NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031001].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228882 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.10.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tomčić ne odustaje od »nesvrstane« retorike</p>
<p>U SDP-u su odlučili, objašnjava nam jedan Tomčićev suradnik, »nas istjerati na čistac«, računajući da bi naše javno priklanjanje njima bio pravi odgovor na tzv. sinergijski učinak koji bi koalicija HSLS-DC mogla izazvati kod birača, a time i znatno uvećati Sanaderove izglede da postane premijer/ Kao svaki pametan političar, Tomčić nije do kraja zatvorio vrata ni mogućoj suradnji s Ivom Sanaderom, smatra dr. Ivan Šiber </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Pozicija Tomčićeva HSS-a, koji je odavno već prepoznat kao stranka s najvećim koalicijskim a time i ucjenjivačkim potencijalom, čini se sve zanimljivijom kako se bliži dan izlaska hrvatskih građana na birališta. Većina političkih analitičara predviđa da će ovi parlamentarni izbori biti najneizvjesniji u trinaestgodišnjoj povijesti hrvatskog parlamentarizma, s gotovo izjednačenim izgledima lijeve koalicije na čelu s Ivicom Račanom da vlast zadrži i desne koalicije s Ivom Sanaderom da na vlast dođe. </p>
<p>HSS je u tim predviđanjima svrstan uz SDP - unatoč »nesvrstanoj« retorici od koje ta stranka još ne odustaje - jer se procjenjuje da će Tomčić više profitirati ostane li vjeran Račanu nego što bi dobio prikloni li se nakon izbora Sanaderu. Takva računica je i te kako održiva, ponajprije zato što se SDP i HNS, u čiji nastavak suradnje nitko ne dvoji, i ne mogu nadati ostanku na vlasti bez partnerstva s HSS-om. Bančev LS i Radoševa Libra, čak i da prijeđu prag u kojoj izbornoj jedinici, Račanu nisu od presudne važnosti. </p>
<p>Ključan mu je HSS, što će u podjeli izbornog »plijena« nakon 23. studenoga morati i pokazati. To znači da bi Tomčić i drugi HSS-ovci za svojih 10 posto glasova - koliko im najviše daju sve dosadašnje ankete - trebali dobiti nesrazmjerno više važnih i utjecajnih političkih funkcija. </p>
<p>Jesu li Ivica Račan i njegovi socijaldemokrati na to spremni? Sudi li se prema najnovijim ponudama s Iblerova trga, jesu, ali zauzvrat traže da se HSS nedvosmisleno očituje o nastavku partnerstva nakon izbora. A ne da Tomčić i dalje, pa i putem državne televizije, znakovito poručuje biračima: »I SDP i HDZ mogući su HSS-ovi partneri nakon izbora«.</p>
<p>Što je nagnalo SDP-ovce da ovih dana najprije ponude HSS-u (i HNS-u) zajednički nastup u nekim izbornim jedinicama, a odmah potom i zatraže njegovo »javno obećanje« o poslijeizbornom koaliranju? Iako mu se, prema Tomčićevim riječima, Račan u četiri oka »zakleo« da o tim ponudama ne zna zapravo ništa te da one i nisu upućene »seljacima«, u HSS-u su ipak ostali pomalo zatečeni.</p>
<p> Osim što nisu baš uvjereni u to da je Slavko Linić - a on je novinare brifirao o tim ponudama - bez Račanova znanja s time izašao u javnost, u HSS-u se pitaju nisu li socijaldemokrati »malo previše impresionirani« koalicijom HSLS-a i DC-a. Teškom mukom sklopljen predizborni savez Budiše i Mate Granića, najavljen i kao dio velikog poslijeizbornog bloka s HDZ-om na čelu, »previše je zabrinuo socijaldemokrate«, tvrde u HSS-u. </p>
<p>Zato su i odlučili, objašnjava nam jedan Tomčićev suradnik, »nas istjerati na čistac«, računajući da bi naše javno priklanjanje njima bio pravi odgovor na tzv. sinergijski učinak koji bi koalicija HSLS-DC mogla izazvati kod birača, a time i znatno uvećati Sanaderove izglede da postane premijer. </p>
<p>Iako donekle priznaju utemeljenost takva SDP-ova promišljanja, »seljaci« ipak ne odustaju od fraza koje već mjesecima, i sami kažu, ponavljaju kao papige: dosta nam je dogovorne demokracije, hoćemo programsku koaliciju nakon provjere rejtinga kod birača, HSS neće biti jezičac na političkoj vagi, bit ćemo u najmanju ruku uteg ako ne i najvažnija stranka za sastavljanje nove koalicijske vlasti... </p>
<p>Odakle tolika samouvjerenost u »seljaka«, koja uopće nema pokrića ni u rezultatima svih dosadašnjih izbora ni u ozbiljnim istraživanjima uoči ovogodišnjih?</p>
<p> Lakonski bi odgovor bio: to Tomčić sam sebi diže cijenu, jer zna da je Račanu nužan kao strateški partner. Ima i onih koji, na istom tragu, tvrde da je ionako sve već dogovoreno negdje početkom ljeta, kad su se nakon javnih svađa (najviše zbog privatizacije) čelnici SDP-a i HSS-a tajno izmirili i kad je premijer Račan »u povjerenju« rekao uredniku jednog dnevnog lista da je »postizborna koalicija s HSS-om skoro gotova stvar, samo još nije formalizirana«.</p>
<p>Ima, međutim, i onih koji poput dr. Ivana Šibera tvrde da Tomčić, usprkos HDZ-ovoj prljavoj kampanji uperenoj protiv HSS-a, ipak nije odbacio mogućnost suradnje s danas najjačom oporbenom strankom. Šiberovo objašnjenje je jednostavno: »Kad se u pola noći objave izborni rezultati i kad se vidi tko je koliko dobio, može se samo očekivati da će i Tomčić reći - sutra je novi dan. A vlast je vlast!«. Upravo zato, smatra Šiber, »kao svaki pametan političar«, Tomčić nije do kraja zatvorio vrata ni mogućoj suradnji s Ivom Sanaderom. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Može li gospodarski pojas spasiti hrvatsko ribarstvo</p>
<p>Širenje jurisdikcije potrebno je zbog lošeg gospodarenja Jadranskim morem i neiskorištenosti njegovih resursa. Domaći ribari ne bi odmah mogli koristiti blagodati gospodarskog pojasa, ali se ne smije propustiti možda posljednja prigoda za njegovo proglašenje, kaže Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »Još jednom pozivamo Sabor i Vladu da, unatoč političkim pritiscima međunarodne zajednice, iskoriste svoje suvereno pravo i proglase isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru«, rekao je u utorak Vjesniku Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Dodao je da bi taj presudan korak za hrvatsko ribarstvo trebalo učiniti prije ministarske konferencije o ribarstvu u Veneciji, krajem studenoga. Na toj se konferenciji neće donositi nikakve odluke nego samo uvažavati ono što će dotad biti učinjeno, kaže Božanić.</p>
<p>Širenje jurisdikcije je, prema njegovu mišljenju, potrebno zbog lošeg gospodarenja Jadranskim morem i neiskorištenosti njegovih resursa. Hrvatskoj godišnje treba najmanje 65.000 tona ribe, a prema službenim podacima, 2002. godine je ulovljeno 19.500 tona ribe, plus 15.000 tona u akvakulturi.</p>
<p>Domaći ribari, kaže Božanić, ne bi odmah mogli koristiti blagodati gospodarskog pojasa, ali se ne smije propustiti možda posljednja prigoda za njegovo proglašenje.</p>
<p>Političari, koji već mjesecima, pa i godinama raspravljaju o gospodarskom pojasu, jer ideja proglašenja gospodarskog pojasa »nije od jučer«, vjerojatno ne znaju ništa o problemima proizvodnje i potrošnje ribe, kažu u Cehu ribara. </p>
<p>Dobivanje novog ribolovnog mora, odnosno rasterećenje unutarnjeg ribolovnog mora, i skraćivanje ukupne državne granice na moru samo se neke prednosti mogućeg gospodarskog pojasa. U Cehu ribara ne kriju da je domaća ribolovna flota zastarjela. Lani su gospodarski ribolov u Jadranu obavljale 2953 ribarske jedinice, ali je riječ o prosječno malim plovilima, koja ne mogu ribariti na otvorenom moru.</p>
<p>Nakon proglašenja gospodarskog pojasa u Jadranu ribarstvo bi trebalo dobiti status nacionalnog interesa. U suprotnom, Vladin cilj da udvostruči domaću potrošnju ribe mogao bi propasti, ako se ne izgrade riblje luke, veletržnice ribom i dr.</p>
<p>U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku potroši samo osam kilograma ribe po stanovniku i naša je zemlja prema tom pokazatelju na dnu europske, pa i svjetske potrošnje ribe. Primjerice, ulov ribe i drugih morskih organizama prije 20-ak godina iznosio je više od 45.000 tona.</p>
<p>Europska komisija, uz dijalog sa susjedima, daje prednost ribolovnoj ili ekološkoj zoni. Ako se Hrvatska odluči za te oblike zaštite Jadrana, ne bi mogla u novom ribolovnom moru provoditi istraživačke pokuse i graditi umjetne otoke.</p>
<p>Međutim, proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa na moru obalna država dobiva suvereno pravo iskorištavanja mora, unapređenja ekološke zaštite i mogućnosti znanstvenog istraživanja. Imati tako velik prostor u režimu otvorenog mora, upozoravaju ekolozi, znači daljnje preuzimanje rizika ekološkog nadzora i posvemašnju ugroženost bioloških zaliha u njemu. Gospodarenje i zaštita bez nadzora nije dugoročno održiva niti racionalna.</p>
<p>Jadran je ozbiljno ugrožen i više ne možemo njime gospodariti na dosadašnji način. Prema općoj ocjeni, ekološka bi katastrofa u Jadranu imala strašne posljedice za živi morski svijet.</p>
<p>Hrvatska u tom smislu traži razumijevanje i poziva na suradnju, iako se to često pogrešno tumači kao traženje suglasnosti za potez koji Hrvatska može legalno poduzimati sukladno Konvenciji o pravu mora i reformi zajedničke ribarske politike EU-a.</p>
<p>Epikontinentalni pojas obuhvaća 21.000 kilometara novog ribolovnog mora, što bi značilo dodatnih oko 6000 tona potencijalno komercijalne ribe, 2000 tona mekušaca, te znatne zalihe sitne plave ribe.</p>
<p>Došlo se do spoznaje da ribarenje tamo gdje nacionalne jurisdikcije sežu do 12 nautičkih milja nije dostatno za dugoročno održivo ribaranje u Sredozemlju. Trend je proglašavanja zaštićenih ribolovnih zona i pojasa - uostalom, gospodarski pojas imaju sve zemlje na Crnom moru. Time je srušena teorija da se gospodarski pojas ne proglašava u tzv. zatvorenim i poluzatvorenim morima, kao što je Jadran, kaže Božanić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Konji i kočije brži su od Interneta u hrvatskim školama</p>
<p>Problemi su u premalom broju računala, njihovoj zastarjelosti, kao i u zastrašujućem nedostatku informatički osposobljena nastavničkog kadra / Projekt informatizacije u hrvatskom školstvu samoborski srednjoškolski profesor opisuje jednostavnom rečenicom: »To je kao da 50 ljudi istodobno pije vodu iz iste slavine« / Činjenica je da svaka škola u državi ima barem jedno računalo i to spojeno na Internet</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Iako hrvatske škole trenutačno imaju 21.000 računala (prema podacima Ministarstva prosvjete), a do kraja godine bit će ih još 2727 - što je velik pomak, dio nastavnika upozorava da te brojke apsolutno ništa ne znače. Zašto?</p>
<p>Hotelijersko-turističku školu u Zagrebu, primjerice, pohađa 730 učenika, a od Ministarstva je dobila osam računala, što ne zadovoljava standard. Da škola raznoraznim kanalima ne uspijeva nabavljati dodatna računala, od internetizacije i informatizacije ne bi bilo ni »i«.</p>
<p>»Kako nam izgleda informatika u školi? Tako da učitelj kredom po ploči crta učenicima ono što bi oni trebali vidjeti na zaslonu računala. A ne vide jer 13 glava ne vidi u jedan zaslon«, rekla je profesorica informatike iz jedne bolje zagrebačke gimnazije. </p>
<p>Srednja strukovna škola u Samoboru, čiji učenici tri godine zaredom donose srebrne i zlatne medalje sa svjetskih natjecanja iz informatike i robotike, ima 25 računala na 640 učenika, no 50 posto tih računala je zastarjelo (pentium 1). Osim premalo računala, njihove zastarjelosti, kao i zastrašujućeg nedostatka osposobljenog nastavničkog kadra za rad na njima, prosvjetari upozoravaju i na jednu novost (prethodni se problemi ne bi mogli nazvati novima).</p>
<p>Ministarstvo prosvjete sklopilo je, naime, ugovor sa HT-om kojim je svakoj školi u Hrvatskoj od ove školske godine omogućeno 10 besplatnih sati Interneta na dan. Nakon nepunih pokusnih mjesec dana (besplatni sati vrijede od 1. rujna), neki su nastavnici zaključili da su besplatni sati Interneta jalov dar zbog velike sporosti ISDN priključka. </p>
<p>»To vam je kao da na dar dobijete 'golf' iz 1974. godine«, komentira profesor iz Srednje strukovne škole u Samoboru, komu je informatika dugogodišnji hobi. Projekt informatizacije u hrvatskom školstvu zato opisuje jednostavnom rečenicom: »To je kao da 50 ljudi istodobno pije vodu iz iste slavine«.</p>
<p>Zbog sporosti sustava nastava je, tvrdi on, praktički blokirana, a kabineti informatike, zbog nedostatka klima-uređaja, ovoga su ljeta funkcionirali na 45 stupnjeva, unatoč otvorenim vratima i propuhu. »To je sramota. Konji i kočija su brži od Interneta u hrvatskoj školi, a da ne govorim da se učenici u srednjoj školi većinom 10 puta bolje snalaze na računalu od nastavnika koji im predaju informatiku«, zaključuje on.</p>
<p>Neki njegovi kolege smatraju pak da je ugovor o besplatnim satima Interneta zapravo podupiranje HT-ova monopola, odnosno deal kojim su ponovno kraći kraj izvukle škole. Stoga pitaju zašto škole, ako im se već željelo pomoći, nisu mogle dobiti mnogo brži DSL priključak. </p>
<p>Voditelj Odsjeka za informatizaciju i tehničke poslove Ministarstva prosvjete i športa Zoran Paldi ističe da su ugovorom HT-a i Ministarstva prosvjete od travnja 2001. sve škole u Hrvatskoj dobile ISDN priključak. »Tvrdim da je taj priključak za 99,5 posto škola uvrh glave za ono što učenici trebaju. Samo je četiri, pet škola u Hrvatskoj toliko napredovalo da bi im dobro došao DSL priključak«, kaže Paldi.</p>
<p>Kada bi se uvodio brži priključak, to bi bilo i mnogo skuplje, pa Paldi ističe da ipak treba biti objektivan kad je riječ o mogućnostima i željama. Siguran je da će, kada moderniji i brži priključak postane potreban većem dijelu škola, HT to i ponuditi školama, odnosno Ministarstvu. »ISDN je zasad sasvim dovoljan za većinu, osim za one nastavnike koji žive u oblacima«, zaključuje Paldi. </p>
<p>Činjenica je da svaka škola u državi ima barem jedno računalo i to spojeno na Internet. Koliko smo blizu ili daleko od drugih pokazuje i njemački projekt čiji je cilj da svaki učenik od države dobije laptop.</p>
<p>»Sve je to lijepo. No dok oni nama pričaju o besplatnom Internetu, mi smo u školi i dalje na luku i strijeli«, zaključuje ravnatelj jedne ugledne zagrebačke škole.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zašto je osuđen pogrešan Novaković</p>
<p>Zanimljivo je i to da se osim policije i tužitelja o pogrešci u identitetu nije očitovala ni obrana odsutnog Novakovića</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Do teške zabune došlo je u predmetu Mile Novakovića. Godine 2001. na Županijskom sudu u Šibeniku osuđen je na 20 godina zatvora (u odsutnosti) Novaković, sin Nikole, a zapravo je optuženik i osuđenik trebao biti Novaković, sin Jove. Budući da Županijski sud u Šibeniku može suditi - ako pred sobom i nema optuženika - samo na osnovi dostupnih materijala, to je i sudski postupak proveden tako da je osuđena pogrešna osoba.</p>
<p>Dvije osobe, osim što su istog imena i prezimena - Mile Novaković, i što su rođene iste godine, ništa drugo nemaju zajedničkoga. Očevi im imaju različita imena, a svojedobno su, za agresije na Hrvatsku, obavljali vojne dužnosti različita ranga.</p>
<p>Kaznenu prijavu podnijela je šibenska policija, a optužnicu šibensko Županijsko državno odvjetništvo. Gdje se zametnuo podatak o »točnom« Mili Novakoviću, gotovo je i nemoguće utvrditi nakon što su prošle tolike godina od presude. Pokušaj da se navodnim policijskim izvješćem o uočenoj pogrešci 2001. godine pa onda i 27. rujna ove godine upozori sud, sad je nevažan. U sudskom spisu jasno piše koji je Mile Novaković osuđen: onaj oca Nikole, umjesto onaj oca Jove.</p>
<p>Policijsko izvješće iz 2001. godine - baš da ga je i bilo (predsjednik Županijskog suda u Šibeniku tvrdi da nikakvo policijsko pisano izvješće nije stiglo) - nije se bez otvaranja spisa i unošenja u dokumente i tog podatka moglo shvatiti kao »nastavak« postupka i nije moglo omogućiti da se donese nova presuda. Uopće, to izvješće više nije moglo utjecati na presudu.</p>
<p>Zanimljivo je i to da se osim policije i tužitelja o pogrešci u identitetu nije očitovala ni obrana odsutnog Novakovića. Je li odvjetnik po službenoj dužnosti previdio ili prešutio očiglednu pogrešku, time bi se trebala pozabaviti odvjetnička udruga. </p>
<p>Tako se na sve nevolje hrvatskoga pravosuđa sručila i teška pogreška u osudi nedužna čovjeka. »Krivi« Novaković je nakon povlačenja tjeralice i oslobađanja iz pritvora u Makedoniji izjavio da zbog toga nikoga neće tužiti. No, ne samo zbog toga, nego i zbog sramote netko bi Mili (Nikole) Novakoviću trebao uputiti ispriku. Službenu, hrvatsku.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto je Račan u London otputovao kao optimist</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Suradnici premijera Račana tvrde da je on u London otputovao uvjeren da će ishoditi britansku ratifikaciju hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prije raspisivanja hrvatskih parlamentarnih izbora. Time bi bila uklonjena značajna prepreka na putu članstva Hrvatske u EU već 2007.</p>
<p>Nije tajna da EU nema jedinstvene kriterije za procjenu političke i gospodarske spremnosti kandidata za članstvo. Zbog toga i među zemljama koje će dogodine postati članice postoje velike razlike u razvijenosti ekonomije i demokratskih institucija. To sigurno nije pravedno i Bruxelles to nikad neće priznati. Ali je tako. Na kandidatima je da ponudu uzmu ili ostave, onakvu kakvu stariji i moćni euroigrači ispišu. A ispisuju je ne samo kao članice Unije nego i kao države sa svojim parcijalnim nacionalnim interesima.</p>
<p>Nije tajna ni da će Hrvatska, u želji da članicom Unije postane 2007., najteže preskočiti tzv. političke kriterije. No, ni na tom području hrvatske dosege članice EU-a ne procjenjuju na isti način. Velika Britanija i Nizozemska još nisu ratificirale SSP jer, tvrde, Haag zbog bijega generala Gotovine još nije rekao da Hrvatska s Tribunalom surađuje na zadovoljavajući način. Talijanima to nije smetalo. Ali su i te kako digli glas u Bruxellesu nakon što je Hrvatska najavila proglašavanje gospodarskog pojasa na Jadranu što bi ugrozilo gazdinski položaj moćnog talijanskog ribarstva na velikom dijelu Jadrana.</p>
<p>No, pravedna ili ne, Unija je još integracija u kojoj Hrvatsku želi što prije vidjeti velika većina hrvatskih građana, bez obzira na stav o »slučaju Gotovina« ili gospodarskom pojasu. Što s takvim kartama u ruci može činiti Račanova vlada?</p>
<p>Ništa, ako je »slučaj Gotovina« samo izlika za odbijenicu Hrvatskoj, kao što tvrde euroskeptici. No, ako je premijer u London otputovao kao optimist, to znači da je uvjeren da je »slučaj Gotovina« uistinu pitanje načela a ne izlika. I to pitanje na koje Hrvatska ima zadovoljavajući odgovor. Upozorenje da bi neka buduća, desnija vlada od njegove, ugrozila regionalnu stabilnost i europsko ponašanje Hrvatske, sigurno nije adut takve snage. Ta je karta upotrebljivija na domaćem nego euro terenu. U Londonu se s njom ne može mnogo postići. Ali može cjelovitom i uvjerljivom dokumentacijom o pokušajima da se pronađe general Gotovina. K tome, kada je London u pitanju, važna bi mogla biti i veća »kooperativnost« u Iraku. To je, uostalom, i karta na koju HDZ otvoreno igra tražeći podršku inozemstva uoči izbora u studenom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Miler s one strane estetike </p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Na konferenciji za novinare održanoj uoči zagrebačke izvedbe »Kazimira i Karoline«, prve ovosezonske dramske premijere naše središnje nacionalne kazališne kuće, redatelj predstave Eduard Miler prozvao je hrvatske političare tvrdeći da uništavaju kulturu. »Karakteristika ove država je neprofesionalnost i nepoštivanje ugovora, a kamoli usmenih dogovora. Političari rade što ih je volja, ni u vrijeme najgore diktature nije bilo ovako. Oni sistematski uništavaju kulturu, samo je pitanje tko će to na kraju platiti. Osobno još nisam dobio honorar, a i ne znam da li da ga očekujem«, rekao je Miler reagirajući na gubitak termina pokusa za predstave uslijed tehničkih razloga.</p>
<p>Prilično ishitrenom reakcijom Miler se, izazvan kazališnim problemima, obrušio na hrvatsku državu i kulturu. Podsjetio je time na sindrom intelektualaca u tranzicijskim zemljama koji se, ne uspijevajući zatomiti ponekad bolno sjećanje na prošlost, nerijetko obraćaju političarima i prozivaju državu ne pronalazeći prave putove rješavanja svojih problema. Zaboravljaju pri tome da se u demokratskim društvima takvi problemi rješavaju u institucijama, a ne u medijima ili na ulici.</p>
<p> U slučaju redatelja bilo bi logično očekivati da uspostavi komunikaciju s ravnateljem teatra u kojem režira, a ne izravno s državom. Na taj način, uostalom, i funkcionira demokratska hijerarhija koja podrazumijeva preuzimanje odgovornosti na različitim razinama. No, Eduard Miler, izlazeći iz estetskih prostora koji mu prirodno pripadaju i u kojima se ponajbolje snalazio (jer upravo je on prije trinaest godina režirao jednu od antologijskih predstava suvremenoga hrvatskog teatra - »Magic & Loss«), izravno se našao na političkim barikadama priskrbljujući si najlakšu poziciju - državu proglašava krivcem, a sebe njezinim beskompromisnim kritičarem. </p>
<p>Na stranu što Eduard Miler kao rado viđen gost u hrvatskom kazalištu, u kojem je u posljednjih desetak godina postavio šest predstava, sebi prisvaja pravo na oštru kritiku društvenog sistema napadajući političare za postupke koji »nisu viđeni ni u najgoroj diktaturi« i tom prozivkom prelazi granicu dobrog ukusa. Ono što se čini mnogo važnijim jest to da on svojim površnim ocjenama društvene stvarnosti, u kontekstu hrvatskog teatra, već opterećenoga brojnim dvojbama, nastupa iz pozicije stvaranja dodatnog kaosa.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Račanova izlazna strategija</p>
<p>Račanova izlazna strategija za haaški problem u osnovi se svodi na plašenje Europe desnom oporbom i teško je da će polučiti bilo kakav snažniji efekt u Londonu ili u Bruxellesu / Situacija s Gotovinom je zbog stalnog odugovlačenja vrlo ozbiljna. Odbjegli general postao je sinonim nepoštivanja međunarodnih obveza i rezolucija UN-ova Vijeća sigurnosti, ukratko - funkcioniranja pravne države</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan, kako sada stvari stoje, hitno treba izlaznu strategiju koja će ga uistinu izvući iz problema zvanog »slučaj Gotovina«. Nakon što se Račanov stručnjak za Haag Goran Granić u Haagu uspio ponovo posvađati s Carlom del Ponte, a ostalim zemljama poručiti neka love Gotovinu ako im je stalo, jer on ionako nije u Hrvatskoj, Račan je sumnju u pravnu državu pokušao odagnati u Londonu. Ta europska prijestolnica i dalje odbija ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jer službenom Zagrebu ne vjeruje da želi ispuniti tu međunarodnu obvezu.</p>
<p>Račan je u Londonu odabrao izlaznu strategiju i prije sastanka s Tonyjem Blairom zaigrao na stranačku kartu. U Kraljevskom institutu za međunarodne odnose ustvrdio je da ne treba kažnjavati one (koaliciju) koji posao žele ali ga ne mogu obaviti, nego one koji odbijaju pravdu. Jer, na vlast bi u Hrvatskoj mogli doći upravo takvi, a to bi destabiliziralo ne samo Hrvatsku nego i cijelu regiju. </p>
<p>Račanova izlazna strategija za haaški problem u osnovi se svodi na plašenje Europe desnom oporbom i teško je da će polučiti bilo kakav snažniji efekt u Londonu ili u Bruxellesu. Vjerodostojnost reformske Račanove vlade glede suradnje s Haaškim sudom kopnjela je polako, prvo s držanjem Gotovinine optužnice u ladici, dok je isti u međuvremenu pobjegao, pa onda i sa »slučajem Bobetko«.</p>
<p>Pritisnut iznutra zbog, među ostalim, vlastita straha da ne sluša dovoljno nacionalne glasove, a izvana što ih previše uvažava na štetu pravne države, Račan se poslužio pričom o opasnosti povratka desnice na vlast. U osnovi je poruka sljedeća: istina je da imamo problema s obavještajnim službama, točno je da smo u odnosima s Haaškim sudom izgubili previše vremena, a s njime i podosta kredibiliteta, no ipak smo bolji od onih koji bi na vlast mogli doći na ovim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Sasvim je sigurno da bi Vijeće ministara EU-a, Carla del Ponte i Foreign Office mnogo brže reagirali da je Račan rekao nešto drugo. Na primjer da je sve ono što znaju o mogućoj lokaciji haaškoga optuženika u bijegu proslijeđeno Haagu. Umjesto da se medijima s najviših mjesta u vlasti stalno serviraju »informacije« o Gotovininoj lokaciji. Pa je tako Gotovina jedan tjedan u Beču, drugi u Londonu, a treći u Palermu. </p>
<p>No, situacija s Gotovinom je zbog stalnog odugovlačenja vrlo ozbiljna. Jedan odbjegli general postao je sinonim nepoštivanja međunarodnih obveza i rezolucija UN-ova Vijeća sigurnosti, ukratko funkcioniranja pravne države, jednog od temeljnih preduvjeta za uspješan nastavak puta prema članstvu u Europskoj uniji. U zaključcima Vijeća ministara EU-a od ovoga tjedna, Bruxelles je vrlo hladno nabrojio u istoj rečenici haaške bjegunce Karaždića, Mladića i Gotovinu.</p>
<p>Tako će, nažalost, i ostati dok ne dođe do nekog pomaka. Vremena, pak, ima sve manje. Za početak ga ne bi trebalo trošiti na pisanje pisama o tome da nije u redu što je Gotovina svrstan u istu ravan kao i dvojica ozloglašenih bjegunaca od međunarodne pravde, kao što je to već učinio premijer obraćajući se UN-u. </p>
<p>Dok se nešto ne dogodi, svaka sljedeća reakcija međunarodnih institucija bit će sve hladnija i hladnija. Napokon, ako je točna Račanova teza, onda hrvatski građani baš i nemaju mnogo razloga za euro-optimizam.</p>
<p>S jedne strane imaju one koji žele a ne mogu, i one koji bi možda mogli a neće. Nema nikakve sumnje da će Račanova izlazna strategija naići na simpatiju britanskih laburista, ali onako, sasvim privatno i neslužbeno. Vožnja po lijevoj strani, kako se to u prometu oduvijek radi u Velikoj Britaniji, a od 1997. i u politici, još je za Račana velika prednost. Kao i činjenica da bi u slučaju promjene vlasti u Hrvatskoj Europska unija postala sumnjičava i oprezna, što je također za ritam hrvatskog približavanja EU iznimno loša vijest.</p>
<p>Službeno, i Bruxelles i London će pričekati da čuju što ima reći glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte 13. listopada na East Riveru. Bez obzira na to je li Račan svoju izlaznu strategiju upotrijebio u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu, sasvim je sigurno da postoje neke stvari - poput ispunjavanja političkih kriterija - koje nitko ne može obaviti umjesto Hrvatske. Upravo o tome ovisi i njezino daljnje približavanje Europskoj uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Chiracov rukoljub, žene i visoka politika</p>
<p>Francuski predsjednik je »vrlo sretan« što je mogao primiti (uz galantan rukoljub) gospođu Bush, samo tjedan nakon susreta sa svojim američkim kolegom kada su se složili da se u ničemu nisu složili. Sve su to mali signali u velikoj politici. Chirac je s gospođom Bush razgovarao o borbi protiv nepismenosti, dok se istodobno pripremala nova američka rezolucija o Iraku</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac ugostio je u Parizu Lauru Bush. Uz rukoljub. U zemljama razvijene demokracije vijest koja ne bi bila objavljena ni na posljednjim stranicama novina. Međutim, u vremenima kada američki mediji izravno pišu o američko-francuskom »ratu«, vijest nije nimalo beznačajna. Francuski predsjednik je »vrlo sretan« što je mogao primiti gospođu Bush samo tjedan nakon susreta sa svojim američkim kolegom u New Yorku, kaže se u priopćenju glasnogovornice francuskog predsjednika.</p>
<p>I tko sada može reći da žene nisu važne u politici. Kada nešto škripi između francuskog predsjednika i njemačkog kancelara, na potezu je Schröderova žena Doris Köpf, koja se čuje sa Chiracom i onda kad to njezin suprug ne čini.</p>
<p>Sve su to mali signali u velikoj politici. Chirac je s gospođom Bush razgovarao o borbi protiv nepismenosti, dok se istodobno priprema nova američka rezolucija o Iraku, o kojoj bi Vijeće sigurnosti trebalo raspravljati sljedeći tjedan, a Amerikanci očekuju kooperativnost Francuza.</p>
<p>Koliko je rukoljub iz Pariza pokazatelj zatopljenja američko-francuskih odnosa, pokazat će već prva službena reakcija Francuske na rezoluciju. Vjetrovi koji dolaze iz Pariza pokazuju da oluja još nije prošla. Chirac i Bush su se u New Yorku složili da se u ničemu nisu složili, a da će se u budućnosti u svemu složiti. Zaboravljeno, međutim, nije: Chirac je dobio znatno veći pljesak za UN-ovom govornicom od Busha.</p>
<p>Inventura među velikima traje i dalje. Karte se uporno miješaju a kada dođu na stol kombinacije su razne. Bush pomiren sa Schröderom, Blair koji nudi ruku pomirenja »staroj« Europi, Chirac koji šalje pomirljive signale. Padaju, međutim, i druge kombinacije: američki predsjednik pritisnut skorim izborima nervozno pokušava biti »prvi u Iraku«, ali naći i kompromis s UN-om. Schröder bi rado dobio poneki vanjsko-politički bod, kad se već ne može prikazati kao uspješan reformator u Njemačkoj. A Chiracu je očito svejedno što će ovi ili oni o njemu misliti, pa može dijeliti i rukoljube i packe.</p>
<p>Očito je da stare harmonije među saveznicima - poput one uoči rata u Iraku - više neće biti, bar ne u dogledno vrijeme. Interesi će od vremena do vremena spojiti jedne a razdvojiti druge. Neprijatelja će ionako biti napretek, od Sjeverne Koreje, Irana, a sutra možda i Vijetnama.</p>
<p>Bushu nije lako, niti će mu biti. Vrijeme euforije kada je vojska hitala u Irak davno je iza njega, a sada dolaze sve veći problemi i - računi na naplatu. Nikoga (ali baš nikoga) američki predsjednik u New Yorku nije uspio uvjeriti u to da snosi teret financiranja obnove Iraka. Čak i vjerni američki partneri, poput Meksika, izrazili su nezadovoljstvo i kritiku SAD-u.</p>
