NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020831].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 213600 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.08.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slovenija je 1991. predložila Hrvatskoj granicu Kanalom sv. Odorika i sredinom Piranskog zaljeva</p>
<p>Taj slovenski Nacrt sporazuma o zajedničkoj granici iz 1991. godine, koji je poštivao Badinterova načela i konvencije o teritorijalnome moru i pravu mora - i nekadašnji je i sadašnji hrvatski prijedlog kopnene granice i razgraničenja na moru / Međutim, već 1992. godine Slovenija je zatražila hrvatska sela Mline, Škudeline, Bužin i Škrilje da bi Memorandumom iz 1993. godine otišla korak dalje, tražeći suverenitet i nad cijelim Piranskim zaljevom te teritorijalni izlaz Slovenije do otvorenog mora</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Kronologija hrvatsko-slovenskih pregovora o utvrđivanju kopnene granice te o razgraničenju na moru, objavljena u knjizi mr. Kristijana Turkalja »Piranski zaljev, razgraničenje teritorijalnog mora između Hrvatske i Slovenije«, možda najzornije otkriva kako su se, nakon osamostaljenja dviju država, 25. lipnja 1991. godine, povećavale teritorijalne aspiracije Slovenije prema teritoriju Republike Hrvatske. Iako su se dvije države izjasnile da nemaju teritorijalnih pretenzija jedna prema drugoj i da osnova za utvrđivanje granice na kopnu bude stanje granica između bivših republika na dan njihova osamostaljenja (kako je to predviđeno i Badinterovim načelima) te da se granica na moru, kojih među bivšim jugoslavenskim republikama nije bilo, povuče u skladu s međunarodnim pravom, Slovenija se samo te 1991. godine držala tih načela.</p>
<p>Vidljivo je to iz Nacrta sporazuma o zajedničkoj granici, što ga je Slovenija 29. listopada 1991. predala hrvatskom izaslanstvu u Ljubljani. Po tom slovenskom prijedlogu, kopnena granica između dviju zemalja trebala je ići Kanalom sv. Odorika, a morska sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice. Zanimljivo je da je taj slovenski prijedlog iz 1991. godine, zapravo, današnji hrvatski prijedlog.</p>
<p>Međutim, kako proizlazi iz Turkaljevog prikaza, već 27. veljače iduće, 1992. godine, slovenska strana je u Zagrebu predala Hrvatskoj novi Nacrt sporazuma o granici, kojim je povećala aspiracije u odnosu na prvi prijedlog, ali ovoga puta samo prema kopnu Republike Hrvatske, tražeći četiri sela s južne strane Dragonje (zapravo Kanala sv. Odorika) - Mline, Škudeline, Bužin i Škrilje. Hrvatska strana je na taj novi slovenski prijedlog odgovorila u srpnju iste godine Prijedlogom sporazuma o granici u kojem se za graničnu crtu predlaže »stari, sada zatrpani tok Dragonje, tzv. Kanal sv. Jeronima«. Prema Turkalju, tu je granicu Hrvatska naslijedila nakon podjele Slobodnog teritorija Trsta 1954. godine.</p>
<p>Osim na kopnu, Slovenija je 7. travnja 1993. maksimalizirala svoje teritorijalne pretenzije i na moru. Tog dana je slovenski parlament prihvatio Memorandum o Piranskom zaljevu, kojim je zatražio cijeli Piranski zaljev pod slovenskim suverenitetom i teritorijalni izlaz Slovenije do otvorenog mora (po tom prijedlogu, čim bi se s hrvatskog kopna ugazilo u more, već bi se bilo u Sloveniji). Hrvatski odgovor na taj memorandum uslijedio je 25. svibnja 1993. godine prijedlogom da granica teče Dragonjom i Kanalom sv. Odorika, a na moru da se primijeni crta sredine. Taj hrvatski prijedlog bio je isti kao prvi slovenski prijedlog sporazuma o granici od 29. listopada 1991. godine.</p>
<p>Ponovljen je i u Stajalištima RH, koja je u vezi s tim, 18. studenog 1993. godine, donijela Vlada, te u Deklaraciji Hrvatskog državnog sabora od 26. ožujka 1999. u kojoj piše da se kao metoda razgraničenja na moru primijeni ekvidistanca, a dok se ne postigne sporazum, »za privremeno rješenje također bi trebala biti mjerodavna crta sredine«. Današnja stajališta hrvatske Vlade o utvrđivanju kopnene granice te razgraničenju na moru su ista kao i prvi slovenski prijedlog. To znači da hrvatska kopnena granica ide Kanalom sv. Odorika, sve do drukčijeg dogovora ili do eventualne arbitražne presude, razgraničenje na moru ide crtom sredine u Piranskom zaljevu.</p>
<p>Za kopnenu granicu, Hrvatska se oslanja na Badinterova načela prema kojima je stanje granica od 25. lipnja 1991. godine osnova za utvrđivanje granične crte. Na tom području do Kanala sv. Odorika (gdje su i spomenuta sela s kućom Joška Jorasa), Hrvatska je nastavila obnašati vlast kao i u razdoblju bivše SFR Jugoslavije.</p>
<p>Što se tiče razgraničenja na moru, budući da morske granice između dviju država nije bilo (prva rečenica slovenskog Memoranduma glasi: »Republika Slovenija polazi od činjenice da njena granica na moru s Republikom Hrvatskom, u okviru pravnog poretka nekadašnje SFR Jugoslavije, nije bila nikada određena i da je potrebno granicu na moru među novonastalim suverenim državama, nasljednicama bivše SFRJ - tj. Republike Slovenije i Republike Hrvatske - tek odrediti«), Hrvatska polazi od međunarodnog prava, odnosno dviju konvencija. Prve, Konvencije o teritorijalnome moru i vanjskom pojasu koja u prvom dijelu, prvom odsjeku, prvom članku, donosi temeljnu rečenicu međunarodnog prava mora: »Suverenost države proteže se izvan njezina kopnenog područja i njezinih unutarnjih morskih voda i na pojas mora uz njezine obale, koji se naziva teritorijalnim morem«. U drugom članku se kaže da se ta »suverenost obalne države proteže i na »zračni prostor iznad teritorijalnog mora i na njegovo dno i podzemlje«.</p>
<p>Budući da morske granice nije bilo, kako se uostalom tvrdi i u slovenskome Memorandumu, zahtjev Slovenije iz tog dokumenta za cijelim Piranskim zaljevom suprotan je temeljnom, prvom članku Konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu po kome se suverenost države proteže »izvan njezinog kopnenog područja... i na pojas mora uz njezine obale«.</p>
<p>Što se, pak, tiče razgraničenja na moru, za to je mjerodavan više puta spominjan članak 15. Konvenije UN-a o pravu mora, koji nosi naslov »Razgraničenje teritorijalnog mora između država čije obale leže sučelice ili međusobno graniče«. Citirat ćemo ga u cijelosti: »Kad obale dviju država leže sučelice ili međusobno graniče, nijedna od tih dviju država nije ovlaštena, ako među njima nema suprotnog sporazuma, proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine, kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližih polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora svake od tih dviju država. </p>
<p>Ova se odredba, međutim, ne primjenjuje u slučaju gdje je zbog historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti potrebno razgraničiti teritorijalna mora dviju država na drukčiji način«.</p>
<p>Kako se taj članak odnosi na Piranski zaljev, čije obale pripadaju dvjema državama i »leže sučelice«, a s obzirom na to da između Hrvatske i Slovenije nema nekog suprotnog, važećeg, sporazuma (kada neki sporazum ili dogovor vrijedi, govori Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora), Hrvatska ima ne samo pravo nego i obvezu, prema Konvenciji UN-a o pravu mora, uspostaviti svoj suverenitet do crte sredine. Takvo stanje treba ostati na snazi sve do nekog drukčijeg punopravnog dogovora dviju država ili do rezultata eventualne međunarodne arbitraže, koja će uzeti u obzir ili možda neće, razloge koji polaze od »historijskog naslova« ili »druge posebne okolnosti«.</p>
<p>Budući da su i Slovenija i Hrvatska obveznice i Konvencije o teritorijalnom moru i morskom pojasu i Konvencije UN-a o pravu mora, kao i Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, a pogotovo Badinterovih načela kad je riječ o kopnenoj granici, do nekog suprotnog sporazuma, Jorasova kuća ostaje u Hrvatskoj dok slovenske ribarice, a pogotovo slovenska policijska plovila, svaki put kada prelaze crtu sredine u Piranskom zaljevu prelaze u hrvatsko teritorijalno more, što u Sloveniji dobro znaju, jer su takvu granicu s Hrvatskom sami bili predložili u svom prijedlogu Nacrta sporazuma o zajedničkoj granici od 29. listopada 1991.</p>
<p>Očito, u doba kada ni sami još nisu vjerovali da će postati državom s teritorijalnim pretenzijama prema Hrvatskoj.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Demografski problem u Hrvatskoj - problem broj jedan«</p>
<p>Konzumistički život, potrošačko društvo, nedostatak ljubavi i žrtve sigurno su bitni uzroci krize braka / Svatko bi sa svoje strane trebao vidjeti što može učiniti u demografskoj obnovi - i Crkva, i društvo, i stranke, i poduzeća i kulturne ustanove..., kaže pomoćni biskup zagrebački mons. Josip Mrzljak</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Nakon propovjedi zagrebačkog nadbiskupa mons. Josipa Bozanića na blagdan Velike Gospe u Mariji Bistrici, u kojoj je upozorio na zabrinjavajuće posljedice demografskog pada u Hrvata, uslijedile su reakcije političara i javnosti. U međuvremenu, Vlada je predložila mjere u sklopu demografske nacionalne politike o kojima će Hrvatski sabor raspravljati u rujnu. O uzrocima i mogućim riješenjima demografske krize i krize obitelji u Hrvatskoj razgovarali smo s pomoćnim biskupom zagrebačkim mons. Josipom Mrzljakom.</p>
<p>• Možete li komentirati poruku nadbiskupa Bozanića o demografskoj krizi i reći kako Vi tumačite uzroke te pojave?</p>
<p>- Propovjedi nadbiskupa Bozanića i drugih biskupa i nadbiskupa na neki su način uzburkale javnost o tome trenutno najvažnijem problemu. No, čini mi se da se često puta iz naših propovjedi izvlače pojedine rečenice, a izvučeno iz konteksta to je lako ispolitizirati, a da se ne vidi prava nakana onog koji govori. Tako da je nadbiskup Bozanić i te kako upozorio na demografski problem. On je u prvom redu govorio vjernicima, na poseban način mladima, kojima je naglasio da su i oni odgovorni za taj problem. Mi vidimo mnogo mladih, koji ne ulaze u brak. To je posebno problem naših sela, gdje ima mnogo neoženjenih mladića i neudanih djevojaka. Trebalo bi tomu istražiti razloge. Uzroci nisu samo materijalni. Jedan od uzroka je sigurno nedostatak ljubavi kao osnovne kršćanske kreposti, a bez ljubavi čovjek nije spreman na žrtvu i nije spreman da rizik svog života podloži Božjoj providnosti.</p>
<p>• Statistike pokazuju da se u Europi raspada svaki drugi, a u Hrvatskoj svaki treći brak. Što su uzroci krize braka i obitelji u zemlji s 88 posto opredijeljenih katolika?</p>
<p>- Ne trijumfiramo nad tim postotkom, jer znamo da nam nedostaje istinskog kršćanskog života - osobnog, obiteljskog i društvenog. Često puta se radi o čisto kulturološkim katolicima. A, što se tiče uzroka krize braka, jedan od uzroka je nepoštivanje svetosti braka i sakramenta ženidbe. Osim toga, ako nema spremnosti na žrtvu i prihvaćanje drugoga, može doći do tih kriza. Konzumistički život, potrošačko društvo, nedostatak ljubavi i žrtve, sigurno su bitni uzroci krize braka. </p>
<p>• Kako ocjenjujete odnos vlasti prema demografskom stanju i krizi obitelji?</p>
<p>- Upravo su propovjedi na Veliku Gospu naglasile da mislimo da se ne čini dovoljno. Uvijek bi u raspodjeli materijalnih sredstava trebalo misliti na ono što je prioritet. Statistika pokazuje da je demografski problem u Hrvatskoj problem broj jedan i da bi svatko sa svoje strane trebao vidjeti što može učiniti - i Crkva, i društvo, i stranke, i poduzeća i kulturne ustanove...</p>
<p>• Kako u tom smislu komentirate najavljene Vladine mjere u sklopu programa državnog Zavoda za obitelj i nacionalne demografske politike o kojima će se u Saboru raspravljati u rujnu?</p>
<p>- O tome treba ozbiljno raspravljati i bez strasti prići tom problemu kao zajedničkom, na kojem bi trebalo ujediniti sve stranke i sve društvene čimbenike - i Crkvu i druge vjerske zajednice. Sigurno je da nas to može ujediniti. Tu se ne smijemo dijeliti i pronalaziti što ćemo jedni drugima predbacivati, već tražiti ono što sam dijalog donosi i što možemo zajednički učiniti dobra za ovaj narod i za ovo društvo u kojem živimo.</p>
<p>• Što Crkva može ponuditi kao protutežu krizi obitelji i nataliteta?</p>
<p>- Crkva može učiniti ono što je njezino poslanje. To je promicanje evanđeoskih načela, posebno svetosti braka i naglašavanje svetosti života od naravnog začeća pa do smrti. Čim se počne zadirati u svetost života dolazi do nekih razmišljanja, čak i djelovanja koja su protiv ne samo kršćanskih načela nego i humanizma.</p>
<p>»Čovjek je od samog začeća - čovjek«</p>
<p>• Papa neprestano upozorava na opasnost od agresivne »kulture smrti«. Kako je došlo do ekspanzije tog fenomena do globalnih razmjera i gdje su njegovi izvori i poticatelji?</p>
<p>- Sigurno je da kultura smrti proizlazi iz nedovoljnog vrednovanja kršćanskih, odnosno evanđeoskih načela o životu i čovjeku. Na to ukazuju zakoni o eutanaziji, koje neke države već usvajaju kao napredak civilizacije, zatim problemi pobačaja i neprihvaćanje činjenice da je čovjek od samoga začeća -čovjek. Zametak se još smatra dijelom ženina tijela, koje se može uništiti. To biće tijekom devet mjeseci gotovo da nema nikakva prava. Kad se ne priznaje svetost života, nesmetano se može širiti kultura smrti i tada ona nema granica. Zato Papa neprestano naglašava kulturu života i pokret za život, koji se javlja u mnogim kršćanskim sredinama.</p>
<p>• Vidite li mogućnost za poboljšanje demografske slike u nas?</p>
<p>- uvijek ću reći: može se poboljšati onda, ako se čovjek poboljša. Papa naglašava da je čovjek put Crkve i zato mi nastojimo obnoviti čovjeka.</p>
<p>Na selu veći mortalitet</p>
<p>• U kojim hrvatskim regijama raste natalitet, a u kojima opasno pada?</p>
<p>- Upravo sam bio u dvije župe u Hrvatskom zagorju, gdje sam krstio u dvjema obiteljima: jedno peto i jedno šesto dijete, pa su mi ljudi rekli: »Dajte malo istaknite da se i u Zagorju rađa sve više djece!« Različit je omjer porasta stanovništva u selu i gradu. Naša biskupija, zagrebačka, ima oko milijun i tristo tisuća vjernika. Od toga, u Zagrebu i okolici ima blizu 1,3 milijuna vjernika. U prigradskim župama oko Zagreba veći je natalitet, a u skoro svim seoskim župama veći je mortalitet. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odakle namaknuti 2,7 milijarda kuna za pravosuđe?</p>
<p>Proračunski prijedlog Ministarstva pravosuđa za 2003. godinu nije bio dovoljno obrazložen, a stavka kapitalnih ulaganja od nevjerojatnih 470 milijuna kuna dana je kao gola brojka, pa smo dokument vratili ministrici na popravak, kažu u Ministarstvu financija</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - »Morali smo reagirati na tvrdnju ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović da Ministarstvo financija ne smije rušiti njezin proračunski zahtjev za 2003. godinu. Taj zahtjev je, nakon ovotjednih razgovora sa svim korisnicima po pojedinim resorima, već vraćen Ministarstvu pravosuđa na popravak«, kaže zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.</p>
<p>Njegova reakcija je uslijedila nakon intervjua Ingrid Antičević Marinović Vjesniku, objavljenog u petak. Ona je u intervjuu rekla: »Sređivanje stanja u pravosuđu je apsolutni prioritet ove Vlade, a za to treba izdvojiti sredstva. Novac je za pravosudnu reformu izuzetan uvjet. Pravosuđu stoga treba dati ono što mu pripada. Uostalom, uvijek je vlast, izvršna posebno, odgovorna za funkcioniranje pravosuđa. Stoga moj zahtjev za 2003. godinu ne može biti odbijen«. Za razliku od ove godine, kada je pravosudni razrez u proračunu bio 1,873 milijarda kuna, iduće godine bi bio veći za 44,11 posto i iznosio bi 2,711 milijarda. »O iznosu se može razgovarati, ali smo za ovu godinu tražili da resori posebnu pozornost posvete tekstualnom dijelu prijedloga. Znači, svaku stavku je trebalo vrlo precizno objasniti, staviti u kontekst ukupne djelatnosti kojoj ministarstvo stoji na čelu i tek u tom kompletu očekivati stručnu raspravu u Ministarstvu financija. Tako da svi koji razgovaraju pouzdano znaju o čemu pričaju i kojom računicom brane svaku pojedinu stavku«, objasnio je Kuštrak. Savjet da se tako pripremi proračunska rasprava prihvaćen je u velikoj većini ministarstava, posebno među najvećim »potrošačima« - MORH-u, MUP-u, Mirovinskom fondu, itd. Ministarstvo pravosuđa našlo se među iznimkama.</p>
<p>Primjerice, u stavci plaće, u odnosu na ovu godinu (1,4 milijarda za plaće sudaca, pravosudnih uposlenika i svih 17.000 radnika koji primaju plaću posredstvom Ministarstva pravosuđa, lokalne uprave i samouprave), upisano je povećanje od 400 milijuna kuna. U obrazloženju, pak, navedeno je da će se zaposliti 250 novih sudaca. »Škoti« iz Katančićeve su uzeli olovku u ruke i izračunali da bi s traženih 400 milijuna kuna Ministarstvo, zapravo, zaposlilo 4000 novih ljudi. A, to se iz proračunskog prijedloga ne vidi. Financijaši su zapeli i na stavci kapitalna ulaganja. Navedeni iznos od 470 milijuna kuna za tu namjenu, u šali kažu, ne bi uspio potrošiti ni ministar Radimir Čačić za »svoju« nisku i visoku gradnju.</p>
<p>U Ministarstvu financija su svjesni da pravosudnom resoru nije lako. Spomenutih 17.000 uposlenika - od sudaca do zatvorskih čuvara - čine široku profesionalnu lepezu različitih razina stručnosti, odgovornosti i zatečenih prosjeka primanja. Na tom problemu je i bivši ministar dr. Stjepan Ivanišević svojedobno »polomio zube«. Isto tako, financijaši znaju da je lani, u trenutku objave proračunske knjige, pravosuđe ustalo na sve svoje noge. Pokazalo se da nema prostora ni za plaće netom izabranih sudaca Vrhovnog suda, a kamoli za popravak fasade Županijskog suda u Zagrebu ili seljenje Općinskog suda u metropoli iz tzv. palače pravde na barem još jednu lokaciju. Pokazalo se lani i to da su suci jedini uposlenici u zemlji, koji ne dobivaju 0,5 posto dodatka za godinu staža s obrazloženjem da imaju sasvim pristojne plaće.</p>
<p>Sve to je mobiliziralo pravosuđe, javno se govorilo da će Hrvatska »dobiti onoliko pravde, koliko bude novca« za pravosuđe. I priznalo se da se sa cijelom akcijom zakasnilo. Ipak, dr. Mato Crkvenac i njegovi su, unatoč otporu, »iscijedili« još stotinjak milijuna dodatnih kuna, čime je Ministarstvo pravosuđa za sebe ishodilo rebalans državne blagajne i prije no što se novac iz nje kalendarski počeo trošiti.</p>
<p>Stoga je razumljivo da je ministrica počela lobirati za sudsku proračunsku kunu. »Sve je to u redu, ali čemu onda proračunska pravila igre i usklađivanje proračuna sa svim korisnicima, ako se tih pravila ne držimo. Proračun je papir o čijem sadržaju se upravo dogovaramo, a još se s nekima nismo dogovorili. Zato teza o rušenju zahtjeva ili ultimatumu - ne stoji«, zaključuje Kuštrak.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kučanova dva lica</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenski predsjednik Milan Kučan pozvao je medije i razne civilne udruge u vlastitoj zemlji na smirivanje situacije u vezi s rješavanjem graničnih pitanja s Hrvatskom, ali je istodobno poručio da između njega i drugih tamošnjih političara u vezi graničnih sporova s Hrvatskom nema razlike. »Slovenska politika u tome je jedinstvena i donijela je svoja stajališta već odavno«, rekao je Kučan misleći valjda pritom na Memorandum slovenskog parlamenta iz 1993., kojim se, nakon što su godinu ranije osporeni hrvatski zaseoci uz Dragonju i kanal Sv. Odorika, traži cijeli Piranski zaljev i koridor do otvorenog mora.</p>
<p>Da ne bi bilo dvojbe, to je i potvrdio izjavom u vezi »slučaja Joras« (kojeg istarski župan Jakovčić zove »političkim klaunom«) tvrdeći da »dok je pripadnost zaselaka uz Dragonju sporna, nije mudro postupati tako kako se je postupilo i protiv toga je Slovenija odmah protestirala«. Tvrdnjom da Slovenija ne može pristati na stajalište »da je kopnena granica već određena, a morska nije«, to je pokušao i obrazložiti. </p>
<p>Kopnena granica između Hrvatske i Slovenije u tom dijelu nije bila dogovorena, ali je postojala, za razliku od morske. Hrvatska je obnašala vlast u tim selima, dakle i nad Jorasovom kućom, 25. lipnja 1991., što je prema Badinteru ključni kriterij prema kojemu bivše međurepubličke granice postaju međudržavne. Međutim, ako Slovenija (zajedno s Jorasom) to osporava, što je njezino pravo, može zatražiti arbitražu o tom pitanju, a ne pokušavati potporom protupravnim činima ili eventualnim događanjem naroda oko Jorasove kuće (što se najavljuje) promijeniti postojeće stanje. </p>
<p>Stoga je Kučanove pozive za smirivanjem tenzija, iako oni neće štetiti, kao i priče o tzv. obostranom medijskom ratu (takve smo se jednakosti krivnje naslušali iz Beograda) teško shvatiti drukčije nego kao pokušaj umivanja slovenskih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj u nešto civiliziraniji oblik. Otud su shvatljive i njegove rezerve prema arbitraži, jer je svjestan da se na taj način teško mogu realizirati ciljevi iz Memoranduma.</p>
<p>Još je teže, međutim, prihvatiti da je i za jednoga tako iskusnoga političara, ma koliko u Sloveniji bio jak zov širenja nacionalnog teritorija, prihvatljivije granične sporove s Hrvatskom rješavati na Jorasov način ili prešutnim pristajanjem na »mitingašenje« oko njegove kuće, umjesto izlaskom pred »sud trećega«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Apel od boli i suza </p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>U povodu Međunarodnog dana nestalih, Centar za zaštitu ljudskih prava zatočenih i nestalih građana Hrvatske i članova njihovih obitelji uputio je apel za humanost i ljudska prava građanima, političkim i humanitarnim institucijama u Hrvatskoj i svijetu. </p>
<p>U apelu se upozorava na činjenicu da se za još 1348 hrvatskih građana, mahom nasilno odvedenih i nestalih u Domovinskom ratu, ne zna ni sudbina ni mjesto uzništva ili posmrtnih ostataka. Poziva se sve one koji mogu pridonijeti svojim svjedočenjem ili drugim podacima da se konačno razriješi sudbina nestalih osoba. Da bi im se omogućila sloboda ili dostojan ukop i »grob s imenom i prezimenom«, a njihovim obiteljima napokon mir... </p>
<p>Prema podacima Vladina ureda za zatočene i nestale, u Hrvatskoj su do početka srpnja ove godine iz masovnih grobnica ekshumirani posmrtni ostaci 3353 osobe, a 2745 ih je identificirano. Pritom je otkriveno 135 masovnih grobnica. Na jesen, prema dogovoru s jugoslavenskom vladom, predstoje ekshumacije i uzimanje uzoraka iz posmrtnih ostataka pokopanih u Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Šidu, Somboru, Šapcu...</p>
<p>Međutim, više od tisuću obitelji još uvijek ne može naći mir živeći u mučnoj neizvjesnosti o sudbini svojih najbližih. Dani, mjeseci i godine provedeni u strahu i nadi ne donose olakšanje, nego produbljuju agoniju. </p>
<p>Koliko god bila teška i mučna sudbina Hrvatske i njezinih građana, na Međunarodni dan nestalih valja se prisjetiti da Hrvatska u tome nije izolirana. Još stotine masovnih grobnica i tisuće nezapečaćenih sudbina nalaze se u nama najbližem susjedstvu - Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu... Ni u svjetskim razmjerima situacija nije ništa bolja od krvavih balkanskih stratišta. Nestali, nasilno odvedeni ili pobijeni i pokopani u masovnim grobnicama bez oznake i imena broje se na tisuće i u Čečeniji, Afganistanu, Palestini, Ruandi, Siera Leoneu, pod ruševinama »blizanaca« u srcu Manhattana... </p>
<p>Mnoge nestale žrtve još nisu pronađene i dostojno pokopane, a nove se već zbrajaju u računicama i bojnim planovima »gospodara rata« kojih nije oslobođen ni jedan kutak ovog planeta. Unatoč svim naporima međunarodnih humanitarnih organizacija, povijest čovječanstva nastavlja svoj hod dobro utabanim stazama, popločenim masovnim grobnicama u ime »velebnih ideala«. Bešćutni je to i otupjeli hod u krug kojem se ne nazire kraj.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vlada u petoj brzini, a motor i karoserija škripe</p>
<p>Najprije se nitko nije udostojio izgovoriti koliko će po novoj tarifi stajati kilovatsat struje, koliko će se točno razlikovati računi za istu potrošnju te kada će građani početi stvarno plaćati struju po novom obračunu. Potom je Vladin motor gadno zaškripio i na zakonu o poticanju ulaganja kojem je HSS udijelio grupnu odbijenicu</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Administrativni motor i politička karoserija Vlade nisu podnijeli ubacivanje mjenjača u petu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> koje je obilježilo posljednja dva zasjedanja Račanova kabineta. Najbolje se to vidjelo na novom sustavu cijena struje o kojem se raspravljalo u dva navrata.</p>
<p>Prvi prijedlog HEP-a odbačen je kao preveliko opterećenje gospodarstva i građana, pa je HEP dobio sedam dana za popravni ispit. Nitko pritom nije ni pokušao objasniti kako se uopće moglo dogoditi da do otvorene sjednice Vlade stigne tako neprihvatljiv prijedlog HEP-a, tvrtke u vlasništvu države koju, usput, vodi član Glavnog odbora SDP-a Ivo Čović? Ako se Vlada uz pomoć te odbijenice željela prikazati velikim zaštitnikom osiromašenih građana i nerazvijenoga gospodarstva, bio je to velik pogodak - u ništa. Pokazalo se to već na sljedećoj sjednici.</p>
<p>Kao što se i očekivalo, novi prijedlog HEP-a jednoglasno je prihvaćen ovaj četvrtak. No rasprava na Vladi pokazala je posvemašnje pomanjkanje osjećaja za ono što građane u cijeloj priči o novim tarifama jedino zanima. Naslušali smo se, naime, pohvala novog sustava zbog njegove transparentnosti, solidarnosti i jednostavnosti obračuna. Ali nikome na pamet nije palo da jasno i glasno izgovori koliko će stajati kilovatsat. Kao da je to previše banalan podatak da bi se njime bavile naše ministarske veličine. Doduše, dan ranije Čović je najavio nove cijene, no one su službeni pečat dobile tek na Vladi. Najmanje što je ona nakon toga mogla napraviti bilo je - izgovoriti ih.</p>
<p> Slušali smo i pohvale zbog navodnog smanjivanja računa za tzv. male korisnike. Ali, tek je na inzistiranje novinara nakon sjednice, ministar gospodarstva sišao u novinarsku sobu s podacima o tome koliko će neke skupine potrošača istu količinu potrošene struje plaćati po novom a koliko su plaćali po starom obračunu. Uspostavilo se da će većina kućanstava ipak najvjerojatnije plaćati - veće račune. </p>
<p>U četvrtak, nadalje, nismo uspjeli čuti ni kada će točno građani početi plaćati račune po obračunskom sustavu, koji na snagu stupa 1. rujna. Hoće li im distributeri poslati nove uplatnice ili će ih eventualno poskupljenje u zasjedi »dočekati« na godišnjem obračunu - to se građanima nitko iz Vlade nije udostojio reći.</p>
<p>Formalno to i nije Vladin posao. Njezino je bilo samo da službeno odobri novi »tarifni sustav za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge«. Ostalo je, formalno, posao HEP-a. No, građane uopće ne zanima što je »formalno« čiji posao. Uostalom, od Vlade, koja je amenovala novo tarifiranje (dakle, nove cijene), bilo bi u najmanju ruku pristojno građanima, koji je plaćaju, uz nove cijene servirati barem osnovne prateće podatke.</p>
<p>Doduše, HEP je izvjestitelje iz Banskih dvora obasuo hrpom materijala o novim tarifama. No, sva su ta objašnjena, praćena grafikonima i tabelama, bila tako »stručno« zakukuljena i zamumuljena da je samo jedan kolega s višedesetljetnim iskustvom probijanja kroz slične umotvorine uspio u relativno kratkom roku pronaći neke od podataka koji građane zanimaju. A da to nije bilo nimalo lako, posvjedočio je i ministar gospodarstva Jurčić, priznavši u šali da mu se čini da u glavi, nakon dugotrajnog proučavanja HEP-ovih prijedloga i objašnjenja, ima trafostanicu. Hvala, kolega Dražene Jambroviću. </p>
<p>Vladin motor gadno je u četvrtak zaškripio i na zakonu o poticanju ulaganja, toj rak-rani hrvatskoga gospodarstva. Nakon što je prijedlog novog zakona prošao Vladine koordinacije i tzv. uži kabinet, na otvorenoj su sjednici protiv njega grupno glasali svi HSS-ovci. Kamen spoticanja bilo je, očito, neprihvaćanje prijedloga HSS-ova ministra malog poduzetništva da se poticaji ne odobravaju samo trgovačkim društvima nego i obrtnicima te zadrugama. Uz to, Pecek je predložio da se poticaji primjenjuju i retroaktivno, a zakon kroz Sabor prozuji po hitnom postupku. </p>
<p>Grupnom odbijenicom tom zakonu HSS je, kao novi glavni partner SDP-a u koalicijskoj vlasti, poslao dvije poruke. Prva bi glasila: »Mi smo glavni borci za interese malih poduzetnika i obrtnika«. Druga, upućena Račanu, otprilike glasi: »Mi nismo razjedinjen Budišin HSLS. Ignoriranje naših prijedloga nećemo tolerirati. Javno, jasno i glasno suprotstavit ćemo se svakom takvom pokušaju. A bez nas ne možeš vladati«.</p>
