NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030603].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209405 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pupovac: Ne tražimo vraćanje stanarskog prava nego da se svi izjednače u mogućnosti otkupa </p>
<p>Neki su se članovi Vlade u posljednje dvije godine znali služiti iskazima koji se teško mogu okarakterizirati drukčije nego kao rasistički / Ako stanovi koji imaju nositelje stanarskoga prava nisu otkupljeni, tim ljudima treba vratiti stanarsko pravo i mogućnost da otkupe stanove, a ako su ti stanovi otkupljeni, država mora ljudima koji se vraćaju i polažu pravo na njih zajamčiti neku drugu mogućnost, alternativni stan / Podaci OESS-a govore o 30.000, a Vlada o 18.000 takvih stanova, kaže Pupovac</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Nedavno je dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), »šokirao« javnost dvjema izjavama. Prvo je, govoreći o problemu stanarskog prava, rekao da je »zapelo na razlikama koje postoje u gledištima među članovima Vlade«, jer neki zastupaju stajalište bivše vlade i HDZ-a, prema kojem je to navodno prošlo svršeno vrijeme, a svodi se na to da neće valjda sada netko doći ovdje, uzeti stan, otkupiti ga, prodati i otići živjeti negdje drugdje s našim novcem. Takav je stav Pupovac nazvao rasističkim. </p>
<p>Drugi je »šok« priredio izjavivši da je SNV pripremio Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor s Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. </p>
<p>• Zašto ste dio Vlade i politike optužili za rasistički stav prema povratu stanova srpskih građana u Hrvatskoj?</p>
<p>- Neki su se članovi Vlade u posljednje dvije godine doista znali služiti iskazima koji se teško mogu okarakterizirati drukčije nego kao rasistički. Jer, kakvog smisla inače ima iskaz koji ide za tim da navuče mržnju javnosti, javnoga mnijenja na one koji su ostali bez mogućnosti da otkupe svoje stanove u ratnim okolnostima? Prema tome, mora se voditi računa o činjenici da se tom vrstom iskaza ne može prikriti činjenica da su neki ljudi ostali bez prava koje im pripada, da su ostali bez imovine koju do danas ne mogu koristiti i da su ostali bez mogućnosti da ravnopravno riješe pitanje stanarskoga prava i imovine. No nadam se da su takvi iskazi i istupi iza nas, da su prošlost ili, kao što su oni znali reći za takva prava, »da su prošlo svršeno vrijeme« i da sada trebamo zapravo razgovarati vrlo otvoreno i praktično, s namjerom da se otvorena poratna pitanja doista i riješe.</p>
<p>• Zašto SNV od države traži da obnovi institut stanarskoga prava iako država tvrdi da je to nemoguće?</p>
<p>- Mi ne tražimo povrat instituta stanarskoga prava. Mi samo tražimo da oni kojima je aktom, bilo direktnoga nasilja u ratnim okolnostima bilo aktom političkoga nasilja ili političke samovolje, oduzeta mogućnost da konzumiraju to pravo kao i većina drugih, mi tražimo da se izjednače s onima koji su tu mogućnost imali. </p>
<p>• Kako to praktično riješiti?</p>
<p>- O tome su razgovarali predstavnici vlada Srbije i Hrvatske. Prvo, ako stanovi koji imaju nositelje stanarskoga prava nisu otkupljeni, onda tim ljudima treba vratiti stanarsko pravo i mogućnost da otkupe te stanove. U slučaju kada su ti stanovi otkupljeni, država mora ljudima koji se vraćaju i polažu pravo na njih zajamčiti neku drugu mogućnost, neki alternativni stan. Kada se radi o ljudima koji se ne žele vratiti, onda dvije države trebaju na temelju sporazuma o sukcesiji, aneksa G, članka 6 toga sporazuma, naći način kako takvima kompenzirati stanove.</p>
<p>Dakle, to nije nerješivo i za rješavanje toga problema države se mogu za pomoć obratiti nadležnim međunarodnim institucijama koje će osigurati određenu vrstu pomoći. </p>
<p>• Koliko je takvih stanova?</p>
<p>- Te brojke treba usuglasiti. Podaci OESS-a govore o 30.000, a Vlada o 18.000 takvih stanova. Zbog takve razlike morat će se vidjeti koji kriteriji određuju njihov broj.</p>
<p>• Zašto ste pokrenuli postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor s Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina? </p>
<p>- Mi smo se žalili zato što je, prema našem mišljenju i našem čitanju Zakona o izborima, taj zakon protivan odredbama Ustava, članku 15 stavku 3, kojim se regulira predstavljenost nacionalnih manjina u Saboru i protivan je odredbama Ustavnog zakona kojima se regulira broj i način izbora saborskih zastupnika. Naime, Ustav kaže da osim općeg biračkog prava, koje pripada svim državljanima Hrvatske, manjinama i državljanima manjinske pripadnosti može pripasti i posebno biračko pravo.</p>
<p>• Piše da može, a izrijekom ne piše i da mora.</p>
<p>- Nitko i ne kaže da mora, ali su tri riječi ključne. Jedna je »opće« biračko pravo, druga je »osim« i treća je »može« imati posebno biračko pravo. Ustav ne kaže da se, ako se ostvari posebno biračko pravo, time oduzima opće biračko pravo. Nego da se osim općeg biračkog prava može zajamčiti i posebno biračko pravo. To upravo jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji ni u kojoj svojoj odredbi ne kaže da zato što pripadnici nacionalnih manjina na temelju Ustava ostvaruju posebno biračko pravo trebaju ili moraju odustati od općeg biračkog prava. To kaže Zakon o izborima koji je u tom smislu, prema našem mišljenju, protivan odredbama Ustava i Ustavnog zakona.</p>
<p>• Vi mislite da se ne poštuje Ustav?</p>
<p>- Ne poštuju se odredbe niti se poštuje Ustav koji, ponavljam, jamči opće biračko pravo i u skladu s demokratskom tradicijom zadržava to pravo, a osim njega otvara mogućnost za posebno biračko pravo. To posebno biračko pravo je Ustavnim zakonom zajamčeno većini nacionalnih manjina u Hrvatskoj s osam mjesta u Saboru preko mehanizma fiksnih kvota, odnosno određenoga broja. Budući da je to tako, doista nema razloga da zakonodavac u Zakonu o izborima oduzima opće biračko pravo onima koji žele konzumirati posebno biračko pravo. </p>
<p>• Stav je većine u Saboru da bi na taj način manjine bile privilegirane, da bi mogle odlučivati o mnogočemu više nego većinski narod.</p>
<p>- Većinski narod je, ako koristimo tu vrstu terminologije, privilegiran već time što ima svoju državu i što mu nitko izvana ili sa strane ne može određivati što će i kako činiti u svojoj državi, s obzirom na unutarnji i međunarodni poredak. A manjine su privilegirane jer u takvoj državi dobivaju elemente posebnog statusa. Znači, privilegije imaju dvije strane. Prema tome, ovdje nije riječi o privilegijima nego o demokratskoj konstituciji gdje većinski narod ima svoju državu na osnovi svoje demokratske volje, a manjinske zajednice imaju pravo pozitivne diskriminacije na osnovi demokratske tradicije liberalnih demokracija današnjega svijeta.</p>
<p>To je način kako manjinske zajednice mogu u nekom smislu biti izjednačene s većinskim narodom preko mehanizma političke predstavljenosti. To je mehanizam kojim se u svim demokracijama permanentnim manjinama jamči mogućnost da nadoknade tu vrstu nejednake pozicije. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izašlo najviše Bošnjaka, odziv Srba i Roma slab</p>
<p>Na izbore su u najvećem postotku izašli Bošnjaci - 85,74 posto u gradovima, 82,35 u županijama i 70,09 posto u općinama, a odziv Srba bio je slab - 9,22 posto u gradovima, 10,45 posto u županijama i 20,17 posto u općinama</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Konačno izvješće Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su održani 18. svibnja, potvrdilo je da su na izbore u najvećem postotku izašli Bošnjaci (85,74 posto u gradovima, 82,35 u županijama i 70,09 posto u općinama), a da je odziv Srba bio slab (9,22 posto u gradovima, 10,45 posto u županijama i 20,17 posto u općinama). I izlazak Roma (11,02 posto u gradovima, 20,67 u županijama i 38,54 posto u općinama) ispod je očekivanoga. Odziv drugih nacionalnih manjina u prosjeku se kreće od 15 pa do 35 posto, ovisno o nastanjenosti i tome kako su disperzirani. </p>
<p>Podaci DIP prikupljeni su na osnovi izvješća nadležnih izbornih povjerenstava općina, gradova i županija. Izbore je raspisala Vlada na sjednici 10. travnja, a provedeni su na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave. </p>
<p>Članove vijeća nacionalnih manjina biralo je 15 manjina, a predstavnike 13 nacionalnih manjina. Pravo biranja članova vijeća nacionalnih manjina na razini županija imao je 320.793 birač, na razini gradova 132.991 i na razini općina 88.615 birača. </p>
<p>Na izborima je glasovalo: na razini županije 10,21 posto birača, na razini grada 10,84 posto i na razini općine 17,42 posto birača. Predstavnike nacionalnih manjina imalo je pravo birati na razini županija 4992 birača, na razini gradova 1444 birača i na razini općine 116 birača. Glasovalo je, na razini županije 15,83 posto, na razini grada 24,45 posto i na razini općine 17,42 posto birača. </p>
<p>U općinama, gradovima i županijama za koje su raspisani izbori a ovlašteni predlagatelji nisu istaknuli kandidate izbori 18. svibnja nisu održani. Prema toj osnovi nije održan 21 izbor u županijama ili 28,38 posto, u gradovima 75 ili 50,65 posto i u općinama 152 izbora ili 61,04 posto. Također, za predstavnike nije održano 54 ili 67,50 posto izbora u županijama, 44 ili 74,58 posto u gradovima i 1 ili 50 posto u općinama.</p>
<p>Izbori za vijeća nacionalnih manjina provedeni su u 17 županija, 38 gradova i 80 općina. Na izbornim listama za članove vijeća bilo je 3625 kandidata, a za predstavnike nacionalnih manjina 50. Izbori su održani u 15 županija, 14 gradova i jednoj općini.</p>
<p>U općinama je birano po 10 članova vijeća nacionalnih manjina, u gradovima po 15, a u županijama po 25 članova. Birani su gdje god manjina sudjeluje s najmanje 1,5 posto u ukupnom stanovništvu jedinica samouprave, u gradovima i općinama na čijem području živi više od 200 pripadnika manjine te u županijama gdje živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine.</p>
<p>Predstavnici nacionalne manjine birani su tamo gdje na području jedinice samouprave živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine.</p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Blairov politički opstanak ovisi o dokazima da je Irak imao zabranjeni arsenal</p>
<p>Pojave li se dokazi da je i Blair imao veze s preuveličavanjem opasnosti od Iraka kako bi se dobilo više argumenata za rat protiv te zemlje, britanski premijer i nekolicina njegovih ministara bili bi krivi za zavaravanje Donjeg doma, najteži od svih grijeha britanske parlamentarne demokracije </p>
<p>LONDON, 2. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jesu li političari napuhavali obavještajne podatke o Saddamovom oružju masovnog uništenja kako bi opravdali potrebu da se ratuje protiv Iraka? Takve su se optužbe već čule s obje strane Atlantika, a sada i Australci dopuštaju tu mogućnost. No najveća se prašina podigla u Velikoj Britaniji, gdje se od premijera Tonyja Blaira traži da dokaže svoje tvrdnje kako je Irak imao zabranjeni arsenal. O tome je, ističu neki, počeo ovisiti i politički opstanak britanskog premijera.</p>
<p>Američke i britanske snage u Iraku još nisu pronašle oružje masovnog uništenja. Američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld nedavno je prvi put priznao da ono možda nikad neće biti otkriveno, jer ga je Saddam vjerojatno dao uništiti prije početka rata. Posljednje ankete pokazuju da u Britaniji sve manje ljudi vjeruje da je u Iraku uoči početka rata postojao biološki, kemijski i nuklearni arsenal.</p>
<p>Bivša laburistička ministrica Clare Short, koja je odstupila zbog Iraka, tvrdi sada kako su se Tony Blair i George Bush još prošlog rujna dogovorili da na proljeće idu u rat protiv Saddama. Ona smatra da je Downing Street potom manipulirao obavještajnim podacima o Iraku, kako bi se osiguralo da invazija počne u planiranom roku. Prema njenim riječima, nacija je time »na prijevaru« uvučena u rat.</p>
<p>U sličnom tonu, nekadašnji laburistički ministar vanjskih poslova Robin Cook tvrdi da je vlada u Londonu počinila »monumentalne pogreške« u vezi s Irakom i da »nije bilo nikakve nasušne potrebe da se ide u rat«. </p>
<p>Niz laburističkih zastupnika traži sada od Tonyja Blaira da objavi dokaze kako je Saddam Hussein posjedovao oružja masovnog uništenja i opominju da je, u protivnome, u pitanju Blairov premijerski položaj. Čuju se i zahtjevi za istragu koja bi pokazala je li Downing Street uoči iračkog rata doista manipulirao činjenicama o Iraku.</p>
<p>Nagađanje da Irak unutar 45 minuta može izvesti kemijski ili biološki napad bilo je, primjerice, prezentirano kao činjenica. To smeta i britanskim tajnim službama, koje također misle da su političari napuhivali podatke o Iraku dobivene iz obavještajnih izbora. One su se potrudile da njihovo nezadovoljstvo, putem medija, procuri u javnost. </p>
<p>Ako bi se pokazalo da je i Blair imao veze s preuveličavanjem opasnosti od Iraka kako bi se dobilo više argumenta za rat protiv te zemlje, to bi moglo postati vrlo ozbiljno. Optužbe protiv Blairove vladajuće garniture svode se na pitanje je li vlada, namjerno manipulirajući podacima, odvela naciju u rat.</p>
<p>Pojave li se dokazi da se to dogodilo, britanski premijer i nekolicina njegovih ministara bili bi krivi za zavaravanje Donjeg doma, najteži od svih grijeha britanske parlamentarne demokracije. U tom bi slučaju došao u pitanje Blairov politički opstanak. </p>
<p>Blair, međutim, tvrdi da ima dokaze koje javnost traži. Još je za vikenda izjavio da će Britanija i Amerika objaviti nove podatke o iračkom arsenalu, ali nije htio precizirati kada. Britanski premijer sa sigurnošću zna kako su iz razgovora s iračkim znanstvenicima proizašli važni podaci koji još nisu dostupni javnosti - ali će biti u dogledno vrijeme. </p>
<p>Poput britanske, i američka se vlada posljednjih tjedana suočava s valom optužbi da je preuveličavala obavještajne podatke o iračkom arsenalu kako bi opravdala sporni rat protiv Saddama. Američki predsjednik George Bush u nedjelju je izrazio zadovoljstvo lovom na oružja masovnog uništenja u Iraku. On je uvjeren da su dvije prikolice, nedavno otkrivene u toj zemlji, korištene kao laboratoriji za proizvodnju biološkog oružja. Problem je u tome što njihova konfiguracija na prvi pogled ne upućuje na takvu namjenu. Stoga je teško reći jesu li Iračani inteligentno pokušali prikriti da je riječ o laboratoriju za izradu biološkog oružja, ili su prikolice imale neku drugu namjenu. </p>
<p>I unutar američke administracije postoje podjele o iračkom arsenalu. Posebna jedinica unutar Pentagona, koju je utemeljio zamjenik državnog tajnika za obranu, Paul Wolfowitz, uvijek je zdušno zagovarala teoriju o postojanju mnogo oružja masovnog uništenja u Iraku, a State Department i posebice CIA bili su mnogo sumnjičaviji. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Novo ministarstvo - ministarstvo mora</p>
<p>I u Banskim dvorima planiraju preustroj državne uprave, a kako je najavio premijer Ivica Račan, prvi prijedlog preustroja trebao bi se ovog mjeseca pojaviti u javnosti</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - HSP namjerava predložiti novi ustroj ministarstava i državnih upravnih organizacija. Prema radnoj verziji HSP-ova prijedloga, broj ministarstava smanjio bi se s postojećih 19 na 13. Predlaže se ukidanje svih 18 vladinih ureda, među kojima su Ured za zatočene i nestale, Ured za suradnju s Haagom, Ured za zakonodavstvo, kao i preustroj državnih upravnih organizacija.</p>
<p>Tako HSP ima viziju vlade s pet državnih ministarstava koja bi činila uži kabinet: ministarstvo financija, obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova i europskih integracija te ministarstvo pravosuđa.</p>
<p>Ostalih osam ministarstava nastala su spajanjem nekih postojećih ministarstava, tako da bi se jedno ministarstvo brinulo o gospodarstvu i turizmu, jedno o prosvjeti, znanosti i kulturi, jedno o radu, socijalnoj srbi i zdravstvu, jedno o graditeljstvu, prometu i telekomunikacijama, jedno o poljoprivredi, šumarstvu i vodama, te jedno o prostornom uređenju i zaštiti okoliša. U potpunosti bi se ukinulo ministarstvo obnove, čiji je resor graditeljstva pripojen prometu i telekomunikacijama, a HSP-ovci predlažu i osnivanje potpuno novog ministarstva - ministarstva mora. U HSP-ovoj koncepciji vlade i dalje postoji ministarstvo hrvatskih branitelja, kao i osam državnih upravnih organizacija.</p>
<p>I u Banskim dvorima planiraju preustroj državne uprave, a kako je najavio premijer Ivica Račan, prvi prijedlog preustroja trebao bi se ovog mjeseca pojaviti u javnosti. Neslužbeno se doznaje da će projekt preustroja, koji obuhvaća i smanjenje ministarstava, premijeru biti predstavljen sljedećeg tjedna. </p>
<p>I prošlog je ljeta bilo prijedloga da se broj sadašnjih ministarstava smanji na 12. Taj je projekt izašao u javnost za vrijeme krize Vlade, nakon izlaska HSLS-a iz koalicije, no prijedlog nazvan »Projekt 107«, koji razrađuje cjelokupnu reformu državne uprave da bi se smanjila administracija, nikad nije zaživio.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska sudska vijeća za ratne zločine</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Odluka je donesena: u Sabor će doći rješenja sudačkih propisa prema kojima se u županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu osnivaju tročlana sudačka vijeća pred kojima će odgovarati optuženici za ratni zločin. U istim sudovima će se osnovati i zasebni istražni odjeli zaduženi za ta kaznena djela.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa je, predlažući ovakvo rješenje, odustalo od prvotne ideje o zasebnim sudovima za ratne zločine (na iste četiri lokacije) i zasebnim odjelima za ratne zločine (pri ista četiri županijska suda). Razlog odustajanja je stvar iskustva iz nekih ranijih »reformi« i prilagođavanja pravosuđa aktualnom stanju kriminaliteta. Na primjer, organizirani kriminal i korupcija u formi Uskoka. Sudovanje za ratne zločine se, dakle, svodi na redovni rad prema pristiglim optužnicama. Izuzetak je, pak, također sveden na iskustvo.</p>
<p>Za sastav vijeća trojice sudaca odgovara isključivo predsjednik suda. Predmeti ratnih zločina izuzimaju se iz »redoslijeda« uobičajenog za sve ostale kaznene i građanske postupke pred tim sudovima. U vijeće, odlukom predsjednika suda, ulaze samo iskusni krivičari, suci s ugledom stečenim dosadašnjim radom.</p>
<p>Odgovornost za zasebne istrage u predmetu ratnoga zločina također snosi predsjednik suda, predlažući suca za čiji će rad osobno i odgovarati. Naravno, u smislu zakona i normi koje se u postupcima za ratne zločine moraju primijeniti. I naravno, dok »istraga« kao predraspravna radnja bude zadržana u okvirima kaznenog postupovnog prava.</p>
<p>Ovakvi zahvati u kazneno zakonodavstvo trebali bi osposobiti hrvatsko pravosuđe za sudovanje koje, osim prema karakteru optužnice, ne bi na drugi način iskakalo iz redovnog suđenja ni na ta četiri županijska suda, a ni u hrvatskom pravosuđu općenito. Drugo, isticanjem odgovornosti predsjednika sudova za sastav tročlanog sudačkog vijeća trebalo bi eliminirati mogućnost da se od suđenja za ratni zločin napravi farsa kao i da se strelice eventualnog nezadovoljstva presudom usmjeravaju samo prema predsjedniku sudačkoga vijeća, kao u slučaju Ike Šarić u riječkom suđenju »gospićkoj skupini«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poruke jednog rukovanja</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kao nekoć za vrijeme hladnog rata, armije novinarskih znatiželjnika na svakom koraku prate Georgea W. Busha, Jacquesa Chiraca i Gerharda Schrödera vrebajući hoće li stisak ruke svjetskih lidera biti iznimno srdačan, formalan ili hladan. Tako su se, naime, u eri zategnutih odnosa između SAD-a i bivšeg SSSR-a donosili dalekosežni zaključci o odnosima velesila, koji su se reflektirali na cijeli svijet.</p>
<p>Nije, međutim, ni danas drukčije. U Evianu su se okupili lideri najmoćnijih, uz Kinu i neke države koje su iz raznih razloga dobile privilegij, pa su pozvane. Moćni, dakle, i ostali svijet. Činjenica da i među moćnima nema harmonije daje za pravo onima koji iščitavaju odnose i kroz stisak ruke ili Bushovu najavu da će u Francuskoj boraviti dan manje zbog srednjoistočnog sastanka na vrhu.</p>
<p>Svijet se našao pred velikom inventurom. SAD je i dalje nepovjerljiv prema »staroj Europi«, islamski svijet sumnjičav prema SAD-u i Velikoj Britaniji, a ni unutar europske obitelji nije sve harmonično.</p>
<p>Prve su reakcije na skup u Evianu različite. Neki u budućnosti vide kraj ovog sastančenja svjetskih lidera jer se, smatraju, pretvara u pričaonicu o bezbroj tema na kojoj se ne rješava ni jedan problem. Većina njih ipak zaključuje da će osmorica ubrzo s Kinom postati devetorica i donositi sve najvažnije odluke u svjetskoj politici. Vijeće sigurnosti, koje je pokazalo svu nedjelotvornost i nemogućnost usuglašavanja, moglo bi uskoro pasti u drugi plan, a klub moćnih prerasti u središte iz kojeg se odlučuje.
