
<p>Proračunskih 200 milijuna kuna, uz sponzorstva, nije dovoljno za obnovu dugotrajno zapuštenih kulturnih dobara, rekao je ministar kulture Antun Vujić/ Klubovi IDS-a i HSLS-a protiv uvođenja prevelikih poreznih opterećenja za jedinice lokalne samouprave/ Predsjedavajući Tomčić upozorio predsjednike odbora da će biti osobno odgovorni za veliki trošak sjednice, ako na vrijeme ne rasprave predloženi paket europskih zakona </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kojim Vlada predviđa uvođenje spomeničke rente, odnosno ubiranje dodatnih prihoda za očuvanje kulturne baštine tema je o kojoj su zastupnici raspravljali prvoga dana izvanredne 36. sjednice Hrvatskog sabora koja je počela u srijedu. </p>
<p>No, prije rasprave o tom zakonskom prijedlogu predsjednik Sabora Zlatko Tomčić je kazao predsjednicima saborskih odbora da će biti osobno odgovorni za velike troškove izvanredne sjednice, ako na vrijeme ne rasprave predloženi paket europskih zakona te je upozorio da u raspravi o tom paketu ima problema, jer dio saborskih radnih tijela nije obavio svoj posao, bez čega se o zakonima ne može raspravljati na plenarnoj sjednici.</p>
<p>Objašnjavajući zakonski prijedlog o očuvanju kulturnih dobara, ministar kulture Antun Vujić istaknuo je da je Vlada u ovome mandatu znatno više ulagala u očuvanje baštine, ali da proračunskih 200 milijuna kuna, uz sponzorstva, nije dovoljno za obnovu dugotrajno zapuštenih kulturnih dobara. </p>
<p>»Vlada je pristupila inovacijama u financiranju, po uzoru na slične modele u europskim zemljama, te se predlaže i uvođenje spomeničke rente za fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u prostoru kulturnog dobra ili na prostoru kulturno-povijesne cjeline«, kazao je ministar Vujić. Dodao je i da bi renta iznosila od tri do deset kuna po četvornome metru, ovisno o odluci grada ili općine na čijem se području kulturno dobro nalazi. Primjerice, tako bi Dioklecijanova palača u Splitu, po najnižoj renti od tri kune, dobila za održavanje 2,5 milijuna kuna, a po renti od sedam kuna, oko sedam milijuna kuna prihoda; Dubrovnik bi za očuvanje baštine dobio oko tri milijuna kuna.</p>
<p>Po predloženome zakonu novac ubran spomeničkom rentom ulagao bi se isključivo u očuvanje kulturne baštine, od čega bi za te namjene gradu ili općini ostajalo 60 posto iznosa, dok bi u državni proračun za očuvanje baštine odlazilo 40 posto tog iznosa.</p>
<p>Svi parlamentarni klubovi podržali su Vladin prijedlog, ali su klubovi IDS-a i HSLS-a bili protiv uvođenja prevelikih poreznih opterećenja za jedinice lokalne samouprave.</p>
<p>Tako je Damir Kajin (IDS) rekao da IDS nije protiv uvođenja spomeničke rente, ali traži da ona ne bude obavezna, dok je Ivan Čehok (HSLS) predložio da jedinice lokalne samouprave zadrže cijeli iznos od ubrane rente, ili barem 90 posto tako prikupljenog novca, a da se deset posto novca koji bi išao u državni proračun raspodijeli isključivo na slabije razvijene općine i gradove.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kusić, Belitza i članovi Upravnog vijeća dali neopozive ostavke</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - »Prisiljeni smo podnijeti neopozive ostavke na mjesto ravnatelja i zamjenika ravnatelja, te članstvo u Upravnom vijeću KB-a Sestara milosrdnica«, stoji u priopćenju upućenom u srijedu Vjesniku iz te bolnice. Potpisali su ga dosadašnji ravnatelj KB-a Zvonimir Kusić, njegov zamjenik Mladen Belicza te tri liječnika - članovi Upravnog vijeća iz bolnice Vlado Petric, Ante Pentz i Davor Trnski. Temeljni razlog za ostavke, kako se navodi, protest je prema »nametanju bezrazložne političke volje stručnoj i znanstvenoj većini bolnice i nezakonitosti koje su učinjene u postupku izbora ravnatelja«. Kao neposredan povod ostavci naznačili su »prijetnje upućene ravnatelju i zamjeniku ravnatelja, te članovima Upravnog vijeća iz bolnice što predstavlja eskalaciju dosadašnjih neprimjerenih postupaka i pritisaka«. </p>