<p>Vlada, dakle, vozi u petoj brzini iako se njeni vozači, sasvim očito, još nisu u stanju dogovoriti ni o putu kojim treba ići. I to na sjednici na kojoj su bez i jedne riječi rasprave prihvaćeni programski prioriteti Vlade pod nazivom »operativni plan provođenja programa Vlade do kraju 2003.«. Nazdravlje!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Sve je bolje od zveckanja oružjem i mitingašenja</p>
<p>Kakva je razlika između Šolovićevih srbijanskih hordi s Kosova i onih koji danas kažu da će, zajedno s ribarima, čuvati granice domovine na rijeci Dragonji? Psihologija je ista, socijalnopolitička matrica također, potpuno je svejedno je li riječ o Hrvatima, Slovencima ili Srbima... Priče o zajedničkom putu u Europsku uniju, u NATO, u veliku obitelj uljuđenih, demokratskih naroda, ruše se poput kule od karata. Tamo gdje se pojave Mirko Čondić i Joško Joras, gdje glavnu riječ vodi Danijel Starman i slični egzemplari nacionalističkoga sljepila, vođenoga bijelim štapom ksenofobije i šovinizma, trava ne raste</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
<p>U Hrvatskoj se sustavno i uporno »kuha« vruće antislovensko raspoloženje. To se raspoloženje usmjerava i orkestrira. Slično je i u Sloveniji. I tamo su prema Hrvatskoj i Hrvatima na djelu iste metode i prozirni populistički i nacionalistički ciljevi.</p>
<p>U novinama na jednoj i na drugoj strani sve je više tekstova koji kao da su prepisani iz beogradske Politike u vrijeme Miloševićeve antibirokratske revolucije. Kakva je razlika između Šolovićevih srbijanskih hordi s Kosova i onih koji danas kažu da će, zajedno s ribarima, čuvati granice domovine na rijeci Dragonji? Psihologija je ista, socijalnopolitička matrica također, potpuno je svejedno je li riječ o Hrvatima, Slovencima ili Srbima.</p>
<p>Sindrom zla i osvete, mržnje i iracionalnosti opet se prelijeva medijima, rubovima javnosti, opet se ispredaju stari i izmišljaju novi nacionalni mitovi, opet je netko ugrožen kao i onda, opet se javljaju »sveti ciljevi« pred kojima moraju ustupiti i razum i diplomacija.</p>
<p>Ljeto Gospodnje 2002. varira slične teme kao i Ljeto Gospodnje 1990., samo su se akteri promijenili. Nekadašnji »sijamski blizanci«, proeuropske, zapadne republike, miljenice Vatikana, Njemačke, Austrije, »kršćansko predziđe« bivše Jugoslavije, sada hoće zaratiti između sebe.</p>
<p>Da nije tragično ozbiljno, bilo bi jedino tragično glupo.</p>
<p>Kada se trebalo »razdružiti« od umiruće, razorene SFRJ, načete najprije Miloševićevom agresijom, ali ne i samo time, »sijamski blizanci« bili su vrlo bliski. Iako se inače ni fizički nisu mogli smisliti, Tuđman i Kučan djelovali su sinkronizirano, o svemu se dogovarali, do kobnoga i presudnoga 25. lipnja 1991.</p>
<p>Bio sam prisutan 1990. u celjskom hotelu »Europa« kada se govorilo o potpisivanju zajedničke istine o nekoj mekoj, vrlo mekoj konfederaciji između Hrvatske i Slovenije, koja bi omogućila lakše odvajanje od istočnoga, bizantinskoga dijela Jugoslavije.</p>
<p>Poslije se od toga odustalo. Ništa sličnoga nije potpisano, osim dokumenta o pomoći u slučaju vojne ugroženosti jedne od sudionice. No, ni to se nije poštovalo.</p>
<p>Ovo što se zbiva danas, nije samo od danas. Mnogo je dužega vijeka, ali se svjesno guralo pod tepih, a javnosti su se prodavale priče o dobrim susjedskim odnosima i bliskostima političkih elita.</p>
<p>S narodima je možda tako (ni u to više nisam siguran, jer razorna propaganda uvijek djeluje moćnije od racionalnoga promišljanja), ali što se tiče političkih elita, one su se napokon pokazale u pravome svjetlu. Egoistične, sebične, ne vide dalje od nosa, tuk na utuk, prkos na prkos, zloća na zloću. Kompleksi malih i inferiornih, povijesno uvijek potisnutih na marginu, sada su izbili na vidjelo kao nikada prije.</p>
<p>Više je onih koji bi opet marširali i tražili (tuđu) krv</p>
<p>Priče o zajedničkom putu u Europsku uniju, u NATO, u veliku obitelj uljuđenih, demokratskih naroda, ruše se poput kule od karata. Tamo gdje se pojave Mirko Čondić i Joško Joras, gdje glavnu riječ vodi Danijel Starman i slični egzemplari nacionalističkoga sljepila, vođenoga bijelim štapom ksenofobije i šovinizma, trava ne raste. </p>
<p>Ali ni njihovi postupci ne javljaju se samo tako, padajući s neba. Da iza njih ne stoje moćni državni sponzori, ideolozi i praktičari, sve bi to bila dobra šala za ljetno uveseljavanje. Svaki kritički, racionalni intelektualac zna o čemu se radi, ali takvi su u strašnoj manjini pred onima koji bi opet marširali, mahali zastavama, tražili (tuđu) krv i tlo.</p>
<p>Sve se ponavlja u povijesti, baš sve, jednom kao tragedija, drugi put kao zastrašujuća groteska. Ali zašto to na početku trećega milenija nas mora iznova zadesiti? Zar škola nije bila preskupa, užasno krvava?</p>
<p>U posljednjih dvanaest godina, napose u vrijeme vladavine HDZ-a i Franje Tuđmana, Hrvatska je nastojala prekršiti ili izbjeći svaki sporazum na koji se bila obvezala sa Slovenijom. Predstavljala se kao nesolidan i neodgovoran partner, balkanskoga kova.</p>
<p>Kada bi se Tuđmanu spomenuli Slovenci, on bi uzvraćao: »Ma pustite Slovence! Nećemo se valjda s njima uspoređivati«. Pateći od kronične manije veličine, Tuđmanu su se Slovenci činili maleni i nevažni. Slovenci su mrzili Tuđmana, ali su o njemu ipak morali voditi računa.</p>
<p>S druge strane, opijeni svojim relativnim gospodarskim blagostanjem (glasovita »zgodba o uspehu«), Slovenci su na Hrvatsku gledali kao na siromašnu susjedu u lošim rukama, kojoj je mjesto uz Jugoslaviju, BiH, Makedoniju i Albaniju.</p>
<p>Kada izbije na vidjelo, slovenska je ksenofobija provincijalna i tupava. U posljednjem desetljeću ona se posebno iskazivala prema brojnim pripadnicima bivših jugoslavenskih naroda koji su ostali živjeti u njoj. O tome je redovito izvještavao Slovenski helsinški odbor, s nizom činjenica i podataka. No, da se ne bi remetila idilična slika o »zgodbi o uspehu« i to se svjesno guralo pod otirač. Ni ja nisam htio o tome pisati, da ne bih povrijedio zemlju koju volim i poštujem.</p>
<p>No, sada za šutnju više nema razloga. Slovencima, primjerice, napokon treba reći da je njihovo ponašanje prema štedišama bivše, stare Ljubljanske banke običan banditizam, jer je riječ o obvezama prema građanima nekada zajedničke države koji su u tu banku, navodno ogledalo sigurnosti i solidarnosti, imali povjerenja.</p>
<p>Ako je ono što se događa sa štedišama posljedica raspada bivše države, onda je sadašnje stanje u Piranskom zaljevu također posljedica raspada bivše države i ne mogu vrijediti dvostruki kriteriji: jednom »povijesni«, drugi put gangsterski, s čistom otimačinom i pljačkom privatne imovine.</p>
<p>Slovenci su lukavo proglasili Novu ljubljansku banku, koja ne preuzima nikakve obveze svoje prethodnice. Zašto Hrvati sada ne bi proglasili Novi piranski zaljev, u kojem će također vrijediti pravila sukcesije na »slovenski« način?</p>
<p>Pretjerujem, dakako. Namjerno. Neke stvari treba dovesti do gologa apsurda da se vidi kako je sve to besmisleno i nepotrebno. Kamo sreće da su svi ljudi ovdje poput Damira Kajina, Tonina Picule, Milana Rakovca... Čak je i akademik Davorin Rudolf u dugoj emisiji na TV Sloveniji predlagao kondominij nad Zaljevom, recimo na trideset godina, zajedničku upravu, dok svi akteri sa sadašnje scene u Hrvatskoj i Sloveniji ne odu sa svojih funkcija ili pod zemlju.</p>
<p>Što smeta međunarodnoj arbitraži, ako se točno zna što se s njome želi postići, bez figa u džepovima koje su »idealan« obrazac hrvatsko-slovenskoga ponašanja?</p>
<p>Sve je bolje od zveckanja oružjem, prijetnji i mitingašenja. Apsolutno sve. Znamo kako nastaju, kako se stvaraju masovne nacionalne psihoze i kakvi su im strašni plodovi. Narodi se kasnije trijezne, dolaze k svijesti, pitaju se što im je sve to trebalo. I zbog čega?</p>
<p>Ali tada je kasno. Mrtvi su mrtvi, a živi ubitačno razočarani i usamljeni, sami sa svojim sudbinama gubitnika. I pobjednici također, ma kakva ta »pobjeda« bila.</p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U jezikoslovlju je bolje biti trska nego hrast</p>
<p>Informatika je od vremena Chomskog bliska jezikoslovcima, koji su se vrlo aktivno uključili u rješavanje važnih problema strojnog prevođenja pa su mnoge stranice jezikoznalaca otisnute u obranu hrvatskog od najezde anglicizama. Kao primjer otpornosti spram engleskog uvijek su navođeni Francuzi jer kao, eto, oni su se znali oduprijeti jezičnoj kolonizaciji / Svaka nova teorija generira stotine novih pojmova. Pokušavati tumačiti gradivo tako da se odmah sve pohrvati znači onoga tko će sutra krenuti čitati originale ili čak pisati na stranom jeziku osuditi na muke prepoznavanja i »pravilnog« tumačenja pojmova</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>Jedan od kanona intelektualnih rasprava hrvatskih stručnjaka i znanstvenika je problem odnosa prema neprestanoj bujici stranih stručnih pojmova koja, valjda otkad znamo za sebe, zasipa hrvatski jezik naplavinama tuđica. S pojavom Interneta taj problem je doveden do klimaksa.</p>
<p>Jezici poput hrvatskog, unatoč ili upravo zbog demokratičnosti Interneta, zbog svoje sitnoće nemaju nikakve šanse preživjeti. Osuđeni su na polagano i definitivno izobličavanje vlastite fizionomije. Ali, imaju pravo na postojanje i obranu.</p>
<p>Informatika je još od vremena Chomskog bila bliska jezikoslovcima, koji su se vrlo aktivno uključili u rješavanje važnih problema strojnog prevođenja pa su mnoge stranice jezikoznalaca otisnute u obranu hrvatskog od najezde anglicizama.</p>
<p>Kao primjer otpornosti spram engleskog uvijek su navođeni Francuzi jer kao, eto, oni su se znali oduprijeti jezičnoj kolonizaciji. A zapravo je sav taj otpor bio besmislen.</p>
<p>Dovoljno je prisjetiti se kako su Francuzi pokušali, u vremena pojave beat-čupavaca, parirati pošasti preko kanala. Njihov odgovor je bilo lansiranje ćelavih rokera što je ispalo neuspjela groteska. To što su oni računalo nazvali ordinateur (sekvencer, rednik) zgodno je sljubljivanje naziva stroja i sekvencijskog (slijednog, rednog) načina rada Von Neumannovih arhitektura.</p>
<p>Ali i ništa više. I kod nas se danas češće kaže računalo nego kompjutor.</p>
<p>Njihov otpor nalikuje, tipično francuski, zavisti starog propalog imperija koji je tragove svoje tehnosupremacije ostavio jednom po željeznici. Danas, ako već ne mogu biti prvi, želim barem biti različit po svaku cijenu.</p>
<p>U svakom Hrvatu koji se počne baviti nekim novim područjem pojavi se, prije ili kasnije, poriv za jezičnom sistematikom ili pohrvaćenjem uglavnom engleskih pojmova. Na kraju svake takve prosvjetiteljske domoljubne trbuhobolje izroni zaključak da ono što je zamišljeno kao indeks hrvatskih pojmova treba biti terminološki rječnik stranih riječi. Nazvao bih ga jezičnim herbarijem ubranih egzotičnih riječi stavljenih na uvid domaćih supatnika.</p>
<p>Druga faza u naporu da se pojmovi (s engleskog) prevedu na hrvatski je tzv. istočna obrana, odnosno odvajanje hrvatskog od srpskog. Na tim istočnim bedemima drži se oružje i jače od onoga na zapadnim.</p>
<p>U robotici je, od vremena kad je prešao hrvatske granice, znamenit problem pojma »prihvatnice«. Prihvatnica je sklop stroja karakterističan za robotičke ruke ili manipulatore. Podrazumijeva mehanizam o dva prsta ili više prstiju koji služe prihvaćanju predmeta kojim onda ruka robota nešto radi.</p>
<p>Srpska riječ za taj sklop je bila hvataljka (što su neki sarkastično rimovali s pevaljka). Nju su rabili, a rabe je i danas, mnogi hrvatski robotičari, s izlikom da robotska ruka isključivo ne prihvaća (statički objekt) nego da može i hvatati npr. objekte u pokretu.</p>
<p>Kad dođete na sklisko tlo dokazivanja kad se »hvata«, a kad »prihvaća«, obično zaključite da je jadan jezik koji svoju samobitnost dokazuje kontrastom u odnosu na povijesno sučeljeni jezik. Ili jesmo li nismo. Ili ćemo se dogovoriti ili nećemo. To kod Hrvata ide teško. Sve završava tako da neki žrtveni jarac izleti s tržišnom ponudom pa ga potom oponenti (kojih nikada ne nedostaje) gađaju jezičnim trulim rajčicama i jajima pokude.</p>
<p>Robotika, kao i informatika, obiluje tisućama novih pojmova iz područja od anatomije, računala, zoologije do mehanike, psihologije, matematike, itd. Svaka nova teorija generira stotine novih pojmova. Pokušavati tumačiti gradivo tako da se odmah sve pohrvati znači onoga tko će sutra krenuti čitati originale ili čak pisati na stranom jeziku osuditi na muke prepoznavanja i »pravilnog« tumačenja pojmova.</p>
<p>Čini se da bi onaj najmukotrpniji način istodobnoga navođenja prijevoda s fonetskim i etimološkim originalom bio i najedukativniji. I tako sve dok se nešto ne ukorijeni. Ako ništa drugo, ljudi bi naučili kako se ispravno neki pojam čita i piše. U zemlji gdje ljudi ne znaju jezike to može bit samo dobitak.</p>
<p>Najveći pobornici jezičnog čistunstva vrlo su često ljudi koji ne razumiju stručnu podlogu onoga u čemu žele sudjelovati pa se obruše na »zagađivače«. Povijest i hrvatskog hakerstva pokazala je da se s jurišnicima novoga doba ne može boriti argumentima domoljublja. Njih ne zanima ni jezikoslovstvo. Jedini mogući djelatni otpor može se stvoriti na razini dugotrajnog sublimnog (prikrivenog) djelovanja tiražnih periodika koje trebaju imati debelu notu žutila da bi bile čitane.</p>
<p>Propagiranje vlastitog jezika kroz ležeran tekst može uroditi prihvaćanjem i pokojeg domaćeg pojma. No čak i takav uspjeh nikada među vrhunskim znalcima zanata neće izbrisati original.</p>
<p>Prvi je razlog nostalgično ustrajavanje na žargonu revolucionara. Drugi je da je original zaista, i ipak, original. Barem zbog duha i konteksta koji sadrži, onoga zbog čega se oduvijek cijenilo čitanje originala.</p>
<p>U jeziku se nikad ništa nije postizalo dekretima. Undergound zajednice ili subkulture s vlastitim jezikom otporne su na svaku mudroslovnu pouku i razorno zarazne za nove pristaše čija se privrženost i testira kroz sposobnosti govorenja slenga.</p>
<p>U hrvatskom tehničkom jezikoslovlju vrijedi pravilo: ako želiš čuti ono što hoćeš, čut ćeš ono što nećeš. I obrnuto. Novo se lijepi na mlade, a stare jezikoslovce oni i ne žele slušati. Kad i oni ostare ili se jezično upitome, dolaze novi »divljaci« koji se uvijek čine deset puta beskrupulozniji od generacije prije.</p>
<p>U jezikoslovlju je bolje biti trska nego hrast. Manje će se toga nepotrebnog polomiti ako se svinete u oluji.</p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik je Hrvatskoga robotičkog društva.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Žestoki napadi i na Crkvu i na Papu: poplava protukatoličkih tekstova i te kako pokazuje stanje duha</p>
<p>Dokument »Dominus Iesus« (Gospodin Isus) teologinji Anne Marie Grünfelder je, poput pape Ivana Pavla II., »crvena krpa« i ona iskorištava svaku priliku da ga napadne i neistinito prikaže. Teologinja se svojski trudi pokazati, nije joj to prvi put, da Katolička crkva često »baš i nema ekumenski takt i senzibilitet«. A ima ga daleko, daleko više od svih ostalih kršćanskih crkava i sljedbi zajedno / I dalje se u nekim teološkim protestantskim časopisima pišu eseji u kojima se raščlanjuje mogu li uopće katolici biti spašeni. Postoje stotine internetskih stranica u kojima se s protestantskih pozicija žestoko napada Katoličku crkvu i Papu. Istodobno je vrlo teško naći web stranicu u kojoj se s katoličkih pozicija napadaju protestanti </p>
<p>KREŠIMIR CEROVAC</p>
<p>Tekst teologinje Anne Marie Grünfelder, objavljen u Stajalištima 26. kolovoza 2002. pod naslovom »Netko je već jednom morao skupiti hrabrosti i prijeći granicu koja u Crkvi dijeli muškarce i žene«, zaslužuje posebnu raščlambu. No, zadržao bih se, barem zasad, samo na dijelu tog teksta u kojem se teologinja osvrće na dokument »Dominus Iesus« (Gospodin Isus) što ga je prije nekoliko godina objavila vatikanska Kongregacija za vjeru.</p>
<p>Taj joj je dokument, poput pape Ivana Pavla II., »crvena krpa« i iskorištava svaku priliku da ga napadne i neistinito prikaže.</p>
<p>U svom posljednjem tekstu od 26. kolovoza ona navodi: »Proglasivši dokument 'Dominus Iesus' 2000. Kongregacija za vjeru protestantskim je crkvama jednostavno osporila crkvenost, a drugim kršćanskim zajednicama (kojim to?) priznala ju 'samo djelomično i u ograničenoj mjeri'«.</p>
<p>Teologinja se svojski trudi pokazati, nije joj to prvi put, da Katolička crkva često »baš i nema ekumenski takt i senzibilitet«.</p>
<p>A ima ga daleko, daleko više od svih ostalih kršćanskih crkava i sljedbi zajedno.</p>
<p>O dokumentu »Dominus Iesus« vodila se inače opširna rasprava u Vjesniku za vrijeme urednikovanja Igora Mandića i djelovanja njegova pulena, novinara »ničeovca« Nikice Mihaljevića. Svašta je tada neistinitog i tendencioznog izrečeno. No, teologinja, eto, ne posustaje u neistinitom prikazivanju tog dokumenta.</p>
<p>Što zapravo piše u tom dokumentu? Ponajprije, eto, što piše glede pravoslavnih crkava: »Stoga je Kristova Crkva prisutna i djelatna također i u tim crkvama, bez obzira na to što nisu u zajedništvu s Katoličkom crkvom...«.</p>
<p>Usput, velebni katekizam Katoličke crkve govori sljedeće: »S pravoslavnim crkvama to je općinstvo tako duboko da mu nedostaje sasvim malo da dosegne puninu koja bi omogućila zajedničko slavlje Gospodnje euharistije«.</p>
<p>Priznaje li se, dakle, tu crkvenost djelomično ili u ograničenoj mjeri? Na žalost, neke pravoslavne crkve ne uzvraćaju istom mjerom.</p>
<p>A u pogledu protestantskih zajednica i crkava piše: »Stoga, te odvojene crkve i zajednice, iako vjerujemo da trpe od nedostataka, nipošto im se ne može uskratiti značenje i važnost u misteriju spasenja«.</p>
<p>A papa Ivan Pavao II. jasno je poručio u enciklici »Da svi budu jedno« i ovo: »Ne može se reći da izvan granica katoličke zajednice postoji eklezijalni (crkveni!) vakuum. Mnogi elementi velike vrijednosti (eximia), koji su u Katoličkoj crkvi dio punoće sredstva spasenja i darova koji čine Crkvu, postoje također i u drugim kršćanskim zajednicama«.</p>
<p>Osim toga, Crkva glede protestantskih crkava i zajednica izgovara i ovo: »Opravdani vjerom u krštenje i pritjelovljeni Kristu, s pravom se rese kršćanskim imenom, te ih sinovi Katoličke crkve zasluženo priznaju za braću u Gospodinu« (Katekizam Katoličke crkve).</p>
<p>Gdje u svemu dosad iznesenom postoji osporavanje crkvenosti drugim kršćanskim zajednicama?</p>
<p>Molio bih teologinju da navede barem jedan dokument koji proizlazi iz protestantskog miljea, a koji o Katoličkoj crkvi govori barem tako kako Katolička crkva govori o protestantima. </p>
<p>I dalje se u nekim teološkim protestantskim časopisima pišu eseji - nije to rijetkost - u kojima se raščlanjuje mogu li uopće katolici biti spašeni. Postoje stotine internetskih stranica u kojima se s protestantskih pozicija žestoko napada Katoličku crkvu i Papu.</p>
<p>Doduše, to uglavnom nisu službene web stranice, ali poplava protukatoličkih tekstova ipak i te kako pokazuje stanje duha. Istodobno je vrlo teško naći web stranicu u kojoj se s katoličkih pozicija napadaju protestanti.</p>
<p>Zar Katolička crkva drugima niječe crkvenost time što (s pravom!) vjeruje da nudi puninu spasenja i da ima izravno apostolsko nasljeđe? Zar je čudno da neka crkva vjeruje da ima višu razinu crkvenosti od neke druge crkve? A koja si to crkva ili vjerska zajednica ne prisvaja? Što bi trebalo kazati? Dragi vjernici: »Imate razne mogućnosti pa se odlučite! Nismo sigurni da donosimo kao crkva svu puninu spasenja samo mi, pa se stoga sami odlučite i birajte!«</p>
<p>No, ekumenski iskorak kakav je do sada činila, i dalje čini Katolička crkva, nije još učinila ni jedna druga kršćanska crkva i zajednica.</p>
<p>»Dominus Iesus« ulazi čak i šire u temu čovjekova spasenja, pa zahvaća i one koji nisu vjernici ili nisu kršćani. Navodi se, primjerice, sljedeće: »Osim toga spasenjsko djelovanje Isusa Krista, sa i preko njegova Duha, proširuje se i izvan vidljivih granica crkve na čitavo čovječanstvo«.</p>
<p>A da Katolička crkva nije isključiva ni prema onima koji nisu kršćani ili koji su ateisti, vidljivo je i iz poruke Drugog vatikanskog sabora: »To ne vrijedi samo za one koji vjeruju u Krista (misli se na nadu i mogućnost čovjekova uskrsnuća!) nego i za sve ljude dobre volje u čijim srcima milost nevidljivo djeluje.</p>
<p>A budući da je Krist umro za sve i da je konačni čovjekov poziv stvarno samo jedan i to božanski, moramo držati da Duh Sveti pruža svima mogućnost da se na način koji je Bogu poznat, pridruže tom pashalnom misteriju«.</p>
<p>Postoji li takvo stajalište i u drugim kršćanskim crkvama i sljedbama? Navedite, gospođo teologinjo, što o tome misle pojedine vjerske zajednice registrirane u Hrvatskoj. Vidjet ćete što je isključivost!</p>
<p>Katolička crkva, primjerice, ne tvrdi da budisti ili hinduisti neće biti spašeni. O tome ništa ne znamo, ali nikog se unaprijed ne »otpisuje«. Zna se samo jedno: Kristov nauk i put je siguran put za spas ljudskog roda. Papa je Kristov namjesnik i vjerni je tumač toga puta!</p>
<p>Stvarno je iz svega iznesenog rečenog zaista »vidljivo« da Katolička crkva, kako kaže teologinja, ne pokazuje baš previše »ekumenski takt i senzibilnost«. A drugi sve »pucaju« od ekumenizma i priznavanja crkvenosti Katoličkoj crkvi.</p>
<p>»Potrebno je prijeći iz antagonizma i sukoba na stanje gdje svaka strana prepoznaje drugu stranu kao partnera. Kad se poduzima dijalog, svaka strana mora pretpostaviti da kod druge postoji želja za pomirenjem i jedinstvom u istini«, jasna je poruka velikog ekumenskog pape Ivana Pavla II.</p>
<p>Katolička se crkva toga drži i to je dokazala u mnogo navrata i u svojim dokumentima, među kojima je i snažna enciklika Ivana Pavla II. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, stručnjak za elektrotehniku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Tu se može šetati bez straha i razgovarati s ljudima </p>
<p>Dr. filozofije Rudolf Bartsch, ravnatelj Goethe-instituta Zagreb</p>
<p>Zagreb je jedanaesti grad u kojem prebivam, Hrvatska osma zemlja u kojoj živim. Iz toga se nameće mnoštvo usporedbi, ali s kojim drugim gradom mogu Zagreb usporediti? S omanjim srednjofinskim gradom Jyväskyläom od 40.000 stanovnika, u kojem sam pedesetih godina proveo svoje rano djetinjstvo, ili s južnoindijskim velegradom Bangaloreom sa sedam milijuna stanovnika, u kojem sam živio posljednjih šest godina? Budući da to nije moguće, usredotočit ću se na bitne stvari, od kojih Zagreb nudi mnogo toga. </p>
<p>Zagrebom čovjek šeće bez straha, koji mora imati u mnogim gradovima, da će ga »za šalu« mladi huligani premlatiti, jer se pravosuđe za takve »sitnice« više ne brine. Može šetati, jer zrak u gradu, za razliku od mnogih gradova, nije nepodnošljivo zagađen i, ako čovjek dođe kući žedan, može iz slavine popiti gutljaj vode, bez rizika da će zbog toga ozbiljno oboljeti. Možda će netko pomisliti da je ovo nabrajanje dosadnih činjenica, ali gledajući žalosnu stvarnost većine gradova širom svijeta, ove »jednostavne« kvalitete života imaju za mene veliku vrijednost.</p>
<p>Zagreb pruža, naravno, puno više od spomenutih činjenica. Grad ima idealnu, preglednu veličinu - čovjek se u njemu neće izgubiti, po centru grada brže će na cilj stići pješice nego prilično starim sredstvima javnog prijevoza. Zagreb odaje specifičnu intimnost i ujedno životni osjećaj dinamičnog milijunskog grada, u kojem ćete susresti mnogo zanimljivih i zainteresiranih ljudi, što mene kao ravnatelja Goethe-instituta posebno raduje.</p>
<p> Drugu vrstu zadovoljstva za mene kao ljubitelja dobrog jela i pila predstavljaju gradske tržnice, posebno Dolac, koji se može nazvati »trbuhom grada«, kao što se Sljeme može nazvati »plućima grada«. Na Dolcu se mogu vidjeti, pomirisati i kupiti živežne namirnice, koje »eurokrati« još nisu degradirali na normirane proizvode bez okusa i mirisa.</p>
<p> Ovdje se doživljava ono što zapravo i čini grad gradom - susrećemo komunikativne i otvorene ljude, koji uvijek imaju vremena za osobni razgovor, pa i onda kad nam se ponekad čine hektičnima. Ljudski kontakt u Zagrebu ima visoku vrijednost - ne propušta se nijedna prilika da se uz čašicu malo porazgovara. A ovdje nema nijednog razgovora koji ne bi bio »začinjen« mnogobrojnim šalama - čak i u najnezgodnijim okolnostima ne ostaje se preozbiljan, nego se ubrzo nađe povod za dobro raspoloženje.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Je li u Putu uopće išta fukcioniralo prema propisima? </p>
<p>Izvješća o onečišćenju vode čine se kontradiktornima/ Rješenja o zabrani skladištenju opasnog otpada i rada Puta stigla tek dva tjedna nakon požara </p>
<p>U četvrtak, gotovo mjesec dana nakon požara (dogodio se 1. kolovoza), u Gradskom poglavarstvu predstavljena su izvješća o požaru, a dostavljena su i medijima. Radi se o izvješćima MUP-a, Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, Državnog zavoda za toksikologiju i Ministarstva zaštite okoliša. O izvještaju vatrogasaca već smo pisali.</p>
<p> Izvješća predana gradskim ocima ukazuju na izvjesne nelogičnosti u postupanju nakon požara, te potvrđuju tvrdnje pojedinih stručnjaka kako je nakon požara ipak trebalo sazvati gradski eko-stožer. </p>
<p>Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba (ZZJZ), naime, tek su 6. i 7. kolovoza uzeli uzorke iz slivnika, s pojedinih dijelova požarišta te iz tla uz ogradu Puta, kako bi se ustanovila eventualna onečišćenja. O rezultatima ispitivanja vode ZZJZ Zagreba izvijestio je Gradsko poglavarstvo 19. kolovoza. U analizi tih rezultata navodi se kako je u uzorcima uzetim iz retencijskog jezera uočena »znatno povišena koncentracija nitrita«, no da se »to teško može pripisati požaru«.</p>
<p>U uzorcima uzetim iz Save 7. kolovoza, uočena je povišena koncentracija nitrita, te granična koncentracija cijanida. Stručnjaci ZZJZ tvrde u izvješću kako »s obzirom na rezultate, ne mogu potvrditi da je požar utjecao na kakvoću Save«. U uzorku uzetom iz intervencijskog bunara 9. kolovoza, nađene su povišene koncentracije amonijaka, kloroforma i PAH-a. Ta je analiza ujedno i najzanimljivija jer intervencijski bunar treba spriječiti širenje onečišćenja od Jakuševca prema vodocrpilištu Kosnica-Črnkovec. </p>
<p>Uprava Puta tek je 12. kolovoza dobila rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja kojim se spalionici zabranjuje preuzimanje otpada »dok se skladište ne uredi sukladno odredbama Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom«. Rješenje je u MZOPU napisano 8. kolovoza, a trebalo mu je četiri dana da stigne na odredište! Ta zabrana traje sve »dok se skladište ne uredi sukladno odredbama«. No ni za skladište koje je izgorjelo, »nije bilo ishođeno rješenje MZOPU za obavljanje djelatnosti skladištenja opasnog otpada«. </p>
<p> Prema izvješću Ministarstva, Odjel za inspekcijski nadzor Državne uprave za vode proglasio je, pak, 6. kolovoza I. stupanj ugroženosti voda. U rješenju u vezi s tim, Puto je dužan snositi sve troškove sanacije zagađenja nastalih u požaru i nekontroliranog izljeva opasnih tvari u površinske i podzemne vode. Obrazloženo je da je »prilikom požara u kanale oborinske odvodnje te na vodopropusno tlo istekla neutvrđena količina opasnih tvari te izazvala zagađenje površinskih i podzemnih voda«. </p>
<p>Rješenje MZOPU-a kojim se zabranjuje rad Uređaja za termičku obradu otpada Puto stiglo je tek 19. kolovoza, a napisano je 14. kolovoza. Kao jedna od zabrana u rješenju navodi se i da »ne smije doći do prekoračenja koncentracija propisanih parametara u emisiji dimnih plinova«. Objašnjava se da su »6. kolovoza i dalje utvrđena prekoračenja dopuštenih emisijskih koncentracija odnosno zbroj svih umnožaka koncentracija dioksina i furana u otpadnom plinu s pripadajućim faktorima toksičnosti iznosi 1,3628 ng po prostornom metru, a dopušteno je 0,1 ng po prostornom metru«!</p>
<p>Prema zapisniku što ga je MUP sastavio 7. kolovoza, nakon višednevnog nadzora obavljenog u Putu poslije požara, kaže se kako poslove zaštite od požara u tvrtki obavlja djelatnik na radnom mjestu tehničkog direktora, a da ta osoba nema položen stručni ispit za obavljanje poslova zaštite od požara. Navodi se dalje kako uvjerenje za »sustav za dojavu požara s ručnim javljačima požara i jednim automatskim« »nije izdano, zbog nedostatka ovjerene projektne dokumentacije«. Međutim, prema nalazu, instalacija je ispravna.</p>
<p> U zapisniku se također navodi kako je prilikom požara u opožarenom skladištu bilo 80.174 kilograma tekućeg otpada, 23.860 kilograma pastoznog otpada te 52.165 kilograma krutog otpada. Navodi se također kako skladište nije bilo previđeno za skladištenje zapaljivih tekućina, a kako ih je tamo bilo, »to je u suprotnosti s odredbama zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima«.</p>
