NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021031].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212479 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sred života okruženi smo smrću</p>
<p>Svi smo mi upleteni u prolaznost čitavog svijeta / Blagdan Svih svetih pati od »pretjeranog uveličavanja«, dočim Dušni dan pati od »pretjeranog umanjivanja« / Grešnici i sveci, prijestupnici i Bogu odani - svi oni zajedno čine jednu crvenu nit povijesti u koju se i mi sâmi našim životom uključujemo / Slaveći Sve svete i Dušni dan, slavimo cijeli ljudski rod, žive i pokojne, tj. slavimo nebesku i zemaljsku Crkvu</p>
<p>FRANO PRCELA</p>
<p>Što dolazi poslije smrti? Uskličnik, točka ili ipak upitnik? Drugačije postavljeno pitanje: Što ostaje? Ostaje li život? Ili ostaje smrt? Što ostaje? To je pitanje - životno pitanje! Što ostaje? Odgovor na to pitanje za nas vjernike čini se (pre)jasnim: Najprije živimo, onda umiremo, a zatim dolazi život vječni. To ostaje! - za nas.</p>
<p>Prema našoj kršćanskoj vjeri (što je u skladu s mnogim drugim religijama), naš put na dan naše smrti nije odmah dospio do svoga cilja. Vjerujemo da imamo još jedan put za usavršavanje naše čovječnosti. Za sve koji se nalaze na tom putu, molimo: »Gospodine, daj im vječni mir«, koji će zauvijek dovršiti njihovo putovanje, kako bi im onda »svjetlilo vječno svjetlo«.</p>
<p>Iz te vjere i s tom vjerom postavljamo nadgrobne križeve kao znakove života. Zbog te vjere i s tom vjerom okupljamo se ovih dana na grobljima da posjetimo zemne ostatke naših pokojnika, da ih se prisjetimo i za njih i s njima molimo. Nisu to baš najsretniji trenuci, naprotiv. Ni sam Isus svoje prijatelje nije mogao poštedjeti potištenosti i tuge pred činjenicom smrti. Ta i sam je plakao nad mrtvim Lazarom.</p>
<p>No, vratimo se još jednom na početno postavljeno pitanje: Što ostaje? Život, smrt, uskrsnuće mrtvih, život vječni? Je li čitav proces od života i smrti jednostavno samo jedan uhodani redoslijed: život, smrt i vječni život? To je uobičajeno, i to gledište naše vjere ne želim postaviti u pitanje.</p>
<p>Ipak, smrt i život nisu tako čisto djeljivi: život i smrt ne dolaze samo jedno nakon drugoga, štoviše, isprepleću se. Svi smo mi upleteni u prolaznost čitavog svijeta. »Morientes nascimur« - ta kratka rečenica crkvenog oca sv. Jeronima glasi u prijevodu: »Mi ljudi bivamo rođeni kao oni kojima je umrijeti«.</p>
<p>Dabome, zemaljska smrt čeka na sve nas. I to bi, po logici stvari, trebalo imati za posljedicu da se odgajamo i da druge odgajamo ne samo za život, nego i za smrt. To nije morbidno ponašanje, nego je to odgovorno vjerničko življenje. Upravo u ovo vrijeme, kad se prisjećamo naših preminulih, postaje nam jasnim da je zemaljska smrt neizbježna. Jer sred života okruženi smo smrću. </p>
<p>Time smo, zapravo, odgovorili samo na prvo, na početku postavljeno, pitanje: što ostaje, naime, što dolazi poslije života? Smrt. No, što dolazi poslije smrti? Uskličnik, točka ili pitanje? Na jednoj osmrtnici prije nekoliko godina, objavljenoj u nekim dnevnim njemačkim novinama, stajalo je slijedeće: »Kad umremo - ti, ja - na kraju ne treba stajati upitnik nego jednostavno točka«.</p>
<p>Dakle, točka stoji i ostaje nakon života, a ne upitnik, pitanje - barem prema toj osmrtnici. No, kršćanska nada ne stavlja točku, ni uskličnik niti upitnik poslije smrti.</p>
<p>Što onda dolazi poslije smrti? Nakon smrti dolazi dvotočka.</p>
<p>Naime, dvotočka nije završni znak, interpunkcija svršenosti, nego označava prijelaz, dvotočka nešto naviješta, slijedi još nastavak... </p>
<p>Ne samo na Dušni dan, nego i na blagdan Svih svetih sjećamo se svih »koji su živjeli prije nas i koji sad počivaju u miru«.</p>
<p>Danas katolički svijet slavi blagdan Svih svetih, a sutra na Dušni dan na poseban način sjeća se mrtvih odlaskom na groblje, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća. Osobno imam ponekad dojam kao da blagdani Svi sveti i Dušni dan pripadaju onim crkvenim svečanostima, koje su »obdarene« izrazitim teološkim »otuđenjem«. Blagdan Svih svetih pati od »pretjeranog uveličavanja«, dočim Dušni dan pati od »pretjeranog umanjivanja«.</p>
<p>Pretjerivanje kod Svih svetih događa se kad se pod svetima isključivo podrazumijeva savršene, neiskušane, kreposne »heroje«, dočim se na Dušni dan govori o mrtvima kao siromašnim, čak jadnim dušama, izražava se tuga zbog njihove smrti.</p>
<p>U tom smislu i u duhu uvodne riječi čini mi se primjerenim nazvati Svi svete kao blagdan uskličnika - kojem se obično nema što nadodati, te blagdan Dušnog dana okarakterizirati kao svečanost upitnika - gdje je sve ovito znakom tajne, sve je pod predznakom pitanja.</p>
<p>Taj blagdan uskličnika i sa sažaljevanjem intoniran blagdan upitnika mogu se i drugačije, i ništa manje katolički, interpretirati, kada kažemo:</p>
<p>Grešnici i sveci, prijestupnici i Bogu odani - svi oni zajedno čine jednu crvenu nit povijesti u koju se i mi sâmi našim životom uključujemo.</p>
<p>Svi sveti i Dušni dan; slikovito rečeno povijest i tzv. protupovijest. Koliko su bili različiti ljudi u crkvenoj povijesti - i danas još uvijek jesu? Naime, udaljenost od sveca i tzv. heretika, udaljenost od Svih svetih i Dušnog dana, jest mala i uglavnom se može mjeriti vremenski povoljnijim uvjetima i okolnostima. Htjeli mi to ili ne, svi koji se zovemo kršćanima gradimo upravo na njihovom temelju. Kršćanska povijest promatrana iz ovog kuta slična je nekoj seriji, nekoj obiteljskoj seriji. Režijska knjiga jest orijentacija prema Isusovoj praksi.</p>
<p>Nizozemski teolog, dominikanac Edward Schillebeeckx, jednom je, promatrajući razvoj dominikanskog Reda rekao: »Povijest našeg Reda imala je svoje svijetle točke upravo onda, kad je istodobno bila i protupovijest, kad nije sve išlo glatko«. Može se reći da isto vrijedi i za povijest čitave Crkve.</p>
<p>Dakle, Dušni dan ili Dan mrtvih je dan na koji Crkva ne želi nikoga zaboraviti - bez obzira kad, gdje i kako je umro. To znači: Na taj dan će se i nas prisjećati i za nas moliti. To će biti i onda kad umru i svi oni ljudi koji su nas osobno poznavali. I unatoč svemu tome, Dušni dan - uz sve upute na prolaznost čovjeka - nije nikakav žalostan, tužan blagdan. Jer nad grobovima naših pokojnika imamo znak pobjede Isusa Krista, križ, znak naše nade. </p>
<p>A, Svi sveti: Sveci premda su u svom životu ostvarili neka velika djela, svi su oni započeli u tišini svog srca i u skrovitosti male ljubavi, u jednostavnosti svakodnevnog, u borbi oko jednostavnih, malih stvari života. Sveci su voljeli svakodnevicu i svjesno je živjeli, jer su znali: Bog se nalazi sred nje. Znali su da nijedan čovjek nije uistinu svet, stoga su u svojoj vlastitoj nesavršenosti dali sve od sebe, dali su najbolje od sebe.</p>
<p>Projekt svetosti nije za tzv. ekstremne, perfektne kršćane. Nipošto! To je projekt i za tebe i za mene (usp. npr. 1 Kor 1, 2 - sv. Pavao piše zajednici kršćana u Korintu i pozdravlja »svete u Korintu«). Taj nas projekt ne izbacuje iz svakodnevice naše ljudskosti i kršćanstva, nego nas dovodi u središnjicu istih. Stoga na poseban način želimo se danas sjetiti svih nekanoniziranih svetaca, onih koji nemaju svoje oltare. Onih svakodnevnih svetaca, koji neprimjetno prolaze pored odnosno uz nas.</p>
<p>Slaveći Sve svete i Dušni dan slavimo cijeli ljudski rod, žive i pokojne, tj. slavimo nebesku i zemaljsku Crkvu.</p>
<p>Naime, nije danas na Sve svete sve jasno poput uskličnika, a niti je na sutrašnji Dan mrtvih sve upitno. Današnji i sutrašnji dan - teološki realno promatrano - mogu se svesti, kao što smo već spomenuli, na interpunkciju dvotočke, dakle, na djelatno iščekivanje koje uključuje nadu, ne nadu skrštenih ruku, nego nadu otvorenih očiju i poduzetnih ruku.</p>
<p>I da zaključimo. Što je onda poruka današnjeg i sutrašnjeg blagdana? Živimo ono što smo shvatili od Evanđelja, pa ne znam kako malo to bilo - ali to i po tome živimo. To konkretno znači pomoći drugima da dođu do smisla života, i sam biti drugima osmišljenje i blagoslov. To je već debeli korak svetosti, suvereno nadilaženje upitnika Dana mrtvih, to je debeli korak poslije »dvotočke«: tj. življeno uskrsnuće »putujuće Crkve«!</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hoće li Croatia osiguranje kupiti hrvatski iseljenik iz Hardomilja Stipe Bubalo?</p>
<p>Hrvat Steve Bubalo i prije je bio u krugu kandidata za preuzimanje Croatije, ali kao partner Triglav osiguranja / »Namjeravam preuzeti sve obveze iz ponude Zavarovalnice Triglav, osim obveze pripajanja riječkog Triglav osiguranja, jer to ne bih mogao ispuniti«, izjavljuje Steve Bubalo u svojoj ponudi / Bubalo je za 51 posto dionica spreman platiti 105 milijuna eura, a u dokapitalizaciju bi uložio još 15 milijuna</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Dok Vlada priprema izvješće o neuspjeloj privatizaciji Croatia osiguranja, neočekivano je stigla ponuda kojom bi se, bude li prihvaćena, prodaja najvećeg domaćeg osiguratelja ipak završila do kraja godine.</p>
<p>Hrvatski iseljenik u Sjedinjenim Državama, Steve (Stipe) Bubalo rodom iz sela Hardomilje pokraj Ljubuškog, u pismenom obraćanju najvišim državnim dužnosnicima izjavljuje da želi kupiti većinski paket Croatijinih dionica. Kao i Triglav, Bubalo je za 51 posto dionica spreman platiti 105 milijuna eura, a u dokapitalizaciju bi, slijedom slovenske ponude, uložio još 15 milijuna.</p>
<p>No njegov je glavni cilj stjecanje kontrolnog paketa, što može biti, primjerice, i 25 posto plus jedna dionica, čime bi ostalo dosta prostora i za moguće druge ulagače. Bubalo je i prije bio u krugu kandidata za preuzimanje Croatije, ali kao partner Triglav osiguranja.</p>
<p>»Namjeravam preuzeti sve obveze iz ponude Zavarovalnice Triglav, osim obveze pripajanja riječkog Triglav osiguranja, jer to ne bih mogao ispuniti«, izjavljuje Steve Bubalo u svojoj ponudi.</p>
<p>Iz kopije ponude koju Vjesnik ima, ali i dodatnih objašnjenja koja smo čuli od Zdravka Bubala, njegova nećaka i opunomoćenika, doznajemo da je Steve Bubalo odlučio nastupiti samostalno kad je shvatio da se problem vlasničke strukture, odnosno nenominiranog kapitala, neće tako skoro riješiti.</p>
<p>A to je, kako se čini, na kraju ispala glavna smetnja da se Croatia prepusti slovenskom (državnom!) osiguratelju. Bubalo tvrdi da prije nije ni znao da postoji spor o vlasništvu i sada ne želi da zbog toga otpadne i njegova uloga u kupnji Croatije. Jer, kako naglašava, njegova je namjera »ulagati u Croatia osiguranje bila i jest čvrsta i ozbiljna, kao hrvatski iseljenik već sam ulagao znatna sredstva u Hrvatskoj, a to kanim i dalje činiti«.</p>
<p>Kako doznajemo u razgovoru sa Zdravkom Bubalom, njegov stric Steve bi, ako hrvatska vlada prihvati njegov prijedlog, prihvatio obvezu da zadrži sve zaposlene, a menadžment Croatije bi, vjerojatno, osvježio mlađim generacijama stručnjaka iz zemlje i inozemstva. </p>
<p>I u budućoj Croatiji, poručuje obitelj Bubalo, ostao bi isti predsjednik Uprave, Marijan Ćurković, kojeg smatraju »vrhunskim i u inozemstvu vrlo cijenjenim osigurateljnim stručnjakom«. Poslovni je cilj preobrazba Croatije u snažnog regionalnog osiguratelja.</p>
<p>»Iako je Allianz za polovicu Croatije ponudio gotovo dvostruko manje novca, mi smatramo da je 105 milijuna eura realna i poštena cijena. Ako se Vlada odluči za Bubala kao kupca, traženi iznos uplatit ćemo u roku od 60 dana. Ujedno su rezervirana i određena sredstva za otkup dionica i od malih dioničara, ako će ih htjeti prodati«, kaže Zdravko Bubalo.</p>
<p>Na neke sumnje da bi Bubalo Croatiju kasnije mogao prodati Triglavu, s kojim je u iznimno dobrim poslovnim i osobnim odnosima, Mladen Mlinarević, direktor zagrebačke konzultantske kuće Inženjerski biro, odgovara: »Bubalo ne kupuje Croatiju da bi je kasnije prodao. A kad bi i htio, Zakon mu zabranjuje da Croatijine dionice proda u sljedećih 10 godina«. Inače, klijenti ove tvrtke ravnopravno su i Triglav i Bubalo.</p>
<p>Gledano posve formalno, Bubalo u svojoj ponudi zadovoljava dobar dio kriterija koje je hrvatska vlada postavila u izboru kupca Croatije. Državni bi proračun dobio proljetos planiranih 105 milijun eura, a manjak iskustva u osiguranju Bubalo bi lako nadoknadio angažiranjem specijalista za to područje.</p>
<p>Mnogi tvrde da bi se time iseljeništvu poslala ohrabrujuća poruka i za druge oblike ulaganja. Međutim, treba spomenuti i da je Bubalo svojedobno tako ušao i u vlasništvo Dalmatinske banke. Kad je najavljeno da će od te jezgre, udruživanjem četiri banke, nastati buduća Nova banka, Bubalo se povukao. Navodno, nije mogao prihvatiti da to znači gašenje imena i identiteta Dalmatinske banke. To nije najbolja preporuka za budućeg vlasnika visoko specijalizirane tvrtke kao što je Croatia, ali valjda je i Bubalo, koji očekuje pozitivan odgovor hrvatske vlade, u međuvremenu nešto naučio. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Goran Granić: Carla del Ponte ima pravo na pretjerivanje</p>
<p>Budiša: Ili Del Ponte obmanjuje Vijeće sigurnosti ili Vlada obmanjuje hrvatsku javnost / Zdravko Tomac: Očekivano je da će glavna tužiteljica braniti pozicije tužiteljstva i iskoristiti prigodu da napadne drugu stranu, iako ta strana postupa u skladu sa Statutom i Ustavnim zakonom o suradnji s Haagom / Vladimir Šeks: Samo sam neslužbeno čuo da je Vlada znala za optužnice protiv Bobetka i Gotovine </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Tužitelj, odnosno Carla del Ponte kao glavna haška tužiteljica, ima pravo na pretjerivanje«, rekao je Goran Granić, potpredsjednik hrvatske vlade i predsjednik Savjeta za suradnju s Haagom, komentirajući istup Carle del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku, u utorak.</p>
<p>»To je prirodno«, naglašava Goran Granić, napominjući da je »tužiteljstvo samo jedna od strana u postupku, pa ima pravo pretjerivati, no svoje iskaze treba tek dokazati pred Sudom«.</p>
<p>Zdravko Tomac, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, za Vjesnik je, komentirajući istup Carle del Ponte, rekao da je »tužiteljstvo strana u sporu na Haaškom sudu pa je očekivano da će glavna tužiteljica braniti pozicije tužiteljstva i iskoristiti prigodu da napadne drugu stranu, iako ta druga strana postupa u skladu sa Statutom i Ustavnim zakonom o suradnji s Haagom u pravnoj borbi zbog optužnice protiv generala Bobetka«.</p>
<p>Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, kratko je izjavio kako je očigledno da ili Carla del Ponte obmanjuje Vijeće sigurnosti ili hrvatska Vlada obmanjuje hrvatsku javnost.</p>
<p>Vladimir Šeks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, samo je ponovio ranija stajališta svoje stranke - hrvatska vlada surađuje s Haaškim sudom i upuštanje u pravni spor nije oblik nesuradnje. Izjavu Carle del Ponte, da je »hrvatska vlada i ranije znala za optužnicu i protiv umirovljenih generala Janka Bobetka i Ante Gotovine«, Šeks ne može komentirati, jer je »samo neslužbeno čuo da je Vlada znala za te optužnice, što su dosad opovrgavali i premijer Ivica Račan i potpredsjednik Vlade Goran Granić«.</p>
<p>Za Antu Đapića, predsjednika HSP-a, očitovanje Carle del Ponte pred Vijećem sigurnosti nije neočekivano. »Njezine iskaze ne treba dramatizirati, ali Hrvatska se o njezinim izjavama svakako treba očitovati«, naglašava Đapić. »Tu je«, dodaje, »i hrvatski zahtjev da se o radu Haaškog suda raspravlja pred Vijećem sigurnosti. Hrvatska na to ima pravo, jer je kao članica UN-a i suosnivačica Haaškog suda«, rekao je Đapić. On također naglašava da je Del Ponte, kao tužiteljica, stranka u postupku i da njezine izjave ne treba dramatizirati. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pusić: Bandić ne može podnijeti što nije gradonačelnik</p>
<p>Zahtjev za smjenom našeg člana Miljenka Mesića je povučen i nadam se da će zagrebačka koalicija normalno funkcionirati. Nadam se i da su u SDP-u iz ovog izvukli pouku, da ne mogu svako malo izazivati krizu, jer je to kontraproduktivno. Prva »kriza« je bila zato što se Bandić napio, pobjegao od policije, pokušao korumpirati policiju i nakon toga su policajca izbacili s posla. Sad je »kriza« jer se čovjeka koji je ukazao na mogućnost korupcije htjelo smijeniti. Kakva je to kriza? To je loše vođenje posla u gradu, kaže Vesna Pusić</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Sudeći prema posljednjim pregovorima SDP-a i HNS-a, zagrebačke krize neće biti. Stoga čelnicu narodnjaka Vesnu Pusić pitamo vjeruje li da je kriza doista izbjegnuta.</p>
<p>- Nije riječ ni o kakvoj krizi, došlo je do sumnjivih radnji u izradi završne verzije Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, na što je gradonačelnici Vlasti Pavić, i pismeno i usmeno, ukazao HNS-ov član Poglavarstva Miljenko Mesić. Nakon toga je gradonačelnici, iz nepoznatih razloga, palo na pamet da traži smjenu čovjeka koji je ukazao na mogućnost korupcije. Ima li ičega apsurdnijeg? No, sad je zahtjev za smjenom našeg člana povučen i do sljedeće se ludosti nadam da će normalno funkcionirati. Nadam se isto tako da su u SDP-u i iz ovog izvukli pouku da ne mogu svako malo izazivati krizu, jer je to kontraproduktivno. Prva »kriza« je bila zato što se Bandić napio, pobjegao od policije, pokušao korumpirati policiju i nakon toga su policajca izbacili s posla. Sad je »kriza« jer se čovjeka koji je ukazao na mogućnost korupcije htjelo smijeniti. Kakva je to kriza? To je loše vođenje posla u gradu. Nadam se da će naši koalicijski partneri iz toga nešto naučiti i odustati od toga da svakih šest mjeseci pokušavaju destabilizirati vlast u Zagrebu.</p>
<p>• No dok se koalicijski partneri razračunavaju, građani i grad trpe.</p>
<p>- Građani će na sljedećim izborima znati prepoznati tko je što radio, a ova će gradska uprava biti uspješna ako uspije nekoliko velikih projekata, među kojima su poticana stanogradnja, POS, i plinofikacija. Ako se to počne realizirati, ova će gradska vlast biti uspješna. A sva ova podmetanja, natezanja, manipulacije, ostavljaju loš dojam. Građane se ne tiče slažu li se koalicijski partneri. Mene bi se, kao građanina, ticalo hoće li se izgraditi 7000 stanova, hoću li, uz struju, imati i plin. Dakle, treba se prizemljiti i vidjeti koji su stvarni kriteriji uspješnosti ove vlasti.</p>
<p>• Ne bi li projekte bilo lakše izvesti da su odnosi koalicijskih partnera bolji?</p>
<p>- Naravno da bi. Ali, kao što vidimo, bez obzira na sve otpore da se spriječi, POS ipak ide dalje. Dakle, suvisli se projekti mogu realizirati i u ovakvim okolnostima. Nadam se da će se u ovom mandatu gradske vlasti početi graditi svih 7000 stanova, a završiti do 4000.</p>
<p>• SDP neće smijeniti Miljenka Mesića, iako su iz te stranke poručivali da ne pristaju na ucjene. Kako to komentirate?</p>
<p>- Koje ucjene? Ako je ucjena kad čovjek u sklopu svog posla ukaže na ozbiljno kršenje procedure koja otvara prostor korupciji, onda razumijem. Ali, nije SDP sam na vlasti u gradu i nikoga ne može smijeniti, kao ni HNS. To možemo samo zajednički: SDP ne može upravljati gradom bez HNS-a ni HNS bez SDP-a. Podmetanja su rezultat silne želje da se vlast u Zagrebu stalno destabilizira.</p>
<p>• Kome je u SDP-u u interesu da stalno podriva vlast u gradu?</p>
<p>- Moje je mišljenje da bi Milan Bandić želio biti gradonačelnik. Budući da nije, ne može podnijeti tu situaciju.</p>
<p>• Hoćete reći da iza svega stoji Bandić?</p>
<p>- Ne znam, možda cijela gradska organizacija želi da on bude gradonačelnik. U to ne mogu ulaziti, to se oni moraju dogovoriti unutar svoje stranke. No očito je da se, otkada on nije gradonačelnik, vlast u gradu stalno destabilizira, namjerno i ciljano. </p>
<p> • Sve se češće čuje kako unutar petorke prevladava mišljenje da izbore treba raspisati već na proljeće. Je li to točno i slaže li se HNS s tim?</p>
<p>- Vjerovali ili ne, mi na koordinaciji koalicije nismo nikad razgovarali o terminu ili danu izbora. Uvjerena sam, s obzirom na to da se sad vide rezultati rada ove vlade, od autoceste i stanogradnje do pozitivnih makroekonomskih trendova, da se poentirati može kad projekte dovedemo što je moguće dalje. Dakle, na izbore treba ići što je moguće kasnije, krajem sljedeće godine. Međutim, u svakom koalicijskom aranžmanu postoji i potreba ojačavanja mandata i u vezi s tim se počelo nagađati o izborima na proljeće. No, mislim da će izbori svakako biti u roku kraćem od godinu dana.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Del Ponte testira Račana</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Iz New Yorka, a ne iz Haaga Račanovoj je vladi stigla dosad najneugodnija poruka: Hrvatska se ponaša slično Jugoslaviji, njezino ponašanje je neprihvatljivo a njezine su vlasti zlorabile povjerenje haaške tužiteljice. Može sada Goran Granić, koji je bio u Kairu kad je Carla del Ponte bila u Zagrebu, opet ponavljati kako »haaško tužiteljstvo može pretjerivati jer je stranka u postupku«. Mi smo sad skoro u istom košu s Jugoslavijom i Republikom Srpskom.</p>
<p>Račanova vlada je prvo namjeravala navesti Carlu del Ponte da ne dolazi u Zagreb u regionalnom paket-aranžmanu nakon Sarajeva i Beograda, nego posebno, kao što to Hrvatskoj i dolikuje. Nije išlo. </p>
<p>Onda je njezin posjet proglašen gotovo rutinskim, pa je Goran Granić otputovao na važan energetičarski sastanak u Kairo, a haašku tužiteljicu prepustio samo hrvatskom premijeru. Već se u Zagrebu vidjelo da se njih dvoje teško sporazumijevaju, a onda je iz New Yorka stigla povratna pljuska.</p>
<p>Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a predsjednik Haaškog suda Claude Jorda rekao je da se Hrvatska, premda je otvorila arhive i omogućila pristup svjedocima, ponaša slično Jugoslaviji. Tužiteljica Del Ponte izjavila je da je najteži problem u radu Suda to što državne vlasti, uključujući i hrvatske, ne uhićuju optužene za ratne zločine. Unaprijed je, kaže, u lipnju 2001. upozorila hrvatske vlasti da stiže optužnica za Gotovinu, u svibnju ove godine ih je, pak, upozorila da stiže optužnica za Bobetka. Umjesto da ispuni nalog, hrvatska je vlada krenula pravno ga osporavati, što je ona u New Yorku nazvala »otezanjem i ometanjem rada Suda«.</p>
<p>Pali su u vodu svi oni komentari kako je za njezina posjeta Zagrebu hrvatski premijer »smirio« Carlu del Ponte. Čime? Pristankom da se čeka pravorijek Žalbenog vijeća Haaškog suda o hrvatskim žalbama na optužnicu? Time je samo malo primirena oporba i kolebljivi dio vladajuće koalicije. Haaški sud, kao dio međunarodnog prava koje je nadređeno nacionalnom, ne ostavlja više manevarskog prostora za pravničko eskiviranje.</p>
<p>Za očekivati je novi pokušaj konsenzusa pozicije i opozicije o novoj taktici prema Haagu kad se već dosadašnja cjelokupna strategija pokazala dugoročno neučinkovitom. Kratkoročno je problem riješen guranjem pod tepih koji je Carla del Ponte oštro povukla. Račanova koalicija bi ovu ledenu poruku iz New Yorka trebala shvatiti kao zadnji test kojim se provjerava kredibilnost njegove koalicije. Njegova sreća je što sadašnja hrvatska oporba ne bi u tom testu zasad dogurala ni do ove faze.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što je sve zamrznuo zamrznuti socijalni pakt</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Socijalni pakt »Partnerstvo za razvoj«, koji je Vlada potpisala sa sindikatima i poslodavcima krajem prošle godine, ovaj je tjedan zamrznut. Službeno je objašnjenje Vlade da se taj ambiciozni projekt, s obzirom na to da sada ne postoje uvjeti za njegovu realizaciju, zaleđuje na šest mjeseci, odnosno do boljih vremena.</p>
<p>I prije nego što je zamrznut, iz socijalnog pakta već su davno istupile tri sindikalne središnjice - SSSH, URSH i HUS - a NHS mu nikad nije ni pristupio. Partnerstvo se svelo na Maticu sindikata javnih službi i Hrvatsku udrugu poslodavaca, a Vlada se u zaleđenom paktu našla bez ključnih sindikalnih igrača, koji su ga i napustili zato što ih je Vlada uporno zaobilazila pri donošenju odluka.</p>
<p>Socijalni pakt trebao je rezultirati konsenzusom Vlade, sindikata i poslodavaca o gospodarskim i socijalnim mjerama i razvoju države. Međutim, u deset mjeseci nikakav konkretan dogovor nije postignut niti se pakt počeo provoditi, ali su se počeli nizati konflikti sa sindikatima. Umjesto da otvoreno prizna fijasko socijalnog partnerstva, Vlada zaleđuje pakt kojeg i nema i uporno gura glavu u pijesak.</p>
<p>Prizna li fijasko socijalnog pakta, Vlada će morati priznati da nije bila sposobna postići konsenzus sa sindikatima i poslodavcima, ali i da joj je iz ruku iskliznula njihova podrška koju je dosad imala. Sindikati su ovih dana već otvoreno zaprijetili radikalnijim potezima. Povod za to ponovno je dala Vlada kada je javnosti predstavljen paket poreznih olakšica, a da ga prije toga nije raspravila sa socijalnim partnerima.</p>
<p>Zaprijetivši da će istupiti i iz Gospodarsko-socijalnog vijeća, gdje se još barem fingira nekakav socijalni dijalog, sindikati su najavili da će u tom slučaju posegnuti i za drugim metodama »otrežnjavanja« vlasti, uključujući i demonstracije. Za Vladu pred kojom je još malo vremena do novih izbora, bačena sindikalna rukavica ozbiljno je upozorenje, jer stvaranjem protivnika od nekadašnjih saveznika, sama sebi potkopava izborne šanse. Da je Vlada toga svjesna, pokazala je porukom socijalnim partnerima da će i o prijedlogu državnog proračuna i poreznim olakšicama imati priliku dati svoje primjedbe. Pitanje je samo je li s porukom zakasnila.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sve je stvar izbora</p>
<p>Budući da u politici ne igraju igru samo objektivne činjenice, precizni argumenti i uzvišeni principi, nego i susjedski sentimenti i interesi, vrijeme je za upitati se što hoćemo, hoćemo li to odmah i koliku smo cijenu spremni platiti za ispunjavanje plana. I za neispunjavanje ambicija, dogodi li se da je Hrvatska ipak više zainteresirana za mir u koaliciji nego za članstvo u euroatlantskim integracijama</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>U boljem od svih mogućih svjetova zemlja koja želi ući u Europsku uniju u prvom idućem mogućem valu proširenja, u trenutku kada shvati da će u prvoj polovini 2003. godine predsjedavajuća Unijina država za prioritet uzeti i njezine integracijske perspektive u sklopu bloka »zapadnog Balkana«, poduzela bi sve da poveća svoje izglede. Naravno, ne bi samo ozbiljno osluškivala što joj govore o poštivanju europskih principa i te dobronamjerne sugestije ubacivala u praksu. Ona bi raširila svoje diplomatske pipke tamo gdje treba, te pojačala svoje osoblje u veleposlanstvu u predsjedavajućoj prijestolnici. Slijedeći iskustvo Slovenije, koja je za belgijskog predsjedavanja EU-om u Bruxelles kao pojačanje poslala dva iskusna čovjeka četiri mjeseca prije početka belgijskih pola godine i u Ljubljanu ih vratila dva mjeseca nakon uspješnog zaključenja predsjedavanja, ona bi također odaslala nekoliko svojih stručnjaka.</p>