<p>Kusić, Belitza, Petrić, Pentz i Trnski žele zaštititi, kako kažu, dostojanstvo, znanstveni i stručni integritet i pridonijeti normalnom radu bolnice. </p>
<p>Zanimljivo je da su se Kusić i Belitza potpisali kao ravnatelj i njegov zamjenik iako su koji dan ranije zatražili od ministra zdravstva Andre Vlahušića da poništi natječaj u kojem je za novog ravnatelja izabran prof. dr. Marko Duvnjak. Tom izboru prethodila je, kako se tvrdi u bolnici, »kuhinja« u kojoj se smjenom članova Upravnog vijeća iz bolnice htjelo minirati kandidaturu dotadašnjeg ravnatelja Kusića. Zbog toga je on i povukao svoju kandidaturu, ali je sve skupa izazvalo veliko negodovanje u bolnici. Ministarstvo još razmatra pravnu ispravnost natječaja u kojem je izabran Duvnjak. </p>
<p>Do zaključenja ovog izdanja, u KB-u je još trajala sjednica Upravnog vijeća. Potpisnici ostavke nisu bili dostupni da pojasne o kakvim je prijetnjama riječ a koje su bile povod za ostavku.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kuba: Zahtjevi srednjoškolskih sindikata nerealni </p>
<p>RIJEKA, 3. rujna</p>
<p> - »Neto plaće u osnovnom školstvu od lipnja prošle do svibnja ove godine porasle su za 10,84 posto, što je značajno, ali i nedovoljno i Sindikat hrvatskih učitelja time nije zadovoljan, tim više što je u svibnju ove godine jedina javna služba s plaćom ispod državnog prosjeka bilo osnovno školstvo«, izjavio je u srijedu u Rijeci predsjednik SHU-a Dalimir Kuba. </p>
<p> On je poručio da SHU i ove godine nastavlja kampanju započetu prošle godine pod nazivom »Učitelji nisu problem, oni su rješenje« s ciljem većeg izdvajanja proračunskih sredstava za odgoj i obrazovanje, kako bi se dostigao relativan status učitelja u Europskoj uniji. Naime, plaća učitelja početnika u EU u visini je prosječne plaće te zemlje. Sa 15 posto staža učitelj dobiva 30-postotno povećanje, a s odlaskom u mirovinu primanja su mu dvostruko veća. Stoga je cilj SHU-a u 2004., naglasio je Kuba, dosegnuti prosječnu plaću u Hrvatskoj. </p>
<p>Argumenti za pregovore s Vladom su: racionalizacija broja zaposlenih u osnovnom školstvu, broj nastavnih sati na razini europskog prosjeka, optimalna zaduženost učitelja, smanjen broj razrednih odjela u odnosu na prethodnu godinu, najniža prosječna bruto plaća u javnim službama, 78,5 posto zaposlenih sa VSS-om i VŠS-om... Osvrćući se na zahtjeve čelnika srednjoškolskih sindikata za 40-postotnim povećanjem plaća, Kuba je kazao da je takvo što potpuno nerealno i da takve izjave samo zamagljuju bit stvari. </p>
<p>Govoreći o utvrđivanju škola s otežanim uvjetima rada, čelnik SHU-a ponovio je da su problem nevjerodostojni podaci o broju takvih škola. Govoreći o Zakonu o radu Kuba je kazao da mnogi ravnatelji i dalje nezakonito zapošljavaju učitelje, sklapajući s njima ugovor na određeno vrijeme, čuvajući na taj način najčešće svoje radno mjesto. Najavio je i aneks Kolektivnog ugovora odnosno referendum o tome da i nečlanovi ubuduće participiraju u financiranju SHU-a sa 0,65 posto neto plaće, s obzirom da i oni uživaju pogodnosti Kolektivnog ugovora.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kuba: Zahtjevi srednjoškolskih sindikata nerealni </p>