<p> Rješenje o 24-satnom vatrogasnom dežurstvu MUP je donio 21. olovoza: naredio je dežurstvo s najmanje jednim vatrogasnim vozilom za gašenje vodom i pjenom. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nama opet na vlastitim nogama</p>
<p>Za otpremnine isplaćeno 1,7 milijuna kuna / Ugovori o radu obnovljeni za svih 497 radnika, a stečajni upravitelj, Petar Milat tvrdi kako otpuštanja više neće biti / Do kraja iduće godine Nama bi mogla »narasti« za 3000 četvornih metara prostora </p>
<p>Na ime otpremnina radnicima Name u stečaju isplaćeno je 1,7 milijuna kuna, pa su se njihova potraživanja smanjila na 23 milijuna kuna. Stečajni upravitelj Name, Petar Milat očekuje da će se u rujnu potpisati nagodba s najvećim vjerovnikom Name - Privrednom bankom. Jedan od elemenata te nagodbe bio bi, između ostalog, da Nama kod PBZ-a otvori kredit u iznosu 25 milijuna kuna kojim bi se namirila preostala potraživanja radnika. </p>
<p>»Zbog isplate otpremnina koje očekuje 1500 bivših radnika, na nama je velik socijalni pritisak i u interesu nam je da ga se što prije riješimo«, kaže voditeljica komercijale Name, mr. Brankica Filipaj Mišić. </p>
<p>Svim sada aktivnim radnicima - a ima ih 497 - produženi su ugovori o radu, a stečajni upravitelj Petar Milat decidirano tvrdi kako u stečajnom postupku otpuštanja više neće biti. Umjesto toga, najavio je, postupno će se sve više koristiti dosad neiskorišteni prodajni prostor, što bi trebalo povećati rezultate poslovanja. </p>
<p>»To je sigurno bolje rješenje od otpuštanja radnika. Nama ima goleme neiskorištene prostore koji se mogu koristiti kao prodajni. Svaki četvorni metar donosi nekakav promet, a na Kvaternikovu trgu i u Ilici imamo već 450 kvadratnih metara gotovog, ali neiskorištenog prostora. Ako računamo da jedan prodavač u prosjeku pokriva 40 'kvadrata' prostora, ovim proširenjem osigurao bi se posao za desetero ljudi«, kaže Milat.</p>
<p> On procjenjuje kako bi bez pretjerano velikih investicija do kraja iduće godine Nama mogla »narasti« za nemalih 3000 »kvadrata«. </p>
<p>U Ilici se razmještaju skladišta i već su angažirani arhitekti koji bi trebali osmisliti novi prostor. Ideja je da se na prilazu s Gornjeg grada, točnije sa Zakmardijevih stuba, uredi još sedam do osam lokala, koji bi svoja vrata otvorili sljedeće godine. </p>
<p>Otvaranje Name u Trnskom, u kojoj je zaposleno 18 radnika, pokazalo se kao dobar strateški potez. Ta je prodajna jedinica, naime, samo u kolovozu - do ove srijede - ostvarila nešto manje od 400.000 kuna prometa, što je bolje od očekivanja jer, uz to što pokriva troškove, ostvaruje i zaradu. Samo u Trnskom do kraja godine očekuje se 3,5 milijuna kuna prometa. Uprava je kao cilj zacrtala da se do kraja godine u svim prodajnim jedinicama ostvari ukupno 155 milijuna kuna prometa. </p>
<p> Upravitelj Milat i mr. Brankica Filipaj Mišić očekuju na temelju dosadašnjeg poslovanja da će se ta brojka dostići. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Seminar o radu sa psima vodičima slijepih</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, od 30. kolovoza do 1. rujna u Centru za obrazovanje mladeži - Lug u Samoboru održat će se edukativni seminar za korisnike pasa vodiča slijepih. Organizator skupa je Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Četrdesetak sudionika - instruktora pasa vodiča i budućih korisnika pasa, upoznat će se s problematikom obuke pasa vodiča odnosno psihološkom vezom čovjeka i životinje. Govorit će se o tome što pas znači u neovisnom statusu poslovne žene te o mogućem razvoju pokreta za uvođenje pasa vodiča slijepih. Posebno će se analizirati primjena Zakona o kretanju slijepih osoba uz pomoć pasa vodiča. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Glazbena svečanost u znaku Eminema i New Yorka</p>
<p>NEW YORK, 30. kolovoza</p>
<p> - U četvrtak su navečer dodijeljene MTV Video Music Awards, a najviše je sreće ove godine imao Eminem, kojem su pripale čak četiri nagrade.</p>
<p> On je, ujedno, uz Missy "Misdemeanor" Elliot i rock skupinu P.O.D. imao i najviše nominacija - ukupno šest.</p>
<p>Eminem, međutim, nije bio dobro raspoložen, unatoč broju nagrada, već je dodjelu MTV-evih priznanja odlučio obilježiti svađajući se s Mobyjem. </p>
<p>Ovogodišnja dodjela MTV-evih nagrada održana je nešto ranije no što je uobičajeno, a cijela je stvar pomaknuta s rujna na kraj kolovoza zbog prošlogodišnjih terorističkih napada na SAD. </p>
<p>Tako je i ova svečanost otpočela sjećanjem na žrtve i 11. rujna, a čast da je otvori imao je Bruce Springsteen sa svojim E-street bandom, koji su izveli pjesmu »The Rising«, hit s njegova posljednjeg albuma.</p>
<p>Novinari CNN-a ovu su svečanost nazvali »punom bizarnih slučajeva, od pojave Michaela Jacksona preko srcedrapateljskih sjećanja na terorističke napade i ovacija u čast bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudija Giulianija«. </p>
<p>Međutim, atmosfera uspomena nije dugo potrajala, budući da su nominirani u Radio City Music Hall prije svega došli po svoje nagrade. Najviše su iznenadili Eminem, Nelly Furtado i Avril Lavigne, tinejdžerska rock zvijezda. </p>
<p>Možda najveće iznenađenje večeri bilo je kada je Britney Spears predala nagradu »umjetnika tisućljeća« Michaelu Jacksonu, čiji je posljednji album (i jedini u ovom tisućljeću) »Invincible« imao tek dva hita i prošao razočaravajuće i loše. Nagrada je, međutim, Jacksonu stigla u ruke baš na njegov 44 rođendan. Nakon svečanosti, mnogi su glazbeni kritičari tvrdili da bi ovu nagradu trebalo zabraniti, budući da se nikada ranije nije dodjeljivala. </p>
<p>»Kad sam bio dječak i odrastao u Gary u Indiani, nisam ni sanjao da bih jednog dana mogao primiti nagradu za umjetnika tisućljeća«, kazao je Jackson.</p>
<p>Eminem je, međutim, izazvao najveći šok. Nakon što je izveo pjesmu »Without Me«, nagrađenu za najbolji muški video broj, publika ga je izviždala. Tenzija je počela već u trenutku dok je Christina Aguilera pročitala njegovo ime. Činilo se, pišu novinari CNN-a, kao da je željela radije propasti u zemlju nego nagradu predati njemu u ruke. Eminem je primio nagradu, a potom prozvao Mobyja, nazvavši ga curom (Moby je, naime, prošle godine kritizirao Eminemove riječi pjesama). Tada je započelo i negodovanje publike. </p>
<p>»Da, nastavite negodovati«, rekao je Eminem, te zaprijetio da će udariti 'čovjeka s naočalama', gledajući pritom prema Mobyju.</p>
<p>Unatoč svemu, publika je kasnije čestitala Eminemu kada je primio nagradu za video godine. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ma što tvrdili, još je uvijek omiljena</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Tragična vijest da je poginula princeza Diana prije točno pet godina pogodila je svijet. Najpopularnija princeza na svijetu, koja je svojom posebnošću zasjenila čitavo britansko kraljevstvo, napustila je svijet 31. kolovoza 1997. godine, samo godinu dana nakon mučnog razvoda od britanskog prjestolonasljednika Charlesa. Lady Diana Spencer bila je poznata po aferama - u braku, a posebno nakon razvoda, a posljednja ljubav njezinog života, Mohamed Al Fajed, otišla je zajedno s njom. </p>
<p>Međutim, pet godina nakon smrti princeze od Walesa, »Dianomanija«, tvrde mnogi, više nije ono što je nekad bila. Velik broj Britanaca smatra princezinu smrt u automobilskoj nesreći u Parizu 31. kolovoza 1997. »jednim od najznačajnijih događaja u nacionalnoj povijesti, većim čak od Drugog svjetskog rata«. </p>
<p>Posljednjih se godina obljetnica princezine smrti nije posebno obilježavala u Velikoj Britaniji. Nijedan član kraljevske obitelji nije prisustvovao otvaranju igrališta posvećenog princezi Diani u vrtu palače Kensington, njezinog doma, prije dvije godine. Postavljanje fontane u čast princeze u londonskom Hyde Parku još uvijek nije provedeno. Čak je ministrica kulture Tessa Jowell morala intervenirati da se nakon mjeseci mirovanja dovrši natječaj, obećavajući da će spomenik biti gotov do iduće obljetnice Dianine smrti.</p>
<p>No, iako su njezini najbliži prijatelji šokirani odsustvom javnog obilježavanja obljetnice smrti popularne princeze, čini se da su Britanci okrenuli novu stranicu. Jedna fotografija princeze Diane u dnevnim novinama neće kao nekada udvostručiti prodaju lista. Ispovijed Dianinog tjelohranitelja, objavljena u knjizi i svake nedjelje u nastavcima u listu Sunday Times, samo je potaknula raspravu o tome ne bi li trebalo promijeniti pravila ponašanja tjelesnih čuvara kraljevske obitelji.</p>
<p>Dobrotvorni fond Diana koji na Internetu prodaje niz proizvoda u čast pokojne princeze od Walesa potvrđuje da se zahvaljujući donacijama u humanitarne svrhe prikupilo 47 milijuna funti od 1997. godine, ali o tome se više ne govori. Althrop, Dianin dom iz djetinjstva, gdje je princeza i pokopana, još je uvijek mjesto kamo hodočaste tisuće ljudi svake godine, no čini se da su popustili osjećaji iz prvih godina.</p>
<p>No, Diana je bez sumnje zauvijek promijenila Britance svojom spontanošću, načinom na koji je komunicirala s djecom i bolesnicima te nesputanim izražavanjem svojih osjećaja. </p>
<p>Lassey također navodi da je »Dianomanija« reinkarnirana u princezinom sinu, 20-godišnjem princu Williamu, koji sve više podsjeća na svoju majku po načinu na koji govori. Zahvaljujući njemu, Britanci su čak prestali okrivljavati princa Charlesa za Dianinu smrt. (P.B., H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Obitelj Soprano« u nastavnom programu fakulteta</p>
<p>LONDON, 30. kolovoza</p>
<p> - Kultna televizijska kriminalistička serija »Obitelj Soprano« od ove će se jeseni predavati na fakultetu, bok uz bok s kapitalnim djelima engleske književnosti. Sveučilište u Calgaryju (Kanada) od ove će školske godine u svoj nastavni program uvrstiti izborni predmet o tome na koji se način višestruko nagrađivana serija »Obitelj Soprano« uklapa u žanr gangsterskog filma, javlja BBC.</p>
<p>»To je stvarno iznimna serija, vrijedna akademskog proučavanja«, kaže profesor engleskog Maurice Yacowar o seriji koja prati život istrošenog mafijaškog šefa Tonyja Soprana i njegove žene Carmele.</p>
<p>»Sopranosi se mogu podvrgnuti istom analitičkom postupku koji koristim za neku dramu Harolda Pintera, Shakespearea, Tennesseeja Williamsa ili neki Hitchcockov film«, rekao je profesor. </p>
<p>»Tekst je dovoljno bogat, a radnja je živahna. Riječ je o stvarno iznimnom uratku na području filma«, smatra Yacowar, koji će predavati o toj seriji u sklopu predmeta filmska umjetnost. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Završila utrka »Terra Incognita«</p>
<p>NOVI VINODOLSKI, 30. kolovoza</p>
<p> - Premoćnom pobjedom francusko-brazilske ekipe »HI Tense.com« obilježena je ovogodišnja pustolovna utrka Terra Incognita, koja je započela u ponedjeljak na startu u Cerovačkim pećinama. Unatoč povremenom gubljenju sa zadane trase, što su i sami priznali, uspjelo im je zahvaljujući vrhunskoj snalažljivosti i izdržljivosti stići na cilj utrke u Novom Vinodolskom čak pet sati i 28 minuta prije drugoplasirane ekipe »Dec Team« iz Poljske. Riječki tim »Intersport« iza francusko-brazilske ekipe na cilj je stigao 15 sati i 13 minuta kasnije. Tako je Hrvatskoj od devet zemalja pošlo za rukom, baš kao i prošle godine, ući među prve tri plasirane ekipe, što predstavlja zavidan uspjeh budući da se većina drugih timova godinama profesionalno bavi pustolovnim utrkama. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Popravili miševima pamćenje</p>
<p>WASHINGTON, 30. kolovoza </p>
<p> - Znanstvenici su blokadom jednoga enzima u mozgu poboljšali pamćenje i sposobnost učenja miševa, pa se nadaju da bi to otkriće moglo dovesti do novih terapijskih postupaka u liječenju staračke zaboravnosti. </p>
<p> Njihovo je istraživanje usmjereno na enzim PP1 - ključni čimbenik u centru mozga odgovornom za pamćenje.</p>
<p> Znanstvenici kažu da još nije jasno može li to otkriće pomoći u liječenju ljudi, no ocjenjuju ga svakako vrlo važnim.</p>
<p> »Ovo će nas otkriće navesti da o zaboravnosti razmišljamo na posve nov način«, izjavio je James McGaugh, direktor Centra za neurobiologiju učenja i pamćenja sa sveučilišta u Kaliforniji. Po njegovim riječima, za senilnost su odgovorne molekule u mozgu, a ako se one blokiraju, gubitak pamćenja može se usporiti.</p>
<p> Istraživači su genetski modificirali miševe, pa su mogli jednostavno blokirati enzim. Utvrdili su da miševi u kojih je enzim potisnut, bolje pamte i lakše uče.</p>
<p> Isti je rezultat zabilježen i u starijih miševa, što je dalo naslutiti neke nove pristupe u liječenju gubitka pamćenja uzrokovanog starenjem. Potvrđuje se da moždani sustav starijih osoba nije potpuno uništen pa bi se njegove funkcije mogle poboljšati ako blokiramo samo jednu komponentu - PP1, misle stručnjaci. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Žene vladaju filmovima i Mostrom</p>
<p>Najdojmljiviji filmovi o ženskim temama »Magdalenine sestre« Petera Mullena i »Među strancima« Edoarda Pontija, uz već viđenu »Fridu« Julie Taymor / Razočarao Steven Sodebergh s početničkim filmom »Full Frontal«</p>
<p>VENECIJA, 30. kolovoza (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Novi direktor Mostre, Moritz de Hadeln u mnogim razgovorima uoči početka festivala naglašavao je da će ovogodišnji program biti okrenut umjetnosti, posebice glazbi, slikarstvu i literaturi, no nije mogao predvidjeti, kako su to pokazala već prva dva festivalska dana, da će u venecijanskom programu primat odnijeti žene. Ne samo da žene dominiraju programom, nego i festivalskom atmosferom, s obzirom na to da su glumice najveće zvijezde ovogodišnjega otvaranja.</p>
<p> Počelo je s »Fridom«, filmom o meksičkoj slikarici, a nastavilo se sjajnim britanskim filmom »Magdalenine sestre« Petera Mullena, poznatog škotskog glumca. Scenarij je nastao prema šokantnoj istinitoj priči o tisućama žena koje su bile otjerane iz vlastitih obitelji, osuđene od Katoličke crkve, te izgnane u posebne samostane Magdaleninih sestara u kojima su, poput robova i zatvorenica, živjele i radile pod strogim nadzorom časnih sestara. Premda ih je okolina proglašavala »ludima«, njihov je jedini krimen bio što su bile siročad bez roditelja, žrtve silovanja ili su imale djecu izvan braka ili su samo zbog naivnog koketiranja proglašavane moralno opasnima i udaljavane iz svojih sredina. Naime, samostani Marije Magdalene osnovani su u Irskoj u 19. stoljeću s namjerom da izdvoje prostitutke i »luđakinje«, a s godinama su pretvoreni u Magdalenine praonice rublja u kojima su djevojke mukotrpno radile bez ikakvih prava.</p>
<p>Radnja filma događa se u Irskoj 1964., u vrijeme kada se mlade djevojke već počinju oslobađati stega okoline i živjeti slobodnije, što je Katolička crkva pokušavala drastično kažnjavati. Kroz sudbinu četiriju djevojaka Mullen daje mračnu, dickensovsku sliku irskoga društva u nemilosrdnosti Crkve prema bilo kakvu neposluhu. Bernadette je u sirotištu, bez roditelja, i optužena da je zbog svoga atraktivnog izgleda u »moralnoj opasnosti«. Patricija/Rose je mlada majka koje se roditelji odriču nakon što je zatrudnjela, oduzimaju joj dijete kojeg daju na usvajanje i predaju ju na milost i nemilost konvikta Magdaleninih sestara. Margaret je skromna i nježna djevojka koju njezin rođak siluje na sestrinu vjenčanju, nakon čega ju roditelji bezobzirno žrtvuju. Crispina je mlada majka koja se mora odreći djeteta, ali srećom ga uzima njezina sestra. No, Crispina svojim ograničenim sposobnostima pristaje ne mnogo veća seksualna poniženja unutar samostanskog života, a sve iz skromnosti i sreće što uopće može ponekad vidjeti svoga sina kada se sa sestrom približi ogradi. Snažan, emotivan, dramatičan, taj film nije samo osuda, on je i upozorenje na jedan dio dvoličnog ponašanja Katoličke crkve, od kojega mnogi još i danas trpe posljedice.</p>
<p> »Među strancima« je zanimljiv debitantski film Edoarda Pontija (izvan konkurencije) u kojem prati sudbine triju žena koje, svaka na svoj način, izražavaju problem odnosa roditelja i djece. Sophia Loren, u filmu svoga sina, igra kućanicu zarobljenu u nesretnom braku sa sebičnim invalidom. Ona nikad nije ispunila svoje umjetničke snove, a odrekla se i majčinstva mnogo prije, kada je dala na usvajanje tek rođeno dijete. Mira Sorvino je fotograf čiji otac pokušava svoje ambicije prebaciti na nju. Deborah Kara Unger je violončelistica koja napušta oca i kćerku iz opsesivne potrebe da se osveti svomu ocu. </p>
<p>Premda je studirao u Americi, mladi Ponti pokazuje izrazitu pripadnost europskoj kinematografiji, posebno stilu Kieslowskog, kojeg u mnogo čemu slijedi. Njegovi likovi su žene koje pokušavaju prikupiti dovoljno hrabrosti da bi se napokon oslobodile stega i klišeja nametnutim od okoline i prepustile se vlastitim porivima i strastima.</p>
<p> U službenom programu je prikazan i film »Moj glas« Flore Gomes, razigran mjuzikl na afričke teme i francusku ljubavnu bajku u kojem dominira atraktivna Fatou N'Diaye. I napokon, Steven Sodebergh našao se u programu »Iznad struje« s razočaravajuće slabim filmom »Full Frontal«. Namjera mu je, naime, bila vratiti se svojim početcima, kada je radio »Seks, laži i video«, te još koketirati s primjenom pravila Dogme 95 u američkim uvjetima. Napravio je, međutim, film koji se doima kao slab studentski rad u kojem se poprilično ponavlja gradivo bez pravog smisla. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Povukle se vode pred krunidbenom crkvom </p>
<p>Hitno će se urediti obje obale rijeke Jadro da bi se spriječila erozija / Hrvatske vode će očistiti korito rijeke na cijeloj dužini koje je zatrpano smećem i krupnim otpadom</p>
<p>SPLIT, 30. kolovoza</p>
<p> - Nužna su kompromisna rješenja za vodoprivredne radove na rijeci Jadro kod Solina uz arheološko područje važno za hrvatsku povijest. To je ovoga tjedna dogovoreno u Splitu na sastanku stručnjaka Hrvatskih voda, splitskih konzervatora, arheologa splitskog MHAS-a te predstavnika solinskoga Poglavarstva.</p>
<p> Kako je poznato, Hrvatske vode započele su samoinicijativno prošloga tjedna na desnoj obali rijeke Jadro radove na regulaciji rijeke. Međutim, splitski Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture oštro se pobunio protiv provedbe toga projekta, te zabranio daljnje radove unutar važne arheološke zone, u kojoj je predviđeno otvaranje arheološkog parka s predstavljanjem najznačajnijih starohrvatskih arheoloških spomenika.</p>
<p> Nastavak radova, koji su se odvijali u blizini krunidbene bazilike kralja Zvonimira, tj. Crkve sv. Petra i Mojsija zvanoj Šuplja crkva, nanio bi tomu lokalitetu i cijelom riječnom krajobrazu velike štete. </p>
<p> Radoslav Bužančić, konzervator-arheolog iz splitskoga Konzervatorskog odjela, za Vjesnik je rekao da su na sastanku postignuta kompromisna rješenja, pa se odmah pristupilo hitnom uređenju desne obale rijeke Jadro, uz krunidbenu baziliku. S Hrvatskim vodama također je postignut dogovor da se i na lijevoj obali također obavi uređenje terena da bi se spriječila daljnja erozija, s tim da tehnička rješenja Hrvatskih voda budu oplemenjena hortikulturnim pristupom da bi Jadru bio vraćen biotok i izvorni krajolik na kamenom nasipu.</p>
<p> Treći zaključak koji je odmah stupio na snagu odnosi se na preuzimanje obveze Hrvatskih voda da očiste korito rijeke na cijeloj dužini toka koje je zatrpano smećem i krupnim otpadom. Radi se ubrzano i bez zastoja, jer je priroda ovoga ljeta bila nepredvidiva, te je zbog obilnih kiša prouzročila velike probleme na privatnim poljoprivrednim dobrima i arheološkim lokalitetima.</p>
<p>»Riječ je o vrlo složenu projektu koji bi u konačnici mogao poslužiti kao dobar model za rješavanje sličnih problema na drugim lokalitetima. Mogli bismo to nazvati pilot modelom koji ne podrazumijeva isključivo tehnička nego civilizacijsko-ekološka rješenja«, istaknuo je Radoslav Buzančić.</p>
<p> Istodobno su obustavljena i sva daljnja istraživanja u Šupljoj crkvi koju su provodili stručnjaci splitskog MHAS-a. Naime, u želji da uspješno okončaju istraživanja, arheolozi su se opasno približili obali rijeke, čime je otvorena mogućnost probijanja nasipa, što bi prouzročilo velike štete.</p>
<p> »S gledišta zaštite spomenika i očuvanja prirode Jadro nije samo bujični tok, nego teren od izvanredne važnosti za nacionalnu kulturu. Jadro je za Hrvate sveta rijeka jer je uz nju povezan sloj narodne dinastije Trpimirovića i kasnijeg kralja Zvonimira. U Šupljoj crkvi 1076. godine okrunjen je hrvatski kralj Zvonimir. U istoj arheološkoj zoni nalaze se ostatci Crkve sv. Stjepana na lokalitetu Otok te crkve na području Gradina. Uz rijeku je vezan veliki broj povijesnih dokumenata i isprava koje svjedoče o kraljevskim posjedima na njoj.</p>
<p> Zbog svih navedenih razloga rijeku ne možemo tretirati kao puko tehničko korito koje nakon loših vremenskih prilika treba obuzdati, već kao niz arheoloških lokaliteta i toponima koji su vezani uz najraniju hrvatsku povijest«, ustvrdio je Bužančić.</p>
<p> Zaključio je da rijeka Jadro i grad Solin, jedno od središta srednjovjekovne hrvatske države, trebaju biti sačuvani od oštećivanja i provedbe neplanskih projekata koji mogu biti razorni za iznimno značajne i bogate arheološke ostatke i nalazišta.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otvoren 35. PIF, Međnarodni festival lutkarskih kazališta </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Lutkarskom predstavom »Gustaf i njegov ansambl«, njemačkog lutkara profesora Alberta Rosera, u petak je u Teatru u Zagrebu otvoren 35. međunarodni festival kazališta lutaka PIF.</p>
<p>Uoči festivala otvorene su i dvije izložbe u galeriji Klovićevi dvori, a u uličnoj povorci središtem grada mališane i roditelje uveseljavali su lutak Pifko i Lutkarska kiazališna družina Chu Lou Shan iz Tajvana. U Klovićevim dvorima otvorene su izložbe kazališnih plakata »Slovačko lutkarstvo u ogledalu kazališnog plakata« i »Kazalište« Vjekoslava Voje Radoičića, na kojoj je umjetnik izložio svoje plakate, modele, scenografije i lutke. </p>
<p> Do 6. rujna, kada će se najboljim predstavama dodijeliti nagrade, izvest će se 21 predstava iz deset država - Bjelorusije, Bugarske, Hrvatske, Jugoslavije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Slovačke, Slovenije i Tajvana. Tematski, PIF je posvećen slovačkom lutkarstvu i kazalištu lutaka za najmlađe. </p>
<p> Livija Kroflin, ravnateljica PIF-a, podsjetila je na svečanom otvaranju da je ovogodišnji festival posvećen Daliboru Foretiću (1943.-2001.), prvom selektoru i članu Savjeta PIF-a, te pozvala publiku da mu minutom šutnje oda počast. Festival je službeno otvorio zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić, a na otvorenju je govorio i Dalibor Paulik, pomoćnik ministra kulture. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>15 sezona galerije »Era«</p>
<p>NOVALJA, 30. kolovoza</p>
<p> - Obilježavajući 15. obljetnicu neprekinute izlagačke djelatnosti, u novaljskoj galeriji »Era« upravo je otvorena izložba pod nazivom »Era - 15 sezona«, a riječ je o predstavljanju tridesetak likovnih djela iz donacije za Gradski muzej, koji se službeno otvara iduće godine, 13. lipnja, na Dan grada Novalje. </p>
<p>Po riječima arhitekta Dominika Kunkere, vlasnika galerije, u donaciji će biti znatno više radova, pa je sadašnja izložba samo nagovještaj da je rečeni projekt uzeo maha. </p>
<p>Među dosadašnjim izlagačima nalaze se i neki najistaknutiji predstavnici suvremene umjetnosti u Hrvatskoj kakvi su Ivan Lacković Croata, Ivan Lovrenčić, Zlatko Prica, Vasko Lipovac, Edo Murtić, Ivo Šebalj, Đuro Seder, Nikola Reiser ili oni mlađi kao što su Damir Fabijanić, Miroslav Šutej, Vasilije Josip Jordan ili Nevenka Arbanas, iz čega se vidi kakav je ugled stekao taj izložbeni prostor. Izložbu je otvorila saborska zastupnica Đurđa Adlešić, gradonačelnica grada Bjelovara, s kojom Novalja održava posebne prijateljske veze.</p>
<p>Kao specifičnosti »Ere« valja prepoznati i Kunkerino nastojanje da okuplja i potiče na izlaganje u svojoj galeriji i autore nadahnute sredozemnom tradicijom i primorskim krajolicima, kakvih ima i na otoku Pagu i širem području. No, Kunkera će pozvati na suradnju i umjetnike koji ljetuju na otoku Pagu ili u Novalji te već dijelom stvaraju tragom doživljaja na tome specifičnom otoku. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Idealna atmosfera za učenje i natjecanje</p>
<p>ZADAR, 30 kolovoza</p>
<p> - U Zadru će se od 5. do 19. rujna po jedanaesti put održati Međunarodni festival mladih gudača i gitarista pod nazivom »Strings Only!« (»Samo žice!«). Ove godine festival okuplja rekordni broj polaznika i profesora iz Hrvatske i čitavog svijeta. Projekt je proteklih godina snažno dinamizirao hrvatsku gudačku scenu i potaknuo rast u kvaliteti izvođenja solističke i nadasve komorne glazbe naših mladih gudača, a to mu je bila i osnovna svrha. Ustvari, riječ je o jedinstvenoj koncepciji koja sretno spaja festivalske i edukativne odrednice koje sve više privlače eminentne strane umjetnike-profesore. Ove će godine glazbenu radionicu pohađati 60 mladih glazbenika, iz Hrvatske, Austrije, Australije, Grčke, Italije, Japana, Jugoslavije, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, SAD-a, Slovenije, Španjolske, Tajvana i Turske. Šest koncerata će biti izvedeno u Crkvi sv. Donata, a nekoliko off nastupa na drugim peivlačnim gradskim prostorima. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Multimedijalni radovi u hipermarketu</p>
<p>DUBROVNIK, 30. kolovoza</p>
<p> - U hipermarketu Mediator u Srebrenom u Župi dubrovačkoj otvorena je grupna međunarodna izložba »Hot destination/ marginal destiny« na kojoj se predstavilo multimedijalnim radovima i instalacijama petnaestak umjetnika iz Češke, Mađarske, Slovačke, Poljske i Hrvatske, a kustos izložbe je Michel Koleček. Izložbu je organizirala Art radionica Lazareti uz potporu zaklade The Felix Meritas iz Amsterdama, hrvatskog Ministarstva kulture i Srednjoeuropske inicijative. Nakana je izložbe predstaviti radove mladih umjetnika slučajnim prolaznicima i kupcima izvan uobičajenih etabliranih galerijskih prostora baš kao što je i odabir ovog mjesta u Župi dubrovačkoj znakovit odmak od dubrovačkih ljetnih festivalskih i drugih događanja. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Drugi filmski festival u Marrakechu </p>
<p>CASABLANCA, 30. kolovoza</p>
<p> - Drugi filmski festival u Marrakechu, koji će se održati od 18. do 22. rujna uz sudjelovanje međunarodnih, ponajprije američkih filmskih zvijezda, trebao bi poslužiti kao odskočna daska za kinematografiju zemalja Magreba, objavili su organizatori festivala. Carski grad Marrakech bit će domaćin velikih imena filma poput američkih redatelja Davida Lyncha, Francisa Forda Coppole i Martina Scorsesea, no festival bi isto tako trebao imati »pozitivan učinak« na filmsku industriju u Magrebu i općenito zemlje sjeverne Afrike, izjavio je izvršni ravnatelj festivala Daniel Toscan du Plantier na tiskovnoj konferenciji. Ovaj međunarodni festival ne nalikuje nijednom drugom, ocijenila je francuska glumica Jeanne Moreau, predsjednica žirija. Organizatori festivala u Marrakechu, koji je prošle godine pokrenut samo dva tjedna nakon terorističkih napada 11. rujna, nadaju se da će postati tradicionalan poput onih koji se već desetljećima održavaju u Cannesu, Berlinu ili Veneciji. Tijekom festivala bit će prikazano 77 dugometražnih i 55 kratkometražnih filmova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nakazna ideja da se dijete rodi grešno</p>
<p>Nisu li objektivno i subjektivno dvije strane našeg iskustva koje se ne mogu svesti jedna na drugu? Kvantna teorija učinila je velik korak prema shvaćanju svijeta kad je utvrdila nerazješivu cjelinu istraživača i prirode. Dogma o iskonskom grijehu jako je utjecala na ljudski život i shvaćanje čovjekove slobode</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Spor između materijalista i idealista konkretizirao se u tumačenju osjeta i moždanih procesa. Fizikalist J. C. Smart utvrđuje njihov identitet i strogi materijalistički determinizam. Poput začetnika fizikalizma, poznatog logičara W.V.O. Quinea, smatra on da kvantna teorija nije unijela ništa novo u tu problematiku pa piše:</p>
<p> »Prva je pogreška pretpostaviti da je mozak pobuđen učincima na kvantnom stupnju. I pojedini neuron je golemi makroskopski objekt prema standardu kvantne mehanike, i svaka misao ili čin gotovo sigurno ovisi o skupnom ponašanju velikog broja neurona«.
