NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030801].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197844 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.08.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Istina o računu u Villachu čeka predizborno vrijeme?</p>
<p>Udruga »Juris protecta« tvrdi da država oteže s istragom i povratom iseljeničkog novca / Na Županijskom sudu u Zagrebu vodi se istraga protiv Stjepana Spajića, Ferdinanda Jukića, Željka i Marinka Mikulića, tvrdi predsjednik Udruge Zlatko Zeljko / Pitanje iseljeničkog novca, ali i onog koji je isisavan privatizacijom, otkupom društvenih stanova i na druge načine, vrlo je važno za povratak povjerenja u hrvatsko pravosuđe</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Zlatko Zeljko, predsjednik Udruga »Juris protecta«, zamjerio je hrvatskom pravosuđu način na koji se vode istrage o iseljeničkom novcu s računa u austrijskom Villachu. Otkako je Ivić Pašalić prestao biti predsjednikom HDZ-ove Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta, na čiji je račun 1998. nekadašnji predstojnik Ureda predsjednika Hrvoje Šarinić s računa u Villachu prebacio 2,7 milijuna njemačkih maraka, o istrazi o sudbini iseljeničkog novca gotovo da se i ne čuje.</p>
<p>Radovan Smokvina, iseljenik u Švicarskoj i član Udruge »Juris protecta«, prošle je godine sudu u Klagenfurtu podnio kaznenu prijavu protiv Hrvoja Šarinića kao jednog od potpisnika računa u Villachu (Gojko Šušak i Jozo Martinović također su bili potpisnici, ali su pokojni) za pronevjeru novca koji su iseljenici uplaćivali za obranu Hrvatske. Na Općinskom sudu u Zagrebu, u građanskoj parnici, Smokvina od Hrvatske traži i povrat svojih 40.000 švicarskih franaka koje je devedesetih godina uplatio za kupnju oružja Hrvatskoj.</p>
<p>Predsjednik Udruge »Juris protecta« Zlatko Zeljko kaže Vjesniku da država opstruira procese u vezi s iseljeničkim novcem »jer ne želi vratiti 3,2 milijuna maraka, koji su blokirani u Zakladi hrvatskog državnog zavjeta, oštećenim iseljenicima i taj novac namjerava prebaciti u državni proračun«.</p>
<p>Zeljko ima primjedbi i na Županijski sud u Zagrebu na kojem se vodi istraga o računu u Villachu.</p>
<p>»Austrijsko pravosuđe istragu iz Klagenfurta želi prebaciti u Zagreb, ali ovdje kao da za to nema interesa, pa još nisu saslušali Hrvoja Šarinića ni kao svjedoka. Istraga se vodi samo protiv Stjepana Spajića, Ferdinanda Jukića te Željka i Marinka Mikulića zbog raspolaganja tim novcem. Naša udruga ima daleko širi popis transakcija koje su išle s tog računa«, kaže Zeljko.</p>
<p>U lipnju prošle godine Državno odvjetništvo i Ravnateljstvo Ministarstva unutarnjih poslova potvrdili su da je počela zajednička istragu o iseljeničkom novcu s računa u Villachu. Iz Uskoka su predočili i dokument na kojem je potpis Gojka Šuška, tadašnjeg ministra iseljeništva, kojim se od iseljenika traži da za potrebe obrane hrvatskog suvereniteta uplaćuju novac na račun u Vilachu.</p>
<p>U medije je pak procurilo da je s računa u Villachu Stjepanu Spajiću plaćena transplantacija bubrega, da je poduzetnik Ferdinad Jukić, na kojeg je nedavno u Vukovaru opet izveden atentat, također primio dio novca s računa u Villachu, te da se novcem iz Villacha rođacima Mikulić iz Slavonije pomoglo u pokretanju biznisa.</p>
<p>Ministar policije Šime Lučin svojedobno je izjavio da je 300 milijuna maraka od prodaje društvenih stanova završilo u inozemstvu. Krugovi bliski policiji i Državnom odvjetništvu neslužbeno su potvrdili da je i taj novac prebačen najprije u Villach, a odatle na druge račune u inozemstvu i Hrvatskoj. Isti su krugovi najavljivali da će istraga o računu u Villachu obuhvatiti ne samo Hrvoja Šarinića, jedinog živog potpisnika računa, nego i direktore hrvatskih banaka koje su sudjelovale u transakcijama s bankom u Villachu.</p>
<p>Stjepan Spajić je potvrdio da mu se »pomoglo« za transplantaciju, ali je kazao da mu je bubreg donirao brat. </p>
<p>Marinka Mikulića, vlasnika holdinga PAN i donedavnog vlasnika voćnjaka »Borinci«, još se početkom 2000. prozivalo za preuzimanje velikog deviznog iznosa s računa u Villachu, ali se dosad o tome nije oglasio.</p>
<p>Kad se počelo govoriti o istrazi, iz Ureda predsjednika su obavijestili da su svi dokumenti zatečeni u Uredu, a povezani s iseljeničkim novcem, dostavljeni istražnim tijelima.</p>
<p>Pitanje iseljeničkog novca, ali i onog koji je isisavan privatizacijom, otkupom društvenih stanova i na druge načine, vrlo je važno za povratak povjerenja u hrvatsko pravosuđe. Hoće li ono na jesen biti korišteno samo u predizborne svrhe ili će biti riješeno, vidjet ćemo. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Je li došlo vrijeme da rezultati Alke zasjene političke poruke</p>
<p>U Sinj navodno neće doći ni jedan hrvatski državni dužnosnik niti itko iz diplomatsko-konzularnog zbora, no zastupnika neće manjkati, uglavnom oporbenih / Što će novi alkarski vojvoda reći okupljenom puku?</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Kao i svake godine, početak kolovoza u pravilu je rezerviran za Sinjsku alku, tradicionalno nadmetanje stasitih Sinjana koje traje već 288 godina. Uvodna natjecanja za Baru i Čoju održat će se u petak i subotu, a vrhunac uzbuđenja za posjetitelje bit će u nedjelju popodne, kad će se alkari natjecati za 288. titulu alkarskog slavodobitnika.</p>
<p>Ovaj, po mnogima jedinstveni spektakl u Europi, teško se, nažalost, probija prema turističkoj atrakciji Sinja i cetinskog kraja. Zadnjih nekoliko godina, pogotovo nakon incidenta 2001. i vrijeđanja Predsjednika Republike, koji je nakon toga odustao od pokroviteljstva, za Alku su nastupili sivi dani.</p>
<p>Politika je toliko duboko ušla u njezine pore da je središnji događaj prestalo biti viteštvo, iskazivanje vještina, ponosa i časti alkara. Jedan govor, nerijetko obilježen političkim elementima i nabijen emocijama, preuzeo je primat u odnosu na alkare i alkarske momke.</p>
<p>Upravo zato, malo je tko začuđen što su oči domaće javnosti i ove godine ponajprije usmjerene na ono što će se reći, a ne na ono što će alkari pokazati u nadmetanju. Godinama, pa i stoljećima politika stanuje u i oko Alke, o njoj se raspravlja uz dosta emocija, a organizatori, stvarni i zakulisni, mediji željni senzacija i političkih nadmudrivanja, od njezine politizacije dobro žive i premošćuju sezonu kiselih krastavaca. </p>
<p>Štoviše, mjesecima prije početka natjecanja kreće kampanja koja ima malo veze s promocijom Sinja i cetinskog kraja. Političke su poruke važnije od pozivnica domaćim i stranim turistima. Tako je i ove godine, jer u loži alkarskih tribina nema previše mjesta, pogotovo u prvom redu koji ima posebnu političku težinu.</p>
<p>Lani je Alka prvi put u povijesti održana pod pokroviteljstvom puka Sinja i Cetinske krajine. Lišena političkog pokroviteljstva, očekivalo se da bi mogla biti samo viteško nadmetanje i turistička atrakcija. Naravno, to se nije dogodilo. Iako je sad već bivši vojvoda Ante Kotromanović umjerenije govorio nego godinu prije, ni 2002. nije manjkalo političkih poruka. Umjesto isprike, čulo se samo da su neki postupci na Alki 2001. bili »nepravedni prema nekim pojedincima«.</p>
<p>Alka je prošla, ubrzo su počele pripreme za novu, 288. alku. Što će nam ona donijeti teško je predvidjeti, no živosti manjkati – neće. </p>
<p>Vidi se to i po uvodu u ovogodišnja natjecanja. Prošle godine žestoko se raspravljalo tko će biti pokrovitelj, a tko uručiti nagrade, a već ove je tema bio »mlaki« Kotromanovićev govor, spekulacije o tome tko bi trebao biti v. d. vojvode i tko uživa potporu umirovljenog generala Mirka Norca koji je u riječkom zatvoru. </p>
<p>Lani su na tribini sjedili Ivo Sanader, Dražen Budiša i ostali čelnici oporbe, a Karl i Francesca von Habsburg bile su središnje figure. Ove se godine raspravljalo hoće li zagrebački Sinjanjin Ivo Delonga biti Norčev zamjenik, no na kraju je to postao umirovljeni brigadir HV-a Ivan Čikara.</p>
<p>U Sinj navodno neće doći ni jedan hrvatski državni dužnosnik niti itko iz diplomatsko-konzularnog zbora. No zastupnika neće manjkati, uglavnom oporbenih. Ipak, govori se da o dolasku na Alku razmišlja predsjednik LS-a i novi ministar okoliša Ivo Banac.</p>
<p>U međuvremenu, u Sinju je sve spremno za sportski dio Alke. Najprije je na programu Bara, za koju će se natjecati 24 alkara. Alkarske svečanosti započet će u petak u 16 sati. Kao i svake godine, najavit će ih topovi (mačkule) sa stare sinjske tvrđave.</p>
<p>U nedjelju navečer još jedna Alka će biti iza nas, alkarski vojvoda Čikara privezat će plamenac hrvatske trobojnice još jednom slavodobitniku. Darovi pokrovitelja naknadno će mu se i ove godine uručiti, najvjerojatnije na tradicionalnoj alkarskoj večeri u utorak, 5. kolovoza. </p>
<p>Dio Sinjana smatra da bi ovogodišnja Alka mogla napokon proći u dostojanstvenom ozračju, kao što to nalažu običaji cetinskog kraja. Očekuje se dolazak više od 100.000 posjetitelja u Sinj, a u završnom će natjecanju nastupiti 17 odabranih alkara-kopljanika.</p>
<p>Je li došlo vrijeme da njihovi rezultati na trkalištu i turistički aspekt Sinjske alke nadmaše političke poruke? Što će novi alkarski vojvoda reći okupljenom puku i hoće li se oduprijeti zovu politike? </p>
<p>Nedjeljko Musulin / Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska će poslovati s Libijom pod budnim okom Washingtona</p>
<p>Hrvatske tvrtke mogu s Libijom sklapati poslove, jer ta zemlja više nije pod sankcijama Ujedinjenih naroda, no SAD i EU zabranjuju trgovinu oružjem i materijalima koji bi se mogli iskoristiti u vojne svrhe / Pri sklapanju poslova Hrvatska će morati paziti na te elemente jer bi, u suprotnome, mogla imati problema s Washingtonom i Bruxellesom</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić planira 11. kolovoza otputovati u službeni posjet Libiji i razgovarati s predsjednikom Moamerom Gadafijem. Mesićev bi posjet trebao imati naglašen gospodarski karakter kako bi Hrvatska s tom zemljom mogla pokrenuti unosne poslove.</p>
<p>Hrvatske tvrtke mogu s Libijom sklapati poslove, jer ta zemlja više nije pod sankcijama Ujedinjenih naroda, no SAD i EU zabranjuju trgovinu oružjem i materijalima koji bi se mogli iskoristiti u vojne svrhe. Pri sklapanju budućih poslova Hrvatska će morati paziti na te elemente jer bi, u suprotnome, mogla imati problema s Washingtonom i Bruxellesom.</p>
<p>Plan o jačanju gospodarskih veza s Libijom nije lišen kontroverzi u raspravi između različitih državnih tijela koja se bave vanjskom politikom, odnosno u razmatranju treba li Hrvatska poslovati sa zemljama poput Libije ili Irana, koje su dugo bile pod sankcijama UN-a. O dodatnom angažmanu na Mesićevu inicijativu da se s Libijom uspostave intenzivniji gospodarski odnosi u prošlih se nekoliko godina s različitih adresa različito gledalo. </p>
<p>Kad je o UN-u riječ, Hrvatska sasvim sigurno nema prepreka za poslovanje s Libijom, jer su joj sankcije ukinute. No, određenu zadršku i restrikcije prema Gadafijevu režimu ima Europska unija, a posebice SAD. Službeni Washington pažljivo prati poslovanje svih država s Libijom, jer Amerikanci i dalje ne dopuštaju trgovinu oružjem ili materijalima koji mogu imati »dvostruku upotrebu«, za civilne i vojne svrhe.</p>
<p>Kad je predsjednik Mesić prvi put najavio snažniji gospodarski zamah u odnosima s Libijom, američka je diplomacija odmah upozorila hrvatsku stranu da će pažljivo pratiti koje će poslove hrvatske tvrtke sklapati s libijskim. Libija se nakon gotovo jednog desetljeća međunarodnog nadzora uspjela riješiti UN-ovih sankcija, no oprez je u međunarodnim krugovima ostao. </p>
<p>Uvođenje službenih sankcija, posebice UN-ovih, iznimno je ozbiljna stvar. Iskustva su pokazala da je pod tim pritiskom svaka zemlja morala popustiti i ispuniti međunarodne uvjete. Međunarodne su sankcije uglavnom usmjerene gospodarstvu zemlje, a neizbježno nose drastičan pad političko-diplomatskog ugleda zemlje u svijetu, što dugoročno vrlo negativno utječe na razvoj zemlje. </p>
<p>Da i blage sankcije mogu biti neugodne i za bogate zemlje pokazao je upravo slučaj Libije. Toj zemlji, jednoj od najbogatijih naftom, uvedene su sankcije kad je utvrđeno da je njena tajna služba sudjelovala u jednoj od najstrašnijih terorističkih akcija, podmetanju bombe u »boeing 747« Pan Ama na liniji London – New York iznad škotskog sela Lockerbieja 1988. godine.</p>
<p>Libijski vođa Moamer Gadafi, s čijom zemljom Hrvatska, na inicijativu predsjednika Mesića, želi pojačati gospodarske odnose, isprva je odbijao izručiti krivce, pa je UN uveo sankcije: embargo na oružje, zabrana letova i zamrzavanje računa u inozemstvu. Potkraj devedesetih Gadafi je počeo popuštati i približavati se Zapadu. Dvojicu je osumnjičenih agenata izručio Nizozemskoj, gdje je utemeljen škotski sud koji im je sudio prema škotskim zakonima. Sankcije su Libiji ukinute, ali ne potpuno.</p>
<p>Kao i u slučaju Libije, slična su se, oprečna mišljenja u Hrvatskoj pojavila i kad je riječ o jačanju gospodarskih odnosa s Iranom. Busheva je administracija uvrstila Iran na popis »osovina zla« i reagirala vrlo nervozno na najavu EU-a da će s Iranom sklopiti poseban privilegirani trgovinski sporazum. Unija od te zamisli nije odustala, no na posljednjem summitu u Solunu ipak je učinila korak natrag, ustvrdivši kako Iran mora dokazati da nije utočište međunarodnom terorizmu, posebice pripadnicima zloglasne Al Qaide. </p>
<p>Vanjska politika EU-a silno se trudi uspostaviti političke i gospodarske odnose na izvaneuropskom području da bi ojačala ponajprije svoju globalnu ulogu. Kad je riječ o područjima poput Srednjeg istoka, EU uglavnom opisuju kao političkog patuljka, ali ekonomskog diva. Takav je položaj dovodio do apsurdnih situacija – EU je, bez ključnog političkog utjecaja na mirovno rješenje između Izraela i Palestine, uporno trošio mnogo novca za izgradnju palestinskih naselja na Zapadnoj obali koja bi često bila uništena u napadima izraelskih snaga.</p>
<p>Ipak, da će uspješno jačanje gospodarskih veza sa spomenutim zemljama ovisiti prije svega o hrvatskom gospodarstvu govori i sljedeći detalj. Kad je ministar vanjskih poslova Tonino Picula za posljednjeg posjeta Iranu u tamošnjem ministarstvu trgovine razgovarao o mogućnostima razvitka trgovinskih odnosa, rečeno mu je da je to zanimljiva zamisao, ali da postoji jedan problem: Hrvatska im je, zbog usluga u transportu – preskupa. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Požari se gase zimi</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Jadran je u plamenu. Vatra guta desetke tisuća hektara stoljetnih borovih šuma i primorske makije. Ugrožena su naselja. Pogibaju vatrogasci. Višemjesečna teška suša i visoke temperature čine svoje. Za razliku od nas ljudi. Mi se svake godine iznova iščuđavamo kada vatra počne gutati sve pred sobom i svake godine iznova za katastrofalne posljedice tražimo krivca u drugima – piromanima, teroristima, klimi, besparici... </p>
<p>Ma što činili, požara će u našem podneblju uvijek biti. Ali se mogu barem djelomično umanjiti razmjeri stihije. Hrvatska treba više kvalitetne vatrogasne opreme, više vatrogasnih kola, više protupožarnih aviona, više vatrogasaca, više zaštitnih prosjeka... I mnogo više svijesti o uzrocima, razmjerima i posljedicama problema. Za sve to, dakako, treba i više novca od onoga koji izdvajamo za protupožarnu zaštitu. I nema ama baš nijednog ozbiljnog izgovora za štedljivost baš na tom području. </p>
<p>Državni financijski oci očito su pogriješili kada su veliki dio financiranja opremanja vatrogasnih postrojbi s državnog proračuna prebacili na lokalnu upravu. Kao da su požari lokalni problem. No ni lokalna uprava ne može samo upirati prstom u škrtu državu, a da pritom nije u stanju do lipnja sačiniti čak ni procjenu rizika izbijanja požara na svom području. O organiziranju lokalnih akcija pročišćavanja zapuštenih šuma ili krčenja zaštitnih prosjeka da se i ne govori.</p>
<p>No, nije ni država kriva baš za sve. Nebrojeno puta požari su progutali tisuće hektara samo zato, jer je netko odlučio paliti korov baš za vrijeme najveće žege. Ili je društvo poželjelo roštilj u prirodi, ali im se nije vuklo vodu kojom će dobro pogasiti žar. Ili je vatru rasplamsala zraka sunca koja se na suho lišće odbijala od krhotina odbačena stakla. Nažalost, često bilježimo i neodazivanje lokalnog stanovništva na pozive da uključe u gašenje požara sve dok se vatra ne približi kućama. </p>
<p>Zato novac ne treba ulagati samo u opremu, koje nesumnjivo trebamo mnogo više, nego i u odgajanje nacije. I s time početi odmah, a najkasnije ujesen ili početkom zime. Jer ljetni se požari gase zimi. Upiranje prstom u teroriste ili piromane, klimu ili besparicu samo su loše izlike za traljavo obavljen posao zaštite najvećeg nacionalnog bogatstva – prirode.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Alka i politika</p>
<p>MILAN JELOVAC </p>
<p>Hoće li ovogodišnja 288. Alka koja službeno započinje u subotu, biti drukčija od prijašnjih dviju? Ako je suditi prema najavama čelnih ljudi toga, gotovo tri stoljeća staroga viteškog natjecanja, Alka bi se trebala vratiti svojoj tradiciji i izvorima. </p>
<p>No hoće li se, kao što je to rezolutno, ovih dana najavio zamjenik alkarskog vojvode Ivan Čikara, Alka uspjeti oduprijeti bilo kakvoj politizaciji? </p>
<p>Ako to Upravni odbor Alkarskoga viteškog društva (VAD) doista i želi, ne samo deklarativno, bit će to zahtjevan, gotovo Sizifovski težak posao. Jer Alka je dugo, predugo premrežena pipcima politike, pa mogućnost nagla reza, budimo iskreni, nije osobito velika. </p>
<p>To više, što se Alka održava u izbornoj godini u kojoj propagandna kampanja, čiji početak još nije službeno objavljen, traje već dulje. Izbori su blizu, oporba gotovo složna, a apetiti, logično rastu. Stoga se i ne treba čuditi da su dolazak u Sinj najavili mnogi političari. Uz oporbene čelnike Dražena Budišu, Antu Đapića i Ivića Pašalića, mediji javljaju da će nedjeljnoj priredbi nazočiti i obitelji Tuđman i Kostelić. Bit će tamo, ako je vjerovati medijima, i odlazeći SDP-ovac jakoga narodnjačkog usmjerenja Zdravko Tomac, te LS-ovac Ivo Banac. Osim Banca, većina je političara desne orijentacije, pa se ne treba iznenaditi ako u svečanoj loži uz trkalište budu sjedili i istaknuti predstavnici i drugih oporbenih stranaka, prije svega HDZ-a. </p>
<p>Uostalom na Alki je oduvijek bilo iznimno važno tko s kim sjedi i u kojem je redu. Vidjeti i biti viđen, načelo je koje će vrijediti i u nedjelju. Sinj i Cetinska krajina uostalom, jako je oporbeno izborno uporište, pa je politički vjerojatno kontraproduktivno ne pojaviti se uz alkarsko trkalište. Uostalom, Alka je iz političko-marketinškog kuta gledišta, dobra prigoda za skupljanje bodova. Alka će i ove godine, kako se doznaje, proći bez nazočnosti državnih dužnosnika i predstavnika diplomatsko-konzularnog zbora akreditiranih u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Kako bilo, ovogodišnja će se Alka, odnosno njena središnja priredba u nedjelju, ipak bitno razlikovati od posljednjih dviju. Bit će, naime, završena u trenutku kad alkarski vojvoda Ivan Čikara na koplje slavodobitnika priveže plamenac hrvatske trobojnice i nakon čestitki, alaj-čaušu zapovijedi pokretanje alkarske povorke. Ceremonijala s darovima ove godine neće biti, kao uostalom ni državnih čelnika i stranih diplomata. Jedno je sigurno, ako se Alka i ne želi više baviti politikom, politika će se sigurno baviti Alkom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tajkuni prolaze, radnici ostaju. Ili obratno?</p>
<p>Vrhovnik je iz Rijeke skoknuo kod pouzdanih i skupih švicarskih liječnika na manju operaciju, a puk i politička klasa se spremaju za izbore. Ne znam zašto, ali me to sa Švicarskom podsjeća na onog makarskog tajkuna koji je svog sineka, nakon što je BMW-om ubio dvije šesnaestogodišnjakinje na cesti, poslao u Švicarsku na nastavak školovanja. Žuti žutuju, a tajkuni putuju</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Dok »Viktor Lenac« čeka spasonosnu injekciju od sedam milijuna dolara da preživi do listopada, njegovi radnici čekaju zaostale plaće i odgovor hoće li završiti na cesti. Hrvatska saga s pretvorbom i privatizacijom se nastavlja. Gubitnici se u toj već dosadnoj i bolnoj priči uvijek unaprijed znaju. To su radnici. Šljakeri. Nisam siguran je li točnije ako se kaže da tajkuni prolaze a radnici ostaju, ili da radnici prolaze a tajkuni ostaju. Damir Vrhovnik će svakako ostati, jer samo on zna u kojim tvrtkama ima novca kojeg više nema u »Lencu«. Vrhovnik će ostati, jer sve što on ima već glasi na njegovu obitelj. </p>
<p>Vrhovnik je iz Rijeke skoknuo kod pouzdanih i skupih švicarskih liječnika na manju operaciju, a puk i politička klasa se spremaju za izbore. Ne znam zašto, ali me ovo sa Švicarskom podsjeća na onog makarskog tajkuna koji je svog sineka, nakon što je BMW-om ubio dvije šesnaestogodišnjakinje na cesti, poslao u Švicarsku na nastavak školovanja. Žuti žutuju, a tajkuni putuju.</p>
<p>Damir je Vrhovnik nesumnjivo zaslužan što je u nekoć lijepom zaljevu s autokampom izrastao remontni mastodont koji je gotovo nadrastao okolna brda, a ako nije, onda bi brdo uklonili da se može razvaliti do kraja. Vrhovnik je Damir imao velike apetite koje je potpuno zadovoljio, a radnicima ostaje briga o minimalnom zadovoljavanju vlastitih apetita. Damir Vrhovnik ima svoje udjele u »Tržnici Rijeka« i bog te pita gdje sve još, a ovi s apetitom i njihove obitelji imaju samo radna mjesta u »Lencu« koja su možda već izgubili.</p>
<p>U »Lencu« radi 1100 radnika, za njega radi 1000 kooperanata, a o njihovim plaćama ovisi 15.000 ljudi u Rijeci i okolici.</p>
<p>HDZ je SDP-u u naslijeđe ostavio sve svoje tajkune i njihove poslovne pothvate koji su desetke tisuća radnika odveli na cestu, ali je, na sreću, novac radnika i propalih poduzeća dobrim dijelom ipak sačuvan. Na računima tajkuna koji su preuzeli njihove tvrtke. Sve se, očito, odigravalo u skladu sa zakonom koji je bio dovoljno rastezljiv da pokrije sve ingeniozne tajkunske prijevare. Jer, Kutle šeće gradom. I svi ostali šeću gradom. SDP nije uspio pronaći svog Eliotta Nessa (niti u Ortynskom) koji bi sve te bjelosvjetske, htjedoh reći prevarante ali pravnik kaže bolje ne, strpao iza brave.</p>
<p>Nije SDP, kad je s partnerima preuzeo vlast, stvarao neke svoje Jakopce i Guciće. Neki su se otprije motali oko njega, kao Vrhovnik, a drugi su se prilagodili, jer sa svakom vlasti treba surađivati da bi posao išao dalje. Uostalom, država ima zakone i uvijek može sankcionirati svako njihovo kršenje, ako se potrudi i ako ima dovoljno kvalificiranih sudaca i opremljenih sudova. Toga, doduše, još nema dovoljno, ali na tome se radi.</p>
<p>U prošle tri godine u Hrvatskoj je još 5300 tvrtki otišlo u stečaj, a otkaze je dobilo 32.000 radnika. Neke od tih stečajeva i otkaza je sadašnja vlast naslijedila od bivše koja je sve poduzela da se dogode, ali to nije provela.</p>
<p>Ostali su stečajevi posljedica tržišne logike i kapitalizma ranog stadija. U oba slučaja radnicima se isto piše. Novi je zakon o radu, usklađen s europskim standardima, donio, pak, još kraće otkazne rokove i manje otpremnine. To će omogućiti bržu fluktuaciju radnika i lakše pokapanje neprofitabilnih i otvaranje novih tvrtki. Za većinu otpuštenih radnika to fluktuiranje neće značiti prijelaz sa starog na neki novi posao nego odlazak na burzu.</p>
<p>»Lenčevi« su radnici, dakle, samo dio tržišta rada i kapitala koje se u Hrvatskoj burno razvija, jer za kakvu-takvu ravnotežu još ima premalo posla i novca. Vlada je intervenirala u privatnom poduzeću, jer je riječ o sudbini 15.000 ljudi i zato jer općenito spašava brodogradnju. Nakon izbora, ovu ili neku novu koaliciju čeka pitanje svih pitanja: koliko se uopće isplati spasiti brodogradilišta u Hrvatskoj?</p>
<p>Hrvatska je, među ostalim, zemlja u kojoj hoćeš-nećeš postoji kontinuitet između garnitura koje se smjenjuju na vlasti. Jedna stvori probleme, druga ih ne uspije do kraja riješiti pa će treća (je li opet ista?) sve svoje uspjehe i promašaje strovaliti četvrtoj. Određeni broj stanovnika ove države spao je na to da u javnim kuhinjama kusa plodove HDZ-ove pretvorbe. Ovi klinci koje na stražnjim sjedištima vozimo novim autocestama vjerojatno će na svom standardu osjećati teret otplate današnjih stranih zajmova.</p>
