NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030302].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220376 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pobožna šutnja bila bi pilatovsko pranje ruku</p>
<p>»Na mogući sukob u Iraku sve se više gleda kao na novu »križarsku vojnu«. Islam se, na žalost, percipira likom koji u jednoj ruci drži Kuran, a u drugoj kalašnjikov. No, to nije islam Kurana, nego pojedinaca ili nekih ekstremnih skupina. Vrlo je opasna i sintagma »pax americana«, koja stvara nove sukobe i antagonizme. Reći da je ratna opcija krivi put nije nikakvo nelegitimno miješanje u politiku, nego naša zadaća. Ne bih htio da se zaboravi i molitva za mir, što nije ništa manje ili beznačajnije zauzimanje za mir«, kaže Frano Prcela O.P.</p>
<p>Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Frano Prcela, koji je i prije stupanja na tu dužnost u okviru međunarodnog dominikanskoga studijskog tjedna u Dubrovniku inicirao međureligijski dijalog zapadnog i istočnog kršćanstva s islamom, te se zdušno zalaže za ekumenizam i za sve vrste dijaloga, ali isto tako smatra da dominikanci trebaju djelovati politički u datim društvenim okolnostima, sugerirajući u prvom redu mjeru čovjeka i čovječnosti, sugovornik je u razgovoru za Vjesnik na temu iračke krize i mogućega rata što svakim danom postaje to izvjesniji. Upućuje nas na neiscrpljene mogućnosti dijaloga, koji na žalost ustupaju pred gomilanjem naoružanja i vojski što čekaju zapovijed. </p>
<p>• Mogući rat u Iraku, što s obzirom na širenje kruga sudionika može izazvati katastrofu širega razmjera, pokušao se već definirati kao sukob kršćana i muslimana, dakle, vjerski rat. Kako Vi kao dominikanac, dakle, rimokatolik, a ujedno i onaj koji stvarno promiče ekumenizam, gledate na te interpretacije mogućeg ratnog sukoba?</p>
<p>- Nisam politički analitičar da bih mogao kompetentno procijeniti u kojim razmjerima će se razbuktati ratna vatra, ako uistinu SAD s drugima - kako oni govore - »voljnima« krenu u ratne operacije. Čak što više, mislim da bi trebalo biti prorok kako bi se moglo orisati posljedice za čitavu regiju. Nije za isključiti da će se rat proširiti na susjedne zemlje i općenito da će dodatno zakomplicirati ionako kompleksnu situaciju na Bliskom istoku.</p>
<p>Povod za ratnu intervenciju, koji SAD iznosi, razoružanje Iraka, mislim da nije ujedno i krajnji cilj namjere vojnog pohoda. No, njemu se sve podlaže; sprema se dokinuti i međunarodno pravo, marginalizira se Ujedinjene narode i općenito se simplicifira način argumentiranja, te se sve više i više govori gotovo o unutarnjo-političkom, a ne međunarodnom problemu. Američki postulat, prema kojemu Ujedinjeni narodi dovode sebe u situaciju beznačajnosti, ako se UN ili Vijeće sigurnosti ne odluče kako su oni zamislili, jest jedan vrlo opasan diktat. Takvo ponašanje gotovo opravdava tezu o njihovom ponašanju kao »svjetskom policajcu«. Nadalje, zadnjom prijetnjom Iračanima, ako se za vrijeme ratne operacije usude opirati pa i u samoobrani, želi se opetovano poručiti da je riječ o nekoj »policijskoj akciji«, a ne o upletanju u suverenost neke zemlje. Prema načelu, tko nije za nas protiv nas je, jedna je - ne samo politički promatrano - vrlo opasna sintagma á la »pax americana«, te samo stvara nove antagonizme i sukobe. </p>
<p>Sve u svemu, riječ o vrlo zabrinjavajućoj situaciji. Upravo taj politički kontekst donijet će sa sobom i osnovu budućih odnosa na međureligijskom planu, jer se od strane islamskog svijeta taj mogući sukob sve više i više gleda kao nova »križarska vojna«. Riječ je o preozbiljnom eskaliranju situacije, što iziskuje veću osjetljivost i u samom govoru. </p>
<p>• S obzirom da je u tradiciji Dominikanskoga reda zalaganje za ljudska prava, koja sežu i u prava pojedinih naroda ili rasa, o čemu još u 16. stoljeću svjedoči zalaganje Bartoloméa de Las Casasa, predstavnika nekoć poznate dominikanske škole u Salamanci, za prava Indiosa, mogu li se danas, u drugačijim okolnostima, dominikanci založiti za prava ne samo jednog naroda, nego i druge religije - kao što je islam?</p>
<p>- Nema situacije u kojoj bi se moglo dogoditi aboliranje od zauzimanja za mir odnosno za istinsko i opravdano dobro predstavnika drugog naroda ili druge religije - pa tako i za nas dominikance. Upravo u gotovo bezizglednim situacijama ispit je utoliko teži kad nisi u trendu i kad se izlažeš opasnosti tzv. »političke naivnosti«. </p>
<p>Možda to, teoretski promatrano, sve lijepo zvuči. Stvarnost, pak, potiče na dodatno »hranjenje« osjećaja nemoći. Bez sumnje, i nama dominikancima se ponekad čini da se trebamo prepustiti nemoći i time se isključiti iz potreba svijeta. To bi, pak, bio bijeg od domaće zadaće. Naše je činiti moguće, pa i najmanje korake i nadati se upravo nemogućemu.</p>
<p>Učitelj našeg Reda nedavno je posjetio Irak i uputio je svima nama članovima Reda propovjednika pismo. Između ostalog opisuje situaciju građana Iraka i okolnosti u kojima tamo žive naše dominikanske sestre i subraća. Naime, u nekoliko zajednica tamo djeluju na karitativnom, pastoralnom i intelektualnom planu, a među njima ima i Iračana. I ta gotovo neznatna gesta jest zauzimanje za mir i međureligijsko razumijevanje. Velike geste i još veći koraci, zasigurno nam nisu mogući, ali imamo dosta drugih (pa i nepopularnih) mogućnosti koje nas osposobljavaju za poduzimanje koračića mira i plodonosniji međureligijski dijalog. Ne bih htio da se zaboravi i molitva za mir, što nije ništa manje ili beznačajnije zauzimanje za mir.</p>
<p>Promicatelj »Pravde i mira« u našoj Hrvatskoj dominikanskoj provinciji slijedom je spomenutog pisma Učitelja reda prije nekoliko dana uputio pismo hrvatskoj javnosti u kojem između ostalog naglašava naše protivljenje ratu i embargu protiv Iraka. Međutim, osim jedne ili druge iznimke, malo tko od hrvatskih medija je smatrao potrebnim učiniti i najkraću bilješku o toj našoj inicijativi. Time dolazimo u novu situaciju prethodno spomenute nemoći. Sve nas to ne smije obeshrabriti u pozivanju na mir i pravdu, jer oni su ne samo potrebni nego i mogući. </p>
<p>• S obzirom da smatrate da ste kao dominikanci pozvani da djelujete i politički, pitam kako se, dakle, postaviti u slučaju iračke krize? I pri tome ne zanemariti činjenicu da i u Iraku ima priličan broj kršćana, a neki su i u Vladi! </p>
<p>- Da se razumijemo, zauzimanje za mir u nekom dijelu svijeta odnosno zemlji, bez obzira kakav sistem tamo vladao, nije manje vrijedan našeg zauzimanja za mir i politička rješenja sukoba. Stoga smo i pozvani politički djelovati, a to konkretno znači uključiti se u diskusije i dati svoj obol. Reći da je ratna opcija krivi put nije nikakvo nelegitimno miješanje u politiku, nego naša zadaća. To bi bilo i jest omogućavanje politike, a ne podupiranje ratne opcije. Prakticiranje pobožne šutnje bio bi cinizam i pilatovsko pranje ruku.</p>
<p>Mi u Hrvatskoj dobro znamo iz bliske prošlosti što znači rat i ratna opcija rješavanja političkih problema. Bez obzira, bilo ili ne bilo u Iraku kršćana, naša je zadaća dizati glas i zauzimati se za mir. Neka mi bi bude dopušteno osvrnuti se na ovdje, u Hrvatskoj, često sugeriranje »grupne solidarnosti«, u ovom slučaju s kršćanima u Iraku. Da, slažem se da je potrebna naša solidarnost s kršćanima u Iraku, ali isto tako želim naglasiti da kršćanska solidarnost nije partikularna i ne smije biti interesna solidarnost. Kršćaninova solidarnost je za sve i bez iznimke. U navedenom konkretnom slučaju, to znači solidarnost sa svima u Iraku, pa tako i s braćom muslimanima, a ne solidarnost koja bi druge isključivala.</p>
<p>Sve nas to dodatno opravdava za političko djelovanje, tj. omogućavanje politike po mjeri čovjeka, pravde i mira, koju je tako dosljedno i beskompromisno prakticirao sam Isus Krist.</p>
<p> • U Kairu postoji dominikanski institut koji se isključivo bavi proučavanjem islama i njegovih dodirnih točaka s kršćanstvom. Koji je krajnji cilj tih nastojanja?</p>
<p>- U velikom broju zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom odnosno muslimanskim državama naša subraća pokušavaju prakticirati međureligijski dijalog. Većinom su to projekti istraživačke i znanstvene naravi, s izvjesnim praktičnim segmentima. Tako je i »Institut Dominicain d'Études Orientales« u Kairu, gdje su si naša subraća uzela za cilj načelno proučavanje islama. Riječ je o projektu koji vode dominikanci iz Francuske, a u njemu sudjeluju subraća i iz drugih zemalja. Posjeduju vrlo dobru stručnu biblioteku i uzornu suradnju sa sveučilištem »al-Azar« u egipatskoj metropoli. Cilj toga studija i istraživačkog rada nije stvaranje dominikanskih intelektualaca po pitanju islama, nego izobrazba propovjednika (dominikanaca) koji će biti sposobni naočigled mnogih izazova u susretanju s islamom u ovom vremenu naći riječi zajedničke istine i razloga postojanja, upravu na tragu zajedničke »Abrahamske baštine«. </p>
<p>U tom kontekstu npr. organiziraju svake dvije godine kongres »Journées Romaines« za dominikance islamologe, na kojemu imaju priliku razmijeniti mišljenja u svom znanstvenom dijalogu s islamom odnosno podijeliti iskustva u pastoralno-praktičnom susretanju s islamskim svijetom. Ovdje želim spomenuti i međureligijske inicijative i općenito sustavan i vrlo težak rad dominikanaca na tom planu u Pakistanu.</p>
<p>• Vi ste sredinom devedesetih, inicirajući projekt međunarodnog dominikanskog studijskog tjedna u Dubrovniku, kao prvu odabrali upravo temu »Zapadno i istočno kršćanstvo i islam: problematična braća čovječanstva i europskog doma«. Što Vas je potaklo baš na tu temu? Je li i prethodni Zaljevski rat na to imao utjecaja? Postoje li, dakle, za to i politički razlozi ili je ipak samo riječ o imeđureligijskom dijalogu?</p>
<p>- Sasvim konkretna situacija ratnih događanja u našoj domovini me potakla da u suradnji s drugima (posebice sa subraćom iz Njemačke) pokušam u okvirima naših mogućnosti, a i potreba, senzibilizirati posebice mlađu subraću za nužnost poznavanja islama u osposobljavanju za međureligijski dijalog. Poseban povod je bio i ratni sukob u Bosni i Hercegovini, u kojem su sudjelovali upravo predstavnici islama i kršćanstva. Drago mi je da je susret održan upravo kod nas, kao zemlji susretištu i granici između istočnog i zapadnog kršćanstva odnosno državi kojoj prvi susjed na istoku ima većinsko muslimansko stanovništvo. Sve nam to pokazuje i nameće da moramo poraditi još više na ekumenskom i međureligijskom dijalogu, kako u kvalitetnoj izobrazbi naše subraće u formaciji tako i u permanentnoj izobrazbi. Mislim da tu ima još puno nedostataka. </p>
<p>Možda nije ovdje na odmet navesti da je, gledano iz Hrvatske prema istoku, prva iduća zemlja s većinskim katoličkim stanovništvom upravo država Filipini. Sve to obvezuje na još zauzetiji rad i studij pripreme za međureligijski dijalog. Geste pape Ivana Pavla II., kao primjerice »mea culpa«, upućena muslimanima zbog križarskih ratova, odnosno njegova molitva u džamiji u Damasku u svibnju prije dvije godine, primjeri su produktivnih iskoraka koji obvezuju i inspiriraju, nadam se, obje strane. Stoga je opravdano očekivati slične geste od strane predstavnika i vođa u islamskom svijetu: primjerice decidiranija »fatwa« (osuda) terorizma. Naime, ne može postojati situacijska interpretacija terorizma, pa ne znam kakvi ciljevi ili povodi bili posrijedi, te otvaranje vrata slobodi privatnog i javnog očitovanja svoje vjere u muslimanskim zemljama. U konačnici, ne smije se dijalog forsirati samo za postizanje prava muslimana gdje su u manjini, a isto tako aktivno ne potpomoći kršćane i predstavnike drugih religija, gdje su oni u manjini. </p>
<p> • Zagovornik ste međureligijskog dijaloga. Kako vidite taj dijalog između kršćana i muslimana?</p>
<p>- Mislim da smo još uvijek u izvjesnom smislu riječi tek na početku. Kod nas, u Hrvatskoj, postoji zadnjih godina pohvalna frekventnost susretanja, kao nikada do sada. No, ti susreti nisu nas još značajnije približili u smislu uzajamnog poznavanja. Time opet dolazimo do desiderata zamašnijeg pokretanja baze, i s jedne i s druge strane. Dakle, kultura dijaloga koja ima svoju osnovu u vjeri u jednoga Boga i respektu drugoga i drugačijega.</p>
<p>Moramo biti svjesni činjenice, globalno promatrano, kad se s islamske strane govori o vrijednostima i upotrebljavaju pojmovi u kontekstu tog i takvog tzv. civilnog društva, a primarno imaju uporište u religiji, da se ne misli isto što Zapad misli. Sve to diskusiju čini vrlo teškom i brzo dovodi do nesporazuma. Nužna je, dakle, nadasve senzibilnost i obazrivost u kontekstu međureligijskog dijaloga. Informacije o drugome trebaju biti bez impliciranih mišljenja odnosno vrednovanja drugoga. To će onda omogućiti saznati što jest, i u konačnici prepoznati što se uistinu želi u međureligijskom dijalogu.</p>
<p>Zasigurno, 11. rujna 2001. godine je dodatno otežao taj dijalog, a ujedno je najdrastičnije pokazao kako je dijalog žurnija zadaća, a i za nas ovdje, nego što to ponekad želimo uopće misliti. Percepcija islama, figurativno rečeno, u jednoj ruci Kuran, a u drugoj kalašnjikov, ne vodi nas naprijed. Bez sumnje, previše se dobije povoda od nekih islamskih ekstremista, koji i sami s ponosom poziraju u jednoj takvoj koreografiji. No, to nije islam Kurana, nego pojedinaca ili nekih ekstremnih skupina - koje u nekim zemljama nisu baš beznačajne. Isto tako unutarnja ustrojstva nekih islamskih zemalja, gdje se prakticiraju samo prava muslimana, ne obećavaju dijalog. </p>
<p> • Kada govorite o pomirenju kršćana i muslimana, mislite li na povijesne nesporazume ili na konkretne netrpeljivosti? Na čemu se temelji to pomirenje?</p>
<p>- Osnovna zadaća jest pokušati uzajamno se razumjeti i shvatiti. To će omogućiti dokidanje predrasuda i apsolutizama - i s jedne i s druge strane. Previše je, posebice u zadnjih nekoliko mjeseci, dano povoda nekim muslimanima da dođu do zaključka da ne žele živjeti »kao vi na Zapadu«. Zašto? Zato, jer oni ne vide i ne mogu prepoznati koje su to vrijednosti, koje im se politički, a izgleda i vojno žele nametnuti od svjetskih moćnika na Zapadu. Da su te vrijednosti Zapada prilično apstraktna priča, s jednakim smo poteškoćama iskusili i mi Hrvati u našem europskom integracijskom hodu. Percepcija u ekstremnim islamističkim grupacijama - koje nisu zanemarive - jest ta da ih se u izvjesnim retorikama (i ponašanjima!) sa Zapada ponižava. Sve to pokazuje da postoji asimetrija u dijalogu.</p>
<p>• Kako na to pomirenje može djelovati rat koji se prijeteći nadvio nad sve one koji teže tom pomirenju?</p>
<p> - Rat je dokidanje pomirenja, rat je prekid dijaloga. Doduše, rat je isto dijalog, ali drugim medijem - oružjem. To je porazno i za kršćanstvo i za islam, jer se većina predstavnika jedne i druge strane, kršćana i muslimana, nije u značajnijoj mjeri zauzela za medij razgovora - političkog, diplomatskog, a ne razgovora ucjene, prijetnje ili vojne sile... To je kapitulacija jedne, druge i treće strane. Tu je nemoguće voditi razgovor dok odjekuje oružje. Ali ima i drugih razgovora, koji ne moraju biti razgovori face to face. To je razgovor molitve, molitve za drugoga, molitve za mir, to nije tek neki puki nadomjestak kada je odsutan onaj pravi dijalog. To mora biti paralelno, tako da nikada nemamo izbačeno svo »oružje«, odnosno iskorištene mogućnosti. Nismo baš toliko nemoćni. Imamo puno više mogućnosti, posredničke i dijaloške, nego što nam to vlastiti komoditeti ponekad sugeriraju.</p>
<p>U iračkoj krizi istina je već »pokopana«</p>
<p>• Mogu li zbog grupe ekstremista, iako opasnih, biti obilježeni i stradati čitavi narodi?</p>
<p>- Bojim se u kontekstu Iraka, a embargo protiv te zemlje iznova potvrđuje da uvijek strada nedužna većina, da će se slično dogoditi i s najavljenim ratom. Sve nas to mora još snažnije potaknuti na zauzetiji angažman oko mira i političkih dogovora, uz sve nejasnoće i poteškoće koje se bez sumnje nalaze u samoj vladajućoj strukturi Iraka. Zbog svega toga promatrati Irak po načelu »svi su oni Saddam Hussein«, nije primjereno i ne potpomaže mirnom rješenju i autentičnoj procjeni naroda odnosno pojedinih pripadnika različitih tradicija islama i drugih religija, koji tamo žive. Prije svakog sukoba prva nastrada istina, a čini mi se da je ona u kontekstu Iraka medijsko-političkom sugestivnošću već »pokopana«.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sigurnost Europe jednostavno ne može postojati bez SAD-a </p>
<p>Konstrukcija o tome treba li biti za ili protiv SAD-a kriv je pristup koje su stvorili Francuska i Njemačka, no mislim da nije riječ o sadržaju. Mi smo uvjereni da je naša sudbina Europska unija i potpuno smo predani procesu europskih integracija, no ne želimo biti u situaciji u kojoj bismo morali birati između EU-a i SAD-a </p>
<p>U službenom posjetu Hrvatskoj boravio je španjolski državni tajnik za europska pitanja Ramon de Miguel Y Egea. Španjolska se nalazi u velikoj grupi europskih zemalja koje podržavaju ulazak Hrvatske u EU. U razgovoru za Vjesnik ovaj visoki španjolski dužnosnik objašnjava razloge svojeg posjeta Hrvatskoj i ocjenjuje hrvatsku perspektivu u EU. </p>
<p>• Koji je razlog vašeg posjeta Hrvatskoj?</p>
<p>- Posjet Hrvatskoj se nije dogodio zbog nekog specifičnog razloga. Dugo nisam bio u Hrvatskoj, a zbog pripremanja španjolskog predsjedavanja Europskom unijom i događaja 11. rujna, stvari su se same po sebi zakomplicirale. Morali smo nastaviti s pregovorima o proširenju, pa su se planovi malo poremetili. No, sretan sam da se moj bilateralni posjet Hrvatskoj dogodio u vrijeme kada je Hrvatska uputila službeni zahtjev za članstvo u EU, na novom početku za hrvatsku politiku. To mi je dalo mogućnost da u razgovorima s hrvatskim dužnosnicima naglasim važnost tog koraka kao španjolsku potporu. </p>
<p>• Hrvatski su dužnosnici najavili kako je Hrvatska sposobna ispuniti uvjete za punopravno članstvo u EU do kraja 2006. Držite li taj plan preambicioznim ili realnim?</p>
<p>- Planovi uvijek moraju biti ambiciozni. Je su li realni? Zašto ne. Hrvatska je prešla dugačak put, posebice u posljednje tri godine, otkako je predsjednik Mesić postao predsjednikom. Tu treba spomenuti i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojeg je Španjolska ratificirala među prvima. Naravno da treba provesti veliki broj reformi, no uvjeren sam da to Hrvatska može učiniti, to jest da u svoj sustav u potpunosti uklopi glavne točke Aquisa communatauirea, uvjeta za EU do 2006. godine. Taj je plan možda ambiciozan, no ne mislim da je nerealan.</p>
<p>• Hrvatska još uvijek nije riješila političke kriterije poput povratka izbjeglica i suradnje s Haaškim sudom. Kakav je stav vaše vlade po tom pitanju?</p>
<p>- Mislim da su hrvatske vlasti i najveći dio društva veoma svjesni ta dva problema koji objektivno izazivaju zabrinutost u Europi. Ta dva pitanja su naslijeđe jednog okrutnog rata i svi znamo da se to ne može riješiti preko noći. No, izuzetno je važno imati o tome ispravan stav. Sama činjenica da Vlada prizna kako postoje nedostaci u rješavanju ta dva pitanja je veliki korak naprijed. Da zapravo prihvati tu činjenicu i napravi dodani napor. Taj se napor od Hrvatske bez sumnje očekuje. No, mi nećemo Vladu stalno pritiskati. Hrvatska vlada je svjesna da su ta dva pitanja gotovo preduvjeti za svake ozbiljne pregovore za EU. Zato mislim da ih ne trebamo posebice podsjećati. Oni to znaju jako dobro. Svjesni smo poteškoća, no nadamo se da će Hrvatska vlada učiniti taj napor kako bi ispunila uvjete u ovim pitanjima koja su jako važna za budućnost integracije Hrvatske u EU. </p>
<p>• U Hrvatskoj su se pojavili i problemi oko privatizacije, političke intervencije u ekonomiju, a čak u vlasti ima onih koji smatraju da je Hrvatskoj još neko vrijeme potrebna državna ekonomija. Španjolska je prešla dugi put iz diktature do europske demokracije. Kakva su vaša iskustva o tome?</p>
<p>- Razmišljanja o tome da bi Vlade trebale imati velikog udjela u vođenju ekonomije jedne države, su velika pogreška. Takva ideja je daleko od sustava koji imamo u Europskoj uniji. Gledajte, kada govorimo o integraciji Hrvatske u EU, ne radi se o potpisivanju nekih dokumenata, nego podizanju razine vaše zemlje na razinu europskih zemalja. Ne bi bilo pametno insistirati na sustavu koji ne funkcionira u EU. U Uniji je tendencija jasna; privatizirati ekonomiju i stvoriti slobodno tržište. Vlada može intervenirati, no na regulativnoj razini, ali ne na vlasničkoj. Istina je u europskom ugovoru ne stoji ništa protiv kompanija u vlasništvu države, ali iskustva su pokazala da Vlade nisu dobri manageri tvrtki, a puno bolje posluju kada su u privatnim rukama. Španjolska je sve privatizirala. Gotovo sve. Sa tim izuzetkom, sve je ostalo privatizirano. </p>
<p>Na taj smo način stvorili mogućnost da građani sudjeluju u ekonomiji. Španjolska je jedna od najotvorenijih zemalja u EU, a ekonomsko čudo se dogodilo jer smo turizam potpuno otvorili stranim investicijama. Zbog toga nismo imali nikakvih nacionalističkih sentimenata. Bilo tko iz EU-a bio je dobrodošao da investira u Španjolskoj. I ne samo to, već i da kupuje imovinu i zemlju. To je pokrenulo ekonomiju naše zemlje. Ako bih mogao savjetovati, mogao bih samo reći da Hrvatska ima fantastične mogućnosti u turizmu i da bi Hrvatska trebala otvoriti svoje gospodarstvo bez ikakvih restrikcija za strana ulaganja. Otvaranje ne znači da ćete izgubiti svoju osobnost ili nacionalni identitet, već ćete stvoriti partnerstvo koje je potrebno u europskoj obitelji. Integracija u EU, ponavljam, ne znači potpisivanje dokumenata već potpuno sudjelovanje u velikom unutarnjem tržištu EU-a. Na taj način svi mogu iskoristiti prednost slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala. Kada to postignete, tek onda ste istinski dio Europske unije. </p>
<p>• Zašto je Španjolska zainteresirana za Hrvatsku?</p>
<p>- Osim što želimo unaprijediti gospodarske odnose, naše dvije zemlje dijele istu tradiciju i kulturu i pripadaju mediteranskom krugu. Hrvatska je strateški važna jer bi trebala biti platforma za poslovanje na cijelom Balkanu. Imam osjećaj da je španjolskim businessmanima puno jednostavnije baviti se businessom iz Hrvatske, nego iz nekih drugih zemalja u regiji. Hrvatska započinje novu eru, posebice nakon dolaska predsjednika Mesića. Ambicija ulaska u EU otvara nove perspektive. </p>
<p>• Europa se po pitanju Iračke krize duboko i ozbiljno podijelila. Vaša zemlja stala je na stranu onih koji zagovaraju vojnu intervenciju u Iraku. Zašto?</p>
<p>- Ta takozvana europska podjela je umjetan način razmatranja problema. Smatram da se svi slažemo da rezolucije Vijeća sigurnosti treba poštivati i da Saddam Hussein treba biti razoružan, i naravno da imamo zajedničku obavezu čuvati sigurnost svijeta i Europe. No, postoje različite percepcije. Možda su Francuska i Njemačka oduvijek bile više kontinentalne sile. Nitko ne može kriviti Španjolsku i Veliku Britaniju zbog njihovih transatlantskih usmjerenja, a veliki dio povijesti se odvijao preko Atlantika. Veza Europe i SAD je ključna i treba se očuvati. Mi smo uvjereni da je sigurnost Europe i SAD-a zajednička, a bez SAD jednostavno ne može postojati. Stoga konstrukcija o tome treba li biti za ili protiv SAD, nije konstruktivan način pristupanja problema. To je pogrešan pristup i žao nam je što je takav pristup upotrebljen prema istočnoeuropskim zemljama. To su stvorili Francuska i Njemačka, no mislim da se ne radi o substanci, sadržaju. Mi smo uvjereni da je naša sudbina Europska unija i potpuno smo predani procesu europskih integracija, pa ne želimo biti u situaciji u kojoj bi morali birati između EU-a i SAD-a. </p>
<p>• Što je onda sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a?</p>
<p>- To je jako važan cilj i vrlo ambiciozan. No, Europska unija je uvijek imala velike ciljeve na kojima je radila godinama. Zajednička poljoprivredna politika također je bio veliki cilj i trebalo je puno godina da se to postigne. EU ima zajedničku politiku na puno područja. Jasno je da je sklapanje zajedničke vanjske politike preko noći gotovo nemoguća misija. Vrijeme potrebno za harmoniziranje različitih interesa je gotovo nemoguće. No, suprotno uvriježenom mišljenju zajednička vanjska i sigurnosna politika je realnost i mi je u EU prakticiramo u 85 posto slučajeva. Što više napredujemo ona je sve čvršća. Do unatrag samo kratkog vremena zajednički stav prema Bliskom istoku bio je gotovo nezamisliv. Danas imamo jedinstveni i čvrsti stav o tom pitanju. Prije dvije, tri godine to je bilo poput sna. </p>
<p>Ideja je zadržati trend. Nemojte misliti da će nam biti lakše sa 25 ili 27 zemalja članica. Zamisao Unije je prihvatiti izazove.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska je još 2001. godine dobila upozorenje da teroristi raspolažu virusom velikih boginja </p>
