NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030103].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198017 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Brži otkazi i niže otpremnine</p>
<p>Otkazni rokovi skraćuju se na dva tjedna do tri mjeseca/ Otpremnine upola niže - od pola do četiri bruto plaće/ Sindikati prijete generalnim štrajkom/ Za razliku od sadašnje mogućnosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme samo iznimno za zamjene i sezonske poslove, ubuduće bi se na određeno zapošljavalo bez ograničenja i za sve druge poslove, ali najdulje tri godine, pa je i upitno tko bi uopće više zapošljavao radnike na neodređeno vrijeme</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Smanjivanje otkaznih rokova i otpremnina te slobodno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme predlaže se u izmjenama Zakona o radu, koje je izradilo Ministarstvo rada i socijalne skrbi. U siječnju počinju pregovori sa socijalnim partnerima, a sindikati prijete i generalnim štrajkom ustraje li Vlada na 'kresanju' radnih prava.</p>
<p>Izmjene ZOR-a jedan su od uvjeta na koji se Vlada obvezala za sklapanje novoga aranžmana s MMF-om. Nakon što se sindikati i poslodavci do 10. siječnja očituju o prijedlogu izmjena te brzopoteznih pregovora, izmjene ZOR-a 7. veljače stižu u Sabor, a trebale bi biti usvojene do kraja veljače.</p>
<p>»Vlada nas je opet izigrala i dovela pred svršeni čin, jer je pristala na diktat MMF-a bez dogovora sa socijalnim partnerima«, ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Sindikati su iz medija saznali da je u aranžman s MMF-om upakirano i smanjenje prava, tekst izmjena ZOR-a držan je u tajnosti od listopada, a sindikatima je uručen u prosincu, dan uoči sjednice Sabora, koji je dao zeleno svjetlo novom aranžmanu.</p>
<p>»Čak ni termini pregovora i upućivanja u parlament nisu dogovoreni sa socijalnim partnerima«, napominje Sever, a potpredsjednik Vlade Goran Granić im u dopisu poručuje da u vrijeme pregovora ništa ne iznose u javnost. »To je besmisleno, jer sindikati jedino kroz medije mogu senzibilizirati javnost i svoje članstvo«, kaže Sever, koji predlaže široku javnu raspravu o izmjeni ZOR-a, a ako treba i referendum građana.</p>
<p>Prema prijedlogu Ministarstva, poslodavci bi ubuduće brže i jeftinije otpuštali radnike. Otkazni rokovi upola se skraćuju i trajat će od dva tjedna za radnike s manje od dvije godine radnog staža do tri mjeseca za one s više od 20 godina staža.</p>
<p>Radnicima s dvije godina staža otkazni rok skraćuje se s dva mjeseca na tri tjedna, a s pet godina sa tri mjeseca na samo mjesec dana. Umjesto sadašnja četiri mjeseca, radnik s deset godina staža imat će otkazni rok dva mjeseca, a s 20 godina staža skraćuje se sa šest na tri mjeseca. Radnici stariji od 55 godina i s 20 godina staža dobit će dodatna dva tjedna otkaznog roka, a stariji od 55 godina još mjesec dana otkaznog roka.</p>
<p>Uz otkazne rokove upola se smanjuju i otpremnine. Sada radnik ima pravo na pola neto plaće po godini staža, a najmanja je otpremnina za dvije godine staža jedna neto plaća. Po novome, za dvije godine rada radnik bi dobio polovinu bruto plaće. Za pet godina rada dobio bi jednu bruto plaću, za deset godina rada dvije bruto plaće, za 20 godina rada tri, a za 25 godina rada četiri bruto plaće. </p>
<p>Smanjenje otpremnina najviše će pogoditi starije radnike, pa će tako radnik s 20 godina staža umjesto deset neto plaća dobiti tri bruto plaće, a sa 25 godina staža četiri bruto umjesto sadašnjih 12,5 neto plaća. Da bi se zaštitili stariji radnici, predlaže se da radnici sa 50 godina i više od 20 godina staža dobiju još jednu bruto plaću, a nakon 25 godina staža još dvije bruto plaće. </p>
<p>Izmjenama ZOR-a malim bi se poslodavcima olakšalo otpuštanje radnika. Predlaže se da poslodavac koji zapošljava 20 radnika (do sada 10 radnika), bude oslobođen zbrinjavanja viška zaposlenih. Tako bi u slobodnom režimu otkaza bilo oko 250.000 radnika u malim tvrtkama. </p>
<p>Za razliku od sadašnje mogućnosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme samo iznimno za zamjene i sezonske poslove, ubuduće bi se na određeno zapošljavalo bez ograničenja i za sve druge poslove, ali najdulje tri godine, pa je i upitno tko bi uopće više zapošljavao radnike na neodređeno vrijeme.</p>
<p>Novost je i uvođenje rada kod kuće, a prijedlogom izmjena ZOR-a legalizirat će se i rad agencija za povremeno zapošljavanje, koje će zapošljavati radnike na određeno vrijeme i iznajmiti ih poslodavcima. Također, u svim poduzećima s više od 200 zaposlenih u nadzornim odborima bio bi i predstavnik radnika. </p>
<p>'Kresanje' otpremnina i otkaznih rokova Vlada je predlagala i prošlo proljeće, ali je, nakon prvosvibanjskog prosvjeda i sindikalne prijetnje generalnim štrajkom, privremeno odustala. Vlada i sada smanjivanje prava predlaže zato da bi se poslodavcima smanjili troškovi otkaza i potaknulo novo zapošljavanje. </p>
<p>Sindikati pak tvrde da smanjenje prava ne jamči povećano zapošljavanje. Visina otpremnine, kažu, nije zapreka zapošljavanju zato što se za pravo na otpremninu računa staž kod istog poslodavca. Kad se radnik zaposli kod drugog poslodavca opet se staž računa ispočetka, pa je i trošak za otkaz za poslodavca mali. </p>
<p>Četiri sindikalne središnjice (SSSH, HUS, URSH i NHS) oštro se protive smanjivanju prava, čak i uz cijenu generalnog štrajka. Izuzetak je Matica sindikata javnih službi, koja jedina, ali uz određene kompenzacije, prihvaća razgovor o skraćivanju otkaznih rokova i nižim otpremninama da bi se u granama na rubu rentabilnosti sačuvala radna mjesta.</p>
<p>»U ovom trenutku, kada se na posao čeka godinama, nikako nećemo pristati na skraćivanje otkaznih rokova i smanjivanje otpremnina. Vlada ništa ne nudi zauzvrat i u pregovorima se nema s čime trgovati. Zbog toga Vlada i namjerava zbrzati donošenje izmjena ZOR-a u Saboru«, smatra Krešimir Sever.</p>
<p>Sever poručuje Vladi da prijetnja generalnim štrajkom, kojom su sindikati zamahnuli lanjsko proljeće, i dalje stoji. Hoće li je i kada aktivirati, čelnici sindikalnih središnjica odlučit će narednih dana, kada se sastaju na dogovor o zajedničkoj strategiji za pregovore.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vrijeme prepoznavanja</p>
<p>Vladavina prava. Kako to gordo zvuči. Drugo ime za pravnu sigurnost. Uz tu sintagmu uvijek mi se pojavljuje i pitanje koliko je narušava povratni učinak strožeg zakona. Po Ustavu izuzetak </p>
<p>JADRANKO CRNIĆ </p>
<p>»Svim na zemlji mir, veselje...« poruka je u kojoj su sažete moje želje i nade na pragu nove, 2003. godine. Prošla je tisućljeća nisu uspjela ostvariti. Nažalost, svjetska zbivanja ne pružaju ohrabrenje da će početak novog tisućljeća ispuniti očekivanja. Vjerujmo u bolje, ne zaboravivši pritom da ono ovisi i o nama.</p>
<p>Proteklo vrijeme, s rijetkim izuzecima, pokazuje da ne prepoznajemo one koji mogu svojim znanjima i sposobnostima tkati budućnost Lijepe naše i svakoga u njoj. Susrećem brojne darovite mlade ljude, studente u »ELSI«, koji uz uspjehe u redovnom studiju izvanredno vladaju stranim jezicima i informatičkom tehnologijom. Isto tako i stipendiste Zaklade »Zlatko Crnić«, čija prosječna ocjena nije manje od vrlo dobar, a nekima i odličan. Pitam se zašto još za vrijeme njihova studija ne nalazimo u njima, ali kroz konkretne ugovore, tako nam potrebne stupove budućnosti. Zar nas prošlost ne uči sve do doslovce današnjih dana, da umjesto nas, naše vrhunske znanstvenike, stručnjake i sportaše prepoznaje svijet (koji nam ih tada i uzima), a tek nakon toga mi. Nije više vrijeme čekanja, vrijeme je prepoznavanja.</p>
<p>Prije nekoliko dana čitam o nekim od temelja približavanja Europi, planu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s razinom pravnih stečevina Europske unije. Očito nas čeka intenzivna zakonodavna aktivnost. Težak je to i složen zadatak koji traži znanja i iskustvo, da slovo budućeg zakona donese pravnu sigurnost i pojedincu ali i gospodarskom poslovanju. Propisi koji uređuju pravne okvire gospodarskog poslovanja još uvijek nose i oznake izlaska iz jednog u drugi, potpuno drukčiji sustav. Izlaz iz teškoća često se traži u brzim izmjenama propisa. Umjesto redovnog zakonodavnog postupka, a zbog žurbe - hitni postupak. Tu su korijeni svojevrsnog zakonodavnog stampeda. On dovodi do nedovoljno ispitanih rješenja, nedorečenosti, međusobne neusklađenosti raznih propisa i otvara tako, ne bih rekao začarani, nego ukleti krug žurbe i prenormiranosti. Toj lakoći mijenjanja propisa treba se oduprijeti jer njezino ime je - pravna nesigurnost. Smirena zakonodavna djelatnost moguća je, ali uz hitno ekipiranje povećanim brojem stručnjaka. U usklađivanju s pravnim stečevinama Europske unije i vrsnim prevoditeljima i poznavateljima našeg ustavnog poretka. Ništa od toga ne smije biti sredstvo dnevne politike, nego čin stvaranja stabilne pravne države u kojoj sintagma »vladavina prava« neće biti puka deklaracija, nego stvarnost.</p>
<p>Vladavina prava. Kako to gordo zvuči. Drugo ime za pravnu sigurnost. Uz tu sintagmu uvijek mi se pojavljuje i pitanje koliko je narušava povratni učinak strožeg zakona. Po Ustavu izuzetak. Je li i u praksi?! »Tajkunski porez« za uklanjanje sveg nepoštenog zvuči privlačno. Je li i ustavno?! Nije li to cijeli zakon povratnog učinka? Takav zakon Ustav zabranjuje. Nije li kroz tolike godine na koje se on odnosi postojao učinkovit instrumentarij za otklanjanje i sprječavanje nezakonitog ponašanja. Gdje je, kud je nestao? Ako je, pak, bilo zakonito, a danas ga moralno i etički drukčije ocjenjujemo, pitam se dopušta li nam to (ponovno) kasno prepoznavanje ustavno tako teške povratne učinke. Razmislimo što to znači za sigurnost investiranja. Upiti brojni. Treba vjerovati da će Hrvatski sabor znati pravi odgovor.</p>
<p>Vjerujem u ljude. Svaki mi dan tu vjeru potvrđuje velika obitelj predragih ljudi iz Crvenoga križa. Nesebični, vođeni mišlju da pomognu, da ublaže tugu, bolest, neimaštinu, sve one duševne i tjelesne patnje kojima čovjek može biti izložen. Ljudi za koje nitko nije samo broj na ovom svijetu, nego čovjek kome se na bezbrojne načine pružaju ljubav, dani, noći. Samoprijegorni, ali i samozatajni. O njima ćete vrlo malo čuti i čitati. Bezbroj njihovih velikih akcija ostaje javno nezabilježen. Od javnosti mnogo je važniji trag koji su ostavili u srcima onih koji ih trebaju. Radovao bih se kada bih u Narodnim novinama u popisu odlikovanih za plemenitost i humanost pročitao i njihova imena. I to bi bio čin prepoznavanja pravih vrijednosti.</p>
<p>Ovo su tek fragmenti u kojima sam, iz pouka prošlosti, nastojao, kroz sadašnjost, vidjeti budućnost. Na pučini životnih snova gdje se obale i ne naziru, beskrajan je još niz problema.</p>
<p>Vjerujem da za svaki postoji rješenje. Putokaz je u nama samima. Napis mu glasi: strpljivost, otvorenost za druga mišljenja, međusobno razumijevanje. Tome se nadam, to je ono čemu svaki od nas može pridonijeti. Tada će i 2003. godina biti bolja. U tome nas (kao memento ili radije kao moto) nitko ne može zamijeniti.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, ugledni pravnik i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Povrat novca dobit će više od 200.000 građana</p>
<p>Polovinom siječnja 16 osiguravajućih društava poslat će svojim osiguranicima potvrde o uplaćenoj premiji u 2002. da bi im se mogla priznati kao porezna polakšica/ Velik broj vlasnika polica tek je sada saznao da si je mogao uštedjeti napor pisanja godišnje prijave dohotka i čekanja na povrat novca - za one koji imaju dohodak samo od nesamostalnog rada najpovoljnije je da se olakšica obračunava mjesečno</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Najkasnije sredinom siječnja svih 16 hrvatskih osiguravajućih društava, koja ugovaraju životna osiguranja, poslat će svojim osiguranicima posebne potvrde o uplaćenoj premiji u 2002. godini da bi im se to ulaganje moglo priznati kao porezna polakšica. Pritom će se poslužiti jedinstvenim obrascem čiji je izgled dogovoren s Poreznom upravom. Ove bi godine tako trebali izostati lanjski neugodni nesporazumi s poreznicima, a osiguratelji procjenjuju da će takve olakšice iskoristiti više od 200.000 građana. </p>
<p>Treba, naime, podsjetiti da su, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, još od 1. srpnja 2001. godine uplate za premije životnih, dopunskih zdravstvenih i dragovoljnih mirovinskih (treći stup) osiguranja uvrštene u porezne olakšice! Za cijelu 2002. godinu olakšice mogu biti do 12.000 kuna, odnosno najviše 1000 kuna mjesečno. Treba naglasiti da se olakšice priznaju na bilo kojem obliku ostvarenog dohotka. To može biti dohodak od nesamostalnog ili samostalnog rada, dohodak od imovine ili imovinskih prava ili dohodak od kapitala. Porezna olakšica priznaje se za uplaćene premije u više osiguravajućih društava!</p>
<p>Budući da je protekle godine zabilježeno rekordno povećanje broja ugovora o životnim osiguranjima (uplate za police su prvi put premašile milijardu kuna!), mnogi osiguranici tek stječu prva iskustva s obračunom ovog oblika porezne olakšice. Kako doznajemo, velik broj vlasnika polica tek je sada saznao da si je mogao uštedjeti napor pisanja godišnje prijave dohotka i višemjesečnog čekanja na povrat novca. Kako potvrđuje i Središnja porezna uprava, za građane koji imaju dohodak isključivo od nesamostalnog rada (radnici u tvrtkama), najpovoljnije je da im se izdaci za premije i porezne olakšice obračunavaju mjesečno. </p>
<p>Tada uplatu u njihovo ime i za njihov račun obavlja poslodavac. On će iznos uplaćene premije za životno osiguranje, dopunsko zdravstveno HZZO-a ili dopunsko zdravstveno osiguranje ugovoreno kod nekog privatnog osiguratelja obračunati kao poreznu olakšicu tako da za uplaćene iznose smanji poreznu osnovicu, a premiju isplati iz neto plaće. Kad zaposlenik sam uplaćuje premije, poslodavcu treba predočiti potvrde o uplatama. Ako zaposlenik nema drugih primanja osim plaće, uplaćeni predujam poreza smatra se konačnim i on ne mora (ako ne želi) podnositi godišnju poreznu prijavu. Ukratko, povoljnije im je i jednostavnije da se uplate za osiguranja i obračun olakšica obavlja mjesečno nego da se podnosi godišnju prijavu i čeka na povrat preplaćenog poreza.</p>
<p>Kad zaposlenik ima primanja iz više izvora ili je riječ o građaninu koji ostvaruje dohodak samostalnim radom od imovine, imovinskih prava, dohodak od kapitala, udjela u dobiti tvrtke i slično, odnosno ako je riječ o slobodnim profesijama i obrtnicima, mora se podnijeti godišnja porezna prijava. U tom slučaju, uz podnošenje potvrde o uplatama, poreznu osnovicu može umanjiti za iznos uplaćene premije, a najviše 12.000 kuna za dohodak ostvaren u 2002. godini. Inače porezni obveznici odnosno poslodavci obvezni su Poreznoj upravi, uz godišnju prijavu, dostaviti obračun premija osiguranja za koje je korištena olakšica.</p>
<p>Nažalost i dalje je manje poznato da poslodavac, bez obzira na to je li pravna ili fizička osoba, može iz vlastitih sredstava uplaćivati premiju za svoje zaposlenike. Tako i vlasnik tvrtke, obrtničke radionice ili liječničke ordinacije, kad nastupa kao poslodavac, može osigurati i samog sebe (kao zaposlenika) i nije važno što je riječ o istoj osobi. Ako su korisnici police zaposlenici ili neke treće fizičke osobe (članovi njegove obitelji, za slučaj smrti), a premija je plaćena sredstvima poslodavca, korisnicima police se ta premija smatra plaćom i na nju se obračunavaju svi porezi i doprinosi! Međutim, poslodavcu, vlasniku tvrtke, obrtniku, poduzetniku i slobodnim profesijama - plaćene premije su porezno priznati izdatak za koji se umanjuje dohodak. </p>
<p>Treba, međutim, naglasiti da će svi koji su uplaćene premije koristili kao olakšicu, kad počnu isplate osiguravatelja, platiti 15 posto poreza (i prirez na područjima gdje se plaća) bilo da je riječ o jednokratnoj isplati ili mjesečnim isplatama. Oporezivanju ne podliježe cijeli osigurani iznos nego samo stvarno uplaćena premija za koju se koristila porezna olakšica. Porez se, kao i u slučaju štednje u banci, ne plaća na kamate koje je pripisao osiguratelj. </p>
<p>Porez će obračunati i u ime poreznog obveznika platiti osiguratelj i tako uplaćeni predujam poreza smatra se konačnim. Tako osiguranik ili korisnik police, osim ako to želi, nije dužan podnositi poreznu prijavu zbog prihoda s osnove osiguranja. Na isplate dodatne mirovine temeljem police osiguranja ne priznaju se osobni odbici jer se pretpostavlja da ih je porezni obveznik iskoristio već prilikom primanja mirovine. Međutim, ako su takva primanja toliko mala da se nije u cijelosti moglo iskoristiti porezni odbitak, podnošenjem godišnje porezne prijave može ga se iskoristiti u cijelosti.</p>
<p>Ključno je pitanje isplati li se uplaćene premije osiguranja koristiti kao poreznu olakšicu? Prema tumačenjima iz Središnjeg ureda Porezne uprave, takva je mogućnost itekako isplativa jer porez od 15 posto najčešće je mnogo manji od poreza i prireza na bruto plaće. Uzrok takvoj »velikodušnosti« je namjera zakonodavca da se putem poreznih olakšica potiče ugovaranje osiguranja.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Peticije i privatizacije</p>
<p>VIKTOR VRESNIK </p>
<p>Tko u Hrvatskoj odlučuje o privatizaciji hotela, pa onda po istom načelu i svega drugoga: Hrvatski fond za privatizaciju, radnički sindikati, lokalna zajednica ili turisti?</p>
<p>Suvišno pitanje? Sudeći po događajima posljednjih dana u Hvaru - nije. Do zadnjeg dana potpisivanja peticije protiv prodaje Sunčanog Hvara Slovencima, a organizirali su je oni Hvarani koji se protive takvoj privatizaciji, prosvjednu notu potpisao je i »određeni broj stranih turista« koji su se toga trenutka našli u Hvaru. No dok pobunjeni Hvarani s ponosom ističu kako su im se u prosvjedu pridružili i gosti, sindikat zaposlenih u hotelima Sunčanog Hvara zdušno se zalaže za prodaju svoje tvrtke Termama Čatež.</p>
<p>Tri pitanja: </p>
<p>Zašto se dio Hvarana toliko žestoko protivi prodaji Sunčanog Hvara Slovencima?</p>
<p>Zašto bi gostima izvan Hrvatske bilo važno čiji su hoteli u kojima odsjedaju? Zašto su sindikalci toliko zainteresirani za prodaju svoje kompanije da su se suprotstavili cijeloj lokalnoj zajednici? Odgovori nisu jednostavni i više nalikuju pitanjima.</p>
<p>Prvo, ako je Hvaranima uistinu toliko stalo do vlasništva nad Sunčanim Hvarom, kako to da se nitko od njih (jer ima ih koji bi to mogli) nije javio na HFP-ov natječaj? Ako se nitko nije mogao javiti sam, zašto se nisu udružili? Ako je pak doista cijela zajednica protiv prodaje kompanije, zašto se na natječaj nije, kao kupac, javio Grad Hvar?</p>
<p>Drugo, strancima je posve svejedno tko je vlasnik hotela u kojima im je ugodno; za gazdu se pita tek kada nešto ne valja. To što su neki od gostiju potpisali peticiju znači ili da iz pristojnosti nisu htjeli odbiti uslugu domaćinu ili da nije riječ o turistima nego poslovnim putnicima koji u zaustavljanju prodaje vide neki svoj interes.</p>
<p>Treće, posao sindikata je zaštita zaposlenih. Ako sindikalci vjeruju da bi Terme Čatež zaposlenima u Sunčanom Hvaru ponudile bolje uvjete za rad, njihov je posao da se zalažu za tu prodaju. Sindikatima sigurno nije u interesu protiviti se lokalnoj zajednici, no s obzirom na to da je u Sunčanom Hvaru zaposlen velik broj Hvarana, pitanje je tko zapravo sačinjava tu »lokalnu zajednicu« koja se protivi prodaji?</p>
<p>Moguće je, naravno, i da je riječ o maloj korumpiranoj sredini gdje se dvije struje potplaćenih bore za interese zasad nepoznatih »gazda«, no takva je pretpostavka bez ikakvih čvrstih temelja. Činjenica je, međutim, da su Terme Čatež pravo na kupnju stekle putem legalnog natječaja i da se nitko, dok se nije saznao kupac, prodaji Sunčanog Hvara nije protivio.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ashdownov Karadžić</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Rijetko je tko od predstavnika međunarodne zajednice u BiH još od vremena posredništva lorda Owena s toliko blagonaklonosti govorio o Radovanu Karadžiću kao ovih dana Paddy Ashdown. »Karadžić vjerojatno neće biti uhićen s pomoću američkog helikoptera tipa 'apache'. Vjerojatno će biti uhićen kad nam uspije, malo po malo, potkopati potporu koju uživa među stanovništvom koje ga smatra herojem«, rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.</p>
<p>Ako je ta izjava točno prenesena, onda to znači da se Karadžića neće niti pokušati privesti Haaškom sudu dok uživa simpatije bosanskih Srba. Po toj logici, ni Slobodan Milošević nije trebao biti izručen Haagu, jer ni on nije bio bez potpore »lokalnog stanovništva«, a slijedeći to načelo, ni Ratka Mladića također ne bi trebalo uznemiravati.</p>
<p>Osim toga, Ashdown je tom izjavom Karadžiću poručio da se, što se njega tiče, ne treba bojati nekih iznenadnih akcija SFOR-ovih specijalaca. Može mirno živjeti u istočnoj Bosni, dok ima potporu »lokalnog stanovništva«. Ako ta potpora bude trajala do 2010., 2020., ili sve do Karadžićeve eventualne prirodne smrti, ni Ashdown, a slijedom njegovih ovlasti ni SFOR, kao ni novoformirana europska policija neće ga pokušavati privesti pred sud. </p>
<p>Takvim je stavovima visoki predstavnik međunarodne zajednice samo podgrijao stare sumnje da predstavlja određene europske krugove koji zapravo ne samo da ne žele nego sprječavaju Karadžićevo uhićenje. O tome je nešto svojedobno kazala i haaška tužiteljica Carla del Ponte, kad je ismijala neke medijski razvikane SFOR-ove akcije kojima je navodni cilj bio uhititi predvodnika genocidnog velikosrpskog projekta u BiH. U vezi s tim su prije nekoliko mjeseci ponešto govorili i neki smijenjeni čelnici tajnih službi u toj državi koji su otvoreno optužili Ashdowna da zapravo štiti Karadžića. </p>
<p>Trebaju li nakon takvih Ashdownovih stavova, koji za poznavatelje njegova »lika i djela« nisu iznenađenje, čuditi neke prognoze kako ovako ustrojena BiH uistinu nema perspektive?</p>
<p>Međutim, unatoč svemu Ashdown zaslužuje i pohvalu. Takvim izjavama, koje se sigurno ne bi »omakle« nekim iskusnijim diplomatima, on razotkriva neke igre oko Haaškog suda iz kojih, između ostalih, proizlazi da će - voljom onih koji su mu to došapnuli - Karadžić i dalje biti na slobodi.</p>
<p>Nakon takve geste je sve drugo što se događa oko Haaškog suda zapravo, s jedne strane, politička predstava, a s druge, »cerenje« u lice žrtvama velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska u prvu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Promjena vozača (ili ostanak Račana za volanom) očekuje se ove godine. Uranjeni izbori bi mogli biti prije ljeta ili ujesen: manja je vjerojatnost da će se čekati krajnji rok u proljeće 2004. godine/ U predizbornoj kampanji će izjavljivati svašta što bi im moglo donijeti glasove i partnere, ali i Račan i Sanader dobro znaju da moraju za početak ubaciti u prvu i krenuti istom cestom </p>
<p>Nakon što smo utvrdili da je Hrvatska proteklu godinu vozila u leru, ne bi bilo loše pokušati proreći kako će voziti ove godine. </p>
<p>Pretpostavimo da je Hrvatska srednjolitražni automobil u voznom stanju, star 12 godina, da ima pet brzina i nekoga tko ga zna voziti. Vozilo je relativno uščuvano, nema previše odvoženih kilometara i nije bilo garažirano. Karoserija nije pocinčana, pa ju je mjestimično nagrizla hrđa. Problem, međutim, nije u automobilu, nego u vozačima. Ni šest HDZ-ovih vozača, a bogme ni SDP-ov Račan, nisu mogli ili znali iskoristiti ono što im pruža takav automobil. Nitko ga nije nagazio do daske na otvorenoj cesti, svi su nešto petljali u gradskoj vožnji uz veliku potrošnju benzina i malo prijeđenih kilometara.</p>
<p>Mesiću, Manoliću, Šariniću, Greguriću, Valentiću i Mateši nije bilo lako samostalno voziti jer su putem satelitske navigacije bili vezani na Pantovčak. Račanu za vratom sjedi četvero suvozača iz koalicije i na svakom križanju svaki od njih navija da se skrene u njegovu smjeru.</p>
<p>Račanov uži kabinet i koalicija danas zasjedaju na trogodišnjicu preuzimanja vlasti. Oni koji su ih izabrali prije tri godine očekivali su velike promjene i distanciranje od HDZ-ovih vlada. Zato su i listom glasali za njih. Promjene su ispale male a distanciranje retoričko.</p>
<p> Bilanca nije blistava: gospodarstvo je stabilizirano, ali izvoz nije postao prioritet jer zemlja i dalje živi od silnog trgovanja, potrošačke euforije, turizma i kredita. Ugled države Hrvatske je 2000. bio u zenitu: s više vlastite pameti i uz malu pomoć prijatelja ova je zemlja mogla dohvatiti čak i drugu grupu država na putu prema Europskoj uniji. Na kraju je spuznula u zadnji popravni s Makedonijom i Albanijom. </p>