<p>Ni susret s Vladimirom Putinom nije bio mnogo uspješniji. Složili su se da treba uputiti žuti karton Teheranu, ali u vezi s Irakom nisu otišli mnogo dalje. Putin je Bushu diskretno dao na znanje da je najviše što može učiniti pomalo zatvoriti oči tijekom glasovanja o rezoluciji. Što će, međutim, s njom dalje biti, ni Putina nije briga.</p>
<p>Koliko je samo UN-ovih rezolucija ostalo mrtvo slovo na papiru. Najvjerojatnije će tako biti i sa sljedećom o Iraku. Veto nitko neće dati, ali ni jamstvo da će je provesti u djelo. Akcija održavanja mira bit će sve opasnija i skuplja, pa će Amerikanci morati ili priznati da nisu bili u pravu, što se neće dogoditi, ili svim snagama (političkom trgovinom) nastojati neutralizirati glasne protivnike.</p>
<p>Mnogo opasniji scenarij je ako stvari krenu loše u Pakistanu. Al Qaida već poziva militante da sruše pakistanskog predsjednika Musharrafa, sklonog Americi. Bila bi katastrofa nevjerojatnih razmjera da militanti zaista uzmu vlast u Pakistanu. Atomska prijetnja tada ne bi bila nemoguća, a kaos sigurno neopisiv. Zato nije ni čudno što se pomirenje velikih forsira na sve moguće načine. Pa i rukoljubima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Kolika je cijena biračkoga glasa u Hrvatskoj </p>
<p> U sezoni lova na birače mnogi sudionici vješto stavljaju maske na lice, a nekima maske zbog nesnalaženja u novim ulogama padaju. Njihovo (o)ponašanje u svemu odgovara smislu izreke: »Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada«. Svi oni pripadaju društvu naših političkih kameleona. Drugim riječima, javlja se svojevrsna politička mimikrija / U predizbornoj kampanji političkim vođama upravlja bezumna volja i slijepi nagon za pobjedom na izborima. Oni postaju suvremeni Mide koji kao u priči pretvaraju u zlato sve čega se god dotaknu, i Mesije koji nam obećavaju demokraciju i kraljevstvo božje na Zemlji</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Poslužiti se ljudima u politici uvjeravajući ih da se njima služi, drugo je ime za političku upotrebu ljudi. Politička upotreba ljudi u predizbornoj kampanji političko je manipuliranje biračkim tijelom. </p>
<p>Ponašanje političkih manipulatora nije samo prljavo i iznenađujuće, nego je postalo nepodnošljivo za najširu hrvatsku javnost.</p>
<p> Kakva je uloga ideologije u predizbornoj kampanji? </p>
<p>U predizbornoj kampanji djelovanje ideologija intenzivira se. Ideologije, najčešće, pretendiraju na univerzalnost, govore u ime svih, a osobito u ime naroda kako bi ih narod prihvaćao. Riječ je o ideologiji kao parcijalnom interesu političkih stranaka, čija se vrijednosna orijentacija i recepcija iskazuju i u obmanama, podvalama, spletkarenju. </p>
<p>U predizbornoj kampanji političke se stranke preko svoje ideologije legitimiraju i opravdavaju; usmjeravaju i mobiliziraju birače za glasovanje, ali najčešće manipuliraju njima. </p>
<p>Ovom prigodom ukratko ćemo podsjetiti na manipulirajuću funkciju ideologije. </p>
<p>Tko uspješno politički manipulira, taj uspješno tajno vlada. Ima monopol na prioritet isticanja problema i na nadležnost njihova rješavanja. Stoga politički manipulatori zaokupljeni političkim pragmatizmom podilaze biračima obećavajući im blagostanje i sreću. </p>
<p>Razvojem medija, posebno elektroničkih, a u sklopu njih televizije i Interneta, povećava se širina i intenzitet ideološkoga djelovanja. Ideologija u suvremenom društvu, zahvaljujući nevidljivoj raspršenoj masi građana, tzv. medijskoj javnosti, postala je masovna pojava, a birači i građani uopće objekt masovne ideološke manipulacije.</p>
<p>Građani postaju sredstvo za ostvarenje ciljeva onih koji imaju društvenu moć. Politički manipulatori biračkim tijelom ideološki osmišljenim postupcima u za njih povoljnim psihosocijalnim uvjetima, preko medija i na predizbornim skupovima šalju u javnost svoje političke poruke kojima žele pridobiti naklonost birača.</p>
<p>Birači, najčešće nesvjesno, nekritički prihvaćaju takvu medijsku konstrukciju zbilje.</p>
<p>Manipuliranje biračima posljedica je nemoći hrvatske političke zbilje da kreira i ponudi zavidne političke programe koji bi pokrenuli društvo iz gliba u koje je dospjelo. U to nas u predizborno vrijeme uvjeravaju aktivnosti pojedinih političkih vođa i političkih stranaka, a jedna od njih je i optužba o navodnom prisluškivanju Hrvatske demokratske zajednice i oporbe, za koju nema vjerodostojnih dokaza. U javnosti je odjeknula kao prava topnička priprema predizborne kampanje te stranke. </p>
<p>U sezoni lova na birače mnogi sudionici vješto stavljaju maske na lice, a nekima maske zbog nesnalaženja u novim ulogama padaju. Njihovo (o)ponašanje u svemu odgovara smislu izreke: »Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada«. Svi oni pripadaju društvu naših političkih kameleona. Drugim riječima, javlja se svojevrsna politička mimikrija. </p>
<p>Tako u političkom karnevalu predizborne kampanje političke parole i obmane postaju činjenice, birači postaju gutači tih činjenica, a političke stranke interesne grupe koje biračko tijelo upotrebljavaju za promociju vlastitih interesa.</p>
<p> Svi se svuda i uvijek zaklinju u demokraciju i moralno čistunstvo (pred)izborne kampanje. Ali od narodnog pokreta Tiberija Grakha u starom Rimu, koji je omogućen zahvaljujući stranci velikih novčara, equites, preko europskog izbornog iskustva u modernoj demokraciji, do današnjih dana diljem svijeta vrijedilo je i vrijedi pravilo: »Duh misli, a novac upravlja«.</p>
<p>Novac pobjeđuje pomoću ideala demokracije. Ideali - jednakost svih, urođena prava, načelo općeg izbornog prava, sloboda javnoga mnijenja, sloboda medija - ideali su demokracije. Ali u stvarnosti, najčešće, sloboda javnoga mnijenja je obrada tog mnijenja, sloboda medija je posjedovanje medija, izborno pravo je izborna agitacija. I sve to manje ovisi o demokraciji, nego o plutokraciji.</p>
<p> Sve postaje pitanje novca. Ili se demokracija i plutokracija ne isključuju, nego se međusobno uvjetuju i dopunjuju. Oswald Spengler u »Propasti Zapada« smatra da su one jednake po značenju i da se »odnose kao želja prema zbilji, kao teorija prema praksi, kao spoznaja prema uspjehu«. Potkrepljujući svoju tvrdnju, Spengler u svom djelu citirajući J. Hatscheka dodaje: »U Engleskoj su ugledni političari već oko 1700. utvrdili 'da se na burzi trguje izborima kao vrijednosnim papirima i da je cijena jednog glasa isto tako poznata kao i cijena jutra zemlje'«. </p>
<p>Kolika li je cijena jednog biračkog glasa u Hrvatskoj? Možda, kad jednom tajno postane javno, saznat ćemo i to. Tajno financiranje političkih stranaka oblik je korupcije, a odvija se po formuli: »Ti meni novac, ja ću tebi protuuslugu po dogovoru«.</p>
<p>U predizbornoj kampanji političkim vođama upravlja bezumna volja i slijepi nagon za pobjedom na izborima. Oni postaju suvremeni Mide, koji kao u priči pretvaraju u zlato sve čega se god dotaknu, i Mesije koji nam obećavaju demokraciju i kraljevstvo božje na Zemlji. Tako je bilo otkako nam je, kako to pojedinci vole reći, »došla demokracija«.</p>
<p> U Saboru smo početkom devedesetih čuli i ovaj »biser vladajućeg demokratskog jednoumlja« upućen tadašnjoj oporbi: »Mi smo pobijedili na izborima, mi odlučujemo, objesite vi svoju demokraciju mačku o rep«. </p>
<p> Svi smo mi nevidljiva raspršena masa, svima nama se manipulira - tajno vlada. Sve nas netko upotrebljava. Priznali mi to ili ne, svi smo mi, više ili manje, postvarena bića. To nije poruka da se ne izađe na izbore. Naprotiv.</p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sječa naše crne jele razotkrila lanac ekokriminala</p>
<p>U pozadini nedavnog rata, osim raznih profitera, ratnu su gužvu iskoristile i Hrvatske šume koje su tada uz Vinodol potiho smaknule zamalo sve crne jele i još pedesetak najrjeđih vrsta drveća i grmlja, endema koji su zajedno rasli u tim crnojelovim šumama. Ostali nešumari uzalud su pokušali spasiti tu našu jelu, ali na proteste planinara te Ekološkog društva »Crikvenica« i znanstvenih upozorenja iz Instituta »Ruđer Bošković«, bahati su šumari svima odbrusili da se ne petljaju u njihove stručne poslove / Sve je završilo tako da su u Vinodol pozvana dva stručnjaka iz Šumarskog fakulteta, koji su neodgovorno presudili kraj tomu biljnom simbolu Hrvatske izjavom: »Jela k'o jela - sijecite to!«</p>
<p>Pod zabranom naše ekomafije, ova jela kod nas navodno »ne postoji«, pa se u Hrvatskoj većinom ne uzgaja iako može rasti bar u svakom našem gradskom parku s prikladnim podnebljem, jer je na onečišćenje i smog znatno otpornija od obične jele i većine četinjača. Kako to naši drvosječe misle »izbrisati i ukinuti« vrstu drveta koja već raste u svjetskim botaničkim vrtovima?</p>
<p>ANDRIJA-ŽELJKO LOVRIĆ</p>
<p>Ovih dana u Zagrebu su okupljeni na kongresu hrvatski prirodoslovci, koji raspravljaju o svjetskim znanstvenim temama i inim sporednim pitanjima, ali ne vide (ili ne smiju vidjeti) prirodoslovna čuda i apsurde koji im se već godinama pred nosom zbivaju.</p>
<p>Drveće je čest simbol zemalja i naroda, pa je primjerice cedar državni znak Libanona, javor je simbol Kanade, a omorika simbol Srbije. Slično simbolično značenje u Hrvatskoj ima naše jedinstveno stablo s domaćim imenom crna jela, latinski Abies pardei, koja je do nedavno rasla na obalnim brdima uz Jadran, a najviše duž Vinodola. </p>
<p>Prva stručna zapažanja o toj jeli iz Vinodola objavio je sredinom 19. stoljeća prirodoslovac Joseph Lorenz, a krajem 19. stoljeća »s Balkana« je u Francusku stiglo jelovo sjeme i iz njega su u šumariji Toulouse izrasla tri čudna stabla koja očito nisu slična nijednoj poznatoj vrsti četinjača. </p>
<p>Poznati stručnjak za crnogorično drveće profesor Henri Gaussen je 1934. godine u njima otkrio i prikazao novu balkansku jelu pod imenom Abies pardei, koja je 1964. i svjetski priznata u međunarodnoj monografiji »Flora Europea«. </p>
<p>Naš botaničar dr. Mladen Rac našao je da je sađena jela iz Francuske jednaka Lorenzovoj jeli iz Vinodola i o tomu izvijestio na svjetskom kongresu o jelama 1992. </p>
<p>Naša crna jela raste jedino na obalnim brdima uz Jadran i nema je nigdje izvan Hrvatske. Još donedavno ona je činila najveće bujne šume od 16 četvornih kilometara na jugu Bitoraja nad vinodolskim stijenama od Zlobina do sela Breze i još manju šumu uz Dabarske Kukove kod Karlobaga te samo pojedina stabla bez podmlatka kod vrela Zrmanje i na Biokovu. Po svom izgledu i uvjetima rasta, jadranska crna jela slična je južnim primorskim jelama iz Sicilije (Abies nebrodensis) i Grčke (A. cephalonica).</p>
<p> U svakoj bi normalnoj civiliziranoj državi sve bilo jasno i takav se prvorazredni prirodni raritet inače u Europi bezuvjetno i brzo zaštićuje u strogom rezervatu ili nacionalnom parku. Zato je nedavno namjerno i svjesno uništenje toga osobitog drveća dosad najgora ekološka katastrofa u Hrvatskoj.</p>
<p>U pozadini nedavnog rata, osim raznih profitera, ratnu su gužvu iskoristile i Hrvatske šume koje su tada uz Vinodol potiho smaknule zamalo sve crne jele i još pedesetak najrjeđih vrsta drveća i grmlja, endema koji su zajedno rasli u tim crnojelovim šumama. Ostali nešumari uzalud su pokušali spasiti tu našu jelu, ali na proteste planinara te Ekološkog društva »Crikvenica« i znanstvenih upozorenja iz Instituta »Ruđer Bošković«, bahati su šumari svima odbrusili da se ne petljaju u njihove stručne poslove. </p>
<p>Sve je završilo tako da su u Vinodol pozvana dva stručnjaka iz Šumarskog fakulteta, koji su neodgovorno presudili kraj tomu biljnom simbolu Hrvatske izjavom: »Jela k'o jela - sijecite to!«, pa su šablonski proglasili sve crne jele kržljavim i bolesnim stablima za sječu. </p>
<p>Zato je dosad uglavnom posječeno svih 16 kilometara ove jedinstvene crnojelove šume u svijetu, koja je bila najbogatija u Europi čak s 56 raznih vrsta rijetkog drveća i grmlja kao prirodni botanički vrt. </p>
<p>Nečasni stručnjaci koji su blagoslovili taj ekocid još su za nagradu dobili visoke akademske sinekure na sveučilištu i akademiji, pa su zaštićeni iza visokih titula podalje od javne kontrole. Dotad su iz tog prirodnog rariteta proizvedene obične daske i piljevina za fužinsku »Drvenjaču«, kao da nema drugoga čestog i manje vrijednog drveća za te namjene. </p>
<p>Nakon te masovne sječe od 1993. do 1995., do kamene goleti uništene su najbujnije crnojelove šume iznad Vinodola, a obnova mladica crne jele na golom kamenju u uništenim šumama uglavnom je prestala. Danas se nakon toga provodi još gora šteta, jer se umjesto jele nestručno sade zapaljivi borovi i ariši koji će tu samo izazivati nove lančane šumske požare.</p>
<p>Zato se u nas i ne može očekivati da političari i ekonomski praktičari poštuju zaštitu prirode i okoliša, ako čak i naši stručnjaci izvode ovakve protuekološke diverzije.</p>
<p>Pokušaji objave u većini novina i časopisa zapeli su pred zidom šutnje i nebrige, a unatoč svim protestima planinara i ekologa, ta naša posebna jelova šuma ipak je posječena i potom nikomu ništa. Putem svojih krakova, naša je ekomafija zatim nametnula u Hrvatskoj opću zavjeru šutnje, da se svaki spomen tog ekocida i sjećanje na crnu jelu i ostale uništene endeme iz njezinih šuma zauvijek izbrišu iz svih stručnih dokumenata kao da ih je progutao mrak. </p>
<p>Zato te jele danas više nema u Katalogu hrvatske flore (Prirodoslovni muzej) pa ni u službenoj »Crvenoj knjizi« Ministarstva zaštite okoliša, jer su svi zaredom podlegli neznanstvenom diktatu te šumarske ekomafije. Pod zabranom naše ekomafije, ova jela kod nas navodno »ne postoji«, pa se u Hrvatskoj većinom ne uzgaja iako može rasti bar u svakom našem gradskom parku s prikladnim podnebljem, jer je na onečišćenje i smog znatno otpornija od obične jele i većine četinjača. </p>
<p>Kako to naši drvosječe misle »izbrisati i ukinuti« vrstu drveta koja već raste u svjetskim botaničkim vrtovima? Stoga je ovo najgori ekozločin s predumišljajem koji je dosad napravljen u Europi i na toj »aferi crne jele« osramotio se pred svijetom prirodoznanstveni establišment u Hrvatskoj.</p>
<p>Pravda je spora ali ipak dostižna, bez obzira na sve te ucjene i prikrivanje. Zato je vrhunska svjetska znanost sada napokon ušla u trag našoj šumarskoj ekomafiji, i to modernim biokemijskim metodama biljno-genetske forenzike kakve se inače koriste za identifikaciju masovnih grobnica i genocida. Na slučaju crne jele, ovi se postupci kod nas prvi put primjenjuju kao najnoviji jasan dokaz ekokriminala, pa bi glavni počinitelji uskoro mogli završiti na budućemu međunarodnom sudu za ekocid i ekoterorizam, jer dosad Hrvatska nije mogla to spriječiti niti sankcionirati zbog višestranih ucjena naše ekomafije.</p>
<p> Te su pripremne predradnje počele 2001., lani su prikupljeni prvi dokazni uzorci, a tijekom ovog rujna kroz Hrvatsku je u tišini prokrstarila sedmeročlana ekipa najvećih svjetskih stručnjaka iz Velike Britanije i Amerike za istraživanje crnogorice (četinjača) pod vodstvom vrhunskih eksperata iz IUCN-a (Međunarodna unija za zaštitu prirode) i Royal Botanic Gardensa iz Velike Britanije. </p>
<p>U istražnoj skupini su danas najbolji specijalisti za određivanje četinjača, njihovu zaštitu i održanje te za dokazne analize DNA i biljnu forenziku. Pedantno su pregledana i snimljena preostala nalazišta, pobrani dokazni materijali iz još malobrojnih stabala i iz posječenih balvana, te prikupljeni temeljni podaci o glavnim počiniteljima, a istražne radnje se proširuju i nastavljaju. </p>
<p>Tim objektivnim i suvremenim svjetskim uvidom napokon je jasno i nepovratno dokazano da je u Hrvatskoj uništena posebna jadranska vrsta crne jele, a ne navodno »kržljava i bolesna jela za sječu«, kako su nas dosad uporno varali korumpirani stručnjaci iz naše ekomafije.</p>
<p>Inozemne ekspertize i obrada dokaznih uzoraka završavaju za nekoliko mjeseci, a zatim slijede međunarodne mjere za njezinu zaštitu, održanje i sankcioniranje odgovornih. Zato bi buduća hrvatska vlada uz brojne druge probleme, na međunarodnu inicijativu uskoro morala razriješiti i to neugodno klupko naše šumarske ekomafije. Njezino je glavno čvorište na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a krakovi ove hobotnice već zahvaćaju Hrvatske šume, zagrebački Prirodoslovni muzej i Fakultet, Ministarstvo zaštite okoliša... </p>
<p>Iako se Hrvati smatraju kulturnijima od Srba, po ekološkoj svijesti ipak smo mnogo primitivniji, jer je u Srbiji jedinstvena Pančićeva omorika na području oko Drine dobro očuvana i nitko više ne pomišlja na njezinu sječu, dok su Hrvati svoju crnu jelu dosad bezobzirno posjekli i još to ne priznaju, pa čak mora intervenirati međunarodna zajednica da nas osvijesti i spriječi u suludom uništenju vlastite prirodne baštine.</p>
<p>Iako je omoriku otkrio naš hrvatski botaničar Josip Pančić, za nju je bolje da Hrvati više ne žive do Drine jer tamo ne bi ostala nijedna omorika, koju bi naši šumari već proglasili »kržljavom i bolesnom smrekom za sječu«.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, ekolog u Institutu »Ruđer Bošković« u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Živimo li svi mi uopće u normalnom društvu </p>
<p>Mislim da će se Dorino Manzin teško probiti kao novi spasitelj hrvatskog društva, jer je mesijanska konkurencija velika. Kandidat za tu ulogu don Ivan Grubišić nudi nam se kao onaj koji će sve učiniti da Hrvatska bude oslobođena velikih Hrvata i mafijaša. Čudna retorika. Ne bi li ga malo trebalo pozvati da promeditira Isusov odnos prema carinicima, osobito prema Zakeju?</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Jadno je ono društvo u kojem moralna degradacija neistomišljenika, utemeljena na histeriji što se racionalizira u sofisticiran sustav, dobiva legitimnost. Jadno je jer se takve analitike i degradacije služe fanatičnom inverzijom koja se prikazuje tako da onaj koji takvu inverziju primjećuje ispada paranoidno fanatično zanovijetalo koje treba ukloniti iz javnog prostora kao nepoželjan element i civilizirano ga izopćiti zbog svjetonazora. </p>
<p>U posljednjih se nekoliko mjeseci na našem medijskom prostoru artikulirala snažna antikatolička histerija iracionalnoga karaktera koja se racionalizirala kroz mješavinu neupućenosti u samu narav Crkve i njezin nauk, predrasude prema katolicima, te duhovnu izopačenost tipova koji bi komotno, da živimo u pravnoj državi, mogli odgovarati zbog širenja vjerske nesnošljivosti. Intelektualni krugovi antikatoličke orijentacije koji se očituju u javnom životu svojim dvostrukim mjerilima pokazuju svoju intelektualnu i egzistencijalnu hipokriziju i blasfemiju.</p>
<p>Dovoljno je navesti samo nekoliko primjera koji nam postavljaju pitanje živimo li mi uopće u normalnom društvu. Živimo u vrijeme kada će se proročko upozorenje Crkve i reakcija na uvođenje joge u školama prozivati kao radikalna netolerancija, a u isto će vrijeme Dorino Manzin moći bez ikakvih problema putem tiska upućivati najskandaloznije i blasfemične uvrede katolicima i malobrojnoj domoljubnoj inteligenciji u javnom životu.</p>
<p>Jedna od najskandaloznijih Manzinovih izjava koja proizlazi iz mješavine predrasude, prijezira i apsolutne neupućenosti u nauk Crkve i teologiju, jest teza da Crkva ulazi u intimu vjernika putem ispovijedi. Ta izjava može zvučati bezazleno, ali ako se dublje promotri i intelektualno secira, može se vidjeti njezina habitualna morbidnost. Nad tom bi se rečenicom mogao zamisliti svaki svećenik i teolog.</p>
<p> Ta njegova teza promišljena kao izričaj »srca« gazi i ponižava cijelo egzistencijalno opredjeljenje svećenika koji su osjetili Božji poziv i odazvali se da Mu služe. </p>
<p>Jer zamislite, braćo svećenici - sjedite u ispovjedaonicama satima za božićne i uskrsne ispovijedi, obilazite bolesnike i tješite ih u njihovim bolima, utješite ljude i pomognete im u moralnim dvojbama i problemima, ispovijedate u svetištima, radite s djecom i mladima, vodite ih na susrete mladih i radujete se kako radosno i spontano slave Boga bez imalo sputanosti.</p>
<p> A onda vam se pojavi jedan tip koji vam implicite kaže da je sve to glupost i da su vaši vjernici zastrašeni debili kojima vi manipulirate putem ispovijedi.</p>
<p>Ako smo se mi opredijelili za Krista i sjedimo u ispovjedaonicama satima, te cijeli život provodimo radeći s ljudima samo iz razloga da njima manipuliramo, prema Manzinovoj teoriji, onda smo doista monstrumi i bolesnici. Ako je to zaista tako, kakvu onda alternativu Manzin nudi zastrašenim vjernicima, te našoj djeci i mladima? </p>
<p>Nudi im slobodu? U čije ime? Nudi im svoju viziju Boga, jer je ionako izjavio da Glas Koncila nije upućen o tome što Crkva naučava o homoseksualnosti? Ili sebe nudi kao opredjeljenje? Onda ćemo predložiti našim vjernicima, djeci i mladima, da se pojavio novi osloboditelj koji nudi rješenje svih problema. </p>
<p>Draga djeco i mladi, dragi vjernici, trebate samo napustiti Crkvu i krenuti za Dorinom Manzinom. On je novi otkupitelj hrvatskog naroda koji samo treba osloboditi kompleksa »stoljeća sedmog«!</p>
<p>No, mislim da će se Dorino Manzin teško probiti kao novi spasitelj hrvatskog društva, jer je mesijanska konkurencija prilično velika. Kandidat za tu ulogu, don Ivan Grubišić, nudi nam se kao onaj koji će sve učiniti da Hrvatska bude oslobođena velikih Hrvata i mafijaša. Čudna retorika. Ne bi li ga malo trebalo pozvati da promeditira Isusov odnos prema carinicima, osobito prema Zakeju?</p>
<p>U fenomenu don Ivana primjećuje se druga vrsta hipokrizije naše intelektualne elite u javnom životu. Dok će se svećenike koji djeluju u svojim mogućnostima prozivati kao opsjednute materijalnim dobrima i desničarske fanatike, spomenuti don Ivan moći će javno izricati svoje političke stavove, te zauzimati reprezentativna mjesta u javnom prostoru. I nikom ništa. </p>
<p>U ovom sveopćem analitičkom kaosu krajnje je vrijeme da se domoljubna i katolička inteligencija trgne i krene za primjerom Ivana Mertza, jer žalosno je da je ona bila jača i snažnija dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća nego danas.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog, svećenik i katolički publicist.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Kraljevi ulice gradili bi Božićni grad na Trgu bana Jelačića</p>
<p>Vjerujete li u čaroliju? Odnosno u to da sat na Trgu bana Jelačića može imati bradu i Djeda Mrazovu kapu, da se Gajeva ulica zove Ulica Djeda Mraza koji u njoj ima ured i vlastiti radio te dva puta na dan prima želje naših malih sugrađana. Ta čarolija dogodit će se ako gradska vlast bude imala sluha i prihvati prijedlog Paje i Hadžija, zagrebačkih Kraljeva ulice, koji predlažu izgradnju Božićnog grada usred glavnog grada Hrvatske.</p>
<p>No to ne bi bilo sve. Izgradile bi se i nove ulice - Ulica božićnih poklona, Ulica Snježne Kraljice, te Ulica medovine i Veselih patuljaka. Prostorale bi se po dužini Trga, dok bi se Ulica pingvina i Ulica polarnog svjetla križale s njima. Ulice bi bile prigodno ukrašene, kao i prodavači i poslužitelji koji bi se u njima nalazili, ispričao nam je Hadži u uredu Kraljeva ulice, točnije »bircu« Dolac. </p>
<p>Trg bana Jelačića bio bi za Božić bogatiji i za jedno Mandino klizalište veličine 15 puta 20 metara. Klizaljke bi se iznajmljivale, a klizalište bi radilo i u siječnju 2004.</p>
<p>Djed Mraz će, uz želje, sakupljati i igračke za djecu iz siromašnih krajeva. U njegovoj ulici smjestit će se i radionica božićnih ukrasa s kojima će se kititi četrdesetak jela u teglama. Sve bi trajalo koliko i svaki božićni sajam - od 1. do 25. prosinca, zabavni i glazbeni program izvodio bi se na Sobovoj pozornici pokraj Manduševca, a kako su organizatori Kraljevi ulice, neizbježni su i Dan čvaraka, Dan kobasica... </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Laka konjica za sigurnost građana</p>
<p>Druga postaja prometne policije u Lučkom, ima oko 30 obučenih motorista. Na cesti je stalno njih pet, šest, a broj se povećava zavisno o situacijama - prometnim poteškoćama, utakmicama ili kad treba pratiti strane delegacije i štićene osobe</p>
<p>Mnogi dječaci sanjaju da će jednoga dana, kad odrastu, postati piloti. Nerijetko im je druga želja da budu policajci i to oni na motorima. No, volja za to zanimanje možda bi splasnula kada bi znali o koliko se teškom i odgovornom poslu radi, o čemu smo se uvjerili i sami posjetom Drugoj postaji prometne policije u Lučkom koja je, podsjetimo, bila angažirana prilikom posjeta turskog predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera. </p>
<p>Od ukupno 50 motocikala na razini Policijske uprave zagrebačke, njih 17 pripada Drugoj postaji prometne policije pa ona tako ima više motorkotača od bilo koje druge takve postaje u Hrvatskoj. Načelnik Ivica Tolušić informirao nas je kako postaja pokriva uglavnom zapadni i južni dio Zagreba i obilazne prometnice prema Krapini i Karlovcu. Postaja ima 30 osposobljenih policajaca-motorista. U stalnom je pogonu njih desetak u dvije smjene, a broj se povećava zavisno o situacijama - prometnim poteškoćama, utakmicama ili kad treba pratiti strane delegacije i štićene osobe. </p>
<p>Takve pratnje spadaju među najzahtjevnije i najodgovornije zadaće policajaca, iako se tako ne čini. Na terenu se, naime, moraju provesti temeljito pripremljeni planovi osiguranja i blokirati prometnice koje sijeku trasu povorke ili se spajaju na nju. </p>
<p>»Motoristi su brzi, zahvaljujući iznimnoj okretnosti probijaju se kroz gužve i naprave čudo posla, tako da ih u šali zovemo 'laka konjica'«, kaže Tolušić. Na motor, objašnjava, mogu sjesti samo policajci s položenim tečajem prometne policije. Za taj posao odabiru se na kraju najpogodniji. </p>
<p>Među njima je Anto Martić koji je još u bivšoj vojsci vozio motor i sada ga već 10 godina vozi u policiji. »Previše je posla za motoriste, odgovornost je velika i nismo dovoljno zaštićeni. Nama su, recimo, nezamislive potjere kakve poduzima njemačka policija jer moramo odgovarati za svako eventualno oštećenje vozila ili za nesreću. Da se tako nešto dogodi, uslijedile bi teške sankcije«, ističe Martić, dodajući kako se upravo zato potjere u načelu izbjegavaju.</p>
<p>Vozači pamte »moto-policajce« po tome što se oni pojavljuju »niotkuda« i primjećuju »nevidljive« prekršaje. Uz to doživljavaju ih kao »najzadrtije« od svih »plavaca« jer ih prati glas da baš nisu skloni »gledanju kroz prste«. »To je zato što smo najbolje obučeni i najprofesionalniji. Recimo i to da je naša postaja bila prošle godine najuspješnija u Hrvatskoj«, napominje Martić, što zapravo znači da su policajci te postaje ispisali najveći broj kazni. Nije li tome možda uzrok veliki broj vozača koji ne poštuje propise, a ne učinkovitost policajaca?</p>
<p>»Svašta može biti, ali statistika govori svoje«, odvraća policajac. Ali, ako već napišu mnogo kazni zbog čega nekim vozačima i nisu omiljeni, većina se građana, hoćeš-nećeš, uglavnom ipak osjeća nekako sigurnijom kad ih vidi na cesti.</p>
<p>Martićev kolega Jakov Kokotović dodao je kako on sa svojom »yamahom« od 250 »kubika« i ne može prekoračiti ograničenje, a potjera, kažu, nisu imali jer njima »ljudi stanu i ne bježe«.</p>
<p>Kiša prolazi i kroz odjeću </p>
<p>»Dosad, za vrijeme turističke sezone, imali smo puno posla jer moramo brinuti za protočnost prometa, provjeravati poštivanje zabrane prometa za teretna vozila i izvještavati o stanju prometa i eventualnim nesrećama. Sve to moraš raditi sâm, a pomoć kolega traži se jedino u izvanrednim situacijama. Zanimljivo je kada moraš pisati izvještaj ili fotografirati nesreću, a puše vjetar i pada kiša... Kiša je najgora strana ovoga posla jer prolazi kroz odjeću. Ali kad je baš veliko nevrijeme, povlačimo se u stanicu«, opisuje Kokotović. </p>
<p>On je, inače, čovjek koji nakon posla sjeda na vlastiti motocikl, tako da je jedini posao koji bi, kaže, unutar policije želio raditi više od sadašnjega, da obnaša dužnost šefa smjene. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Socijalno ugroženi do kraja godine useljavaju u 30 stanova</p>
<p>Gradsko poglavarstvo objavilo je u srijedu, 1. listopada, novi natječaj za davanje u najam gradskih stanova, nakon što je posljednji takav natječaj bio objavljen još 1998. godine. Natječaj je objavljen u dnevnom tisku, na službenoj internetskoj stranici www.zagreb.hr i na oglasnim pločama gradske uprave.</p>
<p>Pravo na dodjelu gradskoga stana imaju osobe koje prebivaju u Zagrebu najmanje deset godina, a nemaju riješeno stambeno pitanje niti ga mogu riješiti na bilo koji drugi način osim dobivanjem u najam socijalnog stana. Jedan od glavnih uvjeta javljanja na natječaj je i taj, da ukupna mjesečna primanja po članu domaćinstva ne prelaze 75 posto prosječne mjesečne plaće u zagrebačkom gospodarstvu u prošloj godini (iznosila je nešto više od 4000 kuna).</p>
<p>Prema riječima pročelnika Ureda za upravljanje imovinom grada, Željka Uhlira, na postojećoj listi prvenstva za socijalni stan je oko 2000 imena, a na novom se natječaju očekuje njih još barem toliko. S druge strane, kaže Uhlir, stanova je jako malo jer Grad u zadnje tri godine uopće nije trošio uskonamjenska sredstva za kupnju socijalnih stanova. Ta sredstva iznose 30 milijuna kuna godišnje.</p>
<p>»Ne znam zašto je to tako, jer sam u Ured došao krajem 2002. U međuvremenu se nakupilo 120 milijuna kuna. Za 96 milijuna nedavno smo kupili 175 stanova koji će se tek graditi ili su u izgradnji. Prvih tridesetak bit će gotovo i useljeno do kraja godine«, najavio je Uhlir.</p>
<p>Ti prvi stanovi grade se, kako je rekao, u Zagrebačkoj 6 u Sesvetama, u Remetinečkoj 7, u Pavićevoj ulici u Španskom, u XIV. trokutu kod Savskog gaja, u Dubravi 116 i u Kamenarskoj bb na Jakuševcu. U Vrbanima P3-1 Industrogradnja je u postupku dobivanja potrebnih dozvola za gradnju. Privatnik Davor Cepetić prodao je Gradu i devet stanova potpuno prilagođenih invalidima. nalaze se Ulici Alberta Fortisa 16 u Španskom.</p>