Bush poručuje Europi da treba biti ujedinjena, jer isto toliko koliko SAD treba jaku Europu, i Europa treba SAD. Netko će to pročitati kao nastavak Rumsfeldove poruke o novoj Europi, drugi, opet, kao pomirljivu ponudu najmoćnijeg čovjeka na svijetu. Za Hrvatsku je izrazito bitno da u godinama koje slijede SAD i Europa imaju harmonične odnose. Svako hrvatsko (prisilno) balansiranje između Europe i Sjedinjenih Država komplicira naš put prema Europskoj uniji i NATO-u i bespotrebno nas sili da se odlučujemo »za koga smo«.</p>
<p>A Hrvatska iskreno želi dobre odnose i s SAD-om i s Europom, bez ikakva izjašnjavanja o tome tko je u prednosti. Trebali bi to shvatiti i naši partneri i saveznici te u sljedećim godinama dati Hrvatskoj priliku da se izbori za svoj put u budućnost, bez prevelikog upletanja u delikatne odnose među moćnima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Mir zbog Svetog Oca</p>
<p>Političke su se stranke prešutno dogovorile da će biti mirne. Nitko se neće ni s kim javno svađati, nitko neće nikome podmetati, da bi se stekao privid zrelog političkog života. Naravno, s onu stranu javnosti i dalje se razgovara, pregovara i dogovara, smišljaju kombinacije kojima će nacija tek biti začuđena. Iako nitko nije službeno mahnuo zastavicom i označio start, stranačke su se kampanje već zahuktale</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>U tjednu dolaska Svetog Oca, političke su se stranke prešutno dogovorile da će biti mirne. Nitko se neće ni s kim javno svađati, nitko neće nikome podmetati da bi se stekao privid potpunog mira i zrelog političkog života. Naravno, s onu stranu javnosti i dalje se razgovara, pregovara i dogovara, smišljaju kombinacije kojima će nacija tek biti začuđena. Iako nitko nije službeno mahnuo zastavicom i označio start, stranačke su se kampanje već zahuktale.</p>
<p>Trenutno su, prema broju intervjua u medijima i pojavljivanju u javnosti na prvom mjestu HNS-ovci. Šefica stranke, »čelična lady« Vesna Pusić i neukrotivi ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić rasprostrli su se na sve strane. Zlobnici kažu da se pribojavaju i konzervu otvoriti da iz nje ne bi iskočio taj dvojac.</p>
<p>Nema dana a da ne osvane neki razgovor, izjava, ministar s kacigom u prašini na otvaranju tunela na autocesti, predsjednica kako predvodi kampanju »S HNS-om u Europu«... Ministar neće u televizijsku emisiju jer mu se ne sviđaju novinari u studiju, pa se potom tjedan dana po medijima vuku objašnjenja zašto je to bilo i ima li ministar pravo izabirati sugovornike ili nema.</p>
<p>Vesna Pusić javno govori da je za mandata ove vlade otvoreno 200.000 radnih mjesta, iako znalci tvrde da je riječ o virtualnim brojkama. Da bi HNS pokazao svoju »vjerodostojnost«, po hitnom postupku smjenjuje svog čovjeka u Skupštini grada Zagreba, koji se branio od agresivnog tajkuna prepunog novca, želeći pokazati da će sve štimati, barem u javnoj upravi, kad oni još učvrste svoje pozicije. HNS-ova će šefica, doduše, na toj sad već znamenitoj sjednici nezainteresirano sjediti u klupi i čitati knjigu, kao da se ne radi o micanju člana njezine stranke nego valjda Stranke naravnog zakona. Ali, ona je ipak sveučilišna profesorica koja nema vremena za takve tričarije kao što je smjena nekog običnog gradskog činovnika. Ne treba joj zamjeriti, jer iz akademskih se visina najčešće ne vidi stvaran svijet. Samouvjereni su do beskraja i tvrde da će se uskoro vidjeti hoće li biti prva, druga ili treća stranka po snazi u državi. No, što ako ne budu? Što će onda navesti kao opravdanje? Da ih birači nisu prepoznali, jer su njihove ideje ispred vremena? U svakom slučaju, ako i nisu najjača, svakako su najglasnija stranka u Hrvata. Stalno ažurni, organiziraju tribine, posjećuju gradove, održavaju domjenke... Na kritike da su zapravo elitisti i socijalno neosjetljivi ne daju komentare. </p>
<p>Ako i ima nekih nedoumica između njih i socijaldemokrata, obostrano uporna želja da ostanu na vlasti tjera ih da sve međusobne probleme gurnu pod tepih. Nije ni čudo da je upravo HNS - iako u dobrom dijelu stranke vlada animozitet prema SDP-u - najjači Račanov kamen oslonac.</p>
<p>S druge strane Tomčić, po starom dobrom običaju, i dalje igra svoje igre. Teatralno odlazi u Caritas, klanja se Katoličkoj crkvi i na sva usta govori da rad nedjeljom ne treba podržavati, jer se time krše osnovna načela obiteljskih vrijednosti. A SDP-ovcima ne preostaje ništa drugo nego da se brane od optužbi kako upravo oni, bezbožnici i ateisti, najviše preferiraju nedjeljni rad. I doista, ako ni u čemu drugom, SDP-ovci su u pravu barem u jednom: kad tvrde da se za sve loše u vladajućoj koaliciji optužuje upravo njih, a ono dobro sebi grabe druge članice. </p>
<p>Uostalom, istini za volju, kakva je to simbioza stranaka poput HSS-a i SDP-a? Što su to one ikada imale zajedničko osim želje za vlašću i dijeljenja dobrih pozicija, jer su se već umorili od desetogodišnjeg boravka u oporbi? I zašto bi onda, na kraju, uopće trebalo biti čudno ako Tomčić podalje od očiju javnosti povremeno pregovara sa Sanaderom, odmjeravajući pritom svoju snagu? </p>
<p>Oni koji dobro znaju Tomčića ionako tvrde da bi se on sada, nakon gotovo četiri godine vlasti, teško pomirio s činjenicom da se ponovno treba vratiti u oporbu. No, nije on jedini koji bi to prihvatio teška srca; sadašnja se garnitura lijepo rasporedila u svojim foteljama pa bi im eventualno iseljavanje nakon izbora sigurno nanijelo trajne duševne boli. Nije u tome Tomčić usamljen, on je samo najbolji politički trgovac.</p>
<p>U HDZ-u i dalje rade punom parom. U posljednje im je vrijeme postao običaj da se ne odazivaju na gostovanja u televizijskim emisijama u kojima se raspravlja o nacionalno važnim temama, jer za to vrh HDZ-a nema vremena. Oni mnogo rade i ne mogu si dopustiti izgubljena dva sata u kojima bi običnim građanima trebali govoriti o odnosu Hrvatske i EU-a ili SAD-a, primjerice. </p>
<p>Ali, zato je predsjednik Sanader prošloga tjedna izazvao pravu senzaciju i među svojim stranačkim kolegama, ali i onima u Saboru, odlučivši se na izvrstan performance. Pa je tako u četvrtak u prigradskom zagrebačkom naselju Hrašće predsjednik HDZ-a, koji se već odavno vidi kao budućeg premijera, otkrio brončanu skulpturu bika, teškog 1500 kilograma i to ispred klaonice poznatog mesara Fiolića, inače uglednog člana HDZ-a i stranačkog donatora. </p>
<p>Bik je simbol prosperiteta«, rekao je tom prigodom poznavatelj biologije Sanader, najavljujući proročanski da će HDZ stvoriti uvjete za ulaganje stranog kapitala, jer je »kapital, za razliku od bika, plaha životinja«. </p>
<p>A dok se Sanader bavio bikom, dotle ga je njegov najomraženiji suparnik Ivić Pašalić sa svojim HB-om debelo potukao na izborima za mjesne odbore i to ni manje ni više nego u kraljevskom gradu Kninu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hoće li se HSLS radikalizirati i postati »stranka za rušenje« </p>
<p>HSLS-ovi radikali priželjkuju koaliciju s HDZ-om jer nisu sigurni u izborni uspjeh. Umjerena struja u HSLS-u predviđa da će se konačni obračun unutar stranke dogoditi na saboru HSLS-a koji je, ovisno o izborima, planiran za veljaču. Ako Budiša ne poduzme odlučne korake i ne spriječi izrazito desne istupe radikalnog krila, stranka će ponovno doživjeti podjele </p>
<p>DADA ZEČIĆ</p>
<p>U HSLS-u odlučno demantiraju navode nekih medija da nude koaliciju HDZ-u, ističući da je riječ o potpunoj izmišljotini. Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, naglasio je za Vjesnik kako je vrlo dobro poznato da njegova stranka namjerava na izbore izaći samostalno, kao i HDZ.</p>
<p>Upravo je to i vidljivo iz Budišina govora na subotnjoj sjednici Velikog vijeća, kada je naglasio da stranka namjerava zadržati »srednji pravac«, ne zaustavljajući se ni na ljevici ni na desnici. Stoga je vrlo jasno da informacije o nuđenju predizbornog braka HDZ-u iz HSLS-a puštaju oni koji nisu uvjereni da stranka samostalno može prijeći izborni prag. </p>
<p>A prelaženje izbornog praga, zahvaljujući izbornom zakonu koji je ostao neizmijenjen, smatraju HSLS-ovci, uopće nije upitno. Jer teško je pretpostaviti da bi, recimo, popularna bjelovarska gradonačelnica Đurđa Adlešić mogla izgubiti izbore u svojoj izbornoj jedinici. Ili, jednako tako, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. </p>
<p>Uostalom, ni Dražen Budiša očito nije sklon takvoj opciji, usprkos razgovorima o mogućoj koaliciji koji su se nedavno događali između svih oporbenih stranaka, svjestan da bi takav potez samo otjerao preostale birače HSLS-a ili one koje bi eventualno privukla nanovo proklamirana srednja struja koju HSLS namjerava zastupati. </p>
<p>No Budišin je problem u radikalnoj struji u stranci koja je nezadovoljna njegovim radom i nesigurna u svoj ponovni zastupnički mandat. Jer, nema razloga zbog kojeg bi npr. netko na jugu Hrvatske glasao za HSLS kada tamo zastupnici te stranke zastupaju iste teze koja zastupa HDZ. Zašto dati glas HSLS-u, a ne HDZ-u?</p>
<p>HDZ namjerava samostalno na izbore, no vodstvo stranke bilo je voljno koalirati s ostalim oporbenim strankama u nekim izbornim jedinicama. Međutim, dio vodstva HSLS-a oštro se protivi bilo kakvoj koaliciji s HDZ-om, ističući da je nemoguće da HSLS, kao stranka koja je godinama bila jedina prava oporba HDZ-u, sad s njim koalira u jednom dijelu zemlje, a u jednom (na sjeveru), ne. </p>
<p>Umjerena struja u HSLS-u predviđa da će se konačni obračun unutar stranke dogoditi na saboru HSLS-a koji je, ovisno o izborima, planiran za veljaču. Smatraju da se radikalno krilo neće suzdržati od obračuna i sa samim Budišom, kojega su podržali na prošlom saboru stranke i osigurali mu nadmoćnu pobjedu protiv protukandidata Joze Radoša. Što bi samo značilo da će HSLS, ako Budiša ne poduzme odlučne korake i ne spriječi izrazito desne istupe radikalnog krila, ponovno proći dijeljenje.</p>
<p>Ne treba zaboraviti da hrvatski birači nemaju, kao u ostalim europskim zemljama, razumijevanja za liberalno naginjanje lijevo ili desno, ovisno o političkoj situaciji u zemlji. Liberalna opcija u ovoj zemlji, a posebice socijalnoliberalna opcija, prosječnom biraču još zvuči kao, uvjetno rečeno, lijevi izbor. I ma koliko nelogično zvučala neslavno propala koalicija SDP-a i HSLS-a, birači sigurno ne bi lijepo gledali na koaliciju HDZ-a i HSLS-a. </p>
<p>Takva bi koalicija samo učvrstila image HSLS-a kao »stranke za rušenje«, stranke koja svoje političko djelovanje temelji isključivo na rušenju vlasti, a ne na izgrađivanju svoje, originalne političke opcije. Dražen Budiša, ako tako nešto ima snage spriječiti, mora djelovati brzo i odlučno, spriječiti mogući raspad stranke i njenu političku smrt.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nikada Unija neće prihvatiti politički šlamperaj </p>
<p>U bivšoj su državi promjene odgovarale onoj narodnoj izreci »grlom u jagode«. Odnosno, ispali, pa će projektil negdje pasti. Onda će tek »praksa pokazati« gdje je pao. Takvog se načina mišljenja nije odrekla nijedna hrvatska vlada od 1990. na ovamo. Eto, nije ga se odrekla ni nova vlada što je proizišla iz izbora 2000. godine / Ako već želimo (ili bar moramo) prihvatiti Unijine standarde, onda bi među prvima trebalo prihvatiti standard da se svaka nova mjera u bilo kojem društvenom sektoru mora temeljiti na prethodno izrađenoj znanstveno-stručnoj podlozi</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Parafrazirajući glasoviti Marxov slogan (iz »Manifesta komunističke partije«) »Europom kruži bauk</p>
<p> - bauk komunizma«, moglo bi se reći da Hrvatskom kruži bauk - bauk poreza na imovinu. Ta se ideja u posljednjih nekoliko godina pojavljuje kao neka rekurentna groznica. Tako se, ako je vjerovati dnevnom tisku, pojavila nedavno od jednog političara od kojeg to ne bismo očekivali u dosad najradikalnijem obliku.</p>
<p>Naime, predlaže se da to bude glavni, ako ne i jedini porez iz kojeg bi se punio proračun, a da bi se druge oblike poreza (na plaće i druge prihode) ukinulo.</p>
<p>Premda pojam imovine obuhvaća ne samo nekretnine, u prvom redu vlasništvo stanova, nego i druge vrijedne pokretnine (primjerice jahte, automobile, umjetničke slike...), taj prijedlog uglavnom »puca« na vlasništvo stanova. Najčudnovatije je u svemu tome što je dotični političar nagovijestio da će oporezivanje stanova biti cheval de bataille (doslovce konj za bitku) u skoroj predizbornoj kampanji.</p>
<p>No to je najmanja zamjerka koja se može uputiti spomenutom političaru. Mnogo su ozbiljnije druge. U prvom redu implementacija tog projekta susretala bi se s velikim teškoćama. Prije svega zato što vlasništvo stana nije prihod nego se mora pretvoriti u gotov novac prodajom na tržištu. Pritom nije teško zamisliti što bi se dogodilo kad bi se velik broj stanova u isto vrijeme pojavio na tržištu. </p>
<p>Nije nipošto sigurno da bi prihod od prodaje mogao potpuno zamijeniti dosadašnje poreze na dohodak uključivši tu i porez na ukupni prihod građana. Ostavimo po strani mogućnost da se vlasnike stanova deložira u postupku ovrhe. To bi se, međutim, vratilo kao bumerang ne samo u političkom smislu, nego i u fiskalnom.</p>
<p>Naime, logično bi bilo očekivati da bi se u tom slučaju snažno povećao broj socijalnih slučajeva za koje bi se morali izdvajati veliki izdaci upravo iz državnog proračuna.</p>
<p>No, sociolog bi mogao dati još jedan ozbiljan prigovor: do kakvih bi promjena u socijalnoj strukturi dovela masovna primjena takva zakona o oporezivanju vlasništva nad stanovima. U nas još ni danas nema analiza o tome kakve je promjene u socijalnoj strukturi izazvao masovni otkup društvenih stanova koji je dotadašnjim stanarima omogućen po vrlo povoljnim uvjetima. </p>
<p>Koliko mi je poznato, nitko nije analizirao kakva je bila struktura onih koji su iskoristili tu zakonsku mogućnost na početku razdoblja. Drugim riječima, koji su društveni slojevi bili dobitnici, a koji su možda bili gubitnici. </p>
<p>Kasnije priče o nestajanju srednje klase ili pak argumentacija da srednja lasa ipak nije nestala niti da nestaje zasnivale su se na neizravnim pokazateljima, u prvom redu na privatnoj kupnji osobnih automobila, a ne na rezultatima empirijskih istraživanja.</p>
<p>Tako se stvarala prilično konfuzna slika o socijalnoj strukturi pa i standardu stanovništva. S jedne strane objektivni statistički podaci (u prvom redu oni kojima su se služili analitičari Svjetske banke) ukazivali su da broj siromaha ne prelazi deset posto ukupnog stanovništva. Nasuprot tome, anketni podaci Centra za istraživanje marketinga davali su drugu sliku. Posebice su anketni podaci ukazivali na to da više od osamdeset posto ispitanika smatra sebe siromašnim.</p>
<p>I onda u tu kakofoniju podataka upadaju podaci o tržištu osobnih automobila koje je u novijem razdoblju doživjelo pravi procvat.</p>
<p>Dakako, svi podaci o kupnji nekadašnjih društvenih stanova raspoloživi su i danas, pa bi se mogli i naknadno obraditi. To, međutim, nikoga ne zanima, pa nitko ne bi financirao takvo naknadno istraživanje. Kakve bi promjene izazvalo oporezivanje takve imovine, nitko pouzdano ne zna, ali to ništa ne smeta da se lansiraju »velike ideje«.</p>
<p>U nas, naime, nikad nije zaživjela praksa da se uvođenje nekih novih mjera mora temeljiti na prethodnim istraživanjima pa čak i simulacijama mogućih rezultata.</p>
<p>Moje je osobno iskustvo bilo da sam u socijalističkom razdoblju samo jedanput vodio takvo istraživanje čiji su rezultati poslužili kao znanstvena osnova za donošenje jednog zakona SR Hrvatske. Bio je to Zakon o igrama na sreću koji je trebao dopustiti uvođenje automata koji isplaćuje novčane dobitke (taj su automat popularno nazvali »jednoruki Jack«). U tu je svrhu bilo instalirano nekoliko pokusnih automata na različitim lokacijama u Zagrebu, ali i u drugim gradskim središtima, a ponašanje igrača »snimala je« moja istraživačka ekipa koristeći se pritom studijama iz Njemačke, Finske i Švedske.</p>
<p>Bio je to, međutim, i jedini slučaj rada na znanstvenoj osnovi u pripremanju nekog zakona.</p>
<p>Dakako, bio sam ja i u sociološkoj skupini za pripremu i nekih saveznih zakona (Khraigerova komisija), ali zasebno izvješće te sociološke podskupine nije nikad ni objavljeno u materijalima Khraigerove komisije. Ukratko, u bivšoj su državi promjene odgovarale onoj narodnoj izreci »grlom u jagode«. Odnosno, ispali, pa će projektil negdje pasti. Onda će tek »praksa pokazati« gdje je pao.</p>
<p>Takvog se načina mišljenja nije odrekla nijedna hrvatska vlada od 1990. na ovamo. Eto, nije ga se odrekla ni nova vlada što je proizišla iz izbora 2000. godine.</p>
<p>Takva praksa nije poznata u zemljama Europske unije, odnosno ne u razvijenim demokratskim zemljama na Zapadu. Ako već želimo (ili bar moramo) prihvatiti Unijine standarde, onda bi među prvima trebalo prihvatiti standard da se svaka nova mjera u bilo kojem društvenom sektoru mora temeljiti na prethodno izrađenoj znanstveno-stručnoj podlozi.</p>
<p>Hrvatska ima potrebne resurse za takvu analizu. To se ne može zamijeniti nikakvim političkim ili administrativnim šlamperajem. To EU neće nikad prihvatiti.</p>
<p>Dotada se valja nadati da bilo koja predizborna petarda neće izazvati požar većih razmjera. Ipak, čini mi se da nije zgorega imati na umu formulu iz antičkog Rima: Videant consules ne quid res publica detrimenti capiat (Neka se pobrinu konzuli da republika ne pretrpi kakvu štetu).</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Veza krađe oružja, bespravne gradnje i krađe pšenice </p>
<p>Svi napori da se s ulica ove zemlje maknu puške, pištolji, s minskih polja mine te drugo lako i teško oružje, gubi na kredibilitetu kada se dogodi veliko otuđenje, a potvrda da baš sve zajedno i nema mnogo veze s pameću jest razbojstvo na ulici nekog od domaćih gradova... Potrebna je elementarna ljudska pamet, bez natprosječnih inteligencijskih koeficijenata, da bi se procijenilo stanje i odredilo najbolje vrijeme za nešto. Ali i vrijeme reagiranja na već počinjenu štetu</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Valjda pokušaj ubojstva u Zagrebu, gotovo usred grada, nije počinjen s nekim od dvjestotinjak kratkih cijevi koje su neki dan »skupljene« u vojarni Dračevac. Jer i zamjenik ministrice obrane izjavljuje da su svi na tragu »skupljačima«, pa kada su već na tragu, valjda su uspjeli uzeti i te sanduke oružja koje su ovi iz, kako kaže zamjenik ministrice, dobro čuvanog skladišta ipak otuđili. </p>
<p>Ne zvuči utješno ni njegova izjava da to što je bilo u Dračevcu nije prvi put, što znači da se na ulicama nalazi mnogo više kratkih i dugih cijevi, od onih koje su nedavno ukradene. Kvalifikacija je možda preuranjena, jer se može dogoditi da se netko »prebrojio« u transportu sanduka s oružjem. </p>
<p>Za te cijevi, znalci kažu, dobre pištolje nije neki problem naći streljivo na ilegalnom, pa valjda i na legalnom tržištu. Pucaju precizno i ubijaju sigurno. Nažalost.</p>
<p>Žalosno je i to što bi policija svoju akciju »Zbogom oružje« trebala nasloviti s »Adio pameti«. Svi napori da se s ulica ove zemlje maknu puške, pištolji, s minskih polja mine te drugo lako i teško oružje, gubi na kredibilitetu kada se dogodi tako veliko otuđenje, a potvrda da baš sve zajedno i nema mnogo veze s pameću razbojstvo je na ulici nekog od domaćih gradova. </p>
<p>Prijetnja oružjem nije samo uperena cijev bilo kojeg »sredstva«, nego su to i razne crne liste, nepodopštine u političkim izjavama, stalne prijetnje obustavama rada ovdje ili ondje, pa i sjedenje na krovu. </p>
<p>Kakve veze ima sjedenje na krovu svoje bespravno izgrađene kuće s krađom oružja?</p>
<p> Izravne baš i ne, ali ima u stvaranju opće klime i okruženja koje onda donosi raspoloženje tipa »neka čovjeka, imao je pravo, sagradio je sebi krov nad glavom«. I da bi ga zaštitio, nakon izjava da je kuća svjesno rađena bespravno, sjedi na krovu u znak protesta. </p>
<p>Jer na »Azurnoj obali« ove zemlje, na Braču, zapravo u Bolu, ima još stotinjak bespravno izgrađenih kuća i njih nitko ne dira, a diraju tu »sirotinjsku potleušicu« koja je nikla iz nužde.</p>
<p> Je li baš?</p>
<p> Ako je, naime, točna informacija da obitelj o kojoj je riječ ima kvadrata i kvadrata svoje zemlje, pa moglo se nekom »parcelicom«, koja je prodana za velik novac (na Bolu zemlja ima svoju cijenu kao i u cijeloj Dalmaciji), priskrbiti sebi da se sve što je dalje uslijedilo napravi legalno, plate obvezna davanja i riješi »socijalni« problem na elegantan način. </p>
<p>Logika »zašto meni a ne njemu« nema smisla. Kao što nema smisla ni logika »oružje je već iz hrvatskih vojarni otuđivano«. Zemlja je davno izašla iz rata, pa bonusa takva tipa nema. Ilegalno oružje, kao i protuzakonita gradnja, ima svoju stvarnu i tržišnu vrijednost. </p>
<p>Ubiranjem novca od takvih rabota možda bi se mogli platiti ljudi koji se bave opasnim i teškim poslom razminiranja terena na kojima »rat još stoji«. A ne da oni moraju »igrokazom« pokazivati kakav posao zapravo rade za neznatne novce, kojima se ne mogu prehranjivati, niti u slučaju neke tragične situacije plaćati onoga tko će ih bespomoćne njegovati.</p>
<p>Oružje nema mnogo veze ni s prodajom pšenice iz Robnih rezervi. Opet i samo na prvi pogled. Tehnologija čuvanja državnih zaliha kaže da se pšenica nakon nekog vremena zanavlja. Ali zašto baš sada? Kada je suša, kada je neizvjesna ovogodišnja žetva, kada su ljudi prenervozni i osjetljivi, kada počinje turistička sezona, kada, kada...</p>
<p>Nema veze s oružjem, ali ima veze s pameću. Potrebna je obična elementarna ljudska pamet, bez natprosječnih inteligencijskih koeficijenata, da bi se procijenilo stanje i odredilo najbolje vrijeme za nešto. Ali i vrijeme reagiranja na već počinjenu štetu.</p>
<p> Na to da se otuđeno oružje nađe odmah, preko noći, da se druge nemile situacije rješavaju brzo i energično, iz jednostavnog razloga što se u tako graničnim stanjima ne igra na vrijeme. Tu je vrijeme protiv svih, a pamet je za svakoga.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Civilizacijski problematičan hrvatski zdravstveni model prema kojem je bolje liječiti nego spriječiti</p>
<p>Prema programu razvoja kliničkih i općih bolnica koji je usvojila Vlada, na zdravstveni će standard od sada pa do kraja 2010. biti potrošeno mnogo novca, oko sedam milijardi kuna. Tim se iznosom planiraju izgraditi nove i obnoviti stare u koje godinama nije ulagano. No među rješenjima koja se nude nema ni traga preventive koja bi produljila život građana i poboljšala njegovu kvalitetu / Pušenje, debljina, nedovoljno kretanja... određuju ukupne dane provedene u bolnicama, vrste bolesti i pretežite uzroke smrtnosti. Moralo bi biti velikih promjena na bolje ako bi se barem na pola uspio smanjiti broj pušača i debelih ljudi i ako bi se istodobno dvostruko povećala pokretljivosti. Tada bi se morala smanjiti potražnja za bolničkim krevetima, a moralo bi doći i do zapaženih promjena u strukturi zdravstvenih usluga </p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>U posljednje je vrijeme javnost zabljesnuta velikim predizbornim temama i projektima. Tako je premijer nedavno prvo predstavio, a zatim je na sjednici Vlade i usvojen program razvoja kliničkih i općih bolnica.</p>
<p>Iz najavljenoga projekta vidljivo je da će na zdravstveni standard od sada pa do kraja 2010. godine biti potrošeno mnogo novca, oko sedam milijardi kuna. S tim iznosom planirana je izgradnja novih i obnova starih bolnica u koje godinama nije ulagano.</p>
<p>Zbog sveobuhvatnosti i veličine programa premijer je na prigodnoj konferenciji za novinare tome poslu dao najveće moguće značenje, i sve je smjestio u blistav europski okvir sljedećim riječima: »Tim ulaganjem želimo osigurati izgradnju hrvatskog zdravstva za europsku Hrvatsku«.</p>
<p>Nažalost, bile su to samo lijepe riječi, u stvarnosti je nešto drukčije, ako ne i potpuno suprotno od toga što se tvrdi.</p>
<p>Najprije, nema sumnje da u Hrvatskoj nema čovjeka kojeg nije obradovala vijest o novim bolnicama. Svi žele, kad se razbole, prvoklasnu medicinsku uslugu, prvoklasne liječnike u prvoklasnoj klinici, nadomak kuće.</p>
<p>Od svega toga može biti važnije samo jedno; ne razboljeti se ili se razboljeti što kasnije i živjeti što dulje i kvalitetnije.</p>
<p>Prema svemu sudeći, hrvatska vlada ne dijeli to mišljenje. Među rješenjima koja se sada nude nema ni traga cjelovite, dugoročne i široke preventive koja bi produljila život građana i poboljšala njegovu kvalitetu. Umjesto toga u igri je samo civilizacijski problematičan i od Europe vrlo udaljen zdravstveni model prema kojem je bolje liječiti nego spriječiti!?</p>
<p>Kada ne bi bilo tako i kada bi preventiva bila važnija od liječenja, projekt razvoja bolnica bio bi zamišljen i predstavljen na bitno drukčiji način. </p>
<p>I preventiva i liječenje, i bolnice, promatrali bi se kao što se i moraju promatrati, kao povezan problem, i ne bi bili razdvojeni. Ako bi ipak nešto od toga trebalo odvojiti i ako bi ipak nešto trebalo biti prvo onda bi to svakako trebalo biti sprječavanje bolesti. Odnosno, kada je o Hrvatskoj riječ, daleko je najvažnije započeti žurni tranzicijski zaokret prema zdravom životu građana. </p>
<p>Bez takvoga oštra zaokreta program razvoja bolnica visi u zraku, jer se temelji na sadašnjem profilu pobola koji se nikako ne može prihvatiti kao konačno stanje. Najviše zato jer proizlazi iz nezdravog života koji je neodrživ i koji se, bez daljnjeg otezanja, mora početi brzo i energično mijenjati.</p>
<p>Na veliku nesreću građana, osim poneke kampanje, nema sustavno koordiniranoga pristupa tome najvećem nacionalnom problemu, nezdravi život i dalje ostaje nepobitna i tragična konstantna svakodnevice.</p>
<p>Puši se gotovo na svakome mjestu gdje se okupljaju ljudi. Da bi se to uočilo nisu potrebna velika ispitivanja, dovoljno se prošetati središtem i periferijom bilo kojeg grada i pogledati na stolove bezbrojnih kafića u kojima se okuplja gotovo cijela sadašnjost i budućnost Hrvatske. Na svakome je stolu pepeljara, za svakim stolom barem netko dimi.</p>
<p>Čim zahladi i zazimi, postaje još dramatičnije. I kratko zavirivanje u lokale neizbježno završava sudarom s izmaglicom dima i smrada u kojemu izgleda uživa nepregledni broj građana. </p>
<p>Kada se bauku pušenja pridoda problem alkohola i droge, nije teško zaključiti da veći dio hrvatske populacije sam sebi uspješno skraćuje život i sigurno utire put u razne boleštine. </p>
<p>Nije ništa bolja slika s hranom!</p>
<p>O kvaliteti i strukturi prehrane svi znaju da nije ni izdaleka kako bi trebalo i moglo biti. Međutim, od kvalitete hrane daleko je teži problem količina. Hrvatski građani jedu previše i debljina je izbila na sam vrh patoloških pojava javnoga zdravstva, jer su mnogi muškarci, i žene i djeca predebeli! </p>