<p>Nije ni to propast svijeta: zaigra li 2003. Hrvatska aktivniju ulogu na zapadnom Balkanu, kako Zapad tepa bivšoj Jugoslaviji bez Slovenije, još ima izglede da izvan paketa sa Skopjem i Tiranom priđe Europi. Rješavanje graničnih sporova sa susjedima i trgovinski ugovori mogu Hrvatsku pozicionirati kao predvodnika onoga što je na ovom prostoru ostalo izvan EU-a, a to su međunarodni protektorat Bosna i Hercegovina, države pod nadzorom Makedonija i Albanija i Srbija sa Crnom Gorom, kojoj se i najmanje naznake napretka stimuliraju deblokadom novca i sankcija.</p>
<p>Hrvatska će ove godine aplicirati za prijem u EU, usvojen je zakon o manjinama, ozbiljnije se radi na povratku prognanika, i napokon se počelo brže usklađivati tisuće propisa s europskim standardima. Ostaju suradnja s Haagom i pravosuđe. Dokle god će sinonimi za suradnju s Haagom biti Bobetko i Gotovina, a najpoznatiji hrvatski sudac Lozina, Hrvatska će i dalje voziti zaobilazno prema Europi. </p>
<p>Promjena vozača (ili ostanak Račana za volanom) očekuje se ove godine. Uranjeni izbori bi mogli biti prije ljeta ili ujesen: manja je vjerojatnost da će se čekati krajnji rok u proljeće 2004. godine. </p>
<p>Račanova koalicija bi mogla do ljeta predočiti nove tunelske prodore i asfaltirane kilometre prema Splitu i najaviti bogatu turističku sezonu. Isto bi se moglo objaviti i u drugom roku ujesen, ali će tada već biti vidljiv utržak od stranih turista, što se može pokazati kao plus, ali i kao minus. </p>
<p>Sanaderov HDZ kao jedini SDP-ov pravi suparnik na sljedećim izborima ne mora previše žuriti. Ako SDP u međuvremenu ne poduzme nešto revolucionarno i trgne se iz stagniranja ili pada popularnosti, HDZ će zadržati umjereni rast rejtinga. Sanader je uglavnom počistio stranku od protivnika i vjerojatno bi mu odgovarao jesenji rok za izbore.</p>
<p>HSS je joker kojeg će vjerojatno dobiti pobjednik izbora. Tomčić će u svakom slučaju sjediti kraj vozača u koaliciji koja će vladati Hrvatskom nakon izbora. </p>
<p>HNS jedini od preostalih stranaka ima stvarne izglede da prijeđe izborni prag, koji će i dalje ostati pet posto jer nikakvi prijedlozi korjenitih promjena izbornog zakona neće proći.</p>
<p>Desne stranke i raznorazne inačice liberala poslužit će za krpanje Račanove ili Sanaderove koalicije, ovisno o tome tko osvoji većinu glasova.</p>
<p>Zasjednu li na mjesto vozača Račan ili Sanader, hrvatske obveze ostaju iste. Cesta prema Europi je jedna i obojici je jasno da Hrvatska ne može ostati u leru. U predizbornoj kampanji će izjavljivati svašta što bi im moglo donijeti glasove i partnere, ali i Račan i Sanader dobro znaju da moraju ubaciti za početak u prvu i krenuti istom cestom.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>OBH terapija umjesto reforme školstva </p>
<p>U prošloj se godini najviše polemiziralo o tri stvari: uvođenju devetog razreda, opisnom ocjenjivanju i preopterećenosti učenika. Na početku nove godine još se ne zna hoće li se uvesti deveti razred, hoće li se krenuti s opisnim ocjenama i kako će se »odteretiti« učenici </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina, uz mnoštvo terapija namijenjenih adolescentima s problemima u ponašanju, u Americi se izdvaja jedan vrlo popularan, koji se u potpunosti provodi u divljini. Tretman nazvan Outdoor Behavioral Healthcare (OBH) podrazumijeva uključivanje adolescenata od 13 do 18 godina koji imaju probleme s alkoholom, drogom, neuspjehom u školi, rizičnim ponašanjem i sličnim, u terapiju u kojoj grupa mora u tri tjedna prijeći između 60 i 100 kilometara vrlo divljeg i nepristupačnog terena, s oko 20 kilograma opreme na leđima, u pratnji licenciranog psihologa i vodiča. Iako je svaka večer boravka u divljini nakon hoda rezervirana za grupnu terapiju, svojevrsni vrhunac svake OBH ekspedicije je tzv. solo trip. Riječ je o tri dana boravka u potpunoj samoći i šutnji tijekom kojeg svaki sudionik tretmana ima prigodu sam doći do uzroka svojih problema. </p>
<p>Uz to, svaki je dan tijekom hodanja čvrsto strukturiran pa se čak ni voda ne smije uzimati mimo uvedenih intervala, a vrlo važna komponenta je i šutnja. Namjera takvih tretmana, koji u našim uvjetima podsjećaju na vjersku terapiju odvikavanja od heroina kakvu provodi reto-centar na Klisu, je ta da sudionici tretmana, zbog fizičkih i psihičkih izazova, nauče razbijati obrambene mehanizme koji stoje na putu rješavanja njihovih problema. Ili, kako je to rekla jedna od sudionica OBH tretmana: »Ondje ne mogu muljati terapeute kao što muljam svoje roditelje kod kuće ili nastavnike u školi«.</p>
<p>Kakve veze ima ova priča iz Amerike s hrvatskim školskim sistemom? </p>
<p>Nakon protekle tri godine, koje osim brojnih polemika školama nisu mnogo toga novoga donijele, od 2003. se očekuje štošta. U njoj bi, naime, trebali biti stvoreni preduvjeti da bi se školske godine 2004/05. krenulo u promjene, odnosno reformu školstva, za što se opredijelila Vlada.</p>
<p>U prošloj se godini najviše polemiziralo o tri stvari: uvođenju devetog razreda, opisnom ocjenjivanju i preopterećenosti učenika. Na početku nove godine još se ne zna hoće li se uvesti deveti razred, hoće li se krenuti s opisnim ocjenama i kako će se »odteretiti« učenici. </p>
<p>Ako reforma koja je povukla ta tri pitanja još nije dala odgovore, onda se treba pitati je li reforma uopće potrebna? Ili je dovoljno mijenjati manje stvari kojima bi se poboljšalo stanje u hrvatskome školstvu? Ili, jednostavnije, ako ne možemo odmah pomoći čitavu sustavu, tada bismo mogli pomoći barem nekima u tom sustavu.</p>
<p>Iako su poprilično skupi (oko 8000 dolara po sudioniku), možda bi se OBH tretmani mogli primijeniti u Hrvatskoj prije no što se krene s reformom. Zamislimo splitskoga gimnazijalca kako s ruksakom od 20 kilograma tumara po »divljem« Marjanu. Do čega bi dovele takve ture u Hrvatskoj, bilo da u njih krenu učenici ili nastavnici, a da ih, kako je to običaj kod nas, kao uzor prati pokoji političar?</p>
<p>Autor jedne od zapaženijih knjiga u prošloj godini, koja se bavi problematikom školstva, uspostavio je dijagnozu i terapiju za hrvatsko školstvo. »Naša škola je u cjelini zastarjela, provincijska, siromašna i neefikasna, što je opasno za interes države. Naše je školstvo - blago rečeno - za nekoliko generacija zaostalo u usporedbi s mnogim zemljama svijeta, a naročito u Europi i Americi, što će nam prouzročiti mnoge lomove i neprilike pri ulasku u europske i svjetske integracije«. Autor tvrdi da je škola postala proizvođač straha. »Zamislimo samo da nas odrasle netko u poslu bez prekida nadzire, da lovi naše pogreške i koristi ih u ocjenjivanju našega rada po sistemu kakav je naš školski sistem ocjenjivanja!«.</p>
<p>Dijagnoza koju daje je timsko učenje, ukidanje sistema ocjenjivanja, prilagođavanje opterećenosti mogućnostima učenika. A osnovni mu je adut malo slikovit, pa kaže: Neka škola napokon otvori prozore, neka bude u skladu sa životom. </p>
<p>Ili - divljinom, rekli bi Amerikanci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Radničko suodlučivanje ili pokret za socijalnu Hrvatsku </p>
<p>Začuđujuće zvuči izjava predsjednice našeg sindikata radnika u trgovini i turizmu da je našem radniku svejedno tko je vlasnik njegova poduzeća, tko mu je gospodar, ako nudi zadržavanje na radnom mjestu... O čemu mi to govorimo? Govorimo, nažalost, o fenomenu najamničke svijesti u vodstvu jednog našeg sindikata kojega, čini se, osim radnih mjesta i nadnica, ništa drugo ne zanima. Najmanje društveni odnos i radnička participacija u upravljanju. Kako je to daleko od spoznaja do kojih dolaze neki analitičari političkog stanja u nas</p>
<p>IVO HORVAT </p>
<p>Poznati naš teolog i župnik iz Varaždina fra Bono Zvonimir Šagi podsjetio nas je u božićnom broju Vjesnika na žalosnu činjenicu: termin »socijalna pravda« više se ne pojavljuje u govoru naših dužnosnika, a ni u tisku. I to u vremenu kad su radnički zahtjevi za socijalnom pravdom sve glasniji ne samo u krugu sisačke Željezare i »Đure Đakovića« u Slavonskom Brodu nego na svim stranama.</p>
<p>Stranka od koje smo očekivali najveću aktivnost u tom smjeru kao da i ne postoji, pa fra Bono s pravom primjećuje: »Nama zaista nedostaje stranka gdje bi ta socijalnost bila naglašena.«</p>
<p>Ono što se često prešućuje ili pak spominje sa skanjivanjem Šagi javno u to upire prstom i kaže ono što bi se rijetko i koji novinar usudio: »...mi sada imamo neku vrstu tržišnog fundamentalizma tako da je tržište postalo sve, gdje se nema osjećaj za slabije. Znači propadneš – propadneš! Evo, kaže ministar Linić: 'Ako vi hoćete u socijalizam – ja neću!' Ali ne radi se o socijalizmu« – primjećuje Šagi – »već o tome da se nije tranzicijom smio napraviti potpuni diskontinuitet, trebalo je sačuvati neki kontinuitet.«</p>
<p>Tako se fra Bono nadovezuje na rasprave koje su već posljednjih dana objavljene na ovim stranicama o krivoj pretvorbi i privatizaciji, o radničkom dioničarstvu kojemu treba javna podrška i slično. Šagi to ovako formulira: </p>
<p>»Dakle, prenaglo se išlo u pretvorbu pa se radnike potpuno izvlastilo, a ipak su oni stvarali po onom sustavu našeg samoupravljanja, ipak su se iz njihovih samodoprinosa podizala poduzeća, a nakon toga dođe stečaj, prodaja, od čega radnici danas nemaju ništa. I onda im još kažu: 'Nećemo natrag u socijalizam!' Ideja konvergencije koju je zastupao Saharov, da socijalizam korigira kapitalizam, zanemarena je. Sad kad je socijalizam propao, nema korekture.«</p>
<p>Terminom »tržišni fundamentalizam« koristi se ovih dana u Globusu i poznati slovenski makroekonomist dr. Jože Mencinger kritički govoreći o vjeri u Fukuyamin »kraj povijesti«, tj. o tržišnom profitu kao rješenju svih problema. Mencinger spominje primjer tranzicije u Sloveniji 1992. kada je u trenutku krize velik dio poduzeća reagirao vrlo odgovorno i uspio naći nova tržišta za svoju robu i usluge: </p>
<p>»Privatna poduzeća koja rade po principu profita sigurno ne bi reagirala na jednako odgovoran način. Ona bi odmah zatvarala tvornice i likvidirala pojedine obrte, dok su samoupravna poduzeća pokušala zadržati radnike i održati svoju proizvodnju... Ja kao bivši kritičar samoupravljanja« – ističe Mencinger – »danas bih sasvim sigurno prilično ublažio oštricu tadašnje kritike.«</p>
<p>A u nas ovih dana jedan visoki dužnosnik Hrvatske gospodarske komore, njezin predsjednik, otvoreno izjavljuje: »Stečajevi su dobra stvar.« </p>
<p>Za koga? Zar za radnike koji bi se našli na ulici prije nego bi se promijenila struktura proizvodnje i riješile sve druge teškoće?</p>
<p>O kritičkom odnosu socijalnog nauka Katoličke crkve prema liberalnom kapitalizmu već je bilo govora na ovim stranicama. Ovih se dana takvoj kritici pridružio i dr. Stjepan Baloban, socijalni etičar i profesor na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p>U jednoj zagrebačkoj reviji on kaže: »Pravedno i socijalno svakako nije društvo liberalnog kapitalizma kojega se u doba globalizacije svakako treba bojati. </p>
<p>Rasprave i izjave pojedinih javnih djelatnika u Hrvatskoj da je država slab gospodar i zbog toga joj treba sve oduzeti i predati u ruke tržišta potkrepljuju opravdan strah da se sve više udaljujemo od socijalnog i pravednog društva.«</p>
<p>O toj temi rado bismo čuli mišljenja i drugih naših socijalnih etičara, sociologa i politologa.</p>
<p>U takvu ozračju začuđujuće zvuči izjava predsjednice našeg sindikata radnika u trgovini i turizmu kako je našem radniku svejedno tko je vlasnik njegova poduzeća, tko mu je gospodar, ako nudi zadržavanje na radnom mjestu. Stoga je ona za to da se Sunčani Hvar proda stranom kupcu Terme Čatež. Ona nema ništa protiv toga da novi vlasnik za dvije-tri godine preproda to poduzeće nekom trećem. »Sve je ponuđeno na tržištu dionica, pa o čemu mi to onda govorimo?«, zaključuje ona.</p>
<p>Da, o čemu mi to govorimo? Govorimo, nažalost, o fenomenu najamničke svijesti u vodstvu jednog našeg sindikata kojega, čini se, osim radnih mjesta i nadnica, ništa drugo ne zanima. Najmanje društveni odnos i radnička participacija u upravljanju. Kako je to daleko od spoznaja do kojih dolaze neki analitičari političkog stanja u nas, među njima i fra Bono Šagi. </p>
<p>Srećom, dok ovo pišem, čitam u Vjesniku da Hvarani potpisuju peticiju protiv Termi Čatež. Ističu da poduzeće Sunčani Hvar »nije ni Linićevo ni Račanovo niti je vlasništvo Vlade, jer oni nisu u njega ništa uložili pa ga stoga ne smiju niti dirati«. Gradonačelnik Domančić smatra da je riječ o »brzopoteznoj i opasnoj privatizaciji«. </p>
<p>Žalosno je da se neki sindikalni djelatnici još nisu vinuli do tog stupnja svijesti da jednako tako razmišljaju. </p>
<p>Javio se na ovim stranicama i naš glasoviti znanstvenik ekonomist dr. Branko Horvat zalažući se za radničku participaciju u upravljanju poduzećima. </p>
<p>To je potrebno ponoviti kako bi što više čitatelja saznalo. On, naime, naglašava: »Čudno mi je da sindikati stalno moljakaju povećanje plaća, a novca nema, umjesto da traže ono što je osnovno – samoupravljanje koje će stvoriti sredstva za plaće i osigurati radna mjesta.« </p>
<p>U nastavku tvrdi: »Radničko samoupravljanje društveno je i moralno poželjno i opravdano. A je li ekonomski efikasno? To je zapravo najvažnije. Srećom, imamo nepobitne empirijske dokaze.«</p>
<p>Tema radničkog samoupravljanja ili participacije u upravljanju poduzećima otvorena je sada u našoj javnosti i traži javnu raspravu kako bi se što više ljudi o tome izjasnilo. Rješenja se zacijelo mogu naći u skladu s našim društvenim i gospodarskim potrebama, a u prvom redu u skladu s interesima radnih ljudi. Zar nije ovo i jedna od bitnih tema uoči parlamentarnih izbora 2003. godine kad se o tome moraju izjasniti i brojni zastupnički kandidati i njihove stranke?</p>
<p>U oživotvorenju krilatice »Tvornice radnicima« sindikati mogu probuditi mobilizacijski polet među radništvom kako bi radnici izborili svoje mjesto u procesu suodlučivanja na specifičan hrvatski način: preuzimanjem pozitivnih stečevina iz bivšeg radničkog samoupravljanja i pronalaženjem novih oblika sukladnih novim društvenim okolnostima.</p>
<p>Tako bi se, nošen širokim pokretom, mogao ostvariti san o socijalnoj Hrvatskoj koju toliko priželjkuju naši ljudi, bez obzira na inače različita vjerska i ina uvjerenja. U tom širokom pokretu za socijalnom Hrvatskom mogli bi se naći i kršćanski socijalisti. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Upućena poruka Europskoj uniji: ozbiljno shvatiti europske napore Hrvatske,držati Hrvatsku za riječ </p>
<p>Regionalnu suradnju koja je Bruxellesu poželjna, te pravo na individualno približavanje Europskoj uniji valja shvatiti kao dva procesa koja su na pozitivan način međusobno povezana, pri čemu je prvenstvo načela individualnog približavanja neosporno. Kao što njemačko jedinstvo nije smjelo postati taocem neizvjesnog sveeuropskog ujedinjenja nakon kraja sukoba između Istoka i Zapada, tako i Hrvatska ima pravo ne postati taocem koncepcija na čije bi napretke mogla tek ograničeno utjecati svojom politikom / Glede aktualne rezolucije o europskoj volji političkog Zagreba postavljaju se ozbiljna pitanja: u kojoj je mjeri europska težnja izražena u rezoluciji prodrla u dublje slojeve politike, gospodarstva i društva te u njima sazrela? Misle li građani u zemlji pritom ponajprije na udobno participiranje u zlatnom europskom teletu? Jesu li spremni na oslobođenje individualnih snaga od paralizirajućih mentaliteta i zastarjelog načina mišljenja, što je nužno za modernizaciju?</p>
<p>GEBHARDT WEISS</p>
<p>Hrvatska je stupila u jednu od odlučujućih faza svog nacionalnog i europskog razvoja. Politički odgovorne snage demonstrirale su 18. i 19. prosinca 2002. dojmljivo nadstranačko jedinstvo o nacionalnom cilju što skorijeg članstva zemlje u Europskoj uniji.</p>
<p>Politički prijeporan ostaje put u Europsku uniju, ponajprije u svezi s gospodarskim i socijalnim izazovima koji su s njim povezani. Neovisno o izbornoj godini koja slijedi, taj dio unutarnje političke rasprave pripada normalnom demokratskom sukobljavanju. Ono samo u neznatnoj mjeri zrcali euroskeptičan stav manjeg dijela hrvatskih građana. Naprotiv, prema svim ispitivanjima javnoga mnijenja, oni, naime, u velikoj većini podupiru europski cilj. </p>
<p>Zapravo je to vrlo neobičan proces: Hrvatska je jedna od najmlađih nacionalnih europskih država koja je postala neovisna tek prije nekoliko godina. Ipak, čini se da svoj europskopolitički proces sazrijevanja, u kojem bi naposljetku tradicionalno shvaćena neovisnost ustupila mjesto modernoj integraciji, želi prevaliti kao u nekom razantnom vremenskom stroju. Stoga ne čudi što se kod pokojeg promatrača pojavljuju dvojbe.</p>
<p>Stigavši na svoje legitimno mjesto neovisnosti u europskom sustavu država, Hrvatska je u usporedbi s drugim zemljama počela s nejednakim šansama, i to ne samo zbog nametnutog rata.</p>
<p> Hrvatska još ima veliku potrebu za reformama i modernizacijom koja ponekad nadilazi i puno korištenje vlastitih resursa. Uz to, postoje i stanovite hipoteke njezine novije povijesti koje još i danas opterećuju vanjski ugled zemlje. A na unutarnjem su planu više puta dovele do ozbiljnih političkih pokusa izdržljivosti.</p>
<p>S obzirom na to, glede aktualne rezolucije o europskoj volji političkog Zagreba postavljaju se ozbiljna pitanja: u kojoj je mjeri europska težnja izražena u rezoluciji prodrla, izvan površine metropole, u dublje slojeve politike, gospodarstva i društva te u njima sazrela? Misle li građani u zemlji pritom ponajprije na udobno participiranje u zlatnom europskom teletu? Jesu li spremni na oslobođenje individualnih snaga od paralizirajućih mentaliteta i zastarjelog načina mišljenja što je nužno za modernizaciju? </p>
<p> Prihvaćaju li u dovoljnoj mjeri, nakon toliko kratke faze upravo stečene neovisnosti, da u novoj integriranoj Europi prijašnji međudržavni sustav nemiješnja sve više prelazi u sustav europske unutarnje politike? Jesu li mukotrpno postupanje u svezi s određenim međunarodnim obvezama poput suradnje s Haaškim sudom, ili dosadašnje oklijevanje s ostvarenjem manjinskih prava na terenu ili u odnosu prema inozemnim ulagačima, svojevrsni znakovi upozorenja starog načina mišljenja koje je ipak pretežito nacionalnog usmjerenja?</p>
<p>Takva pitanja očito su sve češća. A kao uvijek u takvim situacijama, sve je više i onih koji ukazuju na šanse za djelovanje što se nude, kao i onih koji svoj politički utjecaj usmjeruju prije svega na dvoumice.</p>
<p>Ta konstelacija pomalo me podsjeća na razdoblje iz 1989. i 1990. godine kad su se vizionari, optimisti i skeptici svađali o europskim i njemačkim opcijama, te ih je pritom realnost uvijek iznova pretjecala. Usporedba tadašnje njemačke i današnje hrvatske situacije pristaje doduše samo u nekoliko točaka, no političkoj je raščlambi zanimljiva i zbog razlika. </p>
<p>Najvažnija razlika sastoji se u izvjesnosti cilja. Tako je tada, od početka godine 1987., za Nijemce postajalo doduše sve jasnije da bi u Europi moglo doći do odlučujućih promjena, no vozni red putovanja prema cilju najprije je ostao maglovit s obzirom na posljednje plamičke hladnoga rata. </p>
<p>S Hrvatskom je danas posve drukčije. Ona se prema svom europskom cilju može kretati neometana maglom, te ga vlastitim naporima dostići uz poštivanje jasnog voznog reda, tj. normativnog i pravnog acquis communautairea Europske unije.</p>
<p>Još jedna razlika sastoji se u transparentnosti kojom je moguće težiti cilju. Drukčije no Nijemci u ono doba (uključujući tadašnje istočne Nijemce), Hrvatska svoj nacionalni cilj u svezi s Europskom unijom može jasno izgovoriti. Njemačka politika morala je naprotiv djelovati neizravno. Do zadnjega trenutka gotovo da se i nije usudila javno raspravljati o nacionalnom dijelu posljedica mijene političke plime i oseke u Europi. No, prije od drugih, naglašavala je šanse koje za cijelu Europu proistječu iz novih političkih procesa u Moskvi.</p>
<p>Zbog toga je okosnicom te njemačke politike postao snažan apel, upućen prije svega našim zapadnim partnerima, da se iskoriste nove šanse. U veljači 1987. Hans Dietrich Genscher sažeo je to na sljedeću formulu: shvatiti Gorbačova ozbiljno, držati ga za riječ.</p>
<p> Iako s posve drukčijim predznakom, danas je, počam od europske rezolucije Sabora od 19. prosinca, sličan apel usmjeren prema Europskoj uniji i njezinim članicama: shvatiti europska nastojanja Hrvatske ozbiljno, držati Hrvatsku za riječ. Postoji nekoliko dodirnih točaka između tadašnje njemačke i današnje hrvatske situacije i u pogledu stanovitih vanjskih strategija kočenja. Tako su u ono doba neki vanjski skeptici stvorili sljedeću formulu: prvo europsko, a potom njemačko jedinstvo. Bio je to potom neuspjeli pokušaj da se pravo Nijemaca na samoodređenje stavi pod nadzor pogrešno shvaćene europske kočnice. </p>
<p>Na sličan se način danas u Hrvatskoj povremeno javlja bojazan da je Hrvatska izložena kočnici takve vrste, na primjer prema formuli: prvo regionalna, a potom europska integracija. S tim u svezi valja posve nedvojbeno objasniti da takvo što nije ni politička ni operativna koncepcija Europske unije. Štoviše, regionalnu suradnju koja je Bruxellesu poželjna, te pravo na individualno približavanje Europskoj uniji valja shvatiti kao dva procesa koja su na pozitivan način međusobno povezana, pri čemu je prvenstvo načela individualnog približavanja neosporno.</p>
<p>Kao što njemačko jedinstvo u ono doba nije smjelo postati taocem neizvjesnog sveeuropskog ujedinjenja nakon kraja sukoba između Istoka i Zapada, tako i Hrvatska danas ima pravo ne postati taocem koncepcija na čije bi napretke mogla tek ograničeno utjecati svojom politikom. </p>
<p> No, odlučujuće pitanje, koje je naposljetku odredilo sretan tijek njemačkog jedinstva, bilo je pitanje povjerenja koje se tada postavljalo ponajprije nama Nijemcima. Takvo pitanje u načelu se, međutim, postavlja i Hrvatskoj, iako u drugim dimenzijama. Tada nismo bili sigurni je li u naših susjeda i partnera bilo stvoreno dovoljno povjerenja, nakon svega što se u prošlosti bilo dogodilo u njemačko ime. Zbog toga smo se pribojavali da bi sve veću brzinu puta prema njemačkom jedinstvu moglo okončati naglo kočenje.</p>
<p>Danas znamo da je njemačko jedinstvo (Deutsche Einheit) omogućeno prije svega povijesno jedinstvenom kombinacijom diljem Europe dovoljno izgrađenog povjerenja i brzine kojom su Nijemci, i to ponajprije istočni Nijemci, iskoristili šanse jedne epohalne mijene u Europi. </p>
<p>I za Hrvatsku je sada važna takva kombinacija izgradnje povjerenja i brzine, pri čemu je težište također na pitanju povjerenja. Jer čak i kada bi, što bi na međuministarskoj stručnoj razini itekako bilo moguće, uslijedila adaptacija na europski acquis communautaire uz maksimalnu birokratsku <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, takvo što bi bez dovoljnog političkog povjerenja partnera bilo uzaludno. </p>
<p>(Svršetak u</p>
<p> sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je veleposlanik Savezne Republike Njemačke u</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>One koji trguju ustupcima sustiže birački bijes što im političke biografije sabije u jedan mandat</p>
<p>Kako prebroditi sindrom koalicije koja je to samo po formi, dok se zapravo održava strahom od gubitka vlasti (čitaj: povlastica), a ne skupnim odnosom stranaka-sudionica prema bilo kojemu krucijalnom problemu? Drugim riječima, kako do stabilne koalicije, skupa stranaka sposobnih dogovoriti zajednički program i iskreno, predano i odgovorno sudjelovati u njegovoj provedbi? / Naši bi se stranački lideri trebali latiti energičnog rješavanja golemih teškoća u kojima ova zemlja i narod grcaju, a ne da im jedina stvarna smjernica bude namiriti proračunskim novcem onaj interesni sloj na kojem pluta njihov stranački brod</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Dok se stranke Vladine koalicije pripremaju za predizborne okršaje</p>
<p> – jedna od ključnih, HSS, već je održala svoj izborno-programski sabor – ona knjiga zajedništva koja je potrebna da bi udruga kako-tako funkcionirala čini se da je spala na poslovična dva slova. Čak se i Račanov, prema konkretnim rezultatima najuspješniji ministar, narodnjak Čačić, u jednom od svojih promotivnih »intervjua« obrušio na premijera, prigovarajući mu neodlučnost u promišljanju strategije i traljavost u provedbi dogovorene politike.</p>
<p>Štoviše, tvrdeći da bi vlada s tri HNS-ova ministra – a, čemu kriti, bude li još i Čačić na premijerskoj poziciji – funkcionirala neusporedivo bolje, čovjek koji i te kako ima argumente u ruci bacio je premijeru u lice rukavicu koja potonjega dezavuira kao dirigenta koalicijskog ansambla.</p>