<p>RIJEKA, 3. rujna</p>
<p> - »Neto plaće u osnovnom školstvu od lipnja prošle do svibnja ove godine porasle su za 10,84 posto, što je značajno, ali i nedovoljno i Sindikat hrvatskih učitelja time nije zadovoljan, tim više što je u svibnju ove godine jedina javna služba s plaćom ispod državnog prosjeka bilo osnovno školstvo«, izjavio je u srijedu u Rijeci predsjednik SHU-a Dalimir Kuba. </p>
<p> On je poručio da SHU i ove godine nastavlja kampanju započetu prošle godine pod nazivom »Učitelji nisu problem, oni su rješenje« s ciljem većeg izdvajanja proračunskih sredstava za odgoj i obrazovanje, kako bi se dostigao relativan status učitelja u Europskoj uniji. Naime, plaća učitelja početnika u EU u visini je prosječne plaće te zemlje. Sa 15 posto staža učitelj dobiva 30-postotno povećanje, a s odlaskom u mirovinu primanja su mu dvostruko veća. Stoga je cilj SHU-a u 2004., naglasio je Kuba, dosegnuti prosječnu plaću u Hrvatskoj. </p>
<p>Argumenti za pregovore s Vladom su: racionalizacija broja zaposlenih u osnovnom školstvu, broj nastavnih sati na razini europskog prosjeka, optimalna zaduženost učitelja, smanjen broj razrednih odjela u odnosu na prethodnu godinu, najniža prosječna bruto plaća u javnim službama, 78,5 posto zaposlenih sa VSS-om i VŠS-om... Osvrćući se na zahtjeve čelnika srednjoškolskih sindikata za 40-postotnim povećanjem plaća, Kuba je kazao da je takvo što potpuno nerealno i da takve izjave samo zamagljuju bit stvari. </p>
<p>Govoreći o utvrđivanju škola s otežanim uvjetima rada, čelnik SHU-a ponovio je da su problem nevjerodostojni podaci o broju takvih škola. Govoreći o Zakonu o radu Kuba je kazao da mnogi ravnatelji i dalje nezakonito zapošljavaju učitelje, sklapajući s njima ugovor na određeno vrijeme, čuvajući na taj način najčešće svoje radno mjesto. Najavio je i aneks Kolektivnog ugovora odnosno referendum o tome da i nečlanovi ubuduće participiraju u financiranju SHU-a sa 0,65 posto neto plaće, s obzirom da i oni uživaju pogodnosti Kolektivnog ugovora.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Rop: Slovenija ima pravo izlaza na otvoreno more </p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje, Rop je odgovorio kako je slovenski interes da Hrvatska uđe u EU nepromijenjen / Slovenski premijer najavio da će hrvatskoj strani na sastanku u Ljubljani o gospodarskom pojasu, 16. rujna, biti predočeni prijedlozi mogućih rješenja / Rop vjeruje da će slovenski veleposlanik što prije doći u Zagreb i ističe: »Želimo razgovarati i želimo da europska politika pobijedi na objema stranama kako bi radikali ostali na marginama« </p>
<p>LJUBLJANA, 3. rujna (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - »Slovenska vlada priprema prijedloge mogućih rješenja vezanih uz aktualnu situaciju nastalu nakon hrvatske najave da će proglasiti gospodarski pojas u Jadranu. Hrvatskoj će strani ti prijedlozi biti predočeni na sastanku, 16. rujna u Ljubljani«, rekao je srijedu slovenski premijer Anton Rop. </p>
<p> Rop je naglasio kako je četveročlana koalicija u potpunosti podržala mjere slovenske vlade. On očekuje da na izvanrednoj sjednici vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta koja je počela u srijedu popodne, to učini i opozicija. Slovenski premijer zauzeo se za to da o problemima gospodarenja Jadranom multilateralno razgovaraju sve države na Jadranskom moru, te izrazio očekivanje da je moguće postići dogovor. </p>