<p>Četvorni metar svih tih stanova Grad je kupovao po cijeni od najviše 9500 kuna. Stanovi se nalaze u različitim dijelovima grada, kako ne bi došlo do getoizacije, odnosno izolacije socijalno ugroženijih obitelji u pojedina naselja, kako je to, recimo, slučaj sa socijalnim stanovima u Središću.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvaranje garaže na Langovom za mjesec i pol</p>
<p>Izgradnja javne garaže na Langovom trgu ulazi u završnu fazu radova. Pet etaža sa 309 parkirališnih mjesta Zagrepčanima bi trebalo biti na raspolaganju za mjesec i pol. Gradilište je u utorak posjetila i gradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
<p>»U tijeku su završni radovi - postavlja se zaštitna podloga, obavlja se ličenje, postavljaju se liftovi i uređuju stepeništa, a postavljaju se i signalizacija i naplatne kućice«, rekao je Mate Kraljević, direktor Zagrebparkinga d.o.o..</p>
<p>Za invalide će biti osigurano 12 parkirališnih mjesta a za njih će biti uređen i poseban wc te pristup liftu.</p>
<p>Radove izvodi tvrtka Tehnika d.o.o., a njihova se vrijednost procjenjuje na oko 32 milijuna kuna.</p>
<p>»Garaža na Langovu trgu gradi počela se graditi u srpnju prošle godine, na vrlo je prometnom mjestu, no zadovoljan sam regulacijom prometa i brzinom gradnje. </p>
<p>U planu je i izgradnja garaže s petstotinjak parkirnih mjesta na starom Lokomotivinu igralištu na Tuškancu. U studenom će se izraditi projekt, a gradnja bi trebala početi u rujnu ili listopadu sljedeće godine«, rekao je Kraljević. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otvara se posudionica bolničkih kreveta </p>
<p>Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, u Domu za stare i nemoćne osobe Maksimir, Hegedušićeva 20, u srijedu se otvara posudionica bolničkih kreveta, ortopedskih i drugih pomagala za njegu bolesnika u kući.</p>
<p> Uz šest kreveta, dvoja električna i dvoja obična invalidska kolica, moći će se posuditi i hodalice, štake, sprava za vježbanje za nepokretne osobe, dizalica za premještanje bolesnika iz kreveta u invalidska kolica, kao i toaletna kolica za vršenje nužde. Sva pomagala Dom je dobio kao donacije od ustanova kao što su, primjerice, Dom za stare i nemoćne Krk - Mali Kratec, Caritasov dom u Ivancu, te nekih tvrtki koje opskrbljuju bolesničkom opremom i ortopedskim pomagalima. </p>
<p>»Sa svakim korisnikom napravit ćemo ugovor, pri čemu će on kod nas položiti simboličan iznos kao garanciju da će posuđeno vratiti. Taj novac se korisniku na kraju vraća«, rekla nam je ravnateljica Doma mr. Jasminka Dlesk-Božić. </p>
<p>Bolesnički kreveti posebni su po tome što olakšavaju njegu nepokretnih i inkontinentih bolesnika. Na njima se može podići naslon za glavu i noge, a imaju i trapez uz pomoć kojega se bolesnik može podići rukama u sjedeći položaj. Uz to, takvi kreveti imaju i antidekubitalni madrac kako se ne bi stvarale rane od ležanja, kao i ogradicu sa svake strane. </p>
<p>Kako nam je rekla mr. Dlesk-Božić, ako građani pokažu velik interes za asortiman posudionice, o prioritetima će odlučiti komisija Doma u kojoj će biti i jedan liječnik. </p>
<p>Posudionica će raditi od 8 do 12 sati od ponedjeljka do petka. Sve informacije mogu se dobiti na telefon Doma, broj 2351 111, kod Odjela za socijalni rad. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Proslava Svjetskog dana vegetarijanstva</p>
<p>Povodom Svjetskog Dana vegetarijanstva, 1. listopada, Makronova centar i Vegetarijanska udruga Zagreb, organiziraju u prostorijama Importanne galerije, Iblerov trg 10, i Makronova centru, Ilica 72, izložbeno-zabavni i edukativni program. U Importanne galeriji posjetitelji će, uz prigodni program koji počinje u srijedu u 10 sati, moći kušati zdravu hranu. Program traje do 21 sat. U Makronova centru od 12 sati održavat će se predavanja. Promicanje zdrave prehrane i proslavu Svjetskog dana vegetarijanstva u Zagrebu podržali su predsjednik RH, Stjepan Mesić i Povjerenstvo za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti pri Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zbog napada na vozače ZET u podne stoji pet minuta</p>
<p>Ne dobiju li čvrsta jamstva gradonačelnice Vlaste Pavić da poduzme konkretne mjere za zaštitu prometnih radnika i putnika, ZET-ovi vozači od srijede će svakodnevno u podne zaustavljati svoja vozila na pet minuta. Najavio je to u utorak predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Zagreb Vinko Škvorc. Kap koja je prelila čašu strpljenja dva su napada na vozače ZET-ovih autobusa što su se dogodili u nedjelju i ponedjeljak, kada su vozači pretučeni.</p>
<p>Sindikat traži da se u sva ZET-ova vozila uvede telekomunikacijski sustav povezan s policijom, kao i to da vozači više ne moraju prodavati i kontrolirati karte, jer se tom prilikom često stvaraju konfliktne situacije. Od sljedeće godine u neka ZET-ova vozila trebao bi se uvesti video nadzor, najavio je pomoćnik direktora ZET-a za opće, pravne i kadrovske poslove Nikola Papić. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Stella McCartney otvorila boutique u Los Angelesu </p>
<p>LOS ANGELES, 30. rujna</p>
<p> - Stella McCartney, poznata modna dizajnerica i kći poznatijeg Beatlea Paula, poželjela je okušati sreću i preko oceana. Tako je u ponedjeljak navečer svečano otvorena trgovina s njezinim imenom, a odnedavna gospođa McCartney nada se da će Amerika imati apetita za njezine modele. </p>
<p>Kako bi uzvanici odmah znali gdje točno trebaju doći, poznata je Britanka svoje ime velikim slovima a la Hollywood ispisala ispred same trgovine.</p>
<p>Oduševljena novim boutiqueom najviše je bila glumica Demi Moore, koja je na Beverly Hills stigla ruku pod ruku sa svojim novim dečkom, glumcem Ashtonom Kutcherom. »Lokacija je izvrsna, kvaliteta kreacija besprijekorna«, prokomentirala je bivša supruga Brucea Willisa. </p>
<p>Osim Demi, jet-settersko okupljanje iskoristile su i Pamela Anderson, koja je nosila Stellinu kreaciju na prošlotjednoj dodjeli British Style Awards te glumica Cate Blanchett. </p>
<p>»Promijenila je pogled na ženstvenost«, kazala je Cate, noseći bluzu s potpisom Stelle McCartney. »Tri sam mjeseca u drugom stanju pa definitivno mogu potvrditi da Stellilna odjeća nije samo za mršavice«.</p>
<p>Čini se da je prvi američki poslovni dan za Stellu McCartney bio uspješan, premda su je u domovini kritizirali. I dok su holivudske zvijezde podizale čaše zdravice, britanski je modni guru Jeff Banks kazao kako je za njezin uspjeh najviše zaslužno prezime McCartney. </p>
<p>»Stella radi veoma amaterski, no zbog njezina oca to, čini se, nije važno«, izjavio je. »Da njezin otac nije toliko bogat, pitanje je bi li Stellu svi toliko hvalili«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Američka publika gleda prve nastavke posljednjih »Friendsa«</p>
<p>LOS ANGELES, 30. rujna</p>
<p> - Posljednja, deseta sezona televizijske hit serije »Prijatelji«, počela se prikazivati u SAD- u ovih dana.</p>
<p> Humoristička tv serija »Prijatelji« postala je jedna od najuspješnijih američkih tv serija otkad se počela prikazivati 1994., osvojivši brojne nagrade, uključujući Emmyja za najbolju humorističku seriju 2002. godine.</p>
<p> Odlučeno je da će serija završiti s jubilarnom 10. sezonom, budući da svih šest glumačkih zvijezda prelazi na druge projekte.</p>
<p> Primjerice Matt LeBlanc, popularni Joey, već je potpisao ugovor za seriju koja proizlazi iz »Prijatelja«, pod nazivom »Joey«, televizijske mreže NBC koja pokušava naći zamjenu za dosadašnji svjetski hit.</p>
<p> Proteklog četvrtka, kad je krenula prva epizoda »Friendsa«, prvi je put prikazana i američka verzija BBC-jeve humorističke serije »Parovi« o šest prijatelja, baš kao i u »Prijateljima«.</p>
<p> Producenti su uglavnom zadržali isti scenarij poput onog u britanskoj verziji, a serija je već privukla američku javnost zbog pikantnog sadržaja, zbog kojeg su neki kanali odbili prikazivanje, poput lokalnih podružnica NBC-a u Salt Lake Cityju i Indiani.</p>
<p> NBC priznaje da je serija »provokativna«, ali nema razloga da ne bude prikazana na nacionalnoj razini. </p>
<p> »Prijatelji« je također postala jedna od najpopularnijih uvoznih serija u Velikoj Britaniji gdje se prikazuje na kanalima Channel 4 i E4.</p>
<p> Nakon devete sezone »Prijatelja«, kad su se njihovi odnosi dodatno zakomplicirali, scenaristi i producenti se nalaze pred pravim izazovom kako završiti seriju a da publika širom svijeta bude zadovoljna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Njujorški dani dječje spisateljice Madonne</p>
<p>NEW YORK, 30. rujna</p>
<p> - Pop zvijezda Madonna, koja je izgradila karijeru s pjesmuljcima i seksi odjećom, kontroverznim video spotovima i posebnom osobnošću, u ponedjeljak je izjavila da je pisanje knjige za djecu za nju bilo neobično i posebno iskustvo. »Pisanje 'The English Roses' (Engleske ruže) za mene je bilo posebno. Pisala sam bez ičijeg pritiska i odlično sam se osjećala«, izjavila je pop diva na Manhattanu, u knjižnici Barnes and Noble Book, potpisujući knjige svojim najmlađim čitateljima. </p>
<p>Zanimljivo je da Madonnina knjiga već ulazi u deset najprodavanijih prema listi New York Timesa. I to, ni manje ni više, nego na prvo mjesto.</p>
<p>»English Roses« već je prevedena na 30 jezika u više od stotinu zemalja. Riječ je o knjizi koja će dobiti još nekoliko nastavaka, a priča je o zavisti i ljubomori. </p>
<p>»U prvoj knjizi govorim o tome kako zavist i ljubomora destruktivno djeluju na pojedinca«, kazala je Madonna, koja je prvu knjigu napisala 1992. godine pod nazivom »Sex«. </p>
<p>»Majka sam i čitam svojoj djeci svake večeri«, objasnila je pjevačica okupljenima kako je došla do zamisli o pisanju knjige, budući da joj je postavljeno pitanje kako je autorica knjige »Sex« odlučila pisati dječju literaturu. »Mišljenja sam da djeca moraju čitati literaturu koja će ih inspirirati«, kazala je 45-godišnja pjevačica. </p>
<p>Madonna je okupljenima pročitala njezinu knjigu od 48 stranica, te potpisala 250 knjiga za pobjednike lutrije koju je organizirala biblioteka. Dakako, ispred biblioteke mnoštvo djece čekalo je u nadi da će im pjevačica potpisati njihov primjerak knjige.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Povratak Seana Conneryja u londonski Odeon</p>
<p>LONDON, 30. rujna</p>
<p> - Sir Sean Connery u ponedjeljak se navečer napokon, nakon dugo vremena, vratio na londonski Leicester Square, gdje ga je njegova publika željno iščekivala. Razlog dolaska velikog glumca je premijera njegova posljednjeg filma »The League Of Extraordinary Gentlemen«. </p>
<p>Besprijekorni glumac, Škot Connery, na West Endu nije bio više od deset godina, pa su njegov dolazak mnogi prokomentirali kao sasvim slučajan. I sam Connery bio je veoma sretan vrativši se pred kino Odeon, pa je za svoje obožavatelje ostavio otiske ruku u žbuki. To će, naime, Britanci iskoristiti kako bi njegove ruke izradili u bronci, te ih ispred Odeona postavili zajedno uz već postojeće Toma Cruisea, Charltona Hestona, Brucea Willisa i Piercea Brosnana. </p>
<p>Škotskog je glumca na londonskom trgu dočekalo više od 2000 obožavatelja. »Ovdje je fantastično, nisam bio pripremljen na ovakav doček«, kazao je 72-godišnjak.</p>
<p>U svom novom filmu Sean igra Alaina Quatermaina koji mora zaustaviti podivljalog lopova, uz pomoć Kapetana Nema, Doriana Grayja i Nevidljivog Čovjeka.</p>
<p>Uz Conneryja, na premijeru filma stigla je cijela glumačka postava: Stuart Townsend, Cold Feet, John Thomson i Anthony Head.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Gorila Mali Joe pobjegao i po Bostonu se igrao King Konga</p>
<p>BOSTON, 30. rujna</p>
<p> - Gorila Little Joe težak oko 150 kilograma pobjegao je u nedjelju iz bostonskog zoološkog vrta Franklin i izazvao pravi nered po zoološkom vrtu i okolnim bostonskim naseljima, a prije no što su ga policajci uspavali uspavljujućim mecima napao je jednu djevojku i dvogodišnju djevojčicu koja je bila s njom. Cijela je akcija hvatala gotovo dva sata.</p>
<p> Osmanaestogodišnja zaposlenica Zoološkog vrta bila je povela u šetnju dvogodišnju sestru svoje prijateljice. Gorila joj je izbio dijete iz ruku i bacio ga na zemlju, a onda u leđa ugrizao djevojku. Dijete je dobilo nekoliko šavova na obrazu.</p>
<p>Mali Joe, kojemu je to već druga akcija u stilu King Konga u samo dva mjeseca, neko će vrijeme biti sklonjen od javnosti, objasnili su predstavnici zoološkog vrta novinarima. U zoološkom vrtu u Bostonu imaju šest gorila. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Milerov obračun s nama</p>
<p>Uoči premijere predstave »Kazimir i Karolina« redatelj Eduard Miler kritizirao je hrvatsku državu i kulturnu politiku / Zbog čega, ako je kod nas sve tako crno i promašeno Miler prihvaća raditi predstave i zašto se ne okrene, u pitanju kulturne politike, uređenijim društvima?</p>
<p>Redatelj Eduard Miler očito svaki boravak u Hrvatskoj iskoristi za proljevanje žuči i dijeljenje lekcija hrvatskoj kulturnoj politici. Zadnji ispad dogodio se, u ponedjeljak, uoči pretpremijere predstave »Kazimir i Karolina« u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, kad je Miler izjavio među inim da je »karakteristika ove države neprofesionalnost i ne poštivanje ugovora, a kamoli usmenih dogovora«. </p>
<p>Nezadovoljan, što su probe te predstave u vremenu od 1. do 8. rujna, zbog gostovanja Kazališta »Ulysses« preseljene u dvoranu kina »Apolo«, što se ponovilo i od 15. do 22. rujna zbog potreba Festivala svjetskog kazališta, Miler je rekao: »Političari rade što im volja, ni u vrijeme najgore diktature nije bilo ovako. Oni sistematski uništavaju kulturu«. </p>
<p> Za njegove teške ocijene, razumijevanje pronalazi ravnateljica Drame Sanja Ivić. »Jasna mi je Milerova reakcija. Prvi put radi u Hrvatskom narodnom kazalištu, a mi mu zbog više sile nismo mogli omogućiti prave uvjete rada. Miler se osjećao napuštenim, zapostavljenim i ogorčenim i njegovo je pravo da to javno kaže«, naglasila je Ivić.</p>
<p>Što se tiče njegove sumnje hoće li ili neće dobiti honorar, što je razočarani Miler u »paketu« također izrekao u medijima, intendant Mladen Tarbuk je pojasnio: »Honorare isplaćujemo s tri mjeseca zakašnjenja. Na žalost ne možemo pobrzati taj proces, jer novac dobivamo po dvanaestinama, a ne odjedanput. Osim toga, premijera još nije izišla, pa da smo i najbrži u isplati honorara, novac još ne bi mogao dobiti«, kazao je Tarbuk. </p>
<p>Miler je dijelove svoje kritičke kampanje iznio i pred kamerama HTV-a, a u jednom intervju je rekao da je upravo iz medija saznao da su mu pokusi na velikoj sceni otkazani. Upitan, zašto ga nitko u HNK nije o tome pravodobno obavijestio, intendant Tarbuk je odgovorio da je i sam o gostovanju Kazališta »Ulysses« saznao pet dana prije početka sezone. </p>
<p>O Milerovim istupima u javnosti, u kojima se redatelj posredno obračunava s kulturnom politikom, Nebojša Gladović glasnogovornik Ministarstva kulture je izjavio: »Nemamo komentara. To što je Miler izjavio nije javna informacija, a vi od nas tražite mišljenje na mišljenje. Zato ga nećete dobiti«. </p>
<p>Milerov »martirij po hrvatskom kazalištu« započeo je zbog spleta nesretnih okolnosti, poznatim otkazivanjem scenskog projekta »Fedra« u DK »Gavella«, zatim i »Hamleta« u istom kazalištu, te nedavno »Werthera« u HNK Ivana pl. Zajca. Sve je to po njegovim ironijom natopljenim riječima, moguće samo u zemlji »visokog profesionalizma«. No, redatelj pri tom nije napadao pojedina kazališta, već je problem dizao na višu razinu. »To nije stvar institucije nego društva. U mom tridesetogodišnjem radu to mi se još nigdje nije dogodilo«, rekao je Miler. </p>
<p>Zanimljivo je podsjetiti da je Eduard Miler i postavljajući u listopadu 2002. godine komad Žanine Mirčevske »Art export« u kazalištu »Kerempuh«, pretpremijerno vrijeme iskoristio za komentiranje općih hrvatskih kazališnih prilika. Tada je za Vjesnik izjavio: »U Hrvatskoj postoji zgodan fenomen u kulturi i umjetnosti koji valjda nema ni Albanija. Naime, ovdje još uvijek vladaju komunistički sistemi, pa ljudi zauzmu pozicije u institucijama i zadržavaju ih do smrti. Nevjerojatno da to može funkcionirati u modernom društvu.</p>
<p>Tako si, primjerice, samo u Hrvatskoj glumci u stalnom angažmanu u ansamblu mogu dopustiti da odbiju uloge jer im se ne sviđaju. Trebalo bi organizirati ekskurzije da turisti vide kako su u Hrvatskoj neki ljudi plaćeni za nerad. S druge, pak, strane, toliko ljudi na vrhuncu svoje umjetničke kreativnosti ne može naći posao«. </p>
<p>Može se samo spekulirati, pronalazi li Miler u takvim objedama način da opravda svoje ne baš uspjele projekte u Hrvatskoj? Naime, njegovi recentni hrvatski radovi baš ne obećavaju. »Woyzeck« premijerno izveden u ožujku 2001. godine u »Gavelli« se u prošloj sezoni odigrao samo dva put, a od premijere jedva dvadesetak puta. Ni »Art Export« u Kerempuhu se nije baš izigrao, a koliko je poznato nije u planu programa, barem do kraja ove godine. </p>
<p>Nadalje, zbog čega, ako je kod nas sve tako crno i promašeno prihvaća raditi predstave i zašto se ne okrene, u pitanju kulturne politike, uređenijim društvima? Je li Miler prirodno naivan pa stalno vjeruje da će sve jednom biti dobro u zemlji u kojoj je tako strašno da je »može uspoređivati s Albanijom«, ili zapravo samo kritičan po naravi, u čemu mazohistički uživa, posebice se tempirajući na vrijeme prije premijere? Kakva je to sve preporuka za »Kazimira i Karolinu« kojom HNK otvara dramsku sezonu, ne treba ni pomišljati komentirati. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Debitanti na zagrebačkom ispitu </p>
<p>Petodnevni »Zagreb film festival« od 7. do 11. listopada u Studentskom centru donosi filmski festival, smotru debitantskih radova posvećenih reklamama, festival digitalnih tehnologija i brojna popratna događanja / Ponešto o reklamama reći će i gost književnik Frederic Beigbeder</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Tijekom pet festivalskih dana, od 7. do 11. listopada novopokrenuti »Zagreb film festival« u Studentski centar donosi više od 60 filmova iz dvadeset zemalja te brojna popratna događanja: smotru debitantskih radova sviju vrsta »Festival prvih«, Festival digi talnih tehnologija u umjetnosti »Digital Exchange Croatia«, multimedijalna predavanja, izložbe, koncerte te predstavljanja knjiga. Za glavnu nagradu festivala »Golden bib« (Zlatni podbradnik) konkurira tridesetak dugometražnih igranih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova, najavio je direktor festivala Boris T. Matić u utorak na konferenciji za novinare u Studentskom centru.</p>
<p> Tročlani žiri koji čine azerbajdžanski redatelj Murad Imbragimbecov, Paul Raphael iz Velike Britanije i književnik Miljenko Jergović odlučit će koji će filmovi dobiti glavnu nagradu od 3.000 eura u kategoriji dugometražnog filma te po 1.000 eura u ostale dvije kategorije.</p>
<p>Zagrebački filmski festival 7. listopada u Kinu SC otvara projekcija nagrađenog bosanskog filma »Gori vatra« redatelja Pjera Žalice, najavio je Matić. Od velikih filmova koje će zagrebačka publika imati priliku vidjeti za spomenuti su i »Lost in translation«, hvaljenu dramu Sophije Coppole, brazilski »Madame Sata«, pobjednik ovogodišnje venecijanske Mostre »Povratak« ruskog redatelja Andreja Zvjagintseva te »Schultzova tuga« Michaela Schorra, kojim se njemačka kinematografija vraća na svjetsku scenu.</p>
<p>Festivalski program sljedećih dana u 14 sati u velikoj dvorani Teatra nastavlja predstavljanje pet fakulteta i filmskih škola s radovima studenata. Ove godine to će biti München, Beograd, Kopenhagen, Lodz i Zagreb. Kao posebno iznenađenje u tom programu Boris T. Matić najavio je projekciju diplomskog filma slavnog danskog redatelja Larsa von Triera. </p>
<p>Program dokumentarnih filmova ima 11 naslova, a favorit te konkurencije, prema Matićevim riječima, jest domaći dokumentarac Silvestra Kolbasa »Sve o Evi«. Na prvo izdanje novoga festivala, na žalost, ne će doći Sophia Coppola, čiji se film natječe u glavnom programu, ali većinu filmova osobno će predstaviti netko iz ekipe, najavio je Matić. </p>
<p>»Festival prvih«, sastavni dio ZFF-a, ove je godine u znaku reklamokracije, globalnih procesa u tranzicijskim zemljama, rekao je njegov direktor Željko Zorica. »Festival prvih« otvara se u utorak u 19 sati u predvorju Kina SC izložbom radova mladih dizajnera o temi reklama. Sljedeći dan predviđen je za predstavljanje antireklama Zdenka Bužeka o temi poznatih reklamnih slogana, parareklama Ivice Šimića i ambijentalne simulacije »White jumbo« Željka Badurine u Klubu SC.</p>
<p> Među ostalim , multimedijalni umjetnik Mario Kovač predstavit će svoj prvi video spot, Dora Bilić i Tina Müller zajedničku knjigu poezije inspirirane reklamnim sloganima, a Emil Matešić planira zaštititi Titov potpis kao reklamni brand. </p>
<p>Zorica je posebno istaknuo dolazak francuske književne zvijezde Frederica Beigbedera, koji će u petak u 19 sati u Teatru uz Zorana Roška održati predavanje i performance, a »Festival prvih« iste večeri zatvorit će koncert Ivana Marušića Klifa, inače multimedijalnog umjetnika, »Tata kupi mi sve« potaknut reklamnim sloganima iz socijalizma. </p>
<p>Trodnevni festival digitalne kreativnosti »Digital Exchange Croatia« u organizaciji Bulaja naklade posvećen je digitalnim tehnologijama, internetu, filmu i ilustraciji. Od 8. do 10. listopada u MM centru u planu su cjelodnevne radionice, predavanja o animiranom filmu i digitalnoj ilustraciji te projekcije radova, kazala je Dijana Pribačić. </p>
<p>Prvi zagrebački filmski festival najavili su i predstavnica glavnog sponzora VIP-a, voditeljica korporativnih komunikacija Dubravka Jusić i v.d. pomoćnika voditelja kulture SC-a Mladen Markač. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U znaku Šostakoviča</p>
<p>Ciklus koncerata posvećen poznatomu ruskom skladatelju započet će 14. listopada u »Mimari«, a nastavit će se tijekom nove koncertne sezone</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Najstariji hrvatski komorni ansambl Zagrebački kvartet obilježit će 85. obljetnicu djelovanja cjelovitom izvedbom Gudačkih kvarteta i Glasovirskog kvinteta Dmitrija Dmitrijeviča Šostakoviča. Ciklus koncerata posvećen poznatomu ruskom skladatelju započet će 14. listopada u Muzeju »Mimara«, a nastavit će se tijekom nove koncertne 2003./2004. sezone - 11. studenoga, 9. prosinca, 10. veljače, 9. ožujka i 11. svibnja, također u »Mimari«. Ciklus koncerata bit će izveden i u Osijeku.</p>
<p>»Intimno sam dugo želio da ansambl pripremi integralnu izvedbu Šostakovičevih djela. Taj je skladatelj, koji je za svoga života bio i slavljen i proganjan, blizak i ovim naraštajima, možda čak i više nego drugi autori«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare u »Mimari« Goran Končar, koji u Zagrebačkome kvartetu svira prvu violinu. Izrazio je nadu da će u godini obljetnice Kvarteta biti uređene prostorije u Ilici 31 što ih je taj ansambl dobio još prije dvije godine.</p>
<p>Od ove će koncertne sezone Zagrebački kvartet, koji je stekao i velik međunarodni ugled, ponovno biti u okrilju Koncertne direkcije Zagreb. </p>
<p>»Velika mi je čast i zadovoljstvo što mi je već u prvoj godini mandata povjerena organizacija proslave tako značajne obljetnice. Malo je sredina koje se mogu podičiti tako kvalitetnim ansamblom. Važno je da mu se omogući jaka logistička potpora, osiguraju medijski prostor i prostor za sviranje«, rekao je Saša Britvić, ravnatelj Koncertne direkcije Zagreb, dodavši da će pod okrilje zagrebačke Koncertne direkcije pokušati dovesti i ostale najbolje ansamble iz Hrvatske.</p>
<p>Jagoda Martinčević, pomoćnica ravnatelja za program Koncertne direkcije Zagreb, podsjetila je prisutne da je Zagrebački kvartet, osnovan 1919. godine, jedan od najstarijih ansambala osnovanih u 20. stoljeću, jedino je Beethovenov kvartet stariji. Zagrebački je kvartet, među inim, poznat i po afirmaciji hrvatskih autora i njihovih djela u svijetu. Ansambl objedinjuje tri naraštaja - violist Ante Živković u njemu svira već 35 godina, Goran Končar je član od 1987., a mlađem naraštaju pripadaju violončelist Martin Jordan i Davor Philips, druga violina.</p>
<p>Konferencija za novinare održana je u prisutnosti umjetnika, koji su odsvirali jedan Šostakovičev stavak.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Začudna poetičnost </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Na svojoj drugoj samostalnoj izložbi u Zagrebu, što ju je ovih dana otvorio u Galeriji »Zona«, slikar mlađeg naraštaja Zdravko Pal predstavlja netom dovršen niz apstraktnih slika, ostvaren na nesvakidašnji način - u duhu geometrijske apstrakcije i razigrana kolorizma. Osim toga, autor slike povezuje u izdužene diptihe, triptihe ili poliptihe pa iz toga i takva sklopa nastaju začudni učinci raznobojnosti. Zato je rečeno da ključ za razumijevanje poetičnosti tih ostvaraja leži u boji, kao i načinu kako je ona postavljena na platno - nekim špahtlom ili pak kontroliranim izlijevanjem i curenjem.</p>
<p>Kritičar Ive Šimat Banov s pravom opaža da su te slike nastale u sprezi discipline i slobode slikanja, uz prevagu intuitivne geste ili racionalnoga, ali meditativnog pristupa koji nikad nije lišen poetske naravi. Uspostavljajući kompozicijski sustav vertikala, Pal je rabeći kromatske vrijednosti postigao specifičnu ritmiziranost koja se prenosi s platna na platno. </p>
<p>Zdravko Pal rođen je 1976. u Daruvaru. Godine 2002. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u slikarskoj klasi prof. Igora Rončevića. Izlaže od 2001. u Zagrebu, Splitu, Požegi i Zadru, a sada djeluje u Zagrebu. Izložba u Galeriji »Zona« može se razgledati do 10. listopada. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prividna lakoća »Zajedničke kupke«</p>
<p>»Zajednička kupka« je vrlo dobro napisan roman - tri glavne teme cijele Marinkovićeve novelistike, romana i drama su prijevara, poniženje i smrt, rekao je Pavao Pavličić </p>
<p>SPLIT, 30. rujna</p>
<p> - Drugi, ujedno i posljednji dan međunarodnoga znanstvenog skupa »Komparativna povijest hrvatske književnosti - europski obzori Marinkovićeva opusa«, što se u sklopu 15. tjedna knjige mediteranske tematike održava u splitskome Zavodu HAZU, protekao je uz izlaganja koja su razmatrala Marinkovićev opus kroz novele »Mrtve duše« i »Samotni život tvoj«, »Ruke«, »Gloriju«, »Zajedničku kupku«, »Nikad više«, autorovo viđenje engleske kulture te presjek njegove lirike.</p>
<p>Voditeljica drugog dana simpozija Ljiljana Avirović, profesorica na tršćanskom Sveučilištu za prevoditelje i tumače, istaknula je da su okupljanja stručnjaka oko Tjedna knjige mediteranske tematike od iznimna značenja za hrvatsku kulturu.</p>
<p> »Dobro je što uvijek mogu predstaviti neko zanimljivo djelo iz hrvatske književnosti prevedeno na talijanskom jeziku. Naime, često se žalimo da je malo djela iz domaće književnosti prevedenih na talijanski jezik, dok su talijanski pisci puno zastupljeniji u hrvatskim prijevodima. Međutim, takve činjenice ne bismo smjeli uspoređivati, jer je, u prvom redu, Italija brojčano puno veća zemlja od Hrvatske pa su neke stvari same po sebi logične«, kazala je Avirović. Napomenula je i da su gotovo sva najbolja domaća književna djela poznata i dobro primljena u Italiji.</p>
<p> Tema izlaganja Ljiljane Avirović vezana je uz prijevod Marinkovićeva djela »Ruke« na talijanskom jeziku, za koji tvrdi da je gotovo savršen. »Kada kažemo da je djelo dobro ili loše prevedeno, još uvijek nismo ništa rekli, jer svaki teoretičar prijevoda i prevoditelj mora obrazložiti svoje stavove. Marinkovićeve 'Ruke' autoru prijevoda Konstantiniju dobro su 'sjele', što je vrlo važno, jer i sama se teško prihvaćam prijevoda djela koje mi se iz nekih razloga ne sviđa«, kazala je Avirović ističući kako će, zbog što boljeg obrazlaganja kakvoće prijevoda, napraviti regresivni prijevod Marinkovićeva djela.</p>
<p> »Prevela sam pedesetak stranica 'Ruku' s talijanskoga na hrvatski jezik, a da nikada nisam pročitala hrvatski predložak. Analizom jednog i drugog teksta dobro ću obrazložiti svoje pozitivno mišljenje«, zaključila je Avirović. </p>
<p>Zanimljiv rad pod nazivom »'Zajednička kupka': pokušaj interpretacije« ponudio je Pavao Pavličić, voditelj prvoga dijela simpozija. Prema Pavličićevu mišljenju riječ je o romanu (objavljenom 1980. godine) koji je kod kritike prošao prilično loše, jer je uspoređivan s vrlo slavnim »Kiklopom« nastalim petnaest godina prije, a djelomično i zbog načina na koji je taj tekst pisan.</p>
<p> »Za razliku od 'Kiklopa' koji zahvaća velike teme i povijesne motive, 'Zajednička kupka' je priča o trojici ljudi koji se nalaze na rivi jednog malog dalmatinskog gradića i cijelu noć razgovaraju. I to je, manje više, sve. Kritici se učinilo da se taj roman ne može uspoređivati s 'Kiklopom'«, rekao je Pavličić.</p>
<p> Istaknuo je da je »Zajednička kupka« vrlo dobro napisan roman, te da se u prividnoj lakoći i jednostavnosti krije puno tema koje je Marinković otvorio i o kojima vrijedi razmišljati. Tri glavne teme »Zajedničke kupke«, ali i cijele Marinkovićeve novelistike, romana i drama su prijevara, poniženje i smrt, tvrdi Pavličić, zaključujući da je kroz svoje izlaganje pokušao utvrditi na koji način ta tri središnja motiva funkcioniraju u »Zajedničkoj kupki«.</p>
