NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030601].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 227330 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ne vjerujem da bi birači ponovo dali glas za tajkunizaciju i izolaciju Hrvatske </p>
<p>Vjerujem da nitko sada ne želi da oni koji su stvorili loše stanje u gospodarstvu, ponovo preuzmu vlast i nastave tamo gdje su stali. HDZ se jednog dana može vratiti na vlast uz jedan uvjet - da se profilira kao svaka druga konzervativna europska stranka. Ne može netko reći »mi smo za Europu«, a ponašati se neeuropski, ili reći »mi smo za povratak izbjeglica«, a poduzimati sve da se izbjeglice ne vraćaju. To je podcjenjivanje Europe i zdrave pameti naših građana / Maloumno je međusobno se optuživati tko je za Hrvatsku, a tko nije. No, danas na našoj političkoj sceni sve vrvi od toga. U Francuskoj su svi za Francusku samo što neki žele da se problem riješi na jedan način, a drugi predlažu druga rješenja. Tako je i u Njemačkoj. To treba ući i u naš politički prostor kad prestane taj balkanizam / Predsjednik HDZ-a sad nas uvjerava da je njegova stranka za Sporazum s Europskom unijom. Za mene je to novost, a novost je i za sve parlamentarne zemlje u svijetu da oni koji napuste parlament kad se glasa o nekom zakonu, kasnije pribrajaju svoje glasove onima koji su podržali taj zakon. Nisam znao za to </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik hrvatski predsjednik Stjepan Mesić govori o skorim izborima, odnosima s Vladom, suradnji s Haagom, te o sporazumu o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Iznio je i predviđanja o mogućem gospodarskom oporavku Hrvatske kroz jačanje proizvodnje i gradnju prometnica. </p>
<p> Izbori bi se, smatra Mesić, trebali održati u proljeće jer bismo se prvo trebali dobro pripremiti za ulazak u Europsku uniju. Ali, kako sam kaže, njega ionako s tim u vezi »nitko ne sluša«. Ne vjeruje u HDZ-ov povratak na vlast jer građani su zapamtili da je u vrijeme njihove vlasti Hrvatska »tajkunizirana«. Prema Predsjednikovu mišljenju, na izborima bi mogla pobijediti redefinirana koalicija koja mora izvući pouke iz dosadašnjeg ponašanja koalicijskih partnera. </p>
<p>• U izbornoj smo godini, sve se stranke zahuktalo nadmeću u neslužbenoj kampanji, a opći je dojam da se koalicijski partneri međusobno nadigravaju ususret izborima. Dijelite li takva zapažanja?</p>
<p>- To što smo u izbornoj godini razlog je da se problemi razriješe u međusobnom dogovoru. Partneri ne bi smjeli na javnoj sceni iznositi stvari koje moraju međusobno riješiti. Partneri su za birače ozbiljni samo onda ako probleme znaju riješiti i ako imaju rezultate. Ako se međusobno sukobljavaju i traže krivce, problemi idu pod tepih. Mislim da je to pouka svim budućim koalicijskim partnerima - da otvorena pitanja rješavaju međusobnim dogovorima, a da u javnosti nastupaju jedinstveno.</p>
<p>• Dakle, uočili ste koalicijska podmetanja?</p>
<p>- Da, a to nije dobro zbog otvorenih pitanja koja još trebaju riješiti. </p>
<p> • Mogu li tako razjedinjeni dobiti izbore?</p>
<p>- Mogu jer nema alternative.</p>
<p>• Sigurni ste da će ova koalicija, možda malo promijenjena - SDP, HSS, HNS - opet biti na vlasti?</p>
<p>- Kad dođu izbori, sve će se bilancirati. Tko će poželjeti ponovnu tajkunizaciju, zatvaranje Hrvatske, inflaciju koju smo imali, tko može poželjeti Hrvatsku koja neće imati vidljiv put u Europu? Većina građana to ne želi, ali želi da se stranke koje preuzmu odgovornost, odgovorno ponašaju.</p>
<p> Mislim da će doći do preslagivanja unutar koalicije. Sigurno je da koalicija neće ostati ovakva kakva jest, nego će se sastaviti koalicija koja će biti za Europu i europske standarde, funkcioniranje pravne države, jednakost svih pred zakonom bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost, za državu u kojoj će se mirno i ugodno živjeti.</p>
<p>• Smatrate li da to mogu osigurati SDP, HSS i HNS? </p>
<p>- Ne bih sada sastavljao koaliciju koja može pobijediti, ali smatram da u njoj mogu dijelom biti sadašnji, a dijelom i bivši koalicijski partneri. No, ta koalicija mora izvući pouke iz ovoga što se događalo i mora na temelju toga tijekom mandata odgovoriti na obećanja dana uoči izbora. Više se nikom neće tolerirati predugo čekanje. </p>
<p>• No ova je koalicija mnogo toga obećala, od boljeg života svima do dvjesto tisuća novih radnih mjesta, a ništa od toga danas ne vidimo.</p>
<p>- Nije istina da se ne vidi. Dosta je toga uočljivo, ali u statistici, dok dobar dio građana još ne osjeća promjene. Od onih tristo tisuća nezaposlenih mnogi ne osjete da se bilo što promijenilo.</p>
<p> Sjećate se kako su se cijene nekad mijenjale tijekom dana, sjećate se i kolike su kamate bile na kredite, Hrvatska je bila izolirana, kapital nije dolazio u proizvodnju... Danas imamo inflaciju od dva posto i stopu rasta od 5,2 posto i dohodak po stanovniku viši od pet tisuća dolara - i to je sigurno pomak. Velik je i interes za ulaganje u proizvodnju.</p>
<p> U prvih deset godina ulagalo se uglavnom u banke i neka profitabilna poduzeća, trgovinu, hotele, a sada se ulaže u proizvodnju, što je jamstvo i za izvoz. </p>
<p> Hrvatska je nekad bila industrijalizirana, proizvodila je alate, ali su u tajkunizaciji nestale firme koje su to radile kao SAS, Prvomajska, Jedinstvo. Ta su poduzeća imala tržište u svijetu, no uništena su pogrešnim modelom pretvorbe umjesto da su se vezala uz velike sisteme. Smatram da se Končar morao vezati uz Siemens. Vjerujem da bi danas imali rezultate kao što ih postiže Ericsson Tesla. To je primjer uspješnog ulaganja stranog partnera kojim smo dobili novo tržište i zaposlenost. Da smo to napravili s Đurom Đakovićem, Končarom, Prvomajskom, imali bismo sasvim drugu situaciju. Ako je u tome uspjela Slovenija, ne vidim zašto ne bismo i mi. </p>
<p> • Ponavljate uporno da je razlog za loše stanje u gospodarstvu tajkunizacija i pogrešan model pretvorbe?</p>
<p>- Da, pretvorba je morala ići tragom nastanka kapitala tako da vlasnik bude onaj tko stvara kapital pa bi se on i vlasnički vladao i danas bismo imali drugu privrednu vezu sa svijetom. No, to nije bilo tako. </p>
<p>Vjerujem da nitko sada ne želi da oni koji su stvorili takvo stanje u gospodarstvu, ponovo preuzmu vlast i nastave tamo gdje su stali. Znate, građani sve mogu prihvatiti, ali ne i nepravdu, a pretvorba i privatizacija bile su nepravda. Selektivna primjena zakona također je nepravda.</p>
<p> Ako Hrvatska želi biti ozbiljna zemlja, svi građani moraju pred zakonom biti jednaki, a to nisu bili.</p>
<p>• Iz svega proizlazi da HDZ, iako mu raste rejting, nema izgleda ponovo doći na vlast?</p>
<p>- HDZ se jednog dana može vratiti na vlast uz jedan uvjet - da se profilira kao svaka druga konzervativna europska stranka. Ta stranka ne može na povijesnim činjenicama da je Hrvatska stvorena u vrijeme HDZ-ove vlasti, opet dobiti izbore. To nije to.</p>
<p>• HDZ se sada predstavlja kao proeuropska stranka, a Vama zamjeraju što ih na svojim putovanjima drukčije predstavljate. </p>
<p>- Na mene se obrušio predsjednik HDZ-a bez razloga i optužuje me riječima koje ne dolikuju jednom predsjedniku konzervativne stranke. Za mene je takva komunikacija neprihvatljiva, ali ako u toj stranci smatraju da se tako može komunicirati među odgovornim ljudima ove zemlje, to je onda njihov problem. On me optužuje da lažem, a rekao sam samo jednu činjenicu - da je njegova stranka bila protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ja nisam govorio o tome da je on glasao protiv Sporazuma, nego sam rekao da su članovi te stranke bili protiv, a dokaz za to je da su napustili Sabor kad se glasalo o Sporazumu. Predsjednik HDZ-a sad nas uvjerava da je njegova stranka za taj sporazum. </p>
<p>Za mene je to novost, a novost je i za sve parlamentarne zemlje u svijetu da oni koji napuste sabornicu kad se glasa o nekom zakonu kasnije pribrajaju svoje glasove onima koji su podržali zakon. Nisam to znao i to mi je novost.</p>
<p>• Pod pretpostavkom da se HDZ vrati na vlast, vjerujete li da bi vodio proeuropsku politiku?</p>
<p>- S timom koji predlažu ne mogu dovesti Hrvatsku u Europu. No hoće li taj tim koji se danas pojavljuje biti i onaj koji bi sutra obnašao vlast, to je drugo pitanje. HDZ se može profilirati, dovesti nove ljude koji moraju govoriti ono što se od njih očekuje. Ne može netko reći »mi smo za Europu«, a ponašati se neeuropski. Ne može se reći »mi smo za povratak izbjeglica«, a poduzimati sve da se izbjeglice ne vraćaju. </p>
<p>Nije svijet lud, to je podcjenjivanje Europe i zdrave pameti naših građana. </p>
<p>Ako smo pravna država, moramo vratiti imovinu našim ljudima i tu nema nikakve filozofije. Nitko ne govori o Srbima ili Hrvatima već o građanima ove zemlje koji imaju pravo na svoju imovinu. Na žalost, čim kažete da se imovina vraća građanima, vi ste projugoslavenski orijentirani. I to prigovaraju meni koji sam bio u zatvoru. </p>
<p> • Hrvatska je očito razjedinjena na dva bloka - lijevi i desni. Opći je dojam da su jedni za Hrvatsku, a drugi protiv.</p>
<p>- Stranke koje su registrirane po hrvatskim zakonima u Hrvatskoj jesu hrvatske stranke koje se bore za svoje programe, ali ni jedna nije protiv Hrvatske. Maloumno je sada međusobno se optuživati tko je za Hrvatsku, a tko nije, no, danas na našoj političkoj sceni sve vrvi od takvih optužbi.</p>
<p> U Francuskoj su svi za Francusku samo što neki žele da se problem riješi na jedan način, a drugi predlažu druga rješenja. U Njemačkoj nitko nikog ne optužuje da je protiv Njemačke, već neki smatraju da se jedan problem mora ovako riješiti, a drugi onako. I to treba ući i na naš politički prostor.</p>
<p> Svi smo mi za Hrvatsku, ali moramo vidjeti kako pojedini hrvatski problem riješiti. Kod nas je, međutim, prisutno preveliko nadmudrivanje oko toga tko je veći Hrvat.</p>
<p>• Kad će to prestati?</p>
<p>- Izaći ćemo iz toga kad budemo europski razmišljali jer ovakva su razmišljanja balkanizam. Netko je tobože na riječima protiv Balkana, a upotrebljava metode notornog balkanizma.</p>
<p>• Da to prevladamo, hoće li nam biti potrebna još dva izborna ciklusa ili kraće?</p>
<p>- Mislim da će sljedeći izborni ciklus već pokazati da smo zrelo demokratsko društvo. </p>
<p>• Što mislite, kojoj bi stranci odgovarali izbori čim prije? Ministar javnih radova Radimir Čačić iz HNS-a predložio je da se izbori održe već u srpnju.</p>
<p>- To bi trebalo pitati stranke, no nikome ne odgovaraju izbori prije ljeta. </p>
<p>• Koje bi izborno razdoblje bilo prihvatljivo?</p>
<p>- Mislim da bi najpovoljnije bilo proljeće, no mene neće nitko poslušati. Moramo napraviti pripreme za ulazak u Europsku uniju. Pobornik sam Europske unije zato što je to ipak naša sudbina i zato je riješimo u Uniji što prije.</p>
<p>• Često se pitamo kako će nam biti u Europskoj uniji.</p>
<p>- Kako je Španjolskoj, Portugalu, Finskoj, Irskoj u Europskoj uniji? Što se dogodilo? To su zemlje koje su u kratkom razdoblju nevjerojatno brzo napredovale i ja sam za to da i nama bude tako. </p>
<p>U Europi će se odluke donositi kroz europske mehanizme u demokratskoj proceduri u kojoj će Hrvatska biti izjednačena s drugima. Granice će biti otvorene i nema nikakve ugroze za hrvatski korpus. </p>
<p>I zato sam za što brže uključivanje u Europsku uniju. Nama je važno da imamo zakone usklađene sa zemljama Unije i da naši potencijali budu prepoznati.</p>
<p> U Hrvatskoj moramo stvoriti takvu atmosferu da naši građani ne idu izvan zemlje za kapitalom i tehnologijom, već da kapital i tehnologija dolaze ovdje i da ljudi ostaju u Hrvatskoj. Moramo stvarati nove vrijednosti, aktivirajući potencijale. A da bismo to mogli, moramo biti pravna država. </p>
<p>• Opovrgnuli ste špekulacije da Vam se nedavno telefonski javio sam general Gotovina. No pojavila su se nagađanja da je to lansirano iz splitskih tajnih službi. Imate li informacija da su cijelu priču podmetnuli splitski obavještajci?</p>
<p>- Ne znam tko komu što podmeće, a odgovorio sam na konkretno pitanje Vjesnikova novinara Vlade Rajića. On me pitao jesam li razgovarao s generalom Gotovinom i je li mi general prigovarao zato što se u Gradskom poglavarstvu Zadra nisam slikao pod njegovom fotografijom. </p>
<p> To nije istina, s Gotovinom nisam vodio nikakve razgovore, ali iz Zadra se stalno povlače neki repovi koji s istinom nemaju nikakve veze. </p>
<p>Čitam, evo, u jednim novinama kako sam tražio da jednom dominikancu ne dopuste da govori u mojoj prisutnosti. </p>
<p> Nikad nisam određivao tko može govoriti u mojoj prisutnosti. No, ovo je sada izborno vrijeme pa se novinari postrojavaju na razne strane i pišu nebuloze. Uočavam najnoviju nebulozu nekakvog novinara Ivana Ugrina koji piše notorne neistine. </p>
<p>Dominikanac o kojem piše poslao mi je otvoreno pismo na koje sam odgovorio i dalje s njim nemam ništa. Što se mene, a vjerojatno i njega tiče, rasprava je završena. </p>
<p>A od predstavnika Sveučilišta u Zadru bilo bi pošteno da kažu istinu - jesu li uopće sa mnom razgovarali o tome da ja uvjetujem bilo čiju prisutnost. Pa neka svi ti Ugrini, Jovići i kako se već sve zovu - koliko god ih ima, a ima ih dosta - jednom shvate da se ne isplati izmišljati jer ih vrijeme demantira. Najprije napišu besmislicu, a poslije kad ih vrijeme demantira, šute.</p>
<p>• Možete li objasniti o kakvom je sporu riječ?</p>
<p>- Rekao sam da u Dalmaciji i na otocima nekad nije bilo velikih požara jer su ljudi držali koze koje su čistile makiju, pa se vatra nije mogla širiti. </p>
<p>Taj me dominikanac napao kako je nedostojno da predsjednik govori o kozama. E sad, je li dostojno ili nije, drugo je pitanje, ja sam samo iznio činjenice. Poslije Drugog svjetskog rata, u doba socijalizma, ljudima su zabranili držati koze jer su tobože bile znak siromaštva i uništavale su okoliš, a to nije točno. Švicarci se, eto, hvale svojim kozama, a mi smo svoje uništili. </p>
<p>• Ovih dana bivši načelnik splitskog SIS-a Boško Ramljak poručuje: »Viđam i pomažem generala Gotovinu«. Što bi sada trebali učiniti policija i pravosuđe?</p>
<p>- Nema smisla uopće razgovarati o tome. Čovjek se malo kuraži i pokazuje mišiće, a na to ima pravo. </p>
<p>• Ne ismijava li time i institucije vlasti?</p>
<p>- Ismijava i sebe jer je služio tim institucijama, a sad ih ismijava. </p>
<p>• Proteklih dana opet ste bili u središtu pozornosti prilikom kandidiranja za saborsku nagradu »Zlatni grb« za promicanje demokracije. HNS Vas nije upozorio da će Vas kandidirati. Kako gledate na to?</p>
<p>- Sa mnom je razgovarao tajnik stranke, no nisam znao da postoji novčani dio nagrade. Da sam to znao, uvjetovao bih da se, budem li izabran, novac dodijeli dječjem vrtiću, djeci branitelja ili u druge humanitarne svrhe. Mislim da su i Pavletić i Jalšovec to morali učiniti. Tako visoki iznos sudara se sa samom idejom te nagrade. </p>
<p>Nagrada su plaketa i grb, a za svoj rad u Saboru svi su žestoko plaćeni. I ja sam za svoj rad ovdje plaćen i kad bih primio nagradu u novcu, iznevjerio bih one koji su mi iskazali povjerenje.</p>
<p> Čovjek se mora izdignuti iznad materijalnog, a Zakonom o nagradi trebalo je odrediti da novčani dio ide u humanitarne svrhe s tim da će nagrađeni odlučiti kome će pomoći tim novcem. Zakonodavac je vjerojatno računao da će to svatko sam procijeniti.</p>
<p>• Kako ste prihvatili činjenicu da ste u kandidaturi za nagradu dobili samo dva glasa iako ste se odrekli predsjedničkih ustavnih ovlasti u korist parlamentarne demokracije? Je li to znak stranačkog rivalstva prema HNS-u koji Vas je predložio ili netrpeljivosti prema predsjedniku države?</p>
<p>- Pokazali su netrpeljivost ne prema predsjedniku, već prema meni osobno. Pogledajte imena onih koji su glasali i sagledajte ijedan razlog zašto bi bili za mene. Odmah bih poimenice mogao reći koji su bili za mene i koji protiv a da uopće ne pitam nikoga ništa. Gledajte ta imena, njihove i moje stavove. Zašto bi oni bili za mene?</p>
<p>• Premijer Ivica Račan upravo je u zadnjim intervjuima ocijenio svoj rad na kraju ovoga mandata. Peticu si je dao za približavanje Hrvatske Europi, a dvojku za standard građana. Biste li ga i Vi tako ocijenili?</p>
<p>- Ja bih u tu peticu dodao i moju mrvicu ako je vanjska politika u pitanju. Možda bi trebalo nekakav mali postotak od te petice dodati i meni. Bio je objektivan kad je dao Vladi prolaznu ocjenu za standard građana. No morao je reći kad očekuje da će se ta ocjena povećati, odnosno kad očekuje pozitivne efekte na standard građana. </p>
<p> • Prema Vašim procjenama, kad to možemo očekivati?</p>
<p>- Sada su najteže mjere provedene i hrvatski je dug sasvim drukčije strukturiran. Prije je dug išao u potrošnju, a sada odlazi u razvoj. Ulaganje u infrastrukturu ulaganje je u razvoj i ono neće opterećivati proračun. Imamo dosad najbolji model za gradnju autocesta. Dugoročni kredit koji je dignut neće opteretiti proračun već će se isplaćivati iz namjenskih sredstava.</p>
<p> Na kupljenu litru goriva plaća se dio za autocestu, dio se plaća i prilikom registracije vozila, a od korištenja autoceste uplaćivat će se također određena naknada. Poslije 2010. ta će sredstva dolaziti u proračun i cesta će sama sebe isplaćivati. Dobro je da Hrvatska do 2010. završi gradnju autocesta jer s Europom moramo biti i fizički povezani.</p>
<p> Nema zemlje koja je uspjela prosperirati i stvoriti naprednu privredu a da nije riješila pitanje infrastrukture. Budući da smo s tim kasnili, kasnili smo i s razvojem gospodarstva. No sada ipak gradimo najviše cesta u Europi i brzo ćemo biti privlačni i vrhunskoj tehnologiji i kapitalu, pa ćemo riješiti i pitanje nezaposlenosti. </p>
<p>Kod nas su velike razlike u nezaposlenosti - od općine Buzet u kojoj je ta stopa šest posto, do Knina gdje je 40 posto. Trebalo bi ciljano tražiti potencijalne partnere za prostore gdje je velika nezaposlenost. </p>
<p>Primjerice, sad se čisti Dunav i bit će brzo otvoren taj plovni put, a luka u Vukovaru bit će impuls preko kojeg će se razvijati gospodarstvo. </p>
<p> Ta će luka povezivati Vukovar s pola Europe sve do Crnog mora. </p>
<p>Ali treba sada planski djelovati tako da kad se očisti Dunav, već imamo ustrojenu luku i slobodnu zonu koja će biti prilika za nova zapošljavanja.</p>
<p> Stoga već sada trebamo s Mađarima i BiH dogovoriti gradnju ceste od luke Ploče preko Bosanskog Šamca, preko Osijeka do Budimpešte. Luka Ploče bit će agregat razvoja cijelog juga naše zemlje i ne smijemo čekati već je pripremiti za prihvat ljudi i tereta i prije nego što se cesta izgradi. Ako već imamo dobar model za financiranje i gradnju cesta, onda ga treba primijeniti i za cestu Ploče - Budimpešta. </p>
<p>• Dojam je u javnosti da Vaše inicijative Vlada često opstruira - bilo kad je riječ o prijedlogu za Ljubljansku, ili deklaraciji o povratku izbjeglica. </p>
<p>- Mislim da nitko to ne opstruira makar moram priznati da sam u početku u nekim krugovima vlasti bio doživljavan kao konkurencija. Neki nisu razumjeli da su naši ciljevi isti. U tom smislu pozivam i opoziciju na suradnju. </p>
<p> Uostalom, inicirao sam prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav kako bi svatko radio svoj posao. Pokazalo se već da neki zakoni prolaze bez većeg sučeljavanja kad su u pitanju interesi države, a tako bi trebalo biti i ubuduće. </p>
<p> Neki su se plašili da ću ekstenzivno tumačiti ovlasti predsjednika i predugo su se vodile rasprave o tome umjesto da su se rješavali problemi već u prvih sto dana. Raspravljalo se kako ograničiti vlast predsjedniku i to je bilo kontraproduktivno. </p>
<p>Izgubilo se vrijeme a pokazalo se da u ni jednom slučaju nisam prekoračio ovlasti. Radio sam uvijek po Ustavu a neki su predugo čekali da to razumiju. Mislim da sada nema nesporazuma. </p>
<p>• Ni u vezi s Ljubljanskom bankom niti deklaracijom o povratku izbjeglica?</p>
<p>- Što se tiče Ljubljanske banke, jasno sam rekao da štednja naših građana u toj banci ne može biti pitanje sukcesije bivše Jugoslavije. To je odnos štediše i banke koji je slovenska banka morala rješavati, ali ne selektivno. U Sloveniji sam rekao da rješenje trebamo tražiti na tom tragu. Nismo rekli da smo tamo našli rješenje, ali smo otvorili raspravu o tom problemu koje dosad nije bilo.</p>
<p> Ne možemo ni mi u Hrvatskoj danas reći da se 10.000 slovenskih vikendica rješava u proceduri ostavštine bivše Jugoslavije. </p>
<p>To je privatno vlasništvo, i to je sad pitanje odnosa slovenskih građana s hrvatskom državom, a ne sukcesije. Isto vrijedi i za hrvatske štediše u odnosu na slovensku banku. Odugovlačenje s traženjem rješenja priječi kvalitetnu suradnju Hrvatske i Slovenije. </p>
<p>• Na problemu stanarskog prava zapela je i Vaša inicijativa o trojnom potpisivanju deklaracije o povratku. U javnosti se pogrešno tumačilo da se zauzimate za povrat stanarskog prava i to pod utjecajem svoga savjetnika Tomislava Jakića. Možete li razjasniti Vaš stav o tome?</p>
<p>- Riječ je o pogrešnim informacijama i pogrešnim interpretacijama. Mi moramo biti pravna država i naši se građani imaju pravo vratiti na svoju zemlju i raspolagati svojom imovinom. Sasvim sam bio jasan kad sam govorio o pitanju stanarskog prava. </p>
<p>Hrvatska je ukinula društveno vlasništvo, a time i stanarsko pravo koje se ne može se vratiti jer je derivat društvenog vlasništva, ali ljudima se mora osigurati stanovanje. A kako, riješit će oni u čijoj je to nadležnosti. </p>
<p>• Dakle, ni u tome nema razmimoilaženja s Vladom. </p>
<p>- Da, ali problem moramo riješiti. Ja čak i objašnjavam zašto se stanarsko pravo ne može vratiti, što ne vidim da i drugi čine.</p>
<p> Često govorim, a to je čini se otišlo u vjetar, da su mnogi podobni uspjeli kupiti stan za sitni novac i nakon što je ukinuto društveno vlasništvo i stanarsko pravo. Uspjeli su kupiti i stanove građene za vrijeme bivše Jugoslavije, pa čak i skupe stanove građene za vrijeme hrvatske države. Koja je logika da se nekome izgradi stan za 500 tisuća maraka i onda mu se proda za 20 tisuća maraka? </p>
<p>Tražim od pravne države da utvrdi o kome se radi i poništi takve ugovore o kupnji stanova nakon što je ukinuto stanarsko pravo. Neka takvi onda doplate još 480 tisuća maraka u određenom roku da bi bili vlasnici stana.</p>
<p>Razvoj HV-a ne ovisi samo o američkoj pomoći </p>
<p>• Može li Hrvatska odbiti potpisati sporazum o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu nakon upozoravajućeg pisma Europske unije?</p>
<p>- Mi možemo biti izuzeti od potpisivanja sporazuma ako to odluči predsjednik SAD-a jer su izuzete zemlje NATO-a. Budući da želimo ući u NATO, ispunjavamo najveći dio uvjeta, moguće je da odlukom predsjednika Busha budemo izuzeti od potpisivanja sporazuma. Moguće je i da nam se smanji novčana pomoć za modernizaciju vojske, najprije se govorilo o 19 milijuna dolara, a sad se to svelo na šest milijuna dolara. Moguće je i da izgubimo tu pomoć, ali to se neće previše odraziti na razvoj naših oružanih snaga jer razvijamo suradnju i s europskim saveznicima.</p>
<p>• No ne možete sada reći ni da hoćemo niti da nećemo potpisati sporazum?</p>
<p>- Upravo smo u proceduri odlučivanja, sa SAD-om smo saveznici u antiterorističkoj koaliciji i aktivno surađujemo na zadovoljstvo obiju strana. Zajednički sudjelujemo i u nekim međunarodnim misijama, ali smo zainteresirani i za stavove Europske unije kojoj želimo pristupiti. U tom smislu, razmotrit ćemo sve činjenice. Neću prejudicirati, no siguran sam da ćemo donijeti najprihvatljiviju i jedino moguću odluku za Hrvatsku kao malu zemlju. </p>
<p>Ako se HDZ i dočepa vlasti, već sljedeći dan sve će optužene izručiti Haagu</p>
<p>• Kad govorimo o izborima koji bi trebali biti u studenom, ne možemo zanemariti činjenicu da je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte najavila za jesen nove optužnice. Hoće li se to odraziti na nacionalni puls birača?</p>
<p>- Mislim da više nikad neće biti dramatike oko toga i ne plašim se novih optužnica. Moram istaknuti da u Haagu nema ni jednog Hrvata, a ako slušate naše radikale, proizlazi da je cijela Hrvatska u Haagu. General Bobetko, koji je optužen, umro je, Ademi se brani sa slobode, a Gotovina je u bijegu. </p>
<p>• Unutar koalicije govori se da bi izbore ipak trebalo održati prije nego što stignu nove optužnice.</p>
<p>- Ako i dođu haaške optužnice, one ne bi smjele igrati nikakvu presudnu ulogu u izborima. Naime, opredijelili smo se za to da smo svi pred zakonom jednaki, Hrvatska je donijela Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, i to u doba HDZ-ove vlasti, koji moramo provoditi. </p>
<p> Ljudima treba omogućiti da se brane, i učiniti im dostupne sve dokaze koji im idu u prilog pa će Haag tako prestati biti bauk. Onaj tko nije kriv, bit će oslobođen. </p>
<p>Hrvatska je među zemljama koje su potaknule osnivanje Haaškog suda. Prihvatili smo Zakon o suradnji i moramo se sada u skladu s tim ponašati. A na pitanju je li se taj zakon mogao donijeti drukčije, samo se skupljaju politički bodovi.</p>
<p> Oni koji su glasali za taj zakon i izručivali bosanske Hrvate, danas rone krokodilske suze nad suradnjom s Haaškim sudom i to samo dok se ne dočepaju vlasti. A čim se dočepaju vlasti, drugi dan će sve izručiti, u to uopće nemojte sumnjati.</p>
<p>• Kažete da svima treba omogućiti da se brane. Odvjetnici generala Gotovine upravo traže od Vlade dokumente za njegovu obranu. Smatrate li da im Vlada to treba dati?</p>
<p>- Neću sada tumačiti hrvatske zakone, ali ako je Vlada po zakonu dužna dati određene materijale, onda to treba učiniti. No general Gotovina nije dostupan hrvatskim vlastima, a to znači da nije dostupan ni svojim odvjetnicima. </p>
<p>Mislim da je general Gotovina izvukao sve potrebne pouke i iz situacije u kojoj ga neki uvjeravaju da je bježanje pred Haaškim tribunalom hrabar čin i korist za Hrvatsku. To nije točno, on treba odgovoriti na pitanja koja bi mu postavio Sud. </p>
<p> HDZ-ova vlast nije mu omogućila da odgovara na pitanja kad je bio osumnjičenik.</p>
<p>I kad je general Stipetić bio osumnjičen, bilo je onih koji su mi govorili da mu ne treba omogućiti odgovarati pred Sudom jer je načelnik Glavnog stožera. </p>
<p>Rekao sam neka odgovara na upite istražitelja što je i učinio. Evo, danas radi svoj posao i ništa mu se nije dogodilo. </p>
<p>Međutim, ni Ademiju, a ni Gotovini oni koji se danas tobože bore za odbjeglog generala, nisu omogućili da odgovaraju na pitanja istražitelja. Upitno je i bi li Gotovina uopće bio osumnjičenik, a možda ne bi bio ni svjedok. </p>
<p> Staro je rimsko pravilo audiatur et altera pars - saslušaj i drugu stranu. A Sud je dosad čuo samo jednu stranu, a ne i Gotovininu kad on nije ni znao da ga Haaški sud poziva na razgovor.</p>
<p> Na žalost, njemu nije bilo omogućeno da se brani i zato on iz toga treba izvući pouke. Ne vrijedi bježati - to je gubitak i za njega, i za njegovu obitelj, i za državu, i za Hrvatsku vojsku.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>SDP će na izborima osvojiti najviše glasova</p>
<p>Mi nismo odabrali put koji je popularan i lako shvatljiv. Ali su rezultati evidentni. Ponekad me zaprepaštava što imamo daleko pozitivnije podatke o poslovanju gospodarstva nego prije tri godine - ima više poduzeća, veći su prihodi od poreza jer je sve više tvrtki s pozitivnim poslovanjem, imamo rast gospodarstva, rast plaća... što god gledali od indikatora, od mikro do makro ekonomskih, sve je pozitivnije - a govori se o tragediji. Nitko ne želi govoriti o brojkama / SDP ima vrlo jasan program: provesti reforme i stabilizirati Hrvatsku. To nam, nažalost, odnosi dio glasova jer se stabilizacija provodi na račun ljudi koji žive u Hrvatskoj. Ali, koliko god to bilo nepopularno, SDP vrlo jasno poručuje da je bitno stvoriti stabilne uvjete života u Hrvatskoj, jer je to dugoročno najbolje. Mislim da je stranački rad dugoročan a pitanje je da li oni koji žele nešto postići na brzinu razmišljaju dugoročno. Sigurni smo da će to birači znati prepoznati i da će stabilno biračko tijelo uvijek biti uz SDP</p>
<p>Jedan od glavnih problema s kojima se SDP mora nositi u predizbornoj kampanji je kritika da je izgubio značajke socijaldemokratske stranke. Potpredsjednik Vlade i član predsjedništva SDP-a Slavko Linić glavna je meta tih kritičara, ne samo onih u opoziciji nego i u vlastitoj stranci. </p>
<p>• Kako komentirate kritike da je SDP zanemario neke od glavnih socijaldemokratskih značajki, na primjer zaštitu prava radnika i socijalnu osjetljivost. </p>
<p>- Pitanje je da li su ti kritičari shvatili razliku između komunizma i socijaldemokracije. SDP je ove tri godine dokazao što je europska socijaldemokracija. Imao je hrabrosti provesti reforme koje su ojačale gospodarstvo. Samo jako gospodarstvo, koje ima filozofiju ulaganja, razvoja i projekata, znači veću sigurnost radnika, koja je osnovni cilj socijaldemokrata. Svjesni smo da to još uvijek znači veliko odricanje radnika. Jer, koliko god se borili za stabilno i konkurentno gospodarstvo, koje radniku jamči sutrašnjicu, još uvijek izdvajanja za plaće i sigurnost radnika ne zadovoljavaju, jer su ispod razine normalnih potreba građana. Još uvijek radnici plaćaju rat, pljačku i 12 godina neuspjeha u tranziciji. </p>
<p>• Dakle, niste zadovoljni ni tranzicijom u posljednje tri godine?</p>
<p>- Da. Još uvijek su brodogradilišta neuspješna a u godinu dana se može puno promijeniti ako smo uspješni. Mi to nismo uspjeli ni u PIK-ovima. Možemo govoriti i o dvije sanacije TLM-a... Dakle, još uvijek imamo ponašanja za koja ne možemo reći da su stručna i profesionalna. To znači da još uvijek trošimo novac građana i odlažemo trenutak u kojem će radnici moći reći da su zadovoljni sa svojim primanjima. Umirovljenicima smo djelomično vratili dugove, djelomično pokušavamo popraviti njihov standard, ali je istina da još uvijek bitno zaostaju za prosjecima isplaćenih plaća. </p>
<p>Da bi mirovinska reforma donijela rezultate trebat će određeno vrijeme jer je prosjek godina umirovljenika 52 godine, što znači da imamo veliki broj i mlađih umirovljenika, koji će uvijek biti problem jer nisu ušli u osobno životno osiguranje koje mirovinska reforma nosi. </p>
<p>Nismo uspjeli poboljšati ni položaj seljaka, bez obzira na to koliko pokušavamo ulaganjima dobiti efikasniju poljoprivredu i potrebne kulture.</p>
<p>• Zašto Vlada, u kojoj značajnu ulogu ima HSS, nije uspjela obaviti barem neke temeljne poslove u poljoprivredi na primjer, načiniti bilancu proizvoda. </p>
<p>- Zato što smo rješavali problem seljaka a ne proizvodnje. </p>
<p>• Ali bez dobro organizirane proizvodnje nema ni seljaka koji dobro živi.</p>
<p>- Kao što sigurnost radnika ovisi o konsolidaciji gospodarstva, tako nećemo imati sigurnog seljaka dok ne završimo poljoprivrednu reformu. Socijaldemokracija u tržišnoj ekonomiji znači pokušati konsolidirati bazu koja će stvoriti sigurnost i radniku i umirovljeniku i seljaku. Ali i pored toga se ulaže u znanost, školstvo, zdravstvo i kulturu. </p>
<p> • Neki SDP-ovi partneri, na primjer HSS, s podrškom zabrani rada prodavaonica nedjeljom, ulaze u predizbornoj kampanji baš u taj prostor socijaldemokracije. Ne bi li SDP to moglo skupo stajati na izborima?</p>
<p>- To je pitanje povjerenja ili nepovjerenja u biračko tijelo. SDP ima vrlo jasan program: provesti reforme i stabilizirati Hrvatsku. To nam, nažalost, odnosi dio glasova jer se stabilizacija provodi na račun ljudi koji žive u Hrvatskoj. Ali, koliko god to bilo nepopularno, SDP vrlo jasno poručuje da je bitno stvoriti stabilne uvjete života u Hrvatskoj, jer je to dugoročno najbolje. Mislim da je stranački rad dugoročan a pitanje je da li oni koji žele nešto postići na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> razmišljaju dugoročno. Sigurni smo da će to birači znati prepoznati i da će stabilno biračko tijelo uvijek biti uz SDP. </p>