<p>Pozvao je Hrvatsku da u duhu dobrosusjedskih odnosa traže rješenja. Rop vjeruje da neće doći do »jednostranog proglašenja isključivog gospodarskog pojasa«, podsjećajući pritom na izjave hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana o zajedničkom traženju rješenja. </p>
<p>No, slovenski je premijer istaknuo da je njegova vlada odlučna u obrani nacionalnih interesa, naglašavajući da Slovenija ima pravo izlaza na otvoreno more. </p>
<p>Upitan kad će se slovenski veleposlanik Peter Bekeš vratiti u Zagreb, Rop je rekao da će se to dogoditi kad bude postojala želja za otvorenim međusobnim razgovorom. »Nadam se da će to biti što prije«, naglasio je. »Želimo razgovarati i želimo da europska politika pobijedi na objema stranama kako bi radikali ostali na marginama«, izjavio je Rop primijetivši kako je Hrvatska u predizbornom vremenu pa neke političke stranke »vjerojatno žele iskoristiti i to pitanje« za svoju promidžbu. </p>
<p>Na pitanje Vjesnikova novinara kako komentira izjave ministra Dimitrija Rupela da će Slovenija razmotriti svoju dosadašnju potporu Hrvatskoj za ulazak u EU, Rop je odgovorio kako je slovenski interes da Hrvatska što prije uđe u Uniju nepromijenjen. Da je aktualno zahlađenje odnosa s Hrvatskom politička tema broj jedan u Sloveniji, svjedoči i održavanje zatvorene izvanredne sjednice Odbora za vanjsku politiku slovenskog Državnog zbora, na kojoj se to parlamentarno tijelo treba očitovati o odnosima s Hrvatskom i budućim potezima slovenskih vlasti. Vijest da Hrvatski sabor nije na dnevni red izvanredne sjednice uvrstio raspravu o hrvatsko-slovenskim odnosima, u ljubljanskoj je političkoj javnosti primljena s olakšanjem. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska, BiH i Mađarska dogovorile se o gradnji koridora 5c </p>
<p>Prometni koridor dug 620 kilometara trebao bi biti dovršen do 2010. / Ministar transporta BiH Branko Dokić opovrgnuo da postoje sukobi u vezi s gradnjom koridora kroz BiH / Bude li raspisan javni natječaj u BiH, Hrvatske autoceste će se javiti, rekao je hrvatski ministar Žuvanić </p>
<p>OSIJEK, 3. rujna</p>
<p> - Ministri prometa Hrvatske i BiH te zamjenik mađarskog ministra i članovi ekspertnih skupina triju država razgovarali su u srijedu u Osijeku o gradnji paneuropskog prometnog koridora 5c Ploče- Sarajevo- Osijek- Budimpešta.</p>
<p> Istaknuli su kako je projekt važan za gospodarsko, turističko i trgovačko povezivanje triju država, ali i njihovo povezivanje s članicama Europske unije. </p>
<p> Hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić, ministar komunikacija i transporta BiH Branko Dokić te zamjenik ministra gospodarstva i prometa Mađarske Ferenc Kovacs potpisali su promemoriju o zajedničkim stavovima i dogovoru o izgradnji koridora 5c. </p>
<p> Koridor je dug 620 kilometara, a kroz Hrvatsku prolaziti duljinom od 86 kilometara. Vrijednost radova procjenjuje se na 430 milijuna eura. </p>
<p>Cjelokupna gradnja prometnog koridora očekuje se do 2010. godine. </p>
<p> Hrvatska će do 2004. završiti projektnu dokumentaciju, gradnja će početi 2005. a završetak dijela prometnice kroz Hrvatsku planiran je do 2008. godine, najavio je Žuvanić. </p>
<p>U BiH gradit će se oko 330 kilometara, a kroz Mađarsku oko 200 kilometara prometnog koridora. Važno je da spojne točke autoceste budu izgrađene istodobno. Hrvatska spojna točka s Mađarskom bit će Branjin Vrh-Ivandarda, a s BiH na Savi (Svilaj-Odžak).</p>
<p>Kroz Slavoniju izgradit će se oko 90 kilometara koridora. Zahvaljujući tome, Osječani će stizati do Dubrovnika za četiri sata</p>