<p>U radu znanstvenog skupa sudjelovalo je dvadesetak stručnjaka, među kojima su Andrea Meyer-Fraatz iz Frankfurta, Fedora Ferluga Petronio iz Trsta, Drago Šimundža, Cvijeta Pavlović, Mirko Tomasović i Slaven Jurić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Skup o Rijeci i mađarskoj kulturi</p>
<p>RIJEKA, 30. rujna</p>
<p> - »Rijeka i mađarska kultura« naziv je dvodnevnog međunarodnog skupa koji će u riječkom Državnom arhivu 3. i 4. listopada ove godine okupiti 15-ak hrvatskih i mađarskih stručnjaka. Organizatori skupa su Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, Katedra za hungarologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, Katedra za kulturnu povijest Filozofskog fakulteta Elte u Budimpešti i riječki Državni arhiv. Najavljujući susret hrvatskih i mađarskih znanstvenika, ravnatelj Arhiva prof. Goran Crnković istaknuo je da je namjera pronaći pravi put za zajedničko istraživanje razdoblja od 1870. godine do 1918., kada je Rijeka bila pod mađarskom upravom. U to vrijeme grad na Rječini doživio je industrijski, ali i kulturni procvat. Da je Rijeka u to vrijeme bila jedno od ključnih žarišta mađarske kulture, dokazuje i mađarska književnost, iz koje je razvidno kako je taj grad bio dio mađarskoga nacionalnog ponosa. Stoga će se okupljeni znanstvenici najviše baviti književnošću i filologijom.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska glazba na BBC-u</p>
<p>Na programu su idila »Večer« Lisinskoga, Andante za gudački kvartet Ive Paraća, Klavirske varijacije Milka Kelemena, Zlatićevi Simfonijski plesovi, arija Mile Gojsalića Jakova Gotovca, Bersina »Sunčana polja« i drugo</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U radio programima londonskoga BBC-a godinama se već daju emisije pod naslovom »Klasični nokturno« (Classic notturno). Sadržaj emisija posvećenih ozbiljnoj glazbi europskih zemalja sastavlja se pod pokroviteljstvom Europske radio unije (EBU) sa sjedištem u Ženevi, a djela bira sedmeročlani međunarodni žiri. U tome projektu sudjeluje dvanaest europskih zemalja: Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Nizozemska, Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Slovenija; naša je zemlja prisutna s Trećim programom Hrvatskoga radija.</p>
<p>Hrvatska selekcija u programima »Klasičnog mokturna« već je nekoliko puta posebno pohvaljena za emitiranje djela Lisinskoga, Zajca, Berse, Jakova Gotovca, Papandopula, Belamarića, Kelemena, Marka Ruždjaka, Kuljerića i drugih skladatelja, a posebno iznenađuju visoke ocjene stvaralaštva Ivana pl. Zajca, kojega se uspoređuje s Verdijem.</p>
<p>U predstojećem razdoblju u mjesecu listopadu posebna je pažnja našoj zemlji u tim programima posvećena uz Dan hrvatske nezavisnosti 8. listopada. Tu se ističe emitiranje snimke Verdijeva Rekvijema s dubrovačkog koncerta na Ljetnim igrama 1979. pod ravnanjem Lovre pl. Matačića, s akademskim zborom »Goran Kovačić«, Simfonijskim orkestrom HRT-a i solistima Margaret Price, Ružom Pospiš-Baldani, tenorom Nicolaijem Geddom i basom Luigijem Ronijem.</p>
<p>Istu noć, od ponoći do jutra na programu su još idila »Večer« Lisinskoga, Andante za gudački kvartet Ive Paraća, Klavirske varijacije Milka Kelemena u izvedbi Ive Pogorelića, Zlatićevi Simfonijski plesovi, arija Mile Gojsalića Jakova Gotovca s Ružom Pospiš-Baldani, Livadićev klavirski Notturno s Vladimirom Krpanom, simfonijski Notturno Dore Pejačević, Bersina »Sunčana polja«, Zajčeva Simfonijska slika i dvije mazurke Lisinskoga.</p>
<p> Osim spomenutih hrvatskih skladatelja u istoj emisiji bit će predstavljeni, dijelom sa stranom glazbom, i naši solisti gitaristica Ana Vidović, violončelistica Monika Leskovar i pijanistica Ivana Švarc-Grenda.</p>
<p>I u drugim terminima BBC-jevih »Klasičnih notturna« susrećemo imena i djela naših skladatelja i naše glazbene umjetnike. Tako se 7. listopada emitira prošlogodišnja dubrovačka snimka Lane Genc s Mozartovim klavirskim varijacijama i arija iz Bersine opere »Postolar iz Delfta« s Vladimirom Ruždjakom, a 9. listopada uvod Gotovčeva »Ere s onoga svijeta« sa solisticom Ljiljanom Molnar-Talajić.</p>
<p>U noći 10. listopada na programu je Adelova pjesma iz opere Ive Paraća s tenorom Stojanom Stojanovom i nastup orguljašice Ljerke Očić. Dunja Vejzović idućeg dana pjeva jednu popijevku Brune Bjelinskog, a na programu je i cijela opera »Ljubav don Perlimplina« Mire Belamarića u zagrebačkoj izvedbi s Franjom Paulikom, Mirkom Klarićem, Nadom Ruždjak i Nadom Puttar-Gold, čime je našem skladatelju odano posebno priznanje. Napomenimo uz ovaj izvadak programa »Klasičnog notturna« da ta emisija i kod nas ima dosta slušatelja, poklonika ozbiljne glazbe.</p>
<p>N. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Maratonska sjednica potvrdila Blaževića </p>
<p>I predsjednik kluba Daraboš i direktor Herjavec zaklinjali su se da će, na prijedlog stručne klupske komisije, o novom treneru Varteksa odlučivati Izvršni odbor kluba. No, članovi Izvršnoga odbora mogli su iz novina saznati kako je Ćiro novi trener, a tek onda reći o tome svoje mišljenje!?</p>
<p> VARAŽDIN, 30. rujna</p>
<p> - Gotovo dva sata zasjedanja trebalo je članovima Izvršnog odbora Nogometnog kluba Varteksa u utorak u jutro da potvrde odluku i prihvate informaciju koju su dan ranije, već u ponedjeljak, objavile sve novine o tome da je Miroslav Ćiro Blažević novi trener Varteksa!</p>
<p> Direktor kluba Nevenko Herjavec i predsjednik Davor Daraboš morali su se dobro potruditi kako bi devetnaestorici (od ukupno 23) članova Izvršnog odbora predstavili što su to u Zagrebu dogovorili sa Ćirom. Naime, i jedan i drugi pred novinarima su se zaklinjali da će, na prijedlog stručne komisije, o treneru odlučivati Izvršni odbor kluba. No, članovi Izvršnoga odbora Varteksa mogli su iz novina saznati kako je Ćiro novi trener, a tek onda reći o tome svoje mišljenje!?</p>
<p> Takav pristup novi je u Varaždinu, odnosno u Varteksu. Kažu, lako je Mamiću i Barišiću odlučivati o svemu kad donose novac. Ali, što u Varaždinu gdje novac u klupsku blagajnu dolazi s više strana? Sjednicu IO-a su prije vremena napustili Pavao Parat i Mato Lukinić (Varaždinska banka ) i Đuro Podvezanec (Cesta Varaždin), a ranije je izašao i gradonačelnik dr. Ivan Čehok.</p>
<p> - Ti izlasci nemaju veze s tijekom sjednice, objasnio je Daraboš novinarima. - Odluku o Beseku donijeli smo s nekoliko suzdržanih glasova, a o Blaževiću smo odlučili s jednim glasom protiv, jednim suzdržanim a ostali su bili za. No, nije bilo polarizacije tko je za Beseka taj nije za Blaževića. Čak, možemo reći da su obje odluke, odnosno prijedloga Odbora za hitnost i Stručne komisije prošle glatko, rekao je Daraboš.</p>
<p> Prema dogovoru, Miroslav Blažević postat će stanovnikom Varaždina, a visina njegovog ugovora nije 200.000 eura godišnje kako se govorilo, već će mu uz fiksnu plaću primanja diktirati rezultati. Ugovor još nije potpisan, ali je postignut dogovor da ostaje u Varaždinu najmanje do kraja sezone. </p>
<p>Najozbiljniji protukandidat bio mu je Luka Bonačić, koji je ugovorom vezan za posao trenera u Iranu, pa nije zapravo došlo u obzir njegovo novo angažiranje u Varaždinu.</p>
<p> Varaždinci očekuju da će zaraditi na Blaževiću. Za to su postavljene i određene garancije. Primjerice, ako odluči prije isteka sezone otići u drugu sredinu u Varteksovu bi blagajnu trebao vratiti dvostruki iznos. Osim toga, Daraboš i Herjavec računaju na preseljenje »ćiromanije« u Varaždin, bolje rezultate, a samim tim i više gledatelja na tribinama. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»U Dinamu će se morati zapitati zašto više neće biti prvi!« </p>
<p>Možda je moja hrabrost da preuzmem Varteks u teškoj situaciji i moj najveći adut u cijeloj priči. Ništa neću ostaviti slučaju, jer više nemam pravo na krivi korak. Imam sreću da je Varteks klub s odličnom logističkom strukturom, da ima kadar igrača koji obećava. Stoga sam siguran da ću napraviti ono što veliki pobornici Varteksa i očekuju, zaprijetiti Dinamu i Hajduku već ove sezone / U pravu su oni koji tvrde da se vraćam u hrvatski nogomet kako bih se iznova dokazao, napose Dinamu, iz kojeg su me potjerali nakon što sam osvojio naslov prvaka </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Novi trener Varteksa Ćiro Blažević zrači dobrim raspoloženjem. Nakon što je i Izvršni odbor varaždinskoga kluba potvrdio njegov dolazak, Blažević je brojao posljednje sate u Zagrebu. Pojavivši se na promociji Citroënovih automobila, privukao je pozornost ne samo sportskih novinara koji prate svaki njegov korak, već i novinara koji pišu o automobilizmu i koje zanima kakva vozila preferira najpopularniji hrvatski trener. </p>
<p>S urođenim smislom za humor, potenciran dobrim raspoloženjem, Blažević je u jednom trenutku prigodom predstavljanja izvjesnoga Citroënova modela, do suza nasmijao sve prisutne. Nabrajajući sve prednosti promotivnog automobila, voditelj promocije posebno je napomenuo kako se automobil odlikuje izvanredno velikim prtljažnikom. Ćiro nije čekao, osjetio je trenutak...</p>
<p>- A može li u taj prtljažnik stati čovjek? </p>
<p> Odmah nakon promotivne akcije Blažević je pojurio prema Varaždinu, koji mu je nedavno bio na pola puta od Zagreba do Murske Sobote, i u koji stiže za otprilike 30 minuta. </p>
<p>- S velikim veseljem očekujem upoznavanje s igračima. Nije mi to prvi puta, znam što mi je činiti, rekao je Ćiro neposredno prije prvog treninga s varaždinskom momčadi. </p>
<p> • Koliko je hrabra vaša odluka da u ovom trenutku preuzmete Varteks, klub koji je u evidentnoj rezultatskoj krizi? Pritom i vi žudite za svježom afirmacijom nakon neslavne epizode u Murskoj Soboti. </p>
<p>- Doista, to je moja hrabra odluka i svjestan sam toga od prvog trenutka. Možda je to i moj najveći adut u ovoj cijeloj situaciji. Ništa neću prepustiti slučaju, nemam pravo na krivi korak.</p>
<p> Imam sreću da je Varteks klub s odličnom logističkom strukturom, da ima kadar igrača koji obećavaju. Stoga sam siguran da ću napraviti ono što veliki pobornici Varteksa i očekuju. </p>
<p>• Koliko je vaš trenerski angažman u Muri mogao naškoditi vašoj trenerskoj karizmi? </p>
<p>- Nimalo, baš nimalo. Moja se Mura već približila vrhu, na četiri je boda od vodećih, a zna se kako je to moje djelo. S ljudima u Muri još sam u kontaktu i veselim se njihovim uspjesima. </p>
<p>• Mislite li da Varteks već u ovom prvenstvu može konkurirati Dinamu i Hajduku u borbi za vrh? </p>
<p>- Da ćemo zaprijetiti, to je sigurno. Iako je velika razlika stvorena, Dinamo i Hajduk imaju 10 bodova prednosti. Ali, ništa u nogometu nije nemoguće. </p>
<p>• Mnogi vaš povratak u hrvatski nogomet objašnjavaju vašim porivom da se još jednom dokažete Dinamu, tvrdeći da vas zapravo inat dovodi u Varteks? </p>
<p>- Apsolutno su u pravu. Pa, to je i normalno, svatko se želi, pa i jedan trener, stalno dokazivati. Žalostan sam što sam morao reći novinarima svoje mišljenje da Dinamo ove godine neće osvojiti naslov. Ja sam dinamovac, ali sam to morao reći. Valjda će se oni koji su se potrudili da me maknu iz kluba kojem sam donio aktualni naslov prvaka zapitati zašto sada nisu prvi. Ne mogu reći da je Hajduk bolji, jer su Hajduku otišli glavni igrači, kao i Dinamu. Ali, neka sad Dinamo bude prvi ako može! </p>
<p>• Koliko ste ipak bili blizu Hajduku? </p>
<p>- Bio sam spreman ići u Hajduk. Ali, nisu me htjeli. Torcida se suprotstavila, a ako je to istina onda stvarno ti ljudi koji vode Hajduk moraju sami sebi odgovoriti na pitanje - vode li klub oni ili navijači. Uostalom, nije Torcida meni nego njima nedavno prekopala travnjak. </p>
<p>Ako u klubu nema apsolutnog jedinstva, onda je vrlo teško raditi. </p>
<p>• Što za vas znači konsenzus uprave, igrača i navijača? To stalno spominjete i smatrate temeljom rada u klubu. Može li trener vašega kalibra uopće raditi bez konsenzusa? </p>
<p>- Klub bi morao biti takva složna sredina, ali nažalost, to nije čest slučaj. Nadam se da ću to u Varteksu postići. U Dinamu sam osvojio prvenstvo unatoč činjenici što su navijači bili protiv mene. Ali, bilo mi je veoma teško. I kad sam čuo da su u Hajduku navijači protiv mene, nisam više htio ulaziti u takvu situaciju. To se meni više ne isplati doživljavati. </p>
<p>• Svjedok ste velike inicijative novinara da izbornik Barić u reprezentaciju pozove mladoga Niku Kranjčara. Kako biste vi postupili u vrijeme vaše izborničke karijere da ste doživljavali slične pritiske? </p>
<p>- Imao sam sličnh pritisaka, možda ne takvih. Pritisci su novinarski posao, ali izbornik mora znati točno koliko može tu sugestiju prihvatiti. Kad već govorimo o Niki Kranjčaru, odgovoran je samo Barić i on će odlučiti. Bih li pod novinarskim pritiskom uzeo Niku? Pa, uzeo bih ga već ranije, ne bi mi se ni dogodila situacija koja se dogodila Bariću. </p>
<p>• Osim Nike Kranjčara, koga biste još od naših mladih nogometaša uključili među kandidate za A reprezentaciju? </p>
<p>- Ti su naši mladići očarali nogometni svijet u Londonu i cijeli svijet govori o nadolazećoj nogometnoj velesili Hrvatskoj. Ima tu igrača... </p>
<p>• U posljednjem kolu kvalifikacija za EP Hrvatska mora pobijediti Bugarsku. Može li Hrvatska pobijediti? Ako pobijedi, koga biste vi željeli u dodatnim kvalifikacijama?</p>
<p>- Bugare ćemo pobijediti, a o drugome na razmišljam. Kažete da predsjednik Saveza Marković zaziva Engleze? Ja više ne zazivam nikoga. O tome mogu govoriti tek kad slomimo Bugare. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Petravić novi trener Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Privremeni nasljednik Zlatka Kranjčara Damir Petravić novi je trener momčadi iz Kranjčevićeve. To je vijest koju su novinari saznali usmenom predajom, jer nikakvog formalnog skupa tim povodom nije bilo, što je inače izvan uobičajenih dobrih običaja.</p>
<p>Ovakvom odlukom Zagrebovih čelnika prekinuta su nagađanja o novom treneru, a za to su mjesto konkurirali, kako je netko slikovito primjetio, »svi treneri koji trenutačno u Hrvatskoj nemaju posla«. S naglaskom da se krug suzio na imena kao što su Lokica, Magić, Simunić... Ne i Branko Ivanković, koji se, doduše, zagrijao za Zagreb. No, njegova je cijena ipak previsoka za »zagrebaše«, koji i o takvom detalju najednom vode računa. Zašto i ne bi, kad im se već »posrećilo« da se Kranjčarovom neopreznošću podnošenja pismene ostavke riješe troška kojega s Petrovićem faktički uopće neće imati.</p>
<p> Bivši Zagrebov igrač Damir Petravić, koji je uzgred stekao trenersku diplomu na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu i radio sa svim klupskim selekcijama, izbor je shvatio kao veliku odgovornost i povjerenje. Također i prigodu koju valja iskoristiti. Ugovor s klubom za prvu ga ruku vezuje do - ljeta. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Svi za više samokritičnosti i tolerancije </p>
<p>Tematska je sjednica IO HNS-a o sucima i suđenju bila hitno sazvana zapravo zbog nenarušavanja ozračja uoči presudnoga kvalifikacijskog susreta s Bugarskom, 11. listopada u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Svi koji rade i djeluju u nogometu trebali bi podići razinu svoje samokritičnosti, samokontrole i stručnosti pa bi bilo manje nepotrebne, gotovo histerične buke i zagađenja koja su nas posljednjih dana zpljusnula, posebno nekih zajapurenih pojedinaca, inače nogometno (pre)visoko rangiranih. Takav bi se zaključak mogao izvesti s izvanredne sjednice Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza i predstavnika sudaca o temi suđenje i suci. Sjednici su, gle čuda, nazočili, i navodno se usput maksimalno uvažavali, tradicionalni »akteri s brvna« Igor Štimac i Zdravko Mamić, i nisu ostavljali dojam onakvih heroja kakvi su inače kad pucaju iz svojih utvrda. </p>
<p>Sjednica je bila brzopotezno sazvana, ali ne toliko zbog problematike suđenja i posljedica koje nosi. Da je samo to u pitanju, budimo sigurni da bi se mjesecima razvlačila trakavica »Širićev jedanaesterac s Kantride«, kao i optužbe i protuoptužbe izrođene iz toga. Glavni je razlog sazivanja zaustavljanje daljnjeg narušavanja pozitivnog ozračja, nužnog uoči presudne kvalifikacijske utakmice s Bugarskom, 11. listopada u Zagrebu. </p>
<p>U ime tog cilja, čuli smo na konferenciji za novinare nakon sjednice, svi su sudionici tog skupa spremni zakopati ratne sjekire. Ako ništa drugo, dok se ne raziđu kućama, iako Srebrić misli drukčije, među ostalim zato što se raspravljalo o pooštravanju mjera iz Kodeksa ponašanja sudionika u našemu nogometu. S tog naslova navodno je vrlo ohrabrujuće što su se svi sudionici sjednice zakleli u više discipline prilikom javnog izricanja primjedbi, pogotovo kad je suđenje u pitanju, za koje je usput rečeno da je zadnjih godina vidno uznapredovalo, ali je posljednjih dana ipak malo posustalo pa je, kako kažu, u pojedinim utakmicama bilo pogrešaka. </p>
<p>Za HNS, odnosno njegov Izvršni odbor presudne su utakmice, kao ova s Bugarskom, očigledno više nego dobrodošle. U ime takve utakmice neka se nađe netko iz IO HNS, odnosno njegovih tijela i organa koji će se oglušiti na poziv da sva nesuglasja moraju prestati. U tom nas je pogledu Zorislav Srebrić, glavni tajnik, posebno ponosno izvijestio kad je slavodobitno ustvrdio: </p>
<p>- Jednoglasno su prihvaćeni svi zaključci koji se tiču načela daljnjeg unapređenja suđenja, kao i cjelokupnoga kontrolnog mehanizma na koji klubovi mogu djelovati kroz svoju udrugu. Rasprava je bila posebno vrijedna, jer osim što su svi sudionici sudjelovali u raspravi, debatirali su na visokoj kulturnoj razini međusobnog uvažavanja, ne zaboravljajući usput na samokritiku. </p>
<p>Da ipak sve ne bi ostalo smo na deklarativnim izljevima velikih riječi i najava u skladu uobičajene dugogodišnje matrice za takve slučajeve, formirano je povjerenstvo IO-a. Ono bi do proljetnog nastavka prvenstva trebalo pomoći usklađivanju akata sudaca s pravilnicima Fife i Uefe odnosno predložiti novi način organiziranja Zbora sudaca. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagrebova su najveća mana - gledatelji</p>
<p>Nakon stolnoteniskog SP u Parizu, koje je u dvorani Bercy dnevno pratilo preko 20 tisuća ljudi, te onog 2005. u Šangaju kojem će dnevno nazočiti i dvostruko više gledatelja, teško će prvenstvo dobiti grad u kojem će natjecanja pratiti par stotina ili nešto više gledatelja </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Odnedavno je Zagreb i službeni kandidat za pojedinačno Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu 2007. godine. Rezultat je to određenih »migova« koje su čelnici Svjetskog stolnoteniskog saveza na SP u Parizu u svibnju ove godine uputili predsjedniku Hrvatskog stolnoteniskog saveza Ivi-Goranu Munivrani. Javna je tajna da nisu bili naročito zadovoljni dotad pristiglim kandidaturama za SP 2007. godine, a još im je uvijek u dragom sjećanju bilo prošlogodišnje Europsko prvenstvo u Zagrebu, kao i svi turniri iz Pro Tour serije odigrani u Zagrebu posljednjih godina.</p>
<p>Nesumnjivo je da bi svjetsko prvenstvo bila »točka na i« svih stolnoteniskih događanja u Hrvatskoj u posljednjih 60-ak godina. Teško je, naime, i izbrojati sve medalje koje su sa svjetskih stolnoteniskih prvenstava u Hrvatsku donijeli Žarko Dolinar, Dragutin Šurbek, Anton Stipančić, Zoran Primorac, Tamara Boroš i ostali, a svojevrsno je Zagreb imao i najjači stolnoteniski klub na svijetu - Vjesnik. Zagreb i danas ima - srazmjerno svojoj veličini - najveći broj stolnoteniskih rekreativaca u Europi, monoštvo vrlo dobrih igračica i igrača i Zorana Primorca koji odnedavno igra za Večernji list. Hrvatska, pak, ima nekoliko iznimno utjecanjnih pojedinaca u svjetskim i europskim stolnoteniskim forumina i izvanrednu reputaciju u organizaciji velikih sportskih priredbi.</p>
<p>Pa, zašto onda čak i sam Ivo-Goran Munivrana ima određene rezerve kada govori o zagrebačkoj kandidaturi? Na konkurente - Stockholm, Chicago u kojem bogati sponzori mašu milijunima dolara i ambiciozni korejski Jeju - samo odmahuje rukom svjestan da su glavni suparnici zagrebačkoj kandidaturi - u Zagrebu. Žele li, naime, uistinu u Zagreb dovesti svjetsko prvenstvo u sportu zastupljenom u 195 zemalja svijeta, stolnotenisači će morati zainteresirati mnoge subjekte u Zagrebu i Hrvatskoj. Hrvatski stolni tenis ima »softver« za organiziranje velikih natjecanja koji čak i »izvozi« (Zlatko Čordaš u Kataru priprema momčadsko svjetsko prvenstvo 2004.), no organizacija je ipak poprilično skupa. Grad, država i sponzori, dakle, moraju stati iza Svjetskog prvenstva. Da bi to učinili moraju prepoznati generalno zanimanje za taj događaj i tu dolazimo do glavnog problema, a to su gledatelji.</p>
<p>U Zagrebu je posljednjih godina zanimanje za sport znatno opalo i malo je priredbi koje se mogu pohvaliti velikom posjećenošću, koju imaju, pomalo iznenađujuće, konjička natjecanja, atletski Hanžekovićev memorijal i možda još poneka priredba. Sve ostalo, uključujući i najpopularniji nogomet, trenutačno je u nemilosti gledatelja. Nakon stolnoteniskog SP u Parizu, koje je u dvorani Bercy dnevno pratilo više od 20 tisuća ljudi (!), te onog 2005. u Šangaju kojem će dnevno vjerojatno nazočiti i dvostruko više gledatelja, bilo bi nepametno prvenstvo 2007. dodijeliti gradu u kojem će natjecanja pratiti nekoliko stotina ili nešto više gledatelja. Upravo to je trenutačno najveća mana zagrebačke kandidature. Do 2007. se, istina, puno toga može popraviti, no o kandidaturi Zagreba se odlučuje već sljedeće godine u Dohi...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pobjede Ančića i Karlovića, poraz Silvije Talaje </p>
<p>Div sa Šalate u dvoboju je 1. kola 860.000 američkih dolara vrijednog Japan Opena sa 6-4, 6-4 pobijedio Šveđanina Robina Soderlinga, Ančić je u 2. kolu pobijedio Japanca Iwamija sa 6-2, 7-5 </p>
<p>TOKIO, 30. rujna</p>
<p> - Najviši tenisač na Touru Ivo Karlović nakon Šangaja nastavlja dobrim igrama i u Tokiju. Div sa Šalate u dvoboju je 1. kola 860.000 američkih dolara vrijednog Japan Opena sa 6-4, 6-4 pobijedio Šveđanina Robina Soderlinga. A u drugom će kolu 25-godišnji Zagrepčanin, 95. tenisač svijeta, imati pravi ispit forme i iskustva. Francuz Sebastien Grosjean kao drugi je nositelj bio slobodan u 1. kolu, a sad odmoran očekuje zahuktaloga Karlovića.</p>
<p>Kao i Grosjean, deseti je nositelj Mario Ančić čekao suparnika u 2. kolu. Dočekao je Japanca Tasuku Iwamija preko kojeg je s lakoćom stigao do 3. kola nakon pobjede rezultatom 6-2, 7-5. U nastavku će igrati protiv pobjednika dvoboja Australca Marka Philippoussisa i Argentinca Federica Brownea. </p>
<p>Istodobno igraju i tenisačice, istina, za skromniji nagradni fond 170.000 američkih dolara. Već se u prvom kolu od turnira oprostila Silvija Talaja. Kineskinja Jie Zheng, 122. tenisačica svijeta, slavila je sa 6-4, 7-5. Ovaj će poraz Talaju prilično stajati, budući da je prošle godine u Tokiju izgubila tek u finalu protiv Amerikanke Jill Craybas. </p>
<p>• Rezultati, tenisači, 2. kolo: Van Scheppingen - Carraz (16) 7-5, 1-6, 7-5, Kiefer (6) - Bogomolov 7-5, 7-6 (7), Kratochvil - Van Lottum (12) 6-2, 6-3, Schüttler (1) - Iwabuchi 6-0, 6-4, ANČIĆ (10) - Iwami 6-2, 7-5, Gambill (8) - Ulihrach 6-3, 6-4, H. T. Lee (7) - Verdasco 6-3, 6-7 (3), 6-3; 1. kolo: Motomura - Vassallo 6-0, 6-3, KARLOVIĆ - Soderling 6-4, 6-4, Saulnier - Gimelstob 7-6 (5), 3-6, 6-1, Suzuki - Waske 7-6 (5), 6-3, Browne - Terachi 6-3, 6-4, Kendrick - Arthurs 7-6 (3), 6-4;</p>
<p>tenisačice, 1. kolo: Srebotnik (3) - Dominikovic 6-3, 6-3, Morigami - Kirilenko 6-1, 6-2, Craybass - Obata (7) 6-4, 6-2, Zheng - TALAJA 6-4, 7-5, Gagliardi (8) - Spears 6-1, 2-6, 6-4, Harkleroad (6) - Ozaki 6-0, 6-0, Šarapova (5) - Jin-Hee 6-2, 6-0, Asagoe (4) - Ting 6-1, 6-1, Yoshida - Widjaja 6-4, 7-5, Kapros - Tian Tian 6-4, 6-2, Zi - Saeki 6-2, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ljubičić lako protiv Ziba </p>
<p>Čeh Tomas Zib osvojio je šest gemova, a Ljubičić je u 6-2, 6-4 slavlje »ugradio« 14 asova. Ujedno je iskoristio tri od devet »break« prilika, dok Zib nije iskoristio nijednu od četiri prilike za »break«</p>
<p>MOSKVA, 30. rujna</p>
<p> - Sat i 12 minuta igre trebalo je Ivanu Ljubičiću za pobjedu na startu milijun američkih dolara vrijednoga Kremlin kupa u Moskvi. Čeh Tomas Zib osvojio je šest gemova, a Ljubičić je u 6-2, 6-4 slavlje »ugradio« 14 asova. Ujedno je iskoristio tri od devet »break« prilika, dok Zib nije iskoristio nijednu od četiri prilike za »break«. Već je početak pokazao razliku u kvaliteti, Ljubičić je poveo sa 4-0. U drugom setu Zib nije izdržao pritisak u sedmom gemu, jedan »break« je bio dovoljan za konačnu pobjedu. Očito je Ljubičić dobro iskoristio stanku između nastupa u Bangkoku i Moskvi te je zaliječio manje probleme s ramenom. Podsjetimo, prošlog tjedna u Bangkoku Ljubičić je zaustavljen tek u polufinalu, protiv Španjolca Juana Carlosa Ferrera je u drugom setu morao tražiti liječničku pomoć zbog bolova u ramenu.</p>
<p>I prije početka turnira Ljubičić se pripremao za dvoboj protiv prvog nositelja Nizozemca Sjenga Schalkena u drugom kolu. No, veliko je iznenađenje režirao Rus Igor Andreev pobjedom sa 6-3, 6-1 protiv Schalkena.</p>
<p>Kao i u Tokiju, u Moskvi zajedno igraju tenisači i tenisačice. Nakon tri pobjede u kvalifikacijama Jelena Kostanić će u prvom kolu glavnog turnira igrati također protiv kvalifikantice Ukrajinke Tatjane Perebijnis.</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo: LJUBIČIĆ - Zib 6-2, 6-4, Ketola - Chela 6-4, 6-7 (5), 7-5, O. Rochus - Björkman 6-4, 6-4, Rosset - Prinosil 6-1, 6-1, Koubek - Južnji 7-6 (4), 6-0, Spadea - Stoljarov 1-6, 6-4, 6-4, Sargsian - Volandri 6-1, 6-2, Calleri - Golovanov 6-2, 6-2;</p>
<p>tenisačice, 1. kolo: Stevenson - Dokić 6-3, 6-1, Schiavone - Krasnoruckaja 2-6, 6-0, 6-4, Safina - Maleeva 6-4, 3-6, 7-5, Serna - Farina-Elie 2-6, 6-3, 6-2, Zvonareva (7) - Coetzer 4-6, 6-1, 6-2, Doučevina - raymond 6-2, 7-6 (4). I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Podravka i Lokomotiva neuvjerljive uoči derbija </p>
<p>KOPRIVNICA, 30. rujna</p>
<p> - Podravka Vegeta loše je igrala u Sesvetama u 3. kolu hrvatskoga prvenstva za rukometašice i nakon vodstva domaćina u poluvremenu (18-14) jedva uspjela pobijediti sa 29-27. Ta činjenica nije ohrabrujuća uoči derbija u srijedu sa zagrebačkom Lokomotivom. Stvar su izvukle mlađe igračice, a unatoč mršavih 29-27 uzbuna nije dignuta. </p>
<p>I poraz Lokomotive u Labinu od pulske Arene sa 27-31 alarmantan je za sve klubove koji misle da će se suparniku odrezati noge čim se na parketu pojave rukometne vedete. A Lokomotiva je idući suparnik sa sličnom, doduše bolnijom, opomenom. Utakmica se igra u Đruđevcu u srijedu u 18 sati. </p>
<p>Imat ćemo prilike na okupu vidjeti bivše i sadašnje juniorke - i Podravka Vegeta i Lokomotiva imaju mnogo perspektivnih mladih igračica koje će uskoro zamijeniti svoje starije kolegice. U ovom trenutku Podravka Vegeta s Budimir, Hobjilom, Čuljak i Tatari na vanjskim, Vresk i Hodak na krilnim pozicijama, Gilcom na pivotu i vratarkama Knezović i Stančin ipak ima jaču i iskusniju ekipu. No, rezultat ove utakmice možda i nije važan, jer ima vremena za popravak, osobito u doigravanju. </p>
<p>Podravka, osim derbija s Lokomotivom u Đurđevcu, u 5. kolu igra drugi derbi u Solinu, u subotu s Brodosplitom Inženjeringom. Nakon toga slijedi put u Dansku i prva utakmica s Ikastom u 2. pretkolu Lige prvakinja. Direktor Podravke Vegeta Berislav Slukić obavijestio je da će Koprivnica vjerojatno biti domaćin hrvatskoj ženskoj reprezentaciji u obnovljenoj dvorani u studenome, čime je uklonjena neugoda između Podravke i reprezentacije. Naime, najbolje su reprezentativke iz Podravke Vegete i Lokomotive, a Koprivnica je dužna hrvatskom rukometu kao i on njoj, što se potpore tiče. Zato je ova gesta za svaku pohvalu. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatska ulazi u NATO možda već 2006. godine </p>
<p>»Vjerujem da će se dogodine na sastanku na vrhu u Istanbulu nastaviti, kao što je i obećano, proces proširenja NATO-a«, izjavio je šef hrvatske misije pri Atlantskom savezu Anton Tus / Prema hrvatskom programu o kojem će 13. listopada raspravljati Stalno vijeće NATO-a, Hrvatska želi uskladiti oružane snage i obrambeni sustav ne samo s NATO-om, nego i s Europskom unijom / NATO će pratiti proces smanjenja broja časnika u hrvatskim oružanim snagama </p>
<p>BRUXELLES, 30. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Novi godišnji plan provedbe priprema Hrvatske za članstvo u NATO-u uručen je u utorak u Bruxellesu osoblju Sjevernoatlantskog saveza te misijama zemalja članica. Naime, uskoro počinje drugi godišnji ciklus Akcijskog plana za članstvo (Membership Action Plan - MAP) u NATO-u kojim se zemlji aspirantici pomaže da provede potrebne reforme. </p>
<p> Dokument će ući u redovnu provjeru kako bi hrvatsko izaslanstvo u izravnom dijalogu sa Stalnim vijećem NATO-a 13. listopada branilo plan, obrazložilo njegove elemente i odgovaralo na upite predstavnika 19 zemalja.</p>
<p> To je drugi godišnji plan iako je u praksi riječ o trećoj godini aktivnih priprema jer je Hrvatska godinu prije početka cikličkog procesa bila obuhvaćena tzv. intenziviranim dijalogom, svojevrsnom pripremom za puno uključivanje u NATO-ove strukture i sustav kolektivne obrane. </p>
<p>Ono što je novost u sadašnjem programu jest namjera Hrvatske da ima oružane snage i sustav obrane potpuno usklađen ne samo s NATO-om, nego i s Europskom unijom, sve temeljeno na institucionalnim vezama NATO-a i Unije.</p>
<p> Planeri u Hrvatskoj morali su uzeti u obzir usklađivanje s novom strateškom koncepcijom NATO-a prilagođenom sigurnosnim izazovima na početku 21. stoljeća - dakle, ne više hladnoratovskim prijetnjama oružanim sukobima, nego borbi protiv terorizma, suzbijanju upotrebe oružja za masovno uništenje i prevenciji akcija s teškim posljedicama za civile i nacionalna gospodarstva. </p>
