NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031103].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 196617 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Biračima se nude i obećanja koja udaljuju Hrvatsku od EU-a</p>
<p>Većina ideja koje iznose političke stranke je pozitivno usmjerena i teoretski provediva, ali se pri predstavljanju programa rijetko ili nikada govori o tome kako će se oni provesti, komentira za »Vjesnik« Ante Žigman, glavni ekonomist Raiffeisenbanke / U fiskalnoj politici najradikalniji je zahtjev HSS-a za uvođenjem višestrukih poreznih stopa, ovisno o sektoru proizvodnje, model promišljanja karakterističan za sedamdesete i osamdesete godine prošloga stoljeća. Program HSLS-a i DC-a tehnički je najkonfuzniji, pisan gotovo tehnikom romana toka svijesti, kaže analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Ako je suditi prema dosad objavljenim gospodarskim programima hrvatskih političkih stranaka, gospodarstvo ni na predstojećim izborima neće doživjeti afirmaciju. </p>
<p>Naime, iščitavajući stranačke gospodarske programe, nameće se zaključak kako politička arena hrvatskoj javnosti ni ovoga puta ne nudi ništa novo. Gospodarska je problematika, doduše, zastupljenija nego na prethodnim izborima, ali zajednički je nazivnik svih stranačkih gospodarskih programa da su općeniti i previše okrenuti prošlosti. K tome, neki od njih, premda deklarativno podupiru ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU), nude rješenja koja su u izravnoj suprotnosti s obvezama koje naša zemlja ima ili će uskoro imati u procesu eurointegracija. </p>
<p>»Ekonomska politika za koju se zauzimaju najveće hrvatske političke stranke pokazuje vrlo općenit i pragmatičan pristup. Većina ideja koje iznose političke stranke je pozitivno usmjerena i teoretski provediva, ali se pri predstavljanju programa rijetko ili nikada govori o tome 'kako' će se oni provesti«, komentira za Vjesnik Ante Žigman, glavni ekonomist Raiffeisenbanke. </p>
<p>Po njemu, predizborni gospodarski programi hrvatskih stranaka i dalje se teško mogu uspoređivati sa svojim zapadnim uzorima. </p>
<p>»Ekonomski programi nekih zapadnoeuropskih stranaka okrenuti su nama nezamislivim temama, kao što su zaštita zaposlenih, nova politika radnih mjesta, smanjenje broja radnih sati radi postizanja pune zaposlenosti i drugim prijedlozima za poboljšanje života i ekonomske situacije građana«, ističe Žigman.</p>
<p>Većina stranačkih programa u mnogočemu odudara od prostora i vremena, sukus je onoga što je za Vjesnik prokomentirao analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević. Ova je konstatacija posebno izražena u segmentu monetarne politike, kojom se i ovoga puta bave gotovo sve stranke, iako ona ne spada u domenu njihova djelovanja.</p>
<p>»Kada je riječ o monetarnoj politici, većina ljudi koja je pisala programe nije shvatila da se ambijent značajno promijenio, pa gotovo svi u buduću ingerenciju Vlade stavljaju pitanje tečaja i vođenje monetarne politike. Na njihovu veliku žalost, a možda i zbog neinformiranosti, valja reći da je ingerencija vođenja monetarne politike u potpunosti u rukama Hrvatske narodne banke (HNB), s jasno definiranim ciljem stabilnosti cijena«, kaže Lovrinčević.</p>
<p>Primjećuje kako, među dosad prezentiranim gospodarskim programima, HNS i HSLS-DC vrlo eksplicitno zagovaraju slabljenje kune. U programu HSS-a to, doduše, ne piše tim riječima, ali između redaka jasno se iščitava takva nakana. </p>
<p>»Štoviše, HSS je najradikalniji kod stava promjene institucionalne pozicije HNB-a i zagovara povratak na mehanizam izravnog financiranja države od strane središnje banke. Međutim, taj je koncept, karakterističan za socijalističko razdoblje, prevladan u većini tranzicijskih zemalja i posve je nekompatibilan s procesom približavanja Europskoj uniji (EU)«, naglašava Lovrinčević.</p>
<p>Sličan osjećaj za stvarnost hrvatske stranke pokazuju i u fiskalnoj politici. Leitmotiv njihovih obećanja ovdje je smanjenje PDV-a ili uvođenje nove, snižene stope tog poreza. </p>
<p>»Najradikalniji je ponovno zahtjev HSS-a za uvođenjem višestrukih poreznih stopa, ovisno o sektoru proizvodnje. To je model promišljanja karakterističan za sedamdesete i osamdesete godine prošloga stoljeća i uglavnom je u potpunosti napušten kao instrument suvremene industrijske politike, a nije u skladu ni sa zahtjevima prostora kojem pristupamo i koji afirmira mjere horizontalne industrijske politike«, primjećuje Lovrinčević. </p>
<p>Dodaje kako se stranke mahom slažu oko potrebe povećanja trošarina, s izuzetkom koalicije HSLS-DC, koja zagovara njihovo smanjenje. Kada je, pak, riječ o rashodnoj strani proračuna, primjetna je »suša« ideja.</p>
<p>»Program HSLS-DC je tehnički najkonfuzniji, pisan gotovo tehnikom romana toka svijesti. Osnovna makroekonomska kretanja on promatra kroz prizmu urote MMF-a i Svjetske banke prema Hrvatskoj. Riječ je, doduše, o prilično često spominjanoj tezi u javnosti, ali koja je apsolutno beskorisna, jer ne nudi neku posebnu alternativu«, ocjenjuje Lovrinčević.</p>
<p>»Kroz programe se ponekad iščitavaju i pojmovi koji pripadaju razdoblju udruženog rada, poput 'baze i nadgradnje', 'društvenog proizvoda' i slično. To sve u dobroj mjeri oslikava mentalni, ali i znalački kapacitet autora pojedinih gospodarskih programa stranaka«, naglašava naš sugovornik. </p>
<p>Primjećuje i kako ni jedan od dosad objavljenih programa ne govori ništa spomena vrijedno o tržištu rada i socijalnoj politici. Umjesto toga, stranke biračima nude licitiranje stopama gospodarskog rasta, koje se obično ne stavljaju u predizborne programe, osim kao ciljevi kojima se teži. Uz to, pojedini se programi, poput HNS-ova, previše oslanjaju na infrastrukturne projekte.</p>
<p>»Velik dio programa uglavnom se bavi nabrajanjem ciljeva, dok je konkretnih mjera, osim djelomično u slučaju HNS-a, vrlo malo. Dojam je da su stranke te papire pisale tek toliko da ih sklepaju na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i da bi se, u slučaju dolaska na vlast, vjerojatno ponovno pojavio sindrom nepripremljenosti u početnom razdoblju«, Lovrinčevićeva je ocjena.</p>
<p>Na kraju, može se zaključiti kako prosječan birač iz stranačkih predizbornih programa zapravo ne može odgonetnuti u kojem će se pravcu okrenuti kompas ekonomske politike u Hrvatskoj nakon izbora. Jer, dok dvije vodeće stranke u zemlji – SDP i HDZ, uglavnom nude »kontinuitet« s dosadašnjom ekonomskom politikom, manje stranke traže »radikalne zaokrete«. Kako je jasno da će i nova vladajuća garnitura na Markovu trgu biti koalicijska, micanje klatna između »kontinuiteta« i »radikalnih zaokreta« očito će velikim dijelom ovisiti o odnosu snaga u Saboru i Vladi. </p>
<p>Ipak, valja podsjetiti da se Hrvatska nalazi na putu približavanja EU, te da je preuzela niz obveza prema međunarodnim institucijama i organizacijama. Već taj element dovoljno govori kako manevarskog prostora za neke »radikalne zaokrete« u hrvatskoj ekonomskoj politici neće biti ni u poslijeizbornom razdoblju. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zastupnici manjina i dijaspore sastavljaju vladu</p>
<p>Manjinski bi zastupnici, ponove li se rezultati trećesiječanjskih izbora, mogli biti glasačka rezerva vladajuće koalicije / Ne treba zaboraviti da se oni često, veoma diskretno, priklanjaju većini, što je razumljivo ako se ima na umu da većina odlučuje o proračunu, a time i o financiranju potreba nacionalnih manjina / Zastupnici dijaspore biraju se s liste koja ima 14 kandidata, a koliko će ih biti izabrano ovisi o tome koliko će birača izaći na izbore u Hrvatskoj i u dijaspori jer njihov broj određuje tzv. nefiksna kvota</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga </p>
<p> – Prema svim prijeizbornim anketama pred nama su najneizvjesniji izbori dosad. Prebrojavanja mogućih osvojenih zastupničkih mjesta upućuju na to da bi eventualna koalicija desnog centra mogla imati 71 ili 72 zastupnika, a moguća koalicija lijevog centra 68 ili 69 zastupnika. Naravno, te se procjene do izbora mogu i promijeniti. </p>
<p>Takva malena razlika povećat će važnost izbora manjinskih zastupnika i zastupnika s liste za dijasporu. Naime, pomoću njih moći će se osigurati većina u Saboru i potpora vladi. Nacionalne manjine biraju osam zastupnika, pripadnici srpske manjine biraju tri, mađarske i talijanske po jednog, češke i slovačke jednog, albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske jednog, a jednog zastupnika imat će pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine. Manjinski bi zastupnici, ponove li se rezultati trećesiječanjskih izbora, mogli biti glasačka rezerva vladajuće koalicije. </p>
<p>Naime, od pet zastupnika manjina u nedavno raspuštenom sazivu Sabora dvojica su LS-ovci: Tibor Santon (zastupnik mađarske manjine) i Borislav Graljuk (zastupnik austrijske, njemačke, rusinske, ukrajinske i židovske manjine). Zdenka Čuhnil (zastupnica češke i slovačke manjine) članica je HSS-a. Zastupnik talijanske manjine Furio Radin formalno je nezavisni zastupnik, iznimno blizak IDS-u koji je, i nakon napuštanja Vlade sredinom 2001., u svakoj kritičnoj situaciji podupirao koaliciju. Budu li oni ponovno izabrani i dogovore li se SDP i HSS o koaliciji, oni bi vrlo vjerojatno poduprli tu koaliciju. </p>
<p>Zastupnik srpske nacionalne manjine Milan Đukić (SNS) u prošlih se nekoliko godina posvađao gotovo sa svima i pitanje je kome će se (ako će se) nepredvidljivi Đukić, bude li izabran, prikloniti. Osvoji li Stanimirovićev i Pupovčev SDSS dva zastupnika na izborima za zastupnika srpske nacionalne manjine, može se očekivati da bi oni funkcionirali slično IDS-u nakon formalna izlaska iz koalicije. </p>
<p>Međutim, kada je riječ o predstavnicima nacionalnih manjina ne treba zaboraviti da se oni često, veoma diskretno, priklanjaju većini, što je razumljivo ako se ima na umu da većina odlučuje o proračunu, a time i o financiranju potreba nacionalnih manjina. Takvo diskretno priklanjanje većini nije pravilo. Formira li se vlada desnog centra, teško se može očekivati od, primjerice, Radina, da će je poduprijeti.</p>
<p>Prevagu bi mogli donijeti i zastupnici iz dijaspore. Dosad su to bili samo HDZ-ovi članovi. Na prošlim izborima izabrano je šest zastupnika dijaspore (Milan Kovač, Zdenka Babić Petričević, Ljubo Ćesić Rojs, Zdravka Bušić, Ante Beljo i Krunoslav Kordić). Zastupnici dijaspore biraju se s liste koja ima 14 kandidata, a koliko će ih biti izabrano ovisi o tome koliko će birača izaći na izbore u Hrvatskoj i u dijaspori. Njihov broj određuje tzv. nefiksna kvota. </p>
<p>Konkretno, na prošlim je izborima na jednog izabranog zastupnika u Hrvatskoj bilo malo manje od 20 tisuća glasova. Na izbore u dijaspori izašlo je malo više od 120 tisuća birača. Broj izašlih birača dijeli se s potrebnim glasovima za jedan mandat i tako je na prošlim izborima izabrano šest zastupnika dijaspore. Međutim, pitanje je može li HDZ na ovim izborima računati da će osvojiti sve mandate (ma koliko ih bude) iz dijaspore. </p>
<p>Naime, HB-HIP vrlo vjerojatno računa da će osvojiti pokoji mandat u dijaspori. Upitno je bi li se ti zastupnici priklonili ikojoj koaliciji. Nadalje, u izbornom se zakonu ne spominje pojam »dijaspora« nego »birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj«. To pak znači da Srbi iz Hrvatske koji žive u SiCG mogu glasovati za takvu listu. Namjeru da izađu s listom za dijasporu ima Stanimirovićev SDSS. Privuče li na izbore 40 do 50 tisuća birača, mogao bi računati na dva zastupnika. Većina tih potencijalnih birača morala bi se prije izbora upisati u birački popis. Eventualno izabrani zastupnici sa SDSS-ove liste »otkinuli« bi pokojeg zastupnika HDZ-u i mogućoj koaliciji desnog centra, ali je malo vjerojatno da bi eventualna koalicija lijevog centra pristala ući u aranžmane s njima. </p>
<p>Koliko će birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) izaći na izbore ovisi i o tome koliko će birališta u inozemstvu biti otvoreno. Bez obzira na SDSS-ove planove malo je vjerojatno da će velik broj birača izaći na izbore u SiCG. Jedan od razloga (ne i jedini) mogao bi biti i taj što bi morali dosta putovati do birališta. Međutim, za HDZ veliku ulogu može igrati broj birališta u BiH. Što ih bude više, veća je mogućnost solidnog odziva birača na izbore. Inače, na prošlim izborima od 360.110 upisanih birača u XI. izbornoj jedinici izašlo ih je 127.046. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HDZ BiH ne sudjeluje u sastavljanju liste za dijasporu</p>
<p>Hercegovački su vođe zagovarali da se među kandidate za ulazak u Sabor uvrste i političari koje je u BiH smijenio visoki predstavnik međunarodne zajednice</p>
<p>SARAJEVO, 2. studenoga</p>
<p> – Hrvatska demokratska zajednica BiH ipak neće ni na koji način sudjelovati u sastavljanju liste za dijasporu. HDZ-a Republike Hrvatske Tu je informaciju u nedjelju Vjesniku potvrdio glasnogovornik HDZ-a BiH Pero Pavlović, naglasivši da su u toj stranci bili nezadovoljni ponuđenim mjestima na listi za izbor zastupnika u Hrvatski sabor iz posebne, XI. izborne jedinice, u kojoj biraju hrvatski državljani koji žive izvan domovine.</p>
<p>»Nismo ni dostavljali prijedloge naših imena za listu, jer je nakon razgovora koje je s vodstvom HDZ-a u Zagrebu imao naš predsjednik Bariša Čolak otprilike profiliran sastav lista na kojima su nama ponuđene manje-više formalne pozicije. Smatrali smo da su to sve pozicije ispod onih s kojih bi kandidati realno mogli ući u Hrvatski sabor, pa smo odlučili uopće ne sudjelovati u kreiranju tih lista«, kazao je Pavlović.</p>
<p>Za susreta Sanader – Čolak, predsjednik hrvatskoga HDZ-a sasvim je jasno čelniku »sestrinske« stranke u BiH dao do znanja da pri sastavljanju HDZ-ove liste za dijasporu HDZ BiH ne može imati presudnu ulogu, tim više što su hercegovački vođe zagovarali da se među kandidate za ulazak u Hrvatski sabor uvrste i političari koje je u BiH smijenio visoki predstavnik međunarodne zajednice, poput Ive Andrića-Lužanskog, Marka Tokića, Zdravka Batinića, pa čak i uklonjenog lidera tzv. »hrvatske autonomije« u BiH Ante Jelavića.</p>
<p>Ivi Sanaderu i HDZ-u Hrvatske sasvim sigurno ne treba takva konfrontacija s Uredom visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, jer političari koje je ponudio HDZ BiH u svojoj zemlji ne mogu obnašati bilo kakve javne dužnosti. OHR je najmoćnija institucija u BiH i bilo kojoj vlasti u Zagrebu, pa i eventualnoj HDZ-ovoj nakon izbora, ne trebaju sukobi s tako važnim čimbenikom u susjednoj zemlji. </p>
<p>Vjesnikovi izvori tvrde da je HDZ BiH kao minimum svojih zahtjeva postavio mogućnost biranja jedne od triju osoba u vrhu HDZ-ove liste za dijasporu, a HDZ Hrvatske ponudio je četvrtu poziciju. Kako prognoze govore da bi dijaspora na ovim izborima mogla izabrati najviše tri zastupnika u Hrvatskom saboru primjenom tzv. nefiksne kvote, jasno je zašto je ponuda iz Zagreba ocijenjena samo formalnom.</p>
<p>No, loši odnosi između dviju »sestrinskih stranaka« nisu od jučer i najnoviji raskol, naravno, nije uzrokovan samo formalnim razlozima. Kako Vjesnik doznaje od visokopozicioniranog izvora u HDZ-u BiH, koji je želio ostati neimenovan, »tvrdolinijašima« u HDZ-u BiH nikako se ne sviđaju promjene u stranci koje je proveo Ivo Sanader i zapravo mnogo više simpatija gaje prema Hrvatskom bloku Ivića Pašalića.</p>
<p>»Uvjeren sam da najmanje 80 posto aktualnog čelništva HDZ-a BiH podržava Pašalića u odnosu na Sanadera«, kaže naš izvor, dodajući da su čelnici HDZ-a BiH prigodom razgovora o sastavljaju liste za dijasporu postavljali zahtjeve koji su logično vodili prema nemogućnosti bilo kakva dogovora, jer su zapravo tražili da sami sastave cijelu listu.</p>
<p>U ovom je trenutku zanimljivo hoće li HDZ BiH pozvati svoje simpatizere da izađu na izbore za Hrvatski sabor i za koga da glasuju. Na prošlim izborima, od 116.000 glasova iz dijaspore njih 100.000 je bilo u Bosni i Hercegovini, a tada je iseljeništvo izabralo šestero zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjedništvo HDZ-a BiH će sjednicu posvećenu odnosu prema HDZ-u Hrvatske i predstojećim izborima za Sabor održati u utorak, dan poslije rokova za predaju lista kandidata. Glasnogovornik Pavlović nije želio nagađati što će se dogoditi.</p>
<p>U svakom slučaju, evidentno je da će birači u BiH imati dovoljno izbora, jer su i druge stranke ponudile svoje liste, poput HB-a i HIP-a, HSS-a, HNZ-a, Narodne stranke »Radom za boljitak«, a po svemu sudeći, bit će istaknuta i tzv. generalska lista.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Odlučna politička akcija</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Nepuna tri tjedna prije izbora, barem kada je riječ o hrvatskim ambicijama prema Europskoj uniji, iskristaliziralo se nekoliko činjenica. Te činjenice trebale bi biti važne za sve političke snage u Hrvatskoj, i to posebice u vremenu hiperboliranih predizbornih osjetljivosti. </p>
<p>Sasvim je, naime, izvjesno da se prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj neće dogoditi »scenarij Slovačka«, kada je EU jasno poručio što će se dogoditi ako na vlast ponovo dođe Mečiar. </p>
<p>U slučaju Hrvatske prijetnji neće biti, čak ni opomene. Ipak, u podsjetniku, koji je već odaslan na mnoge adrese u Hrvatskoj, EU je poručio da će nakon izbora podržavati one koji su »spremni dijeliti zajedničke vrijednosti«. </p>
<p>Priča o zajedničkim vrijednostima u grubom i jako zgusnutom političkom itinereru prevedeno znači da Hrvatska ima punu potporu svih europskih institucija da bi što prije ispunila potrebne kriterije i pokazala ostalima u regiji da se predanost uvođenju europskih pravila ponašanja isplati. Želja EU-a da Hrvatska uspije sasvim je sebične naravi. Hrvatski uspjeh značit će da je politika EU-a prema regiji – jedna od rijetkih vanjskih politika koja je u potpunosti usuglašena – uspjela.</p>
<p>Hrvatsku očekuje prvo ispunjenje političkih kriterija, prije svega rješenje otvorenog haaškoga pitanja, a onda i nastavak dijaloga koji bi trebao na proljeće dovesti do pozitivnog mišljenja Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi.</p>
<p>Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten je za posjeta hrvatskih gospodarstvenika Bruxellesu rekao da je Hrvatska u posljednje četiri godine učinila mnogo. Kada je, pak, spomenuo probleme, rekao je da se oni mogu riješiti »odlučnom političkom akcijom«. Bez takve odlučne političke akcije Hrvatska u razdoblju koje dolazi neće moći ostvariti cilj ulaska u EU, a što je još važnije – neće na tom putu uspjeti provesti reforme bez kojih država neće moći funkcionirati bila ona u EU ili ne.</p>
<p>Bez takva odlučnog pristupa i suočavanja s problemima te njihovim rješavanjem, Hrvatska će na putu prema EU i dalje imati problema. Ti problemi će postojati neovisno o tome što je Sanader razgovarao s Berlusconijem i Stoiberom ili, pak, jer je njemački kancelar Schröder u Zagrebu pružio nedvojbenu potporu hrvatskim socijaldemokratima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rupelovo razveseljavanje</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel trenutačno se nalazi u prilično delikatnoj situaciji jer su tamošnja sudbena tijela protiv njega pokrenula istragu zbog mogućeg sukoba interesa i zloporabe funkcije u vezi s osnivanjem nove diplomatske akademije.</p>
<p>To bi bila tek jedna od afera na slovenskoj političkoj sceni na koju se ne bismo ni osvrtali da Rupel nije u cijelu priču o svojoj političkoj sudbini uključio i Hrvatsku. »Kad čitam hrvatske novine, vidim kako neki tamo uživaju jer misle da će se riješiti čvrstoga pregovarača«, rekao je Rupel u intervju slovenskom tjedniku Mag, ustvrdivši pritom (nimalo skromno) da ta afera zapravo šteti međunarodnom položaju Slovenije. Tako je Rupel boreći se za svoj politički opstanak zaigrao na kartu protuhrvatskog raspoloženja u slovenskoj javnosti kojemu je i sam u posljednje vrijeme dao značajan doprinos.</p>
<p>Istini za volju, politikom koju zastupa Rupel, a koja je vrlo blizu (a u nekim segmentima i jednaka) stajalištima slovenskog ekstremista Zmage Jelinčiča, teško je ostvariti prijateljske odnose između Hrvatske i Slovenije, što je ipak šteta. Međutim, s druge strane, upravo u vrijeme Rupelova mandata Hrvatska je uspjela bez ozbiljnijih posljedica realizirati svoj vrlo važan politički cilj – širenje jurisdikcije na Jadranu. </p>
<p>Nije samo cinizam upozoriti da dio zasluga za takav rasplet događaja pripada i slovenskom ministru vanjskih poslova, jer je svojom politikom – koju su i neki slovenski mediji okarakterizirali kao ponašanje »slona u trgovini porculanom« – uništio vjerodostojnost službene Ljubljane. Pritom se dovoljno sjetiti njegova izleta u Beograd gdje je nudio pakt Srbiji, nerazumljivog povlačenja slovenskog veleposlanika iz Zagreba, neuspješnog lobiranja kod zemalja EU-a protiv Hrvatske te dijela njegovih nediplomatskih i nimalo korektnih izjava o našoj zemlji (Hrvatska kao tzv. crna rupa, itd.).</p>
<p>Rezultat takve politike je da Hrvatska danas ima svoj zaštićeni pojas, što će uskoro biti zabilježeno i u UN-ovu službenom glasilu, a Rupel nije dobio ni deklaraciju EU-a protiv Hrvatske, koju je najavljivao kao najveći uspjeh svoje politike. S obzirom na to da se u toj priči Rupel, kako to već uviđaju i u Sloveniji, nije pokazao kao dorastao protivnik, nitko se u Hrvatskoj nema razloga veseliti njegovim problemima sa zakonom.</p>
<p>Prije će biti da je Rupelova neuspješna politika prema Hrvatskoj postala povodom slovenskim središtima moći za njegovo eventualno uklanjanje s političke scene, što Hrvatsku, ako je i istina, gotovo i ne zanima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Povlastice za izvoznike, još jedna priča za lakovjerne</p>
<p>Povlastice mogu koristiti izvoznicima i one uistinu mogu biti pokretački impuls budućeg rasta, ali ako koriste samo onima koji proizvode isključivo za inozemna tržišta, onda je riječ o ponovnoj prevari, podcjenjivanju, čak i otvorenoj uvredi vlastitih građana</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Vladajuće je mišljenje da će onaj tko na pravi način pomogne izvoznicima ubrzati hrvatski gospodarski razvoj i Hrvatsku odmah usmjeriti na najkraći put u Europsku uniju.</p>
<p>Zašto je to pogrešno?</p>
<p>Odgovor je sadržan u jednostavnom pitanju: zašto pomoći samo izvoznicima?</p>
<p>Dalje bi mogla uslijediti priča koju smo već nebrojeno puta ponovili: što ćemo izvoziti ako skoro ništa ne proizvodimo? Komu ćemo izvoziti, ako i ono malo što proizvodimo ne zadovoljava ni naše domaće kriterije, pa se građani okreću uvozu? </p>
<p>Komu, znači, treba pomoći?</p>
<p>Svima koji nešto proizvode. Treba ih, međutim, uz razne oblike stimulacija (ali i kazni) natjerati da proizvode toliko dobro da čak ni domaći kupac, opravdano i razumljivo tradicionalno nepovjerljiv prema domaćem proizvodu, neće više žudjeti za uvoznim ekvivalentima.</p>
<p>Sve ostalo puka je demagogija koja nas, razgrnemo li malo njezinu retoriku, vodi ravno u društvo iz kojeg smo već jednom pobjegli. Ono u kojemu se roba namijenjena inozemstvu (proizvedena u »stimuliranim« pogonima) prodavala samo povlaštenim domaćima, osim ako nije bila »s greškom«.</p>
<p>Da, povlastice mogu koristiti izvoznicima i one uistinu mogu biti pokretački impuls budućeg rasta, ali ako koriste samo onima koji proizvode isključivo za inozemna tržišta, onda je riječ o ponovnoj prevari, podcjenjivanju, čak i otvorenoj uvredi vlastitih građana. </p>
<p>U prijevodu na hrvatski to glasi otprilike ovako: svaki dobar proizvođač potencijalni je izvoznik i treba ga stimulirati ako za svoj proizvod ima tržište, neovisno o geografiji. Oni koji proizvode bofl neka slobodno propadnu, neovisno o tome komu su taj bofl namijenili, jer oni su sramota i loša legitimacija Hrvatske. </p>
<p>Tvrdim da pritom nitko ne treba imati milosti i prihvaćati opravdanja u stilu »…za ove naše prilike…« ili »…u ovim okolnostima…«. Tko želi naše kune, neka što prije zaboravi na »svoje« okolnosti. Oni koji su to na vrijeme shvatili već danas grcaju pod narudžbama.</p>
<p>Čak i oni koji za svoj tržišni fijasko okrivljuju »preskupu« kunu, neka nam prvo objasne zašto, ako je kuna već toliko skupa, prvo ne smanje vlastite marže. Ako ne zaostaju kvalitetom odmah će biti i jeftiniji i konkurentniji, pa samim tim i uspješniji. </p>
