NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030102].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 182662 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Neprobavljiv jelovnik iz prisavske kuhinje</p>
<p>Moglo bi se reći da je u uredničkim glavama na Prisavlju program za doček 2003. godine osmišljavan na proročanski način. Vjerovali su, valjda, da će oni koji Novu dočekuju doma, do tada već biti u carstvu vinskih užitaka. A »veselim« gledateljima sve je i onako zbrda-zdola, pa će im se onda i tako na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i nemaštovito sklepan program u to sasvim dobro uklopiti</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Oni koji vjeruju da će cijela godina biti onakva kako je dočekaju valjda nisu u nju ušli konzumirajući prigodni jelovnik iz prisavske novogodišnje kuhinje. Jer ono što su nam HTV-ovci priredili za silvestarsku noć gotovo da i nije bilo probavljivo. Ekranom su, prema dobroj staroj navadi iz nekih davnih vremena, posljednja četiri sata u 2002. godini defilirali deseci imena iz domaćeg estradnog, teatarskog, televizijskog, ukratko - zabavljačkog miljea. No zabavi, na žalost, nije bilo ni traga.</p>
<p>Prema našoj procjeni, najuspjelije emisije koje su nas putem malih ekrana uvele u novu bile su one koje su išle i tijekom godine. Lokasov Upitnik i humanitarni Bingo za ovu su prigodu poprimile samo malo svečarskoga ruha. I bile posve gledljive.</p>
<p>Za sve što je uslijedilo, moglo bi se reći da je u uredničkim glavama na Prisavlju osmišljavano na proročanski način. Vjerovali su, valjda, da će oni koji Novu dočekuju doma do tada već biti u carstvu vinskih užitaka. A »veselim« gledateljima sve je i onako zbrda-zdola, pa će im se onda i tako na brzinu i nemaštovito sklepan program u to sasvim dobro uklopiti.</p>
<p>Buket kratkotrajnih uradaka u posljednjim satima stare godine uglavnom je bio na tragu svih ranije odgledanih. Red pjesme, red plesa, red štosa. I tako u nedogled. Ili barem u iduću godinu. </p>
<p>Jadne scenografije koje su više podsjećale na malu vatrogasnu zabavu nego na ispraćaj stare i optimističan ulazak u novu godinu još su jednom pokazale da se sve radilo u posljednji trenutak. Iako su optimisti koji su u prošloj godini zasjeli na urednička mjesta Hrvatske televizije, baš poput svih njihovih prethodnika, najavljivali osmišljavanje novogodišnje zabave već od vrućih ljetnih dana.</p>
<p>Ipak, kako bi se prikrila činjenica da ovaj program već desetljećima, unatoč promjenama na vrhu uredničke piramide, rade uvijek isti ljudi, netko se dosjetio da bi se u njemu mogle iskoristiti i aktualne ekonomske prilike. Pa su u najluđoj noći majstori zabave s Prisavlja odlučili pokazati da doista poznaju socijalnu strukturu svojih pretplatnika. Osmislili su tako emisiju »Glamur tu ne stanuje«. Originalna ideja originalnih urednika. Prelijepe domaće šansone iz predgrađa izvođene su u otužnom okružju hladne zimske noći, s rasplesanim beskućnicima u glavnim ulogama. Misli li netko da tužne sudbine ljudi koji život provode u redovima za porciju jela u pučkoj kuhinji mogu doista poslužiti kao kvalitetan predložak za novogodišnju zabavu?</p>
<p>Trodijelna TV igra »Još radimo« bila je jedina prava »novost« u odnosu na dosadašnje dočeke. Mjesto radnje? Lokalni mini market u kojem kupci namjernici mogu dobiti i kakvu okrjepu. Likovi? Usamljeni ljudi koji na staru godinu nemaju kamo, nego baš tamo. Zaplet? Nije ga bilo. Ali je (barem to) priča imala sretan završetak. A najveća sreća gledatelja bila je u tome što je ovaj serijski projekt HTV-a isključivo prigodan. Pa je mučnih i dosadnih trideset minuta odgledano u samo jednoj večeri. Od novogodišnjih programskih noviteta treba izdvojiti i prigodnu epizodu »Krušaka i jabuka« sa Severinom u glavnoj ulozi. Ta je emisija pokazala samo jedno - da loš scenarij može pokopati zabavljačko umijeće i najnadarenijih.</p>
<p>Prostor za novogodišnje uveseljavanje pretplatnika nacionalne televizije dobili su i autori donedavno lokalnoga humorističnog uratka »Po ure torture«. Sadržaj njihove prigodne emisije bio je seciranje nekih stranih televizijskih programa. Kao i uvijek, humor se sveo na neukusno ismijavanje svih različitosti.</p>
<p>U samu 2003. uveli su nas pjevači koji su pod uredničkom palicom Zvonka Varošanca, u dvorcu Brezovica, snimili potpurije svojih hitova prema vlastitu izboru. No, u najsvečanijim trenucima ispraćaja stare i dočeka nove godine, u udarnom prigodnom programu nacionalne televizije, izostala su najjača imena hrvatske estrade. Toliko o zabavno-uredničkim lumenima s Prisavlja koje televizijska kritika uvijek, kažu oni, nepravedno napadana.</p>
<p>A u prvom satu 2003. zabavljao nas je, tko drugi nego, čini se, nazamjenjivi Krunoslav Kićo Slabinac. </p>
<p>Ne dajući prostora drugima, HTV-ovi su ga tvorci zabave ove godine htjeli oduzeti i njemu. Barem u scenariju emisije »Kolko kaplic, tolko let«. No da se starog zabavljačkog vuka poput njega ne može samo tako istisnuti svjesni su svi, pa su mu stvorili ulogu u kojoj pinkpanterovskim forama ipak dolazi na svoje. I u duhu višedesetljetne tradicije hrvatske televizije, i ove godine nam prvi radi društvo u prvim trenucima nastupajućeg ljeta.</p>
<p>Nakon svega viđenog, pitamo se nisu li ipak u pravu oni koji iz godine u godinu ponavljaju da su takve prigodničarske forme novogodišnje zabave odavno zastarjele. Možda je ipak najpametnije da se i toga dana, odnosno večeri, na ekranu vrte uobičajene emisije, uz koji obvezan jači filmski naslov. Oni pak koji u novu žele ući glamurozno, blještavo, sami će se za to bolje pobrinuti. Bez asistencije prisavskih animatora.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Opijum za narod, honorari za izvođače</p>
<p>Teško ćete naći još neku zemlju u kojoj su za doček Nove godine organizirani koncerti najvećih estradnih zvijezda - besplatni za javnost, koje su sponzorski garnirali organizatori, gradovi i županije - no, to je njihov, a ne naš problem. Možda i ne bi bilo loše kada bi naš najveći hedonizam i porok bila pretjerana sklonost masovnim veselicama, masovnim zabavama na tragu onih kada nogometaši donesu medalju ili Janica zlata s Olimpijskih igara. U tuđim uspjesima najbolje je uživati kao da su tvoji</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Prema starom dobrom i praktičnom receptu da se željezo kuje dok je vruće, estradna svita, elita i oni treći, koji su se ušuljali na mala vrata, obavili su sve potrebne pripreme za doček Nove godine još prije negoli je »groznica« zahvatila obične estradne smrtnike. Omogućeni su i nešto veći koncertni honorari od uobičajenih svota eura »po jedinici izvođača«, jer ipak je riječ o Novoj godini. Iako se iz razumljivih razloga cjeloviti podaci i iznosi ne otkrivaju skroz, poslovne strategije domaćih glazbenika otprilike su, i otprije, bile poznate i najčešće su se svodile na poznatu menedžersku strategiju »fiksno da ne bi kikso«.</p>
<p>No, bez obzira na boje estradnih dresova, svi zajedno ipak su najbliži omiljenoj definiciji take the money and run, da bi se diskutabilni diskografski siječanj bez posla proveo što bezbolnije, a možda nešto preostane i za kasnije. Uostalom, riječ je i o financijskom prestižu, iako ćemo se ovdje pozabaviti prestižom druge vrste: glazbenicima koji na kraju odnesu i ovce i novce, honorare i kolajne onih koji su zabavljali pučanstvo na najdemokratskijim dočecima - javnim nastupima na trgovima.</p>
<p>Kao i mnogih ranijih godina, i ovaj je doček Nove godine pokazao neke specifične specijalitete domaće stvarnosti, estradne i društvene. Praktično i nije bilo većeg grada u Hrvatskoj gdje doček nije bio organiziran na glavnim punktovima, trgovima ili ulicama, a potom još prenošen na televizijski ekranima, najčešće u dijelovima. Otprilike na tragu javnih kuhinja, samo s glazbom i zabavom na jelovniku, u novu smo ušli zajedno, stisnuto i ohrabreno. </p>
<p>Netko bi se mogao zapitati: je li situacija stvarno tako kritična da nam je prijeko potreban dodatni ogrjev emocija, ili je riječ o dobrodošlom tuzemnom izumu u kojem se, igrom slučaja, ruše barijere između naroda i omiljenih mu pjevačkih zvijezda. Znamo li da je u podtekstu svake narodne umjetnosti najvažnija upravo negacija podjela na »nas i njih«, čini se da smo - makar i »sponzorski«, u jednoj večeri - doista uspjeli pomiriti socijalnu etiku i profitne zakone popularne kulture.</p>
<p>Sve zajedno demonstrira osjećaj zajedništva i solidarnosti na kojem bi nam mogle pozavidjeti i napredne demokracije. Tamo se obično te večeri okupe zbog vatrometa i pjenušca, ali teško da će im konzumentske porive i dekadentne navike pritom još netko stimulirati besplatnom zabavom. Eventualno, veliki videoekran da se sve bolje vidi, piće ponesete sami i to je otprilike to. Očekivati da će im zasvirati, i to besplatno, neki ekvivalent tuzemnih estradnih divova poput Severine, Prljavog kazališta ili Gibonnija ravno je ritualnom ubojstvu davno ustanovljenih tržišnih i statusnih zakonitosti.</p>
<p>Vjerojatno je riječ o izumu koji besparicu pretvara u pravilo poslovanja: glazbenicima je svejedno tko im plati, a publici je svejedno ako ne plati. Dakako, i u inozemstvu su poznati primjeri svečanih dočeka s renomiranim rock zvijezdama, ali se to radi u kontroliranim uvjetima neke sportske dvorane ili zatvorenog prostora, s uredno plaćenim kartama za ekskluzivnu, a ne masovnu ponudu. </p>
<p>Kod nas je sve okrenuto naopako, ali u ovom su slučaju proizvedene dodatne beneficije za pučanstvo - na tragu vrlo praktične poslovice »opijum za narod, honorar za izvođače« - što samo po sebi svakako treba pozdraviti, jer teško da bi negdje drugdje U2, Shakira ili Ricky Martin nešto otpjevali na ovakav način, makar i na playback.</p>
<p>Zapravo je riječ o svojevrsnom humanitarnom psihološkom efektu; ali dok inače prihode u takvim slučajevima publika sama plati, ovdje se neki nevidljivi sindikat izborio za najveća prava i darove članstvu. Stvarno, teško ćete naći još neku zemlju u kojoj su za doček Nove godine organizirani koncerti najvećih estradnih zvijezda - besplatni za javnost, koje sponzorski garniraju organizatori, gradovi i županije - no, to je njihov, a ne naš problem. I dok se neki zatvore u ekskluzivne prostore, drugi na minus nekoliko Celzija 'odrade' doček u rukavicama i u toj se večeri solidariziraju sa svime, mnogobrojnim ljudstvom, meteorološkim neprilikama, kišom petardi i postanu ultimativni heroji ulice bar jedan dan.</p>
<p>Čini se da smo prvo uvjetovanim, a zatim naučenim i zdušno prihvaćenim refleksom »zbližavanja« naposljetku odlučili na minus pet stupnjeva u najluđim noćima dokazivati da nam ni najgori uvjeti ne mogu pomutiti zabavu i smanjiti volju za opstanak. A možda i ne bi bilo loše kada bi naš najveći hedonizam i porok bila pretjerana sklonost javnim besplatnim veselicama, masovnim zabavama na tragu onih kada nogometaši donesu medalju ili Janica zlata s Olimpijskih igara. U tuđim uspjesima najbolje je uživati kao da su tvoji. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Gdje su uposlenici bili puna tri dana</p>
<p>Kako osim Egipatske zbirke ništa drugo nije odneseno, može se pretpostaviti da je lopov bio vrlo dobro upućen u to što krade i gdje su eksponati</p>
<p>DUBROVNIK, 1. siječnja</p>
<p> - Tek kad je otkrivena krađa Egipatske zbirke iz fundusa arheološkog odjela Dubrovačkih muzeja, šira je javnost doznala da Dubrovnik ima vrlo bogatu arheološku zbirku.</p>
<p>I dalje nepoznati počinitelj je, u razdoblju od 27. do 30. prosinca prošle godine (između 16 i 9 sati) provalio u zgradu Dubrovačkih muzeja u Ulici braće Andrijića. </p>
<p>Provalnik je, navodi policija, prešao četiri metra visok zid i, ušavši na prvi kat, provalio ulazna vrata prostorija koje koriste Dubrovačke ljetne igre. </p>
<p>Kad je ispremetao stvari popeo se na drugi kat te, provalivši i vrata Dubrovačkih muzeja, odnio stotinjak kipova izrađenih od raznih materijala, još nepoznate vrijednosti.</p>
<p>Kako doznajemo iz Dubrovačkih muzeja, od ukupno 196 eksponata ukradeno je 120, među kojima su bile i vrijedne kopije iz 19. stoljeća, kad je Egipat bio vrlo popularan za kolekcionare umjetnina. </p>
<p>S obzirom na to da osim Egipatske zbirke ništa drugo nije odneseno, može se pretpostaviti da je lopov bio vrlo dobro upućen u to što krade i gdje su eksponati.</p>
<p>Zbog krađe Egipatske zbirke Dubrovčani će, rekli su nam iz te ustanove u vlasništvu Grada, ostati bez velike izložbe kojom se, u povodu 30. obljetnice Dubrovačkih muzeja, javnosti htjelo predstaviti bogatstvo arheološkog fundusa. </p>
<p>Činjenica da se tako vrijedna zbirka čuvala u neadekvatnom, derutnom i vlažnom prostoru bivšeg zatvora unutar gradskih zidina, kao i podatak da nitko od uposlenika u te prostorije nije ulazio puna tri dana sigurno će biti povod brojnim pitanjima i kritikama što će zasuti ne samo čelne ljude Dubrovačkih muzeja nego i gradske vlasti. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zbirka nenadoknadiva u našim uvjetima</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Egiptolog i voditelj Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu Igor Uranić izjavio je da »ne zna što je točno ukradeno iz Egipatske zbirke Dubrovačkih muzeja«. Sama zbirka nema veliku novčanu vrijednost, ali je »u našim uvjetima nenadoknadiva, jer se danas do akvizicija teško dolazi«. U 19. i početku 20. stoljeća egipatske se starine još moglo kupovati u Kairu, ali danas to više nije moguće. Staroegipatske umjetnine danas se mogu nabavljati samo na dražbama, za što naši muzeji nemaju novca.</p>
<p>Zbirka ima 194 predmeta, od kojih 10 do 15 posto nisu autentični, naveo je Uranić. Predmeti su uglavnom iz kasnog ptolomejskog razdoblja. Uglavnom je riječ o amuletima, ali ima i nekoliko lijepih brončanih kipića, kazao je Uranić. Zbirka je nastala tijekom 20. stoljeća, a najvažniji su donatori bila braća Amerling. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska ipak ne dobiva novi izborni zakon?</p>
<p>Prijedloge novog izbornog zakona u parlamentarnu su proceduru lani poslali vladajući HSS i oporbeni DC, no i ostale su stranke napravile svoje nacrte zakona / SDP ima u pripremi prijedlog izbornog zakona, no nije vjerojatno da će ta stranka - ako se situacija u Saboru zakomplicira, odnosno ako se koalicijski partneri ne dogovore o zajedničkom prijedlogu izbornog zakona - pustiti u proceduru jedan od svojih prijedloga</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Prema svim najavama, Hrvatski će sabor ovogodišnju sezonu - koja bi trebala započeti 15. siječnja - među ostalim započeti raspravom o novim izbornim pravilima.</p>
<p>Svoje su prijedloge novog izbornog zakona u parlamentarnu proceduru lani poslali vladajući HSS i oporbeni DC, no i ostale su stranke napravile svoje nacrte zakona. SDP ima u pripremi prijedlog izbornog zakona, međutim, kako se neslužbeno doznaje iz krugova bliskih vrhu SDP-a, nije vjerojatno da će ta stranka - ako se situacija u Saboru »zakomplicira« - pustiti u proceduru jedan od svojih prijedloga zakona.</p>
<p>Pod frazom »ako se zakomplicira« podrazumijeva se mogućnost da se koalicijski partneri ne dogovore o zajedničkom prijedlogu izbornog zakona. Naime, petorka će se, kao i Sabor, na počeku ove godine baviti novim izbornim zakonom koji bi trebao biti izglasan godinu dana prije održavanja izbora, kako to propisuje Ustavni zakon o provedbi Ustava. No, mala je vjerojatnost da će se koalicijski partneri dogovoriti o zajedničkom prijedlogu zakona pa bi Sabor mogao raspravljati o dva postojeća prijedloga, te o izmjenama i dopunama postojećeg izbornog zakona.</p>
<p>Upravo izmjene i dopune sadašnjeg zakona SDP planira poslati u saborsku proceduru ako se koalicijski partneri ne dogovore o zajedničkom prijedlogu. Nije tajna da ta stranka namjerava ukinuti posebnu listu za građane s dvojnim državljanstvom, mora osigurati i osam mjesta za predstavnike nacionalnih manjina, što je obvezno prema nedavno donesenom Ustavnom zakonu o manjinama, te namjerava uvesti poluotvorene liste s kojih bi birači birali zastupnike u parlament.</p>
<p>Te izmjene, uz ukidanje dijela zakona koji se odnosi na biranje zastupnika u ukinuti Županijski dom Sabora, su i osnovne stvari koje bi se mijenjale u postojećem zakonu. SDP namjerava utvrditi i odredbe koje bi se odnosile na veću kontrolu izbora i veću ulogu nevladinih udruga.</p>
<p>O novim izbornim pravilima ovisit će i mogućnost prijeizbornog, odnosno poslijeizbornog koaliranja. Najjače stranke, SDP i HDZ, najavljuju da će na izbore same, no, logično, ostavljaju otvorenom mogućnost koaliranja s bliskim strankama svjesne da same, ako i dobiju većinu glasova na izborima, ne mogu sastaviti vladu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Nova tradicija Nove godine</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Eto, i taj se kalendarski fenomen zbio</p>
<p> - 31. prosinca u ponoć postao je 1. siječnja. Ljudi se tom događaju, zbog nečeg iracionalnog silno vesele, pa organizirano čekaju početak 1. siječnja. To je jednako racionalno kao i čekati da 30. lipnja postane 1. srpnja. </p>
<p>Da bi pokazali koliko im je 1. siječnja važan, ljudi prigodno preopterećuju želudac, preglasno pjevaju i pokazuju što se sve s pirotehnikom može učiniti. Ovaj smo put, u čekanju 1. siječnja, dobro prošli. Nema policijskih izvještaja o propucanim lubanjama i samoranjavanju zbog nestručnog rukovanja petardama. Jedan propucani stan u Zagrebu, lažna dojava o postavljenoj bombi na splitskim Prokurativama i prometne nesreće - događaji su koji će puniti crne kronike. Nova je godina dočekana mirnije nego ijedna od posljednjih desetak. Strojničke proslave Božića i Nove godine postale su povijest i slavljenička proizvodnja buke konačno je svedena na prihvatljivu mjeru. </p>
<p>Proslave Božića i Nove godine konačno su stišane. Mirnije je, javljaju agencije, bilo u cijelom svijetu. Čak i u Johannesburgu - gdje se u jednoj četvrti za Novu godinu tradicionalno baca namještaj kroz prozor i s balkona - bilo je mirnije nego prošlih godina - »samo« 46 ozlijeđenih bačenim televizorima i krevetima. Iznimka je meksički Veracruz gdje je u eksploziji pirotehničkih sredstava poginulo 28 ljudi.</p>
<p>I ove su godine mnogi, kako se to već uobičajilo, 1. siječnja dočekali na gradskim trgovima. To prigodno manifestiranje zajedništva ujedno je i najjeftiniji način za dočekivanje Nove godine. Ne mora čovjek potrošiti ni kune, što nije nevažno, a sljedećeg jutra može svima pričati kako se ludo proveo u noći koja se naziva i najluđom. Organizatorima je ove godine dočeke na otvorenom ipak malo pokvarila kiša. </p>
<p>Naravno, za Novu godinu agencije nam jave neobično važne podatke - koliko je ljudi Novu godinu dočekalo na Times Squareu u New Yorku, koliko kod Brandenburških vrata u Berlinu. Jednu je tradiciju prekinula viša sila - zbog građevinskih radova stanovnici Londona Novu godinu nisu mogli dočekati na Trafalgar Squareu nego su se morali preseliti u Millenium Dome. Ruske su vlasti, odlukom o zabrani prodaje alkohola, namjeravale prekinuti tradiciju novogodišnjeg divljanja. Međutim, svugdje u svijetu polako se uspostavlja nova tradicija. Zbog straha od terorizma tisuće su policajaca osiguravale dočekivanje Nove godine.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zid nepovjerenja tvrđi od Berlinskoga</p>
<p>GORDAN PANDŽA </p>
<p>Papina poruka za Svjetski dan mira (koji se svake godine obilježava 1. siječnja), »Pacem in terris - trajna obaveza«, ove se godine referirala na čuvenu encikliku pape Ivana XXIII., nastalu 1963., dvije godine nakon podizanja Berlinskog zida, koja od onih u mnogočemu sličnih vremena do danas nije mnogo u svojoj aktualnosti izgubila. Naime, umjesto od nuklearnog sukoba SAD-a i SSSR-a, svijet danas strahuje od nuklearnog sukoba Indije i Pakistana, SAD-a i Sjeverne Koreje ili Iraka. Osim toga, svijet se danas suočio s terorizmom kao globalnim zlom od kojeg nitko više nije zaštićen, a čije su najveće žrtve civili.</p>
<p>Najtragičnije u svemu je to da su »pasionirani mirotvorci«, poput Ujedinjenih naroda, uredno kasnili ili sasvim zakazivali. Ivan XXIII. je vidio u UN-u vjerodostojno sredstvo za održavanje i jačanje mira u svijetu. Nažalost, primijetio je u svojoj poruci papa Ivan Pavao II., ne samo da se ta proročka vizija Ivana XXIII. nije ostvarila nego se zamjećuje »kako se međunarodna zajednica nerijetko upliće u dužnost poštivanja i primjene ljudskih prava«.</p>
<p>Papa je upozorio da ta dužnost ne dopušta samovoljne izbore koji bi mogli stvoriti oblike diskriminacije i nepravde, rekavši: »Veća svijest o sveopćim ljudskim pravima uvelike bi koristila miru jer bi mu pružila moralnu osnovu zajedničkog priznavanja poretka stvari koji ne ovisi o volji nekog pojedinca ili skupine!«</p>
<p>Pritom je upitao »nije li možda ovo vrijeme u kojem svi moramo surađivati na utemeljenju nove organizacije čitave ljudske obitelji kako bi se zajamčio mir i sklad među narodima i ujedno promicao njihov cjelovit razvoj?« </p>
<p>Ponovo je podsjetio kako ljudi padaju u kušnju da zbog preuzetih, a neispoštovanih međunarodnih obveza, sve manje vjeruju u korisnost dijaloga, pa se naprotiv pouzdaju u korištenje sile kao puta za rješavanje sporova. Posebno je upozorio da neipunjavanje obveza prema narodima u razvoju predstavlja ozbiljno moralno pitanje, jer je patnja prouzročena siromaštvom dramatično porasla zbog gubitka povjerenja. Prisutnost povjerenja u međunarodnim odnosima društvena je glavnica od temeljne vrijednosti, zaključio je Papa u svojoj poruci. Međutim, ovaj zid nepovjerenja koji dijeli razvijene od nerazvijenih očito je teže srušiti od Berlinskoga.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Napad na Saddama slabi euro</p>