<p> Na sastanku su dogovorene spojne točke koridora. </p>
<p>Ministar Dokić izdvaja posebno važnim »dogovor da će se graditi zajednički granični prijelaz, jedan prema Hrvatskoj i drugi prema BIH«.</p>
<p> Treba još definirati spojnu točku na južnoj granici tih država što će BiH učiniti do kraja godine, a Hrvatska je sugerirala da to bude Crveni vrh. </p>
<p>»Za Mađrsku, koridor nije važan samo zbog odnosa s Hrvatskom, nego zato što će zahvaljujući toj autocesti cijelo balkansko područje ponovo postati značajno za mađarsko gospodarstvo«, ustvrdio je Kovacs.</p>
<p>Isto vrijedi i za turizam, jer je Jadransko more za Mađare važno odredište. </p>
<p>Ujedno, preko Mađarske koja će 2004. postati članica Unije, Hrvatska i BiH bit će bolje povezane s ostalim zemljama EU-a.</p>
<p> Spojna točka između Mađarske i Hrvatske bit će kod Branjin Vrha, a autocesta bi se mogla spojiti na granici 2008. ili 2009. godine.</p>
<p>Vezano uz gradnju koridora u BiH, Dokić je rekao da je »u javnosti stvorena određena kriva slika zbog proizvoljnog tumačenja političara i medija«, te opovrgnuo da postoje napetosti i sukobi.</p>
<p>»'Bosmal' je uputio pismo namjere na koje je dobio odgovor, a da bi se s njim razgovaralo, mora ispuniti naše brojne uvjete«, zaključio je Dokić. </p>
<p>Na upit postoji li mogućnost da Hrvatske autoceste grade dionicu kroz BiH, hrvatski ministar Žuvenić izjavio je da će se HAC javiti bude li raspisan javni natječaj.</p>
<p>Snježana Čanić Divić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Degen tvrdi da Asim Kurjak i Sanja Kupešić nisu napustili Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Ni prof. dr. Asim Kurjak, niti njegova suradnica doc. dr. Sanja Kupešić nisu napustili državu niti to kane. Profesor Kurjak ne samo da je u Hrvatskoj, nego mu je u interesu da se već jednom protiv njega riješi ta toliko negativno usmjerena situacija, rekao je Vjesniku odvjetnik poznatog ginekologa Silvije Degen. Time je odbacio napise o navodnoj namjeri dvoje zagrebačkih liječnika da pobjegnu iz Hrvatske, objavljene u najnovijem broju tjednika Globus. </p>
<p>Trenutačno je profesor Kurjak, s kojim je Degen svakodnevno u kontaktu, na vrlo važnom međunarodnom kongresu. Prije toga odmarao se u Dubrovniku nakon posjeta Saudijskoj Arabiji. Profesor Kurjak i doc. dr. Kupešić terete se za nedopustivu manipulaciju »dijelovima ljudskog tijela« odnosno jajnim stanicama radi omogućavanja trudnoće nerotkinjama. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kajin traži da Picula podnese Saboru izvješće o odnosima sa Slovenijom </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Nakon gotovo dvomjesečne ljetne stanke, Hrvatski je sabor u srijedu započeo dvotjednu 36. izvanrednu sjednicu. No, već na početku gotovo svi klubovi zatražili su petnaestminutnu stanku zahtijevajući da se u dnevni red uvrste nove točke. </p>
<p>»Svjesni smo da je ovih dana u tijeku izvjesni hladni rat sa Slovenijom i o tome se zastupnici moraju hitno informirati«, rekao je u ime Kluba IDS-a Damir Kajin. Zatražio je da u Sabor u srijedu ili najkasnije četvrtak dođe ministar vanjskih poslova Tonino Picula ili neki drugi član Vlade i izvijesti zastupnike o tome u kojoj su fazi hrvatsko-slovenski odnosi, što se može očekivati od zahlađenja te kako se ono može odraziti na priključenje Hrvatske Uniji i na buduću hrvatsko-slovensku gospodarsku suradnju.</p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić je, međutim, uputio Kajina da pokuša prikupiti dovoljno potpisa zastupnika i predloži sazivanje nove izvanredne sjednice. </p>