<p>Možda to što su stanovnici malo više popunjeni nego što bi trebalo ne bi bio neki veliki problem da višak kilograma nije izravno povezan s mnogim bolestima. I to takvima koje prvo drastično otežavaju, a zatim i bitno skraćuju život. </p>
<p>S pušenjem i debljinom ne završava glavni popis stavki nezdravoga življenja. Nedovoljno kretanje je još jedna velika pošast modernoga svijeta koja je duboko i sa svih strana nagrizla Hrvatsku. </p>
<p>Toj fatalnoj pojavi ide na ruku sve ubitačniji ritam života u kojem, koliko god se i kako god planira uvijek za nešto nedostaje vrijeme. U takvoj ubrzanoj dimenziji stvarnosti i nije čudno što su automobili postali pravo i jedino rješenje; oni tako lijepo i brzo prevoze s jednoga mjesta na drugo i pritom štede toliko potrebno vrijeme.</p>
<p>Što je sa zdravljem, to se u ludnici sveopće utrke nitko i ne pita. Najgore je što se zaboravlja da je, osim vožnje automobilom, potrebno najmanje tri puta tjedno oštro propješačiti nekoliko kilometara da bi se ostalo u kakvoj-takvoj kondiciji. To je samo donja granica koja vrijedi samo za lijenčine, svi ostali trebali bi za svoje zdravlje svakoga dana činiti mnogo, mnogo više.</p>
<p>Sve navedene i opće poznate činjenice nezdravoga života, od pušenja, preko debljine do nedovoljnoga kretanja, u velikoj mjeri određuju ukupne dane provedene u bolnicama, zatim vrste bolesti i napokon pretežite uzroke smrtnosti.</p>
<p>Gledajući na taj problem s praktične strane, čak se i početničkom logikom može zaključiti da bi moralo biti velikih promjena na bolje ako bi se barem na pola uspio smanjiti broj pušača i broj debelih ljudi. I ako bi se istodobno dvostruko povećala pokretljivosti sad fizički neaktivnog stanovništva. Odnosno, moralo bi doći do bitnih pomaka kada bi se u Hrvatskoj prihvatio koncept po kojem je bolje spriječiti nego liječiti ili kada bi Vlada imala financijski pokriven sveobuhvatan i dugoročan program zdravoga života. </p>
<p>Što je najvažnije, tada bi se morala smanjiti potražnja za bolničkim krevetima, a moralo bi doći i do zapaženih promjena u strukturi zdravstvenih usluga, što i nije teško zamisliti. </p>
<p>Najprije, zbog manje pušenja i povećanoga kretanja morao bi se smanjiti pobol od srčanih i krvožilnih bolesti koje su danas u Hrvatskoj najveći uzrok smrtnosti i ugrožavanja kvalitete života. Zatim bi se smanjio i udio svih bolesti čiji je uzrok debljina, kao i svih bolesti koje nastaju kao posljedica dugotrajno nezdravoga života.</p>
<p>S druge strane nastale bi nove potrebe.</p>
<p>Ako bi nacija počela masovno trčati, voziti bicikle, igrati nogomet i baviti se svim mogućim sportovima, razumljivo je da bi i sportske ozljede postale jedan od najvećih bolničkih problema. Zatim, ako bi građani bili sve zdraviji i dulje živjeli, neizbježno bi u vrh prioriteta izbila medicinska briga o starima i nemoćnima.</p>
<p> I tako bi se postupno sve promijenilo i bilo bi mnogo drukčije, i po kvaliteti i po kvantiteti, nego što to danas o bolnicama u svom programu zamišlja Vlada.</p>
<p>Drugim riječima, nedavnom Vladinom odlukom o bolnicama došlo je do ozbiljne strateške pogreške u redoslijedu i koracima. </p>
<p>Sveobuhvatan program prelaska hrvatskih građana na zdravi i produljeni život, koji bi prema svakoj logici morao biti prvi, ne postoji. Istodobno, projekt modernizacije bolnica, koji bi trebao biti drugi, postao je prvi, jedini, najvažniji i najskuplji?!</p>
<p>Da je Vlada iz fokusa izgubila nacionalni interes potvrđuje i vizija o zdravstvenoj politici koju je Sabor prihvatio u srpnju 2000. godine. Prema tome dokumentu hrvatski zdravstveni sustav treba, kao u cijelom svijetu, prvo sprječavati bolesti, a tek nakon toga liječiti. Zbog svega toga i nije teško potvrditi što je pretpostavljeno na početku - stvarnost je potpuno suprotna od onoga što tvrdi premijer u svezi s europeizacijom zdravstva. U Hrvatskoj je još duboko i tvrdokorno usađeno pravilo da je bolje liječiti nego spriječiti a što je najgore, nitko ne zna hoće li se, i kada će se, to promijeniti.</p>
<p>Autori su strateški i poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Amerikanci preselili u Buzin pa prodaju svu opremu iz Hebrangove</p>
<p>U bivšim zgradama veleposlanstva u Hebrangovoj 4 i 11 prodavat će se pretežno namještaj dok će se računala prodavati u Vukomerečkoj bb u Velikoj Gorici / Predmeti koji se nude na prodaju oslobođeni su plaćanja poreza, a prodaju se po načelu viđeno-kupljeno </p>
<p>Američko veleposlanstvo od utorka, 3. lipnja, radi na novoj adresi, u Buzinu, u Ulici Thomasa Jeffersona 2. Kako je nova zgrada potpuno novoopremljena, veleposlanstvo će u utorak na tri mjesta putem javnih dražbi prodavati razni uredski namještaj i opremu iz stare zgrade veleposlanstva, u Hebrangovoj.</p>
<p>Predmeti koji se nude na prodaju oslobođeni su plaćanja poreza, a prodaju se po načelu viđeno-kupljeno. Stolovi, stolice, uredski ormari i police te osobna računala mogu se pogledati od 8.30 do 13.30 u bivšoj zgradi veleposlanstva u Hebrangovoj 4 (konzularni ulaz), u Uredu za komercijalne poslove, Hebrangova 11, te u Vukomerečkoj bb, Velika Gorica. </p>
<p>Osobna računala bit će ponuđena samo u Vukomerečkoj, a iz veleposlanstva upozoravaju da će ispred zgrade u Hebrangovoj u utorak biti zabranjeno parkiranje.</p>
<p>Kako piše u pozivu na dražbu, objavljenom na internetskoj stranici veleposlanstva (www.usembassy.hr) na njoj mogu sudjelovati svi djelatnici veleposlanstva - Hrvati i Amerikanci, kao i trgovci te ostale zainteresirane stranke. </p>
<p>Zainteresirani ponuđači trebaju temeljito i pažljivo pregledati sve predmete prije nego predaju ponudu. </p>
<p>Predmeti će biti ponuđeni po skupinama, pa će se ponude odnositi na određenu skupinu, a ne predmete po komadu.</p>
<p>Ponude moraju biti ispunjene na posebnom obrascu i potpisane te predane ili u zgradi Veleposlanstva u Hebrangovoj 4 ili u Vukomerečkoj bb, Velika Gorica u vrijeme razgleda predmeta, a treba ih nasloviti na adresu: Gregory MacDonald, General Services Officer American Embassy, Zagreb, Croatia.</p>
<p>Djelatnici veleposlanstva o prihvaćenim će ponudama obavijestiti kupce telefonski u srijedu, 4. lipnja, od 9 do 15 sati. Po sklapanju ugovora kupljeno se plaća isključivo u gotovini, u kunama, na šalteru konzularnog odjela veleposlanstva u Hebrangovoj 4, u četvrtak, 5. lipnja od 9 do 15 sati.</p>
<p>Za odnošenje i utovar kupljenih stvari treba se pobrinuti sam kupac, a stvari mora iznijeti iz prostora dražbe u četvrtak, 5. lipnja od 13 do 17 sati i u petak, 6. lipnja od 9 do 17 sati. Kupljeni predmeti koji ostanu na mjestu dražbe nakon 17 sati u petak bit će odvezeni na otpad.</p>
<p>Nemojte, dakle, brzati s ponudama, jer ako ih pokušate povući, »brisat će vas se s liste ponuđača, te gubite prava sudjelovanja na svim budućim dražbama koje organizira Veleposlanstvo u periodu od najmanje dvije godine«, kako to upozorava internetska stranica veleposlanstva. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Grad protiv udomljavanja pasa iz šinteraja</p>
<p>Povod prosvjedu je odluka Josipa Janeša, pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, kojom se rok boravka pasa u šinteraju smanjuje sa 30 na 10 dana </p>
<p>Predstavnici volonterske akcije »Spasimo pse iz šinteraja« koja je do sada udomila 2161 psa, u ponedjeljak su prosvjedovali ispred Veterinarsko-higijenske stanice, odnosno šinteraja na Peščenici. »Nećemo pročelnika lovca«, »Stop okrutnosti nad životinjama«, »Milijuni kuna nestaju, a psi se ubijaju«, bili su neki od napisa na transparentima pedesetak okupljenih prosvjednika u danu u kojem su upravo udomljeni jedna kuja i štene, a ženka haskija neočekivano je u šinteraju okotila tri psića .</p>
<p> Povod prosvjedu je odluka Josipa Janeša, pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, kojom se rok boravka pasa u šinteraju smanjuje sa 30 na 10 dana.</p>
<p> »Nakon toga seli ih se u azili 25 kilometara od Zagreba, u Dumovec, koji je kapaciteta 150 mjesta i uvijek dupkom pun, a valja znati da šinteri godišnje ulove do 700 pasa. Zanimljiv je podatak i to da se azil nalazi 500 metara od spalionice leševa«, objasnila nam je organizatorica prosvjeda Ana Horvat, voditeljica Akcije. </p>
<p>»Tom odlukom Janeš na perfidan način ukida Akciju jer u tih 10 dana zabranjuje pristup psima čak i ako se jave njihovi vlasnici, te je tako Akciji ostavljeno točno nula dana da pokuša pronaći udomitelja«, rekla je Ana Horvat i poručila Gradskom poglavarstvu da sljedeći put za pročelnika ureda koji bi bio nadležan za gradske životinje, stave nekoga tko suosjeća s patnjama životinja i koji po mogućnosti nije lovac, što Janeš jest. </p>
<p>Ana Horvat objasnila je da se sve to protivi i članku 25. Zakona o dobrobiti životinja. Prema njemu, uhvaćeni pas mora biti u šinteraju najmanje 30 dana, a ovim potezom Janeš to samovoljom dokida, smatra ona. </p>
<p>Voditelj šinteraja mr. Damir Nejedli bezuspješno je pokušao otjerati prosvjednike, objašnjavajući im kako je dvorište jedne gradske ustanove privatan prosvjed, te ih pozvao da odu na Markov trg, pred Vladu. U čišćenju šinteraja zatekli smo mladu Ivanu Tomaš, veterinarku koja s kolegama redovito hrani i šeta pse. Vjeruje da se upravo zahvaljujući njihovu radu psi ne ubijaju i ranije, a što se prije znalo događati.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Informatika za veću učinkovitost </p>
<p>Digitalni potpis, organizacijski, tehnološki i ekonomski aspekti projekata elektroničke uprave i njezina sigurnost teme su godišnje konferencije europskih gradova o primjeni informacijskih tehnologija u upravi - Major cities of Europe, koja se ove godine prvi put održava u Zagrebu. Trodnevnu konferenciju u Kristalnoj dvorani hotela Opera u ponedjeljak je otvorila gradonačelnica Vlasta Pavić. Ona je istaknula kako je Zagrebu velika čast da se nakon 20 godina aktivnosti MCE-a konferencija prvi put održava u Zagrebu, koji je time postao prvi tranzicijski grad kojemu je to uspjelo. Gradonačelnica je naglasila kako Zagreb modernizira i poveća učinkovitost javne uprave, u čemu značajnu ulogu igra informatizacija, te kako se nada da će se uskoro postići zadovoljavajući stupanj razvoja elektronske uprave. </p>
<p>Predsjednik MCE-a dr. Joachim Schiff zahvalio je Zagrebu na domaćinstvu, pohvalivši organizaciju konferencije. Na nju se, dodao je, odazvalo stotinjak osoba iz 14 europskih zemalja, što je za Zagreb veliki uspjeh. U radu MCE-a sudjeluje ukupno 48 europskih gradova a grad Zagreb je njegov član od 1992. godine. Cilj djelovanja MCE-a je razmjena ideja, vizija i iskustava gradova-članova radi unapređivanja poslovanja lokalne uprave upotrebom informacijske tehnologije. </p>
<p>U toku trodnevne konferencije Zagreb će tako i gostima predstaviti svoje informatičke projekte. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mladim humanistima zahvalnice i ordeni za hrabrost </p>
<p>Dodjela nagrade Nipetnišest koju u sklopu akcije Mali veliki ljudi organizira Plavi telefon u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, održat će se u Hrvatskom narodnom kazalištu 20. studenoga, povodom Međunarodnog dana prava djeteta. Projekt je pod pokroviteljstvom predsjednika RH, Stjepana Mesića.</p>
<p>Nagrada je namijenjena djeci i mladima od osam do 18 godina koji su učinili neko humano djelo. Prijave se primaju do 1. listopada. Dosad je na adresu Plavog telefona, Ilica 36, te na e-mail: plavi-telefon@zg.tel.hr, stiglo 30 prijava. Prijaviti se mogu sva djeca i mladi koji su tijekom ove i protekle dvije godine učinili humano djelo spasivši nekome život, pružili pomoć u neizvjesnim i kritičnim situacijama te učinili slična djela kojima se drugima nesebično pomoglo.</p>
<p>Na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak, osnivač i predsjednik Udruge Plavi telefon, Miroslav Vučenović, rekao je kako je u vremenu u kojemu dominiraju »crne informacije« i političke igre, želja Udruge potaknuti mlade da budu osjetljivi na ljudska stradanja i da budu humani. </p>
<p> Humanost je temelj civilnog društva i na njemu se to društvo treba graditi, rekao je Vučenović, dodavši kako su ljudi koji bez ikakve osobne koristi nesebično pružaju drugome ruku pomoći, vođeni iznutra. Zadovoljstvo i ispunjenost osjećaji su, kaže Vučenović, koji se javljaju nakon učinjenoga dobrog djela.</p>
<p> Članovi žirija - Milka Mesić, Višnja Biti, Dubravka Miljković, Jelena Bićanić, Sanja Pilić, Katarina Milković i Rene Medvešek - u odluci će se voditi stupnjem rizika u koji se netko upustio da bi pomogao, njegovom dobi te dobi onoga kome je pomogao, stupanju bliskosti s tom osobom, je li spašen život čovjeka ili životinja, je li riječ o spašavanju imovine ili nečega iz prirode i sličnom.</p>
<p> Svi koji budu prijavljeni (obično mladog humanistu prijavljuje neka druga osoba) biti će nagrađeni zahvalnicom i ordenom za hrabrost, a prva je nagrada skulptura koju izrađuju učenici Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn. Na svečanost u HNK možda će doći i Oprah Winfrey, a skladbu »Mali veliki ljudi« koju je skladao Matija Dedić, izvest će grupa Divas.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Građevinski vještak odlučuje o uređenju </p>
<p>Predstavnici Uprave Tržnica Zagreb i osam zakupaca prodajnih mjesta u ribarnici na Dolcu, nisu se na sastanku održanom krajem prošlog tjedna uspjeli dogovoriti o svim koracima obnove ribarnice. Dogovorili su samo to, što će se i koliko rekonstruirati. Prije ovoga sastanka Tržnice su predlagale gotovo kompletnu, te time skuplju obnovu ribarnice, dok su ribari predlagali obnovu do postizanja minimalnih tehničkih uvjeta, propisanih zakonom. </p>
<p> Na posljednjem sastanku dogovoreno je da će konačni dogovor o radovima obaviti nakon što građevinski vještak iz Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), već početkom ovog tjedna, procijeni što treba napraviti. Na temelju te procjene, članovi Društva arhitekata grada Zagreba koje su angažirali ribari, napravit će projekt, zajedno s Draganom Kelečićem koji je Tržnicama već predlagao neke preinake. </p>
<p> Da je do ribara, zamijenio bi se samo oštećeni kamen na prodajnim mjestima, ali zamijenit će se svi kameni pultovi i cijela željezna konstrukcija u podu. Napravit će se i tzv. zračni zidovi koji će spriječiti prodor zraka izvana, na svakom prodajnom mjestu instalirat će se vodomjer, obnovit će se rasvjeta, elektroinstalacije, odvodni sustav, izravnat će se pod, novost je i ledomat. Odustalo se, međutim, od klimatizacije jer ona ionako »ionizira zrak i tako suši ribu«.</p>
<p>Radovi bi trebali početi prvoga srpnja. Uz procjenu i izradu projekta, treba raspisati i natječaj za izvođača radova. Trenutna je procjena da će sve koštati 400.000 eura, a ribari su prihvatili model financiranja prema kojemu će oni sudjelovati sa 60 posto, s tim da će im se uloženo nadoknaditi nižom najamninom.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Izložba i prodaja bilja, savjeti o uzgoju, škola aranžiranja cvijeća </p>
<p>U Boćarskom domu na Prisavlju i oko njega, u srijedu u 17 sati otvara se već tradicionalna Međunarodna vrtna izložba, Floraart. Izložbu, 38. po redu, otvorit će gradonačelnica Vlasta Pavić. </p>
<p>Na Floraartu ove godine izlaže 189 domaćih i 24 inozemna izlagača - iz Austrije, Češke, Danske, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD-a i Slovenije. Priredbe u sklopu Floraarta predstavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare direktor Zrinjevca, organizatora izložbe, Igor Toljan. </p>
<p>Novost ovogodišnjeg Floraarta jest program edukacije. Djelatnici Zrinjevca će, naime, s učenicima Poljoprivredne škole tijekom petka i vikenda podučavati posjetitelje vezanju i aranžiranju cvijeća. U kućicama uz savski nasip bit će dječja likovna radionica. U četvrtak od 8 do 14 sati održat će se u polivalentnoj dvorani, zapadno od Boćarskog doma, Hrvatski kup florista, u subotu je dodjela odličja ovogodišnjeg Floraarta u Dvercima, a u nedjelju u 17 sati promocija knjiga »Pelargonije - njega i zaštita« i »Petunije i surfinije - njega i zaštita«.</p>
<p>U srijedu će se otvoriti i uređeno dječje igralište na kojem će za vrijeme Floraarta biti postavljena pozornica za cjelodnevne lutkarske predstave. </p>
<p>Osim razgledavanja biljaka, građani će ga na oko 100 štandova moći kupiti, ali i dobiti savjete o uzgoju. Izlagat će se i vrtne garniture, alat, bazeni, fontane, sredstva za zaštitu i drugo. </p>
<p>Iako je prošlih godina najavljivano proširenje izložbenog prostora i dječjeg igrališta duž savskog nasipa, Toljan kaže da ono nije moguće. »Sa sjevera i juga ograničeni smo prometnicom i Savom, sa zapada novim sportskim igralištem, a s istoka naseljem«, objasnio je. </p>
<p> Izložba će biti otvorena svaki dan do nedjelje, 8. lipnja, od 9 do 21 sat. Cijena ulaznice je 30 kuna, a za djecu do desete godine ulaz je besplatan. Studenti, djeca starija od deset godina i osobe starije od 60 godina te grupe veće od deset osoba ulaz će platiti 15 kuna. Još u utorak ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji, po cijeni od 15 kuna, i to u upravi Floraarta u Boćarskom domu i u cvjećarnicama Zrinjevca. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Paul McCartney u Liverpoolu završio svjetsku turneju</p>
<p>LONDON, 2. lipnja</p>
<p> - Paul McCartney vratio se u nedjelju u Liverpool da održi koncert u rodnom gradu, gdje je završena njegova 14-mjesečna svjetska turneja. </p>
<p>»Divno je biti doma«, McCartney je rekao obožavateljima, njih 30.000, koji su prisustvovali koncertu na otvorenom na gradskim dokovima, zadnjeg dana njegove turneje »Back in the World«. </p>
<p>McCartney je izmjenjivao Beatlesove hitove poput »All my Loving« i »Hello Goodbye« s materijalom iz solističke karijere i uspješnicama iz 1970.-ih s bendom Wings. McCartney je posvetio »My Lovin' Flame« supruzi Heather Mills koja čeka dijete kasnije ove godine. </p>
<p>»Želio bih sljedeću pjesmu posvetiti nekom posebnom u publici. Kao što ste možda čuli, nedavno smo saznali jako dobru vijest«, rekao je McCartney. </p>
<p>Šezdesetogodišnji bivši član Beatlesa navodno je u nedjelju rekao kako njegova turneja, koja je obuhvatila SAD i Europu, od Dublina do moskovskog Crvenog trga, neće biti posljednja. </p>
<p>»Svakako namjeravam ponovno na turneju. Ljudi pitaju je li ovo moja posljednja turneja, ali meni nikad nije prošlo glavom da bi ona mogla biti posljednja«, rekao je McCartney za škotski list Sunday Herald. </p>
<p>»To je kao s nogometašima: tako dugo dok postižeš golove nastavljaš igrati. Isto je sa mnom«. Paul McCartney ovih se dana odlučio pomiriti s udovicom Johna Lennona Yoko Ono koju je naljutio kad je na svojem zadnjem albumu izmijenio redoslijed autorstva nekih starih hitova Beatlesa.</p>
<p>Sir Paul je odlučio da će neke pjesme, kao što je glasovita »Yesterday«, u čijem je nastanku, kako kaže McCartney, Lennon jako malo sudjelovao, potpisati »McCartney-Lennon«, a ne »Lennon- McCartney« kao što je bilo prije. Tako je na sebe navukao gnjev Yoko Ono koja se tomu usprotivila kad je McCartney s njom razgovarao prije izlaska albuma.</p>
<p>U razgovoru za Sunday Herald, McCartney, koji je koncertom u rodnom Liverpoolu u nedjelju završio svjetsku turneju, kaže da se na sljedećim albumima spreman vratiti starom redoslijedu.</p>
<p>»Lennon i McCartney i dalje je zaštitni znak rocka i ponosan sam što sam njegov dio, i to prema starom redoslijedu«, rekao je on za škotski list. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kraljica Elizabeta proslavila 50. obljetnicu krunidbe</p>
<p>LONDON, 2. lipnja</p>
<p> - Britanska kraljica Elizabeta obilježila je u ponedjeljak 50. obljetnicu svoje krunidbe, a svečana proslava započela je dječjom zabavom priređenom u Buckinghamskoj palači. Oko 500 mladih gostiju bilo je pozvano na čaj s njenim veličanstvom, a djeca, koja su uglavnom stizala iz socijalno ugroženih slojeva, birana su uz pomoć humanitarnih udruga. Pristigli mališani veselili su se prilici za druženje s pop zvijezdama poput Kym Marsh i Lise Scott Lee, te s princom Williamom koji im je bio najzanimljivije društvo na kraljičinom partyju. </p>
<p>Britanska kraljica svoju je obljetnicu proslavila radno jer su uz dječju zabavu organizatori zamislili i svečanu ceremoniju u Westminster Abbeyju gdje se očekivalo obnavljanje zavjeta pred 1000 gledatelja, te 16 članova kraljevske obitelji. Nakon toga na programu je bilo i otvorenje novog dijela Jubilee šetališta u parku St. James, dok je proslava trebala završiti svečanom večerom u Clarence House. Domaćin večere tematski vezane za 1953. godinu, godinu kraljičine krunidbe, bio je njen sin Charles. Novinarima je posebno zanimljivo bilo vidjeti Charlesovu ljubavnicu Camillu Parker Bowles, koja se također pojavila na proslavi. </p>
<p>Naravno, ovakva obljetnica nezamisliva je bez počasne paljbe, pa je vod s 41 puškom bio stacioniran u Green parku, dok su 62 puške pozdravljale kraljicu s Tower of London, što nije nimalo smetalo stanovnike Londona ionako naviknute na buku.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Glazbene zvijezde u filmu o Coleu Porteru</p>
<p>LOS ANGELES, 2. lipnja</p>
<p> - Holivudski producenti uočili su isplativost nekad omiljenog žanra mjuzikla jer su posljednjih godina među najvećim filmskim hitovima bili naslovi »Moulin Rouge« i »Chicago«, pa ne iznenađuju vijesti o snimanju mjuzikla temeljenog na životu legendarnog Colea Portera. </p>
<p>U filmu pod naslovom »Just One Of Those Things« glavnu ulogu tumači oskarovac Kevin Kline, no pravu atrakciju predstavlja činjenica da će u filmu nastupiti glazbenici Robbie Williams, Alanis Morissette, Sheryl Crow i Elvis Costello, a svi oni će pjevati i plesati neke od najpoznatijih Porterovih pjesama. </p>
<p>Britanska pop ikona Robbie Williams, koji je već obradio Porterovu pjesmu »Did You Evah?« za svoj album »Swing When You Winning«, pjevat će »It's De-lovely«. Sheryl Crow će obraditi »Begin The Beguine«, Alanis Morissette će plesati i pjevati »Let's Do It, Let's Fall In Love«, dok će Costello izvesti »Let's Misbehave«.</p>
<p>Producent filma Rob Cowan tvrdi da mjuzikl o Porterovu životu neće podsjećati na niti jedan drugi glazbeni projekt viđen u posljednje vrijeme.</p>
<p>»S kompleksnim likovima i situacijama, zadivljujućim kostimima i koreografijom, te fantastičnom Porterovom glazbom rezultat je sjajan i dirljiv film«, uvjeren je Cowan u uspjeh filma kojemu će ovih dana biti određen termin za prikazivanje u američkim kinima.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bill Muray posuđuje glas mačku Garfieldu</p>
<p>LOS ANGELES, 2. lipnja</p>
<p> - Američki komičar Bill Murray posudit će glas poznatom lijenom mačku Garfieldu u novom filmu 20th Century Foxa jednostavno naslovljenim »Garfield«. Radnja filma temeljena je na popularnom stripu o sarkastičnom i proždrljivom mačku koji posebno uživa u lazanjama i koji živi sa svojim nespretnim gazdom i njegovim ne previše inteligentnim psom Oddiejem. </p>
<p>Strip »Garfield« napravio je Jim Davis, a 19. lipnja ove godine navršit će se 25 godina kako je ugledao svijetlo dana. Danas se »Garfield« može pronaći u 2.570 novina i časopisa u 111 zemalja svijeta. Foxov film u kojemu će se koristiti živi glumci i kompjuterski animirani likovi režirati će Peter Hewitt prema scenariju koji su napisali Joel Cohen i Alec Sokolow, tvorci poznatog »Toy Story«.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Animirani film »Finding Nemo« najgledaniji proteklog vikenda u SAD </p>
<p>LOS ANGELES, 2. lipnja</p>
<p> - Animirani film »Finding Nemo« istaknuo se proteklog vikenda, kad se počeo prikazivati u SAD-u, najvećom zaradom na kinoblagajnama, prema podacima koje je u ponedjeljak objavila specijalizirana tvrtka Exhibitor Relations. Film je zaradio 70,6 milijuna dolara tijekom prvog vikenda prikazivanja, što je rekord za animirani film, ističe tvrtka.</p>
<p>Nakon svijeta igračaka (»Priča o igračkama«), kukaca (»Život buba«) i čudovišta (»Čudovišta iz ormara«), studio Pixar upustio se u pustolovinu na koraljnom grebenu u tropskim vodama, kako bi ispričao priču o potrazi riba koje su spremne na sve kako bi spasile sina i prijatelja Nema zatočenog u akvariju jednog zubara.</p>
<p>Komedija »Svemogući Bruce« s Jimom Carreyjem i Jennifer Aniston, koja je pala na drugo mjesto, zaradila je 35,6 milijuna dolara, dok je triler »The Italian Job« s Markom Wahlbergom i Charlize Theron izbio na treće mjesto s 19,3 milijuna.</p>
<p>»Matrix Reloaded«, drugi dio filmske trilogije braće Andyja i Larryja Wachowskog, koji je premijerno prikazan prije dva tjedna, donio je zaradu od 15 milijuna dolara, našavši se tako ispred komedije »Daddy Day Care« s Eddiejem Murphyjem (6,8 milijuna).</p>
<p>Znanstvenofantastični film »X-men 2« drži se na šestom mjestu (5,02 milijuna), ispred filma strave »Wrong turn« (5,01 milijun). Zatim dolaze komedija o braku »It Runs in the Family« s Michaelom Douglasom, romantična komedija »Down with Love« s Ewanom McGregorom i Renee Zellweger (1,5 milijuna) i britanska komedija »Bend it like Beckham« (jedan milijun). (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Hoće li Kinoteka naći svoj dom na Tuškancu </p>
<p>Odreći se Kinoteke i njezinih potreba značilo bi kao da smo se odrekli pulske Arene ili Dioklecijanove palače ili građe iz Povijesnog muzeja / Prostor Kina Tuškanac je u sadašnjim uvjetima primjereno rješenje za Kinoteku / Za potrebe filmske građe idealno bi bilo izboriti prostor u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, za koju je dijelom i građena, a ne za Gruntovnicu kojoj sada služi </p>
<p>Kako vrijeme odmiče, sve je izrazitija besmislenost polemika oko raspodjele kino dvorana koje je grad Zagreb otkupio od Kinematografa. Činjenica jest da je prostora premalo, a da su potrebe velike, no pri tome treba biti objektivan i pravedan, što znači da, bez obzira radilo se o gradu ili državi, u ovom slučaju su interesi zajednički, dakle ne smije biti zanemarena akutnost potreba Hrvatske kinoteke. To prije što problemi Kinoteke traju dugi niz godina i svakim se danom sve više nagomilavaju. Kulminirali su onog trenutka kada je nepravedno odlučeno da u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu useli gruntovnica, premda je namjena jednog dijela toga prostora bila planirana za potrebe Kinoteke. </p>
<p>Ne smijemo ni pomisliti što će se dogoditi za godinu dana kada istječe rok i Crkva uzima dvoranu Kinoteke u Kordunskoj ulici, koja je oduvijek bila prostor u njihovu vlasništvu. </p>
<p>U međuvremenu, filmotečna građa godišnje se povećava za više od dva milijuna naslova. To znači da će sa sadašnjih 26, 224.182 milijuna filmskoga gradiva Hrvatska kinoteka uskoro narasti za novih 20 milijuna naslova, što je blago od neprocjenjive vrijednosti, ali i važnosti, povijesne, društvene, političke, umjetničke, znanstvene, pedagoške...</p>