<p>U novogodišnjem netom otvorenom paketu Europa je otkrila tamnije strane svoje prošlosti sa sadržajima koji, primijenjeni na onaj drugi dio Europe zvan Balkan i još južnije prema prostorima europskih »novih susjeda«, postaju razlog za rad međunarodnog suda i za opće zgražanje</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>S eurom 18 posto naraslim u odnosu na dolar i s gospodarstvom koje je, eto, unatoč slabašnim rezultatima najjačeg Unijina gospodarstva - Njemačke - još u obećavajućoj zoni porasta, a ne recesije, s proširenjem na vratima i novim tržištem koje će ujedinjavati skoro pola milijarde potrošača, Europa ima sve razloge za zadovoljno ispijanje šampanjca. </p>
<p>Novogodišnji paket Europi u glavnini sadržaja nije Pandorina kutija: zona stabilnosti, mira i prosperiteta ostat će takva, onakva kakvu diktiraju dosadni, suhoparni i »običnom« čovjeku skoro nerazumljivi papiri deklaracija Europske unije. To stoji, naravno, ako ne bude onako kako drugi hoće, odnosno ako zapadna obala Atlantika ne odluči da je desaddamizacija i demokratizacija Iraka (kao treća svjetska rezerva nafte) vrijedna igranja svjetskim mirom i stabilnošću. Ali i prosperitetom, jer »rat nije dobar za ekonomiju«, upozorio je predsjednik Središnje europske banke, što je točno jer ekonomija EU-a neće imati koristi od ratne kampanje protiv Saddama i (»oslobođene«) iračke nafte kao američka.</p>
<p>Wim Duisenberg stoga govori drukčije od američkog mu kolege po funkciji Alana Greenspana. Prosječni i natprosječni Europljani (lideri) stoga su usrdno palili svijeće za mir kako kutija novogodišnjih darova odaslana od SAD-a ne bi postala i Pandorina. </p>
<p>Bolji je slabiji euro u odnosu na dolar negoli rat u daljnjem susjedstvu s nesagledivim posljedicama po sve one koji dolaze u obzir za ulogu kolateralne štete. Ne samo ljudi nego i ekonomije. Ne samo žrtve nego i unesrećeni, izbjeglice. U europskom novogodišnjem paketu ovaj je put mnogo dobrih najava i obećanja, još više provedenih domaćih zadaća nakon što je Europi uspjelo na prava mjesta staviti sve bitne elemente slagalice »velikog praska«.</p>
<p>Potpisi na pristupne sporazume bit će datumska granica u procesu koji neće prestati trenutkom ulaska deset zemalja u Uniju. Ulaznica će, naime, tek nakon pristupa početi ozbiljno »žuljati« vlasnike - nakon preživljavanja za pregovaračkim stolovima i pokušaja da se najčešće bezuspješno izvuče više od ponuđenoga u financijskom paketu, nove članice očekuje golo preživljavanje u uvjetima oživotvorenih 80 tisuća stranica acquisa.</p>
<p>Dvije Europe jesu realnost čak i po pravilima aplikacije acquisa na članice, previše izuzetaka od pravila precizno je i duboko odredilo granicu bogatstva i siromaštva, prerazvijenosti i nerazvijenosti, starog kluba i novog društva. U novogodišnjem netom otvorenom paketu Europa je otkrila tamnije strane svoje prošlosti sa sadržajima koji, primijenjeni na onaj drugi dio Europe zvan Balkan i još južnije prema prostorima europskih »novih susjeda« postaju razlog za rad međunarodnog suda i za opće zgražanje. </p>
<p>Prvi dan ove godine Europa je spoznala kako su i njezini najdemokratskiji lideri, oni koji se hvale da demokracija - kao i idealni engleski travnjak - zahtijeva stoljeća brižnog uzgajanja, prije svega tri desetljeća razmišljali o nečemu što se zove - etničko čišćenje. </p>
<p>Orwellova zlomisao se u praksi Balkana kažnjava optužnicama, a zemlje izolacijom. Opravdano. Zlomisao, ma kako žalosna bila, u dokazanim demokracijama je jednostavno - zlomisao. Srećom, etničko se čišćenje pola milijuna inovjernih podanika iz nemirne Sjeverne Irske nije dogodilo jer je vodstvo bilo dovoljno pametno da shvati kako je politički dijalog jedino efikasno sredstvo rješavanja problema. Problema eufemistički nazvanog »nemirima« ako je pojam »brige« ili »problema« izražen u svjetlu ubojstava, bombaških napada, zlostavljanja onih druge vjere i uvjerenja, policijskog i vojnog nasilja, ograničenja kretanja i obostrane mučne tvrdoglavosti i mržnje. </p>
<p>Da, i stare su istine novootkrivena vijest u europskom novogodišnjem paketu. U ambalaži 2003. našle su se stotine tisuća europskih građana koji nisu rođeni u Europi (ili barem njihovi roditelji nisu), nezadovoljnih, frustriranih, odbacivanih i neintegriranih. Manjina diže automobile u zrak jer je to način izricanja nezadovoljstva; šutljiva većina će radi manjine osjećati posljedice i, suočena s novim valom sumnjičavosti, vraćati se korijenima od kojih je utekla. </p>
<p>U europskom popisu novogodišnjih darova su reforme, političko natezanje, godina bez divljih poziva ultradesničara, makar dok na red ne dođe nova tema za buku i bijes - nastavak ujedinjavanja Starog kontinenta. To što su europski Le Penovi obaju spolova držali euro u rukavicama, nije spriječilo njegov veličanstven uspjeh. Na Europi ostaje hoće li jednako uspješno zauzdati svoje zagovornike nacionalnog ekskluziviteta u trenutku kad bude odlučivala koliko ujedinjenom želi biti. </p>
<p>Europa je u novogodišnjem slavlju priznala svoje slabe točke i obećala ih popraviti. Za to nije nužan jak euro, ali jest jaka volja i saznanje da se i u boljitak mora debelo investirati... iako saveznici s druge strane »velike bare« pokazuju da bi radije ulagali u rat, pa što bude.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zlo je pripadati obitelji patrijarhalne podjele moći </p>
<p>Patrijarhalnost, premda patrijarhalnost ljubavi, iz više razloga ne može biti prihvatljiv recept za današnje obitelji: prevlast jednoga i pokoravanje drugoga nespojivi su s pravom ljubavlju i poštovanjem. U praksi to znači zapostavljanje podređenoga partnera, supruge ali i ženske djece, ignoriranje njihovih potreba. Podređeni član obitelji je u praksi onaj koji se instrumentalizira i »rabi« za zadovoljavanje potreba povlaštenog člana / U školskim udžbenicima, pak, posebice u predmetima koji su usko povezani sa svakodnevicom (»Priroda i društvo«), djeca trebaju ipak prepoznati sebe i svoju životnu stvarnost: ona je, barem za gradsku djecu, prilično različita od tradicionalnih predodžbi o dometima i mogućnostima žena</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDER</p>
<p>Je li zlo pripadati klasičnoj obitelji u Hrvatskoj«, pita sugestivno predsjednik Vijeća za obitelji Splitsko-makarske nadbiskupije vlč. dr. Josip Čorić u svom osvrtu (Vjesnik, Stajališta, 27. prosinca 2002.) na stručnu recenziju udžbenika iz povijesti i društva te hrvatskog jezika za osnovne škole (članak Mirele Lilek, Vjesnik, 16. prosinca 2002.).</p>
<p>Prema napisu Mirele Lilek, recenzenti su zamjerali udžbenicima da učenike »osposobe za patrijarhalan... život...«, jer su žene prikazane »kao sestre, majke, tete, bake, čiji su poslovi vezani uz kuću i obitelj«. Autor kritičkog osvrta u Stajalištima, pak, zamjenjujući pridjev, »ratuje« protiv tvrdnje koje u tekstu nigdje nema.</p>
<p>Autor napisa u Stajalištima nije razjasnio što podrazumijeva pod »klasičnom obitelji«. Europski ustavi pojam obitelji vezuju za zajednicu muškarca i žene zasnovanu na braku i obogaćenu djetetom ili djecom. Ustav Republike Hrvatske u članku 61., prema kojem je »obitelj pod zaštitom države«, nije dao nikakvu definiciju, pa i drugi ustavi ne ulaze izravno u »ustroj« obitelji - osim u onim člancima koji govore o tome da su spolovi jednakopravni i jednakovrijedni.</p>
<p>»Klasična obitelj« mogla bi možda značiti zajednicu muškarca, žene i djeteta, za razliku od »muškarca i muškarca i djeteta« ili »žene i žene i djeteta«. No izjednačavanje heteroseksualnih i homoseksualnih zajednica u hrvatskom je zakonodavstvu uslijedilo tek nedavno. Nije vjerojatno da su recenzenti homoseksualni oblik obiteljskog života uzeli za normu i kritizirali prikaz obiteljskog života u udžbenicima baš iz toga kuta. </p>
<p>Drugi kriterij za obiteljske odnose mogao bi biti odnos između spolova. O pitanju počiva li obiteljski život na jednakosti spolova i na partnerskoj podjeli obiteljskih obveza ili pak na podjeli po pretpostavljenim »prirodnim« ili »od Boga zadanim« funkcijama spolova, razilaze se ne samo urbane i ruralne sredine, gradovi i sela, nego i modernisti i tradicionalisti, modernisti i patrijarhalni mentaliteti (iako je bijeg sa sela, koji je u tijeku ne samo pedeset godina, nego gotovo sto pedeset, stubokom promijenio seoski život i u Hrvatskoj, dok su izbjeglički i prognanički valovi utjecali i na obiteljski život u gradskim središtima i u prigradskim naseljima). </p>
<p>Svim promjenama unatoč, tradicionalizam u obiteljskim odnosima postoji i odražava se kao patrijarhalnost. Ne treba posebno naglasiti da je patrijarhalni obiteljski život uzor obitelji u katolicizmu. </p>
<p>Dokaz? Nedjelja Svete obitelji pruža mnogo potvrda za to. U ne jednoj propovijedi slušala sam da je Sveta obitelj pravi uzor današnjim obiteljima, jer je Josip bio »pravi«, kao glava obitelji i skrbnik, a Marija »prava žena«, kako su se istinski voljeli i vodili sasvim normalan obiteljski život. Ne mogu a ne zapitati se odakle svi ti propovjednici i kolumnisti sve to znaju, jer su biblijski zapisi o nazaretskom životu više no škrti (o daljnjim maštarenjima u kolumni don Živka Kustića u Jutarnjem listu od 29. prosinca 2002.). </p>
<p>Nadahnuće za sva ta maštarenja o obiteljskom životu daje nedjeljno čitanje pisma apostola Pavla Korinćanima: Muškarac je glava ženi - žene se trebaju pokoravati muževima, a muževi ih trebaju voljeti. »Patrijarhalizam ljubavi« zove se taj vid odnosa kakav je apostol Pavao preporučio pripadnicima kršćanskih zajednica.</p>
<p>Pavao je i kao žarki kršćanski misionar ostao vjeran svojoj rabinskoj tradiciji i mentalitetu svoga podrijetla. Pavao je bio čovjek s proturječnostima - njegov odnos prema ženidbi odnosno braku, prema obrezivanju kršćana i održavanju običaja, prema djevičanstvu i u drugim pitanjima kršćanske i židovske prakse svjedoče o tome. Zato njegove preporuke ne valja idealizirati kao normu ponašanja za sva vremena.</p>
<p>Patrijarhalnost, premda patrijarhalnost ljubavi, iz više razloga ne može biti prihvatljiv recept za današnje obitelji: prevlast jednoga i pokoravanje drugoga nespojivi su s pravom ljubavlju i poštovanjem. U praksi to znači zapostavljanje podređenoga partnera, supruge ali i ženske djece, ignoriranje njihovih potreba. Podređeni član obitelji je u praksi onaj koji se instrumentalizira i »rabi« za zadovoljavanje potreba povlaštenog člana.</p>
<p>Pitanje »Je li zlo pripadati klasičnoj obitelji« sugerira odgovor kakav autor, valjda, očekuje: »Ne, naravno, ne«. Tome treba odlučno proturječiti. Jest, zlo je pripadati obitelji koja se zasniva na patrijarhalnoj podjeli moći, utjecaja, uloga i zadataka - jer takva obitelji žrtvuje jednu stranu u korist drugih, uskraćuje ženskoj strani mogućnosti i razvitak.</p>
<p>Pitanje je želi li donekle senzibilan muškarac uistinu podređenu i zapostavljeni suprugu? S obzirom na dužnost autora toga napisa - predsjednika Vijeća za obitelji i docenta na Bogoslovnom fakultetu u Splitu, koji, dakle, odgaja buduće svećenike - neka ipak razmišlja o implikacijama svojih predodžbi o »tradicionalnim« obiteljima. Nisu li te predodžbe više proizvod njegovih subjektivnih želja i premaloga uvida u praksu. </p>
<p>U školskim udžbenicima, pak, posebice u predmetima koji su usko povezani sa svakodnevicom (»Priroda i društvo«), djeca trebaju ipak prepoznati sebe i svoju životnu stvarnost: ona je, barem za gradsku djecu, prilično različita od tradicionalnih predodžbi o dometima i mogućnostima žena.</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja i povjesničarka, publicistica iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Postoji li u Hrvatskoj arapsko-islamski lobi</p>
<p>Televizijske slike gotovo uvijek pokazuju uplakane arapske majke ili pogrebe ubijenih »hamasovaca« s fanatičnom masom koja urla na osvetu. Čak se objavljuju i sekvence s izjavom nekog iz vrhova palestinske terorističke organizacije koji govori o izraelskim okupatorskim zločincima... Tko zapravo vodi hrvatsku vanjsku politiku? Ima li u njoj nekog usko osobnog i stranačkog interesa? Zašto Hina servira samo arapske izvore pri izvješćivanju i ne prikazuje i drugu stranu medalje? Tko »cenzurira« objektivnu istinu događanja na Hrvatskoj televiziji? I koga priupitati za takvu rabotu? </p>
<p>MARIO BAZINA</p>
<p>Svaki smo dan svjedoci brojnih vijesti, članaka i komentara o sukobima na Srednjem istoku, kojima nas obasipaju naši novinari te naše i strane agencije. Tu su također i ostale vijesti iz dijela arapskog svijeta, ovisno u kojoj se državi nešto posebno događa, poput Iraka danas, kao što su to prije bili Iran, Jemen ili Palestinci u kontinuitetu.</p>
<p>U toj silnoj želji da nas »objektivno« informiraju, redakcije svih javnih medija, dakle, i dnevni i tjedni tisak, televizija i radio, služe se - osim ostalim izvorima - i agencijskim izvorima Hine, naše nacionalne agencije za obavješćivanje.</p>
<p>Tako nekako počinje i nastaje čarobni krug novinarskih izvora i izvješća kojima se prosječnog hrvatskog čitatelja obasiplje aktualnim obavijestima s te strane svijeta ove nam kugle zemaljske.</p>
<p>I sve bi to trebalo biti u redu da se crv sumnje ne provlači kroz sve te vijesti i izvješća, jer se iole objektivniji čitatelj ne može oteti dojmu da se obavijesti s tog arapskog dijela svijeta na određeni način filtriraju i pomno odabire način izvještavanja.</p>
<p>Nije baš jasno događa li se to namjerno ili po nekoj inerciji iz davno prošlih vremena, ali su takva izvješća sve uočljivija. Kao da se našem prosječnom čitatelju pere mozak kako bi on mislio arapski, a ne europski! </p>
<p>To je osobito vidljivo u gotovo svakodnevnim vijestima o izraelsko-palestinskim sukobima, koji gotovo redovito počinju s naslovima i rečenicom: Izraelci ubili tri ili pet ili ne znam koliko Arapa, porušili dvije ili dvadeset kuća... </p>
<p>Tek se tu i tamo pri kraju takvih vijesti provuče i rečenica da su ti Palestinci bili naoružani ili da su se htjeli provući ili se i provukli u židovska naselja, ubili nekolicinu židovskih civila, a među njima nerijetko i djecu. </p>
<p>A još se rjeđe navodi da su porušene kuće Arapa-samoubojica, koji su učinili masakr u mirnim dijelovima izraelskih gradova. </p>
<p>Televizijske slike gotovo uvijek pokazuju uplakane arapske majke ili pogrebe ubijenih »hamasovaca« s fanatičnom masom koja urla na osvetu. Čak se objavljuju i sekvence s izjavom nekog iz vrhova palestinske terorističke organizacije koji govori o izraelskim okupatorskim zločincima. </p>
<p>Vijesti počinju obično tako da izvješćuju kako izraelski tenkovi iz čista mira masovno ruše palestinske kuće, a na njihovim ostacima žene izvlače preostale stvari ili odjeću. Nedavno je javljeno kako su Izraelci izrešetali malu djevojčicu koja je išla u školu. </p>
<p>Na Badnjak su svi informacijski izvori objavili udarnu vijest da su se izraelske jedinice samo malo povukle na periferiju Betlehema zbog polnoćke. Tako su samo privremeno prestale s »okupacijom« toga grada i opsadom crkve Rođenja Kristova. Slična je vijest objavljena i prije na isti način, kada su zapravo crkvu okupirali palestinski teroristi i to prvi put u njezinoj novijoj povijesti, a Izraelci tražili njihovu predaju, jer je među njima bilo mnogo poznatih terorista.</p>
<p>Jedan je dnevnik objavio sliku dviju djevojčica čija su lica snimljena iza nekih rešetaka, a potpis pod sliku smišljen je više nego provokativno: one zapravo gledaju članove Komisije Ujedinjenih naroda koji pregledavaju iračka postrojenja i uzaludno tragaju za nepostojećim oružjem masovnog uništavanja. Na slici se ne vidi nitko drugi, nego samo portreti tih dviju djevojčica!</p>
<p>Udarna vijest na drugi dan Božića na Prvom programu HTV-a bila je da su Izraelci ubili devetero Palestinaca. Tek se kasnije utvrdilo da se na Zapadnoj obali odvijao pravi ratni sukob između terorističkih »hamasovaca« i izraelskih snaga koje su imale četiri ranjena vojnika. A nitko ne govori da se Izrael brani na način da otkriva skrovišta potencijalnih »mučenika« koji će u bilo kojem trenutku po nalogu svojih vođa raznijeti i sebe u izraelskom autobusu i ubiti desetke nedužnih civila.</p>
<p>U svim izvješćima poseban status uživa nedodirljivi kult Arafata, naslijeđen još iz vremena Josipa Broza.</p>
<p>Arafat je gotovo svakodnevni gost novinskih stranica i miljenik dnevnih televizijskih emisija. Njegovu rezidenciju u Ramallahu (bolje reći bunkere) »zločesti« Izraelci ruše i opsjedaju i ne daju mu disati, pa su mu čak zabranili dolazak na polnoćku! I sve to u dosluhu s još zločestijim Amerikancima i njihovim predsjednikom Bushom!</p>
<p>Najnovija tajnovita misija po arapskim zemljama našeg ministra vanjskih poslova, koji je inače »poznat« i kao ekspert za razgraničenje morskih i kopnenih međa Hrvatske, nije doživjela nikakav komentar u javnim glasilima i u elektroničkim medijima. Šutnja umjesto komentara, iako se zna da arapske zemlje ništa ne daju bez uzvrata. Valjda će se opet podići zauzvrat neka nova džamija, možda u Osijeku ili Puli, Varaždinu ili Karlovcu, a moglo bi i u Splitu, odmah pokraj zvonika Sv. Duje.</p>
<p>Ipak, vrhunac je reportaža na dvije stranice u Jutarnjem listu od 28. prosinca 2002. o genijalnom libijskom vođi Gadafiju koji je upravo navršio 33 godine vladavine (!) svojom zemljom. A na jednoj od fotografija iz tog se ambijenta dražesno smješka i naš ministar Picula. I to se objavljuje neposredno nakon što je islamski vjerski fanatik ubio tročlanu hrvatsku povratničku obitelj na sam Badnjak u selu kraj Konjica!</p>
<p>Tko zapravo vodi hrvatsku vanjsku politiku? Ima li u njoj nekog usko osobnog i stranačkog interesa? Zašto Hina servira samo arapske izvore pri izvješćivanju i ne prikazuje i drugu stranu medalje? Tko »cenzurira« objektivnu istinu događanja na Hrvatskoj televiziji? I koga priupitati za takvu rabotu? </p>
<p>A možda težište leži u arapsko-islamskom lobiranju, koje u Hrvatsku nije prodrlo ni u vrijeme najveće otomanske moći? Tko zna!?</p>
<p>Autor je književnik i novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Što mladi intelektualci i studenti, prepuni znanja o informatici, misle o većini političara</p>
<p>Naše je društvo pauperizirano, pa je odlazak na studij iz malog mjesta u sveučilišno središte često popraćen velikim odricanjima cijele obitelji. Takav se student obično i tijekom studija u dalekom velegradu susreće s mnogim teškoćama koje usporavaju proces obrazovanja i utječu na kvalitetu znanja. Zamislimo s koliko bi se manje materijalnih teškoća susretala obitelj, školujući svog studenta na »on-line« veleučilištu, koji pritom ne bi napuštao svoju kuću / Mnogi, i najbolje obrazovani, teško nalaze posao... Među njima je dobar broj formalno dostatno obrazovanih koji nemaju znanje potrebno za današnje poslove: ne znaju dobro strane jezike, ne služe se računalima. Zato će teško naći posao u struci, a još manje izvan nje: ostat će teret društvu sve do mizerne mirovine, bavit će se sivom ekonomijom, koju će se tolerirati radi socijalnog mira</p>
<p>U Sjedinjenim je Državama poslovanje putem »mreže« oslobođeno poreza tijekom pet godina, sve od 2000. Mislim da nema nijednog razloga, osim osobne koristi pojedinaca, da ova naša zemlja izbjegne goleme troškove ispitivanja tržišta, marketinga i staromodne ponude, te bez svega toga stavi pred svijet autohtone hrvatske proizvode putem atraktivnih stranica »mreže«, s cijenama bez nameta i trošarina</p>
<p>MARKO TARLE</p>
<p>Posljednjih sam tjedana na elektroničkoj pošti zasut </p>
<p>porukama o elektroničkom obrazovanju. Dok su prije ponude slala američka virtualna učilišta bez pedigrea i prepoznatljivosti, danas su pošiljatelji svjetski poznata sveučilišta, koja na novim virtualnim odjelima nude upis na on-line, dakle, internetske, dodiplomske i postdiplomske studije iz mnogih područja. Smisao takvih ponuda sasvim je jasan. </p>
<p>U razvijenom svijetu trećega civilizacijskog vala kuća je pretvorena u »elektroničku kolibu«: prepuna je informatičkih aparata. Zaboravili smo komuniciranje pismima i razglednicama, ne zanimaju nas više telefonske i faks poruke, ne šaljemo poštom fotografije ni novine. </p>
<p>Danas komuniciramo elektroničkom poštom ne samo pismom, nego glasom i slikom putem web kamere. </p>
<p>Postoji li danas razlog da darovit dječak iz malog gradića na američkom srednjem zapadu prekida boravak u svom rodnom mjestu, možda i kakav zanimljiv posao, radi odlaska na sveučilište udaljeno stotine kilometara, kad na tom istom sveučilištu može studirati, ne mičući se iz svoje sobe u obiteljskoj kući? </p>
<p>Upitam li bilo koga u svojoj okolici zašto se ne bismo i mi toga prihvatili, kazat će mi, kao i mnogi, i to mnogo puta do danas, »nismo mi Amerika, mi ćemo možda tako za pedesetak godina«. No ako moj susjed iz ulice svakodnevno razgovara putem Interneta s majkom i sestrom u okolici Pittsburga, gledajući ih pritom u njihovu američkom domu, recite mi jedan jedini razlog, osim nesposobnosti društveno odgovornih činovnika i njihova straha od nepoznatoga i njima nerazumljivoga, da se i u nas ne uči putem on-line učilišta i sveučilišta. To više što u nas za to postoje specifični i vrlo važni razlozi.</p>
<p>Naše je društvo pauperizirano, pa je odlazak na studij iz malog mjesta u sveučilišno središte često popraćen velikim odricanjima cijele obitelji. Takav se student obično i tijekom studija u dalekom velegradu susreće s mnogim teškoćama koje usporavaju proces obrazovanja i utječu na kvalitetu znanja. </p>
<p>Zamislimo s koliko bi se manje materijalnih teškoća susretala obitelj, školujući svog studenta na on-line veleučilištu, koji pritom ne bi napuštao svoju kuću, ne bi mijenjao svakodnevni životni ritam, potrebe i troškove. </p>
<p>No to nije i najvažniji poticaj za uvođenje elektroničkog obrazovanja u Hrvatskoj. U nas je, realno, skoro četiri stotine tisuća nezaposlenih. </p>