<p>• Pregovori o izmjenama Zakona o radu su pri kraju a sindikati su i dalje nezadovoljni. Može li SDP, kao i na prošlim izborima, moći računati s njihovim podrškom?</p>
<p>- SDP je ocijenio da ima odgovornost konsolidirati gospodarstvo kao uvjet za sigurnost radnika s pristojnom plaćom. Sindikati mogu reći da će taj cilj ostvariti i netko drugi. Mi nismo odabrali put koji je popularan i lako shvatljiv. Ali su rezultati evidentni. Ponekad me zaprepaštava što imamo daleko pozitivnije podatke o poslovanju gospodarstva nego prije tri godine - ima više poduzeća, veći su prihodi od poreza jer je sve više tvrtki s pozitivnim poslovanjem, imamo rast gospodarstva, rast plaća... što god gledali od indikatora, od mikro do makro ekonomskih, sve je pozitivnije - a govori se o tragediji. </p>
<p>Nitko ne želi govoriti o brojkama. Svi govore o osjećaju kako žive. No mi smatramo da ćemo uspjeti prezentirati te rezultate biračkom tijelu, pa će ono ocijeniti da li je osjećaj bitan ili se ipak pažnja mora pokloniti i brojkama. Znamo da nam neće biti lako na izborima, ali će SDP osvojiti najviše glasova. </p>
<p>• Ankete trenutačno govore da je HDZ u prednosti.</p>
<p> - Ja sam proteklih 13 godina stalno u vlasti, bilo na lokalnoj bilo državnoj razini, i nisam se bitno promijenio. I u Rijeci su me optuživali da sam uništavao privredu, da sam nemilosrdan u skupljanju poreza, da sam neosjetljiv.., ali brojke i vrlo jasan i transparentan rad su omogućili da je SDP u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji stalno na vlasti. </p>
<p>To pokazuje da stabilnost politike, čvrstina i rezultati onemogućavaju prijevaru birača. Birači znaju čitati brojke, 13 godina su u tranzicijskim procesima nešto naučili i ne vjerujem da će ih netko uspjeti obmanuti. </p>
<p>• Često ste posljednjih godinu dana dokazivali da ova Vlada nije rasprodavala Hrvatsku, ali ste pri tome uvijek dodavali da ste nezadovoljni što se nije više privatiziralo. S druge stane i vaš glavni partner HSS se zalaže za privatizaciju, ali se stječe dojam da bi se pokušalo privatizirati tako da što više kupe naši građani a manje stranci. Kakav privatizacijski model SDP želi u sljedeće četiri godine?</p>
<p>- Za SDP nema bitnijeg značenja da li se radi o domaćem ili stranom vlasniku. Osobno, uvijek ću rado podržati domaće investitore i razočaran sam što domaći investitori ne pokazuju dovoljno interesa iako je danas lako doći do kredita ako postoji dobar poslovni plan. Zašto se jače ne angažiraju, a za vrijeme HDZ-ove vlade su svi htjeli kupovati? Zato jer je koalicijska vlada postavila ozbiljnije uvjete, traži jamstva, bankama treba dokazivati ozbiljnost i stručnost. </p>
<p>Svi ćemo mi rado dati prednost domaćem investitoru, a to nam omogućava i postojeći zakon. Ali ako ga nema, bolje je prodati strancu nego da vlasnik bude država. </p>
<p>• Vlada se nedavno hvalila uspjesima u upravljanju 22 tvrtke u vlasništvu države koje su pod direktnom kontrolom Vlade, a HSS se u svom programu privatizacije zalaže za model po kojem bi država dobrim upravljanjem i ulaganjima najprije oporavila poduzeće, a tek ga potom, po većoj cijeni, eventualno prodala. Može i Hrvatska to financijski podnijeti?</p>
<p>- To je, ja bih rekao, nedovoljno stručno elaborirano jer u isto vrijeme ti isti ljudi govore o prezaduženosti. Slažem se da je naše zaduženje visoko i da treba gledati za što se zadužujemo, utvrditi prioritete. Prioriteti su infrastruktura u prometu i energetici i neke monopolne djelatnosti. </p>
<p>Ne moramo biti prisutni tamo gdje postoji konkurentnost jer, ako se i tu previše angažiramo, imat ćemo samo državne investicije a to je vrlo rizično. Zato je i važno reći što treba biti obveza vlade. Vlada je jasno rekla da su obveze Vlade tamo gdje neće biti privatizacije - u infrastrukturi, cestama, željeznici, lukama, nema privatizacije obale, pomorskog i vodnog dobra. </p>
<p>Nikada se ne piše o tome, a to je dosta zanimljivo, da je SDP nevoljko pristao na privatizaciju poljoprivrednog zemljišta jer smatramo da je to bogatstvo koje je opasno privatizirati, jer poljoprivredno zemljište mora biti u funkciji proizvodnje. HSS je tražio privatizaciju i mi smo ju podržali ali uz strah da bi poljoprivredno zemljište mogli kupiti oni koji će ga koristit za špekulacije i preprodaje, a ne zbog proizvodnje hrane. SDP je, dakle, vrlo jasno rekao gdje ne može biti privatizacije a Vlada je pokazala uspjeh u upravljanju tim djelatnostima. </p>
<p>• Nakon afere 'Sunčani Hvar', prva sljedeća prodaja u turizmu - »Vodičanka« opet je postala afera. Sada se čak i iz Vaše stranke može čuti da je birokracija Fonda prevarila članove Upravnog odbora. Zar je doista moguće da birokratski aparat fonda može tako lako »preveslati« sve članove odbora?</p>
<p>- Mi živimo u čudnom društvu. Nezadovoljne strane uvijek otvaraju priču o kriminalu i lopovluku, a privatizacija je posebno opterećena tom hipotekom s obzirom da ju ni sudski nismo uspjeli sankcionirati. Ta priča - je li postojala garancija, je li to bio original, je li postojao plan - pokazuje gdje se nalazimo u Hrvatskoj. Mi koji odlučujemo, izvrgnuti smo agresivnim napadima nezadovoljnih strana, koje nas optužuju za kriminal ili ispada da smo, u ovom slučaju slušajući mog kolegu Ninića, bedaci. Ja sam pročitao zapisnik javnog bilježnika, u kojem je priložen i plan i kopija garancije. Ali što to znači ako se netko usuđuje reći da sam ja glup, jer me netko prevario. Valjda je sve te dokumente netko falsificirao. Mi možemo govoriti o ljudima u Fondu, ali da li mi sada rušimo i instituciju javnih bilježnika? Moja dilema je bila: da li vjerovati desetorici ljudi koji su već ušli u tvrtku ili dvojici koji su dali nešto povoljniju ponudu? Osobno, uvijek ću radije podržati one koji su već u tvrtki, ali ja nešto znam o tim ljudima, znam kako je promijenjeno bivše rukovodstvo, je li za to postojala suglasnost vlasnika... Jedan od članova Nadzornog odbora je lani pravio cirkus oko ACI-a. Dakle, neki od nas nešto znaju o povijesti tih ljudi koja i nije jako kvalitetna, ali su im prednost rezultati Vodičanke u zadnjoj godini. I sve su to elementi za odlučivanje. Ali, mi želimo oduzeti pravo čovjeku da odlučuje. Moja poruka je: niti se bojim, niti sam bedak, niti me tko može varati. </p>
<p>Uvijek odvagujem više elemenata. Žao mi je što nisam mogao podržati te ljude, ali mi nisu bili dovoljno uvjerljivi zbog hipoteke bivših vremena. To je kod mene prevladalo. A kao član Upravnog odbora Fonda pitam: imam li pravo na odluku? Tragedija je što s ovakvim ponašanjem gubimo povjerenje građana, stvaramo zazor i sumnju. </p>
<p> • Vlada je odlučila da Croatia osiguranje od čije se privatizacije mnogo očekivalo, neće biti privatizirana. Istovremeno u nekoliko je navrata naglašeno nezadovoljstvo Upravom zbog presporog restrukturiranja tvrtke i sporosti u osvajanju tržišta životnog osiguranja. </p>
<p>- Vlada je odlučila da neće biti privatizacije sa strateškim partnerom iz branše. Ponudili smo jaku kompaniju, koja ima izvanrednu mrežu, što znači da bi i u životnom osiguranju bila najjača na tržištu, a dobili smo, po mom mišljenju, uvredljive ponude od uglednih europskih tvrtki, izuzev ponude slovenskog Triglava koji je otpao zbog problema sa svojom vlasničkom i rukovodnom strukturom. No Vlada nije odustala od privatizacije nego će se ići s privatizacijom više sa financijskim partnerima a u ovom sazivu vlade većinski paket će ostati u vlasništvu države. Nastavit će se s jačanjem CO-a da bi mogao biti efikasniji u osvajanju tržišta životnog osiguranja a želimo da uđe i u BiH, te Srbiju i Crnu Goru, jer osiguranje se mora razvijati na što većem tržištu. Sve to traži moderan mlad management i mi smatramo da treba dovršiti obnovu kadra. Croatia osiguranje je dobra, solidno organizirana tvrtka. </p>
<p>• Uprava je, dakle, sigurna barem do izbora.</p>
<p>- To je pitanje, jer je ova uprava premala da bi odgovorila ovim izazovima. Ona treba biti daleko veća i pomlađena.</p>
<p>Vlada neće privatizirati Vjesnik i osigurat će mu subvenciju</p>
<p>• Vlada je i Vjesnik uvrstila u tvrtke koje se neće privatizirati? Ostajete li pri tom stavu?</p>
<p>- Vjesnik se neće privatizirati jer je to štamparija koja radi za mnoge listove, što mi želimo poduprijeti. S druge strane to je bio list s najmanjom tiražom koji bi vrlo teško samostalno opstao. Evidentno je da štamparija ima prodane kapacitete, da može pozitivno poslovati ali su joj potrebna i sredstva za obnovu. List i dalje stvara gubitke zbog toga što tiraža još nije dovoljna, ali bitno je reći da su ti gubici manji. Radi sigurnosti tvrtke Vjesnik, Vlada će osigurati subvenciju za gubitke lista zbog potrebnih ulaganja u tvrtku. Nadam se da će tu našu obvezu Vlada ponovno potvrditi i odlukom o završnom računu za prošlu godinu, jer se situacija popravlja i u izdavačkoj i u tiskarskoj djelatnosti.</p>
<p>Manji porez na rad, veći na imovinu</p>
<p>• U SDP-u, čini se, postoje neka neslaganja oko poreznog sustava. Ministar financija Mato Crkvenac tvrdi da je naš porezni sustav jako dobar jer je usklađen sa sustavom EU-a i da ga, eventualno, treba samo malo doraditi. Vi i neki drugi esdepeovci, koji ste dio karijere proveli u lokalnoj upravi, smatrate da porezni sustav treba temeljitije promijeniti? </p>
<p>- Kada ja govorim o poreznom sustavu onda govorim kao esdepeovac i pokušavam jasno reći što će u idućem mandatu biti aktivnost SDP-a. Sastojat će se u prenošenju poreznog opterećenja na bogatije građane te u tome da imovina, pogotovo ona koja nije u funkciji, mora davati više poreznih prihoda, a rasterećivat će se kategorija rada koja je danas nosilac poreznih prihoda. Tako ćemo riješiti problem velikih bruto plaća i poduzetnicima olakšati uvjete privređivanja jer ćemo im smanjiti jedan od najvećih troškova - trošak rada, a dobit ćemo i nešto veće neto plaće. Srednjeg je sloja ipak sve više i on posjeduje sve više nekretnina, pa to treba porezno opteretiti jer imovina služi za gospodarenje. Ali, vrlo bitno je reći da se imovina potrebna za normalan život neće oporezivati. Crkvenac govori kao ministar ove Vlade jer se do izbora ništa u tom segmentu neće promijeniti. Smatram da smo u ovom razdoblju postigli ono što je bilo zacrtano i to se više neće mijenjati. Promjene u porezima su u programu SDP-a za sljedeće četiri godine. </p>
<p>Očekujemo aferu i uz privatizaciju Ine</p>
<p>• Može li privatizacija 25 posto INA-e, koja mora biti okončana do kraja lipnja, proći bez afera, koje u posljednje vrijeme prate i INA-u i privatizaciju općenito?</p>
<p>- Dio nas se uopće ne nada da se afera neće dogoditi. </p>
<p>• Je li nedavna afera oko nabave nafte dio tih pritisaka vezanih za privatizaciju ili se to dogodilo slučajno u vrijeme odlučivanja o prodaji?</p>
<p>- Ništa nije slučajno. To proističe iz dosta teških odnosa u upravljanju INA-e, ne samo u Upravi nego i niže. Naš je problem kako motivirati ljude u INA-i da se bore za svoju tvrtku, da ne proizvode bijele, plave i ne znam kakve knjige nego da proizvode efikasnost. Žalosno je da sada rušimo vlastite rezultate u uspješnoj transformaciji INA-e. Od gubitaša i sustava koji je služio za grabež i uništavanje naftnog i plinskog businessa u Hrvatskoj, stvorili smo uglednu kompaniju koja je vratila dugove i poželjna je kao partner, što pokazuju vrlo kvalitetne ponude, a sada se to ruši.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Arlović i Šeks, to su druga dva</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Znam, predbacuju mi što prečesto miješan u rubričicu pravosudnoga naslova saborske pričice. Ali, što mogu, kad mi se čini (možda i pogrešno, ali onda se ispričavam) što pravo i pravda počinju na Markovu trgu, a poslije, razmrvljeno po stotinama sudova i sudnica postaje mukotrpnom praksom o kojoj sam Sabor baš i ne vodi previše računa.</p>
<p>Evo primjera. Na prošlotjednoj sjednici Odbora za Ustav, »nakon sto godina« pojavile su se tri točke »autentičnog tumačenja zakona«. Sjećate se, ono o Zakonu o sudovima (tražio DSV), Zakonu o nagradi Zlatni grb (tražio Zlatko Tomčić) i Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi (tražio HDZ). </p>
<p>Raspitao sam se u Saboru, odakle su ta tri predmeta pala? Onda mi kažu upućene službe, da je zahtjeva za tumačenjem zakona na stotine, ali dnevni red je pragmatična pojava vezana uz produkciju novih zakona, a stare, tko šiša, za njih nema mjesta.</p>
<p>A tek kad krenu izmjene i dopune...</p>
<p>I za taj slučaj imam prošlotjedni primjer. Odbori za Ustav i za zakonodavstvo dopunjavali su Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Ali, kako dopunjavali.</p>
<p>Pa tako da je najprije moralo doći do žestokog obrušavanja na Vladu koja je po hitnom postupku predložila da joj se omogući da, u interesu europskog usklađivanja propisa, tu i tamo zadre i u nadležnost ministarstava i upravnih organizacija. Kako? Pa tako da joj za glasovanje u Saboru ne treba svaki puta 76 ruku »za« (jer ono elektronsko glasovanje ne ide pa ne ide).</p>
<p>Taj zakon o ustrojstvu imao je dva članka i sto kritičara. Prvi među njima bio je Vladimir Šeks, a slijedili su ga Miroslav Rožić, Dorica Nikolić i tako redom i tako redom. Između Šeksova uvoda i zaključne riječi Mate Arlovića, novinarski su promatrači dobili dojam da će se na licu odborskoga mjesta prijedlog spaliti na lomači. Toliko je bilo kritike.</p>
<p>A onda, kad je prošlo sat i pol, eto Arlovića. I predlaže mali ustavni amandman, križa drugi članak iz prijedloga, i stavlja na glasanje samo jednu jedinu zakonsku rečenicu. A u njoj je upisana baš ona ključna Vladina namjera da joj za zakone treba većina prisutnih, a ne natpolovična većina sabornika. I tko se prvi slaže s prijedlogom. Prvi i najžešći kritičar - Šeks. I lijepo objasni zašto sad prihvaća. Glasa se, prijedlog prolazi.</p>
<p>Sto puta sam već sjedio na sjednicama na kojima su Šeks i Arlović primijenili istu metodu. I sto puta sam se pitao: što će njima dvojici Sabor, kad sami odrade i kritiku i pohvalu zakonu. I to besprijekorno.</p>
<p>Neće se ni od jednoga od njih čuti isprazno naklapanje o ničemu. Sve je to niz paragrafa, prijašnjih i budućih rješenja, upozorenja na šire posljedice ovog ili onog rješenja. kao da čovjek sluša hodajuće kioske »Narodnih novina«. </p>
<p>Ne usudim se spomenuti poglede preko stola, izmijenjane rečenice u prolazu. Mirisalo bi to na klevetu njih dvojice, jer oni se kao dogovaraju po liniji nekog tajnog deala »SDP-HDZ«. Ali, časna riječ, to kako funkcioniraju kao dva kotača u zakonodavnom stroju, to je čista ludnica. I nitko im ništa ne može. Jer, rekoh, sve znaju, sve kuže, pažljivo slušaju što drugi govore pa uzmu od njih ono što im treba. I kad se glasa, glasa se po »njihovu« dogovoru.</p>
<p>Bila je još jedna zgoda u Saboru ovoga tjedna. Spomenuh onaj zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi. To vam je ona osječka priča o tome kako su Glavaš i njegovi hadezeovci napustili županijsku skupštinu, »kupili« jednog HSS-ovca, ali je taj odmah podnio ostavku, pa su seljaci s novoizabranim zamjenikom priskrbili većinu. Onda je HDZ osporio tu »većinu« jer i za izbor zamjenika treba većina, a oni su prema ostalim strankama bili točno polovica skupštine. Arlović je odmah po izbijanju slučaja ustvrdio da zakon nije poštivan, iako je Ministarstvo pravosuđa izdalo tumačenje po kojem je sve u redu.</p>
<p>Na sjednici Odbora nakon mnogih natezanja, nedostatka kvoruma, skidanja i stavljanja na dnevni red, ipak se glasalo. Većina je bila za to da su stvari sa zamjenikom i njegovim mandatom sasvim legalne. Arlović je ostao dosljedan, uzdržao se od glasanja o odluci s kojom se ne slaže. I time zamalo omogućio pat na sjednici, jer kad su zainteresirani HDZ-ovci su svi na broju i glasaju protiv.</p>
<p>Eto, toliko o »autentičnom tumačenju zakona«. I o dva pravna druga, Arloviću i Šeksu.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Naše izvorne sorte - pun pogodak domaćina iz Kutine!</p>
<p>Svoju jubilarnu vinsku smotru organizatori i domaćini iz Kutine začinili su prikazom dijela hrvatskih izvornih vina, dok su nedavno domaćini »Vinistre« ugodno iznenadili predstavom svih mediteranskih malvazija. Znači li to djelotvorniji zaokret u našim vinskim promocijama? Nadajmo se!</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Lijep je običaj da se jubilarne priredbe bolje pripremaju nego »obične« i da se ako je moguće priredi neko ugodnije iznenađenje, pa ako je tako onda organizatorima izložbe X. vinski dani Kutina '03. treba čestitati što su toj smotri dodali i prikaz - hrvatskih izvornih (autohtonih) sorata! To je prvi put u nas i doista je riječ o ugodnu iznenađenju, ali i o korisnoj zamisli da se tim tradicijskim vrstama napokon počne poklanjati dužna pozornost. Ima za to dosta razloga, nije u pitanju samo očuvanje tih izvora!</p>
<p>U vinogradarsko-vinarskoj Hrvatskoj ima ih oko četrdesetak, od toga samo šest u njezinu kontinentalnom dijelu (vinogorju), a kutinski domaćini izložbe uspjeli su dovesti devet proizvođača i to: lokalnog škrleta (Miklaužić, Mikša, Trdenić, Mesarić, Bogdan, Kašner, Ipša), zatim moslavca (Smrndić, Bogdan), dišeće ranine (Mesarić), zelinske kraljevine, istarske malvazije (Agrolaguna Poreč, Peršurić, Marčeta), plavac mali, bogdanuša i parč (Plančić, Hvar), te kujundžuša (Imota).</p>
<p> Ali, u Kutini su bili i predstavnici Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta doc. dr. Edi Maletić i kolega mu prof. dr. Ivan Pejić koji su održali vrlo zanimljiv »okrugli stol« na temu hrvatske izvorne sorte i njihove vrijednosti za našu vinsku kulturu i ponudu. Spomenuti stručnjaci dugo se bave tim sortama, a u posljednje vrijeme zapamćeni su i po uspjelom pokušaju dokazivanja da je glasoviti američki i svjetski poznati zinfandel bliski rođak naše također glasovite izvorne sorte plavac mali!</p>
<p>Upravo »slučaj zinfandel« za nas treba biti poučan, a evo i zašto. Dok su kalifornijski vinari i vinski trgovci sa svojim (»našim«) zinfandelom doslovno načinili čuda na tržištu vina, mi smo tu našu bogomdanu sortu učvrstili, čini se, na »klupi za rezerve«... Početkom lanjskoga ljeta prof. Majetić i Pejić, te njihov šef prof. Nikola Mirošević (predstojnik fakultetskog vinskog Zavoda) službeno su obznanili vezu zinfandel - plavac mali, prošla je, dakle, godina dana i za to vrijeme nije se dogodilo ništa što se tiče nastavka te priče i njezine valorizacije. Tko se to sve oglušio od »prozvanih«?</p>
<p>Upravo utoliko je vredniji potez organizatora kutinske vinske izložbe (Udruga vinogradara i voćara Moslavine »Lujo Miklaužić«) da se sjete naših izvornih sorata, da angažiraju stručnjake i ukažu na vrijednosti izvornog blaga. Valja svakako ovom prigodom naglasiti i da su kutinski domaćini napravili još jedan koristan korak - njihova gošća bila je i predstavnica Zavoda za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta mr. Marija Radman. Njezina ocjena stanja našega vinskog marketinga u odnosu na onaj naše strane konkurencije dobra je pouka, naravno pod uvjetom ako je čuju oni na koje se odnosi. No, to je doista duža i opsežnija tema, posebno kad se čuje podatak (jedan od...) da je potrošnja vina kod nas od 45 litara prije dvadeset godina pala na svega oko jedanaest litara »po glavi stanovnika«.</p>
<p>U svakom slučaju vrijedi naglasiti da je jubilarna kutinska vinska predstava zaslužila čestitke zbog ove dvije novosti i da će se po tome duže pamtiti. Vrijedi ovom prigodom podsjetiti i da je na porečkoj »Vinistri« (također jubilarnoj, desetoj!) početkom ovoga svibnja uvedena prava novost - izložba Malvazija Mediterana (Portugal, Španjolska, Italija, Slovenija, Grčka i Istra). Uspjela je, pa ako se tome pribroji ovo u Kutini onda bi se, daj Bože, moglo govoriti o određenome zaokretu u promociji hrvatskih vina!</p>
<p>Danas je završni dan još jedne vinske smotre - u Bedekovčini (Hrvatsko zagorje), a riječ je o njezinu već 36. izdanju! U šali ili od milja nazvana je »zagorskom vinskom olimpijadom«, najvjerojatnije s pravom jer je bila i ostaje pučki doživljaj, ali valja naglasiti da je posljednjih godina i kvalitetno napredovala. Naime, naši vrijedni Zagorci, dokazani prijatelji vinske kapljice, krenuli su novim putem, djeluju u čak šesnaest vinogradarsko-vinskih udruga i, prema očekivanju, konkurencija je učinila svoje - nikome više nije svejedno kakvo će vino proizvesti! Prije tri-četiri godine, dobro se sjećam, u Zelini je održana međužupanijska rasprava o vinskim cestama i predstavnih Hrvatskog zagorja se duhovito našalio kako njima te ceste uglavnom ne trebaju jer »...sve vince sami popijemo« ... Neka nama šale, ali danas se Zagorci z vincem nimalo ne šale! Dokazano je to i sad u Bedekovčini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="5">
<p>Vođenje operativnih izvršnih državnih poslova u Hrvatskoj povjeriti nacionalnoj koalicijskoj vladi</p>
<p>Na našemu putu u Bruxelles najvažniju ulogu imat će, u operativnome smislu, buduća hrvatska vlada. U njenome sastavu, baš zbog toga, morat će djelovati političari i stručnjaci najviših sposobnosti. Problem je u tome što tu najvišu, vrhunsku, megapolitičku i stručnu razinu budućih ministara ne jamči niti jedna politička stranka ni partija, pojedinačno ili u zatvorenim i ograničenim ideološko-političkim koalicijama / Čini mi se da bi, do stvaranja realnih i jasnih osnova za ulazak u Europsku uniju, vođenje operativnih izvršnih državnih poslova u Hrvatskoj bilo mudro povjeriti nacionalnoj koalicijskoj vladi. Takvu smo vladu imali u teškim trenucima proklamiranja državne samostalnosti i agresije na Hrvatsku, 1991. - 1992., i ona je obavila zadatak. Umjesto ministara iz uske i zatvorene koalicije nekoliko stranaka, imali bismo vladu širokog nacionalnog saveza i zajedništva</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Hrvatska mora, htio to netko ili ne, ostvariti povijesni cilj sadašnjih generacija i što je moguće prije, svakako do kraja desetljeća, ući u Europsku uniju. Moramo se okupiti uz jedan štap i ući među elitu. Alternative nema. Ostanemo li izvan Europske unije, prijeti nam trajno truljenje na europskoj periferiji.</p>
<p>Tko će nas novačiti, nadahnjivati i voditi bruxelleskom cestom znoja i suza, na kojoj mala država, iznurena ratom i u tranziciji osiromašena, može posrtati, ali ne smije pasti? Odgovor je: hrvatska politička i stručna elita. Prije svega ljudi kojima ćemo na sljedećim političkim izborima povjeriti vlast u Hrvatskoj.</p>
<p>Na našemu putu u Bruxelles najvažniju ulogu imat će, u operativnome smislu, buduća hrvatska vlada. U njenome sastavu, baš zbog toga, morat će djelovati političari i stručnjaci najviših sposobnosti.</p>
<p>Problem je u tome što tu najvišu, vrhunsku, megapolitičku i stručnu razinu budućih ministara ne jamči niti jedna politička stranka ni partija, pojedinačno ili u zatvorenim i ograničenim ideološko-političkim koalicijama.</p>
<p>Iskustvo podupire takav zaključak, a i praksa.</p>
<p>Evo što sam o djelovanju političara i o funkcioniranju vlasti unio u dnevnik tijekom samo jednoga dana, u četvrtak 22. svibnja 2003.</p>
<p>Sabor: Prepirka hoće li uplovljavanje brodova na nuklearni pogon i s razornim nuklearnim oružjem u hrvatske luke ugroziti turizam. A nitko ne spominje sigurnost nas, građana, koji živimo u lukama? Vlada za uzor navodi primjere država članica Sjevernoatlantskoga pakta. Ali, gospodo, mi nismo u NATO-u!</p>
<p>Predsjednik Republike: U inozemstvu je predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao da je HDZ eurofobična stranka, koja ne želi u Europu. Ima li na umu naš predsjednik varijantu da ta stranka takoreći sutra (nakon izbora) može formirati vladu i nastaviti pregovore za ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Kako će, nakon Predsjednikovih ocjena, Hrvatsku s HDZ-om na vlasti tretirati u Bruxellesu?</p>
<p>Vlada: Natežu se potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar Pankretić: je li nova pšenična afera kriminalna radnja ili nije? Ministar Radomir Čačić optužio je ministra zdravstva Vlahušića da je milijunski posao (projektiranje i nadziranje novih bolničkih kapaciteta u zagrebačkoj bolnici Rebro) dogovorio bez natječaja. Ministrica Željka Antunović se usprotivila natječaju (koji je zakonom propisan), a Račan je na kraju ukorio - Čačića! Oh, da, gotovo sam zaboravio, on nije član SDP-a.</p>
<p>Predsjednik Republike i Vlada: Blamaža u Salzburgu. Predsjednik Mesić nije potpisao, zajedno s predsjednicima BiH, Srbije i Crne Gore, deklaraciju o trilateralnom povratku prognanika, koju je nedavno baš on predložio. Zapelo se na stanarskom pravu, jer se hrvatska vlada usprotivila. Inicijativa i tekst, očigledno, nisu bili usuglašeni, kao da su Banski dvori u Iloku, Pantovčak u Puli, a Zrinjevac u Cavtatu, na jugu Hrvatske. Grad Zagreb: U zagrebačkoj Skupštini bivši gradonačelnik Milan Bandić otkrio je kako je »namještanjem« natječajnih rezultata, na inzistiranje Hrvatske narodne stranke (HNS-a), postavljeno osam direktora samo zato jer su članovi te stranke. </p>
<p>Građani: Naviru mi suze radosnice. Čitam u novinama: uz telefonske razgovore, »tajne službe pratit će građane putem njihovih mobitela«. Kakav pomak, brale!</p>
<p>Sve to u jednome danu! </p>
<p>Hadezeovci mogu reći: kad (ili ako) dođemo na vlast, mi ćemo drukčije. </p>
<p>Ali ja pušem na hladno.</p>
<p>Čini mi se stoga da bi bilo mudro u ovome povijesnom trenutku, do stvaranja realnih i jasnih osnova za ulazak u Europsku uniju, vođenje operativnih izvršnih državnih poslova u Hrvatskoj povjeriti nacionalnoj koalicijskoj vladi. Takvu smo vladu imali u teškim trenucima proklamiranja državne samostalnosti i agresije na Hrvatsku, 1991. - 1992., i ona je obavila zadatak.</p>
<p>Umjesto ministara iz uske i zatvorene koalicije nekoliko stranaka, imali bismo vladu širokog nacionalnog saveza i zajedništva. Umnu, sposobnu i odgovornu.</p>
<p>Parlamentarne stranke, koje će poslije izbora ući u Sabor, mogu konsenzusom utvrditi program najvažnijih zadaća i ciljeva vezanih uz učlanjenje Hrvatske u Europsku uniju i ostvarivanje povjeriti novoj vladi.</p>
<p>Politički pluralizam i parlamentarni sustav ne bi se na taj način ni ugrozili niti umanjili. Sabor bi jamčio stabilnost vlade, ali bi istodobno obavljao dužnost budnog i strogog kontrolora.</p>
<p>Jesu li izgledi minimalni?</p>
<p>Nažalost, izgledi za stvaranje nacionalne koalicijske vlade su mali. Izbori još nisu raspisani, a stranke već žestoko reže jedna na drugu. Lideri su zaokupljeni stranačkim interesima, a političari, sadašnji i budući, ponajprije se brinu o mjestima na izbornim listama. O nestranačkim stručnjacima (kombinaciji političara i eksperata u vladi) malo tko razmišlja ozbiljno.</p>
<p>Ako se ne postigne dogovor o nacionalnoj koalicijskoj vladi, kako se sada čini, poslije sljedećih izbora na hrvatskoj političkoj sceni neće se promijeniti gotovo ništa.</p>
<p> Glavne oporbene stranke, predvođene ambicioznim liderima, ne mogu se dogovoriti ni o najobičnijoj suradnji, kamoli o predizbornoj koaliciji usuprot SDP-ovom bloku. Stoga, za sada, ne razmatram varijantu o njihovu dolasku na vlast. Neće se, po svoj prilici, ostvariti ni okupljanje svježe političke snage »trećega bloka«, koji zagovara Forum hrvatske sloge.</p>
<p>Kandidat za premijera bit će, vjerojatno, ponovno gospodin Ivica Račan. </p>
<p>A on je, kao predsjednik Vlade (Račan je, inače, vrlo dobar stranački lider!), razočarao. Osobno mu spočitavam toleriranje užasne partitokracije, oportunizam, kolebanje, kalkulantstvo i neodlučnost, zastarjeli model partijske kadrovske politike, nepotizam, pogreške i propuste koje je počinio, a nije smio.</p>
<p>Postoji li mogućnost da se u premijersku fotelju smjesti netko drugi? Postoji. Gospođa Vesna Pusić. Ona je s SDP-om u čvrstoj koaliciji, a u svojim javnim nastupima odavna se samokandidira za predsjednicu hrvatske vlade. Na novinarsko pitanje: »Smatrate li se sposobnom biti premijerka u budućoj vladi?«, odgovorila je: »Sigurno da se smatram sposobnom« (»Slobodna Dalmacija«, 27. svibnja).</p>
<p>Prošloga tjedna, dok je u Skupštini grada Zagreba letjelo perje u sramnoj debati o namještaljkama i foteljaškom HNS-u, Vesna Pusić, omutavila i oglušila odjednom, nonšalantno je čitala nekakvu knjigu. Kao da se raspravlja o državi Burkina Faso, a ne o prljavome rublju SDP-ovaca i njene stranke. </p>
<p>Ta je gospođa, dakle, moguća alternativa premijeru Račanu.</p>
<p>Gdjeee jeee Račan?</p>
<p>Autor je akademik, predsjednik je Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Volfov govor tjera na obraćenje: Knjiga koja je ipak preskočila lijene, ljubomorne i umorne Hrvate</p>
<p>Profesor Miroslav Volf svojom knjigom »Isključenje i zagrljaj - Teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja« uči da, kao katolik, mogu i moram zagrliti svoju protestantsku, pravoslavnu, muslimansku, židovsku, nevjerničku i ostalu braću. Bili oni prema meni dobri ili ne. I što više od toga Papa želi od nas da shvatimo?!</p>
<p>Hinjena religioznost dokazala je da ne postoji nijedan politički interes koji ne bi mogla pokriti religijska ideja te da, nažalost, u tome sudjeluju i mnogi vjerski službenici, ali i vođe. Vjerski fanatizam, politička religija ili, budimo na kraju sasvim otvoreni, sakralno ludilo, hrani se time što postoje vjernici koji za nasilje, osvetništvo i manipulaciju ljudima traže opravdanje u religiji. Volf takve demaskira</p>
<p>DRAGO PILSEL</p>
<p>Razmišljam kako se najbolje pripremiti za Papin posjet, pa sam ponovno u ruke uzeo knjigu profesora Miroslava Volfa. Iako je prošlo gotovo pet godina od objavljivanja hrvatskog izdanja knjige »Isključenje i zagrljaj - Teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja«, katolička intelektualna, teološka i novinarska zajednica još nije to djelo pozdravila, odgovarajuće recenzirala, a kamoli ga uvrstila u popis relevantne mirotvorne literature.</p>
<p> Bez obzira na to što je riječ o znanstvenom radu koje najbolje odgovara najvećem izazovu koje se devedesetih godina 20. stoljeća pojavilo pred vjernicima (ali ne samo kršćanima) na području nekadašnje SFRJ - izazov očuvanja, a kada je to postalo nemoguće, ponovne izgradnje mira i povjerenja među zavađenim narodima i pojedincima - knjiga profesora Volfa ne nalazi se na popisu obavezne pa ni preporučljive bibliografije za studente teologije katoličkih teoloških učilišta i za one koje žele izgraditi svoju vjeru ili, kako je apostol Petar mislio da je potrebno, imati razumsko opravdanje za nju.</p>
<p>Zašto se ta knjiga prešućuje? Ako se ne prešućuje (jer su je ipak neki spomenuli), zašto se omalovažava? Zato što autor nije katolik nego dolazi iz manje ili, iz perspektive katoličke pravovjernosti, sumnjive kršćanske zajednice? Možda.</p>
<p> Možda, pak, odgovor na ovo pitanje leži u činjenici da stotine magistara i doktora teologije te gotovo cjelokupna klerikalna struktura dominantne Katoličke crkve hrvatskoga govornog područja nije uspjela (a vjerojatno se nije ni trudila) proizvesti teološku refleksiju koja bi odgovarala duhu vremena onako iskreno, zauzeto i sudbonosno kako to čini Miroslav Volf knjigom koja je ipak preskočila lijene, ljubomorne i umorne Hrvate jer je našla svoje istaknuto mjestu u suvremenoj svjetskoj političkoj teologiji.</p>
<p>Da se ne bi postavilo pitanje gdje je to novinar i teolog Drago Pilsel, koji toliko hvali tu knjigu, o njoj javno govorio ili pisao, napomenut ću da sam je više puta citirao u svojim kolumnama u Novom listu te da se njome koristim već godinama tijekom predavanja mladima i studentima iz zemlje i inozemstva.</p>
<p> Citirao sam je, osim toga, i na nastupima na radiju i na televiziji, te sam zahvaljujući njoj, nakon što sam je prvi put proučio, odlučio da ću u nastavku svoje teološke specijalizacije pokušati magistrirati i doktorirati iz područja političke teologije.