<p>Na tlu Europe više se ne očekuju ratovi, čak ni lokalni sukobi. Nestabilnost se prenosi na dijelove Azije te jug i istok Sredozemlja, ali ostaju zahtjevi za pojačanom kolektivnom sigurnošću koje je uvažio i novi hrvatski godišnji program. za 2003-2004. </p>
<p> Novi ciklus priprema za NATO znači korak bliže ostvarenju hrvatske procjene da bi zemlja mogla biti pozvana u članstvo u NATO-u do 2006., odnosno do tada postati punopravnom članicom Saveza, što je prema brzini integriranja najpovoljniji objektivno moguć scenarij. </p>
<p>»Vjerujem da će se dogodine na sastanku na vrhu u Istanbulu nastaviti, kao što je i obećano, proces proširenja NATO-a«, izjavio je šef hrvatske misije pri Atlantskom savezu Anton Tus.</p>
<p> Ovogodišnji se plan razlikuje od lanjskog i po tome što je dio zacrtanih reformi već proveden te da Hrvatska može temeljiti i razvijati svoje obrambene i sigurnosne reforme na osjetno smanjenom broju pripadnika oružanih snaga. To znači da su sniženi troškovi za plaće sve bliži omjerima u suvremenim državama. </p>
<p>Paralelno s procesom smanjenja broja ljudi, teče proces modernizacije hrvatskih oružanih snaga i njihovo usklađivanje s NATO-ovim standardima. Uz nabavu novih radarskih instalacija za nadzor zraka i mora, važno je školovanje osoblja za kopnene snage, osuvremenjavanje zrakoplovstva i gradnja plovila za Hrvatsku ratnu mornaricu. Modernizaciju obrane ubrzat će i osjetljiv zadatak smanjenja broja časnika. Prema najnovijim podacima, kaže Darko Grdić, novi vojni predstavnik Hrvatske pri NATO-u, 7033 osobe već su sredile status od kojih će 5907 potpisalo adekvatne ugovore. Planira se da još dvije tisuće ljudi bude zbrinuto kako bi hrvatske oružane snage dočekale kraj godine s devet tisuća ljudi manje i time se približile sastavu od 33.000 ljudi, zacrtanom za iduću godinu. U NATO-u će pažljivo pratiti taj element provedbe reformi. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da je u Oružanim snagama Republike Hrvatske 16 posto žena. Žene čine 6,3 posto operativnog osoblja s izgledima da u sljedećim godinama HV dobije i prvu generalicu. </p>
<p>Što se izdvajanja za obranu tiče, zemlja je u svom godišnjem planu istaknula dugoročne namjere da troškove obrane održava na standardnoj razini od dva do 2,2 posto nacionalnog dohotka. </p>
<p>Hrvatska želi ojačati bilateralnu suradnju i prenijeti Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Gori svoja iskustva u približavanju Uniji i NATO-u. Hrvatska je najavila u svom programu da će pripremati postrojbe za buduće mirovne misije UN-a, Unije i NATO-a.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pentagon vjerovao iračkim izbjeglicama, a CIA i State Department sumnjali </p>
<p>LONDON, 30. rujna</p>
<p> - Američka vojnoobavještajna služba DIA zaključila je da su gotovo sve informacije iračkih iseljenika o Saddamovom arsenalu oružja masovnog uništenja bile netočne ili beskorisne, javljaju agencije. Ta procjena objavljena je u američkim novinarima. </p>
<p>Riječ je o prešutnoj osudi Iračkog nacionalnog kongresa, protusaddamovske organizacije koja je djelovala u izgnanstvu, a američkoj je administraciji pružala mnoge informacije o Iraku. Sada se točnost tih informacija dovodi u veliku sumnju. </p>
<p>Provaljena procjena DIA-e svjedoči o nezadovoljstvu unutar glavnih američkih tajnih službi, prije svega CIA-e, DIA-e, a zatim i obavještajnog krila State Departmenta. Uoči rata s Irakom, njihove su se procjene često ignorirale na račun senzacionalnih podataka koji su stizali iz iračkih emigrantskih krugova. </p>
<p>Te su podatke spremno prigrlili jastrebovski raspoloženi elementi američke administracije u Pentagonu i uredu američkog potpredsjednika Dicka Cheneya kojima je trebao povod za rat. </p>
<p>»Sve to izbija sada na površinu«, izjavio je Vincent Cannistraro, bivši šef CIA-inih protuobavještajnh operacija. Izvješće DIA-e dovodi u pitanje razloge koji su se koristili kao opravdanje za odlazak u rat protiv Iraka, tvrde kritičari. </p>
<p>Prema informacijama DIA-e, samo je trećina informacija koje su dali članovi Iračkog nacionalnog kongresa bila korisna. Dok je Pentagon bio sklon povjerovati takvim podacima, CIA i State Department su od prvog trenutka gajili sumnje da izbjegli Iračani mnogo toga izmišljaju kako bi sebi osigurali useljenje u SAD. (J.Z.N)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sharon ne isključuje mogućnost napada Egipta i Sirije na Izrael</p>
<p>JERUZALEM, 30. rujna </p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon je izjavio kako ne isključuje mogućnost da Egipćani i Sirijci pokrenu iznenadnu ofenzivu na Izrael kako se to dogodilo u listopadu 1973., poznatiju kao rat na Yom Kippur.</p>
<p> »Ne mogu odbaciti tu mogućnost jer živimo u regiji gdje postojanje države Izrael nije prihvaćeno«, rekao je Sharon na izraelskoj televiziji u povodu 30. godišnjice rata na Yom Kippur koja će se obilježiti idućeg tjedna. »Postoji želja da nas se napadne, ne mogu reći da nećemo biti iznenađeni, sve što mogu reći, jest da moramo biti oprezni«, dodao je Sharon. </p>
<p> Izraelsko-arapski rat iz 1973. u kojem je život izgubilo 2.700 izraelskih vojnika, a koji je Izrael dobio u 19 dana borbe, zapamćen je u Izraelu kao neuspjeh obavještajnih vojnih službi, koje nisu predvidjele napad egipatske i sirijske vojske. </p>
<p>Istodobno, arapske zemlje u ponedjeljak su u Ujedinjenim narodima kritizirale Zapad zbog toga što dopušta Izraelu da ostane izvan svih globalnih sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.</p>
<p> Vjeruje se da Izrael posjeduje nuklearno oružje, ali ta zemlja nije potpisala važnije međunarodne sporazume, uključujući i Sporazum o neširenju nuklearnog oružja.</p>
<p> »Iznenađuje nas da, u vrijeme kad Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pojačava napore za monitoring država članica ... vidimo da ta agencija ignorira činjenicu da se Izrael nije priključio sporazumu«, rekao je saudijski ministar vanjskih poslova princ Saud al Feisal pred Općom skupštinom UN-a.</p>
<p> »To je ozbiljna prijetnja sigurnosti i stabilnosti cijele regije«, rekao je Feisal. Egipatski ministar vanjskih posova Ahmed Maher ističe: »Neprihvatljivo je da je izraelsko posjedovanje takvog oružja stvarnost koju neki radije ignoriraju«. Arapski ministri ponovili su da se zalažu za to da regija Srednjeg istoka bude regija bez oružja za masovno uništavanje.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell pozvao je u ponedjeljak kasno navečer na »preobrazbu« Srednjeg istoka kako bi se »iskorijenilo nasilje i terorizam, navodeći kao primjer »značajan napredak« postignut u Iraku.</p>
<p> »Bez preobrazbe Srednjeg istoka, regija će ostati izvor nasilja i terorizma, hranjenih siromaštvom, otuđenošću i očajem«, rekao je Powell u govoru na prvom Američko-arapskom gospodarskom forumu u Detroitu. Powell je još jednom ponovio volju Sjedinjenih Država da sudjeluje u razrješenju palestinsko-izraelskog sukoba.</p>
<p>Unatoč tim izjavama dobrih namjera na palestinskom području nastavlja se svakodnevno nasilje. Izraelska vojska uništila je u noći na utorak nedaleko od Hebrona kuću Palestinca koji je izveo samoubilački napad, izjavili su očevici događaja. </p>
<p> Prema istom izvoru, vojnici su dinamitom digli u zrak kuću obitelji Mahmuda Hamdana, pripadnika radikalnog Islamskog džihada. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Račan: Uvjerit ćemo Del Ponte i britansku vladu da Hrvatska ne kalkulira u suradnji s Haagom </p>
<p>Hrvatska nije imala pouzdanu informaciju da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj, a mišljenje da se ipak skriva u našoj zemlji temeljilo se često na poluinformacijama, kazao je hrvatski premijer / Račan izrazio zabrinutost »zbog HDZ-a koji polarizira Hrvatsku otvaranjem prljave kampanje, podizanjem strasti i podmetanjima političkim protivnicima« / Straw: Sve zemlje bivše Jugoslavije moraju svoje osumnjičenike predati Tribunalu </p>
<p>LONDON, 30. rujna (od Vjesnikova posebna izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan je u utorak, drugog dana posjeta Velikoj Britaniji razgovarao s britanskim premijerom Tonyjem Blairom koji je obećao Hrvatskoj podršku za ulazak u EU, ali je i naglasio, da dvije zemlje moraju riješiti otvorena pitanja. </p>
<p>Nakon razgovora s britanskim premijerom, Račan je izjavio kako je Blair spomenuo slučaj Ante Gotovine i hrvatske suradnje s Haaškim sudom. »S premijerom Blairom razgovarao sam u prijateljskom tonu i nadam se da će se to odraziti na nastavak i jačanje dobrih odnosa s Velikom Britanijom. Imali smo priliku objasniti hrvatske stavove te naglasiti kako Hrvatska ne treba trpjeti štetu, jer sâm Gotovina nije napravio potreban potez i odlučio se braniti pred Tribunalom«, rekao je Račan. Dodao je kako Hrvatska želi ispuniti svoje međunarodne obveze, no ne treba biti kažnjena ako ih ne može realizirati. </p>
<p> Račan je izjavio kako je Hrvatska dobila Blairovo, ali i uvjeravanja od ostalih ministara da ima potporu Velike Britanije za ulazak u EU te da je ta podrška važna svima u Hrvatskoj. Izrazio je nadu da će sastanak s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte u ponedjeljak u Zagrebu uvjeriti samu tužiteljicu, pa onda i britansku vladu, da Hrvatska ne kalkulira u suradnji s Haaškim sudom. »Ponudit ćemo dovoljno argumenata da Hrvatska surađuje s Haagom i to ne stoga što je to naša međunarodna obveza, već zbog vlastitog opredjeljenja«, naglasio je hrvatski premijer. »Hrvatska je zainteresirana da se ratificira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u britanskom parlamentu i mislimo da će se stvar pomaknuti na liniji uvjeravanja da Velika Britanija pruža Hrvatskoj podršku za ulazak u EU«, dodao je.</p>
<p>»Imamo argumente da Hrvatska nije opstruirala suradnju s Haaškim sudom, a dobrim je dijelom riječ o problemu percepcije. Hrvatska nije imala pouzdanu informaciju da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj, a mišljenje da se Gotovina ipak skriva u našoj zemlji, temeljilo se često na poluinformacijama«, kazao je hrvatski premijer. </p>
<p>»Možda su i neki naši potezi pridonijeli takvom stavu, no optimističan sam i nadam se da će se problemi riješiti«, napomenuo je. Prema Račanovim riječima, lošoj percepciji pridonijela je i činjenica da u Hrvatskoj postoje snage koje se otvoreno protive Gotovininu odlasku u Haag. »Otuda i sumnje o onima koji su na vlasti«, istaknuo je hrvatski premijer. </p>
<p>Osvrćući se na optužbe oporbe zbog njegovih izjava o opasnosti »vraćanja na staro« ako se promijeni vlast, Račan je izrazio zabrinutost zbog polarizacije hrvatskog društva. »Moramo učiniti sve kako bi ojačali poziciju Hrvatske. Zabrinut sam zbog HDZ-a koji polarizira Hrvatsku otvaranjem prljave kampanje, podizanjem strasti i podmetanjima političkim protivnicima. Ako se to nastavi riječ je o velikom pomaku unatrag HDZ-a koji samo glumi da se reformirao. HDZ-a koji poistovjećuje stranku i državu, i sotonizira političke protivnike«, naglasio je Račan. </p>
<p>Članovi hrvatskog izaslanstva izrazili su zadovoljstvo razgovorima u Velikoj Britaniji jer je započeo proces ukdanja viza najavom odluke o ukidanju tranzitnih viza za hrvatske građane.</p>
<p>Premijer Račan je u razgovorima sa britanskim ministrom obrane Geoffreyjem Hoonom dobio britansku potporu za osnivanje regionalnog centra u Hrvatskoj za obuku međunarodnih mirovnih snaga, pod okriljem NATO-a. </p>
<p>Britanska je strana ostala pri stajalištu da Hrvatska treba učiniti dodatne napore kako bi dokazala svoju punu suradnju s Haaškim sudom. </p>
<p>Britanski diplomatski izvori kazali su nam kako će njihovo stajalište u potpunosti ovisiti o stavu kojeg će o suradnji Hrvatske i Haaškog suda iznijeti glavna haaška tužiteljica pred Vijećem sigurnosti UN-a. </p>
<p>Hrvatski premijer je ocijenio kako hrvatski uspjeh u EU ovisi o ispunjenju političkih kriterija, a to je posao koji čeka vlast nakon izbora, bez obzira na to, tko će osvojiti vlast. </p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw u utorak je u razgovoru s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom još jednom pozvao Hrvatsku da ispuni svoje obveze prema Haaškome sudu. Strow je izjavio kako Velika Britanija podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no sve zemlje bivše Jugoslavije moraju svoje osumnjičenike predati Tribunalu. </p>
<p>»Što se tiče odnosa s Hrvatskom, ponovno sam istaknuo našu ustrajnost u stavu da Hrvatska uđe u EU, što je prije moguće, ali sam također istaknuo i našu ustrajnost u podršci rada Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Mi želimo da svaki dio bivše Jugoslavije preda one koji su osumnjičeni za zločine što je prije moguće«, istaknuo je britanski ministar vanjskih poslova. </p>
<p>Hrvatski premijer izjavio je da je Velika Britanija podržavala i da podržava i sada Hrvatsku na njezinu putu u EU. »Mi smo tom podrškom zadovoljni. Svjesni smo da postoje neke prepreke toj podršci, jer Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još uvijek nije ratificiran u britanskom parlamentu. Nadam se da će te prepreke biti otklonjene i o njima smo najviše govorili. Suradnja s Haaškim sudom nije sporna, to smo spremni dokumentirati i vjerujem da ćemo u narednom periodu riješiti 'slučaj Gotovina'. Za šest dana razgovarat ćemo s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte u Zagrebu, i vjerujem da će Velika Britanija deblokirati proces ratifikacije«, naglasio je Račan, istaknuvši da su razgovori koje je vodio bili nestranačkog karaktera.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mesić: U Hrvatskoj i Mađarskoj visok stupanj zaštite nacionalnih manjina</p>
<p>Predsjednik Hrvatske državne samouprave Mijo Karagić strahuje da bi Mađarska, nakon što u svibnju 2004. uđe u EU i počne primjenjivati schengenski režim na granici, mogla biti zatvorenija prema Hrvatskoj / Taj granični režim bit će ublažen sklapanjem sporazuma o malograničnom prometu, rekao je hrvatski predsjednik / Predstavljen mađarski prijevod Mesićeve knjige »Jugoslavije više nema« </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 30. rujna </p>
<p> - »U Hrvatskoj i Mađarskoj postignut je visok stupanj zaštite nacionalnih manjina kako i dolikuje zemljama čije su nacionalne manjine mostovi koji ih spajaju«, poručio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je u utorak sudjelovao na godišnjoj sjednici Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj. </p>
<p> Predsjednik Hrvatske državne samouprave Mijo Karagić izrazio je bojazan da bi Mađarska, nakon što u svibnju iduće godine uđe u Europsku uniju i počne primjenjivati schengenski režim na granici, mogla biti zatvorenija prema Hrvatskoj. Mesić je odgovorio kako će taj granični režim biti ublažen sklapanjem sporazuma o malograničnom prometu. </p>
<p> Hrvati u Mađarskoj zatražili su da hrvatska vlada otvori više graničnih prijelaza između dviju zemalja, što je Mesić i obećao napominjući kako je za to potrebno osposobiti odgovarajuću infrastrukturu. </p>
<p>Mesić je posjetio i Mađarsko-hrvatski gospodarski forum na kojem sudjeluju predstavnici više od 20 hrvatskih tvrtki. Predsjednik je istaknuo da se i Forumom i posjetom hrvatskoga državnog izaslanstva Mađarskoj želi potaknuti jačanje gospodarske suradnje dviju zemalja.</p>
<p> Hrvatska i Mađarska, iako u različitim fazama europskog integriranja, dijele vrlo slične probleme u svojim nacionalnim gospodarstvima, a razlike postoje u različitim stopama nezaposlenosti i inflacije, rekao je Mesić. Moramo intenzivno raditi na povećanju ukupne ekonomske suradnje, dodao je hrvatski predsjednik i ocijenio da je, uz klasičnu trgovinu, potrebno poboljšati suradnju i kroz uzajamna strana ulaganja te druge zajedničke projekte.</p>
<p> Hrvatski predsjednik govorio je i u Mađarskoj akademiji znanosti o temi »Hrvatska i Mađarska na zajedničkom putu u Europu«, a bio je nazočan i mađarski predsjednik Ferenc Madl. </p>
<p>Hrvatsku i Mađarsku veže duga i isprepletena prošlost, ali najvažnijim smatram viziju naše zajedničke budućnosti. Status Hrvata u Mađarskoj i Mađara u Hrvatskoj primjerno je reguliran i na razini europskih standarda, naglasio je Mesić. </p>
<p>Prometni i energetski pravci ne povezuju samo dvije države nego i regije međusobno, kazao je hrvatski predsjednik. </p>
<p> Čestitajući Mađarskoj što će na proljeće iduće godine pristupiti Europskoj uniji, Mesić je rekao kako ne vjeruje u stvaranje schengenske barijere nego će to biti poticaj Hrvatskoj da, u suradnji s Mađarskom, lakše prihvati i provede europske standarde. </p>
<p> Hrvatska se nedvosmisleno orijenitirala prema procesima europskih integracija, izjavio je predsjednik Mesić, podsjećajući da je uvijek jasno zastupao stajalište da treba ispunjavati međunarodne obveze. </p>
<p>Hrvatska kanditatura za članstvo u EU je činjenica, no, to ne znači da su svi problemi riješeni nego da se vodi politika koja omogućuje da se ta bitna pitanja rješavaju, ocijenio je Mesić.</p>
<p> Zajednička vizija Hrvatske i Mađarske ne bi bila potpuna ako ne spomenemo pojedine probleme. No, njih nema mnogo i mislim da su lako rješivi, smatra predsjednik Mesić.</p>
<p>U Mađarskoj akademiji znanosti predstavljen je i mađarski prijevod knjige Stjepana Mesića »Jugoslavije više nema«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Italija protiv odluke o širenju jurisdikcije na Jadranu prije venecijanskog sastanka </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna </p>
<p> - »Italija ne bi hrvatskoj vladi savjetovala da prije venecijanske konferencije o ribarstvu u Sredozemlju donese odluku o širenju jurisdikcije na Jadranu, jer se Europska unija služi metodom dijaloga, a ne metodom svršenih činova«, rekao je u utorak u Zagrebu talijanski ministar za europske poslove Rocco Buttiglione nakon razgovora s hrvatskim kolegom Nevenom Mimicom. </p>
<p> Upitan kakva bi mogla biti reakcija Italije ako Hrvatska donese odluku o širenju jurisdikcije na Jadranu prije konferencije u Veneciji Buttiglione rekao je da to Hrvatskoj ne bi savjetovao. »To nije metoda Europske unije. EU se služi metodom dijaloga, a ne svršenih činova«, rekao je Buttiglione, istaknuvši da se rješenje tog pitanja može postići samo u dogovoru i u skladu s EU. </p>
<p> Poručio je da je »politička sudbina Hrvatske EU«. Za to će ipak, rekao je, biti potrebno vrijeme, jer treba premostiti još brojne prepreke. Italija je Hrvatskoj na tom putu spremna pomoći, kazao je.</p>
<p> Mimica je talijanskog kolegu upoznao s dosadašnjim postignućima Hrvatske u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP). Prema njegovim riječima, zajednička je ocjena hrvatskog napretka na tom putu »pozitivna«. Na sastanku je, rekao je Mimica, naglašena i važnost regionalne suradnje i stabiliziranja jugoistočne Europe.</p>
<p> Ministar Buttiglione u tom je kontekstu čestitao Vladi na »smjeloj odluci da pruži ruku srpskom susjedu«, ističući kako su pomirba i oprost važni elementi u izgradnji Europe.</p>
<p>Ministar Buttiglione se sastao i sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Ivanom Šimonovićem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Miloševiću tri dana suđenja i četiri dana odmora tjedno </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Haaški sud (ICTY) odlučio je u utorak, na preporuku kardiologa, da se suđenje bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću odvija samo tri dana u tjednu uz četiri dana odmora, zbog optuženikova pogoršanog zdravstvenog stanja. Odluku o tome objavio je predsjedatelj raspravnog vijeća sudac Richard May. </p>
<p> Bivši jugoslavenski predsjednik (62) boluje od visokog tlaka, a stanje mu se posebno pogoršava u stresnim razdobljima, navodi se u liječničkom izvješću koje je pročitao sudac May.</p>
<p> Dosad je Milošević imao na raspolaganju četiri dana odmora nakon svaka dva tjedna suđenja. Novi režim rada s četiri dana odmora tjedno produljit će dokazni postupak optužbe koji je trebao završiti u studenome, najmanje do kraja prosinca ove godine, a utjecat će i na ukupno trajanje suđenja.</p>
<p> Glavni tužitelj Geoffrey Nice, na čiji je zahtjev održana rasprava u utorak, predložio je raspravnom vijeću da se Miloševiću »u interesu pravde« dodijeli branitelj koji bi ga zastupao kad mu zdravstveno stanje to onemogući. Za branitelja je predložio »prijatelja suda« Branislava Tapuškovića. </p>
<p> Također je predložio da se odobri videosnimanje iskaza svjedoka te izmjene u postupku njihova protuispitivanja. Nice je u raspravi ukazao i na to da je optuženikov visoki tlak povezan s pušenjem preporučivši da Vijeće razmotri i to pitanje. </p>
<p> »Kad bi optuženik prestao pušiti to bi pomoglo njegovom zdravstvenom stanju«, rekao je Nice.</p>
<p> »Prijatelj suda« Steven Kay odbacio je sve Niceove prijedloge, iznoseći niz kritika na račun optužbe. Imenovanje branitelja 36 dana prije kraja dokaznog postupka optužbe »na fundamentalan bi način promijenilo prirodu suđenja«, upozorio je Kay dodajući kako su izgledi da Milošević surađuje s nametnutim braniteljem »ravni nuli«. </p>
<p> Nastavak suđenja u ponedjeljak ovisit će o mišljenju liječnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatski tenk najveća atrakcija vojne izložbe u Ankari</p>
<p>ANKARA, 30. rujna (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Prvi hrvatski tenk »Degman« promoviran je na velikoj međunarodnoj izložbi vojne opreme IDEF 2003. koja je u utorak svečano otvorena u Ankari. Štoviše, svjetska promocija novog proizvoda hrvatske tvrtke »Đuro Đaković - specijalna vozila« bio je prava atrakcija na početku IDEF-a koji se u Ankari održava svake druge godine. Naime, turski premijer Recep Tayyip Erdogan i turski ministar obrane Vencdi Gongul u društvu potpredsjednice Hrvatske vlade i ministrice obrane Željke Antunović odmah su nakon svečanog otvorenja IDEF-a kao prvi izložbeni prostor posjetili upravo hrvatsko izložbeno mjesto. Isto tako, već na svečanom otvaranju bilo je jasno da je hrvatska delegacija vrlo dobro primljena u Turskoj. </p>
<p>IDEF 2003. okupio je 205 tvrtki iz 31 zemlje svijeta koje se bave proizvodnjom vojne opreme, a na svečanost je došlo 16 ministara obrane, mnoštvo državnih dužnosnika iz čak 45 država svijeta. Uz ministricu obrane, u hrvatskoj su delegaciji načelnik Glavnog stožera general zbora Josip Lucić, zamjenik kopnene vojske general pukovnik Marijan Mareković te pomoćnik ministrice za opremanje i nabavu Arsen Bauk. </p>
<p>Svečano otvorenje za hrvatske je novinare bilo svojevrsno iznenađenje obzirom da se u neposrednoj blizini turskog premijera i njihova ministra obrane nalazila upravo potpredsjednica Hrvatske vlade. Nakon pozdravnih govora i atraktivnog aeromitinga, hrvatsko izaslanstvo s turskim se premijerom uputilo prema hrvatskom štandu i tenku »Degman«. Premijer Erdogan izrazio je zanimanje za novi hrvatski proizvod, ali i izravno najavio moguću suradnju dviju zemalja.</p>
<p>Ministrica Antunović nije krila zadovoljstvo zbog izvrsnog prijema hrvatske delegacije u Ankari. Ona je podsjetila kako je projekt stimuliranja hrvatskog gospodarstva kroz poticanje domaće vojne proizvodnje jedan od ključnih projekata Ministarstva obrane. »Na ovome se dosta dugo radilo, uloženi su ogromni napori, no danas je lijepo biti tu, jer ova izložba pokazuje da smo uspjeli«, kazala je Željka Antunović. </p>
<p>Ona je posebno istaknula i odlične političke odnose između Hrvatske i Turske. »Doista ne mogu reći koliko sam sretna zbog uspjeha koji je očit, no isto tako raduje odlična suradnja naših dviju zemalja«, naglasila je </p>
<p>Počast koju je Hrvatska dobila na svečanom otvorenju najbolje je pokazao turski premijer koji je od svih eksponata najprije obišao hrvatski tenk. »To potvrđuje da se Hrvatska i njezina vojna industrija shvaćaju vrlo ozbiljno u svijetu«, istaknula je Željka Antunović. </p>
<p>Prema njezinim riječima, IDEF 2003. pokazuje »da imamo neke sposobnosti za koje se u Hrvatskoj sumnjalo da postoje«. »Degman« je bio u središtu zanimanja, no i ostali hrvatski proizvođači vojne opreme također su se predstavili u Ankari. Što se tiče hrvatskog tenka, neslužbeno doznajemo da bi on svoj put do tržišta mogao tražiti prvenstveno među zemljama koje trebaju modernizirati svoju oružane snage. Prije svega u zemljama tranzicije, no za »Degman« je očito zainteresirana i Turska koja također razmišlja o kupovini, ali i o vlastitoj proizvodnji tenka po licenci. </p>
<p>IDEF 2003. traje do 3. listopada, a hrvatsko izaslanstvo održat će još nekoliko bilateralnih sastanaka u turskom Ministarstvu obrane te u Glavnom stožeru turske vojske. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dio Seusova blaga još nije ugledao svjetlo dana</p>
<p>Nedavno preminuli »Michael Mathias«, newyorški trgovac umjetninama i navodni bivši srpski obavještajac, otkrio je prije smrti neke zanimljive pojedinosti o basnoslovnoj zbirci rimskog srebra, o čemu piše londonska umjetnička revija »Art Review«</p>
<p>LONDON, 30. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ugledna revija za pitanja umjetnosti Art Review koja izlazi u Londonu u svom je listopadskom broju posredno aktualizirala pitanje Seusova srebra. </p>
<p>Ako uopće treba podsjećati, riječ je o basnoslovnoj zbirci rimskog srebrnog posuđa na koju je pravo polagala Hrvatska, uz još neke zemlje poput Mađarske i Libanona. Zbirku, ili možda jedan njezin dio, jer uvijek se šuškalo da toga ima još, otkupio je britanski aristokrat, markiz od Northamptona. Stvar je završila na sudu koji je trebao odlučiti tko je pravi vlasnik. </p>
<p>Sud je presudio da je lord Northampton otkupio srebro u dobroj vjeri te je blago ostavio u njegovim rukama. Ocjena je suda bila da nijedna zemlja, pa tako ni Hrvatska, nije uspjela dokazati vlasništvo. Sad se međutim javlja Art Review s vrlo zanimljivom tezom, izbacujući ponovo bivšu Jugoslaviju, točnije Hrvatsku u središte intrige o tom blagu, kao moguću zemlju u kojoj je srebro pronađeno. </p>
<p>Jedan od suradnika Art Review, Anthony Haden-Guest napisao je iz Amerike članak o stanovitom Michaelu Mathiasu, newyorškom trgovcu umjetninama koji je umro u lipnju. Očito je riječ o pseudonimu, budući da se Mathias u tekstu opisuje kao srpski obavještajac, čak i kao šef crnogorske tajne policije u nekadašnjoj Jugoslaviji. </p>
<p>Sprijateljivši se s njime, autor je htio znati kako se uopće počeo baviti trgovinom umjetninama. Odgovor je bio jednostavan: »Seuso«. Haden-Guest tvrdi da je Mathias »na neki način bio umiješan u taj slučaj«. Potom ga je, čini se, potpuno zaokupio svijet umjetnosti. Michael Mathias je u New Yorku imao razne poslovne interese, a jedan od glavnih njegovih poslova bila je upravo preprodaja umjetnina. No, povremeno je na površinu izbijala njegova prošlost tajnog agenta, pa je bio angažiran u potrazi za ukradenim slikama. Pritom bi posredovao između kradljivaca na jednoj, te vlasnika i osiguravatelja na drugoj strani. Uz ostalo, pokušavao je ući u trag djelima glasovitog britanskog slikara Turnera, ukradenim u Londonu, za koje se (navodno netočno) tvrdilo da su u rukama Željka Ražnatovića Arkana. </p>
<p>Mathias je umro u Moskvi u dobi od 57 godina (dok je gledao neku enigmatsku emisiju, tvrdi Haden-Guest). No, malo prije svoje smrti rekao je Haden-Gestu da je postojeće Seusovo srebro samo dio većeg blaga, a da je ostatak zbirke skriven. Imenovao je banku u Zürichu i strahovito bogatog čovjeka koji »sjedi« na tim umjetninama. »Zbog vrlo jakih pravnih razloga ja to ne mogu objaviti«, piše Haden-Gest za Art Review. Mathias je tvrdio da je sadašnjem vlasniku ostalog dijela blaga ušao u trag »jer je on zadnji put bio uhićen u Švicarskoj«, te da ga je kasnije pronašao kako se skriva u Ateni. »Ne usuđuje se prodati ostatak zbirke. Ako proda, svi će ga dovesti u vezu s prvim dijelom zbirke, koju je cijelo vrijeme nijekao, rekao je on. Seusovo blago čeka i moglo bi se ponovo pojaviti, što bi bila »vrlo zanimljiva saga«, naveo je newyorški diler umjetninama i bivši tajni jugoagent. Obećao je da će ispričati više kad s vrati iz Moskve, ali je smrt prekinula priču. </p>
<p>Haden-Guest je očito fasciniran svojim sugovornikom i njegovim, blago rečeno, živopisnim »backgroundom«. No, i sam priznaje da je Mathias često nastupao s »balkanskom teatralnošću«, a neki primjeri iz teksta pokazuju da mu ni hvalisanje i napuhavanje nisu bili posve strani. </p>
<p>Svejedno, riječ je o zanimljivom novom tragu, ma kako izgledao neodređen. Hrvatske vlasti vjerojatno ništa ne bi izgubile da u Americi pokušaju kontaktirati Anthonyja Haden-Guesta i od njega pokušaju saznati ono što se nije usudio napisati u svome tekstu za Art Review. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Deronjić u Haagu priznao krivnju</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 30. rujna </p>
<p> - Bosanski Srbin Miroslav Deronjić u utorak je pred Haškim sudom (ICTY), na temelju sporazuma s Tužiteljstvom, priznao krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti, počinjen protiv Bošnjaka tijekom rata u BiH 1992. </p>
<p> »Časni sude, izjavljujem da sam kriv«, rekao je Deronjić, nakon što ga je sudac Wolfgang Schomburg pitao kako se izjašnjava po jedinoj točki druge izmijenjene optužnice koja ga tereti za progon Bošnjaka na političkoj, vjerskoj i rasnoj osnovi.</p>
<p> Deronjić je priznao da je kao predsjednik kriznog stožera u Bratuncu, u istočnoj Bosni, 9. svibnja 1992. naredio napad srpskih snaga na bošnjačko selo Glogova u kojem je ubijeno 65 nenaoružanih civila, svi stanovnici su protjerani a selo je spaljeno.