<p>Mnogo ih je u ozbiljnijim godinama, u kojima i dobri stručnjaci teško nalaze posao. Među njima je dobar broj formalno dostatno obrazovanih koji nemaju znanje potrebno za današnje poslove: ne znaju dobro strane jezike, ne služe se računalima. Zato će teško naći posao u struci, a još manje izvan nje: ostat će teret društvu sve do mizerne mirovine, bavit će se sivom ekonomijom, koju će se tolerirati radi socijalnog mira, te će tako nagrizati pretpostavke za stvaranje ozbiljnoga i modernoga društva. Kako im pomoći? Virtualnim on-line školovanjem. </p>
<p>Dajmo im zajam za kupnju kompjutera s knjižicom uputa, omogućimo im jeftin pristup Internetu po kunu-dvije za sat, kao kod Carneta, osnujmo on-line savjetovališta za pomoć i savjete, stvorimo jezgru virtualnog sveučilišta. Nadalje, ovo je doba cjeloživotnog obrazovanja. </p>
<p>Ne znam nijednu struku, osim medicine, koja u nas ima instituciju stalna obrazovanja stručnjaka. Nije li i to potencijalno područje virtualnih učilišta?</p>
<p>Neki mi je dan u ruke došao novi broj časopisa Ruđer, tematskog dvobroja o informatici i računarstvu na Institutu »Ruđer Bošković«. </p>
<p>U časopisu se kaže kako se upravo ovih godina »svjetsku informacijsku paučinu«, world wide web, nadopunjuje sa »svjetskom informacijskom rešetkom«, world grid, koja umrežuje informacije svih područja ljudske djelatnosti znatno djelotvornije: iz razdoblja elektroničke znanosti (e-science) stupamo u doba elektroničkog društva (e-society). </p>
<p>Grade se grozdasta superračunala čije mogućnosti prelaze i naša najsmjelija očekivanja od prije desetak godina. Tko se zanima za ruđerovski »grozd« ili ga želi koristiti, neka otvori web stranicu http://grid.irb.hr.</p>
<p>Najvažnije je pritom da na Institutu »Ruđer Bošković« postoji velika skupina, amalgam mladih i iskusnijih informatičara i elektroničara sposobnih za postavljanje on-line veleučilišta, dok uz njih djeluju stotine vrhunskih istraživača iz gotovo svih područja prirodnih znanosti. </p>
<p>Elektronička ekonomija</p>
<p>Nije li to sjajan preduvjet za virtualni univerzitet? To ujedno može biti stručna jezgra iz koje se može iznjedriti know-how elektroničke ekonomije, elektroničkog poslovanja i elektroničkog tržišta, ostvarenih primjenom elektroničkog novca, dakle, kreditnim karticama. Eksponencijalan je rast svjetskog poslovanja i tržišta putem Interneta, a sutra putem grida. Ima li djelotvornijeg načina od nabave knjige iz Amerike, najnovih tehničkih aparatura iz Japana, karata za kazalište u Londonu, leta preko oceana do Los Angelesa, rezervacije automobila u Australiji i osiguranja hotelskog smještaja u Casablanci, od onog putem Interneta, za časak ili dva? </p>
<p>U SAD-u je poslovanje putem »mreže« oslobođeno poreza tijekom pet godina, sve od 2000. Mislim da nema nijednog razloga, osim osobne koristi pojedinaca, da ova naša zemlja izbjegne goleme troškove ispitivanja tržišta, marketinga i staromodne ponude, te bez svega toga stavi pred svijet autohtone hrvatske proizvode putem atraktivnih stranica »mreže«, s cijenama bez nameta i trošarina. </p>
<p>Informacijski centar »e-gospodarstva« vodio bi, barem u početku, naše web stranice, i tako prevladao tradicionalna bespuća i nemarnosti hrvatskog poslovanja.</p>
<p>Iz informacijskog centra na našem svjetski poznatom znanstvenom institutu mogla bi se razviti jezgra informacijskih stručnjaka za oblikovanje elektroničke državne uprave, već nam znani e-government. </p>
<p>Takav bi kopernikanski obrat u organizaciji uprave, u odnosu prema dosadašnjoj žabokrečini, pokosio same osnove najpogubnije korupcije, one u središnjoj i lokalnoj upravi.</p>
<p>Zamislite da zbroj svih tih elektroničkih projekata prezentiramo Europskoj uniji kao jedan od naših primarnih, i to tekućih razvojnih ciljeva, za koji imamo sve preduvjete? </p>
<p>Zar ne bi to bio dokaz civilizacijske zrelosti Hrvatske, golem korak prema njenu prihvaćanju u punopravno članstvo razvijenih zemalja, dramatičan adut za naš definitivan bijeg pred balkanskim provalijama i formulama pet+jedan-jedan? </p>
<p>No odluka o tome donosi se tamo gdje je društvena moć, na pozornici politike. Zanima li vas što mladi intelektualci i studenti, korisnici modernih tehnologija, misle o većini političara, informacijskim neznalicama, kad svoje roditelje proglašavaju civilizacijskim fosilima s kojima nema smisla ozbiljnije razgovarati. </p>
<p>Hoće li upravo taj detalj presuditi u izlasku mlade generacije na predstojeće izbore, i to u vrijeme općeg uvjerenja da pravoga političkog izbora i nema, da postoje samo loše i od njih lošije opcije? Pritom je starijih, ideološki profiliranih birača sve manje, a mladih, okrenutih projektima budućnosti, koju im politika ne nudi, sve više.</p>
<p>Ne bi li ponavljanje sindroma Crne Gore i Srbije u nas pobudilo vrlo neugodne asocijacije, za koje nije odgovoran narod nego politika; ne bi li to značilo da je narod, barem njegov obrazovaniji dio, prerastao politiku, ali se ne može ili ne zna riješiti današnjih političara.</p>
<p>Kakvi su, zaista, izgledi da informatički način razmišljanja zaživi u sferi naše vlasti? Ne vjerujem da su zamašne. Potkrijepit ću to poznatim mi primjerom.</p>
<p>Prijatelj mi obavlja jednostavan, ali dobro plaćen i društveno prestižan posao. Ovih je dana netko obavijestio njegova gazdu, da se u inozemstvu taj posao radi mnogo uspješnije uz informatizaciju poslovanja. </p>
<p>Moj je prijatelj čovjek ozbiljnije dobi, bez informatičkog obrazovanja, bio zgrožen tim prijedlogom. </p>
<p>Upeo je sve sile dokazujući gazdi da za tu odluku nisu sazreli uvjeti: pomoćno osoblje nije dovoljno obrazovano za prihvaćanje novog sustava, a informatizacija bi poskupila poslovanje Ukratko, promjene ne bi donijele očekivan profit. </p>
<p>Tako je nedovoljno upućena gazdu uspio uvjeriti da promjene, možda i dobre u nekom drugom sustavu, nisu korisne za njega. </p>
<p>Zapravo, projekt nije odgovarao prijateljevim interesima. Zašto bih, uostalom, mijenjao svoj lagodan život i prihvatio nesigurne promjene, zašto bi se znojio učeći nešto novo u čemu ima mnogo boljih od njega. Može gazdi, logično, pasti na pamet da bi njegov posao bolje obavljao neki informatičar, pa ga jednostavno zamijeni s čovjekom takva profila, Zato, ne talasajte. Informatika će se koristiti jednog dana i u tvrtci mojeg prijatelja, ali neka to bude u neko drugo doba, bez štete za njegove probitke. Basta!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni konzultant, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Šačica radnika Čistoće počistila Trg iza trideset tisuća Zagrepčana</p>
<p>Novu 2003. godinu na glavnom je zagrebačkom trgu, Trgu bana Jelačića uz vatromet i bogat novogodišnji program dočekalo oko 30 tisuća građana. Iako je tijekom dana kiša opasno zaprijetila da se najmasovniji doček u Hrvatskoj pretvori u jedan od najneuspješnijih, to se na sreću nije dogodilo. Kiša je prestala padati oko 19 sati a program je kasnio samo nekoliko minuta. </p>
<p>Novogodišnja proslava, koju je organiziralo zagrebačko Gradsko poglavarstvo, započela je oko 17.30 sati izravnim prijenosom opereta »Kneginja čardaša« Emerika Kalmana iz Gradskog kazališta Komedija na videozidu, dok su glazbeni dio programa otvorili Crveni koralji i Baruni. Nakon njih na pozornicu je stigao »Zagrebački blok« koji je okupio poznate zagrebačke pjevače poput Mire Ungara, Zvonka Špišića, Ivice Šerfezija, Zdenke Vučković i mnoge druge. Za dobru atmosferu pobrinula se i Nina Badrić, nakon koje se na opće oduševljenje okupljenih odjevena u odijelo Djeda Mraza pojavila Severina. </p>
<p> Točno u ponoć, uz prve taktove valcera i vatromet, novogodišnju čestitku Zagrepčanima uputila je gradonačelnica Vlasta Pavić. Na upit po čemu će pamtiti staru 2002. godinu, gradonačelnica je uz smijeh rekla: »Pa naravno, po tome što sam postala gradonačelnica«. Inače, članovi Gradskog poglavarstva kao i Gradske skupštine osim na prohladnom Trgu, zabavljali su se i u Gradskoj kavani. </p>
<p> Što se pirotehničkih sredstva tiče, Trg je u utorak bio pravi raj za ljubitelje petardi i drugih »dječjih igračaka«. Ove ih je godine bilo manje no proteklih godina, no ne osjetno. Prema informacijama Policijske uprave zagrebačke, na proslavi na središnjem zagrebačkom trgu nisu zabilježeni nikakvi veći izgredi. </p>
<p>Novogodišnja proslava završila je oko 2.30 sati nastupom Crvene jabuke. Za neke je tada najluđa noć završila, no za djelatnike Čistoće to je bio tek početak. Pohvalno je što je Trg već u rano jutro izgledao kao da se na njemu ništa nije događalo.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U »Papayi« ponestalo pića</p>
<p>Novogodišnji party u Exotic clubu Papaya završio je fijaskom, jer je već u 2 sata ponestalo pića pa su se gosti počeli razilaziti. Inače, za slavlje je rasprodano oko 500 ulaznica čija je cijena do 27. prosinca bila 250 kuna, od 27. do 31. prosinca 300, a na sam dan dočeka 350 kuna. Gosti su uglavnom bili pripadnici mlađe populacije. Za glazbu su bila zadužena dva DJ-a istoga imena - Vedran. Do ponoći su se uglavnom slušali strani aktualni hitovi, te hitovi iz osamdesetih, a nakon ulaska u 2003., domaći hitovi. Na švedskom stolu nalazilo se 12 vrsta jela, između ostaloga odojak, teletina punjena špinatom i sirom, te razne vrste salata. Sve u svemu, do dva sata atmosfera je bila vesela. </p>
<p>A. E.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Novu godinu na otvorenom dočekalo oko 2000 Velikogoričana</p>
<p>U Velikoj Gorici je po drugi put ispred Pučkog otvorenog učilišta organiziran doček Nove godine na otvorenom. Zabavu na kojoj se prema riječima djelatnika 10. policijske postaje okupilo oko dvije tisuće ljudi, organizirala je Turistička zajednica grada Velike Gorice u suradnji s Poglavarstvom. Nastupili su Miroslav Škoro i velikogorička grupa Sjaj, koja je tek poslije ponoći uspjela zasvirati nešto malo rock'n'rolla i druge glazbe koja je bliža mlađoj publici. Do ponoći je, naime, dominirala glazba s narodnjačkim štihom i pjesmama Marka Perkovića Thomsona. No, sudeći po raspoloženju publike, to nikome nije odveć smetalo. </p>
<p>Kako smo doznali iz više izvora (Hitna pomoć, Dobrovoljno vatrogasno društvo, policija), tijekom novogodišnje noći većih problema nije bilo. Zbog neprilagođene brzine dogodila se jedna prometna nesreća u kojoj su lakše stradale dvije osobe. Vatrogasci su imali samo jednu intervenciju i to kad je nakon te nesreće trebalo isprati kolnik. Hitna pomoć je imala više posla, najviše zbog maloljetnika koji su previše popili pa je nekolicina prevezena na Rebro na ispiranje želuca. </p>
<p>Premda su se petardaši i drugi raketaši pobrinuli da ovih dana Velika Gorica neprestano odzvanja pucnjavom i pa se stjecao dojam da je ratno stanje, nisu, srećom, zabilježene ozljede od petardi. No, odbačene petarde i štapini mogu se vidjeti po cijelom gradu. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mesić u Klubu Zagrepčana</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić sa suprugom Milkom nakon ponoći, oko dva sata ujutro navratio je u Klub Zagrepčana. Nakon što je čestitao svima prisutnima, počastio se s tradicionalnim domaćim specijalitetima koje su priredili kuhari Kluba. Na proslavi koja je trajala do ranih jutarnjih sati bilo je oko 50 uzvanika, a za glazbu je bio zadužen sastav »Ex Panonija«. Dio novogodišnje noći u Klubu Zagrepčana provela je i gradonačelnica Vlasta Pavić i njezin zamjenik Stipe Tojčić. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najviše Zaprešićana kod kuće ili u Sloveniji</p>
<p>U Zaprešiću ni ove godine nije organiziran doček Nove godine na otvorenom i to zbog nedostatka odgovarajućega gradskog prostora. Tako je većina Zaprešićana najluđu noć u godini provela uz svoje ukućane i prijatelje, velik broj njih ovom je prilikom otišao u disco klub Paradiso u Dobovi u Sloveniji, dio je organizirao zabavu u gradskom klubu Kalahari i po brojnim vatrogasnim domovima i restoranima zaprešićkog kraja. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rakete izazvale požare </p>
<p>Iz jednoga je džepa u naguravanju ispala i - bomba, srećom bez posljedica </p>
<p>Prema podacima iz Policijske uprave zagrebačke, mirno. Tijekom osiguranja proslave, policajci su priveli četiri osobe - dvije su privedene »preventivno«, a dvije zbog narušavanja javnog reda i mira. Tako su protiv dvojice hrvatskih državljana (31 i 22 godine) prekršajne prijave podnesene zato što su, »ničim izazvani«, kako se navodi u izvješću PUZ-a, »glavama razbili staklene izloge«, jedan u prolazu Harmica, a drugi na ormariću toaleta na tržnici Dolac. </p>
<p>Ove je godine zabilježeno samo jedno propucavanje obiteljske kuće (prošle godine bilo ih je devet), oštećen je jedan automobil a zabilježena su i četiri oštećenja zbog uporabe pirotehničkih sredstava. Tako je, zbog pirotehničkih sredstava, izbio i požar u jednom stanu. No ozlijeđenih osoba nije bilo.</p>
<p>U Petrovoj 39 nepoznata osoba ispalila je hitac iz vatrenog oružja, a zrno je pogodilo ulazna vrata obiteljske kuće. Na području Susedgrada nepoznata je osoba oko 20.55 sati ispalila pirotehničku napravu, »raketu«, koja se zabila u plastičnu roletu na prozoru stana u vlasništvu T. S. i manje je oštetila. Poslije ponoći još je jedna roleta oštećena na području Medveščaka, također od ispaljene »rakete«. Istovremeno je oštećeno i dvostruko staklo na prozoru, a materijalna šteta iznosi oko 200 kuna.</p>
<p>Zbog doletjele raketice izbio je požar na balkonu koji se potom proširio na unutrašnjost stana u vlasništvu J. P. Materijalna šteta je oko 10.000 kuna, a očevid će se obaviti tijekom srijede, po dolasku vlasnice i korisnika stana. Zbog korištenja pirotehničkih sredstava, oko 23.15 sati oštećen je krov automobila marke »ford escort« u vlasništvu Đ. H.</p>
<p>Vlasnik ugostiteljskog objekta »High Life« u Črnomercu, u kojem se čekala Nova godina, pozvao je oko 23.20 sati policiju zbog problema s jednim gostom. Jednom 18- godišnjaku je, naime, nakon naguravanja s jednim od gostiju, ispala iz jakne ručna bomba. Tijekom intervencije mladić je bombu predao policiji, a u tijeku je policijska obrada.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sljemensko skijalište zatvoreno!</p>
<p>Zbog kiše, koja je padala 31. prosinca, sljemensko skijalište bilo je prvog dana Nove godine zatvoreno. »Jedan dio staze trebamo doraditi. Topovi za umjetni snijeg rade, a ponovno otvaranje Crvenog spusta za građane ovisi o vremenskim uvjetima«, rekao nam je direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak.</p>
<p>U četvrtak, 2. siječnja, Crveni spust bit će otvoren samo za škole skijanja. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>U Londonu izostalo tradicionalno slavlje na Trafalgarskom trgu</p>
<p>LONDON, 1. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Od Edinburhga, preko Glasgowa, pa do Newcastlea i Cardiffa, tisuće ljudi dočekale su Novu godinu na uličnim zabavama diljem Britanije. No, izostalo je tradicionalno novogodišnje slavlje na Trafalgarskom trgu u Londonu, gdje na otkucaj ponoćnog sata oni najhrabriji obično skaču u fontanu. Ove godine bilo je drukčije jer se trg upravo preuređuje u pješačku zonu, pa je nekoliko tisuća slavljenika samoinicijativno preselilo na obližnji prostor pred britanskim parlamentom. Londonski gradski oci, kritizirani zbog izostanka organiziranog slavlja, pokušali su se prvog dana 2003. iskupiti velikom novogodišnjom paradom ulicama Londona. </p>
<p>Najenergičnije od svih Britanaca Novu godinu tradicionalno dočekuju Škoti, naročito građani Edinburgha. Samo u središnjoj edinburškoj ulici Princes Street uspjelo se nagurati njih stotinu tisuća, slaveći na otvorenom, promatrajući spektakularni ponoćni vatromet i slušajući glazbene nastupe grupe Culture Club i nove pjevačke zvijezde zvane Ms Dynamite. </p>
<p>U drugom velikom škotskom gradu, Glasgowu, Novu je godinu na ulici dočekalo 100.000 ljudi. U Newcastleu je na otvorenom slavilo 40.000 ljudi, gdje je sekunde do ponoći odbrojavao bivši trener engleske nogometne momčadi sir Bobby Robson. U glavnom gradu Walesa, Cardiffu, 35.000 ljudi ignoriralo je kišu i hladnoću dočekujući 2003.na ulici i promatrajući vatromet. </p>
<p>Novogodišnju radost na Otoku uspjela je donekle pokvariti tek uporna kiša, radi koje je na više od 70 mjesta u Engleskoj i Walesu izdano upozorenje na opasnost od poplava. Prigušenog raspoloženja bio je i britanski premijer Tony Blair, uputivši pesimističnu novogodišnju poruku naciji. Blair je rekao da je svjetska privreda u ozbiljnoj opasnosti, kao i svjetska sigurnost - kojoj prijete globalni terorizam i rat s Irakom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Stotine mrtvih u novogodišnjim prometnim nesrećama </p>
<p>BANGKOK, 1. siječnja</p>
<p> - Tajland je obilježio novogodišnje praznike rekordnim brojem prometnih nesreća u kojima je od subote do srijede poginulo 316 osoba, a 17.837 je ozlijeđeno, objavljeno je u srijedu. Prema podacima koje je prikupilo ministarstvo zdravstva, u 811 privatnih i državnih bolnica, 245 muškaraca i 71 žena stradalo je u prometnim nesrećama otkad su počeli praznici u subotu, što znači da su svakih sat vremena poginule četiri osobe na prometnicama.</p>
<p>Broj žrtava, u koji nisu uključene nesreće u Bangkoku, veći je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine kada je poginulo 289 ljudi, a ozlijeđeno je 17.195. (DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Novogodišnjim bacanjem namještaja ozlijeđeno 46 prolaznika</p>
<p>JOHANNESBURG, 1. siječnja</p>
<p> - Stanovnici Johannesburga, komercijalne prijestolnice Južnoafričke Republike (JAR), proslavili su Novu godinu bacajući krevete, televizore, boce i kamenje kroz prozore, ozlijedivši pritom 46 prolaznika, priopćila je u srijedu policija. Glasnogovornik policije izjavio je da su te aktivnosti ipak ove godine svedene na manju mjeru zbog pojačane nazočnosti policije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Slupao se bježeći pred policijom i »Marsovcima«</p>
<p>MARSEILLE, 1. siječnja</p>
<p> - Jedan francuski vozač izjavio je da je projurio kroz zapreku na cesti kraj Marseillea jer je »vidio Marsovce«, rekao je u utorak glasnogovornik policije.</p>
<p> Taj je četrdesetdvogodišnjak gotovo pregazio nekoliko vatrogasaca koji su postavili prepreku zbog prometne nesreće kamiona s opasnim kemikalijama.</p>
<p> Policija je krenula za njim, a on je bježao do Marseillea i na kraju se razbio pred policijskom postajom.</p>
<p> Lakše ozlijeđen, prevezen je u bolnicu gdje je policajcima rekao: »Upotrijebio sam silu jer sam na autocesti vidio Marsovce.</p>
<p> Budući da je alkotest bio negativan, policija će ga poslati psihijatru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Izabrani najgluplji japanski pljačkaši</p>
<p>TOKYO, 1. siječnja</p>
<p> - Jedan je japanski pljačkaš očito pretjerao s u toj zemlji tradicionalnom uljudnošću i vratio se u supermarket koji je upravo orobio da se ispriča i odmah je uhićen, objavile su u utorak jedne internetske novine. Drugi pljačkaš nije ni dotle došao: na pola posla odustao je od pljačke kad je shvatio da je zaboravio navući masku. Prema mišljenju japanskoga lista Mainichi Shimbun, taj je par loših pljačkaša zaslužio ulazak na popis »Najglupljih japanskih kriminalaca 2002«.</p>
<p> Na popisu su i nesuđeni gangster koji je upao u trgovinu oružja naoružan drvenim mačem i zatražio pištolj, kao i lopov koji je ukrao vreću riže, a nije primijetio rupu. Policija je samo slijedila rižin trag. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Kulturni događaji godine - Kožarićeve izložbe u Parizu i Kasselu te sajam knjiga u Puli</p>
<p>Godinu koja je iza nas, kada je riječ u kulturnoj sceni što je često bila u očištu pozornosti, mnogi će više pamtiti po skandalima koji su je isuviše često potresali. Mnogi će pak reći da se ni po čemu ne izdvaja od drugih ili čak da je bljeđa od njih. Neki će, međutim, tvrditi da se ništa hvale vrijedno nije niti zbilo. Vjesnikova anketa, kojom se bira kulturni događaj godine, ipak pokazuje da je i ova obilovala zbivanjima, ali i da je naše pamćenje krhko pa često zaboravljamo neke vrlo važne stvari koje su za hrvatsku kulturu i te kako značajne. Ipak, mnoštvo ispitanika svojevrsno je jamstvo da su ona najznačajnija kulturna zbivanja spomenuta bar jednom.</p>
<p>Ukupno gledajući, za hrvatsku je kulturu 2002. godina iznimno važna zbog njezine afirmacije u svijetu. Upravo stoga kultunim događajem godine proglašeni su, osim Sajma knjiga u Puli, i izložbeni nastupi Ivana Kožarića u Parizu i Kasselu. Oni su to značajniji što su te izložbe rezultat osobnih poziva Ivanu Kožariću od eminentnih svjetskih selektora. Tako je izložba u pariškome Muzeju moderne umjetnosti ostvarena na poziv glasovitoga međunarodnog kustosa Hansa Ulricha Obrista, a izlaganje »Atelijera Kožarić« na Documenti 11 na poziv direktora Documente Okwuija Enwezora. To je svakako najveće priznanje ne samo Ivanu Kožariću nego i hrvatskoj suvremenoj umjetnosti, koja se tim izložbama potvrdila na svjetskoj likovnoj sceni.</p>
<p> S druge pak strane, Sajam knjiga u Puli, koji se profilirao kao osebujan sajam, ne samo knjiga nego i autora, pokazuje nazočnošću brojnih inozemnih književnika, poput Michaela Viewegha, Stephena Scobija, Ludovika Vaculika, Tomaža Šalamuna, Jamesa Kelmana, Irvinea Welsha, Nialla Griffithsa, Jirˇija Menzela, Maurizija Cucchija, Casimira de Britta i drugih, da Pula postaje međunarodnim susretištem književnika, dakle, relevantnom europskom književničkom scenom. Slično se ponovno događa i s Dubrovnikom, koji opet privlači značajne izvođače na Dubrovačke ljetne igre, što potvrđuju gostovanja glasovitoga litvanskog kazališta Meno Fortas s predstavom »Othello« u režiji Eimunutsa Nekrošiusa te Rachlina i Prijatelja.</p>