<p>Odbijajući i druge zahtjeve klubova, Tomčić je objasnio kako je Vlada zatražila izvanrednu sjednicu na kojoj se, prema Poslovniku, ne mogu naknadno uvrštavati nove točke.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Organizirani kriminal veliki sigurnosni rizik za državu</p>
<p>U zaključcima saborskog odbora istaknuto čvrsto opredjeljenje Hrvatske da pridonese izgradnji zajedničkog obrambenog i sigurnosnog identiteta u borbi protiv globalnog terorizma, ponajprije u sklopu NATO-a / Navodi se da pravosudna tijela, Državno odvjetništvo i sudovi mogu znatno pridonijeti integralnoj sigurnosti i efikasnoj borbi protiv organiziranog kriminala </p>
<p>BRIJUNI, 3. rujna </p>
<p> - Prihvaćanjem zaključaka u srijedu je na Brijunima završila tematska sjednica saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Članovi Odbora, te mnogi visoki domaći i inozemni dužnosnici u protekla su tri dana raspravljali o integralnoj sigurnosti i borbi protiv terorizma. </p>
<p> U zaključcima je istaknuto čvrsto opredjeljenje Hrvatske da pridonese izgradnji zajedničkog obrambenog i sigurnosnog identiteta u borbi protiv globalnog terorizma, ponajprije u sklopu NATO-a.</p>
<p>Odbor je utvrdio da integralnu sigurnost ne ugrožava samo terorizam nego i mnogi oblici kriminalnog djelovanja koji nadilaze državne granice. </p>
<p> Jer, kako se ističe u zaključcima, djelovanje organiziranog kriminala - koji može destabilizirati državne institucije i narušiti politički, pravni i gospodarski sustav - veliki je sigurnosni rizik za svaku državu. Zato je i na tom području nužna međudržavna suradnja.</p>
<p> Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost procijenio je i da za postizanje integralne sigurnosti u Hrvatskoj, kao preduvjeta stabilnog političkog i gospodarskog razvoja, nije dovoljan angažman samo hrvatskih državnih tijela.</p>
<p> »Djelotvorna borba za očuvanje demokratskih stečevina nužno iziskuje usku bilateralnu i multilateralnu suradnju svih zemalja koje teže napretku i stabilnosti«, ističe se u zaključcima. </p>
<p>Navodi se i da pravosudna tijela, Državno odvjetništvo i sudovi mogu znatno pridonijeti integralnoj sigurnosti i efikasnoj borbi protiv organiziranog kriminala. Brza provedba istražnih i sudskih postupaka »imperativ je današnjice«.</p>
<p> Odbor je podupro preustroj pravosuđa kao nužnog čimbenika u borbi za postizanje integralne sigurnosti te pozitivno ocijenio i prihvatio reformu hrvatskoga obrambenog sustava.</p>
<p> Zbog opasnosti od suvremenog terorizma za cijelu međunarodnu zajednicu, pa tako i za Hrvatsku, treba raditi na poboljšanju zaštite u društvu, kao i osposobljavanju za suradnju u antiterorističkoj koaliciji, zaključio je Odbor. Naglašava se da je učinkovitom suradnjom u sklopu UN-a, Europske unije i NATO-a moguće podići razinu zaštite od suvremenog terorizma, kako bi se zaštitila civilizacijska postignuća. </p>
<p> Stoga Odbor odlučno podupire politički dijalog sa susjedima, te opredjeljenje Hrvatske za politiku mira i suradnje.</p>
<p> Zahvaljujući svim sudionicima sjednice, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov izrazio je uvjerenje kako će i ta sjednica pridonijeti preustroju koji je važan da bi se dostigla odgovarajuća razina, potrebna za ulazak Hrvatske u euroatlantske asocijacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić podupro referendum o prodaji zemljišta u Istri i tvrtki »Brijuni-Rivijera«</p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Članovi Odbora za referendum o reviziji prodaje zemljišta u Istri, u srijedu su iznijeli hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću probleme u vezi s rasprodajom nacionalnog zemljišta neposredno uz obalu.</p>