<p>Dakle, suprotno očekivanjima da bi se stranački konglomerat koji podupire Vladu mogao stabilizirati nakon odlaska Budišinog HSLS-a iz izvorne pobjedničke udruge od 3. siječnja 2000., on je u žalosno rasklimanu stanju. Prema nekima, zbog prenaglašene uloge i pozicije SDP-a i posebice zahvaljujući Račanovoj ustrajnoj težnji za uspostavom željezno-kancelarske moći, prema drugima zbog interesne nesukladnosti stranaka-članica i prejake uloge i ambicija njihovih lidera u odnosu na vrijednosna stajališta ispisana u stranačkim programima.</p>
<p>Vrijedi spomenuti još dva često rabljena argumenta. Prvi je da stranke Vladine udruge nisu zapravo nikada izradile i potpisale cjelovit zajednički program – krajnje pojednostavljeno mišljenje jest da im je »rušenje HDZ-a bila jedina dodirna točka«. </p>
<p>Prema drugomu, izlaskom HSLS-a iz trećesiječanjske koalicije ona je zapravo prestala postojati, pa je stoga puka interesna, programski bezbojna sprega, ostala jedini zajednički nazivnik sadašnje petorke.</p>
<p>Ali, ta bi analiza bila akademsko pitanje da koalicije nisu sudbina »mlade hrvatske demokracije«. Nijedna stranka, naime, ne može sad, a nema izgleda ni da će u doglednoj budućnosti, sama preko praga potrebna za formiranje monolitne vlade. To znači da će i na predstojećim izborima pobijediti udruga stranaka, bilo oblikovana kao predizborni savez, ili ona sastavljena sporazumom stranaka sa zamjetnim brojem mjesta u novom sazivu Hrvatskog sabora.</p>
<p>U tom se svjetlu postavlja izvanredno važno pitanje: kako prebroditi sindrom koalicije koja je to samo po formi, dok se zapravo održava strahom od gubitka vlasti (čitaj: povlastica), a ne skupnim odnosom stranaka-sudionica prema bilo kojemu krucijalnom problemu? </p>
<p>Drugim riječima, kako do stabilne koalicije, skupa stranaka sposobnih dogovoriti zajednički program i iskreno, predano i odgovorno sudjelovati u njegovoj provedbi?</p>
<p>S obzirom da vodeće stranke – osim Tomčićevih seljaka – nisu još izvikale svoje izborne poruke, odgovore na ta pitanje moguće je zasad tražiti samo u ključu eliminacije negativnih određenja. </p>
<p>Međutim, upravo signali s HSS-ova sabora uzorno su loša vijest kad je riječ o izgledima za promjenom paradigme u hrvatskomu stranačkom združivanju: Zlatko je Tomčić, tvrdo konzervativnim rječnikom, izrekao toliko ograničavajućih uvjeta potencijalnim koalicijskim partnerima da ih je ne samo načelno prorijedio, nego i one koji računaju sa seljacima primorao na ranu programsko-taktičku ekvilibristiku kako bi uopće o(p)stali u krugu možebitnih »zadrugara«.</p>
<p>Jasno, Tomčićevo je legitimno pravo da izborni credo svoje stranke oblikuje prema scenariju dodvoravanja onomu seosko-prigradskom biračkom sloju koji je više konzervativan zbog polu(ne)obrazovanosti i malomišćanskog nepovjerenja spram modernih vrijednosti, nego zato što dijeli opredjeljenja suvremenoga europskog desno-centrističkog konzervativizma.</p>
<p>Nitko mu također ne može ni odreći opravdanost nakane da HSS usidri kao političku adresu onoga socijalnog proizvoda tzv. tranzicije što ga čine žrtve hrvatskoga »divljeg kapitalizma«, oštećeni rasprodajom bivšega društvenog vlasništva i gubitnici tečaja kune, odnosno uništavanja domaće poljoprivrede uvozom hrane iz »trećeg svijeta« i zemalja koje snažno subvencioniraju svoj agrar.</p>
<p>Dakako, još manje može Tomčiću itko prigovoriti što se, u svrhe konsolidacije biračkog tijela svoje stranke, latio i jeftino demagoških tirada na račun onih koji koketiraju s marginalnim društvenim skupinama, ne smatraju da je legalizacija »marice« udar na zdravlje nacije i općenito vode politiku previda suvremenih zala koja rastaču hrvatske obitelji i društvo.</p>
<p>Ali, zar HSS nije i važna stranka sadašnje koalicije – one koja je »propustila« korjenito revidirati politiku prethodne vlasti, odgovornu za »nepravilnosti i pogreške« zbog kojih je naša zemlja izgubila golem dio prednosti i supstance iz vremena raspada SFRJ? Kako HSS kani u neku novu koaliciju, nakon sljedećih izbora, s tako rigidnom platformom, i kako namjerava opravdati neizbježna popuštanja partnerima značajno drugačijih stajališta?</p>
<p>Da se razumijemo, HSS je »maneken« ove analize samo zato što je ta stranka prva obznanila polazne kriterije za izborna savezništva, dok se i drugima mogu postaviti dva jednaka pitanja: koliko se kane programski srozavati, kad želja za udjelom u vlasti samelje svečana polazna načela, i što će ostati od njihove vjerodostojnosti nakon takve »pragmatične sankcije«?</p>
<p>Uzmemo li u obzir i činjenicu da je programsko vrludanje hrvatskih stranaka bitno narušilo povjerenje nacije u sve njih, kao političke skupine sposobne artikulirati i provesti razvojne programe sukladne veličini tranzicijskih izazova, ostaje nam nekoliko gorkih zaključaka.</p>
<p>Kao prvo, jadni su izgledi da se hrvatska stranačka scena radikalno »reprogramira« prije predstojećih izbora, ili nakon njih, bilo pojavom neke domaće inačice turske »stranke niotkuda«, trijumfalne pobjednice nad okoštalom tradicionalnom elitom, ili nastankom udruge bitno drugačijega agregatnog stanja od one u kojemu je sadašnja koalicija na vlasti.</p>
<p>Za to nedostaju tri temeljne pretpostavke: kritična masa novih ljudi, neopterećenih dječjim bolestima »mlade hrvatske demokracije« u (do)sadašnjem obliku, pozitivno-kritička arena demokratske javnosti koja bi secirala i verificirala njihov program, te objektivna medijska scena koja bi nepristrano promovirala program te nove asocijacije.</p>
<p>Kao drugo, u svjetlu nastavka neupitne dominacije sadašnjih parlamentarnih stranaka – točnije onih koje će preživjeti iduće izbore – najviše čemu se demokratski dio biračkog tijela može nadati jest ponovna uspostava koalicije lijevoga centra, uz nešto drugačije paritete stranaka-sudionica nego što su sadašnji. </p>
<p>Naime, uza sve lijepe priče o »europeizaciji« HDZ-a, ta se tuđmanovska naplavina još dugo neće riješiti programsko-kadrovskog balasta nataložena u godinama njezinog osnivanja i trajanja u obliku klijentelističkog zdruga kojemu je nacionalizam bio samo pokriće za balkansku inačicu ognjištarskog »korporativizma«.</p>
<p>Kao treće, vrlo će loše za zemlju i naciju biti ako lideri stranaka koje budu participirale u novoj vladi ne izvuku pouku da su njihovi vlastiti postupci bili agens trajne krize sadašnje koalicije. Ako ne shvate da su upravo njihove liderske fantazije i sklonost osvajanju interesnih lena uzrok difuzno-konfuznoga stanja udruge, kao njezine trajne »kvalitete«. </p>
<p>Sklapanje i očuvanje koalicija i drugdje je, diljem Europe, delikatan posao stranačkih vođa i njihovih suradnika. Ali, prva im je briga nalaženje zajedničkih programskih opredjeljenja o problemima države i naroda, a ne trgovanje ustupcima i pritiscima da bi se nagrabilo što više za svoj džep. </p>
<p>Dakako, nađe se i toga – dovoljno je osvrnuti se prekojadranskim susjedstvom – ali takve stranačke čelnike ubrzo stigne birački bijes koji im političke biografije sabije u jedan mandat.</p>
<p>Na kraju, uzmemo li u obzir da – prema recentnim anketama – više od trećine građana nema stranku prvog izbora i da je visoka apstinencija već postala regularan odgovor (posebice obrazovanijih) birača na »nesavršenosti« hrvatske stranačke baruštine, oni koji budu sklapali buduću vladinu koaliciju trebali bi i te kako voditi računa o činjenici da zapravo uživaju potporu uvjerljive manjine stanovništva.</p>
<p>Teškom mukom skrpljene natpolovične većine vjerojatnih šezdesetak posto onih koji će uopće izaći na izbore – dakle, nekih tridesetak posto građana s pravom glasa.</p>
<p>To bi, ako već ne ostalo što je ovdje navedeno, trebalo obvezivati stranačke lidere da se late energičnog rješavanja golemih teškoća u kojima ova zemlja i narod grcaju, a ne da im jedina stvarna smjernica bude namiriti proračunskim novcem onaj interesni sloj na kojem pluta njihov stranački brod.</p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, predsjednik je Savjeta Liberalne stranke.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>U spremište pa za promidžbu stranaka i druge sajmove</p>
<p>Ugostiteljske kućice koje se nalaze na Trgu bana Jelačića radit će do ponedjeljka / Kučice na Zrinjevcu bit će prepoznatljiv znak narednih božićnih i uskrsnih sajmova, no moći će ih unajmiti i svi drugi ponajprije, pretpostavlja se, političke stranke koje će ih koristiti u predizbornoj kampanji / Cijena najma još nepoznata</p>
<p>U Tržnicama Zagreb još se ne zna kamo će točno biti premještene kućice s Božićnog sajma na Zrinjevcu, tako da su one još uvijek tamo, iako je sajam prestao s radom na Staru godinu. Ugostiteljske kućice koje se nalaze na Trgu bana Jelačića radit će do ponedjeljka, Sveta tri kralja, a nakon toga i one bi trebale biti uklonjene.</p>
<p>Mjesto na kojemu će se uskladištiti znat će se tek početkom sljedećeg tjedna, a kako nam je rekao Miroslav Pupić-Bakrač, zamjenik direktora Tržnica, zadužen za marketing i za odnose s javnošću, varijanti je više. Spominje se tako njihovo preseljenje na Zagrebački velesajam ili prostore Javnog poduzeća Robni terminali-Zagreb d.o.o., rekao je Pupić-Bakrač. Tržnice Zagreb su u izradu ovih 40 kućica uložile više od 600.000 kuna, planirajući da njihovo korištenje bude dugoročno. Služit će za sve prigodne prodaje u Zagrebu čiji će organizator biti Tržnice. One će biti znak prepoznavanja uskrsnih i božićnih sajmova, rekao je Pupić-Bakrač, no isto tako moći će ih unajmiti i svi oni koji to budu željeli. Koristit će i za promotivne svrhe, pa će ih tako već ove godine unajmiti neke stranke u predizbornoj kampanji. No točnu cijenu najma jedne kućice ipak nam još nisu znali reći.</p>
<p>Kućice su za prodaju mnogo ugodnije od štandova, pogotovo u hladnijim danima, što su nam potvrdili i prodavači tijekom upravo prošloga božićnog sajma u kojemu su kućice imale svoju promociju. Zahvaljujući tom pozitivnom iskustvu, saznali smo, Tržnice Zagreb namjeravaju i na nekim svojim tržnicama štandove zamijeniti kućicama. Na njihovih šest četvornih metra može se izložiti i više robe nego na štandovima. Inače, kućice je dizajnirao Mihajlo Krajnc, a izgradila ih je drvodjelna radnja »Kurija«.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otpušteni radnici ponovno kod Račana?</p>
<p>Imamo dokumente koji potvrđuju da je zaposlenima u HFP-u u interesu prikriti istinu, kaže Iveković </p>
<p>Nezadovoljni radnici koji su početkom studenog zapriječili glavni ulaz u poduzeće Croatia bus, zatražili su u četvrtak ponovni sastanak s premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>»Premijer nas je nakon prošlog sastanka pozvao da zatražimo novi sastanak, ako dođemo do novih saznanja kojima možemo dokazati financijske malverzacije bivšeg direktora Leona Sulića«, rekao je za Vjesnik predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. </p>
<p>Novi sastanak otpušteni će radnici zatražiti zato, objašnjava Iveković, jer od Grada Zagreba još uvijek nisu dobili točne podatke o dugu Croatia busa prema Gradu a koji, prema njihovim saznanjima, iznosi oko 15 milijuna kuna.</p>
<p> »Uz to, bojimo se da u Hrvatskom fondu za privatizaciju još uvijek rade ljudi kojima nije u interesu da istina izađe na vidjelo. Imamo dokumente koji to potvrđuju«, zaključio je Iveković.</p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pliva daje jamstva za Poljake ali ne i za domaće radnike</p>
<p>Samostalni sindikat Pliva-EKN i Novi sindikat Plive traže da se potpisivanjem sporazuma osiguraju radna mjesta za sve radnike Adria servisa u trajanju od pet godina, te da se radnicima ne umanjuju bruto plaće u naredne tri godine / Adria servis: 260 radnika bavi se ugostiteljstvom, čišćenjem i održavanjem okoliša, stotinu njih zaposleno na određeno vrijeme</p>
<p>Uprava farmaceutske industrije Pliva d.d. još uvijek odbija potpisati sporazum kojim bi se za 260 radnika Adria-servisa, Plivine tvrtke-kćeri, zajamčila radna i socijalna prava i nakon prodaje te tvrtke. Samostalni sindikat Pliva-EKN i Novi sindikat Plive traže da se potpisivanjem sporazuma osiguraju radna mjesta za sve radnike Adria servisa u trajanju od pet godina, te da se radnicima ne umanjuju bruto plaće u naredne tri godine.</p>
<p>Iako su takav tekst sporazuma predstavnici sindikata proslijedili Upravi Plive još početkom prosinca, predsjednica Sindikata Pliva–EKN Jasenka Maloseja kaže kako Uprava do danas nije razmotrila njihove zahtjeve. Stoga nije isključila mogućnost organiziranja sindikalnih akcija. Dodatni razlog za reakciju sindikata bio je i taj što je Pliva s Hrvatskom udrugom poslodavaca nedavno podnijela zahtjev za zakup gradskog prostora u Hatzovoj ulici, gdje je trenutačno smješten Plivin klub u kojem je na cateringu zaposleno 20-ak radnika Adria servisa.</p>
<p> »Na sreću Gradsko poglavarstvo odbilo je takav zahtjev dok se ne riješi socijalni status radnika, inače bi se na tom mjestu već od 1. siječnja nastanio HUP, a radnici bi završili na ulici«, rekao je Damir Gašparović, povjerenik Saveza samostalnih sindikata za Grad Zagreb. </p>
<p>Prema njegovim riječima predsjednik Uprave Plive Željko Čović, koji je ujedno i predsjednik HUP-a, želio je tako zbrinuti svoju udrugu, ali na ovaj način to bi bilo učinjeno na štetu radnika. </p>
<p>Na kraju je podsjetio kako je Pliva prilikom kupnje poljske farmaceutske tvrtke Polfa morala potpisati ugovor kojim je Poljacima zajamčila radna mjesta i socijalna prava u trajanju od 10 godina, te kako bi bio red da isto učini i za svoje hrvatske radnike. </p>
<p>Tvrtka Adria servis bavi se ugostiteljstvom, čišćenjem i održavanjem okoliša, a od 260 radnika u njoj je čak stotinu njih zaposleno na određeno vrijeme. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Igračke, kolači i jabuke za djecu u Nazorovoj</p>
<p>Potpredsjednica HDZ-a i predsjednica stranačkog povjerenstva za grad Zagreb Jadranka Kosor, predala je u četvrtak prigodne darove Domu za djecu u Nazorovoj ulici.</p>
<p> »To je naša već tradicionalna čestitka osoblju i djeci, darovima skromnim, ali od srca«, rekla je Jadranka Kosor, darujući djeci igračke, slatkiše, kolače i jabuke. Dodala je da će u Hrvatskom saboru poduprijeti izmjenu zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona kako bi se pojednostavila procedura za posvojenje djece. Ravnateljica Doma za djecu Jasna Kelava Ćurković zahvalila je na darovima i posjetu koji je postao tradicionalan jer HDZ dolazi u dječji dom za novogodišnje blagdane već peti put za redom. Jadranka Kosor je najavila da će područni odbori zagrebačkog HDZ-a prikupiti novac kako bi se platio račun za struju zagrebačkoj obitelji Alispahić koja je blagdane dočekala sa svijećama, bez struje. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Izgladnjivanjem do nagrada</p>
<p>LOS ANGELES, 2. siječnja</p>
<p> – Najnoviji film »Pijanist« kultnog redatelja Romana Polanskog odlično su prihvatili kritika i publika o čemu svjedoče brojne nagrade, a dobrim dijelom zasluge za to idu glavnom glumcu Adrienu Brodyu. Brody je naime prilično ozbiljno shvatio pripreme za film, te je za potrebe uloge u kratkom roku smršavio preko petnaest kilograma. </p>
<p>Američki glumac Adrien Brody, poznat po nastupima u hvaljenim filmovima »Tanka crvena linija« ili »Ljeto kad je ubijao Sam«, u filmu Romana Polanskog tumači poljskog pijanistu židovskog porijekla Wladislawa Szpilmana, te prati njegovo preživljavanje u varšavskom getu tijekom Drugog svjetskog rata. Szpilman je preminuo 2000. godine, a riječ je o jednoj od svega dvadeset osoba što su u glavnom poljskom gradu žive dočekale savezničke snage na kraju rata. </p>
<p>Da bi što bolje oživio glavnog junaka u posljednjim danima rata glumac se posvetio dijeti zahvaljujući čemu je za mjesec i pol dana izgubio preko petnaest kilograma. U sklopu dijete Brody je doručkovao dva tvrdo kuhana jaja i zeleni čaj, ručak je nudio piletinu, dok bi dan završavao ranom večerom za koju bi jeo ribu ili piletinu s kuhanim povrćem kao prilogom. </p>
<p>»Bilo je prilično iscrpljujuće«, izjasnio se 29-ogodišnji Brody o spomenutoj dijeti, »ali mi je to pomoglo da bolje shvatim izgladnjivanje i osjećaje koji ga prate«.</p>
<p>Da bi bio što uvjerljiviji u naslovnoj ulozi Brody se također posvetio lekcijama sviranja klavira za što je rekao da mu je pomoglo da zaboravi na konstanto prisutnu glad. </p>
<p>Film Romana Polanskog nagrađen je Zlatnom palmom na prošlogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu, a nominiran je za Zlatni globus u kategoriji najbolje drame. Inače, redatelj Roman Polanski i sam je preživio nacističko čišćenje krakovskog geta za vrijeme Drugog svjetskog rata.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Britanski glumac Alan Bates postao vitez </p>
<p>LONDON, 2. siječnja</p>
<p> – Britanski glumac Alan Bates primio je viteško odličje u okviru novogodišnje liste počasnih titula, objavljene u utorak. Prošle je godine Bates glumio u filmu »Gosford Park«, koji je osvojio Oscara za originalni scenarij, a zatim u filmu »Cijena straha«, uz Bena Afflecka. </p>
<p> U dobi od 11 godina odlučio je biti glumac. Prvi uspjeh je postigao 1956. u kazališnoj predstavi Johna Osbornea »Osvrni se gnjevno«. Ta ga je uloga učinila zvijezdom i pokrenula lavinu ponuda za filmske uloge. </p>
<p> Prvi mu je film bio »Zabavljač«, a zatim je glumio u filmovima »I to se zove ljubav« (1962.), »Grk Zorba« (1964.), »Djevojka Georgy« (1966.) i »Daleko od razuzdane gomile« (1967.).</p>
<p> Za ulogu Yakova Boka u filmu »Obrana optužuje« nominiran je za Oscara 1968., a reputaciju je potvrdio filmom »Ljubavni glasnik« 1970. godine. </p>
<p> Jedna od njegovih najupečatljivijih uloga je ona u filmu »Zaljubljene žene« iz 1969., u kojem se gol hrva s kolegom Oliverom Reedom. </p>
<p> Nakon nekoliko uloga u kazalištu, Bates se vratio filmu 2001. godine kao batler Jennings u »Gosford Parku«. Nedavno je završio snimanje irske drame »Evelyn« s Pierceom Brosnanom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hobitima nije ravan niti Leonardo DiCaprio </p>
<p>HOLLYWOOD, 2. siječnja</p>
<p> – »Prstenovi« se ovaj tjedan vraćaju među pobjednike nakon što je film »Catch Me if You Can« dobro započeo pohod po kinodvoranama, ali nije uspio premašiti uspjeh drugog nastavka Tolkienove fantazije. </p>
<p>»Gospodari prstenova: Dvije kule« zaradili su u kinima vrtoglavih 48,9 milijuna dolara za tri dana nakon božićnih blagdana. Krimić tvrtke DreamWorks »Catch Me« s Leonardom DiCapriom i Tomom Hanksom u glavnim ulogama, u režiji Stevena Spielberga, završio je na drugom mjestu sa zaradom od 30 milijuna preko vikenda. Samo bi netko s dugim nosom mogao predskazati uspjeh za američku verziju talijanskog filma »Pinocchio« tvrtke Miramax. Sinhronizacija glasova Roberta Benignija i drugih glavnih glumaca oštro je kritizirana, a film je u 1195 kinodvorana zaradio samo 1,1 milijuna dolara tijekom proteklog vikenda. </p>
<p>Miramaxov skupi film u režiji Martina Scorseseja »Gangs of New York« s novih je 11,2 milijuna zarađenih ovaj vikend stigao na tek 30,1 milijuna dolara u 10 dana prikazivanja, no producenti se nadaju da će se prodaja ulaznica povećati nakon nominacije za Oscara. </p>
<p>»Drumline« tvrtke Twentieth Century Fox četvrti je vikend za redom završio na šestom mjestu sa zaradom od iznenađujućih 8,4 milijuna dolara. </p>
<p>Drugi nastavak bajke »Harry Potter i odaja tajni« u produkciji Warner Bros.-a zaradio je 49 posto više nego prošli vikend, sa 6,5 milijuna dolara, ali je to još uvijek 10 posto niže od zarade prvog nastavka »Harryja«. </p>
<p>Sandra Bullock i Hugh Grant s filmom »Two Weeks Notice« našli su se na 3. mjestu, ispred Jennifer Lopez i Ralpha Fiennesa s »Maid in Manhattan«. Producentska kuća Warners/Castle Rock zaradila je s prvim filmom 16,1 milijuna dolara, dok je film tvrtke Sony/Revolution, »Maid in Manhattan«, skupio 13 milijuna.</p>
<p>Filmska industrija je u 2002. zaradila 11 posto više nego prošle godine, s ukupnim iznosom od 8,96 milijardi dolara. Za sljedeći vikend ne planira se nijedna velika premijera. </p>
<p>»Antwone Fisher« s Denzelom Washingtonom u glavnoj ulozi i ulozi redatelja, koji je proteklog vikenda u ograničenoj distribuciji u 191 kinodvorani zaradio 1,8 milijuna dolara, bit će pušten u kinodvorane tek 10. siječnja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Angelina Jolie drži da je sigurnost manjina sporna </p>
<p>PRIŠTINA, 2. siječnja</p>
<p> – Američka glumica Angelina Jolie, ambasadorica dobre volje Visokog povjereništva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), koja boravi na Kosovu, izjavila je da je sigurnost manjina u pokrajini »sporna«.</p>
<p>»Od kraja rata prije tri godine samo se oko 6.000 izbjeglica pripadnika manjina vratilo svojim domovima. Ljudi misle da se završetkom rata sve vraća u normalu, ali na Kosovu je stanje manjina sporno«, izjavila je Angelina Jolie u priopćenju. Glumica je u trodnevnom posjetu Kosovu gdje je posjetila izbjegličke logore i razgovarala s predstavnicima HCR-a na Kosovu. Posjetila je i Kosovsku Mitrovicu, grad na sjeveru Kosova podijeljen na sjeverni srpski dio i južni, uglavnom nastanjen Albancima. Angelina Jolie je ambasadorica dobre volje HCR-a od 2001. i dosad je posjetila Sijera Leone, Tanzaniju, Namibiju, Kambodžu, Pakistan i Ekvator. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kinez će u svemir poletjeti ove godine</p>
<p>PEKING, 2. siječnja </p>
<p> - Očekuje se da će Kina u drugoj polovini ove godine u orbitu lansirati svoj prvi svemirski brod s posadom, čime bi postala treća zemlja u povijesti koja je svoje ljude uputila u svemir, javili su u četvrtak kineski državni mediji. </p>
<p> Pripreme za lansiranje prve svemirske letjelice s posadom ušle su u fazu testiranja, objavio je službeni kineski dnevni list China Daily pozivajući se na izjavu direktora svemirskog centra. Pojedinosti nisu objavljene.</p>
<p> Kina je već lansirala nekoliko praznih svemirskih brodova, inače konstruiranih za nošenje posade. Četvrto takvo lansiranje izvršeno je u ponedjeljak i smatra se da je ono posljednje u kojem će svemirski brodovi letjeti prazni.</p>
<p> Shenzhou IV, ili »Božanski brod«, uspješno je lansiran, drži se svoje putanje i sva ispitivanja daju pozitivne rezultate, objavio je China Daily. Za Peking, domaći svemirski program predstavlja pitanje nacionalnog ponosa. Kina želi postati trećom zemljom svijeta sposobnom za lansiranje ljudi u svemir. Sovjetski Savez je to prvi puta učinio 1961., a Sjedinjene Države godinu kasnije.</p>
<p> Kineski astronauti, odnosno »taikonauti« (od taikong - kineske riječi za svemir), potpuno su spremni za put u svemir, javila je agencija Xinhua. U programu obuke nalazi se 14 taikonauta, među kojima će se naći i jedan odabranik za budući let Shenzhouom V. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Još nema komunikacije s nastradalim otocima </p>
<p>SYDNEY, 2. siječnja </p>
<p> - Proći će još dva ili tri dana prije nego što prve pošiljke pomoći brodovima stignu do dvaju izoliranih otoka Tikopia i Anuata iz skupine Solomonskih otoka koje je prije tjedan dana pogodio silovit ciklon Zoe, objavio je u četvrtak australski radio ABC. </p>
<p> Gotovo 4000 stanovnika živi na tim otocima, udaljenima 1700 kilometara od sjeveroistoka Australije. Opseg štete i broj eventualnih žrtava još uvijek nije poznat jer s otocima nije uspostavljena nikakva komunikacija.</p>
<p> Australskim brodovima koji prevoze pomoć, ali i liječničko osoblje, trebat će još dva ili tri dana, ovisno o vremenu, da doplove do otoka.</p>
<p> Nekoliko je zrakoplova dosad preletilo pogođene otoke, a procjene o viđenim štetama dosta su proturječne, od krajnje pesimističnih do umirujućih.</p>
<p> Australska laburistička stranka oštro je kritizirala vladu Solomonskih otoka koja je predugo čekala da Australce pozove u pomoć. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Još jedan tanker nasjeo na potonuli »Tricolor«</p>
<p>LONDON, 2. siječnja </p>
<p> - Tanker koji prevozi gorivo sudario se u srijedu navečer s olupinom broda »Tricolor« u Sjevernom moru, između britanske i francuske obale, objavila je britanska obalna straža. </p>
<p> Tanker »Vicky« udario je u na bok prevrnutu olupinu norveškog broda koji je u prosincu, natovaren brojnim luksuznim automobilima vrijednima 50 milijuna dolara, potonuo na dubinu od 25 metara.</p>
<p> Zasad nema naznaka da su prigodom sudara na tankeru nastala oštećenja koja bi mogla prouzročiti curenje goriva objavila je obalna straža. Operaciju spašavanja vode Francuzi jer se sudar dogodio u njihovim vodama.</p>