<p>U prenesenom smislu odreći se Kinoteke i njezinih potreba značilo bi kao da smo se odrekli pulske Arene ili Dioklecijanove palače ili građe iz Povijesnog muzeja. Jer Kinoteka nije znak jednakosti samo za igrani film, kako mnogi površno zaključuju. Ona je mnogo više od toga, to je riznica zapisa registriranih filmskom vrpcom koja obuhvaća mnoga područja i bilježi događaje iz različitih, ne samo kulturnih, oblika života u Hrvatskoj i izvan nje. </p>
<p>Zato je nužno što prije riješiti ovaj akutni problem, koji može postati skandalozan u svjetskim okvirima, s obzirom na to da je Hrvatska kinoteka član svjetskoga Udruženja Kinoteka (FIAF) koji postavljaju određene uvjete rada i djelovanja, što znači ne samo prikladna osiguranja kopija prema međunarodnim pravilima, nego i redovito organiziranje vlastitog repertoara.</p>
<p>Za to je potrebna dvorana za koju bi prostor Kina Tuškanac u sadašnjim uvjetima bio primjereno rješenje, tim prije što bi uz tu dvoranu (u kojoj bi se vrtio cjelodnevni program, od jutarnjeg namijenjenog potrebama škola i akademija, do glavnog programa s klasičnim djelima europskog i svjetskog filma) mogao djelovati i Muzej filmske umjetnosti te Znanstveni filmski institut, a bile bi pokrivene i potrebe Hrvatskoga filmskog saveza. </p>
<p>Za potrebe filmske građe nužan je dodatni veliki prostor, koji je trebao biti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. No, za to će se tek voditi velike bitke s Gruntovnicom, koja se »preko noći« ubacila u tuđe područje, ostavljajući filmsku građu nezaštićenu, a koja se iz dana u dan povećava. Jer najmanje 800 naslova mjesečno sliva se u hodnike Kinoteke, što znači da će uskoro biti tako zagušena da će joj biti onemogućena svaka daljnja aktivnost. </p>
<p>Ministarstvo kulture izjasnilo se u prilog što hitnijeg rješavanja ovog problema, ostaje da i u gradu shvate i prihvate vrijednost vlastite baštine, u ovome slučaju filmske, kao sastavnog dijela imagea ne samo Zagreba i kulture, nego i Hrvatske u cjelini.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kiševiću nagrada »Zvonimir Golob«</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Pjesnik Enes Kišević laureat je nagrade »Zvonimir Golob« za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu koju mu je ponedjeljak navečer u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici uručio Mladen Pavković, predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata djelatnika Podravke. Ta koprivnička udruga utemeljila je nagradu u sjećanje na Zvonimira Goloba, istaknutoga hrvatskog književnika rođenog u Koprivnici. </p>
<p>Dvije ravnopravne nagrade u obliku plakete pripale se Ljerki Car-Matutinović i Josipu Skoku-Puškaru. Na natječaj je opristiglo 180 radova. </p>
<p> Večer sjećanja na Zvonimira Goloba upotpunjena je prigodnim programom u kojemu su Golobove pjesme izvodili i interpretirali glazbeni umjetnici Arsen Dedić, Gabi Novak, Hrvoje Hegedušić, Ana Štefok i Ivan Vanja Lisak te glumac Zlatko Crnković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Antun Vujić: »Rješenja su vrlo jednostavna«</p>
<p>S obzirom na nove intrige i stare glasine te neke odluke koje su u međuvremenu donesene na razini grada, a tiču se i Kinoteke, zamolili smo ministra kulture Antuna Vujića za njegov prijedlog rješenja tih problema. </p>
<p>On je naglasio kako postoje vrlo jednostavna rješenja. Jer činjenica je da je grad otkupio tri kino dvorane (Tuškanac, Apollo i Lika) koje je spreman dati za tri i po kulturne svrhe - HNK plus djelomično Histrioni, Plesni centar i Kinoteka. Smatra da treba što prije treba odlučiti za koju namjenu raspodijeliti koju dvoranu, a zatim izraditi elementarne elaborate da se vidi što će se i gdje raditi. Jer tamo gdje se očekuju novci od države nužno je imati i elaborate na osnovi kojih će se ti novci opravdati, govori Vujić.</p>
<p>Znamo da je Kinoteka financirana od države, da je HNK zajednički, to jest da dobiva novce i od grada i od države, a u nekim aktivnostima Plesnog centra zasigurno bi i država mogla sudjelovati. Dakle, nema nikakvih problema, samo je pitanje dogovora, i to što hitnijeg, da spomenute dvorane krenu u funkciju onoga za što budu namijenjene.</p>
<p>- Moje mišljenje o kinu Tuškanac kao boljem rješenje za Kinoteku proizlazi iz osnovnog podatka da je scena u Apollu veća nego u Tuškancu, dakle primjerenija potrebama HNK i Histriona, objašnjava Vujić razloge svog stava, pri čemu vrlo odlučno ustraje da će problem Kinoteke do kraja biti riješen tek kada se Gruntovnica iseli iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice:</p>
<p>- Gruntovnica se mora iseliti, jer Nacionalna i sveučilišna knjižnica je građena s jednom od namjena pohranjivanja arhivske, dakle i filmske građe. Dakle filmska arhiva mora biti tamo pohranjena i u ostvarenju toga cilja ustrajat ću svim snagama. Uz najnoviju vijest o potpisivanju ugovora između Grada Zagreba i Muzičke akademije, a vezanog za predaju zgrade Ferimporta ministar Vujić je ustvrdio:</p>
<p>- Pozdravljamo odluku da grad ustupi prostor za Muzičku akademiju. No, pri tome trebamo znati da se istodobno moraju riješiti prostori za nekoliko institucija. uključujući i Muzičku akademiju. Jer samo dati prostor, poput zgrade Ferimporta ne znači ništa, ako su iza toga potrebna velika sredstva za njegovu obnovu i prenamjenu, što bi morala financirati država, dakle Ministarstvo kulture. Zato sam pobornik ideje da se pitanje Akademije riješi zajedno s prostorom za Povijesni muzej (u zgradama nekadašnje Sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu) i sveučilišnih ustanova (koje bi bile smještene u prostore bivšeg Ferimporta). Time bismo na kompleksniji i mnogo adekvatniji način riješili prostor triju kulturnih ustanova od velike važnosti, zaključio je Vujić.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Život fragmentiranog tijela </p>
<p>U Kazalištu Gavella nastupila koreografkinja i plesačica Karine Ponties s predstavom »Brutalis« / U ZKM-u predstavio se autor i plesač Thomas Hauert s predstavom »Do you belive in gravity? Do you trust the pilot?«</p>
<p>Šesti dan 20. tjedna suvremenog plesa u nedjelju donio je dvije potpuno različite predstave. Jedino zajedničko im je što su to plesna sola. Ona ne samo što su različita u muško-ženskim izvođačima-plesačima, nego i u njihovu pogledu i plesnom svjetonazoru. </p>
<p>Dok je »njezin« ples umjetnički, uz nužnost specifično građenog tijela kako bi se izvele te kretnje, uz veliku pomoć svjetla, »njegov« je ples koketiranje s estradom, u kojem je više pažnje posvetio svojim pjesmama lakih nota nego pokretu.</p>
<p> U Kazalištu Gavella nastupila je koreografkinja i plesačica Karine Ponties (grupa Dame de Pic, Belgija - Francuska) s predstavom »Brutalis« u kojoj razotkriva tijelo i vodi nas u srce intimnoga i organskoga. Tijekom stvaranja predstava nastoji objediniti pojedine osobe s rubnim događanjima, tamo gdje se nešto odvija, otvarajući povijest detalja, kodova, igri i ritmova. Njezine predstave istražuju sveopći teritorij, ono »između«, spojku tijela koja se dodiruju, slučajne jedinke, gubitak, krhka stanja.</p>
<p> Predstave prevode dubine tih stanja u dislocirani jezik, istodobno smiješan i poetičan, koji pokušava proširiti misao, osjećaj, intuiciju i osjetila. Kroz rukopis koji se razvija tijekom rada na projektu, nastoji izraziti život fragmentiranog tijela i sve te male varijacije koje doprinose da nam se ljudsko tijelo čini čudnovatim. </p>
<p> U Zagrebačkome kazalištu mladih predstavio se autor i plesač Thomas Hauert (grupa ZOO, Belgija - Švicarska) s predstavom »Do you belive in gravity? Do you trust the pilot?«. Hauert se, nakon tri skupna djela koje je stvorio s članovima svoje plesne skupine ZOO, odlučio okrenuti solo plesnom izrazu kako bi se posvetio istraživanju novih područja. U svome posljednjem djelu kombinira ples s tekstom i pjesmom. </p>
<p>U ovom slučaju njima se koristi u svrhu istraživanja utjecaja fizičkog napora na pjevanje te odnosa kretnje i glasa. Hauert osobitu pozornost posvećuje baladama kojima je autor. Solo služi kao pogodan format za eksperiment, ali postoje i drugi razlozi korištenja teksta jer predstava istražuje odnos između jedinke i svijeta uopće. »Do you believe...?« je djelo koje govori o propitkivanju vlastite osobnosti, komunikaciji i nekim drugim egzistencijalnim pitanjima.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatski glagoljski Očenaši na dar Papi</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Knjiga »... Budi volja Tvoja...« s 18 tekstova Očenaša iz hrvatskih glagoljskih, rukom pisanih misala iz 14. i 15. stoljeća, objavljena u zagrebačkoj Erasmus nakladi, mala formatom, a velika sadržajem, jednako je lijepa i za čitanje i za gledanje, rekao je otvarajući predstavljanje te izvanredne edicije u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika potpredsjednik DHK Anđelko Novaković. Izbor iz glagoljskih rukopisnih misala, toga iznimno vrijednoga dijela naše kulturne baštine, napravila je akademkinja Anica Nazor koja je glagoljske Očenaše, uz tiskane faksimile izvornih tekstova, transkribirala modernom latiničkom grafijom.</p>
<p> Ravnateljica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, akademikinja Nazor, kako je na predstavljanju kazao dr. fra Bonaventura Duda, kao prirediteljica ove knjige objavljene u osvit dolaska Svetoga Oca u Hrvatsku, knjige koja govori o kulturi naše pismenosti, uložila je golem trud jednako, kao i slikarica Vjera Reiser, koja je svojim prepoznatljivim likovnim izrazom interpretirala Očenaš, i koja je govorila o »ljupkosti glagoljskih slova«. </p>
<p>O glagoljskim Očenašima s filološkoga aspekta govorio je prof. dr. Stjepan Damjanović, a raščlambu zazivâ u glagoljskom Očenašu koji se jezično vrlo malo promijenio do današnjega oblika, predstavila je akademkinja Nazor. Na mjestu negdanjega »...n izbavi ny ot lokavaago« u Assemanijevu evanđelju, dolazi »... izbavi nas od neprijazni«, odnosno »od zla« kao u današnjemu hrvatskom tekstu Očenaša.</p>
<p>Urednici knjige dr. Srećko Lipovčan i Zlatko Rebernjak podsjetili su na dva značajna projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Staroslavenkoga instituta - izložbu glagoljice u Dublinu 2001. godine i izložbu »Tri pisma, tri jezika« u Berlinu 2002. godine, u koja je bila uključena Erasmus naklada i zahvaljujući kojima je i nastala knjiga » ...Budu volja Tvoja...«. Knjiga će biti darovana Svetom Ocu Ivanu Pavlu II. 8. lipnja u Rijeci. </p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Ivana Orleanska, slike povijesti« </p>
<p>ROUEN, 2. lipnja</p>
<p> - Muzej lijepih umjetnosti u francuskom gradu Rouenu, gdje je 30. svibnja 1431. spaljena Ivana Orleanska, a njeni posmrtni ostatci raspršeni, toj junakinji posvećuje 572 godine kasnije »prvu veliku izložbu slika« kojima je poslužila kao nadahnuće. Stotinjak slika koje potječu iz raznih francuskih zbirka te iz Velike Britanije, Nizozemske i SAD-a, predstavlja se javnosti od petka pa sve do 1. rujna. Izložba pod nazivom »Ivana Orleanska, slike povijesti« pokriva razdoblje od 1820. do 1920., godine kanonizacije »Djevice Orleanske« pod papom Benediktom XV. Nakon razdoblja zaborava Ivana Orleanska postala je romantična junakinja te zauzela mjesto nacionalnoga mita, lika »vječne Francuske«, prvenstveno pod utjecajem djela velikog povjesničara 19. stoljeća Julesa Micheleta. Među ostalim poznatim djelima tu je i »histerična« Ivana Orleanska Francuza Julesa Bastiena- Lepagea »Ivana Orleanska osluškuje glasove«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Prvo gostovanje Zagrebačke filharmonije u Đakovu</p>
<p>ĐAKOVO; 2. lipnja</p>
<p> - Svojim prvim gostovanjem u Đakovu Zagrebačka filharmonija u subotu je u đakovačkoj Katedrali priredila nesvakidašnji glazbeni događaj koji je brojna publika toplo pozdravila. Na programu je bila Četvrta simfonija za sopran i orkestar u G-duru, Gustava Mahlera, pod ravnanjem britanskog dirigenta Aluna Francisa i uz nastup sopranistice Miljenke Grđan. Umjetnici su profesionalno izveli program i trebalo se samo prepustiti do kraja ugođaju glazbe u prostoru koji, zbog svoje akustičnosti, možda i ne odgovara u potpunosti izvođenju takvih djela. No, bez obzira na to, ostaje to za Đakovčane i goste sa strane, kojih je također bilo u publici, nesvakidašnji glazbeni ugođaj. Za nadati se je da će sličnih glazbenih događaja u biskupijskom Đakovu biti u buduće i češće, jer se time, ako ništa druga, a ono utječe na stvaranje kulturnih navika. Stoga bi možda za početak trebalo i prihvatiti ponudu koju je, pozdravljajući publiku prije početka programa, izrekao Berislav Šipuš, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, izrazivši nadu i želju da se gostovanja nastave i prerastu u tradiciju. Subotnim gostovanjem Zagrebačke filharmonije završen i prvi dio programa Strossmayerovih dana, koji su održani u okviru priprema za Papin dolazak u Đakovačku i Srijemsku biskupiju 7. lipnja. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Scenske bakanalije na Forumu </p>
<p>PULA, 2. lipnja</p>
<p> - Istarsko narodno kazalište i Turistička zajednica grada Pule odlučili su ovogodišnje pulsko Kulturno ljeto otvoriti scenskim bakanalijama. Potaknuti uspješnim prošloljetnim izvođenjem kostimirane hodajuće predstave s antičkim predloškom »Felix«, za početak ovogodišnje sezone ponudili su cjelotjedne bakanalije, odnosno Tjedan antike u Puli. Program počinje ovoga utorka otvaranjem bakanalija na Forumu, zatim će u Arheološkom muzeju otpočeti izvođenje »Felixa« na hrvatskom jeziku (sve se predstave inače priređuju višejezično), iza toga slijedi parada gladijatora na trgu kod Zlatnih vrata, te će u petak uslijediti obnovljene gladijatorske igre u Areni. Nakon triju predstava »Felixa« (na engleskom i talijanskom) u subotu je predviđeno premijerno izvođenje predstave »Plautina« koju je posebno za projekt Tjedna antike u Puli napisao Boris Senker idući tragom Plautovih komedija. Glavnu ulogu ima poznati pulski kantautor Franci Blašković. Cijeli program odvijat će se po redateljskoj koncepciji ravnatelja Istarskoga narodnog kazališta Roberta Raponje, a sve predstave su sa slobodnim ulazom i u Areni i na malom Rimskom kazalištu. Osim »Felixa« u Arheološkom muzeju Istre predstave će se reprizirati tijekom glavne sezone, te će se od idućega ljeta gladijatorske igre obnoviti u Areni u punom sjaju. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>CD-romu »Priče iz davnine« nagrada u Kanadi</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - CD-rom »Priče iz davnine - I. dio« Bulaja naklade osvojio je priznanje »Finalist Award Certificate« u kategoriji web/multimedija na 15. međunarodnom festivalu oglašavanja i multimedije »Golden Award of Montreux«. »Tim priznanjem - koje je došlo nakon 20-ak nagrada i nominacija na najvažnijim svjetskim festivalima novih medija i animacije za web stranice i animacije dostupne na Internetu - naš proizvod je kao jedini iz Hrvatske svrstan u sam vrh svjetske produkcije sličnih sadržaja«, priopćila je Bulaja naklada. »Priče iz davnine« ušle su na festival »Golden Award of Montreux«, koji se održao 13. do 18. svibnja, u konkurenciji 2.340 prijavljenih radova iz 30 država. Žiri je odabrao 88 finalista u kategorijama tiska, filma i televizije te multimedije. U obrazloženju žirija CD-rom »Priče iz davnine« pohvaljen je za kombinaciju glazbe i njegova vizualnog dijela. Nagrađeni CD-rom sadrži četiri od osam interaktivnih animacija, nastalih prema bajkama Ivane Brlić Mažuranić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bečka arhitektura oko 1900.</p>
<p>VARAŽDIN, 2. lipnja</p>
<p> - Gradski muzej Varaždin u prostoru Staroga grada upravo priprema izložbu fotografija Waltera Zedniceka koje prikazuju bečka pročelja te stambene i javne građevine, podignute na početku 20. stoljeća po projektima uglednih arhitekata. Izložba pod nazivom »Bečka arhitektura oko 1900.« otvara se u srijedu, 4. lipnja, u 19 sati, a ostvarena je u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu. Izlošci se mogu razgledati do 21. lipnja. Bečka moderna postavila je među inim temelje novoga građevinskog stila koji će, zahvaljujući vrsnim arhitektima i umjetnicima, kao što su Otto Wagner, Josef Maria Olbrich ili Josef Hoffmann i drugi, dati gradu prepoznatljiv izgled - karakteristične geometrijske i florealne ornamentike na pročeljima i građevine skladne jednostavnosti. Izložba je obišla nekoliko gradova u Letoniji i Hrvatskoj i još će gostovati u Češkoj te Rumunjskoj. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>»Zaslužio sam nagradu 'gromobran'«</p>
<p>»Nezadovoljan sam što se u važnim trenucima nismo držali skupa. Ozračje nije uvijek bilo adekvatno klubu koji se bori za naslov. Klub mora disati zajedno, iako je atmosferu remetilo i pisanje novinara. Bili smo sami protiv svih, sa svojim unutarnjim i vanjskim problemima«, smatra Hajdukov strateg</p>
<p>SPLIT, 2. lipnja</p>
<p> - Hajduk do spuštanja zavjese na nogometnu sezonu još treba odigrati uzvratni finalni dvoboj hrvatskoga kupa protiv Uljanika. Pobijedivši u prvoj utakmici sa 1-0, splitski je klub stavio obje ruke na Rabuzinovo sunce, pa je tako Zoran Vulić, trener Hajduka, u ponedjeljka ujutro, dva dana prije posljednje ovosezonske utakmice, koja je ipak najznačajnija, ponudio svoje viđenje sezone. Da podsjetimo, Hajduk je prvenstvo završio na drugom mjestu s osam bodova zaostatka za Dinamom. </p>
<p>- Ako osvojim Kup, u što ne sumnjam, za mene je sezona ekstra uspješna. Problem je što nam se tijekom sezone mijenjao sastav. U pripremama sam igru temeljio na Bošnjaku, koji je sedam dana prije početka prvenstva napustio klub. Potom sam u prvom kolu protiv Rijeke u igru stavio nedovoljno osvježenog Sablića, iscrpljenog, jer je putovao na SP da bi mogao realizirati prijelaz u Dinamo iz Kijeva. Dan prije derbija protiv Dinama, u petom kolu, ostao sam bez Ercega, uz Deranju jedinog napadača, pa smo krenuli u potragu za igračima i doveli Krpana. Stoga je ovaj rezultat ekstra uspjeh, jer smo u hodu mijenjali i momčad i taktiku. U drugom nam je dijelu sâm Bog poslao ova dva momka (Rapaića i Turkovića, op. a.). Sve smo učinili da sustignemo Dinamo, da ih prisilimo na kiks, što pak nismo dočekali.</p>
<p>• Kažete da je sezona bila ekstra uspješna. No, Hajduk nije prvi. </p>
<p>- Hajdukov je cilj uvijek borba za prvo mjesto, makar igrao s juniorima. Pritiskali smo Dinamo, ali nije kiksao, nanizao je sedamnaest pobjeda i na tome mu čestitam. Dinamo je stabilizirao momčad od početka prvenstva te je i pojačavao, i to mu je bila velika prednost. U drugom smo dijelu prvenstva imali najbolju momčad, igrali najbolji nogomet, ali nam je nedostajalo sportske sreće. Pa, pogodili smo najviše vratnica u prvenstvu!? Dobili smo čak 14 crvenih kartona i trebalo bi procijeniti jesmo li ih sve zaslužili. Čini mi se da kriterij nisu bili isti, ali u suce ne sumnjam, nitko nije imao ništa protiv nas. Također, klub ima novčane probleme, dobili smo tek plaću ili dvije, ali okolnosti su takve i treba pohvaliti ove momke za profesionalnost. Hiperzadovoljan sam njima. </p>
<p>• Čime ste nezadovoljni? </p>
<p>- Nezadovoljan sam što se u važnim trenucima nismo držali skupa. Ozračje nije uvijek bilo adekvatno klubu koji se bori za naslov. Klub mora disati zajedno, iako je atmosferu remetilo i pisanje novinara. Bili smo sami protiv svih, sa svojim unutarnjim i vanjskim problemima. Čini mi se da sam zaslužio nagradu gromobran, jer sam cijelu sezonu izdržao sve munje na vrućoj Hajdukovoj klupi. Osvojili smo četiri boda više nego kad smo prije dvije sezone bili prvaci. </p>
<p>• Koji su to vanjski problemi o kojima govorite?</p>
<p>- Mene zanima samo Hajduk i travnjak, a priča će u našem nogometu uvijek biti. Bilo bi ipak poželjnije da se piše afirmativnije, pa kad se spominju Kranjčar, Zahora ili Carević, onda je nepotrebno pisati o tome jesu li izašli s manekenkama... </p>
<p>• Jeste li razgovarali s čelnicima kluba o budućoj suradnji? </p>
<p>- Imam ugovor još godinu dana i ne znam zašto se raspravlja o tome ostajem li ili odlazim. No, ako nekome odgovara, mogu otići odmah za dobrobit Hajduka. Razgovarali jesmo, ali nismo ništa iskristalizirali glede sastava. Situacija je teška, pa za dovođenje kvalitetnog igrača nekoga treba prodati. </p>
<p>• Je li ova momčad imala trofejni štih? </p>
<p>- Naravno, igrala je dobro, ali Dinamu je ipak lakše. Najbliži nam je suaprnik kilometrima daleko, a psihološki nam je lakše igrati u Šibeniku ili Dubrovniku nego protiv Zagreba u Kranjčevićevoj ili Varteksa u Varaždinu. Kao trener, nezadovoljan sam dvjema utakmicama, a najviše onom u Kranjčevićevoj protiv Zagreba, kad smo zapravo izgubili prvenstvo te kad smo na početku prvenstva odigrali neodlučeno protiv Kamena na Poljudu. Ova momčad ima i potencijal za igranje u Europi, što smo pokazali u uzvratu protiv Fulhama u Londonu (2-2). Tad je Fulham bio četvrtoplasirana momčad engleskog prvenstva i u top formi. No, zadržati igrače je teško, jer, ponavljam, da bismo financijski uredno ušli u novu sezonu trebamo nekoga prodati. </p>
<p>• Kakva je bila suradnja sa sportskim direktorom Ivicom Šurjakom? Hoćete li od uprave inzistirati da mu produlje ugovor? </p>
<p>- Ja sam trener i nemam pravo inzistirati i nešto tražiti od klupske uprave. Uostalom, njihov je posao da odlučuju o djelatnicima. Moja je suradnja sa Šurjakom uvijek dobra, bez najmanjeg problema, zaključio je Vulić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Marić sigurno ostaje, Eduardo uz Olića u vrhu napada </p>
<p>»Na popisu je naših želja i igrač za kojeg se zanima i Hajduk, no na Poljudu ne znaju da se i mi zanimamo za njega«, kaže Miroslav Blažević, ne želeći odati o kome je riječ. No, krug kandidata vrlo je uzak: Mario Lučić, Stjepan Skočibušić ili Dragan Blatnjak </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Silvio Marić sigurno ostaje u Dinamu, Ivica Olić će najvjerojatnije također ostati, baš kao i Edin Mujčin... To su predviđanja maksimirskoga trenera Miroslava Blaževića, koji sve intenzivnije razmišlja o izgledu momčadi za sljedeću sezonu. Istina, za kupovinu igrača ipak je zadužen dopredsjednik Zdravko Mamić, no jasno je da i Ćiro ima određene sugestije. Neovisno o tome što se katkad pojavljuju i određeni šumovi u komunikaciji između trenera i dopredsjednika.</p>
<p> - Sad nam dolazi najdinamičnije razdoblje, tvrdi Ćiro. - Dopredsjednik je u formi, u velikom je raspoloženju. Sad moramo iskoristiti ovo razdoblje za koncetraciju kvalitete.</p>
<p> Zasad je sigurno da se u Maksimir s posudbe vraćaju vratar Ivan Turina, koji će uskoro imati status prvoga Dinamovog vratara, te lijevi bočni Mario Čutura. </p>
<p> - Najteže je pronaći lijevog bočnog. Ali, ne samo kod nas. Taj je problem izražen i u svijetu. Ma, neka oni meni samo daju igrače, a ja ću im već pronaći ulogu. Evo, gledam onog Ivana Ćosića, koji je na posudbi u Inkeru. Vidi se da dečko ima velike kapacitete. Ali, za njega mi kažu da - »nema glavu!« Ma, fućkaš glavu! Daj ti da on ima kapacitete, a lako ćemo za glavu.</p>
<p> Blažević je zadovoljan još jednim igračem koji je na posudbi u Zaprešiću.</p>
<p> - Eduardo je jedan od razloga mog optimizma za sljedeću sezonu.</p>
<p> Brazilac Eduardo da Silva uskoro će se najvjerojatnije vratiti u Maksimir. Štoviše, mogao bi biti i Olićev kolega u napadu u startnoj postavi. Olićev (najvjerojatniji) ostanak zasigurno znači da propada (polu)ozbiljna ideja o dovođenju Tomislava Ercega. Zanimljivo, Ćiro je najavio da se Dinamo interesira za igrača na kojega »puca« i Hajduk.</p>
<p> - »U igri« je i jedan igrač za kojeg se zanima i Hajduk, no na Poljudu ne znaju da se i mi zanimamo za njega.</p>
<p> Blažević nije želio odati o kome je riječ, no krug kandidata je vrlo uzak: Mario Lučić, Stjepan Skočibušić ili Dragan Blatnjak.</p>
<p> - U momčadi bih svakako htio imati i Ješea. Mislim da bi nam on u ovakvom rasporedu snaga odgovarao. On je moderan, karakteran igrač.</p>
<p> Ješe je branič Zagreba i već praktički figurira kao sigurno Dinamovo pojačanje za sljedeću sezonu. Blažević je dodao da na popisu želja postoje još neka imena. Na upit je li među njima i Goran Vlaović, Ćiro se smrknuo:</p>
<p> - Ma, kakav Vlaović!? To je obično sviranje...</p>
<p> Ako nije Vlaović, onda jest - Antonio Franja. Bivši maksimirski junior, kasnije igrač Zagreba, prošlu je sezonu proveo u turskom Bursasporu. No, Turci su mu ostali dužni pozamašnu svotu, pa se Franja vratio u Hrvatsku.</p>
<p> A koliko igrača Ćiro uopće planira voditi na pripreme? Ni taj odgovor još nije do kraja iskristaliziran.</p>
<p> - Vidjet ćemo. Nekad je važnije znati odrezati, nego dovesti. I odrezat ćemo! Najbolji je način za procijeniti kvalitetu igrača tako da ode u neku drugu sredinu u kojoj bi trebao lakše egzistirati. I ondje se treba dokazati. Evo, to je uspjelo Turini, Čuturi, Eduardu... A Kwedi? Nije se nametnuo. Baš kao niti Mešanović i Abramović. Tomić? Neka čeka još malo.</p>
<p> Blažević je posebno poskočio na upit kakav će sistem igre koristiti sljedeće sezone.</p>
<p> - Nema sistema! Transformacija igre je kompletno dezavuirala sistem. Evo, mi igramo sa dva zadnja čovjeka - Drpićem i Smojom. I ne želim da mi itko od njih igra libera, već »čovjek čovjeka«. A ona šestorica u veznom redu neka daju »svu hranu svijeta« napadačima. Ali, poludit ću ja i na Smoju ako u sezoni ne postigne barem sedam golova. Pogledajte, recimo, onog čupavog stopera iz Milana. Kako se zove? Nesta, tako je! On ode naprijed, »ulazi u igru«. To hoću i od naših stopera. A jedan od one šestorice iz veznog reda već će zatvoriti njegovo mjesto u obrani, kaže Blažević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U šumu po osvježenje </p>
<p>Otto Barić reprezentativce neće opterećivati jakim treninzima, najavio je brojne treninge osvježenja za umorne i iscrpljene igrače na kraju sezone. Štoviše, izbornik igrače namjerava lagano rastezati u hladu slovenskih šuma, kako bi vratili izgubljenu snagu </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Okupljanje je hrvatskih nogometnih reprezentativaca za »akciju Estonija« u utorak u 11 sati u zagrebačkom hotelu Sheraton. Reprezentativni izbornik Otto Barić očekuje dolazak 20 nogometaša. Na popisu su, podsjetimo: Pletikosa, Butina, Šimić, Šimunić, Živković, Tomas, Srna, Rosso, Niko Kovač, Rapaić, Leko, Babić, Mornar, Hrman, Pršo, Olić, Tomislav i Mario Marić, Balaban i Tokić. Iako je tinjala nada u dolazak Roberta Kovača, sigurno je da će propustiti važnu kvalifikacijsku utakmicu u Tallinnu protiv Estonije 11. lipnja. </p>
<p>- Za sve ostale imam podatke da su zdravi, kaže izbornik Otto Barić. </p>