To što sam na neki način postao dužnik profesoru Volfu, ovaj tekst ne čini manje objektivnim. Neću napisati pohvale zato da bih se dodvorio autoru ili sredini kojoj pripada. Ja sam ovom knjigom jednostavno očaran. </p>
<p>Budući da sam pet godina svog života proveo kao pripravnik franjevačkog reda, ponajviše me zanima dinamika zajednice, točnije, kako je moguće u svakoj situaciji oživjeti svijest da je bratimljenje ljudi i svih stvorenja moguće, čak i da je riječ o na smrt posvađanim pojedincima, o onima koji su izgubili nadu, mogućnost da ih priroda iznenadi, znatiželju, životnu radost.</p>
<p> Knjiga u cijelosti promišlja činjenicu drugosti. Volf smatra da identitet i drugost trebaju biti u središte našeg teološkog razmišljanja. Možda zato što će naša budućnost biti kvalitetnija i određena time što ćemo pokazati znamo li artikulirati adekvatnu politiku razlika, odnosno politiku jednakog dostojanstva, ili ćemo u tome promašiti naš poziv na slobodu stvaranja i su-stvaranja.</p>
<p>Možda zbog toga što je, tumačeći svog profesora Jürgena Moltmanna, drugost sinonim za solidarnost, a Volf, kao kršćanin, zna da je vrhunac solidarnosti postignut u drami Velikog petka, na Golgoti, kada se Isus solidarizirao s ljudima i podijelio, vlastitim tijelom, patnje svih ljudi, posebice onih siromašnih i slabih kojima je ponajviše ova knjiga u duhu posvećena.</p>
<p>Knjiga, tvrdim, djeluje moćno. Čini mi se kao europski, ne manje upečatljiv, eho vrhunskoga promišljanja latinoameričkoga političkog teologa, Španjolca (Katalonca) Jona Sobrina (od 1957. živi u El Salvadoru), koji je ponajviše djelima »Jesucristo liberador - Lectura histórico teológica de Jesus« (»Isus Krist osloboditelj - Povijesno-teološko čitanje Isusa«, 1991.) i »La fe en Jesucristo - Ensayo desde las víctimas« (»Vjera u Isusa Krista - Esej iz perspektive žrtava«, 1999.), uspostavio standard razumijevanja eshatološke pobjede Boga nad nepravdom za žrtve i prilagodio ga kulturnom kodu potlačenih latinoamerikanaca (ali ne samo njih). Volf isto tako potvrđuje da vlada političkom teologijom, da ga se bez prevelikog promišljanja treba svrstati u predstavnike tog pravca na našem kontinentu (pazite, i da predvodi tu političku školu u našem širem okruženju!) jer svojim djelom progovara u ime žrtava »naših ratova« i sustava porobljavanja, brani njihovo dostojanstvo te nevjerojatnom lakoćom uspostavlja vezu ključnih filozofskih, teoloških i kulturoloških djela s poviješću spasenja.</p>
<p>Svakog čitatelja stavlja pred nelagodnu zadaću da odgovori na pitanje: što preostaje onima koji nemaju platformu moći na koju mogu zakoračiti kada iznevjeri strategija pravljenja mjesta u sebi za neprijatelja.</p>
<p> Točnije, kada mirotvorstvo koje se predlaže kršćanima uzrokuje novu, nepodnošljivu agoniju Kristovih sljedbenika, onih kojima teologiju križa nije potrebno objasniti jer je žive tijelom i dušom premda misle da će u svakom trenu puknuti od ljudske ravnodušnosti prema njihovoj patnji i od društvene besperspektivnosti u svijetu moći i nasilja?'</p>
<p>Svijet svaki sat potroši nešto manje od 12 milijuna američkih dolara na oružje. U tom istom satu od gladi umire 1500 djece. Strašno? </p>
<p>Da, užasno. To je cijena održavanja surovog sustava koji se boji kaosa odozdo. Ugnjetavači siromašnih naroda imaju svoju »istinu i pravdu« i ona je u sukobu s »istinom i pravdom« ugnjetavanih. Tako će biti sve dok budemo živjeli u svijetu koji radije gradi mačeve nego plugove. Ipak, dr. Volf sugerira da postoji satisfakcija ili utjeha za uvjerene mirotvorce.</p>
<p> Odgovarajući na jedno od ključnih pitanja knjige, možda i ono presudno: tko bi trebao odvajati tamu od svjetlosti, piše (ne bez da prizna kako tvrdnja može šokirati naivne kršćanske zapadnjake) da praksa nenasilja zahtijeva vjerovanje u Božju osvetu. Naime, zar može biti logično da ljudsko nenasilje odgovara Božjem odbijanju da sudi i da razdvaja tamu od svjetlosti? </p>
<p>Možda dosljedno odbijanje da se osvećujemo te dosljedno nenasilje neće i nije moguće u svijetu nasilja i nepravdi. Dietrich Bonhöeffer je, primjerice, odlučio sudjelovati u pokušaju atentata na Hitlera. Međutim, opravdanje za ono nasilje koje nam se čini prihvatljivo ne treba tražiti u religiji. Podlegnemo li toj kušnji, treba prihvatiti krivnju za poticanje nasilja. </p>
<p>To nas, pak, dovodi do spoznaje da samo zreli i iskreni prema sebi možemo pristupiti poslu zbog koje je ova knjiga i napisana - kako bi se znalo još bolje prihvatiti projekt potpunog oslobađanja čovjeka, posebice od robovanja identitetu i strahu od drugoga i drukčijega.</p>
<p>Kao stručnjak za sustavnu teologiju, profesor Volf, uostalom, pokazuje da religija u društvu i životu pojedinaca igra mnogostruku ulogu ispunjavanja višestruke funkcije. Najbrojnije i najzanimljivije su one koje su povezane uz traženje izgovora za ljudske interese i njihovo zabašurivanje, što je sinonim za ideologizaciju religije. </p>
<p>Današnja istraživanja ukazuju na to da je u povijesti religija igrala - možda i više nego što se pretpostavljalo - ulogu maske, jer je svojom teološkom retorikom pokrivala scenarije nereligiozne ili potpuno svjetovne koristi. </p>
<p>Slučaj političke zloporabe religije, što ne prestaje biti fenomen ni u ovom poratnom hrvatskom vremenu, najkrvavije je došao na vidjelo bezbožnim nasiljem, paležom, pljačkom, osvajanjem etničkim »čišćenjem«, rušenjem bogomolja, vitlanjem religijskim simbolima nad glavama nacionalizmom i ksenofobijom izmanipuliranih i prestrašenih, ukratko, izluđenih građana (građana?).</p>
<p>Takvu religiju možemo označiti lažnom. To čini i Volf. Hinjena religioznost dokazala je da ne postoji nijedan politički interes koji ne bi mogla pokriti religijska ideja te da, nažalost, u tome sudjeluju i mnogi vjerski službenici, ali i vođe. Vjerski fanatizam, politička religija ili, budimo na kraju sasvim otvoreni, sakralno ludilo, hrani se time što postoje vjernici koje za nasilje, osvetništvo i manipulaciju ljudima traže opravdanje u religiji.</p>
<p>Volf takve demaskira. On je prorok koji, govorom znanstvenika, sve nas tjera na obraćenje. Ne vidim stoga bolju pripremu za susret s Papom nego da se Volfova knjiga pročita i preporuči. Meni je ona, sada se izražavam sasvim intimno, dokaz da smo jedni drugima sakrament Božjega zagrljaja - euharistija, ali samo onda kada se ne opiremo da postanemo mironosci, kada činimo mjesta za druge, kada prihvaćamo sve one koje je Krist prihvatio svojom patnjom. </p>
<p>Miroslav Volf shvatio je Papu Ivana Pavla II. i odlično ga tumači. </p>
<p>U svijetu i društvu prepunom sukobima poručuje nam da u poslušnosti pozivu da zagrlimo jedni druge prelazimo granicu između prostora i vremena pashalnog rituala te prostora i vremena svagdašnjeg života. </p>
<p>Isusovo je otkupljenje moguće jer Bog nam daje dar nepamćenja tuđeg i vlastita zla, jer nam je dao sposobnost da zagrlimo drugoga. </p>
<p>Volf me uči da, kao katolik, mogu i moram zagrliti svoju protestantsku, pravoslavnu, muslimansku, židovsku, nevjerničku i ostalu braću. Bili oni prema meni dobri ili ne. I što više od toga Papa želi od nas da shvatimo?!</p>
<p>Autor je slobodni novinar i teolog iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Državna je matura neželjeno dijete ako se uopće i rodi</p>
<p>Za razliku od naših maturanata, slovenske čeka ozbiljna državna matura za koju se temeljito pripremaju učeći savjesno tijekom školovanja. Zamislite, matura na kojoj se čak može i pasti. I što se onda čudimo. Njima sigurno nije do nepotrebnih ludorija i vandalizma </p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆ</p>
<p>Pitam se tko može u ovoj zemlji Hrvatskoj stati na loptu i reći dosta je. Ili, kao što reče nekad davno gospodin Šuvar: popu pop, a bobu bob!</p>
<p>Svake se godine, u svibnju, novinari svih medija čudom čude što se to događa s našim maturantima. Uvijek isto divljanje i nekultura i to budućih akademskih građana?! Iznose se i usporedbe s drugim zemljama, pa i sa susjednom nam Slovenijom. </p>
<p>Naravno, tamo maturanti završetak svog srednjoškolskog školovanja obilježavaju na civiliziran način. Ali, ima jedno veliko ali! Odgoj podrazumijeva i stjecanje radnih navika i sustava vrijednosti.</p>
<p>Za razliku od naših maturanata, njihove maturante čeka ozbiljna državna matura za koju se temeljito pripremaju učeći savjesno tijekom školovanja. Zamislite, matura na kojoj se čak može i pasti. I što se onda čudimo. Njima sigurno nije do nepotrebnih ludorija i vandalizma. </p>
<p>A kod nas? Matura je prava lakrdija, ali zato će se maturanti pokazati u pravom svjetlu na fakultetskim klasifikacijskim ispitima, kao prošle godine na primjer. Više od polovice kandidata (od 1200) na Fakultetu elektrotehnike i računarstva bili su sami superodlikaši - dakle ocjene iz srednje škole sve same petice. Više od polovice njih nije riješilo ni pola zadataka iz testa; a to nije ni za dovoljan. Mnogi od njih imali su i negativan bodovni saldo, što je pravo umijeće. Da nam pamet stane! Dovoljno je pogledati web stranicu www.fer.hr/razredbeni/.</p>
<p>Na Filozofskom fakultetu te iste godine dekan Neven Budak uvodi originalan eksperiment. No nije mu za zamjeriti, jer to bi svatko pokušao učiniti iz očaja, kad se ne može pouzdati ni u ocjene niti u znanje kandidata maturanata; pa što onda drugo nego postaviti pitanje: »Tko je bio izbornik talijanske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Japanu«?</p>
<p>I dok naš sustav naobrazbe tone u sve dublji glib, naši vrli profesionalni reformatolozi (iz Šlausovog fantomskog povjerenstva pri Rektoratu) smišljaju novo-staru propalu reformu školstva, a društveno orijentirani pedagozi i istraživači-anketari (Pastuović, Bezinović) provode ankete po školama i fakultetima o potrebi ili nepotrebi uvođenja državne mature. Biser svih bisera je anketno pitanje: »Vjerujete li u regularnost državne mature«? </p>
<p>Ako se već postavlja takvo sugestivno pitanje, onda je potpuno jasno koja je stvarna namjera istraživača-anketara. Skora državna matura sigurno ne! Cilj im je anketirati u nedogled i potrošiti Sorosev novac, ali i novac hrvatskih poreznih obveznika. A rezultat će biti jadan. Sve zapravo znamo.</p>
<p>Državna matura je neželjeno dijete ako se uopće i rodi. Pa tko bi uopće želio da mu nerad i neznanje izađu na vidjelo?! Zar bi se samoupravno-zurovski organizirani fakulteti htjeli odreći jedne od svojih društvenih moći - klasifikacijskih ispita?! Upravo nevjerojatno - samo se u ovoj zemlji Hrvatskoj ne može ništa pošteno i pametno napraviti!</p>
<p>Autor je član Odbora za školstvo, znanost i kulturu HDZ-a, bivši je zamjenik ministra prosvjete (1998.-1999.).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Procesija do Kamenitih vrata </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Zagrebačka proslava 150. obljetnice uspostave Zagrebačke nadbiskupije i metropolije upriličena je ove subote na blagdan zaštitnice grada Zagreba Majke Božje od Kamenitih vrata. No po prvi put otkako postoji procesija se održala u prijepodnevnim satima zbog cjelodnevnog programa na Trgu bana Jelačića, a koji se održava povodom 31. svibnja, Dana grada Zagreba. </p>
<p>Naime, 1991. godine, na prijedlog Gradskog poglavarstva i tadašnjeg gradonačelnika Borisa Buzančića, kardinal Franjo Kuharić službeno je Majku Božju Kamenitih vrata proglasio zaštitnicom našeg glavnog grada. Od tada je njeno štovanje obogaćeno i javnim obilježavanjem - procesijom kroz gradsko središte - od Katedrale, Bakačevom ulicom, zatim preko glavnog gradskog trga, Ilicom i Mesničkom do Trga sv. Marka. </p>
<p>Svečanu euharistiju u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački nadbiskup i metropolit Josip Bozanić zajedno s biskupima metropolije. Nakon mise u ophodu, prema spomenutom običaju, lik zaštitnice Zagreba vraćen je u Kamenita vrata na Gornjem gradu. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Priznanje i po 20.000 kuna jedanaestorici nagrađenih</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U povodu Dana grada Zagreba u subotu je na svečanoj sjednici Gradske skupštine podijeljeno ukupno 15 Nagrada grada Zagreba. Osim priznanja, jedanaestorici je pojedinačnih dobitnika dodijeljena i novčana nagrada u iznosu od 20.000 kuna. U svom govoru gradonačelnica Pavić je istaknula da je najvažniji preduvjet napretka grada razvoj gospodarstva te vrednovanje gradskog prostora. Od većih gradskih projekata navela je sanaciju smetlišta Jakuševac, izgradnju pročistača otpadnih voda i izgradnju Domovinskog mosta te kao nove projekte navela je Zagrebačke Terme, golf igralište, Kongresni centar...</p>
<p>Prof. dr. sc. Ivo Alfirević, predstojnik Zavoda za tehničku mehaniku Fakulteta strojarstva i brodogradnje nagradu je dobio za značajan doprinos razvoju mehanike na fakultetu. Milan Artuković, generalni direktor »Francka« nagrađen je za uspješno 27-godišnje vođenje jednog od najuglednijih poduzeća te vrste u Europi. </p>
<p>Istaknuti umjetnik Prerad Detiček, umirovljeni profesor Muzičke akademije u Zagrebu nagradu je dobio za obrazovanje odličnih kornista, a doc. dr. sc. Dean Duda, znanstveni teoretičar književnosti za knjigu »Kulturalne studije«. Povjesničara umjetnosti Radovana Ivančevića Grad je nagradio u povodu izdavanja knjige »Za Zagreb (suprotiva mnogim)«, a fotografa Ivana Posavca za retrospektivnu izložbu fotografija održanu 2002. godine u Galeriji Klovićevi dvori.</p>
<p>Iz glumačkog i filmskog svijeta nagrađeni su redatelj Dalibor Matanić, za »Fine mrtve djevojke«, najbolji igrani film u 2002. godini i glumac Mustafa Nadarević za izvrsno odglumljenog Nikolaja Petroviča Kirsanova u predstavi »Očevi i sinovi«.</p>
<p>Pojedinačne nagrade Grada još su dobili maestro Vjekoslav Šutej, profesor Slavko Trupeljak i Radovan Vukadinović, redovni profesor političkih znanosti u Zagrebu. Priznanje su dobili i Hrvatski akademski sportski klubovi »Mladost« u povodu sto godina neprekidnog djelovanja, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika za obnovu Meštrovićeva doma, Stomatološka poliklinika Zagreb u povodu 50. godišnjice postojanja i Institut za elektroprivredu i energetiku. Na svečanoj sjednici bili su i Igor Dekanić, izaslanik predsjednika Mesića, Goran Granič, potpredsjednik Vlade, Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora, Jasna Omejec, dopredsjednica Ustavnog suda RH, msgr. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački, Slobodan Beroš, splitski gradonačelnik, te mnogi predstavnici gospodarskih, braniteljskih i vjerskih udruga.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Trčanjem i šetanjem protiv pušenja</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva u subotu je nekoliko tisuća građana na zagrebačkom Jarunu obilježilo Svjetski dan nepušenja. Obilježavanju Dana nepušača prisustvovala je i prva dama Republike Hrvatske Milka Mesić. Dan je obilježen mnogobrojnim aktivnostima građana - trčanjem i šetanjem protiv pušenja, mjerenjem krvnog šećera, tlaka i CO2 u plućima, prezentacijom hrvatskog perinatalnog fonda za majke, trudnice i najmlađe te programima za prevenciju ovisnosti i Zagrebačke lige protiv raka. U Hrvatskoj prema posljednjim statistikama puši 1,4 milijuna građana, a od pokretanja akcije »Recite da nepušenju« prošle godine oko 100.000 ljudi je prestalo pušiti. No, prema riječima ministra Andre Vlahušića upitno je da li je ta brojka točna jer neki ljudi kad ih se anketira kažu da su prestali pušiti, a u biti nisu. »Bitna je želja i volja«, smatra ministar Vlahušić. </p>
<p>Svrha akcije je sprječavanje mladih ljudi da uopće počnu pušiti, a kod starih da prestanu. Ministar je najavio kako će se u akciju nepušenja uključiti i estradne zvijezde, glumci, manekenke koji su mladima uzor. Na pitanje je li ikada zapalio cigaretu, ministar Vlahušić je odgovorio kako je u studentskim danima. »Ali sam u studentskim danima popušio možda kutiju, dvije«, nadodao je. Vlahušić je također najavio skoro potpisivanje sporazuma između Ministarstva zdravstva i Hrvatskog olimpijskog odbora. »Tim bi sporazumom Ministarstvo zdravstva radilo preglede dopinga sportaša, a HOO bi promovirao akciju protiv pušenja«, izjavio je Vlahušić. Na pitanje razmišlja li Ministarstvo o pokretanju akcije za prevenciju alkoholizma ministar je odgovorio: »Ne može sve odjednom«. Na pitanje kako će reklamiranje vina i piva koji se tretiraju kao prehrambeni proizvodi utjecati na mlade koji sve ranije počinju konzumirati alkohol, Vlahušić nije želio posebno komentirati. »Konzumiranje alkohola i duhana su primjeri asocijalnog ponašanja, a sklonost je više nego povezana«, zaključio je ministar.</p>
<p>Trkači i šetači, većinom djeca i studenti, pretrčali su stazu dugu 6,5 kilometara, a najbrže je stigao za dvadesetak minuta Slavko Petrović, najbolji hrvatski dugoprugaš. U trčanju je sudjelovala većina zagrebačkih škola, a najviše je prijavljenih bilo s Kineziološkog fakulteta, iz XIII. gimnazije, te iz OŠ »Malešnica«. </p>
<p>Na kraju dana organiziran je koncert grupe Stampedo i Zabranjeno pušenje, a ulaz je bio besplatan. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Na Rebru otvoreni edukacijski centar i knjižnica </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - »Zdravstveni sustav najveći je ekonomski podsustav i stoga mora imati jaku znanstvenu potporu. U tom je smislu ovaj centar značajan doprinos obrazovanju studenata, liječnika, sestara i svih zaposlenih u zdravstvu«, rekao je u subotu, na Rebru, premijer Ivica Račan na svečanom otvaranju Multimedijalnog edukacijskog centra i knjižnice KBC-a Zagreb. Račan je podsjetio na ulaganja kojima je prekinuto dugo razdoblje bez investicija u zdravstveni sustav, a novi edukacijski centar »trening« je za krupna ulaganja koja slijede. Osim programa ukupnoga ulaganja od sedam milijardi kuna u idućih sedam godina, prije desetak dana u Vladi je, naime, usvojen i projekt KBC-a Zagreb za Rebro, vrijedan 500 milijuna kuna, a sve to u cilju ravnopravnog raspoređivanja zdravstvenih usluga na području cijele Hrvatske i na europskoj razini. »Ulog je velik, ali dividende su zdravlje i funkcionalno sposobno društvo, kao zalog napretka«, rekao je Račan i naglasio važnost centra kao mjesta znanja i poticaja generacijama za kvalitetno obrazovanje i afirmaciju Hrvatske. »Četiri nove suvremene učionice, opremljene multimedijalnom elektronikom, velika predavaonica i knjižnica kao dio središnje knjižnice na Medicinskom fakultetu, i dijela budućeg biomedicinskog kampusa na Šalati, doprinos je konceptu aktivnog studiranja medicine potaknutog suradnjom sa studijem medicine na Harvardu u SAD-u. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Besplatne kobasice i pivo po popularnoj cijeni</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U subotu točno u 13 sati započela je velika humanitarna akcija nogometnog kluba »Dinamo« uoči posljednje prvenstvene utakmice koju su igrali s »Kamen Ingradom«, a na kojoj su ujedno i proslavili osvojen naslov prvaka. Akcija se zove »Dijete ispred bolnice«, a njome se željelo pomoći djevojčici koju su nedavno napuštenu pronašli ispred KB Sveti Duh.</p>
<p>Točnije, ispod zapadne tribine postavljen je veliki navijački šator gdje su se zagrebački drukeri mogli pogostiti besplatnim kobasicama i pivom po popularnoj cijeni, a oni koji još uvijek nisu osigurali navijačke rekvizite i uspomene mogli su to učiniti kod prigodnih prodavača. </p>
<p>Uprava maksimirskog kluba nije stala samo na tome. Dan prije na štandu na Cvjetnom trgu, Dinamovi igrači u sklopu ove akcije, prodavali su karte za ovu utakmicu po simboličnoj cijeni od 10 kuna. Sav novac ići će u korist djevojčice. Interes je bio više nego očekivan, a uoči utakmice, uz tijelo, navijači su mogli okrijepiti i dušu jer su nastupili i neki naši glazbenici. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Odluka u zadnji čas</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Mjesec lipanj definitivno je najstresniji mjesec za završene osnovnoškolce i maturante, pred kojima je daljnje školovanje. Odluka u većini slučajeva nije laka, pogotovo kod završenih osnovnoškolaca koji definitivno nemaju predodžbu o tome koju školu bi voljeli upisati, a kamoli što bi željeli biti u životu. Tako jedan dan požele biti liječnici, drugi dan informatičari, treći novinari... Kako im pomoći u odluci?</p>
<p>Telefon za psihološku pomoć 01/4613-111 u Zagrebu djeluje već 12 godina, a unazad tri godine u predupisnom razdoblju održava se i akcija »Odluka u zadnji čas«, koja za cilj ima pomoći djeci i mladima pri odluci o upisu u srednju školu, odnosno na fakultet. Riječ je o dopuni ponude koju pruža i Zavod za zapošljavanje, a na Zavodu zainteresirani mogu i testirati predispozicije za određeni fakultet što se preko telefona ne može. Glavna je, međutim, odlika psihološkog telefona što psiholozi koji rade na njemu pomažu učenicima pri vaganju alternativa čemu se u Zavodu ne posvećuje dovoljno pažnje. </p>
<p>O radu Telefona za psihološku pomoć, razgovaramo s njegovom koordinatoricom prof. psihologije Gorankom Lugomer Armano. Profesorica Armano kaže da psiholozi od zainteresiranih koji nazovu na telefon traže informacije o uspjehu u dotadašnjem školovanju. »Imamo, naime, razne brošure putem kojih smo upoznati s bodovnim pragovima koji su potrebni za upis u određenu školu odnosno fakultet. Razgovaramo o afinitetima tijekom školovanja te se u obzir uzima i određeno imovno stanje, odnosno postoje li financijske mogućnosti da se nastavi određeno školovanje, iako to u principu ne bi smjela biti prepreka. Nadalje, informiramo učenike o zahtjevima škola, fakulteta i profesija za koje se zanimaju i o kojima razmišljaju. Dajemo konkretne informacije, a ključno je sagledavanje raznih mogućnosti koje bi mogle doći u obzir te vaganje za i protiv«, objašnjava prof. Armano. </p>
<p> U takav se razgovor često uključuju i roditelji, štoviše često oni sami zovu, međutim, događa se da ne uzimaju u obzir afinitete djeteta nego guraju neke svoje želje. Ukoliko je raskorak između želja djeteta i roditelja velik, obično se posegne za razgovorom u živo tijekom kojega psiholozi pokušavaju s djetetom i roditeljima pronaći najbolje rješenje. </p>
<p>Nažalost, s obzirom da to financije ne dopuštaju, ne dođe svaki put kad je to potrebno do razgovora u živo, stoga ovim putem, poručuje prof. Goranka Lugomer Armano, apeliraju na Gradski ured za rad i socijalnu skrb da financijski podrži akciju kako bi to Savjetovalište za mladež i obitelj, koje djeluje u sklopu Telefona za psihološku pomoć, bolje funkcioniralo. </p>
<p>Dakle, svi oni koji bi nastavili školovanje, ali ni sami ne znaju u kojem smjeru, mogu se javiti na telefon koji radi svaki radni dan od 10 do 22 sata, i na kojem rade isključivo psiholozi, predani tom savjetodavnom poslu. </p>
<p>Nataša Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Natjecanje break dance grupa Style vision 2003.</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U organizaciji Freestyle Kings dance studia u subotu je u dvorani MIOC-a održano drugo natjecanje break dance grupa pod nazivom »Style vision 2003«. Natjecanju je pristupilo petnaestak grupa iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Italije. Za odličnu atmosferu između nastupa natjecatelja pobrinuli su se DJ Freez, DJ Samuraj i DJ Xed. Nakon proglašenja pobjednika happening je premješten u prostorije Kulturnog centra Kaptol gdje je održan after party. </p>
<p>B. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Hrvati su među seksualno najaktivnijim nacijama svijeta</p>
<p>U Hrvatskoj se već treću godinu provodi veliko »Durexovo« globalno istraživanje seksualnih navika. Građani Hrvatske koji su 2002. zauzeli visoko mjesto na ljestvici seksualno aktivnih nacija, te su godine nažalost zauzeli i visoko mjesto među nacijama koje nisu sklone prakticiranju sigurnog seksa. Upravo Ličani najmanje primjenjuju tu vrstu zaštite, a kondome najviše rabe Podravci, Zagorci i Međimurci, pokazalo je »Durexovo« istraživanje</p>
<p>Istraživanje o seksualnim navikama i stavovima građana u preko pedeset zemalja svijeta, koje provodi vodeći svjetski proizvođač kondoma »Durex« od 26. svibnja, započelo je i u Hrvatskoj on-line upitnikom na web stranici www.durex.com/hr, objavljeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Upitnik će biti aktivan do 14. srpnja kada »Durexov« istraživački tim u Manchesteru kreće s obradom podataka prikupljenih iz cijeloga svijeta, koji će pak javnosti biti predstavljeni u rujnu. </p>
<p>Cilj istraživanja je, kao i proteklih godina, prikupljanje novih saznanja o seksualnim navikama građana i njihovoj osvještenosti o sigurnom seksu. Upitnik istraživanja prilagođen je lokalnim prilikama svake zemlje u kojoj se istraživanje provodi, a konačni rezultati moći će se uspoređivati između anketiranih zemlja, što će pokazati zanimljive rezultate u odnosu na socio-ekonomski položaj pojedinih zemalja. </p>
<p>Naglasak istraživanja je na seksualnim navikama mladih među kojima je Internet najpopularniji medij, zbog čega se ovo istraživanje već drugu godinu provodi on-line.</p>
<p>»Durexovo« globalno istraživanje o seksualnim navikama još od 1996. godine kada je pokrenuto, pokazalo se kao korisno sredstvo za podizanje svijesti o važnosti prakticiranja sigurnog seksa. Od 2001. godine »Durex« je isto istraživanje počeo provoditi putem Interneta koji omogućuje učinkovitije prikupljanje podataka na globalnoj razini.</p>
<p>Rezultati koji su prošle godine prikupljeni on-line istraživanjem otkrili su, da između 50.000 ljudi koji su sudjelovali u anketi, čak 31 posto još uvijek održava seksualne odnose bez prezervativa. U tome prednjače Šveđani od kojih se 61 posto odlučuje za odnos bez kondoma. </p>
<p>Građani Hrvatske koji su 2002. zauzeli visoko mjesto na ljestvici seksualno aktivnih nacija, te su godine nažalost zauzeli i visoko mjesto među nacijama koje nisu sklone prakticiranju sigurnog seksa. Upravo Ličani najmanje primjenjuju tu vrstu zaštite, a kondome najviše rabe Podravci, Zagorci i Međimurci, pokazalo je »Durexovo« istraživanje.</p>
<p>Rezultati istraživanja razbili su i neke predrasude o jačem spolu kao seksualno aktivnijem. Naime, prema rezultatima »Durexova« istraživanja prošle su godine seksualno aktivnije bile - žene. Tako one u prosjeku vode ljubav čak 144 puta godišnje, pet puta više od muškaraca. </p>
<p>Prošlogodišnja je anketa pokazala da se o seksu najmanje uči u školi i da je znanje anketiranih o seksualno prenosivim bolestima izrazito slabo. Zbog alarmantnih rezultata istraživanja, jedan od primarnih ciljeva i ovogodišnje »Durexove« ankete jest podići razinu seksualnog obrazovanja kod mladeži. Također će se nastojati otkriti koji su to glavni razlozi zbog kojih se odlučujemo na prvi seksualni odnos i koja se pritom metoda kontracepcije izabire.</p>
<p>Prvi službeni rezultati ovogodišnjeg »Durexovog« istraživanja bit će objavljeni 23. rujna ove godine i prikazat će trendove u seksualnim stavovima građana svake pojedine zemlje. Neposredno pred Svjetski dan AIDS-a, 28. studenog, bit će objavljeni konačni rezultati istraživanja koji će dati odgovor na razinu osvještenosti seksualno aktivnih o potrebi sigurnog seksa.</p>
<p>Kao vodeći proizvođač prezervativa u svijetu, »Durex« znatno ulaže u promociju kampanja koje promoviraju siguran seks. Koliko je siguran seks važan govore i najnoviji podaci UNAIDS-a prema kojima je čak 37 milijuna ljudi zaraženo virusom HIV-a, od čega gotovo 40 posto mladih. </p>