<p>Država, naravno, ne može izravno (izuzev izrijekom) poticati nečije spuštanje marži jer bi to bilo izravno miješanje u tržišno natjecanje. Može i mora, međutim, pružiti svaki oblik podrške, i financijske i diplomatske, onima koji su prošli test na domaćem tržištu. Građani neće zamjeriti podršku dobrima.</p>
<p>Hrvatska danas ne izvozi nijedan od dvadeset proizvoda najtraženijih na svjetskom tržištu, a to nisu samo kompjutori i telekomunikacijski uređaji, nego i fini tekstil i bezalkoholna pića, upozorava u novom broju mjesečnika Banka iskusni diplomat starog kova Rikard Štajner. </p>
<p>Doista, ako baš i nemamo razvijenu domaću proizvodnju kompjutora, fini tekstil još smo nedavno prodavali čak i razmaženim Britancima, a kvalitetni bezalkoholni napitci (sposobnom poduzetniku) doslovce rastu na grani, baš kao i manje kvalitetna, a uvijek rasprodana, šljivovica. </p>
<p>Priča me zapravo neizbježno podsjetila na relativno nedavni slučaj (od prije dvije tri godine), kada je poznati domaći proizvođač »zdravog i ekološkog« jabučnog octa odbio donaciju jabuka s obrazloženjem da mu »jabuke u proizvodnji ne trebaju«. Možda je ipak tu negdje ključ hrvatskog izvoznog neuspjeha?</p>
<p>Osobno priznajem da, otkad sam čuo za taj slučaj, kupujem uvozni jabučni ocat, potpuno svjestan mogućnosti da, unatoč deklaraciji na staklenki, možda nemam pojma od čega ga oni tamo proizvode. Toliko o povjerenju.</p>
<p>Pleme uspješnih hrvatskih biznismena koje je prošli tjedan predstavljalo Hrvatsku u Bruxellesu nije, unatoč nedvojbenim uspjesima svojih kompanija (Pliva i HT bile su predvodnice) uspjelo impresionirati europske birokrate i skrenuti njihovu pozornost s politike prema biznisu. </p>
<p>Makroekonomska stabilnost na koju su se pozivali malo kome što znači nepuni mjesec uoči izbora, relativno visoka stopa rasta (u Bruxellesu je najavljeno 4,5 posto) također je iz istih razloga pod upitnikom.</p>
<p>Agencije su spremno prenijele izjavu ministra vanjskih poslova Tonina Picule da je, s poslovnoga gledišta, Hrvatska već integralni dio Europske unije. Sve su, međutim, donijele i citat »neimenovanog službenika EU-a« koji u prvi plan Unijinih odnosa s Hrvatskom, umjesto biznisa, stavlja Antu Gotovinu i problem povratka izbjeglica.</p>
<p>Ja ću, pak, radije još jednom citirati Rikarda Štajnera koji piše: U današnjem se svijetu izvoz ne ostvaruje samo vlastitom nacionalnom proizvodnjom, nego u sve globalnijem okruženju veliku ulogu ima i strani kapital. Zemlja domaćin mora znati privući strane kompanije s njihovim kapitalom i tehnologijom pružanjem povoljnih i stabilnih uvjeta izgradnje poslovanja. </p>
<p>To u mojem, sasvim slobodnom, prijevodu znači da treba zaboraviti jalove priče o rasprodaji Hrvatske (bit će ih krcata izborna kampanja) jer one su, među ostalim, i današnju vladu dotjerale do nekoliko krunskih neuspjeha. Umjesto toga treba pronaći, i znati dovesti, pravog vlasnika. Dio te priče onda jest i onaj o izvoznim poticajima, samo što u ovoj uvozno-izvoznoj igri, dugoročno gledano, od svih najveću korist imaju hrvatski građani.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto je zapela Molova uplata 505 milijuna dolara za Inu </p>
<p>Neki zabrinuti stručnjaci upozoravaju da bi problem s prebacivanjem novca možda mogao imati veze s pritvaranjem predsjednika velike ruske naftne kompanije Yukos, s kojom Mol usko surađuje / U Ministarstvu gospodarstva pokušavaju »stati na loptu« tvrdnjama da je najvažnije da je Mol uplatio novac te da je samo pitanje dana kad će ga Ministarstvo financija moći povući u državni proračun</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Što se to događa u Ini i oko nje u posljednje vrijeme, pitaju se s razlogom mnogi. Unatoč drukčijim najavama, Ministarstvo financija još ne može raspolagati s 505 milijuna dolara koje je za 25 posto plus jednu dionicu Ine uplatio mađarski Mol. Osim toga, u nedjelju je otkazana za ponedjeljak najavljena konferencija u povodu završetka prve faze privatizacije Ine, ponovo je aktualizirana afera o navodno preskupom plaćanju strane nafte, došlo je do neočekivanih promjena u Upravi i Nadzornom odboru...</p>
<p>No, nažalost, ta brojna otvorena pitanja zasad ostaju bez pravog odgovora jer o njima nitko ne želi službeno govoriti. U Ministarstvu gospodarstva samo kažu da za povlačenje 505 milijuna dolara s prijelaznog računa u Deutsche banci nisu pripremljeni svi tehnički uvjeti, no ne pojašnjavaju o kakvim se uvjetima radi i zašto nisu ispunjeni.</p>
<p>Jedan od razloga bi mogao biti podatak da u petak nije održana planirana sjednica Nadzornog odbora Ine jer su predstavnici Mola tada morali biti u Mađarskoj. Također, vjerojatno nije zanemariva činjenica da je sve palo u doba hrvatske predizborne kampanje i uoči blagdana Svih svetih. </p>
<p>Ali, izvora bliski mađarskoj kompaniji neslužbeno tvrde da je Mol napravio sve što je trebalo, ali je nešto zapelo na hrvatskoj strani. Istodobno, u Ini tvrde da ne znaju ništa o razlozima zašto je novac i dalje u Deutsche banci.</p>
<p>Neki zabrinuti stručnjaci upozoravaju da bi problem s prebacivanjem novca možda mogao imati veze s pritvaranjem predsjednika velike ruske naftne kompanije Yukos, s kojom Mol usko surađuje. No, u Ministarstvu gospodarstva pokušavaju »stati na loptu« tvrdnjama kako je najvažnije da je Mol uplatio novac te da je samo pitanje dana kad će ga, nakon ispunjavanja potrebnih preduvjeta, Ministarstvo financija moći povući u državni proračun.</p>
<p>Istodobno je objavljeno da su dvije strane revizorske kuće utvrdile da Ina od 2001. nije naftu nije kupovala po najpovoljnijim uvjetima koje je mogla dobiti na tržištu, da je preferirala samo dva dobavljača (Elf i Sinochem) te da je zbog toga kod imenovanja nove Uprave smijenjen Željko Vrbanović, dosadašnji član Uprave za rafinerije i veleprodaju. On, međutim, tvrdi da to nije istina. </p>
<p>To će, najavljuje, argumentirati sljedećih dana cjelovitom analizom kupnje nafte u posljednje tri godine koji će pokazati da je novi način nabave, koji je vodio tim iz Zagreba, bio povoljniji od prijašnjeg putem njihove tvrtke Interina London. Ne želi, međutim, komentirati razloge svog smjenjivanja.</p>
<p>Tijekom vikenda se o tome, nažalost, nije mogao dobiti nikakav komentar predstavnika Ministarstva gospodarstva i Ine. Isto tako, nisu htjeli komentirati ni tvrdnje da su »preko noći« ustanovljena dopredsjednička mjesta u Nadzornom odboru i Upravi Ine za Molove predstavnike, te da će mađarska tvrtka imati pravo veta na odlučivanje u Ini. </p>
<p>No, otprije je poznato da Mol kao vlasnik 25 posto plus jedne dionice Ine i po hrvatskom Zakonu o trgovačkim društvima ima određena prava, a u pregovorima je dogovoreno da će hrvatska strana u Nadzornom odboru i Upravi imati po pet, a mađarska dva člana, dok će za sve strateške odluke biti potrebno šest glasova. Iz toga je jasno da nijedna bitna odluka o Ini ne može proći bez suglasnosti obje strane. </p>
<p>Ali teško je očekivati da će itko platiti 505 milijuna dolara, a da onda ne može utjecati na poslovanje kompanije. No, u pravu su i oni koji upozoravaju da će takve velike Molove ovlasti vjerojatno smanjiti cijenu i interes za 15 posto dionica Ine koje će na proljeće biti ponuđene na burzama i na određeni posredan način mađarskoj tvrtki omogućiti pravo prvokupa.</p>
<p>U svakom slučaju, javnost s pravom očekuje da se u vezi s nizom u posljednje vrijeme otvorenih pitanja vezanih uz Inu napokon izjasni i hrvatska vlada kao njezin i dalje većinski vlasnik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zaboravljena manjina ili avangarda europejstva</p>
<p>Zahvaljujući intenzivnom znanstvenom i kulturnom programu, njemačka i austrijska manjina u Hrvatskoj, iako jedna od najmalobrojnijih, danas postiže rezultate koji bi mogli biti uzor i za najbrojnije manjine u Hrvatskoj, obogaćujući ne samo znanost i kulturu svoje hrvatske domovine nego i zemalja porijekla, Njemačke i Austrije. Kroz takvo djelovanje i odnos jača i osjećaj kulturnog identiteta, kao glavnog sadržaja nacionalnog</p>
<p>LUDWIG BAUER</p>
<p>U Požegi je od 24. do 26. listopada, uz štedljivu prisutnost tzv. medija, održan jedanaesti redoviti Simpozij pod naslovom »Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu«. Nastanku tog, danas već renomiranog Simpozija, prethodila su istraživanja povjesničara Vladimira Geigera o sudbini Podunavskih Nijemaca i objavljivanje mog romana »Kratka kronika porodice Weber« (prvo izdanje u Sarajevu 1990.) </p>
<p>Ta dragocjena, a usamljena Geigerova povijesna istraživanja i moj, u Bosni i Hercegovini nagrađen, a danas već i u ovoj sredini objavljivan i razglašen povijesni roman, koji osamdesetih godina prošlog stoljeća nitko nije htio objaviti u Hrvatskoj, išli su za otkrivanjem istine koja se desetljećima prešućivala, prikrivala i falsificirala. Tim impulsima trasiran je jedan od pravaca znanstvenih i kulturoloških istraživanja i artikulacija koje su odredile sadržaj Simpozija.</p>
<p>S pragmatičnog gledišta hrvatske znanosti takav simpozij, kao redovita znanstvena institucija, pokazao se ponajprije potrebnim zbog činjenice što se znanstveni radovi koji svojim karakterom odgovaraju specifičnom tematskom usmjerenju izraženom naslovom »Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu« bez tih skupova praktički ne bi imali gdje prezentirati, pa bi i istraživanja te vrste vjerojatno izostala. Ovako je Simpozij okupio niz povjesničara, drugih znanstvenika i kulturnih radnika, koji imaju mogućnost svoje radove publicirati na skupu zainteresiranih i u redovitom Godišnjaku Njemačke narodnosne zajednice (Volksdeutsche Gemeinschaft), koji stječe sve više ugleda u Hrvatskoj i u svijetu. Veći radovi i cjeline objavljuju se također i kao zasebne knjige.</p>
<p>Važno je da je kvaliteta, a upravo time i ugled, tog cjelokupnog rada u stalnom porastu. To je, uz ostalo, postignuto i stalnim produbljivanjem i potpunijim definiranjem kriterija i intencija Simpozija, kao i proširenjem kruga suradnika na mlađe, kvalificirane i motivirane znanstvenike koji nisu uz Simpozij nužno vezani njemačkim porijeklom.</p>
<p>Početna istraživanja unutar tematskog okvira »Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu« bila su usmjerena, s jedne strane, na otkrivanje istine o brutalnom progonu gotovo stotinjak tisuća ljudi, neopravdano optuženih za fašizam i »suradnju s okupatorom«, a s druge strane, na otkrivanje i afirmaciju doprinosa pojedinaca i grupa njemačkog i austrijskog porijekla hrvatskoj kulturi i civilizaciji. </p>
<p>To su i ostale konstante sadržaja radova vezanih uz Simpozij, ali je višegodišnje djelovanje Simpozija iskristaliziralo i niz novih kriterija i intencija prema kojima će neki pojedinci i djela, kao i s time povezane pojave, biti vrijedni proučavanja, kulturoloških, socioloških, povijesnih, književno-povijesnih, lingvističkih, interdisciplinarnih i drugih.</p>
<p>Među prihvaćenim kriterijima važan je i kriterij otvorenosti; primjerice, i osobe koje nisu njemačkog porijekla, poput osječke i njemačke spisateljice Vilme Vukelić ili slavnog austrijskog književnika, Slavonca Rode Rode, kao dio njemačke/austrijske kulture na ovim prostorima, privukli su pažnju istraživača, pa je njihov rad doživio odgovarajuće tumačenje i afirmaciju u sklopu Simpozija.</p>
<p>Kao vrlo važan naglašava se i kriterij objektivnosti, posebno u svjetlu toga što velik dio historiografske građe neizbježno potječe od ljudi koji su i sami bili žrtve apsurdnih i tragičnih progona. </p>
<p>Pravilo je da u sklopu Simpozija valja iznositi činjenice i argumentirane zaključke, a ne zauzimati strane. Štoviše, dramatično povijesno iskustvo cjelokupnog njemačkog nacionalnog korpusa, koji obuhvaća začetnike i zločince, ali i žrtve Drugog svjetskog rata, shvaća se kao svojevrsna vakcinacija, stvaranje imuniteta prema tipičnim zabludama povijesti. To iskustvo predstavlja i motivaciju za neprihvaćanje militantnog nacionalizma ili bilo kakvog drugog ekstremizma, fanatizma i dogmatizma.</p>
<p>Zahvaljujući intenzivnom znanstvenom i kulturnom programu, njemačka i austrijska manjina u Hrvatskoj, iako jedna od najmalobrojnijih, danas postiže rezultate koji bi mogli biti uzor i za najbrojnije manjine u Hrvatskoj, obogaćujući ne samo znanost i kulturu svoje hrvatske domovine nego i zemalja porijekla, Njemačke i Austrije. </p>
<p>Kroz takvo djelovanje i odnos jača i osjećaj kulturnog identiteta, kao glavnog sadržaja nacionalnog, a taj je kulturni identitet nerijetko dvojak, obuhvaćajući i poštovanje prema svojim korijenima i poštovanje prema kulturi sredine.</p>
<p>Posebnu vrijednost takve pozicije svakako predstavlja afirmacija vrijednosti interkulturnih veza i dijaloga. Na taj način, moderni europski duh suradnje, tolerancije i zalaganja za budućnost bez mržnje predstavlja dio trajne konstruktivne orijentacije djelovanja preostalih Podunavskih Švaba.</p>
<p>Popis stanovništva utvrđuje broj hrvatskih Nijemaca i Austrijanaca na oko dvije tisuće; procjene govore o još pet puta toliko tzv. kripto-Nijemaca, tj. osoba koje se, uz svijest o svojem njemačkom porijeklu, izjašnjavaju kao Hrvati.</p>
<p> Zbog te malobrojnosti, a i činjenice da se ne predstavljaju javnosti folklornim manifestacijama, koje su u pravilu zanimljivije masovnim medijima od znanstvenog i kulturnog istraživanja, ta je manjina u najširoj javnosti prilično zanemarena i gotovo zaboravljena.</p>
<p>Svojim pak kulturnim, istraživačkim i izdavačkim djelovanjem i ostvarenjima koja sežu, kako je rečeno, ne samo preko granica Hrvatske nego i preko Atlantskog oceana, a najveći odjek ipak nalaze u srcu Europe, u zemljama njemačkog jezika, i specifičnim interkulturnim osmišljavanjem tog djelovanja, hrvatski su Nijemci konstruktivni glasnici, malobrojna, ali važna avangarda europejstva na ovim prostorima.</p>
<p>Autor je književnik; živi u Galgovu pod Okićem.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Knjiga »Genetičko podrijetlo Hrvata« izdržala je površnu i neopravdanu kritiku profesora Rudana</p>
<p>Profesore Rudan, obvezni ste ispraviti pogreške u vašem radu iz najmanje dva razloga. Dobili ste novac za istraživanja iz kojih je proizašao taj rad, i to novac iz državnog proračuna, znači od poreznih obveznika, i nemate pravo </p>
<p>ostaviti neispravljenu pogrešku o genetičkom podrijetlu onih čiji ste novac potrošili. Možda je još važnije </p>
<p>da vam znanstvena etika nalaže da pogreške ispravite / Naznake da je i u BiH kao i u Hrvatskoj najbrojniji hrvatski haplotip Eu7, pa u Bošnjaka možda i brojniji nego u Hrvata, dovodi do situacije slične onoj u Baskiji i Irskoj. Ako takvu brojnost haplotipa Eu7 u Bošnjaka novi podaci stvarno potvrde, nitko ne može priječiti Bošnjacima da ga zovu bošnjačkim niti Ircima da Eu18 zovu irskim. Međutim, haplotip Eu7 proširio se s obala Jadrana, što sam protumačio u svojoj knjizi, te stoga smatram ispravnim nazvati ga hrvatskim</p>
<p>IVAN JURIĆ</p>
<p>Profesor Pavao Rudan je u Vjesnikovim »Stajalištima« 17. i 18. listopada ponovo opširno pisao o mojoj knjizi »Genetičko podrijetlo Hrvata: etnogeneza i genetičko podrijetlo«. Očito je da je prof. Rudan detaljno proučio moju knjigu i da je na Internetu, a vjerojatno i drugdje, pokušavao pronaći što više podataka o meni, te čitateljima prenijeti nađene podatke birajući one koji, prema njegovu mišljenju, mogu moj znanstveni rad omalovažiti.</p>
<p>Profesor Rudan je u novom javljanju prvo – priznao svoje pogreške, drugo – nije obranio svoje ranije stavove o mojoj knjizi, te treće – u raspravu je uveo politiku.</p>
<p>Profesoru Rudanu ponuđeno je da sudjeluje u emisiji »Znanstvena sučeljavanja« na Hrvatskoj televiziji, ali je tu mogućnost odbio.</p>
<p>Profesor Rudan priznao je pogreške na koje sam mu ukazao. Međutim, ja nisam naveo i druge pogreške u njegovu prikazu hijerarhijske klasifikacije, kao ni netočne konstatacije. Prof. Rudan kaže da je u tablici 1. njegova rada nešto navedeno točno, pa je na osnovi toga moguće razumjeti što je pogrešno i shvatiti tekst. </p>
<p>To znači da je čitajući njegov rad potrebno pogađati što je u njemu točno, a što pogrešno. Čitatelji se sami moraju opredijeliti ima li unutar haplogrupa G i E diversifikacije ili nema, kao i gdje je mjesto otkrivenog haplotipa u haplogrupi J.</p>
<p>Stoga, profesore Rudan, morate ispraviti pogreške u vašem radu, a ispravke moraju biti objavljene u istom časopisu u kojem je tiskan i rad. To čine autori koji načine i manje pogreške, a vaše pogreške tiču se bitnog u spoznajama o podrijetlu Hrvata. </p>
<p>Obvezni ste ispraviti pogreške u vašem radu iz najmanje dva razloga. Dobili ste novac za istraživanja iz kojih je proizašao taj rad, i to novac iz državnog proračuna, znači od poreznih obveznika, i nemate pravo ostaviti neispravljenu pogrešku o genetičkom podrijetlu onih čiji ste novac potrošili.</p>
<p>Možda je još važnije da vam znanstvena etika nalaže da pogreške ispravite. Kada na objavljenoj ispravci vidim kojih ste sve svojih pogrešaka svjesni, možemo raspravu nastaviti – prije toga nema smisla.</p>
<p>Tvrdite da ste za pogrešku znali prije. Vi ste meni prigovorili što sam upotrijebio kondicional u raspravi o hijerarhijskom mjestu za M45, tvrdeći da je tu sve jasno i kondicionalu nema mjesta. Ne vjerujem da bi bilo vašeg prigovora vezanog uz M45 da ste tada znali da ste pogrešno prikazali i slijed haplotipova kojim je nastao M45. Vi ste vjerojatno postali svjesni vaše pogreške tek kada sam na nju ukazao.</p>
<p>Taj rad je vaš prvi objavljeni rad u nekom časopisu na temu diversifikacije na Y kromosomu, pa ste na ovome području početnik, ali pogreške su prevelike i za početnika. </p>
<p>Vi se, profesore Rudan, niste oglasili o odnosima haplotipova i haplogrupa, niste komentirali moje objašnjenje o M62 i M201, pa time smatram da ste priznali da sam u pravu. </p>
<p>Vaši novi naslovi u Vjesniku su: »Knjiga profesora Jurića mnoge može navesti na zablude« (17. listopada) i »'Genetičko podrijetlo Hrvata': Površan i ponekad netočan pristup interpretaciji genetičkih podataka« (18. listopada).</p>
<p>Svaka knjiga, posebno neupućene, može navesti na zablude. U drugom naslovu govori se o pogreškama u pristupu. Knjigu sam napisao kada je mozaik podrijetla naroda Europe i cijelog svijeta još slabo poznat i moguće je da će se neki od pristupa i neka od interpretacija mijenjati. Zato tim vašim tvrdnjama nije moguće osporiti vrijednost knjige. Hijerarhijska klasifikacija Underhilla publicirana 2003. nepobitno potvrđuje da je moj prikaz klasifikacije besprijekorno točan, a u vašem ima više pogrešaka. Zato mogu pretpostaviti da niste znali točnu diversifikaciju na Y kromosomu kada ste kritizirali detalje moje knjige. </p>
<p>Vaš posljednji tekst u svojoj biti znači povlačenje prije izrečenog, ali je pun nerazumnih osporavanja. Vi s omalovažavanjem govorite da sam stručnjak za kukuruz. Ni na jednom genetičkom području u Hrvatskoj nije učinjeno toliko uspješnih istraživanja kao na području genetike i napose hibridizacije kukuruza. </p>
<p>Sjećam se kako je nekadašnji ministar znanosti profesor Ivica Kostović nakon povratka iz Kine izjavio da Kinezi imaju velik interes za znanstvenu suradnju na području kukuruza. </p>
<p>Vi one koji se bave genetikom kukuruza i općenito kukuruzom podcjenjujete. Ja, nažalost, nemam nijedan rad na području genetike ili proizvodnje kukuruza. Naime, vi ste u svojoj površnosti zamijenili mene i jednog drugog Ivana Jurića, pripisujući meni njegove radove iz područja kukuruza. </p>
<p>Istina, bila bi mi velika čast da sam sudjelovao u dostignućima na tome području, a imao bih i ekonomsku korist, jer su genetičke kreacije na području kukuruza ostvarene u Hrvatskoj prodavane diljem svijeta u vrijednosti desetaka milijuna sadašnjih eura.</p>
<p>Mislim da ste nakon priznanja vaših pogreška trebali smoći unutarnje snage da mi se barem neizravno ispričate, a ne nastojati me omalovažiti i pritom biti toliko površan da mi pripišete radove drugog autora.</p>
<p>Mislio sam da nazvati nešto hrvatskim imenom više nije stvar politike. Podsjećate me da nije tako i čini se da ste u pravu.</p>
<p>Dva najstarija haplotipa u Europi nazvao sam baskijskim i hrvatskim. Smatrao sam da ih je ispravno tako nazvati jer su se po Europi širili s obala koje nastanjuju Baski i Hrvati, a sigurno je da su ti prastanovnici Europe preci i Baska koji imaju haplotip Eu18 i Hrvata s haplotipom Eu7. Irci stjecajem povijesnih okolnosti imaju nešto veći postotak Eu18 od Baska, ali on je u Irsku donesen od prvotnih doseljenika s područja Baskije, i zato ga je ispravno nazvati baskijskim. </p>
<p>Naznake da je i u BiH kao i u Hrvatskoj najbrojniji hrvatski haplotip Eu7, pa u Bošnjaka možda i brojniji nego u Hrvata, dovodi do situacije slične onoj u Baskiji i Irskoj. Ako takvu brojnost haplotipa Eu7 u Bošnjaka novi podaci stvarno potvrde, nitko ne može priječiti Bošnjacima da ga zovu bošnjačkim niti Ircima da Eu18 zovu irskim. Međutim, haplotip Eu7 proširio se s obala Jadrana, što sam protumačio u svojoj knjizi, te stoga smatram ispravnim nazvati ga hrvatskim.</p>
<p>Vaše spominjanje naziva »bošnjačko-hrvatski« za haplotip Eu7 također se može shvatiti politički.</p>
<p>No, spominjanje i povezivanje haplotipa Eu7 s dinarskim tipom, što činite u vašem radu, znanstvena je pogreška. Tipovi ljudi, kao što je i dinarski tip, rezultati su različitosti dijela genoma koji rekombinira, a nikako varijabilnosti na nerekombinirajućem dijelu Y kromosoma. Zato bi bilo pogrešno Eu7 nazivati dinarskim haplotipom i povezivati ga s dinarskim tipom ljudi.</p>
<p>Ne razumijem zašto prijetite novim podacima. U knjizi sam ih najavio i željno ih očekujem.</p>
<p>Prema informacijama profesora Dragana Primorca, vrlo brzo se mogu očekivati rezultati istraživanja podrijetla svih naroda na području bivše nam države. Istraživanja vodi profesor Primorac u suradnji s vodećim svjetskim znanstvenicima na tome području. Podataka o haplotipovima koje imaju Hrvati bit će sve više, a njihova dostupnost više nije stvar znanosti nego postaje rutina slična analizi krvnih grupa.</p>
<p>Nasuprot tome, bit će potrebna dugotrajna znanstvena istraživanja da se otkriju procesi koji su doveli do sadašnje strukture haplotipova pojedinih naroda. To je moguće korištenjem svih podataka iz svjetske literature, odnosno sintetičkim istraživanjima koja prema vašem shvaćanju znanosti nisu dopustiva. Svi podaci publicirani u znanstvenim časopisima postaju javno dobro i dopustivo ih je dodatno analizirati i tumačiti uz navođenje izvora.</p>
<p>U zaključku moga odgovora na vaša javljanja u Vjesniku mogu ustvrditi da je knjiga »Genetičko podrijetlo Hrvata: etnogeneza i genetička otkrića« nedvojbeno izdržala površnu i ničim opravdanu vašu kritiku.</p>
<p>Ako ne ispravite podatke u vašem radu, ja ću ih ispraviti u izmijenjenom i dopunjenom izdanju moje knjige. Na temelju vaše netočno prikazane hijerarhijske klasifikacije moraju se donijeti pogrešni zaključci o načinu nastanka sadašnje strukture haplotipova Hrvata.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, objavio knjigu »Genetičko podrijetlo Hrvata: etnogeneza i genetička otkrića«.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Interesno-klijentelističke skupine, a ne demokratski osviješteni građani, odlučuju o pobjedniku izborne trke</p>
<p>Karikaturalna amerikanizacija hrvatske demokracije je temeljni uzrok što »vodeće stranke« mahom nude nesuvisle programe. One programe koji jesu vrijedni inteligentnog marketinga ne predstavljaju na uvjerljiv način, te međustranačku bitku za biračke duše svode na prljave udarce debelo ispod pojasa. Jer, uistinu, fućka se njima za onoga demokratski osviještena građanina, kad bi on i činio kritičnu masu biračkog tijela, koji trijezno razmišlja o tome komu će dati svoj glas... Tako je sad rejting većine stranaka – a »vodećih« dviju izvan svake sumnje – barem 90 posto plod ranijih ulaganja u okupljanje interesne klijentele, a tek malim dijelom odraz privlačnosti njihovih programa, neodoljiva šarma, čarobne elokvencije i britke inteligencije njihovih čelnika / Zašto nas je snašla ta pogubna, prerana i teško izlječiva »amerikanizacija«? Je li sva krivnja na poznatoj adresi na »Trgu N.«? Teško, jer je neprolazna zasluga i slava, za taj aids hrvatske starmale demokracije, i na svim onim kržljavim, sipljivim, jalovim ustanovama i istaknutim pojedincima civilnog društva, koji su zaista jadno odgovorili izazovu demokratsko-pedagoškog djelovanja u jednoj zapuštenoj, mitomanskoj i sablažnjivo naivnoj naciji</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Žali se ovih preizborno-kampanjskih dana jedna stranačka čelnica – zapravo bizarna First Ma'am jednog od onih interesnih zdrugova nastalih raspadom Tuđmanova pokreta – da nitko ne čita njihov sveobuhvatno, korjenito, inovativno... sročen program. Pa da ih zato biračka javnost, povodeći se za površnim dojmovima, nepravedno omalovažava – a oni, eto, imaju pitanja za sve odgovore hrvatskih građana (i šire!), kako je jednom duhovito izvrnuo stvari Henry Kissinger.</p>