<p>U potrazi za najjačim igračima koji su u stanju postići neki rezultat nadležni se organi zainteresirane zemlje ne bi bavili njihovim trenutačnim stranačkim profilom, ali bi ih zanimao onaj stručni. Zanimala bi ih samo njihova sposobnost da u kratkom roku postignu dugoročne rezultate. Ta bi mudra, ambiciozna zainteresirana zemlja u predsjedavajuću prijestolnicu već jučer smjestila svoj operativni »dream team«. Ako trebaju povlačiti za rukave, povlačit će za rukave, ako moraju uvjeravati, uvjeravat će, a pritom će im pomagati sva ministarstva. Ukaže li se potreba za dokazivanjem činjenica, i to će biti obavljeno u roku odmah. </p>
<p>U trenutku kada EU čisti svoju čekaonicu zainteresirana bi zemlja također pojačala svoju ne brojnu (šest?) misiju pri europskim institucijama, i to na broj kojim se godinama koriste druge zemlje iste veličine, ali većih ambicija. Možda bi se čak i sjetila da tamošnji malobrojni poslanici imaju neke zemlji potencijalno vrlo korisne specijalizacije te ih, ponekad i mimo krutih okvira važećih propisa angažirala na hitnom poslu važnom za zemlju.</p>
<p>U boljem od svih mogućih svjetova nadležni bi se ministar zabrinuo nad izvješćem svojih diplomata - a prije bi im morao objasniti da se od njih očekuju i vrlo loše vijesti, bez mazanja i ublažavanja - umjesto da mu tlak dignu novinski naslovi različiti od podnošenja činjenica. U zemlji snova ili zemlji budućnosti svi bi, a ne samo neki, vršitelji dužnosti prioritet davali funkcionirajućoj pravnoj državi umjesto stranačkim interesima skupljača kestenja po zagrebačkoj rezidencijalnoj četvrti. Kao što bi oni zainteresirani da u sljedećem krugu izbora zamijene ove koji su sada na vlasti dva puta dobro promislili, odbrojili do deset i unazad, prije nego što provale antologijsku glupost da je Hrvatska 1999. godine bila bliže ulasku u Europsku uniju nego što je danas. </p>
<p>U boljem od svih mogućih svjetova u toj se zemlji propuste i nespretnosti stranih diplomata ne bi shvaćalo ozbiljno, pogotovo kada po pravilu i bez imalo mašte koriste uvijek iste kanale i novinare u istim medijima, pa se običnim iščitavanjem dnevnih vijesti točno zna tko je čiji. U boljem od svih mogućih svjetova ne bi se moglo dogoditi da se dužnosnik A uvrijedi, pa da 'nafila' novinara B dezinformacijama kako bi se odužio objektu C i da se svi skupa time nastave baviti. </p>
<p>Kada u Kopenhagenu skroje povijest i otvore vrata EU-a, očekuje se da će se smilovati iščekivanjima čekaonice za čekaonicu slanjem dvaju općenitih rečenica kako se proces proširenja ne zaustavlja na Sutli, ali da će o sudbini sive zone dobrim dijelom odlučivati grčko predsjedništvo.</p>
<p>Budući da u politici ne igraju igru samo objektivne činjenice, precizni argumenti i uzvišeni principi, nego i susjedski sentimenti i interesi, vrijeme je za upitati se što hoćemo, hoćemo li to odmah i koliku smo cijenu spremni platiti za ispunjavanje plana. I za neispunjavanje ambicija, dogodi li se da je Hrvatska ipak više zainteresirana za mir u koaliciji nego za članstvo u euroatlantskim integracijama. Sve je stvar izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pjevač Thompson i sudac Lozina na istom zadatku </p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Treba Marku Perkoviću Thompsonu</p>
<p> - odlučio je župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić - uzvratiti na interpretacije skladanih, uglavnom opskurnih političkih programa. Čime? Županijskom poveljom. Poradi čega? Dobrog pjevanja i skladanja?! Ma, kaj god. Glazba je Branimiru Lukšiću posljednja rupa na političkoj svirali. Za glazbene će nagrade i dalje u Splitu brinuti, pretpostavljam, Zdenko Runjić a političkim će glazbenike, zbog dobro odrađenih kampanji, nagrađivati - političari. U čije ime? Hrvatskog naroda, naravno.</p>
<p>Branimir Lukšić je nakanio Thompsona nagraditi Poveljom Splitsko-dalmatinske županije zbog promicanja domoljublja i vrijednosti Domovinskog rata, te tako i sebe, odnosno, svoje političke istomišljenike ali najviše Thompsona, gurnuti u vlastitu stupicu. Zašto? Pa zato što ovom licemjernom gestom Lukšić demantira i Thompsona i Thompsonove političke pokrovitelje da poljudski i svi drugi posljednjih tjedana organizirani koncerti nisu bili pjevani politički skupovi. Naravno, nije tomu dokaz Povelja već tekstovi pjesama, ikonografija te pjevačeve poruke koje s glazbom veze nemaju. Povelja je nagrada za politički angažman i ona predstavlja, kao što kažu splitski pravaši, jeftino prikupljanje političkih poena. Nakon što su političari desne provenijencije dali podršku Thompsonu i nakon što je Thompson uspješno na svojim koncertima promovirao njihove ideje, treba tu ideološku spregu i nadopunjavanje okruniti kakvom državnom, odnosno, županijskom kolajnom te pjevača političkih programa i službeno promovirati u domoljubni uzor.</p>
<p>Sasvim je normalno da se za promicanje domoljublja nagradi javna osoba koja javno j... mater svima onima koji su glasovali za Račana i koaliciju. Zašto normalno? Zato što će nagrada Thompsonu pridonijeti toleranciji. Svi kojima je Čavoglavac spominjao mater u neprimjerenu kontekstu, zapljeskat će ushićeno što je Povelja za promicanje domoljublja dospjela u prave ruke. A kad pak se već Thompsonu politički dijele priznanja, zašto ga ne nagraditi i za širenje tolerancije, ljubavi i snošljivosti prema onima koji drukčije misle (a čim misle, misle, naravno, drukčije od Thompsona)?! Malo dodatnog cirkusa neće naškoditi. Naročito ne županu Lukšiću i svima onima koji žele nagraditi Thompsona za - misle - uspješnu političku kampanju.</p>
<p>I dok Branimir Lukšić između estrade i politike stavlja znak jednakosti, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović čini lako uočljive napore da sudstvo čim više udalji od lukšićevskog hrvatskog političkog folklora. Uočivši da sudački ceh pred ridikulizmom sucem - koji je struku kompromitirao skandaloznim vođenjem slučaja Lora, nedoličnim ponašanjem na javnim mjestima i manifestacijama te (tvrdi se u podignutoj optužnici) bježanjem s mjesta nesreće - zatvara oba oka, ministrica Antičević Marinović zatražila je u okviru svojih zakonskih ovlasti da se Slavko Lozina udalji s dužnosti. A ta pak će se legalna i po hrvatsko pravosuđe spasonosna inicijativa od strane onih koji nagrađuju širenje mržnje okarakterizirrati, nema dvojbe, neprimjerenim pritiskom na pravosuđe. Jer, i sudac Slavko Lozina i Thompson u jednoj su te istoj misiji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Znanstveni dometi uvijek u službi profita i moći</p>
<p>Znanost i znanstvenici nisu valjda pod nekim staklenim zvonom zaštićeni od prakse zemlje u kojoj djeluju. Zbog toga se čini smiješnim zauzimanje za socijalni status bilo koje djelatnosti, baš kao što je neuvjerljivo, dosadno i glupo zauzimati se u ime znanosti za genetički modificiranu hranu s konstatacijom da se svijet množi i da bi oko sedam milijardi ljudi već umrlo od gladi ili bi gladovali kad ne bi bilo, genetičkim inženjerstvom i zaštitom bilja (čitaj: trovanjem okoliša), proizvedene hrane... Nitko ne dvoji o činjenici da je nemoguće zaustaviti sve što razumijemo napretkom. Nitko se neće odreći automobila da bi udovoljio akciji zelenih. Nitko neće odustati od sprejeva u kojima je, navodno freon, plin koji reducira ozon naše biosfere. Međutim, blesavo je, sladunjavo dosadno da nas bilo tko poučava o vrijednostima umjetno stvorene hrane</p>
<p>ŽELJKO MATAJA </p>
<p>Tko god o znanosti govori kao o profesiji, a o znanstvenicima kao ljudima od zanata zacijelo je odškolovan i odnjegovan na ideološkom obrascu koji sad više ne pripada socijalističkim nego tranzicijskim zemljama.</p>
<p>Prošlih su dana listopada znanstvenici u jednoj od televizijskih emisija jamrali jedan drugom o znanosti i o znanstvenicima, načinom kao da je riječ o profesiji »znanstvenik«, a ne o dometu onih koji se bave znanošću.</p>
<p>U nekoj drugoj takvoj emisiji, o genetički modificiranoj hrani, bili su sučeljeni: zastupnica zelenih i profesor koji je branio pristup i praksu genetičkog inženjeringa. Tobože znanstveno. </p>
<p>Dok u nas bude tako predstavljena znanost i znanstvenici, i naša će javnost biti žrtva emisija, skupova i rasprava na kojima će znanstvenici objašnjavati da se i bez obrazovanja i znanosti ne može očekivati socijalni probitak, a puk će biti ravnodušan prema činjenici da se znanost u praksi ne prepoznaje.</p>
<p>Znanost niti je bila, niti će ikada biti u stanju sebe reproducirati, a znanstveni će dometi uvijek biti u službi kapitala koji će njenim posredovanjem doći do profita. To znači da je znanost bila i uvijek će biti u službi nečije moći.</p>
<p>Poznato je da moć proizlazi iz kapitala ili politike koja ga može kontrolirati. Znanost i znanstvenici nisu valjda pod nekim staklenim zvonom zaštićeni od prakse zemlje u kojoj djeluju. </p>
<p>Zbog toga se čini smiješnim zauzimanje za socijalni status bilo koje djelatnosti, baš kao što je neuvjerljivo, dosadno i glupo zauzimati se u ime znanosti za genetički modificiranu hranu s konstatacijom da se svijet množi i da bi oko sedam milijardi ljudi već umrlo od gladi ili bi gladovali kad ne bi bilo, genetičkim inženjerstvom i zaštitom bilja (čitaj: trovanjem okoliša), proizvedene hrane.</p>
<p>Zar bi sad valjalo povjerovati da je hiperprodukcija hrane započela zbog humanosti proizvođača?</p>
<p>Neovisno o činjenici da je znanost neupitna vrijednost i da se bez nje ne može zamisliti ono što razumijemo napretkom, valja jednako znati da se sa znanošću i sa znanstvenicima uvijek manipuliralo.</p>
<p>Neka golema multinacionalna korporacija za proizvodnju hrane uvijek će imati dovoljno novca da bi od uglednog profesora mogla naručiti studiju koja će prikazati koliko ljudima planeta, u usporedbi tamo s nekim razdobljem, još nedostaje žitarica i krumpira kao najvažnijih prehrambenih energenata. Zatim će, ako joj je potrebno dobiti placet za svoju genetički modificiranu proizvodnju.</p>
<p>Poslije će jedan drugi profesor, recimo s malo dužom kosom, uvjeravati hrvatsku javnost kako nije dokazano da je genetički modificirana rajčica manje zdrava i slabijeg okusa od rajčice čiji izvorni okus više nitko i ne prepoznaje. </p>
<p>Dakako, nitko ne dvoji o činjenici da je nemoguće zaustaviti sve što razumijemo napretkom. Nitko se neće odreći automobila da bi udovoljio akciji zelenih. Nitko neće odustati od sprejeva u kojima je, navodno freon, plin koji reducira ozon naše biosfere. Međutim, blesavo je, sladunjavo dosadno da nas bilo tko poučava o vrijednostima umjetno stvorene hrane.</p>
<p>Riječ je o tomu da se genetički modificirana i bilo koja druga, hrana ne uvozi da narod ne bi skapavao od gladi. U pitanju je profit i interesna sprega onih koji u njemu na bilo koji način sudjeluju od državne administracije, trgovačkih posrednika i znanstvenih agenata koji svoje znanje naplaćuju tamo gdje mogu, baš kao i znanstvenici ako mogu.</p>
<p>Hrvatska bi javnost bila dužna s punom odgovornošću biti uključena u izbor pred pitanjima intenzivno proizvedene ili uvezene hrane u odnosu prema ekstenzivnoj proizvodnji i reduciranju uvoza intenzivno proizvedene hrane. </p>
<p>Nije riječ, ili nije toliko riječ, samo o modificiranoj ili o uvezenoj hrani. Riječ je o tomu da Hrvatska ima resurse za proizvodnju svega što bi se moglo označiti zdravom hranom, unatoč tomu da je gotovo nemoguće na današnjem stupnju kontaminiranosti različita podrijetla odrediti što je to »zdrava« hrana.</p>
<p>U tehnološki razvijenom svijetu je okruženje kontaminirano, nezdravo i komercijalizirano. Besplatni su samo voda i zrak. Međutim, do čistog zraka i do čiste vode sve je skuplje doći.</p>
<p>Budući da Hrvatska nema nikakve mogućnosti biti konkurentna međunarodnoj tehnologiji, ali zbog toga raspolaže prirodnim ljepotama, koje čine more, šume, pašnjaci i plodno tlo, valjalo bi se odrediti prema svemu što u nas može biti resurs.</p>
<p>Ostavimo se priča o ozonskim rupama, o svjetskoj gladi, o kataklizmama i ostavimo jahačima apokalipse neka svoje konje jašu, a mi brinimo o onome čime raspolažemo. Tu nam je potrebna pamet i znanost, a ne uvjeravanje o njenim vrijednostima, te o potrebi da se podigne socijalni status znanstvenika.</p>
<p>Bojim se da u nas još nitko nije dovoljno svjestan izvornih vrijednosti koje bi nekim pametnim programom mogle postati svjetska baština ili barem nešto poput Švicarske. U njoj se čuva novac različita podrijetla.</p>
<p>Zašto bi Hrvatska trčala za drugima i upuštala se u konkurenciju kojoj je nedorasla umjesto da čuva i njeguje ono u čemu nema međunarodnu konkurenciju. Nisu li to prirodne ljepote do kojih će iz godinu u godinu biti sve skuplje doći?</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Balkanska linija manjega otpora: ne zna hrvatska politička klasa reagirati na diktate sa Zapada</p>
<p>Nezainteresiranost Europe za Hrvatsku odraz je nezainteresiranosti Hrvatske za Europu. Lakše je hrvatskim ekonomistima i kulturnim radnicima isticati sjaj svoje provincijske robe u Beogradu, nego parirati mudracima u Bruxellesu i Frankfurtu. S bivšim srpskim drugovima brojni su hrvatski sadašnji djelatnici do 1990. godine pjevali samoupravne sevdalinke i nimalo krivično-pravno pomišljali na samostalnu državu / Hrvatskom političaru lakše je u duši kada nađe partnera goreg od samog sebe. Unatoč zaklinjanju u Ameriku uz hvalospjeve Europskoj uniji, vladajuća klasa podsvjesno mrzi tu istu Europu i Ameriku i sve njihove norme građanskog ophođenja </p>
<p>TOMISLAV SUNIĆ</p>
<p>Brojne zemlje srednje Europe predviđene su za ulazak u Europsku uniju početkom 2004. godine. Hrvatska čak nije kandidat u fiktivnom krugu ulaska, čije je desetljeće, odnosno stoljeće, predmet filozofske spekulacije. Dočim se Turska spominje kao kandidat za Europsku uniju u narednih desetak godina, ime »Hrvatska« sve je teže naći u bilo kojem leksikonu eurointegracija. </p>
<p>Nezainteresiranost Europe za Hrvatsku odraz je nezainteresiranosti Hrvatske za Europu. Lakše je hrvatskim ekonomistima i kulturnim radnicima isticati sjaj svoje provincijske robe u Beogradu, nego parirati mudracima u Bruxellesu i Frankfurtu. S bivšim srpskim drugovima brojni su hrvatski sadašnji djelatnici do 1990. godine pjevali samoupravne sevdalinke i nimalo krivično-pravno pomišljali na samostalnu državu. Nedavni bilateralni sastanci hrvatskih djelatnika iz kulture i gospodarstva sa srpskim kolegama u Beogradu, neslužbeni su putokaz za novu balkansku federaciju. </p>
<p>Kao i dosad, riječ je o hrvatskoj povijesnoj liniji manjeg otpora i kompleksu manje vrijednosti prema zapadnoj Europi. Prevesti knjigu na njemački jezik vrlo je teško, održati predavanje na francuskom jeziku u Bruxellesu o zloupotrebi srpske hagiografije iziskuje desetljetni trud. Zato se bolje plasirati kod »delija« u Beogradu. Ne treba hrvatskom političaru skupa svita savjetnika ili jato prevoditeljica za avalske »mečke na plećke« ili za žvakanje ćevapa na ležernom Kalemegdanu. Mutno pata-političko pazarenje na Balkanu ne nalazi se nimalo pred budnim okom bruxelleskih komesara.</p>
<p>Hrvatska neslužbeno ostavlja dojam »međueuropskog« područja, točnije »Zwischeneurope« - kako to kažu njemački geostratezi za ove krizne krajeve. Ona smije samo sezonski i paušalno zaviriti u srednju Europu. </p>
<p>Mnogo dalje otišla je Rumunjska - ozbiljan kandidat za ulazak u Europsku uniju. Rumunjska se ne ponosi samo svojim izvoznim Sintima i Romima, koji prosjače po europskim velegradovima. Ona je dala svijetu desničarske filozofe poput Emila Ciorana i Mircae Eliadea, koji su poznati na svakoj svjetskoj univerzi. I ljevičarski dadaisti u Europi koriste maskotu rumunjskoga književnika Tristana Tsare, čije je ime poznato u svakom francuskom literarnom zakutku. A mladi europski i američki nacionalisti, osim keltskoga križa sve češće koriste kao simbol sliku predratnog Rumunja Corneliusa Codreanua i njegove Željezne garde.</p>
<p>I srpski intelektualci otišli su dublje u Europu nego Hrvatska. Srpsko-francuska naklada »L'Age d'Homme« znatno pridonosi haaškoj »pravnoj ekvidistanci«, dočim opus njezinih vrsnih literarnih djela bitno utječe na razmišljanje francuske intelektualne i političke klase. Za razliku, Hrvatska je zemlja prepuna skalinada, lamentiranja i trumbićevskih supilijada o tome »kako je svijet ne razumije«; zemlja sa crtama neuroza, prepuna teoretičara o uroti, paranoidnih strahova, a tek rijetkih skijaških slaloma. </p>
<p>Unatoč svojoj zemljopisnoj pripadnosti srednjoj Europi, hrvatska politička klasa mentalno gravitira prema naslijeđu hajdučije i prednjoazijskog »javašluka«. Stoga je hrvatskom političaru lakše u duši kada nađe partnera goreg od samog sebe. Unatoč zaklinjanju u Ameriku uz hvalospjeve Europskoj uniji, vladajuća klasa podsvjesno mrzi tu istu Europu i Ameriku i sve njihove norme građanskog ophođenja. Svi hrvatski povratnici znaju to napamet.</p>
<p>Svaka zemlja na svijetu nosi identitet na temelju vlastita mita o nastanku ili povijesnog epa o svojim herojima. Hrvatski identitet prvenstveno je izrastao u Domovinskom obrambenom ratu i njezinoj vojsci. Hrvatska politička klasa ruši tu simboliku, a pritom ne zna reagirati na diktate sa Zapada. </p>
<p>Nije više stvar kako će Hrvatska krenuti u novi južnoslavenski savez. Pitanje je samo kada.</p>
<p>Autor je doktor političkih znanosti, bivši profesor u Americi, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Žive li Hrvati u sustavu izvrnutih vrijednosti: jao zemlji u kojoj je najcjenjenije zanimanje političar</p>
<p>Političari i državnici ne postoje i nisu izabrani zato da problem vide i doživljavaju na onoj razini na kojoj to može običan puk i prosječan građanin, nego da stvari i činjenice sagledaju sa svih strana i da »vide unaprijed« sve moguće zamke i iskušenja koja mogu proizići iz bilo kojeg prijedloga, inicijative ili postupka. Prema tim kriterijima, da moraju znati politički misliti umjesto naroda i vidjeti daleko ispred njegovih emocija emocija i predrasuda, većina hrvatskih političara bila bi na burzi rada, jer bi ih njihov poslodavac otpustio kao nesposobne, kao čisti »politički tehnološki višak« / Birački i građanski svjetonazor jedan je od najpogubnijih za zemlju s još dubokim ratnim ožiljcima koja bi, i prije nego što je to zapravo realno, htjela postati punopravnom članicom Europske unije, a još pritom vjerovati da smo posebno nadaren narod za švercanje, pa se stoga za razliku od drugih pri ulasku u Uniju možemo švercati, ne ispuniti proceduru i uvjete koje su morali ispuniti svi ostali... Još je mnogo bitaka i iskušenja pred Hrvatskom koje treba dobiti i izdržati da bi se moglo reći: da je doista jedna generacija dovršila svoj posao i sada ide na zasluženi odmor i počinak: djeci i unucima ostavljamo državu koja funkcionira kao švicarski sat i društvo u komu svatko ima zasluženi status, onaj koji mu doista pripada prema njegovim stvarnim vrijednostima i sposobnostima</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Ne hvatajte se u kolo koje ne znate igrati, ili u komu ne možete pratiti tempo sve dok ples ne završi. Onda kada su bivša hrvatska vodstva u prvoj polovici devedesetih godina tražila osnivanje međunarodnog suda za ratne zločine, gornju narodnu mudrost zacijelo nisu imali pred očima, jer da jesu zacijelo bi debelo promislili o svim mogućim konzekvencama koje iz nje mogu proisteći.</p>
<p>Ali tko je onda mogao i sanjati da bi se Haag glede Hrvatske mogao pretvoriti u ovo što je postao danas, glavnu opasnost za dostojanstvo i nacionalni dignitet jednog naroda (barem to tako doživljava većina nacije), uzviknut će oni ne malobrojni koji i dalje žele braniti neobranjivo: nedodirljivost i neupitnost jednoga, sad već bivšeg, vremena.</p>
<p>Političari i državnici ne postoje i nisu izabrani zato da problem vide i doživljavaju na onoj razini na kojoj to može običan puk i prosječan građanin, nego da stvari i činjenice sagledaju sa svih strana i da »vide unaprijed« sve moguće zamke i iskušenja koja mogu proizići iz bilo kojeg prijedloga, inicijative ili postupka.</p>
<p>Prema tim kriterijima, da moraju znati politički misliti umjesto naroda i vidjeti daleko ispred njegovih emocija i predrasuda, većina hrvatskih političara bila bi na burzi rada, jer bi ih njihov poslodavac otpustio kao nesposobne, kao čisti »politički tehnološki višak«. Kako je njihov poslodavac narod, a kako narod često ima slabo pamćenje, a uzavrele emocije, kako Hrvatima kao naciji još junačenje i žestoka verbalna retorika idu mnogo bolje od trezvena hladna planiranja i prosuđivanja, onda i dalje za sve što se u Hrvatskoj događa nitko nije kriv, a izbori samo s vremena na vrijeme služe da bi se potvrdila ona opet narodna: »tko bi gore sad je dolje«.</p>
<p>Da glasački listići nisu puko zaokruživanje, ili obično biranje između »simpatičnog Jure«, »mrskog Mate«, »pravog Ivana« i »našeg Marka«, nego da oni služe kako bi se za godine koje dolaze povjerio mandat onima koji pružaju najveće jamstvo da će se u novim nemirnim vremenima i novim iskušenjima upravo oni najbolje snaći.</p>
<p>Jer na ovim prostorima jedino što je imanentno jest nemir, a do tih spoznaja, jer za njih treba biračko iskustvo od više biračkih ciklusa nego što ih je Lijepa naša prošla, značajan dio hrvatskoga biračkog tijela očito još nije došao.</p>
<p>Jer da jest ne bi nakon svakih izbora slijedilo sve više onih razočarano rezigniranih koji sebe i okolinu uvjeravaju da je riječ o zemlji u kojoj se ništa ne može promijeniti i kako je zapravo sasvim svejedno tko će biti na vlasti.</p>
<p>A taj birački i građanski svjetonazor jedan je od najpogubnijih za zemlju s još dubokim ratnim ožiljcima koja bi, i prije nego što je to zapravo realno, htjela postati punopravnom članicom Europske unije, a još pritom vjerovati da smo posebno nadaren narod za švercanje, pa se stoga za razliku od drugih pri ulasku u Uniju možemo švercati, ne ispuniti proceduru i uvjete koje su morali ispuniti svi ostali.</p>
<p>Da švercanje više nije moguće niti u tramvaju, a pogotovu ne kad je u pitanju najjača svjetska ekonomska integracija to mnogi koji su pretendirali ili čak još pretendiraju i na »vođenje države«, i to prilično mrzovoljno i nevoljko otkrivaju. Jao zemlji u kojoj je najcjenjenije zanimanje političar, a, prema istraživanjima kompetentne nezavisne agencije (Metron/Vectura od 17. listopada 2002.), na uzorku od 450 ispitanika iz cijele zemlje upravo su političari najcjenjenije zanimanje u Hrvatskoj! </p>
<p>Slijede ih odvjetnici, liječnici, vrhunski sportaši i svećenici. Suci su tek na osmom mjestu tog istraživanja što dovoljno svjedoči o rejtingu hrvatskoga pravnog sustava, a podjednako cijenjeni kao suci su obični državni službenici.</p>
<p>To je onaj sindrom, odnosno još hrvatski ideal lagodnog života u državnom poduzeću do mirovine s redovitom plaćom i regresom, dječjim doplatkom i godišnjim odmorom od pet tjedana, a onda u fušu što se uhvati, uhvati! Na dnu su te ljestvice, koja zorno svjedoči o vrijednosnom sustavu, generali, arhitekti, znanstvenici i umjetnici (koji bi svi odreda u svakoj razvijenoj zemlji bili među prvih deset) a društvo im na dnu te gotovo tužne kolone prave trgovci, ugostitelji i automehaničari!?</p>
<p>Uz sve dužno štovanje svakog posla, svakog zanimanja i svakog poziva ne može se ne primijetiti da je u hrvatskom društvu dignitet generala na razini konobara, a društveni status umjetnika, arhitekta ili znanstvenika u rangu automehaničara. </p>
<p>Ako je to tako onda je doista i dignitet Domovinskog rata i Hrvatske vojske na velikoj i prevelikoj kušnji, a tehnološki razvoj i kulturni procvat i dalje su samo misaone imenice.</p>
<p>Sasvim je drugo pitanje tko je tome stvarno ili tko je tome više ili manje pridonio. Možda to istraživanje nije stručno napravljeno, možda uzorak nije reprezentativan, posljednja je slamka za koju se hrvatsko javno mišljenje može uhvatiti.</p>
<p>Možda doista nije. Ali što ako jeste? A mnogo toga u ukupnim hrvatskim okolnostima sluti na to da bi istraživanje moglo biti vjerodostojno, a da samo: »nije ogledalo krivo što je predmet ružan«!</p>
<p>Treba dodati da je isto istraživanje pokazalo da su domaće estradne zvijezde cjenjenije od ekonomista, policajaca i bankara, a da je nogometni trener uvaženiji od javnog bilježnika, da bi se shvatilo u kakvu sustavu izvrnutih građanskih vrijednosti i naopačke okrenutih civilizacijskih kriterija žive Hrvati.</p>
<p>Zašto je to tako i kako se to moglo dogoditi zahtijevalo bi previše prostora, ali kada se i ako se to zna onda je »bića, stvari i pojave« u hrvatskom društvu lakše objasniti, shvatiti i razumjeti.</p>
<p>Imamo državu ali nemamo društvo, imamo okvir ali slika je nacrtana tek u grubim u konturama, imamo Hrvatsku ali ona nije onakva kakvu bi većina željela da jest, imamo napokon Miloševića u Haagu, ali imamo i Haag za vratom i pred vlastitim vratima, najtežu bitku - Domovinski rat jesmo dobili časno (većinom), hrabro (većinom) i pošteno (većinom). </p>
<p>Ali još je mnogo bitaka i iskušenja pred Hrvatskom koje treba dobiti i izdržati da bi se moglo reći: da je doista jedna generacija dovršila svoj posao i sada ide na zasluženi odmor i počinak: djeci i unucima ostavljamo državu koja funkcionira kao švicarski sat i društvo u komu svatko ima zasluženi status, onaj koji mu doista pripada prema njegovim stvarnim vrijednostima i sposobnostima. </p>
<p>Ili skraćeno i pojednostavljeno: »gospodo hrvatski muževi, žao nam je, ali bitka za Hrvatsku još nije završena«, sviđalo se to nekima ili ne, bili neki umorni za neke nove bitke ili ne bili.</p>
<p>Tako otprilike stvari stoje i tako bi netko iz hrvatske političke elite trebao građanima jednoga lijepog dana reći otvoreno i neuvijeno na jednoj tiskovnoj umjesto onog svima tako dobro poznatog: »pa znate, mi mislimo, naše strateško opredjeljenje, mi moramo, uvjeti su vrlo složeni, a kriteriji pooštreni, globalna je recesija, živimo u turbulentnom svijetu...« i tako dalje.</p>