<p>Medijski pokrovitelj ovogodišnjeg istraživanja je Iskon Internet, na čijem je Portalu www.iskon.hr smješten banner s direktnim linkom na upitnik »Durexova« istraživanja. Iskonov je Portal najposjećeniji u Hrvatskoj s preko 72.000 posjetitelja dnevno, različitih dobnih skupina. </p>
<p>N. K.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Toplinski val odnio više od 600 života</p>
<p>NEW DELHI, 31. svibnja</p>
<p> - Toplinski val koji već dva tjedna pogađa Indiju odnio je najmanje 637 života, a meteorolozi predviđaju da će se velike vrućine nastaviti i tijekom sljedećih dana.</p>
<p> Toplinski val najjače je pogodio južnu državu Andhra Pradesh u kojoj je preminulo više od 600 osoba. Velike vrućine zahvatile su i druge indijske države koje također bilježe brojne smrtne slučajeve.</p>
<p> U velikom dijelu Indije temperature su se popele na 48 stupnjeva Celzija. Zbog iznimno visokih temperatura u nekim dijelovima Indije pojavili su se problemi s nedostatkom pitke vode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Čileu otkrivena nova vrsta dinosaura</p>
<p>SANTIAGO DE CHILE, 31. svibnja </p>
<p> - U Čileu je otkrivena nova vrsta dinosaura, dugovratog biljojeda koji je na tom području živio prije 70 milijuna godina. </p>
<p> Paleontolozi David Rubilar i Alexander Vargas dinosaura su nazvali Domeykosaurus chilensis po čileanskom znanstveniku iz 19. stoljeća Ignaciu Domeyku.</p>
<p> Geolozi su slučajno prije nekoliko godina u sjevernom Čileu pronašli fosile iz kojih su uspjeli sastaviti približno 40 posto kostura, što je najpotpuniji primjerak dinosaura pronađen u Čileu. </p>
<p> Kostur pripada gotovo nepoznatoj porodici titanosaura. Ta je vrsta dinosaura imala dugačak rep i dug, ali nepomičan vrat, a njihovi su ostaci pronađeni u Južnoj Americi, na Madagaskaru i u Indiji.</p>
<p> Vargas i Rubilar kažu da se domeykosaur vjerojatno hranio araukarijom, stablom iz roda četinjača. Životinja je živjela potkraj doba dinosaura u razdoblju gornje krede, a bila je dugačka oko 7,5 m i visoka oko dva metra. Čileanski se dinosaur od ostalih vrsta razlikuje po tome što su mu udovi nešto duži i tanji.</p>
<p> Rubilar i Vargas nadaju se da će studiju objaviti u čileanskom geološkom časopisu, što je nužno prije nego što novi dinosaur bude prihvaćen kao posebna vrsta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Plantaže drveća ne smanjuju ugrožavanje prirodnih šuma</p>
<p>ŽENEVA, 31. svibnja </p>
<p> - Sve brži rast industrijskih plantaža stabala nije najbolje ekonomsko ni ekološko rješenje za rješavanje problema sve većih potrebe za papirom u svijetu, upozorio je Centar za međunarodna istraživanja šuma (CIFOR). </p>
<p> »U sljedećih nekoliko desetljeća, plantaže će postati glavni izvor papira u svijetu«, kazao je David Kaimowitz, direktor CIFOR- a. »Vlade moraju odmah nešto poduzeti da plantaže ne bi štetile okolišu.« </p>
<p> Izvješće je tijekom UN-ova foruma o šumama CIFOR objavio u suradnji s udrugama za zaštitu okoliša, švicarskim WWF-om i IUCN-om te američkom Unijom za očuvanje prirode. U njemu se upozorava da tvrdnje kako plantaže stabala smanjuju pritisak na prirodne šume, nisu točne. </p>
<p> U zemljama u razvoju zbog nekih su plantaža izbili sukobi s lokalnim stanovništvom, pogotovo kad je zemlja koja je njima potrebna za opstanak dodijeljena plantažama. Uz to, te plantaže često primaju kredite i donacije kako bi opstale, iako bi drukčiji način iskorištavanja zemlje na kojima se nalaze imao više i ekonomskog i ekološkog smisla. </p>
<p> Riječ je o komercijalnim plantažama na kojima se uzgaja samo jedna vrsta drveća, primjerice eukaliptus, čime se dobiva industrijsko drvo pogodno za sječu za manje od 20 godina. Prema procjenama, u svijetu trenutačno postoji oko 10 milijuna hektara - odnosno površina dvostruko veća od Švicarske - plantaža stabala, a potrošnja papira 2010. godine bit će, kako se procjenjuje, oko 80 posto veća nego 1990. godine.</p>
<p> Četiri skupine za zaštitu okoliša traže zaustavljanje sječe prirodnih šuma, smanjenje donacija i kredita industrijskim plantažama te uvođenje zakona koji bi postojeće plantaže obvezali na očuvanje okoliša. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Skupljamo razbijeni mozaik hrvatske kulture</p>
<p>Nikada neće biti kazališta, a da ne bude i konflikta. Ono što, međutim, mogu posvjedočiti, to je upravo izostanak onoga konflikta koji bi dolazio od politike, barem one službene. Danas ne postoji nikakav utjecaj politike koji bi određivao repertoarna, kadrovska ili estetska pitanja. Postoji utjecaj isključivo na izbor, bolje reći, potvrdu izbora intendanata HNK od strane tijela političkog predstavništva, i to je tako svugdje gdje kazališta nisu posve privatna, a tamo gdje jesu, stoji utjecaj njihovih vlasnika / Pomama za zakonima jedan je od simptoma posttraumatskog stresa društava koja se kreću od dogme prema slobodi...Svojedobno je u Saboru bio predložen jedan zakon pod naslovom - Zakon o umjetnosti. Ja sam se zgrozio</p>
<p>Ministarske fotelje nisu baš ugodne, koliko se god to nekima činilo apsurdnim. One gotovo uvijek stoje na vjetrometini. Tako je i s onom ministra kulture Antuna Vujića. Izložen je brojnim napadima. Među zadnjima najoštriji je bio onaj slobodnih umjetnika koji smatraju da ih je sveo na položaj »noćnih dama«. Kazalištarci negoduju zato što se ne primjenjuje davno doneseni Zakon o kazalištu. Oni koji se bave knjigom, pak, prozivaju ga zbog nedonošenja zakona o knjizi. Prigovarano mu je i zbog neprimjerenih zahvata na spomenicima kulture i zbog upletanja u rad kulturnih vijeća. Još jedan udarac došao je i od bivšega ministra kulture, koji je oštro kritizirao Strategiju kulturnog razvitka Hrvatske. Stoga smo o svim spornim pitanjima hrvatske kulture razgovarali s ministrom Antunom Vujićem, koji rezimira što je sve u kulturi učinjeno u posljednje vrijeme. </p>
<p>• Čini se da rad kulturnih vijeća, koja se dugo čekalo zbog donošenja Zakona, nije zaživio. Zamjera Vam se da ste se upletali u njihov rad, odnosno da niste uvažavali njihove odluke. Zbog toga su, navodno, neki od članova napustili vijeća, što je bilo popraćeno medijskim aferama. </p>
<p>- Kulturna su vijeća civilizacijski demokratski čin u odlučivanju u kulturi. Ona nemaju alternative, osim vraćanja na političku samovolju. Kulturna vijeća su direktno moj prijedlog i mogu reći da je ta institucija vrlo hvaljena, npr. od Vijeća Europe, pa se uzima i kao poželjan model na nekim međunarodnim raspravama o kulturnoj politici u zemljama u tranziciji. Ne može se reći da njihov rad nije zaživio, ali se može reći da ima porođajnih muka. Ogromnu većinu odluka već dvije godine donose vijeća bez ikakve moje intervencije. Nisam se složio tek u nekoliko slučajeva, kada sam i javno obrazložio svoje odluke. U slučaju filma, primjerice, moja je varijanta bila i šire prihvaćena. Neki su zaista dali ostavke, ali su se neki poslije i vratili. Sva vijeća imaju kvorum pri odlučivanju, a što se tiče medijskih afera, njih je, kao i uvijek, svakako više nego slučajeva na koje se odnose. </p>
<p>• Zbog čega nikada nije profunkcionirao Zakon o kazalištima, donesen još na početku devedesetih, i što je s novim zakonom koji ste najavljivali?</p>
<p>- Ono što nedostaje u praksi, ne može se nadomjestiti pukim zakonom. Zakon o kazalištima svakako treba novelirati, ali nisu se primjenjivale upravo neke odredbe sadašnjeg zakona koje su neizbježne i u novom zakonu - neke obaveze glumačke profesije koje stavljaju glumce u nesigurniji socijalni položaj. Ponekad nam se ubraja u mane ono isto što se principijelno traži - fluktuacija pojedinaca i ansambala nije moguća bez pridržavanja obaveza, pa i rizika izostanaka iz angažmana, kao i posljedica manjeg ili nikakva angažmana. Kada smo to željeli riješiti preko obaveznih doprinosa, koji u slučaju visokodotiranih ustanova ionako pripadaju poduzetnicima, na žalost uglavnom državi i gradovima, podigla se prava bura negodovanja, pa se od toga i odustalo, za što ćemo opet jednog dana možda biti krivi. </p>
<p>Želio sam da takav zakon napokon predlože pripadajuće ustanove i udruge, ali i tu su različiti interesi intendanata, glumaca, tzv. vlasnika kazališta, također i publike te gradskih i državnog proračuna. Kada kažem tzv. vlasnika privatnih kazališta, onda mislim na one koji se koriste javnim prostorima pod posve nekomercijalnim uvjetima, istodobno primaju obilne državne i gradske dotacije, država im plaća osobno mirovinsko i socijalno, a traže da država pokriva još i njihove obaveze prema onima koji za njih rade - zaista svjetski raritetan slučaj odnosa poduzetništva, umjetnosti i socijale.</p>
<p>• Kazališni život permanentno prate skandali - zbog organizacijskih, kadrovskih, repertoarnih i financijskih razloga. Je li isključivo riječ o strukovnim prijeporima ili i o miješanju politike u teatar?</p>
<p>- Prvo bi trebalo reći da imamo buran kazališni život. Na primjer, broj premijera u HNK gotovo da nadilazi moju sposobnost zapamćivanja. Također, broj skandala u kazalištu trebalo bi pratiti povezano s brojem skandala uopće, a to je pitanje na koje bolje mogu odgovoriti urednici nego ministri. Svi razlozi koje nabrajate, osim političkih, pripadaju i onom polju u kojem se kazališna praksa po definiciji vezuje uz konflikt, estetski, pa time i repertoarni, kadrovski, pa time i financijski, i nikada neće biti kazališta, a da ne bude i konflikta. Ono što, međutim, mogu posvjedočiti, to je upravo izostanak onoga konflikta koji bi dolazio od politike, barem one službene. Danas ne postoji nikakav utjecaj politike koji bi određivao repertoarna, kadrovska ili estetska pitanja. Postoji utjecaj isključivo na izbor, bolje reći, potvrdu izbora intendanata HNK od strane tijela političkog predstavništva, i to je tako svugdje gdje kazališta nisu posve privatna, a tamo gdje jesu, stoji utjecaj njihovih vlasnika.</p>
<p> • Unatoč tomu što se govori o živosti nakladničkoga života i značajnim sredstvima koje Ministarstvo izdvaja za knjigu, razgovor o Zakonu o knjizi potpuno je zamro. Zašto?</p>
<p>- Pomama za zakonima jedan je od simptoma posttraumatskog stresa društava koja se kreću od dogme prema slobodi. Ako imamo Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o kulturnim vijećima koji obuhvaća i knjigu, Zakon o knjižnicama, porezne zakone koji, primjerice, reguliraju olakšice na autorske honorare, ako imamo zakone o autorskom pravu, ako smo prihvatili članstvo u WTO, ako smo potpisnici međunarodnih konvencija o slobodnoj cirkulaciji knjige, ako imamo zakone o kulturnim i drugim udrugama, dakle i udrugama književnika, zakone o trgovačkim društvima kojima pripadaju i izdavači, ako imamo bogzna što još, pa još ako imamo i živost književnog, odnosno nakladničkog života, kako sami kažete, možda nam onda više treba zbirka o zakonima koji se tiču knjige nego sâm zakon o knjizi. Svojedobno je u Saboru bio predložen jedan zakon pod naslovom - Zakon o umjetnosti. Ja sam se zgrozio. Što bi to trebalo biti? </p>
<p>• Vidite li rezultate podvajanja pisaca na dva književna društva, s obzirom na to da ste Vi podržali osnivanje Hrvatskoga društva pisaca? Koliko je to financijski opteretilo Ministarstvo?</p>
<p>- Niti sam podržavao odvajanje, niti sam ga osuđivao, kad je do njega došlo. Najprije sam pokušao djelovati prema većem međusobnom uvažavanju raznih tendencija u Društvu, pa sam se i ponadao da je stvar dobro krenula s onodobnom zajedničkom međunarodnom konferencijom Društva i PEN-a. Ono što mi se nije sviđalo, bile su provale političkog divljaštva, pa sam ih i javno osuđivao, shvaćajući ih, međutim, kao pojedinačne ekscese. Sada kada su se odvojili, što se tu može. U Sloveniji su tri takva društva, u Rusiji barem pet, koliko sam čuo, a ponegdje ih i nema, nego su to neke vrste strukovno-sindikalnih organizacija. Što se tiče financijskog opterećenja Ministarstva, ono nije veće, budući da podupiremo programe, a za hladne pogone dijelit će se od postojećih sredstava, kako bi se reklo - svakomu svoje!</p>
<p>• Najviše povike na Ministarstvo u posljednje vrijeme dolazi zbog statusa samostalnih umjetnika. Vi to smatrate neutemeljenim, ali su umjetnici u osudi jedinstveni. </p>
<p>- Zapad uopće ne pozna institut samostalnih umjetnika, a u mnogim prije socijalističkim zemljama to je nestalo. Tako je npr. u Mađarskoj samostalni umjetnik isto što i samostalni obrtnik. Od zemalja koje su to zadržale, najimpozantnije su Slovenija i Hrvatska, ali s nekim značajnim razlikama. Tako u Sloveniji država preuzima obaveze mirovinskog i socijalnog tek ispod odgovarajuće godišnje zarade umjetnika. U Hrvatskoj je sve of limits! No, dobro. Ministarstvo kulture bilo je preuzelo i uspjelo izboriti upravo dio zahtjeva njihove udruge, naime, da budu oslobođeni plaćanja obaveznih doprinosa, a nije uspjelo proći i sa zahtjevom da se ne smanjuje osnovica za mirovinu. Ministarstvo financija, pa Vlada i Sabor stali su na stajalište da se ne mogu ne plaćati doprinosi, bez obzira na imovinsko stanje, i istodobno imati višu osnovicu za mirovinu, koju, dakako, svatko može sam uplaćivati, s obzirom na ostale porezne olakšice.</p>
<p> Ovdje se »jedinstvo«, ako je to jedinstvo, svodi na to da zbog onih koji bi sami trebali plaćati, manju osnovicu imaju i oni kojima bi država možda i trebala plaćati. To je stajalište, također, s obzirom na praksu drugih zemalja, teško osporiti, i tako je i Sabor donio odgovarajući zakon u takvom obliku. Predložio sam Udruzi samostalnih umjetnika, u ime vlastitih članova, napose onih zbog kojih je zakon izvorno i donesen, da se nađe načina i utvrdi odgovarajući cenzus, s time da ću pokrenuti iznova postupak izmjene zakona. Dogovorili smo i zajedničku radnu grupu čiji dogovor očekujem, ako ga bude. </p>
<p>Govorite o »jedinstvenoj osudi«, pa sad vidimo naličje toga jedinstva. Prvo, samostalnih umjetnika ima tek oko 1300, dok onih koji rade ima oko 3500, a onih koji ne rade oko 1500. Oni koji rade plaćaju doprinose u svojim plaćama, a oni koji ne rade, ne dobivaju ni plaće, pa ne plaćaju ni doprinose. Naprotiv, samostalni ne plaćaju doprinose bez obzira na to koliko rade i koliko zarađuju. O kojem je jedinstvu dakle riječ? Jedinstvu u privilegijama, očito ne, jer većinu zaobilazi! </p>
<p>Upravo sam u jednim novinama pročitao nevjerojatan naslov: »Oliveru mirovina od 840 kuna«. Porazno, zar ne?! Kao da Oliveru netko brani da uplaćuje za mirovinu, kao što to čine stotine tisuća drugih, nego to upravo trebaju činiti ti drugi za njega. Oprosti, Olivere, znam da to nisi želio ti, nego tako podmeću i tebi i meni. </p>
<p>Možemo se nadvikivati, politički podmetati, što neki i ne skrivaju, pa govore o »kulturocidu«, svođenju umjetnika »na položaj noćnih dama« i sl. Život umjetnika u Hrvatskoj zasigurno je nepovoljniji od života onih koji su se u umjetnost otisnuli na vlastiti rizik u Švedskoj. Nepovoljniji je kao uostalom i život hrvatskih građana. Ali, ma koliko željeli da bude povoljniji, u smislu poreznih olakšica i zakonskih prava, nigdje, naglašavam, ama baš nigdje u Europi taj položaj nije povoljniji nego što je to ovdje u Hrvatskoj. </p>
<p>• Ovih dana svjedoci smo još jedne kulturne afere - Edo Murtić koji za svoj atelijer traži Jelačićevu palaču na Gornjem gradu, zbog čega treba iseliti vrtić. Iako je riječ o odluci koju treba donijeti Grad, možete li Vi kao ministar na nju utjecati? </p>
<p>- Mislim da je Murtić, u najužem krugu, svojim djelom zaslužio najbolji mogući atelijer, a mislim i da priča o vrtiću nikomu ne treba. Koliko znam, postoje i nude se prikladnija gradska rješenja. Mogu utjecati toliko koliko ste ovdje čuli, stavom. </p>
<p>• Dugo pripremani projekt »Libertas« Veljka Bulajića zaustavljen je zbog financijskih zavrzlama. Vidite li rješenje za taj slučaj, kao i za hrvatsku kinematografiju općenito? </p>
<p>- Nije mi poznato da bi projekt bio zaustavljen zbog financijskih zavrzlama, nego je bio privremeno zaustavljen zbog bolesti i operacije Veljka Bulajića, a snimanje se uskoro nastavlja u Firenci i Veneciji. Ministarstvo je preuzete obaveze izvršilo, vjerujem da to čine i drugi. Za hrvatsku kinematografiju, pak, može se već vidjeti rješenje i u broju novosnimljenih igranih filmova kojih je više nego ikad, između ostalog i zbog novih odluka o stimuliranju nezavisnih produkcija, kao i odluka vezanih uz pooštrene, ali i pravednije i ekonomski opravdanije kriterije za dodjelu sredstava od strane Ministarstva i drugih faktora, napose HRT-a, članstva u Eurimageu, kao i uvođenja pravila ponašanja među producentskim asocijacijama.</p>
<p>Nakon svih devastacija, od nacionalnog filmskog studija, kinodvorana, kinoteke, arhiva i drugog, sustavno smo prišli rješavanju tih pitanja. Treba li reći da je nedavno izašla knjiga pokojnog Majcena i Turkovića uopće prvi potpuni snimak stanja hrvatskog filma i kinematografije, te da ono što se preko noći može srušiti, nije moguće preko dana obnoviti, osim ako ne pomažu dobre vile. Ipak, uspon filma je vidljiv i u broju i u vrstama i u kvaliteti, a usudio bih se reći i u festivalima, ne samo pulskom i motovunskom, nego i onima u Zagrebu, Splitu ili Požegi.</p>
<p> • Koje su mogućnosti Ministarstva kulture da spriječi lokalne vlasti u devastiranju kulturno-povijesnih prostora prihvaćanjem programa tipa AFCO u Splitu, Novi Stradun u dubrovačkom Gružu ili uređenja riječke luke, pri čemu trebaju biti srušena skladišta spomeničke vrijednosti?</p>
<p>- Mogućnosti su zakonske, i to ne male, a one se i primjenjuju sve strože kako sazrijeva svijest o vrijednosti očuvanja baštine. Mnoge devastacije u prošlosti su učinjene, a ima i novoga kičeraja ili pseudopovijesnih interpretacija izvan zaštićenih starih urbanih jezgri, gdje su mogućnosti Ministarstva manje. No, od AFCO-a se na sreću odustalo, zahvaljujući i sinkroniziranoj akciji djelatnika Ministarstva i kulturne javnosti. To je i poenta. Ali nije poenta politizacija svega i svačega. Pitanje riječke luke ima i obratan smjer, tamo se ne ruše skladišta spomeničke vrijednosti, nego su ona najznačajnija upravo i zaštićena, najprije širom preventivnom zaštitom, a onda i dogovorom o očuvanju onih najvrjednijih, o čemu su se zaštitari i usuglasili, uz uvjet dopunskog usklađivanja cijelog projekta s konzervatorima. </p>
<p> • Premda obnova i čuvanje baštine bilježe i znatne uspjehe, poput restauracije trogirske kapele Orsini ili arheološke prezentacije Monkodonje, što nam je donijelo i nagradu Europe Nostre, još je mnogo neriješenih problema, a, što je najgore, događaju se i devastacije - primjerice u Dubrovniku, gradu svjetske baštine. Zbog čega tu niste rezolutno reagirali?</p>
<p>- Kako nismo reagirali? Samo posljednjih mjesec-dva - kad je posrijedi Orlandov stup ili prijelaz vozila preko mosta od Ploča, uz povremene prave drame u odnosu s Gradom. Priznajem razloge Vaše zabrinutosti, koju uostalom i dijelim, kada je riječ o jakim pritiscima na konzervatore, ali dopustite da često imamo i različita gledanja u struci. Revelin je obnovljen prema uvjetima i odobrenim prijašnjim projektima koji su imali suglasnost tadašnjih stručnih tijela, iako se danas mnogima čini da se moglo učiniti i bolje, a neke od eventualnih pogrešaka moći će se i ukloniti. S druge strane, Dubrovnik je u Revelinu dobio izniman prostor nakon toliko godina, smijem li reći - javnoga srama. Kad je riječ o hotelu »Dubravka«, prevladalo je mišljenje koje je dopuštalo diskretne reinterpretacije, i to je bilo također mišljenje struke, kao što ima i drugih gledanja. Iskreno me, međutim, zabrinjavaju brojne uzurpacije i manje intervencije koje se odvijaju kao gotov čin na koji na vrijeme ne reagiraju službe inspekcije, jer naprosto ne mogu pokriti sva mjesta intervencija, pa se razmišlja čak i o kontroli vozila pri ulasku u takve urbane zone.</p>
<p>• Zbog čega nakon odlaska Vesne Girardi Jurkić iz hrvatske misije u Unescu nismo uspjeli izboriti još poneki upis u listu Svjetske baštine? Za njezina mandata upisani su Trogir, Poreč i Šibenska katedrala, predloženi Varaždin, Osijek, pulska Arena i još neki, a nakon toga i istarska glazbena ljestvica.</p>
<p>- Tamo su sada stavljeni akcenti na izvaneuropske zemlje, te se drži da treba više simetrije između Europe i ostalog svijeta, a i unutar Europe. Drži se da Hrvatska prednjači po broju upisa, čak i u odnosu prema takvim zemljama kakva je Italija. Razumije se da očekujem nove upise, s vremenom, na čemu se radi i dalje, a sada je osobito aktualno upisivanje na listu duhovne, tj. nematerijalne kulturne baštine, što se također sada potiče, čemu je najbliža istarska glazbena ljestvica.</p>
<p>• Ove ste godine najavili početak gradnje triju muzeja: Muzeja suvremene umjetnosti, Narone i Muzeja krapinskoga pračovjeka. Međutim, investicijski program ne otvara znatne mogućnosti. Zašto se s time toliko čeka, s obzirom da su odluke donesene još u prošlom mandatu Ministarstva?</p>
<p>- Šteta što oni koji su donijeli te odluke nisu takve odluke i proveli. Odluke su donesene, možda i prije, ali nisu izvršene potrebne radnje, a valjda se ne očekuje divlja gradnja. Uostalom, Muzej krapinskog pračovjeka upravo se intenzivno gradi, usprkos vlasničkim nepodopštinama koje smo morali ispravljati, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, nakon zahtijevane dorade projekta i svih potrebnih zakonskih i stručnih uvjeta i dokumentacije, dospio je do građevinske dozvole, te će ove godine i započeti fizički radovi, a dočekalo nas je čak i osporavanje same lokacije, pa i svrhe gradnje novog muzeja pored, navodno, boljih postojećih mogućnosti. Narona pak nije bila ni u fazi idejnog projekta, dok je sada usvojen i izvedbeni projekt i sva dokumentacija, pa se u kolovozu očekuje i početak gradnje. Svugdje su osigurana sredstva primjerena opsegu mogućih radova, kao što su utanačeni i omjeri financiranja Ministarstva, gradova i drugih. Tomu treba dodati i izgradnju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, pod istim uvjetima, a mogli bismo govoriti i o izgradnji novih kazališnih prostora, kao u Zadru, i o još ponečem. Naravno da ne mogu govoriti o još neusvojenim proračunima budućih godina, ali potpisane obaveze su obaveze, a do sada ih nigdje nismo iznevjerili.</p>
<p>• Osim tih muzeja za prostorom vape Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej naivne umjetnosti i Etnografski muzej, ali i Hrvatski državni arhiv. Što se radi na tome?</p>
<p>- Očekujem vrhunsko rješenje za Hrvatski povijesni muzej preseljenjem na Marulićev trg, gdje su sada neke sveučilišne ustanove, što treba riješiti na razini Vlade i Sveučilišta. Dogovoreno je da Muzej naive ide na obližnji Gradec, u novogradnju unutar kompleksa Klovićevih dvora, što je također izvanredno rješenje, te se čeka formalna suglasnost Grada. Etnografski muzej, dopustite, ipak nije beskućnik, pa trenutačno nema fiksiranog rješenja. Izgradnja Državnog arhiva vezana je kako uz obavezu države tako i Zagreba te je u planu gradnja modernoga jedinstvenog objekta koji pojeftinjuje gradnju. Nakon što se s toliko entuzijazma, tako reći jučer, Državni arhiv smjestio u zgradu NSK, već smo u ovom mandatu morali rješavati pitanje dodatnog prostora, kao što smo ga riješili i u Dubrovniku, Metkoviću, Požegi, Čakovcu i drugdje. Ne znam da li primjećujete kad postavljate ova pitanja, tko bi sve na njih morao davati odgovore i tko je sve potrošio svoje mandate, a da ih nije dao, pa Vam ih dajem ja, ne samo provizorno, nego s koncepcijom i radno.</p>
<p>• Zbog čega nije saživjelo sponzoriranje u kulturi?</p>
<p>- Negdje je zaživjelo, negdje nije. Neke velike korporacije daju vrlo značajna sredstva, a sada su i oslobođene poreza na dobit, pa tako i mogu ono što prije nisu mogle, budući da im je financijski posve svejedno daju li sredstva kao donacije u kulturu ili kao porez na dobit. To traži i novi duh među kulturnim djelatnicima, od kojih su mnogi navikli da se po inerciji obraćaju samo državi i proračunu.</p>
<p>• Nedostaje li hrvatskoj kulturi jak menadžment?</p>
<p>- Do nedavno, zapravo, nije ga moglo ni biti, jer nije bilo ni pogodnih zakona. S novim zakonima o porezu na dobit i porezu na dohodak po kojima su sva darivanja u kulturi oslobođena tih poreza, mogućnosti menadžmenta otvorenije su nego igdje drugdje u Europi. Primjerice, u Njemačkoj se oslobađa poreza tek 50 posto od donacije. Mogućnosti su, dakle, otvorene, sada treba otvoriti i duhove, a to nije samo posao Ministarstva.</p>
<p> • Može li se Hrvatska još bolje prezentirati na međunarodnoj sceni, ne samo suvremenom umjetnošću nego i baštinom? Zašto nas nema u Grazu?</p>
<p>- U posljednje vrijeme imali smo nekoliko veličanstvenih izložaba kao što su Karolinzi u Italiji, Anžuvinci u Francuskoj, izlagalo se u svijetu, od blaga trogirskih riznica i renesansnog slikarstva u Veneciji i drugdje, do pravih konzervatorskih podviga u Strasbourgu ili glagoljice u Berlinu i drugo. </p>
<p>Neke od izložaba bile su i događaji sezone u mjestima izlaganja, a planiraju se i nove. Vjerujem da sve to pridonosi reprezentaciji Hrvatske u svijetu, i rekao bih da je ona visoka. Ona je teško mjerljiva, kao što je teško utvrdiv omjer između onih koji dolaze u Hrvatsku samo radi mora i kupanja i onih koji dolaze radi nečega drugoga, zapravo kulturne ponude, od starih katedrala i riznica do kulture kuhinje, jela i pića. Sve to danas čini totalitet - s privagom prema kulturnoj strani u kojoj se kriju i elementi političke sklonosti zemlje. Poseban je iskorak - portal hrvatske kulture preko Culture-net Croatia, koji prezentira hrvatsku kulturu od spomeničkih krajolika do muzejskih postava i festivala. Pokrenut je ogroman zamah, pred kojim neke naše lokalne polemike ili, bolje, neznanja djeluju pomalo retardirano. O Grazu, što možemo? Tamo lokalni selektor ima svoje liblinge, a mi nismo među njima. To se pitanje jednako postavlja Austrijancima kao i nama, premda nije baš da nas uopće nema.</p>
<p> Ipak, eto, jesmo u Moskvi, Berlinu, Madridu, s hrvatskim danima kulture, u Rimu i Parizu s velikim izložbama, jesmo i u Šangaju s operama, Kuala Lumpuru ili Bombaju s filmom, čak i u Fremantelu, pored Pertha u Australiji, sa zavjetnim slikama prvog naseljavanja, kako sam vidio. Što možemo, nije to prva nevolja sa susjednim Grazom. Možda je veća ukidanje »Kulturnog obzora« u Stirijinu Večernjaku, što je, međutim, više naše nego austrijsko pitanje. </p>
<p>• Bivši ministar kulture Božo Biškupić u »Vijencu« oštro je kritizirao Strategiju kulturnog razvitka Hrvatske procjenjujući je neuspješnom, iako ju je radio isti tim koji je za njegova mandata izradio Kulturnu politiku uspješno prezentiranu u Vijeću Europe? </p>
<p>- Zaista, donekle isti je tim radio obje knjige, i zaista, oba puta imao uspješnu prezentaciju u Vijeću Europe. Ima, međutim, jedna mala razlika. U prvom slučaju radilo se o uspješnoj prezentaciji knjige kao knjige, koja je, međutim, iznosila porazne rezultate tada aktualne hrvatske kulturne politike, što upravo pripada mandatu ministra Biškupića, dok je u drugom slučaju uspješno prezentirana knjiga koja predstavlja aktivnu promjenu hrvatske kulturne politike, tako da je hvaljena ne samo knjiga, nego i ono što donosi, pa se to što donosi, razmatra kao mogući model pozitivne kulturne politike, a isti stručnjaci postaju savjetnici za izradu kulturnih strategija nekih po problemima sličnih zemalja, kao što su neki postali i djelatnici ovoga Ministarstva. Dopunska objašnjenja tih »malih razlika« mogu se obilato izvesti iz cijelog teksta ovoga našeg razgovora, posebno iz one dvije zamišljene kolone podataka.</p>
<p>Politička ovisnost kulture danas je tek neželjena anomalija</p>