<p>Odmah nakon kraćeg odmora u utorak naši će reprezentativci krenuti u Čateške toplice, našu višegodišnju slovensku bazu. Iako u domovini mnogi rogobore protiv priprema u inozemstvu, činjenica je da je nova generacija hrvatskih reprezentativaca zavoljela to mjesto u kojem je mir savršen. </p>
<p>Izbornik Barić reprezentativce neće opterećivati jakim treninzima, najavio je brojne treninge osvježenja za umorne i iscrpljene igrače na kraju sezone. Štoviše, Barić namjerava igrače lagano rastezati u hladu slovenskih šuma kako bi vratili izgubljenu snagu. Vjeruje se da će se odigrati i prijateljska utakmica protiv neke od lokalnih momčadi. Boravak u Čatežu predviđen je do ponedjeljka, 9. lipnja kad čarter-zrakoplovom lete za Tallinn. </p>
<p>U utorak se okuplja i mlada reprezentacija pod vodstvom izbornika Martina Novoselca. Iz zagrebačkog hotela Laguna mladi će u Tuheljske toplice na pripreme za utakmicu protiv vršnjaka iz Estonije u sklopu kvalifikacija za EP mladih igrača. Izborniku Novoselcu na raspolaganju će biti: Šarlija, Drpić, Pranjić, Božić, Lučić, Mikulić, Rubil, Šafarić, Petrić, Kranjčar, Ljubojević, Pelin, Buljat, Ješe, Brkić, Carević, Klić, Rački i Linić. </p>
<p>Mlada će reprezentacija utakmicu protiv Estonije igrati u utorak, 10. lipnja u Valgi, gradiću dvjestotinjak kilometara od Talinna. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dinamo u Europu prije Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Siemens će godišnje u Dinamo ubrizgavati dva i pol milijuna eura, što je 50 posto klupskog proračuna. Osnovni cilj u sljedećoj sezoni jest naslov hrvatskog prvaka i prolaz drugog pretkola europske Lige prvaka. To su glavne postavke kojima barata Dinamov predsjednik Mirko Barišić, ujedno i predsjednik uprave Siemensa, glavnog Dinamovog sponzora.</p>
<p> - Osnovna zadaća je u naredne dvije godine ovaj klub europeizirati, naglasio je Barišić. - Jedino mjerilo naše vrijednosti je natjecanje u Europi. Mi moramo proći 2. pretkolo Lige prvaka! Kad u tome ne bismo uspjeli, nas više ne bi bilo u Europi! To je vrlo ozbiljna zadaća. Ispadanje bi značilo da smo sve ovo što smo dosad napravili ujedno i doveli u pitanje, da ne kažem prosuli. A za to moramo imati prave igrače, fajtere, koji ne mogu biti blokirani zato što je to velika zadaća. Ako u tome uspijemo, otvara nam se treće kolo, gdje nas, nakon eventualnog kiksa, čeka Kup Uefe. Dakle, Siemens i Dinamo prave sportsko-gospodarski partnerski odnos, a to nije nikakvo karitativno darivanje, već ulaganje. I velika očekivanja. Uspjeh Dinama na europskom planu je i uspjeh tog partnera.</p>
<p> Na upit koliko su spremni izdvojiti na pojačanja, Barišić je vješto replicirao:</p>
<p> - Čak i kad bismo htjeli ne znam koliko potrošiti, recite koga bismo uopće iz Hrvatske mogli dovesti. Osim eventualno nekih Hajdukovih igrača, što ne dolazi u obzir...</p>
<p> Dinamov predsjednik stoga posebno naglašava važnost »upornog i konzekventnog« jačanja hrvatske lige. A to će, kako tvrdi, morati činiti sistemskim radom i materijalnom pomoći. Jedan od vrlo bitnih sljedećih poteza maksimirske Uprave jest pronalažanje novih sponzora.</p>
<p> - Jedino tako možemo nešto dugoročno planirati. Ali, to onda postavlja i velike zadaće pred struku. Dakle, ako damo proizvod, a to je atraktivna igra s rezultatima, uvjeren sam da ćemo riješiti i osnovni problem - posjet. Evo, na posljednju prvenstvenu utakmicu došli su roditelji s djecom, bila je obiteljska atmosfera. A to je ono što želimo, to je ta nova kultura navijanja.</p>
<p> Prošla sezona je, tvrdi Dinamov predsjednik, rezultatski bila zadovoljavajuća. Iako...</p>
<p> - Trener Blažević je izvršio svoju zadaću, a to je osvajanje naslova prvaka. Mi smo još ranije rekli da više nemamo što tražiti u Dinamu ne budemo li prvi. Ali.. Mi smo isto tako vrlo ozbiljno i neugodno kiksali, ispavši protiv Kamen-Ingrada u domaćem Kupu. Nezgodan je bio i poraz protiv Fulhama, ali ne toliko kao onaj protiv Veličana.</p>
<p> No, Ćirin status u klubu nije upitan.</p>
<p> - Što se Dinama tiče, Blažević ostaje i tu nema špekulacija. Dok god sam ja tu.</p>
<p> U kratkoj retrospektivi trogodišnjega mandata aktualne Uprave maksimirski je predsjednik posebno istaknuo vrijednost uspostavljanja stabilne materijalno-financijske situacije u klubu.</p>
<p> - Financijsko je stanje bilo doista vrlo neugodno i prijetilo je time da klub otklizne negdje otkud bi povratak bio vrlo težak. Bitan segment je i organizacija. Ona još nije savršena, ali će sigurno funkcionirati na europski način. Postavljanje Zdravka Mamića, kao izvršnoga dopredsjednika, za čelnika naše Uprave nama je u toj organizaciji donijelo novu kvalitetu i sigurnost.</p>
<p> Svoje izlaganje Barišić je zaključio vrlo optimistično:</p>
<p> - Hrvatska ima šanse da bude u Europskoj zajednici 2007. A mi se nadamo da ćemo ući dvije godine ranije.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Najvažnije je uzeti 50.000 »švicaraca«</p>
<p>Skupština kluba sigurno u četvrtak, kad Marčinkovića zamjenjuje predstavnik INA-e</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Nogometaši Zagreba dobili su raspust do 20. lipnja - dva dana uoči prve utakmice Intertoto kupa, najvjerojatnije protiv slovenskog Kopra. Uigravanje im, kako čujemo, nije potrebno jer da se sastanu i koji dan ranije, pitanje je tko će još uopće ostati u Zagrebu. Tako da je u biti cilj Zagrebovog sudjelovanja u Interoto kupu vezan isključivo za uzimanje 50.000 švicarskih franaka, koliko Uefa dodjeljuje za putne troškove.</p>
<p>Samim je time u »zoni sumraka«, kako je klupske prostore NK Zagreb slikovito nazvao trener Nikola Jurčević, stanje - redovno. No, ipak nije u potpunosti tako, jer je najsvježiji sastanak Zagrebove uprave, treći u sedam dana, ipak donio neke novine. Glavna je ta da će se godinu dana najavljivana izborna skupština kluba održati u četvrtak 5. lipnja taman da je - potres. I da će umjesto Marčinkovića biti imenovan novi predsjednik kluba.</p>
<p> Od ostalih za klub strateških odluka, dogovoreno je da se Ini kao najavljenom središnjem sponzoru ipak dozvoli imenovanje predsjednika kluba iz njihovih redova, ali i većinu, kako u budućoj skupštini, tako i upravi. Uz naglasak da se na poznatog nogometnog suca Gorana Marića kao najavljivanog s Inine strane mogućeg izvršnog klupskog predsjednika više ne računa jer je u subotu sudio utakmicu. Umjesto da se shodno željama postojećeg Zagrebovog čelništva odrekao suđenja, budući da se nekima čini nespojivim njegovo djelovanje u klubu i usput vođenje utakmica.</p>
<p> Zaključeno je također isto ono što i prije točno sedam dana kad je rečeno, ali uopće nije ispoštovano. A to je kako treba hitno djelovati kako bi se od igračkog kadra spasilo što se spasiti može. Drugim riječima, da se odnekud iznađe nešto novaca kako bi se pokrila dugovanja skupini najboljih igrača (Lovrek, Ješe, Đalović, Ćaćić...) i time ih se odvratilo od odlaska ili arbitraže, koja bi im zasigurno odmah dala slobodne ruke. Bez obzira što ih ugovor i dalje veže za klub. Tim je načelom već u Dinamo, kao čisti poklon moćnijem bratu, odlepršao Hrvoje Štrok. No, predsjedniku Marčinkoviću i direktoru kluba Peri Šarića zbog toga uopće nije žao jer je u pitanju središnji klupski hrvatski reprezentant »kojemu u ime toga valja bezrezervno pomoći«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>S Rimcem ili bez njega</p>
<p>Bez najefikasnijeg igrača u sastavu, ostali će morati preuzeti Rimčevu ulogu, prije svih Zoran Planinić o čijoj će izvedbi uvelike ovisiti uspjeh Zagrepčana / »Sudački kriterij u Splitu nije bio jednak«, požalio se sportski direktor Cibone Mihovil Nakić</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Put prema naslovu prvaka Hrvatske za košarkaše Cibone nikad nije bio teži. U dvoboju za 12. naslov cibosi u velikim problemima dočekuju momčad Splita u drugoj utakmici finala doigravanja Prvenstva Hrvatske. Splićani u finalu vode 1-0 i imaju »meč-loptu«, dok će Cibona osim već ranije ozlijeđenog Prkačina i suspendiranog trenera Aleksandra Petrovića, najvjerojatnije zaigrati i bez Slavena Rimca koji je na prvoj utakmici na Gripama iskrenuo gležanj. </p>
<p>- Ne možemo dati decidiranu procjenu. Zglob izgleda dosta loše i tek ćemo prije utakmice znati hoće li Rimac moći zaigrati, kazao je sportski direktor kluba Mihovil Nakić. </p>
<p>Bez najefikasnijeg igrača u sastavu, ostali će morati preuzeti Rimčevu ulogu, prije svih Zoran Planinić o čijoj će izvedbi uvelike ovisiti uspjeh Zagrepčana. Za Cibonu je dobro što je mladi razigravač vrlo samouvjeren uoči druge finalne utakmice: </p>
<p>- Ma, pobjeđujemo sigurno, kazao je Planinić nakon treninga u ponedjeljak.</p>
<p>Splićani su dominirali u prvoj utakmici, cibosi nisu imali previše izgleda, posebno nakon ozljede Rimca. Ipak, mnogi smatraju da su i ovog puta suci lagano odmogli Ciboni. </p>
<p>- U Splitu sudački kriterij nije bio ravnopravan. To može biti faktor koji će odlučiti utakmicu, kazao je Mihovil Nakić koji nije dalje htio obrazlagati svoje mišljenje: </p>
<p>- Možemo o tome razgovarati na kraju sezone. </p>
<p>Dok se Nakić osvrnuo na suđenje, pomoćni trener Tomislav Mijatović koji će i u drugoj utakmici finala voditi momčad Cibone, govorio je najviše o tehničko-taktičim detaljima: </p>
<p>- U odnosu na prvu utakmicu, za 30,40 posto moramo podignuti obranu. Ne smijemo dozvoliti lagana dodavanja između unutarnje i vanjske linije Splićana. </p>
<p>Andrija Žižić ubacio je Ciboni 23 poena u prvoj utakmici. </p>
<p>- Žižić odlično koristi ubacivanje u prvu poziciju. Moramo ga u tome zaustaviti. kazao je Mijatović. </p>
<p>U napadačkom dijelu Ciboni će jako nedostajati Slaven Rimac, ako ne bude mogao nastupiti. </p>
<p>- Ostali igrači morat će nadoknaditi njegov izostanak. No, s njim ili bez njega ključna stvar bit će kontrola i izbor šuta. Ne smijemo dozvoliti ludovanje. Svih pet igrača morat će pogađati koš, svi moraju biti uključeni u fazu napada. </p>
<p>Cibona nema igrača poput Marka Popovića koji se iz driblinga može dići s osam metara i pogoditi. </p>
<p>- Zadrani su imali takav koncept igre, Popović je imao zeleno svjetlo za šutiranje. Inzistirat ćemo na našem ritmu.</p>
<p>Treneri Cibone kao da su zaboravili na Amerikanca Darrena McLintona koji u posljednjih pet, šest utakmica nije dobio niti minute na parketu. U situaciji kada se ozlijedio Rimac, svaki vanjski igrač može biti vrlo dragocjen.</p>
<p>- Ništa se nije dogodilo s McLintonom, veliki je profesionalac, radi maksimalno. Jednostavno, proigrao je Zoran Planinić i pravilo je da ideš s onima koji u tom trenutku u formi, zaključio je Tomislav Mijatović.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Splićani dolaze po naslov!</p>
<p>Split vodi sa 1-0 i za naslov prvaka, trofej koji je prošlih 11 sezona osvajala samo Cibona, dovoljna mu je još jedna pobjeda. Ako pobijede »vukovi«, treća će se utakmica igrati 10. lipnja u Splitu </p>
<p>SPLIT, 2. lipnja</p>
<p> - Košarkaši Splita CO putuju u Zagreb na drugu finalnu utakmicu protiv Cibone VIP po naslov prvaka, svoju prvi naslov nakon dvanaest godina, ujedno prvi od hrvatskog osamostaljenja. Do cilja im je potrebna još jedna pobjeda, a ako ne uspiju u utorak pod Tornjem, ostaje im odlučujuća utakmica 10. lipnja na svojim Gripama. Splićani su stišali euforiju nakon pobjede u subotnjoj uvertiri, pregledali videosnimku utakmice i pokušali poboljšati neke uočene slabosti u igri. </p>
<p>- Uočili smo more pogrešaka i došli do zaključaka. Očekujemo paklenu Ciboninu reakciju, nametnut će nam ludi ritam i pripremiti zaglušujuće ozračje s tribina. Ne smijemo pasti pod utjecaj ambijenta te gubiti lopte i brzopleto šutirati. Najvažnije je da budemo mirni, rekao je Petar Skansi, trener Splita CO. </p>
<p>U subotnjem su ogledu na Gripama »žuti« za nijansu bili hrabriji od »vukova«, uložili više truda i držali svoj ritam. Njihova je zamisao usporiti utakmicu, igrati duge napade i iskorištavati dominaciju Rađe i Žižića pod obručima. Na taj način blokiraju Cibonin kontranapad i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> akcija, što im je u Splitu uglavnom uspijevalo. U Zagrebu će Splićani još više inzistirati na zamišljenoj koncepciji, koju briljantno provodi iskusni Zdovc. U odlučijućim je utakmicama važan psihološki faktor, stoga Skansi kaže:
- Jedini je ispravan pristup ovoj utakmici taj da zamislimo da je jedina. Ako izgubimo, Cibona bi bila u psihološkoj prednosti, a u Split bi došla na »vjenčanje«... </p>
<p>Činjenica je da splitska igra ovisi uglavnom o Rađi. Suparnici ga iznimno poštuju, a jedini im je cilj odmaknuti ga od koša. </p>
<p>- Cibona neće mijenjati stil igre. Mislim da nije samo strah od Rađe utjecao na njihov slab šut u prvoj utakmici. Finalne su utakmice borbenije i nisu poput ligaških. No, volio bih da Sesar gađa trice 5-5 ili 6-6, istaknuo je Skansi. </p>
<p>Split CO vodi sa 1-0 i za naslov prvaka, trofej koji je prošlih 11 sezona osvajala samo Cibona VIP, dovoljna mu je još jedna pobjeda. Ako pobijede »vukovi«, treća će se odlučujuća utakmica igrati 10. lipnja u Splitu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Još tri dana, pa opet - skijanje</p>
<p>Janica se već 6. lipnja seli na Hintertux, gdje će osjetiti snijeg, četiri dana kasnije spušta se u Zagreb, pa pravac - Mljet</p>
<p>MORAVSKE TOPLICE, 2. lipnja</p>
<p> - Osunčana, gotovo plavokosa i dobro raspoložena dočekala je Janica Kostelić novinare u slovenskim Moravskim Toplicama, gdje će boraviti do kraja tjedna. Nakon završene rehabilitacije otići na Hintertux, gdje će početi sa slobodnim skijanjem.</p>
<p>- Bila sam ovdje prije gotovo dvije godine, uoči odlaska u Salt Lake City i bilo je super. Zato smo odlučili i ovaj put doći ovamo i nismo pogriješili. Jedino mi se čini da ću biti prekratko ovdje, ali skijanje je u planu za nekoliko dana, rekla je Janica, a dr. Jasna Lukačič, koja prati Janičin oporavak je dodala:</p>
<p>- Janičina operacija nije bila toliko zahtjevna da bi skoro skijanje upropastilo dosadašnju rehabilitaciju. </p>
<p>Janičin fizioterapeut Miodrag Radić je objasnio faze Janičina oporavka nakon artroskopije.</p>
<p>- Prvo je Janica bila na štakama i radila je bez opterećenja. Potom smo počeli raditi sa opterećenjem od 20 kg, čučnjeve i vožnju biciklom. Sad smo već pojačali opterećenja, koljeno boli, ali sve manje i manje. Pravi ispit za koljeno će biti kad počne skijati. </p>
<p>Hrvatska skijaška junakinja se, pak, prisjetila boravka u Puli, gdje je desetak dana odlazila u barokomoru. Ta barokomora, kažu liječnici, čuda čini za brže zacjeljivanje i bolju cirkulaciju nakon operativnih zahvata.</p>
<p>- U Puli je bilo odlično, pogotovo kupanje i sunčanje. Barokomora je bila malo druga priča. Dosadno je bilo tamo sjediti, bilo mi je teško disati s maskom, a i upozorili su me da će mi se možda više spavati. I zbilja sam bila pospana. Ali, pomoglo mi je to s barokomorom, vedro će Janica.</p>
<p>Na upit koliko joj je teško pala nova operacija i rehabilitacija, pogotovo u vrijeme kad se trebala oporavljati i odmarati od naporne sezone, Janica je odgovorila u svom stilu:</p>
<p>- Pa nisam pošizila zbog toga. To je tak', od takvih stvari ne mogu pobjeći i onda to tak' prihvaćam. Osim toga, operacija i oporavak su mi došli u najbolje vrijeme. Ha, ha, ha... Mislim, na kraju sezone, kad više nije bilo skijanja, pa imam više vremena za normalan oporavak. Da mi se to dogodilo u sezoni, ne bih imala vremena za pravi oporavak, jer bih se što prije željela vratiti skijanju. Ovako idemo polako. Iako je, istina, jako dosadno na rehabilitacijama. Veselim se skijanju, puno je bolje nego rehabilitacija. Družiš se s ljudima, u prirodi si, nije se prestajala smijati Janica.</p>
<p>O sezoni koja ju čeka, a u kojoj će imati »samo« obranu naslova pobjednice Svjetskog kupa i najbolje slalomašice, bez svjetskog prvenstva i olimpijskih igara, Janica u ovom trenutku ne razmišlja.</p>
<p>- Prerano mi je razmišljati sad o tome što želim od sljedeće sezone. Da, voljela bih biti još bolja u veleslalomu i superveleslalomu. Ne volim kad je netko ispred mene. A u veleslalomu je ispred mene Anja Paerson. No, valjda je to tako i drugima, kad gledaju mene u slalomu. To je dobro, stalno te nešto motivira. </p>
<p> Janica na Hintertuxu neće ostati dugo, samo četiri dana, nekoliko će se dana odmarati u Zagrebu, obaviti neke sponzorske obaveze i onda na - kupanje. Na Mljetu će naša skijaška obitelj boraviti do druge polovice srpnja. Od 20. srpnja do 2. kolovoza predviđeno je skijanje na Zermattu, a nakon toga, u kolovozu, kompletna će hrvatska skijaška svita otići na pripreme na Badiju.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Poziv EU da počne s procesom koji će dovesti do ulaska država jugoistoka Europe u Uniju </p>
<p>Mi, zemlje regije ili - kako to neki vole reći - zapadnog Balkana, s pravom od Soluna očekujemo prije svega i iznad svega potvrđivanje politike otvorenih vrata, kazao je hrvatski predsjednik/ Mesić je istaknuo da se Hrvatska zalaže za individualni pristup ulaska u EU</p>
<p>OHRID, 2. lipnja</p>
<p> - Zemlje jugoistočne Europe očekuju od Europske unije da utvrdi perspektive tih zemalja na putu prema integraciji u zajednicu europskih zemalja, ističe se u zajedničkoj deklaraciji predsjednika Makedonije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Albanije prihvaćenoj na sastanku u Ohridu u ponedjeljak.</p>
<p> Na susretu, u čijem je radu sudjelovao i ministar vanjskih poslova Grčke Georgios Papandreou, prihvaćena je deklaracija u kojoj predsjednici Boris Trajkovski, Stipe Mesić, Svetozar Marović, Borislav Paravec i Alfred Mojsiu ističu kako očekuju da će Europska unija uputiti pomoć kakvu dobivaju i ostale zemlje iz sljedećega kruga Unijina proširenja. </p>
<p> Mesić: Ulazak u EU ovisi o individualnim dostignućima</p>
<p>Takav pristup prema zemljama zapadnog Balkana podržavaju za sada Grčka, Italija i Austrija, koje će, kako je najavljeno, pokušati pridobiti i druge europske zemlje da ovakav pristup dobije konkretnu formu na sastanku na vrhu u Solunu.</p>
<p>Na kraju susreta koji zaokružuje zajedničke pripreme zemalja zapadnog Balkana, grčki ministar Papandreou je izjavio da se regiji nudi perspektiva za ulazak u EU i izrazio nadu da će solunski sastanak imati pozitivne signale s obiju strana.</p>
<p> Iz Ohrida je upućen i apel Europi o liberalizaciji viznog režima, javlja Makedonski radio.</p>
<p>»Mi, zemlje regije ili - kako to neki vole reći - zapadnog Balkana, s pravom od Soluna očekujemo prije svega i iznad svega potvrđivanje politike otvorenih vrata«, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Istaknuo je hrvatsko stajalište o pristupu zemalja u regiji Europskoj uniji ističući da se Hrvatska zalaže za individualni pristup ulaska, kao što je i potvrđeno na Unijinom sastanku na vrhu održanom u jesen 2000. godine.</p>
<p>»Na Europi je da iskoristi naše potencijale«</p>
<p>»To znači da će se svaku zemlju koja je potencijalni kandidat, odnosno kandidat, vrednovati i ocjenjivati prema njezinim dostignućima i da će o tim dostignućima, naglašavam, individualnim dostignućima, ovisiti i trenutak njezina ulaska u Uniju«, kazao je Mesić. Istaknuo je kako to znači da će u Uniju najprije ući oni »koji su najbolji i najbrži«.</p>
<p>Individualni pristup, nastavio je, »nije ni u kakvoj suprotnosti s potrebom razvijanja regionalne suradnje i s našom iskrenom željom da tu suradnju dograđujemo i širimo«. Prostor jugoistočne Europe, ocijenio je Mesić, definitivno je i nepovratno ušao u fazu normalizacije i stabilizacije. </p>
<p>Hrvatski je predsjednik pozdravio i odluku Srbije i Crne Gore koja je prije nekoliko dana ukinula vize za građane svih susjednih zemalja. </p>
<p>Govoreći o predstojećem Unijinom sastanku na vrhu u Solunu, Mesić je kazao da »u Solun ne bismo trebali otići s nerealno velikim očekivanjima«. Kazao je kako razumijevanje »Unije možemo najprije očekivati u kontekstu traženja da se uspostave mehanizmi djelotvornije upotrebe sredstava što ih već sada dobivamo«. </p>
<p>»Dobro je što ćemo uoči Soluna pokazati da našu regiju karakterizira svim njezinim državama zajednička opredijeljenost za europski put i za Europu«, kazao je Mesić. »Na Europi je da iskoristi naše potencijale, a na nama da ispunimo ono na što smo se obvezali«, zaključio je hrvatski predsjednik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Protiv Miloševića svjedočila dvojica Bošnjaka koja su preživjela strijeljanje</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Dvojica Bošnjaka, koji su slučajno preživjeli masovna strijeljanja u općini Zvornik u proljeće 1992., svjedočili su u ponedjeljak na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom.</p>
<p>Svjedok B-1445 opisao je da je krajem svibnja 1992. u selu Drinjača jedini preživio strijeljanje 91 muškarca, među kojima i njegov otac i tri brata, dok je svjedok 1098 ispričao kako je preživio strijeljanje u »Gerinoj klaonici«. </p>
<p>Milošević, kome optužnica za genocid u BiH navodi likvidaciju 55 Bošnjaka u Drinjači i 190 u »Gerinoj klaonici«, u protuispitivanju je pokazao krajnju neosjetljivost i cinizam prema opisanim strahotama etničkog čišćenja u istočnoj Bosni.</p>
<p>Svjedok B-1445 opisao je okolnosti napada JNA, TO i paravojnih snaga na selo Drinjaču, zatvaranje vojno sposobnih muškaraca u Domu kulture i izvođenje pred Arkanov streljački vod. Iako ustrijeljen u bedro i rame, ostao je pri svijesti i uspio pobjeći sa stratišta.</p>
<p>Milošević je tvrdio da je riječ o »prilično konfuznom opisu događaja« i kako je »nemoguće da je netko naredio strijeljanje ratnih zarobljenika ili civila«. Sugerirao je svjedoku da je to bila osveta Srba zbog »zločina koje su Bošnjaci prethodno počinili u srpskim selima u Podrinju«, no svjedok mu je odgovorio kako je »postojao plan da se pobiju svi vojno sposobni Bošnjaci, žene i djeca prebace u Tuzlu, a kuće i džamije poruše kako bi se izbrisao svaki trag njihova postojanja«. Svjedok je, očito uznemiren provokacijama Miloševića, rekao da ne želi slušati njegove komentare i da je 91 žrtva pokolja pronađena u masovnoj grobnici.</p>
<p>Drugi svjedok opisao je stradanja u Tehničkoj školi u Karakaju, pretvorenoj u lipnju '92 u logor u kojem su Srbi držali oko 750 muškaraca iz okolnih bošnjačkih sela. Govorio je o ubojstvima čiji je bio očevidac i o likvidaciji 180 ljudi u školi. Uz objašnjenje da ide u razmjenu, svjedok je prvo prebačen u selo Pilice, gdje su mu ubijeni otac i brat, a potom s još 63 osobe kamionom u »Gerinu klaonicu«. Tu su razdvojeni su u dvije prostorije i naređeno im je da se okrenu licem prema zidu a potom su rafalima pokošeni s leđa. Svjedok je pao zajedno s ostalima iako nije pogođen, a nakon što je čuo da kamion odlazi, iskrao se i danima se potom kroz šumu probijao do slobodnog teritorija.</p>
<p>Milošević je u protuispitivanju tvrdio da to što je svjedok ispričao »nije moguće« inzistirajući na detaljima kao što su 64 čovjeka na jednom kamionu ili 30 pobijenih u maloj prostoriji.</p>
<p>Predsjedavajući sudac Richard May opomenuo ga je da je »riječ o masakru stotina ljudi i da nije važno je su li išli u kamionu od dvije ili tri tone«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Simatović u Haagu izjavio da se ne osjeća krivim</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 2. lipnja </p>
<p> - Franko Simatović Frenki, bivši načelnik obavještajne uprave Službe državne sigurnosti Srbije i zapovjednik »Crvenih beretki«, u ponedjeljak je na prvom izvođenju pred sud u Haagu (ICTY) rekao da se ne osjeća krivim prema optužnici koja ga tereti za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p> »Časni sude, ne osjećam se krivim«, ponavljao je Simatović (53) nakon upita suca O-Gon Kwona o svakoj od pet točaka optužnice.</p>
<p>Optužnica ga u četiri točke tereti za djela progona na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubojstva, deportacije i nehumane akte kao zločine protiv čovječnosti, te u jednoj točki za ubojstva kao kršenja ratnog prava i običaja, počinjena od travnja 1991. do prosinca 1995. godine. </p>
<p> Simatovića je Haški sud optužio 1. svibnja ove godine, zajedno s dugogodišnjim načelnikom državne sigurnosti (SDB) Jovicom Stanišićem, čije je izručenje odgođeno zbog kirurškog zahvata u Beogradu. Obojica su uhićena 13. svibnja nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, a Simatović je u Haag izručen prošloga petka.</p>
<p> Simatović i Stanišić su među petnaestoricom sudionika »zajedničkog zločinačkog pothvata«, na čelu s bivšim predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio nasilno i trajno preseljenje nesrba, uglavnom Hrvata te bosanskih Muslimana i Hrvata s velikih područja Hrvatske i BiH radi stvaranja nove države pod dominacijom Srba.</p>
<p> Niz svjedoka »insidera« na haškom suđenju Miloševiću, označili su Franka Simatovića kao ključnog Miloševićeva operativca u vođenju pobune Srba u Kninskoj krajini, dok je Stanišić takvu ulogu imao u istočnoj Slavoniji. Milošević je redovito nastojao ostaviti dojam neupućenoga u tajne operacije te dvojice svojih pobočnika, krivo izgovarajući prezime Frenkija kao »Simatković«. </p>
<p> Simatović i Stanišić »sudjelovali su u formiranju, financiranju i opskrbi specijalnih jedinica SDB-a i usmjeravali su članove i agente SDB-a koji su sudjelovali u zločinima«, navodi optužnica.</p>
<p> Također ih se tereti da su »osiguravali oružje, sredstva, obuku, logističku i drugu podršku posebnim postrojbama SDB-a Srbije koji su počinili zločine u Hrvatskoj i BiH«.</p>
<p> U optužnici se navodi da je od svibnja 1991. godine SDB ustanovila ili pomogla formiranje tajnih postrojbi čiji je cilj bio izvođenje specijalnih vojnih akcija na teritoriju Hrvatske i BiH.</p>
<p> U te postrojbe spadale su »Crvene beretke« SDB-a, čiji je prvi zapovjednik bio Simatović, »Tigrovi« Željka Ražnatovića Arkana, Martićeva milicija, srpska milicija u istočnoj Slavoniji te jedinice za specijalne i antiterorističke operacije.</p>
<p> Simatovića i Stanišića tereti se za ubojstvo 255 civila iz Vukovarske bolnice, za pokolj u Škabrnji, te za ubojstva više stotina civila u selima Dubici, Cerovljanima i Baćinu kod Hrvatske Kostajnice, te u Saborskom, Poljanku, Lipovači i Vukovićima 1991. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bush i Chirac u Evianu izglađuju međusobne razlike</p>
<p>Bush poziva europske kolege da učine svoja gospodarstva fleksibilnijima, uklone trgovinske barijere, prestanu sa subvencijama poljoprivrednicima te da se prestanu suprotstavljati genetski modificiranoj hrani / »Skupina G8 izrazit će svoje uvjerenje u mogućnost gospodarskog oporavka u svjetlu pada cijena nafte i okončanja neizvjesnosti«, izjavio je jedan diplomat, osvrnuvši se dijelomi na neizvjesnost koja je prethodila ratu u Iraku</p>
<p>EVIAN, 2. lipnja</p>