<p> Ovo je drugi brod koji je nakon potonuća Tricolora udario u njegovu olupinu. Prije dva tjedna to se dogodilo i jednom njemačkom transportnom plovilu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Spektakularni filharmonijski bal</p>
<p>Novo Dolenčićevo glazbeno-scensko viđenje Filharmonijskog bala iznenadilo je i razveselilo brojnu publiku – ispraćeno je ovacijama, šampanjcem, pucnjavom, kišom konfeta i s nekoliko dodataka / Šarmantni voditelji najavljuju goste, pa čak i zapjevaju – pri tome se Mila Elegović-Balić udvara tenoru, a Dražen Čuček pokušava dirigirati</p>
<p>Zagrebačka filharmonija oprostila se od 2002. godine tradicionalnim Filharmonijskim balom, no ovaj put u drukčijem, spektakularnijem izdanju, koje je u ponedjeljak, 30. prosinca, iznenadilo i razveselilo brojnu publiku na posljednjem koncertu u palači glazbe »Lisinski« u staroj godini. Okićeni borovi raskošno su krasili predvorja, a iznad podija Velike dvorane su se na zaslonu orgulja zrcalile projekcije velikih stiliziranih božićnih kugli koje su prema ideji Dragutina Broza dale jedini, ali ukusan i skladan pečat sceni oslobođenoj za umjetnike.</p>
<p>Prigodan program, prikladan novogodišnjem raspoloženju Zagrebačka filharmonija je ovaj pripremila sa svojim gostom violinistom i dirigentom Leonom Spiererom, dugogodišnjim koncertnim majstorom Berlinske filharmonije, uz sudjelovanje vrsnih vokalnih, instrumentalnih i plesnih solista. U duhovitoj režiji Krešimira Dolenčića, šarmantni voditelji najavljuju goste, pa čak i zapjevaju.</p>
<p> Pri tome se Mila Elegović-Balić udvara tenoru, a Dražen Čuček pokušava dirigirati – u početku bez uspjeha, ali poslije s dovoljno samopouzdanja i šarma, kako bi pravi maestro mogao opušteno popiti kavicu uz Jelačićevu koračnicu Johanna Straussa st. Iz bogatog opusa Johanna Straussa ml. filharmoničari su još izveli s poletom Predigru opereti »Šišmiš« i Perpetuum mobile, a maestro Spierer je uspješno zamijenio dirigentski štapić svojom violinom u valceru »Zlato i srebro« Franza Lehara, »Ljubavnim jadima« Fritza Kreislera i Straussovoj Pizzicato polki.</p>
<p> Dva tanga Scarpina i Donata vrlo su lijepo otplesali Tina Vrtar-Stipić i koreograf Dinko Bogdanić. Majstor umjetničkog zviždanja Boško Veselica iz Splita virtuozno je odzviždao ariju Kraljice noći iz Mozartove »Čarobne frule«, a vrsni članovi orkestra Renata Penezić, mala flauta, i Krunoslav Babić, tuba, duhovitom su glumom i odličnom svirkom dočarali Udava i Ptičicu Quinta Maganinija.</p>
<p>Operna zvijezda večeri bio je mladi tenor Tomislav Mužek, ovogodišnji dobitnik Nagrade Zagrebačke filharmonije i PBZ American expressa, koji se predstavio poznatom arijom »Dein ist main ganzes Herz« iz operete »Zemlja smiješka« Franza Lehara. Osvojio je ne samo voditeljicu i publiku, već i svoje kolegice – sopranistice, koje rijetko imaju priliku nastupati s tako izvrsnim mladim tenorom i koje su upravo u njegovu društvu pokazale svoj maksimum: Lidija Horvat-Dunjko u duetu »Sve bez riječi« iz operete »Vesela udovica« Franza Lehara, a Mira Vlahović u napitnici iz opere »Traviata« Giuseppea Verdija.</p>
<p>To novo veselo Dolenčićevo glazbeno-scensko viđenje Filharmonijskog bala razveselilo je brojnu publiku. Ispraćeno je ovacijama, šampanjcem, pucnjavom, kišom konfeta i nekoliko dodataka, pa bi uz potrebne preinake moglo prerasti u nesvakidašnji spektakl kao dobrodošlo osvježenje u ovakvim iznimnim prigodama.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Snaga i nemoć stihijskog i diktiranog</p>
<p>Poetike Jeromea Boutterina, Sylvie Fanchon, Philippea Richarda i Philippea Compagnona ispituju stihijsko i diktirano unutar jedinstvenog apstraktnog nazivnika / Zamjetno odustajanje od ljepote kao estetske kategorije </p>
<p>Organsko i geometrijsko, oblikovano po nahođenju ili diktatu, jesu suprotnosti na kojima se zasnivaju načela suvremene likovne umjetnosti. Četvero mladih francuskih slikara koji su se svojim radovima predstavili na izložbi u zagrebačkoj Galeriji Forum pokazuju svoje osobno istraživanje tih zajedničkih postmodernističkih smjernica. To su Jerome Boutterin, Sylvie Fanchon, Philippe Richard i Philippe Compagnon. Sve četiri poetike ispituju snagu i nemoć stihijskog i programiranog, dovodeći u pitanje pravila koja uvažavaju iznimke, unutar jedinstvenog apstraktnog nazivnika.</p>
<p>To načelo dvojnosti Jerome Boutterin ispituje pletući raster vertikala i horizontala na način tkanja. U osnovu i potku upliće organske tvorevine u obliku mrlja koje nanosi udarcima kista s tragovima koje razmazuje ili rastapa. Umjetnik na taj način oplemenjuje rešetku dovodeći u pitanje njezin dehumanizirani karakter. </p>
<p>Kreacije Sylvie Fanchon jesu motivi biološkog svijeta, plošni otisci koji se tek tvarnošću boje odvajaju od podloge, a od fonda kromatikom. To su tragovi nastali otiskivanjem jedne boje na podlozi druge. U svojim radovima umjetnica odustaje od ljepote kao estetske kategorije. Za nju je lijepo ono što je tvarno i ostavlja vidljiv trag u prostoru i vremenu. </p>
<p>Philippe Richard svoje poliptihe postavlja u središnji prostor Galerije koji tako postaju pomične scenografije. Kolorističke kulise sazdane od višedjelnih slika podijeljene su na kvadratna polja. Unutar tako nastale mreže geometrijskih struktura umjetnik ravninu platna oslikava organskim oblicima koji sugeriraju ideju umnažanja.</p>
<p>To su kružići, mrlje, spore, stanice, labirinti, vrpce i mreže. Između motiva i fonda ostaju prazne plohe, koje označavaju područja tišine nasuprot buci linija, oblika i boja. Kaligrafija toga umjetnika oslikava dinamiku zračnih vrtloga s neprestanim izmjenama struja, tlaka i temperature pa svoje radove i naziva »Atmosferske promjene«. Bavi se pitanjima konstrukcije i dekonstrukcije, a vlastitu arhitektoniku svijeta postiže razlaganjem postojeće i povezivanjem njezinih dijelova u sebi svojstvenu cjelinu. </p>
<p>Nasuprot tomu Philippe Compagnon bavi se metodičkim i preciznim konstrukcijama kristaličnih struktura. Proučavajući načela op arta kao dijela geometrijske apstrakcije, služi se krajnje ogoljelim formama postignutim aritmetičkim pomagalima. Polje istraživanja usmjerava unutar forme kvadrata. Zanima ga jedino ono što stane unutar toga geometrijskog lika, kojemu su sve četiri stranice jednake. Izraz mu obilježava krajnja pročišćenost linija i boja. Od optičkih metoda i sredstava bavi se iluzijom prostora, pa forme labirinta prožima crticama stvarajući dojam cilindrične zaobljenosti.</p>
<p>Prvi radovi privlače pogled, drugi ga zaustavljaju, treći provode, a četvrti zarobljuju.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nurejev simbol plesa</p>
<p>PARIZ, 2. siječnja</p>
<p> – Deset godina nakon njegove smrti u jednoj pariškoj bolnici, 6. siječnja 1993., Francuska odaje počast baletnoj zvijezdi i koreografu Rudolfu Nurejevu, koji zajedno sa svojim sunarodnjakom Nižinskim je simbol plesa 20. stoljeća. Predviđene su predstave u Parizu i Bordeauxu, izdana je nova biografija o životu slavnog plesača, koji je u 54. godini umro od AIDS-a (»Nurejev« Bertranda Meyer-Stableya), a u časopisu »Danser« bit će objavljena svjedočanstva Nurejevljevih bližnjih ili onih koji su radili sa slavnim prebjegom iz tadašnjeg Lenjingrada.</p>
<p> Tvrtka Naive ponovno izdaje DVD u trajanju od 90 minuta posvećen životu i karijeri te plesačke legende, snimljen dvije godine prije njegove smrti. Balet pariške Opere, u kojoj je Nurejev bio ravnatelj baleta od 1983. do 1989., najavio je svečano obilježavanje obljetnice smrti 20. siječnja u Palači Garnier s isječcima njegovih koreografija, poput »Labuđeg jezera« i djela u kojima je sam plesao, a nastupat će njegovi bivši učenici.</p>
<p> Charles Jude, bivša zvijezda pariške Opere, koji je do samoga kraja bio uz Nurejeva i koji sada ravna baletom Opere u Bordeauxu, predstavlja u metropoli jugozapadne Francuske »Tjedan za Rudolfa Nurejeva«, koji će se održati od 4. do 9. veljače. Njegov ansambl te plesači iz kazališta Bejart ballet Lausanne, Nederlands Dans Theater i Ballets de Lausanne, izvest će koreografije koje su upravo za Nurejeva pripremili Maurice Bejart, Paul Taylor, Glen Tetley, John Neumeier i drugi. Prošle je godine, 19. prosinca, balet milanske Scale, jedne od omiljenih »kuća« slavnoga plesača, organizirao gala-večer posvećenu Nurejevu sa zvijezdama pariške Opere, kazališta Boljšoj i Kirov, londonskog Royal Balleta i Kubanskoga nacionalnog baleta. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Broadway se oporavio </p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 2. siječnja</p>
<p> – U protekloj je godini newyorški Broadway privukao gotovo rekordan broj gledatelja preokrenuvši tako trend pada zanimanja za kazalište koji se pojavio nakon terorističkih udara na SAD u rujnu 2001.</p>
<p>Tajna toga uspjeha je fokusiranje na domaću publiku umjesto na turiste kojih se broj bitno smanjio nakon napada na SAD, javlja BBC. U 2002. newyorška su kazališta zabilježila 11,41 milijun gledatelja, dok je u godini ranije taj broj bio 11,39 milijuna. Trenutačno se u 33 od 38 broadwayjskih kazališta prikazuju predstave.</p>
<p> Podizanju gledanosti pomogla je i raznolikost programa koja je privukla publiku različitih etničkih korijena, a također i nastupi televizijskih i filmskih zvijezda, poput Matthewa Brodericka i Nathana Lanea. U prošloj je godini postavljeno čak 46 novih predstava, što je najveći broj u proteklom desetljeću, a one obuhvaćaju i rekordni broj mjuzikala od 1992.</p>
<p> Teroristički udar na SAD u rujnu pretprošle godine snažno je utjecao na gledanost u kazalištima koja je pala za gotovo milijun osoba. U nekim su kazalištima zatim snižene plaće i povlastice kako bi se rad mogao nastaviti. Čelnica newyorške službene tvrtke za turistički marketing Cristyne Nicholas izjavila je da je nova strategija bila nužna kako bi se vratila gledanost na Broadwayju. »Domaća i inozemna putovanja u grad bitno su opala, pa smo se morali usredotočiti na ovdašnju publiku«, kazala je Nicholas.</p>
<p> U prošloj su godini prvi puta u posljednje vrijeme Njujorčani činili većinu gledatelja na Broadwayju, djelomično zahvaljujući dobro osmišljenoj promidžbi, ali i popustima na cijene ulaznica. Ukupna je zarada u 2002. od prodanih ulaznica na Broadwayju zabilježila rekordnih 707,1 milijun dolara, a tome je pomoglo i blago povećanje cijena ulaznica. U 2001. zarada je iznosila 664 milijuna, a godinu prije toga 663,5 milijuna dolara. Prosječno je najveći broj gledatelja u tom razdoblju zabilježen oko Božića i Dana zahvalnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Triler »Sin Eater« povučen na doradu </p>
<p>HOLLYWOOD, 2. siječnja</p>
<p> – Producentska kuća Twentieth Century Fox povukla je okultni triler Briana Helgelanda »Sin Eater« na preradu odustajući tako od njegova otvaranja na predviđeni datum 17. siječnja. Procijenilo se, naime, da su specijalni efekti, koji su trebali biti zastrašujući, ispali smiješni i zabavni, piše Variety. Na efektima je prvotno radio londonski Mill Film, a sada je povjeren Asylumu iz Santa Monice u Kaliforniji. Osim specijalnih efekata promijenjen je i naziv filma u »The Order«. Novi naslov filma odnosi se na drevni red »nestašnih« svećenika koji bi jeli meso s ljudskog leša kako bi na sebe preuzeli grijehe mrtvih, a ove odriješili tih grijeha. U filmu takva se pojava ponovno javlja u suvremenome Rimu, a prikazano je kako grijeh napušta ljudsko tijelo. Izvori bliski snimanju filma naveli su da su upravo ti efekti više proizvodili smijeh nego strah, kako je bilo zamišljeno. Jedna od osoba upoznatih s projektom kazala je, štoviše, da je grijeh koji napušta tijelo »izgledao kao pržena lignja«. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Guggenheim u New Yorku odustaje od proširenja </p>
<p>NEW YORK, 2. siječnja</p>
<p> – Zaklada Solomon Guggenheim objavila je da odustaje od projekta vrijednog 950 milijuna dolara namijenjenih osnutku drugog muzeja istog imena u New Yorku i to iz financijskih razloga. Ravnatelj Zaklade Thomas Krens objasnio je da se odustalo od projekta, koji je osmislio slavni američko-kanadski arhitekt Frank Gehry i to stoga jer postojeći muzej mora smanjiti svoje izdatke, broj zaposlenika i programa. Projekt je predviđao izgradnju tornja od 120 metara na tri doka južno od Brooklynskog mosta, na istočnoj obali Manhattana. Iako je muzeju potrebno širenje, s obzirom na trenutačnu situaciju rješenje će morati biti nešto skromnije. Prije dvije godine bivši gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani zakladu Guggenheim zadužio je da vodi brigu o razvoju ta tri doka i ponudio je učešće grada u iznosu od 67,8 milijuna dolara. Njegov nasljednik Michael Bloomberg prihvatio je odluku zaklade da se projekt još jednom razmotri. »Novi muzej Guggenheim bio bi izvanredan dodatak kulturnoj zajednici tog dijela grada. No, s obzirom na trenutačne poteškoće muzeja, razumijemo i podržavamo njihovu odluku«, komentirao je Andrew Alper, predsjednik povjerenstva za gospodarski razvoj New Yorka. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ivo Pogorelić u Čakovcu 21. siječnja </p>
<p>ČAKOVEC, 2. siječnja</p>
<p> – Jedan od najboljih svjetskih pijanista današnjice Ivo Pogorelić održat će koncert u Centru za kulturu u Čakovcu u utorak, 21. siječnja, s početkom u 20 sati. Iz ravnateljstva Centra za kulturu u Čakovcu u četvrtak su izvijestili medije da će se ulaznice po cijeni od 200 kuna moći kupiti na blagajni od utorka, 7. siječnja na dalje. Već na prvu vijest o Pogorelićevu recitalu u Čakovcu, rodnom mjestu istaknuta skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog, došli su brojni upiti za rezervaciju ulaznica iz cijelog Međimurja, ali i iz Varaždina, Zagreba i drugih gradova. U Centru za kulturu vjeruju da će nastup Ive Pogorelića u Čakovcu sponzorski poduprijeti važnije međimurske tvrtke. Kako nam je u razgovoru rekao Ladislav Varga, ravnatelj Centra za kulturu u Čakovcu, prema najavama i razgovorima s Pogorelićevim managerom, nekoliko dana nakon nastupa u Čakovcu Ivo Pogorelić otputovat će na američku turneju. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Jedi njihovo meso i nahrani ljudske duše </p>
<p>Abraham se podvrgava Božjoj volji, koliko god ona bila ekstremna, i biva nagrađen za svoj trud. Bog želi da svi ljudi žrtvuju svoje svjetovne želje - čak i roditeljsku ljubav - kako bi služili višem cilju</p>
<p>Ako je mogućnost da je Izak umro u vezivanju zauvijek promijenila značenje priče, druga ju je zamisao učinila još upitnijom. Što ako Izak nije bio taj sin?</p>
<p> Devetoga dana mjeseca Dhu l-Hijja, gotovo dva milijuna vjernika u bijelim haljama skuplja se u dolini Mine, kod Meke. Pod suncem koje prži, vjernici se pripremaju za vrhunac svečanosti hadža, godišnjeg hodočašća na koje bi svaki od zdravih muslimana koji si to mogu priuštiti morao otići barem jednom u životu.</p>
<p> U zoru, hodočasnici uzimaju svaki po šaku kamenčića veličine zrna graška, uspinju se dugim rampama i bacaju kamenčiće na tri divovska kamena stupa. Ti stupovi visoki sedamnaest metara, zapravo stožastog oblika, predstavljaju Nečastivog koji je triput pokušao navesti Abrahama da iskaže neposluh Bogu odbivši žrtvovati svoga sina. Abraham nije podlegao iskušenju. </p>
<p> Sljedećega jutra, hodočasnici se ponovo okupljaju na ravnici. Imam vodi zajedničku molitvu, zatim uzima ovcu staru barem godinu dana i okreće je na lijevi bok tako da je okrenuta prema Meki. Izgovara svete riječi Allahu akbar, »Bog je velik«, a potom životinji oprezno presijeca grkljan - dušnik i vratne žile - jednim jedinim potezom. Krv se slijeva u lokvu. </p>
<p>Id al-Adha ili žrtvena gozba zaključni je obred hodočašća i spomen na Abrahamovo žrtvovanje ovna umjesto da ubije svoga sina. Samo u Saudijskoj Arabiji bude zaklano pola milijuna koza, ovaca, ovnova, krava i deva; većina mesa dijeli se siromašnima.</p>
<p> »Jedi njihovo meso«, kaže Kur'an za zaklane životinje, »i nahrani skromnoga prosjaka i poniznoga molitelja«. Svrha toga čina nije nahraniti Boga već nahraniti ljudske duše. Kako kaže dvadeset i druga sura, »njihovo meso i krv ne dopire do Boga; naša pobožnost dopire do Njega«.</p>
<p> Ali koliko god Kur'an potanko opisivao sve pojedinosti klanja i podjele mesa, nevjerojatno je neodređen glede pojedinosti o događaju koji je nadahnuo tu gozbu. </p>
<p>Zaustavite bilo kojeg hodočasnika u Mini, površno pretražite Internet, razgovarajte s istinskim muslimanom-vjernikom bilo gdje na svijetu i pitajte ga koga je Abraham pošao žrtvovati toga dana, i odgovor će bez razlike biti isti. Kako Kratka enciklopedija islama zaključuje: »U islamu je općenito prihvaćeno da je Jišmael imao biti žrtvovan«. </p>
<p> Ali Kur'an nije toliko precizan.</p>
<p> Priča o gotovo ostvarenom Abrahamovu žrtvovanju poznata je među Arapima kao dhabih, što dolazi od riječi »rezati, razderati, rasporiti« i odnosi se i na način klanja i žrtvu. Taj je događaj opisan u trideset i sedmoj suri, nakon priče o tome kako je Abraham kao dječak bio bačen u Nimrodov oganj. </p>
<p>Abraham preklinje: »Gospode, daj mi kreposna sina«. A Bog uslišava: »Prenijeli smo mu vijest o plemenitu sinu«. Kad je sin dostigao dob u kojoj je mogao početi raditi, Abraham mu reče: »Sine moj, sanjao sam da te žrtvujem. Kaži mi što misliš o tome«. Sin odgovara: »Oče, učini kako moraš. Dao Bog da te ne razočaram«.</p>
<p> Abraham polegne sina potrbuške, licem ka tlu, ali dok to čini, začuje se glas Gospodnji: »Abrahame, ispunio si svoju viziju«. »Ovo je doista bila gorka kušnja«, zaključuje Bog. »Ucijenili smo njegova sina plemenitom žrtvom i nagradili ga slavom budućih naraštaja. 'Mir s Abrahamom.'« </p>
<p> Priča završava s prvim spominjanjem imena toga sina. »Dadosmo mu Izaka, pobožna proroka, i obojicu ih blagoslovismo.«</p>
<p> Sličnosti s biblijskom pričom nevjerojatne su: Abraham prima poziv da žrtvuje svoga sina; ide toliko daleko da čak i započinje s obredom; Bog se umiješa i izbavi dječaka. Sličnosti s biblijskim tumačenjima - i židovskim i kršćanskim - također su značajne: dječak je dovoljno star da radi i govori, Abraham se zapravo savjetuje sa svojim sinom, a dječak se pokazuje kao dragovoljna žrtva. </p>
<p> Ali pojavljuju se i važne razlike. Prvo, taj se događaj odvija u snu zbog čega je nejasno je li se to ikada doista zbilo. Drugo, ne spominje se ni mjesto ni drvo ni vatra ni nož. Konačno, i što je najznakovitije, u snu sin nije imenovan. Izakovo ime pojavljuje se tek nakon svršetka priče.</p>
<p> Pomanjkanje pojedinosti u kuranskoj priči samo po sebi i nije iznenađujuće. Kur'an često isključuje činjenice pretpostavljajući da ih slušatelji već znaju i umjesto toga usredotočuje se na duhovnu pouku događaja. A poruka te priče živopisno nam je prikazana: Abraham je istinski vjernik koji se podvrgava Božjoj volji, koliko god ona bila ekstremna, i biva nagrađen za svoj trud. Bog želi da svi ljudi žrtvuju svoje svjetovne želje - čak i roditeljsku ljubav - kako bi služili višem cilju.</p>
<p> Kako reče šeik Feisal Abdul Rauf, »osjećaj koji me obuzimlje dok čitam Kur'an jest taj da je najbitnije da su se i Abraham i njegov sin prepustili krajnjoj žrtvi. Kada Bog od tebe traži da učiniš nešto, koliko si daleko spreman ići? Bi li žrtvovao onoliko koliko su oni žrtvovali?« </p>
<p> Pa ipak, unatoč jasnoj nakani priče da ne imenuje dječaka, Kur'an se pojavio u zapaljivoj vjerskoj klimi sedmoga stoljeća u kojoj su se Židovi, kršćani i muslimani već počinjali hrvati oko vlasništva nad Abrahamovom obitelji. Iz toga je proizašla potreba koju su osjećali islamski tumači, da raspetljaju tu nejasnoću. Odmah je započela rasprava.</p>
<p> Većina prvih tumača proučavala je tekst i zaključila da je sin o kojem je riječ jamačno Izak. Navodili su činjenicu da se to žrtvovanje događa relativno rano u Abrahamovu životu, prije putovanja u Meku s Jišmaelom. Također, svaki put kad Bog obećava Abrahamu sina u Kur'anu, taj sin naziva se Izakom. Stoga, kad je Abraham molio za sina na početku te priče, molio je za Izaka.</p>
<p> Prvi muslimanski tumači dodavali su pojedinosti kako bi Izaka učinili još privlačnijim. Pisac al-Suddi kaže da je Izak zamolio oca da zategne konopac kojim ga je sputao kako se ne bi migoljio, da brzo potegne nožem i da povuče svoje skute kako ih krv ne bi umrljala i tako rastužila Saru.</p>
<p> Abraham cjeliva Izaka, a potom ga prevrće na čelo (zanimljiv muslimanski dodatak imajući u vidu da vjernici čelima dotiču tlo). Napokon, Bog se umiješa.</p>
<p> Izakovi zagovaratelji prevladavali su u prvim stoljećima postojanja islama, ali s vremenom se broj Jišmaelovih odvjetnika izjednačio s njima. </p>
<p>Njihov je argument bio oslonjen o činjenicu da Bog ne bi zatražio od Abrahama da žrtvuje Izaka zato što je Bog već u Kur'anu bio obećao Abrahamu i Sari da će Izak imati sina. Bog, per definitionem, ne krši svoja obećanja. Također, jedan od izvora napetosti u priči proizlazi iz ideje da se od Abrahama traži da žrtvuje svoga sina u trenutku kad izgleda prestar da ponovno postane ocem. Ta drama mogla bi se primijeniti samo na prvorođenog sina, a to je Jišmael.</p>
<p> Kako je to izrazio šeik Abdul Rauf: »Nema dvojbe ni među Židovima, niti kršćanima niti muslimanima da se zapovijed odnosila na njegova jedinoga sina. I nema sumnje da je Jišmael bio najstariji sin«.</p>
<p> Zagovornici Jišmaela također naglašavaju još jednu stvar, geopolitičku. Dhabih se zbio u Mini, kažu, nakon Jišmaelova odlaska u pustinju, tijekom jednog od Abrahamovih posjeta.</p>
<p> Židovski i kršćanski tumači, kažu oni, ne žele priznati Abrahamovu očitu naklonost Jišmaelu.</p>
<p> Jedan tumač, Tha'labi, iz jedanaestog stoljeća govori o jednom židovskom mudracu koji je svom prijatelju muslimanu izjavio kako Židovi također znaju koji je sin stvarno žrtvovan.</p>
<p>»Ali oni ne zavide vama«, rekao je mudrac, »vjernicima Arapima, što je vaš otac bio onaj kojega je Bog zapovjedio da bude žrtvovan«.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Više nisam htio biti tamo gore</p>
<p>Udarci su mi se još sviđali, davati ih i primati, volio sam boksati... nije mi se sviđalo gubiti, naravno, ali mogao sam nastaviti još dugo pobjeđujući... ne znam... u određenom sam trenutku pomislio da više nemam želje biti tamo gore... </p>
<p>To je kao da ti dodaju nekoliko kilograma na ramena... i kao da su ti, hodajući, cipele sve mokrije, od blata, i teže. U određenom se trenutku zaustavljaš, i to je kraj. Ali ne eksplodiraš, kao kada si mlad, nije to više ista stvar. Zbog toga možeš boksati dok si živ, ako želiš. Više te ne boli, prema mom mišljenju, nakon nekog vremena više te ne boli. Jednog si dana preumoran i odlaziš, to je sve.</p>
<p>– Ti si ga napustio zbog umora?</p>
<p>– Mislio sam da sam umoran. I to je sve.</p>
<p>– Umoran od udaraca?</p>
<p>– Ne... udarci su mi se još sviđali, davati ih i primati, volio sam boksati... nije mi se sviđalo gubiti, naravno, ali mogao sam nastaviti još dugo pobjeđujući... ne znam... u određenom sam trenutku pomislio da više nemam želje biti tamo gore... tamo gore svi te gledaju, nema izlaza, ti si u svačijim očima, čak i kad se usereš od straha vide te, ništa ne možeš napraviti jer te vide, a ja sam bio umoran, od tog... mislim da sam odjednom silno poželio otići na neko mjesto gdje me nitko ne može vidjeti. Tako sam otišao. I to je sve.</p>
<p>– Otišao si na spektakularan način, ipak, usred izazova za Svjetsko prvenstvo...</p>
<p>– U četvrtoj rundi s Butlerom, da...</p>
<p>– Pa, bilo je vrlo dojmljivo, te su slike postale slavne, ti kako odjednom prestaješ boksati, okrećeš se...</p>
<p>– Mrzim te slike, ispadam glup, ili kukavica, a zapravo je stvar u nečem posve drugom... činjenica je da ne možeš sam izabrati trenutak u komu shvaćaš neke važne stvari, ja sam ih shvatio tamo gore, usred tog susreta, odjednom mi se sve učinilo savršeno jasno, i bilo je tako očito da sam morao otići odande, naći mjesto gdje neću biti svima pred očima, nije bilo važno to što sam usred susreta, uopće nije bilo važno...</p>
<p>– ... bio je to izazov o komu si govorio mjesecima...</p>
<p>– ... da...</p>
<p>– ... bilo je to Svjetsko prvenstvo...</p>
<p>– Da, u redu, ali... OK, bilo je Svjetsko prvenstvo, što da ti kažem, znao sam što je Svjetsko prvenstvo, nisam glup... Svjetsko prvenstvo bila mi je fiks-ideja otkako sam ušao u klub... čini se smiješnim, ali uopće me nije bilo briga za boks, htio sam se popeti tamo gore, na sam vrh, biti svjetski prvak. </p>