<p>Dok se to ne dogodi, u svakom godišnjem dobu barem jednom posjećivat će nas »najsimpatičnija osoba u Hrvata« Carla del Ponte, a nacija će nakon svakoga njena odlaska sretna otići na spavanje s rezonom: »dobro je, odgodili smo stvar za još dva tjedna«.</p>
<p>A uopće nije dobro, riječ je o opasnu prividu, jer glavnu tužiteljicu trenutačno ponajviše zanima dobivanje još jednog haaškog mandata, što je skopčano s potporom u Vijeću sigurnosti Sjedinjenih Država koje zbog svojih ratova i intervencija na Međunarodni tribunal gledaju ponešto drukčije. </p>
<p>Hrvatska, međutim, nije »53. država SAD-a«, nego moguća 26. članica Europske unije i za nju vrijede samo europska pravila igre.</p>
<p>Igra se, dakle, do daljnjeg, prema europskim pravilima, i nema prostora ni mogućnosti za bilo kakvo švercanje: taj prvi aksiom realne politike Hrvati napokon moraju ne samo shvatiti nego i iskreno i predano prihvatiti!</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Ovdje ćemo napraviti sindikalni Alamo!«</p>
<p>Radnici ne žele na burzu, zahtijevaju i otpremnine / Stečajni upravitelj tvrdi da će 1. studenoga bez posla ostati 137 radnika a ostali kad se završi preostali posao / Javna dražba na Trgovačkom sudu 15. studenoga / Tvrtka procijenjena na 54 milijuna kuna, tražbine vjerovnika 618 milijuna kuna </p>
<p>U krugu Tekstilne tvornice Naprijed u srijedu je nastavljen prosvjedni skup ukupno 326 radnika koji zahtijevaju da im se osigura posao ili da im se isplate otpremnine. Taj »sindikalni sastanak«, kako ga radnici zovu, počeo je u utorak poslije podne i tokom večeri mu se postepeno priključivalo sve više radnika. Prenoćili su u tvorničkom restoranu, pa su im kroz prozore dostavljani hrana i pokrivači. </p>
<p>»Čekali smo do jutros da nam se obrati netko od nadležnih. Posjetio nas je konačno stečajni upravitelj Miroslav Borš koji nam je prvi put jasno i glasno rekao da za svih 380 radnika u ovom poduzeća nema posla«, rekao je Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata (udruženog u Hrvatsku udrugu sindikata). </p>
<p>Prema njegovim riječima, Borš je rekao kako za radnike, koji bi mogli nastaviti s radom, posla ima za samo mjesec dana. Nakon toga svi bi ljudi, pretežito radnice, završili na burzi, bez otpremnine.</p>
<p>»Nakon Borša došla nam je predsjednica Stečajnog vijeća Vesna Buljan koja je s predstavnicima sindikata pokušala razgovarati u kancelarijama, što smo odbili«, nastavlja Kiš. To se pak protumačilo kao odbijanje komunikacije s Trgovačkim sudom, što po Kišu »ne stoji, jer su predstavnici sindikata spremni za razgovor, ali ne iza zatvorenih vrata«.</p>
<p>»Od nje smo dobili lekciju o pravu, no naš problem nije pravne već moralne prirode jer ovi ljudi su izvarani već mnogo puta«, napominje predstavnik sindikata. Dodao je kako shvaća da radnici ne mogu raditi u poduzeću koje stvara gubitke, ali da im je stalo bar do nekakve zadovoljštine. »Istina je da formalno-pravno radnici nemaju pravo na otpremnine, no prepustimo javnosti neka kaže je li to i moralno u redu«, poručio je Kiš.</p>
<p>Najavio je kako će se radnici obratiti građanima Zagreba putem razglasa i pozvati ih da im se pridruže u borbi za zaštitu radničkih prava, ali i osobnog dostojanstva. </p>
<p>»Ako treba, napravit ćemo vlastiti sindikalni Alamo i nitko nas neće spriječiti da javno kažemo kako je ovdje riječ o prijevari, o priči koja se učestalo ponavlja u hrvatskim firmama.</p>
<p> Ovakva bi sudbina mogla zadesiti još mnoge«, upozorava Kiš.</p>
<p>Zahvalio je na moralnoj podršci saborskim zastupnicima Miroslavu Rožiću (HSP) i Marijani Petir (HSS), te na pomoći Istarskog sindikata u hrani i potrepštinama.</p>
<p>Povjerenica Novog sindikata podružnice Naprijed, Dragica Brčić, kaže da radnici neće napustiti tvornicu dok ne dobiju otpremnine. Poručila je kako im je noć u restoranu protekla sasvim dobro. </p>
<p>Štefica Drvar, koja u Naprijedu radi već 27 godina, ogorčena je što je izgubila pravo na posao. »Ovdje sam kako bih se izborila za svoja prava i ostat ću dok bude potrebno, jer znam da posao više nigdje neću dobiti«, rekla je. Njezina kolegica Štefica Novosel, koja u ovoj tvornici ima dvije godine radnog staža više, u suzama je izrazila želju da, ako već moraju napustiti poduzeće, to učine svi odjednom. </p>
<p>Stečajni upravitelj, Miroslav Borš tvrdi, međutim, kako poduzeće stvara gubitke i da stoga u njemu ne mogu nastaviti raditi svi radnici. »Od 1. studenoga 137 radnika morat će napustiti poduzeće jer jednostavno nema posla za njih. Propao nam je i posao s njemačkim kupcem i na budućem je vlasniku poduzeća da odluči što će učiniti s preostalim zaposlenicima, nakon što se završe ugovoreni poslovi. Jer ne prodaju se ljudi već imovina«, kaže stečajni upravitelj.</p>
<p>Inače, sudski vještak procijenio je vrijednost tvrtke na nešto više od 54 milijuna kuna a javna dražba održat će se 15. studenog u Trgovačkom sudu. </p>
<p>Borš navodi kako tražbine vjerovnika - Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb i Ministarstva financija - prema tvornici tekstila Naprijed u stečaju iznose 618 milijuna kuna, što je on u većem dijelu osporio. </p>
<p>»Prije zatvaranja stečaja NIK proizvodnje radnicima sam savjetovao da prijeđu u Naprijed, jer bi u suprotnom ionako ostali bez posla i otpremnina. Svi su oni potpisali sporazumni raskid ugovora o radu i pristupili u Naprijed gdje im se ugovor obnavljao, makar na određeno vrijeme«, zaključio je.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stambene štedionice najzanimljiviji oblik štednje</p>
<p>Devizna oročena štednja iznosi 65 posto ukupne štednje građana/ Našem standardu i našim građanima najviše odgovara obročna štednja, u kojoj oni uplaćuju koliko hoće i kada hoće, a jedina je obveza minimalni ulog (u većini banaka to je oko 25 eura)</p>
<p>Uoči još jednog Svjetskog dana štednje, 31. listopada, zanimalo nas je koliko i kako štede naši štediše. Iz Hrvatske narodne banke saznajemo, da je na kraju rujna 2002. godine evidentirana štednja stanovništva u poslovnim bankama iznosila 66,4 milijarde kuna. Zanimljivo je, kaže Evan Kraft, direktor Direkcije HNB-a za istraživanja, da depoziti stanovništva nisu izraženije smanjeni, unatoč zbivanjima oko Riječke banke i očekivanog tzv. post-euro efekta - suzdržanosti nakon uvođenja eura u zemljama EU-a. »To pokazuje i visoku razinu povjerenja stanovništva u bankarski sustav«, smatra Kraft.</p>
<p>Što se, pak, devizne štednje tiče, ona dominira u ukupnoj štednji stanovništva. Na kraju rujna 2002. godine iznosila je 91,8 posto ukupne štednje, odnosno 60,9 milijardi kuna, što je za 11 milijardi kuna više nego u isto vrijeme prošle godine. </p>
<p>Najveći je porast štednje u 2002. godini, zabilježen u stambenim štedionicama, uz iznimno visoke stope rasta, poglavito u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>Kakav će vid štednje netko izabrati, uvelike ovisi o tome što mu je važno.</p>
<p>Oročena štednja preporučuje se onima koji žele veće kamate.</p>
<p>Ako štediša hoće višu kamatnu stopu, ali nije siguran kada će mu novac zatrebati, odgovarat će mu štednja s otkaznim rokom. Građanima koji, pak, ne mogu odmah na račun staviti veće svote, odgovara obročna štednja, u potpunosti prilagođena standardu naših građana, u kojoj oni uplaćuju koliko hoće i kada hoće, a jedina je obveza minimalni ulog (u većini banaka to je oko 25 eura). </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pacijentima će info-stup sačuvati i živce i vrijeme</p>
<p>Dom zdravlja Peščenica dobio je u srijedu dva informacijska stupa koji daju liječničke savjete o mnogim bolestima, a ujedno služe i za orijentaciju u Domu. Stupove je postavila tvrtka IPR Zagreb d.o.o., uz pomoć sponzora. </p>
<p>»Ovaj stup umnogome će olakšati posao liječnicima. Često se, naime, u praksi dešavalo da se pacijent mora vraćati liječniku s dodatnim pitanjima ili lutati od zgrade do zgrade u potrazi za nekom ordinacijom«, rekao je prilikom svečanog otvorenja stupa dr. Gordan Nola, predsjednik Upravnog vijeća Doma zdravlja Zagreb-istok. Dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, objasnio je da je ovo prvi informacijski stup koji je ugrađen u neki dom zdravlja, dok ih već 60-ak ima uglavnom po ljekarnama.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Na Stradunu Oliver i Divasice, u Lazaretima techno party</p>
<p>DUBROVNIK, 30. listopada</p>
<p> - Oliver Dragojević i Dupini, Zlatan Stipišić Gibonni i grupa Divas, zvijezde su svečanoga programa novogodišnjeg dočeka kojim će Dubrovčani i njihovi gosti uploviti u Novu 2003. godinu. Cjelokupni je program, u trajanju od šest dana, po prvi put službeno predstavljen ovoga tjedna na sjednici Gradskoga poglavarstva, a zajednički su ga pripremili Turistička zajednica Grada Dubrovnika i Dubrovačke ljetne igre. Stajat će oko 1,1 milijun kuna, od čega je 400 tisuća dao Grad, 150 tisuća Turistička zajednica, a ostatak od oko 600 tisuća kuna namirit će sponzori. </p>
<p>Mimohodom Limene glazbe Zaton prijepodne, te njihovim i koncertom klape Mareta navečer na Stradunu bit će obilježen početak proslave u petak, 27. prosinca. Folklorni ansambl Linđo nastupit će u subotu prijepodne, 28. prosinca, a u večernjim satima planiran je koncert Brass Quinteta. Iste večeri, u 20 sati, na programu je novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra na tvrđavi Revelin. </p>
<p>Nedjelju prijepodne, 29. prosinca, obilježit će nastup klapa, Subrenum i Linđo, dok su večernji sati rezervirani za koncert Gradske glazbe Dubrovnik. </p>
<p>Na Stradunu klape će nastupiti i u ponedjeljak prijepodne, 30. prosinca, i to Ragusa i Astral. Također na Stradunu, ali u 21 sat, nastupit će Eddy i Dus, te grupa Cubismo.</p>
<p>Na Staru godinu, točno u podne na Stradunu, slijedi tradicionalna dubrovačka kolenda, potom nastup mješovitog zbora Libertas, Gradske glazbe Dubrovnik i Linđa, a za 'desert' i coctail barmena. Već u 13 sati ponovno su na redu klape - Maestrali, Fortuna i Ragusa Vecchia.</p>
<p>I na koncu, u 21 sat, svečani program novogodišnjeg dočeka u kojem sudjeluju svima znane zvijezde - Oliver i Dupini, Gibonni i band te Divasice. Ovu će fazu zagrijavanja, kako to rekoše gradski oci tijekom predstavljanja izvođača, zamijeniti na samu Novu godinu, 1. siječnja u ranim večernjim satima, faza hlađenja. U 18 sati na Stradunu slijedi, naime, koncert Malog raspjevanog Dubrovnika, u 19 nastup plesnog studija »Step and Jazz«, te nastupi Vlaha i Sanje Ljutić uz klavirsku pratnju maestra Ivana Dražinića, a potom i Mila Hrnića te domaće dubrovačke grupe DaRiva. </p>
<p>U sklopu novogodišnjeg programa, kao i dosadašnjih godina, predviđen je i koncert elektronske glazbe (techno party) u Lazaretima. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Parni valjak, Vanna i Ban na Prokurativama?</p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Iako je do najluđe i najduže noći u godini preostalo punih šezdeset dana, splitski gradski poglavari već intenzivno razmišljaju o programu proslave i dočeka 2003. godine na otvorenom. Prema riječima dogradonačelnika Želja Sikirice, Odboru za proslavu božićnih i novogodišnjih blagdana stigla je zanimljiva ponuda o kojoj će konačna odluka biti donesena već idućeg tjedna. </p>
<p>Naime, ako je suditi prema pristiglim ponudama, Splićani bi u novo ljeto mogli uploviti uz zvuke Parnog valjka, Vanne i Marijana Bana. Taj glazbeni spektakl mogao bi se dogoditi na Prokurativama, provjerenoj koncertnoj i glazbenoj pozornici, iako se utvrđuju i druge moguće gradske lokacije. Postoji mogućnost da doček na otvorenom iz Splita ove godine prati jedna televizijska kuća izvan Hrvatske, ali Sikirica još uvijek ne želi otkriti koja. </p>
<p>Inače, cjelokupni blagdanski program trebao bi početi 6. prosinca na Sv. Nikolu, a nositelji projekta bit će gradski odjel za kulturu i sport, te splitska Turistička zajednica. U stvaranje gradskog blagdanskog šušura i organiziranje bogatog kulturno-glazbenog programa na otvorenim i zatvorenim pozornicama ove bi se godine trebalo uključiti i splitsko Hrvatsko narodno kazalište koje, na čelu s novim intendantom Milanom Štrljićem, potiče aktivni kulturni i zabavni život grada. </p>
<p>Troškovi blagdanske proslave, ističe dogradonačelnik Sikirica, bit će pokriveni sponzorstvom, dok će iz gradske blagajne biti izdvojen novac samo za tekuće troškove koji neće biti visoki. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Yves Saint Laurent definitivno zatvara vrata </p>
<p>PARIZ, 30. listopada</p>
<p> - Modni ateljei kuće visoke mode Yves Saint Laurent definitivno zatvaraju vrata u četvrtak, čime se završava priča o modnoj etiketi koju su 1961. stvorili modni kreator Yves Saint Laurent i njegov prijatelj Pierre Berge, što se smatra jednom od najljepših priča u povijesti francuske visoke mode. </p>
<p>Posljednji model iz kućne radionice, obilježen brojem 77.751, kaputić je od crne vune s izvezenim zlatnim žitom, koji je ponovno izdanje modela iz kolekcije jesen/zima 1985./86.</p>
<p>Kaputić je predstavljen na velikoj retrospektivnoj modnoj reviji kojom je 22. siječnja u Parizu obilježena 40. obljetnica kuće, kad su pokazani kreatorovi najpoznatiji modeli. </p>
<p>Kaputić je inače namijenjen Saint Laurentovoj prijateljici, glumici Catherine Deneuve. </p>
<p>Otkad je Yves Saint Laurent najavio svoje povlačenje i zatvaranje modne kuće 7. siječnja ove godine, naglo se povećao broj narudžbi u ateljeu u Aveniji Morceau gdje se nikada nije toliko radilo. No time se nije umanjila uznemirenost 158 zaposlenika koji su se čak obratili za pomoć supruzi francuskog predsjednika Bernardette Chirac.</p>
<p>Naime, zaposlenicima prijeti otkaz, a do sada je tek četrdesetak uspjelo naći posao u drugim modnim kućama. Ostale zaposlenike će trebati rasporediti, a to je zadaća socijalnog plana za koji se zalažu stari vlasnici imperija Yves Saint Laurent i Pierre Berge. </p>
<p>Ako uistinu dođe do zatvaranja ateljea u četvrtak, razmještanje preostalih zaposlenika bit će provedeno tek u srpnju iduće godine. </p>
<p>Djelo Yvesa Saint Laurenta od 1997. godine može se razgledati u istoimenoj zakladi smještenoj u pariškoj četvrti La Villette gdje su izložene tisuće haljina, cipela, šešira i modnih detalja slavnog kreatora, kao i njegovi crteži, namještaj i fotografije koje svjedoče o povijesti imperija. </p>
<p>No čak i ako njegova kuća prestane s radom, sam Yves Saint Laurent će i dalje svaki dan dolaziti na posao u Aveniju Marceau, na broj pet. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Europska komisija kaznila Nintendo i distributere sa 168 milijuna eura </p>
<p>BRUXELLES, 30. listopada</p>
<p> - Europsko povjerenstvo za zaštitu tržišne utakmice kaznilo je danas japansku tvrtku Nintendo i njegove europske distributere s ukupno 167,8 milijuna eura zbog toga jer su sredinom 1990-tih koristili nelegalne taktike prodaje. </p>
<p>Povjerenstvo je objavilo da su se Nintendo i njegovi distributeri »urotili« kako bi spriječili izvoz iz zemalja u kojima su Nintendovi proizvodi imali nisku cijenu u one zemlje gdje su postizali visoku cijenu.</p>
<p>Povjerenik za zaštitu tržišne utakmice Mario Monti kazao je da su svake godine milijuni europskih obitelji trošile velike količine novca na računalne igre. </p>
<p>Dodao je da imaju pravo kupovati igre i igraće konzole po najnižoj cijeni koje tržište može ponuditi, te da Povjerenstvo neće tolerirati zavjereničko ponašanje usmjereno umjetnom održavanju visokih cijena. Nintendo je objavio da već ima pripremljen novac za plaćanje kazne. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Europska unija nespremna za epidemije</p>
<p>BRUXELLES, 30. listopada </p>
<p> - Europska unija možda nije spremna za suočavanje s epidemijama zaraznih bolesti i mora poboljšati koordinaciju među članicama za slučaj izbijanja epidemije, upozorio je povjerenik EU za zdravstvo. »Bojim se da još nismo dobro pripremljeni za epidemije zaraznih bolesti i drugih velikih zdravstvenih prijetnji za koje je nužna brza i koordinirana reakcija«, rekao je David Byrne, povjerenik EU za zdravstvo i zaštitu potrošača.</p>
<p>Zato Europska komisija namjerava do 2005. osnovati Europski centar za kontrolu bolesti, dodao je Byrne. Taj bi centar bio zadužen za rješavanje rutinskih i kriznih situacija, a uz to bi povećao sposobnost EU da spriječi epidemije zaraznih bolesti poput gripe, ospica i hepatitisa. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Mogu li unikati držati korak s dizajnom? </p>
<p>Među naraštajima diplomiranih dizajnera sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu nema nezaposlenih / Nužno je oblikovati svijest društva o potrebi za unikatno oblikovanim proizvodima / Iznova Akademija primijenjenih umjetnosti? </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Kakvo je stanje primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj - najbolje je pokazao netom otvoreni 37. zagrebački salon postavljen u Umjetničkom paviljonu, koji je ove godine posvećen primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. Naime, dizajn količinom izložaka i njihovom kakvoćom vidljivo prednjači postavom pred djelima primijenjene umjetnosti.</p>
<p> Zašto je dizajn, umjetničko oblikovanje za serijsku proizvodnju, pregazio primijenjenu umjetnost, unikatno oblikovanje? Kakve su potrebe društva za primijenjenom umjetnošću u odnosu na dizajn? Postoji li društvena opravdanost za ponovnim osnutkom akademije primijenjenih umjetnosti? O tim i drugim pitanjima struke raspravljalo se na tribini »Primijenjena umjetnost - između edukacije i negacije« što je u organizaciji ULUPUH-a u utorak na večer održana u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.</p>
<p> Na tribini su govorili Zrinka Jurčić Tatomir, profesorica povijesti umjetnosti u Školi primijenjene umjetnosti, Sanja Rocco, dizajnerica, Jeronim Tišljar, akademski slikar, i Ivan Doroghy, profesor dizajna. Iako je tribina svojom tematikom trebala okupiti velik broj članova ULUPUH-a, osim četvero izlagača broj publike zaustavio se na »sretnom« broju 13.</p>
<p>Naime, 37. zagrebački salon svojom koncepcijom, koja je okupila 220 izlagača s područja primijenjene umjetnosti i dizajna, pokazao je da postoji veliki interes za tim područjima oblikovanja. Među dizajnerskim ostvarenjima najveći broj radova pripada grafičkom dizajnu, što govori o rastućoj potrebi društva za njim. No, primijenjena umjetnost brojnošću i načinom postava raštrkana je stilski i koncepcijski. To se može objasniti činjenicom da ne postoji akademija primijenjene umjetnosti, već samo Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn. </p>
<p>S druge strane dizajnerski odjel 12 godina uspješno djeluje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Prije otvaranja toga odsjeka vodile su se burne polemike o potrebi struke i društva za njim, a danas među naraštajima diplomiranih dizajnera nema nezaposlenih. Nekadašnja Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, osnovana je 1951. po uzoru na onu u glavnom gradu bivše države, ali je nakon prvog naraštaja diplomanata 1955. prestala s radom, jer se smatralo da je suvišna zbog postojeće Likovne akademije.</p>
<p>Postavilo se pitanje o zapošljavanju takvih kadrova, a to rješenje nazire se u privatnoj inicijativi i pokretanju radionica. Izlagači su iznijeli stav da se nametanjem visokih umjetničkih kriterija oblikuje svijest društva koje će tako sve više osjećati potrebu za unikatno oblikovanim proizvodima. Otežavajuću okolnost vide u obrazovanju, jer je prema novom paketu rasterećenja programa osnovnog školstva od prvog do četvrtog razreda izbačena nastava likovne kulture! Buduću akademiju primijenjenih umjetnosti vide u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, dobro bi došli i njezini odsjeci u okviru već postojećih srodnih fakulteta kao i privatna visokoškolska ustanova.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slasti i strasti Hannibala Lectera</p>
<p>Jedan od najpopularnijih monstruma u povijesti filma ponovno je među nama u »Crvenom zmaju« koji je režirao Brett Ratner / Anthony Hopkins imao je vrlo »opasne« glumačke suparnike u likovima Edwarda Nortona i Ralpha Fiennesa</p>
<p>Dobra vijest je da je film »Crveni zmaj« (»Red Dragon«) Bretta Ratnera mnogo bolji od filma »Hannibal«, koji je u Firenci režirao Ridley Scott. Loša vijest je da je ovaj film slabiji od sada već nenadmašna »Kad jaganjci utihnu« Teda Demmea. A da bi informacija bila potpuna, treba reći da je ovaj film nastao prema prvom romanu Thomasa Harrisa, po kojem je već snimljen vrlo dobar film »Manhunter« 1986. godine u režiji Michaela Mana. Dakle, »Crveni zmaj« je remake prvoga filma.</p>
<p> I sve u 16 godina, koliko je bilo dovoljno da glavni lik tih filmova, sada već glasoviti Hannibal Lecter postane istodobno jedan od najstrašnijih i jedan od najpopularnijih monstruma u filmskoj povijesti. On magično privlači ljude svojom inteligencijom, cinizmom i superiornošću, i premda ga se boje, svi mu se i dive, čak i njegovi neposredni suparnici u policiji i FBI-u. Obrazovan, s profinjenim ukusom i gospodskim manirima, on je istaknuti snob među monstrumima i najveći monstrum među snobovima. Hladnokrvan i bezobziran, zaigran i elegantan, Lecter je čudo koje u liku Anthonyja Hopkinsa i zahvaljujući njegovoj izvanrednoj glumi već deset godina »vlada« filmskim svijetom.</p>
<p>Nakon neponovljivog i najboljeg filma »Kad jaganjci utihnu«, koji je osvojio pet Oscara 1992., Dino De Laurentis otkupio je prava na ostale dvije knjige. Tako je nastao kvalitetno manje uvjerljiv »Hannibal«, koji je međutim zaradio više od 300 milijuna dolara, tako da je De Laurentis hladnokrvno nastavio producirati i novu verziju prvoga romana, dakle »Crvenog zmaja«.</p>
<p> Priča govori o dr. Lecteru u vrijeme kada je još bio na slobodi i uživao u svojim posjetima koncertima i večerama s intelektualcima i uglednicima koji su uživali u njegovim kulinarskim sposobnostima, i ne sluteći što im je sve pri tome »skuhao«. Tada mladi FBI agent Will Graham (Edward Norton) uspijeva ga razotkriti, ali pri tome obojica budu teško ranjeni. Nakon liječenja, Lecter završava u dobro čuvanoj i specijalno za njega sagrađenoj ćeliji (ista kao u Demmeovu filmu), a Graham napušta posao i odlazi s obitelji na Floridu gdje uživa u mirnom životu mladog umirovljenika. Sve dok se ne pojavi novi serijski ubojica koji na monstruozan način ubija cijele obitelji.</p>
<p>Graham se vraća na posao i traži Lecterovu pomoć i savjete kako bi ušao u trag bešćutnog monstruma koji sebe naziva »Crveni zmaj«. To je Francis Dolarhyde (Ralph Fiennes), mladić savršena tijela koji je nakon niza zlostavljanja u djetinjstvu izgradio neku vrstu obrambenog mehanizma predajući se »Crvenom zmaju« koji upravlja njegovim postupcima. Tek susret i druženje sa slijepom djevojkom na trenutke izaziva kod njega otpor i humanost, neku vrstu emocija koje su mu potpuno nepoznate, ali i nedovoljne da ga spase.</p>
<p>Scenarist Ted Tally, koji je već dobio Oscara za film »Kad jaganjci utihnu«, ovoga puta svjesno se služio mnogim unaprijed zadanim klišejima, od glavnoga lika koji Hopkins igra u već viđenim formama, dakle u svjesnom manirizmu, do lika već spomenutog Dolarhydea, koji je neka vrsta nove verzije Normana Batesa iz Hitchcockova »Psycha«, a da ne govorimo o epizodi s monstrumom i slijepom djevojkom, koja je izravno uzeta iz »Frankensteinove nevjeste«, filma Jamesa Whalea iz 1935. godine.</p>
<p>Redatelj Brett Ratner do sada je bio uspješan s komedijama, posebno s »Rush Hour«, što i nije bilo neko jamstvo za rad s likom i djelom Hannibala Lectera. No sasvim se solidno snašao, prije svega zahvaljujući književnom predlošku po kojem je scenarist Tally napravio efektan scenarij te pomoći iskusna snimatelja Dantea Spinottija, koji je radio i na prvome Mannovu filmu »Manhunter«, no za razliku od tadašnje stilizirane verzije ovoga puta okrenuo se mračnim kadrovima.</p>
<p> Napokon, tu su i sjajni glumci, bez kojih zasigurno ovaj film ne bi bio tako uvjerljiv. O Anthonyju Hopkinsu ne treba posebno raspravljati, jer on se poistovjetio s Lecterom tako da bilo što učini - jest prihvaćeno, čak i kada nepotrebno pretjeruje. Tako da je njegovom izravnom partneru Edwardu Nortonu bilo teško parirati na strani pravde, no on je svoj dio zadatka sjajno obavio, posebno u drugome dijelu kada mu nije njegov dječački mladenački izgled bio hendikep, kao što se to činilo na početku.</p>
<p> Ralph Fiennes pak glavna je glumačka zvijezda ovog filma. On je doista savršeno iznio lik monstruozna, a istodobno jadna Francisa, opsjednutog demonima stvarnoga i imaginarnoga svijeta koji je dugi niz godina bio njihova žrtva, te je na kraju pokušao pronaći spas u svojim žrtvama.</p>
<p> Potresno i dojmljivo, kako samo Fiennes zna i umije (sjetimo se samo njegova zastrašujućeg nacista u »Schindlerovoj listi« Stevena Spielberga).</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Žrtvenici i idoli starih Vinkovaca </p>
<p>Izložba s više od 350 izložaka obuhvaća gotovo 8000 godina povijesti Vinkovaca - prikazuje sve ono što su svakodnevno Vinkovčani upotrebljavali / U Vinkovcima su rođeni dva rimska cara i dva sveca - carevi Valentinijan I. i Valens te sv. Euzebije i sv. Polion </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »S ovom izložbom potvrđujemo da pripadamo Europi, a putem nje ćemo se dijelom vratiti u povijest da bismo vidjeli bogatiju budućnost«, rekao je u utorak gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić otvarajući izložbu pod nazivom »Iz kolijevke rimskih careva« u prostorijama Arheološkoga muzeja u Zagrebu, pohvalivši se pritom da dolazi iz grada gdje su rođeni dva rimska cara i dva sveca (carevi Valentinijan I. i Valens te sv. Euzebije i sv. Polion). </p>
<p>Izložba s više od 350 izložaka poredana u vremenskom slijedu koji obuhvaća gotovo 8000 godina povijesti Vinkovaca, od vremena neolitika, konac 6. tisućljeća prije Krista, pa sve do 1200. godine poslije Krista, prikazuje sve ono što su svakodnevno Vinkovčani upotrebljavali u svom životu. </p>