<p>U čemu je problem te strančice, kao i onih u kojima se programi zaista kuju godinama, ozbiljno i uz sasvim pristojan utrošak stručnoga rada?</p>
<p>U tome što se hrvatska politička/stranačka scena – a s njom i cijeli politički dinamizam – beznadno »amerikanizirao«. </p>
<p>U navodnicima zato jer – suprotno onom što tvrdi jedna medijski preuzetna profesorica politoloških znanosti – u nas nije došlo do one amerikanizacije politike koja bi bila ishod (dugotrajnog) procesa otuđivanja demokracije, njezine uzurpacije u izvedbi uskih interesnih klika (famoznoga vojno-industrijskog kompleksa, primjerice), na podlozi snažne i produktivne infrastrukture koja, premda djelujući primarno u svoju korist, omogućuje većini nacije visok materijalni standard i odolijevanje konkurenciji drugih ambicioznih zajednica.</p>
<p>Naime, u nas se dogodila – i to u nevjerojatno kratkom razdoblju – »originalna« karikatura amerikanizacije, u znaku pretvorbe nekolicine stranaka koje su, od 1990., sudjelovale bilo u vlasti (na lokalnoj, municipalnoj, regionalnoj razini) ili u parlamentarnom životu, u interesne klubove uzorno klijentelističkog karaktera. </p>
<p>Svakako je u tom smislu paradigmatska ona »povijesna« stranka koja je svoje izborno tijelo toliko korumpirala o trošku državnog proračuna da se sada može igrati nevinašca u ludnici i svoju ulogu »jezičca na vagi« oglašavati kao vrhunac nauka svoga historijskog oca! Ta je činjenica – karikaturalna amerikanizacija hrvatske demokracije – temeljni uzrok što »vodeće stranke« mahom nude nesuvisle programe. One programe koji jesu vrijedni inteligentnog marketinga ne predstavljaju na uvjerljiv način, te međustranačku bitku za biračke duše svode na prljave udarce debelo ispod pojasa. Jer, uistinu, fućka se njima za onoga demokratski osviještena građanina, kad bi on i činio kritičnu masu biračkog tijela, koji trijezno razmišlja o tome komu će dati svoj glas.</p>
<p>Tzv. vodeće hrvatske stranke – dirljivo združeni akcionari u sramoti »mlade hrvatske demokracije« i beskrupulozni trgovci njezinim time-share dionicama – sjajno su obavile mnogo važniji posao: okupile svoju klijentelu, od općinske i gradske do županijske i državne razine, vezavši uza svoje postotke udjela u vlasti sasvim dovoljan dio izbornog tijela! Briga njih, koliko i za lanjski snijeg, za one klimave duše iz anketne populacije neopredijeljenih, a još manje za zgađenu manjinu koja neće na birališta ni s berkovićevski začepljenim nosom, kao posljednjom linijom obrane.</p>
<p>Dakako, naopako parafrazirajući Lionela Jospina, tj. njegovu sjajnu izjavu iz jedne televizijske »mačevaonice« s Jean-Marieom Le Penom, nacija se nikad neće moći dostojno odužiti nezaboravnoj zasluzi za tu urođenu nakaznost »mlade hrvatske demokracije« onoj momčadi koja je – dok su druge zajednice dotad zatočene komunizmom, 1990. oprezno i mudro, uz najveće uvažavanje općenarodnog dobra i gledajući daleko u budućnost, trasirale put prema svomu europskom dostojanstvu – jedan dugo sanjani san pretvorila u Košmar d.d. </p>
<p>Međutim, ni »đavolovi šegrti« nisu se pokazali glupljim od majstora, pa se temeljni princip tuđmanizma razdrobio u najmanje tuce tuđmanizamčića, konceptualno na ponos i diku svomu duhovnom ćaći. Tako je sad, o čemu istraživanja javnoga mnijenja zorno svjedoče, rejting većine stranaka – a »vodećih« dviju izvan svake sumnje – barem 90 posto plod ranijih ulaganja u okupljanje interesne klijentele, a tek malim dijelom odraz privlačnosti njihovih programa, neodoljiva šarma, čarobne elokvencije, britke inteligencije njihovih čelnika – ili, ne daj Bože, ljepote njihovih First Ma'ams!</p>
<p>Za posljednjeg pojavljivanja pred televizijskim kamerama, prije nastupa izborne šutnje, novopečeni je kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger izašao za govornicu s – metlom. Pravom pravcatom, od sirka, kakvu je vjerojatno u Americi danas teško naći. Ali, čovjek si je dao truda, jer mu je trebao simboličan rekvizit kako bi slikovito poručio: sve ću vas pomesti! </p>
<p>U Hrvatskoj se dosad nijedna stranka, pa ni bilo koja nezavisna lista – a od njih, jer nemaju što izgubiti, čovjek očekuje radikalnost sasvim oprečnu »samozatajnosti« tzv. velikih stranaka – nije poslužila ni pravom, a niti verbalnom metlom, kao zajedničkim nazivnikom svoje kampanje.</p>
<p>Nikoga to ne treba iznenaditi. Naime, stanje duhova u nas daleko je od kalifornijske (iako, u osnovi, licemjerne) otvorenosti i nonšalantosti da bi se netko i našalio s tako snažnim simbolom – a, s druge strane, zar je ikomu do pometanja Augijevih štala hrvatske mladodemokratske sprege klijentelizma i korupcije? </p>
<p>Zato će 23. studenoga na birališta, dišući za vrat onim jadnicima u čijoj kralježnici još obitava virus poslušnosti prema Državi i Vlasti, uglavnom klijentela. Tzv. stabilno biračko tijelo tzv. relevantnih stranaka, slijedeći logiku vlastita interesa, i bojeći se eventualne promjene vlasti (otud hitchcockovski suspens, u služničkim medijima, nad »mrtvom trkom« navodno desne i navodno lijeve koalicije!), požurit će ovjeriti (si) vazalni odnos prema nekoj od opcija, da ne bi bilo »nismo znali«.</p>
<p>U tom je svjetlu na najvećoj muci – predsjednik Republike. On to i ne taji, poručujući da će mandat za sastav nove vlade dati onomu tko mu predoči vjerodostojne dokaze da uživa potporu saborske većine.</p>
<p> Iako, slijedom njegova političkog habitusa, nema dvojbe da bi bio sretniji kad bi mu (taj) netko došao s jasnim dokazima da iza njega stoji slobodno izražena volja većine hrvatskih građana. Svih, a ne samo pripadnika »stabilnoga biračkog tijela« navodno lijeve ili navodno desne opcije, što u oba slučaja znači samo izvjesne interesno-klijentelističke skupine.</p>
<p>Na kraju, zašto nas je snašla ta pogubna, prerana i teško izlječiva »amerikanizacija«? Je li sva krivnja na poznatoj adresi na »Trgu N.«? </p>
<p>Teško, jer je neprolazna zasluga i slava, za taj aids hrvatske starmale (zapravo dogovorne) demokracije, i na svim onim kržljavim, sipljivim, jalovim ustanovama i istaknutim pojedincima civilnog društva, koji su zaista jadno odgovorili izazovu demokratsko-pedagoškog djelovanja u jednoj zapuštenoj, mitomanskoj i sablažnjivo naivnoj naciji.</p>
<p>Pažljivo sam pročitao na ovim stranicama ogorčeno reagiranje gospode Gojka Bežovana i Branimira Bilića na agresivno preuzimanje (pravi pravcati hostile take-over) Europskog pokreta i Europskog doma Zagreb, u režiji jedne stranačke središnjice i u izvedbi njezine Jugend-organizacije. Opet parafrazirajući rječitoga francuskog luzera Jospina, ne bih se mogao više složiti s njima, ali... </p>
<p>Ali, prijatelji dragi, zašto redovito cmizdrimo za mlijekom kad se već prolije, i zašto one koji »odveć temperamentno«, ali pravodobno upozoravaju da se muzlica nakrivila častimo ignorancijom, odmahivanjem ruke i sumnjičenjem za neprincipijelnu koaliciju s poraženim snagama?</p>
<p>Tzv. vodeće stranke učinile su sve – i s pozicija vlasti, i iz opozicije! – da spriječe razvoj civilnog društva, da onemoguće prodor mladih snaga koje ne žele u tor njihovih manje-više gerontokratski obilježenih ideograma, da obeshrabre one kritičare koji ih seciraju i kad su svjesni da se igraju svojom profesionalnom pozicijom, javnom dimenzijom, egzistencijom... </p>
<p>Ali, zar smo toliko naivni da očekujemo kako bi interesno-klijentelistički klubovi mogli drukčije, protiv svoje izvorne koncepcije?</p>
<p>Na kraju, ako je demokracija prije svega procedura, pa ako Ustav ostavlja, bez obzira na stranačka zagađenja, dovoljno legalnog prostora za alternativu koja će se zakleti na »bibliju« općenarodnoga, a ne (stranački zakrabuljenoga) grupnog interesa, igralište je otvoreno, zar ne? </p>
<p>Možda su, u tom svjetlu, i skori izbori prigoda za početak kraja naopake amerikanizacije hrvatske političke sfere. </p>
<p>Pa makar ovaj, ili onaj, nezamjenjivi vođa bio u srcu naručitelja njihova ishoda kako bi i dalje vjerno (po)služio njegovim interesima!</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>»Ja se konja bojim«, odojci i mramorni ljesovi </p>
<p>Svaka čast mrtvima, ali živi trebaju živjeti. U to ime iznajmljivala su se dvorišta kao parkirališta, cvijeće i svijeće prodavali su se po znatno višim cijenama nego u gradu, jelo se i pjevalo ...</p>
<p>»’Alo, jel' me čuješ, stavi žute krizanteme na lijevu stranu tatinog groba!« odlučno je, putem mobitela, nekome na miroševečkom groblju na Dan mrtvih dobrodržeća starica davala »koordinate« gdje cvijeće treba točno stajati. Istodobno se s nekoliko košarica cvijeća žustro probijala kroz rijeku ljudi prema groblju na Markovu polju. Iako su s terminala u Dupcu ZET-ovi autobusi vozili svakih desetak minuta, prilazi tom groblju ipak su bili zagušeni brojnim vozilima. Po uskoj i blatnjavoj cesti automobili su se nerijetko otklizali u okolne njive, završavajući u kukuruzu. </p>
<p> Kako je policija uredno obavljala svoj posao i zabranjivala parkiranje, vozači su se, tražeći slobodno parkirno mjesto, spuštali čak do glavne, Vugrovačke ceste. A kako bi im pomogli, žitelji okolnih kuća »nesebično« su iznajmljivali svaki slobodni centimetar svojega dvorišta za parkiranje. Velika su dvorišta, u kojima inače slobodno trčkaraju purani, kokoši i guske, iznajmljivali kao parking – »10 kuna - cijeli dan!«. U nekim su dvorištima angažirani i seoski dečki koji su uslužno mahali, pokazujući vozačima gdje im je dragocjeni slobodan komad zemljišta. U jednom smo dvorištu tako izbrojili čak 35 automobila! </p>
<p>Na štandovima ispred kuća piše i da se tu prodaju najjeftiniji lampaši, od kojih najmanji (u trgovinama se mogu nabaviti za tri kune) koštaju šest, a najveći, »crkve«, čak 35 kuna! U ulici koja vodi prema groblju niknuo je priličan broj klesarskih radionica čiji su vlasnici na Dan mrtvih, urešeni lančićima sa zlatnim križevima, poslove s mušterijama ugovarali gotovo preko ograda. Neki su pak izlagali i mramorne ljesove! </p>
<p>Mnogi od onih koji su ovih dana posjetili Markovo polje, na povratku su se zaustavljali kod pečenjarnice sklepane od lima i naslonjene na olupinu starog kamioneta. Tamo su, osim u popularnim hitovima kao što je »Ja se konja bojim«, uživali u prasetini i specijalitetima s roštilja. Da se mislilo i na najmlađe, potvrđivali su trgovci kokicama, kestenima, lizalicama i šećernom vatom. </p>
<p>U gotovo vašarskom šarenilu boja i mirisa svoje nezadovoljstvo iskazivali su jedino trgovci cvjetnim aranžmanima. Oni su nam rekli kako su najnezahvalniji kupci Zagrepčani jer se puno cjenkaju, dok su oni koji su za Dan mrtvih došli iz BiH – šire ruke. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sjećanje na najdraže proteklo sjetno i dostojanstveno </p>
<p>I vrijeme je Zagrepčanima išlo na ruku, kiša je počela tek kad su već bili kod kuće / Od centra grada do Mirogoja taksi je koštao 50 kuna</p>
<p>Koliko Zagrepčani vole i brinu za najdraže što više nisu s nama, potvrdio je i blagdan Svih svetih koji je na uređena gradska groblja doveo doista mnogobrojne građane. Iako to mnogi čine svakodnevno, dani kad se i službeno prisjećamo pokojnih roditelja, djedova, baka, prijatelja protekao je, uz neka odstupanja, sjetno i dostojanstveno. Zahvaljujući dobro organiziranom javnom prijevozu i prometnoj policiji izostale su gužve a i vrijeme je građanima išlo na ruku. </p>
<p> Poslom koji je obavio, svakako može biti zadovoljan i gradski prijevoznik ZET. Autobusi su s Kaptola put Mirogoja, Krematorija i natrag, kretali gotovo svaku minutu tako da su izbjegnute gužve. Doduše, tijekom subotnjeg jutra kolona se od Kaptola protezala sve do nebodera na Trgu bana Jelačića i dalje, no nervoze nije bilo, što zbog brzoga pomicanja prema naprijed, što zbog samo značenja blagdana. Do odredišta se, zahvaljujući zabrani prometovanja osobnim automobilima prometnicama koje vode do groblja, stizalo za 10-ak minuta.</p>
<p> »ZET svake godine uvodi izvanredne linije, ipak, čini nam se da je promet ove godine reguliran najbolje dosad. Od trenutka kad smo parkirali automobil u Gundulićevoj ulici, do Mirogoja smo stigli za 20 minuta«, ispričala je obitelj Filipec iz Samobora. Zagrepčani nešto dubljeg džepa ili zbog poodmakle životne dobi baka i djedova, na groblje su iz središta grada za 50 kuna stizali taksijima. Većina građana posjetila je počivališta svojih najdražih u subotu u prijepodnevnim satima, vjerojatno se ravnajući prema vremenskoj prognozi koja je za poslijepodne najavljivala kišu. Na sreću svih koji su groblja posjetili nakon ručka, prognoza je bila pogrešna a uz to, imali su priliku uživati u veličanstvenoj mirogojskoj večeri, prošaranoj svjetlošću tisuća i tisuća svijeća. Iako su neki zabrinuto ustvrdili kako bi zbog velikog broja zapaljenih svijeća mogao izbiti požar, umirila ih je kiša koje je padala od subote navečer sve do nedjeljnog podneva. </p>
<p>U skladu s narodnom izrekom »tko rano rani, dvije sreće grabi«, građani koji su uredili grobove cvjetnim aranžmanima i svijećama dan, dva prije blagdanskog vikenda, sa zadovoljstvom su mogli konstatirati kako su uštedjeli nekoliko desetaka kuna. Oni još iskusniji znaju kako je kupovina jeftinija što su cvjećarna i svjećara udaljenije od groblja jer na brojnim štandovima uz arkade tijekom vikenda cijene cvijeća i svijeća bile su očekivano više. </p>
<p>Trgovci su visoke cijene aranžmana opravdali riječima kako se za svačiji džep može naći ponešto. »Pa i ulaznice su na dan koncerta skuplje nego u pretprodaji«, zaključila je prodavačica. </p>
<p>Bilo kako bilo, važnije od vremenske prognoze i cijena je samo neznatan broj grobova koji su i nakon blagdana ostali pusti. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čist ili »strašno zamazan«?</p>
<p>Jedan sugrađanin tvrdi kako po vodi plivaju flasteri i da ona smrdi po kloru / Recepcionarka pak tvrdi da se voda kontrolira svaki drugi dan a da se jednom mjesečno čiste i stranice bazena </p>
<p>Redakciju Vjesnika nazvao je u nedjelju jedan naš sugrađanin i upozorio na »strahovito zamazan bazen« u hotelu Sheraton. Ove nedjelje on je u njemu vidio, tvrdi, jedan flaster kako pluta i četiri flastera na dnu bazena.</p>
<p>Rekao je kako redovito posjećuje ovaj bazen s pravom pristupa javnosti, no da je nedjelja bila vrhunac jer je, uz flastere, u bazenu vidio i mnogo kose a u vodi se osjetio i svježe ubačen klor. Stoga je odlučio obavijestiti nas o tome. </p>
<p>»Danas sam i dodatno šokiran jer su na bazen pustili i čovjeka s krastama na leđima«, nastavio je. Izvješena je i obavijest kako bazen sljedećeg vikenda neće raditi jer će se mijenjati voda. »Dolazim na taj bazen već nekoliko mjeseci i u međuvremenu nije bilo slične obavijesti. Znači li to da se za sve to vrijeme voda uopće nije mijenjala«, zapitao je čovjek koji je, međutim, odbio predstaviti se. </p>
<p>»To nije baš tako«, rekla nam je recepcionarka hotela Sheraton Kristina Kovačić. Objasnila je da se hotelskim bazenom koji se nalazi u sklopu fitness centra »Sport GL« mogu koristiti svi građani radnim danom od 7 do 20 sati ili vikendom od 9 do 22 sata. </p>
<p>Kako nam je rekla recepcionerka, prije ulaska u bazen koji je dugačak 16 metara, širok 5,5 metra, te dubok 1,6 m, obavezno je tuširanje. Svaka dva dana vodu u bazenu analiziraju stručnjaci iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. »Voda u bazenu je protočna, a svake subote ona se usisava. Jedanput mjesečno bazen se zatvara na dva dana, jer se tada peru i sve njegove stranice. Upravo to napravit će se sljedećeg vikenda«, rekla nam je Kristina Kovačić. </p>
<p>A. N., S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Cijepljenje protiv virus gripe i pneumokoka </p>
<p>U Zagrebu se već treći tjedan po domovima zdravlja i u Zavodu za javno zdravstvo grada u Mirogojskoj 16 obavlja cijepljenje protiv gripe koja se očekuje koncem godine. Za Zagreb je, prema riječima dr. Željka Baklaića, voditelja epidemiološke službe Zavoda, naručeno oko 121.000 doza cjepiva a već je cijepljeno oko 60 posto uglavnom starije populacije. </p>
<p>Zdravstveni osiguranici plaćaju cijepljenje 27 kuna a besplatno ga dobivaju umirovljenici, kronični bolesnici te zdravstveni djelatnici.</p>
<p> Obavezno cijepljenje koje se provodi svakodnevno od 9 do 19 sati sve do kraja studenoga, preporuča se srčanim, plućnim, gastrointestinalnim bolesnicima, šećerašima te onima s transplantiranim organima. Najmlađima se, ako nemaju bakterijskih upala, ne preporuča cijepljenje, kako bi im organizam stekao prirodni imunitet. </p>
<p> KBC Rebro za svoje je zdravstvene djelatnike naručio čak 1000 doza cjepiva, dok je svaka od zagrebačkih bolnica naručila tristotinjak doza.</p>
<p>Ove se godine, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, očekuje virus gripe dva A tipa H1N1 i H3N2 koji je sadržan i u cjepivu. Ako ne dođe do nekih promjena jer, kako kaže dr. Baklaić, »s virusima se nikada ne zna«, pobol od gripe trebao bi biti na razini prošlogodišnjega. Tada je u Hrvatskoj zabilježeno 69.000 oboljelih od čega njih 19.000 u Zagrebu.</p>
<p> Ove se godine sustavnije provodi i cijepljenje protiv pneumokoka koji izaziva upalu pluća i meningitis. To cjepivo košta 100 kuna a također se preporuča rizičnim grupama, posebice osobama kojima je odstranjena slezena ili imaju problema s jetrom. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jedrenjaci i brodice donijeli u Kustošiju dah mora</p>
<p>Zanimljiva izložba postavljena je u Caffe Galeriji Dioskuri, Ilica 271/1, u Kustošiji, prostoru koji već tri godine umjetnicima pruža mogućnost da svoj rad predstave široj javnosti.</p>
<p>Tamo je sad izložba slika i brodova pod nazivom »Dah mora«, Goranke i Tomislava Tomaša, umjetnika iz Trogira, koji inspiraciju za svoj rad nalaze u ovom starom dalmatinskom gradu. Ribe, trogirske zidine, stabla masline, školjke, samo su neki od mnogobrojnih motiva koje je u Zagreb, uhvaćene u sliku, donijela Goranka Tomaš. No, ono što izložbi daje posebnu čar, tridesetak je brodova različitih dimenzija i oblika koji se ljuljaju sa stropa i zidova galerije.</p>
<p>»Ovo su poboljšane verzije brodova koje sam još kao dječak radio kada bi se s nekog trogirskog mola upuštali u pomorske bitke«, rekao nam je Tomislav Tomaš, koji brodice izrađuje od suhih palminih grana. Veličinu i izgled broda uvjetuju upravo palmine grane. </p>
<p>Jedrenjaci i brodice šarenih jedara plovit će galerijom do 30. studenoga, kada će biti postavljena nova izložba. Kako nam je rekao Branko Zajec iz Caffe galerije Dioskuri, dosad je izlagalo 30-ak umjetnika, akademski obrazovanih, ali i mladih, još neafirmiranih. </p>
<p>»Cilj nam je pružiti upravo mladim umjetnicima priliku da predstave svoj rad, jer nedostatak izložbenih prostora u Zagrebu lako se da uočiti. S druge strane, upravo na ovim kustošijanskim prostorima na kojima je potrebno podići razinu kulture, galerija Dioskuri ima svoju ulogu«, rekao nam je Zajec, dodavši kako umjetnosti nije mjesto samo u galerijama već u svim prostorima u kojima čovjek živi i provodi svoje vrijeme.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Duga ljeta i tanjenje leda ugrožavaju polarne medvjede</p>
<p>LONDON, 2. studenoga</p>
<p> - Sve duže arktičko ljeto i sve tanji morski led ugrožavaju staništa sjevernih medvjeda i život stanovnika Arktika, kažu znanstvenici. </p>
<p> Debljina arktičkoga morskog leda smanjila se za čak 40 posto u proteklih pedeset godina.</p>
<p>No istraživači koji su prvi put izmjerili led uz pomoć satelitskih podataka, kažu da njegova debljina varira više nego što se prije mislilo te da je uzrok tomu uglavnom ljetno otapanje.</p>
<p> »Otkrili smo izravnu vezu između produženog ljeta i sve tanjeg morskoga leda«, rekao je Seymour Laxon s University Collegea u Londonu.</p>
<p> Stanjivanje morskoga leda neće uzrokovati povišenje morske razine, ali može utjecati i na klimu, arktički ekosustav i životinjski svijet.</p>
<p> »Zabrinuti smo i za ljude koji žive na Arktiku. Oni love na ledu, a sezona leda svake je godine sve kraća«, rekao je Laxon.</p>
<p> Stanjivanje morskoga leda moglo bi znatno utjecati na globalno zagrijavanje na sjevernoj hemisferi kao i na golfsku struju, tvrdi Laxon.</p>
<p> Umjesto korištenja kompjutorskih modela, ovaj je znanstvenik razvio tehniku mjerenja debljine ledene kore uz pomoć radarskih podataka koje dobiva sa satelita Europske svemirske agencije i slika s američkoga satelita.</p>
<p> O njegovom je istraživanju izvijestio časopis Nature.</p>
<p> »Kad smo usporedili podatke s dva satelita, bili smo zaprepašteni vezom između promjena u debljini morskoga leda i dužine ljetnog razdoblja«, rekao je Laxon.</p>
<p> »Nastavi li se tako, led će se i dalje otapati, što bi moglo uzrokovati i potpuni nestanak leda tijekom ljeta«, dodao je.</p>
<p> Satelitski podaci znanstvenicima pokazuju što se događalo s ledom proteklih deset godina i omogućuju im proučavanje većih područja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Žene se radije udaju za osjećajne »tatice« nego za grube muškarčine</p>
<p>NEW YORK, 2. studenoga </p>
<p> - Nova studija potvrđuje ono što pisci ljubića već godinama znaju: za kratke veze žene biraju dominantne, moćne i promiskuitetne muškarce, ali za brak će češće izabrati osjećajnog i monogamnog muškarca. </p>
<p> Ta dva prototipa muškaraca znanstvenici opisuju kao »muškarčine« i »tatice« te navode da je ženama draži »tata« kao stalan partner u dugoj vezi, dok za avanture biraju macho tipove.</p>
<p> Tako je na primjer 60 posto žena izjavilo da bi stupilo u spolni odnos s macho tipom, ali bi ga samo 13 posto poželjelo za zeta.</p>
<p> Unatoč očitoj privlačnosti macho tipova, autor studije dr. Daniel J. Kruger s michiganskog sveučilišta u Ann Arboru savjetovao je muškarcima da ne pokušavaju usvojiti takvu osobnost.</p>
<p> Muškarčine su često na visokim položajima kao direktori tvrtki ili poznati sportaši, rekao je. Samo manjina muškaraca spada u tu kategoriju, a dominantnog, vrlo uspješnog i promiskuitetnog muškarca teško je imitirati, upozorio je Kruger.</p>
<p> Tijekom studije, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Human Nature, Kruger i njegovi kolege zatražili su od 257 studentica da pročitaju odlomke iz britanske literature 17. i 18. stoljeća u kojima se opisuju likovi koji odgovaraju jednom od dva navedena tipa osobnosti. Oko 70 posto sudionica je reklo da oni ne potječu iz zapadne Europe. Žene su zatim odgovarale na niz pitanja o tome kakvog bi partnera izabrale u pojedinim situacijama - za seksualnu avanturu, putovanje, brak ili za budućeg zeta.</p>
<p> Utvrđeno je da bi na trotjedno putovanje išle s »taticama«, a također bi ih češće izabrale za muževe ili zetove. Međutim, više je žena reklo da bi radije imalo seksualnu avanturu s »muškarčinom«.</p>
<p> Činjenica da žene 21. stoljeća ovako reagiraju na stereotipe uspostavljene prije puno godina pokazuju da odgovor na muškarčine i tatice postoji već jako dugo, rekao je Kruger. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bakterije mogu zamijeniti neke otrovne tvari i pomoći pri čišćenju </p>
<p>SYDNEY, 2. studenoga </p>
<p> - Australski znanstvenici stvaraju niz proizvoda temeljenih na bakterijama koji će se rabiti za čišćenje odlagališta otrovnog otpada, a otpad pretvarati u iskoristiv materijal. </p>
<p> Pet istraživačkih instituta i industrija te nekoliko industrijskih partnera službeno su najavili početak zajedničkoga rada.</p>
<p> »Australija je rame uz rame s najboljima na svijetu u razvoju ove tehnologije«, rekao je David Garman, direktor novoga istraživačkog biotehnološkog centra.</p>
<p> »Istraživači Centra u potrazi su za najboljim bakterijama za čišćenje kontaminiranih lokacija, za pretvaranje otpada u proizvode i za zamjenu otrovnih kemikalija«, rekao je Garman.</p>