Prva je Smartova pogreška da on ne shvaća odnos između makroskopske fizike i kvantne teorije. Kad se u živom biću i vidi evolucijski nastala makroskopska struktura, osnovni su životni procesi atomske finoće. Jedan elektron ili foton može uzročiti mutaciju kukca ili štoviše ubiti jednostanično biće. </p>
<p>Dakle, Smart ne može više rabiti predodžbu objekta i kauzalnost, kakvu primjenjujemo pri makroskopskim tijelima oko nas i u procesima, primjerice pri okretanju mlinskog kola na potoku ili paljenju žarulje. Kvantna teorija ne objašnjava posve zagonetni odnos fizičkog i psihičkog, ali uklanja mnoge teškoće i jazove. Stari indeterminizam, »sve nastupa slučajno«, jednako je neodrživ u našoj, makroskopskoj stvarnosti kao i klasični determinizam na pragu mikrokozmosa. </p>
<p>Prema kvantnoj mehanici, koju Smart ignorira kao i Quine i Russell, princip kauzalnosti ili determinizma makroskopske stvarnosti polazište je za mjerenje i tumačenje atomskog svijeta, ali slučajevi koji se tu javljaju nisu divlja zbrka nego se ravnaju prema statističkom zakonu. </p>
<p>Ima tu dublji problem koji je izbjegao fizikalistima ili materijalistima. Jedan umjetni mozak ili »pametni stroj« može razlikovati boje, igrati šah ili izvoditi zaključke. Ali ne vidim samo žuto već sam ja svjestan da vidim žuto. Ne igram samo šah već se ja bojim da ću izgubiti partiju. </p>
<p>Ako »inteligentni robot« i može izvoditi svrsishodne pokrete i logičke zaključke, čak pobijediti šahovske velemajstore, on nije svjestan što radi, ne boji se niti se raduje ishodu partije. Stroj čini bez stvaralačke mašte, osjećanja i svijesti o sebi tek ono za što ga je konstruktor programirao. </p>
<p> Svijest ostaje najveća zagonetka neuropsihologije. Istraživanje će pokazati funkciju mozga sa složenim sustavom neurona i sinapsa, kako su pojedine percepcije vezane sa stanovitim moždanim dijelovima i procesima, kako spremamo te zamjećaje ili pamtimo, kako se u toj mreži šire asocijacije, kako... </p>
<p> Ali odatle ipak, čini mi se, nećemo uvidjeti kako smo svjesni svojih misli i čuvstava.</p>
<p> Je li razlog tome što iz motrenja svega vanjskog ili objektivnog ne možemo izvesti ono subjektivno, po čemu sam ja, a to je moja svijest? Nisu li objektivno i subjektivno dvije strane našeg iskustva koje se ne mogu svesti jedna na drugu? </p>
<p>Kvantna teorija učinila je velik korak prema shvaćanju svijeta kad je utvrdila nerazješivu cjelinu istraživača i prirode, ili više filozofski izraženo, jedinstvo subjekta i objekta. Očekuje se da će dalje neuropsihološko istraživanje sa sve finijim mjerenjima i hipotezama rasvijetliti mnoge mračne ponore duše. </p>
<p> No hoćemo li naposljetku zastati u rezignaciji fiziologa Du Bois-Reymonda: Ignoramus et ignorabimus? </p>
<p> Još o nužnosti i slobodi: Kao za filozofiju, tako je i za religiju osnovno pitanje ljudske slobode. Ako svemirom i poviješću vladaju zakoni ili ako Bog upravlja prirodnim pojavama i ljudskim životima, gdje tu ima mjesta za čovjekovu slobodnu volju?</p>
<p> Johann Sebastian Bach je tvrdu protestantsku vjeru opjevao u zanosnim kantatama s riječima i naslovima: »Sve što se događa predvidio je Bog« ili »Bog gleda na sva tvoja djela« ili »Strpljivo podnosi Božju volju«. Ipak genijalni kompozitor i kantor Crkve sv. Tome slao je često leipziškom magistratu prosvjede zbog male plaće, navodeći kako s velikom obitelji živi u oskudici.</p>
<p> Dakle, ni on nije posve vjerovao da bi to bila Božja volja nego se žalio na samovolju vlasti koja nije pojmila njegovu veličinu niti uopće umjetnost poput drugih velikaša. </p>
<p>Budući da ljudi otpočetka žive na baštini svojih predaka, pradavna je vjera kako umrli dalje vode njihovu zajednicu. Tako znakovite i živolike pojave umrlih u snovima i pogrebni kultovi upotpunjavali su svijet dobrih i zlih duhova da bi se ta vrhunaravnost razvijala u religije.</p>
<p>Pradavni su obredi da se sazivaju bogovi ili posvećene prirodne sile da pošalju kišu u mjesecima suše ili da izbave od kuge. Ako već nisu mazohisti ili zabavljači turista, Filipinci se još danas razapinju na križ na Uskrs, bičuju se i muče na druge načine kako bi se kaznili za grijehe ili iz sebe i zajednice istjerali demone i vragove. No zašto da čovjek moli i trapi se ako njegovim životom vlada Božja predestinacija? </p>
<p> Crkveni otac Aurelije Augustin (353.-430.), koji se nadaleko pročuo suzbijanjem različitih kršćanskih sekta, nastavio je učenje svetog Pavla, preobraćenog židovskog teologa, da s Adamovim bludnim činom počinje čovjekova grešnost; a s time u vezi obojica njih zastupaju strogu predestinaciju da je Božja milost već unaprijed odredila tko će biti spašen za raj, a tko proklet u pakao. </p>
<p>Zacijelo, i Pavao i Augustin bukvalno su primili biblijsku priču o Adamu i Evi. Strogu predestinaciju preuzeo je nizozemski biskup Cornelius Jansen s početka 17. stoljeća, ali njegovu sljedbu zvanu jansenizam osuđuje Crkva koja je davala (prodavala) oprost od grijeha i obavljala mise zadušnice. </p>
<p>Nasljedni ili istočni grijeh i predestinaciju poricao je britski redovnik i promicatelj kršćanstva u Africi Pelagius (360.- 420.), naučavajući da se čovjek može sam spasiti kreposnim životom. Također je govorio da je čovjek smrtan po svojoj prirodi, a to mu nije dosuđeno tobožnjim bludom Adama i Eve i njihovim protjerivanjem iz raja.</p>
<p> Braneći doslovce priče iz Starog zavjeta, sveti Augustin se žestoko okomio na Pelagija i uspio da car Honorije godine 418. protjera pelagijance kao krivovjernike. To je jamačno bio prvi povijesni sukob između zastupnika determinizma i čovjekove slobode, dakle i moralne odgovornosti.</p>
<p> Borba se nastavila na više sinoda i pod nekoliko papa s promjenljivim ishodom, da bi tek kasnije doktrinu o nasljednom grijehu i predestinaciji kanonizirala Katolička crkva. Ta je dogma ipak poslije omekšana.</p>
<p> Pelagijevo učenje, iako je on bio dalje prešućivan kao heretik, ulazi na mala vrata u katoličku teologiju, dok će Luther i Calvin obnoviti strogu Augustinovu predestinaciju s nasljednim grijehom, a pravoslavna crkva to posve odbaciti.</p>
<p>Budući da je seksualni užitak Adama i Eve bio proglašen grijehom, Crkva je nametala spolnu suzdržljivost ili stidljivost vjernicima, a zabranu ženidbe svećenicima i redovnicima kako bi se očuvali u »čistoći«. Ulogu su pri uvođenju celibata igrali također privredni čimbenici kako biskupske žene i djeca ne bi raznijeli crkvenu imovinu.</p>
<p> Svakako, dogma o iskonskom grijehu jako je utjecala na ljudski život i shvaćanje čovjekove slobode.</p>
<p> Sveti Augustin se također oborio na nauk perzijskog svećenika Manija koji se u 3. stoljeću izdavao za Kristova poslanika, a propovijedao je da se oduvijek u kozmosu i u čovjeku bore dvije sile dobra i zla, Bog kao duh ili svjetlost i Vrag kao materija ili tama. </p>
<p>Heretička sekta, nazvana po začetniku manihejci, podčinjala se krajnjem asketizmu, zabranjivala je uživanje vina i mesa i provodila stroge postove kako bi oslabila tijelo i Vraga u sebi.</p>
<p>Taj se dualizam dobra i zla proširio od Perzije u Europu sve do Pirinejskog poluotoka da bi ga Katolička crkva okrutno zatirala. Iako su spomenuti albigenzi uništeni u Francuskoj, ipak se manihejstvo održalo ponegdje, tako i među bosanskim bogumilima.</p>
<p> Ako se tu može govoriti o slobodi, ponajviše je to u dobrovoljnom poricanju tijela, što ide tako daleko da se osuđuje tjelesni dodir, osobito spolni čin kako se Vragu ne bi s novorođenčadi davala nova boravišta. Svakako, protučovječna je i nakazna ideja da se dijete rodi »grešno«. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Naredi im da ti obližu nogu</p>
<p> - Gospođo Doktor, jedan naš mladi časnik ranjen je u vrat. Zrno je zapelo do karotide. </p>
<p>Dr. Radanić kaže da samo Vi možete izvesti zahvat. Da mu samo Vi možete spasiti život... Kakva smiješna patetika!</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Ne brini</p>
<p> - reče Ana, podigne tanjurić sa svijećom i krene u tminu stubišta. Petice tuckaju drvenim stubama. Otvaranje i zatvaranje nekih vratiju. U mrklom mraku Franjo otvara prozor, pa šalaporke, i onda primjećujem njegov obris pred pozadinom nešto svjetlije kmice.</p>
<p>- Tko je?</p>
<p>- Juraj Martinović, Vaš susjed.</p>
<p>- Izvolite!</p>
<p>- Da li je gospođa Doktor kod kuće?</p>
<p>- Da!</p>
<p>Onaj poluslužbeni nevoljki »da« koji nagovještava da razgovoru skoro dolazi kraj.</p>
<p>Čekam u mraku dok hladniji zrak struji s prozora. Prazan sam, bez riječi. Onda osjetim i Aninu prisutnost. Znam da je negdje, nedaleko mog lijevog ramena, jer se zrak u tom dijelu kuhinje zgusnuo. </p>
<p>- Da li bih Vas mogao zamoliti...</p>
<p>Onaj zrak s prozora guši riječi kojima nedostaje uzgon.</p>
<p>- Daaa...?</p>
<p>- Molim Vas...</p>
<p>Tamna masa Franjinog tijela širi se nalijevo. I Ana se oslonila na prozorski okvir.</p>
<p>- Što je? </p>
<p>Anine riječi padaju u mračni ponor.</p>
<p>- Oprostite na smetnji, dr. Gredelj, čuli ste prošle noći i jutros pucnjavu iz Rijeke, zar ne...?</p>
<p>- Da!?</p>
<p>- Srbi su pokušali prodor. Ima mrtvih i ranjenih...</p>
<p>Glas zastaje, gubi odlučnost. Kad se povrati, pretvorit će se u moljakanje. Time gubi svaki izgled na uspjeh.</p>
<p>»Ne nagovaraj, već zapovijedaj. Ne moli, već zahtijevaj. U tvoj glas nikad ne smije ući nesigurnost slabića. I kad si u stisci, i kad si jedan protiv stotine, podigni glas, odrješito i samosvjesno, i naredi im da ti obližu noge.«</p>
<p>Glas jakog i u načelu odlučnog muškarca, no ne može skriti nestrpljenje, vapaj molitelja.</p>
<p>- Gospođo Doktor, jedan naš mladi časnik ranjen je u vrat. Zrno je zapelo do karotide. Dr. Radanić kaže da samo Vi možete izvesti zahvat. Da mu samo Vi možete spasiti život...</p>
<p>Kakva smiješna patetika! I to, molim vas, od jednog od čelnika obrane Dubrovnika!</p>
<p>- Što?</p>
<p>Franjin se glas posprdno ruga.</p>
<p>- Molim Vas, gospođo Doktor...</p>
<p>Ana je odstupila od prozora. Ne znam kako, no usprkos mraku primjećujem da gleda dolje, na svoje ruke, koje sjaje iz mraka kao da su namazane fosforom. Ana gleda svoje ruke. Vršci se prstiju polako svijaju i lome.</p>
<p>- Dr. Gredelj je prestala prakticirati - kaže Franjo bez podizanja glasa - ima tome već godina dana. Ne želi se vraćati struci. Nismo došli u Jugoslaviju da se bavimo strukom, već da u miru uživamo u mirovini...</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Hajduku najteže, Varteksu lakše, Ćiro poručuje da će osvetiti Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Izvlačenje parova 1. kola Kupa Uefa, koje je održano u petak u Monte Carlu, nije baš »pomazilo« klubove koji će predstavljati Hrvatsku. Najteže će biti Hajduku, koji je za protivnika dobio engleskog prvoligaša Fulhama, zagrebački Dinamo igrat će protiv nezgodnog Zalaegerszega, koji nam je poznat iz drugog pretkola Lige prvaka u kojem je izbacio Zagreb. Najlakši posao trebao bi imati Varteks kojem je ždrijeb dodijelio danski sastav Midtjyland. Dinamo i Zagerb prve utakmice (19. runja) igraju kod kuće a Varteks u gostima. </p>
<p>Fulham trenutačno drži osmu poziciju nakon tri kola engleskog prvenstva (sa 4 boda), no imaju utakmicu manje a u slučaju pobjede naći će se u gornjem domu Premierne lige. Evo kako su ždrijeb prokomentirali u Splitu:</p>
<p>Zoran Vulić trener Hajduka: </p>
<p>- Dobro sam upoznat s igrama Fulhama. Trener je Francuz Tigana, koji je ugradio europski stil igranja. Bogati su i prošle sezone su bili osvježenje engleske Premier lige. Imamo izglede za plasman u drugo kolo, a u prvoj utakmicu želim pun stadion i pobjedu.</p>
<p>Igor Štimac, član uprave Hajduka: </p>
<p>- Mislim da malo veće šanse ima Fulham jer drugu utakmicu igra kod kuće, a znamo kakav pritisak znaju napraviti na svom terenu. Mislim i na stil igre i na navijače. Fulham je napravio veliki iskorak posljednjih godina, vlasnik Fayed je iznimno bogat čovjek, koji ne štedi novac kada je klub u pitanju. Imaju izvarednog trenera, Tigana im je dao francuski pečat. Iznimno su brzi i pravi su mamac za publiku. Sigurno će se doći nadmetati na Poljud, otvoreno bez imalo kalkulacija. Želimo ih proći ali ćemo morati biti oprezni i hrabri.</p>
<p>Dinamovi su čelnici sa zadovoljnim osmijehom popratili završetak ždrijeba. prvog kola Kupa Uefe. Na maksimirskom će stadionu, eto, nakon samo 20 dana, ponovno gostovati mađarski Zalaegerszeg. </p>
<p> - Prvu utakmicu igramo doma? Pa, to je dobro, uzviknuo je Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić.</p>
<p>Trener Miroslav Blažević se, pak, zamislio i sve prisutne upitao:</p>
<p>- A što vi mislite, je li dobro što prvu utakmicu igramo kod kuće?</p>
<p>Potom je stisnuo šaku i euforično najavio:</p>
<p>- Osvetit ćemo Zagreb! </p>
<p>Zalaegerszeg je, podsjećamo, izbacio zagrebaše, i to pogotkom u posljednjoj minuti uzvratne utakmice u Zagrebu. Mađari su u sljedećoj kvalifikacijskoj rundi pokleknuli protiv slavnog Manchester Uniteda, ali pritom nikako ne treba zaboraviti činjenicu da su u prvoj utakmici u Budimpešti uspjeli pobijediti Engleze sa 1-0, te tako načiniti i jedno od najvećih iznenađenja u ovoj sezoni. Kasnije ih je, doduše, Manchester »dotukao« sa 5-0 u uzvratu. </p>
<p>- Nikako ne smijemo potcijeniti momčad koja je u stanju pobijediti Manchester United, naglasio je Ćiro. </p>
<p>Sve u svemu, u Dinamu su zadovoljni ovakvim raspletom ždrijeba. Uostalom, neposredno nakon što su saznali ime svoga suparnika, Dinamovi su čelnici na stol servirali vrlo kvalitetno bijelo vino, koje su pribavili za nedavnoga gostovanja u Italiji. Zanimljivo je, međutim, da je na boci bila priljepljena etiketa s natpisom »Ciro«, a ispod toga je u nastavku pisalo: »Vino tradizionale. Tipico Ciro old fashion«. I sam Ćiro je, eto, nakon ždrijeba nazdravio »Cirom«. </p>
<p>Protivnik Varteksa, danski Midtjylland je nakon pet kola domaćeg prvenstva deveti na ljestvici, a u drugom pretkolu Kupa Uefa izbacili su makedonsku Pobedu, u prvom dvoboju u gostima izgubili su 2-0, no u uzvratu su slavili rezultatom 3-0 i prošli dalje. Trener Varteksa Dražen Besek ovako je prokomentirao izvučenog protivnika:</p>
<p>- Prije tri godine igrao sam u klubu koji se poslije spojio s Midtjyllandom tako da imam dobar uvid u njihov način igre. Imamo lanjsko loše iskustvo s Brodbyjem, kada smo kod kuće slavili 3-1, a u Danskoj dožvijeli katastrofu (0-5). Nadam se da nam se nešto slično neće ponoviti. </p>
<p> Ostali parovi 1. kola Kupa Uefa: </p>
<p>Paris Saint-Germain - Ujpes, Sporting - Partizan, Legia - Utrecht , Betis - Zimbru, Sarajevo - Bešiktaš CSKA (M) - Parma, Levski - Brondby, Anderlecht - Stabaek, </p>
<p>National - Heerenveen, Lazio - Xanthi, Aberdeen - Hertha, Ipswich - Sartid, Makabi - Boavista, AIK Stockholm - Fenerbahče, Sparta - Široki Brijeg, Austria (B) - Šahtjor, Denizlispor - Lorient, Chelsea - Viking, Hapoel (TA) - Kaernten, Stuttgart - Ventspils, Kopenhagen - Djurgarden, Viktoria (Ž) - Rangers, Vitesse - Rapid (Bu), Leeds United - Metalurg (Z), Servette - Amica, Sturm - Livingston, Ferencvaros - Kocaelispor, Željezničar - Malaga, Bordeaux - Puchov, Slovan (L) - Dinamo (Tb), Leixoes - PAOK, Litex - Panathinaikos, Crvena zvezda - Chievo, Primorje - Wisla, GAK - APOEL, Celta - OB Odense, Metalurg (D) - Werder, Celtic - Suduva, Porto - Polonia, Gomel - Schalke, Grasshoppers - Zenit, Ankaragucu - Alaves, Anorthosis Famagusta - Iraklis, CSKA (S) - Blackburn Rovres, Slavia - Mouscron</p>
<p>Prve utakmice igraju se 19. rujna, a uzvrati 3. listopada. </p>
<p>Lj. P., M. T., R.P. i D.D.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo u osvajanje Poljuda s petoricom napadača! </p>
<p>»Želim poručiti svojim splitskim prijateljima i sportskim suparnicima da kod nas nema nikakvoga straha, dapače čini mi se da mi je momčad i prehrabra«, kaže Ćiro, koji se veseli nedjeljnom spektaklu </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Na nedjeljnom derbiju protiv Hajduka u Splitu Dinamova će momčad istrčati s čak petoricom napadača od prve minute! Doduše, Kranjčar i Marić obavljat će zadatke u veznom redu, ali su prema svojoj »prirodnoj orijentaciji« ipak ofenzivci, pa ih možemo etiketirati kao napadače. Istureni trojac činit će Mitu, Olić i Balaban. Tako, barem, najavljuje maksimirski trener Miroslav Blažević, koji je na pitanja »tko će zaigrati u napadu - Olić, Balaban ili Mitu«, odrješito odgovarao:</p>
<p>- Igrat će sva trojica!</p>
<p>Ćiro je i u petak potvrdio napadačku orijentaciju, ponovivši da će sva trojica doista istrčati od početka.</p>
<p> - Pretpostavljamo da Polovanec može ukrotiti opasnog Bulu, da se Sedloski uspješno može nositi s Ercegom, da će Mikić zahvaljujući svojoj mobilnosti izaći na kraj s Krpanom... Hajdukov srednji red iznimno je kvalitetan, ali ni mi u tom segmentu nismo deficitarni. Stvarno možemo očekivati pravi nogometni spektakl. Ne mogu sakriti oduševljenje time što je ta utakmica zaokupirala većinu naše napaćene nacije. Uz one najvitalnije životne probleme, ljudi ipak pronalaze oduška u sportu.</p>
<p>Ćiro posebice naglašava kako njegova momčad na Poljud putuje bez ikakva straha. Kako kaže, nezadovoljan je time što je dio medija u posljednje vrijeme potencirao navodni strah Dinamovih igrača uoči derbija u Splitu.</p>
<p>- Želim poručiti svojim splitskim prijateljima i sportskim suparnicima - ali ponajprije prijateljima - da kod nas nema takvog psihološkog stanja. Kod nas nema nikakvoga straha! Doduše, postoji onaj pozitivan strah od mogućeg poraza, ali ne od viteške borbe. Moja je momčad i te kako kuražna! Štoviše, čak moram učiniti stanovite napore kako bih smanjio takve tenzije. Želim da od prvog trenutka moji igrači steknu simpatije čitave galerije.</p>
<p>Na zamolbe da prognozira ishod derbija, Ćiro je samo odmahivao rukom:</p>
<p>- Rekao sam da će Hajduk imati problema. No, ne zaboravite da sam ipak loš prognozer. Zapravo, u nogometnom svijetu nema lošijeg prognozera od mene. I to ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu! Svojedobno sam ispunjavao listiće Sportske prognoze. Na njima je 12 parova, a ja sam najviše mogao pogoditi šest! A kako sam bio nogometaš, a još sam i trener, ljudi su me dolazili pitati za savjet, kako da ispune listiće. A ja im kažem: »Joj, ne pitajte mene«! Prognoze ne pripadaju stručnjacima, one su posao laika. I uglavnom uspješno pogađaju laici, a stručnjaci vrlo teško.</p>
<p>Blažević je na kraju upozorio na visoku pobjedu Hajdukovih nogometaša protiv GI Gotua na Farskim otocima, 8-0, dodavši da je taj rezultat upozorenje više za Dinamo.</p>
<p>- To je dokaz da je Hajduk pronašao svoj tradicionalni »esprit«, tradicionalni duh, ponavljam, u nedjelju nas čeka doista velik spektakl!</p>
<p>Sve u svemu, maksimirski trener napokon je otkrio početnu postavu za nedjeljni okršaj. Jedino je još nejasno tko će uskočiti umjesto Leke, koji je u petak potpisao ugovor s kijevskim Dinamom. Najvjerojatniji sastav je: Butina - Smoje; Sedloski, Polovanec - Mikić, Marić, Kranjčar, Krznar; Mitu - Balaban, Olić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Osmica na sjeveru injekcija za pobjedu na jugu </p>
<p>Očekivanja rastu kako se približava nedjelja, a derbi je prigoda da se mnogi sudionici nametnu izborniku Ottu Bariću i pokažu mu da na našim travnjacima ima igrača reprezentativnoga kalibra</p>
<p>SPLIT, 30. kolovoza</p>
<p> - Hajduk je »arhivirao« GI Gotu, uvjerljivo ga pobijedivši na Farskim otocima sa 8-0 i ohrabren efikasnošću dočekuje nedjeljni derbi protiv Dinama. Amateri s otočja nisu adekvatan suparnik i teško je procijeniti, s obzirom na njihovu kvalitetu, koliko su »bijeli« podigli formu. Može se konstatirati da su u punoj pucačkoj formi, pogotovo Tomislav Erceg, koji je postigao tri pogotka. </p>
<p>No, europska je utakmica ipak bila samo uvertira za »modre«, već je dulje vrijeme sva pažnja usmjerena prema nedjelji. Situacija se u klubu primirila, uopće se ne govori o dva kriva koraka protiv Kamen Ingrada i Cibalije, već je jedina želja da se u korektnom i sportskom ozračju pobijedi Dinamo. Uostalom, predsjednik Hajduka Grgić i predsjednik Dinama Barišić u prošle su tri godine izgradili veliko prijateljstvo i maksimalno se trude amortizirati nekotrolirane ispade važnih članova užega klupskog vodstva. Ne žele dodavati ulje na vatru, koju je za ovaj derbi potpalila odluka Olića da ode u Maksimir. </p>
<p>- Prijateljstvo gradimo tri godine i iznimno cijenim gospodina Barišića. Veliki smo prijatelji i klupske odnose želimo podignuti na visoku razinu. Sportski smo suparnici, a ovaj derbi ne treba istrgnuti iz toga konteksta. Želja nam je da bude pravi spektakl i da prođe bez incidenata, u korektnoj sportskoj atmosferi. Hajduk ulaže maksimum truda u organizaciju. Pokazat ćemo Dinamu koliko ga poštujemo, ali očekujemo pobjedu, rekao je Grgić. </p>
<p>Igre Dinama su uvjerljive, a prvak u stvaranju atmosfere Blažević hladi glave svojim izjavama. Očekivanja rastu kako se približava utakmica, a derbi je prigoda da se mnogi sudionici nametnu izborniku Ottu Bariću i pokažu mu da na našim travnjacima ima igrača reprezentativnoga kalibra. Uostalom, bar se ove sezone klubovi ne mogu potužiti na manjak zanimanja navijača. </p>
<p>Hajdukovcima je dobrodošao europski četvrtak i putovanje na daleki sjever. Oslobodili su se pritiska i razigrali, te proživjeli dva dana kao u američkoj seriji »Život na sjeveru«. Uz to, ulogu je liječnika odigrao Splićanin Pero Šore, koji tamo živi već osam godina i dobro se uklopio u neobičan način život otočana. Nije ih previše zanimao ni ogled njihova GI Gotua protiv Hajduka, tek je 500 gledatelja došlo pogledati utakmicu. Vidjeli su raspoložene strijelce, a trener Zoran Vulić je rekao: </p>
<p>- Ne sjećam se težeg putovanja, potpuno smo izmoreni. No, nećemo imati alibi. Mogu se samo nadati da za borbenost nećemo biti nagrađeni s dva crvena kartona. </p>
<p>Postoji realna mogućnost da Vulić ostane bez Tome Ercega. Ponuda iz Japana od Hirošime, »teška« 450 tisuća američkih dolara, primamljiva je, a Hajdukov napadač i trostruki strijelac protiv Gotua sumnja da će u nedjelju nastupiti. Čelnici kluba pokušavaju, pak, osnažiti momčad, imaju još jedan dan vremena, a na meti su im Lovrek, Bartolović, zatim Samir Duro iz Maribora, a pokušavaju pronaći način da se na Poljud vrati i Robert Jarni. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Leko potpisao za Dinamo Kijev!</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Jerko Leko definitivno napušta Dinamo i odlazi u - Dinamo! Mladi nogometaš maksimirskoga kluba karijeru će nastaviti u kijevskom Dinamu i ova je odluka definitivna. U petak poslijepodne je potpisao četverogodišnji ugovor s Ukrajincima i priključit će im se nakon 8. rujna, dakle nakon kvalifikacijske utakmice za EP između Hrvatske i Estonije.</p>
<p>Upravo kada se činilo da je ovaj transfer propao, u petak poslijepodne je uslijedio nagli preokret. Kijevljani su »podebljali« plaću predviđenu za njihovoga novog igrača, tako da su maksimirski čelnici, uz Lekinu suglasnost, pristali na nove, »modificirane« uvjete. Transfer je vrijedan dva i pol milijuna eura, sam igrač će godišnje zarađivati 750.000 eura, a zagrebački će klub inkasirati i dodatnih 20 posto od budućega Lekinog transfera, kada bude napuštao Kijev. Maksimirski »čovjek za vezu« bio je izvršni direktor Damir Vrbanović, kojega su Kijevljani kontaktirali u Monte Carlu, na ždrijebanju parova prvoga kola Kupa Uefe.</p>
<p> Sve u svemu, ovaj nagli Lekin odlazak donekle je poremetio planove trenera Miroslava Blaževića, koji je i te kako računao na ovoga mladog igrača u nedjeljnom okršaju protiv Hajduka u Splitu. Naposljetku, Leku mnogi tretiraju kao najvažnijega igrača maksimirske momčadi. Krajni rok za realizaciju transfera bio je 31. kolovoza, dakle samo dan prije splitskoga derbija. Na kraju, eto, ispada da je glavni »krivac« za Lekin izostanak s nedjeljne utakmice - Hrvatska televizija. Derbi se, ponajprije zbog tv-prijenosa igra u nedjelju, a ne dan ranije. Da je bilo drukčije, da je poljudski okršaj bio na rasporedu kad i većina ostalih utakmica 6. kola, dakle u subotu, Leko je teoretski mogao odigrati utakmicu i potom potpisati ugovor za novi klub.</p>
<p> - U četvrtak doista nisam imao nikakvih naznaka da bih dan kasnije mogao potpisati za Ukrajince, rekao je Leko neposredno nakon potpisa ugovora. - Sve je dogovoreno i realizirano u petak. Mogu reći da sam prezadovoljan uvjetima. Ne bih odlazio ondje da nisam ambiciozan, Liga prvaka je najveći izazov i želim se dokazati i pokazati takvoj konkurenciji. Mislim da je ovo pravi potez.</p>
<p> Dinamo Kijev će u Ligi prvaka igrati u skupini s Juventusom, Feyenoordom i Newcastle Unitedom. Sada već bivši maksimirski nogometaš naglasio je kako mu je posebice žao što svoj dosadašnji klub napušta upravo u ovome trenutku, kada »se stvara jaka momčad i kada Dinamo juriša na naslov hrvatskog prvaka«.</p>
<p> - Bože moj, takav je posao, treba to razumjeti, dodao je Leko.</p>
<p> U kijevskom Dinamu odnedavno se nalazi i Goran Sablić, dojučerašnji igrač Hajduka.</p>
<p> - Sablić će mi sigurno pomoći i uputiti me u život u Ukrajini. Ma, bit će sve u redu...</p>