<p>»To je tek jedan izbor materijala, pa možete zamisliti koliko mi toga imamo u Vinkovcima«, rekla je jedna od troje autora ove izložbe Ivana Iskra Janošić, ujedno i voditelj arheološkog odjela u Gradskom muzeju Vinkovaca, a čiju je knjigu »Urbanizacija Cibala i razvoj keramičkih središta« u ovoj prigodi predstavio prof. dr. Marin Zaninović s Arheološkog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p> Drugo dvoje autora ove izložbe su Maja Krznarić Škrivanko i Marko Dizdar koji su zajedno sa Stjepanom Jozićem, ravnateljem Vinkovačkog muzeja, također nazočili otvaranju ove izložbe koja otkriva Vinkovce u svjetlu arheologije.</p>
<p>Izložba je podijeljena u šest cjelina: mlađe kameno doba, bakreno doba, brončano doba, zatim željezno doba, rimsko razdoblje te srednji vijek. Posjetioci će u iduća dva mjeseca, koliko će i trajati izložba, tako moći vidjeti žrtvenike i idole iz Starčevačke kulture, vrijeme između 6. i 5. tisućljeća prije Krista, zatim posuđe i oruđe iz mlađeg kamenog doba te nakit i češljeve iz rimskog razdoblja, ali i iz srednjeg vijeka.</p>
<p>Moći će se vidjeti i keramički model visoke cipele ili čizme, zatim motiku i utege, model krušne peći iz Vučedolske kulture (III. tisućljeće pr. K.), pronađene u kopanju pored hotela »Slavonije« u Vinkovcima.</p>
<p>Građa je prikupljana kroz dva stoljeća, a toliko je ima da se danas više ne može govoriti o broju nego o tonama arheološkog materijala, koji se i danas sakuplja na 860.000 četvornih metara zaštićene arheološke zone vinkovačkog kraja, rekla je Iskra-Janošić.</p>
<p>»Mi se trudimo da u Zagreb dovedemo i prikažemo izložbenu produkciju iz raznih dijelova Hrvatske, a poseban naglasak stavljamo na Vinkovce kao jednom od najživljih arheoloških lokaliteta gdje se i danas istražuje na četiri mjesta«, rekao je u izjavi za Vjesnik Ante Rendić-Miočević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji je zajedno s Gradskim muzejom Vinkovci organizirao ovu izložbu. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Grossman dobio nagradu Buxtehuder Bull</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Izraelski pisac David Grossman dobitnik je njemačke književne nagrade Buxtehuder Bull za najbolju dječju knjigu godine. Nagrada u vrijednosti 5000 eura bit će piscu predana u petak za njemačko izdanje njegove knjige »Someone to Run With«. Žiri u sastavu jedanaestero djece i jedanaestero odraslih glasovao je u velikoj većini za ljubavnu priču u čijem su središtu beskućnici i odbjegla mladež u Izraelu. Grossman (48) je rođen u Jeruzalemu, gdje je studirao filozofiju i dramu na Židovskom sveučilištu. Kad je imao samo 10 godina, počeo je raditi za Izraelski radio, gdje je ostao punih 25 godina tijekom kojih je radio kao urednik, voditelj i pisac radio-drama. Proveo je dvije godine i u izraelskoj vojsci, gdje je stekao i ratna iskustva. »Someone to Run With« je knjiga originalno izdana na hebrejskom 2001., kada je osvojila izraelsku književnu nagradu Sapir. Englesko izdanje knjige očekuje se 2003. godine. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Ljubavni napitak« otvara sezonu u Splitu</p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Na pozornici splitskoga HNK u četvrtak će biti izvedena prva ovosezonska operna premijera - »Ljubavni napitak« Gaetana Donizettija u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem maestra Vjekoslava Šuteja. Govoreći o programu novoga kazališnog vodstva, umjetnički ravnatelj HNK Split Petar Selem istaknuo je da Donizettijeva komična opera daje melodičan, vedar i svježi početak sezone, koja će, osim toga, biti i u znaku mladih, ali već dovoljno afirmiranih domaćih pjevačkih snaga. Uloga Adine povjerena je Sandri Bagarić, dok će ulogu Nemorina tumačiti Tomislav Mužek. »Posrećilo nam se da za ovu operu možemo angažirati maestra Vjekoslava Šuteja, jer je on idealan za predstavu kakva je Donizettijeva. Ovaj teatar će u buduće razvijati i njegovati naviku vraćanja dirigenata u Split, pa tako već možemo najaviti i gostovanje Lorisa Voltolinija«, istaknuo je Selem. Redatelj Dolenčić kazao je da su se »vratili glumačkom radu s pjevačima«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Fine mrtve djevojke« u utrci za Oscara</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - U Društvu hrvatskih filmskih djelatnika u srijedu održan je sastanak svih sekcija Društva da bi izglasali ovogodišnjeg predstavnika hrvatske kinematografije za kandidaturu za nominaciju za Oscara. Od 17 glasova, film »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića dobio je 14 glasova, dok je dva glasa dobio film »Ne dao Bog većeg zla« Snježane Tribuson, a jedan glas pripao je filmu »Serafin - svjetioničarev sin« Vicka Ruića.Tako je nakon polemika i bojazni u medijima ipak pobijedila pravda i razum kod hrvatskih filmskih djelatnika koji su izabrali film koji je doista najbolji predstavnik ovogodišnje nacionalne produkcije. Kao što je poznato po pravilima Američke filmske akademije koja se odnose na kandidaturu filma na jeziku koji nije engleski ovaj izbor ne znači da je hrvatski film automatski kandidat za Oscara, nego da je tek ušao u utrku za nominacije za Oscara, a tko će biti nominiran znat će se tek sredinom veljače 2003. </p>
<p>B. S.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Planetni se toplinski stroj potrošio</p>
<p>Dok smo začuđeno promatrali, šest aktivnih perjanica je izbacivalo plinove i fine čestice na nebo. Najveći od njih, koji se sada zove Pelé, prema havajskoj božici vulkana, izbacivao je vodoskok materijala 250 kilometara u svemir, što je dalje od površine Ia nego što su se neki astronauti udaljili od Zemlje</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Najneočekivanije i najposebnije tvorevine su vijugavi kanali, sa zavojima i jarmovima, koji izgledaju kao riječne doline na Zemlji. Najdulji su dulji od najduljih rijeka na Zemlji. </p>
<p>No daleko je prevruće da bi bilo tekuće vode na Veneri. A zbog toga što nema malih udarnih kratera, možemo reći da je atmosfera bila ovako debela, uzrokujući tako jak učinak staklenika, jednako dugo kao što postoji i sadašnja površina Venere. </p>
<p>(Da je mnogo tanja, planetoidi srednje veličine ne bi izgorjeli pri ulazu u atmosferu, nego bi preživjeli i iskopali kratere nakon što bi se sudarili s površinom planeta.) </p>
<p>Lava koja teče nizbrdo zaista stvara vijugave kanale (ponekad ispod površine, nakon čega uslijedi urušavanje krova kanala). No čak i pri temperaturama kakve vladaju na Veneri, lava se hladi, usporava, skrućuje i zaustavlja se. </p>
<p>Magma se smrzne u krutinu. Potoci lave ne mogu proći čak ni 10 postotaka duljine dugih Venerinih kanala prije nego što se skrutnu. Neki planetolozi smatraju da mora postojati posebna tanka, vodenasta, neviskozna lava koja se stvara na Veneri. To je, međutim, nagađanje koje ne podupiru nikakvi drugi podaci i koja je priznanje našeg neznanja.</p>
<p>Debela se atmosfera sporo giba. Ipak, budući da je toliko gusta, jako mnogo pridonosi podizanju i gibanju finih čestica. Na Veneri postoje trake nastale vjetrom koje velikim dijelom potječu od udarnih kratera, u kojima su česti vjetrovi strugali hrpe pijeska i prašine i omogućili da je na površini upisana neka vrsta vremenskih lopatica vjetrenjače. </p>
<p>Čini nam se da tu i tamo vidimo polja i pješčane dine i područja u kojima je erozija vjetra oblikovala vulkanske forme na tlu. Ti se procesi erozije vjetrom odvijaju poput usporena filma, kao na dnu mora. Vjetrovi na površini Venere su slabi. Bio bi dovoljan i mali dašak vjetra da podigne oblak finih čestica, ali je malo vjerojatno da u takvu zagušljivu paklu naiđe nalet vjetra.</p>
<p>Na Veneri ima mnogo udarnih kratera, ali ni iz daleka toliko koliko ih ima na Mjesecu ili Marsu. Neobično je da nema kratera koji bi bili manji od nekoliko kilometara. Razumijemo razlog za to: mali planetoidi i kometi se raspadnu kada uđu u gustu Venerinu atmosferu prije nego što mogu udariti u površinu. </p>
<p>Primijećena granica veličine kratera se vrlo dobro slaže s sadašnjom gustoćom Venerine atmosfere. Smatra se da su izvjesne nepravilne mrlje koji se vide na snimkama s »Magellana« ostatci udarnih tijela koja su se raspala u debeloj atmosferi prije nego što su mogla izdupsti krater.</p>
<p>Većina udarnih kratera je izrazito stara i dobro očuvana, a samo nekoliko postotaka njih su progutali tokovi lave koji su uslijedili. Površina Venere, kakvu nam je otkrio »Magellan«, je vrlo mlada. </p>
<p>Ima toliko malo udarnih kratera da je sve starije od otprilike 500 milijuna godina moralo biti izbrisano - na planetu koji je star gotovo sigurno 4,5 milijarda godina. Postoji samo jedno očigledno erozivno sredstvo koje odgovara onome što vidimo: vulkanska aktivnost. Krateri, planine i druge geološke tvorevine na cijelom planetu su bile potopljene morem lave koja je nekad izvirala iz unutrašnjosti, tekla daleko i očvrsnula.</p>
<p>Nakon ispitivanja tako mlade površine pokrivene skrućenom magmom, mogli biste maštati da postoje još neki preostali aktivni vulkani. Ni za jednog se sigurno ne zna, ali ima ih nekoliko, na primjer, jedan koji se zove Maat Mons, za koje izgleda kao da su okruženi svježom lavom i koji uistinu mogu još zakuhati i eruptirati. Postoje neki dokazi da se udio sumpornih spojeva u visokoj atmosferi mijenja u vremenu, kao da su vulkani na površini povremeno ubacivali te tvari u atmosferu. </p>
<p>Kad su vulkani mirni, sumporni spojevi jednostavno padaju iz zraka. Postoje također i osporavani dokazi munja koje sijevaju oko vrhova planina na Veneri, kao što se to ponekad događa aktivnim vulkanima na Zemlji. </p>
<p>Ne znamo, međutim, pouzdano, postoji li danas vulkanska aktivnost na Veneri. To je pitanje za buduća svemirska putovanja.</p>
<p>Neki znanstvenici vjeruju da do prije otprilike 500 milijuna godina na površini Venere gotovo uopće nije bilo zamjetljivih detalja krajolika na tlu. Tokovi i oceani rastopljena stijenja su neumorno izvirali iz unutrašnjosti, punili su i prelijevali se preko svakog reljefa koji se uspio stvoriti. </p>
<p>Da ste propadali kroz oblake tako davno, površina bi bila gotovo jednolika i bez značajki. Noću bi takav krajolik morao pakleno sjajiti od crvene topline rastaljene lave. Prema tom se mišljenju veliki unutrašnji toplinski stroj Venere, koji je prije otprilike 500 milijuna godina doveo obilne količine magme na površinu, sada je isključen. Planetni toplinski stroj se napokon potrošio.</p>
<p> Prema drugom provokativnom teorijskom modelu, onom geofizičara Donalda Turcottea, Venera ima tektonsku aktivnost ploča kao i Zemlja, ali se ona isključuje i uključuje. </p>
<p>On predlaže da je upravo sada tektonska aktivnost ploča isključena; »kontinenti« se ne gibaju duž površine, ne sudaraju se jedan s drugim pa ne uzdižu planinske lance i ne povlače se zatim u duboku unutrašnjost. Nakon stotina milijuna godina mirna se tektonska aktivnost ploča ipak probudi i lava naplavi površinske krajolike, koji budu uništeni izgradnjom planina, progutani i uništeni na druge načine. Turcotte predlaže da je posljednja takva provala završila prije otprilike 500 milijuna godina, i da je od tada sve bilo mirno. </p>
<p>Prisutnost kruna može, međutim, značiti, za vremenska razdoblja koja su geološki u bliskoj budućnosti, da će se goleme promjene na površini Venere uskoro ponovno događati.</p>
<p>Ono što nas je čekalo kada je svemirski brod »Voyager 1« u ožujku 1979. susreo Io, koji je najbliži Jupiteru od njegova četiri velika mjeseca, bilo je čak i neočekivanije od velikih vulkana na Marsu ili površine Venere poplavljene lavom. Tamo smo otkrili neobičan, malen šaren svijet koji je prepun vulkana. </p>
<p>Dok smo začuđeno promatrali, šest aktivnih perjanica je izbacivalo plinove i fine čestice na nebo. Najveći od njih, koji se sada zove Pelé, prema havajskoj božici vulkana, je izbacivao vodoskok materijala 250 kilometara u svemir, što je dalje od površine Ia nego što su se neki astronauti udaljili od Zemlje. Četiri mjeseca kasnije je »Voyager 2« stigao do Ia, a Pelé se bio isključio, iako je šest drugih dimnih perjanica još bilo aktivno. Osim toga je bila otkrivena barem jedna nova dimna perjanica, a jedno drugo grotlo, nazvano Surt, je dramatično promijenilo svoju boju.</p>
<p>Iako su boje mjeseca Ia pretjerane na NASA-inim snimkama koje su pojačavale boje, one su ipak drukčije od svih boja u Sunčevu sustavu. </p>
<p>Najpopularnije današnje objašnjenje je da vulkane na Iu ne pokreću rastaljene stijene koje se uzdižu, kao što je to slučaj na Zemlji, Mjesecu, Veneri i Marsu, već stlačeni sumporni dioksid i rastaljeni sumpor. Površina je prekrivena vulkanskim planinama, vulkanskim grotlima, rasporima i jezerima rastaljena sumpora. </p>
<p>Na površini Ia i u obližnjem prostoru su opaženi različiti oblici i spojevi sumpora - vulkani izbacuju dio sumpora s mjeseca Io i u svemirski prostor. Ta su otkrića nekima upućivala na postojanje mora tekućeg sumpora ispod površine koji izlazi na površinu na njenim slabim točkama, stvara plitke vulkanske oblike, teče nizbrdo te se smrzava, s tim da je njegova konačna boja određena njegovom temperaturom pri erupciji.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>CITY</p>
<p>Tišina je mirisala na prženje i soju</p>
<p>Tada je Diesel ustao. Za njega je to uvijek bila prava muka, ali ipak je učinio. Približio se stolu one obitelji, uzeo od djevojčice jednom rukom oba štapića i stisnuvši šaku smrvio ih, baš iznad očeva tanjura s lakiranom patkom. Melania je prestala plakati </p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Hajde, prvo jedan štapić, a potom drugi, hrabro, između palca i kažiprsta, ne kažiprsta, srednjaka, pritisni sada, tako, bravo, vidiš da znaš, hajde, sada uzmi drugi, drugi štapić, zlato, drugom rukom, jebemu... uzmi ga drugom rukom i stavi u ovu ruku, shvaćaš? </p>
<p>Nije teško i prestani plakati, zašto plačeš? Želiš li postati velika ili ne? Baš želiš ostati mala glupa curica...</p>
<p>Tada je Diesel ustao. Za njega je to uvijek bila prava muka, ali ipak je učinio. Približio se stolu one obitelji, uzeo od djevojčice jednom rukom oba štapića i stisnuvši šaku smrvio ih, baš iznad očeva tanjura s lakiranom patkom.</p>
<p>Melania je prestala plakati. Restoran je uronio u tišinu koja je mirisala na prženje i soju. Diesel je progovorio tiho, no moglo ga se čuti i u kuhinji. Ograničio se na jedno jedino pitanje.</p>
<p>- Zbog čega pravite djecu? - reče. - Zbog čega?</p>
<p>Otac je nepomično gledao preda se, ne usuđujući se okrenuti. Žena je držala žlicu na pola puta između usta i posude. Promatrala je Diesela s preneraženim žaljenjem: djelovala je poput natjecateljice na kvizu koja je znala odgovor, ali ga se više nije sjećala.</p>
<p>Diesel se nagnuo nad djevojčicu. Pogledao je u oči.</p>
<p>- Mala krasna Kineskinjice.</p>
<p>Rekao je.</p>
<p>- Jedi viljuškom ili ću te ubiti.</p>
<p>Potom se okrenuo i vratio za stol.</p>
<p>- Hoćeš li mi dodati kantonsku rižu? - nereče Poomerang.</p>
<p>Bio je to na svoj način lijep rođendan.</p>
<p>U veljači 1989. godine, studijska grupa s vancouverskog sveučilišta objavila je u priznatom časopisu Science and Progress članak od devedeset i dvije stranice u komu razvija novu teoriju dinamike združenih pseudočestica. Potpisnici - šesnaest fizičara iz pet različitih zemalja - tvrdili su, pred kamerama svijeta, da za znanost nastupa novo razdoblje.</p>
<p>Najavili su da će njihova proučavanja za desetak godina omogućiti proizvodnju jeftine energije uz minimalnu opasnost po okoliš. </p>
<p>Nakon tri mjeseca, ipak, članak na dvije i po stranice objavljen u National Scientific Bulletinu dokazao je da se matematički model, kojim su se poslužili vancouverski istraživači kako bi utemeljili svoju teoriju, pažljivom analizom pokazuje kao većinom neodgovarajući i suštinski beskoristan. </p>
<p>»Pomalo djetinjast«, ustvrdila su, doslovno, dvojica autora članka. Prvi se zvao Mondrian Kilroy. Drugi je bio Gould.</p>
<p>Nije da su njih dvojica obično radila zajedno. Bio je to prije svega slučaj. Sve je počelo u menzi. Dogodilo se da su jeli jedan ispred drugoga i u jednom je trenutku prof. Mondrian Kilroy, ispljunuvši pire krumpir, rekao</p>
<p>- Što? Zar su ovo napravili u Vancouveru?</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamo brani čast hrvatskog nogometa </p>
<p>Dinamo je furiozno proletio kroz prvo kolo, utrpavši mađarskom Zalaegerszegu čak devet pogodaka u dvije utakmice. No, jasno je da to ipak nije bio suparnik na kojem se može ocijeniti prava snaga današnjeg Dinama u europskim okvirima. Prvi pravi ispit slijedi u četvrtak protiv engleskog Fulhama / »U ovu utakmicu ulazimo autoritativno! Dosta mi je podcjenjivanja Hrvatske u svim domenama. I zato ćemo im sad pokazati! Imamo pravo na svoje ambicije, jer smo ipak bili treća nogometna nacija u svijetu«, uzviknuo je Blažević </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Gradimo veliki klub, jak i europski Dinamo, kojeg će napokon uvažavati i u Europi«, glasno se i slavodobitno hvale Dinamovi čelnici u posljednje vrijeme, hraneći tako navijače gladne velikih rezultata svoga kluba na europskoj sceni. Zasad ih, međutim, hrane samo riječima, a na djela treba još malo pričekati. Barem do četvrtka poslijepodne... Dinamu u goste tada dolazi engleski Fulham u prvom susretu 2. kola Kupa Uefe (17 sati) i ovo će, zapravo, biti prvi pravi ispit vjerodostojnosti maksimirskih »oratora«.</p>
<p>Dinamo je furiozno proletio kroz prvo kolo, utrpavši mađarskom Zalaegerszegu čak devet pogodaka u dvije utakmice. No, jasno je da to ipak nije bio suparnik na kojem se može ocijeniti prava snaga današnjeg Dinama u europskim okvirima. Time, naravno, nitko ne želi umanjiti sjajnu igru maksimirske momčadi u susretima protiv Mađara. Ipak, prvi pravi ispit slijedi u četvrtak.</p>
<p> Maksimirski će klub ovaj put imati i dodatnu misiju. »Plavi« će, naime, kao jedini hrvatski predstavnik u europskim natjecanjima, svojim nastupima morati braniti žestoko poljuljani ugled hrvatskoga nogometa. Hajduk je, po već ustaljenoj rutini, brzopotezno izletio iz europskoga okružja, istu je sudbinu ovaj put doživio i Varteks. Ponovno je, eto, Dinamo ostao jedina lokomotiva hrvatskoga nogometa...</p>
<p> - U ovu utakmicu ulazimo autoritativno! Dosta mi je podcjenjivanja Hrvatske u svim domenama. I zato ćemo im sad pokazati! Imamo pravo na svoje ambicije, jer smo ipak bili treća nogometna nacija u svijetu, uzviknuo je Blažević dan uoči prvog ogleda protiv Fulhama.</p>
<p> »Plava« je momčad, prema njegovim riječima, fizički apsolutno spremna. No, vrlo je važan i psihološki faktor.</p>
<p> - Psihološka priprema je je finesa, koja je nažalost isto toliko važna. Ako nema te sinteze, odnosno veze između fizičkog i psihološkog stanja, teško možemo očekivati željeni učinak.</p>
<p> A što to, uopće znači željeni učinak? Na upit s kakvim bi rezultatom bio zadovoljan u prvojh utakmici u Maksimiru, Ćiro je duhovito dobacio:</p>
<p> - Pa, bilo bi dobro kad bismo im uvalili barem pet komada! Ma, zadovoljan bih bio s, recimo, 2-0. Dobro bi bilo i 0-0 ili 1-0... Važno je ne primiti pogodak. Nadam se, samo, da se neće osjetiti pomanjkanje natjecateljske forme kod Olića i Balabana. Ovo je utakmica u kojoj nema praznoga hoda. Dakle, nema razmišljanja u stilu »ja sam napravio neku akciju, pa se sad mogu malo odmoriti«.</p>
<p> Dinamov trener posebno upozorava da »krvnu sliku« Fulhama nikako ne smijemo ocjenjivati na osnovi nedavnih okršaja protiv Hajduka. Englezi su, podsjećamo, u prvom kolu izbacili Splićane. Nakon 1-0 pobjede Fulhama na Poljudu, u uzvratu u Londonu bilo je 2-2.</p>
<p> - Fulham je superiorno ušao u dvoboje protiv Hajduka. Nažalost, u Splitu su pobijedili i tako dobili potvrdu da su favoriti, pa su u Londonu igrali sa 70 posto angažmana i zato su skoro nastradali. A upravo je ta njihova lekcija protiv Hajduka za mene opasna. Da je Hajduk slučajno na Poljudu pobijedio sa 2-0, u Londonu bi ga dočekao uragan. Njihovi su igrači doista kvalitetni i ako bismo im dopustili da se razmašu, ovdje bi bilo svega. Sve se svodi na elementarne zahtjeve - ne daj im da »otvore oko«, ne daj im da se razmašu. A, kad je lopta u tvome posjedu, onda se raširi, igraj brzo, s imaginacijom...</p>
<p> Ćiro tvrdi da ne može sa sigurnošću pretpostaviti kako će Fulham pristupiti zagrebačkoj utakmici, tim više što njihov trener Jean Amadou Tigana, nekad proslavljeni francuski reprezentativac, još nema iskristaliziranu stalnu postavu.</p>
<p> - Moje mišljenje o Tigani? Nedavno sam govorio nešto protiv svojih kolega i poslije mi je bilo jako žao i sramio sam se zbog toga. Nikad više ništa neću reći protiv bilo kojeg kolege! Ali, činjenica je da Tigana luta sa sastavom, da još nema standardnu formaciju. Evo, opet sam rekao nešto protiv kolege!, zaključio je Blažević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Butinin udar na Dinamo!</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Nažalost, umjesto da se u Dinamu dan uoči iznimno bitne utakmice s Fulhamom bave strategijom kako pred rasprodanim gledalištem slomiti Engleze i s opipljivom prednošću otići uzvrat u London, u Maksimiru su ponovno na dijelu zli dusi. Ovog puta u liku sasvim nerazumnog istupa Dinamovog kapetana Tomislava Butine koji je baš izabrao pravi trenutak kad će inačenjem istjerivati neku svoju viziju pravde i dostojanstva, pa se u ime toga toliko infantilno konfrontirao s trenerom Blaževićem, da mu povratka naprosto nema. Ili ima, ali uz uvjet da se Blažević spakira i napusti Maksimir, ako to ne učini Butina!</p>
<p> Drugim riječima, Dinamo u četvrtak ne samo da neće, nego ne smije imati na vratima svog reprezentativnog čuvara mreže. Što god, naime, da se dogodilo u idućih 24 sata nakon što ispisujemo ove retke, pa makar da Butina puzeći u liku pokajnika dođe tražiti ispriku, ona naprosto ne može i ne smije proći. Kakva god bila, jer i sport, poglavito profesionalni nogomet, kakav god bio prevrtljiv i ponekad prljav, ima i neke svoje nepisane pozitivne zakonitosti. Takve, da kad se naruše u tom obimu kao što si je to dozvolio Butina, onda puca i najveća ljubav i poštovanje. </p>
<p>Tada više nema mjesta nikakvom kreditu za zasluge i minuli rad, kojim je Blažević pravdao svoj čin kad je Butini u prvom naletu oprostio očiglednu nesmotrenost; otkaz poslušnosti. Dovodeći se pritom kao trener u vrlo delikatnu situaciju, jer zna se što se treneru događa kad pogazi samog sebe; samo da si nije ispisao smrtnu osudu jer pitanje je kako će ga nakon toga igrači slijediti. Hoće li još uopće? </p>
<p>Jest, još bi se Butini progledalo kroz prste da se njegov inat nije produžio na novo njegovo dokazivanje samome sebi kako je nešto više nego najobičniji profesionalac koji u Maksimiru godišnje inkasira više nego obični smrtnik u pola svoga života. Pritom je Butina iskazao i sveukupno nerazumijavanje za trenutak tog svog čina, jer nije samo Butina - Dinamo. Dinamo, to je cijeli jedan pokret, to su njegovi suigrači, sugrađani, sudržavljani... Trener je tek na četvrtom - petom mjestu hijerahije vrijednosti kojima se Butina ovom prigodom poigrao tako da nakon ovog njegovog istupa nekomu u Maksimiru zaista više nije mjesto. Ili Butina, ili Blažević, mogli bismo nakon svega sa žalošću zaključiti. Dajući zaista za pravo onima koji predlažu da je Dinamu neophodan duhovnik, jer »maksimirski demoni nikada ne spavaju«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ćiro dvaput otpisao i pomilovao Butinu</p>
<p>Butina i trener vratara Stinčić na kraju su, po Ćirinom nalogu, odskakutali na trening. S obzirom na brzinu maksimirskih obrata, ne bi nas začudilo kad bi na Dinamovim vratima u četvrtak osvanuo upravo - Stinčić</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Butina više nikad ne može ovdje na trening!«; »Sve smo izgladili, svatko ima pravo na pogrešku, pa tako i Butina...«; »Butina je izgubio sve kredite i neće igrati protiv Fulhama!«; »Sve je došlo na svoje mjesto i Butina će braniti protiv Fulhama«... Ovakve je izjave, i to upravo ovakvim redoslijedom, nizao Dinamov trener Miroslav Blažević od utorka navečer do srijede poslijepodne.</p>
<p> U tom je razdoblju maksimirski trener dvaput otpisao i, isto tako dvaput, pomilovao prvoga vratara svoje momčadi. Nakon mnogo drastičnih obrata ipak je odlučeno da će Tomislav Butina braniti u četvrtak protiv Fulhama.</p>
<p> A što se to događalo i kakva je uopće kronologija neugodnog događaja koji potresa Maksimir u predvečerje utakmice s Englezima?</p>
<p> U utorak je, neposredno prije poslijepodnevnog treninga, Blažević potjerao Butinu u svlačionicu, jer se ovaj zadržao u razgovoru s jednim novinarom, pa je nekoliko trenutaka zakasnio na trening. Samo minutu kasnije Ćiro je preko svojega »kurira«, pomoćnog trenera Mire Stipića, pozvao Butinu da se ipak vrati na trening. No, ovaj je to odbio, presvukao se i - napustio Maksimir.</p>
<p>Sličan scenarij priređen je i u srijedu. Dinamov trening bio je predviđen za 15.30 sati. Butina se podno južne tribine stadiona pojavio osam minuta ranije i pritom je kratko i u pomirljivom tonu razgovarao s Blaževićem. Činilo se tada da su tenzije posve splasnule i da je incident zaboravljen. No, kad mu je Ćiro sugerirao da povede suigrače na trening, smatrajući da je stanje posve normalno, Butina je, međutim, na trenerovo iznenađenje kratko odgovorio:</p>
<p> - Ne!</p>
<p>Maksimirski je vratar pružio i svojevrsno objašnjenje:</p>
<p> - Nisam ja cirkusant!</p>
<p>Ćiro je uzvratio:</p>
<p> - Dobro, ti nisi cirkusant, ali je klub još manje takav.</p>
<p> Sve u svemu, Butina se nije presvukao u opremu za trening, već je nastavio šetati hodnicima podno južne tribine. I što sad? Kapriciozni Butina svjestan je da kao prvi vratar ima znatnu težinu u momčadi, vjerojatno smatrajući za sebe da je nezamjenjiv. A tko bi branio protiv Fulhama da je Butina doista ostao po strani? Ivan Turina! On je zasigurno prva alternativa. Turina je iznimno kvalitetan vratar, što je potvrdio i prošle sezone, kada je je sjajno igrao na posudbi u Kamen Ingradu. Štoviše, nerijetko je izborio i status najboljeg igrača utakmice.</p>
<p> - To je ohrabrujuće, ali još više ohrabruje to što trener vratara, Željko Stinčić, tvrdi da Turina može odgovoriti svim zahtjevima, govorio je Ćiro u vrijeme dok je prvi vratar još bio na popisu »otpisanih«.</p>
<p> Nadalje, Butina je svjestan da ga najveći dio Bad Blue Boysa gotovo idolizira. A kako su navijači već od samoga starta, od trenutka kada se Ćiro vratio u klub, »nabrušeni« na maksimirskoga trenera, lako je pretpostaviti da bi u aktualnom sukobu navijači stali na Butininu stranu. Računica maksimirskog čuvara mreže je, dakle, kristalno jasna i on sasvim proračunato iskorištava ovakvo stanje.</p>
