NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030104].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210139 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bilo bi bolje da se nije strančarilo</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Jesu li i koliko, tri godine nakon posljednjih parlamentarnih izbora i smjene vlasti, vladajući i oporbeni političari zadovoljni radom koalicijske vlasti? Za razliku od predstavnika stranaka koje su na vlasti, koji ipak pozitivnim ocjenjuju trogodišnje razdoblje, hrvatska je parlamentarna oporba nezadovoljna. </p>
<p>Trconić: Na sukobe otišla nepotrebna energija</p>
<p>Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić pažljivo važe plusove i minuse. Kaže da su učinjeni neki bitni pomaci na makroekonomskom planu, ali je dosta i propušteno, posebice u privatizaciji i pravosuđu. Vrlo je kritičan kad je riječ o unutarkoalicijskim odnosima. »Mnogo toga obećanoga nismo ispunili i zbog međusobnih odnosa. Mnogo smo nepotrebne energije trošili na sukobe među strankama koalicije«, kaže Trconić. Spominje i »nerealna obećanja nekih partnera kojima su se prije 3. siječnja 2000. neodgovorno razbacivali, a danas nas građani podjednako prozivaju, iako se HSS time nije razbacivao«. Trconić kao posebno bolnu točku izdvaja stanje u pravosuđu. Da bismo imali bolje i učinkovitije sudstvo, kaže, trebaju biti zadovoljene neke pretpostavke, od financijskih nadalje. Važno je, naglašava, da i sami suci budu znatno aktivniji, da dođu do spoznaje o važnosti posla koji obavljaju. Na kraju, Trconić poručuje: »HSS nije od onih koji će ucjenjivati partnere, ali neće ni dugo trpjeti tapkanje u mjestu vladajuće ekipe. Zato pozivamo partnere da se trgnu i da do izbora pokušamo riješiti neke od hrvatskih problema«. </p>
<p>Predsjednica HNS-a Vesna Pusić najvećim postignućima trećesiječanjske vlasti označava promjene u gospodarstvu. To su egzaktni podaci koji govore o stopi rasta od minus jedan 2000. godine, do današnjih četiri posto. »Hrvatska danas ima najveće infrastrukturne projekte u Europi«, tvrdi Pusić. Dodaje da ti projekti otvaraju izglede za gospodarski rast, a pribroje li se tome pad nezaposlenosti i veća industrijska proizvodnja, vidi se da su na gospodarskom planu postignuti najveći rezultati. »Najmanje pomake ova je vlast ostvarila na političkom planu«, ocjenjuje Pusić. Razlog tome vidi u pristupu nužnim političkim promjenama. »Tu smo bili neodlučni, presporo smo raskidali s političkim nasljeđem bivše vlasti. Presporo smo se prilagođavali na mirnodopsku i europsku politiku, a previše smo se ponašali kao talac bivše vlasti«, tvrdi Pusić. Uvjerena je ipak da će »neka slična koalicijska kombinacija« vladati Hrvatskom i ubuduće. Bit će, kaže, manje stranaka u toj novoj koaliciji, a u izvršnu će vlast ući mnogi novi ljudi. </p>
<p>Čelnik LS-a Zlatko Kramarić bio je najkritičniji: »Najveći je naš problem što nismo definirali prioritete, što je bilo mnogo improvizacija, što je to bila interesna a ne programska koalicija«. Kramarić dodaje da se više inzistiralo na »snazi i moći pojedinih partnera, a manje na zajedništvu u donošenju bitnih odluka«. Tvrdi i da se od mnogih zacrtanih reformi odustalo, a da izborna godina 2003. nije vrijeme za radikalne poteze. »Zato mislim da koalicija nema izgleda postići nešto više osim da nastavi ili okonča neke atraktivne projekte poput autoceste. Neshvatljivo je ipak da su potpuno zanemareni neki drugi problemi, poput sudbine 2300 radnika Borova, koji će na ulicu. Za tu suludu odluku nema opravdanja, a ona nije i jedina u protekle tri godine«, zaključuje Kramarić. </p>
<p>»Bilo je dobro, moglo je biti i bolje«, riječi su kojima je predsjednik Libre Jozo Radoš ocijenio treću obljetnicu koalicijske vlasti. A bolje bi, dodao je, bilo da se lakše dogovaralo i da se pokazala spremnost preuzimanja odgovornosti. »Moglo je biti bolje da su svi bili spremni zanemariti uske stranačke interese. Nadam se da će ova godina potvrditi dosadašnji dobar rad Vlade, a da će građani nagraditi one koji su najzaslužniji za stabilnu vladu i miran hod države prema euroatlantskim integracijama«, kazao je Radoš.</p>
<p>»Ocjenjivanju svakoga političkoga razdoblja treba prići racionalno«, kaže glasnogovornik HSLS-a Joško Kontić. Smatra da je 3. siječnja ipak donio novu kvalitetu političkog života »jer je legalna, demokratski izabrana vlast prvi put smijenjena legalno i demokratski«. Kontić dobrom ocjenjuje i činjenicu da je danas velikom djelu hrvatske javnosti jasno kako se ključni životni problemi ne mogu riješiti preko noći. Ističe da je »najgore to što je trećesiječanjska vlast zadržala gotovo sve negativne obrasce ponašanja i djelovanja HDZ-ove vlasti, a one segmente u kojima je ta vlast funkcionirala solidno je napustila i gotovo urušila«. »HSLS je doživio razočaranje ponašanjem našega strateškoga partnera. Nema sumnje da smo, ulazeći u koaliciju s SDP-om, precijenili učinke i brzinu procesa političke reformacije te stranke«, zaključio je Kontić. </p>
<p>Predsjedniku DC-a Mati Graniću koalicijske su vlade - vlade propuštenih šansi. »Unatoč tome što je koalicija 3. siječnja 2000. imala podršku hrvatske javnosti i neovisnih medija, danas u ovu vladu, prema anketama, ne vjeruje velika većina javnosti«, smatra Granić. »Vlada se raspadala dva puta, a jednom je u tome uspjela. Pritom su sve veće sumnje međunarodne zajednice u njezinu odlučnost i kompetentnost, a odnosi sa susjednim državama lošiji su nego prije, posebice sa Slovenijom. Gospodarsku politiku vode stand-by aranžmani s MMF-om, vanjski dug je 13,4 milijardi dolara, a vanjskotrgovinski deficit prijeći će pet milijardi. Narastao je broj nezaposlenih, a o otvaranju 200.000 radnih mjesta nema govora. U reviziji pretvorbe i privatizacije ništa se nije dogodilo«, kazao je Granić. </p>
<p>»Ne bôj se zla, dobra biti neće«, ocijenio je predsjednik HSP-a Anto Đapić rad koalicijske vlade. Ipak, priznao je da je SDP u protekle tri godine pokazao znatnu žilavost. »Preživjeli su Budišin odlazak iz Vlade, pa se može reći da su uspješni u tom smislu političkoga preživljavanja. No za vođenje države ne mogu im dati pozitivnu ocjenu«, kaže Đapić. </p>
<p>Ivka Bačić i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Opačić: Koalicija je dobro odradila trogodišnji posao </p>
<p>Potpredsjednica Glavnog odbora SDP-a i saborska zastupnica Milanka Opačić uvjerena je u to da je, s obzirom na naslijeđene probleme iz vremena HDZ-a, koalicija dobro odradila trogodišnji posao. Moglo se, priznaje, i više i bolje, ali je očito plaćena i cijena neiskustva s obzirom na to da je riječ o prvoj koalicijskoj vladi. Osim toga, kaže ona, koalicijski ugovor nije bio detaljno razrađen. »Prema nekim našim analizama, ostvareno je 80 posto Vladina programa iz veljače 2000.«, tvrdi Opačić i spominje dobre makroekonomske pokazatelje, otvaranje mnogih novih radnih mjesta, iako je nezaposlenih i dalje mnogo. Tu su i reforme u policiji i zdravstvu koje su odmakle, ali i reforme u Oružanim snagama te državnoj upravi i školstvu koje »malo kasne«. Krenula je i reforma u pravosuđu, iako je to, kaže, sustav tako velik da se promjene još ne vide. </p>
<p>Opačić nije toliko kritična prema odnosima u koaliciji. Smatra da među partnerima nema toliko nepovjerenja koliko se to javnosti čini. Ipak, ne osporava da su »neki u koaliciji previše vukli na stranu svojih stranačkih interesa«. Priznaje i da se SDP, kao najjačeg partnera, najčešće doživljava kao najodgovornijega za ono loše, posebice u socijalnoj sferi, kao i za nepopularne poteze poput stečajeva za koje se tvrdi da su antiradnički. »Ipak, vjerujem da će građani uvidjeti kako su stečajevi bili nužni i da su dugoročno u interesu radnika«, kaže Opačić, uvjerena da na predstojećim izborima SDP neće zbog toga platiti visoku cijenu. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kosor: Koalicija nema razloga za slavlje</p>
<p>Zamjenica predsjednika HDZ-a i saborska zastupnica Jadranka Kosor ocjenjuje da koalicijski partneri nemaju razloga za slavlje na trogodišnjicu vladanja. »Potvrdilo se ono što je HDZ govorio 2000. godine - da je riječ o koaliciji nastaloj samo na ideji rušenja HDZ-a«, kaže Kosor i dodaje da se vrlo brzo pokazalo kako »okupljanje samo protiv nekoga teško funkcionira i nije dovoljno da bi se premostile velike svjetonazorske i idejne razlike članica koalicije«. Danas se te razlike najdrastičnije vide, naglašava, u odnosima između SDP-a i HSS-a, najjačih stranaka koalicije koje imaju suprotna stajališta o mnogim pitanjima, od privatizacije do dekriminalizacije lakih droga. Prema njezinu mišljenju, koalicija je najviše zakazala u ispunjavanju obećanja o 200.000 novih radnih mjesta. »Umjesto toga, za njezina je mandata dosegnuta rekordna nezaposlenost 400.000 ljudi«, kaže Jadranka Kosor. </p>
<p>U socijalnoj su sferi, upozorava, mnoga prethodna prava ili ukinuta ili smanjena - od porodiljnih naknada preko prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji do izmjena zakona o obnovi čime su zakinuti povratnici. »Te mjere ova koalicija nije obećala prije izbora 2000. Da ih je tada obećala, rezultati bi sigurno bili drukčiji«, uvjerena je Kosor. To su, dodaje, i uzroci pada popularnosti vladajućih stranaka, posebice SDP-a, s obzirom na to da javnost Vladu percipira kao SDP-ovu. Ono što čelnica najjače oporbene stranke ubraja u koalicijske plusove, projekt je autoceste. Upozorava, međutim, i na veliku zaduženost zbog tog projekta, »što će sigurno osjećati naraštaji iza nas«. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Godina niskih kamata, rasta štednje i kredita</p>
<p>Razina životnog standarda u 2002. većini građana ostala je ipak nepromijenjena - prosječna neto plaća u studenome iznosila je 3776 kuna, što prema sindikalnim podacima pokriva najviše 60 posto mjesečnih troškova prosječne hrvatske obitelji</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Prošla, 2002. godina, hrvatskim gospodarstvenicima neće ostati u osobitom sjećanju. U 2002. su zaustavljeni neki loši trendovi (statistički broj nezaposlenih barem formalno mjesecima opada), a učvršćen je i niz ranije dostignutih pozitivnih makroekonomskih postignuća. </p>
<p>Primjerice, devizne pričuve premašile su u prosincu šest milijardi dolara, stopa inflacije je ispod tri posto, tečaj kune i dalje je vrlo stabilan i varira oko pet posto, a rast kreditnih plasmana i štednje u bankama se nastavlja i nakon uvođenja eura.</p>
<p>Krajem listopada ukupni su krediti (i kunski i devizni) dosegnuli 93,5 milijardi kuna. Krediti poduzećima porasli su na godišnjoj razini (u odnosu na listopad 2001.) 23,2 posto, dok su krediti stanovništvu istodobno povećani za čak 40 posto. </p>
<p>Cijena novca na tržištu sve je niža - banke su ponovo počele stanovništvu odobravati isključivo kunske kredite (bez valutne klauzule), a država se (Ministarstvo financija) zadužuje sve češće na hrvatskom tržištu uz godišnju kamatu manju od tri posto. Kamate na novouvedene jednogodišnje trezorske zapise (koji su postali referentni za cijenu novca na domaćem tržištu) pale su krajem prosinca čak na 2,8 posto.</p>
<p>Razina životnog standarda u 2002. većini građana ostala je ipak nepromijenjena. Prosječna neto plaća u studenome iznosila je 3776 kuna, što prema sindikalnim podacima pokriva najviše 60 posto mjesečnih troškova prosječne hrvatske obitelji.</p>
<p>S druge strane, u 2002. ukupni inozemni dug dosegnuo je rekordnih i alarmantnih gotovo 13,7 milijardi dolara, što je 58 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda. Samo u 10 mjeseci 2002. inozemni dug porastao je za 22 posto ili 2,47 milijardi dolara, </p>
<p>Osim visokoga inozemnoga , ali i tuzemnoga (oko 27 milijardi kuna) duga u 2003. godini opasnost za državne financije predstavljaju i izdana državna jamstva (u ukupnom iznosu većem od 20 milijardi kuna), koja su potencijalni dug države i na koja upozorava i Međunarodni monetarni fond.</p>
<p>Prošlu godinu najbolje hrvatske tvrtke (Pliva, Podravka...) iskoristile su i za osvajanje drugih tržišta, a sve veći broj hrvatskih poduzeća razmišlja o izlasku na susjedna tržišta (prije svega Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije) ili pak o kupnji lokalnih konkurenata. </p>
<p>Nešto takvo lani je uspjelo, primjerice, Belišću i Našicecementu kupnjom slovenskog Valkartona, odnosno sarajevskoga građevinskog poduzeća Put, čime im je olakšan ulazak na ta tržišta, ali i ojačana pozicija u regiji.</p>
<p>Preuzimanje tvrtki sve češće je i u Hrvatskoj. No zasad to, s izuzetkom bankarskog sektora, čine domaće tvrtke (primjerice Lura, Agrokor, Atlantic Trade). </p>
<p>U 2003. godini bi, analitičari najavljuju, sve veći broj hrvatskih tvrtki mogao postati metom ili akterom određenih preuzimanja u kojemu se očekuje i znatnija uloga stranih tvrtki. </p>
<p>Tome će nedvojbeno pridonijeti i sve veća liberalizacija hrvatske trgovine sa svijetom - hrvatskim tvrtkama sada je dostupno tržište Cefte, olakšan je i izlazak na tržište zemalja Europske unije... One se pokušavaju vratiti i na nekadašnja tržišta (Libija, Alžir, Indija...) no ti se pokušaji zasad svode najčešće tek na egzotična putovanja državnoga poglavara. </p>
<p>Prošla je godina u privatizacijskom smislu bila dosta sušna. Proračunska očekivanja spasila je donekle privatizacija banaka (Riječka, Dubrovačka, Splitska banka, te posljednjih 25 posto dionica Privredne banke). Najavljivani veći privatizacijski projekti su ili odgođeni (prodaja 25 posto Ine) za 2003. godinu ili otkazani (Croatia osiguranje). Sada iz istoga razloga (nesklonost prodaje Slovencima) zapinje i privatizacija Sunčanog Hvara. </p>
<p>U nekim drugim slučajevima, pak, primjer Željezare Sisak i njezina imaginarnog bivšeg vlasnika Trubo-impexa, iz naizgled nedokučivih razloga na štetu Slovaka i Švicaraca protežiraju se ruski ulagači, ma kako dvojbeni bili.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Je li Kosovo dio duže međunarodne igre?</p>
<p>Albanski političari na Kosovu sve češće govore o nezavisnom Kosovu, a međunarodna zajednica i glavni tajnik UN-a Kofi Annan ističu da na Kosovu treba ispuniti neke standarde prije početka razgovora o konačnom statusu / U politici na Kosovu ima više folklora nego političke realnosti, tvrde neki albanski analitičari</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Premijer Kosova Bajram Rexhepi u novogodišnjem je obraćanju sunarodnjacima poručio da, uz veće zajedničko angažiranje kosovskih institucija i medija, 2003. godine može biti ostvarena težnja kosovskih Albanaca da Kosovo postane nezavisno. Ništa škrtiji u obećanjima nije bio predsjednik Kosova Ibrahim Rugova, izjavivši da će samo nezavisnost pokrajine ubrzati ispunjavanje standarda koje je postavila međunarodna zajednica. U intervjuu prištinskoj TV 21 ocijenio je da su zreli uvjeti za priznavanje nezavisnosti, jer će ona »smiriti Kosovo i regiju i osigurati im budućnost«. </p>
<p>Rugova je otvoreno izazvao voditelja civilne uprave UNMIK-a Michaela Steinera tvrdnjom da prvo treba riješiti politički status Kosova, koji će potom omogućiti dosezanje višeg stupnja demokracije, pravne države i ljudskih prava. Dakle, prvo forma - nezavisnost, da bi se mogao ostvariti sadržaj - moderna država.</p>
<p>Međutim, problem je u tomu što brojni čimbenici, neki važniji i jači, a neki sa slabijim utjecajem, misle da treba biti obrnuto. UNMIK-ov dužnosnik za informiranje Simon Haselock u autorskom tekstu u albanskom dnevniku Koha ditore podsjeća kosovsku javnost da su međunarodna zajednica i glavni tajnik UN-a Kofi Annan istaknuli da na Kosovu treba ispuniti neke standarde prije početka razgovora o konačnom statusu, a standardi na koje se poziva uključuju vladavinu zakona, dobro uređeno gospodarstvo i povratak raseljenih. O njihovu ispunjenju ovisi budućnost Kosova, poručio je Haselock.</p>
<p>Prištinski analitičar Skelzen Maliqi smatra kako izjave albanskih političara da se u skupštini Kosova proglasi nezavisnost imaju svoju logiku, ali da to ne znači da će skupština Kosova i druge institucije automatski glasati o nezavisnosti. </p>
<p>Maliqi je za prištinski dnevnik Epoha e Re ocijenio kako pozivi da se proglasi nezavisnost Kosova i deklaracije kosovskih stranaka o nezavisnosti Kosova predstavljaju pritisak na međunarodnu zajednicu. »U politici na Kosovu ima više folklora nego političke realnosti. Volja Kosovara je mnogo zrelija u usporedbi s nekim političarima«, rekao je i pozvao Albance i njihove političke prvake da odustanu od politike inata, objasnivši da je Kosovo »dio duže međunarodne igre«.</p>
<p>Gotovo tri godine poslije intervencije NATO-a i dvije i pol nakon uspostave međunarodne administracije, Kosovo je gotovo nestalo s naslovnica svjetskog tiska. O padu zanimanja za Kosovo analitičari zaključuju i prema sastavu posljednje misije Vijeća sigurnosti UN-a, koja je nedavno posjetila Prištinu i Beograd, i u kojoj nije bilo ni jednog šefa misije stalnih članica Vijeća sigurnosti, za razliku od pretprošle godine, kad je tadašnju misiju predvodilo svih pet njihovih veleposlanika. U takvim okolnostima pokrenuto je i nekoliko neformalnih inicijativa da bi se aktualiziralo pitanje konačnog statusa Kosova. </p>
<p>Ni jedna od njih nije donijela određene zaključke, ali se može ocijeniti da trenutačno postoje najmanje četiri različita stava. Beogradski tjednik NIN navodi da je prvi stav određenog broja američkih nevladinih i poluvladinih organizacija, poput Projekta za etničke odnose, Američkog instituta za mir i Centra za strateške i međunarodne studije, koji su prethodnih mjesec dana organizirali niz rasprava o ovoj temi (posljednja je bila 5. prosinca u Institutu za mir).</p>
<p>Američki institut za mir, pod vodstvom Daniela Serwera, nedavno je objavio dvije studije »Konačni status Kosova: opcije i prekogranični zahtjevi« i »Simulacija Kosova: lekcije za pregovore o konačnom statusu«. Njihov je zaključak da Sjedinjene Države moraju imati glavnu riječ u završnici kosovske krize i da, bez njihove vodeće uloge, ni Srbi ni Albanci neće prihvatiti bilo kakvo rješenje kao konačno. </p>
<p>Čak i kad bi se došlo do rješenja konačnog statusa, pretpostavlja se da bi bila potrebna dugogodišnja međunarodna civilna i vojna prisutnost koja bi jamčila njegovu primjenu. S tim u vezi, iz opcija konačnog statusa odmah su isključene brza nezavisnost i povratak Kosova pod vlast Beograda.</p>
<p>Za treću opciju - regionalno preuređenje granica (podjela Kosova) - smatra se da je opasna za regionalnu sigurnost pa se odbacuje. Ono što preostaje su neograničeni status međunarodnog protektorata za Kosovo, kantonizacija-decentralizacija, stvaranje neke vrste commonwealtha, međunarodna arbitraža i nezavisnost u određenom roku.</p>
<p>Drukčijeg je mišljenja Michael Steiner, civilni upravitelj UN-a za Kosovo, koji svoje daljnje korake namjerava usmjeriti na »europeizaciju Kosova« i prenošenje ovlasti s NATO-a i UN-a na Europsku uniju, što je i opći trend na Balkanu. Njegove ideje već su se pojavile u dokumentima Europske unije u obliku »tehničke« inicijative o posebnom procesu stabilizacije i asocijacije Kosova s EU-om, koja bi bila neovisna o sličnom procesu za Srbiju i Crnu Goru. Prema Serweru, slično se razmišlja i u krugovima NATO-a, gdje bi Kosovo moglo postati dio posebnog Akcijskog plana za članstvo (MAP), pogotovo ako se nastave dvojbe o odnosu Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) prema članstvu u programu Partnerstvo za mir.</p>
<p>To bi konkretno trebalo značiti da bi se ograničio rok važnosti rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti kojom je Kosovo - nakon intervencije NATO-a i Kumanovskog sporazuma potpisanog između Alijanse i SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije, 1999. - izuzeto iz jurisdikcije Srbije i SRJ. </p>
<p>Nagađa se i o moratoriju na odluku o nezavisnosti, a prema nekim izvorima, u Srbiji relativno dobro prihvaćenima, to bi se razdoblje moglo protegnuti i na desetljeće. U svakom slučaju, ne bi bilo dobro da se pitanje Kosova rješava pod prinudom stanja navodne međunarodne »zasićenosti Balkanom«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Nostalgičari u »Gračanki«</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Na treću godišnjicu glatke pobjede na izborima, u petak se u »Gračanki« u zagrebačkim Gračanima okupila Račanova koalicija na ručku ugodnih reminiscencija i neugodnih prognoza. Koalicija više nije ista, a ni Hrvatska više nije ona koja je oduševljeno dočekala promjenu vlasti 2000. godine. Prije tri godine nacija je pucala od želje za promjenom. Kad su jučer svodili račune, morali su sami sebi priznati da se ta promjena dobrim dijelom svela na smjenu.</p>
<p>Prva Račanova koalicija pobijedila je prije tri godine na velikom valu međunarodne potpore i HDZ-ovih promašaja. Druga Račanova koalicija sastala se kad se taj val rasplinuo u omarinu i bonacu. Tamo gdje je koalicija nudila nešto novo, uspjela je (sređivanje i određena reanimacija gospodarstva, konkretni projekti, bolji ugled u inozemstvu). Tamo gdje nije protresla HDZ-ovo nasljeđe (pravosuđe, odnosi s Haagom, reforma vojske, tajne službe, status manjina...), kaskala je i stjecao se dojam kao da prave poteze vuče pod međunarodnim pritiskom.</p>
<p>Koalicija je izgubila godinu dana na raspodjelu položaja i smanjivanje ovlasti Predsjednika i priskrbila si neugodan pridjev »partitokratska«. Često su se ponašali kao rakova djeca i bilo je teško odgonetnuti što je državna strategija u nekom od važnih područja koja su pokrivala nadređena ministarstva. Veliki elan s kojim su trebali krenuti doveo je do pucanja karika koje su ih povezivale. Zato se prva koalicija raspala, a oni koji su ostali s SDP-om nisu unijeli novu energiju u drugu koaliciju. Vremenom je postalo jasno da su nekima važniji njihovi interesi od zajedničkih. Tako smo dobili razne afere (ACI, Fond za privatizaciju, Sunčani Hvar...) iza kojih nisu stajali uzvišeni politički, gospodarski, ukratko, nacionalni interesi, nego sasvim prozaična borba za utjecaj i fotelje.</p>
<p>Prije tri godine imali su taman toliko vremena da se slože oko važnih dugoročnih interesa i bace se na posao. Ti su interesi bili sasvim jasni: ulazak u EU i NATO, raščišćavanje HDZ-ove pretvorbe, reforme vojske i pravosuđa, povratak prognanika i izbjeglica, korektna suradnja s Haagom, dugoročna gospodarska strategija orijentirana na izvoz...</p>
<p>Danas se mogu složiti jedino u kratkoročnim interesima koji bi im mogli donijeti pobjedu na izborima i održati ih na vlasti. Ručak u »Gračanki« stoga sigurno nisu pratile brojne zdravice. Četvorka je vjerojatno više nalikovala skupu nostalgičnih »šezdesetosmaša« koji su pričali o tome kako su mogli promijeniti svijet, ali im se, eto, nije posrećilo. Pa su se, silom prilika, uklopili u ono što su naslijedili 2000. godine. Pomno brinući tek o kozmetičkim promjenama koje protok vremena brzo razotkriva.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bez milosti za naoružane </p>
<p>ŽELJKO GARMAZ</p>
<p>Dok se očekuju konačni podaci o rezultatima višegodišnje, osam puta produljene, MUP-ove akcije »Zbogom oružje«, već i preliminarni rezultati ukazuju na golemo »bure baruta« na kojemu je proteklih godina ležala hrvatska država. Prikupljeno dragovoljno predano oružje (dostatno za opremanje desetak brigada!) impozantan je arsenal koji je u počecima Domovinskog rata mogao biti svojevrstan jamac obrani ciljeva za koje se borilo. </p>
<p>No, prestankom ratnog vihora, privatizirano oružje postalo je prikrivena opasnost i nerijetko je rabljeno u obračunima koji su Hrvatsku doveli na razinu Divljeg zapada, područja opasnog življenja gdje svatko svojim ratnim trofejem uzima pravdu u svoje ruke.</p>
<p>Produljivanjem roka za predaju »kućnih« strojnica, bombi, mina i sličnog ubojitog oružja i streljiva, ponosnim vlasnicima tih ratnih trofeja pružala se mogućnost da bez straha od sankcija (a jedno vrijeme i uz pristojnu novčanu naknadu!) predaju ono bez čega se u Hrvatskoj sada može živjeti. Na taj se način nastojalo pokazati da Hrvatskoj uistinu više ne prijeti ratna opasnost te da je prošlo vrijeme kad se bez »kalašnjikova« pod jastukom nije moglo ići na spavanje.</p>
<p>Učestali slučajevi stradavanja, ponajviše djece, zbog nespretnog rukovanja pronađenim oružjem ukazivali su na hitnost djelovanja države protiv neodgovornih vlasnika tih ratnih trofeja.</p>
<p>Ako se godinama i vjerovalo u svijest tih ljudi, nakon gotovo 10 godina strpljenja prestaje potreba za vjerom u njihove dobre namjere. Uistinu je došlo vrijeme da se protiv takvih sada krene i drugim metodama. Više se ne može, i ne smije, ostajati ravnodušan na slučajeve poput nedavnoga u Ravnim kotarima, kad je nekoliko djece teško stradalo jer je dječji znatiželjno odlučilo »proučiti« odbačenu tromblonsku minu.</p>
<p>Kakvi su to ljudi koji, onako nehajno i bezobzirno, pospreme u crnu vrećicu velik broj bombi i odlože ih na smetlište, kraj puta ili u školsko dvorište? Kakvi su to ljudi koji svjesno godinama od svojeg nemara stvaraju opću opasnost svojim ukućanima i susjedima? </p>
<p>Ako im se do prije nekoliko dana i pružala mogućnost nekažnjivog skladištenja njihovih ratnih trofeja na sigurno mjesto, sad one koji se nisu odazvali treba primjereno kazniti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kultura je hrvatska putovnica u svijet</p>