<p> Sve u svemu, Lekinom prodajom Dinamovi su čelnici na neki način sami sebi »skočili u usta« i posve zanemarili učestale pompozne i euforične najave kako »u sljedeće tri godine klub neće prodati niti jednoga važnog igrača«. Dakle, ili su prekršili svoj »zavjet« ili Leku ne smatraju - važnim igračem. No, sumnjamo da ih itko može posebice osuđivati za ovakav, doista uspješan transfer.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobuna u odbojkaškoj reprezentaciji, svi igrači uz suspendiranog Marića </p>
<p>Ako Hrvatska zbog ovoga ne ode na SP, bit ćemo isključeni iz Svjetske odbojkaške federacije i naši će odbojkaši moći igrati samo kod kuće jer Hrvatska kao odbojkaška zemlja neće više postojati, tvrdi Zdeslav Barač</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski odbojkaški savez, točnije Zdeslav Barač, izbacio je Ivana Donalda Marića iz reprezentacije, a veći se dio momčadi solidarizirao sa svojim suigračem i do daljnjega će biti zajedno 24 sata dnevno i trenirat će samoinicijativno. Epilog je to višednevne sage koja je započela tijekom prošlotjednih priprema u Osijeku. Podsjetimo, pisalo se kako su reprezentativci bili nezadovoljni teretanom koju im je namijenio domaćin, kako nisu htjeli putovati u Valpovo jer im se nije svidio autobus, kako su protestirali zbog neisplaćivanja dnevnica...</p>
<p>U ponedjeljak je reagirao dopredsjednik saveza Zdeslav Barač izjavivši kako bi u našim odbojkašima umjesto ekshibicionizma trebale prevladati sportske ambicije, te kako zbog osiječkih događaja očekuje vrlo malo od nastupa na SP-u. Na tu je opasku ubrzo odgovorio jedan od najiskusnijih reprezentativaca Ivan Donald Marić rekavši kako on nije nikakav ekshibicionist, već »opaki profesionalac«. Marić je tada otvorio još jedan problem ustvrdivši kako Savez igračima ne želi uplatiti osiguranje od ozljeda. I tu je definitivno puklo!</p>
<p>- U četvrtak ujutro rečeno mi je da moram napustiti trening. Tražio sam Barača, no on nije želio razgovarati sa mnom. Kasnije je, ipak, pristao i kada sam ga pitao koji su razlozi moje suspenzije, odgovorio je da su to moje izjave u trima dnevnim novinama, iako sam ja govorio samo istinu. Barač mi je također rekao kako mi još najmanje šest mjeseci neće izdati certifikat za igranje u inozemstvu, što bi značilo da je ova sezona za mene završena, kazao je Marić u petak poslijepodne na konferenciji za novinare na kojoj su bili prisutni i svi reprezentativci, osim Laninovića i Šimunčića.</p>
<p>Nakon Marića riječ je uzeo kapetan reprezentacije Ante Jakovčević. On je ustvrdio kako su igrači u posljednjih 10 godina konstantno omalovažavani, te kako su posljednjim činom dovedeni pred zid. Zato su pred HOS odlučili postaviti četiri zahtjeva.</p>
<p>- Prvo i najvažnije je vratiti Marića u reprezentaciju jer ovo što je on izjavio mogao je i bilo tko od nas. Drugo, tražimo da nas Savez osigura od ozljeda. Iako je Barač rekao da nekakvo osiguranje postoji, mi smo malo istraživali i saznali da nema nikakvog osiguranja. Treće, zahtijevamo da nam se osiguraju barem minimalni uvjeti za trening, a to znači majice, kratke hlače, tenisice i ostalu opremu, da se konačno vidi da smo reprezentacija, a ne da svatko trenira u majicama svojih klubova. Ovdje pripadaju i dnevnice, ne tražimo ništa više nego što je propisano pravilnikom Hrvatskog olimpijskog odbora. Mi smo od 1992., otkad ja igram za reprezentaciju, dobili premije samo za brončanu medalju na Mediteranskim igrama u Bariju. Konačno, tražimo da nas se prestane ucjenjivati certifikatima za igranje u inozemstvu. Da bismo mogli igrati u inozemstvu, moramo platiti Savezu najmanje 3000 dolara, što je, uz ruski, najskuplji certifikat u Europi. Zato zahtijevamo da njegova cijena bude maksimalno 1000 dolara po sezoni i da ga do odlaska na SP u Argentinu dobiju svi koji žele igrati u inozemstvu, naglasio je Jakovčević.</p>
<p>Želio je Jakovčević reći ponešto i o događajima u Osijeku.</p>
<p>- Sve što se pisalo su neistine. Tamo organizator u prva dva dana nije napravio apsolutno ništa za nas. Ispričavam se ovim putem ljudima u Valpovu i Borovu, te osječkim navijačima, ali ne i organizatoru, ističe Jakovčević dodajući kako će reprezentativci do ispunjenja zahtjeva trenirati samoinicijativno na nasipu uz Savu.</p>
<p>Cijelu ovu akciju nisu prihvatili samo Šimunčić i Laninović.</p>
<p>- To je njihov izbor na koji imaju pravo. Želim samo reći da je Laninović došao na pripreme 28. kolovoza, dok mi ostali krvavo treniramo od 19. srpnja. On vjerojatno misli da mu je mjesto u reprezentaciji osigurano u dogovoru s HOS-om. Nemam ništa protiv Dejana, ali takva situacija nije normalna, smatra Jakovčević.</p>
<p>Zdeslav Barač nije bio previše iznenađen kad smo mu priopćili najnovije vijesti.</p>
<p>- Nakon Osijeka nisam ni očekivao ništa bolje od njih. Neki zahtjevi poput ovoga o opremi su objektivni, ali nijedan neće biti prihvaćen na ovakav način. Mi smo im prije priprema u Velebnom rekli što mogu očekivati i da slobodno mogu otići ako se ne slažu s uvjetima, no svi su ostali. Ako Hrvatska zbog ovoga ne ode na SP, bit ćemo isključeni iz Svjetske odbojkaške federacije i naši će odbojkaši moći igrati samo kod kuće jer Hrvatska kao odbojkaška zemlja neće više postojati. Nikakvo slanje juniora u Argentinu ne dolazi u obzir. Teškom smo se mukom borili za sve ovo, doveli smo u Hrvatsku Velasca i Meyera. Velasco nam je osigurao turnire u Češkoj i Argentini, a to sve košta i sigurno vrijredi više od opreme. Što se, pak, Marića tiče, nema šanse da se vrati u reprezentaciju. Postoje mogućnosti redovitim putem, ali sigurno ne ovako.</p>
<p>Nakon svega, najviše će sigurno ispaštati naša odbojka i sport uopće. Barač je izbacivanjem Marića vjerojatno htio prodrmati momčad, ali nije očekivao ovakvu reakciju. I Barač, govoreći o Velascu, ali još više igrači, imaju niz argumenata na svojoj strani. No, najbolje bi, ipak, bilo da svi sjednu za jedan stol i pokušaju naći zajedničko rješenje za dobrobit hrvatske odbojke. Jer Svjetsko prvenstvo je pred vratima... </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hewitt: ATP je loše organiziran cirkus!</p>
<p>I dok se Amerikanka Jenniffer Capriati preko medija obračunava s Richardom Williamsom, kontroverznim ocem vodećih svjetskih tenisačica, Australac Lleyton Hewitt prozvao je vodstvo Udruženja teniskih profesionalaca (ATP) - lašcima!</p>
<p>NEW YORK, 30. kolovoza</p>
<p> - Budući da na terenima Flushing Meadowsa nije ostao nijedan »skalp«, tenisači su se pobrinuli izvan terena iskopati »ratne sjekire«. I dok se Amerikanka Jenniffer Capriati preko medija obračunava s Richardom Williamsom, kontroverznim ocem vodećih svjetskih tenisačica, Australac Lleyton Hewitt prozvao je vodstvo Udruženja teniskih profesionalaca (ATP) - lašcima!</p>
<p>Nedavno je otac Serene i Venus izjavio novinaru uglednoga teniskog magazina kako bi se mogla ravnopravno nadigravati s njegovim kćerima »ako se prestane ignorantno ponašati i psovati na terenu te poslušati njezina oca«. Ponajbolja prijateljica Ive Majoli na Touru poručila je Richardu da ne gura nos gdje mu nije mjesto, označavajući njegove primjedbe »ignorantnima i punim nepoštovanja«.</p>
<p>- Bilo što govoriti o njegovim izjavama gubljenje je vremena. Vidite samo koliko je ignorancije i nepoštovanja u njegovim riječima. Trebao bi se više koncentrirati na njegove kćeri. Ne trebam njegov savjet, rekla je Capriati, koja je izgubila posljednjih deset mečeva protiv sestara Williams te je bez naslova od Australian Opena na početku sezone...</p>
<p>A to nije prvi put kako se Richard Williams našao »pod paljbom« nakon dvojbenih izjava. Prije dvije godine izazvao je bijes Amerikanaca kada je optužio gledatelje na turniru u Indian Wellsu za rasističke uvrede upućene njegovoj obitelji. Ujedno se već nekoliko puta žestoko posvađao s nekim tenisačima na Touru. </p>
<p>- I uvijek se izvuče, što je vrlo loše. Nikad nisam davala tako osobne primjedbe i komentare, uvijek sam se držala događaja na terenu. Mogla bih reći toliko stvari o njemu, ali se ne želim spuštati na tu razinu, priznala je treća nositeljica. </p>
<p>Inače, Capriati se smatra jednom od rijetkih tenisačica koje mogu prekinuti dominaciju sestara Williams.</p>
<p>- Volim kada tako govore o meni. No, možda nisam jedina, Lindsay Davenport se u velikom stilu vratila na terene. Ipak, moj cilj nije spriječiti finale sestara. To bi me samo odvratilo od igre, kao da one vladaju igrom, a vi ih pokušavate svrgnuti s vlasti. Osim njih dvije, postoji još mnogo stvari koje čine ovu igru, zaključila je Capriati.</p>
<p>Prvi tenisač svijeta Australac Lleyton Hewitt opasno je ugrozio svoj status kod organizatora teniskih turnira, nakon što je čelne ljude ATP-a nazvao lašcima. Naime, Hewitt je na prošlotjednom turniru u Cincinnatiju morao platiti novčanu kaznu od 103.000 američkih dolara, jer je odbio intervju s američkom TV postajom ESPN prije dvoboja 1. kola. No, 21-godišnji Australac rekao je novinarima u New Yorku kako je namjeravao pristati na intervju, »samo da ga se riješi«. No, nitko nije obavijestio njegova trenera Jasona Stoltenberga dok već nije bilo kasno i tada je kazna bila neizbježna.</p>
<p>- Uvijek se spominje glasnogovornik ATP-a, a nitko ne želi staviti svoje ime iza takvih optužbi. Ustvari nisam htio raditi probleme o tome, ali oni su se tako postavili, samo su laži izlazile na površinu. Izmišljali su priče kako bi sačuvali svoja radna mjesta, pričao je razočarani Hewitt.</p>
<p>Australac je prije nekoliko dana uložio žalbu na propisanu kaznu. Tada je i priznao kako ga je stav ATP-a razljutio, jer se s ESPN-om dogovorio za intervju nakon meča.</p>
<p>- ESPN je bio zadovoljan s takvim dogovorom. Mark Miles, čelna figura ATP-a, bio je zadovoljan, kao i direktor turnira. No, jednom od ljudi zaduženom za odnose s javnošću dogovor se nije sviđao, rekao je Hewitt.</p>
<p>Nakon svega, Hewitt je nazvao krovnu tenisku organizaciju loše organiziranim cirkusom te je najavio kako će ubuduće ignorirati pravila ATP-a o tome koliko je turnira tenisač obvezan igrati. Od sada će, kako kaže, nastupati gdje i kada hoće, bez obzira na to kako će se to odraziti na njegov plasman na ATP ljestvici. </p>
<p>- Ponekad mi dođe da od svega odustanem. Tenis je fenomenalan sport, još samo da se ATP makne s puta, iskren je bio Hewitt i objasnio razlog zbog kojeg se »prelila čaša«:</p>
<p>- Ustvari se radi o vremenskom roku, u kojem su me obavijestili o intervjuu i puno malih detalja kojima pokušavaju ojačati njihovu verziju incidenta. No, na kraju krajeva, sve je to obično sranje. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Schalken koban za Ljubičića</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Najbolje rangirani hrvatski tenisač ipak neće dočekati drugi tjedan posljednjeg Grand Slama u New Yorku. Nizozemac Sjeng Schaleken sa 6-3, 6-3, 6-4 pobijedio je Ljubičića u dvoboju 2. kola nakon 111 minuta igre. Iako je upisao 11 asova Ljubičić je zabilježio slab postotak (58 %) ubačenog prvog servisa te je Schalken izborio 12 »break« prilika, od kojih je 6 materijalizirao. S druge strane, 26-godišnji Nizozemac, 25. tenisač svijeta, zabio je samo jedan as, ali je dozvolio Ljubičiću tek 6 »break« prilika, od kojih je dvije iskoristio.</p>
<p>Inače, od New Yorka se oprostio i drugi nositelj Rus Marat Safin, kojeg je pobijedio Brazilac Gustavo Kuerten.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, 2. kolo: Kuerten - Safin (2) 6-4, 6-4, 7-5, Haas (3) - Kucera 6-1, 6-4, 6-4, Henman (5) - D. Norman 6-3, 6-4, 7-5, Schalken (24) - LJUBIČIĆ 6-3, 6-3, 6-4;</p>
<p>tenisačice, 3. kolo: Davenport (4) - Bartoli 6-3, 6-1, Henin (8) - Bielek 7-5, 6-1.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Trebam još dvojicu igrača»</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP u punom su zamahu priprema pred novu sezonu. Na Velebnom u Baškim Oštarijama cibosi će do 6. rujna puniti baterije za napornu sezonu u Euroligi i Goodyear ligi. Trener Jasmin Repeša zadovoljan je novim pojačanjima Rimcem, Mujezinovićem, Ružićem i Štimcem, njihovim radom na treninzima. </p>
<p>- Zasad sve ide prema planu. Momci su prihvatili nove igrače. Nema nikakvih problema oko njihove adaptacije. Trenutačno najviše radimo na stvaranju koncepcije i sustava igre, kazao je Repeša. Prema planu, cibosi ujutro rade na podizanju fizičke pripremljenosti i dotjerivanju tehničko-taktičkih detalja u dvorani. Poslijepodne je rezervirano za rad u dvorani, s time da se dodatna pažnja posvećuje prevenciji od ozljeda, dakle, pune ruke posla ima i fizioterapeut Šižgorić. Iako je ljetni prijelazni rok završen, čini se da lista pojačanja još nije potpuna. Trener Repeša ne krije da bi mu dobro došla još dva igrača. - Da bi momčad bila stvarno kompletna, trebao bi nam još jedan organizator igre i jedan centar, »petica«. Pred nama je zahtjevna sezona. U Euroligi nas očekuju najjače europske momčadi, dok je Goodyear liga daleko jača nego prošle godine. Moramo razviti sustav koji ćemo igrati svih 40 minuta i zato nam treba duga klupa. Posljednjih dana najviše se govorilo o Damiru Mulaomeroviću, bivšem cibosu, koji još nije pronašao odgovarajući angažman i trenutačno trenira u Zagrebu. Jasmin Repeša dobro poznaje Muline kvalitete. </p>
<p>- Sigurno je da bi nam Mulaomerović dobro došao i da bi svojom kvalitetom dao veliki doprinos momčadi. Treba odvagnuti mogućnosti kluba. Mulaomerović je o povratku u klub u kojem se afirmirao kazao vrlo kratko: </p>
<p>- Točno je da smo razgovarali, ali zasad ništa konkretno. Imam zanimljivih ponuda iz inozemstva i vidjet ćemo što će od svega ispasti. Cibona je u potrazi i za centrom, jer su novopridošli Mujezinović, Ružić i Štimac, uz Prkačina, ipak krilni centri, pa hrvatski prvak traži još jednog »teškog« centra. Amerikanac Jason Jennings, spominjan kao moguće pojačanje, neće doći u »toranj«. Sportski direktor Mihovil Nakić potvrdio nam je kako od dolaska Jenningsa neće biti ništa, dok je za Mulaomerovića kazao: </p>
<p>- Apsolutno bi nam dobro došao, no moramo vidjeti možemo li zadovoljiti njegove financijske uvjete. Što se tiče pojačanja, trener Repeša želi pred početak sezone imati čistu situaciju: </p>
<p>- Dobro bi bilo da klub odmah na početku kaže svoja očekivanja, treba odrediti smjernicu kojom se želi ići, da se ne troši toliki novac, pa neka i mladi igrači dobiju priliku. (I. P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>I Turska okrenula leđa Americi </p>
<p>Turski premijer Bülent Ecevit, čija bi zemlja trebala odigrati glavnu vojno-strategijsku ulogu u slučaju vojnog pohoda na Irak, doslovce je poručio: »Ankara se protivi svakom američkom vojnom udaru na Irak« / Protiv vojne intervencije u Iraku izjasnile su se i dvije najmnogoljudnije zemlje Kina i Indija / Saudijski princ Saul al-Faisal tvrdi kako se Saddama ne može svrgnuti vanjskom intervencijom </p>
<p>ANKARA, 30. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Saudijski šef diplomacije princ Saud al-Faisal rekao je da se svi Arapi snažno protive bilo kakvoj američkoj vojnoj akciji protiv Iraka. Upozorio je kako svrgavanje sa vlasti režima iračkog predsjednika Saddama Husseina nije ostvarivo vanjskom intervencijom. Drži kako je još moguće postići da se inspektori UN-a za kontrolu oružja masovnog uništenja, vrate u Irak. </p>
<p>Izjava Al-Faisala je značajna naznaka rastućeg otpora širom svijeta američkim planovima invazije na Irak. Kritičke zamjerke na račun moguće vojne intervencije najveće svjetske velesile iznijele su i dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta Kina i Indija. Otpor nasilnom rušenju bagdadskog režima vrlo je snažan i unutar tabora zemalja članica Europske unije. Njemački kancelar Gerhard Schröder ponovio je svoj odlučan otpor vojnoj intervenciji, a druga po snazi europska sila Francuska upozorila je kako se »iračka akcija« ne bi smjela poduzimati bez prethodnog odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a.</p>
<p>Irački susjed Turska, jedina islamska zemlja članica NATO-a, također se oštro protivi mogućoj američkoj »iračkoj avanturi«. Turski premijer Bülent Ecevit, čija bi zemlja trebala odigrati glavnu vojno-strategijsku ulogu u slučaju vojnog pohoda na Irak, doslovce je poručio: »Ankara se protivi svakom američkom vojnom udaru na Irak«. Inače, sa turskog teritorija svakodnevno uzlijeću američki i britanski borbeni zrakoplovi koji kontroliraju tzv. zonu zabrane letenja iznad 34 paralele. Tim akcijama navodne zaštite iračkih Kurda, praktički se, kako zamjećuje turski tisak, vrši uvježbavanje izvedbe novog Zaljevskog rata.</p>
<p>Otpori riješenosti američkog predsjednika Georgea W. Busha da završi posao svog oca (predsjednika SAD u vrijeme Pustinjske oluje 1991.) svrgavanja sa vlasti Saddama Husseina, rastu sve više u samoj Americi. Jedan od tvoraca Daytonskog mirovnog sporazuma Richard Holbrooke, pridružio se europskim upozorenjima poručivši: »Put do Bagdada vodi preko Vijeća sigurnosti UN-a.« Dodao je kako se sa tom istinom Bush mora suočiti ako želi osigurati međunarodnu potporu koja je, po njemu, ključ uspjeha svakog bilo koje akcije protiv Iraka. </p>
<p>Umirovljeni američki general Anthony Zinni, koji je proveo dosta vremena kao srednjoistočni posrednik, izrazio je uvjerenje da bi napad na Irak mogao izazvati pravi regionalni val antiamerikanizma. Washington je na »razumnost« pozvao i bivši zapovjednik NATO-a, general Weslley Clark. Drži kako pokretanje ratne mašinerije mora ostati kao prijetnja, ali samo kao najava posljednje opcije. </p>
<p>Nasuprot takvim upozorenjima, američki ministar obrane Donald Rumsfeld, zajedno sa najbližim savjetnicima predsjednika Busha, nastavlja davati sve ratobornije izjave. Smatra da protivljenje iračkoj intervenciji neće trajati dugo te da će se uspostaviti antisaddamovska koalicija. On tvrdi da bagdadski vlastodržac predstavlja najveću prijetnju američkoj i europskoj civilizaciji. Druge civilizacije nisu spomenute. Neki neimenovani dužnosnik Pentagona uvjeren je kako će uklanjanje Saddamovog režima sa vlasti predstavljati »igru za malu djecu«. No, mnogi razboritiji političari upozoravaju da ne bi trebalo sumnjati u američku vojnu pobjedu, ali dodaju - što poslije? Pritom se pribojavaju da jednog diktatora ne zamjeni drugi, možda još gori.</p>
<p>Usprkos tome, »jastrebovi« u Bushovoj administraciji poručili su: »Saddam Hussein mora otići sa kormila Iraka sa ili bez povratka međunarodnih inspektora.« Što sve ta znakovita poruka sadrži i znači, barem prema arapskim izvorima, nije teško dokučiti. Potpredsjednik Iraka Taha Yassin Ramadan vidi u tome američko nastojanje da teritorijalno podijeli njegovu zemlju. Na taj način, tvrdi on, sve potrebnija nafta bi se po najnižim cijenama mogla izvoziti na američko tržište. Saddamov otpor američkoj gospodarskoj hegemoniji, iznose zaljevski komentatori, u službi je zaštite cijena tog dragocjenog energenta, praktički jedinog bogatstva zaljevskih i srednjoistočnih zemalja. </p>
<p>Hoće li svjetska diplomacija ustuknuti pred prijetnjama ratom, ostaje da se vidi. U međuvremenu, »drugi irački čovjek« Ramadan, koji se nalazi u službenom posjetu Siriji, izjavio je kako još postoji mogućnost za diplomatski izlaz. Poručio je, međutim, kako se njegova zemlja istodobno mora pripremiti za ratni okršaj sa Amerikancima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nijemci sve jedinstveniji protiv »Bushove agresivne svjetske politike«</p>
<p>I stranke vladajuće koalicije i oporba u Njemačkoj vojnu intervenciju protiv Iraka, koju je američki dopredsjednik Richard Cheney označio neizbježnom, smatraju pogrešnim putom</p>
<p>BERLIN, 30. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ofenzivna politika prema Iraku američkog predsjednika Georgea W. Busha podiže temperaturu u berlinskim političkim krugovima. Istodobno dok njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u petak sa svojim kolegama iz EU-a u danskom Helsingöru pokušava naći zajednički europski odgovor Washingtonu, njemačka vlada i oporba su sve bliže odgovoru o odbacivanju Bushove politiku prema Bagdadu.</p>
<p>Naime, ne samo da se savezni kancelar Gerhard Schröder (SPD) jasno distancirao, već je to učinio nakon stanovitog oklijevanja i protukandidat za kancelara Edmund Stoiber (CSU), koji je izjavio: »Irački predsjednik Saddam Hussein je bez dvojbe opasnost ne samo za ovu regiju već i mnogo šire, ali se i pored toga Amerikanci moraju upozoriti da ne donose sami odluku o napadu na Irak«. </p>
<p>Amerikanci tvrde da ponekad nema nikakvog drugog rješenja i podsjećaju da nikakve sankcije, nikakav kritički dijalog nije uklonio Hitlera s vlasti, nego da je to učinila brutalna sila. Američki predsjednik George Bush i potpredsjednik Dick Cheney uvjereni su da je to »recept« za rušenje »brutalnog diktatora Saddama« i da im za to nije potreba rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.</p>
<p>S druge strane, njemačke stranke vladajuće koalicije i oporba, monopol odlučivanja i djelovanja o ovom pitanju daju samo Ujedinjenim narodima.</p>
<p> Nijemci drže da pojedinačno djelovanje jedne zemlje bez konzultiranja s drugima i bez mandata međunarodne zajednice ne bi naišlo na dobar odjek u svijetu. No, američka vojna intervencija protiv Iraka (i bez rezolucije UN-a) sve je vjerojatnija. Istodobno je sve jasnije odbijanje takve intervencije ne samo od strane američkih suparnika Rusije i Kine nego i od američkih saveznika.</p>
<p> Fischer je prije odlaska u Dansku upozorio da cilj moguće američke intervencije čak nije ni provedba rezolucija UN-a nego rušenje Saddama Husseina. Fischer smatra da treba razlikovati između provedbe odgovarajućih rezolucija Ujedinjenih naroda što podupire međunarodna zajednica, irački susjedi, a i Berlin, od promjene režima vojnom intervencijom izvana. Fischer, tvrdi da je eventualna vojna akcija protiv Iraka, »vrlo riskantna«. On upozorava na neriješene probleme u Kašmiru i na Kavkazu i podvlači da bi Amerika u slučaju da se odluči na usamljenu akciju u Iraku bila sama odgovorna za ugrožavanje mira i sigurnosti na Srednjem istoku. </p>
<p>Gerhard Schröder je ovako definirao svoju poziciju: »Mi smo se uvijek jasno izjašnjavali - prije svih ministar vanjskih poslova i ja - da odbijamo sudjelovati u intervenciji protiv Iraka. To se neće dogoditi dok ja vodim zemlju.«</p>
<p>Slično se očitovala i predsjednica CDU-a Angela Merkel. Njemački demokršćani (CDU i CSU) odbijaju slanje njemačkih vojnika u rat protiv Iraka. Oni bez prestanka upozoravaju vladu kako se ne može dopustiti nekakav poseban »njemački put« koji zapravo uopće nije tako poseban. Naime, i europski partneri su navodno sve složniji u stavu da »rat ne može biti sredstvo politike, pa čak ni u slučaju Saddama Husseina«.</p>
<p>Konačno, Schröder je na njemačku listu odbijanja Bushu dodao: Nema više »ček diplomacije«, što znači da Nijemci neće plaćati račun intervencije kao što je bilo u slučaju Kuvajta. </p>
<p> Ministrica za pomoć zemljama u razvoju Heidemarie Wieczorek Zeul tvrdi da bi novi rat protiv Iraka koštao oko 80 milijardi dolara. Ona je za to »da svijet rasporedi ionako ograničena sredstva tamo gdje su najpotrebnija, a ovaj užasan razvoj situacije koji je pred nama moramo zaustaviti svim raspoloživim sredstvima«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prvi put u šest mjeseci SPD u prednosti</p>
<p>BERLIN, 30. kolovoza</p>
<p> - Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je prvi put u posljednjih pola godine u ispitivanjima javnog mišljenja ostvarila bolje rezultate nego oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU.</p>
<p> Državna postaja ARD je objavila, pozivajući se na rezultate ispitivanja javnog mišljenja što ga je proveo institut Infratest-dimap, da 48 posto ispitanika priželjkuje jednu vladu pod vodstvom SPD-a, dok je za vladu pod vodstvom Unije CDU/CSU glasalo 43 posto birača. I dnevnik »Financial Times Deutschland« je objavio, pozivajući se na krugove bliske vladi, da je SPD prvi put nakon pola godine sustigao Uniju CDU/CSU.</p>
<p> Prema redovitom tjednom istraživanju državne TV postaje ZDF raspoloženje birača glede pitanja koju bi stranku birali da se sljedeće nedjelje održavaju parlamentarni izbori, je ostalo nepromijenjeno. Tako bi Unija dobila, isto kao i prošli tjedan, 39 posto glasova, SPD 38, Liberali (FDP) su izgubili jedan posto te se sad nalaze na 8 posto, a Zeleni bi prikupili 7 posto glasova. Još uvijek je neizvjestan ulazak Stranke demokratskog socijalizma (PDS) u Bundestag. Tako je tri tjedna prije održavanja parlamentarnih izbora ishod još uvijek krajnje neizvjestan. </p>
<p> Najnovija ispitivanja su pokazala da je SPD uspio zadržati povoljne rezultate od prošlog tjedna kada su socijaldemokrati po prvi put nakon nekoliko mjeseci ostvarili poboljšanje što promatrači povezuju s uspješnim djelovanjem vlade glede rješavanja problema u područjima pogođenim poplavama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ruski vojni helikopter srušili Čečeni raketom »Igla«</p>
<p>Dok su tijeku opsežne mjere u potrazi za čečenskim teroristima, istodobno ruski ministar obrane najavio niz smjena i disciplinskih postupaka zbog pada helikoptera u kojem je poginulo 118 vojnika </p>
<p>MOSKVA, 30. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kao što se i pretpostavljalo , ruski vojno transportni helikopter MI26 u kojem je 19. kolovoza nadomak Groznog poginulo 118 vojnika i članova posade srušili su čečenski pobunjenici raketom »Igla«. Taj službeni rezultat istrage u petak je u Moskvi osobno obznanio ruski ministar obrane Sergej Ivanov. </p>