<p> - Ma, tribine ionako meni, nažalost, nisu sklone. Ako on računa na to, onda neće biti nikakvih ustupaka. Ja sam svoje ionako završio i ovog časa sam spreman pokupiti svoje stvari i otići. A ja ionako znam zašto je publika bila protiv mene. I na tome im hvala, govorio je Blažević</p>
<p> Neposredno nakon treninga u srijedu, kada je još bio vruć nakon sukoba s donedavnim Dinamovim kapetanom, Blažević je energično uzviknuo:</p>
<p> - Butina je izgubio sve kre dite nakon ovoga! Jako mi je žao zbog svega i vrlo mi je teško. Ali, nitko ne može remetiti rad i disciplinu. Branit će Turina!</p>
<p> Nedugo nakon toga pojavio se Ćirin asistent Đuro Bago, prenijevši Butinin upit:</p>
<p> - Tomo pita mora li s momčadi u karantenu ili da ostane trenirati s drugom momčadi.</p>
<p> Ćiro je zbunjeno pogledao Bagu i zaurlao:</p>
<p> - Idi mu reci da ide u karantenu! U karantenu, čujete li me!!!</p>
<p> To je, naravno, značilo da je Ćiro opet infiltrirao Butinu u momčad. Nekoliko sekundi kasnije Bago se vratio, nešto došapnuo Ćiri, koji je mirno dometnuo:</p>
<p> - Sve je došlo na svoje mjesto i sutra Butina brani!</p>
<p> Maksimirski je vratar, navodno, poslao ispriku Blaževiću preko Bage, što je Ćiro prihvatio i potom naredio svojim »trudbenicima«:</p>
<p> - Gdje je Stinčić, nađite Stinčića! Neka on i Butina odmah idu trening!</p>
<p> Stinčić je pronađen, Butina je navukao opremu i njih dvojica su sretni i veseli odskakutali na trening. S obzirom na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> maksimirskih obrata, ne bi nas začudilo kad bi na Dinamovim vratima u četvrtak osvanuo upravo - Stinčić</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Rumunjski eksperiment« prebačen u Temišvar</p>
<p>Nogometni izbornik Otto Barić zaokupljen je obilaskom mogućih kandidata kako bi napravio popis igrača »dovoljno stabilnih i čvrstih« s kojima će nastojati izboriti plasman na EP 2004. / Mirenje s Blaževićem je izmišljeno jer se on i Barić nikad nisu posvadili</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Prijateljski ogled najboljih hrvatskih nogometaša sa selekcijom Rumunjske, koji će imati eksperimentalno obilježje, neće se igrati u Bukureštu, kao što je najavljivano. Na zahtjev Rumunja, susret, ugovoren za 20. studenoga, odigrat će se u Temišvaru, među ostalim i stoga što u tom gradu i okolici živi mnogo Hrvata, čulo se na redovitoj konferenciji za novinare u Kući nogometa dan uoči sjednice IO HNS-a.</p>
<p>Jednosatno druženje novinara s izbornikom Ottom Barićem i glavnim tajnikom HNS-a Zorislavom Srebrićem počelo je indikativnim Barićevim uvodom:</p>
<p>- Danas predlažem da zločestoću zaboravimo, ako je to moguće.</p>
<p>Ispostavilo se da je to, uz blagonaklone novinare, i te kako moguće. No, ne zato što se Barić još jednom ispričao za svoje pretvrde riječi o kolegama trenerima i novinarima, zbog čega je naišao na zgražanje javnosti, te što je otvoreno priznao da ni s jednim trenerom nije u lošim odnosima, posebno s Blaževićem:</p>
<p>- Mnogi bi me s njime stalno željeli posvađati, ali im to neće uspjeti. No, neki su dan izvijestili kako sam odbio pomirbu s Blaževićem, a jučer smo pola sata konstruktivno razgovarali. Ako smo razgovarali o nogometnim temama i ako sam ga pritom zamolio da s određenim igračima dodatno radi, gdje je tu neprijateljstvo? Isto ću tražiti i od ostalih trenera klubova gdje igraju potencijalni kandidati za reprezentaciju.</p>
<p>Zapravo se stječe dojam da Barić konačno počinje shvaćati s kakvim ljudima ima posla i kako im treba prilaziti da bi ga normalno tretirali. Važno je da pritom manje govori kako apsolutno sve zna te da neće biti nikakvih problema. Također, treba što manje prizivati svoja austrijska iskustva. Važno je što je spreman priznati pogrešku, što traži suradnju na više strana, pa tako i od novinara želi čuti dobru sugestiju. Pritom na sebe otvoreno preuzima odgovornost za neke važne poteze koji su se pokazali promašajem. Tako tvrdi da je primjerice u Bukureštu, umjesto Rapaića koji je izvan forme, i to ne jedini, obavezno morao igrati mladi Babić:</p>
<p>- Vjerovao sam da će Rapaić, valjda zato što se želi prodati, dati u Bukureštu sve od sebe, iako ga u klubu nigdje nema. No, jedan je Asanović koji je u klubu igrao slabo, a u reprezentaciji - izvrsno. Takav mi duh treba kod igrača - da je prepun motiva i volje kad dođe pod reprezentativni stijeg. Stoga mi je jedan od primarnih zadataka dokučiti razloge zbog kojih je u Bukureštu izostao željeni duh, ali i da ubuduće tražim igrače čvrstoga karaktera, spremne da se odupru najtežim iskušenjima.</p>
<p>Poručujući kako traži pobjedničku momčad, koja je već gotovo kompletirana, Barić je naznačio i neke svoje zadatke idućeg tjedna:</p>
<p>- Među ostalim, sljedećih ću dana biti u prilici gledati uživo nastupe čak pet naših vođa napada, kandidata za reprezentaciju. U četvrtak ću promatrati Balabana i Olića, u subotu, kad igra Karnten, Marija Marića, a u utorak u susretu Wolfsburga i Münchena Šukera i Tomislava Marića. Ništa ne prepuštamo slučaju.</p>
<p>Dodao je kako će, uz to, i u inspekciju Šerića, a Rosso je već dobio pozivnicu za Rumunjsku. Barić tvrdi kako će Šimunić već za mjesec dana biti u punom pogonu i sigurno će igrati protiv Belgije 29. ožujka, što je značajan dobitak. </p>
<p>No, nije mogao, a da ne izjavi nešto novo, originalno. Zanima ga kakva je situacija s državljanstvom izvjesnog Tomaševića koji igra o obrani belgijskog Cercle Bruggea, te je kazao da sigurno nešto vrijedi čim igra u Ligi prvaka.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduku 25.000 kuna kazne</p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Disciplinski sudac Prve HNL Krešimir Vlajčević kaznio je Hajduk s 25.000 kuna zbog 16-minutnog prekida tijekom nedjeljne prvenstvene utakmice protiv Varteksa. Podsjetimo, »torcida« je, slavivši svoj rođendan, ispalila bogati pirotehnički arsenal na travnjak u 52. minuti, a kako se dim zadržao iznad terena sudac Marić prekinuo je utakmicu. </p>
<p>Na istoj utakmici nogometaš Hajduka Darijo Srna je bio isključen i kažnjen je s dvije utakmice neigranja. Srna tako neće nastupiti u subotnjem prvenstvenom dvoboju protiv Rijeke, te u srijedu protiv TŠK-a u Kupu Hrvatske. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Konzumaciju teniske Akademije moramo platiti!</p>
<p>»Moja je dužnost razgovarati sa kandidatima za novog predsjednika. I pritom im moram reći kakvo ih stanje očekuje u savezu, a nije dobro. Sve do prije neki dan nisam znao kako je HTS preuzeo na sebe obvezu vraćanja duga kojeg je napravio Alplan Tours. Nećemo opterećivati igrače s izborom novog predsjednika« rekao je Ivičević-Bakulić </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - I službeno je otvoren lov na atraktivno mjesto predsjednika Hrvatskog teniskog saveza. Nakon ostavke Slavena Letice okupio se Nadzorni odbor i Odbor za Statut HTS-a te jednoglasno ustvrdio kako jedino Jozo Ivičević-Bakulić, predsjednik Zagrebačkog teniskog saveza i dopredsjednik HTS-a, ima pravo voditi savez do izbora novog predsjednika. Dakle, punih 30 dana, koliko je rok za sazivanjem izvanredne Skupštine, Ivičević-Bakulić će sjediti na dvije vrlo odgovorne stolice te će tako imati bitan utjecaj na izbor Letičinog nasljednika...</p>
<p>Pritom je NO i Odbor za statut vrlo spretno iz jednažbe izbacio Ničifora Vuletu, predstavnika najuspješnijeg županijskog saveza kada su rezultata tenisača, tenisačica i momčadi u pitanju. A kako u Statutu saveza stoji, predstavnik najuspješnijeg županijskog saveza i predsjednik ZTS-a automatski postaju članovi UO-a HTS-a, kao i njegovi dopredsjednici. No, kako HTS nije proglasio najuspješniji županijski savez, shodno tome Vuleta nije imao pravo sjediti u srijedu pored Ivičević-Bakulića, kada se obraćao javnosti. Štoviše, nakon ovakvog otkrića NO i Odbora za Statut čak je i upitan status Vulete kao člana UO-a! Dodajmo tome i činjenicu kako je predsjednik Odbora za Statut Hrvoje Kačer, koji se sporio sa Vuletom oko službenog priznavanja saveza u Dalmaciji kojim on predsjeda i saveza kojeg vodi Ničifor Vuleta.</p>
<p>- Nisam se nadao još jednoj funkciji. Pokušao sam u ovo kratko vrijeme pohvatati konce i uvidio sam kako je problem vrlo složen i slojevit, rekao je Ivičević-Bakulić na početku svog izlaganja aludirajući na probleme sa Hrvatskom teniskom akademijom, i nastavio:</p>
<p>- Moja je dužnost razgovarati sa potencijalnim kandidatima za novog predsjednika. I pritom im moram reći kakvo ih stanje očekuje u savezu, a nije dobro.</p>
<p>Ako je vjerovati financijskom izvještaju HTS-a predočenog javnosti financijsko stanje je uistinu alarmantno. No, ustvari je to simulacija godišnjeg obračuna dva mjeseca prije kraja godine u koji su uračunati očekivani rashodi do 31 prosinca. Pa tako HTS očekuje 1.782.682 kune prihoda od članarina, prijavnina, HOO-a i INA Millenuima, sponzora Hrvatske teniske akademije. A s druge strane, HTS će platiti dugove Fed i Davis kup reprezentaciji u iznosu 180.000 američkih dolara. Nadalje, u rashode su uračunate plaće i ugovori zaposlenih, režije ureda HTS-a, troškovi organizacije turnira, neplaćeni računi, obveze prema trenerima i trošak organizacije Europskog seniorskog prvenstva. I na kraju, što posebno privlači pažnju, HTS je u rashode do kraja godine ubrojio i plaćanje najamnine, reklame, režija, i nove podloge u Hrvatskoj teniskoj akademiji! Naravno, kada sve to zbrojite, HTS će 31. prosinca biti u minusu 1.384.417 kuna. I to sve bez onih oko pet milijuna kuna duga s kamatama, kojeg je napravio Aplan Tours, a HTS se obvezao vratiti ga Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>- Sve do prije neki dan nisam znao kako je HTS preuzeo na sebe obvezu vraćanja duga kojeg je napravio Alplan Tours. I to će biti veliki problem, rekao je Ivičević-Bakulić ujedno priznajući kako se politika HTS-a očito drastično promijenila, budući da su praktički do jučer tvrdili kako su svi ti ugovori nevažeći.</p>
<p>- Ako nešto konzumiraš onda moraš i platiti, bio je komentar dopredsjednika HTS-a.</p>
<p>Uistinu će novi predsjednik imati težak posao već na početku mandata. A samo su tri ili četiri »čestita čovjeka« u igri. Iako se u tajnosti drže imena ostalih, Ivičević-Bakulić je glasno rekao kako je već razgovarao sa Vlastom Pavić, sadašnjom zagrebačkom gradonačelnicom, te kako je ona jedan od ozbiljnih kandidata.</p>
<p>- Sto posto znam da ja neću biti predsjednik, ustvrdio je Ivičević-Bakulić, napominjući kako će novi predsjednik morati osigurati milijun američkih dolara za normalno funkcioniranje saveza.</p>
<p>- Nećemo opterećivati igrače s izborom novog predsjednika, ispalio je tada Ivičević-Bakulić tvrdnju suprotnu dosadašnjem običaju pri izboru predsjednika, a jedan novinar je upitao: Znači li to i da Suad Rizvanbegović može postati predsjednik?</p>
<p>Najmanje riječi se potrošilo na izbor grada domaćina Davis kup dvoboja protiv Amerike u veljači slijedeće godine. HTS do 6. prosinca mora ITF-u prijaviti podlogu i grad gdje će održati dvoboj. A prijedlog komisije koja odlučuje o tome mora odobriti predsjednik i članovi UO-a. Dakle, ako će Skupština biti 30. studenog, a vrlo vjerovatno hoće, novom vodstvu preostaje samo šest dana da daju zeleno svjetlo za taj projekt. Što implicira kako si ne mogu priuštiti a da ne odobre ono što im komisija predoči...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Ne smijemo izgubiti glavu kad dođu porazi«</p>
<p>»Htio bih da naš bljesak bude konstanta, nadam se da nećemo stati. Pronašao sam dva Amerikanca, ali klub nije imao novca za njih. Volio bih da nas pojača i koji hrvatski igrač, ali je njihova cijena još viša«, kaže Anzulović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon pobjede košarkaša Zagreba protiv Crvene zvezde u 5. kolu Goodyear lige, trener momčadi iz Trnskog Dražen Anzulović ostao je »na zemlji«: </p>
<p>- Svjestan sam da će doći i serija poraza, tada ne smijemo izgubiti glavu.</p>
<p>Samo četiri dana nakon velike pobjede, koju je osigurao Stjepan Marinović tricom u posljednjoj sekundi, zagrebaši nisu uspjeli ponoviti sjajnu igru protiv košarkaša PAOK-a. Grci su bili bolji sa 95-80 u 5. kolu Fibinog Champions cupa. Razumljivo, jer se mlada momčad Zagreba poprilično potrošila nakon dramatične završnice i pravog košarkaškog trilera protiv Crvene zvezde. Uostalom, i trener Anzulović najavio je da će u Fibinom natjecanju priliku dobiti i mlađi igrači te da će kombinirati sastav i odmarati igrače koji više igraju u Goodyear ligi. </p>
<p>No, ipak nakon utakmice protiv PAOK-a Anzulović nije bio zaodovoljan: </p>
<p>- Sve osim prve četvrtine bila je katastrofa. </p>
<p>Momčad Zagreba povela je nakon deset minuta nevjerojatnih 30-14, no iskusnija momačad Grka koju vodi trener Branislav Prelević, uzvratila je sa 27-9 do kraja poluvremena. Do kraja zagrebaši nisu pronašli snage za preokret protiv PAOK-a. </p>
<p>Još se u Trsnkom prepričava sjajna utakmica protiv Crvene zvezde. Uoči dvoboja trener Anzulović najavljivao je kako su Beograđani najjača momčad koja je ove sezone došla u Trnsko. I nakon utakmice ostao je pri toj tvrdnji, iako Beograđani imaju dva poraza više. Zagreb je pobjedom protiv Crvene zvezde prigrlio vrh Goodyear lige, uz četiri pobjede i jedan poraz. </p>
<p>- To ipak nije realno, i naš i Zvezdin položaj. I dalje mislim da je naš suparnik jedan od glavnih kandidata za »final four«. </p>
<p>Anzulović svoju momčad vidi od 8. do 12. mjesta u Goodyear ligi. </p>
<p>- To je naše realno mjesto. Vrijednost momčadi diktira tržište. Dva igrača Crvene zvezde financijski vrijede koliko i moja cijela momčad. </p>
<p>I dok su ih prošle godine svi smatrali »ugodnim iznenađenjem«, ove sezone Zagreb se sve više potvrđuje i izrasta u respektabilan sastav. </p>
<p>- Htio bih da taj bljesak bude konstanta, nadam se da nećemo stati. Praktički smo ostali u istom sastavu, otišao je Tomasović, došao Jelavić. </p>
<p>Činjenica je da je trener Zagreba ovog ljeta tražio još dva pojačanja, jer je klupa momčadi iz Trnskog prilično »tanka«. </p>
<p>- Pronašao sam dva Amerikanca, ali klub nije imao novca za njih. Volio bih da nas pojača i koji hrvatski igrač, ali je njihova cijena još viša. Za korak više sigurno da nam trebaju još dva igrača, »jedinica« i »petica«, zaključio je Dražen Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Najveća prednost nam je Tyus Edney«</p>
<p>Dobra vijest za zagrebačku momčad je da su svi cibosi prizdravili, ozljede su sanirali Mujezinović, Mamić i Planinić. Tako će Repešina momčad u kompletnom sastavu zaigrati protiv momčadi talijanskog prvaka i sudionika završnog turnira Eurolige prošle sezone </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP u četvrtak igraju gostuju u Trevisu protiv momčadi Benettona. Dobra vijest za zagrebačku momčad je da su svi cibosi prizdravili, ozljede su sanirali Mujezinović, Mamić i Planinić. Tako će Repešina momčad u kompletnom sastavu zaigrati protiv momčadi talijanskog prvaka i sudionika završnog turnira Eurolige prošle sezone. U momčadi Trevižana igraju i dva hrvatska igrača - Mario Stojić i Krešimir Lončar. </p>
<p>Stojić, bivši igrač Zagreba, već je drugu godinu u momčadi »ujedinjenih boja«. I dok je prošla sezana za Stojića uglavnom bila u znaku ozljeda, ove godine hrvatski reprezentativac ima značajniju ulogu u momčadi. </p>
<p>- Prošle godine stvarno nisam mogao očekivati više, no ove godine sam spreman i želim više. Zasad igram zadovoljavajuće, ali to nije niti blizu onog što priželjkujem. Vjerujem da će mi trener Messina davati dosta minuta i da ću se moći dokazati, kazao je Mario Stojić. Benetton je, po mnogima uz Barcelonu najjači sastav u skupini A Eurolige, Ciboni VIP, koja s gostovanja nije donijela niti jednu pobjedu u pet utakmica ove sezone, u Trevisu neće biti lako. </p>
<p>- Zasad imamo jednaki učinak, dvije pobjede i jedan poraz, Cibona je dobila dvije jake momčadi, AEK i Efes Pilsen od kojih smo mi izgubili u Istanbulu. Cibona defenitivno ima jaki sastav, dobro su pokriveni na svim pozicijama, kazao je Stojić o suparničkoj momčadi. </p>
<p>- Naša prednost sigurno je branič Tyus Edney, koji nameće brzu igru. Imamo i vrhunske centre koji šutiraju i izvana. Drugu godinu zaredom ostala je jezgra momčadi, promojenili smo četiri igrača, istaknuo je Stojić. </p>
<p>U momčadi Benettona igra i 19-godišnji Krešimir Lončar. Za 210 centimetara visokog Splićanina, Stojić je rekao: </p>
<p>- Krešimir je bio na posudbi u Njemačkoj, nevjerojatno koliko je napredovao, jer znam ga još od ranije. Bez problema se uklopio u sustav igre. Na njegovoj poziciji jaka je konkurencija i pitanje je koliku može dobiti minutažu. </p>
<p>Mario Stojić, koji je s mladom reprezentacijom osvojio srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Japanu, u Benettonu igra s njemačkom putovnicom. </p>
<p>- Tako u Italiji nisam stranac, jer se vodim kao igrač iz Europske unije. Rođen sam u Njemačkoj pa sam iskoristio tu mogućnost. No, igrao sam za hrvatsku reprezentaciju i igrat ću i dalje, kazao je Stojić. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kineska »odmazda« za Courmayeur?</p>
<p>U Jinanu će igrati i Zoran Primorac, inače dvostruki pobjednik ovog natjecanja. Primorac bi mogao do četvrtfinala, a sve više od toga bilo bi u ovom trenutku za njega izvanredan rezultat</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Kineski Jinan idućeg će vikenda ugostiti 16 najboljih svjetskih igrača na 23. izdanju Svjetskoga kupa. Nakon što je prošle godine u Courmayeuru Vladimir Samsonov deklasirao konkurenciju (u finalu je sa 4-0 pobijedio svjetskog prvaka Wang Liqina), u Jinanu se može očekivati primjeren uzvrat kineske falange. Posao će im svakako olakšati i to što su zbog ozljeda nastup na Svjetskom kupu otkazali prošlogodišnji pobjednik Vladimir Samsonov i najbolji stolnotenisač svih vremena Jan-Ove Waldner, kao i to što je europski prvak Timo Boll daleko od forme u kojoj je proljetos u Zagrebu osvojio europski naslov. S obzirom na sve navedeno, glavni su favoriti za pobjedu prva dvojica igrača sa svjetske ljestvice, Kinezi Wang Liqin i Ma Lin. Potonji je odlično odigrao na Pro Touru u Magdeburgu (pobijedio) i Eindhovenu (polufinale), s Kongom je osvojio naslove u igri parova na oba spomenuta turnira i trenutačno je po igri vjerojatno prvi svjetski reket. U Jinanu će igrati i Zoran Primorac, inače dvostruki pobjednik ovog natjecanja. Primorac bi mogao do četvrtfinala, a sve više od toga bilo bi u ovom trenutku za njega izvanredan rezultat. Na Svjetskom kupu, inače, nastupaju kontinentalni prvaci Timo Boll (Nje), Chiang Peng-Lung (Tpe), Segun Toriola (Ngr), Hugo Hoyama (Bra), Johnny Huang (Kan) i Russell Lavale (Aus), te najbolje plasirani igrači na svjetskoj ljestvici Wang Liqin (Kina), Ma Lin (Kina), Werner Schlager (Aut), Jean Michel Saive (Bel), Kim Taek Soo (Kor), Kalinikos Kreanga (Grč), Oh Sang Eun (Kor), Kong Linghui (Kina), Zoran Primorac (Hrv) i Chuan Chih-Yuan (Tpe).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Del Ponte kaže da su hrvatske vlasti zloupotrijebile njezino povjerenje </p>
<p>Predsjednik Haaškog suda rekao je za Hrvatsku da se ponaša slično Jugoslaviji iako je otvorila arhive i omogućila pristup svjedocima / Jorda zamjerio Hrvatskoj što generali Gotovina i Bobetko nisu uhićeni i predani Haaškom sudu / Vijeće sigurnosti Jorda pozvao da SRJ »jasno pokaže da neće moći zauzeti svoje mjesto u zajednici naroda ne bude li poštovala svoje temeljne međunarodne obveze koje proizlaze iz Povelje UN-a« / Vlasti Federacije BiH »zadovoljavajuće surađuju« s ICTY-jem, ali RS nije uhitila ni predala ni jednog optuženika, ocinenio predsjednik Haaškog suda </p>
<p>NEW YORK, 30. listopada </p>
<p> - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak je u raspravi o radu međunarodnih sudova za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) i u Ruandi (ICTR) istaknulo da mora aktivnije sudjelovati u rješavanju problema s kojima se sudovi i zajedničko tužiteljstvo suočavaju, osobito kad je riječ o nesuradnji država. </p>
<p> Takav zaključak ponukan je ocjenama predsjednika ICTY-ja Claudea Jorde i glavne tužiteljice Carle del Ponte. Jorda je pozvao Vijeće da SR Jugoslaviji »jasno pokaže da neće moći zauzeti svoje mjesto u zajednici naroda ne bude li poštovala svoje temeljne međunarodne obveze koje proizlaze iz Povelje UN-a«.</p>
<p> Za Hrvatsku je rekao da se ponaša slično Jugoslaviji iako je otvorila arhive i omogućila pristup svjedocima. Glavna je zamjerka što generali Ante Gotovina i Janko Bobetko nisu uhićeni i predani Haaškom sudu.</p>
<p> Jorda je ocijenio da vlasti Federacije BiH »zadovoljavajuće surađuju« s ICTY-jem, ali da Republika Srpska nije uhitila ni predala ni jednog optuženika, među njima ni Radovana Karadžića. S tim u vezi zapitao se »do kada će se moći podnositi da entitet ne ispunjava međunarodne obveze koje je preuzela država čiji je dio«.</p>
<p> Još je oštrija u svojim ocjenama bila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte koja je upozorila da je tužiteljstvo »i dalje suočeno sa zaprekama i ometanjem rada«. Naglasila je da je to posebno opasno jer »neće biti druge prilike« za suđenja optuženim ratnim zločincima.</p>
<p>Hrvatske vlasti su, kaže, »zloupotrijebile« njezino povjerenje, jer u dva navrata, u slučajevima Gotovine i Bobetka, nisu postupile po nalogu tužiteljstva.</p>
<p> Što se Beograda tiče, Del Ponte je podsjetila da je zbog nesuradnje 23. listopada SRJ prijavljena Vijeću sigurnosti. Navodi da Beograd tužiteljstvu ne predaje tražene dokumente, vojni arhivi su nedostupni, otežava se svjedočenje, a osobe poput Ratka Mladića »uživaju zaštitu«.</p>
<p> Posebno je upozorila na nedavnu ocjenu predsjednika SRJ Vojislava Koštunice da je »suradnja s ICTY-jem već otišla predaleko«.</p>
<p> Govoreći o nesuradnji vlasti RS, Del Ponte je rekla da »oni koji financiraju sigurnost Radovana Karadžića i drugih optuženika, blisko surađuju s vlastima, a duboko su umiješani u trgovinu ljudima, oružjem i drogama, iznuđivanje i drugi kriminal«.</p>
<p> Sjednici Vijeća bili su nazočni samo predstavnici 15 država članica te diplomati Hrvatske, BiH i SRJ. U raspravi su ponovljeni zahtjevi svim zemljama da surađuju s Haaškim sudom, a naglašen je interes Vijeća da bude aktivnije uključeno u rješavanje problema nesuradnje. Oštre kritike Hrvatskoj uputio je predstavnik Velike Britanije, a tek nešto blaži bili su diplomati Irske i Kolumbije.</p>
<p>Inače, Vijeće je u utorak izdvojilo samo 90 minuta za raspravu o izvještajima sudaca Clauda Jorde i Navanethema Pillaya o radu ICTY-ja i ICTR-a. Uz to, sjednica je bila proglašena zatvorenom. Kamerunski veleposlanik Martin Belinga-Eboutou, zbunio se i proglasio raspravu o sudovima zatvorenom, što znači da na njoj mogu sudjelovati samo diplomati 15 država članica Vijeća. Tek na intervenciju nekih od njih, predstavnicima Hrvatske, BiH i SRJ omogućeno je da uđu u dvoranu i govore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Ponašanje Hrvatske je neprihvatljivo« </p>
<p>Gotovina uživa sigurnost na prostoru Hrvatske / U slučaju generala Bobetka, hrvatska Vlada na sebe je preuzela osporavanje naloga za uhićenje i same tužbe</p>
<p>U uvodnom govoru na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte rekla je da je najteži problem u radu ICTY-ja što državne vlasti, pa tako i hrvatske, ne uhićuju optužene za ratne zločine.</p>
<p> »Kao iskaz povjerenja, hrvatsku Vladu sam u lipnju 2001. godine unaprijed upozorila na zapečaćenu optužnicu protiv generala Ante Gotovine«, rekla je. Razočarano je primijetila da za povjerenje nije bilo mjesta jer je Gotovini »omogućeno da izbjegne uhićenje i sada, prema izjavama brojnih pouzdanih svjedoka, uživa sigurnost na teritoriju Hrvatske«.</p>
<p> Sličnim je opisala i slučaj s optužnicom protiv generala Janka Bobetka.</p>
<p> »U svibnju ove godine ponovo sam unaprijed upozorila hrvatske vlasti da neizbježno slijedi optužnica protiv generala Bobetka«, izjavila je haaška tužiteljica. »Umjesto da ispuni nalog Suda, hrvatska Vlada je na sebe preuzela da osporava nalog za uhićenje i samu tužbu. Uslijedile su tvrdnje da zdravstveno stanje generala Bobetka ne dopušta njegovo putovanje u Den Haag, rekla je Del Ponte. Te postupke hrvatske Vlade nazvala je »otezanjem i ometanjem« rada Suda. »Ponašanje Hrvatske je neprihvatljivo«, zaključila je glavna tužiteljica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Šimonović: Hrvatska s Haagom spor vodi pravnim sredstvima </p>
<p>»Hrvatska Vlada služi se propisanim pravnim sredstvima u osporavanju dijelova optužnice protiv generala Janka Bobetka i ne može prihvatiti zahtjeve da povuče svoje prigovore, ali poštovat će odluku Žalbenog vijeća ICTY-ja«, kazao je u utorak u New Yorku stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović. Izrazio je zadovoljstvo što se i u izvještaju predsjedatelja ICTY-ja Claudea Jorde i glavne tužiteljice Carle del Ponte bilježi »stalan i neprekidni dijalog« haaškog tužiteljstva i hrvatskih vlasti.</p>
<p> »Samo posljednjih tjedana Hrvatska je primila i ispunila brojne zahtjeve ICTY-ja, uključujući one koji se tiču istrage zločina obuhvaćenih tužbom protiv generala Bobetka«, naglasio je Šimonović, podsjetivši na stajališta Vlade i Sabora da su »dijelovi optužnice« protiv Bobetka »pravno i činjenično neutemeljeni«.</p>
<p> »Interpretacija tužiteljstva o prirodi sukoba na području bivše Jugoslavije i karakteru vojnih operacija HV-a proturječi rezoluciji Opće skupštine UN-a o okupiranim područjima Hrvatske, kao i ocjeni prirode sukoba koju je samo tužiteljstvo dalo u optužnici protiv Slobodana Miloševića«, naglasio je. </p>
<p> Podržao je usmjerenje ICTY-ja da sudi samo najistaknutijim počiniteljima ratnih zločina i ponovio da to treba pomoći tome da se utvrde pouzdane povijesne ocjene i prosudbe. Šimonović se usprotivio »umjetnom izjednačavanju krivnje svih strana u sukobu«. »Suradnja s ICTY-jem odražava naša nastojanja da rasvijetlimo sve zločine počinjene na tlu Hrvatske, uključujući i pojedinačne zločine pripadnika HV-a«, izjavio je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Picula i Rupel: Strateško partnerstvo Hrvatske i Slovenije </p>