<p>Još jedno veliko međunarodno priznanje hrvatskim književnim dometima označila je Herderova nagrada Nedjeljku Fabriju. Značajno je bilo i kompleksno predstavljanje hrvatske kulture u Njemačkoj, posebice izložba »Tri jezika, tri pisma« s težištem na hrvatskoj glagoljici. Svjetsku pozornost na sebe svratila je i izložba »Vučedolski Orion«, koja je svoju europsku turneju počela u Ljubljani, a glazbeno zahtjevnu bečku publiku oduševila je Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem maestra Vjekoslava Šuteja. Moskovsku publiku pak impresionirao je Edo Murtić. Sve su to uspjesi kojima se Hrvatska može ponositi.</p>
<p>Na domaćoj sceni s nestrpljenjem očekivani povratak Ive Pogorelića opravdao je sve naše želje, jer time je taj nenadmašan pijanist označio i povratak na svjetsku glazbenu scenu, kojoj odavno pripada. Zagreb se pak ponovno uvrstio na prestižne adrese europskih kulturnih središta i gostujućom izložbom »Zlatna žetva«, kojom se kineska suvremena umjetnost počinje predstavljati svjetskoj javnosti. Iz Zagreba u svijet kreće i hrvatski film »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića, koji je, nakon brojnih priznanja, nominiran i za Oscara u kategoriji filmova koji nisu na engleskome jeziku.</p>
<p> Za nas je, dakako, važno što je počelo izdavanje Sabranih djela Milana Begovića, opus koji je poznatiji vani negoli doma. Ono što su mnogi, možda, već i zaboravili, a neobično je značajno za hrvatsku suvremenu umjetnost su i pripreme za gradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, polaganje kamena temeljca koje se očekuje početkom 2003., kao i Muzeja suvremene umjetnosti u Rijeci. Početak gradnje Muzeja Narona u Vidu kraj Metkovića i Muzeja krapinskoga pračovjeka u Krapini nadmašuje pak nacionalne okvire. Moglo bi se reći da su to i rezultati dobre kulturne politike kojoj često, u želji da bude još uspješnija, mnogo toga zamjeramo. Jedno od priznanja toj kulturnoj politici, i to međunarodno, jest i to što je Hrvatska zemlja koja predsjedava Svjetskom mrežom kulturnih politika, što okuplja 60 ministarstava kulture. Stoga bi u 2003. hrvatskoj kulturi trebalo poželjeti da nastavi putem kojim je kročila u 2002. godini.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Procvat hrvatskog izdavaštva</p>
<p>Završeni su ili se nastavljaju veliki radovi na zaštiti baštine / Započelo se konačno i s gradnjom značajnih muzeja u Krapini i u Naroni / Prvi put je proradio izravno portal kulture prema inozemstvu - Culturnet Croatia / U godini 2002. imali smo više filmova nego ikada do sada / Značajan je kulturni događaj i to što je Hrvatska zemlja koja predsjeda Svjetskom mrežom kulturnih politika</p>
<p>ANTUN VUJIĆ: Najznačajnijim događajem smatram kumulativni procvat izdavaštva u Hrvatskoj, a onda i izvanredne festivale i sajmove knjiga - Interliber, Sajam knjiga u Puli i prisutnost hrvatskih izdavača u Frankfurtu, Leipzigu i Beogradu. Pokazalo se da su znatna ulaganja u knjigu te istodobno oslobađanje poreznih obaveza urodili plodom, pa možda i sam podatak o 85 otvorenih novih knjižara najbolje svjedoči o tome da se ima što kupiti, ima što prodati i ima što čitati. Volio bih tome pribrojiti i podatak o porastu čitanosti - samo Knjižnice grada Zagreba imale su u ovoj godini pet milijuna posuđenih knjiga.</p>
<p>Razumljivo je da sve što Ministarstvo kulture radi, ono radi u postupku i sukcesiji različitih događaja. U godini 2002. imali smo više filmova nego ikada do sada - na Festivalu u Puli prikazano je sedam filmova. Prvi put je proradio izravno portal kulture prema inozemstvu - Culturnet Croatia. Završeni su ili se nastavljaju veliki radovi na zaštiti baštine, spomenut će najvažnije - rapsku Katedralu, Kneževu palaču u Zadru, Samostan Male braće u Dubrovniku i Franjevački samostan u Vukovaru, a ukopno je riječ o 400 velikih programa.</p>
<p> Započelo se konačno i s gradnjom značajnih muzeja u Krapini i u Naroni kod Metkovića. Uznapredovali su radovi na Domu HDLU (Paviljon Meštrović) i Modernoj galeriji u Zagrebu. Dovršava se dokumentacija za muzeje suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, a počelo je ostvarivanje dvaju velikih projekata - gradnja knjižnica, budućih kulturnih centara u Puli i Šibeniku, ali i drugdje.</p>
<p>Značajan je kulturni događaj i to što je Hrvatska zemlja koja predsjedava Svjetskom mrežom kulturnih politika što okuplja 60 ministarstava kulture.</p>
<p>U godini 2002. imali smo briljantne uspjehe na pojedinim kulturnim manifestacijama kod nas, kao i u inozemstvu. Izdvojio bih nastup Vjekoslava Šuteja sa Zagrebačkom filharmonijom u Beču, no i nastupe drugih orkestara i kazališta u okviru Dana hrvatske kulture u Moskvi i Berlinu te međunarodne nagrade za pojedine filmove, kazališne i plesne predstave.</p>
<p>Pojavio se i jedan fenomen koji bi trebalo razjasniti, a riječ je o tome da su kritike pojedinih kazališnih ili festivalskih predstava bile često čak i superlativne - što se tiče profesionalne kritike i odaziva publike, a da se svejedno po inerciji smatra da su neka kazališta ili festivali pretplaćeni na neuspjeh. Tu bi proturječnost trebalo uzeti u obzir, budući da se govori o tome da je hrvatska kultura i dalje, kako se to u šali kaže, »krepki krepani feniks«.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Umro slikar Ivan Lovrenčić</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Na Novu godinu u Kliničkom bolničkom centru Dubrava u Zagrebu, nakon kratke i teške bolesti, preminuo je slikar Ivan Lovrenčić, jedan od najistaknutijih crtača u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Rođen 28. prosinca 1917. u Svetom Križu Začretju, Lovrenčić je prije pet dana navršio 85. godina života, no teška upala pluća, nakon samo nekoliko dana u 86. godini prekinula je njegov plodan, životni i stvaralački put.</p>
<p>Lovrenčićevi početci vezani su uz slikarnicu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u kojoj je oslikavao kulise. Odatle ga put logično vodi na školovanje u umjetničku akademiju. Te 1936. godine bila je to Visoka škola za umjetnost i obrt gdje su mu profesori bili Omer Mujadžić i Krsto Hegedušić (crtanje), Ljubo Babić (slikanje) i Tomislav Krizman (grafika). Završetkom 4. godine dobio je stipendiju za studij u Firenzi, ali je početak Drugog svjetskog rata onemogučio to njegovo usavršavanje. </p>
<p>Ratne godine dijelom radi kao scenograf u splitskom HNK, a potom u Sarajevu. Po povratku u Zagreb 1943. mobiliziran je u domobranstvo, a 1944. prešao je u partizane. Nakon rata, prve godine boravi u rodnom mjestu, a 1948. vraća se u Zagreb gdje u Jadranfilmu radi kao scenograf. Izradio je scenografiju za film Šime Šimatovića »Kameni horizonti«. Od 1950., kada napušta Jadranfilm, radi kao profesionalni slikar. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bio je profesor crtanja od 1972. do 1978. kada je umirovljen. </p>
<p>Samostalno je izlagao u Rijeci, Osijeku, Zagrebu, Torinu, Splitu, Beogradu, Tokiju, Dubrovniku, Bruxellesu, Gornjoj Bistri i Grožnjanu u kojemu je 1990. godine oslikao Crkvu sv. Kuzme i Damjana. Osim slikarstvom bavio se skulpturom, oblikovanjem uporabnih predmeta u staklu i keramici, te tapiserijom. Ostao je stvaralački vitalnim praktički do kraja života. Tijekom 2002. godine kreativno je reagirao na tri teme o kojima je kritičkim esejima pisao Luko Paljetak, a koje su kao ilustrirane knjige objavljene u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Nakladnog zavoda Matice hrvatske. To su Lovrenčićevim crtežima popraćene knjige »Lapadski soneti Iva Vojnovića«, »Križni put« i »Nevjerna žena Federica Garcie Lorce«. </p>
<p>Lovrenčićev osebujni snoviti opus obiluje crtežima simboličkih mrtvih priroda i lirskih inetrijera. Mnogi od njih na rubu su fantastike, neki pak blizu karikaturi i groteski. </p>
<p>Pokop Ivana Lovrenčića obavit će se u obiteljskom krugu. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Voli koračati s vjetrom u leđa</p>
<p>Pomišlja da nema nijednoga jedinog razloga ostati i pokrenuti onaj sat. Potom se zaustavlja. Gleda pred sebe. Vidi Melissu Dolphin kako čisti cestu pred kućom, kojom kovitla okrugla pješčana rijeka, čisti je nerazumnom brižnošću, i uzaludnom </p>
<p>ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Carver se zaustavlja. Gleda Phila Wittachera.</p>
<p>- Jesi li ikada imao brata koji je bog?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- Pa, sigurno bi ga mrzio, svaki dan svoga života, potajno i iz sve snage.</p>
<p>Na pisaćem stolu držala je dvije uokvirene fotografije. Shatzy. Jedna je bila fotografija Eve Braun, druga Walta Disneya.</p>
<p>Phil Wittacher na podnevnom suncu, stoji naslonjen o zid saloona, sa šeširom spuštenim na oči i maramom podignutom na usta kako bi se obranio od pijeska. Promatra kvadrant Staroga, kazaljke i pokerske brojke. </p>
<p>Stane koračati. Voli koračati s vjetrom u leđa. Ne pravi buku, i on je taj koji vodi. Pomišlja da je to priča za starce i da on s tim nema nikakve veze. </p>
<p>Ponavlja u sebi s veseljem da je on samo urar. Izgovara naglas: »Otići odavde, trenutak je da se ode, žao mi je, ali nije to posao za mene, pozdrav svima«. Pomišlja da nema nijednoga jedinog razloga ostati i pokrenuti onaj sat. Potom se zaustavlja. Gleda pred sebe. Vidi Melissu Dolphin kako čisti cestu pred kućom, kojom kovitla okrugla pješčana rijeka, čisti je nerazumnom brižnošću, i uzaludnom. Bijela joj kosa leti i poništava red u koji ju je to jutro, kao svako jutro, pokušala dovesti svojim starim rukama pred ogledalom. Čini se poput tanašne utvare, strpljive, nepobjedive i pobijeđene.</p>
<p>Shatzy je govorila da se upravo u tom trenutku Phil Wittacher okrenuo, pljunuo na zemlju, a budući da je vjetar puhao u njegovu smjeru, praktički je pljunuo sebi na hlače. Zatim je sve poslao u neku stvar.</p>
<p>Epilog: - Ne, to je nešto sasvim drugo.</p>
<p>- Misliš li da je to stvar iskustva, ili... mudrosti, da upotrijebimo taj izraz?</p>
<p>- Mudrosti?... Ne znam, mislim da će prije biti... recimo da je to drugi način osjećanja boli...</p>
<p>- Kako to misliš?</p>
<p>- Hoću reći... kad si mlad, bol te pogađa i to je kao da pucaju u tebe... kraj, čini ti se da je kraj... bol je kao kakav hitac, odbaci te u zrak, poput eksplozije je... čini ti se beznadno, nešto nepopravljivo, konačno... stvar je u tome da to ne očekuješ, to je bit svega. Kad si mlad, ne očekuješ bol, i ona te iznenadi, a zaprepaštenje te prevari. Zaprepaštenje. Zaprepaštenje, razumiješ?</p>
<p>- Da. Kad si star... odnosno, kad ostariš... nema više zaprepaštenja, ne može te više iznenaditi... Osjetiš, to da, ali tek kao umor koji se pridodaje drugom umoru, ništa ne eksplodira, razumiješ? </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Janica u Bormio, Ivica u Kranjsku Goru</p>
<p>U Italiji će najbolja skijašica svijeta voziti veleslalom i slalom, a mladi će Kostelić iste discipline voziti u Sloveniji. Tamo će Ivica u nedjelju imati i mnogo svojih navijača koji će u nedjelju krenuti navijačkim vlakom iz Zagreba / Otkazane utrke skijaša u Hinterstoderu i Chamonixu, umjesto kojeg je uskočio talijanski Bormio</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Obitelj Kostelić je, po običaju, Novu godinu dočekala u Innerkremsu, svojoj stalnoj bazi. No, nije bilo nikakvih velikih proslava, veće im je zadovoljstvo novogodišnje jutro provesti skijajući. Uostalom, i Ivica i Janica Kostelić imaju naporan raspored natjecanja i za treninge im treba svaka minuta. Tako su u srijedu ujutro Kostelići trenirali veleslalom i slalom. A nakon toga odmor.</p>
<p>Nekoliko dana u Innerkremsu rijetka je prilika da cijela obitelj bude na okupu, no obaveze ih vrlo brzo odvuku na dvije strane. Već u četvrtak će Ante i Janica Kostelić krenuti put Bormija, gdje će Janica u subotu i nedjelju voziti veleslalom i slalom. Na dan nedjeljnog slaloma Janica će proslaviti i svoj 21. rođendan. Ivica sa svojom ekipom i mamom Maricom će, pak, u Kranjsku Goru, gdje će voziti veleslalom i slalom. </p>
<p>Nakon toga je bio planiran odlazak u Hinterstoder, na veleslalom, no to je natjecanje otkazano zbog manjka snijega.</p>
<p>Ivica će u Kranjskoj Gori imati mnogo svojih navijača. Osim onih koji su u blizini na skijanju, u nedjelju, u 5.30 sati sa zagrebačkog željezničkog kolodvora krenut će navijački vlak »Jamnica« prema Jesenicama, a od tamo do Kranjske Gore će se navijači prevesti autobusima. Nakon Ivičine slalomske vožnje, vlak će krenuti prema Zagrebu u 16.23 sati. Vlak »Jamnica« će imati četiri putnička vagona (240 sjedećih mjesta) i jedan vagon restoran. Cijena kompletnog aranžmana je 109 kuna.</p>
<p>Inače, velikih problema imaju organizatori Svjetskog kupa ove sezone s toplim vremenom. Snijega manjka i u Kranjskoj Gori, ali zasad nema govora o otkazu. Osim Hinterstodera (za kojeg se još ne zna zamjena), natjecanje je otkazao i francuski Chamonix. Tamo su skijaši 11. i 12. siječnja trebali voziti spust i slalom. </p>
<p>No, profitirao je talijanski Bormio. Nakon muškog spusta 29. prosinca, Bormio je prihvatio domaćinstvo ženskog veleslaloma i slaloma koje je otkazao njemački Berchtesgaden, također zbog topljenja snijega. A nakon skijašica, skijaši će u Bormiju odraditi utrke iz Chamonixa. Zbog istih razloga upitne su i utrke spusta i superveleslaloma za skijašice koje bi se 11. i 12. siječnja trebale voziti u Innsbrucku.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Peterki Garmisch kao i prije šest godina </p>
<p>GARMISCH-PARTENKIRCHEN, 1. siječnja - Kao i prije šest godina, kada je osvojio »Novogodišnju turneju«, a potom i naslov ukupnog pobjednika Svjetskog kupa skijaša skakača, Slovenac Primož Peterka u novu je godinu ušao pobjedom na Olimpijskoj skakaonici u Garmisch-Partenkirchenu.</p>
<p> S dva ujednačena skoka od po 123.5 metra Peterka je nadmašio Andreasa Goldbergera i Adama Malysza koji su podijelili drugo mjesto. Drugo natjecanje ovogodišnje Turneje uvelike je izrežirano udarima vjetra koji su onemogućili situaciju da svi skakači imaju podjednake uvjete.Osobito jak vjetar puhao je krajem prve serije, pa je glavni favorit za naslov špobjednika, prvi iz Oberstdorfa i prošlogodišnji osvajač Turneje Sven Hannawald doskočio na, za njega, skromnih 118 metara što je bilo dovoljno tek za sedmo mjesto. U drugoj seriji Hannawald se pokušao iskupiti za taj podbačaj, doskočio je na 124 metra, ali je nakon doskoka pao, te zbog tih slabijih ocjena na koncu zauzeo 12. mjesto. </p>
<p>Najduži skok dana izveo je Finac Janne Ahonen, ali je i on nakon slijetanja na 129 metara rukama dodirnuo snijeg, te zbog toga izgubio veliki broj bodova prilikom ocjenjivanja i zauzeo peto mjesto. No, i s tim pasmanom preuzeo je vodstvo u ukupnom redoslijedu Turneje nakon dvije od četiri postaje.</p>
<p>• Rezultati: 1. Primož Peterka (Slo) 264.4 bodova, 2. Andreas Goldberger (Aut) 261.1, 2. Adam Malysz (Polj) 261.1, 4. Roar Ljoekelsoey (Nor) 256.1, 5. Janne Ahonen (Fin) 255.6, 6. Simon Ammann (Švi) 247.9...</p>
<p>Redoslijed na Turneji: 1. Ahonen 513.1, 2. Peterka 504.3, 3. Ljoekelsoey 499.7, 4. Sven Hannawald (Njem) 498.2, 5. Malysz 494.8, 6. Goldberger 492.8...</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Ne želim šokirati momčad novim pojačanjima«</p>
<p>»Euroliga nam je prioritet, tu imamo sve preduvjete da prođemo dalje. U Goodyear ligi neću raubati igrače, nego ću rasporediti minutažu. Mora nam se poklopiti serija rezultata da bi došli u priliku za final four«, kazao je za nastavak sezone cibosa na dva kolosijeka trener Aleksandar Petrović </p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Dok je većina Hrvatske posljednje dane u godini provodila blagujući za stolom u krugu obitelji, košarkaši Cibone VIP imali su ponešto drukčiji raspored. Do stare godine, u ukupno pet dana u Poreču na programu cibosa bili su jedino treninzi na kojima su prikupljali snagu za drugu polovicu sezone. Već 4. siječnja momčad hrvatskog prvaka igra prvu utakmicu nakon dvotjedne stanke, u Goodyear ligi dočekuje izraelski Maccabi. </p>
<p>Osim momčadi, trener Aleksandar Petrović osvježio je i stručni stožer, za pomoćnika je odabrao Davora Vučkovića, dosadašnjeg trenera sinjskog Alkara i Mirka Krolu kondicijskog trenera koji već dugo radi s košarkašima. </p>
<p>- Ispunili smo plan, uspjeli smo locirati sve probleme u momčadi i počeli ih rješavati, kazao je nakon odrađenih treninga trener Petrović. </p>
<p>• Na što ste posebno obratili pozornost na treninzima?</p>
<p>- Kao prvo, ova se momčad puno troši pa smo morali fizički regenerirati igrače. Drugo, Cibona se u dosadašnjim utakmicama vrlo dobro poziciono branila, ali stoga nije bilo laganih poena. Stavili smo naglasak na 10 do 14 poena iz tranzicije.</p>
<p>• Kad ste došli u Cibonu najavili ste napadačku orijentaciju momčadi. Koliko ste uspjeli u tome?</p>
<p>- Već smo protiv Laškog odigrali vrlo dobrih 30 minuta, trebamo nastaviti raditi na napadačkoj igri. Repeša je 80 posto igre bazirao na obrani. Mi smo u tri utakmice primili 76, 69 i 62 poena, što znači da smo igrali dobru obranu. No, sve to nema učinka ako ne postižemo lagane koševe. Težit ću da od 80 poena barem 15-ak bude iz kontranapada.</p>
<p>• Na polovici natjecanja već ste »otpisali« Goodyear ligu. </p>
<p>- Euroliga nam je prioritet, tu imamo sve preduvjete da prođemo dalje. U Goodyear ligi neću raubati igrače, nego ću rasporediti minutažu. Mora nam se poklopiti serija rezultata da bi došli u priliku za final four. Ako pobijedimo Maccabi i Olimpiju došli bi na korak do Krke i Zadra i protiv njih bi igrali odlučujuće utakmice. U suprotnom, bili bi u situaciji da možda pomognemo nekom od naših klubova tako što bi »skinuli« nekog od favorita. </p>
<p>• Da li to znači da će u Goodyear ligi priliku dobiti i neki mlađi igrači?</p>
<p>- Ne vjerujem, ostaje ovih 12 igrača. U pitanju su Omerhodžić i Trepalovac koji ne mogu igrati u prvenstvu Hrvatske jer su već nastupili za Karlovac. Radi se o tome da će nam, ako ostanemo bez šansi u Goodyear ligi trebati dobar trening za Euroligu.</p>
<p>• Očito više ne računate ni na kakva pojačanja kao što ste najavljivali početkom stanke.</p>
<p>- Definitivno odustajem od toga, bilo bi rizično sada dovoditi igrača koji se možda i ne bi uklopio u naš način igre. Bolje se usredotočiti na ispravljanje nedostataka, nego da sad, uvjetno rečeno, šokiram momčad, dovodim nekog, a rezultati mogu biti upitni.</p>
<p>• Jeste li se »opekli« s Jerodom Wardom?</p>
<p>- Ne bih rekao da sam se opekao, Ward je došao na mjesec-dva. U tom trenutku nisam znao što će biti s Mamićem, koji se na našu sreću izvanredno brzo vratio i jedan je od najvećih dobitaka ovih priprema.</p>
<p>• Kakva je situacija s Planinićem i Prkačinom koji su već u Zagrebu radili po posebnom programu?</p>
<p>- Svi rade maksimalno, na treninzima sam imao apsolutno pozitivnu reakciju, no treba sačekati utakmice da se vidi pravo stanje. Prkačin je u boljem tonusu, koncentriraniji je nego što je bio prije mjesec dana. Planinić će u Zagrebu nastaviti ovim tempom, radit će dodatno dva-tri puta tjedno kako bi se pripremio za ulogu koju treba preuzeti. Ako podignete fizički Planinića i Prkačina dobit ćete drugu dimenziju momčadi.</p>
<p>• Što možete reći o sljedećim suparnicima u Euroligi, Efes Pilsenu i Benettonu?</p>
<p>- Bio bih zadovoljan s jednom pobjedom iz dvije utakmice. Bolje bi bilo da pobijedimo u onoj prvoj u Istanbulu, pa stoga trener Krolo sprema igrače da budu fit baš za taj dvoboj. Bez obzira što igramo na strani mislim da imamo više šanse protiv Efesa nego protiv Benettona. Talijani zasad igraju možda i najbolje, u svakom slučaju najnesebičnije u Europi. Ipak, niti protiv njih se nećemo predati jer Cibona još nije izgubila niti jednu utakmicu kod kuće, zaključio je trener Petrović.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk bez novca i bez trofeja </p>
<p>Hajduku ne preostaje ništa drugo nego da se nada kako će 2003. biti uspješnija, iako su »bijeli« četiri boda zaostatka za Dinamom/ Kako će splitski klub vratiti goleme dugove? </p>
<p>SPLIT, 1. siječnja</p>
<p> - Prošlu 2002. godinu u Hajduku neće dugo pamtiti. U vitrine nije pospremljen niti jedan trofej, a iz Kupa Uefa klub je ispao već na prvom zahtjevnijem koraku. Stoga djelatnicima u Hajduku ne preostaje ništa drugo nego da se nadaju kako će 2003. biti uspješnija, iako su četiri boda zaostatka za Dinamom neugodna. Osim prvenstvene utrke, »bijeli« su u igri i u Kupu. Osvajanje Rabuzinovog sunca, mada mnogi gledaju Kup kao utjehu i ispiranje neuspjeha iz prvenstva, vodi direktno u Kup Uefa. Drugo po snazi europsko klupsko natjecanje, pak, od sljedeće sezone igra se po novom sistemu, pa klubovima jamči barem četiri jake utakmice. Naime, formiraju se skupine po pet klubova, a jednostruki bod sistem donosi dvije gostujuće i dvije domaće utakmice. Prema tome, oba hrvatska naslova donose slast pravih europskih utakmica. No, dug je put do trofeja, a pitanje je mogu li se »bijeli« osnažiti prema željama koje su se iskristalizirale tijekom prve dionice.</p>
<p> Naime, bude li se HNS držao kruto Uefinih pravila glede prijelaza igrača, manevarski prostor za dovođenje pojačanja je veoma sužen. Samo, slobodni nogometaši (u koje ulaze oni koji su arbitražom dobili čiste papire), te igrači koji nisu koristili prošloljetni prijelazni rok moći će se transferirati sada. A takvih je na tržištu vrlo malo. </p>