<p>Istodobno, glavani vojni tužitelj Aleksandar Savenkov izjavio je pak da je istraga utvrdila i odgovornog koji je bijegu pa mu se stoga zasad ne objavljuje ime.</p>
<p> Prema vojnom tužitelju Savenkovu istraga je otkrila i polurazrušenu i napuštenu peterokatnu stanbenu zgradu na periferiji Groznog s koje je čečenski terorist ispalio raketu na MI26 koji se spremao sletjeti na obližnji ruski vojni aerodrom Hankala.</p>
<p>»Na mjestu s kojeg je ispaljena raketa pronašli su i opremu za noćna promatranja, a u pogođenom motoru srušenog helikoptera pronađeni su pak ostaci rakete«, izjavio je Savenkov. Vodi se i istraga gdje su čečenski pobunjenici nabavili prijenosni raketni sistem »Igla« koji se u Rusiji proizvodi od 1983. godine. Naime, osim u naoružanju Rusije, te lako prenosive rakete kupuju i imaju i druge zemlje. Prema općoj ocjeni sustav »Igla« učinkovitiji je i od američkih »Stringera«.</p>
<p> Međutim, dok je vojni tužitelj Savenkov govorio o istrazi protiv čečenskih pobunjenika koji su organizirali i izvršili teroristički napad na ruski helikopter, ministar obrane Sergej Ivanov najavio je i istragu i sudski postupak protiv svojih vojnih zapovjednika. Smatra ih također odgovornim za tu katastrofu zrakoplovnih snaga jednu od najvećih u suvremenoj ruskoj armiji. Naime, od ukupno 147 vojnika i članova posade srušenog helikoptera poginulo je njih 118.</p>
<p> Pošto je ta tragična brojka jednaka brojci poginulih ruskih mornara u nukleranoj podmornici »Kursk« prije dvije godine u Barentzovom, moskovski novinari nesretni su helikopter MI26 već prozvali »leteći Kursk«. Odmah nakon katastrofe, Seregej Ivanov je smijenio s dužnosti glavnog zapovjednika ruskih vojnih zrakoplovnih snaga general-pukovnika Vitalija Pavlova. Također je najavio u petak da će zbog katastrofe MI26 kazneno i disciplinski odgovarati veći broj vojnih zapovjednika.</p>
<p>»Mora se stati nedisciplini, raspuštenosti i nemarnosti u armiji« izjavio je Seregej Ivanov iznoseći da je unatoč čečenskom rušenju ruskog helikoptera broj ljudskih žrtava u njemu mogao biti daleko manji. Prvo, u srušenoj letjelici bilo je 147 ljudi iako pravila nalažu da ih najviše bude 90. Pošto je pogođen u desni motor, helikopter je i s jednim motorom mogao doletjeti do obližnje piste u ruskoj vojnoj bazi. Ali preopterećen, pao je odmah i to na minsko polje kojim je osigurana baza. Uz to, objavio je otkrio je Seregej Ivanov, još 1997. godine kada je ministar obrane bio maršal Igor Rodionov donijeta je odluka da se teški vojni transporteri MI26 ni u kojem slučaju ne koriste za prijevoz vojnika. Uostalom, nakon katastrofe MI26 čečenski pobunjenici napali su još pet puta nekoliko manjih ruskih helikoptera ali su manevrima svojih pilota uspjeli izbjeći izbjegli najgore.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Karakter rata u BiH posvađao SDA i SDP</p>
<p>SDA optužuje Lagumdžijin SDP da želi promijeniti kvalifikaciju sukoba koji je vođen u BiH / SDA očito želi tijek izborne kampanje skrenuti na tzv. velika nacionalna pitanja</p>
<p>SARAJEVO, 30. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Definiranje karaktera rata vođenog u Bosni i Hercegovini ponovno je postalo »vruća tema« predizborne kampanje, nakon što je Stranka demokratske akcije (SDA) optužila rivalsku Socijaldemokratsku partiju (SDP) da zapravo želi promijeniti kvalifikaciju sukoba - umjesto agresije u građanski rat!</p>
<p>»Izjednačavanjem Stranke demokratske akcije koja je branila BiH od agresije sa Srpskom demokratskom strankom, SDP BiH i njezin lider Zlatko Lagumdžija žele promijeniti kvalifikaciju rata od agresije u građanski rat, priopćeno je iz SDA.</p>
<p>Kao ključni argument navodi se činjenica da su SDP-ov član Predsjedništva BiH Jozo Križanović i zastupnici SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH glasovali za proračun bez stavke o financiranju tužbe BiH protiv SR Jugoslavije za agresiju i genocid. </p>
<p>»Glavni tajnik SDP-a Miro Lazović je izjavio da bi tužbu protiv SR Jugoslavije trebalo povući ukoliko se predsjednik ove države ispriča, a bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Božidar Matić nazvao je Armiju Republike BiH stranačkom falangom. Ministrici za boračka pitanja Suadi Hadžović još uvijek nije jasno da je na BiH izvršena agresija, navedeno je u priopćenju SDA, koja usprkos suprotnim najavama, očito tijek izborne kampanje želi skrenuti na tzv. velika nacionalna pitanja. Birači u BiH, premda manje nego ranije, još uvijek su na to izuzetno osjetljivi.</p>
<p>Zbog toga su iz SDP-a brzo reagirali, navodeći da Socijaldemokratska partija BiH, a time i njezin predsjednik Zlatko Lagumdžija, nikada i nigdje nije dovodila u pitanje tužbu BiH protiv SRJ, niti je ikad dovodila u pitanje ocjenu da je na BiH izvršena agresija i da se u BiH radilo o obrambeno-oslobodilačkom ratu. To je notorna neistina, tvrde socijaldemokrati.</p>
<p>Sabrija Pojskić, šef Kluba zastupnika SDP BiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH dodao je da je nedavna izjava predsjednika SDA Sulejmana Tihića da »SDP želi stvoriti uvjete za povlačenje tužbe BiH protiv SRJ pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu« obična neistina i nebuloza, a notornom neistinom Tihićevu izjavu da »SDP BiH i Lagumdžija žele izmijeniti karakter rata u BiH«.</p>
<p>Pojskić također tvrdi da su zastupnici SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podnijeli amandmane na proračun tražeći izravno osiguranje sredstava za financiranje tužbe protiv SRJ, te da je SDP još početkom 1992. godine pokrenuo u tadašnjoj Skupštini BiH donošenje rezolucije o agresiji na BiH i proglašavanju suvereniteta, nezavisnosti i samostalnosti BiH.</p>
<p>Podsjetimo, Vijeće ministara BiH je, zbog protivljenja članova iz Republike Srpske, odbilo iz proračuna institucija BiH financirati tužbu, a najviši dužnosnici Federacije BiH najavili su da zbog novca tužba neće doći u pitanje te da će financiranje biti osigurano po svaku cijenu, bilo federalnim sredstvima, bilo od domoljuba BiH putem posebne zaklade.</p>
<p>Suci Međunarodnog suda pravde u Hagu imat će usmenu raspravu u studenome ove godine o tužbi BiH protiv SRJ za agresiju i genocid.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Većina Izraelaca za uspostavu palestinske države</p>
<p>JERUZALEM, 30. kolovoza</p>
<p> - Većina Izraelaca pristaje na uspostavu palestinske države i većina ih podupire uklanjanje židovskih naselja na tom području kao dio mirovnog plana, rezultat je istraživanja objavljenog u izraelskom dnevniku Ma'ariv. </p>
<p> Prema istraživanju, 54 posto Izraelaca podupire stvaranje palestinske države, a 38 posto ih se takvoj opciji protivi. Još više, 58 posto ispitanih drži da se židovska naselja trebaju ukloniti s Pojasa Gaze, dok se 33 posto ispitanika tome protivi.</p>
<p> Međutim, velika većina (78 posto) protivi se palestinskom pravu na povratak u domove iz kojih su izbjegli tijekom prvog arapsko-židovskog rata. Većina (56 posto) je također protiv prijedloga da arapski istočni Jeruzalem pređe pod izraelski suverenitet, dok 33 posto ispitanika prihvaća takvu odluku.</p>
<p>Palestinski ministar unutarnjih poslova Abdel Rezak al Jahja pozvao je u petak sve militantne palestinske organizacije da prestanu sa samoubilačkim napadima na izraelske ciljeve. </p>
<p> »Prestanite sa samoubilačkim napadima. Prestanite ubijati bez razloga. Vratite se legitimnoj borbi protiv okupacije, bez nasilja, i slijedite međunarodne norme i zakone«, izjavio je Al Jahja u razgovoru za izraelski dnevnik Yedioth Ahronot.</p>
<p> »Samoubilački napadi protivni su palestinskoj tradiciji. Nije nužno svetiti se za svaki napad. Obje se strane moraju suzdržavati. Samoubilački napadi štete palestinskom narodu«, dodao je palestinski ministar. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>U mirovinskom sustavu najviše su oštećeni invalidi rada</p>
<p> Sjećate li se izborne propagande i obećanja izbornih pobjednika na izborima 22. travnja 1990. godine. Svi malko stariji trebali bi se sjećati. </p>
<p>Izborni pobjednici na vlast nisu došli revolucionarnim prevratom, već glasovima birača građana. Dosad su izbori održavani nekoliko puta i svaki su put na vlast došli oni koji su se sami ponudili i rekli: »Znamo, hoćemo, možemo, samo nam dajte glasove da imamo dovoljno ruku i mi ćemo sve riješiti«.</p>
<p> Oni su to i dokazali. Promijenili su stari »neprirodni« sistem u novi »prirodni« sustav. Promijenili su stare zakone i donijeli nove, a među njima 1998. godine i Zakon o mirovinskom osiguranju - po kojem je Hrvatskom saboru podnesen izvještaj o kojem je ovdje riječ.</p>
<p>Kakva je bila rasprava, kakvi su zaključci i formulacije u tim zaključcima, ne znam, ali iz novina sam saznao da je izvješće prihvaćeno na 23. sjednici Sabora. Mislim da je osobito značajna jedna od uvodnih napomena:</p>
<p>»Uz socijalni, mirovinski sustav ima i odlučujuće gospodarsko i razvojno značenje«. Iz nabrajanja što sve dovodi hrvatski mirovinski sustav u tešku krizu izdvojimo »starenje stanovništva«, pa tome dodajmo novinski komentar: »Statistika kaže da su prije desetak godina i muškarci i žene živjeli dulje - ženama se život skratio prosječno za dvije, a muškarcima za tri godine«. Sve je to, dakako, posljedica visokog standarda! </p>
<p>U razdoblju od 1980. do 2001. godine (za 22 godine) došlo se s odnosa broja zaposlenih prema broju umirovljenika od 4,04 prema 1 na odnos 1,36 prema 1.</p>
<p>Još je 1989. taj odnos bio 2,32 zaposlena na jednog umirovljenika. Do 1998. broj umirovljenika porastao je na 585 tisuća, a u 2001. već je premašio milijun. Broj zaposlenih u isto se vrijeme smanjio na 1,4 milijuna. </p>
<p>Opravdano se može reći da su po zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja 1999. godine najgore prošli i postali najviše oštećeni invalidi rada koji dotad nisu otišli u mirovinu. Kada bi se pokušalo objektivnije vrednovati, invalidi rada morali bi po svom doprinosu zajednici biti visokorangirani jer su radeći često na teškim i po zdravlje opasnim poslovima doživjeli invalidnost. Bilo bi dobro vidjeti kako to rješavaju razvijene zemlje.</p>
<p>Naknadu za tjelesno oštećenje uglavnom dobivaju invalidi rada i za njih ukupno 106.462 u 2001. godini naknada je u prosjeku iznosila jadnih i bijednih 82,93 kune. A ukupno najtežih svih invalida (osim ratnih) 28.875 primalo je prosječno 511,60 kuna doplatka za pomoć i njegu.</p>
<p>Međutim, kod povećanja za 0,50 do 20 posto povećanjem nisu obuhvaćene mirovine za pun mirovinski staž, mirovine sa zaštitnim dodatkom, naknada za tjelesno oštećenje i doplatak za pomoć i njegu. Eto to su nama umirovljenicima i invalidima rada donijele »promjene« od 3. siječnja 2000. godine.</p>
<p>NIKOLA VICKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Gošće iz Budimpešte kondukter izbacio iz vlaka </p>
<p>U nedjelju 25. kolovoza putovali smo s prijateljicama iz Pule u Zagreb. Nažalost, tijekom puta, blizu Rijeke dogodio nam se kvar na automobilu. Kako su naše prijateljice trebale stići na vlak iz Zagreba za Budimpeštu u večernjim satima, odlučili smo ih poslati vlakom iz Rijeke u Zagreb. </p>
<p>Nekako smo stigli do Rijeke, no tu počinju prave nevolje. Na telefonskim željezničkim informacijama objašnjeno nam je da je dovoljno da naše gošće dođu i na kolodvorskoj blagajni potvrde svoje karte koje su inače kupile u Budimpešti, uz specijalan popust koji imaju putnici HŽ-a i Mađarskih željeznica. Pritom nam je rečeno da će na blagajni morati nadoplatiti po 20 kuna po osobi, što nas i nije čudilo jer je cijena karte Budimpešta-Zagreb-Budimpešta s popustom oko 140 kuna. Kad smo došli na riječki kolodvor, službenica nije pojma imala o čemu govorimo i uvjeravala nas je da za put do Zagreba moraju kupiti posebnu kartu. Kako smo u međuvremenu ustanovili, vlak na koji smo ih planirali ukrcati išao je izravno iz Rijeke do Budimpešte.</p>
<p>Shvatili smo da nemamo dovoljno vremena za objašnjavanja, pa su naše gošće ušle u vlak gdje ih je tek čekalo neugodno iznenađenje. Kondukter ih je tražio nadoplatu od 120 kuna po osobi. Nikakve karte ni objašnjenja nisu dolazili u obzir. Kako naše gošće uza se nisu imale više od 40 kuna i forinte, pokušale su kondukteru dati forinte, na što je on počeo vikati na njih i potpuno ih isprepadane i zabezeknute izbacio u Delnicama.</p>
<p> Na žalost, nitko od hrvatskih putnika koji su bili u kupeu nije pokazao ni trunke suosjećanja za njih i čak se nisu potrudili objasniti kondukteru, koji dakako nije razumio mađarski ni engleski, da su one spremne poslati nekoga da ih dočeka u Zagrebu s potrebnim iznosom novca.</p>
<p>Nakon toga, morali smo im organizirati prijevoz iz Delnica do Rijeke, da bismo naše gošće uputili na sljedeći vlak do Zagreba. O tome da njime neće stići u Zagreb na vrijeme kako bi uhvatile sljedeći vlak za Budimpeštu, jer su u Rijeci radovi na željezničkom čvoru, dakako, nisu čule ni riječi.</p>
<p> I tako se turistička avantura naših mađarskih prijateljica završila dvodnevnim povratkom kući.</p>
<p> Samoputovanje ne bi im toliko prisjelo, ali šikaniranje konduktera, izderavanje i pogrde u stilu »nemojte vi meni prodavati te fore sa 40 kuna, na takva smo muljanja mi navikli«, ipak je teže prihvatiti. Napominjem da je riječ o sveučilišnim profesoricama koje nisu navikle na takav način komunikacije. Bit će to zasigurno razlog zbog kojega će sljedeći put dvaput razmisliti prije no što ponovo dođu u Hrvatsku.</p>
<p>MARIJA MLINARIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svi su nam krivi, samo nije naša birokracija</p>
<p>Ovih dana često slušamo i čitamo kako niz međugraničnih incidenata pokazuje da susjedne države obilato iskorištavaju popustljivost hrvatske politike.</p>
<p> Učestale svađe sa susjednim zemljama učvrstit će političke krugove u svijetu i međunarodnu javnost u uvjerenju da nismo spremni za euroatlantske integracije. Sve bi ovo trebalo biti izraz duboke zabrinutosti kako za politiku tako i za narod. Strane sile, vanjski faktori sve ovo dobro iskorištavaju po poznatoj tezi: »Pustimo ih da se tuku između sebe«. Treba ugroziti sve ono što ulazi u hrvatsku interesnu sferu. Dokle ide ova politika, vidi se, na primjer, u njenim rezultatima. Rasprodaja nacionalnih bogatstava, trgovanje teritorijem, odobrenje stranih vojnih vježbi u našem moru, kolonizacija Hrvatske, dopuštanje stranim ekspedicijama (špijunima) da se slobodno šeću itd.</p>
<p> Balkan je područje kao stvoreno za »specijalne ratove«, tuđe baze, gospodarske i trgovinske interese, a nas građane trebaju kao puke potrošače samo radi stjecanja profita. Ne događa se to slučajno. Vlast je zabavljena proturječnostima unutar vlastitih redova, mnogo je spletki zbog kojih svako malo imamo krizu Vlade i onda se vlast mjesecima bavi sama sobom, a ne onim za što je dobila mandat na izborima.</p>
<p> Vlada u dosadašnja 32 mjeseca nije ništa značajno učinila. Građane se uvjeravalo da suverenitet i teritorijalni integritet Hrvatske više nije upitan, i da su naše granice dovoljno čvrste. Ova se vlast više nema pravo izvlačiti da su sve to još posljedice »desetogodišnje Tuđmanove vladavine«. Građani su izgubili povjerenje u političare koji »dolijevaju ulje na vatru«. Zar nije takva izjava i Mate Granića (DC) da »Slovenci ugrožavaju hrvatske nacionalne interese«, na što se onda logično nadovezuje ono što je izvolio izjaviti predsjednik HKDU-a Anto Kovačević: »Franjo Tuđman bi u zaljev poslao topovnjače«.</p>
<p> Što to sve znači i kamo to vodi? Takve informacije pogađaju građane, koji sve teže žive zbog vlasti koja ne zna rješavati važne probleme.</p>
<p>Učestale pucnjave po Hrvatskoj i zarobljavanje mještana o tome najbolje svjedoče kao i strahovito ubojstvo slovenske tročlane obitelji u Rovinju. Sve to šteti našem ugledu u Europi i svijetu.</p>
<p>BRANKO STOJKOVIĆ predsjednik Udruge građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava ŠTIT Bjelovar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Višestruka džeparica osuđena na četiri godine </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Pravomoćnom je presudom Općinskoga suda u Zagrebu trideset sedmogodišnja majka dvoje malodobne djece osuđena na četiri godine zatvora zbog četiri kaznena djela krađe, prijevare, krivotvorenja te pokušaja prijevare.</p>
<p>Nezaposlena i neudana samohrana majka K.M. počinila je tijekom 1999. te do kraja 2000. godine ukupno 25 krađa, prijevara i krivotvorenja čekova, 14 kaznenih djela prijevare i krivotvorenja kartica te jedan pokuša prijevare. Šteta koju je pričinila vlasnicima kreditnih kartica i čekova procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna. Sud je također odlučio oduzeti joj imovinsku korist od 12.475 kuna. Toliki je naime iznos koji je otuđila od osoba koje u ovom postupku nisu postavile imovinsko-pravni zahtjev. </p>
<p>Kako se navodilo u optužnici, K.M. je u više navrata ulazila u nezaključane prostorije nekoliko tvrtki u središtu grada te u vrtiće i dispanzere i uglavnom ženskim osobama krala novčanike. Novac je zadržavala, a potpise krivotvorila tijekom »poslovanja« s čekovima i karticama. </p>
<p>Sud ju je osudio na jedinstvenu kaznu zatvora od četiri godine, a dok bude u zatvoru, djeca će biti smještena u domu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ponovno suđenje policajcu bludniku </p>
<p>ZADAR, 30. kolovoza</p>
<p> - Dragan Delić (35), bivši prometni policajac zadarske PU, koji je 31. kolovoza prošle godine zbog bludnih radnji, silovanja i razbojstva nepravomoćno osuđen na jedanaest godina zatvora, u petak se ponovo našao na klupi Općinskog suda u Zadru.</p>
<p> Vrhovni je sud poništio presudu, navodno, zbog povreda kaznenog postupka. Naime, sudsko vijeće nije bilo vijeće za maloljetnike, a među oštećenicama je bilo više maloljetnih osoba.</p>
<p>U ponovljenom sudskom postupku zatvorenom za javnost optuženi je Delić porekao sva kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, a na prošlogodišnjem je suđenju priznao sve bludne radnje, ali ne i silovanja i razbojstva.</p>
<p> Od 13 kaznenih djela bludnih radnji za koje je prošle godine Delić proglašen krivim, osam je djela okarakterizirano kao bludne radnje, a ostala su djela novim zakonom izjednačena sa silovanjem.</p>
<p>Nakon što ga je prijavilo 17 žrtava, Dragan Delić je uhićen u ožujku 2001. godine. Među žrtvama su bile djevojke od 17 do 27 godina. </p>
<p>Sve su one prijavile muškarca koji je napadao ispred Studentskog doma u Zadru, ali i na području Nina i Turističkog naselja Zaton. Nakon što bi ih napao, Delić je djevojke prisiljavao na bludne radnje, i to uvijek uz prijetnju službenog policijskog pištolja, što mu je bila jedna od otegotnih okolnosti prilikom izricanja presude prošle godine. </p>
<p>Na prošlogodišnjoj sudskoj raspravi Delić se čak i ispričao žrtvama, što mu se ubrojilo kao olakšica.</p>
<p>Kako saznajemo iz neslužbenih izvora, protiv Delića nema nikakvih drugih dokaza, jer ga nijedna od djevojaka nije prepoznala. </p>
<p>Presuda Draganu Deliću u ponovljenom sudskom postupku očekuje se idući tjedan. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Napadnuti se policajac spasio u posljednji tren </p>
<p>ZADAR/VIR, 30. kolovoza</p>
<p> - U samo jednom dani djelatnici su Policijske uprave zadarske doživjeli nesvakidašnje napade prilikom obavljanja uobičajene policijske kontrole. </p>
<p>Prvi se napad na policajca dogodio u četvrtak na zadarskom predjelu Bokanjcu kada je I. B. (20) iz Zadra osobnim automobilom krenuo na policijsko vozilo, a potom i na policajca. Naime, policijski je službenik zaustavio njegovo vozilo i zatražio kontrolu automobila. No kako je 20-godišnjak imao nešto marihuane, uplašio se i bijegom pokušao izbjeći detaljniju kontrolu. Pri tom se vozilom zaletio na službeni policijski automobil, a nakon toga krenuo i na policajca, koji mu je izmakao u posljednji trenutak. Kako agresivnom mladiću bijeg nije uspio, ubrzo je priveden u policijsku postaju. Protiv njega će se podići tri kaznene prijave: zbog zlouporabe opojnih droga, napada na službenu policijsku osobu i oštećenje tuđe stvari. Zanimljivo je da napadnuti policajac uopće nije namjeravao obaviti detaljnu kontrolu vozača, nego samo vozila. </p>
<p>Gotovo u isto je vrijeme na otoku Viru, u restoranu »Noštromo«, 27-godišnji Š.G. iz Privlake remetio javni red i mir. Osim što je goste natjerao na bijeg, iživljavao se na inventaru, razbio je nekoliko čaša i restoransko staklo.</p>
<p> Nakon intervencije policije, Š.G. je prevezen do Prve policijske postaje u Zadru. Međutim, u vožnji je ovaj Privlačanin, u vidno alkoholiziranom stanju, uništio sjedala policijskog automobila. </p>
<p>Protiv njega se podnijeti kaznena prijava zbog uništenja i oštećenja tuđe imovine, te prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira. ></p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Gredelj se oglušio na sudski poziv </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u Zagrebu u petak odgođena rasprava u sudskom sporu u kojem je novinarka Vjesnika Biljana Bašić tužila predsjednika Udruge hrvatskih sudaca Vladimira Gredelja. Sutkinja Sanda Bramberger Ostoić napomenula je da je Gredelju poziv uredno dostavljen na Županijski sud u Bjelovaru, no on se nije odazvao na raspravu. </p>
<p>Privatnu je tužbu novinarka Bašić podnijela zbog teksta objavljenoga u Vjesniku u rubrici Pisma čitatelja pod naslovom: »Nisam se uplašio Sudačkog vijeća u Bjelovaru«. U tom tekstu Gredelj odgovara na tekst privatne tužiteljice koji je objavljen u Vjesniku 6. veljače 2002. godine pod naslovom: »Vladimir Gredelj uplašio se Sudskog vijeća u Bjelovaru«. Tada je Gredelj izjavio kako je »ovu najnoviju, krajnje neutemeljenu, ničim argumentiranu difamaciju na moj račun mogao je napisati samo novinar bez osobnog i profesionalnog digniteta koji čitateljima radije nudi insinuaciju nego informaciju, i koji se više plaši svojih nalogodavaca nego vlastite savjesti«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Albanci pješice preko brda ilegalno ušli u Hrvatsku</p>
<p>METKOVIĆ, 30. kolovoza</p>
<p> - Na Autobusnom kolodvoru u Metkoviću policija je u petak, oko 7.15 sati, zatekla skupinu od osam državljana SRJ albanske narodnosti bez valjanih putnih isprava. Oni su, kako je utvrđeno, pješice prešli preko brda Predolca i ilegalno ušli u Hrvatsku, čime su počinili prekršaj iz Zakona o nadzoru državne granice. </p>
<p>Privedeni su u Prekršajni sud u Metkoviću, gdje im je određena novčana kazna, a rješenjem PP Metković otkazan im je boravak u RH u trajanju od jedne godine. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poginuo suvozač na »kawasakiju«</p>
<p>DONJI MIHOLJAC, 30. kolovoza</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći što se u četvrtak dogodila, pola sata prije ponoći, u Ulici kralja Tomislava u Golincima nedaleko od Donjeg Miholjca, poginuo je suvozač na motociklu Igor Perđun.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada su se Krunoslav Hofer i njegov suvozač Igor Perđun kretali spomenutom ulicom na motociklu »kawasaki« registracijskih oznaka BM 897 - Z. Pri izlasku iz zavoja zbog neprilagođene brzine vozač je izgubio nadzor nad upravljačem, sletio s ceste i udario u stup ograde. Na mjestu je preminuo suvozač Igor Perđun, a vozač je teško ozlijeđen. Prevezen je u osječku Kliničku bolnicu.</p>
<p>Prema navodima dežurnih liječnika na Odjelu intenzivne njege, ozlijeđeni je mladić u stabilnom stanju i izvan životne opasnosti.</p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici prometne policije PU osječko-baranjske i istražni sudac osječkoga Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Banke kreditirale menadžere s više od 1,5 milijardi kuna</p>
<p>Prema Izvješću Hrvatske narodne banke upućenom Hrvatskom saboru menadžerske kredite je odobravalo dvadesetak banaka / Odobreno više od 30 tisuća pojedinačnih menadžerskih kredita za kupnju dionica oko 400 poduzeća / Krediti su odobravani uz povlaštene kamatne stope, a najčešće su kupljene dionice bile jedino jamstvo plaćanja </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Poslovne banke su proteklih godina odobrile 396,41 milijun maraka ili oko 1,5 milijardi kuna menadžerskih kredita, navodi Hrvatska narodna banka u Izvješću upućenom Hrvatskom saboru. Naime, središnja banka dostavila je parlamentu Izvješće o menadžerskim kreditima u Hrvatskoj, kojima su vodeći ljudi pojedinih poduzeća u procesu privatizacije kupovali dionice tih tvrtki i time barem formalno ispunila ono što je Sabor tražio od nje. </p>
<p>Izvješće HNB-a o namjenskim kreditima banaka odobrenim za kupnju dionica i udjela trgovačkih društava u postupku privatizacije sadrži, međutim, precizne podatke o pojedinim poduzećima i iznosima odobrenih kredita, ali ne sadrži imena menadžera koji su koristili tzv. menadžerske kredite. </p>
<p>Radi se, inače, o inicijativi HDZ-a koja je imala za cilj dokazati da u privatizaciji nisu sudjelovali samo članovi HDZ-a, niti su oni, prema riječima potpredsjednika HDZ-a Ivana Šukera, u procesu privatizacije bili povlašteni. Iz HDZ-a već najavljuju da će inzistirati na cjelovitom popisu svih korisnika tzv. menadžerskih kredita. Time bi se dokazalo da su i mnogi komunistički direktori sudjelovali u privatizaciji i privatizirali poduzeća koja su vodili.</p>