Optužba je za Deronjića zatražila kaznu od 10 godina zatvora, a obrana je predložila najviše šest godina zatvora. Rasprava o izricanju kazne zakazana je za 27. siječnja 2004.</p>
<p> Deronjić je priznao da je napad na Glogovu bio dio sustavne i planirane kampanje čiji je cilj bilo trajno uklanjanje bošnjačkog stanovništva iz okolice Bratunca radi stvaranja jedinstvene srpske države. U svom je priznanju potvrdio da su u zločinu u Glogovi, uz lokalne srpske snage, sudjelovale i paravojne snage iz Srbije, postrojbe JNA i Služba državne sigurnosti (SDB) MUP-a Srbije.</p>
<p> Sudac Schomburg optužnicu je pročitao u cijelosti, uključujući i imena ubijenih, a Deronjić je potvrdio da je odgovoran za sve što mu je stavljeno na teret.</p>
<p> Deronjića su 7. srpnja 2002. uhitile snage SFOR-a u BiH. Nakon što je prebačen u pritvor ICTY-a, na prvom pojavljivanju pred sucem rekao je da nije kriv za zločine za koje je bio optužen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Otkrivši ime agentice CIA-e, Bijela kuća se osvetila njezinu suprugu? </p>
<p>Američki tisak tvrdi da su dužnosnici Bijele kuće otkrili identitet agentice CIA-e Valerie Plame jednostavno zato da bi diskreditirali njezinog supruga zbog toga što je kritizirao službena objašnjenja za napad na Irak/ Promatrači ocjenjuju da se incident nije mogao dogoditi u gorem trenutku za američkog predsjednika Busha</p>
<p>LONDON, 30. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon »slučaja Kelly«, koji već tjednima potresa Britaniju, i Amerika je dobila svoj obavještajni skandal vezan za Irak. Riječ je o tome da je netko iz administracije Georgea Busha novinarima provalio ime jedne agentice CIA-e, a sve to samo zato da bi se osvetio njenom suprugu zbog toga što je kritizirao službena objašnjenja za napad na Irak. Agentica se zove Valerie Plame, a udana je za bivšeg američkog diplomata Josepha Wilsona. </p>
<p>U veljači prošle godine Bijela kuća poslala je Wilsona u Afriku. Dala mu je zadatak da istraži je li točno da Irak u afričkoj državi Niger kupuje uran za svoj nuklearni program naoružanja. Wilson se iz Afrike vratio s negativnim odgovorom.</p>
<p>No, kada se u siječnju ove godine predsjednik Bush obratio naciji govoreći o Iraku, u svom je govoru spomenuo i Niger, rekavši da Saddam Hussein tamo nabavlja uran. Joseph Wilson reagirao je na to člankom u listu NewYork Times, u kojemu je postavio pitanje zašto se njegovo izvješće ignoriralo. Ako je razlog tome bio taj što se izvješće »nije uklapalo u unaprijed stvorene prosudbe o Iraku, tada se legitimno može tvrditi da smo u rat ušli pod lažnom isprikom«, napisao je on. </p>
<p>Nakon te Wilsonove intervencije, Bijela kuća i CIA morale su priznati da je bilo pogrešno tvrditi kako Irak kupuje nuklearni materijal u Nigeru. No, potom se dogodilo da su dvojica dužnosnika američke administracije novinarima otkrila ime Wilsonove supruge Valerie Plame. </p>
<p>Otkrivanje identiteta agenta CIA-e u Americi se smatra krivičnim djelom, koje je kažnjivo i s deset godina zatvora. List Washingon Post tvrdi ovih dana da su dužnosnici Bijele kuće otkrili identitet Valerie Plame naprosto zato da bi diskreditirali njezinog supruga. U kontaktima s novinarima oni su, naime, tvrdili da mu je misija u Nigeru bila dodijeljena tek na intervenciju njegove supruge. Ako je sve što se tvrdi točno, radi se o čistoj političkoj osveti.</p>
<p>Američki državno tajništvo za pravosuđe istražuje je li netko iz Bushove blizine naredio provaljivanje imena aktivne suradnice CIA-e. Više demokratskih predsjedničkih kandidata postavlja sada pitanje, je li to tajništvo u stanju provesti fer istragu</p>
<p> Nije još sasvim jasno koliko bi se slučaj mogao zakomplicirati za Georgea Busha. Sve najviše ovisi o tome koliko je o Bijela kuća imala svoje prste u provaljivanju imena Valerie Plame. Promatrači ocjenjuju da se incident nije mogao dogoditi u gorem trenutku za američkog predsjednika čija je popularnost, prema anketama, premda još znatna, na najnižoj razini od terorističkog udara na SAD u rujnu 2001.</p>
<p>Dužnosnici Bijele kuće tvrde međutim da ni predsjednik Bush niti jedan od njegovih glavnih političkih savjetnika Karl Rove, nemaju ništa s otkivanjem identiteta agentice CIA-e. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Turisti za sve probleme krive Ministarstvo turizma, a ne one koji su stvarno nadležni</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja, 18. rujna objavljen je članak pod nazivom »Na žalost, u hrvatskom turizmu nisu samo sitnice u pitanju«, potpisan od obitelji Jecelj iz Maribora. </p>
<p>Zbog objektivnih, ali i subjektivnih okolnosti, unatoč značajnim poboljšanjima ukupne turističke ponude u posljednje tri do četiri godine, nesporno je da u nekim segmentima ona još uvijek nije dovoljno razvijena i zaostaje za potrebama turista.</p>
<p>Pitanja koja u svom članku navodi obitelj Jecelj, kao što su izgradnja lokalne ceste Hvar - Sv. Nedelja, povećanje broja benzinskih postaja na otoku Hvaru, a velikim dijelom i pitanje protupožarne zaštite u nadležnosti su lokalne uprave i samouprave, a ne Ministarstva turizma i drugih državnih organa.</p>
<p> Nema sumnje da su ta pitanja i te kako važna ne samo za turiste nego i za stanovnike otoka Hvara. Međutim, ta pitanja treba rješavati lokalna uprava i samouprava, uz pomoć državnih organa tamo gdje oni imaju nadležnost, kao što je to u slučaju protupožarne zaštite (MUP, Hrvatska vatrogasna zajednica).</p>
<p> Na žalost mnogi građani, a i turisti, nezadovoljni postojećim stanjem na pojedinim područjima, smatraju da sve probleme mogu i trebaju rješavati Ministarstvo turizma i drugi državni organi, a ne oni koji su za njih stvarno nadležni. Međutim, naša ukupna turistička ponuda uključujući i infrastrukturu i druge uvjete, može se bitnije poboljšati samo ako će svi oni koji žive i rade u turizmu i od njega imaju neposredne ili posredne koristi, odraditi svoj dio posla.</p>
<p> Na državi i njenim nadležnim resorima, uključujući i Ministarstvo turizma, jest pak stvaranje povoljnih općih gospodarskih uvjeta i propisa koji će omogućiti lokalnim upravama i samoupravama i gospodarskim subjektima nesmetano poslovanje.</p>
<p>PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ ministrica turizma u Vladi RH</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kao da netko namjerno želi zaboraviti na posljednji stravični logor u Europi</p>
<p>O kazneno-popravnom domu Stara Gradiška, koji je ukinut početkom 1991. više se ne govori i ne piše. Kao da netko namjerno želi zaboraviti na posljednji stravični logor u Europi.</p>
<p> A u tom stratištu i mučilištu mnoge su mjesece i godine proveli i brojni hrvatski političari i pisci. Neki su na žalost tamo umrli ili su bili ubijeni. O tome ima pregršt dokaza.</p>
<p> Kako to da za zlodjela koja su tamo učinjena nad nevinim Hrvatima nikada nitko nije odgovarao? Zbog čega nitko više i ne spominje ovaj stravični logor?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ novinar, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Što je to odjednom nagnalo Rajića da »stane u obranu« sudstva i njegova digniteta</p>
<p>Duboko sam uvjeren kako su bolji poznavatelji Rajićeva pravosudnog opusa nakon čitanja teksta »Budišino i Gredeljevo pljuvanje po pravosuđu« (Vjesnik, 17. rujna) ostali konsternirani novom Rajićevom ulogom. Vlado Rajić branitelj sudstva i njegova digniteta?! Čovjek se mora zapitati je li to onaj isti Vlado Rajić koji cijelo jedno desetljeće pljuje po sucima. »Tuđmanovi bojovnici«, »HDZ-ova bagra«, »nestručnjaci«, »korumpirani«, »nesposobni«, »predsjednička oligarhija«, tek su neke od inačica epiteta koje je Rajić dijelio sucima i njihovim predsjednicima proteklih godina.</p>
<p> Danas Rajić zabrinuto upućuje pitanje tim istim sucima: »Zar im ne smeta kad ih se zove 'komunjarskim pijunima' i 'Račanovim predizbornim agitatorima'«. </p>
<p>Što je to odjednom nagnalo Rajića da »stane u obranu« sudstva i njegova digniteta?</p>
<p>Na stranu to što mi Rajić u maniri uvijek budnog partijskog aktivista podmeće i stavlja u usta ono što nisam rekao. Na stranu i to što u svom silnom braniteljskom zanosu i ne primjećuje kako vrijeđa upravo one koje je odlučio »braniti«, kada kaže kako je razumljivo »... što Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud na te blasfemije (pljuvanje Budiše i Gredelja, op. a.) ne žele odgovarati«... i istodobno se čudi... »zašto se istoga kriterija drže i suci i njihovi predsjednici«.</p>
<p> Ono čime se želim pozabaviti je pitanje zašto Rajiću smeta to što sucima ne smeta - kada se njih naziva »komunjarskim pijunima« i »Račanovim predizbornim agitatorima«, a istovremeno drži da bi kao dobronamjernu drugarsku kritiku trebali prihvatiti etikete koje im je on tako revno lijepio, poput »Tuđmanovih bojovnika« ili »HDZ-ove bagre«.</p>
<p>Nije Vladi Rajiću smetalo i nije brano suce i njihov dignitet niti od ministra pravosuđa, čije ime nećemo spominjati, jer to ne zaslužuje, kada je ministar pljuvao po pravosuđu, izjavivši da je ono prožeto korupcijom. Ne da mu nije smetalo, pljuvao je i sam Vlado sve u šesnaest. Nije štedio pljuvačku. </p>
<p>Danas, međutim, Vladi Rajiću, zamislite, smeta »... što se na račun sudova i sudaca može reći što god komu padne na pamet...«. Osjeća se kod Vlade žal za onim dobrim starim vremenima kada se ljude koji su govorili što im padne na pamet, poslalo na Goli otok, a one sretnije u Lepoglavu. U čemu je kvaka? </p>
<p>Kvaka je u tome što je Vlado Rajić izašao iz partije, ali partija iz Vlade nije. Očito se bivši sekretar osnovne organizacije SK u Vjesniku i autor feljtona »Kongresi naše partije« još vrijeđa kad mu netko dirne u Njegovu Partiju. Prva ljubav zaborava nema. To ne treba čuditi jer radi se o čovjeku koji je svoj svjetonazor i shvaćanje uloge sudstva gradio na doktrini »Bombaškog procesa«, inauguriranoj slavnom izjavom još slavnijeg autora, Rajićeva partijskog druga, koji je priznavao samo »sud svoje partije«, i time ustanovio temelje neovisnog i samostalnog sudstva, kako ga shvaća Vlado Rajić. </p>
<p>Zanimljivo je da mi Rajić spočitava i to da neosnovano optužujem Vladu Ivice Račana da je odustala od reforme pravosuđa. On, očito, drži da kad se jednom resoru uzme sto milijuna kuna, da to onda treba tumačiti kao novi poticaj započetim reformama, a ne odustanak od njih. Ostaje nejasno tek zašto onda, osim mene i Budiše, Vlado Rajić za pljuvanje ne optužuje i Europu koja po tko zna koji put zahtijeva konačno provođenje reforme pravosuđa, koja je prema Vladi Rajiću već poodmakla. Vjerojatno zaključak o poodmakloj reformi, prema istom poučku, kao i u slučaju povučenih sto milijuna kuna, Vlado izvlači iz činjenice kako je za mandata ove vlasti broj neriješenih predmeta izrastao za dvjesto tisuća novih.</p>
<p>I na kraju, druže Vlado, dopustite mi slobodu kazati, ako meni moj osjećaj za građansku toleranciju nalaže da ja Vama oprostim što ste bili komunist, zar nije vrijeme da i Vi meni oprostite što ja to nisam bio.</p>
<p>VLADIMIR GREDELJ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Međimurska ljepotica umrla od predoziranja </p>
<p>Točan uzrok smrti utvrđen je toksikološkom analizom uzoraka tkiva</p>
<p>ČAKOVEC, 30. rujna</p>
<p> - Devetnaestogodišnja Tatjana Žmudj, finalistica ovogodišnjeg izbora za miss Međimurja, koja je 9. rujna pronađena mrtva u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Čakovcu umrla je od predoziranja kokainom, pokazalo je toksikološko vještačenje.</p>
<p>Djevojčino tijelo je, kako smo pisali, pronašao biciklist koji je išao na posao, pa je odmah obavijestio Hitnu pomoć, koja je, pak, javila policiji. Budući da se uzrok smrti nije mogao utvrditi, određena je obdukcija, no njome nije utvrđeno ništa što bi upućivalo na nasilnu smrt. U Međimurju se počelo spekulirati i o tome da je djevojka silovana, ali obdukcija to nije pokazala. Kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, uzeti su uzorci tkiva i poslani na toksikološko vještačenje na Zavod za sudsku medicinu, a na vještačenje su poslati i uzorci sekreta. Analiza uzoraka sekreta još nije obavljena. </p>
<p>Devetnaestogodišnja djevojka rodom je iz Dnjepropetrovska, a u Zasadbreg, u kojem je živjela, došla je s majkom i sestrom prije osam godina. Godinu dana provela je i u popravnom domu. Tatjana je od kuće otišla u ponedjeljak, 8. rujna, oko 21,30 sati i otada njezini ukućani nisu znali gdje je. </p>
<p>Od glasnogovornice međimurske policije Irene Branović ne mogu se dobiti nikakvi podaci o dosadašnjim policijskim postupanjima, pa čak ni to jesu li utvrdili gdje je pokojna djevojka bila te večeri. Stalno nas upućuje na istražnog suca koji vodi slučaj, iako on, kako nam je rekao, s tim nema veze niti ga policija o tome obavještava. U nedostatku pravovaljanih informacija čuju se svakojake priče, pa i to da je djevojka kokain uživala duže vrijeme, a jedna od osoba koja ju je među posljednjima vidjela živu ima veze s jednim lokalom u Vratišincu u blizini kojeg je, navodno, nađen djevojčin mobitel. Ta je osoba, opet navodno, povezana sa Skenderovom skupinom. Priča se i da veze sa slučajem imaju i vodeći ljudi jedne varaždinske tvrtke koja je organizirala izbor za Miss Međimurja, a navodno je pronađen i neki pornografski materijal. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za dva razbojstva uz prijetnju nožem godinu i 8 mjeseci </p>
<p>Iako je kazna predviđena zakonom za to kazneno djelo od tri do 12 godina, zbog olakotnih okolnosti, Šubaši je izrečena blaža kazna</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Na godinu i osam mjeseci zatvora nepravomoćno je osuđen Igor Šubaša (25), zbog dva razbojstva počinjena uz prijetnju nožem. Sutkinja Županijskog suda, Duška Zastavniković Duplančić, u utorak je u obrazloženju presude rekla da je optuženi osuđen za svako kazneno djelo po godinu dana zatvora, nakon čega mu je izrečena jedinstvena kazna.</p>
<p>»Iako je kazna predviđena zakonom za to kazneno djelo od tri do 12 godina, zbog olakotnih okolnosti, jer nije dosada kažnjavan, barem koliko je vidljivo iz kaznene evidencije, kao i zbog mladosti, izrečena mu je ova kazna, a produljen mu je i pritvor u kojem je od 30. travnja ove godine, a koji mu je bio određen zbog ponavljanja djela«, rekla je među ostalim sutkinja u obrazloženju presude.</p>
<p>Prema optužnici, Šubaša je prvo razbojstvo počinio 14. travnja ove godine u Ježevoj ulici, upavši u frizerski salon »Maras«. Gurnuvši nož pod grlo vlasnice Vere Maras, zatražio je novac. Naišla je njezina majka Antonija i u jednom trenu gurnula ruku ispod noža, kako bi ga spriječila u napadu. U ovom se slučaju optuženi branio da nije počinio ovo razbojstvo u kojem je odnio oko 6000 kuna. Tvrdio je u svojoj obrani da Marasove ne govore istinu i da ga nisu prepoznale, te da ih je u sve uputila policija.</p>
<p>»Takav iskaz ne može biti vjerodostojan jer je Vesna Maras bila decidirana prilikom prepoznavanja, majka je u istrazi rekla da je bio najsličniji osobi koja ih je napala, a na raspravi ga je, gledajući ga dulje, prepoznala«, rekla je sutkinja. Dodala je kako nije životno da se svjedoka poziva nakon pet mjeseci i pita gdje je proveo taj dan, kao ni da se on sjeća u detalje kako ga je proveo. Nije logičan ni razumljiv dio obrane, ustvrdila je sutkinja, u kojem je optuženi rekao da je u vrijeme razbojstva bio kod automehaničara, kojeg poznaje od djetinjstva, ali mu nije znao ime kao ni ime radnje.</p>
<p>Drugo razbojstvo, počinjeno također uz prijetnju nožem dan kasnije, u trgovinu »Ana« u Kornatskoj ulici, optuženi je priznao, ali ne i da je pritom oteo 1600 kuna, nego 830, no, sud ni to nije prihvatio, kao ni obranu da je napadnuta žena sama otvorila blagajnu, što je netočno jer je bila u šoku i napadač joj je prijetnjom »slomio svaki otpor«. Sutkinja je dodala kako smatra da će ova kazna biti optuženome dovoljno upozorenje i da će razmisliti kojim će putem dalje ići u životu, jer svako drugo djelo će mu donijeti samo dulji boravak u zatvoru. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pijan pregazio ženu na štakama, ne osjeća se krivim</p>
<p>VARAŽDIN, 30. rujna</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u tijeku kazneni postupak protiv Juraja Kolarića optuženog za izazivanje prometne nesreće u kojoj je poginula sedamdesetjednogodišnja Štefanija Toma. </p>
<p>Optužnica ga tereti da je 15. studenoga prošle godine oko 19 sati u Novom Marofu na pješačkom prijelazu automobilom naletio na staricu, koja se kretala pomoću invalidskih štaka. Štefanija Toma od zadobivenih je ozljeda istoga dana preminula u varaždinskoj Općoj bolnici. Kolarić je, kaže optužnica, vozio pod utjecajem alkohola, zbog čega su njegove vozačke sposobnosti bile smanjene. </p>
<p>Na posljednjoj je raspravi saslušan Mladen Žgavec, koji je automobilom išao u smjeru Zagreba. Kod autobusnog kolodvora u Novom Marofu primijetio je staricu koja je željela prijeći cestu, pa je usporio, a zatim i stao da ju propusti. </p>
<p>Žena se kretala vrlo sporo, pomoću štaka, a kad je gotovo prešla na suprotnu stranu ceste, s druge je strane naišla kolona vozila. Prvo vozilo u koloni naletjelo je na staricu, a svjedok je kazao da je uslijed naleta začuo udarac. </p>
<p>Zaustavio je svoj auto i izašao te vidio da starica leži uz desni rub ceste, a automobil koji ju je udario bio je zaustavljen nešto dalje. </p>
<p>Dok je došla Hitna pomoć, koju je optuženi pozvao mobitelom, starica je još bila živa, ali bez svijesti. Svjedočio je i sin poginule starice, koji je rekao da se njegova majka kretala pomoću štaka, jer je operirala kralježnicu, pa joj je s njima bilo lakše hodati. </p>
<p>Toga ga je dana nazvao nećak i rekao da je baku »tresnuo« auto, pa je došao na mjesto nesreće. Vidio je majku kako leži na cesti, pa je djelatnicima Hitne pomoći pomogao da ju smjeste u vozilo. </p>
<p>Nakon toga je pošao za njima u bolnicu, gdje je i čekao dok mu nisu javili ishod.</p>
<p>Rekao je i da optuženoga poznaje, znaju se iz djetinjstva i o njemu nema loše mišljenje.</p>
<p>Kolarić je inače rekao da se ne osjeća krivim, a u istrazi se branio šutnjom. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Demanti »Birotela« na demanti »Sokol Marića«</p>
<p>Direktor »Birotela« tvrdi da ga »Sokol« nije izvijestio o sabotaži dijela alarma još tri dana prije provale / Na teren je upućen samo jedan čovjek / Policija obaviještena čak 15 minuta nakon što je uočena provala</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U povodu demantija koje je u ponedjeljak Vjesniku uputio Zlatko Marić, direktor zaštitarske tvrtke »Sokol Marić«, i kojega je Vjesnik objavio u rubrici »Pisma čitatelja«, u kojemu Marić tvrdi da je alarmni uređaj u tvrtki »Birototel« u koju je u noći na subotu izvršena provala i iz koje je ukradeno osam prijenosnih računala i mobiteli vrijedni 110.000 kuna, normalno reagirao, u utorak se Vjesniku javio direktor »Birotela« Ivan Trcak i demantirao Marićeve tvrdnje. </p>
<p>Čitava priča je počela kada je Vjesnik u nedjelju u »Crnoj kronici« objavio priču o provali u »Birotel«, kojega osigurava »Sokol«, te da je još 24. rujna, dakle tri dana prije provale netko, tijekom noći, aktivirao alarm na ulaznim vratima u trgovinu, no da interventna ekipa »Sokola« koja je upućena na teren nije pronašla tragove provale, pa se posumnjalo da je riječ o kvaru. </p>
<p>No, za razliku od Zlatka Marića, koji tvrdi da je mehaničar, koji je 24. rujna upućen na mjesto događaja, utvrdio kvar na sabotažnoj liniji , izazvan vjerojatno skidanjem vanjske sirene, Trcak tvrdi da mehaničar nije utvrdio da je sirena alarma onesposobljena poliuretanskom pjenom, premda se nalazi na vidljivom mjestu, već su ljudima iz »Birotela« rekli da se, vjerojatno, radi o kvaru.</p>
<p>»Spominjali su da je moguće da su miševi pregrizli kablove«.</p>
<p> Trcak tvrdi da je takav propust bio koban za daljnje događaje, jer se prema navodima policije, više od 90 posto provala obavi tako da se prethodno onesposobi vanjska sirena. </p>
<p>Nadalje, prema Trcakovim tvrdnjama, dan nakon navodne diverzije, kada radnici »Birotela« po završetku posla nisu uspjeli ponovno pokrenuti alarm, ponovno su od »Sokola« zatražili pomoć, no tada su im rekli da oni nisu postavljali alarmni uređaj, već su ga samo preuzeli. </p>
<p>Jedan od zaposlenika »Birotela« tada je zatražio da na teren ponovno izađe tehničar i popravi alarm, te su mu iz centrale »Sokola« javili da ekipa ipak stiže, a za popravak alarma 24. rujna izdan je i radni nalog s brojem 375/03. </p>
<p>Djelatnici Marića ponovno su došli 26. rujna te su ponovno prepravljali alarmni uređaj, no kakve su izmjene izvodili nikome u »Birotelu« nisu rekli, niti su za taj drugi popravak ponovno izvadili novi radni nalog.</p>
<p>Trcak također demantira Marića u dijelu u kojemu Marić tvrdi da »premošćivanje« vanjske sirene nije utjecalo na ukupnu sigurnost objekta, tvrdeći da je to iskapčanje sirene eliminiralo osnovnu zaštitu koja bi uzbunila susjede ili prolaznike, koji bi, pak, eventualno mogli vidjeti provalnike. </p>
<p>Kada se provala konačno i dogodila, »Sokol« je na teren uputio samo jednoga čovjeka, a on je došavši ispred trgovine u 1,21 sati, o provali izvijestio operativni centar »Sokola« tek nakon 11 minuta, u 1,32. Policija, čija se ophodnja tada nalazila u obližnjem KSET-u, je bila izviještena tek u 1,35 sati, tako da ispada da je od trenutka kada je zaštitar uočio provalu do trenutka kada je policija doznala za događaj prošlo čak 15 minuta. </p>
<p>»Nije nam cilj sumnjati u poslovanje »Sokola«, no i njima treba biti jasno da su propusti njihovih djelatnika omogućili nešto što bi u slučaju da su drugačije postupili znatno otežalo provalu«, dovršio je Trcak, dodavši da je »Birotel« zbog toga pretrpio veliku štetu i da će uprava dobro razmisliti kako će tu štetu nadoknaditi. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Proveo vlastitu istragu i otkrio tko mu je skovao zavjeru</p>
<p>Nacional me prikazao kao »mafijaškog bossa, švercera cigaretama i međunarodnog kriminalca«, a kasnije su štafetu preuzeli crnogorski Dan i srpski Blic, ali i »čaršija«,kaže se na webu Stanka Subotića</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Za razliku od onih koji su me uprljali, moje oružje je otvorena i demokratska diskusija, uvodne su riječi na web-siteu Stanka Subotića (www.stankosubotic.com), poslovnog čovjeka iz Srbije kojeg mnogi smatraju šefom duhanske mafije, a koji je postavio stranicu kako bi javnosti predočio »svoj dio istine«.</p>
<p> Na takvo što Subotić se odlučio zbog, kako navodi, kampanje koju je protiv njega počeo hrvatski tisak što su kasnije preuzele i ostale tiskovine. Stoga je, tvrdi Subotić, »riješio da se bori i zaštiti sebe i obitelj kojoj se konstantno prijeti«.</p>
<p>Govoreći pun hvale za svoj opozicijski položaj za vrijeme Miloševićeve diktature i izgnanstva u Švicarskoj, Subotić je na internet stranici pokušao ući u genezu »klevetničke kampanje«, ne propuštajući pritom priliku pohvaliti se i svim odlukama sudova u njegovu korist, čija je rješenja publicirao »on line«.</p>
<p>Kampanja protiv njega, stoji na stranici, počela je u travnju 2001. godine kada ga je Nacional prikazao kao »mafijaškog bossa, švercera cigaretama i međunarodnog kriminalca«, što su kasnije preuzeli crnogorski Dan i srpski Blic, ali i »čaršija«, kojoj Subotić želi odgovoriti upravo putem internet mreže.</p>
<p>Razloge zašto ga mediji proglašavaju mafijašem i međunarodnim švercerom cigareta Subotić pronalazi u njegovom poslovnom dogovoru s kompanijom »British American Tobacco« (BAT) i srpskom vladom s kojima je dogovorio izgradnju tvornice duhana, čije bi financiranje pola-pola podijelili BAT i Subotić. Izgradnja te tvornice, smatra Subotić, proizvela bi izravnu konkurenciju hrvatskoj »Tvornica Duhana Rovinj« (TDR), koja bi bila izravno ugrožena, a samim time bio bi zakočen »šverc duhana koji bjesni na Balkanu«.</p>
<p>Klevetnička kampanja Nacionala, smatra Subotić, namjerno je iznijeta u javnosti uoči potpisa ugovora što je prekinulo Subotićeve pregovore s BAT-om. Nešto slično, prema njegovim tvrdnjama dogodilo se i 1999. godine kada je BAT kupio tvornicu u Hrvatskoj koja nikad nije započela s radom.</p>
<p>Takva »akcija«, navodi se na web stranici, ima dvostruku prednost; pripisati Subotiću odgovornost za šverc duhana kojim su se, dotle, bavili drugi, a time je iz igre izbačen legalni uvoznik i odvraćena pažnja s pravih švercera, dok se ne realiziranjem Subotićevih pregovora s BAT-om zadržava monopol TDR-a .</p>
<p>Dio odgovornosti Subotić za kampanju protiv njega stavlja i na švercerski lobi poduzeća koja izravno ili neizravno kontrolira Marko Milošević, čime se naudilo nekadašnjim opozicijskim političarima Zoranu Đinđiću i Mili Đukanoviću.</p>
<p>Iako na svojoj stranici Subotić izbjegava imenovati glavne krivce za kampanju, postavio je konstrukciju prema kojoj iza kampanje stoji Ratko Knežević a koji je, pak, povezan s direktorom Nacionala Ivom Pukanićem te njegovim prijateljima Hrvojem Petračem i Vladimirom Zagorcem. Ratko Knežević, naveo je Subotić, bio je jedan od bliskih ljudi Đukonoviću, a zatim i protivnik na predsjedničkim izborima, dok je njegova veza sa Zagrebom okarakterizirana kroz poslovno partnerstvo s Petračem, na čijem imanju navodno i živi.</p>
<p>Subotić Petrača sumnjiči da kontrolira dio međunarodnog crnog tržista cigareta, što je potkrijepio navodima lista Blic od srpnja prošle godine kako je Petrač bio partner švercera cigareta Vanje Bokana koji je nedavno ubijen u Ateni.</p>
<p>Također, prema Subotiću, netočne informacije do kojih je došao Nacional dolazile su iz agencije FIA (Forensic Investigative Associates), koja nije osporavala da je te informacije naručila Subotiću konkurentska tvrtka »Japanese Tobacco International« (JTI), čiji je zadatak bio izveštaj o ilegalnom prometu cigareta.</p>
<p>Subotić konačno, iako duboko zgrožen kampanjom, nakon vlastite istrage i otkrivanja zavjere i zavjerenika protiv njegovih »časnih namjera«, svoju nevinost temelji na izvojevanim sudskim pobjedama, među kojima i na zagrebačkom Općinskom sudu, istodobno ne krijući zadovoljstvo anketama »ozbiljnih srpskih medija« koji su u najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja balkanskim duhanskim bossovima prozvali neke sasvim druge osobe.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Kupovali smo i konzumirali drogu, ali nismo dileri«</p>