<p>Epidemiolozi kažu da ne treba stvarati paniku. Valja se pridržavati pravovremenih savjeta epidemiologa i zadržati »hladnu glavu«. Kada je o Hrvatskoj riječ, dodatnu sigurnost u mogućem biološkom i kemijskom napadu daju nam i naši zakoni, posebice oni o nadzoru nad vodom, hranom i predmetima opće upotrebe</p>
<p>Ne mogu vam potvrditi, ali ni opovrgnuti, odgovor postoji li mogućnost biološkog napada virusom variole odnosno velikih boginja. S tom se mogućnošću može računati i nju ne bi trebalo isključiti«. Odgovor je to dr. Ire Gjenero - Margan, voditeljice Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Rockefellerovoj, na pitanje trebaju li hrvatski građani strahovati zbog eventualnog bioterorističkog napada virusom variole ili velikih boginja koji se prenosi kapljično, odnosno doticajem sa zaraženim predmetima.</p>
<p> Ta opaka zarazna bolest, kaže dr. Gjenero-Margan, kojoj inkubacija traje od pet do 18 dana, a najprepoznatljivija je prema karakterističnom osipu koji u krajnoj fazi dovodi do rana odnosno krasta, iskorijenjena je 1977. godine, kada je u Somaliji zabilježen posljednji svjetski slučaj oboljelog. U Hrvatskoj je program obaveznog cijepljenja protiv variole, čija smrtnost iznosi 20 posto, prestao 1978. a zadnji je put kod nas ubirala danak 1929. godine. Na prostorima bivše države pak, pojavila se 1972. godine i to na Kosovu i u Srbiji. Tada se brzim i pravovaljanim mjerama hrvatskih epidemioga na sreću nije prenijela i u Hrvatsku.</p>
<p>Kako doznajemo izolirani se virus variole čuva u dva strogo nadzirana laboratorija u SAD-u i Rusiji. No... »Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), s kojom smo povezani zaštićenim informatičkim sustavom, obavijestila nas je 2001. godine, kako postoji mogućnost zloporabe virusa variole. Nakon takve dojave odmah smo od Ministarstva zdravstva zatražili obrazloženje o čemu je riječ. Na naše upite je li se pojavila mogućnost zloporabe virusa odnosno je li možda »pobjegao ili je ukraden« nismo dobili podrobnija obrazloženja koja doduše od njih i nismo morali dobiti, jer to nije medicinski podatak! Tako nam, zbog nedostatka odgovarajućih informacija, nije preostalo drugo nego se pripremiti i za takvu mogućnost«, istaknula je dr. Gjenero-Margan.</p>
<p>Pojavom iračke krize i sve glasnijih ratnih bubnjeva, pri Zavodu je stalno aktivan Preventivni zdravstveni stožer u koji su uključeni eminentni stručnjaci od medicinara, posebice epidemiologa, do policije, vojske ali i eksperata koji provode kemijski i toksikološki nadzor vode i zraka... »Mi smo jedini centar u Hrvatskoj u koji se zaprimaju dnevni izvještaji o kretanju zaraznih bolesti u zemlji. Svakodnevnim prijavama o oboljenjima i možebitnoj smrtnosti od različitih zaraza koje nam s terena (prema mjestu stanovanja i pojavnosti) moraju slati liječnici, sustavno nadziremo moguće pojave epidemije kaže dr. Gjenero-Margan.</p>
<p> Dodaje kako su naši epidemiolozi međusobno povezani brzim, zaštićenim i umreženim informatičkim sustavom jer ukoliko bi zakazali u bilo kojem dijelu rezultat bi bio veliki broj zaraženih i mrtvih. Takvi događaji mogu uzrokovati destabilizaciju zemlje kao što je to svojedobno bio slučaj sa kravljim ludilom u Velikoj Britaniji.</p>
<p>U zavodu su nam rekli kako nakon prijave zaraze njihovi epidemiolozi odlaze na teren istražiti gdje se i kako ona dogodila, uzimaju uzorke tla i vode, odnosno briseve od zaraženih osoba, što nije nimalo bezopasno. Provjeravaju s kime je sve zaraženi kontaktirao, treba li se cijepiti odnosno koju mu zaštitu lijekovima valja propisati. Kako doznajemo u Hrvatskoj su zamijećena grupiranja zaraznih bolesti od netom pristigle gripe do manjih obiteljskih grupacija oboljelih od trihineloze, potom je registrirana q-groznica, virusne gastrointestinalne bolesti koje uzrokuju probavne smetnje a zaraza se najčešće širi u »uskim kolektivima«. Osim uobičajenih zaraza dobro funkcioniranje epidemiološkog sustava pridonijelo je tome da smo i Domovinski rat izgurali bez većih ratnih epidemija poput tifusa (običnog) odnosno pjegavog tifusa. Kako smo nažalost već proživjeli to iskustvo na moguće prijetnje bio-terorizmom posebice variolom, epidemiolozi kažu da ne treba stvarati paniku. Valja se pridržavati pravovremenih savjeta epidemiologa i zadržati »hladnu glavu«. Kada je o Hrvatskoj riječ, dodatnu sigurnost u mogućem biološkom i kemijskom napadu daju nam i naši zakoni posebice o nadzoru nad vodom, hranom i predmetima opće upotrebe.</p>
<p>Uz pridržavanje zakonske regulative, građani bi među ostalim trebali povesti računa i o tome gdje kupuju namirnice. To bi značilo da prehrambene namirnice posebice jaja i mliječne proizvode, svježe meso, suhomesnate proizvode ili pak gljive, kupuju na provjerenim mjestima - u mesnicama i trgovinama, a ne ispod pulta. U pograničnim dijelovima zemlje pak, valjalo bi pripaziti na švercanje i porijeklo stoke, jer su i to načini mogućeg bioterorizma. </p>
<p> Također valja voditi računa o neodlaganju otpada u blizini vodocrpilišta, a posebnu pažnju valja obratiti o kod nas neregistriranim cjepivima. Nerijetko naši sugrađani u protuzakonitom vlastitom aranžmanu u potrazi za boljim, odlaze u Austriju ili neke druge zemlje kako bi kupili cjepivo najčešće ono koje nije u našem programu cijepljenja.</p>
<p> »Cijepljenje jest jedina preventiva ali ne cijepivom nepoznata porijekla. Kod nas je pak, procijepljeno oko 90 posto stanovništva i to protiv dječje paralize i difterije koja su iskorijenjene, tetanusa, rubeole, dječje paralize, ospica i drugih bolesti, kaže dr. Gjenero-Margan. Dodaje kako se, u slučaju da zdravstvene vlasti donesu mjeru o cijepljenju protiv variole, ne bi cijepilo cjelokupno stanovništvo već samo oni koji bi zbog prirode posla sa zaraženima prvi došli u kontakt posebice liječnici - epidemiolozi, policija, civilna zaštita...</p>
<p>Razlog neprocijepljenosti ostatka populacije je i nimalo bezazlena nuspojava - upala moždane ovojnice! Prema riječima epidemiologa od variole mogu oboljeti svi posebice mlađi od 25 godina. Nešto sigurnije mogu biti starije osobe odnosno oni koji su se protiv opake bolesti svojedobno cijepili redovitim programom, ali u slučaju direktnog kontakta s oboljelim morali bi opet biti cijepljeni. Na spekulacije o tome kako je Hrvatska uvezla oko 200.000 doza cjepiva protiv variole dr. Gjenero-Margan kaže, kako ih ne može ni potvrditi niti opovrgnuti. Ipak, dodaje da bi za pripremu bioterorističkog napada, koji su zabranjeni brojnim međunarodnim konvencijama, morali raspolagati određenom količinom cjepiva.</p>
<p>U svakom slučaju, ističe, kako će stanovništvo u bilo kojoj varijanti biti na vrijeme obaviješteno od svih za takve situacije odgovornih službi, kao što je to bio slučaj prije dvije godine kada su se u SAD-u pojavila pisma sa sporama bakterije antraksa. </p>
<p> Za razliku od variole zaraza antraksom u nas poznatog kao bedrenica - nazivaju je još i bolešću mesara, jer je prenose životinje ponajprije ovce i koze - može se liječiti antibioticima. Kožni je antrax, poznatiji kao crni prišt, lakši oblik bolesti dok su crijevni i plućni teži oblici zaraze. Svojedobno su, nakon bioterorističkog napada zaraženim pismima američki liječnici izložene infekciji od plućnog antraxa zaštićivali kemoprofilaksom - uporabom kemoterapijskih lijekova s ciljem sprječavanja nastanka infekcije ovisno o mikroorganizmu - glasovitog lijeka »Cipro« koji je registriran i kod nas, a bio je hvaljen kao najdjelotvornije sredstvo u liječenju plućnog oblika bolesti. </p>
<p>No, ispostavilo se da su Amerikanci kasnije ipak pribjegli tetraciklinskoj skupini lijekova koju su hrvatski epidemiolozi već na početku njihove zaraze smatrali tzv. lijekom prvog izbora u provođenju kemoprofilakse.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>U Upravni sud bez diplome!?</p>
<p>Godinu je i pol prazno pet mjesta u Upravnom sudu jer su neki kandidati poslali nepotpune molbe (bez preslika diplome s obzirom da su već zaposlenici tog suda) za mjesta na kojima se presuđuje baš na temelju potpune dokumentacije stranaka u sporu</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Nije bilo veselo ovoga tjedna na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe. Moralo se čak posegnuti i za prijedlogom da Ministarstvo pravosuđa ukine krajem 2001. raspisan natječaj za pet upražnjenih sudačkih mjesta u Upravnom sudu. Moralo se i priznati da je cirkusu s natječajem dijelom kumovao i Odbor.</p>
<p>Jer, za prve rasprave o tom natječaju, odnosno o tome da je kandidata bilo 58, a da je Ministarstvo poslalo popis sa 41 imenom, u mogućem razrješavanju spora Ministarstva pravosuđa i Državnog sudbenog vijeća nije se poslušalo prijedlog Miroslava Rožića (HSP).</p>
<p>On je, naime, tražio da Odbor odlučuje samo na temelju popisa Ministarstva, jer je ono raspisalo natječaj (i druge sudske utakmice za mjesto u sudnicama) pa valjda zna zašto od toliko kandidata na mišljenje šalje skraćen popis.</p>
<p>Nije Rožić u utorak slavio zbog toga što je bio u pravu prije nekoliko mjeseci. Ali, Upravni sud ostao je prazan za pet očekivanih popunjenja.</p>
<p>Priča se vuče osam mjeseci, kada se ispostavilo da kandidat Anđelko Bušić uopće nije uz natječajnu molbu priložio svoju fakultetsku diplomu. Navodi li se zahtjev za diplomom u natječajnoj dokumentaciji? Naravno! Pa zašto diplome onda nema? Zato što je spomenuti Bušić napisao da je on već bio predsjednikom toga suda, »pa valjda preslik diplome postoji u dokumentaciji institucije«.</p>
<p>Što se kompletnosti dokumentacije tiče, bivšem predsjedniku i današnjem kandidatu priključilo se još petnaestak kandidata koji su dosad bili sudskim savjetnicima na Upravnom sudu, ali dokaz o tome radu nije podnesen. Valjda i to po onoj - sud zna tko jest bio, a tko nije savjetnikom. No, o zadovoljenju općih i posebnih natječajnih uvjeta odlučuje Ministarstvo, mišljenje daje Odbor za pravosuđe, a odlučuje i imenuje Državno sudbeno vijeće. Među njima nitko ne mora pojma imati o tome »što sud možda zna«. Oni odlučuju na temelju papira. I baš je tu nastala zamka iz koje nitko od uključenih nije znao izaći osam mjeseci. Zamjenik ministrice, nazočan sjednici, potvrdio je da će Ministarstvo pravosuđa natječaj ukinuti. Plavuša Ministrica pravosuđa, koja žuri s popunjavanjem upražnjenih sudačkih mjesta, postat će crnkom od toga ukinuća, ali stvari su dovedene do apsurda i nema se kamo.</p>
<p>Upravni je sud i bez toliko dugo neizabranih sudaca »poduzeće« kojem valja kadrovski pomoći. Uspjeli su s 28 sudaca lani riješiti 15.011 predmeta (3400 više nego godinu ranije). Uspjeli su zaostatak smanjiti s 52.113 predmeta u 2001. na 48.643 u 2002. godini. I to uz 1200 novih spisa.</p>
<p>Upravni sud je nedavno prvi put spomenut u javnosti, a da mu se nisu dijelile packe - kompjutorizirali su se i time se diskretno pohvalili na skromnoj svečanosti. Ta skromnost ne odgovara činjenici da je Upravni sud u funkciji već desetljećima, da je Hrvatska bila jedinom državom bivše federacije koja je imala takav sud i da je riječ o instituciji koja je u mnogim (makar i nepoznatim detaljima) pomogla razvoju ovdašnjega pravosuđa.</p>
<p>A to što je spomenuti Anđelko Bušić godinama bio predsjednikom toga suda u statusu vršitelja dužnosti, makar zakon v.d. ograničava na šest mjeseci, ha, Bože moj, pa ne može se biti savršen baš u svemu. To što je pretjerao u očekivanju da će mu se »nesavršenost« oprostiti i ako ne pošalje diplomu, e to je već stvar Državnog sudbenog vijeća i Ministarstva pravosuđa. Samo da ne potraje novih osam mjeseci.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pa zrakoplovi će doletjeti i odletjeti, a turizam ostaje!</p>
<p>Sva izvanturistička zbivanja, posebno ratna, očekivano donose manje ili veće potrese, ali iskustva potvrđuju da su poznati i načini za ublažavanje, a naš ih je turizam - već iskušao </p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Stižu, eto, američki zrakoplovi ako se doista u Iraku opasno zakuha, istina »civilni« ali u ratnoj službi, pa je zapravo i svejedno kakve će oznake nositi. Naravno, pitanje glasi - kako će se i u kojoj mjeri sve to odraziti, dođe li doista do sukoba, na naš turizam? </p>
<p>Ili preciznije: hoće li se ta nevolja koristiti za razne alibije i pravdanja neodgovornosti u pripremanju sezone, uz važnu napomenu da ovogodišnje pripreme jednostavno moraju biti pravodobne, odgovorne i dobre nakon onolikih hvalospjeva turističkoj Hrvatskoj na euro-sajmovima od početka godine dosad. Hrvatska će biti hit sezone '03. gotovo orkestralno javljali su i ponavljali naši promotori sa spomenutih sajmova, pa ako je tako onda te pohvale i očekivanja treba - opravdati!</p>
<p>Otkud baš pitanje hoće li se izvanredne okolnosti koristiti za alibije? Treba ga postaviti jer se iz dosadašnjih iskustava dobro znade da su se razne nevolje, nepredviđenosti, izvanrednosti... i te kako koristile u te svrhe, kao eto sve bi bilo u redu da se nije dogodilo »to i to«, a dobro je poznato da s pripremanjima sezona već poslovično dosta toga nije u redu i kad nije bilo nikakvih neugodnih iznenađenja. </p>
<p>Lani, na primjer, naši su hotelijeri (također orkestralno) jadikovali kako ih je »iznenadio prerani Uskrs« (31. ožujka, op.p.)!? Naime, kao što je dobro poznato upravo za Uskrs službeno počinje (pred)sezona, a kako su se hotelijeri našli zatečenima ispada da je među oveći broj - ateista... </p>
<p>Ne trebamo se sada vraćati u biblijska vremena nego tek podsjetiti da nam je organizirani turizam star najmanje oko stotinu i pedesetak godina i da se u našoj turističkoj eri točno znade kad je svakogodišnji Uskrs i kad dolaze prvi turisti.</p>
<p>Ove je godine Uskrs 20. travnja i hotelijeri (ne samo oni!) neće se moći pravdati na tu »foru«, a neće biti ni smisla da se pravdanja ili odgađanje pripremnih radova i obveza traže u američkim zrakoplovima jer, ako baš treba reći, imamo iskustava i s turizmom u ratnim okolnostima. </p>
<p>U ono žalosno doba srbo-četničkog divljanja (blago rečeno) po Hrvatskoj naš turizam nije bio zbrisan, poslovalo se onoliko koliko se moglo, u dobroj se mjeri uspjelo u nakani da se izbjegne mogući prekid veza s emitivnim euro-tržištem i tako čekaju bolji dani. Dođe li do gužve u Iraku jasno je da će sve to odraziti na međunarodni turistički promet, ali mi se u očekivanju raspleta moramo korektno pripremiti za prihvat gostiju!</p>
<p>Treba, na primjer, podsjetiti i na to da je jedna od većih neugodnosti za naš turizam - kišno vrijeme. Ništa se ne može učiniti »protiv« Ilije Gromovnika i njegovih tmasnih i kišnih oblaka, ali se jednostavno treba (i mora) gostima osigurati odgovarajuće ugođaje za te neprilike. Usput, naravno, još i dobar promet napraviti u trgovinama, ugostiteljstvu, zabavištima pod krovom... </p>
<p>Ali, brojni primjeri potvrđuju da ni s time nismo na visini zadatka jer nam gosti jednostavno nemaju kuda kad ih vjetar i kiša otjeraju s plaža, a baš oko Uskrsa dogodi li se prohladno vrijeme ne vole boraviti u prohladnim hotelskim sobama.</p>
<p>Naravno, turističku ponudu ne čine samo hotelijeri niti su jedini koji su odgovorni za pripreme, tu su još sve ostale uslužne djelatnosti u destinacijama i na putu od granice do njih (i obrnuto), a razlozi za pravdanja površnih ili zakašnjelih pripremnih radova i programa sve su neuvjerljiviji. Jasno, možebitne ratne nevolje nisu neuvjerljive, ali nedovoljno priređena sezona značila bi predaju unaprijed i potvrdila neodgovornost i neozbiljnost domaćina. Istina je i to da je ovaj komentar nešto poput »puhanja na hladno«, ali što se može kad imamo takva iskustva.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Vraća li se reforma školstva na početak: novi zaplet, vizije ili znanstveno utemeljen dokument</p>
<p>Za prihvaćanje reformskoga dokumenta nužna je bila stručna verifikacija kompetentnih stručnjaka i institucija. Dokument je trebao proći stručnu verifikaciju u Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta, na Sveučilištu, na Akademiji odgojnih znanosti i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Da su dokument popratile stručne recenzije kompetentnih institucija, Vlada bi imala stručno jamstvo za donošenje odluka. Budući da je iznevjerena uobičajena metodologija vrednovanja i procedura tako važnoga dokumenta, stvoreni su štetni zapleti koji zaustavljaju proces nužnih promjena u hrvatskome školskome sustavu</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>Prema najnovijim medijskim obavijestima, prijedlog reforme školskoga sustava »Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj« (2002.) ulazi u novu fazu s novim zapletom. Nakon negativnih ocjena u saborskome Odboru za znanost, kulturu i obrazovanje, u Saboru i medijima, Vlada (koja je, inače, prihvatila taj reformski dokument i uputila ga Saboru, a Sabor joj dokument vraća na doradu) odlučila se za stručnu procjenu.</p>
<p>Na dan 25. veljače potpisan je aneks između hrvatske Vlade i Instituta otvoreno društvo - Instituta za društvena istraživanja - Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja. Aneks su potpisali i ministri prosvjete i znanosti s točno utvrđenim financijskim udjelom na ukupni iznos od 3,4 milijuna kuna (40 posto Ministarstvo prosvjete, 19 posto Ministarstvo znanosti, ostalo Institut otvoreno društvo). </p>
<p>U povodu potpisivanja aneksa konstatirano je »da je to prva analitička i znanstvena podloga za kreiranje budućih promjena u obrazovanju« (!).</p>
<p>Znači li to da su sve dosadašnji, i ovaj najnoviji reformski pokušaj, oblikovani bez »znanstvene i analitičke podloge«?</p>
<p>Spomenuta »analitička i znanstvena podloga« odnosi se na četiri segmenta reforme (evaluaciju nastavnih programa i razvoj kurikulskoga modela za obvezatno obrazovanje u Hrvatskoj, »samoevaluaciju i eksternu evaluaciju u funkciji unapređivanja kvalitete odgoja i obrazovanja«, model predtercijalnoga školovanja, te model cijeloživotnoga obrazovanja učitelja). </p>
<p>Riječ je, dakle, o djelomičnome vrednovanju reformskoga dokumenta koji je kvalificiran kao »vizija« (?) promjena sustava, a najavljeni projekti »studije izvodljivosti«. Te »studije izvodljivosti« utvrđuju »je li moguće ostvariti reformske vizije« na temelju znanstvenih pokazatelja. </p>
<p>Tako se u reformnome procesu pojavljuju reformatori-vizionari i znanstveni arbitri, stvara se novi zaplet u provođenju reforme. </p>
<p>Tom, najnovijem zapletu, prethodio je zaplet koji je izazvan suprotstavljanjima predloženome dokumentu i zaustavljanjem njegove primjene.Očitovale su se dvije suprotstavljene koncepcije: koncepcija koju zastupaju autori dokumenta, Ministarstvo prosvjete, Vlada i HSS, te koncepcija koju zastupaju akademik Paar i njegovi istomišljenici, članovi saborskog Odbora za znanost, kulturu i prosvjetu te predstavnici svih političkih stranaka u Hrvatskom saboru (osim HSS).</p>
<p>Kako dokument Koncepcija promjena nije prihvaćen u Hrvatskom saboru, Vlada je potpisala taj aneks kojim naručuje stručnu ocjenu predložene koncepcije i mogućnosti njezine praktične provedbe (»izvodljivosti«).</p>
<p>Tako je stvoren, još jedan zaplet u nizu reformskih zapleta u prošlih deset godina. Zapleti se umnožavaju, a hrvatski odgojno-obrazovni sustav živi u iščekivanju djelotvorne preobrazbe koja će ga uključiti u obitelj učinkovitih odgojno-obrazovnih sustava. </p>
<p>Naručena stručna ocjena reformskoga dokumenta koja bi trebala biti dovršena do 2005. otvara nova pitanja. Znači li to da se provedba reforme odgađa do 2005. godine? Zašto je Vlada prihvatila reformski dokument bez stručne verifikacije i uputila ga u Sabor?</p>
<p>(Za prihvaćanje reformskoga dokumenta nužna je bila stručna verifikacija kompetentnih stručnjaka i institucija. Dokument je trebao proći stručnu verifikaciju u Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta, Sveučilištu, Akademiji odgojnih znanosti i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Da su dokument popratile stručne recenzije kompetentnih institucija, Vlada bi imala stručno jamstvo za donošenje odluka).</p>
<p>Budući da je iznevjerena uobičajena metodologija vrednovanja i procedura tako važnoga dokumenta, stvoreni su štetni zapleti koji zaustavljaju proces nužnih promjena u hrvatskome školskome sustavu. Metodološka i proceduralna inverzija proizvele su zastoj u reformi školskoga sustava.</p>
<p>Naručena stručna verifikacija nastavnih programa preuzima obvezu vrednovati ponuđena rješenja u programskome dokumentu. Ponuđena rješenja vrednuju se prema standardima koje je utvrdila kurikulska teorija. </p>
<p>Programski dokument nudi nepotpuna načela i kriterije prema kojima se ostvaruju pojedine odrednice kurikula. </p>
<p>U dokumentu nisu utvrđeni kriteriji prema kojima se odabire sadržaj, povezuju sadržaji i ciljevi, sadržaji i spoznaje mogućnosti učenika, organizacija sadržaja - vodoravna i vertikalno-spiralna, međupredmetne veze te sredstva vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća. </p>
<p>Dokument iznosi načela samo za obvezatno obrazovanje u tri ciklusa i zaobilazi srednjoškolski stupanj. Tako sustav nije cjelovito obuhvaćen. </p>
<p>Ako se stručna verifikacija zadrži samo na iskazanim odrednicama reformskoga dokumenta, neće udovoljiti očekivanjima koja proizlaze iz teorije kurikula. </p>
<p>Stručna znanstvena verifikacija postojećih nastavnih programa iz 1992./1993. te od 1995. do 1999. koja se opredjeljuje za kurikulski pristup utvrdit će već unaprijed poznatu činjenicu da ti programi pripadaju prevladanoj metodologiji programiranja. Metodologija koja proizlazi iz kurikulskoga pristupa/kurikulske teorije, obvezuje procjenitelje na oblikovanje nove paradigme prema kojoj se oblikuje cjelokupni odgojno-obrazovni sustav (njegovo unutarnje ustrojstvo) te predmetni ili područni kurikuli.</p>
<p>U vezi s tim postavlja se pitanje hoće li projekt verifikacije uspostaviti samo paradigmu/paradigme za kurikulsko programiranje ili namjerava oblikovati globalni kurikul i kurikule za sve nastavne predmete ili područja? Oblikovanje tih kurikula pretpostavlja interdisciplinarne timove i interdisciplinarnu metodologiju.</p>
<p>Hoće li pritom slijediti načela koja su iskazana u reformskome dokumentu, Polazišta za promjene u nastavnim programima i nastavnoj tehnologiji, ili će uspostaviti sveobuhvatnija načela što ih zastupa kurikulska teorija. Prema kojim će se standardima kurikulske teorije oblikovati novi kurikuli?</p>
<p>Kurikuli su temeljni dokumenti odgojno-obrazovnog sustava (»srce sustava«) i stoga je bilo nužno reformskome dokumentu priložiti oblikovane kurikule u kojima se najpotpunije očituje odgojno-obrazovni sustav. Bez tih dokumenata rasprava o reformi odgojno-obrazovnoga sustava ostaje na apstraktnoj razini. </p>
<p>Strukturna teorija kurikula uspostavlja višečlanu strukturu: utvrđivanje društvenih potreba u odgoju i obrazovanju, usklađivanje sadržaja s društvenim potrebama, usklađivanje odgojno-obrazovnog procesa s najnovijim spoznajama o učenju i poučavanju - strategijama učenja i poučavanja, utvrđivanje sredstava za vrednovanje rezultata (odgojno-obrazovnih postignuća) i unapređivanje sustava. </p>
<p>Predmetni kurikul usklađuje se s globalnim kurikulom i obuhvaća ove odrednice: globalni cilj nastavnoga predmeta, metodički model(i) ustrojstvo nastavnoga predmeta - područja u okviru nastavnoga predmeta, sadržaj svakoga područja, zadaće, kvalifikacije, dispozicije i kompetencije za svako područje, metodičku strategiju, sredstva i načine vrednovanja, relevantnu literaturu na kojoj se kurikul utemeljuje. </p>
<p>Pred reformatorima otvaraju se vrlo složeni zadaci. Vraća li se reforma na početne pozicije?</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nagrade su rijetko presudne za pisca</p>
<p>Davor Slamnig redovno se predstavlja kao autsajder ili barem kao povratnik pisanju, jer četrnaest godina nije objavljivao. Ta odsutnost zanimljiva je okolnost i sigurno govori o dugom i pažljivu nastajanju teksta. Odsutnost Dubravke Ugrešić nije takve naravi. O njoj se gotovo jednako dugo pisalo na različite načine, s neprijateljstvom ili prijateljstvom. Njezino je ime postalo skraćenom oznakom za zauzimanje političkih stavova i kao sva skraćenja bilo je mnogo pogrešnih i glupih izjava... </p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Dubravka Ugrešić nije dobila nagradu Jutarnjeg lista za hrvatsko prozno djelo 2002. »Muzej bezuvjetne predaje« ušao je među kandidate pa među finaliste. Žiri je uzeo u obzir to da je knjiga objavljena 1997. tek 2002. izašla na jeziku na kojemu je napisana no nagradu je dobio Davor Slamnig za »Topli zrak«, roman fantastičnog žanra.</p>
<p>Ovo nije tekst o pobjedniku, takvih će tekstova nužno biti. Nije ni tekst protiv pobjednika. Riječ je o zapisu tuge zbog toga što nagradu nije dobila knjiga Dubravke Ugrešić.</p>
<p>Samo upozoravanje na ironičnu okolnost: Davor Slamnig redovno se predstavlja kao autsajder ili barem kao povratnik pisanju, jer četrnaest godina nije objavljivao. Ta odsutnost zanimljiva je okolnost i sigurno govori o dugom i pažljivu nastajanju teksta.