<p> Među ostalim su mogućim primjenama zamjena teških metala u bojama živim bakterijama te onemogućavanje djelovanja »loših bakterija« u vodi za piće.</p>
<p> Australski rad na bakterijama dio je svjetskoga trenda razvoja ekološke biotehnologije, rekao je Garman koji kaže da je globalno komercijalno tržište za ekološku biotehnlologiju vrijedno oko pet milijarda dolara na godinu.</p>
<p> Prema njegovim riječima, bakterije koje su se razvile u suživotu sa životinjama, ljudima i biljkama, teže djeluju u manje prirodnom modernom urbanom okružju.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Madonna: »Ben i J.Lo sami su krivi za pretjerani interes medija«</p>
<p>NEW YORK, 2. studenoga</p>
<p> – Jedna od najpoznatijih i medijski najeksploatiranijih zvijezda na svijetu, pjevačica Madonna, optužila je Bena Afflecka i njegovu zaručnicu Jennifer Lopez da su sami krivi zbog pretjeranog zanimanja što su ga mediji pokazali prema njihovom najavljenom, a potom i odgođenom vjenčanju. Ako to tako kaže žena za koju se svi slažu da je vrhunska manipulatorica medijima, što potvrđuje i nedavni poljubac na MTV-u, onda ne treba sumnjati u njene riječi jer kad je o medijima riječ Madonna zna što priča. </p>
<p>»U stanovitoj mjeri upravo su oni sami izazvali takvu pažnju medija«, tvrdi Madonna u intervjuu koji je dala za emisiju »Access Hollywood« i koja će biti emitiran u četvrtak na CNN-u. </p>
<p>»Smatram da je njihov posao ali i potreba da svoju vezu sačuvaju privatnom«, tvrdi Madonna u nekoliko ulomaka iz intervjua koji su već emitirani. </p>
<p>Ova 45-godišnja pjevačica i glumica, koja je u braku s britanskim filmašem Guyem Ritchiem, dodaje da je vrlo naporno život sačuvati privatnim dok za njim postoji veliki interes javnosti. </p>
<p>»Ne želim osuđivati Bena i Jenn, mogu samo nagađati što se doista dogodilo«, rekla je ona. »Ako imate dovoljno snažnu vezu i ako postoji dovoljno razumijevanja što znače bračne obaveze onda mislim da interes medija ne bi trebao zasjeniti sve to«. </p>
<p>U razgovoru za »Access Hollywood« Madonna je najavila i moguće snimanje animiranog filma po jednoj od njenih pet planiranih dječjih knjiga. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Premijera filma »Alamo« odgođena za travanj</p>
<p>LOS ANGELES, 2. studenoga</p>
<p> – S objašnjenjem da treba još vremena da se dovrši, film »Alamo« neće se početi prikazivati za Božić kako je bilo planirano, već u travnju iduće godine.</p>
<p> »U zadnje vrijeme u Hollywoodu se prečesto unaprijed dogovaraju datumi za premijeru, a da film još uopće nije do kraja snimljen. Zbog toga se redatelj nerijetko nađe u nezahvalnoj situaciji da na svojem filmu mora raditi kompromise«, rekao je Dick Cook, čelni čovjek Disney studija, koji snima taj film.</p>
<p> Film u kojem Billy Bob Thornton glumi Davyja Crocketta, a Dennis Quaid Sama Houstona trebao se početi prikazivati 25. prosinca. </p>
<p> S obzirom da je premijera odgođena, film, za koji se predviđalo da će biti jedan od glavnih konkurenata za Oscare, neće se moći natjecati za tu uglednu američku filmsku nagradu.</p>
<p> »Alamo« će u kinima imati veliku konkurenciju u filmu Toma Cruisea »The Last Samurai« te u filmovima »Gospodar prstenova: Povratak kralja« i »Petar Pan«, koji premijeru imaju u prosincu.</p>
<p> Film »Alamo« režirao je John Lee Hancock, koji je režirao i film »Početnik« s Dennisom Quaidom te napisao scenarij za Eastwoodov film »Savršeni svijet«.</p>
<p> Hancock je rekao da mu neće nedostajati kampanja za Oscare. »Postprodukcija ovakvog filma treba dosta vremena i nikakvi rokovi, povoljni premijerni datumi ili sezona nagrada nisu vrijedni toga da film ne bude fantastičan«, naglasio je on.</p>
<p> Disney je prvo želio da film režira oskarovac Ron Howard (»Genijalni um«) i da u njemu glumi još jedan oskarovac, australski glumac Russell Crowe. No s Howardom se nisu mogli dogovoriti o tome koliko će film biti krvav i skup, jer on je tražio proračun od 125 milijuna dolara.</p>
<p> Hancockov »Alamo« studio propagira kao primjer filma na kojemu se, u vrijeme nekontroliranog trošenja novca za snimanje filmova, može uštedjeti. </p>
<p> Ova odgoda mogla bi ipak povećati njegov sadašnji proračun od 80 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Napoleonov pisaći stol ostaje u Francuskoj </p>
<p>PARIZ, 2. studenoga</p>
<p> – Stolić iz doba Luja XVI. za kojim je radio Napoleon I. u Malmaisonu ostaje u Francuskoj, odlučilo je Savjetodavno povjerenstvo za nacionalnu baštinu, odbacivši zahtjev za izdavanje dopuštenja za izvoz. </p>
<p>Prema priopćenju objavljenom u službenim novinama 28. listopada, »Napoleonov stol kojega se izrada pripisuje stolaru stilskog pokućstva Jean-Henriju Rieseneru, izrađen od mahagonija, s inkrustacijom od mahagonija i ebanovine i zelenim poklopcem (navlakom) na radnoj plohi, iz doba Luja XVI. koji se nalazio u dvorcu Malmaison povijesno je važan komad pokućstva«.</p>
<p> Povjerenstvo ističe da je »riječ o stolu koji je Napoleon Bonaparte rabio u biblioteci dvorca koja mu je služila kao radna soba u doba kad je bio konzul, kada je Francuska doživjela temeljit preustroj«.</p>
<p> Stol koji je »od 1829., kad ga je kupio carev rođak, bio u obitelji sve do naših dana, pouzdano se pripisuje Jeanu-Henriju Rieseneru, najglasovitijem francuskom izrađivaču stilskog pokućstva u posljednjoj trećini XVIII. stoljeća«, dodaje Povjerenstvo.</p>
<p> »Stol u stilu Luja XVI. umjetnički je stolarski rad iznimne kvalitete tipičan za Riesenera, kojega otmjenost najavljuje značajke ampira«, obrazlaže također Povjerenstvo koje ocjenjuje da je »najvažnije da taj iznimni komad pokućstva ostane na francuskom državnom području«.</p>
<p> Savjetodavno povjerenstvo za nacionalnu baštinu proučava zahtjeve za izvoz umjetničkih djela. Kada ocijeni da je neko djelo »važno za nacionalnu baštinu s gledišta povijesti umjetnosti i da se treba promatrati kao nacionalno blago«, odbija izdati dopuštenje za izvoz.</p>
<p> Identitet mogućih kupaca stola nije poznat. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nova Internet stranica Zabranjenog pušenja </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Sarajevsko-zagrebačka skupina Zabranjeno pušenje uskoro kreće u realizaciju šestog video spota za pjesmu sa svog aktualnog albuma »Karabaja«. Riječ je o snimanju spota za pjesmu »Bog vozi mercedes«, u kojoj duhovitim glazbenicima svojim upečatljivim vokalom pomaže Zdenka Kovačiček. </p>
<p>Uz snimanje čak šestog video spota za Zabranjeno pušenje, njihova ekipa se potrudila redizajnirati službenu web stranicu skupine www.zabranjeno-pusenje.com, koja je ove godine na dodjeli bosansko-hercegovačkih diskografskih nagrada osvojila Davorina za najbolji web-site u BiH. Do kraja godine Zabranjeno pušenje bi trebalo održati i niz koncerata diljem Hrvatske i Europe. Tako će već 7. studenoga nastupiti u Sisku, dan kasnije u Sevnici, dok je 14. studenoga na rasporedu Innsbruck. Već 15. će nastupiti pred publikom u Münchenu, a 6. prosinca ih u Pauku očekuje brucošijada Filozofskog fakulteta. Puljani će dobiti priliku sa Zabranjenim pušenjem dočekati Novu godinu, a za ožujak slijedeće godine je najavljen nastup u Londonu. </p>
<p>Inače, produktivno Zabranjeno pušenje je ove godine obilježilo 20 godina svog postojanja, te je 23. srpnja održalo veliki slavljenički koncert u Sarajevu. Tijekom promotivne turneje u svibnju su nastupali u Torontu, Charlotteu, Chicagu, New Yorku i St. Louisu, a upravo u St. Louisu je snimljen materijal za njihov novi live album za koji se još ne zna kad i pod kojim nazivom će biti objavljen. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>U ozračju dana Svih svetih </p>
<p>Umjesto planiranog Requiema Paula Hindemita, Zagrebačka filharmonija, zbog bolesti solista Andreasa Scheibnera, izvela je drugi program koji se također uklopio u sjetno blagdansko raspoloženje / Bila su to djela Richarda Wagnera, Predigra operi »Majstori pjevači« i Predigra Izoldina smrt iz opere »Tristan i Izolda«, te 6. simfonija u h-molu »Patetična« Petra Iljiča Čajkovskoga</p>
<p>Uoči blagdana Svih svetih Zagrebačka filharmonija je planirala izvesti Requiem Paula Hindemitha, u povodu 40. obljetnice skladateljeve smrti, pod ravnanjem maestra Milana Horvata, počasnog šef-dirigenta Zagrebačke filharmonije. Podsjetimo da je maestro Horvat Hindemithov Requiem dirigirao 1974. u pretplatničkom ciklusu Zagrebačke filharmonije i iste godine u Dubrovniku, sa solistima Ružom Pospiš-Baldani i Vladimirom Ruždjakom.</p>
<p> Stoga se ponovna izvedba očekivala s velikim zanimanjem, tim više jer su trebali nastupiti također vrsni solisti i zbor, Renata Pokupić i Andreas Scheibner uz Slovenski komorni zbor i Consortium Musicum. No, zbog iznenadne bolesti Andreasa Scheibnera, projekt je odgođen za otvorenje iduće sezone na koncertu u Vukovaru, kada će se obilježiti i 85. obljetnica maestrova života.</p>
<p> Umjesto toga izveden je drugi program koji se također uklopio u sjetno blagdansko raspoloženje. Bila su to birana djela Richarda Wagnera, Predigra operi »Majstori pjevači« i Predigra Izoldina smrt iz opere »Tristan i Izolda« te 6. simfonija u h-molu »Patetična« Petra Iljiča Čajkovskog s bolnim, depresivnim i očajničkim vapajem nesretnoga skladatelja, koji je nekoliko dana poslije praizvedbe te simfonije kojom je i ravnao umro od kolere u 53. godini. </p>
<p>Izlazak uglednog maestra Milana Horvata na podij Kocertne dvorane Vatroslava Lisinskog pozdravljen je velikim aplauzom. Iako teško hoda, a prigodom izvedbi se oslanja na povišeni dirigentski stolac, maestro Horvat dirigira napamet sugestivno prenoseći svoje veliko znanje, iskustvo i muzikalnost ansamblu koji svira precizno i predano, također sa znatnim iskustvom u izvedbama spomenutih djela, što pomaže i maestru u postizanju konciznosti i uvjerljivosti.</p>
<p>Nakon svečane pompozne uvertire operi »Majstori pjevači«, uslijedila je impresivna Predigra prvom činu i Izoldina smrt iz opere »Tristan i Izolda« Richarda Wagnera. To znamenito djelo odraz je intime samoga skladatelja, jer se u toj tragičnoj ljubavnoj legendi iz srednjega vijeka odražava i njegova zabranjena ljubav prema Mathildi, supruzi njegova prijatelja i dobročinitelja Wesendonka. Motiv ljubavne čežnje iz Predigre nadovezuje se na posljednje trenutke života Izolde, uz mrtvoga Tristana, koja kroz vizije svoje strastvene zabranjene ljubavi tone u dubinu potpunoga smirenja. Iako instrumentalna, bez glasa, ta je Pjesma ljubavi i smrti izražena vrlo sugestivno i potresno, sa snažnim udjelom orkestra u cjelini, uz vrlo izražajnu sočnu dionicu violončela na čelu s Ninom Ruževićem. </p>
<p>Šesta simfonija u h-molu op. 74 počinje »bolnim razmišljanjem o beznadnosti ljudske bitke sa sudbinom«, po čemu je i dobila ime »Patetična«. Unutar naglašenog dramatskog ugođaja velikih dinamičkih kontrasta izdvojili su se i solisti, među kojima posebno klarinet Davora Rebe. Graciozan drugi stavak Allegro con grazia bio je ponešto usporen, ali je zato treći stavak, u ritmu koračnice, bio efektno nabijen akcentima i snažnim gradacijama, a završni Adagio mračnoga ugođaja bolno je izrazio depresiju i patnju s nagovještajem smrti. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Koncert ugodnih iznenađenja </p>
<p>U »Majstorskom ciklusu« nastupio Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Pavla Dešpalja sa solistom Danijelom Detonijem / Bila je to još jedna afirmacija orkestra, poslije njegove turneje po Francuskoj </p>
<p>Posljednji koncert »Majstorskog ciklusa« u četvrtak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog bio je obilježen s nekoliko ugodnih osobitosti. Ne po redoslijedu vrednovanja nego po iznenađenju, ističemo susret s jednim, s nepravom zapostavljenim, djelom hrvatske glazbe s početka pedesetih prošlog stoljeća. Tada su se – makar i pod okriljem tako velikih tradicionalista kakav je bio Stjepan Šulek – počele buditi nove, u misaonom i tehničko-skladateljskom smislu, revolucionarne snage na čelu upravo sa Šulekovim učenicima Milkom Kelemenom, Stankom Horvatom, Pavlom Dešpaljom, Dubravkom Detonijem i Igorom Kuljerićem. Koncertom je ravnao Pavle Dešpalj, koji se ubrzo bio probio u red hrvatskih dirigenata zamjetne međunarodne karijere.</p>
<p>A tu večer u »Lisinskom« izveo je svoj sasvim rani, mladenački rad – Passacagliju i fugu za glasovir i gudače. Djelo je praizvedeno 1956. pod ravnanjem Antonija Janigra sa Stjepanom Radićem kao solistom. Skladatelju Dešpalju bile su tada svega dvadeset dvije godine! U dosluhu s Bachovim barokom, ali i s nekim tada aktualnim suvremenim utjecajima, Dešpalj je stvorio djelo koje progovara snagom polifonih konstrukcija i umješnošću oblikovanja varijacija pasakalje i u nastavku dvostruke fuge. Djelo je nastalo još u predbijenalskom razdoblju, pa se i danas očituje kao kapitalan opus toga razdoblja hrvatske glazbe.</p>
<p>Druga osobitost bio je staložen, tehnički superioran nastup mladog, 20-godišnjeg pijanista Danijela Detonija, sina poznatog skladatelja Dubravka. Sjajno školovan mladi umjetnik nanizao je već velik broj domaćih i inozemnih nagrada i drugih priznanja, uz velik broj nastupa s uglednim orkestrima i dirigentima ne samo kod nas nego i drugdje, posebno u Mađarskoj i Italiji. Publika ga je ispratila dugim i srdačnim odobravanjem i izborila dodatak.</p>
<p> Kao treću osobitost koncerta smatramo iste večeri izvedbu Brahmsove Prve simfonije, izvedbu kompaktnu i precizno nastudiranu što, iskreno rečeno, nismo morali očekivati poslije uvodno nedovoljno dotjerano predstavljene Beethovenove predigre Leonora 3. Očito dobro raspoložen poslije odličnog prijama njegove mladenačke skladbe, maestro Pavle Dešpalj sa simfoničarima Hrvatske radiotelevizije darovao nam je autentičnog, iskreno proživljenog Brahmsa. Bila je to još jedna afirmacija orkestra, poslije njegove nedavne turneje po Francuskoj. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Izabrana djela suvremenog Odiseja</p>
<p>Nakladnička kuća »Neretva« pokrenula tiskanje izabranih djela Jože Horvata / U prvom kolu objavljena su četiri romana, a do piščeva 90. rođendana 2005. godine izaći će svih deset naslova </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Za svoj skorašnji 90. rođendan naš ugledni književnik i svjetski moreplovac Joža Horvat dobit će poklon kakvog jedan majstor riječi samo poželjeti može – izabrana djela. Objavljivanja se primila nakladnička kuća »Neretva«, a u prvom kolu izašla su četiri romana, tri pomorske proze – »Molitva prije plovidbe«, »Operacija Stonoga«, »Waitapu« i jedna partizanska – »Mačak pod šljemom«. Baš su izabrana djela prilika za ponovno vrednovanje pomalo zapostavljenog Horvatova opusa, istaknula je urednica Đurđa Mačković na nedavnom predstavljanju pred brojnom publikom, u kojoj se našao i predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Od mladenačkog autobiografskog romana »Sedmi be«, iz 1939., do knjige za mlade »Svjetionik«, iz 2000. godine, dvije su životne i literarne opsesije Jože Horvata – rat i more, kako nas je podsjetio akademik Miroslav Šicel. Ratne dane Horvat je na human način, obojen blagim humorom, opisao u romanu »Mačak pod šljemom«, koji većina publike sigurno pamti po filmskoj i televizijskoj ekranizaciji. Iskustva s brojnih putovanja svjetskim morima književnik je pretočio u desetak djela, žanrovski raznolikih, u kojima se miješaju putopis, reportaža, feljton i lirika, a sve ih povezuje autobiografska crta. Priča »Waitapu« poetska je bajka o potrebi da se ruše vlasite granice . Dječji roman »Operacija 'Stonoga'"« odvija se na Atlantiku u potrazi za izgubljenim otokom, a »Molitva prije plovidbe«, spoj je dnevnika, eseja i putopisa, svojevrsni ključ za autorovu životnu filozofiju. </p>
<p>Djelo Jože Horvata, kako drži prof. dr. Krešimir Nemec, snažno pokreće nemir, radoznalost, čežnja za slobodom, daljinama i divljenje životom. Njegova poetika očituje se u vjeri u život i nepresušnom aktivizmu koji uvijek rađa nadu, usprkos svim životnim nedaćama. U toj životnosti leži tajna piščeve omiljenosti, kako među mlađim, tako i među starijim čitateljima. Kolika je popularnost njegova djela svjedoči i činjenica da je u prvom kolu izabranih djela izašlo deveto izdanje »Mačka pod šljemom« i 11. izdanje romana »Waitapu«. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Srbi spremni vratiti 20 drvenih skulptura </p>
<p>ERNESTINOVO, 2. studenoga</p>
<p> – Članovi ernestinovačke Likovne udruge »Petar Smajić« godinama od hrvatskoga Ministarstva kulture neuspjelo traže da se pronađu i vrate umjetnička djela odnesena iz Ernestinova, izjavio je Mato Tijardović, predsjednik te likovne udruge. </p>
<p>Ministarstvu kulture poslali smo u rujnu dopis sa slikama 20 ernestinovačkih skulptura koje su u lječilištu Banji Junaković kod Apatina, među kojima su i djela osnivača te kolonije Petra Smajića i Mate Tijardovića, no Ministarstvo do danas nije odgovorilo, niti je išta drugo učinilo da se skulpture pronađu i vrate, izjavio je Tijardović, koji se boji da će mnogi radovi zauvijek nestati.</p>
<p>Dragan Arsić, tajnik apatinske Skupštine, izjavio je kako znaju da su to djela iz Ernestinova te da je sasvim logično da se ona vrate vlasnicima. Dodao je da je na ministarstvima dviju država da se to obavi. </p>
<p>»Žalosno je da nas Srbi upozoravaju na naše nacionalno bogatstvo«, izjavo je Tijardović. </p>
<p>U Ministarstvu kulture tvrde da su poslali dopis ernestinovačkoj udruzi »Petar Smajić« još u rujnu te objasnili da će se povrat hrvatske kulturne baštine rješavati na temelju ugovora između dviju država.</p>
<p>»Povjerenstva trebaju uskoro početi s pregovorima za povrat preostalih kulturnih dobara«, a u sklopu »naših potraživanja je i popis otuđenih skulptura iz Ernestinova«, stoji u odgovoru za koji u Ministarstvu tvrde da su ga poslali Likovnoj udruzi »Petar Smajić«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nagrada Dušanu Karpatskom</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Ovogodišnju češku državnu nagradu za literaturu dobili su prevodilac hrvatske književnosti na češki jezik Dušan Karpatsky i pjesnik Petr Kabeš. Nagrada im je predana u povodu češkoga nacionalnog praznika Dana državnosti. U obrazloženju nagrade Dušanu Karpatskome se kaže: » Karpatsky (1935.) je nesumnjivo prvi čovjek hrvatske, ali i srpske i bosanske literature i kulture u češkoj verziji. Preveo je oko 90 književnih naslova, na čelu s najvećom hrvatskom ličnošću Miroslavom Krležom, za čije je esejističke knjige bio nagrađen. </p>
<p>U godinama tragičnoga balkanskog rata (1990. – 1999.) neumorno je branio napadnute od napadača, što u Češkoj nije uvijek bilo jasno razgraničeno«. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umro tenor Franco Corelli </p>
<p>MILANO, 2. studenoga</p>
<p> – Na listi najvećih tenora posebno mjesto, uz Carusa, Pertilea, Giglija i još nekih, rezervirano je i za jednog od najvećih – za Franca Corellija, koji je u noći od srijede na četvrtak umro u 83 godini. Correlli se rodio prije 82 godine u Anconi, a pjevanje je počeo studirati na Konzervatoriju u Pesaru. Kasnije se usavršavao kod Beniamina Giglija. </p>
<p>Godine 1950. Corelli je bio pobjednik natjecanja za mlade pjevače u Firenzi, u organizaciji tamošnjeg Maggio Musicale Fiorentino. Godinu kasnije imao je i debut na poznatom festivalu Spoleto gdje je tumačio ulogu Don Josea u Bizetovoj operi Carmen. Tijekom relativno kratke karijere obišao je sve najveće operne teatre u svijetu, od Scale do Metropolitana, od Covent Gardena do Teatra Colon u Buenos Airesu, od Pariške do Bečke opere. Pružao je izvanredne kreacije u operama Spontinija, Mayerbeera, Donizettija, Verdija, Puccinija i drugih skladatelja. </p>
<p>U proljeće 1976. pjevao je u newyorškom Metropolitanu u Gounodovoj operi »Romeo et Giulette«. Nekoliko gledatelja na galeriji uputilo mu je zvižduke što ga je toliko ražalostilo i dotuklo da je to bio kraj jedne velike karijere. Bio je čudak, nije imao prijatelja i nije htio, uz iznimke, razgovarati. Posjetitelji bečke Opere dobro se sjećaju njegova nastupa u Ponchiellijevoj operi Andrea Chenier kojom je ravnao naš Lovro pl. Matačić. Corelli je snimio mnoge opere kao partner slavnih primadona Marije Callas i Renate Tebaldi.</p>
<p>Dragan Lisac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>S igračem manje do tri boda</p>
<p>Iako je Dinamo imao igrača manje gotovo dvije trećine utkmice, u posljednjih šest minuta 1-1 je pretvorio u 3-1 pobjedu, zgodicima Agića i štroka/ U dosadašnjih 12 utakmica protiv Brođana Dinamo je postigao 12 pobjeda </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 2. studenoga</p>
<p> – Tek nešto više od pet minuta... Upravo je toliko vremena dijelilo Marsonijine nogometaše od prvoga, povijesnog boda u ogledima protiv Dinama. Međutim, naoko sigurnih 1-1 se u samo šest minuta u Slavonskom Brodu pretvorilo u uvjerljivih – 3-1 za Zagrepčane! Tako je, eto, u 12 dosadašnjih međusobnih prvenstvenih ogleda Marsonije i Dinama svih 12 okončano pobjedom maksimirskoga kluba. A, Dinamo se ove pobjede domogao igrajući punih sat vremena s igračem manje, nakon što je u prvome dijelu isključen Damir Krznar. </p>
<p>Jasmin Agić je u samome smiraju utakmice presjekao jedan pokušaj Marsonijine akcije, proslijedio loptu Kranjčaru, koji je kreirao vodeći Dinamov pogodak. Proigrao je Štroka, a ovaj ubacio pred vrata, gdje je Agić pored inertnoga Tadića efektnim potezom piknuo loptu u mrežu. Razočarani i deprimirani domaći nogometaši nekoliko su desetaka sekundi nakon toga primili i treći pogodak. Štrok se ušetao u kazneni prostor i plasirao loptu u »malu mrežu«. Prvi pogodak na ovoj utakmici također su postigli gostujući igrači. Kranjčar je spretnim slalomom kroz sredinu terena dotrčao do kaznenog prostora, gurnuo loptu Zahori, koji ju je zakucao pod prečku. Činilo se tada da je na vidiku sigurna Dinamova pobjeda. No, samo dvije minute kasnije zanjihala se i Turinina mreža. Brnjić je ubacio loptu u Dinamov kazneni prostor, Marijan Vuka se lakoćom »otresao« svoga čuvara Drpića i izjednačio rezultat. </p>
<p>Dva pogotka, stativa Marsonije, isključenje Dinamovog igrača... Cijeli smo ovaj scenarij vidjeli već u prvih pola sata ove utakmice. Zanimljivo, u početnih tridesetak minuta zagrebačke utakmice, kada su »plavi« dotukli Brođane čak sa 7-0, nismo vidjeli praktički niti jedan udarac prema vratima. Kasnije se, doduše, »slavina« otvorila... Vidljivo je da su Marsonijini nogometaši ovu utakmicu dočekali u »stavu pozor«, prilično nabrušeni na svoje protivnike. A, adrenalin im je zasigurno i dodatno porastao uslijed napetoga ozračja kako su uoči ove utakmice svojom svađom kreirali čelnici ovih dvaju klubova – Dragan Marić i Zdravko Mamić. U svakom slučaju, takvu, pozitivnu agresivnost i gorljivu želju da se barem donekle iskupe za maksimirski debakl, Marsonijini su nogometaši garnirali i – sjajnim nogometom. </p>
<p>Domaći je vezist Amer Jukan u nekoliko navrata, efektnim driblinzima probijao brane prema maksimirskim vratima, kreirajući pritom dopadljive akcije sa svojim suigračem. Uz sebe je imao i razigrane Marijana Vuku i ponajprije – Bernarda Brnjića. Upravo je Brnjić, i to već u sedmoj minuti, probio desnu stranu Dinamove obrane, pretrčao Sedloskog i odaslao povratnu loptu Tadiću. Ovaj je, pak, iz punoga trka snažno opalio loptu, koju je Turina ipak uspio odbiti, ona se ponovo dokotrljala do Tadića, koji je u novome pokušaju uzdrmao stativu. Novu euforiju među domaćim navijačima inicirala je scena iz 28. minute. Krznar je na travu stropoštao Marijana Vuku neposredno nakon što je ovaj poslao loptu u for Brnjiću. Kapetan Brođana je u tim trenucima imao posve otvoren put prema Dinamovim vratima, na vidiku je bilo novo vodstvo domaće momčadi, no akciju je prekinuo – sudac Trivković. Dosudio je, naime, Krznaru prekršaj na početku akcije, pritom maksimirskom beku dodijelio drugi žuti karton i, naravno, isključenje. No, isto je to Trivković mogao učiniti i »retroaktivno«, nakon završetka Brnjićevoga pohoda prema Turininim vratima. </p>
<p>Marsonijini s napadi, međutim, nakon Krznarovoga isključenja – otupjeli. Štoviše, jedan je domaći druker s tribine dovikivao: »Pa što je ovo? Tko tu ima igrača manje!?« Doduše, tko zna kako bi se utakmica rasplela da je Jukanov udarac s ruba kaznenog prostora završio u mreži. Turina je u posljednji trenutak spretno izbio loptu izvan igrališta. Dva neuspješna pokušaja gostujućih nogometaša glavom sa pet metara, te Bartolovićev samostalni izlazak pred vratara Vidakovića zaključuju opus prilika s ove utakmice. </p>