<p>Poslije su se stvari promijenile, ali na početku... Isuse, kakve ambicije, kada si mlad, možeš sanjati o svemu... uistinu u to vjeruješ, možda te ljudi čak i mrze jer si umišljen, ili se činiš megalomanom, i sve je to točno, ali u sebi... Isuse, koliko snage nosiš u sebi, zdrave snage, čisti život, ne kao oni koji stalno računaju, i skrivaju pod madrac svoje nade, znaš, ljudi to na kraju nikada ne primijete, oni koji se pritaje kako bi te prevarili u posljednjoj rundi, možda kakvim prljavim udarcem... oh, ja sam bio nesnosan, ali... Mondini me mrzio zbog toga, oduvijek me mrzio... ali... u tim sam godinama naučio živjeti. Onda to postane bolest koja ti više ne prolazi.</p>
<p>– Što je Mondini tebi značio?</p>
<p>– Nije to lijepa priča.</p>
<p>– Želiš li razgovarati o Mondiniju, Larry?</p>
<p>– Ne znam. Loše je završilo, a možda nije ni bilo načina da dobro završi. </p>
<p>– Rastali ste se nakon susreta s Poredom.</p>
<p>– Sjećaš li se tog susreta, Dan?</p>
<p>– Naravno.</p>
<p>– OK, onda ću ti nešto reći. Prije četvrte runde, sjećaš li se?</p>
<p>– Posljednje...</p>
<p>– Da, prije posljednje, u kutu, tijekom stanke od minute, pa eto, Mondini više nije bio tamo, otišao je...</p>
<p>– Nije došao u kut?</p>
<p>– Ne, nije to, bio je u kutu, činio je sve što treba, voda, soli, i ostale gluposti... ali nije više bio prisutan, nije više bio Mondini, nije više bio moj Učitelj, bio je onaj koji me napustio, shvaćaš?</p>
<p>– Poreda je često ponavljao da mu je Mondini dao novac da pobijedi u tom susretu.</p>
<p>– Pusti što kaže Poreda.</p>
<p>– Ali on...</p>
<p>– Koji kurac vrijedi što kaže Poreda. </p>
<p>– Otvorena je i istraga o tome...</p>
<p>– Ma sranje. Ustao sam s klupe i bio sam sâm, jedino to je važno.</p>
<p>– Bila je to jedna od najžešćih rundi kojima sam ja ikada prisustvovao.</p>
<p>– Ne znam, slabo se sjećam, nije to više bio boks, u tom trenutku, bili su to mržnja i nasilje, nisam to bio ja, tamo gore, nego nešto što se bori umjesto mene...</p>
<p>– Mondini je bacio ručnik na dvadeset sekundi od kraja runde.</p>
<p>– Nije to trebao učiniti.</p>
<p>– Poslije je rekao da mu se ne sviđa gledati kako njegove učenike komadaju.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>U Zagrebu kao na SP u Parizu!</p>
<p>Kineske igračice će u Zagrebu predvoditi prva igračica svijeta Zhang Yining, te svjetska i olimpijska prvakinja Wang Nan/ Europskog prvaka i trenutačno prvog igrača svijeta, Nijemca Tima Bolla, na CROP-u će pokušati »srušiti« jaka kineska reprezentacija na čelu s aktualnim svjetskim prvakom Wangom Luiqinom</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Još prije desetak dana činilo se kako će prvi ovogodišnji turnir stolnoteniske Pro Tour serije – Otvoreno prvenstvo Hrvatske u Zagrebu – biti za Tamaru Boroš i Zorana Primorca dobra prigoda za nešto lakši ulazak u sezonu i sakupljanje bodova za svjetsku stolnotenisku ljestvicu. Možda njih dvoje na CROP-u uistinu osvoje puno bodova, no od opuštanja sasvim sigurno neće biti ništa. Jer, lista prijavljenih za CROP gotovo da je preslika aktualnih svjetskih ljestvica i vjerojatno je riječ o najjačem stolnoteniskom turniru svih vremena! </p>
<p>Iako gornja konstatacija zvuči kao najobičnije pretjerivanje, o tome nema ni govora jer među čak 360 (?!) sudionika Otvorenog prvenstva Hrvatske je i krema svjetskog »pingića«. Zagrebački ljubitelji stolnog tenisa moći će, tako, konačno i uživo svjedočiti vječnoj borbi Tamare Boroš s bezbrojnim Kineskinjama, a najmnogoljudnija zemlja svijeta u Zagreb šalje pravu kaznenu ekspediciju, tj. svoje apsolutno najbolje igračice! Njhovu žensku vrstu, naime, predvodit će prva igračica svjetske ljestvice, Zhang Yining, te svjetska i olimpijska prvakinja Wang Nan! Uz njih dolaze i jednako opasne Niu Jinanfeng, Guo Yan, Bai Yang i Jiang Huajun, ali i njihove singapurske sunarodnjakinje na čelu s Li Jiom Wei. Da bi azijsko društvo bilo kompletno, tu je još i devet Korejki, te šest Japanki, pa će najbolje europske stolnotenisačice – Tamara Boroš, Mihaela Steff, Krisztina Toth, Nicole Struse i ostale – već u Zagrebu imati generalnu probu za Svjetsko prvenstvo koje se u svibnju održava u Parizu. Zapravo, ovakva iznimna zastupljenost kineskih stolnotenisačica i stolnotenisača u Zagrebu objašnjiva je upravo time što žele »omirisati europski zrak« prije negoli se zatvore u svoje stolnoteniske kampove i počnu se pripremati za SP.</p>
<p>Ako je to uopće moguće, lista stolnotenisača koji dolaze u Zagreb čak je i impresivnija od ženske, jer od 20 najboljih igrača sa svjetske ljestvice na CROP-u će ih nastupiti čak 15! Europski prvak s EP u Zagrebu, Timo Boll, u Zagrebu će od 22. do 26. siječnja braniti upravo dohvaćenu poziciju broj 1 na svjetskoj ljestvici, a lista onih koji će mu to pokušati osporiti nevjerojatno je dugačka. Kinesko izaslanstvo predvodit će aktualni svjetski prvak, Wang Liqin, a uz njega će biti Wang Hao, Liu Guozheng, te manje poznati i tim opasniji Huo Yinghao, Zhan Jian i Hao Shuai. Na prvom ovogodišnjem turniru iz Pro Tour serije nastupit će i pobjednik prošlogodišnjeg Pro Tour finala, Tajvanac Chuan Chih Yuan, njegov sunarodnjak Chiang Peng Lung, tri najbolja Korejca – Ryu Seung Min, Oh Sang Eun i Kim Taek Soo, te predstavnici kineske hongonške ekspoziture Cheung, Leung, Ko i Li. I Europa će u Zagrebu nastupiti s vrlo jakim adutima – osim Bolla igrat će i Werner Schlager, Jean Michel Saive, Jörgen Persson, Peter Karlsson, Zoran Primorac, Petr Korbel – pa je jasno da ćemo u Zagrebu gledati pravi stolnoteniski rat svijetova...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Mikaelian nastavlja pobjednički niz</p>
<p>GOLD COAST, 2. siječnja</p>
<p> – Rezultati četvrtfinalnih dvoboja WTA turnira u australskom Gold Coastu, vrijednog 170.000 američkih dolara: </p>
<p>Schnyder (1) – Shaughnessy (6) predaja bez borbe, Dechy (2) – Schett (8) 6-4, 6-2, Mikaelian – Sanchez Lorenzo 6-4, 2-6, 6-4, Bovina (4) – Petrova 5-7, 6-3, 6-3; polufinale: Schnyder – Mikaelian, Dechy – Bovina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Daniilidou u polufinalu </p>
<p>AUCKLAND, 2. siječnja</p>
<p> – Rezultati četvrtfinalnih susreta WTA turnira u novozelandskom Aucklandu, vrijednog 140.000 američkih dolara: </p>
<p>Smashnova Pistolesi (1) – Craybas 6-3, 6-1, Cho – Zvonareva 7-6 (3), 1-6, 6-3, Gagliardi – Granville 3-6, 6-3, 6-4, Daniilidou – Suarez (5) 1-6, 6-1, 7-6 (4); polufinale: Pistolesi – Cho, Gagliardi – Daniilidou. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Belgija - Uzbekistan 3-0</p>
<p>PERTH, 2. siječnja</p>
<p> – Belgijska teniska vrsta pobijedila je u susretu 2. kola A skupine Hopman kupa u Perthu Uzbekistan rezultatom 3-0. Kim Clijsters prvo je svladala Irodu Tuljaganovu sa 6-3, 6-2, pobjedu je osigurao Xavier Malisse, svladavši Olega Ogorodova sa 6-3, 6-7 (3), 6-2, a belgijska je kombinacija bila uspješnija i u igri parova rezultatom 6-1, 6-1. U petak će Belgija u posljednjem dvoboju skupine igrati za finale s SAD-om.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Rijeci mnogo želja, ali malo novca</p>
<p>Rijeka pregovara s Damirom Milinovićem, zanima ju i Vladimir Petrović, no u oba slučaja novac se javlja kao nepremostiva prepreka dovođenu pojačanja na Kantridu </p>
<p>RIJEKA, 2. siječnja</p>
<p> – Sve je isto kao i lani. Tako bi se najkraće mogla ocrtati situacija u Rijeci, koja i dalje živi na razmeđi želja i mogućnosti. Prvi dani nove godine trebali su donijeti pojačanja, koja su najavljivali svi u klubu. Nažalost, još se ništa nije dogodilo. Sportski direktor Mladen Romić razgovara s igračima, ali i jedini komunicira s novinarima: </p>
<p>– Ne mogu vam ništa konkretno reći, jer je takav dogovor u klubu. Mogu vam jedino otkriti da razgovaramo s Damirom Milinovićem, ali treba vidjeti kako će se razvijati njegova situacija u Zagrebu. </p>
<p>Osim toga, problem će biti i cijena, jer Milinović navodno traži mnogo, što Rijeka jednostavno ne može platiti. Romić se zanima i za Vladimira Petrovića, bivšega Dinamova igrača, koji traži novu destinaciju. No, i tu bi problem mogao biti novac. Zapravo, novac je nepremostiva prepreka za dovođenje pojačanja. Romić priznaje da razgovara s mnogima, ali financijska su ograničenja ključni parametar u pregovorima. Stoga će se Rijeka vjerojatno ograničiti na samo nekoliko imena, koja se drže u strogoj tajnosti, odnosno na igrače poput Josipa Jerneića, člana Orijenta, drugoligaša s Krimeje. Nagađa se i o dolasku Damira Kneza, trenutačno vratara Pomorca. </p>
<p>Sve u svemu, u Rijeci je stanje kakvom smo svjedoci godinama - mnogo priča, najava i želja, a mogućnosti ograničene... </p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Buljan trener Imotskog</p>
<p>IMOTSKI, 2. siječnja</p>
<p> - Novi trener drugoligaša NK Imotski bit će Ivan Buljan, bivši poznati nogometaš i trener splitskog Hajduka. Prozivka igrača zakazana je za 13. siječnja na stadionu Gospin Dolac, a obavit će se visinske pripreme na nekoj od naših planina. Bivši trener Imotskog Ivica Kalinić otišao je u Ukrajinu. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Boroš pala na 5. mjesto, Primorac 11.</p>
<p>LAUSANNE, 2. siječnja</p>
<p> – Na novim ljestvicama Svjetskog stolnoteniskog saveza puno je promjena na vrhu. Tako je kod stolnotenisačica, nakon višegodišnje nedodirljivosti svjetske i olimpijske pobjednice Wang Nan, na prvo mjesto svjetske ljestvice zasjela njezina sunarodnjakinja Zhang Yining (2340 bodova). Osim neuvjerljivog nastupa na Azijskim igrama, padu Wang Nan na drugo mjesto najviše je pridonijelo to što je zbog partijskih obaveza (!?) vezanih uz pripremu kongresa kineske komunističke partije posljednjih mjeseci vrlo malo nastupala. Ispadanje u prvom kolu Pro Tour finala u Stockholmu odnijelo je puno bodova našoj Tamari Boroš (2060), pa je s trećeg pala na peto mjesto ITTF ljestvice. Sljedeća najbolje plasirana hrvatska igračica je Eldijana Aganović na 103. mjestu.</p>
<p>Slab nastup u Stockholmu stajao je prve pozicije na ljestvici Ma Lina, pa je sada, sa svega jednim bodom prednosti ispred Kineza, na čelu ITTF-ove ljestvice europski prvak Timo Boll (2295). Zoran Primorac je propustio Pro Tour finale pa je pao za jedno mjesto i sada je 11. (2000). Među prvih 100 na svijetu su još i Roko Tošić na 95. mjestu, te Jiang Weizhong koji je 97.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>KK Zadar u 2003. ušao s prinovama</p>
<p>ZADAR, 2. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Zadra u nastavak Goodyear lige kreću s prinovama. U Jazinama su Zadrani ugovore sklopili s Damirom Tvrdićem, nekadašnjim igračem Splita, te Mladenom Gligorom, koji je karijeru započeo baš u Zadru, a vlasnik je srebrnoga juniorskog odličja.</p>
<p>Iako se u Zadru diglo mnogo prašine u vezi s mogućim angažmanom Josipa Sesera, takvu je opciju brzo uklonio Željko Birkić, direktor kluba, tvrdeći da nisu razgovarali s njim. </p>
<p>Trener Zadra Danijel Jusup nije skrivao zadovoljstvo angažiranjem iskusnog Tvrdića i darovitog Gligora, nadajući se kako će zaigrarti već u subotu na Gripama protiv Splita. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pobjede Knicksa i Miamija </p>
<p>NEW YORK, 2. siječnja</p>
<p> – Početak nove godine bio je sretan za dvije najgore momčadi Atlantske skupine NBA lige, New York Knickse i Miami Heat, koji su pobjedama najavili bolje dane. </p>
<p>U New Yorku je Kurt Thomas (26, 14 skokova) bio igrač susreta, u kojem su Knicksi vrlo lako sa 95-75 svladali Toronto Raptorse. New York (11-17) tako je nanizao dvije pobjede zaredom, a njihovi su suparnici trenutačno momčad s najlošijoj formom u ligi. Raptorsi su izgubili osam utakmica u nizu te 12 od posljednjih 13, pa su trenutačno s osam trijumfa i čak 24 poraza treći najgori klub u ligi. Lošiji su od njih samo Cleveland i Denver. Kanađani željno očekuju povratak barem jednog od dvojice ozlijeđenih zvijezda Vincea Cartera i Antonija Davisa, jer bez njih ne mogu nikoga pobijediti. </p>
<p>Miami Heat je iznenađujuće visoko slavio kod Atlanta Hawksa rezultatom 107-73, a koliko je momčad s Floride dobro igrala svjedoče i činjenice - »plus 34« s Atlantom peta im je najveća pobjeda u povijesti, a 107 koševa najveći napadački učinak sezone. Rookie Caron Butler sa 25 je koševa bio najbolji, uz pomoć Eddiea Jonesa (20) i Gruzijca Vladimira Stepanie (16, 13 skokova). Oni su Miami odvojili od suparnika već početkom druge četvrtine, kad je razlika narasla na 13 koševa. Hawksi su za razliku od Miamija sezonu počeli vrlo dobro, a sada imaju isti omjer (12-19) i seriju od tri poraza zaredom. To će se nastaviti ako im glavni igrači Glenn Robinson (12) i Shareef Abdur-Rahim (12) nastave sa slabim igrama.</p>
<p> • Rezultati: Atlanta – Miami 73-107, New York – Toronto 95-75.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Južina« prijeti Svjetskom skijaškom kupu </p>
<p>Direktor hrvatske skijaške reprezentacije, Vedran Pavlek kaže da to neće omesti previše rad i nastupe hrvatskih skijaša, ionako je svima isto</p>
<p>LONDON, 2. siječnja</p>
<p> – Neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine širom srednje Europe donijelo je gomilu problema organizatorima Svjetskoga skijaškog kupa. Tako je muški veleslalom u austrijskom Hinterstoderu u ponedjeljak otkazan, jer je staza zbog »južine« i kiše posve neupotrebljiva.</p>
<p>Otkazane su i utrke skijašica u spustu i superveleslalomu koje su se voziti 11. i 12. siječnja u austrijskom Innsbrucku. No, kako je »južina« otopila snijeg i uništila staze, Međunarodni skijaški savez (FIS) je stopirao nastupe. Nakon inspekcije staze u Innsbrucku, direktor FIS-a Jan Tischhauser je te dvije utrke prebacio za 1. ožujka (spust) i 2. ožujka (super-G).</p>
<p>Također, Innsbruck će 28. veljače biti domaćin ranije otkazane utrke muškog superveleslaloma iz Garmisch-Partenkirchena.</p>
<p>Već su ranije otkazane utrke skijaša u francuskom Chamonixu i žena u njemačkom Berchtesgadenu, gdje uopće nema snijega, a spasonosno mjesto za čelnike FIS-a postao je talijanski Bormio. Grad domaćin Svjetskog prvenstva 2005. ima dovoljno snijega i tamo će se održati odgođene muške i ženske utrke, pa će Janica Kostelić već 4. i 5. siječnja u Bormiju tražiti nove bodove u slalomu i veleslalomu.</p>
<p>Kako je rekao direktor naše skijaške reprezentacije, Vedran Pavlek, to hrvatske ekipe neće omesti. Ivica će nastupiti u Kranjskoj Gori, gdje također ima problema sa snijegom, ali utrke veleslaloma i slaloma ipak nisu otkazane.</p>
<p>– Ne smeta nas previše, svima je isto. Bormio je u odličnom stanju, Innsbruck će se pripremiti, Cortina isto tako... Sve se mijenja, tako da planiramo od utrke do utrke, ali što sad, kratko je rekao Pavlek.</p>
<p>Budući da je prognoza za sljedeći tjedan još lošija za skijanje – bit će čak i toplije – u Svjetskom bi kupu uskoro moglo biti novih otkazivanja utrka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Aamodt ipak skija </p>
<p>OSLO, 2. siječnja</p>
<p> – Norveški olimpijski pobjednik Kjetil Andre Aamodt vrlo se brzo oporavio od teškog pada prošlog vikenda i već će u subotu biti na stazi u slovenskoj Kranjskoj Gori. </p>
<p>Činilo se da je Norvežanin ozbiljnije ozlijedio koljeno prilikom pada na spustu u Bormiju, no »neuništivi« Aamodt pokazao je začudnu izdržljivost. Već je uspio i trenirati, vozeći bicikl, te je očigledno da koljeno ipak može podnijeti napore utrke veleslaloma i slaloma u Kranjskoj Gori. </p>
<p>Čovjek sa 17 medalja s Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava trenutačno je četvrti skijaš svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Davidenko nadigrao Ljubičića </p>
<p>ADELAIDE </p>
<p> – Prvi dan nove 2003. godine nije bio sretan za nositelje na 322.000 američkih dolara vrijednom ATP teniskom turniru u Adelaideu. Južnoafrikanac Wayne Ferreira, prvi nositelj, Bjelorus Max Mirnji (2) i hrvatski tenisač Ivan Ljubičić (4) nisu izdržali dugo na australskom suncu. Istina, Ljubičić je imao najviše prilika za pobjedom, Rus Nikolaj Davidenko izborio je 2. kolo nakon 11-9 u »tie-breaku« trećeg seta. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Squillari – Ferreira (1) 7-6 (4), 6-2, Gasquet – Di Pasquale 3-6, 6-3, 6-4, Krajicek – Draper 7-6, (4), 6-4; 2. kolo: Zabaleta (5) – Verkerk 6-4, 6-4, Voinea – Kim 6-4, 6-1, Davydenko – LJUBIČIĆ (4) 4-6, 6-4, 7-6 (9), Dupuis – Mirnyi (2) 76 (3), 6-3. </p>
<p> 2. kolo: Vliegen – Parmar 6-2, 6-2, A. Martin (6) – Gasquet 7-5, 6-1, Vahaly – Spadea (8) 7-6 (1), 6-2, Krajicek – Squillari 6-4, 6-3.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nakon Majoli Mikaelian pobijedila i Talaju</p>
<p>GOLD COAST </p>
<p> – Švicarska tenisačica Maria-Gaianeh stigla je do osmine finala 170.000 američkih dolara vrijednog WTA turnira u Gold Coastu pobjedama protiv hrvatskih tenisačica. Nakon Ive Majoli na startu turnira, kvalifikantica je u 2. kou nadigrala i Silviju Talaju.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Bovina (4) – Petrova 5-7, 6-3, 6-3, Garbin – Scheepers 6-0, 6-4, Dechy (2) – Pratt 2-6, 7-5, 6-3, Shaughnessy – Krasnorucskaja 6-3, 7-6 (6), Mikaelian – TALAJA 6-4, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Krajan predao Cheli u trećem setu</p>
<p>CHENNAI </p>
<p> – Hrvatski tenisač Željko Krajan novu sezonu počeo je u indijskom Chennaiju na 380.000 američkih dolara vrijednom ATP turniru. Nakon pobjede protiv Bopannea u 1. kolu Krajan je igrao protiv četvrtog nositelja Argentinca Juana Ignacia Chele. Imao je Varaždinac priliku, dobio je prvi set, no morao je predati meč kod 2-0 vodstva Chele u trećem setu zbog istegnuća bedrenog mišića.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Sargsian – Montanes (8) 6-4, 6-3, Behrend – Portas 7-6 (4), 6-1, Srichaphan (2) – Van Lottum 6-2, 6-4, Chela (4) – Krajan 3-6, 6-3, 2-0 predaja. </p>
<p>I. MI.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Zašto Carla del Ponte ne šalje medicinske eksperte da pregledaju generala Bobetka</p>
<p>Američki veleposlanik za ratne zločine nezadovoljan suradnjom Hrvatske, Jugoslavije i BiH s Haaškim sudom zato što još nisu uhićeni optuženi za ratne zločine / Prosper najavio da će od hrvatskih vlasti tražiti da uhite generale Janka Bobetka i Antu Gotovinu / Mogu li božićni i novogodišnji blagdani biti isprikom za nedolazak liječničke ekipe Haaškog tribunala, ako će zbog Bobetkova boravka u bolnici hrvatski dužnosnici morati Prosperu »opravdavati« razloge za neuhićenje optuženog generala Bobetka</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Hrvatska dobro surađuje s posebnim američkim veleposlanikom za ratne zločine Pierrom Richardom Prosperom. Tijekom njegova skorog posjeta Zagrebu gdje Prosper namjerava zatražiti uhićenje generala optuženih za ratne zločine, hrvatske vlasti obavijestit će ga o suradnji s Haaškim sudom i raspletu slučaja Bobetko, priopćilo je u srijedu hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu, a prenijela Hina.</p>
<p> »Posjet Zagrebu koncem siječnja bit će prilika da hrvatske vlasti Prospera i osobno informiraju o suradnji Republike Hrvatske s Haaškim tribunalom, razvoju događaja od njegova posljednjeg posjeta regiji, kao i o raspletu slučaja Bobetko«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Prosperov dolazak obilježen je izjavom novinarima u utorak kako je nezadovoljan suradnjom Hrvatske, Jugoslavije i BiH s Haaškim sudom zato što nisu uhićeni optuženici za ratne zločine. Najavio je da će potkraj siječnja posjetiti Zagreb, Beograd, Sarajevo i Banju Luku gdje će tražiti uhićenje optuženika.</p>
<p>Od hrvatskih vlasti zahtijevat će da uhite generale Janka Bobetka i Antu Gotovinu koje je Haaški sud optužio za ratne zločine.</p>
<p>Kako je priopćeno, hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić rekao je da hrvatske vlasti i veleposlanstvo u SAD-u »imaju stalnu, vrlo dobru suradnju s Prosperom, koja je bila posebno intenzivna u doba rješavanja slučaja Bobetko«.</p>
<p>U priopćenju se također kaže da Prosper »po prirodi svog posla vrlo često putuje u zemlje jugoistočne Europe i Afrike i nije dužan posebno najavljivati svoja putovanja tim zemljama«. </p>
<p>Hrvatska dočekuje američkog veleposlanika za ratne zločine u situaciji koja u odnosima s Haagom vlada od kraja studenog. Naime, od dana kad je optuženi general Janko Bobetko kućno liječenje zamijenio bolničkim. Pravna je procedura, što se tiče optuženog generala Ante Gotovine, u statusu quo, jer odbjegli optuženik nije dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima.</p>
<p>U svim ostalim oblicima suradnje Zagreba i Tribunala, upravo je Hrvatska u prilici tražiti ispunjenje onih oblika suradnje koji su dogovoreni na najvišim razinama, a sporo se, ili sa zakašnjenjem ili nikako ne ispunjavaju baš sa strane koju svojim najavljenim »nezadovoljstvom« zastupa veleposlanik Prosper.</p>
<p>Da je bilo odlučnosti i političke volje, pa onda i političkih mogućnosti da se umirovljeni stožerni general »ustupi« Haagu još 19. rujna prošle godine, kad je optužnica uručena hrvatskoj vladi, bilo bi zanimljivo promatrati reakcije tužiteljstva. Istog onog tijela koje je dosad poraženo u nekoliko pravnih slučajeva zbog političkih, a ne pravnih akata, temeljem kojih je htjelo optužiti i na procesuiranje Međunarodnom sudu dostaviti osobe s područja međunarodne sudbene nadležnosti. Jer, optuženi Janko Bobetko sa svoje 83 godine stariji je samo četiri mjeseca, bolesniji za još nekoliko konstatiranih bolestica, utvrđenih i opisanih u razlozima za njegovu nespremnost da kao sudionik bude dijelom postupka.</p>
<p> Sve se to navodi u dokumentaciji koja je još sredinom prosinca dostavljena Haagu i na koju se obećana ekspertna liječnička ekipa Suda dosad još nije ni osvrnula. </p>
<p>Samo za naivne, hrvatskim je sudbenim i državnim tijelima plasirana priča da je razlog u božićnim i novogodišnjim blagdanima koji su onemogućili da liječnici s povjerenjem tužiteljice Carle del Ponte i predsjednika Suda Claudea Jorde stignu u Zagreb i u Kliničkoj bolnici »Dubrava« pregledaju optuženika. Naime, što bi i Sud i tužiteljica mogli učiniti s optuženikom? Izuzeti ga iz bolničkog nadzora, »transferirati« u Scheveningen i podvrći sudskom postupku? Nije vjerojatno! Jer, da nije straha od posljedica i uhićenja i »transfera«, kako haaški akti nazivaju izručenje optuženika u Nizozemsku, pritisak Međunarodnog suda za ratne zločine bio bi daleko jači. </p>
<p>Ovako, riječ je o pukoj spekulaciji da se Hrvatska politički prisiljava na čin »transfera« kako bi se u nastupu sasvim izvjesnih posljedica po zdravlje i život optuženoga Bobetka upravo njoj pripisala odgovornost.</p>
<p>Strah od te odgovornosti za posljedice primjene procesnih pravila na ostarjela generala, čije zdravstveno stanje iz dana u dan njegov konzilij opisuje s oznakom pogoršanja, postoji još od kolovoza. Naime, usred ljeta je optužnica protiv Bobetka napisana i pravomoćnom postala odlukom i potpisom suca Liea koji ju je verificirao. </p>
<p>Poslana u Zagreb tek u drugoj polovici rujna, predana Vladi 19. rujna, obuhvaća razdoblje generalovih navršenih 83 godine i njegova zdravstvenog stanja koje ni tada nije bilo dobro.</p>
<p>Istine radi, general Bobetko je, nakon što je optužnica stigla u Zagreb, poduzeo mnogo toga na svoju procesnu štetu. Nastupi na televiziji, novinski intervjui, javno pojavljivanje pa onda i sadržaj tih istupa stvorili su dojam da i nije tako teško bolestan.</p>
<p>Iz tog razdoblja ovdašnji su mediji zabilježili i modifikaciju oštrine i stupnja napada na Hrvatsku »zbog Bobetka«, sadržanu u izjavama Carle del Ponte. Ona jest tražila, ali i ublažavala svoj zahtjev, ona jest prigovarala, ali njen dolazak u Banske dvore 23. listopada i učinak tog posjeta na slučaj Bobetko bili su čisto guranje Hrvatske u situaciju »dajte vi uhapsite, i prebacite Bobetka u Haag jer to je vaša obveza«.</p>
<p>Slično je Carla del Ponte govorila i o slučaju Ante Gotovine. Tražila je od hrvatskih vlasti da ga izručee, tvrdila da zna gdje je odbjegli general, da to što ona zna znaju i u Banskim dvorima, ponekad ga u bilateralnim kontaktima izbjegavala spomenuti. </p>
<p>Tako se dogodilo da su oba »slučaja« zbog kojih veleposlanik Prosper dolazi nezadovoljan u Hrvatsku, nedefiniranog dana potkraj siječnja, u klasičnoj funkciji pojačavanja ili smanjenja pritiska na službeni Zagreb.</p>
<p>Naravno, tom službenom Zagrebu bilo bi daleko lakše da u unutarnjim odnosima stranaka i političkih snaga nema toliko »zainteresiranih« da iz oba slučaja ne izvuku i neku sitnu korist za sebe. Zato je dva mjeseca trajala unutarnja kriza u slučaju Bobetko kad se oko generala okupila gomila njegovih »savjetnika« kojima je bilo važnije da ga drže podalje od bolnice, kako bi sami bili bliže medijima. Zato već mjesecima traje slučaj Gotovina, čije uhićenje »negdje u trokutu oko Sinja« čak najavljuje saborski zastupnik Ljubo Ćesić i prijeti »reakcijom do posljednjeg čovjeka«. </p>