Odsutnost Dubravke Ugrešić nije takve naravi. O njoj se gotovo jednako dugo pisalo na različite načine, s neprijateljstvom ili prijateljstvom. Njezino je ime postalo skraćenom oznakom za zauzimanje političkih stavova i kao sva skraćenja bilo je mnogo pogrešnih i glupih izjava.</p>
<p>Bez ikakve namjere da na osnovi imena članova žirija i priča o njihovu dramatičnom odlučivanju iskonstruiram bilo kakvu optužnicu pokušat ću razmišljati modelski i prema mogućim opcijama. </p>
<p>Više nego vjerojatan je poriv da se u procjeni književnog djela nastoji izbjeći politička dimenzija, politički pritisak pa i onaj »ispravljanja nepravde«. No što je »političkije« od previđanja vrsnoće djela čiju političku dimenziju doista nije moguće previdjeti.</p>
<p>Knjiga Dubravke Ugrešić doima se kao strano tijelo među ostalim finalistima. Knjige ovogodišnjeg finala su dobre, zanimljive, raznorodne, a osim kod Slamniga sasvim je moguće (da nam je stalo do toga) u njima razabrati »političke« stavove bliske Dubravki Ugrešić kao predmetu spora. </p>
<p>»Muzej bezuvjetne predaje« nešto je drugo: istraživanje kako je daleko moguće ići u pokušaju integriranja vlastite autobiografije tijekom pisanja umjetničkog djela najviše vrste.</p>
<p> Možda netko može pomisliti da tako nastaje djelo posebne kategorije koje nije ni trebalo svrstavati u normalnu konkurenciju. </p>
<p>Uvredljiv stav</p>
<p>No takav bi stav bio uvredljiv za ostale pisce. Ponavljam, moguće je da bih uvažila argumente žirija da znam kako se odvijalo njihovo dugo vijećanje. </p>
<p>Možda bih se odlučila za nekoga od drugih finalista. Također je jasno da na području književnosti nema utuživih kriterija.</p>
<p>Nagrade pomažu i odmažu, vrlo su rijetko presudne za život i djelo pisca. Možda bi nagrada Dubravki Ugrešić stvorila privid normalnog života i odlučivanja pa bismo pomislili da su neke rane zarasle a nisu. Možda bi bila dočekana kao isforsirana i nametnuta odluka i otvorila stare rane. Nešto se nije dogodilo.</p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zeleni kadar: naši navijači i, kada ustreba, odani birači</p>
<p>Kad smo se tiskali amo, na Balkan, onda, no onda, u silnoj seobi naroda, bit će da nam je netko za nogu zavezao željenu nogometnu loptu. Kretali smo se u odnosu prema drugim narodima očajno sporo. Pametniji barbari zauzeli su Europu. Da se uloži samo malo truda, te da se začeprka metar ispod zemlje, našli bi se sigurni arheološki dokazi, koja smo nogometna velesila već onda bili. Otkrili bi se velebni stadioni. Našli kosturi igrača. / Imao je pravo bivši ministar obrane (zaboga, zašto naši ministri, tek kad odlete s položaja, počinju pametno zboriti). Čemu u nas služiti redovni vojni rok, kad imamo uvijek spremne ljutite kohorte i legije navijača. Ubi Vlaha, ubi Turčina. Kad njih nema, ubi tovara, ubi purgera. Kad ustreba, umjesto toljage, daš mu u ruke kalašnjikov ili bazuku. U miru su jako opasni, pa ih moraju od nas čuvati i specijalci. Nogometne uprave su s njima kao prst i nokat. Gdje se kreću, tu trava ne raste</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Ovih dana privatno sam posjetio ZOO i osobno se ispričao nevino utamničenim zvijerima. Usamljeni krokodil prihvatio je moju ispriku. S majmunima je bilo malo teže. Smrtno ozbiljni trijebe jedan drugome buhe i nemaju vremena za diplomatske dangube. </p>
<p>Pojma jadni nemaju što se iza brda valja. Ali kad sam im priopćio da je s njihovim dosadašnjim mirom gotovo, i da u njihovoj blizini započinje proljetno nogometno prvenstvo, nastupio je tajac. Udaljio sam se od njih, s nekom čudnom nelagodom u duši. Postariji majmun, tako me je ljudski pogledao, da sam ustuknuo.</p>
<p>Višestranačje me podosta približilo braći u kavezu. Mislim, zašto njih ne puste na slobodu, a amo dopreme dečke koji su nas zavili u crno. Te da voditelj dosadnim glasom zbori prvašićima... Vidite dječice, ovaj tu...no...rasni primjerak našeg lopova, stručno zvan, Tatusvulgaris, težak je nekoliko milijardi maraka. Kad skače na tuđu imovinu s ispruženim kandžama, ima više od sedam metara. Lovi danju i noću. Nikad mu nije dosta. Takvi i njemu slični, koji se kreću našim gradovima, zavili su nas, bolje rečeno, vas, u crno. Inače, vrlo elegantna boja. </p>
<p>Ostali ste zato bez gimnastičkih dvorana, igrališta, računala. Zato su oni, na prepad, zauzeli sve to. Mislim, igrališta. Ne škole! Da se tamo mogu gombati i natjerivati. A vama su velikodušno, jasno kad odrastete, namijenili primjerenije prostore. Zadimljene birtije, pivnice. Dilere.</p>
<p>Napuštam ZOO. Zastajem sa strahopoštovanjem pred veličanstvenom graditeljskom rugobom, Dinamovim stadionom. Iznad stadiona, borbeno se vije jato crnih gavrana. Klikću. Slute borbu. Krv. Krikove navijača. Reflektori još nisu upaljeni. </p>
<p>Nema specijalaca. Vučjaka s iskešenim zubima. Zdanje je kako vele, još nedovršeno. Vidim! Prema mom sudu samo još nedostaje elegantni dimnjak krematorija, pa da sve skupa izgleda kao konclogor. </p>
<p>U taj krematorij, ako ga izgrade, nesretne uprave mirne duše mogu bacati loše igrače i trenere. Nitko se ne bi usudio pitati što je s njima. </p>
<p>Nogometne uprave u nas su, država u državi. Kad ministra financija pitaju o poslovanju loptačkih blagajni, na televiziji, on samo proteže noge, duboko uzdahne. Započne priču o sjajnom plasmanu naših obveznica na Molučkim otocima. Knedla mu nije zastala u grlu. U ustima ima nogometnu loptu, pravilno napumpanu. Adidas.</p>
<p>Kad smo se tiskali amo, na Balkan, onda, no onda, u silnoj seobi naroda, bit će da nam je netko za nogu zavezao željenu nogometnu loptu. Kretali smo se u odnosu prema drugim narodima očajno sporo. Pametniji barbari zauzeli su Europu. Da se uloži samo malo truda, te da se začeprka metar ispod zemlje, našli bi se sigurni arheološki dokazi, koja smo nogometna velesila već onda bili.</p>
<p>Otkrili bi se velebni stadioni. Našli kosturi igrača. Sa slomljenim nogama i rebrima. Nesretne suce, koji imaju poveći otvor na lubanji. Bit će da ga je neki navijač zatukao, jer je pogrešno dosudio najstrožu kaznu. U njegovim gaćicama našao bi se i koji zlatnik kralja Darija. To je dobio kao mito u svlačionici, od protivničke momčadi. Našlo bi se tu i krupnog prstenja i pečatnjaka, čim se kitila loptačka uprava. Topuzi, lanci, praćke. Obvezatni rekviziti navijača. Hrpe kostiju. </p>
<p>Naši arheolozi mogli bi munjevito zaključiti, tko je tko od navijača. Kako su živjele nogometne uprave. Koliko je žena imao izbornik. Ni ne znajući kamo ih vode vođe, došli smo amo, sve igrajući se. </p>
<p>More nas je podosta zbunilo, jer nismo mogli dalje, a Zimmer frai kao svjetsku velesilu, upropastio. Inače, gdje bi nam bio kraj. </p>
<p>Nakon nekoliko stoljeća, kad smo sredili osnovne državne stvari, iznova smo, s još većim zanosom započeli slijediti svoje miljenike, loptače. Kud oni, tu i mi. Lopta u lijevi kut vratnice, mi svi nosom za njom.</p>
<p>Slušam radijskog komentatora nogometnog susreta. Igra se prijateljska utakmica, a on se promuklo dere, kao Hitler, prije napada na Poljsku. Očajan! Zamislite, nema dostatno navijača na utakmici, pa će jadna klupska blagajna ostati prazna. Eh, jada se blagajnik. Trebalo je amo dovesti neko susjedno pleme. Bilo bi krvi do koljena, ali i blagajna bi bila puna.</p>
<p>U udarnom terminu tv dnevnika, zbori trener. Jako je ljutit. Imao je kao nekih problema s igračima. Trojica imaju potres mozga, dva napadača dosta se čudno ponašaju kad prime loptu. Ne znaju čemu služi. Braničima je pediker tako skresao nokte na nogama, da su šepavi. I kako se uopće netko usuđuje, da ga sada pita, kako su igrali neriješeno. Poslije njega na tv tek dolaze vijesti o štrajku tisuće radnika u... Ma to više ni ne gledamo, niti nas zanima.</p>
<p>Imao je pravo bivši ministar obrane (zaboga, zašto naši ministri, tek kad odlete s položaja, počinju pametno zboriti). Čemu u nas služiti redovni vojni rok, kad imamo uvijek spremne ljutite kohorte i legije navijača. Ubi Vlaha, ubi Turčina. Kad njih nema, ubi tovara, ubi purgera. Kad ustreba, umjesto toljage, daš mu u ruke kalašnjikov ili bazuku. U miru su jako opasni, pa ih moraju od nas čuvati i specijalci. Nogometne uprave su s njima kao prst i nokat. Gdje se kreću, tu trava ne raste. Da su kojim slučajem, naši navijači sudjelovali u tridesetogodišnjem ratu u Europi, on bi još trajao. </p>
<p>Ustrojimo i dostojna odličja za njih. Red prebijenog rebra. Lenta za izbijeno oko. Zlatna kugla u čelo. U nas permanentno traje zelenokadraški navijački rat. Drhte od straha ubogi vozači tramvaja i autobusa. Umirovljenici se šaptom raspituju, jer počelo proljetno prvenstvo. Počelo je, počelo. Dobro pazite gdje se krećete. Život ne vrijedi ni pišljiva boba.</p>
<p>Sve mi to plaćamo iz svoga jadnog džepa. Sve te silne transfuzije nakon utakmica. Krpanje i šivanje ruku. Nogu. Glava. Dnevnice specijalcima. Pojačanu pasju ishranu. A moglo bi se zaboga sve to tako jednostavno riješiti. </p>
<p>Kad u stadion ulaze navijači, ni za živu glavu ih ne pregledati. Još im na ulazu treba dodati oružje koje zatraže. Kod toga treba biti pošten, pa ih ravnomjerno naoružati. Da njihov sukob u zidinama stadiona bude fair play. Stadion se zatvara trojim željeznim vratima. </p>
<p>Obvezno zazidati pomoćni izlaz trenerima, upravi i igračima. Tek nakon tri dana svečano tvoriti stadion i čestitati im na divnom daru, koji su darovali nevinim građanima, da se slobodno kreću gradom.</p>
<p>Ne, ne, ne bi to išlo. Kruha i igara treba nama nesretnicima. Što bi radilo mudro rukovodstvo da nema zelenog kadra, naših navijača i, kad ustreba, odanih birača. Željezna kugla što je vučemo za sobom od davnina, skrenula nam je kompasnu iglu. </p>
<p>Idemo u krug. Njoj se klanjamo, njoj se divimo. Ne gradimo bolnice, umirovljeničke domove, đačke ustanove. Profesore i učitelje ponizili smo, kao i druga uzvišena zvanja, bez kojih jedan narod ne može naprijed. Ali zato gradimo stadione i veličamo divljaštvo. Ubi, Udri. Nije ti brat.</p>
<p>Tek kad netko odgovoran u ovoj zemlji, primi najuzorniju seosku ženu u Lijepoj našoj, znat ću, da je nešto krenulo. Ali se bojim, ako se to i desi, da neće biti iskreno, pa će nam i to uspjeti ogaditi.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Od konjskih omnibusa do sofisticiranih vozila</p>
<p>Početkom 20. stoljeća grad Zagreb počeo se razvijati sve snažnije, pa je konjski tramvaj sve teže udovoljavao potrebama, a i građanstvo je zahtijevalo da se konjski pogon zamijeni električnim</p>
<p>Direktor Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) Julius Pevalek prošli je tjedan potpisao s hrvatskim konzorcijem Crotram ugovor o isporuci 70 niskopodnih tramvaja. Time je dugonajavljivani projekt obnove voznog parka napokon ugledao svjetlo dana, a osim novih tramvaja, Hrvatska će se nakon realizacije projekta ponovno naći kao ravnopravan konkurent na inozemnom tržištu. </p>
<p>No, put ka sofisticiranoj tehnologiji na kojoj se bazira cijeli projekt, krenuo je prije više od 150 godina, točnije od konja. Naime, prvi linijski javni gradski prijevoz još davne 1844. godine obavljali su konjski omnibusi. Zanimljivo vozilo sastojalo se od kočijaškog sjedala iz kojega se nalazio dio fijakerskog tipa s poprečno smještenim kožnim sjedalima. Za kišnih dana omnibus bi bio natkriven pletenim krovom. Za ugodnu vožnju po tada prašnjavoj Savskoj cesti u trajanju od pola sata, Zagrepčani su trebali izdvojiti 10 krajcera. </p>
<p>Nekoliko godina trebalo je gradskim ocima da, uz blagoslov Budimpešte, konačno donesu odluku o pokretanju »pravog« tramvajskog prometa, a čitav projekt prepušten je privatnom poduzeću Tramvajsko društvo. Tijekom 1891. godine sagrađene su tri tramvajske pruge dužine osam kilometara koje su kretale od ugla Ilice pa do Maksimira, Savskog mosta i Zapadnog kolodvora. Vožnje »kojnačama«, odnosno konjskim tramvajima, započele su 5. rujna 1891. godine. </p>
<p>Navala građana je bila tolika da je veći dio samo promatrao sretnike koji su se prvog dana uspjeli smjestiti u »kojnače«, a prema procjenama prvog se dana u tramvaju vozilo više od 20.000 Zagrepčana. Vozni park, zahvaljujući kojem je i Zagreb postao velegrad, isprva se sastojao od 10 zatvorenih i šest otvorenih ljetnih kola dugih pet, širokih dva metra i visokih 2,50 m. Izradila ih je tvornica »Weitzer« iz Graza. </p>
<p>Konja je bilo otprilike dva puta više, a svaki od njih prosječno je prevalio 26 do 28 km na dan. Brzina konjskog tramvaja bila je 7,5 km na sat, a spremište kola i konjska staja nalazili su se na mjestu Tehničkog muzeja. Početkom 20. stoljeća grad Zagreb se počeo sve snažnije razvijati, konjski tramvaj je sve teže udovoljavao potrebama, a i građanstvo je zahtijevalo da se konjski pogon zamijeni električnim. Preduvjet za to bila je električna centrala koju je grad dobio 1907. godine. Nove tramvajske pruge izgrađene su na istim trasama, s tim da je kroz Ilicu, Jelačićev trg i Jurišićevu ulicu pruga, umjesto dotad jednostrukog, izvedena s dvostrukim kolosijekom. </p>
<p>Promet na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren 18. kolovoza 1910. godine, no konjski promet nije bio prekinut do potpunog dovršenja mreže. U voznom parku bilo je 28 motornih kola i 14 prikolica preuzetih od konjskog tramvaja, koje su imale poprečne klupe. </p>
<p>Budući da je ZET d.d. u pogledu sirovina bio potpuno ovisan o inozemstvu, u vrijeme Prvog svjetskog rata vozila koja su prometovala u jutarnjim satima, poslije podne više nisu bila u ispravnom stanju. Tako da je od 35 motornih kola, 1919. godine njih 15 bilo uporabljivo. </p>
<p>Po nacrtima i vodstvom Dragutina Mandla, ZET 1920. godine u svojim radionicama izrađuje prva domaća tramvajska kola M-22. Kola, u početku izvedena s drvenim kosturom, bila su visoka devet, široka dva metra, a teška 9,5 tona. Godišnja proizvodnja dosezala je 12 kola. Četiri godine kasnije izrađena je nova linija M-24 u otvorenoj i zatvorenoj varijanti, prilagođena desnoj vožnji koja u Zagrebu stupa na snagu 1926. </p>
<p>U idućih 20-ak godina, proizvodnja se uglavnom bazirala na doradama Mandlovih vozila u koja su 1946. ugrađena sjedala za vozače, a motorna kola dobivaju vanjska vrata, odnosno zatvoreni su otvoreni peroni. Na temelju studije i nacrta svojih stručnjaka, ZET nakon Drugog svjetskog rata počinje konstruirati nova tramvajska motorna kola tip 101 s kapacitetom od 95 putničkih mjesta, snagom motora 2x60 kW i najvećom brzinom od 60 km/sat. Time je stvoren domaći tip suvremenih tramvajskih kola, s automatskim posluživanjem vrata, sjedalom za vozača i konduktera, električnim, mehaničkim i zračnim kočnicama te sa zaštitnom košarom ispred prednjih kotača. No, tek 1957. u tvornici »Đuro Đaković« dovršena su prva od 10 motornih kola tipa 101, a dvije godine kasnije u promet je pušteno i 10 četiri-osovinskih prikolica.</p>
<p>Budućnost tramvaja, pa čak i njegovo ukidanje i zamjena autobusima, tema je kojom su se stručnjaci bavili početkom sedamdesetih. No, 1974. godine su ipak Zagrebom prometovala četiri-osovinska tramvajska motorna kola, a to je ujedno i posljednja godina domaće proizvodnje. </p>
<p>Nakon višegodišnje rasprave o tome kako osuvremeniti i proširiti vozni park, pobijedili su ponajprije zahvaljujući gospodarskim prilikama, uvjetima kreditiranja i cijeni vozila, zagovarači kupnje vozila ČKD Tatra iz Praga. Tako je 1977. godine, puštanjem u promet 30 čeških vozila, sa zagrebačkih tračnica zauvijek nestao M-24 koji je vozio od 1924. godine. Suradnja s Česima nastavlja se i 1985. godine kad su u promet puštena zglobna vozila KT-4.</p>
<p> Iako je bilo nekoliko pokušaja obnove domaće proizvodnje, jedini vidljivi rezultat je vozilo TMK 2100, a kao privremeno rješenje iz Manheima je stiglo pet rabljenih zglobnih tramvaja GT-6. Realizacijom projekta s početka priče, na tračnicama će se početkom 2005. godine naći 70 novih tramvaja dužine 31, širine 2,3 i visine 3,4 metra, dok će najveća brzina biti 70 km na sat. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Početkom 2004. u Zagrebu se otvara Domovinski most</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - Gradonačelnica Vlasta Pavić u subotu je prilikom obilaska gradskih četvrti sa suradnicima posjetila gradilište Domovinskog mosta u produžetku Radničke ceste i vodocrpilište Petruševec. Predsjednik Uprave »Industrogradnje« d.d. Zvonimir Matić izvijestio je gradonačelnicu kako je do sada izvedeno 25 posto konstrukcije mosta na što je utrošeno 7000 »kubika« betona, te da će Sava biti premoštena do početka sljedeće godine. </p>
<p>»Trenutačno se radi na rasponskoj konstrukciji i zaštiti građevinske jame stupišta. Radovi se sada izvode kudikamo brže nego za hladnih zimskih mjeseci, kada smo morali napraviti posebne pripreme za zimsko betoniranje. Na gradilištu je sada 150 radnika i njihov će se broj povećavati ovisno o potrebama«, objasnio je Matić. Za izgradnju mosta, istaknuo je, koristit će se uglavnom hrvatski materijali, a iz Njemačke se uvoze oplate i nosive čelične sajle. Most će se izgraditi metodom tzv. konzolnog betoniranja i imat će raspon 120 metara.</p>
<p>Vlasta Pavić je rekla kako očekuje da će se za 10 mjeseci moći prijeći na južnu stranu Save. Kao zanimljivost je istaknula da je Domovinski most jedan od 10 u svijetu koji su konstruirani na isti način. Zainteresiranost je za tijek radova pokazivao i njezin zamjenik Milan Bandić.</p>
<p>Najavljeno je kako će za proširenje vodocrpilišta Grad do 2005. utrošiti 18 milijuna kuna, nakon čega će ono postati najveće vodocrpilište u Zagrebu. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Stotinjak biciklista vozilo se središtem Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - Vožnja biciklima kroz središte Zagreba - »Zagrebačka žbica«, koju je u subotu organizirala Udruga »Bicikl« privukla je stotinjak građana. Oni su se prijepodne okupili na Cvjetnom trgu, odakle su nakon pucnja gričkog topa u pratnji policije krenuli u vožnju ulicama uže gradske jezgre. Preradovićeva, baruna Trenka, Zvonimirova, Vlaška, Palmotićeva, Masarykova - dio su trase kojom su prošli i vratili se na Cvjetni trg. U biciklističkoj koloni Zagrepčanki i Zagrepčana različite životne dobi mogli su se vidjeti bicikli sa sjedalicama za djecu, te bicikl za dva vozača, ali i pokoji roler. </p>
<p>»Želimo da se ne zaboravi na započeti projekt uređenja biciklističkih staza u Zagrebu, već da se nastavi s njegovom provedbom kako bi se omogućilo ravnopravno kretanje gradom invalidima, majkama s dječjim kolicima i biciklistima«, kaže Darinka Širola iz Udruge »Bicikl«. Ona smatra kako bi bilo poželjno da građani koji sjede na »špici« ispijajući kavu taj običaj ponekad zamijene »žbicom«, odnosno vožnjom bicikla po centru ili da se barem, na kavu zapute biciklom. Želja je organizatora, naime, da »žbica« postane redovito druženje biciklističkih entuzijasta, koje bi se održavalo jedne subote svakog mjeseca.</p>
<p>Jedan od sudionika koji se predstavio kao Toni, konobar iz »Kavkaza«, ocijenio je inicijativu Udruge »Bicikl« vrlo dobrom, zaključivši kako bi se zasigurno više građana koristilo tim prijevoznim sredstvom kada bi u gradu bile uređene biciklističke staze. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Fašnik proslavljen »Šarenim kolcima«</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - U parku Maksimir ove se subote održao 20. tradicionalni fašnik pod nazivom »Maskarada«. Restauratorica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u zagrebu, Zvjezdana Jembrih napravila je prostornu intervenciju »Šareni kolci« pokraj Drugog jezera, dok je njenu izvedbu glazbom popratio sastav »Nova loža: Lude mame«.</p>
<p>»Sve je počelo 1984. godine kako bi oživjeli ovaj park koji je prije toga posljednji put imao organizirane maškare davnih 20-tih«, rekao je Boris Barta, stručni suradnik Centra za kulturu i informacije Maksimir pojasnivši da 50-tak kolaca s raznobojnim trakama od krep-papira asociraju na neke elemente drevnih pokladnih običaja poput zvončara u Istri. S prostornom intervencijom, dodao je, pokušao se učiniti odmak od klasičnih proslava fašnika. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tri kune samo za dolazak na peron </p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - »Sramota, pa ovo je porez na budale. Ljudi nemaju ni za kruh, a oni uvode ovako nešto«, komentirala je jedna gospođa koja je u subotu na Autobusnom kolodvoru pokušala besplatno otpratiti svoje poznanike na put. Od 1.ožujka Uprava Autobusnog kolodvora uvela je, naime, novi sustav kontrole ulaska putnika na odlazne perone. Pa je tako gospođa, kao i svi ostali građani, da bi prošla staklene pregrade i ušla na odlazni peron morala kupiti peronsku kartu koja košta tri kuna. S kartom je potom morala preći preko senzora da bi se otvorila jedna od 12 pregrada, koliko ih je postavljeno na ulazu. No, gospođa je to odbila i ljuta napustila kolodvor.</p>
<p> »Ljudi su uglavnom zbunjeni jer im je ovaj sistem premoderan ili, pak, prigovaraju što je uobičajeno prilikom uvođenja svakog noviteta«, rekao nam je Bruno Butina, jedan od troje prometnika koji su putnike podučavali kako treba rukovati s kartama, a zbunjene pratioce upućivali na blagajnu po peronsku kartu. Prometnici su nam objasnili da će na takav način raditi do ponedjeljka kada na šalteru s desne strane ulaza počinje s radom stalna kontrola koja više nikog neće puštati u prostore bez karte, osim, naravno golubove.</p>
<p>Uprava je pokušala i vodenim preprekama između dolaznih i odlaznih perona spriječiti bilo koga da priđe odlaznim peronima, no one su i više nego smiješne. Dvadesetak slabih mlazova vode mogu se, naime, lako prekoračiti.</p>
<p>»Razlog uvođenja kontrole nisu ni beskućnici, niti bilo što drugo, već provizija od pet kuna koju autobusni kolodvor ubire od svake prodane karte, a koja im je prije znala promaći jer su putnici znali kartu kupiti izravno u autobusu«, mišljenja su vozači autobusa tvrtke Autotransa koji se nisu željeli predstaviti. Da tu ima istine govori i podatak da će peronsku kartu morati kupiti i oni putnici koji su povratnu kartu kupili na nekom drugom prodajnom mjestu. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Revija maskiranih pasa oduševila Zadrane</p>
<p>ZADAR, 1. ožujka</p>
<p> - Drugu godinu zaredom, Zadrani u sklopu karnevala priređuju i modnu reviju maskiranih pasa i njihovih vlasnika, po čemu su jedinstveni ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelome svijetu. U oštroj konkurenciji i u svim kategorijama pobijedio je dalmatinski pas Lara u ulozi Perdite i njezina vlasnica kao Cruella de Vill. Iako je Perdita nosila samo izazovnu prozirnu crvenu minicu, dobila je i nagradu za najbolju masku revije. </p>
<p>Najoštrija joj je konkurentica bila chihuahua Kontesa Nera, prošlogodišnja pobjednica, koja se sa svojim kontom Dragom ipak zadovoljila drugim mjestom, no bude li Kontesa nastupila i iduće godine organizatori će morati uvesti još jednu nagradu - najelegantnije manekenke. </p>
<p>Treća nagrada pripala je najsimpatičnijoj ekipi - haski majci sa šestero štenaca koji su, dakako, nosili pelene da im se slučajno ne bi »omaklo« na pravoj modnoj pisti koju su uspješno uspjeli proći nekoliko puta. Nastupili su i chihuahua Saša u ulozi dr. Olivaresa iz »Čarolije« u pratnji izazovnih bolničarki, bernardinac Beethoven kao Davor Šuker, dalmatinski pas Ari koji je skrivao točkice prugastom mornarskom majicom, maltezerica Zara, koker španijel Dona u ulozi Viteza, pit bull revolveraš Atilla, mops Luce i mnogi drugi. Revija pod motom »Mi, nažalost, nosimo krzno, ali ovo je krzno 'živo'« održana je u petak na večer na središnjem Narodnom trgu u organizaciji Udruge »Propela« na čelu s Elom Dušević i voditeljem Ivicom Štorićem. Manekeni koje je ocjenjivao stručni žiri dobili su i simbolične nagrade, ali najveće su im nagrade bile poljupci njihovih vlasnika i pljesak oduševljene publike na prepunom trgu. </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Snježna kraljica na webu</p>
<p>Janica Kostelić junakinja je nove igre koja plijeni pažnju na webu. U igri nazvanoj SnowQueen (Snježna kraljica) vaš je zadatak da Janicu živu i zdravu provezete kroz slalom. Ova slatka igra je kratka i zabavna. To je još jedna flash igra dostupna na webu Veca333 (geocities.com/veca333). Počelo je s Piran Baywatch, igrom u kojoj vi u glavnoj ulozi uz pomoć oružja većeg kalibra zdušno potapate razne slovenske brodice. Koliko ste ih potopili, toliko na kraju imate bodova. </p>
<p>Ograničenje je samo vremensko. Nastavilo se sa sličnim igrama - Bagdad Defender i Snipercoffee. Onda je došla igra Den Haag u kojoj su se u ringu prsa u prsa našli Carla Del Ponte i general Janko Bobetko. Da stvar bude smješnija, Carla također nosi samo dres bez gornjeg dijela. Ova je igra postala veliki hit! Odigrana je nekoliko tisuća puta. Zatim se pojavila igra Lonesome Sheriff ili punim imenom George of Arabia in Lonesome sheriff. Igra je to u kojoj kako god pokušate, ne možete Georgea održati na životu. S jedne strane ruše ga pustinjski jahači, a s druge po njemu pucaju. Svakako vam preporučamo da posjetite ovaj web. Slovenci već jesu, tako je nastao i slovenski odgovor na Piran Baywatch u kojem su uloge napadnutog i napadača zamijenjene.</p>
<p>Jeste li se ikada pitali kako bi vaš život izgledao da ste doktor poput Gorana Višnjića ili da ste profesionalan sportaš poput Zvonimira Bobana? U najboljoj igri ovog tjedna The Sims (thesims.com), to možete otkriti. Izaberite svoju virtualnu osobu, tzv. Sim i isprobajte! Sim je osoba koja živi u virtualnom svijetu, a vaš je zadatak da ostvarite njen životni cilj. </p>
<p>I upozoravamo vas - imat ćete iste prepreke kao i u stvarnom životu. Novac je samo jedna od njih. Slijedi igra koja je ovaj tjedan ušla na popis i već zauzela drugo mjesto - »Command and Conquer: Generals«. Riječ je o zadivljujućem ostvarenju. Svakako vam predlažemo da nabavite bacač plamena, jer u ovoj igri to je igračka i pol. Slijedi FIFA 2003, Unreal II - The Awakening i James Bond 007 - Nightfire.</p>
<p>Završavamo s vrućom najavom avanturističke igre Broken Sword: The Sleeping Dragon. Nastavak ovog već legendarnog avanturističkog serijala Revolution softvera (www.brokensword3.com) dobit će u travnju svoju revolucionarnu primadonu. Primadona je dio klasičnog, rukom crtanog serijala igara fenomenalnih priča i neočekivanih zapleta. Ono što sve avanture iz serijala čini posebnima je činjenica da su smještene u 20. stoljeće. </p>
<p>No, glavni, karizmatični, besposličarski turist George Stobbard i njegova živahna, nježna družica Nico Collard ne uklapaju se u stereotip. Sve je puno mistike, tu i tamo pojave se templari, ludi profesori i spašavanje planeta. Revolucija u The Sleeping Dragonu bit će trodimenzionalan način igranja, više akcije i lakše zagonetke. Svo troje trebalo bi igricu lansirati na vrh top liste igara. Trodimenzionalan pristup je potpuno nov i želja je autora da zamijeni prastari point & click način igre. Kad se nađete u opasnosti, igra će se automatski prebacivati u napadački mod igranja. Tako ćete u potpunosti zagospodariti svakim Georgeovim pokretom. </p>
<p>U novom nastavku glavni lik dolazi u pučističku afričku zemlju Kongo. Cilj mu je susresti profesora koji radi na stroju za stvaranje neiscrpne energije. No, pogađate, stvari ne idu kako je George planirao.</p>
<p>Bernard Ivezić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Plantaže lavande i u okolici Zagreba</p>
<p>Lavanda (despik) (Lavandula officinalis) zeljasta je biljka iz porodice usnatica, koja raste kao polugrm do visine oko 60 centimetara. Ima dlakavo lišće i mirisne plave cvjetove, od kojih se na bazi eteričnog ulja proizvode razni farmaceutski pripravci za uporabu u medicini i u kozmetici. Ova korisna biljka, koja se za industrijske potrebe u Hrvatskoj uzgajala gotovo isključivo u Dalmaciji te na otocima, posebice na Hvaru, Braču i Visu, sada se uzgaja i u okolici Zagreba, zahvaljujući inicijativi zagrebačkog poduzeća »Ireks Aroma«, koje već 40 godina u svome pogonu »Dragovanjščak« blizu Jastrebarskog proizvodi lavandino eterično ulje s plantaža uz Jadran i na otocima.</p>