<p>Ministri vanjskih poslova dviju država na sastanku na Bledu dogovorili su nastavak i produbljenje suradnje Hrvatske i Slovenije / Nije se detaljnije govorilo o otvorenim pitanjima </p>
<p>BLED, 30. listopada (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Slovenije i Hrvatske Dimitrij Rupel i Tonino Picula u srijedu su na Bledu dogovorili zajedničku izjavu po kojoj će se nastaviti i produbiti suradnja dviju država, te ustanoviti strateško partnerstvo oko zajedničkih interesa u međusobnim odnosima i o pitanju euroatlantskih integracija. Dvojica šefova diplomacija sastali su se kako bi nastavili redoviti tijek konzultacija koji bi trebao završiti potpisivanjem sporazuma Hrvatske i Slovenije o partnerskim i prijateljskim odnosima.</p>
<p>Picula i Rupel potpisali su i protokol o suradnji dvaju ministarstava vanjskih poslova. Prema tom protokolu, oba ministarstva »surađivat će na redovitoj osnovi«. </p>
<p> Nakon sastanka, slovenski je ministar izjavio da su, unatoč nekim sitnim nelagodnim situacijama, odnosi Hrvatske i Slovenije vrlo dobri. »Hrvatska je Sloveniji važan partner, pogotovu u trgovinskim odnosima, a interes je Slovenije da sve zemlje jugoistočne Europe napreduju na putu prema euroatlantskim integracijama«, naglasio je Rupel. Dodao je kako je s Piculom razgovarao i o skoroj uspostavi schengenskog režima kad Slovenija 2004. uđe u Europsku uniju.</p>
<p>Ministri nisu razgovarali o otvorenim pitanjima među dvjema zemljama. Rupel je rekao da je privremeni režim u Piranskom zaljevu postigao cilj zaustavivši incidente, a Sporazum o pograničnom prometu zasad se dobro provodi.</p>
<p>Slovenija i Hrvatska međusobno su se obvezale na zajedničko konzultiranje i informiranje o procesu euroatlantskih integracija. »Sastanak je bio posvećen traženju sličnosti, a ne razlika«, zaključio je Rupel. </p>
<p> Picula je izjavio da se bez saveznika ne može svladati put u Europsku uniju. Stoga je dogovor o uzajamnoj pomoći, smatra hrvatski ministar, izuzetno vrijedan. Picula je čestitao Sloveniji na njezinoj uspješnosti, točnije na ocjeni Europske komisije po kojoj je Slovenija po uspješnosti u vrhu zemalja koje će se uskoro priključiti Uniji.</p>
<p> »U kandidaturi Hrvatske za EU, koja će nastupiti uskoro, želimo imati Sloveniju na svojoj strani. Tako ustanovljeno partnerstvo«, nastavio je Picula, »tek se treba potvrditi«.</p>
<p> Hrvatski ministar vanjskih poslova potvrdio je da se nije detaljnije govorilo o otvorenim pitanjima. Kad je riječ o graničnom problemu, Picula je izjavio kako se čeka drukčiji ambijent i nove okolnosti - bilo da je riječ o novom dogovoru ili o međunarodnoj arbitraži. </p>
<p>Sukladno potpisanom protokolu dvaju ministarstava vanjskih poslova nastavit će se redoviti kontakti. Picula i Rupel trebali bi se ove godine još jednom sastati prije sastanka na vrhu Europske unije u Kopenhagenu, dogovorenog za sredinu prosinca.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Moskva od Kopenhagena zahtijeva izručenje Zakajeva</p>
<p>U zahtjevu za izručenje čečenskog vođe, Rusija predala nove dokaze o umiješanosti Zakajeva u prošlotjednu čečensku terorističku akciju u moskovskom kazalištu</p>
<p>MOSKVA, 30. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na vijest da su danske vlasti u srijedu ujutro u Kopenhagenu pritvorile čečenskog vođu Ahmeda Zakajeva (43), službena Moskva je munjevito reagirala zahtjevom za izručenjem.</p>
<p> Već u srijedu u podne diplomatskim kanalima dostavljen je u Kopenhagen ministrici danskog pravosuđa Lyn Espersson pismeni zahtjev ruskog tužiteljstva za ekstradiciju Zakajeva. Sa zahtjevom o izručenju, ministrici Espersson predani su i novi ruski dokazi o umiješanosti Zakajeva u prošlotjednu čečensku terorističku akciju u moskovskom Dvorcu kulture.</p>
<p> Ahmeda Zakajeva danska je policija uhitila u hotelu »Radisson-Scandinavija« nakon završenog dvodnevnog Svjetskog kongresa Čečena na kojem je sudjelovao kao opunomoćeni predstavnik predsjednik samoproglašene Čečenske Republike, Aslan Mashadov.</p>
<p>Zbog održavanja tog kongresa u Kopenhagenu, naglo su zahladili odnosi Rusije i Danske. Pošto danske vlasti nisu htjele zabraniti održavanje tog skupa, predsjednik Putin je demonstrativno otkazao i svoj službeni posjet Kopenhagenu 10. i 11. listopada. Na taj način propalo je i održavanje summita Rusija-Europska unija koji se trebao održati u te dane u glavnom gradu Danske koja je trenutačno i predsjedava EU-om.</p>
<p> Nakon Putinovog otkazivanja posjeta Danskoj ruska je vlada i službeno predložila da se redoviti summit Rusija - EU održi u Bruxullesu. </p>
<p>Očito je da su danske vlasti odlučile uhititi Zakajeva pod pritiskom Moskve, ali i u želji da se izbjegnu dalji skandali oko održavanja summita Rusija-EU. Naime, ruske su vlasti još u subotu u svom demaršu protiv održavanja Svjetskog kongresa Čečena u Kopenhagenu poslale danskim vlastima popis sudionika tog kongresa koje optužuju za umješanost u organiziaciju većeg broja terorističkih akcija u posljednjih nekoliko godina. Na čelu tog popisa bilo je ime Ahmeda Zakajeva.</p>
<p>Uostalom, rusko je tužiteljstvo već prije tri godine diglo optužnicu i raspisalo međunarodnu tjeralicu za Zakajevom, ali je on u zapadnim državama priman isključivo kao politički predstavnik i lider čečenske borbe za državnu nezavisnost. Na inicijativu britanske glumice Vanesse Redgrave koja aktivno podržava čečensku borbu za nezavisnost, prošle se godine sa Zakajevim u Haagu susrela i Carla del Ponte.</p>
<p> Rođen 1959. godine u Kazahstanu, Ahmed Zakajev je završio umjetničku školu i do raspada SSSR-a bio je jedan od istaknutijih glumaca Dramskog kazališta u Groznom. Kada je general Dudajev proglasio samostalnost Čečenije, Zakajev je u prvoj njegovoj vladi bio ministar kulture. U desetgodišnjoj borbi za nezavisnost Čečenije, Zakajev je bio vojni zapovjednik, šef za nacionalnu sigurnost. Nakon pogibije Dudajeva, Mashadov ga imenuje za potpredsjednika vlade i često šalje po svijetu kao svog emisara.</p>
<p> Moskva je pozdravila odluku danskih vlasti o pritvaranju Zakajeva. Međutim, u Moskvi istovremeno sumnjaju da to zatvaranje može biti samo taktički potez danskih vlasti kako bi se summit Rusija-EU ipak održao u Kopenhagenu. Naime, nakon saslušanja danski je sudac u srijedu odredio Zakajevu pritvor u trajanju od samo 13 dana, odnosno do 12. studenoga kada bi se trebao održati i summit Rusija-EU. Istovremeno predstavnici danskih vlasti izražavaju sumnju da se Zakajev može izručiti Rusiji i to iz dva razloga, kako je to u srijedu u Moskvi izjavio danski ambasador. Prvi je što u Rusija i Danska nisu potpisale međudržavnu konvenciju o ekstradiciji, a drugi što u Rusiji i dalje postoji smrtna kazna.</p>
<p> Međutim, ministarstvo pravosuđa Rusije to je odmah opovrglo podsjećajući da je u Rusiji već četiri godine na snazi moratorij o primjeni smrtne kazne i da je Rusija kao i Danska potpisnica Europske konvencije o ekstradiciji.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Powell: Da smo htjeli rat ne bih imao toliko sijedih</p>
<p>Da želimo rat, predsjednik Bush se ne bi maltretirao pojavljivanjem pred Glavnom skupštinom UN-a te traženjem dogovora s Vijećem, tvrdi američki državni tajnik / Sjedinjene Države još će čekati tjedan-dva kako bi se usuglasili stavovi unutar Vijeća sigurnosti</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Procjene ukazuju da će Pentagon za najviše dva mjeseca, a najvjerojatnije i prije, biti spreman za pokretanje akcije na Irak. Istovremeno s opsežnim pripremama akcije traje i diplomatska bitka unutar Vijeća sigurnosti za donošenje nove rezolucije, a krajnji ishod je neizvjestan.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell izjavio je da će Sjedinjene Države pričekati još tjedan-dva da se usaglase stavovi unutar Vijeća sigurnosti, a nakon toga bi mogla slijediti akcija koju je Powell nazvao »pokušaj na silu« izazivanja glasovanja u Vijeću sigurnosti.</p>
<p>»Sve smo bliže točki na kojoj ćemo morati provjeriti možemo li ili ne možemo premostiti razlike. U bliskoj je to budućnosti, za koji dan ili najviše dva tjedna, ne puno duže od toga«, ističe američki državni tajnik.</p>
<p>Sada se čeka odgovor koliko će najnoviji događaji u Rusiji, nakon talačke drame u moskovskom kazalištu, izmijeniti ruski stav oko rezolucije prema Iraku. U svakom slučaju u tijeku je opsežna akcija ruskih vojnih snaga u Čečeniji, koja protiče bez mnogo publiciteta, čak bi se moglo reći i tajno. Ni iz diplomatskih krugova ne dolaze prijekori Rusiji što je poduzela akciju »čišćenja terorista«. Indirektnu podršku Vladimiru Putinu daje i njemački kancelar Gerhard Schröder, koji uporno odbija svaku mogućnost da Njemačka u bilo kojem obliku sudjeluje u intervenciji protiv Iraka.</p>
<p>Rusija se do talačke drame koja se pretvorila u tragediju, protivila tekstu nove američke rezolucije, smatrajući da treba Saddama Husseina opomenuti, ali da još uvijek nije vrijeme za izravne prijetnje koje bi netko mogao protumačiti i kao mig za ratnu akciju. Ruska diplomacija bila je zadovoljna što je u prvom planu bila francuska diplomacija. Francuzi su naime, najveći protivnici donošenja »tvrde« američke rezolucije. </p>
<p>Kinezi se javno malo izjašnjavaju, ali je naravno pitanje kako bi glasovali u Vijeću sigurnosti. Iako iz svjetske organizacije stižu informacije da je učinjen bitni napredak na približavanju stavova i da se rezolucija može očekivati, Powellov najnoviji istup u State Departmentu ukazuje da je do konačnog dogovora ipak još dugi put.</p>
<p>Govoreći o važnosti rezolucije i mogućnosti da ona i ne bude donešena u formi kako žele Amerikanci, Collin Powell kaže: »Iračka diktatura prijeti njenim susjedima, Srednjem istoku i može prijetiti cijelom svijetu. Da želimo rat, predsjednik Bush se ne bi maltretirao pojavljivanjem pred Glavnom skupštinom UN-a te traženjem dogovora s Vijećem. Zaboravili bismo tri tjedna pregovora, a ja ne bih imao toliko sijedih vlasi. Ali, rat nije neizbježan i učinit ćemo sve kako bi ga izbjegli«.</p>
<p>The Washington Post piše kako je u tijeku i obuka 5000 Iračana koji su u izgnanstvu i kako bi oni mogli poslužiti kao prethodnica elitnim američkim snagama. Prikupljaju se i obavještajni podaci s terena, prati se kretanje iračkih vođa, a u svjetskim medijima već se naveliko objavljuju i nacrti koji pokazuju Saddamov bunker i veliko osiguranje koje brani iračkog diktatora.</p>
<p>Amerikanci smatraju da više nema mjesta dugotrajnim pregovorima sa Saddamom, da ga treba direktno upozoriti što će mu se dogoditi ako pokuša izvrdati rezoluciju, što je on godinama prije toga i činio. Mogućnost da se rezolucija u ovakvoj formi ne usvoji daje i sam Colin Powell, tvrdeći da »je to moguće«, kao što je i moguće da se glasuje i da nitko ne dobije dovoljan broj glasova. »Jedno od mogućih rješenja je ono koje se primjenilo na Kosovu: SAD i njegovi saveznici, bez rezolucije UN-a, odlučili su intervenirati. Uvjeravam da bi mnoge države i sada bile spremne pridružiti nam se«, kaže američki državni tajnik.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američka pomirljiva gesta: Sjevernoj Koreji poslano 43.500 tona nafte </p>
<p>Pyongyang ipak odbacio zahtjeve SAD-a, Japana i Južne Koreje da odustane od nuklearnog oružja / Štoviše, »dragi vođa« Kim Jong Il sadašnje nadmetanje koristi da upozori na licemjerje velikih sila koje ni ne pomišljaju da se riješe nuklearnog oružja </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Saga o američko-sjevernokorejskim nadmetanjima dobila je tisuću i prvi nastavak: u utorak su, nakon sastanka sa svojim kolegama iz Pyongyanga, japanski diplomati priopćili, da su njihovi sugovornici odbacili zahtjeve Sjedinjenih Država, Japana i Južne Koreje da odustanu od nuklearnog oružja. Štoviše, rekli su da je njihov nuklearni program odgovor na neprijateljsku politiku SAD-a. </p>
<p>A Bushova administracija je posljednjih dana i tjedana nastojala ublažiti tvrdoglavost Pyongyanga, čak je - kao da su odnosi u najboljem redu - prošli tjedan poslala u sjevernokorejske luke 43.500 tona nafte, kako je predviđeno sporazumom iz 1994. Nije se osvrtala na priznanje Sjeverne Koreje, izrečeno 4. listopada, da doista nastoji proizvesti nuklearno oružje (ali još ne priznaje da ga i posjeduje). Time je sporazum praktički poništen, ali ga Amerikanci i dalje provode. Predsjednik Bush je u posljednjim susretima s kineskim, ruskim, japanskim i južnokorejskim čelnicima tragao za mogućnostima ublažavanja krize. </p>
<p>Američke obavještajne službe ovoga su ljeta zaključile da Sjeverna Koreja provodi tajni nuklearni program i time krši sporazum iz 1994., kojim se obvezala da će odustati od reaktora ruskog tipa koji mogu proizvesti plutonij za nuklearno oružje. U zamjenu, SAD, Japan i Južna Koreja obećali su da će sagraditi dva reaktora američkog tipa, čiji se nusproizvod teže može iskoristiti za proizvodnju opasnog oružja. Dok ti reaktori ne budu dovršeni, Sjeverna Koreja će dobivati i 3,3 milijuna barela nafte godišnje. Pošiljke nafte, poput prošlotjedne, isporučuju se jednom mjesečno, no sada je upitno hoće li se nastaviti. </p>
<p>Bushova administracija već mjesecima najavljuje da će - bude li nužno - SAD sam obračunati s Irakom, ali kad je riječ o Sjevernoj Koreji, tada nastoji uz pomoć svih najzainteresiranijih prisiliti Pyongyang da odustane od svoga nuklearnog programa. I ta taktika je »dragom vođi« Sjeverne Koreje, Kim Jong Ilu, dodatni dokaz da Bush zauzet Irakom neće otvarati još jednu frontu i ugroziti saveznike - Južnu Koreju i Japan. Štoviše, sadašnje nadmetanje koristi da upozori na licemjerje velikih sila. Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), usvojen prije 32 godine, predviđa da će se i prvih pet nuklearnih sila riješiti tog oružja. Bio je to rezultat velike nagodbe: oni koji nisu posjedovali nuklearno oružje, pristali su da mu neće težiti, a oni koji su ga posjedovali pristali su ga uništiti. </p>
<p>Naravno, velike sile nisu održale obećanje. Poslije 30 godina, u proljeće 2000., u sjedištu UN-a u New Yorku održana je konferencija o provedbi NPT-a i na njoj se pet nuklearnih sila »nedvosmisleno obvezalo da će potpuno eliminirati« svoje nuklearno oružje. Dogovor je teško postignut, nakon 15 godina pregovora i triju revidirajućih konferencija. Na kraju, prihvatilo ga je 187 zemalja (pet nuklearnih sila i 182 zemlje koje ne posjeduju nuklearno oružje). </p>
<p>Odbile su ga potpisati četiri države: Indija, Pakistan, Izrael i Kuba. Prve dvije zato što su u međuvremenu postale članice nuklearnog kluba. Izrael još nije službeno priznao da posjeduje to oružje, ali stručnjaci pretpostavljaju da ga odavno ima. Vjeruje se da ga Kuba nema, ali nije potpisala jer sporazum dopušta da velike sile zadrže to oružje, a od ostalih se traži da odustanu od njega. Kuba ga stoga proglašava jednim od otvoreno najnepravednijih u povijesti. Dodatni razlog za sumnjičavost prema sporazumu je u tome da nisu određeni rokovi do kojih bi nuklearno oružje trebalo uništiti, što mu praktički poništava svaku vrijednost. </p>
<p>K tome, Bushova administracija je ove godine objavila planove proizvodnje nove generacije nuklearnih oružja za uporabu u zraku, na moru i na zemlji - ući će u naoružanje 2020., 2030., odnosno 2040. Nigdje se ne spominju rokovi mogućeg odustajanja od nuklearnog oružja. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lijanovići oštetili državne fondove za 47 milijuna maraka</p>
<p>Tvrtka koju je u pokušaju da ostvari utjecaj i na političkoj sceni otvoreno podržavao američki veleposlanik Clifford Bond osumnjičena za najveću carinsku prijevaru u povijesti Bosne i Hercegovine</p>
<p>SARAJEVO, 30. listopada</p>
<p> - Carinska uprava Federacije BiH izvijestila je entitetsko tužiteljstvo o prikupljenim dokazima koji ukazuju da je Mesna industrija »Lijanovići« iz Širokog Brijega oštetila proračun većeg bosansko-hercegovačkog entiteta za fantastičan iznos od 47 milijuna konvertibilnih maraka (oko 24 milijuna eura)!</p>
<p>»Na osnovu do sada utvrđenog činjeničnog stanja osigurani su određeni dokazi kojima se ukazuje da postoje osnovane sumnje da su poduzeće »Lijanovići« d.o.o. Široki Brijeg i Mesna industrija »Lijanovići« preko Carinarnice Mostar uvozili gotove proizvode i carinili ih kao sirovine temeljem zakonski upitnog akta Ministarstva financija Federacije BiH. Na ovaj način, izbjegli su plaćanje koje su bili dužni platiti na gotov proizvod.</p>
<p> Takvim poslovanjem zakinuli su federalni budžet za 47 milijuna konvertibilnih maraka«, navedeno je u posebnom priopćenju koje je ovim povodom izdala Carinska uprava. </p>
<p>Sumnjivo poslovanje »Lijanovića« Carinska uprava operativno istražuje već nekoliko mjeseci, a službeno je priopćeno da su opisane nepravilnosti u poslovanju hercegovačkih tvrtki dulje vrijeme omogućavali i pojedini službenici Carinarnice Mostar. Mesna industrija »Lijanovići« ranije je u medijima optužena da je putem fiktivnih tvrtki uvoznika oštetila proračun za 50-ak milijuna dolara izigravajući odredbu po kojoj su od plaćanja carina oslobođene tvrtke koje uvoze robu da bi je, prerađenu, kasnije izvezli.</p>
<p>Nalazi iz Sektora za sprječavanje carinskih prijevara upućuju da su bivši ministri financija i trgovine, Dragan Čović i Ile Krezo, uz asistiranje bivšeg direktora Carinske uprave Filipa Andrića, na nezakonit način od 1998. do 2002. godine oslobađali »Lijanoviće« plaćanja na uvoz gotovih mesnih proizvoda. Ako se ovo pokaže točnim, to bi mogao biti ozbiljan udarac novoizabranom hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću, ali i planovima HDZ-a da na mjesto dopremijera i ministra financija predloži Filipa Andrića. Umjesto toga, HDZ-u će se po svemu sudeći morati odlučiti za neku stranački neeksponiranu osobu, koja nije umiješana u ranije afere, a kao logičan izbor se nameće bivši prvi čovjek Agencije za privatizaciju Velimir Lovrić.</p>
<p>Na potezu je i visoki predstavnik Paddy Ashdown. Vodeći ljudi tvrtke »Lijanovići« zahvaljujući ulasku u politiku i bezrezervnom pristajanju uz program Alijanse za promjene uživali su podršku međunarodne zajednice koja je u njima vidjela vjerodostojnu alternativu HDZ-u.</p>
<p> Predsjednički kandidat stranke »Za boljitak«, koja je politička podružnica Mesne industrije »Lijanovići«, Mladen Ivanković uživao je tako otvorenu podršku, da je američki veleposlanik Clifford Bond nekoliko dana pred izbore posjetio obiteljsku kuću »Lijanovića«. Međunarodne institucije za pomoć medijima poduprle su i neformalni stranački bilten, mostarski Dnevni list.</p>
<p>No, sada bi trebalo učiniti sve da se osigura nepristrana istraga, a ako se pokažu točnim saznanja o milijunskim carinskim prijevarama, od Ashdowna se očekuje da postupi odlučno, slično kao u slučaju smijenjenog ministra financija Nikole Grabovca. </p>
<p>»Lijanoviće« su mnogi u Hercegovini optuživali da su, koristeći korumpirani mehanizam tadašnje Herceg-Bosne, stekli golemi imetak opskrbljujući HVO, a njihov neuspjeh na izborima tumači se ne samo općim uvjerenjem u javnosti da su profitirali u ratu, već i kritikama iz crkvenih krugova zbog njihovog priklanjanja ljevici, te tvrdnji da tvrtkom u kojoj su isticali isključivo rad kao šansu za boljitak, zapravo prizivaju neka sama vremena u kojima na ljestvici društvenih vrijednosti nije bilo Boga. A i sam slogan »radom za boljitak« duhovito je preimenovan u doskočicu »krađom za boljitak«. </p>
<p>Rezultati istrage Carinske uprave mogli bi potvrditi da je u ovoj šali, kako to često biva, bilo dosta istine.</p>
<p>Kao i u ranijim sličnim prilikama, »Lijanovići« su službeno demantirali sve optužbe.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Veleposlanik Nobilo ne odriče se svojih neutemeljenih izjava</p>
<p>Nije nam namjera uključivati se u polemiku koja se razvila između Dobroslava Parage, predsjednika HSP 1861. i Marija Nobila, sadašnjega v.d. pomoćnika ministra vanjskih poslova RH, ali smo ponukani reagirati zbog netočnosti što ih iznosi gospodin Nobilo o HOS-u.</p>
<p>Gospodin Nobilo je naime u svome reagiranju, u jednoj rečenici, najprije pohvalio HOS zbog hrabrosti u obrani od velikosrpske agresije (dobro što to priznaje barem nakon 11 godina; op. A.P.), da bi u drugoj rečenici, izjavljujući kako je »mlada hrvatska diplomacija imala velikih problema zbog postojanja stranačke vojske HSP-a i njezinog djelovanja u susjednoj državi, što nije bilo pokriveno bilateralnim sporazumima s BiH«, inkriminirao nekakvu, u najmanju ruku, problematičnu ulogu HOS-a, te istovremeno iznio nekoliko grubih povijesnih neistina. Iz te njegove izjave proizlazi da se on do danas nije odrekao sramotnog stava kako je HOS taj koji je radio štetu hrvatskih interesa u BiH. Ima li doista smisla nekoga podsjećati na činjenicu da su postrojbe HOS-a, kao dragovoljačke postrojbe, bile legalne i legitimne, barem u jednakoj mjeri kao što su to bile i Armija BiH i postrojbe HVO-a.</p>
<p>Činjenica da su se u njima podjednako borili cijelo vrijeme njihova postojanja i Hrvati i Muslimani, njihova brojnost i rasprostranjenost, a napokon i činjenica da se kasnije nisu ni u jednom trenutku uključivale u međusobne sukobe Armije BiH i HVO-a dovoljno govori u prilog njihove legitimnosti.</p>
<p>Njihova je legalnost kao dijela jedinstvenih oružanih snaga BiH također nesporna, što potvrđuje i opsežna dokumentacija.</p>
<p>Istina je da je njihovo osnivanje potaknuo tadašnji HSP i da su im okosnicu na početku činili članovi HSP-a, ali one ni u kojem trenutku nisu djelovale kao stranačka vojska.</p>
<p>To što je tadašnje vodstvo HSP-a na čelu s Dobroslavom Paragom jasno prepoznalo potrebe trenutka i interes hrvatskog naroda i stavilo mu se u cijelosti na raspolaganje samo im služi na čast i uvjereni smo da će doći vrijeme kad će se to znati vrednovati.</p>
<p>Nasuprot tadašnjem nastupu HSP-a i HOS-a stajala je službena politika RH i politika hrvatskog vodstva tzv. Republike Herceg-Bosne, koja je javno proklamirala obranu od velikosrpske agresije, a tajno ili čak polujavno (sastanci u Karađorđevu, Grazu i dr.) nametala podjelu BiH.</p>
<p> Notorna je istina da je ubojstvom legendarnog zapovjednika HOS-a u Hercegovini, generala Blaža Kraljevića i njegove pratnje u mjestu Kruševo, 9. kolovoza 1992. godine, i represivnim mjerama prema HOS-u uklonjena najčvršća zapreka početku kobnog sukoba između Hrvata i Muslimana, protivno svim hrvatskim interesima.</p>
<p>O svemu tome povijest je dala ili upravo daje svoj sud, a gospodin Nobilo se postavlja kao da mu ništa od toga nije jasno te i dalje luta u povijesnim bespućima.</p>
<p>Gospodin Nobilo koristio je ulogu glasnogovornika i vanjskopolitičkog savjetnika bivšega hrvatskog predsjednika da bi u svjetsku i domaću javnost slao objede i laži o fašističkoj ulozi postrojbi HOS-a. Te su laži u to vrijeme programirano lansirane kako bi se opravdao sudski i zatvorski progon Dobroslava Parage kao tobožnjeg krivca za pad Vukovara i represiju prema HOS-u. Koliko su to bile čudovišne i neutemeljene izjave najbolje potvrđuje stvarnost: politika podjele BiH koju je, uz ostale, promicao i »glasnogovorio« gospodin Nobilo, doživjela je posvemašnju osudu, a HOS-a je s druge strane ostao moralno i vojnički nekompromitiran; njegovih pripadnika, da podsjetimo, nema u procesima na domaćim i haaškim sudovima.</p>
<p>ANTE PERKOVIĆ predsjednik Udruge bojovnika HOS-a, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Savez udruženja stanara »stao na pola puta«</p>
<p>U pismu čitatelja pod naslovom »Dr. Sorić zakasnio je na poprište deset godina«, objavljeno u Vjesniku od 29. listopada 2002., Vladko Lozić kaže da iz SUVLAH-a godinama napadaju stanare umjesto da svoja potraživanja namire od države, da je najveća nepravda nanesena stanarima, te da je vlast mogla novcem koji je prikupljen prodajom društvenih stanova obeštetiti bivše vlasnike, što je istina. Osim toga on ističe ugled koji je Savez udruženja stanara Hrvatske (SUSH, odnosno današnji USH) navodno stekao »principijelnim stavovima i zauzimanjem za jednaka prava svih stanara« još od 1990. godine, te pita »gdje je svih tih proteklih godina bio uvaženi dr. Branko Sorić?«. </p>
<p> Na to mu odgovaram da sam najprije bio upravo u SUSH-u vjerujući u spomenute principijelne stavove iznesene i u deklaraciji (objavljenoj u Vjesniku 20. ožujka 1994.), kojom su SUSH, SDP, HSLS, HSS, HNS, IDS i drugi zahtijevali »mogućnost otkupa stana za sve nosioce stanarskog prava, bez obzira na porijeklo stana, pod jednakim kriterijima i jednakim zakonskim uvjetima«. Na žalost, rezultat je samo taj da su »zaslugom SUSH-a stanari ipak dobili kakvu-takvu zakonsku zaštitu (zaštićena najamnina...)«, dok su, naprotiv, drugi stanari, također zaslugom SUSH-a, otkupili nacionalizirane i neke privatne stanove (čl. 48. Zakona o najmu), itd. </p>
<p> Spomenuta »zaštita« znači zapravo obespravljenost i diskriminaciju nas stanara u neuseljivim stanovima. Koliko mi je poznato, SUSH se nije za nas zauzimao onoliko koliko za stanare u nacionaliziranim stanovima, pa su mnogi stanari odavno napustili SUSH i utemeljili Samostalnu udrugu stanara (SUS). Ja nisam više član SUSH-a, a nisam ni SUS-a. Ako SUSH (tj. USH) i drugi žele da im vjerujemo, neka ustraju na svom ranijem, opravdanom zahtjevu da svi mi nositelji stanarskog prava, bez obzira na to je li stan društvenog ili privatnog porijekla, moramo dobiti jednako pravo otkupa stana u kojem stanujemo. </p>
<p>Dr. med. BRANKO SORIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Lice i naličje dobrotvornih koncerata</p>
<p>U Vjesniku od 25. listopada o. g. dopisnik iz Đakova izvještava s Thompsonova humanitarnog koncerta, čiji je čisti prihod trebao biti namijenjen uređenju novih prostorija đakovačke Hvidre. Nakon koncerta za tu namjenu nije ostala ni kuna, jer su menadžeri pokupili sav utržak. Deja vu! Francuski pisac Guy de Maupassant u poznatom romanu Bel-Ami opisuje život pariškoga visokog društva u drugoj polovini 19. stoljeća. Kako onda još nije bilo nogometa i drugih suvremenih zabava, popularni su bili mačevalački turniri. Jedna dobra duša organizirao je takav turnir u korist siročadi pariškoga 6. okruga. Postojao je i bife u stilu današnjih domjenaka, a otmjene su gospođe skupljale dobrovoljne priloge. Gospoda su davala i po 20 zlatnih franaka, tako da se skupila pozamašna svota od 3000 franaka. Igrom slučaja siročad iz 6. okruga dobila je tek mrvicu.</p>