<p>P. S. Molim ministra psihoanalitičara Šimu Lučina da odgovori ostaje li pri svojoj definiciji podmetača požara kao uglavnom psihičkih slučajeva. Sad već imamo, naime, tri slučaja koji odgovaraju toj anamnezi: jedan je podmetnuo jer voli gledati »kanadere« kako lete, drugi jer ga žena tjera na seks, a treći jer je tako htio tjerati ovce. Neki novi požari uredno su istodobno podmetnuti na tri-četiri mjesta. Je li, ministre, u akciji neka nova vrsta organiziranih psihopata?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Među političarima nema velike ljubavi, sve je samo posao</p>
<p>Da je netko prije koji mjesec kazao da će se neovisni intelektualac Slaven Letica, koji se već okušao u raznim političkim kombinacijama, bilo samostalno ili izražavajući potporu nekim strankama, na idućim izborima naći na listi HSP-a, takva bi prognoza bila ocijenjena suludom. Ali, eto, i to se dogodilo</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Da u politici nema ljubavi nego je sve samo posao, znaju dobro svi koji se njome bave. Jer, kako inače objasniti turbulentnu političku scenu u Hrvatskoj u kojoj se dojučerašnji saveznici, koji su se kleli na vječnu ljubav, razilaze uz teške riječi? Ili obrnuto, oni kojima se donedavno na sam spomen imena nekog drugog dizala kosa na glavi, sada, uoči jesenskih parlamentarnih izbora, sklapaju poslove od kojih se pak građanima mrači pred očima? </p>
<p>Da je netko prije koji mjesec kazao da će se, primjerice, neovisni intelektualac Slaven Letica – koji se već okušao u raznim političkim kombinacijama – bilo samostalno ili izražavajući potporu nekim strankama, na idućim izborima naći na listi HSP-a, takva bi prognoza bila ocijenjena suludom. Ali, eto, i to se dogodilo. I Letica, a i pravaši (koji su, valja reći, posljednjih godina radikalno izmijenili svoj image) očekuju da će rezultati njihove suradnje biti plodonosni.</p>
<p>Da je u politici sve moguće promijeniti preko noći pokazuje i nedavni primjer istog tog HSP-a, koji je već potpisao ugovor o suradnji s Tuđmanovim HIP-om, da bi potonji »nasanjkali« Đapića i društvo i priklonili se onome kojem su oduvijek srcem i pripadali, Pašaliću i njegovom Hrvatskom bloku.</p>
<p>Da je šef HSS-a Zlatko Tomčić najumješniji ekvilibrist među političarima svi znaju. Tomčić se upravo majstorski poigravao i Račanovim i Sanaderovim živcima. »HSS se ni za koga nije vječno oženio«, ritualno je ponavljao, a u svoje su ga jato vukli i SDP-ovci, ali i HDZ-ovci, obećavajući HSS-u brda i doline. No, kako se sad čini, Tomčić se odlučio za Račana, uvjeren da će i ovoga puta na izborima pobijediti sadašnja koalicija, iako se još ne zna u kojoj će kombinaciji stranke lijevog centra pred birače. </p>
<p>Očito je da su se Račan i Tomčić uspjeli dogovoriti o najtvrđem orahu, privatizaciji, jer je upravo zbog tog pitanja HSS zaprijetio izlaskom iz koalicije. Bio je to taktički mudar HSS-ov potez. Želeći i svoju stranku amnestirati od odgovornosti što za vrijeme koalicijske vlasti ni jedna privatizacija nije provedena kako treba, seljaci su podigli buku, počevši s aferom »Sunčani Hvar«. I nakon što su SDP-ovci popustili Tomčiću, dogovorivši da će se ubuduće o svemu vezanom uz privatizaciju zajedno dogovarati, i HSS je utihnuo. </p>
<p>Potvrđuje to i činjenica da su ovih dana iz Vlade u saborsku proceduru upućeni prijedlozi zakona o privatizaciji i o hrvatskom imovinskom fondu, koji će zamijeniti dosadašnji Hrvatski fond za privatizaciju. Slučajnosti li, baš su to bila pitanja na kojima je HSS najviše gnjavio SDP-ovce, čime se potvrđuje da su iza kulisa i daleko od očiju javnosti Račan i Tomčić ipak cementirali svoj dogovor...</p>
<p>Kad je predsjednik najveće oporbene stranke i čovjek koji se ozbiljno priprema za mjesto premijera Ivo Sanader shvatio da mu sva obećanja dana Tomčiću neće pomoći, jer će HSS i dalje ostati u lijevom kolu, navodno je HDZ-ovcima dopustio otvoreni »lov« na HSS i upotrebu svog raspoloživog političkog arsenala. Sanader se, naime, do zadnjega trenutka nadao kako će Tomčić uvidjeti da mu je prirodno mjesto uz HDZ, a ne uz ljevičare, pa je prilično površno prihvatio i razgovore s HSLS-om, HSP-om i DC-om. </p>
<p>Iako su te tri stranke, želeći unaprijed osigurati sigurnu poziciju prelaska izbornog praga, po svaku cijenu željele prijeizborni pakt s HDZ-om kao stožernom strankom, Sanaderu to nije padalo na pamet. Neprestano je inzistirao na tome da će HDZ na izbore sam, a stranačko je čelništvo ionako uvjereno da će na izborima dobiti sigurnih 35 posto, a potom formirati vladu s partnerima, radeći računicu u kojoj mu je kao strateški partner potreban još samo – HSS. Doduše, našlo bi se tu mjesta i za Budišin HSLS, koji je nakon izlaska iz Račanove vlade ostao plutati u vremenu i prostoru, ni lijevo ni desno. </p>
<p>No, istine radi, Sanaderu u prvom mahu nisu na pameti previše bili ni pravaši, a kamoli DC-ovci, koje je smatrao malim strankama što se trebaju same izboriti za prelazak. Kao što se u kuloarima ionako šaputalo da se DC-ovci, uostalom, sami nude HDZ-u, jer nisu sigurni u samostalan prolazak na izborima, unatoč anketama prema kojima imaju solidan rejting, kako to stalno naglašava predsjednik stranke Mate Granić. U ovoj kombinaciji mogli bi na kraju ostati problematični upravo HSLS-ovci i DC-ovci; HSP tradicionalno ima sigurnih pet do sedam posto.</p>
<p>A koliko je politika zapravo (ne)moralna trgovina pokazuje i primjer nove koalicije SDP-a i IDS-a. Prisjetimo se samo kako je prije dvije i pol godine IDS bombastično otišao iz Vlade, da bi potom bio ni pozicija, niti opozicija. Sada se opet na mala vrata vraća u Vladu; koliko će IDS pomoći SDP-u, toliko će, uostalom, od SDP-a i dobiti zauzvrat.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Joga za kristocentričnog vjernika nije ništa prema predivnoj duhovnoj baštini Katoličke crkve</p>
<p>Pozapadnjačeni oblik joge samo je jedan od suptilnih oblika istočnjačke baštine koja ima za cilj promicati newageovsko i sinkretističko poimanje Boga i religije, te se time želi uvesti pomutnja među neupućene kršćane da su sve religije iste, da nema apsolutne istine, te se želi razvodniti izvorna Kristova poruka. Istodobno, nesuvisla je tvrdnja onih koji kažu da će kršćani prakticiranjem joge biti bliže Bogu i slijediti Isusa, jer ona baština iz koje joga proizlazi relativizira Njegovu osobu i smatra ga samo jednim od očitovanja božanstva na zemlji, što je apsolutno neprihvatljivo / Govori se da joga otklanja stres, opušta, psihički pomaže, smanjuje mogućnost bolesti srca, mnogi joj, čak i kršćani, pridaju veliku pozornost, a pritom se zaboravlja da su kršćanska meditacija i evanđeoski svijet mnogo bogatiji, snažniji, mogu čovjeku pružiti toliku avanturu duha, opustiti ga i duhovno ozdraviti i više nego što čovjek može očekivati. Kršćanska meditacija nije antropocentrična, nego teocentrična, sjedinjuje s Kristom, uvodi u Njegovu intimnost i unosi u čovjeka mir i radost</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Stvarno je malo tko mogao očekivati da će nedavni apel Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije kojim su se naši biskupi oglasili u povodu pokušaja uvođenja joge u hrvatski odgojno-obrazovni sustav toliko iznervirati i zapjeniti arbitre demokracije i tolerancije u Hrvatskoj. </p>
<p>Ljudi koji si umisle da u javnom životu i medijskom prostoru moraju imati zadnju riječ, dožive moralni fijasko kada se pojavi mišljenje koje se ne uklapa u njihove dnevno-društvene i analitičko-monolitne premise i žrtve svoje opsesije proglašavaju netolerantnima, a zapravo su oni najveći primjeri totalitarne zadrtosti. </p>
<p>Kada se, još k tome ne liječi od alergije na sve ono što odiše katolicizmom i kršćanstvom, normalno je da će svaka artikulacija katoličkog glasa u javnosti biti dočekana na nož i, prema staroj anticrkvenoj terminologiji, prije svake polemike svaki biskup ili svećenik može računati na to da će biti prozvan inkvizitorom ili čovjekom koji se želi vratiti u srednji vijek. </p>
<p>Takvom će tretmanu biti podvrgnuti samosvjesniji katolici, jer je svaki čovjek koji se ne uklapa u ustaljena razmišljanja modernih anticrkvenih inkvizitora već unaprijed bude etiketiran kao bolesnik i fanatik.</p>
<p>U životu biblijske i katoličke duhovnosti, kada sv. Pavao u svojim poslanicama koje su remek-djelo teologije i duhovnosti govori o karizmama, jedan od važnih darova je dar razlikovanja duhova, jer ne mora sve ono što pripada duhovnoj čovjekovoj dimenziji biti od izgrađujućeg Duha. </p>
<p>Dar razlikovanja duhova shvatljiv je samo na duhovnom području i mogu ga razumjeti samo oni koji su se otvorili Kristu u svojoj nutrini, te prosvijetljeni Njegovim Duhom i mističnom snagom znaju razlikovati što je izgrađujuće, a što suvišno. </p>
<p>Takvog Duha obilno posjeduju i proroci koji znaju čitati znakove vremena, te snažno i munjevito propovijedaju Božju Riječ, koja u njihovim pristupima ima živosti, snage, te donosi plodove u onima koji je slušaju. Prožeti snagom dara razlikovanja duhova reagirali su naši biskupi i upozorili javnost na narav joge kao duhovne tehnike koja pripada istočnjačkoj duhovnoj baštini. </p>
<p>Bezuspješno će se svakome koji ima kristološku samosvijest dokazivati da joga nema nikakve veze sa istočnjačkim duhovnim tehnikama, jer ona sama proizlazi iz te tradicije i ne može se bez nje zamisliti. </p>
<p>Pozapadnjačeni oblik joge samo je jedan od suptilnih oblika istočnjačke baštine koja ima za cilj promicati newageovsko i sinkretističko poimanje Boga i religije, te se time želi uvesti pomutnja među neupućene kršćane da su sve religije iste, da nema apsolutne istine, te se želi razvodniti izvorna Kristova poruka. </p>
<p>Istodobno, nesuvisla je tvrdnja onih koji kažu da će kršćani prakticiranjem joge biti bliže Bogu i slijediti Isusa, jer ona baština iz koje joga proizlazi relativizira Njegovu osobu i smatra ga samo jednim od očitovanja božanstva na zemlji, što je apsolutno neprihvatljivo. Joga je u zapadnom društvu postala radikalno antropocentričnom, te je paničan oblik traženja deteiziranog čovjeka da po svaku cijenu izbjegne bolest, smrt i životne tegobe. </p>
<p>Govori se da joga otklanja stres, opušta, psihički pomaže, smanjuje mogućnost bolesti srca, mnogi joj, čak i kršćani, pridaju veliku pozornost, a pritom se zaboravlja da su kršćanska meditacija i evanđeoski svijet mnogo bogatiji, snažniji, mogu čovjeku pružiti toliku avanturu duha, opustiti ga i duhovno ozdraviti i više nego što čovjek može očekivati. </p>
<p>Kršćanska meditacija nije antropocentrična, nego teocentrična, sjedinjuje s Kristom, uvodi u Njegovu intimnost i unosi u čovjeka mir i radost. </p>
<p>Nema ljepše borbe kršćanina protiv stresa, opterećenja i bolesti, nego u predanju Kristu. Neki segmenti joge, dapače, mogu se primijeniti na kršćansku meditaciju ili na vježbe opuštanja, ali se treba savjetovati s kompetentnom osobom stručnom na području znanosti o religijama. </p>
<p>Sama joga za kristocentričnog vjernika nije ništa prema predivnoj duhovnoj baštini Katoličke crkve. Čim se neki svećenik ili katolički intelektualac pokuša oglasiti s katoličkih i vjerničkih pozicija o nekim pitanjima, proglašava ga se fanatikom i netolerantnim, izvrću se njegovi stavovi u smislu »da je Crkva u pravu, a svi drugi u krivu«. </p>
<p>Crno-bijelo shvaćanje odraz je mentalnog sklopa ljudi koji se upuštaju u medijsko anticrkveno »bull-terijerstvo«, a ne mogu shvatiti nauku Crkve. Nauka Crkve nije apsolutizacija Krista i degradacija drugih religija. </p>
<p>I sama Crkva uči da je u Kristu, kršćanstvu i Katoličkoj crkvi punina one istine koja je u nekim segmentima u drugim religijama i da Crkva ne odbacuje ništa što u drugim religijama ima istinito i sveto. </p>
<p>Iz toga proizlazi međureligijski dijalog, međusobno poštovanje i uvažavanje drugoga. Ono, međutim, nikada ne može biti alternativa misionarskom poslanju Crkve, jer ona je poslana od Isusa ići u svijet i naviještati ga kao Boga i spasitelja svijeta. </p>
<p>U tom se kontekstu može promišljati i joga. Ona nesumnjivo ima prednosti, ali kršćaninu ona nije potrebna. Krist je ona snaga i ljepota koja smiruje i oslobađa u stresnim i kriznim životnim situacijama. Na taj način može se dogoditi preobrazba čovjekova srca.</p>
<p>Autor je katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ivo Škrabalo može govoriti samo u svoje i u ime svoje stranke o hrvatsko-francuskim odnosima </p>
<p>Treba podvući da Hrvati nemaju nikakvih predrasuda prema francuskom narodu, jer su se i u ovo najnovije doba borbe za hrvatsku slobodu i neovisnost francuski intelektualci pokazali, kao što to najistaknutije pokazuje primjer Alaina Finkelkrauta, kao pobornici velikih ideja francuske demokracije primijenjenih na druge narode. Francuska službena politika je to, međutim, sustavno gazila. Pa čak i prof. Badinter koji je bio na čelu komisije koja je donijela odluku o poštivanju republičkih granica komunističke Jugoslavije učinio je to na čelu jedne međunarodne komisije, a ne francuske</p>
<p>VJEKOSLAV KRSNIK</p>
<p>Ponukan intervjuom što ga je u povodu dodjele važnog francuskog priznanja rozete »Legije čast« predsjednik parlamentarne grupe hrvatsko-francuskog prijateljstva, dao Vjesniku nekadašnji HSLS-ovac, a sada predsjednik Kluba zastupnika Libre, Ivo Škrabalo želio bih iznijeti nekoliko vlastitih zapažanja. Vjerujem da u tome nisam usamljen, jer je riječ o vrijednu priznanju koje treba razmotriti u sklopu cjelokupnih francusko-hrvatskih odnosa.</p>
<p>Pretpostavljam da samo g. Škrabalo i oni koji su mu dodijelili to priznanje znaju što je ponukalo službenu Francusku da visokim državnim odličjem nagradi nekadašnjeg HSLS-ovca, a sada zastupnika Libre, stranke koja nema potporu birača, jer su je osnovali u Saboru disidentski zastupnici HSLS-a. </p>
<p>Kad je u pitanju francuska službena politika prema Hrvatskoj i težnjama hrvatskog naroda za slobodu i samoopredjeljenje, u Hrvatskoj je opće poznato da je Francuska, pri čemu mislim prije svega na državnu strukturu, uporno i tvrdoglavo od početka velikosrpske agresije vodila politiku protiv hrvatskih interesa, svrstavajući se bez ograde uz Slobodana Miloševića. </p>
<p>Da ne idemo predaleko u povijest, još od 1914. godine, a pogotovu na Versailleskoj konferenciji, Francuska je na ovim prostorima čvrsto stajala na pozicijama velikosrpske ideje. Najžalosnije je da na njima, poslije prošlog rata u kojemu je žrtva velikosrpske agresije bila Hrvatska, stoji i danas. Treba se podsjetiti samo Françoisa Mitterranda, toga suradnika kolaboracionističke Petainove Francuske koji je Hrvate, iako su bili najbrojniji sastav NOP-a, otvoreno nazivao suradnicima nacizma. François Mitterrand i francuska vlada suodgovorni su za višegodišnje patnje nanesene velikosrpskom agresijom Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>U ratnoj tragediji koja je zadesila narode na području bivše Jugoslavije ta odgovornost francuske vlade i njene službene politike još nije izišla na vidjelo. </p>
<p>To se najbolje ogleda u tome da dvojica najvažnijih haaških optuženika Radovan Karadžić i Ratko Mladić nisu izručena Haagu, jer im se u području pod francuskim nadzorom u Bosni i Hercegovini pruža utočište, a sve pokušaje da ih se komandoskom akcijom uhiti blokirala je upravo Francuska. Činjenica je, također, da je za obavještajnu suradnju s bosanskim Srbima osuđen viši francuski časnik koji je bio na službi UN-a u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Zbog svega toga obrazloženje u povodu odlikovanja Ive Škrabala rozetom »Legije časti« da se ono dodjeljuje, među ostalim, i zbog toga što »pripada liberalnoj struji u Hrvatskoj koja u središte djelovanja stavlja obranu svih sloboda, osobnih i zajedničkih, posebice slobodu mišljenja i djelovanja« zvuči dubokim cinizmom. </p>
<p>Francuska službena politika prema Hrvatskoj u svih ovih desetak godina otkako se Hrvatska izborila za slobodu i neovisnost, pa čak i danas, usmjerena je protiv prava hrvatskog naroda na slobodu, kao i protiv prava na slobodu djelovanja. Nije slučajno da je Francuska jedan od glavnih zagovornika »zapadnog Balkana« i da je predsjednik Mesić učinio kardinalnu pogrešku kad je nakon izbora za predsjednika Republike Hrvatske u prvi međudržavni službeni posjet otišao upravo predsjedniku Chiracu. On je potaknuo susret na vrhu Europske unije u Zagrebu, gdje su udareni politički temelji »zapadnom Balkanu«.</p>
<p>Zbog svega toga Ivo Škrabalo, predsjednik Kluba zastupnika Libre, stranke koja je osnovana u Saboru, a nema gotovo nikakvu potporu u biračkom tijelu, kad komunicira sa službenom francuskom politikom može govoriti samo u svoje ime i u ime svoje upitne stranke, ali ne i u ime svih hrvatskih građana. </p>
<p>On je bio domaćin posjetu izaslanstva francuskog senata Hrvatskom saboru, nakon čega je, valjda da se zamažu oči naivnoj hrvatskoj javnosti, u povodu Dana hrvatske državnosti u Parizu održano primanje u francuskom senatu. Tom je prigodom g. Škrabalo istaknuo »da se moramo riješiti predrasuda koje Francuzi imaju o nama i mi o njima«. </p>
<p>To je pogrešna izjava na pravom mjestu, jer je ona trebala glasiti, da se Francuzi, odnosno politika francuske vlade, pozivajući se na povijesne veze još od Napoleona, trebaju osloboditi nametnute antihrvatske politike, odnosno da se službena Francuska mora riješiti svojih predrasuda prema Hrvatima. </p>
<p>Ona je suodgovorna za patnje što ih je hrvatski narod pretrpio, jer je francuski establishment izabrao za svojeg žandara na području bivše Jugoslavije velikosrpsku politiku. Treba podvući da Hrvati nemaju nikakvih predrasuda prema francuskom narodu, jer su se i u ovo najnovije doba borbe za hrvatsku slobodu i neovisnost francuski intelektualci pokazali, kao što to najistaknutije pokazuje primjer Alaina Finkelkrauta, kao pobornici velikih ideja francuske demokracije primijenjenih na druge narode. Francuska službena politika je to, međutim, sustavno gazila. </p>
<p>Pa čak i prof. Badinter koji je bio na čelu komisije koja je donijela odluku o poštivanju republičkih granica komunističke Jugoslavije učinio je to na čelu jedne međunarodne komisije, a ne francuske. Zbog svega toga sam smatrao da davanje tolikog publiciteta upitnom francuskom odlikovanju zastupniku Ivi Škrabalu zaslužuje osvrt, gledajući ga u širem okviru hrvatsko-francuskih odnosa, a ne samo kao događaj u komu je jedan hrvatski građanin dobio ugledno inozemno odličje.</p>
<p>Autor je slobodni novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U borbi motiva, gdje je na jednoj strani zarada, a na drugoj savjest, pobijedio je onaj zarade i profita </p>
<p>Zašto je motiv zarade i profita jači? Zato, što je unaprijed isplanirano što će se sve moći ostvariti za sebe iz te zarade. Osobne želje, uz egoizam, uvijek su jače od savjesti. Zarada donosi afirmaciju ličnosti pred sobom i pred drugima, a čini nam se da je to u nas prisutno u svim sferama života. Mlađa generacija želi čim prije doći do bogatstva i lagodnog života, srednja ima osjećaj da život brzo prolazi pa treba brzo reagirati, stari nemaju utjecaja na formiranje moralnih pravila / Kada bi mnogi vozači prije pritiska na papučicu gasa razmišljali o mogućnosti da budu ubojice, ne bi preticali na punoj crti, niti bi došli u situaciju ugrožavanja drugih. Ta čudna težnja za afirmacijom sebe pred sobom prepreka je da se moralne navike i razviju u nekih osoba / Nedavno je osoba osuđena na višegodišnju zatvorsku kaznu, pod čudnim okolnostima puštena iz zatvora ubila stariju osobu u Remetama. Mediji su objavili događaj navodeći inicijale osumnjičene osobe, a kada se posumnjalo u nedopuštene postupke prof. Kurjaka i tima oko njega objavljena su puna imena i prezimena. U težnji da se postigne naklada (zarada), prekine putanja uspjeha prof. Kurjaka afera se zahuktavala</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Nedavno je Karlovac i okolicu uzbudila je vijest o otrovnom medicinskom otpadu nađenom u jednom sjeniku. Spominjalo se ime Dinka Breberine prijevoznika koji je vjerojatno dobro zaradio prevozeći takvu vrstu otpada i lijepo ga ostavio u napuštenu sjeniku. </p>
<p>Slično je i s javnim smetlištem samo tri kilometra od Karlovca na staroj cesti prema Zagrebu, gdje poduzeće za preradu kože iz Sesveta odlaže otpad u komu, navodno, ima olova. Sve analize potvrđuju tu tvrdnju osim direktora gradske čistoće. </p>
<p>Jer to poduzeće za taj otpad plaća velik iznos novca koji ide u gradsku čistoću, i da li samo tamo? Takvih bismo primjera mogli naći u mnogim sredinama. Jedni trče za profitom i zaradom drugi neosjetljivi na obveze i zato nam se događa to što se događa, a slovo zakona je sporo. </p>
<p>Ostaje jedino moralna dvojba: je li moralno dovoditi ljude u opasnost?</p>
<p>Svima je znano da svaka zajednica ima pisana i nepisana pravila ponašanja. Pisana u zakonima, propisima, odlukama i drugim aktima koje donosi izvršna i zakonodavna vlast.</p>
<p>Međutim nepisana pravila u starim i dobro organiziranim društvima su, također, veoma važna.</p>
<p>Nepisana pravila obično nazivamo moral ili moralne zasade. Kada bismo htjeli ustanoviti što je starije u ljudskoj zajednici, svima nam je jasno da su to nepisana pravila. To su moralne zasade, etička pravila, koja svaki pojedinac unosi u sebe kao mentalni miraz. Neki autori nazivaju to još i savješću. </p>
<p>U trenutku kad donosimo odluku koja se tiče nas ili našega socijalnog miljea mentalni miraz upali svjetla i preispitujemo se koliko ima smisla učiniti neku odluku ili aktivnost. </p>
<p>Breberina je znao što vozi u plastičnim kantama, znao je i kako taj sadržaj djeluje na okoliš, ali nije došlo do paljenja kontrolnog svjetla savjesti. Zašto? U borbi motiva, gdje je na jednoj strani zarada i profit, a na drugoj savjest, pobijedio je motiv zarade i profita. Zašto je taj motiv jači? Zato, što je unaprijed isplanirao što će sve moći ostvariti za sebe iz te zarade. Osobne želje, uz egoizam, uvijek su jače od savjesti. </p>
<p>Zarada donosi afirmaciju ličnosti pred sobom i pred drugima, a čini nam se da je to u nas prisutno u svim sferama života. Mlađa generacija želi čim prije doći do bogatstva i lagodnog života, srednja ima osjećaj da život brzo prolazi pa treba brzo reagirati, stari nemaju utjecaja na formiranje moralnih pravila. </p>
<p>Obitelj nije uspjela učvrstiti moralne zasade, jer još nismo definirali obiteljski odgoj niti temeljna etička pravila. Dvjesto bogatuna drži kapital u rukama, diktiraju pravila, oni koji bi trebali biti savjest društva nitko ništa ne pita, u političkim strankama ciljevi opravdavaju sredstva.</p>
<p>Najbolji primjer nedostatka moralnih zasada su paleži naših šuma na obali. Jedni iz nehata učine požar, jer se nije javila savjest da upozori osobu da je visoka temperatura opasnost za sve nas, drugi jer imaju shizoidne ideje i porive. </p>
<p>Veliki broj prometnih nesreća jednako je rezultat zakona kauzaliteta i nedostatka moralnih kategorija. Kada bi mnogi vozači prije pritiska na papučicu gasa razmišljali o mogućnosti da budu ubojice, ne bi preticali na punoj crti, niti bi došli u situaciju ugrožavanja drugih. Ta čudna težnja za afirmacijom sebe pred sobom prepreka je da se moralne navike i razviju u nekih osoba.</p>
<p>Nedostatak etičkih načela uzrok je poremećenih odnosa u socijalnom miljeu. Promotrimo samo što smo dobili poticanjem afere prof. dr. Kurjak. Iza toga zasigurno stoji pojedinac ili skupina koja nije mogla podnijeti uspjeh prof. Kurjaka na jednoj strani i prof. Kurjak koji je htio postići savršenstvo svojih uspjeha. </p>
<p>Koja nelogičnost medija u svemu tomu: nedavno je osoba osuđena na višegodišnju zatvorsku kaznu, pod čudnim okolnostima puštena iz zatvora ubila stariju osobu u Remetama. Mediji su objavili događaj navodeći inicijale osumnjičene osobe, a kada se posumnjalo u nedopuštene postupke prof. Kurjaka i tima oko njega objavljena su puna imena i prezimena. </p>
<p>U težnji da se postigne naklada (zarada), prekine putanja uspjeha prof. Kurjaka afera se zahuktavala. Jednako tako i slučaj Čučić punio stupce novina, elektronični mediji o tome javno izvješćivali. Cilj zarada i afirmacija, etika zanemarena. Što je briga puka za jednog Čučića? </p>
<p>I pojedini političari u cilju osobne afirmacije drvlje i kamenje bacaju na konkurentske grupacije. </p>
<p>U posljednje se vrijeme u tome osobito istakao prof. Banac, što je izvan svakog očekivanja s obzirom na njegovo obrazovanje. Još nam je u sjećanju afera s aparatima za dijalizu. Neefikasnost sudova je i moralno pitanje, jednako kao i slučaj Gotovina. Jer, ako se busamo u prsa da smo izborili državu onda se pisanih zakona te iste države moramo pridržavati, zbog moralnih zasada. </p>
<p>Mogli bismo nizati tisuću primjera gdje pojedinac i skupine u svojem djelovanju nikada ne prizivaju savjest, ne pridržavaju se temeljnih moralnih zasada da bi ostvarili profit, zaradu ili osobno afirmaciju. </p>