<p>Prošle je godine »Ireks Aroma« podijelila 60.000 sadnica lavande koje su seljaci zasadili na oko deset hektara zemljišta, uglavnom na području Gorice Svetojanske. Za sadnju se koristi poglavito neobrađeno zemljište, kojeg u jastrebarskoj općini ima dosta. Ovih je dana u Gorici Svetojanskoj osnovana Udruga proizvođača lavande, kojom su prigodom prikupljeni prvi rezultati probnog uzgoja te biljke. </p>
<p>Proizvođači su se uvjerili da je lakše obrađivati polja lavande nego vinograd, a povrh svega i ulaganja su neznatna, a prinos veoma dobar. Po hektaru površine seljaci mogu očekivati prinos cvijeta i mirisavog lista za koji će, ovisno o kvaliteti proizvedenog eteričnog ulja, dobivati oko 2000 eura, što je isplativije od prinosa s iste površine vinograda. </p>
<p>Ideja o sadnji lavande izgleda da je zainteresirala i poljoprivrednike iz drugih područja Hrvatske, koji se već zanimaju za uzgoj te korisne biljke. (S. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Je li na pomolu sumrak prve znanstvene revolucije 21. stoljeća?</p>
<p>Studija koju su nedavno objavili kanadski znanstvenici predviđa mračan scenarij nanotehnologije u kojemu milijarde »samorazmnožavajućih nanorobota izmiču ljudskoj kontroli i pretvaraju svijet u sivu zonu«. Zastrašujući bi scenarij mogao potkopati općeprisutnu javnu potporu razvoju nanotehnologije</p>
<p>Nanotehnologija, manipulacija atomima i molekulama na udaljenostima mjerljivim u nanometrima, mogla bi čovjeku dati moć kojom će prepravljati prirodu prema svojim potrebama, kao što dijete slaže lego kockice. Znanstvenici su nanotehnologiju proglasili prvom velikom znanstvenom revolucijom u 21. stoljeću, koja bi mogla ljudskom rodu otvoriti nove čudesne svjetove. </p>
<p>Znanstvenici i udruge za zaštitu bioraznolikosti i okoliša sukobljavaju se oko novih tehnologija koje djeluju na mikroskopskim veličinama, a taj sukob mogao bi usporiti razvoj područja nanotehnologije, tvrdi se u studiji koju su nedavno objavili kanadski znanstvenici. Primjena nanotehnologije uključuje znanstvenofantastične koncepte, od nanorobota - sićušnih strojeva koji bi mogli putovati kroz ljudsko tijelo i uništavati viruse ili stanice raka - do sustava pohranjivanja podataka veličine kocke šećera u koju bi moglo biti spremljeno doslovno sve što je ikad napisano. </p>
<p>No, oni koji se protive prebrzom razvoju nanotehnologije, tvrde da bi jedna od posljedica te tehnologije mogla biti i uništavanje prirodnog okoliša, uključujući i oslobađanje nanomaterijala koji bi mogao izazvati bolesti kojih nikad prije nije bilo. </p>
<p> Neki kritičari opisuju scenarij u kojem trilijuni samorazmnožavajućih nanorobota izmiču ljudskoj kontroli i pretvaraju svijet u »sivu zonu«. Zastrašujući scenariji mogli bi potkopati javnu potporu razvoju nanotehnologije, misle neki, vidi se sve veći jaz između znanosti i etike. Taj sukob je već uzeo maha, već se nazire i zahtjev za moratorijem na razvoj nanotehnologije, tvrde neki znanstvenici.</p>
<p> Neke organizacije predlažu uspostavu moratorija na komercijalnu proizvodnju nanomaterijala, dok ne završi globalni proces ocjene socioekonomskih, zdravstvenih i ekoloških implikacija upotrebe te tehnologije.</p>
<p>Procjenjuje se da bi nanotehnologija do 2015. godine mogla pokrenuti gospodarsku »revoluciju« vrijednu milijarde dolara, doslovno u svim sektorima gospodarstva. Kad se to dogodi, postavlja se pitanje, tko će kontrolirati nanotehnologiju? </p>
<p>Mnogi su znanstvenici mišljenja kako se krećemo prema sličnom razvoju događaja kao i u slučaju genetski modificirane hrane. To bi bilo vrlo žalosno, jer bi potencijalne koristi od nanotehnologije mogle biti prerano odbačene. Studija poziva na premošćivanje jaza između znanosti i etike, te tvrdi da bi, ako se ne ubrza etička rasprava, moglo bi doći do usporavanja razvoja nanotehnologije.</p>
<p>Riječ nanotehnologija, upotrebljava se sve češće u raznim značenjima, s jedne strane označava sve što se odigrava na nano ljestvici veličina u slijedu opće minijaturizacije makroskopskih objekata ka sve manjima i manjima, a s druge strane podrazumijeva striktno stvaranje strojeva, naprava, atom po atom odnosno molekulu po molekulu. Da se naznači taj drugi smisao često se kaže molekularna nanotehnologija. </p>
<p>Evolucija shvaćanja strukture materije traje od oko 400. godine prije Krista i pojave atomizma, da bi dvadesetih godina ovog stoljeća postalo jasno da smo mi sami i sve oko nas sazdani od svega 92 različita atoma. Kroz sve to vrijeme, a i dan danas, ljudi stvaraju svoje alate i pomagala za život »grubom« obradom različitih sirovina, rezanjem, bušenjem, poliranjem, varenjem, tokarenjem itd. </p>
<p>No, kako je sve na koncu sastavljeno od atoma i molekula, da li je moguće naprosto uzeti odgovarajuće atome i molekule i složiti što nam treba. Prije dvadesetak godina znanstvenik Eric Drexler sa Stanforda potaknuo je razvoj molekularne nanotehnologije koja se temelji na konceptu kontrole pozicioniranja atoma i ostvarenja samoumnožavanja molekularnih strojeva. Cilj je stvaranje bilo koje željene strukture u skladu s zakonima fizike i kemije postavljanjem svakog pojedinačnog atoma na odgovarajuće mjesto a da pri tom sve bude i ekonomično. </p>
<p>Stvaranje nanostrojeva još je daleka budućnost, no puno toga ukazuje da su tako sićušni strojevi mogući. Ako se ostvare mogli bi jednog dana imati superkompjutere džepne veličine ili, u medicini, sićušne molekularne mehanizme koji bi mogli popravljati bolesne stanice.</p>
<p>Lana Kos</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Samo su u hrvatskoj scenaristi obično i redatelji koji nisu napisali ni pismo prijatelju</p>
<p>»Čudi me da hrvatska kinematografija nije ništa iskoristila u zemlji koja je zlatni rudnik sudbina o kojima bi se mogli raditi filmovi - o Vukovaru, o Dubrovniku i svim grozotama koje su se ovdje događale. Zato mislim da je naš osnovni problem u scenariju. Kad idete u kino i gledate domaći film, najčešće gledate gimnazijske pričice samih redatelja: on, djevojka, pa neko muvanje amo-tamo, s dijalogom koji nikoga ne zanima, a ima intrigantnost i duhovitost trećerazrednog američkog filma«, otvoreno će Fadil Hadžić, bez dlake na jeziku</p>
<p>Nakon 18 godina Fadil Hadžić opet snima film. Napokon je zasluženo dočekao stati iza kamera s najnovijim projektom »Doktor ludosti«, a sve zahvaljujući samostalnom producentu Jozi Patljaku koji sa svojom producentskom kućom »Alka film« hrabro kroči nekim novim, nezavisnim putovima organizacije hrvatske filmske proizvodnje, ulažući vlastita sredstva, energiju i znanje ne bi li obogatio godišnju produkciju i pomogao redateljima koje sam izabere.</p>
<p>Tako je, nakon Lukasa Nole i Dalibora Matanića, Patljak izabrao doajena hrvatskog filma, Fadila Hadžića, pruživši mu šansu da nakon filma »Ambasador« kojeg je snimio 1985. godine, ponovno krene u užitak ludosti zvan - režiranje filma.</p>
<p>Fadil Hadžić posebna je ličnost hrvatske kulturne scene, svestran umjetnik, čovjek koji je zadužio mnogo područja, osnivao kulturne ustanove, kazališta, festivale, novinske kuće, inicirao brojne pokrete, pisac, slikar, redatelj, scenarist, direktor, intendant... Nakon niza napisanih knjiga, osmišljenih predstava i naslikanih slika, evo ga opet u jednom od njegovih dražih poslova -režiranju filma - iako to u našim uvjetima ne zvuči uvijek optimistički i stimulativno.</p>
<p>No Hadžić, taj lucidni promatrač svijeta oko sebe, vječni satiričar života i trajni optimist, i ovoga puta kreće u posao pun energije i vjere, sretan što će ovoga ljeta, na proslavi 50. obljetnice Filmskog festivala u Puli, kojega je i sam bio jedan od osnivača, biti nazočan kao aktivan sudionik.</p>
<p>• Nakon punih 18 godina počinjete snimanje novog filma. Kako je došlo do toga?</p>
<p>- Pozvali su me nezavisna produkcija »Alka film« i producent Patljak te me pitali imam li neki projekt. Nekoliko sam dana razmišljao i onda pristao. Dakako, imao sam projekt jer sam zadnjih 15 godina dvaput nudio projekte na natječajima Ministarstva kulture koji nisu prošli zato što je cijela generacija starijih redatelja eliminirana prije oko 13 godina. To nije bilo previše pametno jer nijedna kinematografija ne može početi ispočetka, potreban joj je kontinuitet. Gotovo svi stariji redatelji nisu radili 15-18 godina pa su stigli mladi, što je normalno, ali je taj rez napravljen neprirodno i to se nigdje nije dogodilo. Razumljivo, to se osjetilo i na produkciji, pa domaći film nikad nije stajao tako loše kao danas.</p>
<p> • Čini se ipak da će ova godina biti na neki način presudna?</p>
<p>- Ova će godina biti znatno bogatija. Pulski festival je, kako vidim, svake godine iza Domovinskog rata, imao četiri do šest filmova, od čega su pola bili televizijski filmovi. To doista nije ozbiljna produkcija ni konkurencija i smiješno je u njoj dijeliti nagrade. Mi smo nekad, u bivšoj državi, u konkurenciji imali po 30 filmova, no sada je tako kako je.</p>
<p>• Kako to popraviti?</p>
<p>- Potreban je radikalan zahvat u načinu financiranja filmova kojim bismo mogli doći na godišnju produkciju od 10-12 filmova. Ovo danas, kad Ministarstvo preko komisija ili povjerenika određuje koje će filmove financirati, to je najgori mogući način financiranja. Jednom čovjeku, bez obzira tko to bio, koji nema nikakvog osobnog interesa pri izboru filmova, sasvim je svejedno hoće li imati dobar ili loš film. Za razliku od njega, privatnom producentu koji itekako razmišlja pri izboru projekta i redatelja, jer ulaže vlastiti novac, nikad se neće dogoditi da opet uzme nekoga tko je napravio tri loša filma. Zato mislim da treba ulagati u nezavisnu produkciju i da država svojim novcem mora kreditirati te ljude. Uvjeren sam da je istim novcem kojeg država ulaže u filmsku proizvodnju, moguće snimiti dvostruko više filmova, čime bi se razvila producentska utakmica, a ti bi filmovi bili racionalnije snimani. Primjerice, svoj film pripremam u produkciji »Alka filma«, tvrtke koja je napravila dva uspješna filma bez izravne državne pomoći, a da redateljima pritom ništa nije nedostajalo. Imali su sve potrebno za dobar film.</p>
<p> • Zanimljivo da Jozo Patljak, producent i vlasnik Alka filma, u našu kinematografiju uvodi nova pravila ponašanja. On je, kao pravi producent, pronašao vas, tako da vi niste nikoga morali vući za rukav?</p>
<p>- Da, on je meni ponudio rad na projektu. Možda je to uslijedilo nakon velikog intervjua kojeg sam dao novinama i u kojem sam govorio o filmu i svemu što sam radio. Valjda je procijenio da ga zanima redatelj s iskustvom koji može garantirati kakvu-takvu kvalitetu, dok se s novim čovjekom uvijek izlaže riziku. Pitao me imam li projekt. Ja sam ga imao, malo sam ga popunio i dovršio i, evo, krećemo sa snimanjem. Zato sam uvjeren da država treba ponajprije stimulirati te nezavisne produkcije. U Zagrebu je više takvih producenata i treba ih nekako kreditirati ili sufinancirati. Komisije su u svakoj kulturi najnesretnija stvar, oko njih je uvijek mnogo lobija, mnogo osobnih interesa i prijateljstava, a u ovoj zemlji »bivšeg Balkana« ti su osobni interesi, nažalost, često i presudni. Cijela povijest hrvatske kinematografije napravljena je u dvije kavane. U jednoj su sjedili »hičkokovci«, a u drugoj Škrabalo sa svoja dva prijatelja redatelja. Njegova je povijest hrvatskog filma napisana na prijateljski način, pri čemu se dosta činjenica može osporiti. Tako je jedan Branko Bauer, redatelj izvanrednog opusa, koji je iza sebe ostavio 14 filmova, u toj knjizi prikazan kao drugorazredni redatelj, zato što je »kavana« procijenila da su drugi bolji od njega. A nisu! Da i ne govorim o meni dragim »hičkokovcima« kojima sam ja dao to ime jer su mi bili simpatični, ali, htjeli-ne htjeli, oni su zadnje tri-četiri godine preko Peterlića odlučivali što će se raditi u hrvatskoj kinematografiji. Nemam ništa ni protiv toga, samo je pitanje kakvu odgovornost Peterlić snosi ako se snimi loš film? Nikakvu. </p>
<p>A privatni producent koji ulaže svoj novac itekako će paziti što će i kako raditi i kome će dati film. Scenarij će pročitati osam puta i neće mu pasti napamet dati film ni rođenom bratu, ako ne vidi da će mu se to isplatiti. Zato mislim da u financiranju treba doći do radikalnog reza. No, pritom će se sigurno voditi teška borba, jer današnji način financiranja mnogima odgovara. Danas film dobiva redatelj i onda on diktira uvjete i producentu i svima drugima, a ti su uvjeti primarno smišljeni kako bi redatelj materijalno osigurao sebe za idućih pet godina. U privatnoj produkciji to je nemoguće - tamo ćete biti plaćeni u skladu s vrijednošću vašeg rad i na temelju ostvarenog rezultata. Zato ne vjerujem da će ovakav sustav biti brzo promijenjen, jer će mnogi redatelji koji su već napravili četiri loša filma, u ovom sustavu moći napraviti još četiri loša filma.</p>
<p> • Vi nikad niste imali problema s publikom, ni na filmu, ni u kazalištu, ni s čitateljima vaših knjiga. Zato ste možda najpozvaniji odgovoriti - zašto se hrvatska publika odrekla domaćeg filma?</p>
<p>- Vjerojatno joj se ogadio, da se grubo izrazim. Mislim da je glavni problem scenarij. Samo se u Hrvatskoj čovjek koji u životu nije napisao ništa može smatrati scenaristom. Toga nema nigdje u svijetu. Vani postoji profesija scenarista. To je često književnik, ali je pisac također i onaj tko adaptira tuđe književno djelo. No, u nas je scenarist obično redatelj koji iza sebe nema nijednu priču, čak ni pismo koje bi napisao prijatelju. Dijalozi su posebna priča, oni su temelj scenarija, a kod nas se o tome uopće ne vodi briga, jer su 80 posto scenarista redatelji koji misle da je ta njihova pismenost nešto najbolje i neponovljivo.</p>
<p>Velik je problem i nedostatak samokritičnosti, a na sve dovoljno utječe i materijalni čimbenik jer se i scenarij plaća, pa postoji želja da sve ostane u vlastitom džepu. Ipak, ne smijemo generalizirati jer sam u zadnjih desetak godina vidio i neke dobre filmova. Izdvajam mlade redatelje poput Vinka Brešana koji je, srećom, imao pismenog oca, a sâm je bio toliko pametan da ocu i povjeri taj dio pisanja. Zato je »Kako je počeo rat na mom otoku« vrlo dobar film i jedini naš istinski film o ratu.</p>
<p>Čudi me da kinematografija nije ništa iskoristila u zemlji koja je zlatni rudnik sudbina o kojima bi se mogli raditi filmovi - o Vukovaru, o Dubrovniku i svim tim grozotama i dramama koje su se ovdje događale. Zato mislim da je osnovni problem u scenariju. Kad idete u kino i gledate domaći film, najčešće gledate gimnazijske pričice samih tih redatelja: on, djevojka, pa neko muvanje amo-tamo, s dijalogom koji nikoga ne zanima, a ima intrigantnost i duhovitost trećerazrednog američkog filma. </p>
<p>Zato je stanje takvo kakvo jest, bez ozbiljnih nagrada u svijetu, a jedino što imamo to je da svake godine sami sebe biramo za Oscara. Svi znamo da je to smiješno, samo neki automehaničar koji nema pojma o filmu misli da je to važno, a ne zna da je to tek kandidatura. </p>
<p> • Kažite nam nešto o filmu koji upravo započinjete raditi?</p>
<p>- Film se zove »Doktor ludosti«. To je ironična, apsurdna priča koja se događa danas, u samo dva sata. Kada bih htio reći o čemu je riječ, onda bih rekao kako je u pitanju sintagma da su ovo luda vremena, i da smo svi mi, svatko na svoj način, pomalo ludi, izluđeni novim tempom života koji nas je sve obezglavio. Svi smo pod svakodnevnim stresom pa netko to izdržava bolje, a netko lošije. Ne govorim o klasičnom ludilu, iako ima i takvih junaka, već o ludilu nazočnom u svima nama, u svakodnevnom životu. Zato se ukazuje potreba za psihijatrom, kojeg Amerikanci imaju već dugo, za savjetnikom s kojim možemo razgovarati o vlastitu ponašanju. Film ima sedam-osam junaka čije se priče donekle isprepliću kroz dva sata međusobnog kontaktiranja. To nije komedija u klasičnom smislu, niti je moja želja bila da pod svaku cijenu izazovem smijeh, iako sam uvjeren da će profinjenijoj publici to i biti smiješno.</p>
<p>Ukratko, to je apsurdna priča o našem vremenu. Sve se događa danas, možda i sutra, a možda prije dvije godine. Film nije ni na koji način politiziran, ne bavi se politikom, čak niti društvenom kritikom, iako sam napravio takvih sedam-osam filmova. Jedini je doticaj s politikom to što taj ritam, dinamiku i nervozu u filmu, donekle diktira i politika. U filmu glume Pero Kvrgić, Igor Mešin, Damir Lončar, Žarko Potočnjak, Zoran Pokupec, Dražen Kühn, Predrag Vušović i tri dame - Inge Appelt, Elizabeta Kukić i Olga Pakalović.</p>
<p>• Angažirali ste Peru Kvrgića, genijalnog glumca kojega su naši filmski redatelji iz nepoznatih razloga izbjegavali?</p>
<p>- Pero Kvrgić je u pravom smislu dramski prvak koji je u proteklih 50 godina u kazalištu napravio niz fantastičnih uloga, pa se doista postavlja pitanje zašto ga redatelji nikad nisu vidjeli na filmu!? Kod mene glumi psihijatra koji bi mogao biti i pacijent. U toj ulozi, osim njega, nisam vidio nikog drugog. Istovremeno sam želio novu galeriju lica, jer kod nas ima odličnih glumaca koji gube zato što svoju fizionomiju previše troše u brojnim filmovima, počesto u onima koji im smanjuju rejting.</p>
<p>Svako je vrijeme kao stvoreno za komediju</p>
<p>• Koje vas vrste filmova privlače?</p>
<p>- Nisam za komercijalnu produkciju koja se proizvodi za najšire mase. Više sam za onakve dramske komedije kakve radi Miloš Forman. Oduševljen sam njegovim filmovima, čak mi je i »Amadeus« ironičan na svoj način... Da ne govorim da sam poklonik dobrih filmova kao što je »Kum«, a obožavam i »Forresta Gumpa« s Tomom Hanksom. Od glumaca najviše volim Jacka Nicholsona i Roberta De Nira kojega bih mogao gledati kako sat i pol samo sjedi na stolcu, i da uopće ne glumi. Ti su glumci stvorili stil američkog filma, jer ono što Nicholson hoće reći, ja već pročitam u njegovim očima, pa ne mora reći ništa.</p>
<p>• Ovo je naše vrijeme kao stvoreno za komedije?</p>
<p>- Svako je vrijeme stvoreno za komediju. Što je manjkalo Moliereu, koji je također imao vrijeme za komediju, ili Fejdou i njegovoj Francuskoj, kad je izmislio novi oblik komedije preljuba koja se »vrti« i dan-danas, ili vremenu mračne carske Rusije u kojoj je Gogolj pronašao motive za komediju. Svako je vrijeme za komediju jer se komedija nikad ne bavi društvenim sustavom. Ona se, i kad se bavi vlašću, bavi njome kao mehanizmom, kao pojmom i mogućnošću za izražavanje karaktera. Komedija se bavi ljudskim karakterima, a društveni sustav samo je kulisa, scenografija koja mijenja tehniku ponašanja tih karaktera. Dakle, svako je vrijeme za komediju, samo što svako vrijeme nema dobrih pisaca. Evo, danas mogu nabrojati 15 imena u svijetu, iako je prošlo čak 2000 godina, i to kad bih krenuo od Aristofana sve do Kundere, koji nije pravi satiričar, ali se služi ironijom. Ozbiljne proze ima koliko hoćete, ali je ironične, satirične proze znatno manje - jer ju je mnogo teže napraviti. U nas je posebna priča. Na našoj televiziji nije bilo prave komedije, jer su razne gospođe koje su vodile HTV-ove programe angažirale ljude koji se nikad nisu okušali u komediji niti su je pisali. Pokazalo se da takvih snaga ima - kad su slučajno naletjeli na Smoju ili Kestnera, dobili smo dvije nezaboravne serije. A moglo ih je biti mnogo više. </p>
<p>Ja bih u Puli radio filmski Biennale</p>
<p>• Stižete li u Pulu?</p>
<p>- Snimanje filma bit će završeno krajem ožujka. Da, do Pule će sve biti gotovo.</p>
<p>• Vi ste sentimentalno vezani za Pulski festival u čijem ste osnivanju sudjelovali?</p>
<p>- Ove se godine održava 50. Pulski festival i ja sam doista sentimentalno vezan za Pulu. Sjećam se da je Mario Rotar prvo napravio reviju filmova, onda smo mi 1955. došli s Vjesnikom u srijedu, želeći napraviti festival. Na prvim Zlatnim arenama pisalo je Vjesnik u srijedu, izdavali smo svoj bilten i sve dogovarali s gradom Pulom. Zatim sam tamo stigao s filmovima, nekoliko puta bio i član žirija... Prošao sam, dakle, sve te pulske bure i oluje. Samo, bila je to Pula s 30 filmova, a to je nešto sasvim drugo.</p>
<p>• Što, iz svoga iskustva, možete savjetovati festivalu u Puli?</p>
<p>- To s međunarodnim festivalom nema nikakvog smisla, to nije pravi međunarodni festival. On za svijet ne znači ništa, pravi redatelji neće doći pa se sve svodi na distributersku smotru. Ja bih radio Pulski biennale, svake bi se dvije godine skupilo 12 do 15 filmova i to bi nešto značilo. No, to neće proći jer Pula i »filmaši« imaju interese da to bude svake godine. No, s festival s pet-šest filmova ne može imati važnost i ozbiljnost kakva se od njega očekuje.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Nebeski vrtovi« u šumi nebodera</p>
<p>Dio temelja bivšeg WTC-a ostat će kao spomenik, čime je zadovoljena želja da se na tome mjestu ništa ne gradi, a uokolo njega niknut će »okomiti vrtovi«, poslovni kompleks prema projektu arhitekta Daniela Libeskinda. Očekuje se da će rješenje za sobom povući još mnoge polemike koje bi mogle utjecati na plan. Zato će biti raspisan i poseban natječaj, od proljeća do zime ove godine, koji bi trebao dati još jedno viđenje prostora</p>
<p>Vrtovi svijeta naziv je budućega poslovnog kompleksa što će niknuti oko mjesta nekadašnjih newyorških blizanaca, prema prihvaćenom projektu arhitekta Daniela Libeskinda, koji je na tom mjestu predvidio gradnju staklenih zdanja metalne konstrukcije. Njegovo je idejno rješenje usvojeno na osnovi natječaja raspisanog u srpnju prošle godine, nakon što se javnost pobunila da će ta memorija biti zatomljena. </p>
<p>Dio temelja bivšeg WTC-a ostat će kao spomenik, čime je zadovoljena želja da se na tom mjestu ništa ne gradi. Time je razriješena dilema oko simboličkog obilježavanja prostora za koji su mnogi arhitekti priložili svoje ideje, a do sada se najviše govorkalo o svjetlosnoj instalaciji. Međutim, činjenica da se radi o atraktivnom dijelu grada, Manhattanu, urodila je rješenjem da se istodobno memorija dostojno obilježi, ali i osmisli poslovnim sadržajima.</p>
<p> Amerikanci, poslovično skloni kapitalu, osjećajnost su podredili poslu, te su sada te dvije krajnosti zadovoljene. Očekuje se da će najviši toranj iznositi nevjerojatnih 541 metar. Bit će to najviša građevina na svijetu, viša od one Petronas u Kuala Lumpuru u Maleziji koja doseže 452 metra, koju pak, slijedi Sears u Chicagu od 443 metra. </p>
<p>Libeskindovi »Vrtovi svijeta« zvani još »Okomiti vrtovi« i »Nebeski vrtovi« svečano su predstavljeni 26. veljače u New Yorku, a javnost je imala uvid u nacrte, maketu i virtualnu projekciju budućih objekata na površini od 650 četvornih metara okruženih šumom nebodera. Radi se o kompleksu uglatih zgrada, a najviši toranj završavat će šiljkom u kojem će iznad 70. kata biti zasađeni vrtovi. </p>
<p>Projekt izgradnje vrijedan je 330 milijuna američkih dolara, a njegova izgradnja započet će najranije 2005. godine, u sjećanje na 11. rujna 2001. godine kada su se kamikaze Al Qaide zaletjele s putničkim avionima u simbole američkog biznisa, a na tome mjestu u terorističkom napadu stradalo je ukupno 2.800 ljudi. Zelena oaza iz koje će nicati nove klice života bit će trajan podsjetnik na nevine žrtve.</p>
<p>Očekuje se da će rješenje, nema sumnje, za sobom povući još mnoge polemike koje bi mogle utjecati na plan, iako je Daniel Libeskind jedan od vodećih arhitekata u New Yorku, čiji je projekt proglašen boljim od onih znamenitih Rafaela Vinolyja i Frederica Schwartza. Stoga će bez obzira na usvojen projekt biti raspisan poseban natječaj u trajanju od proljeća do zime ove godine koji bi trebao dati još jedno viđenje prostora. </p>
<p>Rješenju Libeskinda uz bok bilo je ono arhitektonskog studija »Think«, koje je podsjećalo na stare Twinse, a u odluci uz stručno povjerenstvo sudjelovali su i predstavnici obitelji žrtava.</p>
<p>Inače, arhitekt Libeskind potomak je poljskih Židova, a u SAD se doselio 1946. godine s 13 godina. Na sebe je svratio pozornost projektom Židovskoga muzeja u Berlinu. Njegovim će zdanjem visokim »nebu pod oblake« biti simbolično obilježena 1776., godina američke nezavisnosti. Time što je na natječaju usvojen baš njegov projekt, ističe, struka i javnost udijelili su mu izvanredno priznanje i čast, a svojom je vizijom punom strasti predstavio budući izgled tog fantastičnog grada.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Marioneta« - cyber mit o poeziji života</p>
<p>Sam je pisac, »ocjenjujući« poemu, rekao da se najprije nasmijao kad je vidio svoje ime ispod tako slatkaste poeme, a »poslije me uhvatio sram da netko ne pomisli kako sam doista napisao nešto s tako malo ukusa«. Poema je pak nastavila krstariti Internetom i na taj je način postala inspiracijom poklonika new agea </p>
<p>Prijatelju, kad pročitaš ovo pismo pošalji ga svim ljudima koji su ti dragi, jednako kao što sam to učinio ja čim sam ga primio«. Tako obično započinju elektronske poruke koje ljudi diljem svijeta šalju jedni drugima, kad u nju uključe i poemu »La Marioneta«. Smatraju da je poemu napisao nobelovac Gabriel Garcia Marquez, i poslao svojim najbližim prijateljima kao oproštajno pismo, nakon što je spoznao da umire od raka limfe. Odnekud se poema našla na Internetu i postala planetarni fenomen koji traje već gotovo tri godine. Ljudi »Marionetu« masovno šalju jednu drugima dirnuti Marquezovim (!?) veličanjem života, ljubavi i prijateljstva u trenucima dok je na samrti.</p>
<p>Poema se prvi puta pojavila 29. svibnja 2000. godine u peruanskim novinama »La Republica«. Vijest o njoj i pogoršanom zdravstvenom stanju pisca »Sto godina samoće«, postala je svjetska vijest dana. Dan kasnije meksička »La Crónica« objavila je poemu preko cijele naslovnice, skupa s Gabovom fotografijom i velikim naslovom: »Marquez ispisao pjesmu životu«. Radiopostaje učestalo su je recitirale, a mnogi su zaključili kako nam je slavni pisac podario oproštajno remek-djelo. Njegov prijatelj s druge strane planete, indijski filmaš Mrinal Sen, izjavio je »Hindustan Timesu« kako je bio toliko dirnut poemom na Internetu da su mu, dok ju je iznova čitao, kroz misli prolazile uspomene na 20 godina prijateljstva s kolumbijskim piscem.</p>
<p>Međutim, dobri poznavatelji Marquezova stila smjesta su posumnjali u autorstvo poeme, ocijenivši ju sentimentalnom i punom klišeja. »Ja sam jedan od njegovih prijatelja i nisam primio nikakvo pismo«, izjavio je argentinski pisac Tomas Eloy Martinez, dok je pak urednik revije »Librusa«, Jose Carbojal, odbio objaviti poemu jer je »toliko loša da je nemoguće da ju je napisao Marquez«.</p>
<p> Sve je počelo mirisati na afere s pjesmama koje su neki neuspješno pokušavali podvaliti Borgesu. Konačno se oglasio i sam Marquez, rekavši kako se najprije nasmijao kad je vidio svoje ime ispod tako slatkaste poeme, a »poslije me uhvatio sram da netko ne pomisli kako sam doista napisao nešto s tako malo ukusa«. Poema je pak nastavila krstariti Internetom i postala inspiracijom new age web stranica.</p>
<p>Mnogi koji su ju pročitali i poslali svojim prijateljima, ni do danas ne znaju kako »Marionetu« nije napisao Marquez, već anonimni trbuhozborac Johnny Welch, za potrebe svog igrokaza s marionetama. Prethodno ju je objavio u svojoj zbirci pjesama »Što me naučio život« (Selector, 1996.) koja se u Meksiku prodala u 20.000 primjeraka. O tome kako je »Marioneta« završila na Internetu pod Marquezovim potpisom Welch nema pojma. Naljutio se što mu je netko oduzeo autorstvo poeme i pripisao ju Marquezu. Još se više naljutio na Marquezovu izjavu kako se njegovo zdravlje poboljšalo pa može umrijeti samo od srama što su neki pomislili da je napisao takvu poemu. »Cijenim njegovo mišljenje, ali i ja kao ljudsko biće imam pravo izraziti što osjećam. Ne znam je li to dobro ili loše napisano, ali je svakako od srca«.</p>
<p>U međuvremenu nije se zasramio samo Marquez nego i oni koji su lakovjerno pomislili kako je »Marioneta« njegovo djelo. Neki su progutali knedlu i hrabro izjavili: »Nema veze što Marquez nije napisao »Marionetu«! I dalje mislimo kako je ta poema prekrasna oda umijeću življenja!« Stoga su umjesto Marquesa na svojim web stranicama ispod »Marionete« konačno potpisali njenog pravog autora - Johnnyja Welcha, koji je obećao da »Marionetu« neće koristiti kao reklamu za svoju novu zbirku pjesama: »Niti života«.</p>