<p>• Što ocjenjujete najvećim uspjehom, a što neuspjehom Ministarstva kulture u Vašemu mandatu?</p>
<p>- Najvećim uspjehom ocjenjujem razliku između dvije zamišljene kolone svih podataka o kulturi, jedne na kojoj piše 2000. i druge od 2003. godine. Pokazalo bi se da su one nesumjerljive, iako svakomu provjerljive. Proračunska sredstva za kulturne programe doslovno su se udvostručila, a s njima i broj programa, od investicija i zaštite do broja novoosnovanih umjetničkih udruga i njihovih akcija. Poreznih, čak ni carinskih olakšica, nije bilo gotovo uopće, a one danas obuhvaćaju cijeli sistem, od oslobađanja od PDV-a do oslobađanja od poreza na dobit i na dohodak za sva darivanja u kulturi, od oslobađanja od poreza na autorske honorare s 25 posto u dvijetisućitoj do klauzule od 40 posto, plus još 25 posto po osnovi umjetničkoga rada u 2003. - nešto što u tom obujmu nema niti jedna europska zemlja.</p>
<p> Toliko o materijalnom položaju kulture i umjetnika, da ne spominjem oslobađanja od plaćanja obaveznih doprinosa za neke kategorije umjetnika i dodatnog oslobađanja pri obračunu poreza za još 30 posto na troškove. Ili, što mi neće svi ubrojiti u uspjehe, da spomenem kako jedino u kulturi ni jedno radno mjesto nije izgubljeno, a otvarana su nova.</p>
<p>Što se tiče političke ovisnosti kulture, ona je danas tek možda neželjena anomalija, dok je prije bila ugrađeno pravo politike ili uprave, bez obzira na to koliko se to pravo koristilo. </p>
<p>Sve odluke javno su prezentirane i transparentne, pa muljanje nije ni moguće. Kulturna vijeća, sa svim početnim slabostima, preuzela su funkciju od samovoljnog političkog arbitriranja i podigla nove stručne ljudske resurse do položaja odlučivanja o svim projektima u kulturi. To je cijeli civilizacijski iskorak, mada, kao i svaki iskorak, nije bez teškoća.</p>
<p>Za one koji više vole slike nego zakone, da spomenem samo nekoliko isječaka: nove moderne knjižnice, od Vukovara, preko Bjelovara i Klanjca, do onih u Puli, Šibeniku ili Visu; nakon godina blokade obnovljenih reprezentativnih kazališta u Karlovcu i Šibeniku, ili onih u izgradnji, kao u Zadru, obnovljenih ili u obnovi - dvoraca, katedrala, samostana, tvrđa, palača, od Iloka i Vukovara, Osijeka i Broda, Poreča i Raba, do Zadra, Splita i Dubrovnika. Ako se tomu doda za funkciju otvorena kapitalna likovna infrastruktura s Meštrovićevim i Umjetničkim paviljonom te za koji mjesec i Modernom galerijom u Zagrebu, Galerijom umjetnina u Splitu ili pokrenuti projekti u izvedbi ili pred neposrednom izvedbom, kao što su muzeji suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, svjetski zamišljeni muzeji u Krapini ili u Naroni kod Metkovića, realiziranih četrdesetak novih stalnih muzejskih postava, često praćenih i ozbiljnim adaptacijama zgrada, kao u Arheološkome muzeju u Splitu, govorim samo u isječcima, volio bih da mi netko kaže kada se to u Hrvatskoj u kulturi gradilo više, u Hrvatskoj nakon najprije šutnje, pa ratnih razaranja, pa slavljeničkih plakata raznih Magnuma i Čuda, a radi se samo o tri godine.</p>
<p>Smije li se uzeti u obzir, za ove tri godine, kako svi priznaju, procvat izdavaštva, čak i kao industrijske grane s najvećom stopom rasta, uz otvaranje gotovo stotinjak novih knjižara, umnogostručen broj igranih filmova, samo ove godine - desetak u Puli, umjesto tri ili četiri, nove kratkometražne, dokumentarne i eksperimentalne filmove, umjesto prijašnjih - nula, procvat kulturnih industrija uopće, svatko će moći odgovoriti na pitanje umjesto mene, što bih više volio.</p>
<p> A ima i još: povrat otuđene kulturne baštine u Vukovar, Jasenovac i drugdje, vezan za suradnju, ali i teške pregovore i pritiske putem međunarodne zajednice ili npr. podizanje Ministarstva kulture od tri i pol kompjutora do aktualnog portala hrvatske kulture preko Culture-net Croatia, za što dobivamo međunarodna priznanja. </p>
<p>Ne bi bilo loše dodati i razliku između statusa hrvatske kulturne i šire politike i današnjeg položaja samog Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao predsjedavajućeg međunarodne mreže ministara kulture (INCP) sa šezdesetak zemalja članica te najvećim očekivanim sastankom ministara kulture u svijetu ikad održanom, kako se očekuje u Opatiji u listopadu ove godine.</p>
<p>Pitate i za neuspjehe. Ima ih, dakako. Izdvojit ću smještaj nekih godinama prostorno neriješenih, a veoma važnih ustanova: Hrvatskoga povijesnog muzeja, Kinoteke i filmskog arhiva, Centra za suvremeni ples, Muzičke akademije, Državnog arhiva. Nadam se da ću do kraja mandata uspjeti bar postići obvezujući dogovor o tim rješenjima, za što imam konkretne i, vjerujem, vrlo razumne prijedloge. Među neuspjehe ubrajam i određenu medijsku gorčinu, što se neki u kulturi trude da i samo jedan neriješen problem učine važnijim od svih postignuća, što su u stanju reći, baš takvi, »tresla se brda, rodilo se - niš!«, umjesto da se pokriju po ušima pri elementarnoj usporedbi svojih i tuđih učinaka, i da se zapitaju što su to oni učinili dok su mogli.</p>
<p> Tako bi se i ono s čim nisam zadovoljan, moralo protezati barem i na njihovo nezadovoljstvo sa samima sobom, ali to se ne čuje. Jer su oni ti koji su dopustili odluku da Gruntovnica ode u NSK i prešli preko pitanja smještaja nacionalnoga filmskog arhiva, jer su mi prenijeli otvoreno pitanje čak i same lokacije Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, nakon osporavanog tek domaćeg natječaja, a sada se ipak gradi, jer su prenosili, kao u Krapini, nacionalne muzeje na pučka učilišta u dugovima, pa ih se trebalo natrag vraćati državi, da bi se iznova počeli graditi, jer su pogodovali megalomanskim projektima u izdavaštvu, dok je ono u cjelini zamiralo, jer su stajali skrštenih ruku dok se razbijala hrvatska kinematografija s privatiziranim filmskim studijima i dvoranama, a sada ipak skupljamo taj razbijeni mozaik, jer nisu imali baš nikakve strategije, a sada im je neprihvatljiva ova koju imamo, ali su zato imali visoko razvijenu vlastitu strategiju, što bi također mogli staviti na poseban popis.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umro Vladimir Maleković, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U zagrebačkoj bolnici Sveti Duh u subotu je nakon kratke i teške bolesti umro Vladimir Maleković, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt i prethodno dugogodišnji Vjesnikov likovni kritičar.</p>
<p> Iako je godinama imao problema sa zdravljem, strogim režimom života uspijevao je uvijek iz tih bitaka izlaziti kao pobjednik. No, posljednji udar - ovaj put moždani, unatoč višednevnim naporima liječnika da mu spase život, Vladimir Maleković, već iscrpljen, nije mogao izdržati. </p>
<p>Nažalost, sve se to zbilo u nesretnim okolnostima reizbora za ravnateljsko mjesto Muzeja za umjetnost i obrt. Maleković se, naime, unatoč uvjetima za mirovinu i unatoč pogoršanom zdravlju, opet kandidirao za to mjesto, ali mu njegov stručni kolegij nije dao podršku, dajući većinu svojih glasova drugoj dvojici kandidata iz Muzeja. Očito potresen, Maleković je nakon toga povukao kandidaturu. No ubrzo ga je pogodio moždani udar. </p>
<p>Bila je to njegova posljednja bitka koju je izgubio u 68. godini, ostavljajući za sobom nezavršeni izložbeni projekt »Secesija«, koji je trebao zaključiti niz velikih izložaba što ih je pokrenuo svojim dolaskom na mjesto ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. Bile su to izložbe »Hrvatski narodni preporod«, »Barok u Hrvatskoj« (Od svagdana do blagdana), »Bidermajer«, »Historicizam« i »Fotografija u Hrvatskoj«. Prije no što je postao ravnateljem Muzeja, ostvario je niz izložaba kao što su »Angažirana umjetnost u Hrvatskoj 1919-1969«, »Hrvatska likovna umjetnost 1945-55«, »Grupa trojice - aspekti hrvatske likovne umjetnosti 1930-1935«, »Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo«, »Kubizam i hrvatsko slikarstvo«, te »Ekspresionističke tendencije u suvremenom slikarstvu u Jugoslaviji«. Maleković je bio i jedan od osnivača Muzeja i galerija u Brdovcu, Zlataru i Novoj Gradiški. </p>
<p> Kao povjesničar umjetnosti (diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962.) napisao je niz monografija o hrvatskim umjetnicima.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oxford se ponovo prisjetio hrvatskog kipara </p>
<p>Odmah pri ulazu u Donji dom u Londonu stoji skulptura Winstona Churchilla, kojoj svaki britanski parlamentarac uoči svog prvog, nastupnog govora, protrlja stopalo. Legenda kaže da to donosi sreću. Churchillov kip tek je jedna od niza skulptura Oskara Nemona, hrvatskog kipara židovskog podrijetla, rođenog 1906. u Osijeku, koji je 1985. umro u Oxfordu. Ovih dana Oxford se ponovo prisjetio Nemona, kada je u predjelu vila Boars Hill, na jednom od brežuljaka iznad tog sveučilišnog grada, za javnost otvoren njegov atelijer. </p>
<p>Pokretač te ideje je britanska spisateljica dr. Alice Nemon Stuart, snaha pokojnog umjetnika. Ona smatra da »ni Hrvatska ni Britanija nikada nisu na njega do kraja polagale pravo, te da bi morao biti bolje poznat u obje te zemlje«. Korak ka tome je i otvaranje njegovog atelijera za javnost, »kako bi njegova reputacija mogla biti nanovo procijenjena i iznova otkrivena«, rekla nam je dr. Nemon Stuart na svečanom oxfordskom otvorenju, na kome je bio nazočan i hrvatski veleposlanik u Britaniji, Joško Paro. </p>
<p>»Želja mi je da uspostavim bolje dodire s njegovim rodnim Osijekom, da saznam više o njegovim početcima«, kaže dr. Nemon Stuart, koja bi voljela pomoći da i u samoj Hrvatskoj dođe do više novih izložbi posvećenih Nemonu. Posebno je zanimaju rani utjecaji koji su ga formirali. Alice Nemon Stuart, udovica Nemonovog sina Falcona, umjetničkog fotografa, bila je vrlo bliska poznatom kiparu. Kaže kako osjeća »veliku odgovornost« da njeguje uspomenu na njega.</p>
<p>O Nemonovu kiparskom talentu svjedoči i izložba upravo postavljena u njegovom oxfordskom atelijeru. Oskar Nemon načinio je kiparske portrete mnogih slavnih ličnosti, poput viskonta Montgomeryja, znamenitog britanskog ratnog zapovjednika, čiji kip stoji pred zgradom Ministarstva obrane u Londonu. Načinio je i portrete Harolda Macmillana, te feldmaršala Alexandera, a više puta portretirao je Winstona Churchilla, s kojim se sprijateljio kada su početkom pedesetih obojica odsjeli u istom hotelu u Maroku.</p>
<p> Na oxfordskoj izložbi prikazana je, uz ostalo, maketa spomenika koji prikazuje Churchilla i njegovu suprugu Clementine, u prisnoj sjedećoj pozi. Na temelju te makete načinjene su, inače, dvije istovjetne skulpture, od kojih se jedna nalazi pred Churchillovim ladanjskim domom Chartwell u Engleskoj, dok je druga u Kansas Cityju. </p>
<p>Portret bračnog para Churchill pokazuje Nemona u najboljem izdanju - kao intimnog, pronicljivog portretistu, koji vjerno bilježi psihologiju lika. Nakon poznanstva sa Churchillom Nemonu su bila otvorena vrata najotmjenijih britanskih salona i krugova. Portretirao je i razne članove kraljevske obitelji - uz ostalo više puta i današnju kraljicu Elizabetu II., koja mu je čak dozvolila da svoj londonski atelijer smjesti u krugu jedne od njenih palača. U oxfordskom studiju izložena je sada mala bista Kraljice Majke, briljantno karakterizira njenu po svim pričanjima vrlo živahnu ličnost. </p>
<p>Šezdesetih godina prošlog vijeka Nemon je načinio i kiparski portret Dwighta Eisenhowera. Poznati američki državnik i bivši predsjednik bio je zadovoljan Nemonovim uratkom, nakon što je prije toga odbio više pokušaja drugih umjetnika. Tridesetih godina, u vrijeme dok je, nakon odlaska iz Hrvatske, još živio u Belgiji, Nemon je po narudžbi bečkog Udruženja psihoanalitičara načinio i portretnu bistu Sigmunda Freuda. Bilo je to u vrijeme kada je, zbog deformirajuće bolesti vilice, otac psihoanalize odbijao sve narudžbe za portretima, no nekako je popustio Nemonu. Kako nas je podsjetila londonsko- zagrebačka povjesničarka umjetnosti, Vesna Domany Hardy, koja je pisala o Nemonu i proučavala njegov život, umjetnik je kasnije, 1970. godine, prepravio taj rad i uvećao ga kao sjedeći Freudov portret. </p>
<p>U povodu ponovnog otvorenja Nemonovog atelijera, Freudov portret bio je postavljen u vrtu njegove vile - gdje su ga mogle vidjeti stotine posjetitelja. Zanimljivo je kako je Nemonova snaha financirala uređenje oxfordskog atelijera i njegovo otvorenje za javnost. Winston Churchill u privatnom je životu, u trenucima odmora, rado nosio po mjeri šivana odijela u jednom komadu, koja su se navlačila poput kombinezona. Jedno takvo odijelo poklonio je Oskaru Nemonu, dok mu je pozirao. Odijelo, pronađeno u umjetnikovoj zaostavštini, nedavno je prodano na aukciji u dražbovaonici Sotheby's za dvadesetak tisuća funti (više od 200.000 kuna). Kako nam je ispričao jedan od Sothebyjevih eksperata, Peter Selley, odijelo je još nosilo točne i izrazite konture Churchillovog tijela, a otišlo je nekom američkom kolekcionaru. Napola popušena Churchillova cigara, također nađena u Nemonovoj zaostavštini (obilježena etiketom i spremljena u posebnoj kuverti) također je prodana u Sothebyju za nekoliko tisuća funti, a i taj je novac otišao na uređenje umjetnikovog studija. </p>
<p>Od Vesne Domany Hardy saznali smo još jedan zanimljiv podatak. Oskaru Nemonu jedan od prvih uzora bio je Ivan Meštrović. Upravo on je tom nadarenom osječkom mladiću savjetovao da ode studirati u Pariz. No umjesto toga, Nemon se dvadesetih godina prošlog stoljeća zaputio u Beč, odakle je preselio u Bruxelles, gdje je stekao prvu slavu. Skrasio se međutim na britanskom Otoku, i tu su nastala neka od njegovih najvažnijih djela. U Hrvatskoj je malo njegovih radova, uglavnom po privatnim zbirkama. Najznačajnije njegovo djelo u našoj zemlji nalazi se u Osijeku. Riječ je o skulpturi »Majka i dijete« koju je 1965. poklonio tom gradu, u spomen na židovske ratne žrtve. No, u jednom intervjuu za tjednik Danas početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Nemon je priznao da nije sasvim zadovoljan time kako je grad postavio dotičnu skulpturu. </p>
<p>Hrvatski kulturni ataše u Londonu, Flora Turner, koja je u suradnji s Alice Nemon Stuart izabrala i postavila radove za najnoviju oxfordsku izložbu, kaže da je to tek početak. Razmišlja se, naime, o više novih tematskih postava u istom prostoru, vezanih uz Oskara Nemona i njegov rad. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rješavanje sukoba na relaciji prevodioci - urednici</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Delegacija Upravnog odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca kontaktirat će s Uređivačkim odborom edicije Vrhovi svjetske književnosti kako bi se riješili sukobi na relaciji prevodioci - urednici, nastali nakon nedavnog istupanja predstavnika prevoditeljske struke Gige Gračan i Seada Muhamedagića iz Uređivačkog odbora zbog nezadovoljstva radom uredništva, odlučeno je na godišnjoj skupštini DHKP, koja je održana u subotu u prostorima Društva. Giga Gračan i Sead Muhamedagić istupili su nezadovoljni radom Odbora koji, prema njihovim riječima, nije uvažavao niti tražio njihova mišljenja o prijevodima u velikom nacionalnom izdavačkom projektu. Dodatni razlog je nedostatak komunikacije s prevoditeljima, koji su, kako je na sjednici navela Giga Gračan, za mogućnost komunikacije s urednicima edicije doznali iz tiska. Suradnja će se nastaviti, ali ovaj put i uz pismenu komunikaciju, a ne samo usmenim dogovorima, odlučeno je na skupštini. </p>
<p>Skupština pod vodstvom predsjednice DHKP Nade Šoljan i člana Upravnog odbora Milivoja Telećana podijelila je i godišnje nagrade. Nagradu za životno djelo Društva hrvatskih književnih prevoditelja primio je fra Bonaventura Duda za rad na prevođenju Novog zavjeta. </p>
<p>M. Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Obljetnica Hrvatskog sabora kulture</p>
<p>KARLOVAC, 31. svibnja</p>
<p> - U karlovačkom kazalištu »Zorin dom« u petak i subotu su održane svečanosti u povodu 55. obljetnice Hrvatskog sabora kulture. Tom prigodom o povijesti Hrvatskog sabora kulture i njegovom djelovanju govorio je tajnik Sabora kulture Damir Bačić, rekavši da ova institucija danas okuplja preko 90.000 pretežno mladih ljudi. S područja grada Karlovca i Karlovačke županije priznanja za svoj dugogodišnji uspješan rad i djelovanje dobili su pjevačko društvo »Zora«, baletni studio »Zorin doma« te od pojedinaca Josip Bosanac. Skup su pozdravili i čestitali 55. obljetnicu izaslanica predsjednika RH i zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin i karlovački gradonačelnik Božo Joha. Na svečanosti je otvorena i prigodna izložba o obljetnici, a predstavljena je i web stranica Sabora kulture. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zagrebačka filharmonija u đakovačkoj katedrali</p>
<p>ĐAKOVO, 31. svibnja</p>
<p> - U okviru Prvih Strossmayerovih dana koji se u Đakovu održavaju u znaku dolaska Svetog Oca, u nedjelju 1. lipnja, u đakovačkoj katedrali gostuje Zagrebačka filharmonija. Na programu ovog jedinstvenog glazbenog događaja je Četvrta Mahlerova simfonija uz nastup sopranistice Miljenke Grđan, a dirigent je Alun Francis. Program počinje u 20 sati. </p>
<p> Nastup zagrebačkih filharmoničara u Đakovu ujedno je i posljednji kulturni događaj iz vrlo bogatog programa kojim su kulturne ustanove s područja Đakovačke i Srijemske biskupije dale svoj poseban doprinos pripremama za Papin dolazak u najistočniju hrvatsku biskupiju. Tijekom tog programa od početka travnja do lipnja održano je 15 vrlo značajnih kulturnih događaja, izložbi, predavanja i koncerata uglavnom sakralne tematike. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Dan kad je poplavio i travnjak </p>
<p>Navijači su nakon utakmice posve okupirali teren, »očerupali« gotovo sve igrače. Na teren su se spuštali po transparentima, skakali su po pobjedničkom postolju, vješali po kućicama za rezervne igrače.../ Zbog navijačkih izljeva radosti smočena odijela nogometnih uglednika, Vlatka Markovića, Zorislava Srebrića i Mirka Barišića </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Napokon je, eto i ovaj sivi, derutni i oronuli stadion dobio ponešto ljepše obrise. Barem nakratko... Nadahnuta i raspoložena publika znala je dostojno proslaviti naslov zajedno sa svojim miljenicima.</p>
<p>Dodatnu draž cijeloj fešti dala je i uspješna humanitarna akcija maksimirskoga kluba, koji je sav prihod od ulaznica namijenio za pomoć napuštenoj bebi, pronađenoj pred bolnicom na Svetom Duhu. Cijena ulaznice je bila simboličnih 10 kuna, a na stadionu se skupilo gotovo 15.000 gledatelja. </p>
<p> Sportsko-zabavni program startao je još u 13 sati podno zapadne tribine, gdje je osvanuo golemi šator pod kojim su nastupile i brojne estradne zvijezde. Organizatori su, primjerice, besplatno dijelili i kobasice.</p>
<p> »Neka pati koga smeta, Dinamo je prvak svijeta...«, grlato su pjevali popularni Baruni, ponovno parafrazirajući pjesmu nastalu u vrijeme kad je hrvatska reprezentacija zauzela treće mjesto na Svjetskom prvenstvu.</p>
<p> Kako se utakmica približavala kraju, tako su se i navijači lukavo pozicionirali i tražili rupu kojom bi probili kordon policije i redara. No, organi reda ih na kraju nisu niti pokušavali zaustaviti. Štoviše, čak i u trenutku kada je jedan »veseljak« utrčao na travnjak još za vrijeme utakmice, redari ga baš i nisu ganjali u »petoj brzini«. Činilo se kao da su ga namjerno pustili da jurca po travnjaku. Srdačno je ondje popričao s Balabanom, Butinom i Mikićem, izljubio se s Kranjčarom, nakratko sjeo na klupu s rezervnim igračima i potom se mirno udaljio. Ne znamo, doduše, što se događalo kasnije s one strane tribine, kad je s nekolicinom redarstvenika napustio stadion. </p>
<p> »Ne bu dobro...«, prozborio je netko u novinarskoj loži u trenucima kad su BBB čekali kraj utakmice i spremali se uletjeti na teren. Odmah nakon što je sudac označio kraj probili su koridor između istočne i južne tribine, a nedugo potom je nastupio pravi stampedo s druge strane... </p>
<p>Redari i policija doista su pokazali visoku razinu tolerancije, što je u ovakvim prilikama i razumljivo. Jer, pitanje je kako bi se sve odvijalo da su euforičnim, veselim, a i »lelujavim« navijačima odgovorili silom i da su im postavili rampu. Onda bi doista bio u pravu onaj koji je prognozirao kako - »ne bu dobro«. </p>
<p>Navijači su nakon utakmice posve okupirali teren, »očerupali« gotovo sve igrače. Na teren su se spuštali po transparentima, skakali su po pobjedničkom postolju, vješali po kućicama za rezervne igrače. </p>
<p> Na trenutke je bilo i - opasno. Dio neodgovornih navijača popeo se na krov novinarske lože. Uslijed vibracija se izlila i lokva, koja je u kakvom ulubljenom dijelu krova čamila tko zna koliko dana. A takva se ustajala voda potom izlila baš na trojicu naših nogometnih uglednika - predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Vlatka Markovića, glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića i Dinamovog predsjednika Mirka Barišića. Svi koji su se našli ondje, pobjegli su prema »plavome salonu« u strahu da krov ne propadne.</p>
<p> U svakom slučaju, Dinamo je ipak dostojno proslavio naslov. Potvrdio je to i vratar Tomislav Butina, kojem je ovo bio posljednji nastup za Dinamo u ovome mandatu, s obzirom da je već potpisao ugovor s belgijskim Bruggeom.</p>
<p> - Znao sam da imamo najbolje navijače na svijetu. Ali, nisam očekivao baš ovako veliko slavlje. Ovo je bilo sjajno. A što se tiče sezone... U konačnici je bila uspješna. Bila je isprepletena usponima i padovima, bilo je turbulencija i oscilacija u igri. Sve u svemu, zanimljiva sezona, ali s Blaževićem nikad niti ne može biti dosadna. Žao mi je jedino što smo ispali rano iz Kupa, i to bez ispaljenoga metka.</p>
<p> Zanimljivo, ove je subote napokon zasvijetlio i inače tihi i »kazališni« zapad. Nekoliko je baklji osvanulo na zapadnoj tribini, što je izazvalo novi val oduševljenja. Na sjevernoj je tribini, pak, dominirao golemi transparent sa starom maskotom Dinama, na kojoj je navodno lik Zlatka Kranjčara. Doduše, više nas podsjeća na Josipa Kužea iz igračkih dana. Preko gotovo cijele istočne tribine (!?) bio je razvučen transparent s jednostavnim natpisom Dinamo Zagreb, a preko njega je visio i lik - Jamesa Bonda! Valjda su dečki htjeli dokazati Dinamovu snagu.</p>
<p>»Jedan će Dalmatinac plakati ovu noć...«, bio je najčešći refren kojeg ste u subotu mogli čuti u Maksimiru. Kitica završava riječima »Dinamo šampion«! Neki su navijači, pak, jasno pokazali što zapravo očekuju od Dinama, kakav klub žele. Majica s natpisom »Dinamo, pride of Europe« sasvim je jasan odgovor. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Svoj ćemo potencijal pokazati na EP-u«</p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatska je vaterpolska reprezentacija na pripremama u Kranju, gdje odigrava prijateljske susrete sa Slovenijom. Finalizira se s taktičkim zamislima, a izbornik Zoran Roje zadovoljan je ponašanjem i zalaganjem svih igrača. Ostalo je još malo vremena do početka EP-a, koje se od 6. do 16. lipnja održava baš u Kranju, pa je našim vaterpolistima spariranje sa Slovencima dobro došlo kako bi prvi susret protiv Njemačke dočekali u pobjedničkoj formi. </p>
<p>Naše je reprezentativce posjetio predsjednik Saveza Nikola Grabić, a s njim su bili Milivoj Bebić i Duško Klisović. Novi je Upravni odbor uložio mnogo truda i logistički uspijeva pratiti zahtjeve najbolje selekcije. Grabić je razgovarao s igračima, a u Sloveniji se sastao s veleposlanikom Celestionom Sardelićem, nekad jakim vaterpolskim čovjekom.</p>
<p>- Vrlo sam zadovoljan atmosferom i ponašanjem u reprezentaciji, a Roje je u razgovoru istaknuo da je ozračje motivirajuće. Nadam se da ćemo svoj objektivno jak potencijal uspijeti pokazati na EP-u, a mi iz uprave trudimo se našim reprezentativcima omogućiti maksimalne uvjete. </p>
<p>Naši će reprezentativci u subotu ujutro trenirati u Kranju, a poslije toga odlaze u Rijeku. Nakon nekoliko je odigranih utakmica izbornik Roje istaknuo: </p>
<p>- Ovo sa Slovencima bile su radne utakmice. Zadovoljan sam napravljenim, iako je teško govoriti o formi. Osjeća se umor kod igrača. Stoga ćemo pripreme u Rijeci iskoristiti za osvježenje, a pravu ćemo formu sigurno dostići na EP-u. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Marić uveličao slavlje</p>
<p>U utakmici koja nije oduševila igrom jedini pogodak djelo je Silvija Marića u 65. minuti...</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Dinamo se ne baš blistavom igrom domogao minimalne 1-0 pobjede kojom se i oprostio od ove sezone. Silvio Marić bio je strijelac u 65. minuti protiv Kamen Ingrada. Utakmica baš i nije oduševila igrom, a pogotovo u prvom poluvremenu, u kojem smo izdvojili tek udarac Balabana iz slobodnog udarca u 8. minuti kada je zatresao prečku. Drugi dio bio je donekle zanimljiviji, Olić se trudio i našao u nekoliko poluprilika, no ili su udarci prolazili pokraj vratnica, ili je vratar Veličana bio na pravom mjestu. </p>
<p>Najizgledniju priliku modri su imali u 52. minuti kada je Mitu centrirao, Olić i Balaban bili su neometani na pet metara od gola, no niti jedan od njih nije pucao. Bad Blue Boyse je razveselio jedini strijelac Marić koji je na asistenciju Poldrugača ušao u 16-erac iz drugog plana te praktički iz mrtvog kuta loptu poslao u mrežu. </p>
<p>Marić je mogao postati i dvostruki strijelac, no još jednom se pokazalo da mu igra glavom baš i ne leži.</p>
<p> Gosti nisu opasnije dolazili do vratiju Dinama sve do 87. minute kada je Zekić, neometan s dva-tri metra loptu poslao pored vratiju. </p>
<p>• Stadion u Masimiru</p>
<p>DINAMO - KAMEN INGRAD 1-0 (0-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 6,5 (od 80. Jozić -) - Drpić 6,5; Mikić 6, Smoje 6 - Marić 7, Poldrugač 6,5, Kranjčar 6,5, Mujčin 6 (od 80. Krivić -); Mitu 6 (od 70. Jurić 6) - Olić 6,5, Balaban 6</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6 - Gusić 5,5; Andričević 5,5, Vuica 5 - Bešlić 5,5, Balašković 5,5 (od 62. Garba 5,5), Kralj 6, Kopunović 5,5 (od 82. Karlogan -), Rendulić 6 - Popović 5, Zekić 5,5</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6,5. GLEDATELJA: 13.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Marić (65) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bešlić, Kopunović, Marić</p>
<p>CRVENI KARTONI:</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Silvio Marić</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Lavrič ugasio nade Vinkovčana</p>
<p>Igrom na travnjaku Hajduk opovrgnuo sve priče o puštanju utakmice Vinkovčanima</p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - Hajduk je pobijedio Cibaliju 1-0 i igrom na travnjaku opovrgnuo sve priče o puštanju utakmice Vinkovčanima. Europski san gostima, koji su u Split došli pobijediti, zamračio je svojim prvim prvenstvenim pogotkom u dresu splitskog kluba Slovenac Klemen Lavrič. Igrao je samo 45 minuta, ali je iskočio iz nedovoljno angažirane momčadi trenera Zorana Vulića. No, bijeli su ispunili svoj cilj i sada se u miru pripremaju za uzvratni finalni ogled Kupa protiv Uljanika u srijedu. </p>