<p>Ako ostavimo da se problem sam rješava on će se multiplicirati. Bit ćemo prostor kao što su neke države Latinske Amerike gdje je sve dopušteno. Obiteljski odgoj je primaran u razvijanju moralne strane ličnosti, ali i školski sustav mora čim prije povećati odgojnu ulogu nastave i škole uopće. </p>
<p>Pokušaj uvođenja joge (iako joga ima svoje opravdanje u razvoju moralne strane ličnosti) je promašaj, kao što je promašaj pokušaj poskupljenja vode u Zagrebu. </p>
<p>Kad budemo imali pojedince koji će svaki svoj postupak analizirati i vagati etičkim pravilima, moći ćemo se pohvaliti da smo nacija s dobrim moralnim zasadima.</p>
<p> Pijanci, ovisnici o opijatima, lopovi, varalice, sudionici u prometnim nesrećama, profiteri, pa i homoseksualci, i pedofili su opasnost za etičnost društva. </p>
<p>Nepridržavanje temeljnih moralnih načela kao što su poštivanje ličnosti, ljudskog dostojanstva i integriteta svakog čovjeka, nepovredivost imovine, ljudskih prava na slobodu i uvjerenje, istinoljubivost, dovest će nas do humanog cinizma. </p>
<p>Imat ćemo možda dobra pisana pravila, ali nepisana su pretpostavka dobre primjene pisanih pravila. Ljudi s visokim moralnim zasadima primjenjuju i pisana pravila zajednice u kojoj žive. </p>
<p>Ako to postignemo odgojem, školski sustav, permanentni odgoj i obrazovanje pojedinaca i socijalnih skupina bit ćemo veliki narod. Sve je to nužno njegovati na kakvoj-takvoj hrvatskoj tradiciji. Ne zanemarimo pritom hrvatske prvake, imena koja nam mogu iznimno služiti primjerom u stvaranju moralnih pravila sa i bez profita.</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Maloljetni delinkventi protjerani sa Šalate</p>
<p>Pojačane su kontrole i povećan je broja zaštitara i spasioca pa klinci koji su stvarali nered više ne posjećuju Šalatu, rekao je Ivan Knežević direktor SRC Šalata </p>
<p>Učestale fizičke obračune maloljetnika na zagrebačkom plivalištu Šalata za vrijeme održavanja Odmorka, besplatnog programa za djecu osnovnih i srednjih škola, Uprava plivališta uspjela je spriječiti uz pomoć zaštitara i policije, izvijestio je u četvrtak direktor SRC Šalata Ivan Knežević. </p>
<p>Nakon što je Vjesnik sredinom srpnja upozorio na problem koji, prema Kneževiću, samo odražava opće stanje u društvu, stvari su se pomaknula s mrtve točke.</p>
<p> Incidenti koje su u pravilu izazivali dječaci iz centra i istočnog dijela grada, a koji su zadavali glavobolju kako spasiocima tako i zaštitarima, ugrožavali su i sigurnost ostale djece pa su neki prognozirali i ukidanje programa. </p>
<p>»Nikada nismo zatvarali oči pred problemom maloljetničke delinkvencije no, njoj je teško stati na kraj jer razlozi zbog kojih nastaje su teško uočljivi i sigurno nemaju veze s bazenom na Šalati. Na našu nesreću, ipak su stigli u naše inače vrlo mirno dvorište«, ustvrdio je Knežević. Naime, nakon pritiska javnosti sazvan je sastanak kojem su, uz Upravu bazena, prisustvovali predstavnici Saveza školskih sportskih društava, zaštitari Zvonimir securitya te PU zagrebačke. »Susret je rezultirao dogovorom o pojačanju kontrola i povećanju broja zaštitara i spasioca što je urodilo plodom jer klinci koji su stvarali nered više ne posjećuju Šalatu«, rekao je Knežević. Tako, ističe, roditelji svoju djecu svaki radni dan bez straha mogu poslati na Šalatu u vremenu od 11 do 13 sati. Osim druženja s vršnjacima djeca uz pomoć instruktora mogu savladati tehniku plivanja i skokova u vodu. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U Zagrebu se ne može kupiti video kazeta o Zagrebu</p>
<p>U Turističkom informativnom centru (TIC) na Trgu bana Jelačića možete kupiti promidžbene video kazete o nekim mjestima na moru i drugim destinacijama, ali ne i o Zagrebu. </p>
<p>U to se uvjerila i Nevenka Ratković kada je ove srijede svome devetogodišnjem sinu Lovri odlučila kupiti baš takvu video kazetu, koju će, kao poklon odnijeti prijateljima u Stockholm.</p>
<p>»Htjela sam baš video kazetu jer ona je ljudima zanimljivija, no nema je za kupiti ni u TIC-u niti drugdje u gradu, a pitam se da li je slična situacija na moru. Da li se primjerice u Šibeniku i Splitu može kupiti samo kazeta o Zagrebu«, rekla je Vjesniku Lovrina mama koja je toga dana bila jako bijesna.</p>
<p> Dan poslije, u četvrtak, otišla je i u Turističku zajednicu grada Zagreba gdje ju je primila Danijela Miletić, stručni suradnik u službi informiranja TZ-a. Tamo su joj poklonili ne samo video kazetu nego punu vrećicu knjiga, penkala, kapu i CD. </p>
<p>»Ja tamo nisam došla tražiti ništa besplatno već sam htjela kupiti samo kazetu za koju smatram da bi se trebala prodavati ne samo u TIC-u, već u svakom kutu Zagreba, a tako bi se i kvalitetnije poradilo na njegovoj promidžbi«.</p>
<p>Danijela Miletić iz TZ-a objasnila nam je kako oni kazete imaju ali da je ne smiju prodavati jer su neprofitna organizacija, a mogu ih samo dijeliti u promidžbene svrhe. Obećala nam je, ipak, da će o ovome obavijestiti Marija Zmajovića, direktora TZ-a koji jedini može poduzeti ozbiljnije korake po pitanju prodaje video kazeta o Zagrebu u Zagrebu, a što bi turističku ponudu glavnog grada Hrvatske zasigurno obogatilo.</p>
<p>Inače suvenirnicu u TIC-u vodi tvrtka Capitl, a prodaju video kazete »Hrvatska kulturna baština«, »Narodne nošnje«, »7000 otoka hrvatskog Jadrana«, »Istra iz zraka«, »Kulturna baština Istre« i »Zagrebački cehovi«.</p>
<p> Sve one koštaju između 120 i 128 kuna. Neke su snimljene i na više jezika, a za posljednje spomenutu kazetu o cehovima ljubazna prodavačica nam je rekla da je »bez veze« jer, tako su joj, kaže, kazetu opisali svi oni koji su je pogledali.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na Jarunu se kopaju temelji za tri zgrade sa 45 stanova</p>
<p>Nekoliko stanara Jaruna kontaktiralo je našu redakciju jer, kako kažu, u neposrednoj blizini okretišta tramvaja na Jarunu, tik uz Horvaćansku cestu, a duboko prema jezeru, ograđeno je veliko gradilište, nekakvi radovi su počeli, ali nema nikakve table. Na licu mjesta i sami smo se uvjerili da su na velikom gradilištu u obliku slova L već iskopani temelji i dovedena je mehanizacija, a još uvijek nema nikakve table na kojoj, prema zakonu, treba pisati investitor, izvođač i brojevi lokacijske i građevinske dozvole.</p>
<p>Zašto je tome tako pokušali smo u nekoliko navrata doznati od Ivana Vojnovića, direktora tvrtke Geoprojekt, koja je investitor i njegovog brata Branka Vojnovića, direktora tvrtke Zagrebgradnja koja izvodi radove. Do nijednoga, međutim, nismo uspjeli doći, ali smo u Gradskom uredu za graditeljstvo doznali, da je od prošlog petka građevinska dozvola za to gradilište postala pravomoćna. Tako će na dijelu preostalih jarunskih oranica u skorije vrijeme iznići tri stambene zgrade na četiri kata, s ukupno 45 stanova za tržište. Kada bi investitor, pak, postavio tablu s oznakama dozvola koje ionako ima, vjerojatno ne bi dolazilo do ovakvih nedoumica, a stanari i svi ostali uvjerili bi se, da se u njihovom susjedstvu ne gradi bespravno. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Novi sindikat o problemima u Industrogradnji </p>
<p>Reorganizacija Industrogradnje d.d. obavlja se na teret radnika jer tvrtke kćeri u svom vlasništvu nemaju imovinu u vrijednosti višoj od pet tisuća eura te moraju plaćati najam poslovnih prostora kao i strojeve. Radnici bez obzira na kvalifikaciju »šetaju« od tvrtke do tvrtke, a Sindikat graditeljstva Hrvatske koji bi trebao štititi interese radnika slizao se s Upravom. Izjavio je u četvrtak na konferenciju za novinare glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš. </p>
<p>Osim toga, Kiš napominje kako ni uvjeti rada nisu zadovoljavajući jer radnici na gradilištima često nemaju vodu, hranu ni sanitarne čvorove.</p>
<p> »Kolektivni ugovor također se ne poštuje u cijelosti no. Novi sindikat je usprkos podmetanjima uspio učiniti sitne pomake, poput slanja inspekcije zaštite na radu na trasu Bosiljevo«, istaknuo je Kiš. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Banke nemaju sluha za poljoprivrednike</p>
<p>Iako poljoprivrednici imaju zemlju, banke im teško odobravaju kredite jer smatraju da nisu kreditno sposobni </p>
<p>Grad Zagreb, uz to što programom »Poduzetnik« potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta, od 1998. godine provodi i Program poticanja razvitka poljoprivrede na području grada. Ovih je dana na jednoj od sjednica Poglavarstva, pak, usvojen novi pravilnik o uvjetima i načinima korištenja proračunskog novca u kreditiranju poljoprivrednih gospodarstava.</p>
<p>Prema riječima Vlaste Ranogajec, pomoćnice pročelnika Ureda za poljoprivredu i šumarstvo, u tijeku je odabir najpovoljnije banke koja će kreditirati izabrana gospodarstva koja se bave poljoprivrednom ili šumarskom proizvodnjom. Glavni uvjet za dobivanje povoljnog kredita je, naravno taj, da je njihov program u interesu poljoprivredne proizvodnje i tržišta u gradu, a novost je da se mogu natjecati i poljoprivredna gospodarstva iz ruralnih dijelova oko Zagreba, znači iz Zagrebačke županije.</p>
<p>Novi pravilnik donosi i dosta promjena što se tiče ostalih uvjeta za dobivanje kredita. Natjecati se mogu, naime, i tvrtke koje se bave takvom proizvodnjom, a ne samo, kao dosad, obiteljska gospodarstva. Prije je najveći iznos odobrenog kredita bio 20.000 eura, a sada to ograničenje vrijedi samo za nekomercijalno gospodarstvo (obiteljsko imanje), dok za komercijalno poljoprivredno gospodarstvo, tvrtku ili zadrugu iznos nije ograničen. </p>
<p>Kako kaže Vlasta Ranogajec, natječaj za dodjelu kredita trebao bi se raspisati na jesen, jer trenutno, traje natječaj za drugi kredit, koji zajednički subvencioniraju Grad i Ministarstvo, a koji završava 22. kolovoza. Grad se, kaže pomoćnica pročelnika, još nije odlučio kako će uložiti sredstva. Jedan je način umnožavanje sredstava, tako da se napravi kreditni fond od novca grada i onoga banke. Kamate su tada nešto više, ali su garantni propisi banaka prema poljoprivrednicima toliko strogi, da oni jednostavno ne udovoljavaju na provjeri kreditne sposobnosti, objašnjava Vlasta Ranogajec.</p>
<p>Ti ljudi imaju zemlju i proizvodnju, ali, nažalost, banka im to ne priznaje kao garanciju za kredit. Većina velikih proizvođača mlijeka, na primjer, nije u sustavu PDV-a, pa banka ne priznaje ni takvu dobit. Drugi bi način subvencioniranja bio, da banka bude samo posrednik, a da se ulažu direktno gradska sredstva (ove godine grad će izdvojiti pet milijuna kuna).</p>
<p>»Tada bi kamate bile niže, a jamstva ne bi bila tako stroga, pa bi poljoprivrednici lakše dobili kredit«, zaključila je naša sugovornica.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mali novinari u posjetu Vjesniku</p>
<p>Vjesnikovu redakciju u četvrtak su posjetili mladi polaznici ljetne novinarske škole Udruge Civitas. Većina polaznika živi u naselju Dumače pokraj Petrinje, a pohađaju Osnovnu školu Ivan Goran Kovačić u selu Gora, također pokraj Petrinje. Ljubav prema novinarstvu tjera ih dva puta tjedno na putovanje u Zagreb kako bi zajedno sa svojim vršnjacima iz naselja Kajzerica učili o medijima i etici novinarstva, a poseban je naglasak na učenju pravilnog izričaja hrvatskog jezika kojeg govore slabo jer su prije četiri godine došla iz enklave Letnica na Kosovu. Zvjezdana Stančić, voditeljica škole opisala nam je teške uvijete u kojima ova djeca žive. Smješteni su u montažnim kontejnerima, nemaju vodu, a okruženi su šumom koja nije u potpunosti razminirana. Unatoč tome, njih tridesetak dolaze u grad gdje uz novinarstvo upijaju i drugačiji način života i to od svojih gradskih prijatelja koji također polaze školu. Nakon dva mjeseca rada rezultati su više nego vidljivi. »Fleksibilniji su i otvoreniji zahvaljujući suradnji novinara, psihologa, defektologa i sociologa«, rekla je Stančić. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Otkazani koncerti talijanske zvijezde Tiziana Ferra</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Zbog slabog interesa publike i u dogovoru s menadžmentom nove talijanske glazbene zvijezde Tiziana Ferra, koncertna udruga »Kajda« otkazala je planirane koncerte na Ljetnoj pozornici u Opatiji i u pulskoj Areni svega dan vremena prije najavljenih koncerata. </p>
<p>»Čekali smo do posljednjeg trenutka da vidimo hoće li se situacija promijeniti jer je pretprodaja karata pokazala da nema interesa za koncerte budući da je prodano svega nekoliko desetaka karata za oba koncerta. Računali smo da je Ferro dovoljno popularan kod nas jer je prodao dosta CD-a, a i trenutačno je među većim talijanskim zvijezdama, no očito publika koja je kupila njegove CD-e baš i ne ide na koncerte«, rekao nam je Igor Aničić iz »Kajde« dodajući da su već radili koncerte s Erosom Ramazzotijem, te da je on uvijek dobro prolazio. </p>
<p>»Čudno je da nije bilo interesa jer smo htjeli obogatiti turističku ponudu u jeku sezone. Koncerte ćemo odgoditi za neka sretnija vremena«, kaže Aničić. </p>
<p>Nekoliko desetaka obožavatelja koji su kupili ulaznice bez problema će ih moći vratiti nazad. </p>
<p>»Kajda« je zadužena i za organizaciju koncerta jedne od najznačajnijih britanskih skupina Massive Attacka, koji brojni obožavatelji već unaprijed proglašavaju glazbenim događajem godine. </p>
<p>»Još nemamo relevantne podatke o prodaji karata za taj koncert, ali znam da interes za njihovim koncertom postoji«, otkriva Aničić.</p>
<p>Gostovanje Massive Attacka svojedobno je najavljeno za sredinu kolovoza također u pulskoj Areni, ali je na insistiranje gostiju Arena zamijenjena zagrebačkom Šalatom, te je promijenjen datum budući da im prvi termin nije odgovarao. </p>
<p>»Ne ide nam baš na ruku to što se koncert prebacio iz Pule u Zagreb jer je naš glavni grad u to vrijeme zbog godišnjih odmora potpuno prazan, iako je Šalata dobar koncertni prostor«, zaključio je Aničić. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Cro Cop na primanju kod ministra vanjskih poslova</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula razgovarao je u četvrtak prijepodne više od sat vremena s hrvatskim borcem ultimate fight borbi, Mirkom »Cro Cop« Filipovićem.</p>
<p>Ministar Picula čestitao je Filipoviću na uspjesima koje postiže u ultimate fight borbi i zahvalio na svemu što je do sada učinio za Republiku Hrvatsku. Ministar je naglasio da se Hrvatska ne promovira samo preko diplomatskih predstavništava, jer našu zemlju veoma uspješno promoviraju i hrvatski sportaši.</p>
<p>»Cro Cop« je izvijestio ministra o svom putu do sportskog vrha, te je izrazio nastojanje i želju da svojim sportskim uspjesima u svijetu promovira Hrvatsku. Približio je ministru Piculi svoju strast prema borilačkim vještinama, te ga je upoznao s popularnosti koju ultimate fight borbe uživaju u svijetu. Istaknuvši pritom svoja iskustva iz Japana, gdje je najveća organizacija ultimate fight borbi, pod nazivom »Pride«.</p>
<p>Ministar Picula je istaknuo važnost gospodarske diplomacije za našu zemlju, te je opisao neka diplomatska iskustva iz Japana. Prilikom svog posljednjeg službenog posjeta Japanu ponudio je japanskim gospodarstvenicima 30-tak različitih hrvatskih gospodarskih projekata. Ovom prigodom Picula je ponudio mogućnost zajedničke suradnje Filipoviću na području gospodarske diplomacije.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Je li Tito 1969. pripremao intervenciju u Sloveniji </p>
<p>LJUBLJANA, 31. srpnja</p>
<p> - Josip Broz Tito je, čini se, 1969. bio spreman upotrijebiti vojsku kako bi u Sloveniji spriječio »eskalaciju nacionalizma« u vezi s tzv. »cestovnom aferom« oko raspodjele tadašnjeg saveznog novca za gradnju cesta, koja je u Ljubljani izazvala i raskol između konzervativaca i liberala u partijskom vodstvu. </p>
<p>Takvu je tezu, podsjećajući na obljetnicu najpoznatije slovenske političke afere iz razdoblja socijalizma i Jugoslavije, u četvrtak objavilo ljubljansko Delo, koje iznosi dosad nepoznate pojedinosti.</p>
<p> Slovenska vlada na čijem je čelu bio Stane Kavčič 31. srpnja 1969. kritizirala je odluku savezne vlade - koju je ironijom sudbine vodio Mitja Ribičič - da s liste saveznih prioriteta briše gradnju dvije autoceste - Hoče-Levec i Postojna-Razdrto, a slovenska je javnost podržala tezu o slabom gospodarskom položaju Slovenije u Jugoslaviji. Podijelilo se i slovensko partijsko vodstvo, pa su na jednoj strani bili konzervativci Edvard Kardelj i Sergej Kraigher, a na drugoj liberali Stane Kavčič i tada mladi Milan Kučan.</p>
<p>Konzervativci su sazvali sastanak jugoslavenkog partijskog vodstva na čelu s Titom, a cestovna je afera nazvana nacionalističkim pokušajem rušenja države. Na sjednici održanoj 16. kolovoza iste godine, navodi Delo, Tito je bio »spreman intervenirati i silom kako bi se stvari dovele u red«.</p>
<p>Stvari se ipak nisu tako dramatično razvijale, jer je sve završilo ostavkom Kavčiča. On je u ranim osamdesetim godinama postao svojevrsnim simbolom nove generacije slovenskih partijskih liberala, a tadašnji novi politički aktivisti Janez Janša i Igor Bavčar objavili su i tajni Kavčičev dnevnik u kojemu je kritizirao konzervativce i jugoslavensko vodstvo. U slovenskoj političkoj mitologiji Kavčič se drži jednom od osoba koje su svojim sposobnostima i reformističkim nastojanjima pokušavali ostvariti ravnopravnost Slovenije u SFRJ i uvesti tržišno gospodarstvo umjesto tadašnje dogovorne jugo-ekonomije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Stonesi i AC/DC nastupili na kanadskom »SARS-tocku«</p>
<p>TORONTO, 31. srpnja</p>
<p> – Napuštena vojna baza u Torontu bila je mjesto održavanja povijesnog rock koncerta na kojemu je oko 450.000 obožavatelja pod žarkim suncem bodrilo Rolling Stonese, AC/DC i ostale izvođače, koji su glazbom pokušali vratiti duh tom gradu teško pogođenom nedavnom epidemijom SARS-a.</p>
<p>Dok je mnoštvo okupljenih plesalo uz Stonesove hitove »Brown Shugar« i »Start Me Up«, gradski trgovci i medicinsko osoblje nadali su se da otkucavaju posljednji trenuci turističkog kraha u jedinom gradu izvan Azije koji je zabilježio smrtne slučajeve od SARS-a. </p>
<p> Organizatori procjenjuju da se na koncertu u Downsview Parku okupilo više od 450.000 ljubitelja rocka, što ga čini najbolje posjećenim koncertom za kojega se naplaćuju ulaznice ikad održanom u Sjevernom Americi.</p>
<p> No, veliko mnoštvo nije osobita novost za taj park, na kojemu se za Papina posjeta prošle godine okupilo 800.000 ljudi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Britanci na novčanicama žele Beckhamovu sliku</p>
<p>LONDON, 31. srpnja</p>
<p> – Više od trećine Britanaca željelo bi na novčanicama vidjeti portret kapetana engleske nogometne reprezentacije Davida Beckhama, pokazuju rezultati ankete objavljeni u srijedu.</p>
<p> Beckham, koji je nedavno iz Manchester Uniteda prešao u Real Madrid, dobio je uvjerljivo najveći broj glasova od ostalih mogućih kandidata, čiji bi lik Britanci voljeli vidjeti na nekim novčanicama.</p>
<p> Nakon Beckhama (37 posto), drugi je s 29 posto glasova Winston Churchill, zatim princeza Diana (21 posto), William Shakespeare (13 posto), a po osam posto glasova anketiranih dobili su glumica Catherine Zeta-Jones i pjevač Robbie Williams.</p>
<p> Premijer Tony Blair osoba je koju najmanje žele na novčanicama: 16 posto Britanaca protivi se toj mogućnosti. </p>
<p> Anketu je u srpnju proveo institut Taylor Nelson Sofres na uzorku od 1002 osobe. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Staljin je mrzio Johna Waynea </p>
<p>LONDON, 31. srpnja</p>
<p> - Sovjetski diktator Josif Visarionovič Staljin bio je toliko ogorčen na filmsku zvijezdu Johna Waynea zbog njegova antikomunizma da je planirao njegovo ubojstvo, prema najnovijoj biografiji tog američkog glumca. </p>
<p> U biografiji »John Wayne - čovjek iza mita«, koju je napisao britanski pisac i glumac Michael Munn kaže se da je kasnih 40-ih i ranih 50-ih bilo nekoliko pokušaja da ga se ubije.</p>
<p> U prvom pokušaju, dvojica ruskih atentatora pretvarajući se da su agenti FBI-a, htjeli su ubiti Waynea u njegovu uredu u studiju Warner Brothersa u Hollywoodu.</p>
<p> Međutim, zavjera je bila otkrivena a mogući ubojice uhićeni, objašnjava se u knjizi, u kojoj se navodi nekoliko izvora uključujući i redatelja Orsona Wellesa.</p>
<p> Prema knjizi, sovjetski planovi za Wayneovo ubojstvo odbačeni su nakon Staljinove smrti 1953., za vrijeme njegova nasljednika Nikite Hruščova, koji je bio Wayneov veliki obožavatelj.</p>
<p> »To je bila Staljinova odluka za vrijeme njegovih posljednjih pet ludih godina. Kad je Staljin umro, ja sam ukinuo tu naredbu«,rekao je Hruščov tijekom privatnog razgovora s Wayneom, 1958. godine, piše u Wayneovoj biografiji. </p>
<p> Međutim, prema knjizi, američki su komunisti ustali protiv Waynea, jer je podupirao antikomuniste koje je predvodio senator Joseph mc Carthy. I oni su ga pokušali napasti za vrijeme snimanja filma »Hondo« u Meksiku. Wayne je preživio te pokušaje, i još jedan pokušaj snajperista za vrijeme posjeta američkih snaga u Vijetnamu 1966. </p>
<p> Na kraju je umro od raka 1979. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zbog uklonjene antene u Rimu se ne vide Berlusconijevi TV programi </p>
<p>RIM, 31. srpnja</p>
<p> - Dva od ukupno tri programa televizijske kompanije Mediaset talijanskog premijera Silvija Berlusconija, Retequattro i Canale 5, od četvrtka se više ne vide u Rimu, kao i neki drugi lokalni programi među kojima i vatikanska televizija Telepace.</p>
<p> Uklanjanje antena s Monte Maria, brežuljka u Rimu na kojem su i stambene zgrade te škole, počelo je u četvrtak na temelju sudske odluke da se sve antene s toga brda moraju maknuti jer štete ljudskom zdravlju.</p>
<p> Više od deset godina trajali su sudski sporovi do donošenja pravomoćne odluke, zbog koje se u Rimu više ne vide dva od tri Berlusconijeva programa, odnosno oko 650 tisuća kućanstava u Rimu ne prima više signale tih postaja.</p>
<p> Od 3. kolovoza neće se moći pratiti ni program Rete Sole, a od 4. kolovoza televizija GBR. Uklanjanje antena završit će do 1. studenoga kad će nestati i signali radijskih postaja kao što su RTL, Radio Maria i druge. </p>
<p> Antene bi trebale biti prebačene na brdo Anfagione stotinjak kilometara od Rima, u blizini mjesta Capranica Prenestina. No, stanovnici toga mjesta na čelu s gradonačelnikom Francescom Colagrossijem već su se pobunili. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Majstorsko nijansiranje glasovnih boja i dinamike</p>
<p>Koncert je u prvome dijelu sadržavao niz opernih arija i jedan duet, a drugi je dio donio talijanske kancone te ulomke iz popularnih opereta i zarzuela </p>
<p>PULA, 31. srpnja</p>
<p> – Iz dana u dan proteklih tjedana raslo je uzbuđenje pred koncert Placida Dominga u pulskoj Areni. Rijetko je koji glazbeni događaj pobudio takvo zanimanje kao nastup vodećeg tenora opernog svijeta današnjice. Domingo je, poslije Splita, drugi put došao u Hrvatsku. Njegov nastup mogao je, osim rijetko kada viđenog tolikog broja publike u Areni, posredstvom kamera pratiti i široki auditorij Hrvatske televizije u odgođenom prijenosu.</p>
<p>Koncert je u prvome dijelu sadržavao niz opernih arija i jedan duet u izvedbi Placida Dominga i gošće njegova koncerta, portugalske sopranistice Elisabette Matos. Domingo, uza sve divljenje njegovoj umjetničkoj osobnosti, pjeva arije primjerene svojoj životnoj dobi i trajanju karijere dulje od četiri desetljeća. Arija Eleazara iz Cileine opere »Arležanka« i arija Cavaradossija iz trećeg čina Puccinijeve »Tosce« pokazale su majstorsko nijansiranje glasovnih boja i dinamike.</p>
<p>Sopranistica Elisabetta Matos predstavila se u arijama Margarete iz Boitove opere »Mefistofele«, ispovijedi Santuzze iz Mascagnijeve »Cavallerije rusticane«, također i velike arije Amelije iz Verdijeva »Krabuljnog plesa« kao pjevačica snažnog glasa i pouzdanih visina, ali sklona egzaltiranom verističkom izrazu.</p>
<p> Placido Domingo vinuo se u zvjezdane operne visine u rujnu 1968. godine. Tada je 27-godišnji tenor u posljednji čas, petnaest minuta prije početka predstave Cileine opere »Adriana Lucouvreur« u njujorškom Metropolitanu s Renatom Tebaldi u naslovnoj ulozi, uskočio u ulogu Maurizija umjesto indisponiranog Franca Corellija. Predstava je trajala dvadeset minuta dulje nego obično zbog aplauza upućenih novomu tenoru. Već je tada do izražaja došla vulkanska snaga njegove umjetničke ličnosti koja jednako isijava još danas kada 62-godišnji pjevač pjeva, primjerice, ariju Canija iz Leoncavallove opere »Pagliacci«, koje je snagu pjevačke izvedbe upotpunio potresnim glumačkim izrazom.</p>