<p>Međutim, »Marioneta« je izmakla kontroli i Welchu i Marquezu. Mnogi anonimni stihoklepci izbacuju iz nje stih-dva koji im se ne sviđaju i dodaju dva-tri svoja. Gotovo svaki posjetitelj web stranice ove poeme osjeća se pozvan poslati prijateljima svoju verziju »Marionete« i ispod nje potpisati Marqueza. Vjernici poemi dodavaju duhovni stih; hedonisti ubacuju pohvale uživanju u sitnicama života, poput posljednjeg tiramisu deserta u trenucima umiranja. »Marioneta« je tako postala marionetom u pokušajima cyber »pjesnika« da ju dotjeraju po svom guštu.</p>
<p> Da je prvu verziju uistinu napisao slavni Kolumbijac »Marioneta« bi krasila zidove milijuna ljudi diljem svijeta. Možda bi čak i najzagriženiji pobornici Marquezova »čarobnog realizma« oprostili majstoru neočekivanu sentimentalnost u susretu sa smrću. Ovako je, prenoseći se s računala na računalo, »Marioneta« postala cyber mit o poeziji života. </p>
<p>U najnovijoj verziji iz nje su izbačeni Welchovi sentimentalizmi poput: »Suzama ću svojim natopiti ruže/ kako bih osjetio bol njihova trnja«. Pročišćena i dorađena, kolektivna cyber-poezija ne znači nužno svetogrđe pjesništva. Uostalom, svi su veliki svjetski mitovi nastali usmenim predajama pri čemu je svaka generacija modelirala svoju verziju. Možda, dok ovo čitate, i sam Marquez radi na najnovijoj obradi »Marionete«. Na kraju bilo koje verzije potpis će ionako biti njegov.</p>
<p>»Ako bi Bog na trenutak zaboravio da sam krpena marioneta</p>
<p>i podario mi još malo života,</p>
<p>Vjerojatno ne bih govorio sve što mislim,</p>
<p>Ali bih svakako mislio sve što kažem.</p>
<p>Vrednovao bih stvari,</p>
<p>ne zbog njihove vrijednosti, već zbog onog što znače. </p>
<p>Spavao bih malo, sanjao više,</p>
<p>jer shvatio sam da za svaku minutu kad sklopimo oči</p>
<p>izgubimo šezdeset sekundi svjetla.</p>
<p>Koračao bih i kad većina odluči zastati,</p>
<p>budio se dok još većina spava.</p>
<p>Kad bi mi Bog podario još malo života,</p>
<p>odijevao bih se jednostavno,</p>
<p>otkrivao bih tijelo suncu, </p>
<p>izlažući mu ne samo tijelo, već i dušu.</p>
<p>Ljudima bih govorio koliko su u krivu </p>
<p>kad zbog starosti pomišljaju odustati od ljubavi,</p>
<p>ne znajući da počinju starjeti kad odustaju od ljubavi!</p>
<p>Djetetu bih dao krila, </p>
<p>ali bih ga ostavio da sam nauči letjeti.</p>
<p>Starce bih učio kako smrt ne dolazi sa starošću</p>
<p>već sa zaboravom.</p>
<p>Od ljudi sam puno toga naučio.</p>
<p>Naučio sam da cijeli svijet želi živjeti na vrhu planine,</p>
<p>Ne znajući da se istinska sreća nalazi u uspinjanju planinskim stazama.</p>
<p>Naučio sam da kad novorođenče po prvi puta svojim prstićima</p>
<p>dodirne očev prst uhvati se za nj zauvijek.</p>
<p>Naučio sam kako čovjek ima pravo gledati drugoga s visine</p>
<p>samo kad mu pomaže ustati.</p>
<p>Dosta sam toga naučio do ljudi,</p>
<p>ali u stvarnosti malo ću to moći iskoristiti, </p>
<p>jer kad me polegnu u kovčeg tužno ću umrijeti.</p>
<p>Uvijek reci što osjećaš i uradi što misliš.</p>
<p>Kad bih znao kako je danas posljednji puta što te gledam dok spavaš,</p>
<p>Snažno bih te zagrlio i molio Gospodina da uzmognem biti čuvarem tvoje duše.</p>
<p>Kad bih znao da su ovo zadnje minute što te gledam,</p>
<p>rekao bih ti »volim te« i ne bih naivno pretpostavljao kako ti to već znaš.</p>
<p>Uvijek postoji sutra i život nam nudi novu priliku</p>
<p>da napravimo stvari dobro, ali, ako sam se preračunao i ako je danas</p>
<p>jedino što nam preostaje, volio bih ti reći koliko te volim i nikad te neću zaboraviti.</p>
<p>Novo sutra nikome nije osigurano, ni mladome ni starome.</p>
<p>Danas može biti posljednji puta što gledaš one koje voliš.</p>
<p>Zato ne čekaj više! Učini to danas, je sutra ćeš zažaliti dan </p>
<p>u kom si propustio jedan osmijeh, jedan zagrljaj, jedan poljubac.</p>
<p>Sigurno ćeš zažaliti dan u kojem si propustio ispuniti nekome želju.</p>
<p>Nitko te neće zapamtiti po tvojim tajnim mislima.</p>
<p>Zamoli Gospodina snagu i znanje da izraziš svoje misli.</p>
<p>Pokaži prijateljima i onima koje voliš koliko su ti važni«.</p>
<p> (Ovo je najnovija verzija »Marionete« koja se može pronaći na Internetu. Iz originalne Welchove verzije izbačeno je 18 stihova, a na kraju je dodano novih 16 stihova.)</p>
<p>Boris Šegota</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Put hrvatske glagoljice u Norvešku</p>
<p>Hrvatska glagoljska baština raspršena je u čak 24 strane države, u oko 60 gradova, većinom u nacionalnim knjižnicama i muzejima, a jedna od njih je i Norveška. Predsjednik Društva prijatelja glagoljice Darko Žubrinić lani je putem Interneta otkrio da Nacionalna knjižnica u Oslu među svojom reprezentativnom građom nudi kratak opis i vrlo lijepu fotografiju jedne hrvatske glagoljske stranice koja se čuva u zbirci Martina Schoyena u Norveškoj, pod signaturom MS 1391.</p>
<p> »U dopisu koji sam nakon toga dobio iz Nacionalne knjižnice u Oslu«, kaže Žubrinić, »doznao sam da je riječ o dva glagoljska lista iz fonda Schoyenove zbirke, pisana početkom XV. stoljeća u nepoznatom mjestu na otoku Krku«.</p>
<p> »Točnije, riječ je o pravilima jedne naše svjetovne bratovštine, pisanim mješavinom hrvatskog čakavskog i hrvatskog crkvenoslavenskog jezika, s prekrasnim glagoljskim slovima i divnim inicijalima«, piše Žubrinić na Internet stranici (www.hr/darko/etf/norway.html). »Iz popratne dokumentacije koju sam dobio ljubaznošću Martina Schoyena«, dodaje Žubrinić, »doznao sam da su listovi bili u vlasništvu Predraga Milovanovića iz Beograda, koji ih je prodao gospođi I. Požarić iz Zagreba. Godine 1991. otkupio ih je Jeremy Griffits, kolekcionar iz Oxforda, a prije nekoliko godina Martin Schoyen za svoju zbirku u Norveškoj«. </p>
<p> Žubrinić napominje da je od Schoyena doznao da njegova zbirka osim toga sadrži i tri vrlo stara hrvatska rukopisa iz Dalmacije, pisana beneventanom na latinskom jeziku, iz XI., XII. i XIII. st., s tekstovim sv. Augustina i sv. Grgura Velikog, po čemu bi se moglo zaključiti da su to dijelovi časoslova. »Nema sumnje da su dva spomenuta glagoljska lista dio veće cjeline, o čemu možda znaju više nekadašnji vlasnici listova iz Beograda i Zagreba«, drži Žubrinić. Po njegovim riječima, stručnjacima u Hrvatskoj ti su glagoljski listovi novost i znanstvena poslastica jer predstavljaju najstarija poznata pravila neke naše bratovštine pisana glagoljicom. U tekstu se spominju Senj, Rab, Rijeka, te otok (Krk?). Spominju se »Mikula, knez krčki, modruški, senjski i pročaja« i žena njegova »gospa kneginja Dorotija«. </p>
<p>Knez Mikula je »kneza Anža sin«, a spominju se i knez Ivan, »bana Mikule sin«, i »kneginja gospa Elizabeta«. »Zanimljivo je, pa i neobično, da se na Internet stranicama Schoyenove zbirke (a time i preko Nacionalne knjižnice u Oslu) jedan hrvatski glagoljski list nudi među reprezentativnom građom tako uglednih institucija«, ističe Žubrinić.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Je li 13 Dinamov sretan broj?</p>
<p>»Kad sam rekao da Varteksu ne dajem nikakvu šansu, nisam mislio ništa ružno, niti sam ikoga želio omalovažiti. Nikoga ne bi trebala smetati moja uvjerenja u povoljan rezultat. Nikad, niti jednom gestom, nisam podcijenio suparnika. Ali opet kažem: ne dajem im nikakvu šansu!«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - »Pobijedili smo 12 utakmica u nizu, a ovo nam je 13. E, to je moj broj!«, uskliknuo je Dinamov trener Miroslav Blažević najavljujući tako nedjeljni prvenstveni okršaj protiv Varteksa u Maksimiru (15.45 sati). Nakon 11 uspješnih ogleda u pripremnome razdoblju, te nakon pobjede na startu proljetnoga dijela sezone protiv Zagreba u Kranjčevićevoj, »plavi« će se sad sučeliti s Varaždincima, a upravo ova utakmica figurira kao najteži Dinamov ispit uoči Lige za prvaka. Naposljetku, Varteks je još uvijek legitimni kandidat za naslov...</p>
<p> Blažević je ovaj put, kako smo već i najavili, ipak »pomilovao« Boška Balabana, pa će najefikasniji Dinamov napadač iz jesenskoga dijela sezone, u nedjelju uskočiti u vatru i zaigrati od prve minute. Jasno, to atomatski znači da će Dumitru Mitu preuzeti nešto povučeniju ulogu, iza napadačkoga dvojca Balaban - Olić.</p>
<p> Varaždinci su, pak, na startu proljetnoga dijela naznačili da sasvim ozbiljno sezone dotukli Cibaliju 3-0, i to bez trojice svojih »glavnih zvijezda« - Sabolčkog, Režića i Karića. Sva trojica su trenutačno »na ledu« kod trenera Dražena Beseka, pa gotovo sigurno niti neće zaigrati u Maksimiru. Ćiro još uvijek sumnja u takav rasplet i smatra da će oni »u posljednji čas« ipak uskrsnuti u Maksimiru.</p>
<p> - Znam da imaju problema s klubom i trenerom, naglasio je Blažević. - Ali, svaki bi trener u sastav postavio i najljućega neprijatelja ako mu se učini da bi taj mogao pomoći na putu do pobjede.</p>
<p> Dodatni inat Varaždincima uoči ovoga okršaja isprovocirao je upravo Blažević, javno ustvrdivši kako Varteks nema baš nikakve šanse u Zagrebu.</p>
<p> - Kad sam rekao da im ne dajem nikakvu šansu, nisam mislio ništa ružno, niti sam ikoga želio omalovažiti. Osim toga, onaj tko u nogometu pretendira da može biti siguran, taj je utopist i iluzionist. Ali, nikoga ne bi trebala smetati moja uvjerenja u povoljan rezultat. Neizmjerno vjerujem svojoj momčadi. Ali nikad, niti jednom gestom, nisam podcijenio suparnika. Pogotovo ovakvoga kao što je Varteks, od kojega objektivno strepim. Ali opet kažem: ne dajem im nikakvu šansu!</p>
<p> Vidljivo je, eto, da se atmosfera uoči derbija doista »ugrijala do usijanja«, kako to tvrdi i sâm Blažević.</p>
<p> - Ma, uvjeren sam da će ovo biti nogometna predstava koja će afirmirati hrvatsku ligu. Svi koji budu imali ljubaznost da dođu na utakmicu, neće se razočarati. Jedino moramo malo smanjiti tenziju, jer bi ona mogla ugušiti lucidnost.</p>
<p> Ćiro tvrdi da je dobro upoznat s koncepcijom Varteksove igre, koja »nije tajna«...</p>
<p> - Često upotrebljavaju varijantu zaleđa, a mislim da su baš tu ranjivi. Iako otraga imaju doista dobroga Samira Toplaka. Gledao sam ga na nekoliko utakmica u Njemačkoj, ondje je egzistirao jako dobro. Imaju ustaljenu koncepciju, a ne bude li igrao Karić, tu su Petričević i Halilović, koji su vrlo dobri igrači. A tu je i Herman, koji daje kvalitetne lopte...</p>
<p> Naravno, Ćiro je pritom mislio na Danijela Hrmana. A na toj, H(e)rmanovoj strani terena trebao bi ordinirati Mihael Mikić. No, on ovaj put neće moći nastupiti zbog žutih kartona, a isto vrijedi i za Niku Kranjčara. Mikićevo će mjesto preuzeti Dalibor Poldrugač, koji će tako biti izravan Hrmanov suparnik na desnoj strani Dinamove obrane. Iako je Poldrugač u Dinamo ponajprije došao kao alternativa Jasminu Agiću, dakle za ulogu zadnjeg veznog, Blažević ga je ovom prilikom transferirao u obrambeni red. Naposljetku, početkom svoje karijere Poldrugač je upravo igrao u tom, defanzivnom dijelu momčadi, pa je ovo, čini se, doista dobro Ćirino rješenje.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Porazi Kukoča i Giričeka </p>
<p>Večer je pripala Patricku Ewingu, čiji je dres s brojem 33 podignut pod krov dvorane u 45-minutnoj ceremoniji tijekom poluvremena. Svečanost su svojim dolaskom uveličali Ewingovi bivši suigrači Charles Oakley, John Starks i trener Orlanda Doc Rivers te njegovi suparnici i prijatelji </p>
<p>NEW YORK, 1. ožujka</p>
<p> - Serija pobjeda Orlando Magica nakon dolaska Gordana Giričeka i Drewa Goodena u njihove redove prekinuta je u New Yorku nakon troipolsatne drame u Madison Square Gardenu i dva produžetka. Domaći su Knicksi ceremoniju umirovljenja dresa jednog od najboljih igrača u povijesti kluba Patricka Ewinga uveličali pobjedom rezultatom 118-110. </p>
<p>Junak pobjede bio je Latrell Sprewell, koji je 18 od svojih 28 koševa postigao u produžecima. Sprewell je s dvije uzastopne trice u posljednjoj minuti prvog produžetka uspio anulirati vodstvo Magica sa 103-97, a zatim je s nove dvije trice u drugom produžetku donio pobjedu svojoj momčadi. Osim 28 koševa i šuta 6-8 za tricu, Sprewell je zabilježio i po 11 skokova i asistencija. Odličnu podršku imao je u Howardu Eisleyu i Othellu Harringtonu, koji su postigli po 21 koš, a Allan Houston dodao je 19.</p>
<p>Strijelce Magica ponovno je predvodio Tracy McGrady sa 34 ubačaja, čemu je dodao 13 asistencija i osam skokova. Naš Gordan Giriček za 51 je minutu ubacio 20 poena (šut iz igre 8-17, trica 1-5, slobodna bacanja 3-4), uz devet skokova te po jednu asistenciju, osvojenu loptu i blokadu. Drew Gooden također je ubacio 20 koševa za Orlando te tome dodao 18 skokova, dok je Pat Garrity s klupe dodao 19 poena.</p>
<p>Ipak, večer je pripala Patricku Ewingu, čiji je dres s brojem 33 podignut pod krov dvorane u 45-minutnoj ceremoniji tijekom poluvremena. Svečanost su svojim dolaskom uveličali Ewingovi bivši suigrači Charles Oakley, John Starks i naravno trener Orlanda Doc Rivers, zatim njegovi veliki suparnici i prijatelji Michael Jordan, Dikembe Mutombom Charles Barkley i Alonzo Mourning te legende Knicksa Willis Reed, Walt Frazier i Earl Monroe. </p>
<p>Indiana Pacersi prekinuli su negativan niz od šest uzastopnih poraza domaćom pobjedom sa 107-98 protiv Milwaukee Bucksa Tonija Kukoča. Sve je bilo riješeno nakon treće četvrtine, kad su Pacersi imali prednost od 20 koševa (86-66), a najzaslužniji za prekid negativnog niza dva su Millera - Reggie sa 20 pogodaka te Brad sa 29 koševa i 12 skokova. Najbolji u sastavu Bucksa bili su Sam Cassell sa 23 poena i Desmond Mason sa 21 ubačajem i 10 skokova, dok je Kukoč za 26 minuta postigao sedam koševa (šut iz igre 3-10, trica 1-4) uz četiri skoka te po tri asistencije i osvojene lopte.</p>
<p>Ray Allen iz utakmice u utakmicu pokazuje da se sjajno uklopio u sastav Seattle SuperSonicsa. U pobjedu rezultatom 107-90 protiv Los Angeles Lakersa Allen je ugradio 29 koševa te po 10 skokova i asistencija, čime je ostvario svoj drugi »triple-double« učinak u karijeri. Lakerse, kojima je to prvi poraz nakon šest uzastopnih pobjeda, predvodio je Kobe Bryant sa 34 poena, Shaquille O'Neal ubacio je 18 uz 11 skokova. </p>
<p>Philadelphia 76ersi još ne znaju za poraz nakon »All-Star« utakmice, a protiv Utah Jazza upisali su osmu uzastopnu pobjedu. Sixersi su potpuno nadtrčali goste i stigli do visoke pobjede sa 104-83. Prvi strijelac dvoboja bio je Allen Iverson sa 24 poena, Derrick Coleman ubacio je 16, Kenny Thomas 15, a Eric Snow 12, uz 11 asistencija. U sastavu Jazza jedini je vrijedan spomena bio Karl Malone sa 19 koševa.</p>
<p>Iako je Paul Pierce propustio prvu utakmicu nakon više od tri godine, Boston Celticsi imali su dovoljno raspoloženih igrača za pobjedu sa 90-85 protiv Toronto Raptorsa. Ključne pogotke postigao je Antoine Walker 18 sekundi prije kraja, kojima je svojoj momčadi osigurao vodstvo sa 89-85. </p>
<p>Scottie Pippen i Zach Randolph u završnici su slomili otpor LA Clippersa i donijeli Portland Trail Blazersima pobjedu rezultatom 109-103. Pippen i Randolph postigli su 15 koševa od posljednja 22 za Blazerse te zaostatak od 87-91 pretvorili u konačnu pobjedu. Pippen je dvoboj okončao sa 24 koša te po osam skokova i asistencija, a Randolph je dodao 21 poen i 12 skokova. Strijelce Clippersa predvodili su Lamar Odom sa 23 koša i Corey Maggette sa 21. </p>
<p>New Orleans Hornetsi svladali su u gostima Denver Nuggetse sa 94- 88, a najzaslužniji je za pobjedu Jamal Mashburn sa 24 poena. David Wesley dodao je 18 koševa za Hornetse, dok su se u Denveru istaknuli Juwan Howard sa 24 i Nene Hilario sa 23 pogotka.</p>
<p>Memphis Grizzliesi svladali su Miami Heat sa 126-116 nakon produžetka uz 25 koševa i 10 skokova Paula Gasola. Wesley Person postigao je 19 poena i 14 skokova, a Jason Williams 18 pogodaka i 15 asistencija za Grizzliese, dok su Eddie Jones i Caron Butler postigli po 24 ubačaja za Heat. Brian Grant dodao je 19 koševa i 13 skokova. Minnesota Timberwolvesi nisu imali problema s Cleveland Cavaliersima. </p>
<p>• Rezultati: Indiana - Milwaukee 107-98, Philadelphia - Utah 104-83, Boston - Toronto 90-85 (Šundov nije bio u sastavu Bostona), Memphis - Miami 126-116 (produžetak), Minnesota - Cleveland 118-95, New York - Orlando 118-110 (dva produžetka), Chicago - Atlanta 88-110 (Bagarić nije bio u sastavu Chicaga), Denver - New Orleans 88-94, Seattle - LA Lakers 107-90, Portland - LA Clippers 109-103. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Igrači žive za ovakve utakmice«</p>
<p>»U očima svojih igrača na treningu vidim da su vrlo nestrpljivi, jer doživljavaju mnogo poniženja po novinama. Imaju doista velik motiv pokazati da sve one ocjene o razlici u kvaliteti mogu demantirati igrom na terenu«, izjavio je Varteksov trener Dražen Besek </p>
<p>VARAŽDIN, 1. ožujka</p>
<p> - Bez imalo opterećenja, kao da se takva utakmica igra svaki tjedan, nogometaši Varteksa očekuju nastup u nedjeljnom derbiju protiv Dinama u Maksimiru. Iako su afere s Režićem, Sabolčkim i Karićem cijeli prošli tjedan punile novine i prijetile unošenjem nemira u klub, stručno vodstvo Varteksa ipak je uspjelo sačuvati nevjerojatnu mirnoću. Sabolčki i Režić trenirali su odvojeno od momčadi, a Karić je na treningu, tako kažu, ozlijedio koljeno pa neće biti ni na klupi. </p>
<p>Dok ta ozljeda Varteksove stratege ne brine previše, jer Karić za sada nema mjesto u udarnoj jedanaestorici, Varaždinci su prisiljeni mijenjati momčad koja je tako lako pobijedila Cibaliju prije tjedan dana. Naime, ozlijedio se makedonski reprezentativac Jančevski, koji je protiv Cibalije bio jedan od boljih pojedinaca koji je Varteksovu igru činio protočnom. </p>
<p>No, sve navijače Varteksa, koji se u velikom broju spremaju u Zagreb, razveselila je vijest da se u sastav vraća kapetan Miljenko Mumlek. Nakon viroze, koja ga je udaljila iz sastava prije tjedan dana, Mumlek je trenirao cijeli tjedan i spreman dočekuje derbi. </p>
<p>- U Zagreb odlazimo bez posebnog imperativa pobjede. Pobjedom nad Cibalijom napravili smo svoj posao, a sad protiv Dinama samo želimo pokazati koliko znamo i možemo, kazao je Mumlek i nastavio: </p>
<p>- Osjećam se odlično, trenirao sam cijeli tjedan i spreman očekujem derbi. Priželjkujem dobro vrijeme i teren, pune tribine i ambijent pravog derbija. </p>
<p>Iako igrači, prema riječima sportskog direktora Zlatka Dalića, ne osjećaju imperativ pobjede, želeći potpunu mirnoću prije dvoboja, direktor kluba Nevenko Herjavec otkrio nam je lijek za takvu vrstu apatije: za pobjedu protiv Dinama igrači će biti posebno nagrađeni. Naime, klub je s tri velika sponzora, koji inače ne sponzoriraju klub tijekom godine, dogovorio da se igračima u slučaju pobjede isplate bogate novčane nagrade. </p>
<p> Trener Varaždinaca Dražen Besek cijeli je tjedan uspijevao zadržati radnu atmosferu i disciplinu. Nije bio opterećen ni Varteksovom tradicijom kad je riječ o susretima s Dinamom u Maksimiru: </p>
<p>- Ne igra tradicija, već igrači. Tradicija ne znači ništa kad izađeš na teren. Ovaj se tjedan u Zagrebu mnogo više bave nama nego Dinamom, no mislim da time pokazuju strah od rezultata, jer su u Zagrebu svjesni kakvu momčad i igru trenutačno imamo. </p>
<p>Upitali smo Dražena Beseka mogu li posljednji događaji i napisi u novinama utjecati na igru momčadi u nedjelju. </p>
<p>- Ne vjerujem, jer igrači žive za takve utakmice. U njihovim očima na treningu vidim da su vrlo nestrpljivi, jer doživljavaju mnogo poniženja po novinama. Imaju zaista velik motiv pokazati da sve one ocjene o razlici u kvaliteti mogu demantirati igrom na terenu, izjavio je Besek i dodao: </p>
<p>- Pokušat ćemo odigrati maksimalno napadački, ali to je i Dinamov način igre. Tko će se bolje prilagoditi u igri u oba smjera, bit će u prednosti. No, vjerujem da će ipak pobijediti nogomet, da se neće biti kalkulacija. Priželjkujem dobru atmosferu te da igrači pokažu sve što znaju. </p>
<p>Varaždinska navijačka skupina White Stones u petak su u klupskim prostorijama održali godišnju skupštinu. U prepunoj dvorani na stadionu počeli su se zagrijavati za odlazak na veliku utakmicu. Na skupštini, na kojoj su bili predstavnici varaždinske policije i kluba, White Stonesi jasno su dali do znanja da su protiv nasilja na stadionima. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hajduk sigurno kroz Kostrenu</p>
<p>Već nakon pola sata igre u Kostreni nogometaši Hajduka praktički su riješili pitanje pobjednika. U konačnoj pobjedi od 3-0, najviše je pokazao Almir Turković postigavši dva pogotka</p>
<p>KOSTRENA, 1. ožujka</p>
<p> - Hajduk se suvereno i »bez pardona« prošetao Kostrenom. Splićani su uvjerljivom igrom pobijedili Pomorac 3-0 (2-0), te se tako, barem privremeno, primaknuli vodećem Dinamu na samo bod zaostatka. Zagrepčani će, naime, svoj dvoboj 19. kola, protiv Varteksa, odigrati u nedjelju...</p>
<p> Splićani Pomorcu nisu ostavili niti najmanje šanse za eventualno iznenađenje, u samom startu utakmice »ubili su« sve želje i nadanja domaćina. Početak zaista nije mogao biti gori za Pomorac. Već u petoj minuti Petar Krpan je nabacio s lijeve strane, a Almir Turković iskoristio grešku Damira Kneza i poslao loptu u mrežu.</p>
<p> Deset minuta kasnije, nova nesreća za Pomorac. Elvis Brajković je u izglednoj situaciji oborio Petra Krpana, kada je ovaj kretao prema vratima Pomorca. </p>
<p>Sudac Kovačić mu je bez razmišljanja pokazao - crveni karton. Do poluvremena Hajduk je još jednom poentirao. Akciju koju je započeo Milan Rapaić, a nastavio Almir Turković, topovskim je udarcem okončao Nino Bule sa 2-0.</p>
<p>U drugom dijelu, splitski se nogometaši nisu previše trudili da bi eventualno povećali rezultat. Svjesni su bili Splićani da je Pomorac previše slabašan da bi ugrozio njihovo vodstvo. Ipak, i u takvom odnosu snaga, Turković je nakon samo četiri minute igre u drugom dijelu glavom sa pet metara matirao Kneza. </p>
<p>Sve u svemu, očekivan epilog. Hajduk je kvalitetom i snagom jednostavno nedodirljiv za Pomorac.</p>
<p>• Stadion Žuknica</p>
<p>POMORAC - HAJDUK 0-3 (0-2)</p>
<p>POMORAC: Knez 5 - Panić 5,5, Antić 5, Živković 5, Kurilić 5, Brajković 5, Dunković 5,5, Grubišić - (od 21. Karabogdan 5,5), Prpić 5,5 (od 70. Šolić -), Skočić - (od 20. Ivančić 5,5), Kremenović 5.5</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa - - Turković 7, Đolonga 6,5, Bule 6,5, Krpan 6,5 (od 62. Računica -), Andrić 6,5, Vuković 6,5, Miladin 6, Miše 6, Neretljak 6,5, Rapaić 6,5 (od 40. Carević 6)</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Krićevci) 5,5; GLEDATELJA: 3.500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Turković (5.), 0-2 Bule (33.), 0-3 Turković (49.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: P. Krpan, Andrić, Živković, Stanić, Junković i Vuković</p>
<p>CRVENI KARTON: Rajković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Almir TURKOVIĆ</p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zadar - Osijek 1-0</p>
<p>ZADAR, 1. ožujka</p>
<p> - U 19. kolu Prve HNL Zadar je svladao Osijek sa 1-0. Zadar je bio rastrčaniji, otuda i njihova vrijedna pobjeda, koju je u 24. minuti osigurao Blatnjak. Njegov udarac vratar Osijeka Turina nije uspio zaustaviti., a prethodno je Blatnjaku loptu idealno dodao Jakov Surać. Osječani su imali prigodu za izjednačenje u 39. minuti, ali udarac Mešanovića Šarlija je lako zaustavio. U 45. minuti Zadar je mogao povisiti rezultat, no udarac Brašnića Turina je izvanredno obranio. </p>
<p>U nastavku Zadar je ponovno zaprijetio. Blatnjak je u 46. minuti izveo slobodan udarac, ali ipak nije bio dovoljno precizan. Mešanović je u 60. minuti opet bio pred vratima Zadra, ali je Šarlija na vrijeme pokupio loptu. U 80. minuti, nakon prekršaja, Jurića je »pocrvenio«. Zajedno s njim u svlačionicu je morao i Božinovski, a potom i dvojica s klupe, vratar Zadra Tomislav Rogić i trener Osijeka Stanko Poklepović.</p>
<p>• Stadion u Stanovima</p>
<p>ZADAR - OSIJEK 1-0 (1-0)</p>
<p>ZADAR: Šarlija 6,5, Medić 6, Zebić 6,5, Bilokapić 6, Sablić 6,5, Surać 7, Mugi 6,5 (od 65. Dedaj 5), Lamešić 6 (od 70. Vulić -), Jurić 6, Blatnjak 7, Brašnić 6.</p>
<p>OSIJEK: Turina 6, Radić 5, Tkalčević 5, Mikulić 5, Božinovski 5, Lalić 5 (od 86. Balatinac -), Brkić 5, Franjić 5, Ljubojević 5, Mešanović 5, Buljat 5,5 (od 61. Čordaš 5)</p>
<p>SUDAC: Slavko Čulina (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Blatnjak (24.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jurić i Surać (Zadar).</p>
<p>CRVENI KARTONI: Jurić i Rogić (Zadar), Božinovski i Poklepović (Osijek).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan BLATNJAK</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Slaven Belupo - Zagreb 0-0</p>
<p>KOPRIVNICA, 1. ožujka</p>
<p> - U 19. kolu Prve HNL Slaven Belupo i Zagreb odigrali su neriješeno, 0-0. Obje ekipe igrale su slab nogomet, u kojem je doduše bilo prilika, ali nijedna nije realizirana. </p>
<p>Slaven Belupo u prvom je poluvremenu imao više prilika. U 13. minuti P. Bošnjak je pucao s krila, a Vasilj je obranio. U 23. minuti Posavec je iz slobodnog udarca pucao malo iznad gola, a osam minuta kasnije Jurčić je glavom pogodio prečku. </p>
<p>U drugom poluvremenu Slaven je opet napadao, ali je Zagreb bio opasniji. U 54. minuti Štrok je pobjegao po desnoj strani i pogodio gornji dio prečke. Slijedila su dva isključenja. U 62. minuti Božac je dobio drugi žuti karton, a u 69. je Verhas grubo srušio Jurčića i dobio izravni crveni karton. U 72. minuti ozlijedio se domaći vratar Solomun, pa ga je zamijenio Lisjak. </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - ZAGREB 0-0</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6 (od 72. Lisjak -), Gal 6, Jurić 6,5, Božac 5,5, P. Bošnjak 5,5, Ferenčina 6, Jurčić 5,5, Amižić 5,5, Posavec 5,5, Kovačić 6 (od 82. Filipović -), Geršak 5,5 (od 53. Šimek 5,5).</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6, Stavrevski 5,5, Ješe 6, Milas 5,5, Žilić 5,5, Biskup 5,5, Ćaćić 6,5, Verhas 5,5, Štrok 7, Lovrek 6, Đalović 6 (od 80. Brunčević -).</p>
<p>SUDAC: Edo Trivković (Split) 6,5. GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Božac (Slaven Belupo), Stavrevski, Verhas (Zagreb).</p>
<p>CRVENI KARTONI: Božac (62., drugi žuti), Verhas 69. (prekršaj s leđa).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje ŠTROK (Zagreb)</p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Cibalia - Rijeka 3-1</p>
<p>VINKOVCI, 1. ožujka</p>
<p> - U 19. kolu Prve HNL Cibalia je sa 3-1 slavila protiv slabih Riječana. U 12. minuti riječki vratar Tafra je prvi puta kapitulirao. Svladao ga je Bartolović, udarcem s 11 metara. Na 2-0 povisio je Žgela sedam minuta prije odmora. U međuvremenu Klić je propustio realizirati dobru priliku, a utakmicu je svake neizvjesnosti lišio Lajtman, trećim Cibalijinim pogotkom u 66. minuti. Počasni pogodak za Rijeku postigao je kapetan Mijatović, također iz kaznenog udarca. </p>
<p>Cibalia sada s puno optimizma dočekuje srijedu i kup dvoboj protiv Hajduka. </p>
<p>• Stadion HNK CIBALIA</p>
<p>CIBALIA - RIJEKA 3-1 (2-0)</p>
<p>CIBALIA: Marić 7, Pavličić 6,5, Lajtman 7 (od 88. Parmaković -), Lučić 6, Leutar 6, Pernar 6, Jurić 6 (od 77. Čutura -), Maroslavac 6,5, Ratković - (od 20. Abramović 6,5), Žgela 7, Bartolović 7,5.</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6, Butić 5 (od 70. G. Brajković), Čaval 5,5, Milinović 5,5, Mijatović 5, Halilović 5,5, Šarić 5,5, Linić 5, Duro 5, Klić 5 (od 50. Shkembi 5), M. Brajković 5 (od 62. Samardžić -).</p>
<p>SUDAC: Goran MARIĆ (Zagreb) 7. GLEDATELJA: 1800.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bartolović (12., 11 m), 2-0 Žgela (38.), 3-0 Lajtman (66.), 3-1 Mijatović (71., 11 m).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Abramović, Jurić, Leutar, Pavličić (Cibalia), Linić, Butić, Samardžić (Rijeka).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kamen Ingrad - Šibenik 4-0</p>
<p>VELIKA, 1. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Kamena Ingrada pobijedili su Šibenik sa čak 4-0 u 19. kolu Prve HNL. Veličane je u vodstvo u 22. minuti doveo Popović nakon dodavanja Kopunovića. Šibenik je nakon gola igrao otvoreno, ali je Kamen Ingrad povećao vodstvo. Na asistenciju Popovića, Rendulić je u 44. minuti svladao vratara Slavicu.</p>