<p>Vinkovčani su stvorili nekoliko prigoda, no Bartoloviću, Čoriću, Juriću i Parmakoviću Pletikosa je obranio udarce. Utakmica je odigrana po sparnom vremenu i pred malm brojem gledatelja, a 30-ak Vinkovčana guralo je svoje ljubimce da pokušaju napraviti iznenađenje. No, Hajduk je u subotu ipak bio bolji.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - CIBALIA 1-0 (0-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7, Vuković 6 (od 54. Radeljić 6), Vejić 6, Neretljak 6, Srna 5 (od 46. Lavrič 7), Andrić 7, Računica 6, Miladin 6,5, Bule 5, Krpan 5,5, Rapaić 6 (od 78. Gudelj 5).</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5, Pavličić 6 (od 63. Križanović -), Parmaković 5, Lučić 6, Pernar 6, Jozinović 5 (od 80. Peraica -), Maroslavac 5, Lajtman 5, Jurić 5, Ratković 5 (od 63. Čorić -), Bartolović 5.</p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Lavrič (71).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Andrić, Bule, Gudelj, Miladin, Pavličić, Parmaković.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Parmaković (88., dva žuta), Gudelj (90., dva žuta).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Klemen LAVRIČ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nije stigla ni uprava</p>
<p>ZAGREB, 31. lipnja</p>
<p> - U utakmici koja o ničemu nije odlučivala Zagreb i Varteks odigrali su pomirljivih 2-2 (1-0). Nogomet je međutim, pogotovo kod Varteksa bio u drugom planu ove miroljubive utakmice u kojoj su gostujući igrači s crnim povezom oko ruke zasigurno mislima bili uz svoje tragično poginule suigrače Sabolića, Kutnera i Sabolčkog.</p>
<p> Varteks je izveo raspoložive snage, a Zagrebu su nedostajali Vasilj, Ješe, Đalović, Kovačević, Milas, dočim je Lovrek grijao klupu, I slika vodstva u loži bila je u korist Varaždinaca. Gosti kompletni, na čelu s predsjednikom Davorom Darabošom. Domaći, međutim, bez člana Uprave (!) čime su ponovno pokazali svoje pravo i jadno lice. Ne samo da su svojim nedolaskom uvrijedili Varaždince jer su im propustili izreći civilizacijsku sućut, nego su se po tko zna koji puta pokazali kukavice i sitne računđije. </p>
<p>Prošlih dana, naime, šačica Zagrebovih zapaljivijih navijača jasno je poručila Marčinkoviću i društvu da će im u vrijeme utakmice sve reći o njihovoj evidentnoj nesposobnosti i nemoralu kojim evidentno rasturaju klub. Zato je za svaki slučaj jedino zbog njih pozvano dodatno osiguranje, koje je ipak ostalo bez posla, kad već predsjednik i vrli suradnici nisu imali hrabrosti doći i stvrnosti pogledati u lice.</p>
<p> Sama utakmica, praktički bez prekršaja, ponudila je nekoliko zanimljivih detalja. Posebice se pljeskalo u 63. minuti Hrvoju Štroku prigodom njegova izlaska s travnjaka. Bila je to njegova oproštajna utakmica prije prelaska u Dinamo koji vapi za igračem njegova formata. Štrok je u 55.minuti uzdrmao prečku.</p>
<p> Svidjeli su su pogoci s jedne i druge strane, posebice onaj Režićev udarcem iz zraka za konačno poravnanje. Za Zagrebovog trenera Nikolu Jurčevića, dakako bude li i on imao živaca nastaviti trpiti Marčinkovićeve akrobacije, ugodno je saznanje što je ova utakmica definitivno potvrdila Zagrebove nade, 19-godišnje Ivana Babića i Mensura Mujdžu, te nešto starijeg Josipa Barišića. No, što to vrijedi kad klub vode ljudi poput Marčinkovića.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - VARTEKS 2-2 (1-0)</p>
<p>ZAGREB: Pelin 6 - Stavrevski 6; Barišić 6, Spahić 6,5 - Mujdža 6,5, Šimić 6, Ćaćić 6 (od 63. Biskup 6), Verhas 6 - Štrok 6,5 (od 63. Perković 6,5) - Brunčević 6 (od 78 Novaković -), Babić 6,5</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6 - Režić 7, Vučković 6, Granić 6, Plantić 6 (od 46. Petričević 6,5) - Šafarić 6 (od 80. Pokrivač -, Jančevski 6, Mumlek 6,5, Kastel 6,5 (od 46. Sklepić 6), Hrman 6 - Halilović 6</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) - 6. GLEDATELJA: 380</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Babić (40), 1-1 Režić (59), 2-1 Perković (71), 2-2 Režić (82)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vučković, Brunčević</p>
<p>CRVENI KARTONI:</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan REŽIĆ </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prpić osigurao Pomorcu kvalifikacije za ostanak</p>
<p>KOPRIVNICA, 31. svibnja</p>
<p> - Nije završilo onako kako je Slaven Belupo obećavao nakon vala optužbi iz Šibenika da će Koprivničani pustiti utakmicu Pomorcu. Pomorac je pobijedio u Koprivnici golom Prpića u 8. minuti, a mogao je slaviti i uvjerljivije jer je isti igrač u 74. minuti pucao 11-erac, koji je domaći vratar Lisjak obranio. </p>
<p>Da Slaven neće proći dobro u toj utakmici bilo je jasno i po zapisniku u kojem je bilo samo 16 igrača. Treneri su, naime, odlučili izostaviti iz sastava čak šest igrača koji imaju po dva žuta kartona, kako bi ih sačuvali za prvo kolo novog prvenstva. Tako nisu igrali Jurčić, Petar i Stipe Bošnjak, Božac, Višković i Posavec. Nakon što je Pomorac vrlo rano postigao pogodak, sve do 34. minute imao je više od igre. No, onda je i Slaven pokazao da nisu točne priče o puštanju. U 34. minuti Dodik je snažno pucao glavom tik pokraj gola, a u istoj minuti gostujući vratar Knez padom u noge izbio je loptu ispred Kosića. U drugom poluvremenu oba trenera odmah su ubacila svježe snage. U 55. minuti Kurilić je krajnjim naporom spriječio zgoditak Dodika nakon Amižićevog ubacivanja lopte. Na dosuđeni 11-erac u 74. minuti nije bilo nikakvog prigovora, jer je Međimorec zaista srušio Karabogdana, no Lisjak je vrlo spretno obranio taj udarac. Nakon dvoboja oba su trenera priznala da je sve bilo regularno. </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - POMORAC 0-1 (0-1)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6,5 - Jurić 6, Međimorec 5,5, Reginaldo 6 (od 46. Geršak 6) - Ogrizović 6, Ferenčina 6,5, Kovačević 5,5, Kosić 6,5, Amižić 6,5 (od 82. Kovačić -) - Dodik 6, Šimek 5,5 (od 68. Filipović 6).</p>
<p>POMORAC: Knez 6 - Brajković 6, Kurilić 6, Ivančić 6 - Panić 5,5, Mujanović 6 (od 67. Ostojić 6), Živković 6,5, Prpić 6,5, Kremenović 5,5 (od 46. Antić 6) - Zrlić 5,5 (od 46. Dunković 6,5), Karabogdan 7.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan, Pag) 6,5. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 Prpić (8).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Živković.</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica KARABOGDAN</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Osijek bolji u utakmici bez značenja</p>
<p>OSIJEK, 31. svibnja</p>
<p> - U utakmici koja ni o čemu nije odlučivala nogometaši Osijeka pobijedili su Rijeku sa 3-2.</p>
<p>• Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - RIJEKA 3-2 (2-2)</p>
<p>OSIJEK: Turina 5 (od 46. Burcsa 6,5), Tkalčević 6,5, Miljković 6, Mikulić 6, Božinovski 6,5, Brkić 7,5, Milardović 6, Pranjić 6,5 (od 46. Grnja 6,5), Lalić 7, Pavličić 8 (od 81. Ljubojević -), Špehar 6.</p>
<p>RIJEKA: Kalinić 5, Vincetić 6, Batkoski 6, Skočibušić 6,5, Knežević 5 (od 46. Modrić -, od 55. Rukavina 5), Čaval 6, Butić 6,5, Brajković 7, Linić 5,5, Klić 6,5, Samardžić 5 (od 73. Sertić -).</p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 7. GLEDATELJA: 300.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Pavličić (23.), 2-0 Pavličić (29.), 2-1 Brajković (34.), 2-2 Brajković (37.), 3-2 Božinovski (46.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Božinovski, Milardović</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Milan PAVLIČIĆ</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šibenik nakon 12 godina ispao iz Prve HNL</p>
<p>ŠIBENIK, 31. svibnja</p>
<p> - Nogometaši Šibenika nakon 12 godina oprostili su se od Prve hrvatske nogometne lige. Iako su u posljednjem kolu visoko porazili susjede iz Zadra, rezultat u Koprivnici raspršio je sve njihove nade za ostanak. </p>
<p>Šibenčani su započeli vrlo dobro, sabili goste na njihovu polovinu, i u tom prvom poluvremenu poveli sa 4-0. Već u petoj minuti nakon što je Jurjević oborio Grgas-Granda, odlični sudac pokazao je na bijelu točku, ali je udarac Bulata završio na stativi. Bulat se ubrzo iskupio i u 12. minuti dobro odmjerenim udarcem svladao Rogića. Tempo nije padao, a na novi zgoditak se čekalo do 32. minute. Gostujuća obrana, koja je djelovala kao švicarski sir, ostala je kao ukopana, pa se Župan našao sam na 11 metara i topovskim udarcem povisio na 2-0. Nije prošlo puno vremena, a Bedeković je dobro tukao, a nespretni vratar loše reagirao, pa je lopta završila u mreži. Slično je bilo i kod četvrtog zgoditka, kada je Pešić ubacio, a Bulat matirao slabo postavljenog Rogića. </p>
<p>U drugom poluvremenu tempo je pao, jer rezultat u Koprivnici domaćinima nije davao velike nade, pa je Zadar došao do daha, a gledatelji su vidjeli još pet lijepih pogodaka, a na kraju pljeskom ispratili igrače i tužni napustili Šubićevac. </p>
<p>l Stadion na Šubićevcu</p>
<p>ŠIBENIK - ZADAR 6-3 (4-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 5, Puljiz 6, Škopljanac 6,5, Raić 6,5, Pranjić 6 (od 46. Alviž 5), Bulat 6,5, Bedeković 6,5, Martins 6, Pešić 6,5 (od 68. Jurčić 6), Grgas-Grando 6,5, Župan 6 (od 46. D. Jović 5,5).</p>
<p>ZADAR: Rogić 4, Jurjević 5,5, Zebić 5,5, Oštrić 5 (od 55. Marković 6), Bilaver 5,5, Jerković 6, Gović 5 (od 46. Tokić 6), Zurak 5,5, Pintar 6,5, Kordić 5 (od 65. Dijan 6), Čustić 6.</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 8. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bulat (12.), 2-0 Župan (32.), 3-0 Bedeković (35.), 4-0 Bulat (43.), 4-1 Čustić (56.), 5-1 Bedeković (63.), 5-2 Pintar (70.), 5-3 Pintar (80.), 6-3 D. Jović (86.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: -</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje BEDEKOVIĆ</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ljubičić još jednom bez drugoga Grand Slam tjedna</p>
<p>»Kad se podvuče crta, mogu reći da je bilo dobro. Moglo je biti i gore, s obzirom na to da do ove godine ovdje nisam dobio meč«, kazao je Ivan Ljubičić </p>
<p>ZAGREB/PARIZ</p>
<p> - Prije četiri godine Ivan Ljubičić se prvi put okušao među seniorima na Grand Slam turnirima. Prošle godine je u Melbourneu na Australian Openu sa 23 godine upisao najbolji rezultat na Grand Slamu, kada je stigao do trećeg kola. Uoči Roland Garrosa najavljivao je kako ima čarobnu formulu za probijanje »prokletstva trećeg kola«. Ipak, ispostavilo se kako Čeh Jiri Novak bolje miješa napitke.</p>
<p>Posljednji hrvatski predstavnik na šest milijuna eura vrijednom pariškom Grand Slam turniru još će neko vrijeme sanjati kako je »u igri« u drugom tjednu nekog od »četiri velika« i to nakon što je 28-godišnji Novak 6-4, 7-5, 3-6, 6-2 pobjedom i treći put u jednako toliko međusobnih ogleda nadigrao Ljubičića, te zaslužio najbolji rezultat na Roland Garrosu.- Presudila je Novakova upornost. Mislim da trebam odigrati tri sata najboljeg tenisa u životu kako bih dobio Novaka. Ovog puta to nisam mogao. Novak uvijek igra isto, teško ga je izbaciti iz ritma. Malo je stao u trećem setu, ali je u četvrtom ponovno ubacio u višu brzinu, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>Najbolje rangirani hrvatski tenisač ponudio je puno lošije izdanje od onog protiv Jamesa Blakea. Iako je najavljivao kako će Novaka neutralizirati kraćenjem poena, agresivnošću i dobrim servisima, Ljubičiću je nedostajalo više preciznosti i trke. U korist 13. nositelja presudile su i neforsirane pogreške, odnosno 30 neforsiranih pogrešaka više na Ljubičićevoj strani (92-62). Nije Ljubičiću pomoglo ni 20 asova i više »winnera« (53-35), pogreške se ipak najskuplje plaćaju. A Ljubičić je u prvom i drugom setu griješio nakon što je nadoknadio »break« zaostatka i stigao do prilike za preokretom. I nakon što je u trećem i jedinom osvojenom setu konačno uhvatio ritam, u sljedećem je ponovno počeo griješiti.</p>
<p>- Kad suparnik ne riskira puno kao Novak, normalno je da imam više pogrešaka, jer on ne forsira. Jednostavno, takvi igrači mi ne odgovaraju. U mojem dijelu ždrijeba nije bilo Agassija, Ferrera, ali bilo je dovoljno tvrdih igrača. Da bi pobijedio Novaka, moraš biti igrač iz kruga deset najboljih, a ja to trenutačno nisam. Ne kažem da neću biti jednog dana, ali trenutačno nisam, priznao je Ljubičić i zaključio:</p>
<p>- Kad se podvuče crta, mogu reći da je bilo dobro. Moglo je biti i gore, s obzirom na to da do ove godine nisam dobio meč ovdje. Ovo bi mogla biti odskočna daska za sljedeću godinu.</p>
<p>Iako je u pojedinačnom dijelu ispala u 2. kolu, Iva Majoli je u nadmetanju parova, sa Uzbekistankom Irodom Tuljaganovom, prošla u 3. kolo. Njih su dvije pobijedile 13. nositeljice, Slovenke Tinu Križan i Katarinu Srebotnik sa 7-6 (7), 6-2. Sljedeće suparnice su im prve nositeljice, Španjolka Virginia Ruano Pascual i Argentinka Paola Suarez.</p>
<p>Rezultati, 3. kolo, tenisači: Verkerk - Spadea (29) 5-7, 6-4, 6-2, 7-5, Coria (7) - Savolt 6-4, 6-1, 6-1, Schüttler (11) - Ferreira (22) 6-3, 1-6, 7-6 (3), 2-3, predaja Ferreire, Zabaleta - El Aynaoui (23) 6-2, 6-4, 3-6, 7-6 (2), Moya (4) - Chela (31) 6-2, 6-3, 3-6, 2-6, 6-3, Saretta - Blanco 7-6 (3), 6-3, 2-2, predaja Blanca, Agassi (2) - Malisse (26) 6-4, 7-5, 7-5, Novak - LJUBIČIĆ (HRV) 6-4, 7-5, 3-6, 6-2;</p>
<p> tenisačice: Mauresmo (5) - Zuluaga 6-3, 6-4, Schnyder (19) - Danilidou (14) 6-3, 6-4, Henin-Hardenne (4) - Randriantefy 6-1, 6-1, S. Williams (1) - Schett 6-0, 6-0, Sugiyama (16) - Shaughnessy (18) 6-1, 6-4, Rubin (8) - Granville (31) 2-6, 6-1, 6-3, Mandula - Pennetta 6-2, 6-4, Serna - Harkleroad 3-6, 6-1, 6-2, Clijsters (2) - Suarez 6-2, 6-1, Capriati (7) - Vakulenko 6-1, 6-2, Petrova - Irvin 6-1, 6-1, Zvonarjeva (22) - Sanchez Lorenzo 6-3, 6-4;</p>
<p>parovi, 2. kolo: MAJOLI, Tuljaganova - Križan, Srebotnik (13) 7-6 (7), 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Costa opet u pet setova, Robredo presudio Hewittu</p>
<p>U subotu je prvi veliki »skalp« na Grand Slam turnirima izborio Španjolac Tommy Robredo pobjedom protiv Lleytona Hewitta</p>
<p>PARIZ/ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Već je bila spremna inauguracija prvog branitelja naslova u povijesti Roland Garrosa koji je otišao iz Pariza već nakon prvog kola. Španjolac Albert Costa vratio se iz ponora protiv »lucky loosera« Argentinca Sergija Roitmana koji je vodio sa 7-6, 6-2. Čeha Radeka Stepaneka također je Costa dobio nakon pet setova. Deveti nositelj ukupno je na terenu proveo nešto više od šest sati. Onda je u 3. kolu stigao Ekvadorac Nicolas Lapentti. I poveo sa 6-4, 6-4. A 30-godišnji Španjolac priuštio je obožavateljima još jedan preokret, ovoga puta je sve bilo gotovo za četiri sata i 39 minuta. Mjesto u drugom tjednu šest milijuna eura vrijednog pariškog Grand Slam turnira Costu je stajalo 148 odigranih gemova i gotovo 11 sati tenisa. Visoke temperature očito izvlače ono najboje iz Coste. Njegovi suparnici jedva su stizali do mreže pružiti ruku nakon maratona, Lapentti je već i prije kraja iskoristio sve moguće stanke i odlazio s terena predahnuti.</p>
<p>Iako mlad, Australac Leyton Hewitt već sada osjeća kako će najviše morati raditi za naslov kralja zemlje, nikad nije stigao do četvrtfinala u Parizu. U subotu je prvi veliki »skalp« na Grand Slam turnirima izborio Španjolac Tommy Robredo pobjedom protiv 22-godišnjeg Australca. A k tome se Robredo i prvi put u karijeri vratio nakon 0-2 u setovima.</p>
<p>- I još sam na taj način pobijedio najboljeg tenisača svijeta. Nisam mogao zamisliti bolje slavlje, rekao je Robredo nakon što je dobio šest uzastopnih gemova u odlučujućem setu.</p>
<p>Finac Jarkko Nieminen također se može pohvaliti maratonima. Na putu do 4. kola i Španjolca Fernanda Gonzaleza u 2. je kolu režirao jedan od najvećih povrataka na Grand Slamu. Francuz Julien Varlet imao je u rukama 6-1, 6-1, 5-1 vodstvo i sve prosuo. Rumunj Victor Hanescu također je u subotu »pao« nakon pet setova.</p>
<p>Španjolski najjači adut Juan Carlos Ferrero do sada nema velikih ožiljaka. Drugi tjedan će dočekati prilično odmoran, Britanac Tim Henman je dobio prvi set, a ostatak je uzeo »Komarac«. U španjolskom ogledu Mantilla nije ispustio nijedan set protiv Fernanda Vicentea.</p>
<p>Kod tenisačica nije bilo nikakvih iznenađenja. Amerikanka Venus Williams pružila je najimpresivniji tenis ove sezone na zemljanoj podlozi protiv Bugarke Magdalene Maleeve. Amerikanke Jennifer Capriati, Lindsay Davenport i Belgijanka Kim Clijsters također nisu imale većih problema.</p>
<p>Rezultati, 3. kolo, tenisači: Ferrero (3) - Henman (25) 4-6, 6-2, 6-4, 6-2, Kuerten (15) - Gaudio (21) 7-6 (1), 7-5, 3-3, prekid zbog mraka, Nieminen (30) - Hanescu 6-7 (1), 6-4, 6-2, 3-6, 6-3, Costa (9) - Lapentti 4-6, 4-6, 6-3, 6-4, 6-4, Mantilla (20) - Vicente 7-6 (3), 6-3, 6-3, Robredo (28) - Hewitt (1) 4-6, 1-6, 6-3, 6-2, 6-3, Gonzalez (19) - Schalken (12) 7-6 (4), 6-3, 3-1, predaja, Clement (32) - Coutelot 6-4, 6-3, 6-2; tenisačice: Martinez (24) - Pisnik 6-3, 6-3, Davenport (6) - Dechy (25) 6-3, 7-5, Maleeva (15) - Grande 6-3, 2-6, 6-3, Clijsters (2) - Suarez 6-2, 6-1, Capriati (7) - Vakulenko 6-1, 6-2, Petrova - Irvin (SAD) 6-1, 6-1, Zvonarjeva (22) - Sanchez Lorenzo (Špa) 6-3, 6-4, V. Williams - Farina Elia 6-1, 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Samo ujedinjenja Europa može biti partner najvećoj svjetskoj sili - Sjedinjenim Državama</p>
<p>Vladimir Putin naglasio kako proširenje EU znači »suvereni izbor« svake države, no on se ni u kojem slučaju »ne smije realizirati na štetu bilo koje druge zemlje« / Silvio Berlusconi ocijenio kako neće trebati mnogo vremena da sve europske zemlje shvate potrebu za jednom velikom Europom u kojoj živi i 150.000 ruskih državljana</p>
<p>SANKT PETERBURG, 31. svibnja</p>
<p> - Summit Rusija-Europska unija, čiji je domaćin bio ruski predsjednik Vladimir Putin i u čijem je radu sudjelovalo 25 predstavnika proširene EU, završio je u subotu u Sankt Peterburgu, a trajao je sat vremena dulje nego što bilo predviđeno, izvijestili su službeni izvori. </p>
<p>Taj prvi veliki sastanak koji se održava nakon razdoblja nesuglasica između europskih zemalja oko rata u Iraku u duhu pomirenja »proamerički orijentirane strane« i one druge, protivnice vojne akcije na Irak, koju su činili Pariz, Berlin i Moskva. </p>
<p>To je prvi sastanak ruskog predsjednika Putina s predsjednicima država i vlada iz 15 zemalja EU i 10 zemalja koje će sljedeće godine postati punopravne članice te organizacije. </p>
<p>Putin je održao kratak uvodni govor u kojemu je osudio stvaranje »novog schengenskog zida« koji ponovo dijeli Europu i Rusiju, te je izrazio žaljenje zbog premalog napretka zabilježenog u pregovorima o ukidanju viza. Ruski je predsjednik izravno prigovorio predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju što s Moskvom nije uspio postići dogovor o osnivanju radne skupine za pitanje viza.</p>
<p>Vladimir Putin pozvao je obje strane da se angažiraju na ukidanju viza između Rusije i Unije, a njemački kancelar Gerhard Schröder njegov je prijedlog podupro rekavši da će »to područje u budućnosti postati iznimno važno« te istaknuo kako je »sada potrebno pružiti pomoć u njegovu napretku«.</p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac također je govorio o potrebi slobode kretanja ruskih državljana u Europi, dodavši kako je to jedan od ciljeva suradnje između Rusije i Unije.</p>
<p> »Francuska je za slobodno kretanje ruskih državljana po zemljama članicama EU i stanovnika zemalja EU po Rusiji. To je apsolutno u skladu s našom zamisli o kontinentu bez linija razdvajanja«, naglasio je.</p>
<p> Talijanski premijer Silvio Berlusconi ocijenio je kako »neće trebati puno vremena da sve europske zemlje shvate potrebu za jednom velikom Europom« u kojoj živi i 150.000 ruskih državljana. </p>
<p> Samo takva Europa moći će biti partnerica »najvećoj i jedinstvenoj svjetskoj sili - Sjedinjenim Državama«, kazao je Berlusconi, istaknuvši kako njegova vizija EU uključuje i »pet zemalja s područja Balkana, tri zemlje kandidatkinje, Tursku i Izrael«.</p>
<p> Ruski predsjednik u svome je govoru istaknuo »jedinstveni« karakter summita u kojemu sudjeluju i zemlje koje će sljedeće godine postati punopravne članice EU. Proširenje znači »suvereni izbor« svake države, no on se ni u kojem slučaju »ne smije realizirati na štetu bilo koje druge zemlje«.</p>
<p>Konstantin Simitis, premijer Grčke, koja do 1. srpnja predsjeda Unijom, u svom je govoru rekao kako će EU »nastaviti pružati potporu naporima koje poduzima Rusija u nastojanju da se vrati mir u Čečeniju«. On je naglasio da će »EU i dalje podupirati ruske čelnike koji rade na povratku mira u Čečeniji, na zaštiti ljudskih prava te na socijalnoj i ekonomskoj obnovi«.</p>
<p>Ruski su zastupnici 21. svibnja u prvom čitanju usvojili prijedlog amnestije za čečenske pobunjenike koji odmah predaju oružje, u sklopu »procesa normalizacije odnosa« što ga je potaknuo Kremlj.</p>
<p> »Aktivno radimo na sporazumu o podjeli ovlasti između Čečenije i savezne države. Cilj nam je predložiti Čečenima veću autonomiju u sklopu ustava Ruske Federacije i ustava što su ga na referendumu nedavno usvojili Čečeni«, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.</p>
<p>Europska unija neizravno je u subotu pozvala Rusiju da uključi međunarodnu zajednicu u rješavanje čečenskog pitanja. »Suglasni smo u tome da međunarodne organizacije u suradnji s ruskim vlastima mogu dati znatan doprinos« u rješavanju čečenskog pitanja, kaže se završnoj zajedničkoj deklaraciji objavljenoj nakon summita EU-Rusija.</p>
<p> Moskva je početkom ove godine odbila produžiti mandat misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Čečeniji.</p>
<p> Rusija i EU također ističu nadu da će »nedavno započeti politički proces te socijalna i gospodarska obnova dovesti do uspostave pravne države, zaštite ljudskih prava i na kraju do istinskog pomirenja u Čečeniji«. U tekstu se također osuđuje svaki »oblik nasilja, posebice teroristički napadi, koji mogu dovesti u pitanje postizanje političkog rješenja«. (AFP/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Putin zadovoljan zbog približavanja stajališta s Washingtonom</p>
<p>SANKT PETERBURG, 31. svibnja</p>
<p> - Nekoliko sati prije dolaska američkog predsjednika Georgea Busha u Rusiju, ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je u Sankt Peterburgu izrazio zadovoljstvo zbog »približavanja stajališta« s Washingtonom o iračkom pitanju.</p>
<p> »Uspjeli smo taj problem ponovo vratiti na područje koje pripada UN-u«, izjavio je Putin na konferenciji za novinare održanoj po završetku summita EU-Rusija.</p>
<p> »Nekoliko je strana prihvatilo kompromis i to je dobro. Ja želim istaknuti uzajamno približavanje stajališta s našim američkim partnerima. Predsjednik Bush tomu je puno pridonio. Želio bih zahvaliti i Tonyu Blairu na uloženim naporima. Njegov posjet Moskvi 29. travnja odigrao je ključnu ulogu u rješenju ovog problema«, kazao je ruski predsjednik.</p>
<p> Njemački kancelar Gerhard Schröder na konferenciji za novinare ocijenio je kako je summit u Sankt Peterburgu pomogao da se »nadvladaju razmirice o iračkom pitanju«.</p>
<p>Putin je zahvalio svojim europskim kolegama zato što su »prihvatili« prijedlog o razmatranju mogućnosti ukidanja viza za ruske državljane koji putuju u zemlje EU-a. »Zahvalni smo našim kolegama za dio dokumenta koji je usvojen pod nazivom 'Ujedinjena Euopa za sve Europljane', rekao je ruski predsjednik ocijenivši kako »razgovori o postizanju takvog sporazuma nisu bili jednostavni«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Europski ustav bez izravnog spominjanja kršćanstva </p>
<p>BRUXELLES, 31. svibnja </p>
<p> - Zadržavanje institucionalnog sustava EU-a, definiranog Sporazumom iz Nice, nije prihvatljiva opcija za Konvenciju o budućnosti Europe, izjavio je u subotu predsjednik Konvencije Valery Giscard d'Estaing. Konvencija neće prihvatiti status quo u funkcioniranju institucija, i u slučaju trajne blokade po tom pitanju, neće predstaviti prijedlog ustavnog sporazuma na europskom summitu u Solunu, rekao je Giscard. U pogledu spominjanja kršćanskih korijena u preambuli ustava, što traži Vatikan i neke zemlje članice, Giscard je rekao da »kršćanska vjera nije mogla biti eksplicitnije« spomenuta, jer to ne bi privatile sve zemlje. U preambuli prijedloga budućeg europskog ustava, koji je objavljen u srijedu, spominje se »kulturno, vjersko i humanističko nasljeđe« Europe, ali bez izravnog spominjanja kršćanstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Što čelnici G8 očekuju od summita</p>
<p>EVIAN, 31. svibnja</p>
<p> - Čelnici sedam najbogatijih zemalja svijeta i Rusije dolaze na redoviti godišnji summit skupine G8, koji se održava u francuskom Evianu od 1. do 3. lipnja, s različitim očekivanjima i nadanjima.</p>
<p>Domaćin summita francuski predsjednik Jacques Chirac očekuje da će njegov prvi sastanak s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom na francuskom tlu nakon rata u Iraku proteći u znaku pomirbe. Francuski predsjednik treba pomoć Washingtona kako bi se na summitu postigao dogovor o najvažnijim ciljevima - jačanju svjetskog gospodarstva, nastavku blokiranih pregovora o globalnoj trgovini, te o konkretnoj pomoći Africi.</p>
<p> Za američkog predsjednika Georgea Busha summit u Evianu samo je dio turneje nakon boravka u Rusiji i prije puta na Srednji istok. Bush će se založiti za popravljanje odnosa s drugim zemljama skupine G8 gdje je to potrebno, ali se neće ispričavati za pokretanje rata u Iraku. Planirani su njegovi odvojeni sastanci s dvojicom od trojice najvećih protivnika rata, Chiracom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali ne i s trećim, njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom.</p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin bi se na tom skupu mogao založiti za jačanje veza Rusije s Washingtonom i europskim zemljama. Putin treba potporu kako bi zaštitio ruske poslovne interese u naftom bogatom Iraku, te kako bi ishodio veća strana ulaganja u Rusiju, koja posljednjih godina bilježi dobre gospodarske rezultate.</p>
<p> Britanski premijer Tony Blair, koji se pridružio američkom napadu na Irak, nastavit će se na summitu zalagati za popravljanje odnosa između Velike Britanije i Francuske i Njemačke, te za pomirbu europskih zemalja sa SAD-om.</p>
<p> Njemački kancelar Gerhard Schröder nema previše iluzija o brzom popravljanju odnosa sa SAD-om, i previše je u ovom trenutku zauzet domaćim političkim i gospodarskim problemima.</p>
<p>Japanski premijer Junichiro Koizumi će pozvati G8 da se zauzme za rješavanje slučajeva otmice japanskih državljana od strane sjevernokorejskog režima, te za rješavanja sjevernokorejskog nuklearnog pitanja.</p>
<p> Kanadski premijer Jean Chretien je na vlasti najduže od svih čelnika koji će sudjelovati na summitu u Evianu - bit će to njegovo deseto sudjelovanje na summitima G8. On je pod pritiskom domaće javnosti da podnese ostavku i prije veljače 2004., kao što je najavio. Chretien želi da se čelnici G8 u Evianu fokusiraju na stanje globalne ekonomije.</p>
<p> Talijanski premijer Silvio Berlusconi priprema se za predstojeće talijansko predsjedanje EU-om, od srpnja ove godine, te se nada da će se dotad popraviti odnosi unutar EU, kao i odnosi između europskih zemalja i SAD-a. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bush obišao logore Auschwitz i Birkenau</p>
<p>VARŠAVA, 31. svibnja</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush započeo je u subotu kratki posjet Poljskoj obilaskom bivših nacističkih logora Auschwitz i Birkenau, smještenih pored poljskih gradova Oswiecim i Brzezinka, izvijestio je u subotu poljski radio. </p>
<p> Bush je položio vijenac na mjestu gdje je pogubljeno više od 20.000 zatvorenika te obišao zloglasne logore. U Auschwitzu je između 1940. i 1945. nestalo 1,5 milijuna ljudi, uglavnom Židova, u sklopu nacističkog plana o njihovu potpunom istrebljenju.