<p> Pula je doživjela i djelić antologijskog Domingova Verdijeva »Otella«, u duetu s Desdemonom iz prvoga čina. U posljednja dva desetljeća između Dominga i toga lika postavljen je znak jednakosti. Izvedba dueta podsjetila je na sve svjetske produkcije u kojima je sudjelovao, kao i na Zeffirellijevu filmsku ekranizaciju, iako je mizanscena oko dirigenta bila nepotrebna.</p>
<p>Prvi dio koncerta donio je i uvertiru Verdijevoj operi »Moć sudbine« koja kao da je zakonom propisana na ovakvim koncertima. Drugi dio donio je talijanske kancone te ulomke iz popularnih opereta i zarzuela. Naime, Placido Domingo odrastao je u Ciudad Mexicu gdje su mu roditelji bili popularni interpreti zarzuele, španjolske inačice europske operete. To je područje njegova iskonskog šarma i žara predanja svim stilovima glazbe.</p>
<p>Simfonijski orkestar HRT i dirigent Jose Collado uglavnom su korektno, ali ponešto i tromo ispunili svoj prateći zadatak.</p>
<p> Placido Domingo još uvijek intenzivnom opernom karijerom upotpunjenom dirigiranjem, gotovo svakodnevnim nastupima, bezbrojnim snimkama cjelovitih opera i nebrojenim koncertima trajno oduševljava milijune svojih poklonika širom svijeta. Tisuće njih otišle su zadovoljne iz pulske Arene.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sraz spektakla i umjetnosti </p>
<p>Nastup Placida Dominga u pulskoj Areni iznova potvrdio novi glazbeni pravac – veliki spektakl-koncert operne zvijezde / Ulazak u 21. stoljeće intenzivirao je sraz između masovnih fenomena i prave umjetnosti, no stvarne vrijednosti uvijek će se raspoznati</p>
<p>Pulski nastup tenora Placida Dominga u Areni danima je zaposjedao promidžbene minute televizijskih i radijskih programa. Taj je koncert, s »ljetnim« programom opernih arija, dueta, operetnih arija i dueta te popularnih šlagera i kancona, između kojih se nižu orkestralni ulomci, ne kao dio dramaturgije koncertnog rasporeda, već kao nužan predah za pjevače, izdanak novoga glazbenog pravca koji se pojavio u zadnjih petnaestak godina.</p>
<p> Koncerti trojice tenora za kojima su slijedili koncerti triju soprana ili trojice basova, bečki božićni koncerti, stadionski ili mega koncerti na kojima uz glavnoga tenora nastupaju još jedan ili dvoje pjevača kako bi odteretili zvijezdu, sve su to projekti koje je pokrenuo i njihovim aktivnim protagonistom postao Placido Domingo.</p>
<p> Snaga njegove ličnosti i umjetnički ugled neupitni su, a pjevački i glazbenički profesionalizam vrhunski, bez obzira na vrstu projekta u kojemu sudjeluje. Najtežu dramatsku opernu ariju on pjeva jednako angažirano kao neku kanconu ili, primjerice, za njega tako karakterističnu popularnu Larinu pjesmu »Granada«. </p>
<p>Često se govori i smisao rečenih projekata nalazi u populariziranju opere. To je dovoljan i pravi razlog za tisuće posjetitelja na stadionima, u arenama i na rivama, televizijske kamere, mikrofone i ozvučenje. Veliko je pitanje populariziraju li doista takvi koncerti opernu umjetnost i treba li joj popularizacija uopće. Procvatu operne umjetnosti u Americi i Europi, koji počinje poslije Drugoga svjetskog rata, a vrhunce doživljava zadnjih nekoliko desetljeća, pridonijele su dobro organizirane operne kuće koje vrsnoćom produkcije privlače, stvaraju i zadržavaju publiku. </p>
<p>Mogućnosti putovanja i razvoj turizma potpomogli su taj trend. Operna se umjetnost smatra elitnom, ali nije profitna, iako se uspješno financijsko poslovanje opernih kazališta podrazumijeva kao odraz uspješnosti svekolikog poslovanja. Stadionski koncerti, pak, nesumnjivo su povezani s menadžerskim i diskografskim financijskom probitcima. </p>
<p> London, Beč i ostali veliki gradovi dovoljno su velika glazbena središta da mogu apsorbirati velike spektakl-koncerte opernih zvijezda koje inače mogu redovito vidjeti i doživjeti na njihovu pravom području, tj. u operi ili na klasičnom koncertnom podiju, odnosno na mjestima na kojima se stvara njihov ugled i karizma što će privući široke mase.</p>
<p> Mi u Hrvatskoj takve mogućnosti nemamo, pa dobivamo samo preskupe spektakle. Nijedan organizator ne će se potruditi da Dominga dovede, primjerice, u Zagrebačku, a kamoli u koju drugu našu operu, kako bismo doživjeli jednoga od dvojice ili trojice najvećih »Otella« 20. stoljeća, ali će svakoga privući zarada od tisuća posjetitelja u pulskoj Areni.</p>
<p>Najvećemu dijelu publike s tih će nastupa u najduljemu sjećanju ostati pjesma »Zemljo naša, Istro mila« Matka Brajše Rašana ili »Ta divna splitska noć« u Splitu, što ih je Domingo otpjevao na hrvatskom jeziku. Bila je to, nema sumnje, simpatična i beskrajno draga, ali umjetnički irelevantna gesta velikog pjevača. </p>
<p> Gošća Domingova koncerta u Puli bila je portugalska sopranistica Elisabetta Matos, pjevačica lijepog, snažnog glasa velikog potencijala. Bolji dojam ostavila je u drugome dijelu programa, u lepršavoj i opuštenoj izvedbi operetnih i ulomaka iz zarzuela, nego u prvom dijelu kada je verističkom egzaltiranošću tumačila operne arije. Baš će biti zanimljivo vidjeti hoće li se nje još kada sjetiti koji naš organizator i zaslužuje li ona, kao Domingova partnerica, možda samostalan koncert. Ili, sjeća li se tko imena partnerice Josea Carrerasa u Puli prije nekoliko godina?</p>
<p> Danas se, u svrhu populariziranja opere, ustraje na kolegijalnosti i izvrsnoj suradnji, gotovo prijateljstvu trojice tenora, neovisno o tome imalo to veze s istinom ili ne, kao što se nekada inzistiralo na suparništvu primadona. </p>
<p> Placido Domingo već se ubraja među legendarne tenore svih vremena. To je dovoljan protuuteg na vagi svega onoga što je učinio za populariziranje i onoga što je stvarno postigao u operi. Slično vrijedi za Luciana Pavarottija s čijim se imenom stalno barata oko njegova dolaska u Hrvatsku. Kako on sve češće najavljuje svoje umirovljenje, sva je prilika da ćemo ga čuti kao novopečenog opernog umirovljenika.</p>
<p> Suprotan je primjer Andreje Boccelija, koji nije ostvario pravu opernu karijeru. On nema nikakva stvarnog uporišta i njegova je pojava kao masovnog fenomena prolazna. I kod Josea Carrerasa su mega koncerti već pomalo zasjenili njegovu pravu opernu karijeru koja je, na žalost, bila prekinuta bolešću. Ulazak u 21. stoljeće intenzivirao je sraz između masovnih fenomena i prave umjetnosti, no stvarne vrijednosti uvijek će se raspoznati.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mali čovjek u Rusiji devedesetih</p>
<p>Pretposljednji dan prikazan dugo očekivani film »Sati« starog obožavatelja Motovuna Stephena Daldryja / »Ruska arka« Aleksandera Sokurova osvaja kao umijeće filmskog zanata, dok je sadržajno dojmljiviji potresni ruski film »Zmaj« Alekseja Muradova</p>
<p>MOTOVUN, 31. srpnja</p>
<p> – Novi hrvatski film »Svjedoci« Vinka Brešana među zapaženijim je ostvarenjima motovunskoga festivala, posebno kod inozemnih gostiju, koji su većinu gostujućih filmova prije vidjeli, pa im je Brešanov bio jedan od rijetkih novih, svježih. I publika je unatoč utjecajima »sa strane« i uvijek bučnoj okolini Kino trga uspjela sabrano odgledati do kraja tu tešku priču. </p>
<p>Srijeda je, čini se, bila u cjelini posvećena hrvatskim umjetnicima, jer osim Brešanova filma dodijeljena je i nagrada za životno djelo uglednom Relji Bašiću, koji je stigao u Motovun sa svojom obitelji. Bašić se tako upisao u »knjigu slavnih« laureata Motovuna, uz Branka Bauera, Vatroslava Mimicu, Tomislava Pintera, Borivoja Dovnikovića, Ivanku Forenbacher, Radojku Tanhofer i Fedora Škubonju, koji su prijašnjih godina nagrađeni za životno djelo i 50 godina aktivnog rada na filmu. </p>
<p> U festivalskom programu napokon se pojavio film »Sati« Stephena Daldryja, starog fana Motovuna, koji ne propušta ni jedan od festivala. Možda su upravo zato distributeri neopravdano dugo čuvali njegov film »Sati« ne dajući ga u kina sve do ovoga ljeta, premda je u međuvremenu film prošao sve festivalske i oscarovske živote, nakon što je početkom godine nagrađen u Berlinu (sve tri glumice Meryl Streep, Julianne Moore i Nicole Kidman) i nakon što je Nicole Kidman dobila Oscara za glavnu žensku ulogu. </p>
<p>Film »Sati« (»The Hours«) vrsta je mnogoznačnog intelektualnog djela koje zahtijeva stanovito knjiško, ali i iskustveno predznanje kako bi se mogli uključiti u njegove metaforične i osjećajne kombinacije. Prije svega nužno je poznavati roman »Mrs. Dalloway« Virginije Woolf, koji je središnja okosnica priče, ali i romana Michaela Cunnighama »Sati« po kojem je nastao scenarij Davida Harea. </p>
<p>Dakako da zahvaljujući spretnoj i jasnoj režiji Stephena Daldryja nije teško pratiti radnju, odnosno tri usporedne priče, ali je vrlo teško prodrijeti u emotivne dubine triju žena, čija su hrabrost i snaga impresivne, čak i kada popuštaju predajući se pred životnim nedaćama.</p>
<p> U programu Novi ruski kino posebno je za filmske sladokusce atraktivan bio film »Ruska arka« (»Ruska ostavština«) Aleksandera Sokurova, koji je taj film ostvario nakon osam godina rada i priprema. Riječ je o prilično osobnom putovanju kroz rusku i europsku povijest u kojoj su se kao i uvijek kroz umjetnost prelamali politički interesi, mahinacije, savršenstvo estetskog sklada koji je često bio u potpunom neskladu s gramzivim, ratobornim, primitivnim povijesnim eskalacijama i ponašanjima.</p>
<p> Film je zamišljen kao maštovito, jednoiposatno putovanje Muzejom Ermitaž koje je u stvari putovanje kroz europsku i rusku kulturu posljednjih triju stoljeća. </p>
<p>U tehničkom smislu »Ruska ostavština« će ostati zapamćen kao prekretnički film s obzirom na upotrebu nove video HD Steadicam digitalne kamere, koja je obavila nevjerojatni »tour de force« snimajući u jednom dahu svih devedeset minuta filma, bez zaustavljanja, bez ponavljanja, bez montaže i vraćanja. Tako je kamera prošla 1500 metara kroz 33 sobe Muzeja Ermitaž i obuhvatila 897 glumaca i 1500 statista.</p>
<p>I dok je »Ruska arka« impresivan film po svojim stvaralačkim i tehničkim dostignućima umijeća filmskog zanata, jedan od sadržajno najdojmljivijih filmova cijeloga motovunskog festivala svakako je ruski film »Zmaj« Alekseja Muradova. To je potresna priča iz života svakodnevne Rusije devedesetih, rastrgane između prošlosti i budućnosti, što se prelama u ljudskim sudbinama, posebno onoj maloga, poslušnog policajca zaduženog za izvršenje smrtnih kazni, čija predanost poslu nije ideološke, nego osjećajne prirode, jer što bolje radi, to će prije osigurati budućnost bolesnom sinu.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Milenković hvali akustiku i prostor </p>
<p>ŠIBENIK, 31. srpnja</p>
<p> – U okviru šibenskoga Kulturnog ljeta na tvrđavi svetog Nikole održan je koncert violinista Stefana Milenkovića kojeg je na glasoviru pratila njegova majka Lidia Caenazzo. Koncert je priredila agencija Šibenik koncert, koja od prošle godine popularizira tvrđavu svetog Nikole za ljetnu pozornicu.</p>
<p>Na programu su bili Brahmsova sonate za glasovir i violinu op. 100 u A-duru, Poulencova Sonata za violinu i glasovir, pa Rumunjski plesovi Bele Bartoka, Improvizaciju E. Blocha, Suveniri i arije od H. Wieniawskog i na kraju Paganinijevi »I palpiti« te jedan bis. </p>
<p> Koncertu, koji je održan u unutrašnjosti tvrđave, prisustvovalo je tristotinjak Šibenčana koji su znali ovacijama pa i glasnim usklicima nagraditi proslavljena violinista i njegovu majku koja ga je pratila na glasoviru.</p>
<p>Nakon koncerta Milenković je pred okupljenim novinarima iznio svoje impresije: »Sve je ovdje fenomenalno. I prostor, i publika i akustika. Što se tiče akustike, moram istaći da je ovo jedan od najboljih prostora u kojima sam svirao.«</p>
<p>Organizator je za prijevoz publike unajmio samo dva manja broda zbog čega je koncert kasnio u startu i zbog čega su brojni poklonici glazbe Stefana Milenkovića po buri na otvorenom prostoru stajali sve do blizu jedan sat u noći čekajući na prijevoz do kopna. Organizatoru su upućene zamjerke što za publiku koja se na tvrđavi zadržala gotovo pet sati nije osigurao barem čašu vode.</p>
<p> Dan prije održavanja koncerta Stefana Milenkovića na tvrđavu svetog Nikole provalio je provalnik i iz skladišta ukrao dosta materijala koji je bio pripremljen za potrebe koncerta. Tako je nestalo 125 bambusovih baklji s dvije metalne posude za gorivo, 75 litara nafte, 20 litara antifriza, 75 boca raznog vina, 60 litara ulja za baklje i 800 krpenih podmetača za stolice. Prema policijskom izvješću šteta pričinjena ovom krađom iznosi oko 12 tisuća kuna. Organizatori koncerta na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> su se pobrinuli i nabavili nove baklje koje su osvijetile samo najnužniji prostor gdje se koncert održavao, a sav ostali dio bio je pod debelim mrakom.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>U Dinamu sve zadovoljniji, Jurčević snima Ukrajince </p>
<p>Nakon utakmice Mujčin se pred novinarima našalio na račun vlastite igre: »Najradije ne bih ništa govorio. Pitajte nekoga tko je bio na utakmici, a ne mene« / »Ovi su nas prilično izmlatili«, požalilia se nekolicina maksimirskih igrača na svoje mariborske kolege / Maksimirski će trener Nikola Jurčević u nedjelju otputovati u glavni grad Ukrajine i promatrati prvenstvenu utakmicu između Dinama i Dnjipra </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – »Bude li u Maksimiru 15.000 gledatelja, uvaljat ćemo Mariboru pet komada!«, u prolazu je dobacio vedro raspoloženi Dinamov kapetan Niko Kranjčar dan nakon remija protiv slovenskoga prvaka. Dinamovih 1-1 protiv Maribora u Ljudskom vrtu u prvoj utakmici drugog pretkola Lige prvaka doista su zahvalna zaliha uoči uzvrata u Maksimiru 6. kolovoza.</p>
<p> Jasno je, dakle, da su se »plavi« već približili trećem pretkolu, gdje bi im suparnik bio kijevski Dinamo. Štoviše, maksimirski će trener Nikola Jurčević i njegov asistent Miro Stipić u nedjelju otputovati u glavni grad Ukrajine i promatrati prvenstvenu utakmicu između Dinama i Dnjipra iz Dnjipropetrovska. No, taj odlazak ne znači da smatraju kako su već obavili posao i preskočili slovenskoga prvaka. U Maksimiru nisu toliko neoprezni i »bahati«. Odlazak u Kijev u službi je svojevrsne prevencije, kako bi maksimirska struka na vrijeme imala što više informacija o Kijevljanima u slučaju da se hrvatski prvak probije do trećeg pretkola.</p>
<p> A kakva su, uopće, razmišljanja nakon mariborske večeri? U Maksimiru su zadovoljni rezultatom, ali ne i igrom svoje momčadi. Dinamova je obrana djelovala suviše nesigurnom, a posebno je propusna bila lijeva strana obrambenog reda, o kojoj je brigu vodio Dino Drpić. Jurčević ga je u drugom poluvremenu premjestio na desni bok, dok je ulogu lijevog stopera preuzeo Boštjan Cesar. I tad je Dinamo djelovao znatno čvršće. Zanimljiva je i reakcija samokritičnog Edina Mujčina, koji je u srijedu također bio pomalo rezerviran. No, Mujčinu baš nitko ne može ništa zamjeriti, s obzirom na to da je dosad uglavnom bio među najboljim Dinamovim igračima... Osim toga, lijevi bok ionako nije njegovo prirodno mjesto. Nakon utakmice se pred novinarima našalio na račun vlastite igre: </p>
<p>– Najradije ne bih ništa govorio. Pitajte nekoga tko je bio na utakmici, a ne mene.</p>
<p> A što kaže trener Jurčević? Tvrdi da je zadovoljan ovakvim rezultatom, bez obzira na to što je Dinamo, s obzirom na brojne prilike u drugom poluvremenu, mogao i pobijediti. </p>
<p> – Ma, da nam je netko uoči utakmice ponudio neodlučeni ishod, sigurno je da bismo ga objeručke prihvatili, kaže maksimirski trener. – Imamo, dakle, dobru podlogu uoči uzvrata, nimalo ne podcjenjujemo Maribor i već je krenula potpuna mobilizacija za taj drugi dvoboj u Maksimiru. Naravno, u međuvremenu moramo pobijediti Marsoniju. Jasno je da ovih 1-1 ipak više ide nama u prilog. Sad bi nam čak odgovaralo i 0-0. Bez obzira na to, u uzvratu ipak očekujemo zatvorenu formaciju Maribora. Oni će se sasvim sigurno oslanjati na kontranapade i tražiti svoju priliku iz prekida. </p>
<p> U Dinamu se ujedno nadaju da će nešto bolju ulogu u uzvratu odigrati i sudac. Pravdu će dijeliti Cipranin Costas Kapitanis. Njegov je belgijski kolega Blareau u Mariboru puštao iznimno oštru igru i tolerirao brojne prekršaje domaćih nogometaša. </p>
<p>– Ovi su nas prilično izmlatili, požalilia se nekolicina maksimirskih igrača nakon utakmice. </p>
<p> Uostalom, najbolje je pitati Mihaela Mikića i Mladena Bartolovića. Mikić je u srijedu navečer podsjećao na Vitalija Klička nakon borbe s Lennoxom Lewisom. Imao je golemi, tamnocrveni hematom na čelu. </p>
<p> – Filekovič me nabio laktom u glavu, požalio se Mikić. </p>
<p>Bartolovića je, pak, potkraj prvog poluvremena s terena iznio rezervni vratar Ivan Turina, i to na rukama. Maksimirski je napadač, naime, opalio loptu prema vratima i odmah potom pao na zemlju. U pitanju je ozljeda gležnja zbog koje će pauzirati desetak dana. Sasvim je sigurno da neće zaigrati u prvenstvenoj utakmici protiv Marsonije u subotu u Zagrebu, a vjerojatno će propustiti i uzvrat protiv Maribora. </p>
<p>– Ma, dvojica su uklizala u mene i ne znam koji me od njih udario. Znam samo da sam opalio loptu i odjednom vidio - mrak. Niti ne znam gdje je ta lopta uopće završila. Nagnječio sam ligamente, ali nije tako strašno, kazao je Bartolović. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Arapov vodi nakon pet plovova</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon trećeg dana Europskog prvenstva u jedrenju u klasi laser i pet održanih kvalifikacijskih plovova u vodstvu se nalazi hrvatski predstavnik Mate Arapov s bodom prednosti u odnosu na Britanca Paula Goodisona. Arapov je u četvrtom plovu osvojio prvo mjesto u svojoj skupini, dok je u petom plovu bio tek deveti. No, kako se nakon petoga plova izbacuje najslabiji rezultat, Arapovu se u obzir uzimaju samo dva prva i dva druga mjesta ostvarena u prva četiri plova, pa stoga ima šest negativnih bodova. Goodison je podbacio u oba plova održana u srijedu. • Rezultati, seniori: 1. MATE ARAPOV 6.0, 2. Paul Goodison (VBr) 7.0, 3. Karl Suneson (Šve) 11.0... 21. MILAN VUJASINOVIĆ 49.0, 24. LUKA RADELIĆ 54.0... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pletikosini nastupi vesele i izbornika Barića</p>
<p>Pletikosa iz dvoboja u dvoboj potvrđuje svoju klasu i ni na jednoj službenoj utakmici za svoj novi klub, čak 450 minuta, nije primio pogodak </p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> – Stipe Pletikosa, hrvatski reprezentativni vratar, briljira u Šahtaru iz Donecka. Najzaslužniji je što je ukrajinska momčad odigrala neodlučeno (0-0) na gostovanju u moldavskom Tiraspolu protiv Sheriffa. Iz utakmice u utakmicu potvrđuje svoju klasu i ni na jednoj službenoj utakmici za svoj novi klub, čak 450 minuta, nije primio pogodak. Za sedam se dana igra uzvrat sa Sheriffom, a minimalna pobjeda Šahtara vodi ga u treće kolo kvalifikacija Lige prvaka, gdje ga očekuje moskovska Lokomotiva. </p>
<p>– Nismo igrali dobro protiv Sheriffa, bilo je propusta u obrani, ali nam remi bez pogodaka otvara vrata posljednjega kola kvalifikacija. Zadovoljan sam svojom igrom u svim utakmicama, a tri sam puta proglašen i igračem utakmice. Najvažnije je plasirati se u Ligu prvaka i proći Moldavce i Lokomotivu. Moskovska momčad ne blista, ali nas upozoravaju da i ona sve snage usmjerava prema Ligi prvaka, ispričao je Pletikosa. </p>
<p>Vijesti o formi Stipe Pletikose iz Ukrajine ohrabruju pred ključne reprezentativne utakmicu kvalifikacija za odlazak na EP u Portugal protiv Belgije i Bugarske i omogućuju izborniku Bariću miran san. </p>
<p>Drugi hrvatski reprezentativac Darijo Srna odigrao je protiv Sheriffa tridesetak minuta, no nije nezadovoljan. Kaže da će se ubrzo izboriti za prvih jedanaest, a o utakmici u Tiraspolu je rekao: </p>
<p>– Pletikosa je bio izvanredan. U polju nismo odigrali dobro, kao što smo očekivali, ali Stipe je spašavao. Očekujem da ću se u idućim utakmicama ustaliti u momčad i da ćemo izboriti Ligu prvaka. Potpuno sam se prilagodio životu u Donecku. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Makedonci smijenili izbornika </p>
<p>SKOPJE</p>
<p> – Nikola Ilievski i službeno više nije izbornik makedonske nogometne reprezentacije. Nezadovoljni rezultatima, čelnici Makedonskoga nogometnog saveza najavili su smjenu Ilievskog nakon završetka kvalifikacija za EP 2004., ali strpljenje ih je izdalo i ranije. Kao mogući nasljednici spominju se ugledna imena kao što su Rumunj Anghel Iordanescu, Slovenac Srečko Katanec te Srbi Ljubiša Tumbaković i Dušan Bajević. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barcelona - Milan 2-0 </p>
<p>WASHINGTON, 31. srpnja</p>
<p> – U pripremnoj nogometnoj utakmici u Washingtonu španjolska je Barcelona svladala europskog prvaka AC Milan 2-0. Pred 45.000 gledatelja strijelci su za Katalonce bili Portugalac Ricardo Quaresma (11) i jedna od najvećih zvijezda prijelaznog roka Brazilac Ronaldinho (51). Barcelona u nedjelju igra s engleskim prvakom Manchester Unitedom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dijana Golubić u Podravki </p>
<p>KOPRIVNICA, 31. srpnja</p>
<p> – Dosadašnja desnokrilna rukometašica zagrebačke Lokomotive Dijana Golubić potpisala je u srijedu jednogodišnji ugovor s Podravkom Vegetom. Hrvatska seniorska i juniorska reprezentativka bit će ove sezone zamjena za kapetanicu, reprezentativku i prvo desno krilo Podravke Vegete Renatu Hodak (31), a budući da je Hodak najavila da joj je ovo završna sezona, s Golubić će se iduće godine potpisati revidirani ugovor, kad će vjerojatno postati prvo Podravkino desno krilo. Golubić je u Virovitici na pripremama juniorske reprezentacije za Svjetsko prvenstvo, koje se od 4. kolovoza održava u Makedoniji. Hrvatska reprezentacija nastupa u Gjevgjeliji. </p>
<p>Osim Golubić, u Virovitici je Podravkina organizatorica igre Miranda Tatari, a izbornik je Podravkin trener za podmladak i trener drugog sastava Goran Mrđen. Kristina Franić i Marijana Tarle u Podsusedu su na pripremama kadetske reprezentacije, koja se sprema za Europsko prvenstvo u Rusiji od 22. kolovoza. Ostale Podravkine igračice treniraju u Rekreacijskom centru u šumi Crna gora kraj Koprivnice te na Gradskom stadionu. U petak, 1. kolovoza, putuju na desetodnevne pripreme u Sloveniju na Roglu, gdje će odigrati i nekoliko pripremnih utakmica s ljubljanskim Krimom. </p>
<p>Počela je i obnova koprivničke sportske dvorane. Obnova se požuruje jer Podravka želi drugu utakmicu pretkola za ulazak u Ligu prvakinja sredinom listopada igrati u Koprivnici. Dotad će igrati utakmice u Đurđevcu, gdje će i trenirati, a za treninge će koristiti i dvoranu Policijske uprave koprivničko-križevačke u Koprivnici. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatska unatoč porazu u četvrtfinalu protiv Litve</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Košarkašice SAD-a u posljednjem su, petom kolu skupine A Svjetskog prvenstva za mlađe seniorke pobijedile Hrvatsku sa 58-83 (14-20, 22-20, 7-22, 15-22). No, bez obzira na poraz, Hrvatska će kao četvrtoplasirana u četvrtfinalu igrati protiv Litve.</p>
<p>Domaće košarkašice samo su u prvom poluvremenu »pokazale zube« i bile ravnopravan protivnik s iskusnijim, bržim i kvalitetnijim Amerikankama. U drugom poluvremenu, kada su Amerikanke pojačale ritam naše su igračice posustale. Inače, u četvrtfinalu još igraju Kina – Francuska, Brazil – Rusija, SAD – Australija.</p>
<p> • Dvorana Baldekin</p>
<p>HRVATSKA – SAD 58-83 (14-20, 22-20, 7-22, 15-22)</p>
<p>HRVATSKA: M. Periša, Čakić 3, Gambiraža 11, Vukičević, Špac, Fabbri 16 (4-4), T. Periša, Lelas 6 (1-1), Mazić 3, Vejin, Slišković 4, Zubak 15 (7-10).</p>
<p>SAD: Pondexter 2, Matter 8, Beard 6 (2-4), Whalen 5, Wetcker 7 (1-1), Wright, Augustus 14 (2-2), Mann 8, Ohlde 14 (6-10), Johnson, Thomas 11 (3-5), Polk 8.</p>
<p>SUCI: Tony Webb (Australija), Ivan Zachara (Češka). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Augustus Semione DELICIA.</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Čorak u borbi za finale </p>
<p>BUDIMPEŠTA/ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama 1972. godine u Münchenu i europski prvak grčko-rimskim načinom 1969. u Palermu Josip Čorak nastavlja sa sjajnim rezultatima i na Svjetskom prvenstvu za hrvače veterane u slobodnom načinu, koje se u konkurenciji 300 hrvača iz 38 zemalja održava od 31. srpnja do 3. kolovoza u Budimpešti.</p>