<p>Hrvatska je napokon počela svoju pravu afirmaciju u svijetu, onu kojom može graditi svoje pozicije na čvrstim temeljima/ Minula godina pokazala je da je Hrvatska na dobrome putu/ Potvrđuje to i međunarodno priznanje hrvatskoj kulturnoj politici</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Sustavnom promocijom vlastite kulture na međunarodnoj sceni Hrvatska je napokon počela svoju pravu afirmaciju u svijetu, onu kojom može graditi svoje pozicije na čvrstim temeljima. Koliko god to nekima zvučalo čudno, kultura je ta koja zrači pozitivnom energijom i privlači je povratno. Nijemci su to, nakon II. svjetskog rata, odmah shvatili. Znali su da nakon svega što se zbilo, samo kulturom mogu osvajati nove pozicije, graditi bolji svijet i steći naklonost svih onih za koje je Njemačka u tome trenutku bila najomraženija zemlja u svijetu. Nakon Domovinskoga rata i niza haaških optužnica, pa i mnogo krivih interpretacija koje ju stavljaju u isti krug s agresorom, Hrvatska treba svijetu pružiti pravu sliku o sebi. Ona treba pokazati da je to zemlja duge kulture, u kojoj je umjetnost nekoć kao i danas odražavala sva umjetnička strujanja participirajući ravnopravno u europskoj kulturi. Tim prije što slika o Hrvatskoj unutar bivše Jugoslavije nije nikad bila potpuno izoštrena, i samo su dobro upućeni znali što komu pripada.</p>
<p>Tako je za vrhunsko djelo renesansne arhitekture, Šibensku katedralu, svijet saznao tek pošto je u ratu granatom oštećena njezina kupola. Europski stručnjaci koji su došli pomoći njezinoj obnovi tek su na tlu Hrvatske shvatili kakva se svjetska baština tu nalazi. Stoga se Šibenska katedrala ubrzo našla s još pet drugih hrvatskih spomenika na listi Unescove svjetske baštine, što je, dakako, bio odraz i hrvatske kulturne politike. A njoj se uvijek, pa i danas, zamjeralo da je premalo učinila za afirmaciju hrvatske kulture u svijetu. Istina je, pak, da je bilo pojedinačnih projekata, ali da nam je dah bio nešto prekratak. To, primjerice, potvrđuje izložba »Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost« održana u Vatikanskim muzejima. No, to je, na žalost, bila jedina adresa do koje je stigla, unatoč tomu što je bilo planirano njezino prikazivanje i u Parizu i nekim drugim europskim središtima. Slična sudbina zadesila je i izložbu »Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha«, koja je otputovala samo do Budimpešte, a umjesto da nastavi turneju po Americi (Kanada i Južna Amerika) vraćena je u Zagreb.</p>
<p>Iako je riječ o vrlo skupim projektima, koje je trebalo bolje iskoristiti, na njihovu je izložbenu putanju djelomice utjecalo i nesuglasje u zemlji o tome trebamo li se svijetu prezentirati baštinom ili suvremenom umjetnošću. Ti su unutarnji prijepori, možda, kočili ostvarivanje sustavnijeg predstavljanja hrvatske kulture u svijetu, koja se ne svodi samo na likovnu umjetnost, iako je u njoj najjača, nego i na ostale grane umjetnosti. </p>
<p>Minula godina, koja je vjerojatno odraz dugoročnijih nastojanja u prodoru hrvatske kulture u svijet, pokazala je da je Hrvatska na dobrome putu. Potvrđuju to i priznanja što su joj dana u svijetu. Herderova nagrada Nedjeljku Fabriju za njegov romaneskni opus, koji nedvojbeno i prepoznato ukazuje na europsku poveznicu hrvatske književnosti, jedno je od njih. Izložbe Ivana Kožarića u Parizu i Kasselu, ostvarene na poziv uglednih svjetskih kustosa, također potvrđuju hrvatski doprinos suvremenoj umjetnosti u svijetu. </p>
<p>Naravno, svijet o našim umjetničkim dostignućima ne može znati, ako ga i sami o tome ne informiramo. Stoga je neobično važno da se nastavi projekt Dana hrvatske kulture, kakvi su ove godine priređeni u Berlinu ili prije nekoliko godina u Lisabonu. U nizu događanja kojima su obilježeni, u Lisabonu su tako svjetskoj javnosti pokazani dosezi hrvatske moderne umjetnosti pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća izložbom »Exat 51 i Nove tendencije«, CD-ROM kojih je ove godine osvojio Srebrnu medalju na Festivalu F@IMP 2002 (Festival Audiovisuele International Musees & Patrimonie), što je također priznanje hrvatskoj umjetnosti. U Berlinu, pak, je izložbom »Tri jezika - tri pisma«, kojom je predstavljena hrvatska pisana baština, najopsežnije prikazan hrvatski prinos europskoj kulturi. </p>
<p>Jednako je važno svijetu pokazati i baštinu i suvremena umjetnička kretanja. Stoga, osim na izložbama, treba inzistirati i na prevođenju hrvatske književnosti, naravno one relevantnih autora. Da i u području glazbe, i onda kada je riječ o interpretativnoj umjetnosti, možemo biti zapaženi, pokazao je nastup Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Vjekoslava Šuteja u Beču. Upravo stoga važan je i uspješan povratak Ive Pogorelića na glazbenu scenu, koji je Hrvatsku odavno proslavio i to može ponovno. Ali, sigurno bi trebalo poraditi na tome da se i nova glazbena djela vrhunske vrijednosti, poput opere »Judita« Frane Paraća, plasiraju barem na europsku scenu, jer bi i oni bili prepoznati kao nezaobilazan dio europske kulture.</p>
<p>Za bolja postignuća u filmskoj i kazališnoj umjetnosti, međutim, trebalo bi se ponajprije riješiti unutarnjih trzavica, te stvoriti značajna ostvarenja, za što postoje potencijali, koji se, na žalost, raspršuju u međusobnim prepucavanjima. Za nadati se je da su to samo prolazne boljke, te da će uskoro i ti umjetnički izričaji biti relevantni europskima. Na te razmirice, doduše, ne može utjecati hrvatska kulturna politika, koja je prva priznanja dobila još u Strasbourgu gdje je 1998. prezentirana njezina strategija. Sve jasnije profilirana ona je Hrvatskoj donijela još jedno priznanje. Hrvatska je, naime, zemlja koja od prošle godine predsjeda Svjetskom mrežom kulturnih politika. Sve to pokazuje da je kultura najbolja hrvatska putovnica za svijet.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatska vojska je i sada bojno spremna, ali nije savršena</p>
<p>U ovom trenutku bojna je spremnost, osobito elitnih gardijskih postrojbi, vrlo visoka, a kadrovska slagalica uobičajena: nitko nije nezamjenjiv, osobito ako na važna mjesta dolaze obrazovani ljudi i profesionalni vojnici koji se žele baviti strukom, a ne politikom</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Ono po čemu vrijedi neka vojska njezina je bojna spremnost. Pritom nije toliko važna veličina i opremljenost oružanih snaga koliko izvježbanost, sinkroniziranost i koordinacija svih vojnih elemenata. Izrael je oduvijek držao manju aktivnu vojsku koja je uvježbana tako da se postignu dvije stvari: u slučaju rata aktivni vojnici preuzimaju prvi protivnički udar, odolijevaju i, zahvaljujući boljoj fizičkoj, moralnoj i psihološkoj spremnosti, stvaraju dovoljno vremena da se mobilizira čitava (vrlo respektabilna) ljudska i tehnička pričuva koja onda preuzima inicijativu, dobiva sve važne bitke i na kraju pobjeđuje u ratu.</p>
<p>Izrael je prvi od manjih zemalja superiornost s tla premjestio u zrak i stvorio jedno od najboljih ratnih zrakoplovstava u svijetu. Izraelski piloti obučeni su tako da mogu bez problema obavljati i obrambene i još više (preventivne) napadačke misije daleko od izraelskih granica. To znači da su u Izraelu na cijeni prvoklasno školovani vojni kadrovi koji onda s lakoćom preuzimaju i koriste najsuvremenija borbena sredstva.</p>
<p>Mnoge male države devedesetih su godina prošlog stoljeća promijenile svoje klasične (i prilično trome) vojne doktrine jer su definitivno zaključile da je u suvremeno doba u vojsci kvaliteta ipak važnija od kvantitete. </p>
<p>Oružana sila nije više samo glomazna kopnena vojska, pješaštvo i tenkovi, po čemu se nekad mjerila vojna moć neke države. Isto tako iskorjenjuje se praksa da se mnogi časnici, kada dostignu željeni čin i položaj, fizički potpuno zapuštaju: izbjegavaju bilo kakvo veće naprezanje, oslanjajući se uglavnom samo na vlastito iskustvo i predajući se predvidivoj dnevnoj rutini. Suvremene vojske više ne trpe klasična »prašinarska« vojnička zabušavanja i izvlačenja kad zagusti, ni u temeljnim postrojbama ni među časničkim redovima.</p>
<p>Hrvatsko iskustvo u Domovinskom ratu pokazalo je da je naša vojska nadmašila svoje protivnike na tri razine. Prvo, to su bolje manevarske sposobnosti i pokretljivost kakvu danas ne dostižu čak i neke članice NATO-a. Drugo, to je vješto korištenje svih raspoloživih oružja bez obzira na njihovo podrijetlo (u odlučujućim bitkama borbena sredstva istočnog i jugoslavenskog podrijetla bila su funkcionalna, uvijek ispravna s velikom vatrenom moći) što znači da su hrvatski vojnici bolje iskoristili istu onu tehniku, uključujući i trofejnu, s kojom je raspolagala i srpska strana (u još većoj količini).</p>
<p>I treće, na vojno-obavještajnoj razini Hrvatska je u odnosu na protivnika bila u višestrukoj prednosti: uvjerila je pobunjene Srbe u Hrvatskoj (također i službeni Beograd) da je više nalik ptici sa slomljenim krilom nego lavu koji se sprema za napad, te je sve vrijeme bila detaljno upućena u sve protivničke slabosti, svađe, oklijevanja, strahove...</p>
<p>Stoga nije baš previše mudro tvrditi da su danas naše oružane snage nalik isluženom cirkuskom tigru kojem su počeli ispadati zubi, a pandže otupile. U ovom trenutku bojna je spremnost, osobito elitnih gardijskih postrojbi, vrlo visoka, a kadrovska slagalica uobičajena: nitko nije nezamjenjiv, odnosno svatko ima zamjenu, osobito ako na važna mjesta dolaze obrazovani ljudi i profesionalni vojnici koji se žele baviti strukom, a ne politikom.</p>
<p>Bilo bi također pogrešno idealizirati stanje u samoj vojsci. Hrvatska zbilja nije ružičasta, pa nema ni vojnika koji su u potpunosti imuni na društvenu nestabilnost i neizvjesnu budućnost. No, to na primjer u Izraelu rješavaju brzo i učinkovito. Tamo svatko zna koliko u praksi vrijedi pravilo: »Ti trebaš vojsku (vlade ionako dolaze i prolaze), a ona će stati iza tebe u svakoj prilici«.</p>
<p>Slično je i u američkoj vojsci gdje se otišlo čak tako daleko da američka vlada svim aktivnim pripadnicima oružanih snaga jamči da im u inozemstvu nikad neće suditi nikakav međunarodni sud ni lokalni sudovi. Kada je vojnik siguran, motiviran i zadovoljan, onda je i borbena spremnost neupitna, a tehnički detalji je samo uvišestručuju. Riječju, Hrvatska vojska je i sada bojno spremna, ali nije savršena.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Neka Hrvatska iskoristi sve europske šanse i tada 2003. za nju može biti europska godina</p>
<p>Simbolički rečeno, o putu Hrvatske u Europsku uniju suodlučuje se na primjer i u Vukovaru. Mnogostruko podijeljeno stanovništvo toga grada načinom zajedničkog ili odvojenog suživota drži u svojim rukama i jedan od brojnih ključeva europske budućnosti cijele Hrvatske. Hrvatsko nastojanje na vanjskoj integraciji potkrepljuje se mjerom unutarnje integracije na terenu... Hrvatska s pravom očekuje da se individualna spremnost i sposobnost učinkovitog djelovanja mora isplatiti. A bez tog općevažećeg poticaja, i približavanje Europskoj uniji drugih država u regiji isto bi se tako usporilo kao i drugi procesi regionalne stabilizacije / Između ožujka i lipnja 1990. bilo je nužno na temelju Ugovora o ujedinjenju najvećom brzinom prenijeti ukupno zapadnonjemačko zakonodavstvo, a to u visokom postotku znači europsko zakonodavstvo, u istočnu Njemačku. Na tom ugovoru, možda najopsežnijem koji je ikada sklopljen, radilo se dan i noć. Koliko li lakše može danas biti Hrvatskoj s obzirom na znatno manji vremenski pritisak, da razmjerno brzo, bez pogreške i uspješno okonča posao prilagodbe, nužan za približavanje Uniji... Na početku 2003. u svezi s članstvom Hrvatske u Europskoj uniji, više nije pitanje - da ili ne, već kako i kada. Ta izvjesnost sadrži za europsku budućnost Hrvatske snažan element umirenja, koji omogućuje promišljenost i pomnost u svezi s daljnjim koracima</p>
<p>GEBHARDT WEISS</p>
<p>Uspješno ubrzanje hrvatske europske politike stoga iziskuje ofenzivnu politiku izgradnje povjerenja. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Iako drukčije dimenzionirana, glavna polja te izgradnje povjerenja djelomice su, kao i u ono doba za Nijemce, granice, pravna država i svladavanje prošlosti.</p>
<p>Bez jasnoće glede granica i bez jasnog otklona od teritorijalnih pretenzija, Njemačka se ne bi ni ujedinila, niti bi kao - ujedinjena - država bila primljena u Europsku uniju. Zahtjevi prema Hrvatskoj u svezi s tim dvjema temama načelno su međunarodnopravno i politički doduše već riješeni. </p>
<p>No, napori Hrvatske i njezinih susjeda glede sporazumnog rješenja preostalih pitanja ostaju za Europsku uniju važnim čimbenikom izgradnje povjerenja. Što više takva pitanja opterećuju susjedske odnose na konfliktan način, to je veći njihov kontraproduktivni utjecaj na europskome putu. </p>
<p>Naime, Europska unija u budućim proširivanjima načelno nema interesa uvoziti sukobe o granicama ili teritorijalna posezanja i s tim povezane nestabilnosti.</p>
<p>A bez izvjesnosti kontinuiteta prokušane zapadnonjemačke ustavne i pravne države, Njemačka se ne bi ni ujedinila, niti bi kao - ujedinjena - država bila primljena u Europsku uniju. U tom smislu, nitko ne bi trebao podcjenjivati strategijsko značenje učinkovite pravne države ni za hrvatski put u Europsku uniju.</p>
<p> Bez brze realizacije već usuglašenih reformi pravosuđa i državne uprave, taj bi se put automatski produljio. Zbog toga bi se odlučnim i vidljivim djelovanjem trebala stvoriti potrebna izvjesnost da Hrvatska kao pravna država, koja je u svakom pogledu pouzdana i koja brzo djeluje, želi pristupiti Europskoj uniji.</p>
<p>U tom sklopu, moderan zakon o manjinama ima svoje posebno mjesto. Zahvaljujući Ustavnom zakonu Hrvatska već raspolaže važnim instrumentom unutarnjopolitičke i prekogranične izgradnje povjerenja koji sada valja oživotvoriti. S mnogih strana pozvana da uvede europske standarde, Hrvatska se tim zakonom uvrstila u sam vrh europskih standarda. Taj je proces važan zbog toga što je mreža europskih prava manjina nužna za ukupnu europsku integraciju. </p>
<p>Naime, u Europskoj će uniji sve više biti još samo uređenog suživota manjina. Nijedan europski narod ubuduće neće moći tvoriti većinu. Tko, dakle, danas u vlastitoj kući jača prava manjina, ujedno jača i iznad nacionalne razine svoje buduće pravo na zaštitu vlastitih manjinskih prava u integriranoj Europi.</p>
<p>Od središnjeg je značenja za vanjsko prihvaćanje njemačkog jedinstva bila dovoljna izvjesnost kod susjeda i partnera da će ujedinjena ustavna i pravna država upotrijebiti svoj uvećani potencijal i prema vani u duhu pouzdanosti, odgovornosti, suzdržljivosti, dobrosusjedstva i partnerstva.</p>
<p> U to se, među inim, ubraja i od Njemačke u svakom pogledu primijenjeno opredjeljenje da međunarodnopravne obveze imaju prvenstvo, i to upravo kada bi imale znatnu težinu koja bi možda mogla biti i snažno opterećenje na unutarnjem planu.</p>
<p>U uvelike simboliziranom i pitanjem suradnje s Haaškim sudom zaoštrenom smislu, valja reći da se i u hrvatskom slučaju radi o izvjesnosti koja je za Europsku uniju i sve njezine članice neupitna, naime o tome je li zemlja pripravna i kadra ispuniti na unutarnjem planu i posebno opterećujuće međunarodnopravne obveze na pouzdan način, pravodobno i bez izbjegavanja.</p>
<p>Samo nastavak kooperativnog usmjerenja u suradnji s Haaškim sudom može skratiti put u Europsku uniju, inače ga može opteretiti i produljiti.</p>
<p>Za njemačko jedinstvo važno je bilo i ophođenje s prošlošću, plodonosno za izgradnju povjerenja. U toj je svezi malo toga usporedivo s hrvatskom situacijom. No, postoji barem nekoliko tematskih dodirnih točaka vezanih za pojmove progona, prognanika i izbjeglica, ponovnu uspostavu prava vlasništva, postupanja prema manjinama itd. koji nas naposljetku vraćaju na već spomenutu temu djelotvorne pravne države.</p>
<p>Koliko god je politički Zagreb u tim pitanjima u međuvremenu postigao napredak, a dijelom ih i riješio, upravo je u toj svezi za Europsku uniju odlučujuća primjena i izvan glavnoga grada, dakle na terenu. </p>
<p>Simbolički rečeno, o putu Hrvatske u Europsku uniju suodlučuje se na primjer i u Vukovaru. Mnogostruko podijeljeno stanovništvo toga grada načinom zajedničkog ili odvojenog suživota drži u svojim rukama i jedan od brojnih ključeva europske budućnosti cijele Hrvatske. Hrvatsko nastojanje na vanjskoj integraciji potkrepljuje se mjerom unutarnje integracije na terenu. </p>
<p>Naravno, izuzimajući politički relevantne aspekte održive izgradnje povjerenja, za Hrvatsku će i iz same brzine prilagodbe na europski acquis communautaire proisteći političke i materijalne prednosti. Ta brzina, naime, suodlučuje kako o modernizaciji koja je ionako u vlastitom interesu, tako i o praktičnom ostvarenju načela individualnog približavanja Europskoj uniji. Hrvatska s pravom očekuje da se individualna spremnost i sposobnost učinkovitog djelovanja mora isplatiti. A bez tog općevažećeg poticaja, i približavanje Europskoj uniji drugih država u regiji isto bi se tako usporilo kao i drugi procesi regionalne stabilizacije.</p>
<p>U prilagodbi na acquis communautaire Europske unije, dosadašnji rezultati, uključujući Nacionalni plan približavanja EU, pokazuju da uključene instancije države predvođene Ministarstvom za europske integracije mogu pokazati znatnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>.</p>
<p> Ponešto to podsjeća na njemačku situaciju u doba između ožujka i lipnja godine 1990. Tada je bilo nužno na temelju Ugovora o ujedinjenju s Demokratskom Republikom Njemačkom najvećom brzinom prenijeti ukupno zapadnonjemačko zakonodavstvo, a to u visokom postotku znači europsko zakonodavstvo, u istočnu Njemačku. Na tom ugovoru, možda najopsežnijem koji je ikada sklopljen, radilo se dan i noć.</p>
<p>Koliko li lakše može danas biti Hrvatskoj s obzirom na znatno manji vremenski pritisak, da razmjerno brzo, bez pogreške i uspješno okonča posao prilagodbe nužan za približavanje Europskoj uniji.</p>
<p>Sveukupno gledajući, iz usporedbe s tadašnjom njemačkom situacijom i njezinim razvojem kako u dodirnim točkama tako i u razlikama, za Hrvatsku proizlazi veliko ohrabrenje. Povijesni izazov tada je, naime, za Nijemce bio neusporedivo veći i riskantniji no onaj današnji za Hrvatsku. U tim relacijama, put Hrvatske u Europsku uniju unatoč svim aktualnim poteškoćama i političkim opterećenjima mnogo je manje riskantan. </p>
<p>U nekim odlučujućim političkim pitanjima sada je ponajprije potrebno strpljivo održati kurs bez većih nervoza. Rasprava o hrvatskom putu u Europu nije, naime, dalje no što se ponekad čini uznapredovala samo u Hrvatskoj nego i unutar Europske unije. Na početku 2003. u svezi s članstvom Hrvatske u Europskoj uniji, više nije pitanje - da ili ne, već kako i kada. </p>
<p>Pravi smisao Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju</p>
<p>Ta izvjesnost sadrži za europsku budućnost Hrvatske snažan element umirenja, koji omogućuje promišljenost i pomnost u svezi s daljnjim koracima. Nasuprot tadašnjoj njemačkoj situaciji, nije riječ o što bržem, čak nametnutom korištenju možda jednokratne povijesne šanse. Naime, cilj je hrvatskog nastojanja nedvojben, te ga Europska unija i njezine države članice ozbiljno shvaćaju. </p>
<p>To i jest stvarni politički i materijalni smisao Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nakon njegove primjene, Hrvatska će imati već ispunjeno više od šezdeset posto normativnog i pravnog acquis communautairea Europske unije. Čemu taj napor ako ne u službi tog cilja?</p>
<p>Na kraju preostaje stoga reći samo jedno: mnogo sreće Hrvatskoj! Neka zajedničkim djelovanjem iskoristi sve europske šanse! Tada 2003. za Hrvatsku može biti europska godina.</p>
<p>Autor je veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bazini samo stalo do toga da podvali i razori sve, pa i pozitivne napore Ministarstva vanjskih poslova </p>
<p>Gospodinu Bazini zasmetalo je što je ovih dana ministar Picula posjetio Libiju u sklopu svoje srednjoistočne turneje, i tu činjenicu zlonamjerno povezuje sa strašnim zločinom koji se, stjecajem okolnosti, istodobno dogodio u jednom hrvatskom selu pokraj Konjica, u BiH. Da je g. Bazina, osim želje za samoisticanjem i strašne mržnje naspram palestinskog i arapskog naroda, pokušao barem malo mućnuti glavom, onda bi došao do jednostavnog zaključka da je za Hrvatsku i te kako važno da pažljivo prati i - ako je potrebno - na licu mjesta propituje stanje na Srednjem istoku / Bilo kakav pokušaj izravnog, racionalnog odgovora na zloćudno pitanje - insinuaciju Marija Bazine: »Tko zapravo vodi hrvatsku vanjsku politiku?« bio bi jalov i bez efekta. Naime, očigledno je da dotičnom suradniku u Stajalištima, u Vjesniku, zapravo, i nije do odgovora. Njemu je stalo samo i jedino do njegova pitanja, do toga da podvali, podmetne i razori sva pozitivna nastojanja, među ostalim, i hrvatskog ministarstva vanjskih poslova </p>
<p>DARKO BEKIĆ </p>
<p>Iako sam svjestan da rubrika Stajališta posreduje individualna mišljenja Vjesnikovih čitatelja, koja nužno ne korespondiraju s izdavačkom politikom Vjesnika, sa žaljenjem moram ustvrditi da objavljivanje pamfleta »Postoji li u Hrvatskoj arapsko-islamski lobi« autora Marija Bazine (Vjesnik, 2. siječnja 2003.), kolidira ne samo s Vjesnikovom deklariranom politikom, već i s njegovim poslovnim i profesionalnim interesima. </p>
<p>Ocjenjujem, naime, da je, osim osiguravanja prostora za najširu demokratsku raspravu, u interesu Vjesnika zadržati visoku profesionalnu razinu što, među ostalim, podrazumijeva da se ni u tzv. Op-ed rubrici ne podlegne u nas, nažalost, prevladavajućim niskim kriterijima političke kulture, to jest da se stranice ne otvaraju potpuno neutemeljenim, nabrijanim tekstovima, koji sa stvarnošću imaju veze samo utoliko što odražavaju nečiju osobnu frustraciju, civilizacijske predrasude ili/i ekstremistički svjetonazor. </p>
<p>Gospodin Bazina u svim hrvatskim medijima, i pisanim i elektronskim, kao i u radu nacionalne informativne agencije primjećuje propalestinski i proarapski bias, koji pripisuje arapsko-islamskom lobiju, navodno, aktivnom u našoj zemlji. Ta, po mom uvjerenju - ali i svim poznatim činjenicama - halucinacija, plod je njegova osobnog domišljanja i stoga ju ne želim niti mogu komentirati.</p>
<p> Ono, međutim, što ne smijem ostaviti bez komentara jest pokušaj dotičnog čitatelja da u tu svoju fantazmagoriju uklopi i Ministarstvo vanjskih poslova, pa i osobno, našega ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Gospodinu Bazini zasmetalo je što je ovih dana Tonino Picula bio u posjetu Libiji, u sklopu svoje srednjoistočne turneje, i tu činjenicu zlonamjerno povezuje sa strašnim zločinom koji se, stjecajem okolnosti, istodobno dogodio u jednom hrvatskom selu pokraj Konjica, u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Da je g. Bazina, osim želje za samoisticanjem po svaku cijenu i, očigledno, strašne mržnje naspram palestinskog i arapskog naroda u cjelini, pokušao barem malo mućnuti glavom, onda bi, vjerujem, došao do jednostavnog zaključka da je za Hrvatsku, koja ima više stotina kilometara granice sa zemljom u kojoj, uz one treće - kao konstitutivni narodi - zajedno žive Hrvati i Bošnjaci, i te kako važno da pažljivo osluškuje, prati i - ako je potrebno - na licu mjesta propituje stanje na Srednjem istoku. </p>
<p>A kada je bilo oportunije obići nekoliko arapskih, srednjoistočnih zemalja ako ne upravo sada, kada se sjena novoga, velikoga rata nadvija nad tu zlosretnu regiju? </p>
<p>Kao ni u drugim relevantnim međunarodnopolitičkim pitanjima, hrvatska diplomacija niti u svezi sa srednjoistočnom krizom ne želi biti samo pasivni decision-taker, već, u sklopu svojih mogućnosti, nastoji pridonijeti i decision-making procesu. </p>
<p>Spoznaje i činjenice što ih je ministar Picula prikupio tijekom svoje nedavne turneje po Srednjem istoku dragocjene su za našu daljnju diplomatsku akciju i u velikoj se mjeri poklapaju s rezultatima istovrsnih nastojanja i fact-finding misija po regiji i drugih europskih diplomata i državnika.</p>
<p>Za nekoliko dana, u posjet Zagrebu i našem ministarstvu dolazi zamjenik direktora Odjela za analitiku izraelskog ministarstva vanjskih poslova, s kojim ćemo također imati prilike razmijeniti mišljenja i ocjene o najnovijem razvoju događaja na Srednjem istoku, a u tijeku su i brojne, diskretne bilateralne konzultacije naših diplomatskih predstavnika u mnogim prijestolnicama Europe i svijeta.</p>
<p>Sve to ima za cilj da našu diplomaciju i vanjsku politiku, u skladu s temeljnim interesima hrvatske države, dodatno kvalificira za ulogu aktivnog subjekta na međunarodnoj političkoj pozornici. Takva orijentacija hrvatske diplomacije posebno je važna u aktualnom trenutku, bremenitom ratnom opasnošću, kad je svaka odgovorna i politički zrela vlada - bez obzira na veličinu zemlje, njenu gospodarsku moć ili politički utjecaj, pozvana dati svoj obol očuvanju svjetskog mira i sigurnosti.</p>
<p>Ako se sve to uzme u obzir, postaje razvidno da bi bilo kakav pokušaj izravnog, racionalnog odgovora na zloćudno pitanje - insinuaciju Marija Bazine: »Tko zapravo vodi hrvatsku vanjsku politiku?« bio jalov i bez efekta. Naime, očigledno je da dotičnom suradniku u Stajalištima, u Vjesniku, zapravo, i nije do odgovora. Njemu je stalo samo i jedino do njegova pitanja, do toga da podvali, podmetne i razori sva pozitivna nastojanja, među ostalim, i hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, pomoćnik je za analitiku i informiranje ministra vanjskih poslova.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Imajmo petlje reći da riba smrdi od glave</p>