<p>Tek što je lopta u drugom dijelu krenula s centra domaćin je povećao rezultat. Netko je u obrani Šibenika Balaškovićevu loptu »proslijedio« do Popovića kojemu ni ovaj put nije bilo teško pogoditi gol. Svojim trećim pogotkom u 88. minuti Popović je postavio i konačni rezultat.</p>
<p>• Stadion Kamena Ingrada</p>
<p>KAMEN INGRAD - ŠIBENIK 4-0 (2-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 7, Gusić 7, Bešlić 7,5, Zekić 7 (od 86. Garba -), Balašković 7, Kopunović 7,5 (od 65. Jakirović -), Rendulić 7, Popović 7,5, Kralj 7, Smoje 7, Vuica 7.</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 5, Pranjić 6 (od 46. Martins -), Bulat 5, N. Jović 5, D. Jović 5, Puljiz 6, Bedeković 6, Raić 5,5 (od 88. Alviž -), Karega 5, Jurčić 5, Župan 5 (od 60. Schildenfeld -)</p>
<p>SUDAC: Edi Šunjić (Split) 7. GLEDATELJA: 3500.</p>
<p>STRIJELCI: Popović (22., 47., 88.), Rendulić (44.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vuica (Kamen Ingrad), Raić, Martins (Šibenik).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško POPOVIĆ</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Spust bez rizika i nova 22 boda</p>
<p>»Kada padneš u cilju onda si najčešće sam kriv. Staza je i inače užasno grbava i svim skijašicama skije su išle kao na federima. To nije bila baš bezopasna staza, pogotovo za nas koje smo išle kasnije, s većim startnim brojevima«, kazala je Janica komentirajući nesreću Caroline Lalive koja je pri padu slomila dva rebra. U nedjelju u 11 sati skijašice voze superveleslalom</p>
<p>INNSBRUCK, 1. ožujka</p>
<p> - Janica Kostelić osvojila je veoma dobro 12. mjesto u utrci spusta Svjetskog spusta u Innsbrucku i sa nova 22 osvojena boda približila se i konačnom cilju, zapravo konačnom trijumfu u Svjetskom kupu. Pobjednica spusta bila je Austrijanka Michaela Dorfmeister (1:31.51), druga je bila njena sunarodnjakinja Katja Wirth (+0.45), a treća Nijemica Hilde Gerg (+0.54). Janica je sa 12. mjestom imala zaostatak od 1.45 sekunde. </p>
<p>Utrku je, nažalost, obilježio i ružan, nezgodan i opasan pad Amerikanke Caroline Lalive koja je izgubila kontrolu nad skijama praktički iza same ciljne linije. Dugo se kotrljala, pritom su joj ispale i skije, a onda je ostala je nepomično ležati kod reklame u cilju, pomoć joj se ukazivala 20-ak minuta i sve skupa je izgledalo veoma opasno. U bolnici su liječnici ustanovili prijelom dva rebra i oštećene ligamente. </p>
<p>Prije nedjeljnog superveleslaloma Janica Kostelić i dalje je uvjerljivo vodeća u poretku Svjetskog kupa, ima 1380 bodova, na drugo mjesto je, s trijumfom u subotnjem spustu, izbila Micahela Dorfmeister koja ima 847 bodova. Dakle, Janica drži 533 boda prednost, treća je Talijanska Karen Putzer s 821 bodom. Inače, Putzer je u subotnjem spustu zauzela 16. mjesto. </p>
<p>Pri dolasku u cilj, nakon zaista solidne vožnje Janica je izgledala zadovoljno i, ruku na srce, neuobičajeno raspoloženo. Dugo je ostala s novinarima, secirajući događaje na teškoj spustaškoj stazi. </p>
<p>- Staza je voda! Previše je mekana, i previše je grbava. K tome, na dobrom dijelu staze se uopće ništa ne vidi. Ipak, dobro je, stalno se tu negdje vrti oko 10. mjesta. Tko mi je kriv što sam tako dobra na treninzima spusta. Ja vam u spustu ne znam taktizirati, samo se spustim, pa što bude. Ostale skijašice znaju taktizirati, ja još nemam taj osjeća, priznajem nisam tako dobra u spustu. Idem koliko ide. Ali, moram biti zadovoljna i ne smijem se žaliti. Lijepo sakupljam bodove i sve ih je više. </p>
<p>• Gdje ste saznali za nesreću Caroline Lalive?</p>
<p>- Bila sam na startu. Znam da se potrgala u cilju. Možda je to nedostatak koncentracije. Kada padneš u cilju onda si najčešće sam kriv. Staza je i inače užasno grbava i svim skijašicama skije su išle kao na federima. To nije bila baš bezopasna staza, pogotovo za nas koje smo išle kasnije, s većim startnim brojevima. Ali, odavno znamo da i u Svjetskom kupu ima loših staza. Na kraju moram biti i više nego zadovoljna, ništa se nije vidjelo, staza je bila loša, a ja sa velikim startnim borjem (29 op. p.) osvojila sam 12. mjesto. </p>
<p>O nedjeljnom superveleslalomu Janica će reći:</p>
<p>- Vremenska prognoza nije dobra, najavljuju se snijeg i kiša. Očekujem da ću i dalje skupljati bodove, ali osobno vjerujem da me teško netko može stići u ukupnom poretku. </p>
<p>Direktor reprezentacije Vedran Pavlek o Janičinoj vožnji je rekao:</p>
<p>- Išla je sjajno, nije napravila niti najmanju pogrešku. Osvojila bi ona i bolje mjesto da joj je staza bila kao i u prethodnih skijašica. Szaza se otopila i postala grbava, a kako je utrka vožena u podne, tako je uništavanju staze pripomoglo i sve toplije vrijeme nakon podneva. Janica je uspjela zaobići sve zamke i bez rizika osvojila odlično 12. mjesto. </p>
<p>Janičin otac i trener Ante Kostelić izgledao je dosta ljutit, iako osmjehom nije skrivao zadovoljstvo. Zadovoljan je bio zbog 12. mjesta, a nezadovoljan jer zna da Janica u spustu može i više.</p>
<p>- Vidite što znači sat vremena u spustu, pogotovo u ovo doba dana. Janica se spuštala i više od sat vremena iza prve, to nisu bile dvije iste staze. </p>
<p>Nedjeljni superveleslalom započet će u 11 sati, a dolazak je najavio još veći broj hrvatskih navijača. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Veteran pobijedio svjetskog prvaka</p>
<p>Švicarac Von Grünigen u dvije je vožnje postigao vrijeme 2:26.68, što je bilo 17 stotinki brže od drugoplasiranoga Francuza Frederica Covilija, a 32 stotinke bolje od trećega, Amerikanca Bodea Millera, veleslalomskoga svjetskog prvaka</p>
<p>YONGPYONG, 1. ožujka</p>
<p> - Švicarski veteran Michael von Grünigen (33) pobjednik je veleslalomske utrke za Svjetski kup u korejskom Yongpyongu.</p>
<p>Von Grünigen je u dvije vožnje postigao vrijeme 2:26.68, što je bilo 17 stotinki brže od drugoplasiranog Francuza Frederica Covilija, a 32 stotinke bolje od trećeg Amerikanca Bodea Millera, koji je prije dva tjedna postao svjetski prvak u ovoj disciplini. </p>
<p>Hrvatski vozač Ivica Kostelić nije uspio završiti prvu vožnju. Naš je skijaš, naime, sedam vrata prije kraja pogriješio, omeo ga je dubok snijeg, koji je napadao preko noći, i zbog toga je izletio. Inače, mladi je Kostelić imao jako dobro prolazno vrijeme, primjerice, bolje od Eberharterova ili Cucheova, a glasnogovornik Ozren Müller rekao je kako bi se Ivica s tim vremenom plasirao među prvih pet ili šest skijaša.</p>
<p> Ivica Kostelić je tako ostao na 34 veleslalomska boda, što mu je dovoljno tek za 34. mjesto u toj disciplini te će u japanskom Shiga Kogenu za tjedan dana imati posljednju priliku dobrim plasmanom uvrstiti se među prvih 25 veleslalomaša svijeta koji stječu pravo nastupa na završnici u norveškom Lillehammeru.</p>
<p>Nakon prve vožnje u vodstvu je bio Covili, ali nije uspio zadržati 21 stotinku prednosti u odnosu na Von Grünigena, koji je u Koreji upisao 23. pobjedu u karijeri u Svjetskom kupu.</p>
<p> Start utrke bio je odgođen za sat vremena zbog toga što su organizatori pokušali sa staze ukloniti snijeg koji je napadao preko noći, ali prema mišljenju većine skijaša staza nije bila idealno pripremljena. Mnogi su se žalili na premekanu podlogu.</p>
<p>U ukupnom poretku Miller se približio vodećem Stephanu Eberharteru za 52 boda i uoči nedjeljnog slaloma za Austrijancem zaostaje 137 bodova. Ivica Kostelić sa 512 je bodova ostao na devetom mjestu ukupnog poretka.</p>
<p>• Rezultati veleslaloma: 1. Michael von Grünigen (Švi) 2:26.68, 2. Frederic Covili (Fra) + 17, 3. Bode Miller (SAD) + 32, 4. Heinz Schilchegger (Aut) + 56, 5. Joel Chenal (Fra) + 81, 6. Christoph Gruber (Aut) + 86, 7. Massimiliano Blardone (Ita) + 98, 8. Didier Defago (Švi) + 1:07, 9. Vincent Millet (Fra) + 1:08, 10. Arnold Rieder (Ita) + 1:18, 10. Michael Gulfer (Ita) +1:18. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Irak počeo uništavati zabranjene rakete</p>
<p>Blix smatra da uništenje spornih projektila predstavlja značajnu prekretnicu u razoružanju Saddamovog režima, no SAD i dalje ostaje skeptičan prema potezima Bagdada. Washington nastavlja sa snažnim pritiscima na Tursku kako bi dopustila prelazak i razmještanje američkih vojnika, o čemu će konačnu odluku donijeti parlament </p>
<p>ANKARA, 1. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein osobno je, u gotovo posljednjim minutama, naredio uništenje raketnih sustava »al samoud 2«, u novom pokušaju da izbjegne neravnopravni rat sa Amerikancima i njihovim saveznicima. Kako je priopćio glasnogovornik inspektorskog tima UN-a Hiro Ueki, uništenje spornih projektila počelo je u subotu ujutro, u jednoj vojnoj u blizini Bagdada. Planirano je da se za početak unište četiri takva raketna sustava. Projektili »al samoud 2« našli su se na udaru međunarodnih istražitelja nakon otkrića da je njihov domet za 33 kilometra veći od dopuštenog od 150 kilometara. </p>
<p>Šef inspektorskog tima Hans Blix je odluku bagdadskog režima da uništi svoje glavno obrambeno oružje opisao kao prvi jasan znak istinskog razoružanja. On je najavio da bi na sjednici Vijeća sigurnosti sljedećeg tjedna o iračkom razoružanju mogao govoriti u pozitivnom tonu ako, kako je kazao, Bagdad doista pristupi uništenju »al samoud 2« projektila. U svakom slučaju, Blix želi vidjeti više konkretnih dokaza iračke istinske želje da se razoruža sukladno rezoluciji 1441 Vijeća sigurnosti.</p>
<p>Inače, Blix je u petak, podnoseći treće svoje izvješće pred Vijećem sigurnosti, ukazao da su dosadašnji rezultati iračke suradnje sa njegovim timom dali »vrlo ograničene rezultate«. Ali je pritom brže-bolje priznao da je njegovo izvješće već zastarjelo, budući da su iračke vlasti izrazile spremnost da unište sporne projektile. Ocijenio je da bi takav potez, ako do njega uistinu dođe, predstavljao značajnu prekretnicu u smjeru razoružanja Saddamovog režima. Dometnuo je kako glede toga želi, ipak, vidjeti više konkretnih dokaza na terenu.</p>
<p>Postoje mnogi znaci da bi započeto uništavanje raketnih sustava »al samoud 2« moglo učvrstiti stajališta Francuske (stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta) i Njemačke da ustraju u svojim zahtjevima da se međunarodnim istražiteljima pruži više vremena kako bi okončali veliku potragu za iračkim oružjem masovnog uništenja. </p>
<p>Ako bi Rusija i Kina, također stalne članice Vijeća sigurnosti, ostale na antiratnoj crti, Amerikanci i Britanci bili bi uskraćeni za nužnu međunarodnu potporu nasilnom svrgavanju režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. A to bi, kako se vjeruje, samo povećalo rizike i brojne izazove pokretanja nove, ovog puta nelegitimne zaljevske ratne avanture u režiji osovine Washington - London. </p>
<p>Amerikanci, koji su u području Zaljeva već nagomilali više od 200.000 vojnika, teško mogu uzmaknuti. Ministar obrane Donald Rumsfeld rekao je da ne vidi bitne promjene u politici Saddamovog režima. »Oni odbijaju surađivati, odugovlače, čekaju da bi sasvim pritisnuti kazali - možda ćemo učiniti nešto od onoga što se od nas zahtijeva«, upozorio je šef Pentagona. </p>
<p>Rumsfeld je time, kao i predsjednik George W. Bush, potvrdio da se američke ratne pripreme nastavljaju. SAD je, u međuvremenu, nastavio sa snažnim pritiscima na Tursku da dozvoli prelazak i razmještanje američkih vojnika. O toj iznimno osjetljivoj temi u petak je raspravljalo Vijeće nacionalne sigurnosti (MGK) u kojem odlučujuću ulogu ima vojni vrh. Zaključci tog skupa nisu poznati, osim preporuke da konačnu odluku o prihvaćanju ili odbacivanju dolaska američkih vojnika na tursko tlo donesu zastupnici parlamenta. </p>
<p>To najviše zastupničko tijelo sastaje se u subotu poslije podne razapeto između preporuke vlade premijera Abdullaha Güla da se prihvati dolazak Amerikanaca i vala snažnih pritisaka oporbenih stranaka i javnosti da se američkim vojnicima uskrati gostoprimstvo. Hoće li turski parlament, u kojem zastupnici vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP) imaju gotovo dvotrećinsku većinu, prihvatiti preporuku svoje vlade o razmještanju američkih trupa, krajnje je neizvjesno. Tim više što su vjetrovi sve izvjesnijeg zaljevskog rata narušili gotovo monolitno jedinstvo AKP-a. </p>
<p>Ako turski parlament da zeleno svjetlo dolasku američke vojske, što se ipak očekuje, onda se gotovo sa sigurnošću može reći da bi se vrlo brzo mogla otvoriti vrata velikog iračkog ratnog pakla. Snage mira, koje su gotovo ustuknule, bile bi konačno poražene. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Straw: Uništavanje projektila je cinični manevar</p>
<p>SOUTHPORT, 1. ožujka</p>
<p> - Odluka Iraka da uništi zabranjene projektile »al samoud 2« novi je cinični manevar čiji je cilj dobiti na vremenu i izbjeći rat, ocijenio je britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw. »To je uobičajena praksa«, rekao je Straw pred zastupnicima Laburističke stranke koji su se sastali na regionalnoj konferenciji u Southportu. </p>
<p>»Irak najprije tvrdi da nema ništa, kaže da nema ništa ilegalno za prijaviti, potom pod pritiskom čini ustupke na ciničan način kako bi podijelio Vijeće sigurnosti, dobio na vremenu i izbjegao vojnu akciju nastavljajući skrivati zabranjeno oružje«, rekao je šef britanske diplomacije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Njemačka u Bushovoj podjeli ratnih uloga</p>
<p>BERLIN, 1. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački vojnici neće izravno krenuti u angloameričku vojnu avanturu u Iraku. Berlin je unaprijed najavio da u Vijeću sigurnosti svojim glasom neće legitimirati taj rat. No, nedavna izvješća o iračkim raketama koje predstavljaju prijetnju i njemačkim vojnicima u Kuvajtu, podsjetila su da Njemačka nije baš potpuno po strani ratnih igara oko Iraka. </p>
<p>Ta su izvješća došla kao naručena pristašama tješnje suradnje Berlina s Washingtonom koji kažu da je skandalozno što je Irak na granici prema Kuvajtu postavio zabranjene rakete. Njemačko ministarstvo obrane to je prešutjelo, premda iračke rakete ugrožavaju i njemačke vojnike. Kad se zna da je Saddam u slučaju rata zaprijetio Kuvajtu, jasno je da i njemački vojnici mogu biti metom iračkog napada. Za Berlin je još već briga njemački kontingent u Afganistanu. Naime, sve analize govore da bi se u Kabulu u slučaju rata u Iraku situacija mogla zaoštriti pa je u tom slučaju ministar obrane Peter Struck najavio povlačenje njemačkih vojnika. </p>
<p>Nijemcima ne imponira ni činjenica da Nijemci zapovijedaju međunarodnim mirovnim postrojbama u Afganistanu, ISAF-om. Struck traži da to preuzme NATO nadajući se da će Nijemci, uz blagoslov iz Washingtona, uspjeti do kolovoza vrući kabulski krumpir prebaciti u ruke NATO-ovih zapovjednika. </p>
<p>Inače, za logistiku njemačkih vojnika u Afganistanu značajna je vijesti stigla iz Moskve. Rusija je, naime, odobrila kopneni transport njemačkog vojnog materijala preko svog teritorija. To je prvi put u povijesti da je Rusija jednoj zemlji članici NATO-a dopustila da vojnu opremu prevozi preko njezinog teritorija. </p>
<p>Oko 9000 njemačkih vojnika i časnika sudjeluje u mirovnim misijama u inozemstvu, u Afganistanu, na Rogu Afrike, na Kosovu te od prije godinu dana u Kuvajtu. Berlin je opovrgnuo vijest da su njemački i američki vojnici u Kuvajtu imali zajedničku vježbu. No, o povlačenju iz Kuvajta (premda su to tražili i iz redova vladajućih Zelenih) nema ni govora. Naprotiv, Berlin povećava broj tamo stacioniranih vojnika za još 30 ljudi. Sve to govori da su, u Bushovoj podjeli ratnih uloga na Hindukušu i u Zaljevu, i Nijemci dobili (i prihvatili) svoju malu pozadinsku ulogu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Arapski sastanak o sprječavanju rata u Iraku </p>
<p>SHARM EL SHEIKH, 1. ožujka</p>
<p> - Jednodnevni sastanak 22 zemlje članice Arapske lige počeo je u subotu u Egiptu s ciljem sprječavanja rata protiv Iraka. U trenutku dok SAD nastavlja gomilati svoje snage u Zaljevu i prijeti Bagdadu da se razoruža ili će biti napadnut, Arapska liga pokušat će pronaći mirno rješenje krize. </p>
<p>Arapskim državama nedostaje moći da bi utjecale na Irak ili SAD čak i ako prevladaju razlike među svojim podijeljenim članicama od kojih su neke saveznice SAD i dopuštaju razmještanje američkih vojnika na svom teritoriju, a neke Washington optužuje da sponzoriraju terorizam. </p>
<p>Arapske države strahuju od posljedica rata, odnosno njegova utjecaja na regionalnu i domaću stabilnost kao i na gospodarstvo. </p>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati predložili su na summitu inicijativu kojom se irački predsjednik Saddam Hussein poziva da napusti vlast i Irak, te da se Irak stavi pod upravu Arapske lige i UN-a, doznaje se iz izvora bliskog emiratskom izaslanstvu. Inicijativom od četiri točke poziva se »iračko vodstvo da napusti vlast i ode iz Iraka sa svim odgovarajućim privilegijama, u roku od dva tjedna nakon što prihvate arapsku inicijativu«. Inicijativa također traži opću amnestiju za sve Iračane u zemlji i izvan nje. </p>
<p>Ministri vanjskih poslova Arapske lige u petak se u Sharm el Sheikhu nisu uspjeli dogovoriti o jedinstvenom stajalištu o Iraku. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sjeverna Koreja ne prihvaća prijetnje i sankcije</p>
<p>Južnokorejski predsjednik Roh i EU traže način za hitan prekid nuklearne krize nastale aktiviranjem postrojenja u Yongbyonu </p>
<p>SEOUL/PEKING/PYONGYANG, 1. ožujka</p>
<p> - Južnokorejski predsjednik Roh Moo-hyun pozvao je u subotu na hitan prekid krize oko sjevernokorejskog nuklearnog programa, istaknuvši da se oštro protivi postupcima sjevernog komunističkog susjeda.</p>
<p>»Nuklearno pitanje Sjeverne Koreje problem je kojega treba hitno riješiti«, rekao je predsjednik na Dan neovisnosti kojim se obilježava otpor japanskoj okupaciji Korejskog poluotoka početkom 20. stoljeća. Roh je ipak naglasio da će tražiti mirno rješenje krize. »Ako se prekine mir na korejskom poluotoku, ne smijemo dopustiti da dođe do tragedije«, naglasio je. U petak je od snaga sigurnosti zatražio istragu o pokretanju nuklearnog reaktora u Sjevernoj Koreji, koji je dio postrojenja za proizvodnju plutonija, te je naredio pripremu stanovitih protumjera. </p>
<p>Sjeverna Koreja objavila je da želi izbjeći rat sa Sjedinjenim Državama, ali da će bilo kakve sankcije ili napad na nedavno ponovo aktivirano nuklearno postrojenje izazvati rat. Sjevernokorejski dužnosnici ponovili su da namjeravaju koristiti reaktor postrojenja Yongbyon samo u energetske svrhe, unatoč zabrinutosti međunarodne zajednice da će biti korišten za proizvodnju nuklearnog oružja, rekao je Glyn Ford nakon posjeta europskog izaslanstva toj zemlji.</p>
<p> »Oni bi zapravo željeli vidjeti sporazum, no to mora biti sporazum koji će im, prema njihovim riječima, omogućiti da prežive«, rekao je Ford dodajući da su Sjevernokorejci, na pitanje o tome bi li se nametanje sankcija ili preventivni napad na postrojenje smatralo pokretanjem rata, odgovorili potvrdno.</p>
<p>Europska unija želi da se postojeća kriza razriješi, dodao je Ford ističući da će Europska unija napraviti sve što je u njenoj moći da dovede SAD i Sjevernu Koreju za pregovarački stol. Nuklearni stručnjaci odbacuju argumente Pyongyanga da se radi o energetskim razlozima jer se u postrojenju u Yongbyonu nalazi mali reaktor za vojna istraživanja koji nema dovoljno kapaciteta za proizvodnju električne energije.</p>
<p>Sjeverna Koreja optužila je pak Sjedinjene Države u subotu da su u veljači povećale broj špijunskih letova iznad njezinog teritorija, ocjenjujući da to pokazuje američke očajničke napore da započnu rat na Korejskom poluotoku. »Američki imperijalisti počinili su oko 180 slučajeva zračne špijunaže protiv DNR Koreje u veljači koristeći strateške i taktičke izviđačke zrakoplove u različitim misijama«, objavila je službena sjevernokorejska novinska agencija KCNA pozivajući se na vojne izvore. Izvješće je objavljeno istodobno s rastućim međunarodnim napetostima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Štediše Ljubljanske banke najavili blokadu slovenskih predstavništava u BiH </p>
<p>SARAJEVO, 1. ožujka</p>
<p> - (Od Vjesnikova dopisnika) - Predsjednik Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH Ale Lizalović potvrdio je za Vjesnik da članovi ove udruge planiraju idućeg tjedna započeti prosvjede kojima će pokušati prisiliti slovenske vlasti, odnosno Ljubljansku banku, da riješe problem duga štedišama ove novčarske institucije u BiH. </p>
<p>Blokada slovenskih diplomatskih i gospodarskih predstavništava već je najavljivana za siječanj, no odgođena je zbog loših vremenskih prilika. »Veliki broj članova naše Udruge stariji su i bolesni ljudi i zbog toga smo odlučili odgoditi prosvjede«, kazao nam je Lizalović. </p>
<p>No, članovi sarajevske Udruge zajedno sa sličnim udruženjem iz Republike Srpske sada ne namjeravaju odustati sve do ispunjenja svojih zahtjeva. Kako tvrdi Lizalović, prosvjed će početi jednosatnim okupljanjem ispred veleposlanstva Republike Slovenije u Sarajevu nakon čega slijedi odlazak pred trgovački centar Mercator, simbol slovenskih ulaganja u BiH, ali i koncepta po kojem Slovenci uglavnom prodaju svoje proizvode u toj zemlji, istodobno uvozeći iz nje vrlo malo. </p>
<p>Tu se očekuje i do 50.000 prosvjednika. Sarajevska i udruga štediša iz RS, koje koordiniraju svoje akcije, planiraju također prosvjedovati i pred zgradom Vijeća ministara, zbog, kako kažu, inertnoga odnosa domaćih vlasti prema štedišama Ljubljanske banke. </p>
<p>Udruga će se suprotstaviti i privatizaciji Central profit banke, u kojoj sudjeluju Slovenci, jer se smatra da je to pokušaj izbjegavanja obveza prema bosansko-hercegovačkim štedišama, kojima Ljubljanska banka, bez kamata, duguje oko 185 milijuna dolara. »Mi se već 12 godina pokušavamo izboriti za svoja prava. Slovenci tvrde da su države nasljednice bivše SFRJ prihvatile da pitanje stare devizne štednje rješavaju po teritorijalnom principu. No, oni ipak znaju da je BiH prihvatila izmirivanje duga domicilnih banaka, poput Privredne banke Sarajevo i Union banke, a da je Ljubljanska banka njihov problem. Da nije tako, oni ne bi godinama pokušavali izbjeći svoje obveze registriranjem Nove ljubljanske banke i zakonskim uskraćivanjem prava stranim državljanima da naplate svoju ušteđevinu u slovenskim bankama«, ustvrdio je Lizalović. </p>
<p>Po njegovim riječima, osim prosvjeda, problem duga pokušat će riješiti i pokretanjem sporova pred međunarodnim institucijama. On smatra da Slovenija ne bi trebala biti primljena u EU prije nego što izmiri svoje obveze prema građanima.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rupel o odnosima s Hrvatskom</p>
<p>LJUBLJANA, 1. ožujka</p>
<p> - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je da su odnosi Slovenije i Hrvatske dobri te da će otvorena pitanja biti »sama po sebi« riješena u okviru integracije dvije država u euroatlantske asocijacije.</p>
<p> »Nalazimo se na sredini prijelaznog razdoblja. Kad Hrvatska bude članica EU-a, s nama će dijeliti iste vrijednosti, a tada će se stvari, u to vjerujem, same popraviti. Među nama ne postoje neki veći sporovi i ne želimo napraviti ništa što bi naše odnose pokvarilo ili oslabilo«, izjavio je Rupel u dužem razgovoru za mariborski list »Večer« od subote.</p>
<p> Po Rupelovim je riječima »politička napetost« među državama stvorena prošle godine odustajanjem Hrvatske od sporazuma o granici. Rupel je u vezi s problemom Ljubljanske banke Zagreb rekao da je Ljubljana »svu potrebnu dokumentaciju« za arbitražu dala Međunarodnom monetarnom fondu, ali da će se »možda naći i neko drugo rješenje«, makar su polazišta u rješavanju tog problema različita jer Slovenija i dalje inzistira na »teritorijalnom načelu« vraćanja depozita štedišama Ljubljanske banke Zagreb.</p>
<p> Rupel je najviše govorio o problemu referenduma za uključenje u NATO savez koji se održava 23. ovog mjeseca. Ukoliko bi Slovenci na referendumu glasovali protiv ulaska u NATO, to bi međunarodni rejting države smanjilo za 40 posto, rekao je Rupel. Odbio je mogućnost da u slučaju negativnog rezultata referenduma dade ostavku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Ima nešto važnije od definicija tehnike i tehnologije</p>
<p>Po tekstu pisma gospođe Silvije Rabačević (Vjesnik, Pisma čitatelja, 24. veljače 2003.) zaključujem da niti gospođu, kao ni mene, ne muče definicije tehnike i tehnologije, nego nešto mnogo važnije od toga.</p>
<p> Što gospođu muči, rado bih pročitao u Vjesniku. Što mene muči već sam djelomično napisao, a pisat ću i dalje »uporno«, ali ne »isključivo«. Sada ću samo kratko ponoviti. Na mene je gospođa mislila kada je spomenula jednog »tehničara« (među trojicom), koji zove u pomoć tehnologa-lingvista.</p>
<p> Ali ja to ne činim - ne zovem u pomoć nekoga koga nema. Ja zovem u pomoć moje prijatelje, moje kolege i cijeli narod kojemu pripadam (zato i pišem u novinama, a ne u stručnom časopisu) da svi zajedno zaustavimo pljačku vlastitih tehnoloških nacionalnih vrijednosti (prije svega naših obrazovanih i talentiranih kćeri i sinova, unučica i unuka) kakvu Hrvatska u povijesti još nije pretrpjela.</p>
<p> To se u drugim državama čini dobrom državnom politikom tehnološkog razvoja, dobrom tehnološkom politikom, koje u nas nema niti u zamecima. Tehnika s time ima veze tek toliko koliko nam može pomoći da pljačku zaustavimo, a to je zanemarivo.</p>
<p>ZVONIMIR RADIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Domino efekt: Kutle, »Diona«, Pevec, »Univerzal«... </p>
<p>Privatizacijskom alkemijom tvrtka »Diona«, u vlasništvu Miroslava Kutle, upropastila je bjelovarski »Univerzal« i njegove 94 prodavaonice, dvije robne kuće i šest skladišta.</p>
<p>Sada je, kao da su zaboravljne sve posljedice pretvorbe i privatizacije, Općinski sud u Bjelovaru donio odluku o prodaji »Dionina« samoposluživanja na Šetalištu dr. Ivše Lebovića i objekata u Gundulićevoj i Gajevoj ulici. Ovih dana ponovno čitamo izvješća sa suđenja Miroslavu Kutli, koji kaže da posjeduje samo obiteljsku kuću i ništa drugo. A 176 Kutlinih poduzeća - i dalje je ovijeno službenom tajnom.</p>
<p>Javnost mora znati da će zaposlenici »Dione« dobiti otkaze. Pitamo: Kako je tvrtka »Pevec« mogla ući i poslovati u objektima koji su već (bili) predmetom ovrhe. Robna kuća na Radićevu trgu, koja je izgorjela u požaru - u kojoj je poslovala tvrtka Pevec, nosi svoju tajnu.</p>
<p> Nezakonitu imovinu treba oduzeti, a ne oporezivati. Miroslav Kutle je na temelju robne kuće koja je izgorjela i zgrade i dvora koji se nalazi preko puta benzinske postaje Ine, na Radićevu trgu, nekadašnje vlasništvo RO »Tehnika« Bjelovar, podigao hipotekarne kredite 1997. i 1998. godine kod Varaždinske banke d.d. dva puta po 1.500.000 DEM, što je ukupno 3.000.000 DEM. Iako je ta cjelokupne imovina bila procijenjena na 1.250.00 kuna. </p>
<p>Tko su bili procjenitelji? U robnoj kući koja je izgorjela, prije nego što je Pevec uselio, bile su poslovale dvije tvrtke, koje su po ovrhovoditeljevu nalogu morale napustiti objekt. Robna kuća na Radićevom trgu stajala je napuštena dvije godine, dok se ne riješi imovinsko pravni status - koji do danas nije riješen. Ministarstvo zaštite i prostornog uređenja naredilo je vlasniku Zdravku Pevecu - da mora iseliti iz bivšeg pogona RO Tehnike (cca 400 četvornih metara), što je on učinio prije dva tjedna. Bespravna nadogradnja će biti srušena. Gubitnik je i ovrhovoditeljica Varaždinska banka d.d.. jer ne može naplatiti kredite, tj. pokriti imovinom, koja ne postoji, ili ništa ne vrijedi. Varaždinska banka d.d. najvjerojatnije zatvara svoje poslovanje, otpušta stotinjak svojih zaposlenih, a ostatak imovine pripasti će Zagrebačkoj banci. Ovrhovoditeljica navodi da »Dionini« krediti nisu namjenski utrošeni. U izgorjelom objektu - Inspekcija zaštite na radu nije odradila svoj posao kako treba. Pitamo: Tko će vratiti brojne kredite tajkuna Miroslava Kutle, koji je novac pospremio u strane banke. Financijska policija je ukinuta, a njeni predmeti završili su u smeću. Na zgarištu izgorjele robne kuće članovi Županijskog stožera, na čelu sa županom Damirom Bajsom, kazali su: »Bjelovarčanima ne prijeti ekološki incident«. Sve ostalo i dalje će ići sve po starom. Sada će se, napokon, otkriti i neke tajne Pevecove poslovne uspješnosti. </p>