<p>U težinskoj skupini od 97 do 130 kilograma i kategoriji natjecatelja iznad 55 godina, Čorak je u prvom kolu rezultatom 9-0 pobijedio Mađara Ferenca Houdija, a za prvo će se mjesto u skupini i plasman u finale 60-godišnji zamjenik pročelnika Ureda za obrazovanje i sport grada Zagreba sastati sutra s još jednim Mađarom, pet godina mlađim Janosem Seresom. Uspije li izboriti plasman u finale, Čorak će nadmašiti uspjeh kojeg je postigao lani na veterenskom Svjetskom prvenstvu slobodnim načinom u Teheranu, kad je osvojio brončano odličje. </p>
<p>Ovo je prvenstvo odlična priprema za Čorkov nastup na SP-u u hrvanju grčko-rimskim stilom, koje će se idućeg tjedna održati u Odesi u Ukrajini i na kojem najstariji hrvač u najtežoj skupini brani zlatno odličje osvojeno prošle godine u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ančić napokon pobijedio </p>
<p>WASHINGTON/ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Hrvatski tenisač Mario Ančić pobijedio je u susretu 2. kola 600.000 američkih dolara vrijednog ATP turnira u Washingtonu Amerikanca Jeffa Morrisona sa 6-2, 6-7 (3-7), 6-2. To je prva Ančićeva pobjeda još od turnira u Quennsu, a nakon toga je ispadao u prvim kolima Den Boscha (C. Rochus), Wimbledona (Nadal) i Indianapolisa (Heuberger). Splićanin je kao 14. nositelj bio slobodan u prvom kolu, a u trećem će mu suparnik biti četvrti nositelj Čileanac Fernando Gonzales. Ančić je sinoć u Washingtonu bio uspješan i u igri parova. Sa Slovakom Karolom Beckom svladali su Čileance Gamonala i Gonzalesa, njegova idućeg suparnika u singlu, sa 7-6 (6), 3-6, 6-4. Prošli je tjedan Ančić u paru s Izraelcem Andyjem Ramom osvojio turnir parova u Indianapolisu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kostanić u četvrtfinalu</p>
<p>SOPOT</p>
<p> – Jelena Kostanić je upisala petu uzastopnu pobjedu na 300.000 američkih dolara vrijednom WTA turniru u poljskom Sopotu. Nakon tri pobjede u kvalifikacijama Kostanić je u glavnom turniru nanizala petu nositeljicu Uzbekistanku Irodu Tuljaganovu i u 2. kolu Švicarku Myriam Casanovu. I dok je Tuljaganova uzela četiri gema, Kostanić je slomila otpor Casanove tek u »tie-breaku« odlučujućeg seta. A za polufinale Kostanić će igrati protiv Čehinje Klare Koukalove. </p>
<p> • Rezultati, tenisači, 1. kolo: Göllner – Kratochvil 6-4, 4-6, 6-3, Mutis (8) – Voinea 6-2, 6-4, Ferrero (1) – Dabrowski 6-3, 6-1, Cermak – Urban 6-4, 6-2, Horna – Savolt 6-1, 6-1, Portas – Moya (2) 7-6 (3), 6-7 (2), 7-5, Puerta – Volandri (5) 6-4, 6-0, Blanco – Matkowski 6-0 , 6-1, Ramirez-Hidalgo – Knowle 7-5, 3-6, 6-1;</p>
<p>1. kolo: tenisačice: Benešova – ŠPREM 6-0, 6-4, Casanova – Fauth 2-6, 6-3, 6-4;</p>
<p>2. kolo: Mandula (8) – Medina Garrigues 6-4, 6-0, Koukalova – Cohen-Aloro 0-6, 6-4, 6-1, KOSTANIĆ – Casanova 6-3, 2-6, 7-6 (1), Miškina (1) – Gehrlein 6-3, 6-4, Schnyder (2) – TALAJA 2-6, 6-3, 7-6 (5), Safina (7) – Pennetta 6-1, 7-6 (3), Matežvič – Barna 6-3, 7-6 (2). ></p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska mogući poligon za pokretanje napada Al Qaide</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - »Očekuju se novi napadi Al Qaide, a jedna od zemalja iz kojih bi mogli započeti je Hrvatska. Teroristi bi u Hrvatsku stigli koristeći talijanske putovnice.« Ovu šokantnu najavu objavio je u broju od četvrtka ugledni talijanski dnevnik Corriere dela Sera pozivajući se na posebno izvješće američke CIA-e. </p>
<p>To nije prvi put da se slična vijest pojavila u javnosti. Početkom srpnja objavili su je hrvatski mediji pozvavši se također na američke obavještajne službe. Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić potvrdila je tada da je zbog ove informacije hrvatska policija podigla razinu uobičajene kontrole u hrvatskim zračnim lukama. </p>
<p>Spekuliralo se da je taj mogući scenarij terorističkog napada hrvatska obavještajna zajednica dobila neposredno uoči dolaska Pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, u razmjeni podataka s inozemnim tajnim službama, a u sklopu sudjelovanja u antiterorističkoj koaliciji.</p>
<p> Prema tom scenariju, uvježbani Al Qaidini teroristi ušli bi u Hrvatsku s talijanskim putovnicama. Potom bi u jednoj od sedam zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Zadar) oteli zrakoplov i uputili se njime do nekog od najbližih američkih ciljeva u regiji, veleposlanstva SAD-a ili vojnog logora NATO-a. Konac operacije bio bi isti kao i 11. rujna 2001. Teroristi bi se sa zrakoplovom i svim putnicima obrušili na cilj.</p>
<p>Iako se alarmantni tekst u talijanskom dnevniku pojavio u novinskoj sezoni »kiselih krastavaca«, analitičari procjenjuju da su urednici Corriere dela Sera ozbiljno provjerili svoj izvor informacija. »Informacija koju objavljuju talijanske novine kola već duže vrijeme među obavještajnim službama antiterorističke koalicije. Koliko je ova informacija alarmantna za Hrvatsku, toliko je i za Italiju. Najbliže vojne baze NATO-a su u Italiji. Zato je i isključeno da su Talijani plasirali ovu vijest kako bi naštetili našoj turističkoj sezoni«, objašnjava za Vjesnik jedan ugledni hrvatski obavještajni stručnjak.</p>
<p>Hrvatske vlasti su djelujući u sklopu antiterorističke koalicije sredinom svibnja blokirale dva bankovna računa humanitarnoj organizaciji »Al Muwafaq« koja se našla na popisu UN-a i State Departmenta među pomagačima Osame bin Ladena i Al Qaide. Na ovim računima bila su vrlo mala sredstva, a njihov vlasnik Shafiq Ayadi nije viđen u Hrvatskoj od izbijanja hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Svejedno, slijedeći smjernice antiterorističke koalicije naše su vlasti blokirale Ayadijeve račune. </p>
<p>Scenarij CIA-e o Al Qaidinim napadima s hrvatskog tla najvjerojatnije, čim je omogućeno da ugleda svjetlo dana, nije više aktualan. No, povećani oprez naše policije u zračnim lukama ostaje i dalje na snazi kako bi se, posebno u jeku turističke sezone, pokazalo svijetu da je Hrvatska sigurna zemlja, bez obzira na ovakve i slične planove«, zaključio je Vjesnikov izvor. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Slovenija dekriminalizirala prostituciju</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - U Sloveniji je u četvrtak stupila na snagu izmjena Zakona o remećenju javnog reda i mira koja dekriminalizira prostituciju, javlja u četvrtak informativna internet stranica 24. ur.com. To u praksi znači da će se prostitutkama priznati sva građanska prava, i same će moći izabrati hoće li se nastaviti baviti »nastarijim zanatom«. </p>
<p>Na taj je način onemogućeno uhićivanje i kažnjavanje prostitutki koje se tim poslom bave samostalno ili međusobno organizirane, ali bez svodnika. Međutim, model dekriminalizacije nipošto ne predstavlja legalizaciju prostitucije, te bilo koji oblik seksualnog svodništva koji i dalje ostaje kažnjiv. Promjene zakona izazvale su različite komentare u javnosti, a skupina slovenskih građana je svojedobno sakupljala i potpise za dekriminalizaciju nakon čega se o tom pitanju trebao raspisati referendum. No, njihov je pokušaj završio fijaskom, nakon što su sakupili samo 8000, umjesto 40.000 potpisa koliko ih je bilo potrebno za raspisivanje referenduma. </p>
<p>Po ocjeni slovenske policije, u Sloveniji se »najstarijim zanatom« bavi oko 1400 prostitutki, iako do pouzdane statistike zapravo nije moguće doći. Također je posve nepoznat podatak o broju dama koje se tim poslom bave samo povremeno i onih kojima to nije jedini izvor prihoda. No, po policijskim procjenama, u tom se poslu u Sloveniji godišnje »obrne« oko deset milijuna eura. </p>
<p>Među potencijalne prostitutke pribrojava se i tristotinjak stranjkinja koje su u Sloveniju došle kao plesačice po barovima i kao takve uspjele ishoditi radne dozvole, te još dvjestotinjak stranih državljanki koje u toj zemlji borave bez riješenog statusa. </p>
<p>Prijedlog Izmjene zakona slovenskom je parlamentu predložila skupina zastupnika LDS-a na čelu s Romanom Jakičem, tvrdeći da je prostituciju ionako nemoguće iskorijeniti. Iako je u parlamentu taj prijedlog naišao na tvrda stajališta Koalicije Slovenije, jedan od najglasnijih navijača dekriminalizacije je bio Zmago Jelinčič čija se stranka (SNS) zalaže i za potpuno legaliziranje spomenutog zanata i potpuno uređivanje zakonskih akata koji su s njim u vezi. </p>
<p>Takvim stajalištima su se najoštrije suprotstavljali zastupnici Koalicije Slovenije, a po njihovu mišljenju gotovo je nemoguće dekriminalizirati prostituciju a da se istodobno ne dekriminalizira i svodništvo i bilo koji drugi oblik posredovanja u bavljenju ovim poslom.</p>
<p>Ostali problemi i nesuglasice koji su pratili usvajanje ovog Zakona proizlaze iz činjenice da Slovenija nema uređenu zdravstvenu ni higijensku skrb o prostitutkama i prostitutima (koji su, također, zakonski izjednačena skupina), te da zakonodavno nisu riješeni ni mnogi drugi problemi koji su povezani uz ove poslove. </p>
<p>Po mišljenju protivnika ovoga Zakona, Slovenija neće biti u stanju držati pod kontrolom širenje spolnih bolesti među prostitutkama, čemu će pogodovati izmjena Zakona, a postoje i tvrdnje da će se Slovenija uvrstiti među one europske zemlje koje imaju najliberalniji odnos prema »najstarijem zanatu«, a kojim će se žene u teškom materijalnom položaju upravo upućivati na bavljenje prostitucijom. </p>
<p>Dakako, sama dekriminalizacija nipošto ne znači da će se prostitucija u Sloveniji ubuduće tretirati kao uobičajena »gospodarska« djelatnost. Ipak, skeptici vjeruju da će Slovenija izmjenom ovog zakona nakon ulaska u Europsku Uniju postati lakim plijenom organiziranog kriminala, naročito plodno tlo za trgovinu ljudima. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush preuzeo odgovornost i - što sad</p>
<p>»Preuzimam osobnu odgovornost za sve što sam rekao«, izjava je Georgea Busha u Bijeloj kući koja pojašnjava višetjedne kontroverze oko iračkog oružja, posebno onog detalja je li ili nije Saddam Hussein kupovao nuklearni materijal u Africi / Može li to ugroziti i samog predsjednika SAD ostaje da se vidi, ali za Georgea Busha slijede sigurno najteži dani otkako je uselio u Bijelu kuću</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - »Preuzimam osobnu odgovornost za sve što sam rekao«, izjava je Georgea Busha u Bijeloj kući koja pojašnjava višetjedne kontroverze oko iračkog oružja, posebno onog detalja je li ili nije Saddam Hussein kupovao nuklearni materijal u Africi.«</p>
<p>Sve je očitije da su obavještajni podaci bili krivi, da nikakve kupnje nije bilo i da je na kraju i sam američki predsjednik priznao da je nasjeo glasinama »kako je britanska vlada čula da Saddam kupuje uran u Africi«.</p>
<p>Priznanje je došlo u nezgodan trenutak za američku administraciju. U Iraku se stvari ne odvijaju dobro, izbori za predsjednika SAD-a su blizu, a u američkoj javnosti sve je više nestrpljenja i nervoze da se irački čvor što brže i bezbolnije riješi.</p>
<p>Rat u Iraku pokrenut je baš zbog toga što su Amerikanci i Britanci optužili Saddama Husseina da posjeduje zabranjeno oružje, a neposredno pred rat dokaze su u vidu pisanih dokumenata, satelitskih snimaka i rezimea obavještajnih podataka ponudili javnosti Colin Powell i Tony Blair.</p>
<p>Specijalne savezničke jedinice imale su zadatak da što prije detektiraju i pronađu zabranjeno oružje, postrojenja gdje se proizvodi i skladišta gdje se skriva. Nakon ulaska savezničkih trupa u Irak, vijesti o oružju nikako nisu stizale. Jednostavno, nije ga bilo. </p>
<p>Ostat će zapamćena gotovo smiješna slika trijumfalnog nalaska nekoliko bačvi u kojima je navodno bilo kemijsko oružje, ali se i to pokazalo netočnim. Saveznici su morali priznati da oružja nema, iako i sada Tony Blair izjavljuje da je uvjeren kako će Saddamovo zabranjeno oružje biti pronađeno. »Uvijek je bilo nešto bizarno oko ideje da Saddam nikad nije imao oružje masovnog uništenja«, kazao je Blair.</p>
<p>Obruč oko Tonyja Blaira u Britaniji se sve više steže. Novinari ga sve češće pitaju hoće li podnijeti ostavku ako se oružje ne nađe, a i u petak počinje istraga oko samoubojstva znanstvenika Davida Kellyja, što sigurno neće pomoći poljuljanom imidžu britanskog premijera.</p>
<p>Britanci su sve odlučniji da se dođe do pune istine i da javnost sazna jesu li obavještajni podaci uoči rata u Iraku bili frizirani ili ne. Pitanja su sve otvorenija, i izjave, poput ove posljednje Blairove kako se nada da će se doći do oružja, više nikoga ne mogu zadovoljiti.</p>
<p>I američki predsjednik bi se mogao naći u nevolji. Demokrati su svakako dobili dobar materijal uoči predizorne trke, a ako stvari u Iraku po Amerikance krenu još lošije, što nije isključeno, i pritisci na Busha bit će sve snažniji.</p>
<p>Saveznici nastavljaju intenzivnu potragu za Saddamom Husseinom nadajući se da će tako dobiti onu odlučujuću psihološku prednost, jer tada više zaista neće biti moguće govoriti o »snazi bivšeg sistema«. Mrtvi diktator bio bi Bushov izlaz iz privremenog tunela, jer eksperti iz njegove administracije procjenjuju da će se lakše snaći u zamršenim etničkim i vjerskim krugovima, nego sa činjenicom da im je nakon Osame bin Ladena pobjegao i Saddam. To je, naravno, isto tako samo optimistično nagađanje, jer otpor saveznicima u Iraku pružaju u ovom trenutku gotovo svi, a pred gerilom više nitko ne može biti ravnodušan. </p>
<p>George Bush je primjer da se s poluistinama u politici ne treba igrati. </p>
<p>Da su stvari išle glatko, vjerojatno bi svi zaboravili zbog čega je rat uopće vođen, a zabranjeno oružje ostalo bi u sjećanju samo nesretnom Hansu Blixu. Ovako, na udaru se našao i moćni predsjednik SAD-a. Slijedit će očito dugotrajna procedura za vrijeme koje bi trebalo dokazati je li riječ o istini ili laži, tko je operativno zatajio, ali se »šef« stavio na čelo kolone, što je značajna činjenica. </p>
<p>Krene li sve po zlu neće padati samo »sitne ribe«, pa radilo se i o šefu CIA-e, već će na udaru biti mnogo viši. Može li to ugroziti i samog predsjednika SAD-a ostaje da se vidi, ali za Georga Busha slijede sigurno najteži dani otkako je uselio u Bijelu kuću. Teži i od 11. rujna, ali i odluke da se krene u rat protiv Iraka.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Saddamu u bijegu najvjerojatnije pomažu i sirijski obavještajci</p>
<p>Neki signali upućuju na zaključak da se nalazi u gradiću Haditah u blizini sirijske granice, a da mu u tom kretanju pomažu i sirijski obavještajci / Pretpostavlja se također i da se Saddam i dalje skriva u svom rodnom gradu Tikritu, sjeverno od Bagdada / Prema nekim nagađanjima, u njegovoj blizini bi se mogao nalaziti nekada moćni irački »drugi čovjek« Taha Yassin Ramadan, osoba od koje su često zazirali čak i Uday i Qusay</p>
<p>ANKARA, 31. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posebne snage američkih komandosa koje nose šifriranu oznaku »20«, nakon ubojstva Udaya i Qusaya (22. srpnja u Mosulu) čine goleme napore kako bi što prije uhitile i bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina. Washington vjeruje da bi tim činom ne samo konačno stavio točku na sudbinu beskrupuloznog diktatorskog režima već i zaustavio razmahani gerilski pokret koji je od 1. svibnja do danas odnio živote više od 50 američkih vojnika. </p>
<p>Time bi otvorila i mogućnost za ostvarivanje goeostrateških i geopolitičkih, posebno naftnih interesa najveće svjetske velesile u regiji Zaljeva i Srednjeg istoka. </p>
<p>U »veliki lov« na bivšeg šefa bagdadskog režima uključili su se i mnogi Iračani koji sanjaju o tome da dobiju »washingtonsku premiju« od 25 milijuna dolara, na koliko je ucijenjen Saddam - živ ili mrtav. Među njima je najviše onih čije su obitelji bile žrtve Saddamovog režima. Stoga nije slučajno da je američki upravitelj Paul Bremer osobno naredio da se, uz golemi javni odjek, isplati 30 milijuna dolara nepoznatom Iračaninu koji je odao mjesto gdje su se skrivali Saddamovi sinovi. Na taj način, nastoje se potaknuti mnogi doušnici u potrazi za tajnim skrovištima bivšeg iračkog vlastodršca. </p>
<p>Hajka na skrivenog Saddama daje prve opipljivije rezultate. Jedan visoki američki vojni zapovjednik izjavio je prije nekoliko dana da je bagdadski tiranin praktički pobjegao njegovim vojnicima ispred nosa. U kući, koju je u paničnoj žurbi napustio samo jedan i pol sat prije dolaska svojih progonitelja, Saddam je, navodno, ostavio i neke osobne stvari. Među njima su bili i albumi sa obiteljskim fotografijama, na kojima su uz oca i nasmijana lica Udaya, Qusaya, te supruge Sajeede i dviju kćeri. Postoje određene pretpostavke da je Saddam, potresen ubojstvom svojih sinova, nostalgičnu i tužnu utjehu pokušao naći prelistavajući albume sa fotografijama svoje obitelji.</p>
<p>Amerikanci, koji su u međuvremenu praktički već zakucali na vrata Saddamovog tajnog skrovišta, natjerali su prvog čovjeka sa svoje tjeralice u izbezumljeni bijeg. To njegovo brzo izmicanje pokazuje da još ima mnogo onih koji se brinu o njegovoj osobnoj zaštiti. No, na njegovu žalost, američke snage polako ali sigurno sklapaju mozaik svih mogućih i nemogućih mjesta na kojima bi se bivši silnik mogao skrivati. Uhićenje jednog od Saddamovih najbližih i najodanijih tjelohranitelja, prema mnogim tumačenjima, moglo bi označiti početak kraja. </p>
<p>Postoje određene pretpostavke da se Saddam i dalje skriva u svom rodnom gradu Tikritu, sjeverno od Bagdada. Neki signali upućuju i na zaključak da se nalazi u gradiću Haditah u blizini sirijske granice, a da mu u tom kretanju pomažu i sirijski obavještajci. Mosul se, također, uzima kao moguće Saddamovo utočište, pa i sam Bagdad. </p>
<p>Prerušeni irački diktator u stalnom strahu i neizvjesnosti mogao bi se, prema nekim arapskim komentatorima, skrivati i na nekim usamljenim seoskim farmama iz kojih se može pratiti kretanje američkih progonitelja. </p>
<p>U svakom slučaju, činjenica da se sa Saddamom najvjerojatnije nalazi supruga, kćeri i najmlađi sin Ali (dobio ga sa drugom ženom koju je samo šerijatski ali ne i svjetovno vjenčao), sve više otežava obiteljsko kretanje i skrivanje. A upravo ta činjenica mogla bi ga, kako se pretpostavlja, stajati glave. </p>
<p>Tko je sve sa Saddamom, osim preostalih članova obitelji, pouzdano se ne zna. Prema nekim nagađanjima, u njegovoj blizini bi se mogao nalaziti nekada moćni irački »drugi čovjek« Taha Yassin Ramadan, osoba od koje su često zazirali čak i Uday i Qusay. Bivši irački potpredsjednik Ramadan bio je ujedno, i jedini čovjek uz Saddama Husseina koji je mogao odobravati izravno plaćanje iznosa do pet milijuna američkih dolara. Zanimljivo je da mnogi za Ramadanovo ime neposredno povezuju s organiziranjem gerile i izvođenjem napada na američke postrojbe. </p>
<p>Manja je vjerojatnost da je sa Saddamom i Ramadanom i »treći čovjek« nekadašnjeg iračkog vladajućeg establishmenta Izzet Ibrahim, čija je kći bila udana za Udaya. Neka izvješća upućuju na zaključak da je Ibrahim, nekadašnji potpredsjednik Vijeća iračke revolucije, zbog poodmaklih godina i narušenog zdravlja primoran boraviti u jednom od skrivenih skloništa. Ibrahim je, inače, bio posljednji visoki dužnosnik poraženog bagdadskog režima koji je u ožujku ove godine sudjelovao u radu summita Arapske lige. </p>
<p>Ipak, ne mali broj Iračana gaji varavu nadu da bi se Saddam Hussein jednoga dana ipak mogao vratiti na kormilo zemlje. Time se može protumačiti lojalnost onih koji ga skrivaju bez obzira na to da bi tu svoju najveću tajnu kod Amerikanaca mogli bogato naplatiti u zelenim novčanicama. Sigurno je da je i Saddam u igri skrivača postao darežljiv i da bogato nagrađuje cijenu vjernost. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Smanjuje se uloga turske vojske</p>
<p>ANKARA, 31. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski parlament usvojio je paket reformskih zakona, među kojima i onaj kojim se ograničava uloga i utjecaj gotovo nedodirljive turske vojske na društvenoj i političkoj sceni. Usvajanje tih zakona predstavljalo je glavni preduvjet koji je Europska unija postavila toj velikoj euroazijskoj zemlji za ulazak u punopravno članstvo. </p>
<p>Turska nekoliko posljednjih godina užurbano nastoji da svoj državnopravni i politički sustav prilagodi važećim standardima i oštrim kriterijima EU. </p>
<p>A to praktički znači i smanjenje uloge turske vojske kao zaštitnika sekularnog državnog ustroja, što je bila jedna od posljednjih usmenih oporuka utemeljitelja suvremene Turske Mustafe Kemala Atatürka.</p>
<p>Vojska je igrala ključnu ulogu u Vijeću nacionalne sigurnosti (MGK), savjetodavnom organu čiji su se zaključci praktički morali provoditi. Ubuduće se šef tog Vijeća više ne bi automatski birao iz redova vojnog vrha, a taj organ će se i rjeđe sastajati nego dosad. Ranije je bila redovita praksa da se sastanci Vijeća održavaju potkraj svakog mjeseca. Glavni tajnik MGK-a imat će, isto tako, manja ovlaštenja u vladi. Usvojeni paket zakonskih reformi ublažava i ograničenja slobode okupljanja i udruživanja, te daje veći prioritet slučajevima mučenja. </p>
<p>Hoće li navedene zakonske reforme biti prihvatljive za Bruxelles, znat će se potkraj 2004. za kada su zakazani razgovori o pridruživanju Turske EU. Mnogi kritičari ovdašnjih prilika zamjećuju da bi sadašnje promjene na papiru morale zaživjeti i u svakodnevnoj zbilji. </p>
<p>Turska, dugogodišnja privržena članica NATO-a, jedina je zemlja članica Organizacije islamskih zemalja (OIC) koja teži da se priključi širokoj zajednici europskih država kojoj, prema mnogim tumačenjima, objektivno i pripada.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>SAD i Sjeverna Koreja izmjenjuju optužbe oko nuklearnih razmirica</p>
<p>SEOUL, 31. srpnja</p>
<p> - Američki su dužnosnici u četvrtak izjavili kako je Sjeverna Koreja »paklena noćna mora«, a sjevernokorejski im dužnosnici nisu ostali dužni, optuživši Washington za »razne vrste laži i urota«. </p>
<p> Međusobne optužbe dužnosnika dviju zemalja uslijedile su usred nesigurnih perspektiva za održavanje novog kruga pregovora o navodnom razvoju nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji, unatoč izjavama južnokorejskih dužnosnika prema kojima taj proces napreduje.</p>
<p> Američki državni podtajnik John Bolton koji boravi u Seulu izjavio je kako se Sjeverna Koreja nije složila s američkim prijedlogom o multilateralnim pregovorima te umjesto toga predlaže odvojene pregovore s Washingtonom.</p>
<p> »Odluku bi sada trebala donijeti Sjeverna Koreja«, kazao je Bolton koji je početkom tjedna boravio u Pekingu gdje je s tamošnjim dužnosnicima razgovarao o naporima koje treba poduzeti kako bi se riješio problem. U travnju su Kinezi bili domaćini pregovora između SAD-a i Sjeverne Koreje u kojima su i sami sudjelovali.</p>
<p> »Sada je ključno da za pregovarački stol dobijemo Južnu Koreju i Japan, te na kraju Rusiju i ostale. Svi oni kojih se izravno tiče ishod pregovora moraju biti dio procesa«, rekao je Bolton. </p>
<p> Razmirice oko problema s nuklearnim oružjem u Sjevernoj Koreji rasplamsale su se u listopadu prošle godine kada su američki dužnosnici izvijestili kako je Sjeverna Koreja priznala da posjeduje tajni nuklearni program, čime krši međunarodne sporazume. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Arroyo: Pobuna još nije završena</p>
<p>MANILA, 31. srpnja</p>
<p> - Filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arroyo izjavila je kako pobuna odmetnutih vojnih časnika protiv njezine vlade »još nije završena«, ali su poduzete »preventivne mjere« da bi se takva situacija okončala. Arroyo je odbacila zahtjev za ukidanjem izvanrednog stanja koje je proglasila u nedjelju, jer smatra da pobuna još uvijek traje.</p>
<p> »I dalje na snazi ostaje izvanredno stanje kao upozorenje da postoje neprijatelji ustava koji za to nisu kažnjeni. Postoje urotnici, oni koji provode akcije, oni koji ih financiranju i oni koji ih podupiru, u vladi i izvan nje. Otkrit ćemo ih i predati sudu«, kazala je predsjednica.</p>
<p> Gotovo 300 odmetnutih filipinskih časnika zauzelo je u nedjelju trgovački centar u financijskom dijelu Manile, Makatiju, podmetnuvši ondje eksploziv, te od predsjednice Arroyo i njezinih glavnih suradnika zatražilo ostavke zbog navodne korupcije.</p>
<p> Pobunjenici su se predali nakon 19 sati, no njihovi su vođe upozorili kako postoji mogućnost da se incidenti nastave ukoliko vlada ne iznese objašnjenja u vezi njihovih optužbi.</p>
<p> »Istina je da urota protiv vlade još nije završena, no vrlo će skoro biti pod kontrolom. Poduzeli smo sve preventivne mjere - administrativne, političke i operativne«, kazala je predsjednica Arroyo. (Hina/dpa)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Monstr-scenografije ugrožavaju Peristil</p>