<p>Televizijskom kvizu »Milijunaš« i njegovu voditelju gospodinu Tariku Filipoviću treba dodijeliti državno odličje »Braće Radić« za poseban doprinos unapređenju sustava naobrazbe... Revizija doktorata znanosti pokazala bi veću društvenu sramotu nego neznanje koje se iz tjedna u tjedan ocrtava u kvizu »Milijunaš«. Jer, kandidati za milijun kuna barem za sebe ne govore da su znanstvenici. Što je još važnije, ne financira ih državni proračun</p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆ</p>
<p>Na okruglom stolu u organizaciji Demokratskog centra o Zakonu o visokoj naobrazbi i znanosti predložio sam da se televizijskom kvizu »Milijunaš« i njegovu voditelju gospodinu Tariku Filipoviću treba dodijeliti državno odličje »Braće Radić« za poseban doprinos unapređenju sustava naobrazbe.</p>
<p>Izrekao sam to s namjerom razbijanja monotonosti i jalovosti rasprave o Prijedlogu zakona i problema u visokoj naobrazbi.</p>
<p>Ako je popis stanovništva prikazao u postotcima svu poraznost obrazovne strukture našeg naroda (prisjetimo se 58 posti stanovništva samo sa završenom osnovnom školom ili bez nje...), onda je spomenuti kviz na vrlo zoran i uvjerljiv način pokazao svu dramatičnost situacije...</p>
<p>I dok pitanja poput Judite, hvarskoga kazališta i Marulića još nekako idu, uz malo zapinjanje oko Poncija Pilata koji »pere zube« (sedam posto odgovora), dotle i najbanalnija pitanja iz područja egzaktnih znanosti ne prolaze!</p>
<p>S kime ćemo mi to graditi budućnost, razvijati gospodarstvo, s čime ćemo mi to konkurirati na svjetskom tržištu, s kojim to ljudima i proizvodima?!</p>
<p>I dok nam maturanti polažu maturu koja više sliči lakrdiji nego ozbiljnoj maturi, dotle naša sveučilišta uopće ne haju za ideju državne mature koja postoji u svim ozbiljnim školskim sustavima. Ne čudi da i sami fakulteti naših sveučilišta ne priželjkuju državnu maturu, jer i oni sami još uvijek funkcioniraju po samoupravnom-zurovskom obrascu sa svojom pravnom osobnošću pa je onda za njih i »normalno« to što imaju i vlastiti razredbeni postupak prije upisa. U svijetu neviđeno!</p>
<p>Na spomenutom okruglom stolu predstavnici visokih učilišta raspravljali su, primjerice, o problemu dugoga prosječnog studiranja (7,5 godina) i malog postotka završavanja (samo tridesetak posto) kao da je visoka naobrazba u Hrvatskoj, a »niže« školstvo i maturanti-brucoši dolaze iz neke zemlje Nedođije! Kao da to sve skupa nema nikakve veze s predznanjem tih brucoša! </p>
<p>Zar će neznanje biti nadoknađeno na studiju?! Ma neće! A da ne govorimo o tome da se bez predznanja matematike maturant neće odlučiti za »tvrde studije«!</p>
<p>Eto, u sudaru starog socijalističkog nasljeđa i modernih ideja i trendova nastaje kaos. Državna matura u razvijenim zemljama i razvijenim školskim sustavima nije samo sito kroz koje će proći ili ne kandidati za upis na sveučilište, ona je mnogo više od toga. Ona školu čini ozbiljnom, za nju se učenici pripremaju sve vrijeme školovanja, sustavno, a ne kampanjski.</p>
<p>Tko će napaćenom hrvatskom narodu jednom reći istinu?!</p>
<p>I dok gospodin Ante Simonić ističe da »Vlada prihvaća Deklaraciju o znanju HAZU-a i da tim činom politika otvara prostor HAZU, ali ne pojedinim akademicima, nego Akademiji u cjelini« (Vjesnik, 24. prosinca 2002.), zaboravlja na malo poštenja da bi mogao priznati istinu sam sebi a i drugima da je ta ista Akademija do sada uglavnom šutjela baš u cjelini dok samo (ali zaista samo) neki akademik-pojedinac nije dignuo svoj glas i pokrenuo inicijativu - potpisivanje peticije ali baš protiv reforme koju on, Ante Simonić, tako zdušno i nekritički podržava. </p>
<p>Poštovani gospodine Simoniću, potrebno je malo poštenja da bi se s petljom ili bez nje moglo reći: »Riba od glave...«. Na primjer, revizija doktorata znanosti pokazala bi veću društvenu sramotu nego neznanje koje se iz tjedna u tjedan ocrtava u kvizu »Milijunaš«. </p>
<p>Jer, kandidati za milijun kuna barem za sebe ne govore da su znanstvenici. Što je još važnije, ne financira ih državni proračun, pa se od njih i ne očekuje da su registrirani u svjetskim bazama znanstvenih radova. Dajmo običnom osnovcu zadatak da na Internetu u svjetskim bazama znanja potraži neka naša razvikana akademska imena. Mnoge od njih neće naći ni u tragovima. </p>
<p>Gospodo akademici, mogli biste ovom narodu zaista reći istinu!</p>
<p>Obezvrijeđen je svaki imalo ozbiljniji znanstveni rad! Danas, kad još vrijede disertacije pod naslovima »Mjesne zajednice«, »Prehrana u JNA«, »Psihologija radničkih savjeta«, a od nedavno s Fakulteta političkih nauka disertacija »Kako su mediji rušili HDZ-ova dužnosnika«. Nad tim zastaje dah, a ponajprije bi trebao zastati dah poreznim obveznicima...</p>
<p>Autor je član Odbora za školstvo, znanost i kulturu HDZ-a, bivši je zamjenik ministra prosvjete (1998.-1999.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Grad bez agresije </p>
<p>Ariana Kralj, upraviteljica Gliptoteke HAZU </p>
<p>U Zagreb sam došla kao devetogodišnje dijete iz Praga. Kao dijete dolazila sam s roditeljima Hrvatima na more i vraćala se u Prag svojim praškim prijateljima te igrajući se sa staklenim pikulama pričala im o moru, borovima i soli, kao velikom izazovu. Tako su se već od ranog djetinjstva isprepletale dvije mogućnosti života koje su donosile obogaćenje a nikako hijerarhiju selekcije. </p>
<p>Kad su se moji roditelji vratili u Zagreb, sve ono što sam kao dijete spoznala i doživjela kao češku tradiciju, željela sam vezati za Zagreb, u njemu naći prepoznavanje kvalitete. Bila sam sretna kada bi me pojedina mjesta podsjetila na Seiferta ili Hašeka, kad bi me nešto asociralo na Smetanu.</p>
<p>S vremenom ne bih se morala sjećati, jer je Zagreb pružao sve to. Svako iskustvo bilo je prenosivo u Zagreb, svako lijepo sjećanje i doživljaj nije bio poništen Zagrebom. To je grad bez agresije, koji ima dovoljno prostora da ugradi sva svoja viđenja i promišljanja, u njemu se bude zaštićen sa svim svojim doživljajima. </p>
<p>Struka povjesničara umjetnosti kao muzejsko-galerijskog djelatnika davala mi je mogućnost da otvorim vrata za iskaz drugima, za obogaćenje likovne scene, da se uvijek ponovi onaj ushit koji smo u mladosti otkrili u ITD-u, tijekom Eurokaza ili Muzičkog bijenala. To su one senzacije kada se vežete uz začaranost ljudske darovitosti i imate osjećaj da ste dio velikoga svijeta.</p>
<p> Likovna scena u Zagrebu neobično je bogata i uglavnom visoke razine. A nedjeljni posjeti galerijama i muzejima i na kraju s obveznom tržnicom za dopunu nedjeljnog ručka čine Zagreb jedinstvenim, jer spajaju dignitet duha i obiteljskog života u intimnu cjelinu. </p>
<p>Od mladosti prošle su brojne godine tijekom kojih se steklo mnogo prijatelja, spoznali se i prihvatili razni načini života te spokojno, bez ogorčenja, odredile vrijednosti. Upravo je Zagreb grad idealne mjere, gdje se može živjeti i proživjeti pravi život. To je grad u kojem se još živi u karikama, gdje se pojedini slojevi dodiruju, nadovezuju, preklapaju te se ujedno međusobno nadahnjuju. </p>
<p>Određena provizornost života podarila je i ostapbenderovsku kombinatoriku, tako da se istovremeno može biti siromašan, a ujedno biti jednodnevni milijunaš u nekadašnjim kupovinama po Trstu. Ta nepresušna kombinatorika učinila je živote Zagrepčana upravo duhovito skokovitim, s uvjerenjem da se može mnogo toga ako postoji prava inicijativa. To ostavlja Zagrebu kvalitetu slobodnog grada, koji prima ljude ne tražeći eliminaciju svoga ranijega života.</p>
<p> Jedino što sve više osjećam i što mi je žao, jest sve manja prisutnost mladih ljudi, njihovoga naboja, njihove vedrine. Veliku opasnost vidim u tome što se već četiri godine ne mogu otvoriti nova radna mjesta za mlade školovane ljude u kulturi. Sigurna sam da bi novi kreativni mladi ljudi, kad bi ih bilo, donijeli drugi naboj razmišljanja, inicijativu, jer njihova radost donosi pomak naprijed.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Veliki restoran i Švicarska kuća izgledat će kao nekada </p>
<p>U Velikom restoranu i kapelici Svetog Jurja održavat će se etno-svadbe, a mladence će Maksimirom voziti fijaker/ Ove godine počinje i obnova Švicarske kuće</p>
<p>Maksimir će ove godine, nakon obnovljenog Vidikovca, dobiti još jedan uređeni objekt</p>
<p> - Veliki restoran. Ovih je dana kod glavnog ulaza u Maksimir, oko toga restorana, postavljena zaštitna drvena ograda, a radovi počinju 7. siječnja. </p>
<p>»Koncesiju za uređenje, a zatim i za obavljanje ugostiteljske djelatnosti dobila je firma Kova«, rekao nam je ravnatelj Javne ustanove Maksimir, Vladimir Ivanković. Kako je Veliki restoran zaštićeni spomenik kulture, ovom će obnovom dobiti prvobitni izgled, a radove će nadzirati Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Za radove je trebalo ishoditi i lokacijsku i građevinsku dozvolu jer se ne radi samo o uređenju, već i o građevinskim zahvatima. Lokacijska je dozvola dobivena«, kaže Ivanković, »a građevinska se još čeka«. </p>
<p>Na restoranu će se promijeniti krovište, staviti nove instalacije, obnovit će se fasada, a ostaklit će se nadstrešnica u zapadnom dijelu restorana kako bi se zimi prostor restorana povećao. Iskopat će se i dio podruma radi proširenja sanitarnog čvora. </p>
<p>Istovremeno s uređenjem Velikog restorana uredit će se i plesni podij i mala pozornica u stražnjem dijelu restorana. Otvaranje je najavljeno za 1. svibnja. </p>
<p>Ustanovi nije cilj samo obnova maksimirskih objekata, nego njihova namjena i odvijanje redovitih programa. Javna ustanova tako je Velikom restoranu dodijelila program održavanja etno-svadbi s kojima će u jednom dijelu restorana biti u skladu i tjedni jelovnici. Za potrebe svadbi, ali i za održavanje izletničkih misa restaurirat će se unutrašnjost kapelice Svetog Jurja, do koje će mladence voziti fijakeri. </p>
<p>Na obnovu, u ulaznom dijelu parka, nasuprot Velikom restoranu, čeka još i Vrtlareva kućica.</p>
<p>U Javnoj ustanovi Maksimir za ovu godinu najavljuju i obnovu Švicarske kuće. »U obnovu ćemo uložiti novac koji smo uspjeli uštedjeti iz prošlogodišnjeg proračuna«, kaže Vladimir Ivanković. Sa Šumarskim fakultetom, korisnikom Švicarske kuće, postignut je dogovor, a uskoro će se potpisati i ugovor prema kojem će Javna ustanova upravljati tim objektom i programima u njemu. Švicarska kuća obnovit će se također prema povijesnoj matrici, a nudit će jela iz Zagreba i okolice. </p>
<p>Na Velikoj pozornici ovog će se proljeća održavati i kazališne predstave, a veliko dječje igralište dobit će novu spravu - vještičin vrtuljak. Na proljeće počinje i sadnja ukrasnog i vodenog bilja u Drugom jezeru i oko njega. Kako je taj dio parka namijenjen za odmor, u planu je i postavljanje suncobrana i ležaljki. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Puno zabave - besplatno ili za malo novca</p>
<p>Zagrebačkim osnovnoškolcima i srednjoškolcima ostalo je još desetak dana zimskih praznika, a možda i duže ako dođe do najavljenog štrajka učitelja, da iskoriste brojne besplatne sportske aktivnosti i radionice u školama, a Savez učeničkih sportskih klubova Zagreba za njih je organizirao program Odmorko, besplatan za svu djecu - članove Saveza.</p>
<p>Na bazenu Mladost na Trgu sportova školarci mogu do 11. siječnja plivati uz pedagoški nadzor, i to radnim danom od 9.30 do 13 sati, a subotom od 14 do 17 sati.</p>
<p>Klizanje je u tom razdoblju besplatno na SRC-u Šalata, na Zagrebačkom velesajmu te na TC-u Maksimir. Na Šalati radi od ponedjeljka do petka od 9 do 11 sati, na Velesajmu od 9 do podneva, a u Maksimiru od 12 do 13.30, te od 19 do 20 sati.</p>
<p>Zimski malonogometni turnir za učenike od četvrtog do šestog razreda održava se do 11. siječnja u sportskoj dvorani na Peščenici i u Dubravi.</p>
<p>Djevojčice i djevojke koje žele biti u dobroj formi, svakim danom od 16 do 17 sati do 10. siječnja mogu vježbati aerobik u Fitness centru Jump na Jordanovcu 8. Do istog datuma svakim danom od 9 do 11 sati u OŠ Vrbani održavaju se turniri u malom nogometu i odbojci. U OŠ Gustava Krkleca u Aleji Božidara Magovca 103 mogu se igrati stolni tenis, košarka, badmington i odbojka. OŠ Nikole Tesle organizira informatičku, a OŠ Savski Gaj tehničku radionicu. </p>
<p>Druga i sedma gimnazija nude srednjoškolcima nogomet, odbojku, atletiku i borilačke sportove, dok će se u Ženskoj općoj gimnaziji s pravom javnosti raditi u novinarskim, dramskim i likovnim grupama.</p>
<p>Djeca koja vole prirodu i snijeg mogu, u organizaciji Odmorka zimovati na Sljemenu. Cijena šestodnevnog boravka uz ručak, svakodnevni prijevoz doma i školu skijanja i planinarstva, iznosi 770 kuna. Pravo zimovanje, odnosno sve aktivnosti plus spavanje košta 950 kuna, a traje od 5. do 10. siječnja. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Novom Zagrebu stolni tenis i filmske projekcije</p>
<p>U Centru za kulturu Novi Zagreb, Remetinečki gaj 12, kompjutorska igraonica radi od ponedjeljka do subote od 9 do 14 sati. U sportskoj igraonici u istom vremenu igra se stolni tenis. Školarci koji vole filmove sigurno će uživati u filmskim projekcijama koje su na rasporedu 8. i 11. siječnja u 11 sati. Svi programi su besplatni i pod stručnim nadzorom. Za sve informacije nazvati telefon broj 6140-189 ili 6140-190. </p>
<p>Također u Novom Zagrebu, ali u prostorijama Crvenog križa, udruga Otvorena računalna radionica organizira zimsku školu informatike. Radionica je otvorena do 24 sata, a termini za tečajeve o osnovama kompjuterskih programa su od 9 do 15 sati. Cijena tečaja za članove udruge je 30, a za ostale 50 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pripremite novčanike, stižu sniženja</p>
<p>Sezona rasprodaja stigla je i u Zagreb. No iako za ljubitelje »krpica« godina nije mogla početi bolje no dobrim i jeftinijim shoppingom, većina Zagrepčana sa žaljenjem konstatira kako je siječanj najgori mjesec za kupnju.</p>
<p> »Novčanici su nam od Božića uglavnom prazni. Došla sam samo pogledati ponudu odjeće sa sniženim cijenama«, komentirala je Božica Horvat koju smo zatekli u jednoj od zagrebačkih trgovina. Cijene su snižene od 20 do 50 posto, iako trgovci najavljuju da bi ti iznosi mogli dosegnuti i 70 posto. I dok su prošlih godina sniženja počinjala tek poslije blagdana Sveta tri kralja, ove su godine trgovci preduhitrili kupce. Razlog tomu je, kažu, blaga zima. </p>
<p> »Ove godine ostalo nam je dosta odjeće iz zimske kolekcije, stoga smo malo požurili s rasprodajom«, objašnjava zaposlenice Playlifea Ana Kodelli, koja smatra kako se zagrebačka sniženja mogu uspoređivati s inozemnim. »Prodaja ide odlično, promet je znatno porastao, što govori u prilog rasprodaji«, kaže prodavačica. Slično razmišljaju i prodavačice u drugim dućanima koji su otvorili sezonu sniženja. </p>
<p>Naravno, pojeftinila je samo odjeća i obuća zimske kolekcije. Tako po povoljnijoj ali za mnoge još uvijek ne i povoljnoj cijeni možete kupiti jakne, veste, hlače, sakoe od samta, čizme i sl. Na prvi pogled, pojedini predmeti pojeftinili su, ovisno o početnoj cijeni, od 100 do 250 kuna. </p>
<p>Koliko ćete profitirati, ovisi, naravno, i o načinu plaćanja. Ako, naime, raspolažete gotovinom koja je u siječnju prava rijetkost, platit ćete najmanji iznos. Oni naoružani karticama ili čekovima morat će se zadovoljiti s nešto skupljom varijantom rasprodaje. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Topi se umjetni snijeg na Sljemenu</p>
<p>Zbog sunca i visokih temperatura koje su dijelom otopile umjetni snijeg na Crvenom spustu, sljemensko skijalište ostat će zatvoreno do daljnjega. Na temperaturama iznad nule, naime, topovi za pravljenje umjetnog snijega ne mogu raditi. Kako skijanje nije moguće na čitavoj dužini Crvenog spusta, neće raditi ni skijaška žičara-trosedežnica. Škole skijanja nastavljaju s radom, a djelatnici skijaških žičara za njih će po potrebi uključivati trosedežnicu. </p>
<p>»Dobio sam toplinski udar, pa vrijeme je van pameti. U nedjelju meteorolozi najavljuju zahlađenje pa se nadam da ćemo ponovno uključiti topove«, rekao nam je direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Ljestvica deset najboljih opravdanja slavnih osoba u 2002.</p>
<p>LOS ANGELES, 3. siječnja</p>
<p> - Časopis Entertainment Weekly pozabavio se prethodnih dana pronalaženjem najboljim opravdanja koja su tijekom 2002. izrekle slavne osobe u razgovoru s novinarima. Zaključili su da je 2002. bila godina u kojoj su slavni »mea culpa« izricali na umjetnički način. </p>
<p>Zapravo, nedavni intervju Whitney Houston koji je napravila američka novinarka Diane Sawyer sadrži toliko opravdanja da bi bio dovoljan za popuniti ljestvicu 10 najboljih u cijeloj godini... Ipak, novinari su potražili i druge »bisere«.</p>
<p>Posljednjom na ljestvici smatra se izjava Stephena Kinga, u trenutku kad je najavio povlačenje iz izdavaštva. »Ubio sam dovoljno drveća svijeta«, njegov je »biser«.</p>
<p>Guy Ritchie, poznati redatelj i suprug još poznatije Madonne zauzeo je poziciju broj devet kazavši »Ljudi misle da je to sranje«. Ritchie je to rekao studentima na Oxfordu odgovarajući na pitanje zašto se njegov film »Swept Away«, u kojem igra Madonna, u Britaniji odmah počeo prikazivati u VHS izdanju, zaobišavši pritom velika platna. </p>
<p>»Tom Sizemore je popularan i simpatičan čovjek. Neka je individua počela protestirati kad je zamoljena da napusti dom gospodina Sizemorea. Nakon toga, ista me osoba zamolila, kao Sizemoreova odvjetnika, da joj dam novac. To je potresna situacija i sigurni smo da će se smiriti«. Riječi su to Roberta Barta, odvjetnika glumca Toma Sizemorea, kojima je nastojao opravdati svog klijenta nakon što je napao ženu koja je tvrdila da je njegova zaručnica. </p>
<p>Mariah Carey je zauzela sedmo mjesto zbog svog prošlogodišnjeg ispada, još jedne hospitalizacije na psihijatriji. »Sve što sam trebala bilo je pet sati sna«.</p>
<p>»Sve što znam je da sam se probudio prekriven šlagom«. rekao je to Peter Buck iz skupine R.E.M. na svjedočenju na sudu tvrdeći da se ne može sjetiti incidenta koji se dogodio u zrakoplovu. Buck je optužen da je maltretirao stjuardesu i bacio doručak, a 'blackout' je objasnio tabletom za spavanje koju je zalio čašom alkoholnog pića. </p>
<p>Na broju pet našao se Ted Rogers Jr. iz serijala »Survivor: Thailand«, koji se ispričao Ghandiji Johnson, također iz serijala, opravdavajući se zašto ju je »samljeo« u snu. »Ponekad kad spavam, kao da nisam sasvim 'čist'. Vjerojatno sam mislio da spavam sa svojom suprugom... Čak me i ne privlačiš! Ja sam 150 do 200 posto sretan sa ženom koju imam«.</p>
<p>Bivši holivudski broker Michael Ovitz svojim se opravdanjem zašto je filmsku industriju nazvao »gay mafija« našao na četvrtom mjestu. »Cilj tih ljudi bio je da me eliminiraju. Taj bi posao uspio da nije bilo tih pet ili šest tipova. Željeli su ubiti Michaela Ovitza. Da su mogli uzeli bi i moju suprugu i djecu«.</p>
<p>»Crack je jeftin. Previše zarađujem da bih uzimala crack. Crack je bez veze«. Izjava je to Whitney Houston, koja je svojim objašnjenjem zašto među mnogim drogama koje je konzumirala nije crack, zauzela treće mjesto. </p>
<p>Michaelu Jacksonu pripalo je drugo mjesto nakon što je svoju djecu protresao na balkonu na četvrtom katu berlinskog hotela. »Učinio sam strašnu pogrešku. Ponijelo me uzbuđenje trenutka. Nikad ne bih namjerno ugrozio živote moje djece«.</p>
<p>Najboljim opravdanjem u 2002. godini proglašeno je još jedno svjedočenje. Riječ je o izjavi Colleen Rainey, čuvarice u Saks Fifth Avenue i svjedokinje u slučaju Winone Ryder, koja je citirala glumičino opravdanje zašto je krala. »Rečeno mi je da bih trebala krasti u trgovini. Redatelj mi je kazao da bih to morala učiniti«. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Televizijski urednici Christini Aguileri uvjetovali odjeću</p>
<p>LONDON, 3. siječnja</p>
<p> - Christina Aguilera morala je prekriti svoju stražnjicu i promijeniti seksi imidž kako bi nastupila u dječjem TV showu. To su joj, naime, uvjetovali šefovi britanske TV-kuće da bi mogla nastupiti u emisiji CD:UK. Da to nije učinila, Christina više nikad ne bi smjela nastupiti na programu koji se snima za djecu. </p>
<p>Nakon kraćeg oklijevanja, nova svjetska zvijezda, koja je nedavno priznala kako za razliku od Britney, više nije djevica, odjenula je crne hlače, top i bijelu kravatu, a u nastupu je izostavila i uobičajeni striptiz. </p>
<p>Organizatori emisije su se prisjetili kako Christini moraju uvjetovati odjeću nakon što je, prije nekoliko mjeseci, pjevačica šokirala brojne roditelje nastupivši u dječjoj emisiji ITV-a odjevena u ženske gaćice na kojima je napisana riječ »nasty« (zločesta), te u gornjem dijelu bikinija. Njezin je nastup s pjesmom »Dirrty« pokrenuo lavinu negativnih komentara gledatelja i kritičara. </p>
<p>»Znam da me kritiziraju, ali moja je želja za ekstravagancijom mnogo jača«, priznala je Aguilera. »Djevojka sam koja se voli isticati. Neki roditelji mogu misliti kako sam pretjerala, no na TV-programu ima i gorih stvari«.</p>
<p>»Odahnuli smo kad se pojavila«, prokomentirao je organizator emisije za djecu nakon što je Christina stala pred kamere. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Filmska 2003. bit će uzbudljiva</p>
<p>LOS ANGELES, 3. siječnja</p>
<p> - Iako je upravo završena godina komercijalno bila itekako uspješna i isplativa, čini se da ništa lošija neće biti niti 2003. S obzirom na dugo očekivane nastavke velikih filmskih hitova, favorite za Oscara i nove filmove Stevena Spielberga, Spikea Leeja, Martina Scorseseja i braće Coen, jasno je kako će filmofili diljem svijeta biti u prilici uživati u pravim filmskim poslasticama. </p>
<p> Uzbuđenja su počela već na početku godine premijerom Scorsesejeva novog filma »Gangs of New York« o sukobima talijanskih i irskih useljenika iz polovice 19. stoljeća i stvaranja mafije. Riječ je o naslovu koji je kultni redatelj Scorsese planirao snimiti još prije više od dva desetljeća s članovima benda The Clash i nedavno preminulim Joe Strummerom. Po prvim reakcijama riječ je o najkrvavijem naslovu redatelja i inače poznatog po brutalnim filmovima, a nagađa se da bi taj film mogao biti ovjenčan Oscarima. Naime, Scorsese nema osvojenog niti jednog Oscara iako je do sada već tri puta nominiran za ovu nagradu u kategoriji najboljeg redatelja, </p>
<p>Dakle, akademija bi mogla ispraviti grešku, te konačno Oscarom nagraditi jednog od najvećih živućih redatelja današnjice, a osim samog redatelja u igri je Daniel Day-Lewis koji je prekinuo »mirovinu« kako bi glumio u tom filmu, izvijestio je BBC. Ovaj britanski glumac već pet godina živi u Italiji učeći stolarski zanat, jer mu je glumački posao bio previše stresan. </p>
<p> To je i prvi film Leonarda DiCaprija nakon »Žala« iz 2000. DiCaprio glumi još u najnovijem Spielbergovu filmu »Catch Me If You Can«, koji je također premijerno prikazan i bilježi odlične rezultate, a trenutačno je najgledaniji na američkom tržištu poslije nedodirljive »Dvije kule«.</p>
<p> On glumi karizmatičnog prevaranta Franka Abagnalea Juniora koji je šezdesetih zaradio milijune praveći se da je pilot, vrhunski kirurg i odvjetnik. U cijeloj toj priči ne bi bilo previše materijala za film da glavni junak u vrijeme izvođenja većine prijevara nije imao svega 17 godina. Uz DiCaprija glumi Tom Hanks s kojim je Spielberg već nekoliko puta vrlo uspješno surađivao.</p>
<p> Pozornost privlači i film »The Hours« britanskog redatelja Stephena Daldryja, koji bi se u američkim kinima trebao pojaviti u veljači. Utemeljen je na romanu Michaela Cunninghama o ženama u različitim povijesnim razdobljima na čiji život ima veliki utjecaj spisateljica Virginia Woolf. U filmu glume same zvijezde - Julianne Moore, Meryl Streep i Nicole Kidman, a ova potonja je ponovno oduševila vrhunskom ulogom. Za ulogu poznate spisateljice hrabro se poružnila, dodani su joj velik nos i naočale, te je potpuno neprepoznatljiva. Uloga kao stvorena za Oscara. </p>
<p>Među favoritima za Oscara svakako su »Gangs of New York«, »The Hours«, mjuzikl »Chicago«, »Far From Heaven«, »Catch Me If You Can« i »The Pianist«, drama o holokaustu Romana Polanskog. Spominje se i Denzel Washington s redateljskim prvijencem »Antwone Fisher«.</p>
<p> U glumačkim kategorijama najviše izgleda imaju spomenute glumice iz »The Hours«, te Cahterine Zeta-Jones i Renee Zellweger iz »Chicaga«, dok kod muških kolega za favorite važe Michael Caine (za »The Quiet American«) i Jack Nicholson (»About Schmidt«).</p>
<p> Prethodnu godinu obilježili su uspjesi brojnih nastavaka (Harry Potter 2, Gospodar prstenova 2, Ljudi u crnom 2, Austin Powers 3), a slično će biti i ove godine. Naime, do kraja 2003. godine u kinima bi se trebali pojaviti novi nastavci poznatih serijala - »X-Men 2«, »Terminator 3: Rise Of The Machines«, »Charlijevi anđeli 2«, »Tomb Raider 2« i najočekivaniji »The Matrix Reloaded«, koji izlazi u svibnju te »The Matrix Revolutions« u studenom.</p>
<p>Ukoliko baš i niste poklonici holivudskih blockbustera onda biste svakako trebali obratiti pažnju na nove filmove kultnih filmaša braće Cohen, te Quentina Tarantina. Novi film braće Coen crna je krimi komedija »Intolerable Cruelty«, u kojem Catherine Zeta-Jones kuje plan kako se udati za bogatog odvjetnika i uzeti mu milijune. </p>