<p>Odgovorni za »krizu Bobetko« nakon njegova odlaska u bolnicu, više se ne javljaju. A ni »dobro informirani Ćesić« više ne spominje Gotovinu i akciju hrvatske policije da uhvati generala.</p>
<p>Dolazi li veleposlanik Prosper uvažavajući sve te okolnosti slučaja dvojice generala ili ne, znat će se na vrijeme. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Lula protiv gladi i korupcije</p>
<p>Novi predsjednik Brazila obećao da će pomiriti tržišnu ekonomiju i socijalne programe za najsiromašnije slojeve</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - »Moja životna zadaća je da svaki Brazilac doručkuje, ruča i večera svaki dan«, rekao je preuzimajući vlast novi brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, prvoga dana Nove godine. Oko pola milijuna ljudi iz svih krajeva zemlje došli su u glavni grad Brasiliju proslaviti ustoličenje tog bivšeg sindikalnog vođe i prvog predsjednika iz radničke klase u zemlji od 175 milijuna stanovnika od kojih oko 50 milijuna živi u posvemašnoj bijedi. </p>
<p>Upravo će borba protiv siromaštva i korupcije biti najveći izazov za novog predsjednika. U svom prvom govoru kao šef države, Lula je pred zastupnicima Kongresa te predstavnicima 120 država naglasio: »Apsurdno je da u zemlji s toliko plodne zemlje i toliko radnika koji žele raditi uopće moramo razgovarati o gladi. Pozivam sve Brazilce da se uključe u borbu protiv toga zla koje u nama izaziva sram.« </p>
<p>Izbor tog 57-godišnjeg radničkog tribuna, pobudio je nadu u bolju budućnost ne samo među Brazilcima nego i među ostalim Latinoamerikancima. Svi se oni nadaju uspjehu gospodarskog projekta koji Lula predlaže za zemlje u razvoju, a koji bi trebao pomiriti tržišnu ekonomiju i socijalne programe za najsiromašnije slojeve. </p>
<p>Svjestan međuovisnosti globaliziranoga svijeta, Lula i njegov tim ne namjeravaju odbijati strani kapital iako su to mnogi očekivali od ljevičarskog političara i što je izazvalo potres na brazilskoj burzi uoči njegova izbora.</p>
<p> Njegova vlada planira nastaviti plaćati inozemni dug, pregovarati s međunarodnim monetarnim institucijama koje pritišću Brazil, ali s pozicija nacionalnih interesa, obuzdavati inflaciju, poticati razvoj zemlje.... </p>
<p>No, ne na račun najugroženijih Brazilaca. Otvaranje novih radnih mjesta Lulina je »opsesija«, a jednako tako obećava iskorijeniti nepismenost i pružiti mogućnost obrazovanja pripadnicima niže klase. Njegovi su roditelji bili nepismeni, a sam nije završio ni osnovnu školu. Prije nekoliko dana, kad je primio predsjedničku diplomu - prvu u svom životu - od uzbuđenja se rasplakao. </p>
<p>U atmosferi povišenih emocija, Lula i njegov potpredsjednik José Alencar, pozdravljali su okupljene iz »rolls roycea«, koji je britanska kraljica darovala Brazilu 1952., a koji su neki odmah nazvali »lulamobilom« jer se u njemu vozio i Papa za posjeta toj zemlji. Kako naglašavaju promatrači, Lulin ulazak u predsjedničku palaču označio je početak nove ere u toj golemoj zemlji koju mnogi zovu latinoameričkim divom. Brazilci se nadaju da će parola »Dobrodošli u Lulinu republiku jednakosti«, kojom su popratili njegovo ustoličenje, biti pretočena u stvarnost.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Svaki dan nekoliko ubijenih Palestinaca </p>
<p>Zaokupljenost svijeta oko iračke krize ostavlja Palestince na milost i nemilost izraelske vojske </p>
<p>ANKARA, 2. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Upozorenje palestinskog čelnika Yassera Arafata da bi međunarodna zaokupljenost oko iračke krize i nasilnog svrgavanja s vlasti predsjednika Saddama Husseina moglo ostaviti Palestince na milost i nemilost izraelskih trupa, prema pisanju vodećih zapadnih listova, dobiva sve krvavije potvrde u srednjoistočnoj zbilji.</p>
<p>Pogranične izraelske snage ubile su u četvrtak u selu Maor na Zapadnoj obali jednog palestinskog mladića. Ubojstvo se dogodilo pred očima njegove obitelji i žene. Razlozi tog nezakonitog kažnjavanja na licu mjesta nisu dio kraja poznati. Izraelsko-palestinski sukobi su u četvrtak odnijeli i najmlađu žrtvu. Bila je to beba stara samo deset dana. Kada su ambulantna kola sa bolesnim djetetom pokušala proći jednu kontrolnu postaju izraelske vojske na putu za bolnicu u Nablusu, Izraelci nisu dopustili prolaz. Prema pisanju ljevičarskog lista Haaretz, taj »zastoj« usmrtio je bolesnu bebu.</p>
<p>Bio je to nastavak izraelskog lova na palestinske teroriste koji već tjednima bez prestanka traje na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Izraelski vojnici ubili su, nešto ranije, u srijedu, četvero Palestinaca. Prema izraelskim vojnim izvorima, četvorka je navodno planirala seriju napada na židovska naselja na okupiranim palestinskim područjima. Troje Palestinaca je ubijeno u tampon zoni u sjevernom djelu Gaze, a četvrti u blizini jednog naselja židovskih doseljenika kod palestinskog grada Nablusa. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Svaki dan nekoliko ubijenih Palestinaca </p>
<p>Zaokupljenost svijeta oko iračke krize ostavlja Palestince na milost i nemilost izraelske vojske </p>
<p>ANKARA, 2. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Upozorenje palestinskog čelnika Yassera Arafata da bi međunarodna zaokupljenost oko iračke krize i nasilnog svrgavanja s vlasti predsjednika Saddama Husseina moglo ostaviti Palestince na milost i nemilost izraelskih trupa, prema pisanju vodećih zapadnih listova, dobiva sve krvavije potvrde u srednjoistočnoj zbilji.</p>
<p>Pogranične izraelske snage ubile su u četvrtak u selu Maor na Zapadnoj obali jednog palestinskog mladića. Ubojstvo se dogodilo pred očima njegove obitelji i žene. Razlozi tog nezakonitog kažnjavanja na licu mjesta nisu dio kraja poznati. Izraelsko-palestinski sukobi su u četvrtak odnijeli i najmlađu žrtvu. Bila je to beba stara samo deset dana. Kada su ambulantna kola sa bolesnim djetetom pokušala proći jednu kontrolnu postaju izraelske vojske na putu za bolnicu u Nablusu, Izraelci nisu dopustili prolaz. Prema pisanju ljevičarskog lista Haaretz, taj »zastoj« usmrtio je bolesnu bebu.</p>
<p>Bio je to nastavak izraelskog lova na palestinske teroriste koji već tjednima bez prestanka traje na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Izraelski vojnici ubili su, nešto ranije, u srijedu, četvero Palestinaca. Prema izraelskim vojnim izvorima, četvorka je navodno planirala seriju napada na židovska naselja na okupiranim palestinskim područjima. Troje Palestinaca je ubijeno u tampon zoni u sjevernom djelu Gaze, a četvrti u blizini jednog naselja židovskih doseljenika kod palestinskog grada Nablusa. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>SAD nezadovoljan suradnjom Hrvatske s Haagom </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Američki veleposlanik za ratne zločine Richard Prosper doći će u službeni posjet Hrvatskoj najvjerojatnije potkraj siječnja kako bi podsjetio hrvatsku vladu da Sjedinjene Države nisu zadovoljne njezinom suradnjom s Haaškim sudom, izjavili su u četvrtak hrvatski diplomatski izvori Vjesniku.</p>
<p> »U tom posjetu nema ničeg dramatičnog. Posjet veleposlanika Prospera bit će prilika da se osobno informira o potezima hrvatske vlade vezanim uz suradnju s Haaškim sudom«, smatraju hrvatski diplomati. »Hrvatska ne odbija suradnju s Haaškim sudom i to ćemo veleposlaniku Prosperu jasno kazati«, rečeno je Vjesniku iz izvora bliskih Vladi. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>EU preuzima odgovornost za sigurnost u BiH</p>
<p>U vrijeme završnih priprema za europsko preuzimanje policijske misije u BiH, EU je izrazio spremnost i na preuzimanje vojnih misija u ovoj zemlji i na Kosovu</p>
<p>SARAJEVO, 2. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Policijska misija Europske Unije (EUPM) preuzela je 1. siječnja zadaće koje je u proteklih sedam godina obavljala UN-ova Međunarodna policija u BiH. Obvezala se da u iduće tri godine, koliko će trajati mandat EUPM-a, dovrši proces reformi bosansko-hercegovačkih policijskih snaga, prije svega kada je riječ o izgradnji demokratske i profesionalne policije. </p>
<p>Misija će imati zadatak da razvije sposobnost domaćih policijskih snaga tako da će odgovarati najvišim europskim standardima i osigurati da održive sigurnosne strukture postoje u BiH prije završetka mandata EUPM 31. prosinca 2005. godine</p>
<p>»Došao je trenutak da krenemo dalje i da stavimo više odgovornosti u ruke domaćih vlasti. Obećavamo da ćemo surađivati s lokalnom policijom i da ćemo pažljivo nadzirati njihov rad kako bismo bili sigurni da policija služi narodu BiH i da će djelovati sukladno europskim standardima«, rekao je prvi povjerenik europske policijske misije Sven Frederiksen na prigodnoj ceremoniji u Sarajevu kojom je obilježen početak rada EUPM-a. </p>
<p>Naglasio je da je vladavina zakona ključna stvar za EU i da je to ono što će trasirati put EUPM je prva civilna operacija upravljanja krizama koja je pokrenuta u okviru zajedničke europske politike sigurnosti i obrane (ESDP): »Cilj ove misije je da pomogne i podrži vlasti u BiH. Za nas je bitno da ta misija uspije. Njezin početak za nas, međutim, nije bez određenih emocija. Prvi put ćemo vidjeti europske oznake na nacionalnim odorama policajaca u Misiji. To je snažan simbol kolektivne volje Europljana da zajednički djeluju na tom ključnom zadatku konsolidiranja stabilnosti i sigurnosti na kontinentu, kazao je povjerenik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana.</p>
<p>Europska unija izrazila je u predsjedničkom priopćenju zadovoljstvo zbog početka ove operacije. Navedeno je kako je EU izuzetno zadovoljan time što će u novim snagama sudjelovati policajci iz 18 zemalja koje nisu članice Europske unije, »a što pokazuje da međunarodna zajednica ima jednaka stajališta glede uspostave mira i pravne države u BiH«. </p>
<p>U europskoj policijskoj misiji bit će 512 policajaca i civila, od kojih će 422 biti iz zemalja Petnaestorice, a 90 iz trećih zemalja. Tu je i pedesetak međunarodnih civilnih eksperata i oko 300 pripadnika lokalnog osoblja, dakle ukupno oko 900 ljudi u cijeloj Misiji. Inače, po završetku UN-ove misije, u BiH je ostalo je još 120 njihovih promatrača koji će pomoći EUPM u prijelaznom razdoblju.</p>
<p>U vrijeme završnih priprema za europsko preuzimanje policijske misije u BiH, EU je izrazio spremnost i na preuzimanje vojnih misija u ovoj zemlji i na Kosovu. Europsko vijeće je u zaključcima sa summita u Kopenhagenu pozvalo Javiera Solanu, Predsjedništvo BiH i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Paddyja Ashdowna da otpočnu konzultacije o tom pitanju. Ova ideja, jednako kao i preuzimanje policijske misije, naišla je na podršku vlasti u BiH, barem ako je suditi prema izjavi člana državnog Predsjedništva Dragana Čovića koju je dao sredinom prosinca: »Te bi promjene cijeloj regiji otvorile vrata europskih integracija i upravo su na tragu onoga što mi zagovaramo. Usporedo s takvim ovlastima šire europske zajednice na prostoru BiH, mi moramo provesti reforme da bi se stvarno snažno otvorila vrata za mogućnost prijema čitavog ovog balkanskoga paketa u Europu.«</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Demokratski senator Edwards najavio kandidaturu za predsjedničke izbore </p>
<p>WASHINGTON, 2. siječnja </p>
<p> - Demokratski senator John Edwards najavio je u četvrtak da će zatražiti od svoje stranke nominaciju za američke predsjedničke izbore 2004. Edwards je na televiziji NBC rekao da je formirao odbor za kampanju što mu dopušta da prikuplja novac za kasniju predsjedničku utrku. </p>
<p> Taj 49-godišnji južnjak iz Sjeverne Karoline izabran je prvi put u Senat 1998.</p>
<p> Sin tekstilnog radnika sam je zaradio milijune dolara kao procesni odvjetnik. U suđenjima protiv velikih tvrtki za osobne povrede u Raleighu, Edwards je na odštetama zaradio 14 milijuna dolara. </p>
<p> Upitan zašto bi Amerikanci trebali glasovati za njega, odgovorio je: »Zato što ću predstavljati obične ljude u Ovalnom uredu«.</p>
<p> Uz Edwardsa mogući su predsjednički kandidati Demokratske stranke i Howard Dean, guverner Vermonta, senator John Kerry iz Massachusettsa, senator Joe Liberman iz Connecticuta, te član Kongresa Richard Gephardt iz Missourija i senator Tom Daschle iz Južne Dakote.</p>
<p> Sve te najave kandidatura za predsjednika došle su nakon što je prošli mjesec Al Gore rekao da se ne namjerava kandidirati na narednim predsjedničkim izborima. Gore je u krajnje neizvjesnoj utrci za dlaku izgubio izbore 2000. od sadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha. </p>
<p> Edwards je prethodno bio u igri za potpredsjedničkog kandidata uz Ala Gorea na izborima 2000., ali je to mjesto zauzeo Lieberman. </p>
<p> Analitičari drže da on ima potrebne kvalitete dobiti ono što je Gore izgubio 2000. - jug Sjedinjenih Država. Kao pravi južnjak, mogao bi dobiti daleko više glasova u državama poput Sjeverne Karoline, Georgije, Kentuckyja i Floride. </p>
<p>To što je nov na američkoj političkoj sceni može mu donijeti izvjesne prednosti među biračima, ali može biti i prepreka za većinu koja u strahu od terorizma i nesigurnosti želi iskusnijeg i dokazanog čovjeka na mjestu predsjednika.</p>
<p> Analitičari sumnjaju da bilo koji protivnički kandidat na narednim izborima ima izgleda za ravnopravnu borbu protiv Busha zbog njegove iznimno visoke popularnosti i povjerenja koje uživa. Predsjednik kakvog Amerikanci žele, već sjedi u Ovalnom uredu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>SAD će u 2003. osigurati 125 milijuna dolara za UNHCR</p>
<p>WASHINGTON, 2. siječnja</p>
<p> - Sjedinjene Države objavile su u srijedu da će u 2003. godini uplatiti 125 milijuna dolara za programe Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR).</p>
<p>State Department priopćio je da Sjedinjene Države uplaćuju početnih 69 milijuna dolara za potrebe UNHCR-a koji će omogućiti pomoć izbjeglicama u prvim mjesecima 2003.</p>
<p>Od toga su iznosa četiri milijuna dolara namijenjena za smještaj izbjeglica u trećim zemljama kao važnog sredstva pomoći osobama koje trebaju ponovno naseljavanje u drugim zemljama.</p>
<p>Ostatak od 60 milijuna do punog iznosa od 125 milijuna dolara koje će u 2003. pridonijeti UNHCR-u, SAD će uplatiti početkom godine.</p>
<p>Američki pridonos UNHCR-u najveći je od svih zemalja i iznosi 25 posto godišnjeg proračuna UN-ova povjerenstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Analiziraju se tragovi eksploziva u zračnoj luci Roissy </p>
<p>PARIZ, 2. siječnja</p>
<p> - Tragovi eksploziva pronađeni su na stražnjem sjedalu vozila pripadnika službe za prtljagu u pariškoj zračnoj luci Roissy Abderazaka Besseghira (27), nakon što je u subotu priveden s oružjem i eksplozivom u svom automobilu, rekli su izvori bliski istrazi.</p>
<p>Policijski pas specijaliziran za otkrivanje eksploziva zaustavio se kod stražnjeg sjedala vozila, a analize su potom potvrdile tragove eksploziva.</p>
<p>Prema pisanju lista Le Parisien, tragovi eksploziva pronađeni su kod Besseghira, Francuza alžirskoga podrijetla, koji je prenosio paket s eksplozivom i oružjem.</p>
<p> »Analize su provedene da bi se utvrdilo ima li tragova eksploziva i u drugim dijelovima automobila Adberazaka Besseghira, koji je u srijedu optužen«, piše list.</p>
<p>U njegovu je automobilu policija pronašla oružje koje je bilo »spremno za upotrebu«, doznaje se od izvora bliskih istrazi. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pentagon šalje pojačanja u Perzijski zaljev</p>
<p>SAD u regiju Zaljeva šalje svoju Treću pješadijsku diviziju s 15.000 vojnika specijaliziranih za pustinjsko ratovanje / Tamo Amerikanci trenutačno već drže 60.000 svojih ljudi pod oružjem</p>
<p>LONDON, 2. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Iako Bushova administracija tvrdi da rat s Irakom nije gotova stvar, Amerika intenzivno pojačava svoju vojnu prisutnost u Zaljevu. </p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld potpisao je ovih dana naredbu o slanju 15.000 vojnika put Iraka, a na putu za regiju su i američki nosači zrakoplova te stotine ratnih aviona. Premda predsjednik Bush nije donio odluku o ratu protiv Saddama, u utorak je izjavio kako irački silnik »nije čuo poruku« da se mora razoružati. Američka vojna pojačanja bit će konkretan podsjetnik Saddamu da to mora učiniti želi li izbjeći vojnu intervenciju. </p>
<p>Prema najnovijim vijestima, Amerikanci u regiju šalju svoju Treću pješadijsku diviziju s 15.000 vojnika specijaliziranih za pustinjsko ratovanje. Radi se o prvom slanju čitave borbene divizije u regiju od vremena Zaljevskog rata. Znatan dio američkih borbenih vozila i vojne opreme zapravo se već nalazi u zoni Zaljeva. Tamo Amerikanci trenutačno već drže i 60.000 svojih ljudi pod oružjem. </p>
<p>Upravo najavljeno slanje Treće pješadijske divizije tek je prethodnica dodatnim snagama od ukupno pedesetak tisuća vojnika koje bi tijekom siječnja trebale stići u regiju. No, u slučaju vojne intervencije protiv Saddama, Washington bi angažirao ukupno 250.000 vojnika, doduše mnogo, ali upola manje negoli u prvom ratu protiv Iraka 1991. </p>
<p>Osim pješadije, Amerikanci u regiju šalju i svoje nosače zrakoplova, brodsku bolnicu s 1000 postelja, te pet jedinica svojih zračnih snaga. Valja očekivati da će i britansko Ministarstvo obrane uskoro izdati slična naređenja. Britanci su već angažirali komercijalne trajekte i brodove za prijevoz svojih tenkova i artiljerije u Zaljev. Vjeruje se da bi London za rat protiv Iraka mogao dati jednu pojačanu oklopnu brigadu od dvanaestak tisuća vojnika, nekoliko stotina marinaca, te više ratnih brodova, koje predvodi nosač aviona »Ark Royal«. </p>
<p>Slanje trupa u Zaljev moglo bi međutim u UN-u dovesti do optužbi kako su Amerikanci, skupa sa svojim britanskim saveznicima, već unaprijed odlučili da je UN-ova inspekcija iračkog oružja bila neuspješna. Glavni inspektor naoružanja Hans Blix mora krajem mjeseca raportirati o nalazima svoje komisije. </p>
<p>Saddamov neposluh prema UN-u, koji mu je naredio da preda sva svoja oružja masovnog uništenja, bio bi dovoljan povod za oružanu akciju. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izjavio je ovog tjedna da ne vidi povoda za intervenciju protiv Iraka prije nego Blix sastavi svoje izvješće, budući da Bagdad surađuje s UN-ovim inspektorima. Britanija i SAD ne dijele Annanovo mišljenje da je Saddam spreman na suradnju, nego smatraju da on i dalje prikriva dio svog arsenala. U to ime, London i Washington oboružali su UN-ovu inspektorsku ekipu i vlastitim obavještajnim podacima o iračkim oružjima masovnog uništenja. U sklopu pojačanog pritiska na Irak, američki i britanski ratni avioni napali su u srijedu jedan irački mobilni radarski sustav nakon što je on ušao u južnu zonu zabrane letova koja postoji nad Irakom još od Zaljevskog rata. Istoga dana, UN-ovi inspektori naoružanja nastavili su, nakon Nove godine, svoju misiju u Iraku, najavivši da u da će u svojim akcijama ubuduće koristiti i helikoptere, te uspostaviti novu regionalnu bazu na sjeveru zemlje.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Inspektori na pet lokacija </p>
<p>BAGDAD, 2. siječnja</p>
<p> - Inspektori UN-a zaduženi da utvrde posjeduje li Irak oružje za masovno uništavanje posjetili su u četvrtak pet lokacija, objavila je služba za odnose s javnošću iračkog ministarstva informiranja.</p>
<p> Ekipa stručnjaka za rakete posjetila je tvrtku Al Fatah u Bagdadu, koju je pregledala još u prosincu. Ekipa kemičara posjetila je tvrtku Ibn Fernas u opsežnom vojnom kompleksu Al Taji na rubu Bagdada. Multidisciplinarna ekipa stručnjaka obavila je inspekciju skladišta iračkih zrakoplovnih snaga. Druga je ekipa otišla u smjeru Takrita, oko 170 kilometara sjeverno od Bagdada. Peta je skupina pretražila talionicu srebra u Khan Dariju, 25 kilometara južno od glavnog iračkog grada. Glasnogovornik inspektora Hiro Ueki će krajem dana objaviti priopćenje o inspekcijama.</p>
<p> Četvrtak je 34. dan istrage otkako je misija, mandatirana rezolucijom 1441 Vijeća sigurnosti UN-a, stigla u Bagdad 25. studenoga. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Iračke kritike proširenju sankcija</p>
<p>BAGDAD, 2. siječnja</p>
<p> - Irak je u četvrtak prvi puta kritizirao veće sankcije UN-a koje su izglasane novom rezolucijom Vijeća sigurnosti u ponedjeljak.</p>
<p> Dnevni list Babel kojeg uređuje Udaj Hussein, sin iračkog čelnika Saddama, ocijenio je »prezira vrijednom« rezoluciju 1454 Vijeća sigurnosti kojom se jačaju sankcije protiv Iraka.</p>
<p> »Rezolucija koja ograničava uvoz proizvoda za civilnu upotrebu potvrđuje loše namjere prema našem narodu«, piše Babel. »Ta je rezolucija prezira vrijedna i nema nikakav legitimitet da bude usvojena u trenutku kada je Vijeće sigurnosti trebalo razmotriti smanjenje sankcija«, dodaje list. Tekst rezolucije izglasan u ponedjeljak zabranio je uvoz još šezdesetak kemijskih, medicinskih, elektronskih i transportnih proizvoda uz one čiji je uvoz u Irak već zabranjen u sklopu programa »nafta za hranu«. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Školstvu se nameće lošija varijanta od sadašnje</p>
<p>Napad ravnatelja Zavoda za unapređivanje školstva Josipa Milata pod naslovom: »Toliko puta rekao pa porekao« (Vjesnik, Stajališta od 20. prosinca 2002., str. 13) na akademika Vladimira Paara, koji je prethodno argumentima dokazao nadmoć osmogodišnjeg školovanja nad devetogodišnjim, pokušaj je prikrivanja nedostatka znanstvenih dokaza u prilog devetogodišnjeg školovanja.</p>
<p> Sve upućuje na prokušanu maniru da se protivno logici i znanosti nametne lošija varijanta školstva od dosadašnje. Uostalom na isti način kako se to imputira Paaru, moglo bi se isto učiniti npr. i našem premijeru, većini saborskih zastupnika, ministara i drugih državnih službenika, koji su svoje karijere poput akademika Paara morali graditi u socijalizmu, jer drugdje im to nije bilo moguće.</p>
<p> Cijeli ovaj sukob znanosti i administracije upućuje na kontinuirani specijalni rat protiv Hrvatske, koji se vodi preko velikog dijela korumpiranih pojedinaca, koji su po stranom diktatu za dobre položaje i povlastice spremni na svakoj razini izdati interese hrvatskog naroda. Moja poruka napadaču na našeg tobože prevrtljivog akademika zaključno glasi: diskusiju treba voditi znanstvenim metodama, tj. ad rem, a ne ad personam!</p>
<p>IGOR KURTOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Peotske dragulje ne treba miješati s odbačenim političkim cipelama</p>
<p>Lord Halifax bio je engleski političar i politički teoretičar, poznat i po vrlo lucidnim, često i oštrim pamfletima u kojima je znao dominirati duhom i znanjem. Nekoliko njegovih bisernih rečenica služi nam i danas kao pomagalo kad hoćemo nešto reći, a da to nešto bude mudro, kratko, lijepo i slikovito.</p>
<p> Tako je svojedobno, taj engleski »ljepoduh«, rekao prilično mudru misao o pamćenju koju ću ovdje, gotovo radosno, navesti. I to ne zato što bi se pamćenjem htio suprotstaviti uvaženom novinaru Željku Brihti, jer niti sam ja Lord Halifax, a niti želim dominirati kiteći se tuđim perjem. Samo bih htio ispraviti jednu neprovjerenu brzopletost uvaženog novinara koji, eto, voli pamtiti ono što Stane Dolanc nikad nije izvorno rekao, pa samim time ne može biti ni autor onoga što mu je Brihta tako velikodušno pripisao.</p>
<p> Riječ je, naime, o tekstu objavljenomu pod naslovom »U politiku se Tuđman više ne može vratiti, kao ni Tito«, objavljenim u Stajalištima, Vjesnik, 16. prosinca 2002. godine, </p>
<p>Ta lijepa Halifaxova rečenica glasi: Pamćenje nekih ljudi je kao nekakva kutija u kojoj bi čovjek morao pomiješati dragulje sa starim cipelama.</p>
<p>I upravo se to dogodilo uvaženom novinaru. Pomiješao je poetski dragulj sa starom političkom cipelom. </p>
<p>Ne želim se suprotstavljati sadržaju prilično lepršavo napisanoga teksta, nego želim samo ispraviti jednu tvrdnju u tekstu. Naime, riječ je o napomeni u zagradi, pa bih i ja odgovorio u zagradi. </p>
<p>Evo Brihtina navoda: riječ je o krilatici I poslije Tita Tito (autor Stane Dolanc). </p>
<p>A evo i moga ispravka: (I poslije Tita - Tito naslov je pjesme srpskoga pjesnika Adama Puslojića i ta pjesma nema ono značenje koje joj želi dati Željko Brihta. Pjesma je napisana u povodu smrti Josipa Broza i pjesnik se ne bavi stvaranjem kulta ličnosti, nego... ali o tome ovdje nije riječ. Dakle, Stane Dolanc nije autor navedene krilatice, jer nije uopće riječ o 'tici' s krilima, nego o naslovu pjesme.) </p>
<p>KEMAL MUJIČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Svih osam vijećnika LS-a podržalo župana Ladislava Bognara</p>