<p>Stoga se na Poljudu 8. siječnja mogu očekivati slovenski reprezentativac Almir Karič (defanzivni vezni), te dva igrača s afričkog kontinenta; Chaswe Nsofwa (22 godine, Zambijac, napadač) i Etshu Tabi (20 godina, Kamerunac, vezni igrač). I samo je Slovenac provjerene kvalitete, ali kako nije napadač i strijelac problem nedovoljno razornog napada i nadalje bi mogao i kočiti ambicije. Stoga nije ni čudo da su čelnici splitskog kluba »topali« na Krunoslava Lovreka, ali je mladi Zagrebov nogometaš, koji bi predstavljao pojačanje za Vulićevu momčad, u kolovozu potpisao novi trogodišnji ugovor sa Zagrebom. Pa mu je za odlazak iz Kranjčevićeve potrebna »teška gimnastika« (ili eventualno arbitraža). Za dovođenje pojačanja potreban je i novac, a poljudska blagajna je prazna. </p>
<p>Prodaja, makar išla na štetu kvalitete, bi u ovome trenutku dobro došla. U izlogu su svi igrači, samo je pitanje hoće li doći kvalitetna ponuda. Najskuplji eksponat je vratar Stipe Pletikosa. Iako dioba 70-30 u postocima transfera u korist Pletikose ne bi napojila žednu blagajnu. Pletikosa je prije mjesec i pol dana potpisao novi četverogodišnji ugovor, koji još nije verificiran u HNS-u. Tako mu trenutačno važi stari, a sa potvrđivanjem novog, negdje oko 7. siječnja kada ožive aktivnosti u nogometnim kancelarijama, neće moći napustiti Poljud prije kraja sezone. Što i nije loša vijest za trenera Zorana Vulića. No slaba financijska situacija ne omogućava čelnicima kluba da se koncentriraju samo na sportski dio. Eto, već 9. siječnja posjetit će ih Uefina komisija, a razlog je urednost poslovanja, što je važan uvjet da bi se u narednim godinama participiralo u europskim natjecanjima. </p>
<p>Znamo da je Hajdukov račun blokiran već niz godine, kao i to da će država ubrzo poslati ček na naplatu za dug od nekih osamdesetak milijuna kuna. Tako bi u prvom naletu splitski klub trebao platiti 16 milijuna, a potom 84 mjesečne rate po milijun kuna. Prema tome trebat će mnogo truda i znanja da bi se udovoljilo Uefinim zahtjevima. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uz Dinamo i Hajduk najgledaniji smo u Ligi </p>
<p>»Imamo uz seniorski sastav sve mlađe uzraste, jer budućnost vidimo u vlastitom naraštaju. Sada su u momčadi igrači iz drugih sredina, ali u najvećem broju Slavonci: Galinović, Andričević, Rendulić, Gusić, Vujica, Zekić, Balašković... a i ostali Veliku doživljavaju kao krajnje odredište svojih karijera. Drukčije ne smije i ne može biti«, kaže Vlado Zec </p>
<p>VELIKA, 1.siječnja</p>
<p> - Kratkotrajni boravak u Požeškoj kotlini nije mogao proći bez posjete Velikoj, hrvatskom Auxerreu. Usporedba nije slučajna, jer što je francuska momčad za nogomet svoje zemlje, to je velička za Hrvatsku. Mjesto desetak kilometara udaljen od Požege sa samo nešto više od 3500 stanovnika stvorilo je uglednog prvoligaša čije se ambicije svode na plasman u Ligu za prvaka, te ako je moguće i proboj u finale Hrvatskoga kupa. </p>
<p> Želje nisu male, ali nisu ni neostvarive. Razgovor s glavnim stvarateljem veličkog čuda, uglednim gospodarstvenikom odnedavno dopredsjednikom HNS-a, Vladom Zecom odisao je optimizmom. </p>
<p> - Do jučer je s podcjenjivanjem dosta i nogometnih djelatnika podrugljivo znalo pitati gdje jeuopće ta Velika? Mnogi su je sada dobro upoznali. Mi se imamo čime pohvaliti. Stadion je naš ponos, Tu su bazeni, prateći tereni, uskoro ćemo imati zimski centar, stvaramo uvjete za život dostojan čovjeka. U svemu, NK Kamen Ingrad ima značajnu ulogu. On je najbolji promotor Velike, Požege i cijele naše kotline. Klub i tvrtka Kamen Ingrad pokazuju kako nogomet i gospodarstvo mogu zajedno ruku pod ruku. Moram reći da i druga poduzeća, ne samo iz Slavonije, vide svoj interes kroz naš nogometni klub i moram se pohvaliti da više od 20 posto prihoda ostvarujemo od prodanih ulaznica, što znači da nam je momčad uz Hajduk i Dinamo najgledanija u Ligi. Imamo uz seniorski sastav sve mlađe uzraste, jer budućnost vidimo u vlastitom naraštaju. Sada su u momčadi igrači iz drugih sredina, ali u najvećem broju Slavonci: Galinović, Andričević, Rendulić, Gusić, Vujica, Zekić, Balašković... a i ostali Veliku doživljavaju kao krajnje odredište svojih karijera. Drukčije ne smije i ne može biti. Klub prema svima redovno ispunjava obveze a zna se što bi eventualne prekršitelje reda, rada i discipline čekalo. Mislim da smo napravili pravi posao dovođenjem Marijana Vlak na dužnost klupskog direktora. Trenerski kadar je iz naše sredine a Tomljenović, Bognar i ostali jamac su sustavnosti, raspričao se tvorac nogometnog čuda Zec, često prekidan zvonjavom mobitela, što je dokaz da sa tvrtkom Kamen Ingrad čiji je prvi čovjek, poduzećem koja zapošljava više tisuća ljudi, neprekidno živi. </p>
<p>- Moram, jer to je pokretač svih aktivnosti u ovom dijelu Slavonije. Od rezultata tvrtke živi više tisuća ljudi razne životne dobi. </p>
<p>l Ljudi primjećuju vašu veliku energiju? </p>
<p>- Pa više od 15 godina aktivno sam igrao nogomet a i danas rekreacijski zaigram. Volim intenzivan život, radni i stvaralački. Ne zadovoljavam se titulom magistra i vjerujte, doktorirat ću uskoro.</p>
<p>l Često vam prigovaraju da ste isključiva osoba?</p>
<p>- Svašta. Slušam svakoga, ali ključne odluke donosim sam. Još od djetinjstva su me učili da je jadna kuća s više gospodara. </p>
<p>l Sada ste na poziciji drugog čovjeka Hrvatskog nogometnog saveza?</p>
<p>- Izbor na dužnost dopredsjednika za mene je velika čast i obveza. Vlatko Marković je čovjek s kojim suradnja za mene predstavlja čast i obvezu. Reprezentacija nam jednostavno mora u završnicu Europskog prvenstva. Imamo vrlo kvalitetne mlade selekcije a vjerujem u naš klupski nogomet. </p>
<p>Branko Kanižaj</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zorku opet Varaždinski maraton</p>
<p>VARAŽDIN, 1. siječnja</p>
<p> - U Varaždinu je na prijelazu iz Stare u Novu 2003. godinu održana tradicionalna 25. po redu Novogodišnja utrka. Točno u ponoć ispred stare varaždinske vijećnice ulicama baroknog Varaždina potrčalo je osamdesetak atletičara iz Hrvatske i Slovenije i time nastavilo lijepu tradiciju održavanja prve sportske priredbe u svijetu u Novoj godini. </p>
<p>U utrci seniora na stazi dugoj 6000 metara u bučnoj novogodišnjoj noći ponovo je pobijedio stalni gost varaždinskih novogodišnjih utrka proslavljeni hrvatski atletičar Branko Zorko. Ove godine za sigurnu pobjedu mu je bilo dovoljno vrijeme od samo 19 minuta i 40 sekundi. Kako se sjećamo rezultata prijašnjih godina koji su bili oko 18 minuta stječe se dojam da je za Zorka bilo dovoljno nastupiti za pobjedu. Drugi je ciljem prošao Robert Juričić (19,43) a dvije sekunde nakon njega i trećeplasirani Ivica Škopac. Jedan od najboljih hrvatskih dugoprugaša Drago Paripović ove se godine zadovoljio tek četvrtim mjestom. U utrci seniora nastupilo je ukupno 38 natjecatelja, a kod žena na startu se pojavilo 11 natjecateljki. Prva među njima bila je Ivančica Cvitković koja je stazu varaždinskim ulicama u duljini od tri tisuće metara pretrčala za 11 minuta i 58 sekundi. Čak 29 veterana odlučilo je utrčati u Novu godinu, a najbrži je bio Zvonko Vrhovski koji je stazu od tisuću metara prešao za 23 minute i 5 sekundi.</p>
<p>Utrku su ponovno uzorno organizirali članovi ŠAK Varaždinska banka, a natjecatelje je pred Gradskom vijećnicom u cilju dočekao rekordan broj gledatelja koji su uz bogat zabavan program, kuhano vino i šampanjac proslavili ulazak u 2003. godinu. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Podravka čeka europske ispite</p>
<p>Rukometašice Podravke je ohrabilo osvajanje turnira u St. Gallenu, dok ruska Lada ima problema s ozljedama reprezentativki, što ju je koštalo i poraza od Akve</p>
<p>KOPRIVNICA, 1. siječnja</p>
<p> - Nakon povratka iz Švicarske, gdje su u konkurenciji klubova iz Mađarske, Švicarske, Njemačke i Franucske s pet pobjeda, osvojile prvo mjesto na božićnom turniru, rukometašice Podravke Vegete kod kuće su dočekale Novu godinu. No, sad kreću s pripremama za prvu utakmicu Lige prvakinja. U subotu (18 sati) u Koprivnici će gostovati ruske prvakinje, Lada Toljatti.</p>
<p>Koprivničke su rukometašice u desetak dana sudjelovale su na dva turnira, u Rumunjskoj i Švicarskoj, što je bila uvertira u pripreme. Osam odigranih utakmica uz šest pobjeda, jedan neriješeni rezultat i jedan poraz ukazale su na sve prednosti i nedostatke sastava. Trener Jirži Zerzan, čini se, zna svojih sedam udarnih igračica. S tom je postavom najčešće počinjao utakmice, osim jedne, izgubljene u Rumunjskoj, pa je i to svojevrsni putokaz.</p>
<p>Na golu su ili Stančin ili Petrakova, prednost će imati raspoloženija. Barbara Stančin proglašena je najboljom golmanicom turnira u Švicarskoj, imala je 20 obrana, ali je Petrakova bila uspješnija, imala je čak 43 obrane. Na lijevom krilu bit će Vresk, desnom Hodak, na crti Palčić, na vanjskim položajima lijevo Petika, u sredini Bilobrk, desno Hobjila.</p>
<p>Trener Zerzan ima primjedbe na krila. Na lijevoj strani je malo »tanji«, dok na desnoj ima Hodak i (trenutno indisponiranu) Pensu. Češki bi trener želio da krila igraju europski, tj. da ne traže široki prostor za svoj ulaz, već da rješavaju situacije »jedan na jedan«, uz rub igrališta na metar prostora. U protivnom se zgušnjava obrana i vanjski igrači, pogotovo kad Petiki dobije pratiteljicu, ostaju nemoćni.</p>
<p>Ruskinje će u Koprivnicu doći već u četvrtak. Lada Toljati dolazi s neugodnim domaćim porazom. Nju je, naime, prošlog vikenda kod kuće s pet pogodaka više pobijedila Akva iz Volgograda, koju je u Koprivnici eliminirala Podravka u kvalifikacijama. Lada ima sedam do devet ruskih reprezentativki, ali neke su nakon EP i ozlijeđene, što Podravki ide u korist.</p>
<p>Osim fizičkih i taktičkih priprema, Podravka Vegeta bi trebala odbaciti tezu koja se stalno nepotrebno poteže - da je Podravka inferiorna u skupini protiv Lade, Kometala i Valencije. Samopodcjenjivanje neće pomoći, kao ni lažni optimizam. Razmišljanje o pobjedama kod kuće čini se realnim. Dobro je što koprivničke rukometašice nemaju nikakvih imperativa, jer je i plasman u Ligu prvakinja lijep rezultat s obzirom kakvo je stanje u našem ženskom rukometu.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Za spaljivanje zastave 3500 eura</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Tjedan nakon što je u na utakmici između košarkaša Crvene zvezde i Zadra u Beogradu spaljena hrvatska zastava, povjerenik Goodyear lige, Josip Bilić odredio je kazne na temelju Pravilnika o kaznama. Tako će Crvena zvezda platiti tri i pol tisuće eura zbog propusta u organizaciji njihove utakmice sa Zadrom. Očekivanja hrvatske javnosti su svakako išla prema oštrijoj kazni. Ipak su navijači spalili nacionalnu zastavu druge zemlje. No, od toga neće biti ništa. U pravilniku sigurno ne postoje mjere oko ovakvih političkih ekscesa, pa je vodstvo Goodyear lige lige po tom pitanju čisto. Nikoga, izgleda, nije briga što je najveći dio gledatelja u dvorani Pionir poslao jasnu poruku što njima znači sport i za što im služe tribine. Za fair-play sigurno ne.
></p>
<p>I. Klarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Grci i Talijani zajednički odlučuju o zapadnom Balkanu</p>
<p>Nije isključeno da se Hrvatsku proglasi kandidatom, ali na »turski« način, dakle bez otvaranja pregovora / Pregovori bi mogli početi nakon izbora u Hrvatskoj kad se EU uvjeri da su i vlada i zemlja stabilne, dakle da je proces demokratizacije »nepovratan« </p>
<p>BRUXELLES, 1. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Započelo je šest mjeseci grčkog predsjedanja Europskom unijom koji neće biti dinamični i napeti kao danska polovica godine, ali će morati donijeti neke bitne promjene, važne za EU u dolazećim godinama pa i desetljećima. </p>
<p>Grčka je za moto predsjedanja istaknula kratki i znakovit slogan - »Naša Europa«. To upućuje da Atena kao osnovnu obvezu u svom programu rada ističe važnost integracijske prakse. </p>
<p>Novi povijesni datum Europske unije bit će 6. travnja, dan potpisivanja pristupnih sporazuma s deset novih članica Unije. No, Grčkoj to nije jedina zadaća. Ona će intenzivno podsjećati brojna zastupnička tijela u EU da na vrijeme ratificiraju pristupne sporazume deset zemalja kako birokratska procedura ne bi ugrozila povijesni korak proširenja. </p>
<p>Ateni je dopao i politički neugodan, tvrd orah budućnosti Cipra. Grčka je obećala da će učiniti sve kako bi i turski jezik s 1. svibnja 2004. (dan proširenja EU) postao službeni jezik Unije, što bi značilo da je Grčkoj uspjelo pokrenuti bitne pomake u udruživanju (ili kantonizaciji) razjedinjenog otoka.</p>
<p>Grci će morati kvalitativno pridonijeti raspravi o tome što nakon proširenja. </p>
<p>Grci i Talijani, čije predsjedanje slijedi nakon grčkog, zajednički rade na koncepciji integracijske budućnosti zapadnog Balkana. Države EU nisu jedinstvene u viđenju toga kako će se provoditi buduće nesporno integriranje. Pritom se svi slažu da velika Europa nije ni velika ni Europa bez integrirane »sive balkanske zone«. No, u posljednjih godinu dana nitko nije imao vremena, vizije, volje niti želje staviti na stol raspoložive opcije. </p>
<p>Nije isključeno da se Hrvatsku proglasi kandidatom, ali na »turski« način, dakle bez otvaranja pregovora. Sami pregovori mogli bi započeti nakon sljedećih izbora u Hrvatskoj, ali tek kad se EU uvjeri da su i vlada i zemlja stabilne, odnosno da je proces demokratizacije i demokratske konsolidacije »nepovratan«. </p>
<p>Sve u svemu, strategija Europske unije prema zapadnom Balkanu ne bi trebala donijeti ništa novog osim instrumenata kohezije. Pozivajući se na iskustva prošlih proširenja, može se prognozirati da EU neće inzistirati na zajedničkom ulasku svih država u EU jer ih u slučaju zapadnog Balkana doslovno dijele godine, pa i desetljeća u stupnju razvoja, i to ne samo gospodarskog. U praksi, Španjolska je ušla u EU godinu kasnije čekajući zaostali Portugal, no to je krajnja granica koliko Unija može otezati otvaranjem vrata nekoj državi.</p>
<p> Grčko predsjedništvo najavilo je da će raditi na rezultatima rasprava o Konvenciji o budućnosti Europe. Pokrenut će i rad međuvladine konferencije o konceptu okvira u kojima bi se velika Europa trebala bez problema i zastoja razvijati u idućih pola stoljeća.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Arafat: I dalje smo privrženi miru s Izraelom</p>
<p>RAMALLAH/BRUXELLES/JERUZALEM, 1. siječnja </p>
<p> - Palestinski predsjednik Yasser Arafat izjavio je kako je i dalje privržen uspostavi trajnoga mira s Izraelom, ali da će ga biti teško postići sve dok Izrael nastavlja svoju okupaciju Zapadne obale i Pojasa Gaze te politiku naseljavanja. On je to izjavio pred tisućama Palestinaca koji su se okupili u njegovu uništenom sjedištu u Ramallahu kako bi obilježili 38 godina pokreta Fatah. Njegove su riječi uživo prenesene tisućama ljudi koji su se okupili u Gazi.</p>
<p> Arafat je rekao kako strahuje da bi Izrael mogao iskoristiti mogući američki rat protiv Iraka za jačanje vojnih napada na Palestince. Također je naglasio kako su Palestinci »pružili ruku mira« Izraelu i pozdravili nedavni poziv međunarodnih posrednika na primirje. »Duh rata koji danas zasjenjuje Srednji istok pruža mogućnost izraelskoj vladi i njezinoj okupacijskoj vojsci da ide dalje putem svojega razarajućeg rata protiv palestinskog naroda i naših svetih islamskih i kršćanskih mjesta u Jeruzalemu i Betlehemu«, rekao je Arafat.</p>
<p> Istodobno je palestinski vođa Arafat, u intervjuu belgijskome listu Le Soir, objavljenome u utorak, zahtijevao da se pošački »plave kacige« na palestinske teritorije kako bi zaštitile palestinsko stanovništvo od izraelske okupacije. »Snage UN bile su raspoređene u Libanonu, na Golanskoj visoravni i na Sinaju. Zašto ne bi bile nazočne i na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze?«, upitao je Arafat i pozvao Europsku uniju da podupre tu ideju.</p>
<p> On je u istome intervjuu izrazio nadu da će biti izbjegnut sukob s Irakom, upozoravajući da će u suprotnome Izrael iskoristiti situaciju kako bi stvorio »novi svršen čin« na štetu Palestinaca.</p>
<p> Arafat je također izrazio uvjerenje da će njegov pokret Fatah i islamistički pokret Hamas uskoro postići sporazum kojim će se prekinuti samoubilački napadi u Izraelu i omogućiti napredak u mirovnim pregovorima sa židovskom državom.</p>
<p> U međuvremenu, izraelski premijer Ariel Sharon najavio je da će s trojicom svojih ministara odmah raspravljati o »konačnom sporazumu« o isplati palestinskoj vlasti njezine zaleđene imovine, izvijestio je u utorak navečer izraelski vojni radio. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Papandreu: Proširenje EU na 25 članica neće stvoriti nove podjele u Europi</p>
<p>ATENA, 1. siječnja </p>
<p> - Proširenje EU-a na 25 članica neće stvoriti nove podjele u Europi, istaknuo je u srijedu šef grčke diplomacije Georges Papandreu povodom grčkog preuzimanja predsjedavanja Unijom. »Trebamo nastaviti naše napore da se uspostave čvrste veze sa svim europskim zemljama koje žele pristupiti EU-u«, dodao je. Također je potrebno, istaknuo je grčki ministar vanjskih poslova, pojačati naše odnose sa zemljama iz susjedstva - zemljama Sredozemlja, Kavkaza i Rusijom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Annan: Prevlaka više ne može biti uzrokom ugrožavanja mira i stabilnosti </p>
<p>UN je 2002. u svijetu provodio 15 mirovnih i 13 političkih operacija. U mirovnim operacijama lani poginula 52 mirovnjaka </p>
<p>NEW YORK, 1. siječnja</p>
<p> - Ujedinjeni narodi izvijestili su u utorak da su mirovne operacije svjetske organizacije u 2002. postizale uspjehe u svim dijelovima svijeta.</p>
<p> U »Godišnjem pregledu: mirovne operacije UN-a u 2002.« posebice se ističe postizanje neovisnosti Istočnog Timora, nakon prijelazne uprave UN-a, kao i obnova mira u Sijera Leoneu uz pomoć UN-ove misije.</p>
<p> Izvješće također kao znatna postignuća navodi uspostavu prijelazne vlade u Afganistanu i uspješan dovršetak misije UN-a u Bosni i Hercegovini (UNMIBH), najduljoj operaciji reforme policije i obnove koju je UN ikad poduzeo.</p>
<p> Među uspješne operacije UN ubraja i promatračku misiju na Prevlaci (UNMOP) koja je okončana 15. prosinca nakon što je glavni tajnik Kofi Annan ocijenio da taj poluotok ne može više biti uzrokom ugrožavanja mira i stabilnosti između Hrvatske i Jugoslavije. </p>
<p>Prestanak mandata UN-a na Prevlaci omogućen je postizanjem Sporazuma između Hrvatske i Jugoslavije o privremenom režimu na </p>
<p>južnoj granici.</p>
<p> UN je u 2002. u svijetu provodio 15 mirovnih i 13 političkih operacija te misija uspostave mira. Pet operacija bilo je u Europi, po četiri u Africi i Srednjem istoku te dvije u Aziji i na Pacifiku. U njima je sudjelovalo od nekolicine članova međunarodnog i lokalnog osoblja do tisuća vojnih, policijskih i civilnih mirovnjaka.</p>
<p> U izvješću se navodi da je mirovnim operacijama UN-a pridonijelo 90 zemalja, a ukupan broj mirovnjaka vojnika je oko 44.000 uz 11.000 međunarodnog i lokalnog osoblja. U 2002. u UN-ovim mirovnim operacijama diljem svijeta poginula su 52 mirovnjaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stjepan Mesić u BiH najpopularniji Hrvat iz Hrvatske </p>
<p>SARAJEVO, 1. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik RH Stjepan Mesić proglašen je najpopularnijim građaninom Republike Hrvatske u BiH, u anketi koju je proveo najtiražniji bosansko-hercegovački tjednik Slobodna Bosna. Trideset političara, profesora, gospodarstvenika i drugih uglednih javnih djelatnika iz cijele Bosne i Hercegovine sudjelovalo je u ovoj anketi odgovarajući na pitanje koju bi osobu iz političke, znanstvene, umjetničke scene u Hrvatskoj izdvojili kao najdražu i najpozitivniju.</p>
<p>Rezultati ankete potvrđuju da su u Sarajevu i BiH i dalje najomiljenije one osobe s hrvatske javne pozornice koje su javno kritizirale politiku koju je službeni Zagreb vodio spram BiH za vrijeme vladavine prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Tako su odmah iza Mesića na listi Vesna Pusić, predsjednica Hrvatske narodne stranke, zatim »feralovci« Viktor Ivančić, Predrag Lucić, Heni Erceg ..., sveučilišni profesor Ivo Banac, a među pozitivno ocijenjenim osobama su još i Tonino Picula, ministar vanjskih poslova RH, glumac Rade Šerbedžija, književnik i izdavač Nenad Popović, ekonomist Branko Horvat, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić, te Milan Bandić, dogradonačelnik Zagreba.</p>
<p>Obrazlažući svoj glas za Mesića, bivši član Predsjedništva BiH Beriz Belkić, kazao je da je hrvatski predsjednik »čovjek koji voli i poštuje BiH, koji principijelno i pošteno nastupa, čak ponekad i uz rizik«, a slično tvrde i većina ostalih sudionika ankete, poput redatelja Dine Mustafića i Ahmeda Imamovića, direktora Agencije za državnu službu Jakoba Fincija, bivšeg veleposlanika BiH u Zagrebu Hasana Muratovića, novinara Hamze Bakšića i drugih. </p>
<p>Najveći »gaf« napravio je glumac Mirza Tanović koji je, pohvalivši Mesića, vrlo uvredljivo govorio o ostatku hrvatskog naroda: »On je nevjerojatan izuzetak u smislu duhovitosti, garda, šarma i pameti, a dolazi iz zemlje za koju to nije baš tipično«. Nažalost, Tanović baš i nije usamljen, kada je riječ o onima koji misle da Hrvati nisu duhoviti, nemaju garda, šarma i pameti. </p>
<p>No, Tanović je bio još oštriji u odgovoru na pitanje o omiljenim osobama iz Srbije: »Pitam se ima li itko normalan tamo?« Inače, u sličnoj anketi u kojoj su javne osobe iz BiH zamoljene da izdvoje omiljene osobe iz Srbije čak polovina sudionika nije se mogla opredijeliti ni za koga posebno. Zanimljiv je odgovor autora filma »Sjećaš li se Sarajeva« Nihada Kreševljakovića: »Ne znam nikoga koga bih volio vidjeti ovdje iz Srbije. Pitao sam neke ljude iz Beograda, nakon što je naš film tamo zabranjen za prikazivanje, mogu li mi reći da li će ljudi tamo ikad početi drukčije razmišljati. Dobio sam negativan odgovor. Tako da mogu reći da bih mogao u BiH vidjeti možda samo muftiju beogradskog od ljudi koji tamo žive«.</p>