<p> U listopadu izlazi i »Kill Bill«, prvi film Quentina Tarantina nakon razočaravajućeg »Jackie Brown« iz 1997. U tom filmu Uma Thurman glumi plaćenu ubojicu koju zajedno s uzvanicima upucaju na vlastitoj svadbi. Nakon pet godina ona se bijesna budi iz kome s jednim ciljem - osvetiti se napadačima. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Poznata glumica Brooke Shields očekuje prvo dijete</p>
<p>LOS ANGELES, 3. siječnja </p>
<p> - Poznata glumica Brooke Shields izjavila je novinaru New York Posta da je trudna, te da bi svoje prvo dijete na svijet trebala donijeti u svibnju. Uzbuđenje glumice i njenog supruga Chrisa Henchya još je veće kada se zna da je par već neko vrijeme neuspješno radio na proširenju obitelji.</p>
<p>»Nije mi bilo lako zatrudnjeti ali Chris i ja se tomu nadamo već neko vrijeme«, izjavila je lijepa Brooke. </p>
<p>Ova 37-godišnja glumica svoju je karijeru započela kao dječji model, a ubrzo nakon toga se okušala u glumi. Svjetsku je slavu postigla ulogom u hit filmu »Plava laguna«, ali je uvijek bila poznatija po raznim skandalima nego po filmskim ulogama. Naime, Brooke se ne može pohvaliti s previše uspješnih filmova pa njen najveći hit predstavlja spomenuta »Plava laguna«, te popularna humoristična serija »Iznenada Susan«.</p>
<p>Između ostalog, Brooke se godinama prikazivala izrazito čednom osobom unatoč golišavim fotografijama s početka karijere, pa su svi svjetski mediji s većim zadovoljstvom spekulirali o njenom »djevičanstvu« nego o ulogama koje je tumačila. </p>
<p>Sretni par u braku je od travnja 2003. godine, a riječ je o drugom braku Brooke Shields. Prvi brak s teniskom super zvijezdom Andreom Agassijem završio je nakon dvije godine. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Slušaonica novog vala u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Ove subote u zagrebačkom klubu Tvornica bit će upriličena slušaonica novog vala kojim Tvornica i u ovoj godini nastavlja obilježavanje 25 godina novog vala. Uz glazbu Haustora, Animatora, Azre, Filma, Prljavog kazališta i ostalih skupina, posjetitelji će moći uživati i u drugim izvođačima koji su obilježili najkreativnije razdoblje domaće rock scene. Posjetitelji stariji od 25 godina moći će u Tvornicu ući besplatno. Naime, budući da je siječanj vrijeme kad su lisnice praznije, Tvornica je odlučila počastiti ljubitelje glazbene scene 80-tih besplatnim ulazom na subotnji ples. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Princ Charles se miješa u politiku već tri desetljeća</p>
<p>LONDON, 3. siječnja</p>
<p> - Princ Charles, kritiziran da je prošle godine zasipao britanska ministarstva gorljivim pismima o temama koje ga tište i svojim pogledima na društvena zbivanja, to čini već tri desetljeća, sudeći prema dokumentima objavljenim u četvrtak. Pisma objavljena putem Ureda Public Recorda pokazuju da je Charles kao 20-ogodišnji student 1969. pisao Haroldu Wilsonu, tada premijeru iz laburističke stranke, o izlovu lososa u Atlanskom oceanu. </p>
<p>»Ljudi su prilično kratkovidni kad je riječ o pitanjima biljnog i životinjskog svijeta«, žalio se tada Charles pišući Wilsonu iz kraljevske rezidencije u Škotskoj. Pisma pokazuju da se i Charlesov otac, princ Philip, također dopisivao s premijerom o svemu što se doticalo Panamskog kanala pa nadalje, pa i o britanskoj televiziji. Charles je došao na udar javnosti kad je prošle godine ministrima slao pisma vezana uz različite teme: od političke kulture i zaštite krajolika do sigurnosti Britanaca u Zimbabweu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zlatni volan za »renault megane«</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Novi »renault megane« je hrvatski automobil godine 2003, odlučili su u petak glasovi članova Hrvatskog novinarskog žirija koji djeluje u sklopu Hrvatske udruge automobilskih novinara. S ukupno 68 glasova, »megane« je osvojio Zlatni volan, dok su drugo i treće mjesto, odnosno, Srebrni i Brončani volan, pripali »mazdi6« i »citroenu C3«, kojima je žiri dodijelio 56 odnosno 37 bodova. </p>
<p>Najuspješniji automobili u izboru za HR auto 2003., podsjetimo, izabrani su nakon što su svi članovi HUAN-a odabrali šest finalista (uz tri najuspješnija tu su bili i »opel vectra« s osvojenih 28 bodova, »toyota corolla« sa 17 i »hyundai getz« s deset bodova ) te nakon konačnog usporednog ispita održanog krajem prosinca u Zagrebu. Hrvatski novinarski žiri čine specijalizirani novinari iz devet hrvatskih redakcija (Svijet oktana, Vjesnik, Auto moto trend, Auto online, Auto moto svijet, Večernji list, Auto moto magazin, Revija HAK i Glas Slavonije). Dodjela nagrada i posebnih priznanja održat će se krajem siječnja u Zagrebu. </p>
<p>V. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Majstor slikarstva i majstor života </p>
<p>Otišao je Ivan Lovrenčić, vječni mladić hrvatskoga slikarstva / Čitav svoj život mislio je osjećaj, osjećao misao, svoju i svih stvari oko sebe, živih i mrtvih, ljudsku i božansku / Crtom je ostavio svoj ljudski trag opisujući stvari svoga raskošno-skromnog svijeta</p>
<p>Koliko bi još trebalo dana da odrastem?«</p>
<p> - upitao se Ivan Lovrenčić u jednoj svojoj davnoj pjesmi nastaloj u Parizu prvog dana prosinca 1959. godine. Pitanje je, zatvorivši se, ostalo otvoreno. Vječni mladić hrvatskoga slikarstva, majstor Ivan Lovrenčić otišao je po poznati mu odgovor. Tragom svoje neponovljive crte, suradnice i suputnice, kojom je, opisujući sve stvari svoga sjetno nasmijanog svijeta, odredio sebi svoj asketsko-hedonistički put »na čijoj širini ima mjesta za samo jedno stopalo«, uputio se između pitomih brega svoga rodnog Začretja, zastajući sućutno pred svakim krajputašem, svojim blagim, kao lan plavim očima pomilovavši svaku travku, ovcu, mačku i pticu, nevidljivom rukom pogladivši svaku gusto raspletenu kosu djevojačku. Zagledavši se u dubinu svakog zrcala u polutami samotnih soba u kojima se miris jabuka i dunja prožima s mirisom uveloga cvijeća, rublja, znoja, dima i tamjana, otišao je on sada u prostor svih odgovora.</p>
<p>Čitav svoj život mislio je osjećaj, osjećao misao, svoju i svih stvari oko sebe, živih i mrtvih, ljudsku i božansku. Crtom je ostavio svoj ljudski trag opisujući stvari svoga raskošno-skromnog svijeta. Crtom je živio svoj i njezin život znajući da je »treba provući kroz sve oblike, ravnine i krivulje. Smiriti je kada zadrhta. Izvući je iz vrtloga da nađe opet svoj mir, mir u ruci koja je dohvatila jabuku.« A »jabuka se otvorila kao rodnica žene da daruje još jedan život, zalogaj na stolu karmina smrti«, kako je također napisao u svojim stihovima, jer majstor Ivan Lovrenčić uvijek je stajao lirski okrenut prema svijetu.</p>
<p> Crta, kojom je kao začaranim zaštitnim krugom, opasao svoj svijet - poznavao je on dobro i sve demone i njihove brojne privide - bila je temeljni oslonac i njegove estetike i njegove etike, bila je crta razdiobe između dvije istine - istine koju je gledao pred sobom svojim očima i istine koju je oblikovao u svom duhu iza svoga oka, prepuštajući se trajnom zanosu, brišući pri tome suzu i drhteći od vragolastog smiješka. Između njih neprestano je nastojao da se popne crta prema onom »čovjekovu još više«. To mu je uvijek uspijevalo i on je to znao baš zato što je neprestano osjećao onaj divni mudri ljudski strah: »hoću li naći mjeru u jednoj jedinoj crti, kojom se može izreći sve.«</p>
<p>Ivanu Lovrenčiću smrti nikada nije bila neprijateljica. »Živim smrt«, pisao je u stihovima, »mislim smrt - pretvaram trenutak u vječnost, jer već sljedeći trenutak mogao bi biti smrt. Crtam smrt, hodam istim korakom uvijek prema početku.« Sada je ondje gdje je sve početak nad počecima, ondje gdje ga je, korak po korak, dovela njegova bogata crta života, nastavljajući u djelu njegovu svoj hod.</p>
<p>Bio je on čovjek koji se, unatoč tomu što ga je užasavalo prokletstvo vremena, nije bojao. Kada smo ga 10. listopada prošle godine, vraćajući se iz Krapine s predstavljanja knjige »Križni put«, bolesna posjetili u njegovu domu, čekao nas je i čitao - Gogolja. Hrabar je bio, osjetljiv i blag, lukav i mudar, sjetan i nasmiješen, majstor slikarstva i majstor života, prisnog, skromnog, domaćeg, ljudskog. Slikajući tajni život stvari, naslikao je, sada eto znamo, i tajnu svoga života, i ona je - život, prisutan svugdje i u svemu, raskošan i onda kada je najsiromašniji, život kojim vlada »smrt obuvena, smrt bosa, ali za sve ista - smrt«.</p>
<p>Sada je upoznao konačnu tajnu svih stvari živeći slikarstvo, slikajući i živeći život beskrajno pošteno i beskrajno časno. Pravedno je da mu se ispuni želja onako kako je zapisao: »Neka bude vječno lijepo! Neka bude u novom životu još jedna mladost!« Znamo da hoće, majstore Ivane, znamo da hoće. Neka ti, dragi majstore, zato laka bude tvoja plava soba.</p>
<p>Luko Paljetak</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bila je to jedna od najžešćih rundi</p>
<p>Ne, nije to, bio je u kutu, činio je sve što treba, voda, soli, i ostale gluposti... ali nije više bio prisutan, nije više bio Mondini, nije više bio moj Učitelj, bio je onaj koji me napustio, shvaćaš?</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Isuse, koliko snage nosiš u sebi, zdrave snage, čisti život, ne kao oni koji stalno računaju, i skrivaju pod madrac svoje nade, znaš, ljudi to na kraju nikada ne primijete, oni koji se pritaje kako bi te prevarili u posljednjoj rundi, možda kakvim prljavim udarcem... oh, ja sam bio nesnosan, ali... Mondini me mrzio zbog toga, oduvijek me mrzio... ali... u tim sam godinama naučio živjeti. Onda to postane bolest koja ti više ne prolazi.</p>
<p>- Što je Mondini tebi značio?</p>
<p>- Nije to lijepa priča.</p>
<p>- Želiš li razgovarati o Mondiniu, Larry?</p>
<p>- Ne znam. Loše je završilo, a možda nije ni bilo načina da dobro završi. </p>
<p>- Rastali ste se nakon susreta s Poredom.</p>
<p>- Sjećaš li se tog susreta, Dan?</p>
<p>- Naravno.</p>
<p>- OK, onda ću ti nešto reći. Prije četvrte runde, sjećaš li se?</p>
<p>- Posljednje...</p>
<p>- Da, prije posljednje, u kutu, tijekom stanke od minute, pa eto, Mondini više nije bio tamo, otišao je...</p>
<p>- Nije došao u kut?</p>
<p>- Ne, nije to, bio je u kutu, činio je sve što treba, voda, soli, i ostale gluposti... ali nije više bio prisutan, nije više bio Mondini, nije više bio moj Učitelj, bio je onaj koji me napustio, shvaćaš?</p>
<p>- Poreda je često ponavaljao da mu je Mondini dao novac da pobijedi u tom susretu.</p>
<p>- Pusti što kaže Poreda.</p>
<p>- Ali on...</p>
<p>- Koji kurac vrijedi ono što kaže Poreda. </p>
<p>- Otvorena je i istraga o tome...</p>
<p>- Ma sranje. Ustao sam s klupe i bio sam sâm, jedino to je važno.</p>
<p>- Bila je to jedna od najžešćih rundi kojima sam ja ikada prisustvovao.</p>
<p>- Ne znam, slabo se sjećam, nije to više bio boks, u tom trenutku, bili su to mržnja i nasilje, nisam to bio ja, tamo gore, nego nešto što se bori umjesto mene...</p>
<p>- Mondini je bacio ručnik na dvadeset sekundi od kraja runde.</p>
<p>- Nije to trebao učiniti.</p>
<p>- Poslije je rekao da mu se ne sviđa gledati kako njegove učenike komadaju.</p>
<p>- Gluposti. Dobro me poslušaj, ja sam mogao nastaviti, mogao sam nastaviti tako čitav tjedan, bio sam mlad, a Poreda je bio star, i dobro me čuj, ja se možda ne sjećam svega iz te runde, ali ono čega se sjećam je Poredina faca, djelovao je kao netko koga boli sve do šupka, netko tko više ne može, tko će crknuti prije mene.</p>
<p> Uistinu, kada sam vidio da sudac prekida rundu i onaj ručnik kako leti na pod, mislio sam da su ga bacili iz Poredina kuta, kunem se, pomislio sam kako su napokon shvatili, i mislim da sam čak podigao i ruke, jer sam mislio da sam pobijedio. A ručnik je zapravo bio moj. Apsurd.</p>
<p>- Poredini su udarci bili snažni, Mondini je to znao.</p>
<p>- Mondini nije trebao baciti onaj ručnik.</p>
<p>- Zašto je to učinio?</p>
<p>- Pitaj njega, Dan.</p>
<p>- Oduvijek je govorio da te htio spasiti. - Od čega?</p>
<p>- Govorio je da...</p>
<p>- Spasiti me od čega?</p>
<p>- On je govorio...</p>
<p>- Promijenimo temu, hajde.</p>
<p>- Isuse, prošle su godine od toga i još me iznervira cijela priča... Žao mi je, Dan, bilo bi bolje da odrežemo ovaj dio, ha? Može li se?</p>
<p>- Ne brini, nema problema... kasnije možemo montirati intervju kako želimo...</p>
<p>- ...jer to je priča... ne znam, nikada je nisam shvatio, odnosno, shvatio sam je, ali opet... ma, gluposti.</p>
<p>- Nakon toga prešao si klanu braće Battista.</p>
<p>- Negdje sam morao otići, oni su imali sredstva da me odvedu na Svjetsko prvenstvo...</p>
<p>- Kružile su priče o tom klanu, neki su govorili da...</p>
<p>- Znaš nešto o Mondiniu? Htio bih ti reći nešto o Mondiniu, nikada to nikome nisam rekao, ali tebi želim, ovdje u emisiji... eto, četiri godine nakon onog meča, nismo se više ni vidjeli ni čuli ni ništa... </p>
<p>Bio sam s braćom Battista, je li? Onda kada sam se pripremao na susret s Millerom, tko pobijedi izazvat će Butlera za Svjetsko prvenstvo, bilo je to ono razdoblje, eto... </p>
<p>Jednog dana daju mi da pročitam novine, a u njima intervju s Mondiniem. Nije bio prvi, povremeno sam pročitao ponešto o njemu, i gotovo svaki put uspijevao je reći štogod protiv mene, neku šalu, čak i samo jednu rečenicu, ali činilo se da mu je stalo da me, svaki put, pomalo podbode. </p>
<p>Eto, taj put sam stao čitati, i pitali su Mondinia imam li kakvih izgleda protiv Millera. A on je rekao: Sada kad je s braćom Battista, naravno da ima šansi. Onda su mu rekli da ponovi, kako bi bolje razumjeli. A on je u intervjuu rekao: Lawyer je blefer, dobro je boksao, kada je bio mlad, ali novac ga je smutio, sada je lutka u rukama braće Battista, i oni će ga odve-sti kamo žele, možda i na Svjetsko prvenstvo.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zajam za stari Split? </p>
<p>Grad Split postao je ponovno kreditno sposoban, pa je pomisao o odmrzavanju višemilijunskog zajma Svjetske banke sve stvarnija / Gradsko poglavarstvo najavljuje obnovu zapuštenih prostora Dioklecijanove palače </p>
<p>SPLIT, 3. siječnja</p>
<p> - Smjernice razvoja grada Splita za mandat do 2005. godine, koje je Gradsko poglavarstvo nedavno prihvatilo, podijeljene su na jedanaest cjelina, od kojih neke obuhvaćaju kulturni razvoj grada te obnovu Dioklecijanove palače. Istaknuto je da se prilično usporena obnova stare gradske jezgre kani pospješiti projektom aktiviranja zanemarenih prostora jezgre radi njezine obnove.</p>
<p> Tim projektom obuhvaćeno je četrnaest lokacija, a želja je stručnog tima u gradskom Poglavarstvu da se u upotrebu stavi velik broj danas zapuštenih lokacija, ugroženih kulturnih dobara i neizgrađenih prostora. Osim što bi se provedbom tih zahvata veći dio prostora unutar Dioklecijanove palače obnovio i oživio, bila bi ostvarena i stanovita novčana dobit koja bi poslužila kao osnova za planirano pojačavanje daljnje sanacije kamene baštine unutar zidina carske palače.</p>
<p> U Poglavarstvu smatraju da bi poticanju temeljite obnove palače i planiranih zahvata pridonijelo aktiviranje »Projekta obnove kulturnih dobara povijesne jezgre grada Splita« izrađenog u suradnji sa Svjetskom bankom. Međutim, iako je prijedlog, koji je s devet milijuna dolara trebala kreditirati Svjetska banka te sa šest milijuna splitsko Gradsko poglavarstvo, izrađen već 1998. godine - nikada nije ostvaren , a do odgode izvedbe došlo je zbog velikih zaduženja Grada Splita.</p>
<p> Budući da je Grad ponovno postao kreditno sposoban, pomisao o odmrzavanju višemilijunskog zajma sve je stvarnija. Gradski poglavari ističu da je inicijativa o ponovnom pokretanju projekta potaknuta traženjem Svjetske banke od Vlade RH da predloži nove projekte u području kulture i znanosti, a Ministarstvo kulture spremno je predložiti splitski projekt. Njime bi bili riješeni najveći prostorni problemi u užoj gradskoj jezgri, te oplemenjeni brojni spomenici i arhitektonski sklopovi unutar Dioklecijanove palače. </p>
<p>Napokon bi se moglo pristupiti sanaciji jugoistočnog kvadranta Dioklecijanove palače, najruševnijem dijelu toga spomeničkog sklopa nulte kategorije i jednom od najugroženijih spomeničkih cjelina u Hrvatskoj. Riječ je o prostoru iznad istočnih i zapadnih podruma u Severovoj ulici, gdje se nalazi reprezentativni arhitektonski kompleks, nekadašnji samostan sv. Klare i središte Crvenog križa. Zajmom bi se oplemenili i drugi prostori: bastion Cornaro, crkvene građevine, Peristil, Katedrala sv. Dujma, palača Grisogono te Jupiterov hram.</p>
<p> Inače, sudbina splitske gradske jezgre do sada je ležala isključivo u rukama splitskih restauratora i konzervatora, jer je, primjerice, prošle godine iz skromna gradskog proračuna za provedbu programa obnove jezgre izdvojeno 2,5 milijuna kuna. što je bilo dostatno samo za određene pripremne radove.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Knjiga o »Knjizi nad knjigama« </p>
<p>Tekstovi petnaestak poznatih svjetskih bibličara, pripadnika različitih religija i profesora vodećih europskih sveučilišta</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Kršćanska je sadašnjost tiskala reprezentativno izdanje »Biblija - nekoć i sada«, koje je napisalo petnaestak poznatih svjetskih bibličara, pripadnika različitih religija i profesora vodećih europskih sveučilišta. To izdanje, svojevrsna knjiga o Bibliji, podijeljeno je po poglavljima, kao što su »Biblija Božja riječ«, »Bog Biblije«, »Biblijska arheologija«, »Hebrejska Biblija«, »Isusova poruka«, »Kanon«, »Biblija i oci Istočne crkve«, »Reformacija i Biblija«, »Biblija u židovsko-kršćanskom shvaćanju«, »Biblija i Kur'an« i druga. </p>
<p> Priređivači izdanja napominju da se zapadna kultura ne može zamisliti bez te »knjige nad knjigama«. Tko otvori Bibliju, ulazi zapravo u knjižnicu s gotovo sedamdeset knjiga i nalazi tekstove koji su nastajali u tijeku cijelog tisućljeća, u svim mogućim književnim vrstama, ističu priređivači. Na tim stranicama jedno uz drugo stoje: mitsko i povijesno, epsko i lirsko, nježno i nasilno, vjeroispovjedno i liturgijsko, sumnjičavo i vizionarsko.</p>
<p> Autori, priznati stručnjaci, u svojim prilozima čitateljstvu podastiru tematski luk koji se proteže od arheologije do političke teologije, od ekumene do dijaloga religija. Do riječi dolaze, napominju autori, i kritički glasovi, primjerice, o povijesti misija ili religoznoj jednostranosti.</p>
<p> Biblija sjedinjuje sve najbolje što su u baštini ostavili stvaraoci današnjega svijeta. Bonaventura Duda ističe da je glavna odlika Biblije to što nadmašuje sve knjige svijeta i živi je svjedok religioznoga u čovječanstvu. Reprezentativno izdanje obogaćeno je s više od 400 slika, ispod kojih stoje iscrpna tumačenja pojedinih autora. To izdanje na hrvatski jezik s njemačkoga (Die Bibel: Geschichte und Gegenwart) prevelo je 12 istaknutih hrvatskih prevoditelja bibličara i teologa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tajna astečke civilizacije </p>
<p>Više od 100.000 posjetitelja obišlo je londonsku Royal Academy kako bi vidjelo izložbu o Astecima otvorenu prije šest tjedana</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 3. siječnja</p>
<p> - Zbirka blaga astečke kulture koja je izložena u Londonu postala je jedna od najpopularnijih izložbi ikad u Velikoj Britaniji. Više od 100.000 posjetitelja obišlo je londonsku Royal Academy kako bi vidjelo izložbu o Astecima otvorenu prije šest tjedana. Organizatori su objavili da planiraju produljiti radno vrijeme kako bi mogli udovoljiti znatiželjnicima pa će subotom izložba ostati otvorena do 22 sata, prenosi BBC. </p>
<p> Organizatori su posebno zadovoljni velikim uspjehom izložbe koja nudi najpotpuniji pregled astečke kulture ikad prikazan. Čak i prije otvorenja prodano je 15.000 ulaznica, što je rekordan broj. Prethodni rekord držala je Monetova izložba koja je u istim prostorima održana 1999. godine. </p>
<p> Na izložbi je prikazan pregled astečke civilizacije od njezinih korijena u središnjem Meksiku koji datiraju iz 1325. godine pa sve do njezina gašenja 1521. nakon dolaska španjolskih osvajača. Izložene su stotine rukotvorina od neprocjenjive vrijednosti koje potječu iz zbirka širom svijeta, a mnoge od njih nisu bile izložene izvan Meksika. </p>
<p> Među najzanimljivijima nalaze se ritualni predmeti koje se upotrebljavalo u žrtvovanju ljudi i kip Mictlantecuhtlija, gospodara smrti. Ostali eksponati uključuju iznimno dobro očuvane oslikane rukopise koji su Astecima služili za bilježenje povijesnih događaja, a izloženi su još i monumentalni kipovi, mozaici, keramika i zlato koji dokazuju umjetničku nadarenost toga naroda. </p>
<p> Posjetiteljima je na raspolaganju i virtualni obilazak astečkoga glavnog grada Tenochtitlana, koji se nalazio na današnjem prostoru Mexico Cityja. Izložba je otvorena do 11. travnja, a dio dobiti od ulaznica namijenjen je brizi o meksičkoj baštini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Hrvatske katedrale« - kalendar 2003.</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - »Hrvatske katedrale« - naslov je višebojnoga ovogodišnjeg kalendara u kojemu su objavljene slike svih hrvatskih katedrala, od najstarije splitske do najmlađe gospićke. Uz svaki mjesec objavljena je slika jedne od hrvatskih katedrala, a na naslovnici kalendara slika đakovačke Katedrale, koju je od 1866. do 1882. dao sagraditi veliki hrvatski mecena đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Dvije katedrale, koje krase kalendar, sastavnice su svjetske baštine Unesca - šibenska Katedrala sv. Jakova, jedinstven spomenik europskoga sakralnog graditeljstva, građena od 1431. do 1536., i porečka Eufrazijeva bazilika, jedno od najznačajnijih ostvarenja ranobizantske umjetnosti, sagrađena u 6. stoljeću. Objavljene su i fotografija najstarije hrvatske katedrale - one u Splitu, zatim zagrebačke, dubrovačke, zadarske, riječke, varaždinske, požeške, krčke, hvarske i najmlađe gospićke. Kalendar »Hrvatske katedrale« (20 kn) objavili su nakladnici »Glas Koncila« i ZORO. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Godišnja izložba karikatura članova HDK-a</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Hrvatsko društvo karikaturista (HDK) 7. siječnja u zagrebačkoj Galeriji Fortezzi priredit će Godišnju izložbu karikatura svojih članova. Godišnja izložba članova HDK prigoda je da autori pokažu javnosti karikature kakve najviše vole raditi bez straha da im budu smanjene na format poštanske marke ili bačene u koš zbog »nedovoljne razumljivosti«, napominje u uvodu kataloga »Treći svijet« Ivan Haramija, koji se žali da karikaturiste u ovom našem svijetu »ne priznaju ni kao novinare ni kao likovne umjetnike«. »Tako spadamo u treći svijet koji se u ne tako davnu vremenu umiljato nazivao i pokretom nesvrstanih«, piše Haramija. Hrvatsko društvo karikaturista ove je godine priznanje »Mladen Bašić Bibi« dodijelilo Ivanu Peharniku (1938.) za prinos i razvoj karikaturalnog stvaralaštva. Na Godišnjoj izložbi sudjeluje 70 karikaturista i jedan gost, među kojima Srećko Puntarić, Ismet Voljevica, Milan Lekić, Darko Pavić, Nik Titanik, Davor Štambuk, Oto Reisinger i Ivan Haramija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sjećanje na Vaclava Humla</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak u Franjevačkoj crkvi na Kaptolu u 19 sati nastupa Zagrebački omladinski komorni orkestar u povodu 50. obljetnice smrti uglednoga violinističkog pedagoga Vaclava Humla. U podne će izaslanstva Hrvatskoga glazbenog zavoda, Muzičke akademije i Međunarodnog violinističkog natjecanja »Vaclav Huml« položiti vijence na Humlov grob na Mirogoju, a koncert će uvodnim slovom otvoriti prof. Zlatko Stahuljak. ZOKOR će nastupiti pod ravnanjem maestra Zlatana Srzića. Solist je mladi violinist Daniel Kuzmin, a na programu su djela Correllija Šipuša, Pachenbela, Vivaldija i Bartoka. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Umro slikar Slavko Šohaj</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Slikar Slavko Šohaj umro je u četvrtak u Zagrebu u 95. godini. </p>
<p> Šohaj je rođen u Zagrebu 1908. godine, studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1926. do 1931. Godine 1931./32. i 1939. usavršavao se u Parizu.</p>
<p> Dugo, od 1935. do 1965., Šohaj je bio likovni suradnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. </p>
<p> Na prvoj izložbi u Zagrebu 1934. Šohaja kao gosta »Grupe trojice« likovna kritika prepoznaje kao tipičnog predstavnika figuralnoga poetskog realizma.</p>
<p> Za svoja djela odabire uglavnom teme intimističkog sadržaja (autoportrete, aktove, portrete i mrtve prirode).</p>
<p> U pedesetim godinama XX stoljeća Šohaj izlaže s Otonom Postružnikom i Franom Šimunovićem, a samostalno tek tek u 60. godini. </p>
<p> Zapažen je i kao tipičan predstavnik zagrebačke slikarske škole, nadahnut djelima Cézannea i Matissea, što je Šohaj u sedam desetljeća plodno ugrađivao u svoj osebujan poetski stil.</p>
<p>Slavko Šohaj je uvijek po strani od velikih slikarskih mijena te je nastojao postići samosvojno stilsko jedinstvo izgradnjom vibrantnoga kolorita i preciznog poteza, ocijenila je likovna kritika.</p>
<p> Šohaj je dobio Državnu nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo, a u izboru pariškog lista »Le Figaro« bio je uvršten među pet najvećih slikara mrtvih priroda 20. stoljeća.</p>
<p> Poznata su mu djela »Dječak II« (1938.), »Portret Hede« (1949.), »Notre Dame« (1975.), »Hyde park« (1981.), »Autoportret« (1982.), »Akt s paravanom« (1987.), »Ljudi u prirodi I« (1987.) i druga.</p>