<p>BRANKO STOJKOVIĆ predsjednik Udruge građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava, Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Treba li država sportašima dijeliti stanove i kafiće?</p>
<p>Na javljanje me ponukala vijest o novčanom nagrađivanju Kostelićevih i ostalih ljudi u ekipi, kao i prijedlog da se zakonski regulira visina novčanih nagrada koje se dodjeljuju vrhunskim sportašima.</p>
<p>Ovaj prijedlog na prvi pogle djeluje pametno i opravdano, jer bi na taj način visina nagrade prestala biti posljedica trenutačne inspiracije onih koji o njoj odlučuju, isključili bi se politički momenti ili oni osobne prirode. Međutim, iako bi formalna strana ovog pitanja bila zadovoljena, ako pokušamo sagledati suštinu stvari, čini mi se da je novčano nagrađivanje vrhunskih sportaša potpuni promašaj. Jer novčana nagrada niti treba njima, uglavnom dobro stojećim građanima ili čak bogatašima za naše prilike, a niti država treba na taj način poklanjati novac koji je u krajnjoj liniji uzela u obliku poreza od običnih građana i koja sigurno može biti usmjeren nekome kome je potrebniji.</p>
<p>Nemam saznanja o tome kako to rješavaju bogatije i sređenije države od Hrvatske, ali mi se i apsurdnom i komičnom čini sljedeća situacija: Velika Britanija npr. nagrađuje milijardera Davida Backhama, ili da Andre Agassi, bogataš u svjetskim mjerilima, dobiva poklon od svoje države.</p>
<p>Ako ostavimo sport i prebacimo se na neko drugo područje, možemo li zamisliti da Sjedinjene Američke Države novčano nagrade, recimo Stevena Spielberga, za njegov doprinos svjetskoj filmskoj industriji.</p>
<p>Šalu na stranu. Budući da država do svojih prihoda uglavnom dolazi prikupljajući poreze od svih kategorija stanovništva pa i onih slabijeg imovinskog stanja, dolazimo do apsurda da oduzima onima koji nemaju dovoljno da bi dala onima kojima to ionako ne treba.</p>
<p>Izgleda da je ovakav način nagrađivanja još jedan od ostataka iz vremena komunizma, kada su u sportu kao i na tržištu vladali sasvim drugačiji uvjeti i kada je bilo sasvim normalno da se sportašima daju stanovi i kafići, umjesto da im se omoguće sponzorski ugovori.</p>
<p>Meni se čini da bi dodjela državnog odlikovanja našim vrhunskim sportašima za njihove uspjehe bila dostojna nagrada.</p>
<p> Beatlesima se njihova država, kada su bili na vrhuncu karijere, dostojno odužila titulama, pa su pred svoja prezimena mogli napisati »sir«. Njima je to bila velika čast.</p>
<p>SANJA ZOVKO Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nezakonitosti u GUP-u lakše prolaze »u paketu«</p>
<p>U Vjesniku od 26. veljače 2003. godine objavljen je tekst »Ostaje legalizacija nezakonito ubačenih članaka GUP-a«.</p>
<p>Iz teksta nedvosmisleno proizlazi da je na sjednici Poglavarstva od 5. rujna, na prijedlog tadašnje voditeljice GUP-a, te na traženje tadašnjeg gradonačelnika, Poglavarstvo »u paketu prihvatilo sve primjedbe na GUP«. Tako to rade izabranici naših stranaka na svim razinama, jer se »u paketu«, od drveća ne vidi šuma. Tko će se zamarati s detaljima iz javne rasprave. Tako je »u paketu« najlakše legalizirati sve nezakonitosti i progurati osobne interese, a provedena javna rasprava i mišljenje građana i birača služi samo za dekoraciju.</p>
<p> Bio sam zgrožen kada sam vidio tko je tražio da se sve to usvoji »u paketu«. Kada bi se tako postupalo u privatnom poduzeću, bio bi to siguran put u propast. I stručna skupina, koja je imenovana da »razbistri« stvari, očito želi da se nepodopštine njihovih kolega pometu »pod tepih«. Ima još takvih »bisera« u gradu Zagrebu, gdje se troše sredstva građana iz proračuna, bez ikakva nadzora građana u potrebne radove i prioritete, koje predlažu »stručne službe«, prema samo njima znanim kriterijima i interesima. Jasno, pokriveni su odlukama Skupštine i Poglavarstva koje sve usvaja »u paketu«. Poražavajuće je što netko, pa i u stručnoj skupini, smije napisati: »Raspisujući novu javnu raspravu grad bi formalno zadovoljio zakon, no to bi značilo novu proceduru donošenja GUP-a i izazivanje prave uzbune kod građanstva (kod kojih građana? i kakve uzbune?). Predlaže se da se prihvati činjenica da je zakon (ne bitno) narušen (znači li to da nije rađeno po zakonu?) i to krivnjom Grada«. </p>
<p>Pa zar je moguće da članovi tzv. stručne skupine utvrđuju da je zakon narušen (ne bitno) i da je za to kriv Grad. Pa tko je taj Grad? Kolika se sredstva troše samo za plaće »stručnih ljudi« koji trebaju raditi za interese građana u tom Gradu? Zar po Statutu Grada ne postoje odgovorne osobe koje predstavljaju (ili su predstavljale) taj Grad, koji je narušio zakon. </p>
<p>I to je primjer da postoje dva mjerila za nepoštivanje zakona. Za nas obične smrtnike i one druge. Podržavam prijedlog za raspisivanje nove javne rasprave o prijedlogu GUP-a Zagreba. Čemu žurba, osim ako se ne želi i dalje, nešto »u paketu« pokriveno prijedlogom stručne skupine »provući« kroz GUP? </p>
<p>ŽELIMIR MANENICA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Poginuo petnaestogodišnji biciklist</p>
<p>ĐAKOVO, 1. ožujka</p>
<p> - Petnaestogodišnji Marko Klaić smrtno je stradao u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 12,30 sati na državnoj cesti Osijek - Đakovo u blizini izlaza iz mjesta Široko Polje. Do nesreće je došlo kada se D.B. (48) iz Đakova, upravljajući osobnim automobilom marke »hyundai« registracijskih oznaka DJ 699-U kretao iz smjera Osijeka prema Đakovu. Dolaskom do raskrižja državne ceste sa prilaznom cestom D.B. je započeo sa pretjecanjem bicikliste, međutim, petnaestogodišnji Klaić, koji je vozio bicikl u tom je trenutku započeo skretati lijevo. Vozač automobila nije ga uspio izbjeći, a nakon snažnoga udarca bicikl je odletio u desni odvodni kanal, dok je mladić pao na kolnik. Zadobio je teške tjelesne ozljede od kojih je preminuo na licu mjesta. </p>
<p>Vozač automobila D.B. zadobio je lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izgubio nadzor nad vozilom i poginuo</p>
<p>NAŠICE, 1. ožujka</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, a jedna je ozlijeđena u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 21,40 sati u Ulici Petrovac u mjestu Feričanci. </p>
<p>Kako je priopćila policija, do nesreće je došlo kada je Hrvoje Hrčka (27) iz Našica, upravljajući osobnim vozilom »zastava 101« registracijskih oznaka NA 534-AJ, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom koje je sa ceste sletilo u odvodni kanal, te se zaustavilo udarivši u betonski mostić ispred kućnog broja 2. </p>
<p>Od siline udara i zadobivenih višestrukih teških ozljeda Hrvoje Hrčka na mjestu je preminuo, dok je njegov suputnik Goran G. (29) zadobio lakše tjelesne ozljede pa mu je liječnička pomoć pružena u našičkoj Općoj bolnici. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici postaje prometne policije PU osječko-baranjske. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Traktorom prešao preko noge devetogodišnje djevojčice</p>
<p>VIROVITICA, 1. ožujka</p>
<p> - Devetogodišnja djevojčica teško je ozlijeđena u prometnoj nezgodi koja se dogodila u petak oko 17 sati u mjestu Orešac, nedaleko Virovitice. </p>
<p>Nju je traktorom udario i prešao joj preko lijeve noge, te ju odbacio u putni jarak Vlado L. (35). </p>
<p>On je bez vozačke dozvole i pod utjecajem alkohola vozio tehnički nepregledani i neosigurani traktor, te u jednom trenutku izgubio kontrolu nad vozilom i udario djevojčicu.</p>
<p>Djevojčici je u virovitičkoj bolnici pružena liječnička pomoć, nakon čega je puštena kući, a protiv vozača policija će podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nezgode i prekršajnu prijavu zbog kršenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osiguranju. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prijeteći oružjem opljačkao mjenjačnicu</p>
<p>VARAŽDIN, 1. ožujka</p>
<p> - Nepoznati je počinitelj u subotu ujutro opljačkao mjenjačnicu »Auto - Mak« u Ulici Ankice Opolski u Varaždinu i odnio 3300 eura. Razbojnik je službeniku zaprijetio oružjem i od njega zatražio novac, a zatim je, navodno, pobjegao automobilom. Policajci tragaju za počiniteljem. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Do kraja lipnja bit će raspisan natječaj za trećeg GSM operatera</p>
<p>»Računica države je jasna. Uvođenjem novih operatera, bilo na polju mobilne ili fiksne telefonije, namjeravaju se privući značajna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, a rezultat tih ulaganja trebalo bi biti novo zapošljavanje, osobito mladih i visokoobrazovanih stručnjaka«, kaže Roland Žuvanić, ministar pomorstva, prometa i veza</p>
<p>Hrvatska ima više od 55 mobitela na 100 stanovnika, a do kraja lipnja ove godine država će raspisati natječaj za ulazak trećeg mobilnog operatera na domaće tržište. Tko su zainteresirani konkurenti postojećim GSM operaterima, HTmobileu i VIPnetu, zasad je teško reći iako su se u kuloarima više puta spominjali HEP, Odašiljači i veze, nakon odvajanja od HRT-a, te više stranih tvrtki. </p>
<p>Što se tiče dolaska trećeg GSM operatera u Hrvatsku, više puta se moglo čuti, u prvom redu iz redova postojećih GSM operatera, da na domaćem telekomunikacijskom tržištu nema mjesta za trećeg operatera. Primjerice, nakon pojave trećeg GSM operatera u Sloveniji (Western Wireless) i pored niza gotovo besplatnih usluga, broj tamošnjih novih vlasnika mobitela nije se osjetnije povećao.</p>
<p>Međutim, u Vijeću za telekomunikacije, nezavisnom državnom regulatoru na domaćem telekomunikacijskom tržištu, drže da ima mjesta za više operatera u mobilnim mrežama. Pritom imaju jak argument u rukama. Naime, tamo gdje postoje tri GSM operatera, penetracija korisnika se penje i do 80 posto. Uz to, pokazalo se da je nakon dolaska trećeg GSM igrača broj korisnika u nekim zemljama, u kratkom roku, povećan za dodatnih 15 posto.</p>
<p> Računica države je jasna. Uvođenjem novih operatera, bilo na polju mobilne ili fiksne telefonije, namjeravaju se privući značajna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, a rezultat tih ulaganja trebalo bi biti novo zapošljavanje, osobito mladih i visokoobrazovanih stručnjaka, kaže Roland Žuvanić, ministar pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>Osim toga, natječaj koji Vlada namjerava raspisati bit će kombiniran. On neće biti samo za GSM, već i za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS). To znači da se novi operater koji se javi za treću GSM mrežu, odmah dobiti i koncesiju za uvođenje treće generacije mobilne telefonije u Hrvatsku. </p>
<p>Drugim riječima, jasno je da nitko ne želi tehnološki zaostati u mobilnoj industriji koja je za deset godina osvojila svijet. No, problem bi mogao biti u tome što je država od prijašnje četiri UMTS licencije odustala, odnosno raspisat će natječaj za dvije UMTS licencije. No, kako VIPnet i HTmobile ozbiljno računaju na UMTS licenciju, ostaje otvoreno pitanje što će država ponuditi, odnosno prodati trećem GSM operateru?</p>
<p>Primjerice, Španjolska, koja trenutačno ima tri GSM operatera, kao i Mađarska, Češka, Poljska, Rumunjska i Estonija, namjerava izdati dvije nove koncesije za 1800 MHz, kako bi smanjila cijene usluga, koje su u prosjeku 19 posto skuplje nego u EU-u.</p>
<p>No, nema sumnje da bi dolazak trećeg mobilnog operatera na domaće tržište smanjio cijene usluga za korisnike, no najvjerojatnije ne i zaradu za samog operatera. Kako pokazuje statistika, u tranzicijskim zemljama propao je svaki treći operater, a u razvijenim svaki četvrti mobilni operater. No, na domaćem mobilnom tržištu, uvijek su moguća iznenađenja. </p>
<p>Primjerice, broj poslanih SMS poruka, najčešće korištene usluge nakon razgovora na mobitel, u Hrvatskoj je više nego dvostruko veći nego u razvijenim zemljama. Naime, prosječni korisnik mobitela u Hrvatskoj pošalje mjesečno 70 SMS poruka, dok taj broj u zemljama EU iznosi manje od 30 poruka.</p>
<p>Domaći korisnici mobilne telefonije u ovoj godini mogu očekivati veliki broj novih usluga (GPRS i MMS) te paletu mobilnih uređaja za treću generaciju mobilne telefonije koja bi u EU-u trebala zaživjeti do kraja godine. Naime, kako se moglo vidjeti na nedavno održanom 3GSM svjetskom kongresu u Cannesu, čitava industrija i proizvođači opreme, još uvijek, rade na operabilnosti 3G mreža. U Hrvatskoj je objavljena i cijena za UMTS koncesiju od 132 milijuna kuna, za koju se može čuti da je na gornjoj granici prihvatljivog, jer se očekivala cijena do 100 milijuna kuna. No, bilo bi dobro da se objavi i natječaj u ovoj godini za UMTS budući da je to već ranije učinilo 14 zemalja EU-a, a sad se na isto spremaju i druge europske zemlje. Primjerice, Japan nakon što je prvi u svijetu pokrenuo UMTS, sad se sprema pokrenuti 4G mreže.</p>
<p> Hrvatska je i pred velikim zaokretom u fiksnoj telefoniji jer su od ove godine prestala isključiva prava Hrvatskog telekoma na pružanje telekomunikacijskih usluga u fiksnoj mreži, pa se očekuje da se za koncesiju jave zainteresirana trgovačka društva. </p>
<p> Međutim, zahtjev za drugog fiksnog operatera mora sadržavati i preuzetu obvezu ulaganja u iznosu od najmanje 50 milijuna eura u telekomunikacijsku infrastrukturu i to u razdoblju od četiri godine od dana dodjele koncesije. Time bi se, unatoč najavljenoj cijeni za tu koncesiju od 40 milijuna kuna, što je među najskupljim u svijetu, otvorila mogućnost stvarne liberalizacije domaćeg telekomunikacijskog tržišta. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dizanje turističke ponude brijunskog otočja i priobalja na razinu od pet zvjezdica</p>
<p>»Osnivanje zajedničkog državno-županijskog poduzeća najbolji je način korištenja državnog vlasništva i početkom travnja, a u svakom slučaju do Uskrsa, osnovat ćemo zajedničku tvrtku«, kaže Jakovčić</p>
<p>PULA, 1. ožujka</p>
<p> - »Projekt 'Brijunska rivijera', koji predviđa dizanje turističke ponude brijunskog otočja i priobalnog pojasa na razinu od pet zvjezdica, te da tako postane najatraktivnije odredište na Sredozemlju, realizirat će zajednički Vlada RH i Istarska županija osnivanjem poduzeća s većinskim državnim vlasništvom. Odluka o tome donijet će se u narednih mjesec dana, a Županijsko poglavarstvo taj će koncept definirati već 14. ožujka na izvanrednoj sjednici na Brijunima«, rekao je za Vjesnik u subotu istarski župan Ivan Jakovčić, nakon što je u petak u Zagrebu obavio iscrpne razgovore u Ministarstvima obrane i zaštite okoliša, te s premijerom Račanom i predsjednikom Stjepanom Mesićem.</p>
<p> »Osnivanje zajedničkog državno-županijskog poduzeća najbolji je način korištenja državnog vlasništva i početkom travnja, a u svakom slučaju do Uskrsa, osnovat ćemo zajedničku tvrtku. Istodobno s ministricom obrane Željkom Antunović razgovarao sam i postigao dogovor da se napušteni vojni objekti na tom području uključe u projekt 'Brijunska rivijera' kao najatraktivniji turistički punktovi u dogledno vrijeme«, rekao je Jakovčić. Isto tako, rekao nam je da će se najveća vojarna na Jadranu »Muzil«, na istoimenom poluotoku pulskoga zaljeva, uključit u te nakane kroz partnerstvo MORH-a i Istarske županije. Takvim partnerstvom osiguravamo gospodarsku i razvojnu stabilnost, a krajnji ishod je socijalna sigurnost, odnosno uvećano zapošljavanje koje smo postavili kao strateški cilj.</p>
<p>Jakovčić nas je također izvijestio da je u istim razgovorima otklonio sve dileme o budućoj tvornici teretnih zrakoplova u pulskoj zračnoj luci. Riječ je o partnerstvu s izraelskom avioindustrijom koja namjerava u Istri podići najsuvremenije pogone za pretvaranje putničkih u teretne zrakoplove. Uz projekt »Brijunska rivijera«, ovakva čista tehnologija ide pod ruku i osigurava najbržu zaposlenost brojnih stručnjaka, pojasnio je Jakovčić. »To nisu nikakve ratne igre kao što nas lokalni mediji optužuju, prenoseći tvrdnje zavidne opozicije da sam dogovorio s Izraelcima gradnju tvornice oružja na istarskom aerodromu, već je to dodatni snažni impuls gospodarskom rastu Istarske županije«.</p>
<p>Na naše pitanje vezano za dileme oko partnerstva s BINA-Istrom u nastavku gradnje zapadnog kraka istarskog cestovnog ipsilona, Jakovčić nam je rekao kako je nedavno postignut dogovor o koordinaciji istarskog sudjelovanja u tom projektu teškom 220 milijuna eura između dioničkog društva Istarska autocesta i Istarske razvojne agencije. U tom partnerstvu, Istarska razvojna agencija koordinirat će uključenje istarskih obrtnika i poduzetnika u tim poslovima, uključivši i nabavu suvremene mehanizacije. </p>
<p>Kako je krajem ovoga tjedna kao svojevrsna senzacija objavljeno da iz akumulacije Butoniga, koja je uz ulaganje desetak milijuna dolara trebala turističkoj Istri osigurati dovoljno pitke vode, nije moguće osigurati barem za sada kvalitetnu vodu, Jakovčić je kazao kako je riječ o najkompleksnijem ekološko-financijskom projektu koji će i ubuduće imati problema, ali da se njime definitivno razrješava vodoopskrba Istre. »Prošloga ljeta kada smo tu 'tvornicu vode', koja predstavlja cijeli mali grad izuzetne tehnološke opremljenosti, pustili u rad ministar Čačić i ja, potekla je prema potrošačima pitka voda. Nadam se da će njemački izvođač 'Thyssen Krupp Technologies' otkloniti stotinjak uočenih manjkavosti na postrojenjima i da ćemo ovoga ljeta imati dovoljno pitke vode. U protivnom odgovarat će članovi Nadzornog odbora vodoopskrbnog sustava Butoniga i direktori 13 istarskih vodovoda«, objašnjava Jakovčić. Naspram takve Jakovčićeve tvrdnje, valja podsjetiti da je direktor pulskog »Vodovoda« Marino Folo na susretu Delbianca i Jakovčića upozorio kako pulski lokalni izvori nemaju ljeti dovoljnu izdašnost i da je Pula prepuštena na milost i nemilost akumulaciji Butoniga, iz koje je prošloga ljeta potekla obojena i nepitka voda! Konačno, Jakovčić nas je izvijestio da će u nedjelju Istarska županija i grad Labin potpisati pismo namjere o realizaciji projekta »Podzemni grad Labin«, jedinstven u Europi, koji predviđa multimedijalne sadržaje u napuštenom ugljenokopu u Labinu. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Promjena vlasništva trgovina, restorani u najam</p>
<p>ČAKOVEC, 1. ožujka</p>
<p> - Zasigurno najaktualnija tema u međimurskom kraju je predstojeći preustroj u dvjema poznatim čakovečkim tvrtkama, »Trgocentru« d.d., najvećoj trgovinskoj firmi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te u »Unionu« d.d., poduzeću koje je do sada bilo nositelj ugostiteljstva u međimurskom kraju. </p>
<p>Iz »Trgocentra« nismo mogli dobiti služenu informaciju, ali smo iz pouzdanog i dobro obaviještenog izvora doznali da će od 1. travnja 49 prodavaonica i robnih kuća vlasnički preuzeti »Čakovečki mlinovi« d.d. Prema nepotvrđenoj informaciji, na taj će način »Trgocentar« namiriti dio dugovanja spram »Čakovečkih mlinova«, a djelomično i svježim kapitalom financijski ojačati svoju poziciju. Prema dobivenoj obavijesti, u Čakovcu će »Trgocentar« zadržati samo »Megapark« i specijalizirane prodavaonice, a ostat će mu i veći broj prodavaonica širom Međimurja. Do pred godinu dana, »Trgocentar« je imao blizu tisuću zaposlenika. </p>
<p>Kako se doznaje, »Čakovečki mlinovi« preuzet će 49 prodajnih objekata, među kojima i robne kuće u većim međimurskim mjestima, ali svega 200 zaposlenika. Zbog toga se očekuje da će nakon preustroja u »Trgocentru« biti značajan višak djelatnika. U ugostiteljskoj tvrtki »Union« d.d. odlukom Nadzornog odbora dat će se, prvenstveno sadašnjim zaposlenicima, u najam riblji restoran u Čakovcu, pizzerija »Pipo«, Gradska kavana, Gradska slastičarnica i restoran na autobusnom kolodvoru, kao i restoran »Turist« (Gabrec) u Čakovcu, te riblji restoran u Prelogu. »Union« će dalje upravljati samo hotelom »Park« u Čakovcu. Kako je rekao direktor tvrtke, Vinko Ujlaki, zaposlenici koji će preuzeti lokale bit će obvezni zadržati sadašnje djelatnike. Eventualni višak zaposlenika bit će zbrinut. Na takav korak u »Unionu« su se odlučili zbog toga što poslovni rezultati nisu bili zadovoljavajući, te se smanjivao temeljni kapital društva. Zanimljivo je pri tome da »Union« nije obnovio izgorjelu čuvenu »Međimursku hižu« u Balogovcu nedaleko Čakovca, iako je osiguravateljsko društvo isplatilo odštetu.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Na pomolu dogovor SDP-a i HSS-a </p>
<p>Ako se pokaže da je u petak stvarno postignut džentlmenski dogovor, onda bi idući tjedan 75 posto spornih pitanja moglo biti razriješeno, kaže Trconić. Sljedeći će se tjedan dogovarati i konkretna imena novih članova Upravnog i Nadzornog odbora te predsjednika Fonda, najavljuje Arlović</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - Sastanak vodstava SDP-a i HSS-a, koji je u petak navečer potrajao više od šest sati, svoj će nastavak imati već idućeg tjedna, najranije u srijedu, i to zato što, kako je Vjesniku u subotu rekao potpredsjednik i glasnogovornik HSS-a Luka Trconić, »ništa još definitivno nismo dogovorili«. No, po svemu što se nakon sastanka čulo s obje strane, čini se da su HSS i SDP shvatili da je krajnje vrijeme za ozbiljne razgovore i konkretan dogovor o nastavku suradnje.</p>
<p>Bilo je iluzorno i očekivati da će Ivica Račan i Zlatko Tomčić te njihovi najbliži suradnici »preko noći« raščistiti brojne, najblaže rečeno, nesporazume koji već dulje opterećuju odnose između dvaju najjačih koalicijskih partnera, a koji su do usijanja dovedeni u povodu prodaje Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež. </p>
<p>Taj je slučaj zatresao i Račanovu vladu i koaliciju, jer su se na prodaji hvarskih hotela najžešće dosad sudarila potpuno različita stajališta o modelu privatizacije strateških partnera. Da o dogovoru o privatizaciji i preustroju Hrvatskog fonda za privatizaciju najviše ovisi daljnja suradnja, priznaju čelnici obiju stranaka. </p>
<p>Prema riječima potpredsjednika SDP-a Mate Arlovića, sljedeći će se tjedan dogovarati i konkretna imena novih članova Upravnog i Nadzornog odbora te predsjednika Fonda. Čelnici SDP-a već su prije desetak dana tvrdili da SDP nema ništa protiv imenovanja nekog haesesovca na čelo Upravnog odbora umjesto razriješenog Slavka Linića. No, iako je predsjedavanje Upravnim odborom realno najmoćnija funkcija u sustavu, HSS-u je, čini se, više stalo da dobije funkciju predsjednika Fonda, koju kao v.d. obnaša Krešimir Starčević. HSS bi na toj poziciji najradije imao nekog člana svog Stručnog vijeća koji je radio na njihovu modelu privatizacije i preustroja Fonda. </p>
<p>Za rješavanje nesuglasica u vezi s privatizacijom nužno je i donošenje novih zakona o privatizaciji i HFP-u, koji bi postao fond za upravljanje državnom imovinom. Ti su zakoni, doznajemo u SDP-u, već gotovo pripremljeni za prvu fazu rasprave među koalicijskim partnerima.</p>
<p>No, privatizacija nije jedino sporno pitanje među partnerima. »Bitno se razilazimo i u gledanju na izmjene Zakona o radu, a pogotovo na novi izborni zakon«, kaže Trconić. Prema izvorima iz SDP-a, stranke su se u petak dogovorile da postojeći prijedlog izmjena ZOR-a bude predložak koji će se mijenjati između prvog i drugog čitanja u Saboru, a u međuvremenu će se donijeti i neki drugi zakoni važni za zaštitu prava radnika. Arlović u tom sklopu najavljuje izmjene zakona o sudovima koje će omogućiti osnivanje stalnih i ad hoc sudskih vijeća za radne sporove, te novu zakonsku regulaciju naplate potraživanja u slučaju stečajeva i insolventnosti.</p>
<p>I Arlović potvrđuje da stanke nemaju zajednički stav o novom izbornom zakonu, ali vjeruje da će se on usuglasiti idućih dana. »Ako nam to ne uspije, trebamo utvrditi za koje izmjene postojećeg zakona postoji suglasnost«, kaže Arlović. </p>
<p>»Nesumnjivo postoji obostrano dobra volja za usuglašavanje stavova, ali za to treba dosta strpljenja. HSS je htio da se već na ovom sastanku definira minimum ključnih stvari koje jako mute međustranačke vode. Čini se, međutim, da smo mi bili koncepcijski određeniji, možda i zato što smo inicirali sastanak. Čini mi se stoga korektnim da se i SDP-u dade vremena da odgovori na ponuđeno. Usuglasimo li se o tome na idućem sastanku, za koji su predviđena i neka kadrovska pitanja vezana uz novi ustroj HFP-a, ne bi trebalo biti razloga za prekid suradnje«, smatra Trconić. </p>
<p>»Nisam pesimist. Ako se pokaže da je u petak stvarno postignut džentlmenski dogovor, onda bi idući tjedan 75 posto spornih pitanja moglo biti razriješeno«, kaže, ali i dodaje: »Nemamo iluzija da se, praktički na kraju mandata, može Bog zna što napraviti. Ipak, može se, bude li razuma kod svih nas, pripremiti hrvatsko društvo za sve nužne iskorake u gospodarstvu, pravosuđu, medijima....«. </p>
<p>Ocjenjujući na kraju sastanak »prilično uspješnim«, Trconić naglašava da su i SDP i HSS, ali i drugi u koaliciji, »preuzeli veliku odgovornost 2000. godine«. »Moramo se stoga odgovorno i ponašati, čak i ako uvidimo da više ne možemo zajedno. jer, i u slučaju razlaza, treba iznaći način koji će biti najbezbolniji za opće interese«, zaključuje Trconić. </p>
<p>U HSS-u još doznajemo da su se glavni partneri dogovorili o svojevrsnom »paktu o nenapadanju«. A to znači da će ubuduće izbjegavati međusobna sukobljavanja i prozivanja putem medija. Kako nam je rekao jedan HSS-ov dužnosnik, »uspijemo li u tome, ova koalicija možda i može izdržati do kraja mandata. Jedino, ako netko ne drži figu u džepu, a toga je dosad bilo«.</p>
<p>Bez obzira na čitav niz neriješenih pitanja, i u SDP-u optimistički gledaju na nastavak suradnje s HSS-om. Taj optimizam neki sudionici sastanka, u neslužbenom razgovoru, temelje prije svega na uvjerenju da je razriješena dilema glede nužnosti nastavka privatizacije, iako dodaju da se to dogodilo i pod pritiskom izvana, vezanim za priključenje Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p>U SDP-u također vjeruju da će upravo bruxelleske ocjene Hrvatske aplikacije za članstvo u EU biti jedan od najvažnijih elemenata za odluku o datumu izbora. Naime, ako konačna odluka Bruxellesa bude najavljena tek za kraj ove ili početak sljedeće godine, u SDP-u smatraju da će to biti dovoljan razlog za odustajanje od izbora u jesen. A prijevremeni izbori u proljeće ili ljeto gotovo se više i ne spominju.</p>
<p>Ivka Bačić i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Đapić: Točno je, načelno podržavamo SDP-ov izborni zakon</p>
<p>NOVSKA, 1. ožujka</p>
<p> - »HSP načelno podupire SDP-ov izborni zakon, jer smo i mi takav zakon predložili 1999. Ono što nam smeta u ovom prijedlogu jest dvostruko pravo glasa nacionalnih manjina te nemogućnost glasanja tzv. dijaspore. No, tu predlažemo kompromis da se hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj omogući dopisno glasovanje«, rekao je u subotu predsjednik HSP-a Anto Đapić na konferenciji za tisak, održanoj u stanci sjednice Glavnoga stana HSP-a. </p>
<p>Đapić je istakao da je u Hrvatskoj iznimno složena politička i gospodarska situacija te da ova druga zemlji prijeti socijalnim nemirima. »Stoga smatramo«, rekao je Đapić, »da se izlaz nalazi u novim parlamentarnim izborima, jer ova vlada nije kompetentna za rješavanje unutarnjih i vanjskopolitičkih problema. Zato bi ona svoju legitimaciju morala potražiti na parlamentarnim izborima, a do tada ne bi smjela ići u daljnju privatizaciju i rasprodaju gospodarstva, davanje koncesija za pitku vodu, a morala bi odustati i od ugovora s DružAdrijom te od privatizacije Ine odnosno Hepa. Taj posao trebale bi obaviti nekompromitirane osobe«. </p>
<p>Novinare je Đapić upoznao i sa stajalištima Glavnoga stana HSP-a u vezi s izmjenom Zakona o radu, naglasivši: »Rasprava o Zakonu o radu u Hrvatskom saboru imat će smisla i opravdanja samo i jedino ako se postigne dogovor socijalnih partnera na načelima solidarnosti, pravednosti i dostojanstva hrvatskih radnika«.</p>