<p> - Šefovi država i vlada zemalja članica skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije (G8), koji su se od nedjelje okupili u Evianu, nastavili su u ponedjeljak ujutro s radom raspravom posvećenom prije svega gospodarskim pitanjima.</p>
<p>Pod predsjedanjem francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, predsjednici SAD-a i Rusije George W. Bush i Vladimir Putin, premijeri Velike Britanije Tony Blair, Japana Junichiro Koizumi, Italije Silvio Berlusconi, Kanade Jean Chretien i njemački kancelar Gerhard Schröder su razgovarali o razvoju i o Africi. Tema razgovora bio je i gospodarski rast i načini da ga se postigne u trenutku kada SAD-u i Njemačkoj prijeti deflacija, Europa je pogođena recesijom, a Japan ne uspijeva izbjeći ekonomsku iscrpljenost.</p>
<p>Bush poziva svoje europske kolege da učine svoja gospodarstva fleksibilnijima, uklone trgovinske barijere, prestanu sa subvencijama poljoprivrednicima te da se prestanu suprotstavljati genetski modificiranoj hrani. Svjetsko čelnici će razgovarati i Srednjem istoku i naporima za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Bush je došao u Evian s inicijativom presretanja ilegalne trgovine oružjem na moru i u zraku a od svojih partnera će zatražiti da izvrše veći pritisak na Iran i Sjevernu Koreju da prekinu svoje nuklearne programe.</p>
<p>Čelnici skupine G8 na iskazat će povjerenje u gospodarski oporavak, no ne spremaju se objaviti posebnu izjavu o valutama, izjavio je jedan izaslanik skupine G8. »Ne planira se posebna izjava o valutama«, kazao je izaslanik koji je želio ostati neimenovan. »Skupina G8 izrazit će svoje uvjerenje u mogućnost gospodarskog oporavka u svjetlu pada cijena nafte i okončanja neizvjesnosti«, izjavio je taj delegat, osvrnuvši se dijelom na neizvjesnost koja je prethodila ratu u Iraku. Čelnici prvotno nisu planirali dotaknuti problem pada američkog dolara na rekordno niske razine u odnosu na euro, no na kraju su odlučili raspraviti to pitanje zbog zahtjeva s europske strane, doznaje se od izaslanika. </p>
<p>Talijanski premijer Silvio Berlusconi na otvaranju samita je izjavio da će se zbog opasnosti od stagnacije, ili nečeg još goreg, koja prijeti nekim gospodarstvima zemalja G8, među kojima njemačkom, japanskom i talijanskom, tijekom današnjih razgovora pozabaviti valutama. »Imat ćemo dosta posla s tim pitanjima«, kazao je on.</p>
<p>Drugog dana summita skupine G8 u Evianu, svjetski čelnici uz redovne održavaju i niz bilateralnih sastanaka, a posebnu je pažnju medija privukao sastanak američkog i francuskog predsjednika, Georgea W. Busha i Jacquesa Chiraca.</p>
<p>Chirac je izrazio »svoje najiskrenije želje« u uspjeh sastanka koji će Bush u utorak u Egiptu održati s arapskim čelnicima, te sastanka u srijedu u Jordanu gdje će o novom mirovnom planu za Srednji istok Bush razgovarati s izraelskim premijerom Arielom Sharonom i palestinskim premijerom Mahmudom Abbasom. »Znam da će to biti težak proces, i razumijem da moramo raditi s našim saveznicima, poput Francuske, kako bi taj proces završio uspješno«, rekao je Bush. Chirac je sa svoje strane kazao kako vlade zemalja G8 u potpunosti podržavaju novi mirovni plan za Srednji istok. »Naša podrška, podrška Francuske ali i EU i Rusije akcijama koje poduzima američki predsjednik je bez rezerve«, istaknuo je Chirac. Dvojica čelnika vidno su nastojala ostaviti dojam o ponovno uspostavljenim dobrim odnosima nakon što su oni bili narušeni neslaganjima oko rata u Iraku. </p>
<p>Američki je predsjednik novinarima kazao kako je odlučan u tome da okonča izraelsko-palestinsko nasilje i da ostvari viziju »dviju država koje u miru žive jedna pored druge«. On je također istaknuo da sve strane u sukobu moraju pokazati »odgovornost kako bi se postigao mir«.</p>
<p>Bush će zbog summita u Egiptu otputovati iz Eviana prije kraja summita G8. Što se tiče Iraka, pitanja oko kojeg je posljednjih mjeseci došlo do nesuglasica između SAD i Francuske koja je predvodila »mirovni kamp« unutar UN-a, čini se da je Chirac promijenio stajalište.</p>
<p>»Imamo solidnu osnovu koja odgovara rezoluciji 1483« UN-a, rekao je francuski predsjednik odgovarajući na pitanje o mogućnostima da Pariz i Washington zajedno djeluju u Iraku. Rezolucija 1483 usvojena jednoglasno 22. svibnja u Vijeću sigurnosti UN-a, ukinula je nakon 13 godina međunarodne sankcije Iraku.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush i britanski premijer Tony Blair dugo su u ponedjeljak u četiri oka razgovarali, a u središtu njihova razgovora bio je Irak te situacija na Srednjem istoku. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Amerikanci odustaju od sveiračke konferencije</p>
<p>Bez obzira na to kad će Iračani dobiti svoju vladu, mnogi ozbiljni promatrači smatraju da ona neće biti u skladu s nadama i težnjama većine Iračana</p>
<p>ANKARA, 2. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke okupacijske vlasti u Iraku razmatraju mogućnost odustajanja od održavanja sveiračke konferencije kao prvog koraka prema uspostavi nove iračke prijelazne vlade. Razlog za to su dva ranija neuspjela pokušaja okupljanja i izmirenja vrlo šarolike iračke oporbe, održana u režiji Washingtona. Opće je uvjerenje da su ti skupovi samo produbili, a ne razriješili međusobna trvenja između etničkih, plemenskih, vjerskih i drugih skupina. </p>
<p>Ni novi politički scenarij ne sadrži točno utvrđen plan uspostave prve iračke prijelazne vlade nakon nasilnog obaranja režima Saddama Husseina. Prijelazna bi vlada mogla biti u najboljem slučaju formirana za nekoliko tjedana, a možda tek za šest do sedam mjeseci. No, bez obzira na to kad će Iračani dobiti svoju vladu, mnogi ozbiljni promatrači ovdašnjih prilika smatraju da ona neće biti u skladu s nadama i težnjama većine Iračana. </p>
<p>Amerikanci su kao alternativu sveiračkoj konferenciji ponudili uspostavu političkog savjeta koji bi imao oko 30 članova, a bio bi na čelu prijelazne bagdadske vlade. Prema prvim saznanjima, u savjetu bi se nalazili predstavnici različitih dijelova iračkog pučanstva koji bi se postavili nakon širokih konzultacija. Kako bi se i po kojem principu izabrali članovi tog tijela, nije poznato. No, ono što se pouzdano zna, to je da bi se u njemu nalazili samo provjereni prijatelji SAD-a.</p>
<p>Sad se sa zamjetnim zanimanjem, ali i nervozom, iščekuje kakvo će biti reagiranje većinskog arapskog pučanstva, naročito visokih stranačkih i vjerskih dužnosnika šijita i sunita. Postoje opravdane pretpostavke da te dvije skupine neće, kao ni i ranije, pristati na nametanje washingtonske volje glede buduće obnove i izgradnje, te političkog i državno-pravnog ustroja zemlje. </p>
<p>Uz zahvalnost Amerikancima što su ih operacijom »Iračka sloboda« izbavili Saddamovog tiranskog režima, svi viđeniji šijiti i suniti zahtijevaju neodgodiv odlazak okupacijskih snaga i prepuštanje sudbine zemlje u ruke iračkog naroda. </p>
<p>Neki odgovori na iračke bojazni mogli bi se dobiti na marginama summita čelnika industrijskih najrazvijenijih zemalja svijeta G8. Svakodnevni incidenti, uključujući i najnovije ranjavanje dvojice američkih vojnika i ubojstvo dvojice Iračana, samo su nova potvrda da je okupacija Iraka vrlo složen i skup zalogaj, čak i za velesilu poput SAD. Tvrdi se da su Amerikanci u Iraku izgubili znatno više vojnika u uvjetima relativnog iračkog mira, nego u ratu. </p>
<p>Nakon najnovijih, istina ne konačnih saznanja, da Saddamov režim nije proizvodio oružje masovnog uništenja još od 1991., američki predsjednik George W. Bush morat će, najvjerojatnije, podijeliti iračku odgovornost sa dojučerašnjim ruskim, francuskim, njemačkim i drugim zapadnim protivnicima svoje čvrstorukaške iračke politike, ali i Ujedinjenim narodima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Glavnu riječ u pravosuđu BiH još uvijek vode kadrovi iz komunizma</p>
<p>SARAJEVO, 2. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izjava Jana Erika Ojea, predsjednika Visokih sudskih i tužiteljskih vijeća (VSTV) BiH, o tome da su 90 posto sudaca i tužitelja u bivšoj Jugoslaviji bili članovi Saveza komunista, te da su se imenovanja u pravosuđu obavljala na osnovi političke podobnosti izazvala je burne reakcije i prosvjede u bosansko-hercegovačkim pravnim krugovima. Ali, čini se, potaknula je i neka ozbiljna promišljanja o potrebi da se u okviru reforme pravosudnog sustava u BiH provede i neka vrsta »čišćenja« među sudcima i tužiteljima, naravno onima koji su se ogriješili o ljudska prava i profesionalne standarde!</p>
<p>»Istraživanja su pokazala da su skoro 90 posto sudaca i tužitelja u bivšoj Jugoslaviji bili članovi Komunističke partije. To otkriva da su se imenovanja tada vršila na temelju političke podobnosti, a ne stručnosti. Stručnost je bila tek na trećem mjestu kriterija za imenovanja u sudbenoj vlasti bivše Jugoslavije. </p>
<p>Temeljna zadaća Visokih sudskih i tužiteljskih vijeća BiH je eliminirati takav način imenovanja, kazao je Oja tijekom savjetovanja o reformi kaznenog zakonodavstva u BiH, izazvavši negodovanje među više stotina pravosudnih djelatnika koji su nazočili skupu.</p>
<p>I takva je reakcija potvrdila navode uglednog švedskoga suca, ali i procjene po kojima glavnu riječ u pravosuđu BiH još uvijek vode kadrovi iz komunizma. »Tragedija današnje BiH je ta što dio tih sudaca i tužitelja i dalje radi svoj posao. Lustraciju je u sudbenoj vlasti nužno provesti ako se želi ljudska prava u BiH štititi po europskim standardima«, piše sarajevski Dnevni avaz, podsjećajući da su zakon o lustraciji donijele su gotovo sve države bivšeg istočnog bloka, te da je ovih dana i Skupština Srbije usvojila Zakon kojim se zabranjuje obavljanje dužnosti u pravosuđu svima koji su se od 1976. ogriješili o ljudska prava. Tvrdi se i da su svojedobne promjene i »čišćenje« u hrvatskom pravosuđu bile jedan od rijetkih Tuđmanovih poteza koje Zapad nije kritizirao. </p>
<p>»No, u BiH se o lustraciji čak i ne raspravlja, premda je najveći broj prijeratnih djelatnika sudske vlasti bio u partiji koja je sinonim za totalitarni režim, a zna se da su takvim režimima ljudska prava bila posljednje o čemu se vodilo računa«, piše list.</p>
<p>Jan Erik Oja, podsjećanjem na način izbora sudaca i tužitelja u komunističkom razdoblju zapravo je želio napraviti usporedbu s onim što se u budućnosti ne bi trebalo događati, jer su upravo visoka sudska i tužiteljska vijeća, čiji je predsjednik, odgovorna za izbor sudaca i tužitelja na cijelom teritoriju BiH. »Jedan od razloga za uspostavu VSTV bio je eliminiranje političkog utjecaja na sudstvo i siguran sam da će suci i tužitelji koje mi imenujemo imati puni integritet oduprijeti se političkim pritiscima«, kazao je jednom prilikom.</p>
<p>No, čini se kako je Oja najnovijom izjavom dotaknuo jedan od najosjetljivijih problema u bosansko-hercegovačkom pravosuđu. BiH se, dosta teško oslobađa naslijeđa komunizma, a stalno poticanje jugonostalgičarskih emocija u javnosti frustriranoj slabim tempom reformi i lošom ekonomskom situacijom, često je tek krinka da bi pojedinci zaštitili svoje pozicije.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Tekst treba najprije razumjeti da bi ga se moglo kritizirati </p>
<p>U Vjesniku od 29. svibnja gospodin Jakov Gumzej osvrnuo se u rubrici Stajališta na moj prijašnji tekst o odnosu naših stranaka s Crkvom i obratno.</p>
<p> Tvrdio sam da Crkvi kao i drugim vjerama nije mjesto u politici, što gospodin Gumzej poriče tvrdnjom da je «Crkvi mjesto u politici iz moralnih i vjerskih razloga«. Gospodin Gumzej mora znati da se «pod riječju politika misli na borbu za moć, a odatle na pravo upravljanje društvom i državom. Moć je prilika da se ostvari volja političke vlasti« (Christofer Frey). Političari su se pri tome do demokracije redovno služili silom u borbi za vlast, što je kvarilo religije koje su se upustile u politiku.</p>
<p> Isus nije, kao što sam izložio, imao takvu namjeru kad je poslao svoje učenike. Kršćanstvu Isus nije dao političke recepte, već da uči ljude da su Božja djeca, te da se i u politici vode Božjim moralnim zakonima. Crkva mora biti kritična prema zlu u društvu, ali to ne znači da se ona bavi politikom. Politikom i političkom kritikom se bavi samo netko tko hoće vlast, a to su kod nas redovno političke stranke. Zato je kritika gospodina Gumzeja otišla u prazno, jer nije razlikovao definiciju politike pa je i sve religije u pitanju politike sveo na jedan nazivnik, ni htijući ustanoviti postoje li vjere koje imaju vlast ili bi je rado preuzele pa makar u obliku političkog mentorstva.</p>
<p>Mr. LUKA VUCO Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Zagrebu je teško naći slobodnu hotelsku sobu</p>
<p>U Vjesniku od 22. svibnja, u članku pod nazivom »Predsjednik TZ mora biti iz turizma i s najviše 40 godina«, stoji izjava Ivana Pukšara, predsjednika UHPA-e, koja nas je zaista razočarala. </p>
<p>Već uvodna rečenica »temeljita čistka« podsjeća na neka bivša vremena, a svi daljnji navodi gospodina Pukšara govore o, za nas, iznenađujućoj neupućenosti. Kaže se da je tragično da je za Uskrs u Zagrebu bilo registrirano devet posjetitelja, a točno je da je za Uskrs u Zagrebu boravilo 2.627 posjetitelja koji su od 18. do 21. travnja imali 6.736 plaćenih noćenja. </p>
<p>Još je žalosnije da gospodin Pukšar kao predsjednik strukovne Udruge hrvatskih putničkih agencija ne zna da bi turističku ponudu trebali kreirati i nuditi na prodaju turoperatori, turističke agencije i hotelijeri, a da turističke zajednice to samo potpomažu i promiču jer kao neprofitne organizacije one ne smiju i ne mogu stvarati i prodavati. </p>
<p>Na kraju, Zagreb po Pukšaru turistički propada, a u gradu je teško naći slobodnu hotelsku sobu, dok ispred Katedrale svakoga dana stoje mnogi turistički autobusi dovozeći turiste u obilazak grada.</p>
<p>MARIO ZMAJEVIĆ direktor ureda TZ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Izgradnja stanova POS-a na mjestu bivše farme u Sesvetama projekt je za budućnost naše djece </p>
<p>Stambeno pitanje, uz zaposlenje, temeljno je životno pitanje svakoga mladog čovjeka nakon završetka školovanja. I dok je zaposlenje za mlade, posebice visokoobrazovane ljude još koliko-toliko rješiv problem, dolazak do vlastitog stana u mnogim slučajevima prelazi u sfere znanstvene fantastike.</p>
<p> To se naročito odnosi na razdoblje s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je, zbog male ponude stanova na tržištu (znači i visokih cijena) te visokih kamatnih stopa bilo uistinu teško riješiti taj egzistencijalni problem. Naime, broj novoizgrađenih stanova u višestambenim objektima tijekom toga razdoblja pao je na mizernih 1000 stanova. Pritom treba podsjetiti da je osamdesetih godina prošlog stoljeća broj novoizgrađenih stanova dosegao iz ove perspektive nevjerojatnih 12.000 stanova godišnje! </p>
<p> Stanogradnja, kao djelatnost, iznimno je važna za gospodarstvo u cijelosti i može dati snažan zamah ekonomskom napretku Hrvatske. Uz to što izravno zapošljava ljude pri samoj gradnji, povezana je i s mnogim drugim granama privrede, kojima donosi profit i razvoj. Tu posebno mislim na obrtnike, koji su na svojoj koži, padom prometa, osjetili smanjenje izgradnje. Recesija u stanogradnji sigurno je uzela danak i u propasti dobrog dijela drvoprerađivačke industrije i tvornica namještaja, pogotovo u svjetlu precijenjenosti domaće valute, koja je oslabila izvoznu konkurentnost. Tako je Hrvatska postala izvoznik jeftinih sirovina umjesto da prodaje skupe gotove proizvode, koje sada i sama mora uvoziti.</p>
<p> Iz svih gore navedenih razloga ne razumijem veliki broj mojih sugrađana koji se protive izgradnji stanova POS-a na mjestu bivše Svinjogojske farme u Sesvetama. Upravo mi je neshvatljivo da ti ljudi rade protiv vlastitih interesa i budućnosti svoje djece. Svesrdno se nadam što skorijem donošenju GUP-a kako bi taj sigurno kvalitetni projekt što prije mogao zaživjeti. </p>
<p> Stoga na kraju, pozdravljam POS, projekt Vlade i Čačićeva Ministarstva te mjeru suvremene državne intervencije.</p>
<p>MOMIR PEH, dipl. oec., Sesvete</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Koji su uzroci »štrajka« ustavnih sudaca </p>
<p>Administracija SAD-a, opijena brutalnim kolonijalnim zahvatom u Iraku, nepravedno i nelegalno postavlja ultimativne zahtjeve mnogim zemljama, pa i Hrvatskoj, da ugovorno odustanu od izručivanja američkih građana pravdi, tj. međunarodnom kaznenom sudu. Istodobno se insistira na podvrgavanju drugih međunarodnoj pravdi.</p>
<p> Hrvatski nadležni organi našli su se tako u procijepu, pogotovo nakon upozorenja EU da se treba oduprijeti američkim ucjenama, ako se želi osigurati nesmetani pristup u tu zajednicu. Taj procijep bilo bi mnogo lakše prebroditi kada Ustavni sud RH uporno ne bi odbijao donijeti odluku o protuustavnosti Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. Kao što se sjećamo, Ivan Gabelica, predsjednik HČSP-a, još je tijekom prošlog saborskog saziva zatražio preispitivanje ustavnosti navedenog ustavnog zakona, a prije dvije godine mu se priključilo 60-ak sadašnjih saborskih zastupnika: svi oni ukazuju i na odredbe čl. 9 našeg Ustava koje glase: »Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz RH niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi.«</p>
<p> Opisana kontradikcija između Ustava i Ustavnog zakona vidljiva je i u neukoj osobi, pa se postavlja pitanje uzroka »štrajku« ustavnih sudaca. Taj sud inače ima praksu promptnog odbijanja upućenih mu zahtjeva, čim osjeti i najmanju mogućnost za opravdanost takvog stava. Njegova dugotrajna šutnja prema tome znači u pravilu opravdanost zahtjeva, u kojem slučaju se ustavni suci utječu pasivnom stavu odnosno »bijelom štrajku«.</p>
<p> Neću se upuštati u sve moguće razloge takvog sudačkog ponašanja, kao što su politički pritisak, korupcija, strah i nesposobnost, ali Sabor bi trebao upotrijebiti svu svoju vlast da se s takvom praksom prekine. </p>
<p>ŽELJKO FERIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Gavranu jedinstvena zatvorska kazna od pet godina</p>
<p>Bogdan je osuđen na dvije godine i šest mjeseci, Đuričić i Šolaja na po dvije godine, Sušić godinu i šest mjeseci, a Tanja Durbić na osam mjeseci zatvora </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Igor Gavran (32) osuđen je u ponedjeljak na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno na jedinstvenu kaznu zatvora od pet godina zbog udruživanja radi preprodaje droge te nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva. Gavran je bio optužen da se zajedno sa Branimirom Bogdanom (26) Brankom Šolajom (42), i Draženom Soldanom (28) udružio radi preprodaje, uglavnom sintetske, droge, te da je u tu svrhu nabavio oko 10 kilograma amfetamina, koji su bili uskladišteni kod Bogdanovog susjeda, zatim oko 460 tableta XTC-a, hašiš i heroin. Kod Gavrana je policija također pronašla pištolj »makarov«, automat »Zagi«, jedan kalašnjikov i više ručnih bombi i streljivo. Vijeće, koji je predsjedao sudac Miroslav Šovanj, ocijenilo je, međutim, da premda postoji djelo udruživanja radi preprodaje, nije riječ o udruzi »međusobno jednakih«, već je riječ o jednoj osobi koja je organizirala mrežu daljnjih preprodavača. Tako je vijeće Bogdana i Šolaju, proglasilo krivima, ali samo kao Gavranove »radnike«, a ne kao ravnopravne partnere, dok je Soldan u tom pogledu oslobođen optužbi. Ovakva kvalifikacija mogla se i očekivati s obzirom na iskaze koje je u obrani dalo više optuženika. Naime oni su tvrdili da im je Gavran često i protiv njihove želje »uvaljivao« drogu i primoravao ih da je prodaju za njega. Bogdan je zbog preprodaje osuđen na dvije i pol godine zatvora, a Šolaja na dvije godine. Odlukom vijeća nepravomoćno su u ponedjeljak, osim Soldana, kojeg se teretilo i za udruživanje, oslobođeni optuženi za preprodaju - Robert Voća (33), Dragan Čurić (23) i Tomislav Lukačić (45), dok je to isto djelo dokazano Tomislavu Đuričiću (34), koji je osuđen na dvije godine, Sanelu Sušiću (24), koji je osuđen na jednu i pol godinu, te Gavranovoj djevojci Tanji Durbić (30), koja je osuđena na osam mjeseci zatvora. Vijeće je također produljilo pritvor Gavranu, dok je pritvor Bogdanu i Šolaji ukinut.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Degradiran sam jer sam radio svoj posao« </p>
<p>Neprilike za tužitelja počele su nakon što je Ministarstvu vanskih poslova prijavio da je blagajnica, »uz blagoslov« generalnog konzula, uvezla automobil, a da nije platila carinu </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Ante Barbir, konzul savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova RH i mentor mnogim sadašnjim konzularnim službenicima, u ponedjeljak je na zagrebačkom Općinskom sudu morao i sudski dokazivati ono što je u svim dokumentima i sudskim odlukama već ranije zapisano.</p>
<p>Barbir je u tužbi o kojoj se sada odlučuje na zagrebačkom sudu zatražio zadovoljštinu, pošto ga je generalni konzul u Trstu Vjekoslav Tomašić, početkom 2001. godine, prvo ocijenio ocjenom »vrlo uspješan« , da bi potom ta ista laskava ocjenaa bila pretvorena u neprolazno- prolaznu ocjenu.</p>
<p> Tako je nastala tužba za klevetu, a tužitelj vjeruje da je loša karakteristika samo odmazda na to što je Barbir tužitelj, Ministarstvu vanskih poslova prijavio ono što mu je dužnost - da je blagajnica Generalnog konzulata u Trstu uvezla automobil, a da nije platila carinu.</p>
<p>»Discipliniranje« neposlušnog nakon ove prijave išlo je zatim vrlo brzo: Ante Barbir je »po potrebi službe« s mjesta voditelja konzularnih poslova u Trstu premješten u u Zagreb i degradiran. Dva svjedoka koji su na raspravi u ponedjeljak svjedočili, porekli su sve ono za što bi Ante Barbir, mogao biti eventualno premješten. </p>
<p>Tajnica Generalnog konzula Ingrid Dragojević radila je u Generalnom konzulatu u Trstu od 1995. do konca rujna 2001. Antu Barbira je ocijenila kao vrhunskog profesionalca, koji je mnogo truda i stručnih sposobnosti ulagao ne bi li unaprijedio konzularne poslove. Bio je korektan sa strankama, a zna se i da je bio mentor nekolicini budućih konzularnih službenika dok je radio u konzulatu u Milanu, a sa sobom je iz Milana donio i softver koji je služio kao uputa za rad sa strankama. </p>
<p>Na neka pitanja o eventualnim sukobma s nekim osobama iz konzulata ili iz vana bivša tajnica je rezolutno odgovorila da za priče o sukobima nije bilo vremena. Konzularna služba radila je mnogo, često i preko radnog vremena, a za zalaganje su dobivali i usmene i pismene pohvale.</p>
<p>Drugi svjedok Feručo Kapović, administrativni službenik u tršćanskom Generalnom konzulatu okarakterizirao je Antu Barbira kao stručnjaka u poslu, a na pitanje odvjetnika obrane zna li za sukobe, odgovorio je isto kao i svjedokinja, da za priče o svađama nije bilo vremena. U dvije godine odjel konzularnih poslova obradio je oko deset tisuća poslova sa strankama i drugih poslova. Barbir je, po njegovu svjedočenju, uveo i normalno naplaćivanje konzularnih taksi, što se, do njegova dolaska u Trst nije radilo. Pitanje obrane odnosilo se i na jedan događaj kada je neki trgovac oružjem na telefon pozvao Barbira, urgirajući da Barbir nazove slovenski konzulat i zauzme se za hitno dobivanje vize za nekog kolumbijskog državljanina. Svjedok je opisao događaj i izjavio da se Barbir tome energično osprotivio, jer bi to bilo kršenje zakona i propisa.</p>
<p>Sudu se u ponedjeljak nisu javila i dva svjedoka obrane, Mate Điković i Renato Radić. Prvi je izjavio da ne želi svjedočiti, jer nije kvalificiran ocjenjivati rad Ante Barbira, a drugi je poslao ispričnicu u kojoj govori da ne može doći svjedočiti, »jer ima zakazan sastanak kod stomatologa, a u taj dan mu pada i termin za servis automobila«!</p>
<p>Ante Barbir je u međuvremenu između dva ročišta. dobio još jednu opresudu u svoju korist. Upravni sud poništio je rješenje Ministarstva vanjskih poslova, jer je Ministarstvo prekršilo zakon na štetu Barbira. Ne uvažava se stav Odjela za kadrovske poslove da je Barbir premješten iz Trsta po »potrebi službe«, a da je razlog je njegova bolest.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»S malo političke volje moglo se naći i bolje rješenje«</p>
<p>Na ročištu 23. lipnja Miroslav Kutle će iznijeti svoju obranu</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Svjedočenjem Chrisa Bojanovića, bivšeg predsjednika Uprave »Tiska«, u ponedjeljak je završio dokazni postupak u suđenju Miroslavu Kutli i jedanaestorici optuženima za malverzacije u poduzeću »Tisak« teške 47 milijuna kuna. </p>
<p>Bojanović je rekao da nije bilo potrebe za stečajem u tom najvećem hrvatskom novinskom distributere, pojasnivši: »Ako se izuzmu dugovi prema bankama koje smo namjeravali rekonstruirati, ostala potraživanja nisu bila ništa posebno u normalnom poslovanju«.</p>
<p>Bojanović je ukratko izložio plan koji je imao za izvlačenje »Tiska« iz dugova. Namjera je bila da se dug koji su banke imale putem akceptnih naloga pretvori u njihovo vlasništvo nad dionicama. Dug prema Tvornici duhana Rovinj i novinskim izdavačima potom bi se normalno otplatio. </p>
<p>Bojanović tvrdi da bi se »Tisak« na taj način oporavio za pet godina, kada bi njegova tržišna vrijednost iznosila između milijardu i pol i dvije milijarde kuna. </p>
<p>»Ne znam zašto taj plan nije ostvaren. Čini mi se da nije bilo pretjerane političke volje iako su banke dale svoj pristanak«, rekao je bivši čelni čovjek »Tiska«.</p>
<p>Bojanović smatra da je veliki problem bila činjenica da je Miroslav Kutle suvlasnik, što nije odgovaralo tadašnjim političkim strukturama (na vlasti je još bio HDZ op.a.), a tvrdi i da mu je tadašnji veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj rekao da Kutle mora izaći iz »Tiska« i završiti u zatvoru.</p>
<p>Chris Bojanović iznio je i podatak da su strane kompanije imale namjeru kupiti »Tisak«, posebno spominjući jednu francusku tvrtku. Kada je bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak u novinama izjavio »neće stranci kupiti najvećeg novinskog distributera«, Francuzima nije ostalo ništa osim povlačenja.</p>
<p>Sutkinja Koraljka Bumči sljedeću je raspravu zakazala za 23. lipnja, kada će Miroslav Kutle iznijeti svoju obranu. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kasalo za optužbu doznao tek iz sudskog poziva </p>
<p>Tužiteljstvo je za Kasala predložilo zatvorsku kaznu u trajanju od sedam mjeseci, odnosno dvije godine uvjetno</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja </p>
<p> - Na Općinskom je sudu u ponedjeljak nastavljeno suđenje Vladi Kasalu (41), bivšem nogometašu Dinama, okrivljenom za krivotvorenje isprava, prilikom čega je svoj iskaz dao Vlado Kobeščak, bivši direktor tvrtke Zadar-komerc.</p>