<p>• Stadion uz Savu </p>
<p>MARSONIA – DINAMO: 1-3 (1-1)</p>
<p>MARSONIA: Vidaković 6 – A. Petrović 6 (od 51. Šimić 5,5), Rogić 5,5, Tadić 5,5 – M. Petrović 6,5, Jukan 6,5 (od 77. Jukić -), Barišić 6, Brnjić 6,5, Marić 5,5 – Vranić 5.5 (od 67. Pascu -), M. Vuka 6,5</p>
<p>DINAMO: Turina 6,5 – Mijatović 6; Sedloski 6, Drpić 5,5 – Mikić 6 (od 67. Bartolović 5,5), Poldrugač 6, Agić 7, Krznar 5,5; Kranjčar 7,5 – Mitu 6 (od 46. Štrok 6,5), Zahora 6 (od 90. Cesar -)</p>
<p>SUDAC: TRIVKOVIĆ (Split) 6; GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Zahora (24.), 1-1 M. Vuka (26.), 1-2 Agić (88.), 1-3 Štrok (93.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Krznar, Tadić, M. Petrović, Rogić, Šimić, Drpić, Barišić, Kranjčar</p>
<p> CRVENI KARTON: Krznar (28. - drugi žuti).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Niko KRANJČAR.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zagreb konačno osjetio slast pobjede</p>
<p>Nastave li zagrebaši ovakvim poletom i zalaganjem zasigurno je da će se izvući iz velike krize koja ih je dobrano prodrmala, i čak dovela do situacije da se o momčadi iz Kranjčevićeve govori kao o mogućem drugoligašu/ Strijelci za Zagreb Đalović, Ješe i Franja, čast Zadrana spasio Kordić </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Konačno je i Zagrebu svanulo sunce iako su se oblaci nadvili nad blatnjavi teren u Kranjčevićevoj. Poslije skoro tromjesečnog posta Zagreb je osjetio slast pobjede, pobijedio je Zadar sa 3-1 (1-0). Nastave li zagrebaši ovakvim poletom i zalaganjem zasigurno je da će se izvući iz velike krize koja ih je dobrano prodrmala, i čak dovela do situacije da se o momčadi iz Kranjčevićeve govori kao o mogućem drugoligašu.</p>
<p>Sam početak nije nagovještao ovako uvjerljivu pobjedu Zagreba, dakako ima li se pred očima situacija iz šeste minute kada je Ješe iz praznih vratiju izbacio loptu koju je, poslije brze protuakcije gostiju, uputio Brajković. Bilo je to razdoblje uzajamnog ispitivanja, s time da je Zagreb djelovao aktivnije na travnjaku koji je istinski ometao kontrolu lopte.</p>
<p>No, sve se je u korist Zagreba počelo okretati nakon 21. minute, u kojoj je Lovrek majstorski s desne strane nanizao tri igrača, dodao do Pilipovića koji je vidio dobro postavljenog Đalovića. Zagrebov prvi strijelac bio je ovog puta precizan i bučno pozdravio pogodak jer je već i sam zaboravio kad je zadnji puta bio strijelac.</p>
<p>Gosti su se uglavnom orjentirali na obranu svojih vrata, pa nas zato i čudi nervoza gostujućeg trenera Stanka Mršića. Naposljetku je u 22. minuti zbog stalnog prigovaranja sucu morao napustiti travnjak, ali nije sam platio očiglednu nervozu stručnjaka s jedne i druge strane. Desetak minuta kasnije i Petravićev pomoćnik Mihačić bio je isključen.</p>
<p>Što je vrijeme više odmicalo samo je Zagreb bio vidljiv na travnjaku. No, povećanje rezultata još je trebalo pričekati, između ostalog jer je Lovrek dva puta promašio prigode kad se našao oči u oči sa suparničkim vratarom. </p>
<p> Ipak, mnoge dvojbe zaključene su u 49. minuti kad je Ješe glavom poslije kornera sproveo loptu u mrežu. Usput su se bezrazložno na trenutak zakvačili igrači jedne i druge strane, očito je prvi strijelac Zadra Gudelj nešto prigovorio, jer ga je sudac u 56. minuti isključio. Brojčanu prednost Zagreb je ubrzo iskoristio pogotkom Franje, da bi gosti smanjili minutu prije završetka.</p>
<p> • Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB – ZADAR 3-1 (1-0)</p>
<p>ZAGREB: Pelin 6 – Žilić 6,5, Ješe 7,5, Smoje 6,5, Maras 6,5 – Mujdža 6,5 (od 46. Perković 6,5), Pilipović 7, Franja 7 (od 64. Hucika 6) – Prosinečki 7 – Đalović 7 (od 61. Babić 6,5), Lovrek 7</p>
<p>ZADAR: Kale 6 – Milin 5,5, Zebić 6, Jurić 5,5 – Bilaver 5 (od 66. Kordić 5,5), Surać 6, Amuqi 6,5, Prpić 5,5 (od 45. Dedaj 5), Jurjević 6 – Brajković 6, Gudelj 5</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 7. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Đalović (21.), 2-0 Ješe (49.), 3-0 Franja (59.), 3-1 Kordić (88.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pilipović, Lovrek, Jurić, Đalović</p>
<p>CRVENI KARTONI: Gudelj (56.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vedran JEŠE.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Preokret u drugom poluvremenu</p>
<p>OSIJEK, 2. studenoga</p>
<p> – Isti scenarij imao je i prvi susret Cibalije i Osijeka u ovoj sezoni. Naime, i u gradu na Bosutu vodio je gost, a na kraju se veselio domaćin. Dakako, ovaj put razloga za potpuno zadovoljstvo imali su Osječani, koji su pobijedili 2-1 (0-1).</p>
<p>Momčad Cibalije povela je u prvom poluvremenu iskoristivši još jednom nevjerojatne slabosti u obrani bijelo-plavih, ali je sportska pravda zadovoljena na samom početku drugog poluvremena, kad su domaći postigli dva pogotka i zasluženo okrunili svoju sveukupno bolju igru od slavonskog rivala.</p>
<p>Na žalost, jednu od glavnih uloga u nedjelju poslije podne odigrao je slabi sudac Nikola Petir iz Kašine. Njega je s tribina pratio i Mateo Beusan, pa se nadamo da je imao doista »oko sokolovo«!</p>
<p>Osječani su u prvom poluvremenu diktirali tempo i stvorili nekoliko lijepih prilika. Međutim, Ljubojević, Pranjić i Špehar u odlučujućim trenucima su zakazali. I kako to u nogometu obično biva, domaćina je stigla kazna. Teško je, u stvari, opisati koliko je grešaka u tim trenucima, u 35. minuti, nanizala domaća obrana. Uglavnom, Lučić je pronašao Peraicu, uz veliku »pripomoć« Radicsa, a onda sa ruba 16-erca gađao u prazna vrata. Uzalud je Mikulić pokušavao spriječiti pogodak...</p>
<p>Na početku drugog dijela, ipak, sve je sjelo na svoje mjesto. Junak susreta Danijel Pranjić bio je začetnik izjednačenja. Opalio je s 25 metara i prisilio Marića da odbije loptu u korner. Dakako, opet je Pranjić bio taj koji je ubacio loptu iz kuta, pa pred vratima Cibalije Mikulić je proslijedio loptu do Špehara. Kapetan domaćih vratio je loptu u sredinu pa Mikulić ljevicom s 10-ak metara poluvisoko gađao u lijevi kut – 1-1. Veselje na tribinama još se nije ni stišalo, a već je bilo 2-1. Ovaj put, Balatinac je »izbacio« Pranjića na lijevoj strani, ovaj pretrčao istrčalog Marića a onda iskosa, kad je i sam mogao završiti posao, nesebično doturio loptu do Ljubojevića. Plavokosi centarfor Osijeka ljevicom je pogodio s desetak metara skoro isto mjesto na kojem je četiri minute ranije odsjela lopte poslije Mikulićeva šuta. Bio je to deseti Ljubojevićev pogodak u ovoj sezoni.</p>
<p>• Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK – CIBALIJA 2-1 (0-1)</p>
<p>OSIJEK: Skender 6, Radics 5,5, Božinovski 6, Mikulić 7, Buljat 7, Brkić 6, Balatinac 6,5 (od 77. Grnja -), Vratović 6 (od 85. Lalić -), Pranjić 8, Špehar 7, Ljubojević 7.</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5, Ivelj 6, Lučić 6,5, Pernar 6, Pavličić 5 (od 80. Bošnjak -), Križanović 7, Jozinović 6, Žgela 7, Kovačević 5 (od 60. Jurić 5), Peraica 6 (od 70. Čorić 5), Ratković 6.</p>
<p>SUDAC: Nikola Petir (Kašina) 4. Gledatelja: 1000.</p>
<p>Strijelci: 0-1 Peraica (35.), 1-1 Mikulić (51.), 2-1 Ljubojević (55.)</p>
<p>ŽUTI KARTONIi: Pavličić, Križanović, Ivelj, Jurić, Lučić, Vratović, Božinovski, Brkić, Balatinac</p>
<p>CRVENI KARTONI: Božinovski</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Danijel PRANJIĆ (Osijek)</p>
<p>A. Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Traje Juventusov duh nepobjedivosti</p>
<p>Hrvatski igrač Ivan Klasnić, član Wedera, postigao je četvrti pogodak sezone. Samo četiri minute nakon ulaska riješio je pogotkom za 3-1 i ono malo neizvjesnosti u ogledu Werdera i Eintrachta</p>
<p>MILANO, 2. studenoga</p>
<p> – U subotu su igrane tek dvije utakmice 8. kola Serie A, no »sudar divova« na San Siru vrijedi za ostalih sedam nedjeljnih utakmica, iako je utakmica bila tek nešto bogatija nego prošlogodišnje finale Lige prvaka... </p>
<p>Juventus je zadovoljniji s neodlučenih 1-1. I zbog gostujućeg terena i zbog kasnog pogotka u 85. minuti, čime su Lippijevi »vojnici« ponovno iskazali duh nepobjedivosti. Prekrasan volej Marca Di Vaija pet minuta prije kraja bio je vrijedan boda i neuhvatljiv za »domaćeg heroja« te večeri - vratara Didu. Inače, Tudor nije bio u kombinacijama te večeri, a Dario Šimić odigrao je cijelu utakmicu za Milan. </p>
<p>U drugoj subotnjoj utakmici Lazio je pobijedio u Udinama. Corradi i Simone Inzaghi srušili su »labavi mit« o Udineseu kao negostoljubivom domaćinu. </p>
<p>• Rezultati 8. kola: Milan – Juventus 1-1, Udinese – Lazio 1-2; poredak: Milan i Juventus po 20 bodova, Lazio 16, Roma 15, Parma 14, Chievo i Udinese po 11... </p>
<p>Stuttgart i Werder na ljestvici Bundeslige nastavljaju bježati Bayernu koji i dalje »kašljuca«. Novo je prizemljenje Bayern u ovom kolu doživio u Gelsenkirchenu. Nade igrača iz Münchena rasplinule su se kad je Linke u 33. minuti dobio crveni karton, a na semaforu je već svijetlilo 1-0 za Schalke...</p>
<p>Hrvatski igrač Ivan Klasnić, član Wedera, postigao je četvrti pogodak sezone. Samo četiri minute nakon ulaska riješio je pogotkom za 3-1 i ono malo neizvjesnosti u ogledu Werdera i Eintrachta. Hrvatski duet Soldo-Vranješ u Stuttgartu također nastavlja dobrim, ovosezonskim navikama pobjeđivanja. U ovom je kolu šaptom pao Freiburg. </p>
<p>• Rezultati 11. kola: Wolfsburg – Hertha 3-0, Borussia (M) – Hansa 1-1, Stuttgart – Freiburg 4-1, Werder – Eintracht 3-1, Köln – Hannover 1-2, 1860 München – Bochum 3-1, Schalke – Bayern 2-0; poredak: Stuttgart 27 bodova, Bayer i Werder po 25, Bayern 21, Borussia (D) 19, Bochum i Wolfsburg po 18...</p>
<p>U engleskoj nogometnoj ligi stvorena su, već nakon dva i pol mjeseca, dva svijeta. Gornji sa samo tri člana (Arsenal, Chelsea i Manchester Utd) i donji, u kojem su »obični smrtnici«.</p>
<p>Vodeći trolist upisao je ove subote nove pobjede, s tim da su neki do njih došli »šetnjom« (Arsenal i Manchester Utd), a neki (Chelsea) kroz veća iskušenja. Gostovanje na Goodison Parku u Liverpoolu Chelsea je prošao neokrznut zaslužujući pogotku Rumunja Adriana Mutua.</p>
<p>• Rezultati 11. kola: Everton – Chelsea 0-1, Leeds – Arsenal 1-4, Manchester Utd. – Portsmouth 3-0, Middlesbrough – Wolverhampton 2-0, Newcastle – Aston Villa 1-1, Southampton – Manchester City 0-2, Tottenham – Bolton 0-1; poredak: Arsenal 27 bodova, Chelsea 26, Manchester Utd. 25, Fulham 20, Birmingham 19, Manchester City 17...</p>
<p>S dva igrača manje (isključeni Drogba i Christinval) Marseille je teško mogao izvući »živu glavu«, pa makar suparnik bio i ove sezone slabašni Bordeaux. Hrvat Vedran Runje ljubomorno je čuvao marsejsku mrežu netaknutom, no pokleknuo je pri sjajnom lobu Darcheville u posljednjim sekundama prvog dijela. Lyon je bio golgeterski raspoložen, kao i Monaco, premda je gubio sa 1-2 od Le Mansa.</p>
<p>• Rezultati 12. kola: Lyon - Nice 5-0, Bastia – Ajaccio 1-1, Bordeaux – Marseille 1-0, Lille – Guingamp 1-3, Metz – Sochaux 0-1, Monaco – Le Mans 4-2, Montpellier – Nantes 4-1, Rennes – Strasbourg 1-1, Toulouse – Auxerre 0-3; poredak: Monaco 27 bodova, Lyon i Marseille po 24, PSG 20, Nantes 19...</p>
<p>Deportivo je u posljednja dva kola »uletio« u crno razdoblje rezultata. Samo jedan bod, subotnji s Murcijom, što je iskoristio madridski Real za preuzimanje uloge vodećeg na ljestvici. Dva pogotka Ronalda i jedan Figa bili su sasvim dovoljno za Athletic Bilbao.</p>
<p>• Rezultati 10. kola: Celta – Santander 0-1, Murcia – Deportivo 0-0, Real Madrid – Atheltic 3-0; poredak: Real Madrid 23, Deportivo 22, Valencia 20, Osasuna 17... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatskoj četvrto mjesto na Super kupu</p>
<p>Hrvatska se može podičiti jakom reprezentacijom, u to nema sumnje. Međutim, problem je što naši igrači igraju, pa stanu, kao da su zadovoljni i minimalnom prednosti, manjka im agresivnosti, koncentracije, pa i ozbiljnosti</p>
<p>ZAGREB/LEIPZIG, 2. studenoga</p>
<p> – Hrvatski su rukometaši završili Super kup na četvrtom mjestu. U utakmici za 3. mjesto bolji od njih su bili Šveđani, pobijedivši ih 24-21 (13-10). Iako se put Leipzga i Riese otišlo s većim ambicijama, činjenica je da se Super kup pokazao iznimno jakim turnirom na kojem svatko može pobijediti baš svakoga, pa s te strane četvrto mjesto uopće nije loše. No, naši su rukometaši ipak mogli bolje – da je bilo manje srljanja, pogrešaka, crnih rupa... Međutim, kako su i te stvari dio igre, naši se rukometaši ne mogu požaliti.</p>
<p>Dvoboj svjetskih i europskih prvaka bio je sudar čvrstih obrana i raspoloženih vratara. Momčad Line Červara startala je u pomalo čudnoj postavi, sa Špoljarićem, Zrnićem i Vorijem, dok su zbog ozljeda na klupi ostali Balić (gležanj), Goluža (šaka), Sulić (trbuh) i Šola (koljeno), a i od ranije ozlijeđeni Bilić i Ćavar bili su na tribinama... Krenuli su naši dobro, no Šveđani nisu momčad protiv koje se može igrati na mahove. Vodili su naši 5-2, pa 6-5, pa sljedećih devet minuta nisu dali gol, za razliku od Šveđana koji su trpali bez milosti i otišli malo prije odmora na pet pogodaka prednosti. Isto se ponovilo i u drugom poluvremenu, jedino što su ovaj put Šveđani imali i osam pogodaka više. Krajnjih tri minusa uopće ne izgleda loše kako je moglo biti. Hrvatska se može podičiti jakom reprezentacijom, u to nema sumnje. Pokazala je to vraćanjem protiv svakog suparnika i nakon pet pogodaka manje. Međutim, problem je što naši igrači igraju, pa stanu, kao da su zadovoljni i minimalnom prednosti, manjka im agresivnosti, koncentracije, pa i ozbiljnosti u nekim trenucima. Super kup je ugledan i Hrvatska se pokazala u dobrom svjetlu. No, od svjetskih se prvaka očekuje još blistavije izdanje, pogotovo što ih za dva mjeseca čeka prvi veliki ispit, Europsko prvenstvo u Sloveniji. Izbornik Červar i trener Irfan Smajlagić imat će mnogo posla...</p>
<p> • Dvorana u Riesi</p>
<p>HRVATSKA – ŠVEDSKA 21-24 (10-13)</p>
<p>HRVATSKA: Kelentrić, Blažičko, Šola, Kaleb 1 (1), Sulić, Balić, Zrnić 1, Lacković 5, Vori 6, Dominiković 1, Džomba 1, Goluža, Špoljarić 3, Metličić 3</p>
<p>ŠVEDSKA: Svensson, Gentzel, Boquist 2, Wislander, Arrhenius 3, Andersson 2, Kallman 2, Franzen 3, Pettersson, Larholm 2, Ernelind 3 (1), Ahlm 2, Olsson, Erntsson 1, Seifert 4</p>
<p>SUCI: Goulao i Macao (obojica Portugal).</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 2 (1), Švedska 1 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 4 minute (Špoljarić, Metličić), Švedska 4 minute (Larholm, Arrenius)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sebastian SEIFERT </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pobjede Bucksa i Netsa </p>
<p>MILWAUKEE, 2. studenoga</p>
<p> – Milwaukee Bucksi otvorili su novu sezonu pred svojim gledateljima uvjerljivom pobjedom sa 98-68 protiv Chicago Bullsa, a hrvatski je veteran u NBA ligi, 35-godišnji Toni Kukoč za 23 minute svom bivšem klubu ubacio 10 koševa (šut 3-6, trice 1-3, slobodna bacanja 3-6), te tome dodao tri skoka i pet asistencija. Nakon neizvjesnog prvog poluvremena, u trećoj je četvrtini proigrao Joe Smith, koji je u tom razdoblju ubacio 12 od svojih 19 koševa te je dvoboj otišao na stranu domaćina. Uz Smitha, u redovima Bucksa odlični su bili i Michael Redd sa 16 poena i 11 skokova i Tim Thomas sa 16 ubačaja. Bullse su predvodili Jamal Crawford sa 17 pogodaka i Tyson Chandler sa 13 koševa i 14 skokova.</p>
<p>Iako bez Kenyona Martina koji je ozlijedio gležanj protiv Minnesote, New Jersey Netsi lakoćom su sa 98-85 u gostima pobijedili Washington Wizardse. Briljirao je Jason Kidd sa 30 koševa i devet asistencija, Richard Jefferson odlično mu je pomagao sa 19 poena, 10 skokova i sedam asistencija, dok je iznenađenje bio i Brian Scalabrine, ubacivši 12 koševa uz šest skokova. Naš Zoran Planinić dobio je samo četiri minute i uputio tek jedan neuspješan šut. Kod Washingtona bolji od ostalih bili su Jarvis Hayes sa 16 i Gilbert Arenas sa 12 poena. </p>
<p>Gordan Giriček zbog ozljede ruke nije ulazio u igru, a njegov je Orlando Magic izgubio na svom parketu od Detroit Pistonsa sa 85-96. Magic je početkom četvrte četvrtine imao prednost od 76-69, ali tada su gosti uspjeli zaustaviti Tracyja McGradyja te serijom 17-2 osigurati mirnu završnicu. Pistonse je predvodio Richard Hamilton sa 20 ubačaja, Chauncey Billups dodao je 17, bivši cibos Chucky Atkins 14, a Ben Wallace 13, uz 17 skokova. McGrady je ubacio 31 koš, ali nijedan u posljednjoj četvrtini. </p>
<p>Kobe Bryant je u Phoenixu odigrao prvu službenu utakmicu ove sezone te bio ključni igrač u 103-99 pobjedi njegovih LA Lakersa protiv domaćih Sunsa, ubacivši pritom 15 koševa. Goste je predvodio Shaquille O'Neal sa 24 koša i 12 skokova, dok su pridošlice Gary Payton i Karl Malone još jednom pokazali da će biti velika pojačanja. U sastavu Sunsa prvo je ime bio Stephon Marbury sa 26 poena i 11 asistencija, a Joe Johnson dodao je 20. </p>
<p>Vrlo čudan dvoboj odigrali su Atlanta Hawksi i Indiana Pacersi. Domaćini su vodili sa 18 koševa prednosti na poluvremenu, gosti su pak minutu i 33 sekunde prije isteka četvrte četvrtine vodili sa sedam koševa, da bi se na kraju igrao produžetak. U dodatnih pet minuta bolji su bili gosti iz Indianapolisa te na kraju slavili sa 103-99. Pobjednike je predvodio Ron Artest sa 22 koša i 12 skokova. </p>
<p>New Orleans Hornetsi na krilima Barona Davisa i njegovih 37 koševa (šut za tricu 6-7) pobijedili su Boston Celticse sa 97-90. Davisu su odlično asistirali David Wesley sa 18 i P. J. Brown sa 14 koševa, a Celticse su predvodili Paul Pierce sa 25 i Raef LaFrentz sa 17 pogodaka.</p>
<p>Aktualni prvaci, San Antonio Spursi, iako bez oba graditelja igre, ozlijeđenih Tonyja Parkera i Anthonyja Cartera, bez većih su problema svladali New York Knickse sa 86-74. Ujednačen napad Spursa predvodio je Tim Duncan sa po 15 koševa i skokova, a kod Knicksa najučinkovitiji su bili Allan Houston sa 19 i Keith van Horn sa 12 poena.</p>
<p>Dallas Mavericksi protiv Utah Jazza pokazali napadački potencijal i stigli do uvjerljive pobjede sa 127-102. Prvi strijelac Dallasa bio je Tony Delk sa 22 koša, Antawn Jamison je dodao 18, a goste su predvodili DeShawn Stevenson sa 24 koša i Andrej Kirilenko sa 21. </p>
<p>Treći izbor ovogodišnjeg drafta, Carmelo Anthony pokazao je da bio mogao biti velika zvijezda. Sa 23 je koša predvodio Denver Nuggetse u visokoj pobjedi sa 109-88 protiv Sacramento Kingsa. Uz Anthonyja, u sastavu Nuggetsa dobar je bio i Voshon Lenard sa 15 poena, dok su kod blijedih Kingsa nešto bolji bili tek Predrag Stojaković sa 19 koševa i Mike Bibby sa 15. </p>
<p>Malo iznenađenje dogodilo se u Houstonu, gdje su bolji od domaćih Rocketsa bili Memphis Grizzliesi, i to sa 79-71. Pobjednike je predvodio Lorenzen Wright sa 21 košem, a kod domaćih su najviše pokazali Steve Francis i Yao Ming, postigavši po 19 poena. </p>
<p>Kevin Garnett sa 20 i Michael Olowokandi sa 14 koševa predvodili su Minnesota Timberwolvese do pobjede sa 73-56 protiv Toronto Raptorsa, kod kojih je tek Vince Carter (15) postigao dvoznamenkast broj koševa.</p>
<p>Portland Trail Blazersi lako su se sa 104-85 obračunali s Cleveland Cavaiersima. Zach Randolph bio je prvo ime susreta sa 21 košemi 13 skokova, Jeff McInnis je dodao 15 za Blazerse, dok su Cleveland predvodili Zydrunas Ilgauskas sa 21 i Ricky Davisa sa 16 pogodaka.</p>
<p>Mike Dunleavy briljirao je u 104-90 pobjedi Golden State Warriorsa nad Philadelphia 76ersima. Dunleavy je ubacio 32 koša uz 11 skokova, a podršku je imao u Calbertu Cheaneyju koji je ubacio 20 ponea. U sastavu Sixersa najefikasniji su bili Allen Iverson i Aaron McKie sa po 19 ubačaja. </p>
<p> • Rezultati: Atlanta – Indiana 99-103 (p), Orlando – Detroit 85-96 (Giriček nije igrao), Washington – New Jersey 85-88 (Planinić za 4 minute bez koševa), San Antonio – New York 86-74, Minnesota – Toronto 73-56, New Orleans – Boston 97-90, Dallas – Utah 127-102, Houston – Memphis 71-79, Milwaukee – Chicago 98-68 (Kukoč za 23 minute 10 koševa, 3 skoka, 5 asistencija), Golden State – Philadelphia 104-90, Phoenix – LA Lakers 99-103, Denver – Sacramento 109-88, Portland – Cleveland 104-85. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Finale Mauresmo - Miškina </p>
<p>PHILADELPHIA, 2. studenoga</p>
<p> – Rezultati polufinalnih dvoboja sa 585.000 dolara vrijednog WTA turnira tenisačica u Philadelphiji: Mauresmo (2) – Sugiyama (5) 3-6, 7-6 (6), 7-5, Miškina (3) – Petrova (7) 6-4, 4-6, 7-5. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bayo pobjednik atenskog maratona </p>
<p>ATENA, 2. studenog </p>
<p> – Tanzanijac Zebedayo Bayo i Nizozemka Nadja Wijenberg pobjednici su »klasičnog« maratona održanog na stazi od Maratonskog polja do Atene. Bayu su za tu dionicu bila potrebna dva sata, 16 minuta i 59 sekundi, drugo mjesto zauzeo je Kenijac Stephen Rugut, dok je treći bio još jedan Kenijac Elias Chebet s minutom i 23 sekunde zaostatka. Wijenberg je na cilj stigla u vremenu 2;43:18, tj. 29 sekundi brže od Grkinje Georgije Abatzidou i 30 od Kenijke Margaret Karie. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kina Kuba 3-0</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Rezultati dvoboja Svjetskoga kupa odbojkašica: SAD – Argentina 3-0 (25-11, 25-14, 25-14), Dominikanska Republika – Poljska 3-1 (25-21, 25-17, 25-27, 25-21), Italija – Južna Koreja 3-0 (25-14, 25-19, 25-17), Kina – Kuba 3-0 (25-20, 25-17, 25-19). </p>
<p> • Poredak: Italija, Kina, i SAD po 4, Japan, Dominikanska Republika, Poljska i Kuba po 2, Turska, Brazil, Egipat, Južna Koreja i Argentina bet bodova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Iračka gerila srušila američki vojni helikopter</p>
<p>Ponovo brojne žrtve među Amerikancima, trinaest mrtvih, a dvadeset ih je ranjeno kad je, najvjerojatnije raketama, srušen helikopter koji je prevozio 55 američkih vojnika / Amerikanci se žele što prije i sa što manje gubitaka izvući iz iračkog pakla / Bremer je najavio ubrzani proces predaje vlasti prvoj demokratski izabranoj iračkoj vladi</p>
<p>ANKARA, 2. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračka gerila srušila je u nedjelju u blizini mjesta Hasi, 60 kilometara od Bagdada, američki transportni helikopter »chinook« u kojem se nalazilo 33 vojnika i članova posade. Prema američkim vojnim izvorima, trinaest vojnika je poginulo, a dvadeset ranjeno. Nekoliko vojnika je vrlo teško ozlijeđeno, pa se opravdano strahuje da bi konačna krvava bilanca tog, za Amerikance šokantnog napada mogla biti i veća. Bio je to dosad najveći američki gubitak u ljudstvu zabilježen u jednom danu još od 20. ožujka kada je počeo anglo-američki vojni pohod na Bagdad. </p>
<p>Američki izvori nisu mogli potvrditi kojim oružjem je helikopter srušen. No očevici kažu da su na helikopter ispaljena dva projektila zemlja-zrak. Nakon vojnog poraza režima bagdadskog diktatora Saddama Husseina, u Iraku je ostalo sakriveno na stotine takvih raketnih sustava. </p>
<p>To bi moglo upućivati na ispravnost onih tvrdnji koje govore da je sadašnji antiamerički otpor u poratnim uvjetima najvjerojatnije dio ranije dobro osmišljene strategije otpora snaga koje su ostale lojalne bivšem iračkom režimu.</p>
<p>Bio je to jedan od dva američka transportna helikoptera koji su prevozili vojnike do bagdadske zračne luke koji su se vraćali s odmora u Americi. Vijesti govore da je u neposrednoj blizini napadnuta i druga letjelica, ali su projektili ispaljeni sa zemlje, kako se tvrdi, promašili cilj. Inače, antiameričke snage su od 1. svibnja, kada je američki predsjednik George W. Bush proglasio formalno okončanje ratnih operacija, srušile tri američka helikoptera. Rušenje helikoptera, prema tvrdnjama vojnih stručnjaka, pokazuje da protivnici američke okupacije Iraka ne samo da posjeduju protuzračne projektile već su uspješno ovladali njihovom praktičnom uporabom. Ono što američke okupatore naročito brine jest činjenica da iračka gerila točno zna vrijeme i preleta helikoptera. Stoga se ne isključuje mogućnost da im u tome aktivno pomažu i neke snage ubačene iz inozemstva.</p>
<p>Rušenje transportnog helikoptera »shinook« nije bio usamljeni incident. Naime, u nedjelju rano ujutro u Bagdadu je ubijen američki vojnik koji se nalazio u ophodnji gradskim ulicama. Tvrdi se da je na njegovo vozilo bačena bomba. Kod bagdadskog prigradskog naselja Abu Ghraib došlo je do otvorenog sukoba građana i američke vojske. </p>