<p>Ipak, neki od anketiranih spomenuli su osobe iz Srbije koje smatraju prijateljima BiH, pa su se tako na listi našli književnik Radomir Konstantinović, novinar Petar Luković, direktorica Helsinškog komiteta Srbije Sonja Biserko, publicist Latinka Perović i dr.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ashdown: Karaždić će biti uhićen kad izgubi potporu ljudi </p>
<p>LONDON, 1. siječnja</p>
<p> - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown izjavio je da će bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić biti uhićen onda kad izgubi potporu lokalnog stanovništva.</p>
<p> Karadžića je Međunarodni sud za ratne zločine počinje na tlu bivše Jugoslavije optužio za genocid zbog njegove uloge tijekom rata u BiH između 1992. i 1995. </p>
<p> Ashdown je ocijenio da će Karadžićevo uhićenje biti rezultat procesa normalizacije i pacifikacije BiH ustvrdivši da je u toj bivšoj jugoslavenskoj republici u posljednjih šest godina ostvaren napredak i da je ona postala »mirno mjesto«.</p>
<p> Uhićenje Karadžića »nije jednostavan vojni zadatak, to je proces«, rekao je Ashdown za BBC. »Karadžić vjerojatno neće biti uhićen pomoću američkog helikoptera tipa apache. Vjerojatno će biti uhićen kad nam uspije, malo po malo, potkopati potporu koju uživa među stanovništvom koje ga smatra herojem«, istaknuo je. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ashdown: BiH pred teškim razdobljem promjene </p>
<p>MOSTAR, 1. siječnja</p>
<p> - Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown u novogodišnjoj je poruci izrazio vjerovanje da u 2003. godini Bosna i Hercegovina kreće prema Europi ali je očekuje vrlo teško razdoblje u transformiranju gospodarstva koje će biti temeljeno na izvozu, a ne na pomoći međunarodne zajednice.</p>
<p> »U 2003. krenut ćemo putem prema Europi koji su Mađarska i Poljska, kao i ostale zemlje istočne Europe upravo prošle. Uvjeren sam da BiH to može učiniti«, ocijenio je Ashdown u novogodišnjoj poruci građanima BiH. </p>
<p> Prema njegovim riječima, prvi dio reformi u području privatizacije bit će »izazovan i težak. Tempo promjena mora se ubrzati. BiH mora vrlo brzo prijeći s gospodarstva koje ovisi o stranoj pomoći, na gospodarstvo utemeljeno na izvozu«.</p>
<p> Britanski diplomat koji je lani preuzeo mjesto prvog čovjeka međunarodne administracije u BiH, dodao je da za ubrzanje privatizacije i stranih ulaganja u 2003. valja donijeti odgovarajuće zakone. »Mogućnost ekonomske propasti moramo zamijeniti ekonomskom održivošću i boljitkom«, poručio je. A to je moguće ostvariti ako BiH uspije otvoriti vrata za ulaganja i poslove u čemu su njezini susjedi dosad bili u prednosti. Političarima je poručio da moraju djelovati brzo kako bi se uklonili zakoni koji sprečavaju otvaranje novih radnih mjesta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Svilanović: Milutinović neće biti izručen Haagu prije 7. siječnja </p>
<p>BEOGRAD, 1. siječnja</p>
<p> - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova izjavio je u utorak za Radio B92 kako ne treba očekivati da će bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović biti izručen Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu (ICTY) prije pravoslavnog Božića 7. siječnja. Milutinović, kojega ICTY optužuje zbog njegove uloge u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenima prema albanskim civilima 1999. na Kosovu, prestao je biti predsjednikom u nedjelju, kad je istekao njegov petogodišnji mandat. »Ne treba očekivati ništa posebno idućih dana«, rekao je ministar Goran Svilanović. Dodao je da će postupak izručenja bez sumnje biti pokrenut »tek nakon božićnih i novogodišnjih blagdana«. Svilanović predsjedava Nacionalnim vijećem za suradnju s Haaškim sudom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bush bez dokaza o iračkom nuklearnom oružju</p>
<p>Neimenovani međunarodni istražitelj potvrdio kako on i njegove kolege (110 vojnih inspektora) nisu dosad pronašli nikakav trag iračkog »prljavog oružja« / Kofi Annan drži da je u slučaju Iraka ključno inspektorsko izvješće </p>
<p>ANKARA, 1. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izjava američkog predsjednika Georgea W. Busha da nije siguran u to posjeduje li irački režim predsjednika Saddama Husseina nuklearno oružje, dala je izvjestan tračak nade da bi se vojna invazija na tu arapsku zemlju, ipak, mogla izbjeći. U sklopu toga, vodeći arapski listovi u srijedu na prvim stranama prenose riječi šefa Bijele kuće koji je rekao kako se nada da se nova zaljevska kriza još može riješiti mirnim putem. </p>
<p>Bush je sa svog teksaškog ranča Crawford, gdje je dočekao Novu 2003., poručio kako je rat neizbježan ako inspektori UN utvrde da bagdadski vođa skriva oružje masovnog uništenja. On je u nekim ranijim izjavama kategorički tvrdio kako Iračani skrivaju zabranjeno oružje. Bush je, kao i britanski premijer Tony Blair tvrdio, da posjeduje obavještajne informacije koje upućuju na takav zaključak. </p>
<p>Izjava šefa američke administracije došla je nakon priznanja jednog neimenovanog međunarodnog istražitelja koji je potvrdio kako on i njegove kolege (110 vojnih inspektora) nisu dosad pronašli nikakav trag iračkog »prljavog oružja«. U intervjuu kojeg je objavio kalifornijiski dnevnik Los Angeles Times, inspektor koji je želio ostati anoniman, otišao je i korak dalje. Rekao je, naime, kako nije vidio nikakve obavještajne informacije proslijeđene iz SAD. Na temelju tih dokaza trebalo se ući u trag navodno vješto skrivenom zabranjenom oružju. </p>
<p>Ako se inspektorova tvrdnja pokaže točnom onda će to, kako zamjećuju ovdašnji promatrači, biti potvrda da su informacije iz Washingtona i Londona bile samo u službi propagandnog rata koji se vodi protiv Saddamova režima. U međuvremenu generalni tajnik UN-a Kofi Annan rekao je kako se oštro protivi ishitrenom napadu na Irak. Prema njegovoj ocjeni, ne postoji nikakva valjana osnova za uporabu vojne sile kojom bi se nasilno skinuo s vlasti bagdadski vođa. Drži kako Iračani korektno surađuju s inspektorskim timom Hansa Blixa. </p>
<p>»O vojnoj akciji ne bi trebalo razmišljati sve dok inspektori ne završe započeti posao, odnosno podnesu izvješće o svojim nalazima s iračkog terena«, savjetuje Annan. Na drugoj strani, pak, šef iračkog režima nastavlja s upornim tvrdnjama da nema što kriti. Saddam je, kako se saznaje, pozvao šefa inspektorskog tima Hansa Blixa da u drugom ili trećem tjednu siječnja posjeti Bagdad. Bivši švedski diplomat još nije odgovorio na taj poziv koji dolazi prije nego što međunarodni istražitelji završe prvo službeno izvješće o svojim istragama desetina i stotina »sumnjivih lokacija« širom Iraka. </p>
<p>Taj dokument koji Vijeću sigurnosti treba stići 27. siječnja bit će, prema mnogim tumačenjima, presudan za sudbinu rata ili mira. Jer, ako Blixovi momci naiđu na ikakav sumnjiv trag prljavog oružja, vojna intervencija protiv Iraka mogla bi postati neizbježnom. Zanimljivo će biti i ako inspektorski »papir« ostane neispisan tragovima zabranjenog oružja. To bi, prema nekim saznanjima, američku invaziju na Irak moglo odgoditi do rujna ili listopada.</p>
<p>Iako su izloženi velikim washingtonskim pritiscima da oštrije nastave misiju lova na oružje masovnog uništenja, istražitelji nastoje što korektnije obaviti međunarodnu zadaću. U srijedu su obišli raketni kompleks u blizini Bagdada, a dan ranije još osam drugih lokacija u središnjem dijelu zemlje. Među njima je i vojna baza Falluja na sjeverozapadu od iračkog glavnog grada. </p>
<p>Postoje mnogi znaci da u Washingtonu, i pored odluke o slanju novih vojnih postrojba i naoružanja, nisu prekinute analize kako o nužnosti pokretanja invazije na Irak, tako i njezinom odgađanju za neko drugo pogodnije vrijeme. Bushu je, kako se tvrdi, potpuno jasno da teško predvidivi Saddam Hussein nije podoban na međunarodnoj sceni, ali ono što se ne zna do kraja je odgovor na pitanje: Kakve bi posljedice, naročito glede opskrbe naftom, mogle uslijediti za američku i svjetsku ekonomiju? </p>
<p>U tim računicama, kako piše u srijedu Jordan Times, je i strah više američki tvrtki da bi arapske zemlje, u slučaju novog zaljevskog rata, mogle bojkotirati njihove proizvode. Pritom nije zanemariv i strah od vala antiamerikanizma koji se, kako se vjeruje, ne bi ograničio samo na arapski svijet. Saudijski list Arab News donosi prvog dana ove godine komentar pod nazivom »Kada šutnja nije zlato«. Sarkastično se zamjećuje da se islamski svijet, nakon terorističkih zračnih udara na New York i Washington (11. srpnja 2001.), našao u ulozi dežurnog krivca za sve nevolje i izazove suvremenog svijeta.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bagdad pozdravio potez Sjeverne Koreje </p>
<p>BAGDAD, 1. siječnja</p>
<p> - Bagdad je u srijedu, nakon izjave američkog predsjednika Georgea W. Busha da želi mirno rješenje korejske i iračke krize, pozdravio primjer Pyongyanga, koji je pružio otpor Washingtonu po pitanju svog nuklearnog programa.</p>
<p> »Mi, Arapi, trebamo ponovno razmotriti svoj otpor prema SAD-u kao što je napravila Sjeverna Koreja, jer nas oni trebaju poštovati«, piše dnevnik vladajuće stranke Baas, As-Soura. Kako se navodi u novinama, Arapi moraju izvući pouku iz tog primjera kako bi se mobilizirali zbog »sprječavanja agresije na Irak i američko-cionističkog križarskog rata protiv arapskog svijeta«.</p>
<p>Isodobno, sjevernokorejski veleposlanik u Moskvi Pak Ui Chun rekao je u utorak da Pyongyang ne može ispuniti obveze iz sporazuma o neširenju nuklearnoga oružja zbog prijetnji iz Washingtona, objavila je agencija Interfax. On je rekao da su Sjedinjene Države, nakon prijetnji Sjevernoj Koreji da će joj prekinuti opskrbu naftom, »prijetile i preventivnim nuklearnim udarom«.</p>
<p> »Pod tim okolnostima ne možemo ispuniti (odredbe) Sporazuma o neširenju, u čijem je temelju odredba da nuklearne zemlje ne upotrijebe nuklearno oružje protiv zemalja koje ga nemaju«, rekao je veleposlanik. Sjeverna je Koreja pristupila tom sporazumu kojemu je cilj sprečavanje širenja nuklearnog naoružanja i tehnologije u prosincu 1985. Nedavno je protjerala UN-ove inspektore i najavila ponovni rad nuklearke koja bi mogla proizvoditi plutonij za oružje. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Vlast ne uviđa vezu između nafte i demokracije</p>
<p>Odmah u početku moram istaći da će vjerojatno većina čitatelja reći kakove veze ima demokracija i nafta. Ali ima. Prije desetak dana ili bolje rečeno 15. prosinca 2002. potpisan je u Zagrebu službeni protokol o transportiranju ruske nafte na naš najveći hrvatski otok u mjesto Omišalj.</p>
<p> U razgovorima je konstantirano da bi u početnoj fazi putem naftovoda bilo dopremano cca pet milijuna tona nafte godišnje, a u daljnjem toku godišnja količina nafte, koja bi bila dopremana i otpremana tankerima u razne zemlje kupce, mogla bi doseći i 15 milijuna tona.</p>
<p>Čitavi taj tok ceremonijal tekao je sa smiješkom na licu. Ne čudi me što su ruski predstavnici pokazivali zadovoljstvo, jer su oni svakako imali razloga za to. Godišnje će moći plasirati na tržište preko našeg Omišlja desetak milijuna tona nafte, a praktično im se ništa ne može dogoditi, bilo kakva havarija. Pomalo me začuđuje neko zadovoljstvo naših predstavnika, jer pored određene vjerojatno i milijunske naknade godišnje, može nam se dogoditi i velika katastrofa i zagađenje našeg lijepog Jadrana.</p>
<p>Normalno bi bilo da je o ovom vrlo osjetljivom pitanju otvorena javna rasprava na nadležnim tijelima Hrvatske u koju bi svakako morali biti uključeni građani. Pomalo začuđuje da se zaključuju određeni aranžmani u zemlji demokracije, a da se nosioca demokracije niti ne konzultira.</p>
<p>Začuđuje i to, da stavovi 28 udruga za zaštitu okoliša nisu razmotreni i da zaključci nadležnih, koji su razmatrali stavove nisu objelodanili svoje stanovište. Simptomatičan je i odgovor nadležnog ministra za zaštitu okoliša, koji na pitanje novinara odgovara da će se sada pristupiti izradi projekata i izgradnja infrastrukturnih objekata, koji bi osigurali naš lijepi Jadran da ne dođe do zagađivanja. Začuđuje i to zbog čega ti projekti nisu izrađeni prije zaključivanja bilo kakovog aranžmana sa stranim korporacijama. Mislim da bi se netko od nadležnih trebao potruditi da objasni što mi time dobivamo, a što možemo izgubiti i da li je uputno ili ne ići u takove vrlo delikatne aranžmane.</p>
<p>U slučaju, ne daj Bože, da se dogodi havarija u našem Jadranu kao što se dogodilo u Španjolskoj Galiciji, naš Jadran bio otpisan za turizam, kao najljepše more, a baš u gospodarstvu na osnovi turizma puno očekujemo. Tko bi odgovarao i naknadio ne popravljivu štetu, nitko, kao što se obično događa. Možda bi bio smijenjen koji ministar, pa i predsjednik Vlade, a što bi mi od toga imali. Ništa. Ostalo bi nam zagađeno more.</p>
<p>Sve ovo što bi nam se moglo sa našim lijepim Jadranom dogoditi neophodno je stručno i trezveno analizirati, saslušati mišljenja stručnih institucija i građana, pa tek nakon toga donijeti konačnu odluku.</p>
<p>Eto, cijenjeni čitatelji da je u praksi prisutna u svakodnevnom životu i radu demokracija, ali prava, bili bi isključeni stavovi 28. Udruga za zaštitu okoliša, a i ovo moje i slične pisma, jer bi to bilo prije zaključivanja aranžmana dogovoreno, pa je vidite i povezana demokracija i nafta. </p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆ Jastrebarsko</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Netočnosti u knjizi »Franjo Tuđman - Petrinjska 18 - Zatvorski dnevnik iz 1972«. </p>
<p>Prije nekoliko dana u knjižarama se u Zagrebu pojavila knjiga »Franjo Tuđman</p>
<p> - Petrinjska 18 - Zatvorski dnevnik iz 1972«. Iz više razloga, a ne samo kao Zagorac, kupio sam je i počeo listati i čitati. Pročitao sam i tekst »Priređivačeva napomena« na 847. stranici i primijetio da tu nešto nije u redu.</p>
<p> Naime, knjiga završava bilješkom »Nedjelja, 31. prosinca 1972«. Poznato je da je dr. Tuđman napustio Petrinjsku 18 danom izricanja presude 11. listopada 1972. godine. Osobiti naglasak se očito htio dati na tvrdnju da je rukopis knjige napisan u Petrinjskoj 18, u zatvoru. Priređivač upravo to i ističe u prvoj rečenici svoje napomene koja glasi:</p>
<p> »Rukopis ove knjige pisan je 1972., u zatvoru, u Petrinjskoj 18 u Zagrebu, u ćeliji br. 26.«.</p>
<p> Međutim, nije ta tvrdnja u cijelosti točna, jer je u Petrinjskoj 18 rukopis ove knjige pisan mogao biti samo do 11. listopada 1972., budući da je dr. Tuđman tog dana pušten iz zatvora u Petrinjskoj 18 na slobodu i sve ostalo je mogao pisati samo u svom domu, u svojoj kućnoj radnoj sobi. To jasno proizlazi iz teksta zabilježenog 13. listopada 1972., na 753. stranici knjige. Mislim da su nepotrebne i najmanje netočnosti jednom ovakvom značajnom djelu, ne samo radi dr. Tuđmana nego i radi povijesti i ozbiljnosti u ovakvim pothvatima i poslovima! </p>
<p>IVAN HALAMBEK učitelj iz Magdalene</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nisam uselio u stan mimo volje vlasnika</p>
<p>U Vjesniku od 20. prosinca 2002., strana 14., pod naslovom »Stanare ne tjeramo iz njihovih nego iz svojih stanova«, ing. Stanko Vresk iznosi pogrešne tvrdnje, spominje mene govoreći o stvarima sa kojima nemam veze, tako da bi čitatelji mogli pogrešno pomislili, na primjer, da sam ja uselio u stan protiv volje vlasnika, itd.</p>
<p> Nemam vremena davati mu savjete, ispravljati nedostatke, ili pozivati na odgovornost, ali radi čitatelja zahtijevam da se objavi ovaj moj odgovor. On ne vidi razliku između prisilne prodaje stana i prodaje po želji vlasnika, ne shvaća bit problema pa govori tako, kao kad bi stanari protuzakonito i bez stanarskog prava stanovali u tuđim stanovima. Misli da nisu dovoljno plaćali, da nisu diskriminirani, itd. Međutim, stanarsko pravo, koje je trajno obuhvaćalo glavna vlasnička prava, nisu stanari od nikoga oteli, nego su ga zakonito dobili, i u tome je bitna razlika.</p>
<p>U SFRJ neki nisu dobivali dovoljnu plaću, ali im je to nadoknađeno stanarskim pravom uz simboličnu stanarinu, a moguće je da su neki drugi bili privilegirani te su imali i jedno i drugo. Ali, zar bi oni nedovoljno plaćeni mogli danas tražiti da im oni drugi vrate nepravedno dobivene novce? To se ne može tražiti od ljudi koji su dobivali plaću po zakonu. Isto tako, sasvim je neopravdano tražiti od stanara da vrate ono što je bilo zakonski oduzeto od izvornih vlasnika dodjelom stanarskog prava, nego se samo može tražiti naknada od države, u skladu sa Rezolucijom 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. U mojem slučaju, današnja nominalna vlasnica ne traži od mene ono što sam dobio voljom pokojne izvorne vlasnice, nego želi prodati stan po cijeni koja je blizu tržišne cijene. Drugim riječima, treba dobiti tržišnu naknadu, koju joj duguje država, a ne ja. Budući da su drugi stanari dobili društvene i neke tuđe privatne stanove u svoje potpuno i trajno vlasništvo, a platili su manje od jedne desetine cijene, isto moram i ja dobiti, a država treba platiti spomenutu tržišnu naknadu kao što je bilo predloženo i u Saboru, a ne praviti nam nepotrebne probleme i otimati imovinu.</p>
<p>Ing. Stanko Vresk sasvim neumjesno i nelogično kaže: »Nitko vam nije branio da odete u inozemstvo...«, kao da sam ja mogao unaprijed znati da će država mene i moju obitelj prevariti, diskriminirati, osiromašiti, da će bez ikakvog razloga oduzimati stanarsko pravo dobiveno od izvorne vlasnice, koje se po zakonu moglo zauvijek prenositi na potomke odnosno članove kućanstva, i koje je skoro sva moja imovina, vrijedna preko devet desetina tržišne cijene stana!</p>
<p>BRANKO SORIĆ, dr. med. Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Policija otkrila silovatelja jedanaestogodišnje djevojčice</p>
<p>Osumnjičeni sedamnaestgodišnjak brani se šutnjom / Policija izvukla pouku iz slučaja privođenja krivoosumnjičenog</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija u utorak razriješila slučaj silovanja jedanaestgodišnje djevojčice, koje se dogodilo 10. listopada prošle godine, u novozagrebačkom naselju Lanište. </p>
<p>Jedan sedamnaestgodišnji Zagrepčanin osumnjičen je za to i za silovanje počinjeno 1. lipnja također u Novom Zagrebu. Tada je silovana sedamnaestogodišnjakinja. U oba slučaja silovatelj je žrtvama nanio tjelesne ozljede.</p>
<p>Da podsjetimo nedugo nakon posljednjeg silovanja policija je izvijestila javnost da je počinitelj uhićen, međutim DNK-a analizom utvrđeno je da nije priveden pravi krivac.</p>
<p>Načelnik Odjela općeg kriminaliteta PUZ-a Željko Prša izjavio je u srijedu da je »uz dosta truda i muke« dvadesetak djelatnika VI policijske postaje Novi Zagreb puna dva i pol mjeseca provodio aktivnosti na otkrivanju počinitelja dvaju teških silovanja. Tijekom kriminalističke obrade bilo je obuhvaćeno više tisuća osoba. Obavljani su obavijesni razgovori, poligrafska testiranja, legitimiranja. Sistemom eliminacije izdvojeno je nekoliko osoba kojima je provedena DNK-a analiza, da bi se konačno krug zatvori nad jednim maloljetnikom. Osumnjičeni je u utorak priveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Mladić je u policiji ispitan u nazočnosti roditelja, a kasnije ga je ispitao i dežurni istražni sudac. On se za sada brani šutnjom.</p>
<p>Načelnik Prša izjavio je i kako je policija priznala svoju pogrešku s privođenjem krivo osumnjičenog te dodao da njih dvojica nemaju nikakve veze. </p>
<p>»Ovo će nam biti pouka za ubuduće« rekao je Prša i zahvalio građanima na suradnji i strpljenju prilikom provođenja policijskih mjera.</p>
<p>Osumnjičeni je inače učenik drugog razreda srednje škole i navodno živi u Novom Zagrebu. On do sada nije bio evidentiran kao počinitelj kaznenih djela niti prekršaja, a čak nije nikad ni legitimiran.</p>
<p>Kako je riječ o maloljetnoj osobi policija nije mogla iznijeti nikakve podatke koji bi otkrili njegov identitet. Za konkretna kaznena djela predviđena je kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine, a maloljetnik može dobiti najveću zatvorsku kaznu u trajanju od 10 godina. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mladić poginuo »prevaren« brzinom i poledicom </p>
<p>OSIJEK, 1. siječnja</p>
<p> - Doček Nove godine u Osječko-baranjskoj županiji, prema podacima PU osječko-baranjske, protekao je mirno i bez incidenata, ali se dogodila teška prometna nesreća u kojoj je poginuo 22-godišnji mladić. </p>
<p>Nesreća se dogodila sat vremena iza ponoći u osječkom prigradskom naselju Josipovac kada je Ivan Arambašić (22), upravljajući osobnim automobilom »opel kadett« i krećući se Osječkom ulicom, zbog neprilagođene brzine i poledice na cesti izgubio kontrolu nad vozilom. </p>
<p>Automobil je sletio u odvodni kanal i udario u kameni mostić ispred kuće na broju 3.</p>
<p>Od siline udarca mladi je vozač na mjestu preminuo, dok je Marina L. (18) koja je sjedila na stražnjem sjedalu teško ozlijeđena. Tea M. (18) koja je bila na mjestu suvozača zadobila je tek lakše ozljede.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Prevareni suprug župnika optužio da je bludnik</p>
<p>Obiteljski zakon uvijek je na strani žene, ogorčen je Stojan Doroslavac iz Malog Lošinja / »Krunski dokaz« snimljen Aničinim polaroidom / Svećenik objašnjenje za neutemeljene optužbe pripisuje - Stojanovoj pretjeranoj sklonosti alkoholu </p>
<p>MALI LOŠINJ, 1. siječnja</p>
<p> - »Zbog suprugine nevjere šest sam puta prespavao u policijskoj postaji, no to me uopće ne čudi jer je Obiteljski zakon uvijek na njenoj strani«, ogorčen je Stojan Doroslavac iz Malog Lošinja kojeg supruga, navodno, vara sa svećenikom s otoka Suska.</p>
<p>Doroslavac, koji, kako sam priznaje, tugu zbog narušenog obiteljskog sklada utapa u alkoholu, stjecajem okolnosti otkrio je da je njegova supruga Anica već dulje vrijeme »ptica selica«, pa je, skrušeno je priznao, postao predmet ismijavanja cijelog otoka.