<p> Samostalno je izlagao u Parizu, Beogradu, Splitu, Vinkovcima, Karlovcu i u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Umrla književnica Mary Wesley </p>
<p>LONDON, 3. siječnja</p>
<p> - Britanska književnica Mary Wesley, koja je svoj prvi roman objavila u 70. godini, umrla je u ponedjeljak u svojem domu u gradu Totnesu u dobi od 90 godina. </p>
<p> Nakon objavljivanja prvog romana »Jumping the queue« 1983. ova uspješna spisateljica je do 1990. godine pisala po jedan roman godišnje. Objavila je, između ostalih, romane »A sensible life« (1990.), »A dubious legacy« (1993.), »Part of the furniture« (1997.) i »Part of the Scenery« (2001.). Imala je poseban talent za oživljavanje atmosfere koja je u Engleskoj vladala za vrijeme Drugoga svjetskog rata, što je opisala u četiri romana. </p>
<p>Njezina djela pričaju o ljubavnom i seksualnom životu engleske visoke aristokracije iznenađujuće slobodnim tonom za književnicu njezine dobi. Mary Aline Mynors Farmar rođena je 1912. u bogatoj obitelji, a vodila je vrlo liberalan život. </p>
<p>Uspjeh kod javnosti postigla je tek s trećim romanom »The camomille lawn«, koji je adaptiran za televiziju. Od tada se njezini romani stalno nalaze na listama bestselera. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Janica lovi vodeću veleslalomašicu Karen Putzer</p>
<p>Prošlog je tjedna u Semmeringu slavila Karen Putzer, drugi put ove sezone u veleslalomu, a na postolje do nje stala je naša Janica Kostelić. Talijanka je semerinškom pobjedom postala vodeća veleslalomašica sa 229 bodova, a Janica ima samo 20 bodova manje / Janica ima startni broj šest, a 16-godišnja Ana Jelušić će u prvu vožnju krenuti kao 58.</p>
<p>BORMIO, 3. siječnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Ovaj će vikend u talijanskom Bormiju biti kopija prošlotjednog Semmeringa - u subotu skijašice voze veleslalom, a dan kasnije startat će u slalomu Svjetskoga kupa. Ovog će puta zanimljivija od slaloma biti veleslalomska utrka. Naime, u Semmeringu je slavila Karen Putzer, drugi put ove sezone u veleslalomu, a na postolje do nje stala je naša Janica Kostelić. Talijanka je semerinškom pobjedom postala vodeća veleslalomašica sa 229 bodova, a Janica ima samo 20 bodova manje. </p>
<p>No, osim Janice i Karen Putzer, u borbu za postolje uključit će se i Švicarka Sonja Nef, službeno najbolja veleslalomašica svijeta. Švicarka za Janicom zaostaje samo četiri boda i sad ima veliku priliku preuzeti prvo mjesto u natjecanju veleslalomašica Svjetskoga kupa. No, Putzer će voziti pred svojim navijačima, koji će biti velika potpora Talijankama protiv Janice i ostalih suparnica. </p>
<p>Naša je skijašica u četvrtak navečer stigla u Bormio iz Innerkremsa, gdje je trenirala posljednjih dana. U petak je ujutro već bila na stazi, radeći na veleslalomu i slalomu. Tako je upoznala bormijske staze, jer dosad Janica tamo nije vozila. No, kako je sama rekla, vožnja na novoj stazi zaista je veseli. </p>
<p>Uz Janicu će od hrvatskih skijašica na startu biti i naša mlada Ana Jelušić. Ona će u subotu pokušati dodati još koji bod dosadašnjima, osam bodova izborenih na otvaranju sezone u Söldenu. Nika Fleiss neće voziti veleslalom, već samo slalom u nedjelju. Zbog gubitka nekoliko kilograma, Nika ima problema sa snagom i zato ju je njezin trener Slaviša Weiner odlučio poštedjeti. </p>
<p>Atmosfera je u našoj reprezentaciji optimistična, ponajprije zbog Janičine odlične forme. Naime, Janica u samo dva mjeseca natjecanja ima više od 900 bodova u borbi za naslov pobjednice Svjetskoga kupa, a to se nije dogodilo u posljednjih deset godina. Osim toga, u nedjelju će Janica proslaviti svoj 21. rođendan. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Odlaze li Pletikosa i Srna iz Hajduka</p>
<p>Nagađa se ovih dana da bi Stipe Pletikosa i Dario Srna mogli napustiti Poljud. No, za sada ni za jednog ni za drugog ne stižu konkretne ponude, za Pletikosu iz Arsenala, a za Srnu iz Ajaxa </p>
<p>SPLIT, 3. siječnja</p>
<p> - Dok nogometni tereni i klupski uredi miruju, potenciraju se priče da bi dvojica ključnih Hajdukovih igrača Stipe Pletikosa i Dario Srna mogli napustiti Poljud. Premda nema nikakvih konkretnih vijesti, a niti ponuda, iz dana se u dan vrti ista priča da bi trener Zoran Vulić u borbi s Dinamom za prvenstveni naslov mogao ostati bez dvojice igrača koji su tijekom prvog dijela sezone nosili »bijele«. </p>
<p>Zasad se ni Arsenal nije javio Hajduku za Pletikosu, kao ni Ajax za Srnu. Točno je da engleski klub traži vratara i da je jedan od trenera bivši hajdukovac Boro Primorac, ali Pletikosa ističe da s njim nitko nije kontaktirao i da o mogućem transeferu ne zna ništa. Uostalom, Pletikosa je prije mjesec i pol dana potpisao novi ugovor sa splitskim klubom, koji još nije potvrđen u HNS-ovu uredu. Kad se ugovor verificira, a trebao bi oko 7. siječnja, prema Fifinim pravilima ne može prijeći u drugi klub do kraja sezone. </p>
<p>Što se pak tiče Srne, ako Ajax plati iznos koja bi zadovoljio Hajduk (oko osam milijun eura), onda bi sve priče o radu nizozemskoga kluba pale u vodu. Naime, u pravilu dovodi mlade igrače, brusi ih i na njima zarađuje te u reprodukciju ne ulaže mnogo novca. I Igor Štimac, važni član uprave splitskoga kluba, koji se ujedno brine o Srni, kazao je:</p>
<p>- Još nema konkretnih ponuda. Spominjalo se, razgovaralo se, ali nitko se nije javio u klub.</p>
<p>Branko Grgić, predsjednik Hajduka, koji je na odmoru u slovenskom mjestu Zrečama, dodao je:</p>
<p>- Nemamo nikakve ponude ni za Pletikosu ni za Srnu, a ako se netko javi Hajduku s konkretnom ponudom samo Upravni odbor može odobriti odlazak igrača i odrediti uvjete. Isto je tako i u vezi s dolascima. Uprava će se sastati 7. siječnja pa ćemo raspravljati ako stigne koja ponuda. </p>
<p>Što se pak tiče dolazaka na Poljud, izvjesno je da će se na prvoj prozivci, koja je zakazana za 7. siječnja, pojaviti slovenski reprezentativac Amir Karič te vjerojatno dva igrača s afričkoga kontinenta Nsofwa i Etshu Tabi.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ivica i tisuću hrvatskih navijača </p>
<p>Organizatori su probdjeli desetak noći uz snježne topove pa će se unatoč visokim temperaturama »Pokal Vitranc« ipak održati / Ivica Kostelić će startati 19.</p>
<p>KRANJSKA GORA, 3. siječnja</p>
<p> - U epidemiji otkazivanja organizacija utrka Svjetskog skijaškog kupa još se drži Kranjska Gora. Organizatori u mondenom slovenskom zimovalištu probdjeli su desetak noći na stazi »Pokala Vitranc« puneći snježnim topovima razrovanu stazu koja će ipak biti osposobljena za dvije utrke muškog dijela Kupa - subotnju u veleslalomu i nedjeljnu u slalomu. </p>
<p>Dakako, po nas je najinteresantnije kako će se u takvim uvjetima snaći Ivica Kostelić. Posljednjih nekoliko dana Ivica se pripremao u tradicionalnom obiteljskom »odmorištu«, zapravo prije bismo rekli »radilištu«, Innerkremsu. Ivica je u Kranjsku Goru stigao u petak, poprilično optimističan. </p>
<p>Organizatori priredbe u Kranjskoj gori uvjereni su da s vremenskim uvjetima neće biti nikakvih problema. </p>
<p>- Točno u podne u petak bila su 2 stupnja Celzijusova. Noć i zora će biti još hladniji, tako da će snijeg, iako je sav umjetan, biti kvalitetan. Možda će nekima takav snijeg zasmetati, no drugoga rješenja nema. U ostalim skijaškim centrima ne mogu ni s umjetnim snijegom napraviti stazu zbog visokih temepraturu, tvrde u Organizacijskom odboru »Pokala Vitranc«.</p>
<p>No, u svojim riječima slovenski organizatori ipak ne skrivaju oprez.</p>
<p>- Da se razumijemo, uvjeti su daleko od idealnih, ali snijega će biti točno za onoliko utrka koliko nam treba. </p>
<p>Inače, Ivica Kostelić, koji će dakako nastupiti u subotnjem veleslalomu, nije baš ljubitelj staze na Podkorenu. Ne smetaju ga samo slabiji uvjeti zbog umjetnog snijega.</p>
<p>- Ta je staza za veleslalom poprilično kratka. I nema neku izrazitu visinsku razliku, pa su tu moguća svakakva iznenađenja. Slalom je već druga priča... </p>
<p> Na lanjskom »Pokalu Vitranc« Ivica Kostelić je najprije osvojio 19. mjesto u veleslalomu, dan kasnije bio je 3. u slalomu. Pitanje je bi li sa sličnim plasmanima i sada bio zadovoljan. Najvjerojatnije bi, no s obzirom da Ivica brani naslov najboljeg slalomaša svijeta, te da je u posljednjem slalomu u Sestrieresu pobijedio, sasvim sigurno i u Kranjskoj Gori priželjkuje najvišu stepenicu i navijački urnebes. </p>
<p>• Raspored »Pokala Vitranc«, subota, veleslalom, 10.15: prva vožnja, 13.00: druga vožnja. </p>
<p>Nedjelja, slalom, 10.15: prva vožnja, 13.00: druga vožnja. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Janica zaradila 65.000 eura više od Eberhartera </p>
<p>BEČ, 3. siječnja</p>
<p> - Trenutno najbolja skijašica svijeta Janica Kostelić najviše je zaradila od nagradnog fonda utrka na startu nove sezone, uključujući i skijaše. </p>
<p>Janica je pobjedama u tri slaloma i kombinaciji u Lenzerheideu, te sa još četiri plasmana na pobjedničko postolje ukupno zaradila 266.250 švicarskih franaka ili 183.621 eura. Za usporedbu, kod skijaša je najviše uprihodio Stefan Eberharter sa 172.000 franaka (118.620 eura). </p>
<p>ZARADE KOD SKIJAŠICA: 1. JANICA KOSTELIĆ (CRO) 266.250 franaka/183.621 eura, 2. Karen Putzer (ITA) 108.000/74.483, 3. Carole Montillet (FRA) 100.000/68.966, 4. Anja Person (ŠVE) 93.000/64.138, 5. Michaela Dorfmeister (AUT) i Hilde Gerg (NJEM) 80.000/55.172, 7. Nicole Hosp (AUT) 62.583/43.161, 8. Martina Ertl (NJEM) 60.000/41.379, 9. Kirsten Clark (USA) 56.000/38.621, 10. Birgit Heeb-Batliner (LIH) 52.500/36.207. </p>
<p>ZARADE KOD SKIJAŠA: 1. Stephan Eberharter (AUT) 172.000/118.620, 2. Bode Miller (USA) 102.114/70.423, 3. Michael von Grönigen (Švi) 101.903/70.278, 4. Didier Cuche (ŠVI) 68.530/47.262, 5. Didier Defago (ŠVI) 61.761/42.594, 6. Kjetil Andre Aamodt (NOR) 59.027/40.708, 7. Fritz Strobl (AUT) 55.604/38.348, 8. Hannes Trinkl (AUT) 54.857/37.832, 9. Antoine Deneriaz (FRA) 54.429/37.537, 10. Michael Walchhofer (AUT) 53.859/37.144. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Navijački vlak »Jamnica« u nedjelju prema Sloveniji </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Hrvatske željeznice u nedjelju, 5. siječnja na relaciji Zagreb-Jesenice-Zagreb uvode u promet posebni navijački vlak pod nazivom »Jamnica« za odlazak na slalom Svjetskoga kupa »Pokal Vitranc« na Kranjskoj Gori, na kojem će nastupiti Ivica Kostelić, priopćeno je iz Hrvatskih željeznica. </p>
<p>Polazak je vlaka iz Zagreba predviđen za 5.30 sati, dolazak u Jesenice u 8.54, a povratak je iz Jesenica u 16.23, s dolaskom u Zagreb u 19.49 sati. Vlak će imati dva putnička vagona (240 sjedećih mjesta) i jedan vagon restoran, a krenut će s prvog perona zagrebačkoga Glavnoga kolodvora. </p>
<p>Cijena kompletnog aranžmana iznosi 109 kuna, a djeca do šest godina, ako ne zahtijevaju posebno sjedalo, voze se besplatno i imaju besplatan ulaz na skijalište. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Goran igra i u singlu protiv SAD!</p>
<p>Prvi službeni nastup wimbledonskog pobjednika nakon operacije ramena bit će na 100.000 američkih dolara vrijednom ATP challengeru u njemačkom Heilbronnu, koji se održava od 20. do 27. siječnja / Od 10. siječnja, desetak dana Goran će trenirati kod Pilića na Akademiji u Münchenu </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Izbornik hrvatske teniske reprezentacije Nikola Pilić nije morao dugo čekati na ispunjenje novogodišnjih želja. Mjesec i tri dana prije teniskog spektakla, ogleda Hrvatske i SAD-a u 1. kolu Svjetske skupine Davisovog kupa u Zagrebu, Pilić nam je razvukao usta od uha do uha riječima:</p>
<p>- Goran će igrati singl!</p>
<p>Definitivno vijest dana. Još prije nekoliko tjedana, govoreći više sebi u bradu nego u slušalicu, Pilić je nudio Ivaniševića. Ali, možda, samo možda. I to u parovima. Rame Gorana Ivaniševića i tada je bilo u boljem stanju nego se itko nadao, ali servis je još uvijek bio upitan. Mogao je udarati bekhend i forhend normalno, ali kod servisa bol je bila prisutna. U novoj 2003. godini stvari su se bitno promijenile. Izbornik Pilić nas je izvjestio o novostima, ovaj put opet s onim prepoznatljivim glasom vječnog optimista:</p>
<p>- Sada može servirati bez ikakvog ustručavanja ili straha od boli. Stanje je puno bolje nego sam mislio. Za šest dana (10. siječnja op. a.) Goran stiže kod mene na Akademiju u München. Ovdje ćemo trenirati 10 dana, a onda krećemo u Heilbronn. Tamo će Ivanišević igrati na challengeru, dobio je pozivnicu organizatora.</p>
<p>Dakle, prvi službeni nastup wimbledonskog pobjednika nakon operacije ramena bit će na 100.000 američkih dolara vrijednom ATP challengeru u njemačkom Heilbronnu, koji se održava od 20. do 27. siječnja. Inače, Ivanišević je prije dvije godine bio pobjednik ovog turnira, na koji je stigao nakon poraza u 1. kolu kvalifikacija za Australian Open. Dvorana u Heilbronnu bila je novi početak za tada potpuno indisponiranog Ivaniševića, koji je cijelo vrijeme bio između teniskog terena i operacijskog stola. A u međuvremenu je gubio. No, nakon Heilbronna krenulo je nabolje, a sve je kulminiralo trijumfom u Wimbledonu. Možda će i ove neparne godine Heilbronn biti odskočna daska za upečatljiv povratak na Tour najboljeg hrvatskog tenisača.</p>
<p>- Nitko sretniji od mene kad bi to uistinu bilo tako. Napraviti dobar rezultat prije Amerikanaca, odigrati nekoliko mečeva i dobiti samopouzdanje. To bi bilo sjajno za Gorana. Inače, s njim će biti i Mario Ančić i Željko Krajan. Možda ćemo u jednom takvom obiteljskom okruženju stvoriti pozitivnu atmosferu, pričao nam je Pilić.</p>
<p>Zanimalo nas je također kako Pilić komentira početak sezone prvog hrvatskog reketa Ivana Ljubičića, koji se »poskliznuo« u 2. kolu ATP turnira u Adelaideu protiv Rusa Nikolaja Davidenka.</p>
<p>- Znate, Ljubičić se za novu sezonu pripremao u Monte Carlu. A tamo su i tereni i loptice, a poglavito vremenski uvjeti, bitno drugačiji od onih koji su ga dočekali u Australiji. No, ne brinem se za Ljubičića, on će uhvatiti pravi ritam do dvoboja s Amerikancima, ustvrdio je Pilić.</p>
<p>Vodstvo Hrvatskog teniskog saveza upoznalo je Pilića sa svim »rošadama«, a hrvatski izbornik je dogovorio sastanak sa predsjednikom HTS-a Radimirom Čačićem.</p>
<p>- Moramo porazgovarati u četiri oka, dosad smo se čuli samo preko telefona. Jer, Amerikanci u Hrvatsku dolaze sad i možda opet za 60 godina. Ne smijemo ih dočekati nepripremljeni, moramo sve organizirati do najsitnijeg detalja.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Novac je u Portugalu, a ne u Hong Kongu </p>
<p>Iako u HNS-u nismo mogli dobiti nikakav decidirani odgovor vezan uz otkazivanje turneje u Hong Kongu, sve je izvjesnije da od puta na Daleki istok neće biti ništa / Barić i dalje inzistira na tri utakmice i sedam dana priprema do dvoboja protiv Belgije, a najvjerojatnije će 9. veljače odigrati utakmicu protiv novinarske selekcije koju će voditi Blažević </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Iako će glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza (HNS) Zorislav Srebrić diplomatski reći kako turneja u Hong Kongu još nije otkazana, teško je vjerovati da će momci u hrvatskim dresovima istrčati na dvoboje protiv Škotske, Urugvaja ili Hong Konga. </p>
<p>Naime, organizatori Karlsberg kupa, koji bi se s dotičnim reprezentacijama trebao održati od 1. do 4. veljače u Hong Kongu, jasno su našem Savezu dali do znanja: »Dođite s reprezentacijom, ne sa selekcijom!« Očito dobro upozoreni u kakvom se izdanju Hrvati pojavljuju na takvim i sličnim turnejama, u Hong Kongu su se potrudili unaprijed reći što žele. </p>
<p>U Rusanovoj, sjedištu našeg nogometa, ne mogu ponuditi nikakva jamstva o dolasku u azijsku državicu za najviše renomiranih Barićevih izabranika: Bokšića, braće Kovač, Stanića, Šimića, Tudora, Živkovića, Šimunića, Rapaića i Vugrinca. Naravno da je posve jasno kako sve to uvjetuje i »ne morate ni dolaziti« poruku iz Hong Konga. Uostalom, odlazak na turneju u Hong Kong s mješovitom reprezentacijom koja ne bi sličila postavi što »mora« pobijediti Belgiju 29. ožujka u kvalifikacijskoj utakmici za EP bio bi jalov i nepotreban posao. </p>
<p>Izbornik Otto Barić o svemu ima tek kratko, ali veoma jezgrovito mišljenje: </p>
<p>- Otpada Hong Kong. No, meni su do utakmice protiv Belgije potrebne tri utakmice i pripreme od oko tjedan dana s najboljim igračima. </p>
<p>Hrvatska će se reprezentacija okupiti u Splitu na Trofeju Marjan (od 11. do 13. veljače), gdje će još sudjelovati Makedonija, Poljska i Hajduk. Pitanje je hoće li i tada na Barićevu popisu biti naši »legionari«.</p>
<p>Izbornik Barić razmišlja o izvjesnoj prijateljskoj utakmici još u Rijeci ili Puli. </p>
<p>- Primjerice, mogli bismo nakon priprema u Poreču organizirati jaku provjeru. Zasad znamo da bismo mogli igrati 9.veljače protiv Ukrajine, Gruzije ili Moldavije. To ne bi bilo loše, kaže Srebrić, dok naši inoformatori govore da će se 9. veljače najvjerojatnije odigrati utakmica između Barićeve reprezentacije i selekcije koju bi izabrali sportski novinari a vodio je Miroslav Blažević...</p>
<p>Uglavnom, u Savezu će se očito morati silno potruditi osigurati uvjete koji su Bariću potrebni da definira, uigra i pripremi reprezentaciju za utakmicu protiv Belgije. Posve je jasno da bi odlazak u Hong Kong bio poželjan zbog financijskog učinka za Savez. No, kud ćete većeg financijskog učinka nego u slučaju da Hrvatska opstane u borbi za odlazak na europsku smotru u Portugal?! Opstane i uspije... </p>
<p>Možda tako odriješiti ne iz Hong Konga nosi i svojevrsnu korist.</p>
<p>Samo jedna prava utakmica protiv etabliranog suparnika u kojoj bi nastupili, nakon barem kraćih priprema, oni koji su u kombinaciji za Belgiju za reprezentaciju bi nosila mnogo veću korist nego deset putovanja u Hong Kong. A novac? Novac je u Portugalu, to moramo znati.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Popović: Ne smiju nam se ponoviti Jazine</p>
<p>ZADAR, 3. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Zadra u 13. kolu Goodyear lige gostuju na Gripama (subota, 18 sati). Utakmica je u stvari dalmatinski derbi, za koji neočekivano postoji veliko zanimanje zadarskih navijača. Iako je Zadar pri vrhu ljestvice, a Split gotovo na dnu, momčad iz Jazina ima dovoljno razloga za oprez. Razlog je u činjenici da su Splićani na otvaranju sezone Zadranima nanijeli poraz rezultatom 105-92.</p>
<p>- Bez obzira na to o kakvoj je kvaliteti jedne i druge momčadi riječ, naše su utakmice uvijek zanimljive i rezultatski neizvjesne. Svjesni smo koliko nam je štete nanio taj nespretni poraz na domaćem parketu, pa ćemo nastojati ispraviti loš dojam koji smo ostavili u prvom susretu, kazao je zadarski igrač Marko Popović. </p>
<p>Za razliku od dvoboja s početka sezone, u momčadi Zadra postoje određene igračke promjene. Dolaskom Damira Tvrdića, u zadarskom je sastavu pojačana konkurencija na vanjskim mjestima. Nije nevažno naglasiti da trener Zadra Danijel Jusup nije mogao računati baš na Popovića.</p>
<p>- Veliko iskustvo koje ima dodatna je kvaliteta i dimenzija za nas, kojom nam se otvara mogućnost bolje rotacije. Teško je očekivati da Tvrdić u svom prvom nastupu u našem dresu pokaže svu svoju kvalitetu, jer je odradio samo jedan trening s nama. O Splićanima mislim sve najbolje - znaju zagorčati život, pokazali su to u susretu s nama, ali i Cibonom, oba puta u gostima. Zato ih moramo shvatiti vrlo ozbiljno, ne smiju nam se ponoviti Jazine. </p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Andrija Žižić vratio kapetansku vrpcu </p>
<p>»Bilo je nesuglasica s trenerom Mladenom Starčevićem i odlučio sam vratiti kapetansku vrpcu. Kapetan mora biti trenerova produžena ruka, a mislim da će tu ulogu bolje obavljati Subotić«, kaže Žižić </p>
<p>SPLIT, 3. siječnja</p>
<p> - Unutrašnji i vanjski problemi potresli su momčad Splita CO dan prije utakmice 13. kola košarkaške Goodyear lige protiv velikog suparnika Zadra na Gripama (subota, 18 sati). Andrija Žižić sâm se povukao s kapetanskog mjesta, objavivši da nije pogodan za ulogu predvodnika. Smatramo da pravi razlog nije ponuđen, iako se može iščitati nezadovoljstvo odnosima u momčadi, a izgleda da nije imao snage upotrijebiti kapetanski autoritet. </p>
<p>- S trenerom Mladenom Starčevićem nisam na istoj valnoj dužini. Bilo je nesuglasica i odlučio sam vratiti kapetansku vrpcu. Kapetan mora biti trenerova produžena ruka, a mislim da će tu ulogu bolje obavljati Subotić. Nadam se da će sve krenuti novim, boljim putem, kratko je rekao Žižić, dok je iznenađeni trener Starčević tek dodao:</p>
<p>- Ne želim komentirati Žižićevu odluku, ali moram kazati da od njega nisam čuo pravi razlog. </p>
<p>Drugi je problem što će Damir Tvrdić nakon dva mjeseca treninga sa »žutima« u subotu zaigrati za Zadar i u mogućnosti je »servirati« sve akcije te mane i dobre strane Splićana treneru Danijelu Jusupu. Tako će Zadrani lako pročitati napade splitskih košarkaša, a ako je posljednjih dana Stračević pripremao neku džoker akciju, od iznenađenja neće biti ništa. To će se dogoditi samo ako Damir Tvrdić bude sportski odan matičnom klubu i u svlačionici Zadrana bude profesionalno šutljiv, puštajući svoga novog trenera Jusupa da sam traži put kroz mračnu špilju taktike. Trener Starčević je, pak, kazao:</p>
<p>- Ne znam što bih rekao. Damir je bio naša tiha želja, ali nije bilo mogućnosti. </p>
<p>No, bez obzira na probleme, Splićani od subotnje utakmice očekuju pomak naprijed. Pobjeda, premda će do nje teško doći, jer su se Zadrani i te kako potvrdili dobrim rezultatim, otvorila bi put prema sredini ljestvice. Treba podsjetiti da su »žuti« na otvaranju sezone slavili u Jazinama. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Cibosi protiv Maccabija produžuju minimum šanse </p>
<p>»Naše su pozicije vrlo jasne, s dvije domaće pobjede, protiv Maccabija i Olimpije, priključili bi se momčadima u borbi za final four Goodyear lige«, kazao je trener Cibone VIP Aleksandar Petrović </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja - Košarkaška 2003. godina za momčad Cibone započinje u subotu kada u 13. kolu Goodyear lige ugošćuju izraelski Maccabi. Nakon dva tjedna natjecateljske stanke, cibosi će moći provjeriti učinak treninga koje su odradili u Zagrebu i Poreču. </p>
<p>- Napravili smo dobar dio posla, ali u svemu postoji jedan nedostatak, u 13 dana nismo odigrali niti jednu utakmicu, kazao je trener Cibone VIP Aleksandar Petrović. </p>
<p>Cibona je Goodyear ligu stavila u drugi plan, ali još uvijek postoje teoretske šanse za prolaz među četiri sastava. </p>
<p>- Naše su pozicije vrlo jasne, s dvije domaće pobjede, protiv Maccabija i Olimpije, priključili bi se momčadima u borbi za »final four« Goodyear lige. U slučaju da ne vežemo dvije pobjede, mogli bi pomoći Zadru ili Zagrebu. Ako završni turnir bude u Beogradu, neka Zadrani otiđu još jednom tamo, našalio se Petrović. </p>
<p>Za subotnjeg suparnika Petrović je kazao:</p>
<p>- Poznato je da trener Maccabija David Blatt najviše rotira igrače, u četvrtini zna promijeniti desetoricu igrača. Izraelci su ušli u velik broj poraza, što nije realno s obzirom na kvalitetu momčadi. U Euroligi su ozbiljno »visili«, ali su se izvukli pobjedom u Sieni protiv Montepaschija, No, nismo u situaciji gledati njihove probleme, napravit ćemo sve za pobjedu. Moramo spriječiti njihov »dva na dva«, gdje odlično igraju Udrih, Vujčić ili Goree. </p>
<p>Nikola Vujčić je nakon posudbe ASVEL-u, ove sezone odlično zaigrao u redovima izraelskom prvaka. Splićanin u Euroligi ima respektabilan prosjek od 16 poena i 7.4 skoka po utakmici.</p>
<p>- Vujčić dijeli minute s Besokom, ne zna se tko je prvi, a tko drugi centar. Maccabi igra na tri, četiri kolosijeka i zato trener kalkulira. Zato i ne znam s kojom će petorkom početi. Sigurno je i njima Euroliga prioritet. </p>
<p>Utakmicu protiv Maccabija cibosi ne čekaju bez problema. Upitni su bili Bariša Krasić i Nikša Prkačin, ali će obojica igrati u subotu. </p>
<p>- Na posljednjem treningu u Poreču Krasić je uganuo gležanj. U prvom trenutku to je izgledalo vrlo loše, ali ozljeda nije bila tako strašna, Bariša je već u četvrtak normalno trenirao. Zabrinuo sam se, jer je Krasić u prosincu igrao vrlo dobro, bio konstantan u formi. Prkačina je ulovila viroza, propustio je jedan trening. Nisam siguran koliko će moći igrati. </p>
<p>Momčad Cibone se vraća u stari ritam, dvije utakmice tjedno. </p>
<p>- U slijedećih 14 dana čekaju nas euroligaški suparnici, Maccabi, Efes Pilsen, Union Olimpija i Benetton. Pripremali smo se tako da budemo najspremniji protiv Efesa u Istanbulu slijedeće srijede. Time ne tražim alibi za Maccabi. Volio bih kad bi protiv Efesa došli do šeste pobjede u Euroligi, kako utamica protiv berlinske Albe ne bi bila odlučujuća, zaključio je Aco Petrović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Sjevernokorejske rakete u Jemen, nuklearni program i u Iranu</p>
<p>Bijela kuća sve je manje sigurna da je Irak najveća prijetnja za SAD, posebice otkako je Sjeverna Koreja prošloga tjedna odlučila izbaciti iz zemlje inspektore / SAD nije uspio spriječiti isporuku sjevernokorejskih raketa Jemenu, proizvodnja oružja na temelju plutonija u Sjevernoj Koreji je u tijeku, a satelitske snimke potvrdile su kako proizvodnja bombi za masovno uništenje napreduje i u Iranu</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak i utorak sljedećeg tjedna, američka će diplomacija u Washingtonu sa svojim dalekoistočnim saveznicima pokušati riješiti narastajući problem Sjeverne Koreje. Bijela kuća sve je manje sigurna da je Irak najveća prijetnja SAD-u, posebice otkako je Sjeverna Koreja prošloga tjedna odlučila izbaciti iz zemlje inspektore za energiju koji su nadgledali nuklearne programe.</p>