<p>Od 1992. godine 22 poslovne banke odobrile su više od 30 tisuća menadžerskih kredita u ukupnom iznosu od 396,41 milijuna maraka za kupnju vlasničkih udjela u više od 400 hrvatskih tvrtki. Najveći dio kredita odobren je u razdoblju od 1992. do 1994. godine, najčešće na rok od 4 do 12 godina, uz poček od 1 do 2 godine, te uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu od 5 do 12 posto godišnje. Dio kredita do sredine 2002. godine nije dospio na naplatu, a krajem lipnja ove godine nenaplaćeno je bilo 212,03 milijuna kuna. Kao najčešći razlog nemogućnosti naplate potraživanja navodi se nesolventnost dužnika, no pritom u Izvješću nije jasno u navedeno radi li se o nesolventnosti pojedinog menadžera ili tvrtke čije dionice su se kupovale i nerijetko plaćale novcem poduzeća. Praksu takvoga nezakonitoga modela otplate dionica još je HDZ-ova vlada 1994. godine pokušala suzbiti.</p>
<p>Banke su ovu vrstu kredita odobravale iz dva izvora - prodajom potraživanja banke temeljem javnog duga (»stara devizna štednja«) ili iz kreditnog potencijala banke. Povrat kredita osiguravan je uzimanjem u zalog dionica kupljenih na kredit , hipotekom na nekretninama korisnika kredita ili eventualno jamaca. To, međutim, potvrđuje da je značajan dio menadžerskih kredita odobren mimo zakona, a direktori su postajali vlasnici tvrtki koje su vodili bez ijedne vlastite kune. Poslovne banke su pak još jednom dokazale da ne mare previše za pojedinačne štediše, jer su novcem dobivenim za postupnu isplatu stare štednje kreditirale novokomponirane hrvatske poduzetnike.</p>
<p>U Izvješću HNB-a navodi se da ono ipak nije cjelovito, te da bi potpunim podacima o kreditima mogao raspolagati Hrvatski fond za privatizaciju. HNB je, naime, podatke o menadžerskim kreditima zatražila i dobila od 20 aktivnih banaka, te od vinkovačke Cibalae banke i zagrebačke Ilirija banke koje su u stečaju. To znači da nedostaju podaci o preostalim odobrenim menadžerskim kreditima banaka koje su u međuvremenu završile u stečaju. Naime, u stečaju je trenutačno 14 banaka i 8 štedionica, no štedionice nisu koliko je poznato odobravale takvu vrstu kredita, a primjerice Županjska i Vukovarska banka jesu. Isto tako, Privredna banka nije do 30. lipnja ove godine HNB-u dostavila sve podatke, tako da u Izvješću Saboru nisu uključeni menadžerski krediti koje je PBZ odobrila na području Zagreba. To znači da se i ukupan iznos odobrenih menadžerskih kredita uvećava, možda čak i do pola milijarde maraka ili na nešto manje od dva milijarde kuna.</p>
<p>Tome u prilog govore i podaci iz dva ranija izvješća središnje banke parlamentu o menadžerskim kreditima - iz studenoga 1994. godine i travnja 1993. godine, koja sadrže opsežnije podatke o menadžerskim kreditima koje su odobravale Privredna i Splitska banka te Hypo banka, koje pak uopće nema u najnovijem izvješću.</p>
<p>Najviše menadžerskih kredita odobrila je Riječka banka, a slijede je Privredna i Međimurska banka, te Zagrebačka banka.</p>
<p>Riječka banka odobrila je ukupno 13.639 menadžerskih kredita u ukupnoj vrijednosti od 84,65 milijuna maraka ili 320 milijuna kuna. Kreditima Riječke banke kupovane su dionice 72 različita poduzeća, od Lošinje plovidbe i Novog lista do paške Solane. Riječka banka s osnova menadžerskih kredita potražuje još 23,4 milijuna kuna, a najveći pojedinačni kredit odobren je u iznosu od gotovo 7 milijuna maraka za kupnju dionica riječke tvrtke MGK-Pack. </p>
<p>Privredna banka je odobrila ukupno 3501 menadžerski kredit u ukupnom iznosu od 50 milijuna maraka. Krajem lipnja nenaplaćeno je bilo 19,2 milijuna kuna, a tim su kreditima kupovane dionice 17 različitih tvrtki , od Belišća i Čazmatransa, do Primoštena. No prema ranijim izvješčima PBZ je bila puno darežljivija. Samo do 1994. godine je, prema izvješću iz 1994. godine, odobrila 5225 kredita u iznosu od 80 milijuna maraka. Prema izvješću iz 1993. godine pak PBZ je odobrila 3352 kredita u iznosu od gotovo 82 milijuna maraka ili 310 milijuna kuna?</p>
<p>Međimurska banka odobrila je ukupno 5264 menadžerskih kredita u ukupnoj vrijednosti 153,4 milijuna kuna. Kreditima te banke kupovane su, među inima, dionice Exportdrva, Plive, Uniona,... Nenaplaćeno je ostalo 10 milijuna kuna.</p>
<p>Zagrebačka banka je odobrila ukupno 769 menadžerskih kredita u ukupnom iznosu od 62,4 milijuna maraka ili oko 240 milijuna kuna, a potražuje još 15,8 milijuna kuna. Kreditima Zagrebačke banke kupovane su dionice 82 poduzeća, od Badela, Dukata, Exportdrva, Ferimporta, Francka, Dinersa, HUP-a Zagreb, Hotela Esplanade, Intercontinentala, do Kamenskog, Kemoboje, Konzuma, Leda, Pastora, do Tehnike, Uniona i Zagrebačke pivovare. </p>
<p>Splitska banka je premaposljednjem Izvješću odobrila 83 menadžerska kredita u ukupnom iznosu od 8,9 milijuna maraka i sve ih je naplatila. Međutim, prema ranijim izvješćima Splitska banka je odobrila samo 1992. i 1993. godine 226 menadžerskih kredita u iznosu od 23,5 milijuna maraka</p>
<p>Erste & Steiermarkische Bank (nastala u jesen 2000. godine kada su Bjelovarskoj banci pripojene zagrebačka Trgovačka banka i Čakovečka banka) odobrila je ukupno 695 kredita za kupnju dionica 23 društva u ukupnom iznosu od 14,07 milijuna maraka, a nenaplaćeno je još uvijek ostalo 17,5 milijuna kuna. Kreditima Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke kupovane su među ostalim dionice Bjelovarske i Podravske banke, Čazmatransa, Česme, Exportdrva, tvrtke Modea i Zadranke.</p>
<p>Ilirija banka kreditirala je, kupnju dionica tri društva, (Pastor, Medika i Veterinarija) u ukupnom iznosu od 3,1 milijun maraka, što je u potpunosti i naplatila. </p>
<p>Croatia banka je odobrila ukupno 53 menadžerska kredita za kupnju dionica 26 poduzeća u ukupnom iznosu od 25,7 milijuna maraka, a nenaplaćeno je ostalo više od 9 milijuna kuna. Kreditima Croatia banke kupovane su dionice Badela 1861, Croatia - tvornice baterija, umaškog Istraturista, zagrebačkog Centra za strane jezike, riječkog Novog lista,...</p>
<p>Prema Izvješću HNB-a Dubrovačka banka je odobrila samo jedan menadžerski kredit u iznosu od milijun maraka i nije ga naplatila. Menadžerske kredite odobravale su i Istarska kreditna banka iz Umaga, Požeška banka, Riadria banka, Samoborska, Slatinska i Slavonska banka.</p>
<p>Jadranska banka odobrila je, stoji u Izvješću, 1,4 milijuna maraka menadžerskih kredita, a nenaplaćeno je još 917 tisuća kuna. Cibalae banka odobrila je ukupno 164 kredita za kupnju dionica 10 različitih tvrtki u ukupnom iznosu od 8,7 milijuna maraka, od čega su do sredine lipnja ove godine ostala nenaplaćena 2 milijuna kuna. Karlovačka banka odobrila je ukupno 1,2 milijuna maraka menadžerskih kredita, kojima su među ostalim kupovane i dionice Montmontaže.</p>
<p>Prema ranijim izvješćima iz 1993. i 1994. godine gotovo sve banke odobrile su puno više menadžerskih kredita. primjerice Jadranska banka je već 1993. odobrila menadžerske kredite u iznosu od 4,7 milijuna maraka, a Croatia banka do 1994. godine je odobrila 435 kredita u iznosu od 19,1 milijuna maraka. U najnovijem Izvješću zagrebačka Hypo banka se niti ne spominje, a samo do 1993. godine odobrila je menadžerske kredite u iznosu od 6,2 milijuna maraka. </p>
<p>Dalmatinska banka kreditirala kupnju dionica Lenca sa 11,5 milijuna kuna</p>
<p>Dalmatinska banka odobrila je 90 menadžerskih kredita u ukupnom iznosu od 11,5 milijuna maraka, a tim sredstvima kupovane su dionice, primjerice, Tankerkomerca i riječkog brodogradilišta Viktor Lenac. Dalmatinska banka je krajem 1993. godine za kupnju dionica Viktor Lenca odobrila jedan kredit u iznosu od 11,5 milijuna kuna, bez učešća, uz kamatnu stopu od samo 7 posto godišnje, koji je u cijelosti otplaćen. Dalmatinska banka na ime menadžerskih kredita potražuje još 28,8 milijuna kuna. </p>
<p>Istarska banka odobrila je 145 menadžerskih kredita u ukupnom iznosu od 19,7 milijuna maraka, a još uvijek je nenaplaćeno 12 milijuna kuna. Tim su kreditima kupovane dionice uglavnom istarskih tvrtki (33 društva), primjerice pazinskog Purisa i porečke Rivijere holding.</p>
<p>Sisačka banka, koja je sada uz Dalmatinsku i Istarsku sada sastavni dio Nove banke, odobrila je ukupno 7 menadžerskih kredita u iznosu od 3,3 milijuna maraka, a nenaplaćeno je još 10,6 milijuna kuna. </p>
<p>Najveći kredit od 49 milijuna kuna - za kupnju Kraševih dionica </p>
<p>Varaždinska banka je odobrila ukupno 677 kredita u ukupnom iznosu od 33,7 milijuna maraka, a potražuje još samo 1,7 milijuna kuna. Kreditima Varaždinske banke kupovane su dionice, među ostalim, Ghetaldusa, Kraša i Vindije. Najveći pojedinačni kredit Varaždinska banka je odobrila krajem 1997. godine za kupnju dionica zagrebačkog Kraša u iznosu od 13,7 milijuna maraka uz kamatnu stopu od samo 9 posto godišnje, bez ikakvog učešća, a kao zalog su poslužile spomenute dionice. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>HŽ će u modernizaciju pruge Botovo-Zagreb-Rijeka uložiti 2,2 milijarde kuna </p>
<p>U projekt uvođenja željeznice u riječki gradski i prigradski prijevoz i kupnju novih vlakova uložit će se ukupno 55 milijuna kuna/ Još 50 milijuna eura bit će uloženo u izmjene sustava napajanja na pruzi Zagreb-Rijeka</p>
<p>RIJEKA, 30. kolovoza</p>
<p> - Hrvatske željeznice u sljedećih će pet godina u B ogranak petog paneuropskog prometnog koridora (Botovo-Zagreb-Rijeka) uložiti 2,2 milijarde kuna. Potvrdio je to predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić, koji je s riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom u petak razgovarao o investicijskim planovima i zajedničkim projektima u Rijeci.</p>
<p> Nakon gotovo 40 godina planiranja, u Rijeci će se realizirati planovi gradnje autobusnog kolodvora na zemljištu (nekretninama) na Žabici, koje je trenutačno u vlasništvu HŽ-a. HŽ će gradskoj upravi prodati dio svojih nekretnina na Žabici gdje će se graditi novi gradski autobusni i željeznički kolodvor. Gradonačelnik Obersnel napomenuo je da će ostvarenje tog projekta početi sljedećeg tjedna, nakon procjene vrijednosti nekretnina.</p>
<p> Također, posebna pažnja posvećena je projektu uvođenja željeznice u javni gradski promet, što je jedno od prometnih rješenja koje sadrži novi Generalni urbanistički plan Rijeke. Osim što bi u gradnju infrastrukture uložio oko 35 milijuna kuna, HŽ bi nabavio i nove vlakove primjerene gradskom i prigradskom prometu. Za realizaciju cijelog projekta, zajedno s ulaganjima u vlakove, HŽ bi izdvojio ukupno 55 milijuna kuna. Grad Rijeka uključio bi se kroz subvencioniranje prijevoza i uvođenje jedinstvenog tarifnog sustava, koji bi objedinjavao današnji gradski prijevoz autobusima i budući željeznički, a putnici bi mogli koristiti jednu kartu za oba prijevozna sredstva.</p>
<p> Studija, čiji je naručitelj Grad Rijeka, pokazala je da 25 posto putnika koji danas koriste javni prijevoz ima interesa za korištenjem željeznice na putu do svog radnog mjesta ili nekog drugog odredišta. Kako je Rijeka ishodište 5B koridora, koji povezuje Jadran i srednju Europu, HŽ u realizaciji razvojnih projekata očekuje potporu Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Riječ je tu ponajprije o ostvarenju željezničke veze između Rijeke i Trsta, ali i zamjeni sustava napajanja na preostalom dijelu pruge između Zagreba i Rijeke, te Rijeke i granice sa Slovenijom do 2005. godine, što će stajati 50 milijuna eura. Pored zamjene sustava napajanja na pružnom pravcu između Zagreba i Rijeke, položit će se i svjetlovodni kabel koji će omogućiti zamjenu signalno- sigurnosnih uređaja starih više od 60 godina, te brže prometovanje na toj dionici.</p>
<p> Posebno je istaknuto kako veza između Rijeke i Trsta otvara perspektive istarskim željeznicama, s obzirom da one svoju prometnu vezu s ostatkom hrvatske željezničke mreže mogu ostvariti jedino preko slovenskih željeznica.</p>
<p>Drempetić je, među ostalim, kazao i da je HŽ završio studiju redefiniranja prometnog čvora Rijeka, koju sada treba razmotriti i Grad, kako bi se u razvojnim projektima osigurao planski pristup, te izbjegli mogući sukobi. Drempetić je dodao i da će HŽ i dalje pratiti razvoj riječke Luke. Inače, današnji kapacitet pruge između Rijeke i Zagreba je 5,5 milijuna tona tereta. Prošle godine prevezeno je 3 milijuna tona, a zamjenom sustava napajanja kapacitet pruge bi se povećao na 8,5 milijuna tona. Nakon toga pruga postaje ograničenje većem prekrcaju u Luci Rijeka, što znači da će tada trebati graditi novu prugu. No, stručne studije pokazuju da prije 2015. godine ne bi trebalo očekivati više od 10 milijuna tona tereta.</p>
<p> Obersnel je najavio i da će već iduće godine biti realiziran pružni prijelaz kod tvornice RIO, čime se ostvaruje još jedna poprečna komunikacija između Zameta i Kantride primjerena urbanoj sredini, a najavio je i skori početak radova na proširenju pružnog prijelaza u Krešimirovoj ulici na sve četiri prometne trake.</p>
<p>Inače, vlakovi HŽ-a privremeno prometuju najužim središtem Rijeke zbog izgradnje garažno-poslovnog objekta u Ciottinoj i tzv. Nove Ciottine ulice, što će, kako je rečeno, potrajati još 20-tak dana. Putničku obalu i gradilište u Ciottinoj ulici u pratnji gradonačelnika i predsjednika Uprave HŽ-a, nakon sastanka obišao je ministar pomorstva prometa i veza Ronald Žuvanić.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Podravka gradi novu tvornicu gotovih jela</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Sredinom rujna počinje u Koprivnici izgradnja nove Podravkine tvornice gotovih i polugotovih jela, izvijestili su sa Zagrebačke burze.</p>
<p> Kolika je vrijednost ove investicije, te koliko će ljudi zapošljavati nova tvornica, u Podravci ne žele reći dok ne počnu radovi. U Strateškoj poslovnoj jedinici Podravka jela pri kraju su pripreme za početak izgradnje, a tvornica će biti u neposrednoj blizini nove tvornice Vegete (na industrijskoj zoni Danica), s kojom će koristiti neke zajedničke resurse.</p>
<p> Nova tvornica je, pojašnjavaju iz Podravke, takozvana suha tvornica, bez mokre tehnologije, u kojoj će se proizvoditi različite vrste juha, Talianette i ostali proizvodi iz programa Podravka jela. Visoka tehnološka razina proizvodnje omogućit će niže troškove, a time povećati konkurentnost proizvoda koji se osim u Hrvatskoj prodaju i u brojnim europskim zemljama.</p>
<p> Trenutno su u toku postupci dobivanja svih potrebnih suglasnosti državnih organa i građevinske dozvole. Prema planu, naravno i ako vremenske prilike omoguće predviđenu dinamiku izgradnje, tvornica će biti otvorena za Dan državnosti 2003. godine.</p>
<p>Iz Podravke su izvijestili i da je za 10. rujna sazvana sjednica nadzornog odbora Podravke, na kojoj se očekuje utvrđivanje rezultata poslovanja za prvih šest mjeseci 2002. godine. Kako saznajemo, i prihod i dobit su veći nego u istom razdoblju 2001, što znači da bi se trebalo ostvariti obećanje o isplati dividende na Podravkine dionice i drugim dioničarima osim EBRD-a.</p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Blagi oporavak europskih dionica</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 30. kolovoza</p>
<p> - Europske su dioniceu petak ujutro bilježile skromne dobitke, predvođene tvrtkama Nestle i Vivendi, te blagim oporavkom sektora osiguravatelja.</p>
<p> Ftse, indeks londonske burze, je do podneva ojačao blagih 0,02 posto, na 4.210 bodova. DAX indeks frankfurtske burze pao je, pak, 0,37 posto, na 3.647 bodova.</p>
<p> Na listi dobitnika danas se našla najveća svjetska prehrambena kompanija Nestle, objavivši kako nema namjeru platiti 12 milijardi dolara za akviziciju američkog proizvođača čokolade Hershey Foods, kao što su ranije tvrdili neki analitičari, čime je umirila strahovanja da bi se mogla upustiti u skupocjene akvizicije. Nestleove su dionice dobile 2,6 posto na vrijednosti.</p>
<p> Među dobitnicima se našla i dionica francusko-američkog Vivendi Universala, zabilježivši 2,7-postotni rast, nakon što je list Financial Times identificirao vodećeg ponuđača za kupnju dijela njegovog poslovanja, ukazujući na mogućnost da se taj medijski div nalazi korak bliže smanjenju svojeg ogromnog dugovanja.</p>
<p> Skromni dobici vidjeli su se i u sektoru osiguravatelja, nakon pritisaka dan ranije zbog slabih rezultata najvećih svjetskih reosiguravatelja Swiss Re i Munich Re. Dionica nizozemskog Aegona ojačala je jedan posto, francuske Axe 1,4, a njemačkog Munich Re 0,6 posto.</p>
<p> Nikkei indeks Tokijske burze je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na dan ranije te je na zatvaranju iznosio 9.619 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Račan: Dodatni pregovori mogu riješiti probleme sa Slovenijom</p>
<p>Premijer je predstavnicima istarskih ribara rekao da »potpisan sporazum predstavlja međunarodnu obvezu koju je Hrvatska dužna poštivati«, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću/ Razgovori s premijerom Račanom prošli su loše. Premijer ima vezane ruke, u kutu je i nismo postigli dogovor. Pokušali smo približiti stavove, no nismo uspjeli, rekao je novinarima Danielle Kolec, predsjednik Ceha ribara Bujštine/ Upitan za viđenje rješenja spora u Piranskom zaljevu, Kolec je odgovorio: »Ili međunarodna arbitraža ili rat, a Slovenci nažalost ne žele arbitražu« </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivica Račan rekao je u petak da je probleme nastale oko izlova ribe u Piranskom zaljevu moguće riješiti dodatnim pregovorima sa Slovenijom, ali da se oni mogu voditi »samo u sklopu Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji«, koji su ratificirali parlamenti obiju država.</p>
<p>Račan je na sastanku u Zagrebu s predstavnicima istarskih ribara rekao da »potpisani sporazum predstavlja međunarodnu obvezu koju je Hrvatska dužna poštivati«, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću, a prenosi Hina. </p>
<p>S predstavnicima istarskih ribara, koje je predvodio Danielle Kolec, predsjednik Ceha ribara Bujštine, Račan je razgovarao bez nazočnosti medija.</p>
<p>Priopćeno je da su predstavnici ribara izrazili »nezadovoljstvo i razočaranje trenutačnom situacijom i eskalacijom sukoba«, te iznijeli niz svojih problema, osvrnuvši se na proteklih 10 godina i događaje na tom prostoru.</p>
<p>Premijer je, složivši se s nezadovoljavajućom situacijom u Piranskom zaljevu, napomenuo da je pitanje ribarenja u tom prostoru utvrđeno Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji, koji su usvojile vlade te ratificirali parlamenti Hrvatske i Slovenije.</p>
<p>»Tako usvojen i potpisan sporazum predstavlja međunarodnu obvezu koju je Hrvatska dužna poštivati. Moguće je nastale probleme oko izlova riješiti dodatnim pregovorima, rekao je premijer Račan i upozorio da se o njima može pregovarati samo u sklopu potpisanog sporazuma«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Sudionici razgovora dogovorili su se da će daljnjom suradnjom i zajedničkim naporima nastojati naći zadovoljavajuće rješenje kako bi se smanjile napetosti te u konačnici potpuno uklonili sukobi, priopćeno je.</p>
<p>U ime Vlade razgovoru je nazočila i Olga Kresović Rogulja, voditeljica Odsjeka za granična pitanja Ministarstva vanjskih poslova, a u ime istarskih ribara i Danilo Latin i Željko Majdanić.</p>
<p>Za idući tjedan najavljen je susret premijera Račana i njegova slovenskoga kolege Janeza Drnovšeka. Od sastanka, čije vrijeme i mjesto održavanja još nije objavljeno, očekuje se smirivanje napetosti između dviju zemalja, izazvanih sporom oko Piranskog zaljeva.</p>
<p>»Razgovori s premijerom Račanom prošli su loše. Premijer ima vezane ruke, u kutu je i nismo postigli dogovor. Pokušali smo približiti stavove, no nismo uspjeli«, kazao je Kolec nakon razgovora s Račanom. Ne željevši precizirati daljnje korake istarskih ribara i dodajući da »više ne može jamčiti za njihove buduće poteze«, Kolec je ipak najavio izlaske ribara, no nije rekao kada bi to moglo biti. »To ovisi o raspoloženju ribara i razvoju situacije«, objasnio je. Dodao je da »slovenski ribari stalno upadaju i provociraju«. »I da znam sljedeći korak, ne bih ga rekao«, kazao je. </p>
<p>Predsjednik Ceha ribara Bujštine izrazio je nezadovoljstvo Sporazumom o pograničnom prometu. »Ne želimo da Slovenci love u našim vodama, što im je sada omogućeno. </p>
<p>S druge strane, mi moramo tražiti dozvole za mjesta na kojima ribarimo desetljećima«, kazao je.</p>
<p>Upitan vidi li rješenje spora u Piranskom zaljevu, Kolec je odgovorio: »Ili međunarodna arbitraža ili rat, a Slovenci nažalost ne žele arbitražu«. Na pitanje nije li ipak riječ o prejakim riječima, Kolec je odgovorio: »Nisu prejake riječi, jer smo mi već sada skoro bili za rat. Mi tamo živimo i znamo što se događa. Slovenske ribarice upadaju skupa sa slovenskom policijom, i to se mora riješiti«. Odgovarajući na upit kako će se istarski ribari postaviti u prijelaznom razdoblju, do okončanja arbitraže, Kolec je kazao da im je Račan rekao: »Ako ne prihvatimo da slovenski ribari dolaze u naše vode, granice će se zatvoriti, ljudi neće moći preko, a na kraju ćemo mi dobiti po glavi«. Kratki susret s novinarima Kolec je iskoristio i za komentar izjave Mate Granića prema kojoj su ribari 1997. godine navodno bili zadovoljni Sporazumom. »To nije istina, ribari su tada bili pritisnuti. Članak 1. tog sporazuma podrazumijeva da se prvo treba urediti granica, a tek nakon toga se može pregovarati«, naglasio je Kolec. Dodao je da posjeduje dokumente iz kojih je vidljivo da se ribari ni 1997. godine nisu slagali sa Sporazumom o malograničnom prometu. »No, nitko nas tada nije poslušao«, rekao je Kolec. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Budiša traži Račanovu ostavku i nove izbore </p>
<p>Račan nema legitimitet tražiti konsenzus za pokretanje međunarodne arbitraže oko granica jer ga dosad nije tražio ni oko jednog pitanja, kaže čelnik HSLS-a / Sabor nije udruga sestara milosrdnica i ne može Vladi dati placet nakon pogreške koju je učinila, poručio Budiša </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša pridružio se u petak na konferenciji za novinare zahtjevima za ostavkom premijera Ivice Račana i cijele Vlade zbog graničnog spora sa Slovenijom. Prozivajući Račana kao najodgovorniju osobu za probleme sa Slovenijom jer je prošle godine bez konzultacija i na svoju ruku parafirao sporni granični sporazum, Budiša ga poziva da podnese ostavku, što podrazumijeva i nove izbore.</p>
<p>»Račanova ostavka ne smije biti politički manevar poput onoga u slučaju Krškog, nego odgovoran čin. Time bi potvrdio da je odgovorna osoba koja vodi računa o interesima Hrvatske«, istaknuo je Budiša ocijenivši da bi tako bila olakšana i pregovaračka pozicija Hrvatske. Uvjeren je, naime, da Vlada na čelu s Račanom neće uspjeti postići dogovor sa Slovenijom nego će to rješavati neka druga hrvatska vlada. Slovenija će, kaže Budiša, inzistirati na parafiranom sporazumu koji za Hrvatsku jest neobvezujući, ali ima političku težinu jer je iza njega stala čitava Vlada. Dodao je kako je jedan ministar čak rekao da se granica na moru ionako ne vidi pa to i nije važno pitanje.</p>
<p>Ponavljajući da ova vlada nema politički i moralni legitimitet jer ne počiva na volji izbornoga tijela, Budiša je naglasio kako samim tim Račan nema legitimitet ni za rješavanje spora sa Slovenijom. »Račan nema legitimitet tražiti nacionalni konsenzus za pokretanje međunarodne arbitraže oko granica jer ga nije tražio ni oko jednog pitanja dosad«, ocijenio je i naglasio kako je parafiranje graničnog sporazuma »neoprostiva metodološka pogreška preko koje Sabor neće prijeći«.</p>
<p> »Traženje potpore za arbitražu u Saboru jest traženje amnestije za tu pogrešku, ali Sabor nije udruga sestara milosrdnica i ne može Vladi dati placet nakon pogreške koju je učinila«, poručio je Budiša.</p>
<p> Podsjetio je kako su Račan i Vlada raspustili Komisiju za granice u kojoj su bili stručnjaci, te su bez konzultacija s koalicijskim partnerima ušli u pregovore sa Slovenijom, za što su partneri saznali nakon što su oni okončani. »U pregovorima nisu bili konzultirani ni stručnjaci, a nisam siguran ali mislim da o njima nije bio obaviješten ni predsjednik Republike koji je po Ustavu sukreator vanjske politike«, izjavio je predsjednik HSLS-a, istaknuvši da Račan mora podnijeti ostavku »ako u Hrvatskoj imalo vrijedi načelo političke odgovornosti, jer to što je on napravio, nadilazi razinu odgovornosti zbog koje su neki ministri nudili ostavku«. </p>
<p>Budiša je upozorio kako je davanje Sloveniji otvorenog mora za prilaz moru presedan jer nigdje nema teritorijalnog mora bez kopna, a po toj bi logici i neke druge zemlje u susjedstvu mogle tražiti ono što je dobila Slovenija. Smatra da bi spor trebalo riješiti uspostavljanjem privremenog sporazuma o korištenju Piranskog zaljeva koji ne bi ulazio u područje suvereniteta, a vrijedio bi dok se ne steknu povoljniji politički uvjeti za rješenje graničnog pitanja.</p>
<p>Inače, Budiša je izrazio žaljenje i zabrinutost zbog pogoršanja odnosa sa Slovenijom u kojemu se čak spominju i topovnjače. Osudio je sve radikalne i ekstremističke izjave te pozvao na mir, suzdržanost i dostojanstvo.</p>
<p>»Rupel me lani zvao na sastanak o sporazumu« </p>