»U početku je sve bilo idealno, upoznali smo se početkom osamdesetih dok je ona još bila u braku i malo-pomalo intenzivirali smo našu vezu, iako joj moji roditelji nisu bili osobito naklonjeni. Počeo sam raditi na željeznici u Pazinu, oženili smo se i dobili sina, no onda je sve krenulo naopako«, započeo je svoju životnu priču nekadašnji čuvar u lokalnom hotelu »Aurora« i pasionirani ribar.</p>
<p>Njegova supruga je, naime, prema njegovim tvrdnjama u Pazinu mijenjala partnere »gdje je i kad je stigla«, pa ju je, kaže, znao vidjeti i u ljetnom kinu u društvu s ročnicima, ali i s turistima. Očajni Doroslavac, koji nam je svoje bračne probleme iznio u skrivenom kutu jednog lošinjskog kafića, ispričao nam je kako njegova supruga ne bira ljubavnike i ne mari za vlastitu obitelj i kako on kategorički tvrdi »se čak 'spanđala' i s Anđelkom Badurinom, župnikom sa Suska«.</p>
<p>»Nedavno sam na Susku honorarno radio kao građevinar, a Anica je kao njegovateljica radila u Domu za starce. Jednom prilikom došao sam u njenu iznajmljenu sobu i dok sam je čekao, kako bi prikratio vrijeme, u ruke sam uzeo njezin rokovnik. Nezainteresirano listajući rokovnik odjednom se na sredini našla fotografija, a na njoj obnaženi poznati lik«, ispričao je Doroslavac.</p>
<p>Na fotografiji koja je snimljena s Aničinom »polaroidom«, prema Doroslavčevim tvrdnjama, nalazi se potpuno razodjeveni susački svećenik s kojim je Doroslavac za vrijeme boravka na Susku bio u dobrim odnosima.</p>
<p>»Bio sam šokiran, znao sam za njene 'izlete' koje sam nekako tolerirao, misleći da će to prestati, ali ovo je bilo previše«, kazao je ribar. Zgrožen pronađenom fotografijom, Stojan je tražio objašnjenje i upitao suprugu o čemu se zapravo radi. Anica mu je, pak, kako je naveo, smirenim glasom kazala da ju je svećenik zamolio da ga snimi fotoaparatom, ne bi li tu fotografiju poslao bratu u Ameriku, ne otkrivši zašto se svećenik slikao gol. </p>
<p>»Ako se svećenik slika gol 'kao od majke rođen' mogu misliti što još radi s mojom još uvijek zakonitom suprugom«, ogorčeno je ispričao Doroslavac, koji je Anici oduzeo fotografiju i spremio je na samo sebi poznato mjesto. Nakon pronalaska »škakljive« fotografije Doroslavac je otišao i svećeniku kojeg naziva »bludnikom« i predočio mu sliku. No, svećenik mu je, kazao je Lošinjanin, mirnim glasom objasnio da tu nema ničeg lošeg, pa mu je čak napisao izjavu u kojoj je potvrdio da Stojan posjeduje spomenutu fotografiju i da je snimku načinila Anica, a sve je to potvrdio i službenim pečatom krčke biskupije. No, svećenik tvrdi da na fotografiji nije potpuno gol, već samo do pojasa.</p>
<p>Iako nam Doroslavac nije pokazao spornu fotografiju pod izlikom kako mu je supruga zaprijetila zatvorom ukoliko je ikome pokaže, u razgovoru sa susačkim župnikom Badurinom doznali smo kako fotografija doista postoji.</p>
<p>»Bespredmetno je razgovarati o bezazlenoj fotografiji na kojoj uopće nisam potpuno obnažen već samo do pojasa. Da dođete na Susak i upoznate tamošnji mentalitet i stanovnike uvjerili bi se kako u tome nema ničeg zlonamjernog. Anica Doroslavac me doista slikala ali, ponavaljam, tu nije bilo ničeg lošeg«, kazao nam je smirenim glasom župnik Badurina.</p>
<p> Pritom se samo kratko osvrnuo na prilike obitelji Doroslavac za koje smatra da su narušene Stojanovim alkoholizmom.</p>
<p>»Taj brak je već duže vrijeme pred rastavom upravo zbog Stojanovog alkoholizma, pa se on na bilo koji način želi osvetiti supruzi a logično je da je mene izabrao kao metu ne bi li osveta što jače odjeknula« mišljenja je Badurina.</p>
<p>Doroslavac se slaže kako je rastava na pomolu, posebice stoga što mu se supruga mu se počela osvećivati zbog otkrića njezine veze sa svećenikom. Jednom prilikom, izjadao se Doroslavac, supruga u vino, bez kojeg, priznaje, više ne može, ulila varikinu a njegovu majku je gađala pepeljarom.</p>
<p>»Nakon što sam doznao za svećenika i Anicu, 'prekipjelo' mi je pa sam se konačno odlučio na rastavu braka«, priznao je Stojan, napomenuvši da je tek onda počela njegove »kalvarija«.</p>
<p>Nakon što se na Lošinju doznalo za Aničinu »susačku avanturu«, Stojan je ispričao kako su mu na ulici počeli prilaziti znanci i neznanci i s podsmijehom mu se hvalili da je Anica i s njima održavala vezu. Među njima, kazao je Doroslavac, bio je i jedan policajac, koji je već šest puta Stojana privodio u postaju zbog Aničine prijave da ju suprug fizički zlostavlja.</p>
<p>»To je njena izmišljotina, nikada na nju i na sina nisam digao ruku! Kada se Anica vrati iz skitnje ja se 'pokupim' iz kuće i odem 'u ribe' samo da ne moram trpjeti njezine provokacije«, naveo je Doroslavac, priznajući kako je čak zatražio od »svećenika bludnika« da ih crkveno vjenča, ne bi li na taj način spasio brak i »oprao« se od nanijete sramote.</p>
<p>No, njegov prijedlog nije »prošao«. Stojan je kasnije pronašao još jednu fotografiju Anice i svećenika kako šetaju skrivenim pješčanim sprudom, pa je pomoć i savjet tražio od jednog visokopozicioniranog lošinjskog svećenika koji ga je, priznaje, nakratko umirio riječima kako bi Badurina zbog svega možda mogao »izgubiti mantiju«.</p>
<p>»Mislim da nakon svega ne mogu ništa učiniti do civilizirane rastave braka, ali Anica me i dalje prijavljuje policiji zbog navodnog zlostavljanja pa sam redoviti gost lošinjske policijske postaje. I policija i sutkinja znaju da ne napadam Anicu, ali oni moraju postupati po dojavi pa sam se ja već navikao na to«, ispričao je očajni ribar.</p>
<p>»Ipak, neću joj dopustiti da me totalno uništi, pa sam podnio zahtjev za razvod braka u kojem sam zatražio da sin ostane sa mnom. Ako je moj život napola uništen nije mi namjera uništiti svećenikov život i karijeru, razvod će mi biti najveća zadovoljština. Priznajem da nisam svetac ali sam mnogo bolji od nje«, zaključio je na kraju Stojan, očekujući svaki čas da ga policija ponovno privede u postaju zbog navodnog zlostavljanja supruge, koju već smatra bivšom.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ubijen vatrenim oružjem ispred »Svetog Benedikta«</p>
<p>NOVIGRAD, 1. siječnja </p>
<p> - Jedan je muškarac ubijen u na Staru godinu u mjestu Dajla kod Novigrada u Istri, a osumnjičeni za ubojstvo je ubrzo uhićen, izvijestila je u srijedu istarska Policijska uprava. </p>
<p> U utorak oko 18 sati ispred ugostiteljskog objekta »Sveti Benedikt« u Dajli ubijen iz vatrenog oružja 47-godišnji Željko Idžan iz mjesta Šterna kraj Grožnjana.</p>
<p> U njega je pucao 40-godišnji Šimun Pršlja iz Novigrada, koji je pobjegao, ali je uspješnom policijskom akcijom tijekom noći uhićen, izvijestila je glasnogovornica PU istarske Štefanija Prosenjak Žumber. </p>
<p> U blizini Pršljinog stana pronađeno je vatreno oružje. Nad osumnjičenim se provodi kriminalistička obrada u PU istarskoj, rekla je glasnogovornica Žumber. </p>
<p> U trenutku kad je policija došla na mjesto zločina, Željko Idžan je još davao znakove života, no ubrzo je preminuo zbog po život opasnih rana.</p>
<p> Očevid su obavili istražni sudac Županijskog suda u Puli Eugen Pustijanac i zamjenik državnog odvjetnika Bruno Ivinić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Djevojka poginula od eksplozije kasetne bombe</p>
<p>GOSPIĆ, 1. siječnja</p>
<p> - U neposrednoj blizini udbinske benzinske crpke, u utorak oko 12.30 sati aktivirana kasetna bomba. Od posljedica eksplozije poginula je Sanja Milaković (21), dok je malodobna T. L. (16) u eksploziji zadobila teške tjelesne ozljede, pa joj je liječnička pomoć pružena u gospićkoj Općoj bolnici.</p>
<p>Tragedija na Silvestrovo se, naime, dogodila u krugu ograđenom i označenom opasnošću od mina. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Podignuta optužnica protiv četverostrukog ubojice </p>
<p>Tužiteljstvo zahtijeva da se Crničkog smjesti u bolničku ustanovu, prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama</p>
<p>ZLATAR, 1. siječnja</p>
<p> - U utorak je Županijsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv Branka Crničkog (48), iz Tugonice pokraj Marija Bistrice, kojom ga se tereti za ubojstvo Franje (68) i </p>
<p>Dragice (66) Domišljanović, njihove snahe Štefice (47) i njezine kćeri Marine (19). Crničkom se stavlja na teret i pokušaj teškog ubojstva desetogodišnjeg Karla Vlahovića, te pokušaj ubojstva Zdravka Domišljanovića (46). </p>
<p>Kako se u optužnici navodi, Branko Crnički je 28. srpnja u popodnevnim satima, »ne shvaćajući značenje svojih postupaka«, niti vladati svojom voljom zbog endogene duševne bolesti (paranoidne psihoze), iz kuhinje svoje kuće iz automatske puške CZ 7,62 mm ispalio 30 metaka prema Zdravku Domišljanoviću, koji je u tom trenutku motociklom izlazio iz dvorišta svoje kuće. Stjecajem okolnosti, kako niti jedan hitac nije pogodio Zdravka, osumnjičeni je ponovno napunio pušku, nogom otvorio ulazna vrata obiteljske kuće Domišljanović, te ispalio rafal u Dragicu Domišljanović i Karla Vlahovića, koji su se nalazili u hodniku kuće. Od prostrijelnih rana trbuha, od kojih je iskrvarila, Dragica je odmah preminula, a desetogodišnji Karlo spašen je hitnom medicinskom intervencijom i nekoliko dana se nalazio u životnoj opasnosti zbog rana opasnih po život. Osumnjičeni je zatim ušao u spavaću sobu gdje je pucao u Franju Domišljanovića i pogodio ga u glavu, a zatim je ušao u kuhinju gdje je rafalom pogodio Štefaniju u trbuh, a Marinu u prsni koš, te su obje umrle od ranjavanja. Županijsko državno odvjetništvo navodi u optužnici da se radi o četiri ubojstva, jednom teškom ubojstvu u pokušaju i jednom pokušaju ubojstva, te traži da se utvrdi da je Branko Crnički bio neubrojiv, a zbog bolesti zatraženo je njegovo smještavanje u bolničku ustanovu, a prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Inače, Crnički se nalazi u pritvoru još od 28. srpnja prošle godine. </p>
<p>D. Go.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Svjetsko gospodarstvo već plaća cijenu ratne neizvjesnosti </p>
<p>BRUXELLES, 1. siječnja</p>
<p> - (Od Vjesnikove dopisnice) - Mogući rat u Iraku skupo će stajati svjetsku ekonomiju i vodi je u recesiju, prognozirao je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg u razgovoru za nizozemsku televiziju. </p>
<p>»Rat je loša vijest za svjetsko gospodarstvo«, ustvrdio je, upozoravajući da pokazatelji već danas govore o ekonomskom usporavanju. </p>
<p>»Pogledajte samo pokazatelje povjerenja kupaca, koji su veoma niski«, osvrnuo se Duisenberg na podbačaj u predbožićnoj sezoni općeg kupovanja, naročito u SAD-u. </p>
<p>Osim rezerviranosti i suzdržanosti kupaca u mjesecu najživlje trgovine (računa se da na prosinac otpada gotovo četvrtina ukupnog prometa trgovina), analitičare zabrinjava i rast cijena nafte, skok koji u pravilu slijedi nakon što počnu ratne pripreme u susjedstvu (i oko) najvećih svjetskih rezervi nafte. »Svjetsko, a ne samo američko gospodarstvo već danas plaća visoku cijenu neizvjesnosti stvorene najavama rata«, veli Duisenberg. </p>
<p>Duisenbergovi su komentari došli u vrijeme kada sve europske burze zaključuju godinu padom aktivnosti, što se također pripisuje namjerama Washingtona da iračko pitanje rješava oružjem. Istovremeno, euro je u odnosu na dolar dostigao vrijednost koju je zadnji put dohvatio na jesen 2000. godine. </p>
<p>Dolar je zadnjih tjedana izgubio oko 15 posto vrijednosti u odnosu na euro, ali i druge valute, primjerice švicarski franak, i sada je već debelo ispod pariteta s eurom, prognoziranog tek za kraj sljedeće godine: jedan dolar vrijedi tek 0,96 eura. Prave će glavobolje nastati tek kada vrijednost eura preskoči 1,20 dolara, što se smatra granicom nakon koje europski izvoznici ne mogu nesmetano i bez ozbiljnijih ekonomskih posljedica sklapati poslove. </p>
<p>Središnja europska banka, potvrdio je njezin predsjednik, intervenirat će kao i dosad, uz mogućnost da već ionako rekordno niske kamatne stope budu još niže kako bi se u 2003. godini ubrzao ili makar zadržao (simboličan) ekonomski rast u EU. </p>
<p>Duisenberg je ponovio da će napustiti položaj predsjednika ECB-a, kako je to najavio, na rođendan u srpnju iduće godine, makar ne isključuje »tehničku mogućnost« da u uredu ostane koji mjesec duže radi olakšavanja tranzicije. </p>
<p>Nasljednik mu je Francuz Jean Claude-Trichet. »Bilo bi bolje da mi nasljednik dođe neopterećen istragom«, osvrnuo se Duisenberg na Trichetove probleme u zemlji nakon što su istražni organi potvrdili da je pod istragom i da suđenje predstavnicima francuske vlade u slučaju banke Credit Lyonnais počinje 6. siječnja.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Trošak rata s Irakom od 50 do 60 milijardi dolara</p>
<p>WASHINGTON, 1. siječnja</p>
<p> - Direktor za proračun Bijele kuće Mitchell Daniels procijenio je da bi se trošak rata s Irakom mogao kretati između 50 i 60 milijardi američkih dolara, što je osjetno manje od ranijih procjena drugih dužnosnika vlade.</p>
<p> Daniels je, kako navodi The New York Times, upozorio i da nije moguće znati koliko će u konačnici stajati bilo koja vojna američka akcija protiv Iraka. U rujnu ove godine Daniels je osporavao procjene jednog vladinog dužnosnika da bi rat s Irakom mogao stajati do 200 milijardi dolara, ocjenjujući ih »vrlo visokima«. </p>
<p>Prijašnji gospodarski savjetnik Bijele kuće, Lawrence Lindsey, naime, procijenio je da bi SAD mogle na rat s Irakom utrošiti od jedan do dva posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno od 100 do 200 milijardi dolara. Analitičari američkog Kongresa procijenili su ranije da bi rat s Irakom mogao stajati SAD i do devet milijardi dolara mjesečno. S troškovima pripreme za rat i onim što slijedi poslije, ukupni troškovi rata povećali bi se za još 20 milijardi dolara. </p>
<p>Prvi rat protiv Iraka 1991. stajao je, prema sadašnjoj vrijednosti, oko 80 milijardi dolara. Daniels je odbio pojasniti zašto troškove novog rata procjenjuje nižima. </p>
<p>Inače, SAD su platile samo manji dio troškova prvoga rata jer su najveći dio troškova snosili Saudijska Arabija, Kuvajt i Japan.(Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pad prosječne pasivne kamatne stope</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Ukupna prosječna kamatna stopa na kunske depozite bez valutne klauzule u listopadu je bila na dosad najnižoj zabilježenoj razini (1,67 posto), što je posljedica smanjenja kamatne stope na kunske depozite po viđenju i smanjenja kamatne stope na oročene depozite. </p>
<p>Nakon što je u rujnu pala na najnižu ovogodišnju razinu (12,08 posto), prosječna aktivna kamatna stopa poslovnih banaka na kunske kredite bez valutne klauzule porasla je pak na 12,84 posto u listopadu. Na takva kretanja utjecalo je povećanje kamatnih stopa na kratkoročne kredite, osobito poduzećima. Kamatne stope na dugoročne kunske kredite bez valutne klauzule također su porasle, ali je zbog manje relativne važnosti njihov utjecaj na ukupnu prosječnu kamatnu stopu na kunske kredite bez valutne klauzule manje značajan. Još od travnja prosječna aktivna kamatna stopa poslovnih banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom, koji čine gotovo 47 posto ukupnih kredita, zadržavala se ispod 9 posto. Nakon 8,54 posto u rujnu, u listopadu su iznosile 8,04 posto. To je, prema mišljenju analitičara Raiffeisen banke, uglavnom posljedica smanjenja kamatnih stopa na dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom.</p>
<p>Smanjenje kamatnih stopa utjecalo je na porast kreditne aktivnosti u listopadu. Ukupni krediti poslovnih banaka (i kunski i devizni) nastavljaju s trendom rasta te su krajem listopada povećani na rekordnih 93,44 milijarde kuna, što je čak 4,34 posto ili 3,88 milijardi kuna više nego krajem rujna. Na povećanje ukupnih kredita u listopadu utjecali su i krediti poduzećima i krediti stanovništvu. Samo krediti poduzećima porasli su na godišnjoj razini 23,2 posto, dok su krediti stanovništvu istovremeno povećani za čak 40 posto. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zapinje privatizacija državnoga zemljišta </p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava dosad je zaprimilo Programe gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem od 242 općine i gradova. Ministarstvo je dalo suglasnost na 133 programa, a ostali su vraćeni radi dopune ili radi usaglašavanja brojnih zainteresiranih strana bilo da se radi o prodaji, zakupu ili koncesiji državnog poljoprivrednog zemljišta.</p>
<p> Površine za koje je data suglasnost u programima za povrat iznose 34.231 hektar, za prodaju 121.959 hektara, a za zakup 47.050 hektara. Za koncesiju je raspoređeno 67.845 hektara poljoprivrednog zemljišta, a za prenamjenu 6.973 hektara državnog zemljišta.</p>
<p>Prednost prilikom povrata ili kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta imat će obiteljska gospodarstva, a kod uzimanja zemlje u koncesiju prednost će dobiti pravne osobe, odnosno tvrtke. Ukupno se radi o 278.059 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. </p>
<p> Država je zbog problema oko raspodjele više od milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 440.000 hektara obradivog zemljišta, obustavila do ovogodišnje proljetne sjetve ulaženje u posjed novih vlasnika. Naime, zbog velikog interesa za državnu zemlju, u prvom redu u Slavoniji, zapinje privatizacija više od milijun hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. </p>
<p>U tijeku su sastanci predstavnika općina i gradova sa predstavnicima Ministarstva radi provedbe programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, na koje je ministarstvo dalo suglasnost.</p>
<p>No, ostaje otvoreno pitanje koliko će obiteljskih gospodarstva, primjerice, moći izdvojiti 7300 kuna za hektar kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Cilj prodaje državnog zemljišta je okrupnjavanje posjeda obiteljskih gospodarstava, koja u prosjeku imaju 2,8 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok obiteljska gospodarstva u EU imaju u prosjeku više od 20 hektara zemlje. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Burzovni indeksi porasli posljednjeg dana loše 2002.</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Rast dionica u naftnom sektoru osigurao je rast vrijednosti europskih indeksa posljednjeg dana 2002. godine, no u utorak se ipak nije mnogo trgovalo. U srijedu su svjetska tržišta kapitala bila zatvorena, a dan ranije su zatvorene bile i burze u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Švicarskoj i skandinavskim zemljama. </p>
<p>Londonski blue chip indeks FTSE 100 je u utorak porastao 1,02 posto zaključivši godinu sa 3940,4 boda, 24,5 posto manje nego na kraju 2001. godine. Pariški CAC 40 je godinu prošao još slabije: izgubio je 34 posto, mada je u utorak porastao 1,28 posto na 3063,91 bod. Frankfurtski DAX je, pak, u godinu dana pao ukupno 43,9 posto, što su najgore brojke od 1974. godine. Na Staru godinu znatnije je porastao samo amsterdamski AEX koji je dobio 2,44 posto dosegavši 322,73 boda. </p>
<p>U SAD-u su indeksi u utorak zabilježili tek neznatni pomak, oporavivši se od početnoga pada kojeg je uzrokovao neočekivani pad indeksa pouzdanja potrošača Conference Boarda - sa 84,9 bodova u studenom na 80,3 boda. Analitičari su očekivali da će taj pažljivo praćeni indeks porasti na 85,5 bodova. Dow Jones Industrial Average je u utorak porastao 0,11 posto na 8341,63 boda - i zabilježio godišnji gubitak od 16,8 posto. Širi S 500 je porastao je 0,05 posto na 879,82 boda, no u godinu dana je pao oko 23 posto. Nasdaq Composite je posljednjega dana 2002. - u kojoj je izgubio 31,5 posto svoje vrijednosti - pao 0,3 posto na 1335,52. </p>
<p>Američko je tržište tako zaključilo treću uzastopnu godinu pada cijena dionica, prvi puta nakon razdoblja 1939. do 1941. godine. Osim toga, protekli je mjesec za DJIA bio najgori prosinac od 1931. godine. </p>
<p>Tokyjska je burza u utorak također bila zatvorena, a trgovanje će ponovno započeti tek u ponedjeljak. Indeks Nikkei 225 je godinu završio loše - u 12 mjeseci je izgubio 19 posto, nakon što je u ponedjeljak pao na 8578,95 bodova, najnižu razinu u posljednjih dvadeset godina. </p>
<p>Među dobitnicima na europskim burzama u utorak su bili BP, Shell i Total Fina Elf, čije su dionice porasle između 0,4 i 0,7 posto. Međutim, Royal Dutch je pao 0,8 posto. U financijskom sektoru, francuski osiguravatelji Axa i AGF dobili su 0,7 odnosno 3,4 posto. ING je porasstao 2,3, a Dexia 3,6 posto.</p>
<p>Vivendi Universal je dobio 2 posto nakon što je objavio da je zaključio prodaju američke izdavačke kuće Houghton Mifflin za 1,66 milijardi dolara. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatskoj pola godine za dokazivanje</p>
<p>U prvoj polovici ove godine Hrvatska se mora potvrditi kao ozbiljna država koja prihvaća i provodi europske zakone kako bi Unija pozitivno odgovorila na kandidaturu službenog Zagreba za punopravno članstvo. Uz to, s obzirom na nesređeno stanje u jugoistočnoj Europi, Hrvatska vjerojatno ima posljednju prigodu kapitalizirati činjenicu da je najnaprednija zemlja regije </p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - S prvim danom 2003. Grčka je službeno preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Europskom unijom. Grčko predsjedništvo već je najavilo da će, u sklopu vanjske politike Unije, staviti naglasak na odnos prema zapadnom Balkanu, odnosno prema zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja. Atena će, kako se navodi, ponuditi jasnu europsku perspektivu balkanskoj regiji, a tih šest mjeseci bit će od iznimne važnosti za hrvatske ambicije u približavanju Europskoj uniji.</p>
<p> U prvoj polovici ove godine Hrvatska se mora potvrditi kao ozbiljna država koja prihvaća i provodi europske zakona kako bi kandidatura za punopravno članstvo naišla na pozitivan odgovor službenog Bruxellesa. Uz to, s obzirom na nesređeno stanje u regiji, Hrvatska vjerojatno ima posljednju prigodu kapitalizirati činjenicu da je najnaprednija zemlja tog područja.</p>
<p>Na kraju grčkog predsjedanja, u Solunu će se 21. lipnja održati sastanak na vrhu Europske unije sa zemljama zapadnog Balkana. Taj je skup nastavak tzv. zagrebačkog procesa započetog u studenom 2000., kad je EU na summitu u Zagrebu na temeljima zaključaka iz Feire, dala jasnu perspektivu članstva zemljama u regiji na individualnoj osnovi. </p>
<p>Hrvatska se diplomacija nada da će kandidatura Zagreba, koju se planira podnijeti u veljači, naići na pozitivan odgovor budući da će do tada biti ispunjen barem dio političkih preduvjeta. Donesen je Ustavni zakon o pravima manjina, a do veljače trebala bi biti riješena zakonska regulativa vezana uz HRT , koja bi taj medij smjestila u okvir jasno izrečenog uvjeta Unije - javne televizije lišene utjecaja politike. EU će pomno promatrati i napredak kad je u pitanju povratak izbjeglica i njihove imovine, te reformu pravosuđa. Kad je riječ o povratku, strani promatrači već sada najavljuju da bi Hrvatska vrlo brzo morala započeti rješavati pitanje stanarskog prava.</p>
<p> Suradnja s Haaškim sudom u sljedećih šest mjeseci bit će ključna za ocjenu kredibiliteta Hrvatske u krugovima EU. Nakon velikih problema potkraj prošle godine i gubljenja vjerodostojnosti, sudeći barem prema najnovijim izjavama hrvatskih političara na vlasti, Vlada je toga ipak svjesna. </p>
<p>Hrvatska se vlast nada da će do 2006. ispuniti sve uvjete za punopravno članstvo kako bi se mogla uključiti u novi val proširenja s Rumunjskom i Bugarskom 2007. godine. </p>
<p> Sasvim je sigurno da za vrijeme grčkog predsjedanja Hrvatska neće dobiti nikakvu službenu reakciju na podnošenje zahtjeva za punopravno članstvo, jer je za tu proceduru u pravilu potrebna godina dana. Takav tajming odgovara i samoj Uniji koja će pričekati izbore u Hrvatskoj i vidjeti tko će doći na vlast, odnosno procijeniti je li ta vlada spremna ispunjavati europske standarde. Na tu zadaću dosad se najsnažnije obvezala Račanova vlada prihvaćajući nacionalni program za približavanje Europskoj uniji.</p>
<p>Hrvatski su diplomati svjesni da do kraja grčkog predsjedanja neće biti odgovora na zahtjev za punopravno članstvo, no nadaju se će u Solunu biti pozitivnih reakcija biti - barem neslužbenih. Od grčkog predsjedavanja očekuje se veća senzibilnost prema regiji, a Hrvatska će pokušati to iskoristiti kako bi dobila snažniju novčanu pomoć Unije. Naime, veća pomoć iz Bruxellesa dolazi zemljama tek u poodmakloj fazi integracije u EU.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tršćanska desnica želi manipulirati talijanskom manjinom?</p>
<p>U 2003. godini Talijanska unija računa na 3,566.000 eura potpore svojim programima, od čega bi talijanska vlada i pokrajina Furlanija Venezia Giulia trebali dati 3,429.000 eura, a manje svote Hrvatska i Slovenija / Raspodjelu tog novca kontrolirala bi riječka filijala, ako bude osnovana, Narodnog sveučilišta iz Trsta</p>
<p>RIJEKA, 1. siječnja</p>
<p> - Najavu Narodnog sveučilišta iz Trsta da u Rijeci kani otvoriti svoju filijalu, posebnu ustanovu posredstvom koje će kontrolirati trošenje talijanskog državnog novca, ali ne samo talijanskog, namijenjenog financiranju aktivnosti i programa Talijanske unije u Hrvatskoj i Sloveniji, upućeni u tu problematiku ocjenjuju kao nastojanje tršćanske desnice da »uzme pod svoje« oko 35.000 pripadnika talijanske manjine u Hrvatskoj i Sloveniji. Prvi korak prema tom cilju Upravni odbor Narodnog sveučilišta iz Trsta je poduzeo 28. prosinca kad je donio odluku o suspenziji glavnog plana suradnje s Talijanskom unijom, kojom od 1. siječnja prekida financiranje rada Talijanske unije.</p>