<p>Sjeverna Koreja je tim postupkom odbacila dogovor iz 1994. godine kojim je dopustila kontrolu nuklearnih postrojenja, u zamjenu za naftu iz SAD i njezinih saveznika. </p>
<p>Visoki dužnosnici Južne Koreje, Japana i SAD-a će stoga u Washingtonu održati posebne konzultacije o tome što učiniti sa Sjevernom Korejom; za istodobni vojni napad na Irak i na Sjevernu Koreju SAD nema dovoljno snage, a druga vojna operacija imala bi još neizvjesnije posljedice od one protiv Iraka, procjenjuje Bijela kuća.</p>
<p>Praktički do jučer, Bushova se strategija ograničila jedino na Irak, za koji Washington smatra da ga je dovoljno razoružati i ukloniti Saddama Husseina s vlasti. No, nedavno su još dvije zemlje koje je američka administracija proglasila dijelom »osovine zla« pokazale kako bi zbog nuklearnog arsenala mogle predstavljati gotovo jednaku opasnost po SAD - Iran i Sjeverna Koreja. </p>
<p>SAD nije uspio spriječiti isporuku sjevernokorejskih raketa Jemenu, proizvodnja oružja na temelju plutonija u Sjevernoj Koreji je u tijeku, a satelitske snimke potvrdile su kako proizvodnja bombi za masovno uništenje napreduje i u Iranu. </p>
<p>Izvori bliski Bijeloj kući već su naveli kako je američki predsjednik nedavno otkrio da bi Irak mogao biti čak i najmanji problem. Iako diktatorski režim u Pyongyangu ne pokazuje istu razinu osvetničkih namjera kao irački, prema obavještajnim podacima, posjeduje najmanje dvije vrste nuklearnog naoružanja i veliki broj klasičnih vojnih snaga usmjerenih prema Južnoj Koreji i Japanu.</p>
<p>Diplomatski razgovori u Washingtonu trebali bi stoga donijeti novo savezničko jedinstvo u tome kako se postaviti prema sjevernokorejskom režimu. Uoči washingtonskog sastanka, američki je predsjednik najavio kako će se u ovom slučaju pokušati pronaći »mirno rješenje«. Za takvu strategiju Bijela kuća ima nekoliko razloga. </p>
<p>SAD si trenutno ne može dopustiti luksuz otvaranja nove ratne fronte u jeku pune koncentracije na Irak. Stratezi u Washintonu smatraju kako bi vojni napad na Irak proizveo najmanje ratne, te relativno male diplomatsko-političke i gospodarske štete u njegovoj okolici, dok bi napad na Sjevernu Koreju u svakom pogledu bio mnogo neizvjesniji. U State Departmentu strahuju da bilo koje diplomatsko rješenje u vezi sa Sjevernom Korejom neće zadovoljiti jastrebove iz Bushova okruženja. Budući da u Sjevernoj Koreji ne postoje vidljivi znakovi opozicije postojećem režimu, kao što je to slučaj s Iranom gdje traje politička borba između tvrdolinijaša i reformista, u Washingtonu smatraju kako bi se zasada trebalo ograničiti na ekonomski pritisak. Sjeverna Koreja nema naime vlastitih naftnih nalazišta, što je čini pogodnom za ekonomske sankcije. Sa takvim stajalištem složit će se najvjerojatnije i Južna Koreja. </p>
<p>Bivši ministar vanjskih poslova Južne Koreje Han Sung Joo izjavio kako bi načelo mrkve i batine za Sjevernu Koreju bilo najefikasnije. Trilateralni sastanak u Washingtonu jedan je od prvih pokušaja Bushove diplomacije da krizu smiruje preventivnom diplomacijom. I u ovom dijelu svijeta, SAD bez saveznika, Japana i Južne Koreje, jednostavno ne može.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Moskva posreduje između Pyongyanga i Washingtona</p>
<p>MOSKVA, 3. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija je preuzela ulogu posrednika u sve oštrijem sporu Amerike i Sjeverne Koreje. Na takav zaključak upućuje najnovija izjava Georgea Busha u kojoj je američki predsjednik potvrdio da očekuje pomoć Moskve u rješavanju spora s Pyongyangom. Istodobno tu je i podatak da je u glavnom gradu Rusije u petak najavljen dolazak zamjenika ministra vanjskih poslova Južne Koreje koja javno izražava želju da ima aktivnu ulogu u smirivanju napetosti na svom poluotoku.</p>
<p>U političkim kuloarima Moskve, ali i u Tokiju, kamo ruski predsjednik Vladimir Putin dolazi 10. siječnja u službeni posjet, tvrdi se da Rusija već ima razrađen mirovni plan za rješavanje korejske nuklearne krize. Taj plan bit će i jedna od glavnih tema razgovora Vladimira Putina i Junichira Koizumija imajući u vidu da je zahvaljujući posredničkim diplomatskim akcijama ruskog predsjednik i japanskog premijera prošle godine došlo do političkog približavanja Sjeverne i Južne Koreje. Putin i Koizumi najzaslužniji su što je Sjeverna Koreja razminirala svoje granice s Južnom Korejom i što je napokon uspostavljen željeznički promet između dviju Koreja.</p>
<p>Putin je o svom mirovnom prijedlogu već informirao kinesko rukovodstvo u telefonskom razgovoru koji je uoči Nove godine imao s Huom Jintaom. Rusko ministarstvo vanjskih poslova za sada ne potvrđuje, ali ni ne opovrgava postojanje tog plana. Međutim, pozivajući se na pouzdane diplomatske izvore nekoliko moskovskih listova ovih je dana objavilo bit tog ruskog mirovnog prijedloga.</p>
<p>Rusija, otkrivaju moskovske novine, predlaže da Pyongyang zamrzne svoj nuklearni program i zauvijek se odrekne pokušaja proizvodnje nuklearnog oružja. Za uzvrat, Sjeverna Koreja dobila bi »trostrano jamstvo« svoje sigurnosti od Kine, Rusije i SAD. Moskovski komentatori zaključuju da bi ruski plan mogao imati uspjeha jer u sporu između Washingtona i Pyongyanga Kremlj ima »elastičan« stav. Naime, Rusija je za porast napetosti na Korejskom poluotoku podjednako okrivila Pyongyang i Washington. Moskva ne odobrava demonstrativnu obnovu sjevernokorejskog nuklearnog programa, ali istovremeno konstatira da i SAD nije ispunio svoje obveze iz sporazuma koji su dvije zemlje sklopile 1994. godine.</p>
<p>Moskva je uvjerena da se nastali spor i između SAD i Sjeverne Koreje može riješiti političkim putem, s tim da obje strane pristupe mirnom i konstruktivnom dijalogu i ispune svoje obveze iz devet godina starog sporazuma.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Britanci pozvali u London 200 svojih diplomata </p>
<p>Foreign Office uvijek je pokazivao dosta istančani sluh prema arapskome svijetu - za razliku od američke diplomacije, koja, posebice u Bushovoj eri, otvoreno favorizira Izrael/ Britanski diplomati strahuju da će Amerikanci takvim pristupom, te jakim naglašavanjem svoje vojne moći, samo još više radikalizirati arapsku i islamsku javnost </p>
<p>LONDON, 3. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush upozorio je Saddama Husseina da se približava »dan sređivanja računa«. Amerikanci u zadnje vrijeme pojačavaju psihološki pritisak na Saddama, pa su ovih dana američki ratni avioni bacili i pola milijuna letaka nad južnim Irakom. U njima se pučanstvu predlaže da sluša američke propagandne radio emisije, koje pozivaju iračke vojnike na ustanak protiv Saddama Husseina. </p>
<p>»Znate, on je čovjek koji se voli igrati skrivača«, rekao je Bush o Saddamu, navodeći kako nema mnogo pokazatelja da bi se irački vođa bio spreman miroljubivo razoružati. »Nadam se da shvaća kako mislimo ozbiljno«, rekao je američki predsjednik.</p>
<p>Bushova posljednja prijetnja Iraku, izrečena na njegovu ranču u Texasu, pala je nedugo nakon najave da Amerika u zonu Zaljeva šalje 15.000 svojih vojnika specijaliziranih za pustinjsko ratovanje, a tijekom idućih tjedana Amerikanci u Zaljev šalju i 800 obavještajaca te inženjeraca. Očekuje se i skora mobilizacija američkih rezervista. Premda Saddam Hussein tvrdi da je uništio svoj cjelokupni biološki, kemijski i nuklearni arsenal, Washington je skeptičan prema toj tvrdnji. No, prije nego odluči o tome hoće li navijestiti rat Iraku, američki predsjednik kani pričekati da glavni UN-ov inspektor iračkog naoružanja Hans Blix 27. siječnja izvijesti UN o nalazima svoje komisije.</p>
<p>Otkako su se potkraj studenoga 2002. vratili u Irak, međunarodni inspektori pregledali su više od 200 pogona koji bi mogli biti vezani uz proizvodnju oružja masovnog uništenja. Premda se čini da dosad nisu ništa pronašli, Washington vjeruje da je Saddam dosta toga uspio sakriti. </p>
<p>Dok raste prijetnja rata, Velika Britanija pozvala je u London na vijećanje svoje veleposlanike iz cijelog svijeta. Više od 200 njih okupit će se tako idućeg tjedna na skupu bez presedana. Britanska diplomacija želi se, naime, oboružati idejama, kako bi postala što djelotvornijom u jeku rastuće iračke krize, koja bi lako mogla prerasti u rat. Foreign Office je uvijek pokazivao dosta istančani sluh prema arapskom svijetu - za razliku od američke diplomacije, koja, posebice u Bushovoj eri, otvoreno favorizira Izrael.</p>
<p>Britanski diplomati strahuju da će Amerikanci takvim pristupom, te jakim naglašavanjem svoje vojne moći, radikalizirati arapsko i islamsko javno mnijenje, te ga usmjeriti još više protiv Zapada. Diplomatski establishment na Otoku također brine što se predsjednik Bush čini spremnim napasti Irak i bez čvrstih dokaza da Saddam Hussein doista skriva oružja masovnog uništenja. Nikada nije bila dokazana niti navodna Saddamova veza s terorističkom skupinom Al Qaida.</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair čvrsto je stao uz George Busha u njegovom ratu protiv svjetskog terorizma. Učinio je to u ime starih savezničkih veza s Amerikom, ali i u pokušaju da donekle utječe na američkog predsjednika. Premda javno podupire Busha, i Blair privatno brine zbog iračke ratne opcije koju bi ovaj mogao uskoro potegnuti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Irak ponovo optužio SAD da pokreće rat zbog nafte</p>
<p>Invazija na Irak, kako se upozorava u Bagdadu, priprema se unatoč vrlo korektnoj suradnji s inspektorima UN-a / Arapi sugeriraju Saddamu Husseinu da mirno napusti vlast</p>
<p>ANNKARA, 3. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vodeći irački listovi At-Thawra, Al-Jumhuriya, Babel i Al-Qadessiya u petak na prvim stranicama prenose ocjenu potpredsjednika vlade Tariqa Aziza da SAD pokreću golemi ratni stroj protiv legalno izabranog bagdadskog rukovodstva zbog - nafte. Invazija na Irak se priprema, kako se zamjećuje, unatoč vrlo korektnoj suradnji s inspektorima UN-a koji od studenog prošle godine tragaju za oružjem masovnog uništenja. Pritom se ističe Azizova tvrdnja da međunarodni istražitelji nisu pronašli ni jedan valjan dokaz koji bi upućivao na zaključak da Irak skirva »prljavo oružje«. Irački listovi skreću pozornost i na dvostruke političke standarde i kriterije kojima se rukovodi najveća svjetska supersila.</p>
<p>Iako Iračani pozdravljaju prkosno ponašanje Sjeverne Koreje prema Washingtonu, pozivajući sve arapske zemlje da krenu tim primjerom, upozorava se kako američki predsjednik George W. Bush i ne pomišlja napasti Pyongyang. Zašto, pitaju se listovi. </p>
<p>Po njihovoj, ali još više mnogim zapadnim ocjenama, razlog je vrlo jednostavan: Sjeverna Koreja za razliku od Srednjeg istoka nema naftu, a ni Palestince. Iz toga se izvlači zaključak da se Amerikanci praktički rukovode svojim vlastitim pragmatičnim gospodarskim i drugim interesima. Pritom se ističe da Sjeverna Koreja ima nuklearno oružje, a Irak nema. Dodaje se, isto tako, kako je ta zemlja otkazala gostoprimstvo međunarodnim inspektorima, dok im bagdadske vlasti pružaju svaku vrstu potpore.</p>
<p>U međuvremenu arapske zemlje gotovo po svaku cijenu žele zaustaviti već zahuktalu američku ratnu mašineriju koja steže sve čvršći obruč oko Iraka. Saudijska Arabija zahtijeva od Washingtona da pruži Arapima posljednju šansu kako bi se pronašao diplomatski izlaz iz iračkog labirinta.</p>
<p>Zanimljivo je da arapske vođe sugeriraju Amerikancima da prepuste Irak njihovim mirovnim nastojanjima čak i u slučaju da Blixovo prvo službeno izvješće, koje se očekuje 27. siječnja, pokaže da je Saddamov režim prekršio obveze utvrđene Rezolucijom 1441 Vijeća sigurnosti UN. U sklopu toga se upozorava na mnoge negativne posljedice koje bi mogle iskrsnuti nasilnim svrgavanjem sa vlasti bagdadskog tiranina. Među njima se najčešće spominje val antiamerikanizma koji bi mogao buknuti u novom arapsko-izraelskom sukobu.</p>
<p>Mnogi arapski diplomati u izravnim kontaktima sa svojim iračkim kolegama sve otvorenije sugeriraju da se Saddam Hussein mirno i bez prolijevanja krvi povuče sa iračkog kormila. No, veliko je pitanje može li se, poznavajući Saddamovu opsesiju za vlašću, uopće i dogoditi.</p>
<p>U Izraelu ne vjeruju da je takva politička opcija moguća. Tamošnje procjene govore kako Saddam želi dobiti na vremenu, a u nekoj novoj konstelaciji političkih (ne)prilika sačuvati vlast. Službeni Tel Aviv, koji itekako ozbiljno računa sa novim zaljevskim ratom, objelodanio je po prvi put kako je pripremio svoj vlastiti obrambeni raketni štit od iračkih SCUD projektila. Kaže se da je taj novi sistem obrane razvijen u suradnji sa SAD. </p>
<p>U Turskoj, koja se nalazi na samim vratima ratnih sukoba, također se vrlo ozbiljno računa s nasilnim rušenjem Saddamova režima. Istanbulski list Millijet čak iscrtava novu zemljopisnu kartu Iraka koji bi se, navodno, trebao urediti po švicarskom političkom modelu. Ovdašnje privatne tv-postojaje prikazuju i pokrete turskih trupa koje se preusmjeravaju prema iračkoj granici. Ovdje preovladava uvjerenje da Turska, u slučaju pokretanja američke invazije na susjednu arapsku zemlju, praktički nema drugog izbora osim aktivnog sudjelovanja u iračkim ratnim operacijama. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pokrenuta procedura za izručenje Milana Milutinovića</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Istražni sudac Okružnog suda u Beogradu Milan Dilparić poslao je inicijalni dopis jugoslavenskom Ministarstvu pravosuđa za mišljenje o tomu je li zahtjev Haaškog suda za izručenje bivšeg predsjednika Srbije Milana Milutinovića u skladu sa zakonom o suradnji s tim sudom, saznaje beogradski tisak. </p>
<p>Na ovaj je način započeta procedura Milutinovićeva izručenja Haagu. Ako se utvrdi da ne postoje nikakve zakonske prepreke, istražni sudac će pozvati donedavnog predsjednika Srbije, priopćiti mu da se protiv njega vodi postupak pred Haaškim sudom i pročitati mu optužnicu. Poslije toga slijedi utvrđivanje identiteta optuženog i izdavanje rješenja kojim se on provodi u Haag.</p>
<p>Jugoslavenski zakon o suradnji s Haagom predviđa da savezna ili republička vlada mogu narediti Ministarstvu pravosuđa da Sudu uloži prigovor ako ocijene da bi ispunjenje zahtjeva ugrozilo suverenitet ili interes sigurnosti države. Ako jedna od vlada da negativno mišljenje, postupak protiv Milutinovića bit će obustavljen, a ako mišljenje bude pozitivno, počet će zakonom predviđena procedura, ovisno o tome hoće li se Milutinović dobrovoljno predati ili ne. </p>
<p>Procedura oko procjene može trajati oko dva tjedna. U slučaju da se Milutinović sam ne prijavi, protiv njega će biti raspisana tjeralica, a ima i pravo žalbe na odluku suca. Predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim tribunalom Goran Svilanović izjavio je da će vijeće uskoro odlučivati o zahtjevu okružnog suda u Beogradu o izručenju Milutinovića.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zapad Europe pogođen poplavama i nevremenom</p>
<p>BRUXELLES, 3. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Naglo zatopljenje preko noći je ukroćene, regulirane rijeke pretvorilo u divlje bujice a snažna oluja za nekoliko je sati divljanja stvorila kaos na jugozapadu Njemačke i jugoistoku Francuske od Schwartzwalda do Vosguesa. </p>
<p>Meteorološka situacija na prijelazu godina dala je argumente svima što govore o promjeni klime. Prošla je godina bila toplija do prosjeka i vlažnija od prosjeka s trideset posto više padalina nego u zadnjih dvjesto i nešto godina. Bilo je više dana bez sunca ali i više dana bez kiše - u Belgiji oko 200 u usporedbi s prosječnih 230 - no u to vrijeme palo je na kvadratni metar preko tisuću litara kiše. </p>
<p>Kraj godine je bio posebno vlažan: u dva dana na prostoru zapadne Europe pala je prosječna mjesečna količina padalina. </p>
<p>Oko grada Ghenta /Ganda u Belgiji opsadno je stanje i dio predgrađa je za svaki slučaj evakuiran. Pokupivši goleme količine vode od izvora, rijeka Schelde /Escaut primila je nabujale pritoke i pretvorila se u prijetnju na cijelom području od sjevera Francuske do ušća oko Antwerpena /Anversa. Ovdje, gdje poplavom zovu i pedalj vode na ulicama, a sada su nemoćni i vatrogasci i njihove snažne pumpe. </p>
<p>Najglasnija su u zabrinutosti osiguravajuća društva koja viču da troškove treba solidarno podmirivati. Koliko je prijetnja ozbiljna možda najrječitije govori to što su radijski i TV programi na flamanskom, kao i njihovi pandani na francuskom, zabilježili probleme s poplavama one druge strane što u jezično podijeljenom belgijskom medijskom prostoru i nije običaj osim u ekstremno ozbiljnim situacijama. </p>
<p>Nizozemci u Maastrichtu sa strepnjom prate ritam rasta rijeke koja je gradu dala ime. Maas /Meuse je oborio rekorde i svi su u stanju pripravnosti, od vatrogasaca do građana. U Portugalu su kiše vodom prekrile prugu od Lisabona do Porta a bujice su odvukle tri automobila u rijeku Deuro, potom pridonijele većem broju klizišta koja su na nekoliko mjesta oštetila autoceste na sjeveru zemlje. </p>
<p>U francuskim provincijama Normandiji i Pikardiji voda je svima - doslovce - došla do grla i u manjim selima, gdje nasipi na rijekama nikada nisu bili savršeni, jedino su preostalo prometno sredstvo čamci. Na istoku Francuske u Strasbourgu i cijeloj pokrajini Alsace voda izvire iz kanalizacije i plavi sve što može osnažena kišama i žestokom olujom. </p>
<p>Tamošnji vatrogasci za samo su jedno kratko popodne registrirali 800 poziva nakon što je olujni vjetar počupao stabla a kiša poplavila podrume. Padajuća su stabla pokidala dalekovode i bez struje je, istina nakratko, ostalo 300 tiusća ljudi. </p>
<p>Na drugoj strani Rajne, u Njemačkoj, stablo koje se srušilo na automobil ubilo je jednoga dječaka. Ceste uz rijeke na jugozapadu zemlje zatvorene su, a stanovnici Saske i Tiringije na istoku Njemačke masovno grade zečje nasipe. </p>
<p>U Austriji je val hladnog zraka okovao ceste u led. Slična sudbina čeka ovoga vikenda i veći dio zapadne Europe jer meteorolozi već dva dana obećavaju dramatičan pad temperature - sada su iznad deset Celzija što je pretoplo za ovo doba godine - čim se hladni zrak sa sjeveroistoka spusti prema južnijim krajevima.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nepodnošljiva lakoća javnog blaćenja časnih ljudi</p>
<p>Nije li konačno vrijeme da ustanemo u obranu demokracije, koja se u našem društvu poistovjetila s anarhijom, i to na svim područjima: neodgovornošću, blaćenjem, klevetama i osudama svakoga, bez prethodno provjerenih dokaza i argumenata. U Vjesniku je 2. siječnja ove godine objavljena priča novinara Vanje Majetića, koju joj je ispričao Stojan Doroslavac iz Malog Lošinja a koji, neutemeljeno, optužuje i kleveće svećenika, dragog mi prijatelja i kolegu. Neshvatljivo je da je upravo Vjesnik, koji smo smatrali ozbiljnim novinama, objavio ovakvu neutemeljenu i neargumentiranu priču, oduzimajući dobar glas jednom čovjeku, svećeniku, iznoseći neistine i laži na njegov račun iz tko zna kojih motiva, a da se prije toga dotični novinar nije pozabavio stvarnim činjenicama.</p>
<p>Pitam se tko će snositi odgovornost za tu klevetu i za oduzimanje dobrog glasa časnom i poštenom čovjeku? Pitam se tko je od nas sljedeći na redu jer, očito je, svatko može iz bilo kojeg motiva, pa i iz osvete, u novinama prozvati i oklevetati bilo koga, jer novine, nažalost, nisu više glasila istine, niti novinari (čast onima koji jesu) glasnici istine. Pitam se kako to da dotični novinar nije uvidio da je neetično izići u javnost s pričom jednog kroničnog alkoholičara, kad se jasno iz priče vidi što je cilj alko-gospodinu: osveta i kleveta. Neshvatljivo je da je objavljena priča kroničnog alkoholičara, koji je vjerojatno i u vrijeme razgovora s novinarom bio pod utjecajem alkohola, jer samo napit čovjek može iznositi takve optužbe protiv žene koja je majka njegova sina, a za kojeg tvrdi da mu je stalo do njega. Samo pripit čovjek može iznijeti priču o ženi s kom živi i na taj način sebe proglasiti potpunim gubitnikom i neuspjelim čovjekom, a i nesposobnim za sve... osim za piće. Bez imalo stida i srama.</p>
<p>Neshvatljivo je da se kao glavni argument u priči uzima fotografija, koju dotični alko-gospodin nije htio pokazati jer tvrdi da je svećenik na njoj potpuno gol, a što svakako ne odgovara istini. A takva fotografija ne može biti dokaz za ono za što Doroslavac optužuje Badurinu.</p>
<p>Tko je sljedeći na redu? Prve kršćane optuživali su kao bludnike, kao zlostavljače svoje djece, te kojekakvim drugim lažnim optužbama, i zbog toga su ih bacali u arene među gladne lavove, samo da bi svjetina bila zadovoljna. Danas je situacija potpuno ista, kršćane se baca u novine na temelju lažnih optužbi, da bi svjetina željna senzacija, bez obzira na istinu, bila koliko-toliko zadovoljna.</p>
<p>Ništa zato, sjeme mučenika snaga je kršćanstva.</p>
<p>Sljedeći molim!</p>
<p>Don MARINO NINČEVIĆ Turanj</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Predsjednik Mesić najpopularniji je među Bošnjacima</p>
<p>Vrlo je zanimljiv članak objavljen u Vjesniku od 2. siječnja 2003. pod naslovom »Stjepan Mesić u BiH najpopularniji Hrvat iz Hrvatske« a temelji se na anketi najtiražnijega bosanskohercegovačkog tjednika »Slobodna Bosna«, a komplimente predsjedniku Mesiću izreklo je 30 političara, profesora, gospodarstvenika i drugih uglednih javnih djelatnika iz cijele Bosne i Hercegovine.</p>
<p> Dakle, u Sarajevu i BiH i dalje su najomiljenije one osobe s hrvatske javne pozornice koje su javno kritizirale politiku koju je službeni Zagreb vodio spram BiH za vrijeme vladavine prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Druga je u redoslijedu popularnosti Vesna Pusić, predsjednica Hrvatske narodne stranke, a onda feralovci Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Heni Herceg, prof. Ivo Banac, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, glumac Rade Šerbedžija, književnik i izdavač Nenad Popović, ekonomist Branko Horvat, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić i dogradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Citirana su u članku oduševljenja hrvatskim predsjednikom Mesićem uglavnom bošnjačkih (muslimanskih) političara i ostalih uglednika, a vrlo je zanimljivo ono glumca Mirze Tanovića koji se, nasuprot pohvali Mesiću, za ostatak hrvatskoga naroda izjasnio ne samo negativno nego i uvredljivo. </p>
<p>Na temelju rezultata spomenute BiH ankete mogli bismo mi »ostali Hrvati« dobiti komplekse i, kako ne bismo dalje tonuli, početi već jedanput slijediti politiku hrvatskih političara koji su tako briljantno prošli u BiH. A to znači prikloniti se stavu kako je i Hrvatska bila agresor na BiH i da Hrvati u BiH, kao formalni konstitutivni narod, ali zapravo svedeni na manjinu, svoja prava trebaju štititi u institucijama sustava BiH (koje, zapravo, uopće ne funkcioniraju), bez obzira što i hrvatski Ustav nalaže brigu za Hrvate izvan domovine. Naravno, to podrazumijeva i daljnje ustupke svih mogućih vrsta, samo da bi bila »mirna Bosna«. A upravo to rade današnji hrvatski političari, naravno u suglasju sa stranim protektorima u BiH. O tome dovoljno govori samo jedan primjer, uz mnoštvo drugih. </p>
<p>Naime, hrvatska je Vlada prošle godine ograničila provoz bosanskohercegovačkim kamionima preko teritorija Hrvatske, pa je, nakon velikih pritisaka i ucjena vlasti BiH, ograničenje odmah pokajnički povukla, ali je zato nakon ubojstva na Badnjak prošle godine cijele povratničke hrvatske obitelji u Kostajnici kod Konjica reagirala vrlo mlako. A takvih je ubojstava bilo više, na koja vlasti RH nisu gotovo ni reagirale. Tako je upitna samohvala hrvatskih političara kako su vrlo uspješni u vanjskopolitičkim odnosima, jer, ako se ti uspjesi mjere ovom i sličnim anketama, onda su vrlo dvojbeni za hrvatske interese, odnosno interese »ostalih Hrvata«. </p>
<p>Hoće li neke hrvatske novine provoditi sličnu anketu o političarima i javnim radnicima BiH političke scene? Vjerojatno neće, jer bi im se odmah prigovorilo da se miješaju u unutarnja pitanja druge zemlje.</p>
<p>MIROSLAVA CAVOR Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Autom usmrtio biciklista i pobjegao s mjesta nesreće</p>
<p>KAPELICA, 3. siječnja</p>
<p> - Policija intenzivno traga za vozačem koji je u petak, rano ujutro, oko 2,15 h udario biciklista na mjestu ga usmrtivši te nastavio voziti, pobjegavši time s mjesta nesreće. Naime, Mijo Damjanović kretao se kroz mjesto Kapelica na svom biciklu kada je kod kućnog broja 12 na njega naletjelo zasada nepoznato vozilo koje ga je uslijed prebrze vožnje udarilo u zadnji kraj bicikla. Biciklist je od udarca na mjestu preminuo, dok je vozač pobjegao sa mjesta nesreće. </p>
<p>Smrt su konstatirali dežurni liječnici Doma zdravlja u Garešnici, a dežurni sudac Županijskog suda u Bjelovaru odredio je obdukciju koja je obavljena u petak. </p>
<p>Zbog prometne nesreće promet se tim dijelom mjesta od 3 h do 5,55 odvijao kroz mjesto Kaniška Iva. </p>
<p>Protiv nepoznatog vozača bit će podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom te kazneno djelo nepružanje pomoći osobi koja je teško tjelesno ozlijeđena u prometnoj nesreći.