<p>Sličnog se skandala sjećam i iz 70-ih godina prošlog stoljeća u Beogradu. U Biafri je bjesnio građanski rat, i svijet su obilazile slike gladne dječice. Neki se spretnjakonić sjetio da priredi dobrotvorni koncert kao pomoć djeci Biafre, na kojem su nastupile ondašnje estradne zvijezde. Finale: za gladnu dječicu Biafre nije ostao ni dinar.</p>
<p>U komentaru takvih marifetluka treba se ograditi, jer niz takvih priredbi je organiziran i vođen s najboljim namjerama. Međutim činjenica je da se u pravilu namire svi, od čistača i vratara sve do menadžera koji ubere lavlji dio kolača.</p>
<p>Budući da se tu radi o novcu građana, mislim da bi se obavezno trebali objaviti i financijski izvještaji, tako da javnost bude potpuno informirana. A sumnjam da organizatori takvih priredaba upravo to izbjegavaju.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Među žrtvama požara u Vijetnamu i jedan Hrvat</p>
<p>HO CHI MINH / ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Najmanje 60 osoba, među kojima je i jedan hrvatski državljanin, poginulo je u utorak u požaru Međunarodnog trgovinskog centra u Ho Chi Minhu u Vijetnamu, izvijestili su u srijedu vijetnamski dužnosnici i mediji, a potvrdilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p>U požaru šesterokatne poslovne zgrade u središtu Ho Chi Minha (bivši Sajgon) smrtno su stradala četiri stranca, među kojima i Viljem Jašić iz Zagreba rođen 1970., potvrđeno je iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Ministarstvo je o tome primilo službenu obavijest vijetnamskog MVP-a u kojoj nisu navedene druge pojedinosti. </p>
<p> Do srijede poslijepodne potvrđena je smrt 60 osoba, među kojima stradalog Hrvata, dvojice Britanaca i jednog američkog Vijetnamca, a 102 osobe su ozlijeđene, izvijestila je vijetnamska novinska agencija VNA. </p>
<p> Vijetnamski dnevni listovi izvijestili su da bi broj poginulih mogao biti veći od 100, a u zgradi tri vatrogasne ekipe još tragaju za stradalima. </p>
<p> Prema prvim nalazima lokalne policije, uzrok požara vjerojatno je eksplozija plinske boce u klimatizacijskom sustavu zgrade. </p>
<p> Svjedoci navode da je vatra izbila u 13.45 sati po lokalnom vremenu, u jednoj trgovini kozmetikom na drugom katu, u vrijeme stanke za ručak kada je zgrada bila puna kupaca, navodi vijetnamska agencija VNS.</p>
<p> Vatra se proširila na diskoteku i urede stranih kompanija na istom katu, a potom je zahvatila i gornje katove na kojima su uredi centra i kongresna dvorana u kojoj je američka osiguravajuća kuća AIA održavala seminar za stotinjak lokalnih agenata. </p>
<p> AIA je potvrdila smrt 22 osobe, među kojima i osam svojih zaposlenika dok su ostalo agenti osiguranja. Još se devet agenata vodi među nestalima.</p>
<p> Svjedoci kažu kako je vatrogascima trebalo pola sata da stignu na poprište najgoreg požara u posljednjih 27 godina u Ho Chi Minhu. Na požarište je stiglo 56 vatrogasnih vozila, s dosta oskudnom opremom, a spašavanju su se priključili i vojska i policija. </p>
<p>Na televizijskim se snimkama vidjelo desetke ljudi koji su iz očaja skakali s viših katova dok su vatrogasci bespomoćno čekali da im dopreme dovoljno visoke ljestve za evakuaciju. Nakon četiri sata dopremljene su 34 metra visoke ljestve iz gradske zračne luke. Izgorjelu zgradu u srijedu su posjetili visoki dužnosnici vladajuće Komunističke partije, koji su najavili pomoć gradu i obiteljima žrtava.</p>
<p>U desetmilijunskom Ho Chi Minhu, trgovinskom i poslovnom središtu Vijetnama, ove je godine zabilježeno 147 požara u kojima je poginulo 14 osoba. Načešći uzroci požara bili su kvarovi na električnim instalacijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pet godina zatvora zbog ubojstva homoseksualnog svodnika </p>
<p>Majka ubijenoga Ivančića, koja je s mužem bila na objavi presude, na kraju je samo kratko rekla: »Kako je život jeftin«</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Na pet je godina zatvora osuđen Josip Vrbanić (25) zbog ubojstva na mah homoseksualnog svodnika Davora Ivančića (32) i teške krađe stvari u vrijednosti većoj od 30.000 kuna. Presudu je u srijedu izreklo vijeće Županijskog suda u Zagrebu kojem je predsjedao sudac Dražen Tripalo.</p>
<p>Za ubojstvo na mah Vrbanić je osuđen na četiri i pol godine, a za tešku krađu na godinu dana zatvora te mu je izrečena jedinstvena kazna od pet godina. U to mu se uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru, u kojem je od 24. siječnja ove godine.</p>
<p>Prema navodima optužnice, Vrbanić je 17. prosinca prošle godine bio u Ivančićevu stanu, u Ulici Pavla Hatza 21, između 21.30 i 22 sata. Ivančić je tražio da ga Vrbanić oralno zadovolji te mu je glavu gurnuo u krilo. Vrbanić se uspio otrgnuti, ali mu je Ivančić zaprijetio nožem, koji je pak Vrbanić imao u svojoj torbi, i ponovo zatražio felatio.Vrbanić je rekao, navodi se dalje u optužnici, da će zvati policiju, no Ivančić ga je nožem ranio u desnu ruku. Vrbanić, »koji je bez svoje krivnje doveden u stanje jake razdražljivosti«, zatim mu je uzeo nož i Ivančića 14 puta ubo u tijelo.</p>
<p>Nakon što je ubio Ivančića, optuženi i sada nepravomoćno osuđeni Vrbanić uzeo je prijenosno računalo, dva mobitela, video, glazbenu liniju i novčanik sa 2000 kuna i 250 DEM.</p>
<p>Svjedok koji je bio u vezi s Ivančićem potvrdio je na sudu da je Ivančić organizirao mušku prostituciju. Vrbanić je pak u svojoj obrani rekao da se javio na oglas u novinama u kojem su se tražili mladići za escort. Kad se čuo s Ivančićem, Vrbanić se odbio prostituirati, a Ivančić mu je obećao da će ga nazvati kada mu nađe neki drugi posao. Kako je izjavio, zaista ga je kasnije i nazvao te mu rekao da dođe u Zagreb. No kada je Vrbanić stigao u Zagreb, Ivančić mu je rekao da ipak treba obaviti jedan escort.</p>
<p>Vrbanić je na sudu izjavio da se ne sjeća samog ubojstva, ali zna da je Ivančić ležao sav u krvi, a on je u ruci imao nož. Dodao je kako je stvari uzeo kao bi sve prikazao kao krađu.</p>
<p>Vrbanić je u početku bio optužen za ubojstvo na osobito okrutan način i tešku krađu. Ivančićeva pak majka, koja je s mužem bila na objavi presude, na kraju je samo kratko rekla: »Kako je život jeftin«. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pet svjedoka potvrdilo Zečevićeve alibije</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Od 11 pozvanih svjedoka u srijedu se u Remetincu pojavilo njih petoro. </p>
<p>Nataša Zečević, sestra okrivljenoga Davora Zečevića, potvrdila je bratovu obranu. Rekla je da je kroz prozor stana bacila pokojnom Damiru Džebi rukavice koje su kasnije nađene na mjestu ubojstva Željka Šobota 11. ožujka 1999. godine, a vještačenjem je na njima nađen Zečevićev DNK-a.</p>
<p>Nives Burek (29), Zečevićeva djevojka (i bivša miss Zagreba), dala mu je alibi za večer kad je Šobot ubijen. Davor je, kaže, došao po nju oko 23 sata, nakon što ju je prije toga nazvao s telefonske govornice. ( Željko Šobot ubijen je oko 22,20 sati.) Nives Burek je, kaže, zapamtila tu večer jer se »mama ljutila što izlazim tako kasno«. Nekoliko dana kasnije Zečević je, s kojim je već razgovarala policija, tvrdi njegova djevojka, tražio od nje da policiji pokaže popis telefonskih poziva na mobitelu, međutim ona ih je već izbrisala.</p>
<p>Svjedok Slobodan Petrović (34) govorio je o večeri kad je ubijen Ivan Šakota, za što je također okrivljen Davor Zečević. Petrović je vidio Zečevića na slavlju koje se održavalo u lokalu »Downtown« povodom rođendana Davorina Sobjeslavskoga i povrtaka iz njemačkog zatvora Velibora Momčilovića.</p>
<p> Braća Zdravko i Zoran Fuštin, vlasnici lokala »Boxer« na Drvinju, govorili su također o istom slavlju, koje se oko ponoći preselilo iz »Downtowna« u »Boxer«, a zatim se nastavilo do jutarnjih sati.</p>
<p>Fuštini su se prisjetili da je oko jedan sat poslije ponoći lokalom prostrujila vijest da je ubijen Ivan Šakota te da je to nekome od prisutnih javljeno na mobitel.</p>
<p>Neki prijašnji svjedoci obrane tvrdili su da je vijest o Šakotinu ubojstvu javljena na telefon u lokalu koji se nalazi na šanku, a Fuštini su to zanijekali. </p>
<p>U četvrtak bi u se u Remetincu trebao pojaviti dr. Boris Ljahnycki, navodna žrtva prijevare i iznude, koji je već svjedočio. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Gucići se brane kontrolom ZAP-a, ostali se međusobno optužuju </p>
<p>Prvooptuženi Boris Ostoić ipak je priznao da se Nadzorni odbor uopće nije sastajao, osim samo formalno, a o svemu je, iako bez funkcije u tvrtki, odlučivao Josip Gucić / »Potpuno je nelogično da bismo mi imali namjeru oštetiti svoju tvrtku za četiri milijuna kuna«, branio se Josip Gucić </p>
<p>OSIJEK, 30. listopada</p>
<p> - Iznošenjem obrane optuženika, na osječkom je Županijskom sudu u srijedu nastavljeno suđenje bivšim čelnim ljudima »Slavonija osiguranja« d.d., Josipu Guciću (52) i Zvonimiru (33) Guciću te Borisu Ostoiću (47), Stjepanu Kožiću (63) i Ivanu Kadiću (51).</p>
<p>Prvooptuženog Ostoića, tadašnjeg predsjednika Uprave »Slavonija osiguranja«, i Zvonimira Gucića, nekadašnjeg direktora zagrebačke tvrtke »G-šport«, tereti se da su u ožujku 1999. godine, na poticaj Josipa Gucića, obavili fiktivnu dokapitalizaciju ove osiguravajuće kuće bez stvarnog kolanja novca u korist nekoliko članova obitelji Gucić (Zvonimira, Ante, Tonina i Cecilije) koji su stekli po 180 dionica tvrtke, čime je ona oštećena za 4,03 milijuna kuna. Kožić i Kadić optuženi su za davanje netočnih podataka o dokapitalizaciji osječkome Trgovačkom sudu. </p>
<p>»Da smo željeli raditi nešto protuzakonito i skriveno, ne bismo sve ugovore radili na ovako 'otvoren' način. Sve se radilo pod kontrolom ZAP-a i Financijske policije, koja nikada nije utvrdila ni jednu nepravilnost u našemu poslovanju«, istaknuo je optuženi Josip Gucić iznoseći svoju obranu. On je dodao kako je »Slavonija osiguranje« bila u većinskom vlasništvu njegove obitelji te da je »potpuno nelogično da bi oni imali namjeru oštetiti je za četiri milijuna kuna jer bi u tom slučaju oštetili sami sebe«. Na koncu je naglasio kako se ne osjeća krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret jer »nikada nikoga nije poticao niti nagovarao na kazneno djelo«. Gotovo identičan iskaz dao je i njegov sin Zvonimir Gucić, tadašnji predsjednik Nadzornog odbora »Slavonija osiguranja«, također ustvrdivši kako smatra da nije počinio kaznena djela za koja je optužen. </p>
<p>Zanimljiv je bio iskaz Borisa Ostoića, prvooptuženoga u ovome slučaju, koji je kazao kako smatra da je dokapitalizacija »Slavonija osiguranja« izvršena u skladu sa zakonom. Međutim, u nastavku je ispričao da je, iako bez funkcije u tvrtki, stvarni vlasnik »Slavonija osiguranja« bio Josip Gucić jer je isključivo on odlučivao o tome kako će društvo poslovati. </p>
<p>»Nadzorni odbor tvrtke uopće se nije sastajao, osim formalno prije održavanja skupštine. Osobno sam vidio da Josip Gucić potpisuje odluke Nadzornog odbora tvrtke u ime svog sina Zvonimira«, kazao je Ostoić. </p>
<p>Optuženi je Kožić potvrdio kako je, kao član Uprave »Slavonija osiguranja«, potpisao spornu prijavu o dokapitalizaciji Trgovačkom sudu naglasivši kako je to učinio tek nakon što je dobio potvrdu od ZAP-a da na računu »Slavonija osiguranja« ima dovoljno sredstava. </p>
<p>»Bio sam uvjeren da to što potpisujem sadrži istinite podatke, pa smatram kako nisam počinio kazneno djelo koje mi se stavlja na teret«, objasnio je Kožić. </p>
<p>Petooptuženi Kadić, koji je bio na mjestu rukovoditelja Pravne službe »Slavonija osiguranja«, i koji je također potpisao spornu prijavu Trgovačkom sudu, ustvrdio je kako se ne smatra krivim jer je svoj potpis stavio tek nakon što je vidio potvrdu ZAP-a u koju, kako tvrdi, nije imao razloga sumnjati. </p>
<p>»O financijskim transakcijama u dokapitalizaciji nisam znao ništa jer je sve poslove vezane uz to radio Ostoić kao predsjednik Uprave«, kazao je Kožić. Ovaj dio njegova iskaza Ostoić je ocijenio neistinitim istaknuvši kako mu je upravo Kožić kao diplomirani pravnik tada kazao da je cijela dokapitalizacija, uključujući i transakcije, izvršena prema zakonu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Svjedoci ne znaju tko je koga tukao </p>
<p>VARAŽDIN, 30. listopada</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u srijedu nastavljeno suđenje Robertu Šimuncu, Mati Hublinu, Franji Sekovaniću i Nenadu Kušiću, koji su optuženi za kazneno djelo protiv života i tijela nanošenjem tjelesne ozljede. Privatnu je tužbu protiv njih podnio Zvonko Vnučec zato što su ga, kako se navodi u tužbi, 14. listopada prošle godine u buffetu »Zvona« u Butkovcu bez ikakva povoda napali i pretukli.</p>
<p> Na raspravi je svjedočio Mario Curiš, koji je rekao da je te večeri bio s kolegom na piću u spomenutom lokalu, vidio je da su optuženi ušli u lokal, no nije vidio tko je započeo tučnjavu ni tko je koga tukao. Sukob nije dugo trajao, oko 15 minuta, a prestao je sam od sebe, prije nego što je došla policija. Okrivljene je prepoznao kao osobe koje su ušle u lokal i koje su sudjelovale u tučnjavi s gazdom Vnučecom, a Vnučeca zna iz viđenja. Svjedok iz viđenja zna i Vnučecovu suprugu, a ona je, prema njegovim riječima, u lokal došla kad je sve već bilo gotovo. Nije mogao odgovoriti da li su upravo optuženici udarili Vnučeca, detalje tučnjave nije znao jer se maknuo u kut i nije obraćao pažnju. Samo zna da je tučnjave bilo. Rekao je i da se sukob otpočetka do kraja odvijao u buffetu. </p>
<p> Svjedočio je i njegov kolega Ivica Božić, koji je potvrdio da je s Curišem te večeri bio na piću u »Zvonima«. I on se prisjetio da je bilo tučnjave, vidio je da je u njoj sudjelovao Vnučec, no nije vidio da li je u njoj sudjelovao i Šimunec, kojeg poznaje. Sjedio je u jednom dijelu lokala leđima okrenut šanku,»gužva« je bila u drugom dijelu, tako da ne zna tko se tukao ni koliko je osoba sudjelovalo u tučnjavi, jer se nije približio da to vidi, niti je na to obraćao pozornost. Vidio je kad su došli policajci, jer je Curiš htio platiti račun, ali nije bilo konobarice, pa su je morali čekati. </p>
<p> Nakon sukoba, vidio je da je Vnučec ozlijeđen i krvav, a nije vidio da je ozlijeđen i netko drugi. Kad je odlazio iz buffeta, vani je vidio Šimunca, misli da je imao poderanu majicu, no nije mu se približavao da vidi ima li kakve ozljede.</p>
<p> Božićevu je iskazu prigovorio Vnučecov odvjetnik ustvrdivši da svjedok djeluje »bitno zastrašeno«. Na idućoj bi se raspravi trebao saslušati oštećeni Vnučec i liječnik vještak, koji bi trebao utvrditi kako su nastale Vnučecove ozljede.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poštanska službenica pronevjerila 850.000 kuna?</p>
<p>OSIJEK, 30. listopada</p>
<p> - Protiv poštanske službenice Zlate B., koja je posljednjih godina radila na šalteru filatelije u Središnjoj osječkoj pošti, podnesena je kaznena prijava zbog sumnje da je počinila kazneno djelo pronevjere. Prema još neslužbenim informacijama, osumnjičena je da je pronevjerila oko 850 tisuća kuna.</p>
<p>Iz PU osječko-baranjske nismo mogli dobiti nikakve službene podatke o ovom slučaju, no kako nam je potvrdio načelnik ureda načelnika Stipo Rimac, provodi se intenzivna kriminalistička obrada. </p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima, zaposlenica Hrvatskih pošta d.d., Središte pošta Osijek, bila je voditeljica šaltera filatelije u glavnoj osječkoj pošti u Stepinčevoj ulici, pod koji su potpadala i dva izdvojena šaltera - jedan u zgradi PU osječko-baranjske i jedan u osječkoj industrijskoj zoni. </p>
<p>Osim markica namijenjenih filatelistima, na ovom su se šalteru prodavale i telefonske kartice, bonovi za mobitele i druga raznovrsna roba. </p>
<p>Koncem prošloga tjedna, zbog sumnje da se na šalteru filatelije »zagrabio« novac, u osječkoj je pošti bila i kontrola iz Zagreba. Otkrivena je pronevjera, a sumnja je pala na voditeljicu šaltera filatelije. Sve je odmah prijavljeno i policiji, pa je protiv Zlate B. podnesena kaznena prijava. Odmah je suspendirana sa svoga radnog mjesta.</p>
<p>Međutim, kako doznajemo, pronevjera spomenutog iznosa od oko 850 tisuća kuna nije izvršena u jednom danu, nego u proteklih sedam godina. Stoga će biti zanimljivo preispitati kako nitko tolike godine nije kontrolirao poslovanje šaltera filatelije u osječkoj pošti, odnosno je li u ovom »zgrtanju« novca osim spomenute službenice sudjelovao još netko. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Razotkriven pornografski lanac</p>
<p>ZADAR, 30. listopada</p>
<p> - Nakon dojave kako jedna poznata zadarska trgovačka kuća distribuira materijale sa sadržajem dječje pornografije i pedofilije, djelatnici PU zadarske od početka tjedna obavljaju istražne radnje zbog sumnje u organizaciju novog pornografskog lanca.</p>
<p> Kako saznajemo od glasnogovornice PU zadarske Sandre Poljak- Jurinčić, nastavlja se sveobuhvatna istraga u suradnji s MUP-om RH. Opsežna istraga MUP-a za ovakve slučajeve na području djelovanja PU zadarske pokrenuta je i zbog činjenice da su ove godine zabilježene tri bludne radnje nad maloljetnicima. </p>
<p>Detaljnije informacije o tijeku istrage još nisu poznate. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Osjećam se krivim za smrt prijateljice« </p>
<p>ZADAR, 30. listopada</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Zadru u srijedu je počelo suđenje dvadeset petogodišnjem Ivanu Kovačeviću zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je prije četiri godine smrtno stradala Marijana Grbić. Nesreća se dogodila 24. travnja 1998. godine u Sukošanu.</p>
<p>Kovačević je upravljao osobnim vozilom »fiat punto«, a s njim su u automobilu bile Marijana Grbić i Nevena Jurišić. Zbog neprilagođene brzine vozač je izgubio kontrolu nad vozilom, prešao na lijevu stranu ceste i sletio s kolnika, zbog čega se automobil prevrnuo. </p>
<p>Marijana Grbić, koja je bila na mjestu suvozača, zadobila je teške ozljede glave i preminula nakon četiri dana. </p>
<p>Nevena Jurišić, koja je sjedila na zadnjem sjedištu, prošla je s lakšim ozljedama.</p>
<p>Okrivljeni je Kovačević na suđenju izjavio da se osjeća krivim, a u svojoj je obrani kazao kako su tog dana bili na večeri u Vodicama. </p>
<p>»Kad sam došao u Sukošan, sjekao sam zavoj, a onda sam vidio da mi u susret dolazi neko vozilo, pa sam pokušao izbjeći sudar maknuvši se udesno«, kazao je Kovačević te dodao kako se zbog toga auto zanio, a od tada se ničega više ne sjeća, jer je prilikom nesreće bio u nesvijesti 15 minuta. </p>
<p>Kako kaže, s Marijanom Grbić bio je dobar prijatelj i nakon nesreće nije mu bilo lako. </p>
<p>Na suđenju su bili i roditelji Marijane Grbić, koji su postavili imovinsko-pravni zahtjev u visini od 100.000 kuna odštete.</p>
<p>Suđenje je odgođeno, a na sljedeću će se raspravu pozvati i prometni vještak te još jedan svjedok. </p>
<p>Zanimljivo je da je Kovačević u vrijeme kada se dogodila nesreća vozio bez vozačke dozvole koju mu je policija oduzela u veljači 1998. godine.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska nije u prvoj skupini kandidata za EU isključivo zbog političkih razloga </p>
<p>Prema ekonomskim kriterijima Hrvatska bi trebala biti u prvoj skupini zemalja koje će se 2004. priključiti Europskoj uniji, smatra Marianne Kager, glavna ekonomistica Bank Austria Creditanstalta / Srbijanski ministar Pitić strahuje da bi Unija mogla odgoditi drugi krug proširenja / Bivši jugoslavenski premijer i američki poduzetnik Panić najavio osnivanje regionalne kompanije u Hrvatskoj, koja bi samo sljedeće godine uložila između 10 i 25 milijuna dolara</p>
<p>CAVTAT, 30. listopada</p>
<p> - »Hrvatska isključivo zbog političkih razloga nije u prvoj skupini od devet zemalja koje bi se 2004. trebale priključiti Europskoj uniji«, rekla je Marianne Kager, glavna ekonomistica Bank Austria Creditanstalta, drugog i završnog dana Euromonyeve regionalne konferencije o financiranju i ulaganju u jugoistočnu Europu.</p>
<p>Pojasnila je da bi se prema ekonomskim kriterijima Hrvatska trebala naći u prvoj skupini kandidata za pristup EU. Ona smatra da će se Hrvatska sigurno, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, naći u drugoj skupini zemalja koje bi se 2007. godine mogle priključiti Europskoj uniji. U toj bi se skupini mogla naći i Srbija, ovisno o tome kako će razriješiti političke odnose s Crnom Gorom.</p>
<p>Govoreći o procesu integracije jugoistočne Europe u Europsku uniju, Kager je kazala kako će nakon prva dva uslijediti i treći val proširenja. Govoreći o spremnosti kandidata za pristup Uniji, među ostalim je naglasila da su 1994. sadašnje članice EU ispunjavale od 57 do 60 posto svih kriterija iz Maastrichta, dok sadašnji kandidati ispunjavaju čak 75 posto. </p>
<p>Goran Pitić, srbijanski ministar međunarodnih ekonomskih odnosa, upozorio je da se nakon prvog kruga proširenja može dogoditi da Unija nakon 2004. godine odgodi drugi krug proširenja nakon što se suoči s teškoćama usklađivanja različitih zemalja. Pitić je procijenio da bi danas u Srbiji 70 posto građana glasovalo za priključenje Europskoj uniji. On smatra da bi sve zemlje jugoistočne Europe svoju spremnost za pristup Europskoj uniji trebale dokazati suradnjom u regiji. Prema njegovom mišljenju, Europska unija u proteklom desetljeću uopće nije imala strategiju prema jugoistočnoj Europi, ali se to sada počinje mijenjati.</p>
<p>Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić vjeruje da će Europska unija i 2007. godine procjenjivati spremnost pojedinih zemalja prema individualnim kriterijima jer regionalni pristup ne bi bio logičan. On je isto tako uvjeren da Hrvatska prema ekonomskom razvoju pripada u prvu skupinu zemalja koje će se priključiti 2004. godine Europskoj uniji. »Hrvatski cilj je biti u drugoj skupini, ali o tome odlučuje EU«, rekao je Vujčić. </p>
<p>Milan Panić, bivši jugoslavenski premijer i američki poduzetnik, najavio je osnivanje regionalne kompanije u Hrvatskoj. Tijekom sljedeće godine u početku će uložiti od 10 do 25 milijuna dolara, a nova će kompanija investirati u hotele, infrastrukturu, farmaceutsku i zrakoplovnu industriju u Hrvatskoj, ali namjerava ulagati i u druge zemlje jugoistočne Europe. </p>
<p>»Spremam se investirati u Hrvatsku jer ona ima najbolji rejting u jugoistočnoj Europi«, rekao nam je Panić. »Da bi Srbija dostigla Hrvatsku nedostaje joj milijarda dolara svježeg kapitala. Za razliku od Srbije, Hrvatska ima dovoljno kapitala, ali joj nedostaje kvalitetnih projekata«, kazao je Panić. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Deset sati dnevno jeftinije struje od 1. prosinca?</p>
<p>Vlada odlučuje o tome hoće li jeftinija tarifa za struju vrijediti deset sati dnevno / Organiziranje savjetovanja Čović je objasnio željom da HEP poboljša partnerski odnos s kupcima te da ih bolje informira o novom tarifnom sustavu / Riječka udruga Potrošač traži smjenu predsjednik Uprave HEP-a Ive Čovića</p>
<p>TRAKOŠĆAN, 30. listopada</p>
<p> - Očekujem da će se Vlada u četvrtak izjasniti o prijedlogu da se jeftinija tarifa za struju produži za još dva sata dnevno, dakle s osam na deset sati, izjavio je u srijedu na HEP-ovom savjetovanju o novom tarifnom sustavu u Trakošćanu predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.</p>
<p>Ako Vlada usvoji takvu izmjenu, primjena bi, prema njegovim riječima, mogla početi od 1. prosinca, jer HEP u međuvremenu treba uskladiti oko 450.000 uklopnih satova na potrošačkim brojilima. Čović nije želio komentirati izjavu ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića da bi se takva odluka mogla primjenjivati retroaktivno. </p>
<p>Na najave iz Vlade da se razmišlja o njegovom smjenjivanju, što traži i dio potrošačkih udruga, Čović je kazao da se Vlada sastoji od puno ministara te da o tome nije raspravljala. »Vladi je dobro poznato koliko smo velik posao obavili pa smatram da do takve odluke neće doći«, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a. </p>
<p>Organiziranje savjetovanja, na kojem uz kompletnu Upravu HEP-a sudjeluju predstavnici ministarstava gospodarstva te rada i socijalne skrbi, Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, HGK, HUP-a, Hrvatske obrtničke komore, više sindikalnih centrala i potrošačkih udruga, Čović je objasnio željom da poboljšaju partnerski odnos s kupcima te ih bolje informiraju o novom tarifnom sustavu. »Tijekom priprema tog sustava održali smo više sastanaka s potrošačkim udrugama, ali se to pokazalo nedovoljno, pa želimo u otvorenoj raspravi riješiti nastale probleme«, rekao je Čović. </p>
<p>HEP-ovi stručnjaci su istaknuli da su po novom tarifnom sustavu računi za struju najviše porasli potrošačima koji su imali trotarifna brojila i onima s tzv. upravljanom potrošnjom. Značajno su povećani i kupcima koji su ranije imali veliku potrošnju i malu obračunsku snagu, dok su znatno smanjeni kupcima koji su imali malu potrošnju i veliku obračunsku snagu. </p>
<p>Međutim, prva analiza učinaka novog tarifnog sustava bit će poznata nakon sljedećeg očitanja u siječnju 2003., a cjelovita analiza moguća je nakon njegove jednogodišnje primjene, istaknuli su predstavnici HEP-a. Naime, zbog produženja skuplje zimske sezone u odnosu na jeftiniju ljetnu, industrija će za listopad dobiti znatno više račune nego lani, ali će zato oni u studenom i prosincu biti znatno niži, kazao je mr. Mladen Žunec, rukovoditelj službe za prodaju električne energije. </p>
<p>Predstavnici potrošačkih udruga i sindikalci upozorili su da je takav skup trebalo organizirati prije donošenja tarifnog sustava, jer tada do javnih prosvjeda i brojnih problema vjerojatno ne bi došlo. </p>
<p>Riječka udruga Potrošač i dalje traži još nekoliko sati jeftinije struje dnevno, ukidanje mjesečnih naknada, da se naslijeđeni trošak HEP-a ne prenosi na potrošače te smjenu Ive Čovića i potpredsjednika Vlade Gorana Granića zbog nastale strujne zbrke. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Privatizacija kombinata ulazi u drugi krug </p>
<p>Nitko se, kažu u Hrvatskom fondu za privatizaciju, nije javio na prvi natječaj za kupnju dionica četiri poljoprivredno-prehrambena kombinata - IPK Osijek, Kutjeva, Đakovštine i Orahovice</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Na natječaj za kupnju dionica četiri poljoprivredno-prehrambena kombinata - IPK Osijek, Kutjeva, Đakovštine i Orahovice, koji je bio otvoren do 30. listopada, nitko se nije javio, kažu u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). </p>