<p>Kao razlog prekida suradnje Sveučilište navodi to što mu Unija nije na vrijeme dostavila program rada za 2003. godinu. Inače, u Upravnom vijeću Sveučilišta je i senator Arduino Agnelli, bivši socijalist, a sada desničar, kojeg se u Hrvatskoj sjećamo po tome što se za Domovinskog rata slikao s »krajinskim« šerifom Milanom Martićem te talijanskim fašistima obećao Zadar. Prigodom nedavnog otvaranja preuređenog Talijanskog kulturnog centra u Rijeci, popularnog »Circola«, u delegaciji talijanske vlade bio je i poznati tršćanski desničar Roberto Menea, inače član talijanskog parlamenta.</p>
<p>Znači li sve to da tršćanska desnica u Rijeci već ima svoje ljude koji bi radili u toj novoj ustanovi? Poznato je da od ranije postoje kontakti tršćanske desnice s nekim istomišljenicima u Rijeci, a za vjerovati je da je u posljednje vrijeme ta želja Tršćana za suradnjom možda i intenzivirana i proširena. U 2003. godini Talijanska unija računa na 3,566.000 eura potpore svojim programima, od čega bi talijanska vlada i pokrajina Furlanija Venezia Giulia trebali dati 3,429.000 eura, a manje svote Hrvatska i Slovenija. Raspodjelu tog novca kontrolirala bi riječka filijala, ako bude osnovana, Narodnog sveučilišta iz Trsta. To je veliki novac čijim »kontroliranjem« trošenja bi talijanska desnica mogla u velikoj mjeri zadobiti vlast nad talijanskom manjinom u Hrvatskoj i Sloveniji. Sveučilište je svojedobno osnovano sa ciljem da novac iz Italije samo tehnički prosljeđuje pripadnicima svoje manjine u Hrvatskoj i Sloveniji, pa mu nije bila uloga određivati tko će ga i kako trošiti. Međutim, Berlusconijevim dolaskom na vlast, neke političke strukture u Trstu kao da su ponovno dobile apetite u odnosu na dijelove Hrvatske i Slovenije.</p>
<p>Po riječima predsjednika Skupštine Talijanske unije Maurizia Tremula, u Uniji vjeruju da je riječ o svojevoljnoj odluci Narodnog sveučilišta, odnosno da iza toga ne stoji vlada u Rimu. Tremul podsjeća da je osnovna uloga Sveučilišta posredovati između matične države i nacionalne manjine. Budući da Sveučilište više ne obavlja tu funkciju, Talijanska unija se obratila vladi u Rimu da neku drugu instituciju proglasi posrednikom između Italije i pripadnika manjine u Hrvatskoj i Sloveniji. Što se tiče programa rada Unije za 2003. godinu, Tremul navodi da on nije mogao biti na vrijeme dostavljen, jer je novi Izvršni odbor Unije tek nedavno osnovan. Predsjednik Izvršnog odbora Unije Silvano Zilli pak tvrdi da je cijeli »slučaj« poprimio političku dimenziju prije godinu dana kad su u Upravno vijeće Narodnog sveučilišta imenovani ljudi koji pripadaju talijanskoj vodećoj koaliciji desnog centra. Za taj napad na Uniju od strane Sveučilišta, Zilli ne isključuje ni činjenicu da je Sveučilište iz proračuna potrošilo 350.000 eura više od planiranog, pa je moguće da sada želi uštedjeti na financiranju Unije.</p>
<p>Inače, Unija troši dobiveni novac za obnovu objekata u vlasništvu ili na korištenju talijanske manjine, za kulturne programe, stipendije, školske knjige... Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin drži da će talijanska vlada arbitrirati u sporu, jer bi on ponajprije mogao štetiti vrlo dobrom položaju Talijanske unije u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i odnosima talijanske manjine u tim dvjema zemljama sa sunarodnjacima u Italiji. »Ovaj spor pokazuje da je Talijanska unija dosad vodila svoju politiku, da nije bila prirepak izvanjske politike, kao ni politike bivšeg nacionalističkog vodstva u Hrvatskoj, pa vjerujem da će ostati autonomna manjinska institucija«, rekao je Kajin.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Brodosplit: O mogućim štetama još ni riječi</p>
<p>SPLIT, 1. siječnja</p>
<p> - Inina bazna i klina mast na donjoj granici deklariranog kliznog svojstva i niz sitnih tehničkih propusta uzroci su zbog kojih »Elka Aristotele«, tanker težak više od 17.000 tona i dugačak 228 metara, lani 11. studenog, kad je bilo planirano, nije uspješno porinut u more s prvog Brodosplitova navoza. Nakon danonoćnih priprema za ponovno porinuće, tanker je u more kliznuo 30. prosinca.</p>
<p>Brod vrijedan 36,5 milijuna dolara bit će isporučen naručitelju, grčkom brodovlasniku Spyrosu Karnessisu, u svibnju. U hrvatskim brodogradilištima već se događalo da brodovi nakon krštenja, umjesto da zaplove, ostanu na navozu. No, posebnost splitskog slučaja je u tome, što je »Elka Aristotele« nakon porinuća ipak krenula prema moru, ali premalom brzinom od 12 centimetara na sat. Kako bi spriječili moguću golemu štetu, škverani su tanker, koji je otklizao desetak metara niz navoz, odlučili zaustaviti, a taj posao je trajao četiri dana.</p>
<p> Najprije je vezanjem čeličnom užadi za navoz brzina smanjena na dva centimetra na sat, a potom je konačno zaustavljen kosim uporama. Više od mjesec dana trajalo je »Elkino« skidanje s opreme za porinuće da se utvrde razlozi neuspjeha. Budući da je riječ o vrlo teškom plovilu, za izbijanje poprečnih klinova kojima je brod bio naslonjen na saonice, koristio se i eksploziv. O eventualnim štetama koje su kašnjenja s porinućem nastale, u Brodosplitu još ne žele govoriti. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prekinuta blokada »Klariko-Voća«</p>
<p>ORAHOVICA, 1. siječnja</p>
<p> - Posljednjeg dana 2002. godine, nakon osam dana, prekinuta je blokada orahovičkog poduzeća »Dona«, odnosno »Klariko-Voće«, kako se donedavno zvalo. Radnicima su podijeljene plaće, nakon čega su se maknuli s ulaza i iz tvornice su pušteni kamioni natovareni gotovim proizvodima. Iz kruga tog poduzeća za preradu voća i povrća kamioni nisu mogli još od Badnjaka, kada su ih zaustavili članovi zadruge »Eurovoće«, budući vlasnici tog poduzeća, sumnjajući da iz tvornice izvoze i strojeve koje su oni kupili na javnoj dražbi. Nakon što su zadrugari ishodili rješenje Općinskog suda kojim je još uvijek aktualnom zakupcu orahovičkog pogona Andriji Klariću zabranjeno da izvozi strojeve i opremu, na ulaz u tvornicu stao je dio nezadovoljnih radnika koji su tražili isplatu plaća za studeni i svih ostalih obveza koje poslodavac ima prema njima.</p>
<p>Tvornica "Klariko-Voće" sljedeći bi tjedan, naime, trebala preći u ruke novih vlasnika, ukoliko uplate 1,38 milijuna eura, koliko su na javnoj dražbi ponudili. Sudbina oko 130 radnika još je neizvjesna, jer novi vlasnik, koji je zapravo kupio pogone poduzeća »Voće export-import« u stečaju, koje je »Klariko-Voće« imalo samo u zakupu, odriče obvezu da preuzme i radnike. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Veselo u Novu godinu</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Najveći domaći doček Nove godine na otvorenom bio je, prema očekivanjima, na središnjem zagrebačkom trgu gdje se 30.000 okupljenih zabavljalo uz Severinu i mnoge druge pjevače. Uz Zagreb, najveće proslave na otvorenom bile su na splitskim Prokurativama gdje su Vanna, Ban i Parni valjak zabavljali više od 20.000 dobro raspoloženih ljudi, te u Dubrovniku gdje su za oko 18.000 okupljenih pjevali Oliver, Gibonni i Divas. </p>
<p>Nova godina diljem svijeta proslavljena je bučno, uz spektakularne vatromete i masovne fešte na ulicama. Ipak, bile su pojačane mjere sigurnosti kao posljedica kolektivnog straha od terorističkih napada. </p>
<p>Najveći ulični tulumi s otprilike milijun ljudi bili su u New Yorku i Berlinu, dok se na ulicama Sydneya zabavljalo oko 700.000 posjetitelja. Najviše je policajaca bilo na moskovskim ulicama gdje ih se čak 250.000 brinulo za to da proslava prođe u redu. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pokušaj ubojstva, samoranjavanje, lažna dojava o bombi...</p>
<p>PU zagrebačka zabilježila 43 kaznena djela/ U Lugu kod Bjelovara zbog petarde ostao bez tri prsta/ Lažna dojava o bombi na Prokurativama</p>
<p>ZAGREB/ BJELOVAR/ SPLIT/ČAKOVEC/ ZABOK/ OSIJEK/ SLATINA/ KOPRIVNICA/ VIROVITICA, 1. siječnja</p>
<p> - U noći na Novu godinu, na području Policijske uprave zagrebačke zabilježena su 43 kaznena djela među kojima jedan pokušaj ubojstva, dva razbojstva, teško ranjavanje, 22 teške krađe, a ukradena su i četiri automobila.</p>
<p>Na Trgu bana Jelačića na dočeku je bilo oko 30.000 ljudi, a policija je zbog »zbog pokušaja skakanja na pozornicu« preventivno privela četiri osobe, a dvije zbog narušavanja javnog reda i mira, jer su razbile staklo na jednom od izloga.</p>
<p>U Petrovoj je ulici zabilježeno propucavanje vatrenim oružjem, oštećenje osobnog automobila pirotehnikom te četiri oštećenja stana također zbog korištenja pirotehnike.</p>
<p>U policijskom izvješću iz Bjelovara navodi se teži slučaj samoranjavanja. Zbog neopreznog rukovanja petardom na Putu žrtava u Lugu bez tri prsta desne ruke ostao je tridesetčetverogodišnjak iz Bjelovara. </p>
<p>U Kapelici kraj Garešnice lakše je opekline na lijevoj ruci zadobilo dijete, također zbog eksplozije petarde. Veća tuča, u kojoj je sudjelovalo osam osoba koje su lakše ranjene, zabilježena je odmah iza ponoći u Trojstvenom Markovcu. </p>
<p>Novogodišnja noć u Splitu protekla je uz nešto bučniju pucnjavu petardi nego proteklih godina, ali bez većih izgreda. Bila je jedna lažna dojava o bombi na Prokurativama gdje se održavao novogodišnji koncert. Prema riječima Leona Taubera, glasnogovornika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, dojavu o postavljenoj eksplozivnoj napravi policija je dobila oko 22 sata, nešto prije početka koncerta. Inače, tijekom noći je u splitskim policijskim postajama zadržano šest osoba zbog prekomjernog opijanja i nasilja u obitelji.</p>
<p>Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, doček Nove godine protekao je mirno.</p>
<p>U hitnoj medicinskoj pomoći Kliničke bolnice »Osijek« nije bilo intervencija zbog propucavanja oružjem. Zabilježeno je 30 intervencija hitne medicinske pomoći, ponajviše zbog tučnjava i alkohola, a troje je maloljetnika lakše ozlijeđeno pri uporabi pirotehničkih sredstava.</p>
<p>U Virovitici je, pak, na neprijavljenom javnom skupu u ugostiteljskom objektu »Alfa 9« u novogodišnjoj noći izbila tučnjava u kojoj su lakše ozlijeđene četiri osobe, doznajemo u Policijskoj upravi virovitičko-podravskoj. Tučnjavu, u kojoj je sudjelovalo devet osoba, prijavio je vlasnik lokala oko dva sata.</p>
<p>Jasminka Ivančić i Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić s bolesnicima na Klinici za onkologiju na Rebru </p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Na Novu godinu predsjednik Stjepan Mesić posjetio je Kliniku za onkologiju KBC-a Zagreb na Rebru. Izbor nije slučajan, rekao je, jer mu se tijekom jedne emisije »S predsjednikom na kavi« u eter javila pacijentica s onkologije na Rebru požalivši se na teške uvjete liječenja i zamolila ga da pomogne. Na tom odjelu godišnje se liječi i do pet tisuća bolesnika. </p>
<p>»Budući da se sada vodi akcija za osuvremenjavanje liječenja na tom odjelu, moji su mi savjetnici predložili da za Novu godinu posjetim odjel.</p>
<p> I zato sam danas ovdje, da svojom nazočnošću skrenem pažnju na probleme pacijenata i time podržim, a i potaknem tu akciju«, izjavio je predsjednik Mesić. Zadržao se u kraćem razgovoru s bolesnicima te darovao dvije pumpe za transfuziju, četiri minilinije, voće i kolače.</p>
<p> »Počašćeni smo posjetom predsjednika Mesića jer će to sigurno dati poticaj skupljanju sredstava za našu akciju osuvremenjavanja prostora i opreme«, istaknuo je Zdenko Krajina, predstojnik Klinike za onkologiju na Rebru. Ravnatelj KBC-a Zagreb Josip Paladino upozorio je pak na alarmantan porast malignih bolesti dovodeći to u vezu sa stresnim načinom života i posljedicama Domovinskog rata. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatski poslodavci predlažu da se novine oslobodi plaćanja PDV-a</p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca ne predviđa bitnije gospodarske pomake u 2003. - ni pozitivne ni negativne. Očekuje stabilno makroekonomsko okruženje, uz rast BDP-a od 3,5 posto i inflaciju od 3,3 posto </p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ne očekuje bitnije gospodarske pomake u 2003. - ni pozitivne ni negativne pa se tako ni uvjeti poslovanja članica Udruge neće bitnije mijenjati. HUP predviđa stabilno makroekonomsko okruženje, uz rast BDP-a od 3,5 posto, saldo tekućeg računa bilance plaćanja od minus 2,2 posto te inflaciju cijena na malo od 3,3 posto.</p>
<p> Na mikroekonomskom planu Udruga očekuje pomake u fleksibilizaciji tržišta rada čime bi se povećala konkurentnost hrvatskog poduzetništva. To bi »vjerojatno« moglo potaknuti povećanje zaposlenosti, a ne smanjenje kako se ponekad smatra, stoji u prognozi HUP-a za 2003. godinu.</p>
<p>HUP-ovi analitičari također predviđaju usporavanje kreditne ekspanzije na 10 do 15 posto. Prema HUP-u, uz kreditnu ekspanziju bankarskog sektora, osnovni izvor rasta BDP-a u 2002. bila je rastuća osobna potrošnja te ulaganje u cestogradnju uz znatan rast uvoza opreme. To daje naznaku da bi izvori rasta u 2003. mogli biti nešto drukčiji nego prethodne godine. Analitičari Udruge smatraju da u 2003. neće biti znatnijih korekcija valute, a deficit bilance plaćanja trebao bi se zadržati oko 3 posto BDP-a.
Trendovi su u pojedinim gospodarskim granama različiti, no većina granskih udruga unutar HUP-a istaknula da je potrebna promjena zakona kako bi se potaknuo razvoj tih grana. </p>
<p>U novinskom izdavaštvu 2002. bila je razmjerno stabilna, ali će 2003. donijeti pogoršanje uvjeta poslovanja zbog »promjena poreznih opterećenja kad je riječ o honorarima«. To će poskupiti proizvodnju, a možda i povećati cijenu tiska. HUP zato savjetuje da se razmotre preporuke Svjetske udruge novinskih izdavača da se novine oslobodi plaćanja PDV-a. Ljekarništvo i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju pratit će blaži negativan trend, dok metalnu industriju u 2003. očekuje daljnji rast zbog novih stranih ulaganja i najavljenog restrukturiranja. </p>
<p>Negativan trend očekuje se u brodogradnji, poljoprivrednoj i prehrambenoj te kemijskoj industriji. U brodogradnji će eventualni pozitivan pomak omogućiti, ponajprije, odlučnost vlade da provede restrukturiranje i privatizaciju. Na poljoprivredni sektor, prema mišljenju HUP-a, negativno će utjecati »politikantske ideje i igre« u predizbornoj i postizbornoj godini. </p>
<p>Razvoj prehrambenog sektora ovisit će o iskorištavanju mogućnosti koje pružaju sklopljeni sporazumi o slobodnoj trgovini, ponajprije onaj s Jugoslavijom. U kemijskoj industriji 2002. bila je lošija od prethodne, a do poboljšanja, čak i provedu li potrebne promjene odmah, može doći tek za nekoliko godina, smatra HUP.</p>
<p>U tekstilnoj industriji znatnije investicije nisu vjerojatne budući da je zarada niska, upozorio je HUP istaknuvši da će i dalje jačati pritisak za snižavanje cijena. Razvoj energetike ovisit će isključivo o učinku nove zakonske regulative. Slično tome, novi sustav, usklađen sa zakonodavstvom EU, utjecat će i na građevinski sektor koji bi u 2003. domaćem tržištu trebao ponuditi veći izbor usluga. </p>
<p>U bankarskom sektoru HUP očekuje nastavak jake konkurencije, ali ne i bitnije pomake. Pozitivan bi učinak trebalo imati pojednostavljenje poslovanja sa susjednim zemljama. </p>
<p>U drvnoj i papirnoj industriji 2002. donijela je poboljšanje, a daljnji rast osigurali bi, kaže HUP, poticaji za kapitalna ulaganja i izvoz finalne prerade. Udruga slično savjetuje i za elektroindustriju.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nadbiskup Bozanić pozvao hrvatske građane da grade društvo pravde </p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja </p>
<p> - Predvodeći misno slavlje u srijedu u zagrebačkoj katedrali, zagrebački je nadbiskup Josip Bozanić u čestitki za novu godinu poručio svim građanima Hrvatske da grade društvo mira, utemeljeno na istini, pravdi, ljubavi i slobodi. U povodu blagdana Marije Bogorodice i Svjetskog dana mira u srijedu, nadbiskup Bozanić podsjetio da je te četiri vrijednosti u svoju encikliku »Mir na zemlji« prije četrdesetak godina uvrstio papa Ivan XXIII. Podsjetio je i na poruke Ivana Pavla II. uz Svjetski dan mira - da nada u izgradnju mira na zemlji leži u pouzdanju u Boga, koji poziva na bratstvo i pouzdanje u ljude, kao i na Papin poziv na molitve za mir u svijetu. »Slavimo Novu godinu u Godini krunice Blažene Djevice Marije koju je Papa proglasio prošlog listopada. Sveti Otac nas poziva na intenzivniju molitvu da bude usmjerena na mir«, naglasio je u propovijedi zagrebački nadbiskup. Uz nadbiskupa Bozanića, u misnom slavlju sudjelovali su pomoćni biskupi zagrebački Josip Mrzljak i Vlado Košić, apostolski nuncij Giulio Einaudi te tridesetak svećenika prvostolnog Kaptola zagrebačkog. Misno slavlje završeno je hrvatskom himnom »Lijepa naša«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Stanare studentskih i učeničkih domova testirat će se na drogu?</p>
<p>Predviđeno i testiranje učenika osnovnih i srednjih škola na opojne droge i to po indikaciji, uz prethodnu suglasnost roditelja / Predlaže se da testiranja budu obvezna, nenajavljena i da se provode nekoliko puta godišnje; ako se pokaže da je student uzimao drogu, bio bi izbačen iz doma / Programom je predviđena edukacija nastavnika i studenata, a radi bržeg prijenosa znanja o ovisnosti osnovat će se interfakultetska katedra, prilagođena pojedinim strukama</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Novost skoro završene, ali još radne verzije Nacionalnog programa suzbijanja zloporabe opojnih droga je da bi se, među ostalim grupama, na drogu testirali i stanari studentskih i učeničkih domova. Uvelo bi se i testiranje učenika na opojne droge u osnovnim i srednjim školama po indikaciji, uz prethodno pribavljenu suglasnost roditelja. Kako Vjesnik doznaje, program koji je izradio Vladin Ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga će 3. siječnja na sjednici Vlade biti predan na razmatranje njenom potpredsjedniku Goranu Graniću.</p>
<p>Još nije određen način na koji bi se provodila testiranja, ali se predlaže da ona budu obvezna, nenajavljena i da se provode nekoliko puta godišnje. Ako se pokaže da je student uzimao drogu, bio bi izbačen iz doma. U Uredu kažu da će pravilnik o načinu testiranja za svaku pojedinu grupu (učenici, studenti, vojnici, zatvorenici, itd.) izraditi nadležno ministarstvo. Osim testiranja, Nacionalni program donosi još neke zanimljivosti koje se tiču studenata. Programom je predviđena edukacija nastavnika i studenata, a radi bržeg prijenosa znanja o ovisnosti osnovat će se interfakultetska katedra, prilagođena pojedinim strukama. Na njoj bi se educiralo studente, posebice medicinskih fakulteta, studija socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta, studija psihologije, pedagogije i drugih Filozofskog fakulteta.</p>
<p>Na Visokoj zdravstvenoj školi počeo bi se provoditi edukativni pilot-projekt kako bi terapeuti dobili dopunska znanja i praktične vještine i osposobili se za prevenciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika. Budući da je za provedbu programa u 2003. godini osigurano 15,5 milijuna kuna od potrebnih 38,3 milijuna, Ured za suzbijanje zloporabe droga uskoro očekuje suglasnost još nekih ministarstava za dodatna sredstva. Od Ministarstva znanosti i tehnologije te Ministarstva prosvjete i sporta očekuje se po 300.000 kuna za kupnju po 10 aparata za detekciju opojnih droga u učeničkim i studentskim domovima.</p>
<p>Kako bi svi nadležni za suzbijanje zloporabe opojnih droga u državi bolje koordinirali svoje djelovanje, Ured će u roku tri mjeseca dostaviti Hrvatskom saboru prijedlog izmjena i dopuna tog zakona, navodi se u Nacionalnom programu.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Usred reforme, MORH ostao bez pomoćnika ministrice za kadrove</p>
<p>Marekovićev odlazak u KOV potvrđuje izniman ugled koji taj general uživa u HV-u / Po novom ustroju, KOV će se sastojati od četiri korpusa (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) sa zapovjedništvom u Karlovcu / Svaki korpus imat će jednu profesionalnu brigadu visoke razine spremnosti te još sedam do 13 brigada različitog tipa (uglavnom pričuvne postrojbe pješaštva)</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Kraj prošle godine, kad je riječ o Ministarstvu obrane, definitivno su obilježila imenovanja i razrješenja visokih časnika. Više od stotinu visokih časnika HV-a promaknuto je, imenovano ili razriješeno prošlog mjeseca, no dva su pitanja i dalje bez odgovora. O onome tko će naslijediti generala Petra Stipetića na mjestu načelnika Glavnog stožera i dalje se nagađa. Službene potvrde nema, iako su sve veći izgledi da bi novi načelnik mogao postati general pukovnik Josip Lucić. Naime, u trenutku kad je vrhovni zapovjednik imenovao generala Marijana Marekovića zapovjednikom Hrvatske kopnene vojske (KOV), za mnoge je dvojba o Stipetićevu nasljedniku de facto - razriješena.</p>
<p>No, Marekovićevo imenovanje zapovjednikom KOV-a otvorilo je drugo ne manje važno pitanje. Njega je, naime, ministrica obrane Željka Antunović početkom prosinca potvrdila kao jednog od svojih najvažnijih suradnika. Mareković je (p)ostao pomoćnik za ljudske resurse uoči radikalnih reformskih zahvata u MORH-u. Odlaskom s Krešimirova trga u Zapovjedništvo KOV-a, Ministarstvo je ostalo bez pomoćnika za osoblje u nezahvalnom trenutku: usred zahuktale obrambene reforme. Zato je pitanje Marekovićeva nasljednika jednako važno kao ono tko će biti novi načelnik Glavnog stožera. </p>
<p>Marekovićev odlazak u KOV potvrđuje izniman ugled koji taj general uživa u HV-u. Najmnogoljudniji rod naše vojske očekuje smanjenje broja osoblja na mirnodopski sastav od oko 19.500 vojnika i još oko 2000 civilnog osoblja. Po novom ustroju, KOV će se sastojati od četiri korpusa (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) sa zapovjedništvom u Karlovcu. Svaki korpus imat će jednu profesionalnu brigadu visoke razine spremnosti te još sedam do 13 brigada različitog tipa (uglavnom pričuvne postrojbe pješaštva).</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Roditelji preminulog dječaka postupili najhumanije</p>
<p>Prim. dr. Igor Povrzanović: Istra je ove godine imala 36 darovatelja organa na milijun stanovnika, što je neuhvatljivo većini regija u Europi, gdje je prosjek 16, u Americi 22, a u cijeloj Hrvatskoj od osam do devet / Prema podacima Hrvatskog referalnog centra za tipizaciju tkiva, lani je bilo 70 dojava o darovateljima organa (godinu prije 58), a obavljena je 31 višestruka eksplantacija organa (lani 20)</p>
<p>ZAGREB, 1. siječnja</p>
<p> - Tragedija dječaka umrlog u nedjelju u KBC-u Zagreb od posljedica prometne nesreće koja se dogodila u subotu u zagrebačkoj Dubravi dobila je i svoj, u humanom smislu, najbolji epilog. Dječakovi organi, uz suglasnost roditelja, darovani su da bi nekom drugom vratili zdravlje. U svojoj boli roditelji su učinili najviše što se u okolnosti gubitka djeteta uopće i može napraviti i tom se činu svi ostali ljudi mogu samo pokloniti i negdje ga u dubini duše dobro zapamtiti. </p>
<p>Stav je KBC-a Zagreb, gdje je obavljena eksplantacija, da je privola roditelja i sam događaj osjetljiva privatna i profesionalna tajna, pa o tome ne daju priopćenja, čuli smo od koordinatorice za transplantacije u KBC-u. No, Vjesniku je informaciju o darivanju organa potvrdila dr. Mirela Bušić, koordinatorica za transplantaciju pri Ministarstvu zdravstva. Napomenula je i da su prošle godine u Hrvatskoj učinjeni veći pomaci na tom području. Prema podacima Hrvatskog referalnog centra za tipizaciju tkiva, lani je bilo 70 dojava o darovateljima organa (godinu prije 58), a obavljena je 31 višestruka eksplantacija organa (lani 20). Zahvaljujući tome, srce je presađeno devetorici pacijenata (u KBC-u Zagreb šest, a u KB-u Dubrava tri).</p>
<p> Presađene su i 23 jetre (u KBC-u Zagreb tri i u KB-u Merkur 21). Hrvatska je kao zemlja koja surađuje s međunarodnom donorskom mrežom poslala u svijet, budući da kod nas nije bilo primatelja primjerene tkivne podudarnosti, šest jetara. Prošle godine presađeno je i 55 bubrega u KBC-u Zagreb i 22 u KBC-u Rijeka, a u inozemstvo su poslana dva takva organa. Obavljena je i jedna transplantacija pluća (Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu). Kako ocjenjuje dr. Bušić, mnogo se napravilo u jačanju svijesti stanovništva o dobrobiti darivanja organa.</p>
<p>Prim. dr. Igor Povrzanović, predsjednik Hrvatske donorske mreže, inače kirurg u pulskoj Općoj bolnici, potvrđuje znatno poboljšanje u sistemu dojavljivanja u darivanju organa, ali napominje da je trebalo postići barem 100 presađenih bubrega po kojima se inače mjeri uspješnost neke zemlje u transplantaciji. »Potrebni su novi organizacijski zahvati unutar hrvatskog zdravstvenog sustava«, kaže Povrzanović i dodaje da Istarska županija u davalaštvu organa ima prosjek bolji nego u Europi i Americi. Zasluge za to pripisuje dr. Zdenku Mitru, koordinatoru transplantacije u njegovoj bolnici koji je jedini licencirani koordinator kod nas. Licencu je dobio od Europskog udruženja transplantacijskih koordinatora.</p>
<p>Istra je lani imala 36 darovatelja organa na milijun stanovnika, što je neuhvatljivo većini regija u Europi, gdje je prosjek 16, u Americi 22, a u cijeloj Hrvatskoj od osam do devet. Prema Povrzanovićevu mišljenju, treba poboljšati organizaciju u bolnicama i edukaciju stanovništva, što čini Donorska mreža. Hrvatska, međutim, još nije odredila model financiranja. Nemamo ni agenciju za transplantaciju, unatoč načelnim opredjeljenjima i dogovorima.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030102].
|