<p>Kasala optužni prijedlog tereti da je u razdoblju od 26. lipnja do 9. srpnja 1999. upravljao osobnim automobilom »fiat bravo« plave boje na koji je montirao nepripadajuće probne registarske oznake ZG 639-59, sve dok ga nije zaustavila policija i oduzela mu vozilo.</p>
<p>Naime, tužiteljstvo tvrdi da je Kasalo znao za lažne oznake, budući su u polici osiguranja od automobilske odgovornosti »Veritas osiguranja« i na potvrdi o izdavanju pokusnih pločica bili upisani podaci da su za »fiat« izdane probne oznake ZG 639-30, koje su vrijedile do 9. srpnja, a sve papire Kasalo je tijekom svibnja dobio od Branimira Pripuza. </p>
<p>Kaznu zatvora tužiteljstvo je predložilo u trajanju od sedam mjeseci odnosno dvije godine uvjetno.</p>
<p>Svjedok Vlado Kobeščak ispričao je da je Kasalu dao potvrdu o primopredaji vozila, koje je imalo i probne tablice, te da će pokušati provjeriti je li zaveden broj tih prvih probnih tablica izdanih za sporno vozilo. Naime, njegova bivša tvrtka Zadar-komerc pred više od godinu dana otišla je u stečaj.</p>
<p>Kasalo je na jednom od prethodnih ročišta u svojoj obrani rekao da mu je »fiat« posudio Pripuz. a on ga je pak dobio od automehaničara Igora Černija i oni su mu rekli da ode u »Mariva auto« po tablice. </p>
<p>Kasalo je tada istaknuo da nije znao zašto ga je policija zaustavila sve do sudskog postupka. A kada je upitao Pripuza i Černija znaju li u čemu je problem s tablicama, rekli su mu da je pogriješila žena koja je ukucavala oznake.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ovisnik naručivao sve što se može preprodati na crno</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Zbog sumnje da su prevarili 12 trgovačkih društava, Općinskom državnom odvjetništvu podnijeta je kaznena prijava protiv trojice hrvatskih državljana starih 47, 45 i 29 godina te protiv jedne nepoznate ženske osobe, kao i zbog udruživanja radi počinjenja kaznenog djela kojeg je organizirao 47-godišnji prvoosumnjičenik.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je prvoosumjičeni od srpnja do prosinca prošle godine organizirao spomenutu skupinu radi pribavljanja protupravne imovinske koristi.</p>
<p>Tako je 47-godišnjak u Trgovačkom sudu registrirao svoje trgovačko društvo, a kao vlasnika upisao je svog 29-godišnjeg kompanjona, inače registriranog ovisnika o opojnim drogama, dok je kao direktora upisao 45-godišnjaka, koji prvoosumnjičenom duguje 6.000 DEM.</p>
<p>Nakon registracije u Trgovačkom sudu, prvoosumnjičeni je za potrebe trgovačkog društva iznajmio poslovni prostor u Brajkovićevoj ulici, gdje je angažirao nepoznatu žensku osobu koja je telefonom naručivala raznu robu od drugih trgovačkih društava. Istovremeno, 29-godišnjak je, pak, kao vlasnik spornog društva pravnim osobama dostavljao preslike registracije društva, obrazac BON-2, bjanko zadužnice i mjenice, koje su trebale poslužiti kao sredstvo osiguranja plaćanja.</p>
<p>Nakon toga, prevarena društva bi dostavljala naručenu robu u unajmljeno skladište u Svetoj Klari. Varalice su uglavnom naručivali cement, računalnu opremu, prehrambene proizvode, stolariju te sve ostalo što se može preprodati na crno.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, na ovaj način prevareno je 12 trgovačkih društava, među kojima su »Tep trgovina«, »Biofarm«, »Bobis«, dok je ukupna šteta 861.088 kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nepoznati muškarac ozlijeđen na pružnom prijelazu</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak, deset minuta iza ponoći policiji je dojavljeno kako na improviziranom pješačkom prijelazu preko željezničke pruge Zagreb-Dobova kod Podsuseda leži muškarac s teškim ozljedama glave. Nakon dojave, ozlijeđeni muškarac je kolima hitne pomoći prevezen u Opću bolnicu »Sveti Duh«, a potom u KB »Sestre Milosrdnice«, gdje je utvrđeno kako je zadobio frakturu lubanje s izljevom krvi u mozak, što su liječnici okarakterizirali kao teške tjelesne ozljede opasne po život. Policija i liječnici pretpostavljaju da je ozljede zadobio u naletu vlaka, pa je u tijeku krimalistička obrada koja bi trebala utvrditi identitet nastradalog te drugih okolnosti povezanih s ovim događajem. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Naoružan nožem iz kladionice oteo 11.000 kuna</p>
<p>VINKOVCI, 2. lipnja</p>
<p> - Zasad još nepoznati počinitelj u nedjelju je oko 15,55 sati počinio razbojništvo u kladionici Sport-tip u Zvonimirovoj ulici u Vinkovcima. Kako je izvijestila policija, u to je vrijeme u kladionicu ušao maskirani muškarac koji je, prijeteći nožem, od zaposlenice Ivane Š. (23) zatražio novac. Uplašena zaposlenica pokazala mu je ladicu u kojoj se nalazi novac, pa je razbojnik zgrabio plijen i pobjegao, oštetivši vlasnika za 11.000 kuna. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Poljski Newsweek: Hrvatska je zaludila Poljake</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U posljednjem broju poljskog izdanja Newsweeka (od 1. lipnja), koji izlazi u nakladi od 390.000 primjeraka, hrvatski je turizam predstavljen na sedam strana, a posebnost je u tome što se ne radi o plaćenom, već besplatnom tekstu. </p>
<p>Pod nazivom »Poljska Republika Hrvatska« autor Krzysztof Olejnik bavi se ovdašnjom turističkom ponudom, cijenama, ali i dosadašnjim ulaganjima Poljaka u Hrvatsku. </p>
<p>U podnaslovu teksta, primjerice, stoji kako je Hrvatska zaludila Poljake više od Španjolske, Tunisa i Kanara te da se na nju više ne gleda samo kao na zemlju za odmor već i kao na državu pogodnu za investicije. </p>
<p>U drugom se pak podnaslovu ističe kako Poljaci preko poljske ambasade u Zagrebu sve češće postavljaju pitanje kako da se trajno nastane u Hrvatskoj. </p>
<p>Na stranicama se, nadalje, predstavljaju ulaganja Poljaka u hrvatski turizam pa su, među ostalim, navedena ulaganja u marinu u Povljani na Pagu vrijednu dva milijuna eura. </p>
<p>Andrzej Zarajczyk, jedan od najbogatijih Poljaka, strastveni kolekcionar slika i vlasnik nogometnog kluba Legija iz Varšave, nedavno je kupio hotel u Lovranu (planira, navodno, napraviti i marinu kraj Rijeke) , dok je Mirel Matek jedriličarski olimpijac iz Atlante kraj Orebića otvorio bazu za surfing. U vlasništvu Poljaka je, među ostalim i jedna ronilačka baza u Jezerima. </p>
<p>Kravata, obitelj Kostelić, Marko Polo, koralji i pas Dalmatinac istaknuti su kao neki od najreprezentativnijih hrvatskih »proizvoda«, a nije zaboravljeno napomenuti ni da prema istraživanju njemačkog ADAC-a Hrvatska ima najčišće more na Mediteranu. </p>
<p>U ovom nama naklonjenom tekstu (marketinške vrijednosti iznad milijun kuna) naglašava se i kako se Poljak na Jadranu ne osjeća kao drugorazredni gost. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska će ove godine i Česima biti najčešće odredište</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Hrvatska će i ove godine, po pisanju i reportažama čeških medija te procjenama turističkih stručnjaka, biti inozemno odredište broj jedan za češke turiste, koji unatoč ovogodišnjoj jeftinijoj ponudi u dalekim destinacijama ipak radije biraju »sigurniju i bližu« Hrvatsku.</p>
<p>O tome je izvijestila direktorica Hrvatske turističke zajednice u Pragu Mirjana Žilić, napominjući da je tijekom travnja i svibnja u gotovo svim češkim medijima bilo više nego ikad napisa i priloga o Hrvatskoj i njenoj turističkoj ponudi.</p>
<p> Česi se u sve većem broju odlučuju za odmor u inozemstvu, čemu je zadnjih godina, kako prenosi češki dnevnik Mlada fronta Dnes, uz jačanje nacionalne valute krune pridonijela i velika konkurencija čeških touroperatera, koji drastično snižavaju cijene. Iako se pri tome ove godine posebno jeftino nude odredišta poput Tunisa, Maroka ili Egipta, u kojima tjedan dana odmora uz putovanje zrakoplovom stoji slično kao i u Dubrovniku, ipak se očekuje da će blizina Hrvatske i mogućnost putovanja automobilom Česima biti odlučujuća kod odluke za odmor.</p>
<p>Hrvatsku je prošle godine posjetilo oko 700 tisuća čeških turista, koji su ostvarili nešto više od 4,5 milijuna noćenja, čime su zauzeli četvrto mjesto među stranim turistima. U prva tri mjeseca ove godine Čeha je u Hrvatskoj bilo dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Gavrilović prvi otkupio natječajnu dokumentaciju za prodaju PIK-a Vrbovec</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - I prije nedavno objavljenog natječaja za prodaju PIK-a Vrbovec špekuliralo se o potencijalnim kupcima najveće hrvatske mesno-prerađivačke tvrtke, jer onaj tko kupi taj PIK kontrolirat će ne samo domaće tržište mesne industrije nego i ono u regiji.</p>
<p>Kao mogući kupci PIK-a Vrbovec najčešće se spominju Agrokor, Vindija, Gavrilović, Podravka i Lijanovići, a u posljednje vrijeme kao mogući kupac se spominje i Tvornica duhana Rovinj.</p>
<p>Iz Agrokora i TDR-a službeno tvrde da nisu zainteresirani za kupnju PIK-a Vrbovec, iako se za Agrokor u PIK-u obavljala prerada mesa iz usluge za izvoz na talijansko tržište. </p>
<p>Uz više domaćih tvrtki zainteresiranih za kupnju PIK-a Vrbovec valja uzeti u obzir i mogućnost sudjelovanja na natječaju stranih tvrtki, u prvom redu onih iz Italije.</p>
<p>Gavrilović je, kako saznajemo, prvi otkupio natječajnu dokumentaciju za prodaju PIK-a Vrbovec. Od neobvezujućih ponuda važniji su, međutim, razvojni programi zainteresiranih kupaca, odnosno kakva je njihova vizija razvoja PIK-a. Stručnjaci vjeruju da bi zato bilo dobro da PIK kupi hrvatska tvrtka, jer stranci, prije svega, računaju na ulazak na hrvatsko tržište.</p>
<p>Krizni menadžment u PIK-u Vrbovec završio je postupak konsolidacije tvrtke, te se prvi put nakon više godina u PIK-u može govoriti o fazi razvoja. Prema procjenama sadašnjeg menadžmenta PIK bi novom vlasniku brzo počeo vraćati uložena sredstva, jer već sada posluje profitabilno.</p>
<p>PIK Vrbovec ima ogromne kapacitete proizvodnje, veće nego što su potrebe domaćeg tržišta. Krizni menadžment je konsolidirao tvrtku financijski, ali i poslovno. PIK ima vlastiti plan proizvodnje i povećanja prodaje. Prvi put je u toj tvrtki potpisan i kolektivni ugovor s radnicima, a formiran je i tzv. srednji menadžment, koji jamči konkurentnost u domaćoj mesnoj industriji.</p>
<p> Inače, PIK Vrbovec vlasnik je svih prestižnih licencija za izvoz na najveća svjetska tržišta, EU i SAD, te ekskluzivni dobavljač McDonald'sa u Hrvatskoj. </p>
<p>Novi vlasnik PIK-a trebao bi svakako ponuditi razvojni plan tvrtke, kao i plan plasmana PIK-ovih proizvoda na već stvoreno tržište, te ulaganje u daljnje povećanje prodaje i pojačani marketing. Time bi se maksimalno zaposlili PIK-ovi kapaciteti, koji su trenutačno dobrim dijelom neiskorišteni.</p>
<p> Novi vlasnik PIK-a svojom bi tržišnom snagom mogao diktirati uvođenje reda u mesnoj industriji, kontroli mesa i njegova porijekla, jači inspekcijski nadzor nad sirovinama i proizvodima, jer na domaćem tržištu postoje čak 282 legalne klaonice. Toliko klaonica, kažu u PIK-u, sasvim sigurno ne posluje po istim standardima. </p>
<p>Model prodaje mesnog diva iz Vrbovca, naime, ne ostavlja puno mogućnosti za malverzacije, odnosno beskonačno produljivanje rokova za prodaju. PIK Vrbovec je, naime, izdvojen iz modela prodaje Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegova je sudbina izravno u rukama Vlade, koja će odlučivati o najboljem ponuđaču.</p>
<p>Model prodaje PIK-a Vrbovec mogao bi osigurati dobre uvjete i ozbiljne ponude zainteresiranih kupaca. Neobvezujuće ponude, inače, prikuplja Hrvatski fond za privatizaciju, a rok za njihovu dostavu istječe 16. lipnja. Nakon toga slijedi druga faza, prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec (nominalne vrijednosti 556,5 milijuna kuna) u trajanju od četiri tjedna. Temeljni kapital PIK-a iznosi, inače, 558 milijuna kuna.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Podravka će distribuirati riblje konzerve zadarske Adrie</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Koprivnička Podravka u ponedjeljak je sa zadarskom tvrtkom za ulov, preradu i promet ribom Adria potpisala ugovor prema kojem je postala distributer asortimana tog proizvođača ribljih konzervi. Ugovor su potpisali predsjednici uprava Darko Marinac i Milivoj Jošić.</p>
<p>Već u ovoj godini Podravkinom distributivnom mrežom koja se, kako je rečeno, proteže od Jadranskog do Sjevernog mora distribuirat će se oko 40 milijuna Adrijinih ribljih konzervi.</p>
<p>Tvrtka Adria utemeljena je 1948. godine, ima oko 350 zaposlenika, danas je jedna od najvećih tvrtki za preradu ribe u Hrvatskoj, a fokus njezina poslovanja predstavlja proizvodnja ribljih konzervi s prepoznatljivom markom Eva, koja je na tržištu prisutna već 30 godina. </p>
<p>Osim Eva ribljih konzervi, u asortimanu Adrie su i Adria sardine, riblje paštete, smrznuta riba, te riblje konzerve marke Mardešić i druge. Nakon privatizacije u lipnju 2001, Adria je i financijski konsolidirana, a neki od najvećih europskih prerađivača slane ribe upravo su ovu tvrtku izabrali kao partnera s kojim će razviti proizvodnju i distribuciju po Europi. Adria je, također, kao jedini hrvatski riboprerađivač prisutna i na američkom tržištu.</p>
<p>Podravka uz vlastite proizvode na tržištima gdje je prisutna distribuira i asortiman drugih kompanija. Tako na hrvatskom tržištu distribuira proizvode Unilever/Eskima, Nestlea i sada Adrie, na tržište drugih zemalja bivše Jugoslavije plasira proizvode Adrie i Nestlea, a na Mađarskom tržištu proizvode Kraša i Heinza. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje o udjelu nematičnih proizvoda u ukupnom prometu Podravke, u tvrtki kažu da taj udjel iznosi oko 15 posto ukupnog prometa, što uključuje i distribuciju proizvoda Nestléa. Budući plan razvoja Podravke, napominju u toj tvrtki, temelji se na prosječnom godišnjem rastu od 10 posto, koji uključuje organski rast, akvizicije i strateška partnerstva s drugim prehrambenim kompanijama u regiji. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Proglašenje donjeg toka Neretve parkom prirode ugrozit će poljoprivrednu proizvodnju</p>
<p>DUBROVNIK, 2. lipnja</p>
<p> - Najveći dio sjednice Poglavarstva Dubrovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je bio posvećen dvjema temama vezanim uz Neretvu - postupku proglašenja parka prirode Delta Neretva i obrani od soli u Neretvi. I jedno i drugo, kako se može zaključiti iz rasprave članova Poglavarstva, ključno je za opstanak tamošnjeg poljoprivrednog stanovništva, pa će se o tome očitovati i Županijska skupština, ali i predstavnici neretvanskih gradova i općina, s kojima će o svemu biti još jednom raspravljeno na sastancima - o parku prirode već tijekom ovoga mjeseca, a o melioracijskim sustavima za navodnjavanje najkasnije do listopada ove godine. </p>
<p>Zasad je, što se tiče očitovanja o postupku proglašenja Parka prirode Delta Neretva, što ga je od Županije zatražilo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, zaključeno kako nema dvojbi kad je u pitanju zaštita prirode, ali da sadašnji prijedlog zanemaruje »očiti uzlet poljoprivredne proizvodnje u posljednjem desetljeću u dolini Neretve«.</p>
<p>Ministarstvo, naime, rekao je gradonačelnik Opuzena Oliver Prović, nije uopće vodilo računa o mišljenju lokalnog pučanstva,</p>
<p>Stoga bi taj park prirode u predloženim granicama ograničio intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju od koje živi oko 90 posto stanovništva. Najvažnije je, zaključili su nazočni načelnici i gradonačelnici, a članovi Poglavarstva ih podržali, pomiriti interese zaštite i gospodarskog razvoja toga područja. U tom je stilu usvojen i konačni zaključak prema kojem Poglavarstvo, doduše, »prima na znanje« informaciju o potrebi proglašenja Parka prirode Delta Neretva, no ne daje joj i zeleno svjetlo. Dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje zadužen je, pak, od Ministarstva zatražiti detaljni elaborat kojim su utvrđene granice Parka Prirode Delta Neretve.</p>
<p>U slučaju prijedloga plana upravljanja melioracijskim sustavima za navodnjavanje (Donja Neretva) također se može reći da je prihvaćen »djelomično«. Problem je, naime, kako se čulo, u nedostatku potrebnog novca. Bez ulaganja, upozoreno je, dogodit će se katastrofa, jer sadašnje stanje sustava za navodnjavanje ne omogućava većini korisnika dobivanje kvalitetne vode na poljoprivrednom zemljištu. Korištenje do sada izgrađenog sustava i takve vode može, naime, povećati opasnost od zaslanjenja tla, te u konačnici - potpuni gubitak poljoprivrednih površina.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Družba Adria udvostručuje količinu balastnih voda u Jadranu</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Nakon početka prve faze projekta Družba Adria u hrvatski dio Jadrana će stizati dvostruko više balastnih voda nego dosad. Lani je, naime, u Jadran ispušteno oko milijun tona balastnih voda, a tankeri koji će od sljedeće godine iz Omišlja odvoziti rusku naftu donosit će još milijun tona. To je u ponedjeljak na okruglom stolu »Janaf i zaštita okoliša« izjavila predsjednica Uprave Janafa Vesna Trnokop Tanta.</p>
<p>Kako u balastnim vodama često ima opasnih organizama koji mogu stvoriti veliku štetu ako se nepročišćeni ispuštaju u more, očekuje se da će Međunarodna pomorska organizacija (IMO) u srpnju donijeti konvenciju u kojoj će propisati mogućnosti njihovog zbrinjavanja. I Hrvatska priprema usvajanje pravilnika o balastnim vodama, najavila je Dubravka Lulić-Krivić iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>Najbolja rješenja predložit će radna skupina koju je osnovao Janaf, a konačno rješenje izabrat će najkasnije do kraja godine predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i MInistarstva pomorstva. Postoje tri mogućnosti: njihovo pročišćavanje na brodu ili kopnu te izmjena u moru, kazala je Lulić-Krivić. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza će još ove godine, sljedeći propise IMO-a, kako bi se smanjila mogućnost od izljevanja nafte ograničiti i starost tankera s jednostrukom oplatom koji će smjeti ploviti hrvatskim morem . Prvog srpnja ove godine počinje obvezno prijavljivanje i radarsko praćenje plovidbe svih tankera većih od 150 bruto registarskih tona i ostalih teretnih brodova većih od 300 bruto registarskih tona.</p>
<p>Svjesni smo da Družba Adria povećava rizik za okoliš, ali nastojat ćemo ga maksimalno smanjiti, kazala je Trnokop Tanta. </p>
<p>Vodstvo Janafa demantiralo je glasine da se podmorski krak naftovoda između Omišlja i riječke rafinerije dignuo s dna, što bi moglo dovesti do izljevanja nafte u more.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Burze: HVB porasla zbog glasina o ponudama</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Europski su blue chip indeksi i u ponedjeljak slijedili prošlotjedni trend rasta, u očekivanju sastanka odbora za monetarnu politiku Europske središnje banke u četvrtak. Pozitivan je trend odolio i slabim gospodarskim pokazateljima - padu industrijske proizvodnje i inflacije u eurozoni tijekom svibnja.</p>
<p>Najznačajniji je dobitak do poslijepodneva ostvario frankfurtski indeks DAX - porastao je 2,27 posto na 3050,25 bodova. FTSE 100 je dobio 1,53 posto dosegavši 4110,2 boda, a CAC40 je porastao 1,04 posto na 3022,95. Milanski MIB 30 je porastao nešto skromnijih 0,53 posto na 25.656 bodova, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je porastao 1,8 posto na 2357,17 bodova. </p>
<p>Newyorški su indeksi također rasli - Dow Jones Industrial Average je neposredno nakon otvaranja dobio 0,64 posto dosegavši 8906,56, a tehnološki Nasdaq Composite je sa 1610 bodova bio 0,9 posto viši nego u petak. S 500 je u prvih pola sata porastao gotovo 1 posto na 973. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 1,46 posto na 8547,17.</p>
<p>Među dobitnicima je u ponedjeljak bila njemačka banka HVB nakon što je Financial Times objavio da su ponudu za njenu domaću podružnicu Norisbank iznijeli Citigroup, HSBC i Royal Bank of Scotland. Međutim, iako je tijekom dana dionica HVB-a skočila 6,7 posto, do poslijepodneva je bila 3,3 posto viša nego u petak. Druge vodeće europske financijske grupacije također su znatno porasle. Deutsche Bank je tako skočila 5,3 posto, a osiguravatelji Allianz i Aegon 4,9 odnosno 3,7 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, proizvođač čipova Infineon dobio je 7 posto, a Philips 3,8 posto. Farmaceutske kompanije Novrtis i Roche dobile su oko 4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Rad nedjeljom: Inspekcija otkrila brojne nepravilnosti </p>
<p>Glavni državni inspektor Branko Jordanić napominje da su kontrole provedene i u velikim trgovačkim centrima no ni u jednom nisu otkrivene nezakonitosti/ Osim nedopuštenog rada nedjeljom, najčešći prekršaji su rad na crno, nepoštivanje minimalnih higijenskih uvjeta, prodaja robe kojoj je istekao rok trajanja.../ Inspektori nisu zbog utvrđenih nepravilnosti ni jednom ugostitelju ili trgovcu zabranili rad</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - »Od oko 2500 trgovaca i ugostitelja koje su u nedjelju posjetili inspektori Državnog inspektorata, nezakonitosti su otkrivene kod njih otprilike 15 posto«, kazao je za Vjesnik u ponedjeljak glavni državni inspektor Branko Jordanić. Napomenuo je da je riječ o prvim još neslužbenim podacima nedjeljne akcije kontrole zakonitosti rada trgovina i ugostiteljskih objekata nedjeljom.</p>
<p>Preliminarno je izvješće Jordanić u ponedjeljak predao premijeru Ivici Račanu, a podaci o prekršajima i prekršiteljima obrađivat će se narednih dana. </p>
<p>U povodu inicijative da se zabrani rad trgovina nedjeljom, premijer Račan je od Državnog inspektorata zatražio strogu kontrolu zakonitosti rada trgovina i drugih tvrtki koje rade nedjeljom.</p>
<p>Glavni inspektor napominje da su kontrole provedene i u velikim trgovačkim centrima poznatih imena, no ni u jednom nisu otkrivene nezakonitosti. Dodaje da inspektori nisu zbog utvrđenih nepravilnosti ni jednom ugostitelju ili trgovcu zabranili rad. </p>
<p>Osim prekoračenja radnog vremena, odnosno nedopuštenog rada nedjeljom, na što su posebno obraćali pozornost ove nedjelje, inspektori su otkrili i niz drugih kršenja propisa. Jordanić naglašava da je riječ o već dobro poznatim nepravilnostima kao što su rad na crno te nepoštivanje minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta za rad. Jordanić je kazao da su neki trgovci kažnjeni zbog neisticanje cijena robe i rokova uporabe te prodaje robe kojoj je istekao rok trajanja.</p>
<p>Prema Jordanićevim riječima, ti su prekršaji dobro poznati inspektorima te u ovoj kontroli nije otkriveno ništa neočekivano. Također, glavni inspektor tvrdi da kontrole poput ove u nedjelju, Državni inspektorat provodi već dulje vrijeme.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mladen Bajić zatražio za Canjugu najtežu kaznu</p>
<p>Odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka po zakonu je zatvoreno za javnost, a sam se postupak vodi javno</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Na sjednici Državnoodvjetničkog vijeća (DOV), 16. lipnja, odlučivat će se o zahtjevu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da se pokrene stegovni postupak i da se privremeno udalji s dužnosti Krunoslav Canjuga, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zlataru i donedavni zagrebački županijski tužitelj, doznaje Vjesnik u DOV-u. Taj Bajićev zahtjev, DOV je zaprimio u petak. Činjenica da je Bajić tražio i Canjugino privremeno udaljenje s dužnosti ukazuje na to da glavni državni odvjetnik traži od DOV-a za Canjugu najtežu kaznu, odnosno razrješenje s dužnosti. U DOV-u tvrde i to da će održati i sjednicu 10. lipnja, ali na njoj ne mogu odlučivati o Canjuginom slučaju, jer je dnevni red za tu sjednicu već zaključen.</p>
<p>Odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka po zakonu je zatvoreno za javnost, a sam se stegovni postupak vodi javno. Poznato je da je USKOK prošli tjedan uputio istražni zahtjev Županijskom sudu u Zagrebu protiv Krunoslava Canjuge i odvjetnika Mirka Batarela, koje se sumnjiči za kaznena djela davanja i primanja mita, a Canjugu i za odavanje službene tajne. Naime, Canjugu se tereti da je obavještavao Batarela o postupcima koji se vode protiv nekih Batarelovih klijenata, okrivljenih za šverc kave i još neka kaznena djela.</p>
<p> Za te »usluge«, Canjuga je navodno dobivao »protuusluge«, odnosno materijalna dobra. O svemu tome, tvrdi se, postoje i zapisi telefonskih razgovora između Canjuge i Batarela.</p>
<p>DOV bi trebao odlučiti o Canjuginu privremenom udaljenju s dužnosti dok se protiv njega ne okonča istražni, odnosno eventualno kazneni postupak.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dozvole za nošenje i držanje oružja ima 98.523 građana</p>
<p>Više od 40 posto je registriranih pištolja / Krizmanić: Pravosuđe je sporo i »nepravedno«, pa ljudi uzimaju pravdu u svoje ruke / Najviše oružja u Zagrebu i Ličko-senjskoj županiji / Bardić: Bolje da je oružje registrirano, nego neregistrirano</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U Hrvatskoj oko 200.000 građana posjeduje vatreno oružje, odnosno ima ga registriranog. Od toga je najviše registriranih pištolja, više od 40 posto. To su najnoviji podaci iz Ministarstva unutarnjih poslova. Budući da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika, proizlazi da svaki 22. građanin ima oružje. No, indikativan je podatak da je još 33.823 građana podnijelo zahtjev za registraciju novonabavljenog oružja.</p>
<p>Dozvole za nošenje i držanje oružja posjeduje 98.523 građana, a dozvolu za držanje posjeduje ih 86.211. Osim tih, postoje još oružni listovi za uspomenu. Naime, 13.174 građana posjeduje oružje za uspomenu, odnosno naslijeđeno oružje. Kako su nam rekli u MUP-u, pravo na oružni list za uspomenu imaju građani koji oporukom nasljeđuju vatreno oružje. Oni ga ne smiju nositi i koristiti, ali ga smiju držati kod kuće.</p>
<p>Po riječima psihologinje Mirjane Krizmanić, dva su razloga za toliki broj registriranog oružja u Hrvatskoj. »Prvi je Domovinski rat, no trebalo bi vidjeti postoje li podaci o tome koliko je oružja bilo nakon Drugog svjetskog rata, pa bi se to moglo usporediti«, rekla je Krizmanić. Kao razlog zašto sve više građana kupuje oružje, ona vidi u sporom pravosuđu, pa ljudi uzimaju pravdu u svoje ruke, što je loše. »Strijepim zbog toga, jer ljudi vide da je pravosuđe sporo i 'nepravedno' te da se ne mogu sami zaštititi. Počinju se brinuti i to je razlog zašto kupuju oružje«, drži Krizmanić. Dodala je da se »nada da nadležne institucije i dalje provjeravaju kome daju dozvole za oružje«.</p>
<p>»Broj je takav kakav je, pa čak je i registrirano oružje bolje od neregistriranog«, smatra Zinka Bardić, glasnogovornica MUP-a. Na pitanje o tome koliko ima neprijavljenog oružja, Bardić je odgovorila da se taj broj ne može procijeniti. »On mora biti utemeljen na činjenicama, a tko god iznosi taj broj u javnost - spekulira«, zaključila je Zinka Bardić.</p>
