pravilno rasporediti snagu po raznim dijelovima pruge, što je od osnovne važnosti. Na pr. za 800 m kontrola je na 600 m, a za 1500 m na 1200 m. Ponekad se za kontrolu može uzeti i dulja pruga od one na kojoj trčimo. Na pr. za 1500 m kontrola će biti na 2000 m. Brzina prelaženja tih daljina mora biti određena prije trčanja. Ova se trčanja mogu izvesti svakih 15 dana kao i 5―6 dana pred natjecanjem. Ako su natjecanja rijetka, onda se za kontrolu može pretrčati i cijela dužina pruge, pa i više.

Primjenjujući razne vidove trčanja, atletičari će moći potpuno razviti i uspavane osobine i one koje im nedostaju. Zato treba nastojati, da se svako od ovih vrsta trčanja redovito primjenjuje, što će uvelike olakšati uspjeh samoga atletičara.

ZAMOR I PRETRENIRANOST

Pojava zamora i oporavljenja različito se očituje kod pojedinaca, što ovisi o samom organizmu, godinama starosti, iskustvu i načinu provođenja treninga. Prije će se umoriti slabašni organizam početnika kod koga su još kretnje neizrađene, nego iskusan atletičar s profinjenim kretnjama. Zato je i neophodno potrebno marljivo uvježbavanje, trening, pomoću kojega će se moći postepeno osposobiti tijelo za kasnija teža natjecanja. Prikladnim treningom nastoji se priviknuti cijelo tijelo atletičara na napor koji nameće natjecanje. Poslije 6―8 tjedana treninga razvit će se u izvjesnom stepenu mišićna sposobnost, a nervna energija će se još i povećati. Atletičar pomalo dolazi u punu formu. Najbolji znak pune forme bit će taj, ako se na pr. jedan 800-metraš ili bilo koji drugi atletičar 10 do 15 min. poslije natjecanja dobro osjeća i ne pokazuje nikakve znakove umora. Naprotiv, ako se primijeti, da se rezultat ne poboljšava u daljnjim natjecanjima, ako atletičar osjeća umor i 1―3 dana poslije natjecanja, onda je to znak, da je ovaj ili nervno

Previous page