<p> »Rekli smo Predsjedniku da želimo provesti referendum kojim bi se opozvao dio odluke o nacionalnoj prenamjeni zemljišta, te odluka o osnivanju društva 'Brijuni-Rivijera'«, rekao je nakon sastanka član Odbora Nenad Klapčić. Upoznali su Mesića i s inicijativom da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi ispitalo sve zakonske i moralne dubioze vezane uz osnivanje društva Brijuni-Rivijera i prenamjenu nacionalnog zemljišta uz obalu.</p>
<p>Klapčić je rekao da su dobili Predsjednikovu potporu za organiziranje referenduma koji smatra legitimnim i demokratskim pravom građana. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Istražitelji ispitivali Norca samo o »Medačkom džepu« </p>
<p>ZAGREB, 3. rujna</p>
<p> - Haaški istražitelji u srijedu su u remetinečkom zatvoru završili s trodnevnim ispitivanjem generala Mirka Norca kao osumnjičenika.</p>
<p>Iako se u prvim najavama spominjalo da Haaški sud tereti Norca i za akciju »Oluja«, ispitivanje je bilo usmjereno isključivo na vojno-redarstvenu operaciju »Medački džep«, koju su između 9. i 15. rujna 1993. godine izvele postrojbe HV-a Operativne zone Gospić.</p>
<p>»Smatram da tužiteljstvo nema dovoljno dokaza iz kojih bi se mogla izvesti Norčeva kaznena odgovornost«, izjavio je nakon saslušanja njegov odvjetnik Ivan Kern. Rekao je kako se iz istražiteljevih pitanja može zaključiti da oni smatraju da postoji Norčeva zapovjedna odgovornost za ratne zločine počinjene za vrijeme i nakon akcije »Medački džep«. Kern, međutim, tvrdi da tužiteljstvo »ne barata s dovoljno argumenata za takvu tvrdnju.«</p>
<p>Prema njegovim riječima, general je haaškim istražiteljima predao i određene dokumente iz arhiva »Republike Srpske Krajine« koji upotpunjuju njegovu obranu. Dokumenti su preuzeti nakon »Oluje«, a odnose se na operaciju »Medački džep.« </p>
<p>Nakon povratka dvojice istražitelja u Haag, tužiteljstvo bi trebalo odlučiti o tome hoće li eventualno podići optužnicu. </p>
<p>Kako saznajemo, general Norac trebao bi u srijedu navečer ili četvrtak ujutro biti vraćen u pritvor riječkog zatvora, gdje čeka pravomoćnost presude kojom je zbog ratnih zločina počinjenih protiv srpskih civila u Gospiću 1991. osuđen na 12 godina zatvora.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Papa pozvan na proslavu srednjoeuropskoga katoličkog dana </p>
<p>ZAGREB/VATIKAN, 3. rujna </p>
<p> - Predsjednica austrijske pokrajine Štajerska Waltraud Klasnic pozvala je papu Ivana Pavla II. da posjeti marijansko svetište Mariazell prigodom središnje svečanosti Srednjoeuropskoga katoličkog dana u svibnju 2004., javila je danas Ika. Ivana Pavla II. u Mariazell službeno je pozvao i austrijski savezni predsjednik Thomas Klestil. Klasnic je s izaslanstvom štajerske vlade u srijedu sudjelovala na općoj audijenciji u Vatikanu, a izaslanstvo se susrelo i sa Svetim Ocem. </p>
<p>Projekt Srednjoeuropskog katoličkog dana pokrenulo je osam zemlja srednje Europe - Austrija, BiH, Češka, Hrvatska, Madžarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. U sklopu priprema za obilježavanje Srednjoeuropskoga katoličkog dana (SEKD) 30. kolovoza održan je u hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici susret slovenskih i hrvatskih katolika. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030904].
|