<p>S velikim sam zanimanjem pročitao u Vjesniku od 30. srpnja 2003. članak pod naslovom »Gubi li Splitsko ljeto Peristil?. Slažem se da bi, zbog nepažnje i neodgovarajuća scenografija splitskoga HNK-a prema tom dijelu naše baštine, predstave na Peristilu trebalo zabraniti.</p>
<p> Kada boravim u Splitu gotovo uvijek prolazim Peristilom, a kao ljubitelja antičke arhitekture, ali i opere, uvijek me zanima što se tamo događa.</p>
<p>Primijetio sam ove sezone katastrofalnu scenografiju za Verdijevu Scenografija je bila postavljena danima prije predstave, a takva kava jest, guši prostor, otežava kretanje i zaklanja vidik na Peristil. Toliko je masivna i ružna da njoj zapravo i nije potreban Peristil, nego bi se mogla postaviti bilo gdje, a da ne bi ništa izgubila od svoje ružnoće.</p>
<p> Scenografija za premijernu predstavu »Nabucca« bila je bolja, jer je bila diskretnija.</p>
<p>No, cjelokupan odnos splitskog HNK-a prema Peristilu u najmanju je ruku neodgovarajući, odnosno kako se kaže u članku, »ispod svakog kriterija i tolerancije«.</p>
<p> Peristil je sada vrlo osjetljiva struktura, koja ne dopušta vješanje reflektora, lupanje pri sklapanju scenografije itd. Tu bi bilo pristalije izvoditi komornije stare opere, ili kao uvjet scenografima za veliku operu tražiti minimalističke scenografije. Tako bi publika mogla uživati u prekrasnim vizurama, što je na Peristilu ipak primarno, a monstr-scenografije ostaviti za druge, manje osjetljive prostore. Zašto se uostalom za veće operne spektakle ne koriste, ionako zapuštene, Prokurative. Najzad na Prokurativama se može okupiti i više publike, pa je dakle i isplativije.</p>
<p>Žao mi je to priznati, ali ovakav odnos prema Peristilu samo pokazuje da sredina koja ga ima ne zna što on znači u razmjerima svjetske povijesti umjetnosti i arhitekture.</p>
<p>Nadajmo se ubuduće boljem odnosu.</p>
<p>ANTUN ŽELJKO BODORZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Problem« je istisnuo tridesetak lijepih hrvatskih riječi</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 27. srpnja objavljen je na 23. stranici članak pod naslovom »Trećina žena i četvrtina muškaraca ima seksualne probleme«, kojemu tematski i stručno nema prigovora, ali je stvarno prevršio svaku mjeru upotrebom riječi problem.</p>
<p>Ta je riječ u članku upotrijebljena 37 (slovima tridesetsedam) puta, a možda sam koji i previdio. </p>
<p>Posljednjih godina nastala je prava najezda te bezazlene grčke riječi, koja zapravo znači samo pitanje, zadatak ili zapreku. U spomenutom članku ona je postala nevjerojatna mnogoznačnica, a ujedno sinonimom za nešto negativno, što prijeti ili zastrašuje, od čega nas mora zaboljeti glava.</p>
<p> Postala je, izgleda, nadomjestkom u svakoj prilici kad u govoru nešto zapne, slično poput »kužiš« u govoru pubertetlija (obično skraćeno u »kuš«). Kad bi ta riječ slučajno nekim propisom bila zabranjena, mnogi bi zanijemili i usred rečenice ostali otvorenih usta. Listajući bilo koje novine čitatelj će se uvjeriti da su sve od reda bogato iskićene »problemima«, pa i na mjestima gdje ih se lako može zamijeniti s pregršt naših uobičajenih izraza. Ali što možemo kad, po mišljenju mnogih autora, ta famozna riječ valjda podiže vrijednost teksta na »znanstvenu razinu«. </p>
<p>Evo iz spomenutoga članka mali isječak od samo nekoliko redaka u kojem se problem spominje četiri puta: »… jer upravo je ovaj problem najčešći problem koji muči muškarce u cijelom svijetu. Problem je ponekad vezan uz dob, pa će tako najveći problem, etc. etc«. Izgleda da je problem postao poštapalicom autora sa siromašnim rječnikom. Oni zapravo osiromašuju naš jezik kad s tom riječju zamjenjuju tridesetak sasvim dobrih i uhodanih hrvatskih riječi. Evo ih nekoliko abecednim redom: bolesnik, bolest, briga, dvojba, jad, komplikacija, kvar, muka, nedaća, nedostatak, nepogoda, neprilika, nesreća, nevolja, opasnost, osiromašenje, oskudica, pitanje, poteškoća, potreba, siromaštvo, skrb, smetnja, sumnja, šteta, tema, teret, ugroženost, zadaća, zadatak, zagonetka, zapreka. Nastavimo li s takvom praksom da s tridesetak hrvatskih riječi posve nepotrebno zamjenjujemo s jednom jedinom, uz to još i stranom, ubrzo ćemo toliko osiromašiti svoju govornu kulturu da ćemo se vratiti u ona pretpovijesna vremena kada je Gorjanovićevu »krapincu«, nagađam, bilo dovoljno stotinjak riječi i malo roktanja. </p>
<p>Neki će mi možda prigovoriti čemu cjepidlačim i stvaram nove »probleme«, kao da nam ih nije dosta u svakidašnjem životu. Pa neka im bude, neka govore kako hoće, ali im barem spriječimo pristup u naše javne i kulturne medije, spriječimo ih da ne barbariziraju naš lijepi jezik. Inače će se dogoditi da će rječnik našega književnog jezika s vremenom postati trideset puta tanji i da će postupno iz njega nestati hrvatske riječi. Kao da nam nije dosta i njegove anglizacije. </p>
<p>Maštovitiji čitatelj možda će mojih trideset zamjenskih riječi obogatiti još ponekom. Zgodan »problem«, zar ne?</p>
<p>ŽELJKO POLJAKdr. prof,, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Može li ministar Banac stati na kraj građevinskom kriminalu?</p>
<p>Nadamo se da će, najzad, gospodin Ivo Banac, kao novi ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša spriječi bahatu i nezakonitu gradnju šest stambenih objekata u zaštićenom zelenom pojasu iznad Zelengajske šume, odnosno na terenu Muzičke naklade, čiji je većinski vlasnik Željko Žnidarić !</p>
<p>Nas 50 stanara već se duge četiri godine natežemo s državnim službama i njihovim službenicima oko spornih građevinskih dozvola za koje smo dokazali da su izdane nepropisno te smo prije godinu dana kazneno prijavili izdavatelja tih građevinskih dozvola Vladimira Berkovića i građevinskog inspektora Simanovića, koji se namjerno nije bavio građevinskim kriminalom na ovoj skupoj lokaciji. Godinu dana čekamo da nam se kaže gdje je »zapela« naša kaznena prijava protiv dvojice državnih službenika koji su uz pomoć cijelog lanca svojih kolega koji svi daju i potpisuju razno razne dozvole i svoja »stručna mišljenja«, uništili imovinu nas starosjedilaca, uništili nas zajednički okoliš i ono najgore, zemljište koje je spadalo pod zastićenu zelenu zonu, pretvorili u »male Dugave«!</p>
<p>Očekujemo od gospodina Banca da se pozabavi slučajem Goljak, čiji se stanari sami već četiri godine bore da zaštite svoju imovinu, što je inače u svakom demokratskom društvu – svetinja. Vjerujemo da će novoimenovani ministar, ne samo stati na kraj očitom građevinskom kriminalu nego i spriječiti bezakonje, za što bivši ministar Božo Kovačević nije</p>
<p>pokazao interes, iako je i sa slučajem Goljak bio upoznat od samog početka!</p>
<p>Nas 50 stanara Goljaka i Novog Goljaka ustrajat ćemo do pobjede pravde i poštivanja zakona. Bahatosti investitora ne bi bilo kada bi državni službenici bili odlučni da u začetku spriječe svaku nezakonitost. Uostalom, kako je moguće da 50 stanara već tolike godine ukazuju na građevinski kriminal i devastiranje zaštićene zelene zone, a da nitko iz državnih službi još nije reagirao? Koga štite državni službenici?</p>
<p>Za stjecanje uvida u cijeli slučaj novom, ministru, vjerujemo, neće trebati više od deset minuta, jer je upravo toliko potrebno da se usporedi lokacijska s građevinskom dozvolom i da se utvrdi da je prva bila »reda radi«, a ona druga upravo prema apetitu investitora! A cijeli kriminal proteže se kao lanac, od službenika do službenika, koji već godinama sjede na svojim udobnim stolcim i »kroje« naš okoliš i za nečiji tuđi račun uništavaju našu pošteno stečenu i po zakonu izgrađenu imovinu!</p>
<p>JADRANKA M. MITROVIĆdipl.oec., u ime 50 stanara Goljaka, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Otac i sin poginuli udarivši punom brzinom u drvo</p>
<p>Makedonski državljani, vozač Ljatif Nesimi i njegov devetnaestogodišnji sin Taip, preminuli su na mjestu nesreće</p>
<p>ORIOVAC, 31. srpnja</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 6,30 sati na 358. kilometru južnog kolnika autoceste Zagreb – Lipovac, kod mjesta Oriovac, na mjestu su poginuli otac i sin, makedonski državljani. </p>
<p>Do nesreće je došlo kada se Makedonac Ljatif Nesimi (48), upravljajući osobnim automobilom marke »fiat tipo« talijanskih nacionalnih oznaka kretao iz smjera Zagreba prema Lipovcu. </p>
<p>U blizini Oriovca, koji se nalazi nedaleko od Slavonskog Broda, iz još neutvrđenih razloga Ljatif Nesimi je vozilom prešao preko trake za pretjecanje i lijevim kotačima zahvatio travnatu površinu, uz zaštitnu ogradu koja dijeli sjeverni i južni kolnik auto ceste. </p>
<p>Automobil se tada naglo zanio te proklizao u desno, prešao preko trake za pretjecanje, a nakon toga u punoj brzini probio zaštitnu ogradu. Potom je sletio sa auto ceste i zaustavio se udarivši u drvo. </p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih teških tjelesnih ozljeda vozač Ljatif Nesimi i njegov sin Taip Nesimi (19), koji se nalazio na mjestu suvozača, na mjestu su preminuli. </p>
<p>Pretpostavlja se kako je ovu nesreću prouzročio umor vozača.</p>
<p>Očevid je na mjestu događaja obavio istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stjepan Franić, te policijski službenici brodsko-posavske policijske uprave. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Šumskog radnika ubilo stablo bukve</p>
<p>VIROVITICA, 31. srpnja</p>
<p> - Šumski radnik Marko G. (59) iz Feričanaca, koji je za obrt »Zeba Holz« sjekao drva u šumi, poginuo je u srijedu kasno poslijepodne u šumskom predjelu zvanom »Gudnoga«, u blizini nenaseljenog mjesta Sekulinci.</p>
<p> Na njega je palo stablo bukve, promjera u panju 22 centimetra, dok je motornom pilom rezao grane drugog srušenog stabla bukve na tlu. </p>
<p>Drvo koje je usmrtilo Marka G. bilo je odrezano i prislonjeno uz drugo stablo, i to na visini od šest metara iznad nesretnog nadničara. Pri padu udarilo ga je u glavu i usmrtilo na mjestu. </p>
<p>Marka je pronašao drugi nadničar, koji nije vidio pad drveta, ali mu je bio sumnjiv zvuk motorne pile koju je drvo poklopilo. Pila je radila u »slobodnom hodu« i to je čudno zazvučalo drugom radniku koji je u neposrednoj blizini na traktoru sa vitlom. </p>
<p>Na mjesto događaja, uz policiju i istražnog suca, izašao je i inspektor zaštite na radu, koji je utvrdio da Marko G. nije imao potrebnu zaštitnu opremu za rad u šumskim uvjetima pa će se tek nakon što inspektor poduzme mjere iz svoje nadležnosti i obdukcijom utvrdi uzrok smrti, poduzeti dalji koraci i izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. </p>
<p>Slavica Bakić Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Maloljetnici privedeni zbog tučnjave i pokušaja ubojstva</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Zbog pokušaja ubojstva A. P. (24) u Držićevoj aveniji, kojem je 27. srpnja oko 22 sata prethodila masovna tučnjava, policajci iz Trnja proveli su kriminalističku obradu nad šestoricom maloljetnika starih od 14 do 18 godina. Njih se, naime, sumnjiči za pokušaj ubojstva i sudjelovanje u tučnjavi.</p>
<p>Tijekom obrade je utvrđeno kako je 27. srpnja oko 22 sata 24-godišnji A. P. šetao Držićevom avenijom kada ga je bez ikakvog povoda napala grupa mladića, udarajući ga rukama i nogama po cijelom tijelu.</p>
<p>Nakon toga su napadači pobjegli prema Folnegovićevom naselju, dok je napadnuti mladić otišao kod svog tetka i njegovog posinka koji stanuju u istoj ulici.</p>
<p>Ispričao im je što se dogodilo, te su sva trojica izašla tražeći napadače koje su ubrzo pronašli i jednog, koji je u ruci držao drveni štap, sustigli. Mladić sa štapom je zatim udario A. P. i pobjegao u obližnji park, pa su napadnuti mladić i njegovi rođaci odustali od potrage.</p>
<p>No, njih su pratili prijatelji napadača i jedan od njih ubo je A. P. kuhinjskim nožem u trbuh, dok su ga ostali »iscipelarili«.</p>
<p>Napadnuti mladić prepoznao je tijekom istrage napadače, koji su zatim privedeni istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Traje potraga za kratko ošišanim mladićima u crnoj odjeći</p>
<p>Policija se u prvi mah, tvrde, nije oglasila jer je tek počela istragu o incidentu, a u prvi trenutak, kažu, nije bilo jasno što se zapravo dogodilo </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Dva dana nakon što je u prolazu Ciboninog tornja pretučen 22-godišnji egipatski student Emad Hamdi, zagrebačka policija se i službeno oglasila o samom događaju.</p>
<p> Razlozi zbog kojih se policija javnosti o događaju obratila sa dva dana zakašnjenja, u policiji opravdavaju riječima kako u »prvi mah nisu znali o čemu se točno radi; tučnjavi, narušavanju javnog reda i mira ili, pak, o nečem trećem« Prema policiji, u utorak oko 21,55 sati Operativno-komunikacijski centar PU zagrebačke zaprimio je dojavu o tučnjavi u prolazu Ciboninog tornja, te je na mjesto događaja odmah upućena policijska ophodnja. Tamo su zatečeni Hamdi, te još tri stranca, 23-godišnji Japanac, 22-godišnji Omanac i 19-godišnji Kirgistanac, koji se nalaze u Zagrebu na razmjeni studenata.</p>
<p>U razgovoru sa stranim studentima policija je doznala da su njih četvorica šetala gradom, te su im u jednom trenutku prišla desetorica kratko ošišanih mladića odjevenih u crno, koji su pretukli Egipćanina, dok su njegovi prijatelji uspjeli pobjeći.</p>
<p>Vidjevši ozlijeđenog Egipćanina, policajci su pozvali hitnu pomoć koja je mladića prevezla u Kliniku za traumatologiju, gdje je utvrđeno kako je zadobio samo lakše ozljede.</p>
<p>Kako tvrdi policija, za napadačima se intenzivno traga, a kao razlog jednodnevnog »kašnjenja« informacije o samom događaju, u policiji navode započeti tijek kriminalističke obrade. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Šestogodišnjak pištoljem starijem bratu propucao vrat</p>
<p>Prva pomoć pružena mu je u Šilu, nakon čega je prevezen na sušački dio riječkog Kliničkog bolničkog centra, a potom na Odjel kirurgije Dječje bolnice Kantrida, a njegovo je stanje zasad stabilno / Pištolj je pripadao njihovu ocu, policijskom službeniku iz Zagreba</p>
<p>RIJEKA, 31. srpnja</p>
<p> – Prostrijelnu ranu vrata u srijedu oko 10 sati zadobio je sedmogodišnji dječak od hica iz pištolja kojeg je držao njegov, godinu dana mlađi brat.</p>
<p> Naime, dječaci su u Dobrinju, na otoku Krku, u automobilu »fiat brava« zagrebačkih registracijskih oznaka čekali roditelje. Šestogodišnji dječak u autu je pronašao pištolj, repetirao ga i njima propucao vrat starijem bratu. Prva pomoć pružena mu je u Šilu, nakon čega je prevezen na sušački dio riječkog Kliničkog bolničkog centra, a potom na Odjel kirurgije Dječje bolnice Kantrida. Dječak je, potvrđeno je, u stabilnom stanju.</p>
<p> U PU primorsko- goranskoj doznajemo da će protiv vlasnika pištolja, inače policijskog službenika iz Zagreba, biti podnesena kaznena prijava zbog sumnje da je počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opasnom radnjom, ili sredstvom. K tomu, protiv njega će biti pokrenut i stegovni postupak.</p>
<p> O događaju su odmah obaviješteni Općinski sud i Dražavno odvjetništvo. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Svaki hrvatski građanin sada dužan 4191 dolar, a prije dvije godine 2550 USD</p>
<p>Hrvatski inozemni dug na kraju prvog polugodišta iznosi 18,6 milijardi dolara ili 3,2 milijarde USD više nego potkraj 2002. / Na takvo povećanje s više od trećine utjecale su međuvalutne promjene pa je dug realno povećan za dvije milijarde USD </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja </p>
<p> – Ukupni hrvatski inozemni dug na kraju prvoga polugodišta 2003., prema najnovijim privremenim podacima Hrvatske narodne banke, iznosio je gotovo 18,6 milijardi američkih dolara, što je gotovo 3,2 milijarde dolara više nego na kraju prošle godine.</p>
<p> Na takvo povećanje s više od trećine utjecale su međuvalutne promjene. Zaduženje je realno povećano za dvije milijarde dolara, a najveći prirast duga imale su država i banke. </p>
<p> Ukupan inozemni dug Republike Hrvatske iznosi 18.599 milijuna dolara. Nominalni iznos zaduženja na kraju lipnja niži je nego na kraju svibnja (18.995 milijuna USD), uglavnom zato što je u međuvremenu ojačan dolar u odnosu na druge valute u kojima je znatan dio hrvatskog vanjskog duga (euro, a u manjoj mjeri jen).</p>
<p> Nominalni iznos duga na kraju lipnja bio je za 3199 milijuna dolara ili 20,8 posto viši nego na kraju prošle godine. No, kad se u račun uzmu međuvalutne promjene na koje otpada oko 1131 milijuna dolara, proizlazi da je u prvih šest mjeseci inozemno zaduženje realno povećano za 2068 milijuna dolara, odnosno 13,5 posto u odnosu na kraj prošle godine, objašnjavaju u HNB-u. </p>
<p> U apsolutnom iznosu najveći prirast duga imala je država. Njezino je zaduženje povećano nominalno za 1010 milijuna dolara. Od toga 356,2 milijuna dolara čine međuvalutne promjene, a 654,2 milijuna dolara stvarno povećani dug. To znači da je nominalni porast duga države 15,9 posto i realni 10,3 posto. </p>
<p>No, smanjuje se udio države u ukupnom dugu: potkraj 2002. iznosio je 41,4, a sada 39,6 posto.</p>
<p> Na banke je potkraj lipnja otpadalo 5002 milijuna dolara inozemnog zaduženja. Taj je iznos 993 milijuna dolara ili 24,8 posto veći nego 2002. No, kad se isključi učinak međuvalutnih promjena, proizlazi da je šestomjesečni prirast vanjskog duga banaka stvarno iznosio 629 milijuna dolara ili 15,7 posto.</p>
<p> Udio banaka u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu potkraj lipnja iznosi 26,9 posto, prema 26,1 posto na kraju 2002.</p>
<p> Na ostale domaće sektore – među kojima ključnu stavku čine leasing poduzeća u vlasništvu banaka – otpada 4717 milijuna dolara inozemnog duga (25,3 posto). To je 783,7 milijuna dolara ili 19,9 posto više nego 2002., a da nije bilo međuvalutnih promjena porast bi iznosio 480 milijuna dolara ili 12,2 posto. Ostalih 8,1 posto vanjskog duga ili milijardu i pol USD odnosi se na izravna ulaganja. </p>
<p> Analitičari ocjenjuju da bi dugoročniji trend povećanja vanjskog duga teško mogao ostati bez negativnih implikacija. </p>
<p> U cijeloj 2002. hrvatski vanjski dug povećan je četiri milijarde dolara, u čemu je oko trećina utjecaja tečajnih razlika, odnosno slabljenja dolara u odnosu na euro. Oko 70 posto duga nominirano je u eurima, a dug se izražava u dolarima pa se slabljenjem dolara povećava iznos duga izražen u američkoj valuti. Udio inozemnog duga u BDP-u na kraju 2002. bio je već visokih 68,4 posto. </p>
<p> Svaki hrvatski građanin, prema podacima za lipanj, »dužan« je inozemstvu 4191 dolar, prema 3460 USD potkraj prošle godine, odnosno 2550 USD na kraju 2001. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Deutsche Bank: Dobit nakon tri tromjesečja gubitaka</p>
<p>FRANKFURT, 31. srpnja </p>
<p> - Najveća njemačka banka Deutsche Bank objavila je u četvrtak da joj je neto dobit u drugom tromjesečju i više nego dvostruko viša u odnosu na isto lanjsko razdoblje, no taj podatak nije ispunio očekivanja analitičara. Bančina neto dobit iznosila je 572 milijuna eura, dok je u istom lanjskom razdoblju bila u visini od 204 milijuna. Taj rezultat uslijedio je nakon tri uzastopna tromjesečna gubitka, no mnogo je niži od onoga što su očekivali analitičari i tržišta dionica, odnosno 711 milijuna eura. Na nižu dobit utjecao je velik iznos rezervacija zbog loših zajmova, budući je u Njemačkoj znatno porastao broj stečajeva. Inače, ukupni prihodi banke u drugom tromjesečju dosegnuli su 5,5 milijardi eura, čak dvije milijarde manje nego lani. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>British Airways poslovao s gubitkom</p>
<p>LONDON, 31. srpnja </p>
<p> - Britanska zrakoplovna kompanija British Airways objavila je u četvrtak da je u drugom tromjesečju ove godine poslovala s gubitkom od 63 milijuna britanskih funti (100,8 milijuna dolara), te je upozorila da će je srpanjski štrajk u londonskoj zračnoj luci Heathrow vjerojatno stajati između 30 i 40 milijuna funti. Za loše poslovanje u toj kompaniji okrivljuju slabost globalnog gospodarstva, irački rat i epidemiju SARS-a. U istom razdoblju godinu dana ranije, usporedbe radi, kompanija je imala neto dobit od 40 milijuna funti. Smanjeni su u tome razdoblju i prihodi, s lanjskih 2,05 na 1,83 milijarde funti. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Blagi pad europskih indeksa</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 31. srpnja</p>
<p> - Cijene europskih blue-chip dionica u četvrtak su blago oslabile, nakon najnovijeg kruga objava korporativnih zarada za drugo ovogodišnje tromjesečje, te prodaje dionica njemačke farmaceutske kompanije Schering.</p>
<p>Do podneva je londonski FTSE indeks oslabio 0,4 posto, na 4124 boda. Frankfurtski DAX oslabio je gotovo isto toliko, dosegavši 3414 bodova. Dionice farmaceutske tvrtke Schering izgubile su 7 posto, nakon što je ta kompanija objavila da očekuje nižu dobit u 2003. od one ostvarene u prošloj godini zbog jačanja eura. Među gubitnicima se našla i njemačka Deutsche Bank, oslabivši 2,6 posto, jer rezultati njezina poslovanja u drugom tromjesečju nisu ispunili očekivanja analitičara, iako je zabilježila dobit nakon tri tromjesečja gubitaka. </p>
<p> Na strani dobitnika, dionica britanske kemijske kompanije Imperial Chemical Industries (ICI) ojačala je 14 posto, nakon objave podataka o dobiti u prvoj polovici godine iznad očekivanja tržišta, te najave kako planira dodatnih 1400 otkaza radi rezanja troškova. </p>
<p>Službeni Nikkei indeks Tokijske burze oslabio je 0,72 posto, na 9563 boda. Cijene blue-chip dionica na američkom tržištu vrlo su se malo promijenile, dok su istodobno na Nasdaqu tehnološke dionice pretrpjele gubitke zbog razočaravajućih prognoza niza kompanija. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jelsa prodana tvrtki Aquamarine za 28 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Novi vlasnik turističke tvrtke Jelsa iz Jelse na Hvaru je tvrtka Aquamarine d.o.o iz Tribunja, koja je u vlasništvu mađarske tvrtke Dalmacija Marina Kft, koja je lani kupila i turističku tvrtku Primošten.</p>
<p>Ugovor o prodaji ukupno 861.093 dionice Jelse ili 81,41 posto temeljnog kapitala potpisan je u četvrtak u Hrvatskom fondu za privatizaciju. </p>
<p>Aquamarine za dionice Jelse plaća 28 milijuna kuna, a tvrtka se ugovorom obvezala na dodatno ulaganje u Jelsu u iduće četiri godine u ukupnom iznosu od 66 milijuna kuna. Uz to, preuzima i državna jamstva za kredite Jelsi u iznosu od oko 30 milijuna kuna. </p>
<p>Inače, natječaj za prodaju Jelse okončan je još u travnju ove godine, a početna cijena bila je 25,83 milijuna kuna, a Aquamarine je bila jedini ponuditelj. No, odluku o prodaji Jelse Vlada je donijela tek 17. srpnja. </p>
<p>»Ponuda za kupnju dionica Jelse jedna je od najboljih koje smo dobili na natječajima za prikupljanje ponuda, no na žalost ovo je prvi ugovor o prodaji neke tvrtke nakon natječaja u ovoj godini, kazao je zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević.</p>
<p> Na pitanje planiraju li još koju akviziciju u Hrvatskoj, predstavnik Aquamarinea Tomas Vitezy je kazao da ovog trenutka nemaju takvih planova, »ali da se tako nešto nikad ne može konačno izjaviti«. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Izvanredna skupština u rujnu odlučuje o uvrštenju u prvu kotaciju </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Izvanredna skupština dioničara Ericsson Nikole Tesle, zakazana za 16. rujna ove godine, trebala bi odlučivati isključivo o uvrštenju dionica ETK u prvu kotaciju jedne od hrvatskih burza do kraja godine.</p>
<p> Predsjednik Udruge dioničara Ericsson Tesle Josip Galinec kazao je u četvrtak da odluka o uvrštenju tih dionica u prvu kotaciju neke od burzi ovisi isključivo o odluci švedskog Ericssona koji drži gotovo 50 posto dionica ETK. Predstavnici Udruge dioničara u srijedu su u Stockholmu razgovarali s vodstvom Ericssona i dogovoreno je da će Udruga pripremiti pregled svih financijskih i pravnih obveza vezanih uz uvrštenje u prvoj kotaciji. Od obje burze, Varaždinske i Zagrebačke, kazao je Galinec, zatražit će se i ponuda za uvrštenje.</p>
<p>Galinec tvrdi da se Ericsson više ne protivi uvrštenju dionica ETK u prvu kotaciju, već da samo traže više vremena kako bi se za to pripremili. Dodao je da Ericsson najviše brine koliko bi nakon uvrštenja u prvu burzovnu kotaciju moralo biti transparentno poslovanje između ETK i ostalim tvrtki Ericsson grupacije. </p>
<p>Galinec ističe da je prva burzovna kotacija i transparentnost poslovanja, koja se uz to povezuje, najbolji način zaštite gotovo 4000 dioničara. </p>
<p>Galinec je pritom ponovio kako je dionica ETK podcijenjena i da bi, prema njegovu mišljenju, njezina tržišna vrijednost trebala biti nekoliko puta veća, budući da je u prvom tromjesečju ove godine ETK ostvario neto dobit po dionici od 33 kune. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Adria Resorts želi kupiti dubrovačke hotele</p>