Prema izvješću policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, djelatnici te PU poduzimaju intenzivne mjere i radnje na identifikaciji odbjeglog vozača. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Liječnici se bore za život biciklista</p>
<p>PETRINJA, 3. siječnja</p>
<p> - Na raskrižju petrinjske Gajeve i Kačićeve ulice u petak oko 8.15 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je Stjepan G. (55) zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život.</p>
<p>Nesreća se dogodila jer Stjepan, upravljajući s biciklom Kačićevom ulicom i dolaskom do raskrižja s Gajevom ulicom koja je označena kao cesta s prednošću prolaska, nije propustio sva vozila koja su se kretala Gajevom ulicom. Biciklist je zadnjim dijelom bicikla udario u osobni automobil sisačkih registracijskih oznaka, kojim je južnom trakom iz smjera zapada upravljao M.Z. (53).</p>
<p>Od udarca bicikl i biciklist su odbačeni na sjeverni rub kolnika a zbog zadobivenih ozljeda biciklist je prevezen u sisačku Opću bolnicu, gdje se liječnici bore za njegov život.</p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac Županijskog suda u Sisku i Županijski državni odvjetnik. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Stopostotni invalid preminuo nakon tučnjave?</p>
<p>ŠKABRNJA, 3. siječnja</p>
<p> - U Škabrnji je na Novu godinu rano ujutro izbila tučnjava u kojoj je Marin Glavić (26) zadobio tešku tjelesnu ozljedu, odnosno potresa mozga. Nakon liječničke intervencije zadržan je na Traumatološkom odjelu zadarske Opće bolnice. No, nakon što mu se zdravstveno stanje normaliziralo, Glavić je u četvrtak pušten na kućnu njegu. </p>
<p>U tučnjavi je teško ozlijeđen Milodrag Karlić (43) kojeg je Glavić udario šakom u glavu pri čemu je Karlić pao te zadobio prijelom ključne kosti. Uz prijelom ključne kosti zadobio je i udarac u glavu i nagnječenje grudnog koša. </p>
<p>U četvrtak navečer je preminuo, međutim, ne zna se je li preminuo od ozljeda zadobivenih u tučnjavi, budući da je Milodrag Karlić, inače stopostotni invalid, već dugo godina bio teško bolestan. </p>
<p>Protiv Marina Glavića policija je zasad podigla kaznenu prijavu zbog nanošenja teške tjelesne ozlijede, a ako obdukcija koja je nad Milodragom Karlićem provedena u petak pokaže da je preminuo od ozljeda, moguće je da protiv Glavića bude podnesena i prijava za ubojstvo.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mobitele »kupovali« daskom i šakama</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Policajci iz Trnja u utorak su dovršili kriminalističku obradu nad 18 i 19-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog razbojstva nad Z. D. (23).</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, u noći 30. prosinca oštećeni je šetao Ulicom grada Vukovara i razgovarao na mobitel. Jedan od osumnjičenih dotrčao je iz mraka, udario mladića šakom u glavu i ukrao mu mobitel koji je napadnutom ispao iz ruke.</p>
<p>Drugi razbojnik je, pak, potrčao prema žrtvi razbojstva s drvenom daskom, pa je napadnuti pobjegao. Razbojnici su za vlasnikom mobitela potrčali, ali su nakon 20 pretrčanih metara odustali i udaljili se prema Čazmanskoj ulici.</p>
<p>Nakon dovršene obrade protiv dvojice razbojnika podnijeta je kaznena prijava mjerodavnom državnom odvjetništvu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Policija traga za napadačem na stariji bračni par</p>
<p>KNIN, 3. siječnja</p>
<p> - U kasnim večernjim satima 26-godišnji mladić iz Cetine napao stariji bračni par Milana Dj. (71) i njegovu suprugu Anicu Dj. (68) u njihovoj obiteljskoj kući u mjestu Cetina, u Općini Civljane, nedaleko od Knina.</p>
<p>Naime, na kućna vrata Milana i Anice Dj. pokucao je njima poznati mladić iz istog sela koji im je odmah, pošto je ušao u kuću, počeo prijetiti ubojstvom, a potom je od staraca zatražio veći iznos novca. </p>
<p>Milan je to odbio uraditi pa ga je mladić vezao, a Anicu je više puta udario šakom u glavu. Starica je pala na pod od siline udaraca, a kada se uspjela podići donijela je razbojniku svoju torbicu iz koje je napadač uzeo manji iznos novca. Potom je prijetio ubojstvom i miniranjem kuće ako se usude slučaj prijaviti policiji i napustio njihovu kuću, udaljivši se u nepoznatom pravcu.</p>
<p>Nakon što je policija zaprimila dojavu o ovom slučaju razbojništva provela je očevid i krenula u potragu za počiniteljem ovog kaznenog djela razbojništva. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Švercom droge stekao imetak od 800.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Policajci Odjela gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke proveli su kriminalističku obradu nad 35-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog kaznenog djela prikrivanja i protuzakonitog ulaganja novca stečenog krijumčarenjem i preprodajom opojnih droga u iznosu od gotovo 800.000 tisuća kuna.</p>
<p>Policajci su, naime, utvrdili da je osumnjičeni u vremenu od 1. lipnja 1999. godine do 9. prosinca prošle godine uložio oko 792.083 kuna, stekao vlasništvo nad nekretninama i pokretninama, čime je prikrio izvor stečenog novca.</p>
<p>Protiv njega je nakon dovršene obrade podnijeto posebno izvješće Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK). </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Provalnik policajca udario šakom u glavu</p>
<p>VUKOVAR, 3. siječnja</p>
<p> - U noći na četvrtak, djelatnici policije na vukovarskoj su tržnici zatekli dvojicu mladića kako pokušavaju provaliti u mjenjačnicu »Ductor«, koja je u vlasništvu Vlade D. (46) iz Našica. Primjetivši policajce, oni su počeli bježati, no policajci su ih sustigli nakon čega je jedan od provalnika udario policajca šakom u glavu. </p>
<p>Nakon što su svladani, provalnici su privedeni u vukovarsku policijsku postaju gdje su protiv njih nakon provedene kriminalističke obrade podnesene kaznene prijave zbog počinjenih kaznenih djela teške krađe, te napada na službenu osobu. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jedni kažu drska krađa, drugi izbacivanje drskog gosta</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Konobarica i vlasnik »Krune« u Kloštar Ivaniću te dvojica nepoznatih muškaraca, u ponedjeljak su oko 22,30 sati pretukli gosta tog restorana, T.P. (28) i ukrali mu mobitel i novčanik, a kada se on pokušao vratiti u restoran gazda ga je spriječio uz prijetnju pištoljem, priopćeno je u petak na redovitoj konferenciji PU zagrebačke. U priopćenju se također navodi da je oštećeni T.P. invalid, te da će protiv konobarice biti podnesena kaznena prijava zbog krađe.</p>
<p>U petak smo telefonski razgovarali s osumnjičenom konobaricom, budući da je vlasnik gostione D.J. bio nedostupan. Konobarica S.Š. (36), čija se verzija događaja te večeri u »Kruni« bitno razlikuje od one policijske, rekla nam je da se oštečeni T.P., za kojeg tvrdi da nema nikakve vanjske znakove invalidnosti, te večeri u »Kruni« pojavio u društvu još jednog njoj nepoznatog muškarca, te da su cijelu večer provocirali i vrijeđali nju i vlasnika gostionicee.</p>
<p>»Upali su na našu zabavu, te su njih dvojica jedno vrijeme sa nama igrali pikado, a ulog je bila runda pića«, rekla nam je.</p>
<p>»Kada su izgubili, odbili su platiti ceh koji je iznosio 115 kuna,i koji su nakon odugovlačenja platili tek nakon jedan sat«. U jednom trenutku, nastavila je S.Š.,» jedan od njih dvojice je uhvatio gazdu te ga bacio u vrata skladišta gostionice, a uskoro napao i mene i poderao mi majicu i potkošulju «.</p>
<p>»Tada smo ih ja, D.J. (vlasnik) i još dvojica gostiju izbacili iz gostione«.</p>
<p>Upitana za krađu zbog koje je prijavljena, S.Š. nam je rekla da uopće ne zna da je policija tereti za krađu.</p>
<p>»Pri naguravanju jednom od muškaraca ispali su mobitel i novčanik, i ja sam ih pokupila te jučer (u četvrtak) predala policijskom inspektoru koji je došao«.</p>
<p>Za pištolj kojim je vlasnik gostionice navodno otjerao napadače kaže da ga nije vidjela.</p>
<p>»Već 15 godina radim kao konobarica i svašta sam doživjela, nisam ni znala da je pokrenuta kriminalistička obrada ni da me se teretio za krađu«, dovršila je S.Š. </p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Upitna isplata minimalne plaće radnicima Željezare </p>
<p>O isplati minimalca za studeni raspravljat će se u srijedu u Vladinom uredu za socijalno partnerstvo / Ponude za kupnju Željezare bit će dostavljene osobno ministru Jurčiću 14. siječnja / Ruski Mečelj odustao od kupnje Željezare / Još uvijek zainteresirani slovačka Podbrezova, talijanska ZinchItalia, švicarski Duferco i austrijski Olmax </p>
<p>ZAGREB/SISAK, 3. siječnja</p>
<p> - Konačne ponude potencijalnih strateških partnera za kupnju Željezare Sisak u stečaju dostavit će se osobno ministru gospodarstva Ljubi Jurčiću i stečajnom upravitelju Željezare Iliji Mariću 14. siječnja. Doznajmo to iz izvora bliskih Upravi sisačke Željezare. </p>
<p>Osim toga, u srijedu, 8. siječnja, na sastanku u Vladinom uredu za socijalno partnerstvo, kojem će prisustvovati ministar Jurčić, stečajni upravitelj Marić te predstavnici sindikata, raspravljat će se o isplati minimalne plaće za radnike Željezare Sisak i Remont Capraga. Naime, postoji mogućnost da oko 2000 radnika ne dobije minimalnu plaću za prosinac. Stečajni upravitelj Ilija Marić rekao je kako će dug od 820.000 kuna Gradu Sisku vratiti i prije 31. siječnja. </p>
<p>Naime, Marić je za isplatu plaća radnicima od Grada posudio 2,8 milijuna kuna, a do sada je vratio 1.980.000 kuna. »Uvjeren sam da ću dug vratiti ranije iz potraživanja koja Željezara Sisak ima prema Željezari Novoj«, izjavio je Marić.</p>
<p>Od kupnje Željezare, unatoč obavljenom due dilligenceu, odustala je ruska tvrtka Mečelj iz Čeljabinska. Mečelj je, naime, želio kupiti Željezaru u cijelosti, a riječ je o tvrtki, doznajemo, koju je spominjao ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Marić nije želio komentirati odustajanje ruske tvrtke, koja bi u sisačkoj Željezari radila finalne proizvode, s obzirom na to da se oni bave primarnom proizvodnjom. </p>
<p>Tako se za Željezaru trenutno zanimaju četiri partnera - slovačka Podbrezova, švicarski Duferco, austrijski Olmax te talijanska ZinchItalia. Neslužbeno doznajemo kako se kao najvjerojatniji strateški partner spominje slovačka Podbrezova, koja bi Željezaru kupila u cijelosti, a zadržala bi oko 1200 radnika. Podbrezova je i prije dvije godine htjela kupiti Željezaru, no onda ju je kupio ruski Trubo Impex za samo jednu kunu.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Unska pruga za Hrvatske željeznice nije rentabilna</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Nakon što je 15. prosinca stupio na snagu novi vozni red Hrvatskih željeznica, dio bosanskohercegovačkih medija postavio je pitanje zašto od Zagreba prema Splitu nije krenuo putnički promet i Unskom prugom (Zagreb-Sisak-Bosanski Novi-Bihać-Knin-Split).</p>
<p> Unska pruga svečano je otvorena u siječnju 2001. godine, a njome povremeno prometuju teretni vlakovi. No, prema riječima Dražena Ratkovića, člana Uprave HŽ-a zaduženog za infrastrukturu, za slučaj da se poremeti promet na Ličkoj pruzi (Zagreb-Ogulin-Knin-Split), projektiran je i prolaz putničkog vlaka preko Bihaća i Knina do Splita.</p>
<p>Kako je kazao Ratković, glavni razlog što Unskom prugom ni ove godine nisu krenuli putnički vlakovi je taj što HŽ nema ekonomskog interesa za njezino korištenje. Iako je Lička pruga, (ukupne dužine 435,5 kilometara) čak 43,1 kilometra duža od Unske, vlak do Splita Unskom prugom vozi 10 sati i 20 minuta, a Ličkom 7 sati i 15 minuta. Razlog duljem vremenu vožnje je loša kvaliteta Unske pruge, zbog koje najveća brzina na toj pruzi iznosi 40, dok je na Ličkoj 85 i više kilometara. Uz to, nakon što se u iduće dvije godine dovrši uređenje Ličke pruge, njome će voziti i nagibni vlakovi, a putovanje od Zagreba do Splita trajat će pet sati.</p>
<p>Unska pruga na osam mjesta prelazi iz države u državu, pa je taj dio trase dug 137,4 kilometara pripao Željeznicama BiH, s tim da vlakovi staju samo na ulazu i izlazu te dionice. Prije rata cijela je trasa bila elektrificirana, ali su na teritoriju pod srpskim nadzorom pokradene bakrene žice sa elektrovodova, kao i stupovi, a demontiran je i dio tračnica i signalnih uređaja i prebačen u Srbiju. Sada to područje pripada uglavnom Republici Srpskoj, koja nije obnovila elektrifikaciju trase, a vrlo je malo učinila na obnovi te i drugih pruga.</p>
<p> Od kredita koji su Željeznice BiH od Europske investicijske banke dobile za obnovu prometa, najmanje je uloženo u obnovu Unske pruge. Otežavajuća je okolnost u dogovaranju HŽ i Željeznica BiH i činjenica što u BiH djeluju tri željezničke uprave - Federacije, Republike Srpske i Željeznica BiH. Očito je, međutim, da uprava željeznica BiH veću važnost daje pruzi Bosanski Šamac-Sarajevo-Ploče, koja je lani puštena u promet, nakon obnove trase i dovršetka mosta preko Save, kojim su željeznice BiH povezane s magistralnom prugom Zagreb-Beograd, te s prugom za Osijek i dalje prema Budimpešti.</p>
<p> U HŽ-u ističu da, ako u ljetnoj turističkoj sezoni Lička pruga bude preopterećena nema razloga da i putnički vlakovi privremeno voze Unskom trasom po već izrađenom voznom redu, te da se, ako se ukaže potreba, pojača i teretni promet. </p>
<p>S. Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mirovinski fondovi uspješni, ali vrijednost imovine manja</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Imovina osiguranika u sedam obaveznih mirovinskih fondova 2. siječnja je umanjena za naknadu za uspješnost, a slijedom toga umanjuje se i vrijednost imovine na osobnom računu u fondu svakog pojedinog osiguranika. Tako će osiguranici kod pregleda računa sa stanjem 2. siječnja na računu vidjeti manji iznos od onoga koji su imali 31. prosinca, što bi mnoge moglo iznenaditi. Zbog toga u fondovima očekuju i veći broj poziva osiguranika na dežurne telefone.</p>
<p>Kako doznajemo od Vladimira Puškarića, pomoćnika ravnatelja Hagene, naknada za uspješnost iznosi 25 posto od realnog prinosa koji je fond ostvario (dakle, nakon što se od nominalnog prinosa odbije inflacija), a naplaćuje se jednom godišnje, nakon proteka kalendarske godine. No, kako u ovom trenutku nije poznata konačna stopa inflacije za 2002. godinu (još nema podatka za prosinac), izračuni obavljeni početkom siječnja utemeljeni su na stopi inflacije u studenome i samo su preliminarni, ističe Puškarić. Krajem siječnja računi osiguranika pretrpjet će još eventualnu korekciju iznosa naknade, nakon čega će naknade za uspješnost biti isplaćene društvima koja upravljaju mirovinskim fondovima. Točni iznosi naknada tako u ovom trenutku još nisu poznati. No, s obzirom na visoke prinose koje su fondovi ostvarili u prošloj godini, na prvi pogled se čini da će ovo biti dobra godina za mirovinska društva. Pomoćnik ravnatelja Hagene podsjeća kako je Zakonom o obaveznim i dobrovoljnim fondovima propisano da se naknada dijeli tako da se na račun društva odmah isplaćuje 25 posto naknade, dok se preostalih 75 posto pripisuje jamstvenom pologu i na tom računu mora ostati tri godine. To znači da društva najveći dio naknade za uspješno poslovanje u 2002. godini mogu »povući« tek početkom 2006. godine.</p>
<p>Inače, naknada za uspješnost ove se godine naplaćuje prvi, a vjerojatno i jedini put: Nacrtom izmjena Zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji bi u veljači mogao biti na dnevnom redu Sabora, Hagena je inicirala ukidanje te naknade. Jedan od argumenata za to bila je činjenica da se naknada utvrđuje nepravedno. Naime, kako ukupni iznosi naknade ne ovise samo o prinosima nego i o broju članova, fondovi s malim brojem osiguranika na taj su način »osuđeni« na male iznose naknada.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zagrebačkoj burzi prošla godina trgovinski najuspješnija od osnutka </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Ukupni promet Zagrebačke burze ostvaren 2002. godine, dosegnuo rekordnih 5,879 milijardi kuna, čime je prošla godina trgovinski najuspješnija od osnutka Burze.</p>
<p> Promet dionicama u odnosu na 2001. povećan je za više od 20 posto, promet obveznicama porastao je šest puta ili više od 500 posto, dok je vrijednost Crobex indeksa istodobno porasla za 13 posto .</p>
<p>Na Zagrebačkoj je burzi tijekom prosinca prošle godine ostvaren promet u iznosu od čak 1.160,547.733 kune, vrijednost indeksa Crobex povećana je 0,5 posto, na 1.172,6 bodova, a obvezničkog indeksa Crobis za 0,07 posto, na 101,2746.</p>
<p> Ukupni je promet u odnosu na studeni povećan za čak 78,3 posto. Glavnina prometa u prosincu, odnosno više od 1,05 milijardi kuna realizirana je prodajom obveznica, a samo na institucionalne transakcije obveznicama odnosi se gotovo 942 milijuna kuna prometa. Trgovanje obveznicama povećano je za 88,4 posto.</p>
<p> Prodajom dionica u prosincu je realizirano 108,9 milijuna kuna prometa ili 32,8 posto više nego u studenom.</p>
<p> Prava je, pak, prodano za 989,2 tisuće kuna, dok se komercijalnim zapisima u prosincu nije trgovalo na Zagrebačkoj burzi.</p>
<p> Najveći pojedinačni promet među dionicama, i to u iznosu nešto manjem od 46,75 milijun kuna ili gotovo 43 posto ukupnog prometa dionicama, realiziran je prodajom dionica Plive, čija je cijena smanjena 6,4 posto, na 510 kuna.</p>
<p> Za nešto više od 19,7 milijuna kuna prodano je dionica Podravke, koje su poskupjele 3,5 posto, na 206 kuna.</p>
<p> Osim Plivinih, pad cijene u svim kotacijama u prosincu je zabilježilo još pet dionica, a predvodi ih 20 posto jeftinija dionica Zlatnog rata. Njena je cijena na kraju mjeseca iznosila 36 kuna. Slijedi je 14,3 posto jeftinija dionica Atlantske plovidbe, čija je cijena pala na 29,99 kuna.</p>
<p> Porast cijene, pak, bilježi, osim Podravkinih, još 29 dionica. Najvećih 49,3 posto porasla je pritom cijena dionice Badela 1862, i to na 60 kuna. Značajnijih 25 posto, na 50 kuna, poskupjela je dionica tvrtke Lola Ribar, dok je redovna dionica Banke Sonic poskupjela 22,7 posto, na 270 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Burze: ABB skočio 11,5 posto</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Na europskim su burzama u petak kretanja bila različita, ali su vodeći indeksi ostali blizu vrijednostima zabilježenim u četvrtak. Iznimka je bio SMI koji je skočio čak 4,6 posto na 4841,3 boda jer su cijene dionica na švicarskoj burzi, koja je bila zatvorena od ponedjeljka, porasle hvatajući korak s dionicama drugdje u Europi što su u međuvremenu porasle.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,17 posto na 4002,7 bodova, dok je frankfurtski DAX sa 3103,77 bodova bio 0,04 posto niži nego u četvrtak. Pariški CAC 40 je izgubio 0,14 posto spustivši se na 3190,64 boda. Milanski MIB 30 je ostao na pozitivnom teritoriju - dobio je 0,1 posto dosegavši 24.830 bodova, a indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 0,38 posto na 2511,8 bodova. </p>
<p>U New Yorku su blue chipovi neposredno nakon otvaranja burzi ostvarili blagi rast pa je Dow Jones Industrial Average dobio 0,14 posto. Međutim, širi S 500 i tehnološki Nasdaq Composite su zabilježili pad. Indeksi su u četvrtak ostvarili znatan rast nakon što su objavljeni neočekivano dobri podaci o rastu industrijske proizvodnje u prosincu.</p>
<p>U Aziji je u petak prevladavao pozitivan trend, pa je u Hong Kongu blue chip indeks Hang Seng porastao 2,33 posto na 9583,85 bodova. Tokyjska burza i dalje je bila zatvorena zbog novogodišnje stanke.</p>
<p>Među najvećim je dobitnicima u petak bio ABB, koji je, slijedeći trend švicarskih dionica, skočio 11,5 posto. Dvije najveće švicarske banke, UBS i Credit Suisse su porasle 5,5 odnosno 7,3 posto. Zürich Financial je dobio 8,5 posto, Swiss Life 7,4, a Swiss Re 8,3 posto. Znatno su porasle i dionice farmaceutskih grupacija pa su Roche i Novartis porasli 3,4 odnosno 5,3 posto. </p>
<p>Naftne su kompanije u petak zabilježile pad. U Londonu su BP i Shell pali 0,2 odnosno 0,6 posto, a Royal Dutch je izgubio 0,8 posto. Talijanski ENI je pao 1,8 posto. Znatniji gubitak - 3 posto - zabilježio je njemački proizvođač automobila DaimlerChrysler.</p>
<p>U financijskom sektoru, osiguravatelj Allianz je pao 1,1 posto, dok su Axa i Aegon porasli 1,6 odnosno 0,7 posto. München Re je dobio 2 posto. Među bankama, HSBC i Barclays su porasli 1,4 posto. Dionice ING-a, Lloyds TSB-a i španjolske BSCH su zabilježile pad između 0,5 i 1 posto.</p>
<p>Telekomi su u petak ostvarili blaži rast. Tako je DT dobio 0,8 posto, a BT 1,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Vrijede li haaške obveze i preko Velike bare</p>
<p>Može li veleposlanik zemlje koja odbija nadležnost međunarodnog kaznenog sudovanja za svoje građane, podsjećati Hrvatsku na preuzete obveze u sklopu suradnje s Haaškim tribunalom te nuditi pravnu pomoć sustavu kontinentalnog prava s pozicije anglosaksonskoga pravnog kruga</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Veleposlanik SAD-a s jedinstvenim portfeljom u svjetskoj državnoj administraciji - za ratne zločine, trebao bi Hrvatsku pohoditi potkraj siječnja. Posjet bi se organizirao sedam mjeseci nakon što je Pierre Richard Prosper prvi put boravio u Hrvatskoj. Podsjetimo, bilo je to početkom ljeta prošle godine. Susret s nadležnim osobama u zemlji završio je službenim, radnim ručkom pod pokroviteljstvom američkog veleposlanika u Hrvatskoj Lawrencea Rossina.</p>
<p>Hoće li novi posjet Hrvatskoj proteći kao i prethodni? Prema informacijama dostupnim Vjesniku, Prosper dolazi u Hrvatsku uz jasno naznačeno »nezadovoljstvo« suradnjom Hrvatske i Haaga. Prošle godine, pak, bio je zadovoljan planom i programom nadležnih nacionalnih tijela u procesuiranju počinitelja ratnih zločina. Bio je »žalostan« što je Hrvatska već tada odustala od formiranja zasebnog suda za ratne zločine. Ali, opet je bio zadovoljan prikazanim brojem i dostignutim postupovnim fazama progona počinitelja ratnih zločina u proljeće 2002. godine.</p>
<p>Na tom radnome ručku Prosper je obećao da će u listopadu, najkasnije studenom, doći grupa američkih pravnih stručnjaka kao ispomoć hrvatskim pravosudnim tijelima na organiziranju istrage i procesuiranja ratnih zločinaca. </p>
<p>Činjenica da je to obećanje ostalo neispunjeno svjedoči o tome da su Amerikanci bili izravno zainteresirani za provedbu tužbe Carle del Ponte protiv generala Janka Bobetka. Jer, nedolazak eksperata poklopio se s vremenom u kojem je optužnica postala javna, u kojem je uručena hrvatskoj vladi i u kojem je optuženi Bobetko, nakon odustanka od savjeta svojih konzultanata, završio na bolničkom liječenju. </p>
<p>U tome što američki pravni eksperti nisu došli, stručna javnost ne vidi nikakvu štetu za hrvatsko pravo i pravne institucije. »Amerikanci moraju prihvatiti činjenicu da pripadaju sasvim drukčijem pravnom poretku i da iz vidokruga vlastite pravne doktrine ne mogu ništa ni pomoći ni savjetovati hrvatskim pravnicima«, rekao je za Vjesnik visoko pozicionirani pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova i hrvatske vlade.</p>
<p>»Amerikanci, koji uporno odbijaju priznati nadležnost međunarodnih sudova za svoje građane, a međunarodnim pravnim normama pristupaju s interpretativne razine, dakle prilagođuju ih svojim interesima, baš i nisu u prilici nama dijeliti savjete. Pritom, međunarodno pravo u sličnim situacijama ne priznaje razliku u veličini i stvarnoj moći zemlje savjetnice i male zemlje kojoj se savjet nameće«, kaže Vjesnikov izvor.</p>
<p>Upozorava da Prosper sasvim sigurno dolazi dobro brifiran o stanju dvaju spornih predmeta - Bobetko i Gotovina. Oba ta predmeta, kažu Vjesniku neki od sudionika ručka kod veleposlanika Rossina, bila su i u vrijeme prvoga Prosperova posjeta u istom statusu. Bobetko je bio star i bolestan, Gotovina nedostupan i u bijegu.</p>
<p>Ako je početkom ljeta prošle godine Prosper bio zadovoljan pokazanim stupnjem suradnje Hrvatske i Haaga, ako su gabariti toga »zadovoljstva« od onda do danas ostali isti, što ga sada čini nezadovoljnim?</p>
<p>Čak mu ni odluke hrvatskih sudova ne opravdavaju to nezadovoljstvo. Županijski sud u Zagrebu uredno je, nakon primitka optužnice za Bobetka proveo proceduru i utvrdio, služeći se ovlastima i mišljenjem vještaka, da optuženik zbog zdravstvenog stanja ne može biti sudionik postupka. U slučaju Gotovine, nadalje, opet je hrvatski sud, u okviru žalbenog postupka, prihvatio tvrdnju Državnog odvjetništva i ukinuo prvostupanjsku presudu kojom se ukida obveza Vlade da Gotovininim odvjetnicima ustupi dokumentaciju vezanu uz taj predmet, koja je ranije poslana Haagu. Znači, sve je napravljeno po zakonu i međunarodnim normama. </p>
<p>Znači li to da je veleposlanik Prosper nezadovoljan zato što je nezadovoljna Carla del Ponte, jer joj stvari ne idu onako kako je to zamišljala? </p>
<p>Što ostaje od pravnoga autoriteta jednog međunarodnog suda i tužiteljstva u okviru te sudske nadležnosti ako mu je za provedbu akata potrebna i veleposlanička podrška velesile?</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan se sastaje s vodećim poduzetnicima </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - U Vladi se ovih dana priprema sastanak premijera Ivice Račana s menadžerima 20 vodećih hrvatskih tvrtki. Kako se neslužbeno doznaje u Banskim dvorima, sastanak bi se trebao održati za dva tjedna.</p>
<p> Vlada namjerava potaknuti velika poduzeća na izlazak na vanjska tržišta, ali i na proizvodnju na domaćem. Težište je na prehrambenoj, elektronskoj i elektroničkoj, te građevinskoj industriji. Namjera je također stvoriti još jedan jak trgovački lanac, koji bi konkurirao postojećim domaćim i stranim trgovačkim lancima koji posluju u Hrvatskoj. Taj bi lanac trebao olakšati pristup tržištu jakim domaćim proizvođačima. Naime, u Vladi smatraju da je Hrvatska dovoljno veliko tržište da mogu postojati dva velika trgovačka lanca. </p>
<p> Ako poduzeća koja dobro posluju namjeravaju preuzeti ona u stečaju, Vlada očekuje jamstva da će biti sačuvana radna mjesta te da će te tvrtke biti izvučene iz stečaja, a zauzvrat bi bilo olakšano preuzimanje njihovih dionica. Vlada će imati svoju ulogu u fazi između preuzimanja takvih tvrtki i njihove konsolidacije, a na vanjskom planu podupirat će domaće proizvođače u njihovim planovima za izađu na vanjska tržišta. Pritom se ponajprije misli na susjedne države, te na posebne garancije Svjetske banke za rizik ulaganja u te zamlje. </p>
<p>Kad je riječ o Sunčanom Hvaru, u Banskim dvorima ne žele donositi odluke o privatizaciji te tvrtke preglasavanjem. Stoga su najavljeni daljni pregovori premijera Račana s koalicijskim partnerima kako bi se postigao dogovor. Pritom se još jednom ponavlja da politika nije utjecala na raniju odluku struke i lokalne samouprave kao i uprave same tvrtke da se ne ide na razbijanje jedinstvenog poduzeća što bi omogućilo prodaju raznim partnerima, uključujući i domaće. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić: Bogićević je htio spriječiti ratnu katastrofu </p>
<p>Bogićević se dokazao kao zagovornik demokratskog i miroljubivog rješenja problema nastalih raspadom bivše Jugoslavije zauzimajući se i za razvitak suradnje Hrvatske i BiH, istaknuo Mesić / Moje zalaganje za mir, demokraciju i ravnopravnost naroda okvalificirano je kao nacionalna izdaja i ta mi je etiketa ostala kao žig, naglasio Bogićević </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je u petak Bogića Bogićevića Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske. </p>
<p>Mesić je pritom posebno naglasio da se Bogićević dokazao kao zagovornik demokratskog i miroljubivog rješenja problema nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Dodao je da se Bogićević zalagao i za razvitak suradnje Hrvatske i BiH.</p>
<p> »Predugo smo čekali na to odlikovanje jer ste se u Predsjedništvu SFRJ oduvijek principijelno zalagali za zaustavljanje ratne katastrofe, da ne dođe do vojnog preuzimanja vlasti kako bi se republike mogle konsolidirati i osamostaliti«, izjavio je hrvatski predsjednik napomenuvši da je Bogićeviću to prvo hrvatsko odlikovanje.</p>