<p>Kad je riječ o iračkoj krizi, HSP je na sjednici održanoj u Novskoj zaključio da »rat protiv Iraka nije naš rat niti je rat protiv međunarodnog terorizma te da potpora američkom napadu na Irak povlači i suodgovornost Hrvatske za razaranje Iraka i civilnih žrtava, kao i da se prihvaćanjem vilniuske deklaracije Hrvatska svrstala na stranu SAD-a, a protiv zemalja o kojima u najvećoj mjeri ovisi njezino priključenje Europskoj uniji«. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pašalić: Pobijedit ćemo na sljedećim izborima</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - »Krojačima izbornog zakona poručujemo: naš cilj više nije proći izborni prag. Upravo zbog jadne i bijedne strukture hrvatskih političkih stranaka, zbog kukavičluka opozicije, zbog oportunizma i trgovine vrijednostima na kojima je nastala hrvatska država, naš cilj je pobijediti na sljedećim izborima«, rekao je, uz gromoglasno odobravanje nazočnih, Ivić Pašalić, predsjednik Hrvatskog bloka (HB), na osnivačkoj skupštini Zajednice branitelja Hrvatskog bloka u subotu u Novinarskom domu. Pašalić je pozvao branitelje da se priključe Hrvatskom bloku, obećavši da će im njegova stranka pružiti prigodu da aktivno sudjeluju u političkom životu i razvoju Hrvatske, što im je, prema njegovim riječima, aktualna vlast onemogućila umirovljujući prije vremena velik broj branitelja. »U Hrvatskom bloku imate prijatelja u politici koji neće s vama trgovati i koji vas neće prodati«, poručio je Pašalić braniteljima, dodavši da je svaka stranka koja prihvati diktat iz Haaga unaprijed kapitulirala. </p>
<p>Prema njegovim riječima, dvije su temeljne težnje Haaškog suda: dokazati da je Hrvatska počinila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, te da je hrvatska država stvorena na etničkom čišćenju. »Ne može se presuditi bilo kome od čelnih ljudi Domovinskog rata a da to istodobno ne bude i presuda hrvatskom narodu«, rekao je Pašalić, optuživši aktualnu vlast da je prihvatila politiku revizije Domovinskog rata kako bi dobila međunarodni legitimitet. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kosor: U Lici se ne može normalno živjeti</p>
<p>GOSPIĆ, 1. ožujka</p>
<p> - U Gospiću je upriličen dvodnevni susret predstavnika Mladeži HDZ-a na nacionalnoj razini, na kojem je razmatrana sadašnja gospodarsko-politička situacija u zemlji, s osvrtom na položaj mladih u društvu.</p>
<p> Predsjednica Mladeži HDZ-a Margita Kosec, na tiskovnoj konferenciji održanoj u subotu kazala je da aktualna vlast nije učinila ništa kako bi se položaj mladih u društvu poboljšao, već svojim odlukama stvara pretpostavke za legalitet poroka, između ostalog, droge, prostitucije i homoseksualnih brakova.</p>
<p> Potpredsjednica HDZ-a Jadranka Kosor u ime središnjice HDZ-a kazala je da u zadnjih desetak godina na područjima od posebne državne skrbi, u što spadaju i velika područja Like, nije moguće normalno živjeti, jer je nezaposlenost iznimno velika i kreće se od 50 do 80 posto.</p>
<p> Predsjednik županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije, dr. Darko Milinović kritički se osvrnuo na odnos aktuelne političke vlasti i medija prema Gospiću i Lici kazavši da se Domovinski rat i hrvatski branitelji učestalo sotoniziraju i kriminaliziranju.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mate Granić: Hrvatskom upravlja MMF </p>
<p>SPLIT, 1. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Demokratskog centra (DC) Mate Granić ustvrdio je u subotu da Hrvatskom upravlja Međunarodni monetarni fond (MMF), a da je »hrvatskoj Vladi ostala samo uloga da bude dežurni vatrogasac za štrajkove i sitnije probleme u državi«.</p>
<p> »Vlada je ponovno omogućila MMF-u da zbog 100 milijuna dolara zagospodari Hrvatskom i po njezinim direktivama privatizirat će se INA, otpustiti iz HV-a 5000 vojnika i tako dalje«, ustvrdio je Granić na konferenciji za novinare.</p>
<p> Ocijenio je kako Vlada nema jasnu gospodarsku viziju i da se zato događaju privatizacijske afere kao što su Sunčani Hvar ili Željezara, a pritom svi ostaju na svojim dužnostima.</p>
<p> »DC traži da se u cijelosti zaustavi privatizacija, i za to smo u Saboru dobili potporu jer smatramo da problem privatizacije treba završiti nova Vlada koja će imati kredibilitet za razliku od ove«, rekao je Granić.</p>
<p> Dodao je kako je DC protiv Prijedloga zakona o radu jer bi njegovu promjenu platili samo radnici.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Supek opet izabran za predsjednika Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu </p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - Akademik Ivan Supek ponovno je izabran za predsjednika Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu na skupštini te udruge održanoj u subotu u Zagrebu, na kojoj se čulo više oštrih kritika hrvatskim vlastima glede stanja demokracije i odnosa prema iračkoj krizi..</p>
<p> Akademik Dušan Bilandžić podnio je ostavku na mjesto dosadašnjeg predsjednika uz objašnjenje da nije uspio ispuniti preuzete obveze. U proteklom mandatu akademik Supek bio je počasni predsjednik Udruge. </p>
<p> Stanje u svijetu je dramatično, jer neoliberalizam nastoji stvoriti novi svjetski poredak kako bi se domogao slobodnih tržišta, kazao je Supek. Zato pokreće nove ratove, jučer protiv Afganistana, sutra protiv Iraka, dodao je i zamjerio hrvatskoj vlasti da je potpisivanjem Vilniuskog dokumenta pogazila povelju UN-a koji definira pravedan rat.</p>
<p> Zagrebački protesti protiv Vilniuske povelje spasili su čast Hrvatske, ocijenio je Supek i zaključio kako Pokret za demokraciju mora više podržati sve udruge nevladina sektora. Mir i demokracija su najveće vrijednosti kojima moramo težiti, kazao je. Više je puta rečeno kako je nakon posljednje smjene vlasti u Hrvatskoj udruga pasivizirana i financijski gušena.</p>
<p> Ivan Supek (1915.) bio je omiljeni student jednog od najvećih fizičara 20. stoljeća, Woerena Heinseberga. Godine 1933. bio je član ZAVNOH-a za obrazovanje, a 1944. prvi javno upozorio na mogućnost nuklearne katastrofe u svijetu, nekoliko tjedana prije nego su bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki. Pokretač je Instituta Ruđer Bošković koji danas proizvodi oko 40 posto znanosti u Hrvatskoj i pokretač Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, koji su posjetili brojni vodeći znanstvenici svijeta. Odupro se Aleksandu Rankoviću u koji je Saveznu komisiju za nuklearnu energiju nastojao iskoristiti u vojne svrhe. Bio je rektor zagrebački od 1969. a smijenjen je sastankom u Karađorđevu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Neće nove učionice za romsku djecu</p>
<p>ČAKOVEC, 1. ožujka</p>
<p> - Unatoč protivljenju međimurskog župana Branka Levačića i načelnika općine Mala Subotica Josipa Šegovića više od stotinu mještana naselja Držimurec-Strelec jednoglasno je odlučilo, na zboru održanom u subotu poslije podne, da se protive dogradnji zgrade područne škole za romsku djecu. Mještani tog naselja predlažu da se nova škola za romske učenike gradi u središtu općine i sjedištu Osnovne škole u Maloj Subotici ili pak u romskom naselju Piškorovcu. U Područnoj školi Držimurec-Strelec nastavu pohađa 157 učenika, od kojih su 30 djeca Hrvata, a preostalih 127 su romske nacionalnosti. </p>
<p>Velika većina nazočnih na zboru mještana prosvjedovala je na svaki pokušaj objašnjenja što ovakav program može donijeti. Rijetki su bili glasovi kao primjerice općinskog vijećnika Dragutina Domjanića, koji je rekao da nije dobro sve odbijati, jer se time ne rješava problem romske djece, »s kojom ćemo kao i s njihovim roditeljima živjeti zajedno«. Dodao je da nije dobro odbijati ovakvu investiciju u korist vlastite štete. Međimurski župan Branko Levačić, čijim suradnicima nije data mogućnost da govore, u razgovoru s novinarima skup je ocijenio nedemokratičnim. To se naročito odnosi na izjavu voditelja zbora građana koji je rekao da će se poduzeti sve mjere kako bi se spriječila dogradnja školske zgrade u Držimurec-Strelecu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tomčić: Nisam razgovarao sa Sanaderom</p>
<p>Čelnici SDP-a i HSS-a, Ivica Račan i Zlatko Tomčić, kratko su se oko dva sata ujutro, nakon gotovo sedam sati razgovora izaslanstava dviju stranaka, obratili novinarima, izražavajući optimizam u nastavak suradnje.</p>
<p> »Nakon ovih razgovora dvije su stranke na dobrom putu da u kratkom roku u potpunosti riješe pitanje privatizacije i time demantiraju sve one koji misle da je privatizacija u Hrvatskoj zaustavljena«, rekao je Tomčić. Ocijenio je da se privatizacija dosad odvijala po jednom modelu koji nije jamčio »transparentnost i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ali i jedni i drugi smo spremni otkloniti te nedostatke«, naglasio je lider HSS-a. </p>
<p>I Ivica Račan je izrazio uvjerenje u »brzo otklanjanje tih nedostataka«, posebno napominjući da će se dvije stranke »ubuduće češće sastajati kako bi prevladale međusobne razlike i kako bi koalicijska vlast bolje funkcionirala«. Račan je komentirao i različite prijedloge izbornih zakona SDP-a i HSS-a te nagađanja da će SDP dobiti većinu u Saboru za svoj prijedlog zahvaljujući glasovima HDZ-a. </p>
<p>»Ne znam odakle takve špekulacije. SDP je najavio svoj izborni zakon, a hoće li koalicija izaći s jedinstvenim prijedlogom, to ćemo tek vidjeti. Do daljnjega ostajem optimist«, zaključio je Račan. </p>
<p>Prema Tomčićevim riječima, partneri su dosad »možda propustili preciznije se dogovoriti o funkcioniranju koalicije. Taj grijeh pokušavamo sad u hodu otkloniti, što nije lako, jer ima i nesuglasica. Ali, odgovornost nam nalaže da ih riješimo«.</p>
<p>Tomčić je ujedno opovrgnuo medijska nagađanja o svom sastanku s predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom, na kojem je navodno HSS ponudio koaliciju najjačoj oporbenoj stranci. »Nikakvih razgovora između mene i Sanadera nije bilo, niti sam razgovarao o bilo kakvoj suradnji HSS-a i HDZ-a«, izjavio je Tomčić. </p>
<p>U subotu nam je glavni tajnik HSS-a Stanko Grčić rekao da su u stranci »neugodno iznenađeni takvim pisanjem Vjesnika«. »To je potpuna izmišljotina i nečija podvala«, ustvrdio je Grčić.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U eksploziji uništen »mercedes« Nine Pavića</p>
<p>Žrtava nije bilo, a od siline eksplozije popucala su stakla na prozorima nekoliko obližnjih kuća. Policija sumnja da je eksplozivna naprava aktivirana iz daljine</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - Pod automobilom Ninoslava Pavića, predsjednika uprave i suvlasnika Europapress holdinga d.o.o., u subotu ujutro oko 4,05 sati eksplodirala je podmetnuta eksplozivna naprava, priopćila je u subotu zagrebačka policija. U trenutku eksplozije, u kojoj nitko nije ozlijeđen, terensko vozilo »mercedes ML«, registarskih pločica ZG 4454 - S, nalazilo se parkirano ispred Pavićeve kuće u Ulici Davor kod broja 6. Vozilo (vrijedno oko 400.000 kuna) od eksplozije se zapalilo i gotovo je potpuno uništeno, a popucala su i stakla na prozorima nekoliko obližnjih kuća.</p>
<p>Kako je u subotu novinarima priopćila glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja, eksplozivna naprava je postavljena pod prednji dio vozila, a nepoznati počinitelj ju je najvjerojatnije aktivirao daljinskim upravljačem. </p>
<p>Saraja je, odgovarajući na novinarski upit, kazala da je policija razgovarala s Pavićem te da im je on rekao kako nije zaprimio nikakve prijetnje, a nije zatražio ni policijsku zaštitu.</p>
<p>Na mjesto događaja zajedno su izašle ekipa za očevid PU zagrebačke, ekipa Protueksplozijskog odjela uprave, te stručnjaci iz Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a Petar Vučetić.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tko je podmetnuo eksploziv pod Pavićev automobil</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - U subotu ujutro eksplodirala je eksplozivna naprava koja je podmetnuta pod automobil Ninoslava Pavića, predsjednika Uprave i suvlasnika Europapress holdina. Policija pretpostavlja da je eksplozija u kojoj je automobil potpuno izgorio aktivirana iz daljine ali je zasad odbila izići s bilo kakvim drugim pojedinostima. </p>
<p>Postavljanje eksplozivne naprave pod automobil Ninoslava Pavića u subotu ujutro, Hrvatsko novinarsko društvo ocijenilo je kao teroristički čin usmjeren ne samo protiv poslovno uspješnog izdavača, nego i protiv slobode javnih glasila i slobode javne riječi. </p>
<p>Potpisnik priopćenja Predsjednik HND-a Dragutin Lucić Luce ističe da je to bila »poruka klasičnog kriminalnog podzemlja da je organizirano krenulo putem zločina protiv ne samo poslovno uspješna izdavača nego i protiv onoga što on ovom prilikom predstavlja - ugroženu slobodu javnih glasila i time slobodu javne riječi bez koje nema ni demokracije ni opće ljudske slobode, a ni obične civilizacijske sigurnosti«. </p>
<p>HND također izražava nadu da će nakon takva čina hrvatska vlast »konačno poduzeti nešto više od rutinske najave kriminalističke obrade«, jer su se fizički napadi i drugi pritisci na pripadnike novinarske struke počeli u našem društvu smatrati pomalo normalnom sastavnicom novinarske profesije. Društvo je također osudilo stav vlasti koja uglavnom ne sankcionira počinitelje takvih napada, a izražava se bojazan da će zbog takva stava tih napada će biti sve više te da to predstavlja početak likvidacije svake slobodne riječi i opće ljudske slobode. </p>
<p> Uprava WAZ-a, njemačkog suvlasnika zagrebačke novinske izdavačke kuće Europapress holdinga (EPH), ocijenila je da je podmetanje eksploziva pod automobil predsjednika Uprave EPH Ninoslava Pavića »zločinački napad na slobodu medija i najvećeg izdavača u Hrvatskoj«. U priopćenju, koje su potpisali predsjednik i direktor WAZ-a Erich Schumann i Bodo Hombach, dodaje se da je »organizirani kriminal očito u ofenzivi protiv hrvatskih nezavisnih novina«.</p>
<p>Iz WAZ-a na kraju poručuju da će učiniti sve da bi zaštitili novine te da isto očekuju i od hrvatskih vlasti.</p>
<p>Njemačka novinska kuće WAZ od 1998. ima 50-postotni udjel u EPH. </p>
<p> U priopćenju »Europapress holdinga«, upućenog u subotu svim medijima, podmetanje bombe pod automobil njihovog direktora Nine Pavića je »teroristički čin i dosad najozbiljniji napad na neovisnot i slobodu medija«.</p>
<p>Uprava EPH-a taj čin smatra kulminacijom prijetnji i napada na njihove novinare zbog pisanja o različitim slučajevima kriminala u Hrvatskoj, a svaki od tih slučajeva bio je i prijavljen Ministarstvu unutarnjih poslova. Do samog Pavića , kako su nam telefonski rekli iz EPH, trenutno nije moguće doći. </p>
<p>M.D. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Stranke pozivaju Vladu na hitnu prevenciju protiv bombaških napada</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - O šokantnom činu postavljanja eksplozivne naprave pod osobni automobil predsjednika Uprave Europapress holdinga Ninoslava Pavića, svoj komentar dali su i predstavnici vodećih hrvatskih političkih stranaka. </p>
<p>Glasnogovornik HSS-a Luka Trconić u vezi s tim je rekao: »Kad sam čuo vijest ostao sam zaprepašten i konsterniran. Čini mi se da je sve to otišlo predaleko i mislim da se odmah mora učiniti nešto radikalno. Bilo kakva zakonska intervencija u ovom bi trenutku bila prespora. Stoga se na stol moraju staviti svi ozbiljni elementi i analize kako bi se vidjelo što možemo i moramo učiniti. Svi odgovorni ljudi u ovoj zemlji moraju se zamisliti, gdje to Hrvatska jest, kuda ide i možemo li doista mirno gledati da je pravna sigurnost građana na ovaj način svedena na ništicu. Sasvim sigurno tu odgovornost na sebe moramo preuzeti. Što se mene osobno tiče, takav stav ću zastupati i u Odboru za pravosuđe i mislim da ćemo jednu izvanrednu sjednicu Odbora za pravosuđe tijekom ovog tjedna posvetiti upravo toj temi da krenemo s inicijativom za efikasnim mjerama suzbijanja ovakva nasilja. Moja je opća poruka da nema čekanja ni minute već da MUP već ovog trenutka mora mobilizirati sve svoje snage da se stvari počnu raščišćavati. Nema oprosta nikome, jer u suprotnom ćemo doći u situaciju da nećemo smjeti ni na ulicu izići!«</p>
<p>Trconić smatra da je teško prosuditi jesu li u pozadini »bombaškog napada« politički ili mafijaški razlozi, ali kaže: »Moguće su sve varijacije - od običnog kriminalnog čina pojedinca do organiziranog kriminala; a motivi mogu biti i politički i mafijaški, za prevlast u ovoj našoj političkoj i gospodarskoj orbiti!«</p>
<p>Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, ovaj je bombaški napad odmah okarakterizirao kao udar na medije. »Ovo je apsolutno nedopustivo u civiliziranom svijetu, da se bilo kome, u bilo kojoj situaciji, postavljaju eksplozivna sredstva. To je apsolutni skandal, koji izravno ugrožava sigurnost građana, a pretpostavljam da je namjera tog čina udar na slobodu tiska!«, rekao je Blažeković. </p>
<p>O drugim mogućim motivima čina Blažeković nije želio špekulirati dok se slučaj ne istraži, istaknuvši da je nedopustivo da se takve stvari događaju u Zagrebu i Hrvatskoj. »Mislim da je nužno da se u takvim situacijama, a ona, nažalost, nije prva, hitno mobiliziraju apsolutno sve snage za otkrivanje počinitelja i uzroka ovog čina i da se radi na prevenciji kako se ovakvi događaji ne bi ponavljali!«, istaknuo je Blažeković. </p>
<p>Gordana Sobol, predsjednica Glavnog odbora SDP-a i ministrica u Vladi, o tome također kaže: »SDP osuđuje svaki takav akt, bez obzira na to je li uperen protiv javnosti poznatih ili nepoznatih osoba. Očekujem da će istražni organi brzo obaviti svoj posao i utvrditi počinitelje i njihove motive!«</p>
<p>Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša je, kada smo ga upitali za komentar podmetanja eksplozivne naprave pod Pavićev automobil, rekao da mu je to prva informacija i dodao da je strašno to što se događa i da se nada da će počinitelji biti uhićeni.</p>
<p>Osude iz HDZ-a i HB-a</p>
<p>Ratko Maček, glasnogovornik HDZ-a, rekao je da je »potpuno nedopustivo da bilo tko stoji iza ovog čina i počinitelj mora završiti u rukama pravde«, naglasivši da HDZ osuđuje svaki napad na medije ili vlasnike tih medija, jer je to zatiranje slobode medija u Hrvatskoj i potpuno je nedopustivo.</p>
<p>»Osuđujemo takve terorističke akte i očekujem da će policija odraditi svoj dio posla«, rekao je Ivić Pašalić, predsjednik HB-a</p>
<p>Sanja Kapetanić, Gordan Pandža, Dada Zečić i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ako Mečelj do četvrtka ne dostavi jamstva, Vlada u Željezaru šalje pravosudna tijela</p>
<p>Iako ugovor o kupoprodaji još nije stupio na snagu, direktor Nasibulla Mukhatdinov želi pokrenuti proizvodnju. Mukhatdinov još nema radnu dozvolu, a uzurpirao je hrvatsku imovinu. Ministar Jurčić poziva sindikate da pritisnu rusku stranu</p>
<p>ZAGREB, 1. ožujka</p>
<p> - Hrvatska vlada mogla bi u četvrtak na redovitoj sjednici donijeti odluku o aktiviranju pravosudnih tijela u slučaju Željezare Sisak. Naime, kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, ako ruski kupac Mečelj ne dostavi bankovna jamstva kakva je zahtijevao ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, Vlada će biti primorana tražiti uporabu hrvatskih pravosudnih tijela da bi se nove vlasnike »istjeralo« iz Željezare. Kao razlozi za to navodi se nestupanje ugovora na snagu, odnosno ugovor nije valjan jer je Vlada tražila izmjene, a one nisu dostavljene do dogovorenog roka, kraja veljače. Iz toga proizlazi da je direktor Nasibulla Mukhatdinov ilegalno u Željezari. Također, kao još jedan od razloga navodi se što Mukhatdinov još nema radnu dozvolu. </p>
<p>Međutim, situacija se dodatno zakomplicirala u četvrtak i petak. Podsjetimo, Vlada je dala Rusima rok do kraja veljače da dostave bankovnu garanciju u iznosu od šest milijuna eura kojom bi se radnicima, u slučaju odustajanja Mečelja od proizvodnje, mogle isplatiti plaće. Tako je u četvrtak ministru dostavljeno jamstvo putem telefaksa, no u tekstu jamstava bile su sporne dvije stvari s kojima se ministar nije složio. Naime, u tekstu jamstava navodi se da ona prestaju vrijediti ako se ugovor o kupnji Željezare djelomično ili potpuno poništi. Druga stavka jamstva s kojom se ministar Jurčić ne slaže jest da se traži arbitraža pri Međunarodnoj trgovačkoj komori u Parizu kao dokaz o neisplati plaća radnicima. </p>
<p>S obzirom na to da zahtjevi Vlade o izmjeni kupoprodajnog ugovora i dostavljanju bankovnih garancija nisu bili ispunjeni do kraja veljače, stečajna koordinatorica Željezare Sisak Blanka Andučić Orešić u petak je poslala odluku kojom zabranjuje daljnji rad direktoru Nasibulli Mukhatdinovu i pokretanje elektropeći u čeličani. Isti dan, u petak ujutro, Mukhstdinov je pozvao pedesetak radnika čeličane i sve medije da dođu navečer na svečano paljenje elektropeći. Međutim, do takva predstavljanja radnih pogona Željezare nije došlo, a radnici i okupljeni mediji nisu mogli ni ući u pogone Željezare. </p>
<p>»Ugovor o kupoprodaji je prihvaćen na nagovor sindikata«, rekao je Vjesniku ministar Jurčić. On smatra da se imovina Željezare eksploatira, a da Mukhatdinov nema ni radnu dozvolu. »U ovoj je situaciji zaobiđen hrvatski pravni sustav«, smatra ministar. </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva u subotu je pozvalo sindikate da pritisnu rusku stranu kako bi ispunila tražene uvjete čime bi ugovor o kupnji sisačke Željezare stupio na snagu. »Vlada želi da prodaja uspije, odnosno da ruski Mečelj izda korektna jamstva za kupnju tvrtke kako bi Željezara što prije počela s radom, a radnicima bile isplaćene plaće za siječanj«, ističu u Ministarstvu. </p>
<p>Koordinacija za opstojnost Željezare Sisak kaže da im je već dosta manipulacija s obje strane, te su predložili da se u utorak sastanu ministar Jurčić i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, Nasibulla Mukhatdinov te čelnici Koordinacije i da se konačno »stave karte na stol«. Predstavnik ruskog Mečelja za Hrvatsku Edin Todorovac rekao je također kako će Rusi, ako Vlada ne odluči pozitivno u četvrtak, odustati od projekta za kupnju sisačke Željezare, a sindikati prijete akcijama.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Posrednik u prodaji željezare: Mečelj pristao izmijeniti bankovno jamstvo </p>
<p>SISAK, 1. ožujka</p>
<p> - Posrednik u prodaji sisačke Željezare ruskom »Mečelju« Edin Todorovac izjavio je u subotu da su vlasnici te ruske tvrtke načelno pristali na izmjene bankovnog jamstva, koje je zatražila Vlada, što bi trebalo omogućiti da Željezara počne raditi. »Riječ o nebitnim izmjenama i u ponedjeljak ili utorak Mečelj će ispuniti i te zahtjeve, tako da Vlada na idućoj sjednici u četvrtak može donijeti odluke kojima će kupoprodajni ugovor stupiti na snagu i Mečelju omogućiti rad u Željezari«, rekao je Todorovac, koji je na poziv Koordinacije za opstojnost Željezare bio na sastanku.</p>
<p> »Ako i nakon što ispuni te zahtjeve bude opstrukcija, Mečelj će se povući iz posla i otići iz Željezare jer ne može dopustiti da netko tako blati njegov ugled«, rekao je Todorovac. </p>
<p> Kazao je da nikome ne bi trebalo biti u interesu da ruši taj projekt jer to nikome ne donosi dobro. »Možda bi netko osobno nešto i dobio ako Mečelj ode, ali bi štetu od toga imala Željezara, njezinih 1700 radnika i hrvatsko društvo«, dodao je Todorovac. Rekao je da Mečelj nije i ne može biti kriv što radnicima Željezare nisu isplaćene plaće za siječanj, kao što je obećala Vlada. »Obvezu isplata plaća za siječanj i veljaču preuzela je Vlada i ona mora to ispuniti«, rekao je Todorovac. »Mečelju nije nužno da bezuvjetno kupi Željezaru Sisak. Vlasnici Mečelja su rekli da ih ne treba Vlada izbacivati iz Željezare Sisak i da će sami otići ako ne mogu raditi«, rekao je Todorovac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vidović: Radnička prava neće biti ispod europskih standarda </p>
<p>VIROVITICA, 1. ožujka</p>
<p> - »Točno je da se izmjenama Zakona o radu smanjuju radnička prava, ali ne ispod najviše razine radničkih prava u europskim zemljama. Cilj je izmjena skratiti vrijeme čekanja na radna mjesta i državi prepustiti da brine o onima koji su višak u poduzećima, a ne time opteretiti gospodarstvo«, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u subotu na okruglom stolu koji je u Virovitici organizirao Gospodarski savjet SDP-a Virovitičko-podravske županije. Objasnio je da sigurnosti radnih mjesta kao u »industrijsko doba« kada su se ljudi zapošljavali u jednom poduzeću i ostajali u njemu cijeli život više nema. »Mnogi danas rade na radnim mjestima koja možda uskoro neće više niti postojati. Svijet se mijenja, a zakon treba biti u službi tih promjena«, zaključio je Vidović. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Budiša: Na izborima želimo biti treća stranka po rezultatima </p>
<p>Mnoge je zarazila pobjednička euforija pa gube političku realnost. Politička nezavisnost HSLS-a je naša najveća vrlina. Neki bi radije pristali da se nuklearni otpad skladišti na Jelačić placu u Zagrebu, nego da priznaju kako je HSLS bio u pravu, rekao je Dražen Budiša </p>
<p>TOPUSKO, 1. ožujka</p>
<p> - »Programom za samosvojnu Hrvatsku HSLS će se predstaviti javnosti s namjerom da na idućim izborima po rezultatu budemo treća stranka u Hrvatskoj, čime će se pomrsiti računi mnogim izbornim inženjerinzima«, kazao je u subotu na sjednici Velikog vijeća u Topuskom predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, dodajući da će time pokazati da je ta stranka nezaobilazna na hrvatskoj političkoj sceni. Budiša je naglasio da će HSLS na izbore izaći samostalno, dodajući »nismo dogovorili nikakve koalicije i nećemo u njima biti ako one neće imati programsku osnovu«. </p>
<p>Budiša je kazao da osim špekulacija s kim će i kako će HSLS na izbore ima i mnogo političke naivnosti. »Mnoge je zarazila pobjednička euforija pa gube političku realnost«, ocijenio je predsjednik HSLS-a, naglašavajući da će sve ovisiti od izbornog rezultata, te od političkog procesa u koaliciji i oporbi. Veliko vijeće je u subotu verificiralo izborni program stranke koji bi javnosti mogao biti predstavljen za petnaestak dana. </p>
<p>U programu za samosvojnu Hrvatsku na temelju rada stranačkih odbora bit će predložena rješenja za stanje u gospodarstvu, pravosuđu, državnoj upravi te u odnosima s Haagom gdje se HSLS i dalje protivi optužnicama temeljenima na širokoj zapovjednoj odgovornosti. Stranka svojim izbornim programom želi dokazati da se HSLS-ov stav o ključnim pitanjima u Hrvatskoj s vremenom nije mijenjao. </p>
<p>Budiša je poručio liberalima da ne nasjedaju na špekulacije po kojima HSLS skreće bilo lijevo bilo desno, naglašavajući da je HSLS ostao samosvojan. »Politička nezavisnost HSLS-a je naša najveća vrlina u odnosu na ukupnost političke scene«, kazao je Budiša, dodavši da je HSLS primao brojne udarce i za vrijeme HDZ-a, a i za vrijeme sadašnje vlasti kada je spriječeno da stranka bude preuzeta.</p>
<p>Kazavši da je HSLS često gubio podršku javnosti jer ona nije razumjela razloge sukoba u stranci, Budiša je kazao da su ti sukobi bili borba da se ne instalira vodstvo u stranci te da ona ostane politički nezavisna. Osvrnuvši se na sporazum o NE Krško, što ga je prije par dana ratificirao slovenski parlament, Budiša je naglasio da je aktualna vlast u vezi s tim povukla niz loših poteza. Podsjetio je da je zbog nuklearke pala Vlada i raskolio vrh HSLS-a. Također je dodao kako je HSLS tražio da se sporazum povuče prije ratifikacije, no Vlada je odlučila suprotno, što se danas tumači kao uspjeh.</p>
<p>»Vlada tumači da je uspjeh što smo ušli u naše vlasništvo, a za to smo platili stotine milijune dolara«, kazao je Budiša, aludirajući na neplaćeni dug Slovenije od oko 350 milijuna dolara za neisporučenu struju iz Krškog. »Neki bi prije pristali da se nuklearni otpad skladišti na Jelačić placu u Zagrebu nego da priznaju kako je HSLS bio u pravu«, rekao je Budiša. Hrvatska je prema njegovu mišljenju time izgubila svoju vjerodostojnost, jer su »kancelarskim zamahom da se u jednom mahu riješe svi problemi sa Slovenijom, napravljeni koraci na štetu Hrvatske«.</p>
<p>Budiša se osvrnuo i na aktualnu iračku krizu, naglasivši da se HSLS zalaže za mirno rješenje. Vladi je zamjerio što se potpisom na vilniuski dokument svrstala na američku stranu. </p>
<p>Što se pak tiče Zakona o radu, predsjednik HSLS-a je kazao da njegova stranka nema obveza ni prema sindikatima ni prema poslodavcima te da neće provoditi politiku interesnih političkih lobija. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030302].
|