<p>Bio je to drugi okršaj u posljednje vrijeme. Očevici tvrde da je bilo »štete« na obje strane. Zasad, nema službenih potvrda o konačnom ishodu tog okršaja. Gotovo istodobno u Falluji, šezdesetak kilometara od Bagdada, napadnut je američki vojni konvoj. Izvješća sa lica mjesta govore da su poginula četvorica vojnika, dok ih je nekoliko ranjeno. Amerikanci to još nisu potvrdili. Na televizijskim snimkama se u blizini zapaljenih vozila mogla vidjeti skupina razdraganih Iračana kako igraju od radosti, uzvikujući antiameričke slogane. </p>
<p>Najcrnji nedjeljni napadi iračke gerile na američke ciljeve značili su i svojevrsni demanti zajedničke izjave washingtonskog civilnog upravitelja Paula Bremera i glavnog zapovjednika američkih okupacijskih snaga Ricarda Sancheza, na subotnjoj konferenciji za novinstvo, prema kojoj iračka gerila uglavnom napada iračko stanovništvo, a ne koalicijske postrojbe.</p>
<p>Amerikanci se žele što je moguće prije i sa što manje gubitaka, izvući iz iračkog pakla. Bremer je najavio ubrzani proces predaje vlasti prvoj demokratski izabranoj iračkoj vladi. Rekao je da su takve instrukcije već proslijeđene civilnom Vijeću za privremenu upravu Irakom. »Ubrzat ćemo prijenos vlasti i odgovornosti na Iračane«, naglasio je Bremer. </p>
<p>On je također izrazio uvjerenje da je Saddam Hussein živ, iako nije točno mogao odrediti mjesto gdje se krije. </p>
<p>No, činjenica da su američke okupacijske snage bodljikavom žicom okružile mjesto Ouji u okolici Tikrita gdje se rodio bagdadski silnik, upućuje na zaključak da su pristigle doušničke dojave potencijalno vrijedne 25 milijuna dolara. </p>
<p>Taj iznos bit će isplaćen onoj osobi ili osobama koje točno otkriju skrovište bivšeg iračkog čelnika. </p>
<p>Iračka poratna zbivanja se pažljivo i sa strepnjom prate u susjednim zemljama. U Damsku je otvoren sastanka premijera Iraku susjednih zemalja na kojem sudjeluju Turska, Iran, Egipat, Jordan, Saudijska Arabija, Kuvajt i Sirija. Privremeni šef iračke diplomacije Hoshyar Zebari, inače Kurd, odbio je u subotu poziv za sastanak, jer mu je, kako se tvrdi, uručen suviše kasno. Naime, Damask je tek u posljednjem trenutku, pod snažnim pritiskom Saudijske Arabije i Kuvajta, pozvao i visokog iračkog dužnosnika.</p>
<p>Na tom sastanku u Damasku dominirat će pitanje zajedničke regionalne sigurnosti. Pritom se polazi od ocjene da bi nestabilan Irak svima, na ovaj ili onaj način, mogao stvarati glavobolje. Naime, sedam mjeseci nakon zauzimanja Bagdada, irački susjedi još uvijek sagledavaju posljedice tog, po mnogima, ishitrenog čina. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>MI5 prisluškuje antiterorističke saveznike</p>
<p>Bivši vanjski suradnik MI5 tvrdi da je bio angažiran prilikom postavljanja prislušnih uređaja u veleposlanstvo jedne Britaniji savezničke zemlje</p>
<p>LONDON, 2. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanske tajne službe pokušale su organizirati »prisluškivanje jedne od zemalja glavnih britanskih saveznica u ratu protiv terorizma«, javlja u nedjelju Sunday Times. </p>
<p>List se poziva na svjedočenje jednog bivšeg suradnika britanske službe sigurnosti MI5. </p>
<p>No, zbog strogih britanskih zakona koji to brane, ne identificira poimence ni agenta, niti zemlju koju se navodno htjelo prisluškivati. List međutim objašnjava da je vođa te zemlje posjetio Tonyja Blaira u Downing streetu, a Britanija se proglasila njenom odanom saveznicom«. </p>
<p>MI5 se preko svojih ljudi infiltrirao u veleposlanstvo spomenute zemlje saveznice, a potom je uspio ukrasti šifre koje su se u tom veleposlanstvu koristile za slanje kodiranih poruka. Spomenuta služba također je planirala krađu dokumenta i podmetanje prislušnih uređaja. </p>
<p>Kao pokriće za cijelu akciju poslužila je lanjsko renoviranje veleposlanstva. Za nju je bio zadužen agent MI5 koji je operirao pod imenom Notation, a koji je sa svojim otkrićima sada izašao u javnost. Spomenuti je agent sredio da MI5 dobije neograničen pristup u veleposlanstvo. Ta tajna služba uzela je fotografije i planove zgrade da bi lakše isplanirala na kojim će mjestima postaviti špijunske uređaje. </p>
<p>Oni su ubačeni prilikom popravka interne telefonske centrale koju je prije toga namjerno pokvario agent zvan Notation, a ubačeni su i u sigurnosne tv kamere u ured jednog diplomata. </p>
<p>Za svoj trud, Notation je dobio više desetaka tisuća funti koje nije smio položiti na svoj bankovni račun, da ne bi pobudio zanimanje poreznih vlasti. </p>
<p>Njegovi nalogodavci iz MI5 rekli su mu, kako tvrdi, da je čitavu operaciju odobrio netko na najvišoj razini, te da ju je potpisao britanski ministar unutrašnjih poslova David Blunkett. Na kraju je Notation prestao raditi za MI5 jer se pobojao za vlastitu sigurnost. Taj agent, zapravo vanjski suradnik MI5, tvrdi danas da je britanska služba sigurnosti prilikom akcije špijuniranja stranog veleposlanstva načinila brojne greške. </p>
<p>Zato se pobojao da će i sam biti otkriven. (Agenti MI5 angažirani u operaciji nosili bi tako na ulici svoju službenu značku, ili svoje bilješke zapisivali u policijski blok. Sunday Times je utvrdio da je Notation u prošlosti imao ozbiljnih psiholoških problema, što je promaklo MI5 kada ga je vrbovao. </p>
<p>Taj agent u međuvremenu se požalio MI5, a kada on nije reagirao, obratio se i američkoj CIA-i. Ona ga je stavila u dodir s protuterorističkim odjeljenjem Scotland Yarda. Notation je o svemu obavijestio i britanski parlamentarni Odbor za sigurnost. Pisao je i veleposlanstvu koje se špijuniralo, te američkom veleposlanstvu u Londonu. </p>
<p>U svojoj dvostrukoj igri, Notation je na kraju izgubio živce. Da sam bio uhvaćen, vjerujem da bi MI5 nestao i sve zanijekao te me pustio da preuzmem čitavu krivicu«, izjavio je on Sunday Timesu. Vjerojatno će Foreign Office sada imati dosta posla da svom savezniku sve objasni i ispriča se. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Antisemitizam ili »antisemitizam« od Mahathira, preko Chiraca do Hohmanna</p>
<p>Kada je njemački demokršćanin u Bundestagu Martin Hohmann kazao da su i Židovi »narod počinitelja« reakcije su bile - i još uvijek jesu - tako žestoke da Vijeće Židova u Njemačkoj priprema i tužbu protiv tog političara / Jacquesu Chiracu su izraelski mediji zamjerali da se svrstao uz one Francuze koji su podržali maršala Petaina i pomagali Nijemcima u lovu na Židove</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Dok se situacija na Srednjem istoku sve više komplicira, a Ariel Sharon u Moskvi s Vladimirom Putinom nastoji doći do kompromisnog rješenja i povratka za pregovarački stol s Palestincima, razne izjave koje se tiču Židova i Izraela izazivaju sve burnije reakcije.</p>
<p>Sve je počelo s malezijskim premijerom Mohamedom Mahathirom kada je na konferenciji Islamske organizacije kazao »kako Židovi vladaju svijetom i to posredstvom drugih«. Nakon paljbe koja je došla iz Izraela, malezijski je premijer ponovio da stoji iza svojih riječi. </p>
<p>Kada je njemački demokršćanin u Bundestagu Martin Hohmann kazao da su i Židovi »narod počinitelja«, reakcije su bile - i još uvijek jesu - tako žestoke da Vijeće Židova u Njemačkoj priprema i sudsku tužbu protiv tog političara. Nijemci, kod kojih svaka izjava vezana za Židove izaziva posebnu pažnju i vaganje svake nijanse, dočekali su na nož tvrdnje Hohmanna koji se vratio u prošlost i ustvrdio da su Židovi bili i u streljačkim vodovima ruske tajne policije Čeka i da su provodili masovne zločine u Ukrajini.</p>
<p>Iz vodstva CDU-a nakon te izjave stigle su ogorčene reakcije u kojima se traže političke konzekvence za njemačkog političara. Nijemci, naime, nikako ne žele da se iz njihove sredine šire bilo kakve izjave koje bi mogle povrijediti Židove, pogotovo ne izjave koje su u nekoj vezi s prošlošću. I taj stav jednako prevladava kod vladajućih socijaldemokrata i oporbe.</p>
<p>U sve je, direktno ili indirektno, umiješana i Francuska. Kad je malezijski premijer govorio o Židovima, po mišljenju izraelskih čelnika, antisemitsko lice pokazao je i francuski predsjednik Jacques Chirac. Nije, naime, želio osuditi komentare malezijskog premijera, pa je teško breme povijesti i u tom slučaju izvučeno na vidjelo. Chiracu su izraelski mediji zamjerali da se svrstao uz one Francuze koji su podržali maršala Petaina i pomagali Nijemcima u lovu na Židove.</p>
<p>Ako je suditi po pisanju vodećih izraelskih medija, u Francuskoj postoji trenutačno alarmantna slika o Židovima. Diplomacija je grozničavom brzinom nastojala izgladiti incident, pa je Chirac kazao da antisemitski govor Mahathira mora biti osuđen od svih koji se sjećaju holokausta.</p>
<p>Kada je i istraživanje javnog mišljenja u Europskoj uniji pokazalo da veliki broj Europljana ne odobrava sadašnje ponašanje izraelske vlade i da smatra kako je Izrael najveća prijetnja svjetskom miru, stvari su se dodatno zakomplicirale. </p>
<p>I dok to krugovi bliski izraelskoj vladi tumače kao rastući protužidovski trend u Europi, ali i svijetu, europski političari misle da je tvrdoglavo odbijanje Izraela da se dođe do mirnog rješenja na Srednjem istoku - u skladnoj kombinaciji s Palestincima - uzrok stvaranja takve slika i o Židovima.</p>
<p>Tema je vrlo delikatna, opterećena i prošlošću, ali i sadašnjošću. Židovi su osjetljivi na svako spominjanje koje se može direktno ili indirektno, dovesti u vezi s antisemitizmom. Ako ga često danas i ima, ponekad se te formulacije ipak više mogu povezivati s aktualnom politikom koju Izrael vodi na Srednjem istoku.</p>
<p>A da je većini zemlja u svijetu stalo imati dobre odnose sa Izraelom, nije neka posebna tajna. Tako su se Francuzi i Izraelci dogovorili o osnivanju međudržavnog odbora koji bi trebao raditi na poboljšanju odnosa između dvije zemlje. Le Monde piše da treba još puno, puno posla obaviti da se postigne taj cilj.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bošnjački čelnici ne žele jedinstveni Mostar</p>
<p>Nekoć su Bošnjaci Hrvate optuživali da inzistiraju na nacionalnim podjelama, a sada je mostarska općina Sjever, jedna od tri dominantno bošnjačke, otišla tako daleko da je najavljeno raspisivanje referenduma o odcjepljenju od grada, ukoliko Mostar bude ujedinjen</p>
<p>SARAJEVO, 2. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda su godinama tvrdili da se zalažu za jedinstveni Mostar, bošnjački su čelnici - nakon što je ideja o ujedinjenju grada na Neretvi postala sasvim realna i blizu realizaciji - odjednom »okrenuli ploču« i sada su najžešći protivnici plana po kojem bi Mostar, trenutno podijeljen na šest etničkih općina i središnju zonu, bio ujedinjen u jednu općinu i dobio učinkovitu administraciju.</p>
<p>Nekoć su Hrvate optuživali da inzistiraju na nacionalnim podjelama, a sada je mostarska općina Sjever, jedna od tri dominantno bošnjačke, otišla tako daleko da je najavljeno raspisivanje referenduma o odcjepljenju od grada, ukoliko Mostar bude ujedinjen.</p>
<p>Odluka o održavanju referenduma donijeta je još 12. rujna, a bošnjački vijećnici u općini Sjever odlučili su se na ovaj korak u trenutku kada su se razgovori o ukidanju postojećih šest općina i unutarnjem preustroju Mostara približili završnoj fazi. </p>
<p>Prošlog tjedna učinjen je i dodatni korak. Na sjednici Općinskoga vijeća definirano je referendumsko pitanje, a svim ovim akcijama, po brojnim ocjenama, pokušava se zaustaviti ujedinjenje grada i opstruirati rad Povjerenstva za izradu statuta Mostara koji predvodi njemački diplomat Norbert Winterstein.</p>
<p>Na referendumu planiranom za 15. studenoga, građani mostarske općine Sjever trebali bi odgovoriti na pitanje žele li da ta općina zadrži status jedinice lokalne samouprave. Hrvatski predstavnici koji su svakako glasovali protiv, odmah su kritizirali ovakvu odluku. U priopćenju Županijskog odbora HDZ-a navedeno je kako je odluka o provedbi referenduma »neprihvatljiv način pritiska na Povjerenstvo za reformu grada Mostara« te da se takav scenarij u mostarskoj općini Sjever poklapa s nezadovoljstvom i pokušajima lokalnog SDA predvođenog Fatimom Leho da opstruira rad Povjerenstva za preustroj Mostara. </p>
<p>»Taj referendum potpuno je protivan sadašnjem Prijelaznom statutu grada Mostara, ali i »Ashdownovim načelima« o uspostavi Povjerenstva za izradu stalnog statuta, kojemu je visoki predstavnik dao mandat do 15. prosinca ove godine, a u kojim se jasno precizira nepromjenljivost sadašnjih granica grada na Neretvi, navedeno je u spomenutom priopćenju.</p>
<p>Namjeru vlasti većinski bošnjačke općine Sjever da raspiše referendum o budućem statusu te općine kritizirao je i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown prilikom posjeta ovome gradu:</p>
<p>»Odluku o budućnosti Grada Mostara donijet će Povjerenstvo za izradu novog statuta i nitko drugi, a kada se bude donosila, bit će uvažavani interesi svih građana Mostara. Referendum u općini Sjever neće pomoći niti će pridonijeti rješenju poteškoća u Mostaru koje traju dugo. Ako želimo razriješiti problem Mostara, onda se to može ostvariti u atmosferi kompromisa i konsenzusa, i ne vjerujem da takav prijedlog kakav je onaj iz Općine Sjever može doprinijeti rješenju«, kazao je Ashdown, dodajući ipak da »ako je njihova namjera izraziti mišljenja građana i na taj način dati svoj doprinos budućem ustroju Mostara, onda se to može prihvatiti«. No, ponovio je, konačna odluka u rukama je Povjerenstva.</p>
<p>Ovako oštar stav malo je »omekšao« stajališta Bošnjaka i SDA koji se, navodno, boje da bi u ujedinjenom Mostaru Hrvati bili većina. Hrvati pak odgovaraju da je sumnjivo to što Bošnjaci strahuju da će navodno postati manjina u Mostaru, jer što bi onda trebali reći Hrvati koji su jednako tako u manjini u Federaciji BiH.</p>
<p>O »omekšavanju« stavova SDA govori najnovija izjava predsjednice Gradskog odbora Stranke demokratske akcije Fatime Leho, prema kojoj bi SDA bila spremna na ukidanje Središnje gradske zone, ali uz opstanak šest općina.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ante Marković zbog poslovnih aranžmana posjećuje Sarajevo</p>
<p>Navodno, glavni razlog Markovićeva prvog dolaska u Sarajevo nakon raspada bivše SFRJ ipak je poslovne naravi, a kako tvrdi sarajevsko Oslobođenje on dolazi u ime skupine talijanskih poduzetnika koji žele investirati u Elektroprivredu BiH</p>
<p>SARAJEVO, 2. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tijekom nedavnoga svjedočenja na suđenju Slobodanu Miloševiću, posljednji je jugoslavenski premijer Ante Marković kazao upravo ono što mnogi u Sarajevu vole čuti: da su se Milošević i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 1991. godine u Karađorđevu dogovarali o podjeli Bosne.</p>
<p>To je, uostalom, opće mjesto svih onih, posebno u bošnjačkom političkom korpusu, koji tvrde da je BiH, i to gotovo u jednakoj mjeri, bila žrtva vanjske agresije. </p>
<p>Premda je potpuno neusporediva uloga koju su tijekom rata u BiH imale Hrvatska i Srbija, teza o »dogovoru o podjeli Bosne u Karađorđevu« uvijek se iznova plasira kao argument da bi se Hrvatska okrivila kao agresor na BiH.</p>
<p>Markovićeve riječi stoga su u javnosti u Sarajevu dočekane s očekivanom dozom odobravanja, a mediji su isticali kako je on jedan od rijetkih autentičnih svjedoka koji mogu potvrditi kako su Milošević i Tuđman doista planirali podjelu BiH. </p>
<p>Nekoć popularni premijer ostao je u dobrom sjećanju mnogima u BiH koji njegovo ime vezuju uz »bolji život« kakvim se živjelo u vrijeme poznatih reformi s kraja osamdesetih i početka devedesetih. </p>
<p>U kontrastu s katastrofom koja je BiH zadesila u prošlom desetljeću, nije čudo da se na te reforme i danas rijetko gleda iz objektivnoga rakursa.</p>
<p>Mnogi Bošnjaci i Hercegovci na prvim su demokratskim izborima glasovali upravo za Markovićev Savez reformskih snaga (SRS), premda će se kasnije pokazati da su dobrim dijelom bili u pravu oni koji su SRS tada nazivali »Strankom rezervnih Srba«. </p>
<p>Naime, mnogi su se istaknuti lideri Markovićeve stranke kasnije našli uz Karadžića i Mladića na Palama. Dragan Kalinić, primjerice, a ni drugi istaknuti članovi SRS-a nisu u ratu baš »osvjetlali obraz«.</p>
<p>Svejedno, u sarajevskoj percepciji, Marković je do danas ostao uglavnom pozitivna figura, a pokoji novi poen sakupio je i spomenutim svjedočenjem u Haagu.</p>
<p>Posljednji premijer nekadašnje SFRJ stoga nije mogao izabrati povoljniji trenutak za posjetiti Sarajevo. </p>
<p>Navodno, glavni razlog Markovićeva prvog dolaska u Sarajevo nakon raspada bivše SFRJ ipak je poslovne naravi, a kako tvrdi sarajevsko Oslobođenje on dolazi u ime skupine talijanskih poduzetnika koji žele investirati u Elektroprivredu BiH. </p>
<p>Zanimljiva je izjava koju je dao premijer Terzić obrazlažući zašto će primiti Markovića: »Imam obvezu primiti premijera i reformatora u bivšoj Jugoslaviji, čovjeka s puno poslovnih veza«, kazao je on za Dnevni avaz.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Unatoč tehničkom zakonu, izbrisani i dalje čekaju rješenje</p>
<p>ZAGREB, 2. studenog</p>
<p> - Iako je slovenski Državni zbor u srijedu prihvatio tehnički zakon o izbrisanima, sudbina većine od više desetaka tisuća neslovenaca izbrisanih prije jedanaest godina iz registra stalno nastanjenih građana, još neće biti riješena.</p>
<p>Prema slovu netom usvojenog zakona, retroaktivno će biti riješena sudbina samo manjeg broja izbrisanih neslovenaca, onih sa statusom stranca ili osobama kojima je već izdana dozvola stalnog boravka u Sloveniji.</p>
<p>Zbog toga pravni zastupnik udruge Izbrisani, nekadašnji sudac Ustavnog suda Matevž Krivic, smatra da je slovenska vlada zavarala javnost, ali i zastupnike naslovom i sadržajem zakona nazvanim »Zakon o izvršenju točke 8 odluke ustavnog suda«.</p>
<p>»On ne rješava ništa novo u odnosu na postojeću odluku ustavnog suda«, rekao je Vjesniku Krivic.</p>
<p>Naime, slovenski je parlament tek u srijedu navečer, nakon cjelodnevne polemične rasprave, prihvatio tehnički zakon koji će državljanima ostalih država nastalih na području bivše Jugoslavije, a koji 1991. nisu prihvatili slovensko državljanstvo, vratiti pravo prebivališta u Sloveniji. </p>
<p>Za zakon predložen u skladu s presudom ustavnog suda da njihovo brisanje iz evidencije stalnih stanovnika nije imalo pravnu podlogu glasovalo je 45 zastupnika vladajuće koalicije, dok je 19 bilo protiv.</p>
<p>Učinci zakona trebali bi vrijediti i retroaktivno, čemu su se usprotivili klubovi Janšine Socijaldemokratske stranke, Peterleove Nove Slovenije i Jelinčičeve Slovenske nacionalne stranke. Navodili su pritom da Slovenija zbog zakona može očekivati tužbe za materijalnu odštetu tim više što vlada, upozoravali su, nije napravila financijsku projekciju mogućih odšteta.</p>
<p>Iako se procjene broja izbrisanih razlikuju ovisno od izvora (Helsinški monitor Slovenije procjenjuje da ih je 82 tisuće, udruga Izbrisani ima brojku 18.305), slovenski MUP tvrdi da je riječ o približno 19 tisuća ljudi, od kojih se oko 10 tisuća u međuvremenu iselilo iz Slovenije.</p>
<p>Podsjetimo, taj se tehnički zakon odnosi na dio odluke ustavnog suda koji je slovenskom MUP-u naredio izdavanje dopunskih rješenja o upisu u registar stalno prijavljenih građana i to retroaktivno od njihova brisanja 26. veljače 1992.</p>
<p>Pravni zastupnik udruge Izbrisani Državni zbor je o izbrisanim raspravljao i u utorak, kad je prvo čitanje prošao takozvani sistemski zakon o izbrisanima, kojim se u cijelosti ispunjava oduka ustavnog suda. Njime se, uz ostalo, utvrđuju i kriteriji za retroaktivno priznavanje stalnog prebivališta izbrisanih neslovenaca koji nisu obuhvaćeni u srijedu navečer prihvaćenim zakonom.</p>
<p>»Ako će taj zakon biti donesen na vrijeme, a sudbina preostalih izbrisanih bude korektno riješena, sve će biti u redu. U suprotnom ćemo ponovo podnijeti tužbu ustavnom sudu«, najavljuje Krivic, navodeći da su mnoga od sistemskih rješenja u suprotnosti s ustavom.</p>
<p>Priznavanje retroaktivnog statusa stalno naseljenih osoba izbrisanim će građanima Slovenije pružiti temelj za sudsku naplatu nezakonito im oduzetih prava. Uz ostalo i na mirovine, zdravstveno i socijalno osiguranje, što bi, kako se procjenjuje, moglo ozbiljno uzdrmati proračun susjedne države. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Imaju li stranke u svojim programima koju rečenicu o pravima životinja</p>
<p>Nedavno su obilježeni 1. listopada</p>
<p> – Svjetski dan vegetarijanstva, zatim 2. listopada – Svjetski dan neljudskih bića prisilno zatočenih u pogonima, odnosno svojevrsnim konclogorima za intenzivni uzgoj te zatim 4. listopada – Svjetski dan borbe protiv nasilja nad svim neljudskim bićima koje inače nazivamo životinjama. Obilježen je i 16. listopada – Svjetski dan borbe protiv McDonald'sa.</p>
<p>Često se pokušavaju pronaći svakakvi izgovori, izlike za opravdanje diskriminatorskog, tlačiteljskog, odnosno specističkog (lat: species = vrsta) odnosa prema drugim neljudskim bićima. </p>
<p>Kolumnist Slobodne Dalmacije Duško Čizmić Marović napisao je: »Naša će civilizacija dobiti šansu kada djeci pokažemo ne samo muzeje holokausta, nego i industrijske hale za mučenje i ubijanje likova iz njihovih bajki«. Isti kolumnist također piše: »Za razmjere patnji životinja u ljudskom jeku ne postoji pravi izraz jednostavno stoga što tolike patnje ljudska vrsta još nikada nije iskusila«. Mediji o tome uglavnom ne objavljuju ništa.</p>
<p> Imaju li stranke u svojim programima koju rečenicu o pravima i zaštiti neljudskih bića?! Ipak, u zadnje vrijeme u nekim medijima i ima nekih sitnih pomaka u smislu da se tematizira i problem tiranije odnosno specizma nad drugim vrstama. Naravnao, ti pomaci su još uvijek i dalje samo sitni koraci. Pravog iskoraka u tome pravcu još nema. Jedini svijetli primjeri u tome su dvotjednik Zarez, časopis Vegenova te vrlo kvalitetni zadarski časopis Spektar, koji je svoj posljednji broj gotovo u cijelosti posvetio pravima neljudskih bića. </p>
<p>Također u zadnje vrijeme i kod nas postoje izuzetne knjige koje govore o pravima drugih neljudskih bića i specizmu. Poznata je knjiga: »Životinja i čovjek« Nikole Viskovića, zatim nedavno izašle knjige: »Meso – prirodni simbol« Nicka Fiddesa, »Vegan-nova etika prehrane« Erika Marcusa, »Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan« Juliet Gellatley. Temeljna knjiga o pravima neljudskih bića koja detaljno i logički objašnjava na koje sve načine specizam djeluje i opravdava svoje djelovanje zove se: »Oslobođenje životinja« poznatog australskog autora Petera Singera. </p>
<p>MLADEN VISKOVIĆSplit</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Večernji list nije objavio da su Janafovi spremnici nafte zahrđali </p>
<p>U Vjesniku je 28. listopada objavljen tekst »Janafovi spremnici potpuno su ispravni i nisu opasni« novinarke Ljiljane Mamić Pandža. U tekstu se tvrdi da je »jedan hrvatski dnevnik« (radi se o Večernjem listu) objavio članak u kojem se tvrdi da su Janafovi spremnici nafte u Omišlju zahrđali. To, jednostavno, nije točno.</p>
<p> U tekstu, objavljenom u Večernjem listu od nedjelje 26. listopada ni na jednom mjestu, uključujući i njegovu opremu, ne spominje se riječ »hrđa«. Spominje se, doduše, korozija (što je na Janafovu žalost isto kao i hrđa), kao što piše u nekoliko izvještaja mjerodavnih inspekcija koje su obišle Janafov terminal i snimile stanje. U međunaslovu Vaš list konstatira kako je »novinar obmanuo javnost«. Možda bi to bilo i točno da taj novinar ne posjeduje sve izvještaje, te da nije gotovo u cijelosti prenio pismeni odgovor Janafa, pa čak i onaj njegov dio u kome se izražava bojazan zbog nestručnog tumačenja inspekcijskih nalaza.</p>
<p> Budući da je tekst isključivo usmjeren protiv toga novinara, odnosno mene, bilo bi u redu da je novinarka pitala i drugu stranu što misli o navodima iz Janafa. Obmane javnosti, dakle, nema tim više jer se u tekstu nigdje ne iznosi tvrdnja da su Janafovi spremnici opasni za okoliš i neispravni. Upravo suprotno, iznosi se izjava gospodina Jakova Despota iz Janafa koji tvrdi da su spremnici neopasni za okoliš.</p>
<p>RENATO IVANUŠnovinar Večernjeg lista</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Koji je Papa prvi posjetio Hrvatsku</p>