<p>Bogićević je istaknuo da ga hrvatsko odličje vraća deset godina unatrag. »Sjetio sam se teških dana našeg zajedničkog rada kad je trebalo odlučiti o ratu ili miru, kad smo formalno imali većinu za mirno rješenje jugoslavenske krize. Na žalost, nadolazeći rat, ubijanje ljudi, masovne grobnice, progone, koncentracijske logore podcijenili su državnici širom svijeta«, rekao je bivši predstavnik BiH u nekadašnjem kolektivnom predsjedništvu SFRJ. </p>
<p>Izrazio je žaljenje što nije pronađen mirni izlaz za raspad Jugoslavije dogovorom za pregovaračkim stolom, umjesto rata. Prisjetio se ratnih dana provedenih diljem Hrvatske, svog ostanka u Sarajevu koji je bio pretvoren u najveći konclogor pred očima cijeloga svijeta.</p>
<p> »Moje zalaganje za mir, demokraciju i ravnopravnost naroda okvalificirano je kao nacionalna izdaja i ta mi je etiketa ostala kao žig«, zaključio je Bogićević. </p>
<p>Govoreći o današnjem stanju u BiH, poručio je: »Živim za trenutak kad će BiH imati vlast koja će predstavljati građane cijele države. Moja politička načela ostala su ista, a to je borba za ravnopravnost svih ljudi, dobrosusjedske odnose i mir u svijetu«. </p>
<p>Hrvatskom predsjedniku Bogićević je zahvalio za njegov doprinos miru i dobrosusjedstvu dviju zemalja, te zalaganju za ravnopravnost sva tri naroda, uz primjedbu da je BiH još uvijek etničko društvo umjesto građanskog, a nacija glavna politička kategorija. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prijave poreza na dohodak do 28. veljače </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Kao i proteklih godina, u siječnju i veljači građani mogu prijaviti porez na dohodak za prethodnu godinu. Tako će do 28. veljače u ponoć porezne ispostave u Hrvatskoj primati prijave poreznih obveznika.</p>
<p> Budući da je riječ o porezu na dohodak ostvarenom u 2002. godini, nove porezne olakšice koje vrijede otprije dva dana, građani će moći iskoristiti tek godinu kasnije kad će s državom izravnavati račune za 2003.</p>
<p>U odnosu na lanjsko prijavljivanje poreza, ove se godine, saznajemo u Poreznoj upravi, nije baš ništa promijenilo, pa čak vrijede i prošlogodišnji porezni obrasci koji se mogu kupiti u Narodnim novinama. Uz ispunjene obrasce, obveznici su dužni predati porezne kartice koje im izdaje poslodavac. </p>
<p>Kao i dosad, priča o poreznim prijavama najviše treba zanimati one koji se bave samostalnim radom, bilo da je riječ o obrtnicima koji su u protekloj godini zaradili milijune, ili o honorarcima na čiji je žiroračun pristiglo tek nekoliko tisuća kuna.</p>
<p>No, postoje i oni koji po zakonu ne moraju prijaviti porez, ali to mogu učiniti jer bi ih poreznici mogli razveseliti povratom. U toj su skupini stalno zaposleni koji lani nisu primili svih 12 plaća, umirovljenici koji su radili neki honorarni posao, kao i stalno zaposleni koji su svoj budžet nadopunjavali nekim poslom sa strane. </p>
<p>Oni koji su zarađivali od iznajmljivanja stanova, soba ili apartmana moraju ispuniti poreznu prijavu samo ako im je to jedini izvor prihoda. Stalno zaposlenima koji su prošle godine mijenjali posao, odnosno primali plaću od dva ili više poslodavaca, također se preporučuje da se obrate poreznicima. Iako su stalno zaposleni, odnosno prihod ostvaruju od nesamostalnog rada, podnošenjem porezne prijave pravo na povrat dijela poreza dobit će ratni vojni invalidi Domovinskoga rata te porezni obveznici na područjima od posebne državne skrbi. </p>
<p>Podsjetimo, kao i lani, porez se obračunava po tri porezne stope od 15, 25 i 35 posto, ovisno o visini prihoda. Najmanji mjesečni neoporezivi dio dohotka za 2002. iznosi 1250 kuna koji se može i povećati ako obveznik na sebe ima prijavljeno dijete. Uz te odbitke, poreznici će obveznicima umanjivati porez i za troškove, pri čemu najbolje prolaze novinari, umjetnici, književnici, odvjetnici liječnici i slične samostalne djelatnosti, kojima se priznaje 40 posto paušalnih troškova koje ne moraju dokazivati prilaganjem računa primjerice za režije, uredsku opremu ili putne troškove. </p>
<p>U nadi da će dobiti povrat iz godine u godinu raste broj prijava, pa poreznici očekuju da će prošlogodišnji rekord od 638.137 prijava opet biti premašen. Oni koji ne znaju ispuniti prijavu, mogu računati da će im u tome pomoći referenti u ispostavama. Građanima se savjetuje da prijavu predaju što prije kako bi izbjegli gužve, ili da je pošalju preporučeno.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sever: Sindikatima je neprihvatljivo skraćenje otkaznog roka</p>
<p>Neka se Vlada ne iznenadi, ako sindikalni odgovor bude žestok i čvrst, jer smo spremni radnike izvesti i na ulice, poručuje Krešimir Sever / Čelnici pet sindikalnih središnjica krajem sljedećeg tjedna dogovorit će zajedničke akcije, a Sever se nada da će im se priključiti i Matica sindikata javnih službi, koja jedina pristaje na smanjenje otkaznih rokova i otpremnina / Vlada želi otupiti oštricu sindikata, očito računajući na to da oni neće imati vremena za organiziranje prosvjeda ili općeg štrajka</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati odbijaju predložene izmjene Zakona o radu, kojima se smanjuju otpremnine, otkazni rokovi i druga prava. »Radnici će biti prepušteni nemilosti poslodavaca koji će ih otpuštati kad žele, a ničim se ne jamči brže zapošljavanje«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a Krešimir Sever.</p>
<p>Takvim potezima Vlada gura radnike na ulicu i uzima im jedini prihod (otpremninu) u vrijeme čekanja posla, kaže Sever. Vlada od radnika traži odricanja, ali ništa ne daje zauzvrat, dodaje Sever, a ovakvom novogodišnjom »čestitkom« poručuje radnicima da će im smanjiti prava kako bi im bilo bolje.</p>
<p>I sada se predlažu ista kresanja prava kao i proljetos kad su sindikati organizirali prosvjed zbog izmjene Zakona o radu. Vlada je još 2001. sa Svjetskom bankom dogovorila smanjivanje troškova otpuštanja i drugih prava, ali je to tada poricala, ističe Sever. »Tada smo prevareni, a Vlada nam je lagala, jer se na ista kresanja obvezala MMF-u i ugradila ih u izmjene Zakona o radu«, kaže Krešimir Sever.</p>
<p>Vlada je od listopada skrivala izmjene Zakona od sindikata, a sada u mjesec dana želi zbrzati pregovore i uputiti tekst u Sabor početkom veljače. Na taj način, smatra Sever, Vlada želi otupiti oštricu sindikata, očito računajući na to da oni neće imati vremena za organiziranje prosvjeda ili općeg štrajka. </p>
<p>»Neka se Vlada ne iznenadi, ako sindikalni odgovor bude žestok i čvrst, jer smo spremni radnike izvesti i na ulice«, poručuje Sever. Čelnici pet sindikalnih središnjica krajem sljedećeg tjedna dogovorit će zajedničke akcije, a Sever se nada da će im se priključiti i Matica sindikata javnih službi, koja jedina pristaje na smanjenje otkaznih rokova i otpremnina. </p>
<p>Za sindikate je, ističe Sever, neprihvatljivo skraćivanje otkaznog roka na samo tri mjeseca te smanjivanje otpremnina na četiri bruto plaće, uz iznimku za starije radnike koji bi dobili do šest plaća. Prema računici NHS-a, najviše će biti pogođeni radnici s nižim plaćama, a kako se otkazni rokovi skraćuju radnici će, uz manje otpremnine, i kraće vrijeme primati plaću do odlaska na burzu. </p>
<p>Radnik s bruto plaćom od 1800 kuna i 20 godina staža dobit će po novome 5400 kuna otpremnine umjesto sadašnjih 14.400 kuna, odnosno 9000 kuna ili 62,5 posto manje. Većini radnika otpremnine bi se prepolovile, a otpremnine bi se najviše smanjile radnicima s pet do deset, te sa 15 do 20 godina staža - čak 66, 7 posto.</p>
<p>NHS se protivi i slobodnom zapošljavanju na određeno vrijeme. Umjesto samo za zamjene i povećani opseg posla, poslodavci bi do tri godine mogli uzimati radnike na određeno bez ograničenja. Ako će poslodavci svake tri godine moći zaposliti novog radnika na određeno, malo će tko dobivati stalni posao. A takvi će »fleksibilni« radnici biti zakinuti, jer neće moći dobiti ni kredit u banci, ističe Sever.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Herman i Radoš potpisuju sporazum o suradnji</p>
<p>OSIJEK, 3. siječnja</p>
<p> - Nakon što u subotu, 4. siječnja, članovi »Hrasta-liberala Slavonije i Baranje« koje vodi bivši HSLS-ovac dr. Vilim Herman predstave programski dokument ove udruge građana, njihov će predsjednik s Jozom Radošem, predsjednikom Libre potpisati sporazum o političkoj suradnji »Hrasta« i Libre. Potvrdivši ovo Vjesniku, Herman je posebno naglasio kako će njegova udruga ostati samostalna, te povećavati prostornu pokrivenost djelovanja »Hrasta« u svih pet slavonskih županija. </p>
<p>»Kao moderna stranka, Libra pretpostavlja regionalizam i regionalno političko djelovanje te je za nas, ozbiljan i idealan politički partner«, dodaje bivši predsjednik liberala Slavonije i Baranje koji je sa svojim istomišljenicima odustao od političkog rada i djelovanja u HSLS-u Dražena Budiše. </p>
<p>Na pitanje hoće li njegove dojučerašnje kolege i u buduće pristupati »Hrastu«, Herman odgovara: »Nadam se da će moje bivše kolege biti moje sutrašnje kolege«. </p>
<p>Pojašnjavajući orijentaciju potpisnika najavljenog političkog sporazuma, odnosno stav da »Hrast« i Libra žele djelovati europski te da je za razvoj Slavonije i Baranje potreban politički konsenzus, Herman navodi da je njegova udruga do sada ostvarila dobru suradnju sa svima koji regionalizam doživljavaju kao jedan od uvjeta za razvoj, a bez zaostajanja u odnosu na druge dijelove Hrvatske. »U subotu ćemo u redove naše udruge i formalno učlanjivati ljude, a u ovom trenutku 'pokrili' smo Osijek, Antunovac, Ernestinovo, Bizovac, Čepin, Batinu, Đakovo i Donji Miholjac«, kaže Herman. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ove godine razminirat će se 110 četvornih kilometara zemljišta</p>
<p>Cilj HCR-a idućih godina bit će pristup upravo površinama koje nisu minirane, ali su minski sumnjive, rekao je Jungwirth / Na razini države je u 2002. godini na korištenje vraćeno oko 70 četvornih kilometara razminiranih površina</p>
<p>VINKOVCI, 3. siječnja</p>
<p> - Na području Vukovarsko-srijemske županije prošle je godine razminirano šest četvornih kilometara, a ove godine Hrvatski centar za razminiranje (HCR) namjerava u toj županiji razminirati približno devet četvornih kilometara minski sumnjivih površina, istaknuo je u Vinkovcima ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth.</p>
<p> Podsjetio je da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji za razminirati još ostalo oko 17 četvornih kilometara razminiranih površina. »Cilj HCR-a idućih godina bit će pristup upravo onim površinama koje nisu minirane, ali su minski sumnjive«, rekao je Jungwirth, dodajući da je na razini države u 2002. godini na korištenje vraćeno oko 70 četvornih kilometara minski sumnjivih površina od čega je 29 četvornih kilometara razminirano.</p>
<p> »Ove godine HCR namjerava u Hrvatskoj razminirati oko 110 četvornih kilometara minski sumnjivih površina«, najavio je Jungwirth podsjetivši da plan razminiranja državnog zemljišta za 2003. još nije donesen, te da se očekuje kako bi ga Vlada mogla prihvatiti u siječnju.</p>
<p> Ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth u Vinkovcima je bio nazočan Koordinaciji gradonačelnika i načelnika gradova i općina Vukovarsko-srijemske županije na kojoj se raspravljalo o planovima i prioritetima razminiranja u 2003. godini. </p>
<p> Po riječima vukovarsko-srijemskog župana Nikole Šafera, prioriteti će biti okućnice i komunalna infrastruktura, te poljoprivredne i druge površine koje se koriste u svrhu poticanja malog poduzetništva.</p>
<p> Uz zadovoljstvo dosadašnjim tijekom razminiranja, župan Šafer izrazio je i bojazan da bi proces razminiranja mogao potrajati još dugi niz godina. »Nemamo vremena čekati sljedećih sedam ili osam godina da se ovo područje razminira u cijelosti«, rekao je Šafer, dodajući kako prisutnost mina u Vukovarsko-srijemskoj županiji dodatno otežava dolazak kako domaćeg, tako i stranog kapitala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dobar izgovor za Clonaid: roditelji strahuju da im sud ne oduzme »Evu«</p>
<p>MIAMI, 3. siječnja</p>
<p> - Američki odvjetnik Bernard Siegel od suda u Floridi zatražio je da oduzme skrb nad navodno kloniranim djetetom tvrdeći da sekta raelijanaca i roditelji iskorištavaju dijete i da bi ono zbog toga moglo imati teške posljedice.</p>
<p> »Brine me činjenica da se s djetetom, ako je to istina, loše postupa, da bi moglo imati teške genetske posljedice i da ga Clonaid iskorištava«, izjavio je Siegel za AFP.</p>
<p> »Clonaid želi izvući komercijalnu korist od kloniranja i namjerava od potencijalnih klijenata tražiti 200 tisuća dolara po klonu«, kaže Siegel.</p>
<p> Istodobno je predsjednica Clonaida i pripadnica sljedbe raelijanaca Brigitte Boisselier za TV postaju France 2 ustvrdila da nije sigurno da će biti dopušteno da neovisni stručnjak napravi pokuse na prvom navodno kloniranom djetetu koje je medijima poznato pod imenom »Eva«.</p>
<p> »Roditelji su mi rekli da će u idućih 48 sati odlučiti hoće li to dopustiti ili neće«, rekla je Bosselier, navevši da bi motivi odustajanja mogli biti opasnosti za dijete, odnosno mogućnost da dijete bude oduzeto roditeljima. </p>
<p>Istodobno, Brigitte Boisselierje najavila da će se do kraja tjedna negdje u Europi roditi i drugo klonirano dijete. »Možda će drugo dijete biti dostupnije jer je riječ o Europi, a zemlja u kojoj će se roditi možda bude manje osjetljiva«, rekla je ona i dodala da će se dijete roditi ovih dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Banski dvori ne žele komentirati poruke State Departmenta </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Visoki vladin dužnosnik u petak nije želio službeno komentirati poruke State Departmenta o trenutačnom izručenju generala Janka Bobetka i Ante Gotovine Haagu. »Mi smo svoj posao napravili, a oni su vjerojatno zbunjeni«, naglasio je taj izvor, dodavši: »Pitajte ih za Bin Ladena«. </p>
<p>Naime, posebni izaslanik za pitanja ratnih zločina u State Departmentu Pierre Richard Prosper, najavljujući turneju po jugoistočnoj Europi, poručio je da SAD nije zadovoljan suradnjom Hrvatske, SRJ i BiH s Haagom.</p>
<p> Uhićenje i izručenje generala Bobetka i Gotovine bit će glavna tema Prosperovih razgovora u Zagrebu u drugoj polovici siječnja s visokim hrvatskim dužnosnicima. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bez rasprave o privatizaciji Sunčanog Hvara </p>
<p>Osniva se registar godišnjih financijskih izvješća. Njime se žele objediniti svi temeljni podaci o poslovanju 80.000 pravnih osoba koje posluju po principu dobiti / Linić i Crkvenac ovlašteni za potpisivanje pisma namjere i memoranduma Vlade i MMF-a</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Vlada je odlučila na prvoj ovogodišnjoj sjednici održanoj iza zatvorenih vrata u petak osnovati registar godišnjih financijskih izvješća. Kako su novinarima objasnili potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac, tim se registrom žele objediniti svi temeljni podaci o poslovanju svih pravnih osoba koji posluju po načelu dobiti, a njih je 80.000. U registar neće ući neprofitne organizacije, primjerice škole, i neprofitne udruge. Registrom će se uz naknadu moći koristiti sve tvrtke i građani. Upravo zahvaljujući naknadi, smatraju u Vladi, registar će se tijekom dvije godine isplatiti. Namjera je da se u njega odmah uvrste financijska izvješća za 2002. godinu pa je zato zakon koji regulira osnivanje registra upućen u hitnu saborsku proceduru. </p>
<p> Poduzeća će, naglasili su Linić i Crkvenac, završna godišnja izvješća, odnosno njihove obrascem utvrđene dijelove, slati Fini koja će ih dalje prema potrebi distribuirati.</p>
<p>U Vladi obećavaju višestruku korist od osnivanja takvog registra, jer će uvidom u njega poduzetnici odmah imati sve informacije o poslovanju poduzeća s kojima žele raditi. Bit će olakšana i izrada financijskih analiza i statistika stanja u nacionalnoj ekonomiji. Nosioci tog projekta su Fina, HNB, Državni zavod za statistiku i Ministarstvo financija. Kako je objasnio Linić, nakon ukidanja SDK 1992. u kojem su se prikupljali podaci o poslovanju fizičkih i pravnih osoba, taj dio prebačen je na trgovačke sudove. No nije ništa učinjeno, »osim skupljanja knjiga po hodnicima«, jer sudovi nisu ni kontrolirali jesu li pravni subjekti predali godišnje financijsko izvješće. </p>
<p>Projekt donira norveška vlada, a Banski dvori na unošenju tzv. povijesnih podataka u registar, odnosno podataka o poslovanju poduzeća od 1999. naovamo, namjeravaju zaposliti studente putem programa »S faksa na posao«. </p>
<p> Vlada je ovlastila Linića i Crkvenca da potpišu pismo namjere i memorandum o ekonomskoj i financijskoj politici između hrvatske vlade i MMF-a. Odlučeno je i da će se do kraja ožujka primjenjivati Privremeni sporazum između Hrvatske i Slovenije o pograničnom prometu i suradnji. Utvrđen je ugovor o određivanju cestovnih i graničnih prijelaza između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i BiH. Sa Slovenijom su definirana četiri međunarodna prijelaza, a do kraja 2003. potrebno je odrediti preostale granične prijelaze utvrđene tim sporazumom. Vlada nije u petak odlučivala o privatizaciji Sunčanog Hvara. Ta će točka biti uvrštena na dnevni red za dva tjedna nakon što se o tome pokušaju dogovoriti čelnici koalicije, doznaje se neslužbeno u Banskim dvorima. Vlada je osnovala Odbor za pripremu i praćenje posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Hrvatskoj kojem je na čelu potpredsjednik Vlade Goran Granić.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Od 13. do 17. siječnja zatvorene osnovne škole </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Na samom početku drugog polugodišta, od 13. do 17. siječnja, većinski sindikat osnovnoga školstva Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) organizirat će petodnevni štrajk u 768 osnovnih škola u Hrvatskoj. Bilo bi to prvi put da škole zbog štrajka budu zatvorene. </p>
<p>»Bili smo najstrpljiviji sindikat, naprezali smo se da do štrajka ne dođe, no Vlada nije imala sluha i natjerala nas je u to«, rekao je u petak, na konferenciji za novinare predsjednik SHU-a Dalimir Kuba. Glavni razlog za štrajk neuspjeli su pregovori Vlade i Sindikata. Vlada je, naime, odbila povećati plaće svim zaposlenicima u osnovnom školstvu, što je tražio Sindikat, te pristala na povećanje plaća samo nastavnicima. SHU to smatra diskriminacijom, a odluku Vlade o povećanju plaća samo nastavnom osoblju smatra kršenjem Konvencije o slobodi kolektivnog pregovaranja Međunarodne organizacije rada, koju je ratificirala i Hrvatska. </p>
<p>Prema informacijama SHU-a, takvo kršenje Međunarodne konvencije dosad je zabilježeno jedino na Mauricijusu. »Ne možemo dopustiti da demokratski izabrana vlada krši Međunarodnu konvenciju i ruši sindikalizam u Hrvatskoj«, poručio je Kuba. Da bi se plaće povećale nastavnom i nenastavnom osoblju, potrebno je, prema računici Sindikata, još 80 milijuna kuna. »Taj novac ministar prosvjete Vladimir Strugar skriva u svom ministarstvu«, tvrdi Kuba, koji je u petak postavio javnosti nagradno pitanje: »Koliko će poskupjeti javni prijevoz?«. Prema Strugaru, kaže Kuba, prijevoz bi trebao poskupjeti 51 posto, jer je za tu stavku u Ministarstvu prosvjete osigurano čak 57 milijuna kuna. </p>
<p>Strugar, tvrdi čelnik Sindikata hrvatskih učitelja, »skriva« i oko 30 milijuna kuna zbog onih 400 zaposlenika koji su ispunili uvjete za mirovinu, no i dalje su na platnim listama Ministarstva prosvjete i rade u školama. »Da je novac dostatan za povećanje plaća svim zaposlenicima u školstvu zapravo skriven u Ministarstvu, dobro zna Strugar, njegova ekipa, ali i Goran Granić«, kaže Kuba. </p>
<p>Naglašava da se reforma školstva neće dogoditi bez podrške SHU-a, jer su »nositelji reforme učitelji i ostali zaposlenici u školama, a ne Strugar i njegova suita«. Dodao je da je štrajk poruka građanima da zaposlenici u osnovnom školstvu nisu zadovoljni mrvicama i žele pristojne plaće, te da Vlada još ima vremena desetak dana za nove pregovore kojima bi eventualno mogla izbjeći štrajk. </p>
<p>To je prvi put da se štrajk najavljuje po načelu zatvorenih škola. Kako je objasnio Kuba, to znači da nastave neće biti jer se učitelji neće pojaviti na radnim mjestima.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U štrajku i srednje škole?</p>
<p>Štrajk Sindikata hrvatskih učitelja podržat će i najveći srednjoškolski sindikat</p>
<p> - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, no hoće li i srednje škole, poput osnovnih, biti zatvorene, znat će se nakon odluke Skupštine Nezavisnog sindikata 7. siječnja. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Nezavisnog sindikata, Andrije Puljevića, Skupština sindikata donijela je još 29. studenoga prošle godine odluku da je spremna poduzeti sindikalne akcije ako Vlada poveća plaće samo nastavnicima. I Puljević upozorava da je podjela na nastavno i nenastavno osoblje kršenje Međunarodne konvencije, po kojoj poslodavac ni na koji način ne smije utjecati na odnose unutar sindikata, odnosno favorizirati jednu skupinu u sindikatu na račun druge. </p>
<p>»U štrajk 13. siječnja išli bismo i neovisno o Sindikatu hrvatskih učitelja. No, smatram da je dobro da SHU kreće u štrajk, kao i to da je mjesto u štrajku svim školskim sindikatima. No hoće li svi štrajkati ili neće, pitanje je sindikalizma«, kaže Puljević. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Granić: Dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - »Razgovori sa sindikatima osnovnih i srednjih škola završeni su i više ih neće biti«, izjavio je nakon sjednice Vlade, komentirajući najavu štrajka zaposlenika u osnovnim i srednjim školama, potpredsjednik Vlade Goran Granić. Naglasio je da dani provedeni u štrajku, ako do njega dođe, neće biti plaćeni. Prema Granićevim riječima, plaće nenastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama izjednačene su s plaćama svih ostalih državnih službenika i namještenika u javnim i državnim službama. Istaknuo je da bi, ako se korigiraju plaće nenastavnom osoblju u školama, po načelu pravednosti to trebalo učiniti i ostalima. »U tom slučaju ne radi o 80 milijuna kuna, već o iznosu između 500 i 700 milijuna«, istaknuo je Granić. Vlada smatra da nema potrebe za korekcijom, a iznimka su bile plaće učitelja i nastavnika. Ustvrdio je i da Banski dvori neće odustati od te odluke. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vlada prihvatila prijedlog da Lucić bude kandidat za načelnika Glavnog stožera </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja </p>
<p> - Vlada je u petak prihvatila prijedlog da Josip Lucić bude kandidat za načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, te ga uputila u Sabor. </p>
<p>General zbora Petar Stipetić umirovljen je s dužnosti načelnika Glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga u ponedjeljak, 30. prosinca. Tada je iz Ureda Predsjednika objavljeno da je izvanredno promaknut u stožernog generala s još 16 visokih časnika, a to je u petak s potvrdila i Služba za odnose s javnosti Ministarstva obrane. </p>
<p>Do službenog imenovanja, dužnost načelnika Glavnog stožera obavlja dosadašnji zamjenik načelnika general Josip Lucić što je i uobičajena zakonska procedura, ističu u Ministarstvu obrane. </p>
<p> Na Staru godinu, 31. prosinca, obavljena je procedurom propisana primopredaja dužnosti između generala Stipetića i Lucića.</p>
<p> Zamjenika načelnika Glavnog stožera primio je u četvrtak navečer i predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p> General Stipetić obavio je na Staru godinu i jednu od zadnjih obveza, potpisavši zapovijed o imenovanju na dužnost skupine visokih časnika na odgovorne položaje u Oružanim snagama, koje je nekoliko dana ranije na te položaje imenovao predsjednik Mesić.</p>
<p> Po toj zapovijedi, među ostalima, general Marijan Mareković imenovan je zapovjednikom Kopnene vojske, komodor Zdravko Kardum zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice, a brigadir Viktor Koprivnjak zapovjednikom Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. </p>
<p> Budući da je Mareković donedavna bio pomoćnik ministrice obrane za upravljanje ljudskim resursima, u Ministarstvu obrane nisu znali reći kad će na njegovo mjesto biti imenovan drugi čovjek i tko bi to mogao biti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Koalicija odgovorno na svom poslu do kraja godine </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Koalicijski partneri, koji su se prvi put u 2003. sastali u petak na radnom ručku, kojim su obilježili treću godišnjicu na vlasti, složili su se da svoj posao moraju odgovorno odraditi do kraja ove godine.</p>
<p> »Koalicija je sasvim stabilna, barem još desetak dana do sljedećeg sastanka«, izjavio je, rekavši da se radi o šali, premijer Ivica Račan nakon povratka s ručka vladajuće petorke, koji je održan u zagrebačkom restoranu »Gračanka«. </p>
<p>Naglasivši kako su se šefovi vladajućih stranaka sastali radno i neformalno, te »malo govorili o koaliciji i njenoj perspektivi«, premijer je dodao kako je njegov stav da koalicija »nije rekla sve što je imala«. </p>
<p> »Spadam u one koji drže da je zadaća koalicije da završi mandat«, naglasio je Račan. Prema njegovim riječima, aktualna problematika privatizacije turističke tvrtke »Sunčani Hvar« nije bila tema razgovora, no najavio je da će se problemom privatizacije općenito, kao i privatizacije »Sunčanog Hvara«, koalicija baviti na sljedećim sastancima. Premijer je najavio da će Vlada odgovoriti i na tezu u javnosti da rasprodaje i pljačka Hrvatsku. »Pokazati ćemo što je ova Vlada rasprodala, a što su opljačkale ili rasprodale prijašnje Vlade«, kazao je premijer, odbivši komentirati izjave predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića koji je u jednom od intervjua kazao da se partneri do kraja siječnja moraju dogovoriti o konceptu privatizacije, a u suprotnom HSS izlazi iz koalicije. </p>
<p>»Vjerujem da ćemo s našim partnerima, HSS-om i ostalima, uspjeti trezveno razgovarati o stanju stvari i vidjeti kako ćemo dalje«, rekao je Račan, naglašavajući da je umjesto paušalih ocjena za i protiv privatizacije, Hrvatskoj potreban analitički govor o privatizaciji, te umjesto dileme državno ili privatno vlasništvo, »možda treba govoriti o mješovitom vlasništvu«. </p>
<p>Govoreći o »Sunčanom Hvaru«, Račan je podsjetio da je Vlada donijela svojevremeno zaključak po kojem 12 turističkih poduzeća treba restrukturirati, a među njima je bio i »Sunčani Hvar«. Naglasio je da ta odluka nije bila provedena zbog otpora uprave »Sunčanog Hvara« i lokalnih vlasti, koji su argumentirali tvrdnjom da poduzeće ne treba razdvajati. Također je napomenuo da je riječ o međunarodnom natječaju, da je situacija ozbiljna i da je Vlada svjesna posljedica bude li natječaj izigran. </p>
<p> Inače, čelnici koalicije trogodišnjicu mandata obilježili su ribljim specijalitetima, crnim i bijelim vinom, te fritulama, koje je premijer Račan, vrativši se u Banske dvore, podijelio i s novinarima. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Dogovor o hrvatskoj diplomatskoj inicijativi </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić sastao se u petak na Pantovčaku s premijerom Ivicom Račanom, potvrđeno je iz Ureda predsjednika. Kako neslužbeno doznajemo, bio je to njihov uobičajen susret i razgovarali su o aktualnim temama. Među ostalim bilo je, navodno, riječi o hrvatskoj diplomatskoj inicijativi - o putovanjima u zapadnoeuropske zemlje radi dobivanja potpore za priključenje Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p> Neslužbeno doznajemo da je ponovo potvrđena suglasnost za imenovanje generala Josipa Lucića novim načelnikom Glavnoga stožera Oružanih snaga. S obzirom na to da da se obilježava i trogodišnjica koalicijske vlasti bila je to prigoda i za razgovor predsjednika države i Vlade o njezinim dosadašnjim učincima.</p>
<p> Budući da je premijer Račan zbog viroze izbivao s ovotjednog primanja što ga je predsjednik Mesić priredio za državne dužnosnike, njihov se susret i očekivao do kraja ovoga tjedna. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030104].
|