<p>Budiša je apsurdnim ocijenio teze da hrvatske tajne službe destabiliziraju slovensku političku scenu. Ustvrdio je, međutim, kako je sa slovenske strane bilo pokušaja da se utječe na stavove i raspoloženje nekih zastupnika prema sporazumu. Prema njegovim riječima, prošle godine u kolovozu slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel pozvao ga je da se sastanu u Otočcu na Krki kako bi razgovarali o parafiranom sporazumu. »Smatrao sam neprihvatljivim da ministar jedne države lobira kod zastupnika druge države za prihvaćanje sporazuma i nisam se odazvao«, rekao je Budiša koji je uvjeren da to nije jedini slučaj. O Rupelovu pozivu nije obavijestio javnost, ali je sve ispričao tadašnjem ministru obrane i v.d. predsjedniku HSLS-a Jozi Radošu. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Arlović: Osnuje li Zovak frakciju, neka bude jaka i daje kvalitetne prijedloge </p>
<p>Budiša je jedno zastupao javno, a drugo u Vladi, u kojoj je bio kad su parafirani sporazumi o granici sa Slovenijom, rekao je potpredsjednik Sabora i SDP-a / Kad se počne manipilirati njihovim stajalištima, neki odustaju od frakcija </p>
<p>OSIJEK, 30. kolovoza</p>
<p> - »SDP je jedna od rijetkih stranaka na političkoj sceni Hrvatske koja u statutu ima mogućnost osnivanja frakcija, odnosno da oni članovi iz stranke koji imaju drukčije mišljenje o načinu ostvarivanja programa SDP-a, mogu kroz frakcijski dio voditi svoju političku borbu, nametnuti svoje mišljenje i svoja stajališta u provođenju programa socijaldemokrata«, izjavio je u petak Osijeku Mato Arlović, potpredsjednik Hrvatskog sabora i potpredsjednik SDP-a prije tribine na kojoj je govorio o aktualnom političkom trenutku u državi.</p>
<p>Dodao je kako se sve uvijek vrti u krugu istih ljudi, a »kad dođe stani-pani zapravo se pokaže da se više kroz javnost manipulira stajalištima tih ljudi, a njih se ne pita, te oni onda odustaju«. Objasnivši da u tom smjeru ide i izjava Milana Bandića koji je, napomenuo je Arlović, jasno poručio da ne pripada nikakvoj frakciji i ne želi osnivati frakciju u stranci koju je sam stvarao i boriti se protiv svoje stranke. Po Arlovićevim riječima, Jerko Zovak sasvim će sigurno pokušati osnovati frakciju, kako je i najavio. »Mi želimo, ako to učini, da to onda bude jaka i snažna frakcija koja će kvalitetno i dobro predlagati, iznositi dobre argumente, tražeći rješenja u ostvarivanju naših zajedničkih programa«, zaključio je Arlović. </p>
<p>Govoreći o nedavnom slučaju izvoza šećera iz osječke Šećerane, rekao je kako »osobno ne misli da se tu radi o nekakvoj posebnoj aferi, već o jednom obliku gluposti i nesmotrenosti u poslovanju koje može imati ozbiljne posljedice prije svega za hrvatske šećerane, a onda i Republiku Hrvatsku«. Istaknuo je kako će, zahvaljujući i grčkim poslovnim partnerima taj slučaj biti »kvalitetno prebrođen«. Komentirajući eventualne mogućnosti arbitraže u slučaju Piranskog zaljeva, Arlović je naglasio kako je ona jedno od mogućih rješenja, no, primijetio je da postoji potreba da se dogovori o arbitru i kakva će biti obveznost te odluke. </p>
<p>Arlović je komentirao i konferenciju za novinare HSLS-a na kojoj je iznesen zahtjev za ostavkom premijera Ivice Račana. Rekao je da je Dražen Budiša »jedno zastupao javno, a drugo u Vladi, istoj onoj u kojoj je bio kada su parafirani sporazumi«. Tu je mislio na sporazume o granici sa Slovenijom. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Brutalnost policajaca nije bio razlog štrajka u Lepoglavi </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Branko Milić, predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske ustvrdio je u petak na konferenciji za novinare da razlog odbijanja zatvorske hrane u lepoglavskoj kaznionici nije bio nekorektan odnos pravosudnih policajaca prema zatvorenicima, nego otkrivanje opojne droge kod jednog od zatvorenika. </p>
<p>»Premlaćivanje, bahatost i brutalnost nisu razlozi štrajka. Razlog je otkrivanje sumnjive tvari. Fizička sila je opravdano primijenjena prema osuđeniku koji je progutao četiri paketića sumnjiva sadržaja, no to nije ostavilo nikakve posljedice«, kazao je Milić, dodavši da je taj zatvorenik u zatvorskoj bolnici radi kontroliranja raspadanja paketića, a ne radi fizičkih povreda. </p>
<p>U štrajku, koji je trajao šest dana, sudjelovalo je 60 osuđenika koji su odbijali zatvorsku hranu, a jeli samo konzerve kupljene u zatvorskoj kantini. </p>
<p>Prema Milićevim riječima, ove su godine u kaznionici četiri puta na zatvorenicima primijenili silu, »od čega je samo jednom došlo do prekoračenja«.</p>
<p>Sindikat se suprotstavio ukidanju stečenih prava, pa će im plaće pasti za 10 posto. Riječ je o osamdesetak djelatnika sa srednjom stručnom spremom, koji su obavljali najmanje složene poslove visoke stručne spreme, ali im se to sada oduzima, rečeno je novinarima. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Norac je samo na papiru bio nadređen Grandiću, kaže Laco </p>
<p>RIJEKA, 30. kolovoza</p>
<p> - U nastavku suđenja »gospićkoj skupini« na Županijskom sudu u Rijeci u petak je svjedočio Miro Laco, koji je 1991. iz Centra za obuku specijalne policije u Lučkom došao u Gospić zajedno s Mirkom Norcem i Brankom Škarom kako bi organizirali obranu. </p>
<p>»Što mislite, kakav je sada moj utjecaj u MORH-u«, pitao je Norac bivšeg suborca Lacu koji mu je odgovorio: »Očito malen čim ste ovdje«. Svjedok je rekao da je o likvidaciji gospićkih civila prvi put saznao iz novina 1992., a ništa ne zna o popisu Srba u Gospiću. Naglasio je da Milan Levar, Zdenko Bando i Zdenko Ropac nisu bili u njegovoj postrojbi. </p>
<p>Laco se sjeća da mu je tadašnji zapovjednik obrane Gospića Davor Pajtl rekao da taj grad brani između 300 i 400 ljudi. No, kad je obišao položaj, Laco je ustanovio je da je tek šezdesetak branitelja. Dok je zamjenjivao Norca na mjestu zapovjednika vojske u Gospiću kad bi on izbivao iz grada, sjeća se da je autoritet u gradu bio sada optuženi Milan Čanić.</p>
<p> Norac je pitao Lacu i sjeća li se da je on htio odbiti dužnost zapovjednika vojske u Gospiću, na koju ga je imenovao zapovjednik Kriznog štaba Gospića Ante Karić, jer je smatrao da je to za njega prevelika odgovornost. Laco je rekao da mu je to poznato, a prisjetio se i da je potkraj listopada 1991. Gojko Šušak zapovjedio formiranje 118. brigade HV. Napomenuo je da su sve zapovijedi za vojne akcije dolazile iz operativnog štaba za Liku koji je vodio Karić.</p>
<p> Prvooptuženog Tihomira Oreškovića zanimalo je s koliko je ljudi HV napala Medak, te je li svjedoku poznato da je 1945. tisuću dalmatinskih partizana poginulo u borbi s četnicima prilikom osvajanja tog mjesta. Laco se sjeća da je u napadu na Medak sudjelovalo pedesetak dragovoljaca-civila iz Rijeke, dio postrojbe specijalne policije iz Gospića i određeni broj »merčepovaca«. Svjedok je ukazao i na animozitet između perušićke i gospićke bojne, ustvrdivši da je Norac bio nadređen Stjepanu Grandiću »samo na papiru«. Perušićani su djelovali samostalno, navodno su čak odbili doći braniti Gospić iako su bili u sastavu 118. brigade HV-a. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jagić: Osumnjičenim su policajcima bila uskraćena osnovna građanska prava</p>
<p>Tijekom ispitivanja, policajcima nije bilo dopušteno da se jave rodbini i pozovu odvjetnika, nije im bilo omogućeno niti da odu u zahod, a uskraćeni su im bili i hrana i voda, kazao je predsjednik Sindikata policajaca Hrvatske, dodavši da su bili prisiljeni da potpišu iskaz koji su, nakon puštanja na slobodu, povukli</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Dvojici policajaca iz Primoštena, koji su optuženi da su silovali austrijsku državljanku, prigodom privođenja bila su uskraćena osnovna građanska prava. Rečeno je to na konferenciji za novinare koju je u petak održao Sindikat policije Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik Sindikata Dubravko Jagić podsjetio je da su policajci u noći 14. srpnja na cesti našli pijanu austrijsku državljanku i pružili joj pomoć. Ona je deset dana kasnije, nakon povratka u Austriju, prijavila Interpolu da su je dvojica policajaca silovala.</p>
<p>»Osumnjičeni su privedeni, a tijekom ispitivanja bila su im uskraćena osnovna građanska prava. </p>
<p>Nije im bilo dopušteno da se jave rodbini i pozovu odvjetnika, nije im bilo omogućeno niti da odu u zahod, a uskraćeni su im bili i hrana i voda. Također su bili prisiljeni da potpišu iskaz, koji su, nakon puštanja na slobodu, povukli«, rekao je Jagić dodavši da su o tome 30. srpnja obavijestili unutarnju kontrolu MUP-a, ali da još nisu dobili odgovor. »Sindikat traži da se odgovorni za takav postupak prema našim kolegama kazne«, kazao je.</p>
<p>Jagić je rekao da su dvojica policajaca prije dva dana ponovno privedena nakon što ih je austrijska državljanka prepoznala kao silovatelje. </p>
<p>»Imamo informacije da joj je bilo rečeno koga treba prepoznati. Strašno je da se na naše policajce baca sramota i da se s njima postupa na najgori način, iako o njihovoj krivnji nema nikakvih materijalnih dokaza. Istodobno, neki su najteži kriminalci bili pušteni na slobodu«, rekao je sindikalni povjerenik za PU šibensko-kninsku Tomo Siničić. Kazao je da o postupku prema osumnjičenim policajcima nije bio obaviješten ni načelnik Policijske uprave te da će tvrdnje austrijske državljanke biti teško dokazati jer je od navodnog silovanja prošlo mjesec i pol dana.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Latin: Ribari su nepoželjni u Banskim dvorima </p>
<p> Unatoč najavama, izaslanstvo hrvatskih ribara nije otputovalo u Ljubljanu na sastanak Mješovite potkomisije za ribarstvo jer se predugo zadržalo na sastanku kod premijera Račana, rekao je član izaslanstva Danilo Latin.</p>
<p> U telefonskom razgovoru za Vjesnik, Latin je istaknuo »kako je besmisleno na potkomisiji iznositi naša stajališta kad vrh vlasti u Hrvatskoj nema razumijevanja za nas«. Dodao je da se na sastanku u Banskim dvorima Olga Kresović-Rogulja, voditeljica odsjeka za granična pitanja MVP-a, izjasnila da su ribari krivi za nastalu situaciju. »Moja je slobodna konstatacija da smo nepoželjne osobe na ovom području i u Banskim dvorima«, rekao je Latin, istaknuvši da sa svojim kolegama ide prema Piranskom zaljevu »na intervenciju jer su slovenski ribari i u petak pravili tamo probleme«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kaznena prijava protiv Joška Jorasa </p>
<p>PULA, 30. kolovoza</p>
<p> - »Protiv Joška Jorasa Općinskom državnom odvjetništvu u Bujama podnesena je kaznena prijava zbog povrede članka 151. Kaznenoga zakona Republike Hrvatske, čime je Joško Joras povrijedio ugled e Hrvatske, izvrgnuvši ruglu njezine državne simbole, kao što su zastava, grb, himna... isticanjem slovenske zastave i natpisom 'Tudi, tukaj je Slovenija'«, rekla je na konferenciji za novinare u petak glasnogovornica PU istarske Štefanija Prosenjak Žumbar. </p>
<p> Joras se od 21. kolovoza nalazi u zatvoru u Puli zbog izdržavanja zatvorske kazne od 30 dana, a kažnjen je zbog ignoriranja sedam prekršajnih postupaka i neplaćanja novčanih kazni, a prekršaji su vezani uz Jorasovo nepriznavanje hrvatskog suvereniteta te remećenja javnog reda i mira.</p>
<p> PU istarska podnijela je i kaznenu prijavu protiv petorice Umažana: Damira Berača, Siniše Crnogorca - Ramba, Edvina Demarka, Vilia Medice, te Gorana Matkovića, zato što su 18. kolovoza s Jorasove kuće u Mlinima kod Buja skinuli slovensku zastavu i umjesto nje izvijesili hrvatsku. Time su, kazala je glasnogovornica, prekršili članak 122. Kaznenog zakona RH, čime su počinili kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma jer su bez dozvole Joška Jorasa i njegovih ukućana ušli u njihovu kuću i s terase i krova skinuli zastave. </p>
<p> Općinsko državno odvjetništvo u Bujama trebalo bi idućih dana razmotriti te policijske kaznene prijave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Popravili miševima pamćenje</p>
<p>WASHINGTON, 30. kolovoza </p>
<p> - Znanstvenici su blokadom jednoga enzima u mozgu poboljšali pamćenje i sposobnost učenja miševa, pa se nadaju da bi to otkriće moglo dovesti do novih terapijskih postupaka u liječenju staračke zaboravnosti. </p>
<p> Njihovo je istraživanje usmjereno na enzim PP1 - ključni čimbenik u centru mozga odgovornom za pamćenje.</p>
<p> Znanstvenici kažu da još nije jasno može li to otkriće pomoći u liječenju ljudi, no ocjenjuju ga svakako vrlo važnim.</p>
<p> »Ovo će nas otkriće navesti da o zaboravnosti razmišljamo na posve nov način«, izjavio je James McGaugh, direktor Centra za neurobiologiju učenja i pamćenja sa sveučilišta u Kaliforniji. Po njegovim riječima, za senilnost su odgovorne molekule u mozgu, a ako se one blokiraju, gubitak pamćenja može se usporiti.</p>
<p> Istraživači su genetski modificirali miševe, pa su mogli jednostavno blokirati enzim. Utvrdili su da miševi u kojih je enzim potisnut, bolje pamte i lakše uče.</p>
<p> Isti je rezultat zabilježen i u starijih miševa, što je dalo naslutiti neke nove pristupe u liječenju gubitka pamćenja uzrokovanog starenjem. Potvrđuje se da moždani sustav starijih osoba nije potpuno uništen pa bi se njegove funkcije mogle poboljšati ako blokiramo samo jednu komponentu - PP1, misle stručnjaci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Predstavnik slovenske organizacije potvrdio pripreme prosvjeda u Mlinima </p>
<p>MLINI, 30. kolovoza </p>
<p> - Iz Svjetskog slovenskog kongresa potvrđeno je u petak da se za subotu u 18 sati planira dolazak prosvjednika iz Slovenije u selo Mline, pred kuću Joška Jorasa. Predsjednik Konferencije Franci Feltrin je kazao kako bi u tom mimohodu trebalo sudjelovati pedesetak njihovih književnika i akademika kako bi potakli slovensku vlast da zaštiti svoga državljanina i oslobodi ga iz pulskoga zatvora. Dodao je kako je slovenska policija najavila da prosvjednicima neće dopustiti da prijeđu slovensku granicu i stignu u Mline, do Jorasove kuće, s hrvatske strane toga međugraničnog područja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Od nedjelje skuplja struja, zapišite stanje brojila </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Novi tarifni sustav za prodaju električne energije, koji je na sjednici u četvrtak podržala Vlada, primjenjuje se od nedjelje, 1. rujna. Toga dana, potvrdio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede Ivo Čović, počet će popisivanje stanja brojila za kućanstva, na temelju kojeg će se plaćati budući računi za struju prema novim tarifama. Računi za struju u kućanstvima ubuduće će u prosjeku biti devet posto viši nego dosad.</p>
<p>Na pitanje kada građani mogu očekivati nove račune s novim cijenama, u HEP-u nisu mogli precizno odgovoriti. Naplata će se, naime, nastaviti obavljati akontacijski, s periodičnim obračunima, a iz HEP-a poručuju građanima da u nedjelju, 1. rujna, zapišu stanje na svojim brojilima. Nakon toga podatke će preuzeti HEP-ovi popisivači pa će se tako za svako kućanstvo struja moći točno obračunavati po novom sustavu. </p>
<p>Kupci struje svrstavaju se u nekoliko tarifnih modela. Kućanstva s jednotarifnim brojilom tako ulaze u »plavi« tarifni model, a ona s dvotarifnim u »bijeli«. Nešto manji broj kupaca ulazi u »narančasti« i »crni« tarifni model, koji se odnose na samonaplatna brojila, odnosno, upravljanu potrošnju u područjima s izgrađenim sustavom daljinskog upravljanja (djelomično Istra i Dubrovnik). </p>
<p>Novi je i raspored dnevnih tarifnih stavki. Uvode se »viša« (od 6 do 22 sata zimi i od 7 do 23 sata ljeti) i »niža« tarifna stavka za ostali dio dana. Kilovatsat struje za kućanstva koja imaju jednotarifno brojilo ubuduće će stajati će 60 lipa, a korisnici dvotarifnog brojila plaćat će kilovatsat u dnevnoj tarifi 64 lipe, a od 22 do 6 sati 32 lipe. </p>
<p>Prema dosadašnjem načinu naplate, vlasnici jednotarifnih brojila su 300 kilovatsati mjesečno (3600 kilovatsati godišnje) plaćali između 36 i 131 kunu, dok će po novoj tarifi tu potrošnju plaćati 195 kuna. Novitet ovdje čini i fiksna naknada koja iznosi 15 kuna.</p>
<p>Kod dvotarifnih brojila taj broj potrošenih kilovatsati dosad se plaćalo 113 kuna ako je 90 posto utrošen po skupljoj tarifi. Takvi korisnici odsad će pod istim uvjetima plaćati 197 kuna, a ako 90 posto potrošnje uspiju ostvariti noći, platit će 121 kunu. Isplativost dvotarifne naplate, ističe Čović, jamči svaka »noćna« potrošnja koja je viša od 12,5 posto ukupne. </p>
<p>Ipak, HEP ne očekuje pretjerano »prebacivanje« kućanstava na noćno korištenje energije. Jedan sat glačanja noću, primjerice, stajat će 32 lipe, a danju 60 lipa, dok će sat pranja rublja stajati 90 lipa, odnosno 1,80 kuna. </p>
<p>Cijena električne energije za industriju i poduzetništvo ne mijenja se. No HEP će od kućanstava inkasirati oko devet posto više novca nego dosad. Prema Čovićevim riječima, novi sustav obračuna prodaje električne energije plod je usklađivanja s praksom koju već neko vrijeme provode zapadnoeuropske zemlje. </p>
<p>Obračun za kućanstvo jednostavniji je i građani mogu lako izračunati koliko će platiti utrošenu struju. Naime, napušta se snaga kao obračunski element, čiji se trošak izračunavao razmjerno snazi limitatora ili potrošnji u prethodnom obračunskom razdoblju putem matematičke formule. Novi elementi su preuzeta energija u kilovatsatima i stalna mjesečna naknada od 15 kuna, u koju ulaze troškovi očitavanja, obračuna i dostave računa. </p>
<p>HEP će, inače, kupcima omogućiti da, s obzirom na način i dnevni raspored korištenja struje, odaberu za njih najpovoljniji model obračuna. Čović savjetuje građanima da ne žure nego neka vide svoj način korištenja pa se odluče nakon nekoliko mjeseci. U tom razdoblju, naime, HEP planira zaključiti nove ugovore s potrošačima, kojih je u Hrvatskoj ukupno više od dva milijuna.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HUS odgodio izlazak iz socijalnog pakta </p>
<p>Sjednica GSV-a sljedeći petak, a uoči nje čelnici sindikata dogovorit će se o zajedničkoj reakciji na Vladino ponašanje </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska udruga sindikata odgodila je odluku o istupanju iz socijalnog pakta »Partnerstvo za razvoj« do sljedećeg tjedna.</p>
<p> HUS je, naime, najavio da će, ako Vlada prihvati odluku o poskupljenju struje bez socijalnih partnera, istupiti iz pakta. No, Predsjedništvo te središnjice u petak je odlučilo da se o opstanku ili gašenju još razgovara s preostalim partnerima - Vladom, HUP-om i Maticom sindikata javnih službi.</p>
<p> »Sazvat ćemo sastanak sljedećeg tjedna da bismo zajedno ocijenili ima li više smisla socijalni pakt ako se Vlada ne ponaša u skladu s preuzetim obvezama, i kad je riječ o poskupljenju struje i plina i sanaciji brodogradnje. Ne želimo jedini rušiti socijalni pakt, no partnerstvo uz takvo ponašanje Vlade zaista nema smisla. Konačna odluka o gašenju pakta treba biti zajednička, a može se tražiti novi model partnerstva ili ćemo ostati samo u Gospodarsko-socijalnom vijeću«, ističe čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak.
HUS neće, najavljuje, potpisati pet aneksa uz socijalni pakt jer je nezadovoljan sadržajem, posebice aneksa o privatizaciji državnih poduzeća te o politici plaća, ali i zbog načina na koji je Vlada odlučila o poskupljenju energenata. Sindikati su, naime, tražili da Vlada odgodi donošenje odluke dok o tome ne raspravi na hitnoj sjednici GSV-a sa socijalnim partnerima. </p>
<p> Sjednica GSV-a sazvana je za sljedeći petak, na kojoj će Vlada post festum obrazložiti zbog čega je poskupjela struja i koji se rezultati očekuju. Sindikati će, ističe Mučnjak, izraziti neslaganje s takvim načinom donošenja odluke i ponašanjem Vlade koja ignorira socijalne partnere. Uoči sjednice GSV-a čelnici pet središnjica dogovorit će se o zajedničkoj reakciji na Vladinu odluku o poskupljenju. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Croatia osiguranje ipak neće biti privatizirano ove godine?</p>
<p>Ponuda slovenskog Triglava za kupnju 51 posto dionica Croatia osiguranja financijski je prihvatljivija od Allianzove, iako u Vladi potpuno neprihvatljivim drže zahtjev za čak 36 milijuna eura rezervacija/ Croatia banke spaja se HPB-om?</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Predstavnici Vlade, najvjerojatnije potpredsjednik Slavko Linić, razgovarat će do kraja godine s predstavnicima osigurateljskih kuća slovenskog Triglava i njemačkog Allianza o njihovim ponudama za kupnju 51 posto dionica Croatia osiguranja. Kako sada stvari stoje, nije isključeno da najveća hrvatska osigurateljska kuća ne bude privatizirana u ovoj godini, kao što je bilo predviđeno, jer ni jedna od ponuda ne zadovoljava u potpunosti. </p>
<p>U Banskim dvorima saznajemo da je ponuda Allianza neprihvatljiva jer ne uzima u obzir buduću vrijednost Croatia osiguranja, iako je prilikom raspisivanja natječaja bilo jasno rečeno da se od ponuđača očekuje upravo to. Štoviše, u krugovima koji vode privatizaciju državnih tvrtki može se čuti da je Allianz odigrao nečistu igru, možda čak i u sprezi s tzv. domaćim konzorcijem koji je uz velik medijski pritisak igrao na kartu straha od rasprodaje Hrvatske strancima. </p>
<p>Prema informacijama iz krugova bliskih Vladi, čini se da je pokrenuta neformalna istraga djelovanja domaćih investitora, koji su kao konzorcij željeli kupiti većinski udio u Croatia osiguranju. Riječ je, naime, o tvrtkama koje su uglavnom bile veliki dužnici Croatia osiguranja, osigurani su bili kod drugih tvrtki, a nemaju nikakvo znanje o osigurateljskom poslu koje bi jamčilo kvalitetno upravljanje. Može se čak čuti i da je upitna i njihova financijska snaga za upuštanje u takav posao. </p>
<p>Ponuda slovenskog Triglava financijski je prihvatljivija od Allianzove, iako u Vladi potpuno neprihvatljivim drže zahtjev za čak 36 milijuna eura rezervacija.</p>
<p>No, ponudu Triglava upitnom, prije svega, čine trvenja uprave i slovenskog državnog vrha oko te tvrtke, koja još nije privatizirana. Doduše, predstavnici Triglava u pregovorima oko Croatia osiguranja tvrdili su da će i njihova tvrtka biti uskoro privatizirana, odnosno da se traži strateški partner i mogućnost dokapitalizacije. No, svađe oko Triglava su u Sloveniji vrlo žestoke, a problem je, izgleda, vrlo daleko od čistog rješenja.</p>
<p>Inače, još prije nekoliko dana u Banskim se dvorima moglo čuti da nema smisla državnu tvrtku privatizirati prodajući je tvrtki u vlasništvu neke druge države. Činjenica da je riječ o Sloveniji, s kojom Hrvatska trenutačno ima prilično burne odnose, problem još i više naglašava. </p>
<p>Budući da je dosadašnji pokušaji privatizacije Croatia banke nisu uspjeli, sve je izvjesnije njezino spajanje s Hrvatskom poštanskom bankom. Prema informacijama iz krugova bliskih Vladi, želja je da se u tu buduću banku, čiji će portfelj biti očišćen, uključi Svjetska banka s 25 posto udjela koje bi imao njezin IFC (International Finance Corporation).</p>
<p>Novi vlasnik intenzivno se traži i za neke velike trgovačke lance u stečaju, prije svega zagrebačku Dionu. Najveći vjerovnik te tvrtke je država, koja je spremna odreći se svojih potraživanja ako se budući vlasnik obveže na suradnju s domaćim proizvođačima. </p>
<p>Neki od njih - na primjer petrinjski Gavrilović i varaždinska Vindija - zainteresirani su i za preuzimanje Dione da bi svojim proizvodima osigurali željeni plasman. Budući da to svi zainteresirani žele učiniti samostalno, u Vladi se boje da bi to značilo ugrožavanje tržišne pozicije drugih proizvođača a preuzimatelj bi znatan dio prihoda morao preusmjeriti s proizvodnje na trgovinu, što se u Banskim dvorima ne smatra poželjnim. </p>
<p>Zbog toga su u Vladi skloniji ideji da Dionu preuzme tvrtka koju bi osnovalo više velikih prehrambenih proizvođača. No, oni do sada nisu za taj prijedlog imali sluha.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pančić: 1348 branitelja i civila koji se vode kao nestali nije samo broj</p>
<p>ZAGREB/SARAJEVO, 30. kolovoza</p>
<p> - Međunarodni dan nestalih osoba, utemeljen na preporuku i poticaj radne grupe Ujedinjenih naroda za nestale osobe, u petak je obilježen na zagrebačkom groblju Mirogoju. U spomen na zatočene i nestale hrvatske branitelje i civile kod spomenika i grobnice neidentificiranim žrtvama Domovinskog rata položeni su vijenci i zapaljene svijeće. </p>
<p>Vijence su položili ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić, predstavnici Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila, Vladinog Ureda za zatočene i nestale, predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog križa te udruga iz Domovinskog rata. </p>
<p> Pančić je podsjetio da se u Hrvatskoj još 1348 branitelja i civila vode nestalima. »Nije riječ o pukoj brojci već su to sudbine nevinih ljudi kao i vas tisuće i tisuće članova njihovih obitelji«, rekao je Pančić. Poručio im je da propuste nadležnih institucija koje se bave otkrivanjem sudbine nestalih branitelja ne uzimaju previše k srcu i da zajednički pokušaju ispraviti pogreške. </p>
<p> Dan nestalih obilježen je i u Sotinu.</p>
<p> Predstavnici udruga obitelji osoba nestalih u ratu iz Hrvatske, BiH i SRJ zajednički su u Sarajevu obilježili 30. kolovoza, Međunarodni dan sjećanja na nestale, i zatražili istinu o nestalima.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020831].
|