<p>Kad je riječ o registriranom oružju u gradovima, najviše ga je u Zagrebu, čak 31.134 komada, pa u Splitu (7530) i Osijeku (7516). Slijede Rijeka (6436), Zadar (5417), Vukovar (3501) i Dubrovnik (2945). Kad su posrijedi županije, najviše oružja je u Ličko-senjskoj županiji, gdje svaki peti stanovnik posjeduje oružje, a najmanje u Međimurskoj, gdje svaki 30. građanin legalno drži oružje.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Nedopustivo je da 3000 oboljelih od PTSP-a ima dozvolu za nošenje oružja«</p>
<p>Ogroman broj onih koji moraju otići iz Ministarstva obrane, trenutačno opsjeda psihijatrijske klinike/ Takvima otvoreno poručujem da u Ministarstvu svojim dijagnozama neće ništa postići/ Gotovo svi koji uskoro napuštaju MORH nemaju nikakvu medicinsku dokumentaciju iz razdoblja 7-8 godina nakon završetka Domovinskog rata, tvrdi Pančić </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Ministar Ivica Pančić u ponedjeljak je Vjesniku potvrdio da Ministarstvo hrvatskih branitelja odlučno nastavlja reviziju načina na koji se u Hrvatskoj stjecao status hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI). Posebno je zaprijetio uvođenjem reda na području posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). </p>
<p>»Bez obzira koliko to bilo nepopularno, posao moramo dovesti do kraja. Nedopustivo je da od 10.000 ljudi koji imaju status oboljelog od PTSP-a, njih 9000 ima vozačku dozvolu. Da ne govorimo kako čak 3000 osoba s tom dijagnozom ima uz vozačku i oružane listove«, upozorava Pančić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, liječničke su komisije iste ljude proglašavali bolesnima, a zatim su oni, kada im je trebala vozačka dozvola - naglo ozdravljali. Priznajući kako je dio njih vjerojatno na liječničke komisije za vozačke dozvole išao prije rata, ministar kaže kako je i bez toga sustav liječničkog ocjenjivanja katastrofalan. </p>
<p>»Pravilnika se do jučer nitko nije pridržavao; sada toga više ne smije biti pa nakon razgovora s MORH-om i Ministarstvom zdravstva poduzimamo određene mjere«, najavio je ministar. </p>
<p>Ministarstvo će se, kaže, napadati zbog pokušaja da zaustavi nalet onih koji PTSP-om žele riješiti vlastitu socijalnu situaciju. Ministar Pančić tvrdi da »ogroman broj onih koji moraju otići iz Ministarstva obrane, trenutačno opsjeda psihijatrijske klinike«. </p>
<p>»Postali su sada problem za bolnice, no takvima otvoreno poručujem da svojim dijagnozama u Ministarstvu hrvatskih branitelja neće ništa postići«, upozorava ministar. Gotovo svi koji uskoro napuštaju MORH, podsjeća Pančić, nemaju gotovo nikakvu medicinsku dokumentaciju iz razdoblja 7-8 godina nakon završetka Domovinskog rata. </p>
<p>»Ako su doživjeli stres, onda to nije stres zbog nečeg doživljenog u ratu, nego stres zbog odlaska iz MORH-a«, smatra ministar. Prema njegovim riječima, ni jedna liječnička komisija koja bude držala do sebe neće to moći povezati s ratom. </p>
<p>»Prije se sve proglašavalo PTSP-om, ali toga više ne smije biti, ovo je već postala epidemija s kojom se društvo mora suočiti«, kaže Pančić. Ističe kako PTSP ne može biti problem samo Ministarstva hrvatskih branitelja, nego problem i Ministarstva zdravstva i cjelokupnog društva. </p>
<p>Po njegovu mišljenju, način utvrđivanja oboljenja hrvatskih branitelja od PTSP-a treba ispraviti.</p>
<p>»Osim 10.000 ljudi koji su već ostvarili status hrvatskog ratnog vojnog invalida po toj osnovi, još ih je 4700 podnijelo zahtjev za to. Čak 90 posto zahtjeva za umirovljenjem po osnovi je psihičkih oboljenja. Sve to dovoljno pokazuje da nešto hitno treba poduzeti«, najavljuje ministar. </p>
<p>Kao argument u svoju korist podsjeća na nedavno održani međunarodni seminar o PTSP-u na kojem su hrvatski psihijatri iznijeli stav struke o ovom oboljenju.</p>
<p>»Po njihovu mišljenju, PTSP je izlječiv poremećaj, a broj oboljelih se s vremenom može jedino smanjivati«, kaže Pančić. Ono najvažnije je, dodaje, da se struka složila da je umirovljenje pogrešan pristup, a jedina prava terapija - radna. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>OESS i HHO: Za ukinuta stanarska prava - naknada</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - OESS-ova misija u Hrvatskoj i HHO su u ponedjeljak su objavili priopćenje u kojem objašnjavaju brojčane pokazatelje u svezi s brojem ukinutih stanarskih prava u Hrvatskoj, koji su nedavno predstavljeni u medijima ili pripisani tim organizacijama.</p>
<p>Ističu tako da »su uvjerene kako treba pronaći odgovarajući pravni lijek kao naknadu za ukidanje bivših stanarskih prava«. Brojke koje imaju odnose se na različita pitanja i nisu u suprotnosti jedne s drugima.</p>
<p>»Misija OESS-a citirala je službene brojčane pokazatelje hrvatske vlade koji se odnose na sudska ukinuća stanarskih prava putem pokretanja više od 23.700 pojedinačnih sudskih postupaka, od kojih je mnoge pokrenula i sama Vlada, na područjima koja su ostala pod Vladinom upravom tijekom sukoba od 1991. do 1995. godine«, kaže se u priopćenju i dodaje da su postupci za ukidanje tog prava pokrenuti u 85 općina.</p>
<p>Dvije trećine slučajeva odnosi se na Zagreb, Osijek, Zadar, Karlovac, Split, Sisak i Rijeku, a 20 posto odnosi se na Zagreb. Većina njih pokrenuta je i završena za vrijeme sukoba, kada je sud procijenio da izbivanje obitelji dulje od šest mjeseci nije bilo opravdano. Znatan se broj ukinuća zasnivao na sumnji za »sudjelovanje u neprijateljskim aktivnostima«. HHO nije raspravljao o Vladinim službenim brojčanim pokazateljima, nego je izjavio da očekuje manji broj, do 10.000 zahtjeva bivših nositelja stanarskog prava za povrat stanova ili odgovarajuću zamjenu. HHO to smatra posljedicom politike koja se provodila prema povratnicima tijekom proteklog desetljeća, kao i nedostatka političke volje u regiji da se povratak provede.</p>
<p>OESS-ova misija, stoji u priopćenju, ističe da je određenom broju obitelji stanarsko pravo ukinuto automatizmom, na osnovi tromjesečnog izbivanja iz stana, prema Zakonu o najmu stanova na oslobođenim područjima, koji je usvojen nakon »Oluje« 1995. Vlada nije dostavila službene podatke o broju ukinutih stanarskih prava na područjima posebne državne skrbi, no prema broju zahtjeva od 1999., razvidno je da postoji nekoliko tisuća takvih slučajeva.</p>
<p>Izvršenja konačnih sudskih odluka o ukidanju stanarskih prava provode se i danas, kao i deložacije obitelji čija su stanarska prava ukinuta, što dovodi do novog raseljavanja, stoji u priopćenju. Ministarstva i Državno odvjetništvo i dalje traže ukidanje tog prava članovima obitelji zbog sumnje na »sudjelovanje u neprijateljskim aktivnostima«, što je suprotno odlukama Ustavnog suda iz 1999. i 2000. koje kažu da se to može primijeniti samo nakon presude u kaznenom postupku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>CERD: Smiješno je da je Crkva najglasnija u zabrani rada nedjeljom</p>
<p>SPLIT, 2. lipnja</p>
<p> - »Grabežom iz državnog proračuna na štetu puka, čija prava navodno zagovara, Crkva se tajkunizirala i sve je više nalik trgovačkom društvu, a sve manje duhovnoj zajednici. Sve je bliža kapitalu i dnevnoj politici, a sve udaljenija od svojih vjernika i univerzalnih vrijednosti. Zato je smiješno da je baš Crkva, a ne sindikati, najglasnija u zabrani rada nedjeljom«, kazala je u ponedjeljak Semina Lončar, voditeljica CERD-a, Udruge za zaštitu ljudskih prava. Dodala je da su zahtjevi za ukidanjem rada nedjeljom čista demagogija i kršenje ljudskih prava. Napominju da i Crkva radi nedjeljom, te vrlo unosno posluje skupljajući novac od vjernika i prodavajući svoje političke materijale. </p>
<p> CERD podupire Vladu u namjeri da ustraje u odbijanju američkog zahtjeva za neizručenjem američkih građana ICC-u, ne samo zbog činjenice da je i Hrvatska suosnivač tog suda, nego i radi poštivanja normi međunarodnoga prava od kojih nitko ne smije biti izuzet ni privilegiran. CERD podupire procesuiranje svakog počinitelja ratnog zločina bez obzira na njegovo državljanstvo, nacionalnost i mjesto gdje je zločin počinjen. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Radinu talijansko odlikovanje </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Fabio Pigliapoco, veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj, u ponedjeljak navečer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, svečano je uručio Red Velikog časnika Republike Italije dr. Furiju Radinu, zastupniku talijanske manjine u Hrvatskom saboru. Carlo Azeglio Ciampi, predsjednik Republike Italije, tim najvišim odličjem odlikovao je dr. Radina u povodu 2. lipnja, Dana Republike Italije, za sve što je učinio u poboljšanju odnosa između dviju država, koji ne bi bili, kako je izjavio veleposlanik Pigliapoco, tako dobri da se o talijanskoj manjini u Hrvatskoj ne vodi primjerena briga. Veleposlanik Pigliapoco, kojem je ovo bio i oproštaj od službe u Zagrebu, rekao je i da će Italija pomoći Hrvatskoj da se približi EU, jer to zaslužuje.</p>
<p>Dr. Radin zahvalio je veleposlaniku i predsjedniku Ciampiju za primljeno odlikovanje, rekavši da će to priznanje podijeliti sa svim Talijanima u Republici Hrvatskoj. Ali, naglasio je Radin, budući da je ovo orden solidarnosti, odlikovanje je posvećeno i Hrvatima Rijeke, Istre i svim Hrvatima, jer je vezano za solidarnost koja je svima potrebna. </p>
<p>A. Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska spremna ukinuti vize za Srbiju kada joj vrati matične knjige</p>
<p>Ministrica pravosuđa istaknula da u Hrvatskoj nema nikakvih tajnih optužnica/ Vladan Batić rekao je da će se u Srbiji vjerojatno proširiti krug osumnjičenih osoba za zločin na Ovčari/ Na upit hoće li Hrvatskoj biti izručen Momčilo Perišić, srbijanski je ministar rekao da »nema potrebe za izručenjem« nego je »važno da krivci ne ostanu nekažnjeni«, s čime se složila ministrica Antičević-Marinović</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović i Vladan Batić, srbijanski ministar pravosuđa, dogovorili su na sastanku u ponedjeljak tješnju suradnju u borbi protiv organiziranoga kriminala i ratnih zločina te rješavanja statusnih i imovinskih pitanja građana.</p>
<p>»Postignut je dogovor da se u Hrvatsku vrate sve zemljišne, katastarske i matične knjige iz Srbije. Imamo podatke da su u Srbiju odnesene matične knjige vjenčanih, rođenih i umrlih iz Gline, Dvora i Plaškog«, rekla je ministrica na konferenciji za novinare. Objasnila je da će se liberalizirati vizni režim, a pretpostavka za ukidanje viza građanima Srbije jest da se vrate matične knjige. Ministrica je dodala da će se Hrvatskoj vratiti i dnevnik Alojzija Stepinca, koji se nalazi u srbijanskom ministarstvu pravosuđe. Vladan Batić rekao je da će se u Srbiji vjerojatno proširiti krug osumnjičenih osoba za zločin na Ovčari nakon što je Haaški sud dostavio dokazni materijal. Za taj zločin sada se tereti šest osoba. </p>
<p>Ministri su razgovarali i o mogućnosti uvođenja dvojnog državljanstva. Rečeno je da je postignut dogovor o razmjeni popisa svih osoba protiv kojih se vode procesi za razna kaznena djela, posebice za organizirani kriminal i ratne zločine. Ingrid Antičević Marinović naglasila je da u Hrvatskoj ne postoje tajne optužnice. </p>
<p>Čvršća suradnja dvaju ministarstava temelji se na Ugovoru o pravnoj pomoći u građanskim i pravnim stvarima iz 1997. stavljenim u europski okvir. Naime, u međuvremenu je donesena Europska konvencija o ustupanju u kaznenim stvarima, čime će se otvoriti mogućnost ustupanja kaznenih slučajeva između Hrvatske i Srbije. No, to ne znači mogućnost izručenja građana jer to sprječavaju ustavi obiju država. </p>
<p>Na upit hoće li Hrvatskoj biti izručen Momčilo Perišić, Batić je rekao kako »nema potrebe za izručenjem«, nego je »važno da krivci ne ostanu nekažnjeni«, s čime se složila i hrvatska ministrica.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada ovaj ili idući tjedan odlučuje o vizama za SCG </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Na sjednici Vlade u srijedu, a najkasnije sljedeći četvrtak, očekuje se da će konačno biti donesena odluka o pojednostavljivanju prelaska preko granice sa Srbijom i Crnom Gorom. Uži Vladin kabinet će o tome najvjerojatnije raspravljati u utorak.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, do sada su se razmatrale dvije mogućnosti. Prva je bila krajnja liberalizacija viznog režima, čak i do mjere prema kojoj bi se vize bez posebne provjere građanima Srbije i Crne Gore mogle automatski izdavati na graničnim prijelazima u Hrvatsku. No čini se da je prevladao stav da bi se, na probno razdoblje od nekoliko mjeseci, najvjerojatnije do jeseni, privremeno ukinulo izdavanje viza. No stalno ukidanje viza bilo bi, saznaje se neslužbeno, uvjetovano određenim znakovima dobre volje Srbije i Crne Gore, prije svega micanjem vojske s granice prema Hrvatskoj.</p>
<p>Ukidanje viza kao trajno rješenje ovisi i o tome bi li ono Hrvatskoj prouzročilo probleme vezane za schengensku granicu na zapadu zemlje. </p>
<p>U Banskim se dvorima može neslužbeno čuti kako Vlada nipošto ne želi da se ukidanje viza za građane SCG uvede na štetu hrvatskih građana koji bi zbog toga na zapadnoj granici prema Sloveniji mogli dobiti mnogo tvrđu granicu od one koja se priželjkuje.</p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zaštita Pape - prva zajednička akcija MUP-a i POA-e </p>
<p>RIJEKA, 2. lipnja</p>
<p> - »Zaštita pape Ivana Pavla II., koji će u Hrvatskoj boraviti od 5. do 9 lipnja, prva je zajednička akcija koju provode Ministarstvo unutarnjih poslova i Protuobavještajna agencija (POA) u koordinaciji s Vojno-obavještajnom agencijom (VOA) i Obavještajnom agencijom (OA)«, rečeno je na konferenciji za novinare u Rijeci na kojoj su o sigurnosnim mjerama za vrijeme Papina pohoda govorili ravnatelj policije Ranko Ostojić i ravnatelj POA-e Franjo Turek. U toj će akciji biti prvi put primijenjeni Zakon o sigurnosnim službama i Vladina uredba o protuobavještajnoj zaštiti. </p>
<p>Prema Ostojićevim riječima, najteži zadaci su osiguranje trasa kojima će se Papa i njegova pratnja kretati te mjesta euharistijskih slavlja. Kao poseban sigurnosni problem istaknuo je Deltu u Rijeci ubog njezina smještaja u središtu grada i okruženosti vodama Rječine i Mrtvoga kanala. </p>
<p>»Tijekom priprema obavljeno je 500 obavijesnih razgovora te 1000 potpunih i 30.000 djelomičnih provjera«, kazao je Turek. Akreditirano je 28.750 osoba, među kojima su strani državnici - gosti Republike Hrvatske, novinari, organizatori, sigurnosno i tehničko osoblje.</p>
<p>Budući da organizacija dočeka Svetog Oca zahtijeva posebne uvjete i prometna rješenja koja će u znatnoj mjeri građanima otežati kretanje, upućen je apel da se svi što više koriste javnim gradskim prijevozom i da na središnja misna slavlja ne nose fotoaparate, mobitele, kišobrane...</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sindikati: Danas odluka o pitanjima na referendumu u vezi s izmjenama ZOR-a</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Pet sindikalnih središnjica danas bi trebalo odlučiti o pitanjima na sindikalnom referendumu u vezi izmjena Zakona o radu (ZOR), koji će se održati od 16. do 18. lipnja.</p>
<p>Sindikalno članstvo trebalo bi se izjasniti o tome prihvaća li predložene izmjene ZOR-a, a o njegovu odgovoru ovisi hoće li središnjice organizirati opći štrajk na dan usvajanja tog zakona.</p>
<p> Prema neslužbenim informacijama, načelno je dogovoreno da će prvo referendumsko pitanje glasiti: »Jesu li vam prihvatljivi rezultati pregovora Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjenama ZOR-a i paketa radno-socijalnog zakonodavstva«.</p>
<p>Drugo pitanje glasilo bi: »Jeste li spremni sudjelovati u industrijskim akcijama, uključujući i općem štrajku«.</p>
<p>Do kraja tjedna očekuje se i odluka šeste središnjice, Matice hrvatskih sindikata javnih službi, o priključivanju u organiziranje referenduma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Izborna kampanja oduzela bi vrijeme potrebno za prilagođavanje EU </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić smatra da izbore u Hrvatskoj ne bi trebalo požurivati jer bi se na kampanju izgubilo dosta vremena potrebnog za prilagođavanje Europskoj uniji. </p>
<p> U redovitoj radijskoj emisiji »S predsjednikom uz kavu«, odgovarajući na pitanje o držanju ministra Radimira Čačića u javnosti, Mesić je kazao da treba razlikovati promocije ministara koje su sračunate na isticanja osobe od promocije uspješnog modela rada. »Hrvatski je model za izgradnju cesta uspješan model, koji modernizira Hrvatsku, sjajno organizira operativu i odvija se po planu«, kazao je Mesić. </p>
<p> Ocijenio je da Hrvatska nema šanse ako ne modernizira ceste te je ustvrdio da ovaj model ne opterećuje proračun. »Nakon odgode plaćanja kredita prihodi od goriva, registracije vozila i cestarine premašivat će visinu otplate kredita i davati prihode u budžet«, kazao je Mesić. </p>
<p> Mesić je ponovio je da nema nesporazuma između Banskih dvora i Ureda predsjednika oko rješavanja stambenog problema povratnika. »Nije moguće vratiti stanarsko pravo jer bi za to trebalo vratiti društveno vlasništvo. Međutim, treba svim ljudima osigurati stanovanje, a na temelju važećih zakona treba vidjeti koja su konkretna rješenja moguća«, rekao je.</p>
<p> Odbacio je pisanje tiska da je kontaktirao s generalom Antom Gotovinom i njegovim odvjetnicima. »Za mene je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, ali general Gotovina je trebao odgovoriti Haškom sudu - na isti slučaj general Gotovina je reagirao na jedan način, a general Ademi na drugi«, kazao je Mesić. Ustvrdio je kako oni koji nisu dali generalima Gotovini i Ademiju da se brane, sada optužuju sve druge da su krivi. »Savjetnici generala Gotovine mislili su neka on bude u bijegu, a mi ćemo skupljati poene«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Prema Europskoj uniji nikakav konvoj nego regata</p>
<p>Na sastanku u Ohridu potvrdili smo načelo individualnog pristupa EU, dakle da će onaj tko prvi ostvari potrebne uvjete kao takav biti prepoznat i ući u nju, kazao Predsjednik/ Mesić istaknuo da Hrvatska mora liberalizirati vizni režim, uz kontrolne mehanizme</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - »Na sastanku u Ohridu potvrdili smo načelo individualnog pristupa EU, što znači da će onaj tko prvi ostvari potrebne uvjete kao takav biti prepoznat i ući u nju, dakle nikakav konvoj, nego regata. Podržali smo međusobnu suradnju jer smo svaki za sebe malo tržište, a ako aktivno surađujemo, onda je riječ o ozbiljnom tržištu koje uključuje i ostale zemlje u susjedstvu«, rekao je u ponedjeljak predsjednik Republike Stjepan Mesić novinarima za vrijeme posjeta Cedeviti govoreći o svom boravku u Ohridu na sastanku predsjednika zemalja jugoistočne Europe. Dodao je da je Hrvatska zainteresirana za suradnju sa svima koji imaju iste strateške ciljeve zbog čega gradi autoceste koje će njezine luke povezati s velikim dijelom Europe.</p>
<p>Mesić se osvrnuo i na to što su Srbija i Crna Gora nedavno ukinule vize za Hrvatsku, kazavši da je teško poslovati ako se dugo mora čekati na dobivanje vize. »Hrvatska mora poduzeti sve da liberalizira vizni režim jer oni koji žele koristiti naš prostor za nedopušteno ionako ne dolaze s putovnicama i vizama. No, za njih Hrvatska ne treba postati slobodna zona nego trebaju postojati kontrolni mehanizmi«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Najavio je i kako će mogućnost da građani BiH u srpnju i kolovozu ulaze u Hrvatsku s osobnom iskaznicom vjerojatno biti produžena, ako se to pokaže korisnim.</p>
<p> Upitan hoće li se ispričati Crkvi zbog izjave da se i ona bavi trgovinom nedjeljom, Mesić je rekao da ne zna za što bi se morao ispričavati. »Stvarno nisam pratio kako se prodaju Glas koncila, svijeće i drugi predmeti, samo znam da se to prodaje nedjeljom u crkvama. Ali ako treba, ja im se ispričavam. Smatram da pitanje rada nedjeljom treba regulirati tako da oni koji moraju raditi budu za to i plaćeni. To je pitanje kompromisa, jer ne može se reći da jedni mogu raditi nedjeljom, a drugi ne mogu«, kazao je Mesić, dodavši da Hrvatska ne može imati uspješnu turističku sezonu bez trgovina koje rade nedjeljom. </p>
<p>Mesić je u Cedeviti razgovarao s njezinim vodstvom i obišao pogone za proizvodnju tog napitka koji su nedavno pušteni u rad. Cedevita ima 1000 zaposlenika i djeluje u sklopu Atlantic Grupe koja, kako je rekao njezin predsjednik Emil Tedeschi, ima godišnji prihod od milijardu kuna, a 30 posto proizvoda izvozi. </p>
<p>Mesić je ponovio da Hrvatska treba od izrazito uvozne postati izvozna zemlja, da treba privući strani kapital koji će ulagati u proizvodnju, a posebno je istaknuo da u izvozu trebaju prevladavati gotovi proizvodi, a ne sirovine.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Počela vojna vježba hrvatske i američke mornarice</p>
<p>SPLIT, 2. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak je u srednjodalmatinskom akvatoriju, između otoka Šolte i Kornata, započela vojna vježba pripadnika Hrvatske ratne mornarice i američke mornarice, US NAVY, pod nazivom »Croatian Bilat 03«, koja će biti završena 13. lipnja. Riječ je o, po opsegu, vrlo maloj i laicima gotovo neprimjetnoj vježbi, odnosno specijalističkoj obuci u taktičkom uvježbavanju ronjenja i tehnici u radu s minsko-eksplozivnim sredstvima. </p>
<p>U vježbi sudjeluje mali broj brodova te tridesetak hrvatskih i američkih vojnika s dvadesetak nastavnika i instruktora. Prvi dio vježbe odvijat će se na moru, a drugi na kopnu, uglavnom u učionicama i na poligonima u splitskoj ratnoj luci Lora te na različitim simulatorima. </p>
<p>Vježba je rutinska te planirana još 2002. godine. Njezin se cilj sastoji u provjeravanju spremnosti i interoperabilnosti hrvatskih i američkih snaga te potpori miru i stabilnosti. Vježba će omogućiti razmjenu informacija i iskustava između dviju vojski. Riječ je o demonstraciji američke spremnosti u potpori sigurnosnim i humanitarnim interesima prema saveznicima u regiji.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HNS želi na izbore čim prije dok mu rejting raste</p>
<p>Prema istraživanjima IRI-ja, rejting HNS-u narastao je s četiri na devet do 17 posto, ovisno o izbornoj jedinici, a HNS-ovci vjeruju da će dobiti od 13 do 15 posto glasova na izborima / Sudeći po onom, što se neformalno čuje u HNS-u, a to bi očito na umu trebali imati svi u petoročlanoj koaliciji - datum izbora odredit će se uvažavajući i najavu Carle del Ponte da će najesen poslati nove optužnice Haaškog suda</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Svjesni da SDP i HSS prepucavanjem i nadigravanjem troše politički kredibilitet uoči parlamentarnih izbora, HNS-ovci su se najprije oglasili u medijima porukom - izbori čim prije, nama odgovara da to bude već u srpnju! Izjavio je to ministar Radimir Čačić, ali prije dva mjeseca, upozoravajući da se svađama najjačih koalicijskih partnera otvara prostor oporbi. Prije dva dana je malo ustuknuo, priznajući da više nema vremena da se izbori održe u srpnju, pa ih sad najavljuje za jesen, ali čim prije.</p>
<p>Čačić je u pravu, svađe u koaliciji idu na ruku HDZ-u i ostaku oporbe, ali pitanje je zašto bi čim raniji datum bio dobar izborni tajming narodnjacima. Graditeljski ministar očito računa na bum u javnosti kad se krajem lipnja u promet pusti dio autoceste Zagreb - Split, koju, ma kako se to kome činilo, HNS izvlači iz rukava kad god mu zatreba. Iako će čelnica stranke Vesna Pusić reći da je cesta zasluga i premijera i ministra, u javnosti i ostatku koalicije nema dvojbe - ovaj hvale vrijedan građevinski zahvat narodnjaci ipak svojataju kao stranačko postignuće. A glasni i neukrotivi ministar Čačić je, kažu ankete, najuspješniji ministar Račanove vlade, svidjelo se to kome ili ne.</p>
<p>Prema istraživanjima IRI-ja, rejting HNS-u narastao je s četiri na devet do 17 posto, ovisno o izbornoj jedinici, a sami HNS-ovci vjeruju da će dobiti od 13 do 15 posto glasova na izborima. To im osigurava dvadesetak mjesta u Saboru. Otvara se pitanje čime su to HNS-ovci, koje se u javnosti percipira i kao »biznis-ljevicu« s objašnjenjem »gdje god je novac, tu je i HNS«, osvojili naklonost sutrašnjih glasača?</p>
<p>I dok u stranci tvrde da imaju svoje birače među građanima koji znaju prepoznati da su upravo narodnjaci stranka koju vrijedi zaokružiti na listićima, jer s njima »idu u Europu i razvijeniju Hrvatsku«, »dosljedni su u stavovima«, »jedini izlaze s konkretnim projektima i reformama - od pravosuđa do poljoprivrede, znanosti i školstva«, to ipak nije jedini razlog njihova uspona. Ne smije se, naime, zanemariti pragmatična činjenica da je s političkog prostora nestao HSLS sa svojih 23 posto birača. Dio njima okrenutih građana nesumnjivo je sada prešao Vesni Pusić, ali ne samo oni. SDP-ovi birači, svjesni lutanja najjače vladajuće stranke, također se pomalo okreću HNS-u, jer im se čini da bi oni neke stvari odlučnije proveli od Ivice Račana.</p>
<p>Očito se stranci s dva zastupnika i jednim ministrom u Vladi mora priznati da su u javnosti sveprisutni i da znaju svaki svoj uspjeh na velika vrata predstaviti javnosti. Također su bučni i kad se treba braniti od napada i optužbi. I tu je arogantni HNS-ov ministar Čačić apsolutni favorit. Glasni su i u Saboru i u Vladi, nametljivo diljem Hrvatske predstavljaju svojih pet projekata mjesecima uoči izbora, uspjeli su na neformalan referendum o neposrednom izboru načelnika i gradonačelika privući 50.000 građana koji su na 97 posto listića potvrdili da podupiru njihov zakonski prijedlog... Sve su to spretno upakirali u uzlaznu tendenciju popularnosti stranke s danas 15.000 članova. Još 2000. godine imali su ih samo 3500!</p>
<p>Sjećaju li se birači upravo HNS-ova obećanja o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta? Nesumnjivo će i na to iz stranke, kad zatreba, stići odgovor. Otprilike glasi - ako se pogledaju statistike, otvoreno je dosad </p>
<p>Datum izbora. Dodali bi tome - da, ali ih je i 300.000 ugašeno u istom mandatu!</p>
<p>Narodnjacima je, zapravo, svejedno hoće li se izbori održati u listopadu ili studenom. Oni se predstavljaju gdje god stignu, u gradovima očito imaju sigurnih desetak posto i nema dvojbe da će u novi saziv Sabor ući brojniji. Sudeći po onom, što se neformalno čuje u HNS-u, a to bi očito na umu trebali imati svi u petoročlanoj koaliciji - datum izbora odredit će se uvažavajući i najavu Carle del Ponte da će najesen poslati nove optužnice Haaškog suda. To bi svakako ubrzalo nacionalno bilo birača.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030603].
|