<p>Optuženi je ispričao da je bio mlad i glup i upao je u dugove, te je došao na ideju da od jednog poznatog mladića kupi »travu« da bi nešto zaradio</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Nakon što im je pročitana optužnica koja ih tereti da su »dilali« tri kilograma marihuane, Damir S. se na suđenju izjasnio da se osjeća krivim, ali ne po navodima optužnice, te da će iznijeti obranu, a Sandra S. je izjavila da se ne osjeća krivom i također je iznijela obranu.</p>
<p>U optužnici stoji da je prvooptuženi Damir S. (21), »radi prodaje kupio te drugome opojnu drogu dao da je troši«, a drugooptužena Sandra S. (24), da je »neovlašteno radi prodaje posjedovala drogu«.</p>
<p>Prema optužnici, Damir S. je u nekoliko navrata tijekom listopada i studenoga 2002. godine kupio marihuanu i dao je Sandri S. za konzumaciju. No, 15. studenoga iste godine prvooptuženi je od izvjesnog Robija »radi daljnje preprodaje za 6.000 kuna kupio tri omota od smeđe ljepljive trake i plave PVC folije sa sprešanom marihuanom težine 927,29 grama i paket od 908,16 grama«. Istog je dana oko 17 sati, kako navodi optužnica, drogu spremio u stanu Sandre S., u Aveniji Dubrava, a da ona to nije znala. Dan kasnije, petnaestak minuta iza ponoći policija ih je oboje zatekla, a prvooptužni je tom prigodom imao kod sebe 15,8 grama marihuane, a kasnijom pretragom stana drugooptužene, koji je ona dopustila, sama je predala ruksak u kojem je bilo tri kilograma marihuane. Uz to je nađen i popis s imenima dužnika.</p>
<p>U svojoj obrani Damir S. je rekao da je drogu nabavljao radi vlastitih potreba, ali nikada je nije davao Sandri S, jer »zajedno smo kupovali i zajedno konzumirali drogu«. Optuženi je ispričao da je bio mlad i glup i upao je u dugove, te je došao na ideju da od jednog poznatog mladića kupi »travu« kako bi je prodao i nešto zaradio. Torbu s drogom odnio je u stan drugooptužene i dok je ona bila u kupaonici, on je torbu s drogom ostavio kraj njezina kreveta. Kasnije su otišli u kafić »Ruža«, gdje su si kupili marihuanu, jer »nisam smio reći za 'travu' u kući«, koju su popušili odmah u parku. Pri povratku, pred stanom drugooptužene zaustavila ih je policija i vidjeli su da mu iz džepa viri vrećica, u kojoj je bilo 15 grama marihuane, te su ih odveli u policiju. Nakon toga su policajci ishodili nalog za pretragu stana i došli do torbe s marihuanom.</p>
<p>Kako je rekao Damir S., marihuanu je konzumirao dva puta tjedno, nekom prigodom ili vikendom, prije i u vojsci, trošio je i ecstasy, a do »ovoga je došlo jer nisam mislio svojom glavom, žao mi je i žao mi je što sam u sve uvukao nedužnu osobu, kao i što sam nanio sramotu ocu koji je policajac«. Izjavio je da su on i drugooptužena bili mjesec dana cura i dečko, a prekinuli su upravo zbog ovog događaja. </p>
<p>Optužena Sandra S. potvrdila je izjavu Damira S., te je dodala da je policiji dragovoljno predala torbu s drogom.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska deveta na listi tranzicijskih zemalja</p>
<p>Među 27 tranzicijskih zemalja poslovna klima najbolja u Estoniji, Češkoj i Mađarskoj, ocjenjuje EIU </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Po kvaliteti poslovnog okruženja u 27 tranzicijskih zemalja, Hrvatska se nalazi na devetom mjestu, iznosi se u najnovijoj studiji londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), posvećenoj poslovnom okruženju u bivšim socijalističkim zemljama.</p>
<p>U srednjoročnom razdoblju od 1998. do 2002. godine, poslovna klima u Hrvatskoj nosila je ocjenu 5,31 (od maksimalno 10), što nas je svrstavalo na 10. mjesto. Reforme provedene proteklih godina unaprijedile su stanje u hrvatskom gospodarstvu, pa je za razdoblje od 2003. do 2007. kvaliteta poslovnog okruženja u Hrvatskoj ocijenjena sa 6,5, što je svrstava na deveto mjesto među 27 zemalja u tranziciji. Hrvatska je jedina među deset najbolje plasiranih zemalja koja još uvijek nema status kandidata za članstvo u EU.</p>
<p>Najbolje poslovno okruženje u istočnoj Europi EIU je i sada pronašao u Estoniji, kojoj je dodijelio ocjenu 7,57 za razdoblje od 2003. do 2007. godine. Razloge za to u Londonu vide u makroekonomskoj stabilnosti, zatim u transparentnom poreznom sustavu, poticajnom zakonodavnom okviru i otvorenosti prema vanjskom svijetu.</p>
<p>Na drugom mjestu nalazi se Češka, dok Mađarska zauzima treće mjesto. Slijede Slovenija, Poljska, Litva, Latvija i Slovačka. Deseta je Bugarska, a iza nje su Rusija, Rumunjska i Kazahstan. Na 14. mjestu, s ocjenom 5,49, sada se nalazi Srbija i Crna Gora, koja je još lani zauzimala 25. mjesto među tranzicijskim zemljama.</p>
<p>Riječ je o najvećem skoku na tranzicijskoj ljestvici. Pad bilježe BiH, Makedonija, Albanija i Moldova, a dno ljestvice drže Kirgistan, Bjelorusija, Tadžikistan, Uzbekistan i Turkmenistan</p>
<p>Inače, općenito gledano, između dva promatrana razdoblja kvaliteta poslovnog okruženja u zemljama u tranziciji se poboljšala, pa cijelu regiju od Jadrana i Baltika do Vladivostoka EIU sada ocjenjuje prosječnom ocjenom 5,68.</p>
<p>Prema procjenama EIU-a, u prvoj polovici godine u tranzicijske zemlje slilo se oko 14 milijardi dolara inozemnih ulaganja. To znači da bi računica na kraju godine mogla pokazati kako se vrijednost stranih ulaganja u tranzicijskim zemljama - usprkos stagnaciji razvijenih svjetskih gospodarstava - kretala oko prošlogodišnje brojke od oko 34 milijarde dolara. Velik priljev inozemnih ulaganja jedan je od razloga zašto u EIU ove godine očekuju da će se gospodarski rast u 27 tranzicijskih zemalja ubrzati s prošlogodišnjih 4,3 posto na 5,1 posto u prosjeku.</p>
<p>EIU-ove procjene stranih ulaganja u razdoblju od ove do 2007. godine pokazuju da bi Hrvatska godišnje mogla privući 1,35 milijardi dolara stranih ulaganja. Ovaj prosjek Hrvatsku svrstava na deveto mjesto na ljestvici inozemnih ulaganja u tranzicijskom svijetu, iza Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske i Rusije, te Azerbajdžana i Kazahstana.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uskoro Ferrarijeva vozila s hrvatskim dijelovima</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U Slobodnoj zoni Đuro Đaković u Slavonskom Brodu intenzivno se radi na uređenju nove tvornice aluminijskih dijelova za automobile, a bliži se i početak proizvodnje. Investicija francuske tvrtke Saint Jean Industries, značajnog imena u svijetu automobilske industrije, vrijedna je 10 milijuna eura. Njome će se u početku zaposliti 60-ak osoba, dok bi njihov broj postupno porastao na 150.</p>
<p>Igor Rosandić, izvršni direktor Saint Jean Industriesa za Hrvatsku, rekao nam je kako se izvođači radova zasad pridržavaju svih ugovorenih rokova pa bi proizvodnja trebala početi u studenom, kao što je i najavljeno. U Slavonskom Brodu izrađivat će se aluminijski nosači motora, alternatora i remenja te vodene pumpe.</p>
<p>Odljevi za dijelove automobilskih ovjesa neće se raditi u Hrvatskoj, jer je u Francuskoj već izgrađena kompletna proizvodna linija za to. Riječ je o sasvim novoj, tzv. Cobapress tehnologiji koju je patentirao Saint Jean Industries.</p>
<p>Kao najveće kupce Rosandić navodi PSA grupaciju, odnosno Peugeot i Citroën, a na svoju listu dobavljača Saint Jean Industries je uvrstio još Volkswagen, General Motors, Volvo i Hyundai, ali i ekskluzivne proizvođače poput Jaguara, Ferrarija i Maseratija. </p>
<p>»Kod proizvođača kakav je Ferrari riječ je o manjim narudžbama, jer je i proizvodnja takvih automobila skromna«, objašnjava Rosandić. Takva imena, međutim, mnogo znače za imidž dobavljača. </p>
<p>»Očekujemo da ćemo u početku imati godišnji promet od oko 15 milijuna eura. Već sada imamo narudžbi koje osjetno premašuju taj iznos«, kaže Rosandić. </p>
<p>Podsjetimo, tvrtka Saint Jean Industries sa sjedištem pedeset kilometara udaljenim od industrijskog Lyona kupila je početkom godine proizvodnu halu od Holdinga Đuro Đaković.</p>
<p>Igor Rosandić objašnjava da se investitor odlučio na ulaganje u Hrvatskoj, točnije u Slavonskom Brodu, zbog njegove dobre prometne povezanosti, industrijskog okruženja, ali i povoljnog hrvatskog zakonodavstva.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nexe Grupa novo ime za grupaciju Našicecement </p>
<p>Novo ime grupacije potječe od povijesnog naziva za Našice, a Nexe Grupa će ove godine ostvariti prihod od 140 milijuna eura, istaknuo je predsjednik Uprave Ivan Ergović</p>
<p>NAŠICE, 30. rujna</p>
<p> - Nexe Grupa novi je naziv za sustav koji okuplja društva koja su do sada djelovala u sklopu grupacije Našicecement. Imenovanjem pet proizvodnih divizija početkom srpnja ove godine započelo je funkcioniranje Nexe Grupe d.o.o. Našice. </p>
<p>Strateško opredjeljenje Nexe Grupe, čije ime potječe od povijesnog naziva za Našice, je i jačanje postojećih i kupnja novih tvrtki. Predsjednik Uprave Ivan Ergović naglasio je u utorak kako grupa okuplja 18 poduzeća, od kojih 13 ima sjedište u Hrvatskoj, četiri u Srbiji i Crnoj Gori, a jedna u BiH. Glavna djelatnost tvrtki koje ukupno zapošljavaju 2984 radnika je proizvodnja građevinskih materijala, a Tvornica cementa je s godišnjom proizvodnjom od milijun tona druga cementara u državi.</p>
<p>U Upravi ističu kako niti jedno od 18 poduzeća nije u blokadi te da planirani investicijski ciklus namjeravaju realizirati vlastitim sredstvima te zajmovima Europske banke za obnovu i razvoj i Zagrebačke banke. </p>
<p>Nexe Grupa u sljedećih šest godina planira uložiti oko 150 milijuna eura, od čega 60 milijuna eura kreditnih sredstava. Ove godine prihod grupacije će iznositi 140 milijuna eura, a kroz šest godina popeo bi se na oko 1,12 milijardi eura.</p>
<p>Među ciljanim tržištima Nexe Grupe nalaze se još tržišta Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Poljske.</p>
<p>»Ako Hrvatska želi ući u EU mora primijeniti principe koji u njoj vrijede, a naša je osnovna politika preuzimanje tržišnog liderstva, ostvarenje rezultata s minimalnim troškovima i konkurentnih proizvoda«, dodao je Ergović.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Konzultantska kuća Roland Berger otvorila ured u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Jedna od vodećih svjetskih konzultantskih tvrtki, »Roland Berger Strategy Consultants«, otvorila je u utorak ured u Zagrebu, iz kojeg će pokrivati europski jugoistok. </p>
<p>»Hrvatska postaje dijelom globalnog gospodarstva. Mislim da Hrvatska ima snagu, resurse i priliku ući u Europsku uniju 2007. godine. No, za ostvarenje toga cilja potrebno je postići dovoljnu razinu konkurentnosti vašega gospodarstva, u čemu joj konzultantske tvrtke mogu pomoći«, kazao je osnivač tvrtke i predsjednik njezina Nadzornog odbora Roland Berger. Upozorio je kako bi u tome važnu ulogu moglo imati povezivanje javnog i privatnog kapitala. </p>
<p>Ured »Rolanda Bergera« na središnjem zagrebačkom trgu je 34. podružnica ove tvrtke u svijetu, iz koje će pokrivati ne samo Hrvatsku, već i susjedne zemlje - Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru. Iako je riječ o njihovu prvom uredu u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, u »Rolandu Bergeru« ističu kako već više od pet godina surađuju s hrvatskim tvrtkama u području prehrambene, naftne i industrije, medija, kao i s javnim sektorom.</p>
<p>Prema riječima Rolanda Falba, izvršnog direktora tvrtke za Austriju i jugoistočnu Europu, dosadašnje poslovno iskustvo »Rolanda Bergera« s Agrokorom, Lurom i drugim hrvatskim tvrtkama, govori im da je hrvatsko tržište dinamično.</p>
<p>»Vjerujem da će hrvatsko gospodarstvo narednih godina snažno rasti i da ćemo i mi tome dati svoj doprinos«, istakao je Falb.</p>
<p>Konzultantska tvrtka »Roland Berger« osnovana je 1967. godine, a do danas je otvorila 34 ureda u 24 zemlje svijeta. Osim u Zagrebu, »Roland Berger« je u tranzicijskim zemljama prisutan i u Bukureštu, Pragu, Budimpešti, Varšavi, Rigi, Kijevu i Moskvi, u kojima također ima urede. Tvrtka zapošljava oko 1700 ljudi, a prošle godine ostvarila je promet u iznosu od 526 milijuna eura. Prema Bergerovim riječima, u ovoj godini planiraju ostvariti promet od oko 550 milijuna eura.</p>
<p>Voditelj zagrebačkog ureda je Vladimir Preveden. Namjera tvrtke je do kraja iduće godine u zagrebačkom uredu zaposliti od 10 do 15 hrvatskih konzultanata, a pomagat će im i konzultanti iz inozemstva.</p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nova pravila igre za trgovačka društva od 1. siječnja</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Od 1. siječnja 2004. počinje se primjenjivati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima usvojen u kolovozu ove godine. </p>
<p>Kako sadrži čak 326 članaka, može se govoriti o pravoj reformi prava društava, istaknuto je u utorak na poslovnom savjetovanju posvećenom tom zakonu koje je organizirao TEB, a na kojem su izmjene obrazložili Andrija Eraković, Hrvoje Momčinović i Mladen Štahan.</p>
<p>Prema novim pravilima, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću čiji su temeljni kapital i dionice izraženi u njemačkim markama ili eurima dužna su se do kraja 2004. godine uskladiti s novim zakonom i iznose izražavati u kunama. Ne učine li to, od 2. siječnja 2005. nastupaju razlozi za prestanak tog društva i za njega nastaje obveza provedbe likvidacije.</p>
<p>Evo još nekih izmjena: Po novome, moći će se izdati i dionice bez nominalnog iznosa (koje onda sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakim dijelovima), a kod dionica s nominalnim iznosom on ne može biti manji od 10 kuna, jer je takva dionica ništava.</p>
<p>Temeljni kapital novoosnovanog d.d. mora biti najmanje 200.000 kuna, a d.o.o. 20.000 kuna, no ta će se odredba primjenjivati samo na društva koja će se u sudski registar upisivati nakon 1. siječnja. Fizička osoba koja posluje prema propisima o obrtu može tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi dva milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako je prihod veći od 15 milijuna kuna.</p>
<p>Izmijenjene su i odredbe o uporabi dobiti društva, koja se na prvom mjestu mora upotrijebiti za pokriće prenesenog gubitka. </p>
<p>Među ostalim, statutom društva može se predvidjeti da se dioničarima dobit može isplatiti i u stvarima. Na ime predujma dividende moći će se isplatiti najviše polovica iznosa dobiti umanjena za iznose koji se moraju unijeti u rezerve društva. Nadzorni odbor dioničkog društva mora imati najmanje tri člana, a kod društava s temeljnim kapitalom do 12 milijuna kuna može imati do 9 članova, kod društava čiji je temeljni kapital do 20 milijuna kuna u NO može biti do 15 članova, a kod onih s temeljnim kapitalom iznad 80 milijuna kuna najviše 21 član NO. </p>
<p>Članovi uprave i NO ostavke daju u pisanom obliku, s tim da članovi NO ostavku daje upravi društva, a član uprave ostavku upućuje nadzornom odboru. Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 posto temeljnog kapitala (glavni dioničar) donijeti odluku da mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, a iznos otpremnine određuje glavni dioničar. </p>
<p>Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga na zahtjev manjinskog dioničara trgovački sud na čijem je području sjedište društva. Zakonom se uvodi i institut ništavosti društva (ako se u statutu društva ili u izjavi o preuzimanju dionica ne navode potrebni podaci).</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dolar ponovno potaknuo pad europskih izvoznika</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Ponovno slabljenje dolara u utorak je potaknulo novi pad europskih blue chipova, prije svega dionica izvoznika. Ulagače je, međutim, razočarao i neočekivani pad indeksa optimizma američkih potrošača u rujnu.</p>
<p>Među europskim indeksima najveći je gubitak zabilježio njemački Dax koji je do poslijepodneva pao čak 2,79 posto, na 3230,56 bodova. Proizvođač čelika ThyssenKrupp je, primjerice, izgubio 5,6 posto. Adidas Salomon pao je 5,3 posto nakon što je najavio lošije rezultate u SAD-u. Automobilske grupacije BMW, DaimlerChrysler i VW izgubile su između 4 i 5 posto. </p>
<p>U financijskom sektoru vodeće banke - Deutsche Bank, HVB i Commerzbank - zabilježile su sličan pad. </p>
<p>Londonski FTSE 100 pao je 1,06 posto, na 4098,9, a pariški CAC 40 1,75 posto, na 3132,88 bodova. DJ Stoxx 50 izgubio je 1,88 posto, spustivši se na 2385,3 boda.</p>
<p>Dionica nizozemske aviokompanije KLM tijekom dana porasla je i više od 20 posto nakon najave udruživanja s Air France. </p>
<p>Do poslijepodneva su pale na cijenu 11 posto višu nego u ponedjeljak i amsterdamski indeks AEX je sa 306,8 bodova bio 1,83 posto niži. Air France je pao 5 posto. Lufthansa je izgubila 4 posto, a British Airways je ostao nepromijenjen. </p>
<p> U Tokyju je indeks Nikkei 225 u utorak prošao znatno bolje - pao je 0,1 posto, na 10.219,05 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Granić uvjeren u pozitivno izvješće Carle del Ponte </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »Unatoč pritiscima iz Bruxellesa da Hrvatska uhiti generala Antu Gotovinu, ja sam optimist i vjerujem da će zajednička izjava glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte i hrvatske vlade, te izvješće koje će tužiteljica podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a biti pozitivni«, rekao je potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić u utorak, reagirajući na poruku koju je u ponedjeljak Hrvatskoj uputilo Ministarsko vijeće Europske unije.</p>
<p> U Banskim dvorima napominju da je Vlada dobila petstotinjak zahtjeva za predaju dokumentacije Haagu i na sve njih je pozitivno odgovorila. Sporan je samo jedan zahtjev, a kako doznajemo, riječ je o dokumentu koji se nalazi u privatnoj arhivi obitelji Tuđman, kojom upravlja Miroslav Tuđman. U Vladi napominju da haaško tužiteljstvo ne može od Banskih dvora tražiti taj dokument, već da se on može naći u Haagu jedino putem sudskoga naloga jer prema hrvatskim zakonima, samo sud može odobriti uvid u privatne arhive. </p>
<p>Upravo stoga što hrvatska vlada surađuje s Tribunalom, u Banskim dvorima vjeruju da će izvješće glavne tužiteljice biti povoljno.</p>
<p> Na sastanku s Carlom del Ponte koja u ponedjeljak dolazi u Zagreb, Vlada namjerava položiti »karte na stol« i raspravljati isključivo o činjenicama u svim aspektima suradnje, što će se zahtijevati i od tužiteljstva, a ne o indicijama gdje je general Gotovina. </p>
<p>Za Vladu je razgovor o indicijama neprihvatljiv jer je, primjerice, Banskim dvorima poznato da je i prije nego što je podignuta optužnica protiv Gotovine, on u travnju 2001. postao vlasnik francuske putovnice. </p>
<p>U Vladi smatraju da Hrvatska ne može biti odgovorna za posao koje drugi nisu obavili. Napominje se da su tajne službe zapadnih zemalja, primjerice Francuske, sigurno bile upoznate s namjerama Haaškog suda, a unatoč tomu, Gotovina je dobio francusku putovnicu. </p>
<p>Stoga se na Markovu trgu vjeruje da sigurnosne službe zapadnih zemalja i danas, kao i prije tri godine, prate što se događa s Gotovinom jer haaško tužiteljstvo na njihovim izvješćima temelji svoje informacije o mjestu generalova boravka. </p>
<p>Stoga ako sigurnosne službe ni jedne zemlje ne daju potpune informacije o tomu gdje je Gotovina nego samo upućuju na to gdje bi on mogao biti, u Banskim dvorima smatraju da je riječ o »igri skrivača«.</p>
<p> Kao još jedan od primjera za to, u Vladi navode i informaciju da se Gotovina krije u susjednoj BiH pa se u Banskim dvorima pitaju što radi SFOR koji u toj zemlji ima mnogo veće ovlasti od policije ili bilo koje druge institucije.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Prosvjed zbog smanjivanja investicija u HT-u i otpuštanja</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) organizirat će za petnaestak dana prosvjed upozorenja pred Upravom HT-a i Vladom zbog smanjenja ulaganja u Hrvatski telekom (HT) i najavljena otpuštanja stotinjak radnika«, rekao je u utorak Josip Pupić, predsjednik HST-a na konferenciji za novinare. Dodao je da je lani u HT-u ostvareno samo 40 posto planiranih ulaganja, a ove je godine Nadzorni odbor HT-a ulaganja smanjio 20 posto, što je suprotno dogovoru Vlade i Deutsche Telekoma (DT).</p>
<p>Prema Pupićevim riječima, DT želi svoj golem dug smanjiti sa što manje ulaganja u svojim podružnicama, a »ujedno u njih ulazi oprezno kako bi se, u slučaju da se nešto dogodi u predstojećoj liberalizaciji domaćeg telekomunikacijskog tržišta, lako mogao povući«.</p>
<p>U sindikatu upozoravaju da je već najavljeno otpuštanje stotinjak radnika HT-a na održavanju vozila, i to bez programa zbrinjavanja uobičajenim načinima: prekvalifikacijom, doškolovanjem ili pronalaženjem posla u partnerskim tvrtkama. Zbog smanjena ulaganja i nedostatka razvojne vizije, u HT-u bi bez posla moglo ostati čak 3000 radnika, procjenjuje Pupić i zaključuje da će »ti će ljudi, ako završe na ulici, teško naći novi posao bez prekvalifikacija, jer su stručni za usko područje«.</p>
<p>U najavljenom prosvjedu pred Upravnom zgradom HT-a u Hebrangovoj ulici u Zagrebu sudjelovat će 130 sindikalnih povjerenika. Ne riješe li se time problemi, HST bi mogao organizirati opći štrajk u koji će pozvati i članstvo Republičkog sindikata HPT-a. Sindikat će prosvjedovati i pred Banskim dvorima da bi izrazio nezadovoljstvo zbog neprovođenja ugovorenih obveza između Vlade i HT-a u vezi s ulaganjima te zbog zaustavljanja već dogovorene prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima telekomunikacija i pošte.</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, Pupić je rekao da je nakon četiri godine pregovora DT zaustavio prodaju dionica radnicima zbog straha da bi im pala cijena.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Javni bilježnici napokon ulaze i u ostavinske postupke</p>
<p>Za novi zakon važni su članci 21. i 25. / U prvoj se odredbi izjednačuju izvanbračna djeca s djecom rođenom u braku. U pravima na nasljeđivanje s njima su izjednačena i posvojčad umrlog, ako su im posvojitelji oba roditelja / Članak 25. pak čini izuzetak od pravila da su izvanbračni i bračni drug izjednačeni u pravu na nasljeđivanje iza umrlog partnera. Naime, dovršena, pa čak i započeta rastava bračne i izvanbračne zajednice dokida pravo na nasljeđivanje za tog partnera</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Amandman zastupnika Mladena Godeka (Libra) na tekst Zakona o nasljeđivanju nije prošao prošlog tjedna na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe. On je predlagao da se ovlaste predsjednici sudova da određuju koji će spisi iz nasljednih predmeta ići javnim bilježnicima, a koji neće. Većinom glasova je odlučeno da bi taj amandman bio samo smetnjom u novoj notarskoj praksi na koju se računa da bi sudove oslobodila šezdesetak tisuća ostavinskih predmeta godišnje. </p>
<p>Prema vlastitoj izjavi, zastupnik Godek će pokušati osigurati prolaz svom amandmanu na plenarnoj sjednici Sabora. No, kako je u sabornici gužva, pred najavljeno raspuštanje saziva 15. listopada, po svoj prilici će početkom listopada na snagu stupiti Zakon o nasljeđivanju bez Godekova amandmana. Propis donesen sredinom ožujka stupa u primjenu šest mjeseci od dana stupanja na snagu, krajem ožujka, nakon objave u Narodnim novinama. Ključne novosti, osim javnobilježničke nadležnosti, daju se svesti na nekoliko.</p>
<p>Prva, vrlo su precizno naznačeni nasljedni redovi. U prvom nasljednom redu su potomci ostavitelja i njegov bračni partner. Imovinu ostavitelja ti nasljednici dijele na jednake dijelove. S pravom predstavljanja u tom se redu nalaze i unuci ostavitelja. U drugom nasljednom redu su roditelji umrlog i njegov bračni partner, ako umrli nije imao djece. Nasljedstvo dijele u polovini. Članak 12. kaže da, ako je jedan roditelj ostavitelja umro prije, a ostavitelj nema bračnoga druga, dio ostavine za umrlog roditelja nasljeđuju braća i sestre umrlog. Braća i sestre po ocu, odnosno majci nasljeđuju dijelove ostavine umrlog na jednake dijelove.</p>
<p>U trećem nasljednom redu su djedovi i bake umrlog, a na njih se odnose pravila udjela u ostavini kao i u prvom i drugom redu.</p>
<p>Za novi zakon važni su članci 21. i 25. U prvoj se odredbi izjednačuju izvanbračna djeca s djecom rođenom u braku. U pravima na nasljeđivanje s njima su izjednačena i posvojčad umrlog, ako su im posvojitelji oba roditelja. Članak 25. pak čini izuzetak od pravila da su izvanbračni i bračni drug izjednačeni u pravu na nasljeđivanje iza umrlog partnera. Naime, dovršena, pa čak i započeta rastava bračne i izvanbračne zajednice dokida pravo na nasljeđivanje za tog partnera.</p>
<p>Novost je i odredba 68. članka po kojem se osniva upisnik oporuka pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori. Oporuka koja nije zavedena u taj upisnik time ne gubi na valjanosti i po njoj se može provesti ostavinski postupak kao i da je upisana. U odredbama o nužnom nasljeđivanju, 69. članak spominje potomke, posvojčad i njihove potomke te bračnog i izvanbračnog partnera kao zaštićene, nužne nasljednike. </p>
<p>Oni nasljeđuju polovinu nasljedstva koje bi dobili po zakonskom redu nasljeđivanja. Roditelji umrloga to pravo nužnog nasljeđivanja ostvaruju u visini trećine zakonskog reda.</p>
<p>Iako Zakon o nasljeđivanju spominje javne bilježnike i u mnogim ranijim odredbama, njihova se pozicija u nasljednim predmetima opisuje od 240. članka nadalje. Tu je jasno propisano kad i kako javni bilježnici sudjeluju u ostavinskim predmetima koje i inače cijeli zakon zove izvanparničnim postupkom. Ta sugestija opravdava činjenicu da su javni bilježnici s ulogom u tim predmetima izjednačeni sa sucima.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Pomorsko dobro je za Hrvatsku mnogo važnije od gospodarskog pojasa«</p>
<p>Zubčić: Pomorsko dobro je najveće nacionalno bogatstvo, koje smo dobrim dijelom već izgubili ili poklonili / Kundih: Novi tekst tog zakona je potpuni pravni i politički promašaj, a mnogo je gora varijanta od teksta dosadašnjeg zakona. Taj zakon u prvom redu otvara mogućnost za konflikte između županija i jedinica lokalne samouprave, konflikte u vezi sa zaštitom i održavanjem pomorskog dobra, ali i pitanje koncesije na pomorskom dobru i koncesijske blokade</p>
<p>RIJEKA, 30. rujna</p>
<p> - Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama doživio je dosta kritika, posebice lučkih sindikata, još dok je nastajao, jer tražilo se da u njegovoj izradi sudjeluje struka i najugledniji domaći pravni stručnjaci. Nezavisni konzultant za pomorsko dobro i morske luke te predsjednik Odbora za pomorstvo Primorsko-goranske županije, pomorski kapetan i diplomirani pravnik Branko Kundih, koji je ujedno bio i član radne skupine za izradu tog zakona, Vjesniku je rekao:</p>