<p>U Vjesnikovom prilogu Panorama od subote 25. listopada 2003. objavljen je članak »Ivana Pavla II. pripremio Kardinalski zbor za izbor svoga nasljednika«. Autor mu je Gordan Pandža, novinar koji se i inače bavi religijskim temama.</p>
<p> U članku se nalazi rečenica (...) »tijekom 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata nijedan se papa nije udostojio stupiti nogom na hrvatsko tlo« (...) Javljam se ovim pismom jer taj podatak ne odgovara istini. Postoji, naime, zapis (na latinskom jeziku) u kojemu se kaže da je papa Aleksandar III. godine 1177. posjetio Zadar, a ondje ga je puk dočekao pjevajući pjesme »na svom slavenskom jeziku« (»in eorum sclavica lingua«). Nije se, doduše, radilo o državničkom posjetu, nego se papa na jednom svom putovanju pred olujom sa svojom pratnjom sklonio u Zadar. Ne znam je li ta činjenica gospodinu Pandži poznata, ali ako i pretpostavimo da jest, možda je nije naveo upravo stoga što to nije bio državnički posjet. Ipak, bez obzira na to je li se neki papa »udostojio« stupiti nogom na hrvatsko tlo, a ovaj je na to bio prisiljen stjecajem okolnosti, ne stoji tvrdnja da nijedan papa prije Ivana Pavla II. nije posjetio Hrvatsku.</p>
<p>Navedeni podatak značajan je za povijest hrvatske glazbe pa ga naši povjesničari glazbe u svojim knjigama i navode. U svakom slučaju bio je to vjerojatno prvi neposredni susret jednoga pape s hrvatskom kulturom. </p>
<p>NIKŠA NJIRIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pretraživač Google »dobro govori« hrvatski</p>
<p>U Vjesniku, u rubrici »Stajališta«, 24. listopada objavljen je tekst prof. Igora Čatića pod naslovom »Nije našao pojam na Internetu jer je pogrešno pitao«. Bio je to odgovor na moj članak objavljen na ovim stranicama u Vjesniku 3. rujna 2003. godine.</p>
<p>Pitanje je, na Internet pretraživaču Google, postavljeno na osnovi riječi koju je predložio prof. Čatić. Riječ je o nazivu (terminu) koji bi ipak trebao biti jednoznačan; radi se o normiranom nazivlju. Ne bi bilo korektno, najblaže rečeno, da sam ga varirao (lutajući po Internetu) i uspoređivao s »istoznačnim« nazivima na stranim jezicima. To se radi tokom stručnih rasprava. Jednostavno rečeno, naziv za koji se zalaže prof. Čatić Internet pretraživač nije pronašao. U tome ne vidim ništa loše. To je samo jedan od pokazatelja. </p>
<p>»Google« kao niti hrvatski jezik ne treba podcjenjivati. Ako se istom pretraživaču postavi upit »korozija«, a to nije naziv niti na engleskom niti na njemačkom niti na francuskom, odgovor stiže u ruku od 0,16 s. »Google« nas upućuje na 1410 izvora u kojima je ta riječ navedena. Mora se priznati vrijednost samog rezultata kao i Googleova »znanja« hrvatskog jezika.</p>
<p> No za to nije »kriv« Google već je to posljedica prihvaćenosti te riječi. Radi usporedbe, za riječ »corrosion«, Google u 0,13 s nalazi 1.510.000 navoda. Očito je da mu je lakše na engleskom. S učestalošću spomenutog hrvatskog naziva u odnosu na engleski (približan je omjer 1:1000) trebamo biti više nego zadovoljni, jer engleskim se ipak služi bitno više (od tisuću puta) osoba.</p>
<p>Prof. dr. IVICA ŠTERNZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Vozio pijan, pješakinja na mjestu preminula</p>
<p>ČAKOVEC, 2. studenoga</p>
<p> – Na cesti između Nedelišća i Gornjeg Hraščana u subotu se oko 22, 20 sati dogodila teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradala sedamnaestogodišnja pješakinja Martina Gorički iz Nedelišća. </p>
<p>Na nju je, automobilom registracije ČK 839-BM, naletio dvadesetsedmogodišnji vozač iz Macinca, koji je u zavoju prešao na lijevu stranu ceste. Djevojka je najprije od udarca pala na poklopac automobilskog motora, a zatim je odbačena na travu pokraj ceste. Od zadobivenih je ozljeda preminula na mjestu nesreće. Utvrđeno je i da je vozač imao 1, 86 promila alkohola u krvi. Poginula je djevojka 17 ovogodišnja žrtva prometnih nesreća na međimurskih cestama. </p>
<p>M.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poreznike optužila da su »držali ljestve« utajivačima</p>
<p>VARAŽDIN, 2. studenoga</p>
<p> – Štefanija Pavlić iz Zagreba podnijela je Općinskom sudu u Novom Marofu optužni prijedlog protiv Božice Glavač i Marije Pokos, djelatnica varaždinske Porezne uprave, zatim Zvonimira Lackovića, voditelja novomarofske ispostave Porezne uprave, Stjepana Pažura, direktora poduzeća »Mardex«, Tomislava Kovačića, direktora poduzeća »Arto« te Gordane Bedenicki i Dubravke Horvat - Đurkin, djelatnica Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji. </p>
<p> Pavlić ih tereti za razna kaznena djela, pa tako u optužnom prijedlog stoji da su Glavač i Pokos napravile zapisnik o inspekcijskom nadzoru te u njemu netočno navele da poduzeće »Arto« zadužuju za 98 četvornih metara poslovnog prostora, iako poduzeće ima 214 četvornih metara. I drugim su vlasnicima poslovnih prostora unijele manju površinu od one koju zaista posjeduju, a za neke su netočno ustvrdile da su platili porez na promet nekretnina. </p>
<p>Namjerno su, tvrdi Pavlić, zaboravile zapisati da njezin ugovor o udruživanju sredstava s »Mardexom« govori o tome da bi joj to poduzeće trebalo izgraditi poslovni prostor na točno određenoj lokaciji, što »Mardex« nikada nije učinio. One su, smatra tužiteljica, počinile kaznena djela nesavjesnog djelovanja u službi i utaje poreza. </p>
<p> Lacković je, pak, tvrdi Pavlić, sastavio porezno rješenje i naveo nju kao vlasnika nekretnine, iako ona do danas tu nekretninu, odnosno spomenuti poslovni prostor nije stekla. Sve je to učinio u dogovoru s direktorom »Mardexa«, ne utvrdivši prave činjenice, pa je tako i on počinio kazneno djelo nesavjesnog rada u službi. </p>
<p>Pažur je, pak, navodi tužiteljica, dao netočne podatke o veličini poslovnog prostora koji posjeduje »Mardex«, iako je u to vrijeme bio jedini i stvarni vlasnik cijele zgrade, pa je i on nesavjesno djelovao u službi. Slijedom toga, kako bi utajio porez, nije prijavio »Mardex« kao vlasnika i stjecatelja nekretnine, niti je prijavio druge kupce poslovnih prostora da nisu platili porez na promet nekretnina, što mu je bila građanska obaveza, pa je time počinio kazneno djelo utaje poreza. </p>
<p> Pavlić ističe i da je »Mardexu« platila 23.000 njemačkih maraka za poslovni prostor od 19, 30 kvadrata, a objekt nikad nije sagrađen, pa je Pažur na taj način počinio tešku krađu. Osim toga, nju je lažnim prikazivanjem činjenica da joj je poslovni prostor izgradio i predao u posjed, doveo u zabludu, čime je počinio prijevaru. Pažur je i neistinito koristio građevinsku dozvolu za objekt koji uopće nema dozvolu te uporabnu dozvolu za upis u zemljišne knjige, iako je znao da ju je ukinulo Ministarstvo zaštite okoliša. </p>
<p> Kovačić pak tereti za utaju poreza, Gordanu Bedenicki za krivotvorenje službene isprave, za što tereti i Dubravku Horvat - Đurkin. </p>
<p>Varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo odbacilo je prijavu jer nije bilo osnovane sumnje za pokretanje kaznenog postupka.</p>
<p>MIhaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poznati poduzetnik u optužnici »prepoznao« zavjeru </p>
<p>Hojan tvrdi da je »sve smišljeno da bi se oblatilo njega, njegova prijatelja i kuma njegova djeteta, Mirka Filipovića Crocopa</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Iako ga tužiteljstvo tereti na zagrebačkom Županijskom sudu za udruživanje radi preprodaje amfetamina, poznati zagrebački poduzetnik Davorin Hojan (43) tvrdi kako nije kriv te da je žrtva tuđe narudžbe.</p>
<p>Podsjetimo, Hojana, inače vlasnik tvrtke »DHC Auto«, koja se bavi prodajom luksuznih automobila tereti se da je zajedno s Goranom Govedaricom (33) i Srećkom Bunozom (36) u rujnu 1996. godine preko svoje tvrtke, te preko belgijskih poduzeća »Phaem« i »Steinweg« te panamskog »First Shipping and Trade Corporation S.A.« preko Kopra u Hrvatsku unio 400 litara fenilacetona (BMK), osnovne sirovine za proizvodnju amfetamina. </p>
<p>Pored toga, Hojana se tereti da se zajedno s Bunozom te Marijanom Radićem (31) udružio radi preprodaje amfetaminskih tableta sa znakom »Playboya«, navodno napravljenih od sirovine koju su »uvezli«. Hojan tvrdi kako je »sve smišljeno da bi se oblatilo njega, njegova prijatelja te kuma njegova djeteta, Mirka Filipovića Crocopa.« Optuženi poduzetnik tvrdi da je stradao zbog tuđe narudžbe i pogreške, braneći se da »nije imao pojma« da je fenilaceton osnovna sirovina za proizvodnju amfetamina te da je cijelu pošiljku iz Belgije pratio Interpol.</p>
<p>Govoreći o pošiljci fenilacetona, Hojan je također u svoju obranu naveo kako je preuzeo i prevezao preko svog »DHC Auta« 400 litara kemikalije u bačvama za koju tvrdi kako je sirovina koja se koristi u kemijskoj industriji i koja se nalazi na popisu roba koje se slobodno mogu uvesti u Hrvatsku. </p>
<p>Nakon istrage koja je potrajala tri godine, a koja je počela nakon što je »pao« sitni diler amfetamina, Hojan je priveden istražnom sucu koji ga je, nakon što se on branio šutnjom, pustio da se brani sa slobode. U svom prvom javnom istupu koji je uslijedio nakon što je Vjesnik »provalio« skupinu uvoznika fenilacetona, Hojan je pokušao skinuti ljagu sa sebe riječima da cijeli sudski postupak nema veze s dilanjem droge, već s neovlaštenim nabavljanjem supstance za koju je »znao« da se koristi za proizvodnju droge.</p>
<p>Iako ga optužnica tereti za udruživanje radi preprodaje droge, dodatna otegotna okolnost je i ta što kombi s fenilacetonom nakon prelaska granice na Bregani nije čekao pregled na carinarnici, Hojan je uvjeren u svoju nevinost i pravnu državu koja će ga osloboditi svih optužbi.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Djelotvoran lijek su prikriveni istražitelji i »pouzdanici«</p>
<p>Zahvaljujući »undercover policajcima« u mrežu su upala i trojica preprodavača droge porijeklom s Kosova, uhićenih u petak u Zagrebu Zaplijenjen heroin </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Hrvatska je policija u zadnje vrijeme zabilježila nekoliko uspjeha koristeći se radom prikrivenih istražitelja. Nekoliko je grupa organiziranih preprodavača droge na taj način »palo«, a zadnji slučaj zabilježen je u petak kada su trojica državljana SiCG, pokušala prodati skoro pola kilograma heroina policajcu koji je bio na tajnom zadatku.</p>
<p>Očekuje se da će sličnih slučajeva u budućnosti biti više, budući da je nedavno donošenje novog Zakona o kaznenom postupku (ZKP) donekle olakšalo posao i dalo veće ovlasti policiji.</p>
<p>Djelovanje »prerušenog« policajca regulirano je člankom 180. ZKP-a, koji se bavi »posebnim izvidima kaznenih djela privremenim ograničenjem ustavnih prava«. U Zakonu stoji da se spomenute mjere provode »ako se izvidi ne bi mogli provesti na drugi način«, a na zahtjev državnog odvjetnika određuje ih istražni sudac. Djelovanje prikrivenog istražitelja, kao i sve druge mjere praćenja, snimanja telefonskih razgovora, videosnimanje i slično mogu trajati 4 mjeseca, a istražni sudac na zahtjev državnog odvjetnika može ih produžiti za još tri mjeseca. Po nekim mišljenjima taj je rok prekratak s obzirom da svjetska iskustva pokazuju da su »undercover policajci« nekada i godinama djelovali u kriminalnim organizacijima da bi stekli povjerenje »bossova« i skupili dovoljno dokaza za njihovo izvođenje pred sud.</p>
<p>Prednost novog ZKP-a u odnosu na onaj raniji je i to da sada pravosuđe može koristiti i sazanja o kaznenim djelima koja nisu neposredni povod provođenja tajnih mjera. Po novome mogu se prisluškivati ili pratiti i osobe koje nisu neposredni počinioci ali na neki način pomažu pravim počiniteljima kaznenih djela. Prikriveni istražitelj na svom zadatku ne smije međutim sam poticati bilo koga na počinjenje kaznenih djela.</p>
<p>Novim Zakonom po prvi put policiji i zakonom dopušteno koristiti i doušnike, odnosno kako su u »ZKP-u« nazvani »pouzdanike«. Pouzdanici, a riječ je uglavnom o osobama iz kriminalnog miljea, također mogu djelovati kao prikriveni istražitelji, a svoj status regulirat će posebnim ugovorom s MUP-om kojim se utvrđuju prava i obveze svake strane.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Još jednom prepoznatljiv samo »rukopis likvidacije«</p>
<p>Deset dana od ubojstva Vladimira Barbarića, zvanog Pap, još nema nikakvih informacija o eventualnom počinitelju i(li) motivima tog ubojstva/Osječani su s pravom zabrinuti jer se ovakvi krvavi ulični obračuni događaju oko njih i u njihovom najbližem okruženju, a ubojice i dalje mirno šetaju slobodni </p>
<p>OSIJEK, 2. studenoga</p>
<p> – Iako je prošlo više od tjedan dana od ubojstva Vladimira Barbarića (44) zvanog Pap, koji je s nekoliko hitaca ubijen prije desetak dana u samom središtu Osijeka, još nema nikakvih informacija o počinitelju i motivima tog događaja koji je uznemirio slavonsku metropolu. </p>
<p>Barbarić, koji je preživio nekoliko atentata, izrešetan je sa osam metaka iz oružja kalibra 9 milimetara u glavu, prsa i noge. Naime, nakon izlaska iz svoje kockarnice u hotelu »Central«, Pap se oko 23 sata uputio prema svom »BMW-u«, registracije OS 6000-OS, parkiranom ispred ulaza u »katedralu«, odnosno lokala »Mala kavana«. Prije nego je ušao u automobil, čovjek koji je kasnije viđen da bježi u pravcu sporednih uličica iza »katedrale«, zapucao je na njega.. </p>
<p>Prema neslužbenom izvoru, dvojica Barbarićevih prijatelja, navodno su vidjeli muškarca u crvenoj jakni koji je bježao... </p>
<p>Ovaj obračun u središtu Osijeka spada u već viđen način egzekucije suparnika na »domaćoj mafijaškoj sceni«. To je »najslikovitije« opisao istražni sudac osječkog Županijskog suda Dragan Šimenić, koji je Papićevo ubojstvo nazvao »klasičnim obračunom ljudi inficiranih nelegalnim i nelegitimnim djelatnostima«.</p>
<p>Tada je policija izašla u javnost s podacima da su se u posljednjih pet godina na području Osječko-baranjske županije dogodila 52 ubojstva i 65 pokušaja ubojstava, od čega je 13 djela ostalo nerazriješeno, što je manje od deset posto, no, podsjetimo se na još neka ubojstva. </p>
<p>Ubojstvo zapovjednika obrane osječkog naselja JUG 2, Mate Šabića - Šabana koji je smaknut u ožujku 1992. godine ispred jednog osječkog lokala, proglašeno je »političkim« jer je navodno previše znao o švercu i preprodaji oružja koje je zapravo bilo namijenjeno obrani Vukovara. Unatoč tome što neki i danas javno govore tko bi mogao biti odgovoran za »Šabanovu« smrt, još uvijek se nije otkrilo tko je obavio prljavi posao i za koga. </p>
<p>Nekadašnji nogometaš Antun Batinić ubijen je u travnju 1993. godine u noćnom klubu »Zagreb« na osječkoj periferiji gdje su se nekada okupljali osječki »opasni momci«. Iako se ubojstvo dogodilo pred više od sto ljudi, za Batinićevo smaknuće nitko nije odgovarao… </p>
<p>Osječani prepričavaju i dvostruko ubojstvo pet minuta prije ponoći, u petak 17. travnja 1998. godine u Osječkoj ulici u Čepinu. Tada su hicima iz vatrenog oružja ubijeni Slavko Papić (37) i Ante Lozić (33) koji su bili poznati kao članovi »čepinskog podzemlja«. Nepoznati ih je počinitelj izrešetao automatom. </p>
<p>Sedam mjeseci kasnije, 7. siječnja 1999. godine u osječkom »žutom naselju« u Retfali, također hicima iz vatrenog oružja ubijen je Osječanin Miljenko Bulić (33). Način na koji je ubijen ukazuje na činjenicu da je riječ o profesionalnom ubojstvu jer je praćen i »namamljen u stupicu« te potom ubijen automatskim pištoljem »škorpion« s prigušivačem, a streljivo je ispucano u predjelu vitalnih organa. Motiv je, prema pretpostavkama, bio njegova umiješanost u šverc automobila, a spominjala se i njegova povezanost s tajnim službama. Policija je pokrenula opsežnu istragu, ispitano je više od stotinu osoba, no ubojica do danas nije otkriven.</p>
<p>Osječane je nemalo uznemirilo i ubojstvo Nikole Šebalja koje se dogodilo 28. siječnja 2000. godine čije je tijelo pronađeno u grmlju u Perivoju kralja Tomislava u samom središtu grada. Ovaj ugledni stručnjak, magistar, čovjek koji je imao uredan obiteljski život ustrijeljen je metkom iznad desnog oka. Prije nešto više od godinu dana ubijen je i bivši boksački prvak Jugoslavije u teškoj kategoriji i vlasnik osječkih »Gradskih mjenjačnica«, tridesetsedmogodišnji Darko Dakić, koji je ubijen po scenariju mafijaškog podzemlja, ustrijeljen s nekoliko hitaca u glavu i vrat dok je u noći na 5. listopada prošle godine oko 5,50 sati sjedio u automobilu pred svojom kućom. </p>
<p>Osječani su s pravom zabrinuti jer se ovakvi krvavi ulični obračuni događaju oko njih i u njihovom najbližem okruženju, a ubojice i dalje mirno šetaju slobodni. Stoga se svi opravdano pitaju – tko je sljedeći? </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Potrošač: Nova tužba Ustavnom sudu zbog telefonske pretplate</p>
<p>Prema novom Zakonu predviđene su tri različite cijene za tri različite usluge - cijena instalacije, cijena mjesečnog ili tromjesečnog pristupa telekomunikacijskom sustavu, što je zapravo pretplata, i cijena ostvarenog prometa</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« razmatra pravne mogućnosti za pokretanje nove tužbe pri Ustavom sudu zbog naplaćivanja telefonske pretplate nakon 31. listopada, rekla je u nedjelju Vjesniku Jadranka Kolarević, predsjednica tog društva.</p>
<p>Dodala je da »Potrošač« nije tražio ukidanje telefonske pretplate zbog njezina naziva. Hrvatski telekom je, naime, nakon presude Ustavnog suda od 30. srpnja ove godine pretplatu preimenovao u »mjesečna naknada za usluge pristupa telekomunikacijskom sustavu«. Kolarević, međutim, smatra da bi telefonska pretplata trebala biti dobrovoljni odnos dviju ugovornih strana.</p>
<p>Podsjetimo, s 31. listopadom stupila je na snagu odluka Ustavnog suda kojom je ukinut dio odredbe o pretplati iz Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga. Ta je odluka u javnosti i potrošačkim udrugama najčešće protumačena kao ukidanje telefonske pretplate za fiksnu telefoniju. Taj je pravilnik, međutim, prestao važiti donošenjem novog Zakona o telekomunikacijama u kolovozu ove godine, prema kojem će mjesečnu naknadu (73 kune s PDV-om) 1,7 milijuna HT-ovih korisnika i dalje plaćati.</p>
<p>Prema tome zakonu predviđene su tri različite cijene za tri različite usluge koje pruža davatelj telekomunikacijskih usluga - cijena instalacije, cijena mjesečnog ili tromjesečnog pristupa telekomunikacijskom sustavu, što je zapravo pretplata, i cijena ostvarenog prometa.</p>
<p>HT tu uslugu naplaćuje mjesečno, te se ona u javnosti naziva pretplatom, a cjenikom HT-a mjesečnom naknadom za održavanje sustava. U HT-u obrazlažu da je to stvarna usluga koja ima svoju cijenu i za nju se plaća naknada na mjesečnoj osnovi. To je fiksni trošak operatera koji pretplatnicima omogućuje svakodobni pristup telekomunikacijskom sustavu.</p>
<p>Uz to, napominju i da mjesečnu naknadu naplaćuju gotovo svi europski operateri, a njezin iznos (oko 16 eura), kako tvrde, u pravilu je viši od mjesečne naknade koju naplaćuje HT. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vlada kupuje Otok mladosti, Šibeniku zauzvrat vojni objekt Kuline?</p>
<p>Ostvarivanjem većinskog vlasništva na otoku Obonjanu Vlada će potvrditi ustrajnost u unapređenju nacionalne politike za mlade/ U zaključku sa sjednice Savjeta za mlade nije naznačeno kako će se sanirati dugovanja »Otoka mladosti« od oko šest milijuna kuna </p>
<p>ŠIBENIK, 2. studenoga</p>
<p> - Nakon višegodišnjih povuci -potegni, konačno je izvjesna budućnost otoka Obonjana, odnosno poduzeća Otok mladosti. Gotovo je sigurno da će većinski udjel u ovom poduzeću oko kojega su se cijelo jedno desetljeće sporili Savez izviđača Hrvatske i Grad Šibenik (i dalje traje sudski spor) kupiti Vlada Republike Hrvatske. </p>
<p>Kako saznajemo do Adinde Dulčić, ravnateljice Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, ovih je dana održana konstituirajuća sjednica Vladinog savjetodavnog tijela za praćenje provedbe Nacionalnog programa djelovanja za mlade - Savjeta za mlade, na kojoj je prihvaćen prijedlog da Državni zavod predloži Vladi da se što prije odredi prema mogućnosti preuzimanja većinskog udjela u »Otoku mladosti« d.o.o. Državni zavod zadužen je da što hitnije pripremi pisani prijedlog Vladi o otkupu 51 posto poslovnog udjela u trgovačkom društvu Otok mladosti. Ostvarivanjem većinskog vlasništva na otoku Obonjanu Vlada će moći unaprijediti mogućnosti ostvarivanja niza nacionalnih i međunarodnih programa nevladinih organizacija mladih, čime će ujedno potvrditi ustrajnost u unapređenju i provođenju nacionalne politike za mlade. Prijedlog Vladi o otkupu većinskog vlasništva bit će popraćen prijedlogom Programa i načinom realizacije aktivnosti mladih na otoku Obonjanu i ujedno očitovanjem Ureda za državnu imovinu.</p>
<p>U Nacionalnom programu djelovanja za mlade Vlada je izrazila podršku stvaranju uvjeta za kvalitetan razvoj mladih u Hrvatskoj. U programu je cijeli niz mjera usmjeren neformalnom obrazovanju, slobodnom vremenu, rekreaciji i sportu mladih. U programu stoji kako je potrebno jačati mreže međunarodnih skautskih centara i to uređenjem postojećih objekata i otvaranjem novih centara kako bi se barem 200 kreveta koristilo cijelu godinu. Spomenut je otok Obonjan ili neki drugi zamjenski prostor. U zaključku sa sjednice Savjeta za mlade nije naznačeno kako će se sanirati dugovanja ove tvrtke koja danas iznose blizu šest milijuna kuna, a većinski vlasnički udjel u »Otoku mladosti«, Grad Šibenik procijenio je na najmanje devet milijuna kuna. Vlada će, vjeruje se, bez većih poteškoća pronaći potrebna sredstva kako bi se konačno odredila sudbina ovog poduzeća i ujedno jednog slikovitog otoka koji je od početka sedamdesetih godina u funkciji djece i njihova odmora i rekreacije. </p>
<p>Postoji i mogućnost da država na ime preuzimanja većinskog udjela na Obonjanu, Gradu Šibeniku prepusti jedan od traženih vojnih objekata - Kuline, ali o tome se za sada ne želi javno govoriti. Vojni objekt Kuline u vlasništvu je MORH-a ,a Grad Šibenik odavno je iskazao interes za njim.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Strukovna konferencija o hidroelektranama</p>
<p>DUBROVNIK, 2. studenoga</p>
<p> – U organizaciji Hrvatske elektroprivrede u cavtatskom hotelu »Croatia« u ponedjeljak počinje međunarodna strukovna konferencija o hidroelektranama. Trodnevnoj konferenciji nazočit će 500 stručnjaka iz više od 50 zemalja svijeta, uključujući predstavnike ministarstava energetike i gospodarstva iz više zemalja, te predstavnike nekih od najvećih svjetskih banaka. Oni će predstaviti aktualnu praksu i dostignuća te raspravljati o aspektima održavanja, obnove i izgradnje hidroelektrana, primjeni novih tehnologija, zaštiti okoliša i financiranju projekata hidroelektrana.</p>
<p>Toj najvećoj međunarodnoj strukovnoj konferenciji o hidroelektranama nazočit će i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivo Čović, predsjednik Međunarodnog odbora za velike brane (COLD-a) Cassio Viotti i predsjednik Međunarodne udruge za hidroenergiju (IHA-e) D. Altinbilek. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska kandidat već u proljeće, početak pregovora ovisi o suradnji s Haagom </p>
<p>Diplomatski izvori bliski EU potvrdili su »Vjesniku« da Hrvatska mora što prije riješiti pitanje suradnje s Haaškim sudom jer bi je, u suprotnome, mogla zadesiti sudbina Turske - da joj se sljedeće godine odobri status kandidata, ali bez određivanja datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Europska unija izrazila je nadu da će se nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj nastaviti s provedbom potrebnih reformi, te je naglasila da će prihvatiti svaku političku opciju koja je spremna s Bruxellesom dijeliti »zajedničke vrijednosti«.</p>
<p>»Europska unija se ne upliće u domaći politički kontekst. Nadamo se da će nakon izbora Hrvatska nastaviti s potrebnim reformama kako bi jednog dana bila spremna za članstvo u Europskoj uniji«, izjavila je za Vjesnik glasnogovornica Europske komisije Emma Udwin. Ona je dodala da EU podržava vlasti koje »vjeruju u iste vrijednosti kao i mi«.</p>
<p>No, bez obzira na rezultate izbora, potvrdili su bruxelleski izvori, Hrvatska mora što prije riješiti političke uvjete EU-a, jer se bez njihova ispunjenja daljnji proces približavanja Europskoj uniji ne može nastaviti. Diplomatski izvori bliski EU potvrdili su Vjesniku da Hrvatska mora što prije riješiti pitanje suradnje s Haaškim sudom jer bi se, u suprotnome, moglo dogoditi da joj se sljedeće godine odobri status kandidata, ali bez određivanja datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu. Na taj način Hrvatska bi se dovela u poziciju Turske koja dugo ima status kandidata, no pregovore o članstvu još nije započela.</p>