<p>HFP je u rujnu objavio natječaj za kupnju dionica po nominalnoj cijeni prva četiri PIK-a iz Vladinog programa konsolidacije devet poljoprivredno-prehrambenih kombinata. No, izbor najpovoljnije ponude spotaknuo se već na prvoj stepenici natječaja zbog sporosti sudova. </p>
<p>Primjerice, za IPK Osijek prava je početna cijena nakon objavljene dokapitalizacije, odnosno pretvaranja dugovanja države u državni vlasnički udjel, trebala iznositi 850 milijuna kuna, a ne 210 milijuna kuna, koliko je pisalo u objavljenom natječaju. </p>
<p>No, bez obzira na iskazane cijene u natječaju, svi potencijalni kupci znali su koja je prava cijena, odnosno nova vrijednost temeljnog kapitala, pa se moglo očekivati da se neće javiti na spomenuti natječaj. Naime, prvi je krug privatizacije spomenutih kombinata bio ispunjavanje zakonske obveze.</p>
<p>Međutim, u oglasu nije pogrešno navedeno da se 46,6 posto državnog udjela u Đakovštini prodaje za 110,2 milijuna kuna. Naime, proces financijske konsolidacije tamo je okončan još prošle godine, a skupština dioničara Đakovštine je u studenome potvrdila povećanje temeljnog kapitala. Za kupnju Đakovštine u cjelini zainteresirani su mali dioničari koji sad imaju 25,6 posto udjela. </p>
<p>U drugom krugu privatizacije, za koji se zauzima i sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIV), mogao bi se ponoviti privatizacijski model prema kojem su već privatizirana IPK-ova društva u Donjem Miholjcu. Radi se o dva društva od kojih je nastalo šest manjih društava. Ta poduzeća danas funkcioniraju kao samostalna privatna poduzeća jer je u njima svaki radnik priložio 800 kuna kao osnivački udjel. </p>
<p>Za glomazne kombinate koji se bave svim i svačim, od proizvodnje do prerade žitarica, vina do uzgoja svinja, sjemenske robe i mlijeka, teško je pronaći kupca. Vlada je, naime, ustrajala u čišćenju njihova vlasničkog portfelja od svega što nije izravno vezano za poljoprivredu, odnosno preradu. No, u sindikatu očekuju i njihovo restrukturiranje prije nego što »promijene vlasnika«. </p>
<p> Ali, dok će se najvjerojatnije Đakovština i PP Orahovica prodavati u cjelini, Belje i Vupik će se, kad dođu na red, prodavati reogranizirani u više trgovačkih društava. Njihova privatizacija bi trebala biti ubrzana, ali ne na štetu kvalitete, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić tvrdi da kombinati u postupku konsolidacije u posljednje dvije godine nisu stvarali nove gubitke. Radi se o PIK Vrbovcu, Belju, Kutjevu, IPK Osijek, Đakovštini, Vupiku, PP Orahovici i sladoredani Županja. </p>
<p>Međutim, imena nekih od njih, u prvom redu PIK-a Vrbovec, i dalje se nalaze pri vrhu liste gubitaša među tvrtkama u državnom vlasništvu. </p>
<p>Država je za stabilizaciju poslovanja devet kombinata izdvojila 2,1 milijardu kuna, od čega je kroz novostečene udjele zadržala vrijednost od 1,5 milijardi kuna te je cijena spašavanja kombinata za državu oko 600 milijuna kuna. U taj popriličan iznos nije uračunata valorizacija stečenih udjela na tržištu. </p>
<p>Glavni razlog za konsolidaciju kombinata, kako kažu, jest njihov tržišni potencijal i na domaćem i na stranom tržištu. Uz to, kombinati su kod nas još uvijek potpora primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, iako oni ne postoje nigdje u Europi. No, valja imati na umu da u njima i dalje radi više od 11.000 radnika. </p>
<p>Osim toga, važno pitanje privatizacije agararnog sektora odnosi se na državno poljoprivredno zemljište koje se nalazi u sastavu posrnulih kombinata. Od 136.000 hektara, kombinatima bi putem povlaštene koncesije trebalo ostati između 20.000 i 30.000 hektara zemljišta. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Deutsche Telekom traži novi sustav tarifa </p>
<p>BERLIN, 30. listopada</p>
<p> - Njemačka telekom kompanija Deutsche Telekom (DT) namjerava zatražiti od njemačkih regulatornih vlasti da mu odobre povećanje pristojbi za priključke, izjavio je član uprave DT-a Josef Brauner u intervjuu za dnevni list Frankfurter Rundschau.</p>
<p> Istodobno, ta će kompanija s dominantnim položajem na njemačkom tržištu telefonskih usluga zatražiti i snižavanja cijena za pozive unutar domaćeg tržišta. »Još nismo točno utvrdili paket tarifa. Ubrzo ćemo regulatorima izložiti naše ideje«, izjavio je Brauner.</p>
<p> DT, u nastojanju da smanji dugove od 64 milijarde eura, izrađuje strategiju poslovanja u budućnosti. Brauner je potvrdio da kompanija neće napustiti svoju podružnicu koja se bavi uslugama informatičke tehnologije T- Systems. »Preispitujemo sve u nastojanju da smanjimo dugove, što je najvažniji prioritet«, rekao je Brauner u intervjuu. »No, što se tiče T-Systemsa ne vidim trenutno opasnost da ćemo se odvojiti od informatičke tehnologije«. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Burze: Alcatel skočio više od 30 posto</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Europske su burze u srijedu bilježile rast cijena dionica, među ostalim zahvaljujući naznakama pozitivnog trenda u SAD-u. Ondje su kretanja cijena terminskih ugovora najavljivala rast prije svega tehnoloških divova kao što je Intel. U Europi su najveći dobitnici također bile kompanije tehnološkog sektora, a predvodio je Alcatel čija je dionica dobila više od 30 posto. Financijski je sektor slijedio različita kretanja, a naftne su kompanije, nakon znatnog pada dan ranije, u srijedu rasle.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 0,93 posto na 3972,7 bodova, a frankfurtski DAX je dobio 1,07 posto dosegavši 3054,38 bodova. Pariški CAC 40 je na 3029,79 bodova ostvario nešto izraženiji rast od 2,18 posto. MIB je porastao 1,54 posto na 23.185 bodova, dok je indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 dobio 1,27 posto dosegavši 2491,13 bodova.</p>
<p>U New Yorku je neposredno nakon otvaranja tehnološki Nasdaq Composite bio nešto viši nego u utorak, dok su Dow Jones Industrial Average i S 500 zašli na negativan teritorij. U utorak je DJIA ostao gotovo nepromijenjen - porastao je 0,01 posto na 8368,94 boda, dok je širi S 500 pao 0,91 posto na 882,15 bodova. Nasdaq Composite je izgubio 1,16 posto spustivši se na 1300,54 boda.</p>
<p>Na azijskim burzama u srijedu je prevladavao pozitivan trend te je tokyjski indeks Nikkei 225 dobio 0,55 posto dosegavši 8756,59 bodova.</p>
<p>Alcatel je do poslijepodneva skočio 31,1 posto, nakon što je najavio izraženi rast prihoda u četvrtom tromjesečju godine te da će slijedeće godine ponovno postati profitabilan. Predstavnici francuske kompanije također su najavili smanjenje duga na 2 milijarde eura, manje nego što se ranije očekivalo. Alcatelovi rivali Nokia i Ericsson dobili su 1,5 odnosno 0,2 posto. </p>
<p>Među ostalim dobitnicima tehnološkog sektora valja istaknuti proizvođače čipova STMicroelectronics i Infineon koji su porasli 5 odnosno 3,2 posto, i nizozemski ASML koji je dobio 7,9 posto. Cap Gemini je dobio gotovo 10 posto, a Siemens i Philips su porasli 4,4 posto. </p>
<p>Nakon izraženog pada u ponedjeljak, BP je porastao 2,2 posto, a Shell i Royal Dutch su dobili 2,6 odnosno 3,1 posto. Total Fina Elf i ENI su porasli 2,2 posto.</p>
<p>U financijskom sektoru, Deutsche Bank je porasla 4,8 posto, dok je nizozemski ING pao 2,1 posto. UBS, BNP Paribas i Credit Suisse su dobili oko 2 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Znanosti deset, a prosvjeti šest posto više, službenicima nešto veće plaće</p>
<p>Sjednica o proračunu kasnila jer se, rekao je Račan, pronalazio dodatni novac za obrazovanje / Razvojni proračun za 2003. četiri posto veći, a najveći dio od 75,2 milijarde prihoda planira se od poreza / Osnovat će se agencije za poticanje ulaganja i za malo gospodarstvo </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Državni proračun za 2003. iznosit će 87,87 milijardi kuna, odnosno 80,2 milijarde ako se odbiju otplate dugova. Tako u sljedećoj godini država može potrošiti četiri posto više novca nego u ovoj.</p>
<p> Proračun je utemeljen na procjeni da će rast bruto domaćeg proizvoda u 2003. biti pet posto, inflacija do 3,5 posto, a zaposlenost bi trebala rasti 1,5 posto. Deficit državnog proračuna smanjuje se s ovogodišnjih 2,7 posto BDP-a na 1,4 posto, a na razini konsolidirane središnje države s 5,06 na 3,8 posto BDP-a. </p>
<p>Najveći dio od ukupno 75,2 milijarde prihoda planira se prikupiti od poreza - 59,5 posto, jer se očekuje znatan i stabilan porast poreznih prihoda, prije svega PDV-a - 5,3 posto te doprinosa - 9,9 posto. Takav je prijedlog proračuna Vlada prihvatila u srijedu navečer nakon što je početak sjednice, zakazan za 15 sati, odgađan puna četiri sata. </p>
<p>Toliko kašnjenje rezultat je cjelodnevnog užurbanog usuglašavanja finalnog prijedloga proračunskog paketa među ministrima, ali i čelnicima vladajućih stranaka. Naime, uži kabinet Vlade (premijer i potpredsjednici Vlade) sastao se dvaput, održana je i višesatna sjednica petorke, a zasjedale su i Vladine koordinacije.</p>
<p>Uz rebalans ovogodišnjeg proračuna i proračun za 2003., dogovarale su se i porezne olakšice te nov način obračuna doprinosa na honorare o kojima će Vlada raspravljati u četvrtak. Tada će također raspravljati o izmjenama Kaznenog zakona te o zakonu o jednokratnom porezu na imovinu stečenu prihodima na koje nije plaćen porez. Račan je rekao da je znatan dio vremena utrošen i na pronalaženje dodatnog novca za obrazovanje i znanost na teret materijalnih troškova, putovanja i sličnih stavki.</p>
<p>Dogovoren je i rebalans ovogodišnjeg proračuna čiji je cilj bio pokriti proboje u rashodima, a najveći su bili na plaćama u prosvjeti i obrani, odnosno na pokrivanju oko milijardu kuna gubitaka zdravstvenog sustava.</p>
<p> No, s druge strane, uspjelo se uštedjeti oko 1,16 milijardi kuna pa ministar financija Mato Crkvenac smatra da taj rebalans nije narušio planove i ciljeve proračuna. </p>
<p>Među ministarstvima je za 2003. najveće povećanje rashoda u odnosu na ovu godinu (46 posto) odobreno Ministarstvu europskih integracija, ali ukupno je riječ o relativno malom iznosu. Veliko povećanje odobreno je Ministarstvu gospodarstva - 35 posto, uglavnom zbog subvencija za brodogradilišta. Zbog subvencija i potpora 20 posto viši rashodi odobreni su i Ministarstvu poljoprivrede. Zbog provedbe reforme pravosuđa nadležno ministarstvo dobilo je 18 posto više novca nego u ovoj godini, a po 15 posto više rashode imat će i ministarstva obnove i javnih radova, odnosno turizma. </p>
<p>Zanimljivo je da su u prvom prijedlogu, dostavljenom novinarima prije sjednice, relativno mala povećanja rashoda - 4,6 i 2,7 posto - odobrena ministarstvima prosvjete, odnosno znanosti i tehnologije, iako je u obrazloženju prijedloga proračuna upisano da je »strateško opredjeljenje uključiti znanstveno-istraživačke potencijale u gospodarski razvoj«. Tek je u posljednji trenutak to opredjeljenje potkrijepljeno i novcem pa je Ministarrstvo znanosti i tehnologije dobilo 10,3 posto, a Ministarstvo prosvjete 6 posto veće rashode nego u ovoj godini. </p>
<p>Inače, na vrhu liste prioriteta su reforma pravosuđa, konsolidacija zdravstvenog sustava i reforma poticaja u poljoprivredi. </p>
<p>Razvojna komponenta proračuna utemeljena je, ponajprije, na velikim državnim investicijama: autocesti Zagreb-Split, modernizaciji HŽ-a, vodoopskrbnoj infrastrukturi i zaštiti od poplava te gradnji infrastrukture na otocima i područjima od posebne državne skrbi. </p>
<p> Podrška tvrtkama planira se putem osnivanja agencije za malo gospodarstvo, te otvaranja poduzetničkih zona, inkubatora i centara. Subvencionirat će se i kamate kredita uloženih u osnivanje malih i srednjih tvrtki te obrta. Nastavit će se i poticanje turizma subvencioniranjem organiziranog turističkog prometa i kamata, te sufinanciranjem promocije. Osnovat će se i agencija za poticanje ulaganja, a oko 800 milijuna kuna uložit će se u tehnologijske i istraživačke znanstvene djelatnosti koje mogu pridonijeti gospodarskom razvoju. </p>
<p>Na području socijale neće biti većih promjena, a i mirovine će realno ostati iste kao i u ovoj godini. Zaposleni koji plaće primaju iz proračuna, mogu računati s manjim rastom plaća jer je ukupno za njih rezervirano 1,4 posto više novca nego u ovoj godini, a planira se smanjenje broja zaposlenih u državnim službama, ponajprije u vojsci i policiji.</p>
<p>Svima više plaće zbog neoporezivih 1500 kuna?</p>
<p>Nakon što je Vlada prihvatila da se iz proračuna izdvoji nešto više novca za plaće državnih službenika, i ostali zaposlenici mogli bi računati na malo veće plaće. Naime, plaće bi mogle porasti nekoliko posto ako Vlada u četvrtak, kao što je najavljeno, odobri povećanje neoporezivog dijela dohotka s 1250 na 1500 kuna.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska nije prezadužena</p>
<p>Hrvatska nije prezadužena zemlja jer je ukupan dug države potkraj srpnja iznosio 13,2 milijuna dolara, što je 56,8 posto BDP-a. A prema kriterijima Europske unije dogovorenim u Maastrichtu, gornja granica duga je 60 posto pa i Svjetska banka smatra Hrvatsku srednje zaduženom zemljom. Naglasio je to ministar Crkvenac u raspravi o javnom dugu i inozemnoj zaduženosti države. </p>
<p>Među tranzicijskim zemljama po udjelu javnog duga u BDP-u, od Hrvatske bolje stoje samo Litva, Češka, Slovenija i Rumunjska, a iza nas su Poljska, Slovačka, Estonija, Mađarska, Latvija i Bugarska. Zanimljivo je da se u maastrichtske kriterije ne uklapaju ni neke zemlje članice Unije. Belgija i Italija, na primjer, bilježe veći javni dug od BDP-a, a Grčka tek nešto manji od BDP-a. </p>
<p>No, sve to ne znači da Hrvatska nema problema s javnim dugom, prije svega zbog toga što se dosad previše zaduživalo za financiranje tekuće potrošnje, a ne za ulaganja koja bi s vremenom otplaćivala kredite.</p>
<p> S druge strane, naglašava Crkvenac, ova vlada iz godine u godinu smanjuje iznos novog godišnjeg zaduživanja, a dijelom novih dugova zapravo se jeftinije otplaćuju stari krediti, odobreni pod nepovoljnijim uvjetima od onih koje Hrvatska danas postiže na tržištu.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Linić: Menadžere koji su dobili jamstva, a tvrtke nisu vratile kredit - u zatvor </p>
<p>Od 1996. do 30. rujna 2002. hrvatske vlade ukupno su izdale jamstva vrijedna 27,46 milijardi kuna. Do kraja rujna ove godine Vlada je izdala jamstva ukupno vrijedna 5,28 milijardi kuna. Najviše je jamstava - 3,3 milijarde - izdano za ulaganja u prometnu infrastrukturu. Poljoprivrednim tvrtkama izdana su jamstva vrijedna 263,2 milijuna kuna, za program organizirane obnove 635 milijuna, a rješavanje problema zdravstvenog sustava preko HZZO-a 820 milijuna kuna.</p>
<p> U 2000. i 2001. Vlada je izdala jamstva u vrijednosti 11,7 milijardi kuna. Iz toga je vidljivo da je vlada trećesiječanjske koalicije godišnje izdavala manje jamstava od prijašnjih vlada, ali su ona ukupno bila financijski teža. </p>
<p>Stoga je Vlada zaključila da će se odsad jamstva države »ograničiti samo na prijeko potrebne« projekte »u skladu s kriterijima koje će utvrditi Vlada, a potvrditi Sabor«. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić zatražio je da se ubrzo zakonski odrede visoke kazne - do pet godina zatvora - za one menadžere koji su dobili jamstva države, a tvrtke nisu vratile kredite pa ih, preko proračuna, moraju vraćati svi porezni obveznici. Do kraja rujna, na primjer, zbog plaćanja protestiranih jamstava iz proračuna je isplaćeno 524 milijuna kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Petorka za donošenje zakona o jednokratnom oporezivanju što prije </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Čelnici vladajuće koalicije gotovo su pet sati u srijedu u Banskim dvorima raspravljali o budućem zakonu o jednokratnom oporezivanju. Prema riječima Vesne Pusić, čelnice HNS-a i Zlatka Kramarića, predsjednika LS-a, među partnerima postoji politička volja da se zakon što prije donese.</p>
<p> No, čelnici koalicije većinu su vremena, zajedno s članovima užeg kabineta i pravnim stručnjacima koji su bili nazočni sastanku, potrošili na način provedbe zakona i razdoblje koje će on obuhvatiti.</p>
<p> Naime, namjera je Vlade sankcionirati one koji nisu plaćali porez prilikom pretvorbe i privatizacije, ali i sportaše i estradne umjetnike koji su prijavljeni na minimalan iznose, a zarađuju milijune koji nisu oporezovani. Prema riječime Vesne Pusić, još ima nekih stvari koje Vlada treba doraditi, no nije mogla potvrditi hoće li taj zakon već u četvrtak biti na dnevnom redu sjednice Vlade. </p>
<p>Vladajuća petorka nije raspravljala o nastupu glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN-a.</p>
<p> Neslužbeno doznajemo da su bez rasprave prošli prijedlozi resornih ministara o kandidatima za upražnjena mjesta pomoćnika ministra znanosti i pomoćnika ministra prosvjete, kao i prijedlog kandidata za tajnika ministarstva pomorsta, prometa i veza. Potvrđeni su kandidati za mjesto ravnatelja HZZO-a i ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje. To su Željko Zadro, navodno kandidat SDP-a, i Oto Jungwirth, bivšim podpredsjednik Savjeta HCR-a. Kako doznajemo, imenovanje zamjenika ministara vanjskih poslova, zaštite okoliša i gospodarstva, te imenovanje ravnatelja HFP-a, ostavljeno je za daljnje susrete čelnika vladajuće koalicije, od kojih bi se prvi trebao održati već u ponedjeljak.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Čačić: Sve 7803 obitelji u Zagrebu za tri godine u stanovima POS-a </p>
<p>U proljeće 2003. počinje gradnja oko 2000 stanova u Zagrebu na području Vukomerca, Volovčice, Dubrave, Grane i Malešnice, najavio je ministar javnih radova / U Brodarici u Splitu gradit će se 800 stanova / Vlada ispravila nenamjernu pogrešku prema lokalnoj upravi na područjima od posebne državne skrbi</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Sve 7803 obitelji s POS-ove zagrebačke liste prvenstva u zadanom roku od tri godine ući će u svoje stanove«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić. </p>
<p>Ministar je izjavio da je jedini problem s kojim se sada susreću »rješavanje zamršenih imovinsko-pravnih odnosa oko zemljišta, a i to bi se ubrzo trebalo riješiti«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, sve je spremno, jer je program društveno poticane stanogradnje prihvaćen, zna se točno za koga se gradi, a sam Grad ipak je uspio naći lokacije za gradnju gotovo 2000 stanova. </p>
<p>»Već su spremne lokacije za 488 stanova, a uskoro će biti i one za gradnju 1453 stana u Vukomercu, Volovčici, Dubravi, Grani i Malešnici. To su lokacije koje su imovinsko-pravno čiste i već po sadašnjem GUP-u spremne su za gradnju. Stoga nema razloga da u najkraćem mogućem roku ne dobijemo sve papire i da u proljeće 2003. gradimo oko 2000 stanova u Zagrebu«, rekao je Čačić.</p>
<p>Kako je novinare izvijestila pomoćnica ministra Alenka Košiša Čičin-Šain, POS se približava brojci od 4000 stanova. Od toga se trenutačno grade 1193 stana, a za 423 potpisuju se ugovori s izvođačima.</p>
<p> Samo je pitanje dana kad ćemo ih uvesti na gradilište tako da ćemo za otprilike mjesec dana imati oko 1500 stanova u gradnji. Svi ostali stanovi se ili projektiraju ili se za njih pribavljaju lokacijske i građevinske dozvole, objasnila je. U Splitu bi za otprilike dva mjeseca, čim se zemljište otkupi od Diokoma, trebala početi gradnja 800 stanova u naselju Brodarici.</p>
<p>Ministar Čačić priopćio je novinarima i Vladinu odluku da prema jedinicama lokalne samouprave na područjima od posebne državne skrbi ispravi »nenamjernu« pogrešku, tako da im još u ovoj godini vrati prihod na temelju poreza na dohodak.</p>
<p>»Vlada je u najboljoj namjeri da oslobodi građane tih područja od plaćanja poreza na dohodak, napravila propust spram jedinica lokalnih samouprava. Naime, olakšice koje su im dane, bile su manje od povrata što su ga morale dati prema Zakonu o porezu na dohodak, vezano uz Zakon o područjima posebne državne skrbi. Time su građani profitirali, ali veći dio tereta nije preuzela država kako je trebala, već jedinice lokalne samouprave čiji budžeti to ne mogu podnijeti«, naglasio je Čačić.</p>
<p>»U budućnosti ćemo to korigirati tako da će građani tu korist realizirati putem dohodovnih kartica. Time će država izravno isplaćivati povrat razlike poreza na dohodak«, zaključio je ministar.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Antunović: Oni kojih se preustroj najviše tiče, najmanje znaju o njemu </p>
<p>GOSPIĆ, 30. listopada</p>
<p> - U gospićkoj vojarni »Eugen Kvaternik« u utorak je obilježena deseta obljetnica osnutka 9. gardijske brigade Hrvatske vojske - »Vukova«. O ratnom putu »Vukova« govorio je zapovjednik brigade pukovnik Blaž Beretin. Ministrica obrane Željka Antunović osvrnula se na preustroj HV-a.»Različiti ljudi različito govore o preustroju HV-a. A vi koji o tome trebate najviše znati, znate premalo. U pitanju je samo jedna od mnogih reformi koje trebaju osigurati da Hrvatska bude dio demokratskog svijeta«, istaknula je ministrica. Brigadi je uručila odličje Reda kneza Domagoja s oglicom kojim ju je za junaštvo u Domovinskom ratu odlikovao vrhovni zapovjednik Stjepan Mesić. </p>
<p> Načelnik GS OS general zbora Petar Stipetić istaknuo je da je ta brigada sudjelovala na ličkom bojištu, Maslenici, Medačkom džepu, te u »Oluji«. </p>
<p>D. Prša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Čondić poziva na otpor »rashrvaćenju Hrvatske«</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Izjave premijera Račana jasno pokazuju namjeru Vlade da generala Bobetka izruči Haaškom sudu, unatoč činjenici da njegova optužnica danas nije ništa manje opasna za Hrvatsku i ništa manje ne ruši dignitet Domovinskog rata nego prije mjesec dana«, stoji u priopćenju Središnjeg stožera hrvatskih branitelja, koje je u srijedu potpisao Mirko Čondić.</p>
<p>Stožer smatra kako se generala Bobetka želi proglasiti glavnim krivcem za slom Vladine politike »koja je Hrvatsku udaljila od Europske unije te dovela do potpunog gospodarskog, socijalnog i moralnog sloma hrvatskog društva«. Navodi se kako »Račan otvoreno prijeti velikom dijelu hrvatskog naroda koji je prozreo njegovu igru«, i ne pomišlja na referendum »jer mu nije stalo do budućnosti hrvatskih građana«. </p>
<p>Stožer stoga poziva građane i institucije da se odupru »rashrvaćenju Hrvatske« te pozivaju oporbene stranke da prevladaju međusobne animozitete u ovim presudnim trenucima. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predstavljen ispravni Unescov medaljon</p>
<p>DUBROVNIK, 30. listopada</p>
<p> - Gradonačelnica Dubrovnika, Dubravka Šuica u srijedu je novinarima predstavila novi medaljon Unesca na kojem se ugraviran reljef zaštićene dubrovačke povijesne cjeline napokon nalazi u Hrvatskoj. Naime, nakon što je tijekom posjeta Dubrovniku u lipnju, glavni direktor Unesca Koichiro Matssuro napravio pravi diplomatski gaf uručivši gradonačelnici medaljon prema kojem se Dubrovnik još uvijek nalazio u Jugoslaviji, izrađeni su novi medaljoni. »Tada smo bili pristojni i uzeli smo taj medaljon jer smo smatrali da se radilo o birokratskom previdu a ne provokaciji no odmah smo poslali dopis u kojem od Unesca zahtjevamo izradu novog medaljona na kojem će biti vidljivo da je Dubrovnik grad u Hrvatskoj. Jako mi je drago što su izrađeni novi medaljoni no smeta mi da se nitko, od glavnog tajnika Unesca pa do hrvatskih dužnosnika u Unescu koji su u lipnju bili u pratnji gospodina Matsuure, nije ni jednom riječju ispričao Dubrovniku za napravljeni propust.« - kazala je prigodom predstavljanja novog Unescovog medaljona gradonačelnica Dubravka Šuica dodajući kako će on biti izložena u gradskoj vijećnici dok će se stari sa natpisom također sačuvati kao uspomena na diplomatski gaf. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Uhićeni časnici broda »Boka Star«</p>
<p>ZAGREB, RIJEKA, 30. listopada </p>
<p> - Istražnoj sutkinji riječkog Županijskog suda Dini Brusić u srijedu ujutro privedeni su zapovjednik broda »Boka Star« koji je potkraj proteklog tjedna u vode sjevernog Jadrana uplovio tegleći brod jugoslavenske ratne mornarice »Vis« do brodogradilišta u Kraljevici. Pretragom broda u osam od 14 kontejnera pronađen je eksploziv i oružje. Uhićeni su kapetan broda Josip Nikolić i prvi časnik Damir Balabušić. Nakon višesatnog saslušanja sutkinja Brusić odbila je novinarima reći što su u svom iskazu naveli uhićeni. Budući da su izvedeni vezani lisicama, vjeruje se da im je određen pritvor. Istražna sutkinja kazala je da o slučaju ne može ništa reći jer je za istragu nadležan Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK). </p>
<p> Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić potvrdila je da je policija Uskoku u Rijeci podnijela kaznene prijave protiv četiri državljana SRJ, u sklopu kriminalističke obrade vezane za brod »Boka Star«.</p>
<p> »Dvojica osumnjičenika privedena su tijekom prijepodneva istražnome sucu riječkog Županijskoga suda, za jednom je prijavljenom osobom raspisana tjeralica, dok su za četvrtom osobom u tijeku provjere, nakon kojih se također može očekivati raspisivanje tjeralice«, priopćio je MUP-a.</p>
<p> Prijavljene jugoslavenske državljane policija sumnjiči za kazneno djelo neovlaštenog nabavljanja, posjedovanja, prodaju, izradu ili razmjenu veće količine vatrenog oružja, streljiva ili eksplozivnih tvari, te za izbjegavanje carinskog nadzora.</p>
<p> Protiv dvije od četiri osobe podnijete su i prijave zbog sumnje da su krivotvorili isprave. </p>
<p> Policija je u dosadašnjoj kriminalističkoj obradi utvrdila da sve deklaracije o vrsti, količini i težini robe u kontejnerima broda nisu odgovarale stvarnom stanju, kao i vrijeme ukrcaja robe, prateća carinska dokumentacija, ali i tehnički podaci o namjeni broda.</p>
<p> Ukupno je na brodu pronađeno 208.337 kilograma eksplozivnih tvari, koje su se nalazile u 1.804 metalne bačve i 1.357 drvenih sanduka.</p>
<p> Vještačenjem pronađenih eksplozivnih tvari utvrđeno je da se radi o jednobaznom i dvobaznom barutu koji se sastoji od nitroceluloze i nitroglicerina višestruke namjene u vojnoj industriji, a najčešće se koristi za punjenja artiljerijskog i raketnog naoružanja, napominje u priopćenju glasnogovornica MUP-a.</p>
<p> U MUP-u navode da nastavljaju kriminalističku obradu ovog slučaja, u koordinaciji s Uskokom i u suradnji sa svim nadležnim službama. (Hina, Lj. P.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021031].
|