<p>DUBROVNIK, 31. srpnja</p>
<p> - Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica sastala se u četvrtak s predstavnicima turističke poslovne jedinice Adria Resorts d.o.o., u vlasništvu Tvornice duhana Rovinj, koja je zainteresirana za ulaganja na dubrovačkom području. Adria Resorts ima 33.000 ležajeva i godišnje ostvari oko tri milijuna noćenja, a zanimaju ih hotelske kuće Hoteli Mlini, Grand hotel Park, te hoteli Sumratin, Kompas i Neptun. Predstavnici Adria Resortsa istaknuli su kako u slučaju kupnje jamče da će hotelske objekte obnoviti. Navedene će objekte i obići tijekom idućih dana, a potom odlučiti gdje će i na koji način ulagati. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>FINA predstavila registar digitalnih certifikata</p>
<p>ZAGREB, 31 srpnja</p>
<p> - Financijska agencija (FINA) predstavila je u četvrtak Registar digitalnih certifikata (RDC) koji svojim korisnicima pruža pouzdano korištenje elektroničkih usluga i e-poslovanje uz zaštićenu razmjenu informacija. Korisnicima se izdaje digitalni identitet, a ostvaruje se elektroničkom iskaznicom, odnosno digitalnim certifikatom.</p>
<p>Fina je od 18. srpnja ove godine dobila dozvolu Ministarstva gospodarstva za obavljanje usluga izdavanja kvalificiranih certifikata, te je upisana u Registar davatelja kvalificiranih certifikata, čime je po Zakonu o elektroničkom potpisu stekla pravo na obavljanje usluge izdavanja digitalnih kvalificiranih certifikata. Uvođenjem toga sustava Fina je postala prvi izdavatelj digitalnih certifikata u Hrvatskoj, a predsjednik Uprave Fine Đuro Popijač prvu osobnu i poslovnu digitalnu karticu predao je potpredsjedniku Vlade Goranu Graniću. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade naglasio je kako je uvođenjem ovog sustava u Finu pri kraju 3,5 godišnji posao uspostave e-govermenta. Za uspostavu još nedostaje kompletna računalna mreža na razini državne uprave, te Uredba o uredskom poslovanju koja će definirati pravila poslovanja. Prema Granićevim riječima do kraja godine bi se mogla uspostaviti cjelokupna infrastruktura za funkcioniranje e-govermenta. Tome će pridonijeti i zakon o elektroničkoj trgovini koji je u završnoj fazi, a sve će to Hrvatskoj omogućiti brže i bolje usklađivanje sa propisima Europske unije, zaključio je Granić.</p>
<p>Uvođenje informatičke tehnologije i opreme za ovaj sustav Finu je stajalo oko milijun eura, a osobni, poslovni certifikati i iskaznice mogu se dobiti na disketi i putem Interneta. Cijena ovisno o razini sigurnosti kreće se od 120 do 280 kuna, a za tvrtke 380 kuna. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak rekao je kako će uvođenje digitalnih certifikata olakšati poslove u Državnoj riznici, jer se njime omogućava digitalni potpis. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>ECB prihvaća Tricheta za novog predsjednika</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Europska središnja banka u četvrtak je prihvatila da na mjesto njezina predsjednika na jesen dođe sadašnji guverner središnje francuske banke Jean-Claude Trichet, kaže se u priopćenju ECB-a.</p>
<p>»Upravno vijeće nema primjedbi na predloženog kandidata, Jean-Claudea Tricheta, s obzirom da je riječ o priznatom stručnjaku s područja monetarne politike i bankarstva«, stoji u mišljenju Upravnog vijeća. </p>
<p>Vijeće Europske unije (EU), koje okuplja šefove država i/ili vlada zemalja Unije, predložilo je nedavno da sadašnjeg predsjednika ECB-a Wima Duisenberga, koji ide u mirovinu, na tom mjestu 1. studenoga zamijeni Trichet. Nakon što je i Frankfurt dao zeleno svjetlo Trichetovu imenovanju, novog predsjednika središnje banke zone eura moraju potvrditi šefovi država i/ili vlada zemalja eurozone, pojašnjavaju u sjedištu ECB-a u Frankfurtu. </p>
<p>Inače, Trichetovo imenovanje na poziciju čelnog čovjeka ECB-a sve donedavno je bilo upitno, i to zbog optužbi o njegovoj umješanosti u skandal s francuskom bankom Credit Lyonnais devedesetih godina. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>RSŠ: Depoziti premašili milijardu kuna</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) krajem lipnja imala je sklopljenih više od 151.000 ugovora, u ugovorenom iznosu od 1,25 milijardi eura i uplaćeno više od milijardu kuna štednih depozita, objavljeno je u četvrtak iz te štedionice.</p>
<p>Od početka godine do kraja lipnja sklopljeno je novih 12.000 ugovora, ugovornog iznosa 100 milijuna eura, pri čemu su štedni depoziti povećani za novih 100 milijuna kuna. </p>
<p> Iz RSŠ-a naglašavaju kako od sredine lipnja jedini u Hrvatskoj svojim štedišama omogućuju odobravanje stambenog kredita u trenutku kad prikupljeni iznos stambene štednje iznosi najmanje 30 posto ugovornog iznosa za brzu tarifu i 40 posto za sporu tarifu. Poboljšani uvjeti znače da će štediše moći računati na kredit u visini 70 posto ugovornog iznosa kod brze tarife (najmanje 2 godine štednje), odnosno 60 posto kod spore (najmanje 5 godina štednje). Produljeni su i rokovi otplate kredita, do 11,5 godina za brzu, te čak 16,5 godina za sporu tarifu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>ESB: Bruto dobit 140 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Riječka i Erste & Steiermarkische banka od 1. kolovoza posluju kao jedna novčarska kuća, pod imenom Erste & Steiermarkische banke. </p>
<p>Krajem lipnja ove godine ESB je, prema nerevidiranim i konsolidiranim podacima, imala aktivu od gotovo 15,8 milijardi kuna, a ostvarila je ukupno bruto dobit od 140 milijuna kuna. ></p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Najveći njemački trgovac lijekovima preuzima Farmaciju </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Njemački Phoenix International Beteiligungs GMBH objavio je namjeru preuzimanja društva Farmacija d.d. Zagreb, tvrtke koja se bavi distribucijom i veleprodajom farmaceutskih, medicinskih i veterinarskih proizvoda.</p>
<p>Phoenix International dio je Phoenix Grupe, drugog najvećeg europskog distributera i prodavača lijekova koji ima urede širom Europe te trenutačno zapošljava više od 3300 ljudi, a prošlu godinu zabilježio je promet od 15,34 milijarde eura i dobit od 21,3 milijuna eura. Phoenix grupa je lider na njemačkom tržištu trgovine lijekovima s udjelom od 28 posto. Ponuditelj trenutačno ne posjeduje ni jednu dionicu Farmacije, a obvezao se objaviti ponudu za preuzimanje svih dionica Farmacije s pravom glasa. </p>
<p>Vlasničku strukturu čine mali dioničari koji imaju 92,7 posto dionica društva, Gradska ljekarna Zagreb posjeduje 7,75 posto, a 0,18 posto su trezorske dionice. Društvo je prošle godine zabilježilo dobit od 9,6 milijuna kuna, a godinu prije dobit je iznosila 8,7 milijuna kuna. (Bankamagazine)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Dalmacija u plamenu: Četiri požara lokalizirana, na šest mjesta još hara vatrena stihija </p>
<p>U četvrtak su lokalizirana četiri od deset većih požara koji haraju jadranskom obalom i otocima / U Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji angažirano 715 gasitelja, raspoređena su tri »kanadera«, »air-tractor« i helikopter te dva remorkera / Župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja najavio je da će proglasiti elementarnu nepogodu za područja te županije stradala u ovotjednim požarima </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Gasitelji interventnih vatrogasnih postrojbi MUP-a i dobrovoljnih vatrogasnih društava, kojima su pomogli pripadnici Hrvatske vojske, u četvrtak su uspjeli lokalizirati četiri od deset većih požara koji haraju jadranskom obalom i otocima. Zaustavljeno je širenje vatre na 45 od ukupno 2150 hektara šuma i raslinja zahvaćenih požarima.</p>
<p>Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra u Divuljama, u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutačno je angažirano 715 gasitelja, raspoređena su tri »kanadera«, jedan »air-tractor«, helikopter i dva broda remorkera. </p>
<p> U srijedu navečer buknuo je požar ispod Jadranske magistrale kod Srime šireći se prema vikendaškom naselju Jadriji, na šibenskom području. Izgorjelo je oko 40 hektara trave i niskog raslinja, te nekoliko drvenih električnih stupova pa je dio tog područja ostao bez struje. </p>
<p>Požar je lokaliziran u četvrtak rano ujutro. U gašenju su sudjelovala 132 gasitelja iz Šibensko-kninske županije i tridesetak vatrogasnih vozila. Požarište je ostala čuvati polovica angažiranih gasitelja sprečavajući da se razbukta vatra. </p>
<p> Još se ne zna zašto je izbio požar, a očevid treba pokazati je li vatra podmetnuta ili nije.</p>
<p> U srijedu je u Danilu Kraljicama, na šibenskom području, izgorjelo oko 30 hektara raslinja i hrastove šume. Požar je lokaliziran pomoću kanadera. Vatra je izbila i u Sonkoviću, mjestu u skradinskom zaleđu, zahvativši masline i travu.</p>
<p>Uz goleme napore, gasitelji su u četvrtak lokalizirali veliki požar na Velebitu, na predjelu Velikog Rujna, rekla je glasnogovornica zadarske policije Sandra Poljak-Jurinčić. Požar je izbio u utorak i zahvatio površinu veću od 250 hektara borove šume i niskog raslinja. </p>
<p> Ugašeno je nekoliko manjih požara koji su u srijedu izbili na Velebitu. Vatrogasci su i u četvrtak bili na Velebitu kako bi nadzirali požarište. </p>
<p>Požari na otocima Braču, Hvaru i Biševu s kojima su se gasitelji borili cijelu noć na četvrtak, unatoč slabijoj buri, u četvrtak prijepodne nisu bili ugašeni, doznaje se od pomoćnika državnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje Tomislava Vuke. Vatrogascima u gašenju pomažu otočani i turisti.</p>
<p> Na Biševu na kojem je požar buknuo u srijedu navečer, unatoč naporima gasitelja, izgorjele su dvije nenaseljene kuće, a pet ih je nagorjelo. Izgorjelo je i 200 hektara guste borove šume. </p>
<p> Na Hvaru, gdje su u srijedu buknula tri požara, stanje je u četvrtak bilo znatno bolje, osim na području prema Sućurju. U blizini Brusja izgorjelo je oko 600 hektara, a po 300 hektara na području Bogomolje i Dubovice. Vatra je zahvatila borovu šumu, nisko raslinje i makiju. </p>
<p>Izgorio je dio dalekovoda Sućuraj-Bogomolja pa je to područje Hvara ostalo bez struje. </p>
<p> Na Braču gdje je vatra izbila na potezu između Sumartina, Milne i Nerežišća, dio je požarišta smiren zahvaljujući vjetru. No, u četvrtak je bio aktivan južni dio požarišta od Ložišća prema moru. Procjenjuje se da je izgorjelo oko 600 hektara raslinja, borove šume i maslinika. U noći na četvrtak vatra je buknula i u pustinji Blace, ali taj je požar pod kontrolom. </p>
<p>Župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja najavio je proglašenje elementarne nepogode za područja stradala u ovotjednim požarima u toj županiji.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Banac: Nisam za projekt Družba Adria </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Novi ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivo Banac u četvrtak je održao prvu konferenciju za novinare. Pri tom je objasnio zašto je prihvatio ministarsko mjesto u Vladi koju je toliko kritizirao. </p>
<p>»Funkciju ministra prihvatio sam jer je upravo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja prostor gdje se može ostvarivati politika Liberalne stranke, prostor zaštite pravne države i uspostavljanja kriterija«, rekao je Banac. LS, dodao je, nije mogao dopustiti manipulacije s ovim ministarskim mjestom, a nije htio izazvati ni krizu u Vladi. Naglasio je da će inzistirati na transparentnosti rada svog Ministarstva i dostupnosti informacijama te pozvao na suradnju nevladine udruge za zaštitu okoliša.</p>
<p>Kao prioritete Ministarstva Banac je istaknuo zbrinjavanje otpada, zaštitu Jadrana, uvođenje reda u prostorno planiranje koje je sada pod utjecajem pojedinaca, kao i zaštitu Zagreba od onih koji ga uništavaju neprimjerenim gradnjama. </p>
<p>»Nisam za projekt Družba Adria jer se uski i zatvoreni Jadran ne može izložiti takvoj opasnosti. Nemamo infrastrukturu za slučaj havarija, kao ni postrojenja za pročišćavanje balastnih voda. A ni stanovnici priobalja ne podržavaju taj projekt«, istaknuo je Banac opasnosti prijevoza ruske nafte Jadranom, dodavši da bi prema tom projektu bio skeptičan i kad bi ga uvjerili da imamo svu potrebnu infrastrukturu. </p>
<p>Najavio je obilazak odlagališta otpada u zaleđu Splita, u Zatonu kod Zadra i Dubrovniku da bi doznao zašto odlagališta još nisu sanirana iako je rok bio 1. srpnja. Vladi je predložio osnivanje međuresornog povjerenstva za rješavanje problema otpada.</p>
<p>Hoće li ili neće proraditi jedina spalionica u Hrvatskoj, Puto, ministar nije komentirao. Rekao je samo da ona nikad nije dobila dozvolu za spaljivanje opasnog otpada. »S Gradom Zagrebom razgovarat ćemo o lokaciji za izgradnju nove spalionice koja će odgovarati svim propisima. Ona neće biti na Jakuševcu«, rekao je Banac.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Umjesto zahvale »medijska pljuska« iz Šibenika</p>
<p>Ministarstvo obrane mora surađivati sa šibenskim brodogradilištem. To je jedino brodogradilište u Hrvatskoj koje može izvoditi remont strojeva i topničke opreme brodova Hrvatske ratne mornarice, kaže visoki dužnosnik MORH-a</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Ove je godine Ministarstvo obrane gotovo udvostručilo količinu ugovorenih poslova s Remontnim brodogradilištem u Šibeniku (RBŠ), no umjesto zahvalnosti, za poslove vrijedne gotovo 11 milijuna kuna MORH-u je iz Šibenika stigla prava – »medijska pljuska«! Tamošnji Nezavisni sindikat RBŠ-a, naime, tvrdi da u MORH-u navodno postoji lobi koji poslove preusmjerava u druga hrvatska brodogradilišta koja nisu, kao šibensko, specijalizirana za remont vojnih brodova i naoružanja.</p>
<p>Visoki izvor Ministarstva obrane koji je želio ostati neimenovan dva dana nakon objavljivanja teških optužbi Nezavisnog sindikata nije krio iznenađenje. </p>
<p>»Što reći osim da ne možemo vjerovati! Ministarstvo obrane jednostavno mora surađivati sa šibenskim brodogradilištem. To je jedino brodogradilište u Hrvatskoj koje može izvoditi remont strojeva i topničke opreme brodova Hrvatske ratne mornarice«, podsjeća visoki dužnosnik MORH-a.</p>
<p>Samo u posljednje tri godine, prema njegovim riječima, MORH je s tim brodogradilištem realizirao poslove vrijedne više od 20 milijuna kuna, a ulaganje u održavanje mornaričke tehnike i plovila iduće bi godine trebalo još porasti. Naime, kako doznajemo na Krešimirovu trgu, u pripremi je MORH-ov nacrt proračuna za 2004., a s obzirom na dosadašnja ulaganja u kopnene snage i zrakoplovstvo, veliki su izgledi da upravo održavanje mornaričke opreme bude jedan od prioriteta. </p>
<p>Zanimljivo je i to da je nakon donošenja paketa vojnih zakona Glavni stožer dobio mogućnost da samostalno ugovara poslove manjeg obujma. Predstavnici šibenskog sindikata prozivaju, naime, MORH – s kojim su ugovorili 11 milijuna kuna poslova za ovu godinu – zbog gubitka kudikamo manjeg posla koji je Uprava za Logistiku Glavnog stožera dodijelila drugom brodogradilištu.</p>
<p>»Naravno da MORH treba kapacitete i ljude koji jedini u Hrvatskoj mogu raditi remont motora i topničkog mornaričkog naoružanja«, tvrdi Vjesnikov izvor, iznenađen reakcijom sindikalaca.</p>
<p>Kako i ne bi bio iznenađen... Brodogradilište je u stečaju, broj dužnika raste iz dana u dan, a dug je veći od 100 milijuna kuna. Šibensko brodogradilište duguje 40 milijuna kuna Ministarstvu financija, 28 milijuna mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, 12 milijuna Jadranskoj banci, tri milijuna Šibeniku i gradskim poduzećima. S druge strane, sindikalna se oštrica zabila u partnera koji redovito plaća svoje obveze i iz godine u godine daje nove poslove brodogradilištu. </p>
<p>»Naš je plan vrlo jasan. Ministarstvo će pomoći, ali neće dijeliti plaće radnicima. Šibenskom ćemo brodogradilištu ponuditi poslove koje jedino u Hrvatskoj može raditi, a ostale neka pokuša dobiti u nadmetanju s drugim hrvatskim brodogradilištima«, pojašnjava dužnosnik MORH-a.</p>
<p>Usluge remonta plovila HRM-a toliko su važne da ih se MORH ne mogu odreći. Kako neslužbeno doznajemo, postoje dvije rezervne varijante. Prema jednoj bi se formirala posebna mornarička bojna za remont, u koju bi mogli i stručnjaci brodogradilišta i dio osoblja HV-a. Druga je varijanta osnivanje državnog zavoda kojemu bi MORH svake godine jamčio određene poslove.</p>
<p>Dok u MORH-u razmišljaju kako povećati suradnju s tvrtkom »Plov dok« koja ugovara poslove za šibensko brodogradilište, iz tamošnjeg sindikata ne traže od dužnika koji im sjedaju na račun da se strpe, nego grizu ruku koja plaća svoje račune i osigurava nove poslove.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sto kuna dodatka i šest posto uključiti u osnovicu</p>
<p>Umirovljenici ostaju pri svom prijedlogu za rješenje Odluke Ustavnoga suda, »što je moguće učiniti u cijelosti, bez obzira na tvrdnje kako bi ona državu koštala oko 40 milijardi kuna«, rekao je Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske / Umirovljenici najavljuju da će na izbore izaći sami</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – »Na temelju odredbi Ustavnoga zakona o Ustavnome sudu, tražimo da Ustavni sud dopuni Odluku od 12. svibnja 1998. godine, kojom će odrediti način njenog provođenja«, rekao je Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) na konferenciji za novinare u četvrtak, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), Društva »Hrvatski umirovljenik« (DHU), umirovljeničkih udruga javnih poduzeća te Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). Taj će zahtjev biti upućen Ustavnome sudu.</p>
<p>Lokmer je rekao da umirovljenici ostaju pri svom prijedlogu za rješenje Odluke Ustavnoga suda, »što je moguće učiniti u cijelosti, bez obzira na tvrdnje kako bi ona državu koštala oko 40 milijardi kuna«. Prema tom bi se prijedlogu, prije svega, 100 kuna dodatka i šest posto uključilo u mirovinsku osnovicu.</p>
<p>»Time bi se gotovo u potpunosti otklonila razlika u visini mirovina koje su ostvarene do kraja 1994. godine i onih u kasnijim godinama, jer Zakonom o povećanju mirovina radi uklanjanja tih razlika razlike nisu u potpunosti otklonjene. Mirovine su, naime, povećane od 0,5 do 20 posto, a stvarne su razlike bile daleko veće, za neke umirovljenike i do 40 posto«, rekao je Lokmer. Dodao je kako je to jedina stavka za koju umirovljenici traže da se provede odmah, a ostali bi se zahtjevi provodili u skladu s gospodarskim mogućnostima države.</p>
<p>Uz redovito usklađivanje mirovina s polovicom rasta troškova života i plaća, umirovljenici traže i jednom godišnje usklađivanje s rastom bruto domaćeg proizvoda, sve dok mirovine ne dosegnu prosjek plaća iz 1993. godine, iz razdoblja prije donošenja Vladinih uredbi o ograničenju sredstava za njihovu isplatu. Udruge su procijenile da bi to trebalo biti do 70 posto prosječne plaće. Radi zaštite razine mirovina, umirovljenici traže i da se mirovine ubuduće usklađuju isključivo s plaćama.</p>
<p>Predstavnici umirovljenika suglasni su i u zahtjevu da se za svakog umirovljenika posebno utvrdi dug nastao u razdoblju od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, te da se svakome izda rješenje o dugu, s pravom na nasljeđivanje. Dug bi se u tom slučaju mogao vraćati kroz vrijednosne papire, u rokovima i na način koji, ovisno gospodarskim mogućnostima, propiše Sabor.</p>
<p>Predsjednik SUH-a Ivan Nahtigal rekao je kako umirovljeničke udruge očekuju da će Ustavni sud donijeti dopunu svoje Odluke od 12. svibnja 1998. najkasnije u roku od godine dana, što je rok propisan Ustavnim zakonom. </p>
<p>Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a, rekao je da će umirovljenici na izbore izaći sami. Tamo gdje za to postoje uvjeti, moguće su i koalicije, pri čemu će umirovljenici biti vrlo jaka snaga – udruge umirovljenika zajedno imaju oko 500.000 članova.</p>
<p>»Još je rano za pitanje kako ćemo se opredijeliti na izborima, ali ne vjerujem da je moguće da podržimo one koji su nas u 10 godina svoje vladavine i doveli u ovakvu situaciju«, rekao je Jordan.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Baranović: Na Kornatima je uspostavljen red, a to nekomu ne odgovara</p>
<p>Prema riječima smijenjenog ravnatelja Baranovića, ovogodišnja je turistička sezona u Nacionalnom parku vrlo dobra, a »naplata ulaznica je povećana za čak 60 posto, što svjedoči o uspostavljenom redu u Parku« / Ističe da je samo u posljednjih mjesec i pol poslano čak 180 prekršajnih prijava zbog nezakonitih radnji u obavljanju gospodarskih djelatnosti u Parku, pa i u tome vidi nečiju moguću inicijativu za svoju smjenu</p>
<p>MURTER, 31. srpnja</p>
<p> – »Jutros me nazvao prijatelj iz Šibenika, koji je surfao Internetom, i pitao zašto mu nisam rekao da sam smijenjen s dužnosti ravnatelja Nacionalnog parka Kornati. U početku sam mislio da se šali, međutim, kad je nastavio čitati tekst s internetskih stranica o mojoj smjeni, koja se dogodila na zatvorenoj sjednici Vlade, shvatio sam da nije riječ o šali«, rekao je Vjesniku Goran Baranović, koji je u srijedu popodne bez objašnjenja smijenjen s mjesta ravnatelja NP Kornati, a za vršitelja dužnosti ravnatelja te javne ustanove postavljen je Vladislav Mihelčić, inače stručni voditelj u Parku.</p>
<p>»Ne krijem da sam iznenađen Vladinom odlukom, to prije što me nije kontaktirao nitko iz resornog ministarstva zaštite okoliša, niti iz Vlade. Nitko od mene nije tražio informacije o stanju Parku ili bilo kakvo mišljenje. Nisu mi poznati razlozi kojima su se vodili članovi Vlade pri odlučivanju o mojoj smjeni«, kaže Baranović. Prema njegovim riječima, »ovoga je ljeta u Parku uspostavljen red, a to očito nekomu ne odgovara«.</p>
<p>Baranovićevu je smjenu od resornog ministarstva i Vlade proljetos zatražila udruga Kurnatar, koja se žalila na njegovo, kako je rečeno, bahato ponašanje, nekompetencije za obavljanje dužnosti ravnatelja, te na niz odluka koje su išle na štetu vlasnika kornatskih posjeda. </p>
<p>Kamen smutnje u poremećenim odnosima bio je Pravilnik o unutarnjem redu koji zbog neusuglašenih stavova na relaciji Javna ustanova – Kurnatari još nije donesen. Članovi udruge Kurnatar, njih oko 100, inzistiraju da ih se više uvažava pri donošenju odluka važnih za Park, koji je u stopostotnom privatnom vlasništvu Murterina. </p>
<p>Čašu članova udruge Kurnatar proljetos je prelila izjava ministra financija Mate Crkvenac, koji je vlasnicima kornatskih posjeda zaprijetio uvođenjem poreza na zemlju, a potom i da će bez posla ostati svi vlasnici ugostiteljskih objekata koji nemaju valjanu dokumentaciju. Strasti vlasnika posjeda tada su zavrele, pa se potpisivala i peticija među stanovnicima Murtera za Baranićevu smjenu.</p>
<p>Baranović kaže da je ovogodišnja turistička sezona u Nacionalnom parku vrlo dobra, a »naplata ulaznica je povećana za čak 60 posto u odnosu prema prošloj godini, što svjedoči o uspostavljenom redu u Parku«. Ističe da je u samo posljednjih mjesec i pol poslano čak 180 prekršajnih prijava zbog nezakonitih radnji u obavljanju gospodarskih djelatnosti u Parku, pa i u tome vidi nečiju moguću inicijativu za svoju smjenu. Prema njegovim riječima, ovoga ljeta u Parku radi čak 12 izletničkih brodova bez valjanih suglasnosti, na što je ukazivao mjerodavnima.</p>
<p>Baranović je na dužnost ravnatelja Nacionalnog parka došao prije nešto više od godine i pol. Tada mu se spočitavalo da je na to mjesto postavljen zahvaljujući stranačkim vezama njegove supruge Lenke Šarić Baranović i dojučerašnjeg ministra Bože Kovačevića. Lenka Šarić Baranović tada je bila predsjednica županijske organizacije Liberalne stranke, a kasnije se i Baranović priključio toj stranci. Brzo nakon preuzimanja dužnosti ravnatelja Baranović se sukobio s vlasnicima posjeda na Kornatima, posebice s onima koji na Kornatima imaju ugostiteljske objekte.</p>
<p>Nema sumnje da u Nacionalnom parku Kornati mnogo toga ne štima, počevši od toga da je na tom zaštićenom prostoru previše bespravne izgradnje, da neki ugostitelji rade bez valjane dokumentacije, a previše je šlamperaja i u organizaciji posjeta. Vlasnici posjeda traže da ih se primjereno tretira kao važnog čimbenika u Parku, međutim, dosad nije uspostavljena kvalitetna suradnja između njih i ravnatelja Parka, pa Nacionalni park Kornati svako malo dobiva novog prvog čovjeka. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dvije trećine građana Hrvatske za priključenje EU, pola za ulazak u NATO</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Ulazak Hrvatske u Europsku uniju priželjkuju dvije trećine građana Hrvatske, odnosno 73,6 posto, a pristupanje NATO-u podupire nešto više od polovice - 53,3 posto građana, rezultati su najnovijeg lipanjskog istraživanja koje je za potrebe Ministarstva za europske integracije proveo Centar za istraživanje tržišta GfK. Unija je privlačnija građanima s prosječnim i višim prihodima, onima sa srednjim i višim stupnjem obrazovanja i mlađima, odnosno ljudima srednje dobi.</p>