<p>U tekstu »Ili dogovor o u čvršćivanju ili razlaz i novi izbori« (Vjesnik od 30. prosinca) Vjesnikove novinarke Snježane Čanić Divić stoji: »A ni u LS-u nisu bili potpuno složni kad je Bognara trebalo podržati. Ipak neslužbeno smo doznali da je među četvoricom 'nepovjerljivih' – uz troje liberala – bio i jedan HSLS-ovac«.</p>
<p>Ta tvrdnja nije točna, jer je svih osam vijećnika LS-a glasovalo za davanje povjerenja županu Ladislavu Bognaru. Predsjedništvo Županijske organizacije LS-a donijelo je odluku da će dati povjerenje županu i vijećnici LS-a su upravo tako i glasovali. Dapače, LS je prozvan kao stranka čiji vijećnici namjerno nisu skrivali glasačke listiće da bi koalicijski partneri vidjeli kako su glasovali. Naši koalicijski partneri, dakle, mogu potvrditi da izjava novinarke Snježane Čanić Divić nije točna. </p>
<p>RAMIR RISTIĆpredsjedni Županijske organizacije LS-a Osječko-baranjske županije</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zakašnjela i mlaka reakcija na zločin u Konjicu</p>
<p>Trebalo je više od četrdeset i osam sati da se sramežljivo i bojažljivo čuje glas vladajuće »petokrake« u Hrvatskoj u povodu zločina nad obitelji Anđelić, hrvatskim povratnicima u konjičko selo Kostajnica u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Odlučnu osudu tog zločina očekivao sam od predsjednika RH Stjepana Mesića. On je, kako iz Sarajeva izvještava Vjesnikov dopisnik Alenko Zornija, najpopularniji Hrvat iz Hrvatske u Bosni i Hercegovini (Vjesnik, 2. siječnja 2003. 7. stranica). </p>
<p> Zločin nad kojim se bi se zgrozio svatko tko u sebi ima imalo osjećaja za mir i suživot, nije potaknuo aktualnu hrvatsku vlast da odmah reagira na taj, po svemu, »jedanaestorujanski terorizam«. Niti razmjeri zločina (poubijana je gotovo cijela obitelj), niti vrijeme zločina, (Sveta noć), niti mjesto zločina (prognaničko hrvatsko selo) nisu potakli hrvatsko političko vodstvo na vlasti da brzo i oštro osude taj zločin. </p>
<p> Postavlja se pitanje kako to da današnja peterokraka hrvatska vlast ne poštuju hrvatski Ustav i zakon koji ih obvezuje na zaštitu Hrvata izvan hrvatskih granica, a na to ih obvezuje i Daytonski ugovor. Iz te ustavne obveze bili su dužni, ne samo odmah već i oštro, osuditi taj zločin, jer je uperen protiv povratka prognanih Hrvata. Vlast se zauzima za povratak Srba u Hrvatsku, a ne osuđuju zločine nad Hrvatima povratnicima. Jesmo li, zapravo, svi jednaki pred Ustavom i zakonom bez obzira na kojem se tko položaju nalazio. Takvim ponašanjem niti se Hrvatsku vodi u europske integracije, za koje se navodno zalažu, niti se Hrvatsku svrstava u red zemalja koje se bore protiv vjerskog terorizma kao planetarne opasnosti.</p>
<p>VINKO DJOTLOZürich, Švicarska</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Zrna u silaznoj putanji probila automobile, vikendice i kuće</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Tijekom dočeka Nove godine na širem zagrebačkom području zabilježeno je šest propucavanja pri čemu su oštećena tri osobna automobila, jedna vikendica i obiteljska kuća, dok je u jednom slučaju od eksplodirane petarde jedno dijete zadobilo lakše tjelesne ozljede, priopćila je u četvrtak PU zagrebačka.</p>
<p>Pet minuta nakon ponoći, tijekom proslave Nove godine na Trgu bana Jelačića zalutala petarda je eksplodirala pored lica 11-godišnjeg djeteta i lakše ga ozlijedila. Kako je dijete zadobilo manje opekline lica, liječnička pomoć pružena mu je u Klinici za dječje bolesti.</p>
<p>Uoči Nove godine, u utorak između 23 i 24 sata u sesvetskoj Ivekovićevoj ulici ispred noćnog kluba »Planet« zrno ispaljeno iz neutvrđenog oružja oštetilo je vjetrobransko staklo BMW-a zagrebačkih registracijkih oznaka u vlasništvu J.P. (40). Materijalna šteta nije utvrđena.</p>
<p>Iste noći, u Četvrtoj Trnavi zrno kalibra 9 milimetara je u silaznoj putanji oštetilo vjetrobransko staklo »opel vectre« u vlasništvu M.G. (33) a materijalna šteta nije utvrđena.</p>
<p>Deset minuta nakon ponoći, u četvrtak u Pušćanskoj Dubravi zrno ispaljeno iz automatske puške u silaznoj je putanji probilo vanjsku stijenku limenog oluka vikendice u vlasništvu B.S. (65). Materijalna šteta je neznatna.</p>
<p>U srijedu, pola sata nakon ponoći, u Mikulićevoj ulici zrno kalibra 7,65 milimetara propucalo je dvostruko prozorsko staklo blagovaonice stana u vlasništvu V.D.T. (51). Šteta iznosi 200 kuna.</p>
<p>Tijekom novogodišnjeg jutra, malokalibarsko zrno je u silaznoj putanji propucalo plastičnu oplatu rolete i dvostruko prozorsko staklo spavaće sobe obiteljske kuće M.P. (62) u Samoboru. Šteta iznosi oko 300 kuna.</p>
<p>U srijedu izneđu 12.30 i 14.20 sati u dugoselskoj Kažotićevoj ulici propucan je krov osobnog automobila »škoda octavia« u vlasništvu I.M. (39). Šteta također nije utvrđena.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Djevojka ranjena bombom izvan životne opasnosti</p>
<p>GOSPIĆ, 2. siječnja</p>
<p> - Šesnaestogodišnja Tihana Labinjanin, ranjena u eksploziji kasetne bombe, osjeća se dobro i izvan je životne opasnosti, izjavio je danas kirurg gospićke Opće bolnice dr. Čedomil Vukelić.</p>
<p> Prema informaciji ličko-senjske Policijske uprave, od ekplozije kasetne bombe smrtno je stradala Sanja Mijaković (20).</p>
<p> Eksplozija se dogodila u neposrednoj blizini benzinske postaje u Udbini na Staru godinu oko 12,30 sati. Djevojke su stradale na mjestu koje je bilo ograđeno i označeno kao opasno zbog mina.</p>
<p> Djevojke su na Silvestrovo skupljale metalni otpad na mjestu na kojem se nalazi napušteno skladište minsko-eksplozivnih sredstava na otvorenom. Pretpostavlja se da je dodirom aktivirana kasetna bomba i od njezine eksplozije na mjestu je poginula Sanja Mijaković, a Tihana Labinjanin ima slomljenu nogu i nekoliko krhotina po tijelu.</p>
<p>(T. G./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Osumnjičenom za silovanje - jednomjesečni pritvor</p>
<p>Sedamnaestogodišnji srednjoškolac izjavio da se ne osjeća kriv i odlučio se braniti šutnjom </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Sedamnaestogodišnjeg Zagrepčanina, osumnjičenog za silovanje dviju djevojčica starih 11 i 17 godina, koje je navodno počinio 1. rujna i 10. listopada prošle godine, u četvrtak ujutro je na zagrebačkom županijskom sudu saslušala sutkinja za maloljetnike. Maloljetniku, koji je izjavio da se ne osječa krivim, te se brani šutnjom, sutkinja Melita Božičević Grbić, odredila je 30 dnevni pritvor. </p>
<p>Naime, budući da se radi o maloljetnoj osobi, ne provodi se istraga već pripremni postupak koji traje mjesec dana sa mogućnošću da se još dva puta produži po mjesec dana. U tome vremenu protiv osumnjičenoga će, ili biti podignuta optužnica, ili će biti pušten na slobodu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ilegalni oružar optužen da je skrivio smrt djeteta</p>
<p>Javnost je bila iznenađena odlukom istražne sutkinje prema kojoj nije bilo razloga da se Petanjeka zadrži u pritvoru</p>
<p>ZLATAR, 2 siječnja</p>
<p> - Protiv ilegalnog oružara Dragutina Petanjeka Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu zbog osnovane sumnje da je optuženi počinio teško djelo protiv opće sigurnosti time što je propustio zaključati radionicu u kojoj je držao napunjeno ilegalno oružje, a zbog čega su do oružja došla djeca, te je u igri poginulo jedno dijete.</p>
<p> Ilegalna radionica oružja otkrivena je nakon što je u igri Krešo Petanjek (13) u radionici svog oca pronašao sačmaricu domaće izrade cal. 16 mm i iz nje opalio jednu patronu kojom je pogodio u vrat susjeda Matiju Kantolića (12), koji je na mjestu preminuo.</p>
<p> Nakon nesreće Dragutin Petanjek je bio uhićen i prevezen u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, ali je odlukom istražne sutkinje pušten na slobodu, jer prema njezinom objašnjenju nije bilo razloga da se osumnjičeni Petanjek zadrži u pritvoru. U istrazi nakon te tragedije u staroj drvenoj kući, koja je Petanjeku služila kao radionica za izradu ilegalnog oružja, pronađeno je, uz pušku kojom se ubojstvo dogodilo, još 257 komada streljiva, 14 puščanih cijevi, veća količina ležišta za cijevi, metalnih držača za kundake, sanduci za streljivo, okidači, 12 mehanizama za okidanje, te stroj za punjenje lovačkih patrona. Inače, susjedi su znali da se nezaposleni Dragutin Petanjek bavi ilegalnom izradom oružja i već je bio po tome poznat policiji, ali nikad zbog toga nije bio procesuiran.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prvooptužena se žali na suca, suđenje joj »šteti« zdravlju</p>
<p>VARAŽDIN, 2. siječnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u četvrtak ponovo odgođena rasprava u kaznenom postupku protiv Nade i Branka Dolenca, optuženih za prijevaru, utaju i zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju. </p>
<p>Prije početka glavne rasprave, prvooptužena Nada Dolenc sudu je predala dopis u kojem moli da se rasprava odgodi zbog njezinih zdravstvenih problema, a uz njega je predala i medicinsku dokumentaciju. Nakon kraćeg vijećanja, sudsko je vijeće odlučilo odbiti zahtjev za odgodom, no Nada Dolenc potom je zatražila da je pregleda liječnik specijalist kako bi se utvrdila njezina sposobnost za sudjelovanje na raspravi. </p>
<p>Kazala je i da zbog visokog tlaka ne može sudjelovati u raspravi, pa su Dolenčevi zatražili izuzeće raspravnog suca jer on »ne uvažava njezinu molbu za utvrđivanjem njezine sposobnosti za sudjelovanjem na raspravi i na neposredan način ugrožava njezino zdravlje i život«. </p>
<p>Uslijedila je stanka od par sati u kojoj je zahtjev za izuzećem proslijeđen predsjedniku Općinskog suda, a Nada Dolenc upućena je u varaždinsku Opću bolnicu na Djelatnost za interne bolesti, gdje ju je pregledao liječnik internist. On je svoje mišljenje i nalaz dostavio sudu, a iz njih je proizlazilo da Nada Dolenc doista ima visoki tlak te da ne može sudjelovati na raspravi, jer bi joj se stanje moglo pogoršati. Tlak je potrebno, napisao je liječnik, regulirati lijekovima, a po potrebi, optužena bi mogla biti i hospitalizirana, pa je raspravni sudac zbog zdravstvenog stanja optužene morao odgoditi raspravu. Sud će pratiti njezino zdravstveno stanje, a na iduću će raspravu za svaki slučaj doći i liječnik, kako bi mogao intervenirati ako bude potrebno. Predsjednik Općinskog suda odbio je zahtjev Dolenčevih za izuzećem raspravnog suca, ističući da se njegova odluka o održavanju rasprave temeljila na dokumentima koji se nalaze u spisu. </p>
<p>Bračni par Dolenc optužnica inače tereti da su, kao odgovorne osobe poduzeća Aurora export - import, Aurora - mjerni instrumenti i Aurora - turist, te kao fizičke osobe, počinili kaznena djela utaje, prijevare i zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, pribavivši protupravno osam milijuna kuna. U dosadašnjem tijeku postupka svjedočilo je oko stotinu svjedoka, uglavnom Aurorinih zajmodavaca, a većina njih izjavljivala je da su u »Auroru« ulagali jer im je to netko preporučio, bile su dobre kamate i u početku su bile i redovito isplaćivane. Znali su da se Dolenčevi bave mjernim instrumentima, ugostiteljstvom te da imaju rent-a-car. Tada im je rečeno da će se novac uložiti u poslovanje poduzeća, a zajmodavci nisu imali dojam da su im Dolenčevi tada govorili neistinu. Bili su uvjereni da sigurno ulažu, a optuženi su im govorili i da će »prije propasti sva druga poduzeća nego oni«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Pliva za 30 milijuna kuna prodala Nevu Atlantic Grupi</p>
<p>U financiranju transakcije sudjelovala i njemačka razvojna banka DEG, koja je s Atlanticom suvlasnik Cedevite / Osim na domaćem tržištu, Nevini su proizvodi vrlo dobro pozicionirani na tržištima BiH i Makedonije, a prisutni su i na tržištima Slovenije, Srbije, Njemačke, Turske i Slovačke </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Za ukupno 30 milijuna kuna (oko 4 milijuna eura) Atlantic Grupa, odnosno njezina tvrtka kćer Svalbard d.o.o., kupila je od Plive farmaceutsku tvrtku Neva, objavile su dvije kompanije u četvrtak. </p>
<p>Tako je zaključena očekivana i mjesecima dogovarana transakcija, a čini se da za Nevu, za koju se kupac tražio godinama, i nije bilo drugih ozbiljnih interesenata osim Atlantica. Pliva nikada nije objavila je li se još tko javio na njezin nedavni poziv za iskazivanje namjera za kupnju Neve, što bi moglo značiti da ponuda nije ni bilo.</p>
<p>Uz Raiffeisenbank, u financiranju ove transakcije sudjelovala je i njemačka razvojna banka DEG, čime je nastavljeno partnerstvo Atlantic Grupe s DEG-om, koji drži 37 posto udjela u Cedeviti.</p>
<p> Neva je druga Plivina tvrtka koja je prešla u vlasništvo te holding kompanije, jer Atlantic Grupa je 2001. godine za 24,2 milijuna eura kupila Cedevitu, regionalnog lidera u proizvodnji vitaminskih, dijetetskih i konditorskih proizvoda te čajeva, koju će otplaćivati do 2004. godine.</p>
<p> Osim Cedevite d.o.o, u sastavu Atlantic Grupe posluju i distributer robe široke potrošnje Atlantic Trade, jedini hrvatski proizvođač sendviča Montana plus, kompanija specijalizirana za pružanje usluga unapređenja prodaje i promocija Maximus Grocer te distributivni sustav Ataco u BiH. Ugovorom o prodaji stopostotnog udjela u Nevi dogovoreno je i da će Atlantic grupa preuzeti i svih 150 radnika Neve te će time broj zaposlenih u Grupi porasti na 1100 ljudi.</p>
<p>Neva je kao samostalna kompanija poslovala od 1997. godine, a i nakon osamostaljenja uspjela je održati vodeću poziciju među hrvatskim proizvođačima kozmetičkih i higijenskih proizvoda. Osim na domaćem tržištu, Nevini su proizvodi vrlo dobro pozicionirani na tržištima BiH i Makedonije, a prisutni su i na tržištima Slovenije, Srbije, Njemačke, Turske i Slovačke što, smatraju u Atlanticu, svjedoči o jačini i razvojnim potencijalima ove kompanije. Inače, iako prodaja vlastitih Nevinih proizvoda raste, njezini ukupni prihodi, kao i udio Nevinih prihoda u prihodima Plive već godinama padaju i to nakon što je Beiersdorf, prema čijoj licenci Neva proizvodila 40 godina, raskinuo to partnerstvo.</p>
<p>Tako je u prvih devet mjeseci 2002. godine udio Nevine prodaje predstavljao jedan posto ukupnih prihoda Plive. Njezinom prodajom dovršena je planirana prodaja Plivinog poslovnog područja kozmetike, jer je strategija fokusiranje na matično poslovanje, odnosno farmaceutiku. Nakon ove transakcije Pliva neće konsolidirati Nevu u rezultatima za 2002. godinu. Također, Plivina prethodno objavljena očekivanja za 2002. godinu ostaju nepromijenjena, usprkos očekivanom gubitku iz ove transakcije.</p>
<p>Atlantic Grupa je ovom transakcijom uz postojeće vlastite robne marke Cedevitu i Montanu u svoj portfelj, među ostalim, uključila i Nevine robne marke (zubnu pastu Plidenta, kozmetičku liniju Rosal, medicinski šampon Asebon i repelent Dipterol). Uz vlastite, Atlantic distribuira svjetski poznate robne marke kao što su Wrigley, Ferrero, Johnson, Nestlé Purina Petcare, Durex, Gillete/Duracell i druge. U Atlantic Grupi drže da će proširenjem proizvodno-distributivnog asortimana predstavljati još snažnijeg i kvalitetnijeg poslovnog partnera te da će Nevine robne marke i Atlanticove distributivno-marketinške aktivnosti sinergijski djelovati na dodatno jačanje nazočnosti Nevinih proizvoda na domaćem, ali i na inozemnim tržištima.</p>
<p>Vlasnik i predsjednik uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi proglašen je prošloga mjeseca menadžerom godine 2002. u kategoriji velikih poduzeća u izboru Hrvatskog udruženja menadžera HUM-CROMA. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Za kvalitetno mlijeko 15 posto veća otkupna cijena </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Od 1. siječnja primjenjuje se vladina Uredba o ciljnoj cijeni svježeg otkupnog mlijeka prema kojoj će se otkupna cijena najkvalitetnijeg mlijeka (20 posto proizvođača) povećati 15 posto, dok će se manje kvalitetno mlijeko plaćati između pet i deset posto manje.</p>
<p> Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur kaže da je uredba usuglašena s predstavnicima udruga proizvođača mlijeka i mljekarske industrije. Otkupna cijena sirovog mlijeka standardne kakvoće za kravlje mlijeko iznosi 1,798 kuna po litri, za ovčje 4,620 kuna, a za kozje 2,384 kune. </p>
<p>Prema Pažurovim riječima, otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka nije se mijenjala, ali su u novom načinu obračuna, u skladu s EU standardima, uz sadržaj mliječne masti uključeni sadržaj bjelančevina u mlijeku, zatim klasa, što se odnosi na broj mikroorganizama, te razred koji se određuje prema broju somatskih stanica.</p>
<p>Zbog uvođenja novog modela obračuna mogu nastati oscilacije u otkupnoj cijeni sirovog mlijeka kod pojedinog proizvođača, ali i veće razlike u cijenama među proizvođačima mlijeka. No, svi se slažu da uredba o ciljnoj cijeni sirovog mlijeka, unatoč potresu koji je izazvala među proizvođačima i prerađivačima mlijeka, ne može biti razlog za povećanje maloprodajne cijene mlijeka i mliječnih proizvoda. </p>
<p>Ministarstvo je, sukladno državnoj potpori u poljoprivredi, povećalo iznos poticaja po litri kravljeg mlijeka sa 0,55 na 0,65 kuna, odnosno za strateška područja sa 0,90 na jednu kunu.</p>
<p> Uvjet za ostvarivanje poticaja je evidentiranje u Upisnik poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Uz to, predano sirovo mlijeko mora ispunjavati sve parametre iz Pravilnika (mast, bjelančevine, somatske stanice i mikroorganizmi). </p>
<p>Ovakav način formiranja otkupne cijene mlijeka u nekoliko narednih mjeseci pratit će povjerenstvo osnovano pri ministarstvu te će, ako se pokaže potrebno, predložiti odgovarajuće izmjene u određivanju otkupne cijene mlijeka.</p>
<p>Radi se o 65.611 evidentiranih proizvođača koji zadovoljavaju više od 85 posto domaćih potreba za mlijekom.</p>
<p> Mlijeko se otkupljuje u 4000 otkupnih stanica</p>
<p>. Zabrinjava što najveći broj domaćih proizvođača mlijeka ima dvije do tri krave, dok samo oko 300 proizvođača mlijeka ima više od 15 krava.</p>
<p>Mlijeko prve klase, koje odgovara europskim standardima o kakvoći mlijeka, trenutačno proizvodi oko 20 posto domaćih proizvođača.</p>
<p> Pokazali su to rezultati analize Središnjeg državnog laboratorija za ispitivanje kvalitete mlijeka u Križevcima. Analiza se obavlja prema pravilima EU.</p>
<p>Dopuštena razina somatskih stanica je, prema EU standardima, 400.000 u litri mlijeka koje sadrži 3,7 posto mliječna masti i 100.000 mikroorganizama.</p>
<p> Može se očekivati da će trebati dulje razdoblje prilagodbe domaćih proizvođača EU standarde, jer većina ih nema odgovarajuće uvjete za proizvodnju kvalitetnijeg mlijeka.</p>
<p>Novost je da će od mljekara uskoro isplatu poticaja preuzeti država. Uz to, u sklopu laboratorija u Križevcima s radom će započeti i edukacijski centar za proizvođače mlijeka te nezavisni laboratorij stočne hrane.</p>
<p> Tako će se zaokruži kontrolni proces koji obuhvaća kontrolu ishrane krava, tijek proizvodnje mlijeka i njegovu kvalitetu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U 2002. na Varaždinskoj burzi ukupno 1,82 milijardi kuna prometa</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – U 2002. godini, rekordnoj i za Varaždinsku burzu, ostvaren je redoviti promet od 1,36 milijardi kuna. Pridoda li se tome burzi prijavljen međuinstitucionalni promet obveznicama (338,42 milijuna kuna), te promet na javnim dražbama za prava i gotovinu (ukupno 125,3 milijuna kuna), ukupni iznos prošlogodišnjeg prometa doseže 1,82 milijarde kuna.</p>
<p> U strukturi redovitog prometa najveći je udio ima trgovanje dionicama na slobodnom tržištu (934,5 milijuna kuna ili 68,53 posto), te u PIF kotaciji (306,15 milijuna kuna ili 22,45 posto).</p>
<p>Dionica s pojedinačno najvećim prometom je ona Dom fonda - naime samo dionicama tog fonda, prvo kao PIF-a, a potom ZIF-a, ostvareno ukupno 220,82 milijuna kuna prometa (od čega nakon ulaska u prvu kotaciju 47,96 milijuna kuna).</p>
<p> Na drugom je mjestu po prometu fond Velebit čijih je dionica lani prodano za ukupno 99,4 milijuna kuna. Na trećem je mjestu dionica Riviera Holdinga s ukupnim prometom od 94 milijuna kuna.</p>
<p> Na Varaždinskoj burzi posebno ističu da je prošla godina bila iznimna po svemu, a ne samo po prometu. Kako ističu na Burzi, novi trgovinski sustav BTS koji je zaživio početkom prosinca postaje okosnica uključivanja hrvatskog tržišta kapitala u regiju, te prema umrežavanju regionalnih burzi. Prvi rezultati suradnje s regionalnim burzama koje koriste trgovinski sustav Ljubljanske burze bit će vidljivi već krajem siječnja kroz razmjenu burzovnih podataka u realnom vremenu putem Interneta.</p>
<p> Slijedi i razmjena statističkih podataka, te cjenovno osjetljivih podataka od kojih će posljednji biti implementirani kroz Internetom povezane SEOnet aplikacije - rok za implementaciju je lipanj. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U trećem tromjesečju 2002. BDP porastao 6,5 posto</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju 2002. zabilježen je porast BDP-a od čak 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2001. Takav rast BDP-a nije bio očekivan i najveći je od posljednjeg tromjesečja 1997. kada je dosegnuo 7 posto. Poticaj visokom rastu BDP-a dala je osobna potrošnja, koja je porasla za 7,1 posto, te kapitalne investicije (šesto tromjesečje uzastupno) za 15,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2001. Rast BDP-a usporava državna potrošnja, ali i rast uvoza roba i usluga (porast od 13,1 posto). Takvo kretanje analitičari pripisuju potpunijoj registraciji uvezene robe zbog otvaranja velikih trgovačkih lanaca. U trećem kvartalu 2002. zabilježen je pad izvoza roba i usluga (za 1,1 posto na godišnjoj razini). To, upozoravaju analitičari Raiffeisen banke, nije uobičajeno za treće tromjesečje u kojem turistička sezona u pravilu daje poticaj rastu izvoza.</p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Fiat pronašao rješenje? </p>
<p>MILANO, 2. siječnja</p>
<p> – Dionice talijanskog proizvođača vozila Fiat porasle su 3,8 posto, na 8,05 eura, odmah nakon otvaranja Milanske burze u četvrtak jer je objavljeno da poduzetnik Roberto Colaninno ima plan za spas te velikim dugovima pogođene industrijske grupacije. Fiatove su dionice početkom tjedna pale na najnižu razinu u gotovo 20 godina prije nego što je tisak objavio detalje Colaninnova plana. On će u Fiatovu proizvodnju vozila Fiat Auto uložiti osam milijardi eura te tako postati dioničar s istim udjelom kao i obitelj osnivača Agneli, koja je na čelu te tvrtke više od stotinu godina. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Burze: Nova godina započela rastom indeksa</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Nova godina je na europskim burzama započela optimistično – vrijednosti indeksa su rasle potaknute rastom dionica naftnih i financijskih grupacija, mada je pozitivan trend prevladavao u svim sektorima. Pad su bilježile uglavnom dionice farmaceutskog sektora te nekolicina izdavača i televizijskih kuća.</p>
<p>Frankfurtski indeks DAX je do poslijepodneva porastao 3,39 posto na 2990,83 boda – kako je Deutsche Börse bila zatvorena u utorak, jednako kao i Borsa Italiana, indeks je nadoknadio propušteni pozitivan trend koji je prevladavao posljednjeg dana 2002. godine. Milanski MIB 30 je dobio 2,1 posto dosegavši 24.388 bodova. Londonski indeks FTSE 100 je ostvario tek neznatan pomak – porastao je samo 0,16 posto na 3946,8 bodova velikim dijelom zbog toga što su BP i Shell, za razliku od svojih europskih rivala, zabilježili pad. Pariški CAC 40 je porastao 1,57 posto na 3111,9 bodova, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je dobio 1,81 posto dosegavši 2451,18 bodova.</p>
<p>U SAD-u su dionice neposredno nakon otvaranja ostvarile znatan rast. Tako su S 500 i tehnološki Nasdaq Composite porasli 0,9 posto. Međutim, Dow Jones Industrial Average, koji obuhvaća 30 blue chipova, ostao je gotovo nepromijenjen – dobio je tek 0,01 posto. Staru su godinu newyorški indeksi u utorak zaključili blagim rastom. </p>
<p>Na azijskim su burzama cijene također rasle, ali nije bilo znatnijih pomaka. Hongkonški Hang Seng je tako porastao 0,47 posto na 9365,52 boda. Tokyjska je burza ostala zatvorena zbog novogodišnjih blagdana.</p>
<p>Dionice naftnih kompanija porasle su nakon što je objavljeno da su američke zalihe sirove nafte nešto pale zbog prekida u uvozu nafte iz Venezuele uzrokovanog štrajkom. Total Fina Elf je tako porasla 1,5 posto, Royal Dutch 2,8, a talijanski ENI 3 posto. Drugdje u energetskom sektoru, njemačka grupacija E.ON je dobila 5,2 posto, a rival RWE 3 posto. </p>