<p>Predstavnici hrvatske diplomacije rekli su nam da su upozoreni na mogućnost takva scenarija. Prema njemu, ako se ne bi do izrade avisa za Hrvatsku na proljeće sljedeće godine riješili politički uvjeti (prije svega pitanje suradnje s Haaškim sudom) Hrvatska bi mogla dobiti pozitivno mišljenje Europske komisije, možda čak i kandidatski status, ali bez čvrstih datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu.</p>
<p>Na taj način, dok se ne ispune potrebni politički uvjeti, službeni bi Bruxelles mogao odugovlačiti s početkom pregovora. To bi definitivno naštetilo ambicijama da do kraja ovoga desetljeća Hrvatska postane punopravna članica Europske unije. Hrvatska se nada da bi nakon pozitivnog mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo i »zelenom svjetlu« za početak pregovora, već najesen sljedeće godine pregovore mogla i započeti. </p>
<p>S druge strane, Hrvatskoj ide u prilog činjenica da je najrazvijenija od svih ostalih zemalja zapadnoga Balkana, koje i dalje imaju ozbiljne sigurnosne i političke probleme. Cijela strategija vanjske politike EU-a prema regiji temelji se na doprinosu stabilnosti i uvođenja europskih kriterija, pri čemu Hrvatska treba igrati važnu ulogu kao vodeća zemlja u regiji da bi se pokazalo kako se metoda individualnog pristupa i pojedinačnog vrednovanja isplati. Eventualni neuspjeh Hrvatske da kvalitetno odgovori na izazove ispunjenja europskih kriterija, na neki način je ujedno i poraz Unijine politike prema cijeloj regiji, smatraju diplomati.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na Dan Zagrebačkog sveučilišta rektorica pozvala i goste iz Vlade</p>
<p>Rektorica Sveučilišta Helena Jasna Mencer je uoči Dana Sveučilišta najavila da će se ova obljetnica razlikovati od dosadašnjih / Umjesto uobičajene svečane sjednice Senata, ove smo godine na obljetnicu pozvali 250 ljudi, jer nam je cilj obavijestiti širu javnost o dosadašnjem radu i planovima Sveučilišta, najavila je Mencer </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine, kada su priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji. To je prihvaćeno 3. studenoga 1671. na saboru Hrvatskoga kraljevstva, pa se taj datum obilježava kao Dan Sveučilišta.</p>
<p>Rektorica Sveučilišta Helena Jasna Mencer je uoči Dana Sveučilišta najavila da će se ova obljetnica razlikovati od dosadašnjih. »Umjesto uobičajene svečane sjednice Senata, ove smo godine na obljetnicu pozvali 250 ljudi, uključujući i goste iz Vlade, jer nam je cilj obavijestiti širu javnost o dosadašnjem radu i planovima Sveučilišta«, najavila je Mencer. </p>
<p>Proslava se neće održati u zagradi Sveučilišta, kako je to običavano prošlih godina, nego u velikoj dvorani Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Rektorica će podnijeti izvješće o jednogodišnjem radu. Senat je, naime, imao prilično burnu godinu, koju je završio raspravom o školarinama. Donijeta je odluka suprotna odluci Vlade, kojom se Senat usprotivio vraćanju dijela školarina studentima, na što ga je Vlada obvezala vrativši iznose školarina na staro. Rektorica je tada izjavila da je Senat donio odluku koja će iznenaditi Vladu, a stav Senata obrazložila je nezadovoljstvom dekana činjenicom da je sustavu visokog obrazovanja rebalansom proračuna oduzeto stotinjak milijuna kuna. »Sustav je podfinanciran«, upozorila je Mencer, negirajući krivnju ministra znanosti Gvozdena Flege.</p>
<p>Zakonsku osnovu Sveučilište u Zagrebu dobilo je tek 1869. godine, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874., na osnovi čega je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu. Pravnom, Bogoslovnom i Filozofskom pridružuje se tada i Medicinski fakultet. Danas se u sklopu Sveučilišta znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, a stručni na Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju – Hrvatskim studijima. Ukupno, pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odvjetnici Gavrona i Hubelića žalit će se na optužnicu</p>
<p>Sumnja se da su Gavron i Hubelić, u travnju 1992., u Blinjskom Kutu usmrtili Nikolu Drobnjaka i počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva/ Odvjetnici podnijeli žalbu na rješenje o produljenju pritvora</p>
<p>SISAK, 2. studenoga</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Sisku dostavilo je 23. listopada Županijskom sudu optužnicu protiv prvookrivljenog Stanislava Gavrona i drugookrivljenog Ivana Hubelića. Smatra se da postoji osnovana sumnja da su oni 5. travnja 1992. godine u Blinjskom Kutu, kao pripadnici Policijske uprave Sisak, usmrtili Nikolu Drobnjaka pucnjevima iz automatske puške, a mrtvo tijelo ostavili u vodi u Poli kod Komareva. </p>
<p>»Sumnja se da su Gavron i Hubelić, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva«, rekao je predsjednik Županijskog suda u Sisku, Danko Kovač. Dodao je da optužnica nije stupila na snagu jer još nisu podneseni prigovori. »Mislim da stranke još nisu primile optužnicu ali je taj postupak u tijeku«, izjavio je Kovač i podsjetio kako je u optužnici predloženo i produljenje pritvora, u kojem se Gavron i Hubelić nalaze od 23. lipnja.</p>
<p>Pod pretpostavkom da optužnica postane pravomoćna onda će, s obzirom da se radi o pritvorskom predmetu, u kratkom roku biti zakazana glavna rasprava. Ukoliko se povodom prigovora ili po zahtjevu suca predmet vrati u istragu onda bi ponovno išao postupak kontrole optužnice. U praksi se rijetko događa da se nakon prigovora postupak obustavlja u toj fazi, objasnio je predsjednik Županijskog suda. Predsjednica vijeća u tome postupku bit će vjerojatno sutkinja Melita Avedić. Kovač je ustvrdio kako nije bilo pritisaka na sud, a na to se nije žalio ni istražni sudac Ivica Pleše. »Okupljanje i prosvjedovanje građana pred zgradom suda ljetos, prilikom privođenja osumnjičenih, prestalo je nakon što smo ljudima objasnili da će se tijekom postupka strogo poštivati zakon. Rasprave u ovom slučaju bit će javne«, napomenuo je Kovač. Tijekom istrage ispitano je 40-ak svjedoka, a desetero će ih biti pozvano na sud, iako svi svjedoci nisu i očevici.</p>
<p> Branitelj prvooptuženog Željko Stanković i braniteljica drugooptuženog Nataša Pifar Mihelić proteklog petka primili su optužnicu. Kako doznajemo, oni će podnijeti prigovor, a podnijeli su i žalbu protiv rješenja o produljenju pritovra Gavronu i Hubeliću.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sudsko vijeće uskoro o Blaškićevoj žalbi i o novim dokazima</p>
<p>»Da je ta dokumentacija bila poznata ranije, vjerujem da bi i optužnica, ako bi je uopće bilo, u tužiteljstvu bila sastavljena na drukčiji način«, kaže Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Obrana generala Tihomira Blaškića, osuđenog na 45 godina zatvora, konzultirana je telefonski 28. listopada. Namjera je bila ostvariti dogovor o datumu statusne sjednice u povodu žalbe Blaškićeva branitelja Ante Nobila.</p>
<p>»Sud se poziva na pravilo 65 bis Pravilnika Suda o postupku i dokazima«, kaže odvjetnik Nobilo. A u tom pravilu, pod točkom B, žalbeno vijeće ili sudac toga vijeća sazivaju statusnu sjednicu kad počne izmicati rok od 120 dana od dana podnošenja žalbe, odnosno od dana održavanja posljednje statusne sjednice.</p>
<p>Odvjetnik Nobilo podsjeća da je žalbeni rok odjednom postao vrlo značajan postupak u praksi Haaškoga suda. Naime, obrana je nakon šest godina od dolaska optuženog Blaškića u Haag uspjela dobiti uvid u dokumentaciju HVO-a, HV-a i drugih izvora, a kojom se bitno mijenja slika o zapovjednoj i osobnoj odgovornosti generala Blaškića.</p>
<p>»Da je ta dokumentacija bila poznata ranije, vjerujem da bi i optužnica, ako bi je uopće bilo, bila u tužiteljstvu sastavljena na drukčiji način«, ponavlja svoje ranije izjave odvjetnik Nobilo.</p>
<p>Poznato je, naime, da je prvi paket takvih dokaza izazvao umjerenu reakciju ovdašnje pravne i političke javnosti, iako je i tada Nobilo tvrdio da je riječ o dokazima koji na slučaj generala koji je od 1. travnja 1996. u zatvoru u Haagu, i čiji žalbeni postupak traje već tri godine, bacaju sasvim drukčije svjetlo.</p>
<p>Naravno, ni danas se odvjetnik ne služi teškim riječima, ali ako ga se dobro razumije, riječ je o »podmetnutom optuženiku«. A da bi tu »ulogu« mogao odigrati upravo Tihomir Blaškić po cijenu vlastite neslobode i izgubljenih sedam godina života, razumljivo je zbog čega su tek odvjetničkom upornošću ti dokumenti pronađeni tek naknadno. Zapravo, tek nakon 2000. godine.</p>
<p>Telefonska konzultacija od 28. listopada pokazuje pak da je žalbeno vijeće pri kraju postupka utvrđivanja relevantnosti te dokumentacije. To znači da su se o dokumentima izjasnili i ured glavne tužiteljice, a i obrana je imala prigodu dati očitovanje o nalazu tužiteljstva.</p>
<p>»Hitnost priprema za statusnu sjednicu sasvim će me udaljiti od poslova vezanih uz predizbornu kampanju HNS-a«, rekao je Nobilo. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ponovno otvoren tunel Sveti Rok</p>
<p>ZADAR, 2. studenoga</p>
<p> - Tunel Sveti Rok, na autocesti A1, u 16.45 otvoren je za sav promet, javio je Hrvatski autoklub (HAK). Tunel je od subote dva puta zatvaran zbog nestanka struje, odnosno kvara na trafostanici.</p>
<p>»U velikom nevremenu u noći na nedjelju grom je pogodio dalekovod kod mjesta Sv. Rok i tada je ponovo 'ispala' trafostanica u Obrovcu. Kvar je daleko veći od onoga koji se dogodio u subotu«, rekao je u nedjelju za Vjesnik Marijan Kosec, voditelj Tehničke jedinice Autoceste Maslenica i Sv. Rok. </p>
<p>Unatoč nevremenu i velikoj kiši, djelatnici zadarske Elektre već su u nedjelju ujutro locirali mjesto kvara i uz pomoć djelatnika Hrvatskih cesta počeli radove na improviziranom električnom spoju od Obrovca do tunela Sv. Rok. </p>
<p>U subotu ujutro oko 9 sati za sav promet bila je zatvorena dionica autoceste Zagreb - Split od čvora Maslenica do čvora Sv. Rok. Iako u trenutku nestanka struje u tunelu Sv. Rok nije bilo previše prometa, uključeno je alternativno napajanje koje je izdržalo samo 40 minuta. </p>
<p>Djelatnici Hrvatskih cesta mislili su da će u tome vremenu uspjeti otkloniti kvar, no zbog nemogućnosti provjetravanja tunel se morao zatvoriti pa se promet preusmjerio na zaobilazne pravce. </p>
<p>Do nestanka struje došlo je zbog požara u 110-kilovoltnoj stanici iznad Obrovca na predjelu Bravar, iz koje se električnom energijom napaja tunel. Unatoč velikim naporima djelatnika Hrvatskih autocesta i Elektroprijenosa, struja je došla tek u kasnim poslijepodnevnim satima u subotu. Istodobno, bez struje ostalo je i cijelo velebitsko područje, iznad Modriča pao je dalekovod, te su i zbog toga sva mjesta od Rovanjske do Mandaline bila bez struje također do kasnih poslijepodnevnih sati. </p>
<p>Novi nestanak struje koji se dogodio u noći oko tri sata ponovo je prouzročio velike probleme. </p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Preplaćeni kvadrati stambenog prostora ponovo na Vrhovnom sudu </p>
<p>Ustavni sud ukinuo odluku Vrhovnog suda kojom je odbijeno pravo na povrat novca za preplaćeni višak stambenog prostora kod otkupa stanova</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Ustavni sud ukinuo je presudu Vrhovnog suda kojom nije priznato pravo na povrat novca za preplaćeni »višak kvadrata« pri otkupu stanova. Ta odluka protivna je ranijim odlukama i stajalištima Ustavnog suda. Podnositeljici ustavne tužbe je prema presudama splitskog Općinskog i Županijskog suda država trebala vratiti 18 tisuća kuna za preplaćeni »višak kvadrata« pri otkupu stana na kojem je postojalo stanarsko pravo.</p>
<p>Tužbu je podnijela pozvavši se na odluku Ustavnog suda iz siječnja 1997. kojom su ukinute diskriminirajuće odredbe o utvrđivanju posebne cijene stanova za određene skupine građana, između ostalih i pripadnika bivše JNA, iz Zakona o prodaji stanova.</p>
<p>Vrhovni sud, međutim, početkom 2000. prihvatio je prijedlog Državnog odvjetništva za reviziju i zaštitu zakonitosti, preinačio presude nižih sudova i onemogućio povrat 18 tisuća kuna. Taj sud je smatrao da su niži sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo i da su pogrešno tumačili odluku Ustavnog suda. Vrhovnog suda smatra da pravni učinci nastaju tek danom odluke u Narodnim novinama, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok te da one nemaju retroaktivni učinak nego djeluje samo za ubuduće.</p>
<p>Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud, donoseći osporenu odluku te prihvaćajući zahtjev za reviziju i zaštitu zakonitosti, postupio protivno odredbi Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koja upućuje na obvezatnost i poštivanje odluka Ustavnog suda. Time je, prema ocjeni ustavnih sudaca, povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo na jednakost pred zakonom na temelju kojega su i ukinute odredbe Zakona o prodaji stanova.</p>
<p>Pravno je stajalište Ustavnog suda da se zaštita ustavnih prava u konkretnom slučaju ne može uskratiti samo zato što je propis protivan Ustavu ukinut, nakon što je donesen neustavni pojedinačni akt.</p>
<p>Cijena otkupljenog stana je od sklapanja kupoprodajnog ugovora, prema Zakonu o prodaji stanova, bila određena na temelju odredbi koje su do početka svog važenja bile u nesuglasju s Ustavom, smatra Ustavni sud. Za taj je sud nesporno da je podnositeljica ustavne tužbe mogla tražiti zaštitu svojih prava pred redovnim sudovima jer se bila riječ o građansko-pravnom sporu s prodavateljima stana.</p>
<p>Ustavni sud podsjeća Vrhovni da je i Zakonom o obveznim odnosima propisano da u slučaju kada je ugovorena cijena viša od propisane kupac koji je platio više ima pravo zahtijevati povratak preplaćene razlike.</p>
<p>Zbog svega toga je Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog suda, i vratio je tom sudu na ponovno odlučivanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vojni biskup Jezerinac predvodio misu zadušnicu za poginule branitelje </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je u nedjelju, na Dušni dan, misu zadušnicu za poginule hrvatske branitelje. Misi u zgradi Vojnog ordinarijata u Zagrebu bili su nazočni ministrica obrane Željka Antunović, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić te visoki predstavnici ministarstava obrane i unutarnjih poslova i grada Zagreba, javila je Ika.</p>
<p>»Hvala Bogu što nitko ne može tvrditi da su oni poginuli u osvajanju tuđih prostora, i stoga je jasno što želi onaj tko izjednačava žrtvu i agresora«, rekao je vojni biskup.</p>
<p>Naši su branitelji poginuli kao žrtva agresije i mržnje na sve što je hrvatsko i oni nam poručuju da je, više nego za njihovu slavu, za naše dobro da cijenimo njihovu žrtvu i dostojanstvo svake ljudske osobe, i u miru se borimo za slobodu i napredak, istaknuo je biskup Jezerinac. </p>
<p>Govoreći o Dušnome danu ili Danu mrtvih, biskup Jezerinac istaknuo je njegovo trostruko značenje, kao dana molitve za pokojnike, dana zahvale pokojnicima i dana obnove vjere u uskrsnuće mrtvih i naše uskrsnuće.</p>
<p>U propovijedi je vojni biskup istaknuo i koliko je u ovom vremenu kulta tijela važno kršćansko isticanje zdrava i uravnotežena njegovanja duševnih i tjelesnih sposobnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Otvorena izložba »60 godina od Židovskog rapskog bataljona«</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Otvarajući izložbu »60 godina od Židovskog rapskog bataljona«, u nedjelju je u centru Židovske općine Zagreb (ŽOZ) predsjednik Općine dr. Ognjen Kraus istaknuo da ta izložba želi podsjetiti širu javnost na Židovski rapski bataljon, koji je tijekom Drugoga svjetskog rata bio jedina židovska antifašistička vojna formacija u svjetskim razmjerima. </p>
<p>»Smatramo svojom dužnošću«, napomenuo je Kraus, »postaviti taj jedinstveni fenomen na mjesto koje mu u povijesti pripada, s obzirom na to da se o njemu još dovoljno ne zna ni u svijetu ni u nas«. </p>
<p>Jedan od rijetkih živućih pripadnika spomenutog bataljuna dr. Darko Štraus podsjetio je nazočne na vrijeme i okolnosti njegova osnivanja. Židovski rapski bataljon osnovan je 9. rujna 1943., dan nakon kapitulacije Italije, od preživjelih zatočenika fašističkog koncentracijskog logora na Rabu i u početku je imao 250 pripadnika. </p>
<p>Bataljun je, međutim, kao takav postojao manje od mjeseca. Naime, kako svjedoči dr. Štraus, već 3. listopada je rasformiran, a njegovi pripadnici raspoređeni u brigade 7. banijske divizije. »Pogreška je, među ostalim, i naša, što se danas zna za češki i talijanski bataljun i njemačku četu u partizanima, a malo ili ništa o židovskom bataljunu«, rekao je Štraus. Dodao je da je, unatoč kratkom postojanju, taj bataljun imao velik utjecaj na antifašističko mobiliziranje Židova u NDH. </p>
<p>Dr. Alfred Pal, također pripadnik Židovskog rapskog bataljona, napomenuo je da je u to vrijeme većina židovske omladine već odvedena u logore ili pobijena, te da je u Rabu ostao »ostatak ostataka židovske omladine«, od kojeg je 95 posto pristupilo NOB-u.</p>
<p>»Zbog čega smo svi krenuli u rat, iako smo znali da su svi naši već pobijeni? Išli smo zbog našeg ljudskog dostojanstva«, naglasio je dr. Pal, pozvavši sve koji imaju dokumentaciju ili fotografije o bataljunu da ih ustupe Židovskom centru. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Rimu u utorak rasprava o hrvatskom ekološko-ribolovnom pojasu </p>
<p>RIM, 2. studenoga</p>
<p> - Hrvatsko proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranskom moru naći će se u utorak na dnevnom redu zajedničke sjednice dvaju odbora talijanskog parlamenta - za vanjsku politiku i za poljoprivredu.</p>
<p>Prvobitno je bila predviđena rasprava u vanjskopolitičkom odboru 30. listopada, ali je, nakon odgode, pitanje proglašenja ribolovno-ekonomske zone stavljeno na dnevni red zajedničke sjednice vanjskopolitičkog i poljoprivrednog odbora u utorak, 4. studenoga. </p>
<p>Predložena je i rezolucija u kojoj će se od talijanske vlade zatražiti djelovanje prema hrvatskoj vladi i unutar Europske unije. Tekst rezolucije predložio je zastupnik Demokratske ljevice Famiano Crucianelli, član vanjskopolitičkog odbora, a supotpisali su ga i zastupnici drugih stranaka. </p>
<p>U njemu se naglašava da hrvatska inicijativa može imati negativne posljedice u odnosima Zagreba s jedne i Ljubljane i Rima s druge strane.</p>
<p> Također se podsjeća da je svojedobno talijanska vlada u parlamentu preuzela obvezu pokretanja međunarodnog sporazuma o ribolovu u Jadranu te da je potreban multilateralni pristup problemima pravila i načina upravljanja ribolovom u Jadranu. </p>
<p>Prema prijedlogu rezolucije, talijansku bi se vladu obvezalo da »pokrene inicijativu u koju će biti uključene Europska unija i jadranske zemlje, o utvrđivanju procesa i instrumenata suradnje prikladnima razvitku jednog učinkovitog partnerstva u upravljanju ekonomskim i socijalnim aktivnostima vezanima za ribolov i zaštitu ravnoteže morskog ekosistema, ponovo uspostavljajući, na taj način, klimu dijaloga i uspješne suradnje između obalnih zemalja i potičući proces približavanja balkanskih zemalja Europskoj uniji«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Do nedjelje u podne predano 25 lista za izbore </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> – Do nedjelje u podne u Državno izborno povjerenstvo pristiglo je 25 kandidatura za predstojeće parlamentarne izbore.</p>
<p> Za I. izbornu jedinicu prispjela je kandidatura neovisne liste dr. Zdravka Tomca, za IV. izbornu jedinicu lista Miroslava Levakovića i Franje Hocenskog, za V. izbornu jedinicu neovisna lista s nositeljem Jerkom Zovkom, lista Hrvatske demokratske republikanske stranke (nositelj liste Branko Mihalj) i neovisna lista Josipa Kokića. Za VI. izbornu jedinicu kandidaturu je podnijela lista Demokratske stranke umirovljenika s nositeljicom Mirjanom Krajačić. Za VIII. izbornu jedinicu primljena je lista Hrvatskih demokršćana, nositelja liste Ante Ledića. U IX. izbornoj jedinici kandidirala se neovisna lista s nositeljem Stanislavom Antićem.</p>
<p>U IX. i X. izbornoj jedinici kandidirale su se Kršćansko socijalna unija, s nositeljima lista Krešimirom Jelovcem i Antom Pribudićem, Neovisna stranka Maslina – s nositeljima lista Damirom Šalovom i Nikolom Zokićem, Hrvatska demokratska republikanska stranka, Hrvatska stranka demokršćana i Južnohrvatska stranka nositelja liste Joška Kovača, te neovisna lista Jurice Tucaka. </p>
<p>U XI. izbornoj jedinici za dijasporu kandidature su predale neovisna lista Petra Milića, te neovisna lista Jerka Ivankovića Lijanovića. </p>
<p>Za XII. izbornu jedinicu za manjine, liste za srpsku manjinu do sada su predali Partija podunavskih Srba i SNS, a liste za mađarsku manjinu predale su Demokratska zajednica Madžara Hrvatske i Bandi Kučera. Liste za austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku nacionalnu manjinu predale su Zemaljska udruga podunavskih Švaba, Kulturno-umjetničko društvo Osif Kostelnik, te Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Vukovar. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Škrobonja traži povrat zemljišta ili 3,5 milijuna eura</p>
<p>U Kostreni je za Inine potrebe nacionalizirano 3,5 milijuna četvornih metara zemljišta, čime je teško materijalno oštećeno oko 50 kostrenskih obitelji, kaže Igor Škrobonja, kapetan duge plovidbe iz Opatije, koji tvrdi da je njegovoj obitelji ukupno oduzeto čak 360.000 četvornih metara zemljišta u Urinju</p>
<p>OPATIJA, 2. studenoga</p>
<p> – »U prošlih 12 godina prikupio sam dokumentaciju kojom dokazujem da sam pravni nasljednik 60.000 četvornih metara zemljišta u Kostreni-Urinju, na kojem je sada Inino rafinerijsko postrojenje, a ja tražim ili povrat tog zemljišta ili 3,5 milijuna eura odštete«, rekao je Vjesniku Igor Škrobonja (42), kapetan duge plovidbe iz Opatije. Napomenuo je da je bivša država to atraktivno zemljište u Urinju počela nacionalizirati (oduzimati) njegovom djedu po majci Vladmiru Pajkuriću još 1957. godine. </p>
<p>Škrobonja tvrdi da je postupno, do potkraj osamdesetih godina, njegovoj obitelji ukupno oduzeto čak 360.000 četvornih metara zemljišta na toj lokaciji, ali on, zasad, ima dokaze (katastarske izvatke zemljišnih čestica) za samo šestinu tog terena. </p>
<p>»To je zemljište mojoj obitelji plaćeno po cijeni stostruko nižoj od tad realne, osim kuće u Urinju koja nam je oduzeta potkraj sedamdesetih godina, a koja je plaćena po 'samo' pet puta nižoj cijeni pa za nju i ne tražim naknadu«, napominje Škrobonja.</p>
<p>Zahtjev za povrat imovine ili isplatu novčane naknade podnio je 1997. godine. Ina se, kako tvrdi, kao vlasnik tog zemljišta u Urinju upisala 1995. godine, a dotad je navodno bila samo njegov korisnik. »U Kostreni je za Inine potrebe nacionalizirano 3,5 milijuna četvornih metara zemljišta, čime je teško materijalno oštećeno oko 50 kostrenskih obitelji, od kojih danas većina ne pokušava vratiti oteto im, jer su obeshrabreni činjenicom da se u tome praktički moraju sukobiti s najvišim državnim interesima«, tvrdi Škrobonja.</p>
<p>Na tvrdnje odgovornih iz Ine izrečene u nedjelju u jednom dnevnom listu, da »Škrobonja unutar rafinerijskih postrojenja na Urinju nema spornih zemljišnih čestica«, on odgovara da to nije točno, »jer država je nacionalizirala terene moje obitelji unutar 'žice' rafinerije, a ne pokraj nje«. </p>
<p>Škrobonja je svojedobno podnio i zahtjev za privremenu zabranu prodaje dionica Ine Zagreb d.d., dok se njegov slučaj ne riješi, na što još nije dobio odgovor, a u međuvremenu je Ina prodana. »Važno im je bilo da ne uznemirim Inine kupce tvrdnjom da u toj prodaji nije baš sve čisto, odnosno da kupuju zemljište za koje ja tražim odštetu«, smatra Škrobonja.</p>
<p>Priznaje i to da mu u Ini zapravo nisu nikad rekli da njegovi dokazi o vlasništvu nad spornim zemljištem nisu valjani, »ali su mi stalno govorili da mi nedostaju još neki 'papiri'«.</p>
<p>Na kraju podsjeća da su mu neki odvjetnici i suci, koje je tražio za pomoć i savjet, rekli da se ne žele »bosti s rogatima«. »Neću odustati od traženja onoga što mi pripada, bez obzira na to kako dugo to trajalo«, odlučan je Škrobonja. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031103].
|