Prije obilaska zloglasnog logora američki je predsjednik za poljsku državnu tv-postaju izjavio kako bivše nacističke logore smrti posjećuje da bi »ponovo podsjetio ljude« kako se svi zajedno »moramo suprotstaviti svakome zlu, a 'pravo' mjesto da se na to podsjetimo upravo je Auschwitz«.</p>
<p> Bush je drugi američki predsjednik koji je posjetio Auschwitz. Prije njega to je u lipnju 1975. godine učinio Gerald Ford. </p>
<p> Tijekom boravka u Poljskoj američki predsjednik trebao bi održati politički govor o njegovu viđenju budućnosti transatlantskih odnosa između Amerike i Europe, te zahvaliti Poljacima na potpori pruženoj tijekom američko-britanske vojne akcije u Iraku.
Prije odlaska u Sankt Peterburg, gdje će biti nazočan summitu Rusija-EU, Bush bi trebao razgovarati s poljskim predsjednikom Aleksanderom Kwasniewskim i premijerom Leszekom Millerom. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Američki sudac proglasio Iran krivim za atentat u Bejrutu 1983.</p>
<p>WASHINGTON, 31. svibnja</p>
<p> - Jedan je američki savezni sudac u petak proglasio Iran krivim za atentat na vojarnu američkih marinaca u Bejrutu 1983. godine kada je poginula 241 osoba. Odluka suca Roycea Lambertha čini dodatni pritisak na službeni Teheran prema kojem administracija predsjednika Georgea W. Busha izražava nezadovoljstvo posljednjih nekoliko dana, optužujući ga da na svom teritoriju skriva čelnike Al Qaide. »Sud je zaključio da optuženi Islamska Republika Iran i iransko ministarstvo informiranja i sigurnosti zajednički trebaju isplatiti odštetu i kaznu tužiteljima«, kazao je sudac Lamberth. Proces su pokrenule obitelji marinaca ubijenih ili ranjenih u atentatu za koji je odgovornost preuzeo Hezbolah. Tada se kamion natovaren eksplozivom zabio u ogradu pred vojarnom i eksplodirao u velikoj blizini zgrada u vojarni.</p>
<p> Visina odštete trebala bi biti određena individualno ali je jedan od odvjetnika ocijenio da bi mogla dosegnuti ukupno 2,3 milijarde dolara. Iran je cijelo vrijeme poricao upletenost u atentat. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Netko politizira slučaj generala Gotovine, ali to ne čine njegovi odvjetnici generala Gotovine</p>
<p>Novinar Vlado Rajić u svome tekstu objavljenome u Vjesniku 29. svibnja ponovno po tko zna koji put, namjerno iskrivljujući potpuno jasne činjenice, iznosi neistine o tijeku slučaja koji se vodi protiv general-pukovnika Ante Gotovine. </p>
<p>Gospodin Rajić piše da mi kao odvjetnici generala Gotovine ovaj slučaj uporno prebacujemo na politički teren, a za potvrdu takvih svojih teza navodi koordiniranost objave interpelacije 55 saborskih zastupnika i teksta u Jutarnjem listu o navodnom razgovoru generala Ante Gotovine s predsjednikom Republike Hrvatske gospodinom Stjepanom Mesićem.</p>
<p>Da bi svakomu bilo u potpunosti jasno o čemu se radi, dovoljno je kronološki poredati događaje vezano uz postupak interpelacije i objavu vijesti o navodnome razgovoru generala Gotovine i Predsjednika RH. Dakle, interpelacija je predana 15. svibnja 2003. godine, odgovor Vlade RH utvrđen je na sjednici Vlade RH 23. svibnja 2003. godine, a sam tekst o navodnome razgovoru (usprkos demantiju i Predsjednika RH i nas kao obrane generala Gotovine i obitelji generala Gotovine) objavljen je 24. svibnja 2003. </p>
<p>Slažemo se da je objavljivanje apsolutno netočne vijesti o navodnome razgovoru koordinirano s postupkom interpelacije, ali ne od saborskih zastupnika potpisnika interpelacije, niti od nas odvjetnika generala Gotovine, već od Vlade RH. </p>
<p>Uostalom, postupak interpelacije nema nikakve veze s odvjetnicima generala Gotovine, već je akt njezinih potpisnika na uočeno stalno kršenje temeljnih ljudskih i ustavnih prava generala Gotovine od strane Vlade RH i na tome aktu mi kao obrana generala Gotovine izražavamo zahvalnost svim potpisnicima interpelacije.</p>
<p>Gospodin Rajić u svome tekstu ističe da predmet u žalbenome postupku »stoji na Županijskome sudu u Zagrebu«, što je apsolutno netočna informacija, jer je presuda Županijskoga suda u Zagrebu od 22. listopada 2002. vraćena na ponovno odlučivanje Općinskomu sudu u Zagrebu 28. studenoga 2002., te taj predmet doista stoji, ali ne na Županijskome sudu u Zagrebu, kako to navodi gospodin Rajić, nego na Općinskome sudu u Zagrebu i pravo je pitanje zašto u ovome po zakonu hitnome postupku Općinski sud već šest mjeseci nije zakazao niti jednu raspravu. Možda gospodin Rajić zna odgovor na to pitanje? </p>
<p>Dalje, raspravljajući pitanje dostave Optužnice MKS-a, gospodin Rajić iznosi hrpu neistina, prešućujući u ovome slučaju apsolutno najbitniju činjenicu; a to je da je Optužnica MKS-a već 2. listopada 2001. godine uručena braniteljima generala Ante Gotovine od strane Županijskoga suda u Zagrebu. Prema tome, nepobitna je činjenica da hrvatsko pravosuđe priznaje punomoć koju je general Gotovina dao svojim odvjetnicima. </p>
<p>Obrana generala Gotovine pred Županijskim sudom u Zagrebu u zahtjevu za izručenje nije moguća, a da se ne obavi uvid u navedenu dokumentaciju i usporede zapovijedi generala Gotovine i druga vojna dokumentacija s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 820 iz 1993. godine, po kojoj je bila naložena uspostava (restitucija) vlasti Republike Hrvatske na cjelokupnom njezinu teritoriju i jesu li zapovijedi generala Gotovine bile u skladu s vojnom doktrinom. </p>
<p>Samo na osnovi te usporedbe, a koju je dužan provesti i Županijski sud u Zagrebu kod odluke o izručenju, moguće je utvrditi jesu li optužnica i zahtjev za izručenje osnovani.</p>
<p>Što se tiče zastupanja pred MKS-om i valjanosti punomoći za zastupanje, ističemo da si gospodin Rajić nije dao ni toliko truda da pišući o ovoj temi pročita Pravila postupka i dokaza MKS-a, jer da jest, zasigurno bi uočio razliku između opunomoćenih i imenovanih branitelja. Svraćamo pozornost na članak 44. koji kaže da je jedini uvjet za zastupanje pred MKS-om za opunomoćene branitelje dostava punomoći i odvjetnički status opunomoćenika u nekoj državi. Ako sumnja u odvjetnički status opunomoćenih odvjetnika, to može uvijek provjeriti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori.</p>
<p>Slažemo se s gospodinom Rajićem da netko stalno politizira ovaj slučaj, kao i sve druge slučajeve vezane uz odnos Hrvatske s MKS-om, ali po svemu iznijetome to nije obrana generala Gotovine. Uostalom, da je gospodin Rajić pročitao tekst o izmjeni Ustavnoga zakona o suradnji RH s MKS-om kako ga predlaže ova obrana, vidio bi da se mi upravo zalažemo za smanjenje uloge političkih institucija, a za povećanje uloge pravosudnih u odlučivanju o valjanosti i utemeljenosti optužnica MKS-a, kako uostalom to čine zemlje s jakom i pravnom i diplomatskom tradicijom kao što su SAD, Francuska, Njemačka ili Italija.</p>
<p> No očito je da nekomu Hrvatskoj odgovara stalno politiziranje Domovinskoga rata i MKS-a, te zbog toga ne želi usvojiti pravne standarde navedenih zemalja, već, pretpostavljajući stalno politiziranje, odbija izmijeniti Ustavni zakon, iako je od donošenja Statut MKS-a promijenjen četiri puta, a pravila postupka i dokaza čak devetnaest puta.</p>
<p>odvjetnik LUKA MIŠETIĆ u ime odvjetničkog tima generala Ante Gotovine</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hrvatskim obrtnicima život su zagorčili i sabornici </p>
<p>Da obrtnici posljednjih godina sve lošije posluju, nije nikakva novost. Ne samo zbog opće teške privredne situacije u zemlji, nekontroliranog uvoza i ulaska krupnog kapitala preko velikih trgovačkih lanaca, kojima mali obrtnici ne mogu konkurirati. Tu su i destimulativna porezna politika i velika nezaposlenost. Posljedica svega je opće siromaštvo stanovništva, koje tako više ne može plaćati obrtničke usluge, što obrtnike pak prisiljava snižavati cijene do neisplativosti.</p>
<p> Oni koji su uspjeli preživjeti poslijeratnu privatizacijsku pljačku Hrvatske, tajkunizaciju zemlje te destruktivnu i protuustavnu poreznu politiku, toliko su osiromašili da su »pojeli« svoju amortizaciju, pa sada ne mogu ulagati ni u održavanje, a kamo li u nove konkurentne tehnologije, ideje ili proizvodne procese.</p>
<p>Preostaje im još neizvjesno životarenje i sve sigurniji kraj. Tako su deseci tisuća obrtnika otišli u stečaj, zatvorili obrte i priključili se vojsci nezaposlenih. A da se preostali obrtnici ne bi dugo »mučili neizvjesnim životarenjem«, pobrinuli su se sabornici, te su (nakon, među inim, prošlogodišnjeg poskupljenja zdravstvenog osiguranja prikladno kamufliranog kao osiguranje za ozljede na radu), podigli stope mirovinskog osiguranja i obračunsku osnovicu. Tako je mjesečna obaveza doprinosa poskupjela za »tričavih« 50 posto, za što u doba stabilnog tečaja kune nema nikakva razloga. To poskupljenje godišnje iznosi gotovo 3.000 kuna ili, drugačije rečeno, svaki obrtnik mora s retrogradnim djelovanjem od početka godine mirovinskom fondu, tj. državi godišnje platiti, uz dosadašnje obveze, još i iznos ravan jednomjesečnoj plaći.</p>
<p>Naravno da takav nerazuman izdatak mnogi obrtnici neće moći platiti, pa će im ova godina biti posljednja godina poslovanja. </p>
<p>Naplata obaveznog doprinosa je protuustavna, ako obveznik doprinosa nije uspio u obračunskom periodu zaraditi plaću, kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život, kako to izrijekom stoji u čl. 55 Ustava RH. Potrebno je stoga identificirati sadašnji saziv Sabora kao posve neprihvatljiv za budućnost i tako ga tretirati na predstojećim izborima. Naravno, potrebno je i učiniti sve da se ukinu postojeće promjene zakona uz povrat na prijašnje, kako bismo barem donekle sačuvali obrtništvo od posvemašnjeg uništenja. </p>
<p>OZREN KRIZMANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Profesori nisu neprijatelji učenicima </p>
<p>U moru nesuvislih reklama koje se »vrte« na televiziji i radiju, ovoga smo tjedna zapazili jednu koja nas je neposredno pogodila i povrijedila. U njoj mladić »puni svoje baterije« pijući mliječni napitak, pri čemu se, pokušavajući biti moderan uporabom kompjuterskih (robotskih) prizora, plitko podilazi generaciji, no istodobno i šalje potpuno neprimjerenu, uvredljivu i na kraju opasnu poruku. </p>
<p>U reklami, naime, u mladićev »robotski ciljnik« najprije ulazi djevojka, koju on prepoznaje kao metu (target), a zatim profesor, nastavnik, uz kojeg se pokazuje naziv - neprijatelj (enemy)! Komu to, molim vas, treba?</p>
<p>Ako je nehotice, govori o šlampavosti, ako je zbog podilaženja, prihvatljivosti ili uvjerljivosti, neprihvatljivo je, neprimjereno, uvredljivo i na kraju opasno. Od poruke da je profesor/nastavnik neprijatelj do pucanja u njega samo je korak, i to već učinjen i na ovim prostorima. Bliži se kraj školske godine, nemojte nervozu još više zaoštravati.</p>
<p>Svi oni koji rade s ljudima znaju koliko je taj posao ponekad težak i nezahvalan. Posebno je težak i osjetljiv rad s mladim ljudima u to osjetljivo vrijeme njihova psihičkog i fizičkog traženja (puberteta). Nemojte im ga još više otežavati. Profesori im nisu neprijatelji. </p>
<p>MIROSLAV ŠAŠIĆ profesor povijesti iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Nakon mnogih prijetnji eksploziv je podmetnuo Nijemac Erich Franck </p>
<p>PULA, 31. svibnja</p>
<p> - U pulskom naselju Busoler u subotu su u 11 sati ujutro odjeknule dvije detonacije ispod jednokatne obiteljske kuće, još nenatkrivene, koju su koristili, kako neslužbeno saznajemo, Fatima Šagolj zvana Mima (42) i njezin sin Alen (25), a s njima je u posljednjih pet godina živio i 66-godišnji Nijemac Erich Franck, inače u Frankfurtu oženjen i otac troje djece. Erich Franck je, kako smo saznali na mjestu događaja, najvjerojatnije sam dignuo kuću u zrak, jer je već nekoliko puta time prijetio, pa tako i u subotu ujutro kad je, kako je rekao jedan svjedok, izjavio »da će sve dići kvragu«. Od kuće nije ostalo gotovo ništa, izgorio je i stari Franckov »mercedes« srebrne boje, a zbog jačina dviju detonacija potporni su zidovi letjeli pet metara u daljinu, dok su se cigleni blokovi mogli naći i pedesetak metara od samoga zgarišta. Na susjednim su kućama popucali zidovi i prozori.</p>
<p> Iako je sigurno da ni majka, a ni sin Alen, koji se netom vratio iz vojske, nisu ozlijeđeni, dežurni državni odvjetnik Vlatko Nuić ni u subotu popodne nije mogao sa sigurnošću utvrditi da li se još netko nalazi ispod još tinjajućih ruševina jednokatnice koju je Nijemac u posljednjih pet godina, kako kažu susjedi, vlastitim rukama gradio sam. Inače, Fatima je još prije tjedan dana policiji prijavila Franckove prijetnje da će zapaliti dom, a od susjeda smo doznali da je ostavila i svoj broj mobitela na poslu kako bi joj što prije mogli javiti ako se »nešto dogodi«. Naime, u podrumu je zgrade prošloga tjedna otkrila veliku količinu benzina i nekoliko zapaljivih plinskih boca, a i inače je u nekoliko navrata prijavljivala Nijemca zbog zlostavljanja, osobito dok je njezin sin Alen bio u vojsci.</p>
<p> Prije no što je Nijemac na Fatimino ime kupio zemljište, jer zbog stranog državljanstva to nije mogao napraviti sam, kao obitelj su pokušali živjeti u Njemačkoj, ali su se kasnije vratili u podstanarstvo u istom kvartu. Unatoč godinama provedenima u Puli, Franck nije naučio ni malo hrvatskog, pa se nije baš družio sa susjedima.</p>
<p> Službenih informacija još nema. Znaju se samo nagađanja o lošem funkcioniranju obitelji, u kojoj su majka i sin Alen živjeli sasvim odvojeno od Francka, pa su odvojeno, čak, i kuhali. Kako saznajemo, Nijemac je u posljednje vrijeme tražio da Fatima zemljište i kuću prepiše na njegovo ime. Navodno su se upoznali prije desetak godina kad je 66-godišnji Erich Franck ljetovao u Medulinu.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Utopio se na Jarunu</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U malom jezeru na Jarunu u subotu oko podneva utopio se F. D. (38). Kako smo saznali od policije, stradali je na Jarunu bio s društvom i u jednom trenutku je rekao da se ide okupati. </p>
<p>Oko 12,25 sati jedna je plivačica primijetila tijelo muškarca kako pluta. Dovukla ga je do obale u visini restorana »Fibelijus«, a spasioci su odmah pokušali reanimaciju, međutim, bez uspjeha. </p>
<p>Očevid na mjestu događaja obavila je ekipa kriminalističke policije, a na tijelu nisu uočeni tragovi nasilja. Pretpostavlja se da je uzrok utapljanja zatajenje srca, a precizniji podaci znat će se nakon obavljene obdukcije. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pronađeno tijelo slovenskog ronioca </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Tijelo nestalog slovenskog ronioca, Marjana Vidoviča (65), pronađeno je danas oko 12,45 sati kod rta Seka, na otoku Lošinju, nakon dva dana potrage, izvijestila je danas glasnogovornica Ministarstva pomorstva, prometa i veza Marina Halužan. </p>
<p> Naime, Marjan Vidovič je u četvrtak oko 11 sati zaronio na dah, s ronilačkim olovom, kod tog rta, pokraj Nerezina, u društvu rođaka Mitije Vidoviča, koji je pozvao pomoć nakon što Vidovič dulje vrijeme nije izlazio iz mora. Marjan Vidovič imao je urednu dozvolu za podvodni ribolov, koju je izdala Lošinjska plovidba. </p>
<p> Nakon što su ronioci pronašli tijelo, pripadnici Lučke ispostave Mali Lošinj i policije zajedno s mrtvozornikom došli su na mjesto nesreće, odnosno pronalaska tijela koje će nakon vađenja biti poslano na obdukciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Opljačkao staricu </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Nepoznati mlađi razbojnik u petak navečer je teško ozlijedio i opljačkao 81-godišnju staricu u njenom stanu u Alaginoj ulici u Trnju. </p>
<p>Kako je priopćeno u zagrebačkoj policiji, mladić je pozvonio starici na vrata, a ona mu je otvorila misleći da ovaj dolazi očitati električno brojilo. Razbojnik je ženu udario dvaput šakom u glavu, a zatim je pištoljem natjerao da mu preda novac. Nakon toga pobjegao je sa 20.000 kuna plijena. </p>
<p>Teško ozlijeđena starica prevezena je u KB Merkur. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Brijunska rivijera - ekskluzivni turizam u režiji Vlade i Istarske županije </p>
<p>Hrvatska Vlada odlučila je formirati zajedničko poduzeće s Istarskom županijom koje će se na Brijunskom otočju, i obalnom pojasu od Barbarige do rta Kamenjak, u nekoliko sljedećih godina stvoriti najprestižniju turističku destinaciju na Sredozemlju uz ulaganje najmanje milijardu eura</p>
<p>Za Brijunsko otočje svibanj 2003. bit će povijesni, možda jednako kao što je to bio kolovoz 1893. kada je austrijski poduzetnik Paul Kupelwieser za 75.000 guldena kupio otočje i nakon desetgodišnjih priprema pretvorio ih u destinaciju koju su posjećivali pripadnici carsko-kraljevske elite i svjetskog jet seta. Naime, početkom svibnja hrvatska Vlada odlučila je formirati zajedničko poduzeće s Istarskom županijom koje će se na Brijunskom otočju, i obalnom pojasu od Barbarige do rta Kamenjak, u nekoliko sljedećih godina stvoriti najprestižniju turističku destinaciju na Sredozemlju uz ulaganje najmanje milijardu eura. Vlada je pritom odlučila u zajedničko poduzeće unijeti svu državnu imovinu (ponajprije vojne objekte i MUP-ovo odmaralište u Valbandonu). </p>
<p>Početkom ovoga tjedna i Skupština Istarske županije odlučila se na formiranje »Brijunske rivijere« sa sjedištem u Fažani, s temeljnim kapitalom od milijun i pol kuna, dok će Vlada »pridodati« još tri milijuna. Upravno vijeće Javne ustanove NP Brijuni na isteku ovoga tjedna prihvatilo je informaciju o predstudiji tržišne i financijske isplativosti turističke revitalizacije središnje zone otoka Veliki Brijun, na kome bi za četiri godine već moglo startati jezgro hrvatskog elitnog turizma s prvih 369 najluksuznijih soba ili apartmana, koji će se u sezoni prodavati između 244 eura (jednokrevetna soba) do 780 eura (suite). Cijeli projekt stajat će oko milijardu eura i otvorit će barem pet tisuća novih radnih mjesta!</p>
<p>Poznato je da pitanje Brijunskog otočja ne silazi sa društveno-političke scene tijekom posljednja dva desetljeća, još otkako je Sabor nekadašnje SRH u listopadu 1983. usvojio Zakon o nacionalnom parku i spomen-području otočja. Nakon višedesetljetne rezidencijalne zatvorenosti (za Titovo doba je bilo okupljalište tzv. Trećeg svijeta), Brijuni su u proljeće 1984. primili izletnike. Otada su se izredale brojne »vizije« razvoja otočja, ali uvijek sa željom da na tragu Kupelwieserova koncepta ponovo budu vrh europske turističke piramide. </p>
<p>Osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme dok je na čelu Nacionalnog parka bio poduzetni Emilio Vlačić, počelo je okupljanje talijanskih imućnika u posebni konzorcij spreman povratiti sjaj Brijunskom otočju. Sve je gotovo u dlaku podsjećalo na aktualnu Jakovčićevu kampanju (koji već godinama za Otočje lobira na europskoj sceni), samo što onda u državnom i republičkom vrhu nije bilo jedinstvene podrške. Dolazak predsjednika Tuđmana na Brijune odgodio je te nakane, jedina novost koja se na otočju zbila bila je gradnja teniskog igrališta u zaštićenoj šumi kraj »Bijele vile«.</p>
<p> U vođenju otočjem izredalo se veselo društvo, sve dok rezidencijalni ritam nije počeo diktirati predsjednik Mesić, uvevši opuštenu atmosferu u cijeloj rezidencijalnoj zoni uključivši i Vangu. Predsjednik Mesić se na Brijunima počeo družiti i s građanima uz jutarnju kavu.</p>
<p>Čini se da je najpresudnije bilo prepuštanje Upravnog vijeća Nacionalnog parka Istarskoj županiji, iako su u njemu ostali korisni državni službenici (sada je tamo i ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić). Tog trenutka Jakovčić je svoje vizionarstvo projicirao i na Otočje, najprije kroz Upravno vijeće Nacionalnog parka, a potom se kao župan etablirao u moderatora brijunske sutrašnjice, što čini uporno i efikasno. Zahvaljujući trokutu Mesić-Jakovčić-Račan, Brijuni kao da su se 'otkvačili od bove' - zaplutali su u izazovne mondene i elitne vode (Naomi Cambel, Vanessa Reddgrave, Rade Šerbedžija, Saša Broz, Slavica Ecclestone itd.) a i državnički susreti tamo su sve učestaliji.</p>
<p>Najznačajniji korak u novijoj brijunskoj povijesti je učinjen: stvoreno je poduzeće »Brijunska rivijera«, hrvatska Vlada i Istarska županija imaju po jednog člana u njegovoj skupštini, a u Nadzornom odboru proporcionalno suvlasništvu. Osiguran je i temeljni kapital, a uskoro će uslijediti i raspisivanje (međunarodnog) natječaja za glavnog managera. Da se ne bi gubilo vrijeme dok poduzeće ne profunkcionira, Javna ustanova NP Brijuni naručila je tržišnu i financijsku pre-feasibility studiju turističke revalorizacije središnje zone otoka Veliki Brijun. Posao je nakon međunarodnog natječaja dobila tvrtka Horvath Consulting iz Zagreba i ovoga petka njezin suvlasnik Miroslav Dragičević predočio je suštinu razvojne koncepcije. </p>
<p>Vizija je jasna i naoko jednostavna: kao jedno od najatraktivnijih turističkih područja na Sredozemlju, Brijuni će integrirati kvalitetu okoliša i poželjni image s visinom potencijalnih prihoda. Prednosti su pouzdani tretman zaštite, tradicija u turizmu i blizina bogatog europskog tržišta. Tim slijedom Brijuni su predodređeni za ekskluzivni turizam (kakav su prije sto godina i imali) koji osigurava visoke prihode uz ograničen broj gostiju. Izdvojenost otočja i status Nacionalnog parka omogućuju kontrolu razvitka kao temeljnog uvjeta za uspjeh modela ekskluzivnog turizma. Tim pristupom razvoju Brijuna osigurava se i povoljan utjecaj na rast cjelovitog imagea Hrvatske i Istre na međunarodnom turističkom tržištu - uvjerava Miroslav Dragičević.</p>
<p>Strateški gledano, razdvojit će se javna parkovna od poslovne funkcije koja će obuhvaćati hotelsko-ugostiteljske i druge ponude. Budući profitni centar ili zasebno poduzeće u sklopu »Brijunske rivijere« s nacionalnim parkom, ugovorom će riješiti korištenje infrastrukture (koja ne ulazi u cijenu buduće investicije i ona ostaje na brizi državi), tako da će se otkloniti svaki konflikt interesa.</p>
<p>Predstojeća gradnja (maksimalnog obima 396 »ključeva«) u središnjoj zoni Velikog Brijuna, odvijat će se u okvirima koje je zadao Prostorni plan i uz maksimalno poštivanje kulturno-povijesne matrice. I tu su svi detalji usklađeni osim dvojbe: onodobno Kupelwieserovo sjedište iz 1902. ili tzv. čamčarnicu Ministarstvo kulture vidi kao budući jaht klub, a Županija bi tamo smjestila multimedijalni centar!</p>
<p>Koncept buduće srednjobrijunske elitne destinacije uspoređivan je sa sličnim postojećim objektima/destinacijama diljem Europe (hoteli Negresco u Nici, Mardavall - Palma de Mallorca, Marbella Club Hotel - Malaga, Hermitage - Monte Carlo, Cala di Volpe - Costa Smeralda Italija) iz kategorije Luxury Destination Resort) i usmjeren je prema globalnom turističkom tržištu kao identitetski projekt Hrvatske i Istre u turističkoj industriji.</p>
<p> Trenutak je pravi da iz faze tranzicije pređemo u fazu konkurencije - izričit je Miroslav Dragičević. Nakon što su brijunske tržišne pozicije provjerene kod četiri svjetske tvrtke, računica je pokazala da će samo ono srednjobrijunsko jezgro stajati (bez infrastrukture) 54 milijuna eura i da bi se gradnja mogla zgotoviti na najviše četiri godine. </p>
<p>Naravno, uz osiguranje trećine vlastita novca, a ostalo kreditom uz tri posto kamata, trogodišnji poček i desetgodišnju otplatu. Ali budući da po istoj računici slijedi zarada od najmanje 60.000 eura po »ključu«, odnosno godišnje čisti prihod između 23 i 36 milijuna eura (uz deset posto čiste dobiti) otplata bi mogla biti riješena i prije isteka roka. Projekt je ekonomski isplativ, tržišno primjeren i likvidnost je cijelo vrijeme je neupitna. Otud i tvrdnja kako će interes ulagača biti velik i da je ovo prvi pravi hrvatski iskorak u svijet konkurencije. Naravno, uz prihvaćanje renomiranog privatnog kapitala prije svega u priobalnom pojasu.</p>
<p>U takvom pristupu spoja »iskona i moderniteta«, rezidencijalna funkcija (objekti i područja) trebala bi biti dragocjena poluga. Posebice spram spoznaje da Brijuni imaju budućnost u srazu vrhunskog businessa i politike. </p>
<p>A za takve ambicije, uz ostalo, trebat će vrlo brzo kupiti svjetske kadrove za vođenje poduzetničkog projekta. Kako će na sve to odreagirati lokalna samouprava (općine Bale, Vodnjan, Fažana, Medulin i Grad Pula) može se samo nagađati, iako je Jakovčić pozvao sve na konsenzus spram značenja projekta u kome hrvatska Vlada prvi put udružuje državno vlasništvo s jednom županijom. Predstavnici područja koje će obuhvatiti investicijski projekt pozvani su u budući savjet »Brijunske rivijere« i podsjećanje da će svi privatni vlasnici imati priliku gospodariti svojim dobrima po vlastitoj želji, ali po kriterijima i na razini projekta.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uručeni certifikati sedmorici savjetnika za poduzetništvo</p>
<p>KARLOVAC, 31. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u suradnji s Poduzetničkim centrom iz Karlovca, provelo je program izobrazbe, odnosno osposobljavanja polaznika programa za pružanje savjetodavnih usluga poduzetnicima. Na području Karlovačke županije nositelj izobrazbe za savjetnike poduzetništva za 2002. godinu bio je karlovački Poduzetnički centar, a izobrazbu je uspješno završilo sedam polaznika. Nadležno je Ministarstvo za edukaciju savjetnika u ovoj Županiji dodijelilo bespovratna sredstva u vrijednosti od oko 13.000 kuna. </p>
<p>»Edukacijom, savjetnici su prikupili generalna saznanja i informacije o poduzetničkim procesima s ciljem stvaranja poduzetničke klime. Poduzetnički centri kao karlovački čije osnivanje i razvoj Ministarstvo konkretno podupire opravdali su svoje postojanje. Ministarstvo je kroz program razvoja za ovu namjenu i potporu utemeljenja centara izdvojilo oko 120 milijuna kuna«, izjavila je glasnogovornica Suzana Mrkobrada. Dodala je kako su na području cijele RH izabrana 23 nositelja izobrazbe čije je seminare uspješno završilo 818 polaznika te da je cilj cijelog programa razvijanje promotivne i savjetodavne kadrovske strukture na lokalnoj i državnoj razini. Koja će se osposobiti za pružanje pomoći poduzetnicima u malom gospodarstvu. Nakon provedenog programa izobrazbe za Karlovačku županiju, u uredu karlovačkog župana Vlade Jelkovca u petak je pomoćnica ministra Željka Peceka, Sanja Želinski-Matunec, uručila certifikate sedmorici savjetnika Karlovačku županiju. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>»Očekujemo da će SAD razumjeti poziciju Hrvatske« </p>