<p>Sedmo istraživanje pokazuje hrvatske trendove u poznavanju Unije, hrvatskom priključivanju i njegovim posljedicama, objasnila je u četvrtak Gordana Vučinić-Palašek iz GfK-a. Upozorila je da su ti trendovi očekivano blago nepovoljni jer pokazuju da je prije tri i pol godine 79 posto građana imalo pozitivno mišljenje o Uniji, a danas 75 posto, te da je broj onih koji imaju negativno mišljenje u tom razdoblju porastao sa 6,2 na 13,4 posto. </p>
<p>U drugim tranzicijskim zemljama te su tendencije bile još izraženije pa analitičari zaključuju da s približavanjem konkretnog dana ulaska zemlje u Uniju raste i skepsa, odnosno briga zbog posljedica. Slično je i s brojem onih koji su za uključivanje Hrvatske u Uniju: sa 79,4 posto pao je na 75,7 posto. Protivnika ulaska bilo je 7,9, a sada 13,5 posto.</p>
<p>Najveći dio građana predviđa dobre rezultate priključivanja. Oko 80 posto anketiranih očekuje otvorene granice te napredak znanosti i obrazovanja, nešto manje njih očekuje razvoj gospodarstva (taj je broj pao s 80 na 75 posto). Veliki napredak općenito prvo je očekivalo oko 70 posto ispitanika, potom je taj broj povećan na oko 80 posto, a prema sadašnjem istraživanju takvih je 75 posto ispitanika. U gospodarstvu se, dakle, bilježi najznačajnija statistička razlika u valovima istraživanja jer je udio onih koji očekuju probleme s 53,3 posto prije tri i pol godine narastao na 63 posto. </p>
<p>Među građanima Hrvatske najmanje je prisutan strah od djelomičnog gubitka samostalnosti, što je realna i nužna posljedica svake integracije. Ipak, broj onih koji strahuju od toga porastao je s 35 na 55 posto.</p>
<p> Za hrvatska su iskustva važni i podaci o informiranju iz kojih je vidljivo da je televizija apsolutno najprisutniji izvor informacija (95 posto), slijede dnevne novine (75 posto), a na trećem su mjestu radio i razgovori s prijateljima. Časopisima i tjednicima u tu svrhu služi se nešto više od 30 posto ispitanika, a znatan je porast broja korisnika Interneta kao izvora informacija o Uniji s pet na 12,4 posto.</p>
<p>Hrvati, čini se prema istraživanjima, sve znaju o NATO-u, ali ih je mnogo manje za priključenje toj asocijaciji nego Uniji. Prije samo šest mjeseci za ulazak u NATO bio je raspoložen 61 posto ispitanika, a danas njih osam posto manje. Što je izazvalo takav pad popularnosti, statističari se ne usuđuju tvrditi, ali pretpostavljaju da je riječ o odlasku hrvatskih vojnika na svjetska bojišta, na primjer u Irak. Onih koji ne mogu reći jesu li za priključenje NATO-u ili protiv, danas je 22,8 posto, a prije pola godine bilo ih je oko 18 posto. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo na 800 pitanja Europske komisije </p>
<p>Odgovori čine dokument od 500 stranica / Ministar Pankretić kaže da je do 28. srpnja otkupljeno 277.747 tona pšenice ili 80 posto planiranih količina / Prije utvrđenog roka otkupljivači su platili 71.851 tona ili 25,87 posto otkupljene seljačke pšenice</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (MPŠ) dovršilo je odgovore na sva pitanja vezana uz poljoprivredu, postavljena u upitniku Europske komisije. Od idućeg tjedna slijede još samo redaktura i prijevod teksta, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić.</p>
<p>Ministarstvo je, istaknuo je, odgovorilo na oko 800 pitanja. Ono je bilo nositelj izrade odgovora iz poglavlja »Poljoprivreda« i »Ribarstvo«, a s drugim je tijelima sudjelovalo u izradi odgovora u poglavljima »Slobodno kretanje roba«, »Industrijska politika«, »Zaštita okoliša« te »Financijska kontrola«. Objedinjeni odgovori, bez priloga, čine dokument od 500 stranica. Pankretić je rekao i da je zaključno s 28. srpnja od seljaka otkupljeno 277.747 tona pšenice, a i prije utvrđenog roka otkupljivači su platili 71.851 tona ili 25,87 posto otkupljene seljačke pšenice.</p>
<p> Dosad otkupljena pšenica čini 80 posto plana, a do kraja otkupa trebalo bi preuzeti još oko 290 tisuća tona pšenice, dodao je ministar. Napomenuo je da je ove godine na 194.792 hektara požnjevenih površina proizvedeno 583.973 tona pšenice. Te krušarice ima dovoljno za hrvatske potrebe, izjavio je Pankretić.</p>
<p> Za otkupljenu je količinu dosad plaćeno više od 71,6 milijuna kuna. Prema informacijama otkupljivača, isplaćuje se u prosjeku viša cijena od kune po kilogramu, jer je ovogodišnja pšenica iznimno visoke kvalitete, rekao je Pankretić.</p>
<p> Ministarstvo je dosad isplatilo oko 200 milijuna za poticaje za jesensku sjetvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račan: Suradnja u regiji važna je kao slobodno opredjeljenje, a ne kao nametnuta zadaća </p>
<p>SALZBURG, 31. srpnja </p>
<p> – Predsjednici vlada zemalja jugoistočne Europe, među kojima i hrvatski premijer Ivica Račan, istaknuli su u četvrtak nakon sastanka u Salzburgu da je važno razvijati regionalnu suradnju zbog samih zemalja regije, a ne zbog međunarodnih pritisaka. Sastanak premijera Hrvatske, BiH, Bugarske, Rumunjske, te SCG organiziran je na poticaj koordinatora Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi Erharda Buseka i austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela.</p>
<p> »Suglasili smo se da je regionalna suradnja iznimno važna kao slobodno opredjeljenje, a ne kao nametnuti zadatak, recimo od Europske unije«, rekao je Račan hrvatskim novinarima nakon sastanka.</p>
<p> Regionalna suradnja, dodao je, sastavni je dio težnje prema Europi.</p>
<p> »To je normalno i to valja podržati, ali je važno još jednom istaknuti da je svaka od naših zemalja u ovom trenutku na različitoj dionici tog puta prema Europskoj uniji«, izjavio je hrvatski premijer, naglašavajući da suradnja ne može biti prepreka za ulazak pojedine zemlje u Uniju. »To je točka oko koje je postignuta znatno veća suglasnost nego prije«, kazao je Račan.</p>
<p> Na sastanku su bli i i predsjednik Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, bugarski premijer Simeon Saksokoburgotski, crnogorski premijer Milo Đukanović, rumunjski premijer Adrian Nastase i srbijanski premijer Zoran Živković. Na sastanak nije došao albanski premijer Fatos Nano iako je bio najavljen.</p>
<p> Živković je na konferenciji za novinare istaknuo da »članstvo u Uniji ne treba smatrati nagradom za dobro ponašanje, niti putom za rješavanje svih problema. Taj rad koristan je prije svega za nas i toga moramo biti svjesni«. </p>
<p>»Pronaći harmoniju između konkurencije i integracije – to je definicija kako da pomognemo sami sebi, ali i regiji«, dodao je srpski premijer.</p>
<p> Bugarski premijer naglasio je da je regija dobro napredovala u posljednje vrijeme. »Mi se krećemo, napredujemo i to je poruka koju trebamo uputiti sa skupa«, rekao je.</p>
<p> Premijeri su razgovarali i o konkretnim projektima u gospodarskoj suradnji, te o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala.</p>
<p> »Suglasili smo se da suradnju treba graditi na pitanjima kao što su rješavanje prometnih problema, energetsko i gospodarsko povezivanje, kao i efikasnija borba protiv organiziranog kriminala«, rekao je Račan.</p>
<p> Izjavio je da s Terzićem nije razgovarao o hrvatskoj ponudi za izgradnju cestovnog koridora 5 c kroz BiH. »To je ipak više bilateralni problem. Hrvatska će sredinom kolovoza poslati svoje viđenje i ponudu da sudjeluje u gradnji koridora 5 c«, najavio je Račan. »Ne znam nijednu zemlju, osim same BiH, koja je više od Hrvatske zainteresirana za gradnju tog koridora koji integrira ne samo BiH, već i Hrvatsku i naše dvije zemlje povezuje sa srednjom Europom«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Maštruko Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku, Jakić odlazi </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Ono o čemu se u posljednje vrijeme spekuliralo, u četvrtak je potvrđeno priopćenjem iz Predsjednikova ureda. Naime, predsjednik Stjepan Mesić donio je odluku kojom se Tomislav Jakić razrješuje dužnosti Predsjednikova savjetnika za vanjsku politiku, i to na osobni zahtjev. Na toj dužnosti zamijenit će ga Ivica Maštruko, Predsjednikov savjetnik za vjerska pitanja i pomoćnik savjetnika za unutarnju politiku.</p>
<p> Jakić nije želio komentirati svoj odlazak niti razjasniti koji su ga razlozi naveli da traži razrješenje. Suzdržan od komentara bio je i Maštruko.</p>
<p> »Ne bih ništa sada komentirao jer što god bih izjavio prvog dana imenovanja zvučalo bi pretenciozno«, rekao je u četvrtak za Vjesnik Maštruko, koji će predsjednika Mesića nastaviti savjetovati i o vjerskim pitanjima.</p>
<p>Što je pozadina Jakićeva odlaska, nitko službeno ne potvrđuje. Poznavatelji prilika na Pantovčaku i samoga Jakića tvrde da je Predsjednik bio zadovoljan njegovim profesionalnim radom. Sâm je Mesić, otkako traju nagađanja o smjeni savjetnika za vanjsku politiku, izjavio da je Jakić »izvrsno radio svoj posao«. No, napomenuo je da je svatko »svoj kadrovik« i već tada neizravno dao naslutiti kako će Jakić sâm odlučiti o svojoj sudbini.</p>
<p> Priče da je Jakićevu smjenu tražio premijer Ivica Račan s jedne i Amerikanci s druge strane, Mesić je opovrgnuo kad su ga novinari pitali o tome, tijekom njegova posjeta Bugarskoj sredinom srpnja. Ipak, tada nije demantirao da su odnosima s Jakićem nezadovoljni suradnici u Predsjednikovu uredu, čak i neki savjetnici kojima se, navodno, Jakić miješao u posao. </p>
<p>I dok se na Pantovčaku svi ograđuju od svih priča ne želeći ni službeno ni neslužbeno ništa reći, Jakićev godišnji odmor završio je u četvrtak, istoga dana kad je prestala i njegova savjetnička dužnost na Pantovčaku.</p>
<p>Iako se Jakiću na teret stavljaju antiamerički savjeti Mesiću, svi koji dobro znaju Predsjednikovu narav, znaju i da on ne bi to prihvatio da se s tum ne slaže, niti bi Račan mogao tražiti smjenu savjetnika ako je Mesić zadovoljan s njim. </p>
<p> U međuvremenu, u pozadini Jakićeva odlaska pojavili su se još neki elementi. Izvori bliski Mesićevim suradnicima nagađaju da su za njegov odlazak lobirali kuloari u Ministarstvu vanjskih poslova iz SDP-ovih redova. A nije nepoznato ni da su međuljudski odnosi s Jakićem narušeni i u Uredu predsjednika. </p>
<p>Čini se da je sve zajedno konglomerat iz kojeg se sam Jakić odlučio maknuti, ispraćen kanonadama hvalospjeva s Pantovčaka o njegovoj profesionalnosti i izvrsnom obavljanju posla. </p>
<p>Bivši Mesićev savjetnik za vanjsku politiku najvjerojatnije će otići u prijevremenu mirovinu, a na savjetničkoj dužnosti nasljeđuje ga iskusni bivši diplomat bogate karijere. Maštruko se više puta dokazao u taktičkim potezima šefa države prema vjerskim zajednicama, te logističkom pripremom Mesićevih susreta sa Svetom Ocem, naročito prilikom njegova nedavnog posjeta Hrvatskoj. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Poslodavci će još više izbjegavati mlade majke</p>
<p>Drastične sankcije za poslodavce vode prema diskriminaciji žena, kaže glavni direktor HUP-a / Država treba uvesti porezne olakšice za zapošljavanje žena i za vrijeme porodnog dopusta, te platiti edukaciju prije povratka na posao, rekao je Ivančević</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Izmjenama Zakona o radu od prošlog su tjedna pooštrene kazne za poslodavce koji odbiju zaposliti trudnicu ili joj u vrijeme trudnoće i porodnog dopusta daju otkaz, te ako ženu nakon porodnog dopusta ne primi na posao ili je premjesti na lošije plaćen posao. Za sve te teške povrede poslodavac plaća trostruko veću kaznu nego do sada - od 61.000 do 100.000 kuna, a odgovorna osoba još od 7000 do 10.000 kuna.</p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca ogorčena je drastično povećanim kaznama, a glavni direktor Željko Ivančević čak tvrdi da će žene biti u još lošijem položaju nego do sada. »Intencija je izmjena ZOR-a uplašiti poslodavce i zašititi žene kaznama. Drastične sankcije za poslodavce nisu nikakva zaštita za radnice, već vode prema diskriminaciji žena«, upozorava Ivančević. »Poduzetnici će, kad god budu mogli, bježati od visokih kazni. A to znači i još više izbjegavati zapošljavati žene i rodilje. Nismo mi poslodavci zločesti i ne mrzimo žene, već moramo voditi računa o rizicima i troškovima. Ako su kazne utrostručene, onda je i rizik pri zapošljavanju mladih žena trostruko veći. Filozofija biznisa je takva da poduzetnik ne može i ne smije preuzeti socijalnu funkciju umjesto države,« kaže Ivančević.</p>
<p>Država bi, smatra glavni direktor HUP-a, trebala raznim beneficijama ohrabrivati poslodavce da budu benevolentni u zapošljavanju žena, umjesto što nerealno očekuje da će poslodavci zaposliti više žena u strahu od visokih kazni. Zašto, pita on, država ne uvede porezne olakšice za poslodavca koji zaposli žene, kao i za vrijeme porodnog dopusta radnice, te neke olakšice koje bi potaknule otvaranje jaslica i vrtića u prostoru poslodavca.</p>
<p>Ivančević ne poriče da mnogi poslodavci nerado zapošljavaju žene koje namjeravaju još rađati. I to ne samo zbog čestih bolovanja za njegu djece već i zato što žene po povratku s porodnog dopusta izgube kontakt s novim tehnologijama i novostima u informatici.</p>
<p>»Žene u stvarnosti zato i jesu degradirane u poslu, jer nakon godinu, dvije ili tri, koliko su mogle ostati uz dijete, ne mogu više raditi na istom radnom mjestu. Nisu više vješte, zaboravile su ono što znale, a u međuvremenu nisu naučile ništa novo«, ističe Ivančević.</p>
<p> Država bi više zaštitila žene, poručuje Ivančević, kad bi im nakon porodiljskog preko Zavoda za zapošljavanje platila mjesec dana edukacije za nova znanja i vještine. Tada bi poslodavac radnicu mogao vratiti na isto radno mjesto, a ne da ga se na to tjera kaznama. </p>
<p>Uz izmjene ZOR-a mlade žene i majke još će se teže zapošljavati. Poslodavci otvoreno najavljuju da će, i uz prijetnju batinom, čvršće zatvoriti vrata zapošljavanju »visokorizičnih« žena. </p>
<p>Uz veće kazne za poslodavce država je skinula brigu sa sebe, sindikata u većini privatnih tvrtki nema ni na vidiku, a na kraju će ceh platiti žene i njihove obitelji.</p>
<p>Bez zaštite države i sindikata, posebno u manjim i srednjim privatnim tvrtkama, žene će šutke prihvaćati otkaze. Pa čak i s malim djetetom do tri godine raditi prekovremeno, iako i za taj prekršaj poslodavcu slijedi do 100.000 kuna kazne. Tko bi pametan primjerice u trgovačkim lancima, gdje se prekovremeni najčešće ni ne plaća, zbog toga prijavio poslodavca. Zna se što slijedi - otkaz. A poslodavac će već lako smisliti razlog da se riješi žene koja ga je otkucala inspekciji.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Predškola po novom godinu dana, za male Rome čak dvije</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – Prihvati li Sabor Prijedlog državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja, program predškole više neće trajati 150 sati nego cijelu godinu (250 sati). Taj program bit će obvezan za djecu u godini prije upisa u osnovnu školu koja nisu redovito polazila vrtić. </p>
<p> Ministarstvo prosvjete i sporta, predlagač pedagoškog standarda, sugerira da predškola za romsku djecu traje dulje, čak dvije godine prije polaska u prvi razred. </p>
<p>Budući da svi dječji vrtići nemaju uvjete za provođenje predškole, Ministarstvo predlaže da u takvim sredinama predškolu organizira osnovna škola, odnosno učitelji razredne nastave. Pritom u jednoj odgojnoj skupini ne smije biti više od 28 djece. </p>
<p>Novim standardima uređuje se niz pitanja vezanih uz poboljšanje uvjeta boravka u vrtiću za predškolsku djecu. Postojeće standarde zakon nije mijenjao punih 20 godina. Na snazi je, naime, Pedagoški standard iz 1983. godine. </p>
<p>Novi standard predviđa da svaki dječji vrtić u Hrvatskoj mora imati jednog stručnog suradnika – pedagoga, psihologa ili defektologa. Riječ je o poprilično zahtjevnom prijedlogu Ministarstva prosvjete i sporta, jer trenutačno oko 40 posto vrtića nema niti jednog stručnog suradnika.</p>
<p> Neke županije, poput Krapinsko-zagorske, nemaju kadrova tih struka ni u jednom svom vrtiću. </p>
<p>Predviđeno je da jedan stručni suradnik bude na 200 mališana, dok postojeći standard podrazumijeva broj od 300 djece. Ako vrtić ima formirane skupine s djecom s posebnim potrebama, onda se broj suradnika povećava, tako da jedan suradnik dolazi na 25 djece. Novi pedagoški standard omogućuje da se osnuje stručni tim koji će zadužen za nekoliko manjih vrtića. </p>
<p>Kao stručni suradnici moći će raditi i ravnatelji vrtića ako im to dopušta njihova stručna sprema. To je, naime, prvi put da se ravnateljima vrtića omogućuje da dio radnoga vremena provedu na poslovima odgajatelja ili stručnog suradnika.</p>
<p> Prema novom standardu, optimalni dječji vrtić morao bi imati između 17 i 20 odgojnih skupina, odnosno do 400 djece. Vrtić može imati najviše 600 djece, odnosno 30 skupina, propisuje se novim standardom, što znači da će se predškolske ustanove koje imaju više mališana morati preustrojiti, odnosno podijeliti u manje ustanove. </p>
<p>Da bi se dobio optimalan broj djece po odgojnim skupinama, standard predlaže da vrtići upisuju onoliko djece koliko ih te godine izlazi iz vrtića, odnosno iz pojedine skupine. U skupinama djece od šest mjeseci do prve godine smije biti najviše petero beba, u skupinama do 18 mjeseci desetero djece, a najbrojnija su skupina djeca u sedmoj godini kojih može biti najviše 28. S bebama do godinu dana morat će raditi tri odgojitelja, a u cjelodnevnim programima (od 7 do 10 sati) dva.</p>
<p>Vrtići bi ubuduće morali biti i bolje opremljeni. Vrtić s više od tri odgojne skupine morat će imati svoju kuhinju, što će poremetiti poslovanje onih vrtića koji danas surađuju s vanjskim suradnicima za prehranu mališana. Veći vrtići koji imaju više od tri tisuće četvornih metara dvorišta, morat će zaposliti osobu koja će održavati taj prostor. </p>
<p>Novi pedagoški standard propisuje da temperatura zraka u vrtiću mora iznositi između 20 i 22 stupnja Celzijusa, a vlažnost zraka 40 do 60 posto. Zgrada vrtića mora imati do osam soba dnevnog boravka i sportsku dvoranu, a vanjski prostor i priključke za vodu zbog igara s vodom, te zaštitu od sunca.</p>
<p> Namještaj treba biti od kvalitetnog, po mogućnosti, prirodnog materijala, postojanih boja i estetskog izgleda, nalaže standard koji će, bude li prihvaćen, vrtići morati provesti u roku od tri godine. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Belitza: Zdravstveni sustav ne treba nadzirati politika</p>
<p>Naša reakcija nema veze s kandidatima za ravnatelja, akademikom Zvonkom Kusićem, dosadašnjim ravnateljem, i dr. Markom Duvnjakom nego s neprimjerenim postupkom zbog kojega se homogenizirala cijela bolnica, kaže zamjenik ravnatelja Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« / Napominje i da je dr. Duvnjak, ni kriv ni dužan, negativno ocijenjen / Nije trebalo stvoriti takvu halabuku oko izbora ravnatelja, već je najuputnije ponoviti natječaj i pričekati novi zakon o zdravstvu, smatra dr. Belitza</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Zamjenik ravnatelja zagrebačke Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« prof. dr. Mladen Belitza, prof. dr. Lucijan Negovetić, predsjednik Stručnog vijeća, i prof. dr. Vida Demarin, predsjednica Znanstvenog vijeća te bolnice, prije nekoliko dana u pismu ministru zdravstva dr. Andri Vlahušiću tražili su da ne potvrdi izbor novog ravnatelja dr. Marka Duvnjaka.</p>
<p> Kako nam je rekao dr. Belitza, djelatnici Bolnice prosvjedovali su zbog odluke Upravnog vijeća koje bi trebalo poštovati struku, a ne političke orijentacije. Prema njegovu mišljenju, u zdravstvu bi trebali bi postojati sofisticiraniji kontrolni sustavi, a ne oni vezani uz političku volju.</p>
<p> »Naša reakcija nema veze s osobama – kandidatima za ravnatelja, akademikom Zvonkom Kusićem, dosadašnjim ravnateljem, i dr. Markom Duvnjakom nego s neprimjerenim postupkom, zbog kojega se homogenizirala cijela bolnica. Dr. Duvnjak je zapravo, ni kriv ni dužan, negativno ocijenjen. Nije trebalo stvarati cijelu tu halabuku oko izbora ravnatelja, već bi bilo najuputnije ponoviti natječaj i pričekati novi zakon o zdravstvu do kraja godine«, ističe dr. Belitza. Jer, ubuduće bolnička upravna vijeća, umjesto devet, imat će pet članova.</p>
<p> Zamjenik ravnatelja KB »Sestre milosrdnice« objašnjava da su dosadašnja vijeća bila previše birokratizirana, a menadžment bolnica zbog toga često neefikasan i spor. Stoga je i odlučeno da ulogu vijeća treba redizajnirati tako da se ubuduće ona manje miješaju i u rad bolnica. Uz to, dr. Belitza smatra bi rad bolnica trebala nadzirati nepristrana tijela poput nevladinih udruga i udruga za prava pacijenata. </p>
<p>Dosadašnje promjene u sastavu vijeća i vodstva bolnice, smatra dr. Belitza, pridonose tome da pacijenti gube povjerenje u zdravstvo, a time i u socijalnu sigurnost. Dosad su se, kad se mijenjala politička vlast, mijenjali i članovi upravnog vijeća, i iako je to katkad bilo u najboljoj namjeri, nerijetko je i zakompliciralo situaciju.</p>
<p> »Bolnica je, usprkos sadašnjim zbivanjima, stabilna i struka funkcionira besprijekorno iako je menadžment pomalo blokiran procesom odabira ravnatelja«, rekao je dr. Belitza.</p>
<p>Opovrgnuo je i izjave ministra Vlahušića koji tvrdi kako ga ne iznenađuje što akademika Kusića podupiru svi predstojnici klinika kad ih je on i postavio. Naime, dr. Belitza kaže da je on 1980. godine došao na mjesto predstojnika Zavoda za patologiju i od tada je promijenio pet ravnatelja. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Krvne grupe A i 0 potrebne Splitu, Rijeci i Varaždinu</p>
<p>Dr. Melita Balija, rukovoditeljice službe za transfuzijsku medicinu pri Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, kaže da još ne treba posebno apelirati na davanje krvi, ali nije na odmet da oni koji žele darivati krv to učine prije nego odu na godišnji odmor</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> – U Splitu, Rijeci i Varaždinu trenutno vlada nestašica A i 0 krvnih grupa, a Zagreb ima zalihe dovoljne za tri dana. U metropoli se dnevno potroši čak 250 doza krvi, što znači da isto toliko ljudi treba dati krv. Splitu i Rijeci treba oko 100 doza krvi, a Varaždin dnevno potroši do 80 doza. </p>
<p>U vrijeme godišnjih odmora, naime, dosta se krvi potroši za stradale u prometnim nesrećama, uglavnom na putu na ili s mora. Uz to, u Zagrebu je krv potrebna i zbog većih operacija, kao i transplantacije organa, ponajprije jetre i bubrega. </p>
<p>Prema riječima dr. Melite Balije, rukovoditeljice službe za transfuzijsku medicinu pri Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, još ne treba posebno apelirati na davanje krvi, jer si transfuzijski centri međusobno pomažu u slučaju nestašica. Osim toga, Zavod je prije mjesec i pol uspješno apelirao na davatelje i prikupio dosta krvi. </p>
<p>No, nije na odmet da oni koji žele darivati krv to i učine prije nego odu na godišnji odmor. To se može učiniti u redovitim akcijama koje se često organiziraju u tvrtkama, dolaskom u Zavod ili u neku od lokalnih jedinica za transfuziju u sklopu bolnica. »Samo pola sata, koliko treba odvojiti za darivanje krvi, može spasiti nečiji život. Treba se solidarizirati s onima kojima je krv potrebna, jer nikad ne znamo kad će i nama zatrebati«, naglašava dr. Balija.</p>
<p>U Hrvatskoj svi davatelji moraju obaviti liječnički pregled i testirati se na zarazne bolesti: na prisutnost raznih virusa, na HIV, hepatitis B i C, te sifilis. Anketom među potencijalnim davateljima nastoje se eliminirati osobe koje su imale doticaja s prostitutkama ili narkomanima. Iako su takva pitanja često neugodna, ljudi su ih prihvatili. »Hrvatska je, upravo stoga što apeliramo da nam se ne javljaju rizične skupine koje bi mogle prenijeti neke zarazne bolesti, na dnu ljestvice prema učestalosti biljega zarazne bolesti kod davatelja«, kaže dr. Balija.</p>
<p>Postoje i posebna pravila koliko često muškarci, a koliko žene smiju godišnje darivati krv. Muškarci u 12 mjeseci smiju dati krv četiri puta, dakle svaka tri mjeseca, a žene tri puta godišnje, znači svaka četiri mjeseca.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030801].
|