<p>Svi su vodeći europski osiguravatelji ostvarili znatan rast. Tako je Allianz dobio 3,8 posto, Aegon 4, a Axa 3,5 posto. IntesaBCI je skočila 5 posto, a Unicredito Italiano 1 posto. HVB je ostvario tek blaži porast, dok je njegov veći rival Deutsche Bank dobila 4,3 posto. </p>
<p>Među gubitnicima su bile dvije vodeće farmaceutske grupacije, britanski GlaxoSmithKline i Astrazeneca, koje su pale 2 posto. Bayer je, pak, dobio 3 posto.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Skupljen 2751 potpis protiv Termi Čatež</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Tražimo minimum od Vlade, a to je razgovor sa strukturama gradske vlasti jer valja uvažiti gotovo plebisticaran stav odraslih građana koji peticijom žele poništiti natječaj o prodaji Hotelskog poduzeća Sunčani Hvar, rečeno je u četvrtak u Hvaru na konferenciji za novinare članova koordinacijskog odbora za provedbu peticije. </p>
<p>Naime, grad Hvar broji 4000 stanovnika, a peticijom je skupljen 2751 potpis, »koji nisu motivirani ni poslovnim ni političkim interesom nego je razlog što prodaja hotela znači i prodaju grada«.</p>
<p>Članovi koordinacije nisu znali reći koliku će štetu nanijeti eventualno prolongiranje odluke o prodaji Sunčanog Hvara. »Mi nismo mjerodavni već reagiramo emotivno budući da je riječ o djedovini koju želimo ostaviti svojoj djeci.« Koordinacija nije politička skupina nego je čine zaposlenici ili oni čija su djeca zaposlenici, rečeno je na konferenciji. </p>
<p>Potpisnici peticije traže drukčiji model privatizacije, ali napominju da nisu kompetentni da ga sami i predlože. Posebno ih, kažu, boli to što njihove plaće nisu nikada bile adekvatne, ali im se uvijek obećavalo da će se one povećati u budućnosti, a planiranom privatizacijom, tvrde, za to nestaje i posljednja nada..</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Gabrilo: »Crnim« liječnicima se ne može oduzeti ni licenca niti išta drugo</p>
<p>Ivan Gabrilo, tajnik privatnih poslodavaca u zdravstvu: Kao pravnik legalist smatram događaje s kraja prošle godine sramotnim, a vinovnike pravnim neznalicama. Osuđujem i one koji stvar razumiju, ali o njoj šute. Tim više brine mogućnost političke pozadine slučaja u vrijeme kad se zakoni moraju mijenjati radi približavanja EU / Liječnička komora ima pravo oduzeti licencu, ako se za nekog utvrdi da radi po članku 105., a nema rješenje ministra / Ako su prošla tri mjeseca od spoznaje da liječnici rade kod drugog, smatra se da su im bolnice u kojima su stalno zaposleni prešutno dale suglasnost</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – U petak, doznaje Vjesnik, trebalo bi osmero liječnika »uhvaćenih« u radu na crno u Privatnoj poliklinici Eljuga razgovarati s čelnicima Hrvatske liječničke komore o oduzimanju licence za liječnički rad. U izvještaju Inspekcije Ministarstva zdravstva oni su »inkriminirani« da su radili bez dozvole šefova ustanova u kojima su stalno zaposleni te da nisu smjeli raditi po ugovoru o djelu kod privatnika. Izvješće je uzburkalo javnosti i još jednom stavilo liječnike u neugodan kontekst uz opravdanje resornog ministra da tako štiti zakonitost, a i dio struke koji pošteno radi.</p>
<p>No, javnost je zagolicalo i to što je inspekcija istaknula samo slučaj Eljuga, ugledne liječničke obitelji poznate po donacijama, u promidžbi protiv raka, a jedan od njih, suvlasnik Poliklinike i zaposlenik Instituta za tumore, javno se suprotstavio rekonstrukciji zagrebačkog zdravstva ukidanjem dvaju ginekoloških odjela u Institutu. Cijeli slučaj, međutim, neće dobiti jednostavan i brz epilog bude li se poštovala pravna država, a ima naznaka da se u tom pravnom aspektu »crnim« liječnicima ne može oduzeti ni licenca niti išta drugo. Tvrdi to Ivan Gabrilo, tajnik Hrvatske udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu koji će, rekao je Vjesniku, podnijeti Upravnom sudu Hrvatske »prigovor promašene stvarne nadležnosti«. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ako je povrijeđen članak 105. na koji se poziva Inspekcija, u članku 178. propisuje da je riječ o prekršaju za koji se izriče novčana kazna. Odnosno, kaže Gabrilo, ako su ministar i njegova inspekcija utvrdili da postoji sumnja za kršenje članka 105., onda je trebalo podnijeti prijavu sucu za prekršaje.</p>
<p>Ako je pak, kako se tumači, to bio rad po ugovoru o djelu, onda je Zdravstvena inspekcija ušla u nadležnost Inspekcije rada pri Ministarstvu gospodarstva. Naime, u članku 62. Zakona o državnoj inspekciji piše da državni inspektor rada ima pravo kontrolirati rad obavljen po ugovoru od djelu, odnosno je li kao takav mogao biti obavljen ili je to morao biti po ugovoru o radu. Ako se otkrije nepravilnost, poslodavca se prijavljuje sucu za prekršaje koji temeljem članka 68. tog zakona može izreći novčanu kaznu i do 120.000 kuna. Naime, ovdje su se Inspekcija Ministarstva zdravstva i ministar pretvorili u tužitelja, ali i u suca, jer on de iure proglašava liječnike na radu kod Eljuge radnicima na crno, tj. bez ikakve pravne osnove i kojima se plaća »ispod stola«.</p>
<p>Ovdje, čini se, nastaje razlika u tumačenju nadležnosti. Ministar za svoje postupke nalazi uporište u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, stavljajući ga ispred drugih (lex specialis), a Gabrilo upozorava na pravna načela: ako je pravni pojam nekim drugim propisom riješen drukčije, primjenjuje se specijalna norma. U konkretnom slučaju to znači: člankom 127. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da zdravstveni djelatnik s visokom stručnom spremom, osim 10 uvjeta za stjecanje statusa privatnika, ne smije biti u radnom odnosu niti smije obavljati drugu registriranu djelatnost. Članak 105. je, međutim, lex specialis u odnosu na opću normu, jer je zaposlnim doktorima u bolnici dao pravo raditi u privatnoj praksi kao vidu sporedne djelatnosti o čemu rješenje izdaje ministar kao o privatnoj praksi s ograničenim vremenom rada, na osnovi čega se plaća porez..</p>
<p>Rad po ugovoru o djelu, koji imaju »uhvaćeni« liječnici je, tumači Gabrilo, institut obveznog, a ne zdravstvenog i radnog prava. Rad na osnovi članka 105. znači obavljanje djelatnosti privatne prakse s trećinom punog radnog vremena, gdje se za razliku od klasičnog privatnika ne mogu zaposliti kolege, nego liječnik mora raditi sam, što je lex specialis derogat opće norme iz članka 131. zakona koji je privatniku omogućio zapošljavanje jednog kolege iz iste struke.</p>
<p>Što je onda u pozadini akcije te inspekcije, pita se Gabrilo, sumnjajući da se možda radi i o politici protiv privatne prakse. Zato je poslao i niz pisama odgovornim ustanovama da upozori na pravnu neodrživost tog slučaja (koji je unio paniku i, drži, osramotio zdravstvenu vlast) zbog zadiranje u poslove Inspekcije rada, a i uplitanja u samostalnost sudova.</p>
<p>Kao tajnik Udruge, Gabrilo kaže da to ne znači da je u privatnih liječnika stanje idealno, ali da kao pravnik legalist smatra događaje s kraja prošle godine sramotnim, ocjenjujući vinovnike pravnim neznalicama te osuđujući i one koji stvar razumiju, ali o njoj šute. Tim više ga brine mogućnost političke pozadine cijle stvari u vrijeme kad se zakoni moraju mijenjati radi približavanja EU. Budući da naši sudovi sporo rade, pitanje je kada će sve to završiti. Gabrilo podsjeća da se na Ustavnom sudu dvije godine »kiseli« podnesak o ispitivanju ustanovsti pravilnika bivše ministrice zdravstva, kojim suspendira primjenu zakona. Protivno hijerarhiji pravnih normi, Pravilnik o privatizaciji domova zdravlja nadređen je Zakonu o radu...</p>
<p>Što će se dogoditi sa zaposlenicima na crno? Po Gabrilovu mišljenju - ništa, ako je pravne države. Oni i dalje rade po ugovoru o djelu, odnosno ustavnom načelu o slobodi rada, što im nitko ne može zabraniti. Sankcija je možda trebala ići prema poslodavcu koji može zloupotrijebiti to što je rad po ugovoru o djelu do lani bio jeftiniji od onog o radu. U tom smislu, liječnicima je nemoguće oduzeti licence. Liječnička komora ima pravo, po članku 115., oduzeti licencu, ako se za nekog utvrdi da radi po članku 105., a nema rješenje ministra. No, ovdje nije u pitanju taj članak.</p>
<p>Ako pak bolnice u kojima rade utvrde da je moguća primjena članka 92. Zakona o radu o tzv. zakonskoj zabrani »utakmice«, one su nadležne postaviti pitanje legalnosti rada liječnika, a ne Ministarstvo. Ako su prošla tri mjeseca od spoznaje da rade kod drugog, onda se smatra da im je prešutno dana suglasnost za to.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>SHU najavio Vladi petodnevni štrajk u osnovnim školama </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) najavio je u četvrtak Vladi da će od ponedjeljka, 13. siječnja, do petka 17. siječnja, organizirati štrajk u svim osnovnim školama. </p>
<p>Razlog štrajku je neuspio postupak mirenja između Vlade i najvećeg osnovnoškolskog sindikata, u vezi s povećanjem plaće svim zaposlenicima osnovnoškolskih ustanova te kršenjem odredbi Konvencije Međunarodne organizacije rada. Vlada je, naime, odbila povećanje plaće svim zaposlenicima u školstvu, što podrazumijeva nastavno i nenastavno osoblje, dok Sindikat nije želio prihvatiti povećanje plaće samo učiteljima. </p>
<p>Za petodnevnog štrajka na samom početku drugog polugodišta, koji će trajati od osam do 19 sati po principu zatvorenih vrata škola, »ne postoje poslovi koji se ne smiju prekidati i vrijede pravila o štrajku SHU-a«, poručio je premijeru Ivici Račanu i ministru prosvjete Vladimiru Strugaru predsjednik SHU-a Dalimir Kuba.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Petorka o Sunčanom Hvaru i Ini</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Čelnici vladajuće koalicije sastaju se u petak u Banskim dvorima na prigodnom radnom ručku u povodu treće obljetnice koalicijske vlasti. Svi su izgledi da vladajuća petorka neće samo prigodničarski razgovarati, već se očekuje rasprava o privatizaciji Sunčanog Hvara. Naime, odluku o prodaji te tvrtke ili odgodi prodaje treba što hitnije donijeti. A koalicijski partneri kao i Banski dvori zabrinuti su, doznaje se neslužbeno, zbog negativnog mišljenja javnosti o prodaji hrvatskih poduzeća stranim partnerima. Petorka će, čini se, razgovarati i o privatizaciji Ine koja bi trebala biti obavljena do kraja veljače, kao i o novom izbornom zakonu koji bi trebao biti što prije usuglašen među partnerima. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U dva tjedna prikupljena tona eksploziva, 2547 komada oružja i 15.197 bombi </p>
<p>Završila akcija MUP-a »Zbogom oružje« / Tko nije predao oružje, može dobiti i do pet godina zatvora </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Posljednjega dana 2002. godine završila je i akcija MUP-a »Zbogom oružje«. Samo od 15. prosinca do kraja godine prikupljeno je 1109 kilograma eksploziva, 2547 komada vatrenog oružja, 15.197 mina i bombi te 684.000 komada streljiva. Samo su Policijskoj upravi zagrebačkoj predane 2792 bombe i mine, sisačko-moslavačkoj 2176, a osječko-baranjskoj 1567. </p>
<p>Te policijske uprave prednjače i broju prikupljenog vojnog i gospodarskog eksploziva. Zagrebačkoj policiji predano je 205,7 kilograma, osječko-baranjskoj 201 kilogram, a 133 kilograma eksploziva Bjelovarsko-bilogorskoj policijskoj upravi. </p>
<p>Akcija se, kako je istaknuto, više neće provoditi u 2003. godini. Za osobe kod kojih se otkrije zabranjeno oružje, samim otvaranjem kaznenog postupka slijedi bezuvjetna kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine. U težim slučajevima, kad je riječ o većim količinama ilegalnog oružja, predviđena je kazna od jedne do pet godina zatvora. U prekršajnom postupku kazne su od 20.000 do 150.000 kuna.</p>
<p>Policija od 1992. godine provodi akciju prikupljanja oružja. Dosad je rok za predaju oružja produžavan osam puta. Ukupno je prikupljeno 1,634.355 raznih minsko-eksplozivnih sredstava (mina, bombi, zolja, ručnih bacača), 33.598 komada automatskog i poluatomatskog oružja, 5,080.693 komada streljiva raznog kalibra, te 7601 kilogram vojnog i gospodarskog eksploziva.</p>
<p>Lani je donesen Nacionalni program stavljanja pod kontrolu zabranjenog oružja, popularno nazvan »Zbogom oružje«, koji vodi Slavko Kopjar iz Ministarstva unutarnjih poslova.</p>
<p>Od veljače 1996. do kolovoza 1997. policija je otkupljivala oružje kako bi i time potaknula građane da vrate ubojita sredstva zbog kojih uvijek stradaju nedužni, među njima mnogo djece. Građanima je država za otkupljeno oružje platila ukupno 4,196.000 kuna.</p>
<p>No, zabrinjava što mnogi nisu upućeni da se dosad oružje moglo predavati policiji bez ikakvih kazni. Neki su oružje odbacili na smetišta. Tako je u srijedu oko 11.30 sati u zagrebačkom naselju Staglišću na divljem odlagalištu pronađena vreća sa 200 komada streljiva raznog kalibra.</p>
<p>Djelatnici Policijske postaje Tovarnik također su 1. siječnja pronašli odbačena ubojita sredstva uz cestu u Lovasu. Pronađeno je deset ručnih bombi M-57.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Gužve, nervoza i povišeni ton pred policijskim šalterima</p>
<p>Nove osobne iskaznice četiri puta skuplje od dosadašnjih, a čekat će se i do mjesec dana / Policija moli građane da ne žure s podnošenjem zahtjeva, jer stare iskaznice vrijede do isteka roka važenja / Nova osobna iskaznica obavezna je za sve starije od 16 godina, izdaje se na rok od 10 godina, mlađima od 27 godina na pet godina, a stariji od 65 godina osobne isprave ne moraju produljivati</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – S prvim radnim danom 2003. godine, u četvrtak, zabilježena je širom Hrvatske prava navala građana i opsada šaltera u policijskim upravama za izdavanje novih osobnih iskaznica, iako su iz MUP-a već više puta molili građane kojima iskaznica nije istekla da pričekaju s podnošenjem zahtjeva da se nepotrebno ne bi stvarale velike gužve. Očito, ta upozorenja nisu urodila plodom, pa je na mnogim mjestima bilo i nemilih scena, povišenih riječi, nervoze u dugačkim redovima i dodatnog posla policijskim djelatnicima koji su pazili na red.</p>
<p>Nove osobne iskaznice prilagođene su najnovijim europskim standardima. Na osnovi Zakona o osobnoj iskaznici, koji je Hrvatski sabor nedavno prihvatio, na osobnoj ispravi više neće biti ispisan jedinstveni matični broj građana (JMBG). Podaci će biti ispisani na hrvatskom i engleskom jeziku, a moći će se izdati i osobne iskaznice na pojedinim jezicima nacionalnih manjina.</p>
<p>Prelazak na europske standarde donio je i dosta problema. Primjerice, na izdavanje osobne do sada se čekalo jedan dan, a plaćalo 12 kuna. Sada je potrebno uplatiti 48,50 kuna, a zbog specijalne zaštite i komjuterizacije sustava izdavanja, sada u MUP-u procijenjuju da će se čekati najmanje tjedan, a u manjim policijskim upravama i do mjesec dana.</p>
<p>Inače, zakonom je utvrđeno da svi građani kojima osobna iskaznica nije istekla, mogu je koristiti do isteka roka njezina važenja.</p>
<p>Po zakonu, osobna iskaznica obavezna je za sve starije od 16 godina, izdaje se na rok od 10 godina, mlađima od 27 godina na pet godina, a stariji od 65 godina osobne isprave ne moraju produljivati. Osobe koje nisu izvadile iskaznicu kažnjavaju se novčano od 1500 do 2000 kuna. </p>
<p>Građanin koji kod sebe nema osobnu iskaznicu prigodom legitimiranja, kaznit će se novčano sa 100 kuna.</p>
<p>Za podnošenje zahtjeva za izdavanje nove osobne iskaznice potrebno je priložiti: staru iskaznicu (ili domovnicu za one koji prvi put traže osobnu), izvod iz matične knjige rođenih (ne stariji od šest mjeseci), dvije slike formata 3,5 x 4,5 cm (kao za putovnicu), obrazac broj 2 i uplatnicu kojom je na račun MUP-a uplaćeno 48,50 kuna.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Više od 100.000 Hrvata kreće na skijališta u inozemstvu </p>
<p>Prema nekim procjenama, još oko 40.000 Hrvata ugovorilo je svoj zimski odmor putem Interneta / Agencije očekuju 20 posto veću zaradu nego lani / Preporuka je da se prije odlaska na skijanje uplati osiguranje od nezgode / Mnogi upozoravaju da se u zemlje EU ne odlazi s prtljažnicima punim hrane </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - U subotu, 4. siječnja, na zimski odmor preko granice kreće više od 100.000 hrvatskih skijaša. Bez obzira je li u pravu Udruga hrvatskih putničkih agencija koja procjenjuje da će na zimski odmor ukupno 200.000 Hrvata, ili manje agencije koje tvrde da je riječ o upola manjim brojkama, svi se slažu da će se oko 90 posto svih aranžmana realizirati u tjednu od 4. do 11. siječnja. </p>
<p>Sezona je mnogo bolja od prošle, kažu vlasnici i direktori hrvatskih agencija kojima će nakon zbrojene zarade ostati najmanje dvadesetak posto više novca nego lani. </p>
<p>Agencije su dobro odradile svoj dio posla budući da su rano izdale zimske kataloge ponude, Ministarstvo prosvjete i sporta ovaj put nije »kemijalo« s terminima zimskih praznika, a popularnosti skijanja svojim uspjesima pridonijela je i obitelj Kostelić. Procjenjuje se da će preko Interneta, mimo agencijskih aranžmana, na inozemni snijeg između 30.000 i 40.000 hrvatskih skijaša. </p>
<p>Agencije upozoravaju putnike na neugodnosti koje bi mogli doživjeti na granicama pretjeraju li s loncima punim hrane. </p>
<p>»Naše klijente upozoravamo na zabranu unosa hrane u zemlje Europske unije, a konačna je odluka, naravno, na njima. Predlažemo im da se, umjesto deset lonaca, zaustave na dva ili tri« rekao je Tomislav Klarić iz agencije Adriatic. </p>
<p>U Austrijskom promidžbenom uredu za turizam nismo dobili nikakve službene informacije vezane uz unos hrane, no neslužbeno doznajemo da austrijski carinici neće praviti prevelike probleme.</p>
<p> Svima koji kreću na skijanje preporuča se da uplate osiguranje od nezgoda. Iznosi koji se uplaćuju simbolični su u odnosu na moguću uštedu. </p>
<p>Osmodnevno osiguranje (koje uključuje zdravstveno osiguranje i ono od nezgode) po osobi stoji oko 70 kuna. A troškovi bolničkog liječenja u inozemstvu mogu iznositi i nekoliko tisuća eura. </p>
<p> U Hrvatima omiljenim austrijskim zimovalištima Bad Kleinkirchheimu i Nassfeldu šestodnevna skijaška karta stoji 161 euro, dok djeca (rođena između 1988. i 1996.) plaćaju 82 eura.U mondenijem Schladmingu karte su u ovom terminu nešto jeftinije (146 eura za odrasle, 73 za djecu), dok se za šest dana skijanja u »šminkerskom« Kitzbühelu plaćati 155 eura (85,50 za djecu).</p>
<p>Na talijanskom Kronplatzu karta stoji 140 eura za odrasle, odnosno 98 eura za rođene nakon 1. prosinca 1986., a četiri eura skuplje je skijanje u Madonni di Campiglio. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada ne odustaje od izmjena Zakona o radu </p>
<p>Zakon se očekuje u proceduri nakon sjednice Vlade početkom veljače / Banski dvori osnovat će Odbor za pripremu lipanjskog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Na prvoj ovogodišnjoj sjednici koja će biti održana u petak iza zatvorenih vrata, Vlada će potvrditi Josipa Lucića kao načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske i tu odluku poslati Saboru koje treba dati mišljenje. </p>
<p>Lucić, koji je dosad bio zamjenik načelnika, 30. prosinca počeo obavljati dužnost načelnika Glavnog stožera jer je umirovljeni bivši načelnik Petar Stipetić na njega prenio svoje ovlasti. Doznaje se i da će Mladen Ružman, član Libre, bivši pomoćnik ministra obrane za sigurnosne službe, biti imenovan na mjesto zamjenika ministra okoliša. </p>
<p>Banski dvori trebali su na sjednici u petak razriješiti Marijana Marekovića, koji je potkraj 2002. s dužnosti pomoćnika ministrice obrane za ljudske resurse postao zapovjednik Kopnene vojske. Na Marekovićevu bivšu dužnost trebao je biti imenovan Veljko Mudrić iz Ministarstva zaštite okoliša. No, kako se neslužbeno doznaje iz Ministarstva obrane, uži kabinet koji je zasjedao u četvrtak ujutro, nije podržao taj prijedlog. Prema neslužbenim informacijama, Vlada će na sjednici 9. siječnja podvući crtu na sve što je učinjeno lani, a na sjednici tjedan kasnije iskristalizirat će planove rada za ovu godinu. Doznaje se da Vlada neće odustati od izmjena Zakona o radu koje namjerava pustiti u proceduru. Rasprava se očekuje na sjednici Vlade 6. veljače.</p>
<p> Banski dvori osnovat će Odbor za pripremu i praćenje posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj početkom lipnja. Predsjednik Odbora bit će potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Goran Granić. Papa će za svog trećeg posjeta Hrvatskoj obići Rijeku, Đakovo, Zadar i Dubrovnik, a Odbor će biti zadužen za koordinaciju organizacije i praćenja tog posjeta.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Prosječna plaća za listopad 3766 kuna </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja </p>
<p> - Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenima u poduzećima za listopad 2002. u Hrvatskoj iznosila je 3766 kuna. To je nominalno 2,5 posto više i realno 2,2 posto više nego u rujnu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na isplatu u listopadu, ta plaća nominalno je porasla 6,4 posto, a realno 4,5 posto.</p>
<p> Od siječnja do listopada prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3688 kuna, što je u odnosu na 2001. nominalno 4,8 posto, a realno 2,8 posto više.</p>
<p> Najviša neto plaća isplaćena je u financijskom posredovanju, i iznosila je 5345 kuna, što je 0,5 posto više nego u rujnu. Prosječna neto plaća u prerađivačkoj industriji iznosila je 3397 kuna, i bila je 3,3 posto viša, a u trgovini na veliko i malo porasla je 3,5 posto - na 3271 kunu. U hotelima i restoranima prosječna plaća iznosila je 3167 kuna, što je porast od 0,3 posto. Najniža plaća isplaćena je u ribarstvu - 2578 kuna, što je 0,4 posto niže nego u rujnu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HND osudio fizički napad na novinare na Thompsonovu koncertu</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje fizičke napade na novinarku Arene Romanu Bilešić i fotoreportera Jutarnjeg lista Marina Vajdića na Thompsonovu koncertu u mjestu kraj Stuttgarda i nedavni nasrtaj na ulici na novinara Globusa Marka Cigoja u Zagrebu.</p>
<p>Verbalne prijetnje i fizičko zlostavljanje hrvatskih novinara predstavljaju opasan nasrtaj na medijske slobode te slobodu izvješćivanja i izražavanja, navodi se u priopćenju koji je potpisao predsjednik HND-a Dragutin Lučić.</p>
<p>HND će o napadima na novinarku i fotoreportera na novogodišnjem koncertu Marka Perkovića Thompsona u Sindelfingenu obavijestiti njemačku novinarsku udrugu, a od njemačke policije zatražiti brzu i učinkovitu istragu.</p>
<p>Smatramo da je za incident ponajprije odgovoran organizator koncerta, izvjesni Matko Pavić, ali ni pjevač Marko Perković, kao javna osoba, bez obzira na ispriku, ne može izbjeći moralnu suodgovornost za sve što se s novinarima događalo u Sindelfingenu, navodi se u priopćenju HND-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Račun bez sudaca</p>
<p>Reforma pravosuđa: Prve zakonodavne intervencije pokazale da dio sudaca te promjene smatra lošima, drugi dio dobrima, a treći dio (reklo bi se i najveći) o svemu tome nema pojma</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> – Reforma pravosuđa plaća danak običaju da ljudi na ovim prostorima vole znati kad nešto počinje, koliko će trajati i koliko će koštati neka reforma.</p>
<p>Zasad se zna da u prvoj proračunskoj godini reforme pravosuđa državna blagajna mora dati 2,245 milijardi kuna. Zna se da je reforma počela jednom davnom presicom ministrice pravosuđa, da je premijer Račan održao dva sastanka u Vili Prekrižje, na sjevernom zagrebačkom brežuljku, na kojima je rekao da mu je promjena stanja u sudovima prvi posao poslije autoceste Zagreb – Split.</p>
<p>Ne zna se koliko će reforma trajati. Problem je u tome što se krajem reforme smatra dan kad će iz sudskih ormara s pečatom pravomoćnosti otići i posljednji od 1,2 milijuna zaostalih predmeta.</p>
<p>No reformatorsko raspoloženje u sudovima je daleko od – raspoloženja. Već su prve zakonodavne intervencije pokazale da dio sudaca te promjene smatra lošima, drugi dio dobrima, a treći dio (reklo bi se i najveći) o svemu tome nema pojma. Umirovljeni suci pak misle da novi zakoni neće ispuniti ministričine ambicije da se smanji broj zaostalih spisa. Jer, prema tim prosudbama, sve što je dosad učinjeno u zakonima ide na ruku sucima koji i inače uredno ispunjavaju i prebacuju normu, sudovima koji su dobro organizirani i čiji predsjednici zdušno rade svoj posao i ne pojavljuju se na političkim i sličnim tribinama. </p>
<p>Ta konstatacija može baciti u očaj vođe sudske reforme. Zaboga, oni žele pokrenuti spore, poučiti neuke, natjerati na rad lijene, a događa im se da pogoduju samo marljivima.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030103].
|