<p>»Mediji nam ne daju rok za odgovor već ga odmah traže. Zašto nam sužavaju manevarsku mogućnost da riješimo taj spor? Dopustite da prije nego što kažemo 'ne', pokušamo u razgovoru s predstavnicima SAD-a dobiti njihovo razumijevanje«, izjavio je Račan</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan gostovao je u subotu na Radiju 101, u emisiji »Intervju tjedna« govoreći, među ostalim, o odnosima u koaliciji i sukobljavanju SDP-a i HSS-a, te o procjepu u kojem je Hrvatska zbog zahtjeva SAD-a da potpiše sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu s jedne strane i, s druge strane, stava Europske unije koja se protivi da se neke izuzima od nadležnosti tog suda. </p>
<p>Na pitanje o proturječnom zahtjevu u vezi s Međunarodnim kaznenim sudom, Račan je rekao: »Razgovarat ćemo s našim prijateljima u Americi da vidimo možemo li riješiti problem mimo ultimatuma. Želimo u EU i poštivat ćemo njezine standarde, ali očekujemo od naših prijatelja u SAD-u da će razumjeti našu poziciju i da nije dobro da nam postavljaju ultimatum«.</p>
<p> »Mediji nam ne daju rok za odgovor već ga odmah traže. Zašto nam sužavaju manevarsku mogućnost da riješimo taj spor? Dopustite da prije nego što kažemo 'ne', pokušamo u razgovoru s predstavnicima SAD-a dobiti njihovo razumijevanje«, dodao je premijer.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Inoslav Bešker novinar godine HND-a </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Na svečanosti u Novinarskom domu u subotu navečer dodjeljene su godišnje nagrade HND-a. Nagradu »Novinar godine« dobio je kolumnistu i dopisnik »Jutarnjeg lista« iz Rima Inoslav Bešker nakon objavljivanja rezultata tajnog pismenog glasovanja. Za Beškera se naime, opredijelio 631 član HND-a, dok je njegov protukandidat Boris Dežulović, kolumnist tjednik »Globus«, dobio 275 glasova.</p>
<p> Nagrada za životno djelo »Otokar Keršovani« uručena je televizijskom snimatelju i reporteru Mihailu Ostrovidovu, koji još radi iako je ušao u osmo desetljeće života.</p>
<p> Dobitnici godišnjih priznanja »Milan Grlović« za izniman doprinos u radu HND-a su Ernest Fišer, Franjo Kiseljak i Geza Stantić.</p>
<p> Nagradu »Marija Jurić-Zagorka« za vijest-izvještaj u tisku dobila je Aneli Dragojević iz »Novog lista« za vijest o financijskom skandalu u Riječkoj banci.</p>
<p> Boris Pavelić, također iz »Novog lista«, nagrađen je za seriju reportaža iz tranzicijskih zemalja Europe.</p>
<p> Slavica Lukić, novinarka »Globusa« nagrađena je u kategoriji pisanog intervjua za razgovor sa Zdenkom Ropcem.</p>
<p> Najboljim kolumnistom u prošloj godini proglašen je Inoslav Bešker za kolumnu Rimovanje u »Jutarnjem listu«.</p>
<p> Za istraživačko novinarstvo nagradu je dobio Ivica Grčar za istraživanja o negativnostima u gospodarskom životu objavljena u »Poslovnom tjedniku«.</p>
<p> Nagrada »Marija Jurić-Zagorka« za najbolje uređenu rubriku dodijeljena je rubrici Novac »Jutarnjeg lista« urednice Branke Stipić, a nagrada za podlistak Magazinu »Jutarnjeg lista« urednika Zlatka Šimića. </p>
<p> Nagradu »Veselko Tenžera« za unapređenje novinarskog izraza dobio je Đermano Senjanović-Ćićo iz »Slobodne Dalmacije«. </p>
<p> Nagradu »Nikša Antonini« za novinsku fotografiju dobio je Danijel Kasap iz »Novog lista« za fotografiju sukoba radnika sisačke Željezare i policije.</p>
<p> Nagradu »Marija Jurić-Zagorka« za najbolje uređenu radio emisiju dobila je Darija Grin za uređivanje emisije iz serije Srednja Europa o iseljavanju.</p>
<p> Istu nagradu za televizijsku vijest-izvještaj dobio je Josip Šarić za izvještaj sa sjednice Vijeća HTV-a.</p>
<p> Za televizijski intervju nagrađen je Robert Zuber za razgovor s Wolfgangom Petrichem objavljen na CCN-u u emisiji Labirint.</p>
<p> Ivana Petrović s HTV-a nagrađena je za istraživačko novinarstvo za reportažu Balkan Express, objavljenu u Latinici, a za reportažu je nagrađena Sanja Pražen s HTV-a za reportažu Lutke govore šutke u Globalnom sijelu.</p>
<p> Mate Radeljić dobio je nagradu za najbolji televizijski prilog o incidentu na Dunavu objavljen u emisiji CCN-a Vijesti dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U članstvo HND-a samo s fakultetom </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Na izvanrednoj skupštini Hrvatskoga novinarskog društva (HND), održanoj u subotu, velikom većinom glasova odlučeno je da je završen fakultet, to jest visoka stručna sprema, uvjet za redovito članstvo u tom društvu. </p>
<p> Izvanredna skupština HND-a održana je jer su na prijedloge za donošenje novog statuta i nekoliko popratnih pravilnika na redovitoj skupštini, održanoj krajem prošle godine, podneseni mnogobrojni amandmani. Glavni razlog zbog kojega se krenulo u izmjenu Statuta HND-a bilo je ukidanje Središnjeg odbora, kako bi se smanjio broj upravljačkih tijela u tom društvu.</p>
<p> Prijedlog među članovima HND-a, osobito u ograncima s većim brojem članova, nije dobio potporu, jer bi u tom slučaju između dviju skupština o svemu odlučivao samo Izvršni odbor, i predsjednik HND-a.</p>
<p>Skupština HND-a izrazila je javni prosvjed zbog sve učestalijih slučajeva porezne diskriminacije novinara.</p>
<p> HND od Vlade i Ministarstva financija zahtijeva da se autorske naknade za objavljene novinarske priloge porezno tretiraju jednako kao i autorske naknade svih ostalih kategorija autora, stoji u priopćenju HND-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Premijera ne ljute svađe u koaliciji, nego blokiranje rada </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Gostujući u subotnjoj emisiji »Intervju tjedna« Radija 101, premijer Ivica Račan najavio je da bi hrvatski vojnici mogli biti poslani u Irak s obzirom da je Hrvatska i ranije izrazila spremnost pomoći poslijeratnoj obnovi te zemlje. Riječ je o dijelu jedinice Hrvatske vojske koja bi trebala zamijeniti sadašnje hrvatske snage u Afganistanu.</p>
<p>Komentirajući priče o raspadu koalicije koje su krenule od 3. siječnja 2000., premijer je izjavio da su dosad imali »već petnaestak kriza. Nakon razdoblja autokratske vlasti i nakon što nismo imali demokratske institucije i u njima ljude spremne braniti demokraciju, morali smo izdržati podmetanja«. </p>
<p> Račan je ustvrdio, govoreći o odnosima u koaliciji, da ga ljuti »kad se blokira rješavanje stvari, a ne same svađe. </p>
<p>Rasprave, pa i one svađalačke, ne možete izbjeći, ali je teško kad koalicija mora riješiti problem, a samu sebe blokira. Zbog toga ima i sporosti. Kretali smo se u dobrom smjeru, ali u nekim stvarima presporo«.</p>
<p> Premijer smatra i da smo zakasnili s reformom poljoprivrede i smanjenjem broja poljoprivrednika koji hranom opskrbljuju tržište. »Možda da nismo imali HSS u vladi i da smo bili grublji, brže bismo proveli reforme, ali imali bismo više socijalnih nemira na cestama. To je pitanje mjere kojim tempom reformirati. To se ne može napraviti preko noći. Cijenu plaćamo, ali to ne smijemo predugo činiti«.</p>
<p> Kolika je šteta od suše i ima li Vlada tih 400 milijuna kuna koje traži ministar poljoprivrede Božidar Pankretić?</p>
<p> »Dakako da nemamo, jer su sredstva za ovu godinu razdijeljena i nemamo novca mimo proračuna. Inzistiram na realnoj procjeni štete. Za neke kulture to će se moći učiniti tek u kolovozu. Neće biti licitiranja sa štetom prije toga jer suša ne može biti dobar alibi za novu podjelu novca kojeg nemamo. Donijeli smo odluke i nastojat ćemo sanirati štetu da se osiguramo od suše sljedeće godine, a ne da samo damo novac ljudima i suočimo se s istom nepogom sljedeće godine. O sistemu navodnjavanja još se diskutira.</p>
<p> O tome kad će biti izbori, Račan kaže: »Budu li izbori potkraj studenoga, bit će redovni. Povijesno važan posao Vlade događa se, nažalost tek na kraju mandata kad već popušta koncentracija. Zaoštrio sam disciplinu Vlade i neću u tome popuštati. Moramo pošteno odraditi važan posao da bismo u ožujku ili travnju 2004. dobili potvrdu da smo formalno kandidat za Uniju i da bismo na bruxelleski kolodvor stigli 2007. godine. Sada smo u tom vlaku i ne smijemo iz njega ispasti. Zbog rokova taj posao moramo završiti do kraja listopada pa izbori poslije toga nisu problem«. </p>
<p>»Viktor Lenac« pred stečajem? </p>
<p>Premijer je istaknuo da je sam inzistirao na odluci Ministarstva financija da se brodogradilištima ne potpisuju nikakva jamstva dok njihovi direktori ne zajamče kredite svojom imovinom. Što se tiče riječkog brodogradilišta »Viktor Lenac«, dokazat ćemo da je u odluci o državnoj pomoći sve čisto i da nema podmetanja, rekao je Račan opovrgavajući nagađanja da se toj tvrtki pomaže zato što je vodi njegov prijatelj Damir Vrhovnik. Kako je Račan objasnio, agencija Svjetske banke i vlasnici »Lenca« tražili su dokapitalizaciju tvrtke kako bi se izvukla iz teškoće, ali uz pomoć države. »Država je dala jamstvo pod uvjetom da novac daju i vlasnici i agencija Svjetske banke. Ali, ako oni to ne žele, Vlada neće dati nikakvo jamstvo. Pitanje ćemo tada riješiti stečajem. Približavamo se trenutku kad ćemo donijeti odluku. Stojimo pred nekim radikalnim odlukama koje nisu lagane i koje će sigurno opet izazvati napade na Vladu«, izjavio je premijer u emisiji Radija 101. </p>
<p>S. P.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tomčić: »HSS ima ambicija za ključnu ulogu u koalicijskom vođenju Hrvatske« </p>
<p>Ako ne nađe odgovarajućega koalicijskog partnera, HSS može ostati i u opoziciji, rekao je Tomčić. U obzir dolaze samo poslijeizborne koalicije a osnova za njih bit će podudaranje u programima s obzirom na gospodarska, socijalna i demografska pitanja, politiku ulaska u EU i NATO i regionalnu politiku </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - »Ključna poruka HSS-ova programa mora biti: izgradimo svijest i uvjerimo hrvatsku javnost da imamo vrijednosti i potencijale i da kao narod možemo biti uspješni«. Tim je riječima predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić otvorio sjednicu Glavnog odbora HSS-a, održanu u subotu u domu Sindikata grafičara. Na dnevnom redu sjednice bile su tri točke: usvajanje Poslovnika o ustrojstvu i radu Glavnog odbora HSS-a i odluka o prihvaćanju završnog računa za 2002. godinu (koje su jednoglasno prihvaćene bez rasprave) te »izborni dokumenti HSS u izborima 2003. godine«. </p>
<p> Tomčić je predložio da se u dnevni red unese i informacija ministra Božidara Pankretića »o aktualnostima«, podsjetivši kako je na temelju ministrove izjave o suši »ponovno iskonstruiran sukob HSS-a i SDP-a pod izgovorom da HSS želi dodatne bodove kod seljaka«. »Mi nikad nismo tako funkcionirali i kalkulirali, a to što se dešava sa sušom, dovodi hrvatskog seljaka na rub egzistencije«, rekao je Tomčić. </p>
<p>Predstavljajući izborne dokumente stranke, Tomčić je naglasio da će se izbori održati sredinom studenoga, ne dogovore li se koalicijski partneri u međuvremenu drugačije. Taj je termin ocijenio povoljnim i u odnosu na obveze prema Europskoj komisiji. Bilo bi poželjno, rekao je, da se još u ovoj godini konstituira novi saziv Hrvatskog sabora i potvrdi Vlada. Uz to što treba vremena za pripremu dokumenata, od iznimne važnosti je da ljudi koji će ocjenjivati Hrvatsku, dobiju dovoljno vremena da ocijene hoće li novi saziv Sabora i nova Vlada biti na isti način kooperativni prema EU kao što su Sabor i Vlada u sadašnjem sazivu. »Ne bude li dovoljno vremena za to, moglo bi doći do određenog zastoja u ovom procesu, jer će se Europska komisija htjeti uvjeriti u stavove nove hrvatske vlade«, upozorio je predsjednik HSS-a. </p>
<p>Predstavljajući glavni izborni cilj HSS-a, Tomčić je ustvrdio da je »HSS prepoznao kočnice razvoja RH« te da »ima viziju otklanjanja ovih kočnica«, dodajući kako će tu viziju predstaviti hrvatskoj javnosti onog trenutka, kada stranka bude predstavila svoj izborni program.</p>
<p> »S obzirom na to da prepoznajemo ključne kočnice razvoja RH, da imamo nešto drugačija shvaćanja o rješavanju gofspodarskih, socijalnih i ostalih problema, nastojat ćemo da HSS, preko svog izbornog programa, svojih aktivnosti i prihvatljivosti biračkom tijelu, osigura sebi ključnu i vodeću ulogu u koalicijskom upravljanju Republikom Hrvatskom«, rekao je Tomčić.</p>
<p>Izrazio je pritom uvjerenje kako, s obzirom na odnose političkih snaga na hrvatskoj političkoj sceni, još nekoliko izbornih ciklusa neće biti stranke dovoljno jake da natpolovičnom većinom - dakle sama - upravlja ovom državom. »Za razvoj demokracije, po mojoj procjeni, to je i dobro!«, zaključio je. </p>
<p>Onima koji HSS stavljaju u poziciju mogućeg partnera svakoj potencijalnoj koalicijskoj vlasti, Tomčić je poručio kako HSS, vjerujući u dobre izborne rezultate, zadržava sebi pravo da bude snažna, kritična opozicija, ako ne uspije naći partnere po svojoj mjeri! Ponovio je kako stranka namjerava na izbore izaći samostalno, bez predizbornog koaliranja. Što se poslijeizbornoga koaliranja tiče, rekao je kako HSS »može ući u pregovore s gotovo svim strankama o formiranju koalicijske vlasti, osim s krajnje lijevim ili krajnje desnima«. Koalicijski sporazum sklopio bi se, međutim, samo s onim strankama s kojima bi HSS postigao visok stupanj suglasnosti glede gospodarskih, socijalnih i demografskih pitanja, politike ulaska Hrvatske u EU i NATO-a te regionalne politike. </p>
<p>Iz izbornog programa HSS-a Tomčić je istaknuo zalaganje za gospodarski razvoj s visokim stopama rasta, dubok rez u birokraciju, državnu upravu, regionalnu upravu i lokalnu samoupravu, ulaganje u razvoj znanja i obrazovanja, odgovornu demografsku i nacionalnu politiku te ulazak u euroatlantske integracije. Kao posebnu novinu izbornog programa istaknuo je mogućnost da se na HSS-ovim izbornim listama nađu i nestranački kandidati. </p>
<p> U nastavku, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić govorio je o mogućnosti da se bez rebalansa državnoga proračuna, izmjenama zakona, dođe do novca kojim bi se poljoprivrednicima realnije nadoknadila šteta od dugotrajne suše. Pritom je odbacio spekulacije o politizaciji ovog problema. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vraćanje stanarskog prava značilo bi revitalizaciju staroga pravnog sustava </p>
<p>OSIJEK, 31. svibnja</p>
<p> - »Tema o povratu stanarskih prava Srbima koji su 1991. godine otišli iz Hrvatske potpuno se nepotrebno politizira i od nje se pravi pitanje kao da je Hrvatska nekooperativna«, izjavio je Vjesniku Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog Sabora za kraćeg boravka u Baranji u petak predvečer. Upozorio je kako naša država u svom pravnom sustavu više ne poznaje društveno vlasništvo nad stanovima i da više ne postoji kategorija stanarskih prava, ne samo za Srbe koji su otišli iz Hrvatske, nego ni za Mađare, Hrvate i sve one koji iz bilo kojih razloga nisu koristili svoje stanove duže od šest mjeseci. Naglasivši kako je to, po starom zakonu o stambenim odnosima, bio temeljni kriterij po kojem osoba u današnje vrijeme gubi stanarsko pravo, Tomčić je primijetio kako bi ponovno ostvarivanje stanarskog prava »praktički značilo revitalizaciju starog pravnog sustava o čemu nema govora, niti je to moguće«.</p>
<p>Ustvrdivši kako svi znaju da se ljudi, koji su izgubili stanarsko pravo, nalaze u nezavidnom položaju, predsjednik Sabora podsjetio je da hrvatska država može razmotriti neke druge varijante njihova zbrinjavanja, poput socijalne pomoći, privremenog smještaja, statusa zaštićenog najmoprimca ili neki drugi način. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nemoguće je potpuno zabraniti rad nedjeljom</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u subotu, na druženju s građanima uz kavu u svojem uredu na Pantovčaku, da u Hrvatskoj nije moguće u potpunosti zabraniti rad nedjeljom, već da ga treba svesti na najmanju moguću mjeru.</p>
<p> »Sasvim isključiti rad nedjeljom nemoguće je, jer bi onda trebalo zabraniti i prodaju svijeća i drugih materijala u crkvama. 'Glas koncila' prodaje se i nedjeljom«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p> Smatra da ni sama inicijativa Caritasa nije išla za tim da se rad nedjeljom sasvim zabrani, već na to da se odgovarajuće plati i svede na najmanju moguću mjeru.</p>
<p> »Ne treba forsirati rad nedjeljom, treba ga isključiti onda kada je to moguće, kako bi ljudi mogli biti sa svojim obiteljima. To je dobra ideja«, rekao je Mesić.</p>
<p> Predsjednik Mesić smatra vjerojatnim da će Hrvatska ishoditi od SAD-a produljenje roka za potpisivanje bilateralnog sporazuma o izuzeću američkih državljana od izručenja Međunarodnom kaznenom sudu.</p>
<p> »Mislim da bi bilo najvjerojatnije da dobijemo odgodu odlučivanja i nakon 1. srpnja, a u tom ćemo vremenu razriješiti otvorena pitanja«, rekao je predsjednik Mesić, napomenuvši da se obećana američka pomoć Hrvatskoj smanjila od 19 na šest milijuna dolara.</p>
<p> Novinare je izvijestio kako Hrvatska nije primila službeni zahtjev SAD-a da uputi svoje vojnike u Irak, komentirajući tako medijske napise da je SAD predložio Hrvatskoj da u Irak uputi vojne policajce koji bi sudjelovali u očuvanju sigurnosti.</p>
<p> »Rekli smo da ćemo sudjelovati u obnovi Iraka i ako UN u tome bude sudjelovao, dat ćemo svoj doprinos. UN se sve više uključuje i vidjet ćemo kolika može biti naša prisutnost u Iraku«, kazao je.</p>
<p> Zamoljen za komentar SAD-ove liste »nepoželjnih« koji »predstavljaju prijetnju stabilnosti regije zapadnog Balkana«, na kojoj se našao i saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs, hrvatski predsjednik novinarima je kazao da je pročitao u novinama o tom popisu, ali da službeno ne zna tko se nalazi na njemu, jer ga nije vidio.</p>
<p> »Ne znam tko je na tom popisu, ali znam da postoji prijetnja kako će biti onemogućeno kretanje ljudima koji pomažu onima koji se ne odazivaju na pozive Haaškog tribunala«, dodao je Mesić.</p>
<p> Istaknuo je da je Hrvatska pravna država i izrazio uvjerenje da nadležne institucije vode računa o onima koji znaju gdje se nalaze odbjegli haaški optuženici. »Ne znam kako ide suradnja s onima koji to znaju, to treba pitati MUP«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Libra protiv zabrane rada nedjeljom </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Libra ne prihvaća prijedlog o zabrani rada nedjeljom već namjerava predložiti izmjenu članka 38. Zakona o radu. U taj bi se članak, zaključeno je u subotu, na četvrtoj sjednici Vijeća Libre, trebala uključiti odredba po kojoj radnik ne treba prihvatiti da radi više od jedne nedjelje u mjesecu i deset u godini. Libra će inzistirati i na tome da se točno utvrde situacije u kojima bi radnici morali raditi više od jedne nedjelje u mjesecu.</p>
<p> Kako je kazao predsjednik stranke Jozo Radoš, Vijeće se složilo s kampanjom za ukidanje vojnog roka što je provode članovi Libre, a stranka je odredila i svoj novi vizualni identitet. Na sjednici Vijeća odobren je i projekt Europa 2007. koji će stranka aktivno predstavljati u idućih mjesec dana. Sukladno svom programu koji se zalaže za Hrvatsku znanja, stranka će promicati i projekt nove škole odnosno cjelodnevne škole, koji bi Hrvatska trebala usvojiti u sljedećih pet godina.</p>
<p> U sklopu stranačkih aktivnosti planiranih za sljedeće mjesece, Radoš je najavio i predstavljanje projekta Žena poduzetnik. A što se tiče kampanje Europa 2007., naglasio je da ona potvrđuje kako je Libra stranka koja je okrenuta budućnosti i koja ulazak u Europsku uniju smatra unutarnjopolitičkim a ne vanjskopolitičkim pitanjem. Zato će se Libra zalagati i inzistirati na tome da se Hrvatska uredi tako da se izjednači s ostalim zemljama kandidatima za EU. </p>
<p>Vijeće Libre podržalo je i razgovore o suradnji sa sadašnjim strankama koalicije, no konačna odluka o tome bit će donijeta nakon konvencije stranke. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»HSLS distanciran i od ljevice i od desnice, a tako će i ostati«</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - »HSLS na sljedeće izbore izlazi čista obraza, kao stranka koja nikome ni u kojem smislu nije dužna«, jedan je od naglasaka iz govora predsjednika HSLS-a Dražena Budiše koji se povodom 14. obljetnice postojanja te stranke obratio u subotu članovima Malog i Velikog vijeća te ostalih stranačkih tijela. </p>
<p>Budiša je između ostaloga naglasio kako je HSLS stranka koja se »nikada neće suziti do širine bilo čije fotelje«, dodajući kako danas ni najžešći kritičari HSLS-a ne tvrde da bi ta stranka ili njen predsjednik bili najslabiji čimbenik vladajuće koalicije. </p>
<p>Opisujući politički put HSLS-a, Dražen Budiša rekao je kako je liberalizam, koji je na hrvatskoj političkoj sceni prvi promovirao upravo HSLS i to još u doba kada još nije ni bilo hrvatske države, postao u međuvremenu sastavnim dijelom programa svih stranaka. HSLS je, rekao je, distanciran i od ljevice i od desnice, i u ovih 14 godina stranka je ostala na tom političkom putu. Članovi stranke svjesni su da će se djelovanje HSLS-a s ljevice promatrati kao desno političko djelovanje, a s desnice kao lijevo. »HSLS je lađa koja se ponekad zaustavi na lijevoj a ponekad na desnoj obali, ali uvijek plovi po sredini a to će biti i daljnji smjer HSLS-a«, kazao je Budiša. </p>
<p>U nastavku, predsjednik stranke naglasio je da će jedna od bitnih odrednica stranke biti patriotizam. Dodao je kako u HSLS-u nema političkog dogmatizma, političke ili ideološke zagriženosti, što dokazuje i donedavna suradnja s SDP-om te podsjetio kako reformirane komuniste odnosno SDP nije na vlast doveo HSLS, već su tako odlučili birači na izborima 2000. godine. </p>
<p>Zalažući se za njegovanje morala u politici, Budiša je naglasio kako političko djelovanje nije upravljanje dioničkom društvom. »HSLS nikada neće biti dioničko društvo«, kazao je Budiša, dodajući kako je stranka uvijek znala izbjeći pokušaje da njome upravljaju gospodarske ili mafijaške lobističke grupe koje su inače »pružile svoje pipke prema svima, pa i prema medijima«.</p>
<p>Posljednju podjelu u HSLS-u, kada su se iz stranke izdvojili sadašnji članovi Libre, Budiša ocjenjuje kao podjelu radi očuvanja zastupničkih mjesta i mjesta u Vladi, a ne kao političku podjelu. Upozorivši na revanšizam prema HSLS-ovim kadrovima koji se, kako je rekao, šikaniraju i bacaju s posla, Budiša je pozvao članove HSLS-a da u predizbornom razdoblju budu jasni i prepoznatljivi, naglašavajući da stranka mora biti disciplinirana. »Do izražaja mora doći snažan intelektualni potencijal svakog člana stranke«, rekao je Budiša. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mate Granić: »Hrvatska na pragu argentinskog sindroma i dužničke krize« </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Demokratskog centra (DC) Mate Granić ocijenio je u subotu na konferenciji DC-a za novinare, da je »Hrvatska na pragu argentinskog sindroma i dužničke krize«, zbog velikog povećanja vanjskog duga. Ustvrdio je kako će, prema nekim procjenama, na kraju godine vanjski dug Hrvatske biti veći od 20 milijardi američkih dolara. Ocijenio je da je za to najodgovornija Vlada, ali i Hrvatska narodna banka (HNB) koja ne poduzima odlučne mjere, iako upozorava na probleme. </p>
<p> Prema podacima HNB-a vanjski dug krajem ožujka bio je veći od 17 milijardi američkih dolara, no DC je nezadovoljan što HNB ne daje podatke za travanj i svibanj, rekao je Granić. Dodao je da je i šef misije MMF-a za Hrvatsku Hans Flickenschild upozorio na povećanje vanjskog duga sa 58 na 68 posto BDP-a i na deficit platne bilance od 6,9 posto. </p>
<p> Kako se ove godine očekuje vanjskotrgovinski deficit veći od 7 milijardi dolara, a kako iduće godine dospijeva plaćanje obroka od 2,9 milijardi dolara, očekivani prirast BDP-a od 4,2 posto neće biti dovoljan za urednu otplatu dospjele glavnice s kamatama, nego će se država morati dodatno zadužiti, rekao je Mate Granić. </p>
<p> »Vlada vodi Hrvatsku prema opasnom i nekontroliranom zaduženju i ako se tako nastavi, iduća će godina biti krizna«, rekao je. </p>
<p> DC stoga traži o tome hitnu raspravu u Hrvatskom saboru, a od Vlade zahtijeva da obavijesti javnost i Sabor o novom pismu namjera MMF-a, te na koji način namjerava potaknuti razvoj i izvoz i smanjiti vanjskotrgovinski deficit. </p>
<p> Predsjednik DC-a vjeruje da samo novi izbori mogu spriječiti opasno zaduživanje Hrvatske te je od Vlade zatražio da odmah odredi datum parlamentarnih izbora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Obilježena 135. godišnjica organiziranog turizma</p>
<p>HVAR, 31. svibnja</p>
<p> - Obilježavajući 135. godišnjicu organiziranog turizma, u petak navečer svečano je otvoren preuređeni Informativni ured Turističke zajednice grada Hvara. Uz stručnu suradnju splitskog Konzervatorskog zavoda, za uređenje prostora koji je smješten u spomeniku nulte kategorije - prizemlju hvarskog kazališta, utrošeno je više od pola milijuna kuna. Projekt preuređenja prostora izradila je arhitektica Ensa Čalić, radove je izvela tvrtka »Digrum« iz Solina, a nadzor je obavilo poduzeće »Studio R«. »Uređenje je bilo iznimno važno kako bi prostor dolikovao renomeu Hvara. Očekujemo da će ovaj ured biti stožerno mjesto ideja i poticaja za razvoj turizma«, istaknuo je predsjednik Turističke zajednice grada Hvara Veljko Visković. </p>
<p>Hvarski gradonačelnik Zoran Domančić očekuje kako će sezona ove godine biti najmanje na razini lanjske. »Najviše očekujemo od posezone, jer u srpnju i kolovozu ionako ne možemo ponuditi ništa više kapaciteta od onog što nudimo već godinama. Posebno nas zanima produženje sezone na rujan i dio listopada, na čemu intenzivno radimo«, ističe gradonačelnik Domančić. Prema njegovom mišljenju, novouređeni prostor koji je Grad ustupio Turističkoj zajednici već odavno, u mnogome će pridonijeti podizanju gradskog turizma na višu razinu. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030601].
|