<p>»Novi tekst tog zakona je potpuni pravni i politički promašaj, a mnogo je gora varijanta od teksta dosadašnjeg zakona. Taj zakon u prvom redu otvara mogućnost za konflikte između županija i jedinica lokalne samouprave, konflikte u vezi sa zaštitom i održavanjem pomorskog dobra, ali i pitanje koncesije na pomorskom dobru i koncesijske blokade. Ukratko, taj zakon općenito onemogućava gospodarski razvoj Hrvatske«. Kundih je ujedno autor strategije za pomorsko dobro »Hrvatska u 21. stoljeću« te napominje da novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije usklađen s tom strategijom.</p>
<p>Kao član radne skupine za izradu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Kundih je još u travnju izrazio neslaganje s načinom njegove izrade, pa je istupio iz skupine koja je ubrzo prestala radom. Kundih je podsjetio da je osobno tražio da na zakonu rade najugledniji hrvatski pravni stručnjaci, koji znaju odgovoriti na niz imovinsko-pravnih dvojbi, koje je taj zakon trebao riješiti. On upozorava da Zakon rješava budućnost trećine Hrvatske budući da pomorsko dobro obuhvaća, prema definiciji, unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje te dio kopna koji je namijenjen općoj uporabi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.</p>
<p>Nezavisnog konzultanta za pomorsko dobro i morske luke brine to što će Zakon prouzročiti iznimno složene pravne probleme sudovima i praksi (upravnim organima) u njegovoj provedbi. »Zakon posebno nije definirao pitanje stjecanja prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru«, dodao je Kundih, koji cijeni da je taj zakon protiv interesa Hrvatske, županija i gradova. On smatra da je dobro što je Zakonom gradovima preneseno više koncesijskih ovlaštenja, ali da nije jasan sustav upravljanja i zaštite pomorskog dobra na lokalnom području. </p>
<p>Budući da su se protiv novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama najglasnije bunili lučki sindikati duž cijele naše obale, predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenika riječke Luke Roberto Zubčić smatra da je pomorsko dobro važnije od gospodarskog pojasa, odnosno da je to najveće nacionalno bogatstvo, »koje smo dobrim dijelom već izgubili ili poklonili«.</p>
<p>On je mišljenja da Zakonom nije trebalo objediniti pomorsko dobro i morske luke, »jer ne može se miješati koncesije u lukama s kompleksnim pitanjem zaštite, čuvanja i koncesioniranja«.</p>
<p>Zubčić vjeruje da je motiv tog zakonskog spajanja pomorskog dobra i luka, između ostalog, uskratiti lučkim radnicima pravo na pretovar lučkog tereta. Napomenuo je da su lučki sindikati naših pomorskih luka pisali predsjedniku RH Stjepanu Mesiću, moleći ga da ne potpiše novi Zakon o pomorskim lukama, »koji su neki iz samo njima znanih razloga donijeli više nego žurno«.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zokić: Dalmacija mora dobiti svoj sabor i vladu</p>
<p>SPLIT, 30. rujna</p>
<p> - »Šokantni podaci o ostvarenom BDP-u po stanovniku od 15.162 dolara u Zagrebu u odnosu na 2310 dolara prosjeka u Dalmaciji govori o odnosu metropole prema kolijevci hrvatske civilizacije. Ako se analiza proširi na sve hrvatske regije, rezultat je razgolićena centralizacija metropole koja se našla s druge strane obale nasuprot kojoj je ostalo više od 90 posto površine države«, istaknuo je Nikola Zokić, predsjednik stranke Maslina na konferenciji za novinare u utorak u Splitu.</p>
<p>Zokić tvrdi da je Dalmacija ciljano gurnuta u položaj kolonije zbog političara koji su opijeni Zagrebom, a nezadovoljna dugogodišnjim odnosom metropole prema provinciji Maslina, ističe Zokić, opravdano podiže glas za obranu dalmatinske zemlje i početak priče koja će voditi u autonomiju Dalmacije, ali u duhu europske deklaracije. U Maslini ističu da Dalmacija mora dobiti svoj sabor i vladu sa širokim ovlastima, koje jamče da će o sudbini tog područja odlučivati oni koji na njemu žive. Zokić napominje da je neprihvatljiv planirani ustroj administrativnih regija, što bi samo ojačalo županijsku birokraciju koja ima status najveće neproizvodne tvornice u Europi s oko 20.000 zaposlenih. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Slučaj Gotovina« postaje pitanje vjerodostojnosti Vlade prema europskim partnerima</p>
<p>U SDP-u kažu da Vlada nije dobila iz Haaga ni jednu vjerodostojnu službenu informaciju o Gotovini / Ako Carla del Ponte u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a ponovi da je Gotovina u Hrvatskoj, to se može izuzetno negativno odraziti na hrvatske aspiracije prema Europskoj uniji </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Odnos hrvatske vlade prema generalu Anti Gotovini postaje prvorazredno političko pitanje i pitanje vjerodostojnosti Vlade prema partnerima u Europskoj uniji, smatra SDP. Kako je naglašeno na u stranci u utorak, pitanje suradnje Vlade s haaškim tužiteljstvom moglo bi se odraziti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ulaska Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p> Jedan od visokih stranačkih dužnosnika ocijenio je da se ako glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a ponovi da je Gotovina u Hrvatskoj, to može izuzetno negativno odraziti na hrvatske aspiracije prema Europskoj uniji.</p>
<p> U SDP-u se nadaju da će pitanje vjerodostojnosti suradnje Vlade i Haaga biti kvalitetno raspravljeno i tijekom susreta hrvatskog i britanskog premijera, Ivice Račana i Tonyja Blaira. </p>
<p> Del Ponte mora shvatiti, ako Gotovina nije pod hrvatskom jurisdikcijom, da ga hrvatska policija ne može uhititi, ističu u SDP-u te napominju da je hrvatska policija provjeravala sve informacije, ma odakle došle, vezane uz navodno mjesto boravka generala Gotovine.</p>
<p> »Netko će morati priznati da je na početku pogriješio«, smatraju u SDP-u i ističu kako Vlada nije dobila iz Haaga ni jednu vjerodostojnu službenu informaciju o Gotovini.</p>
<p> Sve informacije koje su dolazile iz inozemstva, već su odavno provjerene i pokazale su se netočnima, naglašeno je. Rečeno je također da je hrvatska policija kontaktirala i s policijama drugih zemalja, Interpolom, te sa stranim obavještajnim službama na temelju svih indicija koje su bile vezane uz Gotovinu. No, pravog odgovora gdje se on krije, dosad nije bilo. </p>
<p>Uz to, o svim djelatnostima obavještavan je Ured Haaškoga suda u Zagrebu. </p>
<p>Ključna je točka, smatraju u SDP-u, da Hrvatska traži pomoć od Haaga u potrazi za odbjeglim generalom, no do toga nije došlo. Ali, u SDP-u ne smatraju da netko iz Europe na temelju slučaja Gotovina želi usporiti ili spriječiti ulazak Hrvatske u EU. </p>
<p> SDP ocjenjuje da njegov glavni konkurent na izborima, HDZ, neće imati prave odgovore na pitanja poput onoga o Gotovini. »HDZ ni na jednom skupu dosad nije govorio o tom pitanju«, kažu u SDP-u smatrajući da HDZ mora jasno kazati je li za to da Gotovina bude izručen Haaškom sudu ili nije.</p>
<p> Cijeli problem u stranci gledaju u kontekstu ulaska Hrvatske u EU, jer se s Haaškim sudom ne može surađivati samo deklarativno nego i stvarno, kako je to činila ova vlast. Aferu o prisluškivanju koju je pokrenuo HDZ, smatraju u SDP-u potpuno nevjerodostojnom, te dokazom da HDZ na izbore neće izaći s konkretnim prijedlozima i protuargumentima prema političkim protivnicima nego će se isključivo koristiti aferama. </p>
<p>Ovi će izbori odlučiti o vjerodostojnosti političke opcije koja može osigurati bolji život hrvatskim građanima, a HDZ želi postići da se misli da su sve političke opcije iste, što dokazuje i aktualna afera o prisluškivanju, te da građani dobiju osjećaj da nemaju koga izabrati jer svi političari rade isto, kažu u SDP-u. Procjenjuju da predizborna kampanja neće biti duga, ali će biti još intenzivnija te da je afera o prisluškivanju samo blaga uvertira u ono što će se dogoditi.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šeks: Račan je pozvao britansku vladu da se umiješa u hrvatske izbore</p>
<p>Kontić: Račan se u Velikoj Britaniji ne ponaša kao državnik nego kao denuncijant i politički prosjak / Tadić: Moljakanjem u Velikoj Britaniji isključivo za interese Račana i njegove stranke, Hrvatska se udaljava od zahtjeva za proglašenje gospodarskog pojasa </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »Izjavom Ivice Račana u Londonu da će Hrvatska biti kažnjena ako se promijeni vlast, premijer je pozvao britansku vladu i politiku da se umiješaju u izborni proces u Hrvatskoj. To znači poziv na stranu političku intervenciju u Hrvatskoj i očajnički je potez budućeg političkog gubitnika«, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji oporbenih stranaka HDZ-a, HSLS-DC-a i HSP-a u utorak u Hrvatskom saboru predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks.</p>
<p> Ustvrdio je da je Račan najavio kako u Veliku Britaniju odlazi lobirati za kandidaturu Hrvatske za ulazak u Europsku uniju, ali je to bila »dimna zavjesa i trećerazredni cilj«, jer je svojim izjavama »potpomogao onaj dio britanske politike koji se protivi ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, proglašenju gospodarskog pojasa i dobivanju statusa kandidata Hrvatske za ulazak u Europsku uniju«.</p>
<p>Sa Šeksom se suglasio i potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić, koji je u ime koalicije HSLS/DC naglasio kako se Račan u Velikoj Britaniji »ne ponaša kao državnik, nego kao denuncijant i politički prosjak jer denuncira sve one građane koji će glasovati za sadašnju oporbu«.</p>
<p> Kontić je rekao da Račan nema pravo tako se ponašati jer je »godinama sjedio u vrhu Komunističke partije i proganjao hrvatske građane«.</p>
<p>Zaprepaštenost Račanovom izjavom u ime HSP-a iznio je potpredsjednik stranke Tonči Tadić, ističući kako u državi s demokratskim izborima ne može biti nedemokratski izabrane vlasti, jer ju je sam narod izabrao. Osvrnuo se i na problem proglašenja gospodarskog pojasa ocjenjujući da se »moljakanjem u Velikoj Britaniji isključivo za interese Račana i njegove stranke Hrvatska udaljava od tog zahtjeva«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Dorešiću jednomjesečni pritvor</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna </p>
<p> - Bivši doministar prosvjete i športa Miroslav Dorešić (53) pritvoren je na mjesec dana zbog sumnje da je neovlašteno snimao i prisluškivao ženu s kojom je bio u izvanbračnoj vezi, doznaje se u utorak na Županijskom sudu u Zagrebu. Istražni sudac Boris Ivančić rekao je da je Dorešiću u ponedjeljak, nakon saslušanja, odredio jednomjesečni pritvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i dokaze, ali i opasnosti da će ponoviti kazneno djelo. Prema Ivančićevim riječima, Dorešić je na saslušanju, ostao pri svojoj obrani koju je dao istražnom sucu prije tjedan dana kad je uhićen i priveden nakon što ga je bivša izvanbračna partnerica prijavila da ju je neovlašteno snimao i prisluškivao.</p>
<p> Dorešić je tada nakon saslušanja pušten, ali bilo mu je zabranjeno približavati se toj ženi i kontaktirati s njom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Koordinacija lučkih sindikata najavljuje štrajk </p>
<p>ZADAR, 30. rujna</p>
<p> - Ako se u roku od deset dana ne postigne dogovor s Vladom i Ministarstvom pomorstva, prometa i veza i ako se Vlada, Sabor i Ministarstvo nastave oglušivali na zahtjeve za izmjenu novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Koordinacija lučkih sindikata organizirat će štrajk svih lučkih radnika. </p>
<p>Zaključeno je to na sastanku predstavnika Koordinacije, održanom u utorak u Zadru. Na konferenciji za novinare nakon sastanka rečeno je da je Koordinacija lučkih sindikata odlučila da će najprije zatražiti pravorijek Ustavnoga suda protiv novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. </p>
<p>»Predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću već smo uputili zahtjev da ne stavi potpis na Zakon koji je protuustavan«, rekao je Ivan Marević, predsjednik Koordinacije. »Razlog je štrajka činjenica da uprave poduzeća Luka potpisuju štetne i protuzakonite koncesijskeugovore, kojima se oduzima imovina i prava trgovačkih društava, a nameću neprihvatljive obveze«, dodao je Marević. </p>
<p>Štrajkom se želi postići da se prvenstvena koncesija produži s 12 na 24 godine, zatim vlasništvo nad svim objektima dok traje koncesija te da lučke uprave nemaju nadzor nad poslovanjem dioničkih društava luka jer je to izravno miješanje u poduzetničku slobodu. </p>
<p>Većina odredaba Zakona o pomorskom dobru u suprotnosti je sa strategijom razvitka lučkoga gospodarstva, a posljedice su vrlo predvidljive, primjerice, smanjenje broja zaposlenih i iznosa plaća, a možda i gašenje nekih tvrtki, upozoreno je na konferenciji.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Škare Ožbolt: Ne želimo na sebe preuzeti davanje alibija ovoj vladi za neispunjena obećanja</p>
<p>Zbog manjka kvoruma naknadno će se glasovati o tome hoće li zakon proći dva čitanja/ Markov: Ministarstvima i lokalnoj samoupravi dati značajniju ulogu u procesu privatizacije/ Kajin: Apsolutno sam za radničko dioničarstvo, no nemojmo obmanjivati naciju da je u Hrvatskoj moguća takva privatizacija/ Šuker: Ovim promjenama žele se prevariti radnici kojima se sad obećava radničko dioničarstvo/Katarinčić- Škrlj: Zabraniti prodaju radničkih dionica ne na pet nego na sedam ili deset godina </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Vidim da ćemo i današnji dan lijepo iskoristiti, komentirao je u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić raspravu koja se povela o tome treba li o Prijedlogu zakona o privatizaciji raspravljati bez ministra gospodarstva ili potpredsjednika Vlade zaduženoga za gospodarstvo koji su s predsjednikom Republike u posjetu Mađarskoj. </p>
<p>S obzirom da ministar gospodarstva trenutačno nema zamjenika, većinom glasova zastupnici su se složili da zakon pred Saborom brani njegov pomoćnik, no tada se pojavilo pitanje zašto je zakon o privatizaciji na dnevni red došao tek na kraju mandata sadašnje Vlade, s obzirom da je tadašnja oporba prije izbora 2000. obećavala da će joj donošenje novog zakona biti jedan od prioriteta nakon dolaska na vlast. </p>
<p>Oporba je zamjerila i što je Odbor za zakonodavstvo predložio da se prijedlog iz hitnog postupka prebaci u prvo čitanje. čime bi bile smanjene šanse da bude donesen u ovome mandatu. »Ili ne postoji nakana da se zakon donese, ili možda izbori neće biti 23. studenoga«, zaključila je Jadranka Katarinčić-Škrlj (HSLS), dok je Dario Vukić (HIP) podsjetio da Hrvatski fond za privatizaciju već godinu i pol nema svog predsjednika. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) se založio za hitni postupak, dodavši da je prijedlog zakona loš, ali bolji od postojećeg. Od vladajućih stranaka, za održavanje rasprave izjasnio se samo SDP, a protiv su bili Libra i LS. </p>
<p>S obzirom da u sabornici nije bilo kvoruma, nije se moglo glasovati o prebacivanju prijedloga u prvo čitanje, no odluka o tome može se donijeti naknadno.</p>
<p>Predstavljajući zakon, pomoćnik ministra gospodarstva Christian Panjol Tuflija kazao je da su mnogi portfelji neprivatiziranih poduzeća bili obezvrijeđeni zbog njihove podijeljenosti na više fondova i agencija. Stoga se predlaže osnivanje jedinstvenog portfelja, a sadašnji Hrvatski fond za privatizaciju prerastao bi u hrvatski imovinski fond. U njega bi ušle dionice, poslovni udjeli, stvari i nekretnine koje u postupku pretvorbe nisu ušle u vrijednost temeljnog kapitala tvrtki. Izuzetak bi bile nekretnine čije bi izdvajanje narušilo tehnološku cjelinu trgovačkog društva. </p>
<p> Predlaže se i da uprave dioničkih društava u državnom vlasništvu od HIF-a mogu zatražiti otkup vlastitih dionica pod povoljnijim uvjetima, koje potom pod istim uvjetima moraju ponuditi radnicima.</p>
<p>»Apsolutno sam za program radničkog dioničarstva, no nemojmo obmanjivati naciju da je u Hrvatskoj moguća takva privatizacija. Naime, HFP danas raspolaže samo sa škartom od dionica koje gotovo nitko neće, a ono što je vrijedilo već je prodano i privatizirano. Sadašnji zakon bio je podloga za najveću nepravdu napravljenu hrvatskim građanima, ako izuzmemo agresiju na Hrvatsku, no problem je u ljudima koji su zakon provodili. I nakon 3. siječnja privatizacija se obavljala po HDZ-ovu zakonu, no uglavnom nije bilo većih skandala«, kazao je Damir Kajin (IDS), istaknuvši da bi nekretnine koje nisu bile u temeljnom kapitalu trgovačkih društava najbolje bilo dati lokalnoj samoupravi. Predložio je da polovica novca dobivenog prodajom društava ostane Fondu, a polovica gradovima, općinama i županijama. </p>
<p>»Politički je nekorektno da ova vlast na kraju mandata donosi zakon koji će se odnositi na buduću vladu. Njime će mali dioničari koji su uredno podmirivali svoje obaveze doći u potpuno neravnopravan položaj, a ne znamo ni s koliko je malih dioničara ova vlast potpisala ugovora«, rekao je Dario Vukić (HIP), dodavši da je privatizacija u vrijeme sadašnje vlasti rezultirala mnogim aferama, poput Sunčanog Hvara, PIK-ova i dubrovačkog hotela Excelsior. </p>
<p>Milan Kovač je najavio da HB neće glasovati za prijedlog zakona, a uvođenje radničkog dioničarstva kako ga predviđa zakon nazvao je protuustavnim jer će vlasnici poduzeća morati snositi trošak razlike između iznosa plaćenog državi i onoga koji su dali radnicima prodajući im dionice jeftinije. </p>
<p>Slično smatra i Vesna Škare-Ožbolt (DC) koja zamjera što su kaznene odgovornosti propisane samo za trgovačko društvo i odgovorne osobe u njemu, ali ne i za Fond. »Ne želimo na sebe preuzeti davanje alibija ovoj vladi za neispunjena obećanja i ne pristajemo na to da nam birači spočitnu da smo prihvatili zakon kojim bi se u idućih mjesec dana moglo prodati neko poduzeće i otvoriti nove afere«, dodala je i predložila da se obavljena rasprava smatra prethodnom. </p>
<p>Ante Markov (HSS) smatra da promjena zakona ne smije biti kozmetička, ako se želi vratiti povjerenje građana u privatizaciju. On je zamjerio što Fond i dalje zadržava velike ovlasti i predložio da značajniju ulogu u procesu privatizacije trebaju dobiti resorna ministarstva i lokalna samouprava.</p>
<p>Jadranka Katarinčić-Škrlj kazala je da HSLS neće podržati zakon, a kritizirala je i to što i članovi uprava poduzeća mogu postati vlasnici dionica pod povoljnim uvjetima kao i radnici, što bi prema njezinim riječima moglo dovesti do ponovnog »torbarenja« i iskorištavanja radnika. Stoga je predložila da se zabrani prodaja radničkih dionica ne na pet nego na sedam ili deset godina. </p>
<p>»Budite sigurni da nova HDZ-ova vlada nema ovakav model privatizacije nego sasvim drukčiji. Ovim promjenama žele se prevariti radnici kojima se sad obećava radničko dioničarstvo, a nije korektno prema njima da se to predlaže na zadnjoj sjednici Sabora«, rekao je Ivan Šuker (HDZ). </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Vladajuća koalicija nije spremna na demokratsku predaju vlasti«</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »Vladajuća koalicija nije spremna na demokratsku predaju vlasti i zato kalkulira s datumom izbora. Budući da se još ne zna kad će biti izbori, očito je da žele političkim inženjeringom prolongirati svoj ostanak na vlasti«, rekao je predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman u utorak na konferenciji za novinare Glavnog izbornog stožera HB - HIP »Za modernu Hrvatsku«.</p>
<p>Činjenicu da još nije potvrđen datum izbora te da predsjednik Sabora Zlatko Tomčić na dnevni red aktualne sjednice nije uvrstio točku o raspuštanju Sabora, Tuđman drži indikatorom političke nestabilnosti. Vladajuća koalicija, drži on, želi prolongirati izbore kako bi odvratila biračko tijelo od izlaska na birališta. Što slabiji odaziv žele stoga što čak 60 posto biračkog tijela nije za ostanak na vlasti aktualne koalicije, kaže Tuđman. No, ta im je kalkulacija, poručuje, neuspješna taktika. Ujedno je istaknuo da će predstojeća predizborna kampanja biti najprljavija dosad jer sve ankete pokazuju da su rezultati izbora neizvjesni. </p>
<p>Što se pak tiče podatka da je 30 do 50 posto birača neodlučno, odnosno da neće izaći na izbore, Tuđman upozorava da su ankete koje to pokazuju upitne. »To je samo alibi za krive procjene i otvara prostor za manipulacije. Tako je bilo i na zagrebačkim izborima 2001., kad je HIP u anketama dobivao od nula do jedan posto glasova, a na izborima smo osvojili 8,5 posto glasova« tvrdi Miroslav Tuđman.</p>
<p>Predsjednik HB-a Ivić Pašalić također drži da su mnoge predizborne ankete upitne, a Večernji list, kaže, njihovu koaliciju uopće ni ne uvrštava u svoje ankete. »Nakon izbora će se pokazati da je koalicija HB - HIP politička snaga koja se namjerno prešućuje« ističe Pašalić poručujući da će koalicija osvojiti 12 do 18 saborskih mandata. Samo u 10. izbornoj jedinici, odnosno jugu Dalmacije, tvrdi Pašalić, koalicija HB - HIP ostvarit će rezultat zbog kojega će se mnogi zabrinuti. </p>
<p>Inače, koalicija je izborne jedinice raspodijelila tako da će HIP imati prva mjesta u 1., 6., 7. i 9. izbornoj jedinici, a HB u 2., 3., 4., 5., 8. i 10., dok će se u 11. izbornoj jedinici, ako prođe samo jedan kandidat, mandat dijeliti. Predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman bit će nositelj liste i prvi na listi u 1. izbornoj jedinici (središtu Zagreba), a predsjednik HB-a Ivić Pašalić bit će prvi te nositi listu u 10. jedinici (jug Dalmacije). Što se tiče ostalih izbornih jedinica, u 2. će prvi biti Rudolf Vouk, u 3. Krunoslav Gašparić, u 4. Snježana Brzica, u 5. Jozo Meter, u 6. Nenad Ivanković, u 7. Dario Vukić, u 8. Branko Lukšić te u 9. Davor Domazet Lošo.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Čulig odbio ravnateljsko mjesto</p>
<p>V. d. ravnatelja Agencije bit će dr. Siniša Tomić, farmaceut s međunarodnim iskustvom / Agencija će se baviti istim poslovima koje je radio Zavod za kontrolu lijekova pri Ministarstvu zdravstva, rekao je ministar Andro Vlahušić</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U Ministarstvu zdravstva je u utorak održana konstituirajuća sjednica Upravnog vijeća Agencije za lijekove. Kako je Vjesniku rekao ministar zdravstva Andro Vlahušić, koji je prema Vladinoj odluci od prošlog četvrtka postao predsjednik Upravnog vijeća, v. d. ravnatelja Agencije - koja odmah počinje djelovati - bit će dr. Siniša Tomić. Riječ je o farmaceutu s međunarodnim iskustvom (doktorirao je u Njemačkoj), govori četiri jezika, radi u državnoj upravi, a trenutno je u Jadran-galenskom institutu.</p>
<p>»Agencija će se baviti istim poslovima koje je radio Zavod za kontrolu lijekova pri Ministarstvu«, rekao je Vlahušić i dodao da tu nema ništa nova, nego se ujedinjuju zadaci, poslovi i upravljanje procesom u vezi s lijekovima na jednom mjestu, sve sukladno novom Zakonu o lijekovima. Zasad je, dakle, novo samo ime.</p>
<p>Očekivalo se da će na čelnom mjestu Agencije biti jedan od njenih idejnih tvoraca, dr. Josip Čulig, predsjednik Povjerenstva za izradu ljetos usvojenog Zakona, inače ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. </p>
<p>»Ja sam dr. Čuligu ponudio mjesto, ali je on odgovorio da u ovom trenutku ima druge prioritete, što sam prihvatio«, rekao je Vlahušić. Ministar smatra da to nije zbog neslaganja u vezi sa sužavanjem ovlasti Agencije, do kojeg je došlo u postupku donošenja Zakona. Čuligu je, štoviše, ponudio da vodi Agenciju s vrlo širokim ovlastima, iako klinička ispitivanja - koja donose najviše novca, a zbog koji je, kako se čini, došlo do razilaženja Čuliga i Vlahušića - ostaju još nekoliko godina u ovlasti Ministarstva. </p>
<p>Vlahušić, naime, smatra da novi ured najprije mora riješiti zaostatke (neki zahtjevi za registraciju lijekova čekaju već tri do četiri godine), a klinička ispitivanja idu svojim tijekom. »Čulig je bio vrlo korektan na izradi novog zakona i dao je velik doprinos, zbog čega sam mu i ponudio mjesto u Agenciji«, rekao je Vlahušić i dodao da je njegova uloga u Vijeću nadzor i osposobljavanje.</p>
<p>Dr. Josip Čulig kaže da je kao predsjednik Povjerenstva dao svoje prijedloge o ovlastima i načinu rada Agencije i da dalje o svemu ništa ne zna. Iako mu nije do komentara, Vjesniku je rekao da »u Ministarstvu zdravstva postoji 'miniagencija', imaju velik ured za lijekove, prvostupanjske, drugostupanjske..., koje uopće nemaju veze s agencijom. To je obična zdravstvena ustanova sastavljena od dviju starijih, a ne prava agencija za lijekove«. Po njemu, sad je mnogo toga nejasno, jer do kraja godine vrijede i stari i novi propisii.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dvadeset pitanja za pretendente na vlast</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Predsjednik Koordinacije građanskih udruga Mladen Vilfan predstavio je zahtjeve i upitnik političkim strankama na konferenciji za novinare održanoj u utorak. Zahtjevi i upitnik objedinjeni su nazivom »Ne želimo prljavu predizbornu kampanju«.</p>
<p>Dvadeset zahtjeva odnosi se »na ona ključna pitanja hrvatskog društva za koja tražimo da ih nova vlast ispoštuje i realizira«, rekao je Vilfan. </p>
<p>Na prvome je mjestu zahtjev za reformom pravosuđa. Slijedi zahtjev za širokom primjenom referenduma u svim važnim odlukama koje se tiču građana (reforme uprave, mirovinski, zdravstveni, školski sustav). U roku pola godine nakon konstituiranja Sabora traži se usvajanje zakona o lokalnoj samoupravi i izboru u tijela lokalne samouprave, kojima bi se župani, gradonačelnici i općinski načelnici izravno birali, ali i izravnom voljom građana mogli smjenjivati. </p>
<p>Koordinacija zahtijeva i snaženje uloge pučkih pravobranitelja, zaštitu prostora od građevinske mafije, izjednačavanje prava civilnih i ratnih invalida, vraćanje oduzetih prava trudnicama i rodiljama, te određivanje dužnosti na koje će se dužnosnici imenovati u skladu s izbornim uspjehom stranaka, dok bi za sve ostale dužnosti bio raspisan javni natječaj. </p>
<p>Upitnik, koji sadrži 20 pitanja, odnosi se na pitanja društvenog života u Hrvatskoj. Koordinacija građanskih udruga traži pisano izjašnjavanje svih parlamentarnih stranaka o tim pitanjima </p>
<p>Pitanja su podijeljena u četiri grupe (političke pretpostavke, Hrvatska i svijet, gospodarska i socijalna pitanja i kultura, znanost i školstvo). Odgovore na upitnik Koordinacija će predati predsjedniku Republike.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031001].
|
